Dnevni list Pobjeda 29.03.2022. by Pobjeda

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Evropska komisija odobrila 900 miliona eura pretpristupne podrške poljoprivedi Albanije, Srbije, Sjeverne Makedonije i Turske, ali ne i Crnoj Gori

Mugoša: Stijović zaboravio na IPARD III

Mugoša

Stijović

Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović zaboravio je da predloži IPARD III program Evropskoj komisiji, kazao je Pobjedi Budimir Mugoša, resorni ministar u prelaznoj vladi 2016. godine. Stijovićev resor, međutim, tvrdi da su prijedlog IPARD-a dostavili krajem decembra prošle godine. To što su svi ostali to uradili četiri mjeseca ranije, za njih nije problem i tvrde da Crna Gora neće ostati bez tih sredstava za razvoj poljoprivrede. Evropska komisija je za razvoj poljoprivrede u pretpristupnim zemljama do 2027. godine planirala 900 miliona eura. Prošle sedmice je saopšteno da su usvojili IPARD III programe za Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku, ali ne i za Crnu Goru. STR. 6. i 7.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ANALIZA: Lokalni izbori pokazali rast kleronacionalističke opcije i nejedinstvo srpskih partija u Beranama, ali i nesolidarnost unutar suverenističkih stranaka u oba grada

Ura i SNP imaju podršku birača za manjinsku vladu, DPS i dalje jak Niska izlaznost pokazatelj je prezasićenosti, ali – još i više – nezadovoljstva građana političkim prilikama koje su dovele do opšteg kolapsa institucija. Sve je to uticalo na konačne rezultate izbora, ali i na trendove koji se uočavaju: rast podrške kleronacionalističkim strankama u Beranama i razjedinjenost suverenističkih partija

UMIŠLJENI ŠERIF: Državni sekretar u MUP-u Rade Milošević tvrdi da je u Ulcinju boravio da spriječi eventualne zloupotrebe, iz DPS-a upozoravaju da se radi o teškoj zloupotrebi službenog položaja u interesu jedne političke partije

Nezapamćena policijska opsada grada

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

STR. 4.

S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

STR. 2. i 3.

Loš poslovni rezultat državne avio-kompanije u prošloj godini

To Montenegro za pola godine u minusu 5,4 miliona

STR. 5.

Poslanice podržale Dragicu Sekulić koja je bila izložena najvulgarnijem linču na društvenim mrežama

Na potezu država i institucije koje moraju da spriječe napade na žene

STR. 9.

Politika

Utorak, 29. mart 2022.

ANALIZA: Lokalni izbori pokazali rast kleronacionalističke opcije i nejedinstvo srpskih partija u ali i nesolidarnost unutar suverenističkih stranaka u oba grada

Ura i SNP imaju podršku birača za manjinsku vladu, DPS i dalje jak

PODGORICA - Demokratska partija socijalista je, uprkos evidentnom padu rejtinga, i dalje ubjedljivo najjača politička stranka u državi, kleronacionalističke stranke mogu vladati u Beranama naredne četiri godine, dok Ura mandatara Dritana Abazovića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića imaju podršku svojih birača za manjinsku vladu, mada se može desiti da neće biti dio koalicione vlasti ni u Beranama ni u Ulcinju.

FUNKCIONERSKA KAMPANJA

Niska izlaznost, u odnosu na parlamentarne i prošle lokalne izbore u obje opštine, pokazatelj je prezasićenosti, ali – još i više – nezadovoljstva građana političkim prilikama koje su dovele do opšteg kolapsa institucija. Sve je to uticalo na konačne rezultate izbora, ali i na trendove koji se uočavaju: rast podrške kleronacionalističkim strankama u Beranama i razjedinjenost suverenističkih partija i na sjeveru i krajnjem jugu – u Ulcinju



Najveći ceh niske izlaznosti u Beranama platila je jedina građanska opcija na izborima – lista oko DPS-a. Činjenica da je lista DPS-a i Bošnjačke stranke zadobila povjerenje nepunih 26 odsto birača nije samo poražavajuća za Demokratsku partiju socijalista, već i za multikulturalno društvo, očito pocijepano po nacionalnim šavovima. To što se desilo u Beranama djeluje kao neki obrazac ,,bosnizacije“ crnogorskog društva, podjele po nekim nacionalnim kantonima

S. VASILJEVIĆ

To pokazuju prve preliminarne analize izbora u Beranama i Ulcinju, koje je obilježila najniža izlaznost u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, ali i snažna funkcionerska kampanja u oba grada: odlazećeg premijera Zdravka Krivokapića i dvojice ministara Milojka Spajića i Jakova Milatovića u Beranama, ali i mandatara Dritana Abazovića u svom rodnom gradu Ulcinju.

Zanimljivo, niti jedna nevladina organizacija, koje su do sada javno kritikovale čak i blage naznake zloupotrebe državnih funkcija i ovlašćenja u stranačke svrhe, nije se oglasila povodom odluka odlazeće Vlade, čiji su ministri Spajić i Milatović osnovali ,,Berane sad“ da, samo tri dana pred izbore, najavi novčane stimulanse za novorođenu đecu u iznosu od 1000 i 500 eura. U Ulcinju je takođe bilo oštrih zamjerki od DPS-a i dvije albanske stranke na postupanje policije i kršenje regularnosti izbornog procesa, zbog djelovanja državnog sekretara Rada Miloševića zaduženog za kontrolu policije (!), koji se bahatio sa policijskom pratnjom tokom čitavog izbornog dana.

EFEKTI PADA IZLAZNOSTI

Iako su brojna istraživanja javnog mnjenja govorila da će biti oštra borba za vlast u Beranama i Ulcinju, a bilo je i mnogo izbornih lista – u Beranama čak osam, a u Ulcinju pet – sve to nije uticalo da građani masovnije izađu na birališta. Dva su bitna razloga. Očito je da su građani osjetili prezasićenost čestim izbornim utakmicama u kojima stranke uvijek obećavaju ekonomski preporod, da bi se uglavnom svelo na raspodjelu stranačkog kolača. Istovremeno, pad izlaznosti je posredni pokazatelj da su birači generalno nezadovoljni političkim prilikama u državi i opštim kolapsom institucija, pa su računali da još jedni izbori neće dovesti do nekog društvenog boljitka. Tako su na lokalne izbore izašli svjesni da je u pitanju stranački obračun, pa je u Beranama i u Ulcinju došlo do značajnog pada izlaznosti, što je uticalo i na konačne rezultate izbora. Na više načina: u Beranama je niska izlaznost omogućila da u parlament uđu stranke koje su osvojile manje od 900 glasova (Prava Crna Gora) ili čak manje od 700 glasova (Ujedinjena Crna

Predrag Bošković u Beranama

Lider SNP-a u Beranama

Gora), što im je bilo dovoljno da prigrabe čak tri mandata. I nije čudo da su te mandate osvojile prosrpske stranke: 14 mjeseci kleronacionalističke Vlade Zdravka Krivokapića, koja je bila od starta direktno podržana od Crkve Srbije, uticalo je na podizanje kleronacionalističke svijesti i to se najbolje očitovalo u Beranama, đe je – nakon odvajanja Petnjice – pravoslavni živalj dominantan. Najveći ceh niske izlaznosti u Beranama platila je jedina građanska opcija na izborima – lista oko DPS-a. Činjenica da je lista DPS-a i Bošnjačke stranke zadobila povjerenje nepunih 26 odsto birača nije samo poražavajuća za Demokratsku partiju socijalista, već i za multikulturalno društvo u Beranama, koje je očito pocijepano po nacionalnim šavovima. Djeluje kao neki obrazac ,,bosnizacije“ crnogorskog društva, podjele po nekim nacionalnim kantonima.

REJTING DPS I NESOLIDARNOST

Upravo zato ljude koji vode Demokratsku partiju socijalista, i pored činjenice da je zadržao status najjače stranke u Beranama i Ulcinju, mora da



Potez Šehovićeve i Konjevićeve partije u Ulcinju bio je prilično iznenađujući i mnogi su u ,,savezničkom“ DPS-u to doživjeli kao neprincipijelnost. Pogotovo što je u danima koji su prethodili, od pojedinih visokih funkcionera Abazovićeve Ure otvoreno osporena mogućnost da SDP i SD budu dio manjinske vlade! Čudno: ako Ura može sa SDP-om i SD-om zajedno u Ulcinju, kako to ne mogu bio dio zajedničke manjinske vlade? I zašto SDP i SD neće na lokalu u koaliciju sa DPS-om, a hoće da ih Đukanović podrži u manjinskoj vladi?

zabrine pad rejtinga. Koji nije samo rezultat porasta kleronacionalističkih osjećanja, već i sporosti reformisanja najjače crnogorske opozicione stranke. U Beranama su došle do izražaja lokalne organizacione slabosti kroz relativno kasno konstituisanje novog opštinskog odbora, ali i nedostatka jasnog liderstva unutar novog opštinskog odbora. Osim toga, bila je vidljiva nesolidarnost unutar suverenističkih stranaka: izostanak otvorene podrške SDP-a građanskoj listi DPS-a, budući da Konjevićeva partija nije učestvovala na izborima u Beranama. Vrlo čudan potez, imajući u vidu zajedničku, vrlo koordinisanu aktivnost na državnom nivou oko projekata rušenja Krivokapićeve vlade, ali i for-

miranja nove, manjinske vlade. Lista ,,Da za Berane i Crnu Goru“, koju je predvodio DPS, osvojila je oko 3.800 glasova, što je 2.500 manje nego na parlamentarnim izborima održanim u avgustu 2020. godine, istina uz izlaznost manju za više od 25 odsto.

(NE)ZADOVOLJSTVO SNP-A

Iako je Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića ostvarila odličan rezultat i postala druga najjača lista iza DPS-a, prve reakcije nakon objave preliminarnih rezultata otvaraju mogućnost da se – prvi put nakon osam godina – u Beranama formira vlast bez SNP-a. Od 2014. SNP je imao čelnog čovjeka opštine. SNP je dobio 2.820 glasova (19

odsto), ,,Za budućnost Berana“ 2.563 (18 odsto), ,,Berane sad“ 1.597 (11 odsto), Prava Crna Gora 816 (6 odsto), a Ujedinjena Crna Gora 686 (4,5 odsto). Iznenađujuće dobar rezultat SNP-a, bez obzira na skromne rezultate lokalne samouprave koju su dominantno predvodili njihovi kadrovi prethodnih osam godina, dovodi se u vezu sa najavljenim učešćem Jokovićeve partije u manjinskoj vladi. Podrška koju su dobili od građana Berana učvrstiće Jokovića u namjeri da bude dio manjinske vlade Dritana Abazovića, iako će im podršku davati ,,omrznuti“ Đukanovićev DPS. Ipak, ono što će dobiti na državnom nivou, može uticati da SNP izgubi u lokalu. Učešće Jokovićeve partije u vlasti u Beranama je dan nakon izbora vrlo upitno.

O tome govori zajednička najava lokalnog odbora DF-a, Prave Crne Gore, ali i lidera Demokrata Alekse Bečića koji je otvoreno saopštio da ,,podržava vlast u Beranama, ali bez SNP-a i DPS-a“. Projekat premijera ,,Berane sad“ nije ispunio očekivanja Krivokapića i dvojice ministara. Snažna funkcionerska kampanja, korišćenje državnih resursa u partijske svrhe, obećanje o dijeljenju velikog novca za novorođenčad nijesu pogurali tu listu na više od 12 procenata podrške. Malo za ogromne ambicije tog trojca koji je samo desetak dana ranije najavljivao sigurnu pobjedu. Očigledno da će građani Berana gledati ponavljanje scenarija višemjesečnih komplikovanih pregovora o formiranju lokalne vlasti. Pa čak i da se, na kraju pregovaračke balade, formira vlast, veliko je pitanje kako će funkcionisati zbir srpskih partija koje se međusobno optužuju za ,,prekrajanje izborne volje“ i ,,izdaju nacionalnih interesa“.

ABAZOVIĆEVE KARTE ZA ULCINJ

Odluka da ne učestvuje na lokalnim izborima u Beranama bila je jasan signal da je lideru Ure Dritanu Abazoviću bilo vrlo stalo da

Politika

Utorak, 29. mart 2022.

u Beranama, sve karte baci na svoj rodni grad Ulcinj. Cilj je bio jasan: uzdići Uru od marginalne partije na nivou Ulcinja do stranke koja odlučujuće determinira politiku u toj primorskoj opštini. U tu svrhu je van domašaja javnosti, bez pompe, formirana snažna petočlana koalicija od Ure, dvije albanske partije koje predvode Fatmir Đeka i Nik Đeljošaj, ali i dvije građanske stranke SDP i SD, opozicione na državnom nivou - koje po prvi put nakon raskola jedinstvenog SDP-a 2016. godine nastupaju zajedno na lokalnim izborima. Potez Šehovićeve i Konjevićeve partije bio je prilično iznenađujući, i mnogi su u ,,savezničkom“ DPS-u to doživjeli kao neprincipijelan potez. Pogotovo što je u danima koji su prethodili, od pojedinih visokih funkcionera Ure otvoreno osporena mogućnost da SDP i SD budu dio manjinske vlade! I jeste bilo čudno: ako Ura može sa SDP-om i SD-om zajedno u Ulcinju, kako ne mogu bio dio zajedničke manjinske vlade? I još čudnije: zašto SDP i SD neće na lokalnom nivou u koaliciju sa DPS-om, ali hoće da ih Đukanović podrži u manjinskoj vladi? Krajnji izborni rezultat – osvajanje 43 odsto glasova, odnosno 14 mandata - jeste respektabilan i očito će pogurati Abazovića i Uru da sada odmah krenu u projekat formiranja manjinske vlade. Nema, ipak, razloga za euforiju. Iako je Abazović najavio da će nosilac liste ,,Za novi početak“, koja je osvojila najviše mandata, Omer Barjaktari biti novi čelnik grada – postoje snažni nagovještaji da bi novu većinu mogli da čine DUA-DSCG, DPS-BS i Forca. To su pokazale izjave lidera Force Gencija Nimanbegua koji je - indirektno optužujući Uru - saopštio da su ,,izbori u Ulcinju bili vrlo neregularni“, upirući prst na snažan upliv policije u izborni proces. Korak dalje otišla je i DUA koja je dešavanja u Ulcinju na dan izbora i prisustvo policije uporedila sa vremenom Slobodana Miloševića. Poslije takvih izjava, ali i nekih ranijih predizbornih kontakata u ovom momentu ostaje realna opcija da DUA-DSCG, DPS-BS i Forca ipak formiraju vlast. Takav scenario dodatno je ojačan i postizbornim javnim sukobom Abazovića sa SD-om i SDP-om koji su se pobunili zbog prisvajanja njihovih mandata na zajedničkoj listi. Čudan početak partnerstva koji bi mogao da se reflektuje i na lokalnim izborima u glavnom gradu – Podgorici početkom juna. Pokazalo se da ideja o izlasku suverenističkih partija u dvije ili tri kolone ima smisla samo ako nakon izbora žele da zajednički ostvare programske ciljeve. No, postizborni kolaps pregovora na Cetinju između DPS-a i SDP-a, kao i kontroverzni koalicioni nastupi u Beranama i Ulcinju, kao i postizborne izjave, pokazuju da je priča o crnogorskom političkom bloku još uvijek samo na nivou – puste priče. Nenad ZEČEVIĆ/ Draško ĐURANOVIĆ

REAKCIJE NAKON LOKALNIH IZBORA U ULCINJU I BERANAMA: Sve partije zadovoljne rezultatima PODGORICA – Lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka kazao je Pobjedi da će pregovore za formiranje lokalne vlasti u Ulcinju početi sa Forcom, a zatim i tradicionalnim koalicionim partnerom – Demokratskom partijom socijalista. Smatra da će, ako bude volje i pameti, dogovor postići u jednom danu. Zenka je juče Pobjedi kazao da ne voli dugo da pregovara i da očekuje da će dogovor postići za jedan dan, a naveo je i da će prvo razgovarati sa tradicionalnim partnerima.

AKO BUDE VOLJE

- Prvi naši pregovori biće sa našom nacionalnom partijom Forca koja nam je bliža po programskim ciljevima, a nakon njih sa tradicionalnim partnerom Demokratskom partijom socijalista. Mi smo tradicionalni partneri i sasvim normalno je očekivati da sjednemo i popričamo šta nam je činiti. Ako bude pameti i volje, to ćemo završiti za jedan dan - poručio je Zenka. Koaliciju će, kako je rekao, formirati samo sa onima koji vole Ulcinj i koji su spremni da rade za grad i „izvuku ga iz blata u kojem se nalazi“. Nije ga iznenadio rezultat partije koju predvodi, već je, kaže, bio pozitivan i optimističan. – Da ćemo, na osnovu našeg rada i naše politike koju smo vodili posljednjih godina, biti prijatno iznenađenje, to sam rekao i prije izbora, kao i da ćemo za neke biti noćna mora. Najbitnije je da smo ostvarili ciljeve koje smo imali, a to je da budemo iznad pet mandata – istakao je Zenka. Portparol DPS-a Miloš Nikolić juče je poručio da će vlast u Ulcinju zavisiti od te stranke i DUA i Force. - U Ulcinju poraz Ure, jer njena petočlana koalicija nije uspjela da uzme apsolutnu vlast, a samo je zbog toga i formirana. Čak tri mandata je daleko od svog cilja – napisao je Nikolić na Tviteru i dodao da je Ura „uprkos tome što je upregnut dio državnog aparata ostala na samo pet mandata“. Lider Ure i mandatar za sastav nove vlade Dritan Abazović već u nedjelju veče – i to nakon što su ptrebrojani glasovi - proglasio je „apsolutnu pobjedu“ liste „Za novi početak“, koja je osvojila 14 mandata, a koju osim te stranke čine još i Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Albanska alternativa

DUA najavila pregovore sa Forcom i DPS-om, u SNP-u spremni za koaliciju sa DF-om Lider Demokratske unije Albanaca poručio da će oko formiranja vlasti u Ulcinju pregovarati sa tradicionalnim partnerima. Iz DPS-a ističu da će vlast u tom gradu zavisiti od njih, dok rezultat u Beranama ocjenjuju kao pobjedu građanske i proevropske politike. Lider SNP-a, uprkos porukama DF-a i Prave, spreman da formira koaliciju sa partnerima sa kojima su do sada vršili vlast u Beranama i Demokratska partija. Ubrzo su ga upozorili iz DPS-a, koji je na izborima nastupio sa Bošnjačkom strankom i osvojio šest mandata, da mu računica nije dobra.

DF UCJENJUJE SNP

Osvrnuo se i na rezultate izbora u Beranama na kojima je koalicija okupljena oko DPS-a uzela devet mandata, što je za osam manje nego što je imala do sada u lokalnom parlamentu. - U Beranama, i pored proklinjanja i progona naših aktivista i članova od strane sveštenstva i

SD i BS zadovoljni rezultatima

Mehmed Zenka

Uprave policije ostvarili smo rezultat za 1.000 glasova veći od prvog narednog (SNP) – naveo je Nikolić. Smatra da taj rezultat predstavlja pobjedu građanske i proevropske politike u Beranama uprkos svim silama koje su se udružile i upregle da tako ne bude. - Kakav će biti postizborni dogovor, ostaje da se vidi. Kako neslavno završe koalicije pretendanata na vlasti u ovom gradu svjedoče Budva, Tivat… – istakao je Nikolić. SNP je u Beranama osvojio sedam mandata, dok su lista „Za budućnost Berana“ okupljena oko Demokratskog fronta i De-

Iz SDP i SD poručili Uri: Osvojili ste pet, a ne 14 mandata Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković i portparol SD-a Nikola Zirojević juče su se osvrnuli na izjavu Dritana Abazovića da je Ura do izbora u Ulcinju imala tri, a da je sada osvojila 14 mandata, upozoravajući ga da govori neistinu. – Znaš da brojiš do 14, a znaš i doprinos ostalih – napisao je Zeković na Tviteru aludirajući na to što je koalicija u kojoj je bila Ura imala pet članova. I Zirojević je upozorio Abazovića da iznosi neistine.

mokrate uzele po šest. Lista „Berane sad“ odlazećih ministara Milojka Spajića i Jakova Milatovića osvojila je četiri odbornička mjesta, Prava Crna Gora dva, a Ujedinjena Crna Gora jedan mandat. DF i Prava Crna Gora najavili su da, pored DPS-a, neće razgovarati ni sa SNP-om ukoliko ta stranka bude dio manjinske vlade. Ipak, lider SNP-a Vladimir Joković kazao je juče da su oni spremni za koaliciju sa partnerima sa kojima su i do sada vršili vlast u tom gradu – DF-om, a poručio je i da bi trebalo sačekati sa izjavama kakve su dali predstavnici DF-a i Prave Crne Gore. – Svima bih preporučio da prenoće sa izjavama. U danima izbora svi su pomalo euforični, neko govori iz zadovoljstva, neko iz nezadovoljstva. Mi bismo voljeli da nam se stvari slegnu i da razmislimo šta je najbolje i najvrjednije za građane Berana. Želimo da idemo tim putem – istakao je Joković za Gradski portal. Naveo je i da se formiranje manjinske vlade ne može vezati za lokalne izbore, te da SNP kao najstarija opoziciona partija u

Mandatar najavio da će se ove sedmice znati ko će biti u vladi PODGORICA - Lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović i mandatar za sastav nove vlade kazao je da vjeruje da su tome korak bliži nakon održavanja lokalnih izbora. – Ako neko ne želi manjinsku, odnosno evropsku vladu, idemo na izbore. Mi smo spremni – rekao je Abazović nakon predstavljanja izdanja Bijele knjige. Kazao je da će napraviti novu seriju razgovora o manjinskoj vladi nakon rezultata izbora. Ponovio je da vlada treba

Abazović: Nemam ništa protiv da se priključe i SD i SDP da bude inkluzivna, te da će stranke koje su potpisnice memoranduma činiti okosnicu nove vlade, ali i da nema lično ništa protiv da se tome priključe Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.

- Ali moraju znati da ne mogu da sa time trguju, niti da se navodno pravdaju nekim velikim patriotizmom, jer to nije tačno, ali vidjećemo ove sedmice ko će biti u vladi - rekao je Abazović. R. P.

Dritan Abazović

Iz SD-a su saopštili juče da je ova stranka jedna od svega dvije partije koja ima odbornike u svim opštinama, te ocijenili da to govori o postojanosti njihove politike širom Crne Gore i ozbiljno izgrađenoj infrastrukturi u svakoj sredini. – Što se Socijaldemokrata tiče, naš stav je u potpunosti jasan – možemo razgovarati o postizbornoj koaliciji i vršenju lokalne vlasti samo sa građanskim, suverenističkim partijama koje su jasno evropski i evroatlantski opredijeljene – istakli su oni. Oglasili su se i iz Bošnjačke stranke ocijenivši da to što su u obje opštine osvojili odborničke mandate potvrđuje trend rasta ove partije u svim sredinama. - Bošnjačka stranka će u svim narednim procesima biti nezaobilazan faktor na političkoj sceni Crne Gore – poručili su.

Crnoj Gori ima kredibilitet za donošenje sopstvenih odluka. – Onima što pričaju i napadaju SNP – najbolji odgovor dobili su od građana Berana – kazao je Joković. I odlazeći ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović komentarisao je na Tviteru preliminarne rezultate izbora u Beranama. – Najveći rast su imale stranke/ grupe građana koje su snažno rekle ne manjinskoj vladi: Berane sad! (+4), Demokrate (+2) i Prava (+2). SNP i DF su ostali na istom broju mandata – naveo je Milatović. Oglasio se i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović koji je kazao da partiju na čijem je čelu niko nije glasao, zato što su ga ranije zaposlili. Ž. ZVICER

Politika

Utorak, 29. mart 2022.

Nezapamćena policijska opsada grada

Rade Milošević je tokom čitavog dana, pod policijskom pratnjom, kružio gradom i prepadao aktiviste i članove DPS-a čime je ponizio funkciju državnog sekretara koju obavlja – kategoričan je portparol ove stranke Miloš Nikolić PODGORICA – Nevjerovatno je koliko je u neđelju bilo policije u civilu u Ulcinju. To je bila opsada grada sa raznim crnim automobilima i džipovima - Pristan, šetalište, čitavi centar grada. Svuda ih je bilo. Sve blokirano vozilima. Ulaze i izlaze iz lokala, demonstriraju moć. Strašno – ispričao je juče za Pobjedu Ulcinjanin čiji identitet je poznat redakciji, ali, kako kaže, za sada ne želi da „izlazi sa imenom“, jer se plaši odmazde. Vidio je i državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rada Miloševića, inače funkcionera Ure, čiji lider je Ulcinjanin, aktuelni mandatar Dritan Abazović. Ta partija predvodila je koaliciju „Za novi početak“ na neđeljnim lokalnim izborima u ovom gradu.

ČUVAO GRAD?!

- To što su radili Milošević i družina nevjerovatna je zloupotreba službenog položaja i neprimjerenog uticaja. Ja ne mogu reći da li su oni razgovarali sa ljudima pojedinačno i jesu li im prijetili ili nudili zapošljenja i slično. Ali ono što sam vidio je da ih je bilo mnogo, baš mnogo. To je bila opsada grada. I nonstop su telefonirali – kaže naš sagovornik. Državni sekretar u MUP-u Rade Milošević potvrdio je Po-

Nepropisno parkiran Miloševićev automobil na Maloj plaži

Nezvanični sagovornici Pobjede kažu da je Milošević još u petak, 25. marta, sa svojim obezbjeđenjem stigao u Ulcinj. U eskortu je bilo nekoliko automobila

Rade Milošević

bjedi da je u neđelju boravio u Ulcinju, ali da bi, kako je rekao, ,,zaštitio Ustav i zakone i spriječio eventualne zloupotrebe“. - Imali smo priliku da vidimo veliki broj lažnih vijesti koje su dominantno širili DPS i njihovi funkcioneri, uz pomoć pojedinih medija na moju štetu. Tako ste mogli pročitati da zastrašujem građane Ulcinja, da prijetim, pa čak i privodim. Pojavljivale su se i fotografije mog službenog vozila parkiranog ispred hotela u kojem sam bio smješten, uz razna spinovanja onih koji su bili svjesni izbornog debakla – kazao je on za Pobjedu.

Bilo je više od 30 crnih džipova. Ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i MUP-a. Ne znam koja im je potreba bila, osim da prikažu neku silu u Ulcinju - zaključio je Zenka

Miloš Nikolić

pisanom odgovoru na naša pitanja naglasio je da „država ima zadatak da zaštiti Ustav i zakone i spriječi eventualne zloupotrebe, što je“, kako je dodao, i bio njegov razlog boravka u Ulcinju kao državnog sekretara MUP-a. - U nedjelju smo se mogli uvjeriti da Demokratskoj partiji socijalista, naviknutoj na nesmetan izborni inžinjering to itekako smeta, zbog čega su i reprodukovali onoliko saopštenja, punih manipulacija i lažnih vijesti – tvrdi on. Iz DPS-a, međutim, i juče su ponovili da „ponašanje državnog sekretara u MUP-u Rada Miloševića, tokom izbornog dana u Ulcinju, predstavlja nezapamćenu zloupotrebu službenog položaja u cilju ostvarivanja interesa jedne političke partije“. - Milošević je tokom čitavog dana, pod policijskom pratnjom, kružio gradom i prepadao aktiviste i članove DPS-a čime je

ponizio funkciju državnog sekretara koju obavlja – kategoričan je portparol ove stranke Miloš Nikolić. On je za Pobjedu rekao i da „sve to nije pomoglo Uri, koja je umjesto projektovanih 17, u široj koaliciji u kojoj je nastupila, osvojila 14 mandata“. - Od toga je stranka aktuelnog mandatara ostala na skromnih pet mandata – dodao je Nikolić. Da situacija u najjužnijem crnogorskom gradu u neđelju nije bila uobičajena kao tokom ranijih izbornih dana, potvrdio je Pobjedi još jedan Ulcinjanin, koji je, takođe, želio da ostane anoniman.

PRIKRIVENI PRITISAK

- Pratim izbore 30 i nešto godina. I ranih devedesetih sam bio ovdje, kada su bila mnogo teža vremena, ali nikada nijesam vidio toliko crnih džipova i drugih automobila podgoričkih

registracija - kaže on. Dodaje da nije bilo prijatno svjedočiti svemu tome. - Gledate desetine neznanaca koji se motaju po gradu u crnim vozilima. Kao da su htjeli da nam daju do znanja: „Pazite što radite, mi smo tu“. Sve to mi je ličilo na nekakav prikriveni pritisak, jer ne znam što su tu u tolikom broju mogli da rade. Pitam se što te „crnodžipovske“ kolone nijesu izvodili po Beranama – ističe ovaj Ulcinjanin. Nezvanični sagovornici Pobjede kažu da je Milošević još u petak, 25. marta, sa svojim obezbjeđenjem stigao u Ulcinj. U eskortu je bilo nekoliko automobila. - U subotu je počeo da zove ljude iz DPS-a i bliske ovoj partiji da se vide, nekima i da prijeti hapšenjem, privođenjem… Pojedinima je govorio: „Znam što radiš“… Klasično zastrašivanje – tvrdi nezvaničan izvor Pobjede blizak DPS-u. Kaže i kako je Milošević u neđelju sa svojim i u pratnji još nekoliko džipova dolazio ispred štabova DPS-a i tako prepadao ljude.

