Dnevni list Pobjeda 28.10.2021.

Četvrtak, 28. oktobar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20096 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Srpski istoričar i jedan od ideologa velikosrpskog projekta ,,srpski svet“ otkrio novi uticaj predsjednika Srbije na dešavanja u Crnoj Gori

Raković: Mim stranice popa Gojka Perovića su sada u rukama Vučića

Kao grehove popa Gojka Perovića, Raković je naveo da je smijenjeni rektor Cetinjske bogoslovije izveo postizbornu prevaru sa Krivokapićem, da je zabranio predsjedniku Srbije da govori na litijama i da je odbio da se Vučić kao kompromisno rješenje pojavi u Manastiru Morača tokom litija

Predstavljen model kontrole legalnosti vlasništva, koji će biti inkorporiran u izmijenjeni Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću

Odustali od novog zakona jer ne bi mogli oduzimati imovinu retroaktivno

Izmjenama Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, koji je usvojen 2015. godine, biće uređen i građanski postupak u kojem će se ispitivati da li je imovina pojedinaca vrijednosti preko 50 hiljada eura zakonito stečena. Teret dokazivanja biće na licu koje je predmet finansijske istrage, čiju će imovinu, ako ne uspije da dokaže da je stekao zakonito, država preuzeti. Od momenta pokretanja istrage pa do završetka eventualnog sudskog postupka koji bi trebalo da bude hitan, ta imovina biće zamrznuta.

– Iako je inicijalna ideja bila da se donese novi zakon, što bi bio najlakši pristup, odmah je uočena prva značajna prepreka, a to je pitanje retroaktivnosti koju Ustav zabranjuje. Takav zakon ne bi imao dejstvo za unazad, već samo pro futuro, što bi ga obesmislilo - kazao je savjetnik vicepremijera za pravna pitanja Ivo Šoć na pres konferenciji na kojoj su učestvovali i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i državni sekretari ministarstava pravde i finansija Boris Marić i Janko Odović. Član Radne grupe zadužene za izmjene Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću i predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić ocijenio je za Pobjedu da nije okončan posao i da je zatečen jučerašnjim presom.

– Dok očekujemo poziv za sljedeći sastanak, vidimo konferenciju za novinare na kojoj se saopštava da je, takoreći, finalizovan zakon i da je maltene radna grupa završila sa radom, što nije tačno. Nije mi jasno o čemu se radi. Posao još nije završen, a dokument se „servira“ kao gotov – rekao je Savić.

STR. 2.

M.BABOVIĆ

Oštre reakcije nevladinog sektora i opozicije na targetiranje izvršne direktorke CGO Daliborke Uljarević u kojem prednjače funkcioneri DF-a

Etiketiranje ljudi koji ukazuju na probleme u društvu

Onlajn razgovor predsjednika Skupštine sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju

Eskobar: Računajte na naše političko i ekonomsko partnerstvo

STR. 8.

Optuženi za podstrekavanje ubistva Ranka Vuletića izručen iz BiH crnogorskim vlastima

Bivši direktor Državnog arhiva odbacio kao neutemeljeno obrazloženje o njegovom razrješenju

Božoviću određen pritvor

STR. 9.

STR. 4. i 5.

Tomanović: Nijesam dovoljno brižan Crnogorac STR. 12. i 13.

STR. 2.

2

Politika

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Srpski istoričar i jedan od ideologa velikosrpskog projekta ,,srpski svet“ otkrio novi uticaj predsjednika Srbije na dešavanja u Crnoj Gori

Raković: Mim stranice popa Gojka Perovića su sada u rukama Vučića PODGORICA - Srpski istoričar i jedan od ideologa velikosrpskog projekta ,,srpski svet“ Aleksandar Raković otkrio je u emisiji Televizije Balkan info da je mreža od petnaestak mim stranica koje su bile pod kontrolom popa Gojka Perovića sada u rukama Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića. Raković, koji je poznat po dobrim kontaktima sa vrhom Crkve Srbije, je otkrio da je pop Perović smijenjen zbog lošeg upravljanja Cetinjskom bogoslovijom, ali i zbog političkog djelovanja koje je u suprotnosti sa politikom Aleksandra Vučića.

– Nijesam obraćao pažnju na te botove i na mim stranice, ali Andrija Mandić mi je rekao da je kampanja protiv Demokratskog fronta počela u januaru 2020. godine. Te mim stranice koje je kontrolisao Perović su sada pod kontrolom SNS-a. To samo pokazuje kako se prelazi iz tabora u tabor.

Nijesam vidio te napade na koje mi je ukazivao Mandić i iskreno mi je žao zbog toga – kazao je Raković sugerišući da su te mim stranice ,,suštinski kupljene“.

Tvrdi da se sadržaj na stranicama sada promijenio jer su mim stranice o njemu, DF-u i Vučiću pisale ,,svašta“.

– A ja sam toliko doprinio borbi za srpski narod u Crnoj Gori – tvrdi on.

,,Krivokapić i Injac bivši kadrovi DPS-a“ Za Krivokapića je Raković kazao da je crnogorski separatista i bivši funkcioner DPS-a.

– Na političke prilike u Crnoj Gori najviše utiče britanska ambasada. Dritanu Abazoviću hvala što nije pošao sa DPS-om, ali ga pitam: koji

Aleksandar Raković

Pop Gojko Perović sa administratorima dvije mim stranice

Kao grehove popa Gojka Perovića, Raković je naveo da je smijenjeni rektor Cetinjske bogoslovije izveo postizbornu prevaru sa Zdravkom Krivokapićem, da je zabranio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da govori na litijama i da je odbio da se Vučić kao kompromisno rješenje pojavi u Manastiru Morača, tokom trajanja litija Raković je smijenjenog rektora Cetinjske bogoslovije Gojka Perovića označio kao osobu koja je kontrolisala te mim stranice i koje su vodile kampanju protiv DF-a, njega lično, ali i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Kao grehove popa Gojka Perovića, Raković je naveo da je smijenjeni rektor Cetinjske

bogoslovije izveo postizbornu prevaru sa Zdravkom Krivokapićem, da je zabranio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da govori na litijama i da je odbio da se Vučić kao kompromisno rješenje pojavi u Manastiru Morača, tokom trajanja litija.

– Insistiranje Perovića da Vučić razgovara sa tadašnjim dr-

žavnim vrhom je bila zamka za Vučića da u vrijeme litija ide na noge Markoviću i Đukanoviću – rekao je Raković.

Srpski istoričar, koji često propagira fašističke stavove, ocijenio je da je najveći protivnik ideologije ,,srpskog sveta“ dualni identitet koji su promovisali Gojko Perović i koncern Vijesti.

–Nije prijatelj Perović jer je želio da razbije jedinstvenu srpsku naciju. Interes Srbije je povezivanje srpskog naroda – koga briga za EU jer ko zna kad će biti proširenje. Taj put je prvo kulturno, a potom i državno ujedinjenje srpskog naroda – rekao je Raković navodeći da je zapadne ambasade, prevashodno britansku, interesovalo ko će biti rektor Cetinjske bogoslovije. Iza Krivokapića je stajao Perović, a Britanci su upravo podržavali Perovića – rekao je on.

Raković je rekao da je Perović obični direktor srednje vjerske škole koja je u obrazovnom sistemu Srbije i da mu je on lično, kad je bio u Ministarstvu vera Srbije, odredio visoku platu.

– Bio je lider litija, ali je politički aspekt njegovog djelovanja poražavajući po Srbe – zaključio je Raković.

Da Perović kontroliše većinu mim stranica, prva je objavila Pobjeda u svom istraživačkom tekstu 27. januara prošle godine. Otkrile su se i direktne veze

je problem sa Srbima u Crnoj Gori? Zašto nije potpisan temeljni ugovor još uvijek?

Krivokapić je poslao toliko različitih verzija ugovora da je druga strana totalno zbunjena – naveo je Raković.

Za ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića kazao je da želi samostalnu Crnogorsku crkvu, dok je za ministarku odbrane Oliveru Injac kazao da je ne poznaje, ali da zna da je kadar DPS-a.

tih stranica sa Crkvom Srbije.

– Braćo i sestre, jutros su administratori mim stranica (Stari liberal, Mimistarstvo, Neprijatni, Transfer blama i još 16 njih kojima upravljamo) održali sastanak sa ocem Gojkom Perovićem na kojem su razmotrena mnoga pitanja.

Naša grupa je dobila zvanični blagoslov Crkve za njen rad!

Uskoro ćemo imati susret sa mitropolitom Amfilohijem tim povodom. Živjeli i naša sloga biće poraz vragu!“, tako su se u jednoj objavi pretpošlog ljeta samoreklamirala dvojica administratora mim (trol) stranica koje su pomenute.

Sve se to dešavalo u vrijeme predizborne kampanje i litija koje je organizovao mitropolit Amfilohije, sveštenstvo SPC i u kojima su direktno učestvovale sve prosrpske partije u Crnoj Gori.

Na slici koja prati tekst vidi se nasmiješeni sveštenik Srpske pravoslavne crkve, tadašnji rektor Bogoslovije na Cetinju Gojko Perović, kako je zagrlio dvojicu momaka čiji je identitet sakriven jer su preko njihovih glava foto-montažom postavljeni likovi štrumpfova iz poznatog crtaća.

Post je bio ,,ukrašen“ sa više zastava države Srbije, kao nekim vinjetama. Valjda da korisnici odmah prepoznaju da se radi o borbi za interes SPC, prosrpskih političkih stranaka i svih ,,ugroženih Srba“ u Crnoj Gori.

N. ZEČEVIĆ

Onlajn razgovor predsjednika Skupštine sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju PODGORICA - Crna Gora je naš kredibilni partner i NATO saveznik i nju i sve države Zapadnog Balkana vidimo kao buduće članice Evropske unije. Računajte na nas da budemo partneri, ne samo politički, već i ekonomski – poručio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar na onlajn sastanku sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Aleksom Bečićem.

Iz Bečićevog kabineta saopšteno je da je onlajn sastanak održan uoči susreta uživo dva sagovornika koji se očekuje već narednog mjeseca, kada Eskobar bude u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju naglasio je da će SAD nastaviti da Crnoj Gori pomažu u nastojanjima da naša država ostane demo-

Eskobar: Računajte na naše političko i ekonomsko partnerstvo Bečić: Sporazum je sveto pismo Bečić je sagovornika upoznao sa trenutnom društveno-političkom klimom i istakao čvrsto uvjerenje da on nikada neće biti dio činilaca koji gaje i u djelo sprovode retrogradne ideje, koje Crnu Goru vuku unazad.

– Mi smo meta takvih faktora otkako smo se pojavili na političkoj sceni. Sporazum koji su potpisali nosioci tri izborne liste nakon prošlogodišnje istorijske pobjede na izborima, za mene i moj tim, otkako je potpisan - bio je, jeste i ostaće sveto pismo i zakon, od čijeg jednog jedinog slova nećemo odstupiti, ni po koju cijenu. Sporazum, čiji sam autor, pokazatelj je puta kojim država treba da se kreće u budućnosti. To je put izgradnje Crne Gore kao građanske i sekularne države, zasnovane na ustavnim načelima vladavine prava, ekološke i države socijalne pravde. To je siguran put, sa kojeg nas niko ne može odvući, ma koliko se trudio - naglasio je predsjednik Skupštine.

kratsko, otvoreno i inkluzivno društvo.Pored toga, on je izrazio uvjerenje da će očekivane reforme na planu borbe protiv korupcije, organizovanog kri-

minala, a u okviru snaženja vladavine prava, dovesti do ubrzanja našeg evropskog puta. Na taj način, kako je naglasio, Crna Gora, osim što je dobra i pouz-

Aleksa Bečić tokom onlajn razgovora sa Gabrijelom Eskobarom

dana NATO članica, biće i dobra i pouzdana članica Evropske unije.

Eskobar je ohrabrio Crnu Goru da nastavi sa jačanjem njenih napora i doprinosa većem prisustvu i širenju atlantskih

vrijednosti u regionu.

– Računam na Vas da podržite naše napore da pojačamo prisustvo NATO u regionu. Na taj način, region Zapadnog Balkana, koji se doživljava kao region velikih mogućnosti, do kraja će

ostvariti svoj puni potencijal – rekao je Eskobar.

Ohrabrivši Crnu Goru da u prevazilaženju društveno-političkih izazova sa kojima se suočava radi još brže i još bolje, Eskobar je istakao da je Crnoj Gori potrebna izgradnja sistema koji je otporan na izazove kao što su korupcija i organizovani kriminal.

Predsjednik Skupštine Crne Gore čestitao je Eskobaru na izboru na tako značajnu funkciju i, kako je saopšteno, izrazio spremnost dalje međusobne saradnje, koja će biti na korist dvije države i svih građana.

Poručio je da će Crna Gora biti pouzdan partner SAD u promociji evroatlantskih vrijednosti u regionu. To je, kako kažu u kabinetu predsjednika Skupštine, Bečić pokazao u ne malom broju prilika, ,,bez obzira na određene centre moći koji su pokušali da otvorenim i prizemnim napadima na njega i subjekt koji predvodi prouzrokuju političku štetu“. R. P.

Politika

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Reagovanja na izjavu jednog od lidera DF-a Nebojše Medojevića da je potrebno posredovanje međunarodne zajednice da se stvore uslovi za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora

DPS i SD spremni za dijalog sa vlastima PODGORICA – Porazi parlamentarne većine u pokušaju upravljanja državom i institucijama čine izvjesnim nove izbore za čije je održavanje neminovan dijalog sa opozicijom – kazala je za Pobjedu poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović komentarišući izjavu jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića da je potrebno posredovanje međunarodne zajednice u ostvarivanju dijaloga vlasti i opozicije za pripremu vanrednih parlamentarnih izbora.

Medojević je ranije istakao da je angažovanje Evropske unije ili Sjedinjenih Američkih Država neophodno kako bi se postigao dogovor, jer postoji ogromno nepovjerenje između vlasti i opozicije. Naveo je i da je u okviru toga potrebno srediti biračke spiskove, odložiti izbore u nekim opštinama, ali i donijeti druge odluke koje bi bile u interesu svih i omogućile održavanje fer izbora.

DPS, kako je kazala Šćepanović, nema ništa protiv učešća međunarodnih partnera.

PARTNERI

- Mi učešće međunarodnih partnera smatramo prirodnim u dijelu u kom su već učestvovali prethodnih godina – prije svega u sagledavanju zakonskog okvira za održavanje izbora – istakla je Šćepanović.

Ocijenila je da je funkcionisanje institucija, parlamenta, Vlade, cjelokupnog sistema državne

Vlada više nema ni podršku, a samim tim ni legitimitet, te je što skorije neophodno započeti dijalog o izvlačenju Crne Gore iz nezapamćene političke krize u kojoj se ona našla – istakao je Canović

uprave zaustavljeno, a da su razlog za to stalni sukobi između partija vlasti.

- Njihovi porazi u pokušaju upravljanja državom i institucijama čine izvjesnim nove izbore. Imamo otvoren stav i spremni smo za dijalog sa svim političkim subjektima koji nose odgovornost izbora građana – poručila je poslanica DPS-a.

Funkcioner Socijaldemokrata Nihad Canović kazao je za Pobjedu da su i u toj partiji spremni na svaki dijalog koji će okončati aktuelnu političku krizu.

- Vlada više nema ni podršku, a samim tim ni legitimitet, te je što skorije neophodno započeti dijalog o izvlačenju Crne Gore iz nezapamćene političke krize

Nihad Canović

u kojoj se ona našla – istakao je Canović.

SD će, dodao je, kao i do sada biti odgovoran politički subjekt koji će se odazvati svakom pozivu na razgovor koji podrazumijeva smjenu aktuelne, formiranje prelazne ili manjinske vlade i organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora.

POSREDOVANJE

Veća uključenost i posredovanje Evropske unije u rješavanju krize u Crnoj Gori kratko je pomenuta i na sjednici Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta koja je održana u utorak. Član odbora i slovenački poslanik u EP Klemen Grošelj istakao je da je Crna Gora zemlja duboke političke

polarizacije, te da bi EU trebalo da usmjeri spoljnu politiku na način što neće dozvoliti da Crna Gora postane još jedna neuspješna priča na Zapadnom Balkanu.

- Možemo početi sa intervencijom u smislu da krenemo sa posredovanjem između polarizovanog društva i političkih partija – rekao je Grošelj.

Podsjetimo, Nebojša Medojević nije prvi koji je pomenuo internacionalizaciju političke krize.

Takav stav dijeli i njegov kolega iz DF-a Milan Knežević koji je sredinom oktobra istakao da će, ukoliko rekonstrukcija Vlade ne uspije, tražiti međunarodno posredništvo za stvaranje uslova za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora. Ž. ZVICER

Održana sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu

Podržan prijedlog o imenovanju Todora Goranovića i Milana Bigovića

PODGORICA – Članovi Odbora za bezbjednost i odbranu jednoglasno su juče podržali prijedlog Ministarstva odbrane o imenovanju potpukovnika Todora Goranovića za direktora Obavještajno- bezbjednosnog direktorata u tom resoru i pukovnika Milana Bigovića za vojno-diplomatskog predstavnika Crne Gore na rezidentnoj osnovi u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, kao i na nerezidentnoj osnovi u Francuskoj, Danskoj, Norveškoj i na Islandu.

Nakon što je na početku sjednice ministarka odbrane Olivera Injac predstavila njihove biografije, njen prethodnik na toj funkciji i poslanik Demokratske partije socijalista Predrag

Predsjednik Demosa kazao da nije isključeno da će inicirati susret parlamentarne većine, vicepremijer tvrdi da nema pomaka u pozicijama

Miodrag Lekić

Sjednica Odbora za bezbjednost

Bošković ocijenio je da je riječ o dobrim oficirima.

– Bilo mi je zadovoljstvo i čast sarađivati sa njima tokom četvorogodišnjeg mandata na čelu Ministarstva. Znam i jednog i drugog kao vrhunske oficire i zato su i u bivšem menadžmentu bili na istaknutim funkcijama – kazao je Bošković.

Na to je reagovao predsjedavajući Odborom Milan Knežević poručujući Boškoviću kako bi bilo bolje da ih nije „toliko hvalio“.

– Nijesam siguran da će poslije ovoga proći. Vidjećemo da li ste ovo uradili namjerno da ne bi dobili pozitivno mišljenje – kazao je Knežević, na šta je Bošković odgovorio kako bi bio

nekorektan da je bilo šta drugo rekao.

Knežević je potom kazao da iz biografije Goranovića proizilazi da odlično govori ruski jezik i da će to biti presudno u davanju njihovog stava.

U raspravu se uključio i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović ističući kako je dosadašnji rad dvojice kandidata bio uspješan i odgovoran, te da je „pohvalno što i nova vlada ima kapaciteta da predloži kvalitetne ljude na odgovarajuća mjesta“.

– Sa druge strane, kao čovjek koji predstavlja Bošnjačku stranku, moram izraziti zabrinutost kontinuitetom ove Vlade koja šalje poruku da u sektoru odbrane i bezbjednosti nema mjesta za predstavnike manjinskih naroda – kazao je Ibrahimović. Đ. Ć.

Dritan Abazović

Lekić: Potreban sastanak lidera vladajuće koalicije Abazović: ,,Aterirala“ je priča o rekonstrukciji PODGORICA – Sastanak predstavnika vlasti prijeko je potreban i najmanje je važno da li će premijer Zdravko Krivokapić biti na njemu ili ne – ocijenio je predsjednik Demosa Miodrag Lekić.

Marta Šćepanović

3

On je kazao da je susret parlamentarne većine nužan kako bi svi kazali što misle i kako bi se čule „crvene linije i van medijskih produciranja“.

– Tolika je inflacija izjava, a nemamo jasnu situaciju, i moramo vidjeti da li imamo 41 za nastavak ili nemamo. Ko tu ostaje, ko izlazi – kazao je Lekić i dodao da on nije inicirao sastanak, ali da nije isključeno da to neće uraditi.

Većina u vladajućoj koaliciji, podsjetio je, izjasnila se da su promjene nužne, te da postoje dvije legitimne varijante – rekonstrukcija ili nova Vlada.

Zaustavljanje ovih procesa, rekao je Lekić, značilo bi da u Vladi postoje ucjenjivački problemi, o čemu svjedoči Krivokapićeva namjera da smijeni ministra unutrašnjih poslova

i volja vicepremijera Dritana Abazovića da sruši Vladu ukoliko se to desi.

Abazović je, sa druge strane, kazao da trenutno nema pomaka, a ni najavljenih novih razgovora o rekonstrukciji, te da svi ostaju na svojim pozicijama.

- Trenutno nema pomaka, nema sastanaka, ako ih bude mi ćemo se rado odazvati – istakao je Abazović i dodao da se on ne bi više osvrtao na pitanje rekonstrukcije, te da misli da je ta priča „aterirala posljednjih dana“.

Rekonstrukciju aktuelne Vlade zaustavila je upravo partija vicepremijera Građanski pokret Ura, jer im nije odgovarao dogovor koji su postigli Demokratski front i Demokrate, a koji su prethodno bili u sukobu. Iz Ure su ustvrdili da neće prihvatiti ulazak političara u Vladu, što sporazum njihovih partnera podrazumjeva, a zasmetala im je i najava da će se članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika birati na istoj sjednici na kojoj i rekonstruisana vlada. Ž. Z.

Agencija za sprečavanje korupcije objavila

Zakon prekršilo devetoro poslanika PODGORICA - Agencija za sprečavanje korupcije objavila je da je devetoro poslanika crnogorskog parlamenta prekršilo Zakon o sprečavanju korupcije.

ASK je objavio da su zakon prekršili poslanici DPS-a Branko Čavor, Mevludin Nuhodžić, Aleksandra Vuković, poslanici liste ,,Za budućnost Crne Gore“ Branko Radulović, Marko Milačić, Srđan Joković, poslanik Ure Miloš Konatar, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić i poslanik SD-a Boris Mugoša.

Utvrđeni prekršaji se uglavnom odnose na nedostavljanje tačnih i potpunih podataka o prihodima i imovini.

ASK je utvrdio da je Čavor prekršio član 23 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, jer u Izvještaju o prihodima i imovini za 2020. godinu nije dosta-

vio tačne i potpune podatke na način što je na ime sina prijavio prihod manji u iznosu od 354 eura, nije prijavio kredit kod „NLB banke“ u iznosu od 2.673,60 eura i MFI „Alter Modus“ u iznosu od hiljadu eura.

U odluci ASK-a se navodi da je javni funkcioner Branko Radulović prekršio isti član zakona kao i Čavor, jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2020. godinu nije dostavio tačne i potpune podatke jer nije prijavio zaradu za mjesec avgust u iznosu od 1.892 eura.

ASK je takođe utvrdio da je Nuhodžić na ime supruge za 2020. prijavio manji prihod za 413 eura, dok Vuković nije prijavila 100 eura na ime honorara iz marta koji je ostvariła u političkom subjektu Demokratska partija socijalista.

Konatar je, navodi se u odluci ASK-a, jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2020. godinu nije prijavio na ime supruge naknadu u iznosu od 600 eura, koju je ostvarila po osnovu ugovora o djelu kod firme „Mama International“, kao i naknade koje je po osnovu ugovora o djelu ostvarila od strane Sudskog savjeta u iznosu od 37 i 224 eura u septembru i decembru.

R. P.

4

Ekonomija

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Aleksandar Damjanović predao dužnost Mileni Petričević u prisustvu ministra finansija

Predstavljen model kontrole legalnosti vlasništva, koji će b izmijenjeni zakon o oduzimanju imovine stečene krimina

Odustali od novog z jer ne bi mogli oduz imovinu retroaktivn PREDAVANJE DUŽNOSTI: Juče u Upravi prihoda i carina

Milojko Spajić bez komentara o smjeni Biće smijenjena i Petričević ako Uprava prihoda i carina ne postigne tražene rezultate, poručio državni sekretar Janko Odović PODGORICA - Doskorašnji v.d. direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović predao je juče dužnost Mileni Petričević, a sastanku je prisustvovao i ministar finansija Milojko Spajić, koji nije komentarisao razloge te kadrovske promjene.

