Dnevni list Pobjeda 29.02.2020.

Subota, 29. februar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19501 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

EKSKLUZIVNO: Pentagon o angažovanju sajber komande u Crnoj Gori

Predsjednik Vlade Duško Marković u posjeti Sofiji

KONTRAHIBRIDNI TIMOVI DOBILI INFORMACIJE O Borisov osudio PRIJETNJAMA vandalizme koji proizilaze iz UOČI IZBORA

vjerskih povorki

STR. 3.

SPC danas priprema veliki protestni skup u Podgorici

Na pitanje što su zaključci timova koji su boravili u našoj zemlji, iz Pentagona ističu da je riječ o „osjetljivim podacima, te da su podijeljeni sa crnogorskom vladom na odgovarajući način“. Ova operacija je takođe stvorila uvid u protivničke sajber prijetnje u susret predstojećim STR. 2. američkim i crnogorskim izborima 2020, ističu iz Pentagona BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

Litije protiv države

» Piše: dr Milivoje BEŠLIN

Na ulicama Crne Gore se odvija vjerovatno posljednja bitka za njen opstanak. Onaj ko ne shvata istorijsku i prekretnu važnost pružanja otpora aktuelnom ruskom i srpskom udaru na državu Crnu Goru – taj ili ništa ne razumije ili se nalazi na strani suprotnoj od one koja se zalaže za opstanak ove i ovakve crnogorske države, sa korpusom vrijednosti i identitetskim karakteristikama koje je prate

Organizovanim grupama iz regiona biće zabranjen ulazak u Crnu Goru

STR. 8.

Crna Gora više nije u Eurotransplantu

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović za Rojters

Saznali od pacijenta da su Hrvati raskinuli ugovor

Aktivirani su svi mehanizmi projekta velikosrpske države

STR. 8. i 9.

STR. 7.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA: Preventivne mjere zbog korona virusa Pritvorenik pobjegao iz Specijalne bolnice u Nikšiću

Potraga za Dragišom Stamenkovićem, dva policajca suspendovana

STR. 10.

Sa Milanom i Bolonjom privremeno obustavljen avionski saobraćaj

STR. 6. i 7.

STR. 11.

2

Politika

Subota, 29. februar 2020.

EKSKLUZIVNO ZA POBJEDU: Američko ministarstvo odbrane o angažovanju američke sajber komande u Crnoj Gori Na pitanje što su zaključci timova koji su boravili u našoj zemlji, iz Pentagona ističu da je riječ o „osjetljivim podacima, te da su podijeljeni sa crnogorskom vladom na odgovarajući način“.

Ova operacija je takođe stvorila uvid u protivničke sajber prijetnje u susret predstojećim američkim i crnogorskim izborima 2020, ističu iz Pentagona PODGORICA – Predstavnici američke sajber komande (CYBERCOM) su tokom boravka u Crnoj Gori, dobili informacije o protivničkim sajber prijetnjama koje se mogu pojaviti u susret crnogorskim parlamentarnim izborima, saopšteno je Pobjedi iz Pentagona.

Timovi za borbu protiv hibridnih prijetnji, boravili su u Crnoj Gori u novemberu prošle godine. Kao što je Pobjeda, ranije pisala, u pitanju

Pentagon: Kontrahibridni timovi dobili informacije o prijetnjama uoči izbora je misija ,,Hunt Forward“.

Iz američkog ministarstva odbrane kazali su za Pobjedu, da je Cybercom rasporedio svoje timove u Crnu Goru, u jesen 2019. godine.

– To je bio dio napora za borbu protiv upornog uključivanja protivnika u sajber prostor i zaštitu kritične infrastrukture, zajedno sa cijenjenim partnerima i saveznicima – kazali su iz Pentagona.

To im je, kako dodaju, omogućilo uvid u informacije o prijetnjama uoči izbora.

– Ova operacija je takođe stvorila uvid u protivničke sajber pretnje u susret predstojećim američkim i crnogorskim izborima 2020 – ističu iz Pentagona.

Na pitanje što su zaključci timova koji su boravili u našoj zemlji, iz Pentagona ističu da je riječ o „osjetljivim podacima, te da su podijeljeni sa crnogorskom vladom na odgovarajući način“.

Dejvid Luber, izvršni direktor američke Sajber komande koja istražuje hibridne prijetnje, kazao je ranije da,

radeći sa partnerskim zemljama, Sajber komanda dobija važne informacije, koje im pomažu da zaštite njihov sajber prostor.

Na konferenciji ,,CyberCon 2019“ Luber je objasnio i kako timovi koji su upućeni u Crnu Goru rade svoj posao.

- Kroz slučajeve kada su odbrambeni timovi Sajber komande pozvani da pomognu

u odbrani mreža drugih nacija, poput Crne Gore, komanda je naučila puno o zlonamjernom softveru.

Pozvali su nas da sarađujemo sa njima u njihovim mrežama u odbrambenoj ulozi i tada smo stekli nevjerovatne uvide u napredne, uporne prijetnje i zlonamjerne softvere i bili smo u mogućnosti da to pokažemo ostatku svi-

Hačinson: Pomoć Crnoj Gori da se izbori sa dezinformacijama koje dolaze iz Rusije Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u Kej Bejli Hačinson kazala je da SAD pokušavaju da pomognu Crnoj Gori u borbi protiv hibridnih prijetnji koje dolaze iz Rusije.

Hačinson je na brifingu sa američkim novinarima u Vašingtonu, kazala da se saveznici sve češće suočavaju sa hibridnim napadima.

– Svaki od naših saveznika suočava se sa hibridnim napadima u različitim oblasti-

ma i na različite načine. Vjerujemo da Rusija pokušava da podijeli naš savez, naše demokratije i da oslabi naše savezništvo lažnim informacijama kroz hibridne i sajber napade – ocijenila je Hačinson.

Prvi tim za borbu protiv tih prijetnji, podsjetila je ona, upućen je u našu zemlju.

– U toj areni, pravimo veću i bolju odbranu, a naš prvi tim za takve sajber odbrane upućen je u Crnu Goru.

Crna Gora suočava se sa mnogo dezinformacija koje dolaze iz Rusije i mi pokušavamo da im pomognemo da se izbore sa tim – istakla je Hačinson.

To su, kako kaže, samo neki od primjera na koji način se NATO adaptira i pomaže saveznicima.

– Svakako je važan i uticaj koji je predsjednik imao na osvješćivanje naših saveznika, da postoji potreba da se pojačaju njihovi napori i mislim da su napravili zaista velike pomake – navela je američka ambasadorka.

jeta – objasnio je Luber.

- Prema Zakonu o nacionalnoj odbrani iz 2019, objasnio je Luber, ovi timovi imaju ovlašć enja da djelujemo izvan mreže Ministarstva odbrane (DoD - Department of Defence) kako bi pomogli saveznicima da se brane unaprijed.

- To je velika razlika, jer je u prošlosti DoD mogao da djeluje samo u sopstvenim mrežama. Ali, kada nas pozovu naši saveznici, sada možemo raditi i pomoć i u odbrani unutar njihovih mreža – dodao je Luber.

Ova akcija je, dodaje, baš ono što američko Ministarstvo odbrane naziva „Hunt Forward” – Ili približavanje protivniku što je više moguće, kako bismo vidjeli što planiraju, kako bismo informisali druge da se sami pripreme ili preduzmu neku akciju – naveo je Luber.

- Primjećujemo neke veoma zanimljive zlonamjerne softvere i druge aktivnosti kada vršimo neke od ovih odbrambenih misija - rekao je američki zvaničnik.

- Zatim uzimamo te informacije i to dijelimo sa našom saj-

ber industrijom i vladom istakao je Luber.

Američki državni sekretar Majk Pompeo kazao je, tokom posjete Crnoj Gori, da je zahvaljujući direktnoj saradnji sa našom zemljom u oblasti sajber bezbjednosti razvijena zaštita od ruskog malvera koji, kako je naveo, „sada štiti milijarde uređaja širom svijeta“.

Američki specijalizovani bezbjednosni portal „Sajberskop“ je u svojoj analizi otkrio nove detalje, navodeći da se radi o misiji poznatoj pod nazivom ,,Hunt Forward“, te da su operacije relativno nove za američku Sajber komandu. Ova misija, kako se navodi, obično šalje između pet i 30 članova.

Portparol američke sajber komande kazao je za „Sajberskop“ da su ove operacije „dio napora upornog suprotstavljanja protivnicima u sajber prostoru, kroz zajednički rad sa vrijednim partnerima i saveznicima na zaštiti važne infrastrukture“, dodajući da „takođe stvaraju uvid u protivničke sajber prijetnje pred nastupajuće američke i crnogorske izbore 2020. godine“. „Sajberskop“ podsjeća da su se i Crna Gora i Sjedinjene Države našle na meti ruske hakerske jedinice „APT28 ili Fancy Bear“.

- Ako bi Sajber komanda ponovo otkrila slične aktivnosti u Crnoj Gori, te informacije bi uticale na odluke o tome kako zaštititi SAD - kazao je izvor „Sajberskopa“.

Dodaju i da su se tokom 2016. i 2017. godine vladine agencije i medijske kuće u Crnoj Gori našle na meti nekoliko različitih sajber-napada koje je Crna Gora povezala sa APT 28, jednom od istih grupa koje stoje iza hakovanja Demokratskog nacionalnog odbora 2016. godine.

Jovana ĐURIŠIĆ

Predsjednik Milo Đukanović sa delegacijom ALDE grupe EP

Imamo kapacitet da savladamo sve prepreke PODGORICA - Članstvo u NATO i predvodnička pozicija u pregovorima sa EU, potvrda su da je Crna Gora dobro definisala viziju i da ima kapacitet da savlada sve prepreke, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje Predsjednika Crne Gore, Đukanović je juče primio delegaciju parlamentaraca koji pripadaju partijama liberalne orijentacije i

učestvuju na konferenciji liberala Jugoistične Evrope u Crnoj Gori, na čelu sa predsjednikom ALDE partije Hans van Balen iz Holandije.

On je izrazio poštovanje za rezultate koje su evropski liberali ostvarili na poslednjim izborima za EP, koji su uz partije zelenih, kako je kazao, istinski pobjednici na tim izborima.

- Vjerujući u budućnost ujedinjene Evrope, raduje uspjeh partija liberala jer su to partije koje baštine evropske vrijed-

nosti, kazao je Đukanović.

Predsjednik je informisao sagovornike o usredsređenosti Crne Gore na pitanje naše budućnosti u Evropi i fokusiranost na pitanja razvoja, unapređenje vladavine prava i demokratije, ključnih deficita našeg regiona. Đukanović je posebno naglasio ohrabrenje geopolitičkim pristupom nove briselske administracije, što je kapitalno važno za sve građane Evrope i njenu globalnu konkurentnost,

kao i la n si ra njem novog modela proširenja koji vraća euroentuzijazam na Balkan.

Predsjednik holandskih liberala zahvalio je Đukanoviću za prijem uz poruku da u Crnoj Gori radimo dobar posao.

Hans Van Balen je iskazao uvjerenje da će otvorenost EK po pitanju proširenja biti potvrđena i na djelu.

- Vi ste dio evropske porodice bez ikakve sumnje. Evropa mora da bude aktivna po pitanju proširenja, sigurnosti,

Milo Đukanović i Hans van Balen

vladavine prava, mi određujemo agendu, naglasio je Balen.

U delegaciji su bili i potpredsjednik Liberalne internacionale Emil Kirijas, Slovenije Roman Jakič, generalni sekretar LIBSEEN partije Goran

Neralić, predsjednik Liberalne partije Crne Gore Andrija Popović.

Libsen konferencija liberala Jugoistočne Evrope najveća je liberalna konferencija održana u Crnoj Gori.

R. P.

Politika

Subota, 29. februar 2020.

Predsjednik Vlade Duško Marković u posjeti Sofiji

Borisov: Osuđujemo vandalizme koji proizilaze iz vjerskih povorki Bojko Borisov je osudio „izgrede i vandalizme koji proizilaze iz vjerskih povorki u Crnoj Gori“, ali i stavove člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, protiv zvanične posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića toj državi PODGORICA – Crna Gora i Bugarska saglasne su da su integracije u EU od ključnog značaja za dalju perspektivu i demokratski razvoj Zapadnog Balkana - rekao je predsjednik Vlade, Duško Marković,tokom zvanične posjete Bugarskoj. Predsjednik Savjeta ministara Bojko Borisov, na čiji poziv je Marković otputovao u Sofiju, izrazio je punu podrškuintegracijama Crne Gore, ali i osudio „sve izgrede i vandalizme koji proizilaze iz vjerskih povorki u crnoj Gori“.

- Ohrabreni smo što je nova briselska administracija dala dugo očekivani zamah politici proširenja ukazujući da je Zapadni Balkan strateški interes Evropske unije -rekao je Marković, saopšteno je iz Vlade.

Crnogorski premijer je, na konferenciji za medije, iskazao zahvalnost bugarskoj vladi, narodu i posebno Borisovu na ukupnoj podršci Crnoj Gori na planu ostvarenja njenih ključnih spoljnopolitičkih i nacionalnih interesa – integracija u NATO i u Evropsku uniju.

- Bugarska i predsjednik Borisov bili susnažno uz Crnu Goru, podržavali nas, prenosili svoja iskustva i vjerovali u naš potencijal kada to i baš nije bilo lako - rekao je Marković.

Premijer je, kako je saopšteno iz Vlade, naglasio ključnu podršku Bugarske našoj zemlji tokom bugarskog predsjedavanja EU kada je zahvaljujući zalaganju Borisova lično Jadransko-jonski pravac uvršten na listu evropskih koridora.

Marković je kazao da je upoznao domaćina sa crnogorskim očekivanjima da otvori jedino preostalo poglavlje – Konkurencija, i počne sa zatvaranjm seta poglavlja za koja je već postignuta interna spremnost. Saopštio je i da je pokrenuo dijalog sa relevantnim političkim i društvenim akterima u Crnoj Gori.

Premijer Bojko Borisov, kako je saopšteno iz Vlade, izrazio je punu podršku evropskoj integraciji Crne Gore, ali se osvrnuo i na Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

- Osuđujemo sve izgrede i vandalizme koji proizilaze iz vjer-

Marković: Važna nam je podrška članice EU i NATO - Bugarska prati to što se dešava u Crnoj Gori. Ne razumiju neevropsko ponašanje u regionu u odnosu na suvereno pravo Crne Gore da odlučuje o unutrašnjim pitanjima, niti odnos susjeda prema pozivu za posjetu predsjednika Đukanovića Sarajevu. Jednostavno je saopšteno da Crna Gora ima pravo da pitanje slobode vjeroispovijesti i položaja vjerskih zajednica uređuje na sopstveni način u skladu sa Ustavom i da je svako miješanje u ta pitanja nedobronamjerno, nije evropsko i nije dobrosusjedsko – kazao je Duško Marković, odgovarajući na pitanje novinara kako Bugarska kao članica NATO-a i EU, ali i većinski pravoslavna zemlja, gleda na proteste u Crnoj Gori koji se organizuju povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Marković je rekao da je takva podrška posebno važna jer dolazi od Bugarske – zemlje članice EU, članice NATO-a i pravoslavne zemlje. Premijer je kazao da je o tom pitanju razgovarao i sa predsjednikom Bugarske, Rumenom Radevim.

- Radev nam je ukazao i sopstvena iskustva prilikom usvajanja njihovog zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je pokrenut baš njegovom inicijativom. Razgovor je pokazao da je Crna Gora na pravom putu. Ja sam naravno poslao garancije da će Crna Gora ovaj izazov riješiti na evropski i demokratski način u korist države i građana – dodao je Marković.

Marković je kazao da je na sastancima bilo riječi i o pitanjima koja bi trebalo da unaprijede ekonomske odnose, posebno o turizmu, energetici i poljoprivredi.

- Imamo potpisane sporazume u zdravstvu i kulturi. Dogovorili smo se da veoma brzo do-

Premijer posjetio patrijaršku katedralu Bugarske pravoslavne crkve Predsjednik Vlade Duško Marković tražio je od domaćina u Bugarskoj da u pauzi sastanaka posjeti

hram Sv. Aleksandra Nevskog, patrijaršijsku katedralu Bugarske pravoslavne crkve.

Poruka lidera Socijaldemokrata na izbornoj konvenciji SD Cetinja

Brajović: Neki bi nakon dolaska na vlast ukinuli državu PODGORICA - U Crnoj Gori ima onih koji bi, kad bi uspjeli da dođu na vlast, ukinuli državu, ocijenio je lider Socijaldemokrata Ivan Brajović.

Na izbornoj konvenciji SD Cetinja, na kojoj su izabrani delegati za drugi Kongres partije, kao i kandidati za članove Glavnog odbora, Brajović je rekao da je ta stranka uspjela da sačuva osnovne postulate socijaldemokratije.

- Cetinje je čuvalo onu iskru crnogorstva u ovoj našoj zemlji i iz njega je, najzad, zasijala luča 21. maja 2006. godine koja i dan-danas obasjava našu Crnu Goru - rekao je Brajović.

On je kazao da svi se nadamo i očekujemo neko mirnije vrijeme, da ko god pobijedi na izborima, „nećemo brinuti mnogo o tome da li će vlast voditi računa o interesima Crne Gore“.

- Mi smo, nažalost, vrlo specifični. Ovdje ima onih koji bi, kad bi im se nekako desilo da dođu na vlast, relativizovali priču o državi, oni bi ukinuli ovu državu - zaključio je Brajović.

Menadžer cetinjskog odbora SD Zoran Radonjić istakao je da je ponosan što je socijaldemokrata, jer je, kako je ta stranka sastavljena od onih

koji su od devedesetih iskreno za Crnu Goru, dok su drugi ulazili u saveze i u nekim sredinama sarađuju sa onima koji bi da ruše državu.

- Ljubav prema Crnoj Gori vodi ovu partiju, a siguran sam i sve vas - poručio je Radonjić, istakavši da će SD na Cetinju u narednom periodu biti i brojnije i jače.

Predsjednik Odbora Ivan Gazivoda je, govoreći o radu funkcionera SD u lokalnoj vlasti, istakao da je jedan od g l av n i h z a h t j e v a S o c i jaldemokrata bio utvrđivanje ukupnog duga Prijestonice koji je iznosio oko 38 miliona eura.

- Danas se možemo pohvaliti time da su javne finansije Prijestonice stabilizovane R. P. rekao je Gazivoda.

Održana debata o novoj metodologiji koju je predložila Evropska komisija

Duško Marković i Bojko Borisov

skih povorki u Crnoj Gori. Podržavamo vašu zemlju kao saveznika i prijatelja – rekao je Borisov.

Borisov je osudio i stavove člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika usmjerene protiv zvanične posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića toj državi.

- Ne mogu da razumijem što mi sebi radimo, a da se sa druge strane u našem regionu događa antievropsko ponašanje. Ne možeš da govoriš iskreno o Evropi i evropskom jedinstvu, a da predsjedniku Crne Gore ne dopustiš ulazak u državu kazao je Borisov, dodajući da su ta retorika i to ponašanje neprihvatljivi.

Marković, kako je saopšteno, završio je zvaničnu posjetu Bugarskoj sastancima sa predsjednicom Narodne Skupštine Cvetom Karajančevom i predsjednikom države Rumenom Radevim, uz ocjenu da je potvrđena snažna podrška našoj zemlji u evropskoj integraciji i da su otvorene perspektive još snažnijih bilateralnih odnosa.

- Nesporno, svi zvaničnici dali su snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu evropske integracije očekujući da će novi pregovarački pristup biti podsticajan i da će Crna Gora biti prva naredna članica EU - rekao je Marković novinarima.

3

Premijer je sa opatom Antonijem obišao ovaj državni spomenik kulture i nacionalnu turističku atrakciju.

đemo i do sporazuma u obrazovanju. Istovremeno, stavili smo u fokus uspostavljanje avionske veze između Sofije i Podgorice odnosno Varne i Tivta u sezoni – kazao je Marković.

- Premijer je dodao da je bilo riječi i o posebnim aktivnostima u okviru Berlinskog procesa, kojim ove godine predsjedava Bugarska, te da je u toj oblasti fokus na razvoju infrastrukture i infrastrukturnom povezivanju i saradnji u okviru energetskog sektora uvažavajući činjenicu da je Crna Gora sada regionalno energetsko čvorište – saopšteno je iz Vlade.

I. K.

EU nije švedski sto, već oltar na koji nešto moramo i da prinesemo PODGORICA - Crna Gora će uzeti u obzir stari i novi pregovarački model sa Evropskom unijom i na osnovu toga se odrediti prema novoj metogologiju koju je nedavno predstavila Evropska komisija, kazao je glavni pregovarač Aleksandar Drljević.

On je na jučerašnjoj debati „Nova metodologiju u procesu pristupanja EU, prednosti i nedostaci“ ocijenio kako je važno da u finalnoj fazi integracija budemo svijesni svojih obaveza i odgovornosti.

- O novoj metodologiji ćemo odlučiti nakon konsultacija koje će uslijediti u narednom periodu - rekao je Drljević, ali i napomenuo da nova metodologija ne donosi ništa što Crna Gora već nije imala.

Nova metodologija, kako je ocijenila predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović, napravljena je na negativnim iskustvima iz pregovaračkog procesa Crne Gore i Srbije.

Ona je navela i kako su čak dvije trećine nove metodologije osmišljene za zemlje koje tek treba da počnu pregovore.

- Crna Gora ima sve sadržano u pregovaračkoj poziciji. Od nas će se sada očekivati da uradimo i one dodatne stvari koje su Makedonci već uradili - navodi profesorica Đurović.

Predsjednik skupštinskog odbora za evropske integracije Slaven Radunović smatra da

je Crnoj Gori potpuno svejedno po kojoj će metodologiji da pregovara.

- Jer je glavni problem Crna Gora i nedostatak volje da se oslobode institucije. Ne može se dalje u situaciji kada imate zarobljenu državu - rekao je Radunović.

Ocijenio je i kako je do nove metodologije došlo iz potrebe EU da, nakon Bregzita, pokaže da je i dalje atraktivna i poželjna.

Naveo je i kako smatra da će vlada Crne Gore prihvatiti novu metodologiju.

- Jer smo mi navikli da prihvatamo sve što nam kažu, pa čak i kada je na našu štetu - rekao je Radunović.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević napominje kako je iluzija misliti da Crna Gora može da bira.

- Crna Gora je ta koja se pridružuje EU i samim tim ona ne određuje pravila. Crnogorska vlast je do sada pokazala izuzetnu agilnost u nesprovođenju reformi i nova metodologija je to prepoznala. Onim što nismo uradili u ključnim oblastima poput vladavine prava, poništavaju se i oni rezultati koje smo dostigli - rekla je Uljarević.

Ona je zaključila i kako EU nije „švedski sto sa koga možete da uzmete ono što vam se sviđa, već oltar na koji nešto morate i da prinesete“. Đ.Ć.

4

Ekonomija

Subota, 29. februar 2020.

Potpisan novi ugovor Barske plovidbe i Jadrolinije

Izvještaj o realizaciji energetskog bilansa za 2019. godin

Proizvodnja struje podmirila 97,1 odsto potrošnje Potpisivanje ugovora

Dubrovnik opet povezuje Bar i Bari BAR - Ugovor o saradnji između Barske plovidbe i hrvatske „Jadrolinije“ koji podrazumijeva održavanje brodske linije između Crne Gore i Italije tokom 2020. godine (počev od druge polovine maja do kraja novembra) potpisan je juče u Rijeci.

-Gradove Bar i Bari će i ove godine spajati brod „Dubrovnik“ riječke Jadrolinije u saradnji sa Barskom plovidbom AD. Brod će u maju i junu, kao i od septembra do novembra saobraćati jednom sedmično, a u julu i avgustu dva puta sedmično - najavljuju iz kompanije.

V.K.V.

Odloženo suđenje za mobing po tužbi Irene Radović protiv CBCG i Radoja Žugića PODGORICA – Ponovo je odloženo ročište po tužbi bivše viceguvernerke Irene Radović koja optužuje Centralnu banku i guvernera Radoja Žugića za mobing, jer vještaci finansijske i medicinske struke nijesu mogli da dođu. Zbog toga je sudija Mladen Grdinić iduće ročište zakazao za 26. mart kada bi Zdravka Poleksić i dr Jelena Borovinić Bojović ponovo trebalo da odgovaraju na pitanja advokata.

Tužilačka strana nezadovoljna je finansijskim, a druga strana vještačenjem pulmologa koja je navela da je visok stepen vjerovatnoće da je pogoršanje zdravstvenog stanja Radović rezultat vlage u kabinetu, odbacivši mogućnost da je neki drugi alergen mogao izazvati njene tegobe. Advokat Žugića je tražio njeno izuzeće navodeći da je ili pristrasna ili nestručna.

Sudija Mladen Grdinić nije odlučio o prijedlozima advokata Bojana Vukovića iz kancelarije „Mijović&Vuković“ koji je prije desetak dana predložio nove dokaze tvrdeći da ih nije mogao dostaviti ranije, a kojima se,

Čekaju se objašnjenja vještaka kako navodi, opovrgavaju riječi Žugića sa saslušanja pred sudom. Irena Radović je kazala da je prilikom odlaska iz CBCG bila spriječena da uzme svoje mailove, te da ih je pribavila naknadno.

S druge strane, Adžić i zastupnica

Irena Radović

CBCG Tatjana Vujanović Vuksanović tvrde da je riječ o mailovima koji su štampani sa naloga Radović iz perioda njenog rada u banci te da nije riječ o novim dokazima, već da su joj bili dostupni od samog početka. Adžić se protivi prihvatanju ovih dokaza navodeći da ih je tužiteljka morala dostaviti ranije. Smatra da su mailovi koji su dio dokaza bili priprema za sudski postupak koji je Radović planirala da pokrene protiv Žugića i banke.

M.Lk.

Odustati od malih HE na Štitaričkoj rijeci

Informaciju su uputili WWF Adria, Eko-tim, Ekološki pokret Ozon i Akcija za socijalnu pravdu, imajući u vidu da je Marković preuzeo koordinaciju Ministarstvom održivog razvoja, koje je pokrenulo javnu raspravu za planske doku-

Kursna lista USD

PODGORICA- Lani je proizvedeno 3.382,42 gigavat sati (GWh) struje, što je za 100,4 GWh ili 2,9 odsto manje u odnosu na bruto potrošnju.

To znači da je domaća proizvodnja podmirila 97,1 odsto potrošnje, navodi se u Izvještaju o realizaciji energetskog bilansa za prošlu godinu. Saopšteno je da je na mjesečnom nivou odnos proizvodnje i bruto potrošnje varirao u zavisnosti od hidroloških prilika i komercijalnih procjena Elektroprivrede.

Plan proizvodnje električne energije je ostvaren 99,6, a plan potrošnje 98,1 odsto.

-Sveobuhvatna analiza ukazuje da se ulaskom novih objekata za proizvodnju električne energije, vjetroelektrana i malih hidroelektrana u elektroenergetski sistem Crne Gore, smanjuje elektroenergetska nezavisnost – kaže se u dokumentu Ministarstva ekonomije.

HE Perućica je proizvela 952 GWh, što je 3,5 odsto više od

1.09770

GBP

0.85315

AUD

1.68750

JPY 119.36000

CHF

1.06140

CAD

1.47570

učešće solarnih elektrana zanemarljivo – navodi se u izvještaju.

POTROŠNJA

U pogledu strukture potrošnje sa 67,2 odsto učestvuju distributivni kupci. Potrošnja KAPa je bila 560,6 GWh, što je 8,6 odsto manje od plana, Toščelik 34,6 GWh, za 18,9 odsto manje od plana, željeznica 20,70 GWh, 5,3 odsto manje od plana, a ostali direktni potrošači 19 GWh, 5,3 odsto više od plana.

Tehnički gubici iznosili su 506,5 GWh, 1,2 odsto manje od

Rudnik uglja proizveo 1,5 miliona tona Lani je pljevaljski Rudnik uglja eksploatisao 1,56 miliona tona uglja, što je 2,4 odsto manje u odnosu na lani i 1,4 odsto više nego 2018. godine.

-Za potrebe TE isporučeno je 1,41 milion tona uglja, za domaće tržište 30.3 hiljade tona uglja, a izvezeno je 111.3 hiljade tona.

Metalfer rudnik mrkog uglja Berane je proizveo 43.5 hiljada tona uglja, što je za 23 odsto manje od plana.

Nude hale za 677 hiljada PODGORICA – Stečajni upravnik Mladen Marković oglasio je devetu prodaju imovine bivše fabrike ,,Radoje Dakić“ kojom, kao i prethodna tri puta, nudi na prodaju samo konstrukcije hala za 677 hiljada eura.

Ponude se primaju do 30.

Marta.