- Ovo je neviđena zloupotreba državnih resursa – dodaje ovaj sagovornik. Rade Milošević u izjavi za Pobjedu nije pojasnio kako je u Ulcinju štitio Ustav i zakone Crne Gore i spriječio zloupotrebu izbora, ali je Pobjedi iz nekih partija rečeno, istina nezvanično, da će insistirati da „se do kraja utvrdi njegova uloga u izbornom procesu“ u ovom gradu. DPS je u neđelju saopštio da Milošević i Ura sprovode policijsku torturu nad njihovim odbornicima i članovima, te da ih i hapse i saslušavaju. Iz Ure su demantovali ove tvrdnje, navodeći kako DPS širi lažne informacije. Oglasili su se i iz Uprave policije s konstatacijom „da u Ulcinju nije bilo lišavanja slobode bilo kog lica, samim tim nije bilo nikakve policijske zloupotrebe u tom gradu“. Da u Ulcinju nije bio uobičajeni izborni dan, u neđelju su potvrdili iz Force, ističući u saopštenju da su se dogodile brojne zloupotrebe i pozvali su nadležne da reaguju. - Tokom izbora u Ulcinju dešavaju se brojne neregularnosti i razne zloupotrebe koje su okaljale ove izbore - saopštili su oni. I lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka rekao je u neđelju da je grad bio pun crnih džipova „kao da je cijelo Ministarstvo unutrašnjih poslova bilo u Ulcinju“. - Nije to lijepo izgledalo. Bilo je više od 30 crnih džipova. Ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i MUP-a. Ne znam koja im je potreba bila, osim da prikažu neku silu u Ulcinju - zaključio je Zenka u izjavi za RTCG. Član Izvršnog odbora DPS Mihailo Volkov saopštio je u neđelju da je policija pozivala ljude da u svojstvu građana daju izjave, a da ih nijesu upoznali na koje okolnosti što je, kako je upozorio, školski primjer zloupotrebe službenih ovlašćenja i najgrublje kršenje zakona. Građani Ulcinja u neđelju su portalu Pobjede poslali više fotografija koje su svjedočile o boravku Rada Miloševića u ovom gradu, ali i crnim vozilima koja su čitavog dana krstarila ulicama. Na jednoj od fotografija vidi se i nepropisno parkirano Miloševićevo vozilo, ali, koliko je poznato, zbog toga nije kažnjen, iako bi kao visoki javni funkcioner, i to upravo u resoru koji, pored ostalog brine o poštovanju saobraćajnih propisa, trebalo da ima veću odgovornost od „običnih“ građana. K. KRSMANOVIĆ

Odlazeći premijer u Bugarskoj na sastanku predsjednika vlada država članica NATO Jugoistočne Evrope

Krivokapić: Kriza razaranja u Ukrajini podsjetila na sve što smo prošli nekoliko puta u našoj istoriji PODGORICA - Kriza razaranja u Ukrajini podsjetila nas je na sve ono što smo prošli nekoliko puta u našoj istoriji - ocijenio je odlazeći premijer Zdravko Krivokapić u Bugarskoj, gdje boravi na poziv predsjednika Vlade Republike Bugarske Kirila Petkova.

Krivokapić predvodi delegaciju koja učestvuje na sastanku predsjednika vlada država članica NATO Jugoistočne Evrope. Teme susreta najviših zvaničnika bile su, kako je precizirano u saopštenju, implikacija krize u Ukrajini i njeno preli-

vanje na Zapadni Balkan kroz stvorenu krizu hrane i krizu u energetici, kao i povezivanje regiona kroz izgradnju nove strateške saobraćajne infrastrukture. Krivokapić je rekao da sve što se dešava je kriza demokratije u cijelom svijetu, a ova kri-

za najviše pogađa na planu osnovnih životnih namirnica. Bugarski premijer Petkov krizu u Ukrajini okarakterisao je kao krizu bez presedana. – Ova kriza stvorila je krizu energetike, kao i krizu hrane. Takođe je i prilika da se zemlje Zapadnog Balkana ujedine za

dobro svojih naroda i koordinisano djeluju – kazao je Petkov. Lanci snabdijevanja hranom su se, kako je rekao, promijenili i region treba da ima jedinstveni i brzi odgovor i strategiju. – Radi se o strateškom prioritetu cijelog regiona koji po-

vezuje Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju i Bugarsku, tj. povezuje Jadransko i Crno more – rekao je Petkov. Bugarska, prema njegovim riječima, očekuje odličnu žetvu i već sada imaju dovoljno zaliha kako bi regionu pružili sigurnost u duhu dobrosusjedskih odnosa. Učesnici su na kraju istakli da je povezivanje regiona stvaranje nove platforme za saradnju koja će jače povezati Zapadni Balkan. R. P.

Ekonomija

Utorak, 29. mart 2022.

Loš poslovni rezultat državne avio-kompanije u prošloj godini

To Montenegro u minusu 5,4 miliona za pola godine PODGORICA – To Montenegro završio je prošlu godinu sa gubitkom od 5,4 miliona eura, saznaje Pobjeda od izvora iz državne avio-kompanije. Završni račun To Montenegra biće do 31. marta dostavljen Upravi prihoda i carina i Ministarstvu kapitalnih investicija, nakon čega će biti poznato koji troškovi su prouzrokovali ovoliki minus nove avio-kompanije. U odnosu na rezultat iz trećeg kvartala prošle godine, kada su bili u minusu 2,6 miliona eura, gubitak To Montenegra se za posljednja tri mjeseca prošle godine duplirao. Loš finansijski rezultat dobija na značaju kada se ima u vidu da je ostvaren za svega šest mjeseci poslovanja, ali i da im je država dala osnivački kapital od 30 miliona eura.

NAJAM AVIONA

To Montenegro je komercijalne letove, koje obavlja pod imenom brenda Air Montenegro, počeo 10. juna prošle godine. Od tada su njihovi avioni letjeli za Beograd, Banjaluku, Istanbul, Ljubljanu i Frankfurt, a osim malog broja letova lošem rezultatu je doprinijela i slaba popunjenost aviona. Loše menadžerske odluke dovele su do toga da se karte za prvi let nađu u prodaji tek desetak dana ranije. Novi avio-prevoznik u prethodnoj godini nije uspio da pridobije povjerenje putnika koje je ranije prevozio Montenegro erlajnz ni niskim

ku su plaćali i strane tehničare za održavanje aviona. Morali su plaćati i najam hangara 1.000 eura dnevno, dok sa stečajnom upravom bivše nacionalne kompanije nijesu mogle dogovoriti saradnju.

PLATE I PROSTOR

PRVI LET AIR MONTENEGRA: Predrag Todorović i ministar ekonomije Jakov Milatović

Završni račun To Montenegra biće do 31. marta dostavljen Upravi prihoda i carina, te resornom ministarstvu, nakon čega će biti poznato koji troškovi su prouzrokovali ovoliki minus nove avio-kompanije tarifama, poput povratne karte za Banjaluku od 99 eura, iako mu se one nijesu isplatile. Nijesu sklopili nijedan code-share ugovor koji bi im povećao prihode jer još nemaju članstvo u IATA. To Montenegro u floti ima dva ,,embraera“ koja je ranije koristio MA, a kupila mu ih je Vlada za 21 milion eura. Jedan od dva ,,embraera“, registarskih oznaka 40-AOB, kupljen je bez motora i nije bio spreman za sezonu, pa je To Montenegro uzeo u wet

lease (zajedno sa posadom) avion Džerman ervejza. Oni nijesu saopštili koliko ih je to koštalo, a Pobjeda nezvanično saznaje da je to bilo 44.000 eura sedmično, plus smještaj i transfer za posadu. Taj avion donio im je dodatni trošak ispadanjem iz saobraćaja, pa je To Montenegro morao u dva navrata da iznajmi avio Er Srbije kako bi prevezao putnike. Kompanija je iznajmljivala i ,,foker“ hrvatskog Er trejda, koji je mijenjao 40-AOB posljednja

dva mjeseca prošle godine, dok mu se popravljao motor, a kasnije i dok je bio na servisu u Portugalu. I troškovi servisa bili su veliki, pa su prema našim informacijama samo za jedan check plaćali minimum 300.000 eura. U Portugalu je rađen redovni šestogodišnji servis za oba aviona, dok je 40-AOA tamo i ofarban. To Montenegro oformio je svoju službu za linijsko održavanje, ali su veće kvarove uglavnom rješavali u inostranstvu. U počet-

Znatne troškove imali su i po osnovu zarada zaposlenih. Prema sistematizaciji, kompanija bi trebalo da ima 136 zaposlenih, a na kraju septembra prošle godine imala je 122 i njihove ukupne zarade koštale su 1,18 miliona eura. Prosječna zarada u To Montenegru je 1.292 eura, a viša je samo u EPCG Beograd. I odlazeći direktor To Montenegra Predrag Todorović imao je jedan od najunosnijih ugovora u državnim preduzećima, pa je mjesečno primao 4.400 eura i 1.000 za najam stana. Njegova neto zarada i stanarina kompaniju su u prošloj godini koštale 59.400 eura, a Todorović očekuje i dodatnih 60.000 eura bonusa. Prema nezvaničnim informacijama, To Montenegro je za iznajmljivanje dva sprata u podgoričkoj Kapital plazi mjesečno plaćao 14.000 eura, što je 168.000 godišnje. Kompanija je konsultantima za devet mjeseci prošle godine platila 216.363 eura. Konsultantski ugovor imali su i sa Lufthanzom, koja je trebalo da im pomogne u razvoju strategije poslovanja, ali ona još nije završena. Troškovi angažovanja Lufthanze nijesu poznati. B. D.

Vlada u skupštinsku proceduru dostavila prijedlog zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda

Traže hitan postupak Lani proizveli 838 GWh

PODGORICA - Hidroelektrana (HE) Piva juče je obilježila 46 godina rada, saopšteno je iz Elektroprivrede. Prošle godine su proizveli 838 gigavatsati (GWh) struje, a od ulaska u sistem 1976. godine 34,39 hiljada gigavatsata. Iz kompanije su podsjetili da je ovo završna godina rekonstrukcije i modernizacije te HE, koja ima jednu od najviših betonskih lučnih brana u svijetu. Akumulacija HE Piva duga je oko 40 kilometara, korisne zapremine 746 miliona kubika vode. S. P.

Kako se navodi u obrazloženju, razlog za donošenje zakona, po hitnom postupku, rezultat je potrebe za stvaranjem adekvatnog pravnog osnova za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, u svjetlu sve učestalijih poskupljenja tih proizvoda na globalnom nivou, zbog rata u Ukrajini, što se preliva i na unutrašnje tržište zbog visoke uvozne zavisnosti. - Nacrt zakona nije predmet usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom i potvrđenim međunarodnim konvencijama - navodi se u obrazloženju. Predviđeno je izuzeće za proizvode kod kojih je formiranje cijena uređeno poseb-

Kursna lista

Hidroelektrana Piva obilježila 46 godina rada

PODGORICA - Vlada je juče u skupštinsku proceduru dostavila prijedlog zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi. Predsjedavjući parlamenta Strahinja Bulajić već duže odbija da zakaže proljećno zasijedanje parlamenta zbog straha od izbora manjinske valde.

nim zakonom. Preciziran je maksimalan period trajanja privremenih mjera, koje mogu biti na snazi najduže dok traju okolnosti koje su izazvale poremećaj na tržištu. Predviđeno je i da se predložene mjere preispituju periodično, najmanje jednom u tri mjeseca, pri čemu je Vlada obavezana da vodi računa o tome da budu srazmjerne cilju i očekivanim efektima. Propisan je i nadzor nad sprovođenjem zakona, kao i prekršaji za povredu odredbi. S. P.

Dizel skuplji cent, benzin jeftiniji tri centa PODGORICA - Eurosuper 95 i 98 danas su pojeftinili po tri centa, dok je cijena eurodizela viša za cent, saop-

šteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija. Cijene eurosupera 95 i 98 će u narednih 15 dana iznositi 1,71 euro, odnosno 1,75 eura, eurodizela 1,75 eura, a lož ulja ostaje nepromijenjena 1,67 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. marta, kada su sve vrste poskupile 16 do 29 centi. Idući obraS. P. čun je 11. aprila.

USD

1.09660

GBP

0.83643

AUD

1.45900

JPY

135.93000

CHF

1.02570

CAD

1.37020

Februarski podaci EKIP-a o mobilnoj telefoniji

M-tel i dalje lider po broju korisnika PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju februara bilo skoro 1,1 milion korisnika mobilne telefonije, što je 0,57 odsto manje u odnosu na januar. Broj korisnika u februaru odgovara penetraciji od 177,04 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika u februaru veći je 2,48 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 60,51 odsto, a pripejd 39,49 odsto. Od ukupnog broja korisnika najviše je imao M-tel 386,1 hiljadu ili 35,17 odsto, zatim Crnogorski Telekom 376,57 hiljada ili 34,31 odsto i One 335,02 hiljade ili 30,52 odsto. M-tel je imao 37,59 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, One 36,38 odsto, a Crnogorski Telekom 26,03 odsto. Crnogorski Telekom je u februaru imao 39,71 odsto postpejd korisnika, M-tel 33,6 odsto, a One 26,69 odsto. S. P.

Sjednica Skupštine PKCG utvrdila da rast cijena ugrožava poslovanje u više sektora

Hitno potrebna vlada koja funkcioniše PODGORICA - Crnoj Gori je što hitnije potrebna funkcionalna vlada, koja će osigurati rješavanje izazova sa kojima se suočava poslovna zajednica usljed aktuelne krize zbog rata u Ukrajini, konstatovano je na sjednici Skupštine Privredne komore (PKCG). Iz PKCG je saopšteno da su članovi Skupštine apostrofirali da rast cijena ugrožava poslovanje u više sektora. - Poseban problem su ugovori u sistemu javnih nabavki, koji ne dozvoljavaju promjenu cijena u skladu sa njihovim rastom na tržištu, već najviše 20 odsto - navodi se u saopštenju. Privrednici su se saglasili da se ovo pitanje mora rješavati što hitnije, kako bi se omogućilo dalje nesmetano poslovanje kompanija. Potencirali su nedovoljne zalihe pojedine robe. Komora će se, kako je saopšteno, u narednom periodu angažovati na afirmaciji i prezentaciji privrede, a u fokusu će biti promocija naše turističke destinacije. U aprilu kreće kampanja promocije nosilaca žiga ,,Dobro iz Crne Gore“. S. P.

Ekonomija

Utorak, 29. mart 2022.

Savez stočara traži povećanje otkupne cijene i upozorava da je situacija vrlo ozbiljna

Evropska komisija odobrila 900 miliona eura pretprist Srbije, Sjeverne Makedonije i Turske, ali ne i Crnoj Gori

Mugoša: Minist zaboravio na IP

Nije u redu da država uzme porez, trgovci i prerađivači maržu ili zaradu, a da samo mi gubimo. Ako treba samo mi da gubimo, onda nema isporuke mlijeka. Mi propadamo u svakom slučaju, poručuju iz Saveza stočara PODGORICA - Stočari će danas obustaviti isporuku mlijeka mljekarama, saopšteno je Pobjedi iz Saveza stočara. Oni traže da otkupna cijena mlijeka bude oko 70 centi. - Predložili smo model za rješenje ove situacije. Najtvrđi stav da nema povećanja otkupne cijene mlijeka imaju otkupljivači i ova obustava je prije svega zbog njih. Trgovinski lanci se ne izjašnjavaju, a vladina pomoć je na dugom štapu i zavisi od stave Vlade o našim prijedlozima i na kraju mora zasijedati Skupština da bi se izmijenio zakon o PDVu – kazali su Pobjedi iz Saveza stočara i dodali da će vrijeme obustave zavisiti od reakcije onih zbog kojih je obustava i otpočela. Sjutra bi trebalo da bude održan sastanak predstavnika Saveza stočara sa ministrima poljoprivrede, ekonomskog razvoja i

finansija Aleksandrom Stijovićem, Jakovom Milatovićem i Milojkom Spajićem. U Savezu stočara očekuju da se na tom sastanku pojave i otkupljivači mlijeka i trgovci. – Situacija je vrlo ozbiljna. Očekujemo da prihvate naše prijedloge ili da predlože rješenje – ističu iz Saveza stočara. Oni smatraju da je rješenje moguće ako se svako potrudi iz svog domena. - Nije u redu da država uzme porez, trgovci i prerađivači maržu ili zaradu, a da samo mi gubimo. Nema potrebe da iko gubi, a ako treba da samo mi gubimo onda nema isporuke mlijeka. Mi propadamo u svakom slučaju – poručuju iz Saveza stočara. Predstavnici stočara su ranije predložili da svi u lancu, koji čine farmeri, otkupljivači, trgovci, Ministarstvo poljoprivede i potrošači, podijele teret teške situacije. Predložili su da se ot-

kupna cijena mlijeka poveća za deset centi i to tako da se PDV smanji na sedam odsto za sve domaće mliječne proizvode, trgovačke marže za dva centa, da se ukine porez na stočnu hranu, te da se maloprodajna cijena mlijeka poveća za pet odsto. Iz Saveza stočara je ranije saopšteno i da bi povećanje otkupne cijene mlijeka za deset centi dovelo stočare u stanje kakvetakve likvidnosti i održivosti farmi. Iz Saveza stočara su ranije poručili da je neophodno da otkupna cijena mlijeka bude okvirno na nivou cijene koncentrovane hrane plus pripadajuće premije ili kumulativno 70 centi. Ukoliko ne dođe do dogovora, stočari su ranije najavili nekoliko mogućnosti - obustavu isporuke mlijeka, ulične proteste i zatvaranje farmi. Iz Saveza stočara su prošle sedmice nakon sastanka održanog u srijedu sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, saopštili da su za taj vladin resor prihvatljivi prijedlozi Saveza stočara za smanjenje poreza na mliječne proizvode. Sve ove mjere mogu se sprovesti uz saglasnost Ministarstva finansija i Skupštine kroz izmjene i dopune zakona o PDV-u. S. P.

Nastavljen postupak zbog neizgrađene mHE Bukovica PODGORICA - Sutkinja Borjanka Zogović odredila je da u sporu po tužbi kompanija Hidra MNE, Hidra Podgorica, IMP Ljubljana i Igma enerdži Andrijevica protiv države zbog neizgrađene mHE na Bukovici, budu saslušani vlasnici Jovan Gordijan i Milovan Maksimović, troje zaposlenih iz NLB Montenegro banke, te bivši državni sekretar Ministarstva finansija i savjetnik premijera za energetiku Nikola Vujović i Ljubo Knežević. Sud je odbio zahtjev tužilaca da se privremenom mjerom spriječi aktiviranje bankarske garancije od 250 hiljada eura, pa je ovaj novac naplaćen, što je na Tviteru prošlo ljeta objavio i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić. Ove kompanije nijesu precizirale koliku

Zakazano saslušanje sedam svjedoka naknadu štete i izgubljene dobiti traže za 30 godina, a traže da sud utvrdi da je ugovor o koncesiji iz 2017. godine raskinut. U tužbi tvrde da su samo za dozvole i elaborate potrošili tri miliona eura i da su uradili sve što je bilo do njih da do realizacije projekta dođe. Krive državu, dodajući da su sve vrijeme gradili dobre odnose sa lokalnom zajednicom, mijenjali projekat kako bi im izašli u susret, ali je nakon negodovanja nekoliko mještana na proljeće 2019, čijim su se protestima pridružile i NVO i političke partije, Ministarstvo ekonomije tražilo obustavu radova i reviziju projekta. Navode da je Vlada, umje-

sto odluke o reviziji, inicirala pregovore o raskidu koncesije, koji nijesu bili uspješni, pa su ih obavijestili o raskidu ugovora. Zastupnici države su ocijenili da je najdjelotvornije bilo preispitati koncesije na vodotocima gdje se lokalno stanovništvo pobunilo. Prijedlog za pregovore nije, kako navode, bio izjava o jednostranom raskidu, već poziv na pregovore o sporazumnom raskidu. Hidra je, navode, odbila da potpiše aneks čime je onemogućila stvaranje uslova za pregovore i preuzela rizik da Vlada zbog nepoštovanja raskine ugovor. Ročište na kojem će biti saslušani svjedoci zakazano je za 19. maj. M. lk.

PODGORICA - Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović zaboravio je da predloži IPARD III program Evropskoj komisiji, kazao je Pobjedi Budimir Mugoša, resorni ministar u prelaznoj vladi 2016. godine. Stijovićev resor, međutim, tvrdi da su prijedlog IPARD-a dostavili krajem decembra prošle godine. To što su svi ostali to uradili četiri mjeseca ranije, za njih nije problem i tvrde da Crna Gora neće ostati bez tih sredstava za razvoj poljoprivrede. Evropska komisija je za razvoj poljoprivrede u pretpristupnim zemljama do 2027. godine planirala 900 miliona eura. Prošle sedmice je saopšteno da su usvojili IPARD III programe za Albaniju, Sjevernu

Budimir Mugoša

Makedoniju, Srbiju i Tursku, ali ne i za Crnu Goru.

USlovi

– Crna Gora se ne pominje u dokumentu EK zato što nije ispunila elementarne uslove da dobije dio sredstava EU za podršku razvoju poljoprivrede – tvrdi Mugoša i objašnjava da je za ta sredstva potrebno aplicirati, a prije toga ispuniti određene uslove. – Trebalo je podnijeti izvještaj o realizaciji sredstava iz prethodnog petogodišnjeg perioda 2016-2021. godina, uraditi više sektorskih analiza i na kraju usvojiti strategiju razvoja poljoprivrede za narednih pet godina, odnosno od 2021. do 2026. godine – kazao je Mugoša Pobjedi. On smatra da je krivac Ministarstvo poljoprivrede, koje

PODGORICA – Bivši radnici KAP-a koji su juče ujutro započeli štrajk glađu ispred Vlade, zbog neuplaćivanog beneficiranog staža, razišli su se nakon sastanka sa savjetnikom premijera za bezbjednost Vojom Lakovićem. Predstavnik radnika Branko Odović saopštio je da je premijer Zdravko Krivokapić zbog odsustva naložio Lakoviću da ih primi, a ministarstvima da do petka svako uradi svoj dio posla, kako bi se pronašlo rješenje za njih 150. – Da li ćemo doći do rješenja, još ne znamo, ali naređeno je svim institucijama u državi da se za to pobrinu. Zato ćemo se u petak sastati sa kompletnom Vladom – kazao je Odović. Ukoliko ni tada ne nađu način za uplatu staža, Odović je kazao da će ponovo početi štrajk glađu i da više neće najavljivati proteste, već će blokirati Vladu i druge državne institucije. - Nećemo davati rok za rješavanje problema, ali ako se ne riješi u petak, nastavićemo ovo što smo jutros počeli i to ne iza ograde, već ispred

nije uradilo strategiju razvoja poljoprivrede i sektorske analize. - Odgovorna je Vlada Duška Markovića i bivši ministar poljoprivrede Milutin Simović, koji je imao obavezu da uradi strategiju do kraja 2020. godine, kao i Stijović koji strategiju nije uradio do kraja prošle godine. Posljedice su očigledne – rekao je Mugoša. Kazao je i da je Stijović za godinu u program rada Vlade kandidovao 21 programsku aktivnost, a prema njegovim saznanjima nije realizovana nijedna. – Tako da nije čudo što je zaboravljen IPARD – naglasio je Mugoša i podsjetio da je osnovni princip EU da podrška razvoju poljoprivrede iznosi polovinu ukupne investicije ili prihvatljivih troškova.

Bivši radnici KAP-a prekinuli štrajk glađu nakon sas

Iz Vlade obećali samih vrata Vlade, eto tu ćemo da budemo – poručio je Odović. Bivši radnici KAP-a su naveli da im je stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić izdao potvrde da su tokom stečaja radili na mjestima koja podrazumijevaju beneficirani staž. Na nove proteste odlučili se se, navode, jer im potvrda Perišića nije dovoljna za penzionisanje, nego im treba uvjerenje na osnovu kog bi mogli uzeti M4 obrazac i predati ga Fondu PIO. Preduslov je da novac za radni staž bude uplaćen, a procjenjuju da će za 360 radnika biti potrebno oko 8,5 miliona eura za period od 2006. do 2021. godine. Smatraju da je Vlada jedina odgovorna za rješavanje ove situacije, imajući u vidu da su se sve druge institucije koje su obilazili posljednjih mjeseci oglasile nenadležnim. Iz Ministarstva ekonomije ostali su im dužni odgovor oko uplate staža za period od 2006. do otvaranja stečaja 2013. godine. M. lk.

m.babović

Danas obustavljaju isporuku mlijeka

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da su zemlje regiona prijedlog IPARD III programa EK dostavile u septembru, a Crna Gora tek krajem decembra, ali tvrde da to ništa ne smeta

Ekonomija

Utorak, 29. mart 2022.

tupne podrške poljoprivredi Albanije, i

tar Stijović PARD III – Koliko bi sredstava Crna Gora potencijalno mogla dobiti ne znam, jer to zavisi od mnogo faktora. U prethodnom periodu imali smo na raspolaganju 35 miliona eura, pretpostavljam da najmanje toliko i sada bismo dobili, što bi, sa ulaganjem poljoprivrednika, bilo minimum 70 izgubljenih miliona eura - ističe Mugoša. Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da su prijedlog IPARD III programa do 2027. krajem decembra dostavili EK na razmatranje i usvajanje. – Tome je prethodila kontinuirana komunikacija sa EK i zainteresovanim stranama, te je u skladu sa sugestijama Komisije IPARD III program i sačinjen - rekli su iz Ministarstva i objasnili da su Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska u septembru prošle godine kandidovale svoje prijedloge programa.

NEMA VEZE

– I pored toga što je Crna Gora svoj prijedlog programa dostavila krajem decembra, nijednog trenutka nije dovedeno u pitanje njegovo usvajanje, niti stavljanje sredstava na raspolaganje našoj poljoprivredi – tvrde iz Ministarstva, mada ne navode kad će to biti. Tvrde

da komšije koje su dobile pare za IPARD III ne planiraju da ih koriste u ovoj godini, već da iskoriste preostala sredstva iz IPARD II, koja se formalno mogu koristiti do kraja naredne godine. - Interes svih zemalja regiona, a i Crne Gore, jeste što veća iskorišćenost sredstava iz perioda 2014-2020. godina, a što će biti slučaj i sa Crnom Gorom – naveli su iz Ministarstva i dodali da ,,nema razloga za zabrinutost, budući da je ministarstvo postupilo u svemu u skladu sa planiranim obavezama i sačinilo prijedlog IPARD III programa, koji je zvanično dostavljen EK“. - Očekujemo da njegovo usvajanje bude nakon usaglašavanja sa eventualnim sugestijama i komentarima od EK - navodi se u saopštenju. Iz EK je saopšteno da očekuju da će IPARD III generisati ukupno dvije milijarde eura investicija u poljoprivredu Zapadnog Balkana i Turske. Nijesu pominjali Crnu Goru. S. POPOVIĆ

Aleksandar Stijović

stanka sa Lakovićem

PODGORICA – Crnogorska ekonomija lani je bolje napredovala od zemalja u regionu, ali su zbog ruske invazije na Ukrajinu očekivane stope rasta BDP-a pod velikim znakom pitanja, ocijenio je predsjednik Savjeta stranih investitora (SSICG) Kristof Šoen. On je, na jučerašnjem predstavljanju 11. izdanja Bijele knjige, kazao da se izazovi zbog rata u Ukrajini mogu prevazići samo ako se kontstruktivno radi zajedno i ako se konačno dogovori ekonomska strategija na nivou države. - Drugi korak, koji je podjednako važan za strane investitore, je jačanje relevantnih institucija da pravilno sprovode propise i nadgledaju pravni okvir, kako bi obezbijedile predvidivo i pouzdano okruženje sa strane investicija - naveo je Šoen.

LAKOĆA POSLOVANJA

U posljednjem izdanju Bijele knjige investitori su indeks lakoće poslovanja ocijenili sedmicom, što je najbolja ocjena od kada se obavljaju mjerenja. Indeks se kreće od jedan do deset, a godinu ranije bio je 6,4. - Rast indeksa za prošlu godinu govori da u malim ekonomijama percepcija oporavka može brzo da se detektuje. U slučaju Crne Gore turizam, telekomunikacije, informaciono-komunikacione tehnologije i trgovina su uticali na rast ukupnog indeksa - kazao je izvršni direktor SSICG Ivan Radulović. U prošloj godini je zabilježen rast svih pojedinačnih indeksa, a najbolju od 7,7 dobio je sektor telekomunikacija i ICT-a. - Sektori turizma i trgovine bilježe najveći rast za 0,8 poena, transporta i logistike 0,6, bankarstva i finansija 0,4, proizvodnje i energetike 0,3 poena. Za razvoj nekretnina, oporezivanje, korporativno upravljanje i vladavina prava ocjena je pala, a za tržište rada i zapošljavanje ostala ista - precizirao je Radulović. SSICG preporučio je efikasniju implementaciju reformi,

Savjet stranih investitora predstavio novo izdanje Bijele knjige, očekuju značajan uticaj rata u Ukrajini na crnogorsku ekonomiju

Predstavljanje Bijele knjige

Očekivani rast BDP-a pod velikim znakom pitanja Izazovi koji će nastati zbog rata u Ukrajini se mogu prevazići samo ako se radi zajedno na konstruktivan način i ako se konačno dogovori ekonomska strategija na nivou države, kaže Kristof Šoen unapređenje poreskih procedura i modernizaciju katastarskih i notarskih službi. - Potrebno je smanjenje troškova i uvođenje savremenih elektronskih sistema, koji bi skratili postupke registracije. Potrebno je i kreiranje osnova za dalja infrastrukturna ulaganja i implementacija mjera rasta slobode i fleksibilnosti na tržištu rada - rekao je Radulović i istakao da posebno zabrinjava ocjena za vladavinu prava, koje su pale 0,4 poena na 4,9. - To je skoro kao prije 2011. godine, kada ta ocjena bila 4,8 - saopštio je Radulović. Ocjena za sivo tržište bilježi pad od 0,2 poena na 4,8. - To je najniža ocjena do sada i

govori da su izostale aktivnosti koje su trebalo da budu preduzete u ovoj oblasti - naglasio je Radulović.

NEOPHODNA SIGURNOST

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović poručio je da bez ozbiljnih privrednika i investicija nema napretka, ali da je stabilna politička situacija preduslov za značajne ekonomske rezultate. - Mora se zajedno raditi na poboljšanju poslovne klime, kako bi se pojavili novi investitori rekao je Abazović, dodajući da je 2020. izgubljena zbog korona krize, ali da je prošla turistička sezona bila najbolja

otkad se obavljaju mjerenja. - Zbog rusko-ukrajinske krize ćemo, kao i ostale zemlje, izgubiti možda i cijelo tržište ruskih i ukrajinskih turista, koje za nas nije malo, ali moramo da otvaramo nova tržišta - naveo je Abazović. On vjeruje da će ove godine postojati predsezona i postsezona, da će glavna biti slabija od prošle, ali da će Crna Gora opet biti pozitivno iznenađenje vezano za turističku sezonu. - Mislim da će ova sezona da bude sjajna - poručio je Abazović, ističući da se moraju stvoriti uslovi za otvaranje novih avio-linija i pojednostaviti vizni režim. B. D.

EKIP realizovao deset od 26 preporuka DRI-ja

mogu dizati kredite da bi rezervisali i rješenje u petak Ne sredstva za milionske sporove PODGORICA – Uslovno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) na finansije i negativno na pravilnost poslovanja Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) u 2020. godini rezultiralo je davanjem 26 preporuka, od kojih je deset realizovano, tri djelimično, četiri u toku, za pet se ne može utvrditi status, a četiri nijesu realizovane.