Spajić je, kako je saopšteno iz Uprave, izrazio zadovoljstvo saradnjom sa Damjanovićem i zahvalio mu na doprinosu i zajedničkom radu u korist građana.

- Ministar je poželio uspjeh Damjanoviću i izrazio nadu da će njihova saradnja biti nastavljena, te da će Damjanović nastaviti da doprinosi crnogorskoj ekonomiji u budućnosti - naveli su iz Uprave.

Spajić je sa Petričević razgovarao o planu rada Uprave i neophodnim reformama. Sastanku su prisustvovali i državni sekretari Janko Odović i Branko Krvavac.

Damjanović juče nije želio da

Protest Protest zbog smjene Aleksandra Damjanovića počeće danas u Kozaračkoj ulici 45, nakon čega će učesnici krenuti prema Upravi Prihoda I carina. Kako je medijima kazao jedan od organizatora Momo Joksimović, protest organizuju članovi dijela partija na vlasti u cilju da se Damjanović vrati u Upravu prihoda i carina i da će to tražiti od Spajića.

komentariše navode da je ušao u sukob sa Vladom nakon što je zabranio skladištenje cigareta u Luci Bar. On se nakon primopredaje obratio zaposlenima u Upravi.

- Ovo je ozbiljan sistem koji je važniji od bilo kog pojedinca, zbog čega se nadam da će Petričević zavrijediti povjerenje zaposlenih. Savjetovao sam je da se drži dva principa, a to su pot-

puna depolitizacija i neselektivnost prema poreskim obveznicima - rekao je Damjanović.

Odović je novinarima kazao da Damjanović nije ništa zgriješio, već mu je prosto istekao mandat.

- Ministar finansija je njega pozvao u svoj tim i postavio mu zadatke koje je on ispunio ili nije ispunio. Bio je dobar za saradnju, ali prosto smjenjivost i neki novi ljudi, koji treba da ostvare rezultate, su tu - rekao je Odović, negirajući da je vršio pritisak na zaposlene u Upravi da ne podržavaju Damjanovića.

- Mnogi ljudi koji sada zdušno brane Damjanovića, ali ne znam od čega, su se protivili njegovom imenovanju. Od ovoga se pravi mnogo buke bez razloga - smatra Odović i poručuje da će biti smijenjena i Petričević ako ne postigne tražene rezultate.

- Iz mog iskustva i plana rada Petričević, mislim da će rezultati biti bolji - naveo je Odović.

B. D.

Crnogorska telekomunikaciona kompanija promijenila vlasnika

Mađari kupili Telenor CG PODGORICA - PPF Telekom grupa objavila je juče prodaju Telenora Crna Gora mađarskoj kompaniji 4iG Nirt. Saopštili su da su se strane saglasile da ne otkrivaju cijenu transakcije, koja podliježe uobičajenom odobrenju nadležnog regulatornog tijela u Crnoj Gori. Završetak tog procesa očekuje se do kraja godine.

Izvršni direktor TMT CEE (Tehnologija, mediji, telekomunikacije za CEE region), PPF Telekom grupe Marek Slačik kazao je da se njihova poslovna strategija fokusi-

ra na tržišta koja nude značajan potencijal rasta i nose težinu u njihovom portfoliju.

- Stoga smo odlučili da prodamo Telenor CG kompaniji koja ima dugoročni interes da dalje razvija ovog mobilnog operatera rekao je Slačik.

PPF grupa je u julu 2018. godine kupila Telenorove telekomunikacione kompanije u Bugarskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

Navedeno je da je 4iG Nirt jedna od najvećih kompanija na mađarskom IT tržištu, kotira se na Budimpeštanskoj berzi, ima za cilj diverzifikaciju svog portfolija i izlazak na nova tržišta u regionu.

S. P.

Novi zakon ne bi imao dejstvo za unazad, već samo pro futuro, što bi ga obesmislilo, kaže Ivo Šoć i dodaje da je Evropski sud za ljudska prava potvrdio da je ovaj model u skladu sa Evropskom konvencijom

PODGORICA – Izmjenama Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, koji je usvojen 2015. godine, biće uređen i građanski postupak u kojem će se ispitivati da li je imovina pojedinaca vrijednosti preko 50 hiljada eura zakonito stečena. Teret dokazivanja biće na licu koje je predmet finansijske istrage, čiju će imovinu, ako ne uspije da dokaže da je stekao zakonito, država preuzeti. Od momenta pokretanja istrage pa do završetka eventualnog sudskog postupka koji bi trebalo da bude hitan, ta imovina biće zamrznuta.

Sa presa

– Iako je inicijalna ideja bila da se donese novi zakon, što bi bio najlakši pristup, odmah je uočena prva značajna prepreka, a to je pitanje retroaktivnosti koju Ustav zabranjuje. Takav zakon ne bi imao dejstvo za unazad, već samo pro futuro, što bi ga obesmislilo - kazao je savjetnik vicepremijera za pravna pitanja Ivo Šoć na pres konferenciji na kojoj su učestvovali i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i državni sekretari ministarstava pravde i finansija Boris Marić i Janko Odović.

Istakli su da, u kombinaciji sa već izglasanim izmjenama zakona o porezu na zarade i o poreskoj administraciji čije se

usvajanje čeka, nacrt izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, koji će narednih 20 dana biti na javnoj raspravi, trebalo bi da stvori pravni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

MODEL

Ovakav model tzv. in rem građanskog oduzimanja nezakonite imovine primjenjuje se u Sloveniji, Irskoj, Velikoj Britaniji i Italiji. Model se, kako je objasnio Šoć, ne zasniva na krivičnoj osudi, već na oduzimanju imovine bez obzira da li je lice osuđeno u krivičnom postupku.

Savić: Posao još nije završen, a dokument se „servira“ kao gotov Radna grupa zadužena za izmjene Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, kako je za Pobjedu kazao član ovog tijela, predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić, nije okončala posao, pa je zatečen jučerašnjim presom.

– Dok očekujemo poziv za sljedeći sastanak, vidimo konferenciju za novinare na kojoj se saopštava da je, takoreći, finalizovan zakon i da je maltene radna grupa završila sa radom, što nije tačno. Nije mi jasno o čemu se radi.

Posao još nije završen, a dokument se „servira“ kao gotov – ističe on.

Predstavljen je, ističe Savić, prijedlog „sa nekim drastičnim rješenjima“ za koja je i slovenačka ekspertkinja s kojom se radna grupa nedavno sastala imala određene rezerve. Ključni prigovori predstavnika pravosuđa u radnoj grupi, kaže naš sagovornik, su rješenja kojima se precizira da se postupak oduzimanja imovine može inicirati samo na osnovu krivične prijave, te da postupak pred sudom vodi zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, a ne tužilac.

- Krivična prijava sama po sebi malo znači Boris Savić

ako nije podignuta na veći stepen, kao što je naredba za sprovođenje istrage, optuženje ili presuda. Krivična prijava može biti odbačena u nedostatku dokaza, ali na osnovu nje se može pokrenuti postupak oduzimanja imovine. Ovakvo rješenje ostavlja mogućnost ogromne zloupotrebe – upozorava on.

Smatra i da istragu u svim fazama treba da vodi tužilaštvo, a ne kako je predloženo, da je preuzima zaštitnik imovinsko-pravnih interesa kada se predmet procesuira sudu.

Saviću nije jasno i da li radna grupa više uopšte postoji, te ako ne, ko je i kada donio odluku o završetku njenog angažmana.

Još jedan član radne grupe, koji je želio da ostane anoniman, ukazuje na problematično rješenje da se postupak finansijske istrage može pokrenuti samo na osnovu krivične prijave, jer „ostavlja ogroman prostor za potencijalne zloupotrebe, a teret dokazivanja se prebacuje na prijavljenu osobu“.

- Ne znam kako izgleda finalni dokument koji je predstavljen na konferenciji za novinare.

Neprihvatljivo je da o tome nemaju informaciju članovi radne grupe – zaključuje on.

K. K.

Ekonomija

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

biti inkorporiran u alnom djelatnošću

zakona zimati no

- Značajno je naglasiti da je Evropski sud za ljudska prava potvrdio da je ovaj model u skladu sa Evropskom konvencijom – kazao je Šoć i dodao da se ne radi o inkvizitorskom, već o mehanizmu preispitivanja i oduzimanja nezakonito stečene imovine kroz krivični, građanski i poreski postupak.

pOstupak

- Čitav mehanizam biće inkorporiran u već postojeći Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, kojem će biti promijenjeno ime. Do sada je to bilo moguće jedino u krivičnom postupku, a sad ćemo imati građanski postupak. Osnovni cilj zakona je oduzimanje imovine radi obesmišljavanja vršenja krivičnih djela – kazao je Marić.

Objasnio je da će se postupak pokretati za krivična djela, te da će biti dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja, nakon čega će tužioci moći da pokrenu finansijsku istragu i to mogu da urade prije, tokom i nakon sudskog postupka.

- Tužilac će formirati multidisciplinarni istražni tim u kojem treba da budu predstavnici Finansijsko-obavještajne jedinice Uprave policije, inspektori uprava prihoda i carina, za sprečavanje pranja novca i Agencije za sprečavanje korupcije, ako se radi o funkcioneru - pojašnjava Marić.

Ukoliko se u ovoj istrazi prikupe dokazi, od vlasnika imovine se traži izjava, nakon čega se pokreće građanski postupak, u kojem će državu predstavljati Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa. Imovina će biti zamrznuta do kraja sudskog postupka, nakon čega će sud biti u obavezi da Upravi prihoda i carina dostavi kompletnu dokumentaciju, bez obzira na presudu.

Ukazao je da je izmjenama

Zakon protiv mafije Upitan da li osjeća odgovornost što zbog insistiranja na ekspertskom konceptu Vlade Skupština ne funkcioniše, pa je na čekanju 60 zakona, Abazović je kazao da bi oni koji ne dolaze u parlament i ucjenjuju popisom i rekonstrukcijom Vlade trebalo da objasne građanima zašto nema zakonskih rješenja.

– Ovo je zakon protiv mafije i ljudi jedva čekaju da stupi na snagu. Vjerujem da je to interes svih i da će za ovaj zakon glasati 81 poslanik– poručio je Abazović i istakao da se radi o sistemskom zakonu koji će stati na put nelegalnom bogaćenju kako funkcionera i kriminalaca, tako i službenika i građana.

Zakona o poreskoj administraciji, Upravi dato ovlašćenje da pribavlja podatke o imovini fizičkih lica i to od drugih pravnih ili fizičkih lica i organa te će, ukoliko utvrdi neprijavljeni prihod koji predstavlja razliku između vrijednosti imovine i prijavljenog prihoda, primijeniti poresku stopu od 80 odsto. Pristup će biti omogućen i bankovnim računima i u zemlji i u inostranstvu, kako lica pod istragom, tako i povezanih lica.

dOdatni mehanizmi

Objašnjavajući da će se odvojeno voditi krivični i građanski postupak, te da će sud nezavisno od krivičnog postupka odlučivati o zakonitosti imovine, Šoć je pojasnio da je postojeći zakon iz 2015. godine predviđao da imovina može biti oduzeta samo u slučaju pravosnažne osude.

– Do sada je, u slučaju da je osumnjičeni oslobođen u krivičnom postupku, imovina bila praktično očišćena. To je bio sistemski problem, pa smo dodali ovaj dio u kojem se postupak vodi protiv imovine, a ne protiv lica – naveo je Šoć i objasnio da su rezultati ovog zakona koji je u primjeni šest godina vrlo ograničeni, jer je bilo 12 trajnih oduzimanja imovine, među kojima je i predmet u kojem je oduzeto 500 eura.

– Ovaj zakon će se usmjeriti na one koji imaju ogromnu imovinu čije porijeklo ne mogu da objasne – naveo je Šoć.

Abazović je ukazao na slučajeve kada su se lica zbog loše vođenih postupaka ili optužnica oslobađala, ali da je svako u Crnoj Gori znao da ne postoji šansa da objasne svoju imovinu.

– Ako vozite ,,ferari“ ili blindirano vozilo, a nema dovoljno dokaza da ste dio narko kartela ili da ste počinili ubistvo, ali ako ne možete da dokažete da ste zaradili za to auto, stan, kuću ili jahtu, to će postati vlasništvo CG i ovaj zakon ima tu ambiciju. Nama je važno da napadnemo imovinu i, ako sam dobro obaviješten, kada se zakon bude usvojio, već ćemo moći da targetiramo dio imovine iz prethodnih postupaka za koju nema dokaza da je stečena legalno - poručio je Abazović. m. lekOviĆ

5

Prekinuta sjednica parlamentarne Komisije za kontrolu privatizacije PODGORICA - Sjednica skupštinske Komisije za kontrolu privatizacije, na kojoj je juče trebalo da se razmatra inicijativa za konsultativno saslušanje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića povodom privatizacije hotela „Avala“, prekinuta je nakon što su poslanici DPS-a napustili sjednicu. Nakon toga nije bilo kvoruma.

Odluka

Danijel Živković (DPS) kazao je predsjedniku Komisije Maksimu Vučiniću (Radnička partija) da sjednicu napuštaju jer se u kontinuitetu ne poštuje poslovnik i stalno konfrontacije izazivaju predstavnici opozicije. Sjednicu sa napustili i Petar Ivanović, Predrag Sekulić i Jovanka Laličić, koja je bila zamjena za Dragicu Sekulić.

- Sjednicu napuštamo zbog načina na koji se sjednica vodi, modela koji ste preuzeli kao predsjednik ove komisije za koji smatramo da nije ni dovoljno ozbiljan ni odgovoran – kazao je Živković, koji smatra da se zbog toga sjednice u kontinuitetu završavaju ili prekidima ili konfrontacijama u kojima se razmjenjuju kvalifikacije nedostojne Skupštine.

- Smatramo da naše prisustvo u ovoj komisiji više nije potrebno, prevashodno zbog toga što smo ozbiljni ljudi i nećemo dozvoliti vrijeđanje dostojanstva nijednog poslanika – poručio je Živković i objasnio da poslanici DPS-a neće prisustvovati sjednicama dok se to pitanje ne problematizuje na sjednici kolegijuma predsjednika Skupštine.

Inicijativu za kontrolno saslušanje podnio je predsjednik Komisije Vučinić.

RaspRava

Marko Milačić (Prava CG)je ocijenio da poslanici DPS-a nijesu napustili sjednicu ni zbog

Ostali bez kvoruma nakon što su otišli poslanici DPS-a

Na inicijativu predsjednika Komisije Maksima Vučinića, juče je trebalo da se odlučuje o kontrolnom saslušanju predsjednika države Mila Đukanovića na temu privatizacija hotela i vile „Avala“

Sa sjednice parlamentarne komisije

kakvih konfrontacija.

- Iznošenje stavova je naša obaveza, naša dužnost i jasno je da je ovdje riječ o klasičnom političkom alibiju – rekao je Milačić, koji sumnja da je u privatizaciji tog hotela ,,bila najveća korupcija“.

- Tu su povezani Milo Đukanović, njegova sestra Ana koja je u toj šemi omogućila tu privatizaciju kao predsjednica vijeća u sudu, a kasnije postala advokatica firme koja je kupila ,,Avalu“

Vladi se predstavili kvalifikovani ponuđači za Aerodrome CG

– kazao je Milačić, podsjećajući da je u tom poslu učestvovao i prijatelj Đukanovića biznismen Zoran Bećirović.

Vučinić je ocijenio da odlazak poslanika DPS-a pokazuje ,,njihov odnos prema državi i građanima“.

– Poslanici DPS-a su došli do toga da ne mogu više da brane lik i djelo svog predsjednika i smatraju da je najbolji način da bojkotuju rad ove komisije i rad Skupštine – rekao je Vučinić.

I Dragan Bojović (DF) smatra da je privatizacija bolna tema za DPS. -Razumijem njihovu uznemirenost i nervozu, kao i da se ta nervoza uvećala kada se spomenulo ime Mila Đukanovića i mogućnost da on bude pozvan na saslušanje. I zbog toga su vjerovatno na ovaj način istupili – tvrdi Bojović.

Hotel,,Avala“ je prodat 2004. godine Bepler & Jacobsonu za 3,2 miliona eura. s. p.

Bord Plantaža imenovao Zorana Miladinovića za v.d. direktora

Bojaniću se sviđaju Smijenili Vukovića planovi koncesionara

Mladen Bojanić

PODGORICA - Interesovanje potencijalnih koncesionara za Aerodrome Crne Gore nije splasnulo uprkos pandemiji, rekao je ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić i dodao da je zadovoljan njihovim razmišljanjima i planovima.

- Svi su iskazali interes, a radi se o renomiranim kompanijama - rekao je Bojanić i dodao da treba dobro izmjeriti da li će prekinuti ovaj postupak, pa ponovo ići na koncesiju, ili sami modernizirati aerodrome.

- To je krupno pitanje za Crnu Goru i u jednoj fazi će biti korisno da konsultujemo Skupštinu, makar preko klubova poslanika, jer ovo pitanje treba podijeliti sa svima koji vrše vlast - rekao je Bojanić.

Upitan koja je opcija, po njegovom mišljenju, bolja, odgovorio je da bi to zadržao za sebe jer ne donosi odluke sam.

Nekadašnje Ministarstvo saobraćaja je u oktobru 2019. godine objavilo pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesije za aerodrome, na koji su se javili južnokorejski Incheon International Airport, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijum ADP-TAV. s. p.

PODGORICA - Odbor direktora Plantaža juče je smijenio Miroslava Vukovića sa funkcije izvršnog direktora i sekretarku društva Rajku Pejović. Za v.d. direktora imenovan je tehnolog dr Zoran Miladinović, koji je u kompaniji od 1991. godine, saopšteno je iz kompanije.

– Odbor direktora je uvjeren da će ove promjene dovesti do pozitivih pomaka u daljem poslovanju kompanije – navodi se u saopštenju i ističe da je svih šest članova borda koji predstavljaju državni kapital glasalo za smjenu Vukovića.

R. e.

Tender EKIP-a

Aukcija radio-frekvencija

PODGORICA -Savjet Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) donio je odluku o aukciji radio-frekvencija iz više opsega, za realizaciju javnih mobilnih, elektronskih, komunikacionih mreža. Okvirni termin za početak aukcije spektra je između 20. i 24. decembra ove godine.

- Agencija namjerava da postupak dodjele radio-frekvencija iz opsega 900 MHz, 1,8 hiljada MHz, dva GHz i 2,6 GHz, kao prvu fazu dodjele raspoloživih radio-frekvencija za mobilne mreže, sprovede uvažavajući načela objektivnosti, transparentnosti, nediskriminatornosti i proporcionalnosti, uzimajući u obzir i principe racionalnog korišćenja radio-frekvencijskog spektra navodi se u saopštenju.

Odobrenja će važiti do 1. septembra 2031. godine. s. p.

6

Društvo

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Grupa građana protestovala zbog oslobađajuće presude bjelopoljskim ljekarima

Registrovana 474 nova slučaja infekcije korona virusom

Preminulo sedam osoba

PODGORICA – U Crnoj Gori je tokom utorka od posljedica infekcije korona virusom preminulo sedam osoba, a registrovana su 474 nova slučaja na osnovu analize 2.764 uzorka.

Najmlađi pacijent sa smrtnim ishodom imao je 40, a najstariji 82 godine. Po dva pacijenta preminula su iz Podgorice i Pljevalja, a po jedan iz Plužina, Berana i Danilovgrada.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.082.

Najviše novih slučajeva zaraženih infekcijom registrovano je u Podgorici – 201. U Nikšiću je registrovano 79, Baru 31, Herceg Novom 17, Kotoru 16, Beranama i Tivtu po 15, Bijelom Polju 14. Po 13 slučajeva registrovano je na Cetinju, u Danilovgradu i Pljevljima.

U Budvi je registrovano 11, u Ulcinju deset, Tuzima sedam, Kolašinu, Mojkovcu i Plužinama po četiri, Andrijevici tri, Gusinju dva, dok je u Plavu i Šavniku registrovan po jedan slučaj.

Prema podacima koje je saopštio IJZ, ukupan broj aktivnih slučajeva u Cr-

noj Gori je 4.281, dok je od početka epidemije registrovano 142.308 slučajeva infekcije novim korona virusom.

Najviše aktivnih slučajeva je u Podgorici - 1.844, Nikšiću 686, Baru 272, Bijelom Polju 171, Herceg Novom 161, Budvi 153, Beranama 144, Danilovgradu 126, Tivtu 118, Pljevljima 113 i Kotoru 86.

Na Cetinju je aktivan 81 slučaj korona virusa, u Mojkovcu 79, Kolašinu 58, Ulcinju 49, Plužinama 45, Andrijevici 32, Tuzima 30, Šavniku i Žabljaku po 13, Gusinju tri, Petnjici i Rožajama po dva.

D.M.

Prije tri godine u našoj zemlji usvojen protokol o postupanju u slučajevim

Zaposleni u zdravstvu Roditelji traže da se ispravi nepravda na urgentan pregled žr Roditelji zaraženih beba ispred zgrade Višeg tužilaštva u Bijelom Polju

BIJELO POLJE - Roditelji pet inficiranih beba u bjelopoljskoj Opštoj bolnici u novembru 2014. od kojih je jedna preminula u Kliničkom centru, juče su se okupili u znak protesta ispred zgrade Višeg državnog tužilaštva kako bi iskazali nezadovoljstvo presudom kojom je vijeće Višeg suda u Bijelom Polju oslobodilo od optužbe četvoro ljekara Opšte bolnice u Bijelom Polju.

Roditelji beba traže da se ispravi nepravda koja je, kako su naveli, oslobađajućom presudom nanijeta porodicama zaraženih beba.

Otac preminule bebe Slaviša Knežević poručio je da je zdravstveni sistem apsolutno zatajio.

- Vidimo da je pravosudni sistem zatajio na našem, nažalost, tragičnom slučaju. Nadamo se i nastojaćemo da cijelu stvar iznesemo na čistac, da se ne završi ovako kako se završilo. Obavili smo razgovor u Ministarstvu pravde, ići ćemo prema sudskom i Tužilačkom savjetu. Postoje indicije da tužilaštvo nije uradilo sve kako treba, da li namjerno ili nenamjerno, to ćemo vidjeti. Ostajemo privrženi daljoj borbi za istinu, protestom ili štrajkom o tome ćemo odlučiti kada za to dođe vrijeme - poručio je Knežević.

Otac jedne od inficiranih beba Predrag Karišik najavio je da će dolaziti, sve dok se, kako je naveo ,,ova lakrdija ne završi kako treba da se završi“.

- Danas nijesmo ovdje da samo ukažemo na propuste tužilaštva već da još jednom ukažemo na sramnu presudu Višeg suda, na koju je uticalo mnogo stvari, a jedna je i činjenica da supruga i sestra sudije koji je donio presudu rade u bjelopoljskom zdravstvu - kazao je Karišik.

Pročitao je i mišljenje, kako je naveo, jedne eminentne advokatske kancelarije, koje se odnosi na propuste tokom donošenja presude.

- Djelo je kvalifikovano kao teško djelo protiv zdravlja ljudi sa krivičnim djelom ne postupa-

nje sa zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz čl. 297 Krivičnog zakonika Crne Gore. S druge strane iz preliminarne analize, koju smo uradili proizilazi da se djelo moglo kvalifikovati takođe kao teško djelo protiv zdravlja ljudi iz čl. 302 stav 1 u vezi sa krivičnim djelom nesavjesno pružanje ljekarske pomoći iz čl. 290 stav 1 Krivičnog zakonika. Elementi te kvalifikacije kažu da će se kazniti ljekar koji pri pružanju ljekarske pomoći ne primjenjuje odgovarajuće higijenske mjere, što je u ovom slučaju nedvosmisleno potvrđeno - saopštio je Karišik.

Dodao je da se propusti moraju do kraja ispitati, te da je potrebno dobiti institucionalni odgovor zašta će se, kako je poručio, roditelji beba boriti svim dozvoljenim sredstvima sve dok, ne dođu do pravde.