Podrška za kupovinu steonih junica

mente. Marković je preuzeo koordinaciju nakon što je početkom novembra ostavku dao bivši resorni ministar Pavle Radulović. Predstavnici četiri NVO smatraju da je sa javne rasprave potrebno povući studiju lokacije i procjenu uticaja na okolinu i odustati od planirane gradnje mHE. Tvrde da je planski dokument nezakonit i bez ekonomske analize koja bi potvrdila interes lokalne zajednice od gradnje mHE, dok strateška procjena uticaja ne daje dovoljno podataka na osnovu kojih se može zaključiti stvarni uticaj na plansko područje.

S.P.

plana, HE Piva 665 GWh, ili 11,3 odsto manje od plana, male HE 80,3 GWh, ili 16,2 odsto manje od plana, a VE Krnovo i Možura 294 GWh, ili šest odsto manje od plana. Solarne elektrane su proiozvcele 0,98 GWh, 48,8 odsto plana, a termoelektrana 1.390 GWh, ili 5,6 odsto više od plana.

-Iz strukture proizvodnje, ostvarene tokom prošle godine, jasno se uočava da hidroelektrane dominantno imaju najveće učešće sa preko 50 odsto, učešće Termoelektrane je oko 41 odsto, vjetroelektrane učestvuju sa 8,69 odsto, dok je

Deveti oglas za prodaju imovine bivše fabrike „Radoje Dakić“

Objavljen javni poziv za nabavku stoke

Grupa NVO pisala premijeru Dušku Markoviću

PODGORICA - Grupa NVO uputila je juče premijeru Dušku Markoviću dopis kojim ga je upoznala sa, kako su naveli, nezakonitostima i nepravilnostima planskog dokumenta za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na Štitaričkoj rijeci u Mojkovcu.

Tehnički gubici iznosili su 506,5 GWh, 1,2 odsto manje od plana i u ukupnoj potrošnji su učestvovali sa 14,5 odsto.

Gubici u prenosu su bili 4,3, a u distribuciji 10,2 odsto

PODGORICA- Poljoprivrednici od juče mogu podnositi zahtjeve za bespovratnu podršku za nabavku steonih junica u čistoj rasi.

-Mogućnost dobijanja podrške imaju i početnici u cilju započinjanja stočarske proizvodnje - navodi se u saopštenju. Podrška Ministarstva iznosi maksimalno do 50 odsto od vrijednosti investicije, a za gazdinstva koja su već koristila tu vrstu podrške iznosi do 30 odsto investicije. Poziv je otvoren do 28. marta.

S.P.

Cijene najvećih hala montaže od 9,4 hiljada kvadrata i termičke obrade od 4,3 hiljade kvadrata nijesu smanjene i nude se za 389,5 hiljada i 201,2 hiljade eura.

Osim toga nudi i četiri manje konstrukcije hala vrijednosti između 3,8 do 58 hiljada eura.

Na prošli oglas stiglo je devet ponuda, ali su prihvaćene sa-

mo dvije i to kompanije Korming od 50,5 hiljada eura i Centra za reciklažu Nikšić od 21,3 hiljade eura. Ostale su bile i do deset puta manje od procijenjene vrijednosti.

Do sada je od prodaje imovine bivše fabrike prihodovano 14 miliona eura, ali radnici još nijesu isplaćeni.

M.Lk.

Uprava policije u saradnji sa Centralnom bankom

Prinudno naplaćeno 189 hiljada eura PODGORICA - Od početka godine prinudno je naplaćeno 188,9 hiljada eura, a donijeto je 14,63 hiljade naredbi za prinudnu naplatu, saopšteno je juče iz Odsjeka za sprovođenje postupka prinudne naplate Uprave policije.

-Preporučujemo počiniocima prekršaja da nakon prihvatanja odgovornosti plate novčanu kaznu u roku od osam dana, kako ne bi došli u situaciju da se u pokreće postupak prinudne naplate i inicira zamjena za kaznu zatvora ili rada u javnom interesu- navodi se u saopštenju.

Kako bi se stvorila mogućnost prinudne naplate neizvršenih novčanih sankcija prenosom sa računa koji pojedinci imaju kod

poslovnih banaka, Odsjek je inicirao projekat uvezivanja na Web servis Centralne banke, radi dobijanja podataka kod kojih poslovnih banaka pojedinci koji su u prekršaju imaju otvoren i aktivan račun. Iz Uprave policije su kazali da se prinudna naplata novčanih kazni izrečenih nezaposlenim počiniocima prekršaja sprovodi donošenjem naredbi svim poslovnim bankama kod kojih pojedinac koji je u prekršaju ima otvorene i aktivne račune.

- Takođe, prinudna naplata preko poslovnih banaka obavlja se i u slučajevima kada poslodavci kažnjenih osoba, Fond PIO ili CBCG ne postupe po dostavljenoj naredbi - navodi se u saopštenju.

M.P.M.

5

Ekonomija

Subota, 29. februar 2020.

Ukupna dobit bankarskog sektora u prošloj godini 51 milion eura

nu

Erste banka prednjači sa 12,3 miliona eura

e

PODGORICA – Ukupni profit bankarskog sektora u prošloj godini je blizu 51 milion eura. Od 13 banaka samo je jedna- Nova banka u minusu1,45 miliona eura.

Najveći profit ima Erste banka 12,3 miliona eura, što je dva miliona više nego na kraju 2018. Na drugom mjestu je NLB sa deset miliona eura, što je isti rezultat kao godinu ranije, dok je na trećoj poziciji Podgorička banka sa profitom od 8,67

miliona eura što je dva miliona lošije od 2018.

Profit CKB, koja je kupila Podgoričku banku, lani je bila 4,9 miliona ili 1,1 milion lošija nego godinu ranije. Potom dolazi Hipotekarna banka sa dobitkom od 4,86 miliona, što je oko 600 hiljada eura više nego godinu ranije. Adiko banka je u dobitku 3,4 miliona ili milion više nego godinu ranije - od kamata 10,8 miliona, a od naknada 1,5 miliona.

Univerzal kapital banka je ostvarila profit

od 3,24 miliona ili 2,2 miliona više nego godinu ranije, Lovćen banka 1,9 miliona ili hiljada više nego godinu ranije; Prva banka je 1,2 miliona, što je skoro milion eura bolje nego godinu ranije; Komercijalne banke je milion eura, što je na nivou onog godinu ranije.

Zirat banka je u plusu 294 hiljade eura, što je dobar rezultat u odnosu na godinu ranije kada su bili u minusu 648 hiljada. Najmanji profit je Zapad banke – 244 hiljade što je 1,25 lošije nego godinu ranije.

M.P.M.

Sjednica Skupštine Privredna komora Crne Gore

plana. Gubici na prenosnoj mreži su bili 150,4 GWh, 16,4 odsto manje od plana, a na distributivnoj 356 GWh, ili 6,9 odsto više od plana.

-Ukupni gubici lani učestvovali sa 14,5 odsto u bruto potrošnji, učešće gubitaka prenosa iznosilo je 4,3 odsto, a distribucije 10,2 odsto – precizira se u izvještaju.

Interesantan je odnos proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i bruto potrošnje, koja je na nivou 2019. godine iznosila 1.992,31 GWh i čini 57,2 odsto ukupne bruto potrošnje.

-Posmatrano po mjesecima, u novembru i decembru je kompletna bruto potrošnja pokrivena proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije. Najveći disbalans je bio u ljetnjim mjesecima što bi trebalo da se poboljša izgradnjom solarne

Radiće predano na zaštiti interesa svojih članica

Dizel dominira Lani je uvezeno 356.771,8 tona naftnih derivata, što je oko tri odsto više od plana. U ukupnoj potrošnji dizel učestvuje sa 73,73 odsto, benzin 95 oktana devet, a 98 oktana 1,7 odsto.

elektrane Briska gora – kaže se izvještaju.

Tranzit električne energije iznosio je 2.866 GWh, što je za petinu manje od plana, a do toga je došlo zato što je početak komercijalne upotrebe podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije bio planiran za prošlu godinu.

S.P.

Uspjeh Plantaža na vinskom takmičenju Mundus Vini u Njemačkoj

Osvojili dvije zlatne i tri srebrne medalje PODGORICA-Vina Plantaža osvojila su pet medalja na nedavno završenom ocjenjivanju vina Mundus Vini u Njemačkoj, i to dvije zlatne i tri srebrne, saopšteno je iz ove podgoričke firme.

-U konkurenciji 7.500 vina iz 45 zemalja zlatnim medaljama okitila su se vina proizvedena od autohtone crnogoroske sorte vranac i to za Premijer 2011 i Stari podrum vranac 2013, dok su srebrom nagrađeni Vladika 2016, Epoha 2015 i Vranac Reserve 2015 – kaže se u saopštenju.

Navodi se da pored Dekantera u Londonu, takmičenje Mundus vini u Njemačkoj ubraja u jedno od najznačajnijih na svijetu, koje ima tradiciju dugu 19 godina i na kojem svake godine učestvuje više od 10.000 najboljih svjetskih vina. Ovogodišnji žiri bio je sastavljen od 268 sudija iz 54 zemlje – kazali su iz Plantaža.

S. P.

PODGORICA-Privredna komora će i ove godine predano raditi na zaštiti interesa svojih članica i kroz kontinuiranu saradnju sa Vladom i lokalnim samoupravama unapređivati ambijent za privređivanje, doprinoseći snažnom razvoju crnogorske ekonomije, saopšteno je na sjednici Skupštine PKCG, koja je juče usvojila izvještaj o radu i finansijski izvještaj za prethodnu godinu.

Predsjednik Skupštine PKCG Vojo Banović ocijenio je kvalitetnim rad te poslovne asocijacije u 2019. godini, čemu je, kako kaže, doprinijelo zalaganje menadžmenta, odbora udruženja i svih zaposlenih u stručnoj službi.

- Postavili ste visoke standarde, tako da će tekuća godina tražiti dodatne aktivnosti koje će, siguran sam, Komora

Skupština PKCG

moći da iznese. Na taj način doprinijećete dodatno povoljnom ambijentu za poslovanje svih preduzeća - rekao je Banović.

Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović naveo je da je veliki izazov u ovoj godini borba protiv sive ekonomije.On je pozvao privrednike da se an-

gažuju u reformi regulative, te najavio da će ove godine u fokusu biti poreski zakoni.

S.P.

Bivši radnici hercegnovske hotelske kompanije najavili

Traže da bude uveden bankrot u Vektra Boku

HERCEG NOVI - Bivši radnici „Vektra Boke“ i njihovi pravni zastupnici pokrenuće proceduru za uvođenje bankrota u tu kompaniju, jer smatraju da će vlasnik i menadžmet nastaviti sa otuđivanjem imovine a da neće isplatiti povjerioce.

Pravni zastupnik radnika Ranko Martinović je podsjetio da je 7. februara istekao rok za isplatu druge rate povjerioca iz trećeg isplatnog reda i da je očigledno da menadžment ne želi da završi isplatu. Tvrdi i da blokada računa na koju se pozivaju iz menadžmenta nije opravdanje, jer je ustanovljeno da je Vektra Boka u blokadi 130 dana na iznos od 770 402 eura, a u menadžmentu navode da su obezbijedili 2,1 milion eura za isplatu svih povjerilaca.

-Činjenica je da je pet miliona od prodaje imovine Vektra Boke nezakonito prenesenu na drugu Brkovićevu firmu

Sa presa bivših radnika Vektra Boke

kao pozajmica i da se taj novac neće vratiti. Niko nije preduzeo nijednu radnju da utvrdi kako je to moguće, a da se ne obeštete povjerioci. Sve to govori da Vektra Boka i njen vlasnik Dragan Brković imaju podršku određenih institucija, izuzev Savjeta za privatizaciju i premijera Duška Markovića koji su reagovali i u dva navrata spriječili prenošenje imovine na „sestru“

firmu u kojoj je vlasnik Bojan Brković – kazao je Martinović i dodao da ga čudi pasivnost nadležnih opštinskih organa.

Advokat Jovan Pejović je poručio da je riječ o organizovanom transparetnom kriminalu, te da je Brković obmanuo javnost, medije i povjerioce kada je obećavao da će pet miliona vratiti do 7. februara, da bi se isplatili povjerioci trećeg isplatnog reda.

- On te pare neće vratiti, jer njegove firme duguju bankama 300 miliona eura –rekao je Pejović i poručio da će sačekati do ponedeljka, a nakon toga se dogovoriti da li da podnesu zahtjev za raskid ugovora ili za uvođenje bankrota.

I bivši radnici Maja Pajević i Ratko Đurković kažu da sve više razmišljaju o bankrotu, jer je očigledno da od obećanja menadžmenta da će ih isplatiti nema ništa.

- Radnici će pokrenuti postupak za uvođenje bankrota, pa će Vektra Boka da liči na brod koji tone ali ovaj put sa putnicima potonuće i posada broda, tako da završnica neće biti kako su oni zamislili - kazala je Pajević.

Ratko Đurković ističe da ono što treba da isplate radnicima, „oni potroše za jednu večeru ili putovanje“.

- Ostaje nam da pozovemo Vladu CG, Opštinu HN, predsjednika Katića i potpredsjednika Konjevića da nam pomognu u ovoj borbi. Sa tih pet miliona koje su prebacili na račune svojih „majki“, „sestara“, „braće“ mogli su da nas isplate – kazao je Đurković. Ž.K.

6

Društvo

Subota, 29. februar 2020.

Zajednička konferencija za novinare dvije crkve

Onufrije: Ako MCP upadne u neku jeres, moguće obrazovanje nove kanonske crkve PODGORICA - Ruska crkva do revolucije imala je veliku imovinu – zemlju, komplekse hramova i manastira, domove za djecu i škole. Poslije revolucije, sve je to nova vlast oduzela i, nažalost, do danas to nije vraćeno crkvi. Ogroman dio imovine kojom sada raspolažemo je vlasništvo države, a hramovi koji su sagrađeni poslije dobijanja nezavisnosti, vlasništvo su crkve - kazao je mitropolit kijevski Ukrajinske pravoslavne crkve pod patronatom Ruske pravoslavne crkve - Onufrije.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, rekao je da Pravoslavnu crkvu Ukrajine čini nekanonska grupa ljudi koja nema kanonsko rukopoloženje, prenosi agencija Mina.

- Oni se ne mogu nazivati crkvom - istakao je Onufrije.

Upitan da li se isto može desiti i u Crnoj Gori, on je rekao da „u Crnoj Gori već postoji kanonska crkva, oličena u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj“.

- Ukoliko ta mitropolija upadne u neku jeres, tada je moguće obrazovanje nove kanonske crkve. Ali ta crkva mora da se pridržava kanona - dodao je Onufrije.

Kako je kazao, u skladu sa tim, neke paralelne grupe ne bi trebalo da postoje.

- Želje političara da imaju

svoju crkvu, to nije ozbiljan argument - zaključio je Onufrije.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije rekao je da je vlast u Crnoj Gori pretvorila Zakon o slobodi vjeroispovijesti u dogmu, dodajući da se u Mitropoliji čude što Vlada nije sazvala ekspertske komisije za dijalog o tom aktu, a istovremeno poručuje da ga neće povući.

- Znam da i među njima postoje ljudi koji se čude takvoj upornosti pojedinaca i pitaju se zašto takva reakcija protiv mirnog bunta naroda - naveo je on.

Amfilohije je kazao da je vlast, ako je narodna dužna je da poštuje glas naroda.

- Ima još nade, jer mi razgovaramo sa ljudima iz Evrope i Amerike. I oni se čude - dodao je Amfilohije.

Upitan da prokomentariše optužbe da su litije usmjerene protiv države, on je odgovorio da vlast sebe poistovjećuje sa državom.

- Onaj ko je protiv odluka vlasti je po njima protiv države. To je prevaziđeno čak i u Francuskoj koja je imala kraljeve koji su sebe poistovjećivali sa državom - dodao je Amfilohije.

On je istakao i da je „Mitropolija crnogorska u svoje vrijeme slovila kao autokefalna jer je stvarala Crnu Goru, ali je bila crkva, bila je mitropolija Pećke patrijaršije i kao takva bila priznata u K. K. cijelom svijetu“.

Ministarstvo zdravlja donijelo preventivnu mjeru zbog korona virusa

Sa Milanom i Bolonjom p obustavljen avionski sa PODGORICA – Avionski saobraćaj sa gradovima na sjeveru Italije - Milanom i Bolonjom od danas će biti privremeno obustavljen kako bi se spriječilo širenje korona virusa, koji danima hara ovim dijelom te zemlje.

Ističući da se radi o preventivnoj mjeri kako bi se spriječila importacija korona virusa u Crnu Goru, generalni direktor Direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Miro Knežević kazao je da je zbog aktuelne epidemiološke situacije koja vlada na sjeveru Italije, Ministarstvo zdravlja, na prijedlog Instituta za javno zdravlje, donijelo naredbu o privremenoj zabrani putovanja iz Crne Gore ka sjeveru Italije i obratno.

NAREDBA

- Naredba se donosi radi sprečavanja unošenja zaraznih bolesti u Crnu Goru, suzbijanja i prenošenja u druge zemlje, zbog čega se privremeno obustavljaju letovi putnika iz Crne Gore ka aerodromima u Milanu i Bolonji i obratno saopštio je Knežević, prenijeli su portali.

Direktor Aerodoroma Crne Gore Danilo Orlandić naveo je da iz Crne Gore ka Italiji saobraćaju četiri avio kompanije (Montenegroerlajnz, Al Italija, Wizz Air, Ryanair) koje lete ka tri destinacije i to ka Milanu, Bolonji i Rimu.

Dodijeljeni grantovi za samozapošljavanje PODGORICA - Bespovratna sredstva za samozapošljavanje, koja su juče dodijeljena korisnicima po prvom javnom pozivu Zavoda za zapošljavanje, doprinijeće razvoju preduzetništva i podržati ranjive grupe - saopštio je šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Podgorici Herman Spitz.

On je kazao da je EU podržala grant šemu sa 3,5 miliona eura, jer su Crnoj Gori potrebna radna mjesta i to mogu biti mali biznisi.

- Budući da Crna Gora teži da bude članica EU neophodno je da kao zemlja ostvari inkluzivni rast, koji će pomoći povećanju zaposlenosti i aktivnosti stanovništva radne dobi - saopštio je Spitz.

Istakao je da se nada da će bespovratna sredstva pružiti podršku ranjivim grupama, otvoriti nove biznise i radna mjesta za žene, mlade i dugoročno nezaposlene.

Generalna direktorica Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Ljiljana Simović kazala je da je ta dodjela dio programa vrijednog 18 miliona eura, koji se odnosi na sektore obrazovanja, zapošljavanja, socijalne politike, ljudskih i manjinskih prava, kao i nauke.

- Za oblast zapošljavanja iz ovog programa, najveći dio je donacija EU Crnoj Gori u vrijednosti od 15 miliona, dok Vla-

Molimo putnike koji putuju iz Milana, konekcijama preko Rima, Budimpešte ili Tirane, da se obavezno jave graničnoj policiji ili sanitarnoj inspekciji da ih stavi pod zdravstveni nadzor - kazala je Višnja Orban - Privremenom mjerom koju je donijelo Ministarstvo zdravlja, a koju smo mi obavezni da poštujemo, suspenduju se letovi ka Milanu i Bolonji, što znači da se linija ka Rimu i dalje odvija u normalnom saobraćaju - kazao je Orlandić.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša pojasnio je da je Institut napravio procjenu rizika vezano za epidemiju koja se na sjeveru Italije dešava sa novim korona virusom.

- Imajući u vidu da imamo direktne avionske veze sa Italijom i da tim avionima dolazi veliki broj putnika, mogućnost importacije virusa u Cr-

Predložene lokacije za karantin, osim Ulcinja, i u Danilovgradu i Nikšiću nu Goru je velika. Institut je, bazirajući se na zaključke Nacionalnog koordinacionog tima, od 26. februara, predložio donošenja odluke o odlaganju putovanja u ta područja za stanovnike Crne Gore – kazao je Mugoša.

Glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban je naglasila da će Sanitarna inspekcija i dalje stavljati pod zdravstveni nadzor putnike na aerodromu u Podgorici, zbog konekcija letova iz Itali-

Članica Savjeta RTCG Bojana Jokić žali se na tretman u Javnom servisu

Doprinos otvaranju RTCG: Miješanje u novih radnih mjesta uređivačku politiku

Evropska unija podržala grant šemu sa 3,5 miliona eura

da učestvuje sa oko 2,7 miliona eura - precizirala je Simović.

Ona je objasnila da je od tih 18 miliona eura, za sektor zapošljavanja opredijeljeno 8,7 miliona eura.

- Pored tih 3,5 miliona eura o kojima govorimo danas, opredijelili smo i 1,6 miliona eura za deficitarna zanimanja, 2,7 miliona eura za manje razvijene opštine, kao i 470.000 eura za projekat jačanja lokalnih inicijativa - navela je Simović.

Direktor Zavoda Suljo Mustafić kazao je da EU tim grantom doprinosi povećanju zaposlenosti, podsticaju preduzetništva, odnosno stvaranju preduslova za otvaranje novih radnih mjesta.

- Ministarstvo rada i socijalnog

staranja obezbijedilo je Zavodu grant iz pretpristupnih fondova EU, a da je ovo konkretna podrška govori podatak da su 94 nezaposlene osobe sa evidencije Zavoda kroz prvi javni poziv dobile bespovratna sredstva - rekao je Mustafić.

On je objasnio da će korisnicima sa kojima su danas potpisani ugovori, u roku od 30 dana, biti uplaćen iznos od 80 odsto sredstava, a preostali nakon dostavljanja dokaznih dokumenata o prihvatljivim troškovima nastalim tokom izvođenja projekta.

- Podsticajna sredstva od tri do 7.500 eura su bespovratna, ali obaveza korisnika je da ih namjenski utroši - saopštio je MuN. K. stafić.

PODGORICA - Članica Savjeta Radio-Televizije Crne Gore Bojana Jokić požalila se juče na tretman u Javnom servisu, dok je uredništvo u reagovanju navelo da je ,,Jokić ‘banula’ u kancelariju direktora, kazala da želi da vrši monitoring, te prisustvuje sastancima“.

- Moja posjeta zgradi RTCG-a je unaprijed dogovorena sa direktorom Šundićem, ali sam svakako htjela iskoristiti priliku i upoznati se i porazgovarati sa gospodinom Đurđićem. Svrha moje posjete i odlaska kod gospodina Đurđića, bilo je upoznavanje, ali i prikupljanje neophodnih informacija o radu televizije, koje su mi potrebne za uspješan i profesionalan rad i odlučivanje u sklopu Savjeta. Saopštila sam da dolazim po dogovoru sa gospodinom Šundićem. Odmah sam bila grubo prekinuta od strane gospodina Đurđića, koji mi je zabranio ulazak u desk i redakciju pod objašnjenjem da je moje prisustvo tu vršenje pritiska na novinare. Ja sam pokušala objasniti da, u skladu sa mojim ovlašćenjima, se samo želim upoznati sa načinom funkcionisanja televizije. Pritom, gospodin Đurđić mi je saopštio da nikada do sada nijedan član Savjeta nije posjetio navedene djelove televizije, te da je moje prisustvo nepoželjno - istakla je Jokić.

U TVCG su kazali da je Jokić, po odobrenju generalnog direktora, obilazila proizvodne i radne prostorije Televizije Crne Gore, pa je tako „banula“ i u kancelariju direktora Televizije sa začudnim zahtjevom da u svojstvu posmatrača, narednih desetak dana, radi monitoring, prisustvuje sastancima deska i drugih redakcija i uređivačkom kolegijumu.

- Zahtijevala je i da, po sopstvenom izboru, razgovara u desku sa novinarima i urednicima kako bi stekla objektivnu sliku koja joj je potrebna za pravilno donošenje odluka u Savjetu. Uljudno joj je objašnjeno da njeno prisustvo radu pomenutih organizacionih cjelina nije u skladu sa Zakonom i Statutom RTCG, ali se ona pozvala na praksu koju su ranije provodili pojedini članovi Savjeta.

Prvi put se ovo uredništvo i menadžment RTCG suočavaju s takvim zahtjevom člana Savjeta, jer bi koliko nam je poznato, samoinicijativno prisustvo člana Savjeta operativnim novinarskim sastancima, bio čin bez presedana i miješanje u uređivačku politiku - što smo jasno i predočili gospođi Jokić - ističu u saopštenju. R.D.

je iz Rima i drugih evropskih destinacija.

- Molimo putnike koji putuju iz Milana, konekcijama preko Rima, Budimpešte ili Tirane, da se obavezno jave graničnoj policiji ili sanitarnoj inspekciji da ih stavi pod zdravstveni nadzor - kazala je Orban.

U vezi sa aktualnom situacijom i Vladi će, kako je kazao, ministar zdravlja Kenan Hrapović u naredna dva dana biti predloženo da, pored kasarne u Ulcinju, za potrebe

Referendumski Pokret za n

Država je PODGORICA - Prisustvujemo ovih dana antidržavnom uličnom pohodu maskiranom u liku takozvanih molebana i litija koje, bez ijednog crnogorskog državnog simbola uz snažnu propagandnu podršku od strane Srbije i uz zakulisno prisustvo Moskve, terenski organizuju velikosrpske eparhije u Crnoj Gori na čelu sa stožernim episkopom Amfilohijem – saopštilo je više članova referendumskog Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru.

Podsjetili su da je Crna Gora prije nepunih 14 godina obnovila državnost i istovremeno se opredijelila da svoju sudbinu veže za evropske i evro-atlantske integracije.

ODGOVORNOST

Istakli su da su samo djelimično zadovoljni ostvarenim rezultatima od referenduma do danas.

- Vlast nesumnjivo snosi odlučujuću odgovornost za ograničene domete unutrašnjih politika - dodaju članovi ovog pokreta.

Poraznija je, dodaju, činjenica da je alternativa vlasti opozicija pod vođstvom srpskih eparhija u Crnoj Gori.

- Umjesto djelovanja snažne

Društvo

Subota, 29. februar 2020.

privremeno aobraćaj

karantina u slučaju pojave korona virusa budu predložene i dvije lokacije u Danilovgradu i Nikšiću.

Hrapović je juče, u Bijelom Polju istakao da se situacija u vezi korona virusa prati iz sata u sat.

Sistem

- Za sada nema potvrđenih slučajeva u našoj zemlji, ali je kompletan zdravstveni sistem spreman da adekvatno reaguje u slučaju pojave viru-

sa. Kroz saradnju sa Upravom policije i graničnom policijom, prate se svi građani koji su posjetili neku od zemalja u kojima se zaraza proširila, a za pojačan nadzor pacijenata koji su eventualno mogli doći u kontakt sa inficiranim, određena su i mjesta za karantin – kazao je Hrapović.

Navodeći da u Bijelom Polju nije zabilježen nijedan slučaj korona virusa načelnik Epidemiološke službe Doma zdravlja Bijelo Polje Aleksandar Jeknić precizirao je da su u ovom gradu pod zdravstvenim nadzorom četiri osobe. Kako je kazao radi se o crnogorskim građanima koji studiraju u Italiji i jednom kineskom državljaninu koji živi i radi u Bijelom Polju.

- Takav zdravstveni nadzor sprovodimo duže od mjesec dana, zajedno sa sanitarnim inspektorima. Na Graničnom prijelazu Dobrakovo, koji je najveći u Crnoj Gori, kao i željezničkom terminalu, koji se takođe računa kao granični prijelaz, više od mjesec dana kontrolišu se svi putnici koji uđu i izađu iz naše zemlje kazao je Jeknić dodajući, da su više od 100 osoba primili i dali potvrde da su zdravi.

Ponovio je da je obaveza svakog putnika koji uđe u Crnu Goru, a prethodno je boravio u zaraženim područjima, da se dva puta dnevno javlja epidemiologu, kontroliše temperaturu, osluškuje svoje zdravlje i svaki sumnjivi simptom prijavi ljekaru.

I. Kr./B. Č.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dao intervju Rojtersu

Aktivirani su svi mehanizmi projekta velikosrpske države PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović optužio je Srbiju i Rusiju da koriste Srpsku pravoslavnu crkvu za podrivanje crnogorske prozapadne vlade, koja želi članstvo u Evropskoj uniji - piše Rojters.

Milo Đukanović, koji vlada Crnom Gorom više od tri decenije, navodi Rojters, rekao je da se serijom protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji su predvođeni Sprskom pravoslavnom crkvom, pokušava dovesti u pitanje nezavisnost Crne Gore.

- Ako se pitate da li je ovo kontinuitet (pokušaja) uništavanja Crne Gore i opstrukcija njene namjere da nastavi svoj put ka evropskim i evroatlantskim integracijama, u to nema sumnje - rekao je Đukanović.