Bivši radnici KAP-a juče sa ministrom finansija Milojkom Spajićem ispred Vlade

EKIP je naveo da je realizovano 15 preporuka, pet u toku, tri djelimično, a tri neprimjenjive, sa čim se nijesu saglasili senatori dr Branislav Radulović i Nikola N. Kovačević koji je rukovodio revizijom. Zato su tražili za 16 preporuka novi izvještaj, dok će ovaj proslijediti skupštinskom odboru za ekonomiju. Preporuku revizora da za neizvjesne višemilionske sporove rezerviše sredstva, EKIP nije prihvatio, smatrajući da bi to moglo dovesti do prejudiciranja ishoda i kreditnog zaduženja, za koje nemaju do-

voljno imovine za obezbjeđenje. - Agencija u svemu postupa u skladu sa zakonom i apsolutno ne očekuje da se bilo koji sudski postupak, pokrenut radi osporavanja neke odluke, može okončati negativno, pa u tom smislu ne smatramo da je potrebno rezervisati sredstva po osnovu bilo kog spora – stoji u izjašnjenju EKIP-a. Ova preporuka im je data jer su 2020. utuženi za 17 miliona eura. Revizori su ukazali da bi spor sa Poštom vrijedan 11,2 miliona, iako je pravosnažno okončan u korist EKIP-a, mogao biti reaktuelizovan, jer je pred Ustavnim sudom. Izvršene su presude po tužbama 16 zaposlenih u MANS-u zbog ukidanja korišćenja društvenih mreža tokom izbora 2016, da je za sudske troškove umjesto planiranih 13,5 potrošeno 66 hiljada, te da su aktuelni sporovi po tužbama Telenora i Telekoma. EKIP nije uskladio pravilnik o zaradama, odluku o zaradi predsjednika i članova savjeta i rješenja o varijabilama sa Zakonom o zaradama niti popisao imovinu. Revizori se nijesu mo-

gli uvjeriti u status preporuke o evidenciji otpisa spornih potraživanja, usaglašavanju evidencije i popisa osnovnih sredstava, izvještavanju i postupanju u javnim nabavkama. Realizovane su preporuke za planiranje rashoda, knjiženje troškova, upis hipoteka kod dodjele stambenih kredita, prodaju državne imovine, procjenu vijeka trajanja automobila, uplatu poreza i doprinosa sa isplatom zarada, plaćanje telefonskih računa zaposlenima, limitiranje potrošnje goriva i reprezentacije, transparentnije zapošljavanje, a pokrenuta je i procedura za dobijanje upotrebne dozvole za zgradu u kojoj se nalazi EKIP. U fazi realizacije su preporuke koje se odnose na sistem finansijskog upravljanja, kontrolu, unutrašnju reviziju, evidentiranje imovine, nabavku usluga mobilne telefonije. Djelimično su realizovane preporuke o pravdanju troškova dokumentacijom, određivanja varijabilnog dijela zarade i kancelarijskog poslovanja. M. Lk.

Društvo

Utorak, 29. mart 2022.

Globalna kampanja kao podrška narodu koji brani svoju nezavisnost Juče promovisana zaštićena morska

Ulica Ukrajine da bude ona u kojoj je Ambasada Rusije PODGORICA - Ukrajinska ambasada u Crnoj Gori pozvala je građane da potpišu peticiju za preimenovanje Ulice Veliše Mugoše, u kojoj se nalazi Ambasada Rusije u Podgorici, u Ulicu Ukrajine. Iz Ambasade Ukrajine su istakli da bi to bio simboličan čin podrške ukrajinskom narodu koji brani svoju nezavisnost u ratu koji je započela Rusija. - Kampanja „Ukrajinska ulica“ poziva cijeli svijet da učini Ukrajinu dijelom svojih glavnih gradova i oni vide ovu inicijativu kao veoma moćan način da se odgovori na pokušaje Rusije i Vladimira Putina da ukinu Ukrajinu i ukrajinsku kulturu – piše u saopštenju Ambasade. Pojasnili su da projekat nastoji da izgradi globalnu koaliciju na osnovu rada koji je već preduzet u nekoliko zemalja.Iz Am-

Ambasada Rusije u Podgorici

basade su naveli da je Albanija preimenovala dio ulice u kojoj se nalazi ruska ambasada u Ulicu slobodne Ukrajine, Litvanija je preimenovala relevantnu ulicu u Ulicu ukrajinskih heroja. - Letonija je promijenila takvu ulicu u Ulicu nezavisne Ukrajine, a Norveška je promijenila naziv trga ispred ruske amba-

sade na Ukrajinski trg - naveli su iz Ambasade. Dodaju da se Toronto prošle nedjelje pridružio evropskim partnerima otkrivanjem natpisa „Slobodna Ukrajina“ duž prednjeg dijela ruskog konzulata na aveniji Sent Kler. - Ovo područje će se sada na počasnoj osnovi zvati „Trg slobod-

ne Ukrajine“. U međuvremenu, stanovnici Atine, Vašingtona i Lisabona takođe su se obratili lokalnim vijećima sa idejom o preimenovanju - dodaje se u saopštenju. Kako je saopšteno, ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba kazao je da ljudi širom svijeta gledaju kako se užas odvija u Ukrajini i ponekad se razumljivo osjećaju nemoćnima da pomognu. Kuleba je, kako se navodi, rekao da peticijom da se promijeni naziv ulice svi mogu dati veoma simboličnu izjavu ruskoj birokratiji širom svijeta. - Time će ljudi pokazati svoju podršku Ukrajini i njenom 41 milionu ljudi koji se sada bore za svoju slobodu protiv ruske agresije, uključujući i onih 10 miliona koji su već morali da napusti svoje domove zbog rata - rekao je Kuleba. J. M.

Društvo crnogorskih novinara sjutra organizuje svečanost na kojoj će uručiti nagrade PODGORICA – Društvo crnogorskih novinara će sjutra uručiti novinarske nagrade za prošlu godinu, u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ sa početkom u 18 sati. O priznanjima za novinarske zasluge je odlučivao žiri u sastavu – prof. dr Draško Došljak, mr Željko Rutović, Braho Adrović, Murat Ćorović i Brano Kadić. Imena dobitnika su objavljena 23. januara na Dan crnogorskog novinarstva, a nagrade će biti uručene sjutra. Nagrada „Crnogorac“ za životno djelo dodijeljena je Drašku

Dodjela priznanja najboljim kolegama Đuranoviću, glavnom i odgovornom uredniku dnevnog lista Pobjeda. Specijalna Plaketa za seriju istaknutih intervjua pripala je Vesni Šofranac, urednici lista „Dnevne novine“. Nagrada „Radovan Jablan“ za reportažu data je Gojku Jovanoviću, uredniku „Emisije za selo“ Radija Crne Gore. Godišnju nagradu za istaknuti novinarski opus dijele Kaćuša

Krsmanović iz dnevnog lista Pobjeda i Slavica Kruščić-Vasović iz Radija-Televizije Crne Gore. Nagrada za poseban doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripada Ani Šturanović (RTV Nikšić) i Marku Novakoviću (RTV 7). U kategoriji istaknutog novinara dopisnika nagrađene su Milena Đurović-Stanojević (Radio Crne Gore) i Zorica

Bulatović („Dnevne novine“). Priznanje za mladog novinara dobili su Igor Mitrović (Pobjeda), Dijana Dukaj (Radio Crne Gore) i Lazar Maksimović (Gradska televizija Podgorica). Specijalna diploma za afirmaciju crnogorske istorijske i kulturne baštine povodom deset godina postojanja pripala je časopisu „Komuna“. Jednoglasnom odlukom žirija, Specijalna povelja za odgovorno komentarisanje društvenih i političkih kretanja je dodijeljena novinarima Nebojši Redžiću i Slavku Mandiću. R. D.

Forum žena SD-a i poslanik Boris Mugoša pokrenuli inicijativu i dijalog sa poslodavcima i sindikalcima PODGORICA – Predstavnici SD-a su pokrenuli inicijativu u cilju kreiranja adekvatnijeg poslovnog okruženja, koji će omogućiti balans između obaveza na poslu i porodičnog života – saopšteno je iz te partije. Potpredsjednik SD-a Boris Mugoša i predsjednica Foruma SD-a Ivana RaščaninRadičević započeli su dijalog sa socijalnim partnerima i imali sastanke sa Unijom slobodnih sindikata i Unijom poslodavaca. Iz te partije je najavljeno da sa ostalim partnerima dijalog nastavljaju u narednim danima. - Ideja, za koju su socijalni partneri u načelu otvoreni, jeste podržavajući radni ambijent, novi servisi podrške zaposlenim roditeljima u kompanijama i van radnog mjesta, a koji dovode do produktivnijeg zaposlenog i zadovoljnijeg poslodavca – saopšteno je iz SD-a. Oni su istakli da su partneri sa kojima su do sada razgovarali shvatili važnost ove inicijative, te da treba, razmatrajući i

Balans između porodičnog i poslovnog života kvalitetna uporedna rješenja, kreirati ambijent koji je prilagođen realnim potrebama

Sa sastanka

roditelja, a koji istovremeno utiče pozitivno na organizaciju rada i poslovne rezultate.

Mugoša i Raščanin-Radičević su poručili da za to ima prostora. R. D.

područja u okviru Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR)

Zorka Kordić

Potencijal za razvoj i konkurentnost PODGORICA – Zaštita morskih i priobalnih područja jedan je od glavnih ciljeva Strategije EU za Jadranskojonski region (EUSAIR), a ujedno i jedan od zahtjeva zajedničke pozicije EU za Poglavlje 27 – Životna sredina – naglasila je glavna pregovaračica – nacionalna IPA koordinatorka, Zorka Kordić. Tim povodom Kancelarija za evropske integracije i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma organizovali su sinoć promociju Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR) i zaštićenih morskih područja u Crnoj Gori. Kako je rečeno, od usvajanja Strategije EU za Jadranskojonski region 2014. godine, Crna Gora, zajedno sa ostalim zemljama, redovno učestvuje u sprovođenju ove makroregionalne strategije Evropske unije. Kordić je podsjetila da je Jadransko-jonski region dom za preko 70 miliona ljudi koji dijele iste izazove, ali jednako tako i izuzetne potencijale. - Shodno tome, treba da imamo na umu isti cilj koji Strategija EU za ovaj region promoviše, a to je ravnomjerno razvijena, konkurentna oblast i regija koju karakteriše ekonomski i društveni razvoj, uz poseban akcenat na zaštitu životne sredine – poručila je Kordić dodajući da je i jedan od rezultata saradnje i zajedničkih akcija i simboličan doprinos koji daju promociji zaštićenih morskih područja u Crnoj Gori. - Sprovođenje i koordinaciju sa EUSAIR prihvatili smo kao izazov, ali i kao dodatnu odgovornost, svjesni da Strategija predstavlja i mehanizam za snaženje procesa evropske integracije. Za Crnu Goru je ovo od posebnog značaja, imajući u vidu ključnu fazu integracije u kojoj se nalazimo – kazala je Kordić. Generalna direktorica Direktorata za prirodu, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović podsjetila je da su prethodne godine uspjeli da ostvare sve preduslove i proglase tri morska zaštićena područja: parkove prirode Plata-



Kordić je podsjetila da je Jadranskojonski region dom za preko 70 miliona ljudi koji dijele iste izazove, ali jednako tako i izuzetne potencijale

muni, Katič i Stari Ulcinj. - Crna Gora je prva i jedina ekološka država na svijetu i taj povod, odnosno vizija koja je postojala još prije 30 godina treba da služi kao inspiracija, ali i opomena da moramo i treba da zaista težimo ka ostvarenju tih ciljeva – poručila je Brajović. Zahvalni su kako je kazala na dobroj saradnji s dugogodišnjim partnerima s kojima zajednički rade na sprovođenju Strategije Evropske unije za Jadransko-jonski region, u okviru koje takođe ove aktivnosti predstavljaju značajna postignuća. - Uz njihovu značajnu podršku, kroz partnerstvo s Kancelarijom za evropske integracije, uspjeli smo da proizvedemo film ,,Povratak moru“, koji ukazuje na potrebu prave zaštite našeg mora, na ljepote, vrijednosti i prirodna bogatstva naših morskih parkova prirode, s fokusom na Stari Ulcinj. Upravo u tom području je prikazano i sve ono što negativno utiče na našu prirodu, kroz lokalne priče i poruke ljudi koji žive na tom području, koji žive more, sve ono što nas opominje, upozorava... Ali je isto tako prikazana i vizija da dozvolimo prirodi da se obnovi, oporavi, „vrati u svom punom sjaju“, upravo kroz vraćanje nas samih prirodi kroz doprinos u zaštiti i uspostavljanju prirodne ravnoteže – poručila je Brajović. Na kraju prezentacija prikazan je film ,,Povratak moru“ koji je nastao kao jedna od aktivnosti u okviru strateškog projekta EUSAIR Facility Point uz saradnju Kancelarije za evropske integracije i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. N. K.

Društvo

Utorak, 29. mart 2022.

Poslanice podržale Dragicu Sekulić koja je bila izložena najvulgarnijem linču na društvenim mrežama

Na potezu država i institucije koje moraju da spriječe napade na žene PODGORICA – Uvrede koje je prije nekoliko dana doživjela poslanica Dragica Sekulić, samo zato što je kritikovala najnovije populističke mjere ministra Jakova Milatovića, oslikavaju moralno posrnuće naše države, a nadležne institucije moraju da reaguju adekvatno u ovakvim situacijama, poručile su juče sagovornice Pobjede. Poslanica Demokratske partije socijalista i bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić na svom Tviter nalogu prije nekoliko dana kritikovala je Milatovićeve mjere koje je najavio u petak, a koje se odnose na „podsticanje nataliteta“ i u tvitu navela „da ako izabereš da rodiš u određenoj opštini dobićeš 500 ili 1.000 eura, uz blagoslov popa, malo li je na ovu skupoću“. Sekulić je dodala i da kad ne znate „šta biste više, posegnete za najpatrijarhalnijom mjerom čašćavanja parom hodajućeg inkubatora… i sve uz blagoslov…“, aludirajući na to da je Milatović istoga dana izvijestio mitropolita Joanikija o novim mjerama.

SALVA UVREDA

Strašno je to što je ova žena bukvalno linčovana na društvenim mrežama nakon što je portal ,,Volim Podgoricu“ taj njen tvit objavio na svom Fejsbuk nalogu. Komentare nijesu brisali, jer valjda nijesu smatrali da im je to obaveza. A i zašto bi kad onlajn medije u Crnoj Gori niko ne kontroliše. Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak i poslanica Pokreta za promjene zgrožena je salvom uvreda koje su iznijete na račun bivše ministarke ekonomije. Bošnjak je za Pobjedu juče navela da je njena promptna reakcija na uvrede izostala jer je odavno prestala da čita komentare na društvenim mrežama „zbog vulgarnosti i nedopustivog primitivizma koji zapljuskuje društvene mreže kroz postove i ogavne komentare pojedinaca, kao i medijsku kaljugu koja se stvara neselektivnim dozvoljavanjem komentara na pojedine tekstove“. – Ženski klub je dao svoj stav u vezi sa mjerama ministra Milatovića, jer problem nataliteta je sistemski problem i ne rješava se jednokratnim pomoćima, posebno ne selektivnim. Uvrede koje je zbog svog kritičkog stava doživjela poslanica Sekulić su sramne, da ne kažem da odslikavaju potpuno moralno posrnuće naše države – ocijenila je Bošnjak. Sve ovo, kako navodi, govori da smo mi kao društvo još uvijek bili potpuno nezreli za dekriminalizaciju klevete, pa sad imamo najezdu raznih primitivaca i nažalost i primi-

Branka Bošnjak

Božena Jelušić

Branka Bošnjak: Moramo naći neki mehanizam sistemske zaštite, jer zaista se pretjeralo i ove vulgarnosti od strane onih koji se zaklinju u Boga i navodno odaju za velike vjernike, samo govori o jednoj moralnoj šizofreniji, koju treba cjelokupno društvo da osudi, jer ovo postaje zabrinjavajuća bolest Božena Jelušić: Iz društvene nedostatnosti i straha za egzistenciju u ovom surovom svijetu, proistekle su frustracije, mane i promašaji pojedinaca, koji svoju kompenzaciju potom nalaze u agresivnosti. Zbog toga je moguće da jedan običan tvit poslanice Sekulić na krajnje kontroverznu viziju populacione politike jednog ministra izazove najgori mogući izliv mizoginije, seksizma i primitivizma tivki koji sa nepodnošljivom lakoćom iznose najogavnije komentare, najčešće na račun žena.

ZLOUPOTREBA SLOBODE

– Moramo naći neki mehanizam sistemske zaštite, jer zaista se pretjeralo i ove vulgarnosti od strane onih koji se zaklinju u Boga i navodno odaju za velike vjernike, samo govori o jednoj moralnoj šizofreniji, koju treba cjelokupno društvo da osudi, jer ovo

postaje zabrinjavajuća ,,bolest“ - razočarana je Bošnjak. Ističe da su poslije 30. avgusta osvojene neke slobode, ali se one ne smiju zloupotrebljavati, jer sloboda izražavanja ne znači da možete da pričate baš sve. Komentari u kojima Sekulić se sekulović opisuje najprizemnijim riječima i vrijeđa na neljudski način, u kojima se pojedini građani pitaju i da li je bivša ministarka rađala djecu, prema riječima poslanice Božene Jelušić

Institut za medije pozvao nadležne da reaguju Komentare koji sadrže rodno zasnovano nasilje osudili su juče u izjavi za Pobjedu iz Instituta za medije i pozvali onlajn medije da, uz komentare čitalaca, administriraju i svoje stranice na društvenim mrezama. - Fejsbuk nalozi medija su prepoznati kao mjesta na kojima se šire uvrede i poziva na nasilje, a žene koje obavljaju javne funkcije su posebno targetirane i trpe nasilje - ističu iz Instituta za medije. Podsjetili su na istraživanje UNDP-a koje je pokazalo da je u Crnoj Gori devet od deset političarki bilo diskriminisano zato što su žene, dok je sedam od deset iskusilo neki vid nasilja. - Uvrede, psovke i mržnja koja se u onlajn prostoru upućuje ženama političarkama dodatno obeshrabruje ionako mali broj njih koje se odluče da iz privatne uđu u javnu sferu. IMCG poziva nadležne institucije da procesuira slučaj napada na poslanicu Sekulić kojim je nastavljena praksa targetiranja žena i širenja mizoginije u javnoj sferi - poručili su oni.

(Crno na bijelo), pokazuju da su mreže postale upravo ono za šta nijesu bile osmišljene - eho-komore jednoumlja, klaustrofobije i kolektivnog narcisizma. - Samo u takvom stanju svijesti i savjesti moguće je pokrenuti morbidni melodramski mehanizam „optužbi“ i redukovati jednu ženu isključivo na njeno tijelo. To se po pravilu ne događa muškarcima i upravo činjenica da se najprljaviji napadi na društvenim mrežama usmjeravaju na žene svjedoči o društvu u kome su ozbiljno dovedeni u pitanje mogućnost suživota i pluralizama, a otvoren put za još dublju spiralu ogorčenosti i agresije - ocijenila je Jelušić.

Dragica Sekulić

Skrinšot sa portala Volim Podgoricu

Ona navodi da je na potezu država i njene institucije. – I primjene uporednih praksi medijske regulacije kojima se u svim demokratskim društvima suzbija i sankcioniše ovako ekstreman govor mržnje, pa se za njega i krivično odgovara – kategorična je Jelušić. Navodi da je naše društvo, nažalost, prošlo kroz dugotrajni period ogorčenosti i podjela, što je trajno podrilo mogućnost da slušamo drugačija mišljenja. - Iz društvene nedostatnosti i straha za egzistenicju u ovom surovom svijetu proistekle su frustracije, mane i promašaji pojedinaca, koji svoju kompenzaciju potom nalaze u agresivnosti. Zbog toga je moguće da jedan običan tvit poslanice Sekulić na krajnje kontroverznu viziju populaci-

one politike jednog ministra, izazove najgori mogući izliv mizoginije, seksizma i primitivizma - kazala je Jelušić.

NA REDU SU INSTITUCIJE

Da institucije moraju da se pozabave ovim problemom, poručila je i poslanica Draginja Vuksanović-Stanković (SDP), koja je i sama bila vrlo često meta napada što su pokazala i najnovija istraživanja na tu temu. Ona je Pobjedi rekla da Sekulić ima njenu punu podršku te da je odmah to i napisala na svom Tviter nalogu. Ova situacija jasno pokazuje da komentari na društvenim mrežama i portalima postaju sve veći problem, koji je već odavno pustio korijenje. Portal ,,Volim Podgoricu“ sporne komentare dugo nije brisao, a onda su neki izbrisani, ali ne svi. Glavna urednica tog medija Vesna Radojević u svom obraćanju Dragici Sekulić rekla je da joj je žao zbog pojedinih komentara, ali da treba da se zapita da li je možda i sama „malčice zaslužna“, kao neko ko tri decenije kreira i sprovodi sve politike, što smo ekonomski, politički, moralno, duhovno, mentalitetski, tu gdje jesmo“. Dragica Sekulić juče se na Tviteru zahvalila svima koji su joj pružili podršku, rekavši da joj znači to što nije sama u ovome. K. J.

10 Društvo / Hronika

Utorak, 29. mart 2022.

Sveštenik Marojević optužio predsjednicu UO UCG Glušicu da je ometala postupak njegovog imenovanja, ona ne želi to da komentariše

Početak ponovnog suđenja za pokušaj terorizma 2016 bivšeg komandanta srpske žandarmerije

,,S poštovanjem Dikić poslao mejlom s koje ne zaslužujete“

izvještaj bez broja pro

PODGORICA – Sveštenik dr Nikola Marojević u dopisu koji je nedavno uputio predsjednici Upravnog odbora, prof. dr Rajki Glušici, a u kom je podnio ostavku, naveo je, između ostalog, da je ona učestvovala u proceduri odugovlačenja da se on imenuje za člana tog tijela. Marojević je u tom obraćanju zamolio da se pokrene procedura njegovog razrješenja, ,,s nadom da neće trajati koliko i procedura oko imenovanja“. - U čijem ste odugovlačenju i te kako uzeli učešća. O onome što je sa Vaše strane pratilo pomenuto neću trošiti riječi, samo upućujem na misao onog na čijem ste jeziku doktorirali, od sebe čuvati druge, to je imperativ za sve nas. Nisam siguran da se može na Vas primijeniti, kao ni na jedan dio Vaših ostrašćenih kolega – napisao je Marojević. Glušica nije željela da komentariše ovaj slučaj. - Nemam komentar – rekla je ona za Pobjedu. Marojević je u dopisu naveo da je razlog ostavke lične prirode, ,,zbog riječi date onima koji ne drže do svoje“. - Upravo to što sam, između ostalog, i pravoslavni sveštenik (a što me nije kandidovalo za članstvo u UO, što dobro znate) Vas je dodatno zaštitilo da u svoju odbranu nijedu jedinu riječ ne uputim, naročito na Vaš račun, a imao sam šta reći i Vama i ostalima. S poštovanjem, koje ne zaslužujete – zaključio je sveštenik Marojević.

Nikola Marojević

Marojeviću je nedavno na elektronskoj sjednici Upravni odbor potvrdio mandat, da, po odluci Vlade, bude njihov član u tom tijelu. On je ubrzo nakon toga podnio ostavku. Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić predložila je Marojevića za člana Upravnog odbora, a Vlada potom to i uvažila. Bratić je navela tada da ga predlažu za tu funkciju u skladu sa propisima. Dio akademske javnosti je, međutim, oštro reagovao. Tražili su da se povuče to rješenje. Prema pisanju sajta Matice srpske, Marojević je doktor bogoslovskih nauka i đakon Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Piše i da je glavni urednik časopisa „Smisao“, Odjeljenja za društvene nauke Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, te da su mu oblasti interesovanja: pastirsko bogoslovlje, hrišćanska pedagogija, hrišćanska antropologija.

Rajka Glušica

Profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar rekla je da u sekularnoj državi sveštenom licu nijedne vjerske zajednice nije mjesto u Upravnom odboru državnog Univerziteta, posebno ne kao predstavniku Vlade. Izborom Marojevića Vlada je počinila najgrublji atak na sekularni karakter države Crne Gore i autonomiju ove visokoškolske ustanove, poručio je tada i profesor ETFa UCG Veselin N. Ivanović. Očekivao je da se u ovaj slučaj Skupština uključi i reaguje, jer je, podsjetio je on, Skupština osnovala Univerzitet. Akademik CANU prof. dr Slobodan Backović precizirao je da je Vlada imenovanjem Marojevića pogazila član Ustava o odvojenosti države i vjerskih zajednica. Marojević, rekao je on, ne može biti angažovan u državnom poslu i instituciji jer je njegova vjerska zajednica odvojena od države. - Nešto slično se desilo 2005. i kod naših susjeda kada je kao predstavnik svih crkava i vjerskih zajednica tada episkop Porfirije, na prijedlog Skupštine, izabran za člana Saveta Republičke radio-difuzne agencije, da bi ga Savet 2008. izabrao za svog predsjednika. Vlada Crne Gore, sa zakašnjenjem od dvadeset godina, ,,kopira“ odnos države i crkve u susjednoj državi – istakao je tada Backović. N. Đ.

Predstavnici udruženja penzionera sa sjevera traže od Vlade i Skupštine da usvoje izmjene Zakona o PIO

Traže da minimalna penzija bude 270 eura PODGORICA – Penzioneri su još jednom pozvali predstavnike Vlade i poslanike Skupštine Crne Gore da uzmu na razmatranje zahtjeve penzionera sa sjevera Crne Gore i iste usvoje kroz izmjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. - Zahtjevi penzionera sa sjevera Crne Gore su da minimalna penzija bude vezana za minimalnu zaradu. Ako je minimalna zarada 450 eura, penzioneri traže da 60 odsto te zarade bude minimalna penzija, odnosno 270 eura – kazali su oni. Penzioneri sa sjevera Crne Gore i organizacioni odbor se

ograđuju od svih onih koji zloupotrebljavaju njihovu borbu, pregovarajući u ime penzionera na lokalnom ili na državnom nivou, a sve takve nastupe organizuju pojedinci u dogovoru sa pojedinim političkim partijama, predsjednicima pojedinih opština i, kako su naveli, sa istim nemaju ništa. Takođe, naglašavaju da sva udruženja penzionera sa sjevera Crne Gore nemaju više legitimitet da predstavljaju penzionere, samim tim što nijesu podržali zahtjeve penzionera. - Kakvo to udruženje može predstavljati penzionere koji im uplaćuju članarinu, dok oni na drugu stranu štite interese političkih partija, poslanika,

predstavnika Vlade i drugih sem penzionera – saopštili su oni. Kroz anketiranje koje su radili iz civilnog sektora na sjeveru Crne Gore od 1. februara do 15. marta među 620 penzionera u osam opština na sjeveru Crne Gore, čiji su rezultati i nama dostavljeni, 89 odsto penzionera na sjeveru ne podržava udruženja penzionera u njihovim opštinama, što govori o njihovom nezadovoljstvu tim udruženjima. - Svi događaji u Skupštini Crne Gore, kao i neizglasavanje nove Vlade su uticali na to da moramo taj rasplet sačekati, jer je i očigledno da mi danas nemamo niti Skupštinu niti Vladu, tako da ćemo djelovati kroz druge vidove borbe za naša prava do rješavanja takve situacije – poručuju penzioneri sa sjevera. R. D.

PODGORICA – Početak ponovnog suđenja trinaestočlanoj grupi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 2016. godine juče je u podgoričkom Višem sudu odgođen za 30. maj zbog izostanka bivšeg komandanta srpske žandarmerije Bratislava Dikića koji je obavijestio sud da mu je zbog zdravstvenih problema ljekar naložio strogo mirovanje. Sudija podgoričkog Višeg suda Zoran Radović juče je, obrazlažući odgađanje, kazao da je Dikić 25. marta mejlom obavijestio sud da usljed zdravstvenih problema nije u stanju da prisustvuje suđenju i u prilogu kao dokaz poslao izvještaj specijaliste o svom zdravstvenom stanju, ali bez broja protokola. Interesantno je da je samo dan ranije prije nego je uputio mejl sudiji Radoviću, Dikić krenuo iz Beograda za Banjaluku gdje je 25. marta trebalo da prisustvuje konferenciji Ujedinjenih ratnih veterana Republike Srpske i veterana Srbije, čiji je predsjednik. Dikić se obratio video-linkom i poručio da zbog njega ne treba da se dižu tenzije, iako mu nije jasno zašto je zaustavljen na prelazu u BiH. Tog dana, uputio je i mejl sudiji u kojem ga je obavijestio da je bolestan i da neće moći da dođe u Crnu Goru na zakazano ročište. Portal Danas objavio je da je Dikiću ulazak zabranjen zbog toga što ga je Obavještajno bezbjednosna agencija BiH proglasila osobom opasnom po

Bratislav Dikić

Sudija podgoričkog Višeg suda Zoran Radović juče je, obrazlažući odgađanje, kazao da je Dikić 25. marta mejlom obavijestio sud da usljed zdravstvenih problema nije u stanju da prisustvuje suđenju i u prilogu kao dokaz poslao izvještaj specijaliste, ali bez broja protokola. Interesantno je da je samo dan ranije, Dikić krenuo iz Beograda za Banjaluku gdje je 25. marta trebalo da prisustvuje konferenciji Ujedinjenih ratnih veterana RS i veterana Srbije, čiji je predsjednik nacionalnu sigurnost te zemlje. Apelacioni sud Crne Gore je u februaru 2021. godine zbog, kako se navodi u obrazloženju, bitnih povreda odredaba krivičnog postupka ukinuo prvostepenu presudu kojom su lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, te dvojica ru-

skih državljana i Dikić osuđeni na skoro 70 godina robije. Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog članstva u kriminalnoj organizaciji ruskih državljana Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova koja je

Zbog problema uspostavljanja video-veze odloženo suđenje Ratku Kol

Sestra ubijenog Bojovića svjedo PODGORICA – Nastavak suđenja Ratku Koljenšiću zbog optužbi da je po nalogu pokojnog Slobodana Šaranovića, učestvovao u likvidaciji Nikole Bojovića 29. aprila 2013. godine u Beogradu kao i planiranju ubistva pokojnog Luke Đurovića, Filipa Koraća, Vladimira Jovanovića i Saše Cvetanovića juče je u podgoričkom Višem sudu odgođen za 11. april.