Roditelji su poručili da će nastaviti sa protestima i da će blokirati saobraćajnice.

Sredinom oktobra vijeće sudije Dragana Mrdaka u Višem sudu u Bijelom Polju oslobodilo je od optužbe ljekare bjelopoljske Opšte bolnice Tomislava Jeremića, Haku Tahirović, Zvonka Puletića i Jelu Cimbaljević koji su se teretili za krivično djelo protiv zdravlja ljudi.

U obrazloženju oslobađajuće presude navedeno je da je sud u dokaznom postupku izveo znatne i brojne dokaze, saslušao oštećene i svjedoke, izveo pisane dokaze, sproveo medicinska vještačenja i imajući u vidu sadržaj optužnice, u njenom osnovnom obliku i kasnijim izmjenama tokom postupka stao na stanovištu da okrivljeni nijesu izvršili krivična djela za koja se terete.

Prethodnom prvostepenom presudom Jeremić i Tahirović su osuđeni na po sedam mjeseci zatvora, dok su Puletić i Cimbaljević osuđeni na po šest mjeseci kućnog pritvora. Apelacioni sud je tu odluku preinačio i osudio ih na po jednu godinu zatvora, dok je Vrhovni sud naložio ponovno suđenje. b. Č.

Iako u Kliničkom centru ne postoji protokol o postupanju prema žrtvama nasilja, ovaj dokument obavezuje da u slučaju dolaska žrtve za potrebe hitne medicinske pomoći po načelu prioriteta, istu odmah prime i omoguće joj privatnost tokom pregleda na način da je kontaktira samo osoblje koje je potrebno za pružanje medicinske pomoći PODGORICA – Po protokolu o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici zaposleni u zdravstvu obavezani su, između ostalog, da u slučajevima sumnje na nasilje obave urgentni zdravstveni pregled u cilju utvrđivanja postojanja bilo kog oblika nasilja.

Ovaj dokument prije tri godine potpisali su predstavnici ministarstava zdravlja, unutrašnjih poslova, pravde i prosvjete kao i Vrhovno državno tužilaštvo, Vrhovni sud, Ombudsman, predstavnice Centra za ženska prava i SOS linije kao i Agencije za elektronske medije. Njim se uređuje zajedničko djelovanje i pojedinačno postupanje profesionalaca iz relevantnih institucija i organizacija angažovanih na slučajevima nasilja.

Obaveza

Iako u Kliničkom centru ne postoji protokol o postupanju prema žrtvama nasilja, ovaj dokument obavezuje da u slučaju dolaska žrtve za potrebe hitne medicinske pomoći po načelu prioriteta istu odmah prime i omoguće joj privatnost tokom pregleda na način da je kontaktira samo osoblje koje je potrebno za pružanje medicinske pomoći.

- Pružiti hitnu medicinsku pomoć ukoliko za to postoji potreba uputiti žrtvu nadležnom specijalisti ukoliko ga nije moguće odmah uključiti u obradu. U slučaju da je u pitanju dijete reagovati shodno potokolu o postupanju zdravstvenih radnika u slučajevima

Protokolom uređeno zajedničko djelovanje institucija

nasilja nad djecom – piše između ostalog u ovom dokumentu.

Proteklih sedmica vodi se polemika zašto žrtva navodnog silovanja, koja je 11. oktobra u večernjim satima u pratnji policije došla u KCCG, nije pregledana odmah već je morala da čeka jutro da bi pregled kod ginekologa bio obavljen. Zbog toga što je odbio pregled dežurni ginekolog dr Nebojša Jokmanović bio je priveden u tužilaštvo na razgovor. Iz Kliničkog centra kao i iz Ljekarske komore osudili su privođenje dr Jokmanovića. Iz Komore su odluku dr

Jokmanovića da ne pregleda žrtvu odmah pravdali time da je policija tražila vještačenje a ne pregled a za što je, prema riječima predsjednice Ljekarske komore dr Žanke Cerović potrebno više ljekara.

IMa ILI NeMa...

Sa druge strane, iz Udruženja ginekologa kategorični su da je došlo do propusta te da je Klinički centar namjeravao da zataška cijeli slučaj.

Predsjednik tog Udruženja dr Vojislav Miketić ranije je za naš list rekao da žrtva nije smjela da čeka, te da je dr Jokmanović ako nije želio sam

da pregleda žrtvu mogao da pozove nekog od dvije koleginice koje su te večeri bile sa njim u smjeni.

On je objasnio i da u KCCG nemaju protokol o postupanju prema žrtvama nasilja ali da im je nepisano pravilo da žrtvu pregledaju dva ljekara kako bi izvještaj koji će kasnije gledati sudsko medicinski vještak bio objektivniji. On je objasnio i da taj pregled ne iziskuje nikakvu ekspertizu te da se ne razlikuje od pregleda bilo koje druge pacijentkinje.

Iz Sigurne ženske kuće kazali su ranije za naš list da je u Crnoj Gori neophodno što prije

Društvo

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

7

ZABRINJAVAJUĆE: Samo jedno od četvoro djece rođene 2019. godine pravovremeno je vakcinisano MMR vakcinom PODGORICA - Oko 15.000 djece nije primilo MMR vakcinu i nijesu zaštićena, što je pogodno tlo za razvoj epidemije, kazao je viši konsultant za zdravlje u predstavništvu UNICEF-a u Crnoj Gori, dr Senad Begić gostujući na Radiju Crne Gore.

ma nasilja nad ženama i u porodici

u obavezani rtve  usvojiti protokol o postupanju institucija u slučajevima seksualnog nasilja jer na taj način, prema riječima direktorice Sigurne ženske kuće Ljiljane Raičević biće spriječeni propusti i međusobno prebacivanje odgovornosti.

Nedopustivo je, kako je ranije rekla Raičević, da se zbog nedostatka protokola i postupanja prema žrtvama ljekari premišljaju što i kako da rade kada djevojka ili žena koja tvrdi da je silovana dođe kod njih.

Ipak u našoj zemlji postoji dokument koji zaposlene u zdravstvu, ali i u prosvjeti socijali i policiji obavezuje kako da se ponašaju u slučajevima nasilja.

saRaDnja

Protokolom o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici usaglašava se multidisciplinarni rad sa preuzetim obavezama iz Istanbulske konvencije i unapređuje se međuinstitucionalno postupanje na osnovu dosadašnjeg iskustva, a sa ciljem da se osigura primjena Istanbulske konvencije u svakodnevoj praksi institucija i organizacija kako bi pružili efikasnu i brzu zaštitu žrtvama nasilja.

Omogućena je i razmjena podataka i informacija kroz informacione sisiteme između relevantnih institucija i organizacija u cilju formiranja jedinstvene baze podataka.

- Shodno tome, ovim protokolom vođenje slučaja u predmetima zaštite od nasilja u porodici i nasilja nad ženama podrazumijeva koordinirajuću ulogu centara za socijalni rad među svim relevantnim akterima i profesionalcima iz drugih sisitema. – piše u dokumentu.

U njemu se dodaje i kada je u pitanju sektor zdravstva da se posebno senzibilišu hitne službe da obrate pažnju na povrede, cjelokupnu sliku pacijenta koja upućuje na sum-

U protokolu piše kada je riječ o sektoru zdravstva, da se posebno senzibilišu hitne službe da obrate pažnju na povrede, cjelokupnu sliku pacijenta koja upućuje na sumnju na nasilje u porodici. Navedeno je i da je neophodno obezbijediti nadležnim organima (centru za socijalni rad, policiji, tužilaštvu, sudu) uvid u medicinsku dokumentaciju i pružiti im podršku u prikupljanju svih relevantnih podataka nju na nasilje u porodici.

- Obezbijediti nadležnim organima (centru za socijalni rad, policiji, tužilaštvu, sudu) uvid u medicinsku dokumentaciju i pružiti im podršku u prikupljanju svih relevantnih podataka, voditi evidenciju o svim nasilnicima kojima je pravosnažnom odlukom određeno liječenje od bolesti zavisnosti ili psihosocijalni tretman i po sprovođenju odluke ili nemogućnosti sprovođenja odluke obavijestiti organ koji ih je uputuo na liječenje ili psihosocijalni tretman, policiju, centar za socijalni rad - piše u protokolu.

Na zahtjev suda, kako se dodaje, treba dostaviti stručan nalaz i mišljenje u odnosu na medicinske indikacije, odnosno simptome nasila, povezivanje simptoma nasilja i ponašanja lica koje je pod sumnjom da je učinilica nasilja, psihijatrijsku status učinioca nasilja kao i izraditi mrežu licenciranih realizatora psihosocijalnog tretmana učinioca. sl.R.

MMR vakcina štiti protiv tri virusne bolesti – malih boginja (morbilli), zaušaka (mumpsa) i rubeole (rubelle).

Begić je podsjetio da je nakon antivakserske kampanje 2014. drastično opao broj vakcinisane djece, a da je taj trend porastao 2018. kada je počela epidemija morbila u regionu.

Međutim kada je to prošlo ponovo je pao trend vakcinacije, a situaciju je dodatno pogoršala korona.

On je kazao da su djeca rođena 2019. godine bila vakcinisana 25 odsto, odnosno pravovremeno je vakcinisano jedno od četvoro djece.

- To je ono što nas u UNICEF-u posebno plaši - kazao je dr Begić i dodao da je barem jednom dozom vakcinisano 75 odsto, odnosno tri četvrtine predškolske djece.

- Oko 15.000 djece nijesu vakcinisana i nijesu zaštićena i to sa epidemiološkog aspekta predstavlja pogodno tlo za razvoj epidemije. Dobro je to što tih 15.000 djece nije na jednom mjestu, nego su nepravilno raspoređena u svim opštinama – istakao je on.

Mojkovac sjajan

Begić je kazao i da u Crnoj Gori postoje opštine koje imaju 90 odsto obuhvat vakcinacije u kompletnoj predškolskoj populaciji.

- Mojkovac je to sjajno uradio.

Dakle, u tom gradu je skoro 95 odsto djece vakcinisano, ne samo MMR vakcinom, nego svim vakcinama predviđenim za djecu - kazao je on.

On je kazao da se morblile šire nestvarnom brzinom i da jedna zarazna osoba u uslovima normalne društvene interakcije može da prenese virus na 18

Pogodno tlo za epidemijski požar Oko 15.000 djece u Crnoj Gori nije vakcinisano i nije zaštićeno, a jedina dobra stvar je u tome što nijesu na jednom mjestu nego su nepravilno raspoređena u svim opštinama

Apsolutno netačno da dijete treba da primi MMR kad progovori

Senad Begić

nezaštićenih osoba i da izazove epidemijski požar. Istakao je da kada morbili uđu među nezaštićenu populaciju, četvoro će završiti u bolnici, što je mnogo više od kovida.

- Stopa hospitalizacije je 25 odsto i više. Smrtnost je na svu sreću nešto manja, jedna osoba na 1.000 oboljelih koja će izgubiti život. U zemljama gdje ima neuhranjene djece sa nedostatkom vitamina, smrtnost je puno veća – rekao je dr Begić.

Naglasio je da se u UNICEF-u puno plaše preklapanja epidemije gripa, kovida i morbila.

poremećaja ponašanja iz spektra autizma – rekao je on.

Kaže da je apsolutno netačno da dijete treba da primi MMR kad progovori niti postoji ikakav zdravorazumski osnov, kao ni medicinski te da što se više čeka, produžava se vrijeme u kojem je dijete nezaštićeno.

On je istakao da se simptomi autizma javljaju obično oko prve godine kada se prima i vakcina i zato je, kako dodaje, sticajem okolnosti došlo do povezivanja sa MMR-om.

- Nevakcinisanje nije dovelo do pada broja djece sa spektrom autizma. Bez obzira šta neko mislio, nauka je jasna da vakcina nema nikakve uzročno posljedične povezanosti sa bilo kojim od poremećaja iz spektra autizma – rekao je on. j.M.

neMa veze sa autizMoM

Istraživanja su pokazala da vakcinacija MMR nije povezana sa autizmom Kao razlog za nevakcinisanost djece, navodi

zbunjenost roditelja.

- Istraživanje je pokazalo da gotovo 30 odsto stanovnika Crne Gore vjeruje u neku teoriju zavjere – kazao je on.

Begić je objasnio da je autor rada u kom je MMR optužen za javljanje autizma kod djece imao direktnu korist od plasiranja te dezinformacije.

- On je imao finansijsku korist od tog rada jer je već imao spremno djelo za drugu vakcinu koju je želio da promoviše - kazao je on.

Begić je naglasio da je preko milion djece praćeno u Finskoj gdje je opovrgnuta ta teorija da MMR ima veze sa autizmom.

- Ne da nije pronađena veza, nego MMR štiti od rubele, od kongenitalnog rubela sindroma koji definitivno dovodi do

VELIKA DONACIJA: Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i ambasadorka Turske Songul Ozan apelovale na građane da se vakcinišu

Jedini način da spasimo živote PODGORICA - U Crnu Goru juče je stiglo sto hiljada Sinovak vakcina, koje su donacija Turske našoj zemlji.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović se zahvalila na vrijednoj donaciji i istakla da je to rezulat tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa između dvije države.

Ona je i ovom prilikom pozvala sve građane, ukoliko to još nisu učinili, da se u najbržem mogućem roku vakcinišu i na taj način pomognu u prevazilaženju postojeće krize, spasu sopstvene živote i živote svojih najbližih. Ministarka zdravlja je naglasila da su vakcinacija i osnovne epidemiološke mjere jedini siguran put izlaska iz postojeće krize.

Ambasadorka Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan kazala je da Turska Crnu Goru posmatra

100.000 doza Sinovaka stiglo u Crnu Goru

kao prijatelja, kao saveznika i da dvije zemlje od početka pandemije, dakle u zadnje dvije godine, zaista imaju dobru saradnju.

- Vjerujemo da ćemo pobijediti pandemiju jedino ako budemo zajednički sarađivali, ako

se budemo solidarisali, ako budemo pomagali jedni drugima. Na samom početku pandemije imali smo jednu veliku donaciju Crnoj Gori, ali sada sam zaista srećna i osjećam veliku radost što imam priliku

da uručim gospođi ministarki donaciju od 100.000 Sinovak vakcina. Nadamo se da će ova donacija pomoći vašoj kampanji da se što više ljudi imunizuje - istakla je ambasadorka Ozan. j.M.

8

Društvo

PODGORICA – „Kako se pravilno kaže: fašista ili fašistkinja?! Pravilno je Daliborka i DPS“ – objavila je na svom Fejsbuk profilu funkcionerka Demokratskog fronta i bivša poslanica u parlamentu Marina Jočić koja se na taj način uključila u targetiranje, optužbe, ali i motivisanje prijetnji na račun izvršne direktorice Centra za građansko obrazovanje Daliborke Uljarević koje ne jenjavaju na portalima i društvenim mrežama minulih dana.

Prethodno je koalicioni kolega Marine Jočić, poslanik DF-a Milun Zogović ,,na dušu“ Uljarević, koju je pežorativno nazvao ,,promoterkom gradžanizma“, stavio mržnju prema srpskom narodu zbog segmenata istraživanja CGO-a i Damara u kojima se rezultati ankete o nekim ključnim društvenim temama i odnosu prema politici Vlade rangiraju i prema tome kakve su preference ispitanici zastupali zavisno od njihove nacionalne odrednice.

Istovremeno govor mržnje je ispoljio kadar Pokreta za promjene iz Budve Saša Kustudić, na šta je prije dva dana ukazao i osudio aktivista za ljudska prava i član Savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ Aleksandar Saša Zeković.

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Oštre reakcije nevladinog sektora i opozicije na targetiranje izvršne direktorke CGO Daliborke Uljarević u kojem prednjače funkcioneri DF-a

Etiketiranje ljudi koji ukazuju na probleme u društvu U reakcijama se ocjenjuje da su nedopustivi napadi iz redova vladajuće koalicije na inicijatorku istraživanja kojoj se pripisuje „mržnja“ zato što se usudila da imenuje nacionalnosti u Crnoj Gori, uključujući i one koji se izjašnjavaju Srbima, odnosno da se takvim atacima na aktiviste nevladinog sektora Crna Gora udaljava od demokratskih i evropskih vrijednosti

Ko misli drugačije – mrzitelj naroda, vjere i crkve

Daliborka Uljarević

ZAMJENA TEZA

Ervina Dabižinović i Ljupka Kovačević iz Nevladine organizacije Anima stale su u odbranu Daliborke Uljarević navodeći da su, kako su istakle, nedopustivi Zogovićevi pokušaji krive interpretacije istraživanja CGO i Damara i spočitavanja mržnje Uljarević na način što se dijele etikete ljudima koji ukazuju na probleme.

- Nedopustivo je da napada i optužuje inicijatorku istraživanja na način što joj pripisuje „mržnju“ zato što se usudila da imenuje nacionalnosti u Crnoj Gori, uključujući i one koji se izjašnjavaju Srbima.

Nedopustivo je da se napadne kao neprijateljka srpskog naroda i izloži napadu aktivistkinja za građanska prava koja govori argumentima, rezultatima istraživanja – navele su one.

Podsjetile su da je poslanik Milun Zogović, predsjednik Administrativnog odbora i član Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, saopštio da je: „Glavna promoterka ,,gradžanizma“, gospođa Uljarević, kao dama pregazila je sve granice lijepog ukusa a kao javni djelatnik sve principe, skrupule i elementarnu pristojnost

trujući medijsko nebo opasnim prizemnostima. To što gospođa Uljarević ne može da prikrije i kanališe mržnju prema srpskom narodu, to je njen problem“.

- Nedopustivo je da poslanik bude nedovoljno pismen i da ne razumije što znači kada neko kaže „nacionalno opredijeljeni Srbi i nižeg obrazovnog nivoa su optimističniji (veznik i ukazuje da su u ovoj kategoriji i ljudi koji se nacionalno opredjeljuju drugačije) …“ što po logici odgovara DF-u koji javno proklamuje da se zalaže za bolju poziciju Srba i siromašnih (zna se da su najmanje

obrazovani najviše siromašni) pa je optimizam pokazan u rezultatima u skladu sa tom politikom. Ili je u međuvremenu poslanik Zogović promijenio fokus pa se zalaže za nešto drugo sa pozicije osvojene vlasti? Možda mu se ne sviđaju rezultati istraživanja da se prioriteti političke elite ne preklapaju sa prioritetima većine građana u Crnoj Gori - istakle su Dabižinović i Kovačević.

NAMETANJE PODJELA

Ističu da građane zanima kvalitet života i bolja ekonomska budućnost a ne vjerska pitanja i statusi crkava.

- Možda se politički program poslanika Zogovića iscrpljuje navedenim temama (pitanjima vjere i crkve) koja su na dramatičan način nametnuta ali i uglavnom riješena, pa bi se trebalo usmjeriti na pitanja koja zanimaju većinu a to nikako ne odgovara poslaniku Zogoviću. Šta bi on još htio u Crnoj Gori za njegovu vjersku i nacionalnu skupinu ako to nije bolji i ravnopravniji status svih građana i svih nacionalnih i vjerskih skupina?

– ističu one.

Pitaju se da li parlamentarcu Zogoviću nešto znači što rezultati pokazuju da građani

Jočić fašizam pronalazi kod drugih...

Bivša predsjednica Upravnog odbora Nacionalnih parkova i poslanica u parlamentu Marina Jočić koja je prepoznala fašizam u obrazloženju istraživanja javnog mnjenja koje je objavila Daliborka Uljarević,, poznata je u javnosti po „ispadima“ u kojima ne haje za otvorene šovinističke, nacionalističke ili stavove uvredljivog karaktera.

Ostala je upamćene njena objava u kojoj se diči novim štiklama na društvenim mrežama uz komentar: ,,Nove, pobjedničke, da gazim mafiju i bezbožnike.

Sad ili nikad“.

Kao i komentar na račun (nacionalnog) sastava prethodne Vlade kada je objavila: ,,Kažu da cijela Vlada za godinu ne može pojesti ni jednu njegušku pršutu“.

Kasnije je saopštila da je to bila obična šala, koja je svjetlosnim godina daleko od „duhovitosti“ Šarli Ebdoa, koja je izazavala „kod udbaških medija i provjerenih srbomrzaca“ pravu provalu uvreda na njen račun.

Prelazak odbornika Demokratskog fronta Nikole Rovčanina u Demokratsku Crnu Goru svojevremeno je komentarisala na sljedeći način: „Ako je Nikola zaista onakav kakvog sam ga ja doživljavala prilikom naših susreta,

Objava Marine Jočić na Fejsbuku

on neće moći da stavi kravatu, neće moći da mu kao Srbinu potpredsjednik partije bude musliman, niti predsjednik političkog Savjeta Albanac. I neće moći da pristane da bude u stranci koju finansiraju antisrpske ambasade i organizacije“.

HRA: Zogović duguje izvinjenje Uljarević Akcija za ljudska prava protestovala je zbog izjave poslanika Demokratskog fronta Miluna Zogovića koji je direktorku Centra za građansko obrazovanje Daliborku Uljarević optužio da mrzi srpski narod.

Iz te nevladine organizacije naveli su da takav stav poslanika ugrožava slobodu izražavanja i Demokratski front kao politička stranka to ne bi smio da podržava.

- Poslanik Zogović duguje izvinjenje Daliborki Uljarević zbog toga što je optužio da mrzi cijeli narod samo zato što nije dobro razumio nalaze istraživanja koje je CGO naručio od agencije Damar, ili, što bi bilo gore, zbog toga što mu se ti nalazi ne dopadaju ili što u njih ne vjeruje. Ako je posumnjao u nalaz istraživanja da su Srbi i ljudi nižeg obrazovnog nivoa optimističniji oko toga da se država kreće u dobrom pravcu ili u bilo koji drugi nalaz, onda je od agencije Damar trebalo da traži dokumentaciju istraživanja na uvid, umjesto da monstruozno optuži aktivistkinju koja je takve nalaze samo objavila – naveli su iz HRA.

Ističu da je poslanik Zogović neprimjerenim napadom i imputiranjem mržnje Daliborki Uljarević, kao voditeljici istraživanja, ustvari napao samo istraživanje javnog mnjenja pokazujući da je u njegovoj političkoj agendi nedopustivo pitati ljude šta misle o političkoj eliti.

- Po poslaniku Zogoviću političko promišljanje svih u Crnoj Gori treba biti zabranjeno a ljudi koji drugačije misle i naročito oni koji traže argumente u realnosti trebaju biti etiketirani kao mrzitelji naroda, vjere i crkve. Upotrijebio je apstraktne kategorije kojima političke elite uvijek manipulišu, ako im je više do sukoba nego do mira a podrazumijeva se ne mogu mentalno doseći opšte dobro već se zadržavaju na partikularnim, ličnim interesima.

Još mnogo toga je bilo neprimjerenog u reagovanju parlamentarca Zogovića ali je najopasnija mržnja koju je pokazao prema, kako on napisa ,,gradžanizmu“ u Crnoj Gori i skretanje pažnje sa problema koje treba rješavati - na ljude koji na njih ukazuju – zaključuju Dabižinović i Kovačević.

percipiraju da žive lošije i nesigurnije.

- Istraživanje u cjelini pomaže upravo političkim elitama da razumiju ono što su postigli do sada i što ih još čeka. Očito je da su u skladu sa programom DF-a uspjeli (odakle sada nezadovoljstvo?) da svima nametnu temu koja njih zanima i riješili je. Šta je to što bi još htjeli: da sve četiri godine vrte pitanje SPC i nacionalnih podjela? – navode Dabižinović i Kovačević.

Prema njihovim riječima, istraživanje, onome koji hoće da vodi državu u interesu svih, kaže – vrijeme je da se okrenete onome što zanima sve (bez obzira na vjeru i naciju) u Crnoj Gori, „što očito po reakciji parlamentarca Zogovića ne zanima njegovu koaliciju već mnogo više privilegije koje je ostvarila ranija vlast i htjeli bi to i još više da prigrabe za sebe“.

OSUDA OPOZICIJE

Predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović naveo je da se ,,primitivizam i antievropski karakter nove vlasti potvrđuje

i kroz neprimjerene napade na Daliborku Uljarević“.

