Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

INTERVJU: Raško Konjević, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar odbrane

AKTUELNO: Turistički poslenici ubijeđeni da će ljetnja sezona biti uspješna, ali neće premašiti 2019. godinu

Iako je hrana sve skuplja u hotelima cijene ostaju iste D. MALIDŽAN

Abazović na sastanku o „Otvorenom Balkanu“ ne smije preuzeti bilo kakve obaveze u ime države

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

• ŽARKO RADULOVIĆ: Ako se promijene uslovi drastično onda ćemo biti prinuđeni, ali za sada niko od nas ne pomišlja na povećanje cijena. Iako su sve namirnice poskupjele za sada nalazimo unutrašnje rezerve i održavamo se • PETAR GOLUBOVIĆ: Projekcije su dobre, neću reći odlične, ali vrlo dobre. Imamo predsezonu, koja je jako lijepo krenula, u smislu broja turista i noćenja, u tome prednjači Budva i sami ugostitelji sa kojima sam vršio anketu kažu da su vrlo zadovoljni

STR. 2. i 3.

STR. 4. i 5.

RAZGOVOR: Aleksandar Olenik, beogradski advokat, o pokretanju postupka po prijavi za prikrivanje pedofilije u Srpskoj pravoslavnoj crkvi

Crnogorsko tužilaštvo ispituje osam slučajeva zlostavljanja djece STR. 6. i 7.

Predsjednica Komisije za etička pitanja i deontologiju pri Ljekarskoj komori dr Tea Dakić ističe da je pristup legalnom abortusu osnovno ljudsko pravo

Molitva i rat

Nedopustivo da se crkva bavi pitanjem prekida trudnoće

Piše: Dragan VESELINOV STR. 10. i 11.

D. MALIDŽAN

Pogled sa strane

POVODI: Ove godine navršava se devet decenija od rođenja i 30 godina od smrti crnogorskog kompozitora Borislava Bora Tamindžića

Čitavog života radio na melodiji koja mora da definiše identitet STR. 12. i 13.

STR. 8. i 9.

Politika

Neđelja, 29. maj 2022.

Ministar vanjskih poslova Hrvatske ocijenio da ,,Otvoreni Balkan“ nema operativne mogućnosti kao Berlinski proces

Grlić Radman: Crna Gora na dobrom putu ka članstvu u EU

Gordan Grlić Radman

PODGORICA – Evropska unija podržava svaku međudržavnu inicijativu koja podrazumijeva inkluzivnost, ali ,,Otvoreni Balkan“ nema operativne mogućnosti kao Berlinski proces - kazao je ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, dodajući da je Crna Gora na dobrom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Govoreći o tome da li između Crne Gore i Hrvatske ima otvorenih pitanja, on je, u intervjuu za TVCG, rekao da je tu nasljeđe raspada bivše države. - Mi smo juče razgovarali o nužnosti razgraničenja na moru, stav u Hrvatskoj je da što se tiče kopna tu je Badinterova komisija, to je međunarodno pravo, ostalo možemo razgovarati o tome. Postoji privremeni režim, mislim da to funkcioniše u duhu dobrosusjedskih odnosa. Ima još tu i razgovora i dogovora u vezi modaliteta povratka školskog broda ,,Jadran“. Što se tiče položaja hrvatske manjine u Crnoj Gori, u Boki Kotorskoj zadovoljni smo što imamo priliku vidjeti hrvatskog predstavnika u Vladi, to je Adrijan Vuksanović, ministar - kazao je on. Grlić Radman je ocijenio da je to dobar pokazatelj da Crna Gora poštuje manjine. On je naveo da Hrvati doprinose kulturnoj baštini Crne Gore. - Možda je šteta što nijesmo se

zajednički uspjeli dogovoriti oko nominacije Bokeljske mornarice, koja je zajednička baština ali od pamtivijeka ima puno jače hrvatsko nasljeđe. Ima tu još nekih možda pitanja, odšteta logorašima, procesuiranje nekih ratnih zločina koji su se dogodili prije 30 godina, ali tu imamo od svih vlada do sada spremnost i podršku kako bi se i ta pitanja riješila u duhu dobrosusjedskih odnosa - rekao je Grlić Radman. On je ukazao na to da se nadaju da će se naći rješenje za dom Hrvata u Donjoj Lastvi, te da bi dobro bilo da ostane u njihovom trajnom vlasništvu, imajući u vidu da su ga Hrvati izgradili a da im je u vrijeme bivše države oduzeto. Naveo je da su razgovarali i o vraćanju crkvene imovine. - Svima je u interesu da se stvori jedan dobar odnos i na putu smo realizacije tih ostvarenja - ukazao je Grlić Radman. Govoreći o inicijativi ,,Otvoreni Balkan“, Grlić Radman je kazao da je stav EU i Hrvatske da podržavaju svaku incijativu koja je dio evroatlantskog, evropskog puta, te koja podrazumijeva inkluzivnost, uključivanje svih država regiona. - Ako imate dupliranje nekih procesa, tu treba vidjeti fokusiranost na inicijative koje ostvaruju neku dodatnu vrijednost. Kada govorimo o inicijativi zajedničkog tržišta, ,,Otvoreni Balkan“, ona uključuje samo tri zemlje, moraju pokazati inkluzivnost i ostvarivanje nekih interesa. Čini mi se da ona nema odgovarajuće operativne mogućnosti sprovođenja, i kao što postoji zajednička inicijativa regionalnog trržišta u okviru Berlinskog procesa, koju nadzire vijeće za sprovođenje koje je u koordinaciji sa EU. Mislimo da je Berlinski proces dobra inicijativa, i Berlinskom procesu dajemo snažnu podršku - kazao je Grlić Radman. r.p.

Najava ministra pravde

Kovač: Temeljni ugovor sa SPC do kraja juna

PODGORICA- Ministar pravde Marko Kovač kazao je da će temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom biti potpisan do kraja juna. On je gostujući na TV Prva kazao da je regulisanje odnosa Crne Gore i SPC jedan prirodan i logičan proces. - Znate da je sa Katoličkom crkvom i Islamskom zajednicom prije desetak godina potpisan Temeljni ugovor koji uređuje prava i obaveze. Tako da postoji komunikacija, namjera obostrana. Mi smo sa patrijarhom Porfirijem imali sastanak koji je bio vrlo kvalitetan i otvoren. I jedna i druga strana su iznijele svoja očekivanja i da će se sva pitanja riješiti - kazao je Kovač. Na ovu izjavu je reagovao i nekadašnji šef crnogorske diplomatije i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović. On tvrdi da Kovač pogrešno koristi termin Temeljni ugovor. -Ako je „temeljni“ - iznad je zakona i mora ići na ratifikaciju u Skupštinu, kao što je to učinjeno sa TU sa Sv. Stolicom. (Naravno, ako SPC, Beograd, ima kapacitet da to potpiše.) Dakle, nije „temeljni“ i ne potpisuje se sa Beogradom i mora biti u skladu sa zakonom i ne ide na ratifikaciju u Skupštinu. Ali ako se potpiše sa Beogradom, onda je iznad zakona i mora biti ratifikovan u Skupštini - napisao je Vlahović na Tviteru. R.P.

INTERVJU: Raško Konjević, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar o PODGORICA – Premijer Dritan Abazović može otići na sastanak inicijative ,,Otvoreni Balkan“ kao posmatrač, ali niti može, niti smije, preuzeti bilo kakve obaveze u ime države. To bi značilo destabilizaciju Vlade i ne vjerujem da je premijeru više stalo do OB nego do Vlade na čijem je čelu, poručio je u razgovoru za Pobjedu ministar odbrane i potpredsjednik Vlade Raško Konjević. Konjević smatra da je ,,Otvoreni Balkan“ više politički projekat, koji nema za cilj produbljivanje regionalne saradnje već je u funkciji skretanja fokusa sa EU puta i obaveza koje stoje u procesu integracija. POBJEDA: Funkciju ministra odbrane preuzeli ste nakon ministarke Injac, čiji je mandat praćen aferama – od onih u smjenama u OBD do afere sa kadetima i konkursima. Da li ste već imali priliku da se upoznate sa radom Ministarstva i šta ste zatekli u ovom resoru? KONJEVIĆ: Trudićemo se da unapređujemo rad i rezultate Ministarstva. Ministri dolaze i odlaze, a njihov rad će najbolje cijeniti vrijeme. Moramo čuvati institucije od neprimjerenog političkog uticaja posebno one koje treba da ,,služe“ državi bez obzira na politička opredjeljenja ministara. Ako budemo imali takav pristup najmanje ćemo pogriješiti, a najviše doprinijeti razvoju institucija. Treba da se okrenemo dobrim odlukama, a one loše iz prethodnog perioda same će se ,,pokazati“. Njima neka se bave nadležne institucije. POBJEDA: Zemlje u regionu najavile su ozbiljna ulaganja u vojsku. Za sada prednjači Srbija koja je trenutno jedina evropska zemlja koja nabavlja protivraketni sistem HQ22, ali najavljuje i nabavku borbenih bespilotnih letilica. Šta je, prema Vašem mišljenju, razlog za ovakvu vrstu naoružanja? Demonstracija sile ili nešto drugo… KONJEVIĆ: Svaka zemlja autonomno odlučuje o svojoj politici odbrane i prioritetima u tom smislu. Crna Gora se opredijelila da bude dio kolektivnog sistema odbrane i bezbjednosti kakav je NATO i to smatramo jednom od najvažnijih strateških odluka donijetih u prethodne dvije POBJEDA: Premijer je iskazao spremnost za potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC. Smatrate li da bi ugovor trebalo ratifikovati u Skupštini? KONJEVIĆ: Nije riječ o temeljnom ugovoru, već regulisanju ugovornih odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore. CPC i SPC jedine nemaju takav ugovor sa državom i ukoliko postoji interes država može da uđe, ali na potpuno transparentan način, u regulisanje tih odnosa. Sve radnje bivše vlade oko ovog pitanja koje nijesu ura-

Abazović na sa „Otvorenom Ba smije preuzeti b obaveze u ime

Raško Konjević

decenije. Crna Gora je u tom okviru sigurna i bezbjedna zemlja, a svoj sistem i politiku odbrane definiše u skladu sa standardima NATO-a. O motivima i pristupu drugih zemalja u ovom domenu ne bih davao poseban komentar. Ono što bi svima trebalo da bude jasno je da se sigurnost i stabilnost najbolje obezbjeđuju miroljubivom politikom i demokratskim i prijateljskim odnosom, prije svega prema svojim susjedima, a ne bilo kakvom trkom u naoružavanju ili pokušajem demonstracije sile. POBJEDA: Premijer Dritan Abazović kazao je da za sada nije čuo validan argument da ,,Otvoreni Balkan“

nije dobar za Crnu Goru i potvrdio da će otići u Ohrid na samit Open Balkan. Kako vidite taj potez? KONJEVIĆ: Premijer Abazović može otići na sastanak inicijative ,,Otvoreni Balkan“ kao posmatrač, ali niti može, niti smije, preuzeti bilo kakve obaveze u ime države. To bi značilo destabilizaciju Vlade i ne vjerujem da je premijeru više stalo do OB nego do Vlade na čijem je čelu. Uključivanje u bilo kakve regionalne inicijative mora biti plod dijaloga, a zatim prijedloga nadležnog Ministarstva vanjskih poslova. A prije svega mora za cilj imati državne interese Crne Gore. Da bi neka inicijativa imala smisla ona

Sve vjerske zajednice biće jednake pred zakonom đene na javan i zakonit način ne obavezuju novu vladu i ovdje sva procedura mora da ide potpuno regularnim i zakonskim putem, po procedurama po kojima Vlada funkcioniše. Mi smo predvidjeli da se za ova pitanja na Vladi definiše odlučivanje kvalifikovanom većinom. Bilo bi veoma loše po Vladu, njenu stabilnost, a time i evropski i demokratski put Crne Gore da ova pitanja rješavamo unilateralno i bez

najšireg političkog konsenzusa. Crna Gora ne smije zbog interesa jedne vjerske zajednice da izgubi iz fokusa svoje ključne političke i državne prioritete. Sve vjerske zajednice biće jednake pred zakonom, nijedna u Crnoj Gori neće biti privilegovana i iznad pravnog sistema – to je ono što svima mora biti jasno. Ovdje se ne radi o međunarodnom ugovoru da bi se o njemu sprovodio postupak ratifikacije u parlamentu.

mora biti inkluzivna, moraju je podržavati sve zemlje kojima je namijenjena, a ovdje to nije slučaj. Posebno ona nije u interesu Crne Gore jer naš cilj treba da budu EU integracije i ubrzanje reformi kako bismo što prije dobili završna mjerila i okončali pregovore. Inicijativa nema podršku naših EU partnera, nema podršku pola regiona, a nije jasan njen cilj s obzirom da već postoje mehanizmi regionalne saradnje, posebno u okviru Berlinskog procesa koji ima punu EU podršku. Zato je OB više politički projekat koji nema za cilj produbljivanje regionalne saradnje već je u funkciji skretanja fokusa sa EU puta i obaveza koje stoje u procesu integracija. Ova inicijativa se koristi više kao propagandno sredstvo i, utisak je, kao dio kamuflirane anti-EU agende od strane onih koji još nijesu raskrstili da li prihvataju evropski ili Putinov sistem vrijednosti. Oni koji su sinonim za zatvorena društva i koji su zakatančili demokratiju u sopstvenoj državi ne mogu biti promoteri inicijativa koje navodno afirmišu otvorenost i regionalnu saradnju. Usiljeno forsiranje OB bespotrebno troši političku i društvenu energiju koju sada treba da usmjerimo na neophodne reforme i deblokadu naših evropskih integracija. POBJEDA: Švedska i Finska

Politika

Neđelja, 29. maj 2022.

odbrane

astanku o alkanu“ ne bilo kakve države Uključivanje u bilo kakve regionalne inicijative mora biti plod dijaloga, a zatim prijedloga nadležnog Ministarstva vanjskih poslova. A, prije svega, mora za cilj imati državne interese Crne Gore, ističe Konjević podnijele su zahtjeve za pristupanje NATO. Turska, sa druge strane, tvrdi da neće odobriti članstvo ovih zemalja. Može li to ugroziti jedinstvo Alijanse? KONJEVIĆ: I NATO i cijeli zapadni svijet su pokazali zavidno jedinstvo i zajedništvo povodom ukupne situacije izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu. Iz ove krize i NATO i EU izlaze jače, i sa mnogo više kohezije i svijesti o savremenim bezbjednosnim i političkim izazovima i, u tom smislu, definisanju zajedničkog odgovora. Ukrajinska tragedija je, vjerujem, sve podsjetila koliko su važna zajednička euroatlantska dostignuća i vrijednosti, ali i koliko je važno imati svijest o tome da ne postoje vremena i okolnosti koje vam omogućavaju komfor da se ne morate boriti za prave vrijednosti. Vidjećemo kakav će biti epilog zahtjeva Finske i Švedske i kakav će biti odgovor svih članica Alijanse. Crna Gora iskazuje punu podršku NATO ambicijama ove dvije zemlje i već sam kazao da i Vlada i Skupština treba da učine sve što je do njih

da Crna Gora što prije obavi svoj dio procedure oko njihovog članstva, nakon eventualno pozitivne ocjene svih članica, što očekujem. Nije dobro i ne doprinosi zajedništvu, ni NATO ni EU, kada zemlje članice koriste neko otvoreno međusobno pitanje sa zemljom kandidatom da je blokira. Sjetimo se samo koliko je Sjeverna Makedonija imala štete u EU integracijama zbog spora sa Grčkom, a sada sa Bugarskom. Nadam se da će Turska imati u vidu šire i dugoročne zajedničke interese. POBJEDA: Rat u Ukrajini traje već tri mjeseca, a ruska agresija ne jenjava. Jeste li očekivali da bi rat mogao ovoliko potrajati, plaši li Vas dalji razvoj događaja i mislite li da bi ovaj rat mogao imati implikacije na Balkan? KONJEVIĆ: Uvijek kada imate nestabilnost u relativno bliskom okruženju to naravno da ima svoje moguće implikacije i na naš region, koji je uvijek bio geopolitički trusno područje. Ruski uticaj u regionu, pa tako i u Crnoj Gori je prisutan, i on se manifestuje veoma često u raznim vidovima opstrukcija evropske i evroatlantske perspektive, kao i demokratskog razvoja zemalja regiona. Mislim da je ovo što se dešava oko Ukrajine do kraja otvorilo oči našim zapadnim saveznicima i kada je riječ o ključnim uzrocima nestabilnosti na Zapadnom Balkanu, glavnim akterima, politikama i idejama koje naš region konstantno žele da vuku unazad. Fokus EU i NATO partnera će nesumnjivo biti veći i to je dobra vijest za sve progresivne snage i za budućnost regiona koja mora biti demokratska. Naravno da je to loša vijest za sve koji promovišu nacionalizme i velikodržavne ideje a koji su, u jednom trenutku, možda pomislili da je opet došlo vrijeme za njihove opasne ideje, destabilizaciju i konflikte. Iskreno vjerujem, i

Moramo čuvati institucije od neprimjerenog političkog uticaja posebno one koje treba da ,,služe“ državi bez obzira na politička opredjeljenja ministara. Ako budemo imali takav pristup najmanje ćemo pogriješiti, a najviše doprinijeti razvoju institucija. Treba da se okrenemo dobrim odlukama, a one loše iz prethodnog perioda same će se ,,pokazati“. Njima neka se bave nadležne institucije

Crna Gora se snažno zalaže za to da rat u Ukrajini i patnje tamošnjeg naroda što prije prestanu i da se sa rata pređe na mirna i diplomatska i pravična rješenja. POBJEDA: Da li imate u planu kadrovske promjene u Ministarstvu, imajući u vidu da je Vaša prethodnica promijenila čitavu garnituru državnih sekretara, načelnika GŠ…? KONJEVIĆ: Da. Ali ne zato što je neko u prethodnom periodu pravio promjene, nego što nakon sagledavanja stanja promjene su u nekim segmentima neophodne. Neke su već napravljene. Važno je da promjene budu na bolje u korist institucije i njenog daljeg razvoja. Državni sekretari su političke funkcije, ostala mjesta treba da budu mjera znanja za pojedine oblasti, iskustva i profesionalnog pristupa. POBJEDA: Vlada čiji ste potpredsjednik uživa podršku (svega) 46 poslanika u parlamentu. Da li bi to moglo biti problematično kada na red dođu zakoni za koje je potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu? Koga vidite kao realnije partnere – DF i njegove djelove ili Demokrate? KONJEVIĆ: SDP je više puta tražio, i za mandata prethodne i Vlade od prije 30. avgusta, da se uđe u ozbiljan politički dijalog oko rješavanja imenovanja u pravosuđu. Nažalost, na te naše pozive nije bilo odgovora zbog čega smo izgubili nekoliko godina kada je riječ o pregovorima sa EU. Vjerujemo da su neke lekcije naučene i da Crna Gora postaje svjesna da ne smije više gubiti vrijeme zbog neodgovornosti svojih političkih elita. Odlazak kleronacionalističke Vlade kojoj su EU integracije bile potpuno van fokusa otvara prostor da konačno krenemo u rješavanje krupnih izazova na EU putu. SDP je, kao i uvijek, spreman da u tom procesu bude konstruktivan partner i značajno doprinese dogovoru a time i deblokadi procesa bržem kretanju ka EU. Svi koji žele da kroz rješavanje ovih pitanja doprinesu najboljim rješenjima i približavanju Crne Gore Evropskoj uniji, što se nas tiče, dobrodošli su. POBJEDA: Najavili ste usvajanje zakona o Vladi. Možete li precizirati šta će biti u tom zakonu? Koje će biti obaveze ministara prema Skupštini kako se ne bi ponovila situacija sa prethodnom vladom – izglasano nepovjerenje koje ne obavezuje premijera i ministre? KONJEVIĆ: Crna Gora konačno treba da usvoji jedan ovakav sistemski akt. Očekujem da već ove sedmice na Vladi započnemo taj proces. To je stvar elementarne odgovornosti ove vlade kako bismo smanjili prostor za eventualne zloupotrebe ili preveliku diskreciju u odlučivanju i postupanju. Radi se o ozbiljnom zakonu i sigurno će javnost imati uvid u dinamiku njegove izrade pa i samu sadržinu. Naravno, zakon o Vladi mora poštovati ono što daje Ustav kao okvir, u dijelu pitanja razrješenja Vlade i članova Vlade. U svakom slučaju, biće to važan korak naprijed u smislu transparentnosti, uređenosti sistema i na kraju vladavine prava. Jovana ĐURIŠIĆ

Grupa građana Cetinja reagovala povodom odgovora predsjednika Vlade poslanicima u Skupštini povodom dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine PODGORICA - Grupa građana Cetinja reagovala je povodom jučerašnjih odgovora premijera Dritana Abazovića poslanicima Damiru Šehoviću i Draginji VuksanovićStanković tokom premijerskog sata i poručili da je bilo previše svjedoka da bi premijer svoju laž prodao kao istinu. Kako saopštavaju ,,u nedostatku adekvatnoga odgovora suverenističkih partija na odgovore premijera Dritana Abazovića poslanicima Damiru Šehoviću i Draginji Vuksanović-Stanković, ośećamo potrebu da iskažemo revolt protiv njegovoga demagoškog nastupa, zaobilaženja odgovora na suštinska pitanja i skandalozne laži u vezi sa mirnim građanskim protestom 4-5. septembra prošle godine na Cetinju“. - Nije tačno, gospodine Abazoviću, da je policija reagovala zato što su građani blokirali grad. Nego su građani reagovali na neviđeno prisustvo policije i na blokade koje su bili postavili na izlazu iz Cetinja. Grad je bio u obruču policije - poručuju građani Cetinja. Oni podsjećaju da su ,,građani razbili barikade koje su postavili poslušnici koji su komandovali policijom u ime Joanikija nedostojnoga“. - Barikade koje su podśećale na sramno doba kad su pripadnici te iste ideologije usmjeravali cijevi prema Cetinju i dovodili Arkana u Cetinjski manastir. To što premijer Abazović može da ne zatrepne iznijeti lažni izgovor da se opravda napad na goloruke građane – nije dovoljna potvrda da je rekao istinu. Previše je svjedoka bilo toga dana na cetinjskim ulicama da bi premijer svoju laž mogao

„Sramotu ne možete skriti prebacivanjem odgovornosti na učesnike protesta“

prodati kao istinu - kažu građani. Oni navode da je policija terorisala ljude, brojnim prisustvom uoči protesta izazivala građansku nelagodu i bunt, čak zatvorila hotel ,,Grand“ usred međunarodnoga naučnog skupa koji je organizovao FCJK zbog čega su ugledni strani naučnici iz Evrope i svijeta morali pod pratnjom policije napuštiti hotel. - Svoju sramotu, premijeru Abazoviću, ne možete skriti prebacivanjem odgovornosti na učesnike protesta i lažnim argumentima o oružju, Molotovljevim koktelima i sličnim šarenim lažama - poručili su građani Cetinja. Oni pozivaju premijera da crnogorskoj javnosti odgovori ,,ono što je juče u Skupštini prećutao. - Ko su naoružani kriminalci i pripadnici stranih službi koji su boravili u Cetinjskom manastiru u dane ustoličenja? Ko im je omogućio ulazak u Cetinje, u Manastir i ko to zataškava? Koji su bili razlozi njihovoga boravka u Manastiru - navodi se u saopštenju. Jeste li odbranom u Skupštini, dodaje se, zapravo visokog policijskog funkcionera Petra Kneževića javno proglasili osobom koja u slobodno vrijeme širi laži jer ste njegov snimljeni razgovor koji potvrđuje da je koordinirao kriminalnim

grupama u Crnoj Gori nazvali u suštini lažavinom? Učinili ste to svjesno jer lažavina u slobodno vrijeme ne povlači krivičnu odgovornost koju bi u demokratskoj zemlji povuklo priznanje policijskog funkcionera da koordinira kriminalce u akciji koja je usmjerena protiv mirnog, građanskog protesta. Time ste pokušali sakriti i vlastitu odgovornost jer ste u to vrijeme bili koordinator svih službi bezbjednosti - saopšteno je. Pošto rekoste, dodaje Grupa građana, da podržavate religijska prava svih, pitamo vas kad ćete Vi kao premijer i kad će Vlada omogućiti da mi Cetinjani sa svojim crnogorskim sveštenstvom uđemo i poklonimo se Sv. Petru, koji punih sto godina leži utamničen u Cetinjskom manastiru od strane onih kojima je Vaša vlast u Skupštini ozakonila to utamničenje?“ I na kraju su poručili: - Ne zaboravite, premijeru Abazoviću, građani su na Belvederu (a ne nijedna partija) oburdali izdajničku vladu Zdravka Krivokapića čija ste Vi bili desna ruka. Pozivamo Vas da se dozovete pameti i da shvatite da ste premijer nezavisne Crne Gore a ne namjesnik pokrajine Vučićevog ,,Otvorenog Balkana“. Jer mi nećemo čekati na partijske direktive kao što ih ni na Belvederu nijesmo čekali! R. P.

Akcenti sa Zagrebačkog plenuma – Quo Vadis, Balkan?

Batrićević: SPC anticrnogorska i antidržavna PODGORICA – Ključnu ulogu u širenju stranog uticaja ima Srpska pravoslavna crkva koja od dolaska Amfilohija na poziciju mitropolita poprima tri ključna elementa – počinje da bude anticrnogorska, antidržavna i da vrši revizionizam - ocijenio je istoričar Boban Batrićević na Zagrebačkom plenumu ,,Quo vadis, Balkan?“ koji je počeo juče u organizaciji Regionalne akademije za razvoj demokratije iz Novog Sada, Centra za suočavanje sa prošlošću - Documenta iz Zagreba i Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, uz podršku Evropskog fonda za Balkan. - Amfilohije svoju misiju počinje širenjem četničke propagande stvarajući velike probleme Crnoj Gori. Zabrinjava i činjenica da su zapadne ambasade pomogle Amfilohijevoj politici da dođe na vlast - kazao je Batrićević i ocijenio da je ,,pobjednik izbora od prije dve godine u Crnoj Gori suštinski bio Amfilohije i njegova politika velikosrpskog nacionalizma“. Veliki problem Batrićevć je prepoznao u tome što ,,u Boban Batrićević Srbiji znača-

jan dio intelektualne elite gleda na isti način na Crnu Goru, baš kao što nema razlike između vlasti i opozicije kada je odnos prema Crnoj Gori u pitanju“. Dubravka Stojanović iz Srbije je rekla da ,,države u regionu žive od manipulisanja žrtvama i traumama iz prošlosti“ i da je to osnovni razlog zbog kojeg ne žele da utvrde ni broj žrtava ni istinu o onome što se dešavalo, kao i da ta pitanja uvijek mogu poslužiti da se skrene pažnja sa drugih tema. Ona je ukazala na paradoks da se ,,nacionalizmi u regionu, umjesto da slave pobjede i heroje, zapravo mnogo više bave porazima i stradanjima, žrtvama i gubicima jer su oni pogodniji za homogenizaciju, opsenarstvo i manipulacije“. Istoričar Ivo Goldstein iz Hrvatske smatra da je neumjesno svako poređenje memoranduma HAZU sa nekadašnjim memorandumom SANU, budući da je memorandum SANU potpisan, dok memorandum HAZU nije, ali i da se radi o dokumentu nedostojnom jedne akademije, o spisku nabacanih želja bez vidljivog kriterijuma. - Po uticaju koji su imali u društvu ova dva dokumenta ne mogu porediti, budući da je memorandum SANU svojevremeno odredio sudbinu čitavog regiona, dok ovaj nije imao odjeka u hrvatskoj političkoj javnosti - kazao je Goldstein i ocijenio da u regionu nema političara koji bi radili na njihovom približavanju. On je ocijenio da u tom smislu ,,mi funkcionišemo i dalje kao plemenske zajednice u kojima smo mi pošteni, ispravni, uvijek u pravu, lakovjerni, a svi drugi nam žele zlo i uvijek su nam nanosili nepravdu“, uz zaključak da se u našim državama istorija još tako percipira i prezentuje. R. P.

Ekonomija

Neđelja, 29. maj 2022.

AKTUELNO: Turistički poslenici ubijeđeni da će ljetnja sezona biti u

Održana sjednica Skupštine Privredne komore

Dragan Kujović i Nikola Vujović potpredsjednici PODGORICA - Dragan Kujović i Nikola Vujović novi su potpredsjednici Privredne komore, odlučeno je na sjednici Skupštine te asocijacije. Predsjednica Komore Nina Drakić, obrazlažući prijedloge potpredsjednika, kazala je da se vodila nastojanjem da predloži svojevrsnu kombinaciju mladosti i iskustva u privredi i državnoj upravi, kako bi Komora pojačala svoj tim, te još snažnije zastupala privredu i odgovorila brojnim izazovima sa kojima se ona susrijeće. Kujović je diplomirani mašinski inženjer bogatog iskustva u privredi, državnoj upravi i akademskoj zajednici. Bio je radno angažovan, između ostalog, na Mašinskom fakultetu u Podgorici, rukovodio je organizacionom jedinicom u JP Vodovod i kanalizacija, te bio izvršni direktor Elektroprenosnog sistema. Pomoćnik ministra ekonomije, v.d. generalnog direktora Direktorata za industriju i preduzetništvo i državni sekretar u Ministarstvu ekonomije – dužnosti su koje je obavljao u državnoj upravi. Kao član upravnih odbora doprinosio je radu više kompanija, kao i Privredne komore Crne Gore. Kujović je učestvovao u pregovorima o pristupanju EU kao šef Radne grupe za poglavlje 20 - Preduzetnička i industrijska politika. Bio je rukovodilac radnih grupa za izradu Zakona o stečaju i Zakona o privrednim društvima. Vujović je završio osnovne i specijalističke studije na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, Univerziteta Donja Gorica. Radio je u Crnogorskom operatoru tržišta električne energije (COTEE), između ostalog i kao šef Službe za obnovljive izvore energije i viso-

koefikasnu kogeneraciju, bio predsjednik Odbora direktora Berze električne energije (BELEN), državni sekretar u Ministarstvu ekonomije. Učestvovao je u brojnim razvojnim projektima vezanim za sektor energetike, koji su karakterisali početak energetske tranzicije u Crnoj Gori. Bio je član odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja i Elektroprivrede Crne Gore, te pregovarač sa EU za poglavlje 15 – Energetika. Skupština Privredne komore je, kako je saopšteno, usvojila na istoj sjednici Izvještaj o radu ove asocijacije za period od januara do marta, te razmotrila informaciju Stanje i izazovi u poslovanju crnogorske privrede, koju je prezentovao direktor Sektora za analize i istraživanja Miljan Šestović. Informacija sadrži analizu uticaja pandemije i rata u Ukrajini na sektore crnogorske privrede, rast cijena, likvidnost, poremećaje na tržištu, neformalnu ekonomiju, uz apostrofiranje potrebe za strukturnim i reformama sistema obrazovanja, diverzifikacijom ekonomije i digitalnom transformacijom kao preduslova za ubrzani oporavak, odnosno rast konkurentnosti i razvoj privrede u narednom periodu. Preporuke ove analize biće upućene Vladi u cilju unapređenja ambijenta za poslovanje i otklanjanja biznis barijera. Privrednici su tokom diskusija ukazali na glavne izazove crnogorske privrede u aktuelnom trenutku, pozivajući na što skorije organizovanje sastanka sa premijerom kako bi se pronašla rješenja koja će im omogućiti nesmetano poslovanje u turbulentnim okolnostima. U posebnom fokusu su bili rastuća inflacija, povećanje akciza na plastiku, kao i neradna nedjelja. N. K.