Sa privođenja Ratka Koljenšća

Sutkinja Vesna Kovačević pojasnila je da je do odgađanja ročišta došlo jer zbog tehničkih problema nije bilo moguće uspostaviti video-link vezu sa Beogradom preko koje su trebali da svjedoče Marija Bojović, sestra pokojnog Nikole Bojovića. Koljenšić je optužen da je pomogao u ubistvu Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića, a u optužnici se navodi da mu

je Slobodan Šaranović obećao novčanu naknadu u iznosu od 30.000 eura da zajedno sa Cvetanovićem likvidiraju Bojovića. Koljenšić se tereti da je sa Cvetanovićem dvadesetak dana pratio kretanje i navike Nikole Bojovića. On je pred srpskim organima u odsustvu osuđen na 30 godina zatvora zbog učestvovanja u ubistvu Nikole Bojovića u Beogradu i Miloša Vidakovića u Budvi. Na prethodnim suđenjima putem video-veze svjedok Miloš Vojnović je iz beogradskog Višeg suda optužio Koljenšića da je bio ,,treći čovjek u ubistvu Bojovića“ i da je planirano da to bude i u likvidaciji Luke Đurovića koju su spremali tada Međutim, Vojnović je ustvrdio da Koljenšić nema veze sa ubistvom Miloša Vidakovića jula 2013. godine u Budvi a zbog čega je, pored pomaganja likvidacije Bojovića, pred srpskim organima u odsustvu osuđen na 30 godina zatvora. Miloš Delibašić svjedočeći iz

Hronika

Utorak, 29. mart 2022.

6. godine odgođen zbog nedolaska

sudiji ljekarski otokola Jovanović: Predložili smo novu izjavu Velimirovića Branilac Andrije Mandića, advokat Miroje Jovanović juče je nakon odgođenog suđenja saopštio da je odlaganja suđenja iz procesnih razloga nebitno u odnosu na to da se sazna ko je, kome i kako montirao slučaj ,,državnog udara“. - Ono što se ne zna i što željno čekamo je da ti koji su montirali završe u zatvoru. Nove dokaze smo predložili u drugostepnom postupku pred Apelacionim sudom, a to je nova izjava svjedoka Mirka Velimirovića, pred Tužilaštvom za organizovani kriminal u Srbiji. Apsolutno je sve negirao i govorio o pritiscima koje je trpio. On je naveo da je donijeta oslobađajuća presuda za Miloša Jovanovića, kojem se sudilo u razdvojenom postupku, jer je specijalni tužilac Saša Čađenović odustao od krivičnog gonjenja usljed nedostatk dokaza.

planirala nasilno zauzimanje Skupštine Crne Gore i otmicu tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića. Za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju Šišmakov je osuđen na jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora, a Popov tri godne manje. Dikić je osuđen na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije. Predrag Bogićević i Nemanja Ristić za ista krivična djela jedinstvenom kaznom osuđeni su po sedam godina zatvora. Branka Milić je osuđena na tri godine zatvora, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok su Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni na po godinu i šest mjeseci. Kristina Hristić je osuđena na godinu zatvora uslovno na dvije godine ukoliko

ljenšiću za ubistvo

ne ponovi krivično djelo, računajući od dana pravosnažnosti. Nakon ukidanja presude, Dikić je po nalogu Apelacionog suda pušten na slobodu. Po povratku iz Crne Gore u Srbiju Dikić je, prema informacijama Insajdera, imenovan za pomoćnika generalnog direktora u JP Srbijašume. Od kada je tačno Dikić na ovoj funkciji kao i šta ga, kao bivšeg komandata žandarmerije, kvalifikuje da se bavi održavanjem šuma u Srbiji samo su neka od pitanja Insajdera na koja nijesu dobili odgovor u ovom javnom preduzeću. Imenovanje Dikića ne pominje se ni na sajtu Srbijašuma ali to otkrivaju fotografije objavljene i na zvaničnom sajtu Topličkog okruga. Ime Bratislava Dikića u poslovima šumarstva pominje se i u tekstovima lokalnih medija Svrljig info i Bubamara radio. B. R.

BIJELO POLJE - Ivan Stijepović (36) iz Podgorice osuđen je na šest i po godina zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Presudu je izrekao sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović. Prema navodima optužnice okrivljeni je 18. avgusta prošle godine teretnim vozilom „volvo“ (PG KA 519) sa priključnim vozilom vlasništvo „Transervis“ d. o. o. Podgorica neovlašćeno, radi prodaje, iz Crne Gore prenosio 300,12 kg opojne droge marihuane – konoplje. - Na način što je opojnu drogu, koju je kupio radi prodaje, zapakovao u 315 PVC pakovanja i sakrio u zadnjem dijelu hladnjače iza rashladnog dijela u predmetnom priključnom KOLAŠIN - Policija je u Kolašinu pretresla kuću, koju koristi M. V. (50) sa prebivalištem u Podgorici, gdje je pronašla oružje, municiju i eksploziv, koje je potom oduzela. Istragom je utvrđeno da oduzeti predmeti pripadaju D. V. (48). - U kući su pronađene i oduzete tri lovačke puške, 38 komada patrona za lovačku pušku, 19 komada puščane municije,

VIŠI SUD: Presuda Podgoričaninu

Stijepoviću šest i po godina za 300 kilograma marihuane vozilu i sa tako natovarenim vozilom krenuo u pravcu granice sa Republikom Srbijom. Drogu su pronašli službenici na GP Dračenovac kod Rožaja, prilikom kontrole - navodi se u optužnici. Savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Destanović saopštila je za Pobjedu da su vozilo i droga oduzeti, a da je okrivljenom produžen pritvor. B. Č.

Viši sud u Bijelom Polju

Pretresi u Kolašinu

Za vikend se dogodile 42 nezgode

Zaplijenjeno oružje, Poginule eksploziv i municija dvije, 18 komada štapina eksploziva, četiri pakovanja različite vrste eksploziva, sporogoreći štapin, detonirajuće kapisle, provodnici za aktiviranje električnog eksploziva i dvije

ručne radio veze - navodi se u saopštenju policije. Dodaju da je o događaju upoznat tužilac koji će se, nakon uvida u spise predmeta, izjasniti o kvalifikaciji djela. C. H.

Podnijeta krivična prijava protiv Kolašinca zbog nedozvoljenog držanja oružja

Oduzet pištolj sa municijom PODGORICA - M. Š. (30) iz Kolašina uhapšen je kada su podgorički policajci kod njega pronašli pištolj. Kako je saopšteno iz Uprave policije on je kontrolisan u Ulici Mitra Bakića. - Prilikom kontrole vozila, kojim je upravljao M. Š, u jakni ovog lica pronađen je pištolj marke „pietro bereta“ cal. 7.65 mm sa sedam komada municije - navodi se u saopštenju policije. O događaju je obaviješten osnovni državni tužilac u Podgorici koji je naložio da se M. Š. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. C. H.

Suđenje optuženom Pljevljaku za pranje para

Oduzet pištolj

povrijeđene 23 osobe PODGORICA – U danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirane su 42 saobraćajne nezgode, u kojima su stradale dvije osobe, tri su zadobile teške, a 20 lakše tjelesne povrede. Policija je podnijela 1.050 prekršajnih prijava, izdala 343 prekršajna naloga, oduzela 18 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola uhapšena su 52 vozača. Uprava policije ponovo je apelovala na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu kako ličnoj tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju. C. H.

Protiv izvršnog direktora firme Ving podnijeta prijava

oči 11. aprila Šarićeva odbrana tražila Pljevljaka terete da je ugrozio beogradskog Višeg suda ustvrdio je da Koljenišić nema veze ni sa jednim ubistvom te da je iskaz Miloša Vojnovića lažan. U optužnici Višeg državnog tužilaštva navodi se da je Koljenšić od kraja aprila 2013. do 16. jula 2013. godine na teritoriji Crne Gore i Srbije sa umišljajem postao član organizovane kriminalne grupe, a koju su organizovali sada pokojni Šaranović i Delibašić, a čiji su članovi postali Vojnović, Slaviša Novaković i Goran Maletić (rođen Bojanić). - Koljenšić je pomogao Cvetanoviću tako što je 29. aprila 2013. u ranim jutarnjim časovima u Ulici carice Milice pokretom desne ruke pokazao Cvetanoviću mjesto na kome je najpogodnije da se sakrije i sačeka Nikolu Bojović i ubije ga. Cvetanović je sačekao dolazak oštećenog oko 7 sati, krenuo mu u susret i iz automatskog pištolja rafalno ispalio 15 projektila u glavu i tijelo sada pokojnog Nikole Bojovića - navodi se u optužnici. B. R.

izuzeće sudije zbog sumnje u pristrasnost

PODGORICA - Optuženi Darko Šarić zatražio je juče da se iz petočlanog vijeća Apelacionog suda u Beogradu, koje će odlučivati o presudi kojom je osuđen za pranje para, izuzme predsjednik vijeća sudija Milimir Lukić zbog sumnje u njegovu pristrasnost, piše Nova.rs. Njegovi branioci tražili su izuzeće Lukića i još troje sudija iz istog razloga, jer su svi oni učestvovali u donošenju pravosnažne presude protiv Šarića u procesu koji se vodi za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike. Ta presuda je ukinuta odlukom Vrhovnog kasacionog suda i vraćena je Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje, koje je u toku pred novim sudskim vijećem. Žalbena sjednica je odgođena za danas do odluke predsjednika suda o zahtjevima za izuzeće. Izuzeće sudije Lukića je traženo i jer je u dva navrata davao intervuje NINu u vezi sa procesom protiv Šarića.

Šarić je juče u sud došao iz kućnog pritvora, a veliki broj medijskih ekipa ponovo ga je čekao u Nemanjinoj ulici kao i prije dvije sedmice kada je dolazio u zgradu Specijalnog suda gdje mu je u toku pretres pred Apelacionim sudom u drugostepenom postupku zbog optužbi za krijumčarenje kokaina. Sjednica po žalbama na presudu za pranje para je zakazana za 10 radnih dana, i planirano je da traje do 8. aprila. Na ovoj sjednici biće razmatrane žalbe na presudu Specijalnog suda od 31. jula 2020. godine, nakon koje će sud odlučiti da li će presudu potvrditi u cjelosti, preinačiti, ukinuti i naložiti ponavljanje suđenja ili sam otvoriti pretres i izvesti ključne dokaze, a potom pravosnažno presuditi. Šariću je, inače, početkom marta počeo pretres pred Apelacionim sudom u drugostepenom postupku nakon žalbi na presudu kojom je osuđen na 15 godina zatvora zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu. C. H.

život sedmogodišnjakinji PLJEVLJA - Protiv izvršnog direktora firme Ving, N. V. (43) iz Pljevalja, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i ugrozio život sedmogodišnje S. K. - Policijski službenik Novica Tomašević je 8. marta oko 15.45 časova obavijestio dežurnu službu Centra bezbjednosti Pljevlja da je u Ulici narodne revolucije, u iskopani kanal, koji se napunio vodom, pored objekta u izgradnji, upala sedmogodišnja djevojčica koju je izvukao iz vode i odvezao svojim privatnim vozilom do kuće gdje stanuje - saopštila je Uprava policije. Pljevaljska policija je Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima podnijela krivičnu prijavu protiv N. V. iz Pljevalja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. - Sumnja se da N. V. u svojstvu ovlašćenog lica – izvršnog direktora Ving d. o. o. iz Pljevalja nije postupao po propisima ili tehničkim pravilima o mjerama prilikom obezbjeđenja gradilišta, te je na taj način izazvao opasnost po život djevojčice - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Preduzeće Ving je izvođač radova na pomenutom stambeno-poslovnom objektu u izgradnji, koji je postupao suprotno odredbama Zakona o planiranju i izgradnji objekata jer nije gradilište obezbijedio i zatvorio postavljanjem neprozirne zaštitne ograde, imajući u vidu da je radove izvodio duže od 30 dana. Podsjećamo, nadležni organi utvrđivali su okolnosti pod kojima je sedmogodišnja djevojčica 8. marta upala u jamu punu vode u Pljevljima. Prvobitno pojedini mediji su objavili nezvanične informacije prema kojima je djevojčica u iskazu navela da je u kanal gurnuo dvije godine stariji dječak, snimak sa obližnje nadzorne kamere je to demantovao. Majka dječaka A. G. je na Fejsbuku objavila snimak na kome se vidi kako djevojčica sama upada u vodu, a dječak pokušava da je spasi. U jednom momentu joj prinosi granu, vjerujući da bi mogla da se uhvati za nju, a on da je povuče iz jame. Srećom, automobilom je naišao i policajac Novica Tomašević, koji je izvukao djevojčicu iz kanala dubine oko metar i po. C. H.

12 Crnom Gorom

Utorak, 29. mart 2022.

BIJElO POlJE: Izvještaj inspektora povodom ispuštanja životinjskog otpada u rijeku

Lim na istom mjestu i na isti način zagađen 2018.

BIJELO POLJE – Prema tvrdnjama odgovornog lica Elvira Međedovića krv koja je ispuštena u Lim 25. marta ne potiče iz njegovog objekta (klanice) jer, kazao je, u njemu ne kolje već samo obavlja pretovar životinja – naveo je inspektor za vode Dragan Šekularac u izvještaju o izvršenom nadzoru.

IO ,,Jadran“

BAR: Ekološka akcija u Virpazaru

Inspektor je u izvještaju naveo da se u pravcu objekta koji je u vlasništvu Šela Međedovića vidi ispusna kolektorska cijev koja se završava u vodotoku Lima. Prostor oko cijevi je crvenkaste boje neprijatnog mirisa. Međedović tvrdi da u objektu ne kolje već samo obavlja pretovar životinja – navedeno je u izvještaju o inspektorskom nadzoru

Zato je krivična prijava koju je podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju za krivično djelo zagađenje životne sredine naslovljena na N.N. lice.

NALAZ INSPEKTORA

NVO Euromost je inspektoru putem Viber aplikacije 25. marta dostavila dvije fotografije na kojima se vidi crvena mrlja u rijeci te navela da potiče od krvi koja je ispuštena iz obližnjeg objekta-klanice u vlasništvu Međedovića, a koja se nalazi na svega 500 metara od centra grada. - Postupajući po zahtjevu izvršen je inspekcijski nadzor na lokalitetu MZ Loznica, vodotok Lima, desna obala. U pravcu objekta koji je u vlasništvu Šela Međedovića vidi se ispusna kolektorska cijev koja se završava u vodotoku Lima. Prostor oko kolektorske cijevi je crvenkaste boje neprijatnog miri-

MAlI EKOlOZI: Izviđači u akciji

Izviđači čistili obalu Skadarskog jezera PODNIJETA KRIVIČNA PRIJAVA: Lokacija gdje je ispuštena krv

sa, a ostali dio obale je zasut komunalnim otpadom. Vizuelnim pregledom spoljašnjosti objekta, u kojem se po kazivanju podnosioca prijave vrši klanje stoke, može se konstatovati da se između dva objekta pruža betonska transportna staza, prosječne širine oko metar – naveo je

Šekularac u izvještaju o inspekcijskom nadzoru.

PRVA PRIJAVA

Pobjedi je iz Uprave za inspekcijske poslove saopšteno da je 2018. godine zbog istog krivičnog djela koje je počinjeno na istoj lokaciji podnijeta krivična prijava protiv N.N. lica.

- Inspektor za vode je i 2018. godine podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivičnu prijavu protiv N.N. izvršioca krivičnog djela zagađenja životne sredine, gdje je konstatovano da je na istom ovom lokalitetu došlo do ekološkog akcidenta ispuštanjem veće količine krvi – naveli su iz Uprave. M.Đ.- D.Š.

BAR - Izviđački odred ,,Jadran“ i nacionalni restoran ,,Besac“ iz Virpazara organizovali su ekološku akciju čišćenja dijela obale Skadarskog jezera do tvrđave ,,Besac“ i do raskrsnice puteva za Ostros i Sutorman.

- Osim za akciju izviđači su dan iskoristili za izlet i pješačku turu do tvrđave Besac, gdje su se upoznali sa njenom istorijom i naučili kako koristiti QR kod da bi dobili određene informacije. Prošetali su do vidikovca prema Godinju, i dan završili u kampu u Boljevićima, koji je baza za ljetnje kampovanje i izviđačke aktivnosti – saopšteno je iz IO ,,Jadran“. Organizaciju aktivnosti omogućili su restoran ,,Besac“ i kompanija AZ tim. I. R.

rTHn

HERcEg NOVI: Opština obnovila tender

Za regulaciju Ljutog potoka 250.000 eura HERCEG NOVI - Tender za izvođača radova za regulaciju Ljutog potoka je u toku. Jelena Đaković iz Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture kazala je za RTHN da je za tu namjenu predviđeno 250.000 eura.

TENDER OTVOREN DO 4.APRIlA: Ljuti potok

Riječ je o investiciji koja prethodi izgrad-

nji saobraćajnice pod nazivom ,,Nova T5“, a regulacija tog potoka je neophodna radi izgradnje nove saobraćajnice ka Ulici Nikole Ljubibratića na Toploj. - To je prva faza regulacije potoka u dužini od 50 metara. Tender za izvođača radova traje do 4. aprila. Ovo je ponovljeni postupak, s obzirom na to da smo ga objavili prošle godine, ali tada nijesmo imali

zainteresovanih ponuđača. Očekujemo ponude ozbiljnijih firmi, kako bi obavili složene radove na kompletnoj regulaciji potoka, nakon čega bi Opština mogla da fazno krene u projekat izgradnje saobraćajnice – kazala je Đaković. Uskoro bi trebalo da budu raspisani tenderi za izgradnju sekundarne kanalizacione mreže. M. R.

BAR: Najiskusniji rezači orezali Staru maslinu na Mirovici, nakon kiše obaviće prihranu

Svakoj grani vremešnog stabla posvetili pažnju BAR – Obučeni i sertifikovani članovi Društva maslinara Bar orezali su Staru maslinu na Mirovici. U saopštenju proslijeđenom medijima navode da su taj posao obavili najbolji i najiskusniji barski rezači maslina, čije porodice se generacijama bave tim poslom. - Rezalo se po sistemu - tri puta mjeri, jednom sjeci, pa je svaka grana sa posebnom pažnjom odstranjena. Bilo je važno osloboditi maslinu suvišnog tereta, učiniti je prozračnom i osunčanom, a uz to sačuvati njen oblik i formu. Nakon rezidbe biće obavljena i njena zaštita, a čeka se i prva kiša kada će Stara maslina biti prihranje-

na azotnim đubrivom, što će stimulisati njen ponovni rast i pripremu za ovogodišnji rod rekli su iz Društva maslinara. Iz tog udruženja navode da su počastvovani što su baš oni

dobili priliku da se brinu o tom drevnom stablu koje za Bar predstavlja neprocjenjivo prirodno blago. Po njihovim riječima promocijom mjera koje primjenjuju na Staroj maslini pomažu široj javnosti, posebno maslinarima, da se edukuju i primijene stečena znanja. - Činjenica da Stara maslina, na kojoj se redovno primjenjuju sve agrotehničke mjere, svake godine obilno rađa treba da bude podstrek maslinarima da i oni iste mjere primjene u njihovim maslinjacima - zaključuju iz Društvo maslinara. Taj spomenik prirode je zakonom zaštićen 1963. godine, procijenjena starost mu je 2.245 godina. C. G.

BRINu O sIMBOlu gRADA: Maslinari nakon rezidbe

Crnom Gorom

Utorak, 29. mart 2022.

Kolašin: Situacija sa požarima se polako stabilizuje

SEZona Rano PoČEla: Požari na području kolašinske opštine

Vatrogasce obradovala najavljena kiša KOLAŠIN - Ugašeni su naprtnjačama manji požari iznad Durutovca i u blizini nekadašnjeg stovarišta Veletrogovine. Požar u Simačama držimo pod kontrolom, objekat Dulovića je udaljen i nije u opasnosti – saopštio je juče u 18 sati komandir Službe zaštite i spasavanja Želj-

Opština finansira 90 odsto troškova PLJEVLJA – Opština je pozvala stanare stambenih zgrada koje nijesu priključene na daljinsko grijanje u Skerlićevoj ulici i nemaju termo fasade da konkurišu za adaptaciju. Lokalna uprava pokriva 90 odsto troškova a ostatak etažni vlasnici. Poziv je otvoren 15 dana. Kriterijumi za utvrđivanje liste prioriteta su lokacija na kojoj se zgrada nalazi i njena starost. Najviše bodova dobijaju one u prvoj zoni i koje su starije od 50 godina. Dl. Š.

višE BRiGE o naTaliTETU: Zgrada Opštine

BaR: Sjutra zasijeda gradska skupština

Odbornici o povećanju naknada za bebe BAR - Na sjednici Skupštine opštine, koja je zakazana sa sjutra, odbornici će odlučivati o izmjeni odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite. Riječ je o prijedlogu lokalne uprave da se poveća iznos naknade za novorođenčad sa 100 na 200 eura, odnosno sa 130 na 230 za roditelje u stanju socijalne potrebe ili koji su bez zaposlenja. U obrazloženju odluke navodi se kako je razlog za izmjenu odluke činjenica da je od njenog donošenja došlo do promjene osnovnih parametara i kriterijuma, na osnovu kojih je utvrđena visina naknade. - Takođe, povećanje iznosa je vezano kako za epidemiološku situaciju tako i zvaničnu ekonomsku politiku usljed čega je u zadnjih godinu došlo do značajnog povećanja cijena osnovnih životnih namirnica pa tako i artikala koji se kupuju



Opština predlaže povećanje naknada za bebe sa 100 na 200 eura, odnosno sa 130 na 230 za roditelje u stanju socijalne potrebe ili koji su bez zaposlenja

za novorođenčad, pa je smisao ovih izmjena ublažavanje tih posljedica - piše u prijedlogu. Iz odborničkog kluba Demokrate Crne Gore saopštili su da su podnijeli skupštinskoj službi amandman kojim traže da se naknada za novorođenčad, sa dosadašnjih 100 i predloženih 200, odnosno 230 eura, poveća na 350, odnosno 400 eura za djecu čiji se roditelji nalaze u stanju socijalne potrebe ili su bez zaposlenja.J. D.

niKšić: Građanska inicijativa ,,21. maj“ u ime mještana osam sela uputila zahtjev opštinskim organima

Obustaviti odlaganje otpada u Riječanima GI ,,21. MAJ“

PljEvlja: Adaptacija fasada stambenih zgrada

ko Darmanović učinak svojih kolega. Situacija je znatno bolja nego prethodnih dana, pomaže im to što je vjetar oslabio ali, dodaje, konstantno prate kako se vatra kreće. U nedjelju je, podsjeća Darmanović, u Ravnima izgorjelo 100 kubika balvana.

Radilo se o suvim drvima koja su tu stajala nekoliko godina i brzo su „prihvatili“ vatru. Ohrabruje prvog čovjeka Službe zaštite meteorološka prognoza prema kojoj će u srijedu padati kiša. Iako do sada nije bilo efekta on je ponovo apelovao na građane da ne pale vatru na otvorenom jer su požari izazvani njihovom nepažnjom. Da je ljudski faktor uzrok požara potvrđuje radnik Uprave za šume Aco Bulatović. - Konstantno pratimo situaciju. Ljudski faktor je kriv za požar, pa čovjek može spriječiti da se ovakve situacije dešavaju. Dakle, potrebno je samo da se svi odgovorno ponašamo a to znači – nema paljenja vatre na otvorenom – poručuje Bulatović. Požarna sezona počela je u Kolašinu 20. marta. Od tada su vatrogasci konstantno na terenu. Dr. DRAŠKOVIĆ

PODGORICA/NIKŠIĆ – Građanska inicijativa ,,21. maj“ uputila je zahtjev Upravi za inspekcijske poslove, Opštini Nikšić, Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj, Komunalnoj policiji Nikšić i Javnom komunalnom preduzeću da preispitaju otvaranje nove deponije u Riječanima. Od Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću zahtijevaju da provjeri da li u radnjama gradskih službi (povodom otvaranja deponije) ima bića bilo kojeg krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. U saopštenju dostavljenom medijima koje je potpisao Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i organizacioni koordinator, navode da su Opština Nikšić i Javno komunalno preduzeće otvorili, bez konsultovanja mještana i bez znanja stručne i šire javnosti, novu, nelegalnu deponiju a da su ih o tome informisali mještani nekoliko naselja. - Mještani Riječana, Banjana, Vilusa, Grahovca, Grahova, Trubjele, Podbožura i Balosava obratili su se Građanskoj inicijativi ,,21. maj“ zbog otvaranja nove nelegalne deponije u Nikšiću. U najvećoj tajnosti od javnosti, mještana tih sela i nevladinih i ekoloških organizacija, žele da stvore novu ekološku bombu – navode u saopštenju. Kako dodaju mještani brinu da nijesu poštovani propisi, procedure, da nijesu procijenjeni

MjEšTani TRaŽE ZaTvaRanjE: Smetlište u Riječanima

Manojlović: Ima mjesta na Mislovom dolu Iz lokalne uprave potvrđeno je da je otpad nekoliko dana odlagan u Riječanima. Objašnjavaju kako je to bilo jedino rješenje nakon što je izbio požar na deponiji Mislov do. Od vikenda kad je požar ugašen, kaže čelnik Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine u Nikšiću Đorđije Manojović, otpad ponovo deponuju u Mislovom dolu. -Otpad se odlaže u Mislovom dolu. Kao što smo ranije objašnjavali tamo je napravljena platforma na kojoj se još može odlagati otpad, ima još mjesta. U kontinuitetu ulažemo napore da riješimo najveći ekološki problem Nikšića i Crne Gore, ali to se ne može uraditi preko noći - kazao je Manojlović.

rizici po okolinu. Pitaju ko je odredio lokaciju za deponiju, zašto i na koji način, kako je

sklopljen ugovor o korišćenju zemljišta s obzirom na to da sa vlasnikom nije.

- Deponija će negativno uticati na vazduh, zemljište i rad poljoprivrednih domaćinstava i stočara što će se nepovoljno odraziti i osjetiti i na Primorju, tačnije Lipcima, Morinju i u Risnu. Jeste li imali obzira da je u neposrednoj blizini farma koza ,,Miljanić“, čiji je kozji sir nadaleko prepoznat. Da li će obilne količine smeća, raznog medicinskog otpada i požari dočekati 2.000 izviđača u junu u Grahovu - poručili su seljani nikšićkom opštinskom rukovodstvu. Građanska inicijativa ,,21. maj“ upozorava i poziva Opštinu Nikšić da obustavi dalje širenje smetlišta, uspostavi dijalog sa mještanima i pristupi sanaciji područja. Ra. P.

Opštine Žabljak i Šavnik u projektu koji finansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore

Obuka za 20 budućih ugostitelja ŽABLJAK - Opštine Šavnik i Žabljak uključene su u projekat ,,Usavršavanje- usklađivanje vještina i lokalnih potreba za radnom snagom“ čiji je cilj da se smanji broj nezaposlenih lica, posebno mladih i žena. Ukupna vrijednost projekta je 94.953

eura, a finansiraju ga Evropska unija i Vlada Crne Gore. Kako je objavljeno na sajtu Opštine Žabljak za poslove konobara i kuvara obučiće se po sedam lica, za recepcionara četiri koja će polagati završni ispit i dobiti sertifikat. Svi će dodatno proći

obuku za jedan nivo engleskog jezika a pored njih časove engleskog pohađaće još dva nezaposlena lica. - Takođe, kroz projekat poboljšaće se uslovi za školovanje ugostitelja opremanjem objekta za praksu SMŠ „17. septembar“ Žabljak – navedeno je u saopštenju. Polaznici obuka dobijaće naknadu od od 70 eura mjesečno. K. P.

14 Svijet KIJEV/MOSKVA – Ruske snage nakon višenedjeljne opsade uspjele su da uđu u strateški važan grad Marijupolj na jugoistoku Ukrajine, a ukrajinska vojska je, nakon borbi koje su vođene u noći između nedjelje i ponedjeljka, uspjela da povrati kontrolu nad Irpinom, gradom koji se nalazi u blizini Kijeva. Gradonačelnik Marijupolja Vadim Bojčenko oglasio se navodeći da je taj grad „pao u ruke okupatora“. Bojčenko je upozorio i da je grad na ivici humanitarne katastrofe i da mora biti u potpunosti evakuisan. On je naveo da je u gradu trenutno zarobljenio oko 160 hiljada civila. Dodao je i da 26 autobusa čeka na evakuaciju civila, ali da ruske snage nijesu pristale da im omoguće bezbjedan prolaz. U Marijupolju već danima nema struje, vode i gasa, a telekomunikacije su često u prekidu. Gradski zvaničnici tvrde da je čak 90 odsto zgrada pretrpjelo neki vid oštećenja. Povodom oslobađanja grada Irpina od okupatora, gradonačenik Oleksandr Markušin kazao je da je još uvijek rizično vratiti se u grad. - Razumijemo da će biti još napada na naš grad i hrabro ćemo ga braniti. Irpin je Ukrajina poručio je Markušin, a prenio Rojters. Humanitarni koridori za evakuaciju civila iz naselja koja se nalaze u zoni borbenih dejstava ni juče nijesu otvorena, a potpredsjednica vlade Ukrajine Irina Vereščuk je na Telegranu napisala kako su ukrajinski obavještajci izvijestili o mogućim „provokacijama duž trasa humanitarnih koridora“. – Zbog bezbjednosti građana, danas ne otvaramo humanitarne koridore – navela je juče Vereščuk. Škole u Kijevu od juče ponovo nastavu izvode na daljinu, javio je Gardijan. Britanski dnevnik podsjeća i na raniju izjavu gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička koji je najavio da će se obrazovni proces u tom gradu nastaviti 28. marta i da će biti prilagođen „trenutnim okolnostima“. Kličko je istakao i da je važno za grad da

Utorak, 29. mart 2022.

