Dnevni list Pobjeda 29.04.2021.

Četvrtak, 29. april 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19918 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić odgovarao na pitanja poslaničkih klubova u Skupštini M. BABOVIĆ

ANALIZA: Kako je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović zbog ucjena Demokratskog fronta postao promoter borbe protiv glavnog specijalnog tužioca

Od poruka podrške do zakona o smjeni Katnića Temeljni ugovor sa SPC biće poznat javnosti tek kada bude usaglašen

STR. 4. i 5.

Anonimna prijava protiv kandidata za člana Savjeta RTCG zbog plagiranja doktorskog rada

» Potpredsjednik Vlade je, sve do februara, podržavao aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva, čak je glavnom tužiocu Milivoju Katniću slao SMS poruke podrške. Nakon direktne političke ucjene Demokratskog fronta, Abazović se za samo nekoliko mjeseci pretvorio u zagovornika smjene vrha SDT-a, promovišući antireformske izmjene tužilačkih zakona STR. 2. i 3.

Drljević: Niko ne bi namjerno pravio takve greške STR. 8. i 9.

Veselin Drljević

Iz MUP-a najavili da će za 2.108 osoba pokrenuti postupak za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona

Dok spoljni ekspert Ministarstva prosvjete danima udara po Nebojši Šofrancu, premijer bi da odbrani resor, ministarku i opravda njenog savjetnika

Ministre ne pominju

Krivokapić: Vuković se pokajao, rekla mi je Bratić

STR. 3.

Sergej Sekulović

STR. 10.

Srpski Blic objavio da je raspisana potjernica za vođom kavačkog klana

Zvicera traže zbog više naručenih likvidacija STR. 11.

Promjena na rukovodećem mjestu u Osnovnoj školi „Ristan Pavlović“ u Pljevljima nakon samo dva dana

Đačić smijenjena, novi direktor Vojislav Kasalica STR. 10.

2

Politika

Četvrtak, 29. april 2021.

ANALIZA: Kako je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović zbog ucjena Demokratskog fronta postao promoter borbe protiv glavnog specijalnog tužioca

Od poruka podrške do zakona o smjeni Katnića PODGORICA – Uprava policije kojom rukovodi vršilac dužnosti direktora Zoran Brđanin pismeno je obavijestila Specijalno državno tužilaštvo da ,,ne raspolaže nikakvim operativnim saznanjima“ o ulozi savjetnika za bezbjednost predsjednika države Veselina Veljovića u organizaciji patriotskih kolona i blokiranju puta Podgorica – Nikšić kod Bogetića, saznaje Pobjeda.

Potpredsjednik Vlade je, sve do februara, podržavao aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva, čak je glavnom tužiocu Milivoju Katniću slao SMS poruke podrške. Nakon direktne političke ucjene Demokratskog fronta, Abazović se za samo nekoliko mjeseci pretvorio u zagovornika smjene vrha SDT-a, promovišući antireformske izmjene tužilačkih zakona

,,BLIC KRIG“

Prema informacijama našeg lista, nakon izjašnjenja Uprave policije, Specijalno tužilaštvo obustavilo je dalji izviđaj jer se pokazalo da ne postoje osnove sumnje protiv Veljovića.

LAŽI I SPINOVANJA

Sad se otvaraju neprijatna pitanja za čelnike Vlade Crne Gore. Ako policija nema podataka, pa ni posrednih saznanja, zašto su potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i premijer Zdravko Krivokapić obmanuli crnogorsku javnost?

Prije dvije sedmice, 15. aprila u emisiji ,,Načisto“ na TV Vijesti, potpredsjednik Vlade je bio izričit da ,,Veselin Veljović i još četiri osobe, od kojih neki sadašnji pripadnici policije i Specijalne antiterorističke jedinice, imaju veze sa okupljanjima građana“.

Abazovićevu ,,ekskluzivnu“ informaciju ponovio je i premijer Krivokapić tvrdeći da ,,zasigurno jedan čovjek rukovodi tim aktivnostima – savjetnik predsjednika Crne Gore gospodin Veljović, koji je svoj štab iz policije preselio u štab paralelnog organa koji rukovodi komitsko-patriotskim pokretom“.

Nekoliko dana kasnije: optužbe dva čelna čovjeka izvršne vlasti demantovala je – Uprava policije, koja je pod direktnom kontrolom Vlade!

Hoće li sada, nakon što je Specijalno tužilaštvo odustalo od daljeg izviđanja, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović za sve opet optužiti Milivoja Katnića, tvrdeći da je ,,simbol odbrane starog režima“ i ponovo, domaćoj i posebno međunarodnoj javnosti obrazlagati potrebu hitne smjene čelnog čovjeka SDT-a?

A ne tako davno, upravo je Katnić bio osoba od punog povjerenja Dritana Abazovića.

VRIJEME PRIJATELJSTVA

Nakon susreta vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katića sa koordinatorom svih službi bezbjednosti Dritanom Abazovićem, početkom decembra 2020, potpredsjednik Vlade je – pružio punu podršku radu tužilaštva u ,,želji da se zajednički bore protiv pohare Crne Gore i organizovanog kriminala“.

Koliko je Abazović vjerovao u posvećenost Katnića, pokazuje i činjenica da mu je tih dana poslao SMS poruku podrške.

opet pokazale manjkavosti inoviranog dokumenta. A onda je, da bi se izbjegla prava javna rasprava i bacila građanima prašina u oči, Miloš Konatar, Abazovićev kolega iz Ure, ,,ničim izazvan“ predstavio prijedlog izmjena kao – zajednički rad parlamentarne većine!

Milivoje Katnić

Ohrabren time, glavni specijalni tužilac je na konferenciji za novinare 25. decembra prošle godine bez uvijanja objavio da je Dritan Abazović ,,pružio bezrezervnu podršku Tužilaštvu da nastavimo sa radom“.

No, istog dana, na vanrednoj pres konferenciji lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević su u zajedničkoj izjavi zatražili hitan sastanak zbog Katnićeve izjave o podršci Abazoviću.

– Jedino još imamo obavezu prema SPC i našim glasačima da glasamo za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a oni koji bezrezervno podržavaju Milivoja Katnića i Zorana Lazovića – više neće imati našu podršku – poručili su čelnici Fronta.

Nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i niza sastanaka lidera parlamentarne većine, situacija se malo zamirila. Abazović je vjerovao da ,,stvari drži pod kontrolom“, pa je sredinom januara, nakon akcije SDT-a i hapšenja sutkinje Bilafer iz Kotora, ponovo poslao SMS poruku podrške Katniću.

Djelovalo je da Tužilaštvo i Vlada djeluju kao sinhronizovana mašina, a sam Abazović je najavljivao na sva zvona da ,,će ruka pravde stići svakoga ko se ogriješio o zakon“. Stigla je i jasna podrška iz međunarodne zajednice, iz Evrope i SAD. Tada su čelnici DF-a počeli sumnjičavo da vrte glavom i

Dritan Abazović

nastale su prve žešće ,,čarke“ unutar parlamentarne većine.

Ponešto je isplivalo u javnost, ali tada još samo u tragovima.

OTVORENI RAT I ,,SPASONOSNO RJEŠENJE“

No, nakon odluke Apelacionog suda kojom je poništena prvostepena presuda Višeg suda u slučaju pokušaja terorizma oktobra 2016. godine, čelnici Fronta su već istakli jasan zahtjev – smjena tužioca Katnića ili pad Krivokapićeve Vlade.

Danima je trajao javni rat saopštenjima, izjavama, redovnim i vanrednim konferencijama, a Vladi su bile sputane ruke i zakonskim rješenjima o kvalifikovanoj većini za izbor ili smjenu vrha tužilačke organizacije. Milan Knežević je sve češće prijeteći odbroja-

Veselin Veljović

vao i ponavljao mantrički kovanicu ,,tik-tak“, simbolično saopštavajući da ističe vrijeme Krivokapiću i Abazoviću.

Djelovalo je kao da je Vlada već urušena i da pada kula izvršne vlasti. Ali, nije se desio ,,veliki prasak“.

Ko se sve tada uključio u ,,spasavanje Vlade“ nije poznato, ali je osmišljena lukava strategija: da se kroz hitne izmjene tužilačkih zakona obavi ,,tiha smjena“.

Problem je bio, međutim, da se upakuje zakonsko rješenje koje će biti u skladu sa ustavnim principima i po standardima koje je propisala međunarodna zajednica. Prvi pokušaj se pokazao kao neuspjeh: Venecijanska komisija je negativno ocijenila mnoge odredbe prijedloga zakona o tužilaštvu i Specijalnom tužilaštvu, a iz-

mjenu strukture tužilačkih zakona kao apsolutnu ,,politizaciju“ i pokušaj parlamentarne većine da ,,politički kontroliše tužilačku organizaciju“.

Nakon prvog fijaska brzo je – uz pomoć savjetnika sa strane i nekoliko domaćih ,,stručnjaka“ iz nevladinog sektora koji rade za Vladu – smišljena nova taktika: da se usvoje neke preporuke Venecijanske komisije, ali da ostane mehanizam potreban za smjenu čelnih ljudi.

Potom je morao na scenu da stupi lično Dritan Abazović: na brzinu je organizovao dvije ,,javne debate“ propagirajući Nacrt izmjena tužilačkih zakona, iako takav ,,nacrt“ nikada nije usvojen na Vladi!

U međuvremenu, održane su dvije brdsko-brzinske ,,javne debate“ koje su, paradoksalno,

Uprava policije pismeno je obavijestila Specijalno državno tužilaštvo da ,,ne raspolaže nikakvim operativnim saznanjima“ o ulozi savjetnika za bezbjednost predsjednika države Veselina Veljovića u organizaciji patriotskih kolona i blokiranju puta Podgorica – Nikšić kod Bogetića, saznaje Pobjeda

Plan je jednostavan: da se 11. maja, po svaku cijenu, izglasaju izmjene tužilačkih zakona, a da se vlast ,,svečano obaveže“ da će, kasnije, amandmanski usvojiti nove ,,izmjene izmjena“ u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.

To su, vrlo jasno, najavili na konferenciji za novinare istaknuti članovi Demokratskog fronta Slaven Radunović i Branka Bošnjak.

– Naš zahtjev nije bio da se stave na dnevni red izmjene Zakona – već da se izglasaju.

Tek nakon toga idemo u proceduru kad su drugi zakoni u pitanju. Glasaćemo za budžet samo ako budemo zadovoljni – sve je ,,stručno“ objasnio jedan od čelnika DF-a Slaven Radunović.

Nakon ucjene Fronta, akcija je osmišljena po uzoru na neke političke akrobacije Vlade Mađarske koja je na sličan način usvajala sporne zakone, sve obećavajući da će ih kasnije prilagoditi preporukama Venecijanske komisije.

U međuvremenu, ,,oposlili“ bi sve što treba i što želi Viktor Orban.

Sudeći po ovoj analogiji, crnogorski ,,blic krig“ će se izvesti na sličan način: usvajaju se zakoni, smjenjuje se vrh tužilaštva, a onda će ponovo nova vlast da glumi kooperativnost, vladini mediji predvođeni ,,Vijestima“ da podržavaju, a nevladini ,,eksperti“ koji rade za Vladu da objašnjavaju – zašto je moralo baš tako.

Očito je ucjena Demokratskog fronta bila isuviše jaka, a Vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića isuviše spremna da žrtvuje principe da bi opstala na vlasti. I, da bi nekako opravdao akciju ,,zaobilaznog“ razračuna sa vrhom Specijalnog tužilaštva, Dritan Abazović je ponovo krenuo u seriju napada na Katnića.

– Gospodin Katnić je lično odgovoran zašto se sve dešava, zašto se ne hapse ljudi – zato što on obavlja tu funkciju – javno je targetirao Abazović, prije desetak dana, na Televiziji ,,Vijesti“.

Izvjesno je: Abazović se od podržavaoca rada Milivoja Katnića za nekoliko mjeseci pretvorio u njegovog najžešćeg kritičara. Možda će takva vrsta ,,preokreta“, političkog preokreta, garniranog serijalom obmana i laži, ostaviti Abazovića u fotelji Dritana Abazovića. Pitanje je, samo, po koju cijenu i da li je, ovakvim ignorisanjem prava i preporuka međunarodne zajednice pređena ,,crvena linija“ koju čak ni Brisel više neće toleriDraško ĐURANOVIĆ sati.

Politika

Četvrtak, 29. april 2021.

Resor Đorđa Radulovića obustavio sve disciplinske postupke protiv nekadašnjeg crnogorskog ambasadora pri Svetoj Stolici

3

Iz MUP-a najavili da će za 2.108 osoba pokrenuti postupak za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona

Ministre ne pominju Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković zatražila je juče od ministra unutrašnjih poslova da javnosti saopšti sve podatke vezane za slučaj dva ministra koji, kako se tvrdi, imaju dvojno državljanstvo „kako bi vidjeli da li resor kojim rukovodi primjenjuje zakon jednako prema svima ili štiti Sekulovićeve kolege iz Vlade“

Miodrag Vlahović

Vlahović: Svi napadi, haranga i hajka imali razlog u jadu i nemoći MVP PODGORICA - Protiv nekadašnjeg crnogorskog ambasadora pri Svetoj Stolici Miodraga Vlahovića obustavljeni su svi disciplinski postupci koje je pokrenulo Ministarstvo vanjskih poslova.

– Ovim putem obavještavam MVP CG da sam primio njihove odluke (komada: 3), kojima obustavljaju sve disciplinske postupke. Obrazloženje potvrđuje da sam bio na funkciji sve dok Predsjednik nije potpisao ukaz, pa su svi napadi, haranga i hajka imali razlog u njihovom jadu i nemoći – saopštio je Vlahović na Tviteru.

Podsjetimo, Ministarstvo vanjskih poslova, na čijem je čelu Đorđe Radulović, 20. januara pokrenulo je disciplinske postupke protiv pet ambasadora koji se nijesu odazvali na konsultacije sa ministrom.

Zaprijećeno je da bi im nakon okončanja disciplinskog postupka mogao i prestati radni odnos.

Prethodno je MVP pokušalo, mimo zakonom i Ustavom predviđene procedure, zaobilazeći predsjednika države Mila Đukanovića, čija je to nadležnost da opozove ambasadore Miodraga Vlahovića (Vatikan), Darka Pajovića (Kina), Sanju Vlahović (Italija), Veru Kuliš (Njemačka), Nebojšu Kaluđerovića, te Tarzana Miloševića (Srbija) i Obrada Miša Stanišića (BiH).

Resorni ministar i premijer Zdravko Krivokapić javno su optužili ove ambasadore da su svojim djelovanjem nanijeli štetu državi. Nikada nijesu obrazložili kakav su to „zločin“ prema svojoj zemlji uradili. Predsjednik države odbio je da potpiše ukaz o opozivu ovih ambasadora dok mu Krivokapić ne obrazloži teške op-

tužbe koje je saopštio.

Umjesto toga premijer i resorni ministar nastavili su da razaraju crnogorsku diplomatsku mrežu. Sve crnogorske ambasadore mjesecima su držali u Podgorici na „konsultacijama“ koje nikada nijesu održane. U najznačajnijim zemljama svijeta, sveli su naša diplomatska predstavništva na nivo otpravnika poslova, koji su obijali ambasade i nasilno preuzimali upravljanje nad njima. Posebnu brutalnu hajku iz MVP vodili su protiv ambasadora Miodraga Vlahovića i Darka Pajovića.

Ministarstvo vanjskih poslova 16. februara ponovo je pokušalo da zaobiđe predsjednika države. Obmanulo je međunarodnu javnost i zemlje domaćine i verbalnom notom obavijestilo da je sedmorici ambasadora okončan mandat.

Predsjednik Đukanović potpisao je ukaz o njihovom opozivu tek 25. februara kada mu je Krivokapić uputio prijedlog sa obrazloženjem „da se ambasadori mijenjaju zbog želje Vlade da obezbijedi autentičnije tumačenje svoje politike u međunarodnoj zajednici“.

- Ambasadori čiji je opoziv predložen ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države. Zato nijesam do sada donio ukaze. I zato sam tražio korekciju obrazloženja javno saopštenog od vladinih zvaničnika – naveo je tada predsjednik Đukanović.

Nakon Vlahovićeve objave oglasilo se i Ministarstvo vanjskih poslova i saopštilo da disciplinska komisija ne može pokrenuti postupak protiv lica koja nijesu zaposlena u Ministarstvu, a Vlahović, kako su rekli, to svakako više nije.

Z. DARMANOVIĆ

PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova provjerilo je 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Herceg Novog, Nikšića i Crne Gore, a zbog pretpostavke da pored državljanstva Crne Gore, imaju i državljanstvo druge države i za njih 2.108 biće pokrenut postupak za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona.

Kako su saopštili iz ovog resora, za 595 osoba utvrđeno je da dvojno državljanstvo imaju u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu.

PROVJERE

Objasnili su da će procedura za 2.108 građana koji nezakonito imaju dva državljanstva biti pokrenuta za nekoliko dana i, s obzirom na to da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, biće im omogućeno da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

– Lica koja su dobrovoljno stekla državljanstvo druge države prije 3. juna 2006. godine imaju pravo na dvojno državljanstvo, što se dokazuje uvidom u uvjerenje o državljanstvu, izvodom iz matične knjige rođenih sa konstatacijom o datumu upisa u državljanstvo druge države ili rješenjem o prijemu u državljanstvo druge države – saopštili su iz MUP-a.

Naglasili su i da proces provjere biračkog spiska nije gotov, odnosno da provjere traju i pozvali su NVO sektor na saradnju.

– U sklopu aktivnosti za stvaranje pretpostavki za uređenje registara prebivališta, uvidom u raspoloživu evidenciju, MUP je utvrdio da više od 16.000 lica poslije 2008. godine nijesu vadili ličnu kartu, a nalaze se u biračkom spisku, kao i da je za oko 50.000 građana lična karta istekla – piše u saopštenju.

MUP je pozvao građane sa isteklom ličnom kartom da podnesu zahtjev za izdavanje ili zamjenu lične karte ili će, u

Sergej Sekulović

suprotnom, biti pokrenut prekršajni postupak, shodno Zakonu o ličnoj karti.

PODACI

Iz MUP-a nijesu saopštili da li je urađena provjera za 1.973 birača iz biračkog spiska Herceg Novi, koji imaju biračko pravo i u Srbiji, što je, prije nekoliko dana, utvrdila Državna izborna komisija (DIK).

Polovinom aprila NVO CEMI saopštila je da je, prema podacima do kojih su oni došli, u birački spisak u Herceg Novom upisan 2.691 birač sa prebivalištem u drugoj državi, što predstavlja više od 10 odsto biračkog tijela te opštine. Upozorili su da to može ugroziti regularnost izbora u ovom gradu.

Prema njihovim podacima, ukupan broj birača sa prebivalištem u Srbiji je 1.974, a 799 u Bosni i Hercegovini.

Kako je tada saopšteno, među osobama sa dvojnim prebivalištem nalazi se i poslanica Demokratskog fronta u crnogorskom parlamentu Simonida Kordić, koja ima prebivalište u Beogradu.

Pred lokalne izbore u Nikšiću, koji su održani 14. marta, utvrđeno je da je u birački spisak upisan 961 birač sa dvojnim prebivalištem u Srbiji, a nije provje-

DPS: Ukloniti iz biračkog spiska one koji nemaju pravo glasa Iz Demokratske partije socijalista juče su zahtijevali da se iz biračkog spiska u Herceg Novom hitno uklone sve osobe koje su zloupotrijebile biračko pravo i glasaju u dvije države.

– U suprotnom, izborni proces u Herceg Novom

smatraćemo nelegalnim i nelegitimnim, jer ne odražava volju građana te opštine, s obzirom na to da o njihovoj sudbini odlučuju oni koji imaju rezervnu državu ili ne žive u Herceg Novom godinama i, što je najvažnije, nemaju pravo glasa po zako-

Draginja Vuksanović-Stanković

Ljubomir Filipović

Filipović: Oduzeti državljanstva ministrima Leposaviću i Bratić Izvršni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Ljubomir Filipović saopštio je juče da će na organima te organizacije kandidovati temu pokretanja inicijative za oduzimanje državljanstva ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić i ministru pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimiru Leposaviću u skladu sa članom 24. Zakona o državljanstvu Crne Gore.

Objasnio je da se prethodno mora utvrditi da li dvoje ministara imaju državljanstvo druge države kao što su, kako

ravano svih 58.833 birača. MUP tada nije reagovao, odnosno birački spisak nije čišćen.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović nije reagovao ni na informaciju da dva ministra u Vladi Crne Gore imaju dvojno državljanstvo – Milojko Spajić (ministar finansija) i Vladimir Leposavić (ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava). Oni uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo. Njih dvojica ne bi, zbog ove činjenice, nu države Crne Gore - poručili su oni.‬ Najavili su i da će, prije svega zbog pasivnosti državnih organa i odsustva njihove reakcije, o očiglednoj zloupotrebi biračkog prava i unaprijed pripremljenom narušavanju izborne volje u Herceg Novom, obavijestiti Delegaciju EU u Crnoj Gori, kao i druge relevantne međunarodne instance.‬‬‬

je rekao, „ustvrdili brojni ljudi sa kredibilitetom“.

- Osim toga držim da su svojim ponašanjem i djelovanjem ugrozili vitalne nacionalne interese i da im se ovim, uz ispunjavanje prvog uslova, po sili zakona mora oduzeti državljanstvo, kako to definiše pomenuti član pomenutog zakona - istakao je Filipović.

U Zakonu, u poglavlju Gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona, u članu 24, stav osam, piše da se državljanstvo gubi ako ponašanje državljanina/ke „ozbiljno šteti vitalnim interesima Crne Gore“.

mogli da budu ministri, jer Zakon o crnogorskom državljanstvu ne dozvoljava dvojno državljanstvo nakon 2006. godine.

Saopštenju Sekulovićevog resora juče je prethodio zahtjev poslanice Socijaldemokratske partije Draginje VuksanovićStanković da saopšte podatke o aktivnostima koje je MUP preduzeo nakon informacija da dva člana Vlade imaju i državljanstvo druge države, suprotno zakonu.

– Kako se niti ti ministri, niti MUP nijesu oglasili da potvrde ili demantuju tu tvrdnju, tražimo od ministra Sekulovića da obavijesti javnost o upravnim aktivnostima koje je MUP preduzeo ovim povodom – poručila je ona.

Vuksanović-Stanković očekuje od Sekulovića da javnosti saopšti sve podatke vezane za ova dva slučaja „kako bi vidjeli da li resor kojim rukovodi primjenjuje zakon jednako prema svima ili štiti Sekulovićeve kolege iz Vlade“.

K. KRSMANOVIĆ

Glavna pregovaračica Zorka Kordić razgovarala sa italijanskim zvaničnikom Vićencom Ćelesteom

Italija ostaje partner Crnoj Gori na putu ka EU PODGORICA - Italija zagovara stav da države poput Crne Gore moraju biti nagrađene za zalaganje i trud uložen u približavanje propisima i standardima Evropske unije, kazao je generalni direktor za EU u italijan-

skom Ministarstvu vanjskih poslova i međunarodne saradnje Vićenco Ćeleste.

Kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, on je na video sastanku sa glavnom pregovaračicom Zorkom Kordić, pozdravio

dosadašnji napredak Crne Gore u pregovorima sa EU. – I prenio da je Italija zagovornica stava da države poput Crne Gore moraju biti nagrađene za zalaganje i trud uložen u približavanje propisima i standardima Unije –

kaže se u saopštenju. Ćeleste je poručio da Crna Gora može da računa ne samo na političku, već i ekspertsku pomoć Italije kroz podršku izgradnji kapaciteta i saradnju kroz IPA projekte.

Kordić je, kako se navodi,

upoznala sagovornika sa trenutnim stanjem u pregovorima Crne Gore sa EU. Ona se osvrnula na mogućnosti koje nova metodologija pruža Crnoj Gori, kao jedinoj državi kandidatu sa otvorenim svim pregovaračkim po-

glavljima i potpunom usklađenošću sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom, u smislu intenziviranja političkog dijaloga sa članicama i brže integracije u programe i politike Unije.

Kordić je kazala da se nada da će i Italija doprinijeti tome da se glas Crne Gore bolje čuje među državama članicama EU. R. P.

4

Politika

Četvrtak, 29. april 2021.

Predsjednik Vlade odgovarao na pitanja poslaničkih klubova u Skupštini PODGORICA – Onoga trenutka kada temeljni ugovor sa SPC bude usaglašen, javnost će biti upoznata sa njim – poručio je Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade, tokom premijerskog sata u Skupštini.

– Pošto je nekoliko puta pomenut temeljni ugovor, onoga trenutka kada, kao i svaki drugi ugovor, bude usaglašen između dvije strane, biće javnost upoznata sa njim. Sve drugo što čujete u medijima nije tačno, ugovor još nije usaglašen – rekao je Krivokapić.

Premijer je novinarima nakon sjednice pojasnio da su ostala još samo tri elementa -jedan tehničke prirode, a dva suštinska - koja moraju biti usaglašena sa zakonskom regulativom, ističući da će sadržaj ugovora sredinom ili krajem maja biti poznat svim građanima.

– Znam da neki mediji pokušavaju da prikažu jedan ugovor koji je stigao do njih - vjerujte da to nije taj ugovor sa SPC. To je isto kao sa mitropolitovim testamentom. Budite strpljivi. Najvažnije je da se taj ugovor potpiše, a ko će ga i kako potpisati je - manje važno. U određenim situacijama patrijarh ima pravo da ovlasti bilo koga da potpiše takav ugovor i to se desilo sa potpisivanjem Temeljnog ugovora sa Hrvatskom. Šta će ovdje da se desi, sačekajmo da vidimo, da ne pravimo pretpostavke koje ne moraju da budu tačne. Želimo da to bude na najbolji mogući način urađeno – naglasio je on. Krivokapić je 18. aprila nakon razgovora sa patrijarhom Porfirijem kazao da je Vlada ,,spremna za potpisivanje temeljnog ugovora“.

NEMA LIČNOG STAVA

Strahinja Bulajić (DF) pitao je Krivokapića „da li zbog ekspertskog stava Leposavića, povodom poznatih dešavanja na prostoru Srebrenice od prije 26 godina, parlamentarna većina 27. saziva Skupštine može računati na zajednički rad u 42. Vladi“. Krivokapić je kazao da „uporno postavljati pitanje o Srebrenici ima veze samo sa manipulacijom i željom da se neko ograđuje i upada u namjerno postavljene zamke“.

– Ne može ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava da iznosi svoj lični, ekspertski i akademski stav. On mora da poštuje važeće međunarodno pravo, Deklaraciju koju je usvojila Skupština.

To je nešto što su tri lidera prvo potpisala. Da li to obavezuje neku većinu ili ne, ja ne znam, ali to mene obavezuje

Krivokapić: Temeljni ug sa SPC biće poznat javn tek kada bude usaglaše Vlada ne poštuje Poslovnik Skupštine

Premijerski sat

– kazao je Krivokapić.

Dodao je da je u proceduri njegov zahtjev za razrješenje Leposavića, a poslanici neka se prema njemu odrede po slobodi.

–Ovo su državnička pitanja.

Ako imate drugi stav, to je za akademsku raspravu, ali ovdje postoji set dokumenata i, vjerujte, najmanje tri puta sam zamolio istog ministra da pogleda sve međunarodne obaveze koje imamo. Ne želim neke podatke da dijelim sa vama jer su to moji lični podaci i uvjeravaju me iz dana u dan da sam bio apsolutno u pravu – kazao je Krivokapić.

Bulajić je kazao da mu je premijer malo čudno odgovorio.

– U kampanji u kojoj smo zajedno bili, niko nije pomenuo Srebrenicu. Ali svi koji su glasali „Za budućnost Crne Gore“ dijele stav Leposavića. Ni-

Premijer: I ja sam dobijao prijeteće poruke, Abazović je ugrožen Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je da je i on dobijao prijeteće poruke, ali da tome nije pridavao značaj.

– Znam da je potpredsjednik Abazović fizički ugrožen. I ja sam dobijao takve poruke, ali im nijesam pridavao značaj. Ali služba bezbjednosti mi je dodijelila određen broj članova obezbjeđenja koji govori o tome koliko sam ugrožen. Ista stvar je i sa potpredsjednikom Vlade.

Pojačano je njegovo obezbjeđenje. Radi se sigurno o tačnim informacijama, nije nikakvo spinovanje – rekao je Krivokapić novinarima nakon premijerskog sata.

Premijer je rekao da „zna da se u Crnoj Gori planiraju štrajkovi na duže vrijeme sa ciljem da se Vlada prikaže kao nesposobna za bilo kakvu politiku“.

Naveo je da stečaj u Montenegro erlajnzu targetira sve

Premijer Zdravko Krivokapić poručio je poslanicima da se „po slobodi“ izjasne o njegovom prijedlogu za razrješenje ministra Leposavića. Kaže da bi sačekao „trenutak kada se desi vjerovatno razrješenje“, pa će shodno tome, preduzeti sljedeći korak. Poručio je i da „nije rekonstrukcija Vlade ako ode jedan ministar“.

Smatra da Ustav nije prekršen time što je prijedlog budžeta podnijet Skupštini 31. marta umjesto dan ranije je tačno, a ovdje tako piše, da Sporazum sklopljen iza leđa naše koalicije pominje u bilo kom segmentu odnos prema Srebrenici. Odgovarate mi kao da sam Vam ja preporučio Leposavića, a ne Vi – kazao je Bulajić.

– Kad već kažete da ste nezadovoljni radom Leposavića, onda je logično da se zapitate da li je neko zadovoljan Vašim građane.

– Zakon o stečaju i rad Privrednog suda su takvi da ne ulivaju povjerenje da je to najbolji put za rješavanje situacije. Jedan dio radnika je već zbrinut u novoj kompaniji To Montenegro. Oko 300 radnika ostalo je da čeka svoju sudbinu koja će biti rješavana kroz stečajni postupak kao sve druge organizacije – rekao je premijer.

Kazao je da je iznenađen činjenicom da dug Aerodroma Crne Gore iznosi 13 miliona eura i da ga ne čudi stav izvršne direktorke koja je, kad je spoznala tu situaciju, smogla snage i dala ostavku. Đ. Ć.

radom – rekao je Bulajić.

- Imate apsolutno pravo da pokrenete pitanje povjerenja Vladi, to je najpošteniji odnos da kažete šta je ova vlada uradila – odgovorio je Krivokapić, poručujući da Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije donio Leposavić, nego Vlada.

O Leposaviću je pitao i Ivan Brajović (SD).

– Kada očekujete da će se realizovati prijedlog za razrješenje Leposavića, s obzirom na to da ste ga uputili 6. aprila, a da se to pitanje još nije razmatralo u Skupštini. Izvjesno je da se neće razmatrati ovo pitanje prije izbora u Herceg Novom. Pitam zašto – kazao je Brajović, ističući da će SD glasati za razrješenje Leposavića.

– Leposavić je saopštio da je dobio pohvale nekih članova Vlade za svoj stav. Jeste li i Vi jedan od onih koji su mu čestitali – pitao je Brajović.

– Vidite trn u oku brata svoga, a brvno u svom oku ne. Nijesam dvoličan, nijesam kalkulator, uputio sam zahtjev jasno i precizno, ne interesuje me da li će to biti povod da neko traži povjerenje Vladi, ja imam posao i pored ovoga. Ja sam ovaj posao prihvatio kao

najveću žrtvu, znam da vi to tako ne doživljavate, ali to je vaš problem. Danas je velika, strasna srijeda pa želite da me nabodete na krst. Ne plašim se nikakvog raspeća, nijesam ništa loše uradio. Ali nemojte mi spočitavati nešto što ste vi prije toga radili – kazao je Krivokapić.

Poručio je da „neko želi da Vladu prikaže lošom međunarodnoj zajednici“.

Brajović je odgovorio da je opoziciona interpelacija o Leposaviću procesuirana da se ne bi odugovlačilo sa ovom temom u parlamentu.

– Zamislite da razrješenje ne prođe ili prođe sa glasovima četiri poslanika od onih koji su Vas izabrali. Da li ćete podnijeti ostavku, da li će Leposavić ili Abazović biti novi premijer – pitao je Brajović.

– Sačekao bih taj trenutak kada se desi vjerovatno razrješenje pa ću, shodno tome, preduzeti sljedeći korak. Nije rekonstrukcija Vlade ako ode jedan ministar – rekao je Krivokapić.

Krivokapić se „dotakao“ Aerodroma, koje je ranije vodio kadar Brajovićevog SD-a.

– Aerodromi su u gubitku 13

Danijel Živković (DPS) kazao je da je, u skladu sa članom 50 Poslovnika, tražio od ministra pravde Vladimira Leposavića temeljni ugovor sa SPC, ali ga nije dobio.

– Rečeno je da je nacrt spreman, da se drži pod velom tajnosti, da nemamo mogućnost uvida ni u radni tekst – rekao je Živković.

Na kršenje člana 50 Poslovnika od Vlade ukazao je i Raško Konjević (SDP), kojem, kako je saopštio, nije odgovoreno na pitanja poslata 16. decembra i 2. januara.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić tokom rasprave kazao je da je Poslovnik najniži akt jedne organizacije i da taj akt ne može da obavezuje Vladu.

miliona eura, a njima je upravljala ista struktura, i nikome nije smetalo što je od portira do direktora bilo po istom difoltu, a sada sve smeta – kazao je Krivokapić.

– Ugasili ste našu avio-kompaniju – odgovorio je Brajović – omogućili ste avio-kompaniji druge države da poveća linije, duplira cijene i ostvaruje profit. Vučete poteze koji će da vode tome, izgleda, da Aerodrome ponovo vratite Srbiji – kazao je Brajović.

Krivokapić je, iako nije imao pravo na odgovor, ipak odgovorio Brajoviću.

– Nemojte da pričate što nije tačno, MA nije ugašen od ove vlade nego je sam ugašen jer ste mu toliko duga zakačili da nije mogao da poleti ni cenat. Što se tiče Aerodroma, niko iz ove vlade nije ostavio dug – rekao je Krivokapić.

Brajović je kazao da su Aerodromi sa 14 miliona profita završili 2019. godinu.

ROKOVI

Dragutin Papović (DPS) pitao je Krivokapića da li će poštovati član 110 Ustava i prihvatiti činjenicu da je Vladi na čijem je čelu prestao mandat.

Papović je istakao da Vladi prestaje mandat ako ne dostavi prijedlog budžeta Skupštini do 31. marta.

Krivokapić je kazao da i on sluša različita tumačenja i nije, kako kaže, zabrinut.

– Želim da poštujem Ustav i na to sam se zakleo, ali tražio sam

Politika

Četvrtak, 29. april 2021.

DOKUMENTA: Što piše u Prvom prilogu Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2021. godinu, koji je usvojio Krivokapićev kabinet

govor nosti en odgovor na način da li postoji standard koji to može da potvrdi. Našao sam standard koji veoma jasno kaže kako se vrši računanje vremena. U konkretnom slučaju, primjenom standarda rok za predlaganje budžeta određen kalendarskim datumom do 31. marta budžetske godine podrazumijeva da ovaj rok ističe 31. marta u ponoć. Drugo, Zakonom o upravnom postupku propisano je da rok određen za mjesece ističe onoga dana u mjesecu koji po svom broju odgovara danu kada je dostavljeno izvršenje – rekao je Krivokapić, dodajući da oni koji danas tvrde da je to neustavno, oni su tada kršili Ustav.

– Evidentno je da je vaš najveći problem ova vlada i da želite da ona nema trajnost. Ova vlada će trajati četiri godine – rekao je Krivokapić.

Papović je kazao da je „ovo primjer političkog nadrealnog amaterizma“.

– Ustav Vas obavezuje u članu 110, stav 1, da predložite budžet do 31. marta, a ne i 31. marta. To nema veze sa političkim kalkulacijama. Član 90 Ustava kaže da prvo redovno zasijedanje Skupštine počinje 1. marta i traje do kraja jula, tu je uključen 31. jul – kazao je Papović.

Rekao je da je ovo pitanje za Ustavni sud I najavio da će najvjerovatnije podnijeti zahtjev Ustavnom sudu da ocijene je li Zakon o budžetu podnijet u skladu sa Ustavom.

– Kad ministru kažete podnesi ostavku, a on kaže - neću, to dovoljno govori o autoritetu i premijera i Vlade – rekao je Papović, dodajući da je ova vlada protiv Crne Gore, jer je na spoljnom i unutrašnjem planu nanijela dosta štete.

– Najgora ste vlada u istoriji Crne Gore, gora i od okupacionih režima, oni se nijesu borili protiv imena crnogorskog – rekao je Papović.

Ervina Ibrahimovića (BS) zanimalo je da li je Vlada odustala od namjere da izmijeni Zakon o registrima prebivališta i boravišta i Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva.

– Inicijativa Vlade da izmijeni zakon i odluku zabrinula je sve dobronamjerne građane, posebno naše državljane koji se nalaze trenutno van Crne Gore. Riječ je dominantno o pripadnicima manje brojnog naroda, koji se iz opravdanih razloga privremeno nalaze van domovine – obrazložio je Ibrahimović, navodeći da je BS za to da se urede birački spiskovi, ali ne na štetu nijednog građanina.

Iskazao je zabrinutost da odluka o državljanstvu može da izmijeni demografsku strukturu Crne Gore.

5

Vlada se obavezala EK da pitanja državljanstva i prebivališta budu dio izbornog zakonodavstva Konjević Krivokapiću: Bili ste više funkcioner DPS-a nego ja njihov koalicioni partner Predsjednik SDP-a Raško Konjević pitao je premijera zašto je Vlada odbila prijedloge zakona SDP-a o smanjenju opterećenja po osnovu rada, kao i o kreiranju garantnih šema za pomoć privredi.

– Vi ste prva Vlada koja je predložila budžet da ima retroaktivno dejstvo.

Ono što se predvidjeli tim budžetom nijeste pokrili odgovarajućim aktima – kazao je Konjević.

Premijer je odgovorio da je prijedlog budžeta rađen onako kako je najbolje i najtransparentnije.

– U okviru predlaganja budžeta korišćene su najbolje tehnike. Zašto ovoj vladi spočitavate sve negativno, je li išta ima pozitivno. Zašto ste negativac – naveo je Krivokapić.

Dodao je da se u budžet ne razumije i da će o tome moći da priča sa ekspertom, ministrom finansija kada to bude na dnevnom redu. Krivokapić je dodao da Konjević nije bio toliko ažuran kad je ukazivao na greške prethodnih vlada.

Konjević je rekao i da je Krivokapić rekao neistinu, a da nije trepnuo.

– Više ste Vi bili funkcioner DPS-a nego ja njihov koalicioni partner – rekao je Konjević, ukazujući na Krivokapićevu funkciju u UO Akreditacionog tijela.

– Pa DPS me postavio – pitao je Krivokapić.

– Ne, no sam Vas ja postavio – odgovorio je Konjević.

– Znate ko Vas je predložio na mjesto predsjednika UO Akreditacionog tijela? Milo Đukanović, zato što je on tada bio premijer – rekao je Konjević.

Na pitanje đe je zakon o

Krivokapić je rekao da sve diskriminatorske zakone treba dovesti na mjeru vladavine prava, a izborno zakonodavstvo mora biti takvo da niko ne trči deset metara prije drugog.

– Ovom odlukom ne pravi se nikakav genetički inžinjering, nego se ispravlja nepravda – kazao je Krivokapić.

Kazao je da je Zakon o registrima prebivališta i boravišta dat na javnu raspravu.

Ibrahimović je rekao da zbog porasta nacionalizma i etničke distance ovaj zakon sada nije potreban.

akcizama, Krivokapić je odgovorio: „Biće“.

On je u pisanom odgovoru Konjeviću najavio da će Vlada danas u cilju rješavanja drugih strukturnih, ali i problema nezaposlenosti, usvojiti novi paket mjera podrške za drugi kvartal.

Odgovarajući na pitanje poslanice ,,Crno na bijelo“ Božene Jelušić, da li je Vlada inicirala izmjene uredbi i drugih akata kojima se uređuju nadoknade i ostale privilegije funkcionera koje značajno opterećuju javne finansije, kazao da su razmišljali da li odmah treba ukinuti Odluku o dodjeli stanova ili kredita funkcionerima, ali da tu postoje određena pravna pitanja koja se odnose na formiranje komisije koja bi na skinula veo tajnosti sa još jednog dijela dokumentacije.

– Kada to bude urađeno, ta odluka će biti na Vladi stavljena van snage – rekao je premijer dodajući da vladini funkcioneri, ukoliko budu željeli da rješavaju stambeno pitanje, to moraju uraditi kao i svi drugi građani, bez privilegije i povlastica.

Krivokapić je, odgovarajući na pitanje šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića saopštio da je Vlada sa koncesionarom Univerzal monte postigla dogovor da naplata putarine na magistralnom putu Herceg Novi – Trebinje prestane u maju.

– I on je pristao da to uradi za četiri miliona eura, da to bude, ne nešto što preuzima država, nego da to bude na nivou opštinske kase – kazao je Krivokapić.

S.P.

– Volio bih da isto brinemo vi i ja. Ali zakon se odnosi na više od 90 odsto Albanaca, Bošnjaka i drugih - dozvolite da imam rezervu prema tome. Imate li procjenu koliko ljudi ima prebivalište i uslove da dobije crnogorsko državljanstvo – rekao je Ibrahimović, navodeći da je zabrinut za demografsku strukturu Crne Gore.

Krivokapić je kazao da Vlada želi da uvjeri i učini jasnom činjenicu da nijedan crnogorski državljanin neće ostati bez državljanstva matične zemlje.

Ivana KOPRIVICA

Predstavnici vlasti i opozicije u Odboru za izbornu reformu saglasili su se na drugom sastanku da pitanje odluke o državljanstvu i registru prebivališta bude dio zakonodavstva, ali nijesu bili saglasni oko teksta zaključka koji treba poslati Vladi PODGORICA - Vlada Zdravka Krivokapića obavezala se u Prvom prilogu Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2021. godinu da pitanje državljanstva i zakona o registrima i prebivalištima budu dio izbornog zakonodavstva, o kojem će se raspravljati na Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.

U pitanju je zvaničan vladin dokument usvojen na posljednjoj sjednici Vlade, a koji s obzirom da se šalje Evropskoj komisiji ima obavezujući karakter.

Prethodno je Krivokapićev kabinet 12. aprila povukao odluku o lakšem sticanju državljanstva za strance pod pritiskom protesta i opozicije, dok je zvaničan status zakona o registrima i prebivalištima i dalje na javnoj raspravi.

IZMJENE

Izmjene koje je Vlada Crne Gore planirala podrazumije-

vale su da se rok sa deset godina smanji na pet i da lice koje je dobilo državljanstvo nakon dvije godine stekne rezidencijalni uslov za ostvarivanje biračkog prava. Analize pokazuju da bi između 13 i 15 hiljada građana, shodno izmjenama postojećeg zakona, steklo uslov za podnošenje zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Analize pokazuju da bi broj crnogorskih državljana koji bi iz biračkog spiska bio brisan odjavom prebivališta po službenoj dužnosti mogao biti 40.000.

Predstavnici vlasti i opozicije u Odboru za izbornu reformu saglasili su se na drugom sastanku da pitanje odluke o državlajastvu i registra prebivališta bude dio zakonodavstva ali nijesu bili saglasni oko teksta zaključka koji treba poslati Vladi.

U Prilogu Izvještaju Evropske komisije, u dijelu pod nazivom Izborno zakonodavstvo, Krivokapićev kabinet je precizno opisao osnivanje i nadležnosti Odbora za izbornu reformu.

Skupština Crne Gore 27. saziva donijela je Odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao privremenog radnog tijela s ciljem sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva i uspostavljanja punog povjerenja javnosti u izborni proces. Odlukom su definisani ciljevi i zadaci ovog odbora, sastav i način odlučivanja, kao i rok do kada Odbor treba da realizuje postavljene zadatke.

DRŽAVLJANSTVO I REGISTRI

– U realizaciji definisanih ciljeva Odbor ima sljedeće zadatke: sveobuhvatnu reformu i izmjene izbornog zakonodavstva, koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku, implementaciju svih pre-

poruka iz izvještaja OEBS/ ODIHR misija, definisanje prijedloga zakona o izboru odbornika i poslanika, definisanje prijedloga zakona o biračkom spisku, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakona o registrima prebivališta i boravišta, analizu primjene Zakona o ličnoj karti i Zakona o crnogorskom državljanstvu, uz eventualnu pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim ili neophodnim za realizaciju postavljenih ciljeva – navodi se u dokumentu koji je usvojila Vlada.

U dokumentu se predviđa i dalja dogradnja i izmjena opštih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora koja podrazumijeva: definisanje rješenja o načinu održavanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu, definisanje prijedloga kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama.

Shodno Odluci, Odbor ima 14 članova, i to sedam članova koji se biraju iz reda poslanika parlamentarne većine i sedam članova koji se biraju iz reda poslanika parlamentarne opozicije. Predsjednik Odbora bira se iz najbrojnijeg kluba poslanika parlamentarne većine, a zamjenik predsjednika Odbora bira se iz najbrojnijeg kluba poslanika parlamentarne opozicije.

U postupku utvrđivanja prijedloga zakona i drugih akata, kao i svih drugih rješenja u vezi s ciljem i zadacima Odbora, Odbor odlučuje konsenzusom.

Izuzetno, u slučaju da se princip konsenzualnog odlučivanja ne može postići, a postoji podrška članova Odbora koja garantuje postizanje potrebne većine u plenumu, takav prijedlog može biti utvrđen bez obzira na nepostojanje konsenzusa.

N. ZEČEVIĆ

6

Ekonomija

Četvrtak, 29. april 2021.

Privredni sud usvojio prijedlog Uprave prihoda i carina

Otvoren stečaj u Montenegro erlajnzu PODGORICA – Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić otvorio je stečaj u crnogorskoj avio-kompaniji Montenegro erlajnz na prijedlog Uprave prihoda i carina zbog duga od 11,9 miliona eura.

– Sud je prilikom odlučivanja cijenio podnijeti prijedlog, kao i dokaze koji su izvedeni u prethodnom postupku, pa je utvrdio da je prijedlog osnovan i da su ispunjeni zakonski uslovi za otvaranje stečajnog postupka – navodi se u saopštenju ovog suda.

Jovanić je prvi sastanak povjerilaca zakazao za 4. jun, dok bi ročište za ispitivanje potraživanja trebalo da bude održano 8. juna. Na ispitno ročište u vezi stečaja nije došao

niko od predstavnika kompanije, iako im je poziv uručen, osim advokati koji zastupaju određeni broj radnika. Stečajni upravnik u ovom postupku biće Saša Zejak. Prema podacima Centralne banke, Montenegro erlajnz je u blokadi od

kraja prošle godine na iznos od preko 20 miliona eura. Nakon što je Vlada saopštila da ne postoje pravne mogućnosti na osnovu kojih bi mogla da pomogne nacionalnoj aviokompaniji, letovi su obustavM. Lk. ljeni.

Dopis Ministarstva finansija

Tvrde da su odustali od reprograma kineskog kredita PODGORICA - Ministarstvo finansija tražilo je posljednjim dopisom, od 9. aprila ove godine, od kineske Eksim banke produžetak roka raspoloživosti kreditnih sredstava, a ne grejs period niti pomjeranje roka otplate za tri godine, kako su danas prenijeli pojedini mediji, saopšteno je juče iz ovog resora.

Navode da je Ministarstvo finansija u prethodnom periodu u više navrata razgovaralo sa Eksim bankom o produženju roka raspoloživosti sredstava, kao i o mogućnostima redefinisanja uslova kredita (grejs period i rok otplate), ali to nije bio konačni prijedlog MFS, već se odnosio samo na raspoloživost kreditnih sredstava.

– Eksim banka je, dopisom Ministarstvu finansija od 14. aprila ove godine, potvrdila da je saglasna da se produži rok raspoloživosti kreditnih sredstava, odnosno prolongira sa 14. aprila ove godine na 31. decembar 2022. godine, ukazujući da je uslov za prihvatanje zahtjeva

Ministarstvo finansija u prethodnom periodu u više navrata razgovaralo je sa Eksim bankom o produženju roka raspoloživosti sredstava, kao i o mogućnostima redefinisanja uslova kredita (grejs period i rok otplate), ali to nije bio konačni prijedlog MFS, već se odnosio samo na raspoloživost kreditnih sredstava, saopšteno je iz Ministarstva finansija

Vladin paket mjera iz januara za

Podrška za zapo tri mjeseca na č PODGORICA - Iako je Vlada još 28. januara donijela četvrti paket mjera podrške građanima i privredi, kako bi lakše prebrodili posljedice pandemije korona virusa, mnoge nijesu još zaživjele, jer parlament nije usvojio zakone o doprinosima na zarade, o PDV i o porezu na zarade. Ti su zakoni na čekanju od 4. februara.

Iz Skupštine je Pobjedi rečeno da će sjednica na kojoj će biti razmatrani biti 11. maja. Razlog je stav poslanika DF da neće podržati nijedan propis dok se ne usvoji set tužilačkih zakona. Iako je bilo dovoljno poslanika za usvajanje ovih zakona, vladajuća većina je smatrala da to ne treba učiniti bez DF-a.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su za Pobjedu podsjetili da je jedna od mjera predviđenih četvrtim paketom mjera, za koju se još nijesu stekli uslovi za realizaciju, „Podrška novom zapošljavanju“, jer nijesu usvojeni prijed-

DF je kao uslov da se u parlamentu raspravlja o paketu podrške privredi i građanima postavio izglasavanje tužilačkih zakona.

Iz Skupštine najavili da će se o promjeni zakona, bez koje nema podrške, raspravljati 11. maja

BILO JE TO PRIJE TRI MJESECA: Predstav

lozi izmjena zakona o porezima i o doprinosima na zarade.

Te promjene omogućavaju poslodavcima da tri godine plaćaju umanjen porez i doprinose na zarade novozaposlenim. Jedini uslov je da poslodavac poveća broj

zaposlenih u odnosu na 31. decembar 2020. godine. Predviđeno je oslobađanje 90 odsto poreza i doprinosa na zarade u ovoj, 60 odsto u narednoj i 30 odsto u 2023. godini.

– Razlika u doprinosima biće plaćena iz budžeta – naglasili

Bivši premijer o problemima investitora u Miločeru

Marković: Primitivna i opasna mještanima pripadaju državn PODGORICA - Promovisanje stava da mještanima pripada sve, pa i resursi koji su nesporno državni je primitivna i opasna logika, ocijenio je bivši premijer Duško Marković.

Faksimil pisma ministra Spajića

bio prethodno ugovoreni novi rok za izgradnju prioritetne dionice auto-puta. Podsjećamo da je dopis Ministarstva finansija upućen 9. aprila 2021. godine, uslijedio nakon što je potpisan Aneks 6 kojim je produžen rok realizacije radova na autoputu do 30. novembra 2021. go-

U svađi sa datumima Ovo je ministarstvo po običaju u svađi sa datumima. Tvrde da im je Eksim banka 14. aprila ove godine potvrdila da će produžiti rok za povlačenje preostalog novca od kredita za auto-put. Pa kako je onda resorni ministar Milojko Spajić mogao da tvitne 9. aprila ove godine da je to završena stvar.

Ako on žuri pred rudu, onda po njegovim navodima ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić funkcioniše brzinom puža. Jer on je tek 26. aprila ove godine saopštio da je uspio da ugovori produ-

dine.

– Javnost je bila upoznata da se o tome pregovara, a o ishodu pregovora dva resora Vlade dostupno je saopštenje na sajtu Ministarstva kapitalnih investicija od 26. aprila 2021. godine – navodi se u dopisu.

S.P. – J. R.

ženje roka za izgradnju auto-puta za 30. novembar ove godine, bez ikakvih penala i uslovljavanja sa obje strane. Kako je Bojanić Danu 3. aprila saopštio da nema šansi da se dogovore sa CRBC i da Kinezi mogu da idu na arbitražu u Cirih, čudo da se ranije nije pohvalio svojim uspjehom, jer o tome se pregovara još od 2019. godine.

Osim toga, Pobjeda uopšte nije datirala od kada je pismo na koje smo se pozvali i u koje smo imali uvid, pa nam nije jasno ovo saopštenje Ministarstva finansija, tim prije što priznaju da su tražili i reprogram kredita i produženje grejsa za tri godine.

Spor Hipotekarne banke i Montenegro erlajnza oko duga od 197.000

Niko iz MA nije došao na ročište

PODGORICA – Nakon što niko od predstavnika Montenegro erlajnza nije prisustvovao ročištu na kojem se razmatralo uvođenje stečaja u ovu kompaniju, niko se nije pojavio ni na ročištu kod sutkinje Milice Popović po tužbi Hipotekarne banke.