PODGORICA - Hotelijeri su zadovoljni predsezonom, najave su dobre i za sezonu i većina njih smatra da nije vrijeme za povećanje cijena. Neki od njih, kako su kazali Pobjedi, ipak ih vraćaju na nivo iz 2019. godine, kao i njihove kolege, vlasnici restorana i kafića. Kako kažu moraju povećati cijene jer je sve poskupjelo. Tako su u budvanskim lokalima cijene veće od 10 do 15 odsto, kod nekih i više. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kaže da je dogovor među hotelijerima da ne povećavaju cijene.

D. MALIDŽAN

Radulović: Iako je h skuplja u hotelima c Žarko Radulović

USLOVI PROMIJENJENI

- Ako se promijene uslovi drastično onda ćemo biti prinuđeni, ali za sada niko od nas ne pomišlja na povećanje cijena. Iako su se sve namirnice poskupjele za sada nalazimo unutrašnje rezerve i održavamo se - kazao je Radulović Pobjedi. Navodi da je predsezona dobro počela, a nadaju se i dobroj sezoni. - U kolektivnom smještaju će sigurno biti dobro. To su hoteli i sve tipa hotela. Što se tiče privatnog smještaja, vlasnici treba da budu oprezni - tvrdi Radulović. Ove godine je i struktura turista, kako ističe, drugačija pa se treba prilagođavati ponudom. - Mijenja se struktura gostiju i sigurno neka roba, koja se prošle godine prodavala lagano, ove godine neće jer su druge navike gostiju - kazao je Radulović dodajući da svi priželjkuju i nadaju se da će ove godine dostići prihode iz rekordne 2019. godine. Čedo Popović, vlasnik kompanije ,,Carine“, u čijem sklopu posluju tri hotela - ,,Delfin“, ,,Park“ i ,,Kumbor“ takođe je zadovoljan predsezonom, ali kaže da se još ne zna kakva će biti sezona. Najave su, ističe, dobre. - Predsezona je počela vrlo solidno, čak možda i više nego što smo očekivali realno gledano. Vidjećemo kakva će biti situacija sa sezonom - kazao je Popović. Što se tiče cjenovne politike, napominje da će ona će ostati na istom nivou bez obzira što je došlo do povećanja cijena. - Još nije vrijeme pravih putovanja nije ni Zapad krenuo onako kako bi trebalo, zbog ukupne situacije koja se dešava u okruženju i rata u Ukrajini. Opet smo na istom cjenovnom modelu od prošle godine ili je znatno mala razlika. Dio je prodat, popunjenost je dobra, ali i dalje ima mjesta. Mislim da ćemo dobro poslovati - kazao je Popović dodajući da im se ove godine vraćaju gosti iz Zapadne Evrope koje su imali prije dvije godine - Francuzi, Njemci, Englezi. - Mi smo uvijek i imali goste sa Zapada – ističe Popović. Što se tiče prihoda, smatra da je teško približiti se rekordnoj 2019. godini.

Čedo Popović

Plaže i u maju pune gostiju

Dragana Dejanović

Petar Golubović

Nataša Spirić-Smiljanić

- Da nije bilo rata u Ukrajini približili bismo se, ali ovako ne znam - poručuje Popović. Tvrdi da Crna Gora nije za masovni turizam kakav je bio prošle godine, infrastruktura je naša katastrofalna. - Ali sada nije situacija da biramo - poručuje Popović. Menadžerka agencije Explorer u Budvi Dragana Dejanović kaže da su ipak morali povećati cijene usluga, ali neznatno - od 10 do 12 odsto. - Nažalost, za neke usluge, prevashodno u našim ugostiteljskim

- Još nije vrijeme pravih putovanja, nije ni Zapad krenuo onako kako bi trebalo, zbog rata u Ukrajini. Opet smo na istom cjenovnom modelu od prošle godine ili je znatno mala razlika. Dio je prodat, popunjenost je dobra, ali i dalje ima mjesta. Mislim da ćemo dobro poslovati - kazao je Čedo Popović dodajući da im se ove godine vraćaju gosti iz Zapadne Evrope koje su imali prije dvije godine objektima, dijelom i u smještaju, morali smo povećati cijene. Sve i svi smo uvezani, tako da smo se morali i mi uskladiti sa tržišnim cijenama. Na artikle na koje su nam dobavljači povećali cijene, morali smo povećati i mi, ali ne više od 10 do 12 odsto, a to je vjerujte, minimalno u odnosu na druge destinacije u okruženju. U segmentima naše ponude, gdje smo mogli „podnijeti trošak“, nijesmo povećavali cijene - naglašava Dejanović. Kaže da su, za sada, s obzirom na to da, svi oni koji se bave turizmom znaju, se u tekućoj godini priprema naredna, zadovoljni, a i više od toga. - Posljednje dvije godine se veoma malo radilo, jer niko nije mogao predvidjeti tok pandemije. Vjerujemo da je prošla, što je preduslov da se vratimo redovnim aktivnostima i nastavimo sa razvojem destinacijskog turizma - istiće Dejanović. Odlične su, kaže, najave i za postsezonu. - Biće posla za sve nas - turističke poslenike. Moram istaći da imamo veliki broj upita za narednu

godinu, kako za period ljetnje, tako i za period zimske sezone najavljuje Dejanović.

TRŽIŠTA

Imaju dosta potvrđenih aranžmana iz Slovenije i Poljske, jedan dio sa ruskog tržišta. - Imaćemo goste iz Njemačke, nešto Francuza i Britanaca, naravno i gostiju iz Srbije i iz Izraela - najavila je Dejanović. Što se tiče rata u Ukrajini, kaže da još uvijek utiče na sve nas. - Utiče na globalnu politiku i naravno na privredu. Ipak sa tog tržišta je dolazio znatan broj turista i sigurno će uticati na turističku privredu kod nas. Mi smo imali znatan broj potvrđenih tura sa tog tržišta koje su, nažalost, morale biti otkazane - kaže Dejanović. Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović kaže da su najave za ovu turističku sezonu jako dobre. - Projekcije su dobre, neću reći odlične, ali vrlo dobre. Imamo predsezonu, koja je jako lijepo krenula, u smislu broja turista i noćenja, u tome prednjači Budva

Ekonomija

Neđelja, 29. maj 2022.

DPS reagovao nakon izmjene Statuta Rudnika uglja Pljevlja

uspješna

hrana sve cijene iste

Muratović: Partijski uhljebi sebi obezbijedili prihode i dvije godine nakon prestanka funkcija PODGORICA - Odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja izmjenama menadžerskih ugovora i Statuta koje se odnose na menadžerski tim koji upravlja ovim državnim preduzećem, a po kojima bi i nakon njihovog razrješenja naredne dvije godine nastavili da primaju 75 odsto od svoje plate, pokazao je kako su im lične privilegije na prvom mjestu, saopštio je Boris Muratović, član Izvršnog odbora DPS-a Crne Gore. - Odbor direktora Rudnika uglja, dominantno čine aktivisti DF-a i Demokrata koji su na tim funkcijama pozicionirani na osnovu svoje partijske pripadnosti. Naravno da prethodnoj vlasti koja ih je imenovala, uslovi nijesu bili znanje, kompetencije i stručnost, već je uslov svih uslova bio posje-

Boris Muratović

dovanje članske karte ove dvije partije koje su tvorile prethodnu vlast i čiji partijski kadrovi su preplavili rukovodeća mjesta državnih preduzeća - naveo je Muratović. Prema njegovim riječima, takvim uhljebljavanjima brojna

državna preduzeća su doživjela svoju devastaciju i posrnuće, a upravo je Rudnik uglja jedan od primjera sistematskog urušavanja. Ne treba, dodao je on, ni ukazivati koju važnost i značaj za Pljevlja on ima jer predstavlja

lokomotivu razvoja i opstanka, ali i oslonac ove opština i egzistencije brojnih građana. - Ovo posljednje u nizu besramnih namještanja i obezbjeđivanja basnoslovnih primanja i nakon prestanka radnog angažmana menadžmenta Rudnika uglja samo je još jedno u nizu pohlepe raznih uhljeba koji su time što su nečiji rođaci, prijatelji, partijski aktivisti, a svjesni svog odlaska sa političke scene, grabe što je više i brže moguće, došli u priliku da razore nekada privrednog giganta. Upravo zbog ove činjenice aktuelna vlast mora imati poseban senzibilitet da se ljudima bez i jedne preporuke i reference ne smije dodijeliti da obavljaju odgovorne funkcije, već takva mjesta moraju pokrivati odgovorni profesionalci dokazani u svojoj struci - zaključio je Muratović. N. K.

Panel održan u okviru simpozijuma Elektroprivrede NET 2022 u Budvi

Banke spremne da finansiraju dobre projekte u energetskom sektoru Spirić-Smiljanić: Ostali smo korektni Nataša Spirić-Smiljanić, vlasnica hotela ,, MonteBay Perla“ kao i turističke agencije ,,Luminalis“, kaže da većina hotelijera, iako je sve poskupjelo, nije povećavala cijene usluga prema svojim klijentima kao što je to ove godine učinila Hrvatska. - Ostali smo korektni. Nijesmo bili ,,bezobrazni“ i nijesmo povećali cijene klijentima da bi zadržali prodaju - kaže Spirić-Smiljanić. Kako je predsezona počela ranije nego prošle godine, smatra i da će sezona duže trajati. - Počeli smo od marta, tako da do kraja oktobra imamo grupe, ali opet sa rezervama da sve bude kao što jeste danas - poručuje Spirić-Smiljanić.

va i sami ugostitelji sa kojima sam vršio anketu kažu da su vrlo zadovoljni - kazao je Golubović za Pobjedu. Kaže da je već vidljivo da su cijene u kafićima, restoranima, prodavnicama povećane. Navodi primjer i da je prošle sezone u jednom objektu na Primorju pivo platio dva i po, a ove godine pet eura. Golubović navodi i da turisti imaju određeni budžet koji potroše tokom odmora. - Tako da umjesto dosadašnjih dva, tri ili četiri piva popiće duplo manje - poručio je Golubović. Kaže i da upravo povećanje cijena na Primorju može negativno uticati na turiste iz regiona, na koje se u značajnoj mjeri oslanjamo. - Imaćemo nezadovoljstvo turista koji, ako su nešto ranijih godina plaćali dvostruko manje, a sada više, svakako će pokazati nezadovoljstvo - poručio je Golubović. Podsjeća da će rat u Ukrajini uticati na turističku sezonu, ali smatra i da ima načina da se to nadomjesti.

- Fokusiranom marketinškom kampanjom i svim onim što imamo u predsezoni vrlo su, slobodno mogu reći, dobre indicije da će turistička sezona nadomjestiti turiste sa tih tržišta - poručio je Golubović. Međutim, sa povećanjem cijena, kako ističe, moramo biti oprezni jer u susret predstojećoj turističkoj sezoni kao turistička destinacija neophodno je da, pored turista, spremno dočekamo i sav negativan PR koji će s povećanjem cijena proizvoda i usluga neminovno doći. - Vrlo je vjerovatno da će tekstovi na tu temu biti učestaliji, prije svega, na portalima u Srbiji koja tradicionalno spada u top tri emitivna tržišta. Kada kažem ,,spremno dočekamo“ prije svega mislim na brzo i efikasno reagovanje PR timova Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija. Kao turistička destinacija moramo biti spremni da adekvatno odgovorimo na PR krizu bilo koje vrste - poručio je na kraju Golubović. N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - Banke su spremne da finansiraju dobre projekte u energetskom sektoru i neophodno je mnogo više koristiti raspoložive evropske fondove, poručeno je na panelu održanom u okviru simpozijuma Elektroprivrede NET 2022, održanom u Budvi. Izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović kazala je da je, iako je uloga IRF-a snaženje konkurentnosti crnogorske ekonomije, davanje podrške mikro, malim i srednjim preduzećima, snaženje saradnje sa svim crnogorskim lokalnim samoupravama, ta institucija u posljednjih godinu napravila dodatni zaokret i snažan akcenat stavila na digitalnu i zelenu tranziciju crnogorske ekonomije. - Jako je bitno da se svi povezujemo, da granice zaista ne postoje. Ovo će 2024. godine biti jedinstveno tržište i zato je jako bitno voditi računa o konkurentnosti naših ekonomija, snaženju, a energetska tranzicija je ono što omogućava da inpute za sve proizvodne sektore obezbjeđuju snaženje konkurentnosti ekonomije i da uslovi pod kojima se realizuju projekti budu i te kako oslonjeni na ono što postoji u smislu resursa koje nedovoljno koristimo, a govorim o raspoloživim evropskim fondovima - poručila je Radović. Ona je, kako je saopšteno iz EPCG, na panelu pod nazivom ,,Poslovni modeli, uslovi finansiranja i mogućnosti korišćenja EU fondova za investiranje u sektor energetike“ kazala da su svi izvori IRF-a zeleni, ali na tržištu nema dovoljno kvalitetnih zelenih projekata. Ona smatra da, iako postoji dosta optimizma, stepen rizika je povećan, posebno zbog neizvjesnosti koja postoji oko bezbjednosnih i zdravstvenih prilika na globalnom nivou. - Bez subvencija i garancija i pristupa onim fondovima koji se ne troše od strane zemalja Zapadnog Balkana, nijesam sigurna da će efekat biti tu tako brzo. Crna Gora za posljednjih godinu ima svega 17 odsto investicija - kazala je Radović. Zamjenik direktora Sektora privrede u Er-

Sa foruma u Budvi

ste banci Dušan Žunić smatra da će, imajući u vidu sve što EPCG želi da radi, vrlo brzo doći trenutak kada će Erste banka moći da, u kreditnom smislu, podrži Elektroprivredu. - Svi projekti koji su planirani za izgradnju u Crnoj Gori moraju biti navedeni u prostornom planu. Taj plan je u Crnoj Gori trebalo da počne da se radi u 2020. godini i iz raznih razloga se odustalo od toga, ali smatram da je to broj jedan ograničenje, kada je u pitanju rad na razvijanju ovih objekata - kazao je Žunić. On smatra da su državne institucije najvažnije, kao i regulisanje regulatornog okvira, a obezbjeđivanje sredstava je lakše. Energetski ekspert Nenad Jerinić smatra da je ključno definisati strategiju o tome kako ostvariti ciljeve, obezbijediti finansijska sredstva za realizaciju zadatih ciljeva i definisati vremenski okvir. Šef kancelarije Njemačke razvojne banke za Crnu Goru Željko Uljarević kazao je da su od 2000. godine u Crnu Goru plasirali preko 670 miliona eura, uglavnom u tri sektora, a to su sektor energetike, komunalni i finansijski sektor. - Što se tiče energetike potpisali smo 93 miliona za energetsku efikasnost - kazao je Uljarević. On je ocijenio da je u ovom trenutku najbolji model finansiranja Evropska unija i sred-

stva koja ona stavlja na raspolaganje. - Najveća prepreka svemu su procedure i postizanje društvenog konsenzusa oko određenih projekata - rekao je Uljarević. Kada je riječ o energetskoj efikasnosti veoma je, kako smatra, važan socijalni aspekt, koji se ne smije zanemariti. Investicioni bankar iz Evropske banke za obnovu i razvoj Pavle Milekić rekao je da su u Crnoj Gori od 2006. godine uložili 700 miliona eura u 76 projekata. - Kada je riječ o energetici, imamo projekte sa EPCG i Crnogorskim elektrodistributivnim sistemom. Finansirali smo privatni projekat Krnovo sa francuskim sponzorom, finansirali smo i malu hidroelektranu Bistricu od tri megavata sa EPCG. Ulažemo u prenosnu mrežu. Pričamo sa EPCG o izgradnji vjetroparka Gvozd od 55 megavata, počeli smo diskusiju o solarnoj elektrani Slano - naveo je Milekić. On je rekao da su banke spremne da finansiraju dobre projekte, a budućim investitorima je poručio da je bitno doći na vrijeme da se priča o projektu. - Tako možemo da mapiramo određene probleme. Ako je sa ekološke strane, tu imamo veliki pritisak. Te stvari počinju dvije godine unaprijed. Nama su potrebne bazne studije, a ako to nijeste počeli prije dvije godine imaćemo problem - objasnio je Milekić. N. K.

Društvo

Neđelja, 29. maj 2022.

Prilog TV Prva izazvao burne reakcije javnosti

INTERVJU: Aleksandar OLENIK

Građani tvrde da im crtaju mete jer su na terasama okačili crnogorske zastave PODGORICA - U informativnom dijelu programa TV Prva prekjuče je objavljen prilog o okačenim crnogorskim zastavama na terasama podgoričkih zgrada, koji je zbog svog sadržaja izazvao burne reakcije po društvenim mrežama. U prilogu se navodi da je prošao 21. maj - Dan nezavisnosti a da su zastave Crne Gore i dalje istaknute po terasama stambenih zgrada. Reporterki TV Prva ova scenografija ne bi bila sporna da ,,sve nacionalne zajednice mogu da ističu svoje simbole kada obilježavaju datume koji njima znače“. Njoj su, kako je istakla u prilogu, zanimljive adrese sa kojih se vijore zastave. - Iz stanova koji vrijede čitavo bogatstvo lakše je nekako voljeti i svoj džep i državu. Najviše zastava se vijori iz zgrada u kojima žive povlašćeni pojedinci koji su žarili i palili u posljednje tri decenije. Pored zastava koje se u tim krugovima

evidentiraju kao patriotizam ostavili su i brojne druge uspomene na svoju trodecenijsku vladavinu. Očigledno, voljeli su malo više sebe nego Crnu Goru - navela je reporterka. Ovaj prilog ubrzo je naišao na burne reakcije i osudu velikog broja korisnika društvenih mreža, koji su pozvali Agenciju za elektronske medije da reaguje. - Dokle je došlo da po ,,televiziji“ određuju ko smije a ko ne

smije izbaciti zastavu, naravno da treba prijaviti - napisao je jedan korisnik Tvitera. - Isječak iz dnevnog reda TV Prva, gdje se potpuno otvoreno širi mržnja, crtaju mete meni i mojim komšijama, samo zato što su po terasama okačene državne zastave pod pretpostavkom da su stanari ,,žarili i palili“ 30 godina, što god značila ova uličarska fraza - napisao je jedan od tviteraša. N. K.

Nikolić: Nezapamćen primjer neprofesionalizma i otvorenog govora mržnje

- Prilog TV Prva, u kojem se targetiraju građani koji na svojim balkonima ističu zastavu države Crna Gora, predstavlja nezapamćen primjer neprofesionalizma i otvorenog govora mržnje - ocijenio je portparol i poslanik Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić. On navodi da sadržaj koji emituje ta televizija potvrđuje ispravnost odluke partije ispred koje stoji. - Ovakvim prilozima TV Prva potvrđuje ispravnost odluke DPS-a Crne Gore da ne učestvuje u programskim sadržajima navedene televizije - objavio je Nikolić na Tviteru.

Zirojević: AEM da zaustavi napad TV Prva na građane - Pozivam Agenciju za elektronske medije da, u skladu sa zakonom, djeluje i zaustavi napad jednog medija na građane koji su, za uzor svima, proslavili državni praznik - poručio je potparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević.

- Prilog TV Prva kojim se targetiraju stanari jedne zgrade u Podgorici samo zbog toga što su, za Dan nezavisnosti, na balkonima svojih stanova istakli državne zastave Crne Gore, mogu okarakterisati samo i isključivo kao skanda-

lozan - napisao je on. Prema riječima Zirojevića, ovakvo ,,neprofesionalno i neobjektivno izvještavanje mora naići na osudu svih nas“. - Ovim putem pozivam Agenciju za elektronske medije da, u skladu sa zakonom, djeluje i zaustavi napad jednog medija na građane koji su, za uzor svima, proslavili državni praznik - objavio je Zirojević na Tviteru.

U prijestonici i juče šetali za Ukrajinu

,,Neutralnost znači zarađivati na ratu koji vode drugi“

Cetinjani svakog dana daju podršku ukrajinskom narodu

PODGORICA - Devedeset četvrtoga dana rata u Ukrajini građanke i građani Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskome ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Glavna poruka s transparenta bile su riječi češkog pisca Karela Čapeka: ,,Neutralnost? To znači zarađivati na ratu koji vode drugi“.

Cr ispi

Transparent je nosila otpravnica poslova Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole I odata je počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, u nadi i želji da je danas prefarbana potonja ploča. Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju

puštena je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Kako je ranije najavljeno, sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svakog dana u 17.30 časova ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. - Slava Ukrajini! Herojima slava poručuju Cetinjani i Cetinjanke. N. K.

Aleksandar Olenik

Tužilaštvo raspolaže dokazima, ima osumnjičene sveštenike na teritoriji Crne Gore, pa je ovo prilika da dokažu imaju li snage da se uhvate u koštac sa pedofilima unutar SPC PODGORICA – Da li je zaista nekoga iznenadio odgovor Crkve Srbije na to što je Više tužilaštvo u Podgorici pokrenulo postupak protiv Mitropolije crnogorsko-primorske i mitropolita Joanikija Mićovića zbog sumnje da su zaštitili osumnjičene za krivično djelo „obljube nad djetetom“? Samo pokretanje postupka na osnovu svjedočenja objavljenih u knjizi Bojana Jovanovića ,,Kako smo ubili Boga“, a u kojoj se govori o pedofiliji unutar Crkve Srbije, u Mitropoliji su protumačili kao ,,još jedan pokušaj da se u duhu bogoboračkog progona Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori izazove stara atmosfera i demonizacije i diskriminacije SPC i njenih vjernika“. Beogradski advokat Aleksandar Olenik za Pobjedu kaže da je iz navedenog odgovora jasno da se Mitropolija ,,i dalje ponaša kao politička stranka, da sebe postavlja iznad zakona, Ustava i države Crne Gore, te da je žrtve pedofilije mnogo ne zanimaju. Nažalost, SPC nastavlja da štiti osumnjičene za izvršenje krivičnog djela obljube nad djetetom, što je neprihvatljivo“. „Informaciju o pokretanju postupka u Crnoj Gori, mediji u Srbiji odbili su da objave. Nikada nisam dobio konkretan odgovor zašto, pa mogu samo da nagađam: ili su se plašili ili nisu hteli da se zameraju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i vladajućoj političkoj eliti. U Srbiji je Srpska pravoslavna crkva zaštićenija čak i od članova Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića i od kriminalnih klano-

va. Naprosto, SPC je iznad zakona Republike Srbije“, objašnjava Olenik za Pobjedu. POBJEDA: Brojne nedoumice otvorene su ovim povodom. Kao advokat, možete li objasniti o čemu je riječ? OLENIK: Reč je o Krivičnom zakoniku države Crne Gore, članu 206, stav 1, obljuba nad detetom, za koji je zaprećena kazna od pet do petnaest godina zatvora. Prema zvaničnom dopisu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, postupak se vodi protiv Mitropolije crnogorskoprimorske i protiv mitropolita Joanikija. Taj dokument sam Vam dostavio, on je verodostojan i potvrđen od strane Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Krivični postupak se, dakle, vodi kako protiv organizacije, tako i protiv Joanikija Mićovića. Ne razumem šta tu nije jasno. Sve piše. POBJEDA: Za što se tačno optužuju Mitropolija i mitropolit Joanikije? OLENIK: Nisam video krivičnu prijavu, ali od klijenata koje zastupam i od gospodina Bojana Jovanovića dobio sam informacije - čiji će dokazi biti prezentovani, deo je već u posedu državnog tužilaštva - da se Joanikije Mićović optužuje za skrivanje i pomaganje u skrivanju lica iz SPC koja su izvršila krivično delo pedofilije, i to kako u vreme dok je mitropolit boravio u Srbiji, tako i u vreme službovanja u Crnoj Gori. Reč je o dužem periodu. POBJEDA: O koliko godina je riječ? OLENIK: Od 1978. do 2015. godine. Moj klijent, gospodin Jovanović, za navedeni period raspolaže konkretnim doka-

zima. Crnogorsko tužilaštvo ispituje dokaze o osmoro dece koja su žrtve sveštenika SPC. Joanikije Mićović je, u ime SPS, u navedenom periodu vršio istragu o pedofiliji u okviru crkve. Saslušao je i skupio izjave od četrdest sveštenika SPC, a navodno poseduje i filmove istih lica koja su sebe snimala prilikom seksualnih radnji nad maloletnom decom. Sporno je to što je, uprkos brojnim svedočenjima i dokazima, Joanikije zaključio da nema osnova za kažnjavanje sveštenika za pedofiliju, nakon čega su, za svaki slučaj, svi oni prebačeni iz Srbije u Crnu Goru. POBJEDA: Ko ih je prebacivao? OLENIK: Joanikije. Oni su i u ovom trenutku pod njegovom nadležnošću. POBJEDA: Kao sveštenici? OLENIK: Da. Jedan od sveštenika koji je aktivan i koji je i sam bio žrtva Vasilija Kačavende – a Kačavenda u Srbiji nije osuđen, proces je zastareo - trenutno službuje u Crnoj Gori. Ovo što govorim samo je deo dokaza koje iznosim u dogovoru sa gospodinom Jovanovićem. Ne želimo da ometamo istragu crnogorskog tužilaštva, pa ću se ovde zaustaviti. Tužilaštvo raspolaže dokazima, ima osumnjičene sveštenike na teritoriji vaše države, pa je ovo prilika da dokažu imaju li snage da se uhvate u koštac sa pedofilima unutar SPC. POBJEDA: Vjerujete li da ima snage? OLENIK: Naša je obaveza da pokušamo da uradimo sve što je u našoj moći kako bismo sprečili dalje zlostavljanje maloletnih lica od strane sveštenika SPC. Za sada me ohrabruje samo pokretanje istrage na

Društvo

Neđelja, 29. maj 2022.

K, beogradski advokat, o pokretanju postupka po prijavi za prikrivanje pedofilije u Srpskoj pravoslavnoj crkvi

rnogorsko tužilaštvo ituje osam slučajeva zlostavljanja djece Važno je da se pokaže da Crkva nije van Ustava i zakona POBJEDA: Na koji način bi osuđujuća presuda mogla uticati na to da građani shvate da pojedini sveštenici, vladike i mitropoliti Crkve Srbije nijesu nikakvi anđeli, da su prije demoni i da njihova nedjela podliježu zakonima države? OLENIK: Bilo bi važno da se pokaže da SPC nije iznad Ustava i zakona Crne Gore, kao što je to slučaj u Srbiji, te da su

osnovu dokaza objavljenih u knjizi mog klijenta i postupanja po krivičnoj prijavi jedne međunarodne organizacije. Ništa slično u Srbiji u ovom momentu nije zamislivo. POBJEDA: Po čijem nalogu je Joanikije Mićović sproveo istragu unutar SPC? OLENIK: Sinod SPC mu je dao u zadatak da sprovede istragu i da utvrdi činjenice. Međutim, reč je očito o formalnoj naredbi Sinoda; suštinski, cilj je očito bio da se ceo slučaj zataška i arhivira. Iako je paralelno tekao sudski proces protiv Kačavende i Pahomija, iako su u Blicu izlazila svedočenja dece koja su bila žrtve pedofila unutar SPC, iako se znalo da postoje snimci zlostavljanja te dece od kojih je jedan bio javno prikazan, crkva se na to nije obazirala. Za njih se ništa od toga nije desilo. To najbolje opisuje odnos SPC i države Srbije. POBJEDA: Znači li to da bez svjedočenja Vašeg klijenta, iznešenog i u knjizi ,,Kako smo ubili Boga“, javnost ne bi u ovoj mjeri bila upoznata sa slučajevima pedofilije unutar Crkve Srbije? OLENIK: Znači. Bez upornosti, hrabrosti i ličnih žrtava koje je podneo gospodin Jovanović, Vi i ja ne bismo danas razgovarali o tome, niti bi javnost Crne Gore i Srbije bila upoznata sa zlodelima počinjenim unutar zatvorenog sistema kakav je SPC. POBJEDA: Što je Joanikije Mićović postigao prebacivanjem osumnjičenih sveštenika Crkve Srbije iz Srbije u Crnu Goru? OLENIK: Nadam se da će mitropolit SPC odgovor na to pitanje dati crnogorskom tužilaštvu. U svakom slučaju, jasno je da je njegova procena bila da je bolje da pedofile iz Srbije skloni u Crnu Goru. POBJEDA: Da, ali zašto? OLENIK: U Srbiji je dvehiljaditih bio pokrenut postupak

sveštenici, vladike i mitropoliti takođe građani države na čijoj teritoriji rade. Iako je 21. vek, to bi i za crnogorsko i za srpsko društvo bio neprocenjiv civilizacijski iskorak. Proces bi mogao delovati i preventivno za sve one koji nameravaju da zloupotrebe mantije i poverenje koje imaju kod građana kao pripadnici određene crkve. Jer, kao i u svakom krivičnom delu - kada neko krene da napravi

protiv Kačavende, što SPC nije mogla da spreči, pa je, verujem, postojao strah da bi moglo doći do pokretanja i drugih postupaka budući da je veliki broj dokaza bio izveden pred sudom i da je veliki broj dece svedočio o tome šta su preživeli. U tom smislu, postoji osnovana sumnja da je, kod organizovane pedofilske mreže unutar SPC, to izazvalo strah da bi sva slična nedela počinjena od strane njihovih sveštenika mogla izaći na videlo. POBJEDA: Koliko tačno sveštenika Crkve Srbije je iz Srbije prešlo u Crnu Goru? OLENIK: Znam da je Joanikiju četrdeset sveštenika SPC dalo izjavu i potvrdilo počinjena dela, ali ne znam koliko njih je tačno prebeglo u Crnu Goru. Mitropolit SPC u Crnoj Gori ima dokaze o počinjenoj pedofiliji i bio je u obavezi da ih dostavi državnim organima, kao i da protiv tih lica pokrene postupak unutar same SPC. Pretpostavljam da će crnogorsko tužilaštvo od mitropolita Joanikija tražiti odgovor na pitanje šta je uradio sa dokazima što ih je dobio tokom istrage koju je vodio. Kao što sam kazao, reč je o teškom krivičnom delu; zastara je duga, a tužilaštvo će odlučiti protiv koliko lica će pokrenuti postupak na osnovu dokaza kojim bude raspolagalo. POBJEDA: Proces protiv Vasilija Kačavende je zastario, protiv vladike Pahomija takođe. Kako se to dogodilo? OLENIK: Na javnost se utiče pomoću medija. Ako nemate slobodne medije, nemate ni javnost. Posebno ne onu kritičku. Svaka čast Blicu! Njihovi ondašnji tekstovi o pedofiliji Kačavende i Pahomija uznemirili su javnost, ali ni to nije bilo dovoljno da bi se izvršio pritisak na sudske organe. Možda i zato što je o tome pisao samo Blic; ostali su ćutali ili izvrtali činjenice u korist SPC-a.

zločin, neminovno je da razmišlja i o kazni. Ovde je zaprećena kazna do petnaest godina zatvora. Tek kada shvati da postoji ozbiljna verovatnoća da će biti uhvaćen i kažnjen, eventualno počinilac krivičnog dela počeće da razmišlja o posledicama. To bi samo po sebi uticalo i na to da se smanji broj budućih žrtava. U tom smislu, ovakav postupak značio bi ogroman korak napred za naša društva.