Moskva je, kazao je, bila nedvosmislena u pokazivanju svojih interesa u tekućem (religijskom) problemu u Crnoj Gori. Đukanović je optužio Beograd za oživljavanje nacionalističkog koncepta „velike Srbije“ koji je doprinio balkanskim ratovima devedesetih godina i raspadu bivše Jugoslavije.

- Ne sumnjamo da su aktivirani svi mehanizmi realizacije projekta velikosrpske države i da je Crna Gora takođe meta - rekao je Đukanović za britansku agencija.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, odbacila

Ako se pitate da li je ovo kontinuitet (pokušaja) uništavanja Crne Gore i opstrukcija njene namjere da nastavi svoj put ka evropskim i evroatlantskim integracijama, u to nema sumnje

Đukanović tokom intervjua

je Đukanovićeve tvrdnje , rekavši da „niko ne može podrivati ono što on radi, više nego sam Đukanović“.

Rojters navodi i da je predsjednica Vlade S r b i j e A n a B r n a b i ć o d b a c i l a Đukanovićeve komentare.

Govoreći o protestima sa kojima je Đukanović suočen, Brnabić je kazala da on „ima problem u svojoj zemlji i sa građanima Crne Gore“.

- Iznenađena sam retorikom predsjednika Đukanovića... Srbija je davno napustila devedesete i okrenula se budućnosti rekla je Brnabić i dodala da Srbija zahtijeva da Srbi u Crnoj Gori imaju pravo na sopstveni jezik i religiju.

Rojters podsjeća da su protesti u Crnoj Gori počeli u decembru zbog Zakona koji omogućava državi da preuzme vlasništvo nad crkvenom imovinom ukoliko crkva ne može da dokaže da je bila njihov vlasnik prije 1918. godine - kada se tadašnja Kraljevina Crna Gora pridružila Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, pret-

nezavisnu Crnu Goru upozorio na „povampirenje“ retrogradnih ideja

e na udaru velikosrpske politike Konačno je otvoreno i pitanje uzurpacije crnogorskih crkava i manastira od strane SPC. Zato ovih dana prisustvujemo antidržavnom uličnom pohodu maskiranom u liku tzv. molebana i litija

Završni miting Pokreta za nezavisnu Crnu Goru u maju 2006. godine patriotske i evro-atlantske opozicije, čime bi se obezbijedila progresivistička demokratija uz očuvanje stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, danas je dominirajući dio opozicije utemeljen na idejama negacije Crne Gore i njenog prozapadnog puta. Međutim, najveći domet takve opozicije ostaje da bude posluga anticrnogorskih i tuđih interesa navodi se u saopštenju.

Ističu da je parlament usvaja-

njem odocnjelog Zakona o slobodi vjeroispovjesti u skladu sa modernim evropskim standardima uredio pravni položaj vjerskih zajednica.

- Konačno je otvoreno i pitanje uzurpacije crnogorskih crkava i manastira od strane SPC. Zato ovih dana prisustvujemo antidržavnom uličnom pohodu maskiranom u liku tzv. molebana i litija koje, bez ijednog crnogorskog državnog simbo-

7

la uz snažnu propagandnu podršku od strane Srbije i uz zakulisno prisustvo Moskve, terenski organizuju velikosrpske eparhije u Crnoj Gori na čelu sa stožernim episkopom Amfilohijem. Pritom, SPC je zaboravila da je njena anticrnogorska i svetosavsko-nacionalistička misija predugo ignorisana – ističe se u saopštenju.

Oni ocjenjuju da vlast ima priliku da se suoči sa plodovima svog pogrešnog rada i da

prepozna svoje lažne pristalice i ćuteće kalkulante, dok će se, kako navode, opozicija jasno podijeliti na proevropsku i državotvornu manjinu i onaj dio kojim ortački upravljaju Amfilohije i zvanični Beograd.

Potpisnici

- Zato je ovaj kleronacionalistički pohod krupan podsticaj za reanimaciju progresivnih i proevropskih političkih i društvenih ideja na kojima je obnovljena naša država.

Ovo je prilika za regenerisanje i reformisanje državotvornih političkih snaga, uz odbacivanje loših politika i diskreditovanih kadrova. Ja-

hodnici Jugoslavije.

- Srpska pravoslavna crkva je dominantna u Crnoj Gori, zemlji sa 620.000 ljudi i broji oko 12 miliona članova, uglavnom u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni – navodi agencija.

Srbija i Crna Gora, podsjećaju, pregovaraju o ulasku u EU. Crna Gora se pridružila NATO-u 2017. godine, ali Beograd ne želi članstvo u ovom savezu.

- Etnički Srbi čine oko trećine crnogorskog stanovništva. Mnogi Srbi imaju korijene u Crnoj Gori, dok desetine hiljada Crnogoraca žive u Srbiji – navodi Rojters.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, piše britanska agencija, rekao je da se Beograd neće miješati u poslove Crne Gore, ali je takođe rekao da će Srbija pomoći tamošnjoj srpskoj manjini.

- Srbija juri u opasnu zamku zaštite navodno ugroženih prava (manjinskih) Srba ... istovremeno ugrožavajući suverenitet drugih država - rekao je Đukanović.

J. Đ.

Nepočinstva SPC Podsjećaju da je SPC „razorila drevni tumul na vrhu Rumije i nezakonito na istom mjestu postavila metalnu crkvu od razdora“.

- Baš kao što je protivpravno izgradila i krstionicu na obali mora. Istovremeno, decenijama devastira i falsifikuje pravoslavnu sakralnu i kulturnu baštinu, poput crnogorske svetinje Ostroškog manastira. I ujedno nekažnjivo djeluje izvan pravnog i poreskog poretka Crne Gore i to na način koji niti jedna država na svijetu ne bi tolerisala.

Dodatno, sve te neprihvatljive aktivnosti samo potvrđuju potrebu postojanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. Crna Gora je u postjugoslovenskom periodu izdržala znatno jače nasrtaje od aktuelne popovske histerije, pa će izdržati i sadašnji velikosrpski atak. Ipak, i ovaj nasrtaj će ubrzo otići u nepovrat ali će nesumnjivo doprinijeti razobličavanju crnogorske političke scene - piše u saopštenju.

čanje proevropske, građanske i multietničke politike treba da bude potvrđeno na predstojećim izborima gdje velikosrpske stranke treba odlučno poraziti i istovremeno SPC dovesti „k poznaniju prava“. To je zaloga evropske budućnosti Crne Gore i snažan doprinos pobjedi miroljubive, građanske i demokratske politike na Balkanu - navodi se u saopštenju.

Saopštenje su potpisali: Branko Lukovac, Rade Bojović, Branko Baletić, Nebojša Vučinić, Milan Marković, Šerbo Rastoder, Marko Špadijer, Darko Šuković, Špiro Niković, Ferid Šarkinović, Veselin Popović, Muhamed Spuža, Zdenka Grbavčević, Dušan Simonović, Vlastimir Perović, Milan Obradović, Vuk

Roćen, Svetozar Cerović, Marijan Mašo Miljić, Novak Adžić, Branko Banjević, Čedomir Bogićević, Miodrag-Bole Bošković, Petar Bokan, Jevrem Brković, Nebojša Burzanović, Milovan Đuričković, Zuvdija Hodžić, Ratko Ivanović, Milorad Jovanović, Anđe Kapičić, Petar Kapisoda, Novak Kilibarda, Avdul Kurpejović, Niko Martinović, Radovan Martinović, Ana Mišurović, Jakov Mrvaljević, Milan Mrvaljević, Andrej Nikolaidis, Dimitrije Popović, Vukić Pulević, Radovan Radonjić, Sreten Radonjić, Branislav Radulović, Stevan Radunović, Rajko Todorović, Branko Vojičić, Đuro Vučinić, Stevo Vučinić, Ilija Vujošević i Miodrag Vuković.

R. D.

8

Društvo

Subota, 29. februar 2020.

SPC danas priprema protestni skup u Podgorici

Onufrije i Amfilohije u četvrtak veče na protestnoj litiji u Podgorici

Organizovanim grupama iz regiona biće zabranjen ulazak u Crnu Goru PODGORICA – Srpska pravoslavna crkva danima vodi kampanju, kako u zemlji, tako i u državama regiona – Srbiji i entitetu Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj, kako bi motivisala što više ljudi da dođu u Podgoricu na protestni skup koji danas priređuju, ali, kako Pobjeda saznaje, organizovanim grupa, kao ni pojedincima koji pokušaju da uđu u našu zemlju da bi prisustvovali ovom protestu, neće biti dozvoljen prelazak granice.

- Ulazak u Crnu Goru neće biti dozvoljen nijednoj osobi za koju se ustanovi da ide na skup SPC. Nećemo dozvoliti ulazak ni organizovanim grupama koje dođu autobusima, kombijima. Bezbjednosna procjena je da im ne treba dozvoliti da uđu u našu zemlju – kazao je nezvaničan izvor Pobjede iz policije.

Srpska crkva danas organizuje skup koji su nazvali slavom Mitropolije crnogorsko-primorske, odnosno praznikom Svetog Simeona Mirotočivog (Stefan Nemanja), a u okviru njega i litiju, koju zovu „krsni hod“.

Podršku SPC daje i ukrajinski ogranak Ruske pravoslavne crkve. U Crnu Goru stigao je mitropolit Ukrajinske pravoslavne crkve odane Ruskoj – Onufrije i on će predvoditi litiju.

U Srbiji i entitetu BiH Republici Srpskoj organizovani su dobrovoljci za koje je obezbijeđen autobuski prevoz do Podgorice. Sudeći prema objavama na društvenim mrežama zainteresovani iz Beograda treba da plate 3.000 dinara (oko 27 eura) za prevoz do glavnog grada Crne Gore. Povratak je, kao navode, odmah pošto litija bude gotova. Autobusi iz Beograda na crnogorskoj granici trebalo bi da budu rano jutros.

Autobuski prevoz organizovan je i u većini crnogorskih gradova, ali, prema našim saznanjima putnici ne plaćaju za put do Podgorice. Ko je platio prevoznike nema informacija.

Iz Mitropolije crnogorskoprimorske SPC saopšteno je da će mitropolit Onufrije služiti sa poglavarom SPC u Cr-



Ulazak u Crnu Goru neće biti dozvoljen nijednoj osobi za koju se ustanovi da ide na skup SPC. Nećemo dozvoliti ulazak ni organizovanim grupama

noj Gori arhiepiskopom cetinjskim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem i više arhijereja Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije i Srpske pravoslavne crkve Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom Hramu Hristovog Vaskrsenja, sa početkom u devet sati.

- Nakon svete liturgije, u 11 časova, mitropolit Onufrije će predvoditi krsni hod do manastira na Nemanjinom gradu, mjesta rođenja rodonačelnika svetorodne loze Nemanjića – piše u njihovom saopštenju.

Povodom posjete Onufrija Crnoj Gori u četvrtak su se oglasili iz Ambasade Ukrajine u Podgorici saopštavajući da jedini vladika autokefalne Ukrajinske pravoslavne crkve, mitropolit kijevski i čitave Ukrajine, koji ima potpuno kanonsko zajedništvo sa njegovom svetošću, ekumenskim patrijarhom Bartolomejem na čelu mitropolitske crkve, blaženi mitropolit Epifanij koji ne namjerava da posjeti Crnu Goru.

- Mitropolit Ruske pravoslavne crkve u Kijevu, vladika Onufrij i ostali episkopi Moskovske patrijaršije, koji su, kako se može razumjeti, bili pozvani u Crnu Goru, ne predstavljaju autokefalnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, priznatu od Ekumenske patrijaršije - navodi se u saopštenju.

Istakli su i da Onufrije, „kao viši crkveni službenik Ruske pravoslavne crkve, nije opunomoćen da izražava stavove od strane većine pravoslavnih vjernika Ukrajine niti Pravoslavne crkve Ukrajine“.

Kako su dodali, imajući u vidu važnost pridržavanja principa odvojenosti crkve od države, smatraju ,,neprikladnim da predstavnik Ruske pravoslavne crkve – mitropolit Onufrije – komentariše unutrašnja pitanja Crne Gore u ime Ukrajinaca“.

Srpska crkva i prosrpski politički blok u našoj zemlji burno negoduju zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, jer odbijaju da se povinuju crnogorskim zakonima i institucijama, pokušavajući da zadrže status „države u državi“.

SPC mjesecima vodi žestoku kampanju protiv Crne Gore i crnogorskih vlasti, uz bezrezervnu podršku prosrpskog političkog bloka, mnogih medija u našoj zemlji, vlasti i medija u Srbiji, kao i entitetu BiH Republici Srpskoj, kao i uz podršku ruskih vlasti i nekih medija. Crna Gora meta je lažnih informacija i kampanje brutalnog negiranja državnosti i identiteta.

K. K.

Crna Gora više nije u sistemu eurotransplanta, dogovor sa Hrvatskom ne To se tako ne radi, naravno.

Međudržavni sporazumi se ne daju na ruke zainteresovanoj strani, pacijentu u postupku, nego se daju instituciji koja je zaključila sporazum – kazala je Vesna Miranović

Saznali od paci su Hrvati raskin

PODGORICA - Ugovor o eurotransplantu koji je Crna Gora 2017. godine potpisala sa Hrvatskom, a koji definiše uslove o međunarodnoj razmjeni organa, u slučaju sporazuma sa Hrvatskom - srca i jetre, prestao je da važi u novembru prošle godine - potvrdila je pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović.

Ona je juče na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštila da su u Ministarstvu o raskidu ovog ugovora saznali od pacijenta koji se interesovao o ovoj proceduri, a kome je data potvrda da ugovor zaključen 2017. godine više ne važi.

Sporazum

- Zbog administriranja od strane Hrvata mi smo o raskidu ugovora saznali posredstvom pacijenta (zainteresovanog), koji je dobio papir na kome piše da taj ugovor više ne važi. To se tako ne radi, naravno. Međudržavni sporazumi se ne daju na ruke zaintersovanoj strani, pacijentu u postupku, nego se daju instituciji koja je zaključila sporazum – kazala je Miranović.

Ona je, odgovarajući na pitanje Raška Konjevića (SDP), koji je tražio da se pojasne razlozi

Sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje

zbog kojih je ovaj ugovor prekinut, te što se desilo ,,pa mi danas nemamo ništa od onoga što nam je rečeno 2017. godine“ pojasnila da Crna Gora ne ispunjava uslove koji bi bili garancija za preuzimanje organa kroz sistem eurotransplanta.

Kako je kazala odmah po zaključivanju ugovora, kad su dobili jasne uslove, bilo je potpuno jasno da ne možemo da ispunimo njihova očekivanja.

- Odmah nakon zaključenja ugovora sa Ministarstvom zdravlja Republike Hrvatske u kome je jasno pisalo da imamo obavezu, da bi se taj sporazum sprovodio i da možemo iz pula organa eurotransplanta da preuzimamo organe, da je ne-

ophodno da naši ljekari prođu program edukacije i treninga.

Neophodno je da ispunimo određene uslove, a uslovi koje postavlja eurotransplant jeste da država ima određen broj, dovoljan broj kadaveričnih transplantacija, odnosno pacijenata koji su doživjeli moždanu smrt, da bi eurotransplant bio siguran da bi ono što uzmemo od njih mogli i da vratimo. Bilo je neophodno da imamo svoju laboratoriju za hajlajt tipizaciju – pojasnila je Miranović.

U trenutku potpisivanja sporazuma, kako je istakla, mi nijesmo imali ni jedno, ni drugo.

- Imali smo dvije transplantacije u roku od šest godina sa kadavera, a dvije kadaverične

transplantacije, nijesu pozitivan znak koji motiviše eurotransplant da nas stavi u program za obuku ljekara – kazala je Miranović.

NeiNformiSaNoSt

Navodeći da većina građana naše zemlje nema informaciju da je ugovor van snage, Konjević je pitao kada će biti obnovljen.

- Pitanje je zašto nijesmo uspjeli taj ugovor održimo i nijesmo uspjeli ono što je najavljivano na presu 2017. godine. Što se to desilo, pa mi sada nemamo ništa od onoga što nam je rečeno 2017 – pitao je Konjević.

Najavio je da će isto pitanje uputiti premijeru Dušku Mar-

Sajam sezonskog zapošljavanja u turizmu i Dani otvorenih vrata PODGORICA - Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore i Sajam sezonskog zapošljavanja u turizmu „Summer Job 2020“ biće održani u ponedjeljak u Univerzitetskom sportskokulturnom centru u Podgorici, od 10 do 15 sati.

Kako je saopšteno juče ne konferenciji za novinare, na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, u utorak će biti održan drugi dan Sajma sezonskog zapošljavanja.

Dan otvorenih vrata srednjoškolcima bi trebalo da pruži jasniju sliku o procesu studiranja, programima mobilnosti, mogućnostima studijskog boravka u inostranstvu.

Menadžer Karijernog centra Univerziteta Crne Gore Ivica Todorović kazao je da je, nakon njihovih intenzivnih aktivnosti i Studentskog parlamenta, uz podršku lokalnih samouprava, obezbijeđen prevoz za maturante, iz gotovo svih krajeva Crne Gore.

- Očekujemo dolazak više od 3.000 maturanta koji će imati priliku da se neposredno, sa profesorima, saradnicima i sadašnjim studentima fakulteta Univerziteta Crne Gore upoznaju sa studijskim programima i o mogućnostima zapošljavanja nakon završet-

Šansa za posao

VELIKO INTERESOVANJE: Prevoz obezbijeđen iz većine gradova

ka fakulteta - kazao je Todorović.

Posebno je istakao ovogodišnje veliko interesovanje turističke privrede i poslodavaca kad je riječ o Sajmu sezonskih poslova ,,Summer Job“, gdje će se predstaviti više od 35, a očekuje se od tri do četiri hiljade studenata.

Todorović je pozvao studente da ispune formu CV-ja dostupnu na sajtu Univerziteta Crne Gore www.ucg.ac.me.

Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete Mubera Kurpejović ocijenila je da je sajam podrška za sma-

njenje visokoškolaca i stvaranje konkurentnog kadra.

- Ovo je istovremeno i prilika i poziv poslodavcima da uzmu aktivnije učešće, ne samo u zapošljavanju, već i pružanju praktične nastave našim studentima - kazala je Kurpejović, podsjećajući da je potrebna podrška poslodavaca za realizaciju obaveznih 25 odsto praktične nastave na svim studijskim programima.

Kurpejović je napomenula i da su od studijske 2017/18. godine, izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, osnovne studije na Univerzitetu Crne Gore besplatne, a od

2020/21. godine biće besplatne i magistarske studije.

Privredna komora Univerziteta Crne Gore, kazao je direktor sektora za obrazovanje i kvalitet Mladen Perazić, podržala je Sajam ne samo zbog cilja ovog projekata, već i dosadašnjih ostvarenih impoznantnih rezultata.

Generalni direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ćazim Hodžić, kad je riječ o mladima, posebnu priliku vidi u činjenici da je tokom prošle godine u Crnoj Gori registrovano 50 novih hotela, od kojih je 80 odsto sa četiri ili pet zvjezdica.

Predstavnik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Aleksandar Šipčić podsjetio je da je Dan otvorenih vrata UCG prethodnih godina okupio oko 5.000 mladih ljudi iz cijele Crne Gore.

Podrška Karijernom centru i Studenskom parlamentu UCG u organizaciji ova dva događaja su Privredna komora i ministarstva prosvjete i turizma i održivog razvoja.

N. K.

Društvo

Subota, 29. februar 2020.

e važi

ijenta da nuli ugovor

9

U CANU održan okrugli sto o vladavini prava i praksi Evropskog suda za ljudska prava

Izmjene zakona Na jučerašnjoj sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje razgovaralo se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Predsjedavajući Suad Numanović pojasnio je da se izmjenama, pored ostalog, prvi put propisuje da zdravstvene ustanove, uz saglasnost Ministarstva zdravlja, mogu da obavljaju estetske minimalne invazivne neurohirurške metode, antiejdž medicine glave i vrata koje će obavljati zdravstveni radnici koji su posebno edukovani za ove metode. Detaljnije se, kako je rekao, uređuje utvrđivanje vremena i uzroka smrti osoba umrlih van zdravstvene ustanove, pa će to ubuduće raditi izabrani ljekari.

Na ovu izmjenu poslanici su imali primjedbu, objašnjavajući da su izabrani ljekari i sada preopterećeni, te da im se uvodi dodatna obaveza.

Na odboru je pojašnjeno i da će na nov način biti regulisane procedure neinvazivne, nehirurških estetskih korekcija.

- Najzad smo odlučili da tu oblast uredimo i da se zna tačno ko to može da radi, naravno uz određenu finansijsku nadoknadu. Da u standardizovanim uslovima, u standardizovanom postupku to rade stručnjaci, a ne priučeni kozmetičari, uz mogućnost da ostvare određenu materijalnu korist – kazala je Vesna Miranović.

koviću. Ustvrdio je i da niko od troje pacijenata sa liste „nije transplantiran“.

- Koliko je to Crnoj Gori trebalo novca da se ispoštuje ono što je traženo tim ugovorom. Radi se o veoma važnoj oblasti i bilo bi pametnije da je Ministarstvo imalo manje entuzijazma kada je davalo saopštenja u vezi sa ovim 2017. godine – kazao je Konjević.

Podsjećajući da se nedavno krenulo u izmjenu zakonske regulative u vezi transplantacija, Miranović je saopštila da je kroz proces eurotransplanta od 2017. ,,jedna djevojka transplantirala pluća, a Crna Gora je tu transplantaciju platila skoro 4.000 eura bez organa

koji nijsmo platili“.

- Od troje pacijenata koji su bili na listi jedan pacijent je dva puta dobijao srce, ali nije preživio.

Mi nijesmo stvorili uslove da možemo vratiti organe koje uzmemo zato je neophodna izmjena zakona u koju smo ušli, kao i aktivnosti sa donorskim karticama. Tek kada budemo imali 20 posto stanovnika koji imaju donorske kartice mi ćemo nivo mogućnosti da neko doživi moždanu smrt i da bude donor organa dići i time dokazati eurotransplantu da smo aktivni sudionici ove priče. Što ćemo dobiti ako uzmemo organ i nemamo da ga vratimo, mi smo opet blokirani – pojasnila je Miranović. I . KRUNIĆ

Ministarstvo socijalnog staranja i Crveni krst

Gerontodomaćice pomagaće 1.210 korisnika PODGORICA - Ugovor o pružanju pomoći u kući odraslim i starim osobama sa invaliditetom za 2020. godinu potpisali su juče ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić i generalna sekretarka Crvenog krsta Jelena Dubak.

Ugovorom je precizirana pomoć za 1.210 korisnika usluga gerontodomaćica.

Kako su saopštili iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, uslugu će pružati u skladu sa javnim pozivom za što su finansijska sredstva obezbijeđena iz budžeta, kroz angažman 121 gerontodomaćice za 1.210 korisnika.

Uslugu pomoć u kući Crveni krst će pružati u 15 opština: Bijelo Polje, Danilovgrad, Nikšić, Plužine, Pljevlja, Žabljak, Kolašin, Mojkovac, Berane, Andri-

jevica, Petnjica, Plav, Gusinje, Rožaje i Cetinje.

Ministarstvo će program finansirati u iznosu od 294.300 eura.

Objašnjeno je da podrška podrazumijeva nabavku hrane, pomoć u pripremi obroka, pomoć pri kretanju, pri održavanju lične i higijene prostora, pomoć pri grijanju prostora, plaćanju računa za električnu energiju, telefona, komunalija, kao i posredovanje u obezbjeđivanju različitih vrsta usluga za održavanje stana i uređaja za domaćinstvo i nabavku ljekova i odvođenje na ljekarske preglede.

Crveni krst je licencu za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite za uslugu pomoć u kući odraslom i starom licu sa invaliditetom dobio 26. novembra 2019. godine. n. k.

VLADAVINA PRAVA IZNAD SVEGA: Okrugli sto u CANU

Zabrinjava oživljavanje populističkih politika Akademik Zoran Rašović saopštio je podatak da je od prvih presuda Evropskog suda za ljudska prava donešenih u Crnoj Gori izvršeno više od 90 odsto. Naša država je, kako je dodao, visoko pozicionirana i u rangu je sa zemljama sa razvijenom demokratijom PODGORICA - Vladavina prava je predmet napada zbog sve većeg populizma i nacionalizma u Evropi i ponovno oživljavanje populističkih politika zabrinjava nas sve u Evropi imajući na umu ne tako davnu prošlost - rekao je predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Linos Aleksandre Sicilianos.

On je na okruglom stolu u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, gdje se govorilo o vladavini prava i iskustvu Evropskog suda za ljudska prava, rekao da smo svi „svjesni prmjera da liberalna demokratija, konstitucionalizam i vladavina prava su predmet napada u nekoliko država“

Bogišićev Zakonik

Poručio je da vladavina prava i nezavisnost pravosuđa ne smiju da budu ugroženi ističući da su efikasno, nepristrasno i nezavisno pravosuđe ugaoni kamen svakog društva.

Potpredsjednik Evropskog suda za ljudska prava Robert Spano istakao je da nijedan čovjek, ko god bio - kralj, car, ne može biti iznad zakona.

Današnja Crna Gora, poručio je predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan Vukčević, teži vrijed-

Pohvale za dobre rezultate Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Linos Aleksandre Sicilianos sreo se juče i sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde Zoranom Pažinom i predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom. Đukanović je kazao Sicilijanosu da je Crna Gora je posvećena unapređenju vladavine prava, što je i EK stavila u prvi plan pregovaranja. Sicilijanos je, kako je saopšteno, pohvalio dobre razultate koje Crna Gora postiže u oblasti izvršenja presuda Evropskog suda navodeći da ne postoji nijedna presuda koja bi zahtijevala mjere pojačanog nadzora Komiteta ministara SE. Potpredsjednik Vlade Pažin kazao je Sicilijanosu, kako je saopšteno nakon njihovog sastanka, da je veoma značajno da ne postoji nijedna presuda Suda u Strazburu koja bi ukazivala na sistematsko kršenje ljudskih prava.

nostima savremene Evrope.

- U dugoj istoriji Evrope pravo jeste onaj sloj kulture koji čini bitan element evropskog identiteta. Toj kulturi i Crna Gora u svojoj dugoj istoriji dala je značajan doprinos - tu mislim na Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, koji je u svojem vremenu bio ne samo najznačajniji pravni zakonik slovenskog juga, već i uzor za mnoge zakonike u ondašnjoj Evropi i van nje – istakao je Vukčević.

Njegovo značenje i ime njenog tvorca crnogorskog ministra pravde Valtazara Bogišića, dodao je on, predstavljaju naj-

značajnije poglavlje crnogorske pravne istorije.

I akademik Zoran Rašović kazao je da Crna Gora se Evropi i svijetu može podičiti sa tim zakonikom.

- Taj zakonik sadržavao je neka od prava i zabrana 62 godine prije Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama – istakao je on.

Naveo je da je zabrana ropstva regulisana u Zakoniku, kao i jednakost pred zakonom, zabrana diskriminacije, zaštita prava ličnosti, suđenje po pravičnosti.

- I, iznenađenje, možda, za mnoge, Bogišić je prije 132 go-

vorio o rodno senzitivnom jeziku – naveo je Rašović.

Presude

Govoreći o aktuelnoj statistici Evropskog suda za ljudska prava, podsjetio je na podataka da je Crna Gora po osnovu presuda za ljudska prava od 2009. do 31. decembra 2019. godine isplatila 751.249,64 eura.

- Za isti period po prijateljskim poravnjanjima isplaćeno je 490.250,70 eura, a po jednostranim deklaracijama 40.762 eura – rekao je on.

Ukupan iznos koji je isplaćen za navedenoi period, istakao je Rašović, je 1.282.227,34 eura.

Po procentu izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava Crna Gora je, dodao je Rašović, na prvom mjestu u regionu.

- Od prvih presuda donešenih u Crnoj Gori izvršeno je više od 90 odsto. Po tome je naša država visoko pozicionirana i u rangu je sa zemljama sa razvijenom demokratijom – poručio je on.

Ono što malo brine, prema njegovim riječima, jeste da je povećan broj predstavki u posljednje četiri godine, pa ih je 2019. godine bilo 427. Poručio je da, u tom smislu, treba uraditi ozbiljniju analizu. n. ĐurĐevaC

Crna Gora nema registar oboljelih od rijetkih bolesti

Miljanović: Procenat pacijenata kao u Evropi PODGORICA - U Crnoj Gori, zbog nepostojanja registra, nema preciznih podataka o broju oboljelih od rijetkih bolesti i vrstama koje su zastupljene - kazala je direktorica Centra za genetiku i imunologiju Olivera Miljanović.

Ona je, kako prenosi Mina, povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti koji se obilježava 29. februara, kazala da se može govoriti samo o statističkim podacima.

- Procenat bolesti u Crnoj Gori nije statistički egzatno poznat, jer se mora imati registar za rijetke bolesti, što Crna Gora još nema, to nije jedinstven primjer jer se brojne zemlje suočavaju sa istim izazovom i nemaju registar - kazala je Miljanović.