- Znamo da istina boli, ali kapacitet za bavljenje javnim poslom podrazumijeva spremnost, koju vlast očigledno nema, da se ona prihvati – naveo je on.

Bošnjačka stranka saopštila je da oštro osuđuje govor mržnje i prijetnje upućene Daliborki Uljarević, izvršnoj direktorici Centra za građansko obrazovanje (CGO).

- Primitivizam i nedolično ponašanje prema jednoj dami, nažalost, samo nas dodatno udaljavaju od evropskih vrijednosti – naveli su iz te stranke.

Iz Socijademokratske partije saopštili su da oštro osuđuju ,,primitivne i uvredjljive napade funkcionera nove vlasti upućene Daliborki Uljarević, zbog njegih javno izrečenih stavova“.

- Nova vlast svakim danom pokazuje svoje pravo lice, čime Crnu Goru sve više udaljava od evropskih i demokratskih vrijednosti – saopštio je na Tviteru šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić.

I. PERIĆ

Hronika

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Optuženi za podstrekavanje ubistva Ranka Vuletića izručen iz BiH crnogorskim vlastima

Milošu Božoviću određen pritvor

Sa hapšenja Božovića u Banjaluci

PODGORICA – Nikšićanin Miloš Božović (37) juče je nakon izručenja iz Bosne i Hercegovine sproveden u podgorički Viši sud gdje mu je određen pritvor zbog optužbi da je zajedno sa Andrijom Markovićem podstrekavao Vuka Lalatovića na teško ubistvo Ranka Vuletića 1. avgusta 2019. godine, potvrdio je za Pobjedu advokat Velibor Marković.

Odluku o pritvoru donio je predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić.

Božović je 18. jula uhapšen u Banjaluci, po potjernici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u svojstvu okrivljenog u krivičnom postupku koji se vodi pred podgoričkim Višim sudom.

U bezbjednosnim službama označen je kao član škaljarskog klana.

Sa Božovićem je tada uhapšen i policijski inspektor Mladen Milovanović, kao i još dva inspektora zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo pomoć učiniocu

posle izvršenog krivičnog dela.

Lisice na ruke stavljene su i Gojku D. i njegovm sinu Predragu, vlasnicima objekta u kojem je Nikšićanin boravio.

Iz Uprave policije su kazali da je hapšenje Božovića rezultat ciljane potrage i razmjene informacija sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine i drugim zemljama.

Crnogorska policija je uhapsila Božovića 12. decembra 2019. godine zbog sumnje da je podstrekao ubistvo Vuletića, ali nakon isteka 72 sata, koliko je zadržan od tužilaštva, on je pušten na slobodu jer je sudija Miroslav Bašović ocijenio da je prijedlog o pritvoru neosnovan.

Krivični postupak za ubistvo Vuletića počeo je 17. juna prošle godine, a Božoviću se sudilo u odsustvu.

Advokat Velibor Marković je tokom sudskog postupka ustvrdio da Božović nema veze sa krivičnim djelom za koje se tereti, kao i da ne postoje dokazi u tom pravcu.

On je naveo da Božović ne poznaje optuženog Lalatovića niti pokojnog Vuletića, kao i da

sa njima nije imao bilo kakve lične i poslovne relacije.

Istakao je da je Milošu Božoviću i Andriji Markoviću namješteno krivično djelo za koje se terete, a sve kako bi se na taj način rješavali sporni odnosi trećih lica.

Podsjećamo, Lalatović je pred sudom ustvrdio da mu je pritvorenik Peko Đikanović u zatvoru tražio da kaže da je ubio Vuletića po nagovoru Markovića i Božovića, „da bi Peku pomogao da dobije skraćenje zatvorske kazne“.

Lalatović je prilikom odbrane kazao da je da je Vuletića ubio iz straha pošto mu je prijetio preko nekih ljudi.

Da je postojao dogovor između Đikanovića i Lalatovića, od kojeg je prvooptuženi ipak odustao, potvrđeno je i svjedočenjem pritvorenika Sava Lipovine, Janka Vukadinovića i Saše Borete.

Lipovina je ustvrdio da mu je pokojni Đikanović tvrdio da će da namjesti robiju Andriji Markoviću i Milošu Božoviću preko Vuka Lalatovića, optuženog za ubistvo Ranka Vuletića.

Svjedok Savo Lipovina je ispričao da mu je pokojni Đikanović kazao da je uzeo 60.000 eura za ,,namještanje“ ubistva Markoviću i Božoviću.

Pored Lipovine, i pritvorenici Janko Vukadnović i Saša Boreta, koji djele ćeliju sa Lalatovićem, kazali su da su čuli za dogovor prema kojem je Lalatović u istrazi trebao da izjavi da je Vuletića ubio za račun Markovića i Božovića.

Prema navodima optužnice, Andrija Marković i Miloš Božović su umišljajno podstakli okrivljenog Vuka Lalatovića da 1. avgusta 2019. godine, u Njegoševoj ulici u Nikšiću, iz koristoljublja ubije Ranka Vuletića.

-Okrivljeni Marković i Božović su okrivljenom Lalatoviću obećali novčanu nagradu za ubistvo Vuletića. Okrivljeni Vuk Lalatović je 1. avgusta 2019. oko 10 sati, u Njegoševoj ulici u Nikšiću, iz koristoljublja ubio Vuletića. Prvo je tražio da se sa njim sretne, kada mu se predstavio i tražio da sami prošetaju i porazgovaraju, da bi, kada su se odvojili i kada su došli ispred prodavnice, iznenada izvadio pištolj „crvena zastava“, koji je neovlašćeno držao, i u Vuletića ispalio šest hitaca usljed čega je natupila smrt. Marković je optužen za teško ubistvo putem potstrekavanja, a Božović za teško ubistvo putem podstrekavanja i pomaganja – piše u optužnici koju zastupa Miloš Šoškić.

Prema pisanju medija, Božović je nakon hapšenja u Banjaluci saslušan u Tužilaštvu BiH u svojstvu svjedoka, u sklopu sprovođenja opsežne istrage u predmetu „Darko Elez i drugi“.

Tada je saopšteno da je Božović označen kao osoba koja je saradnik škaljarskog klana.

Podsjećamo, istražni organi Srbije uhapsili su Darka Eleza, koji se dovodi u vezu sa Veljkom Belivukom – Veljom Nevoljom, saradnikom kavačkog klana. Smatra se da je Elez bio zadužen za poslove ove grupe na terirotiji Bosne i Hercegovine.

Srpski list Novosti nezvanično saznaje da je tema saslušanja bila naručena likvidacija Božovića i Zlatana Ćuka, koju je navodno trebala da izvrši grupa Darka Eleza. Čak se spominje i da je u Bijeljini bio „štek“ za potencijalne ubice Ćuka i Božovića. Posao je, navodno, trebalo da bude odrađen za kavački klan. B.R.

Prihvaćena ustavna žalba Akcije za ljudska prava, u slučaju zlostavljanja Braslava Borozana u policiji, zbog neefikasnosti postupka

Tužiocu trebalo tri i po godine da postupi po krivičnoj prijavi PODGORICA – Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da je Braslavu Borozanu povrijeđeno pravo zbog toga što nije hitno sprovedena istraga po njegovoj prijavi zlostavljanja i mučenja protiv policijskih službenika u Centru bezbjednosti Podgorica, u noći 9. oktobra 2015. godine, saopštili su iz Akcije za ljudska prava. Kako podsjećaju, Borozana je zastupao advokat Dalibor Tomović za NVO Akcija za ljudska prava.

- Ustavni sud je utvrdio da Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije ispunilo svoju pozitivnu obavezu da zaštiti procesni aspekt prava na zabranu mučenja i hitno postupi po prijavi protiv policijskih službenika, zato što je državnom tužiocu (Vukas Radonjić) trebalo 3 godine i 6 mjeseci da odluči po toj prijavi (od 12. oktobra 2015. do 19. aprila 2019). Zakonski rok za odlučivanje državnog tužilaštva u takvom slučaju je mjesec dana. Sam Ustavni sud

je odluku donio posle više od tri godine od podnošenja ustavne žalbe – navodi HRA. Iz HRA su se saglasili sa ocjenom Ustavnog suda da je istraga u ovom slučaju bila neefikasna, ali ne i sa zaključkom da je istraga sprovedena temeljno i da je bila nepristrasna.

- U pogledu ,,temeljitosti“ istrage, Ustavni sud je sasvim ignorisao to što državni tužilac nije odmah zatražio da se izuzmu snimci iz prostorije CB-a u kojoj je Borozan tvrdio

da se zlostavljanje dogodilo, te da je državno tužilaštvo, sve u svemu, neopravdano zauzelo pasivan i potčinjen stav prema Upravi policije. U pogledu „nezavisnosti i nepristrasnosti“, Ustavni sud nije uzeo u obzir da je isti državni tužilac postupao i u predmetu po krivičnoj prijavi Borozana protiv policije zbog zlostavljanja, kao i u predmetu po prijavi policije protiv njega zbog napada na službeno lice, protivno standardima iz prakse Evropskog

9

Zaplijenjena marihuana

U Kraljevu uhapšena dva crnogorska državljanina zbog šverca droge

Zaplijenjeno više od 320 kilograma marihuane PODGORICA - Kraljevačka policija zaplijenila je više od 321 kilograma marihuane i uhapsila tri osobe, od kojih dvoje crnogorskih državljana, zbog sumnje da su trgovali narkoticima, pišu srpske Novosti.

Zbog sumnje da su preprodavali drogu uhapšeni su S. R. (32) i A. P. (25) iz Crne Gore i B. P. (41) iz Kraljeva. Crnogorski državljani se terete da su pomagali u izvršenju krivičnog djela.

U saradnji sa Odeljenjem za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina, policija je uhapsila

B. P. (41) iz Kraljeva pošto je u kamionu kojim je upravljao pronašla 61 paket marihuane u duplom pregradnom zidu prednjeg dijela prikolice. Kakos u naveli iz Novosti, droga je bila u duplom pregradnom zidu prednjeg dijela prikolice.

Kako se sumnja, crnogorski državljani su automobilom išli ispred kamiona i osumnjičenog B. P. obavještavali o prisustvu saobraćajnih patrola na putu.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i uz krivičnu prijavu biće privedeni Višem javnom tužilaštvu u Kraljevu.

A.R.

Podnijeta krivična prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija

Oduzete dvije puške, patroni i optika PODGORICA - Protiv Ž. R. (58) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije.

Prilikom pretresa stana koji koristi Ž. R. policija je pronašla lovačku pušku i pet patrona, vazdušnu pušku, kao i optiku.

Kako su naveli iz policije, prekjuče su u Podgorici, postupajući po operativnoj informaciji da jedno lice posjeduje vatreno oružje, pretresli stan koji koristi Ž. R. u Ulici Miloja Pavlovića.

-Od Ž. R. su prikupljena obavještenja i upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici – saopštili su iz policije.

C. H. suda za ljudska prava – navode iz HRA. Dodaju da Ustavni sud nije obrazložio zašto je zaključak o tome da zlostavljanje nije dovoljno dokazano zasnovao isključivo na zaključku tužioca o odbacivanju krivične prijave protiv policijskih službenika, uprkos nalazu vještaka koji je utvrdio da su Borozanu povrede nanijete pendrekom.

Ovo je, kako navode, četvrti slučaj u kome je Ustavni sud Crne Gore utvrdio kršenje zabrane mučenja od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici po ustavnim žalbama Akcije za ljudska prava.

Podsjećaju da je prethodno, po žalbama HRA, utvrđeno da istraga nije djelotvorno sprovedena u slučajevima Miodraga Mija Martinovića, Momčila Baranina i Branimira Vukčevića.

B. R.

Odgođeno suđenje bivšem predsjedniku barske opštine

Ročište zakazano za 19. novembar PODGORICA - Suđenje bivšem predsjedniku Opštine Bar i nekadašnjem vlasniku Zavoda za izgradnju Bara Žarku Pavićeviću, koji se tereti da je sa još dva lica zloupotrebom položaja oštetio Poštu Crne Gore za više od dva miliona eura, juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 19. novembar.

Proces je odgođen na zahtjev optuženog Pavićevića.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva, osim Pavićevića, zbog zloupotrebe položaja optuženi su i nekadašnja izvršna direktorica ZIB-a Danijela Krković i procjenitelj Rafail Vreteničić. B.R.

10

Crnom Gorom

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Ministar Ratko Mitrović obišao nekadašnje Brodogradilište Bijela

Završetak remedijacije i izvoz grita do jula naredne godine HERCEG NOVI - Iz kruga nekadašnjeg Brodogradilišta u Bijeloj do sada je u Španiju izvezeno oko 56,5 hiljada tona opasnog grita, a ostalo je još 10 hiljada, na čekanju za izvoz je oko 55 hiljada tona kontaminirane zemlje.

Za Grčku je do sada izvezeno 86 tona ulja, ostalo je još oko 200 tona. Za Njemačku je izvezeno 30 tona, a ostatak je u vrećama koje će biti odvezene u Portugal. Sve destinacije na koje se izvozi grit su u Evropskoj uniji, jer u regionu ne postoje deponije koje prihvataju opasan teret. Do kraja juna naredne godine sav grit bi trebalo da bude izvezen, s obzirom da do tada važi ugovor Vlade Crne Gore i Svjetske banke. Remedijacija je obavljena na 11 hektara zemlje, što je oko 95 procenata ukupne površine. Kompleksan posao, koji je podrazumijevao između ostalog i vađenje opasnih ulja sa sedam metara dubine, čišćenje kontaminirane zemlje i nasipanje novom, zdravom, privodi se kraju.

Juče su nekadašnje Brodogradilište obišli ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

DILEME

Kako je istakao ministar Mitrović nakon obilaska, po dolasku na čelo Ministarstva, postojao je otvoreni problem

Zeleno svjetlo Kompanija ,,Adriatic 42“ koja upravlja Brodogradilištem u Bijeloj, dobila je urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju postojećih objekata. Jedna od kćerki-firmi kompanije ,,PM Holdings Limited“, koja je 2016. godine otkupila Adriatic Marinas, koja realizuje projekat izgradnje i upravljanja marinom za superjahte Porto Montenegro, dobila je početkom septembra zeleno svjetlo Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdavanjem urbanističko-tehničkih uslova.

Obilazak bivšeg brodogradilišta u Bijeloj

što raditi sa daljim izvozom grita. Postojala je mogućnost i raskida ugovora sa kompanijom ,,Valgo“, što bi dalje dovelo u pitanje realizaciju ovog projekta.

- Bili smo istrajni i vodili duge razgovore i na kraju smo našli zajedničko rješenje, nakon čega su oni nastavili punim tempom da rade ovaj posao. Nalazi Centra za ekotoksikološka ispitivanja govore da se kvalitet vode mnogo popravio, to se vidi na osnovu istraživanja o uticaju zagađenja na školjke. Mi sada ne rješavamo samo problem ovog brodogradilišta, već i problem vodnog biodiverzi-

teta na ovom području Bokokotorskog zaliva. Naravno, sve to će uticati i na razvoj turizma - naglasio je ministar Mitrović.

Rješenje studije lokacije, odnosno ozelenjavanje, bio je jedan od problema sa kojima se Ministarstvo suočilo.

– Idemo na varijantu da se hale zadrže, a da se po krovovima i okolnim prostorima što više implementira zelenilo, da bude primjer uređene zelene površine - kazao je Mitrović.

Simultano se rješavaju svi problemi, istakao je ministar Mitrović, tako se uz studiju lokacije radi i na remontu mašina, kako bi nakon izvoza grita i

remedijacije Centar za remont jahti odmah mogao da počne sa radom. Centar će imati mogućnost remontovanja svih vrsta jahti, bez obzira na dužinu, a u skorijoj budućnosti zapošljavaće oko 300 radnika.

EKOLOGIJA

Mitrović je kazao da se u studiji lokacije, kao i pri izradi projekta strogo vodilo računa o ekološkim aspektima. On očekuje da „Valgo“ do kraja juna privede kraju sve poslove oko remedijacije i izvoza opasnih tereta.

Predsjednik Opštine Herceg Novi je rekao da mu je drago

DANILOVGRAD: Konsultacije o pripremama kapitalnog budžeta

Da se čuju prijedlozi i ideje građana DANILOVGRAD – U skladu sa naporima lokalne uprave za uključivanje građana u proces donošenja odluka, juče je sa stanovnicima mjesnih zajednica Danilovgrad I, II i III održana javna konsultacija o pripremi kapitalnog budžeta za narednu godinu.

Predsjednica Opštine Zorica Kovačević istakla je važnost direktnog uključivanja građana u izradu važnih lokalnih dokumenata.

- Uz postojeće zakonske obaveze koje se u potpunosti poštuju, lokalna uprava implementira i dodatne instrumente inkluzivnog učešća svih građana. Pored mogućnosti da na internet sajtu Opštine daju svoje prijedloge, svima se pruža mogućnost da u direktnom dijalogu sa rukovodstvom lokalne uprave upute konkretne ideje i mišljenja u vezi prioriteta kapitalnog budžeta Opštine za narednu godinu - rekla je Kovačević.

Ona je pozvala građane da

Humanitarna akcija u Tivtu

Darivali krv na aerodromu Dobrovoljno davanje krvi u prostorijama Aerodroma Tivat

iskoriste ove mogućnosti kako bi kapitalni budžet Opštine bio zasnovan na potrebama građana, uz neophodnu preciznost na planu pojedinačnih ulaganja i investicija. Uz zahvalnost građanima ove tri mjesne zajednice na datim prijedlozima, predsjednica danilovgradske opštine najavila im je da će uskoro dobiti izjašnjenje lokalne uprave o svakom prijedlogu, kao još jedan vid afirmacije stalnog dijaloga i saradnje lokalne uprave i građana.

Prisutni građani ove tri mjesne zajednice iskazali su uvjerenje da će biti uvažene i realizovane mnoge iznesene sugestije i ideje u oblastima putne infrastrukture, elektro-mreže, javne rasvjete, uređenja prostora, zaštite životne sredine i osnovne komunalne infrastrukture.

Nakon ovog sastanka, iz lokalne uprave najavljene su konsultacije i sa građanima iz drugih mjesnih zajednica, o čemu će pravovremeno biti izdata saopštenja i javni poziv. B.KADIĆ

TIVAT – Na inicijativu članova Kluba dobrovoljnih davalaca krvi Tivta u prostorijama Aerodroma Tivat, pod stručnom asistencijom zaposlenih u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore, održana je akcija davanja najdragocjenije tečnosti.

- Ovo je prva akcija, a nadamo se da će zaživjeti i da ćemo uhvatiti dinamiku njenog priređivanja jednom godišnje. Ovaj važan humani čin organizovan je kada je crnogorski zdravstveni sistem preopterećen, a zalihe krvi neophodne - kazao je direktor Aerodroma Tivat Vladimir Praščević.

Sekretar KDDK Tivat Petar Milošević kazao je da je zbog epidemioloških mjera teško organizovati neku veću akciju u gradu.

- Crna Gora je konstantno u deficitu sa zalihama krvi, a treba znati da samo jedan dobrovoljni davalac svojom dragocjenom tečnošću može spasiti četiri života. Kada bi svaki građanin od 18 do 65 godina jednom godišnje dao krv, rezerve bi bile sasvim dovoljne i zato konstantno moramo raditi na podizanju svijesti o značaju dobrovoljnog davalaštva - kazao je Milošević. Sl. K.

da se projekat remedijacije tla na Brodogradilištu bliži kraju, ali da ga u isto vrijeme rastužuje kad se sjeti šta je nekada bilo Brodogradilište i koliko je ljudi bilo zaposleno.

Katić je dodao da lokalna uprava, kroz razgovore sa predstavnicama investitora, podržava da se prostor konačno stavi u funkciju.

– Zaista je katastrofalno da prostor ovako izgleda u posljednjih nekoliko godina, tako da smo optimisti da se nakon završetka radova u junu krene sa realizacijom projekta kako bi konačno i ovaj dio zaživio kao nekada - rekao je Katić.

PLAN

V. d. direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je kazao da su od „Valga“ dobili jedan dinamički plan izvoza otpada, ali da nije nadležnost i obaveza Agencije gdje će otpad biti izvezen.

– Nadam se da će oni ispoštovati dinamički plan koji su nam poslali. Tražili su da se produži

rok za izvoz otpada, mi smo taj zahtjev razmatrali i najvjerovatnije ćemo to dozvoliti, ali pod pooštrenim uslovima, jer probaćemo da zadržimo veće iznose novca od ugovora sve do kraja, dok ne budu završili posao, tako da ćemo da ih uslovimo da moraju da završe posao, inače neće dobiti značajnu sumu novca - zaključio je Gazdić.

Posljednji brod koji je povezao opasan teret iz Bijele otišao je 12. jula, a čitav posao je na čekanju zbog visokih cijena vozarine. Kako se čulo juče u Bijeloj, od aprila ove godine kada je nastavljen izvoz otišla su tri broda sa teretom, u pripremi su još dva, a da bi se sav otpad izvezao biće potrebno ukupno 10 do 12 brodova u zavisnosti od nosivosti.

Svjetska banka je za saniranje crne ekološke tačke u Bijeloj obezbijedila 23 miliona eura, a do sada je isplaćeno oko 11 miliona. Posao na prostoru nekadašnjeg Brodogradilišta počeo je u julu 2019. godine. Ž.K.

Održan 12. Kup rombuna - Memorijal Milovan Miško Vujičić

Nagrađeni ribolovci

Igalo i Milosavljević ponovo najbolji HERCEG NOVI – Ekipa ,,Igalo 1“ i član tog tima Aleksandar Milosavljević, u pojedinačnoj konkurenciji, ovogodišnji su šampioni ,,12.

Kupa rombuna - Memorijal Milovan Miško Vujičić“ koji je u konkurenciji 25 klubova iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore održan u Igalu.

Kako je saopšteno iz Saveza za sportski ribolov na moru, „Igalo 1“ je ponovilo uspjeh od lani i trijumfovalo u ekipnoj konkurenciji (u sastavu Marko Radosavljević, Aleksandar Milosavljević i Miloš Dašić) sa 56.760 bodova. Drugo mjesto

pripalo je ekipi „Sabljarka“ iz Meljina (Ljubinko Vrbnjak, Danilo Maslovarić i Svetozar Knežević) sa 52.622, a treće timu „Jugole Grakalić“ Herceg Novi (Goran Kovačević, Nikola Kapetanović i Bojan Matijašević) sa 51.008 bodova.

Najbolji pojedinac bio je Aleksandar Milosavljević („Igalo 1“) sa 32.514 bodova, srebrnu medalju osvojio je Milan Bubanja („Ama“ Kostanjica) sa 26.040, dok je bronza pripala Zoranu Beljkašu („Delfin“ Budva) sa 25.824 boda.

Organizator takmičenja bio je SRK „Igalo“.

I.P.

Crnom Gorom

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

11

BAR: Posljednjih dana blago povećan broj pregleda u Domu zdravlja

Aktivan 241 slučaj kovida-19 BAR - Prema posljednjim informacijama u Baru je 20 novoinficiranih korona virusom, dok je aktivnih slučajeva 241. Iako je među njima i jedan broj kovid pozitivnih školaraca, u Domu zdravlja Bar nadaju se da broj zaraženih među tom populacijom neće rasti. Pomoćnica direktora Doma zdravlja dr Martina Cicmil ističe da se posljednjih dana bilježi blago povećan broj pregleda, testiranja, kao i broj realizovanih naloga što se tiče davanja parentelarne terapije, kako u kovid ambulantama, tako i patronažno.

- Povećan je i broj pacijenata na kućnom liječenju, trenutno je većina oboljelih sa blagom ili srednje teškom kliničkom slikom, a sa težim oblikom bolesti suočen je manji broj inficiranih. U Opštu bolnicu upućujemo mali broj pacijenata.

Kontrole se zakazuju sa kratkim vremenskim razmacima, nekada čak i svakodnevno, kako bi pacijenti bili intenzivno praćeni i na vrijeme bile spriječene komplikacije – kazala je dr Cicmil.