Sutkinja je kazala da u spisima nema potvrde da je poziv uopšte i uručen, zbog čega je odložila ročište za 17. maj. Ipak, imajući u vidu da je u Montenegro erlajnzu otvoren stečaj, ovaj i svi postupci koje vodi ova kompanija biće prekinuti. Riječ je o

parnici koja je proistekla iz izvršnog postupka, nakon što je Vijeće Privrednog suda usvojilo prigovor Montenegro erlajnza na rješenje o izvršenju, na osnovu kog je Hipotekarna banka već naplatila 197,3 hiljade eura duga za kredit.

Vijeće sudija Ivana Kovačevića, Zorana Ašanina i Nataše Sekulić je prije mjesec usvajanjem prigovora rješenje javnog izvršitelja Ivana Petrovića stavilo van snage i ukinulo sprovedene radnje. Hipotekarna banka je ovaj dug namirila na osnovu mjenice.

M. Lk.

– Zamislite da danas neko odluči da na svojim nekadašnjim imanjima postavi zapreke i rampe, pokušavajući da naplaćuje željezničku ili drumsku putarinu – napisao je Marković na svom Tviter nalogu.

Podsjetio je da je, kada je Crnu Goru pogodila epidemija korona virusa i kad su mnoge države bile na koljenima, vlasnik kompanije Adriatic Properties Petros Statis

Rušenje ograde u Miločeru

ne samo donirao prvi i najvažniji kontingent medicinske opreme, već da zbog ukupnog ličnog do-

Protest radnika firmi Zeta mine i North mine

Strahuju da će ostati bez posla NIKŠIĆ – Zaposleni u turskim firmama Zeta mine i North mine protestovali su juče ispred rudokopa Zagrad, jer ostaju bez posla pošto je kompanija Uniprom metali obustavila otkup rude od svojih podizvođača.

Predrag Radojičić, jedan od radnika Zeta mine, kaže da su obustavili rad na kopovima Zagrad i Đurakov do.

– Ne radimo od 6. aprila, kad nam je menadžment saopštio da je bilo dovoljno rude na lageru. Poslali su nas na redovne godišnje odmore, a kako je kome odmor isticao ostajao je na neplaćenom odsustvu do isteka ugovora – kazao je Radojičić, pozivajući ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića da pomogne u rješavaju pro-

blema za 60 radnika u te dvije kompanije. Njegov kolega Mijajlo Čvorović kaže da je angažovan do 5. maja, ali da će, najvjerovatnije, svi završiti na birou rada.

- Niko nije očekivao ovakve probleme, jer je bilo dovoljno posla, a saopšteno nam je da su poteškoće nastale u prodaji rude zbog velikih cijena transporta – rekao je Čvorović.

Radnici su kazali da će sačekati Milatovića, koji je najavio posjetu željezari i tražiti da im pomogne, a ne isključuju ni proteste.

– Nećemo dozvoliti da nam bilo ko duguje ono što smo zaradili, pa će naši naredni koraci zavisiti od odgovora kompanija i nadležnih državnih organa – poručilo je tridesetak okupljenih radnika.

Ra. P.

prinosa ostavlja pečat pojedinačno najvećeg dobrotvora.

– Statisovo prisustvo i doprinos

Spor Plantaža protiv Valerije Saveljić

Odlaganje zbog mogućeg pomirenja PODGORICA – Zastupnici Plantaža tražili su odlaganje pripremnog ročišta u postupku koji su pokrenuli protiv bivše finansijske direktorice Valerije Saveljić zbog povrede poslovnog ugleda, navodeći da postoji mogućnost mirnog rješavanja spora. Tako bi do idućeg ročišta zakazanog za jun, trebalo da bude poznato da li će u sporu u kom traže naknadu štete od 20 hiljada eura doći do pomirenja.

Plantaže su tužile Saveljić zbog plasiranja neistine o njihovom poslovanju i uvredljivih komentara na račun rada uprave, te neovlašćenog objavljivanja povjerljivih poslovnih informacija. Novac koji traže tužbom doniraće Dječjem M.Lk. domu u Bijeloj.

Ekonomija

Četvrtak, 29. april 2021.

7

U Aerodromima Crne Gore strasti se ne smiruju

apeo u Skupštini

ošljavanje čekanju

Predsjednik sindikata prijavio člana borda

PODGORICA – Predsjednik sindikata Aerodroma Crne Gore Igor Petković prijavio je sinoć policiji člana odbora direktora te firme Edina Dobardžića zbog prijetnji da će ga otpustiti.

Petković je objasnio da su se juče sastali predstavnici sindikata i borda kompanije da bi razmijenili mišljenje o budućnosti firme.

– Rekao sam da preduzeće mora insistirati da od države naplati 9,4 miliona eura, na osnovu pravosnažne presude. Na to mi je Dobardžić zaprijetio da će mi, kad bude imenovan za izvršnog direktora, dati otkaz, jer sindikalci nemaju pravo da raspravljaju o poslovnoj politici firme – rekao je Petković i naglasio da je on insistirao da Dobardžić kaže da li je takva komunikacija primjerena prema predsjedniku

su iz Ministarstva.

Na čekanju su i izmjene zakona o PDV koje podrazumijevaju povećanje limita za paušal sa 18 na 30 hiljada eura. Da bi se što više pomoglo privredi bilo je predviđeno da ta mjera stupi na snagu odmah po objavljiva-

nju u Službenom listu.

Premijer Zdravko Krivokapić je najavio da će Vlada danas u cilju rješavanja drugih strukturnih, ali i problema nezaposlenosti, usvojiti novi paket mjera podrške za drugi kvartal.

S. P.

Poslovanje Merkator grupe u prošloj godini

a logika da ni resursi našem ekonomskom razvoju jasno se očitalo i u našim bilansima za 2019. godinu i našoj reputaciji prestižne i jedne od najpopularnijih investicionih i turističkih destinacija Jadrana i Mediterana – rekao je Marković.

Adriatic Properties je zakupac hotela Sveti Stefanu, ,Miločer“ i,,Kraljičina plaža“, na čijoj lokaciji gradi kondo hotel od 126 apartmanskih jedinica. Predsjednik Milo Đukanović kazao je ranije da su investitori zaprepašćeni nedavnim rušenjem ograde u Miločerskom parku i dodao da će Crna Gora imati ozbiljnu štetu akpo dođe do tužbe.

R. E.

Nakon Hrvatske, ministri ekonomije i finansija posjetili BiH

Jačanje saradnje PODGORICA - Crna Gora je posvećena jačanju regionalne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa, a jačanje ekonomskih veza, turizma, kao i infrastrukturni projekti od velikog su značaja za naše države, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović u Sarajevu. On je, sa ministrom finansija Milojkom Spajićem, juče bio u radnoj posjeti BiH, nakon dvodnevne posjete Hrvatskoj. U Sarajevu su se, kako je saopšteno, sreli sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Zoranom Telgetijom, koji je uputio poziv premijeru Crne Gore Zdravku Krivokapiću da dođe u zvaničnu posjetu BiH. Milatović i Spajić sastali su se u Banjaluci sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, predsjednicom i premijerom RS Željkom Cvijanović i Radovanom Viškovićem.

S. P.

Ostvarili rast prihoda od 1,6 odsto PODGORICA - Prihod Merkator grupe u prošloj godini bio je 2,17 milijardi eura, što je rast od 1,6 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok je prihod u maloprodaji porastao za 3,7 odsto, saopšteno je iz kompanije.

Normalizovani EBITDA grupe iznosio je 162,8 miliona eura, dok je rezultat bio 4,7 miliona. Epidemija kovid-19 imala je direktan negativan uticaj na pokazatelje sa 18,8 miliona eura. Merkator je u 2020. godini uspješno nastavio napore za razduživanje i tako smanjio odnos između neto finansijskog duga i normalizovane EBITDA na 5,2 odsto..

Predsjednik uprave kompanije Tomislav Čizmić naveo je da je uprkos izuzetno izazovnim uslovima poslovanja, Merkator grupa uspjela da poveća prihod i smanjili neto finansijski dug za 5,3 odsto.– To k o m b o r b e p r o t i v epidemije, Merkator grupa je osigurala nesmetano snabdijevanje stanovništva osnovnim proizvodima, ali istovremeno ostala posvećena rastu prihoda fokusirajući se na obezbjeđivanje konkurentnih cijena i široke ponude prilagođene željama i potrebama svojih kupaca. Tako možemo tvrditi da su poslovanje i pokazatelji Merkator grupe u 2020. godini bili uspješni – kazao je Čizmić.

Merkator posluje i u Crnoj Gori i vlasnik je trgovačke kompanije Merkator-CG, u okviru koje posluju prodavniR. E. ce IDEA.

sindikata i da li se na takav način štite interesi zaposlenih.

Aerodromi Crne Gore su dobili nekoliko izvršnih presuda protiv Montenegro erlajnza i bivše

rukovodstvo je pokrenulo izvršni postupak za naplatu 9,4 miliona eura iz budžeta, a na osnovu zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA. Firma je prije

nekoliko dana ostala bez v.d. izvršne direktorice, koja je podnijela ostavku, i šest njenih pomoćnika, koje je smijenio bord.

J. R.

Osmi paket antikovid mjera CBCG

Moratorijum na kredite i za zaposlene u ugroženim firmama PODGORICA - Pravo na moratorijum u otplati kredita do 31. decembra ove godine će, osim kompanija koje trpe posljedice pandemije, imati i njihovi zaposlenici kojima nijesu isplaćene neto zarade više od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, odlučio je Savjet Centralne banke na jučerašnjoj sjednici. Ovom osmom kriznom paketu mjera CBCG, kako je saopšteno, prethodila je komunikacija sa ministarstvima finansija i ekonomije.

Druga izmjena odnosi se na ograničavanje trajanja ranije utvrđene mjere prekoračenja propisanih limita izloženosti za banke do 30. juna 2021. godine. Ovaj prijedlog ide u korak sa preporukama MMF-a za postepeno ukidanje primjene preduzetih regulatornih i su-

pervizorskih mjera.

Osim toga, razmatrani su finansijski izvještaji CBCG za 2020, sa izvještajem nezavisnog revizora. CBCG je u 2020. godini ostvarila neto dobit od 5,1 milion eura.

– Ovo je najveća neto dobit u posljednjih deset godina, pri čemu je važno istaći da je

ostvarena uz nepromijenjenu cjenovnu politiku za usluge i servise koje CBCG pruža – navodi se u saopštenju ističe da će se dio dobiti rasporediti u državni budžet, a dio usmjeriti u uvećanje osnovnog kapitala, čime se doprinosi likvidnosti državnog budžeta i dodatno ojačava kapitalna pozicija

CBCG. – I pored negativnog uticaja pandemije, bankarski sistem je, zahvaljujući pravovremenoj reakciji i balansiranim paketima mjera CBCG, zadržao stabilnost i očuvao poslovanje, dajući značajan doprinos ublažavanju posljedica krize po građane i privredu – navodi se u saopštenju i ocjenjuje da su depoziti stabilni, likvidnost relativno visoka i dobra kapitalizovanost banaka dobra. Pandemija je smanjila profitabilnost na nivou sistema za 54 odsto, a učešće nekvalitetnih povećala sa 4,7 na 5,4 odsto, uz izglede za dalji rast, posebno nakon povlačenja mjera CBCG, a usljed loših makroekonomskih indikatora.

Inflacija je projektovana u rasponu od 1,1 do 2,6 odsto, sa centralnom tendencijom od 1,8 R. E. proceneta.

Uprkos pandemiji prihod Telekoma stabilan

Nova akcija NLB banke za korisnike viza kartica

PODGORICA - Stabilan nivo prihoda i rast dobiti u odnosu na isti period prethodne godine, stabilna pripejd baza i rast baze postpejd korisnika – obilježili su poslovanje Crnogorskog Telekoma u prvom kvartalu 2021. godine, saopšteno je iz kompanije. Poručuju da je to rezultat reorganizacije procesa u kompaniji i nove strategije koja akcenat stavlja na korisničko iskustvo.

– U izazovnoj poslovnoj i ekonomskoj situaciji, Crnogorski Telekom je u prvom kvartalu 2021. imao 17,7 miliona eura prihoda, što je 1,8 odsto (0,3 miliona) niže u odnosu na prvi kvartal 2020. godine. Operativna dobit prije kamata, poreza i

PODGORICA - NLB je, u saradnji sa Visom, pripremila akciju ,,Zaboravi na gotovinu, probaj super brzu kupovinu“ za korisnike NLB Visa kartica u okviru NLB Pay digitalnog novčanika. Banka je kao sponzor košarkaškog kluba Budućnost Voli, u promotivnu kampanju uključila Fedora Žugića, mladog beka kluba.

Akcija će trajati do 25. maja, a pravo učešća imaju korisnici NLB Visa kartica koji plaćaju putem NLB Pay aplikacije.

- Korisnici NLB Pay nakon obavljene kupovine telefonom u nekom od Voli marketa veće od pet eura, SMS-om dobijaju poklon vaučer od pet eura, koji

Profit veći 50 odsto Vaučeri na poklon

Kursna lista

vljanje četvrtog paketa mjera

Podgorički aerodrom

amortizacije (EBITDA) iznosila je 6,3 miliona, jedan odsto manje, dok je neto dobit 0,4 miliona, što je 54 odsto više – navodi se u saopštenju.

Krajem prvog kvartala ove godine bilo je aktivno 248 hiljada postpejd SIM kartica, što je sedam hiljada (3 odsto) više nego u prvom kvartalu 2020. Broj aktivnih pripejd SIM kartica ostao je na nivou prvog kvartala prethodne godine, a broj korisnika mobilnog interneta porastao je za 21 hiljadu (12 odsto) i iznosio je 203 hiljade. Optika je sada dostupna u 108 hiljada domaćinstava i broj korisnika optičke mreže porastao je 16 odsto na 25 hiljada, a broj TurboDSL korisnika šest odsto na 33 hiljade.

N. K.

mogu iskoristiti pri sljedećoj kupovini do 30. juna ove godine - saopštili su iz NLB. Objasnili su da digitalni novčanik NLB Pay kombinuje karakteristike fizičke platne kartice i NFC tehnologiju, što omoguć ava da telefonom plaćate na POS terminalima koji podržavaju beskontaktna plaćanja. Dostupan je za besplatno preuzimanje u Googleovoj prodavnici ,,Play Store“, a aktivira se za manje od minuta.

- Korisnik NLB Visa platne kartice može samostalno i jednostavnoaktivirati i digitalizovati Visa karticu u NLB Pay aplikaciji u pet koraka sa jasnim uputstvima - kažu u saopštenju.

N. K.

USD

1.20700

GBP

0.86988

AUD

1.55760

JPY

131.47000

CHF

1.10440

CAD

1.49550

8

Društvo

Četvrtak, 29. april 2021.

Otkriveno novih 150 slučajeva korona virusa od 1.391 uzetog uzorka

Preminulo sedam osoba PODGORICA - Od posljedica kovida-19 u Crnoj Gori je juče preminulo sedam osoba, a laboratorije su otkrile novih 150 infekcija, od uzetog 1.391 uzorka na novi korona virus. Prijavljen je oporavak kod 213 pacijenata.

– Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19, kod pacijenata iz Nikšića (2) , Pljevalja (1), Bije-

log Polja (1), Šavnika (1), Bara (1) i Podgorice (1) od kojih je najmlađi imao 58, a najstariji 93 godine starosti – saopštio je Institut.

Najviše oboljelih je u Podgorici 62, Beranama 16, Nikšića 15, Bijelom Polju 14, Ulcinju sedam, Herceg Novom šest, Cetinju, Baru i Tivtu pet, Kotoru tri, Budvi, Danilovgradu i Rožajama dva, Pljevljima, Mojkovcu, Andrijevici, Petnjici,

In memoriam Prof. dr Milenko Popović (1952- 2021)

Odlazak čovjeka koji je inspirisao

Kolašinu i Gusinju jedan.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.485.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 2.411.

U Podgorici je trenutno aktivnih slučajeva 845, Nikšiću

S poštovanjem prema njegovim sjenima, Prof. dr BOŽO MIHAILOVIĆ predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore

Kol centar: Dođite IJZ: Javite se u zak PODGORICA – Iako je Institut za javno zdravlje juče zvanično saopštio da će revakcinacija Astra Zenekom početi po utvrđenim terminima, svi koji su se interesovali preko kol centra da li da se danas jave, kada im je rečeno - odgođeni su za narednu sedmicu.

Operater kol centra juče je, na

pitanje novinara Pobjede kada može doći da se vakciniše, odgovorio da je vakcinacija u svim gradovima odložena za narednu sedmicu nakon praznika, te da tada počinje i masovna vakcinacija. Na drugo pitanje, da li se može doći na revakcinaciju koja je zakazana za 30. april, u drugoj smjeni,

Anonimna prijava protiv kandidata za člana Savjeta RTCG zbog plag

Drljević: Niko ne pravio takve greš

PODGORICA - Redakciji Pobjede dostavljena je anonimna prijava u kojoj se dr Veselin Drljević, kandidat za člana Savjeta RTCG-a, optužuje da je plagirao doktorsku disertaciju koju je 2018. godine odbranio na Alfa BK univerzitetu u Beogradu, ali je on te navode odbacio.

Ovi naši kameniti prostori su od davnina davali ljude posebne snage i intelektualne moći. To je naše istorijsko obilježje, određeno kao: neobičnost, odsječnost, čestitost i briljantna umnost. Sve je to, integralno uzevši, malo reći za kolegu Milenka Popovića, nedavno, neočekivano i na iznenađenje svih nas preminulog, kada je bio u punoj intelektualnoj snazi i zrelosti i kada je mogao da napiše još briljantnih radova, kao što je to činio više od četiri i po decenije svojeg plodnog i sadržajnog naučnog i pedagoškog rada.

Neobičan po mnogo čemu: načinu i vremenu rada, zapažanjima, osobitim i originalnim predlozima, nemirnog duha i njemu svojstvenih stručnih kovanica, otišao je ekonomista rijetko viđen na širim prostorima, jer je uvijek u njima i djelovao. Bio je jedan od najboljih studenata, među nas 950, na titogradskom Ekonomskom fakultetu, čija je osebnost bila zapažena od profesora još u prvom semestru, sada davne 1970. godine. Odmah poslije briljantnog završetka studija biran je za asistenta na istom fakultetu za oblast ,, Privredni razvoj“.

Specijalizirao je u Velikoj Britaniji problematiku odnosa privrednog razvoja i tehničkog progresa, kao njegovu predvodnicu, a zatim upisao magistarske studije na Univerzitetu u Beogradu, na kome je uspješno odbranio magistarsku tezu iz oblasti mjerenja izvora rasta jugoslovenske ekonomije. Baveći se najsavremenijim i najsloženijim ekonomskim problemima svakogvremena, odbranio je doktorsku disertaciju sa temom ,,Investicije u znanje i njihov uticaj na privredni rast“, pod mentorstvom poznatog jugoslovenskog ekonomiste prof. dr Ljubomira Madžara na Univerzitetu Crne Gore.

Predavao je na više univerziteta u zemlji i inostranstvu i bio prepoznatljivi istraživač u oblasti privrednog razvoja, tehničkog progresa, uticaja znanja na ekonomske fenomene, mjerenja uticaja pojedinih faktora na privredni rast i razvoj, tranzicije i drugog. Kao istraživač je radio u Centru za međunarodne studije Univerziteta u Torontu u Kanadi. Kao nezavisni istraživač je bio često angažovan od Svjetske banke i drugih relevantih međunarodnih institucija.

U okviru predavačke djelatnosti izvodio je nastavu iz više disciplina na redovnim, magistarskim i doktorskim studijama. U radovima je nastojao da što više „izmjeri“ uticaje raznih faktora na rast i razvoj ekonomije, stvarajući modele kao sredstvo za njihovo mjerenje. On je jedan od rijetkih ekonomista koji ih je mogao kreirati, zahvaljujući visokom nivou primijenjenih matematičkih znanja koje je posjedovao. Njegov nemirni duh se, iz privatnog života, transformisao u radove koje je stvarao i objavljivao u najpoznatijim ekonomskim časopisima. Bio je vrhunski profesionalac, ali i društveno angažovani intelektualac.

Bili smo nerazdvojni kolege i prijatelji, počev od prvih studentskih dana – pedeset godina bez zaokruživanja. Imao sam čast i zadovoljstvo da se sa njim družim i vodim rasprave o važnim ekonomskim problemima i dilemama. Svaki put sam poslije tih razgovora bio bogatiji (svježiji) za neki stav, misao ili ideju. U tome je bila njegova neobičnost, pa, može se sa sigurnošću reći, i neponovljivost. Njegova smrt je gubitak ne samo za njegovu porodicu i prijatelje, već i za ekonomsku misao Crne Gore, a i šire.

254, Pljevljima 219, Beranama 144, Bijelom Polju 136, Baru 111, Danilovgradu 94, Rožajama 75, Herceg Novom 67, Andrijevici 57, Ulcinju 50, Tivtu 48, Cetinju 47, Budvi 46, Kotoru 44, Mojkovcu 42, Tuzima 35, Kolašinu 30, Plavu 24, Žabljaku 16, Petnjici 11, Plužinama osam, Gusinju četiri i Šavniku četiri.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 97.080.

R.D.

Iako prve revakcine Astra Zenekom tr

- Zatečen sam takvim nečim. Ja sam saglasan za svaku provjeru tog mog doktorskog rada – kazao je za Pobjedu Drljević, dodajući da imaju institucije koje mogu da provjere njegov rad.

Tvrdi da nije plagirao doktorsku disertaciju.

- Pretpostavljam da niko neće namjerno napraviti takve greške.

Nisam ni ja – dodaje Drljević.

Nije mu, kaže on, jasno zašto je prijava anonimna, te kaže da treba javno da se pojavi taj neko ko se njime bavi.

Drljeviću je mentorka bila prof. dr Violeta Šiljak. Od beogradskog fakulteta još nijesmo dobili odgovore na upućena pitanja.

SPORNE STRANICE

Drljević je na Alfa BK Univerzitetu, odnosno Fakultetu za menadžment u sportu odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom – Perspektive razvoja sportskog turizma u Crnoj Gori. Međutim, u prijavi, koja je dostavljena našoj redakciji, izdvojeni su veći djelovi sadržaja iz tog rada koji su, bez citiranja, do slova prepisani iz dokumenta crnogorskog Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, iz perioda 2008. godine.

Tim resorom tada je rukovodio ministar Predrag Nenezić, a riječ je o dokumentu - Politika i Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine.

PODGORICA – U Crnoj Gori je prošle godine šest osoba preminulo usljed povreda na radu, dok je 17 teško povrijeđeno, saopšteno je na konferenciji Unije slobodnih sindikata, koja je organizovana povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu.

Zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihajlović kazala je da se ta asocijacija zalaže za ostvarivanje principa do-

Zatečen sam takvim nečim. Ja sam saglasan za svaku provjeru tog mog doktorskog rada – kazao je za Pobjedu Drljević. On je dodao da nije plagirao doktorsku disertaciju

ŠTO JE ISTINA: Veselin Drljević

Naime, Strategija na stranicama od 20. do 56. sadrži istovjetan sadržaj kao što je u doktorskoj disertaciji na stranicama od 94. do 108, te od 110. do 138. Strategija ukupno ima 93 stranice, a doktorska disertacija Drljevića 269.

ANONIMNE PRIJAVE

S druge strane, crnogorski Etički komitet je nacionalno tijelo, formirano 2019. godine, čiji zadatak je da, između ostalog, odlučuje i po prijedlogu za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta i to za one građane Crne Gore čiji je rad objavljen, odnosno kvalifikacija stečena van naše države. Nakon što je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nedavno smijenila članove komiteta, formiran je novi kojim predsjedava prof. dr Mara

Šćepanović.. Nijesu još počeli zvanično da rade, odnosno da se bave predmetima, jer nijesu donijeli poslovnik. Ovo tijelo ubuduće trebalo bi da razmatra i anonimne prijave.

Administarativni odbor nedavno je Drljevića, između ostalih, predložio da se izabere za člana Savjeta RTCG, a Skupština bi o tome trebalo da se izjasni na sjednici koja je zakazana 11. maja. Tokom intervjuisanja na Administrativnom odboru, Drljević je tada, pored ostalog, rekao da nije zadovoljan stanjem u RTCG i onim što on nudi, te da bi on uradio reorganizaciju u toj kući.

- Da vidimo koliko je onih koji i ne dolaze na posao, težiću ako budem izabran da pretresemo i svaki ugovor zaposlenih u RTCG - naveo je on.

Smatra da politički uticaj na uredništvo RTCG postoji, ali je

95. stranica doktorske disertacije

istakao da bi težio da ga svede na najmanju moguću mjeru.

BIOGRAFIJA

Drljević je, kako je navedeno u biografiji na sajtu Skupštine, diplomirao 1992. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Odsjek za istoriju i geografiju. Magistarske studije na temu „Finansiranje fud-

Unija samostalnih sindikata obilježila Svjetski dan zaštite i zdrav

Prošle godine na radu pog stojanstvenog rada, uz garantovanje osnovnih prava svih zaposlenih na rad u sigurnim uslovima i na način koji ne ugrožava njihovo zdravlje.

Ona je navela da je 2019. godine zbog povreda na radu poginulo sedam osoba, dok je 20 teško povrijeđeno.

Mihajlović je kazala da se po-

stavlja pitanje koliki je broj povreda na radu koje nikad nijesu prijavljene, posebno kada su u pitanju radnici angažovani na crno.

U USSCG, kako je dodala, vjeruju da je epidemija korona virusa ukazala poslodavcima, zaposlenima i donosiocima odluka na značaj socijalnog dijaloga.

- Kao i na značaj instituta predstavnika zaposlenih za zaštitu i zdravlje na radu, blagovremenog ulaganja u mjere prevencije i zaštitna sredstva i posebno na značaj adekvatnog pridržavanja mjera zaštite i zdravlja na radu - navela je Mihajlović.

Ukazala je da Crna Gora i ove godine Svjetski dan zaštite i

Društvo

Četvrtak, 29. april 2021.

9

e nakon praznika kazano vrijeme odgovoreno nam je isto – „dođite nakon praznika, rekli su da je vakcinacija odložena“.

Iako zakazani termin revakcinacije kod novinara Pobjede pada na današnji dan, nije dobijena poruka niti poziv kojim bi bio informisan da ne dolazi.

U gotovo isto vrijeme, Institut za javno zdravlje saopštava da

raspolaže sa dovoljnom količinom Astra Zeneka vakcine koja je neophodna za početak davanja druge doze, što znači da revakcinacija građana može da počne po redosljedu kojim je ranije zakazana.

Imunizacija tom vakcinom počela je u Podgorici 1. aprila, a revakcina je građanima koji su

se prvi vakcinisali zakazana već od danas. Oni koji imaju zakazan termin revakcinacije ovih dana nijesu dobili poruku ili poziv da je vakcinacija odložena.

Iz Centra za građansko obrazovanje juče su saopštili da se druga doza Astra Zeneka vakcinom odgađa, te da ,,Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje ovo pitanje hitno i jasno iskomunicira sa javnošću, s obzirom da se građani sa ovim suočavaju prilikom pokušaja revakcinacije“.

Na sajtu covidodgovor.me piše da je do sada vakcinisano 40.029 osoba, dok je drugu

giranja doktorskog rada

bi namjerno ške

dozu primilo 20.597, što je oko četiri odsto ukupnog stanovništva.

Iz Instituta su naveli i da će nove količine Astra Zeneka vakcine koje su predviđene za revakcinaciju stići u Crnu Goru preko Kovaks mehanizma, te da je termin koji su dobili bio kraj aprila. Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić -Bojović prije dvije sedmice je kazala da je imala direktnu komunikaciju sa Kovaks inicijativom te da je dobila odgovor da drugi kontingent od 25.000 doza stiže u prvoj nedjelji maja.

Sl.R.

balskih klubova u Crnoj Gori“ odbranio je 2012. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Visoke škole modernog biznisa iz Beograda biran je u zvanje docenta za naučnu oblast Menadžment i marketing.

Kao profesor istorije radio je u srednjim školama u Podgorici, a

Strategija na stranicama od 20. do 56. sadrži istovjetan sadržaj kao što je u doktorskoj disertaciji na stranicama od 94. do 108, te od 110. do 138. Strategija ukupno ima 93 stranice, a doktorska disertacija Drljevića 269 od 1998. godine na mjestu urednika sporta u dnevniku „Dan“.

U školskoj 2018/19. radio je i kao predavač na predmetima Liderstvo u turizmu i Liderstvo u ugostiteljstvu. Autor je dvije knjige i koautor jedne.

Godine 2002. izabran je na mjesto predsjednika Udruženja sportskih novinara Crne Gore, a od 2002-2006. godine bio je potpredsjednik Udruženja sportskih novinara Državne zajednice Srbija i Crna Gora. N.Đ.

Sa vakcinacije u Sportskom centru u Podgorici

Vanja Ćalović-Marković ocijenila da su promjene u sudstvu i tužilaštvu neophodne, ali upozorava

Legitimitet reforme od ogromnog značaja Traženje prečica nauštrb legitimnosti procesa i donošenje odluka iza bilo čijih zatvorenih vrata ne može biti dobro za demokratiju PODGORICA – Reforme tužilaštva i sudstva su neophodne i poželjne, ali brzina i želja za promjenama ne smiju biti važniji od kvaliteta ocijenila je za Pobjedu Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja ĆalovićMarković komentarišući činjenicu da su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, kao i dva sudska zakona upućeni u skupštinsku proceduru bez održavanja javne rasprave.

21. stranica Strategije crnogorskog Ministarstva turizma

I.M.

reba da počnu danas, nije izvjesno da će se to desiti, zdravstvene institucije zbunile građane

Nakon što je u ponedjeljak parlamentarna većina odlučila da umjesto Vlade, šefovi poslaničkih klubova budu predlagači Zakona o Državnom tužilaštvu, čime je izbjegnuta obavezna javna rasprava, dan poslije je i Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava obavijestilo javnost da je izradilo i uputilo u zakonodavnu proceduru prijedloge zakona o izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o sudovima.

Iz Ministarstva su saopštili da su predložene zakonske izmjene jednoglasno podržane od svih članova Sudskog savjeta, koji je osim prethodno datog pozitivnog mišljenja, donio odluku da sačeka sa objavljivanjem odluke o raspisivanju novog ogla-

Vanja Ćalović-Marković

sa za izbor predsjednika Vrhovnog suda, uz očekivanje da će predložene izmjene u najkraćem roku biti razmatrane i usvojene u Skupštini.

Izvršna direktorica MANSa je u izjavi za Pobjedu rekla da je nesumnjivo da ogromna većina u Crnoj Gori, ali i međunarodnih partnera, smatra da aktuelni tužioci nisu imali konkretne rezultate i da su pod političkom kontrolom.

- Na tome je trebalo graditi što širi konsenzus oko načina na koji treba izvršiti reformu. Legitimitet te reforme je od ogromnog značaja, kako bi se izbjeglo da i svaku sljedeću promjenu vlasti prati smjena tužilaštva. U tom smislu sam i predlagala da rasprava o tužilačkom zakonu bude organizovana u skladu sa standardima, da se u okviru nje razmotre iskustva iz drugih zemalja koja su imala sličnu društveno-političku situaciju, i da se nađu održiva rješenja koja će predložiti Vlada, a

ne poslanički klubovi – kazala je Ćalović-Marković.

Naglašavajući da je reforma tužilaštva neophodna, ona ističe da brzina i želja za promjenama ne smiju biti važniji od kvaliteta. Isto smatra, kako kaže, i što se tiče zakona koji se odnose na sudstvo.

- Promjene su neophodne, ali moraju biti urađene u skladu sa standardima. Vlada ne bi trebala da predlaže bilo koje, a posebno sistemske zakone, bez ozbiljne javne rasprave – kazala je Ćalović-Marković.

Prema njenim riječima, traženje prečica na uštrb legitimnosti procesa i donošenje odluka iza bilo čijih zatvorenih vrata ne može biti dobro za demokratiju.

- Nova Vlada bi na početku svog rada morala da pokaže spremnost da bude mnogo otvorenija od prethodnih i da uključi građane u donošenje mnogo većeg broja odluka – zaključila je ĆalovićMarković. D.MIHAILOVIĆ

vlja na radu

ginulo šest osoba zdravlja na radu dočekuje bez zvanične statistike i evidencije na radu i profesionalnih oboljenja.

- Nemamo referentnu ustanovu koja utvrđuje profesionalna oboljenja iz kojeg razloga većina zaposlenih u Crnoj Gori, koja boluje od nekog profesionalnog oboljenja, nije u mogućnosti da

to dokaže i uživa benefite po tom osnovu - kazala je Mihajlović.

Kako je rekla, nije formiran ni Zavod za medicinu rada, kao institucija koja bi trebalo da otkloni sve te nedostatke.

Prema riječima Mihajlović, Pravilnik o načinu utvrđivanja profesionalnih oboljenja u Crnoj Gori nije revi-

Naći rješenje za radnike u KAP-u Članica Izvršnog odbora USSCG i predsjednica Sindikata metalskih i rudarskih radnika Sandra Obradović apelovala je na

nadležne da što hitnije nađu rješenja za radno angažovane u Kombinatu aluminijuma u stečaju.

Ona je podsjetila da zapo-

diran od 2004. godine.

- On sadrži zatvorenu listu profesionalnih oboljenja na kojoj se nalazi svega 56 oboljenja. Minimum za zemlje

Evropske unije je 62 oboljenja.

Samo lista u zemljama EU sadrži oko 250 oboljenja - navela je Mihajlović.

Kako je dodala, na spisku Me-

sleni u tom kolektivu od 2013. godine nijesu koristili odmor, imali porodične i redovne sistematske preglede, niti mogućnost zašti-

đunarodne organizacije rada je 106 oboljenja sa mogućnošću utvrđivanja novih.

Mihajlović je poručila da će se USSCG zalagati za revidiranje

te inspekcijskih organa.

- Sve se odvija pod plaštom stečaja i neobaveznosti bilo kojeg organa i institucije da vode računa o onom najvrednijem, a to su život i zdravlje zaposlenih građana – kazala je ona.

Pravilnika o načinu utvrđivanja profesionalnih oboljenja u Crnoj Gori i predložiti da se kovid-19 nađe na listi profesionalnih oboljenja.

N. K.

10

Društvo

Četvrtak, 29. april 2021.

Dok spoljni ekspert Ministarstva prosvjete danima udara po Nebojši Šofrancu, premijer bi da odbrani resor, ministarku i opravda njenog savjetnika

Krivokapić: Vuković se pokajao, rekla mi je Bratić PODGORICA - Spoljni ekspert u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Vladimir Vuković pokajao se zbog uvreda i neprimjerenog ponašanja prema novinaru TVCG Nebojši Šofrancu, i želi da mu se izvini, prenio je novinarima u parlamentu premijer Zdravko Krivokapić.

- Mislim da svaki novinar treba da ima status službenog lica i to sam preporučio ministarki.

Ministarka Vesna Bratić me je obavijestila da se Vuković pokajao i da želi da se izvini našem najboljem sportskom novinaru - saopštio je Krivokapić u holu parlamenta nakon premijerskog sata.

Ovaj je „obrt“ uslijedio nakon nekoliko dana tokom kojih je ministarka Bratić, u čijem resoru je spoljni ekspert angažovan zvanično ćutala, a savjetnik Vuković tvrdio da ništa ružno nije napravio prilikom dočeka sportiste Petra Liješevića kada je provocirao novinara Šofranca, vrijeđao ga, određujući mu čak kada i gdje može da dobije izjavu od boksera, a takvo šikaniranje sve vrijeme prenosio tokom „lajv“ uključenja na Fejsbuk.

Premijer Krivokapić je juče rekao i da zna da je Vuković „završio određene aktivnosti koje su ga preporučile“ za radno mjesto u resoru prosvjete.

Dodao je da mržnja nije „prirodna za nas“, kao i da sve što se događa on vidi kao ,,doživljaj oslobođenja koji još nijesmo definisali“.

POKAJNIK

Iskrene želje Vukovića, posredno saopštene javnosti kroz usta premijera, kojem je to, pak, saopštila ministarka Bratić, ne poklapaju se sa stavovima spoljneg eksperta Vukovića na društvenim mrežama.

Danima nakon događaja na aerodromu, Vuković na svom Fe-

Šokirala ih ministarka Medijski savjet za samoregulaciju je najavio da će tražiti od premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića da se odrede prema ponašanju ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić koja nije osudila napad na novinara Nebojšu Šofranca.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da su šokirani takvom činjenicom kao i time da ljudi koji rade za Vladu mogu nesmetano da vrijeđaju i ponižavaju novinare na radnom zadataku.

- Skandalozno je da kabinet ministarke Bratić nije osudio ponašanje njihovog uposlenika na aerodromu. Vrhunski cinizam je tvrdnja da je Vuković pomogao novinaru Nebojši Šofrancu da napravi intervju sa bokserom Liješevićem. Ovakvo izvrgavanje ruglu jednog ozbiljnog incidenta je nešto što još nijesmo čuli od bilo kojeg resora i iz bilo koje Vlade u istoriji Crne Gore. Ovakvo cinično ismijavanje napada na novinare od strane jednog vladinog ministarstva još nigdje nije zabilježeno ni u jednoj evropskoj zemlji - naglasio je on.

K.J. Vuković snima Šofranca unutar zgrade aerodroma na dočeku sportiste Liješevića

Smatram da ništa ružno nijesam napravio i ako neko od mene na ovaj način traži bilo kakvo javno izvinjenje, ili tome slično, to od mene neće dobiti, bez obzira na posljedice - izjavio je policiji Vuković. On je na Fejsbuku napisao da o Šofrancu i dalje ima „vrlo loše mišljenje“.

Uslijedio je, navodno, obrt - Krivokapić pokušava da odbrani i ministarku Bratić i Vukovića. Pamćenje javnosti i odgovornost institucija su, izgleda, sporedne jbuk profilu udara po Šofrancu, komitama, dičeći se svojim pedigreom. Dakle, na istom tom nalogu posredstvom kojeg je uživo prenosio maltretiranje „našeg najboljeg sportskog novinara“, kako je Šofranca nazvao i premijer u čijoj je Vuković Vladi angažovan.

Tako je Vuković u ponedjeljak naveo da su Šofranca „Milo Đukanović i ostala balafurdija“ preko njegovih leđa htjeli da naprave žrtvom.

- I dalje imam vrlo loše mišljenje o Nebojši Šofrancu i treba da kaže na čije je insistiranje otišao u policiju kada se tiče mene – napisao je Vuković u ponedjeljak.

Prethodno, u objavi u kojoj je na Fejsbuku podijelio sadržaj svoje zvanične izjave policiji od 25. aprila povodom incidenta na aerodromu, Vuković je naveo da ako neko od njega očekuje da će da se izvini zbog toga – to se neće desiti.

- Smatram da ništa ružno nisam napravio i ako neko od mene na ovaj način traži bilo kakvo javno izvinjenje, ili tome slično, to od mene neće dobiti, bez obzira na posljedice. Ovo kažem zbog toga što je neko politički i na vrlo smišljen način cijeli slučaj podigao na nepotreban nivo, naveo je, između ostalog Vuković u izjavi policiji čiji je sadržaj po-

dijelio na Fejsbuku, dodajući da je to potvrdila i prethodna izjava Šofranca povodom događaja.

On je obrazložio da mu Šofranac nije bio u fokusu, već doček sportiste Liješevića, kojeg, kako je naveo, lično poznaje, kao i njegovu porodicu.

Naveo je da se obratio Šofrancu nakon što ga je narod ispred pozvao da izađe riječima: „Šofro, Srbine, izađi Šofro“. „Izađi Šofro, slobodno, ovo je častan narod, ovo su Srbi koji tebi neće ništa, iako si o njima svašta pisao, ovo nije narod kao oni (misleći na komite)“ – objasnio je Vuković, u izjavi poptisanoj u policiji, to na koji

Dva dana nakon imenovanja, Đačić smijenjena sa mjesta v.d. direktora OŠ „Ristan Pavlović“ u Pljevljima

Novi direktor Vojislav Kasalica medijima objavljena njena fotografija sa šajkačom i kokardom i guslama.

PODGORICA – Vršiteljka dužnosti direktora Osnovne škole ,,Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojana Đačić smijenjena je sa te funkcije samo dva dana po imenovanju, nakon što je u

Da je Đačić smijenjena, potvrdio je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, koji je rekao da mu je to potvrdila ministarka prosvjete Vesna Bratić, prenosi Slobodna Evropa.

Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić na to mjesto je imenovala profesora Vojislava Kasalicu, piše portal Pljevlja.

Ministarstvo prosvjete se nije oglašavalo povodom razrješenja i postavljenja direktora pljevaljske škole, kao ni povodom cjelokupne situacije koja je uzburkala javnost protekla dva dana.

Kasalica dugo radi kao profesor istorije i geografije u toj obrazovnoj ustanovi, a nalazi se i na spisku 200 pljevaljskih prosvjetnih radnika koji su krajem juna prošle godine dali podršku ,,Srpskoj pravoslavnoj crkvi u odbrani naših

svetinja“, kao i Đačić.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je za Slobodnu Evropu kazao da će provjeriti da li je ,,razlog za smjenu sa dužnosti Đačić samo lično svojstvo, pripadnost srpskom narodu ili su to neki drugi opravdani i na zakonu utemeljeni razlozi“. Bjeković je poručio da je iluzija da su društvene mreže, a time i profili, privatni prostor korisnika.

- To nije tačno. Imate Zakon o javnom redu i miru koji društvene mreže tretira kao javno mjesto. I to je kraj priče – rekao je Bjeković. Đačić, koja je i profesorica razredne nastave, juče je u kratkoj izjavi za Pobjedu negirala da je profil na Tviteru na kojem su iznošeni uvredljivi i šovinistički stavovi njen.

Ona je odbila da komentariše autentičnost fotografije na kojoj nosi šajkaču sa kokardom.

K. J.

Zdravko Krivokapić i Vladimir Vuković

način se nadovezao na skandiranje okupljenih.

Vuković je dalje saopštio da mu je Šofranac odgovorio, „Ne brini se ti, to je jedan narod“.

- Pitao sam ga: „A je li, sad je jedan narod, a do prije mjesec nisi tako pričao. Ponovio sam mu da mu ovaj narod neće ništa – stoji u Vukovićevoj izjavi.

Policiji je pojasnio da je Šofrancu kazao „ trenutno si najpopularniji na mreži, narod piše komentare“. Između ostalog Vuković je precizirao da je rekao Šofrancu da izjavu od Liješevića ne može dobiti unutar zgrade aerodroma, već ispred i sugerisao sportisti da ipak da izjavu Šofrancu. Sve vrijeme je bio pored, kako se „ne daj bože neko ne bi našao da uvrijedi novinara“.

ATMOSFERA

Doček Liješevića na aerodromu protekao je uz političke prvake DF-a, veličanje Srbije, uz trobojke sa ocilima.

U takoj atmosferi, odvijao se Vukovićev prenos uživo i njegovo ispitivanje i cinično ismijavanje novinara Šofranca.

Vuković je nekada bio zvanični predstavnik Stranke srpskih radikala u Crnoj Gori. Sada je spoljni konsultant u Ministarstvu prosvjete a za njegove stavove i uključenja na društvenim mrežama ne reaguje, odnosno ne prepoznaje odgovornost poslodavac – Vlada.

Takav je stav prije dva dana, posredno zauzelo i Ministars-

tvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, jer se zvanično nije oglašavalo o napadu na novinara na zadatku.

Nezvanično, prema pisanju medija, iz Bratićkinog resora naveli su da je Vuković nastupao na aerodromu lično, a ne službeno, i da nije u njihovoj nadležnosti, odnosno da ga ne mogu sankcionisati jer nije stalno zaposlen. I to uprkos činjenici što je u javnosti ukazano na nedopustivo ponašanje prema novinaru, kao i potencijalno kršenje etičkog kodeksa i nedopustivog ponašanja državnih službenika, koje ih obavezuje i u nastupima mimo posla.

U međuvremenu, premijer obavještava novinare da se Vuković pokajao a da mu je to prenijela Bratić, koja nije našla za shodno da o tome saopšti direktan stav javnosti.

Stav se nije čuo ni nakon otvorenog pisma 22 novinara i intelektualca koji su osudili ćutanje ministarke Bratić na napad na Šofranca i tražili od nje da raskine ugovor o saradnji Ministarstva na čijem je čelu sa Vladimirom Vukovićem.

- Ukoliko se ne oglasite i Vukoviću ne otkažete saradnju, potvrdićete da ste zaštitnica polusvijeta, besprizornih izgrednika i huligana, a da je Vaša politika i Ministarstvo na čijem ste čelu njihova sigurna kuća – naveli su u otvorenom I. PERIĆ pismu.

Hronika

Četvrtak, 29. april 2021.

11

Godina robije za izazivanje nacionalne mržnje PODGORICA – Nikšićanin Aleksandar Jovanović osuđen je juče u podgoričkom Višem sudu na godinu zatvora, zbog izvršenja krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Presudu je izrekla sutkinja Vesna Kovačević.

Prema navodima optužnog prijedloga, Jovanović je 26. avgusta 2020. godine, na svom Instragram profilu, podsticao na mržnju protiv pripadnika srpske nacionalnosti i javno vrijeđao Srbe: ,,Srbe na vrbe“, „Ubij, zakolji, da Srbin ne postoji“.

Sutkinja Kovačević je u obrazlo-

ženju presude rekla da je kao olakšavajuću okolnost prilikom odmjeravanja kazne cijenila to što je optuženi izrazio kajanje.

-Otežavajuće okolnosti na strani ovog optuženog su što je više puta osuđivan. Za prodaju droge osuđen je na tri i po godine zatvora,

kao i za napad na službeno lice, ugrožavanje sigurnosti i ugrožavanje javnog saobraćaja – pojasnila je sutkinja Kovačević.

Ona je dodala da je sud cijenio i trenutnu situaciju u društvu i državi, pa je izrekao kaznu od godinu zatvora.

Srpski Blic objavio da je raspisana potjernica za vođom kavačkog klana

Zvicera traže zbog više naručenih likvidacija

PODGORICA - Srbija je raspisala potjernicu za Radojem Zvicerom, vođom kavačkog klana, zbog sumnje da je povezan sa više likvidacija u toj zemlji, piše Blic.

Prema nezvaničnim informacijama tog lista, srpski istražni organi su pokrenuli istragu protiv Zvicera zbog sumnje da je naručio brojna ubistva na teritoriji Srbije.

Vjeruje se da je Zvicer učestvovao u organizaciji najmanje tri ubistva u Srbiji i regionu i regrutovanju novih članova klana u Srbiji, preko Veljka Belivuka.

Drugi Zvicerov bitan saradnik u Beogradu, prema pisanju Blica, bio je Nikola Vušović, zvani Džoni, koji je, prema operativnim policijskim podacima, vođa vračarskog klana.

Kako je Pobjeda objavila prošle sedmice, crnogorski istražitelji su, zajedno sa kolegama iz evropskih zemalja, došli do operativnih saznanja da su likvidaciju Podgoričanina Milića Minje Šakovića naručili i finansirali navodni vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i njegov blizak saradnik Milan Vujotić.

Zvicer je obuhvaćen istragom kada su srpski istražitelji radeći na prikupljanju dokaza za grupu Veljka Belivuka došli do njega. Dio dokaza prikupljen je kroz tu istragu, a dio je dostavljen iz Holandije. Na osnovu tih dokaza, prije nekoliko dana uhapšena je i grupa koju predvodi Slobodan Kašćelan.

Iako je Pobjeda imala infor-

Vjeruje se da je Zvicer učestvovao u organizaciji najmanje tri ubistva u Srbiji i regionu i regrutovanju novih članova klana u Srbiji, preko Veljka Belivuka

Radoje Zvicer

macije o učešću srpskih istražitelja u rasvjetljavanju teških zločina, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je to demantovao na konferenciji.

Na pitanja Pobjede ko je raspisao potjernice za „najtraženijim osobama“ i da li je Srbija učestvovala u rasvjetljavanju zločina, Abazović je kazao da „se zna o kome se radi, o osobi čiji identitet je juče objavljen, o jednom od vođa kavačkog klana koji je najtraženiji i koji je mozak mnogih

aktivnosti te kriminalne grupe koje su sprovodili u Crnoj Gori“.

–I druge države su imale interesovanje i potraživanje, ali se to ne odnosi na državu koju ste pomenuli – odgovorio je Abazović.

Poručio je i da ako je neko drugi htio, zemlje regiona, da uzmu ,,slavu“ crnogorskoj policiji i državu označi kao nekog ko štiti kriminalni milje i pravi probleme drugima, sada su odgovorili i pokazali da Crna Gora može da radi ono što ne mogu

ni ozbiljnije države godinama.

Likvidacija Šakovića spriječena je u martu, kad su inspektori identifikovali osumnjičene pripadnike te kriminalne organizacije.

Prema saznanjima Pobjede, holandske vlasti obavijestile su crnogorsku policiju da se priprema težak zločin i tako inicirale akciju kojom je spašen Šaković.

Više operativaca iz bezbjednosnih službi nekoliko zemalja bilo je uključeno u razotkrivanje djelovanja distribucije kokaina na prostoru skandinavskih zemalja. Prateći rute ovih kriminalnih grupa došli su do kavčana i detaljnog plana likvidacije Šakovića. O tome su obavijestili crnogorske istražitelje, dostavili saznanja o sumnjivim osobama i uputili ih da isprate i provjere dokaznu građu sa kojom su raspolagali.

Samo 18 dana nakon što je razotkrivena kriminalna grupa koja je planirala ubistvo Milića Šakovića, crnogorska policija je pretresla kuću Radoja Zvicera u Kotoru.

Tada inspektori nijesu zatekli Zvicera u kući a, kako sumnjaju istražitelji, napustio je Crnu Goru. Prilikom pretresa oduzeto je više predmeta.

Radoje Zvicer izbjegao je smrt krajem maja 2020. godine kada je teško ranjen u Kijevu. Napadači su ubrzo uhapšeni i označeni kao članovi škaljarskog klana.

A.R.

Branioci vođe kavačkog klana i dvojice njegovih saradnika uložili žalbu na odluku o pritvoru

Advokati traže da se Kašćelan, Vučković i Kažić brane sa slobode PODGORICA – Branioci jednog od vođa kavačkog klana Slobodana Kašćelana i njegovih saradnika Vladimira Vučkovića iz Herceg Novog i Zorana Kažića, koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije i ubistvo, uložili su žalbu na odluku vijeća Višeg suda da im se odredi pritvor, potvrđeno je Pobjedi.

Kašćelan i još pet osoba uhapšeni su prošle sedmice. Odlukom sudije za istrage pušteni su da se brane sa slobode, ali je nakon nekoliko sati preinačena odluka sudije Miroslava Bašovića i donijeto je rješenje da se ponovo uhapse.

Bašović je utvrdio da nema dovoljno dokaza da su Kašćelan, njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković (46) iz Herceg Novog, Kotorani Miloš Radonjić

(35), Krsto Maroš (43), Zoran Kažić (46), kao i Podgoričanin Darko Prelević (31) nastanjen u Pljevljima – počinili djela za koja ih policija i tužilaštvo terete.

U rješenju sudije za istragu navedeno je da je razlog puštanja na slobodu nedostatak konkretnih dokaza koji bi potvrdili osnov sumnje da su osumnjičeni počinili krivična djela koja im policija stavlja na teret.

Kao članovi kriminalne organizacije označeni su: Slobodan Kašćelan (58) iz Kotora, Radoje Zvicer (49) iz Kotora, Radoje Živković (35) iz Nikšića, Milan Vujotić (39) iz Podgorice, Dragan Knežević (40) iz Kotora, Vladimir Vučković (45) iz Nikšića, Srđan Jurišević (48) iz Tivta, Zdravko Perunović (45) iz Nikšića, Miloš Radonjić (45)

iz Kotora, Krsto Maroš (38) iz Kotora, Darko Prelević (30) iz Pljevalja, Aleksandar Dragićević (35) iz Podgorice, Zoran Kažić (45) iz Podgorice i Milan Knežević (43) iz Podgorice.

Na presu Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da se sumnja da je ova kriminalna grupa počinila jedno ubistvo, ali da ne isključuju mogućnost da ih je bilo više.

Tada predstavnici policije nijesu saopštili ime osobe koju je, kako se sumnja, likvidirala ova grupa.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je kazao tada da je ovo ,,najjači udarac mafiji u posljednjih deset godina“ i da su uhapšene najtraženije osobe.

Pomoćnik direktora Uprave policije i rukovodilac sektora za borbu protiv kriminala, De-

jan Knežević je kazao da je rad na ovom predmetu odrađen u saradnji partnerskih službi, posebno zemalja Zapadnog Balkana, a značajnu pomoć, kako je kazao, imali su od EUROPOL-a.