Objasnila je da nema razloga da se sumnja da je taj procenat isti kao u Evropi, jer su svi drugi pokazatelji slični, uključujući i malu dojenačku smrtnost.

U svijetu se računa da ima oko

pet odsto osoba koje u jednom periodu života obole od rijetke bolesti. Te bolesti nose naziv rijetke, kako je dodala, jer se javljaju sa učestalošću manjom od jedan na dvije hiljade.

Kako je kazala, pacijenti sa rijetkim bolestima, ali i njihove porodice, koje pogađa ta bolest lutaju od dijagnoze do terapije.

- Nažalost terapija rijetkih bolesti je teško dostupna – kazala je Miljanović.

U Crnoj Gori, kako navodi, ,,prosječno vrijeme do dija-

gnoze iznosi manje od šest mjeseci od trenutka kada se postavi sumnja da bolest postoji“.

- Na Evropskom nivou ona iznosi čak do četiri i po godine, gotovo sve zemlje se susreću sa lutanjem do dijagnoze, ono što smo mi u Crnoj Gori postigli, kao zemlja koja nema sve najsavremenije tehnologije, jeste dobra umreženost sa dijagnostičkim centrima širom Evrope - kazala je Miljanović i istakla da je prevencija rijetkih bolesti imperativ. i. kr.

10

Serijal Pobjede

Subota, 29. februar 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Litije protiv nauke i prosvjetiteljstva » Piše: dr Milivoje BEŠLIN Crna Gora je još 1996/97. godine, javno manifestujući neslaganje sa zločinačkim režimom Slobodana Miloševića, obznanila nameru da se izvuče iz bespuća balkanskih stranputica i krene put zapadnog političkog i civilizacijskog razvoja. Taj krug je opisan tragom evropske moderne, prosvetiteljstva, konačne prevage razuma (racionalnosti) i sekularizma.

Većinska Crna Gora do danas istrajava na ovim principima.

Ubrzana modernizacija, ekonomski i infrastrukturni razvoj, građansko društvo, primat u regionu u evroatlanskim integracijama i članstvo u NATO-u, samo su neke od potvrda ispravnosti smera koji je odabran, uz ogromne otpore i rizike, pre četvrt veka.

Ti otpori, svedeni na udare poraženog velikosrpskog projekta, traju i danas i dovode u pitanje temeljne vrednosti na kojima počiva demokratska, građanska, antifašistička i prozapadno orijentisana Crna Gora.

POSLJEDNJA BITKA

Na njenim ulicama ne šetaju tzv. litije sa verskim ciljevima, već marširaju atavizmi i ostaci nazadnih i prevaziđenih shvatanja države i društva. Amfilohijeve i Joanikijeve pseudolitije (prave su uvek u funkciji nekog verskog, magijskog obreda, ovde je reč o političkoj demonstraciji) klasična su politička i ideološka bitka oko dva pitanja: 1.Borba za interpretaciju Crne Gore, odnosno da li će nastaviti da se razvija kao građ a n s ko, m u l t i e t n i č ko,

Na ulicama Crne Gore se odvija vjerovatno posljednja bitka za njen opstanak. Onaj ko ne shvata istorijsku i prekretnu važnost pružanja otpora aktuelnom ruskom i srpskom udaru na državu Crnu Goru – taj ili ništa ne razumije ili se nalazi na strani suprotnoj od one koja se zalaže za opstanak ove i ovakve crnogorske države, sa korpusom vrijednosti i identitetskim karakteristikama koje je prate

Crna Gora i njena društvena struktura, uz sve mane, korespondira sa ciljevima, idejama i sveukupnim razvojem 21. veka.

Oni koji uz svijeće i sa magijskim simbolima tumaraju dva puta nedeljno crnogorskim gradovima, kao i dvije pomenute države koje ih huškaju, jedva da korespondiraju i sa 19. vijekom prozapadno i sekularno društvo ili će odbaciti koncepte razvoja modernosti i identitetski postati ono što nikada u istoriji nije bila – srbijanska provincija.

2.Onaj ko dobije bitku za interpretaciju Crne Gore „raspolaže“ i njenim identitetskim politikama i samim tim sudbinom njene državnosti.

Imajući ovo u vidu – na ulicama Crne Gore se odvija, verovatno, poslednja bitka za njen opstanak. Onaj ko ne shvata istorijsku i prekretnu važnost pružanja otpora aktuelnom ruskom i srpskom udaru na državu Crnu Goru – taj ili ništa ne razume ili se nalazi na strani suprotnoj od one koja se zalaže za opstanak ove i ovakve crnogorske države, sa korpusom vred-

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Sa litije u Budvi

nosti i identitetskim karakteristikama koje je prate.

MODERNO vS ANAHRONO

Može li Crna Gora, danas već moderna i razvijena, ipak, pokleknuti i postati oruđe u rukama amoderne i nerazvijene Srbije i Rusije i kakva bi u tom slučaju bila njena sudbina?

Retko kada se u istoriji dešavalo da manje razvijeni pokore i podjarme one na višem stupnju razvijenosti.

Proporcije su tu manje važne.

Demokratski, ekonomski, tehnološki, civilizacijski i društveno Srbija i Rusija su na nižem stupnju razvoja u odnosu na Crnu Goru. Očekivano, obe ove zemlje, istorijski neželjene i recidivi Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, ra-

Zbog svog geografskog položaja, ona je Rusiji poslednja nada da je moguće ugroziti južno krilo NATO-a i urušiti bezbednosnu arhitekturu liberalnog Zapada u Evropi. Pokoravanjem Crne Gore i zatiranjem njenih identitetskih karakteristika, Rusija bi dobila nepotopivi nosač aviona na Mediteranu, koji je u posthladnoratovskom svetu postao zapadno „jezero“

Aleksandar Vučić i Vladimir Putin

zočarane i frustrirane jer im imperijalni snovi loše prolaze, tradicionalno su odbacivale modernizaciju i razvoj i menjale ih za ekspanziju i teritorijalno proširenje.

Zbog toga su i velikoruski i velikosrpski projekat zadavali onoliko glavobolje i neposrednom okruženju i čitavom demokratskom svetu.

Danas je kao tačka njihove ekspanzije markirana Crna Gora. Zbog svog geografskog položaja, ona je Rusiji poslednja nada da je moguće ugroziti južno krilo NATO-a i urušiti bezbednosnu arhitekturu liberalnog Zapada u Evropi.

Pokoravanjem Crne Gore i zatiranjem njenih identitetskih karakteristika, Rusija bi dobila nepotopivi nosač aviona na Mediteranu, koji je u posthladnoratovskom svetu postao zapadno „jezero“. Srbiji je Crna Gora potrebna kao samo središte velikodržavne ideje, bez koje je koncept velike Srbije nepovratno pokopan, a izlaz na more kao davnašnji cilj, zauvek presečen.

Racionalna anticipcija ukazuje da će Crna Gora pobediti u sukobu koji joj je nametnut i odoleti još jednom pažljivo orkestriranom udaru od strane dva destruktivna autoritarna režima koji se nalaze u specifičnom vazalsko-sizerenskom odnosu. Rečeno jezikom, njima tako dragog, srednjovekovlja.

Kratko rečeno – Crna Gora i njena društvena struktura, uz sve mane, korespondira sa ciljevima, idejama i sveukupnim razvojem 21. veka. Oni koji uz sveće i sa magijskim simbolima tumaraju, dva puta nedeljno, crnogorskim gradovima, kao i dve pomenute države koje ih huškaju, jedva da korespondiraju i sa 19. vekom.

U takvom srazu – nema dileme ko, prema zakonitostima istorije, mora pobediti.

DEMOKRATSKI DEFICIT

Unutrašnje pitanje za Crnu Goru ostaje da visi u vazduhu – zbog čega se od aktuelnog udara iz Beograda i Moskve brani samo država i gde je „emigriralo“ crnogorsko društvo?! Za razumeti je neslaganje dela društva sa aktuelnom vlašću čija dugovečnost je jednako srazmerna potrebi demokratskog društva da joj vidi leđa.

Ali u odsustvu patriotske i prozapadne alternative ne čudi što je Crna Gora u situaciji hladnoratovske Italije. Kao i kod jadranskog suseda u vreme Hladnog rata, promena vlasti u Crnoj Gori značila bi promenu geostrateške pozicije i temeljne političke orijentacije države i opasnosti identitetskog zatiranja.

Demokratski deficit Crne Gore ogleda se i u nespremnosti društva i pojedinaca na angažman i rizik u trenucima kriza. Mobilizacija anticrnogorskih snaga koja je najšira i totalna, zahtevala bi značajno veću participaciju crnogorskog društva – intelektualaca, univerziteta, akademske zajednice, medija, nevladinih organizacija, akademija nauka itd. Ništa od toga se ne vidi, a jedan minorni segment društva u Srbiji supstituiše odsustvo angažmana uspavanog crnogorskog društva.

Hrvatski predsednik Zoran Milanović se u svom pristupnom govoru, prilikom polaganja zakletve, pozvao na reči slavnog izraelskog istoričara Juvala Hararija da se budućnost zapadne liberalne demokratije može sačuvati samo

ako se „istina učini nezavisnom od želje većine birača“.

Harari u svom glasovitom tekstu u Njujork Tajmsu kaže i da se zapadna demokratija može sačuvati uz pomoć tri vrste slobode: naučnih istraživanja, medija i pravosuđa. „Istina nije pitanje slobodne interpretacije i nije pitanje želje naroda“, poručio je Milanović inspirisan tekstom izraelskog istoričara. I tekst istoričara i govor predsednika svojevrsni su manifesti najbolje tradicije evropskog prosvetiteljstva.

IZBOR

Prateći misao istoričara i predsednika jasno je da su kritička nauka i prosvetiteljstvo, otvoreni mediji i nezavisno sudstvo ključna zaloga u borbi za istinu i garanti puta demokratskog društva u budućnost i modernost. Verska zatucanost i ideologija nacionalizma, koja je sva sadržana u lažima i mitovima – siguran su put u nazadnost, prošlost, sukobe i siromaštvo.

Crna Gora je pred jasnim izborom. Prošlost ili budućnost; duhovna i materijalna beda ili modernizacija i razvoj; sukobi i mržnja ili suživot i tolerancija; mračne srednjovekovne crkvene dogme ili prosvetiteljstvo, nauka i otvorenost.

Utvare prošlosti moraju se poraziti da bi moderno društvo dobilo perspektivu za budućnost.

Mrak ne može pobediti, ali pobeda nije osigurana bez angažmana i mobilizacije svih progresivnih snaga u društvu.

Ovo pitanje danas u Crnoj Gori nadilazi stranačke podele i subjektivnosti. Bira se život nasuprot mraku. Niko nema luksuz na neutralnost ili negovanje vlastitih zabluda.

Raskid sa njima je otvaranje pespektive za novu i bolju Crnu Goru.

Hronika

Subota, 29. februar 2020.

PODGORICA - Vidoje Stanišić iz Podgorice, osumnjičen za učešće u pokušaju ubistva sugrađanina Igora Krstovića priveden je sinoć na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo, gdje mu je određeno zadržavanje do 72 sata. Stanišić je uhapšen prekjuče zbog sumnje da je učestvovao u napadu na Krstovića koji je teško ranjen 28. januara u Zeti.

Policija se nije oglašavala povodom hapšenja Stanišića. Osim njega, nedavno je

Saslušan Podgoričanin osumnjičen za učešće u pokušaju ubistva Igora Krstovića

Stanišiću određeno zadržavanje 72 sata uhapšen i Dragiša Bulatović zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva Krstovića.

I Bulatoviću je određen pritvor.

Navodno, pronađeni su njego-

vi otisci na flaši u kojoj je bio benzin korišćen za paljenje vozila, kojim su napadači nakon ranjavanja Krstovića, pobjegli iz Zete.

Krstović je ranjen u zetskom

naselju Balijače, dok je džipom ,,mercedes“ prilazio porodičnoj kući. Napadači su u njega ispalili 27 metaka iz automatske puške.

Stanišić se, prema evidenciji

Privođenje Stanišića

policije, dovodi u vezu sa kavačkom kriminalnom grupom. Njegovo ime je u više

Pritvorenik pobjegao iz Specijalne bolnice u Nikšiću

Potraga za Stamenkovićem, dva policajca suspendovana PODGORICA – Pritvorenik Dragiša Stamenković pobjegao je u četvrtak oko 17 časova iz Specijalne bolnice za plućne bolesti „Dr Jovan Bulaić“ u Nikšiću, gdje se nalazio na bolničkom liječenju, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Stamenković je pobjegao zatvorskim policajcima Vladu Dragoviću i Draganu Mijuškoviću.

Prema saznanjima Pobjede, Dragović i Mijušković nijesu vezali Stamenkovića, iako je postojala naredba za to.

IZ UIKS-a su kazali da je o događaju obavještena Uprava policije radi preduzimanja mjera pronalaska odbjeglog pritvorenika kao i sud koji je Stankoviću odredio pritvor.

Stanković je nepravosnažnom presudom osuđen na godinu i dva mjeseca zatvora zbog teške krađe i falsifikovanja isprave.

Njegov boravak od 16. decembra prošle godine u Specijalnoj bolnici kontinuirano su obezbjeđivala dva službenika UIKS-a – Preduzete su i preduzimaju se kontinuirane radnje i mjere

Bolnica u Brezoviku

u cilju pronalaska i hvatanja odbjeglog pritvorenika od strane službenika Uprave za izvršenje krivčnih sankcija, a o navedenom događaju obaviještena je i Uprava policije radi preduzimanja radnji i mjera iz njihove nadležnosti. Takođe, kako se radi o pritvorenom licu o navedenom događaju bez odlaganja obaviješten je i sud

Ministar unutrašnjih poslova o bezbjednosnoj situaciji

koji je imenovanom odredio mjeru pritvora – navodi se u saopštenju UIKS-a.

Oni navode i da je po dobijanju obavještenja o bjekstvu pritvorenika iz Specijalne bolnice, za koje do sada poznati podaci ukazuju da je nastalo uslijed grubog zanemarivanja službenih obaveza od strane službenika obezbjeđenja koji

su navedenog dana obavljali poslove obezbjeđenja pritvorenika.

-Protiv službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija koji su bili zaduženi za obezbjeđenje pritvorenika D. S. u trenutku njegovog bjekstva, biće pokrenut disciplinski postupak, a shodno zakonskim propisima istim će biti odre-

đena mjera privremenog ograničenja vršenja dužnostizabrana obavljanja poslova u UIKS-a (suspenzija) – istakli su iz UIKS-a.

Od 12. maja do 3. septembra prošle godine, tri pritvorenika pobjegla su čuvarima ZIKS-a iskoristivši njihovu nepažnju, ali su ubrzo i uhapšeni. Dva pritvorenika nakratko su pobjegla iz bolnice, a jedan iz ZIKS-a. Sva trojica bjegunaca disciplinski su kažnjena, dok se, kako su tada kazali iz UIKSa „utvrđuje da li je bilo propusta u radu službenika“.

Podsjećamo, iz Psihijatrijske bolnice u Dobroti je 4. jula 2018. pritvorenik Đorđe Pavićević je samovoljno napustio bolnicu prilikom dozvoljene posjete njegovog brata. Dežurno osoblje odmah je prijavilo slučaj Odjeljenju bezbjednosti Kotor, nakon čega je za Pavićevićem raspisana potjernica. Iz Specijalne bolnice tada su kazali da je pacijent imao odobrenje da boravi u krugu, da je i ranije imao posjete i nikada nije zloupotrijebio svoja prava. Njemu je 2017. izrečena mjera obaveznog liječenja i čuvanja u bolnici Dobrota u Kotoru.

B. R. – A. R.

Podgorička policija rasvijetlila dva požara, uhapšene dvije osobe

Nuhodžić: Država odlučna Marović osumnjičen da je naredio da dobije bitku protiv vozila doktora Jovovića organizovanog kriminala paljenja PODGORICA - Podgorička novembra 2018. godine kada -Službenici CB Podgorica na-

PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić poručio je građanima da je bitka protiv organizovanog kriminala kompleksna i dugotrajna, ali da je država odlučna da dobije tu bitku te da Vlada Crne Gore, državni organi i obavještajno-bezbjednosni sektor imaju i snage i kapaciteta da očuvaju stabilnost i bezbjednost.

-Poštovane građanke i građani Crne Gore, obraćam vam se jer uočavam vašu zabrinutost zbog više ubistava koja su se dogodila u protekla dva mjeseca kao posljedica sukoba organizovanih kriminalnih grupa.

Razumijem i opravdavam osjećaj uznemirenosti, jer su, nažalost, izgubljeni ljudski životi. Organizovani kriminal je globalni problem, koji ne poznaje granice. Zato je bitka

11

protiv ovog izazova kompleksna i dugotrajna. Tu nema brzih rješenja i rezultata preko noći -kazao je ministar Nuhodžić.

On je dodao da je Crna Gora odlučno ušla u tu bitku sa partnerskim službama – razmjenjujući podatke i sarađujući.

-Imamo rezultate. Od šest ubistava koja su se dogodila od početka godine, četiri smo rasvijetlili (u Podgorici, Herceg Novom, Pljevljima i Plavu), a jednu likvidaciju smo spriječili. Ovo, naravno, nije dovoljno.

Ali, jeste pokazatelj našeg kontinuiranog i dobrog rada.

Država je odlučna da dobije bitku protiv organizovanog kriminala. Vlada Crne Gore, državni organi i obavještajno-bezbjednosni sektor imaju i snage i kapaciteta da očuvaju stabilnost i bezbjednost – kaC. H. zao je ministar.

policija je rasvijetlila dva požara koja su bila podmetnuta na vozilima iz 2018. godine i uhapsila Izeta Berišu (35) i Marinka Marovića (47), oba iz Podgorice.

Njima je nakon saslušanja određen pritvor do 30 dana i oni su sprovedeni u UIKS.

Beriša se tereti da je počinio krivični djelo izazivanje opšte opasnosti, dok se Marović tereti za izazivanje opšte opasnosti putem postrekavanja.

Prvi slučaj je registrovan 8.

je na Zabjelu podmetnut požar na vozilu „BMW X6“ u vlasništvu ginekologa Predraga Jovovića iz Podgorice. Vozilo je u potpunosti uništeno.

Osumnjičenima se prijavom stavlja na teret i da su 24. decembra 2018. godine podmetnuli požar u Staroj Varoši, ispod vozila „mercedes“ u vlasništvu E. B. iz Njemačke.

Iz policije podsjećaju da je i u aprilu 2018. godine zapaljeno vozilo doktora Jovovića i taj slučaj je rasvijetljen i uhapšen je U. T. (34) iz Albanije.

staviće sa istražnim aktivnostima usmjerenim ka bezbjednosno interesantnim osobama i članovima kriminalnih grupa u cilju sprečavanja i rasvjetljavanja teških krivičnih djela iz oblasti požara i eksplozija – navodi se u saopštenju policije. Dodali su i da je Sektor kriminalističke policje u januaru i februaru ove godine zadužio 21 krivično djelo od kojih je 17 rasvijetljeno. Podsjećaju i da su rasvijetlili tri krivična djela iz 2019. i dva iz 2018.

C. H.

Prijava protiv Podgoričanina

Lokalna potraga zbog ranjavanja mladića BAR - Protiv B. J. (35) iz Podgorice podnijeta je prijava zbog osnovane sumnje da je

17. februara pokušao da ubije M. V. (35) iz Danilovgrada.

Kako se sumnja, B. J. je nožem

ranio M.V. Za osumnjičenim je raspisana lokalna potraga.

C. H.

navrata bilo na stupcima crne hronike i hapšen je nekoliko puta.

Pljevlja: Poginuo radnik na trafostanici PLJEVLJA – Radnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema D. K. (56) stradao je juče tokom obavljanja poslova na trafostanici u Pljevljima 1 u Židovićima.

- Zbog tragedije u pljevaljskoj trafostanici, kompletno područje Pljevalja je bez napajanja električnom energijom, jer je uviđaj nadležnih institucija u toku – naveli su iz CGES-a. C. H.

Prijava protiv Bjelopoljca nastanjenog u Švedskoj

Osumnjičen za dječiju pornografiju BIJELO POLJE - Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv Z. G. (40) iz Bijelog Polja, nastanjenog u Geteborgu, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo dječja pornografija.

Prijavu protiv njega podnijela je majka maloljetne djevojčice koja je na društvenim mrežama sa SIM kartice inostranog mobilnog operatera dobijala poruke kompromitujućeg i prijetećeg sadržaja kao i fotografije eksplicitnog sadržaja.

- Uprave policije je operativnim radom i saradnjom sa drugim bezbjednosnim službama, došla do podataka o osobi koja je vlasnik SIM kartice inostranog mobilnog operatera sa koje su upućivane poruke i fotografije neprimjerenog sadržaja, a za koje se sumnja da je izvršio krivično djelo dječja pornografija – piše u saC. H. opštenju.

Optužnica za ubistvo supruga PODGORICA - Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv državljanke Kazahstana Dajane Šudabajev (61) osumnjičene da je u septembru prošle godine nožem ubila supruga Iskandera (61), saznaje Pobjeda.

Kako saznajemo, optužnica je razmatrana pred Višim sudom i odluka će biti donijeta za 15 dana. Dajana Šudabajev je na saslušanju kod tužioca priznala da je ubila supruga.

M. L.

12

Crnom Gorom

TIVaT: Dan otvorenih vrata u vrtiću

Subota, 29. februar 2020.

Rožaje: Opština ispunila obavezu iz Zakona o teritorijalnoj organizaciji

Privremeni nazivi za 68 ulica i gradski trg Najviše ulica sa privremenim nazivima je na Bandžovom brdu, Ibarcu, Suhom polju i Zelenima. Riječ je uglavnom o novim prigradskim naseljima koja su se formirala u posljednje dvije decenije

INFoRMaCIje DoBILe IZ PRVe RUKe: Učenice u vrtiću

Maturantkinje posjetile ,,Bambi“ TIVAT – Prvi put u vrtiću „Bambi“ održan je Dan otvorenih vrata za učenice završnog razreda Srednje mješovite škole „Mladost“, koje su imale priliku da se upoznaju sa pozivom vaspitača.

Dvanaest maturantkinja provelo je sat i po u druženju sa djecom, a neke od njih razmišljaju da im budući poziv bude baš rad sa mališanima predškolskog uzrasta.

Dan otvorenih vrata inicirala je direktorica vrtića, Kartarina Hercegovac, zabrinuta jer je poziv vaspitača deficitaran u svim primorskim opštinama.

- Imajući to u vidu razmišljala sam na koji način da afirmišemo ovu lijepu, odgovornu pro-

fesiju i tako smo odlučili da krenemo u ovaj projekat. Kroz vrijeme provedeno sa djecom maturantkinje su se na pravi način upoznale sa našim pozivom, a ako smo jednu od njih zaiteresovali za naš posao Dan otvorenih vrata je uspio - kazala je Hercegovac, zahvalivši se direktorici SMŠ „Mladost“, Jovanki Vujačić, na saradnji.

Ideja o Danu otvorenih vrata predočena je rukovodiocu projekta „Sociokulturni identitet djece u predškolskom uzrastu“ prof. Saši Miliću, koji ju je svesrdno prihvatio uz nadu da će i ostale predškolske ustanove iz primorskih opština učiniti isto.

Direktorica je novi Dan otvorenih vrata u vrtiću „Bambi“ S. K. najavila za septembar.

ULCINj: Opština angažovala Arch & Construction

Projektuje kanalizaciju iza zgrade Opštine ULCINJ – Lokalna uprava je zaključila ugovor sa DOO Arch & Construction koja će uraditi projekat za izgradnju atmosferske i kanalizacione mreže iza zgrade Opštine.

Vrijednost radova je 1.754.50 eura, a izvođač je dužan da posao završi za 30 dana. Prema informaciji objavljenoj na sajtu Opštine, ponuda tog izvođača je izabrana kao najpovoljnija na tenderu.

K.V.

U oPŠTINI IMa 96 ULICa: Rožaje

ROŽAJE - Predsjednik opštine Rahman Husović, donio je odluku o privremenom davanju naziva ulica kao što je predviđeno Zakonom o teritorijalnoj organizaciji.

Tim dokumentom utvrđeni su privremeni nazivi za 68 ulica i gradski trg koji su oko dvije decenije bez imena ili se radi o novoformiranim saobraćajnicama.

NASELJA

Najviše ulica sa privremenim nazivima je u naselju Bandžovo brdo, potom Ibarcu, Suhom polju i Zelenima. Riječ je uglavnom o novim prigradskim naseljima koja su se formirala u posljednje dvije decenije.

U toku su aktivnosti na određi-



Izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, propisano je da su gradonačelnici i predsjednici opština obavezni da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta, ukoliko to nije uradila lokalna samouprava

vanju i dodjeljivanju brojeva kućama tako da će obaveze definisane zakom biti ispunjene u predviđenom roku. Nakon toga postoji mogućnost da se na zahtjev zainteresovanih lica pokrene procedura promjene naziva ulice ili trga. Takođe, shodno Odluci, na terenu se vrši popis poslovnih i stambenih objekata kojima će biti dodijeljeni brojevi.

Privremeni nazivi važiće do stupanja na snagu skupštinske odluke o nazivima ulica.

Prethodna skupštinska odluka, koja se odnosila na nazive ulica, šetališta i trgova donesena je 2001.godine. Inače, u Rožajama ima ukupno 96 ulica, gradski trg i 66 naselja.

OBAVEZE

Posljednja Odluka o naseljima i granicama naselja, donesena je 2015.godine.

Izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, propisano je da su gradonačelnici i predsjednici opština oba-

NIKŠIĆ – Skela sa gradilišta u dvorištu Zahumlja razmontirana je prije nekoliko dana. Dogradnja 360 kvadrata prostora na dva sprata, očigledno, biće okončana i prije roka, a planirano je da svi radovi traju do sredine marta, odnosno, 90 radnih dana.

Fasada je završena, novi dio prekriven je bakrom kao i onaj davno izgrađeni, pa sada kompletno zdanje najvažnijeg hrama kulture u gradu pod Trebjesom izgleda kao da je građeno prije više od 120 godina otkad to umjetničko društvo i postoji.

Ovih dana majstori pljevljske firme „Tehno-Gradnja“ rade na uređenju unutrašnjosti, spajanju starog sa novim dijelom zgrade, postavljanju instalacija. Zahvaljujući rekonstrukciji postojećeg zdanja,

KoMPLeTaN PoSao ZaVRŠIĆe PRIje RoKa: Zgrada Zahumlja

F. KALIĆ

CEDIS

Okončani spoljni radovi na dograđenom dijelu zgrade Zahumlja

Nikšićki umjetnici imaće uskoro komfornije uslove

vezni da donesu odluku o priv re m e n o m o d re đ i va n j u naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta, ukoliko to nije uradila lokalna samouprava.

Predviđena je i obaveza nadležnog organa da brojeve za označavanje stambenih i poslovnih zgrada odredi u roku od 60 dana od stupanja na snagu zakona.

Lokalna uprava koja ne donese odluku o privremenom imenovanju ulica platiće kaznu od 1.500 do 2.000 eura. Isti iznos platiće ukoliko u roku ne postavi table sa nazivima i brojevima stambenih i poslovnih zgrada.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od ukupno 532.599 birača, 291.770 upisanih u birački spisak nema kućni broj ili se vodi kao bb.

direktor JU Zahumlje Vojo Krivokapić kaže da će dobiti komforniji prostor, te da će ta investicija doprinijeti unapređenju svih njihovih sekcija.

- Dobićemo magacinski prostor, garderobe, a sve će biti povezano s postojećom zgradom. Do sada smo na raspolaganju imali male kvadrature, a zna se da posjedujemo fundus nošnji koje su ogromne vrijednosti i da to sve treba adakvatno čuvati i održavati. Novac za dogradnju obezbijedila je Uprava javnih radova, a sve košta oko 320 000 eura - kaže Krivokapić.

On dodaje da su od Kineske ambasade u Crnoj Gori nedavno dobili sponzorstvo od 59.000 eura, koje će iskoristiti za tehničko opremanje novog dijela zgrade, ali i zgrade koju su do sada koristili.

Oni koji često nijesu prolazili pored zgrade Zahumlja teško sada mogu i primijetiti da je nešto građeno, jer je novi dio zgrade „stopljen“ sa postojećim, pa je građevina prepoznatljiva po polukružnim vratima i prozorskim oknima i dalje, uz Dvorac Kralja Nikole, čija će rekonstrukcija uskoro početi, najljepša u Nikšiću.

Ra. P.

Isključenja danas u pet opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem i u subotu će izvoditi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Berane: od 7:30 do 17:30 h Kurikuće i Trepča.

Bijelo Polje: od 7:30 do 17:30 h Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Donja Orahovica, Gornja Orahovica, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Rodijelja i Pećarska.