U ovoj ustanovi primarne zdravstvene zaštite se na dnevnom nivou testira više od 120 građana, a dr Cicmil pod-

Dr Martina Cicmil

Sezonski grip

vlači da, iako je interesovanje građana za vakcinaciju dobro, treba raditi na motivaciji, naročito mlađe populacije.

- To je posebno važno jer idemo ka hladnim danima, tokom kojih se očekuje da će omladina boraviti više u zatvorenim prostorima, gdje je transmisija mnogo veća. Svjedočimo da je

NIKŠIĆ: Donacija MZ Župa Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom

Još jedan gest za primjer

Uručivanje donacije Dnevnom centru

NIKŠIĆ – Predsjednik Mjesne zajednice Župa nikšićka Dragoljub Radulović posjetio je juče JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom u Nikšiću i poklonio im kompjuter sa pratećom opremom.

- Imajući u vidu činjenicu da je jedan broj korisnika usluga ove ustanove iz Župe, željeli smo da na skroman način zahvalimo ljudima koji vode ovu ustanovu, vaspitačima koji brinu o korisnicima, a isto tako da bar malo doprinesemo boljoj socijalizaciji osoba koje koriste usluge ovoga centra. Želja nam je da oni postanu ravnopravni činioci ovoga društva, a da bi se to desilo moramo svi zajedno svojim činjenjem za njih obezbijediti sve potrebne uslove. MZ Župa će i u narednom periodu nastojati, shodno našim mogućnostima, da pomogne ovu ustanovu, jer njihov uspjeh sve nas raduje – kazao je čelnik Radulović.

Radovan Dragnić, koji sada rukovodi ustanovom, zahvalio je na donaciji i kazao da će ona znatno pomoći u svakodnevnom radu sa korisnicima njihovih usluga.

Ra.P.

ovaj mnogo zarazniji nego raniji sojevi, pa iznova apelujem na mlade da se vakcinišu – poručila je dr Cicmil, uz napomenu da su u Domu zdravlja Bar počeli sa davanjem treće doze vakcine, koju je preporučila svima, a naročito osobama koje pripadaju rizičnim grupama.

Građani koji se odluče na taj korak, sa ličnom kartom ili bilo kojim dokumentom mogu doći do vakcinalnog punkta u hotelu ,,Princes“, svakog dana od osam do 20 časova i bez prethodnog zakazivanja, a dostupne su Fajzer, Sinofarm i Astra Zeneka vakcine.

V.K.V.

Iako smo od marta 2019. godine, zbog pojave korona virusa praktično zaboravili na ,,sezonski“ grip, dr Cicmil navodi da u vezi sa aktivnostima koje se tiču gripa čija sezona obično krene početkom decembra, očekuju instrukcije Instituta za javno zdravlje.

- Što se tiče imunizacije za virus influence, nadamo se da ćemo uskoro krenuti da dajemo i tu vakcinu. Ove, kao i prošle godine, očekujemo da će transmisija i prenos influence biti mnogo manji, s obzirom na to da su građani naučili da poštuju tri osnovne preventivne mjere – nošenje maske, držanje distance i održavanje higijene ruku, koje zapravo štite i od sezonske gripe. Djelimično je i zbog toga prošle godine bio mnogo manji broj oboljelih od gripa. Preporuka je da se protiv sezonskog gripa vakcinišu svi, a naročito ranjive, rizične kategorije stanivništva - hronični bolesnici i starije osobe. Što se tiče vakcina protiv kovida i sezonskog gripa, one se mogu primiti i istovremeno – kazala je dr Cicmil.

NIKŠIĆ: Vještaci utvrdili da je štala Radivoja Miljanića sa oko 300 koza najvjerovatnije izgorjela usljed udara groma

Odnos nadležnih pokazuje koliko se vodi računa o poljoprivrednicima

NIKŠIĆ – Požar na farmi koza Radivoja Miljanića, koji se desio sredinom jila ove godine u nikšićkom selu Podbožur, najvjerovatnije je izazvao udar groma. To je zaključio sudski vještak elektro struke Radonja Đurović, a slično mišljenje u svom nalazu imao je i vještak iz oblasti zaštite od požara i eksplozija Nenad Milikić. Štala jednog od najuspješnijih crnogorskih kozara i proizvođača organskog sira tada je u potpunosti uništena, kao i kompletno stado.

Radivoje Miljanić kaže da ga je, ako se tako može uopšte reći, nalaz vještaka obradovao.

- Sad sam makar u duši miran.

Znam da požar nije fizički izazvan, da je riječ o elementarnoj nepogodi. Imali smo takvu nesreću, grom je udario kad su koze ušče u štalu i kad je počeo padati grad. Bilo je nevrijeme. Šteta je, po mojoj procjeni, velika i nenadoknadiva, premašuje 200.000 eura, ako računa-

Radivoje Miljanić na mjestu na kojem se nalazio objekat za koze

mo stoku, objekat... Dobio sam iz donacija petinu od tog iznosa. Teško je... teško je i onima koji nijesu imali ovakve nevolje, znamo koliko je poskupila stočna hrana, kakav je odnos države prema poljoprivrednim proizvođačima..., ali moramo ustabiliti proizvodnju u našoj firmi, jer naši kooprenati

moraju od nečega da žive – kazao je Miljanić za Pobjedu.

Na pitanje da li je imao podršku ili makar razumijevanje resornog ministarstva, ovaj proizvođač kozjeg sira i ostalih mliječnih proizvoda odgovara: - Posjetili su me nakon tog užasnog dana, a neka se oni sami sjete što su rekli, a šta su na

kraju učinjeli. Na naše dopise kasnije niko nije čak ni odgovarao, a to, valjda, znači da ih ne interesuje da li će poljoprivreda opstati ili ne. No, ovo su bitke koje moji kolege i ja moramo da bijemo, uvjereni da će doći neka bolja vremena za crnogorsku poljoprivredu. Poslao sam zahtjev i prema lokalnoj upravi, oni će vjerovatno to proslijediti Državnoj komisiji za elementarne nepogode i vidjećemo na kraju šta će od svega biti - riječi su Miljanića.

Minulog jula u požaru je stradala štala Radivoja Miljanića, površine oko 800 kvadrata, a u njoj i oko 300 koza sa jaradima.

Uz to, vatra je progutala i oko 2.500 bala sijena.

Miljanić trenutno radi projekat za novu štalu, a pošto je građevinska sezona pri kraju, najvjerovatnije će tek na proljeće početi gradnju. Naravno, kozarstvo je ponovo njegov izbor, jer vjeruje da je to uspješna priča i da se u njoj pronašao.

Ra.P.

KOTOR: Poziv vlasnicima reklamnih panoa da podnesu zahtjev za izdavanje Urbanističko-tehničkih uslova

Ukloniće bilborde koji budu bez dozvole KOTOR - Opština Kotor uputila je poziv fizičkim i pravnim licima koja su vlasnici bilborda na teritoriji

kotorske opštine da Sekretarijatu za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje podnesu zahtjev za

izdavanje urbanističko-tehničkih uslova. U suprotnom, upozorili su iz lokalne uprave, Komunalna inspekcija

postupiće u skladu sa zakonom i ukloniti bilborde o trošku vlasnika.

- Opština Kotor posjeduje

bazu podataka sa lokacijom, koordinatama i fotografijama bilborda na teritoriji opštine Kotor. Ista je sačinjena u saradnji sa Komunalnom inspekcijom i evidentirano je ukupno 239 bilborda. Od uku-

pnog broja, Sekretarijatu se zahtjevom za izdavanje UTU obratilo samo osam fizičkih lica i privrednih subjekata za ukupno 39 bilborda – navodi se u saopštenju Opštine Kotor.

C. G.

12

Kultura

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

,,Godine prkosa i ponosa“ u Baru BAR - Izložba radova pod nazivom ,,80 godina 13. jula 1941-2021. - godine prkosa i ponosa“ biće otvorena večeras u 19 sati u Dvorcu kralja Nikole.

Izložbu će otvoriti predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, a na otvaranju će govoriti i predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović i predsjednik Ogranka Matice crnogorske Bar Ivan Jovović.

Matica crnogorska i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske priredili su izložbu povodom obilježavanja jubileja - 80 godina od Trinaestojulskog ustanka 1941. godine.

Izložbu čine dvadeset dva ilustrovana panoa sa fotografijama i dokumentima iz perioda pripreme ustanka i događanja nakon toga. Autori izložbe su istoričar dr Adnan Prekić, istoričarka mr Jadranka Selhanović, Ivan

Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Danilo Ivezić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Za katalog izložbe tekst je napisao dr Adnan Prekić. Organizatori izložbe su Matica crnogorska Ogranak Bar i JU Kulturni centar Bar. A. Đ.

Promocija knjige Vojkana Labovića PODGORICA – Promocija knjige „Čovjek slobode znanja i humanosti-primarijus dr Nika Labović“, autora Vukašina Vojkana Labovića, biće održana večeras u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Pokrovitelj večeri je Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.

Pored autora, govoriće i akademik Zuvdija Hodžić, prof. dr Miodrag-Bobo Radunović, prof. dr Draško Došljak, mr Aleksandra Vuković i Dragan Mitov Đurović. B. B.

Bivši i sadašnji studenti UDG izlažu u Podgorici

Pregovori o članstvu u EU iz ugla umjetnika PODGORICA - Izložba „Evropske inspiracije - pregovarački proces u očima umjetnika“ biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji ,,Centar“, u organizaciji Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa NVO Centar vizuelne kulture.

Na izložbi će biti predstavljeno 20 radova bivših i sadašnjih studenata Fakulteta za dizajn i multimediju pri Univerzitetu Donja Gorica, koji na kreativan i neuobičajen način kroz

grafički dizajn predstavljaju pregovore Crne Gore o članstvu u Evropskoj uniji. Na otvaranju izložbe govoriće Oana Kristina Popa, ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, Zorka Kordić, glavna pregovaračica Crne Gore sa Evropskom unijom, Milica Šaranović-Pajović, NVO Centar vizuelne kulture i Ksenija Borozan, diplomirani grafički dizajner sa Fakulteta za dizajn i multimediju, UDG. A. Đ.

„Preplitanje“ u Podgorici PODGORICA - Izložba pod nazivom „Preplitanje/Intenzitet prostora“ Bojane Popović biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji CUE Podgorica (I sprat). Postavka sadrži 21 odabrani rad iz dva ciklusa. Izložbu će otvoriti Romana Pehar, uz tekst istoričarke umjetnosti Nine Milićević.

Ciklus ,,Space intensity“ je rađen kombinovanom tehnikom na papiru. Radovi ne predstavljaju konkretan prostor, već neko od mogućih interpretacija situacija, dešavanja i promjena u prostoru Bojana Popović je rođena 1990. godine u Cetinju. Osnovne i specijalističke studije slikarstva završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Trenutno pohađa magistarske studije slikarstva na ALUO, u Ljubljani. Dobitnica je nagrade za najbolju sliku Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, 2014. godine. Izlagala je na brojnim kolektivnim izložbama, dok se samostalno predstavila četiri puta. A. Đ.

Bivši direktor Državnog arhiva odbacio kao neutemeljeno obrazložen

Saša Tomanović: Nijesam dovoljno brižan Crnogorac PODGORICA - Doskorašnji direktor Državnog arhiva Crne Gore Saša Tomanović, koga je Vlada smijenila 7. oktobra i na njegovo mjesto imenovala Danila Mrvaljevića, odbacio je sve tačke obrazloženja o razrješenju koje je potpisalo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.

O razrješenju sa dužnosti direktora Državnog arhiva CG saznao je, kako kaže, putem mreže Tik-Tok, što smatra veoma neprimjerenim za jedno Ministarstvo i uopšte organe državne uprave.

- Koliko ozbiljna platforma toliko su ozbiljni i istiniti navodi u obrazloženju razrješenja – naveo je Tomanović.

Podsjetio je da je u obrazloženju o njegovom razrješenju konstatovano da su sve nepravilnosti u Državnom arhivu utvrđene nadzorom.

- Ministarka Bratić i njeni službenici su vjerovatno pogriješili subjekat nadzora, tj. Državni arhiv zamijenili sa Tik-Tok platformom jer za godinu dana od njenog imenovanja ni ona ni bilo ko drugi od službenika Ministarstva nije posjetio Državni arhiv, pa samim tim nije mogao ni izvršiti nadzor ni konstatovati nepravilnosti u radu – kazao je Tomanović.

NEISTINE

Tomanović je Rješenje o razrješenju primio 20. oktobra.

Doživio ga je kao pokušaj kompromitacije zbog, kako kaže, iznijetih neistina.

- Netačni su navodi da se revizija fondova i zbirki za vrijeme mog mandata nije nikada radila. Naprotiv, i pored toga što se revizija radila i radi kroz redov-

Ministarka Bratić i njeni službenici su vjerovatno pogriješili subjekat nadzora, tj. Državni arhiv zamijenili sa TikTok platformom jer za godinu dana od njenog imenovanja ni ona ni bilo ko drugi od službenika Ministarstva nije posjetio Državni arhiv, pa samim tim nije mogao ni izvršiti nadzor ni konstatovati nepravilnosti u radu – kazao je Tomanović Saša Tomanović

ni posao, potencirao sam poslove revizije i svojevremeno sam naložio svim odsjecima da se započne sa revizijom fondova i zbirki po dostavljenom uputstvu, a sve u cilju očuvanja i što bolje provjere poretka dokumenata – naveo je Tomanović.

Prema njegovim riječima, revizija se radi kroz redovni posao sređivanja i obrade arhivske građe.

- U toku je priprema novog informativnog sredstva „Vodiča kroz arhivske fondove i zbirke u CG“. Odsjeci sa manje arhivske građe reviziju su već završili (npr. AO Budva, AO Kotor, AO Bar) a odsjeci koji imaju mnogo više arhivske građe još uvijek rade na reviziji. Na brzinu rada utiče i nedovoljan broj izvršilaca, o čemu smo u više navrata obavještavali nadležne, ali nijesmo dobili saglasnost za popu-

nu upražnjenih radnih mjesta – naglasio je Tomanović.

Na brzinu rada je uticala i pandemija kovida-19, ali stanje fondova i zbirki je, tvrdi, apsolutno poznato i čuvaju se na propisan i bezbjedan način i brojčano su nepromijenjeni u odnosu na period prije njegovog dolaska na mjesto direktora Državnog arhiva.

ZAŠTITA I OČUVANJE

Tomanović ističe da su i tvrdnje da u DACG ne postoji plan kontinuirane zaštite i očuvanja arhivske građe netačne, jer se isti krajem svake godine izrađuje za narednu kroz Plan rada DACG, zasebno za svaki sektor, odnosno odsjek.

Jedan primjerak se dostavlja i nadležnom Ministarstvu. Svi odsjeci Državnog arhiva imaju metodska-stručna uputstva

rada dostavljena od strane pomoćnika direktora za sektor ili načelnika odsjeka. U Državnom arhivu svim arhivistima je dostupna stručna literatura koja je publikovana od strane Državnog arhiva i služi kao smjernica u radu arhivistima.

Prema navodima Tomanovića, načelnik i pomoćnik direktora za sektor u stalnim su konsultacijama sa arhivistima po pitanju sređivanja arhivske građe. U cilju veće zaštite arhivske građe Direktor arhiva je dostavio svim odsjecima Uputstvo o skeniranju dokumenata za potrebe korisnika i načinu pohranjivanja i evidentiranja.

- Imajući u vidu da se u Rješenju sumnja na nepostojanje evidencije fondova i zbirki napominjem da priručnik „Pregled arhivskih fondova i zbirki“

Akademik i botaničar Vukić Pulević gostovao na tribini „Podgoričke priče“

Ako bude Crne Gore, biće i botanike PODGORICA – Botaničar i akademik Vukić Pulević gostovao je preksinoć na tribini „Podgoričke priče“ u sali Dodest, u organizaciji KIC-a „Budo Tomović“. Bilo je riječi o Titogradu, Beogradu i Ljubljani, kao i Pulevićevom djetinjstvu, školovanju, anegdotama iz njegovog života kao pedagoga i naučnika, te mnogim uspjesima koje je postigao.

Sa njim je razgovarao novinar i publicista Vanja Kovačević.

Pulević se prisjetio gimnazijskih dana koji mu nisu bili toliko upečatljivi, kao što su bili studijski.

- Na mene škola nije ostavila veliki utisak. To su za mene bile prave muke. Nikad nisam mogao da se pričvrstim za školu i da je pratim. Nisam je ponavljao, ali sam učio od ocjene do ocjene, sve dok nisam zavšio maturu i to vrlo uspješno.

Kad sam se dohvatio fakulteta, to je bila druga priča – kazao je Pulević.

Jedan od najznačajnijih dana, prema njegovim riječima, jeste kada je završio maturu i pošao na studije u Beograd.

- Znao sam da ću nešto da uradim. Ta vrsta učenja mi je potpuno odgovarala. Kada sam ušao u zgradu Prirodno-mate-

mičkog fakulteta, to je za mene bilo kao da ulazim u neki hram.

Sve mi je lako išlo, čini mi se da sam tri fakulteta uporedo mogao studirati – rekao je Pulević.

On je kazao da je imao stalni kontakt sa biljkama, kao i vrhunsko vizuelno pamćenje.

- Tako da sam sve te biljke imao kao na fotografskoj traci. Kad sam otišao da studiram u Beograd, samo sam im dopisao latinska imena – rekao je Pulević.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je Eldorado za biljke.

- Dvjesta godina traje izučavanje flore Crne Gore. Tek prije 15 godina, prva generacija crnogorskih botaničara stupa na

scenu i već pravi velika djela.

Vrlo su zapaženi na međunarodnim skupovima. Sad su završili kapitalno djelo „Botanički leksikon Crne Gore“. Red je bio da poslije 200 godina i mi dobijemo botaničare – ocijenio je Pulević.

Pulević je ukazao da dođe vrijeme kad čovjek treba malo da promijeni teme i rad.

- Počeo sam da se bavim onomastikom. To je više jezička, nego botanička disciplina. Bavi se nazivima mjesta o biljkama i životinjama i narodnim nazivima biljaka– kazao je Pulević.

Prema njegovim riječima, nema naroda da manje poznaje

Kultura

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

nje o njegovom razrješenju

Skupa digitalizacija Tvrdnje o nebrizi koje je u prvi plan stavila ministarka Bratić nemaju osnova, tvrdi Tomanović. Tome u prilog ide i činjenica da je kao direktor Arhiva pregovarao sa predstavnicima firmi koje se bave digitalizacijom dokumenata u cilju unapređenja informacionog sistema i širenja tehničkotehnoloških kapaciteta DACG. Početak rada na digitalizaciji arhivske građe je kao preduslov imao nabavljanje određene opreme.

- Radilo se o veoma velikim finansijskim sredstvima, pa smo zbog toga došli na ideju da se digitalizacija povjeri nekoj firmi koja će to uraditi sa svojom opremom i to metodom „Non invasive low light digitalization“. Međutim i to su veoma velika sredstva koja prevazilaze naš budžet – naveo je, između ostalog, Tomanović.

pruža osnovne podatke o arhivima tj. arhivskim odjeljenjima i o arhivskim fondovima i zbirkama koje arhivi čuvaju. Revalorizacijom kulturnih dobara je utvrđena vrijednost arhivskih fondova i zbirki koje su od značaja za kulturnu baštinu CG, i samim tim njihova vrijednost ne može biti smanjena protokom vremena kako su naveli u obrazloženju - istakao je Tomanović.

Bivši direktor DACG ističe da u prilog tvrdnji da Arhiv vodi računa o stanju i bezbjednosti arhivskih fondova i zbirki ide i činjenica da su na javnim konkursima tražili finansijsku podršku za zaštitu određenih fondova koji imaju status kulturnog dobra, ali i da su svi projekti u posljednje dvije godine obustavljeni zbog pandemije.

DOGRADNJA

Rješavanje nedostatka smještajnih kapaciteta se, prema njegovim riječima, radilo kroz planiranje budžeta. Tako je u 2019. godini opredijeljenim sredstvima uloženim u rekonstrukciju neiskorišćenog prostora DACG napravljen novi depo kvadrature 60m², a poboljšani su i uslovi smještaja arhivske građe u još nekim odsjecima.

Svojevremeno je, navodi Tomanović, tada predsjednik Vlade CG Milo Đukanović opredijelio budžetska sredstva za početak dogradnje Arhiva po već urađenom projektu za dogradnju na utvrđenoj lokaciji, no kako Detaljni urbanistički plan Cetinja nije još bio usvojen i sredstva nijesu mogla biti iskorišćena za tu namjenu u budžetskoj godini, iz DACG su se redovno obraćali svim ministrima i čelnim ljudima

u Opštini Cetinje za pomoć u rješavanju ovog problema. Jedino ministarka Vesna Bratić nije na ove molbe odgovorila do dana njegovog razrješenja, a u prijedlogu za razrješenje to navela kao nepravilnost u Tomanovićevom radu.

- Primjedba ministarke Bratić da se neadekvatno postupa prema najstarijim dokumentima u Državnom arhivu, uz obrazloženje da se dozvoljava svakodnevno korišćenje i kopiranje arhivske građe i da to predstavlja presedan, ukazuje samo na njenu neinformisanost šta je djelatnost Državnog arhiva i šta je dozvoljeno i uobičajeno u arhivskoj djelatnosti. U svim arhivima svijeta pa i u našem, dozvoljava se uvid, kopiranje i fotografisanje arhivskih dokumenata koja su u dobrom stanju. Na ovaj način se postupa i u arhivu Crne Gore shodno čl. 20 Zakona o arhivskoj djelatnosti kao i čl. 7 Uredbe o posebnim troškovima korišćenja arhivske građe i usluga Državnog arhiva. U skladu sa čl. 9 Pravilnika o načinu i uslovima korišćenja arhivske građe, oštećeni dokumenti se privremeno povlače iz upotrebe, šalju na konzervaciju i restauraciju – navodi Tomanović.

On tvrdi da je to samo dio činjenica koje opovrgavaju tvrdnju ministarke Bratić o njegovom nezakonitom radu u DACG. - U svemu ovome, raduje me jedino briga ministarke Bratić za apsolutnom identifikacijom Crnogoraca i države CG, jer očigledno ja nijesam dovoljno brižan Crnogorac za Crnu Goru pa će se time pozabaviti drugi. Međutim, neće mi biti teško sve što je za Crnu Goru – istakao je, između ostalog, Tomanović.

D. ERJAVŠEK

Nataša Gudelj povodom prve nagrade za mlade pjesnike na Ratkovićevim večerima poezije

Plaši me ponavljanje istorije PODGORICA – Mlada pjesnikinja Nataša Gudelj za svoju poeziju voli da kaže da se rodila u Podgorici, a da odrasta u Beču. Nedavno je osvojila prvu nagradu za mlade pjesnike i pjesnikinje do 27 godina na 51. Ratkovićevim večerima poezije, kao i drugu nagradu na Festivalu poezije mladih u Vrbasu. Članica je Foruma mladih pisaca, književnog kružoka koji je bitno uticao na njeno stvaranje. Rukopis „Heterotopija“ je, prema ocjeni žirija, promišljen, duhovit, sa zanimljivim autopoetičkim propitivanjima.

Pjesnikinja se na neobičan način bavi velikim temama poput ljubavi i smrti.

Gudelj je za Pobjedu govorila o značaju nagrade, afirmaciji njenog stvaralaštva, te spremnosti da objavi prvu knjigu poezije. Pojasnila je svoje poetske prostore, koji su sa internacionalnim iskustvima važni za poetiku, gdje igra sa riječima ove pjesnikinje najčešće dolazi do izražaja.

POBJEDA: Šta za Vas predstavlja nagrada za najbolju mladu pjesnikinju na prestižnom festivalu koji ima tradiciju i autoritet punu 51 godinu?

GUDELJ: Ove godine prijavila sam se na više književnih konkursa za prvu zbirku i više puta ušla sam u uži izbor. Put

PJESNICI TREBA DA TEŽE BEZVREMENSKOM IZRAZU: Nataša Gudelj

do moje afirmacije krenuo je objavljivanjem poezije u zbornicima Foruma mladih pisaca, kao i u različitim časopisima.