I ostale verske zajednice u Evropi koje su imale problem sa pedofilijom u svojim redovima svoj su kler kažnjavale i pokretale postupke pod pritiskom javnosti. Kod nas toga nema, zato je sve tako mučno i neuspešno. POBJEDA: I Kačavenda i Pahomije i dalje su ne samo na slobodi, nego i u javnosti, u medijima. Ovaj drugi je čak predvodio litije u Crnoj Gori. OLENIK: Da, oni su slobodni ljudi. Nakon javnog skandala i optužbi za pedofiliju, SPC ih je očito zamolila da se malo sklone iz javnosti, da se ne pojavljuju dok se ne slegne prašina. Međutim, evo ih ponovo! Pahomije je nedavno čak primio nagradu od predsednika Aleksandra Vučića. Crkva je na taj događaj mogla da pošalje drugog vladiku, ali su namerno poslali Pahomija. POBJEDA: Zašto? OLENIK: Tu smo, ne možete nam ništa, imamo podršku predsednika Vučića; džaba sudovi i tužilaštva, jači smo nego ikad. To je poruka građanima, ali i žrtvama. Kako onima čija imena i sudbine znamo, tako i onima koje ćute i trpe jer su svesne da za nijh nema pravde. Postupak crnogorskog tužilaštva važan je i zbog toga što se na

taj način žrtvama poručuje da ipak postoji nada da će oni koji su ih zlostavljali biti kažnjeni. POBJEDA: Koliko su maloljetnici i djeca uopšte spremni da svjedoče o užasu kroz koji su prošli? Tim prije što naša društva često stigmatizuju žrtvu, a ne popa pedofila? OLENIK: Nažalost, životi tih ljudi uništeni su traumom koju su doživeli. Ta su deca dvostruke žrtve: i pedofila i društva i sredine koja ih, umesto da ih zaštiti, da im pomogne i da ih razume, stigmatizuje i vrši novo nasilje nad njima. Potrebna je bila velika hrabrost da se policiji, tužiocima, sudijama ispriča šta se dogodilo, kroz šta su prošli. Dugujemo im da stanemo iza njih. POBJEDA: Kako to da je Crkva Srbije, uprkos brojnim skandalima, podršci ratnim zločincima, pedofiliji i dalje ubjedljivo najpopularnija institucija u Srbiji? OLENIK: I formalno i suštinski, SPC je država u državi. Ona ima svoj ustav, svoje kanonsko pravo, svoje sudove, strogu hijerarhiju, uniforme, svoje činove… Kod njih nema slobode izražavanja i misli; postupa se po naređenjima vladike, koji ima teritoriju za koju je nadležan. Svojim ponašanjem i propove-

dima SPC konstantno pokazuje da ne priznaje državu i njene zakone. Imao sam nedavno predmet gde je policija bila u obavezi da izvrši pretres stana sveštenog lica osumnjičenog za proneveru. Verovali ili ne, policajci su pozvali tužioca i pitali ga da li, pre pretresa, moraju da za dozvolu pitaju vladiku. Policija, dakle, nije smela da pretrese stan i nađe dokaze o izvršenom krivičnom delu bez dozvole vladike!? Neverovatno! Od sloma socijalizma, SPC je stekla ogromni kapital, pre svega kroz nekretnine, sumnjivim trgovinama, neplaćanjem poreza i sl. Danas raspolaže ogromnim bogatstvom, te ekonomskim i političkim uticajem. Svaka vlast se udvara SPC, strahujući da crkva ne zauzme politički stav suprotan stavovima vladajuće elite. U Srbiji je SPC politička partija i, pored Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, sa svojim organizacionim jedinicama jedina pokriva celu teritoriju Republike Srbije. Nažalost, obe pokrivaju i Crnu Goru, deo BiH, deo Kosova, gde se takođe ponašaju ne kao verske, nego kao političke organizacije. Otuda moć i uticaj o kojem me pitate. POBJEDA: Da li u okviru Crkve Srbije postoje sveštenici koji su se zalagali za to da se osude pedofili unutar crkve i da se zaštite zlostavljana djeca? OLENIK: Bilo ih je, ima ih, ali mali broj. Bojan Jovanović, moj klijent, jedan je od njih. Nažalost, ko god se suprotstavi, rizikuje da bude izopšten iz crkve; tim ljudima se i direktno i indirektno preti, protiv njih se pokreću različiti postupci. Nije zanemarivo ni to što crkva svoje sveštenstvo drži u ekonomskoj zavisnosti: vladike direktno odlučuju o redovnim, vanrednim

Susret Abazovića i Porfirija demonstracija je političkog uticaja koji SPC ima u Crnoj Gori POBJEDA: Premijer Dritan Abazović, koji je bio potpredsjednik prethodne vlade formirane u Manastiru Ostrog, nedavno je zatražio susret sa patrijarhom Crkve Srbije takođe u Manastiru Ostrog - u crnogorskom manastiru na crnogorskoj teritoriji. O kakvoj Vi to promjeni govorite? OLENIK: Zašto to radi aktuelni premijer, ne znamo. Je li išao tamo po instrukcije? Po mišljenje? U svakom slučaju, to bi mogla biti demonstracija nespornog političkog uticaja koji SPC ima u Crnoj Gori, tj. dokaz uplitanja Crkve u

politiku. Zašto premijer suverene i nezavisne države sebi dozvoljava da ide po instrukcije u crkvu druge države, to mi zaista nije jasno. POBJEDA: Pitala sam Vas upravo zbog povjerenja koje pokazujete u pravosudni sistem u Crnoj Gori. OLENIK: Samo sam upoređivao situaciju u Crnoj Gori sa onom u Srbiji, pa kažem da je kod vas bolje. Daleko od toga da mislim da je idealno. Imam nekoliko predmeta i postupaka u Crnoj Gori i upoznat sam sa prilikama. Da li je stanje i dovoljno dobro, tek ćemo da vidimo.

ili bilo kojim prihodima koji sveštenici pod njihovom nadležnošću na teritoriji koju kontrolišu mogu da prihoduju. Hoću da kažem da, pored pritisaka, pretnji i uvreda, imate i finansijski deo, koji tim sveštenicima onemogućava da se izvuku iz odnosa zavisnosti i potčinjenosti u odnosu na SPC. Teško je izaći iz tog sistema bez posledica po porodice i njih same. To je dodatni razlog da one koji su to učinili ili koji planiraju da to učine istinski i snažno podržimo. POBJEDA: U kakvom je stanju Vaš klijent? Pitam Vas zbog toga što su mediji u Crnoj Gori objavili vijest o pokretanju postupka, ali su ubrzo te informacije povučene budući da je, kako smo obaviješteni, sam gospodin Jovanović zamolio da se one povuku. OLENIK: Moj klijent je trpeo pritisak i pokušao sebe da zaštiti i da u što mirnijoj atmosferi u javnost iznese što više podataka važnih za tužilaštvo u Crnoj Gori. Gospodin Jovanović ne govori javno, ne daje intervjue, pa smo odlučili da u njegovo i u svoje ime to ja preuzmem kako bi bio maksimalno zaštićen. POBJEDA: To znači da mu ne pravite problem ovim što govorite? OLENIK: Ne. Pre nego što sam dao prvu izjavu Gradskoj televiziji u Podgorici, imao sam za to njegovu saglasnost. POBJEDA: Imaju li mediji u Crnoj Gori moć da izvrše pritisak da se ovaj proces istraži i dovede do kraja? OLENIK: Medijska situacija u Crnoj Gori mnogo je bolja nego u Srbiji. U Crnoj Gori je sve dostupno, sve možete da objavite. Naravno, mnogo je lažnih informacija, mnogo kampanja, ali se ipak ništa ne može sakriti kao u Srbiji. Zato u Crnoj Gori postoji kakva-takva kritička javnost, pa crnogorsko tužilaštvo i sudovi neće moći u potpunosti da izbegnu ono što se u teoriji zove kontrola pravosuđa od strane javnosti. Ne pritisak, nego kontrola javnosti. POBJEDA: Moram da Vas podsjetim da je u Crnoj Gori nekoliko puta podnošena krivična prijava za govor mržnje protiv pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića i da su, uprkos dokazima, te prijave uvijek odbacivane, a mitropolit oslobađan. OLENIK: Upoznat sam, video sam snimke, slušao sam izjave pokojnog mitropolita Amfilohija. Ipak, uticaj koji je on imao na društvo i na državu neuporedivo je veći od onoga koji ima Joanikije. Ondašnje i sadašnje vreme ne mogu se u tom smislu upoređivati. Mislim da se situacija i u društvu i u državi dosta promenila u korist samostalnosti sudova i tužilaštava. POBJEDA: U slučaju da se postupak pokrene, može li on biti javan? OLENIK: Zbog zaštite žrtava, postupak bi trebalo da bude delimično zatvoren za javnost. Postoji opravdanje i da postupak bude potpuno zatvoren zbog opšteg interesa i zaštite žrtava. Ipak, odluka suda je javna i tek će se u odluci videti dokazi zašto je neko osuđen ili oslobođen. Tamara NIKČEVIĆ

Društvo

Neđelja, 29. maj 2022.

Predsjednica Komisije za etička pitanja i deontologiju pri Ljekarskoj komori dr Tea Dakić ističe da je pristup legalnom abortusu osnovno ljudsko pravo

Nedopustivo da se vjerske insti bave pitanjem prekida trudn PODGORICA – Pristup bezbjednom i legalnom prekidu trudnoće predstavlja osnovno ljudsko pravo i bitan je aspekt reproduktivnog zdravlja žena, dok uskraćivanje pristupa ovim intervencijama može značajno ugroziti njihov život i zdravlje i izložiti ih fizičkom i psihičkom bolu ili patnji. U državi sekularnog uređenja je nedopustivo da se tim pitanjem bave vjerske institucije, poručila je u razgovoru za Pobjedu predsjednica Komisije za etička pitanja i deontologiju pri Ljekarskoj komori Crne Gore, psihijatrica, magistarka bioetike dr Tea Dakić.

NAZADOVANJE CIVILIZACIJE

Nedavna dešavanja u Hrvatskoj kada pacijentkinji u šestom mjesecu trudnoće ljekari iz četiri bolnice nijesu htjeli da urade abortus uz pozivanje na prigovor savjesti iz vjerskih razloga, uprkos činjenici da joj je plod napadnut malignim tumorom koji je veći od njega, Dakić vidi kao tužan i civilizacijski nazadan potez. – Malo je reći da sam izuzetno neprijatno zatečena ovim slučajem o kojem bruji cijeli region i žao mi je što je nečija lična tragedija na ovakav način dospjela u javnost. Veoma je tužno, civilizacijski nazadno, a prije svega nedopustivo da jedna žena nije mogla da obavi prekid trudnoće iz medicinskih indikacija u svojoj, već je morala da traži neophodnu medicinsku uslugu u susjednoj državi. Nadam se da će oni koji su joj uskratili prava biti adekvatno sankcionisani - istakla je Dakić. Komisija kojom rukovodi naša sagovornica nije dobijala prijave i prigovore koji bi se, u ovom smislu, odnosili na eventualno kršenje Kodeksa medicinske etike i deontologije. Kako ističe, situacija koja se desila u Hrvatskoj nije se dešavala u našoj zemlji, bar da je to poznato javnosti. - Vjerujem da bismo do sada znali da je neko bio uskraćen za neophodnu njegu i liječenje - istakla je Dakić. Na Javnom servisu organizovana je prije nekoliko dana debata na temu abortusa, u kojoj su gostovali Slađana Ćorić (Ministarstvo zdravlja), Vojislav Šimun (specijalista ginekologije i akušerstva KCCG), Gojko Perović (protojerejstavrofor SPC) i Paula Petričević (feministkinja, aktivistkinja i profesorica filozofije). Tema koja je na zvaničnom Tviter nalogu Javnog servisa prvobitno naslovljena ,,Abortus – žensko, državno ili crkveno pitanje“ promijenjena

je u ,,Pravo na prekid trudnoće – DA ili NE“, da bi na kraju, zbog burnih reakcija javnosti tokom dana, naslov glasio „Abortus – od ustavnog prava do tabu teme“. Zbog toga su se građani i građanke prije emitovanja emisije okupili ispred zgrade RTCG, ne kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog „aspiracija strane crkve da kontroliše i upravlja životima žena, a posredno kontroliše rađanje i sudbine ljudi, a što je mitropolit te crkve Joanikije Mićović nedavno najavio, a Javni servis ovakvim konceptom očigledno i podržao“. Negodovanje je posebno izazvalo učešće u emisiji predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Gojka Perovića.

mostalan i nezavisan, a za svoj rad snosi ličnu odgovornost pred pacijentima i društvom. U skladu sa Kodeksom medicinske etike i međunarodnim bioetičkim standardima, ljekar ima pravo da odbije svaki pokušaj pritisaka od strane kolega, pacijenata ili drugih lica, uključujući i predstavnike vjerskih zajednica, ukoliko ti zahtjevi protivurječe principima Etičkog kodeksa, profesionalnim dužnostima ili zakonu. Ljekar u svim situacijama mora postupati nepristrasno i principijelno i oduprijeti se svakom pokušaju neetičnog uticaja, odakle god da taj uticaj dolazi - kaže Dakić.

uskrAćIVANJE prAVA JE pONIžAVANJE

AbOrtus NIJE sENZACIONALIZAm

Komentarišući njegovo prisustvo u emisiji na ovu temu, Dakić je Pobjedi kazala da razumije da predstavnici vjerskih zajednica imaju i potrebu i pravo da se obraćaju pripadnicima tih svojih zajednica, da sa njima obrađuju teme od javnog i ličnog značaja i, naravno, da to nije i ne smije biti problematično. - Ono što jeste problematično je što je Javni servis temu abortusa najavio kao otvoreno pitanje, te senzacionalizovao tu najavu u kontekstu očekivano polarisanih stavova učesnika, ali i sugestije da prekid trudnoće uopšte i može biti pitanje crkve ili bilo koje druge vjerske institucije, što je u državi sekularnog uređenja nedopustivo - istakla je Dakić. Dakle, kako ističe, problem je najava i inicijalna predstavka, a ne sami učesnici emisije. - Iako su diskusije i rasprave na sve relevantne teme uvi-

Tea Dakić

Ono što jeste problematično je što je Javni servis temu abortusa najavio kao otvoreno pitanje, te senzacionalizovao tu najavu u kontekstu očekivano polarisanih stavova učesnika, ali i sugestije da prekid trudnoće uopšte i može biti pitanje crkve ili bilo koje druge vjerske institucije, što je u državi sekularnog uređenja nedopustivo, kazala je za Pobjedu dr Tea Dakić jek dobrodošle, Javni servis ipak nije debatni klub niti tribina za vježbanje retoričkih sposobnosti i ne bi smio da bude podijum za dodatnu tribalizaciju ionako podijeljenog društva, niti platforma na kojoj se dovode u pitanje osnovna ljudska prava na autonomiju, tjelesni integritet i privatni život. Javni servis bi morao da postavlja i održava visoke standarde dobre prakse i etike i da u svakoj situaciji

bude branik prava i sloboda svih građana. Što se sadržaja same emisije tiče, ono što jeste bilo sporno je to da visoki predstavnik jedne vjerske zajednice interpretira navodno naučne stavove o genetskom materijalu i razvoju fetusa, a koji su, zapravo, poluinformacije i parapodaci koji onda logično i dovode do posve neinformisanih, nenaučnih i netačnih zaključaka - poručuje Dakić.

Zakonska rješenja Dr Dakić navodi da Zakon o uslovima i postupku za prekid trudnoće veoma jasno propisuje da se prekid trudnoće može izvršiti do 10 sedmica od dana začeća, samo na osnovu pisanog zahtjeva trudnice koja samostalno donosi odluku o ovom tipu prekida trudnoće i u razloge se ne ulazi. - Prekid trudnoće se, u skladu sa istim zakonom, može izvršiti i nakon prvih 10 sedmica trudnoće, i to do 20 sedmica od dana začeća, uz odobrenje komisije za prekid trudnoće, u slučajevima kada se na osnovu medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti teško narušavanje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja ili poslije porođaja; da se na osnovu medicinskih indikacija može očekivati da će se dijete roditi sa teškim oštećenjima zdravlja; ukoliko je do začeća došlo u vezi sa izvršenjem krivičnog djela; ili ukoliko bi žena u toku trudnoće ili poslije porođaja mogla doći u teške lične ili porodične prilike- ističe Dakić.

Kaže da nijesu svi razlozi medicinske prirode, ali jesu razlozi koji zdravlje ne svode na puko tjelesno, već ga razmatraju u cjelosti, odnosno kao fizičko, duševno i socijalno blagostanje. – Zakonom je, takođe, predviđeno da se, uz odobrenje multidisciplinarnog Etičkog komiteta Kliničkog centra Crne Gore, trudnoća može prekinuti i poslije 20 sedmica od dana začeća, a razlozi pod kojima je ovo dozvoljeno jesu isključivo medicinske prirode, odnosno podrazumijevaju one situacije u kojima se na osnovu jasnih medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti teško narušavanje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja ili poslije porođaja ili da se na osnovu medicinskih indikacija može zaključiti da je fetus u takvom stanju da se može očekivati da se rodi sa teškim oštećenjima zdravlja. Prekid trudnoće ne može se izvršiti nakon 32 sedmice od začeća – zaključuje Dakić.

Nije prvi put, kako kaže, da se laici i medicinski neobrazovana lica bave pitanjima koja prevazilaze njihova znanja i kompetencije, ali je problematično kada im se za to daje prostor u medijima, a naročito na Javnom servisu, problematična je i upotreba riječi kojima se vrijeđa bilo čije dostojanstvo ili plasiranje stavova kojima se žena razmatra kao neautonomno biće ili biće koje nije cilj samo sebi, već sredstvo za ostvarivanje drugih ciljeva, a da na takve pojave voditeljka i urednica ne reaguje. - Javni servis bi morao da zna i da čini bolje i da održava najviše moguće profesionalne i etičke standarde rada u medijima - smatra Dakić.

LJEkArI I utICAJ rELIgIJE

Na pitanje da li ljekar može da potpada pod vjerski uticaj bilo koje religije, s obzirom na djelatnost kojom se bavi, Dakić kaže da oni, kao i svi građani, imaju pravo i slobodu da praktikuju svoju vjeru ili uvjerenja, da svoju vjeru promijene ili da je uopšte nemaju, pod uslovom da se takvim praktikovanjem ne nanosi šteta drugima. - Bez obzira na bilo koju pripadnost, nepripadnost ili neko drugo lično svojstvo, ljekar je u obavljanju svog poziva sa-

Napominje da se uskraćivanje prava na prekid trudnoće smatra i svojevrsnim oblikom rodno uslovljene diskriminacije i kršenja prava na privatni život, ali može predstavljati i jedan vid rodno zasnovanog nasilja, pa čak i mučenje i/ili okrutno, nečovječno i ponižavajuće postupanje. - Stoga je veoma važno da države ne uvode nove prepreke i da uklone postojeće barijere koje ženama onemogućavaju efikasan pristup bezbjednom i legalnom abortusu, a što uključuje i prepreke nastale kao rezultat prigovora savjesti od strane pojedinačnih zdravstvenih radnika. Ovo nije samo moj lični stav, već predstavlja zvanični stav brojnih ljudskopravaški relevantnih instanci, uključujući i Ujedinjene nacije i njihov Komitet za ljudska prava - poručuje Dakić.

prIgOVOr sAVJEstI

Prigovor savjesti, pojašnjava, u oblasti zdravstvene zaštite podrazumijeva da oni koji se bave medicinom odbijaju da pruže određene tretmane svojim pacijentima na osnovu ličnih moralnih razloga ili ,,savjesti“. - Ovo je pitanje veoma kompleksno i izazovno, te iako mogu postojati dobri razlozi da se prihvati prigovor savjesti pojedinih ljekara, ne smije se nikako izgubiti iz vida da ovakva praksa može imati veliki uticaj na zdravlje pacijenata i/ili njihov pristup zdravstvenoj njezi. Iz tog razloga na zdravstvenim sistemima je da učine sve da uticaj eventualnih prigovora savjesti na pružanje zdravstvene njege i funkcionisanje zdravstvenog sistema minimizuju ili posve eliminišu, kako na bilo koji način ne bi bila narušena prava i slobode svih građana - navodi Dakić. Ipak, dodaje da postoje okolnosti u kojima ljekar ima pra-

Društvo / Hronika

Neđelja, 29. maj 2022.

U udesu na putu Mojkovac – Bijelo Polje

Poginula jedna osoba

itucije noće 

Komisija kojom rukovodi dr Dakić nije dobijala prijave i prigovore koji bi se odnosili na eventualno kršenje Kodeksa medicinske etike i deontologije kada je u pitanju prekid trudnoće. Situacija koja se desila u Hrvatskoj nije se dešavala u našoj zemlji, bar da je to poznato javnosti

vo da odbije liječenje i uputi pacijenta drugom ljekaru, i to ako smatra da nije dovoljno stručan ili da nema tehničke mogućnosti za uspješno liječenje, ako ne postoji odnos punog povjerenja pacijenta u rad ljekara ili ako pacijent odbija saradnju, pokušava da vrši zloupotrebe, što sve važi izuzev u slučaju neophodnosti pružanja hitne medicinske pomoći. - Ljekar pod ovakvim uslovima može odbiti da pruži medicinsku uslugu samo ukoliko je ispunjen i preduslov da je pacijenta prethodno uputio na drugog ljekara ili zdravstvenu ustanovu gdje se na efikasan način i pravovremeno može pružiti neophodna medicinska intervencija - pojašnjava Dakić. Na pitanje da li je ginekologija oblast u kojoj će ljekar češće da dolazi do etičkih dilema u ovom smislu, u odnosu na ljekare koji se bave nekim drugim granama medicine, Dakić kaže da ginekologija nije posebnija u tom dijelu od bilo koje druge grane medicine. - Svi mi koji smo ljekari i ljekarke na svakodnevnom nivou donosimo brojne odluke u kojima koristimo procese etičkog rezonovanja i zaključivanja, vodeći računa da svaka intervencija u oblasti zdravlja mora biti sprovedena u skladu sa relevantnim profesionalnim i etičkim dužnostima i standardima. Svaka ona radnja, dakle, koja se sprovodi u okviru zdravstvene zaštite, bilo da je u svrhu preventivne zaštite, dijagnostike, terapije, rehabilitacije ili u kontekstu istraživanja, mora biti izvedena na način koji štiti i poštuje dostojanstvo i integritet svih ljudskih bića i garantuju svakome, bez diskriminacije, poštovanje i drugih prava i osnovnih sloboda u pogledu primjene biologije i medicine - zaključuje Dakić. K. JANKOVIĆ

PODGORICA - Na putu Mojkovac – Bijelo Polje, u mjestu Krstac, juče se dogodila saobraćajna nesreća, u kojoj je poginuo S. P. (41) iz Novog Pazara, dok je jedna osoba teže povrijeđena, potvrđeno je CdM-u u policiji. Do nesreće je došlo kada je kamion, iz još neutvrđenih razloga, sletio s puta. Vozač kamiona je u udesu povrijeđen, dok je S. P. bio na mjestu suvozača i poginuo je na licu mjesta. Zbog izvlačenja kamiona u kome je bio nastradali saobraćaj je na toj dionici bio u prekidu. Istraga je u toku. R.P.

Sa mjesta nesreće

Budvanska policija uhapsila B.K. iz Kotora

Priveden osumnjičeni za silovanje PODGORICA - Policija je uhapsila B. K. iz Kotora, stalno nastanjenog u Budvi zbog sumnje da je silovao državljanku Srbije M. S. K. koja je stalno nastanjena u Budvi. Budvansku policiju su u subotu u 1.15 časova građani obavijestili da se u jednoj porodičnoj kući čuje vika i galama.

- Policijski službenici su izašli na lice mjesta gdje su zatekli M. S. K. iz Republike Srbije sa boravkom u Budvi i B. K. iz Kotora, stalno nastanjenog u Budvi. Preduzete su sve neophodne aktivnosti iz policijskih nadležnosti, te je policija došla do sumnje da je B. K. fizički napao i prisilio na seksualni odnos oštećenu saopšteno je iz Uprave policije. O svemu je obaviješten nadležni tužilac po čijem je

U pucnjavi povrijeđena jedna osoba HERCEG NOVI - U Herceg Novom došlo je sinoć do pucnjave u kojoj je povrijeđena jedna osoba, potvrđeno je portalu Pobjeda nezvanično iz policije. Incident se dogodio u kafiću u naselju Baošići oko 17.50 časova, a u toku je potraga za Novljaninom M. J. (32) koji je osumnjičen da je pucao. R.P.

Akcija nikšićke policije

Uhapšen zbog dilovanja marihuane PODGORICA - Nikšićka policija zaplijenila je 39 PVC pakovanja marihuane, ukupne bruto mase oko 50 grama i uhapsila M. M. (26), koji ju je, kako se sumnja, prethodno sakrio u jedan napušteni objekat, saopšteno je iz Uprave policije. - Policija je otkrila mjesto gdje je skladištena marihuana i tom

prilikom zatekla M. M. na licu mjesta. Sumnja se da je M. M. marihuanu držao u cilju dalje distribucije - kazali su iz UP. Obaviješten je državni tužilac koji je naložio da se M. M. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet narkotika. N.K.

nalogu izvršen uviđaj na licu mjesta, prikupljena su obavještenja od obje osobe, a obavljeni su i ljekarski pregledi. Postupajući tužilac se nakon uvida u spise predmeta izjasnio da se u radnjama B. K. stiču elementi krivičnog djela silovanje. - B. K. je uhapšen i on će uz krivičnu prijavu biti priveden tužiocu na dalju nadležnost - navode iz Uprave policije. R.P.

Građanska aktivistkinja Hajdana Huter podnijela krivičnu prijavu i pozvala premijera i MUP da reaguju

,,Vuci stare Hercegovine“ najavljuju obračun PODGORICA - Građanska aktivistkinja Hajdana Huter podnijela je krivičnu prijavu i pozvala Ministarstvo unutrašnjih poslova, premijera kao i ministra Filipa Adžića da reaguju povodom objave na društvenim mrežama koja najavljuje ,,borbu protiv izdajnika srpskog roda, Tompsonovih ustaša sa Cetinja i iz Kotora“. Huter je, naime, na svom Fejsbuk profilu podijelila uznemirujuću objavu neformalne grupe građana ,,Vuci stare Hercegovine“, u kojoj je najavljeno okupljanje u Nikšiću za 13. jul. U objavi se navodi da je okupljanje ,,odlična prilika da se ideološki nasljednici turskih osvajača, italijanskih fašista i njemačkih nacista jednom za svagda nauče pameti“. - Prilika da shvate da to što su oni izdali principe stare Crne Gore i stare Hercegovine ne znači da su to uradili svi, te da će biti dočekani kao što su bili dočekani Turci na Grahovcu i na Vučijem Dolu - stoji između ostalog u objavi. Huter je pozvala Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, premijera Dritana Abazovića, kao i ministra Adžića da hitno reaguju povodom ovih najava. - Je li ovo prijetnja i najava nekih obračuna? Pozivamo nadležne na reakciju, utvrđivanje odgovornosti i sankcionisanje - poručila je Huter. - Bezbjednost građana nema alternativu - pa da vidimo dodala je Huter. R.P. Objava na Fejsbuk profilu

Ministar javne uprave Maraš Dukaj primio delegaciju SUPCG

Početak rješavanja nagomilanih problema PODGORICA - U Ministarstvu javne uprave održan je radni sastanak delegacije Ministarstva i predstavnika Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore (SUPCG). Pored ministra, sastanku su prisustvovale sekretarka Enesa Hasanagić i šefica kabineta ministra Milica Pajović. Predstavnici SUPCG, na čelu sa predsjednikom Nenadom Rakočevićem, sekretarkom Refadijom Abdić, članom Glavnog odbora i Milanom Ilibašićem i predstavnikom pravnog tima Mladenom Bigovićem, izložili su aktuelne, kao i problematike koje zahtijevaju urgentno djelovanje.

Kao primarna tema sastanka, razmatrana je informacija o postignutom nivou usaglašenosti izmjena i dopuna Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa u sastavu radne grupe koju je delegirala 42. Vlada Crme Gore. Takođe se nametnula tema uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave i njen uticaj na zaposlene i članove sindikata SUPCG. Na sastanku je postignuta saglasnost da se može smatrati uspjehom čak i početak rješavanja problema nagomilanih zbog inertnosti bivših struktura Vlade. Zbog značaja mnogih zajedničkih tačaka i njihovog

usmjerenja prema načinima i adresama rješavanja, dogovoreno je da se ubrzo zakaže još jedan radni sastanak delegacija Sindikata i Ministarstva javne uprave. Predstavnici Sindikata su izrazili puno razumijevanje prema situaciji u kojoj Ministarstvo trenutno ne funkcioniše u punom kapacitetu, usljed konstituisanja kadrovskih struktura, te da će se na zahtjeve koji se budu delegirali gledati iz realnog ugla očekivanja, odnosno da je definitivno prepoznata dobra volja predstavnika Ministarstva kako bi se socijalni dijalog uzdigao na željeni nivo. R.P.

Sa radnog sastanka

10 U fokusu: Ukrajinska kriza

Neđelja, 29. maj 2022.

POGLED SA STRANE

» Piše: Dragan VESELINOV Patrijarh SPC je na ručku, 18. maja 2022. godine, kod predsednika Vučića rekao da je sukob Rusije sa Ukrajinom „sukob vrednosti“ i „sukob civilizacija“ i da ,,moramo izneti svoj stav“. Prva dva stava su vrednosno tačna, treći je nedorečen mada je pohvalan, jer unosi nadu da će patrijarh kazati ko je u ratu Rusije i Ukrajine na strani Boga, a ko nije. Do tada će on i sledbenici da se mole Bogu za mir. Čemu mir? Od Oktavijana Avgusta do Marka Aurelija i njihove Pax Romana malo ko je uspeo da održi mir 200 godina u svom svetu – ne računajući na manje rimske unutrašnje dinastičke i građanske sukobe. Tako ni car, ni papa, niti patrijarh u germansko-slovenskoj, keltskoj i drugačijoj Evropi. Šta tu može molitva? Ne može mnogo ukoliko ne kaže koji je rat pravedan a koji je rat nepravedan i postoji li viši cilj od mira. Da, mnogi će kazati da takav cilj postoji: to je sloboda. Bog to neće reći, niti je ikada izdao zapovest o borbi za slobodu iako je on sam 40 godina vodio Jevreje ratovima po Sinajskoj pustinji da im nađe zemlju za slobodan život. Voli on rat, a Crkva je protiv njega iz Starog zaveta izmislila mir kao vrhovnu vrednost mlakonje Isusa. Doduše, to ona samo povremeno ističe, kada bi zbog blagosiljanja mitraljeza mogla da bude saterana u tor gubitnika. Bog osigurava malo koristi u odnosu na veličinu ljudskih težnji. On neće izreći presudu ko je između Moskve i Kijeva u pravu. Isus, kao živi Bog na zemlji, među Jevrejima nije imao uspeha. Sveštenici su podržali njegovu rimsku likvidaciju jer je tvrdio da će duše samo onih koji slede jedino njegovu zadružnu i koncilijarnu ideologiju otići u sumerski Raj, dok je jevrejsku mediteransku trgovačku ekonomiju prezreo kao pogrešnu a san o jevrejskoj slobodi od Rima nemoralnim. I odbio je njihovu veru koja je jemčila besmrtnost duše bez pretnje Paklom kao kod njega. Od kada je Isus pretrpeo debakl na Zemlji i povukao se na nebo, on više operativno ne radi među ljudima. Izdržao je među nama kao propovednik svega tri godine. Moramo, od tada već 2000

Molitva i rat Porfirije na ručku kod Vučića

godina, sami da se snalazimo. Molitva Bogu je uzaludna, sem iz psiholoških razloga, jer Bog ne može biti pristrasan ni u čiju korist. Stotine miliona unesrećenih generacija ratovima, neljudskim političkim sistemima i prirodnim katastrofama to naglašavaju. Sami smo, Bog ne raspoređuje pravdu i koristi.