Cetinje: od 7:30 do 17:30 h Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići, Romi, Kuće Kasoma i Zagrablje.

Danilovgrad: od 07:30 do 17:30 h Jastreb, Gruda, Lazarev Krst, Povrhpoljina, Đuričkovići, Musterovići, Malenza i Braćani; Kolašin: od 8 do 15 h Plana, Blatina, Lipovska Bistrica, Lancer, Migalovica, Donje i Gornje Lipovo.

C. G.

Crnom Gorom

Subota, 29. februar 2020.

BAr: Podrška opštine civilnom sektoru

13

Herceg Novi: Privrednici nezadovoljni prijedlogom o lokalnim dažbinama

Tanja Spičanović

Za NVO 77.000 eura BAR - Opština je raspisala konkurs za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za 2020. godinu. Iz budžeta grada za podršku projektima i programima NVO biće raspodijeljeno ukupno 77.000 eura, od čega je 40 odsto (30.800 eura) za finansiranje programa rada devet NVO koje imaju poseban status, a preostalih 60 odsto (64.200 eura ) će biti raspodijeljeno za projekte koji budu izabrani na konkursu.

Kriterijumi za vrednovanje projekata su utvrđeni Odlukom, a prednost će imati projekti koji se tiču oblasti utvrđenih kao prioritetne za 2020 godinu: zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava; društvena briga o djeci i mladima i nauka, umjetnost, kultura i tehnička kultura.

Najviši iznos sredstava po jednom odobrenom projektu iznosi 4.620eura.

Predsjednica komisije koja će odlučivati o raspodjeli sredstava Tanja Spičanović podsjeća da je opština donijela nekoliko važnih lokalnih akcionih planova koji će poslužiti kao referentni okvir za djelovanje u pravcu unapređenja tih oblasti.

- U prvom redu to su lokalni akcioni plan za mlade kao i za socijalnu inkluziju Roma, Aškalija i Egipćana. Sledstveno tome, cijenili smo da na te oblasti treba da stavimo fokus kada su u pitanju projekti NVO, tim prije što smo u navedenim dokumentima prepoznali NVO kao partnere u realizaciji mnogih aktivnosti- kaže Spičanović.

Ona objašnjava da je cilj te finansijske podrške podsticanje aktivnijeg učešća NVO sektora u kreiranju prosperitetnog lokalnog ambijenta i zagovaranju pozitivnih društvenih promjena.

Konkurs će biti otvoren 30 dana od dana objavljivanja.

V. K. V.

Nove ciJeNe TreBA DA oDoBri SKUPŠTiNA: Bilbordi u Herceg Novom

Skloniće bilborde ako SO usvoji odluku o taksama Do sada smo taksu za led ekran plaćali 1.200 eura godišnje, a po novoj odluci iznosi od 4.000 do 7.000 eura što je neprihvatljivo. Tri reklame od tri klijenta se vrte godinama, samo da ih zadržimo.

Nema velike zarade, jer osim takse, plaćamo struju i internet – kaže jedan od vlasnika bilborda HERCEG NOVI – Ukoliko Skupština grada usvoji odluku o komunalnim taksama vlasnici LED reklamnih bilborda moraće, kako tvrde, da ih „ispilaju“ jer neće moći da izmiruju sve obaveze.

Odlukom o lokalnim komunalnim taksama na koju je Vlada dala saglasnost, za korišćenje reklama sa elektronskom izmjenom reklamnih poruka tzv. led displej, vlasnici će morati izdvojiti od 4.000 eura za displej do 8 m² do 7.000 za onaj veći od 20 m². To je, kaže jedan od vlasnika panoa poznat redakciji, četiri puta veći iznos nego što plaćaju sada.

- Posla nije bilo ni do sada i ne znam ko će biti u mogućnosti da plaća nove namete – kazao je on.

JAVNOST

Ogorčen je što je odluka pripremana a da, kaže, niko od zainteresovanih privrednika nije bio uključen i smatra da bi lokalna uprava trebalo da stimuliše privrednike, a ne da ih novim nametima „guše“.

On objašnjava da je do sada za led ekran plaćao mjesečnu taksu u iznosu od 100 eura, što je na godišnjem nivou 1.200.

Reklamu klijentima naplaćuje od 100 do 200 eura, što je maksimalan iznos.

- Tri reklame od tri klijenta se vrte godinama, samo da ih za-

Atraktivnije zone skuplje Iz Opštine objašnjavaju da je odluka o lokalnim komunalnim taksama postojala i ranije, a da je do izmjena došlo zbog usaglašavanja sa Zakonom o lokalnim komunalnim taksama koji je donešen 22. marta prošle godine.

- Izvršeno je razvrstavanje podgrupa u odnosu na metodologiju predviđenu Zakonom o lokalnim komunalnim taksama. Razvrstavanje privremenih objekata koji zauzimaju javnu površinu kako u važećoj Odluci, tako i u novoj, vršeno je u skladu sa klasifikacijom određe-

držimo. Nema velike zarade, jer osim takse, plaćamo struju i internet. Zadovoljni smo kada možemo da „izvučemo“ jednu platu da ostane i to uglavnom u sezoni i kada smo na pozitivnoj nuli u preostalom dijelu godine - kaže vlasnik led reklamnog panoa.

Tvrdi i da odlukom nije definisana razlika između reklamnih, informativnih i komercijalnih bilborda. Takođe, po njegovom mišljenju nije isto imati bilbord kod Portonovog i na Podima, a odlukom nije predviđeno zoniranje.

- Ako odluka u ovoj formi bude izglasana na Skupštini, a izgleda da hoće, nama ne preostaje ništa drugo nego da „ispilamo“ svoje bilborde ili da ih prodamo. A kome će se isplatiti da ih kupi pod tim uslovima – pita ogorčeno Novljanin.

Po njegovim riječima u Herceg

nom u Pravilniku o bližim uslovima za postavljanje odnosno građenje privremenih objekata, uređaja i opreme. U odnosu na postojeću odluku uvedene su zone pa je na atraktivnijim turističkim zonama taksa viša od onih na manje atraktivnim - pojasnili su iz Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode.

Takođe dodaju da je prilikom izrade odluke korišćen model zajednica opština, podaci iz prakse, stručne konsultacije Službe za usaglašavanje propisa Opštine Herceg Novi ...

Novom pet vlasnika ima sedam LED bilborda dok su dva u vlasništvu opštine. Kaže i da u loklanoj upravi nijesu bili zainteresovani za saradnju da neke svoje programe reklamiraju preko privatnih bilborda i da to kompenzuju u vrijednosti lokalne takse koju su vlasnici dužni da plate.

CIJENE

Za korišćenje panoa, bilborda i drugih reklama van poslovnih prostorija, kao i na objektima i javnim površinama koji pripadaju opštini, plaća se komunalna taksa po m², zavisno od površine, odnosno vremenu korišćenja. Za jednostrani, dvostrani i trostrani pano, bilbord i druge slične reklame, taksa za površinu do pet metara kvadratnih iznosi 85 eura, od pet do 10 kvadrata je 70 eura, od 10 do 20 kvadrata 60 eu-

ra, od 20 do 30 kvadrata je 50 eura dok je za bilbord površine veće od 50 kvadrata cijena 45 eura po kvadratnom metru.

Za stub, totem, city light - svjetleću reklamu, reklamnu ogradu cijene su od 55 eura do 75 eura po kvadratu. Tarife najveće za LED displej reklame i to do osam metara kvadratnih iznosi 4.000 eura, do 20 m² je 5.500, a preko 20 košta 7.000 eura. Nešto niže tarife su za korišćenje elektronskih roto ,,Trivision“ reklama - od 3.000 do 6.5000 eura.

Taksa se utvrđuje u godišnjem iznosu. Za dvostrane i višestrane panoe, plaća se naknada prema razvijenoj površini natpisa.

Odlukom je definisano pet zona za postavljanje zatvorenih i otvorenih ugostiteljskih terasa na javnim površinama. Cijene se kreću od 15 eura po kvadratu

u prvoj do tri eura u petoj zoni.

Te cijene važe od 1. juna do 1. septembra, 50 odsto biće umanjene od aprila do juna i od septembra do novembra, dok će od novembra do marta taksa biti umanjena 90 odsto.

Za rashladne i izložbene vitrine, štandove i konzervatore za sladoled taksa iznosi od tri i po eura po kvadratu u prvoj do eura u petoj zoni. Za aparat za kokice i palačinke, cijena kvadrata kreće se od šest eura u prvoj do četiri u petoj zoni.

Komunalnu taksu plaćaće i vlasnici objekata za sport i rekreaciju - u prvoj zoni dva eura po kvadratu, a 50 centi u petoj zoni.

Za korišćenje prostora za parkiranje motornih i priključnih vozila motocikala i bicikala na uređenim i obilježenim mjestima taksa se plaća mjesečno: za putnički automobil po parking mjestu pet eura, za autobuse, kombije i teretna vozila 10, i isto toliko za taksi vozila na taksi stajalištu. Ta taksa važi od juna do septembra dok se u ostalim periodima godine umanjuje za 50 odnosno 90 odsto.

Prihod od lokalnih komunalnih taksi pripada budžetu opštine, a koristi se za finansiranje tekuće likvidnosti.

Budžetom za ovu godinu, po ovom osnovu je predviđeno da se prihoduje 190.000 eura. Ž. KONTIĆ

PlJevlJA: Opština uvodi više reda u održavanje fasada

Za slikanje murala obavezna saglasnost glavnog arhitekte PLJEVLJA – Ko poželi da fasadu zgrade ukrasi muralom moraće da za idejno rješenje dobije saglasnost skupštine etažnih vlasnika i glavnog gradskog arhitekte.

To je predviđeno nacrtom odluke o obimu i vrsti dopuštenih radova na spoljnim djelovima stambene zgrade koja se nalazi na javnoj raspravi.

- Glavni gradski arhitekta dužan je da prije davanja saglasnosti pribavi mišljenje nad-

ležnog organa lokalne uprave za oblast na koju idejno rješenje murala odnosi – navedeno je u dokumentu uz objašnjenje da su murali umjetnička djela isključivo estetske nekomercijalne sadržine koji se slikaju na spoljnjim djelovima zgrade, u cilju stvaranja i razvoja kulturnog ambijenta i estetskog izgleda grada.

Odlukom je zabranjeno na fasadi zgrade, crtati grafite, lijepiti oglase, plakate i drugi propagandni materijal bez

odobrenja nadležnog organa, kao i ispuštati vodu iz uređaja za klimatizaciju ili sa tim uređajima na drugi način ugrožavati vlasnike i korisnike posebnih djelova zgrade.

- Klima uređaji mogu da se postavljaju na spoljnjim djelovima zgrade, na mjestu koje je za to određeno projektom izgradnje ili rekonstrukcije objekta. Pri njihovom postavljanju obavezno je da se obezbijedi oticanje kondenzovane vode na način koji onemogu-

ćava njeno razlivanje na javne površine – piše u odluci.

Regulisano je i postavljanje tendi. Pored ostalog predviđeno je da sve tende na istoj zgradi moraju biti u istoj boji i od istog materijala.

Zastakljivanje i zazidavanje terasa, balkona ili lođa je zabranjeno. Izuzetno, može se dozvoliti ukoliko projektant stambene zgrade da pismenu saglasnost.

Za nepoštovanje pravila koja se odnose na murale kažnjava

Nove oDlUKe ZA lJePŠi grAD: Detalj iz Pljevalja

se pravno lice (stambena zgrada) od 150 do 10.000 eura, a za nepropisno postavljanje tendi upravnik zgrade od 20 do 1.000 eura. Kazna od 50 do 100 eura, predviđena je za fizičko lice - vlasnika, zakupca ili dru-

gog korisnika poslovnog prostora ako ne održava izloge poslovnih prostorija koje nijesu u funkciji.

Centralna rasprava o Odluci održana 2. marta u zgradi opštine.

M. K.

14

Crnom Gorom

Uprava policije povodom ekoloških incidenata na Limu u Bijelom Polju prošle godine

Subota, 29. februar 2020.

BIJELO POLJE: U Opštoj bolnici završen projekat vrijedan 70.000 eura

Renovirani operacioni blok i intenzivna njega

IZAZVALI POMOR RIBE VEĆIH RAZMJERA: Lim nakon incidenta

Prijave protiv Milke MDK, Mesoprometa i dvije osobe PODGORICA/ BIJELO POLJE - Službenici policije Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv dvije osobe i dva preduzeća zbog krivičnog djela zagađenje životne sredine, koje je počinjeno u avgustu prošle godine.

Iz Uprave policije je saopšteno da su u saradnji sa ekološkom, poljoprivrednom i inspekcijom za vodoprivredu, prikupili dokaze i tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv bjelopoljskog preduzeća Mesopromet i odgovornog u tom preduzeću H.F.(33).

-Preduzeće Mesopromet i odgovorno lice H.F. su, krivično djelo zagađenje životne sredine počinili tako što su u Industrijskoj zoni Bijelog Polja, kršeći propise o zaštiti, očuva-

nja i unapređenja životne sredine, zagadili vodu rijeke Lim – nevedeno je u saopštenju.

Kako je objašnjeno, krivično djelo su izvršili na način što su u cijev, koja je izvedena u rijeku Lim ispustili supstance nitrite, usljed čega je došlo do uništenja ribljeg fonda večih razmjera.

Druga krivična prijava podnijeta je protiv preduzeća Milka MDK i odgovornog lica M.Ć.(30).

-Zagadili su vodu rijeke Lim u većoj mjeri, na način što su u cijev, koja je izvedena u rijeku Lim, ispustili supstance (ukupnih ulja i masti, florida, sulfida i sulfata), usljed čega je došlo do uništenja ribljeg fonda većih razmjera – navedeno je u saopštenju Uprave policije.

C.G.

PRIMJER DOBRE SARADNJE VLADE, OPŠTINE I AGENCIJE TIKA: Rekonstruisana odjeljenja

BIJELO POLJE - U Opštoj bolnici otvoren je renovirani operacioni blok i jedinica za intenzivnu njegu u čiju je adaptaciju uloženo 70.000 eura. Projekat je finansirala Turska razvojna agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju Tika, a Opština je opredijelila 20.000 eura.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da bolnica sada ima jednu od najmodernijih intenzivnih jedinica u Crnoj Gori.

- Ovo je još jedan primjer zajedničke akcije Vlade, Ministarstva zdravlja, lokalne samouprave i agencije Tika, kojom unapređujemo crnogorski zdravstveni system - kazao je Hrapović.

Podsjećajući da je Opština investirala u kupovinu opreme ili posredovala pri njenoj nabavci u visini od oko 100.000 eura, ministar je naglasio da bjelopoljska bolnica ulazi u dugoročno stabilan period kada je riječ o pružanju zdravstvene usluge i zaštite za građane sjevera Crne Gore te da su ponos te ustanove ljekari.

- U Opštu bolnicu sa specijalizacije vratila su se tri ljekara. Završena je specijalizacija za ginekologa, otorinolaringologa kao i subspecijalizacija za neonatologa. U ovoj godini osam ljekara završava specijalizaciju i vraća se u matičnu ustanovu.

Takođe, dva ljekara koji se nalaze na subspecijalizaciji iz digestivne hirurgije i audiologije u toku ove godine počeće da rade u bolnici. Do kraja godine vratiće se ljekari sa specijalizacija iz oblasti interne medicine, hirurgije, ortopedije, radiologije, ginekologije, epidemiologije i ORL kazao je Hrapović.

Koordinatora Agencije Tika za Podgoricu Muhameda Unala posebno raduje vijest o povratku ljekara.

- Pored pomoći u nabavci opreme, Tika je spremna da pruži podršku crnogorskim ljekarima i da im omogući usavršavanje na nekom od turskih fakulteta, univerziteta, ali i medicinskih centara poručio je Unal.

Direktorica Opšte bolnice Biserka Bulatović kazala je, da svaku podršku i pomoć

doživljavaju kao obavezu da budu još uspješniji u pružanju i podizanju kvaliteta zdravstvenih usluga.

- Sigurna sam i da ćemo u tome uspjeti, a sve uz kvalitetan i stručan kadar kome se do kraja godine pridružuje još deset mladih kolega koji se vraćaju sa specijalističkih i subspecijalističkih studija - poručila je Bulatović.

Predsjednik opštine Petar Smolović, zahvalio je Agenciji Tika na donaciji, kao i Ministarstvu zdravlja, koje, kako je rekao, kontinuirano i ulaže u razvoj bjelopoljskog zdravstvenog sistema.

- Pored ovih tehničkih kapaciteta, koji su znatno unaprijeđeni i modernizovani, posebno nas raduje to što se naši ljekari vraćaju sa stručnih obuka i specijalizacija. Sve je to garancija da će u narednom periodu bjelopoljska bolnica imati kvalitet i kadra i tehnike i da će joj se vratiti onaj ugled koji joj već dugo pripada, a to je bude regionalni zdravstveni centar na sjeveru Crne Gore -poručio je Smolović.

B. Č.

ROŽAJE: Završeno prvo veče festivala dječje pjesme Zlatna pahulja

Prva nagrada za ,,Mi smo djeca vaša“ ROŽAJE – Najbolja pjesma prve večeri 27. izdanja festivala ,,Zlatna pahulja“ je ,,Mi smo djeca vaša“ koju je otpjevala Podgoričanka Iskra Dedivanović. Muziku je napisao Mirsad Serhatlić, tekst Ana Klepić a aranžman Lado Leš.

Manifestaciju dječjeg muzičkog stvaralaštva u koncertnoj dvorani Centra za kulturu, otvorio je Vlatko Stefanovski poznati makedonski gitarista upozoravajući starije da djeca zaslužuju veću pažnju.

-Djeca su budućnost svijeta i zaslužuju mnogo više pažnje nego što im pružamo. Ako želimo da ovu planetu predamo u prave ruke,moramo više ulagati u djecu,ne samo materijalne stvari već i duhovne vrijednosti jer djeca to zaslužuju i ona su mnogo ozbiljnija nego što straiji misle-kazao je Stefanoski.

Na scenu su sinoć izašli mališani iz naše zemlje, njih 16 iz gotovo svih crnogorskih gradova. Prema odluci stručnog žirija u sastavu Andrijana Vučetić-Obradović, Senad Drešević, Božo Bulatović, Mirsada Šabotić, na čelu sa Vlatkom Stefanovskim, prvu nagradu za kompoziciju dodijelio je

Iskra Dedivanović

Mirsadu Serhatliću za numeru „Mi smo djeca vaša“.

Druga nagrada za kompoziciju je pripala Dragani Vojnić za numeru „Nisam više tvoja beba“ koju je otpjevao Ivan Vojnić iz Tivta dok je treća pripala Slavenu Knezoviću za numeru „Fudbal“ koju je izveo Aleksandar Knezović iz Podgorice.

Nagradu za tekst „Dragan Radulović“ dobio je Nikola Radunović za numeru „Djeca istog boga“, dok je nagrada za aranžman pripala Ladu Lešu za numeru „Dvorac u srcu“. Prva nagrada za solistu pripala je Emi Gušmirović iz Bijelog Polja koja je izvela numeru „Budi drug“, druga Anji Jestrović

iz Podgorice, koja se predstavila pjesmom „Samo nek ljubav traje“ a treća Miji Petričević takođe iz Podgorice, koja je izvela numeru „Dal’ to ljubav počinje“. One će večeras predstavljati našu zemlju na Internacionalnoj večeri festivala kada će žiri proglasiti ovogodišnje pobjednike Zlatne pahulje.

Izvođače na sceni su pratili hor Centra za kulturu kao i plesne grupe ,,Pahulje“ iz Rožaja, ,,Porta di danca“ iz Ulcinja i „Aria Latina Crew“ iz Švajcaeske.

Organizator manifestacije je Centar za kulturu,pokroviteljiMinistarstvo kulture I Opština Rožaje, a medijski sponzor RTCG. F. KALIĆ

Svijet

Subota, 29. februar 2020.

15

U kontraofanzivi sirijskih snaga u provinciji Idlib ubijena 33 turska vojnika

Moskva tvrdi da su ginuli van svojih kontrolnih punktova Pogibija 33 vojnika u samo jednom danu predstavlja najveći gubitak Turske od kada su snage te zemlje ušle u Idlib, koji broji oko četiri miliona stanovnika. Rusko Ministarstvo odbrane objasnilo je da su turske snage pogođene artiljerijskim napadom sirijske vojske u trenutku kada su pokušavale da odbiju ofanzivu pobunjenika

Rusija ka sirijskoj obali poslala dva ratna broda Rusija je u Sredozemno more poslala dva ratna broda opremljena krstarećim raketama „Kalibar“, saopštio je juče načelnik pres službe ruske crnomorske flote Aleksej Ruljev, a prenio Sputnjik.

Brodovi će, kako je rekao, proći kroz Bosfor i pridružiti se stalnoj floti ruske mornarice koja je već raspoređena u Sredozemlju.

Ruljev je precizirao i kako je riječ o fregatama „Admiral Makarov“ i „Admiral Grigorovič“ koje su opremljene visokopreciznim naoružanjem – raketnim kompleksom „Kalibar-NK“.

Podsjetio je i da se u Sredozemnom moru već nalazi fregata „Admiral Esen“, koja je tamo još od decembra prošle godine.

skog režima tražila obustavu operacije u Idlibu, kako bi se evakuisali povrijeđeni.

Lavrov, međutim, ističe i kako Moskva „ne može spriječiti sirijsku vojsku da reaguje na teritorističke aktivnosti u Idlibu“.

podrška

Eskalacija situacije u Idlibu

DAMASK – Najmanje 33 turska vojnika poginula su u kontraofanzivi koju su snage sirijskog predsjednika Bašara al Asada pokrenule kako bi preuzele kontrolu nad provincijom Idlib, posljednjim uporištem pobunjenika u toj zemlji.

terenu i Turci. To je uključivalo osiguranje da sirijske snage zaustave artiljerijski napad da bi Turska mogla da evakuiše svoje ranjene i ubijene vojnike – navode iz Ministarstva odbrane Rusije.

Pogibija 33 vojnika u samo jednom danu predstavlja najveći gubitak Turske od kada su snage te zemlje ušle u Idlib, koji broji oko četiri miliona stanovnika.

Rusko Ministarstvo odbrane, kako prenosi novinska agencija RIA, objasnilo je da su turske snage pogođene artiljerijskim napadom sirijske vojske u trenutku kada su pokušavale da odbiju ofanzivu pobunjenika.

Iz tog resora tvrde i da Ankara Moskvu nije obavijestila o prisutnosti turskih vojnika na tom području, iako su dvije strane u svakodnevnoj komunikaciji.

- Turske snage su na terenu stacionirane uz pobunjeničke borce. Ruski ratni avioni nijesu učestvovali u napadu i Moskva je učinila sve što je mogla kad je dobila informaciju da su na

Zapadne agencije prenose kako su na desetine vozila hitne pomoći u noći između četvrtka i petka ušla preko graničnog prelaza Hataj iz Sirije u Tursku, da bi prevezli ranjene.

Snage sirijske vlade u četvrtak su, uz podršku Rusije, pokrenu-

artiljerija

le kontraofanzivu kako bi vratile kontrolu nad gradom Sarakibom u pokrajini Idlib, koji su prethodno ponovo zauzeli pobunjenici koje podržava Turska.

Sarakiba je inače grad od strateškog značaja, jer se u njemu ukrštaju dva ključna auto-puta koja povezuju gradove Alep i Latakiju sa ostatkom zemlje.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sazvao je juče hitan sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost na kome su prisustvovali ministri odbrane i inostranih poslova, šef obavještajne službe kao i načelnik general-

štaba turske vojske.

Erdogan je juče, o situaciji u Siriji, telefonom razgovarao i sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok se turski šef diplomatije Mevlut Čavusoglu čuo sa generalni sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Dvojica predsjednika, kako je rekao ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov, razgovarala su o implementaciji sporazuma o Idlibu. On je naveo i kako su Rusija i Turska spremne su da nastave saradnju, ali i da je zvanična Moskva od sirij-

Turska izbjeglice pustila ka Evropi, Grčka i Bugarska zatvorile granice Turska više neće zaustavljati sirijske izbjeglice koje kopnom i morem pokušavaju da stignu u Evropu, objavila je agencija Rojters pozivajući se na izjavi neimenovanog turskog zvaničnika.

- Turska policija, obalska straža i graničari dobili su naredbu da se drže po strani - rekao je taj izvor za Rojters.

Britanska agencija prenosi kako je grupa od oko 300 izbjeglica, među kojima osim Sirijaca ima i Iranaca i

Iračana, već krenula iz sjeverozapadne Turske prema grčkoj i bugarskoj granici.

Nakon toga Grčka i Bugarska su na graničnim prelazima sa Turskom pojačale policijske i vojne patrole kako bi zaustavile dolazak izbjeglica.

Prisustvo korona virusa registrovano u više od 50 zemalja širom svijeta

Nakon ofanzive u Idlibu hitan sastanak održan je i u sjedištu NATO-a u Briselu. Na konferenciji za medije koja je potom održana, generalni sekretar Alijanse poručio je da će taj savez nastaviti sa pružanjem podrške Turskoj.

- Solidarišemo se sa Turskom.

Alijansa je osudila napade sirijskog režima i Rusije u Idlibu.

Pozivam ih da obustave ofanzivu, poštuju Međunarodni zakon i podrže napore Ujedinjenih nacija da se dođe do mirnog rješenja - kazao je Jens Stolteberg.

Dodao je i da situacija u Idlibu mora da se smiri, te pozvao da se vrati na snagu sporazum o prekidu vatre iz 2018. godine i da se humanitarnim organizacijama dozvoli pristup pogođenim područjima.

Stoltenberg je, takođe, naveo i da je Alijansa angažovala ,,avaks“ avion kako bi pomogli Turskoj u patroliranju vazdušnim prostorom.

- Turska je važan saveznik i član NATO. Alijansa će nastaviti da podržava Tursku, kao što je jačanje vazdušne odbrane Turske.

Ovo će pomoći Turskoj da se odbrani od eventualnih raketnih napada iz Sirije - kazao je on.

Reagovao je i visoki predstavnik Evropske unije Žozep Borelj navodeći kako bi napetosti u Idlibu mogle da eskaliraju u veliki međunarodni sukob. Najavio je i da će Unija razmotriti sve potrebne mjere zaštite svojih bezbjednosnih interesa.

I iz Stejt dipartmenta ističu kako su „veoma zabrinut zbog napada na turske vojnike u Idlibu“.

- Stojimo uz Tursku, našeg NATO partnera i pozivamo na momentalno obustavljanje ovog napada Asadovog režima, Rusije i snaga koje podržava Iran navodi se u saopštenju Stejt dipartmenta.

Idlib je 2017. godine, na pregovorima u Astani (sada Nur Sultan), koje su vodili Turska, Rusija i Iran, proglašen zonom deeskalacije.

Koristeći uspostavljeno primirje, Asadove snage su tada uz podršku ruske avijacije, zauzele tri regije, ali je Idlib ostao pod kontrolom opozicije. Stotine hiljada civila iz tih regija prebjegle su tada u Idlib u područje uz sirijsko-tursku graniciu.

Nakon dogovora o primirju i uspostavljanja demilitarizovane zone, koji je sklopljen u Sočiju 2018. godine, opozicione snage povukle su teško naoružanje iz Idliba.

Sirijske vladine snage, potpomognute Rusijom, samo su u poslednja četiri dana povratile oko 60 odsto područja u južnom Idlibu i susjednoj pokrajini Hami.

SZO upozorava da epidemija dobija šire razmjere Prvi slučajevi zaraze korona virusom zabilježeni su juče u Bjelorusiji, Litvaniji, Velsu, Novom Zelandu i Nigeriji čime je ukupan broj država širom svijeta u kojima je registrovano prisustvo virusa premašio 50. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da epidemija dobija šire razmjere i da bi virus uskoro mogao da se pojavi u svakoj zemlji na svijetu.

Iz SZO navode da je utorak bio prvi dan u kome je broj novozaraženih van Kine premašio broj

inficiranih stanovnika zemlje u kojoj se virus prvobitno pojavio.

Prvi oboljeli od kovida-19 pojavili su se i u Bjelorusiji, Litvaniji, Velsu i na Novom Zelandu.

Ministar zdravlja Novog Zelanda saopštio je da je korona virus registrovan kod muškarca u šezdesetim godinama koji se 26. februara iz Irana vratio u Okland.

Najviše slučajeva van Kine zabilježeno je u Južnoj Koreji, dok je od evropskih zemalja najkritičnije u Italiji gdje je zaraženo više od 650 ljudi, uglavnom na sjeveru države.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da epidemija korona virusa dobija šire razmjere i da bi virus uskoro mogao da stigne u većinu „ako ne i u sve zemlje na svijetu“.