Međutim, tek ove godine osjetila sam se spremnom da objavim samostalnu zbirku i ozbiljnije se posvetim pisanju. Sa te strane naravno da prva nagrada na konkursu sa dugom tradicijom, koju su, veliki pisci svojim stvaralaštvom potvrđivali godinama, predstavlja veliko zadovoljstvo, radost zbog svega što dolazi kao i dodatnu motivaciju da stvaram.

POBJEDA: Da li je većina pjesama iz rukopisa nastala u Beču i karantinskim danima i na koji način ste pravili selekciju za konkurs?

GUDELJ: Veći dio pjesama jeste nastao u prethodnih godinu, godinu i po dana, ali to

Trenutni svijet utiče na tematiku mog pisanja POBJEDA: Pjesma naslovljena „Orvelu“ je možda posveta generaciji kojoj pripadate. Kako je stvarati i misliti u svijetu koji sve više liči na totalnu kontrolu?

GUDELJ: Vjerujem da neko to doživljava kao potrebu, neko kao poziv a neko kao obavezu. U mom slučaju to je potreba koja je nastala iz ljubavi prema jeziku i stvaralaštvu. Kao i lirski subjekat, često imam želju da „napravim grešku u mehanizmu“ i uradim nešto drugačije. Džek Keruak je rekao „One day I will find the right words, and they will be simple“ („Jednog dana naći ću prave riječi i one će biti jednostavne“) – to je moja omiljena mantra kad se igram sa riječima i zaista uživam u tome, ne dozvoljavam spoljašnjim okolnostima da to kvare na bilo koji način. Trenutni svijet utiče na tematiku mog pisanja, ali ne i na sam proces.

nema direktnu vezu sa pandemijom. Kad sam odlučila da objavim zbirku, uzela sam sve pjesme, izabrala prvo one koje želim da budu dio moje prve knjige. Zbirku sam podijelila na cikluse, pa iako je cjelovita svaki od ciklusa predstavlja manje jezgro i tematski i stilski. To je uslovljeno i tim što su pjesme nastajale posljednjih nekoliko godina, i u različitim periodima imala sam potrebu da kroz poeziju, pjesničkim sredstvima izrazim svoja promišljanja i reakcije na pojave i fenomene koji su zaokupljali moju pažnju.

Tematski se ciklusi kreću od najstarijih tema književnosti, poput smrti, recimo, ili ljubavi, do društvenih kretanja kao što su migracije i egzil. Kroz vrijeme se i moj pjesnički izraz i stil mijenja i razvija, i osjećam kako još uvijek tragam za svojom poetikom – što je prirodno jer je to moja prva knjiga – i upravo ta potraga je uzbudljiva.

POBJEDA: Naslov „Heterotopija“ je intrigantan i privlačan. Naslanjate se na Fukoov asocijativni prostor.

Kakav je Vaš poetski prostor i koliko je povezan sa zemljom u kojoj ste rođeni i zemljom u kojoj studirate i radite?

GUDELJ: Moj poetski prostor je negdje između zemlje iz koje potičem i zemlje u kojoj trenutno živim. Vjerujem da bi moja poetika bila bi mnogo drugačija da sam u periodu stvaranja živjela u nekoj trećoj državi. Ovo iskustvo mi je pružilo šansu da

Natalija Vujošević kuratorka Paviljona Crne Gore na Bijenalu u Veneciji

Javni poziv za umjetnike

D. M.

PODGORICA - Vizuelna umjetnica Natalija Vujošević biće kuratorka Paviljona Crne Gore na 59. Bijenalu umjetnosti u Veneciji.

Tu odluku donijeli su Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i Centar savremene umjetnosti Crne Gore.

Vukić Pulević i Vanja Kovačević na tribini u Dodestu

svoju zemlju od Crnogoraca.

- Vodio sam eksurziju u Plav i niko od učesnika nije prije bio tamo. To je bio pedagoški prilaz i od svih rezultata koji mi se stavljaju kao atributi smatram najvećim pedagoški rad, jer sam animirao i pomogao da

danas imamo 10 doktora nauka iz botanike u Crnoj Gori – istakao je Pulević.

On je kazao da su dvije biljke - kopriva i sremuš - održale Crnu Goru u teškima vremenima.

- Ako bude Crne Gore, biće i botanike – kazao je Pulević. B. B.

13

Vujošević će raditi na pripremi i prezentaciji nacionalne postavke u skladu sa organizacionim i umjetničkim kriterijumima ove svjetske manifestacije savremene umjetnosti, koja će biti održana od 23. aprila do 27. novembra 2022. godine. Crnogorska prezentacija biće organizovana u palati Malipiero u Veneciji, a umjetnici će biti izabrani putem javnog poziva.

Vujošević je vizuelna umjetnica i kuratorka.

Završila je studije slikarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, a magistarske studije iz savremenih vizuelnih umjetnosti na Institutu AVA u Ljubljani. Osnivačica je i direktorica nevladinog udruženja Institut za savremenu umjetnost. Njeni radovi u više navrata birani su za zvanična predstavljanja na Bijenalu u Veneciji, i to: 2005. godine u pavi-

Natalija Vujošević

ljonu Srbije i Crne Gore (izložba Eros malog pristupa, uz radove Jelene Tomašević i Igora Rakčevića) i 2011. godine u paviljonu Crne Gore na izložbi ,,Obod i bistre vode“ (uz projekat Marine Abramović i radove Ilije Šoškića). Njen rad bio je dio izložbe ,,Silver Lining“, prvog zvaničnog predstavljanja Lihenštajna na Bijenalu u Veneciji 2015. godine.

A. Đ.

steknem drugačiju perspektivu, proživim sve prijatne i neprijatne pojave, koliko god ovo bilo opšte mjesto, upravo taj izlazak iz zone komfora bio je najbolji podsticaj za pisanje.

Vjerujem u internacionalna iskustva, književne rezidencije, aerodrome i razglednice.

POBJEDA: U jednoj od pjesama zapisali ste „Ovih dana vlada oskudica putokaza“.

Na kakvim putokazima je savremena poezija?

GUDELJ: Ponekad pomislim da i savremenim pjesnicima nedostaju putokazi. Nije jednostavno stvarati u eri kad je sve toliko dostupno, očekuje se da se kvalitetan sadržaj „izbacuje“ kao nova kolekcija u Zari, svake dvije nedelje, a i odjednom su svi i pjesnici i kritičari. Mislim da je za pjesnike ključno da čitaju savremenu poeziju i da teže bezvremenskom izrazu.

Ne treba da se opiremo novim poetikama, već da pronađemo svoj jedinstveni izraz i bavimo se temama koje nas interesuju na nama svojstven način.

POBJEDA: U nagrađenom rukopisu bavite se migracijama, budućnošću, kao i vječitim temama ljubavi i smrti, ali kroz malo drugačiji pristup. Kakva je naša stvarnost iz Vaše iskustvene vizure?

GUDELJ: Ovo je diskutabilno pitanje s obzirom na trenutnu stvarnost, koju teško da smo mogli da predvidimo i čijim posljedicama još uvijek ne vidimo do kraja, a možda čak i zanemarujemo da bismo ih lakše podnijeli. Najviše me plaše momenti kad uočim da se istorija zaista ponavlja i da zaista nismo naučili ništa iz iskustva. Druga stvar koja me u isto vrijeme raduje i plaši je razvoj tehnologije, koji je u jednu ruku sjajan i olakšavjući instrument.

Sa druge strane ponuđeno nam je toliko mogućnosti, koje treba ispratiti i koje mogu biti i zbunjujuće. Uviđam da traženje balansa između virutelnog i stvarnog postaje sve teže, ali i traženje životnog balansa. Tako da, iz moje perspektive, ono što dolazi je u isto vrijeme uzbudljivo i izazovno. B. BAJIĆ

„Poetika zemlje – Moja Crna Gora“ u Karveru

Program posvećen Mihailu Laliću PODGORICA – Drugi program iz ciklusa „Poetika zemlje – Moja Crna Gora“ biće održan večeras u 18 sati u sali Banja knjižare „Karver“. Posvećen je Mihailu Laliću.

O književnom stvaralaštvu Lalića i kulturi njegovanja crnogorske književnosti govoriće direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, profesorica jezika i književnosti Andrijana Deletić-Milačić i glumica Varja Đukić.

Narednih nedjelja slijede programi o djelima Mirka Kovača, Rista Ratkovića, Miodraga Vukovića i Ćamila Sijarića.

B. B.

14

Svijet

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao sudansku vojsku da oslobodi sve civilne lidere

Premijeru Hamdoku dozvoljeno da ide kući KARTUM - Sudanskom premijeru Abdalahu Hamdoku i njegovoj supruzi, koji su privedeni nakon što je vojska izvršila puč i preuzela vlast, dozvoljeno je da se vrate u svoju kuću u Kartumu, potvrdio je jedan vojni zvaničnik. U Savjetu bezbjednosti UN bez saglasnosti o situaciji u Sudanu.

Abdalah Hamdok je oslobođen nakon što je međunarodna zajednica osudila vojni udar i pozvala vojsku da oslobodi sve vladine zvaničnike koji su u ponedjeljak pritvoreni neposredno nakon što je general Abdel Fatah Burhan preuzeo vlast, prenosi AP. Zahtijevajući anonimnost, jedan vojni zvaničnik je potvrdio da su Hamdok i njegova supruga slobodni da se kreću i komuniciraju i dodao da je njihova kuća u luksuznom kartumskom kvartu Kafuri ,,pod jakim obezbjeđenjem“.

General Burhan je ranije izjavio da je Hamdok zadržan u pritvoru radi

sopstvene bezbjednosti i da će vjerovatno biti pušten, ali je i upozorio da bi se drugi članovi raspuštene vlade mogli suočiti sa suđenjem jer podstrekuju proteste protiv vojnih vlasti koji se nastavljaju na ulicama.

U međuvremenu, Stejt department je saopštio da je američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarao telefonom sa Hamdokom. Blinken je pozdravio njegovo puštanje na slobodu i ponovo pozvao sudansku vojsku da oslobodi sve civilne lidere koji su u zatvoru i

Abdalah Hamdok

EU kaznila Poljsku jer nije suspendovala disciplinsku komoru Vrhovnog suda

Dnevno da plaća kaznu milion eura LUKSEMBURG - Najviši sud Evropske unije je naložio juče Poljskoj da plaća kaznu od milion eura dnevno, jer nije suspendovala disciplinsku komoru Vrhovnog suda.

Odluka Evropskog suda pravde je uslijedila nakon što je Evropska komisija zatražila „finansijske kazne“ kako bi se obezbijedilo poštovanje presude iz jula, prenosi agencija AP. Sud je saopštio da je kazna „neophodna kako bi se izbjegla ozbiljna i nepopravljiva šteta po pravni poredak Evropske unije i vrijednosti na kojima je ta unija zasnovana“, a posebno šteta po vladavinu prava.

Evropska komisija, koja nadgleda poštovanje evropskih zakona, željela je da sud sa sjedištem u Luksemburgu izrekne dnevnu novčanu kaznu Poljskoj sve dok ne unaprijedi funkcionisanje poljskog Vrhovnog suda i suspenduje nove zakone, koji, prema tvrdnjama Brisela, potkopavaju nezavisnost pravosuđa.

Tačka sporenja je disciplinska komora poljskog Vrhovnog

osiguraju njihovu bezbjednost.

Izrazio je duboku zabrinutost zbog vojnog puča u Sudanu i ponovio da je imperativ da se vojne snage uzdrže i izbjegavaju nasilje prema demonstrantima. Istakao je i da SAD podržavaju tranziciju ka demokratiji pod civilnim vođstvom.

Dan nakon što je sudanska vojska preuzela vlast, prodemokratski demonstranti blokirali su improvizovanim barikadama i zapaljenim gumama ulice glavnog grada, a u ponedjeljak su vojnici pucali na masu i ubili četvoricu demonstranta.

suda, tijelo kome je vladajuća partija dala ovlašćenje da disciplinuje sudije.

Međutim, mnoge sudije u Poljskoj doživljavaju komoru kao sredstvo pritiska na sudije da donesu odluke u korist vlasti.

Evropski sud pravde je u julu naložio suspenziju disciplinske komore, ali ona i dalje funkcioniše.

Poljski premijer Mateuš Moravjecki je izjavio prošle nedjelje u Evropskom parlamentu da će komora biti ukinuta, ali nije naveo precizan vremenski okvir.

Posmatrači su primijetili odsustvo prijedloga zakona o ukidanju tog disciplinskog tijela.

Zemlje EU već godinama upozoravaju na navodno nazadovanje demokratskih principa u Poljskoj kada je riječ o nezavisnom pravosuđu i slobodnim medijima, navodi AP, prenosi Tanjug.

Sukob je ponovo izbio u prvi plan početkom ovog mjeseca kada je poljski Ustavni sud presudio da poljski zakoni imaju prvenstvo nad zakonima Evropske unije.

Do vojnog udara i preuzimanja vlasti je došlo nakon višenedjeljnih tenzija između predstavnika vojnih i civilnih vlasti oko tempa tranzicije Sudana ka demokratiji.

U svom drugom javnom nastupu od preuzimanja vlasti, general Burhan je izjavio da je vojska bila primorana da se umiješa u rješavanje sve intenzivnije političke krize.

-Ima ljudi koji govore o diskriminaciji, a to može da nas dovede do građanskog rata koji bi doveo do rasparčavanja ove zemlje, razaranja njenog jedinstva, njenog tkiva i društva. Ove opasnosti su pred nama- upozorio je general Burhan tokom konferencije za novinare koju je prenosila televizija.

Vojni puč je izveden manje od mjesec prije nego što je Burhan trebalo da prepusti civilnom političaru nadležnosti nad Suverenim savjetom, tijelom koje upravlja Sudanom, čime bi vojska bila udaljena od glavnih poluga vlasti.

Savjet bezbjednosti UN bez saglasnosti Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija sastao se kako bi raspravljao o situaciji u Sudanu poslije vojnog puča izvedenog u poneđeljak, ali nakon sastanka nije izdato nikakvo saopštenje, javlja Rojters.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je prethodno svjetske sile da se okupe i odlučno se izjasne protiv vojnog puča, poručivši da je potrebno jedinstvo da bi se svijet sučio sa ,,epidemijom državnih udara“, nakon što su izvedeni i u Mjanmaru, Maliju i Gvineji. Zamjenik ruskog predstavnika u UN Dmitrij Poljanski rekao je poslije sjednice da članice Savjeta bezbjednosti do sada nijesu uspjeli da postignu bilo kakvu saglasnost o situaciji u Sudanu.

- Mislim da je preuranjeno govoriti o saglasnosti, hajde da radimo na nekom dokumentu. Slažemo se da smo preokupirani onim što se dešava - rekao je Poljanski, prenosi Tas.

Francuski predsjednik sa kineskim kolegom razgovarao o odnosima te zemlje sa EU

Makron pozvao Đinpinga na dodatno otvaranje kineskog tržišta PARIZ - Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je tokom telefonskog razgovora sa kineskim kolegom Si Đinpingom da treba nastaviti sa ponovnim uspostavljanjem ravnoteže u odnosima između Evropske unije i Kine, posebno u pristupu tržištu, saopštila je Jelisejska palata.

Predsjednik Francuske, zemlje koja će predsjedavati EU prvih šest mjeseci 2022. godine, pozvao je Kinu da nastavi sa uspostavljanjem ravnoteže u odnosima Kina -EU posebno u pogledu pristupa tržištu - navodi se u saopštenju.

Makron i Si su razgovarali i o međunarodnim pitanjima kao što su pandemija korona

Šef ruske diplomatije poručio susjedima Avganistana

virusa, klimatske promjene, trgovina, situacija u Avganistanu i iranski nuklearni program.

Francuski predsjednik je o bilateralnim odnosima naglasio ,,kvalitet razmjene u poljoprivredno-prehrambenom sektoru“ i dodao da Francuska očekuje dodatno otvaranje kineskog tržišta.

Emanuel Makron

U sklopu nastojanja da zaustavi „nadmetanje“ među lokalnim vladama

Lavrov: Ne primajte Kina ograničila američke i NATO vojnike izgradnju ekstremno MOSKVA – Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov poručio je susjedima Avganistana da ne treba da prime američke i NATO vojnike koji su napustili Avganistan.

- Pozivamo susjedne zemlje Avganistana da ne dozvole vojno prisustvo SAD i NATO snaga u svojim zemljama, jer oni planiraju da pređu kod vas nakon što napuste teritoriju

Sergej Lavrov

Avganistana - rekao je Sergej Lavrov.

Na vlasti u Kabulu su talibani koji su brzo preuzeli vlast nakon što su Sjedinjene Države odlučile da napuste misiju u Avganistanu. U toku je evakuacija Amerikanaca iz te zemlje.

Vašington smatra da situacija u Avganistanu i dalje može predstavljati opasnost po njih.

Procjene Pentagona su da bi za samo šest mjeseci Islamska država, koja izvodi napade u toj zemlji, mogla da bude sposobna da napadne i Ameriku.

Prema njihovim procjenama, i Al Kaida, koja ima veze sa talibanima predstavlja opasnost, a za godinu ili dvije i ona bi mogla da stekne dovoljnu snagu da izvodi napade.

Amerikanci su u Avganistan ušli poslije terorističkih napada na Njujork i Vašington 11. septembra, upravo zbog veza talibana sa Al Kaidom.

visokih oblakodera PEKING - Kina je ograničila izgradnju ekstremno visokih oblakodera u manjim gradovima, u sklopu nastojanja da zaustavi „nadmetanje“ među lokalnim vladama u izgradnji visokih višespratnica.

Bez posebnog odobrenja, gradovi sa populacijom manjom od tri miliona ne smiju da grade zgrade više od 150 metara, a gradovi sa većom populacijom ne smiju da grade zgrade veće od 250 metara, saopštilo je juče kinesko Ministarstvo za stanovanje i urbano-ruralni razvoj, a prenosi agencija Rojters.

Ove mjere su, kako ocjenjuje Rojters, još jedan korak dalje od postojeće zabrane gradnje objekata viših od 500 metara.

Zvaničnici koji odobre takve projekte, kršeći novo pravilo će „odgovarati doživotno“, sa-

opštilo je ministarstvo.

Kina ima neke od najviših zgrada na svijetu, uključujući Šangajsku kulu od 632 metra i finansijski centar Ping An u Šenženu od 599,1 metar.

Dok Kina priznaje da višespratnice promovišu intenzivnije korišćenje zemljišnih resursa, sve je više zabrinuta da lokalni zvaničnici slijepo slijede izgradnju, posvećujući malo pažnje praktičnosti i bezbjednosti.

Ranije ove godine, kula visoka 356 metara sa 71 spratom u centru Šenžena se više puta tresla, što je izazvalo zabrinutost za bezbjednost, prenosi Tanjug.

Istraga je utvrdila da je uzrok toga bio jarbol visok 50 metara na vrhu zgrade koji se pomjerao na vjetru.

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Gradske bazene ove godine posjetilo više od 60.000 kupača

Iz Sportskih objekata više nego zadovoljni sezonom kupanja Od početka godine gradske bazene u okviru Sportskog centra ,,Morača“ posjetilo je više od 60.000 kupača.

D. MALIDŽAN

Ove godine zabilježeno je 45.659 kupača na zatvorenom što je za 38 odsto više nego prošle godine, a za 22 odsto više od broja kupača u 2019. godini. U istom periodu na otvorenom bazenu broj kupača iznosi 14.799 što je za 33 odsto više nego prošle godine, a za 40 odsto manje nego u 2019. godini – kazao je direktor ,,Sporskih objekata“ Vojislav Marković

ŠIROK ASORTIMAN

OMILJENO KUPALIŠTE VELIKOG BROJA PODGORIČANA: Sa bazena SC ,,Morača“

le godine, a za 22 odsto više od broja kupača u 2019. godini. U istom periodu na otvorenom bazenu broj kupača iznosi 14.799 što je za 33 odsto više nego prošle godine, a za 40 odsto manje nego u 2019. godini - kaže Marković.



Jul je bio najpopularniji mjesec, u kojem je bilo najviše posjetilaca u ovoj godini, kada je DOBRA GODINA Direktor ,,Sporskih objekata“ otvoreni bazen primio poručuje da su više nego zado- 4.896 kupača, a zatvoljni kupačkom sezonom. voreni 3.839 - Jul je bio najpopularniji mjesec, u kojem je bilo najviše posjetilaca u ovoj godini, kada je otvoreni bazen primio 4.896 kupača, a zatvoreni 3.839 ku-

pača - ističe Marković.

Interesovanje za školu plivanja ove godine je, kaže Marko-

Prestižna nagrada za Bemax arenu Bemax arena dobitnik je prestižne nagrade Međunarodnog Paraolimpijskog komiteta (IPC) i Međunarodne asocijacije za sportske i rekreativne objekte (IAKS).

Kako je objavljeno na sajtu ,,Bemaxa”, sedam objekata dobilo je priznanje IPC IAKS za pristupačne sportske objekte, a među njima je i Bemax arena iz Podgorice.

-Kao predstavnici Bemax arene nagradu su dobili – Lazar Vukčević direktor Arena B, firme koja upravlja Arenom, arhitekta Đorđe Bjelanović, vođa Bemax tima koji je rekonstruisao stari bazen i arhitekta Đorđe Bajilo, projektant – navodi

Od tog broja, na zatvorenom bazenu uživalo je 45.659 kupača, a na otvorenom bazenu 14.799 posjetilaca.

- Imajući u vidu da društvo ,,Sportski objekti“ ima na raspolaganju širok asortiman ulaznica za zatvoreni i otvoreni bazen, u posmatranom periodu je osim jednokratnih ulaznica prodat veliki broj mjesečnih, luks i porodičnih paketa, kao i značajan broj ugovorenih karata. Ukupan broj prodatih mjesečnih/luks/ porodičih paket karata, kao i karte preko sindikata, ugovorenih karata je 1.609. Broj prodatih jednokratnih ulaznica na zatvorenom bazenu je 16.870, a broj prodatih jednokratnih ulaznica na otvorenom bazenu je 13.218 - kazao je za Pobjedu izvršni direktor ,,Sportskih objekata“ Vojislav Marković.

Ističe da je zabilježeno povećanje u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu što se tiče kupača i broja prodatih ulaznica.

- Ove godine zabilježeno je 45.659 kupača na zatvorenom što je za 38 odsto više od proš-

Značajno priznanje za najsavremeniji sportski objekat u glavnom gradu

vić, veće nego prošlih godina.

- Broj polaznika u posmatranom periodu je bio 15.607. U školu plivanja se mogu upisati sva djeca koja ispunjavaju određene uslove i posjeduju dokumentaciju. Kako bi se upisali podrazumijeva se da se dijete zna održavati na vodi, zatim treba proći probni test kod instruktora, preuzeti potvrdu koju instruktor izdaje i donijeti izvod iz knjige rođenih, kao i ljekarsko uvjerenje kako bi kompletirali upis - zaključuje Marković, uz napomenu da se treninzi organizuju u dvije grupe.

Nj.BOŠKOVIĆ

se u objavi.

Na gala svečanosti održanoj prije dva dana, Međunarodni olimpijski komitet (MOK), Međunarodni Paraolimpijski komitet (IPC) i Međunarodna asocijacija za sportske i rekreativne objekte (IAKS) predstavili su medalje za uzornu arhitekturu za sport i slobodno vrijeme.

Bemax arena otvorena je 21. maja 2019. godine i već je prepoznata kao jedan od najljepših i najmodernijih sportskih objekata. Podgorica je tada dobila novu multifunkcionalnu dvoranu, sa oko 2.500 mjesta, sa najmodernijim pratećim sadržajima, što je još jedan novi reprezentativan sportski objekat u sklopu SC Morača.

I.M.

Turistička organizacija nastavlja valorizaciju i promociju arheološkog lokaliteta

Bal pod maskama u subotu na Duklji Turistička organizacija Podgorice kao nastavak aktivnosti koje realizuje u cilju valorizacije i promocije arheološkog lokaliteta Duklja, a nakon prikazivanja promotivnog filma „Antička Duklja“, organizuje tematski bal pod maskama na Duklji, u subotu, 30. oktobra.