TRIDESET TREĆI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Strateški važna luka na jugoistoku nakon višenedjeljne opsade pala u ruke neprijatelja

Rusi ušli u Marijupolj, Irpin ponovo pod kontrolom Kijeva Gradonačelnik Marijupolja Vadim Bojčenko saopštio je juče da je taj grad „pao u ruke okupatora“ i upozorio na neophodnost evakuacije oko 160 hiljada civila koji se i dalje nalaze u gradu. Ukrajina tokom prvog mjeseca rata zabilježila gubitke od čak 564,9 milijardi dolara

Marijupolj pao u ruke okupatora

„živi i radi čak i u teškim uslovima ratnog stanja“. Sjevernokrimski kanal juče je prvi put u posljednjih osam godina bio potpuno ispunjen vodom. To je naveo zamjenik predsjedavajućeg Državnog komiteta za vodoprivredu Krima Albert Kangijev, navodeći da je glavni dio kanala ispunjen vodom koja dolazi iz Dnjepra, a da je dio kanala koji prolazi

Pucnjava počela nakon svađe učesnika tajnog skupa

kroz istočni Krim napunjen vodom iz podzemnih izvora. Ukrajina je preko Sjevernokrimskog kanala koji dolazi iz Dnjepra obezbjeđivala do 85 odsto potreba Krima za pijaćom vodom. Nakon pripajanja Krima Rusiji 2014. godine, Ukrajina je potpuno obustavila snabdijevanje Krima vodom preko tog kanala. A nakon što se u nedjelju na društvenim mrežama pojavio

snimak navodnog mučenja ruskih zarobljenika, savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič najavio je pokretanje istrage o tom slučaju. - Ovakve slučajeve shvatamo izuzetno ozbiljno. Pokrenućemo istragu. Mi ne mučimo ratne zarobljenike – naveo je Arestovič. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da će se nova runda pregovora između ruske

i ukrajinske delegacije održati danas u palati Domabahče iza zatvorenih vrata. - Delegacije kreću za Tursku. Za sada ne možemo i nećemo govoriti o napretku u pregovorima. Sama činjenica da je odlučeno da se nastave razgovori je važna. Ali za sada nastavljamo da se držimo politike da ne otkrivamo detalje u vezi sa pregovorima. Smatramo da to može samo naštetiti procesu pregovora - rekao je Peskov, a prenijela Izvijestija. U međuvremenu je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov za srpske medije izjavio da bi sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, radi jednostavne razmjene stavova, bio kontraproduktivan. - Situacija je sada takva. Nakupio se ogroman broj problema i sastanak u smislu: što ti misliš, što ja mislim, bi jednostavno bio kontraproduktivan - rekao je Sergej Lavrov koji je juče imao onlajn razgovor sa više medija iz Srbije. Lavrov je dodao i da će sastanak dvojice predsjednika biti koristan kada bude jasno definisano rješavanje ključnih pitanja o sudbini Donbasa i demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine. Šef ruske diplomatije je kasnije u izjavi za ruske medije naja-

G7 odbile da gas plaćaju u rubljama Grupa sedam najrazvijenijih zemalja svijeta odbila je zahtjev Rusije da uvoz ruskih energenata plaća u rubljama, saopštio je njemački ministar energetike Robert Habek. On je, nakon sastanka ministara energetike G7, rekao da su se svi ministri u potpunosti saglasili da bi ovo moglo biti jednostrano i jasno kršenje postojećih ugovora. – Plaćanje u rubljama nije prihvatljivo i apelovaće se na kompanije koje su time pogođene da ne pristanu na putinove zahtjeve – rekao je njemački ministar. Reagujući na vijest da je G7 odbio da ruske energente plaća u rubljama, reagovao je ruski poslanik Ivan Abramov navodeći da će to dovesti do zaustavljanja snabdijevanja, prenio je Rojters.

vio uvođenje viznog režima za građane zemalja koje su ranije označene kao neprijateljske, a među kojima je i Crna Gora. Ministarstvo inostranih poslova Rusije donijelo je juče odluku o protjerivanju trojice slovačkih diplomata, a kao odgovor na protjerivanje ruskih diplomata iz Slovačke. Odluku o protjerivanju pet ruskih diplomata iz Sjeverne Makedonije je donijela i Vlada u Skoplju. Makedonsko ministarstvo inostranih poslova je juče ruskom ambasadoru uručilo notu o protjerivanju pet diplomata, jer su se ponašali suprotno odredbama Bečke konvencije. Ukrajinska ministarka ekonomije Julija Sviridenko procijenila je gubitke ekonomije te države tokom prvog mjeseca rata na čak 564,9 milijardi dolara, od čega 119 milijardi dolara otpada na uništenu infrastrukturu.

Islamska država preuzela odgovornost za napad u Haderi

Dva policajca ubijena u Izraelu tokom Blinkenove posjete

Masakr u Meksiku, 19 mrtvih ZInApEKuARu - Najmanje 19 osoba je ubijeno i nekoliko ranjeno kada je grupa neidentifikovanih napadača upala na tajno okupljanje u Zinapekuaru u centralnom dijelu Meksika, potvrdila je policija. Za sada, međutim, nema informacija o počiniocima ili motivima ovog napada. Prema prvoj verziji događaja, pucnjava je počela poslije svađe učesnika ovog skupa, ali novije vijesti navode da je na okupljanje upala grupa napadača naoružanih automatskim puškama. Od početka rata između rivalskih kartela 2006. godine u obračunima bandi ubijeno je oko 340.000 ljudi.

HADERA - Dva policajca su ubijena, a više ljudi je ranjeno u terorističkom napadu u izraelskom gradu Haderi, tokom posjete američkog državnog sekretara Entonija Blinkena toj zemlji i izraelsko-arapskog samita. Napadači su ubijeni. Islamska država preuzela je odgovornost za napad. Islamska država je preuzela odgovornost za napad, navodi se u saopštenju objavljenom na telegram nalogu Islamske države. Dvojica napadača u Haderi, gradu oko 50 km (30 milja) sjeverno od Tel Aviva, su državljani Izraela i simpatizeri

grupe, saopštili su izraelski bezbjednosni zvaničnici. - Osuđujemo teroristički napad u Haderi u Izraelu. Ova-

kvim besmislenim aktima nasilja i ubistava nema mjesta u društvu. Stojimo uz naše izraelske partnere i upućujemo

saučešće porodicama žrtava - napisao je američki državni sekretar Entoni Blinken na Tviteru. Dvojicu naoružanih napadača ubili su policajci koji su večerali u obližnjem restoranu. - Srećom, naši službenici su uspjeli da neutrališu napadače i spriječe veći teroristički napad - rekao je portparol nacionalne policije Eli Levi za izraelsku televiziju Kan. Napad se dogodio pet dana nakon što je muškarac ubio najmanje četvoricu Izraelaca u napadu nožem, prije nego što ga je ubio prolaznik. Priredila: Bojana Prelević

Utorak, 29. mart 2022.

Marketing

16 Kultura

Utorak, 29. mart 2022.

Ovogodišnju ceremoniju dodjele nagrada Američke filmske akademije obilježilo nekoliko iznenađenja

Oskari u sjenci šamaranja PODGORICA – „Dijete gluvih roditelja“ (CODA – Child of Deaf Adults) najbolje je ostvarenje na 94. dodjeli nagrada Američke filmske akademije, koja je upriličena, po našem vremenu, u noći između nedjelje i ponedjeljka u Dolbi teatru. Iako je trijumf iz sjenke filma striming platforme Epl TV-a došao kao udarac glavnim favoritima, ovogodišnju ceremoniju svakako je obilježio nezapamćeni incident kada je glumac Vil Smit ošamario komičara Krisa Roka. Loš televizijski rejting posljednjih godina – što zbog kovida, drugačije organizovane ceremonije prošle godine, ali i učestalih kritika da se gubi na kvalitetu filmskih ostvarenja – bio je razlog što je ovogodišnja dodjela imala sve predispozicije da odiše nekadašnjim glamurom. Bar do sat prije kraja.

UDARAC

Potez Smita, nakon šale koju je Rok izgovorio na račun frizure Džejde Pinket-Smit (koja je ćelava zbog posljedica autoimune bolesti) ostavio je publiku u nevjerici da li je u pitanju stvarna reakcija glumca, koji je kasnije trijumfovao i dobio ,,Oskara“ za najbolju mušku ulogu u filmu „Kralj Ričard“, ili dio scenarija. Međutim, da je vrag odnio šalu bilo je jasno kada se Smit vratio za svoj sto i dva puta bijesno doviknuo Roku da ime njegove supruge više ne izgovara „svojim j...... ustima“. Kroz suze, osvrćući se na riječi Denzela Vošingtona da u najboljim trenucima treba biti oprezan, jer tada đavo dolazi po svoje, Smit je zahvalio za nagradu u filmu u kome glumi oca teniserki Venus i Serene Vilijams, te se i izvinio gledaocima i prisutnima zbog incidenta, osim Roku. - Od mene se u životu traži da volim ljude i da štitim ljude. Da budem rijeka za svoje ljude. E, sad znam da u našem poslu morate da budete u stanju da primite poniženje, da znate da će ljudi o vama pričati ludosti, da

Akademija se ograđuje od nasilja, pritisci da se Smitu oduzme nagrada Iako je Kris Rok, kako prenose američki mediji, odbio da podnese krivičnu prijavu protiv Vila Smita, Akademija filmskih nauka i umjetnosti suočava se sa velikim pritiskom da reaguje na ponašanje glumca nakon što je prekršio kodeks ponašanja koji je sastavljen nakon pokreta „MeToo“. Tako se sve više stvara pritisak da se Smitu oduzme ,,Oskar“. - Akademija ne odobrava nasilje u bilo kom obliku. Bilo nam je drago da proslavimo naše 94. dobitnike ,,Oskara“, koji zaslužuju ovaj trenutak priznanja svojih kolega i ljubitelja filma širom svijeta – navedeno je u saopštenju Akademije na Tviteru. Podsjetimo, zbog eskalacije nasilja, Akademija je ponovo uspostavila svoj Kodeks ponašanja 2017. godine tokom „MeToo“ kampanje.

TRENUTAK ZA ISTORIJU: Vil Smit udara kolegu Krisa Roka

Potez Smita, nakon šale koju je Rok izgovorio na račun frizure Džejde PinketSmit (koja je ćelava zbog posljedica autoimune bolesti) ostavio je publiku u nevjerici da li je u pitanju stvarna reakcija glumca, koji je kasnije trijumfovao i dobio ,,Oskara“ za najbolju mušku ulogu u filmu „Kralj Ričard“, ili dio scenarija se naviknete da vas ne poštuju, da se smješkate i da govorite da je to u redu. Hoću da se izvinim Akademiji i nominovanima, ovo je predivan trenutak i ne plačem zbog toga što sam dobio nagradu. Ali, zbog ljubavi ljudi rade lude stvari. Mnogo stvari je veoma komplikovano za mene, ali – hvala vam na ovoj počasti, na ovom trenutku, hvala u Ričardovo ime i u ime cijele porodice Vilijams. Nadam se da će

žensku ulogu, u otjelotvorenju Arijane Debouz. Najveći pobjednik ovogodišnje dodjele je svakako naučno-fantastični blokbaster „Dina“ Denisa Velneva. Ostvarenje, koje je bilo nominovano u deset kategorija, trijumf je ostvarilo u šest, najviše u „tehničkim“ karakteristikama.

SIMBOLIKA

Rediteljka pobjedničkog filma „CODA“ dobila je Oskara i za najbolje adaptirani scenario

me Akademija pozvati ponovo – rekao je Smit.

NAGRADE

Iako je ovaj incident obilježio dodjelu, činjenica je da su mnogi imali razloga za slavlje. Osim nagrade za najbolji film, „CODA“ je bila nominovana i trijumfovala je u još dvije kategorije – za najbolji adaptirani scenario, a glumac Troj Kotsur dobio je priznanje za najbolju mušku sporednu ulogu. Džejn Kempion, kojoj je ovo bila druga nominacija, postala je treća žena u istoriji koja je dobila ,,Oskara“ u kategoriji za najbolju režiju, za ostvarenje „Moć psa“ – međutim, činjenica je i da je upravo ovaj film najveći

Kijevljani pokušavaju da spase kulturno nasljeđe

Vrećama s pijeskom štite spomenike KIJEV – Zaposleni javnih ustanova i volonteri nastoje vrećama s pijeskom i daskama da zaštite biste i statue postavljene ispred crkvi i umjetničkih galerija u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine protiv koje je Rusija pokrenula rat, javlja Anadolija. Nakon napada širom Ukrajine, u Kijevu su počele aktivnosti na trgovima u centru grada kako bi se zaštitila umjetnička djela. Vitali Mišeko vreće s pijeskom nosi do statue poznatog ukrajinskog kompozitora Mikole Lisenka, postavljene ispred zgrade Opere. - Nastojimo istorijsko nasljeđe u gradu da zaštitimo od vazdušnih napada Rusije koliko je to moguće – rekao je Mišeko. Dodao je kako od juče rade na zaštiti statue.

„gubitnik“ ovogodišnje dodjele, budući da mu je ovo jedina nagrada, iako je bio nominovan u čak 12 kategorija. Japanski film „Povezi me“, koji je poput „Parazita“ bio nominovan u kategoriji za najbolji film i najbolje međunarodno ostvarenje, na kraju je osvojio ,,Oskara“ za najbolji film van engleskog govornog područja. Zlatnu statuu, za najbolju žensku ulogu, osvojila je Džesika Čestejn, za ulogu u filmu „Oči Tami Fej“. Nagradu za najbolji originalni scenario osvojio je Kenet Brana za film „Belfast“, koji je imao sedam nominacija, identično kao i ostvarenje „Priča sa zapadne strane“ Stivena Spilberga, kome je otišla nagrada za sporednu

Ceremonija u Dolbi teatru, i ove godine, imala je simbolične i jubilarne trenutke. Naime, iako je godinama unazad ustanovljeno pravilo da u kategoriji za najbolji film može da bude nominovano čak deset ostvarenja, ovo je prvi put da je to i realizovano. A, povodom šest decenija otkako je prvi film o agentu 007 predstavljen na bioskopskom platnu, Akademija je napravila kratak omaž u kome je podsjetila na svaku ekranizaciju i glumce koji su tumačili Bonda. Takođe, budući da je ovo godina u kojoj i franšiza „Kum“ proslavlja svoj jubilej, velikanima kinematografije Frensisu Kopoli, Robertu de Niru i Al Paćinu – uručeno je specijalo priznanje. - Mislim da bi ovakvi trenuci trebalo da budu iskreni i kratki. Projekat smo započeli prije 50 godina, danas su mnogi legende. Zahvaliću samo dvijema osobama i to od srca. Jedan je

Književno veče Desanke Jauković PODGORICA – Književno veče Desanke Jauković, pjesnikinje i profesorice italijanskog jezika i književnosti, biće održano večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Sa autorkom će razgovarati Valentina Knežević. Desanka Jauković rođena je 1994. godine u Nikšiću, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Osnovne, specijalističke i magistarske studije

Spašavanje nepokretnog kulturnog nasljeđa u Kijevu

Vartan Azatian zaposleni je Uprave za zaštitu kulturnog nasljeđa pri Gradskoj upravi Kijeva. Kazao je kako su se volonteri odazvali pozivu na društvenim mrežama i nastoje da zaštite istorijsko nasljeđe u gradu. - Volonteri u Kijevu u skladu sa mogućnostima nastoje da nam pomognu. Dovoze vreće s pijeskom, daske – kazao je Azatian. Naglasio je kako ulažu velike napore u zaštitu kulturnog nasljeđa i da trebaju dodatnu pomoć u tom pogledu. R. K.

saradnik, a to je Mario Puzo i njegovo ime uvijek stoji iznad naslova filma „Kum“ i druga osoba kojoj nikad ne zahvaljujem, ali je vrijeme za to – Robert Edmunds. Hvala vam, živjela Ukrajina! – rekao je Kopola. A, ovo nije bio jedini put da se Ukrajina pomenula tokom ceremonije. Neke od filmskih zvijezda nosile su različita obilježja uz znak podrške, a tokom manifestacije upriličen je i minut ćutanja za sve žrtve rata, kao i poziv svima da na način na koji mogu pomognu žrtvama. Inače, danima prije ceremonije u različitim medijima bilo je glasina da će se tokom dodjele uključiti i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, a dvostruki oskarovac, glumac i reditelj Šon Pen zaprijetio je nekoliko sati pred početak 94. ceremonije da će istopiti svoje dvije nagrade Američke filmske akademije ukoliko se to ne desi. Iako je prošlogodišnja ceremonija bila bez voditelja, 94. dodjelu ,,Oskara“ na svoj način donijele su komičarke Redžina Hol, Ejmi Šumer i Vonda Sajks. Na svoj način, osvrnule su se i na rodnu jednakost na početku ceremonije rečenicom da su njih tri jeftinije koštale Akademiju, nego što bi jedan muškarac. S. V.

iz oblasti italijanske književnosti završila je na Filološkom fakultetu u Nikšiću. Piše poeziju na italijanskom jeziku još od osnovne škole, a pjesme su joj objavljene u raznim italijanskim književnim časopisima i antologijama, kao i u Hrvatskoj i Srbiji. Dobitnica je prve nagrade na međunarodnom poetskom konkursu ,,Il Parnaso“, u sekciji za eksperimentalnu poeziju. R. K.

Poezija i basne u Dvorcu Petrovića

PODGORICA – Promocija knjige ,,Ljubavno informativna poezija i basne nepoznatih pisaca“ umjetnika Mladena Blaževića biće održana večeras u 19 sati u Dvorcu Petrovića, u okviru Blaževićeve izložbe ,,Ubrzana umjetnost“. Govoriće prof. dr Mirko Jakovljević, pisac i novinar Brano Mandić i kustoskinja izložbe

Milena Mijović-Durutović. - Način na koji sam ušao u ovaj rukopis bio je besprizoran. Krenuo sam od kraćih formi, lukavo preskakao one duže. Neke basne mi se nisu svidjele jer liče na vic bez poente. Neke su mi se svidjele jer liče na vic bez poente. Ipak, glavno iskustvo je nadošlo sa dužim zapletima. Tek kad sam pročitao, uslovno rečeno, obimnije

basne, uvidio sam koliko je Blažo pogođen željom da pripovijeda. Tad sam uzeo nanovo da čitam knjigu i pročitao je ukupno tri puta. Došao sam do zaključka da je mogu čitati i četvrti put. To znači da je Blažo, iz svih mojih skeptičnih književnih zasjeda izašao neokrnjen. To znači da je pogodio suštinu pripovijedanja – zapisao je Mandić. A. Đ.

Kultura

Utorak, 29. mart 2022.

Maja Miloš za Pobjedu povodom završetka snimanja crnogorske manjinske koprodukcije „Pukotina u ledu“ PODGORICA – Nakon rediteljske pauze i uspjeha dugometražnog igranog filma „Klip“ (2012. godine), Maja Miloš nedavno je završila snimanje novog ostvarenja „Pukotina u ledu“, na kome kao manjinski koproducent učestvuje i Crna Gora. Ključna tema filma je dinamika muško-ženskih odnosa, kao i žensko-ženskih odnosa.

Društvo puno osuđivanja i preopterećeno seksom Koprodukcije sa zemljama regiona su prirodna stvar

Film „Pukotina u ledu“ je koprodukcija Srbije, Holandije, Italije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore, a koproducenti su Volya Films (Holandija), Nightswim (Italija), Zavod Spok (Slovenija), Vertigo (Slovenija), Propeler Film (Hrvatska) i Quadrifolium Films (Crna Gora). Osim toga, ovaj projekat podržao je i Filmski centar Crne Gore, na konkursu sa sufinansiranje u kategoriji manjinskih koprodukcija.

Koprodukcije zemalja regiona, prema riječima Maje Miloš, prilika su za razmjene ideja, te stvaranja novog kreativnog aspekta. - U Srbiji novac koji dobijamo od našeg Filmskog centra podrazumijeva da je neophodno ulaziti u koprodukcije, ako se rade filmovi koji nijesu izrazito niskobudžetni u svojoj postavci. Iz toga prirodno proizilaze koprodukcije sa zemljama iz regiona. Osim finansijske konstrukcije, takođe je veoma važna razmjena ideja i zajednički rad na filmovima. Taj kulturni prostor i problemi koji nas se tiču su veoma slični. Iz nečeg što je razumijevanje prema tim problemima koje dijelimo, imamo mogućnost da širimo nešto što je kreativni aspekt rada na filmu – rekla je Miloš.

DUGAČAK PROCES

Snimanje filma je trajalo 35 dana, značajnim dijelom na crnogorskim lokacijama – na Bogetićima, u varošici Velimlje, na plaži Plavi horizonti i na putevima između ovih mjesta. Rediteljka Miloš, kako je kazala, veoma je zadovoljna što je dobila pordšku iz Crne Gore, imajući u vidu da su i djelovi scenarija vezani za ovaj predio. - Pored Beograda, snimali smo u Novom Sadu, u naselju Divčibare i u Crnoj Gori. Meni je mnogo drago što je Filmski centar Crne Gore podržao film, budući da su u scenariju postojali elementi vezani za te krajeve i predjele, koji bi odgovarali za snimanje u Crnoj Gori. Te koprodukcije, koje su prirodne, koje potiču iz samog filma, su veoma značajne što se u ovom slučaju i dogodilo – rekla je Miloš. Iako je u filmu „Pukotina u ledu“ priličan fokus na ženski lik i odnose koje razvija u okruženju i društvu, prema riječima Miloš, drastična je razlika u odnosu na „Klip“, jer je ovo film širokog zamaha.

Maja Miloš na snimanju filma u Crnoj Gori

- Moja želja je bila da socijalni aspekt, koji jeste bio prisutan u „Klipu“, sada bude dosta šireg spektra. U različitim socijalnim slojevima pokušavam da vidim koja je dinamika muškoženskih, kao i žensko-ženskih odnosa. To je jedan od razloga zašto sam i izabrala bajku „Pepeljuga“ kao narativnu osnovu, koju sam stavila u izrazito savremni kontekst – kazala je ona. Sa jedne strane, kako je objasnila, vraćajući se na nešto što je Pepeljuga učila djevojčice, djevojke, još prije 2.000 godina, a to je da žena kada prihvati sebe i svoju seksualnost – ona postaje princeza. - Bilo mi je važno da pobjegnem od nečega što su savremena tumačenja „Pepeljuge“ – to su savremena seksistička tumačenja, a to nije nešto što je ona ikada trebalo da uči djevojčice. Sa druge strane, to je priča o juna-

To je priča o junakinji koja sa najnižeg dolazi do najvišeg sloja u društvu. Upravo ti razni svjetovi kroz koje prolazi, pa i različiti socijalni slojevi, bili su mi interesantni da bih istraživala dinamiku muško-ženskih odnosa – rekla je Miloš kinji koja sa najnižeg dolazi do najvišeg sloja u društvu. Upravo ti razni svjetovi kroz koje prolazi, pa i različiti socijani slojevi, bili su mi interesantni da bih istraživala tu dinamiku muško-ženskih odnosa – rekla je Miloš.

POlUGA mOći

Pitanje samoprihvatanja žena, ali i odnos društva prema njima, bila su takođe teme ovog ostvarenja. - Jedna od tema kojom sam željela da se bavim jeste kako žena prihvata sebe i svoju seksualnost u okruženju, koje je sa

jedne strane puno osuđivanja, a sa druge preopterećeno je seksom. Tu se seks koristi kao poluga moći. Upravo nešto što je razdvajanje seksualnosti i seksa kao poluge moći je meni bilo interesanto za istraživanje. Takođe i tema koja se tiče objektivizacije žena i njihovog tijela. Društvo je tu izrazito licemjerno. Sa jedne strane se žene seksualizuju, a nakon toga se osuđuju zato što su seksualizovane. A drugi aspekt je taj u kome žene koje čitamo kao društveno uspješne, postavljaju se aseksualne – rekla je Miloš. Komentarišući burne reakcije

koje je izazavo njen film „Kliš“, Miloš je istakla da čim film izaziva reakcije, to znači da je ispunjena težnja da se otvoreno i direktno priča o problemima koje imamo u društvu. - Sa te strane, nikako ne razmišljam o kontekstu negativnih ili pozitivnih reakcija. Mislim da je za film važno da izazove reagovanje i da neko poslije gledanja razmišlja o tome. Često mi kao gledaoci ne možemo da razlučimo u prvom trenutku da li je ono što nam smeta to čime se bavi film ili samo ostvarenje. Ali, flmovi koje volim da gledam su oni koji izazivaju snaž-

ne reakcije i potrebu da dalje razmišljam o tome. Nadam se da će to biti slučaj i sa „Pukotinom u ledu“. Pitanje reakcije jeste želja da se neko bavi problemima u društvu, doticanjem istine koje nas pogađa, kao i direktno i otvoreno pričanje o emocijama. Toliko govorimo o različitim aspektima u društvu, a o emocijama rijetko pričamo. Nadam se da će, kako je cijela autorska i glumačka ekipa ušla u priču otvorenog srca sa željom da istražujemo i da se dotaknemo istina, to da izazove i intenzivne emocije kod publike – rekla je ona. Glumačku ekipu filma „Pukotina u ledu“ čine i crnogorski glumci Jadranka Mamić, Mirko Vlahović i Momo Pićurić, a glavne uloge tumače Jovana Stojiljković, Marko Grabež, Nataša Ninković i Ljubomir Bandović. S. ViŠNJić

Dvije godine od zemljotresa zagrebački muzeji tek na početku obnove

Prema pisanju Al Džazire, zemljotres je razotkrio koliko su muzeji zapravo bili nespremni za katastrofu tih razmjera, ali i podstakao ono što se davno trebalo napraviti – obnovu vrijednih istorijskih zgrada koje se sada nameće kao neophodno ulaganje za budućnost. Direktori najoštećenijih muzeja, koji su se u posljednje dvije godine ,,silom prilika“ najviše bavili konstrukcijama, podjednako građevinskim i finansijskim, u razgovoru za Hinu složili su se da ne mogu sa sigurnošću reći kada će se ponovno otvoriti jer puno toga ne zavisi od njih. Uprkos kontinuitetu aktivnosti onlajn, čime zadržavaju kontakt sa publikom koja je zbog zemljotresa i pandemije dijelom prestala dolaziti u muzeje, direktori kažu da je susret sa posjetiocima ,,uživo“ nezamjenjiv.

RJEŠENJA

Za Hrvatski istorijski muzej zemljotres je otvorio put prema trajnom rješenju dugogodišnjeg problema sa

Dug put do novih susreta sa publikom

Al DžAzirA

PODGORICA - Drugu godišnjicu od zagrebačkog zemljotresa većina muzeja u strogom središtu Zagreba dočekala je zatvorena, rijetki su krenuli sa radovima na obnovi, druge u planovima usporava birokratija, a sve njih tek očekuje dug put do povratka na staro.

zeja te uskoro počinju radovi. Očekuje da bi se Mimara sa stalnom postavkom mogla opet otvoriti krajem 2023. ili najkasnije u proljeće 2024. godine. Direktor Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić kaže da obnova vrlo dobro napreduje, a sanacija se izvodi u fazama po etažama, te će se shodno tome pojedini djelovi muzeja parcijalno dovoditi u funkciju. Muzej za umjetnost i obrt osigurao je manje od 9,24 miliona eura za prvu fazu obnove, a dovršen je idejni projekt muzeja i statička analiza, projekt konstruktivne i statičke obnove cijelog objekta.

PRVi KORACi

Unutrašnjost jednog od oštećenih muzeja u Zagrebu

prostorom, naročito nakon blokirane investicije prenamjene fabrike duvana „Zagreb“. Ostaće u sadašnjem prostoru, a dobiće i palatu Hidrometeorološkog zavoda kao dodatni prostor za stalnu postavku. Hrvatski školski muzej u nezavidnoj je situaciji – obnova zgrade

Hrvatskog učiteljskog doma u kojoj se nalazi još nije ni počela zbog neriješenih imovinsko-pravnih problema. Lada Ratković-Bukovčan, direktorica Muzeja Mimara, ima bolje vijesti – iz Fonda solidarnosti EU osigurana su sredstva za konstrukcijsku obnovu mu-

Konkretne prve korake napravio je Hrvatski prirodoslovni muzej za čiji je projekat obnove osigurano više od 15,6 miliona eura. Radovi su počeli krajem decembra i trenutno su u punom jeku. Završetak obnove predviđen je za kraj 2023. godine, pa Muzej nastavlja naučno-istraživačke i onlajn projekte, dok su stručne službe smještene u novouređenoj čuvaonici u Novom Petruševcu. Za Umjetnički paviljon projektna dokumentacija za cjelovitu obnovu trebala bi biti završena do početka aprila, nakon čega će se pokrenuti javna nabavka za izvođenje radova. R. K.

„Blažo...“ u KIC-u

PODGORICA – Premijera dugometražnog dokumentarnog filma „Blažo...“, autora Momira Matovića, biće održana večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Riječ je o dokumentarcu koji je posvećen istaknutom revolucionaru i narodnom heroju Blažu Jovanoviću. - Odanost Blaža Jovanovića, prvog poslijeratnog predsjednika Narodne Republike Crne Gore, i požrtvovanje za narod bili su sav smisao njegovog života. Oni su pospješili razvoj njegovog optimizma, osobene ljepote i bistrine, elokventnosti i ljudske topline. Urođeni dar shvatanja i razboritosti za svačiju nevolju i tugu i beskompromisnog borca protiv sviju uzroka društvenih zala – navodi se u najavi premijere. Film je nastao u produkciji „matFilm Montenegro“ i Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Ulaz na premijeru je besplatan. R. K.

18 Hronika Podgorice

Utorak, 29. mart 2022.

Važno životno pitanje riješila još 91 porodica

Gradonačelnik Ivan Vuković uručio je juče ključeve 91 stana za zapošljene u gradskim preduzećima. Objekat se nalazi na Bulevaru vojvode Stanka Radonjića. Vuković je podsjetio da je riječ o kontinuitetu realizacije projekata u oblasti stambene politike čiji je cilj da službenicima u gradskim preduzećima i službama pomogne da riješe stambeno pitanje. - Riječ je o projektu vrijednom 4,5 miliona eura, koji je Glavni grad direktno podržao sa 1,4 miliona eura, a ostatak novca su obezbijedila naša privredna društva. Na taj način smo omogućili 91 kolegi da kupe stanove u ovom objektu po povoljnim uslovima. Cijena kvadrata je bila 600 eura, što je makar 50 odsto manje nego u okolnim objektima – kazao je Vuković. On je podsjetio da je Glavni grad u prethodnom periodu, uz podršku privrednih društava Vodovod i kanalizacija i Čistoća, izgradio dva slična objekta sa ukupno 160 stanova za potrebe zapošljenih u tim gradskim društvima. Gradonačelnik je iskazao poštovanje i zahvalnost zapošlje-

U kampusu Univerziteta Crne Gore održan treći piknik visokoškolaca M.šaRČeviĆ

Gradonačelnik uručio ključeve stanova za zapošljene u gradskim preduzećima

Studenti uživali u druženju i muzici

OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO: Predstavnici gradske uprave sa vlasnicima novih stanova

nima koji daju važan doprinos svim rezultatima gradske uprave. - Kad je riječ o odnosu prema kolegama, podsjećam takođe da smo uprkos teškim uslovima

u kojima smo radili tokom prethodne dvije godine našli načina da povećamo plate kolegama u privrednom društvu Pogrebne usluge, a prije toga i kolegama u Zelenilu, opet pokazujući

koliko nam je stalo do tih ljudi – poručio je Vuković, poželjevši sreću gradskim službenicima u novim stanovima. Zahvaljujući Glavnom gradu u ime onih koji su dobili ključeve

novih stanova, Anika Vukčević-Žugić iz gradskog preduzeća Deponija kazala je da je riječ o velikom danu za sve koji su stekli uslove da riješe to životno pitanje. P. H.