MUKA POPOVA: MIR ILI PRAVDA?

Najbolji među teolozima nisu proslavljali mir već pravdu. Mir je bezvredan ako betonira ropstvo i eksploataciju. Dakako, pojam pravde nije neokantovski urođen jer bi bio jednak kod svih naroda sveta u svim vremenima, već je određen etikom presudnih interesnih snaga. Zbog toga je danas Srpska pravoslavna crkva na muci, ona se rve sa odgovorom na pitanje na čijoj je strani pravda, na moskovskom ili kijevskom krstu. I da se sada poslužimo omiljenim stilom popova sa prefiksima – ko je u SPC ce-

Najbolji među teolozima nijesu proslavljali mir već pravdu. Mir je bezvrijedan ako betonira ropstvo i eksploataciju. Dakako, pojam pravde nije neokantovski urođen jer bi bio jednak kod svih naroda svijeta, u svim vremenima, već je određen etikom presudnih interesnih snaga. Zbog toga je danas Srpska pravoslavna crkva na muci, ona se rve sa odgovorom na pitanje na čijoj je strani pravda, na moskovskom ili kijevskom krstu

lomudar i može da definiše pravdu? Nije svaki mir pravedan i nije svaki rat nepravedan. Po ukusu mnogih znalaca, dvojica najvećih u Crkvi svih vremena su govorila oprezno. Sveti Avgustin (IV-V vek) je ovako rekao: „ Mudar čovek će isukati mač zbog pravde... Neprijateljeva nepravda naoružava mudraca za odbranu pravde i tu nepravdu koju čovek čini, sve i da one prouzrokuju potrebu za borbom, mudrac treba da žali“. I dalje: „Pravedni su oni ratovi koji se osvećuju nepravdi, kada jedan narod

Sveti Toma Akvinski je sveo pravednost rata na poštovanje procedure, i osuđujući niske strasti, kaže: „Rat je pravedan ako ga objavi vladar i ne smije se voditi zbog ambicije za kuljanjem krvi i suzama, zbog lične osvete i opravdava ga pravedan razlog“. On je protiv varvarstva, ali ni on ne određuje pravedan casus belli večnim pojmom, on je vremenit. Mir po Tomi, po sebi, nije svetinja. A da vidi Putina verovatno bi se zaprepastio - ovaj car nije objavio rat a vodi ga! Sramno!

ili jedna država protiv kojih se vodi rat nisu kaznili zločin svojih ili nisu vratili ono što su oduzeli na nepravedan način“. Svakako, uviđamo da Avgustin nije definisao ni pojam zločina niti nepravde i kajanja, već je to prepustio etičkom sistemu svakog naroda u istorijskom trenutku. Ali mir nije glorifikovao. Sveti Toma Akvinski (XIII vek) je sveo pravednost rata na poštovanje procedure i osuđujući niske strasti kaže: „Rat je pravedan ako ga objavi vladar i ne sme se voditi zbog ambicije za kuljanjem krvi i suzama, zbog lične osvete i opravdava ga pravedan razlog“. On je protiv varvarstva, ali ni on ne određuje pravedan casus belli večnim pojmom, on je vremenit. Mir po Tomi, po sebi, nije svetinja. A da vidi Putina verovatno bi se zaprepastio - ovaj car nije objavio rat a vodi ga! Sramno. Za savremeni rat između Rusije i Ukrajine mogu po SPC biti veoma neprijatni i stavovi odličnih španskih teologa Druge skolastike iz Salamanke iz XV-XVI i XVI-

XVII veka, dominikanca Franciska de Vitorije i jezuite Franciska Suareza. Rat po njima ne može biti pravedan za obe sukobljene sile, jer je samo jedna u pravu. Rat se ne sme voditi zbog vere i želje da se širi carstvo. Uh, Putine! Suarez oslobađa Crkvu od vernosti prema božanskom zakonu jer tvrdi da on nema veze sa moralnošću ratnog akta ljudi. Ratne zakone i mir formiraju ljudi nezavisno od Boga. Time gura – ako ona to hoće – i Srpsku pravoslavnu crkvu da misli svojom glavom. A ako na njih još dodamo i Holanđanina Huga Grocijusa iz XVI-XVII veka, onda se pritisak na politiku SPC naglo pojačava, jer on, kao osnivač doktrine urođenih prirodnih prava čoveka, tvrdi da protiv nepravde može da ustane univerzalno pravo svih država na intervenciju protiv nepravedne sile. Prepoznajemo li u ovome savremenu politiku međunarodnih kazni Rusiji i opštu vojnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć Ukrajini? Prepoznajemo li u ovome

Patrijarh Porfirije, moramo pretpostaviti, ne žali što nije živeo u renesansnoj Evropi, jer se tamo ljubakanje dečaka i pederastija nisu u Crkvi otkrivale. Tu bi mu jedini saveznik bio Julije II, ali je on na nebu i dole se ne meša. Kao ni Isus. Želimo stoga Porfiriju da bude hrabar i neumoljiv, u našem veku pravo naroda na pobunu protiv osvajača i odmetnute vlade?

TITO I DE GOL

Tito i De Gol su se između 1958-1962. godine sukobili oko poimanja pravednog -nepravednog rata. Tito je zastupao pravedan rat antikolonijalnih naroda Afrike i Azije kroz primenu „prirodnog“ prava na samoopredeljenje iz Opšte deklaracije o ljudskim pravima OUN iz 1948. godine, dok je De Gol nevoljno štitio kolonijalne teritorije Francuske doktrinom nepovredivih granica iz Osnivačke povelje OUN iz 1945. godine iako je oko toga ubrzo popustio i bio za dekolonizaciju. Francuska je 1956. godine priznala nezavisnost Maroka i Tunisa, dve godine pre nego što je De Gol postao predsednik Pete Republike. Sukob je kulminirao oko Alžira budući da je javnost Pariza isticala kako je Alžir integralni deo francuske države a ne kolonija, dok je Tito podržavao Nacionalni front za oslobođenje Alžira

U fokusu: Ukrajinska kriza

Neđelja, 29. maj 2022.

DEVEDESET ČETVRTI DAN RUSKE AGRESIJE: Ukrajinska vojska objavila da je od početka ruske invazije ubila više od 30.000 ruskih vojnika

Tito i De Gol su se 1958-1962. godine sukobili oko poimanja pravednog - nepravednog rata. Tito je zastupao pravedan rat antikolonijalnih naroda Afrike i Azije kroz primenu „prirodnog“ prava na samoopredjeljenje iz Opšte deklaracije o ljudskim pravima OUN iz 1948. godine, dok je De Gol nevoljno štitio kolonijalne teritorije Francuske doktrinom nepovredivih granica iz Osnivačke povelje OUN iz 1945. godine iako je oko toga ubrzo popustio i bio za dekolonizaciju Ahmeda Ben Bele. Jugoslavija je slala vojnu i humanitarnu pomoć Alžircima preko Egipta Gamala Abdela Nasera. Francuzi su na Mediteranu čak zaustavljali jugoslovenske trgovačke brodove proveravajući šta nose. Tito je pobedio, Alžir je proglasio nezavisnost 1962. godine, a Josip Broz i Šarl de Gol se nikada nisu sreli i rukovali. Doduše, srpski nacionalisti i monarhisti misle da je to više zbog toga što Tito nije sačuvao život Draži Mihailoviću, navodno velikom De Golovom štićeniku jer su obojica bila diplomci pariske vojne škole San Sir. Nije tačno, Mihailović nije nikada bio pitomac ove vojne akademije, De Gol nikada nije molio Tita da poštedi Mihailovića i De Golovo lično londonsko odlikovanje Mihailovića 1943. godine nikada nije bilo francusko državno odlikovanje. Sve je mit beogradskih nacionalista.

KUDA ĆE CRKVA

Posle 64. godine od alžirske krize i potonjih ratnih kriza u Jugoslaviji i na Kosmetu, Srpska pravoslavna crkva mora da manevriše na internacionalnom rusko-ukrajinskom terenu na kojem se slegao ceo svet. Nema Eleonore Ruzvelt da Crkvi kaže šta bi mogla da učini jer je ona 1948. godine bila na čelu ekipe koja je pisala Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima za Ujedinjene nacije. Crkvi bi bilo lako kada ne bi morala da misli sopstvenim naporom i kada bi u bogatom mnoštvu političkih manevara bivših papa i patrijaraha bilo unapred pripremljenih modela ponašanja. Jedno načelo Crkve je nesporno: Pravedno je za nju uglavnom ono rešenje koje

čuva njenu imovinu i položaj u društvu. Uvek je bila i sebična. To se odnosi, pre svega, na očuvanje statusa črnorizaca, klera – popova i kaluđera i njihovih nekretnina i bankarskih računa. Crkva se neće, verujemo, pozvati na demokratski dijalog zaraćenih strana, jer je on nemoguć. Teolozi znaju da je Platon prezirao demokratiju jer diktatura većine nije garancija pravde i razuma, već nadmoći. Lome se u Ukrajini cela Evropa i Amerika sa Rusijom, tu nema demokratije. Teško da će Crkva moći da hoda raskrečenih nogu podjednakim tragom i po Ukrajini i po Rusiji. Srpska pravoslavna crkva nije jaka kao što je to bio papa Julije II koji se divio Cezaru u Rimu. On je papa iz XV-XVI veka koji je lično vodio papsku vojsku u ratove, isterao je papske Bordžije iz Italije, finansirao je indulgenicijama obnovu bazilike Sv. Petra u Rimu, naručio je od Mikelanđela oslikavanje Sikstinske kapele a od Rafaela „Rafaelovu dvoranu“; osnovao je Vatikanski muzej i inspirisao protestante da muzeje razviju u sistem, osnovao je od planinskih najamnika Švajcarsku gardu da ga noću čuva i potvrdio sporazum Španaca i Portugalaca iz Tordesiljasa o podeli američkog kontinenta. Erazmo Roterdamski tvrdi da je on bio toliko silan da se posle smrti posvađao sa Sv. Petrom, ključarem Rajskih vrata, jer ga ovaj nije hteo pustiti u Raj uprkos tome što se iskreno ispovedio i kazao da je bio korumpiran i da se odao pederastiji (Erazmov termin). Julije II je, srdit na Sv. Petra, osnovao nebesku vojsku i zarobio Nebo. Raj je sada njegov i sada on odlučuje kome će se otvoriti kapija večnog blaženstva. Bio je toliko moćan da ga je Makijaveli uzeo za model večnog princa vladaoca u svojoj studiji „Vladalac“, Il Principe. Patrijarh Porfirije srpski ne može da ponovi Julija I, niti bi to verovatno želeo. Mislimo zbog toga da će težiti da se izjasni jasno pre odlaska na Nebo, ne samo oko toga ko u ratu Rusija - Ukrajina vodi pravednu vojsku već i kako kazniti Rusiju zbog nepravednog rata. Uh, a tek ga čeka izjašnjavanje oko skandal vladika Pahomija i Kačavende i njihove navodne pedofilije koju je navodno protivzakonito zaštitio unutrašnji istražitelj, sadašnji mitropolit crnogorski, Joanikije. Patrijarh Porfirije, moramo pretpostaviti, ne žali što nije živeo u renesansnoj Evropi, jer se tamo ljubakanje dečaka i pederastija nisu u Crkvi otkrivale. Tu bi mu jedini saveznik bio Julije II, ali je on na nebu i dole se ne meša. Kao ni Isus. Želimo stoga Porfiriju da bude hrabar i neumoljiv, u našem veku.

Zelenski: Donbas će opet biti ukrajinski Pregovarač i savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da se bilo kakvom dogovoru s Rusijom ne može vjerovati, dodavši kako rusku invaziju može zaustaviti samo sila, javlja Rojters. - Bilo kakav dogovor s Rusijom ne vrijedi ni novčića. Je li uopšte moguće pregovarati sa zemljom koja stalno cinično laže i širi propagandu - napisao je Podoljak na svom Telegram kanalu

KIJEV - Ukrajinska vojska objavila je da je od početka ruske invazije ubila više od 30.000 ruskih vojnika, prenosi Kyiv Independent. Uništili su, tvrde, 1.330 tenkova, 207 aviona, 174 helikoptera i više od 500 dronova. U međuvremenu je guverner ukrajinske oblasti Luganjsk Sergej Gajdaj izjavio da se u istočnom regionu Luganjska nalazi oko 10.000 ruskih vojnika. - To su jedinice koje su stalno u regionu Luganjska, koje pokušavaju da napadnu i pokušavaju da ostvare dobitke u bilo kom pravcu - rekao je Gajdaj na ukrajinskoj televiziji. Ukrajinski pregovarač i savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da se bilo kakvom dogovoru s Rusijom ne može vjerovati, dodavši kako rusku invaziju može zaustaviti samo sila, javlja Rojters. - Bilo kakav dogovor s Rusijom ne vrijedi ni novčića. Je li uopšte moguće pregovarati sa zemljom koja stalno cinično laže i širi propagandu - napisao je Podoljak na svom Telegram kanalu. - Rusija je dokazala da je varvarska zemlja koja prijeti sigurnosti cijelog svijeta. Varvare može zaustaviti samo sila - dodao je. U novom britanskom izvještaju o ruskim kretanjima u

Prvi brod uplovio u Marijupolj Prvi put od pada Marijupolja u ruske ruke u luku tog grada uplovio je brod kako bi ukrcao metal i prevezao ga u Rusiju. Kijev je taj potez nazvao ,,pljačkom“. Portparol marijupoljske luke je za rusku prorežimsku agenciju Tass rekao da će u brod biti ukrcano 2.700 tona metala, a nakon toga će u ponedjeljak otploviti 160 kilometara istočno do

Rusije. Portparol nije rekao o kakvom se metalu radi i gdje je proizveden metal koji Rusi odvoze iz Marijupolja. Ljudmila Denisova, ukrajinska pravobraniteljka za ljudska prava, na aplikaciji Telegram napisala je da se radi o ,,ruskoj pljački“. - Nastavlja se pljačka u privremeno okupiranim djelovima Ukrajine. Nakon pljačke ukrajinskih žitarica, okupatori su

Ukrajini, navodi se da su snage ove države vjerovatno zauzele veći dio grada Lajman, u operaciji koja je uvod za sljedeću fazu njihove ofanzive na Donbas, saopštilo je britansko ministarstvo odbrane.

verodonjecka, ali mostobran u blizini Lajmana bi Rusiji dao prednost u sljedećoj fazi ofanzive na Donbas, kada će vjerovatno nastojati da napreduje ka ključnim ukrajinskim gradovima, dublje u Donjeckoj oblasti - navodi se. Ukrajinski predsjednik je u svom govoru obećao kako će Donbas ponovno postati ukrajinski. Trenutnu situaciju u Donbasu nazvao je vrlo teškom s obzirom na to da ruske snage nastavljaju s napretkom u toj regiji. - Moramo povećati odbranu, ojačati otpor i Donbas će opet biti ukrajinski - rekao je Zelenski. U Sjeverodonjecku se vode ulične borbe, rekao je juče regionalni guverner Luganjska

ULIČNE BORBE

U svom najnovijem ažuriranju, ministarstvo je navelo da je Lajman strateški važan željeznički čvor i pristupna tačka važnim željezničkim i drumskim mostovima preko rijeke Severski Donjec. - U narednim danima, ruske jedinice u toj oblasti će vjerovatno dati prednost forsiranju prelaska rijeke. Za sada, glavni napori Rusije vjerovatno ostaju 40 kilometara istočno, oko džepa Sje-

Šolc i Makron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Marijupolja Predsjednik Francuske Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc i ruski predsjednik Vladimir Putin obavili su novi telefonski razgovor u čijem je fokusu bio problem snabdijevanja hranom i žitaricama iz Ukrajine, ali i tok rata u ovoj državi. Oni su takođe pozitivno ocijenili ponašanje ruskih vojnika prema zarobljenicima iz Marijupolja.

Samopokretne haubice ,,M109“

Ukrajinski ministar odbrane: Dobili smo američke samopokretne haubice Ukrajinski ministar Oleksij Reznikov objavio je da je Ukrajina dobila američki proizvedene samopokretne haubice ,,M109“ koje će omogućiti napade na ruske snage s većih udaljenosti. Visoki službenik američkog ministarstva odbrane prošli je mjesec objavio da su SAD počele obučavati manji broj ukrajinskih vojnika za korišćenje tih haubica, dodavši kako se obuka odvila van Ukrajine. Kijev je objavio da želi osigurati i pošiljku američkih višecijevnih raketnih sistema dugog dometa ,,M270“.

spali na odvoz metala iz Marijupolja - napisala je Denisova. Juče je, podsjetimo, najveći ukrajinski proizvođač čelika Metinvest objavio da je zabrinut da bi Rusija mogla koristiti nekoliko brodova preostalih u Marijupolju kako bi ,,krala i švercovala metalurške proizvode“ koji pripadaju Metinvestu. Pritom su optužili Rusiju za piratstvo. Portparol kompanije juče je rekao da metal koji se nalazi u marijupoljskoj luci pripada Metinvestu.

Serhij Haidai. Ruske snage već danima pokušavaju osvojiti taj grad. Juče je Haidai na svom Telegram kanalu objavio da su ,,ruske snage pretrpjele značajne gubitke“ te su ,,bile prisiljene na uzmak“ u Sjeverodonjecku i okolnim područjima. No Rusi nastavljaju napadati grad s istočne strane. - Neprijatelj je ispalio više teških salvi na Sjeverodonjeck, najmanje tri, a u nekim mjestima vode se ulične borbe - napisao je Haidai dodavši da je u gradu oštećeno 14 nebodera.

UPOZORENJE ZAPADU

U međuvremenu je Rusija ukinula svoju starosnu granicu za pristupanje vojsci, otvarajući put regrutiranju većeg broja civilnih stručnjaka za rat u Ukrajini. Predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon koji omogućava osobama starijim od 40 godina da se prijave u oružane snage. Očekuje se da će to biti ljudi normalne radne dobi. Ranije je vojska imala dobne granice od 18 do 40 godina za Ruse i od 18 do 30 za strance. Novi zakon kaže da su civilni stručnjaci dužni upravljati visokopreciznim oružjem, a ,,iskustvo pokazuje da se to postaje u dobi od 40 do 45 godina“. Takođe se može zaposliti više medicinara, inžinjera i stručnjaka za komunikacije. Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je upozorio lidere Francuske i Njemačke, predsjednika Emanuela Makrona i kancelara Olafa Šolca, zbog pojačanog slanja zapadnog oružja Ukrajini, javlja AFP. Rekao je da bi takvi potezi ,,mogli dodatno destabilizovati situaciju u Ukrajini“.

12 Kultura

Neđelja, 29. maj 2022.

POVODI: Ove godine navršava se devet decenija od rođenja i 30 godina od smrti crnogors

Čitavog života radio na koja mora da definiše id

Borislav Boro Tamindžić (1932–1992) je bio centralna muzička figura koja je stajala iza pojedinačnih muzičara, orkestara i horova, zvuk koji je pratio pokretne slike i pokret na mnogim scenama bivše Jugoslavije. Posebno je važna njegova saradnja sa Živkom Nikolićem,, koja mu je donijela ,,Zlatnu arenu“ u Puli 1977. godine za muziku u filmu „Beštije“. Nije to jedino priznanje koje je dobio za svoj rad. Među najvažnijima su Trinaestojulska nagrada za kantatu „Bili smo jači od smrti“, Sterijina nagrada za muziku u predstavi „Ognjište“ koju je režirao Blagota Eraković,, dvije Decembarske nagrade Titograda kao i nagrada Saveza kompozitora Jugoslavije za „Crmnički oro“ za najbolju kompoziciju na Niškom festivalu horske muzike.

ALEKSANDAR TAMINDŽIĆ TAMINDŽIĆ: U novije vrijeme Boro, kao vrhunski crnogorski stvaralac, nije usamljen u potpunoj društvenoj izolaciji i indiferentnom odnosu prema djelima crnogorskih autora ERAKOVIĆ: Bio je pedantan u stvaralaštvu. Kad pogledate njegove note i notne sisteme – to je kao najsavršenija kaligrafija i notna i tekstualna GAČEVIĆ: GAČEVIĆ Nijedno njegovo djelo nije zastarjelo, to i danas zvuči svježe, dobro i moderno i on jeste jedan od kamena temeljaca savremene crnogorske muzike TARBUK: U Tamindžićevoj muzici TARBUK u prvom redu me privlači njena duboka povezanost s genijem narodne crnogorske pjesme, s njenom zanimljivom melodijom i ritmom

PRVE NOTE

U godini kada se navršava 90 godina od rođenja i 30 godina od smrti, institucije su tihe, a i muzičari kao da su zanemarili činjenicu da je jedan od najvažnijih kompozitora s ovog prostora, maestro koji je gorštačkoj prirodi uspijevao da pronađe ritam, zaslužio da se u njegovu čast odsvira bar jedan veliki koncert. Boro Tamindžić je rođen u Kotoru, ali je veći dio svog života proveo u Podgorici. Kompoziciju i teoriju studirao je u Beogradu u klasi Dušana Skovrana i Marka Tajčevića. U njegovoj porodici prije njega nije bilo muzičara, ali za njim i njegovom životnom saputnicom Žanom ostala su dva – sinovi Aleksandar i Miodrag. Prve note Boro je zapisao, kako je rekao u razgovoru sa Zoranom Hristićem, 1988. godine, još dok je bio srednjoškolac na Cetinju. – Ali bilo je to sa strahom, sa nekom rezervom, jer zamisli učenik, negdje 1948. ili ’49. godine komponuje. To je bilo sramota u odnosu na ostale drugove. Djeca šutiraju krpene lopte i odjednom – kompozitor

Borislav Taminndžija

– rekao je Tamindžić. Pored komponovanja, Tamindžić je bio dirigent (Simfonijski orkestar RTCG i hor „Stanko Dragojević“), muzikolog (zbirka od oko šeststo zapisa, izvornih pjesama i igara iz svih krajeva Crne Gore rezultat je njegovog dugogodišnjeg melografskog rada), prosvjetni radnik (nastavnik muzike u centru za muziku i balet „Vasa Pavić“), publicista, TV-programski savjetnik i muzički urednik. Kompozitor Senad Gačević za Pobjedu je kazao da je Tamindžić prvi važni poslijeratni kompozitor koji, nažalost, svoje formalno kompozitorsko obrazovanje nije zaokružio do kraja, ali to mu nije bila prepreka već je talentom i znanjem bio autoritet i jedan od simbola kad je pisanje muzike u pitanju. – Bila je ta neka moja prva predstava o kompozitoru kad sam počinjao da razmi-



Generacije učenika se danas sa radošću sjećaju i dijele uspomene na najšarmantnijeg i najduhovitijeg nastavnika u muzičkoj školi – rekao je Aleksandar Tamindžić

šljam o tome da bi to mogao biti neki moj poziv u budućnosti. On je bio živa konekcija sa tim poslom. Sticajem okolnosti bio sam školski drug sa njegovim sinom Aleksandrom i opet sticajem tih okolnosti kao srednjoškolac sam dosta vremena provodio u njihovoj kući, i iz tih vremena ostao je neki lični odnos do praktično kraja njegovog života – rekao je Gačević. Borov sin Aleksandar takođe je svestrani kompozitor. Za Pobjedu je rekao da je njegov otac bio sasvim nekonvencionalan roditelj i učitelj. – Didaktičke metode koje je sprovodio unutar porodice, a govorim iz današnje perspektive, sasvim su odgovarale mo-

joj ličnosti, povučenoj prirodi i rano izraženom senzibilitetu za muziku. Već sa tri godine sam naučio note i počeo svirati violinu. Međutim, u tim prvim godinama druženja sa elementarnim znanjem u muzici, on je sasvim svjesno prepustio razvoj svih mojih kognitivnih procesa svojoj supruzi, mojoj majci, koja je bila vanredno muzikalna žena i neobično strpljiv pedagog – rekao je Aleksandar Tamindžić. Otac ga je, kako je objasnio, „preuzeo“ kad je procijenio da je dovoljno svjestan da će postati ništa drugo do – muzičar. – Njegovi pedagoški modeli u saznajnom procesu i razvijanju mog duhovnog i duševnog bića bili su više nego funkci-

Potrebno je kompletirati zaostavštinu Ogroman broj partitura Bora Tamindžića je zagubljen jer slavni kompozitor nije pravio kopije. Njegov sin Aleksandar se požalio da institucije i pojedinci kod nas imaju deficit savjesti kada je u pitanju povraćaj originalnih kompozitorovih rukopisa. – Postoji uvjerenje kod ljudi iz vrha našeg Javnog servisa – RTCG, da će mi dopustiti pristup svim njegovim snimljenim kompozicijama iz perioda kada

je bio izuzetno aktivan, ali sve te kompozicije se nalaze na magnetofonskim trakama koje treba digitalizovati i prenijeti u savremen format koji se danas koristi. Po pitanju notnog izdavaštva učinio sam golem korak dalje potpisujući ugovor sa znamenitom Internacionalnom muzičkom izdavaćkom kućom „Wisemusic“ sa sjedištem u Londonu, s kojom sarađujem već neko vrijeme kao orkestrator i transkriptor. Sami su

se ponudili da štampaju djela našeg najplodnijeg autora, a neka od njih su već u fazi publikovanja. Sve njegove dostupne partiture sam lično grafičkoengraverski obradio u softveru namijenjenom za to, što mi je jedan od glavnih angažmana unutar „Wisemusic“ kuće – rekao je Tamindžić i apelovao na ljude i institucije koje posjeduju Borove rukopise da ih vrate njegovoj porodici kako bi kompletirao očevu zaostavštinu.

onalni, ali ne i direktni. Kao šestogodišnjaka vodio me na probe orkestra, hora, baleta, teatarske probe, a kasnije i na filmske setove gdje me je na posredan način upoznao sa dinamikom i ulogom kompozitora kao autora. U tome je bio spektakularno uspješan kao pedagog. Takav kognitivan pristup se u školi ne može usvojiti. Nikada mi nije dao konkretna uputstva u vezi sa komponovanjem ili bilo čim u muzici, jer je shvatio da ću imati dovoljno znanja i mudrosti da sam usvojim ili odbacim važne ili nevažne stvari koje prate stvaralačke procese. Generalno, učio me na sopstvenom primjeru u radu sa muzičarima, pjevačima, ansamblima. Bilo je u meni tada mnogo dječačkog ponosa zbog čovjeka koji sa lakoćom kontroliše te procese. Bio mi je idol. I ne samo meni. Generacije učenika se danas sa radošću sjećaju i dijele uspomene na najšarmantnijeg i najduhovitijeg nastavnika u muzičkoj školi – rekao je Tamindžić.

partitura istovremeno. Počinjao bi rano ujutru, prelazeći tiho prstima preko klavijature (da djecu ne probudi), stvarajući osnovne motive djela na kojem bi radio. Naravno, tim činom bi budio i mene i brata, pa i komšiluk, ali to je bilo najdivnije buđenje koje možete poželjeti. I tada bi nas učio procesu nastajanja djela. Naša majka je obezbjeđivala mir i nesmetanu koncentraciju kompozitoru i na tom polju nije bilo nikakvih rasprava sa nama dvojicom, prilično nemirnih dječaka. Predveče bi kompozitor pregledao urađen materijal, a često se dešavalo da čitave složene partiture uradi bez klavira – prisjetio se Aleksandar. Kao kompozitor, Boro je bio izuzetno kreativan. Izbjegavao je ustaljene stilske postupke i mehaničke obrasce – klišee, na taj način stvarajući sopstveni muzički jezik, muzičku semantiku samo njemu svojstvenu. – Iz prilično suve crnogorske muzičke ostavštine i našeg folklora „cijedio“ je što se „iscijediti“ može i, ispostaviće se, to je radio kao niko prije niti poslije njega. Natprosječno muzikalan i darovit, ipak se, nakon nekoliko napisanih stranica najčešće konsultovao sa nekim ko je bio čak i muzikalniji od njega – našu majku! Ona je bila nepogrešiv cenzor očeve muzike i on bi je najčešće poslušao – tvrdi Tamindžić. Boro je kompozitor koji je, smatra Gačević, bio veoma duboko oslonjen na crnogorski folklor, ali je imao jedan pristup koji nije bio potpuno klasični, već je imao elemente PORODIČNA ARHIVA

PODGORICA – U cjelokupnoj muzičkoj ponudi Crne Gore, kroz sva njena bolja i loša doba, samo je jedan autor svojom usmjerenošću na folklor i njegovu modifikaciju i stilizaciju stvorio preko stotinu sati originalne muzike, raznolike u svim segmentima, ali prepoznatljive, mistične i tople u isto vrijeme, upečatljive i diskretne, zavisno od osjetljivosti svakog pojedinačnog slušaoca.

NAJDIVNIJE BUĐENJE

Aleksandar Tamindžić pamti da je njegov otac Boro uvijek bio jako angažovan u svim mogućim muzičkim disciplinama – i kao kompozitor, dirigent, pedagog, etnomuzikolog, muzički radnik na televiziji, publicista, što mu je otežavalo funkcionalni pristup onome što je najbolje radio – stvaranju muzike. – Često je radio na nekoliko

CIJEDIO JE IZ CRNOGORSKE MUZIČKE ZA

Kultura

Neđelja, 29. maj 2022.

skog kompozitora Borislava Bora Tamindžića

a melodiji identitet Najvažniji je odnos režisera prema zvučnoj senzaciji

modernosti koji su komunicirali sa muzičkim zbivanjima van Crne Gore. – Danas se ta posvećenost crnogorskom folkloru pokazuje kao nešto dragocjeno, da je to bio potpuno njegov teren na kome se osjeća vrlo dobro, da su njegova djela koja su bazirana na crnogorskom folkloru, a to su praktično sva njegova djela, doprinijela da crnogorska izvedbena umjetnost dobije novu dimenziju – rekao je Gačević.