- Sve generacije naših sugrađana i posjetilaca Podgorice očekuje kulturno-umjetnički program sa početkom u 12 sati – saopštavaju iz Turističke organizacije, uz napomenu da svi kostimi i maske moraju biti vezani za antički period.

H.P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

17

Nacrt odluke o načinu korišćenja i cijeni zakupa stanova dodijeljenih licima u stanju socijalne potrebe na javnoj raspravi

Stanovi u zakup siromašnim građanima po povoljnim uslovima Visina mjesečne zakupnine utvrđuje se po kvadratnom metru stambene jedinice, na mjesečnom nivou - 0,2 eura kad članovi porodičnog domaćinstva nemaju prihoda, 0,4 eura - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini do jedne minimalne zarade, 0,6 eura - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini od jedne do jedne i po minimalne zarade, 0,8 eura - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini od jedne i po do dvije minimalne zarade, euro - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini od dvije do dvije i po mininimalne zarade, a 1,20 eura - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini preko dvije i po minimalne zarade

s. vasiljević

Nacrt odluke o načinu korišćenja i cijeni zakupa stanova dodijeljenih licima u stanju socijalne potrebe stavljen je na petnaestodnevnu javnu raspravu.

Ovom odlukom utvrđuju se pravo, uslovi, način i postupak davanja stanova u zakup koji su u vlasništvu Glavnog grada, utvrđivanje visine zakupnine i način korišćenja, čije održavanje je povjereno Agenciji za stanovanje.

USLOVI

BRIGA GLAVNOG GRADA O SOCIJALNO UGROŽENIMA: Detalj iz centra

Centralna javna rasprava 3. novembra Centralna javna rasprava o odluci biće organizovana u sali u zgradi Skupštine Glavnog grada 3. novembra u 10 časova.

ličnu invalidninu, ili lice koje je po drugom osnovu dobilo stan na korišćenje, zahtjevom, piše u dokumentu, pokreće postupak za ostvarivanje prava na plaćanje zakupnine iz sopstvenih sredstava Sekretarijatu za socijalno staranje, radi zaključenja ugovora o zakupu stana.

- Sekretarijat, po službenoj dužnosti, može pokrenuti po-

Uručena vrijedna oprema osnovnim školama u Tuzima

Uvod u programiranje pomoću mikrobit tehnologije Predstavnice British Councila Vanja Madžgalj i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Slavica Ilinčić, posjetile su prije tri dana Tuzi i uručile vrijednu opremu za programiranje osnovnim školama u ovoj opštini koje su nedavno završile obuku u nastavi kritičkog mišljenja, rješavanja problema i kodiranja mikrobitom u okviru projekta „Nastavnik za 21. vijek“.

Ovaj projekat, saopštavaju iz MPNKS, bavi se razvojem kritičkog i analitičkog mišljenja, kreativnosti i inovativnosti kod djece od šest do 14 godina i uvodi prve korake programiranja pomoću mikrobit tehnologije.

- Kompletan nastavni kadar u osnovnim školama „Mahmut Lekić“, ,,29. novembar“, „Đerđ Kastrioti Skenderbeg“ i „Jedinstvo“ učestvovao je u tronedjeljnoj obuci British Council-a, a uz pomoć mikrobit uređaja i vrijedne dodatne opreme, stvorili su se uslovi za modernu kreativnu nastavu sa fokusom na analizu problema i njihovo rješavanje. Primjenju-

jući algoritamski način mišljenja, djeca programiraju uređaje koji istinski rješavaju konkretne probleme u zajednici. Grupa učenika iz OŠ „29. novembar“ predstavila je svoj projekat Inklobit koji je programiran kao pametni štap za osobe sa oštećenim vidom, koji zvučnim signalima ukazuje osobi da se u blizni nalazi određena prepreka i na taj način sprečava povrde i olakšava kretanje – navodi se u saopštenju.

Direktori škola, koordinatori za profesionalni razvoj nastavnika i mentori učenika diskutovali su o razvoju učenika kroz primjenu aktivnih pristupa u nastavi kao što je projekni i istraživački rad i istakli važnost projekta „Nastavnik za 21. vijek“, koji posebno razvija kreativnost i analitičko mišljenje kod djece.

- Ministarstvo i Savjet će i tokom novembra nastaviti posjete školama i razgovore sa novim rukovodstvom škola u cilju upoznavanja sa programom i značajem njegovog punog integrisanja u nastavu.

I.M.

Javna rasprava u elektronskoj formi organizuje se putem dostavljanja elektronskih primjedbi, prijedloga i sugestija

građana i drugih učesnika na internet sajtu www.podgorica. me u toku trajanja perioda predviđenog za javnu raspravu.

stupak utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su od uticaja na plaćanje zakupnine iz sopstvenih sredstava. Pokretanje postupka može zatražiti i Centar za socijalni rad, po službenoj dužnosti, nakon saznanja o nastanku okolnosti koje ukazuju o potrebi za pokretanje postupka. U postupku pokrenutom po službenoj

dužnosti, dokaze pribavlja i dostavlja korisnik u čiju korist je pokrenut postupak – navodi se u dokumentu.

ZAHTJEVI

Obrazac zahtjeva za pokretanje postupaka za ostvarivanje prava na plaćanje zakupnine iz sopstvenih sredstava sadrži osnovne lične podatke - posto-

jeću stambenu situaciju, broj članova porodičnog domaćinstva, osnov za ostvarivanje prava i druge informacije koje su od značaja za odlučivanje o zahtjevu.

- Nakon sprovedenog postupka, ukoliko je zahtjev opravdan, Sekretarijat, Agencija i zakupac u skladu sa svojim ovlašćenjima i ovom odlukom, zaključuju ugovor o zakupu – piše u odluci.

Visina mjesečne zakupnine utvrđuje se po kvadratnom metru stambene jedinice, na mjesečnom nivou - 0,2 eura kad članovi porodičnog domaćinstva nemaju prihoda, 0,4 eura - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini do jedne minimalne zarade, 0,6 eura - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini od jedne do jedne i po mini-

malne zarade, 0,8 eura - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini od jedne i po do dvije minimalne zarade, euro - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini od dvije do dvije i po minimalne zarade, a 1,20 eura - kad su mjesečni prihodi zakupca i članova porodičnog domaćinstva u visini preko dvije i po minimalne zarade – piše u dokumentu.

Zakupac stana dužan je Sekretarijatu prijaviti svaku promjenu koja je od uticaja na visinu zakupnine u roku od 30 dana od dana nastale promjene, a ako ne prijavi dužan je da nadoknadi razliku između tržišne vrijednosti zakupnine i zakupnine u skladu sa ovom odlukom. Ugovor se zaključuje na određeno vrijeme.

Nj. BOŠKOVIĆ

Novogodišnje ukrašavanje grada počelo ranije nego prethodnih godina

Nova dekoracija krasiće gradske bulevare i trgove U susret novogodišnjim praznicima, ekipe gradskog preduzeća Komunalne usluge počele su ovogodišnje tradicionalno ukrašavanje grada.

Imajući u vidu povećan obim posla, saopštavaju iz PG biroa, radove na modernizaciji javne rasvjete, ali i nabavku novog nakita koji će krasiti mnoge djelove Podgorice, pomenute aktivnosti su ove godine otpočele nešto ranije.

- Praznični ukrasi postavljaju se na gradskim trgovima, duž ulica i bulevara, a fokus će i ove godine biti na glavnom gradskom trgu, gdje će se pored stare novogodišnje rasvjete naći i nova, koja će, sigurni smo, posebno obradovati naše sugra-

m.b.

Pravo na zakup stanova koji su u vlasništvu Glavnog grada imaju svi dosadašnji i budući zakupci stanova, pod uslovima i na način propisan ovom odlukom.

- Korisnik prava na materijalno obezbjeđenje porodice, ličnu invalidninu i korisnik prava na naknadu roditelju ili staratelju korisnika prava na ličnu invalidninu, oslobođen je od plaćanja zakupnine.

Troškove zakupa snosi davalac stana, uplatom na poseban račun za te namjene. Zakupnina ne može biti manja od iznosa potrebnog za izmirenje troškova redovnog održavanja i osiguranja stambenog objekta u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze etažnih vlasnika u pogledu održavanja stambene zgrade i zajedničkih djelova stambene zgrade – piše u odluci.

Lice kome je prestalo pravo na materijalno obezbjeđenje porodice, ličnu invalidninu ili pravo na naknadu roditelju ili staratelju korisnika prava na

ZA SJAJNIJE LICE PODGORICE: Novogodišnji ukrasi u centru grada

đane – ističe se u saopštenju.

Novogodišnje jelke, navode oni, biće postavljene na Trgu nezavisnosti i Rimskom trgu, a figure u 3D dimenziji krasi-

će uže jezgro grada. Takođe, biće okićen i uži centar Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci.

- Nabavkom 750 novih ko-

Ekipe Komunalnih usluga pružiće privrednim subjektima svu neophodnu tehničku podršku da ukrase javne površine ispred svojih objekata i na taj način daju doprinos da naš grad još jače sija za vrijeme trajanja novogodišnjih praznika

mada različitih prozračnih dekorativnih kugli u 2D i 3D dimenziji omogućeno je da se ove godine praznična atmosfera iz centra grada preseli i na jedan od najljepših bulevara u Evropi i svijetu, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog – poručuju iz Komunalnih usluga, uz napomenu da će Podgorica ove godine biti ukrašena poput drugih evropskih glavnih gradova.

Iz Komunalnih usluga pozivaju sve zainteresovane privredne subjekte da ukrase javne površine ispred svojih objekata i na taj način daju doprinos da naš grad još jače sija za vrijeme trajanja novogodišnjih praznika.

- Ekipe Komunalnih usluga biće im na raspolaganju da pruže svu neophodnu tehničku podršku u vidu radne snage, opreme i mehanizacije – zaključuju iz ovog gradskog preduzeća.

I.M.

18

Arena

Košarka

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Košarkaši Budućnost Volija savladali Valensiju u meču 2. kola grupe B Evrokupa, junak pobjede Džastin Kobs

Drama sa hepiendom Iako su gubili, maltene, čitavu utakmicu, i do devet razlike, košarkaši Budućnost Volija su, na kraju, ipak uspjeli da dođu do srećne pobjede protiv Valensije – 71:70. Podgoričani su, tako, stigli i do drugog trijumfa u grupi B Evrokupa, u kojoj imaju maksimalan učinak nakon dva kola, a računajući i mečeve u ABA ligi upisali su petu pobjedu u nizu.

Junak meč je bio Džastin Kobs, koji je prvo odlično odigrao jedan na jedan sa Klemenom Prepeličem i pogodio za 71:70, na 22,2 sekunde do kraja. Nakon tajm-auta Valensije, Kobs je u odbrani ostao na Bojanu Dubljeviću, kome je upućena posljednja lopta, nekoliko sekundi prije kraja, ali se naturalizovani crnogorski reprezentativac bacio i ukrao loptu ispred crnogorskog centra, koji je pao unazad.

To je dovelo do „ekspolozije“ oduševljenja navijača u „Morači“, jer je to značilo pobjedu domaćina.

Nezadovoljan odlukom sudija u posljednjoj akciji, trener Valensije Đoan Penjaroja se zaletio u tunel i pokušao da nasrne na sudije! Brzom intervencijom pripadnika obezbjeđenja, međutim, spriječen je veći incident…

PROMAŠAJI SA DISTANCE Problem Budućnosti u prvom poluvremenu je bio šut sa distance, pošto su „plavi“ promašili svih šest šuteva iza perimetra (Drobnjak i Jagodić Kuridža po dvije, Sili i Micov po jednu), pa su anulirali bolji procenat šuta za dva u odnosu na rivala (45,2 – 38,9%). Valensija je, zato, ubacila šest trojki (iz 14 pokušaja), koje su im i donijele prednost na polovini meča, bez obzira što su samo sedam puta pogodili za dva poena.

Gosti su meč i otvorili trojkom (Liberija), i vodili su u prvih pet i po minuta, istina ne više od tri razlike. Kobs je sa penala donio prvo vođstvo Podgoričanima (10:9), a Atić je košem donio najveću prednost koju su Podgoričani imali na ovom meču (12:9). U neefikasnoj četvrtini, Budućnost je do kraja kvartala sačuvala pola koša prednosti (18:17), ali je prednost izgubila odmah na startu druge četvrtine. Valensija je serijom 9:0 preokrenula na 26:18, na šest i po minuta prije odmora.

Dvorana: ,,Morača“.

Gledalaca: 2.300 Sudije: Šemeš, Kliva i Caruha

Kobs 10 Atić 17 Šehović Micov 14 Barović 2 Sili 5 Z. Nikolić 6 Jagodić-Kuridža 4 Drobnjak 5 Vajli 8 Popović -

71:70 81:85 62:70 91:79 87:76

1. Virtus 2 2 0 188:159 4 2. Cedevita Olimpija 2 2 0 170:156 4 3. Buducnost Voli 2 2 0 157:149 4 4. Valensija 2 1 1 162:153 3 5. Venecija 2 1 1 135:132 3 6. Gran Kanarija 2 1 1 162:160 3 7. Bursa 2 1 1 153:163 3 8. Promiteas 2 0 2 163:177 2 9. Ulm 2 0 2 155:173 2 10. Burg 2 0 2 141:164 2 U narednom kolu (3. novembra) sastaće se: Budućnost Voli – Virtus, Burg – Promiteas, Bursa – Cedevita Olimpija, Ulm – Venecija i Valensija – Gran Kanarija.

Španci su narednih minuta čuvali prednost, koja je dostizala i 10 poena (38:28), u 19. minutu, a Budućnost, u čijim redovima nije bilo igrača sa više od šest poena (Kobs, Atić, Vajli) je taj minus samo smanjila za četiri poena na poluvremenu (38:32).

IZ MINUSA U SREĆAN KRAJ Budućnost je bila efikasnija u trećoj četvrtini (20), upisala je i prvu trojku, ali je zaostatak na kraju kvartala bio veći za pola koša. Pored pogođene trojke Atića, Budućnost je promašila preostala četiri

Ovacije Danilu Nikoliću Osim navijača, ekipu Budućnosti je u duelu protiv Valensije bodrio i Danilo Nikolić. Krilni centar „plavih“ je prilikom ulaska u dvoranu doživio ovacije sa tribina, uz želju i nadu svih navijača da

će se popularni Dačo ubrzo vratiti i na teren.

Nikolić je 8. septembra kolabirao na treningu i hitno je prebačen u Klinički centar Crne Gore. Nekoliko dana kasnije je uspješno operisan

80% (15-12) 47% (47-22) 26% (19-5)

Prvi put od kada je otišao iz Lovćena, Bojan Dubljević je u „Morači“ igrao kao protivnik Budućnosti (u međuvremenu je igrao za reprezentaciju u podgoričkoj dvorani), iz koje je u ljeto 2012. godine otišao u Valensiju. U španskom klubu je za devet godina osvajao šuta iz daljine, pa nije mogla da preokrene vođstvo gostiju.

Podgoričani su u prvoj polovini kvartala u dva navrata prišli u Istanbulu. Nakon operacije, Nikolić se oglasio i zahvalio svima na porukama podrške.

Trener Aleksandar Džikić je saopštio da klub neće dovoditi nove igrače na poziciji Nikolića, već da će čekati njegov oporavak i povratak na teren.

španske i evropske trofeje, najbolji je strijelac u istoriji Valensije, postao je, jednostavno, legenda kluba.

Međutim, ne zaboravljaju se ni njegove partije u dresu Budućnosti, gdje je proveo dvije sezone. Zbog toga mu je prije meča Marko Šegerec, zamjenik izvršnog direktora kluba, uz aplauze sa tribina, uručio poklon – dres Budućnosti sa brojem 14, koji je Dubljević nosio prije odlaska u Španiju. na „minus tri“ (40:37, 42:39), a košem Vajlija su smanjili na pola koša zaostatka (53:52), na 63 sekunde prije kraja.

Umjesto preokreta domaćih, Valensija je do kraja vratila solidnu prednost, i to sa distance, trojkama Hermansona i Prepeliča (59:52).

Budućnost je dobro otvorila posljednji kvartal, trojkom Drobnjaka i košem Micova uz dodatno bacanje je vratila zaostatak na pola koša (59:58), a kada je proradio i šut sa distance (trojke Micova

za 1 za 2 za 3

94% (17-16) 43% (28-12) 34% (29-10)

Skokovi 35 (12+23) 29 (11+18) Blokade 2 3 Asistencije 14 15 10 Ukradene lopte 4 7 Izgubljene lopte 16 Faulovi 21 20

Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je nakon meča kazao da je „očigledno ovo bila utakmica na jedan posjed“.

- Na kraju smo mi pobijedili.

Poklon za Dubljevića

70

(18:17, 14:21, 20:21, 19:11)

DŽIKIĆ: Na kraju smo imali i malo sreće

Rezultati i tabela Budućnost Voli – Valensija Promiteas – Gran Kanarija Venecija – Bursa Cedevita Olimpija Virtus – Ulm

71

Dimitrijević 2 Puerto 9 Prepelič 14 Pradilja 9 Lopes-Arestegui Laberi 7 Ferando 6 Bresan Dubljević 7 Himenes Hermanson 5 Rivero 11

Oni su veoma, veoma dobar tim, a i nedostaju im neki igrači, dok su se Dubljević i Prepelič tek vratili poslije povreda, a vidjeli ste koji je to nivo igrača. Oni su atletski tim, imaju šut, unutrašnju i spoljnu igru… Na kraju smo imali i malo sreće, ali smo pobijedili. U posljednjoj četvrtini smo ih zaustavili na 11 poena, kontrolisali smo i broj izgubljenih lopti. Za mene su to ključni momenti – rekao je Džikić.

Penjaroja pokušao da se obračuna sa sudijama Trener Valensije Đoan Penjaroja na konferenciji za novinare nije htio da odgovori na pitanje šta se dešavalo u tunelu između njega i sudija, a upitan šta misli o posljednjem napadu svog tima, samo je uzvratio kontrapitanjem.

- Mislite li da je bio faul ili ne? Ja znam – rekao je Penjaroja. i Silija), stiglo je i prvo izjednačenje (64:64), na četiri minuta i 54 sekunde prije kraja. Španski tim je opet otišao na plus četiri, Budućnost se dva puta vraćala na minimalni zaostatak. Gosti su imali napad na 70:67, ali ga nijesu

iskoristili, nakon čega je Sili asistirao Jagodić-Kuridži za 70:69. Penjaroja je uzeo tajmaut, ali se Budućnost odbranila i onda košem Kobsa stigla do velike pobjede…

S. JONČIĆ

Foto: D. MALIDŽAN

Arena

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Košarka

19

Košarkaši Mornara savladali grčki Iraklis u meču 3. kola FIBA Evrokupa

Kad ne ide u ABA ligi, ide u Evropi

U ABA ligi su upisali svih pet poraza, dok u FIBA Evrokupu imaju pozitivan skor – košarkaši Mornara su u „Topolici“ savladali grčki Iraklis 88:65 i stigli do druge pobjede u tri kola grupe E, pošto su prije sedam dana na svom parketu porazili i holandski Lajden (u prvom kolu su Barani izgubili u gostima od Bahčešehira).

Ekipa koju je u četvrtom uzastopnom meču vodio pomoćni trener Vaso Milović, dok je skoro oporavljeni šef stručnog štaba Mihailo Pavićević sjedio na klupi, do pobjede je stigla više nego zasluženo, najboljom partijom u sezoni, iako je igrala bez bolesnog Vladimira Mihailovića i Tejlora Smita.

Nakon evropske pobjede, Baranima u neđelju u „Morači“ slijedi crnogorski derbi protiv Budućnosti u ABA ligi…

Crnogorski vicešampion je maksimalno kažnjavao goste nakon izgubljenih lopti (18 poena), ali i iz tranzicije (15), a skoro pola poena je postigao iz reketa, uz 10 pogođenih trojki…

UBRZANJE U DRUGOJ DIONICI Gosti iz Grčke samo su u prvoj četvrtini parirali domaćinu, a bolje su otvorili meč vođstvom od 8:0, i držali vođstvo do minut i po prije kraja kvartala (24:19). Košem

WABA LIGA, 5. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaxa danas (17.30h) dočekuju Orlove

Derbi koji može biti prekretnica

i dodatnim bacanjem Korija Dejvisa i trojkom Marka Jeremića, Mornar je u finišu preokrenuo na 25:24 i vođstvo više nije ispuštao do kraja meča.

U prvoj polovini drugog kvartala Barani nijesu uspijevali da se odlijepe, ali jesu u posljednjih pet minuta prvog poluvremena, kada su stigli i do najveće prednosti od 43:31, i praktično je sačuvali do odmora (47:37).

BEZ DILEME U NASTAVKU U nastavku se pitanje pobjednika nije postavljalo, Mornar je

Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 150 Sudije: Kukelčik, Griđoni i Perćavale

Luis Mićović Dejvis Jeremić Živanović Šehović Gordić Rakočević Lazić Markljukić Miković Mozli

10 13 15 9 16 6 2 9

88

65

(25:24, 22:13, 22:15, 19:13)

73% (22-16) 48% (44-21) 40% (25-10)

za 1 za 2 za 3

67% (15-10) 42% (33-14) 29% (31-9)

Skokovi 43 (12+31) 41 (9+31) Blokade 4 7 Asistencije 17 11 Ukradene lopte 5 11 10 Izgubljene lopte 19 Faulovi 21 20

„stegao“ u odbrani, a u napadu je bio efikasan, na zadovoljstvo malobrojne barske publi-

MILOVIĆ: U odbrani smo mnogo napredovali Vaso Milović, pomoćni trener Mornara, čestitao je ekipi na pobjedi.

- Kontrolisali smo skoro čitavu utakmicu, osim prvih nekoliko minuta prve četvrtine. Veoma sam zadovoljan načinom na koji su igrači odigrali utakmicu. To se posebno odnosi na odbranu, to je segment u kojem smo mnogo napredovali. U odsustvu Mihailovića i Smita, ostali igrači su dali još veći doprinos i to je ono što želimo da vidimo. Ovo je velika pobjeda za nas – rekao je Milović.

Vulridž Filios Agravanis Danijels Tejlor Haritopulos Petanidis Kuzeloglu Daglas Papadakis Linč

6 6 9 5 2 2 11 16 2 6

ke i 50-ak grčkih navijača.

Prednost Mornara je u trećoj četvrtini išla do 17 (69:52), a u posljednjem kvartalu i do rekordnih 25 razlike, nakon zakucavanja Vila Mozlija na minut i 38 sekundi prije kraja (88:63).

Najbolji u domaćem timu bio Nemanja Gordić sa 16 poena, 10 asistencija i četiri skoka, Dejvis je dodao 15 poena, Strahinja Mićović 13, uz 10 skokova, a Trej Luis 10 poena.

Kod Iraklisa Toni Daglas je bio najefikasniji sa 16 poena.

Mornar u narednom kolu, 3. novembra, dočekuje BahčeS. J. šehir.

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa nakon 20 dana vraćaju se takmičarskim obavezama – Podgoričanke će danas (17.30h) ugostiti Orlove u derbiju 5. kola WABA lige.

Crnogorski šampion će protiv aktuelnog osvajača duple krune u Bosni i Hercegovini pokušati da zadrži maksimalan skor, a s obzirom na to da tim iz Banjaluke ima pobjede protiv Vojvodine i Triglava i da je jasno da će izboriti plasman u narednu rundu, bodovi iz ovog duela praktično vrijedne duplo.

Baš zbog toga u taboru ,,plavih“ prisutan je veliki oprez, jer je dosadašnji razvoj situacije u grupi A pokazao da će upravo ova dva tima odlučivati o pobjedniku prve faze.