Akcija je započeta krajem februara, saradnjom holandske policije, bezbjednosnih službi Belgije i Velike Britanije, kada su istraživali narko kartele i došli do dokaza protiv kavačkog klana. Značajne informacije crnogorska policija dobila je iz Srbije, nakon hapšenja Veljka Belivuka, bliskog saradnika „kavčana“ i njegove grupe. Tokom marta istražitelji su prikupili dokaze za hapšenje grupe označene kao kavački klan zbog pripremanja likvidacije Milića Šakovića u Podgorici, među kojima su i srpski državljani.

A. R.

-Sud ne može da prihvati da nijeste bili svjesni svog djela – kazala je sutkinja Kovačević obraćajući se optuženom Jovanoviću.

-Nijesam želio da širim mržnju.

Javno se izvinjavam svima koji su se osjetili uvrijeđenim – rekao je Jovanović u završnoj riječi.

B.R.

Nikšićanin osuđen zbog objavljivanja uvredljivog sadržaja na Instagram profilu

Sedam mjeseci zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje PODGORICA - Nikšićanin Stefan Kovačević juče je u podgoričkom Višem sudu osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, kada je na svom Instagram profilu napisao tekst sa uvredljivim sadržajem prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti.

Kako se navodi u optužnom prijedlogu državnog tužioca Zorana Vučinića okrivljeni Kovačević je na svom Instagram profilu napisao: „Na tursku mušku glavu ne diži pušku, ti to možeš bolje, stoka se nožem kolje…“ Prema navodima presude, koju je izrekla sutkinja Vesna Kovačević, okrivljeni je bio svjestan svog djela i ovakvim objavljivanjem podsticao na mržnju prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti.

- Za ovo krivično djelo je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Sud je

imao u vidu olakšavajuću okolnost – mladost okrivljenog (u vrijeme izvršenja djela imao je 19 godina života).

Sud je imao u vidu trenutnu situaciju u društvu i državi, pa je izrekao kaznu od sedam mjeseci zatvora. Ovu poruku ste držali šest mjeseci, čime je pokazana upornost – rekla je sutkinja Kovačević.

Sa druge strane, advokat Veselin Lukovac je naveo da zbog sporne objave nije došlo do bilo kakvih posljedica prema pripadnicima islamske vjeroispovjesti.

On se pozvao i na Izvještaj centra za socijalni rad i staranje, u kome se navodi da Kovačević nije shvatio značenje i težinu sadržine objave koju je postavio na Instagramu, što ukazuje da nije bio svjestan posljedica.

Kovačević je prilikom davanja odbrane kazao da nije imao namjeru da izaziva nacionalnu i vjersku mržnju.

B.R.

Suđenje tužiocu Gruju Radonjiću i dvojici optuženih za krivično djelo zelenaštvo

Branioci tražili da se vještak izjasni koliko je novca isplaćeno na ime kamate KOTOR - Advokat Mitar Mugoša, branilac okrivljenog Gruja Radonjića, koji se zajedno sa Nikolom Pajovićem, Aleksandrom i Aleksandrom Đurapčević tereti za krivično djelo zelenaštvo, predložio je sudu da se dopuni nalaz i mišljenje vještaka finansijske struke, što je odobreno.

I drugi branilac, advokat Stefan Jovanović predložio je da se vještak finansijske struke u dopuni nalaza decidno izjasni koliko je novca Đurapčević isplatio na ime kamate Nikoli Pajoviću. On je predložio i da se izvrši uvid i u rješenje Osnovnog suda u Podgorici od 1. 7. 2020. godine koje se odnosi na sudsku rehabilitaciju osuđenog Nikole Pajovića.

Državni tužilac od suda je tražio da mu se omogući rok kako bi se u izjasnio o prijedlogu za dopunu nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke zbog čega je sutkinja Momirka Tešić pretres odgodila za 27. maj. Na jučerašnjem suđenju je konstatovano da je obavljen uvid u 4 DVD-a dostavljenih sudu uz zapisnik o pretresanju elektronskih uređaja od 20. maja 2017. godine na ime oštećenog Danila Pejovića, kao i uvid u tri DVD-a koji su dostavljeni uz izvještaj Stručne službe za informacione tehnologije i digitalne dokaze SDT od 31. januara 2018. godine.

Prema optužnici kotorskog tužilaštva, novac na kamatu uzimao je vlasnik podgoričke firme Montenegro prevoz Danilo Pejović. Svi okrivljeni su

Radonjić: Vijesti i Dan odustali, samo Pobjeda nije Okrivljeni Grujo Radonjić, nakon završetka suđenja, u holu suda, u prolazu, obratio se novinarki Pobjede riječima: „Tvoj direktor ne odustaje od ovog suđenja”. Na pitanje novinarke da pojasni takvu tvrdnju, Radonjić je kazao: Pa, odustali su i Vijesti i Dan, samo Pobjeda nije. A zna dobro tvoj direktor o čemu se radi - prokomentarisao je Radonjić.

Drugi okrivljeni u ovom postupku, Nikola Pajović imao je primjedbu zašto se u tekstovima sa suđenja navode njihova puna imena i prezimena.

-Pedofilima stavljate inicijale, a nama puna imena i prezimena- upućena je primjedba novinarki Pobjede.

ranije negirali krivicu.

Advokat Mitar Mugoša ranije je konstatovao da se iz dosadašnje finansijske dokumentacije ne može izvesti zaključak da je Radonjić dao pare na kamatu ili da je iskoristio loše stanje u firmi Pejovića. Mugoša je istakao da je i dalje nepoznanica, što je ključna stvar za ovo krivično djelo, visina navodne kamate koju je Pejović plaćao Radonjiću za pozajIv. K. mljeni novac.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 29. april 2021.

HERCEG NOVI: Opštinski tim za zaštitu i spašavanje traži da zdravstvene vlasti pooštre mjere

Zabraniti muziku uživo, utakmice i treninge

HERCEG NOVI - Opštinski tim za zaštitu i spašavanje će od Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja tražiti zabranu izvođenja muzičkog programa uživo u ugostiteljskim objektima, do 10. maja, u susret vaskršnjim praznicima i lokalnim izborima koji će biti održani 9. maja – saopšteno je na-

kon jučerašnje sjednice tog tijela.

Takođe, od IZJ i Ministarstva zdravlja zahtijevaće da se u koordinaciji sa Fudbalskim savezom Crne Gore obustavi održavanje utakmica i treninga tokom narednih 15 dana, odnosno do poboljšanja zdravstvene situacije u klubovima.

Kako su obrazložili na takav

Uspjela akcija NVO Crnogorci Danilovgrad

Krv dalo 30 humanista DANILOVGRAD – Akciji koju su organizovali NVO Crnogorci Danilovgrad i Zavod za transfuziju krvi Kliničkog centra Crne Gore odazvalo se 45 građana od kojih je krv dalo 30.

Prema riječima predstavnika te nevladine organizacije Ivana Kadovića njegovi sugrađani su ko zna koji put pokazali i dokazali veliku humanost.

- Ovo je treća akcija za 14 mje-

seci. Zahvaljujemo Zavodu za transfuziju krvi i Centru za kulturu. Mi ćemo i dalje ne samo na ovaj način biti u službi svih građana rodnog mjesta i naše države - kazao je Kadović.

Iz Zavoda su zahvalili organizatorima i davaocima. Podsjetili su da krv može donirati zdrava osoba starosti između 18 i 65 godina u nekom od osam organizacionih djelova Zavoda za transfuziju krvi.

B.K.

korak odlučili su se jer je uočena pojava klastera kod nekoliko fudbalskih klubova iz Herceg Novog.

- Apelujemo na sve političke subjekte i aktiviste da se strogo pridržavaju propisanih epidemioloških mjera, a tokom izbornog dana 9. maja izbjegnu okupljanja u izbornim štabovima, kao i da rezultate tokom izborne

noći sačekaju u svojim domovima – navedeno je u saopštenju.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje u Herceg Novom je 67 aktivno oboljelih od kovida-19, juče je registrovano šest novooboljelih. Takođe, registrovano je 170 zaraženih na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana. Ž.K.

GRAĐANIMA UPUĆEN APEL DA POŠTUJU MJERE: Herceg Novi

ULCINJ: Na javnoj raspravi nacrt strategije zapošljavanja do 2025. godine

Korona zatvorila 901 radno mjesto Predviđeno da se tokom pet godina broj nezaposlenih smanji 15 odsto (svede na 1.036), da se poveća broj malih i srednjih preduzeća (sa 656 na 700), a broj mlađih od 30 godina na evidenciji Biroa rada sa 385 smanji na 288. Stariji od 40 godina čine više od 40 odsto ukupnog broja nezaposlenih

ULCINJ - Usljed pandemije kovid-19, broj zaposlenih u Ulcinju je u 2020. godini značajno smanjen, u oktobru je iznosio 4.180 što je blizu nivoa iz 2011. godine.

To je navedeno u Nacrtu strategije zapošljavanja (2021-2025) koju je pripremio Sekretarijat za privredu i ekonomski razvoj.

PLANOVI

TREĆA AKCIJA ZA 14 MJESECI: Juče u Danilovgradu

KOTOR

BAR

Vakcinacija izdavalaca smještaja

Iz budžeta za sport 78.000

KOTOR - Opština je kreirala e-mail vakcinisise@kotor. me na koji se građani iz sektora turizma, s akcentom na vlasnike privatnog smještaja, mogu prijaviti za vakcinaciju protiv kovid-19 – saopšteno je iz lokalne uprave.

Masovna imunizacija će, saopšteno je iz Opštine, u tom gradu krenuti početkom maja, a punkt za vakcinaciju je određen u Centru kulture u Škaljarima.

- Prvu vakcinu će simbolično, primiti predsjednik Opštine Vladimir Jokić – navedeno je u saopštenju.

C.G.

BAR - Lokalna uprava je raspisala konkurs za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2021. godinu kojima Opština nije osnivač ili suosnivač.

Za tu namjenu je budžetu planirano 78.000 eura.

Pravo učešća na konkurs imaju klubovi, koji su registrovani na teritoriji Bara, nakon godinu od osnivanja, a takmiče se u sportu koji je regulisan jedinstvenim sistemom takmičenja u okviru nadležnog nacionalnog saveza, kao i sportsko-rekreativna društva, sportske organizacije lica sa invaliditetom, školska i studentska sportska društva. Rok za podnošenje prijava je 12. maj. V.K.V.

U dokumentu koji je na javnoj raspravi piše da se zaposlenost u Ulcinju kretala od 4.122 (2011.) do 5.081 (2019). Nezaposlenih je 2011. bilo 850 a 2019. godine 1.219.

Odnosno, zaposlenost je bilježila rast od 2011. do 2016. da bi se nakon smanjenja tokom 2018-2019. ponovo povećala u prvom dijelu 2020. godine.

Strategijom je predviđeno da se tokom pet godina godina broj nezaposlenih smanji 15 odsto (svede na 1.036), da se poveća broj malih i srednjih preduzeća (sa 656 na 700), a broj mlađih od 30 godina na evidenciji Biroa rada sa 385 smanji na 288. Jedan od ciljeva jeste i da se znatno poveća broj nezaposlenih uključenih u obrazovanje i osposobljavanje, sa četiri koliko je bilo 2019. godine na najmanje 60 godišnje.

Sa stanovišta obrazovne strukture nezaposlenih najviše je srednjekvalifikovanih.

Tokom 2011-2019. njihovo učešće u ukupnom broju nezaposlenih je smanjeno sa 52,7 na 39,4 odsto. Sa druge strane, broj visokokvalifikovanih i niskokvalifikovanih je značajnije povećan. U strategiji je naveden podatak da su 2011. godine visokokvalifikovani nezaposleni činili 9,4 odsto ukupne nezaposlenosti , dok je taj procenat na kraju 2019. bio na nivou od čak 17,8.

IZAZOV

Kao veliki izazov za lokalno tržište rada istaknut je upravo značajan procenat niskokvalifikovane radne snage na evidenciji nezaposlenih.

-Naročito su u tom dijelu ugrožene žene.

Dodatni izazov su stariji od 40 godina,

EPIDEMIJA NANIJELA EKONOMSKU ŠTETU: Ulcinj

Raste broj nezaposlenih žena Od 2011-2019. učešće žena u ukupnoj nezaposlenosti Ulcinja se povećavalo. Žene su 2011. godine činile 42,9 odsto ukupnog broja nezposlenih, da bi 2019. predstavljale 61 odsto .

- Posmatrano po polu i obrazovanju, broj nekvalifikovanih nezaposlenih žena se 2019. povećao u odnosu na 2011. i porastao za 3,5 puta (VI 2020. u odnosu na 2011). Takođe, zabilježen je i značajan rast broja visokokvalifikovanih nezaposlenih žena (2,4 puta). Takvo stanje ukazuje na potrebu kreiranja dodatnih mjera u cilju veće aktivacije

koji čine više od 40 odsto ukupnog broja nezaposlenih – piše u strategiji.

Sa druge strane, navode, da mladi ispod 30 godina čine više od četvrtine ukupno nezaposlenih te da je skoro trećina na Birou bez radnog staža.

- To predstavlja dodatnu potrebu kreiranja politika zapošljavanja koje će obuhvatiti

žena na tržištu rada – piše u strategiji.

Autori ocjenjuju da se povećanje broja žena u ukupnoj nezaposlenosti može jednim dijelom objasniti izmjenama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti 2016. godine, ali i nepovoljnim stanjem na lokalnom tržištu rada budući da se broj nezaposlenih posljednje dvije godine povećavao.

-Blizu sedam procenata je porasla nezaposlenost žena na kraju drugog kvartala 2020. u odnosu na kraj 2019. godine usljed krize izazvane pandemijom kovid-19 – objašnjeno je u strategiji.

sve kategorije nezaposlenih. Dakle, politike i mjere zapošljavanja bi trebalo usmjeriti na najosjetljivije grupe na tržištu rada.

U tom slučaju, poseban akcentat je potrebno staviti na nezaposlene žene, dugoročno nezaposlene, niskokvalifikovane i nezaposlene starije dobi kako bi se uključili na tržište rada – piše u strategiji.

D.Š.

PLJEVLJA: Opština i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine potpisali ugovor PLJEVLJA - Agencija za zaštitu prirode i životne sredine uradiće studije zaštite za gorni tok rijeke Ćehotine i Gradskog parka.

To je predviđeno ugovorom o donaciji, vrijednoj 19.400 eura, koji su potpisli ta institucija i Opština 16. aprila.

- Opština je, prepoznajući biodiverzitetske i kulturno-istorijske vrijednosti, pejzažne atraktivnosti i važnost očuvanja prostora gornjeg toka rijeke Ćehotine, ugovorom o donaciji u iznosu od 11.500 eura obavezala Agenciju

Izradiće studije zaštite za Ćehotinu i Gradski park

da od aprila do oktobra 2021. godine izradi studiju zaštite sa ciljem stvaranja polaznih osnova za valorizaciju Ćehotine na održiv i ekološki prihvatljiv način – saopšteno je iz lokalne uprave.

Prema nacionalnoj strategiji biodiverziteta pljevaljski Gradski park predložen je za zaštitu u kategoriji spomenik

prirode, a Prostornim planom opštine preporučena je zaštita tog prostora.

- Zato je Opština obavezala Agenciju da u prvom kvartalu 2022. godine izradi studiju zaštite tog područja. Za taj posao su opredijeljena sredstva od 7.900 eura – navedeno je u saopštenju.

Gradski park je najinteresan-

tnija kultivisana zelena površina u gradu, prema projektu je podignuta 1953. godine.

Opština je ranije potpisala ugovor o saradnji sa NVO Ecoteam u skladu sa kojim je ta organizacija, kao zajednički doprinos izradi studije zaštite gornjeg toka rijeke Ćehotine, obezbijedila od 8.000 eura. A.S.

Crnom Gorom

Četvrtak, 29. april 2021.

Bar: Obilježena 100. godišnjica od rođenja Stane Tomašević-Arnesen

Revolucionarka, ali i drugarica i dama

Bar – kolijevka otpora fašizmu

BAR - Stana Tomašević-Arnesen je inspirisala omladinu, ne samo u Crnoj Gori i Jugoslaviji, već širom Evrope, da se odupre pošasti XX vijeka, fašizmu, ali, ona je i danas pouka i poruka, naša učiteljica i naše ogledalo čulo se na skupu posvećenom crnogorskoj heroini koji su organizovali Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, Udrženje boraca i antifašista Bar i Opština Bar. Omaž je održan povodom 80 godina od početka antifašističke borbe u našoj zemlji i 100 godina od rođenja Stane Tomašević-Arnesen, hrabre revolucionarke, političke komesarke i prve žene ambasadorke u poratnoj Jugoslaviji, jednoj od ličnosti koje su snažno obilježile našu antifašističku borbu, začetu u njenom rodnom gradu, Baru, 13. jula na Virpazaru.

NAGRADA

Predsjednik Opštine Dušan Raičević kazao je da je bila jedna od prepoznatljvih ličnosti Drugog svjetskog rata, hrabra i odlučna.

- Pamtimo je i po pričama njenih savremenika, koje pojedine ljude čine posebnim, a takvih priča o Stani ima napretek. Bar se ponosi činjenicom da je jedna takva partizanka rođena u našem gradu, i da Stana Bar nije nikad zaboravila. O tome svjedoče njene brojne posjete, a jedna nagrada u obrazovanju nosila je njeno ime - kazao je Raičević.

Stana Tomašević-Arnesen rođena je 28. aprila 1921. godine.

Zbog očeve službe, školovala se i odrastala u raznim mjestima bivše Jugoslavije, a rat je zatekao kao učiteljicu u selu

SJEĆaNJE Na CrNOGOrSKU HErOINU: Juče u Baru

Bila je jedna od prepoznatljivih ličnosti Drugog svjetskog rata, hrabra i odlučna. Politička komesarka i prva žena ambasadorka u poratnoj Jugoslaviji, jedna je od ličnosti koje su snažno obilježile našu antifašističku borbu, začetu u njenom rodnom gradu, Baru, 13. jula na Virpazaru Vrulja, kod Pljevalja.

Diplomata i donedavno, ambasador Crne Gore u Vašingtonu, Nebojša Kaluđerović kazao je da je ona bila jedna od prvih žena - boraca, koje su se nalazile na funkciji političkog komesara.

- Da je sudbina opredijelila da u mnogim stvarima bude prva i najbolja, potvrđuje i činjenica da je od samog početka rata bila u prvim borbenim redovima. Nakon izbijanja ustanka u Crnoj Gori, jula 1941. godine, primljena je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije kazao je Kaluđerović. Kako je dodao Stana Tomašević-Arnesen je u svemu nosila barjak pa je ostala zapamćena i kao prva žena ambasadorka u SFRJ, i to

KOLaŠIN: Iz budžeta stočarima namijenjeno 80.000 eura

Mehanizacija treba njivama i livadama KOLAŠIN - Jedna od slabih tačaka kolašinskih poljoprivrednih gazdinstava je nedostatak mehanizacije. Nedovoljno je prije svega motokultivatora i motokosačica sa priključcima. Zbog toga je od ukupno 80.000 eura opredijeljenih za podršku poljoprivredi, 20.000 eura usmjereno za nabavku motokultivatora i motokosačica sa priključcima.

Poljoprivredna domaćinstva sa najmanje jednom muznom kravom, ili sa 10 priplodnih ovaca ili koza, odnosno sa pola hektara pod ratarskim i voćarskim kulturama – mogu da se kandiduju sa dobijanje podrške u mehanizaciji.

Podrška je predviđena i za izgradnju objekata na poljoprivrednom gazdinstvu. Za nju će biti izdvojeno 15.000 eura a za ovu vrstu podrške mogu da konkurišu stočari sa najmanje tri muzne krave ili 30 muznih grla ovaca ili koza. Oni koji odluče da počnu da se bave poljoprivredom, takođe će imati podršku iz opštinskog budžeta. Fond namijenjen njima je 10.000 eura a uslov je da bavljnje poljoprivredom započnu sa dvije muzne krave, odnosno sa 20 ovaca ili koza.

Procijenjeno je da treba podržati stočare u procesu čuvanja mlijeka, pa je za nabavku aparata za mužu opredijeljeno 10.000 eura a mogu da konkurišu stočari sa najmanje tri muzne krave, odnosno 30 muznih ovaca ili koza. Za nabavku fotovoltažnih sistema na katunima predviđeno je od 1.000 do 5.000 eura.

Dr.D.

kao izuzetno uspješan i sjajan diplomata.

Dodao je da je uprkos ličnim i životnim nedaćama, zadržala čvrstinu i dostojanstvo ličnosti, uz otmeno i elegantno držanje.

- Bila je drugarica i dama - kazao je Kaluđerović.

ODLIKOVANJA

Stana Tomašević-Arnesen je nosilac Partizanske spomenice 1941. i drugih stranih i jugoslovenskih odlikovanja, među kojima i Ordena Bratstva i jedinstva prvog reda. Cijela njena porodica učestvovala je u NOR-u.

Zapamćena je i fotografija te jedinstvene žene, u partizanskoj uniformi, koju su engleski

avioni sa lecima bacali u savezničkim državama, pozivajući omladinu Evrope da slijede njen primjer. Ti leci, sa osmjehom hrabrosti, prkosa i lakoće umiranja za ideale slobode, bačeni su i u Oslu, u Norveškoj.

Zato su Stanu u toj zemlji, kada je postala ambasadorka, dočekali kao staru poznanicu.

Predsjednik UBNOR-a Bara, Đuro Marković, naglasio je da je Stana bila simbol jugoslovenskog partizanskog antifašizma, i Crnogorka.

- Nije bila srpska ambasadorka, niti srpska heroina. Bila je i ostala naše gore list, Crmničanka, Crnogorka i Jugoslovenka - kazao je Marković.

Diplomata, Nebojša Kaluđerović, naglasio je da Stane Toma-

Predsjednik Opštine Dušan Raičević podsjetio je da je Bar kolijevka otpora fašizmu i mjesto prve oslobođene teritorije u okupiranoj Evropi.

- Trinaestog jula 1941. godine, zapaljena je baklja slobode na Balkanu, istog dana kada je Crnoj Gori 1878. godine, na Berlinskom kongresu, priznata nezavisnost.

U Mišićima i slobodarskom Virpazaru započeo je organizovani otpor okupatoru naše države. Barani su se od tada borili širom Jugoslavije i ostavljali svoje živote u klancima Sutjeske, Neretve i nebrojenim drugim bitkama, od Vardara do Triglava.

Jedno od svjedočanstava NOB-a je i koncentracioni logor u Baru, formiran septembra 1942. godine, kroz koji je, samo za jednu godinu, prošlo preko 10.000, a strijeljano 180 zatvorenika - kazao je Raičević.

Istako je da će na tom mjestu opština podići spomenik i na taj način odati počast stradalnicima, ali, kako je naveo, iskazati i zahvalnost i solidarnost sa nesrećnim ljudima, kao i uputiti poruku ,,da se ne zaboravi“.

šević ne možemo i ne želimo da se sjećamo samo sa istorijske distance.

- Ona je i danas pouka i poruka.

Ona je danas, naša učiteljica, naš primjer i naše ogledalo. Da bismo mogli sve te poruke da shvatimo, ne smijemo je zaboraviti - zaključio je Kalađurević.

Stana Tomašević-Arnesen umrla je 1983. godine u Beogradu.

Generalni sekretar SUBNORa i antifašista Crne Gore, Dragan Mitov Đurović, koji je vodio program posvećen sjećanju na istorijsku ličnost, istakao je, da je ,,sjećanje jedini raj koji vječno traje“, te da ne smijemo zaboraviti da je ,,iz crvene petokrake iznikla nova Crna Gora“.

V.K.V.

Okončana akcija suzbijanja opasnog insekta u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću i Kotoru

Larve litijaša uklonjene sa 600 hektara šume PLJEVLJA – Akcija uništavanja i sprečavanja razvoja larvi štetnog insekta borovog litijaša uspješno je ovog proljeća sprovedena na više od 600 hektara i to u područnim jedinicama Podgorica, Danilovgrad, Nikšić i Kotor – saopštila je Uprava za šume.

Kako navode iz tog državnog organa na osnovu redovnog inspekcijskog pregleda i analize stanja na terenu, uočene su na granama stabala crnog bora i bora munike, bijela gnijezda borovog litijaša.

- U toku proljeća suzbijanje borovog litijaša vršeno je mehaničkom metodom uz pomoć teleskopskih makaza i to sasijecanjem i spaljivanjem grančica na kojima se nalazio gundelj (gusjenično gnijezdo borovog litijaša). Posebna pažnja prilikom uklanjanja te štetočine posvećena je kulturama koje se nalaze pored magistralnih puteva i turističkih objekata, odnosno na onim mjestima gdje šume imaju turističko pejzažni značaj – navedeno je u saopštenju.

NaJUSPJEŠNIJE SE IZVODI U PrOLJEĆE: Uništavanje larvi

Iz Uprave za šume dodaju da je pravovremenom reakcijom i uspješno sprovedenim mjerama uklanjanja gundelja, u veoma kratkom roku, spriječen dalji razvoj te zaraze, koja ukoliko se ne reaguje, može imati velike posljedice po šume.

Takođe navode kako će nastaviti da aktivno prate stanje na terenu i kao i prethodnih godina, pravovremenim intervencijama nastojati da spriječe razvoj larvi borovog litija-

ša, ali i svih drugih štetnih insekata.

Borov litijaš (Thaumatopoea pityocampa), poznat u narodu i pod nazivom borov četnik, jedan je od najvećih štetočina bora. Ime je dobio po specifičnom ponašanju gusjenica, koje preko dana miruju u gnijezdima, a tokom noći u potrazi za hranom napuštaju gnijezdo, uvijek postrojene u redove, poput čete vojnika. Ujutru se u istom poretku vraćaju u gnijezdo.

A.S.

13

CEDIS

Isključenja u 14 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Bar: od 9 do 14 h Arbneš; od 7:30 do 18 h Gornje Briske, Livari, Tejan, Koštanjica, Matguž, Bar bilje, Kacići, Runje, Bobovište i Bljace.

Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Buče, dio Štitara.

Bijelo Polje: od 8 do 9 h Ravna Rijeka, Majstorovina, Božovića Polje, Slijepač Most, Bojišta, Rakita, Mijatovo Kolo, Gilinoge, Pali, Jabučina, Gevčina, Okladi; od 8 do 18 h Božovića Polje, Slijepač Most, Mijatovo Kolo, Pali, Jabučina, Gevčina, Tusto, Okladi; od 17 do 18 h Ravna Rijeka, Majstorovina, Božovića Polje, Slijepač Most, Bojišta, Rakita, Mijatovo Kolo, Gilinoge, Pali, Jabučina, Gevčina, Okladi; od 8 do 12 h Ravna Rijeka; od 13 do 16 h Banje Selo.

Cetinje: od 8 do 16 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Sretnja, Slatina; od 9 do 11 h dio Danilovgrada oko autobuske stanice, doma zdravlja i pijace.

Herceg Novi: od 8 do 16 h Lučići, Beci, Prijevor, Malta, Konjevići.

Kotor: od 9 do 13 h Gornja Lastva, Markov Rt, Stoliv; od 9 do 12 h Prčanj dio potrošača oko palate Tre sorele.

Kolašin: od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari; od 8 do 15 h Đuđevine.

Mojkovac: od 9 do 15 h Pobrsijevići, Stevanovac, Slatina, Jakovići, Jokići, Gojakov i ć i , O s re d i n a , Z a b o j, Crvena Lokva, Gostilovina, Kaludra, Bistrica, mHE ‘Bistrica, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilovina; od 9 do 14 h Stričine.

Nikšić: od 8 15:30 Miločani, dio Vira, dio Gornjeg Polja i Zavrha, Zavraca, Dio Vilusa, Vilusi - Carine i Rudinice.

Pljevlja: od 7:30 do 18 h Jakupov Grob; od 9 do 17 h Potoci, Morajice.

Rožaje: od 9 do 14:30 h selo Gornja Lovnica; od 9:30 do 14 h dio sela Grahovo; od 7:30 do 18 h dio sela Bać, Granit Mont Separacija, Kajevići, TV repetitor, Džudževići, Jalanica.

Plav: od 9 do 14:30 h dio sela Đurička Rijeka.

Ulcinj: od 8 do 15 h Donja Kolomza, Pistula, Gač, Brdela, Možura, Gornja Briska Gora, Zoganje, Donja Briska Gora, Darza, Sveti Đorđe, naselje Kruče Hije, ispod hotela ,,Vidikovac“.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti C.G. odgođeni.

14

Kultura

Četvrtak, 29. april 2021.

Uspjeh književnice Katarine Sarić

Nagrada za „Smrt Madam Dupin“ PODGORICA - Knjiga „Smrt Madam Dupin“ književnice Katarine Sarić nagrađena je specijalnim priznanjem na ovogodišnjem konkursu kraljevačke kuće „Poetikum“.

Kao najinovativnija među 148 pristiglih rukopisa, knjiga „Smrt Madam Dupin“ objavljena je u specijalnoj, najvrjednijoj „Poetikumovoj“ ediciji „Ine Svetlosti“.

Pisac i publicista Ivan Novčić, glavni i odgovorni urednik ove izdavačke kuće, naveo je u svom obrazloženju za specijalnu nagradu da knjiga Katarine Sarić posjeduje „ snažan, emancipatorski ženski poetski glas“.

- Duboka intimistička poezija, ujedno je i emancipatorski ženski glas koji nerijetko preispituje sebe, ne namećući principe žigosanja spoljašnjeg svijeta, naprotiv, duboko ulazi ispod kore sopstvenog egzistencijalnog i emotivnog udesa – zapisao je Novčić u obrazloženju.

Na poetički postupak Katarine Sarić osvrnula se i članica žirija Milica Milenković.

- Autorkina poezija je svojevrsno post-egzistencijalističko

putovanje, predstavljeno kroz poetske mentalne slike i urbane fotomorgane u jeku neokapitalizma - zapisala je Milenković.

Katarina Sarić je dobitnica „Reading’s Balkan“ rezidencije za 2021, kao i jedina crnogorska književnica koja će nastupati na ovogodišnjem banjalučkom festivalu „Imperativ“.

Poezija zastupljena u zbirci „Smrt madam Dupin“ nedavno je prevedena na albanski, italijanski, njemački, francuski, grčki, španski, nepalski i kineski jezik. Knjiga će biti u prodaji od 5. maja, u beogradskim knjižarama „Vulkan“ i „RoD. E. man“.

Objavljena antologija na ruskom jeziku

Poezija Vujovića u knjizi „Trideset tri“ PODGORICA – Crnogorski pjesnik Sreten Vujović zastupljen je u antologiji svjetske poezije, pod nazivom „Trideset i tri“. Antologija obuhvata 33 pjesme od 33 autora sa svih krajeva svijeta, a njihovu poeziju na ruski je preveo Eldar Ahkadov.

- Zahvaljujem svim autorima na ukazanom povjerenju: svaki od 33 pjesnika mi je poslao pisanu dozvolu da prevedem i objavim njegove pjesme – objavio je na svom Fejsbuk nalogu Eldar Ahkadov.

Pored Vujovića, u antalogiji su zastupljeni i autori iz Bangladeša, Belgije, Bosne i Hercegovine, Kine, Kolumbije, Kostarike, Češke, Francuske, Indije,

Premijera ovog programa biće održana večeras, u 20 sati, u KIC-u „Budo Tomović“, a „Balkan Youth Jazz Orchestra“ predstaviće se sjutra u podne publici na Cetinju, u okviru proslave obilježavanja Međunarodnog dana džeza – 30. april, na Dvorskom trgu. Besplatne ulaznice se mogu preuzeti na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati, a broj mjesta je ograničen.

Ovaj neobičan sastav mladih muzičara iz regiona formiran je u okviru jednogodišnjeg projekta „Balkan Youth Jazz Orchestra“, koji od juna prošle godine sprovodi nevladina organizacija Jazz Art, pod pokroviteljstvom Fonda za Zapadni Balkan i u saradnji s partnerima iz regiona: Fakultetom muzičke umjetnosti Beograd i Muzičkom akademijom Univerziteta „Goce Delčev“ Štip, kao i lokalnim partnerom KIC „Budo Tomović“.

Vladimir Botev i Gordan Spasovski iz Sjeverne Makedonije, Simona Strungaru i Sebastian Burneci iz Rumunije, Ivan Jovanović, Damjan Jovičin i Nevena Pejčić iz Srbije, David Mastikosa iz Bosne i Hercegovine, Mak Mutrić iz Hrvatske, i Rok Nemanič, iz Slovenije, autori su deset novih kompozicija koje će „Balkan Youth Jazz Orchestra“ izvesti pod upravom džez eksperata – mentora i profesora Antonija Kitanovskog (Muzička akademija Univerziteta „Goce Delčev“ Štip) i Vladimira Nikolova (Fakultet muzičke umjetnosti Beograd).

ZNAČAJNA PROMJENA

Kombinacija isku i mladalačke stra

Članovi orkestra tokom jedne od posljednjih proba u KIC-u

Da smo ovo radili prije dvadeset godina, ne znam da li bismo dobili dvije kompozicije, jednostavno nije bilo mladih kompozitora – rekao je Kitanovski novski je zvučno ime regionalne scene i u razgovoru za Pobjedu ne krije zadovoljstvo što je dio ovog projekta i što ponovo radi u Crnoj Gori.

- U Crnoj Gori mi je uvijek lijepo, jer dolazim zbog muzike, tako da sam uvijek sa prijateljima, jer smo zaljubljeni u istu stvar. Tako da ovdje nemam neprijatelja i dopada mi se vazduh i mirnije je nego u Skoplju – rekao je Kitanovski u pauzi između proba u KIC-u „Budo Tomović“.

Vrlo je zahvalan urednici muzičkog programa KIC-a Maji

Popović koja je svu svoju energiju uložila da ovaj program bude realizovan, da se svi okupe u Podgorici, uprkos virusu koji još uvijek uspijeva da presloži priorete, a kultura na tom spisku nema zavidnu poziciju.

- Stalno je inspirativno kad radiš sa mladim ljudima. Koliko oni mogu da nauče iz mog iskustva, koje oni nemaju, a ja imam pošto sam mator, oni imaju mladalačku strast i ja stalno učim od njih. I znam šta će biti sad na probi, kad se ja umorim skroz i mislim da su se oni umorili, oni će tražiti još. Tako da

ćemo večeras sigurno da tjeramo do 11 – rekao je Kitanović dok se dio orkestra zagrijavao u pozadini.

Po njegovom mišljenju, ovi su projekti veoma značajni.

- Nekoliko sam sličnih radio sa mladim ljudima i neke ekspertske časove držao u državama i godinama kasnije čujem reakcije, javljaju mi se momci i djevojke i kažu da im je u svemu tome nešto promijenilo život.

Ili su klasičari postali džezeri ili se neka značajna promjena desila u njihovom životu – rekao je Kitanovski uz prisjećanje da

Dramske serije i njihov potencijal suočavanja sa prošlošću tema onlajn disk Indonezije, Izraela, Italije, Kosova, Moldavije, Rumunije, Nepala, Nizozemske, Filipina, Poljske, Portugala, Slovačke, Južne Koreje, Španije, Tadžikistana, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Urugvaja. R. K.

Osvojili četiri prve nagrade

U kategoriji „Klasika“ prvu nagradu osvojila je Ksenija Đalović, učenica VI razreda, a njena vršnjakinja iz klase Lana Milanović dvije – u kategoriji „Klasika“ i „Muzika 21.vijeka“. Valentina Lukić, učenica VII razreda, prvu nagradu je osvojila u kategoriji „Muzika 21. vijeka“.

Njihova profesorica klavira Jelena Dobrković istakla je da je veoma ponosna na svoje vrijedne i talentovane učenice. Posebno zadovoljstvo joj predstavlja što je njihov

PODGORICA - Deset potpuno novih džez kompozicija koje će biti premijerno izvedene 29. i 30. aprila i cijeli jedan omladinski orkestar, „Balkan Youth Jazz Orchestra“, zatvoriće manifestaciju „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori“.

Profesor Antonijo Toni Kita-

Uspjeh učenika muzičke škole u Baru

BAR - Učenice klavira u ŠOMO „Petar II Petrović Njegoš“ briljirale su osvojivši čak četiri prve nagrade ovog mjeseca na onlajn takmičenju „International Youth Music Competitions“ u Atlanti, SAD.

Balkanski džez orkestar zatvara „Mjesec poštovanja džeza“ koncerti

rad ocjenjivao žiri kojeg čine eminetni profesori klavira i izvođači.

- Ono što je zanimljivo i nama veoma korisno sa ovog takmičenja je da smo dobili povratne informacije od strane žirija – reference šta su i kako ocjenjivali, kao i na čemu još treba raditi. Pohvalili su izvedbu sve tri učenice - kazala je prof. Dobrković. Članovi žirija posebnu pažnju su obratili na tehničke elemente, muzikalnost i način interpretacije.

- Zadatak našeg poziva je da zamišljamo i napravimo savršen plan, oslanjajući se na osluškivanje srca, razuma, ruku, šaka, dlanova, zglobova, prstiju i predstavimo ono što nam unutrašnji glas pjevuši - poruka je žirija ovog internacionalnog takmičenja.

V. K. V.

PODGORICA – Umjetnost, posebno filmovi i televizijske serije, mogu bitno da utiču na prihvatanje prošlosti i suočavanje sa prošlošću, ali su umnogome zavisni i u sinergiji sa političkim momentom – zaključak je onlajn panela „Dramske serije kao ideološki alat i katalizatori promjene“, koji je emitovan na Fejsbuk stranici Sarajevo film festivala.

Prvo treba progov sopstvenim greška

Diskusija je organizovana u skolopu programa „Suočavanje sa prošlošću“ SFF-a, a na ovu temu govorli su filmski kritičar Jurica Pavičić, istoričar Dragan Markovina, reditelj i kreator serije „Porodica“ Bojan Vuletić i dramaturškinja Ines Mrenica, dok je program moderirao Robert Tomić Zuber.

PRIHVATANJE

Priča o tome kad društva počinju suočavanje sa prošlošću počinje, kako je Pavičić kazao, sa prihvatanjem sopstvenih neugodnih stvari.

- Ne onda kada radimo filmove o tome kako su drugi ubili nas, već o tome kako smo mi učinili da stradaju drugi. To jeste povezano sa političkim procesima. Filmovi koji slojevitije opisuju događaje devedesetih u Srbiji, BiH i Hrvatskoj počeli su se prikazivati poslije 2000. godine, kada su počele da se rasvjetljavaju neugodne

Kadar iz jedne od epizoda serije „Porodica“

strane vlastite uloge u ratu. Ne treba zaboraviti da se takvi filmovi događaju u specifičnom političkom trenutku – onom koji se kod nas naivno zvao „normalizacija“. Ne smijemo da zaboravimo da su to sve festivalski filmovi,

koji su više orijentisani ka publici vani, a ne domaćoj – objasnio je on.

Serije, mišljenja je Mrenica, jesu katalizator promjena u našem društvu i preuzele su funkciju filmova.

- Danas se rade sa filmskim sredstvima i govore priče koje filmovi ne mogu. Ja ne znam šta se dogodilo da ljudi nemaju koncentraciju da gledaju film dva sata, ali mogu da bindžuju seriju po cijelu noć. Serije ne samo da su u stanju

Kultura

Četvrtak, 29. april 2021.

U Podgorici održan okrugli sto o moći i značaju pisane riječi za mlade

je i njemu promijenio život trenutak kada je prvi put čuo džez gitaru.

- Poslije deset sekundi sam riješio da nemam drugi izbor u životu, to hoću da radim do kraja – rekao je Kitanovski.

Kada je proces rada u pitanju, esencijalna je saradnja i prilika da članovi orkestra vide gdje su u odnosu na druge, čime mogu nadoknaditi nedostatke. Nije želio da izdvaja niti jednu od kompozicija koju pripremaju, ali na insistiranje je priznao da mu po senzibilitetu najviše leži djelo Davida Mastikose, višeg asistenta na Kompoziciji na banjalučkoj Akademiji umjetnosti.

- Najviše mi se dopada dinamika te kompozicije, glasno i tiho.

To je jedan element muzike koji kompozitori ne koriste često.

Nekako je najvažnija harmonija, melodija, ritam, što to su osnovni djelovi muzike. Po mom mišljenju u muzici ima važnijih djelova. Jedan od njih je dinamika, pa onda izraz, kako odsviraš, kako fraziraš, te „sitne“ stvari koje se ne uče baš u školama, posebno ne u Kompoziciji, što su malo sa strane, ali mislim da „tamo leži zec“ i on je baš takvu kompoziciju napravio. Inače sve kompozicije su izvanredne na svoj način, tu se vidi svačija individualnost, to je važno... Da smo ovo radili prije dvadeset godina, ne znam da li bismo dobili dvije kompozicije, jednostavno nije bilo mladih kompozitora. Kako se proširilo i obrazovanje, uglavnom visoko, ali i po srednjim školama, sad ih ima mnogo više. Isto bi bio problem i sa mladim muzi-

Cilj je napraviti najbolju muziku u datom trenutku Pripreme za prvi sastanak svih muzičara su, kako je rekao Antonijo Toni Kitanovski, bile „u glavama“ aktera ovog muzičkog projekta, ali vjeruje da će do prvog koncerta svi biti spremni.

- Problem je da napravimo zvuk, vidjećemo. Cilj nam je da kad dođe do koncerta napravimo najbolju muziku što možemo i znam da će biti dobro. Neke stvari već sad zvuče tako da ih možemo izvoditi na koncertu.

Opet, ovo su mladi ljudi, neki od njih se prvi put susrijeću sa ovakvom muzikom, neki prvi put sviraju džez, ali nema drugog načina da nešto naučiš i stekneš iskustvo ako se ne napravi nešto ovakvo – optimističan je Kitanovski.

čarima. Prije dvadesetak, ili prije 40 godina kada sam ja počinjao, svirao sam sam nekoliko godina, jer nije bilo nikog ko je svirao džez – ispričao je Kitanovski.

NEMA TREME

Kitanovski je istakao da kod „modernih klinaca“ koji čine i ovaj orkestar nema treme.

- Zamolio bih publiku da dođu i da saslušaju nešto izuzetno. To je velika grupa mladih muzičara iz regiona i mladih kompoizitora, jer ovakvu priliku možda neće imati godinama. I da ne budu mnogo oštri u kritikama, jer je glavno da svi podrže orkestar i ove muzičare – zamolio je.

D. ERJAVŠEK

kusije na Sarajevo film festivalu

voriti o kama

da mijenjaju naš svjetonazor i romantizovani odnos prema prošlosti, nego mijenjaju i scensku umjetnost. Ne treba potcjenjivati moć pokretnih slika. Vjerujem u funkciju filma i serija da se ljudi poslije njih osjećaju bolje, a autori možda neće promijeniti svijet, ali imaju ideju o tome. Veliki problem leži i u načinu finansiranja. Onaj koji daje novac ima idološke uslove pod kojim ćete snimati – ispričala je Mrenica.

Iako su se mediji promijenili, te su serije postale gledanije od filmova, Markovina misli da one ne pokreću ništa. Bilo koje autorsko djelo je posljedica promjene društvene svijesti, a ne inicijator.

- Serije su posljedice spremnosti društva da se kritički ili ne odnosi prema nečemu. Sada smo u situaciji da sve može proći jer imamo veliki broj što javnih, što komercijalnih televizija. Ako se procijeni da postoji interesovanje za neku temu, bilo ona sa liberalnog, lijvog ili desnog spektra obrađena, to će se pustiti i doći do velikog broja ljudi. Iako mi možda jesmo iznova u

nacionalizmu 90-ih, ohrabrujuća je činjenica da nacionalisti nijesu mogli da ostvare monopol nad istorijskom istinom, mahom zahvaljujući ljudima iz moje generacije i nešto starijim koje ne doživljavaju državne politike, nego se bave onim čime žele. Bojim se samo da to ide ka tome da svi rade stvari za svoju publiku, što bi moglo da umanji komunikaciju između podijeljenih društvenih grupa – kazao je Markovina.

GLAD

Kratka serija „Porodica“ Bojana Vuletića, koja prati posljednjih 48 sati Slobodana Miloševića prije hapšenja, izazvala je, kako je kazao, ogromno interesovanje publike i medija, ali i poprilično drugačije reakcije. Obrađujući ovakvu temu, kako je rekao, vodio se primjerom Olivera Stouna.

- Glad u Srbiji za serijama je ogromna, a sada se iznalaze najrazličitije teme. Ozbiljan je ekomonski, ali i donekle politički, interes u svemu tome. Zanimljivo je da zaista sada ne moraju da se prave samo lagane priče, već prvi put možemo da se bavimo neprijatnim temama. Mi, kao umjetnici, možemo da ih stavimo u koncept nečega što djeluje zabavno i tako se prodaju neke ideje i stopiraju cenzure, ako postoje. Ne zaboravite, umjetnici uvijek mogu da umuvaju neke simbole i govore o neprijatnim stvarima na zabavn način – kazao je Vuletić.

S. V.

Književnost je potrebna djeci od najranijeg doba D. MALIDŽAN

ima u Podgorici i na Cetinju

ustva asti

15

PODGORICA – Okrugli sto na temu „Moć i uloga književnosti za djecu i mlade u savremenom društvu“ održan je juče u JU Muzeji i Galerije Podgorice, u okviru manifestacije „Dani Dragana Radulovića“. Zaključeno je da je druga polovina dvadesetog vijeka važno doba dječije književnosti u Crnoj Gori, kao i da se još uvijek nije rodio pjesnik za djecu poput Dragana Radulovića, te da nema naznaka da će ga još biti.

Na ovu temu iz književno-teorijskog aspekta govorili su prof. dr Zorana Opačić, koja se uključila putem Zoom-a, prof. dr Sofija Kalezić, prof. dr Svetlana Kalezić-Radonjić, prof. dr Dušanka Popović i prof. dr Milun Lutovac.

Kalezić je podsjetila da su osnovna obilježja Radulovićeve poezije prefinjen senzibilitet za dijete i tanana osjećajnost, bliska poimanju života i svijeta mališana. Ona je kazala da je Radulović jedan od najznačajnijih domaćih kulturnih poslenika za djecu i mlade. Ukazala je na njegovu briljantnu biografiju i značaj koji je stekao.

- Od svih pisaca za djecu iskazao je misao „da pisati za djecu znači uvijek biti u zavičaju i biti dijete, drugar svojih čitalaca“ – rekla je Kalezić.

Jedna od zanimljivijih Radulovićevih zbirki, prema njenim riječima, publikovana je 1994. godine u Beogradu, stvorena sa Duškom Trifunovićem, Ljubivojem Ršumovićem i Mošom Odalovićem, pod nazivom „Lirski poker“.

Lutovac je istakao da se Radulo-

Sa okruglog stola juče u Muzejima i galerijama

vićeva poetika nezadrživo razvija u pravcu igre i radosnih spojeva riječi u kojima se osjeća i bol i razigranost njegovoj pjesmi.

- Tek nakon dubljeg poniranja u njegove stihove, koji nadolaze poput mora, privikavanje na čuda svakodnevnice, izranja pjesnik koji je oblilježio jedan prostor i vrijeme – rekao je Lutovac.

Svako književno djelo, kako je kazao, izazov je razumu, jer je smisao između zbilje o kojoj se govori i jezika kojim se govori.

Kalezić-Radonjić je govorila o književnoj sceni za djecu i mlade, kao i o pet autora koji su oblježili književnu scenu od 2000. godine u Crnoj Gori, a to su: Dejan Đonović, Žarko Vučinić, Velimir Radović, Igor Golubić i Nataša Šotra.

- Nove tendencije i literarna

energija je obilježila savremenu scenu u Crnoj Gori – kazala je Kalezić-Radonjić i dodala da se pozicioniranje crnogorkse književnosti za djecu i omladinu vezuje za period od 1953. godine i pojave romana Čeda Vukovića „Svemoćno oko“. Činjenica da smo bili dio velikog sistema, kako je kazala, poboljšao je pristup dječijoj književnosti i stvorilo uslove da se ona razvije.

- To istovremeno govori o jugoslovenskom sistemu, koji jeste bio opterećen komunističkom ideologijom, ali je sa druge strane imao nešto što mi danas u kontekstu dječije književnosti nemamo. Taj sistem je imao sistem. Znao je da od najmanjih nogu treba početi sa tom pričom, pa su u tom smislu djelovali – kazala je Kalezić-Radonjić.

Samo dva slučaja zaraze koronom na eksperimentalnom koncertu

Organizatori konačno vide svjetlo na kraju tunela PODGORICA - Samo šest osoba od pet hiljada koliko je prisustvovalo eksperimentalnom koncertu indi pank benda „Love of Lesbina“ u Barseloni je nakon koncerta bilo zaraženo korona virusom. Za četiri osobe su istraživači zaključili da su korona virusom zaraženi negdje drugo.

U martu je katalonski bend održao koncert da bi se ispitao model masovnog okupljanja u toku pandemije. Uslov je bio da svih pet hiljada posjetilaca nose maske tokom cijelog koncerta i da odrade test neposredno pred ulazak u salu, no nijesu bili u obavezi da poštuju fizičku distancu.

Test je bio uključen u cijenu karte za sve ljubitelje ovog benda. Maske su bile tipa FFP2, ventilacija je sve vrijeme bila aktivna i svi su imali pravo da koriste toalete.

Koncert je održan 27. marta u dvorani „Sant Đordi“, a organizovali su ga lokalni promoteri u saradnji sa regionalnom vladom, ljekarima i jednim institutom za istraživanje AIDSa, piše britanski list „Gvardijan“, a prenose portali.

Dio učesnika eksperimentalnog koncerta

U utorak je na konferenciji za novinare specijalista za zarazne bolesti Josep Maria Ljibrea potvrdio da ništa ne upućuje na to da je do prenosa virusa došlo tokom pomenutog događaja, a članovi benda su se oglasili putem svog Tviter naloga.

- Nadamo se da će se od sada, nakon ovih odličnih rezultata, svijet kulture tretirati onako kako zaslužuje – navodi se u poruci katalonskog benda.

Istraživački projekat španskih vlasti, koji je i najveće

okupljanje u Evropi od početka pandemije, je ohrabrio mnoge organizatore da već počnu da planiraju koncerte i druge kulturne manifestacije.

- Vidimo svijetlo na kraju tunela – izjavio je jedan od organizatora, Hordi Hereruela.

Sličan je dvodnevni eksperiment sproveden u Holandiji u martu, gdje je prisustvovalo oko 1.500 ljudi, a ranije je i Berlinska filharmonija održala eksperimentalni koncert.

D. E.

Popović se zapitala se da li je „dijete čovjek važan“.

- Moramo se početi baviti književnošču, jer ona djecu mnogo čemu uči – rekla je Popović.

Dodala je da se književnosti živi.

- Ovo govorim zato što se bavim nastavom. Djecu probudimo kroz književnost, na način što će se podučiti i identifikovati – kazala je Popović.

Ona je pojasnila da čitalačko iskustvo nije posve naše, nego neposredno, što će valjati u kasnijem životu. Popović je govorila i o prednosti čitanja knjiga, kao i digitalnim i snimanim izdanjima koji ne drže pažnju kao štampana.

Drugi dio okruglog stola, obilježila su izlaganja stručnjaka i pisaca iz pedagoško-psihološkog pristupa i ugla stvaralaca.

B. B.

Muzeji u Veneciji otvorili vrata

Primili prve posjetioce PODGORICA - Nakon više od godinu dana zaključanih vrata, muzeji i galerije u Veneciji otvorili su juče vrata posjetiocima. Čuvena galerija ,,Pegi Gugenhajm“ juče je primila prve posjetioce koji su rezervisali karte unaprijed.

Postavljena je izložba u čast 1.600 godina postojanja grada na vodi.

Duždeva palata, Muzej Kavur i umjetnička galerija Akademije juče su, nakon jednogodišnje pauze, primili prve posjetioce.

- Veoma je važno da nakon što smo predugo ostali zatvoreni i bez posjetilaca postepeno otvaramo muzeje i galerije. To je znak nade. Svi smo umorni i obeshrabreni i dobro je da otvorimo za publiku kulturne ustanove jer su dio našeg identiteta i svakodnevnog života rekla je za agenciju direktor umjetničke galerije ,,Pegi Gugenhajm“ Karol Vail.

Sve muzejske ustanove koje se otvaraju primiće posjetioce uz strogo poštovanje anti-kovid mjera - unaprijed obezbijeđena rezervacija, obavezno nošenje zaštitnih maski, ograničen broj posjetilaca raspoređenih u smjene i poštovanje fizičkog razmaka među osobama. R. K.

16

Hronika Podgorice

Aktivnosti Agencije za stanovanje

Ugradili zaštitne ograde na Bulevaru Josipa Broza Tita Radnici Agencije za stanovanje postavili su zaštitne ograde na trotoarima duž Bulevara Josipa Broza Tita na Starom aerodromu.

- Još jedna lokacija gdje smo morali postaviti zaštitnu ogradu, kako bismo povećali bezbjednost pješaka i omogućili im nesmetano kretanje trotoarskim površinama

– objavili su iz Agencije za stanovanje.