PEDANTAN

Muzičar i čovjek su se u Boru Tamindžiću dosta razlikovali, sudeći po sjećanju reditelja Blagote Erakovića. – Bio je pedantan u stvaralaštvu. Kad pogledate njegove note i notne sisteme – to je kao najsavršenija kaligrafija i notna i tekstualna – ispričao je Eraković za Pobjedu. Bora je, kako nam je rekao,

AOSTAVŠTINE: Borislav Boro Tamindžić

upoznao u vrijeme kad je bio student završne godine Akademije za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, kada su u Narodnom pozorištu povodom stogodišnjice ove ustanove izvodili „Prosjačku operu“ Bertolda Brehta. – Upoznao sam jednog čudnog čovjeka rasturenih manira, temperamentnog, nevjerovatnog, koji je počeo sa mnom da priča kao da se znamo 300 godina. Kad sam prvi put došao u Podgoricu da radim, u avgustu ’69. godine, odmah sam rekao da treba da mi radi muziku za „Lažnog cara Šćepana Malog“. To je tada bio, uslovno rečeno, kapitalni projekat Crnogorskog narodnog pozorišta, jer promijenilo se mnogo toga, između ostalog i ime. To je prva predstava koja je odigrana pod naslovom ,,Crnogorsko narodno pozorište“ – rekao je Eraković. Saradnja se nastavila sve do

Za muziku filma „Beštije“ Živka Nikolića, Tamindžić je dobio Zlatnu arenu u Puli

smrti velikog kompozitora. Budući da je Eraković tih godina imao status slobodnog umjetnika, te da je radio od Triglava do Đevđelije, na svim jezicima naroda i narodnosti Jugoslavije, Boro je za svaku od njih radio muziku. – Obično se direktori pozorišta bore da što jeftinije prođu, jer saradnici sa strane dosta uzimaju para, ali nikad se niko nije pobunio i pitao može li ko drugi umjesto Bora Tamindžića – rekao je Eraković. Zajedno su radili predstave u Skoplju, Rijeci, Zrenjaninu, Zenici, Sarajevu, Mostaru. Boro se plašio da leti avionom i za neke od predstava je, kaže Eraković, komponovao muziku putem telefona. – Nekog od muzičkih saradnika iz pozorišta bih zamolio da sa njim razgovara telefonom i vjerovali ili ne, Boro im je sve tako precizno prenosio – ispričao je Eraković.

među kojima se osobito ističu majstorski uređeni horovi – rekao je on i dodao da ga u Tamindžićevoj muzici u prvom redu privlači „njena duboka povezanost s genijem narodne crnogorske pjesme, s njenom zanimljivom melodijom i ritmom“.

PORODIČNA ARHIVA

Interesantan je bio odnos Bora Tamindžića prema primijenjenoj muzici u kojoj je muzika, sasvim prividno, u sjenci naracije književnog djela, poeme, poezije ili scenarija za dramu, film, objašnjava njegov sin Aleksandar. – U sudaru dva potpuno različita svijeta – režisera i kompozitora, njega nije interesovao režiserski postupak, čak ni fabula scenarija, nadalje, režiserov odnos prema likovima, filozofskom i psihološkom nijansiranju istih, likovnošću djela. Učio me da je u ovom „duelu“ za vrsnog kompozitora najvažniji odnos režisera prema zvučnoj senzaciji, njegovom muzičkom doživljaju i, konačno, insistirao je kod mene da uočim stepen sopstvene muzikalnosti kod režisera. Potpuno pravilan pristup integritetu muzičkog stvaraoca. Ako je režiser muzikalan, film, drama, dokument je spašen – rekao je Aleksandar.

ZNAČAJ

INDIFERENTAN ODNOS

Iako se svi afirmativno odnose prema Tamindžićevoj muzici, rijetko se izvodi. Aleksandar smatra da ako nove generacije ozbiljnih muzičara, naročito mladih, nijesu zainteresovane za njegovo stvaralaštvo, onda se treba zapitati šta, ili ko ih je natjerao da zauzmu takve stavove. – U novije vrijeme Boro, kao vrhunski crnogorski stvaralac, nije usamljen u potpunoj društvenoj izolaciji i indiferentnom odnosu prema djelima crnogorskih autora. Pokušavam da shvatim sve te iracionalne, ali i konvencionalne razloge otpora prema domaćem stvaralaštvu. Konkretno, prije tri godine sam ponudio KotorArt-u cjelovečernji program sa muzikom Bora Tamindžića sa popisom kompozicija koje bi se mogle izvesti na omažu našem kompozitoru. Nijesam udostojen ni poslovičnim kratkim odgovorom! Razumio sam da je te godine bila godišnjica Betovena i da su se izvodila djela iz njegovog opusa, ali to nije valjan argument da se ne pronađe adekvatno vrijeme, prostor i orkestar, naročito u Kotoru u kojem se Boro rodio. Za veći koncert povodom ovogodišnje Borove obljetnice i nekog većeg omaža smo definitivno za-

Stranica iz opere „Šćepan Mali“ Bora Tamindžića koja oslikava njegovu preciznu engrejversku tehniku sa rapidografima



Za neke od predstava je, kaže Blagota Eraković, komponovao muziku putem telefona

kasnili. Najvjerovatnije će krajem godine biti organizovan intimniji koncert na kojem će biti izvedeno nekoliko kamernih djela našeg kompozitora – rekao je Tamindžić. Zagrebački dirigent Mladen Tarbuk najavio je u intervjuu za Pobjedu da će na jednom od šest koncerata na kojima se pojavio u ulozi šefa dirigenta u Muzičkom centru Crne Gore izvoditi neko djelo Bora Tamindžića. – Kako se radi o godišnjici jednog od najvažnijih muzičara i kompozitora Crne Gore dvadesetog vijeka, dogovarali smo autorski koncert koji bi predstavio relevantan presjek

njegovog bogatog opusa. Na koncertu je trebalo da nastupe horovi, pjevači, pijanisti, te Crnogorski simfonijski orkestar. Ovaj koncert nije bilo moguće organizovati u kratko vrijeme (od mog prvog do posljednjeg koncerta u ovoj sezoni su protekla samo tri mjeseca), pa smo razmišljali o njemu kao o važnom događaju na početku naredne koncertne sezone – rekao je Tarbuk za Pobjedu. Poznaje, kaže, nekoliko kompozicija našeg kompozitora koje je prostudirao kroz kratko vrijeme saradnje sa Muzičkim centrom Crne Gore. – Ovdje se ističe svakako „Crnogorska rapsodija“, dok su nažalost materijali ostalih kompozicija nepotpuni. Na ovom slučaju se vidi i bolna tačka crnogorske muzike – odsustvo uređivanja i redovitog izdavanja vrijednih djela koja pripadaju njezinom korpusu. Takođe mi je poznat i niz pjesama, bilo originalnih autorskih radova, bilo sjajnih harmonizacija i aranžmana crnogorskih narodnih pjesama,

Aleksandar Tamindžić smatra da su njegovom ocu duh i duša nacije bili lajt-motiv. – I čini se, kao i kod mnogih drugih umjetnika, da je čitavog života radio na jednoj jedinoj, usamljenoj melodiji koja mora da definiše identitet – i stvaraoca i naciju kojoj pripada. Njegova pedantnost u procesu nastanka, razvoja i uobličavanja, nijansiranja i modifikacije djela na kojem je radio, može se porediti samo sa autističnim refleksima složenih čulnih bića. Na kraju, njegova finalna vizuelna prezentacija djela (prvi čin opere „Šćepan Mali“, npr.) je kaligrafsko-grafičko savršenstvo. On je rapitografima, lenjirom i letroset štampom unosio notne vrijednosti, taktne crte, dinamičke oznake i tekst. Perfekcionista? Potpuni i beznadežni – rekao je Tamindžić. Sve ove vrline su kod njega imale, tvrdi, i jedan neugodan kontrast, gotovo konflikt – deficit smisla za sopstvenu vrijednost, lakomislenost i naivnost, nebriga oko sopstvenih rukopisa i partitura, ogromno povjerenje u ljude. – Bio je društveno poluzrela ličnost koju nije interesovala politika – o kojoj je imao nisko mišljenje. Bio je u muzici 100 odsto – rekao je Aleksandar. Protok vremena, tvrdi Senad Gačević, nije uspio da djelu Bora Tamindžića oduzme esencijalnost. – Nijedno njegovo djelo nije zastarjelo, to i danas zvuči svježe, dobro i moderno i on sasvim sigurno jeste jedan od kamena temeljaca savremene crnogorske muzike – rekao je Gačević. O tome, između ostalog, svjedoče vanvremenske kompozicije poput „Impresije za dvije violine i klavir“, poeme za mecosopran „Sestra Batrićeva“, Simfonijske poeme „13 jul“ i prvi čin opere „Šćepan Mali“. D. ERJAVŠEK

14 Povodi

Neđelja, 29. maj 2022.

Stav

Smrt 11-godišnjaka potresla Kolašin

Andrijin dan

Sporazum ili potčinjavanje

Jutro mu nije dozvolilo da napusti san u koji je srećno i bezbrižno ušao sa sestrom Dunjom i bratom Vukom. Nastavio je da sanja nekim dalekim nebesima... KOLAŠIN - Zora 25. maja, kojeg su generacije zapamtile kao Dan mladosti, otela je jednu tek započetu mladost. Otela je srećno i razigrano djetinjstvo koje je stiglo da samo „načne“ jedanaestu godinu života. U svojoj porodičnoj kući, u bratskoj i sestrinskoj sobi, preminuo je 11-godišnji Andrija Miodragov Vlahović. Jutro mu nije dozvolilo da napusti san u koji je srećno i bezbrižno ušao sa sestrom Dunjom i bratom Vukom. Nastavio je da sanja nekim dalekim nebesima... - Jeste li čuli da je umro sin Mija Struje. Tako u Kolašinu, a i šire, zovu Mio-

draga Vlahovića, radnog, sposobnog i omiljenog čovjeka koji je zajedno sa suprugom Milenom stvorio i porodične i poslovne vrijednosti za primjer. Odavno jedna rečenica nije potresla Kolašin kao ovo pitanje i tužni odgovor koji je slijedio. Okvir tragedije se sastavljao i time da su svi znali da su Mijova i Milenina djeca mala. Tek rani osnovci, a jednog više nema. I kada bi se, nakon suza i tišine, počelo sa listanjem sjećanja, bol je podvlačila istina da se ovakav jedanaestogodišnji odlazak odavno gradu nije dogodio. Zbog toga je danas Kolašin pretvoren u suzu za Andrijom. Dječakom knjige, igre, sporta, rada, akcije. Nekome

Piše: Milan ŠĆEKIĆ

Andrija Vlahović

ko je imao sve što traži organizovano djetinjstvo i što su svojim radom i rastrčanošću obezbijedili roditelji Mijo i Milena. Dan žalosti potpisan srcem svakog Kolašinca. Andrijin dan... I molitva da se na kraju isplakanih suza i zgrčenog lica pronađe snaga za naredna iskušenja koja će imati muku i ljepotu Andrijinog osmijeha. D. DRAŠKOVIĆ

Obilježen Svjetski dan borbe protiv gladi u Narodnoj kuhinji na Koniku

Od osnivanja distribuirali više od 2,5 miliona obroka PODGORICA - Narodna kuhinja na Koniku za 11 godina postojanja distribuirala je više od 2,5 miliona obroka korisnicima iz socijalno ugroženih porodica kazao je sekretar Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada Ivan Terzić. Kako je saopšteno iz PG Biroa, predstavnici Glavnog grada obilježili su Svjetski dan borbe protiv gladi u Narodnoj kuhihinji na Koniku, u želji da ukažu na značaj i neophodnost rješavanja tog problema. Terzić je rekao da se taj datum obilježava već 12 godina sa ciljem da upozori na činjenicu da postoje milioni ljudi u svijetu koji zbog gladi završavaju tragično. Prema njegovim riječima, problem nije u nedovoljnoj proizvodnji hrane nego u nedovoljnoj redistribuciji. Terzić je naveo da trenutno u svijetu više od 750 miliona ljudi ima problem gladovanja, a devet miliona godišnje umire od gladi. - Narodna kuhinja na Koniku za 11 godina postojanja distribuirala je više od 2,5 miliona obroka korisnicima iz socijalno ugroženih porodica, što je oko 700 obroka dnevno, odnosno više od 250 hiljada obroka godišnje - kazao je Terzić. On je naveo da Glavni grad i Sekretarijat za socijalno staranje servisiraju obroke u saradnji sa školom za srednje i više obrazovanje „Sergije Stanić“, koja preko svoje ketering službe isporučuje 500 obroka u kuhinji, a 200 na kućne adrese.

Gradonačelnik dijeli besplatne obroke

- Ponosni smo na činjenicu da je svaki korisnik koji je podnio zahtjev za besplatni obrok u Narodnoj kuhinji, a koji je ispunio uslove, to pravo i ostvario - rekao je Terzić. Gradonačelnik Ivan Vuković podsjetio je da je Narodna kuhinja socijalni servis koji je Glavni grad pokrenuo 2011. godine sa ciljem da obezbijedi besplatne obroke za one koji nažalost nijesu u prilici da to sami učine. - Danas sam odlučio da pomognem ljudima koji rade u Narodnoj kuhinji i na taj način smo željeli da pošaljemo poruku da se ne smiju zaboraviti oni koji žive u teškim uslovima i čiji socio-ekonomski položaj nije na zadovoljavajućem nivou - kazao je Vuković.

Podrška najugroženijim građanima

Vuković je dodao da je, nažalost, korona učinila da se poveća broj tih ljudi i u Podgorici. - Tako da smo, osim ovog servisa i drugih vidova instituci-

onalne pomoći, svi dužni da pomognemo onima koji su u nevolji i to je poruka koju danas želim da pošaljem sugrađanima - kazao je Vuković.

N. K.

Zahvalnost koju je knjaz Nikola uputio srpskom knezu Mihailu Obrenoviću 16. maja 1867. godine zbog pošiljke nekoliko hiljada pušaka, jednom mediju poslužio je kao povod za članak ,,Tajni ugovor knjaza Nikole i kneza Mihaila: Borba sa Turcima i ujedinjenje srpskih zemalja“, u kome se iznose površne i poluistinite ocjene o ugovoru koji su sklopile Srbija i Crna Gora, septembra 1866. godine. Naime, u tekstu se navodi da su 1866. godine crnogorski i srpski vladar ,,zaključili ugovor o zajedničkoj borbi za oslobođenje od Turaka i ujedinjenje srpskih zemalja“, da se knjaz Nikola ugovorom obavezao ,,da će se u slučaju ujedinjenja dvije države odreći prijestola u korist kneza Mihaila Obrenovića“, da ugovor između Srbije i Crne Gore predstavlja ,,zreliju fazu srbijansko-crnogorskog diplomatskog približavanja, u čijem su središtu vojvoda Mirko i knjaz Nikola sa crnogorske, odnosno knez Mihailo u ime Srbije“, kao i da će diplomatsko zbližavanje dvije zemlje ,,vrhunac dostići potpisivanjem tajnog ugovora, koji je trebalo da bude prethodnica predviđenom ujedinjenu dvije države“. U nastavku se kaže da je tajni ugovor bio ,,najviši izraz dobrog stanja srbijansko-crnogorskih odnosa“, da se ,,može smatrati jednim od najznačajnijih dokumenata iz istorije srpskog naroda u drugoj polovini XIX vijeka“, te da je crnogorski knjaz u Beograd poslao svog sekretara, arhimandrita Nićifora Dučića, ,,istaknutog srpskog patriotu i učesnika u Hercegovačkom ustanku 1861-1862. godine“, da nagovori srpskog knjaza da kumuje i drugoj kćerki kralja Nikole. Budući da je bio spriječen da dođe na Cetinje, knjaz Mihailo Obrenović uputio je u crnogorsku prijestonicu svog izaslanika Miloja Lešjanina, načelnika Odjeljenja u Ministarstvu inostranih poslova, sa zadatkom da ,,obavi jedan delikatan politički zadatak“, tj. ,,da pripremi nacrt ugovora o saradnji Srbije i Crne Gore i ponudi ga knjazu Nikoli na potpisivanje“. Cilj dokumenta bila je priprema dvije države da istjeraju Osmanlije ,,sa srpskog etničkog prostora i ujedinjenje srpskog naroda“. ,,Ova dva cilj bila su decenijama u svijesti Srba, pa se politička elita u Beogradu i Cetinju osjećala obaveznom da ispuni narodne zahjetve“, navodi se u članku. Štaviše, iznosi se i neutemeljena tvrdnja da, prilikom razgovora između izaslanika knjaza Mihaila i knjaza Nikole, ,,nije bilo sporenja oko opštih načela i nacionalnih ciljeva“, već samo oko dinastičkog pitanja jer je vojvoda Mirko insistirao da srpski knjaz usvoji njegovog sina i dozvoli mu dođe na srpski prijesto ako knez Mihailo ne dobije muškog nasljednika. S druge strane, izaslanik knjaza Mihaila kazao je vojvodi Mirku ,,da će knez Mihailo preporučiti

srpskom narodu da za njegovog nasljednika izabere knjaza Nikolu u slučaju da ne bude imao direktnog nasljednika, ali da se neće obavezati da narod primora da takvu sugestiju prihvati“, što nedvosmisleno govori da knjaz Mihailo nije namjeravao da srpski prijesto prepusti crnogorskom knjazu. U prilog tome, svjedoči insistiranje Srbije da se knjaz Nikola odrekne prijestola u korist srpskog kneza. Napokon, na kraju članka se ističe da su ugovor između dvije države potpisali Miloje Lešjanin i vojvoda Petar Vukotić, tast knjaza Nikole, a potom su ga parafirali na Cetinju knjaz Nikola, odnosno knez Mihailo u Beogradu. Na kraju su integralno objavljeni šest članova ugovora između Srbije i Crne Gore. Iako se u članku ističe da su odnosi između Srbije i Crne Gore bili idealni šezdesetih godina XIX vijeka, izvori ne govore tome u prilog. Naprotiv, svjedoče da crnogorski knjaz nije bio uopšte zadovoljan sadržinom ugovora. Naročito, dijelom ugovora kojim je bilo definisano da se crnogorska dinastija odrekne prijestola ako se Srbija i Crna Gora ujedine. Crnogorski knjaz je s pravom smatrao da ugovor o savezu dovodi Crnu Goru i njenu dinastiju u podređeni položaj u odnosu na Srbiju, koja je imala automni (vazalni) status u Osmanskom carstvu. Zato je srpski izaslanik morao skoro dvije nedjelje ubjeđivati crnogorskog knjaza i vojvodu Mirka, da se saglase sa ugovorom koji je nudio Beograd, budući da je u političkom smislu marginalizovao Crnu Goru. Zasigurno da crnogorski knjaz ne bi lako parafirao ugovor sa Srbijom, da ga Rusija nije diplomatskim sredstvima primorala da to učini. U svakom slučaju, da se pregovori sa crnogorskim knjazom nijesu odvijali lako, kako se navodi u članku, govori izvještaj koji je nadležnima u Beogradu uputio izaslanik knjaza Mihailo, Miloje Lešjanin, u kome se kaže da ‘ovim ljudima mučno ide da se reše’ da prihvate ugovor. Zato se tvrdnje o tome da su političke elite u Beogradu i Cetinju skalapanje ugovora smatrali obavezom od najvišeg nacionalnog značaja, koji je bez većih smetnji parafiran, moraju odbaciti kao činjenično neutemeljene. U crnogorskoj prijestonici ugovor koji je bio sklopljen sa Srbijom niko nije doživljavao kao uspjeh za Crnu Goru, jer se radilo o silom nametnutom ugovoru, koji jednu nezavisnu zemlju i njenu dinastiji podređuje vazalnoj državi i vladaru koji je biran uz saglasnost sultana. Zato je razumljivo što je nakon ubistva kneza Mihaila Obrenovića (1868), iz crnogorske prijestonice poručeno zvaničnom Beogradu da time ugovor o savezu između Srbije i Crne Gore za njih nema više nikakvu pravnu važnost. Naprotiv, tvrdili su da je ugovorom postojala obaveza isključivo prema knezu Mihailu, ali ne i prema dinasastiji Obrenovića. Tako je smrt srpskog kneza crnogorska vlast iskoristila kao zgodan povod da odbaci ugovor sa Srbijom, kojeg se i onako pridržavala samo na papiru. To su istorijske činjenice. Stoga tvrdnje iznesene u ovom članku predstavljaju nacionalromantičarsko poimanje prošlosti koje nema dodirnih tačaka sa istorijskim faktima, koji se godinama beskrupulozno zloupotrijebljavaju u ideološko-političke svrhe.

Neđelja, 29. maj 2022.

Marketing

Arena

16 Fudbal/Rukomet

Neđelja, 29. maj 2022.

LIGA ŠAMPIONA: Vinisijus i Kurtoa srušili Liverpul, Real Madridu 14. trofej

Lambulić trener Petrovca Četiri dana po završetku sezone, Petrovac je predstavio novog trenera – na klupi ,,nebo-plavih“ naredne sezone biće Mladen Lambulić. Lambulić na jug države dolazi sa sjevera, iz Jezera, s kojim je ostvario cilj – opstanak u Telekom 1. CFL bez baraža. Fudbaleri Petrovca su prošle

boravila na polovini Real Madrida, a dva puta bila je blizu da završi iza leđa Kurtoe. Prvu šansu ,,redsi“ su imali u 16. minutu kada je Mohamed Salah poslije centaršuta Trenta Aleksander-Arnolda šutirao nisko i nedovoljno snažno

da savlada odličnog Belgijanca. Kurtoa je sjajnu odbranu upisao i četiri minuta kasnije. Sadio Mane se izborio za šut pored trojice fudbalera ,,merengesa“, a golman Reala se ispružio i odbio loptu do stative. Liverpul je u prvom poluvre-

menu imao pet šuteva u okvir gola, koliko je ukupno zabilježio u prethodna dva finala LŠ – dva 2018. i tri 2019. Najvažniji detalj u prvom dijelu meča dogodio se, međutim, u šesnaestercu engleskog velikana. Karim Benzema je savla-

Real M.

00 10

Stadion: Francuska Sudija: Klemon Turpan (Francuska) Gol: 0:1 Vinisijus u 59. Žuti kartoni: Fabinjo (Liverpul)

Liverpul

Real M.

Alison Aleksander-Arnold Konate Van Dajk Robertson Fabinjo Henderson (od 77. Keita) Alkantara (od 77. Firmino) Salah Dijas (od 65. Žota) Mane

Kurtoa Karvahal Militao Alaba Mendi Kazemiro Kros Modrić (od 90. Sebaljos) Valverde (od 86. Kamavinga) Vinisijus (od 90.+3 Rodrigo) Benzema

nove ofanzive Liverpula, Real je poveo – Federiko Valverde je pronašao zaboravljenog Vinisijus Žuniora na lijevoj strani, a Brazilac s ivice ofsajda rutinski zatresao mrežu. Liverpul je imao pola sata da izjednači, što bi se dogodilo već u 64. da izvanredni Kurtoa nije odbranio plasiranu loptu Salaha koja je išla u gol. Klop je minut kasnije umjesto Luisa Dijasa na teren poslao Dioga Žotu, ,,redsi“ nastavili da drže loptu, ali kad god su prilazili golu – ukazivao se Kurtoa, koji je nogom osujetio pokušaj Salaha uz lijevu stativu, pa šut Žote, a onda i zicer Salaha koji je u 82. sve uradio odlično... Ne i dovoljno da matira spektakularnog dva metra visokog Ne. K. tridesetogodišnjaka.

dao Alisona Bekera poslije ,,karambola“ i srećnog spleta okolnosti, ali je pogodak poništen poslije dugog gledanja snimka i presude iz VAR sobe. Diskutabilna odluka sudijske postave. U 59. je sve bilo čisto. U jeku

SBbet Prva liga za rukometaše (22. kolo)

Spuštena zavjesa na sezonu

Sa promocije Lambulića

sezone dva puta mijenjali trenera. Takmičarsku godinu kao šef struke ,,nebo-plavih“ počeo je Nenad Vukčević, kojeg je naslijedio Vladimir Janković, da bi tokom proljeća ekipu vodio Nikola Rakojević.

Petrovčani su dugo bili u konkurenciji za plasman na evropsku scenu, a na kraju su bili sedmoplasirani, iza Jezera iz kojeg im stiže novi strateg. Lambulić je u trenerskoj karijeri vodio i Zetu i Jedinstvo. Ne. K.

Kvalifikacije za Ligu šampiona

Poznati svi potencijalni rivali Sutjeske PODGORICA – Fudbaleri Sutjeske mogu već da razmišljaju o Evropi, jer su poznati svi potencijalni rivali šampiona Crne Gore na startu kvalifikacija za Ligu šampiona. Žrijeb će biti obavljen 14. juna. Prema koeficijentu UEFA, od 30 učesnika prve runde njih 18 je bolje rangirano od Sutjeske, pa Nikšićani neće biti privilegovani na žrijebu, kada je prva runda kvalifikacija u pitanju. Potencijalni rivali su: Karabag (Azerbejdžan), Malme (Švedska), Ludogorec (Bugarska), Šerif (Moldavija), Kluž (Rumunija), Bode Glimt

Spuštena je zavjesa na rukometnu sezonu u Crnoj Gori u posljednjim mečevima 22. kola SBbet Prve lige, Budućnost Podgorica savladala je Komove (31:25), dok je Rudar bio bolji od Jedinstva (32:25). Budućnost je prvenstvo završila na trećem mjestu, iza Budvanske rivijere koja je upisala 22 pobjede iz isto toliko mečeva, i Lovćena od kojeg je izgubila u finalu Kupa. U pobjedi izabranika Nikole Jablana nad Komovima, po šest pogodaka postigli su Milovan Marković (bez promašaja) i Balša Kalezić. Osam je za goste dao Predrag Stojanović. Rudar, četvrtoplasirani tim Prve lige, do trijumfa nad Jedinstvo došao je uz sedam pogodaka Filipa Gazdića i 10 odbrana Dejana Čolovića. Po sedam puta su se u listu

POBJEDA

Novi šef struke pod Malim brdom

Madridska dinastija

FK PETROVAC

Kad spektakularno eliminišete Pari Sen Žermen, kad izbacite Čelzi iako ste na ivici ambisa, kad se vratite ,,iz mrtvih“ protiv Mančester sitija, kad ste Real Madrid – onda ne možete da izgubite finale Lige šampiona. ,,Kraljevski klub“ je ponovo na krovu Evrope, čak 14. put u istoriji, osmi otkad se elitno takmičenje igra u sadašnjem formatu, a da pritom u istom tom periodu nije izgubio nijedan meč za ,,ušati“ trofej! Real je postao crna beštija za Liverpul – kao i 2018. u Kijevu, madridski tim pobijedio je ,,redse“, a junaci pariske noći bili su Vinisijus Žunior i Tibo Kurtoa. Brazilac je u 59. postigao pogodak za pobjedu od 1:0, a Belgijanac činio čuda između stativa. Karlo Anćeloti postao je prvi trener sa četiri trofeja Lige šampiona, Jirgen Klop treći put izgubio finale, a snovi ,,redsa“ o sezoni sa četiri trofeja raspršeni su u sedam dana. Prošle neđelje izgubili su šampionsku trku u Premijer ligi sa Mančester sitijem, sinoć morali da gledaju slavlje Reala u meču koji je zbog haosa na prilazima i ulazu na stadion kasnio čak 36 minuta. Liverpul je bio opasniji na početku meča, lopta je više

UEFA

Šampionska navika

Liverpul

Rukometaši Budućnost Podgorice slave trijumf nad Komovima

Konačna tabela 1. B. rivijera 22 22 0 0 731:542 2. Lovćen 22 19 0 3 708:485 3. Budućnost 22 14 1 7 567:560 4. Rudar 22 12 2 8 596:567 5. Berane 22 12 1 9 610:589 6. Mornar 22 12 0 10 583:603 7. Partizan 22 10 3 9 557:594 8. Jedinstvo 22 10 0 12 563:561 9. Brskovo 22 6 1 15 588:622 10. Komovi 22 5 2 15 532:568 11. Sutjeska 22 4 0 18 579:709 12. Danilovgrad 22 1 0 21 575:789

44 38 28 26 25 24 23 20 13 12 8 2

strijelaca za Jedinstvo upisali Nenad Vojinović i Edvin Kučević. U ranije odigranim mečevima posljednjeg kola, Budvanska rivijera je savladala Partizan 1949 (34:23), Lovćen bio bolji od Sutjeske (41:30), Mornar 7 od Danilovgrada (35:28), dok je Brskovo pobijedilo Berane 1949 (30:27). Ne. K.

Kod-io Pionirska rukometna liga za godište 2006. i mlađi (Norveška), Ferencvaroš (Mađarska), Maribor (Slovenija), Slovan Bratislava (Slovačka), Helsinki (Finska), Nju Seints (Vels), Dudelanž (Luksemburg), Žalgiris (Litvanija), Linkoln Red Imps (Gibraltar) i Šamrok Rovers (Republika Irska). Na osnovu spiska rivala, kristalno je jasno da će Nikšićanima trebati malo sreće na žrijebu, a ekipe koje Sutjeska ne želi da vidi sa druge strane terena su – Ludogorec, Šerif, Helsinki, Slovan, Bode… Mečevi prve runde kvalifikacija igraju se 5/6. odnosno 12/13. jula. R. P.

Perfektni Lovćen PODGORICA – Rukometaši Lovćena osvojili su trofej namijenjen najboljoj ekipi za 2006. godište i mlađi u Kod-io Pionirskoj ligi. Cetinjani su odbranili tron i to perfektnim nizom od 15 pobjeda. Posljednju, prije nego što su podigli trofej koji im je uručio direktor Liga Milorad Vujošević, ostvarili su protiv Mornara 7 (17:14), najozbiljnijeg konkurenta u ovom takmičenju. Barskoj ekipi pripalo je drugo mjesto, a treće Budvanskoj rivijeri. Sve tri ekipe dobile su pehare

Cetinjani bez premca

i medalje, a učešće u Kod-io ligi za najmlađe uzeli su još MORK Berane, Zabjelo i Mojkovac. A. M.

Arena

Neđelja, 29. maj 2022.

Fudbal

Budućnost i Dečić večeras od 20.30 časova pod Goricom igraju finale Kupa Crne Gore

Sezona u crnogorskom klupskom fudbalu završava se utakmicom za koju mnogi kažu da je najljepša u domaćim okvirima – Budućnost i Dečić boriće se za trofej Kupa, večeras od 20 i 30 časova na stadionu pod Goricom. Repriza prošlogodišnjeg finala koje je pripalo ,,plavima“ (3:1). Podgoričani su tada stigli do duple krune, a sada imaju drugačiji pristup ključnom meču u takmičarskoj godini. Momci Aleksandra Nedovića doživjeli su debakl u Evropi prošlog ljeta, odavno su van trke za titulu koja je pripala Sutjesci, ali sve to u dobroj mjeri mogu da isprave ukoliko odbrane drugi domaći pehar. Tuzani su ispunili svoju misiju – ponovo su na ino sceni, drugi put zaredom u finalu Kupa i možda je trenutak da premijerno u svoje vitrine donesu trofej na državnom nivou.