Portparol SZO Kristijan Lindmajer rekao je na brifingu u Ženevi da su proučavani izvještaji o nekim ljudima koji su ponovo zaraženi, zbog čega bi trebalo razmotriti način na koji su urađeni testovi, dodajući da osoba koja je imala korona virusnu infekciju treba da bude imuna barem neko vrijeme,

prenio je Rojters.

Lindmajer je naveo i da bi misija SZO u Iranu, u kome ima 388 slučajeva zaraženih i 34 smrtna slučaja, trebalo da startuje početkom iduće nedjelje i da se još sastavlja.

Od korona virusa je širom svijeta, prema poslednjim podacima, zaraženo više od 83.000 ljudi, dok je broj smrtnih slučajeva premašio 3.000. Pored Kine, najviše smrtnih slučajeva prijavljeno je u Iranu. » Priredila: Đurđica ĆORIĆ

16

Kultura

Subota, 29. februar 2020.

Crna Gora na Evropskom filmskom marketu

Dirigent iz Austrije Uve Tajmer za Pobjedu nakon gostovanja na desetom PODOGRICA - Početkom ove nedjelje Crnogorsko narodno pozorište bilo je idealna pozornica za jubilarni, deseti „Pozdrav iz Austrije“. Radi se o verziji Bečkog novogodišnjeg koncerta za našu publiku, koju svake godine organizuje Muzički centar u saradnji sa Ambasadom Austrije u Podgorici.

Crnogorski štand na marketu u Berlinu

Potraga za novim partnerima u Berlinu PODGORICA – Crna Gora predstavila se prvi put na Evropskom filmskom marketu (EFM), u okviru jubilarnog 70. Internacionalnog filmskog festivala – Berlinale, koji je otvoren 20. februara projekcijom filma „My Salinger Year“ kanadskog režisera Filipa Falarda.

Filmski centar Crne Gore na svom štandu u okviru marketa predstavio je aktuelnu crnogorsku kinematografiju brojnim evropskim filmskim profesionalcima, izlagačima i posjetiocima. Na štandu su se mogle naći informacije o aktuelnim crnogorskim produkcijama i koprodukcijama, festivalima, filmskim lokacijama, pogodnostima u vezi sa snimanjem u Crnoj Gori, kontaktima.

EFM je omogućio crnogorskim predstavnicima da ugoste sve zainteresovane, trenutne i potencijalne partnere, te da proces umrežavanja sa autorima, producentima, stručnjacima u oblasti filma učine lakšim i bržim, u cilju uspostavljanja novih saradnji.

Na crnogorskom štandu su predstavljena dva kataloga: „Montenegrin Cinema 2020“, koji je koncipiran kao pregled aktuelne produkcije, kao i „Film Destination Montenegro“ koji obuhvata širok prikaz raznovrsnih filmskih lokacija,

pogodnosti za snimanje u Crnoj Gori, kontakte filmskih profesionalaca, kompanija, uz sve neophodne servisne informacije.

Predstavnici Filmskog centra Crne Gore održali su brojne sastanke sa filmskim profesionalcima koji prisustvuju Evropskom filmskom marketu u okviru Berlinala, kao i sa saradnicima iz mreža i ogranizacija čiji je Filmski centar član ili partner. Na ovogodišnjem Berlinalu pokrenute su i nove inicijative koje okupljaju filmske centre iz regiona, usmjerene ka daljem umrežavanju i stvaranju povoljnijeg kinematografskog ambijenta. Takođe, predstavnik MEDIA deska Crne Gore (Creative Europe) učestvovao je u aktivnostima u vezi sa CE potprogramom MEDIA, a planirane su i dalje konferencije i seminari.

U programu ovogodišnjeg Berlinala, našao se i film „Minamata“, u režiji Endrjua Levitasa, u kom glavnu ulogu tumači filmska zvijezda Džoni Dep. Dio ovog filma je prošlog ljeta sniman na crnogorskim lokacijama – Ostrvo cvijeća, tivatska Župa i plaža Kalardovo.

U zvaničnom takmičarskom programu ovogodišnjeg Berlinala, u trci za Zlatnog medvjeda je 18 filmova iz isto toliko zemalja, a pobjednici će biti R. K. poznati 29. februara.

Britanski umjetnik gost Herceg Novog

PJ Holden na Strip festivalu

HERCEG NOVI - Paul Jason Holden, jedan od najpoznatijih britanskih strip autora, sjajni umjetnik iz Belfasta, treći je specijalni gost 14. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF), koji će ove godine biti održan od 4. do 9. septembra.

PJ Holden je najpoznatiji po radu na legendarnim britanskim naučnofantastičnim stripovima „Sudija Dred“ (Judge Dredd) i „Svijet tenkova“ (World of Tanks). Međutim, karijeru ovog autora obilježila je i saradnja sa jednim od najvećih svjetskih scenarista svih vremena, Gartom Enisom, sa kojim u maju ove godine izbacuje i novi projekat, grafičku novelu „Pletene torbe“ (Stringbags).

- Holden je na britanskom i američkom tržištu ostavio veliki trag i projektima kao što su „Monsterology“, „Terminator i Robokap“, „Bojna polja“, „Neustrašivi“, „Roug Truper“ i zaista predstavlja jednog od umjetnika za kojeg sa ponosom možemo reći da će biti gost naše manifestacije - poručuju organizatori HSF-a. Potvrda dolaska PJ Holdena, kako dodaju, je nastavak popunjavanja liste spektakularnih autora i svjetski priznatih umjetnika koji će svoju virtuoznost svim ljubiteljima devete umjetnosti, pokazati na hercegnovskim trgovima i galerijama, tokom šest septembarskih dana manifestacije posvećene stripu.

B. B.

Crnogorskim simfonijskim orkestrom ovim povodom, kao i svake godine, dirigovao je maestro bečke Narodne opere i njenog Balskog orkestra Uve Tajmer. Tajmer je osnove muzičkog znanja stekao kao član Hora bečkih dječaka, kojim je kasnije dirigovao. U njegovoj biografiji, osim Bečke muzičke akademije, upisane su Bečka i mnoge druge narodne opere, Štutgartska i druge velike filharmonije, te većina značajnih simfonijskih orkestara, kao i mnogi operetski festivali kojima je dao svoj doprinos.

Kao kompozitor stvarao je za bečki Ansambl Ring, Bečke virtuoze, Kvartet Kihl, Bečki gudački trio i Bidermajer soliste. S Crnogorskim simfonijskim orkestrom sarađuje od 2011. godine.

Jubilarni „Pozdravi iz Austrije“ su bili povod da s ovim kompozitorom i dirigentom razgovaramo o saradnji s našim simfonijskim orkestrom, o tome kako doživljava muziku iz Crne Gore, te o programu koji voli da izvodi ovdje i u matičnoj zemlji.

POBJEDA: Skoro cijelu deceniju sarađujete s Crnogorskim simfonijskim orkestrom. Kakve utiske svaki put ponesete odavde?

TAJMER: Nakon deset godina saradnje s Crnogorskim simfonijskim orkestrom veoma sam zadovoljan onim što smo uradili. Svake godine je to neka vrsta povratka kući, gdje već pozna-

Ljudi iz Crne G vole bečku mu

Nakon deset godina saradnje s Crnogorskim simfonijskim orkestrom veoma sam zadovoljan onim što smo uradili. Svake godine je to neka vrsta povratka kući, gdje već poznajem većinu muzičara i zajedno s njima kreiram novi program – kazao je Tajmer jem većinu muzičara i zajedno s njima kreiram novi program.

POBJEDA: Ove godine ste predvodili deseto izdanje koncerta „Pozdrav iz Austrije“.

Koliko se ovogodišnji koncert razlikovao od prethodnih?

TAJMER: Najvažniji zadatak u radu s orkestrom je bio upoznati muzičare s onom vrstom interpretacije karakterističnom za bečku muziku. Iz godine u godinu članovi orkestra su postali uspješniji u razumijevanju ono-

Uve Tajmer na posljednjem koncertu „Pozdrav iz Austrije“ u CNP-u

ga što bečki stil jeste.

POBJEDA: Koliko su različiti drugi orkestri s kojima ste radili u odnosu na Crnogorski simfonijski orkestar? Da li naš orkestar može da u bilo kom smislu stane rame uz rame svjetskim orkestrima?

TAJMER: Raditi s orkestrom je dosta slično svuda u svijetu. Crnogorski simfonijski orkestar ima mnogo mladih muzičara, više nego što je uobičajeno u drugim profesionalnim orkestrima. To rad čini zanimljivim.

Ali uvjeren sam da Crnogorski

simfonijski orkestar može raditi na istom repertoaru kao i bilo koji drugi orkestar i to bi bilo uspješno.

POBJEDA: Kako Vam se, iz pozicije gostujućeg muzičara, čini publika u Crnoj Gori?

TAJMER: Vaša publika je sjajna, može se osjetiti da ljudi kod vas vole bečku muziku.

POBJEDA: Koliko kod njih vidite istinskog interesovanja za muziku koju svirate?

TAJMER: Znam da postoji istinski interes za program koji izvodimo unazad deset godina.

Kreativne industrije: Pokrenuta serijska proizvodnja umjetničkog nakita

Spoj modernog i tradicionalnog PODGORICA - Nakon prošlogodišnjih jedanaest projekata koji su podržani kroz program „Kreativna Crna Gora“, ove godine Ministarstvo kulture podržalo je još 13 projekata iz oblasti kreativnih industrija, čiji su autori mladi stvaraoci iz naše države. Izrada proizvoda već je u toku, a uskoro će biti predstavljeni na domaćem i inostranom tržištu.

Novu stranicu u promociji mladih kreativaca koje okuplja program „Kreativna Crna Gora“ predvodi projekat „Sinonim“, koji se odnosi na dizajn umjetničkog nakita. Proizvodi su djelo tima dizajnera i arhitekti koji čine Miloš Radulović, Milena Raspopović i Anđela Đaković. Nesvakidašnjom estetikom u dizajniranju nakita, „Sinonim“ je brzo naišao na interesovanje lokalnog tržišta.

To je bio i razlog da Ministarstvo kulture, kroz program „Kreativna Crna Gora“, finansijski podrži jačanje njihovih proizvodnih kapaciteta, u cilju proširenja dijapazona proizvoda i plasmana na regionalno tržište.

Prema riječima Milene Raspopović, put do „Sinonima“ počeo je zajedničkim interesovanjima.

- Sve nas zanima dizajn i umjetnost, pa smo ta interesovanja pretočili u proizvodnju nakita.

Nakit koji je nastao u okviru projekta „Sinonim“

A zašto „Sinonim“? Pa, zato što i definicija ove riječi kaže da je - značenje isto, a forma različita. Kada je riječ o konkursu „Kreativna Crna Gora“, tema nas je inspirisala da damo odgovor na to kako bi crnogorska žena trebalo da izgleda i kako bi se naš proizvod uklopio u taj njen izgled – naglasila je Raspopović. „Sinonim“ je, napominje i Miloš Radulović, od starta bio specifična ideja.

- U slučaju našeg projekta, te-

ma je specifična zato što su u pitanju dvije različite minđuše, ali slične jer koriste iste oblike da formiraju drugačiju cjelinu.

Težili smo i uspjeli da povežemo moderno i tradicionalno.

To je bio naš cilj. Vjerujem da smo uspjeli i izborom materijala za izradu nakita, jer je u pitanju mesing kojeg smo uklopili u detalje iz crnogorske narodne nošnje – istakao je Radulović.

Anđela Đaković je kazala da su bili iznenađeni interesova-

njem za njihove proizvode.

- Naš projekat predstavlja spoj arhitekture, skulpture i modnog dizajna. Pritom, iako smo vjerovali da će nakit koji izrađujemo najviše zainteresovati žene iz umjetnosti i srodnih oblasti, vremenom smo primijetili da imamo sasvim različite tipove žena kojima se dopadaju naše minđuše, što nas je pozitivno iznenadilo. To je za nas bilo i posebno ohrabrenje za dalji rad – zaključila je Đaković.

R. K.

Kultura

Subota, 29. februar 2020.

D. miljanić

Gore uziku

Ne opada zanimanje za klasiku

Po onome što mi je rečeno, kad počne prodaja karata, sve karte se prodaju u jedva nekoliko dana.

POBJEDA: Bavite se komponovanjem. Da li je zvuk crnogorske izvorne muzike uspio da se provuče u Vaše nove kompozicije?

TAJMER: Crnogorski kompozitor Žarko Mirković je moj prijatelj, poznajem djelimično njegovu muziku. Moja muzika je, naravno, pod uticajem bečke tradicije.

POBJEDA: Kakav je Vaš od-

POBJEDA: Kakvo je stanje u svijetu kad je klasika u pitanju, da li interesovanje opada i što savremeni muzičari rade da bi zadržali publiku?

TAJMER: Ne mislim da interesovanje za klasičnu muziku opada onoliko koliko se o tome govori. Medijska ponuda i izvještavanja su ti koji pop muziku čine ljudima interesantnijom od tradicionalne klasike. A za savremene kompozitore je teško da podignu interes za svoju muziku čak i u svojim matičnim zemljama.

nos prema crnogorskoj muzičkoj tradiciji?

TAJMER: Recimo, za sljedeći koncert „Pozdrav Austriji“ zamolio sam gospodina Mirkovića da napiše novu kompoziciju koju ću prvu izvoditi sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom 2021. godine.

POBJEDA: U čijim kompozicijama najviše uživate na koncertima i koji je kompozitor najbliskiji Vašem senzibilitetu? Koliko savremenih kompozitora ulazi u vaš repertoar?

TAJMER: Uvijek se trudim da uklopim program tako da se nadam da će ljudi uživati. Naravno, tu mora biti poznatih stvari, kao i onih koje će ljudi najvjerovatnije čuti prvi put. Nemam nekih sklonosti prema određenim stvarima, niti kompozitorima.

Izvodio sam i savremene kompozitore (Šostakoviča ili Einema, npr.) koji su napisali popularne kompozicije koje se uklapaju u stil ostatka programa.

Dragana ERJAVŠEK

Begbede otkazao gostovanje u Podgorici

Branko Janjušević otvara Salon knjige PODGORICA – Francuski pisac Frederik Begbede neće se pojaviti na otvaranju Zimskog salona knjige, koje je bilo zakazano za večeras u 19 sati u tržnom centru Mol of Montenegro. Organizatori su saopštili da Begbede neće doputovati zbog zdravstvenih problema, te da se njegovo gostovanje može očekivati u maju.

Umjesto njega, Salon će večeras otvoriti nikšićki pisac Branko Janjušević koji je romanom „Ovako“ izazvao veliku pažnju nikšićke, crnogorske i kulturne javnosti ondašnje zajedničke države.

- U novoj knjizi „Tiranin“ veoma informisano, iskreno, na svoj – hiljadu i jedan način, bolno grebe u otvorenu ranu ljudskog razmišljanja. Probrane čitaoce podsjeća i vraća na brojne prikrivene izvore razmišljanja, prikrivene slojem prljavštine savremene civilizacije – navodi se u saopštenju Nove knjige.

D. E.

„Pas i kontrabas“ u Tivtu i Budvi TIVAT - Predstavljanje romana „Pas i kontrabas“, autora Saše Ilića, koji je ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade za to djelo, biće održno večeras, u 20 sati, u maloj sali CZK-a u Tivtu. Isto djelo biće promovisano 2. marta i u holu Akademije znanja u Budvi, u 19 sati.

Protagonista romana „Pas i kontrabas“, kome je glomazni instrument odavno srastao s leđima, kao kakav ukleti grbavac vodi čitaoca na mjesta razmještena po mentalnim i geografskim mapama.

Glavni junak je džez kontrabasista koji je prestao da svira, zarobljen u postvremenu, kada bi njegov život po svim predočenim parametrima trebalo da bude već završen, ali nije. Traje zaglavljen između katatoničnog očaja i vojno-farmaceutski determinisane „pomoći“, između zahtjeva plemenskog boga i zakona industrije zabave koja se predstavlja kao umjetnost.

Moderatorka književne večeri biće Vanja Gavrovski, a govoriće i autor.

B. B.

Književnik Mile Stojić gostovao u Podgorici na tribini „O piscima i tragovima“

Ne možemo mirno gledati kako sve ide dođavola PODGORICA - Nikad nijesam imao ambiciju da budem angažovani pjesnik. Život je ušao u moje pjesme neposredno i to su neki shvatili kao moj angažman – rekao je istaknuti pjesnik i intelektualac Mile Stojić na književnoj tribini „O piscima i gradovima“, koja je održana u četvrtak veče u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Sjećajući se poetskih početaka, Stojić je objasnio kako je njegov pjesnički svijet ostao bez versa i ritma.

- Prije rata sam pisao baroknu poeziju, punu jezičkih valera i jezičkih igara. Pazio sam na ritmove, rime, asonance... Sve ono što je bitno za jedno jezičko stvaralaštvo. Međutim, kad se počeo rušiti moj svijet, prepuštao sam ga mojoj poeziji, možda malo rizično sa aspekta strogih kritičara i književnih teoretičara, međutim nisam mogao drugačije – kazao je Stojić.

DOBROTA

Stojić je istakao politički momenat i ratove, koji su bitno uticali na njegovo stvaralaštvo. Posebnu pažnju u svom djelu poklonio je Hatidži Mehmedović, majki iz Srebrenice.

- Može se pisati o pojedinačnim sudbinama, kakva je sudbina Mehmedović, žene koja je izgubila dva sina i muža i ostala sa-

D. maliDžan

m koncertu „Pozdrav iz Austrije“

17

to jednostavno odnos mog bića prema užasnim činjenicama, koje su naše oči gledale – istakao je Stojić.

PORUŠENI SNOVI

Mile Stojić na tribini u Podgorici

ma. Upoznao sam je na jednoj priredbi u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Toliko sam vidio skrušenosti i dobrote. Ta žena nikada nije izazivala nikakvu osvetu. Ona je tražila samo da se zna gdje su joj najmiliji i gdje će ih pokopati – kazao je Stojić i dodao da se sjeća nekih pisaca iz Zagreba i Beograda, koji nikad nijesu vidjeli muslimana ili bilo koga, ali su govorili mračno i sa puno mržnje.

Mi nemamo intelektualce koji kritički gledaju realnost Stojić je objasnio što za njega znači biti intelektualac i napravio otklon od kvaziintelektualaca.

- Definicija intelektualac prvo podrazumijeva da je završio neku školu, ima neki fakultet i diplomu. Da mi u Sarajevu imamo pet intelektualaca, Sarajevo bi puno drugačije izgledalo. Dakle, intelektualac je čovjek koji kritički sagledava realnost, đavolji advokat i u onim najidealnijim društvima. Mi nemamo takve.

Imamo intelektualce, koji su poltroni pojedinim vlastodršcima ili su destruktivci, nacionalisti najčešće, koji siju zlo i nemir.

Puno su zla nanijeli ti ljudi, koje mi smatramo intelektualcima svima nama i našoj nesretnoj bivšoj državi – rekao je Stojić.

- Kad je došao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Srebrenicu, Hatidža mu je cvijet zatakla i rekla „nemojte sine da se ovo više ikada ponovi“. To je antička heroina našeg vremena.

Ona je živjela u samoći, sama u kući posadila tri bora za tri svoja muškarca – rekao je on.

Pojasnio je da je pjesma „Hatidža“ potpuno autentična.

- Ovoj pjesmi gotovo ništa nijesam izbrisao i taj njen san je autentičan. Našao sam je u jednom intervjuu, pa sam to posložio.

Na dan njene smrti objavio sam je u knjizi prije tri godine, koja je izašla u Zagrebu. Stavio sam pjesmu na Fejsbuk, onda se dogodilo neko čudo. Počeo sam da dobijam od prijatelja i poznatih i nepoznatih prevode te pjesme.

U neko doba sam dobio preko 25 prevoda i onda sam odlučio da objavim 19. Nijesam htio ići u dalju doradu, ni u lektorate, to je jezik ljubavi. Cijeli tiraž sam poklonio Muzeju genocida u Sreberenici u Potočarima. Nijesam dobio ni dinara od te knjige, niti bih želio da uzmem, zato što je

Gradovi su za pjesnika posebna inspiracija, ali i pripadnost, kako u simboličkom tako i u egzistencijalnom okviru.

- Moji gradovi su porušeni. Ja sam Hercegovac i moj životni plan je bio da kad odem u penziju zamijenim stan u Sarajevu za Mostar, jer volim Mediteran.

Ovdje u Podgorici osjećam tu boju Mediterana – rekao je Stojić.

Mostar je, kako je istakao, opustošen, podijeljen, a Sarajevo razrušeno, ali je ono puno veće i kompaktnije, tako da se taj njegov san nije ostvario.

Stojić bi volio, kako je kazao, da se angažuje više humanističke inteligencije.

- Ovo su naši životi. Ovo je naše vrijeme i ovo je naša zemlja. Mi ne možemo mirno gledati kako sve ide dođavola. Moramo da se tu barem izjasnimo, kao poraženi. Mi smo svi poraženi, jer je poražena ljudskost u svim zemljama bivše Jugoslavije, ali mi ne smijemo zaboraviti na to da smo ljudi, pogotovo mi istog jezika, iste krvi – kazao je on.

Prema njegovim riječima, kapitalizam je svemu odredio cijenu.

- Tu se zna koliko košta materijal, čak i ljubav ima svoju cijenu, jedino sa umjetnošću ne znaju kako bi i šta bi, jer ne znaju koliko pjesma i slika vrijede i taj eksperiment nije uspio. Umjetnost se ne može stavljati u izvor drugih ljudskih dobara i vrijednosti – rekao je Stojić.

Moderatorka večeri je bila pjesnikinja Dragana Tripković, a poeziju je čitao glumac Miloš Pejović. U okviru večeri, istoričarka umjetnosti Nela Gligorović je predstavila rad vajarke Ine Martinović, iz aktuelnog ciklusa „Oblikovanje misli“, u kojem, kako je istaknuto, dominira bilježenje misli i čovječanstva.

B. B.

Ministarstvo kulture i UDG potpisali sporazum o berzi preduzetničkih ideja PODGORICA - Sporazum o saradnji na projektu „Berza preduzetničkih ideja u kreativnim industrijama“ na Univerzitetu Donja Gorica potpisali su ministar kulture Aleksandar Bogdanović i rektor ovog univerziteta Veselin Vukotić.

Sporazumom je, kako je objasnio Bogdanović, predviđena saradnja u okviru desete, jubilarne, Berze preduzetničkih ideja Univerziteta Donja Gorica, koja će ove godine tematski biti fokusirana na oblast kreativnih industrija. Za početak, planirano je da u martu bude raspisan zajednički konkurs Ministarstva kulture i UDG za prikupljanje preduzetničkih ideja u dijelu kreativnih industrija. Za april je predviđena njihova evaluacija, dok će Berza biti održana 9. maja.

Sagovornici su napomenuli da je model saradnje usaglašen shodno značaju i ulozi koju kreativne industrije imaju na ukupan kulturni i društveni razvoj, ali i na potencijal na globalnom nivou. Podsjetili su na potrebu kreiranja ideja, posebno u oblastima uspostavljanja proizvoda tj. brenda u

Mladima otvoren put da pokažu inicijativu

Veselin Vukotić i Aleksandar Bogdanović u UDG-u

oblasti ICT-a sa osvrtom na razvoj video-igara i mobilnih aplikacija u funkciji valorizacije kulture.

Kreativne ideje biće razvijane kroz tri faze.

- U prvoj, koja nas čeka od sljedećeg mjeseca, nastojaćemo

da podstaknemo što više mladih da apliciraju sa idejama.

Nakon toga, slijedi mentorski rad sa timovima, tokom kojeg će ideje biti dodatno razrađene. I najzad, u trećoj fazi, na Berzi će biti obezbijeđena sredstva za njihovu realizaciju

- pojasnio je Bogdanović.

Ministarstvo kulture, kako je naglasio, u prethodnom periodu opredijelilo se za afirmaciju i razvoj kreativnih industrija kao važne kulturne politike kojom se želi otvoriti novo poglavlje na crnogorskoj kulutrnoj sceni, prije svega usmjerno na povezivanje kulture i preduzetništva. U tom kontekstu, kako je najavljeno na današnjem sastanku, očekuje se da ove godine za ideje na Berzi licitira više od 20 renomiranih kompanija.

Tokom posjete UDG, ministar Bogdanović obišao je Preduzetničko gnijezdo koje je počelo sa radom prošle godine.

Kako je naglasio rektor Vukotić, ideja vodilja Preduzetničkog gnijezda jeste buđenje studenata i njihovih kreativnih, inovativnih i preduzetničkih sposobnosti.

R. K.

Hronika Podgorice

Subota, 29. februar 2020.

Delegacije Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i švedske Agencije za međunarodni razvoj posjetili deponiju ,,Livade“

Danas u gradu CNP

Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

,,Hamlet“ Vilijam Šekspir Režija i adaptacija: Ana Vukotić Velika scena u 20 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b.

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Izložba „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije

Galerija ,,Centar“ Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović

Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Perjanički dom, Kruševac b. b.

Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

VAŽNIJI TELEFONI

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Primjer dobre prakse u upravljanju otpadom Delegacije Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i švedske Agencije za međunarodni razvoj obišli su juče deponiju ,,Livade“.

- Imajući u vidu da su gosti, uključujući i delegaciju švedske Agencije za međunarodni razvoj kao i predstavnike Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, izrazili interesovanje da se upoznaju sa radom Regionalnog reciklažnog centra, upriličen im je sastanak sa pomoćnikom izvršnog direktora za tehničkooperativne poslove Igorom Šćepovićem i inženjerima Deponije i obilazak kompanije, te razmijenjena iskustva o problemima upravljanja otpadom. Naši gosti ukazali su na poteškoće sa kojima se susreću u ovoj oblasti i načine na koji ih prevazilaze i postavili brojna pitanja u vezi sa rješenjima koja se sprovode kod nas – saopšteno je iz Deponije.

Posjetu Deponiji, ističe se u saopštenju, gosti su ocijenili kao veoma korisnu, a samu kompaniju kao savremen i efikasan centar i primjer dobre prakse u upravljanju otpadom i njegovim tretmanom.

Posjeta, dodaju iz Deponije, realizovana je u okviru studij-

RAZMJENA ISKUSTAVA: Obilazak reciklažnog centra

Posjeta Deponiji ocijenjena je kao veoma korisna, a sama kompanija kao savremen i efikasan centar i primjer dobre prakse u upravljanju otpadom i njegovim tretmanom ske posjete Crnoj Gori i projekta ,,Pripreme za pregovore u procesu pristupanja Srbije EU, faza 3, projekat pristupa-

nja u oblasti životne sredine“, koji finansira švedska agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA). Projekat se re-

alizuje kao podrška nadležnom Ministarstvu RS u pripremi za pregovore u Poglavlju 27.

Nj. B.

Lokalni plan za unapređenje socijalne inkluzije i razvoj usluga socijalne i dječje zaštite 2020-2023. godine

Prioritet ugrožene kategorije D.MIJATOVIĆ

18

Mjere će biti prilagođene potrebama građana u lokalnoj zajednici

Prijedlog lokalnog plana za unapređenje socijalne inkluzije i razvoj usluga socijalne i dječje zaštite 2020-2023. godine, na javnoj raspravi je do 3. marta.

Dokument uključuje različite aktivnosti iz domena promocije ljudskih prava, osnaživanja ciljnih grupa, smanjenja diskriminacije, kao i prioritetne uslu-

ge socijalne i dječje zaštite koji su neophodne korisnicimima.

Cilj je da sve što se realizuje bude prilagođeno potrebama građana u lokalnoj zajednici.

- U cilju obezbjeđenja što kvalitetnije zaštite građana i građanki Podgorice koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada sprovodi različi-

te aktivnosti u skladu sa Odlukom o pravima iz socijalne i dječje zaštite. Odlukom su propisane usluge poput poklonpaketa za novorođenčad, novčana pomoć za kupovinu udžbenika i školskog pribora, besplatni odmor i rekreacija, pomoć i njega u kući, besplatni obrok u narodnoj kuhinji i stanovanje uz podršku – navede-

,,Zov divljine“ u Sinepleksu Drama ,,Zov divljine“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 11:30, 12:30, 14:30, 16:30, 18 i 20:30 sati. Animirani film ,,Tajna izgubljenog kraljevstva“ biće prikazan u 12:20, 14:15, 16:10 i 17:45 sati, komedija ,,K'o šef“ u 16:20,

18:30, 20:15 i 22 sata, akcija ,,Gospoda“ u 20 i 22:10 sati, triler ,,Ostrvo fantazija“ u 17:15 i 21:30, a komedija ,,Loši momci zauvijek“ u 21:45 sati. Fantazija ,,Sluga“ na repertoaru je u 19:30 sati, a horor ,,Marica i Ivica“ u 19:45 i 22:30 sati.