Slične metalne ograde ugrađene su na brojnim lokacijama u gradu, prvenstveno zbog bezbjednosti pješaka, odnosno normalnog korišćenja staza koje su im namijenjene, ali i onemogućavanja parkiranja automobila na trotoarskim I.M. površinama.

Četvrtak, 29. april 2021.

Sjednica Odbora za finansije, privredu i razvoj uoči zasijedanja gradskog parlamenta

Vođena je odgovorna fiskalna politika Na sjednici Odbora za finansije, privredu i razvoj juče je usvojen prijedlog završnog računa budžeta za 2020. godinu, koji će se naći pred odbornicima Skupštine glavnog grada.

Sekretarka za finansije Snežana Popović ocijenila je da je Glavni grad u prethodnoj godini vodio odgovornu fiskalnu politiku i uprkos smanjenju prihoda usljed pandemije virusa korona obezbijedio normalno funkcionisanje gradskih službi i redovne plate.

STABILNOST

Ograda na Bulevaru Josipa Broza Tita

Promjenljivo, do 24 stepena Za danas je najavljeno promjenljivo oblačno uz sunčane intervale i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren južni. Jutarnja temperatura vazduha oko 13 stepena, najviša dnevna do 24.

H. P.

Popović je kazala da su ostvareni ukupni prihodi budžeta u iznosu od 94,5 miliona eura, što je 5,58 odsto više u odnosu na planirano.

- Grad je finansirao tekuće obaveze, podržao privredna društva čiji je osnivač, obezbijedio podršku malim i srednjim biznisima kroz povoljne kredite, uredno izmirivao kreditne obaveze, te uspješno realizovao planirane kapitalne projekte – ocijenila je Popović.

Svoje poslovanje, Glavni grad je finansirao uglavnom iz sopstvenih Prihoda i budžet je bio razvojni.

- Početni depozit ostvaren je u iznosu od 21,9 miliona eura, prihodi su 72,6 miliona, a izdaci 81,3 miliona eura. Krajnji depozit ostvaren je u iznosu od 13,2 miliona eura. Od ukupnih prihoda u iznosu od 72,6 miliona eura,

Zasijedanje Odbora za finansije, privredu i razvoj

Glavni grad je ostvario sopstvene prihode u iznosu od 44,1 milion eura, ustupljeni prihodi su 14,9 miliona eura, transferi i donacije 3,6 miliona eura, kreditna sredstva 9,9 miliona eura, a početni depozit, odnosno sredstva prenijeta iz 2019. godine su 21,9 miliona eura – kazala je Popović. Član Odbora iz Liberalne partije Jovan Rabrenović kazao je da je Glavni grad u jeku pandemije virusa korona uspio da realizuje sve planirane aktivnosti i održi razvojni potencijal Podgorice. On je ocijenio da javnost nije dovoljno upoznata sa svim postignućima Glavnog grada, te da je neophodno se ona više promovišu.

REALIZACIJA

Predsjednik Odbora za finansije Andrija Klikovac kazao je da je budžet na kraju go-

dine realizovan u iznosu od 94,5 miliona eura, što je više u odnosu na plan i rebalans budžeta.

- Ako uzmemo poređenje sa ostalim gradovima u regionu, a da ne govorimo u Evropskoj uniji, gotovo sve lokalne javne finansije su zabilježile pad. Sve što je rađeno u prethodnom periodu dalo je rezultate u 2020. godini na ekonomskom planu i, takođe, zahvaljujući ljudskom kapitalu. Svima je jasno da Grad ima kvalitetne ljude u institucijama, od Sekretarijata za finansije, Uprave prihoda, do svih preduzeća i činilaca koji su dali veliki doprinos u jednom rezultatu – ocijenio je Klikovac.

Sopstveni prihodi, istakao je, veći su 13 odsto od pla-

na, tekući izdaci su manji od plana u rebalansu, što znači da je bila racionalizovana potrošnja.

Odbor je dao saglasnost i na prijedloge odluka o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku preduzetništvu, o prodaji akcija u Novom duvanskom kombinatu Podgorica, te o kreditnom zaduženju i davanju garancije gradskom preduzeću Putevi. Takođe, Skupštini glavnog grada predloženo je da usvoji i izvještaje o realizaciji programa djelatnosti za deset gradskih preduzeća – Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Puteva, Zelenila, Komunalnih usluga, Pogrebnih usluga, Deponije, Tržnica i pijaca, Parking servisa i Agencije za stanovanje.

H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 29. april 2021.

Nastavljena uspješna saradnja Glavnog grada i Crnogorskog Telekoma

Postavljene još dvije pametne klupe

Jedna od pametnih klupa postavljena u Podgoričkom parku

Saradnja Glavnog grada i Crnogorskog Telekoma nastavljena je postavljanjem još dvije pametne klupe, u Podgoričkom parku i u Centralnom parku na Pobrežju.

Na ovaj način nastavlja se dobra praksa uvođenja pametnih rješenja i usluga, koja kroz koncept „Pametni

grad“ građanima olakšavaju svakodnevne aktivnosti.

Pi-ar gradskog preduzeća Zelenilo Milica Vukčević izrazila je zadovoljstvo zbog nastavka realizacije projekta „Pametni parkovi“ koji je u prethodnom periodu realizovan sa kompanijom Crnogorski Telekom.

- Pored Njegoševog, Karađorđevog, parka Kruševac i Dječjeg parka, pametne klupe od danas se nalaze u Podgoričkom parku i u Centralnom parku na Pobrežju. Na ovaj način želimo da pokažemo našim sugrađanima da nam je zaista važno da oni svoje vrijeme provode na što

kvalitetniji način i da u svakom trenutku mogu da dobiju informacije koje su im potrebne - naglasila je Vukčević iskazujući zahvalnost Crnogorskom Telekomu na saradnji.

Ona je izrazila uvjerenje da će ta saradnja biti nastavljena dok svi parkovi ne dobiju pametne klupe.

- Zadovoljstvo nam je što je kompanija Telekom u prilici da sa Zelenilom i Glavnim gradom nastavi realizaciju projekta Pametni parkovi započetu prije više od godinu i što su u prilici da zajedno nastave sa promocijom podgoričkih parkova kojih je sve više i nadamo se da će se taj trend i nastaviti. U pitanju je promocija zelenih oaza u kojima građani Podgorice i turisti mogu da završavaju svakodnevne obaveze zahvaljujući tehnologiji, koju s jedne strane mi kao tehnološki lider, a sa druge strane Glavni grad, možemo da im pružimo - istakao je Matija Otašević iz Crnogorskog TeH. P. lekoma.

17

Komunalne usluge objavile javni poziv za otvoreni postupak nabavke novih svjetiljki

Nova rasvjeta u Moskovskoj ulici

Nabaviće rasvjetu vrijednu 400.000 eura Gradsko preduzeće Komunalne usluge objavilo je poziv za otvoreni postupak javne nabavke novih svjetiljki za javnu rasvjetu na teritoriji glavnog grada. Procijenjena vrijednost nabavke je oko 400.000 eura.

Na ovaj način Komunalne usluge nastavljaju ulaganje u modernizaciju javne rasvjete u Podgorici u cilju bolje osvijetljenosti, ali i značajne racionalizacije potrošnje električne energije i očuvanje životne sredine.

Ponude se mogu predati svakog radnog dana do 11. maja, a otvaranje ponuda zakazano je za 12. maj.

I.Kr.

U Dječjem savezu najavljuju da će odmaralište na Veruši biti spremno za doček podgoričkih mališana

Sezona počinje 1. jula

Glavni grad objavio javni poziv za besplatnu izradu 100 vebsajtova za privrednike

Podrška za prevazilaženje krize Glavni grad objavio je juče javni poziv za besplatnu izradu 100 vebsajtova za sve zainteresovane privrednike u Podgorici, kako bi im se pomoglo da dijelom prevaziđu teškoće u poslovanju koje je uzrokovala pandemija kovida-19.

U želji da pomogne privrednicima da lakše prevaziđu ovaj teški period, Glavni grad je odlučio da za ove potrebe izdvoji okvirno 100.000 eura.

- Sve informacije su dostupne na veb sajtu www.100sajtova.

me, putem kojeg će zainteresovani moći da se prijave u roku od 15 dana. Sajtove će izrađivati zaposleni u Centru za informacioni sistem Glavnog grada, a ova podrška obuhvata i zakup domena i hosting za period od godinu dana. Vjerujemo da će kom-

panije koje dobiju ovaj vid podrške lakše prevazići krizu u kojoj se nalazimo, imajući u vidu činjenicu da nam digitalizacija u ovom trenutku daje mogućnost savladavanja fizičkih barijera i generalno olakšava poslovanje – navedeno je u saopštenju.

I.Kr.

Mještani Dahne obratili se Sekretarijatu za saobraćaj Odmaralište na Veruši

Traže trotoar za Ulicu Kolovrat Grupa mještana Dahne uputila je zahtjev Sekretarijatu za saobraćaj Glavnog grada da izda saglasnost gradskom preduzeću Putevi za izgradnju trotoara duž dijela Ulice Kolovrat.

- Stanovnici dijela Dahne koji gravitira Ulici Vojislavljevića ističu da će izgradnja jednostranog trotoara značajno podići kvalitet saobraćaja i bezbjednost svih učesnika u njemu, posebno velikog broja pješaka, imajući u vidu da je riječ o jednoj od najprometnijih saobraćajnica u gradu - kazao je predstavnik mještana

Dahne Goran Škatarić.

Mještani su se ranije sličnim zahtjevom obratili gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija.

- Vođeni informacijom da će uskoro započeti rekonstrukcija Ulice Kolovrat, 16. marta uputili smo zahtjev gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija za izradu projekta atmosferske kanalizacije. Njihov stručni tim je izlazio na lice mjesta zajedno sa predstavnicima mještana i uvjerio se u opravdanost našeg zahtjeva, tako da smo u saznanju da je projekat atmosferske kanalizacije već

Prijava Komunalnoj inspekciji Mještani ovog dijela Dahne podnijeli su u ponedjeljak prijavu Komunalnoj inspekciji protiv neodgovornog izvođača radova, kojeg je JP Zelenilo angažovalo za iskopavanje bunara za navodnjavanje zelenih površina u okviru

parka.

- Prilikom bušenja i postavljanja cijevi za crpljenje vode, velika količina blata i vode slila se na novi sportski poligon, što sada predstavlja veliku opasnost po bezbjednost djece. Takođe, blato i veliko kamenje

Javna ustanova Dječji savez počela je pripremu odmarališta na Veruši za ljetnju sezonu koja bi za podgoričke mališane trebalo da startuje 1. jula.

Ulica Kolovrat u Dahni

završen. Novi asfalt i sistem za odliv atmosferskih padavina dobiće svoju pravu svrhu tek izgradnjom trotoara, koja je u ovom momentu, zbog građevinskih razloga i ostalo je na asfaltu i stazi za pješake, od čega su dobar dio mještani sami uklonili - ističe Škatarić.

Pored prijave Komunalnoj inspekciji, mještani su ovaj slučaj prijavili i rukovodstvu Zelenila, od kojeg očekuju da organizuje čišćenje sportskog poligona.

vlasničke strukture parcela, moguća u dužini od oko 300 metara - kazao je Škatarić.

Mještani očekuju da nadležna gradska preduzeća odgovorno pristupe rekonstrukciji Ulice Kolovrat, kako bi se dobilo kvalitetno rješenje.

- Najbolji primjer lošeg projektnog rješenja predstavlja upravo sportsko-zabavni park na obali Morače, koji je izgrađen u saradnji sa Glavnim gradom, a isključivo zahvaljujući odlučnosti mještana dobio je pojedine sadržaje koje je projektant zaboravio, poput ograde uz Ulicu Kolovrat i rasvjete podsjetio je Škatarić. Nj. B.

Direktor Dječjeg saveza Aleksandar Milošević kazao je za Gradski radio da već sada postoji veliko interesovanje roditelja da pošalju djecu ovog ljeta na Verušu.

- Ljetnja sezona na Veruši mogla bi početi i ranije, ali čekamo da se epidemiološka situacija značajno poboljša.

Pripreme su u ove dvije godine mnogo zahtjevnije i ozbiljlnije, radiće vakcinisano osoblje. Moramo spremiti dezinfekciona sredstva i maske. Sve je to pribavljeno, tako da startujemo 1. jula - rekao je Milošević, najavljujući da će na Veruši ovoga ljeta boraviti šest smjena.

Milošević ukazuje i da je u planu i dodatno renoviranje, odnosno obnova sprata paviljona ,,Veruša“. Na to, kako je rekao, mogu uticati jedino vremenske prilike, s obzirom na to da je na Veruši trenutno dvadeset centimetara snijega.

- Ukoliko procijenimo da možemo da stignemo da i gornji dio paviljona ,,Veruša“

Poziv dječjim instruktorima U toku je i poziv zainteresovanim mladim ljudima da se priključe Klubu dječjih instruktora čiji je zadatak briga o djeci tokom ljetovanja i zimovanja na Veruši.

Direktor Dječjeg saveza ukazao je na značaj poziva dječjeg instruktora.

- Za djetinjstvo, za odrastanje, za sazrijevanje i za odrastanje u zdravom okruženju koje drži do kvalitetnog i normalnog vaspitanja i odrastanja - sjajno je biti dječji instruktor - kazao je Milošević.

renoviramo do 1. jula, počećemo taj poslao u narednih deset dana. Ako procijenimo da ne možemo stići, onda ćemo radove odložiti za kraj avgusta, kada se smjene završavaju. Kada je riječ o ostalim pripremama, sve nabavke su u toku, osoblje je spremno i jedva čeka da se druži sa najmlađima - poruH. P. čio je Milošević.

18

Svijet

Četvrtak, 29. april 2021.

Indija prijavila globalni rekord novih slučajeva infekcije korona virusom

Fauči: Zemlja prepuštena tragičnom rasplamsavanju epidemije NJU DELHI – Od posljedica infekcije korona virusom u Indiji je do sada preminulo više od 200.000 ljudi, javljaju zapadne agencije i navode kako se kremacije preminulih u pojedinim regionima odvijaju danonoćno.

Indijski zvaničnici saopštili su da su 3.293 osobe umrle u protekla 24 sata, što je prvi put da je zemlja zabilježila više od 3.000 smrtnih slučajeva u jednom danu. Indija bilježi i globalne dnevne evidencije od preko 300.000 slučajeva u posljednjih sedam dana

Indija je u utorak prijavila globalni rekord od 360.960 novih infekcija.

Indijski zvaničnici saopštili su da su 3.293 osobe umrle u protekla 24 sata, što je prvi put da je zemlja zabilježila preko

3.000 smrtnih slučajeva u jednom danu.

Indija bilježi i globalne dnevne evidencije od preko 300.000 slučajeva u posljednjih sedam dana.

Glavni medicinski savjetnik Bi-

Indiju pogodio i zemljotres Zemljotres magnitude 6 jedinica po Rihteru potresao je juče indijsku saveznu državu Asam, na istoku zemlje, ali za sada nema podataka o povrijeđenima ili žrtvama.

Iz američkog instituta za geološka istraživanja potvrđeno je da je epicentar zemljotresa bio na dubini od 34 kilometra, sjeverno od glavnog grada Guvahatija.

U Evropskom seizmološ-

Evropski parlament odobrio trgovinski sporazum sa Velikom Britanijom, prvi nakon Bregzita

jele kuće Entoni Fauči poručio je da je međunarodna zajednica propustila priliku da obezbijedi adekvatan odgovor i spriječi tragično rasplamsavanje epidemije korona virusa u Indiji.

On je ocijenio i da bogate drkom centru za Mediteran izmjereno je da je zemljotres u Asamu bio jačine 6,2 stepena, prenio je Rojters.

Snažni potresi osjetili su se u više navrata u nekoliko sjeveroistočnih oblasti Indije i u susjednom Butanu, zbog čega su stotine ljudi morale da napuste svoje domove.

žave nijesu doprinijele da se obezbijedi ravnopravan pristup zdravstvenoj njezi u cijelom svijetu.

- Svi smo zajedno u ovome. Ovo je svijet u kojem smo svi međusobno povezani. Međutim, svaka zemlja snosi dio odgovornosti, a posebno smo mi iz bogatih zemalja suočeni sa problemima onih država koje nemaju ni resurse, ni mogućnost kakve imamo mi – rekao je Fauči, a prenio londonski Gardijan.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je u međuvremenu da je varijanta korona virusa za koju se vjeruje da je izazvala naglo širenje epidemije u Indiji otkrivena u još 17 zemalja.

Kina ceremonijom na ostrvu Hajnan obilježila 72. godišnjicu vojne flote

Novi odnos EU i Londona

BRISEL – Evropski parlament odobrio je, većinom glasova poslanika, trgovinski sporazum između Velike Britanije i Evropske unije nakon Bregzita, otklonivši posljednju prepreku ka punoj ratifikaciji sporazuma.

Evropski poslanici podržali su sporazum o trgovini i saradnji sa 660 glasova za, pet protiv i 32 suzdržana, navodi agencija Rojters.

Glasanje je održano u utorak, ali zbog korona mjera i ograničenja radnog vremena rezultat nije bio odmah poznat.

Odlukom Evropskog parlamenta završavaju se četvorogodišnji teški pregovori i polemike, kao i dugotrajno uzajamno nepovjerenje nakon što je Britanija okončala 47-godišnje članstvo u EU. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je odluku Evropskog parlamenta ističući da je primjena trgovinskog sporazuma između Britanije i EU od krucijalnog značaja.

– Sporazum o trgovini i saradnji (TCA) predstavlja osnov za snažno i tijesno partnerstvo sa Velikom Britanijom – napisala je ona na Tviteru.

Dodala je i da je „njegova dosljedna primjena od suštinske važnosti“.

Velika Britanija je Evropsku uniju napustila 30. januara 2020. godine, ali je njen novi život sa Evropom zaista započeo tek nakon prelaznog perioda završenog 31. decembra, kada London više nije bio vezan zakonima i pravilima bloka, navodi Rojters.

Zvanično nazvan Sporazum o trgovini i saradnji (TCA), on stvara novi odnos koji predviđa nulte carine i nulte kvote na robu kojom se trguje između EU i Velike Britanije.

- Varijanta B.1.617 otkrivena je u više od 1.200 virusnih sekvencija unesenih u bazu podataka GISAID iz najmanje 17 zemalja - navodi SZO. Većina sekvencija je iz Indije, Velike Britanije, SAD i Singapura.

SZO je nedavno evidentirao varijantu B.1.617, koja obuhvata nekoliko podvarijanti sa nešto drugačijim mutacijama i karakteristikama, kao „varijantu od interesa“, ali je još nije proglasio „zabrinjavajućom varijantom“ što bi značilo da je opasnija od izvorne varijante korona virusa jer se brže širi, smrtonosnija je ili otpornija na vakcinu.

SZO je ipak priznala da preliminarne analize pokazuju da „B.1.617 ima bržu stopu širenja od drugih varijanti u Indiji što sugeriše potencijalno veću zaraznost“.

Dodaje se da i druge varijante korona virusa u opticaju u Indiji pokazuju znakove veće zara-

znosti pa bi kombinacija mogla igrati ulogu u trenutnom zamahu epidemijskog talasa u zemlji.

Studije pokazuju da je širenje drugog talasa u Indiji mnogo brže nego prvog, navodi SZO i dodaje da u tome ulogu ima i manje pridržavanje zdravstvenih mjera kao i masovna okupljanja.

Mutirani soj kovida-19 je prvi put identifikovan u Indiji u oktobru, ali uskoro se proširio širom zemlje.

Indijsko ministarstvo zdravlja je 24. marta izvijestilo da 15 do 20 odsto dijagnostikovanog kovida-19 u državi Maharaštra ima dvije neobične mutacije E484Q i L425R. Postotak je navodno do sada u nekim djelovima te države porastao na više od 60 odsto, a mutirani soj je dobio naziv B.1.617.

Britanski stručnjaci su evidentirali ovaj soj u uzorcima iz Ujedinjenog Kraljevstva koji datiraju iz februara.

Moskva odgovorila protjerivanjem predstavnika četiri baltičke zemlje

Diplomate da napuste Rusiju za sedam dana Predstavljene nove snage nacionalne mornarice PEKING - Nuklearna podmornica, raketna krstarica i nosač helikoptera uvršteni su u sastav kineske mornarice, na 72. godišnjicu tog roda oružanih snaga Kine.

Trostruko puštanje u rad izvedeno je na ceremoniji održanoj u mornaričkom kompleksu u blizini grada Sanji na južnom kineskom ostrvu Hajnan. To je glavna pomorska baza Južno-morske flote mornarice Narodnooslobodilačke vojske.

Kineski predsjednik Si Đinping prisustvovao je ceremoniji na kojoj su viđeni nosač aviona tipa 075, raketna krstarica tipa 055 i nuklearna podmornica tipa 094.

Još najmanje dva broda tipa 075 su u izgradnji u brodogradilištu u Šangaju, a njihovo uvođenje će znatno povećati sposobnost kineske mornarice za izvođenje velikih amfibijskih operacija. „Dalijan“ je druga krstarica tipa 055 deplasmana 10.000 tona. Svaki brod opremljen je faznim nizom radara sličnih onima koji se nalaze na krstaricama i razaračima i naoružan je sa ukupno 112 vertikalnih lansirnih krstarećih raketa zemlja – vazduh.

Najmanje osam ovih brodova istovremeno se gradi u dva brodogradilišta u Šangaju i sjevernom kineskom lučkom gradu Dalijanu.

MOSKVA – Rusko ministarstvo spoljnih poslova donijelo je odluku o protjerivanju diplomata Estonije, Letonije, Litvanije i Slovačke.

Iz tog resora je juče saopšteno da odluka obuhvata dvoje zaposlenih u ambasadi Litvanije, po jednog u ambasadama Letonije i Estonije i tri zvaničnika slovačke ambasade.

Svi oni teritoriju Rusije moraju da napuste u roku od sedam dana.

Kako se ističe, Rusija kao recipročnu mjeru protjeruje

diplomate iz ambasada Letonije, Litvanije i Estonije.

Predstavnicima misije rečeno je da Viljnus, Riga i Talin nastavljaju da otvoreno vode neprijateljsku politiku prema Moskvi, a dejstva protiv ruskih diplomata su provokativna i neosnovana.

- Šefovima diplomatskih misija izražen je snažan protest u vezi sa provokativnim, neosnovanim dejstvima protjerivanja zaposlenih u ruskim ambasadama u ovim baltičkim državama - navodi se u saopštenju.

Požar u centru Rige

Nastradalo osam osoba RIGA – U požaru koji je juče izbio u jednom hostelu u centru Rige nastradalo je osam osoba, prenosi AP. Vatrogasci i spasioci letonske vatrogasno-spasilačke službe saopštili su da su oko pet sati ujutru upućeni na mjesto događaja.

Iz zgrade su, kako su naveli, evakuisali 24 osobe.

Letonska državna televizija emitovala je snimke sa lica mjesta, na kojem se vidi više vatrogasnih vozila i merdevina koje su se pružale do vrha zgrade.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Zapošljavanje

Četvrtak, 29. april 2021.

19

Za ,,Program grantova za samozapošljavanje“, koji se sprovodi uz podršku Evropske unije, vlada veliko interesovanje

Više od 1.300 lica zainteresovano za pokretanje sopstvenog biznisa

PODGORICA - Zavod za zapošljavanje Crne Gore objavio je 16. aprila treći Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava iz pretpristupnih fondova Evropske unije za samozapošljavanje, u iznosu od 3.000 do 7.500 eura, nezaposlenim licima sa evidencije. Ukupan iznos koji je na raspolaganju za treći Javni poziv je 1.181.000 eura, čime se omogućava otvaranje oko 160 novih radnih mjesta, odnosno preduzeća.

Za ,,Program grantova za samozapošljavanje“, koji se sprovodi uz podršku Evropske unije, vlada veliko interesovanje kod nezaposlenih.

Program je osmišljen kako bi se prevazišao jaz sa kojim su suočena lica bez dovoljno finansijskih resursa kao i nedostak znanja iz oblasti preduzetništva.

RADIONICE

Iz tog razloga u svim područnim jedinicama Zavoda za zapošljavanje Crne Gore trenutno se oranizuju trodnevne informaciono-motivacione radionice za nezaposlena lica.

- Interesovanje kod savjetnika, za bavljenje biznisom kroz dodjelu bespovratnih sredstava, od dana objave Poziva do

Program grantova za samozapošljavanje

Programa za zapošljavanje.

Taj prijedlog dalje ide na regionalni panel na procjenu i reviziju a potom na Centralnu komisiju. Nakon odluke Centralne komisije dobija se pismeno obavještenje da li je projekat prošao ili ne – pojasnili su ZZZ.

POZIV OTVOREN DO 31. MAJA

Sa radionice u Podgorici

sada je iskazalo više od 1.300 lica iz Crne Gore. Radionice su samo jedan od koraka do konačnog izbora najboljih biznis ideja i upravo biznis ideje koje nezaposleni prezentuju na radionicama mogu biti nagrađene iznosom od 3.000 do 7.500 eura – saopšteno je iz Zavoda.

Najbrojnije informaciono motivacione radionice planirane su u Područnoj jedinici Podgorica za nezaposlena lica iz Glavnog grada, Danilovgrada, Cetinja, Tuzi i Golubovaca, Područnoj jedinici Bijelo Polje za nezaposlene iz Bijelog Polja, Mojkovca i Kolašina i u Po-

dručnoj jedinici Nikšić za nezaposlene iz Nikšića i Šavnika i Plužina.

Za bavljenje biznisom interesovanje su pokazali i nezaposleni iz Bara, Ulcinja, Budve, Herceg Novog, Kotora, Tivta te lica bez zaposlenja iz Berana, Andrijevice, Plava, Gusinja, Rožaja, Petnjice, Pljevalja i sa Žabljaka.

Na trodnevnim radionicama, kako klasičnim tako i onim koje se održavaju posredstvom ZOOM aplikacije, nezaposlena lica dobijaju sve praktične informacije i savjete za počinjanje sopstvenog biznisa.

Tom prilikom nezaposleni se detaljno informišu o uslovima za predaju projektnog prijedloga, pisanju biznis plana, smjernicama za uspješan start biznisa, troškovima poslovanja, pravima i obavezama, problemima i izazovima te o tome kako registrovati djelatnost.

Na radionicama nezaposleni, takođe, imaju mogućnost da prezentuju svoju biznis ideju i razmijene iskustva i ideje sa drugim učesnicima.

- Svaki kandidat koji je prošao informaciono – motivacionu radionicu predaje prijedlog projekta, lično koordinatoru

Podsjećamo, pravo da se prijavi, u trećem Javnom pozivu, ima svako nezaposleno lica koje je na evidenciji Zavoda, najmanje četiri mjeseca, na dan objave Poziva odnosno 16. april. I u trećem pozivu prioritetne ciljne grupe ostaju iste, a to su: mladi, žene i dugotrajno nezaposleni. Korisnicima će u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora, biti uplaćen iznos od 80 odsto sredstava. Sa druge strane, obaveza korisnika je da podsticajna bespovratna sredstva namjenski utroši. Novoosnovana preduzeća moraju postojati minimum 12 mjeseci na tržištu.

Javni poziv, koji ima konkretan cilj da podigne svijest o preduzetništvu i pruži pomoć u razvoju ekonomski efikasnih i održivih mikro i malih preduzeća, će biti otvoren do 31. maja u 15 časova.

Treći javni poziv za dodjelu besprovratnih sredstava za samozapošljavanje objavljuje se u okviru projekta „Program grantova za samozapošljavanje“, vrijednog 3,5 miliona eura, koji je dio 18 miliona vrijednog Programa EU- CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu (SOPEES) a koji se finansira iz pretpristupnih fondova EU (IPA II).

Ugovaračka institucija Projekta je Direktorat za ugovaranje i finansiranje EU pomoći, kofinansiraju ga Evropska unija i Vlada Crne Gore a Zavod je odgovoran za njegovu implementaciju u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori.

N.K.

Nikšićanka Bojana Perović, zahvaljujući „Programu grantova za samozapošljavanje“, otvorila radionicu „Bojica ART“ NIKŠIĆ - Nikšićanka Bojana Perović, zahvaljujući „Programu grantova za samozapošljavanje“ koji realizuje Zavod za zapošljavanje Crne Gore, otvorila je svoju radionicu „Bojica ART“. Bojana je počela da pravi suvenire još prije dvadeset godina, a o svojoj ,,čarobnoj“ radionici maštala je odavno.

Zadivljujuće rukotvorine za ljubitelje posebnosti

- Moja želja je bila da napravim svoju radionicu u kojoj ću moći da radim i da prodajem ali i u koju će moći da zavire svi ljubitelji posebnosti. Da imam neki svoj kutak da stvaram, a ujedno i da to što stvorim predstavim i prodam. Za to je trebalo malo vemena, ali evo – sada živim svoj san - kazala je Perović dodajući da pravi razne predmete od izrade suvenira sa crnogorskim obilježjima, tj. sa mladim Crnogorcima i Crnogorkom, do raznih drugih predmeta.

staklenim podlogama, raznim flašama. Uglavnom ih iscrtavam akrilnim bojama, kao i kontur pastama. Pored toga bavim se i izradom nakita. To su ogrlice, rajfovi, broševi, slobodno mogu da kažem da je paleta mojih proizvoda raznovrsna i šarolika, što se može vidjeti na mojoj stranici Bojica art na Fejsbuku i Instagramu.

Još kao djevojčica voljela sam da slikam, uživala sam u tome da vezem goblene. Od gline sam pravila razne figurice priča darovita Bojana.

- Prvi kalup sam dobila od tetke jer i ona ima svoju radionicu. Znala sam da odlazim kod nje i provodim ljetnji raspust pomažući joj, a ona me vodila u te radionice. Iz godine u godinu, broj boja se povećavao, broj kalupa i onda sam odlučila da se prijavim na sajam. To Bio je to sajam suvenira 2007. godine u hotelu „Tara“ u

ZAŠTITNI ZNAK

- Likove uglavnom iscrtavam na bijeloj i crvenoj podlozi, te su boje postale moj zaštitni znak. Suvenire iscrtavam na različitim podlogama, prije svega to je keramika, drvo, gips... Znači iscrtavam ih na različitim predmetima kao što su suveniri, čaše, radim i na

Nikšićanka Bojana Perović počela je da pravi suvenire prije dvadeset godina. Danas, zahvaljujući „Programu grantova za samozapošljavanje, ima svoju radionicu „Bojica ART“ Bečićima. Trebalo je da osmislim proizvod, trebalo je prije svega da osmislim suvenir.

Došla sam na ideju da to bude crveno srce sa motivom mladog Crnogorca i Crnogorke. To se tada dobro pokazalo, dobro sam prošla na sajmu. To mi je dalo neki vjetar u leđa da krenem naprijed. Porodične obaveze i nedostatak novca ranije su me sprečavali da pokrenem svoju firmu. Onda mi je brat javio da je Zavod za zapošljavanje raspisao Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava, što mi je stvarno bila prilika koju nisam smjela da propustim – istakla je Bojana Perović.

Ubrzo je, kaže, otišla da se prijavi u Zavod, zatim odrađuje radionice koje su bile potrebne, nakon toga piše biznis plan i predaje ga.

- Napisala sam plan za projekat automatizacija proizvodnje suvenira i dobila 7.500 eura. U

pitanju su bespovratna sredstva, finansira Evropska unija i Vlada Crne Gore. Radi se o povećoj sumi novca, koju danas malo ko može i pozajmiti, čak i oni najrođeniji, jer opet bi to trebali da vratite. Sredstva ću trošiti namjenski, opravdano, onako kako stoji u biznis planu. Za ta sredstva kupila sam lasersku mašinu za rezanje, kompjutersku opremu i sebi obezbijedila poreze i doprinose za 10 mjeseci koliko projekat traje. I onda smo razmišljali zašto ne bi kupili takvu mašinu koja bi mogla da proizvodi veću količinu i to bi bio u potpunosti naš proizvod i ta cijena bi bila sigurno niža nego kad bih ja dala da mi neko drugi to radi – kazala je ona.

DAR I TRUD KLJUČNI

Suvenire i nakit prodaje na sajmovima suvenira, u suvenirnicama na Crnogorskom pri-

Bojana Perović

m o r j u i n a d r u š t ve n i m mrežama radionice „Bojica ART“.

- Meni je plan da se probijem na inostrano tržište. Dosta sam istraživala i htjela sam da prodajem jer vidim da se više cijeni i možda možete više da zaradite. Razmišljala sam o toj prodaji na Eciju. O proširenju svog biznisa mogla sam samo da maštam da nije bilo granta Zavoda za zapošljavanje i savjetodavne i mentorske pomoći kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori. Mnogo mi je to pomoglo, da nije bilo toga ne vjerujem da bi sad bila „Bojica ART“ i ne bi postojala kao firma. I vidim da su ljudi otvoreni za saradnju, da priskaču u

pomoć kad god se javi neki problem. Tu su za nas, a na nama je da pitamo, da se interesujemo. Organizuju se radionice, obuke – ispričala nam je Bojana i svima koji su nezaposleni a imaju ideju za biznis poručila da ne propuste subvencije za samozapošljavanje.

- Ja sam uspjela za sad, dobila sam bespovratna sredstva koja bi vam malo ko dao, a i kada bi vam pozajmio morali biste da ih vratite. Niko vam ne bi dao na lijepe oči. Za mene je ovo uspjeh, ostvarila sam neki svoj san – zaključila je korisnica „Programa granotva za samozapošljavanje“ Bojana Perović.

N.K.

Arena

20 Sportski miks

Četvrtak, 29. april 2021.

Crnogorski rukometaši savladali Kosovo, za odlazak u

Evropsko prven Terzići se nije naigrao pored Lazovića i Simovića

Košarkašice Budućnost Bemaxa očekivano osvojile 13. titulu prvaka

Devetu godinu bez poraza do trofeja PODGORICA – Decenija totalne dominacije. Košarkašice Budućnost Bemaxa već deceniju ne znaju za poraz na domaćoj sceni, a to je potvrđeno i sinoć osvajanjem 13. titule prvaka (devete uzastopne – prošle godine poništena je sezona).

Budućnost Bemax 24 časa nakon trijumfa u prvom meču finala plej-ofa, slavila je i drugi put protiv Podgorice (82:62) i očekivano došla do još jednog trofeja, kojim je stavljena tačka na ovu sezonu. ,,Plave” su osim uvodnih sedam minuta konstantno vodile, mada čestitke zaslužuju i mlade igračice Podgorice za odličan otpor i igru, a i ako se znalo da su šampionke ,,nedodirljive”, Podgorica je igrala hrabro, dolazila na -5, u drugom dijelu i na -10, ali su u finišu ipak očekivano pale…

Sam početak donio je donekle sliku kao iz prvog finalnog duela – Podgorica je vodila, nakon dvije vezane trojke Pavićević, zatim Šćepanović (10:7), ali je Budućnost Bemax napravila seriju 18:0 i početkom druge dionice povela 25:10 (poeni Leković). Činilo se da je to to što se tiče otpora kluba, koji je formiran prije par mjeseci.

Međutim, Petar Stojanović nije mislio tako. Podgorica je na krilima Šćepanović, Baošić, te Pavićević, uspjela da se vrati, da bi nakon poena Vujačić stigla na 24:29 u 18. minutu.

Držala se Podgorica hrabro, bila u „životu“, ali je treća dionica i nevjerovatna šuterska moć za tri poena otklonila sve dileme.

Bio je to period nevjerovatne

Dvorana: ,,Bemax arena“.

Odigrano bez prisustva gledalaca Sudije: N. Dragojević, I. Radinović, S. Vujičić

Bigović Čanović Vujačić Kuzmanović Pavićević Baošić Ilić K.Šćepanović Vujović H. Šćepanović Radulović

10 – 14 – 18 7 – 13 – – –

62

82

(10:21, 16:12, 18:27, 18:22)

80% (25-20) 41% (22-9) 29% (28-8)

za 1 za 2 za 3

57% (16-9) 45% (38-17) 45% (29-13)

Skokovi 37 (8+29) 38 (8+30) Blokade 2 2 Asistencije 14 21 Ukradene lopte 13 6 17 Izgubljene lopte 12 Faulovi 18 19

A. Drobnjak Radonjić Bigović Jakšić Savković Vučinić Lazarević Živković Leković Marinković Begović N. Drobnjak

12 6 6 15 16 – 4 9 11 3 – –

Škerović, Dubljević i Jovanović na tribinama Finalni meč posmatrala je selektorka Jelena Škerović, a s obzirom da je većina reprezentativki završila klupske obaveze, dvije standardne igračice crnogorske reprezentacije – Jelena Dubljević i Milica Jovanović, takođe su iskoristile priliku da prate finale i podrže mlađe koleginice iz nacionalnog tima.

RADOVIĆ: Očekivano Vladan Radović osvojio je novu titulu na klupi Budućnost Bemaxa.

- Očekivano smo potvrdili dominaciju na domaćoj sceni, gdje smo i ove sezone sa podmlađenim timom. Željeli smo da još neke mlađe budu više u rotaciji, da imaju priliku da se nametnu i pokazalo se da imamo neke nove adute – rekao je Radović.

šuterske „paljbe“. „Plave“ su za tri minuta vezale pet trojki (dvije Drobnjak, Jakšić, Živković, Savković), da bi idealnu četvrtinu zaključila Drobnjak (četvrtom trojkom) za 60:44.

Znalo se da je sve riješeno, mada je Podgorica uspjela da se

vraća na -12 (64:52), ali je na kraju šampion rutinski meč priveo kraju za novu krunu…

Pobjednički pehar kapitenki Budućnost Bemaxa uručila je Željka Ratković, član Upravnog odbora Košarkaškog saveR. P. za Crne Gore.

Stojanović: Za mnoge vrijeme tek dolazi Petar Stojanović je u debitantskoj sezoni na klupi Podgorice igrao dva finala.

U plej-ofu Podgorica je ostavila dobar utisak, a nekoliko igračica pokazalo je da je veliki potencijal i zalog upravo za Budućnost.

-Čestitke Budućnosti na

osvojenoj tituli. Opravdali su ulogu favorita, ali moram biti zadovoljan mojim timom, jer smo u debitantskoj sezoni nakon finala Kupa, igrali još jedno finale. Potrudili smo se da ga učinimo što zanimljivijim.

Borili smo se, nijesmo se

predavali, bilo je lijepih poteza i sigurno da moram biti ponosan na moje djevojke.

Ovo je za njih veliko iskustvo, jer ovakve utakmice nam mnogo znače, tu je mnogo mladih igračica, čije vrijeme tek dolazi uz puno rada – kazao je Stojanović.

Na završnom turniru u njemačkom Kelnu

Fajnal-for Evrolige bez publike Mečevi fajnal-fora Evrolige u Kelnu igraće se pred praznim tribinama, saopšteno je iz elitnog evropskog takmičenja.

Dueli za titulu evropske elite igraće se 28. i 30. maja, a odluka je donijeta u koordinaciji sa lokalnim vlastima u Njemačkoj.

- S obzirom na to da zdravlje i sigurnost učesnika

i navijača ostaju naša najveća briga, prisustvo mečevima fajnal-fora biće ograničeno na timove, radno osoblje i medije. Svi će biti podvrgnuti strogim protokolima – stoji u saopštenju Evrolige.

Iz takmičenja se ističe da će košarkaškim fanovima biti obezbijeđeni najbolje realizovani prenosi do sada.

R. A.

Prvi od tri zadatka u paklenoj sedmici odrađen je bez greške – crnogorski rukometaši drugi put u kvalifikacijama pobijedili su Kosovo (27:22) i iz Prištine zakoračili ka Evropskom prvenstvu 2022. ,,Lavovi“ su došli na drugo mjesto u grupi 8 i za odlazak na šampionat u Mađarskoj i Slovačkoj biće im dovoljan bod u duelu sa Rumunijom u neđelju u ,,Bemax areni“.

Sve bi moglo da bude riješeno i sjutra, ali je neophodno da selekcija Zorana Roganovića u Podgorici savlada Švedsku, koja je juče u Sibinju pobijedila Rumuniju (31:23) i sačuvala perfektan skor i nakon četiri meča.

Tada bi meč sa Rumunima bio rezultatski nebitan.

Utakmica u ,,Palati omladine i sporta“ u Prištini imala je neobičan početak jer je već u prvim minutima isključen Dedaj u timu Kosova, pa Lazović na drugoj strani.

Kosovari su pobjedom mogli vjerovatno da ovjere senzacionalni plasman na svoje prvo veliko takmičenje, zbog čega su u meč ušli previše agresivno, ali su im švajcarske sudije Bruner i Salah gledali kroz

VASKO ŠEVALJEVIĆ: Nem Kapiten Vasko Ševaljević odradio je veliki posao u oba pravca.

- Znali smo da će biti teško svih 60 minuta jer je Kosovo u dobroj formi, što je pokazalo protiv Rumunije kojoj je uzeo tri boda.

U rukometu niko ne može lako da se pobijedi ukoliko se ne pruži maksimum. Ispunili smo cilj, čekaju nas još dva meča u ovom prste.

Crna Gora je uprkos tome kontrolisala meč i na pogon dva Vujovića, Branka i Filipa, povela 4:2, potom i 5:3 poslije projektila Vaska Ševaljevića.

Kosovo je vodilo samo jednom, u 18. minutu pogotkom Gašija iz kontre za 7:6.

Odgovor crnogorskih rukometaša bio je odličan – serijom 4:0 koju je režirao Ševaljević golom i asistencijama za Filipa Vujovića (2) i Nemanju Grbovića, pomognuti odbranama odličnog Nebojše Simića, ,,lavovi“ su poveli 10:7 i natjerali selektora Kosova da pozove tajm-aut.

Terzići je smanjio na 10:8, ali su Grbović iz odbitka i Miloš

mini Evropskom prvenstvu i vjerujem u momke i plasman na Euro. Šveđani su obezbijedili plasman, sve je u našim rukama, ostavićemo srce na terenu i siguran sam da ćemo ostvariti dobar rezultat.

Filip Vujović iskoristio je šansu na lijevom krilu u odsustvu prezimenjaka Miloša.

Božović snažnim šutem donijeli prvih ,,plus 4“ našoj selekciji.

Identična razlika bila je pri kraju poluvremena nakon gola raspoloženog desnog beka Branka Vujovića, a Drenit Tahirukaj je u posljednjoj sekundi smanjio na 13:10.

Isti igrač je na startu nastavka pogodio za 13:11, potom je Dedaj iz sedmerca doveo Kosovo na samo gol zaostatka, ali su ,,lavovi“ zadržali smirenost.

Dedaj je u 37. minutu iz sedmerca pogodio prečku i prokockao šansu za izjednačenje, da bi na drugoj strani Ševaljević vratio ,,plus 2“ Crnoj Gori.

Kosovari u drugom poluvre-

Šekil O’Nil kazao da je promijenio mišljenje o slavnom beku

Kari najbolji košarkaš svijeta Stefon Kari je trenutno najbolji košarkaš na svijetu po mišljenju legendarnog NBA centra Šekila O'Nila.

Velikan košarke O'Nil je kazao da nekada nije imao najbolje mišljenje o Kariju, a da sada smatra da je možda i najbolji šuter u istoriji.

- Volim kad mi se dokaže da nijesam u pravu, zato i ovim današnjim mladićima govorim da mi dokažu da griješim čim nešto kažem. Mrzio sam ga na početku njegove karijere. Govorio sam da neće pogađati. On je nastavio da me demantuje i zato mi je sad najbolji igrač - rekao je

O'Nil o beku Golden Stejt Voriorsa.

Na vrhu liste igrača sa najvi-

še ubačenih trojki u istoriji NBA Kari je trenutno drugi, iza legende Reja Alena. R. A.

Arena

Četvrtak, 29. april 2021.

Sportski miks

21

u Mađarsku i Slovačku dovoljan bod protiv Rumunije

FEDERATA E HENDBOLLIT E KOSOVËS

nstvo na vidiku Dvorana: ,,Palata omladine i sporta“ u Prištini Igrano bez prisustva publike Sudije: Bruner i Salah (Švajcarska)

Kosovo

22

Sedmerci: Kosovo 3 (2), Crna Gora 2 (2) Isključenja: Kosovo 10, Crna Gora 6 minuta

10

Crna Gora

13

27

KOSOVO

CRNA GORA

Beriša .....................(jedna odbrana) Zena ........................(devet odbrana) Jupa...........................................................Gaši .......................................................... 1 Dedaj ................................................4 (2) Ahmeti .................................................. 4 Dre. Tahirukaj .....................................7 Terzići .....................................................3 Ćuni ...........................................................Dri. Tahirukaj ........................................Šabani ......................................................Ramosaj ..................................................Mućoli ......................................................Gegaj.........................................................Ramadani ...............................................Đuka ........................................................3

Mijušković...............................................Simić ................................ (11 odbrana) F. Vujović ............................................... 3 Glendža ....................................................Bakić ........................................................ 3 Lazović .....................................................B. Vujović .............................................. 4 Radović ................................................... 1 Simović .....................................................Ševaljević ...................................... 6 (2) Božović .................................................. 5 Lasica ........................................................Vujačić ......................................................Anđelić......................................................Grbović .................................................. 4 Lipovina ................................................. 1

Selektor: Bujar Ćerimi

Selektor: Zoran Roganović

ROGANOVIĆ: Zašto ne bismo iznenadili Švedsku?

ma lakih rivala - Ulog je bio veliki, osvojili smo dva veoma bitna boda, ali treba odmah da zaboravimo ovaj meč jer nas čekaju još dvije teške utakmice. Mi se pitamo i potreban nam je ovakav pristup, ovakva odbrana i odbrane golmana. U tom slučaju dobar rezultat neće izostati – kazao je Nikšićanin.

Grupa 8 JUČE Rumunija - Švedska 23:31 Kosovo - Crna Gora 22:27 PETAK 18.00 - Crna Gora - Švedska NEĐELJA 18.00 - Crna Gora - Rumunija 18.00 - Švedska - Kosovo 1. Švedska 2. Crna Gora 3. Rumunija 4. Kosovo

4 4 5 5

4 0 0 121:93 8 2 0 2 110:110 4 1 1 3 137:144 3 1 1 3 116:137 3

menu nijesu imali rješenje za Nemanju Grbovića, koji je izborio isključenje i sedmerac iz kojeg je Ševaljević dao gol za 16:14.

Na gol Tahirukaja odgovorio je Aleksandar Bakić svojim prvim pogotkom, a onda je Grbović još jednom bio na pra-

Bilo je baš onako kako smo očekivali, rekao je selektor Crne Gore Zoran Roganović poslije meča u Prištini, gdje nije mogao da računa na Miloša i Stevana Vujovića, Stefana Čavora i Radojicu Čepića.

- Teška i zahtjevna utakmica. Kosovo nas je namučilo i u prvoj utakmici, a obje reprezentacije su sada bile pod pritiskom. Bilo je i dobrih stvari i onih na koje moramo obratiti pažnju, ali bodovi su najvažniji i zbog toga sam zadovoljan, kao i zbog pristupa i zalaganja svih momaka – kazao je Roganović.

U ,,Palati omladine i sporta“ od naših igrača minutažu nijesu upisali samo rezervni golman Mile Mijušković i bek Aleksandar Glendža. vom mjestu poslije odbrane Zene.

Sjajni Simić je nedugo zatim skinuo zicer Ahmetiju, Vladan Lipovina povisio na 19:15, a selektor Kosova zatražio novi tajm-aut.

Rezervna krila Mirko Radović i Bakić lansirali su Crnu

- Cilj nam je, koliko god bitna bila ova sedmica, da zadržimo svježinu i da ne igra samo jedna postava, koja ne bi izdržala tako naporan ritam na ovom nivou. Ovo je bio dobar test, svi koji su igrali pokazali su da im je mjesto u reprezentaciji i zbog toga sam veoma zadovoljan. ,,Lavovi“ su dobro parirali Šveđanima u gostima, možda bi u Podgorici mogli da nadoknade ono što im je izmaklo u Lundu.

- Švedska je obezbijedila prvi mjesto u grupi.

Namučili smo ih u Lundu, a mislim da imamo još rješenja za njih. Zašto da ne iznenadimo svjetskog vicešampiona na našem terenu? Žao mi je što neće biti publike, ali mislim da možemo da pariramo Šveđanima.

Goru na ,,plus 5“, ali je uslijedio petominutni golgeterski post tokom kojeg je Kosovo prišlo na tri razlike (21:18).

Drame, međutim, nije bilo.

Zoran Roganović je dobro rotirao, sačuvao svježinu igrača iz bekovske linije i meč je rutinski priveden kraju.

Ne. K.

Naš reprezentativac osmi na listi po broju skokova na meču u istoriji ABA

Simonovićevih 19 skokova u Ljubljani Naš veliki talenat Marko Simonović je u porazu Mege od Cedevita Olimpije u gostima 85:79, u posljednjem kolu ABA lige, imao čak 19 skokova.

Njegov skor je osmi najbolji u istoriji kada su mečevi regionalnog takmičenja u pitanju – i najbolji u posljednjih pet godina.

Naš reprezentativac je u ovoj partiji imao 13 defanzivnih i šest skokova u napadu. Takođe, upisao je i 15 poena i dvije asistencije, a ukupno 24 indeksna poena.

Kolašinac je tako ostvario istorijski skor u sezoni u kojoj se u potpunosti afirmisao. Regularni dio ABA lige završio je sa 15,8 poena, devet skokova i

19,2 indeksna poena po meču.

Simonović je drugi na listi po prosječnom indeksnom skoru u ligi, peti strijelac i ubjedljivo prvi skakač ABA sezone.

Najviše skokova u nekom ABA meču ostvarili su Boris Savović u dresu Hemofarma 2011. i Tomi Smit u dresu Splita 2003. godine – čak 23 skoka.

Interesantno, četvrti na listi je naš NBA as Nikola Vučević, koji je u dresu Budućnost Volija u novembru 2011. godine, u duelu sa Krkom, imao 20 skokova.

R. A.

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo

Košarkaši protiv Islanda i Danske Muška košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće u grupi E druge runde pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. „Crveni“ će se za prolaz u kvalifikacije boriti sa Islandom i Danskom, a prolaz će izboriti dvije prvoplasirane selekcije.

Crna Gora je 26. na FIBA rang listi i bolje je plasirana i od Islanda (46) i Danske (56).

Kvalifikacije su u avgustu (tačni datumi će tek biti određeni), a po planu se igraju mečevi na domaćem terenu i u gostima.

Međutim, taj sistem tek treba da bude potvrđen, zavisno od situacije sa korona virusom.

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, koje se 2023. prvi put održava više zemalja – u Indoneziji, Japanu i Filipinima, počinju

u novembru.

Grupe – Grupa C: Švedska, Portugal, Austrija; grupa D: Rumunija, Letonija, Bjelorusija; grupa E: Crna Gora, Island, Danska; grupa F: Sjeverna Makedonija, Švajcarska, Slovačka.

S. J.

Košarkaši Mornara drugi put u klupskoj istoriji u polufinalu plej-ofa ABA lige, gdje ih od ponedjeljka očekuju mečevi protiv Budućnost Volija

Jeremić: Ubijeđen sam da možemo i do finala PODGORICA – Otišli su u Laktaše po pobjedu protiv Igokee, potrebnu za plasman u plej-of, i vratili su se sa ostvarenim ciljem – košarkaši Mornara, koji su u ligaškom dijelu zauzeli treće mjesto, drugi put u klupskoj istoriji će igrati u plej-ofu, gdje ih u polufinalu očekuju okršaji protiv Budućnost Volija.

Igokea, koja je prije meča već bila osigurala plasman u plejof i bila oslabljen neizgranjem Klemonsa i Karlmajkla, odolijevala je samo do sredine druge četvrtine (30:30). Nakon toga su izabranici Mihaila Pavićevića preuzeli kontrolu igre i rezultata, vodili su u nekoliko navrata i 13 poena razlike, pa se do kraja meča pitanje pobjednika, praktično, i nije postavljalo...

- Znali smo kakav je bio značaj te utakmice, imali smo dug period da se spremimo za gostovanje u Laktašima. Bili smo dobro upoznati sa protivnikom, vjerovali smo da možemo da pobijedimo. Nakon trijumfa protiv Budućnosti smo podigli samopouzdanje, i u Laktaše smo pošli sa ciljem da se plasiramo među četiri, što smo na kraju i ostvarili – rekao je za Arenu Marko Jeremić, bek Mornara.

Mornar je do ovog trenutka imao sezonu punu uspona i padova, prošao je put od ekipe koja je bila i pretendent na titulu, do ekipe koja će teško do plej-ofa.

- Bila je malo turbulentna sezona. U prvom dijelu smo, stvarno, igrali fantastično.