NEDOVIĆ: VIDIMO SVOJE PREDNOSTI Budućnost se razigrala u finišu ligaškog dijela. Efikasno, atraktivno, brzo i mladalački su izgledali ,,plavi“ uoči duela sa Dečićem. Takva je bila i najava večerašnje utakmice na našem najvećem stadionu, gdje su Ivanović i društvo deklasirali Petrovac sa 6:0 na zatvaranju Telekom 1. CFL. – Apsolutno smo spremni i daćemo sve od sebe da zaslužimo pobjedu koja donosi trofej – rekao je trener Nedović na jučerašnjem brifingu u prostorijama FSCG koji je organizator finala Kupa. Gotovo svim mečevima, fudbaleri podgoričkog tima prilaze sa obavezom pobjede. Za sadašnji momenat moglo bi da se kaže da imaju imperativ na kvadrat. Koliko je opterećujuće kada znate da od jednog duela zavisi kakva će biti sezona? – Mene je Budućnost vaspitavala od desete godine. Kada ste tu ponikli, kada znate svaki detalj kluba, strah jednostavno ne može da postoji. Ako se bojite, ako prizivate strah, to će vam se i desiti. Moramo da razmišljamo pozitivno. Trenutak kada sam preuzeo ulogu trenera nije bio sjajan, ali da je bilo drugačije ne bih ni dobio priliku da radim. Dobio sam šansu, a na kraju sezone vidjećemo da li sam ispunio svoju misiju ili nijesam. Ono u šta sam siguran je to da ćemo u meč ući hrabro i nastaviti da igramo kao u drugom dijelu sezone. Osvajanjem trofeja napravili bismo sezonu uspješnom – ističe Nedović. ,,Plavi“ poštuju rivala, ali ne bježe od uloge favorita. – Respektujemo Dečić. Imaju dobru ekipu, nekoliko reprezentativaca, a tu je i rekorder po broju nastupa za državni tim – Fatos Bećiraj. Prema takvom protivniku morate da pokažete maksimalno poštovanje. Tu se, ipak, sve završava. Na terenu moramo da imamo stav, karak-

D. MIJATOVIĆ

Meč koji određuje sezonu Budućnost

Dečić

(4-3-3)

Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: M. Đukić i V. Todorović. Početak: 20.30 časova. Dragojević

Raspopović

Adžić

Ćuković

Janković

Raičković

Mirković

Terzić

Ivanović

Mijović

Đukanović

Pešukić

Bećiraj

Vuljaj

Božović

Božanović Nikolić

Đeljaj

Drešaj Martinović

TERZIĆ: Od starta da nametnemo svoj stil Kapiten Budućnosti Vasilije Terzić nametnuo se mirnoćom na terenu, tačnim pasovima, prekidama i efektnim golovima. Individualno gledano – ima najbolju ligašku sezonu, a sa trakom oko ruke večeras može da podigne trofej Kupa. – Najljepša utakmica u sezoni, a za nas i najvažnija. Nijesmo uspjeli da odbranimo titulu, ali možemo da osvojimo Kup. Sa tim bismo spasili sezonu – kaže Terzić koji nastavlja: – Igramo protiv kvalitetne ekipe Dečića, koja nas je ove sezone pobijedila dva puta na našem stadionu. Neće biti lako, imaju dosta dobrih igrača, ali fokusirani smo na nas, na našu igru. Pokušaćemo od prvog minuta da nametnemo svoj stil igre, greške svedemo na minimum i koristimo šanse prema naprijed. Nadam se da će to biti dovoljno za pozitivan rezultat – ističe nekadašnji mladi reprezentativac koji je na radaru selektora A tima Miodraga Radulovića. Može li Budućnost da igra i više od 90 minuta? – Svi smo spremni i za 120 ako bude potrebno. U opticaju su i penali. Raičković, Ivanović, Petrović, ja – ima nas nekoliko koji vježbamo te šuteve. Ove sezone smo vrlo dobro izvodili jedanaesterce i ako bude bilo potrebno – borićemo se i na taj način da osvojimo trofej. Naravno, prije toga uradićemo sve da riješimo utakmicu u regularnom toku. Terzić je na kraju poručio: – Kako je odmicala sezona, podizao sam formu. Zadovoljan sam sa te strane, ali uvijek može bolje. Nikada ne ističem sebe. Kolektiv je ispred svakog pojedinca. Rasli smo kao ekipa, igramo dobro i efikasno, a nadam se da će tako biti i u ključnom meču po nas – zaključio je Terzić. ter i čvrstinu. Mi smo Budućnost. Igramo na našem stadionu, a to je velika prednost. Prati nas dobra igra, atmosfera i ponašanje. Sigurno da vidimo svoje prednosti u borbi za trofej – naglašava Nedović. Kakav je plan igre? – Kada sam imao prvi pres, rekao sam da Budućnost mora da igra napadački. Nećemo od toga odustati ni u finalu Kupa. Jednostavno, finala se ne igraju, finala se osvajaju. Težimo da pratimo trend, kako to izgleda u Evropi, naravno – u okvirima naših mogućnosti. Nećemo sigurno odustati od svoje taktike i velikog broja golova. Nekad smo zbog toga plaćali ceh, baš protiv Dečića u prvenstvu, kada nijesmo htjeli da se prilagođavamo, nego da forsiramo svoj stil – poručio je četrdeset trogodišnji strateg. Pod Nedovićevim vođstvom afirmisalo se nekoliko mladih igrača, prije svega Viktor

Đukanović koji je bljesnuo na prvoligaškoj pozornici. Hitronogi krilni napadač uskoro će postati najmlađi fudbaler iz Telekom 1. CFL koji će dobiti poziv za A selekciju. Nedović je ponosan na te stvari. – Nije samo Đukanović, tu je i Mijović koji je rješavao utakmice, Dakić, ostali... Ni Viktor ne bi bio pravi da nije pored njega kapiten Terzić, Raičković, Ivanović, golman Dragojević. Mladi oko sebe imaju reprezentativce, a ja sam njegov servis. Kada usljed dječijih bolesti izađe iz nekih okvira, da to amortizujem. Napravili smo sa njim dobar posao. Mislim da u Crnoj Gori ima dosta takvih talenata, trebalo bi ih samo pustiti da igraju, a nikako ih sputavati. Ne da se igraju fudbala, nego da se takmiče u fudbalu – rekao je Nedović. Podgoričani su do finala stigli preko Jezera, Rudara i najvećeg rivala – Sutjeske.

BEĆIRAJ: Nema razloga za zvižduke Fatos Bećiraj i Budućnost – ljubav koja traje. Korpulentni napadač došao je u podgorički klub 2008. godine i zakratko pridobio srca navijača ,,plavih“. ,,Varvari“ i ostali simpatizeri Budućnosti cijenili su način igre sada 34-godišnjeg ofanzivca koji se isticao golovima, borbom, zalaganjem i skromnošću. Bećiraj će, međutim, večeras biti na suprotnoj strani – kao fudbaler Dečića težiće da pobijedi ,,svoje“. – U Budućnosti sam stekao afirmaciju, veza sa klubom i navijačima je neraskidiva, traje 14 godina. Uvijek sam bio zahvalan što sam dobio mogućnost da se dokažem. Ali, kao profesionalac znam da za klub u kome igraš moraš da daš sve i da pokušavaš da pobjeđuješ. Tako će biti i večeras – rekao je Bećiraj. Njegovo ime skandiralo se pod Goricom i kada je nastupao za – Veći imperativ smo imali u polufinalu protiv Sutjeske nego sada. Oni su se u tom trenutku bili odvojili u prvenstvu, a put do finala Kupa vodio je preko njih. Na nas je tada bio najveći pritisak, a mi smo baš odigrali najbolje. Treniram dosta igrača koji su osvajali trofeje i igrali takve utakmice. Znaju da igraju pred velikim brojem ljudi i podnesu pritisak. Očekujem da izvuku najbolje i da podignemo trofej – rijči su Nedovića.

JANKOVIĆ: ŠANSE SU „FIFTI-FIFTI“ Dečić je prije 12 mjeseci izgubio svoje prvo finale, ali večeras ima drugu šansu da protiv Budućnosti osvoji premijerni trofej Kupa, uopšte prvi u klupskoj istoriji. – Budućnost je jedan od dva najveća crnogorskga kluba, ali smatram da su šanse za pobjedu ,,fifti-fifti“. Ovo je meč koji može da odluči jedan detalj.

reprezentaciju Crne Gore. Što očekuje u finalu Kupa – aplauze, zvižduke ili oboje? – Mogu da shvatim navijače, ali mislim da nema razloga da čujem zvižduke. Između mene i njih je uvijek bila posebna konekcija, oni znaju koliko ih poštujem – kaže Bećiraj. Iskusni ofanzivac ima titulu sa ekipom Budućnosti – onu iz 2008, prvu, istorijsku, osvojenu pod vođstvom trenera Branka Sose Babića. Nekoliko dana prije šampionske proslove, Bećiraj je bio tragičar Kupa. U finalu je promašio penal protiv Mogrena. – Žalim za tim i sada, jer bi to bio prvi trofej za Budućnost. Sjećam se kao da je bilo danas, imao sam 19 godina. Trener Babić mi je rekao da šutiram penal, ali sam bio toliko umoran da sam mu odgovorio da ne mogu. Nijesam bio u pet igrača, ali morao je da šutira i šesti. On je rekao – moraš ti, neću da pitam nikoga drugoga. Nijesam pobjegao od odgovornosti, nikad to nijesam radio. Promašio sam. Srećom, brzo smo osvojili titulu i preboljeli Kup – ističe Bećiraj. Očekujem lijepu fudbalsku predstavu. Nadam se da će obje ekipe biti raspožene i da će publika uživati u fudbalu. Bolji neka pobijedi – rekao je trener Vladimir Janković, koji nastavlja: – Finala se igraju, što bi rekao Žoze Murinjo, da se osvoje, a ne da se očekuje dobra igra. Bio sam akter velikog broja derbija kao trener i svjestan sam da te utakmice nose određenu dozu stresa. Imate 90 minuta ili 120 da to riješite. Volio bih da publika bude zadovoljna, ali da će se igrati na rezultat – igraće se. I takva igra donosi nešto lijepo za one ljubitelje fudbala koji mogu da prepoznaju neke taktičke stvari i malo dublje gledaju kroz fudbal. U svakom slučaju, mislim da će biti utakmica za uživanje – dodao je strateg Tuzana. Edis Mulalić prošle godine nije uspio da donese Dečiću pehar.

Rudović

Dragojević

Trener Aleksandar Nedović

Trener Vladimir Janković

Osvajači Kupa 2007. - Rudar 2008. - Mogren 2009. - Petrovac 2010. - Rudar 2011. - Rudar 2012. - Čelik 2013. - Budućnost 2014. - Lovćen 2015. - Titograd 2016. - Rudar 2017. - Sutjeska 2018. - Titograd 2019. - Budućnost 2021. - Budućnost (Finale Kupa nije se igralo 2020. godine zbog korona virusa)



Najviše trofeja Kupa ima Rudar koji je četiri puta bio pobjednik ovog takmičenja. Budućnost večeras može do istog učinka



FSCG, kao organizator utakmice, odlučio je da ulaz za duel Budućnosti i Dečića bude slobodan

Sada će pokušati Janković. – Dečić kao klub u svojoj riznici nema ni jedan trofej i samim tim mi nemamo nikakav imperativ. Želimo da odigramo našu najbolju utakmicu i sa tim pristupom možda budemo nagrađeni za sve ono što smo radili do sada – kazao je Janković. Tuzani su ove sezone dva puta pobijedili Budućnost pod Goricom u ligaškom dijelu. Kako se spremate za ovaj meč? – Moj pristup je takav i u treningu i u utakmicama – da pružimo maksimum. Ne ostavljam nimalo prostora za bilo kakvu moju opuštenost u odnosu na neku svoju obavezu i želju da ostvarim dobar rezultat. Isti je pristup kao i u prethodnom duelu u prvenstvu. Svaki meč ima neku svoju psihološku dimenziju. Vjerujem da ćemo i sa te strane biti na nivou – zaključio je Janković. D. KAŽIĆ

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 29. maj 2022.

Eliminacija uz komplimente Najbolja crnogorska teniserka nije mogla protiv najbolje na svijetu, ali ju je natjerala da se dobro pomuči za plasman u osminu finala – Danka Kovinić poražena je u trećem kolu Rolan Garosa od vodeće na WTA listi, Ige Sfjontek 2:0 (6:3, 7:5). Uzbudljivi meč na terenu ,,Filip Šatrije“ trajao je sat i 30 minuta. Kovinić je loše otvorila meč, nakon četiri spašene brejk lopte u drugom gemu dozvolila Poljakinji da joj oduzme servis, potom povede 3:0, pa 4:1, na što je naša teniserka odgovorila s dva vezana gema. Sfjontek je, međutim, reagovala brejkom bez izgubljenog poena, pa na isti način odservirala za pobjedu u setu.

Novljanka je u drugom setu dozvolila brejk u trećem, pa u petom gemu, ali je uzvratila i smanjila na 4:3. Prva igračica svijeta bila je uzdrmana, a Danka iskoristila period sjajne igre da bez izgubljenog poena napravi još jedan brejk i dođe do šanse da na svoj servis povede 5:4. Uradila je to dominantno, da bi Sfjontek izjednačila, a onda se vratila nakon 30:0 za Kovinić i iskoristila prvu brejk loptu za 6:5. U 12. gemu nije valorizovala prvu, ali jeste drugu meč loptu... – Smatram da sam odlično prošla. Ipak izgleda da nijesam zaboravila da igram te napete gemove, na grešku više. Natjerala me da mnogo razmišljam,

da tražim rješenja i na sreću sve se dobro završilo – kazala je Sfjontek poslije 31. pobjede u nizu, od kojih je u čak 15 dobijala setove bez izgubljenog gema. – Ponekad mi je izgledalo da u mojim udarcima ima previše snage, nijesam imala kontrolu. Danka je koristila to na najbolji način, nije rizikovala, već je bila mirna u razmjenama. Uradila je sjajan posao, vratila mi je mnogo loptica velikom brzinom, a ja sam žurila. Napravila sam neke greške koje nijesam pravila ranije, ali to je i zato što je Danka pravila veliki pritisak. Poljakinja je priznala da joj nije odgovarao Dankin servis, iako je imala pet brejkova. – Servirala je precizno, bilo mi je teško da pogodim stranu.

TWITTER/PRIVATNA ARHIVA

ROLAN GAROS: Danka Kovinić namučila najbolju teniserku na svijetu, Igu Sfjontek

Imala sam problem da se adaptiram jer prethodne rivalke nijesu servirale tako dobro. Kada sam se malo prilagodila bilo je bolje – rekla je Sfjontek. Danki je plasman u treće kolo Rolan Garosa najbolji rezultat na najjačem Gren slemu na šljaci.

Sfjontek će u osmini finala igrati sa Ćinven Ženg, koja je eliminisala Francuskinju Aliz Korne nakon što je domaća teniserka predala meč u drugom setu, pri vođstvu Kineskinje od 1:0 u setovima i 3:0 u gemovima. Sfjontek je jedina igračica iz

Top10 na WTA listi koja se plasirala među 16 na Rolan Garosu. Nastup su, od vodećih 10 teniserki svijeta, juče završile Paula Badosa i Arina Sabalenka, dok je ostalih sedam dama iz vrha ,,bijelog sporta“ Ne. K. ranije ispalo.

(Ukrajina) i Eleonor Paterson (Australija). Vuković je na startu sezone na otvorenom već imala tri nastupa – u Kefaloniji je slavila sa 193, zatim je u Kalamati trijumfovala sa rezultatom 195 centimetara, da bi u Kalitei osvojila četvrto mjesto sa rezultatom 188 cm. Crnogorska šampionka će 1. juna učestvovati na mitingu ,,Filothei Women Gala“ u Ati-

ni. Deset dana kasnije je nastup za Crnu Goru na Igrama malih zemalja na Malti, da bi 18. juna izašla na najveću moguću scenu, kada je očekuje nastup na mitingu Dijamantske lige u Parizu, na kome je trebalo da se takmiči i prošle godine, nakon sjajnog nastupa na Olimpijskim igrama, ali je morala da otkaže, jer je dobila korona virus pred put u Pariz. R. P.

Crnogorska atletičarka sedma na svjetskoj rang listi

Seniorsko prvenstvo Evrope u karateu

Kata timovi danas napadaju bronzu PODGORICA – Kata timovi karate reprezentacije Crne Gore boriće se za bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Gaziantepu. Muški kata tim, u sastavu – Vladimir Mijač, Arijan Kočan i Kenan Nikočević, boriće se protiv Italije. U drugom meču za bronzano odličje sastaće se Hrvatska i Azerbejdžan. Osvajača zlatnog odličja odlučiće duel Španije i Turske. – Momci su imali odličan nastup i pokazali su ono što sam najavljivala i prije prvenstva. Potvrdili su da su mlada, ali konkurentna ekipa i da se na njih može računati. U borbi za medalju nas čeka Italija, veoma jak protivnik sa znatno većim iskustvom, ali nas to neće zaustaviti da damo sve od sebe. Naprotiv, još više smo motivisani, ali očekivanja moraju biti realna – rekla je selektorka muškog kata tima Milena MIlačić, koja je bila dio čuvenog ženskog kata tima, koji je ispisao istoriju 2007. godine, koji je osvojio na prvenstvu Evrope bronzu i prvu medalju za Crnu Goru. Borba za medalju je već sjajan rezultat za ovu ekipu. – Biti među šest najboljih na prvenstvu koje okuplja najbolje ekipe starog kontinenta je veliki uspjeh kako za Crnu Goru, tako i za nacionalni karate. Ovo je prvi nastup na kojem ih pratim sa pozicije selektora, tako da sam

jako zadovoljna postignutim i veoma ponosna na ekipu – rekla je Milačić. Rival ženskom timu, koji nastupa u sastavu – Maša Đukanović, Mila Mraković, Džena Canović i Biserka Radulović, za medalju biće Turska. Drugog osvajača bronzanog odličja odlučiće duel Portugala i Francuske, dok će se za zlato boriti Španija i Italija. – Kazala sam i uoči šampionata da vjerujem u djevojke, u rad i njihovu predanost. Malo sam bila u grču, jer je za veći dio ekipe to prvo seniorsko takmičenje i sve to nosi veliku odgovornost i tremu. One su ispunile zamišljeno i željeno, radićemo meč za medalju. Imajući u vidu da su iza nas ostale Srbija, Hrvatska, Mađarska, definitivno imamo razlog za slavlje – rekla je selektorka ženskog kata tima Tijana Popović. Tijana je dugo bila u društvu sestre Biserke Radulović, članice kata tima koji je dominirao na svim tamičenjima. Biserka je sada kapitenka, a to se osjetilo u nastupima. – Djevojke su bile maksimalno sigurne i borbene što je rezultiralo velikom ocjenom. Najavila sam da želimo da pomjerimo granice i definitivno smo to i uradile. U meču za bronzu čeka nas meč protiv domaće selekcije, ali vjerujem u djevojke. Hvala Karate savezu na šansi – rekla je Popović. R. P.

Marija Vuković ima četvrti najbolji rezultat na svijetu PODGORICA – Crnogorska atletičarka Marija Vuković trenutno je na sedmom mjestu svjetske rang liste najboljih skakačica uvis, a samo četiri takmičarke imaju bolji rezultat ove sezone. Naime, na mitingu Dijamantske lige u američkom Judžinu prvi put ove sezone preskočena je granica od dva metra u ženskom visu. Prvi put u 2022. godini na otvorenom to je uradila Jaroslava Mahučik. Mlada Ukrajinka slavila je na mitingu sa tačno dva metra, ispred Amerikanke Vašti Kaningem

(1,93 m) i Kazahstanke Nadežde Dubovickaje (1,93 m). U dosadašnjem dijelu sezone, najbolje rezultate iza Mahučik imaju Lamara Distin (Jamajka) – 197 cm, Kaningem – 196 cm, dok Marija Vuković i Tajra Gitens (Trinidad i Tobago) imaju rezultat 195 cm. Marija je tu visinu preskočila na mitingu u Kalamati, 21. maja. Na svjetskoj rang listi Marija je sedma sa 1.286 bodova. Pored Mahučik i Kaningem, ispred nje su Marija Lasickene (Rusija), Nikola Olisalgers (Australija), Irina Gerašenko

Svjetsko prvenstvo u jedrenju, olimpijska klasa ILCA 7

Završni pionirski turnir za odbojkaše

Dukić juri plasman u Top 20 Titula za Jedinstvo PODGORICA – Milivoj Dukić nalazi se na 26. mjestu, dok je Ilija Marković 59. uoči posljednjeg takmičarskog dana na Svjetskom prvenstvu u jedrenju, olimpijska klasa ILCA 7, koje se održava u Meksiku. Crnogorski jedriličari napravili su veliki uspjeh plasmanom na ovo takmičenje, ali Milivoj Dukić i Ilija Marković su se potrudili da uspjeh učine još većim. Izborili su plasman u finalnu, odnosno zlatnu grupu, nastavili sa borbom za što bolji plasman, a uoči posljednjeg dana, tokom kojeg će se održati još dvije regate, Dukić, koji je tri puta bio učesnik Olimpijskih igara, ima šanse da stigne među TOP 20, dok će mladi i talentovani Marković nastojati da se probije na što bolju poziciju u generalnom plasmanu. Pretposljednjeg dana, Dukić je jedrio

odlično. Prvu regatu je završio na 47. mjestu, ali tek poslije penala koji je dobio. Izgubio je dosta vremena u nastojanju da se iskupi, poslije protesta jedriličara iz Britanije. Ovo nije pokolebalo Milivoja, pa je u drugoj regati zauzeo četvrto mjesto. Trenutno je 26. u generalnom plasmanu. lija Marković, koji je na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine zauzeo deseto mjesto, a da nije bilo prestrogo dosuđenih penala, stigao bi do medalje, poslije prvog dana bio je 78, drugi kvalifikacioni dan je završio na koti 70, a u finale je ušao kao 59. Uslijedila su dva finalna dana, Marković se sjajno borio sa daleko iskusnijim jedriličarima, zadržao je poziciju koju je imao na početku. Trenutno, lidersku poziciju drži Žan Baptist Bernaz iz Franuske, drugi je Tomas Sanders sa Novog Zelanda, treći Pavlos Kontides sa Kipra. R. P.

PODGORICA - Odbojkaši Jedinstva osvojili su titulu prvaka Crne Gore u pionirskoj konkurenciji. Bjelopoljci su u finalu savladali Budućnost volej sa 3:1 (27:25, 25:23, 16:25, 25:10). Treće mjesto je zauzeo Galeb Liko Soho Group koji je u meču za treće mjesto savladao Mediteran iz Budve sa 3:0 (25:14, 25:19, 25:23). Jedinstvo je u polufinalu savladalo Galeb 3:1 (25:22, 25:15, 20:25, 25:10), dok je Budućnost volej bila bolja od Mediterana 3:1 (25:10, 25:19, 22:25, 25:9). Pehar šampionu kao i medalje za tri prvoplasirane ekipe uručio je Nikola Kažić, direktor reprezentativnih selekcija OSCG. Za najboljeg igrača pionirskog prvenstva proglašen je Marko Šebek iz Jedinstva, iz kojeg je i najbolji tehničar Danilo Šunjevarić, te najbolji libero Pavle Bošković. Najbolji bloker je Aleksa Tomović iz ekipe Budućnost volej, dok je njegov saigrač Vuk Stanojević najbolji primač. Pojedinačne nagrade uručio je Darko Prebiračević, selektor muške pionirske reprezentacije Crne Gore. Finalni turnir održan je u sali Medicinske škole u Podgorici, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore, uz S. J. podršku Ministarsta sporta i mladih.

Neđelja, 29. maj 2022.

Arena

Sportski miks 19

Košarkaši Budućnost Volija okrenuti borbi za titulu sa Mornarom

Šehović: Želimo sezonu da završimo titulom PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija opravdali su očekivanja i apsolutnu ulogu favorita u dva polufinalna meča plej-ofa domaćeg prvenstva protiv Podgorice. Međutim, za razliku od prvog duela u „Morači“ (80:58), gdje su u trećoj četvrtini lakše slomili otpor rivala, izabranici Aleksandra Džikića su se u drugom meču, u „Bemax areni“ pošteno namučili protiv borbene i energične ekipe Nebojše Bogavca. „Plavi“ su tek u posljednja četiri minuta uspjeli da se odlijepe na 69:59, i onda mirno privedu meč kraju za pobjedu od 73:61, koja je, ipak, bila ubjedljivija od onoga što je viđeno tokom 40 minuta, posebno u prvom poluvremnu, kada je Podgorica vodila i 34:24... – Svaka čast ekipi Podgorice na obje utakmice, pokazali su veliki potencijal, veliku borbu. Mi smo u drugom poluvremenu podigli nivo odbrane i igre, istina, ponovo uz loše procente šuta. Međutim, uz neke koševe iz reketa, kojih je falilo u prvom poluvremenu, došli smo do pristojne razlike. Mislim da konačan rezultat nije realna slika utakmice, koja je bila izjednačena cijelo vrijeme – iskren je kapiten Budućnost Volija Suad Šehović u razgovoru za Pobjedu. Polufinalna serija sa Podgoricom je za Budućnost počela samo tri dana nakon teškog poraza u Beogradu od Partiza-

Majami izborio majstoricu na Istoku Još jedan meč biće potreban da se odluči ko će između Majamija i Bostona na megdan Golden Stejtu u velikom finalu plej-ofa NBA lige – predvođen sjajnim Džimijem Batlerom, Majami je slavio u Bostonu 111:103 i izjednačio na 3:3 rezultat u seriji u finalu Istočne konferencije.

na, u majstorici polufinala ABA lige. Nije lako bilo ni Podgorici, koja je skoro samo trenirala i čekala da Budućnost završi obaveze u regionalnom takmičenju. Uz to, Budućnost je u plej-of ušla bez Danila Nikolića (povreda prsta), u prvom meču je ostala i bez Edina Atića (povreda desne noge), a u domaćem prvenstvu ne može da koristi sve strance, pa je u oba meča sa Podgoricom prekobrojan bio Di Džej Sili, a u prvom duelu Vladimir Micov. – Sigurno je da su nam ovi mečevi teško pali. Nije lako poslije jednog takmičenja ući u drugo, promijeniti i roster, u smislu da igrači koji su manje igrali u ABA ligi sada imaju po

Završen ligaški dio za juniorke u košarci

PODGORICA – Utakmicama u Herceg Novom i Kolašinu završen je ligaški dio takmičenja za juniorke u košarci. Finalni turnir za juniorke održaće se u ,,Bemax areni“, a mečevi će se igrati 31. maja i 1. juna, čime će i zvanično biti završena košarkaška sezona na domaćoj sceni kada su u pitanju mlađe kategorije. Za trofej će se boriti ekipe Budućnosti Bemax, Podgorice,

dvadesetak minuta. Sve te promjene su uticale na igru, ali se nadam da ćemo se do finala konsolidovati, jer ćemo morati da igramo bolje protiv Mornara – dodaje Šehović. Kao i Podgorica, i Mornar Barsko zlato će mečeve protiv Budućnosti dočekati nakon takmičarske pauze, jer je prije tri sedmice završio posao u polufinalu, u dva meča protiv SC Derbija. Činjenica je da će Barani ući odmorniji u finalnu seriju, do tri pobjede, koja počinje u ponedjeljak u „Morači“, ali Budućnost borbu za titulu očekuje u takmičarskom ritmu, koji Mornar nema. – To može da bude mač sa obje oštrice za oba tima. Sigurno je da će Mornar biti

odmorniji, ima 10 igrača spremnih u ovom momentu, kao i mi. Mislim da će finale biti zanimljivo. Budućnost je ove sezone ostvarila minimum ciljeva u Evrokupu (plasman u eliminacionu rundu) i ABA ligi (polufinale plej-ofa). U Kupu je odbranila trofej, i sada želi da uradi isto i u domaćem prvenstvu. – Poslije osvajanja Kupa, te ispadanja u polufinalu ABA lige, nakon nekoliko godina igranja u finalu, sigurno je da bismo željeli da sezonu završimo titulom. Ali, daleko od toga da je to završen posao, očekujem zanimljivu i žestoku seriju u finalu – zaključio je S. J. Suad Šehović.

Hem novi trener Lejkersa

ADUT BUDUĆNOSTI: Jovana Savković

Za trofej u ,,Bemax areni“

Boston na domaćem terenu propustio priliku da izbori finale plej-of NBA lige

Primorja i Tara Basketa. U odloženim mečevima, Podgorica je bila ubjedljiva protiv Primorja u Herceg Novom, ostvarivši pobjedu 92:54, dok je Budućnost Bemax očekivano lako savladala Tara Basket u Kolašinu 97:42. Podgorica je mimo očekivanja bila ubjedljiva, a istakla se Nikolina Ilić sa 19 poena (tri trojke), blistala je i Baošić sa 17, dok su Begović i Kuzmanović bile takođe dvocifrene sa po 11. Sada slijede okršaji za trofej. U polufinalu će u utorak igrati Budućnost Bemax i Primorje (od 17 časova), dok će od 19 h igrati Podgorica – Tara Basket. U srijedu će se od 18 h igrati meč za treće mjesto, dok je finale zakazano za 20 časova. R. P.

Čeka se zvanična potvrda iz kluba, ali su Los Anđeles Lejkersi dobili novog trenera, javljaju američki mediji. Brojni su bili kandidati koji će zauzeti mjesto smijenjenog Frenka Vogela, a izbor je pao na Darvina Hema koji je prethodne sezone bio asistent u Milvokiju. ESPN je objavio da će dobiti četvorogodišnji ugovor. – Izuzetno sam uzbuđen! Čestitam i dobro došao, treneru D. Hem! – napisao je Lebron Džejms. U igri su bili i Teri Stots, nekadašnji trener Portland Blejzersa, odnosno Keni Etkinson, asistent Stiva Kera u Golden Stejt Voriorsima. Hemu će ovo biti prvi samostalni trenerski posao. – Veoma sam srećan zbog njega. On je pravi čovjek za njih... Bilo je vrijeme da se to dogodi, on to zaslužuje više od bilo koga drugoga, kazao je za ESPN Janis Adetokunbo, as Milvokija, koji je protekle četiri godine sarađivao sa Hemom. Hem je već radio u Lejkersima u dvije sezone, kao pomoćnik, 2011. i 2013. godine. Zatim je bio u Atlanti kao pomoćni trener, pa je od 2018. istu ulogu obavljao i u Milvokiju. Kao košarkaš, Hem je bio član šampionske generacije Detroita (2004. godine). S. J.

Majami je vodio tokom čitave prve četvrtine, na kraju sa sedam razlike (29:22), držao je vođstvo do polovine druge četvrtine kada je Boston uspio da dođe do izjednačenja i preokreta, ali to nije dugo trajalo. I na poluvremenu je vodio Majami, samo sada sa svega dva poena razlike (48:46). U trećoj dionici prednost Hita išla je i do ,,plus 13“ (79:66), ali se kako je treća četvrtina odmicala topila sve dok Boston nije poveo sredinom posljednjeg kvartala (97:94). Majami se, međutim, ni tada nije predao. Na 99:99 su gosti uspjeli da naprave seriju od šest poena što se pokazalo kao dovoljno da meč privedu kraju onako kako su željeli i dođu do majstorice. Batler je dominirao u Majamiju sa 47 poena, a imao je i devet

skokova, osam asistencija i četiri ukradene lopte. Jedino je Lebron Džejms imao više poena na jednoj plej-of utakmici u istoriji Majamija – 49. Batler je, ipak, jedini igrač u istoriji Hita koji je na više plejof utakmica ubacio 45 i više poena, a ovo mu je četvrta utakmica u ovogodišnjem plej-ofu na kojoj broji barem do 40. Batlerov poenterski učinak u šestoj utakmici spada u sam vrh kada je u pitanju eliminaciona utakmica. Samo je pet igrača ubacilo više poena od Batlera u meču u kome se suočavalo sa eliminacijom – Vilt Čembrlejn (50, 53, 56), Slipi Flojd (51), Džamal Marej (50), Hakim Olajdžuvon (49) i Kevin Durent (48). Kajl Lauri je dodao 18 poena i 10 asistencija, a Maks Štrus 13 poena. U Bostonu je najbolji bio Džejson Tejtum sa 30 poena i devet uhvaćenih lopti, Derik Vajt je pratio sa 22, a Džejlen Braun sa 20 poena. Sedma, odlučujuća utakmica će se igrati pred navijačima Majamija, u ,,Amerikan Erlajns Areni“, gdje će Batler i ekipa pokušati da se domognu drugog NBA finala u tri godine. S. J.