U kampusu Univerziteta Crne Gore, ispred zgrade tehničkih fakulteta, održan je treći ,,Studentski piknik“. Privukao je veliki broj visokoškolaca, a da se lijepo provedu pobrinuli su se bendovi VIS Tetra i Toć, kao i DJ Disomnia. Piknik su organizovali Studentski kulturni centar, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore, Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada i Pivara - Trebjesa Nikšićko pivo. Prvo okupljanje održano je u oktobru 2019. godine. Organizatori kažu kako će nastojati da proljećno okupljanje visokoškolaca postane tradicija. M. Š.

Služba zaštite i Spašavanja

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja kontrolišu situaciju u okolini grada

Lokalizovani požari iznad Kokota i u Brskutu

Navodeći da su njihove ekipe pripravne, te da je situacija u Štekama i Brskutu pod kontrolom, komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković ipak je iskazao zadovoljstvo zbog najavljene kiše Požar koji je prekjuče ujutro izbio u mjestu Šteke iznad Kokota i juče je bio aktivan, ali, kao ni prije dva dana, nije ugrožavao kuće. U saradnji sa pripadnicima Vojske i uz pomoć helikoptera, pripadnici Službe zaštite i spašavanja juče su spriječili dalje širenje požara u Brskutu, koji je prijetio da ugrozi kuće. Navodeći da su njihove ekipe pripravne, te da je situacija u Štekama i Brskutu pod kontrolom, komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Go-

ran Janković ipak je iskazao zadovoljstvo zbog kiše koja je najavljena od sjutra do 5. aprila. Naglasio je, međutim, da će ona posebno dobro doći njihovim kolegama iz Kolašina, koji su prethodnih dana imali pune ruke posla boreći se sa požarima velikih razmjera.

SARADNJA

Komandir podgoričke Službe zaštite i spašavanja kazao je za Pobjedu da su u saradnji sa kolegama iz Vojske Crne Gore, a uz pomoć helikoptera, juče ugasili požar u Brskutu, koji je

prijetio da ugrozi kuće. - Spriječili smo dalje širenje požara, a da nijesmo pravovremeno reagovali tokom dana ili sjutra sigurno bi bili ugroženi i objekti. U pitanju je nepristupačan teren, ali konfiguracija je takva da očekujemo potpuno gašenje – kazao je Janković. Požar u Štekama juče je bio manjeg intenziteta nego prije dva dana, a nije bilo ugroženih objekata. - Situacija je bolja u odnosu na jučerašnji dan. Pratićemo gdje je najpovoljnija pozicija kako bismo mogli da priđemo vatri

Zbog servisa i kalibracija do petka nema vrijednosti PM 10 čestica u realnom vremenu Zbog većih požara na teritoriji Podgorice i okoline, prethodnih dana bila je primjetna izmaglica koja upućuje na povećanu koncentraciju PM 10 čestica. Međutim, na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine ni juče kao ni prethodnih dana nijesu bile istaknute vrijednosti PM 10 čestica sa mjer-

nih stanica u Podgorici u realnom vremenu. Kako nam je objašnjeno iz Agencije, nemaju analize jer je u toku servis i kalibracija opreme. Kako su nam kazali, mjerna stanica za PM 10 čestice biće uspostavljena najkasnije u petak, a kompletan martovski izvještaj biće završen do 15 aprila.

i lokalizujemo požar – kazao je Janković. Uzrok izbijanja požara, smatra on, nesavjesno je ponašanje građana ili namjerno paljenje vatre. Kako upozorava, pored svih apela, broj požara je ovih dana kao tokom ljetnje požarne sezone. Podsjećamo, samo za dan i po tokom vikenda, pripadnici podgoričke Službe zaštite i spašavanja realizovali su ukupno 22 intervencije, od čega se 15 prijava odnosilo na požare trave i niskog rastinja, a u dva navrata su intervenisali i na gašenju divlje deponije. Stoga i ne čudi što su se kiši, koja je najavljena od sjutra, posebno obradovali vatrogasci. - Svima bi nam sada dobro došla kiša, posebno kolegama iz Kolašina, koji su prethodnih dana imali pune ruke posla boreći se sa požarima velikih razmjera – kazao je Janković.

KIŠA

Navodeći da je evidentan deficit padavina u posljednje vrijeme, načelnik Odsjeka za analizu i

Požar iznad Kokota pod kontrolom

prognozu vremena u Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore Branko Micev ističe da to nije uzrok izbijanja požara, nego ljudski faktor. Podsjeća da je prethodnih dana bilo sunčano i relativno toplo vrijeme, sa temperaturama na području Glavnog grada od 20 do 22 stepena Celzijusova, što je oko pet stepeni iznad klimatske normale za ovo doba godine. Takvo vrijeme biće još danas, a već od sjutra do 5. aprila, najavljuje Micev, očekuju nas nestabilne vremenske prilike, praćene kišom i padom temperature. - U srijedu poslijepodne na području Glavnog grada se očekuje kiša, sa jačanjem južnog vjetra. U četvrtak se očekuju kratkotrajne obilnije padavine

i jak južni vjetar, a u petak će biti pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, uz povremene pljuskove i uslove za kratkotrajne grmljavinske procese. Temperatura vazduha će imati tendenciju manjeg pada, za svega nekoliko stepeni. Za vikend se očekuje osjetniji pad temperature zbog priliva hladne vazdušne mase sa sjevera Evrope, koja će zahvatiti najveći dio Evrope, a periferno i područje Crne Gore i našeg Glavnog grada. Slabije padavine očekuju se i za vikend, a temperature vazduha će se kretati od 12 do 15 stepeni. Takvo vrijeme biće do utorka, 5. aprila, kada se očekuje prestanak padavina i porast temperature do 20 stepeni – kazao je Micev za Pobjedu. I. M.

Hronika Podgorice 19

Utorak, 29. mart 2022.

Na novoj zgradi Gradskog pozorišta završen najveći dio radova

Na novoj zgradi Gradskog pozorišta završen je najveći dio građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova, u toku je montaža scenske tehnike, a ugovoreni su radovi na uređenju enterijera… Iz Glavnog grada poručuju da

Ansambl će u novu zgradu useliti do polovine godine M.BABOVIĆ

Na objektu je izveden najveći dio građevinskozanatskih i instalaterskih radova, a u toku su radovi na montaži scenske tehnike sa dijelom građevinskozanatskih i instalaterskih radova. Radovi na uređenju enterijera, ozvučenju, sceni i sl. su ugovoreni sa izvođačem ,,Tehnogradnja“ d.o.o., u sklopu radova na montaži scenske tehnike sa dijelom građevinskozanatskih i instalaterskih radova – kazali su iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice

Zgrada Gradskog pozorišta

Ugovorena vrijednost radova osnovnog ugovora sa izvođačem ,,Cijevna komerc“ je 3.905.450 eura, a radova scenske tehnike sa izvođačem ,,Tehnogradnja“ 2.889.990 eura

će ansambl Gradskog pozorišta u novu zgradu useliti do polovine tekuće godine.

RADOVI

Gradonačelnik Ivan Vuković, koji je sa predstavnicima Agencije za izgradnju i razvoj

Podgorice obišao gradilište buduće zgrade Gradskog pozorišta, najavio je da će novi dom Gradskog pozorišta uskoro biti spreman za useljenje. - Nakon što smo tokom realizacije ovog projekta savladali veliki broj različitih prepreka,

M.BABOVIĆ

Kvar na dvije trafostanice izazvao jednosatni prekid snabdijevanja

Bez struje bio veći dio grada

Kvar ugasio semafore i napravio saobraćajnu gužvu

Bez električne energije bili su centar, dio grada Preko Morače, Stara varoš, dio Zabjela, Zagorič, Kokoti, Donja i Gornja Gorica Dio grada juče je oko 14 časova bio bez struje oko sat zbog kvara na dvije trafostanice. - Zbog kvara na TS ,,Podgorica 1“ u Zagoriču došlo je do beznaponskog stanja i u TS ,,Podgorica 4“ (kod Sadina), tako da su potrošači koji se napajaju sa ove dvije trafostanice ostali bez električne energije – saopštili su iz CGES-a. Bez električne energije u tom periodu bili su centar, dio grada Preko Morače, Stara

varoš, dio Zabjela, Zagorič, Kokoti, Donja i Gornja Gorica. - U 14.33 časova CGES je stvorio uslove za neprekidno napajanje električnom energijom, tako da su potrošači koji se napajaju sa trafostanica ,,Podgorica 1“ i ,,Podgorica 4“ dobili električnu energiju – saopšteno je iz CGES-a. Nestanak struje u većem dijelu grada odrazio se i na semaforsku signalizaciju, tako da se vrlo brzo napravila saobraćajna gužva i formirale dugačke kolone na gotovo svim najprometnijim saobraćajnicama. I. M.

možemo konstatovati da će ansambl Gradskog u novu zgradu useliti do polovine tekuće godine. Biće to veliki dan za kulturu glavnog grada – poručio je Vuković. Odgovarajući na naša pitanja, iz Agencije za izgradnju

i razvoj Podgorice (investitori ovoga posla) naveli su da je na zgradi Gradskog pozorišta izveden najveći dio građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova, a da su u toku radovi na montaži scenske tehnike sa dijelom građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova. - Radovi na uređenju enterijera, ozvučenju i sceni ugovoreni su sa izvođačem, kompanijom ,,Tehnogradnja“, u sklopu radova na montaži scenske tehnike sa dijelom građevin-

sko-zanatskih i instalaterskih radova (koji se po dinamici i tehnologiji gradnje izvode nakon radova iz osnovnog ugovora) – naveli su iz Agencije za izgradnju i razvoj.

ULAGANJA

U obje gledališne sale, dodaju oni, urađene su zidne i plafonske pune i akustične obloge sa potrebnom mineralnom vunom, sprovedene instalacije opšte rasvjete. U maloj sali urađen je puni i perforirani gips, a u velikoj sali puni i perforirani medijapan. - U skladu sa projektom akustike izvedena je čelična konstrukcija plafona za potrebe mačjih staza, nosača reflektora i slično, komplet čelična konstrukcija za podove u salama, zatim podna konstrukcija od kalcijum-sulfatnih ploča, postavlja se parket, izvode se instalacije termotehnike u salama, izvodi se ventilacija i odimljavanje, protivpožarni sprinkler sistem velike sale, izvedene su zidne i plafonske heraklit obloge u holu. U završnoj fazi je čelična konstrukcija u kuli, izvedene su sve tri galerije, portalni most i rasvjetni cugovi, počela je montaža scenskog lifta i scenskih platformi. Predstoji završetak radova na montaži scenske tehnike, a zatim unošenje opreme (ormara, scenskih reflektora, povezivanje sistema automatike) – poručuju iz Agencije za izgradnju i razvoj. Ugovorena vrijednost radova osnovnog ugovora sa izvođačem ,,Cijevna komerc“ je 3.905.450 eura, a radova scenske tehnike sa izvođačem ,,Tehnogradnja“ 2.889.990 eura. I. M.

Novi program podrške Glavnog grada malim preduzetnicima

Besplatno će ustupiti 27 poslovnih prostora u Tržnom centru ,,Forum“ Obilazeći Tržni centar ,,Forum“, gradonačelnik Ivan Vuković najavio je novu podršku Glavnog grada realizaciji što većeg broja biznis ideja, a samim tim i kreiranja novih radnih mjesta, te potpunu valorizaciju i oživljavanje ovog prostora. - Imajući u vidu potencijal ovog prostora, a na fonu onoga što su naša kontinuirana zalaganja, koja imaju za cilj da unaprijede socio-ekonomski status naših sugrađana i stvore pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje novog biznisa u Podgorici, mi za narednu sjednicu lokalnog parlamenta pripremamo odluku o davanju 27 poslovnih prostora koji se nalaze u ovom objektu, a trenutno se ne koriste, besplatno na korišćenje ljudima koji imaju neku ideju i žele da se bave biznisom u glavnom gradu – kazao je Vuković i pozvao sve koji imaju plan da ga razrade i spremno dočekaju raspisivanja ovog javnog poziva. Podsjećajući da su neke od najvećih svjetskih kompanija

Obilazak TC ,,Forum“

u oblasti informacionih tehnologija nastale su u garažama, podrumima, pomoćnim objektima, Vuković je ukazao i da brojna druga iskustva poslovnih ljudi uče da je, ukoliko neko ima dobru biznis ideju, potrebno malo da se ona razvije. - Kod nas, i to malo nekada nedostaje. Zato će našim su-

građanima koji žele da se bave biznisom, a nemaju novca da zakupe potrebni prostor, Glavni grad uskoro ponuditi rješenje za to – naveo je gradonačelnik, poručujući da će to biti korak ohrabrenja za ljude preduzetničkog duha da učine prvi korak u pravcu samostalnog bavljenja biznisom. P. H.

Arena

20 Fudbal

Utorak, 29. mart 2022.

,,Sokoli“ savladali Grčku pod Goricom u posljednjem te

Evropske kvalifikacije za Mundijal došle do samog kraja - Portugal i Sjeverna Makedonija igraju u Portu (20.45 h), a u Hožovu Poljska i Švedska (20.45 h)

Dvije karte a četiri želje PODGORICA - Evropske kvalifikacije za Mundijal došle su do samog kraja - večeras se igraju posljednje dvije utakmice nakon kojih će biti poznato ko će sve sa Starog kontinenta nastupiti u Kataru. Dva finala - Portugal i Sjeverna Makedonija sastaće se u Portu, a u Hožovu će ,,rukavice ukrstiti“ Poljska i Švedska. Oba meča počinju od 20 i 45 časova.

,,SELESAO“ FAVORIT, ALI...

Ne postoji nagađanje sa kojom reprezentacijom je Kristijano Ronaldo više volio da se suoči dok se sa Portugalom sprema za posljednji korak u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Logično bi bilo da je to Sjeverna Makedonija, ali nakon što je taj tim brzo stekao reputaciju ,,ubice džinova“, utakmica na stadionu ,,Dragao“ nudi nesiguran scenario. ,,CR7“ i ,,selesao“ obezbijedili su mjesto u finalu ,,plej-ofa“ poslije pobjede nad Turskom prošlog četvrtka (3:1). Ronaldo je odigrao 185. utakmicu za nacionalnu selekciju, a i pored toga što nije uspio da popravi nestvarno brojku od 115 golova u dresu sa državnim grbom, Portugal je završio posao. Igranje protiv šampiona Evrope bila bi zastrašujaća perspektiva za ekipu Fernanda Santosa, ali do sudara sa Italijom neće doći. Za to se pobrinula Sjeverna Makedonija koja je slavila usred Palerma (1:0). ,,Crveni risevi“ mogu da budu nagazna mina za svakoga, ali Ronaldo vjeruje u odlazak na Mundijal u Kataru. - Za nas je ovo utakmica života. Imamo mnogo samopouzda-

nja, željeli smo da igramo ovo finale. Cijenimo bezuslovnu podršku na prošlom meču. Volio bih da se i ovoga puta himna pjeva bez muzike. Ako bude kao u četvrtak, siguran sam da ćemo pobijediti - rekao je Ronaldo. Na pitanje da li osjeća pritisak, kapiten Portugala je odgovorio: - Pritisak je uvijek tu. Biće veoma teško. Ako je Makedonija tu, to je zato što to zaslužuje. Oni su dobro organizovani, ali ako smo na svom najboljem nivou - možemo da pobijedimo bilo koga na svijetu. Ulog je najveći mogući. Dajemo sve za odlazak u Katar - ističe Ronaldo. Jedan od najvećih fudbalera svih vremena ima 37 godina i ovo mu je posljednja realna prilika da igra na Svjetskom prvenstvu. To će podstaći Ronaldovu odlučnost da predvodi Portugal na smotri u Kataru. Ima i drugih igrača koji mogu da riješe meč. Dijego Žota, Bernardo Silva, Gonsalo Gedeš i Andre Silva su ofanzivci koji mogu da izađu na kraj sa svakom odbranom. - Ove utakmice nijesu šala. To je kao finale i svašta može da se desi. Moramo da se suočimo sa tim fokusom i koncentracijom koju zaslužuje. Timu koji ide u Italiju i pobijedi šampiona Evrope ne treba predstavljanje - rekao je selektor Portugala, Santos. Sa druge strane je Makedonija kojoj je istorijski podvig na dohvat ruke. Momci Blagoja Milevskog bili su učesnici Eura, pobjeđivali Njemačku u kvalifikacijama, a monumentalni uzlet dobio je još veću dimenziju nakon Italije. - Italiju smo pobijedili itali-

janskim stilom. Branili smo se, a dali smo gol iz dva udarca. Ponosni smo na ovo što smo uradili, ali probaćemo da priču dovršimo do kraja. Znamo koliko je teško, ali u jednoj utakmici koja odlučuje o Mundijalu sve je moguće. Kada smo mogli da pobijedimo jedan od najboljim timova na svijetu, možemo još jednog. Na dobrom smo putu da potvrdimo zašto smo među 20 reprezentacija u Evropi - rekao je kormilar Makedonije Milevski.

NEIZVJESNO U HOŽOVU

Neizvjestan duel očekuje se u Hožovu, gdje će igrati Poljska i Švedska. Domaća selekcija prošla je prethodnu rundu bez nastupa zbog sankcija i eliminacije Rusije, dok je je skandinavska selekcija bila bolja od Češke nakon produžetaka. - Detaljno smo proučavali Švedsku. Imali smo i naše ljude na njihvoj utakmici sa Češkom. Znamo što možemo da očekujemo. Oni su veoma dobro organizovan tim, bez sumnje. Ali imamo svoj plan. Nadamo se da će golman Ščesni biti spreman poručio je selektor Poljske Česlav Mihnijevic. Ništa manju šansu ne osjeća ni kormilar Švedske Jane Anderson. - Nemam pojma da li bi nam igra kao protiv Češke donijela pobjedu, ali svakako ćemo izgledati drugačije. Poljska igra drugačije, a to zahtijeva i određene promjene kod nas. Imali smo par dana za pripremu i odmor. Utorak je stigao. Vrijeme je da uradimo to - zaključio je Anderson. D. K.

Ubjedljiv trijumf nad Jamajkom u odlučujućem meču

Nakon 36 godina: Kanada konačno na Mundijalu Fudbaleri Kanade izborili su učešće na Svjetskom prvenstvu u Kataru ove jeseni – i prvi mundijalski nastup nakon čak 36 godina. U odlučujućem duelu u Torontu, u noći između neđelje i po-

neđjeljka, savladali su Jamajku 4:0 i tako zaokružili izuzetan nastup u kvalifikacijama. Larin, Bjukenon i Olije bili su strijelci u pobjedi koja je Kanađanima donijela istorijsko slavlje, a Marijapa je u 88. minutu postigao autogol za kona-

čan rezultat. Prvi put igraće na Mundijalu još od Meksika 1986. godine. Kanada je tek 73. selekcija na planetarnoj FIFA rang-listi. Kvalifikacije je završila na prvom mjesto u CONCACAF zoni, sa 28 bodova. R. A.

Pobjeda koja daje krila. Crna Gora je u drugom martovskom testu savladala Grčku - 1:0, a rezultat pod Goricom iskreirali su Novica Eraković i Milutin Osmajić u ulozi asistenta i realizatora. Proradila je nikšićka veza - za važan trijumf „hrabrih sokola“ pred novo izdanje Lige nacija u junu. Eraković je na poluvremenu uspješno odmijenio Jovetića jer je namjestio gol saigraču iz ofanzive - lopta u prostor, iza leđa odbrane, meko, sa osjećajem, tačno kako treba, a za sve ostalo pobrinuo se Osmajić. Naš najopasniji igrač na meču izašao je na golmana i desnom nogom od stative poentirao za trijumf koji je bio prijeko potreban. Crna Gora je odigrala dobru utakmicu, zasluženo je slavila, mogla je i ubjedljivije, a protivniku je dozvolila svega dvije prilike - jednu u 67. minutu, a jednu u 92. minutu. Sigurno pozadi, snažno u vezi, a hitro i ubojito prema naprijed. Prošla je jedna akcija, a da golman Vlahodimos nije bio tako raspložen - razlika dvije selekcije bila bi iskazana većim rezultatom. ,,Sokoli“ su izgledali ozbiljno i kada su na terenu bili Jovetić i Savić, a jednako kvalitetno i kada su se najbolji fudbaleri preselili na klupu. Nakon vođstva, i pored brojnih izmjena, tim je zadržao čvrstinu i organizaciju, te zaslužio aplaz sa tribina sa kojih je u nastavku odzvanjalo - ,,Belveder, Belveder“... Drugačija Crna Gora u odnosu na prethodni duel u Jerevanu

D. MALIDŽAN

Pobjeda koj Crna Gora

Grčka

1 0 00

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 3421. Sudija: Fran Jović (Hrvatska). Golovi: 1:0 Osmajić u 59. Žuti kartoni: Janković, Vujačić, Savić, Vešović (Crna Gora), Bakasetas, Siopis, Pavlidis, Pelkas (Grčka).

Crna Gora

Grčka

Mijatović Vešović Savić (od 60. Šipčić) Vujačić Tomašević Janković (od 80. Janjić) Raičković (od 91. Drešković) Marušić Osmajić (od 79. Rakonjac) Jovetić (od 46. Eraković) Krstović (od 61. Đuranović)

Vlahodimos Liracis (od 73. Aleksandropulos) Mavropanos Hadžidiakos Cimikas Bakasetas Siopis (od 60. Čatziđiovanis) Bučalakis (od 74. Kolouris) Douvikis (od 59. Mantolas) Pelkas Pavlidis (od 60. Đakoumakis)

- protiv Grčke su istrčala dva naša najbolja igrača Jovetić i Savić, vratio se Vešović, mjesto u timu zauzeo je Marušić, kao i debitant u špicu Krstović. ,,Sokoli“ su imali puno više kvaliteta, a selektor Radulović promijenio je i sistem iz Jermenije - iz ,,3-4-3“ vratio se u klasičnu ,,4-4-2“ formaciju. Takva ekipa mogla je da bude sigurnija, opasnija, maštovitija, agresivnija i konkretnija, a to je pokazala na startu. Tri obećavajuće situacije u prvih 15 minuta imao je Osmajić koji

Urugvajski veteran želi da nastavi karijeru u Primeri

nije iskoristio svoje brzinske sposobnosti. Dobre stvari prema naprijed ,,crveni“ su pravili iz bloka, iz brze tranzicije po osvojenoj lopti, a veliku šansu za vođstvo priredili su u 22. minutu. Krstović je imao namjeru da centrira, a ustvari je iznenadio golmana Vlahodimosa koji nije najspretnije reagovao - lopta se od njegovih ruku odbila do Jovetića, očekivao se šut kapitena sa desetak metara... ,,Jo-Jo“ obično pogađa iz takvih pozicija, ali ovoga puta je zaka-

Kavani najbliži Sosijedadu Edinson Kavani (35) blizu je odluke da prihvati ponudu Real Sosijedada za ugovor u narednoj sezoni, po pisanju madridske Marke. Najtiražniji list u Španiji objavio je da slavni Urugvajac želi da u završnici karijere igra u Primeri, nakon što je već imao prilike da nastupa u engleskoj, francuskoj i italijanskoj ligi. Takođe, u klubu iz San Seba-

stijana imao bi garantovanu minutažu. Napadač rijetko nastupa za Mančester junajted u Premijer ligi ove sezone, a klub će izvjesno napustiti na ljeto, što je javno potvrđeno. U sezoni u kojoj su ga sputale povrede, Kavani je do sada nastupio na 17 mečeva u svim takmičenjima i postigao svega dva gola za Junajted. R. A.

Arena

Utorak, 29. mart 2022.

estu pred početak Lige nacija u junu

MIODRAG RADULOVIĆ: Sve je išlo kako treba

oja daje krila

Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore, Miodrag Radulović bio je zadovoljan nakon večerašnje pobjede (1:0) nad Grčkom u prijateljskom meču. Kormilar našeg najboljeg državnog tima razigrao je mlade igrače, dao šansu rezervistima, na kraju sve upakovao kako je trebalo. - Značajna pobjeda. Odigrali smo onako kako smo planirali. Probali smo dva sistema, nove igrače, sve je išlo kako treba. Nismo dozvolili protivniku da šutne u gol. Mladi momci su pokazali da imaju potencijal, da imaju kvalitet da igraju na ovom nivou. Proširili smo roster, odigrali dobar meč i napravili lijepu uvertiru za jun i Ligu nacija - rekao je Radulović.

OSMAJIĆ: Poseban trenutak Utakmicu sa Grčkom riješio je Milutin Osmajić, koji je postigao prvi gol u dresu crnogorske A reprezentacije. Dvadeset dvogodišnji krilni napadač riješio je situaciju jedan na jedan sa golmanom Odiseasom Vlahodimosaom u 59. minutu. Asistent je bio Novica Eraković. - Poseban trenutak za mene, dao sam prvi gol u dresu reprezentacije, to je nešto što se pamti. Nadam se da ću nastaviti u ovakvom ritmu. Dobio sam priliku u obje martovske utakmice reprezentacije. To mi mnogo znači. Vjerujem da sam opravdao očekivanja - rekao je Osmajić.

Sport na

Odbojka - Finale kupa (ž) 15.30 – Galeb – Luka Bar

PORTAL ANALITIKA

Osmajić proslavlja prvi gol u dresu reprezentacije protiv Grčke

Fudbal 21

Odbojka - Finale kupa (m) 18.00 – Budva – Budućnost

Fudbal - Finale baraža za SP 20.45 – Portugal – S. Makedonija

Podrška Ukrajini Tokom utakmice, na sjevernoj tribini podgoričkog stadiona, na kojoj se okupljaju članovi organizovane navijačke grupe naše reprezentacije, istaknuta je velika zastava Ukrajine.

Crnogorski navijači su i na taj način uputili podršku Ukrajini, koja je suočena sa invazijom Rusije. Podsjetimo, slično se dogodilo i tokom prvih dana invazije, kada su navijači Crne Gore na kvalifikacionoj košarkaškoj utakmici za Mundobasket u „Bemaks areni“ istakli ukrajinsku zastavu i transparent podrške njenim građanima.

Fudbal - Kvalifikacije za SP 12.35 – Japan – Vijetnam 01.30 – Čile – Urugvaj Košarka - Evroliga 20.30 – Armani – Bajern

Fudbal - Kvalifikacije za EP (U21) 16.00 – Slovenija – Kosovo

snio, potez više, ušao je u driblinge i izgubio momentum. Jovetić je u 29. izborio slobodan udarac sa dvadesetak metara, a potom korner nakon što je čuvar mreže gostiju odbio šut iz prekida. Iz tog centaršuta stigla je šansa za Osmajića koji je opalio jako sa distance, ali je Vlahodimos odbranio. Period dobre Crne Gore koja je u fazi defanzive držala posložen raspored, a ofanzivno prijetila iz akcija koje su polazile od dodira Jovetića. Hitrinu i probojnost po lijevom krilu davao

je Osmajić, a da pobjegne znao je i Marušić koji nije najbolje poslao pas u srce šesnaesterca u finišu prvog poluvremena. Posjed je bio na strani ,,Helena“ (58:42), ali su ,,sokoli“ do odmora bili raznovrsniji, imali više udaraca, mogli da povedu, za razliku od gostiju koji nijesu stvorili nijednu šansu. Na početku nastavka izašao je Jovetić, a to je značilo da ekipa više nema tu vrstu lucidnosti i da ne može da se osloni na igrača sa najvećom klasom na terenu.

Ipak, momak koji je ušao umjesto kapitena opravdao je poziv u nacionalni tim - Eraković je zaigrao od 46. minuta, a u 59. je namjestio gol Osmajiću. Proradila je nikšićka veza - vezista Sutjeske odigrao je u prostor, iza leđa odbrane, za dvadeset dvogodišnjeg ofanzivca koji je izašao na golmana, te preciznim prizemnim udarcem od stative pogodio mrežu. Povela je Crna Gora, zapalila se atmosfera, sinergija navijača i igrača - to je ono što treba reprezentaciji.

Košarka - Evroliga 20.00 – Fenerbahče – Alba

Košarka - Evrokup 20.30 – Virtus – Gran kanarija

Fudbal - Kvalifikacije za EP (U21) 17.30 – Italija – BIH

„Crveni“ pali nakon preokreta Bugarska Crna Gora

Kiran Tirni (24), lijevi bek Arsenala, ima na stolu izuzetne ponude ugovora španskih giganta Real Madrida i Barselone. Kako je objavio londonski San, oba kluba spremna su da plate obeštećenje između 55 i 60 miliona eura, kako bi doveli škotskog reprezentativca.

Vlahodimos. Imao je Radulović igru i rezultat, a i hrabrosti da posljednjih desetak minuta ,,gurne“ još dva debitanta, momke iz mlade reprezentacije - Janjića i Rakonjca, pred sami kraj i Dreškovića. Grčka je u 92. minutu preko Pelkaša mogla da izjednači, ali nije - jer nije zaslužila. Crna Gora slavi. I u dobrom raspoloženju dočekuje novi takmičarski ciklus u junu kada će imati četiri meča u desetak D. KAŽIĆ dana Lige nacija.

Naši omladinci poraženi i u drugom prijateljskom meču

Lijevi bek Arsenala dobio odlične ponude

Tirni bira između Reala i Barselone

U trenutku vođstva, Radulović je izveo Savića i Krstovića, a uveo Šipčića i Đuranovića. Mijenjao je i Pojet. ,,Sokoli“ nijesu gubili čvrstinu i organizaciju. Kontrolisali su stvari, a koliko su Grci bili daleko od pogotka svjedoči činjenica da su prvu priliku imali u 67. minutu kada je rezevista Đakoumakis reagovao glavom. Odgovor domaćina uslijedio je 120 sekundi kasnije preko Tomaševića koji je pokušao nakon nabačene lopte iz ugla ponovo je rivala spasio golman

Nekada veliki talenat Seltika, Tirni se potpuno afirmisao u Premijer ligi i jedan je od ključnih igrača za odlične partije Arsenala u kontinuitetu. Pokriva i poziciju štopera, a ove sezone u svim takmičenjima na 25 nastupa jednom je bio strijelac za ,,tobdžije“. Londonski klub je navodno spreman da prihvati pomenutu svotu obeštećenja, iako se spekuliše da je menadžer Arsenala Mikel Arteta odlučio da od naredne sezone Tirni bude kapiten. Škot Tirni je zainteresovan da karijeru nastavi u Primeri, jer smatra da bi stil igre u Španiji perfektno odgovarao njegovim fizičkim i tehničkim karakteristikama. R. A.