Onda su nas omele povrede bitnih igrača, nosilaca (Pulen i Vajthed, prim.a), izgubili smo neke utakmice. Srećom, neki rezultati drugih ekipa su doprinijeli da, ipak, možemo među četiri. Na kraju, zasluženo smo pobijedili Budućnost i Igokeu i izborili plasman u plej-of. Sada sa još većim samopouzdanjem dočekujemo polufinale,

Kad nema publike, domaći teren nije velika prednost U crnogorskoj polufinalnoj seriji, Budućnost Voli će imati prednost domaćeg terena protiv Mornara u eventualnoj majstorici. Iako igraju kod kuće, možda će Podgoričani imati veće opterećenje od Barana u prvom duelu...

- Teren nam je poznat, a igra se bez publike, i neće biti tu neke velike prednosti za domaćina, to je moje mišljenje.

Kao što je slučaj u svim utakmicama ove sezone, na svim terenima. Kad nema publike, nema tu neke velike prednosti, vidjelo se to ove sezone na primjerima Partizana i Crvene zvezde. Zato mislim da i u prvom meču možemo da izvučemo dobar rezultat – rekao je Marko Jeremić. jer smo vidjeli da možemo da igramo protiv Budućnosti, pobijedili smo ih nedavno u Baru. Nadam se da ćemo nanizati još neke uspjehe – dodaje Jeremić, koji je početkom aprila produžio ugovor sa barskim klubom na još dvije sezone.

On ističe da je Mornar „plasmanom u polufinale ostvarilo cilj“.

- Ali, nadam se da se nećemo zaustaviti na tome. Mislim da se nijedna ekipa ne zadovoljava plasmanom u polufinale.

Guraćemo dokle možemo, ja sam ubijeđen u to da možemo da stignemo i do finala. Naše je da budemo pravi, kao što smo bili u posljednje dvije utakmice, da igramo našu prepoznat-

ljivu košarku i da probamo da stignemo do finala.

Mornar je ove sezone igrao četiri puta protiv Budućnosti, po dva u Evrokupu i ABA ligi, i Barani su bili uspješniji, sa tri pobjede.

- Sad se sve briše, ovo su bitniji mečevi nego svi ti koje smo prije igrali. Budućnost igra drugačiju košarku od dolaska novog trenera, imaju neku novu energiju, sa više trčanja i mnogo više šuteva. Međutim, dobili smo ih prije dvije nedjelje, što mnogo više ide nama u korist – zaključio je 29-godišnji bek Barana, koji je na četiri meča protiv Budućnosti ove sezone postizao prosječno 9,2 poena.

S. JONČIĆ

22

Arena

Sportski miks

Španski prvak blizu angažovanja plejmejkera albanske reprezentacije

Mur stiže kod Duška u Baskoniju?

Dalas Mur (26) blizu je dresa španskog šampiona Baskonije, objavili su mediji sa Pirinejskog poluostrva.

Plejmejker nastupa za kineski Gvangdžu, a u CBL ligi bilježi 25,2 poena i 5,7 asistencija. Za ekipu našeg slavnog trenera Duška Ivanovića potencijalno je važno pojačanje za završnicu sezone.

Amerikanac je 2017. započeo profesionalnu karijeru, kada nije draftovan, ali je imao priliku da igra za Denver Nagitse

na Ljetnjoj ligi.

Tokom aktuelnih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo Mur je debitovao za reprezentaciju Albanije. U Evropi je igrao za Nanter, Pezaro, Hapoel Tel R. A. Aviv.

Promjene u kalendaru Formule 1

Turska umjesto Kanade Velika nagrada Turske voziće se umjesto trke u Kanadi od 11. do 13. juna, zvanično je juče potvrdila Formula 1.

Zbog ograničenja putovanja koja važe u Kanadi, nije postojala mogućnost da učesnici trke uđu u državu bez dvoneđeljnog karantina, zbog čega je donijeta odluka da se trka na stazi „Žil Vilnev“ otkaže. / Zahvaljujemo na naporima promoterima i vlastima u Kanadi proteklih neđelja da pokušaju da obezbijede trku - navodi se u saopštenju i dodaje da će novac biti refundiran svima koji su već kupili karte.

Umjesto nje, od 11. do 13. juna,

najbrži karavan svijeta biće u Turskoj.

Iako je razočaravajuće što ove sezone nećemo ići u Kanadu, uzbuđeni smo što će se voziti u Turskoj 2021. godine - rekao je prvi čovjek Formule 1 Stefano Domenikali. Šampionat Formule 1 nastavlja se predstojećeg vikenda trkom u Portugaliji.

Četvrtak, 29. april 2021.

NBA: Partija za pamćenje Slovenca za važnu pobjedu Dalasa

Dončić plesao protiv Golden Stejta Luka Dončić ubacio je 39 poena u pobjedi oslabljenih Dalas Meveriksa 133:103 nad Golden Stejt Voriorsima.

Mladi Slovenac odigrao je fantastično u meču u kom nije ni bilo potrebe da bude na parketu u završnici.

Jedan od najboljih igrača lige je protiv ,,ratnika“ šutirao čak 23-15 iz igre. Na kraju prve i na početku druge četvrtine skoro deset minuta Golden Stejt nije uspio da postigne koš – tada je duel praktično i riješen. Nakon 24 minuta igre, na poluvremenu je bilo čak 62:29 za Dalas, a meč je dobio gotovo revijalni karakter.

Poraženu ekipu predvodio je slavni Stefon Kari sa 27 poena.

Sa ovom pobjedom Dalas je šesti u Zapadnoj konferenciji sa skorom 34-27 i dvije pobjede manje od aktuelnog prvaka Lejkersa. Golden Stejt ima učinak 31-31 na desetom mjestu i dva poraza više od ekipa u plej-of zoni.

Lider Istoka Bruklin odigrao je gotovo rutinski u odličnom timskom izdanju protiv Toronta 116:103 u gostima.

Samo je početkom posljednje dionice favorit strahovao za trijumf, ali je finiš bio izuzetan. Trener Neš je želio da rasporedi minutažu nosilaca igre – tako je Djurent ubacio 17 poena uz deset skokova i četiri asistencije, a superstar je šutnuo samo sedam puta iz igre i pogodio pet puta.

Irving je ubacio svega devet poena.

Veću ulogu dobio je Džef Grin na centru – postigao je

22 poena uz osam skokova.

Grifin je dodao 17, Heris 16, Šamet 14 a doskorašnja evroligaška zvijezda Majk Džejms 11 poena uz osam asistencija za 21 minut proveden na parketu. Toronto su predvodili Lauri sa 24 i Anuobi sa 21 poenom. Sa skorom 42-20 Bruklin ima pobjedu više od Filadelfije na vrhu Istoka.

Oklahoma Siti je iznenadila Boston pobjedom 119:115, Tanderi su prekinuli niz od

Održan 3. Međunarodni atletski miting za cicibane u Baru

,,Sanjini“ biseri ponovo dominirali PODGORICA - Mladi takmičari Atletskog kluba ,,Sanja“ dominirali su na 3. Međunarodnom atletskom mitingu za cicibane, koji je održan u Baru.

Na takmičenju je nastupilo oko 200 takmičara iz devet atletskih klubova (Nikšić, Orion, Trebinje, Crvena zvezda, Kraljevo, Lovćen, Dionis, Mornar i Sanja), kao i članovi školice sporta „Jump“ iz Herceg Novog. Najviše medalja osvojili su atletičari AK „Sanja“ koji su sakupili 44 medalje ispred atletičara Mornara sa 17 i Lovćena sa 16 medalja. Takmičenje je otvorio direktor ASCG Milorad Vuletić.

Pored pojedinačnog takmičenja po disciplinama takmičari su se nadmetali i u višeboju gdje su najbolji po kategorijama nagrađeni peharima, dok su prva tri takmičara po disciplinama dobili medalju i diplomu.

- U potpunosti sam zadovoljna organizacijom takmičenja kao i nastupom velikog broja takmičara. Zahvaljujem se ASCG i Upravi za mlade i sport Crne Gore koji su pomogli održavanje mitinga. Nadam se da će miting naredne godine okupiti još više takmičara i atletskih klubova - izjavila je tehnička rukovoditeljka takmičenja i trener AK „Sanja“ Sanja Đurnić po završetku takmičenja, uz veliku zahvalnost sponzorima koji su pomogli da se takmičenje održi.

Rezultati po disciplinama: CICIBANKE: 50 m (2010): 1.

Laura Gazivoda (Orion) 7,91, 2. Teodora Borozan (Lovćen) 7,93, 2. Elena Vladušić (Crvena zvezda) 7,95; 50 m (2011): 1.

Jovana Milatović (Mornar) 8,17, 2. Božena Ninković (Trebinje) 8,48, 3. Maša Malović (Mornar) 8,84; 50 m (2012): 1.

Mina Lukolić (Sanja) 7,91, 2.

Sara Mujovi (Sanja) 8,07, 3.

Minja Matković (Sanja) 8,30; 50 m (2013) : 1. Katarina Madžar (Sanja) 9,07, 2. Sofija Pejović (Mornar) 9,09, 3. Ana Nožica (Trebinje) 9,16; 50 m (2014): 1. Sara Glavanović (Sanja) 9,67, 2. Ksenija Božović Lovćen) 9,69, 3. Kalina Bokun (Trebinje) 9,80; 50 m (2015): 1.

Maše Jablan (Lovćen) 10,63, 2.

Andrea Radović (Dionis) 11,10, 3. Arina Mirzina (Sanja) 11,15; 50 m (2016): 1. Andrea Malić (Dionis) 11,93, 2. Andrea Stojanović (Sanja) 12,26, 3.

Margarita Tkačenko (Mornar) 12,50; 50 m (2017): 1. Sara Vujović (Sanja), 2. Minja Mihailović (Sanja), 3. Simona Pantović (Sanja); 200 m (2010): 1. Mara Nožica (Trebinje) 30,78, 2. Laura Gazivoda (Orion) 31,56, 3. Elena Vladušić (Crvena zvezda) 31,97; 200 m (2011): 1. Jovana Milatović (Mornar) 34,04, 2.

Božena Ninković (Trebinje) 35,62, 3. Una Martinović (San-

ja) 38,06; 200 m (2012): 1. Mina Lukolić (Sanja) 33,71, 2. Sara Mujovi (Sanja) 36,40, 3. Tara Krešić (Sanja) 37,64; 200 m (2013): 1. Ana Nožica (Trebinje) 37,26, 2. Katarina Madžar (Sanja) 38,00, 3. Sofija Pejović (Mornar) 40,22; skok udalj (2010): 1. Nađa Stanišić (Sanja) 4,02, 2. Mina Knežević (Mornar) 4,01, 3. Anja Novaković (Sanja) 3,97; skok udalj (2011): 1. Jovana Milatović (Mornar) 3,80, 2. Una Martinović (Sanja) 3,23, 3. Maša Malović (Mornar) 3,13; skok udalj (2012): 1. Mina Lukolić (Sanja) 3,53, 2. Sara Mujovi (Sanja) 3,36, 3. Maša Lekić (Sanja) 3,07; skok udalj (2013): 1. Sofija Pejović (Mornar) 3,09, 2. Katarina Madžar (Sanja) 2,85, 3. Anđela Lalić (Mornar) 2,68; skok udalj (2014): 1. Kalina Bokun (Trebinje) 2,47, 2.

Bogdana Đuranović (Dionis) 2,39, 3. Sara Glavanović (Mornar) 2,34; skok udalj (2015): 1.

Maše Jablan (Lovćen) 2,10, 2.

Arina Mirzina (Sanja) 2,07, 3.

Zoja Pantović (Sanja) 1,73; višeboj (2010): 1. Laura Gazivoda (Orion); višeboj (2011): 1. Jovana Milatović (Mornar); višeboj (2012): Mina Lukolić (Sanja); višeboj (2013): 1. Katarina Madžar (Sanja). CICIBANI: 50 m (2010): 1. Mateja Aleksić (Crvena zvezda) 7,57, 2. Sergej Martinović (Lovćen) 7,92, 3.

Jakov Petričević (Lovćen) 8,17; 50m (2011): 1. Marko Brković (Kraljevo) 8,07, 1.

Balša Dapčević (Lovćen) 8,07, 3. Ognjen Kontić (Mornar) 8,43; 50 m (2012): 1.Aleksa Božović (Lovćen) 8,27, 2. Stefan Stanišić (Sanja) 8,45, 3.

Aleksa Vujnović (Trebinje) 8,73; 50 m (2013): 1. Viktor Jančić (Sanja) 8,50, 2. Martin Govedarica (Sanja) 8,74, 3.

Stefan Rakočević (Sanja) 9,10; 50m (2014) : 1. Petar Madžar (Sanja) 9,45, 2.Damjan Jo-

čak 14 poraza a nanijeli treći uzastopni poraz Seltiksima.

Dort je postigao 24, Bizli 21 a Pokuševski 12 poena u ovom trijumfu.

Bostonu je bilo malo 39 poena slavnog beka Džejlena Brauna. Ekipa Seltiksa je u krizi, ovim porazom došla je do skora 32-30 i strahuje za šesto mjesto u Istočnoj konferenciji. Za četvrtu poziciju bore se Atlanta i ove sezone odlični Njujork.

R. A.

vićević (Dionis) 9,46, 3. Ilija Butulija (Sanja) 9,76; 50m (2015): 1. Vuk Eraković (Sanja) 9,98, 2. Danilo Abramović (Mornar) 10,09, 3. Balša Todorović (Sanja) 10,72; 50 m (2016): 1. Nikša Femić (Dionis) 13,19; 200m (2010): 1.

Mateja Aleksić (Crvena zvezda) 29,74, 2. Sergej Martinović (Lovćen) 34,43, 3. Jakov Petričević (Lovćen) 35,24; 200 m (2011): 1. Marko Brković (Kraljevo) 31,58, 2. Jovan Dobrković (Sanja) 34,10, 3.

Ognjen Kontić (Mornar) 34,49; 2 0 0 m ( 2 0 1 2) : 1 . A l e k s a Božović (Lovćen) 33,80, 2. 2.

Stefan Stanišić (Sanja) 34,73, 3. Lazar Abramović (Sanja) 35,45; 200 m (2013): 1. Viktor Jančić (Sanja) 34,56, 2. Martin Govedarica (Sanja) 36,82, 3.

Stefan Rakočević (Sanja) 37,96; skok udalj (2010): 1.

Mateja Aleksić (Crvena zvezda) 4,32, 2. Sergej Martinović (Lovćen) 3,87, 3. Vuk Anđelić (Crvena zvezda) 3,78; skok udalj (2011): 1. Marko Brković (Kraljevo) 3,85, 2. Jovan Dobrković (Sanja) 3,68, 3. Balša Dapčević (Lovćen) 3,65; skok udalj (2012): 1. Aleksa Božović ( L ovć e n ) 3,9 3, 2. Lazar Abramović (Sanja) 3,30, 3. Stefan Stanišić (Sanja) 3,28; skok udalj (2013) : 1. Viktor Jančić (Sanja) 3,10, 2. Matija Božović (Lovćen) 2,95, 3. Martin Govedarica (Sanja) 2,95; skok udalj (2014): 1. Damjan Jovićević (Dionis) 2,70, 2. Demir Maljević (Lovćen) 2,70, 3. Petar Madžar (Sanja) 2,61; skok u d a l j ( 2 0 1 5 ) : 1 . Da n i l o Abramović (Mornar) 2,52, 2.

Luka Kljunak (Trebinje) 2,20, 3. Luka Mirković (Sanja) 2,15; višeboj (2010): 1. Mateja Aleksić (Crvena zvezda) ; višeboj (2011): 1. Marko Brković (Kraljevo); višeboj(2012): 1. Aleksa Božović (Lovćen); višeboj (2013): 1.

R. P. Viktor Jančić (Sanja).

Četvrtak, 29. april 2021.

Arena

Sportski miks

23

Izabranici Pepa Gvardiole slavili protiv PSŽ-a u prvom meču polufinala Lige šampiona (2:1)

POLUFINALE LIGE EVROPE: Arsenal u Viljarealu, Junajted čeka Romu

Đavolski zadatak za ,,vučicu“ PODGORICA - Mančester junajted je napravio pomak u odnosu na prošlu sezonu. U finišu Premijer lige ne mora da brine za plasman u Ligu šampiona, a i vjerovatno će završiti na drugom mjestu, što je skok za jedno mjesto u odnosu na prethodnu takmičarsku godinu.

Na ,,Old Trafordu“, međutim, dugo čekaju na trofej, tačnije od 2017. kad su osvojili Liga kup i Ligu Evrope.

Poslije četiri godine ,,crvenim đavolima“ se pruža prilika za podizanje pehara, ponovo u Ligi Evrope. Tim Ole-Gunara Solskjera došao je do polufinala, u kojem ga čeka težak rival – Roma.

Norveški stručnjak je na konferenciji za medije morao da objašnjava izjavu koju je dao poslije prolaska u polufinale, rekavši da ,,nije previše gledao Romu“, što su navijači ,,vučice“ shvatili kao omalovažavanje njihovog kluba i napravili postere sa porukom da će ga natjerati da pamti predstojeće duele.

- To je bilo odmah poslije meča, osjećao sam veliko olakšanje što smo prošli. Naravno da sam pratio Romu, ali nijesam ih dovoljno analizirao da bih dao pravi komentar. Znam za bogatu istoriju Rome, mijenjao sam dresove sa Totijem i De Rosijem. Kris Smoling je bio na pozajmici u Romi prošle sezone, tako da smo ih pratili, poslije su ga kupili. Imam veliko poštovanje prema njima. Spremni smo za polufinale – istakao je Solskjer.

Nekadašnji napadač bio je akter kultnog dvomeča Junajteda i Rome u Ligi šampiona u sezoni 2006/07. ,,Vučica“ je kod kuće slavila 2:1, da bi u revanšu bila ponižena – 7:1.

- Bio sam starter u prvom meču. Bili smo nesrećni poslije poraza od 2:1, ali je revanš, tih 7:1 – bilo magično. Blistali smo te večeri, vjerovali da se to može dogoditi. Ali Majkl Kerik (sadašnji član stručnog štaba, prim. aut) i ja se ne osvrćemo

Raspored 21.00 - Viljareal - Arsenal 21.00 - Junajted - Roma Revanši će se igrati 6. maja

na to, nijesmo pričali o tome.

Za Romu je Liga Evrope od većeg značaja nego za Junajted, budući da je u Seriji A daleko od zone Lige šampiona. ,,Vučica“ igra najveći evropski meč od polufinala LŠ sa Liverpulom prije tri godine.

- Uzbuđeni smo, ovo je velika prilika prije svega za klub, ali i za grad i igrače. Nemaju svi šansu da se suoče sa Junajtedom u polufinalu evropskog takmičenja – izjavio je trener Paulo Fonseka.

- Nećemo se braniti duboko i čekati šansu iz kontri. Nekad se dogodi da igramo tako, kao protiv Ajaksa u revanšu četvrtfinala, ali to nije moj stil. Junajted ima sjajne ofanzivce koji mogu da odluče ishod meča u sekundi. Moramo biti spremni, ali ne idemo na ,,Old Traford“ samo da se branimo.

Drugi polufinalni par, Viljareal – Arsenal, zanimljiv je i iz trenerskog ugla.

Na klupi ,,žute podmornice“ sjedi Unaj Emeri, koji je od maja 2018. do novembra 2019. vodio ,,tobdžije“.

- Poznajem klub i tim, ali moram da budem sposoban da prenesem to igračima. Uprkos tome, ovi mečeve imaju sasvim drugačiji kontekst. Polufinale Lige Evrope je izazov koji nas uzbuđuje. Arsenal je favorit, mi smo kandidati za trofej. Oba tima pokazala su konstantnost u Evropi, ali samo jedan će proći – istakao je Emeri.

Arsenal je tek 10. u Premijer ligi, spas sezone vidi u Ligi Evrope.

- Viljareal je u posljednjih 10-15 godina spektakularno napredovao sa različitim trenerima i uvijek je imao jasnu ideju kako želi da igra. Emeri je donio veliko iskustvo iz ovog takmičenja i imaju vrlo jasan identitet.

Ima malo neizvjesnosti oko toga ko će više rizikovati u prvom meču, ali ništa neće biti odlučeno prije revanša – naveo je trener Mikel Arteta. Ne. K.

Superstar će napustiti Juventus ako se ne plasira u LŠ

Ronaldo može u Junajted, ali...

Kristijano Ronaldo će sigurno napustiti Juventus i najvjerovatnije preći u Mančester junajted ako se gigant Serije A ne plasira u Ligu šampiona.

Italijanski mediji su saopštili da postoji velika šansa da Portugalac ode iz ,,stare dame“ godinu prije isteka ugovora i ako klub ostvari plasman u evrop-

Siti u Parizu odškrinuo vrata finala

sku elitu.

Ističe se da je veliki klub Premijer lige, u kojem se afirmisao na velikoj sceni do 2009. godine, zainteresovan za povratak Ronalda.

Međutim, Junajted želi da Ronaldo pokaže da je spreman za odricanja za klub. Veteran trenutno prima platu od čak 31 milion eura po sezoni – a u Mančesteru bi mogao da dobije tek upola manje po sezoni.

Takođe, italijanski mediji su saopštili da je Mančester junajted spreman da Kristijanu ponudi dvogodišnji ugovor. R. A.

PODGORICA - Englesko finale Lige šampiona u najavi. Čelzi pred revanš sa Realom u Londonu ima 1:1, a još bolji rezultat u prvom meču polufinala ostvario je Mančester siti koji je kao gost slavio protiv PSŽ-a sa 2:1.

Utakmica u Parizu pokazala je da ,,građane“ nikada ne treba otpisivati – momci Pepa Gvardiole nijesu izgledali najbolje u prvom poluvremenu, gubili sa 1:0, mogli da prime još neki gol, a u nastavku priredili preokret.

A da pritom nijesu blistali – izjednačili su preko De Brujnea neobičnim i srećnim pogotkom, da bi ,,svece“ šokirao Marez majstorijom iz slobodnog udarca.

Francuski prvak bio je nemo-

ćan u drugom poluvremenu, a nakon rezultatskog minusa ušao je u još jedan – manjak igrača na terenu jer je Gaje dobio direktan crveni karton.

Pokušao je Mančester siti odmah da nametne svoj prepoznatljivi stil igre sa posjedom lopte, ali to nije moglo glatko da prođe na „Parku Prinčeva“.

Na domaćem terenu pitao se PSŽ, koji je na samom startu pokazao koliko može da bude opasan.

Krenuo je da teče drugi minut kada se Nejmaru otvorio prostor, ali je dobro zatvoren i nije mogao da uputi ozbiljniji udarac lijevom nogom po zemlji.

Brazilac je u 13. bio u boljoj poziciji – ovoga puta je imao otvoren pogled na gol, loptu

na desnoj nozi, ali je golman Ederson, uz pomoć bloka, sačuvao mrežu.

Sto dvadeset sekundi kasnije, odbrana ,,građana“ je kapitulirala poslije kornera.

Udarac iz ugla izveo je Di Marija, a najviši u petercu gostiju bio je Markinjoš koji je glavom poentirao za 1:0.

Prvi obećavajući napad Siti je priredio u 21. minutu kada je na dubinski pas reagovao Bernardo Silva, ne puštajući da lopta padne, ali je bio u takvom uglu da nije mogao da ugrozi Navasa.

Zreliji, opasniji, organizovaniji i agresivniji su bili pariški ,,sveci“ koji su imali još nekoliko zanimljivih izleta duboko na protivničku polovinu, ali su se u par navrata prekombinovali. Jednom je Nejmar

Jezero osvojilo osam bodova i nije primilo gol u posljednje četiri utakmice

Luka spasa na vidiku PODGORICA - Sve bolji ritam Jezera u finišu prvenstva. Plavljani su osvojili osam od mogućih 12 bodova, a pritom nijesu primili gol na posljednje četiri utakmice.

Odmah je ljepši pogled na tabelu. Pet kola prije kraja izabranici Milije Savovića imaju 11 bodova više od posljednjeplasiranog Titograda, a tri manje od Iskre koja je iznad zone baraža.

- Bilo bi neskromno da kažemo kako nijesmo zadovoljni učinkom iz posljednja četiri meča. Ostaje žal što nijesmo pobijedili Titograd (0:0), ali da nam je ovo neko ponudio prije dvadesetak dana – prihvatili bismo bez razmišljanja. U dobroj smo formi i vjerujem da ćemo uspješno završiti sezonu – rekao je kapiten Meldin Drešković.

Jezero pod uspjehom podrazumijeva opstanak u elitnom rangu domaćeg fudbala, gdje se vratilo prošlog ljeta nakon više od deceniju.

Poželjnija opcija je svakako da se izbjegne doigravanje.

- Na pragu smo ostvarenja prvog cilja, a to je da na kraju regularnog dijela šampionata ne budemo posljednji. Imamo ,,plus 11“ u odnosu na Titograd i tu borbu apsolutno kontrolišemo. Uradićemo sve što možemo da ostanemo u ligi, a najbolje bi bilo da to bude bez baraža. Nemamo loš raspored i pokušaćemo to da iskoristimo.

Mogli smo da budemo bliži Iskri da smo dobili Titograd, ali i trenutnih tri boda zaostatka možemo da nadomjestimo - ističe snažni defanzivac.

Koliki baraž nosi rizik pokazala je prošla sezona kada je upravo Jezero bilo bolje od ta-

dašnjeg prvoligaša Koma.

- Baraž je kocka. Biće nezgodno kome god da dođu Igalo, Kom, Mornar ili Arsenal. To važi i za nas, pogotovo što se utakmice igraju bez publike, a mi smo na krilima podrške navijača prošle godine ostvarili veliki uspjeh. Vjerujem, ipak, da imamo kvalitet da zaobiđemo te mečeve, ali ako i do njih dođe – smatram da je puno to-

PSŽ

1

Man. siti

1

20

Stadion: Park prinčeva.

Sudija: Feliks Brih (Njemačka).

Golovi: 1:0 Markinjoš u 15, 1:1 De Brujne u 64, 1:2 Marez u 71. Žuti kartoni: Paredes, Nejmar (PSŽ), Kanselo, De Brujne (Mančester siti).

Crveni karton: Gaj (PSŽ) u 77.

PSŽ

Man. siti

Navas Florenci Markinjoš Kimpembe Baker Gaj Paredes (od 83. Erera) Di Marija (od 80. Danilo) Verati Nejmar Mbape

Ederson Voker Stouns Diaz Kanselo (od 61. Zinčenko) Gundoan Rodri De Brujne Marez Foden Silva

tražio penal koji nije postojao, a jednom je Ederson odbio udarac koji je išao u okvir gola.

Pred odlazak na odmor Siti je mogao da izjednači nakon kiksa zadnje linije domaćina – Foden se našao u zicer situaciji, ali je opalio po sredini, a Navas odbranio bez problema.

U nastavku je utakmica bila drugačija – sa manje žustrine i tempa, sa PSŽ-om koji se povukao i Sitijem koji je držao teren.

Izabranici Pepa Gvardiole došli su do igre kakvu žele – da kroz pas kreiraju napade protiv rivala koji čeka kontru iz defanzivnog bloka.

Promjena stila skupo je koštala momke Mauricija Poketina koji su nesrećno izgubili prednost sredinom drugog poluvremena.

De Brujne je u 64. minutu centrirao, a gužva u petercu i lopta koja je dolazila zbunili su Navasa – tako da nije mrdao sa gol crte, a onda je bilo kasno da nešto uradi.

Nakon izjednačenja – sve je krenulo naopako za domaćina čija se koncepcija posve raspala.

Preokret je uslijedio u 71. minutu nakon majstorskog pogotka Mareza iz slobodnog udarca, a od 77. Siti je bio i brojčano jači jer je direktno isključenje zaradio Gaje zbog faula nad Gundoanom.

Siti je blizu finala, a to treba da potvrdi u revanšu 4. maja na svom „Etihadu“.

D. K.

ga na našoj strani. Ova ekipa zaslužuje da bude u elitnog rangu – naglašava Drešković.

Plavljani su slavili protiv Zete i Dečića, a potom remizirali sa Titogradom i Sutjeskom u prošlom kolu.

Za vikend dočekuju Podgoricu…

- Stabilizovali smo se na planu igre. To potvrđuje činjenica da nijesmo primili gol na posljednje četiri utakmice. Protiv Zete i Dečića je bilo 1:0 za nas. Odigrali smo na rezultat. Znači nam i bod protiv Sutjeske u Nikšiću (0:0). Skoro svaku ekipu smo makar jednom pobijedili, a našeg narednog protivnika nijesmo nijednom.

Podgorica je bila bolja na svom terenu dva puta, a u Beranama je bilo neriješeno. Lijepo bi bilo da to promijenimo i upišemo trijumf. Biće teško, oni su jako kvalitetan tim, jure Evropu, ali mi gledamo sebe. Nećemo kalkulisati. Od prvog minuta tražićemo način da ostvarimo pobjedu – zaključio D. K. je Drešković.

24

Arena

Fudbal

Četvrtak, 29. april 2021.

Amplitudo Druga fudbalska liga (30. kolo)

Mornar demolirao Arsenal i preuzeo vrh 0 1

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Davor Božović. Žuti kartoni: Dacić (Jedinstvo). Strijelac: Bujiša u 63. minutu. Žuti kartoni: Dacić, Dulović (Jedinstvo), Juković, Mučalica, Kalač, Horike (Ibar).

JEDINSTVO: Š. Kolić, Muzurović, Cvijović (od 76.

Memčević), Banda (od 7. Balić), Šćepanović, Nikolić (od 36. D. Kolić), Mušović, Ajković, Dacić, Šćekić, Dulović.

IBAR: A. Kuč, Hodžić, Juković, Mučalica, S. Kalač (od 79. Tahirović), B. Kuč, Bujiša (od 70. Murić), Kopitović, Damjanović, Horike, Huremović.

Ibar je uspio da slavi na teškom gostovanju u Bijelom Polju i golom Bujiše produži pozitivnu seriju, čime je na pragu spasa. Rožajci su u veoma dinamičnom meču imali veći posjed, pa je gol Bujiše stigao kao kruna za goste, koji su pokazali da ne treba da budu u borbi za opstanak.

Rezultati i tabela 1. Mornar 30 18 8 4 47:18 62 2. Arsenal 30 18 6 6 41:30 60 3. Igalo 30 13 12 5 41:20 51 4. Kom 30 13 6 11 33:29 45 5. Jedinstvo 30 11 7 12 41:32 40 6. Bokelj 30 7 14 9 30:28 35 7. Ibar 30 10 5 15 23:44 35 8. Berane (-1) 30 9 8 13 31:40 34 9. Grbalj 30 7 5 18 25:43 26 10. Drezga (-1) 30 6 6 18 24:52 22 U narednom kolu (2. maja) sastaju se: Grbalj - Jedinstvo, Berane - Kom, Bokelj - Arsenal, Mornar - Igalo i Drezga - Ibar.

Igalo Drezga

4 1

IGALO - Stadion: „Solila“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Koprivica u 9. (iz penala) i Maraš u 46. i 88, Redžović u 53. (Igalo), Rakočević u 44. minutu (Drezga). Žuti kartoni: Krivopkapić, Racković, Kovačević (Drezga). Crveni karton: Miodrag Koprivica u 29. minutu (Igalo).

IGALO: Kulinović, Petrović, Koprivica, Vlahović, Grbić, Radović, Bakrač (od 45. Đurković), Roganović, Maraš (od 90. Kosać), Redžović, Mitrović (od 90. Đilović).

DREZGA: Ivanović, Bogićević, Kubo (od 66. Vukčević),

Burzanović, Racković, Nakazava, Mirković (od 56.

Spahić), P. Kovačević, Bulatović (od 73. N. Kovačević), Rakočević, Krivokapić.

Igalo je neočekivano ostalo sa igračem manje u finišu prvog dijela igre, ali je i pored toga opravdalo očekivanja protiv Drezge (4:1). Domaćin je bio bolji, a totalnu nadmoć krunisao je u finišu za ubjedljiv trijumf, kojim Igalo sigurno gazi ka baražu nakon novog kiksa Koma.

Arsenal Mornar

0 4

TIVAT - Stadion Arsenala.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Mileta Šćepanović.

Strijelci: Đorđević u 6, Idrizović u 17, Pepić u 41. i Škrijelj u 45+2.minutu. Žiuti kartoni: Kovačević, Mirković, Radinović, Ličina (Arsenal), Radović, Idrizović, Kacić (Mornar).

ARSENAL: Lemajić, Kovačević (od 46. Musić), Manojlović, Todorović, Tačibana, Mirković, Radinović, Muhović, Dapčević (od 70. V. Mršulja), Marković (od 70. Moračanin), Knežević.

Omladinska liga Crne Gore

Titograd slavio u goleadi GRUPA A

Budućnost OFK Titograd

3 4

PODGORICA - Pomoćni teren Budućnosti na Starom aerodromu. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Ivan Šarac.

Strijelci: Perišić u 44, Đukanović u 90+4. i 90+5. (Budućnost), Mihaljević u 28. (iz penala) i 90, Pavićević u 47, Tošković u 64. minutu (OFK Titograd). Žuti kartoni: Čelebić, Živković, Dakić, Milić (Budućnost), Vujačić, Pavićević, MIhaljević (OFK Titograd). Crveni karton: Sava Milić u 80. minutu (Budućnost).

BUDUĆNOST: Domazetović, Lucević, Ćetković, Čelebić (od 55. Marstijepović), Perišić, Živković, Dakić, Dašić, Karamanaga (od 55. Đukanović), Milić, Lubarda (od 75.

Starovlah).

OFK TITOGRAD: Zlajić, Radović, Vujačić, Tošković, Pavićević, Spahić, J. Vujisić (od 85. A. Vujisić), Mihaljević, Janković (od 63.

Radević), Ljumović (od 75.

Adrović), Đaković.

Kom Dečić

4 0

PODGORICA - Pomoćni teren Koma. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Jovica Bojo-

Grupa A

Grupa B

1. Budućnost 8 5 2 1 27:11 17 2. OFK Titograd 9 5 1 3 18:14 16 3. Kom 9 5 1 3 13:10 16 4. Zeta 8 4 3 1 16:10 15 5. Iskra 9 3 3 3 12:10 12 6. Podgorica 9 2 5 2 15:13 11 7. Rudar 9 2 1 6 11:17 7 8. Dečić 9 1 0 8 2:29 3 U narednom kolu (1. maja) sastaju se: Dečić - Budućnost, OFK Titograd - Podgorica, Rudar - Iskra i Zeta - Kom.

1. Sutjeska 11 7 3 1 30:6 24 2. Petrovac 11 7 2 2 22:8 23 3. Mornar 10 7 1 2 28:10 22 4. Bokelj 11 7 1 3 17:17 22 5. Igalo 10 5 1 4 11:13 16 6. Ibar 11 4 3 4 11:20 15 7. Mladost DG 11 3 1 7 13:20 10 8. Berane 10 2 2 6 11:13 8 9. Jezero 10 0 4 6 12:26 4 10. Jedinstvo 11 0 4 7 8:30 4 U narednom kolu (1. maja) sastaju se: Ibar - Jedinstvo, Sutjeska - Petrovac, Berane - Mornar, Jezero - OFK Mladost DG i Igalo - Bokelj.

vić. Strijelci: Mešter u 35, Globarević u 42. i 80, Pavićević u 57. minutu. Žuti kartoni: Gojčaj, Davidović (Dečić).

KOM: Radošević (od 46.

Janjević), Pupović (od 81.

Aćimić), Dujović (od 60. Čolović), Mešter (od 81.

Radonjić), Bulatović (od 60.

Kecojević), Peličić, Medenica (od 68. N. Pavićević), Globarević, V. Pavićević (od 68. Knežević), Roganović (od 60. Milićević), Prelević (od 46. Radulović).

DEČIĆ: Vuljaj (od 70. Đoković), Gojčaj, Đeljaj, Dizdarević (od 46. Dedvukaj), Kukuličić (od 46. Avduljaj), Raičević (od 55. Berišaj), Filipović (od 46. Mališić), Rakočević (od 70. Sefa), Davidović, Lakušić (od 46. Tošić), Abazović (od 70. Mustagrudić).

Iskra Zeta

5 3

DANILOVGRAD - Pomoćni

teren stadiona „Braća Velašević“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Mladen Gospić. Strijelci: Mišurović u 48, Krkeljić u 50, Jošanović u 55. i 90+1, Radulović u 78. (Iskra), Vukčević u 7. (iz penala), Lambulić u 15. i 45. minutu (Zeta). Žuti kartoni: Mišurović, Popović, Radulović (Iskra), Lambulić, Čelebić, Matanović (Zeta).

ISKRA: Marković, Bogićević, Vuković, Perišić (od 46.

Radulović), B. Tomašević (od 90. A. Tomašević), Keković (od 46. Krkeljić), Marović, Mišurović (od 87.

Mušikić), Perović (od 46.

Jošanović), Popović, Obradović.

ZETA: Grbavčević, Peličić, Radičković, Krstović, Bjelobrković, Lambulić, Vukčević, Krstović (od 60. Krkotić), Čelebić, Matanović, Đukić (od 81. Živanović).

MORNAR: Radović, Martinović, Idrizović, Perišić, Seratlić (od 54. Kajević), Škrijelj (od 65. Mucević), Pajović, Cvijović (od 65. Kacić), Bakić, Pepić (od 76. Bulatović), Đorđević (od 76. Guzina).

Mornar je na najbolji način dočekao da preuzme prvo mjesto u Drugoj ligi.

Barani su u najvećem derbiju, protiv dojučerašnjeg lidera, ekipe Arsenala, pokazali snagu, moć i kvalitet, za poluvrijeme postigli četiri gola i jasno stavili do znanja domaćinu ko je gazda u Drugoj ligi i kome je mjesto u eliti. Barani su igrali, može se reći, doktorski – Slavoljub Bubanja, nekadašnji trener Arsenala, očigledno je znao sve vrline i mane protivnika, pa je postavio sjajnu taktiku. Odlučio je Bubanja da nakon dužeg vremena na golu bude Radović, a da pored Perišića drugi „bonus“ igrač bude Cvijović, dok je u odbrani napravio rokade sa bekovima (Seratlić igrao desno), te donio odluku da Škrijelj bude starter.

Po prikazanom, Bubanja je pogodio baš svaki detalj.

Mornarova odbrana bila je granitna, krila su često probijala, a

Škrijelj pravio čuda, bio nezadrživ. I, već u šestom minutu, nakon ubačene lopte sa desne strane, Đorđević je pokazao kakav je majstor – 0:1. Samo desetak minuta kasnije, Đorđević je iznudio prekid, a nakon ubačene lopte Idrizović je odlično odreagovao za 0:2. Arsenal je bio u šoku, pokušavao nakon većeg posjeda da odgovori, ali je bio totalno nepovezan. Sa druge strane, Pepić je nakon minijature Škrijelja u kaznenom prostoru, kao na malom fudbalu, elegantnim potezom pogodio za 0:3, a najbolje poluvrijeme Mornara zaključio je upravo Škrijelj za 0:4.

Mornar je tako za 45 minuta potpuno razbio Arsenal i dočekao da bude na vrhu, i to sam, pa sada Barani mogu da jedre ka Prvoj ligi.

Kom Bokelj

0 1

PODGORICA - Stadion Koma.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Mladen Knežević.

Strijelac: Globarević u 67. minutu. Žuti kartoni: Hot, Radulović, Brnović (Kom), Marković, Globarević (Bokelj).

Grbalj Berane

2 2

RADANOVIĆI - Stadion Grblja. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dražen Petrić.

Strijelci: M. Popović 52. i 69.

(Grbalj), Vraneš u 33. (autogol) i Globarević u 82.minutu (Berane).

GRBALJ: B. Popović, Petović, Vraneš, Stanišić, Pribilović (od 46. Kalačević), Perović (od 77. Ilić), Niković, Obadović, Radenović (od 30.

M. Popović), Grandov (od 83. Ćosić), Stešević (od 46. Suva).

BERANE: Aković, Đeković, Šoškić, Šunjević, Globarević, Vilotijević, Tmušić, Raković, Bošković (od 59. Lekić), Vukićević, Vulević (od 55. Ajoma, od 65. Milanović).

Grbalj je osvojio bod, koji mu ostavlja tanku nadu da može izbjeći ispadanje. Tim iz Radanovića uspio je da preokrene rezultat, ali je u finišu ostao bez cijelog plijena, a s obzirom na pobjede Ibra i Bokelja, nalazi se u gotovo nemogućoj situaciji, pa je, čini se, već na putu ka regiji… Priredio: R. PEROVIĆ

I. MANDIĆ

Jedinstvo Ibar

KOM: Novović, Radenović (od 72. Vukčević), Bulatović, Golubović, Hot, Radulović, Rjosuke, Đukić, Vujošević (od 55. Brnović), Vujačić, Vučićević (od 55. Gazivoda, od 77. Filipović).

BOKELJ: Ševaljević, V. Čavor (od 90+4. Braletić), Banićević, Marković, P. Čavor (od 88. Kovačević), Lekić, Globarević, Đorđević (od 46. Čađenović, od 58. Škrelja), Viučinić, Batuta, Popović.

Kom je definitivno u problemu. Kada se činilo da se vratio i da može da stigne Igalo, koje je imao dva vezana poraza na dva gostovanja, Zlatičani to ne koriste, jer nastavljaju sa lošim rezultatima. Nakon ubjedljivog poraza u Baru, Kom je poražen od Bokelja, a gol za pobjedu i vjerovatno opstanak djelo je Globarevića.

Detalj sa utakmice Budućnost - Titograd

Podgorica Rudar

2 0

PODGORICA - Pomoćni teren „DG Arene“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Tmušić u 41. i Vuković u 72. minutu. Žuti kartoni: Vicković (Podgorica), Golubović, Dajević (Rudar).

PODGORICA: Krivokapić, Vuković, Vujović (od 83. Radetić), Tmušić (od 63. Pavlićević), Vicković, Vuković, Đukanović, Boričić (od 85. Perunović), Bajović, Habibović (od 83. Šćekić), Vukotić (od 46.

Jelić).

RUDAR: Helić, Irić, Terzić (od 75. Despotović), Ernec, Golubović, Vukašinović (od 75. Kovačević), Bajčetić, Kasalica, Ciguljin (od

49. Krstonijević), Čepić, Dajević.

Obadović, Đurišić, Bojičić, Marsenić.

GRUPA B

Petrovac Berane

2 1

BUDVA - Pomoćni teren Mogrena na Jazu. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Mihailo Milošević. Strijelci: Ljuca u 80. i Đelošević u 90+3.

(Petrovac), Bojičić u 88. minutu (Berane). Žuti kartoni: Popović, Ljuca (Petrovac), Dević (Berane).

PETROVAC: Popović, Raketić (od 46. Boričić), Đelošević, Ljuca, Šćepanović, Ćulafić, Džuver, Raičević, Darmanović, Lolović, Dedić.

BERANE: Sekulić, Mitrović (od 60. Bajić), Ralević, Dević, Babović, Lazović, Ivanović (od 77. Pešić),

Bokelj Ibar

3 1

KOTOR - Pomoćni teren Bokelja. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Zoran Backović.

Strijelci: Vukčević u 42, Vukajlović u 60. i Radević u 75. (Bokelj), Murić u 22. minutu (Ibar). Žuti kartoni: Čolan, Gopčević, Tabaš (Bokelj), Kalač (Ibar).

BOKELJ: Radović, Bušković (od 88. Perunović), Čolan, Katelan, Vukčević, Gopčević (od 46. Vukajlović), Milosavljević (od 85. Pajović), Papović, Tabaš (od 88. Perišić), Braletić (od 85. Brguljan), Lesjak (od 67. Radević).

IBAR: Camić, R. Hasović (od 88. Sutović), I. Hasović, E. Hasović (od 71. Demić), Kalač, Dedeić, A. Murić

Arena

Četvrtak, 29. april 2021.

Sportski miks

25

Novljani nakon peteraca bolji od Kotorana u prvom meču finalne serije vaterpolista

Kovinić poražena u Madridu Danka Kovinić izgubila je od Japanke Misaki Doi 6:2, 6:4 u drugoj rundi kvalifikacija za WTA turnir u Madridu.

Naša najbolja teniserka je ove sedmice u glavnom gradu Španije ostvarila po pobjedu i poraz. Prethodno je savladala Martu Ćustić, domaću nadu.

Misaki Doi je trenutno 79. igračica svijeta, a na ovom meču je igrala sa očigledno više koncentracije i svježine.

Danka je bila peta nositeljka u kvalifikacijama. Na ovom duelu nije je služio servis, imala je svega 52 procenta ubačenog prvog servisa, a 53 procenta osvojenih poena na prvi servis. Osvojila je svega 26 procenata poena iz riterna na prvi servis. Čak pet puta Doi je napravila brejk na ovom meču, a imala je ukupno deset brejk-lopti.

Novljanka je iskoristila dvije od tri brejk šanse.

R. A.

Primorac Jadran

11 14

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Utakmica odigrana bez publike. Sudije: Abramović i Matijašević. Igrač više: Primorac 9-5, Jadran 6-3.

Peterci: Primorac 4 (2), Jadran 4 (4). Rezultat po četvrtinama: 2:2, 4:4, 1:2, 3:2.

PRIMORAC: Kralj (8 odbrana), Drašković 1, Vukasović 1, Gopčević 2, Mačić 1, Molten 3 (1), Adžić, Klikovac, Perković 1, Silva, Matković 1, Stanojević 1, Vukšić, Isljamović.

JADRAN: Tešanović (16 odbrana + 2 peterca), Vujačić, Obradović 2 (1), Vujović, Averka 4 (2), Murišić 2, Gardašević, Đ. Radović 2 (1), Banićević, Brkić 1, Petković 3 (1), V. Radović, Đurović.

Vaterpolosti Jadrana savladali su Primorac 14:11 u prvoj utakmici finalne serije plejofa. Regularni dio završen je bez pobjednika (10:10), a kod peteraca više koncentracije pokazali su gosti koji su bili bez promašaja nakon četiri serije. Dimitrije Obradović postigao je posljednji gol za Jadran na 33 sekunde prije

ALEKSAMDAR KALUĐEROVIĆ

Bez plasmana u glavni žrijeb WTA turnira

Tešanović vodio do trijumfa Sa jučerašnjeg meča u Budvi

kraja meča za 10:10, a isti igrač, na startu četvrte serije, obradovao je Novljane za konačnih 14:11. Sjajan sa gola bio je reprezentativac Petar Tešanović (16 odbrana + 2 peterca), koji je u prvoj seriji odbranio šut Vuku Draškoviću, a u trećoj četvrtini i Dušanu Matkoviću.

- Uzbudljiva i naporna utakmica. Definitivno smo najveći problem imali sa centrima Primorca Perkovićem i Klikovcem. Zadali su nam dosta nevolja. Nijesmo mogli nikako to da riješimo.

Međutim, uspjeli smo prepoznatljivim ritmom, koliko je to bilo moguće, bez Uroša Vučurovića i igračima koji su prije četiri-pet sedmica izašli iz korone. Na kraju i pored situacija gdje smo imali priliku da se odvojimo na dva razlike, ali i da izgubimo, neriješen ishod je realna priča. Peterci su lutrija, ali smo taj dio završili na bolji način. Ostaje nam da se odmorimo i pripremimo za sljedeće mečeve koji nas brzo očekuju – kazao je trener novljanske ekipe Petar Radanović.

Kotorski i novljanski tim pokazali su odličnu igru, bliži pobjedi početkom posljednje četvrtine bio je Jadran (vodio 9:7), ali si domaći igrači bili uporni i na 58 sekundi prije kraja, golom Matkovića, prvo put poveli (10:9) na utakmici...

- Zanimljiva utakmica. Izgubili smo je nakon peteraca. Imali smo čak i prednost od gola pri kraju, ali i primili gol iz igre, što je možda usmjerilo utakmicu.

Nažalost, u ruletu peteraca smo izgubili, ali serija je duga, spremaćemo se za naredne utakmice. Jadran je u pred-

nosti, došao je do brejka, ali nećemo se predavati – poručio je Sandro Sukno, strateg Primorca.

Najefikasniji kod Jadrana bio je Konstantin Averka sa četiri gola, gol manje postigao je kapaiten Marko Petković.

U kotorskom timu Amerikanac Molten završio je meč sa tri gola, a odličan utisak ostavio je centar Perković koji je iznudio pet isključenja i peterac.

Finalna serija nastavlja se 4. maja. Domaćin druge utakmice je Jadran.

A.M.

Neporaženi superstar boksa boriće se protiv jutjubera Logana Pola

Mejveder u ringu 6. juna Bokserska legenda Flojd Mejveder će se definitivno ponovo boriti, protiv Jutjub senzacije Logana Pola, 6. juna.

Neporaženi bokser sa skorom 50-0 u karijeri po mnogima je jedan od

(od 71. Kurtagić), Klica, M. Murić, Čivović, A. Kalač (od 77. Šabović).

Mornar Jezero

6 2

BAR - Pomoćni teren SRC „Topolica“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Vasilije Ljumović. Strijelci: Fuštić u 22, Bušković u 35. i 87, Mihaljević u 37. i 50. (iz penala), A. Hajdarović u 61. (Mornar), Đukić u 16. i Zindović u 26. minutu iz penala (Jezero). Žuti kartoni: Marstijepović (Mornar), Vučetović (Jezero).

MORNAR: Perović (od 66.

Begzić), Bušković, Đurašković, A. Hajdarović (od 80.

Golubović), Stojanović (od 80. H. Hajdarović), Vujačić, Marstijepović (od 66.

Ljuljić), Sinanović (od 81.

Ličina), Šoškić, Fuštić, Mihaljević.

JEZERO: Božović, Gočević (od 61. A. Sinanović), Ib. Nikočević, Ciriković, Il. Nikočević, Vučetović, Šabović, Đukić, Ećo, Pušlja (od 46. F. Sinanović), Zindović.

OFK Mladost DG 2 Igalo 3 PODGORICA - Pomoćni teren „DG ,Arene“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Srđan Klačar. Strijelci: Šekularac u 48. i Drmač u 79. (OFK Mladost DG), Perović u 15, Drmač u 22. (autogol) i Đuković u 23. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Ljutica

(OFK Mladost DG), Popović, Kosjerina, Bjeletić (Igalo).

OFK MLADOST DG: Vojvodić, Nikolić, Drmač, Bojanić, Živković, Tešović, Ljutica (od 73. Cvetković), Smolović, Šekularac (od 76. Filipović), Kovinić, Mugoša.

IGALO: Kulinoivć, Perović, Grubač, Vasiljević, Lučić (od 82. Kosjerina), Kovačević, Popović, Dubljević, Đilović (od 61. Gluščević), Bošković (od 61. Milović), Đuković (od 69. Bjeletić).

Jedinstvo Sutjeska

3 3

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dejan Cimbaljević. Strijelci: Janković u 2. i 82, Bahović u 37. (Jedinstvo), Vuković u 19, Kecojević u 21. i Grbović u 90+3. minutu (Sutjeska). Žuti kartoni: Korać, Vl. Brajić, Sredojević (Jedinstvo), Kecojević, Lješković, Vuković (Sutjeska).

JEDINSTVO: Knežević, Janković, Bahović, Vlaović (od 90+3. Bajramspahić), Korać (od 46. Sredojević), Mujanović, Balić, Cvijović, Va. Brajić (od 66. Muzurović), Vl. Brajić, Nedić.

SUTJESKA: R. Dubljević, Radović (od 86. Mijušković), B. Dubljević, Žižić, Popović, Kecojević, Lješković, Radojević, Petrušić (od 70. Grbović), Đurković (od 53. Milić), Vuković.

Priredio: R. PEROVIĆ

najboljih profesionalaca u istoriji sporta. Izvanredni defanzivac je rekorder po zaradi u boksu, a znaće da dobro unovči ovu svojevrsnu egzibiciju.

Poznato je da će se borba održati na

,,Hard rok“ stadionu u Majamiju, u američkoj državi Florida.

Očekuje se da Mejveder ostvari rutinski trijumf, apsolutni je favorit.

Pol do sada ima samo jednu profesionalnu borbu, koju je izgubio 2019. jednog londonskog boksera, muzičara i jutjubera koji nastupa pod imenom KSI. R. A.

Kirios ponovo šokira javnost izjavama

Rosijev tim od naredne godine

Odvratno je da me poredite sa Tomićem Nik Kirios, kontroverzna australijska teniska zvijezda, ponovo je šokirao sportsku javnost izjavom o kolegi i zemljaku Bernardu Tomiću.

Karijera Kiriosa je u fazi stagnacije, pa su mediji u domo-

Ekipa VR46 u elitnom šampionatu motociklizma

vini povukli paralele sa Tomićevom karijerom...

- Danas su me upoređivali sa Bernardom Tomićem i nikad me više nijesu uvrijedili. Da li ima fondaciju? Da li je ostvaren? Da li je donirao novac protiv šumskih požara? Odvratno

je, čovječe. Istražite malo. Pod ,,ostvareno“, mislim na pobjedu nad nekim iz velike četvorke – napisao je Kirios na društvenim mrežama.

Na aktuelnoj planetarnoj ATP listi Kirios zauzima 56. mjesto, a Tomić 207.