Za ljubitelje animiranog filma na programu su ,,Patrolne šape – priprema, pozor, spašavaj“ u 11:10, 13:30 i 14:50 sati, ,,Frka“ u 12:10, 14 i 16, „Tajna izgubljenog kraljevstva“ u 12:20, 14:15, 16:10 i 17:45 i ,,Sonikov film“ u 11, 13, 15 i 17 sati.

Nj. B.

no je u prijedlogu plana.

Prioritetne ciljne grupe za period 2020-2023 su nemoćna i starija lica, osobe sa invaliditetom i njihove porodice, djeca i mladi u riziku, žrtve rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, materijalno ugrožene kategorije stanovništva, zatim Romi i Egipćani, LGBTIQ osobe i osobe koje žive sa HIV/ AIDS-om i osobe u riziku od HIV-a.

U okviru ciljne grupe „Djeca i mladi u riziku“ u fokusu je prevencija društveno neprihvatljivog ponašanja djece i mladih, koje se može manifestovati kroz na vršnjačko nasilje (fizičko, emocionalno, socijalno), kockanje, bolesti zavisnosti, prosjačenje i slično.

Polaznu osnovu za izradu lokalnog plana za unapređenje socijalne inkluzije i razvoj usluga socijalne i dječje zaštite 2020-2023. godine čini zakonski okvir koji uređuju oblast unapređenja kvaliteta života i zaštite građana i građanki od diskriminacije i nasilja, kao i okvir koji obezbjeđuje osiguranje pristupa neophodnim uslugama socijalne i dječje zaštite.

Nj. B.

Temperatura 14 stepeni Danas će prijepodne biti sunčano, a poslijepodne oblačno.

Duvaće slab do umjeren vjetar promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće oko -1, najviša dnevna 14 stepeni.

H. P.

Hronika Podgorice

Subota, 29. februar 2020.

19

Uspješno realizovan još jedan zajednički projekat Glavnog grada i Fonda za razvoj Kuča

Asfaltiran put do Liješta – Završena je sanacija asfalta na dužini od 2.420 metara puta kroz Liješta. Prosječna širina saobraćajnice je 2,8 metara.

Radovi su trajali sedam dana, a podrazumijevali su rezanje, raskopavanje, ravnanje i postavljanje asfaltnog sloja debljine šest centimetara. Želio bih da zahvalim Fondu za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“, kao i samim mještanima sela na susretljivosti i ljubaznosti za vrijeme trajanja radova – rekao je direktor gradskog preduzeća Putevi Radenko Bulatović.

Predsjednik i sekretar Fonda za razvoj Kuča, Radomir Pre-

Uskoro brže i bezbjednije od Orahova do Kučkih Korita Na prostoru Kuča u toku je i proširenje deset kilometara puta od Orahova do Kučkih Korita, koje bi trebalo da bude gotovo polovinom narednog mjeseca. Sekretar Fonda za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“ Pero Gošović ranije je za Pobjedu najavio da će ta dionica biti asfaltirana u saradnji sa Glavnim gradom, po principu privatnojavnog partnerstva.

lević i Pero Gošović, izrazili su zadovoljstvo saradnjom sa Glavnim gradom i zahvalili gradonačelniku koji je izašao u susret njihovoj inicijativi.

– Ovo selo je prvi put dobilo asfalt prije 40 godina. Sa protokom vremena put je ruiniran, a dodatno je oštećen prilikom radova na vodovodu – podsjetio je Prelević, dodajući da su

Rekonstruisani put kroz Liješta

obavljeni radovi na putnoj infrastrukturi posebno značajni ako se ima u vidu da su Liješta najmnogoljudnije selo u Kučima.

Mještanin Perica Spaić, koji

je ugostio rukovodstvo Fonda za razvoj Kuča i predstavnike gradske uprave, istakao je da su Liještani izuzetno zadovoljni kvalitetom i brzinom obavljenih radova.

Fond za razvoj Kuča „Marko Miljanov“ u proteklih desetak godina inicirao je i u saradnji sa Glavnim gradom realizovao veliki broj projekata od značaja za mještane sa područja Ku-

ča. Najveći dio Kuča dobio je vodovodnu mrežu, rekonstruisani su brojni seoski putevi, a uz učešće Vojske Crne Gore probijeni su i kilometri novih saobraćajnica.

H. P.

FOTO-DETALJ

Kompanije ,,Ipsos“ i ,,Ina Crna Gora“ organizovale akcije dobrovoljnog davanja krvi

D. MIJATOVIĆ

Glavni administrator u gradskoj upravi Vuksan Vuksanović i direktor preduzeća Putevi Radenko Bulatović, zajedno sa rukovodstvom Fonda za razvoj Kuča „Marko Miljanov“, obišli su juče kučko selo Liješta, gdje je završeno presvlačenje asfaltom dva i po kilometra lokalnog seoskog puta. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi oko 97.000 eura, od čega je Glavni grad obezbijedio više od 61.000, a Fond za razvoj Kuča i mještani sela oko 36.000 eura.

Dragocjenu tečnost dalo 30 dobrovoljaca U Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore juče su organizovane dvije akcije dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo deset dobrovoljaca iz firme ,,Ipsos“ i 20 iz kompanije ,,Ina Crna Gora“.

Zavod za transfuziju krvi zahvalio je organizatorima i davaocima i pozvao druge društvene subjekte da sličnim aktivnostima doprinesu obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi.

POKAZALI HUMANOST: Juče u Zavodu za transfuziju

Nj. B.

Podgorička mimoza Mimoza je zimski cvijet, ali i svojevrsni vjesnik proljeća. Ukras je našeg primorja, prevashodno hercegnovske rivijere, gdje se duže od pola stoljeća organizuju fešte u njenu čast.

Prelijepa potvrda da ovoj biljci nježnog žutog cvijeta prija i podgorička klima nalazi se u Skopskoj ulici u Maslinama. Velika mimoza je pravi ukras dvorišta, a plijeni i pažnju svih prolaznika.

H. P.

20 Marketing

Subota, 29. februar 2020.

Feljton

Subota, 29. februar 2020.

21

7.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

Politički motivi Beograda u činjenju štete Crnogorcima » Piše: Dr Branislav MAROVIĆ Crnogorska država je u toku svog postojanja u vrijeme Nikole I Petrovića imala 11 emitovanja kovanog i papirnog novca i jedan pokušaj kovanja koji se završio samo sa probnim apoenima. Prve papirne perpere crnogorska država štampala je na osnovu Zakona o izdavanju blagajničkih uputnica od 23. X 1912. godine i to u apoenima od 1, 2, 5, 10, 50 100 perpera u iznosu 2.000.000 perpera. Ove uputnice bile su privremene pošto su trebale da se zamjene poslije jedne godine i bile su prvi crnogorski papirni novac. Potreba da se ponovo izdaju blagajničke uputnice nastala je pred izbijanje Prvog svjetskog rata, kao što je to bio slučaj i 1912. godine kada se pripremao Drugi balkanski rat. Zakonom o izdavanju blagajničkih uplatnica – Bonova (papirni perper) od 25. VI 1914. godine emitovano je pet miliona perpera, a Zakonom o bonovima stupio na snagu 13.

V 1915. godine izdato je još devet miliona perpera (uputnica), ali i da se povuče i zamjeni pet miliona uputnica izdatih 25. VI 1914. godine. Za vrijeme Austro-ugarske okupacije Crne Gore okupator je nastojao da što je moguće više obezvrijedi perper, posebno papirne novčanice. Prvih nekoliko mjeseci okupacione vlasti nijesu primale papirne perpere, što je svakako bilo veliko opterećenje za stanovništvo. Okupacione vlasti su tako oborile vrijednost bonova (žigosane perpere) za 30-50% čime je crnogorska privreda oštećena u prvoj polovini 1916. godine za osam miliona kruna. U periodu od uvođenja vojne uprave u Crnoj Gori pa do jula 1918. godine austrougarski okupator uspio je da izvuče iz Crne Gore zlata u vrijednosti 4,5 miliona kruna.

Odmah nakon formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca crnogorski perper bio je zabranjen kao sredstvo plaćanja. Time su vlasnici perpera znatno oštećeni, jer je njihova imovina ostala više od dvije godine imobilisana i bez prinosa.

Ministarstvo finansija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Odmah nakon formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca crnogorski perper bio je zabranjen kao sredstvo plaćanja. Time su vlasnici perpera znatno oštećeni, jer je njihova imovina ostala više od dvije godine imobilisana i bez prinosa. Ministarstvo finansija Kraljevine SHS početkom 1919. godine odredilo je vrijednost perpera prema dinaru u odnosu jedan dinar za pet perpera u papiru, što je bilo veoma nepovoljno

Stojan Protić

početkom 1919. godine odredilo je vrijednost perpera prema dinaru u odnosu jedan dinar za pet perpera u papiru, što je bilo veoma nepovoljno.

Prije povlačenja perpera iz opticaja popisom je ustanovljeno da se svega 10.592.421 perper nalazi u prometu i koje treba zamjeniti za jugoslovenski dinar. Naknadno se prijavilo još 50 lica za zamjenu perpera za dinare čija je suma iznosila ukupno 663.775 perpera. Po isteklom roku za prijavljivanje javilo se 16 lica sa ukupnom sumom 83.062 perpera. Predlog pomenutog ministarstva o zamjeni perpera za dinare bio je za vlasnike perpera do 5.000 al pari (1:1) a za one imaoce preko 5.000 jedan dinar za dva perpera, što je prihvatio Ministarski savet (Vlada).

Iako je zamjena kovanog perpera (zlatnog) za dinare bila jedan prema jedan, ona nije bila povoljna jer su vlasnici

Milan Stojadinović

Crnogorski novac perper

perpera kovanog od plemenitih metala za njega dobijali papirne dinare koji su mnogo manje vrijedili u prometu.

Stoga su imaoci kovanog perpera prodavali ovu valutu kao zlato i srebro jer im se to više isplatilo. Teško je objasniti stavljanje perpera van upotrebe za više od dvije godine i

Zamjena kovanog perpera (zlatnog) za dinare bila je jedan prema jedan, ali ona nije bila povoljna jer su vlasnici perpera kovanog od plemenitih metala za njega dobijali papirne dinare koji su mnogo manje vrijedili u prometu. Stoga su imaoci kovanog perpera prodavali ovu valutu kao zlato i srebro jer im se to više isplatilo

Zlatnik od 100 perpera

Kovanica od 10 perpera

štetu koju je ovakva odluka napravila, kao i prvu odluku o zamjeni pet perpera za jedan dinar osim političkim motivima Kraljevske vlade u Beogradu. Za preko dvije godine koliko je perper bio zabranjen, dinar je pao u odnosu na dolar, pa je tako za 100 dinara dobija jedan dolar, dok je ranije bio mnogo povoljniji kurs jer se za 10 do 15 dinara dobijao jedan dolar.

U vezi sa odlukom o zamjeni perpera za dinare u odnosu 5:1, kako piše list „Crnogorac“, pošla je 1919. godine u Beograd kod predsjednika Kraljevske vlade Stojana Protića jedna delegacija da interveniše, jer su bili nezadovoljni takvom zamjenom perpera koji ih je dočekao riječima: „Perpere je (papirni perperi bonovi iz 1914. i 1915. godine – B.M.) štampao kralj Nikola, te je za njih pokupio po Crnoj Gori naše novčanice i odnio je van, a perpere bez vrijednosti ostavio u Crnoj Gori, idite, idite, ne

mogu vam ništa“. Kraljevska vlada u Beogradu odgovorila je narodnom poslaniku M. Ivanoviću koji je tražio od Milana Stojadinovića, ministra finansija, da se „zaostali perperi zamjene 1:1 za dinare“, Stojadinović je odgovorio da su se „Crnogorci, koji su do sad zadržali svoje perpere nadali da će im ih neko drugi otkupiti, pa kad su se prevarili u računu neka snose štetu od toga“. Dakle, Vlada Kraljevine Jugoslavije priznaje da je napravila štetu donošenjem pomenute odluke o zamjeni perpera za dinare njenim vlasnicima, jer su oni mislili da će njihove perpere neko drugi otkupiti.

U vezi sa valutnim pitanjem spada i vraćanje dugova Kraljevine Crne Gore, pa ćemo se i na njemu zadržati. Crnogorska država da bi se društvenoekonomski razvijala imala je stalnu potrebu za novcem.

Finansijske mogućnosti države nijesu mogle zadovoljiti njene potrebe. Zato se crnogorska vlada stalno zaduživala u inostranstvu. Zadržaćemo se na kreditnom, zaduživanju države od 1879. do 1914. godine (od Berlinskog kongresa do Prvog svjetskog rata). Potrebe crnogors k e d r ž av e z a n o v c e m naročito su se povećavale u toku ratova koje je vodila i prvih godina po njihovom završetku kada je trebalo obnoviti ratom opustošenu zemlju.

Crna Gora je u posmatranom periodu od 35 godina uzela 42 zajma u visini od 46.451.000 perpera. Visina tih kredita kretala se najviše do šest mili-

Za vrijeme Austrougarske okupacije Crne Gore okupator je nastojao da što je moguće više obezvrijedi perper, posebno papirne novčanice. Prvih nekoliko mjeseci okupacione vlasti nijesu primale papirne perpere, što je bilo veliko opterećenje za stanovništvo. Okupacione vlasti su tako oborile vrijednost bonova (žigosane perpere) za 30-50 % čime je crnogorska privreda oštećena u prvoj polovini 1916. za osam miliona kruna ona perpera, a najmanja do sto hiljada perpera. Karakteristika zajmova do kraja XIX vijeka jeste da su uzimani da bi se likvidirali stari krediti. Činjenica je, takođe, da se do 1909. godine od državnih zajmova skoro ništa nije investiralo u ekonomski i kulturni razvitak države.

Nestankom Crne Gore kao samostalne države na Podgoričkoj skupštini 1918. godine i formiranje nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca otplatu dugova Kraljevine Crne Gore koje je zaključila u inostranstvu prije Prvog svjetskog rata preuzela je jugoslovenska država.

Od tih brojnih zajmova jugoslovenska kraljevina preuzela je samo dva: Londonski zajam iz 1909. godine, zaključen sa bankarskom kompanijom braće Bulton (Bulton Brothers et Company) na 6.000.000 perpera (250.000 funti sterlinga). Drugi zajam koji je Kraljevina Srba. Hrvata i Slovenaca preuzela da otplati jeste zajam iz 1913. i 1914. godine, zaključen sa Pariskoholandskom bankom iz Pariza i Orijentalnim trgovačkim društvom iz Milana. Zajam je iznosio šest miliona franaka i poslužio je kao podloga za izdavanje državnih bonova (papirnih perpera) u istoj sumi, kamatna stopa iznosila je 6%. Crnogorska vlada je izdala 1914. godine državnih bonova u iznosu od dva miliona franaka.

(Nastavlja se)

22

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota 29. februar 2020.

Subota, 29. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

23

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota 29. februar 2020.

Subota, 29. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota 29. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Subota, 29. februar 2020.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI SLUŽBENOG PUTNIČKOG VOZILA

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Bar, Bulevar Revolucije br. 1, oglašava

27

Ivm .br.343/2020 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja , ul.Slobode br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ERSTE BANK AD PODGORICA, Arsenija Boljevića 2A, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Muamere Husović iz Bijelog Polja , radi naplate novčanog potraživanja , u smislu čl.45 ZIO-a, donio je

Zajednica opština Crne Gore objavila je poziv za dostavljanje ponuda u otvorenom postupku javne nabavke službenog putničkog vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 31.000,00€.

Rok za dostavljanje ponuda je 07.04.2020. godine do 11:30 sati. Javno otvaranje ponuda će se obaviti dana 07.04.2020. godine u 12:00 sati, u prostorijama Zajednice opština Crne Gore, ul. Avda Međedovića 138, 81 000 Podgorica.

Tenderska dokumentacija broj 03-201/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 27. 02.2020. godine.

Lice za davanje informacija: Ivana Nedović, telefon 020/675-244. Imejl adresa: uom@t-com.me

Nabavka opreme za Službu zaštite i spašavanja, po partijama: Partija 1. Nabavka zaštitne uniforme i Partija 2.

Nabavka baterijskog razvalnog alata, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 70.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-018/20-529 objavljena je na portalu Direktorata za politiku javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 27.02.2020. godine.

Ivm .br.344/2020 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja , ul.Slobode br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ERSTE BANK AD PODGORICA, Arsenija Boljevića 2A, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Muamere Husović iz Bijelog Polja , radi naplate novčanog potraživanja , u smislu čl.45 ZIO-a, donio je

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica , Trg Golootočkih Žrtava br. 13 , oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU Zavod „Komanski most”, Gornja Gorica bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka i zamjena robe - stakala na DEPO-u Podgorici, ukupne procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 28.500,00 €, Tenderska dokumentacija broj 1597 od 27.02.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.02.2020 godine. Lice za davanje informacija Službenica za javne nabavke, mr Slavica Pavicevic, telefon 020 441 384.

Ultrazvučni aparat, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04426/20-155/3 od 27.02.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Ivana Nenezić, telefon 020/262-258, e-mail zavod@t-com.me.

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Muameri Husović , sa poslednjom poznatom adresom Nedeljka Merdovića bb, Bijelo Polje, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju IVM 344/2020 od 04.02.2020 .godine sa predlogom i prilozima ,te rješenje o troškovima izvršnog postupka IV M 344/2020 od 28.02.2020 godine, kojim je ista obavezana da izvršnom povjeriocu namiri novčano potraživanje u iznosu od 1.815,82 eura na ime glavnog duga sa kamatom i troškovima , te rješenje o troškovima izvršnog postupka.

Izvršni dužnik Muamera Husović iz Bijelog Polja, može se obratiti Javnom izvršitelju Čogurić Dejanu na adresi Slobode br.10 u Bijelom Polju , i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj tabli suda, nakon što je izvršeno objavljivanje u ovom štampanom mediju.

Bijelo Polje 28.02.2020.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan

Poslovna oznaka I.br.385/2016 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, kancelarija – Podgorica, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Heta Asset Resolution” D.O.O, pravni sljedbenik “Hypo Alpe-Adria- Development” D.O.O. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 143, koga zastupaju izvršni direktor Miloš Srejić i član odbora direktora Michael Krenn, protiv izvršnih dužnika 1. Tatjana (Milenka) Raičević iz Podgorice, ul. Aleksandra Puškina 49, 2. Milenko (Blagota) Vukčević, iz Podgorice, KRUŠEVAC BB, 3. Jelena (Gojka) Vukčević iz Podgorice, ul. Kruševac br. 22

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Lice za davanje informacija Marija Marković, telefon +382 30 301 471, e-mail: emina.hot@bar.me

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Muameri Husović , sa poslednjom poznatom adresom Nedeljka Merdovića bb, Bijelo Polje, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju IVM 3434/2020 od 04.02.2020 .godine sa predlogom i prilozima ,te rješenje o troškovima izvršnog postupka IV M 344/2020 od 28.02.2020 godine, kojim je ista obavezana da izvršnom povjeriocu namiri novčano potraživanje u iznosu od 5.574,92 eura na ime glavnog duga sa kamatom i troškovima , te rješenje o troškovima izvršnog postupka.

Izvršni dužnik Muamera Husović iz Bijelog Polja, može se obratiti Javnom izvršitelju Čogurić Dejanu na adresi Slobode br.10 u Bijelom Polju , i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj tabli suda, nakon što je izvršeno objavljivanje u ovom štampanom mediju.

Bijelo Polje 28.02.2020.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan

I.br.106/2019

Iv.br.1219/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.III Januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „LOVĆEN AUTO“ PODGORICA, ul.Novaka Miloševa br.6/II, Podgorica, PIB: 02830043, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE „DAKAR ŠPED“ – BIJELO POLJE, ul.Kulina 1, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.02.2020.godine, shodno čl.45 ZIO-a

Suvlasniku Rajko Vukčević iz Podgorice, Kruševac 22, vrši se dostavljanje Zapisnika sa ročišta od 20.02.2020. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.

Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „MUŠOVIĆ“ DOO PRIJEPOLJE, protiv izvršnog dužnika D.O.O. „MUŠOVIĆ“ BIJELO POLJE, na osnovu izvršne isprave - sudskog poravnanja Privrednog suda Crne Gore poslovne oznake P.br.1266/17 od 14.06.2018.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja I.br.106/2019 javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku D.O.O. „MUŠOVIĆ“ BIJELO POLJE - rješenja o izvršenju I.br.106/2019 od 11.02.2019.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik D.O.O. „MUŠOVIĆ“ BIJELO POLJE, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 17.02.2020. godine.

Ivan Sekulić s.r.

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „LOVĆEN AUTO“ PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE „DAKAR ŠPED“ - BIJELO POLJE, na osnovu vjerodostojnih isprava i to: RAČUNA BROJ: 2016-16514811 od 13.01.2016.godine, RAČUNA BROJ: 2017-165-17100 od 16.01.2017.godine i RAČUNA BROJ: 2017-165-17265 od 14.02.2017.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.1219/2019 javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE „DAKAR ŠPED“- BIJELO POLJE - rješenja o izvršenju Iv.br.1219/2019 od 20.12.2019.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE „DAKAR ŠPED“ – BIJELO POLJE, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 28.02.2020. godine.

Ivan Sekulić

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br.

42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br.

42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka robe za potrebe CEDIS-a - Aluminijske igle.

Ukupna procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 50.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 4/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.02.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević dipl. pravnik, telefon 020 408 451, e-mail veljko.knezevic@cedis.me.

Nabavka robe za potrebe CEDIS-a – Bitrix razvoj. Ukupna procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 40.767,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 5/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.02.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević dipl. pravnik, telefon 020 408 451, e-mail veljko.knezevic@cedis.me.

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.III Januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „MUŠOVIĆ“ DOO PRIJEPOLJE, Bjelopoljski put bb, Prijepolje, matični broj 17385739, PIB 100808660, protiv izvršnog dužnika D.O.O. „MUŠOVIĆ“ BIJELO POLJE, Rakonje bb, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 17.02.2020.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Predmet javne nabavke je nabavka roba, nabavka i izrada hidrauličnih crijeva sa priključcima za rudarsku mehanizaciju, shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 84.700,00€, a procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma sa uračunatim PDV-om 42.350,00€. Tenderska dokumentacija broj 006/20.402/1-1680/4 od 28.02.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 28.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, „ĐURKOVIĆ“ doo Nikšić, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu projekta „Izgradnja objekata – kompleksa za proizvodnju betona i betonske galanterije“, čija se realizacija planira na kat. parcelama broj 244/1, 244/2 i 244/3 KO Spuž, u zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11,00 do 13,00 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja je 06.03.2020. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail urbanizam.prostora@danilovgrad.me i br. tel. 020 812 040.

J A V N O O B J A V LJ U J E

28

Oglasi i obavještenja

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Oglasna dokumentacija, br. 5/20 – 1126 od 28.02.2020. godine, za nabavku kancelarijskog materijala i tonera objavljena je na web prezentaciji Montenegro Airlines-a AD Podgorica.

Lice za davanje informacija je Aleksandar Bogavac, telefon + 382 20/405-548, e-mail aleksandar.bogavac@montenegroairlines.com.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14 i 28/15) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka roba za potrebe CEDIS-a: Srednjenaponski blokovi i niskonaponski blokovi, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om u iznosu od 900.000,00 € (za prvu godinu primjene okvirnog sprazuma 400,000,00 €; za drugu godinu primjene okvirnog sporazuma 500.000,00 €).

Tenderska dokumentacija broj 7/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.02.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Mirko Dedović, dipl. pravnik, telefon 020 408-366, e-mail mirko.dedovic@cedis.me.

Na osnovu člana Zakona o javnim nabavkama član 62.

(Sl.list CG, br.42/11 i 57/14) Naručilac „Sportski objekti“ doo – Ul.19.Decembar br.12 , Podgorica objavljuje

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI NABAVKA CILINDRICNE KOSAČICE SA PRIKLJUČCIMA ( NOŽEVI, ČETKE I PRIBORA ZA VERTIKULACIJU), ZA POTREBE GRADSKOG STADIONA procijenjene vrijednosti 20.000,00 eura sa PDV-om.Tenderska dokumentacija br. 03/OP/20 objavljena je na Portalu www.ujn.gov.me dana 28.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Snežana Sekulić, tel. 020 664 291 e-mail. snezana.sekulic@pgsport.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14. 28/15 i 042/17) Uprava javnih radova, Arsenija Boljevića 2a, City Mall/III sprat, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet javne nabavke je izrada Glavnog projekta vizitoring centra sa uređenjem terena i izvođenje radova na izgradnji i opremanju vizitoring centra sa uređenjem terena, za potrebe valorizacije “Đalovića pećine“ u Bijelom Polju, po principu “projektuj i izgradi”, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.000.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-3/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 28.02.2020. godine. Lice za davanje informacija je Elzana Husović, dipl.ing.arh., telefon+382/20-230-207, email ujr@ujr.gov.me.

Subota 29. februar 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za stanovanje d.o.o. Podgorica, ul. Zetskih vladara bb oglašava

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br.

42/11, 57/14 i 28/15) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Radova na montaži i demontaži skele ukupne procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 1283-1/T-2020 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Milanka Caković, telefon 020/623 - 337, e-mail aspg3@t-com.me

Nabavka usuga za potrebe CEDIS-a: Oracle EBS održavanje podrska, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom u iznosu od 286.044,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 6/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.02.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Mirko Dedović, dipl. pravnik, telefon 020 408-366, e-mail mirko.dedovic@cedis.me.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada – Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta ‘’Voli Trade’’ d.o.o., iz Podgorice, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju Hipermarketa Voli na urbanističkim parcelama 36 i 37 i dijelu urbanističke parcele 38, urbanistička zona D, u zahvatu DUP-a „Mahala“, Mojanovići-Opština u sastavu Glavnog grada Golubovci, Podgorica.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan javnosti u trajanju od trideset (30) dana od dana obavještenja, u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail dejan.mugosa@podgorica.me .

Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se 16. marta 2020. godine, u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, sala za sastanke, I sprat, sa početkom u 10.00 časova. ww.ujn.gov.me dana 28.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Milanka Caković, telefon 020/623 - 337, e-mail aspg3@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JP Radio i Televizija Crne Gore, Bulevar revolucije br.19, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana Zakona o javnim nabavkama član 62.

(Sl.list CG, br.42/11 i 57/14) Naručilac „Sportski objekti“ doo – Ul.19.Decembar br.12 , Podgorica objavljuje

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI NABAVKA ZGLOBNOG TRAKTORA ZA POTREBE GRADSKOG STADIONA procijenjene vrijednosti 30.000,00 eura sa PDV-om.Tenderska dokumentacija br. 02/OP/20 objavljena je na Portalu www.ujn.gov.me dana 28.02.2020. .godine.

Lice za davanje informacija Snežana Sekulić, tel. 020 664 291 e-mail. snezana.sekulic@pgsport.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list Crne Gore“ br.42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), Naručilac Investiciono-razvojni fond Crne Gore AD, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka goriva za motorna vozila RTCG, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 84.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.02.2020.godine. Lice za davanje informacija Isidora Raičković, službenik za JN, telefon 020 234 427, e-mail tenderi@rtcg.org

Javna nabavka –Nabavka razne kompjuterske opreme i sistemski softver za potrebe Investiciono razvojnog fonda Gore AD, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 19.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 050417406-1313-20/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 26.02.2020.godine.

Lice za davanje informacija Krivokapic Darko, telefon 020 - 416 – 667 , 066 -181- 888 e-mail darko.krivokapic@irfcg.me

Poslovna oznaka I.br. 344/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, Bul. Sv. Petra Cetinjskog br. 141, koju zastupa Đukanović Dragoljub, adv.iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika 1. Nenad Štibilj iz Podgorice, Ul. Radosava Burića br. 288 i 2.

Dejan Vasović iz Podgorice, Ul. Džordža Vašingtona br. 51, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.02.2020. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

Poslovna oznaka I.br. 1171/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca MFI “Montenegro Investments Credit” DOO iz Podgorice, Bul. Sv, Petra Cetinjskog br.141, koju zastupa Dragoljub Đukanović, adv. iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Koćalo Nemanja iz Podgorice, Park šume bb, Zagoričradi naplate novčanog potraživanja, dana 28.02.2020. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poslodavcima izvršnog dužnika: 1. MONTENEGROMONT D.O.O. iz Podgorice; 2. MBV SYSTEMS D.O.O. iz Podgorice i CONSULTING INVESTMENT FINANCING GROUP D.O.O. iz Podgorice, vrši se dostavljanje Zaključka o sprovođenju JI Vidaka Latkovića I.br. 344/2019 od 15.02.2019. godine, (koji je odlukom Ministarstva pravde od 23.01.2019. godine ustupljen JI Aleksandru Boškoviću), Rješenje o izvršenju Osnovnog suda u Podgorici I-1.br.93/12 od 05.02.2019. god. i Zaključka o sprovođenju od 23.05.2019. godine. isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.

Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Koćalo Nemanja iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 1171/2019 od 18.06.2019 godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.

Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Oglasi i obavještenja

Subota, 29. februar 2020.

Mali oglasi nekretnine PRODAJEM veći jednosoban polunamješten stan, zgrada Čelebić do suda, naspram Sutjeske, 56m2 /II sprat, 79.000e .

Tel.067-821-067 1 PRODAJEM ili mijenjam kuću više hrama oko 60m2 na placu od 300m2 za garsonjeru uz doplatu.

Tel. 067/161-010 2 FIRMA iz Podgorice kupuje poslovni prostor pogodan za kancelariju kvadrature od 50 do 100 m2 + 2 parking mjesta, na periferiji Podgorice. Otplata u mjesečnim ratama uz dogovor sa vlasnikom poslovnog prostora, obavezan ugovor.

Tel: 068/ 101-503 Email: office@theodizee. org 3

razno KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi.

Tel. 069/579-275 5 Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova.

Samo pozovite.

Tel: 069/926 – 382, 020/629 - 558 6 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića.

Tel. 069/399-299 , 067/069-288 7 POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 i više godine Tel.069/032-380 8

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

29

30 Oglasi i obavještenja

Subota, 29. februar 2020.

Dana 22. februara 2020. u 88. godini u Švedskoj, umro je naš dragi

Mili brate,

Дана 28. фебруара 2020. године умрла је наша драга

MILAN Ljupkov PETRIĆ

ŽIĆO

МИЛКА Вукадинова КОЋАЛО рођена Деспотовић

Саучешће примамо у капели Загорич, 29. фебруара од 9 до 15 часова, 1. марта године у 7 часова полазимо за родну Вруљу, гдје ће се обавити сахрана у 12 часова.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 29. februara od 10 do 13.30 časova, kada polazimo za Glibavac, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ожалошћени: кћерке ЗОРИЦ А и СВЕТЛАНА, сестре СТАНИКА и МИЛИЦА, унучад СВЕТОЗАР, ВУКАДИН и ИВАН, унуке ИВОНА и ЗОРАНА, праунук ЛАЗАР, снаха ВИОЛЕТА, зет БУДИМИР и породице КОЋАЛО и ДЕСПОТОВИЋ

Ožalošćeni: sin SVETO, ćerka SLAVICA, bratanić BAJA, bratanične MILA i MIRA, pastorak MIŠKO, pastorka MILANKA, unuci, snahe i ostala rodbina

1617

1564

Težak će nam život biti bez tebe.

Neka te anđeli čuvaju, a mi te volimo dok nas ima, dobri naš!

Tvoja BOSKI, VELJKO, IVANA i MILOŠ

1599 Šest mjeseci je od smrti našeg oca

Дана 28. фебруара 2020. преминуо је у 74. години

BORISA PERKOVIĆA МАРКО Ђоков ПЕЈОВИЋ Саучешће примамо у градској капели Чепурци 28. фебруара од 12 до 16 часова и 29. фебруара од 10 до 12 часова, када се креће за село Превлака – Ријека Црнојевића гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Ожалошћени: супруга ЈАДРАНКА, син БОЈАН, браћа ЈАНКО, ЗАРИЈА, СТАНКО и ЧЕДОМИР, снаха МИЛИЦА, унук ЛАЗАР, унука ЈЕЛЕНА, браћа и сестре од стричева и остала многобројна родбина

Preko nas i dalje živiš, živiš u našim srcima i mislima.

Nikada nećeš biti zaboravljen.

Vole te tvoji sinovi: DANILO i VICTOR HUGO 1600 Šest mjeseci je od smrti brata, ujaka i šure

1598

Dana 01. marta 2020. (Neđelja) navršava se godina od smrti našeg dragog

BORISA PERKOVIĆA Voljeni naš, neizmjerno nam nedostaješ. Dani prolaze, a uspomene, tuga i osjećaj da više nijesi sa nama nikada neće proći.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav.

Tvoji: sestra BILJANA, zet MIKO, sestrične SLAĐANA, SARA i sestrić ANDRIJA

ILIJE Božovog KAŠĆELANA Obavještavamo braću, kumove, prijatelje, komšije i poznanike da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na gradskom groblju Brdišta – Tivat.

1618

Ožalošćena porodica KAŠĆELAN

1601 Šest mjeseci je od smrti mog brata

BORISA PERKOVIĆA Bobane MOJ! Boli kao prvog dana, kada je vječnim snom zaspala najbolja duša.

U mom si srcu, u mojim mislima, sa svakim mojim korakom i svakim mojim udahom.

Voli te tvoja sestra BILJANA! 1602 Posljednji pozdrav voljenoj kumi

LJILJI Zbogom mila, neka te anđeli čuvaju.

1619

GOCA

Oglasi i obavještenja

Subota, 29. februar 2020.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

31

S tugom i nevjericom opraštamo se od naše koleginice Изненада у 33. години је умрла

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 ЉИЉАНА Мирославова КОВАЧЕВИЋ

e-mail: oglasno@t-com.me

рођена Раичевић

1111

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 28. фебруара 2020. од 12 до 16 часова и 29. фебруара од 9 до 12 часова, када ће поворка кренути у село Друшићи гдје ће у 15 часова бити сахрањена.

Navršava se godina od smrti

LJILJANE KOVAČEVIĆ

Ожалошћени: супруг МИРОСЛАВ - БАЋКО, синови МАТИЈА и ЛАЗАР, отац МИОДРАГ, мајка МИЛАНКА, брат СПАСОЈЕ, сестре ЗОРИЦА, МИКИЦА, БИЉАНА и СТОЈАНКА, свекар ЉУБОМИР, свекрва ЉИЉАНА, ђевери ПЕТАР и ДЕЈАН ,ујаци, тетке и остала многобројна родбина РАИЧЕВИЋ и КОВАЧЕВИЋ 1570

JANE DRAGOVIĆ Voljeni nikad ne umiru, sve dok žive oni koji ih vole i koji ih se sjećaju...

Tvoja unučad: DRAGO, VELJKO, MARIJA i DANICA 1615

Zahvalni za Tvoj nesebični doprinos i zalaganje, opraštamo se od Tebe, sjećajući se Tvoje vedrine i plemenitosti.

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Počivaj u miru.

Navršava se godina od smrti

PERU Sestra ANA

KOMPANIJA VOLI JANE DRAGOVIĆ

1604

Nedostaješ...

Posljednji pozdrav voljenom

Tvoja praunučad: PAVLE, DAMJAN, ANDRIJA, UROŠ, SOFIJA i ANĐELINA

1603

1616

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Posljednji pozdrav dragom sinovcu i đeveričiću

PERU Od sestre SEKE, zeta TOMA, sestrični MELANIJE, IVANE i LANE

PERU Ostaće velika bol i praznina tvojim odlaskom. Puno ćeš mi nedostajati.

PERU Ne možemo da vjerujemo da si pošao prije nas.

Počivaj u miru.

Tvoja sestra BUBA

1605 Dragom našem

Stric BOŽO i strina DANICA

1611

1608

Posljednji pozdrav dragom bratu

Sa nevjericom i velikim bolom opraštamo se od našeg dragog brata, đevera i strica

PERU Uvijek ćemo te se sjećati i čuvati od zaborava.

Brat NINO, sinovac VASILIJE, snaha MARINA 1606

PERU Po dobru ćemo te pamtiti i s ljubavlju spominjati.

Sestra BRANKA BAJKOVIĆ sa porodicom

PERA Ostaćeš uvijek voljen i nezaboravljen.

Posljednji pozdrav

DRAGAN, LJILJA, IVAN, MIRKO i PETAR s porodicama

1612

1609

Posljednji pozdrav dragom bratu

Opraštam se od mog dragog brata

PERUTI ĐANI, LJUBO, BATO, ŠKULJO

1607

PERU Živjet ćeš u našim najljepšim sjećanjima.

PERA Nijem od bola.

Riječi su suvišne.

Voli te tvoj

Sestra MIRA POPOVIĆ sa porodicom 1613

brat ZORAN 1610

32

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav

Subota, 29. februar 2020.

Posljednji pozdrav

Mom pobratimu

PERUTI

PERU

Počeli smo davne 1976. naše druženje, a danas ti šaljem poslednje zbogom i anđele da te čuvaju.

BAĆKO sa porodicom

PERU Vrijeme će proći, a tuga i bol će ostati.

1589

Porodica pokojnog BUDA MARKOVIĆA

TATIJANA VUŠUROVIĆ Posljednji pozdrav dragom drugu

1591

1590

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

PERU MUHADINOVIĆU PERU MUHADINOVIĆU

PERU

Tetka ANKA i porodica STOJANOVIĆ

ŚORA MITROVIĆ

BOBO JABUČANIN sa porodicom

1593

1583

1573

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav bratu od tetke

Posljednji pozdrav dragom drugu

PERU

PERU MUHADINOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

1595

BOSILJKA JABUČANIN

Posljednji pozdrav našem dragom

PERU MUHADINOVIĆU

Sestre od tetke LUTKA i PEPA sa porodicama 1582

SAŠA JABUČANIN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju 1574 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

PERU MUHADINOVIĆU PERU MUHADINOVIĆU

Počivaj u miru.

SAVO VUJOVIĆ sa porodicom

1572

PERU MUHADINOVIĆU Dragi naš Peki, tužan je i bolan ovaj rastanak sa tobom. Neka tvoja dobra, plemenita, bezazlena duša počiva u miru sa anđelima, a mi ćemo te uvijek voljeti i čuvati u našim srcima.

Posljednji pozdrav drugu Od DRAGANA, ZORANA, IVANE, JAKŠE i JANE RUDOVIĆ

1575 MIJO i LJILJA MILIĆ

PERU

Posljednji pozdrav voljenom prijatelju

Od MARKA VUJAČIĆA 1597

1571

Posljednji pozdrav mom voljenom drugu

Posljednji pozdrav dragom

PERU Izabrali smo da budeš član naše porodice, jer smo znali koliko imamo sreće što si dio naših života.

Otišao si sa ovog svijeta, ali iz naših srca ne možeš nikad.

PERU MUHADINOVIĆU 1596

BATO MILIĆ sa porodicom

Četrdeset dana od smrti mog velikog prijatelja

BANJA GORANOVIĆA Sjećanje na tebe i tvoju dobrotu vječno ću čuvati.

Počivaj u miru.

1576

Od ŽELJKA KLJAJEVIĆA 1569

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

PERU

Tvoja plemenita duša i veliko srce zaslužuju sjećanje.

Od porodice JABLAN

SLOBO TOMANOVIĆ sa porodicom 1594

Posljednji pozdrav drugu

Posljednji pozdrav kumu

PERU

MILJKO BRKULJAN 1614

Tvoji: SRĐA, LJILJA, IVANA, IVONA

PERU MUHADINOVIĆU

Počivaj u miru.

1584

1581

PERU

PERU

Porodica pok.

MILA RADONJIĆA

MIJO i GIDO ĐUROVIĆ

1579

Oglasi i obavještenja

Subota, 29. februar 2020.

Dana 29. februara 2020. navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg dragog

33

Četrdeset dana je od smrti dragog

С тугом у срцу обавјештавамо породицу и пријатеље да је након дуже болести, преминуо наш вољени

MIODRAGA – MIKA PAVIĆEVIĆA

MILIVOJA MILJA MILOVIĆA ЖИВКО Видов БРКОВИЋ 1944–2020.

Саучешће примамо у петак, 28. фебруара од 12 до 16 часова и у суботу, 29. фебруара 2020. од 10 до 15 часова на градском гробљу Чепурци, гдје ће се и обавити сахрана.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju.

Miki, volimo te...

Zaborav ne postoji, uvijek ćemo te čuvati u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru.

Tvoja PORODICA Brat DRAGAN, snaha VERA, bratanići DEJAN i STEVAN sa porodicama

Ожалошћени: супруга МИЛИЈАНА, син ВЕСЕЛИН, ћерка ДАРИНКА, унуци ЈОВАН и ПЕТАР, сестре СТАНИСЛАВА, РУЖИЦА и БОСИЉКА, зет ЗОРАН, снаха СУЗАНА и остала многобројна родбина

1563 Četrdeset dana od smrti naše drage majke, babe i tašte

1588

1565

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Navršava se godina od smrti našeg

STANOMIRKE Nikoline JASNIĆ

SRETOMIRA Šakovog RADULOVIĆA

MARIJI VUJOVIĆ Tvoja velika plemenitost i bezgranična dobrota zaslužuju naše vječno poštovanje i sjećanje na tebe.

Tvoji: NEĐO, RUŽICA i BRANKA

Voljeni naš, Kada te nema među nama, čuvaćemo te vječno od zaborava i ići putem kojim si nas vodio. Koliko dani prolaze vidimo koliko si nam značio.

Počivaj u miru sa anđelima.

Uža porodica posjetiće njegov grob u nedjelju, 1. marta 2020, u 10 časova.

1586

Tvoja supruga HAFIDA i ćerka SONJA

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Sa tugom u srcu i bolom u duši pišem ove riječi, moj Rajkiću.

Teško mi je shvatiti da te više ne mogu nazvati, zagrliti i pitati kako si.

Mnogo mi nedostaješ.

Hvala ti za sve Rajkiću moj, bila si mi snaga, podrška, primjer u svemu dobrom, bila si i ostaćeš najbolja majka na svijetu.

Volim te najviše.

Kćerka ZORICA ĐUROVIĆ sa porodicom 1561 Navršava se pola godine od smrti naše drage

1566

VASILJKE Miloradove LAKOVIĆ MARIJI VUJOVIĆ rođenoj Marićević

ZORKA TATAR

Bratanići: ANDRIJA, IVAN, MILO, VLADIMIR

Nikad vrijeme neće umanjiti našu žal za tobom. Zauvijek ćemo te pamtiti po dobroti i ljubavi koju si nam davala.

1580

ANDRIJANA, TAŠA, ŽANA i ZDRAVKO

Dana 1. marta 2020. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog 1587

Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol i tugu za tobom. Ono što je jače od smrti to je naša vječna ljubav prema tebi i uspomene koje vrijeme ne briše. Brinula si se čitavog života o nama, radovala si se svakom našem uspjehu. Počivaj u miru kod svojih najbližih, a mi ćemo te čuvati u vječnom sjećanju.

OŽALOŠĆENA PORODICA 1562 Četrdeset dana je od smrti moje majke,

Dragom bratu, ujaku i šuri

BRANKA BRANA VUKADINOVIĆA Bio si tih, nenametljiv i pun ljubavi za sve nas. Tvoja plemenita duša, častan i čestit život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje na tebe. Čuvaćemo te u srcu jer je naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Porodica će toga dana u 10 sati posjetiti njegovu vječnu kuću. Ćerka MIRA, unuka JELENA, unuk NIKOLA i zet ZORAN

LUKI Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo zauvijek u našim srcima.

1577

Tvoja sestra JOVANKA sa porodicom

Navršava se šest mjeseci od smrti našeg dragog 1592

STANOMIRKE JASNIĆ Dok sam živa, živjećeš u mojim sjećanjima, jer si svoj život posvetila nama.

Počivaj, neka te Anđeli čuvaju.

Tvoja ćerka MILOJKA sa porodicom 1567 Četrdeset dana je od smrti moje majke

4. 3. 2019 – 4. 3. 2020.

ĐURA GLIGOROVA

БАТРИЋ – БАТО ИВАНОВИЋ Отишао си у вјечност, али не у заборав.

1585

МИШО из Белгије

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoja plemenita duša, častan život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje na tebe.

Tvoja PORODICA 1578

STANOMIRKE Nikoline JASNIĆ Draga majko, hvala ti za sve što si mi pružila i vrijednostima što si me učila.

Tvoja ljubav oplemenila je naše živote, a uspomene sa Tobom naše su bogatstvo.

Počivaj u miru.

Tvoja ćerka ZAGORKA sa porodicom 1568

34

TV program

Subota, 29. februar 2020.

FILM

NOVA M 00:05

SERIJA

PRVA TV 16:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Hobit: Neočekivano putovanje

Slatke muke

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:05 Jutarnji program 10:05 Sat tv 11:00 Dokumentarni program 13:00 Program za djecu i mlade 13:20 Muzika 14:05 Agrosaznanje, r.

15:30 Dnevnik 1 15:50 Muzika 16:00’ Mozaiku 17:00 Zapis 17:30 Muzika 18:10 Dokumentarni program 19:00 Program za djecu i mlade 19:05 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Đekna još nije umrla, a ka će ne znamo 21:00 Pjesma za Marion, film 22:30 Dnevnik 3 23:00 Šetnja među grobovima, film 00:50 TV Arhiv, r.

01:40 Zapis, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:30 Glas Amerike, r.

07:00 Sport, snimak 09:00 Dokumentarni program 10:15 Više od ljubavi, s.

11:50 Dnevna soba, r.

13:50 Fudbal: Rudar – Sutjeska, CFL, direktno 15:45 Više od ljubavi, r.

17:30 Mali vojnici, r.

19:00 Dokumentarni program 19:30 Dnevnik 2 20:05 Istinite laži, film 21:45 Koncert 22:30 ABS 23:00 Sportska subota 23:40 Fudbal: Rudar – Sutjeska, CFL, snimak 01:10 Dokumentarni program 02:00 Sportska subota

06:30 09:00 09:15 10:00 10:30 11:45 12:15 16:00 19:00 19:30

Igra sudbine, r.

Jutarnji žurnal Mame, r.

Jutarnji žurnal Mame, s.

Auto moto šou Muzički program Slatke muke, r. Žurnal Kad porastem biću kengur, film 21:00 Muzički program 00:30 Piknik u Topoli, film 02:00 Žikina ženidba, r.

NOVA M 06:15 06:45 06:55 07:10 07:55 08:10 10:10 11:00 11:30 11:55 13:00 14:00 15:00 16:15 16:20 18:00 18:30 20:15 22:00 00:05 02:50

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Kapital, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Kefalica Popodne sa Leom Kiš Zdravi sa dr.

Katarinom Bajec, r.

Vijesti Sportisimo, r.

Zauvijek susjedi, r.

Vijesti Azra, r.

Vijesti Sportisimo Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

Centralni dnevnik Zauvijek susjedi, s.

Azra, s.

Roki 3, film Hobit: Neočekivano putovanje, film Neposredna blizina, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r.

08:20 Bejblejd, crtana serija 08:45 Snovi, kuća, dom, r.

09:00 Moj svijet, r.

10:30 Destinacija vjenčanje, r.

12:00 Vijesti 12:06 Život sa morem, r.

12:40 Biljana za vas, r.

13:30 Za volanom, r.

14:00 Vijesti 14:07 Reflektor, r.

15:40 Novine, r.

16:30 Vijesti 16:45 Pčelica, e.

17:15 Dnevnica, r.

18:30 Vijesti 19:10 Biljana za vas, e.

20:00 Muza Kobija Brajanta, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Roba: Živi brzo – prodaj brzo, film 00:00 Varljivo sunce 2: Suočavanje, film 03:00 Varljivo sunce 2: Tvrđava, r.

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:30 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film, r.

Igra i struktura, r.

Auto šop Neđelja u petak, r.

Dokumentarna serija Zvjezdice Prč u petak sa Miljom Radojičićem Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Auto šop Zvjezdice Dokumentarna emisija Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 05:30 Zadruga, pregled dana 07:00 Nemoguća ljubav, r.

08:00 Crveni mjesec, r.

09:00 Zakletva, r.

10:00 Žikina Šarenica 13:10 Zadruga 14:05 Zadruga 15:00 Minut dva 15:10 Zadruga 16:00 Minut dva 16:10 Zadruga 17:30 Magazin in 19:00 Minut dva

19:02 20:00 21:00 22:00

Elif, s.

Nemoguća ljubav, s.

Preživjeti Beograd, s.

Zadruga

07:05 08:30 09:35 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 17:00 18:25 19:00

Muzički program Sesil i Pepo, s.

Družina Plavi delfin Celebrity Bandolera, r.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Filmski program Naše ljeto, r.

Muzički program Polis

777 19:35 Sportski program 20:00 Dokumentarni program 21:00 Kuhinjica 22:00 Polis 23:00 Film 00:55 Koncert

07:00 12:00 14:00 14:30 14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:10

Jutarnji program Boško Buha, film Muzika Servisne informacije Skrinja – Dusan Vukotić Ljepote i legend Crne Gore Hrana kao lijek 13 jul, dokumentarac Zanimljiva hronika svijeta Ljepote i legende Crne Gore

16:25 17:00 19:00 19:30 20:00 20:15 20:30 20:45 21:15 21:30 21:45 22:00 01:30

Muzika modernija Sutjeska, film Aktuelno Muzika 13 jul, dokumentarac Ljepote i legende Crne Gore Skrinja – Ljubo Ćupić Muzika Skrinja – Sava Kovacevic Ljepote i Legende Crne Gore 13 jul, dokumentarac Neretva, film Muzika

Subota, 29. februar 2020.

Marketing

35

36

Magazin

Subota, 29. februar 2020.

D.MIJATOVIĆ

Nezo Haverić održao solistički koncert u Podgorici

Pop bend Vatra predstavio singl

PODGORICA – Crnogorski pjevač izvorne muzike Nezo Haverić sinoć je održao solistički koncert u rodnoj Podgorici. U Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“, on je uz pratnju orkestra ,,Taslidža“ Tamira Talovića izveo neke od najpopularnijih izvornih pjesama, kako crnogorskih, tako i regionalnih, kao i jednu autorsku kompoziciju.

Haverić je koncert otvorio pjesmom ,,Oj, vesela, veselice“. Uslijedile su ,,Zaplakala stara majka“ i ,,Pokraj kuće male“, a prvi blok završio je numerom ,,Snijeg pade na behar, na voće“, koju je publika ispratila aplauzima i pjevanjem uglas.

Haverić je sinoć na velikoj sceni imao i goste, a prvi je bio Esad Merulić. On je izveo jednu od najpoznatijih sevdalinki ,,Moj dilbere“, kao i ,,Sitna knjiga na žalosti“.

Uslijedio je drugi solo blok koji su ispratile numere ,,Poletjela šarka ptica“, ,,Evo rumen ružu“, ,,Vasvija“, te autorska ,,Almedina

Noć sevdaha u rodnom gradu

mlada“. Snažnim aplauzima publika je dočekala Zdravka Đuranovića koji je nastup započeo izvedbom pjesme ,,Kraj tanana šadrvana“.

- Čestitam Nezu na ovom sjajnom koncertu, a posebno to što je uspio da ovoliko godina istraje na sceni, sačuva i njeguje podgorički sevdah – istakao

je Đuranović.

Nakon nje, publiku je podsjetio na veliki hit Zaima Imamovića ,,Stara staza“. Ovacije publike u trećem bloku Haverić je dobio izvođenjem ,,Razbolje se srce moje“, ,,Đela Fato“, ,,Topla zima“ i ,,Došlo vrijeme“. Treći gost koncerta bio je Šukrija Žuti Serhatlić koji je otpjevao ,,Ašik mahalu“ i ,,Melem pjesmu“. Tokom dva sata programa Haverić i gosti iznijeli su ljepotu pjesama iz bogatog opusa izvorne muzike, te uz orkestar izmamili ovacije, osmijehe i emocije publike. Koncert je zatvoren zajedničkom izvedbom Haverića i gostiju pjesme ,,Karanfile, cvijete moj“.

Z. K.

Posvećeno djetinjstvu iz pera Dečaka ZAGREB - ,,Sva naša ljeta“, posveta djetinjstvu iz pera Ivana Dečaka, novi je singl Vatre kojim ovaj bend najavljuje deseti studijski album.

– ,,Sva naša ljeta“ svojevrsna je posveta djetinjstvu, vremenu koje nam tako brzo i nepovratno izmakne. Sada kada sam postao otac, gledam svoje klince kako drame prije odlaska u vrtić, zbog loše navučenih čarapa, prebrzog topljenja sladoleda, premalo pekmeza u krofnama, previše hrane u tanjiru…

Znam da sam od njih bio hiljadu puta gori, pa me sve to zasmijava… Gledam ih kako rastu dok ja starim i pokušavam sve to nekako da pretočim u pjesme. ,,Sva naša ljeta“, upravo je jedna takva, govori o prolaznosti i potrebi da se komadić djetinjstva i mladosti zauvijek zadrži – rekao je o pjesmi autor Ivan Dečak.

U snimanju pjesme su, uz bend, učestvovali i Mladen Ilić Mlacka, jedan od najboljih perkusionista na ovim prostorima, kao i gudači Matej Milošev i Dean Melki, dok aranžman za gudače potpisuje maestro Frano Đurović.

Produkcija, miks i mastering delo su Jure Ferine i Pavla Miholjevića, a muziku i tekst potpisuje Ivan Dečak.

Spot za pjesmu ,,Sva naša ljeta“ snimio je Radislav Jovanov Gonzo, a glavne uloge tumeče Karlu Ostružnjaku, Karli Ivaštinović, Mati Ostružnjaku i Hani Sorić iz plesnog kluba Academia.

Osim novog singla, Vatra najavljuje i zagrebački koncert 4. aprila u klubu ,,Booglaoo“ koji će biti prvi klupski koncert poslije trogodišnje pauze.

Crnogorska nedjelja mode od 7. do 9. aprila na Imanju Knjaz

Džesi Ver novim singlom najavila album

Disko vibracije u Titovom Plavom vozu LONDON - Britanska pjevačica Džesi Ver predstavila je singl ,,Spotlight“ uz dinamičan i vizuelno primamljiv spot koji je sniman u Beogradu, u Titovom Plavom vozu.

Ovom numerom, Džesi se u potpunosti vraća sebi i svom zvuku na kome je posvećeno radila posljednje dvije godine.

Novim singlom pjevačica ujedno najavljuje i predstojeći album pod nazivom ,,What’s Your Pleasure?“.

Video za ,,Spotlight“, pop numeru sa disko fanki vibracijama, sniman je u Plavom vozu na Topčideru, u režiji Jovana Todorovića.

Kadrovi prikazuju blisku interakciju, privlačnost i emocije, zajedno sa zavodljivim plesnim pokretima, a sve zajedno oslikava pravu evoluciju Džesi Ver kao umjetnice.

– Provela sam čitavu prošlu godinu u studiju, stari prijatelj Džejms Ford i ja, zajedno sa ogromnim brojem dragih ljudi, dok smo stvarali numeru na koju sam zaista ponosna. Presrećna sam što dijelim singl ,,Spotlight“ sa slušaocima, prvi prikaz mog četvrtog albuma. Melodramatičan je, romantičan je, predstavlja sve ono što volim, uz pravi bit – poručila je Džesi. Četvrti studijski album najavljen je za 5. jun, a pjevačica je na svom Instagramu podijelila kaver artvork i njegov naziv ,,What’s Your Pleasure?“.

Prve informacije otkrivaju da je reč o zalaženju u klupsku kulturu i teme ženstvenosti, slobode imaginacije i eskapizma.

Kolekcija Sanje Bobar na otvaranju PODGORICA – Crnogorska nedjelja mode održaće se 7, 8. i 9. aprila u Event centru Imanje Knjaz u Podgorici. Organizatori najveće modne manifestacije u zemlji najavljuju jednu od najboljih izdanja do sada. Čast da otvori 27. izdanje pripalo je dizajnerki Sanji Bobar, a zatvoriće je najveće ime regionalne modne scene Verica Rakočević.

- Drugo veče rezervisano je za

najuspješniju crnogorsku modnu dizajnerku Marinu BanovićDžuver. Pored njih učešće su potvrdili: Kristina Marović, Ivana Murišić, crnogorski modni brend MINO by Mirjana Šarac, modna kuća iz Istanbula JoyMiss, Vens by Jelena Mandić, Nina Dujović, ShowRoomBB & Obuća „Minja“, Irena Grahovac, SFW dizajner gost – kazali su iz Modne komore Crne Gore.

Nedavno je završena i reklamna fotografija koju je radio Đorđe Živaljević, za stajling su bile zadužene Marina Banović-Džuver, Sanja Bobar, JoyMiss, Vens by Jelena Mandić. Fotografija je snimana u Master kvartu, a frizura je djelo Kuće mode i ljepote „Zoran“, a šminku je radila Ivana Pavlićević. Zaštitna lica manifestacije su Kristina Đurković, Natalija Gluščević, Ljubica Medenica i Kristijan Junčaj.

Prošlo izdanje obilježila je kampanja ,,Čuvajmo planetu kroz modu“, posebno se izdvojila spektakularna revija kreatorke Milene Đurđić koja je ljubiteljima mode prikazala muško-žensku kolekciju ,,Amazonija“. U skladu sa sloganom manifestacije inspiracija za kolekciju bili su požari u Amazoniji, a svoje viđenje prikazala je kroz reviju od tri dijela – urban, smart biznis i elegant.

Z. K.