Crnogorski parabiciklista završio nastup na Evropskom prvenstvu

Gojković odustao zbog zdravstvenih problema PODGORICA – Crnogorski parabiciklista Danilo Gojković zbog zdravstvenih problema u drugom krugu prekinuo je drumsku trku na Evropskom prvenstvu u austrijskom Aperu. Drumska trka vožena je na kružnoj stazi dugoj 59,2 kilometra, a biciklisti su vozili sedam krugova. – Odustao sam poslije drugog kruga zbog

jakih bolova. Bol u ramenu i leđima je bio neizdrživ, nijesam mogao više i morao sam da odustanem – rekao je Gojković, koji je dan ranije nastupio u trci na hronometar, na 12,4 kilometra, u kategoriji C1, a nastup je završio kao šestoplasirani. R. P.

FORMULA 1: Velika nagrada Monaka

Lekleru pol kod kuće Šarl Lekler osvojio je pol poziciju pred trku za Veliku nagradu Monaka. Vozač Ferarija kvalifikacije je završio sa minut, 11 sekundi i 376 stotinki, ispred kolege Karlosa Sainca Juniora. Sa treće i četvrte pozicije krenuće vozači Red Bula Serhio Peres i Maks Ferstapen.

Razočarao je Pjer Gasli, koji je na treninzima imao dobre rezultate, ali je zakazao i sa 17. pozicije čekaće start trke. Prvih deset kompletirali su Lando Noris, Džordž Rasel, Fernando Alonso, Luis Hamilton, Sebastijan Fetel i Esteban Okon. Trka startuje danas od 15 sati. R. A.

20 Sjećanje

Radoje Milić

Neđelja, 29. maj 2022.

In memoriam » Piše: Đorđija Radonjić

Prošloga utorka je u Bajicama sahranjen kotorski arheolog, kapo karnevala i oriđinal Jovan–Jovica Martinović (1935-2022)

Kapo

Umjesto Adio, barba Kao što vidiš, nema: Adio, barba! A nema ništa ni od onoga kako se ti sada seliš neđe gore, na neko drugo - bolje i ljepše mjesto. Od kotorskih pločnika, ulica, trgova, temelja novootkrivenih crkava, zidina - ljepšega i prijatnijega mjesta za tebe nema. Ostaješ ti tu. Konačno, ti si se već davno za to pobrinuo. Kako, recimo, proći pored ili preko pločnika ispred hotela „Vardar“ i ne sresti te ponovo? Ili, makar se ne śetiti. A kao da je juče bilo, a bilo je prije nekih – bliže trideset, nego dvadeset godina. Ne samo što nadzireš radove, nego i sam radiš, popravljaš onim ljubičastim pločama oivičene temelje Crkve Sv. Jakova od Lođe iz XIV stoljeća koju su početkom XIX, u vrijeme okupacije Boke, srušili Francuzi. Ni mnogi Kotorani ih još nijesu primijetili i ne znaju za njih. Mada je i teško – od hotelskih stolova. Ili, kako, recimo, govoriti o otkrićima „prvobitne Crkve Sv. Tripuna iz IX stoljeća i ostataka prve kotorske katedrale Sv. Juraja sa krstionicom ispod Crkve Sv. Marije Koleđate iz VI stoljeća“, a ne spomenuti tebe koji si „pomjerio dokaze o povijesti Kotora tri stoljeća unazad“, kako je zapisao Aleksandar Dender. Nabrojiti sve te tvoje „kotorske radove“, malo je poteže. Ali sigurno – naći će se već neko. Međutim ima nešto drugo: možda niko nije ljepše i maštovitije pisao baš o tim tvojim ,,kotorskim radovima“ od tvojega druga, kotorskog slikara i oriđinala Jova Abramovića. Kotorskog Đota. Nadrealna priča. A već slike. U jednom od svojih ,,Tempora Catharinorum“ iz 1989. godine, pišući o kotorskom ,,groblju anđela“ koje se nalazi ,,pored Cr-

kve Sv. Mihaila“, on zapisuje i u jednoj kasnijoj priči dodaje: „Saznali smo da je mnogo godina kasnije na tom mjestu podignuta Crkva Regina Angelorum – Gospa od Anđela. Groblje anđela prostiralo se od crkve sve do temelja i ispod nje, stare Crkve Sv. Mihaila (ecclesia sci Michaelis de Catharo)... Tako je, kopajući ispod navedene crkve prije par godina, arheolog kotorski iskopao mnogo kostiju (koje su se odmah pretvarale u prah) i dva para krila. Tada su nebom letjeli epiornusi (ptice slonovi), zaključio je arheolog, jer bi ga da je spomenuo anđele, izbacili iz svakog arheološkog udruženja u državi. (Zna se da je tada bilo samo jedne i to vrlo žive vrste anđela – anđeli čuvari)... Jednog je proljeća drvo pored kina osvanulo sa perjem umjesto lišća...“ Opet slika. Ne znam da li je kotorski Đoto ikada baš nju nasli-

kao – mada sumnjam da nije, ali znam da već sada nije teško zamisliti onu prastaru topolu na Pjaci od kina kako je i ovoga proljeća još jednom properjala. Mnogo godina kasnije, kad kotorskoga Đota davno već nije bilo, ti si se 2007. godine u onim posljednjim „Tempora Catharinorum“ – omažu povodom desete godišnjice njegove smrti, odužio „dragom drugaru Jovu Abramoviću, boemu, slikaru i pomorcu“, onom pričom - „U krugu dvojke“ koja se u Kotoru mnogo više prepričavala, nego što se čitala. A vrijedi je pročitati. Zato sam je, nešto skraćenu i prilagođenu, i ostavio za kraj. Za one rijetke koji pamte taj nešto dalji i stariji Kotor da se podśete, a za nas ostale i furešte – da ga barem pokušamo doživjeti: „Homage dragom drugaru Jovu Abramoviću, boemu, slikaru i pomorcu – FESTIVAL LOKALNIH P(i)JANI-

STA ‘U KRUGU DVOJKE’ U ono spokojno i bezbrižno vrijeme sedamdesetih godina prošloga vijeka, nama što smo rijetko išli na banj ili bili prisiljeni da dežuramo u Muzeju ili Maloj galeriji najteže su padala ona vrela avgustovska popodneva kada se vazduh udisao kao vrela vata, kada su od jare bivale poremećene sve vetrikale i horizontale, kada smo zabave radi pekli jaje na komadu pleha, sasvim užarenog od zvizdana. Bilo bi nemoguće izdržati i preživjeti na našoj skladnoj, složnoj i spokojnoj pjaceti da nijesmo našli azil, zaklon i spas u tamnoj hladovini prestižnog bara ‘Beograd’ kod omiljenog gazde Đura. U kantunu šanka, na visokoj barskoj stolici, spokojno je spavao šjor Ivo Marović, ispeglan i čist sa neizbježnim kapelinom i kravatom, a pred njim se poslije ulaska svakog novog gosta samo povećavao stroj kupica travarice ‘Neretvanka Opuzen’, hladno-zelene božanstvene ambrozije sipane iz pljosnate boce sa zelenom etiketom na kojoj je bio naslikan Stari most u Mostaru. Proteklo je tih godina kroz nekolicinu nas više travarice nego rijeke Neretve ispod Starog mosta! (...) Bumbilo se puno, a uz ćuću bi počele da padaju ideje kako da se utuče vrijeme, kako da se napravi neki novi škerc, neki novi gaf i štos, po kojima je ova pjaca

Ranko MaRaš

Pa isto, nema ništa od onoga: Adio, barba! Ili: Adio, kapo! Još ćemo te mi srijetati po Kotoru. Eto, recimo, škaljarska pjaca ili – Pjaca od salate. Trajalo je to godinama, zapravo biće i koju deceniju. Vjerovatno da ima još mnogo sličnih mjesta po svijetu, ono – sve „vrata u vrata“, ali ne vjerujem da ima makar i jedno - sa svim stanarima i još sa onima od gore, iz Scala Sante, pa onda sa svim butigama, špenzama, kafanama, konobama, šusterajima, frizerajima, pa još i gostima i mušterijama – koje više od nje podśeća na prošireni porodični dnevni boravak. Znaš dobro i sam već ono: Milo šuster krpi crevlje, a ti mu praviš društvo, a pođekad i sam nešto oposliš. Sa bilo kojega mjesta pjace, lako uočljivo: uokvirila vas ona otvorena zelena škura i otvoreni prozor i sve na prastarom zidu. Slika. Neponovljiva. I onda nova mušterija, obično preko prozora: - Milo, ova lijeva crevlja mi pušta vodu? - Pa ‘oli da ti probijem i tu desnu? A kad se nesporazum riješi i završi se krpljenje, obično je to - ili jeftino, ili još jeftinije. Sve zavisi je li vam se pridružio još neki kotorski oriđinal – pa onda krpljenje crevalja košta tačno toliko piva iz one suśedne, samo sedam-osam metara udaljene „Špenze“. A već pred noć, kad Milo zapalanga škure i pojaše veloćiped i pravac Muo, čekaju te drugo, ili druga društva, opet tu i opet „vrata u vrata“ – ispred „Perpera“. Ako nije već došla, ubrzo se iz suśednih vrata, jedva dva metra od prvih kafanskih stolova, pojavi mala Mare Brankova i Stankina. Tek prohodala i pročavrljala. Možda i prvo što je naučila poslije mama i tata – tvoje je ime, nazdravlje njoj. Ne baš tačno, ali: - Mare, ko je došao? - Vovica! I kad sam baš prije neki dan u jednoj Fejsbuk objavi mislio da sam na ovom mjestu završio priču o tebi na Škaljarskoj pjaci, Mišo - naš drugar i gazda „Perpera“, podśeća me u komentaru: ,,A zaboravio si da pomeneš Jovičinog omiljenog mačka Mićuna koji ga je pratio svuda po Starom gradu i svakog jutra ga čekao ispred Milove radnje đe mu je Jovica donosio sitnu ribu sa pjace i tu ga hranio“. Priča za sebe. Eto, zaboravio sam možda i najljepšu.

Škaljarska pjaca

Pločnik ispred hotela „Vardara“

inače bila čuvena. Naš drugar Milo šuster bio je, na primjer, napunio zelenu konzervu od biža olovnim balinima od lovačke puške i stavio nasred pjace, pa bi svaki kotorski mulac, bos ili u japankama, sav sretan zamahnuo nogom da je šutne i onda dugo skakao na drugoj nozi od ludačkih bolova. Ili bi našao neki stari takulin, napunio ga izrezanim novinama kao da je pun solada, vezao ga pingvinom i bacio na pjacu, pa kad bi ga aloćala neka od žena u dugoj crnoj kotuli, čučnula bi više njega kao da vezuje špigetu a sve rukom pipala da uvati takulin, ali je najlon na vrijeme bivao potegnut. Obližnji brijači su vazda pjevali i divertili se, a ponekad bi im naišla u posjetu vesela družina: Daga sa nerazdvojnom gitarom, Bato Lisica, basovi Branko i Beri, pa bi onda pala pjesma za dušu i srce. Eh, beše mu, što rekao gazda Mitke! Jednoga dana počela je da se razrađuje nova, primamljiva ideja: kako obići svih trinaest tada postojećih lokala, kafana i bifea u Starom gradu, a da se nijednom ne ukrsti put, zapravo tačnije, ići u krug kao što u Beogradu ide tramvaj ‘dvojka’ od stanice do stanice, ali uvijek istom rutom. Nabavljena je odmah karta Starog grada i počela da se ucrtava trasa kretanja... Početna stanica je svakako bio Đurov bar... Kada je određena maršruta, utvrđene su propozicije u kojima je stajalo da na FESTIVALU LOKALNIH P(i)JANISTA mogu učestvovati samo one osobe muškog pola koje na testu pred organizatorima ispravno navedu maršrutu KRUGA DVOJKE, da u svakoj kafani ili bifeu svaki učesnik Festivala mora po redu popiti po turu kratkih pića ali da se primaju i pića koja bi eventualno platili posmatrači i pratioci, da se pića moraju piti s nogu, te da je dozvoljeno časno odustati od Festivala ali tek poslije prevaljene polovine maršrute. Izrađeni su i posebni okrugli bedževi za učesnike... Ispit je bio vrlo rigorozan..., pa je otpalo dosta navalentnih aspiranata, a ostali samo oni najuporniji, četiri Jovana, ili Jovice: naš neumrli drugar Jovo Abramović, Jovo s Bukovice, Jovo Pelinkovac i autor ovih redaka. Konačno jednoga lijepoga dana s početka septembra, u rano popodne, kucnuo je svečani čas otvaranja Festivala. Oko četiri ure popodne sastali su se kod Đura četiri Jovice, četiri najistrajnija učesnika ili organizatora Festivala, kao i nekoliko pratilaca i asistenata, pa je fešta mogla da počne. Četiri Jovice, mrtvi ozbiljni onako s bedževima, svečano su s nogu ispili po prvo piće, travaricu ili pelinkovac i polako išetali od Đura prema zatvoru, pa do Pjace od salate, praćeni razdraganom grupom posmatrača. Pala je druga tura, a onda su se počele redati ostale štacije na ustaljenoj maršruti, dok je grupa posmatrača rasla kao lavina, tako da na zadnjoj štaciji, u minijaturnom bifeu kod Božane mnogi nijesu ni mogli ući unutra no su navijali iza proizora. Najzad, u neku zlu uru, u potpunoj omami od alkoholnih isparenja, teturajući i klecajući, nekako se stiglo do našeg utočišta, bara ‘Beograd’.“ Kažem, još ćemo te mi dugo srijetati po Kotoru. Ništa od - Adio.

Feljton 21

Neđelja, 29. maj 2022.

1. 11.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (TREĆI DIO) » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ „Crnogorac”, br. 22. izdanje od 3. juna 1872. godine Dopisi. S kotorskog pazara, 30. maja. - U jednom pazarnom danu šetajući sa s mojim prijateljem po rivi kotorskoj, pristupismo k jednoj gomili naroda, koji bijahu svilene kožurice na prodaju donijeli, ali svi kao ubiveni bijahu. Upitam ih: šta vam je braćo te ste tako pokunjeni pored toga svoga lijepoga blaga? Na to svi: kako ćemo biti veseli, ima tri dana da putujemo od naše kuće, nadajući se da ćemo odma svoju robu prodati, pa evo od jutros do sada ovdje uzaludno čekamo. Jedan od ovih trgovaca kaže, da naše kožurice nevaljaju, drugi … plaća ih po 8 – 9 šestica, a sada neće nam ni po to da plate nego manje; muči se okolo nji dok se zaviju, muči se ovako za prodati ih, pa najposlje ništa; zaista su pametno naši susjedi uradili što su ovu radnju sa svim zabacili a mi smo ludovali što smo ih gojili, no do godine nećemo ni mi, koje i svi ostali sa zakletvom potvrdiše. Upitah moga prijatelja: za Boga kako je to i zašto? ovaj mi potanko poče pripovjedati: Ima više od 80 godina od kada Boka i Crna Gora goji svilene bube. Ova su mjesta nazad 30 godina do sto hiljada litara svilenih kožurica davala, i to se gotovo sve u Kotoru prodavalo. Sada ima murava deset puta više nego je onda bilo, a kožurica jedva do dvadeset hiljada na prodaju – dolaze. Što je ovaj bogati obrt ovako umanjen tome je uzrok dobar dio postojeća bubička bolest, al najviše preniska cjena, zbog koje je narod radnju ovu prekoristnu sa svijem zabacio, nit se starao o tom da nabavi zdravo sjeme, pošto mu korist, trudu i trošku ni najmanje ne odgovara, a s tim je Boka i Crna Gora najmanje do dvjesta hiljada fiorina štetna i prekidao joj se put da i do po miliona fiorina od tuda ne sakupi novaca. A to nije malenkost za siromašni naš narod. Oštećene su s ovim i naše vlade dobre namjere, koja na umnoženje svilarstva golemi novac troši. Pristojna cjena svilenih kožurica samo je onda bila kad su stranci kupovali, no ima dosta godina da se takovih ovđe ne viđa, i to je naše patriote Prčanjane g.g. Žbutegu i Milina ohrabrilo, te su ukupno svilene kožurice ne po cjeni koja je u trgovačkim pijacama bivala nego po svojoj volji kupovali; siromasi morali su je pošto po to prodavati jer ovo nije kao ostala trgovina da može čekati. Osobito na lanjskom pazaru nemiljaše ti se izaći zbog uzdisanja kletva i plača jadnog naroda a našim kupovaocima to je sve godilo, nepromišljajući ni na to da su se s ovijem narodom obogatili.

Dok je siromašan, narod je bez cijene i vječiti rob Ima više od 80 godina od kada Boka i Crna Gora goje svilene bube. Ova su mjesta nazad 30 godina do sto hiljada litara svilenih kožurica davala, i to se gotovo sve u Kotoru prodavalo. Sada ima murava deset puta više nego je onda bilo, a kožurica jedva do dvadeset hiljada na prodaju – dolaze. Narod je radnju ovu prekoristnu sa svijem zabacio povratka kao što je i počeo, a zemlja će ili ostati pusta ili tuđinom nasljeđena. Pomenuto društvo jošt u poneđelnik svoj pohvale dostojni rad započelo je i sa kupovanjem kožurica po pristojnoj cjeni za svagda razbilo je kolo narodnih neprijatelja. U kolo braćo, svaki koji što može na dionice da radimo, te da siromašni naš narod od vukova i propasti spasemo i sebe s njima zajedno; s blagostanjem samo narod može u današnje vrijeme napredovati a dok je siromašan, on je bez cijene i vječiti rob, najveća sloboda za njega je dotle prazno ime. Ukupne sile za to su najlakši put i najbolje sredstvo. Živili udružitelji narodnog napredka!

Kotor u 19. stoljeću

Pop Lazar Ercegović, koji je kao upravitelj svilarske štacije od vlade postavljen u Kotoru za rasprostranjavanje svilarstva, kako čujem, zaista se u tom otlično kao pravi patriot zauzeo. On je jošt od prvog marta svojevoljno otvorio kako tstoričko tako i praktično svilarsko podučavanje i to bezplatno i za svakoga koji bi samo želju imao. On se poljodjelskog društva upraviteljstvu kom i sam pripada, obvezao banbadava izabrati i napraviti po staničenju sjeme koje će se poslije narodu razdavati i suviše i sam je dionik u novcu za kupovanje sjemena. On je za vrijeme svog lanjskog prebivanja u Gorici uz svilarsku nauku upoznao se s tamošnjim svilarskim trgovcima, koji su po njegovoj preporuki i nastojanju one godine amo za kupovanje naših kožurica došli, jeda bi se jednom monopol prekinuo a pristojna cjena uvela, s čim bi ovaj bogati al zabačeni obrt oživio. Ovo je u saglasiju sa ovdašnjim načelnikom i presjednikom bokeljskog poljodjelskog društva g. Spirom Bjeladinovićem radio, i kod njega je svakog nužnog pokretanja našao ne samo u onome što je po dužnosti svoga položaja morao raditi, nego dosta i suviše na

Bokelj

što ga je jedina patriotička ljubav gonila. Njegove zakonite objave i koristne preporuke po cjeloj Boki prekovoljno odziva dobiše, jedini pomenuti braća Žbutege nađoše se uvređeni, te svuda ustmeno i pismeno odkriše javno svoje negodovanje i protiv njega i protiv pomenutog upravitelja svilarske štacije; a zašto to će obće mnjenje izjasniti, jer i jedan i drugi za sebe ne rade nego za opšte

dobro, đe bi g.g. braća Žbutege iz mnogo uzroka morali se jošt većma za opšti napredak zauzeti nego što su ovi dva. Trgovac iz Italije najmi prostranu kuću, pri njoj iznova napravi dušnicu i poče kupovati kožurice po cjeni ostalih svilarskih pjaca, s kojom obveseli narod i oživi naš pazar. No to za malo traja, ode; zašto ili čijim uplivom, doznaće se, izaći će djelo na viđelo. Tad pomenu-

ta braća Žbutige opet na staru pridruživši u svoje kolo njekog Arbanasa odavde Gegu da im ne smeta po volji ćefiti, i zbog toga je dragi prijatelju ovaj narod kako vidim ubiven. Ovo kaživanje ubolje moga prijatelja jako, još većma kad viđe po brzojavu izloženu cjenu iz Gorice koja dvojnom veća bijaše nego što gg. Žbutige plaćahu; te ode kroz Kotor od trgovca do trgovca, skupiše se braća Kotorani i jedne i druge vjere i dragovoljno na kupovanje kožurica sastaviše dosta golemu sumu novaca, urediše se i jednoglasno zaključiše ne samo u kožurice nego i u ulje i u žito trgovati na oblakšicu naroda i suviše jošt štogod na korist naroda raditi, a to i čovječnost i potreba današnjega vijeka iziskuje, inače ako se i dalje naš narod pusti da mu se proizvodi njegovi u polak plaćaju a žito mu se po pedeset ili po sto na sto udužuje, ne samo da nikad glave dići neće nego će se po svijetu razbježati bez



Jaroslav Čermak bavio se duže vrijeme u Turskoj i Crnoj Gori, da se upozna sa narodom i zemljom. Tu je on izabrao predmet i za ovu čuvenu sliku, naime, hercegovačke djevojke, vođene od dvaju bašibozuka na tržište. Tu je sliku prodao za 20,000 fjor. Briseljskoj galeriji

Jaroslav Čermak, Ropkinje, 1870.

Jaroslav Čermak

„Crnogorac“, br. 23. izdanje od 10. juna 1872. godine Dopisi. Cetinje, 10. maja. – Nj. Sv. knez Nikola I. vratio se u prošlu srijedu iz M. Ostroga. — Čujemo, da je na ovogodišnjoj ostroškoj slavi bilo više nego ikada dosada naroda iz najudaljenijijeh krajeva. — Preosvešteni mitropolit g. Ilarion sa ovdašnjim sveštenstvom vratio se u prošli četvrtak. — G. Jonin, c. ruski konsuo u Dubrovniku, koji je takođe bio u Ostrogu, polazi danas odavde u Dubrovnik. — Iduće nedjelje počinju godišnji ispiti u ovdašnjoj osnovnoj i ženskoj školi, a u bogosloviji držaće se druge nedjelje. - G. Jovan Sundečić i serdar g. Savo Plamenac, poslani od praviteljstva, otputovali su prošle nedjelje u Moskvu na politehničku izložbu. Različnosti. (Glasoviti slikar) Jaroslav Čermak, Čeh, radi sada za vladiku Štrosmajera jednu veliku sliku, kojoj je uzeo predmet iz crnogorske povjesti. Čermak, kao što je poznato, bavio se duže vrijeme u Turskoj i Crnoj Gori, da se upozna sa narodom i zemljom. Tu je on izabrao predmet i za ovu čuvenu sliku, naime, hercegovačke djevojke, vođene od dvaju bašibozuka na tržište. Tu je sliku prodao za 20,000 fjor. Briseljskoj galeriji. (“Vijenac”.) (Gustav Raš) poznati njemački putnik i književnik, koji je prošle godine i u Crnoj Gori bio, otišao je sada, kao što javlja bečki „Son-und Fajertag-kurir”, na poziv vladin u Srbiju, da je pozna i o njoj piše za strani svijet. (Kraj – nastavak feljtona objavićemo u narednim mjesecima)

22 Horoskop

Neđelja, 29. maj 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u utorak u 20:00.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Đotiš bioritam (30.5 - 5.6) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www.soulpoznatog đotiš astrologa Mladena matestars.com/vedic-signs/calculaLubure, neophodno je da znate sidete-your-vedic-sign, ili ako preuzmete ralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete besplatan đotiš program na www. imati korektan rezultat navedenih tran- vedicastrologer.org/jh zita, te dobrobit od navedenih tranzita. Za ukupan rezultat nije dovoljno Preciznu kalkulaciju mjesečevog posmatrati samo planetarne tranzite,

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za gih. Ne ulaziti u porodične rasprave. unapređenje odnosa i nove inicijative. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je preprePETAK I VIKEND ka. Pokušajte biti istrajniji ali imati Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je na umu da ovo nisu dani za megdan. nemir, napetost, dosta mentalnih Tranzit se završava u nedjelju u 20:55. izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na PONEDJELJAK I UTORAK visok om nivou. Čuvajte se gubitaka. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate Tranzit se završava u nedjelju u 20:55. dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak PONEDJELJAK I UTORAK starih poslova. Takođe je veoma poOvo su dani kada Vam toliko toga povoljno za finansije i planiranje. Tranlazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj zit se završava u utorak u 20:00. snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za par- SRIJEDA I ČETVRTAK tnerske odnose. Porodično okruženje Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za naročito sa bližnjima i autoritetima. kraća putovanja, nove početke i podu- Inteligencija može zakazati pa najhvate. Tranzit se završava u utorak u bolje da bitne stvari ostavite za neki 20:00. drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i SRIJEDA I ČETVRTAK gubitaka. Povoljno je uglavnom za duOvo su nepovoljni dani za Vas. Pro- hovnost, milosrđe... blem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima dru- PETAK I VIKEND gih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Ovo su dani kada Vam toliko toga poČuvati novce. Pripaziti na zdravlje, lazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj posebno na vid. Previše je prepreka. snazi, životnosti i oštrom intelektu. Pokušajte biti istrajniji ali imati na Tranzit je naročito povoljan za parumu da ovo nisu dani za megdan. tnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za PETAK I VIKEND kraća putovanja, nove početke i poduOvo su povoljni dani. Imaćete višak hvate. Tranzit se završava u nedjelju energije i bićete naročito privlačni što u 20:55. je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. PONEDJELJAK I UTORAK Tranzit se završava u nedjelju u 20:55. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po PONEDJELJAK I UTORAK pitanju statusa. Odlično vrijeme i za Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, provesti lijepe trenutke sa svojim vonaročito sa bližnjima i autoritetima. ljenima. Tranzit se završava u utorak Inteligencija može zakazati pa naj- u 20:00. bolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno SRIJEDA I ČETVRTAK vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova Ovo su povoljni dani za Vas. Imate i gubitaka. Povoljno je uglavnom za dobro zdravlje, energičnost, užitak u duhovnost, milosrđe... Tranzit se za- komforu i dobrom društvu. Korisno vršava u utorak u 20:00. za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, SRIJEDA I ČETVRTAK nove početke kao i za uspješan zavrOvo su dani kada Vam toliko toga po- šetak starih poslova. Takođe je veoma lazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj povoljno za finansije i planiranje. snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za par- PETAK I VIKEND tnerske odnose. Porodično okruženje Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za naročito sa bližnjima i autoritetima. kraća putovanja, nove početke i podu- Inteligencija može zakazati pa najhvate. bolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno PETAK I VIKEND vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova Ovo su nepovoljni dani za Vas. Pro- i gubitaka. Povoljno je uglavnom za blem je manjak vitalnosti, slaba kon- duhovnost, milosrđe... Tranzit se zacentracija i pad respekta u očima dru- vršava u nedjelju u 20:55.

Mjesec u Raku

Mjesec u Biku

Mjesec u Lavu

Mjesec u Blizancima

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u utorak u 20:00.

već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od petka u 22:55 do subote u 20:54. Ovo je generalno povoljno za mnoge aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. ni, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u utorak u 20:00.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta SRIJEDA I ČETVRTAK jedete i pijete. Izbjegavajte konfronOvo su povoljni dani za poslovna tacije jer se stvari lako mogu zakomostvarenja. Poteškoće lako rješavate. plikovati. Prisutan je gubitak energije Dobićete podršku ili razumijevanje i resursa. osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po PETAK I VIKEND pitanju statusa. Odlično vrijeme i za Ovo su relativno nepovoljni dani. provesti lijepe trenutke sa svojim vo- Generalno pripaziti na međuljudske ljenima. odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. PETAK I VIKEND Problemi sa finansijama. Stomak je Ovo su povoljni dani za Vas. Imate osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. dobro zdravlje, energičnost, užitak u Moguća su neplanirana putovanja. komforu i dobrom društvu. Korisno za Dani ispunjeni brigom. Tranzit se zanova poznanstva i generalno za dru- vršava u nedjelju u 20:55. ženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. TranPONEDJELJAK I UTORAK zit se završava u nedjelju u 20:55. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je priPONEDJELJAK I UTORAK tom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuel- Uživaćete u kontaktima sa zanimljina je jedna od nepovoljnijih mjeseče- vim osobama. Pokušajte izbjeći previh pozicija u tranzitu pa najbolje da velike troškove. Tranzit se završava u ne počinjete ništa značajno. Pazite šta utorak u 20:00. jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakom- SRIJEDA I ČETVRTAK plikovati. Prisutan je gubitak energije Ovo su povoljni dani. Uživaćete u i resursa. Tranzit se završava u utorak dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrau 20:00. ni, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. SRIJEDA I ČETVRTAK Emocije su vrlo snažne te je moguća Ovo su relativno nepovoljni dani. i napetost, nemir. Osjećaj za sklad Generalno pripaziti na međuljudske i harmoniju je naglašen. Naročito je odnose, naročito se čuvati rasprava povoljno za bliskost sa intimnim parsa vlastitom djecom ili podređenima. tnerom. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. PETAK I VIKEND Moguća su neplanirana putovanja. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečeDani ispunjeni brigom. vih pozicija u tranzitu pa najbolje da PETAK I VIKEND ne počinjete ništa značajno. Pazite šta Ovo su povoljni dani za poslovna jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontaostvarenja. Poteškoće lako rješavate. cije jer se stvari lako mogu zakompliDobićete podršku ili razumijevanje kovati. Prisutan je gubitak energije i osobe od autoriteta ili od strane dr- resursa. Tranzit se završava u nedjelju žave. Imate karizmu i napredak po u 20:55. pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u nedjelju u 20:55.