R. A.

Dobrotvorna akcija Rodžera Federera za pomoć u obrazovanju djece

Na prodaju 20 predmeta Legendarni teniser Rodžer Federer odlučio je da na dobrotvornoj aukciji ponudi 20 vrijednih rekvizita iz karijere.

Osvajač rekordnih 20 gren slem titula je saopštio da će njegova fondacija zaradu od aukcije usmjeriti za poboljšanje obrazovanja djece u Africi i Švajcarskoj. Poznato je da će prva aukcija sa 20 predmeta biti održana 23. juna, a svaki od rekvizita predstavljaće uspomenu na jednu od 20 titula sa najvećih turnira.

Već je poznato da će početne cijene predmeta iznositi između 3.500 i 80 hiljada eura.

Na primjer, prodavaće se oprema i reket sa fina-

la Rolan Garosa 2009. godine, kada je Federer osvojio jedinu titulu slavnog pariskog turnira.

Biće ponuđena i oprema iz 2007. godine kada je Rodžer osvojio Vimbldon i džemper sa finala Vimbldona 2012. godine.

R. A.

Valentino Rosi, legenda motociklizma, od naredne godine u elitnom MotoGP šampionatu imaće svoj tim – VR46.

Ekipa će u najjačoj klasi biti sigurno makar do 2026. godine. Spekuliše se da će u narednim godinama slavni veteran nastupati za svoj tim. Ekipa ima podršku kompanije Tanal koju vodi saudijski princ Abdulaziz in Abdulah Saud.

- Srećni smo što možemo da objavimo važan strateški dogovor sa VR46 timom, kompanijom Valentina Rosija, za blisku budućnost u MotoGP. VR46 tim će debitovati u MotoGP klasi zajedno sa Tanalom, a glavni sponzor do 2026. će biti Aramko. Novi Aramko Rejsing tim VR46 će imati druge važne sponzore – stoji u saopštenju Tanala.

U nižim kategorijama VR46 ekipa već godinama nastupa. Sa 42 godine, Rosi ne planira da u skorijoj budućnosti prestane da se bavi trkama na vrhunskom nivou.

R. A.

26

Feljton

Četvrtak, 29. april 2021.

HRIŠĆANSTVO I CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNO-ISTORIJSKI IDENTITET

11.

Namjesnik Vukan se pozivao na slavu Dukljanske kraljevine » Piše: Prof. dr Ilija VELEV Vladavina kneza Radoslava bila je pod stalnim vojnim napadima Srbije, tako da njegov sin knez Mihailo III (1163– 1186/1189), kao posljednji dukljanski vladar nije uspio da odbije vojne udare srpskog župana Stefana Nemanje da osvoji i pokori Duklju. (Stefan Nemanja je bio rođen oko 1113. godine u Ribnici, na dukljanskoj teritoriji, u blizini današnje Podgorice – kao najmlađi sin princa Zavide.) U toj borbi se oslanjao na traženje vojne pomoći od Vizantije, ali je sa iznevjerenim vojnim očekivanjima i nadama između 1186. i 1189. godine, Duklja konačno osvojena od Raške (srpske) države. Nije poznata sudbina posljednjeg dukljanskog vladara Mihaila III, a 1189. godine njegova žena knjeginja Desislava je pobjegla u Dubrovnik zajedno sa dukljanskim arhiepiskopom Grgurom Barskim, županima Černehom i Crenikom, Grdomilom i drugim istaknutim dukljanskim plemićima.

Na istorijskoj sceni dukljansko-raški (srpski) rat trajao je od 1183. do 1189. godine, što je na kraju rezultiralo raškim osvajanjem Duklje. Može se konstatovati da je vojna završnica bila rezultat držanja Vizantije na distanci, koja je na ovaj lokalni balkanski sudar gledala kao na mogućnost slabljenja obije strane da bi interno nametnula sopstveni politički i crkveni uticaj.

Posebno je vizantijski strateški plan bio usmjeren prema pokoravanju Duklje, koja je za sobom imala dugu rimolatinsku duhovnu tradiciju. U istom smjeru je išla i hegemonistička doktrina pravoslavne Raške: da se uništi i prisajedini Dukl-

Na istorijskoj sceni dukljansko-raški (srpski) rat trajao je od 1183. do 1189. godine, što je rezultiralo raškim osvajanjem Duklje. Može se konstatovati da je vojna završnica bila rezultat držanja Vizantije na distanci, koja je na ovaj lokalni balkanski sudar gledala kao na mogućnost slabljenja obje strane da bi interno nametnula sopstveni politički i crkveni uticaj

Kotor, crtež

Kralj Vukan Nemanjić na fresci

jansko Kraljevstvo, a njena rimolatinska duhovna tradicija crkveno preobrati u istočnopravoslavni obred. Ako je pola vijeka ranije Raška bila vojno prisajedinjena dukljanskoj državi kao podaničko namjesništvo, nova vojno-politička situacija je postavila Dukljane u obrnuti zavisni položaj.

Odmah nakon osvajanja dukljanske teritorije 1190. godine župan Stefan Nemanja je povjerio upravljanje novoosvojenom zemljom njegovom najstarijem sinu Stefanu Vukanu.

Ali namjesnik Vukan je istakao ambiciju da samostalno vlada, pa i da zavlada Raškom, pri

Studija Ilije Veleva izvorno je objavljena u časopisu Matica, br. 81, proljeće 2020.

Velev je naučnik i pisac. Profesor je na Institutu za makedonsku književnost Univerziteta „Sv. Ćirilo i Metodije” u Skoplju. Autor je oko 500 naučnih knjiga, studija i članaka s područja srednjovjekovnih studija, kulturologije i književnosti, saradnik Matice crnogorske. Studiju je sa makedonskog na crnogorski preveo Ivan Ivanović

Kralj Stefan Prvovenčani na fresci u Mileševi

čemu je proglasio dukljansku kraljevsku krunu povraćenom, pozivajući se na tradiciju ranijeg Dukljanskog Kraljevstva.

Da bi učvrstio kraljevski status, 1199. godine on je izdejstvovao saglasnost pape Inoćentija III (1198-1216) da obnovi Dukljansko-barsku nadbiskupiju kao pomjesnu/titularnu crkvu njegovog vladarstva. Sve do 40-tih godina XIII vijeka su sa njegovim sinom i nasljednikom vladali kao kraljevi, indirektno pripisujući Duklji svojevrstan vladarski status vazalne države u odnosu na državu Nemanjića, istovremeno održavajući rimolatinsku dominaciju u crkvi. Tamo su postojale samo opatije i manastiri sa katoličkom vjeroispoviješću, gdje su jereji služili i ispovijedali hrišćanstvo na latinskom ili na lokalnom slovenskom narodnom jeziku. Pri tome su prilikom pisanja crkvenih i drugih tekstova na slovenskom jeziku, to radili latiničnim pismom (kao što je vjerovatno bio prim-

Stefan Nemanja na fresci u Studenici

jer sa originalom Dukljanskog ljetopisa u Baru). Sa druge strane je zato hrišćanski život na drugim teritorijama koje je osvojila Raška (episkopija u Rasu, kao i u starijim episkopijama u Lipljanu, Prizrenu ili Nšu) dominirala jurisdikcija Ohridske arhiepiskopije, koja je kao samostalna ipak bila podređena istočnopravoslavnom obredu, iako je na tim prostorima još uvijek opstajala i po neka rimolatinska biskupija.

Interesantno je naglasiti kako je balansirana koncentracija vojne moći i političke vlasti Raške razvojem novih crkvenih prilika u uslovima širenja teritorije. Svakako je bilo neizbježno da raški vladar koristi slojevitije razvijenu crkvenu i kulturnu tradiciju u Duklji, pri čemu se u sprovođenju novih razvojnih strategija oslanjao na dukljanska iskustva. Već na samom početku je osnovao javnu vladarsku kancelariju u Kotoru, gdje su pisani značajniji dokumenti, povelje i sl. Za upravno-administrativne potrebe, ili za pisanje i prepisivanje bogoslužbenih knjiga, angažovani su pisari iz reda učenih dukljanskih benediktinaca, koji su pored latiniskog pisma i jezika, pisali i na slovenskom jeziku slovenskim pismom (na glagoljici i ćirilici).

Pri tome su bili angažovani i da opismenjavaju i školuju buduće raške pisare, književnike i bogoslove. Ipak su raški episkopi bili najbliži saradnici župana Stefana Nemanje i oni su imali prvenstvo u crkvenoj hijerarhiji. Naime, episkop Jevtimije je bio organizator i učesnik Sabora sazvanog protiv širenja i uticaja bogumilskog pokreta i učenja u duhovnom životu Raške, a drugi episkop Kalinik je predvodio Sabor sazvan 1196. godine povodom detronizacije i zamonašenja raškog župana.

Pozicija gubljenja dukljanske nezavisnosti za račun vladavine Raške dodatno je produbljena aktuelnim globalnim vojnop-

olitičkim i crkvenim prilikama u Vizantiji i na Balkanu. Prije svega ključno je bilo zapadanje Vizantije u totalnu političku, ekonomsku i vojnu eroziju, koja je zajedno sa posljedicama krstaških ratova ubrzala nestajanje Vizantijskog carstva 1204. godine – poslije skoro devet vjekova suverenog postojanja.

U periodu vizantijskog poluvjekovnog nestajanja (1204–1261) u unutrašnjosti pređašnje imperije formirano je više lokalnih vladarstava, a među njima su najjače bile despotovine u Epiru i Nikeji. Obije su imale ambiciju da naslijede moć pređašnje Vizantije proglašavajući se carstvima – Epirskim i Nikejskim, što je rezultiralo međusobnim vojnim konfliktima i dopuštanjem da se u razrješenje uključe i obračuni između već šizmom razdvojenih crkava Istoka i Zapada. Rimolatinski uticaj je okarakterisao Epirsko Carstvo kao latinsko, a Nikejsko je važilo kao istočnopravoslavno. Pri ovakvim krajnje kontroverznim procesima Srbija i Bugarska su uspjele da stvore svoje države sa pomjesnim (titularnim) istočnopravoslavnim crkvama: Srpsko Kraljevstvo 1217. godine i Žička arhiepiskopija 1219. godine, a Drugo bugarsko carstvo 1187. godine i Trnovska patrijaršija 1235. godine, konstituišući se u jednom dijelu i oduzimanjem eparhija iz dijaceze autokefalne Ohridske arhiepiskopije.

(Pojedinačne ambicije dijela makedonskog plemstva za samostalnim vladanjem Makedonijom završavale su se bezuspješno, pa su se zbog odsustva političke svijesti da se homogenizuju i zajedno izvojuju posebnu makedonsku državu – jednostavno samo smjenjivali osvajači na njenoj teritoriji. Tadašnji ohridski arhiepiskop, Dimitrije Homatijan stavio se na stranu latinskog Epirskog carstva, pa je čak i krunisao za cara epirskog des-

Vizantijski strateški plan bio usmjeren prema pokoravanju Duklje, koja je za sobom imala dugu rimolatinsku duhovnu tradiciju. U istom smjeru je išla i hegemonistička doktrina pravoslavne Raške: da se uništi i prisajedini Dukljansko Kraljevstvo, a njena rimolatinska duhovna tradicija crkveno preobrati u istočnopravoslavni obred pota Teodora Anđela Duku.

To je doprinijelo da Ohridska arhiepiskopija počne gubiti eparhije iz svoje dijaceze, zbog suprotstavljenih pozicija Nikeje i Epira. Sa direktnom ili indirektnom saglasnošću nikejskog patrijarha bile su proglašene dvije nove autokefalne istočnopravoslavne crkve na Balkanu: srpska i bugarska. Nakon rukopolaganja za monaha raškog vladara u manastiru Studenica 1196. godine, za novog velikog župana bio je postavljen njegov istoimeni mlađi sin Stefan. U burnom ratnom periodu do 1217. godine on je uspio da stabilizuje državne granice, pa je uz podršku pape u Rimu i Mletačke (Venecijanske) Republike proglašen za kralja. U tu čast je i srpski kralj Stefan bio nazvan Prvovjenčani.)

Našavši se pod vlašću Srbije, Duklja nije bila u situaciji da povrati svoju pređašnju državnu nezavisnost, pri čemu je počela da gubi državni i rimolatinski crkveni suverenitet. Do 1219. godine, hrišćanska crkva na teritoriji srednjovjekovne Srbije uglavnom je bila pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije.

(Nastavlja se)

Četvrtak, 29. april 2021.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. april 2021.

Četvrtak, 29. april 2021.

Oglasi i obavještenja

29

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. april 2021.

Četvrtak, 29. april 2021.

Oglasi i obavještenja

31

32

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. april 2021.

IVM - 543/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD, PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika SAŠO CVETKOSKI, BUDVA, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik SAŠO CVETKOSKI BUDVA rođen 16.02.1973.godine u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog pismena u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Rješenja o izvršenju Posl.broj IVM - 543/2021 od 22.03.2021. godine i Rješenja o troškovima javnog objavljivanja od 27/04/2021 godine, jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Javni izvršitelj Darko Rajković Budva, dana 27/04/2021 godine

I - 980/2017 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, koga zastupa advokat ĐUKANOVIĆ DRAGOLJUB, PODGORICA, ul. MOSKOVSKA BR.169 protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za III prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se oglašava nesupješnom i Zaključka o IV prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 19.05.2021. u 10.30 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl. broj I 980/2017 od 22.04.2021. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 28/04/2021 godine Javni izvršitelj Darko Rajković Poslovni broj: I.br.2101/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d.

Podgorica, koju zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Vukanović Draška iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 38.466,73 eura, na osnovu izvršne isprave – Presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1642/14 od 25.02.2015.godine, dana 28.04.2021.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Vukanović Drašku iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, vrši se dostavljanje Zapisnika o IX prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 28.04.2021. god, i Zaključka o X prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 28.04.2021. god.

Izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića br.10 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o IX prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 28.04.2021. god, i Zaključka o X prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 28.04.2021. god. Upozorava se izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 28.04.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

I.br.1480/20 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Sea Terra NV, privredno društvo iz Holandije, Krijn Taconiskade 430 1087 HW Amsterdam, Holandija, koga zastupa advokatska kancelarija Prelević OD iz Podgorice, Bul.Sv.Petra Cetinjskog br.130/7, protiv izvršnog dužnika Sea Terra Bay Properties DOO Kotor, Rakite III/1, na osnovu izvršne isprave-Ugovora o hipoteci od 30.05.2007.god.-ovjerenog u Osnovnom sudu u Ulcinju pod Ov.br.3300/07, vr.sp.2.500.000,00 eura, dana 28.04.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručio zaključak o prodaji od 28.04.2021.god.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 28.04.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

MAlI OglAsI NEKRETNINE Prodajem 3 kuće, 1400 m² placa – Bajice, cijena 70,000 €, moguć dogovor.Te. 069/ 268-760 1 PRODAJEM hektar zemlje u Berima kod crkve. Sva infrastruktura. Tel.067/393-216 2

RAZNO IZDAJE se magacin-hala 125m2 na Zabjelo pored Ljetopis mercedesa.

Cijena po dogovoru.Tel. 067/422-391 3

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motorni trimerom. Povoljno.

Vukčević.

Tel. 069/991-999 067/000-008 5

renoviranje kupatila.

Tel. 069/ 759 - 055 6 RUŠENJE pregradnih zidova, otvaranje vrata i prozora, skidanje pločica i parketa kao i odvoz šuta Tel. 069/ 759- 055 7

ZANATsKE UslUgE

RUŠENJE – otvaranje prozora, vrata armiranog betona pregradnih zidova pločica-odvoz šuta.

Tel. 067/457-796 8

VODOINSTALATER: popravka i zamjena česama, vodokotlića, umivaonika i wc šolja kao i

PRODAJEM pčelinje nukleuse.

Tel.067/ 277–570 9

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. april 2021.

Dana 28. aprila 2021. u 75. godini života preseli se na AHIRET

Dana 28. aprila 2021. preminuo je u 79. godini naš dragi

BLAGOJE – BARO Stevanov ZVICER

SALIH – SALKO Abdulaha DOBARDŽIĆ

Dženaza će se obaviti u četvrtak, 29. aprila, u krugu uže porodice.

Dženaza će se klanjati i pokop obaviti na gradskom mezarju Loznice.

Shodno mjerama Ministarstva zdravlja, hatar se prima putem telefona i telegrama.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

Ožalošćeni: supruga SABINA, sin SAMIR, kćerke BELMA i NERMA, braća AZMO i ŠERIF – ŠEHO, sestre NIZARA, MELAHETA, MURADIJA i BINASA, snaha AMELA, zet SEMIR, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

33

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 29. aprila u 15 časova na groblju iza Manastira u Nikšiću.

Ožalošćeni: supruga RADENKA – MILJA, sin STEVAN, ćerka MILICA, sestre OLGA – ČONJA i MILKA, unuk LUKA, unuka ŽELJANA, sestrići, sestrične i ostala rodbina ZVICER

1801 Dragi moj

1803 Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

TATA

LJUBICI ZEKOVIĆ Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Bio si najbolji tata na svijetu!

Koliko si me samo svemu naučio.

I još si mogao.

Uvijek si me nasmijao svojom šalom, dočekao osmijehom.

Znao si da je među nama bila posebna ljubav.

Ja sam punog srca, ponosna iako sad slomljena.

Sestra SLAVKA sa porodicom

Volim te, tvoj MIĆO

1797 1805 Dragom đedu i tati

MILODARKA RADOJEVIĆ Draga baba Hvala ti za ljubav koju si nam nesebično pružala, koja je obojila naše djetinjstvo najljepšim bojama. Počivaj u miru.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

BLAGOJU – BARU ZVICERU

Tvoji: STEFAN, FILIP i NAĐA 1804

Mnogo ćeš nam nedostajati, jer si bio poseban i pun ljubavi. Imaćemo o čemu da pričamo i čega da se sjećamo.

Tvoji: LUKA, ŽELJANA, SAŠA i MILICA VUJKOVIĆ

1806 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BLAGOJU – BARU ZVICERU

RATKO, ZLATIJA i VLADO VUJKOVIĆ sa porodicom

1807

e-mail: oglasno@pobjeda.me

34

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. april 2021.

Dana 27. aprila 2021. u 81. godini preminula je naša draga

Dana 28. aprila 2021. poslije kraće bolesti u 77. godini života umrla je naša draga

Dana 28. aprila 2021. u 63. godini preminula je naša draga

MILENA Labudova PERUNOVIĆ rođena Đurković

Zbog novonastale situacije u zemlji sahrana je obavljena 28. aprila u krugu porodice na groblju u Kočanima.

Ožalošćene porodice: PERUNOVIĆ i ĐURKOVIĆ

STANKA Mićunova ZINDOVIĆ rođena Prelević

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 29. aprila na gradskom groblju Čepurci.

Kuća žalosti: Bracana Bracanovića br. 82, Podgorica.

Ožalošćeni: sin BORISLAV, kćerke NATAŠA i IVANA, brat DRAGAN, unučad DARJA i DANILO, zet MILORAD, snaha DRAGANA i ostala mnogobrojna porodica RADONJIĆ i PRELEVIĆ

1761 Umrla je moja majka

rođena Tapušković

NEVENKA pokojnog Ilije – Biga RADONJIĆ

Shodno epidemiološkoj situaciji sahrana će se obaviti 29. aprila u 14 časova na mjesnom groblju u Poljima.

Ožalošćena porodica: suprug MIĆUN – RECO, sin PETAR, braća VESELIN i DRAŠKO, sestre BOSA, RANKA i TANJA, đever MIODRAG, zaove MILEVA i VUKICA, i ostala rodbina ZINDOVIĆ i TAPUŠKOVIĆ

1764 Posljednji pozdrav dragoj

1787

Dana 28. aprila 2021. umrla je naša voljena majka

NEVENKI Bigovoj RADONJIĆ

MILENA PERUNOVIĆ

rođenoj Prelević Sa ponosom i poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tvoju neizmjernu plemenitost i dobrotu.

Počivaj u miru.

Bila si moj temelj i oslonac. Moj putokaz i utočište.

Neka ti je laka ova zemlja po kojoj si ponosno hodila.

BRANKA sa porodicom

NEVENKA Ilijina – Biga RADONJIĆ rođena Prelević

1783 Posljednji pozdrav našoj babi

MILENI Draga baba, obilježila si naše djetinjstvo najljepšim uspomenama koje će živjeti zauvijek u nama.

1796

Zet BATO MITROVIĆ, sestrići MLADEN i ZORAN sa porodicom, sestrična SAŠKA

Veliki borac, oslonac i neizmjerna ljubav je otišla iz naših života. Tvoja blagorodna priroda je plijenila i zbog toga si bila voljena i poštovana od svih koji su te poznavali. Prazninu i bol koju osjećamo ne možemo izraziti riječima.

MAJKA, ljubav, oslonac, hrabrost, borac, naš život. Sve je malo reći za našu Majku.

Dok smo živi, živjećeš sa nama i u nama, tvoj put slijedićemo i tvoje mudre riječi, a tvoju neizmejrnu ljubav pamtiti.

Sudbina je takva bila da odeš kod Ruške i Biga, na vječni počinak, gdje ćemo se svi jednog dana opet sresti.

Počivaj u miru.

1792 Posljednji pozdrav

NEVENKI RADONJIĆ Dane provedene sa tobom pamtiću kao najljepši dio mog života.

Bila si mi sestra, koleginica i iskreni dobrotvor mojoj porodici. Iznenada si pošla u zagrljaj tvoje Ruške.

NAĐA i MINJA

Tvoja đeca: BORISLAV, NATAŠA i IVANA BOSILJKA – BOSA JOVANOVIĆ

1799

1798

Teta Posljednji pozdrav najdražoj baki i tašti

MILO ILIĆ NEVENKA

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam te u svom srcu i mislima kume.

NEVENKI RADONJIĆ

NENAD BURZANOVIĆ

Od unučadi: DARJE, DANILA i zeta MILORADA ĆIROVIĆA

Hvala ti za bezbrižno djetinjstvo, a tvojih ruku raširenih kao majčinih, i očiju koje se vazda smijahu, sa pijetetom ćemo se sjećati i pamtiti.

Da ti duša caruje sa onima kojima si hrlila.

Tvoje A Bosine: DIKA, NIŚA, BOĆA i MERA 1800 1802

1790 Posljednji pozdrav

MILORADU KICI PEJOVIĆU Počivaj u miru, dragi ujače 1752

Porodica pok. JOCA RADULOVIĆA

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. april 2021.

Sa tugom u srcu i duši javljamo da nas je 28. aprila 2021. u 83. godini života iznenada napustila naša voljena

Dana 27. aprila 2021. preminula je u 75. godini

Sa tugom i bolom u srcu javljamo da je 28. aprila 2021. preminula u 84. godini života naša voljena

MILODARKA Miletina RADOJEVIĆ

MILKA pok. Slavka JOVIĆEVIĆ

35

rođena Miranović

LJUBICA Vasova ZEKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice u skladu sa preporukama NKT-a, dana 28. aprila u 14.30 časova, na gadskom groblju Čepurci.

Kuća žalosti: Veljka Vlahovića br. 38, Podgorica.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 29. aprila u krugu porodice na mjesnom groblju Pape – Tomaševo.

rođena Novović

Usljed dobro poznatih okolnosti u vezi sa pandemijom. sahrana će se obaviti u najužem krugu porodice istog dana na porodičnom groblju na Rijeci Crnojevića.

Ožalošćeni: sin RAJKO, kćerke ANA, MARINA, TANJA i NATAŠA, unučad i praunučad i ostala rodbina JOVIĆEVIĆ i NOVOVIĆ

Ožalošćeni: sin MLADEN, braća MIODRAG i MILENKO, sestra STANKA, snahe TATJANA i JELENA, unučad STEFAN, FILIP i NAĐA, praunuka MAGDALENA i ostala porodica RADOJEVIĆ i MIRANOVIĆ

1786

1768

1749

Oprostili smo se od

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

Posljednji pozdrav mom đedu

MILODARKI

MILKE Slavkove JOVIĆEVIĆ naše dobre snahe, jetrve i strine.

Hvala ti na tvom uvijek bliskom, toplom i čestitom odnosu.

Počivaj u zasluženom miru.

Ožalošćena porodica ZEKOVIĆ

1777

ZORICA, NINA, NEŠO i OGI

DRAGU VUJOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

Ožalošćeni: PAJO i SOFIJA sa porodicom 1774 Voljeni brate

MILODARKI 1778

TANJA, DADO, ŽANA i VUK

Posljednji pozdrav dragoj strini

Đede, ne mogu naći riječi i način kojima bih iskazao koliko te volim, koliko mi značiš i koliko mi već nedostaješ. Cijelog života si bio uz mene kao podrška i oslonac, i uvijek si bio tu da me saslušaš i pomogneš. Trudio sam se da ti ispunim prazninu u srcu koja je ostala Mijovim odlaskom, i vjerujem da sam u tome djelimično uspio. Iako mi teško pada ovaj rastanak, ostaje mi na ponos sve ono što je ostalo iza tebe, a najviše tvoje časno i pošteno ime.

Dok ja budem živ, živjećeš vječno sa mnom u mom sjećanju, dok se jednog dana ponovo ne sretnemo.

Počivaj u miru u tvom Ljubotinju, sa Mijom, Željkom i Zorkom.

VASKO Tvoj DADO Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Čuvaćemo te od zaborava.

MILODARKI LELA i ANA 1779 1791

MARIJA, BOLE i LAKI

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

1775 Sa tugom i bolom se opraštamo od našeg

Posljednji pozdrav voljenom kumu

DRAGA VUJOVIĆA

MILODARKI RADOJEVIĆ Hvala ti na iskrenom prijateljstvu i druženju.

VASKU Neka tvoja plemenita i blagorodna duša nađe vječni mir i spokoj.

Ostaćeš da živiš u našim najljepšim uspomenama i sjećanjima.

1789

SNEŽANA NIKČEVIĆ sa porodicom

Posljednji tužni pozdrav mom drugu

Tvoji: IGOR i FILIP RADULOVIĆ 1753

Voljeni Drago, teško nam pada ovaj iznenadni rastanak od tebe.

Teško da ti se možemo ikada odužiti za svu ljubav, poštovanje i požrtvovanje koje si nam u toku čitavog života bezrezervno pružao.

Našao si mir pored Mija, Željka i tvoje Zorke, i to je ono što nam daje utjehu u ovom teškom trenutku, jer znamo da su vaše duše zajedno nakon toliko godina.

Dok mi budemo živi živjeće i sjećanje na tebe i tvoj vedri lik, jer si svojim časnim i poštenim životnim putem zaslužio da te se sjećamo, i sa ponosom pominjemo tvoje ime.

Tvoji: sin NEBOJŠA, unuk VLADAN, snaha MARIJA, praunuk ALEKSA i praunuka EMILIJA

Sa tugom i nevjericom se opraštamo od

MANJU Kojeg ću ja, moja porodica i svi koji su ga poznavali, pamtiti po dobroti, lijepoj pjesmi, iskrenom druženju. Čovjeku koji nas je okupljao i kroz lijepe priče uveseljavao, kao i sjajnom sportisti koga ćemo se trajno sjećati kroz najljepše uspomene.

VASKA BRKOVIĆA

ŠUNJA 1773

Počivaj u miru, zaslužio si naše doživotno pamćenje.

MILENKO, DESANKA, NELA i DRAGAN RATKOVIĆ sa porodicom 1788

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1776

36

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. april 2021.

POMENI

Dana 27. aprila 2021. u 89. godini preminula je naša draga Dana 28. aprila 2021. poslije kraće bolesti u 76. godini života umro je naš dragi

29. 4. 2019 – 29. 4. 2021.

OLGA B. MARIĆ rođena Blažević

LJUBOMIR Urošev STANKOVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice na mjesnom groblju Mokro – Šavnik dana 29. aprila u 15 časova.

Shodno epidemiološkoj situaciji sahrana je obavljena 28. aprila u 14 časova na mjesnom groblju u Podbišću.

Ožalošćeni: sin OBRAD, kćerke DANIJELA i OLIVERA, sinovci DEJAN i ĐURO, sinovice VESNA i ŽELJKA, snahe VANJA, DOBRILA i NASTAZIJA, unučad i ostala rodbina

Ožalošćeni: sin VELIZAR, snahe ZORA i SAVKA, sestre MILKA, ANKA i RUŽA, unučad DRAGAN, VLADO, GORAN i MILENA, praunučad i ostala rodbina MARIĆ i BLAŽEVIĆ

MILO Dan za danom i godine prolaze. Danas već dvije godine bez tebe, najljepše oko plavo.

Koliko će ih još proći ne znamo.

Znamo samo da dok god budemo disali – jedan dio će disati za tebe, dok nam srca budu kucala – opet će kucati za tebe, dok budemo postojali i živjeli – živjećeš i ti sa nama i u nama.

Volimo te do...

Tvoji: strina LAKI, TIKI, ĆIVI i TARI 1763

1762

Обавештавамо да је дана 10. априла 2021. преминула у Есену – Њемачка, у својој 84. години, наша драга мајка, свекрва, ташта, баба и прабаба

S tugom se opraštamo od naše drage

1795 Dragi

OLGE MARIĆ 1750

SENKA VUKIĆEVIĆ sa porodicom

АННА Угљешина ДЕДИЋ рођ. Јанчар

S tugom se opraštamo od naše voljene strine

Ti si i dalje tu, u životima svih nas koje si svojim prisustvom činio ljepšim.

Svo ovo vrijeme koje je za nama, a i ispred nas, nije i neće umanjiti ljubav koju zauvijek osjećamo prema tebi.

Tvoji: ujak VESKO, ujna MILA, JOVAN, ANA i NINA

Због новонастале ситуације сахрана је обављена дана 28. априла на гробљу Чепурци у кругу најуже породице.

1794

OLGE MARIĆ Ожалошћени: синови АЛЕЈАНДРО и МАРЈАН, кћерка ЛИНДА, снаха МАНУЕЛА, зет ВУКАШИН, унучад и праунучад и остала родбина

MILO

Četrdeset tužnih dana bez moje drage sestre

Hvala ti za ljubav i pažnju kojom si obasipala nas i našu djecu.

1751

MILAN i NINA

Sa velikim bolom u srcu opraštamo se od naše voljene strine 1748

JULIJE – JUŚE KORAĆ Otišla si iznenada, tiho i nečujno kako si i živjela sa svojom lijepom porodicom.

Nedostajaće mi tvoja ljubav, tvoje raširene ruke koje su me grlile i ono tvoje „dobro mi došla”.

Počivaj u miru.

Наш драги и вољени

OLGE MARIĆ ZORICA i BATO ĆORIĆ 1754

1757

Sestra RADMILA

Majko, četrdeset je tužnih dana od kada nijesi sa nama

МИЛОШ ШОБАЈИЋ 23. 12. 1944 – 24. 4. 2021.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Извор ведрине и радости у нашој породици, наша узданица и заштитник, наш лучоноша који нас је обасјавао као сунчева светлост, уливао нам веру у живот, бодрио нас и храбрио, увек озарен, пун оптимизма и позитивне енергије. Отишао је у вечност после изненадне и тешке болести, упркос нашим молитвама и надањима, остављајући нас неутешне и у великом болу. Његова породица: мајка МИРА, брат ДРАГАН, сестра ЉИЉА и сестрић НЕВЕН

GOSPAVI – GOJI ALBIJANIĆ

1756

rođenoj Bulajić

MILEVA Petrova PETRIČEVIĆ

S ponosom ćemo pamtiti tvoj vedar lik i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo zauvijek u našim srcima.

rođena Kavaja

Sestra MILICA GARDAŠEVIĆ sa porodicom 1769

МИЛОШ ШОБАЈИЋ

Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj sestri

Nedostaje nam tvoj osmijeh, tvoja mudrost i tvoje razumijevanje. Nema dana kada o tebi ne mislimo i kada te s ponosom ne spominjemo...

Porodica je umjesto pomena donirala dobrovoljni prilog Bolnici Danilo I.

Отишао је наш вољени Милош, велики борац, извор светлости, љубави и оптимизма за све нас. Нека му је вечна слава и хвала. Брат ДРАГАН, снаха НАДА, братанац ОГЊЕН и братаница ОЉА са породицама

Tvoji: sin ŽELJKO – ZIKO, ćerke VESNA i MARINA sa porodicama

GOSPAVI – GOJI ALBIJANIĆ rođenoj Bulajić Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Uvijek ćeš biti voljena, nikad zaboravljena u našim srcima i mislima.

1755

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Ožalošćena sestra VIDOSAVA TOMANOVIĆ sa porodicom 1770

1793

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. april 2021.

29. 4. 2008 – 29. 4. 2021.

Trinaest godina je od kada nas je prerano i iznenada napustio naš dragi

MILOŠ Milanov KNEŽEVIĆ Otišao si u zanosu rane mladosti u danima Hristovog vaskresenja.

I Bog bira najbolje za sebe ali naš život nije, Miloše, više isti od kada nema tebe.

Vole te

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

на дан препун туге

37

Dana 30. aprila je 19 godina kako nije sa nama naš

ЛАЗАР ПОПОВИЋ

PETAR PEĐA Ilijin IVANOVIĆ

Лаки, срећан ти рођендан, анђеле наш. Само ти желимо рећи да нам превише недостајеш. Фале нам твоји снажни загрљаји да сломе ову тугу у нама. Заувијек у нашим срцима и сновима. Мајка СВЕТЛАНА, тата ЗОРАН, брат ВАСИЛИЈЕ, сестре ДАРИЈА и РЕНАТА, ђед СЛОБО 1780

Bol i tuga se ne mjeri riječima, niti vremena koje prolazi, već prazninom koja je ostala.

Anđele naš!

TVOJI NAJMILIJI

Tvoji: MILIJANA, ANDRIJA i ANDREJA 1747 U subotu 1. maja navršava se 40 dana od smrti voljenog

1782 Четрдесет дана је од смрти нашег вољеног

ЛАЗАРЕ

МОМЧИЛА РАТКОВИЋА

Животићу наш... срећо бабина... очи бабине... душо теткина... краљу ујов... Двадесет четврти рођендан славиш негдје далеко... са анђелима... оставио си нас када си имао шест година. Нова рана све дубља... болнија... која никада неће зарасти. Ти знаш животе, колико те волимо. Тужни смо.

1781

Хвала ти за све што си урадио за нас. Обећавамо ти да ћемо наставити часно и поштено како си нас учио и како си ти живио. С поносом чувамо сјећање на тебе.

Баба МИЛУША, ујак ВЕЉКО и тетка СНЕЖАНА

29. 4. 2019 – 29. 4. 2021.

SAŠE DROBNJAKA Dani prolaze a bol i tuga su sve jači, mirno spavaj s anđelima a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Majka SEKA, supruga DRAGANA i ćerka INA 1758 Dana 1. maja 2021. navršava se 40 dana od kad nas je napuštio naš voljeni

Dvije su godine kako ode, milo naše

Твоја породица: супруга РАДМИЛА, син ГОРАН, кћерка ГОРДАНА, снаха ВЕРА, унучад ЂОРЂЕ, КОСТА, ЛУКА и БЈАНКА

SAŠA DROBNJAK Vrijeme ne briše tvoju ljubav i dobrotu, čuvamo te od zaborava.

1784

MILO D. ILIĆ

Tetka SONJA sa porodicom

Четрдесет дана је од смрти

МОМЧИЛА РАТКОВИЋА

I tako – po dan, po mjesec, po godina... I koliko još? Patimo za mrvu jednog – jedinog zagrljaja, da odagna ovu bol u grudima. Svakog si dana – sine i brate – suza u oku i ime na usnama. Dio naših duša zaključano je sa Tobom. Koliko ti neko znači kao nama Ti, srce shvati kad ga izgubi. Za sve što dolazi nedostaješ.

Naši životi na Zemlji su samo dio puta. Živimo za jednom ... Kada nam se ponovo ukrste koraci.

Dišemo na pola, živimo na pola.

Сјећање на тебе и твој драги лик остаће вјечно у нашим мислима.

ВАСКА МАРКОВИЋ са породицом

1759 Dana 1. maja 2021. godine se navršava 40 tužnih dana od smrti našeg voljenog

PORODICA

SAŠE DROBNJAKA Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo te u našim srcima i mislima.

1745

Tvoja sestra JELENA i zet SAŠA PEROVIĆ Dvije godine od smrti

1785

1760

Četrdeset je dana od kada nije sa nama

Dragom bratu

MILA D. ILIĆA

DRAGAN Zarijin ŠĆEPANOVIĆ

Vrijeme prolazi a tvoj osmijeh i dalje u našim očima. Tvoju ljepotu i dobrotu čuvat ćemo od zaborava.

1952 – 2021.

SAŠI Voljeni brate, otišao si na neko ljepše mjesto. Nikad te nećemo zaboraviti, uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem.

ŽARKO, VUK i NASTASJA Bio si temelj i oslonac porodice, brižan i uzoran sin, suprug, otac, brat, đever, stric i đed.

Počivaj u miru, ponosu naš.

Porodica: majka KOSA, supruga LJILJANA, kćerke ANA i KAĆA sa porodicom, brat MIŠKO i snaha VERA, bratanice MILICA sa porodicom i MILENA

Brat ILIJA, sestra GORDANA i snaha EMA DROBNJAK 1765

1771

Dragom sinovcu

Dvije je tužne godine od kako nije sa nama naš dragi

1746

SAŠA

MILO ILIĆ Postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

BUDO i GAGA sa porodicom 1772

Nemam riječi kojom mogu opisati ovu bol. Mirno spavaj, a ja ću te vječno nositi u srcu.

Sestra DUŠKA sa porodicom 1766

SAŠI Od strica DRAGA i strine MILENIJE DROBNJAK

1767

38

TV program Dnevni list

Četvrtak, 29. april 2021.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 1 20:05

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Svini Tod: Pakleni berberin iz ulice Flit

Dug moru

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program, r.

10:05 Naučno – obrazovni program, r.

10:35 Muzika 11:05 Kako Zemlja funkcioniše, r.

12:05 Dokumentarna emisija 12:35 Meridijani, r.

13:05 Bolnica nade V, r.

14:05 Kako Zemlja funkcioniše, dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Horizont, r.

16:30 Zapis, r.

17:00 Fokus, r.

17:40 Program za djecu 18:00 Dnevna soba, e.

19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dug moru, s.

21:00 Sat tv, e.

21:40 Bolnica nade V, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Biro II, s.

00:15 Sa koncertnih podijuma 01:40 Dnevna soba, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Glas Amerike, r.

06:15 Rukomet (m): Kosovo – Crna Gora, kvalifikacije za EP, snimak 07:45 Sportski dnevnik, r.

08:00 Nastava za prvi razred 09:00 Nastava za drugi razred 10:00 Nastava za treći razred 11:00 Nastava za četvrti razred 12:00 Nastava za peti razred 13:00 Nastava za prvi razred, r.

14:10 Nastava za drugi razred, r.

15:00 Nastava za treći razred, r.

16:00 Nastava za četvrti razred, r.

17:00 Nastava za peti razred, r.

18:00 Luda kuća, r.

18:35 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Rej Donovan, s.

21:00 Basket magazin 22:10 Dnevna soba, r.

23:15 Glas Amerike 23:30 Dokumentarni program 00:30 Basket magazin, r.

01:30 E sport

06:15 07:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:15 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 22:30 23:30 01:15 02:00

60 minuta sa Iris, r.

Jutro, e.

Povratak Lukasa, s.

Praktična žena, r.

Brusko, s.

Dnevni žurnal Sanjalica, s.

Tri muškarca i tetka, r.

Dnevni žurnal Igra sudbine, r.

Praktična žena, e.

60 minuta sa Iris, e.

Ekskluziv, e.

Kuhinja – Rat za hotel, s. Žurnal Sanjalica, s.

Slobodna zona specijal, uživo Igra sudbine, s.

Dosije, e.

Svini Tod: Pakleni berberin iz ulice Flit, film Povratak Lukasa, r.

Brusko, r.

NOVA M 07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 14:30 15:00 15:50 16:35 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:45 23:50 00:50

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Zabranjena ljubav, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Žigosani u reketu Konak osvete, r.

Vijesti Konak osvete, nastavak Domaćinske priče, e.

Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Gunes i njene kćeri, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Sportisimo, r.

Balkanskom ulicom, r.

Muzika

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:20 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:25 16:30 16:55 17:30 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:10 02:00 03:25

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Moja polisa, r.

Vijesti Dnevnica, r.

Dokumentarni program, r.

Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Boje dana, e.

U okovima ljubavi, s.

Filmopis, e.

Vijesti U okovima ljubavi, s.

Zabranjena jabuka, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Načisto, e.

Vijesti Sport Koliba straha, film Načisto, r.

Volter, r.

Boje dana, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15 21:15

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zakletva, s.

Fatalna ljubav, s.

22:00 Nek ide život, s.

22:30 Brak na neviđeno, e.

23:30 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r.

Kako se to radi, r.

Dok. program Velika porodica, r.

Jutrom iz Budve, r.

Serija Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra

777 18:50 19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Skrivena kamera Polis Amfiteatar, e.

Velika porodica, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:50 14:00

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r.

Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r.

Dogodilo se Legendarni boks mečevi Intermeco Linea U objektivu

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

14:15 14:45 15:00 15:45 16:15 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Oblačić Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r.

Dogodilo se Otium, r.

Skener Ljepota je u oku Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r.

Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r.

Raskovnik Film Aktuelno, r.

Repriza dnevnog programa

Četvrtak, 29. april 2021.

Marketing

39

40 Marketing

Četvrtak, 29. april 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 29. april 2021. • broj 268.

ili:

zbog čega četvrti nastavak pokazuje da je „The Handmaid’s Tale“ agonija koju je trebalo završiti poslije izvanredne prve sezone . i7 6. , 5 , Str. 4

Davno splamćela TV revolucija

2

Četvrtak, 29. april 2021.

3

Četvrtak, 29. april 2021.

A cappella

Reanimacija N

akon više od godinu stagnacije na svim poljima, svijet se polako budi. A nekako, svi se nadamo da nije (opet) lažna uzbuna i da polako idemo ka izlasku iz pandemije koju je prouzrokovao korona virus. Ključna mjesta za masovna okupljanja u „normalnom“ kontekstu življenja bili su stadioni i festivali (koncerti). Predugo smo bili onlajn sa svim tim malima stvarima koje život znače, pa je konačno došlo vrijeme za vraćanje u regularne životne tokove. Polako, ali sigurno. Đe smo tu mi?

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Svijet kaže da je za potpuni povratak u normalu potrebno još vremena. Neki pominju mjesece, a oni sa malo manje optimizma prognoziraju čak i godine borbe. No, bilo kako bilo, mnogi su saglasni – trebalo bi se vakcinisati. Što se u međuvremenu dogodilo s ljudima u muzičkoj industriji, možemo samo da pretpostavimo, jer kako stvari stoje, nijesmo sigurni da li je svako od nas, pojedinačno, ostao pri zdravom razumu nakon svega. Tek kad spadne adrenalin i strah od virusa, pa prođe malo vremena, moći ćemo da utvrdimo razmjeru mentalne štete koju smo pretrpjeli. A neku jesmo, sigurno. Polako se povećava broj posjetilaca na sportskim i kulturnim manifestacijama, pa iako je to daleko od redovnog stanja, bolje je nego što je bilo prethodnih 12 mjeseci.

Crnogorska kultura, s akcentom na muzičku scenu, ni u redovnim okolnostima nije bila previše produktivna. Ni kvantitativno, a bogme ni kvalitativno. Tu i tamo, pojavljivao bi se neki bljesak, izolovani slučaj nečijeg kreativnog dostignuća, najčešće u sferi popularne muzike. Što bi se reklo, poneki hitić.

Kako nijesmo pod radarima većih tržišta koja nas okružuju, sve je to nekako ostajalo „među nama“, za omalenu crnogorsku populaciju i kao krajnji domet, promociju muzike po kafićima i radio-stanicama. Da li je vrijeme da već razmišljamo da je vakat da se neko u ovoj zemlji pozabavi izdavačkom djelatnošću kada je muzika u pitanju?

Podsjetiću, osim nekoliko privatnih izdavačkih žigova, jedino RTCG ima „nacionalni“ predznak, ali i aktivnu legitimaciju da se bavi izdavaštvom. Što znači, da negdje ima i obavezu da se bavi olakšavanjem posla za sve muzičare i autore muzike u Crnoj Gori čiji rad zaslužuje da bude objavljen.

Samo RTCG ima „nacionalni“ predznak, ali i aktivnu legitimaciju da se bavi muzičkim izdavaštvom. Što znači da negdje ima i obavezu da se pozabavi olakšavanjem posla za sve muzičare i autore muzike u Crnoj Gori, čiji rad zaslužuje da bude objavljen

Tim činom pojavile bi se mnogostruke koristi. Jedna od njih svakako je i značajno pospješivanje proizvodnje zabavno-muzičkog programa na radijskim i televizijskim frekvencijama Javnog servisa; druga je neminovno poboljšanje statusa autora muzike koji će kroz rabljenje sopstvenih djela dobiti značajno veće nadoknade zbog emitovanja; treća ali nikako najmanje značajna jeste kompetitivnost, tako neophodna u svakom sistemu i svakom društvu. Dakle, sve ono što je Crnoj Gori, kao malom tržištu bez nekih

realnih mogućnosti, bilo neophodno svih ovih decenija.

Stvar izgleda jednostavno, u nekoliko koraka.

Mladi (ili stariji) autor dođe u muzičku produkciju RTCG, ponudi demo verziju i informacije u vezi sa projektom. Onda tamo neki ljudi od struke, procijene i ocijene taj materijal i na osnovu toga ga (ne) uvrste u godišnji plan rada, koji bi bio koordinisan s uredništvom televizije i radija. Nakon toga, autor dobije termin ali i svu moguću stručnu i tehničku pomoć u realizaciji. Nakon realizacije, izdanje postaje zvanično jer je RTCG i formalno izdavač i stavlja se u promet.

Autori imaju obavezu da ekranizuju određeni broj numera u produkciji RTCG i da se odazovu potrebama televizije i radija na period od pet godina, na primjer. Svakako, potpuno je logično da se radi o obostranom interesu i da je potpuno logično da svi autori i izvođači imaju taj motiv kroz međusobnu dugogodišnju saradnju.

Nakon toga, broj emitovanja se evidentira, dostavi nadležnoj organizaciji za zaštitu autorskih prava i tu je stvar gotova, sve do narednog konkursa ili projekta. Televizija i radio konačnu dobijaju dobru domaću muziku.

Win-win situacija.

I zamislite, ako godišnje na ovaj način izađe na tržište sedam do deset albuma, raznih žanrova, različitih autora, za nekoliko godina ćemo doći u situaciju da već imamo ozbiljnu muzičku produkciju, sa jasno definisanim uzlaznim kvalitetom. Na taj način, RTCG bi mogla da uradi nestvarno mnogo na polju sopstvene proizvodnje programa, a istovremeno bi u kratkom vremenskom periodu uspjela da revitalizuje crnogorsku muzičku scenu.

Pobočna korist je neminovna aktivacija manjih privatnih studija, u čijim bi se prostorima snimali ili demo snimci za prijave na konkurse, ili pak realizovala neka druga izdanja koja bi bila ponuđena RTCG kao izdavaču na korišćenje.

*** Nikako da shvatimo da imamo sve mehanizme popravljanja u sopstvenim rukama, ali problemi se prvo moraju detektovati, nakon čega bi ih trebalo znalački i s odgovornošću i iskustvom rješavati, korak po korak. Mehanizme imamo, vjerujem da imamo i volju, siguran sam da imamo i ljude. Samo da se neko sjeti. Vrijeme je za reanimaciju. Kompletnu.

4

Četvrtak, 29. april 2021.

„The Handmaid’s Tale“: Agonija koju je treba

IMDB.COM

U FOKUSU

Davno splamćela a j i c u l o TV rev

5

Četvrtak, 29. april 2021.

R

evolucije ne nastaju preko noći. Prethodi im mnogo muke, patnje, straha, bijesa, čekanja pravog momenta, odustajanja pa ponovnog vraćanja stisnutim pesnicama. I tako ukrug, dok sve ne bude spremno za grlati poklič i juriš ka barikadama. Sve revolucionarne promjene su čudne zvjerke za koje valja imati hrabrosti i strpljenja kad se čini da ne mrdaju nikud, a zapravo postepeno evoluiraju. Pupe polako, ali sigurno, možda i najviše u kompletnoj tišini.

Kreatori i dalje u krugu nasilja bez reda i konca

Formula neuspjeha

Sa distopijom serijom „The Handmaid’s Tale“ situacija je obrnuta. Kada se pojavila 2017. godine, u jeku velikog nezadovoljstva potrampljavanjem SAD, te ubrzanim rastom neofašizma i ugrožavanja ženskih i ljudskih prava širom svijeta – djelovala je kao instant revolucija. Njena vizija bliske budućnosti u kojoj, na teritoriji bivše Amerike raste totalitarni, religijskim fanatizmom zadojeni Gilead, čije društvo koristi žene kao inkubatore - činila se vidovitom, moćnom, zastrašujuće realnom i opominjućom. A onda je sve palo u vodu. „The Handmaid’s Tale“ već dvije pune sezone ne liči na ono što je bila na početku: serija koju gledate sa rukama preko lica, vireći kroz prste, trudeći se da dozirate sav taj užas, nasilje i patnju koji se vrte na malim ekranima. Od tada, priča o Džun (Elizabet Mos) nije pomakla s mjesta. Kreator Brus Miler kao da se zaljubio u estetizovanu mizeriju sopstvenih junakinja i samo nastavio da ponavlja ono što smatra „formulom uspjeha“ prve sezone: prelijepo snimljeno vrtjenje u njihovom beskrajnom krugu nasilja i patnje.

Nažalost, „The Handmaid’s Tale“ ni na početku četvrte sezone nije se vratila etiketi „prestižna televizija“. Sudeći prema tri epizode koje smo dobili unaprijed od televizije HBO, uoči premi-

Milerov „prestižni“ šou i dalje je torture porn eksploatacija skrivena pod etiketom vrhunske televizije. Najgore od svega? Premijera četvrte sezone upućuje na suprotno, da će poslije dvije instalacije nešto konačno da se desi jere na Huluu (28. april) i platformi HBO GO (29. april), Milerov projekat je i dalje mučilište i za gledaoce i za sopstvene junakinje.

U tolikoj mjeri, da Džunina revolucija počinje da liči na čistu eksploataciju patnje; na obični torture porn skriven pod etiketom vrhunske televizije; na čistu parodiju feminističke borbe. Najgore od svega? Prva epizoda „Pigs“ upućuje na suprotno, da će poslije dvije sezone ničega nešto konačno da se desi!

Miler nastavlja tačno tamo gdje je stao u finalu treće sezone. Nakon što je uspjela da izvuče više od 80 dječaka i djevojčica i pošalje ih u Kanadu, Džun ipak ostaje u Gileadu. Da bi spasila kćerku Hanu i uzvratila udarac totalitarnom režimu.

Njene saborkinje su šokirane, ali ostaju uz Džun koja je, tokom bjekstva, teško ranjena. Zajedno se povlače na farmu kojom upravlja vrlo, vrlo neobična Supruga. Gospođa Kis (Mekena Grejs) ima samo 14 godina.

No, već puši, upravlja velikim domaćinstvom i ne fali joj revolucionarnog žara.

Tačnije, želje i spremnosti da prolije krv muškaraca.

Mlada i relativno neiskusna Mekena Grejs, sjajna u filmu „Gifted“ (Mark Veb, 2017) i serijama „Young Sheldon“ i „The Haunting of Hill House“, briljantno hvata vrlo kompleksnu mladu ženu koja u djeliću sekunde prelazi iz stanja euforije u potpunu patologiju. Zajedno s iskusnom Mos, koja i dalje uspijeva da izvuče i najtanje scenarističke momente serijala,

isporučuje scene od kojih se podiže kosa na glavi.

Državni neprijatelj

Uz vrlo zanimljivu novu Suprugu i njen izazivački odnos sa Džun, prva epizoda budi nadu da će se glavnoj junakinji konačno dogoditi bitna karakterna promjena. Da će nekadašnja Fredova, koja je upravo postala državni neprijatelj broj jedan i zaštitno lice pokreta otpora, postati antiheroina. Da će iz silne traume koju je preživjela i koju još živi, biti rođeni nasilje i najmračniji impulsi. Da će možda čak i postati neko nalik tetki Lidiji (En Daud): osoba spremna da uradi i opravda najveće zlo samo da bi zaštitila „svoje djevojke“. Ukratko: poslije

krvavog finiša prve epizode, čini vam se da će Džun otići full Breaking Bad. Zbog čega ljuta osveta u finišu premijere nije, zbog uspjeha filma „Promising Young Woman“ (Emerald Fenel, 2020) sve popularniji „revenge porn“ ili samo još jedan element Milerovog vrzinog kola nasilja i mizerije? Zato što je „Pigs“, epizoda koju su obilježile dvije svinje – jedna bukvalna i druga figurativna, pažljivo promišljena od prvog do posljednjeg kadra.