3 1

BOJAVA - Nacionalni fudbalski centar. Sudija: Ivo Andrejev (Bugarska). Golovi: 0:1 Perišić u 26, 1:1 Hvojnev u 35, 2:1 Žabov u 72, 3:1 Žabov u 78.minutu. Žuti kartoni: Ivanov, Petrov, Atanasov (Bugarska), Pešukić, Kujović, Roganović, Pavićević (Crna Gora) BUGARSKA: Borisov, Ivanov, Petrov, Dinev, Kolev (od 46. G.Atanasov), Dimitrov (od 46. Nikolaj Zlatev), Ilijev (od 58. Žabov), Carovski (od 46. Veličkov), D. Ivanov (od 46. Maksimov), Danijel Hvojnev (od 58. Čorbažijski), Želakov (od 46. V. Atanasov). CRNA GORA: Krivokapić, Pešukić (od 82. Papović), Dragićević (od 82. Badnjar), Carević (od 62. Lečić), Kujović (od 82.Živković), Stanišić (od 62. Nikolić), Aničić (od 82. Bojović), Perišić (od 82. Radunović), Roganović (od 46. Ćetković), Pavićević (od 46. Murtezić), Vuković (od 82. Balić). Omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je i u drugom prijateljskom duelu sa Bugarskom. Iako su izabranici Slobodana Draškovića imali vođstvo, domaćin je uspio da preokre-

ne i upiše trijumf rezultatom 3:1. ,,Sokole“ je u vođstvo doveo Vladimir Perišić u 26. minutu. Milan Roganović je izveo korner, Emin Kujović je vratio loptu sa druge stative, do Perišića koji je bio na pravom mjestu za 1:0. Bugari su do izjednačenje stigli nakon manje od 10 minuta igre, kada je Danijel Hvojnev bio najviši u skoku poslije kornera. U razmaku od 72. do 78. minuta domaćin je postigao dva gola, oba djelo Pavela Žabova.

- Očekivao sam da ovu utakmicu odigramo bolje nego prvu i tako je i bilo. Više od 70 minuta bili smo bolji, imali vođstvo i stvarali šanse. Međutim, u finišu smo napravili neke individualne greške, što je Bugarska iskoristila i postigla dva gola. Treba da izvučemo pouke iz ove dvije utakmice, kako bismo u narednom periodu otklonili greške koje nam se dešavaju - rekao je selektor Crne Gore Slobodan Drašković. R. P.

Arena

22 Sportski miks Desetkovan Mornar protiv Zadra upisao drugu pobjedu u nizu u ABA ligi

Na muci se poznaju junaci PODGORICA – Do pobjede protiv Zadra (86:84), druge u nizu u ABA ligi, košarkaši Mornara Barsko zlato došli su bez klasičnog plejmejkera, jer se pred meč sa hrvatskim rivalom na stomačne probleme požalio mladi Balša Živanović. Srećom po Barane, stvar je u svoje ruke, kao sedmicu ranije protiv Mege (rekordnih 46 poena u ABA ligi), preuzeo Vladimir Mihailović, koji je ,,dirigovao“ igrom Mornara, a ponovo je bio i najefikasniji sa 29 poena, kojima je dodao, pet skokova, devet asistencija i indeks 38. - Prvi put u karijeri sam vodio ekipu bez klasičnog plejmejkera. Prosto je nevjerovatno da smo od one sjajne serije pobjeda počeli da ostajemo bez plejmejkera. Počev od Luisa, preko Gordića do malog Živanovića, koji će se vratiti za sljedeću utakmicu. Našli smo se u nevjerovatnoj situaciji, jer Vlado nije klasičan plej, on je više ,,dvojka“, ali je ove dvije utakmice izvukao ekipu. To je ono što ja cijenim kod igrača, a to je da se na muci poznaju junaci – kaže trener Mornara Mihailo Pavićević. Pobjedom protiv Zadra, Barani su prebrinuli jednu brigu. - Za nas je to mnogo bitna pobjeda jer u ovoj gužvi na tabeli o tome da li ćemo biti po sredini ili se boriti za opstanak, maltene, odlučuje jedna utakmica. Ima tih odloženih utakmica, pa su sve kombinacije još uvijek bile u igri. Ovom pobjedom smo odahnuli, ostaju nam te dvije utakmice protiv Partizana u Beogradu i SC Derbija u Baru, kao i dvije odložene, protiv Krke u Baru i Borca u Čačku. Nadam se da će se neko od ovih povrijeđenih igrača oporaviti i da

Pobjedom protiv Cibone košarkaši Budućnost Volija se vratili na pobjedničk PODGORICA – Možda Cibona nije pravi reper, ali su košarkaši Budućnost Volija u neđelju veče u ,,Morači“ pokazali znake oporavka nakon serije od tri uzastopna poraza u ABA ligi (Zadar, Partizan, SC Derbi), odnosno pet poraza u posljednjih šest mečeva, računajući i one u Evrokupu, a sve nakon posljednjeg Fibinog „prozora“.

će nam pomoći da završimo sezonu onako kako treba. Raduje me povratak Vranješa iako se vidi da je godinu bio van parketa, ali je u svakom slučaju za svaku pohvalu – dodaje Pavićević. Trener Mornara za meč sa Zadrom nije mogao da računa i na povrijeđene Seada Šehovića i Vila Mozlija, pored ranije povrijeđenog Nemanje Gordića. Sa osam igrača, Barani su tokom meča vodili i 18 razlike, ali su u posljednjih šest i po minuta, nakon vođstva od 78:61, posustali i omogući Zadranima da im u finišu ugroze pobjedu, ali ne i da im je preotmu. - Sa osam igrača se može igrati. Međutim, mi imamo jedan problem. Neki igrači nisu imali minutažu tokom sezone, pa sad ne treba očekivati neko čudo. I prije utakmice sam pokušao da im skrenem pažnju da ja ne očekujem od njih nešto premnogo. Ali kad ulazite sa klupe, u tih dva-tri minuta morate da zaradite još dva-tri minuta, a onda još 10 minuta, i to odbranom, čvrstinom, da tu ne padamo. Međutim, protiv Mege i Zadra nam se desio taj pad u prvom poluvremenu. Jednostavno, naša odbrana postaje potpuno drugačija kad nam izađu Smit i još neki igrači. Moraćemo na tome da poradimo. Jeste da je kraj sezone, ali ima dosta vremena da opravdaju povjerenje koje su dobili time što su obukli dres Mornara – zaključio je S. J. Pavićević.

S obzirom na to da je meč igran dva sata nakon pobjede Cedevita Olimpije u Ljubljani nad Partizanom, koji je nametnuo dodatan pritisak Podgoričanima u borbi za treće mjesto, izabranici Aleksandra Džikića su odgovorili na najbolji mogući način. I to igrajući, prvenstveno, bez bolesnih Vilija Rida i Di Džej Silija, te kapitena Suada Šehovića (upala živca). Nakon pobjede protiv „cibosa“ (90:65), Budućnost i dalje sudbinu oko trećeg mjesta pred plej-of drži u svojim rukama, ali u preostalih pet utakmica (protiv Krke, FMP-a i Splita u gostima, te Borca i Crvene zvezde kod kuće) nema prava na grešku...

Džikić: Dobro smo izgledali protiv vrlo opasne ekipe

NADAHNUTO U NAPADU I ČVRSTO U ODBRANI Budućnost je protiv Cibone odigrala nadahnuto u napadu, sa najboljim procentom šuta iz igre (58,6 odsto) u dosadašnjem toku sezone u ABA ligi, i rekordnim procentom šuta za dva poena od 73,5 odsto (34-25). Šestorica igrača su imala dvocifren poenterski učinak. Budućnost je ubacila i devet trojki (jednu više je imala na samo četiri meča ove sezone, protiv Zadra, Krke, Cedevita Olimpije i SC Derbija). „Plavi“ su, međutim, i u odbrani odigrali kako treba, rivalu su dozvolili da ubaci svega 65 poena, ravnomjerno u dva poluvremena (32 u prvom, 33 u drugom), ali i po četvrtinama (od 14 do 18). Manje poena su Podgoričani ove sezone u regionalnom takmi-

čenju primili samo u pobjedama protiv Krke kod kuće (110:64) i Mornara u Baru (73:62), a jedan broj poena u porazu u Zadru (65:63). - Generalno, mislim da smo dobro izgledali protiv ekipe koja je vrlo opasna i koja je protiv Crvene zvezde pružila

NBA: Važan trijumf Teksašana nad Jutom, Finiks moćan protiv Filadelfije

Dončić donio Dalasu četvrto mjesto Dalas Meveriksi na četvrtom su mjestu Zapadne konferencije NBA lige, a trijumf 114:100 nad direktnim rivalom, ekipom Juta Džez, režirao je Luka Dončić. Mladi Slovenac se uoči plej-ofa legitimiše kao MVP kandidat – a njegova ekipa (skor 46-29, sada trijumf više i poraz manje od Jute) je u odličnoj formi već duže od mjesec. Pobjeda je bila skoro rutinska, a učinak Dončića: 32 poena, deset skokova i pet asistencija, uz šut iz igre 21-11. Ključna u pobjedi bila je odbrana Dalasa, jer niko od startera Jute nije postigao više od 14 poena. Toliko je ubacio plejmejker Konli, a prvi strijelac Mičel sveden je na 12 poena... Juta nije mogla računati na centra Gobera i krilo Bogdanovića, a Gej (18 poena) i Klarkson (14 poena i šest asistencija) nijesu mogli donijeti makar neizvjesnu završnicu. Treću četvrtinu Dalas je riješio 32:20 i trasirao put ka rutinskom trijumfu. Finiks (61-14) djeluje nezaustavljivo i

Utorak, 29. mart 2022.

moćno, novi trijumf 114:104 stigao je protiv Filadelfije (46-28), koja je ispustila šansu za vrh Istočne konferencije. Moćni NBA lider je ključnu prednost stekao u finišu treće dionice, a u drugom poluvremenu Finiks je primio svega 40

poena. Junak trijumfa bio je bek-šuter Devin Buker sa 35 poena; plejmejker Kris Pol dodao je 19 poena uz 14 asistencija, a centar Ejton 14 poena uz 12 skokova. Za Filadelfiju, forsiranje igre na centra Džoela Embida (37 poena,

izvanrednu partiju, pa ju je evroligaš pobijedio u samoj završnici meča. To je tim koji je vrlo agresivan, dobro trče, dobro šutiraju, veliki su. Nije lako igrati protiv Cibone, ima tu baš zanimljivih igrača – ističe trener „plavih“ Aleksandar Džikić.

15 skokova, po tri asistencije i ukradene lopte, dvije blokade) nije se isplatilo. Bek Harden sveden je na 14 poena uz devet asistencija i sedam skokova. Dan nakon važne pobjede nad Majamijem, umorni Bruklin je razočarao, porazom na svom terenu od Šarlota 119:110. Debi Kajrija Irvinga pred njujorškom publikom ove sezone prošao je neslavno – slavni bek je meč završio sa 16 poena i 11 asistencija, uz očajan šut 22-6 iz igre. Bek Lamelo Bol obilježio je trijumf Šarlota sa 33 poena, devet asistencija i sedam skokova. Njegova ekipa sada ima isti skor kao i Bruklin 39-36, na diobi osmog mjesta na Istoku. U poraženoj ekipi, Djurent je pored 27 poena imao osam skokova i sedam asistencija – a Bruklin je u posljednja tri minuta ostao bez energije. Novi lider Istoka je izuzetni Boston (4728), nakon odličnog izdanja i trijumfa nad Minesotom 134:112. Protiv sedmog tima Zapada ,,Kelti“ su riješili duel već u finišu druge dionice, kada su stekli prednost veću od 20 poena. U rutinskom izdanju, krilo Džejson Tejtum je za manje od 34 minuta na parketu upisao 34 poena uz šest asistencija i pet skokova. Bek Braun je pored 31 poena imao deset skokova. S. S.

STALNI PROBLEMI SA ROSTEROM

Od početka sezone Budućnost muku muči sa povredama i bolestima igrača, ali i formom pojedinaca (prvenstveno Vladimira Micova). Od zdravstvenog biltena, ali i forme onih od kojih se najviše očekuje,

Debakl Los Anđelesa u završni

Povreda Lebrona, Lejkersima ,,visi“ i plej-in Lebron Džejms (37) povrijedio je skočni zglob i pitanje je da li će uopšte moći da pomogne Los Anđeles Lejkersima u završnici NBA sezone. ,,Jezerdžije“ su poražene od Nju Orleans Pelikansa 116:108, sada zauzimaju tek desetu poziciju u Zapadnoj konferenciji i imaju svega tri pobjede u posljednjih deset mečeva. U ovom meču ispuštena je prednost od čak 23 poena. Sada je slavnom kalifornijskom timu ozbiljno ugrožena i pozicija koja garantuje plej-in razigravanje. Ekipa sa brojnim zvijezdama ima skroman skor 31-43, samo trijumf više i poraz manje od San Antonija, koji je u

Utorak, 29. mart 2022.

Arena

Sportski miks 23

ki kolosijek u ABA ligi



Budućnost nema vremena za odmor, jer već u srijedu u „Morači“ dočekuje francuski Burg, u pretposljednjem kolu ligaškog dijela Evrokupa. Nakon toga Podgoričani gostuju Bursi, i trebaju im obje pobjede da bi zadržali treće mjesto i prednost domaćeg terena u osmini finala plej-ofa ovog takmičenja zavisiće rezultati u finišu sezone. Protiv Cibone je ekipa bila nekompletna, sa puno zdravstvenih problema pred utakmicu... - Suad je povrijeđen, Rid i Sili su bolesni. Peri i Kobs su odlučili da igraju, kao i Atić, iako nijesu trenirali posljednjih dana. Sva trojica su odigrala dobro, sa dobrom energijom i koncentracijom, i to je vrlo važno – dodaje Džikić. U odsustvu pomenute trojice minutažu su dobili oni koji su u proteklom periodu manje igrali – Igor Drobnjak (sedam poena, 3-2 za dva, 1-1 za tri) i Filip Barović (tri poena), dok je Litvanac Donatas Tarolis maksimalno iskoristio četiri minuta na terenu, sa oba pogođena šuta za dva poena, te po skok i ukradenu loptu. Upitan da li će neki od igrača koji su protiv Cibone dobili veću minutažu igrati više u nastavku sezone, Džikić je misteriozno odgovorio: - Sigurno. Sve zavisi od zdravstvenog i nekih drugih stanja. Nema više vremena da se čeka sad nešto, kraj je marta, početak aprila. Onaj ko hoće, prepoznaćemo ga. Onaj ko neće, i njega ćemo prepoznati – zaključio je Džikić. S. J.

ici ligaškog dijela NBA sezone

Danas u dvorani ,,Verde kompleks“ u Podgorici igraju se finala Kupa Crne Gore za žene i muškarce

Četiri želje za dva trofeja u jednom danu PODGORICA – Drugi put se o trofeju u Kupu Crne Gore u odbojci u obje konkurencije odlučuje u istom danu. Prije tri godine je dupli program bio u Budvi, danas će dva finala biti odigrana u Podgorici, u dvorani ,,Verde kompleks“, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore. A u finalu će o prvom sezonskom trofeju odlučivati isti rivali kao prošle godine, Galeb Liko Soho Group i Luka Bar u ženskoj, te Budva i Budućnost volej u muškoj konkurenciji. Očekivano i opravdano, jer su ti timovi zauzeli prva dva mjesta po završetku ligaškog dijela prvenstva, i favoriti su da zaigraju i u finalu plej-ofa…

GALEB U PREDNOSTI

nizu od tri pobjede. Lejkersi će u narednom meču igrati protiv odličnog Dalasa. Džejms je meč završio sa 39 poena, a povredu je zadobio u drugoj četvrtini. Do kraja duela je samo rizikovao pogoršanje povrede... - Iskreno, zglob mi izgleda užasno. Pojma nemam kako sam izdržao na terenu do kraja. Ne izgleda dobro. Što se tiče poraza i naše pozicije, to smo što smo – rezignirano je govorio slavni veteran Džejms nakon meča. U posljednjih 20 mečeva Lejkersi su pobijedili samo pet puta, a odlične partije Džejmsa u nizu nijesu donijele dobre rezultate. R. A.

Od 15.30 će prve na teren dame iz barskih klubova Galeba i Luke Bar, timovi koji od 2010. godine osvajaju trofeje u ovom takmičenju. U 16. izdanju Kupa, Galeb brani pehar, koji je osvajao u prethodne četiri sezone, dok Luka Bar čeka na trofej u Kupu od 2017. godine. - Očekuje nas jedna vrlo dobra utakmica. Mislim da je ovo finale već postala tradicija u crnogorskoj odbojci. Igramo na neutralnom terenu i nadam se da nas očekuje jako kvalitetan meč u kojem ćemo uživati i mi akteri, a naravno i publika. Što se tiče konkretno naše ekipe, nadam se da ćemo sav trud koji smo uložili ove sezone krunisati peharom. To su želje svakoga, ali prije svega nadam se da će to biti spektakl u kome će svi uživati. i igrači i publika - kazala je Teodora Čavić, kapitenka Galeba. S obzirom na zimska pojačanja i do sada prikazano, Galeb je fa-

Raspored 15.30 - Galeb Liko Soho Group – Luka Bar 18.00 - Budva – Budućnost volej

vorit u finalu. - Svaka utakmica sa Lukom Bar je priča za sebe, tako će biti i ovog puta. Od igračica očekujem rad i disciplinu na terenu. Što se tiče uloge favorita, mislim da su šanse 50:50 i da će svega nekoliko lopti odlučiti utakmicu. Iskoristio bih priliku da pozovem publiku da uživa u sjutrašnjoj odbojci - istakao je trener Galeba Petar Koković. U ligaškom dijelu su barski timovi upisali po pobjedu. Luka Bar je prvo slavila 3:2, a onda se Galeb revanširao sa 3:1. - Pokušaćemo da prekinemo jednu lošu seriju kada je u pitanju Kup takmičenje. Očekujem tešku i kvalitetnu utakmicu. Vjerujem u svoju ekipu, vjerujem da će svaka igračica dati maksimum i sigurna sam da rezultat neće izostati - optimista je kapitenka Luke Bar Dušanka Petrović. Trener aktuelnog, ali podmlađenog šampiona Luke Bar Vladimir Milačić, nije štedio komplimente na račun protivnika… - Mislim da je Galeb ove godine sklopio jednu dobru ekipu, sa dvije Amerikanke, koje su za našu ligu ozbiljni igrači. Vratila se Teodora Čavić i ona je sigurno donijela kvalitet više, tu je i Marija Bojić koja je prošle godine bila najbolja igračica lige. Pero to sasvim korektno vodi, vidi se da su dobro utrenirana ekipa. Mi smo ove godine ipak oslabljeni, nijesmo uspjeli da nadomjestimo odlaske nekih naših bitnih djevojaka. Međutim, finale Kupa je jedna utakmica, iznenađenja su moguća.

Ako nam se pruži šansa, mislim da ćemo znati da je iskoristimo. Nadam se jednoj lijepoj odbojkaškoj predstavi, pozivam publiku da dođe u što većem broju da uživa i podrži i jednu i drugu ekipu - kaže Milačić.

BUDVANI FAVORITI

I u muškom finalu, od 18 sati, jedna ekipa je izraziti favorit – ekipa Budve, koja juri četvrti uzastopni trofej u Kupu. - Očekujem neizvjesnu utakmicu, u finalu su dvije ubjedljivo najbolje ekipe, koje su ove sezone u domaćem šampionatu pokazale najviše. Očekujem da će biti pravi odbojkaški spektakl i dobra utakmica koja će zadovoljiti sve ljubitelje odbojke. U utakmicu ulazimo maksimalno spremni i zdravi, što je najbitnije u ovom trenutku. Ne bježimo od uloge favorita, ipak smo mi osvajači Kupa, a i ligaški dio prvenstva završili smo na prvom mjestu. Budućnost je mlada ekipa, koja igra sa dosta energije i dosta želje, svakako da oni sjutra vide svoju priliku. Ali mislim da smo mi 100 odsto spremni i fizički i taktički i psihički, tako da očekujem dobru utakmicu i, naravno, našu pobjedu – rekao je Aleksandar Gmitrović, kapiten budvanskog tima. Budvani su ove sezone bez poraza na domaćoj sceni, izgubili su samo jedan set. - Prije svega, drago mi je što ćemo nakon duže pauze sjutra imati utakmicu sa prisustvom publike. Iskreno se nadam da će publika u dvorani ,,Verde“ biti u prilici da uživa u dobroj odbojkaškoj predstavi. Sjutrašnje finale nezahvalno je prognozirati, ali negdje prihvatamo ulogu favorita. Na početku sezone zacrtali smo ciljeve, a to

je odbrana duple krune i iskreno se nadam, ukoliko budemo na visini zadatka, da ćemo biti u prilici da te ciljeve i ostvarimo – rekao je trener Budve Miloš Marković. Budućnost je izgubila oba meča ove sezone od Budve, u jednom je uspjela da osvoji set. - U utakmicu ulazimo maksimalno spremni, fokusirani, sa velikom željom i energijom. Ono što mogu da obećam jeste da ćemo se boriti do posljednjeg poena, vjerujem u svoje momke. Ambicije kluba su već ispunjene, igramo dva finala kao što je zamišljeno. Naravno, ulogu favorita prepuštamo Budvi, kao iskusnijem i kvalitetnijem timu u odnosu na nas. Ipak smo mi mladi, ali to ne znači da nećemo ući u utakmicu sa velikom željom, da pokušamo da poremetimo protivnika i ako nam se ukaže šansa da je iskoristimo i priredimo veliko iznenađenje i navijačima i svima nama. Pozivam publiku da dođe u što većem broju, da nas podrži i da nam vjetar u leđa, da bude naš sedmi igrač kazao je Đorđe Jovović, kapiten ,,plavo-bijelih“. Budućnost će pokušati da izbjegne prošlosezonski epilog, kada su u finalu poraženi od Budve 3:0. - Ekipu Budve svakako krasi izuzetan kvalitet i veliko iskustvo, što joj može biti prednost u odnosu na nas. Međutim, u pitanju je jedna utakmica i sve je moguće. Definitivno uloga favorita pripada ekipi Budve, ali vjerujem da mi možemo da napravimo ovaj odbojkaški spektakl još boljim, da uživamo u prelijepom ambijentu, u pravoj odbojkaškoj predstavi i da budemo u najmanju ruku ravnopravan rival. Ono što mo-

Galeb u finalu vodi 4-3 Počev od sezone 2009/2010, Galeb i Luka Bar su sedam puta do sada u finalu odlučivali o trofeju. Galeb vodi 4-3 u pobjedama, jer je bio bolji 2010, 2018, 2019. i 2021. godine, dok je Luka Bar slavila 2011, 2015. i 2017. godine. Interesantno, nikada finale između dva tima nije odlučeno rezultatom 3:0. Galeb je tri puta slavio 3:1, a jednom 3:2, dok je Luka Bar dva puta pobijedila 3:2, a jednom 3:1. Budva i Budućnost volej, neformalni nasljednici nekadašnje Budvanske rivijere i Budućnosti Podgoričke banke, drugi put se sastaju u finalu Kupa. Prošle godine su Budvani slavili 3:0.

ram da istaknem jeste da vlada nevjerovatno pozitivna energija i navjerovatno pozitivna atmosfera među svima nama u klubu, svi sa nestrpljenjem očekujemo utakmicu. Ovi momci su u našoj ekipi bukvalno od pionirskih dana i od prvog dana kad su zakoračili u salu pokazivali su odnos koji treba da krasi bukvalno svakog profesionalca, svakog sportistu. Siguran sam da su i u prethodnom periodu zasluživali da se okite trofejem u seniorskoj konkurenciji. Vjerujem da ih to kao pojedince negdje čeka, da li ovdje ili u inostranstvu, a ja bih volio da to bude sjutra. Daćemo sve od sebe, siguran sam da ćemo svaku priliku koja nam se ukaže, iskoristiti na najbolji mogući način, trijumfovati i obradovati naše navijače, koji će, siguran sam, u velikom broju biti uz nas. Pozvao bih sve ljubitelje sporta i odbojke da budu u ,,Verdeu“ i svojim prisustvom uveličaju ovaj spektakl – rekao je trener Budućnost voleja Balša Radulović. S. J.

Arena

24 Sportski miks

Utorak, 29. mart 2022.

Gradonačelnik Cetinja organizovao prijem za najbolju crnogorsku atletičarku

Učiteljica rukometašica Rudara Maja Savić na tajm-autu savjetuje svoje pulenke

CETINJE - Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković organizovao je prijem za crnogorsku atletičarku Mariju Vuković, koja je na Svjetskom dvoranskom prvenstvu održanom u Beogradu osvojila četvrto mjesto. - Postignuti rezultati plod su kvalitetnog, stručnog i napornog i vašeg ličnog i trenerskog rada. Nadam se da će naredne Olimpijske igre biti prilika za najbolji rezultat u dosadašnjoj karijeri - kazao je Đurašković. Prema njegovim riječima, Prijestonica će u susret narednim Olimpijskim igrama, a na prijedlog Marije i njenog tima, opredijeliti određena finansijska sredstva, kao vid podrške grada svemu onome što slijedi. - Ta podrška možda do sada nije bila u kontinuitetu pružana. Tu smo da to ispravimo i da vrednujući ono što ste do sada ostvarili pokažemo da nam je cilj da damo punu podršku kako bi rezultati u narednom periodu bili još bolji - naveo je Đurašković. Vuković se zahvalila gradonačelniku na prijemu i podršci i istakla da je njena želja da se

Prva SBbet liga za rukometašice

Prijestonica će podržati Mariju

Rudaru derbi u Baru BAR - Derbi 16. kola u Baru pripao je Rudaru. Filijala Budućnost Bemaxa slavila je protiv Mornara 7 23:22 i pretekla barsku ekipu za bod za prvo mjesto u Prvoj SBbet ligi. Isti broj bodova ima i Levalea 2010 (27), ali slabiju gol razliku. Duel barske i podgoričke ekipe odlučen je u finišu, a ključni gol

postigla je Jelena Vukčević u posljednjem minutu. Derbi je, nažalost, imao i drugu stranu jer su teške povrede doživjele Anđela Milošević i Indira Mujić. Najefikasnija u pobjedničkoj ekipi bila je Mia Ražnatović sa pet golova, a u poraženoj Mela Mehmedović i Hana Hot dale su po četiri. A. M.

Održan sedmi novski duatlon

Milošević i Tomašević najspremniji Sa jučerašnjeg prijema na Cetinju

iznađe način da se unaprijede uslovi za rad Atletskog kluba Lovćen iz kojeg je ponikla i kom želi da se vrati. - Moja velika želja je da se

na neki način odužim klubu, nastavniku Ivu Popoviću i djeci kojoj želim biti primjer da se uz puno truda i rada i u otežanim uslovima mogu postići

vrhunski rezultati - rekla je Vuković, dodajući da ubrzo nastavlja sa treninzima, jer je čekaju u novoj sezoni na otvoR. P. renom.

Nova internacionalna medalja za olimpijsko mačevanje u Crnoj Gori

Đurašković zablistao u Beogradu F1: Zvijezda Ferarija džentlmenski čestitao rivalu pobjedu u Džedi

PODGORICA - Nakon dvije godine pauze, u Herceg Novom, u organizaciji Triatlon kluba Herceg Novi, a uz podršku Triatlon saveza Crne Gore po sedmi put održan je novski duatlon, multisport trka koja se sastoji iz uzastopnog trčanja i biciklizma.

PODGORICA - Na internacionalnom mačevalačkom turniru u Beogradu, crnogorski mačevalac Filip Đurašković, ponovio je uspjeh iz decembra prošle godine, osvojivši bronzanu medalju u pionirskoj konkurenciji.

Filip Đurašković

snim kategorijama kao i u disciplinama mač, floret i sablja. U disciplini mač za pionire Filip je pokazao dominaciju u prvom dijelu takmičenja po grupama koje je završio na prvom mjestu. Nakon toga se pristupilo eliminacijama, pa i borbama za medalju. Naš takmičar je stigao do polufinala u kome je u neizvjesnoj borbi poražen rezultatom 14:15, u identičnoj situaciji kao i prošlog decembra kad je osvojena prva internacionalna istorijska medalja. Činjenica da su oba međunarodna nastupa krunisana medaljom govori u prilog potvrde kvaliteta i perspektive olimpijskog mačevanja u Crnoj Gori. - Radi se o olimpijskom sportu koji se u Crnoj Gori razvija već dvije godine i to kao sekcija u okviru Kendo saveza Crne Gore. Nezavisno od kendoa koji predstavlja japansko mačevanje i koje u Crnoj Gori sa uspjehom postoji već 22 godine, evropsko mačevanje kao olimpijski sport se kod nas, kao što vidimo, uspješno razvija uz pomoć Kendo saveza i Kendo

kategorijama, a od tri internacionalna nastupa dva su krunisana medaljom. Kendo savez Crne Gore je nesebično uložio svoje resurse u razvoj olimpijskog mačevanja, sporta koji u našoj državi nema svoj nacionalni sportski savez – istakli su iz Kendo saveza, koji su se osvrnuli i na nedavnu raspodjelu sredstava. - Osim činjenice da se kendo razvija već više od 20 godina sa internacionalnim uspjesima, u okviru našeg saveza sopstvenim resursima bez pomoći institucija podjednako uspješno posljednje dvije godine razvijamo olimpijsko mačevanje. Sve to potvrđuje da naš savez u smislu razvoja olimpijskog sporta zaslužuje mnogo više od sitnih sredstava koje mu je opredijelila komisija, a koja su uvećana od strane direktora Uprave za sport. Sve koji nas u tom kontekstu pominju molimo da nas puste da nastavimo sa našim uspješnim radom kad nam već u tome ne žele pomoći – navodi se u saopštenju Kendo saveza. R. A.