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Jarcu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imaPONEDJELJAK I UTORAK ti problema sa zdravljem ili manjak Ovo su povoljni dani. Uživaćete u energije. Pripaziti na stomak. Čuvadobrim odnosima, kvalitetnoj ishra- ti se previše troškova. Nizak kvalitet

Mjesec u Škorpiji

življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u utorak u 20:00.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u nedjelju u 20:55.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u utorak u 20:00.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja 29. maj 2022. Na osnovu čl. 135 i 136 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG” br. 65/20 ), čl. 86. Statuta MMK Standard AD Nikšić, Odbor direktora MMK Standard AD Nikšić saziva:

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA MMK STANDARD AD NIKŠIĆ Skupština akcionara će se održati dana 29.06.2022.godine (srijeda) u prostorijama uprave MMK Standard AD Nikšić, Ul.Njegoševa br.24 Nikšić, sa početkom u 10,00 h. Za Skupštinu se predlaže sljedeći : DNEVNI RED 1.Upoznavanje sa informacijom o jedinstvenom spisku akcionara MMK Standard AD Nikšić dostavljenom od CKDD AD Podgorica; 2.Donošenje odluke o usvajanju godišnjih finansijskih iskaza i Izvještaja menadžmenta o poslovanju Društva za 2021.godinu; 3.Donošenje odluke o usvajanju Izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja Društva za 2021.godinu; 4.Donošenje odluke o razrješenju članova odbora direktora; 5.Donošenje odluke o izboru članova odbora direktora Društva; 6.Donošenje odluke o utvrđivanju visine naknada članovima odbora direktora; 7.Donošenje odluke o razrješenju članova Revizorskog odbora Društva; 8.Donošenje odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora Društva ; 9.Donošenje odluke o imenovanju Revizora Društva za 2022.godinu Kvorum Skupštine čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke iz predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Prilikom glasanja o izboru članova odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora koji je utvrđen Statutom Društva, odnosno 5 glasova (kumulativno glasanje). Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CKDD AD Podgorica najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine. Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD AD Podgorica na dan pribavljanja spiska akcionara mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara. Pravo učešća u radu Skupštine uključujući i pravo glasa, akcionari mogu da ostvare neposredno –lično ili preko punomoćnika. Akcionari pravo glasa mogu da ostvare i bez prisustva sjednici Skupštine, putem glasačkih listića. Materijali sa predlozima odluka koji će se razmatrati na Skupštini akcionara biće dostupni na uvid akcionarima Društva, u prostorijama sjedišta Društva, Ul.Njegoševa br.24 Nikšić, 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara, svakog radnog dana od 08 do 12 časova. Prijavljivanje učešća na Skupštini akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika vrši se najkasnije 48 sati prije početka održavanja Skupštine. Prijavljivanje se vrši na telefon 068/855-629. .Indentifikacija i evidentiranje akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika će početi u 9:00 časova na dan održavanja Skupštine, i to akcionara putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu u skladu sa zakonom ovjerenih punomoćja i lične isprave. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA MMK STANDARD AD NIKŠIĆ Ranko Jovović

HTP “ALBATROS“ AD ULCINJ Broj: 86-1/22 Ulcinj,21.05.2022 god. Na osnovu člana 135 stav 1 Zakona o privrednim društvima (Sl. CG br.65/20) i clana 47 stav 2 tačka 22 Statuta HTP“Albatros“AD Ulcinj.

SAZIVAM XXII – REDOVNU SKUPSTINU AKCIONARA HTP “ALBATROS AD ULCINJ I.Skupština akcionara ’’HTP Albatros AD Ulcinj’’ održat će se 30.06.2022 godine (Četvrtak) sa početkom u 12 ,00 casova, u prostorijama hotela „Albatros“ sa sjedištem u Ulcinju. II.Za sjednicu predlažem sledeći: Dnevni red 1.Otvaranje Skupštine akcionara i izbora radnih tijela -Predsedavajućeg skupštine akcionara; -Verifikacione komisije; -Ovjerivača zapisnika; 2.Usvajanje zapisnika sa prethodne XXI redovne sjednice Skupštine akcionara. 3.Razmatranje i usvajanje finansijskih izkaza i Izvještaja o poslovanju društva za period od 01.01.2021 do 31.12.2021 god. 4.Razmatranje i usvajanje izvještaja Menadzmenta društva za 2021 god. 5.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o Reviziji Finansijskih iskaza za period od 01.01.2021 do 31.12.2021 god.uradjene od strane nezavisne revizorske kuce “ “E u r o r e v“ D.O.O Podgorica. 6.Izbor nazavisnog revizora drustva za 2022 godinu. 7.Prijedlog odluke o prestanku mandata članova odbora direktora drustva. 8.Prijedlog odluke o izboru članova odbora direktora drustva. Ovo obavještenje se moze naći na internet stranici Drustva www.albatros-hotels.com Skupština može odlučivati ukoliko prisustvuju akcionari koji posjeduju vise od 50% od ukupnog broja akcija,licno ili preko svog punomoćnika. Pravo prisustvovanja imaju svi akcionari lično ili putem punomoćnika. Potpis na punomoćje ovjerava se u skladu sa zakonom. Identifikascija akcionara vrsi se ličnom ispravom kaja sadrzi JMB. Materjali za Skupštinu nalazi se u prostorijama drustva i dostupni su na uvid akcionarima svakog radnog dana od 10,00 do 14,00 časova. Dodatne informacije akcionari mogu dobiti na tel:+382 30 403004 i 423-264 PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Dusan Markovic s.r.

Na osnovu člana 135. i 136. Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG” br. 65/20 i 146/21), člana 90. Statuta Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić i Odluke odbora direktora br.64/2022 od 26.05.2022.godine,Odbor direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić saziva:

XXI REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA INSTITUTA ZA CRNU METALURGIJU AD NIKŠIĆ Skupština akcionara će se održati dana 30.06.2022.godine u poslovnim prostorijama Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić, Ul.Vuka Karadžića b.b. Nikšić, sa početkom u 10:00 časova Za Skupštinu se predlaže sledeći : DNEVNI RED 1.Donošenje odluke o usvajanju Godišnjih finansijskih iskaza i Izvještaja menadžmenta o poslovanju Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić za 2021.godinu; 2.Donošenje odluke o usvajanju Izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić za 2021. godinu; 3.Donošenje odluke o usvajanju Izvještaja o radu odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 4.Donošenje odluke o izmjeni Statuta Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić ; 5.Donošenje odluke o utvrđivanju prečišćenog teksta Statuta Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 6.Donošenje odluke o razrješenju članova odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić zbog isteka mandata; 7.Donošenje odluke o izboru članova odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 8.Donošenje odluke o utvrđivanju visine naknada članovima i predsjedniku odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 9.Donošenje odluke o razrješenju članova Revizorskog odbora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 10.Donošenje odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 11.Donošenje odluke o imenovanju Revizora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić za 2022.godinu Kvorum Skupštine čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Ukupan broj akcija Društva je 639.708 običnih akcija sa pravom glasa. Svaka akcija daje pravo na jedan glas. Odluke iz predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Prilikom glasanja o izboru članova odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora koji je utvrđen Statutom Društva, odnosno 5 glasova (kumulativno glasanje). Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CKDD AD Podgorica najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine. Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD AD Podgorica na dan pribavljanja spiska akcionara mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara. Pravo učešća u radu Skupštine uključujući i pravo glasa, akcionari mogu da ostvare neposredno –lično ili preko punomoćnika. Obrazac punomoćja je objavljen na internet stranici Društva: www.icm.co.me Akcionari pravo glasa mogu da ostvare i bez prisustva sjednici Skupštine, putem glasačkih listića dostavljenih poštom ili elektronskom poštom najkasnije do početka sjednice Skupštine. Obrazac glasačkog listića za glasanje akcionara u odsustvu, objavljen je na internet stranici Društva: www.icm.co.me Materijali sa predlozima odluka koji će se razmatrati na Skupštini akcionara biće dostupni na uvid akcionarima Društva, u prostorijama sjedišta Društva, Ul. Vuka Karadžića b.b. Nikšić, 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara, svakog radnog dana od 07 do 15 časova. Prijavljivanje učešća na Skupštini akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika vrši se najkasnije 48 sati prije početka održavanja Skupštine.Prijavljivanje se vrši na telefon 040/245-481. Indentifikacija i evidentiranje akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika će početi u 9:00 časova na dan održavanja Skupštine, i to akcionara putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu u skladu sa zakonom ovjerenih punomoćja i lične isprave. Obavještenje o sazivanju Skupštine objavljeno je na internet stranici Društva: www.icm.co.me PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA INSTITUTA ZA CRNU METALURGIJU AD NIKŠIĆ Vasilije Savović, dipl.ek s.r.

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja 29. maj 2022.

MALI OGLASI

Dnevni list

O B A V J E Š T E NJ E

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Na osnovu člana 135 i 136 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore” br. 65/20 i 146/21), člana 8 i 10 tačka 10.9 Statuta “CRNAGORAPUT” A.D. -Podgorica (u daljem tekstu: Društvo) i Odluke Odbora direktora od 27.05.2022 godine, saziva se

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Redovna Skupština akcionara “CRNAGORAPUT” A.D. - Podgorica

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Za dan 28.06.2022 godine, sa početkom u 10,00 časova, u sjedištu Društva u Podgorici, ul. Zetskih vladara 5. Za Skupštinu je utvrđen sledeći Dnevni red 1. Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2021 godinu

Direktorica marketinga:

2. Usvajanje finansijskih iskaza Društva sa Izvještajem revizora za 2021 godinu

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

3. Imenovanje revizora Društva za 2022 godinu

ŽELJKA RADULOVIĆ

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica

4. Razrješenje članova Odbora direktora Društva 5. Izbor članova Odbora direktora Društva Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka, koje će se razmatrati na Skupštini akcionara, najmanje 20 dana prije dana održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 09 do 14 časova u sjedištu Društva u Podgorici, ul.Zetskih vladara br.5. Obavještenje o sazivanju redovne Skupština akcionara biće objavljeno na internet stranici Društva www.crnagoraput.me. Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CKDD najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine. Samo akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara. Kvorum za Skupštinu čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom pola sata prije početka sjednice. Ovlašćeni punomoćnik prilaže ovjereno punomoćje, svoju ličnu kartu i fotokopiju lične karte akcionara kojeg zastupa. ODBOR DIREKTORA Dragan Ršumović Novembar Stojanović Na osnovu Zakona o privrednim društvima i Statuta sazivamo REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA “RADNIK INVEST“ AD – Bijelo Polje Za Skupštinu predlažemo slijedeći DNEVNI RED -Imenovanje radnih tijela Skupštine -Upoznavanje sa spiskom akcionara 1.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju za 2021 godinu i donošenje odgovarajućih Odluka 2.Razmatranje Izvještaja Izvršnog direktora o prodaji zemljišta na kat.parceli 1374/5 KO Bijelo Polje i donošenje odgovarajućih Odluka 3.Razmatranje i donošenje Odluke o dogovoru sa Doo „DAS“ Bijelo Polje i imenovanju predstavnika Društva 4.Razrješenje Odbora direktora, 5.Izbor i imenovanje Odbora direktora 6.Razmatranje Izvještaja Komisije za sprovođenje implementacije poslovnog odnosa između “Radnik-Invest” AD Bijelo Polje i AD “Radnik komerc” Bijelo Polje i donošenje odgovarajućih Odluka. Skupština akcionara će se održati dana 05.07.2022. godine u prostorijama društva u Zatonu, Bijelo Polje, sa početkom u 12 časova. Materijal za Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama Društva svakog radnog dana od 11 do 14 časova, počev od 25.06.2022.godine, pa do dana održavanja Skupštine. Odbor direktora

Na osnovu Zakona o privrednim društvima i Statuta sazivamo REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA “RADNIK KOMERC“ AD – Bijelo Polje

MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Za Skupštinu predlažemo slijedeći

KULT

DNEVNI RED

Urednica

-Imenovanje radnih tijela Skupštine -Upoznavanje sa spiskom akcionara

TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

1.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju za 2021 godinu i donošenje odgovarajućih Odluka 2.Razrješenje Odbora direktora, 3.Izbor i imenovanje Odbora direktora 4.Razmatranje Izvještaja Komisije za sprovođenje implementacije poslovnog odnosa između “Radnik-Invest” AD Bijelo Polje i AD “Radnik komerc” Bijelo Polje i donošenje odgovarajućih Odluka. Skupština akcionara će se održati dana 05.07.2022. godine u prostorijama društva u Zatonu, Bijelo Polje, sa početkom u 14 časova. Materijal za Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama Društva svakog radnog dana od 11 do 14 časova, počev od 25.06.2022.godine, pa do dana održavanja Skupštine. Odbor direktora

NEKRETNINE PRODAJEM vikendicu u Kučka korita 50m2 + ostava i 2000 kvadrata zemljišta. Cijena po dogovoru. Tel.067/351-858 1

USLUGE ODRŽAVANJE PORODIČNIH SPOMENIKA -obnavljanje natpisa na spomeniku -čišćenje slika urezanih u mermeru -čišćenje mermera -premazivanje lanenim uljem M . Danilo Tel. 066/201-637, 068/135-280 Viber 2 STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 3 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 4 ZEPPELIN caffe iz Podgorice potražuje konobar/ica i šanker/ica. Tel. 069/824-320 5 BISTRO LOFT iz Podgorice potražuje konobar/ica, šanker/ica i pomoćni radnik/ca u kuhinji. Tel. 069/810-909 6 ZEPPELIN BISTRO club iz Podgorice potražuje konobar/ica, šanker/ica i pomoćni radnik/ca u kuhinji. Tel. 067/666-101, 069/366-857 7 POTREBAN radnik na ranču K9 Horseriding + 200 u Donje Liješnje – Barutana za održavanje imanja i životinja. Tel. 069/11-63-63 8

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja 29. maj 2022. Opraštamo se od drage snahe, jetrve i strine

Dana 28. maja 2022. poslije teške bolesti preminula je u 69. godini naša draga

DESANKA - KOKE Miladinova POPOVIĆ

LJILJANA Mladena BOKAN

LJILJE BOKAN

Tvoji: VASKO, DRAGANA i MILICA

Dana 28. maja 2022. godine, poslije kraće bolesti, preminula je naša draga

rođena Abramović

rođena Lekić

Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Baru dana 28. maja od 12 do 16 časova i dana 29. maja od 9 do 13 časova kada se kreće za Bukovik gdje će biti izložena od 14 do 15 časova kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sinovi ALEKSANDAR i STEVAN, ćerka TATJANA, snahe DANICA i TATJANA, unučad LUKA, LARA, TEODORA, SARA i ostala rodbina BOKAN i LEKIĆ

Porodica će primati saučešće u kapeli na novom groblju na Cetinju, 28. maja od 12 do 16 časova i 29. maja od 11 do 13 časova, kada krećemo za selo Cuce - Lipa, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćena porodica: suprug MILADIN, sinovi KRSTO i MARKO, snaha JELENA, unuk DARKO, otac RADOMIR, majka JOKE, đever VESELIN, svekrva NJEGOSAVA, zaova MILIJANA, sestre DARINKA, DRAGICA, BRANKA i NADA, bratanić, sestrići, sestrične i ostala rodbina POPOVIĆ i ABRAMOVIĆ

1098

1129 Opraštamo se s tugom od drage kume

Poslednji pozdrav voljenoj sestri

1144 Posljednji pozdrav dragoj snahi

LJILJANE Mladenove BOKAN

DESANKI KOKI POPOVIĆ rođenoj Abramović

VOJIN – BORO i BRANKA KATNIĆ

LJILJI BOKAN Sestro, počivaj u miru. Nećemo te zaboravljat.

1130 Počivaj u miru!

Strina MILEVA, braća BRANKO i VELJKO, sestre SLAVKA i SENKA

BRANKA sa porodicom 1131

1133

Posljednji pozdrav dragoj strini i jetrvi

Posljednji pozdrav dragoj

DESANKI LJILJI BOKAN

od Markovih drugarica VASILESE, ANDREE i DEJANE 1125

DRAGANA, MILENA i MIRA

Posljednji pozdrav dragoj kumi

1132 Posljednji pozdrav iskrenoj i voljenoj prijateljici

DESI POPOVIĆ od kumova LAZARA, IVANA i MIRJANE MARTINOVIĆ 1114 Dragoj tetki

RADI POPOVIĆ Ostaćeš u našim srcima. Pamtićemo tvoj lik, dobrotu i naša druženja. ČEDOMIRKA i PERIŠA PEROVIĆ sa porodicom 1143

KOKI Draga tetka, počivaj u miru, a ja ću te se uvijek rado sjećati. 1103

DRAGAN i LARISA ABRAMOVIĆ

26 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav

Neđelja 29. maj 2022. Posljednji pozdrav našoj snahi, jetrvi i strini

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

RADI

RADMILI Komnena KLJAJIĆ

Godine provedene zajedno ostavljaju uspomene koje se nikada neće zaboraviti. Mnogo ćeš nam nedostajati.

MARINI RADONJIĆ Tvoja dobrota, ljudski ponos ostaće vječno u našim dušama. Počivaj vječno u grudi naše Crnogorske zemlje sa tvojim i našim Komnenom! Ljudska veličino... Počivaj u miru i neka te nebeski anđeli čuvaju jer si bila anđeo koji je Zemljom hodio. Beskrajno ćeš mi nedostajati, moj veliki i iskreni prijatelju.

Koleginice TANJA, MILKA i MAŠA 1102

Tvoji: OBREN, RADMILA i MIRJANA Poslije duže bolesti u 73. godini života umro je 27. maja 2022. 1105

S bolom i poštovanjem MILAN ADŽIĆ

Posljednji pozdrav

RADOMIR N. ĐUKNIĆ Posljednji pozdrav voljenom bratu,

1136

1113

VELIKA

RADMILI KLJAJIĆ

od BOŽIDARA - ŠUJA ĐUKNIĆA

Navršava se godina dana od smrti našeg đevera i strica i četiri mjeseca od smrti našeg supruga i oca

dragoj snahi, jetrvi i strini

MIKICA, LJILJA i JOVANA

MARINA RADONJIĆ 1137 Preselila se u sjećanje gdje će živjeti dovijeka. Imala si se rašta i roditi! Trag tvog života na ovom svijetu ostaje svijetliti svjetlom tvoje dobrote i plemenitosti. Ostaješ dio nas.

MILOŠA

Poslednji pozdrav

JOVANA

MILUTINOVIĆ

Posljednji pozdrav

Vaš odlazak nam je ostavio veliku tugu I bol, koju ćemo nositit do kraja života. Počivajte u miru.

Žale za tobom KOLEGINICE I KOLEGE IZ ODJELJENJA ZA UNUTRAŠNJU KONTROLU POLICIJE MUP-a

MARINI RADONJIĆ Počivaj u miru.

RADMILI K. KLJAJIĆ Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Porodica pokojnog RAJKA ĐAKONOVIĆA

1134

1124

Posljednji pozdrav našoj dragoj

MILODARKA, BORIS i NAĐA

KLJAJIĆ OGNJEN i LJILJA sa porodicom 1106

1142 TUŽNO SJEĆANJE

MARINI RADONJIĆ

30.5.2010.

7.6.1991.

MILJA

PAVLE

MARINI RADONJIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ZORKA MIRKOVIĆ sa porodicom

KRSTO RADONJIĆ sa porodicom

MARTINOVIĆ

1107

1109

Posljednji pozdrav voljenoj

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Dragi roditelji, vrijeme prolazi, ali vaše prisustvo je sve snažnije. Hvala vam za svu ljubav, svo dobro koje ste nesebično davali cijelog života. Vaša ćerka VUKICA 1138

MARINI RADONJIĆ

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. 1108

BEĆKA ĐAKONOVIĆ sa porodicom

MILICA RADONJIĆ 1110

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja 29. maj 2022. Sa neizmjernim bolom i tugom obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da je naša draga supruga, snaha, strina, sestra i tetka Poslije duže i teške bolesti, umrla je u 87. godini naša draga

Тужним срцем јављамо да нас је дана 28. маја 2022. у 48. години живота, послије дуге и тешке болести, напустила наша

РАДА ПОПОВИЋ

SAVKA LALIĆ rođena Vuković

рођена Вуксановић

Saučešće će se primati u gradskoj kapeli Čepurci 29. maja 2022. od 10 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 29. маја од 9 до 14 часова. Сахрана ће се обавити у породичној гробници у Дољанима у 15 часова.

DESANKA Brankova IVANČEVIĆ rođena Duletić

iznenada preminula 26. maja 2022. u 81. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 28. maja od 10 do 14 časova i 29. maja od 9 do 10 časova. Sahrana će se obaviti na Brajićima 29. maja u 11 časova.

Ožalošćeni: suprug MILORAD, sinovi ZORAN, DRAGAN i ŽARKO, snahe SVETLANA, JOVANKA i OLIVERA, unuci BORIS i NIKOLA, unuke ANDREA, ANITA, ANGELA, KRISTINA i MARIJA, praunuci UROŠ, LAZAR i ALEKSEJ, brat MARKO sa porodicom

Ожалошћени: супруг ЗЛАТКО, синови ЈОВАН и МАРКО, свекрва НАДЕЖДА - НАДА, отац ВУКО, мајка ОЛГА, браћа ПАУН и ПРЕДРАГ, сестра ВЕРА и остала многобројна породица ПОПОВИЋ и ВУКСАНОВИЋ

1141

1135

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našoj mami, sestri, tetki, palmici

Ožalošćene porodice IVANČEVIĆ i DULETIĆ

VIOLETI

VIOLETI VUKČEVIĆ 1094

Neka Bog podari vječni spokoj tvojoj čestitoj i dobroj duši.

Sa velikom tugom i neizmjernim bolom opraštam se od moje drage, cijenjene i poštovane supruge

OBREN SIMOVIĆ sa porodicom

1121

Praznina koju si ostavila za sobom nije opisiva riječima. Nisi željela da se rastanemo jer smo bili kao jedno. Svaku bitku si bila za nas. Bila si naš oslonac, sreća, snaga i sinonim za borca. Takvu ćemo te i pamtiti. Putuj mirno, anđele naš.

Zauvijek, Tvoji TEODORA, MARLENA, MATIJA i VANJA

Posljednji pozdrav

1139

DESANKE Brankove IVANČEVIĆ

Posljednji pozdrav našoj mami i supruzi

rođene Duletić

VIOLETI

koja je iznenada preminula u svojoj 81. godini. Tvoj vedar lik, dobrota i sve najbolje što smo proživjeli zajedno punih 50 godina nikada se ne može zaboraviti. Hvala ti za sve što si uradila za mene, za bratstvo Ivančević i rodbinu Duletić. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u tišini vječnog mira.

NIKOLA RAIČEVIĆ sa porodicom

VIOLETI VUKČEVIĆ 1122

Voli te tvoj, BRANKO

Mamice, hvala ti što si me naučila šta znači život. Iako nikada neću stabilno koračati njime bez tebe. Gdje god bila, nadamo se da ćeš slikati portrete naših sjećanja, uz najljepše note veseljaka. Odmori se, učinićemo te ponosnom.

Tvoji TEODORA i VESKO

1095

1140

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja 29. maj 2022.

Dana 27. maja 2022. preminula je u 58. godini naša draga

VIOLETA Veskova VUKČEVIĆ rođena Vojinović

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 28. maja od 10 do 14 časova i 29. maja od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: suprug VESELIN, kćerka TEODORA, sestra VANJA, sestrična MARLENA, sestrić MATIJA, zet ZLATKO kao i porodice VUKČEVIĆ i VOJINOVIĆ

1099

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja 29. maj 2022. Sa osjećanjem beskrajne tuge opraštamo se od naše voljene

Draga naša

VIOLETE Veskove VUKČEVIĆ ekonomiste

VIOLETA VUKČEVIĆ

Bila si naš dragulj, ponos i oslonac i ostavila tragove koji se ne brišu i dobrotu koja se ne zaboravlja. Hvala ti što si bila i ostala dio nas. Neka te anđeli čuvaju u tvom novom životu, jer onaj koji napuštaš svjedoči da si zaslužila njihovu ljubav.

Danas se sa dubokim bolom opraštamo od tebe. Teško je reći zbogom i povjerovati da više nećeš biti sa nama. Zajedno smo stvarali sve naše uspjehe, svako novo sjutra, neizostavni si dio svake naše uspomene. Danas odlaziš da te anđeli čuvaju, ali ćeš zauvijek živjeti u našem sjećanju i našim srcima. Za sve što smo zajedno stvorili veliko hvala!

Tvoji najmiliji: MARLENA, MATIJA, VANJA i ZLATKO

KOLEKTIV KOMPANIJE ,,ČELEBIĆ“

1100

1082 Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav našoj dragoj

VIOLETI

Postoji nešto što nikad ne može umrijeti, a to je sjećanje na tvoju plemenitu dušu, veliko srce i častan život. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Bila si uzor, primjer kako se dostojanstveno živi do posljednjeg časa. Tvoju dobrotu i plemenitost zauvijek ćemo nositi u srcima.

NADA i ZEKO sa porodicom

LAKI, ŽANA i IVA

Posljednji pozdrav našoj nikad prežaljenoj

VIOLETI

Spavaj, anđele, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ZORAN i SANJA sa porodicom

1083

1084

1087

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav voljenoj

Posljednji pozdrav dragoj

VIOLETI Anđele naš, nikada se nećemo pomiriti da si otišla od nas. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

VIOLETI Tvoj dragi osmijeh i širina duha neka ti otvore rajska vrata. Blagoslov tvoj nosimo u našim srcima, seko moja, anđele naš.

VIOLETI Anđele naš, neka tvoja duša počiva u miru. Mi ćemo s ponosom i ljubavlju čuvati uspomenu na tebe.

Neutješne, Tetka JELENA i sestra MIKELA

1085

ZORICA, SLOBODAN i SARA

1086

Tvoji: RAJKA, SLAVEN, KSENIJA i TIJANA

1088

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja 29. maj 2022.

Posljednji pozdrav voljenom zetu

SJEĆANJE 29. 5. 2015 – 29. 5. 2022.

Navršava se godina dana od kada je umrla naša draga

BUDIMIRU BOJOVIĆU Dragi Budo, hvala ti za sve što si učinio za nas. Počivaj u miru sa našom i tvojom Dijanom.

SNEŽANA Predragova PETRIČEVIĆ

Žale za tobom: ŽELJKO KALEZIĆ sa porodicom i SNEŽANA KALEZIĆ – GAČEVIĆ sa porodicom

SLAVKA ŠĆEKIĆ

Nedostaje nam tvoja ljubav i blagost.

1128 Tvoja PORODICA

POMENI Dvije godine su od kada nije sa nama naš voljeni

Tvoji NAJMILIJI 1093 Četrdeset dana je od smrti naše voljene

1090 Najdraža

RADE PEJOVIĆ MARE Mijata ŠARANOVIĆ Živiš u našim pričama i uspomenama. NEDOSTAJEŠ, za sve što je bilo i sve što dolazi.

Tvoja PORODICA

BRANKA ŠKULETIĆ

rođene Senjak 31. 12. 1943 – 21. 4. 2022.

Svakog dana nam nedostaješ sve više. Zauvijek smo ti zahvalni na tvojoj bezgraničnoj ljubavi i dobroti i svemu što si nam pružila i ponosni smo na tvoj časni i plemeniti život. Svakog dana si prisutna u našim srcima i lijepim i dragim uspomenama. Počivaj sa anđelima.

2. 6. 2021 – 2. 6. 2022. Život si nam obilježila ljubavlju i dobrotom, bila nam čvrst oslonac u svim životnim situacijama. Iza tebe je ostala velika praznina u svemu što je došlo i što dolazi… Ostaješ zauvijek u našim srcima. Tvoji najmiliji: ŠKULETIĆI, BULATOVIĆI i DAMJANOVIĆI 1101 Četrdeset je dana od smrti mog dragog

Tvoj suprug MILORAD i kćerke NELA, NATAŠA, ALEKSANDRA i IVANA sa porodicama

1089 Dvije godine je od smrti naše drage

1123

VESELINA JOVETIĆA

Pola godine je od smrti

Ponosna na tvoju plemenitost i dobrotu i zahvalna na život proveden s tobom. Počivaj u miru. 1104

DARINKE - DARE JOVOVIĆ

SLOBA BOLJEVIĆA

Tvoja supruga MILIJANA

Navršava se 40 dana od smrti našeg

Đedo, nema te sa nama, ali mi tvoju plemenitost i dobrotu čuvamo od vremena i zaborava. Ćerka SANJA, zet ĐORĐIJE, unučad MILENA i BALŠA

Hvala ti na svemu čemu si nas naučila, na svoj ljubavi, pažnji i požrtvovanosti. Vječno ćemo te čuvati u našim srcima.

1126

VESELINA JOVETIĆA

Dani prolaze a tuga koju svi osjećamo ne posustaje. Ostaju nam uspomene i sjećanja na tvoju neponovljivu dobrotu.

Tvoji: JOVAN, MARIJA, NEBOJŠA, SANDRA, NATAŠA, LUKA i VUK

MIRA PEROVIĆ Danas je 19 godina od kada je umrla naša supruga i majka. Naša bol nije manja nego onoga dana kad si nas napustila.

1112

Braća DUŠKO i MILENKO sa porodicama

Tvoji: MIJO, MARKO, JELENA i IVANA 1091

1127

Oglasi i obavještenja

Neđelja 29. maj 2022.

Navršava se tužna godina od kada nijesi sa nama, moj

Dragi naš

TATA Zauvijek ćeš ostati moj heroj, autoritet i uzor. Ponosna sam na svaku uspomenu i sjećanje na tebe. Svijet je bio sigurno mjesto s tobom. Tvoja SANJA 1115

MILOŠE MILUTINOVIĆU

Navršava se pretužna godina od kada nije sa nama dragi naš

Prošla je godina dana, ali poštovanje i ljubav ostaće zauvijek. MILOŠ MILUTINOVIĆ Nedostaješ nam svakog trena… Sa nama si tu, svaki dan, uvijek i zauvijek! Tvoja supruga NADA i sin NIKOLA

ŽELJKO MUŠIKIĆ sa porodicom

1116

1120 TAJO Naš

Godina dana od smrti

četiri mjeseca od smrti

Godina prođe, dan nikad. Boli i ne prolazi. Ponosna sam što si baš Ti moj otac. Volim te i nedostaješ. Tvoja NINA 1118

ĐEDE

Dragi

Fali nam tvoj zagrljaj i pažnja. Nedostaješ nam, da budeš tu đe si uvijek bio… Svaki put kada dođemo mi te tražimo…

MILOŠA

JOVANA - ĆOJA MILUTINOVIĆA

Tvoja unučad: VUK, SOFIJA, VASILIJE i ALEKSANDAR 1117

Teško je izdržati ovaj bol za vama, moje BRATSKE VELIČINE. Počivajte u miru sa vašim roditeljima.

Sestre LJIKA i BOSA sa porodicama

TAJO Vrijeme prolazi, a bol ne prestaje. Svakim danom sve više nedostaješ. Ponosni što smo te imali…

1097

Tvoja BILJANA 1119 Godina je dana od smrti

MILOŠ Ilijin MILUTINOVIĆ

JOVAN – ĆOJO Ilijin MILUTINOVIĆ

1959 - 4. 6. 2021.

1962 - 4. 2. 2022.

Prošle su dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac, đed i tast

VLAJKO – KOKO KRIVOKAPIĆ

Vrijeme ne liječi tugu, već pojačava bolnu istinu o moći sudbine pred kojom smo nemoćni. Nema vas, a sa nama ste uvijek. Sa tugom se borimo, suze ne krijemo, a sa ponosom vas pominjemo.

29. 5. 2020 – 29. 5. 2022. Ne postoji vrijeme koje može izbrisati tugu i bol za tobom. Svakog dana si u našim mislima, a vječno u našim srcima. Mnogo nam nedostaješ.

MILOŠA MILUTINOVIĆA Vaši: GARO, VESNA, IVAN, TINA i BOJAN Čuvaćemo te od zaborava i rado se sjećati tvoga dragog lika. VELJKO, SLAVKA, MILICA, MARKO i STEFAN 1111

Tvoja PORODICA 1092

1096

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

32 Marketing

Neđelja, 29. maj 2022.