Do jezivog finiša kojem je samo jedna Džunina riječ („Banana“) dovoljna da shvatite zbog čega je njen tek uspostavljeni odnos sa gospođom Kis – pataloški.

I da osjetite koliko je duboka i njena, ali i traume te prkosne četrnaestogodišnje djevojke.

Nagovještaj Džunine transformacije i lik nove Supruge, za koju nećete biti načisto da li je potpuno iskrena i ima li neku čudnu agendu - jesu najbolji, ali nijesu i jedini sjajni elementi prve epizode.

nastavak na sljedećoj stranici

>>>>>>

indiewire.com

alo završiti poslije izvanredne prve sezone

6

Partizanske boje

variety.com

Jedno se nikako ne može sporiti: „The Handmaid’s Tale“ bila je i ostala vizuelno savršenstvo, gozba za oči i uši, apsolutni trijumf kostimografije, scenografije, fotografije, muzike (iako nekada umije da iritira pretjeranim oslanjanjem na pop hitove). U trenutku kada ranjena Džun stiže pred „sigurnu kuću“ i sruši se na snijeg, njena grimizna odora u fenomenalnom je kontrastu s ispranim bojama i bijelim predjelom. U takvim momentima „The Handmaid’s Tale“ djeluje kao izopačena bajka: kao priča o Crvenkapi koja je upravo večerala vuka i našla sklonište upravo u njegovoj jazbini.

Kad i Džun i sve ostale Sluškinje zamijene one fašističke crvene odore i bijele kape, suknjama i kaputima koje vuku na zagasitu sivu i maslinastu boju, sve o čemu možete da razmišljate jeste da će nova sezona biti – partizanska. Da će Miler stvarno, i narativno i vizuelno, oživjeti ono Džunino obećanje: „We’re maidens. We don’t hide.

We all fight.“ Da će potvrditi vrlo pametno skockan

Svi koje Džun (Mos) dotakne, završavaju sprženi patnjom

tagline četvrte sezone „Let us PREY“ (igra riječi: od „hajde da se pomolimo“, do „hajde da vrebamo“). I da će stvarno opravdati to „skraćivanje“ riječi „handmaiden“ („sluškinja“) na „maiden“ (djeva-ratnica).

Taj utisak počinje da se narušava u drugoj, tranzicionoj epizodi „Nightshade“, u kojoj se Miler vraća rukavcu priče koja se odvija u Kanadi. Jedina zanimljiva osoba preko granice u prošloj sezoni bila je Serena Voterford (Ivon Strahovski), koja tamo trenutno čeka suđenje zbog sistematskog kršenja ljudskih prava sa suprugom Fredom (Džozef Fajns).

Vrlo kompleksna žena, u čijoj je glavi i rođeno cijelo ustrojstvo Gileada ali kojoj je ta vizija oduzeta u muškocentričnom svijetu, dočekala je obrt života nagoviješten još u trejleru.

Serena je trudna, što bi možda i bio kliše momenat, da njen lik nije fascinantan, i da nije zanimljivo razmišljati o tome na što će biti spremna da bi zadržala toliko željeno dijete.

Interesantan obrt sa Serenom Voterford (Strahovski)

Cijeli utisak o Kanadi, uprkos vrtjenju u mjestu sa napornom Mojrom (Samira Vajli) i Džuninim suprugom Lukom (Ou-Ti Fegbenli), mogla bi da poprave dva elementa. Prvi je Rita (Amanda Brugl), nekadašnja „Marta“ u kući Voterfordovih koja je konačno stigla do slobode. S obzirom na to da stalno ponavlja jedno te isto, izvjesno je da će Miler pratiti njeno prilagođavanje novom životu kao što je to radio s Emili (Aleksis Bledel), te da će servirati fleševe iz njene prošlosti da bi približio dramu lika.

Mreža otpora

Drugi, još zanimljiviji element može da bude prilagođavanje spašene djece.

Već u drugoj epizodi, uz birokratske i političke probleme sa kojima se suočavaju njihovi dobrotvori, vidimo što za jednog dječaka kojem je Gilead reper „normalnosti“ i „topline doma“, znači dolazak u Kanadu.

Odnosno, što mu ne znači i što ne može da voli i cijeni.

Paralelno sa Kanadom, u

twitter.com

Cijeli prelaz iz ropskog Gileada u prostor gdje Sluškinje makar na trenutak mogu da osjete ukus slobode, odslikan je ubjedljivo, i u vizuelnom i u narativnom smislu, čak i u najsitnijim detaljima. Recimo, onom večerom tokom koje, uprkos dosegnutoj fizičkoj slobodi, Dženin (Madelin Bruver) postaje nečija žrtva. Samo zbog toga što je ropkinja po prirodi, u sopstvenoj glavi.

twitter.com

Četvrtak, 29. april 2021.

drugoj epizodi prati se širenje ženske mreže otpora, odnosno povezivanje Džun i Sluškinja sa pokretom „Mayday“. Tek treba da vidimo koliko će taj dio priče biti interesantan, s obzirom na to da je jedva okrznut prije nego što se Miler u finalu vratio starim boljkama... I u očajnoj trećoj epizodi „The Crossing“ koju je, inače, režirala Mos ponovo gurnuo Džun u vječni oganj nasilja koji sprži svaku osobu koja pokuša da joj pomogne.

Koliko god voljeli i cijenili Elizabet Mos i fantastičnu En Daud, mora vam biti preko glave Džuninih sučeljavanja sa tetkom Lidijom.

U trećoj epizodi opet kreće torture porn, opet slijedi mučenje bez reda i konca,

Miler opet ne patiše s krupnim kadrovima Elizabetinog preplašenog lica i krupnih, vlažnih očiju dok je vezuju, udaraju, prekrivaju krpom i polivaju vodom po licu.

Forsirano nasilje

Do kraja treće epizode, čiji je nabrijani finiš obilježilo možda i najgore korišćenje pjesme „Street Spirit“ benda Radiohead (a nije ih malo), Džun će ponovo uspjeti da pobjegne, ali neće umaći utisku da je ovakav storiteling neodrživ. Miler je komotno mogao da skrati sezonu za ovu epizodu. Ništa nije promijenila, ni nagovijestila, samo je vratila serijal tapkanju u mjestu, i to još iritantnije nego ranije, s obzirom na to da je premi-

7 readysteadycut.com

Četvrtak, 29. april 2021.

Nova Supruga u izvedbi izvanredne Mekene Grejs

jera obećala veliki pomak.

Dok njeni pomagači padaju mrtvi, ostaju bez djelova tijela i trpe nesagledive psihološke traume, davno smo prestali da se plašimo da će se nešto nepopravljivo loše dogoditi Džun. Miler je izgubio tu „prednost“ pretjeranim forsiranjem nasilja koje otupljuje sva čula i počinje da dosađuje, umjesto da unosi nemir i jezu. Pod hitno mora da se otrgne toj „formuli“ u nastavku ako želi da se „The Handmaid’s Tale“ ratosilja etikete „prestižna mizerija“.

Sudeći prema recenzijama kritičara koji su od Hulua dobili čak osam od deset planiranih epizoda, ni preostali materijal ne odstupa mnogo od onoga što smo vidjeli u „Pigs“, „Nightsha-

de“ i „The Crossing“. Na svaki veliki, dugo čekani momenat dođu još dva-tri koraka unazad i staro tapkanje u mjestu koje kvari čak i najbolje novitete i minira njihovu prodornost.

Obeshrabrujuće je to, naročito zbog toga što je peta, navodno zadnja sezona već potvrđena, što znači da Miler „ima kad“ da maltretira Džun, uskraćuje joj pobjedu i vrti formulu „mučenje, bjekstvo, hvatanje, pa jovonanovo“ - još barem deset epizoda.

Gorčina poente

Opet, bez obzira na sve Milerove greške u koracima, postoji nešto mimo estetike „Sluškinjine priče“ zbog čega vrijedi ostati uz serijal. Šou koji je prvobitno plani-

ran kao mini-serija prešišao je knjigu Margaret Atvud.

Roman iz 1985, čiji je nastavak „The Testaments“ objavljen u međuvremenu i po kojem će isti kreator snimiti spin off (uffffff ) čija se radnja odvija 15 godina nakon događaja u prvom dijelu, namijenio je Džun znatno drugačiju sudbinu.

Na posljednim stranicama romana Margaret Atvud otkriva se da je ta cijela priča Sluškinje, koja nijednom nije oslovljena kao Džun, snimljena na audio-kaseti i pronađena u budućnosti.

Kraj je ambivalentan, niko ne zna što se dogodilo glavnoj junakinji. Sve što znamo jeste da nikada nije postala istorijski relevantna i poznata, a upravo to dogodilo se Džun kada je postala Gileadov neprijatelj broj jedan u finišu prošle sezone i glavni razlog da totalitarna država objavi rat Kanadi. Možda, ako se u nastavku sezone uopšte dogodi nešto ovoliko krupno.

Samim tim što je toliko odstupio od fenomenalne, gorke poente romana Margaret Atvud, pitanje je hoće li Miler odvesti Džun do iole sličnog ambivalentnog kraja. Štoviše, poslije ovoliko mučenja, činjenica je da bi fanovi, željni da njihova junakinja poslije Dana mrmota iz pakla konačno osjeti ukus pravde, bili bijesni i nespremni za takav finiš. Što je Miler namjerio, znajući da se snima peta, sigur-

Skoro pa mrtav rukavac priče koji se odvija u Kanadi

no nećemo saznati čak ni u završnici ove sezone. No, ako misli da je učini iole bitnim TV iskustvom, barem približno jakim kao sa početka, valjalo bi da se pozabavi onim „Breaking Bad“ momentom. Pretvaranje Džun u antiheroinu ne bi bilo dobro samo zbog razvoja lika i same dramaturgije, nego i zbog šire vivsekcije trauma žrtava seksualnog zlostavljanja.

Oprezni optimizam

Uz predvodnicu otpora koja polako gubi moralni kompas, mogao bi se otvoriti širok prostor i za karakterizaciju ostalih Sluškinja.

Džunino skretanje sa pravog puta moglo bi da dovede u pitanje sestrinstvo ili možda čak potvrdi njegovu čvrstinu. Kao neko ko autorski šou kiti feminističkim etiketama, Miler bi trebalo da zna da nijedne revolucije nema bez solidarnosti. Preduslov da uspiju jeste da se Ljeposave drže zajedno, da razumiju, podržavaju, čuvaju ali i

presipituju jedna drugu.

Davno je sa Milerovog šoua spala i splamćela etiketa „revolucionarna televizija“; komplet je previše neujednačen i ne daje za pravo seriji „The Handmaid’s Tale“ da se svrsta uz najbolje i najznačajnije projekte u istoriji malih ekrana, što bi se sigurno dogodilo, da je sve stalo kod one izvanredne prve sezone. Opet, to ne znači da se do kraja ne može izvući makar kao solidan šou.

Pošteno je, iako empirijski materijal to ne potvrđuje, gajiti oprezni optimizam prema „Sluškinjinoj priči“.

Na Mileru je da shvati da nikome nije potrebno deset epizoda po sezonskom paketu ako se sve bolje može reći u osam, šest, čak i četiri, što i jeste glavni utisak već skoro dvije i po sezone. I da batali da gnjavi i ubija u pojam i Džun i njene Sluškinje, i nas ispred malih ekrana.

Marija IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ Ocjena: 2.7/5

8

Četvrtak, 29. april 2021.

ZERKALO Marija Ivanović-Nikičević

K

oliko god voljeli i poštovali Alfonsa Kuarona čak i kada nije u najboljem izadnju, nikad mu nećemo oprostiti onoliki uspjeh svemirske drame „Gravity“ (2013). Ne samo što je stvorio još jednu priliku da se Američka akademija oduševljava svojom dežurnom dušicom Sandrom Bulok, nego je izazvao i pravi rivajval kosmonautskog podžanra - a Kuaronove kolege, nažalost, nijesu odgovorile bogzna kakvim filmovima.

Za sedam-osam godina, skoro sve se svelo na slanje velikih glumačkih zvijezda u svemir, da tamo pate za voljenim osobama na Zemlji, kontempliraju o smislu života i povremeno pregrme poneku akciju van letilice zbog koje mogu otplutati u svemirsko ništavilo.

Većina takvih naslova nedugo nakon premijere otplutala je upravo u (filmsko) ništavilo, ne ostavljajući nam ništa iole vrijedno sjećanja, a kamoli nešto vrijedno astronautskog kanona.

Crvena planeta

Za divno čudo, s obzirom na to da Netfliks odavno siluje korisnike svemirskim papazjanijama, činilo se da će „Stowaway“ odskočiti od prethodnih naslova rađenih po sličnom šablonu, poput Klunijevog filma „The Midnight Sky“ (2020) ili serije „Away“ sa Hilari Svonk. Nažalost, obećavajuće režisersko ime, dvije odlične glumice i vrlo intrigantna premisa kamuflirali su u najmanju ruku ispodprosječan, samo na početku interesantan film.

Radnja počinje u bliskoj budućnosti, ukrcavanjem tročlane svemirske posade u letilicu čija je konačna destinacija Mars. Misiju ne vodi NASA, nego Hyperion. Trebalo bi da potraje dvije godine, a krajnji cilj je, naravno, ispitivanje i trajno naseljavanje Crvene planete.

Posadu predvodi ćutljiva, stoička komandantkinja Marina Baret (Toni Kolet), a članovi su asertivna, drugarski nastrojena ljekarka Zoi Levenson (Ana Kendrik) i stidljivi biolog Dejvid Kim (Danijel Dej Kim).

Odmah pri polijetanju, pali se crvena lampica, ali kontrola uvjerava tim da je sve u redu i da misija može biti nastavljena. Tako i djeluje, sve dok Marina tokom rutinske šetnje ne vidi da sa plafona u jednoj od soba – kaplje krv.

Nakon što skloni poklopac koji, ispostaviće se, pokriva uređaj od krucijalnog značaja za preradu i očuvanje zaliha vazduha, na komandantkinju pada onesviješćeni muškarac. Majkl (Šamir Anderson) je jedan od inženjera koji su radili na lansiranju – i uopšte ne zna kako je tu završio.

U nastavku saznajemo da je letilica dizajnirana za tim od samo dvije osobe, te da je tročlana posada morala da svede zalihe i opremu na minimum kako bi se prilagodila za putovanje na Mars. Sa još jednim neplanirano ukrcanim čovjekom koji je, pritom, nehotice oštetio uređaj nepohodan za regulaciju vazduha, dolaze u veliki problem. Jedna osoba u letilici mora da umre da bi preostale tri stigle žive na destinaciju.

Netfliksov „Stowaway“ je režirao Džo Pena, koji je u prilično zanimljivom filmu „Arctic“ (2018) sa Madsom Mikelsenom već po-

INDIEWIRE.COM

Piše:

Fascinantna premisa nije ni zagrebana u Ne kazao da zna nešto o drami preživljavanja. Ledeni ili kosmički bezdan, dođe na isto: sa takvim konceptima obavezni su tenzična, izazivačka, riskantna atmosfera i protagonisti dovoljno čvrsti i upečatljivi da biste navijali za njihovu pobjedu.

REŽIJA: Džo Pena ULOGE: Toni Kolet, Ana Kendrik, Danijel Dej Kim, Šamir Anderson TRAJANJE: 116 min

Naučna preciznost

Ni „Arctic“ nije baš glatko iskustvo u tom smislu, ali svakako je miljama ispred „Stowaway“. Nažalost, sa koscenaristom Rajanom Morisonom, Pena je mnogo više vodio računa da ištanca naučno precizan i potkovan film, a ne atmosferično filmsko iskustvo.

Zbog toga je inicijalna, vrlo moćna moralna dilema na koncu neslavno završila.

Baš kao slijepi putnik (eng. „stowaway“) u filmu u kojem se na svakom koraku sudaraju stoput viđeni motivi iz drugih odiseja u svemiru.

Možda nije previše fer govoriti o nekom filmu iz ugla svega onoga što je mogao biti, da autor nije odabrao baš taj prilaz.

No, „Stowaway“ vam ne ostavlja previše izbora. Previše je nevjerovatna i gotovo fascinantna ta odluka da se četiri osobe suočene sa nepojmljivim izborom – izbore sa sopstvenim moralnim kompasima na najpredvidljiviji način. Da baš sve koje su u toj mogućnosti, odaberu herojstvo. I u startu i ne zakorače na ambivalentnu teritoriju morala!

Tri naučnika - i nula bodova za razradu karaktera

Moćna m dilema o u sve Toni Kolet i Ana Kendrik nijesu zaslužile ovako mršav materijal.

Likovi su tanji od papira, a njihove odluke tako olako donešene u vrlo teškim situacijama, da apsolutno ne možete da vjerujete da su pred vama osobe od krvi i mesa

9

Četvrtak, 29. april 2021.

IGN.COM

etfliksovoj astronautskoj drami „Stowaway“ ljivije rješenje. Sve etičke dileme gurnute su u zapećak, nijedna mogućnost da nesrećna posada ozbiljnije zarati, makar verbalno (aman!), uopšte ne postoji.

Ugušena tenzija

Niko ne preispituje potencijalnu skrivenu agendu slijepog putnika

FOTO: TEXTLESSPOSTERS.COM

moralna otplutala emir

Najočigledniji problem Peninog filma je, naravno, karakterizacija. Likovi su tanji od papira, a njihove odluke toliko olako donešene u vrlo teškim situacijama, da apsolutno ne možete da povjerujete da su pred vama osobe od krvi i mesa, te ljudi sa kojima možete da se poistovjetite i za koje treba da marite.

Toni Kolet je neoprostivo neiskorišćena za ulogu kapetanke; njena Marina, koju će povreda ruke spriječiti da djeluje u momentima koji su ključni za održanje misije, tretira se kao dugmić za zaplet. Ni ona, ni Kendrik ni Kim nijesu zaslužili tako ništavan glumački materijal. Jedan razgovor o legendama džeza ili rasprava o tome koji je univerzitet vredniji – Harvard ili Jejl, nijesu dovoljni za karakterizaciju, a Pena izgradnju likova svodi samo na takve beznačajnosti. Šamir Anderson nije toliko neubjedljiv kao Majkl, ali nevažna je gluma spram činjenice da je njegov lik potpuno pretrčan. Od tipa koji sasvim slučajno završi u svemiru, psihički nepripremljen za vrlo zahtjevno iskustvo za koje se astronauti pripremaju mjesecima, godinama, čitavog života, te koji je pritom na Zemlji ostavio samu sestru s invaliditetom – očekivali biste sve samo ne da odmah prihvati takvu sudbinu.

No, Majkl ne doživljava ni „e“ od egzistencijalne krize. Ni na početku, ni negdje napola filma, nakon što mu

Dejvid saopšti da posada raspravlja o tome da li da ga ubije. I još mu doturi injekciju sa kojom bi mogao da izvrši potpuno bezbolno samoubistvo...

Etika u zapećku

Tačno je da bi možda neki drugi režiser odmah posegnuo za histerijom. Da bi odmah okrenuo članove posade jedne protiv drugih, da bi sve sveo na jeftinu akciju i krv do koljena, da bi neki od poludjelih astronauta odmah skočio da ubije dotadašnjeg sadruga i skršio cijelu tenziju prije nego što bi i nastala. Ali, ni ovako dozla boga cerebralan pristup ne pije vodu.

Glavni likovi, čija je interakcija gotovo oslobođena dramskog naboja, više izgledaju kao roboti, nego kao ljudska bića. I toliko su nepojmljive njihove pribrane odluke da ćete na momente razmišljati da li zapravo ne vidite nešto što Džo Pena vidi. Pitaćete se da li „Stowaway“ ima neku skrivenu agendu, neku ideološku konotaciju koja vam ostaje van radara... Ipak tu ima i zanimljivih režiserskih odluka, posebno u prvoj polovini, poput onih „jednosmjernih“ razgovora sa kontrolom na Zemlji, u kojima uopšte ne čujete što govore posadi i zbog čega jača osjećaj njihove izolovanosti.

Nažalost, čim vam se učini da je „Stowaway“ konačno zauzeo stav, krenuo u drugom pravcu, odlučio da će nešto konačno da se dogodi – Pena izabere najpredvid-

Imamo četiri nasmrt preplašene osobe na putu za Mars – i nula preispitivanja njihove situacije. Svi olako prihvataju Majklovo objašnjenje kako se stvorio u letilici, niko i ne pomišlja da tu može biti nešto mutno. S druge strane, ni on se ne bavi njihovim „zahtjevom“ da izvrši samoubistvo. Možda takva ideja prati zakone logike, s obzirom na to da je jedini neobučen i nesposoban da pridonese i samoj misiji, i opstanku – ali probajte da zamislite kakva bi tenzija nastala kada bi pronašao prave argumente.

Pena uopšte nije razmišljao u tom smjeru, niti je vidio „Stowawy“ kao moralno ambivalentan psihološki triler ili klaustrofobični svemirski esej o smrtnosti u kojem su dijalozi, rasprave, kontemplacije, verbalna borba na život i smrt da se protivnik ubijedi u suprotno – glavni pokretački motor filmske drame.

Umjesto toga, odabrao je četiri mnogo dobra čovjeka koji bi svi da se žrtvuju za saputnike i misiju... I potencijalno moćan film otplutao je u svemir.

Uz „Stowaway“ ne možete osjetiti moralni ambis kroz koji propadaju glavni likovi.

Od velike, originalne dileme vrlo brzo ne ostaje ništa, sve se svodi na red herojstva, pa kiksa koji traži još herojstva, i tako ukrug.

Nije ovo filmska ekspedicija zbog koje ćete žaliti za protraćenom pažnjom i vremenom, ali nije ni nešto pretjerano vrijedno truda.

U tom smislu, „Stowaway“ jeste bliži razočaranju nego tipičnom ispodprosječnom filmu... Nije ni moglo biti drugačije, kada je baza na kojoj je zasnovan cijeli film jedina originalna stvar koju režiser nudi, a pritom i jedina koju ne razrađuje.

Ocjena: 5.1/10

10

Četvrtak, 29. april 2021.

KRATKI REZOVI

Nobody G

READYSTEADYCUT.COM

odzila protiv King Konga, Osmi putnik protiv Predatora, Džon Vik protiv... Sola Gudmena?! Vjerovali ili ne, a teško da možete da ne povjerujete ako ste gledali film „Nobody“ - ovo je jedan vrlo zaslužen „vs“. Poslije kultne uloge u serijama „Breaking Bad“ i „Better Call Saul“, Bob Odenkirk uskočio je u cipele ubilačke mašine – i apsolutno pokidao u akciji Ilje Najšulera (nesavršeni ali nezaboravni debi „Hardcore Henry“, 2015).

Priča se vrti oko Hača Mansela (Odenkirk), sredovječnog supruga i oca, sasvim običnog tipa iz predgrađa, kojem lopovi jedne noći upadaju u kuću i prijete njemu i njegovoj

porodici. Njegova reakcija je – bez reakcije.

Umjesto da nasrne na napadače i odbrani suprugu i sina, Hač se povlači. I u svijetu toksične muškosti u kojem, nažalost, živimo – odmah biva osuđen za kukavičluk. Sve dok mu jedne noći ne pukne film, pa jedan niko i ništa odluči da vrati nemilo za nedrago napadačima. I upadne u krug nasilja koji će ga dovesti čak i do sukoba sa ruskom mafijom. „Nobody“ jeste daleko od inovativne, neklišeizirane i originalne akcije. Likovi su tek skicirani; scenarista Dejvid Kolsted pozajmljuje mnogo od „John Wick“ filmova što je možda i logično – s obzirom na to da ih je i napisao. Kada veli-

Bob Odenkirk blista u Najšulerovoj zabavnoj akciji

čanstvena i superzabavna akcija nije u fokusu, priča prijeti da pukne po šavovima, a najviše razočarava „obrt“, odnosno činjenica da Hač krije mnogo nasilniji i krvaviji „CV“ od onog koji predstavlja na početku.

Ninidze i Kamberbač u pristojnoj hladnoratovskoj špijunaži

Courier

Ipak, ništa od navedenog ne smeta filmu „Nobody“ da istovremeno bude i jedno od većih osvježenja u eri „Taken“ filmova i loših klonova Lijama Nisona. Najšuler se ne pravi pametan, ne pokušava da

J

este li znali da su jedan britanski trgovac, te jedan Rus koji je toliko volio svoju zemlju, da je morao da je izda – zaslužni za kraj Kubanske raketne krize?

Istorija nije bila pretjerano nježna prema Grevilu Vinu i Olegu Penkovskom, a režiser Dominik Kuk probao je da ublaži tu nepravdu. Rezultat je „Courier“: solidni špijunski film koji je, ipak, mnogo manje intrigantan od istinitog podviga koji ga je inspirisao.

Radnja počinje u novembru 1960, kada je četrdeset jednogodišnji biznismen Vin (Benedikt Kamberbač) otišao na ručak koji će mu promijeniti život. Oficir Britanske tajne obavještajne službe zatražio mu je da se uključi u misiju koja daleko prevazilazi njegove mogućnosti i sposobnosti: da postane agent

vam proda viziju i inovaciju, samo želi dobru, staru akciju – i isporučuje je.

Zabavnu i neobavezujuću, ne lomeći glavu oko toga hoćete li ga shvatiti ozbiljno. Rezultat je film koji je opušten u sopstve-

MI6 i spriječi nukelarnu katastrofu. Špijunski posao uključivao je poslovna putovanja i sastančenje po Moskvi, gdje bi mu Oleg Penkovski (odlični gruzijski glumac Merab Ninidze) doturio tajne informacije o djelovanju sovjeta i omogućio Zapadu da održi korak tokom Hladnog rata.

Prva polovina filma je špijunska klasika, sa dogovorima, pregovorima, obrtima, momentima tenzije i straha da će protagonisti biti uhvaćeni. „Courier“ je u tom smislu vrlo pristojan izdanak sopstvenog žanra, ali ne više od toga. No, tek u drugoj polovini, nakon što špijunski duo bude uhvaćen a film se pretvori u ozbiljnu dramu, postaje očiglednija režiserova namjera... Da ovo bude manje film o Hladnom ratu, a više o nesvakidašnjem pri-

11

Četvrtak, 29. april 2021.

kada ciljate širu publiku, ni vizuelno, ni narativno nije skockan po datim standardima.

Kukov špijunski standardlija nešto je što možete, ali ne morate pogledati.

Više „možete“, ako cijenite odličnu glumu koju svakako isporučuje, ne samo uz Kamberbača i Ninidzea, nego i uz pomoć Rejčel Borsnahan („Marvelous Mrs. Maisel“) i Džesi Bakli („I’m Thinking of Ending Things““), iako nijesu imale bogzna kakav materijal za rad sa ženskim likovima. A više „ne morate“, ako posebno cijenite špijunske filmove čiji se autori više bave ideologijom i političkom oštricom, nego pukim emocijama. U tom slučaju, slobodno ga zaobiđite. „Courier“ tu nije čak ni zagrebao...

M. I.-N. Ocjena: 3/5

Shiva Baby

IMDB.COM

jateljstvu, humanizmu i običnim ljudima koji su na sopstvena pleća prihvatili zadatke veće od života.

Druga polovina zbog toga i nosi veću emocionalnu težinu, te otvara mnogo širi prostor za glumačka razgibavanja Kamberbača i Ninidzea. Sve dok ne počnu da se odmotavaju zatvorski kadrovi čak ćete se i pitati što li je jedan Benedikt uopšte bio potreban Kuku... Onda će vam sve postati jasno – i biće vam još žalije što „Courier“ nije mnogo bolji.

Režiser i scenarista Tom O’Koner fokusirali su se na „neplanirano“ herojstvo i emocije koje, recimo, Stiven Spilberg u autorskim filmovima pakuje kao od šale. Nažalost, iako „Courier“ odiše tom spilbergovskom jednostavnošću koja je poželjna

IMDB.COM

noj koži, te koji za britka 92 minutra trajanja uošte ne zloupotrebljava dobrodošlicu – i koji izaziva nalet adrenalina prijeko potreban u pandemijskoj eri i prilično mrtvoj kino sezoni.

Akcija je žestoka i sjajno snimljena (direktor fotografije Pavel Pogorzelski najpoznatiji po Asterovim filmovima „Hereditary“ i „Midsommar“); a Bob Odenkirk pronalazi pravu mjeru između smrtne ozbiljnosti i komičnosti ovakvih akcionih priča, nabrijanih i „većih od života“. Čak i onda kada zaplet djeluje tupkasto, uspije da ga proda.

Zbog Odenkirka vjerujete, sve vrijeme navijate za Hača, topite se pred njegovim novim čupkastim ljubimcem, koji bi slobodno mogao da izađe na crtu psu Džona Vika...

I naravno, padate na dupe pred jednim od urnebesnijih sporednih filmskih junaka 2021. godine. Ako Kristofer Lojd, glavom i bradom dr Emet Braun iz SF klasika „Back to the Future“ u ulozi Hačovog oca – ne uspije da vam obraduje srce, dobro se zapitajte da li ga onda uopšte imate.

M. I.-N. Ocjena: 3.3/5

Rejčel Senot, najsjajnija zvijezda izuzetne glumačke ekipe

U

momentima kada jedva kotrljate život i čini se da vam ništa ne ide od ruke, najveći horor koji možete da zamislite jeste veliko familijarno okupljanje. Tim prije ako imate porodicu i rođake koji zabadaju nos đe mu nije mjesto... Režiserka i scenaristkinja Ema Seligman kanalisala je taj osjećaj u debitantskom filmu „Shiva Baby“: u komediji toliko nervoznoj i tenzičnoj, da nećete znati da li vam je više smiješno ili neprijatno dok je gledate.

Priča se vrti oko Danijel (izvanredna Rejčel Senot), Jevrejke u dvadesetim, koja odlazi na šivu, ritualno okupljanje poslije jevrejske sahrane. Majka i tata joj, inače, plaćaju račune. Apsolutno nema pojma kako će da diplomira, niti što da radi kad završi fakultet, a svakoga ko pita laže da ima niz poslovnih ponuda... I da u slobodno vrijeme bejbisituje, a zapravo je sugar daddy kraljica. Živi na račun starijih muškaraca koji joj plaćaju za seks i donose skupe poklone.

Baš tu, na toj šivi, Danijel

nalijeće na alfu među svojim šugar dedijima.

Na njeno veliko iznenađenje, Maks (Deni Deferari) je doveo suprugu i kćerku od nepunih godinu i po, za koje nije ni znala da postoje. I kao da to nije dovoljno za stres života, odjednom se pojavljuje i Danijelina bivša djevojka Maja (Moli Gordon). Ispitivački pogledi roditelja i rođaka nikada nijesu djelovali lešinarskije, a sve nagazne mine njenog života spremnije da eksplodiraju u isto vrijeme.

Seligman ne izmišlja toplu vodu: svjesna je da smo ovakve komedije gledali ko zna koliko puta. Šiva je, kao i večera za Dan zahvalnosti ili rođendanska zabava u američkim filmovima, savršen poligon za preispitivanje disfunkionalnih porodica i života. No, trudi se iz petnih žila, možda čak i previše, da njena varijacija na temu bude što hrskavija.

Film je začinjen prilično nervoznom kamerom i montažom, te vrlo tenzičnom muzičkom temom Arijel Marks koja kao da je namijenjena hororu.

Zbog toga i imate osjećaj, dok gledate Danijelino srljanje iz jedne u još veću laž, da gledate čašu vode koja se polako puni... Znate da će u jednom trenutku preliti i uništiti sto i parket, a ne možete da uradite ništa da to spriječite.

No, negdje pri kraju filma, to držanje publike na tankoj granici između laganog smijeha i duboke neprijatnosti - počinje da se razvodnjava čak i uz utegnutu minutažu (72 min).

Seligman ipak nema da doda ništa suštinski bitno na policu s ovakvim filmovima. Iako je bez sumnje pokazala školsko znanje o balansiranju između tenzije i komedije, na kraju je sve svela na jevrejske arhetipe i stereotipe prilagođene generaciji Z. Na koncu, najsjajniji adut njenog filma jeste glumačka ekipa, posebno Senot i Gordon, čija je hemija ogromno pulsirajuće srce velike neuroze. E, njihove naredne projekte jedva čekamo da gledamo. Mada, isto važi i za Seligman poslije ovako solidnog debija. M. I.-N. Ocjena: 3/5

12

Četvrtak, 29. april 2021.

K

ljučni problem s epskom fantastikom uvijek se svodi na pitanje kako se može opravdati to da sudbina cijelog svijeta zavisi od jedne, obećane, prorokovane, ultramegagiga osobe.

Džaba vam obećani katapult sa zemlje na krilima zmaja, ako je taj kormilar, kapetan leta – sterilni stereotip.

Zato, prije nego što dotaknemo „Shadow and Bone“, novu fantazijsku seriju koju Netfliks pompezno i forsirano najavljuje kao „novi ’Game of Thrones’“, ovo poređenje moramo maći sa stola.

Shadow and Bone Netfliksova nova fantazija pompezno naja

IMDB.COM

serija

Patosiran koncept

Ako bi zbog nečega trebalo skinuti kapu Džordžu R. R. Martinu i kreatorima serije „Game of Thrones“, to je što su imali petlju da u finalu vrlo cinično patosiraju koncept u kom „obećani heroj spašava stvar“. U sada već čuvenoj sceni „političkog dogovora“ serviran je šamar svim epskim konstruktima i mitologizacijama. E sad, to što su na putu do jednog takvog sabranjija propisno uprskali seriju, to je već druga priča.

Oko takve matrice „GO-T“ finala vrti se ključna dijalektika moderne epske fantastike. Tako, recimo, u „Sagi o Vješcu“ poljski genijalac Andžej Sapkovski vrlo elegantno rješava i „opravdava“ to što je glavni lik jedna pokretna i do kraja seksualizovana mrga, bukvalno remek djelo od mišića, mača i magije.

Posljednjih godina briljantno je to rješavao britanski pisac Džo Aberkrombi.

Glavni junak njegove „Zakon“ trilogije je, genijalno, tip kojeg je lakše zamisliti kao Iznogudovog priglupog slugu Dilata – nego kao nekog ko treba da spasi svijet! I to je mnogo zanimljivije, nego stereotip u svjetlucavom oklopu na bijelom konju.

Tu dolazimo, konačno, do ,,Shadow and Bone“. Izraelka Li Bardugo proslavila se književnom trilogijom „Griša“, na čijem je prvom dijelu zasnovan „Shadow and Bone“. I ključna karika

i n č i t i Rah i k s j i g a m k o č a z a k

je Alina Starkov (Džesi ( Mej Li); djevojka na čijim je ramenima pomirenje jednog magijski i ljudskom zlobom i glupošću podijeljenog velikog kraljevstva.

Odrasla u sirotištu u Kraljevstvu Ravka (fantazijska paralela s imperijalnom Rusijom; naravno da svi njeni heroji moraju krenuti iz sirotišta), Alina se bavi laganom kartografijom... Zemlja je, simbolično i efektno, izolovana od ostatka civilizovanog svijeta (Zave-

zali je magijom? Uveli joj sankcije? Naplatili joj zaostale rate kredita?) jednim mračnim pojasom blizu morske obale koji u knjizi nosi naziv „Fold“.

Manjak hemije

Ta ledina nastanjena svakakvim čudovištima od kojih je čovjek, ipak, najveće od svih – biće mjesto na kom će Alina ispoljiti neobični magijski talenat. Ukratko, sirotica će ekspresno postati kandidat za spas nacije.

Kako je Li Bardugo pokušala da razriješi problem heroine koja dolazi i neočekivano spašava stvar? To što ju je učinila autsajderkom spram „porijekla iz mješovitog braka“ dvije zaraćene strane joj ne ide naruku. „Izabrana“ je napola Ravkanka, napola Šu (zemlja koja je otprilike paralela s imperijalnom Kinom), i kao takva je, naravno, meta predrasuda... Igranje na rasnu kartu možda paše striming servisu Netfliks u modernoj

Ako bi trebalo povlačiti neke realne paralele televizijskog spektakla, serija „The Witcher“ bi mogla da bude mnogo poštenija paralela, prije svega zbog rasplitanja narativa. S tim što serija Li Bardugo vrišti od fantazijskih sterotipa postavki televizijske kule od karata, ali samoj seriji ne pretjerano.

Drugi i mnogo bitniji momenat: Li Bardugo svoju Alinu čini posebnom, ili makar to pokušava – tjerajući je da brzo sazrijeva; da bude u raskoraku -između stvari koje je privlače i kojima pripada. Između mikrokosmosa svog banalnog i realno vrlo zaštićenog odrastanja – i mnogo realnijeg svijeta interesa, moći, strasti, intriga, dominacije

13

Četvrtak, 29. april 2021.

INDIEWIRE.COM

EW.COM

avljena kao novi „Game of Thrones“

Alina Starkov (Džesi Mej Li), djevojka koja treba da pomiri veliko, teško zavađeno kraljevstvo

koji joj najednom puca pred očima. Ili: Alina će, vrlo brzo, morati da bira između dva muškarca.

Sa jedne strane je Malijen (Arči Reno), zaštitnički klinac koji je manje-više naučio da se brani u tom svijetu predrasuda. Lik koji je dugo bio njen štit onda kad je postala svjesna da je sama.

Sa druge je general Kirigan (Ben Barns, konačno jedna poznata faca, znamo ga odlično kao Logana Delosa iz serije „Westworld“ i princa Kaspijana iz filmske trilogije „The Chronicles of Narnia“). Taj mračnjak Kirigan je onaj koji će Alini prosto reći – uzmi taj svijet bre, tebi pripada, ili nama dvoje ako to želiš!

Naravno, u vrtlogu ljubavnog trougla, Li Bardugo potrudila se da isplete cijeli fantazijski vijenac strasti, seksa, tinejdžerske drame...

U kombinaciji sa realno bogatom mitologijom koja se, opet, naslanja na carsku Rusiju; i devetocifrenom sumom novca spucanom u vizuelnu produkciju – sve to na papiru može da djeluje interesantno svakom fanu serije „Game of Thrones“. I takav projekat može da konkuriše da bude njena „nasljednica“. Ali, „Shadow and Bone“ to nije.

Hemija između Aline, ni sa Malijenom, ni sa Kiriganom – ne postoji. Nema je đa’olje kapi; više ju je bilo

između Džona Snoua i Deneris Targerijan, koliko god to nevjerovatno zvučalo. Što je šteta, jer likovi imaju ljudsku, iako stereotipnu i u fantazijskoj epici već viđenu paletu karakternih crta.

Uglavnom, relacije im ne funkcionišu, taman kao ni međudržavna bilaterala te nesretne države Ravka. Serija mnogo trpi; ne da nećete smatrati „Shadow and Bones“ internim kandidatom da popuni rupu nakon završetka „GoT“, nego ćete teško odmaći dalje od trećine sezone od osam epizoda.

Šest spadala

Ako treba povlačiti neke realne paralele TV spektakla, serija „The Witcher“ bi mogla da bude mnogo poštenija za poređenje. Prije svega zbog rasplitanja narativa, jer riječ je o paralelnim radnjama i sudbinama likova, za koje će vam se možda čak i učiniti da uopšte ne pripadaju jednom epskom tkanju. I naravno da se to sve u finišu prve sezone konačno sudari, baš kao u „Vješcu“.

Upravo je to onaj momenat koji spašava seriju: Li Bardugo je bila svjesna da je u njenoj „Grisha“ trilogiji i cijelom kasnijem serijalu knjiga onog što fanovi zovu „Grišaverzumom“ - ,,Shadow and Bone“ najtanja karika. U jednačinu je potom upetljala duologiju „Six of Crows“, vrlo uspješan na-

Glavnoj junakinji fali hemije i sa Malijenom i sa Kiriganom, između kojih mora da bira

stavak koji se od 2015. ticao istog prostora ali drugog tajmlajna. Otprilike: ,,Six of Crows“ je priča o bandi šest spadala koja kreće od momenta kada se završi trilogija vezana za Alinu. E, u seriji je Alinin „Grisha“ tajmlajn preklopila sa pričom o porijeklu one šestoprste bande; i to pruža prijeko potrebnu svježinu.

Nebrano grožđe

Konačno i malo autentičnosti, za djelo koje koje vrišti od fantazijskih stereotipa.

Tako su samo scene sa Kezom, liderom bande Dregsa, poznatog i kao Dirtyhands (Fredi Karter) dovoljne da svarite i nekako preživite sve Alinine tinejdž-drame.

I kompletna ta ekipa je neočekivano i ludo zabavna, sa taman dovoljnim i dobrim šmekom Tiriona Lanistera, da će vas uvući u priču taman kako treba.

Fantazijski svijet koji je oslikala Li Bardugo zaista jeste interesantan. I mnogo više se realno tiče vjekovne traume ruskih Jevreja za vrijeme Imperije, nego same slike carstvujušće Rusije. Neku najširu sliku o tome stičete bukvalno vireći iza Alininog ramena, dok iscrtava kartografiju svijeta koji joj je poznat.

Autorka knjige i kreatori serije ne serviraju ništa direktno, naprotiv. O kraljevstvu Ravka učićete „između redova“, hvatajući očigledne a opet dovoljno diskretne vizuelne detalje... I otprilike tako shvatiti, zbog čega su knjige Li Bardugo postale megapopularne.

Naravno, tu je i novi kamen spoticanja: budući da se radi praktično o preplitanju knjiške trilogije i jedne duologije, autori serije našli su se u nebranom grožđu; morali su da u osam epizoda natrpaju tušta i tma fantazijske mitologije. I to će vas žestoko demotivisati; bez gomile vašeg cijenjenog vremena i potpunog fokusa (koje ova serija, opet, ne zaslužuje u toj mjeri) trika nema da možete pohvatati sva imena, specifičnosti, magije, kuće, interese...

Još kada Alina i ekipa krenu da vas šibaju gomilom svega i svačega, uglavnom izmišljenih fantazijskih konstrukta, koji moraju dobro da se slegnu... Jasno vam je, da to previše djeluje zbrdazdola i da je takvoj seriji prijeko potrebno da ponekad zastane i uhvati daha.

Ko je kriv

Zbog svega toga „Shadow and Bone“ nalik je magijskom kazačoku za koji ste svjesni da ga nije pretjerano komplikovano igrati, niti da vas može previše iznenaditi – ali bukvalno nemate pluća, mišica, ni motiva da

igrate jedno takvo kolo.

S druge strane, treba biti pošten i reći da će „Shadow and Bone“ u godinama pred nama postati vjerovatno za komad bolja serija. Garancija je vrlo dobar literarni predložak, ali i momenti koji će neumitno doći: na primjer, epizode kada radnja konačno prodiše jer se u Ravkin svijet više ne trpaju trpati nove osobe, lokacije, rase, magije.

Otvoriće se konačno i prostor da likovi razviju pristojne konekcije. Pa onda možda konačno i Alina, i ta interesantna anonimna glumica Džesi Mej Li, dobiju šansu da dokažu da su vrijedne sopstvenog Grišaverzuma.

Do tada, ostaje nam da uvježbavamo jedan prilično rahitičan magijski kazačok... A sve odgovore, što se to krije iza mračnog fantazijskog pojasa Fold, tamo blizu mora, već unaprijed i pretjerano dobro znamo. I možemo lako pretpostaviti ko je za tu Ravkinu nesreću i usud svih granica ovog svijeta, isključivo kriv.

S. STAMENIĆ Ocjena: 2.9/5

14

Četvrtak, 29. april 2021.

OSVRT

Kad nešto obeća, Soderberg to i ispuni. Rezultat nije uvijek ludački dobar poput „Sex, Lies, and Vid e o Ta p e “ ( 1 9 8 9) i l i „Traffic“ (2000), ali čak i kada su neujednačeni, soderbergovski eksperimenti jesu interesantni. Ne moramo da idemo dalje od „Let Them All Talk“ (2020), drame sa Meril Strip koju je snimio na prekookeanskom kruzeru tokom pandemije.

Za ovogodišnje Oskare, u ime tročlanog producentskog tima, Soderberg je obećao ceremoniju koja će biti nalik filmskom iskustvu i koja neće ličiti na neiskrenu, pozersku tvorevinu filmske institucije, nego na mini-proslavu sedme umjetnosti u organizaciji strastvenih filmofila.

Sa koproducentima Stejsi Šir i Džesijem Kolinsom, i režiserom Glenom Vajsom, pod parolom „Bring Your Movie Love“, dao je sve od sebe da ispuni obećanje. Na početku ceremonije, kada je Redžina King ušetala u kadar u vanzemaljski plavoj haljini sa širokim naramenicama, pr-

O

M

BE

.C

Još se nije ko vam je u

Podignut ulog

Soderberg i njegov tim za otvaranje nijesu slučajno odabrali ženu koja je stala iza angažovane drame „One Night in Miami...“ (2020) koja govori o socijalnoj nepravdi. Niti su ofrlje birali ostale prezentere.

Svaki od njih, od Lore Dern, do prošlogodišnjeg velepobjednika BongDžun Hoa, imao je ulogu filmskog naratora zaduženog za dvije ključne stvari.

Prvo i najvažnije, da održi taj intimni ton cijele ceremonije i podsjeti gledaoce na čudovišnu, neuništivu magiju filma, čiji je opsta-

Od uzbudljivog starta ceremonije sa Redžinom King do „bumer“ finiša sa Hoakinom Finiksom

nak ugrozila pandemija.

Tako su, umjesto klasičnih inserata iz filmova uoči predstavljanja nominovanih u određenoj kategoriji, prezenteri vodili glavnu riječ. Trudeći se da pruže prostor svima, ne samo najvećim zvijezdama nego i „sporednim“ igračima poput majstora za specijalne efekte, kostimografa, dizajnera zvuka, direktora fotografije – govorili su o njihovim specifičnostima, počecima, radnoj filozofiji.

VANITYFAIR.COM

Furiozna Redžina

kosno gledajući u kameru kao da je u kadru Soderbergovog hita „Ocean’s Eleven“ (2001), praćena nabrijanom muzikom i uvodnom filmskom špicom s imenima glumaca, režisera, producenata – činilo se da će potpuno uspjeti... Da će ovogodišnji Oskari stvarno biti nalik holivudskom blokbasteru!

Prvi sat skoro troipočasovne ceremonije i jeste bio uzbudljiv, ako taj blokbaster zamislite u mnogo intimnijem, indi formatu.

Ogromnu halu Dolbi teatra, u kojem je i ove godine odigran (zanemarljiv) dio ceremonije, zamijenio je kabare-ukus Union stani ce, centralnog željezničkog kolodvora Los Anđelesa. Umjesto beskrajnih redova sjedišta, dobili smo stolove za tri-četiri zvanice, a grandiozni orkestar smijenio je šmekerski di-džej, sjajni Questlove.

Dalje, umjesto tipičnog otvaranja uz vickastu uvodnu riječ voditelja, dobili smo verbalni marš jedne od furioznijih glumica današnjice. Šarmantna ali spremna da zabode tešku riječ u debelo uho, adresirajući policijsku brutalnost, King je odmah postavila pravi ton i našla mjeru između holivudskog glamura i društvene angažovanosti.

TU

ijedna ceremonija uručenja nagrada Američke akademije, tokom koje Frensis Mekdormand pokupi prvu ponjavu iz ormara, uzme zlatni kip i ispusti vučji zov sa bine – ne može da bude loša. No, postoji još mnogo razloga zbog kojih dežurni pljuvači, te skretničari i vodeničari političke korektnosti ne bi trebalo da vas ubijede da ste gledali ili, pak, prespavali „najgore Oskare“. Tim prije što je održavanje oskarovske ceremonije, tokom pandemije i „Zoom“ mrtvila u kojem se davila cijela sezona uručenja velikih nagrada – ravna pravom, malom čudu. Onom koje, naravno, mogao da izvede samo režiser koji živi za izazove i pomjeranje granica filmskog iskaza... Neumorni Stiven Soderberg.

YO U

N

Soderbergova vizija ceremonije uručenja Oskara

Proglašavanje pobjednika po atipičnom redosljedu dalo je cermoniji uzbudljiviji ton, ali obilo se o glavu producentskom timu.

Soderberg je obećao i isporučio filmsko iskustvo, ali jedno od onih čiji kraj žestoko podijeli publiku

15

Četvrtak, 29. april 2021.

e rodio ugodio

Frensis Mekdormand i Kloi Džao, dream team filma „Nomadland“ koji je osvojio tri zlatna kipa

To je, ujedno, i najljepša izmjena. Ljudi, bez kojih su i režiseri i glumci suštinski niko i ništa, dobili su zasluženu pažnju na koju nijesu navikli.

Takvom pažnjom nijesmo razmazili ni ljude koji, recimo, rade u bioskopima.

Zna dobro Soderberg, koliko su te nevidljive duše bitne za neka od najljepših kino iskustava čitavog svijeta. I još bolje zna da je 150.000 takvih radnika, samo u Americi, tokom pandemije otišlo na „odmor“. Odatle i insert pod parolom „The Big Screen is Back“, u kojem Metju Mekonahej predstavlja dio radnika u kino industriji. I udara zazubice onima koji jedva čekaju „normalu“ puštajući inserte iz filmova koji stižu u kina tokom 2021, uključujući i prvi trejler za Spilbergov rimejk „West Side Story“.

No, ni ovi koji jesu navikli na pažnju nijesu bili pošteđeni na ovogodišnjim Oskarima. Jedan od najboljih svjetskih scenarista Aron Sorkin „provaljen“ je da je počeo karijeru – prodajući karte u kinu. A Bong-Džun Ho spakovao je izuzetno pitanje za pet nominovanih režisera i režiserki. Odgovarajući što bi rekli nekom nepoznatom djetetu na ulici, da ih zaustavi i zamoli da opišu smisao režije u samo 20 sekundi, ređali su fenomenalne opise. Od Vinterbergovog skoka sa litice, gdje nikada ne znate hoće li vas dočekati kamen ili duboka voda, do Finčerovog cerebralnog komentara da svaka scena može da se snimi na dva načina – a jedan je uvijek pogrešan.

Pritom, nijesu prezenteri ogoljavali samo intimu nominovanih, nego i svoju.

Od Lore Dern mogla se čuti prelijepa priča o Felinijevom filmu koji ju je oblikovao u formativnim godinama, a od Brajana Krenstona o filmskoj fondaciji koja je pomogla njegovoj majci, takođe glumici, nakon što je oboljela od Alchajmera. I sve je to sa-

Tverkujući sa Glen Klouz Jedna od najzanimljivijih pauza između proglašenja pobjednika posvećena je muzičkom kvizu – i baš je šteta što su govorancije pojele vrijeme za ovakve momente predaha. Di-džej bi pustio pjesmu, a onda bi gosti pogađali da li je dobila Oskara ili samo nominaciju, ili uopšte nije bila predložena za priznanje.

Nesrećni voditelj prvo je naletio na Andru Dej („The US vs.

Billie Holiday“). Nakon što joj je puštena vječna „Purple Rain“, Dej je odgovorila da se takvom klasiku jednog Princa sigurno moralo dogoditi „sranje“ i da sigurno nije nominovana. Svaka psovka u prajm tajmu žestoko udara televiziju, što se moglo i vidjeti po voditeljevoj zblanutoj faci.

Svjetski mediji „prećutali“ su „peh“ sa Dej, što možda i ne bi, da na posljednje pitanje nije odgovarala Glen Klouz. Voditelj je ponovo ostao bez teksta. Nije mogao ni da zamisli da će sedamdeset četvorogodišnja dama prepoznati „Da Butt“ iz filma „School Daze“ (Spajk Li, 1988). No, ne samo što je znala sve o Experience Unlimited pjesmi, nego je i skočila na noge i zavrtjela kukovima. I naravno da je tverkovanje legendarne Glen Klouz zapalilo internet!

mo pojačalo utisak da su i zvijezde u Union stanici, i filmofili ispred malih ekrana, jedna velika filmska porodica.

Skretničari obrta

Drugi zadatak prezentera bio je, naravno, da kanališu male, neočekivane filmske obrte tokom uručenja Oskara. Jedan od prvih mini-šokova bila je, recimo, izmjena redosljeda nagrada. Tako je jedna od najvažnijih kategorija – režiserska, stigla na samom početku.

Kloi Džao postala je prva nebjelkinja i tek druga žena u istoriji Oskara, nakon Ketrin Bigelou, nagrađena zlatnim kipom u ovoj kategoriji. Tako da, kineski mediji i te kako jesu imali vremena da reaguju i odaju joj počast, umjesto što su vođeni geopolitičkim

Glen Klouz zapalila internet tverkujući uz „Da Butt“

ciljevima cenzurisali (zasluženi!) trijumf „Nomadlanda“ na društvenim mrežama. Tim prije što je Džao održala predivni, pomiriteljski govor koji briše sve te trivijalne torove u koje se sve više dijeli i sabija planeta.