Lekler: Poštovanje Ovo je ujedno bilo i državno prvenstvo u disciplini sprint Na takmičenju je učestvovalo oko 100 kluba Budućnost. Prošle godine je odr- duatlona kojim se tradicionalza Ferstapena takmičara koji su se borili u svim uzra- žano prvo prvenstvo Crne Gore u svim no otvara triatlon sezona u CrŠarl Lekler (24), lider šampionata Formule 1, kazao je da ga je rival Maks Ferstapen zasluženo pobijedio na Velikoj nagradi Saudijske Arabije u Džedi u neđelju. Mladić iz Monaka, zvijezda Ferarija, prednost je u duelu sa aktuelnim šampionom svijeta izgubio u završnici trke. Holanđanin iz Red Bula Ferstapen iskoristio je priliku nakon izlaska sigurnosnog vozila na stazu u finišu spektakla. - Borio sam se, imali smo sjajnu trku, ali jednostavno nije bilo dovoljno za pobjedu. Ishod je bio fer. Svaka trka bi trebalo da bude ovako interesantna. Bilo je zabavno, a ja sam naravno razočaran što nijesam pobijedio. Imali smo različite konfiguracije bolida u odnosu na rivale iz Red Bula, zaista smo bili brzi u krivinama a oni na pravcima. Bilo je zaista teško da zadržim napade Ferstapena na pravcima Svaka mu čast, odradio je sjajan posao i zaslužuje poštovanje – poručio je Lekler. Sezona se nastavlja u Australiji 10. aprila. Na tabeli šampionata, nakon dvije trke, Lekler vodi sa 45 bodova, ispred timskog kolege Karlosa Sajnca sa 33 i Ferstapena sa 25 poena. R. A.

noj Gori. Osim takmičara iz Triatlon kluba Herceg Novi, učestvovali su i takmičari triatlon klubova Podgorica, Multisport akademija Majer iz Podgorice, Kotor, Anderba Endurance Lovćen sa Cetinja i Triatlon tim iz Nikšića. Takođe, osim domaćih takmičara učestvovao je i jedan takmičar iz Hrvatske. U ukupnom plasmanu kod muškaraca najbrži je bio Dušan Milošević iz TK Podgorica koji je stazu koju čine pet kilometara trčanja, 20 km biciklizma, 2,5 km trčanja, prešao za sat, dva minuta i 42 sekunde. Za njim su nedugo zatim kroz cilj prošli Miloš Mikić iz nikšićkog Aderba Endurance Triathlon Team-a sa vremenom 1:03:04, a potom i

trećeplasirani domaći takmičar Luka Čupić sa vremenom od 1:03:33. U kategoriji žena situacija je bila nešto manje napeta s obzirom na to da je Jelena Tomašević iz Triatlon kluba Herceg Novi još jednom pokazala dominaciju prešavši zadatu stazu za sat, 13 minuta i pet sekundi. Druga i treća takmičarka, Žana Pavićević i Jelena Mrđenović, obje iz Triatlon kluba Podgorica, trku su završile za 1:21:58 odnosno 1:24:10. Novski duatlon su ovoga puta zasigurno obilježili najmlađi i najstariji takmičar. Lazar Savićević (18) iz TK Podgorica koji je, iako usamljen u juniorskoj kategoriji, postigao zapažen rezultat i sa vremenom od 1:09:28 završio na osmom mjestu u apsolutnoj konkurenciji cnogorskih takmičara, dok je najstariji takmičar Negovan Stanković (60) iz hercegnovskog triatlon kluba stazu prešao za 1:28:09 čime je oduševio sve prisutne. Nakon što su svih 27 takmičara uspješno završili trku, koja je bila veoma zahtjevna imajući u vidu brdoviti teren kako u trkačkom tako i u segmentu biciklizma, upriličena je ceremonija dodjele priznanja najuspješnijima. R. P.

Feljton 25

Utorak, 29. mart 2022.

NIKOLA RISTOV LEKIĆ, ZABORAVLJENI CRNOGORSKI HEROJ

Hoće li Goranin dobiti počast koju je davno zaslužio? Isključenje iz Komunističke partije nije spriječilo Nikolu Lekića da bude učesnik Organizatori su donijeli odlu- martovskih demonstracija 1941. na Cetinju, niti da bude istaknuti član Trinaestojulskog ku da oni koji su inicirali zbor ustanka. Nije mu smetalo ni da se samoinicijativno prijavi da bude dio Cetinjsko-katunske na Belvederu, među njima i Nikola Lekić Goranin, ne čete u sastavu Prvog lovćenskog bataljona, upućenog na Pljevlja 1941. godine » Piše: Nikola RADUNOVIĆ

budu prisutni na okupljanju, već da i dalje budu u ilegali. Na zboru je sve proticalo mirno i dostojanstveno do momenta kada je neko, iz čista mira, nošen entuzijazmom uspješno obavljenog zbora ili namjerno ubačeni destabilišući element, opalio metak, što je bio povod da policija počne da puca na okupljeno građanstvo. U tom metežu, đe „čuvari mira i poretka” pucaju na goloruki narod, poginuli su šestorica revolucionara: Jovo Šofranac, Marko Jovićević, Ilija Ražnatović, Niko Petričević, Stevo Vujović i Šunja Vukmanović. Ranjeno je oko četrdeset demonstranata, a uhapšeno preko stotinu učesnika zbora. Koliko je ozbiljno shvaćen organizovani skup iz ugla vlasti, pored velikog broja policijaca i vojnika, najbolje govori podatak da je sve vrijeme skup nadlijetao vojni izviđački avion. Iako nije bio u mogućnosti da prisustvuje samom događaju, cjelokupnu logistiku, dokumentaciju, smjernice, platformu, uradio je Nikola Lekić Goranin. Međutim, u partijskim krugovima, počeo je biti optuživan da je u stvari on odgovoran za način organizacije koji je doveo do krvavog ishoda Belvederskog zbora. Njegov status postajao je sve slabiji. To i jeste parodija života – da zbog onoga čemu pristupaš najiskrenije, sa isključivo ideološkim premisama, budeš optužen da ga sprovodiš pogrešno i pogubno.

NEUSPJELI ODLAZAK ZA ŠPANIJU

Međutim, Lekić i dalje nije gubio entuzijazam. Iste godine pokušao je da se prebaci u Španiju, brodom koji je trebalo da pristane u Čanju i otuda poveze revolucionare, ali je ta akcija preduprijeđena, a dobrovoljci masovno pohapšeni. Kako ne bi pao u ruke vlastima, etiketiran kao glavni „kolovođa” svih antirežimskih akcija, Nikola je marta 1937. godine, sa svojim životnim prijateljem i rođakom, Ristom, emigrirao u Albaniju. Time je faktički završeno revolucionarno djelovanje Goranina, koje je trajalo četiri godine, od dana povratka sa studija iz Zagreba. Iz Albanije je, uz garancije vlasti da će biti direktno predat sudu na proces, doputovao 1. septembra 1937. godine.

PRESUDA IZ 1937. GODINE

U presudi od 15. januara 1938. Goranin je osuđen na dvije godine robije i na dvogodišnji „gubitak časnih prava”,



Nikola Lekić 1932. godine

zbog „organizovanja udruženja, koje je imalo za svrhu propagandu komunizma i čiji je bio član, a vrbovao druga lica u članstvo pojedinih jedinica KP. Davao je drugima na čitanje, rasturao i slao okružnim mjestim komitetima komunistički material ... rasturao, dakle, materijale čijom je celom sadržinom vrši propaganda i ubeđuju drugi da treba promeniti socijalni i politički poredak u našoj državi nasiljem i terorom”. Sproveden je u ozloglašeni zatvor u Lepoglavi, pod registarskim brojem 3727. Iz njega se vratio na Cetinje u septembru 1939. godine. Nakon toga, Nikola Lekić je, kao sekretar Sreskog komiteta, i dalje organizovao niz „crvenih akcija”, ali je, u međuvremenu, njegov status među partijskim rukovodstvom bio značajno oslabljen. I pored činjenice da je bio delegat na Petoj zemaljskoj konferenciji u Dubravi, održanoj od 19. do 23. oktobra 1940. godine, odakle se vratio na Cetinje pun pozitivnih utisaka, Nikola Lekić je, pod trivijalnim izgovorom smijenjen sa mjesta sekretara Sreskog komiteta 31. decembra 1940. godine. Uoči dočeka Nove godine, saopšteno mu je da je isključen iz Komunističke partije Jugoslavije. Najveći pobornik ideja koje je zagovarao komunizam, bio je suvišan u glavnom tijelu za realizaciju tih ideja. Opet veliki paradoks.

Iako nije bio u mogućnosti da prisustvuje samom događaju na Belvederu 1936. godine, cjelokupnu logistiku, dokumentaciju, smjernice i platformu uradio je Nikola Lekić Goranin. Međutim, u partijskim krugovima, počeo je biti optuživan da je u stvari on odgovoran za način organizacije koji je doveo do krvavog ishoda Belvederskog zbora Petorica bliskih rođaka Lekića iz Seoca - Petar Mašanov, Mitar Mašanov, Rajko Milov, Nikola Ristov i Špiro Mašanov Samim tim, nije se puno premišljao ni da bude žučni učesnik martovskih demonstracija 1941. na Cetinju, niti da bude istaknuti član Trinaestojulskog ustanka. Nije mu smetalo ni da se samoinicijativno prijavi da bude dio Cetinjsko-katunske čete u sastavu Prvog lovćenskog bataljona, upućenog na Pljevlja. To je Nikoli bila ogromna satisfakcija, da uradi možda i najkonkretniju stvar u borbi protiv nepravde i tlačenja, ali i da još jednom dokaže da su njegovi ideali više nego istinski i da je njegova borba isključivo patriotska. Svi njegovi životni i partijski drugovi, koji

su mu zauvijek ostali odani, pokušavali su da ga ubijede da, zbog hendikepa kratkovidosti, makar ne bude u prvim borbenim redovima. U tome nijesu imali uspjeha. Nikola ovu šansu, ovu bitku nije smio propuštiti. Ali je ona učinila da mu to bude potonja životna i revolucionarna borba. Tog jutra, 1. decembra 1941. godine, Crnogorski partizanski odred od oko 3600. boraca napao je italijanske jedinice, do zuba naoružane. Ostalo je zapisano da je to bio nevjerovatan prizor - s jedne strane noć prošarana svjetlošću eksplozija i vatre, s druge strane - juriš partiza-

PLJEVLJA

Duboko povrijeđen odlukom da Partiji nije potreban, on je i dalje ostao na revolucionarnom pramcu. I dalje je agitovao, ali u granicama koliko mu je tadašnji status dozvoljavao. Isključenje iz Komunističke partije izvršilo je snažan uticaj na Nikolu. Ali ni taj potez nije mogao u njemu ubiti ideale besklasnog, jednakog društva radnika i seljaka i adekvatan tretman crnogorskog naroda.

Nikola Lekić na robiji u Lepoglavi 1938-1939. godine

na. U tom jurišu, neđe u osvit dana, život je položio i Nikola Ristov Lekić - Goranin.

SIMBOLIKA

Ličnost Nikole Lekića neodvojiva je od njegove revolucionarne borbe. Cio život je proveo izučavajući i sprovodeći ideje komunizma. Čini se da bi njegova borba umnogome mogla naći simboliku i u današnje vrijeme. On je oličenje beskompromisnog borca protiv nepravde. To je borba koji ima jasno definisan krajnji rezultat i nije kvazi bunt koji se koristi kao sredstvo bezbolne samopromocije i prestaje onda kada se lična sujeta dovoljno pohrani. Ne. Nikola Lekić je bio istinski borac protiv nepravde, istinski borac za njihovo bolje sjutra, a naše dobro danas. Stubovi borbe koju je on sprovodio, agitujući po Cetinju i okolini, ali i šire, utaknuti su u današnju Crnu Goru. To ne bi smjeli nikada da zaboravimo. Ne zaboraviti znači odati počast. Dobro su poznati načini na koji generacije-uživaoci u plodovima slobode, odaju počast i poštovanje onima koji su za nju dali svoje živote. Nikola Ristov Lekić, rekao bih, jedan je od onih čije je djelo zub vremenskih turbulencija, površnost onih koji su u poziciji da pohranjuju tradiciju i cijene prošlost, jednostavno zapostavilo i odgurnulo u redove par knjiga koje kupe prašinu i događaja đe je usputno pominjan. Neće ni ovaj tekst značajno promjeniti stvari. Neće Nikola Lekić dobiti zasluženo mjesto u plejadi značajnih ličnosti crnogorske borbe za slobodu. Ali jeste jedan javni revolt zbog marginalizacije njegovog lika i

Risto S. Lekić

djela i pokušaj navođenja par činjenica iz njegovog života koje zavrjeđuju malo drugačiji tretman od ovog dosadašnjeg. Nije Nikola lik o kome je ostalo malo istorigrafskih podataka. Poznato je i ko je bio i čiji je bio i đe je živio dok je boravio na Cetinju. Sve to može koristiti da se na tako mali, a tako patriotski pošten način iskaže poštovanje prema ovom junaku. Ako ništa drugo, makar bi Njegošev park, koji obiluje bistama ličnosti iz crnogorske istorije, mogao „ugostiti” još jednog „stanara”, koji bi gordo osluškivao cvrkut ptica i treperenje lišća i posmatrao ljude koji mogu konačno da uživaju u onome za što se borio – u slobodi. Mada, nijesam siguran da bi bio zadovoljan načenom na koji ga cijenimo. U međuvremenu, sjećanje na junaka moje priče i nekog prošlog doba živjeće kroz knjigu Milorada Markovića „Nikola R. Lekić Goranin”, koja je ujedno bila i glavni izvor ovog teksta (izdavači: Kulturni centar i Centar za marksističko istraživanje, Bar, 1983. godine), obilježavanje Belvederskih demonstracija i plavi natpis sa bijelim slovima na početku jedne ulice na Cetinju. (Kraj)

26 Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. mart 2022.

Mali oglasi usluge RESTORAN brze hrane traži radnike na duži period. Pozicija kuhinja, kasa. Na duži period isključivo! Tel. 068/378-391 1 OTČEPLJENJE Sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah – NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke, pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ Tel: 069/747-204; 069/424150; 067/473-367 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3 STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično Tel.069/926-382, 020/629-558 4

Potrebni radnici na duži vremenski period. - Stolari, SSS, rad na stolarskim mašinama, obrada drveta, ugradnja gotovih elemenata na plovilima, - Farbari, SSS, priprema za farbanje, farbanje plovila

Kontakt 067-220-635

Poslovni broj: Iv 2964/21 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NTC DOO iz Nikšića, PIB 02678187, koga zastupa advokat Dražen Milačić iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika „Monpit“ DOO, Ulcinj, Donji Štoj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.603,56, eura, dana 28.03.2022. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik „MONPIT“ DOO, Ulcinj, Donji Štoj bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju javnog izvšitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, Iv 2964/21od 22.11.2021. godine i rješenje o troškovima od 28.03.2022. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

prodaja PRODAJEM poslovni prostor! Ul. Slobode br. 72, Podgorica (centar grada) 66 m2. Cijena 200.000 e Tel 069/435-606 5 PRODAJEM dvosjed, trosjed i komodu u odličnom stanju, pojedinačna cijena po 45 eura Tel.067/285-840 6

Prodajem porodičnu kuću (garaža, prizemlje, sprat i potkrovlje, 250m2) u blizini parka Šumice u Beogradu. Pogodna za stanovanje, ali i kao poslovni prostor. Kontakt: jelenav0307@yahoo.com, viber

+381653559230

Utorak, 29. mart 2022.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. mart 2022.

Oglasi i obavještenja 29

Utorak, 29. mart 2022.

Dragoj komšinici i dobroj prijateljici

Дана 28. марта 2022. године, изненада је преминуо наш вољени Дана 28. марта 2022, у 82. години живота, преминула је наша драга

РАДОВАН Павлов МАРКОВИЋ 1949–2022.

VESNI NOVAKOVIĆ

ВЕЛИКА Блажова КНЕЖЕВИЋ рођена Франета

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, у уторак 29. марта од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити истога дана у 15 часова у селу Бријеге – Црмница.

Саучешће примамо у градској капели у Будви 29. марта од 10 до 17 часова и дана 30. марта од 9 до 10.30 часова. Сахрана ће се обавити дана 30. марта у 11 часова на гробљу испред цркве Св. Јован у Горњим Поборима.

Ожалошћени: супруга МИРА, кћерке НИНА и НЕЛА, син ТОМО, снаха ВЕРА, унучад МИА, АЛЕXАНДЕР, УНА и ПАВЛЕ

Ожалошћени: син ДРАГАН, кћерке НАДА, РАТКА и ЛОЛА, браћа МОМИР и РАКО, сестра АНЂЕ, снахе ИННА, ВЈЕРА, ДРАГИЦА и БОРЈАНКА, унучад ВЛАДАН, АНА, САЊА, МИА и НИКОЛ, праунучад ЛУКА, ЕЛЕНА, МАТЕА и АЛЕКСА, братанићи, братаничне, сестричне и остала родбина КНЕЖЕВИЋ и ФРАНЕТА

Posljednji tužni pozdrav.

ANA, MILO i ACO ĐUKANOVIĆ sa porodicama

1526

1527

1515 Posljednji pozdrav mom bratu

Dana 28. marta 2022. preminuo je u 85. godini života naš dragi

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me 1111

RADOVANU Pavlovom MARKOVIĆU

DRAGO Radosavov PEROVIĆ nastavnik u penziji

Tvojim odlaskom ostaje velika tuga i praznina u mom srcu. SLOBODAN MARKOVIĆ sa porodicom 1528

NIKOLA MILOŠEVIĆ Saučešće primamo u kapeli u Liverovićima dana 28. marta od 15 do 18 časova i dana 29. marta od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Liverovićima – Župa.

Ožalošćeni: supruga VESELINKA, sinovi RADOSAV i SAŠA, kćerke TATJANA i SVETLANA, sestra OLGA, snaha MAJA, sinovci ROBERT, RADOSAV, DARIO i DRAŽEN, sestrići VESO i ŽIKA, sestrična SLAVICA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Napustio si nas, Nikola, ali za ljude poput Tebe uvijek su rezervisana najbolja mjesta i u našim srcima i u raju nebeskom. Hvala ti na svemu. Ogromna je naša tuga i ogroman je i nenadoknadiv naš gubitak. Ostaje samo utjeha što smo te znali i što si bio naš.

1520 Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj komšinici

MARKO BOROZAN SA PORODICOM

KATARINI – KAJI KILIBARDA

Ostaćeš nam u lijepim sjećanjima. Nedostajaćeš mi.

BOŽANA RADONJIĆ sa sinovima DEJANOM i RAJOM sa porodicama

1522

1517

30 Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. mart 2022. Voljena naša

Posljednji pozdrav našem voljenome ocu, đedu i prađedu

Dana 28. marta 2022. u 90. godini preminuo je naš dragi

ĐORĐIJU MILOVIĆU

1524 Posljednji pozdrav voljenom đedu

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 29. marta od 10 do 13 časova, kada polazimo za Grahovo gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćena porodica: sinovi BOŽIDAR i BORO, kćerka MARINA, sestra LJEPOSAVA, bratanić GOJKO, sestrići, sestrične, svastike, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

ĐORĐIJU MILOVIĆU

STAŠA

ĐORĐIJE - MIŠO Gojkov MILOVIĆ

ćerka MARINA, unuci ŽELJKO i ŽARKO sa porodicom

Četiri godine od kada si otišla... Nedostaješ za sve što dolazi... Sa nama u srcu, duši i u svakoj našoj misli. Mirno spavaj među zvijezdama, srećo naša.

1523

Volimo te,

POMENI

unuka ŽELJKA sa porodicom

1525

Tvoji NAJMILIJI Težak je rastanak sa tobom

SAJO

KATARINA KILIBARDA

Svako proljeće budi tugu, rana ne zarasta, sjećanja ne blijede. Bila si naš ponos... Spavaj snom pravednih, srećice naša.

Hvala ti za godine zajedničkog života pune ljubavi i prijateljstva, za osjećaj stabilnosti i sigurnosti koji si nam podarila. Počivaj u miru. DUŠAN KILIBARDA

Tužne tetke SMILJKA i SLAVKA

1510 Dana 29. marta 2022. navršava se godina dana od kada nas je napustila naša draga

1511 Godina dana bez našeg supruga, oca i djede

1516 Dragom kumu

OLGA Vasilijeva KNEŽEVIĆ

DOBRAŠINA JELIĆA književnika

JOVANU JOLU VEŠOVIĆU Bio si nam veliki prijatelj, voljen kao član naše porodice. Počivaj mirno u našoj postojbini, Mateševu.

Nedostaješ nam, svakim danom sve više... Čuvamo te u najljepšim sjećanjima, koja odišu tvojom dobrotom i blagošću.

Godina je bola i tišine, nadjačane osjećajima ponosa i zahvalnosti. Bez Dobrog ništa više nema isto značenje, ali njegova luča nastavlja svoj put, koji slijedimo, s ljubavlju. Tvoji BILJANA, MIRKO i JELENA sa porodicama

VUKA, MIRAŠ i SONJA TOMOVIĆ Supruga VESNA, kćerka IVANA, sinovi MARKO i NIKOLA, unuka SAVA i zet DRAGAN

1519 Dragom kumu

1514

1513

Prošlo je 40 dana tuge i bola otkad je otišao moj jedini brat

Дана 1. априла навршавају се 2 године од смрти наше драге

JOLU VEŠOVIĆU

SONJA, DRAŠKO i GRUJICA ŠUNDIĆ

Rano moja neprebolna, počivaj u miru kraj naših roditelja i sestre Olge. Živiš u mom srcu. Tvoja neutješna sestra MILIJANA sa porodicom

1518

КСЕНИЈЕ Владове ВУЧКОВИЋ

BATO ĐUKANOVIĆ

Krasile su te najljepše ljudske osobine, plemenitost i čestitost.

1521

рођене Божовић

Вријеме које је прошло и пролази не умањује бол за тобом. С поштовањем, 1512

Твој брат од стрица СЛОБО БОЖОВИЋ

Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. mart 2022. JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: IV-19/2017 KOTOR, 01.02.2022.GODINE

Poslovni broj: I.br. 1103/16

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca MONTAGENT DOO PODGORICA , protiv izvrsnog duznika MOMIR VUJAČIĆ ,KOTOR ,MUO 5, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave -FAKTURA, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca MONTAGENT DOO PODGORICA , protiv izvrsnog duznika MOMIR VUJAČIĆ ,KOTOR ,MUO 5,a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-19/2017 od 16.01.2017.godine. Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 206,23 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26.10.2014.godine pa do konačne isplate, i troskovima izvrsnog postupka,kao i naknadnim troškovima koji će biti naknadno obračunati.Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja, u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rjesenja o izvrsenju broj IV-19/2017 od 16.01.2017.godine. Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju.Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: IVM-5/2022 KOTOR, 01.02.2022.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca NLB BANKA AD PODGORICA , protiv izvrsnog duznika ŽELJKO CRNOGORAC ,TIVAT ,TRIPOVIĆI 6, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave-mjenice, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca NLB BANKA AD PODGORICA , protiv izvrsnog duznika ŽELJKO CRNOGORAC ,TIVAT ,TRIPOVIĆI 6,a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IVM-5/2022 od 14.01.2022.godine. Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 12.934,04 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 27.12.2021.godine pa do konačne isplate, i troskovima izvrsnog postupka ,troškovima javnog izvršitelja ,kao i naknadnim troškovima koji će biti naknadno obračunati.Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja, u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rjesenja o izvrsenju broj IVM-5/2022 od 14.01.2022.godine.Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju.Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Iv.br.1898/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI “Alter Modus” DOO Podgorica, Studentska bb, Podgorica, protiv izvršnih dužnika: Petrić Ivane i Petrić Milovana, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 841,80€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 28.03.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Petrić Ivane, sa zadnje poznatom adresom ul. Polimska bb, Verane i Petrić Milovana, sa zadnje poznatom adresom ul. Polimska br. 83A, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 1898/21 od 01.11.2021. godine, neposredno izvršnim dužnicima, kao i rješenje o troškovima od 28.03.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ Poslovni broj: Iv 524/22 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI „Alter Modus“ DOO Podgorica, Studentska bb, PIB 02741792, koga zastupa dipl. pravnik Arnela Nasufović, protiv izvršnog dužnika Kostić Jelena iz Bara, Haj Nehaj bb, Sutomore, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 636,78 eura, dana 28.03.2022. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Kostić Jelena iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 524/22 od 25.02.2022. godine i rješenje o troškovima od 28.03.2022. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Ivm 1648/21 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ERETE BANKA AD PODGORICA, PIB: 02351242, protiv izvršnog dužnika Petrišić Predrag iz Ulcinja, Stari grad, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 960,11 eura, dana 28.03.2022. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Petrušić Predrag iz Ulcinja u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju javnog izvšitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, Ivm 1648/21 od 25.06.2021. godine i rješenje o troškovima od 28.03.2022. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Dnevni list

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Damjanović Vidosave, iz Nikšića, Kočani 84, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.078,55 eura, dana 28.03.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1103/16 od 07.07.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog Suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.13615/2006 dana 20.11.2006.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se devetnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 74 KO Kočani, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 2, plan /skica 6/16, potes ili ulica i kućni broj Kočani, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 31m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 0, plan /skica 6/16, potes ili ulica i kućni broj Kočani, po načinu korišćenja dvorište, površine 497m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 65m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za devetnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 26.04.2022. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 32.500,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 1103/16 od 10.02.2017.godine. IV Na devetnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.250,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 15.000,00 eura, a na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006.godine i UZZ br.78/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja –obavještenje br.597 od 07.03.2013.godine, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006.godine i UZZ br.78/11, a na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka. Dana 28.03.2022.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

USLOVI UČEŠĆA Nagradna igra „Bravo Promo“ Rješenje Uprave prihoda i carina – Sektor za igre na sreću Broj 10-8443-22 od 21.03.2022. I.USLOVI UČEŠĆA 1. Predmet 1.1 Ovim uslovima uređeno je učešće u nagradnoj igri „Bravo Promo“ koju priređuje „MONTECCO INC“ D.O.O, PIB: 02306689, Bandići b.b. Spuž, Danilovgrad, (u daljem tekstu: „Priređivač“). 2. Učestvovanje 2.1 Mogućnost učestvovanja u nagradnoj igri „Bravo Promo“ počinje 1. aprila 2021. godine u 00:00 sati i završava se datumom zatvaranja 31. maja 2021. godine u 23:59 sati. 2.2 Pravo na učestvovanje imaju samo fizička lica s prebivalištem u Crnoj Gori koja su navršila najmanje 18 godina života u trenutku učestvovanja. Učestvovanje je dozvoljeno samo u sopstveno ime. 2.3. Fizička lica koja su zaposlena kod priređivača ili njegovih povezanih privrednih društava ili kod privrednih društava kojima je povjereno osmišljavanje ili izvođenje nagradne igre, isključena su iz učešća u nagradnoj igri. Ovo važi i za bliske članove porodice (supružnik, vanbračni partner i neposredni srodnik) ove grupe lica. 2.4. Učestvovanje u nagradnoj igri „Bravo Promo“ koju priređuje MONTECCO INC. moguće je potpunim i tačnim popunjavanjem prijavnog formulara unošenjem vaših ličnih podataka (ime, prezime i email) putem stranice rauch.cc/bravopromo/ i zatim unošenjem devetocifrenog alfanumeričkog koda ili slanjem fiskalnog računa. Tačan mehanizam opisan je u nastavku: a)Kako da dobijete kod: Učesnici mogu dobiti kod kupovinom boce BRAVO voćnih napitaka u PET ambalaži od 0,5 i 1,5 litara. Kod je odštampan unutar čepa svih Bravo proizvoda u PET ambalaži. Originalan fiskalni račun, kao dokaz o kupovini, potrebno je sačuvati do kraja nagradne igre te na zahtjev organizatora priložiti na uvid prilikom uručenja nagrade. Takođe, svaki učesnik može učestvovati u nagradnoj igri neograničen broj puta i sa različitim brojevima fiskalnih računa. Svaki pojedinačni fiskalni račun može biti iskorišten samo jednom. U slučaju da je fiskalni račun s istim brojem ponovo poslat od strane iste ili druge osobe, ta će prijava biti proglašena nevažećom. Fiskalni račun sa podacima o učesniku je potrebno poslati na email adresu : office@montecco.com b)Kako da se registrujete: Neophodno je da učesnici posjete zvaničnu stranicu nagradne igre Bravo rauch.cc/bravopromo/ te da unesu svoje ime, prezime i email adresu i lozinku kako bi kreirali lični nalog. Putem ovog naloga učesnici mogu unijeti jedan ili više kodova. Kasnijom prijavom pomoću email adrese i lozinke takođe mogu vidjeti koje su kodove već unijeli. Svaki kod se može evidentirati samo jednom. c)Svi kodovi imaju mogućnost da budu izvučeni kao dobitni, jer nijedan određeni kod nije povezan s bilo kojom nagradom. d)Postupak izvačenja dobitnika: Čim se kod unese, dešava se sljedeće: 2.4. Svake sedmice u periodu od 1. aprila do 31. maja 2021. godine dobitnici se biraju nasumičnim izvlačenjem među svim učesnicima.Izvlačenje nagrada održava se pod nadzorom Uprave prihoda i carina - Sektor za igre na sreću. Dobitnici se obavještavaju putem email-a. Dobitnici će biti proglašeni jednom nedjeljno na stranici rauch.cc. 2.5. Učesnici su saglasni da budu obaviješteni u slučaju dobitka i da budu objavljeni na stranici www.rauch.cc ili putem drugih medija. 2.7. Učešće je moguće samo u periodu za učešće. Učešće u nagradnoj igri je dobrovoljno i besplatno. Učešće u nagradnoj igri može se odvijati isključivo preko naznačene veb stranice. U izvlačenju dobitnika nagrada učestvuju samo tačno poslati kodovi ili fiskalni računi i kompletni podaci učesnika nagradne igre. 2.8. Izvlačenje dobitnika vrši se nasumičnom metodom. 4. Nagrade Sljedeće nagrade biće dijeljene među učesnicima nagradne igre: - 7-dnevni odmor za četvoročlanu porodicu u Hotelu u Kumboru (glavna nagrada; nakon perioda nagradne igre) - 1 električni skuter “EV2000” i 6 malih električnih skutera „City Cruiser“ (utješna nagrada; 1 nedjeljno) 5. Postupak 5.1 Dobitnici malih električnih skutera biraju se jednom nedjeljno, nasumičnim izvlačenjem među svim učesnicima koji su se prijavili za učešće u nagradnoj igri do navedenog datuma zatvaranja i koji ispunjavaju uslove za učešće. 5.2 Dobitnik velikog skutera „EV2000“ bira se na kraju perioda nagradne igre, nasumičnim izvlačenjem među svim učesnicima koji su se prijavili za učešće u nagradnoj igri do navedenog datuma zatvaranja i koji ispunjavaju uslove za učešće.

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Marketing

Utorak, 29. mart 2022.