Proglašavanje pobjednika po atipičnom redosljedu dalo je cermoniji uzbudljiviji, filmskiji ton, ali na koncu, baš kao i neograničena minutaža za govore – obilo se o glavu producentskom timu. Na samom kraju, postalo je jasno da Soderberg stvarno jeste koproducirao film, ali jedan od onih čiji kraj žestoko podijeli publiku. I još žešće prepadne filmski studio koji ga finansira, pa krene kukanje da se dosnimi alternativni kraj.

Nastavak na sljedećoj stranici

»»»

PEOPLE.COM

a nije zaslužila toliko pljuvanje

Nimalo bijelo

Ako je otvaranje ceremonije sa Redžinom King bio ulazak na velika vrata, onda je finiš sa prezenterom Hoakinom Finiksom – bio totalni „bumer“. Prošlogodišnji pobjednik prihvatio je zlatni kip u Hopkinsovo ime i udaljio se sa bine, izazivajući lavinu komentara kako ni njemu nije bilo „pravo“ što je preminuli Čedvik ostao bez zasluženog priznanja.

To je, naravno, pretjerivanje. Ako znate išta o Finiksu, poznato vam je da crveni tepisi nijesu njegova stvar. I da bi radije bio bilo gdje drugo, naprije na nekom ivičnjaku na ulici, ćaskajući i dijeleći falafel sa svojom Runi Marom – nego na Oskarima. Ma koliko „indi“ bili ove godine.

Opet, činjenica je da se Soderbergov rizik nije isplatio. Zamjena mjesta donijela je vrlo bizaran antiklimaks trusnom ali do tada zanimljivom filmu.

Na neki način, ukradena je pažnja timu „Nomadlanda“. Danima se više priča o „opljačkanom“ Bozemanu, čak i o „previše bijeloj“ odluci u kategoriji glavne glumice, nego o zasluženoj i istorijskoj pobjedi filma Kloi Džao. Što se te „bijele“ odluke tiče, trijumf Frensis Mekdormand, koji joj je donio trećeg Oskara, jeste bio blago iznenađenje. No, zasluge tu nijesu upitne, ni za Fren, ni za Hopkinsa.

Politički korektni uvijek će naći materijal za tužakanje, ali za ove konkretne

Entoni Hopkins uputio zahvalnicu iz doma u Velsu, uz naklon Čedviku Bozemanu

zamjerke stvarno treba biti ozbiljno slijep. Posebno kad uzmete u obzir onaj Frensisin kratki i efektni govor praćen plemenitim pozivom da se svi vratimo u bioskope kad pandemija prođe. I vučjim zovom u čast Majkla Vulfa Snajdera, dizajnera zvuka „Nomadlanda“, koji je početkom godine izvršio samoubistvo u 35. godini.

A to što se Hopkins, dan kasnije u video-klipu koji je postavljen na mrežama, poklonio Bozemanu – to samo govori o kakvom je gospočetu riječ. Onom koje je na dan Oskara stajalo na očevom grobu u Velsu i okupano suncem recitovalo „Do not go gentle into that good night“ Dilana Tomasa, znajući da ne postoji nijedno mjesto na svijetu na kojem bi u tom trenutku radije bilo. Ni na Bafti, ni na Oskarima.

Većina ovogodišnjih nagrada protekla je bez tako velikih iznenađenja i otišla je baš tamo gdje je trebalo, uz tri izuzetka. I ne, „Quo vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić nije jedan od njih.

Iako je riječ o hipnotišućoj, vrlo zahtjevnoj i krucijalno važnoj srebreničkoj drami (ne samo za ove prostore), „Another Round“ je bolji film. To što djeluje kao „lagana“ priča o četiri pijanca i ples Madsa Mikelsena samo govori o tome koliko je Vinterberg uradio dobar posao.

Veliki kiks

O nezasluženim: Emerald Fenel, ma koliko šarmantna, originalna i predana bila (snimala je debi „Pro-

Ju-Džung Jun i Bred Pit, najslađi „muvači“ s oskarovske bine

NDTV.COM

Riječ je, naravno, o vrlo nesrećnoj odluci da se ime najboljeg filma pročita prije dobitnika Oskara za glavnu glumicu i glumca. Čini se da je Soderbergov tim računao na to da je Čedvik Bozeman („Ma Rainey’s Black Bottom“) apsolutno nedodirljiv, što i jeste bio, tokom cijele sezone nagrada. Sve do Bafte, gdje je, kao i na Oskarima, pročitano ime Entonija Hopkinsa („The Father“)... G-lumačke legende koja je, u tom trenutku, spavala dubokim snom u staroj porodičnoj kući u Velsu!

Četvrtak, 29. april 2021.

FACEBOOK.COM

16

mising Young Woman“ u poodmakloj trudnoći, porodila se dvije sedmice kasnije), nije zaslužila zlatni kip za originalni scenario. „Husavik“, za koji je čak i nominacija bila veliko iznenađenje, trebalo je ipak da dobije za originalnu pjesmu, a priznanje je otišlo numeri iz filma „Judas and the Black Messiah“.

No, oba „propusta“ nijesu bitna spram jedinog gargantuanskog kiksa: trijumfa „My Octopus Teacher“. Nije stvar samo u tome što je zasluženi pobjednik, rumunski „Collective“, otišao praznih ruku poslije dvije nominacije. Svi ostali filmovi miljama su ispred Netfliksove manipulativne priče o prijateljstvu čovjeka i hobotnice.

Da stvar bude još gora, najduži i najdosadniji govor isporučili su upravo režiseri „My Octopus Teacher“, Pipa Erlih i Džejms Rid koji su uspjeli

da se zahvale svakom živom biću na planeti osim tom čuvenom oktopodu!

No, svakako je već bilo jasno da su produženi govori najveći kiks novog koncepta.

Udavni govori

Rijetki dobitnici, poput Vi n t e r b e rg a , D ž a o i Mekdormand i nijesu prekoračili dobrodošlicu i jesu održali zdravice za pamćenje. No, na svaku Ju-Džung Jun, fenomenalnu Koreanku nagrađenu za sporednu ulogu („Minari“) i njeno šarmantno očijukanje sa Bredom Pitom koji joj je uručio Oskara, došla bi dva-tri udava. Ili čista bizarluka, poput Kaluje koji se zahvalio majci za to što je imala seks sa njegovim ocem i učinila da bude na toj bini. Majci koja je, inače, bila u publici.

Njen izraz lica je, naravno, već danima stvar mima...

Za svaku je pohvalu Soderbergova želja da ukine „povlasticu“, dužu minutažu namijenjenu samo kandidatima u najvažnijim kategorijama. No, činjenica je da mu je „ljudski faktor“ došao glave. Bjesomučne nabrajalice imena i zbunjivanja na sceni oslabile su ton, tempo, atmosferu cijele ceremonije i ozbiljno ugrozile osjećaj da gledate dobar film.

Na koncu, ono što je drugačije nije uvijek nužno dobro. Ali, u slučaju ovogodišnjih Oskara promjena ipak djeluje pozitivno. Čak i pored onog bizarnog kraja sa tužnim i usamljenim Finiksom na oskarovskoj bini, soderbergovska ceremonija jeste osvježenje. Skok u nepoznato, borba prsa u prsa sa stvarnošću koja pokušava da poništi ono što mnogi od nas beskrajno vole - tu nezamjenljivu magiju pokretnih slika.

Veliki je ovo podvig za Soderbergov tim, a za Američku akademiju odlična smjernica. Dovoljno je zamisliti, da se nijesu morali poštovati tako strogi kovidprotokli, koliko bi tek topao i intiman postao kabare u Union stanici da su gosti mogli slobodnije da se kreću i muvaju između stolova...

Zbog toga, na kraju krajeva, ne treba da vas zavaraju ni „poražavajuće“ brojke: činjenica da je uručenje Oskara na televiziji ABC gledalo približno 10 miliona, čak skoro 60 odsto manje gledalaca nego prošle godine. Ako uzmete u obzir činjenicu da postoji niz alternativnih platformi za gledanje, te da se broj svih ostalih ceremonija od Gremija do Globusa prepolovio tokom pandemije, nije to tako strašno.

Mnogo bitnije od brojeva: ovogodišnja ceremonija pokazala je da su zajedništvo i umjetnost mnogo bitniji od šoubiznisa. Ko to nije vidio prateći kako Soderbergova vizija oživljava na ekranu, nije pažljivo gledao. A na priču o politički korektnim „kritičarima“ zaboravite. Još se nije rodio, ko bi im ugodio.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 3/5

17

Četvrtak, 29. april 2021.

PREPORUKA

Nikola Đurica, pjesnik i basista

Ludilo na četiri noge koje se popelo na dvije PRIVATNA ARHIVA

Zgrabi FILM

„American Splendor“ (2003), film o istomenom stripu. Zanimljiva mešavina igranog, dokumentarnog i animiranog. U suštini, priča o svakodnevnoj borbi. Večito zgranuta faca Pola Đamatija. „Eighth Grade“ (2018), za mene potresan film o klincima koji imaju 15-16 godina i onome što je njima bitno. „Another Round“ (2020), film o kome se s razlogom mnogo priča u poslednje vreme. Odličan. Težak.

To valjda ide zajedno. „The Cook, the Thief, His Wife & Her Lover“ (1989) – film koji izgleda kao san ili spot, smenjivanje boja u kadrovima... Imate utisak da gledate pozorišnu predstavu. Sve je veliko, odjekujuće, ali na prijatan način. Vrlo neobičan, a sasvim gledljiv. „Marriage Story“ (2019), pomalo krvav film u svetlim bojama. „RocknRolla“ (2008), munjevita akcija i dijalozi, da malo odahnemo.

Dopada mi se kako je Gaj Riči provukao dosta poetskih elemenata kroz takvu vrstu filma. U suštini, film posle koga se dobro osećaš.

Malo zaranjanje u prošlost i klasike, „Fritz the Cat“ (1972), ludilo na četiri noge koje se popelo na dve i hoće navodno da promeni svet, dok bi samo da odvuče bilo šta u krevet (ili kadu). „Last Tango in Paris“ (1972), u Kinoteci pre izvesnog vremena. To je baš prijalo, jer u ovo vreme restrikcija znači da se ode (poštujući mere) i pogleda film na velikom platnu. Poslednji koji sam gledao u bioskopu bio je „Parasite“ početkom prošle godine, još jedan jak film.

Od domaćih, preporučio bih film „Otac“ (2020). Jedan od onih koji otrežnjuju i učine tihim. „The Hours“ (2002) i „State of Grace“ (1990), filmovi koje sam pogledao prošle godine i o kojima i

album zabavna mešavina neslušljivih pesama i onih koje pustim pet puta. Volim ponekad da preslušavam kao „muziku u pozadini“ filmski soundtrack, tu mogu da se otkriju super stvari. Proleće je, slušam muziku iz „Princess Mononoke“ (1997) i „Ghost in the Shell“ (1995).

Zaobiđi FILM

Nikola Đurica: Mopasan ga rastužuje, a Birs zasmijava

dalje mislim. Prvi me je baš oduvao, od onih filmova koje kad pogledaš, ne možeš da gledaš druge neko vreme. „State“, sa meni jednim od najvećih, Oldmanom, krimi-priča s početka devedesetih koja ne zamara klišeima i koja nikad nije dobila veći publicitet jer je imala nesreću da se pojavi istovremeno sa „Goodfellas“, a susret sa takvim dinosaurusom jednostavno ne možeš preživeti. „The Animatrix“ (2003) koji je u senci Matrixa, a jednako kvalitetan i zanimljiv i verovali ili ne, mračniji.

kao klasični sitkom, da bi se preokrenula u nešto mračnije i dublje, a opet zadržala humor. Odlična i brza! „Primal“, kratka animirana serija.

U alternativnoj praistoriji, pećinski čovek ostaje bez porodice i udružuje se sa ženkom ti-reksa koja gubi mlade. „Kreću u totalnu osvetu“. Šta više jednom dečaku treba. Muzika i animacija fantastični.

Još jedna animirana: „Love, Death & Robots“. Svaka priča je za sebe, dugačiji stil u potpunosti: od teme, do pripovedanja i animacije.

TV

MUZIKA

Eventualno „Utisak nedelje“. Televiziju svesno zaobilazim. „Nivo 23“, a i to pogledam na Jutjubu.

Van televizije, emisije poput „Bookvalisti“ ili „Psi i ostali“.

Od serija: „Fleabag“, koja počinje

Kod muzike najviše volim što je poput lova – jednostavno odeš na Jutjub, čuješ nešto, onda nađeš šta je to i slušaš dalje. Bandcamp domaćih mladih bendova. Istražujem Chelsea Wolfe, čiji mi je prvi

„Constantine“ (2005), takav da ni jedan Piter Stormare ne bude ubedljiv niti zanimljiv. Strip je fantastičan, posebno „Dangerous Habits“ priča, na kojoj se zasniva deo filma, od one vrste posle koje želiš i sam da praviš stripove. Eto malo preporuka i ovde. „Trading Places“ (1983), neki guilty pleasure, mozak na ispašu mod, koji uključiš i kod većine superherojskih fimova, koje pogledaš čisto zarad pop kulture, da budeš u toku. Na kraju ti se sve to pomeša u gomilu besmrtnih ljudi u helankama.

TV

Pošto nemam TV preporučiću knjige: Mopasanove priče da rastuže, „Đavolov rečnik“ Embrouza Birsa da nasmeje, često iz pogrešnih razloga, „Filozofija rada“ Laša Fr. H. Svensena da objasni zašto je nekad tako teško ponedeljkom otići na posao (i zašto je u redu tako se osećati) i „U svetlu mita“ Džozefa Kembela da provede kroz prošlost.

MUZIKA

Ovo mi je najteže, u svemu pronađem makar mrve koje su interesantne. Naučio sam vremenom ne da sve pravdam ili zavolim, ali da nađem zanimljivim ako ne muziku, onda tekst; ako ne tekst, onda spot; ako ne spot, onda ideju tog muzičara, nastup.

18 l McC

d ž uboks

T

akvo je vrijeme došlo da se jedan Bitls sasvim nepotrebno preispituje da li je njegova muzika relevantna. To je glavni utis a k s a l b u m a o b ra d a ,,McCartney III: Imagined“, novog pogleda na sveukupno dobar materijal Pola Makartnija objavljen prošle godine.

Nabudžena parada

Počasni krug uz malu pomoć prijatelja St. Vincent, Dejmon Albarn, 3D iz trip-hop benda Massive Attack, Fibi Bridžers, Bek, Ed O’Brajan iz kultnog Radiohead, Anderson .Paak – klanjaju se veteranu. A opet, pitanje je da li je Makartniju to potrebno Dobra je šansa da će, sa distancom od nekoliko decenija, ,,McCartney III“ dobiti taj potreban fokus - kao da Polu i pripada; da otkrije nešto bitno o našem vremenu mnogo ranije od nas samih.

Problem? Pa, ploča „McCartney III“ prošle godine nije

GENIUS.COM

Kao da je sudbina svih dosadašnjih „McCartney“ albuma, da su im odstupnica i gard prirodno stanje. Prvi, u lo-fi maniru objavljen 1970. godine, bio je pod dubokom sjenkom razlaza Bitlsa i optuživan da je „ploča bez suštine“ (kako bi sada jedan slavni kritičar Gardijana rado pojeo te riječi). Deceniju kasnije stigao je nastavak očuđene pop-elektronike, u suštini začetak svedenog „bedroom pop“ pravca koji će hvatati odjeke i osamdesetih i naših dana.

Avendžerska ekipa muzičara gostuje na trećem makartijevskom albumu obrada

odjeknula u muzičkom svijetu. Zbog toga je „McCartney III: Imagined“ pokušaj da se proba opet, ali na malo drugačiji način... „I uz malu pomoć prijatelja“, što kažu Bitlsi.

E kakva se tu avendžerska ekipa muzičara sjatila upomoć... St. Vincent, Dejmon Albarn, 3D iz triphop benda Massive Attack, Fibi Bridžers, Bek, Ed O’Brajan iz kultnog Radiohead, Anderson .Paak...

Toliko je to nabudžena parada, da se u cjelini ne može izbjeći utisak da je Makartni ostao uvrijeđen što su ga javnost i publika prošle godine malo iskulirali.

Pametna igrarija Slavni gostujući muzičari puni poštovanja za čuvenog Bitlsa

Srećom, pojedinačni djelovi funkcionišu: „Find My Way“ sa Bekom je prodisala, na primjer, jednim šmekom kratke muzičke ere od prije dvije decenije. Razigran intro i inteligentna igrarija sa voukouderom pjesmi pružaju pravu silinu udarca.

Anderson .Paak je pjesmu „When Wi n t e r C o mes“ u manje od dva i po minuta učinio vibrantnim,

NME.COM

ar t y ne

P

au

Četvrtak, 29. april 2021.

Pol Makartni, zapitan da li je njegova muzika relevantna

sunčanim počasnim krugom za starog pobjednika.

I cijeli album odiše tim utiskom da se niz slavnih takmičara klanjaju veteranu. A opet, pitanje je da li je to Makartniju potrebno...

Učešće bendova, poput afro-karipske senzacije Khruangbin („Pretty Boys“) donosi albumu posebnu sočnost, iako djeluje pomalo umorno i nepotrebno sanjivo. Sa druge strane, i utisak da Pol smatra da ga generacija Z ne poznaje, da im je stran i poput naftalinskog rariteta kojeg tek treba otkriti. „Seize The Day“ izvodi Fibi Bridžers i zaista naliči njenom modernom hitu. Taj

trenutak kad Pol nije u prvom planu već blješti ispod površine, autorstvom za koje odmah znate da može biti samo i isključivo njegovo – jeste ključni i najbolji.

Ko n a č n o, p re s l u š a j t e ,,McCartney III: Imagined“ – ne da bi ponovo ili prvi put otkrili sebi jednog Pola Makartnija. Već da bi čuli dobar komad moderne muzike. Za to je, recimo, dovoljan dokaz prelijepa „Deep Down“ sa Blood Orange. I nije ni potrebno da jedna St. Vincent kaže, da joj je rad sa Polom na pompeznoj „Woman and Wives“ nešto kao „najbolji momenat života“.

S. S. Ocjena: 75/100

n Gra

„Californian Soil“ – uspješna priča sve relevantnijeg trija

N

ikad do sada važan indi bend London Grammar nije djelovao kao da puca od toliko samopouzdanja i čvrstine izrečenog stava, kao na albumu „Californian Soil“. Hana Rid, glavna faca notingemskog trija, čini se kao osoba koja je do kraja istražila što su njeni misija i svrha.

CROREC.NET

Lon

do

mmar

Četvrtak, 29. april 2021.

Sunčana prizma

Hanin glas i dalje zvuči kao cijela gotska arhitektura neke grandiozne bogomolje. I melodije su tu samo bogati ornamenti, vinjete koje jednoj konstrukciji pružaju potpun smisao.

Na ploči „Californian Soil“ Hana uspijeva da „otključa“ i iznese tone emocionalne težine za koje nijesmo ni pretpostavili da ih može držati.

A sve u vrlo optimističnom tonu; jer ovo je dominantno osunčan album. Vitraž na katedrali koji zablista nadnaravnom ljepotom onda kada postane sunčana prizma. I to je za nju Kalifornija.

Interesantno, prvi put nakon deceniju i kusur rada, Hana je imala ključnu kontrolu i suštinski je postala pogonska snaga projekta. Za temeljne fanove benda ovdje ipak neće biti velikih iznenađenja; London Grammar i dalje, možda i previše, crpi snagu iz nasljeća velikih trip-hop projekata devedesetih. Možda je više Goldfrapp nego Massive Attack ili Morcheeba – i to je zona komfora iz koje trio za sada ne želi da iskorači. „Californian Soil“ je, suštinski, priča o osobi koja je izgubila ponos, a potom shvatila da je i bilo najbolje da ga se odrekne. Na primjer, u finišu pjesme „America“, Hana lamentira nad „jurenjem sna koji joj nikad nije ništa ni značio“. Mnogo je

Sara Renar ima petlje, a to i pokazuje na novom albumu

Što je Kalifornija za Hanu Rid

tu gorko-slatkih refleksija ličnih promašaja... A ipak najbolji su momenti za koje kao da je suđeno da spale trave svih festivalskih poljana postpandemijskog ljeta, koje bude pogodio trio London Grammar.

Sanjiva udica

„Baby It’s You“ tako donosi perfektno zarazan bit, u kontrastu sa tom sanjivom udicom u Haninom glasu, kojom će vas ona sasvim sigurno upecati. „Lose Your Head“ servira euforičan i do kraja, ipak, pretjerano forsiran pljesak uz priču o borbi za premoć u tok-

sičnoj vezi... „Missing“ je, naravno, skupo plaćena lekcija prezira prema alfa muškarcima, a „Lord It’s a Feeling“ prihvatanje sopstvenog bijesa kao pogonskog goriva za plodnu feminističku borbu.

Naravno, Hana Rid vas neće tu naučiti ništa novo, ali će vas kupiti iskrenošću i snagom uvjerenja za koje se sada drži - i koje joj spašava život.

Dovoljno za uspješnu priču jednog benda koji raste i biva sve relevanS. S. tniji.

Ocjena: 79/100

19

20

Četvrtak, 29. april 2021.

33 OBRTAJA

Ana Marija Grbić, spisateljica

film

Sloboda ne poznaje hedonizam Film koji Vas čini srećnom?

- „Mary Poppins“ (Robert Stivenson, 1964). Bukvalno ću celoga života bar dva puta godišnje gledati taj film.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Coffee and Cigarettes“ (Džim Džarmuš, 2003). Ne bih poželela da ga ubijem da nije uzeo neke od mojih omiljenih likova i smestio ih u situacije u kojima potpuno izveštačeno, usiljeno, loše, pretenciozno baljezgaju gluposti.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Nebo nad Berlinom“ („Der Himmel über Berlin“, Vim Venders, 1987). Ne razumem hajp, ne razumem estetiku, ne razumem emociju.

Omiljeni filmski rivali?

- Beti Haton i Hauard Kil u mjuziklu „Annie Get Your Gun“ (Džordž Sidni, 1950-).

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volela bih da vidim dobar film o bombardovanju 1999. To bi bilo

Ana Marija Grbić: Obožava Stuija iz serije „Family Guy“

T

ri zbirke pjesama, jedna knjiga proze i... jedna „Srneća leđa“. Tri tačke namjerno uzdižu, veličaju, daju vjetar u „leđa“... Jer recept spisateljice Ane Marije Grbić toliko je originalno skovan, da svi pričaju o njemu s debelim razlogom.

Grbić je idejni tvorac pjesničke organizacije „Argh“, predaje kreativno pisanje, ilustratorka je svojih i tuđih pjesama. Za prvu zbirku priča primamljivog naziva, a u izdanju Geopoetike, kaže da je došla do toliko ljudi da joj to nije ni jasno. Pritom, ne misli samo na fizički „dolazak“, jer svakodnevno dobija poruke o tome kako su se čitaoci pronašli u pričama ili u cjelokupnoj emociji knjige.

svakako teško i mučno gledati, ali mislim da dugujemo sebi dobar film o tom periodu.

Za spisateljicu je to strašno: strašno je što su se tu pronašli, ali je i lijepo i govori o tome da smo živi, vitalni i da nijesmo nikako sami. Na tome je, ističe, beskrajno zahvalna.

Mi smo zahvalni što smo upoznajući njene malevelike junake, malo bolje spoznali sebe, komšije, ulice našeg ali i gradova u regionu i cijelom svijetu. To su stanovnici posebnog mikrokosmosa, nevoljeni a koji vole, nesvjesni sopstvene posebnosti, stvoreni u čekaonici Doma zdravlja, minibusu. Doktori, penzioneri, prostitutke, studenti koji zgrću i žvaću život onako kako misle da treba ili kako moraju. Njihova kičma nosi cijeli svijet. Ta leđa nijesu plašljiva, pogrbljena, već lavovska, čelična. Baš kao i pero naše gošće Ane Marije Grbić.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Baš ne mogu ničega da se setim.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „A što mi sad peremo zube? -

21

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Ameriku. Posle Tarantinovog filma „Reservoir Dogs“ (1992).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Hodorovskog na biljni čaj, Aliće Rorvaćer na tekilu i Kaurismakija na šljivu.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Zamorno, naporno. Pobunilo bi se dosta mesnih zajednica, pa bi protestovalo na setu gde bi ekipu branila grupa FDU studenata.

HEARSTAPPS.COM

IGOR STANOJEVIĆ

Četvrtak, 29. april 2021.

MU

Z IKA Smatra da je „Frasier“ zaslužio mnogo širu publiku

Dolaze nam gosti, sine. - A šta ćemo mi njima da radimo?“ iz filma „Varljivo leto ’68.“ (Goran Paskaljević, 1984).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Stui iz animirane serije „Family Guy“. Jedan od omljenih likova iz bilo čega.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „E.T. the Extra-Terrestrial“ (Stiven Spilberg, 1982). Bukvalno sam se prestravila.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Želim da budem sretna pa zato, naravno, iz filma „Mary Poppins“, minus tužna pesma sa golubovima.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „The One I Love“. Nema nikakvog logičnog objašnjenja. Ne podnosim R.E.M i ne razumem zašto imam ovu asocijaciju osim očigledne koja je u tekstu.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Dočekala bih smak sveta u tišini smaka sveta.

Pjesma koja je himna slobode/ hedonizma?

- „Bella ciao“ je himna slobode.

Sloboda baš nešto i ne poznaje hedonizam.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Nemoj Sanja da se brineš / nisam onaj stari / koji voli sve da kvari / čiju kičmu drže ideali / koji mrzi osećaje plitke / i nikad ne gubi bitke.“ Vaša pjesma za karaoke?

- „Šta ima novo“, Bijelo dugme.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Zdravka Čolića.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Vlade Divljana.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ceca.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Genge“, Relja x Rasta.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Nijedne. Nikada nisam imala omiljenu zvezdu.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ako se vakciniše.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Bilo koja Netfliksova porodična serija.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Road to Avonlea“.

Najdraži par iz serije?

- Najls Krejn i Dafni Mun.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Frasier“, mislim da kod nas nije bila toliko popularna.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Ne završavam nijednu seriju, imam fobiju od toga. Uvek ostavim jednu epizodu koju ne pogledam.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Ne znam za kraj jer nikada nisam odgledala kraj. Aha! Jesam, sada sam odgledala kraj serije „Porodica“, ali tu je sve u redu a i nije da nisam znala kako će se završiti.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Volela bih da imam trampolinu.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Community“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, Džeri je baš pokvaren jedan pacov. Nije ništa nalik na divnog pacova Remija iz animacije „Ratatouille“ (2007).

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 29. april 2021.

Pola vijeka crnotalasnog remek djela „WR: Mister

D

ok se zemlja još okreće, dok joj ne potamni sjaj, svakome, molim te, Gospode, ono što nema daj. Kainu daj pokajanje, ne zaboravi, tu sam i ja. Ja znam da ti sve umj’eš. Ja vjerujem u mudrost tvoju kao što mrtav vojnik vjeruje da živi u raju... ...kao što od nas svako vjeruje, ne znajući što čini. ,,Molitvu Fransoe Vijona“ Bulata Okudžave, sve od Karpata do Vladivostoka, ma u cijelom Sovjetskom Savezu, niko nije smio čuti.

To „Ne zaboravi, tu sam i ja“ izgovara Vladimir Iljič, najljepši ruski baletan, okupan krokodilskim suzama krivice, nad odrubljenom glavom jedne Milene. Dok krvav trag sa ruku ubice klizi po snijegu, škripi o užasu svih autokrata i ideoloških slugu... I tada već znamo: Bulata Okudžavu više neće slušati ni u Jugoslaviji. Makar od onog momenta, kada je prvi put, prije pola vijeka, prikazan film „WR: Misterije organizma“ Dušana Makavejeva.

Milenina glava

Prije nego Milena Dravić - ili prije nego odrubljena Milenina glava, u filmu razvuče jedan ludi osmijeh nalik istom onom psihologa Vilhelma Rajha, ona stiže i da izgovori nešto važno.

- Drugovi! Ja se ni sada ne stidim svoje komunističke prošlosti!

I tada znaju i cijela Jugoslavija i Tito, i znaju svi oni koji su film „WR: Misterije organizma“ držali u bunkeru deceniju i po, da iz Mileninih usta to progovara sam Makavejev. Da proriče sudbinu sebi samom, izgnanom filmskom pjesniku što je jednom povjerovao... Da će ga voljeti i prihvatiti takvog kakav jeste, grešnog biblijskog Kaina.

A prije nego Milenina glava sklizne sa ramena, ona će proricati Jugoslaviji, komunizmu i čitavoj svjetskoj ideologiji.

- Ti voliš ljude, ali nisi u stanju da voliš jednog čoveka,

Iz usta Milene Dravić progovara sam Makavejev.

Proriče sudbinu sebi samom, izgnanom filmskom pjesniku što je jednom povjerovao...

Da će njega, grešnog biblijskog Kaina, jednom voljeti i prihvatiti takvog kakav jeste

ANARCHISTFEDERATION.NET

kalendar

a n i t o j l i G go i e a z ego r e p u s

jednog živog stvora! Iz koje si me to ljubavi udario tako da sam mislila da će glava da mi odleti? „Lepa si kao Revolucija“, rekao si dok si me gledao kao sliku, ali nisi izdržao da te ta revolucija dodirne – zbori ona u brk svom ljubavniku, svom baletanu Vladimiru Iljiču.

Onom jedinom kojem Ma-

su u pravu: Jugoslavija je sama sebi presudila.

Nije Makavejev svoje riječi stavio u usta Milene Dravić; učinila je to Jugoslavija. Tek onda, kada je zabranila film „WR: Misterije organizma“, a svom najsmjelijem filmskom autoru servirala kartu u jednom smjeru. Što dalje od nje, odatle.

Kolaž frustracija

kavejev nije dozvolio da u filmu nosi svoje, pravo ime.

Već ono Lenjinovo...

Već pola vijeka, Dušana Makavejeva optužuju da je filmom ,,WR: Misterije organizma“ i s usana one odrubljene glave Jugoslaviji proricao i presuđivao. I nije-

Pa opet – bila bi uvreda „WR: Misterije organizma“ svesti na kritiku Jugoslavije. Ili na opservaciju psihološke misli velikog psihoanalitičara Vilhelma Rajha. Ili na avangardan, i dan-danas svjež koncept filma-kolaža, filma-igre, slagalice koja ruši sve for-

me narativnog tkanja, realnosti i fikcije...

Ne: „WR: Misterije organizma“ je veliki film jer presuđuje svim ideologijama. U svakoj vidi klicu devijacije.

Prigušne želje, ostavljene u ćošku i sjenci podsvijesti.

Da se tamo učvari i ubuđa – kao ideologija. Svaka je u ovoj viziji Makavejeva autokratska: i jugoslovenska i sovjetska i Lenjinova i Vorholova i američka… Prestrogo?

- Nema ničega u ovom ljudskom svetu što na neki način nije istinito, čak i u najiskrivljenijem vidu – progovara u ovom filmu Makavejev.

Forma: zamislite film koji teče kao da, u umornoj i praznoj noći nakon produžene smjene, i uoči još jedne takve, u mraku lovite kratku televizijsku zabavu. Kanal po kanal, udar po udar na sirotom daljinskom upravljaču, dok vas san ne savlada.

Svaki je rez „Misterija organizma“ kao jedna takva frustracija. Svaki je reakcija na običan život pritisnut nečijim velikim idejama. I skoro svaki je riječ, onaj du-

Četvrtak, 29. april 2021.

23

rije organizma“ Dušana Makavejeva

Dušan Makavejev, filmski autor koji nije znao za kompromise

Prognan u Americi, već je postao paraonik; preminuo je u zatvoru nakon godina promovisanja opskurnih pronalazaka poput razbijača oblaka i orgonskih akumulatora... Takvog Vilhelm a R a j h a , Ma kave j ev „posjećuje“ u svojevrsnoj vrsti meta-fikcije, u 25 minuta filma adresiranih na 1. maj 1931. godine. U radu dokumentarističkog tipa, kolažu starih snimaka i intervjua starih učenika Rajha.

Uz još dodatak – isječke iz sovjetskih propagandnih filmova, da začine to čudo od nedorečene seksualne revolucije!

go prigušeni krik pojedinca, koji je mnogo puta poželio da otpljune, odbrusi...

Ali nije smio, jer je sam spram njih hiljada i hiljada, okupljenih kao pruće čvrsto vezano u nekoj od zastava i ideologija.

Prigušeni nagon

E ti kanali, između kojih Makavejev vrti našu stvarnost i zbilju sa filmskom fikcijom, pa nazad – suštinski teku u dva plana. Jedan je onaj koji se tiče Vilhelma Rajha (to je onaj ,,W. R.“), štićenika oca analize Sigmunda Frojda koji je, između dva svjetska rata tražio, pod hitno, seksualno oslobođenje.

Rajh, osnivač Njemačkog društva za proletersku seksualnu politiku (sekspol) je morao da napusti domovinu, ne zato što su ga potjerali nacisti (iako nijesu imali reći ništa lijepo o njemu) – već njegovi komunisti. Nikome nije odgovaralo da jedan iskren ljevičar tu nešto piše o psihološkim činiocima i prigušenoj seksualnosti kao klici za uspon autoritarizma.

U drugom planu je Milena.

Apsolutno uvjerena mlada Jugoslovenka – da samo njena zemlja, njen srednji put i njena sloboda, mogu svijetu ponuditi seksualno oslobođenje. Da ostvare revoluciju u potpunosti, svu njenu silnu dijalektiku. Do kraja i upravo kroz seks!

Kako samo Makavejev oslikava taj lik Milene Dravić kao potpuno ironičnu karikaturu od djevojke, koja bi seksualno oslobođenje da propagira poput bilo koje druge ideologije... Refleksno – koliko može biti refleks igra lutke, marionete čije konce života vuče jedan totalitarizam.

U tom dijalogu Amerike kakve je mogla bit’, ili kakva se pretvara da jeste, sa Jugoslavijom koja kao pokušava da bude „najčistija od svih revolucija“, nazire se Makavejev. I zato je jasno da on nije Milena Dravić u ovom filmu, niti Vilhelm Rajh...

Ni, naravno, baletan Vladimir Iljič, ona najljepša i najstrašnija slika svih strogih ideoloških sistema.

Ko je uopšte Makavejev u „Misterijama organizma“?

Između ostalog, filmski autor potpuno impresioniran psihoanalizom. Tom velikom igrom ega, superega i ida, u kojoj su Milena i Vladimir Iljič - Aska i Vuk, ego i superego...

A sam autor? Razulareni, obješenjački id, ,,enfant terrible“, ona nesputana želja! U liku Radmilovića, Mi-

Milena Dravić u masterpis u koji je bio zabranjen dec eniju i po

leninog bivšeg ljubavnika, koji se drzne da iz gole strasti ugura Vladimira Iljiča u ormar i krene da ga zakiva.

Da, konačno, id zarobi superego, želja pobijedi sve moralne kočnice i skrupule... U najvećoj režiserskoj, potpuno autoironičnoj fantaziji Dušana Makavejeva.

Lenjinove riječi

Ipak, „WR: Misterije organizma“ ne bi bio veliki film, ne bi poštedio svakog Kaina ovog svijeta da je psihoanalizu prigrlio čvrsto poput ideologije. Neodoljivo ciničan odnos prema bilo kakvim konstruktima zato najbolje oslikava u njujorškoj sceni, u kojoj Nensi Godfri priprema gipsani kalup falusa za jednog preduzetnika Džima Baklija! Čak takvu scenu erektivne masaže prati metalan, distanciran, hladan glas Milene Dravić dok citira Lenjina: „Dokle god je proletarijatu potrebna država, ona mu nije potrebna u interesu slobode, nego u interesu tlačenja njegovih protivnika“. Ali

džaba im je, jer se gola strast ne može ukalupiti.

I konačno, ideja: kada se to bude konačno moglo – govoriti o slobodi, onda će država, ideologija kao takva, prestati da postoji... I Makavejev uspijeva da progovori Lenjinovim riječima – a da na kraju ne bude ni sam Lenjin.

Kakvu je samo igru žmurke u bijegu od patrijarhata i ideologije ovdje priredio Dušan Makavejev! I kako je ironično ošamario, zaplićući je u trice i kučine te svoje uspavanke i velikog klasičnog epa nacionalizma ,,Vltava“ Berdžiha Smetane.

Orgazmična eksplozija

Toliko je Makavejev beskompromisan u „Misterijama organizma“, da je bio spreman da se naruga i jednom velikom muzičkom djelu. Samo zato, da ne bi dozvolio da se seksualnost svede na puku robu. I da Kain ne učini prvi bratoubilački grijeh... Da komunizam ostane, makar za njega, onako iskonski, predrevolucio-

ny times.com

Nesputana želja

narno čist. A da Jugoslavija bude konačno Jugoslavija; neka druga, ona koju neće morati napustiti i čiji nasilni raspad neće proricati.

Konačno, „WR: Misterije organizma“ jeste savršen anarhistički film. U onoj mjeri u kojoj to može biti djelo koje se stigne narugati i samom anarhizmu. Takav je to film: sada bolniji nego prije pola vijeka, jer mu gledamo u lice proreknutih sudbina. Glasniji nego dok je grmio iz jedne duge tišine od decenije i po duge zabrane prikazivanja. Za jednog autora uvjerenog da je njegov filmski jezik puška ubojitija od vještačkog falusa.

Da je orgazmična filmska eksplozija i pucanj opaljen po cijenu odlaska, izgnanstva iz domovine.

I jedna giljotina, jedna omča koju nije Makavejev navukao sam sebi, niti Jugoslavija njemu.. Već samo i isključivo on, svakoj od hidri autokratskih sistema i ideologija. Onoj kojoj „od nas svako vjeruje, ne znajući što čini“. S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 29. april 2021.

K

ažu da je „najbolji film svih vremena“. Dodaju često i da predstavlja „najbolji režiserski debi“ bilo kojeg američkog poluanonimusa. A podvuku usput i da je „najrelevantniji film“ za periode koji dolaze...

Ovaj geometrijski oblik u kojem se kreće političkotajkunska drama „Građanin Kejn“ („Citizen Kane“) u režiji Orsona Velsa, čini se, nema ivicu. Nema ni vrata kroz koja bi film mogao da izađe. Već tu tupka u jednom mjestu i iz godine u godinu potvrđuje da nema namjeru da ode sa vječnih lista najuticajnjih filmova svih vremena.

Osamdeset godina od premijere klasika „Citizen

PODCHASER.COM

kalendar

Vizija promije

Autorska kontrola

Greg Toland postavio je nove standarde u fotografiji igrajući se kamerom protiv svih pravila

Premijera filma 1. maja 1941. u Njujorku

Holivuda. A ova situacija otvorila je i ona čudnjikava vrata u kojoj pitanje „da li za Velsa važi filmska teorija autorstva“ nema konkretan odgovor.

Doktor teksta

Iako je Vels zasnovao Kejna na nekoliko izrazito važnih figura u tadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, niko se nije tako olako pronašao u toj gužvi kao medijski mogul Vilijam Rendolf Herst. Herst je otišao toliko daleko u ovom mini-ratu, da je uspio da svede premijeru Velsovog filma na izrazito „male prostore“. Ipak, osam decenija nakon premijere 1. maja 1941. godine u Njujorku, sasvim sigurno možemo potvrditi da je Herst ovaj rat na duže staze izgubio.

A gdje je Herst, tu je i scenarista Herman Dž. Mankijevic, čovjek koji je najviše zaslužan za današnju poziciju ovog filma na vječnoj listi capolavori. A baš ovdje imamo i najveće kontroverze, koje možemo povezati sa problemom filmske teorije „autorstva“.

To što je Vels odabrao baš njega za „doktora teksta“

PINTEREST.COM

„Citizen Kane“, kada je vrijeme prilično relativan pojam, šminka je morala biti precizna u reflektovanju tog vremena. Podsjećamo, Američka akademija filmskih nauka i umjetnosti u ovom periodu nije imala adekvatnu nagradu za ovaj podvig, već ju je uvela tek osamdesetih godina prošlog vijeka!

Vels je sve ovo uspio zahvaljujući producentskoj kući „RKO“ koja mu je dozvolila da za sve ima posljednju riječ. Ovakvu kontrolu koju producenti daju poluanonimusu nećete lako naći kroz istoriju zlatnog doba

HISTORYTODAY.COM

„Citizen Kane“, završen 1941. godine tokom Drugog svjetskog rata, možda na prvi pogled jeste multiperspektivna priča o bogatom izdavaču i njegovim haotičnim životnim odlukama. Nego, u isto vrijeme je i jedna izuzetno bitna igra u kojoj preklapajući dijalozi, kadrovi i ekspresije mijenjaju modernu filmsku istoriju. Jer način na koji je Vels uspio da postavi sasvim nove standarde u fotografiji, dajući Gregu Tolandu da se igra sa kamerom protiv svih pravila, a posebno „dubokim fokusom“ i svjetlom, bio je novijeg karaktera.

Posebno bitan segment filma je i šminka koja u tom periodu nije igrala ni približno ključnu ulogu na velikom platnu. U slučaju

Orson Vels imao je samo 25 godina kada je snimio „najbolji film svih vremena“

nije bilo nimalo slučajno.

Prije svega, Mankijevic je veoma dobro poznavao Hersta ali i ključne figure tadašnje Amerike i njenih skandala, sabotaža i laži.

Stoga, bez obzira na to što se Mank borio s alkoholizmom, sa lakoćom ih je prebacio na scenarističko platno, a onda i na filmsko, uz fenomenalnu muziku veli-

25 NEWYORKER.COM

Četvrtak, 29. april 2021.

n Kane“ Orsona Velsa

koja je enila sve

Vels i Herman Dž.

Mankijevic sa kojim je vodio bitku oko autorstva

tekstom nanovo pozabavili, pokušavajući da dokažu da je ipak Velsov doprinos scenariju bio ključan. I dandanas neka od ovih pitanja nijesu riješena vrlo adekvatno za jedan od najvažnijih films k i h ko m a d a ikada snimljenih. Ipak, sasvim je drugo pitanje ključno - da li je važno čija je riječ u scenariju bila jača?

Pomoć Evrope

kog Bernarda Hermana.

Problem je nastao u momentu kada je Mankijevic shvatio da je Vels izmijenio njegove stranice, a onda umalo preuzeo i sve zaslu-

ge za njegov scenaristički rad. S druge strane, sedamdesetih godina prošlog vijeka dosadnjikavim teoretičarima je falilo inspiracije, pa su se ovim

S obzirom na to da je „Citizen Kane“ izazvao brojne kontroverze, kao i zbog straha od Hersta, mnogi vlasnici velikih bioskopskih sala odbili su Velsa, pa su se režiser i „RKO“ morali fokusirati na manja ali efektna mjesta. Na početku to nije bilo ni približno dovoljno.

Iako je u većini američkih ćoškova „Citizen Kane“ prošao uz pozitivne kritike, nije uspio da se adekvatno uzdigne. Kejnu je bila potrebna prekookeanska pomoć.

Na tu pomoć morao je da čeka dugo zbog Drugog svjetskog rata i činjenice da su filmske restrikcije bile omiljeno jelo totalitarnim

Nadmetanje sa Džonom Fordom Vanvremenska (ne)popularnost „Građanina Kejna“ Velsu ipak nije donijela naklonost Američke akademije. Od čak devet nominacija u većini glavnih kategorija, njegova drama nagrađena je samo jednim Oskarom i to zbog čudnjikavog scenariste Mankijevica. Zahvaljujući Dejvidu Finčeru i njegovom filmu „Mank“, u čijem je fokusu upravo pisanje ovog fenomenalnog teksta, „Citizen Kane“ nam je sada mnogo bliži.

Nažalost, Vels je imao katastrofalan tajming za Oskare. Nadmetanje sa Džonom Fordom nije uspjelo, pa je u skoro svim kategorijama izgubio od prejake holivudske režiserske zvijezde. Ne samo što je njegov „How Green Was My Valley“, drama o poteškoćama porodice rudara u viktorijanskom Velsu, pobijedila u kategoriji najboljeg filma za taj period izuzetno bitne filmove poput „Sergeant York“ Hauarda Hoksa i „The Maltese Falcon“ Džona Hjustona, već je Ford ostavio i Velsa i Hoksa da kontempliraju o svom slabašnom uticaju u Gradu anđela.

režimimima. Stigle su pedesete i jednostavna teorija koja još šeta ulicama Velsova politička igra sa tajkunskim figurama tog perioda nikada ne bi dostigla današnju popularnost da film nije efikasno obišao Evropu. Zahvaljujući tamošnjim kritičarima i poslijeratnim zvukovima koji su uspjeli da pređu Atlantik, Amerikanci su upalili sijalice i uvidjeli značaj njegovog ostvarenja. Čak ni negativna kritika velikog Žan-Pol Sartra nije uspjela da mu pomrsi konce... „Citizen Kane“ je skočio do zvijezda preko noći.

Na koncu, na Velsov klasik ne možemo tako olako staviti etiketu „najbolji film svih vremena“. Međutim, ono što sa sigurnošću možemo podvući jeste da je uticaj njegove drame repetitivnog karaktera i da ga možemo posmatrati kao specijalan filmski perpetuum mobile. Čini se kao da smo ovaj perfektan opis pozajmili upravo iz Velsove kompleksne režiserske glave. Možda bi čak i bio ponosan. A da li smo i koliko pogriješili ostaje pitanje na koje ćemo možda dobiti odgovor.

Leila MURSELJEVIĆ

26

Četvrtak, 29. april 2021.

PODGORI č ARENJE

Kafa za Oanu Kristinu

Z

stevo vasiljević

ahtjevi, molbe, agende. Bio je prvi dan jeseni, a gomile fascikli, što su čekale da okupiraju kancelarijski sto, jasno su cijenjenoj Oani Kristini Popi objašnjavale, kakav je posao čeka na mjestu šefice Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Prvi dan Nije teško zamisliti taj prvi radni dan; decenije diplomatskog iskustva na Balkanu pokazale su Oani Kristini kako da u prostor lijepe zgrade nad Ribnicom, tog dana unese dobru mjeru opreza i optimizma. A tamo gdje je racio prijetio, da u paktu s onom gomilom papira, učini dan previše gorkim, dovoljna je bila jedna kafa. Ili čaj, što je u tišini poželjela sa lijepog balkonskog pogleda ka jugu. Ka rijeci. A Ribnica je tog dana mogla odgovoriti samo praznim koritom, talogom i olupinama naših života.

Nije pretjerivanje. Da je tog 22. septembra prošle godine Oana Kristina Popa poželjela da prvu radnu pauzu provede na terasi mjesta iz kog brine o evropskoj budućnosti jedne zemlje - desetak metara niže dočekao bi je bačeni bubanj, ko zna čije veš-mašine. I tu, u gomili smeća koje je rijeka već isprala, ta gvožđurija bi začinila svaki pogled sa terasa i prozora zgrade Delegacije EU. Makar nekoliko mjeseci, dok ga, je li, u kasnoj jeseni nije dalje ponijela već nabujala rijeka.

Francuski predsjednik Emanuel Makron autor je generacijske krilatice – da Evropa nije supermarket. Da je Evropa zajednica ideja i vrijednosti koje se dijele i žive. I da nije raf sa koga, po diskontnoj cijeni ili na veresiju, možete kad god to hoćete uzimati.

Mnogo puta je to čula Oana Kristina Popa; i sigurno, od tog 22. septembra prošle godine, mnogo puta poželjela da to ponovi pred svim

Zaglavi se

Ruševine mlina na Ribnici

crnogorskim zvaničnicima. Znate već sve to: oprošteni ili preuzeti dugovi, pravna mišljenja o onome o čemu sami ne možemo da se dogovorimo. Poliranje ili usmjeravanje stavova, politika, pregovora... Poglavlja, mjerila, datumi. I mnogo, mnogo glavobolje.

Nije ovo lament nad sudbinom EU predstavnice koja će, sasvim izvjesno, nakon Podgorice

Crta: Srđan Ivanović

nastaviti da gradi stelarnu diplomatsku karijeru. Ovo je plan da se u gomili papira, u redovnom jutarnjem pres-klipingu koji obuhvata svaki javni pomen njenog imena, na stolu Oane Kristine Pope nađe i ovaj tekst. Kao još jedna u nizu molbi.

Obnovljen mlin Neka ne brine, nećemo joj tražiti ni novce, ni pravna mišljenja. Samo da i ovog četvrtka ili jednog od ovih dana ponovo uhvati taj pogled sa terase ili prozora, ka jugu. Ta kamena ruševina, geometrija iz koje se prije svega naziru obrisi starih temelja, i koju Oana Kristina Popa, na manje od 30 metara daljine, može vidjeti sa druge strane Ribnice - jeste sasvim evropska priča.

Po zapisu iz 1884. na četiri rijeke Podgorice bila su 22 mlina. Na Sitnici, kod današnjeg mosta u Farmacima, bio je jedan star više od pet vjekova; što ga je gradio Đurađ Crnojević, posljednji srednjovjekovni vladar Crne Gore.

Zašto evropska? Cijenjenoj Oani Kristini ne mora se objašnjavati što znači vjekovna vodenica, ali nama da: mlin je savršeno čista priča. Iz jednog takvog prije vijek krenula je i prva električna energija u Podgorici. A mora li se dodavati, kako mirisan, crn i zdrav, bez grama aditiva, može biti takav hljeb? Sa kakvim mediteranskim šmekom, što ostane za šarom od lista smokve ili loze na tepsiji... I kakva bi to ekološka, moderna evropska, a tradicionalna crnogorska priča bila.

Zato uvažena Oana Kristina, molimo Vas, na neki od pozitivnih odgovora zahtjevima Crnogoraca iz oba tabora, otpišite ovako: „Može - ali ajde prvo obnovite onaj mlin na Ribnici, prekoputa zgrade Delegacije EU, časti vi! I stvarno, očistite ono ruglo u koritu jedne prelijepe rijeke... Da mogu na miru i s anđelima kafu na terasi popiti“. Tu, u jednom kutku, zaista evropske Crne Gore.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 29. april 2021.

27

LEILA MURSELJEVIĆ

LONDON CALLING

r i d o d i k s n a Lib

L

ijepo proljećno vrijeme vraća i dobre, stare koncepte. U normalnim okolnostima Londonci bi se u ovom periodu davili u umjetničkim opcijama do te mjere, da bi se praktično takmičili ko će uspjeti da obiđe veći broj izložbi tokom jednog dana. Te mogućnosti će se otvoriti sredinom maja, a dok čekamo - prozori, stakla i krovovi kuća, galerija i kafića poslužiće kao slikarska i vajarska zavjesa, uz parolu: gdje god možeš, ti umjetničko djelo posadi.

Drvene figure

Najpopularniji događaj prethodne sedmice odvijao se u Kensingtonu u krajnje ušuškanom mjestu na zapadu Londona, nadomak centralne, „ambasadorske“ zone, gdje se, između ostalog, nalazi i Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Jedna od Kourijevih popularnih drvenih figura

Nedaleko od Ambasade Crne Gore, ljubitelji umjetnosti došetali su do izloga galerije „Džozefin Klavel“ i razgledali radove umjetnika iz ove zemlje - Čarlsa Kourija, Žan-Mark Nahasa i Najle Kai Saufim Ambasada Crne Gore. Iza ćoška, nedaleko od crnogorskih vrata, ljubitelji umjetnosti došetali su do izloga galerije „Džozefin Klavel“ i imali prilike da osjete malo libanskog šmeka razgledajući radove umjetnika iz ove zemlje - Čarlsa Kourija, Žan-Mark Nahasa i Najle Kai Saufim.

Iako je Nahas vjerovatno najveća faca, s obzirom na to su njegovi kolaži izlagani više puta po najjačim londonskim mjestima, najveću pažnju posjetilaca privukle su upečatljive drvene figure šezdeset petogodišnjeg Kourija. Simpatični

šareni objekti, često u obliku životinja, preplavili su socijalne mreže.

Iako Kouriju nije potrebna dodatna prezentacija, sigurno je da su njegove figurice dobile poseban značaj u ovim tmurnim kriznim danima.

Politička poruka

Najmlađa među umjetnicima iz Libana, vajarka Najla, izložila je popularne skuplture sa specifičnom porukom. Pored njenog famoznog „Blablabla“ rada koji je prošetao svijetom, te koji aludira na poprilično praznjikave konver-

zacije koje vodimo na socijalnim mrežama posljednjih nekoliko godina - najupečatljiviji je bio onaj politički.

Najla je vrlo pažljivo postavila dvije relativno mlade figure kako se otimaju o crveni balon koji nosi zastavu Libana. Možda ovo i ne bi bilo tako čudno da ova „pop-up“ izložba nije bila i dobrotvornog karaktera. Dobar kolač od prodaje radova otišao je u ruke nevladinih i dobrotvornih organizacija koje pomažu žrtvama prošlogodišnje eksplozije u glavnom gradu Libana.

Leila MURSELJEVIĆ

Izdavač „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić

LEILA MURSELJEVIĆ

Provokativan rad Najle Kai Saufim

28

Četvrtak, 29. april 2021.