- U goste nam dolazi ekipa Orlova, koja je jako iskusna, jer godinama igra u istom ili sličnom sastavu, obzirom na činjenicu da je četiri-pet igračica u kontinuitetu zajedno. Ne igraju sa puno igračica, uglavnom je to neka skraćena rotacija, što donosi veliku potrošnju, ali i sa druge strane to im donosi sigurnost u napadu. Poznajemo ih dosta dobro, odradili smo kao i uvijek skauting, ali vjerujem da će utakmica zavisiti od nas. Godine su nam možda hendikep, zbog neiskustva, ali svakako da imamo veću rotaciju i tu je naša prednost zbog energije i intenziteta – rekao je na konferenciji za novinare Vladan Radović, trener Podgoričanki. „Plave“ derbi dočekuju sa dosta kadrovskih problema – van trenažnog procesa zbog povreda i prehlada su Savković, Vučković i Drobnjak, pa je gotovo izvjesno da će prvi put u WABA seniorskoj ligi biti mlada Mile-

na Bigović.

- U problemima smo zbog izostanka Savković, Vučković i Drobnjak, koja će biti u sastavu, ali je daleko od one prave forme, jer je dugo bila van trenažnog procesa. Naravno, to ne smije biti alibi. Očekujem dosta trčanja, energije, tranzicije i ubijeđen sam da, ako budemo na nivou, da će doći i rezultat – dodao je Radović.

Orlovi dominiraju u Bosni i Hercegovini, čak i minule sezone osvojili su oba trofeja, iako je Fenix i u završnici uspio da se pojača, tako da su Orlovi prekinuli dominaciju Banovića. Jovana Marković, centar ,,plavih“, inače reprezentativka Bosne i Hercegovine, odlično zna vrline i mane protivnika.

- Orlovi su uspješno krenuli u sezoni na oba fronta, tako da su u dobrom ritmu. Imaju skraćenu rotaciju, ali sa druge strane veoma su neugodni, a često nametnu svoj ritam koji protivniku ne odgovara. Trenirali smo dobro, spremni dočekujemo ovaj meč, fokusirani smo na sebe i vjerujem da možemo opravdati ulogu favorita. Znamo da neće biti lako, moramo biti oprezne i sigurno da ćemo dati maksimum, a ako tako bude – neće biti problema – objasnila je Marković.

Mlada Ksenija Šćepanović čekaće svoju šansu da opravda povjerenje i pokaže potencijal.

- Orlovi su iskusna ekipa, očekujem zanimljivu utakmicu.

Tim iz Banjaluke ima nekoliko iskusnih igračica, tako da smo vrlo oprezne. Ali, moramo biti strpljive u napadu, a uz veliku agresivnost u odbrani vjerujem da možemo do pobjede koja bi nam mnogo značila – rekla je Šćepanović.

R.P.

postigao 30 poena. Interesantno, Golden Stejt je prva ekipa još od 1985. godine koja je počela sezonu sa četiri pobjede, a da

je u sva četiri meča imala rezultatski deficit na poluvremenu.

Nakon produžetka, Los Anđeles Lejkersi su savladali San Antonio 125:121 u gostima i stigli do skora 2-2. U uzbudljivom duelu, slavni centar Entoni Dejvis je pored 35 poena imao čak 17 skokova i po četiri blokade i asistencije. Vestbruk je uz 33 poena imao deset skokova i osam asistencija, u duelu u kom superstar Džejms nije mogao nastupiti zbog povrede.

Interesantno, za čak 30 minuta na parketu, slavni veteran Entoni postigao je samo četiri poena za ,,jezerdžije“. Sa druge strane, Peltl je pored 27 poena imao 14 skokova za San Antonio.

R. A.

Novi poraz Denvera, Golden Stejt se ne zaustavlja

Dončićev šou, povreda Jokića Luka Dončić polako podiže nivo forme, u pobjedi Dalas Meveriksa nad Hjuston Rokitsima 116:106 bio je najbolji na terenu.

Mladi Slovenac je u ekipi Džejsona Kida u teksaškom derbiju upisao 26 poena uz 14 skokova i sedam asistencija, a šutirao je 25-10 iz igre. Svih 15 igrača dobilo je priliku da nastupi za ekipu koju je trener Kid prvi put vodio u Dalasu. Sada Meveriksi imaju skor 2-2, poraz manje od Hjustona, koji je predvodio

Gordon sa 22 poena.

Veća briga za Denver od poraza od odlične Jute 122:110 je povreda prve zvijezde Nikola Jokića. Najbolji igrač (MVP) prethodne NBA sezone je u prvom poluvremenu, u centarskom duelu sa Rudijem Goberom, doživio žestok sudar koljenima. Sa bolnom grimasom i jedva se oslanjajući na nogu, morao je napustiti teren. Po prvim prognozama, povreda ipak ne bi trebala da bude ozbiljna.

Jutu su do skora 3-0 u odličnoj timskoj partiji predvodili

Gober sa 23 poena i 16 skokova, Mičel sa 22, Klarkson sa 19, Konli i Bogdanović sa po 15 i Ingls sa 13 poena. Za Denver (učinak 2-2), Jokić je fantastično ušao u meč: za samo 15 minuta na parketu do momenta povrede ubacio je čak 24 poena uz po šest skokova i asistencija.

Maksimalan skor 4-0 u Zapadnoj konferenciji ima Golden Stejt. Voriorsi su u gostima savladali Oklahoma Siti 106:98 i pokazali da su izuzetno pripremljeni ušli u novu sezonu.

Za tim iz San Franciska, Stefon

Kari bio je standardno najefikasniji sa 23 poena (trojke 9-4), Vigins je dodao 21. Sa druge strane, Gildžus-Aleksander je

Arena

20

OSMINA FINALA KUPA CRNE GORE

ŠAH Trijumfom Nikoline Koljević završeno pojedinačno seniorsko prvenstvo za dame

Koljević 1 Roganović 0

Crnogorska šahovska kraljica Torta koju je specijalno za ovu priliku napravila Edina Đoković a njen suprug Mirsad, inače majstorski kandidat, uručio šampionki Nikolini Koljević, bila je ukrašena šahovskim rebusom koji je odgonetnut po završetku takmičenja. U prevodu pisalo je: „Crnogorska šahovska kraljica 2021“.

Baš tako je i zaslužila da se nazove standardna prvotimka ŠK “„Crnogorac“ i naša reprezentativka sa Cetinja, koja je superiorno sa stoprocentnim učinkom od šest pobjeda, više nego zasluženo osvojila prvo mjesto na pojedinačnom seniorskom prvenstvu za dame, koje je održano u prostorijama nevladine organizacije ŠK „7.oktobar“ u Podgorici. Nikolini je ovo druga titula, dok je prvi pobjednički pehar ŠSCG podigla 2019. godine. Srebrna

medalja pripala je Mateji Popović sa 4 a bronzana, Nedi Bojović sa 3,5 poena koliko je na četvrtoj poziciji sakupila i Tara Ivanović, ali sa slabijim buholc koeficijentom.

Zatim slijede Milena Mosurović sa 3, te Selena Zindović sa jednim i Nastasija Roganović sa pola poena.

Ono što je posebno krasilo sve takmičarke, pored borbenosti i zalaganja u svakoj partiji, jeste činjenica da su se na kraju turnira iskreno radovale tako da se nije moglo primijetiti ko je na vrhu a ko na začelju tabele. One su kao prave drugarice i za tablom i mimo nje pokazale prisan odnos jedna prema drugoj, bolje rečeno – da pored međusobnih okršaja za prestiž ima i nešto vrednije od rezultata.

Tome su svakako doprinijeli i domaćini iz organizacionog odbora – Zoran i Nada Ralević, te nacionalni šahovski

sudija Milan Radonjić, koji su se postarali da sve protekne u najboljem redu.

PONOS KLUBA I GRADA Još u djetinjstvu naša slavljenica dobila je nadimak „čudo od đeteta iz doline bogova“ po ugledu na čuvenu mađaricu Judit Polgar, što je ona potvrđivala u pionirskoj i omladinskoj konkurenciji, da bi danas izrasla u vrsnu šahistkinju sa sjajnom karijerom koju joj predskazuju istaknuti domaći i strani treneri.

-Treba dosta truda i svakodnevnog rada da bi se išlo u korak sa šahovskim novitetima jer je konkurencija iz godine u godinu sve bolja u svim kategorijama. Doduše, kompjuterski programi sa ogromnom bazom podataka i partija dosta olakšavaju učenje i sticanje novih znanja koje treba primijeniti u praksi, rekla nam je Nikolina Koljević,

1.e4 e5 2.Nc3 Nf6 3.f4 exf4 4.e5 Ng8 5.Nf3 d6 6.d4 dxe5 7.Qe2 Be6 8.Qxe5 c6 9.Bc4 Qd7 10.Ng5 Ke7 11.Bxf4 Nf6 12.0–0–0 h6 13.Nxe6 fxe6 14.Rhe1 Nd5 15.Bxd5 cxd5 16.Nxd5+ Kf7 17.Nc7 Bd6 18.Qxe6+ (dijagram) 1:0 studentica druge godine Ekonomskog fakulteta.

Ona ne zaboravljajući da spomene velemajstora Dragana Kosića kao glavnog „krivca“ za njen šahovski razvoj i uspon na polju drevne igre, te rukovodstvo matičnog kolektiva i roditelje od kojih ima nesebičnu podršku. Uvijek skromna samo kratko je prokomentarisala novi uspjeh na državnom šampionatu ističući da je kaisa bila na njenoj strani te da su i protivnice pružale dobru igru i bile u prilici da se domognu laskavog priznanja.

O njoj i njenim rezultatima u superlativu govori i predsjednik kluba Nebojša Pobor, ne krijući zadovoljstvo što je crnogorska prijestonica i na ovaj način još jednom pozlaćena.

- Nikolina je naš i ponos rodnog mjesta, velika uzdanica ženskog šaha sa nepresušnim talentom i buduća akademska građanka spremna za nove izazove na svim poljima – i životnim i šahovskim, naglasio je Pobor.

Mihailo Pušara najbolji na onlajn turniru

Završeno prvenstvo Amerike

Osvojio „Puteve prijateljstva“

Zlato za So i Jip

Na dječjem međunarodnom turniru „Putevi prijateljstva“, koji je odigran preko interneta (platforma Chess king), na kojem je učestvovalo 60 ljubitelja drevne igre do 14 godina starosti iz šahovskih klubova i školskih šahovskih sekcija iz raznih gradova Rusije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, pobijedio je Mihailo Pušara iz OŠ „Ilija Kišić“ u Zelenici. On je postigao „fišerovski rezultat“ sa 7 pobjeda iz isto toliko partija, dok je na drugom mjestu Alina Morozjok iz Batajska sakupila 5,5 poena. Isti učinak imala je i Suprun Alina iz ŠK „Rjacarj“ na trećoj poziciji. Tempo igre je bio 5 minuta po igraču sa tri sekunde bonifikacije za svaki

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Poslije slavlja u tromeču sa Fabijano Karuanom i Samom Sevijanom, Vesli So je po treći put postao šampion Amerike za tekuću godinu. Za osvojeno prvo mjesto njemu je pripala novčana nagrada od 50.000 dolara. Kod dama se na pobjedničko postolje popela najmlađa učesnica, osamnaestogodišnja Karisa Jip koja je dominirala sa 8,5 poena. Interesantno je istaći da je ona na putu do titule primorala na kapitulaciju čak četiri bivše prvakinje SAD-a, što se nikada prije nije dogodilo. Inače, Jip je pohađala šahovsku školu fondacije „Kasparov“, a trener joj je, naravno, bio genije iz Bakua.

Burke 0:1 So odigrani potez.

U sastavu iz Zelenike nastupila su još dva mališana – Ivan Medenica i Alen Šukurica Alen, pa je pomenuta trojka u ekipnoj konkurenciji osvojila solidno četvrto mjesto sa 13 meč bodova. Ovo takmičenje je organizovano u čast 29-godišnjice Šahovske unije Republike Srpske.

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 Nf6 4.d3 Bc5 5.c3 0–0 6.0–0 Re8 7.Nbd2 a6 8.Ba4 d5 9.d4 exd4 10.cxd4 Ba7 11.e5 Ne4 12.Bxc6 bxc6 13.Qc2 Bf5 14.Qxc6 Re6 15.Qa4 c5 16.dxc5 Nxc5 17.Qf4 Bd3 18.b4 Ne4 19.Nxe4 dxe4 20.Ng5 Re7 21.Bb2 e3 22.fxe3 Bxf1 23.Rxf1 Qd3 24.Bd4 Bxd4 25.exd4 Rd8 26.Nf3 Qc3 27.h4 Qxb4 28.h5 h6 29.g4

Rb7 30.Qe4 Rb6 31.Qc2 Rdb8 32.Rd1 Qa3(dijagram) 33.Rd3 Rb2 34.Rxa3 Rxc2 0:1.

Priredio: B. KADIĆ

Branilac siguran, S preskoči Jezero Budućnost

1 3

DANILOVGRAD - Stadion „Braće Velašević“. Gledalaca: 150. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Strijelci: Mendi u 87. (Jezero), Adžić u 2, Đukanović u 26, Đuričković u 73. minutu (Budućnost). Žuti kartoni: Račić, Kontić (Jezero), Mrvaljević (Budućnost).

JEZERO: Kastratović, S. Radenović (od 68. Mendi), Dedić, Bošković, Vuković, Kontić (od 57. Lambulić), Muković, Tmušić (od 57. Đurković), Račić, V. Radenović (od 57. Đurđević), Redžepagić (od 68. Vlaisavljević).

BUDUĆNOST: Pavličić, Raspopović, Babić, Adžić (od 76.

Dašić), Sekulić, Mirković (od 46. Terzić), Đuričković, Raičković (od 76. Vlahović), Đukanović, Mijović (od 61.

Mrvaljević), Kordić (od 61.

Perišić).

Branilac trofeja Kupa Crne Gore opravdao je ulogu favorita na startu novog izdanja masovnijeg takmičenja.

Fudbaleri Budućnosti pobijedili su Jezero (3:1) kao gosti u Danilovgradu i rutinski se plasirali u četvrtfinale. ,,Plavi“ su poveli već u drugom minutu preko štopera Vladana Adžića, što je nagovijestilo nastavak pobjedonosne serije ekipe Aleksandra Nedovića, koja je u prvenstvu vezala četiri trijumfa.

Viktor Đukanović je u 26. udvostručio prednost ,,gostiju“, Miomir Đuričković 20 minuta prije kraja potvrdio trijumf Budućnosti, a rezervista Mamadu Mendi u finišu ublažio poraz Jezera.

Mornar pao na penale Igalo Mornar

0 0

(penalima 4:3) IGALO - Stadion: „Solila“. Gledalaca: 100. Sudija: Miraš Cerović. Strijelci: Koprivica, Đurković, Kordoba, Vlahović (Igalo), Kajević, Rolović, Radović (Mornar). Žuti kartoni: Bigović (Igalo), Martinović (Mornar).

IGALO: Bjelica, Petrović (od 35.

Popović), Đurković, Kosać, Koprivica, Perović, Ilić, Kopitović (od

Bokelj Sutjeska

1 2

KOTOR - Stadion pod Vrmcem.

Gledalaca: 300. Sudija: Nikola Cvijović (Budva). Strijelci: Rudović u 35. (Bokelj), Bubanja u 3, Marković u 55. minutu (Sutjeska). Žuti kartoni: Jeknić, Batuta, Obradović, Đukanović (Bokelj).

BOKELJ: Radović, Vukotić, Batuta (od 82. Katelan), Braletić (od 56. P. Čavor), Đukanović, Macanović (od 46. V. Čavor), Čađenović (od 56. Škrelja), Obradović, Jeknić, Rudović (od 75. Milić), Globarević.

SUTJESKA: Ličina, Pajović, Augusto, Matanović (od 82.

Mi. Vučić), Marušić (od 46.

Jovović), Drinčić, Bubanja, M. Vuković (od 46. Eraković), Marković (od 66. Nikač), Ma. Vučić, Raičević (od 66.

Janjić).

Sutjeska je preskočila prvu pre-

Arena

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Fudbal/Rukomet

21

E: Lider Prve lige slavio u Nikšiću, Budućnost rutinski protiv Jezera, prošli svi favoriti osim Mornara

53. Vlahović), Ivanović, Bigović (od 90+3. Raičević), Kordoba.

MORNAR: Baltić, Martinović, Mucević, Kacić (od 60. Ćetković), Kajević, Bugarin, Bakić, Guzina (od 80. Rolović), Pepić (od 80. Radović), Poček (od 60.

Gazivoda), Marveđo (od 80.

Vukmarković).

Jedini prvoligaš koji je eliminisan je Mornar. Barani su nastupili sa kombinovanin, odnosno gotovo drugim timom, očigledno želeći da se sačuvaju za meč sa Zetom.

Ali, to ih je koštalo plasmana u narednu rundu Kupa. Mornar je imao inicijativu, ali po ko zna koji put se pokazalo da Mornar ima problem sa realizacijom. Barani su propustili nekoliko šansi, kako

u prvom, tako i u drugom dijelu, a totalna dominacija ostala je bez rezultata. Kako je vrijeme odmicalo osjećala se nervoza u igri gostiju, ali nevjerovatne šanse nije iskoristio Guzina, kao ni Pepić petnaestak minuta prije kraja.

I, penal rulet krenuo je neočekivano za Barane – Vukmarkoviću je šut „pročitao“ Bjelica, a nakon što su iz Igala pogađali svi (Koprivica, Đurković, Kordoba i Vlahović), te Kajević, Rolović i Radović, na „crtu“ se našao Ćetković, koji je trebao da donese petu seriju. Ali, iskusni Ćetković neshvatljivo je traljavao izveo penal, lopta jedva stigla do Bjelice, a taj šut označio je i kraj Mornara kada je u pitanju Kup.

preku u Kupu, iako se Bokelj pokazao kao žilav protivnik.

Lider Telekom 1. CFL je protiv ekipe iz Druge lige poveo već u trećem minutu nakon što je Marko Vuković iz slobodnog udarca asistirao Vladanu Bubanji.

Domaćin se nije dao, izjednačio je u 35. pogotkom Valentina Rudovića na asistenciju Mitra Globarevića, a mogao je i do preokreta da golman Suad Ličina nije odlično intervenisao poslije udarca glavom Rudovića u 40.

Sutjeska je na vrijeme vratila prednost, nakon 10 minuta igre u drugom poluvremenu – Vladimir Jovović je uposlio Boža Markovića kojem nije bilo teško da zatrese mrežu.

Kom Iskra

0 1

PODGORICA - Teren Koma.

Gledalaca: 70. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Stri-

jelac: Dijaš u 42. minutu. Žuti kartoni: Vukčević, Mirković, Filipović (Kom), B. Obradović, Đurišić, Globarević (Iskra).

KOM: Vuksanović, Kato (od 46. Osmajlić), Radulović, Đukanović, Peličić, Mirković, Lekić (od 46. Vujošević), Pavićević (od 79. Dujović), Filipović, Mujović (od 67. Hot), Memčević (od 67. Vukčević).

ISKRA: Spasojević, Đurišić, Kumburović, Vukotić, Perišić (od 35. Uskoković), B. Obradović (od 60. Milojko), Moračanin (od 60. O. Obradović), Dijaš (od 80. Pavlović), Jauković (od 60. Globarević), Grbović, Vuković.

U duelu drugoligaša i prvoligaša presudio je Brazilac.

Vilijan da Silva Dijaš bio je strijelac jedinog pogotka u meču Koma i Iskre odigranom u podgoričkom naselju Zlatica.

Slavili su gosti i opravdali očekivanja. Iskra bi do kraja mogla na oba fronta da bude u igri za izlazak na evropsku scenu...

M. BABOVIĆ

trofeja Sutjeska ila Bokelj

Sa jučerašnje utakmice Kom - Iskra

Rudar Arsenal

3 0

PLJEVLJA - Stadion pod Golubinjom. Gledalaca: 150. Sudije: Savo Vujović (Cetinje). Strijelci: Suraka u 12. i 29, Vučićević u 53. minutu. Žuti kartoni: Ernec, Bojović (Rudar).

RUDAR: Vojinović, A. Golubović, Kašćelan, Vujović (od 63. Ernec), M. Golubović, Suraka (od 46. Zečević), Čavor, Prenkočević, Gašević (od 46.

Bojović), Vujanović (od 46.

Striković), Jočić (od 46. Vučićević).

ARSENAL: Lemajić, Delić (od 40. Stijepović), V. Mršulja, S. Mršulja, Mirković (od 63.

Kovačević), Marković (od 78.

Tabajica), Dapčević, Bulatović (od 63. Kuč), Nenezić (od 63. Krivokapić), Ličina.

Rudar je bez mnogo napora došao do pobjede nad drugoligašem Arsenalom (3:0), a trijumf je mogao da bude ubjedljiviji.

Domaćin je poveo u 12. minutu kada je Ognjen Gašević lansirao Zakariju Suraku u situaciju ,,1 na 1“ sa golmanom, koju je ofanzivac Rudara lako riješio.

Isti igrači su u u 29. kreirali i drugi pogodak pljevaljskog tima, da bi konačan rezultat postavio Lazar Vučićević na asistenciju Miloša Zečevića.

Dečić Petrovac

TUZI - Stadion Dečića. Gledalaca: 150. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelci: Camaj u 32. i Vuljaj u 61. minutu. Žuti kartoni: Krkanović, Božović (Dečić), Živanović (Petrovac).

DEČIĆ: Popović, Krkanović, Camaj (od 64. An. Rudović), Đeljaj, Ljuljđuraj (od 46. Vuljaj), Drešaj (od 80. Đoljaj), Božanović, Novović, Kojašević (od 64. Janketić), Živković, Božović (od 46. Pešukić).

PETROVAC: Đurović, Tačibana (od 72. Marković), Ivanović, Divanović (od 72.

Popović), Vojvodić (od 84.

Savović), Zvrko (od 84. Dragićević), Bašić (od 72. Miličković), Bumbar, Boričić, Radinović, Živanović.

Dečić je opravdao očekivanja i u Kupu. Tuzani su u meču koji je na papiru važio za najneizvjesniji duel uspjeli da golovima Camaja i Vuljaja stignu do trijumfa i naredne runde Kupa. Oba tima pokazala su da žele da prođu dalje u masovnijem takmičenju, a interesantan duel dokaz je da Dečić ulazi u ritam, koji se očekivao prije rezultatske krize.

Ivona Pavićević u odličnoj formi i vjeruje u bolje dane Budućnost Bemaxa

Borbenost uvijek mora da nas krasi PODGORICA - Gledajući ukupnu golgetersku i odbrambenu statistiku ekipa grupe A i B, rukometašice Budućnosti, uz Podravku i Kastamonu, najslabije stoje. ,,Plave“ su u pet utakmica postigle 112 golova, prosječno 22,5 (CSKA 112, MEC 108, ali imaju utakmicu manje), a primile 153 (tri gola manje od turske ekipe) ili 30,6 po meču.

U prilog mladom timu iz Podgorice ne ide ni broj tehničkih grešaka, koji je na pet utakmica bio dvocifren, a u Rumuniji sa Bukureštom (prije tri

dana) za brigu – 22!

Manje-više ovakav učinak (bez pobjede) mogao bi se opravdati neiskustvom, manjkom kvaliteta na nekim pozicijama, slabijom rotacijom i mladošću koja je tek u pretprošlom kolu protiv Rostova pokazala zube. Sve do tada, falilo je borbenosti i upravo je trener Bojana Popović najviše imala zamjerki na manjak energije i agresivnosti. Budućnost se nije proslavila ni u broju faulova, što su iskusniji protivnici lako kažnjavali.

- Smatram da onakav odnos kakav

2 0

je bio protiv Rostova moramo uvijek da imamo. Borbenost je jedan od najvažnijih segmenata. Veliki broj tehničkih grešaka, konkretno u posljednjem meču, usporio nas je kad god bi hvatale priključak ili bile blizu da smanjimo prednost. Istina je da smo ekipa sa najmanje iskustva u LŠ, ali ono što moramo da pokažemo je karakter i borba – kazala je Ivona Pavićević.

Dok god ima nade ,,plave“ se neće predavati, mada je osmina finala i posljednje mjesto koje vodi dalje,

Podgorica Zeta

2 0

PODGORICA - Stadion: DG „Arena“. Gledalaca: 100. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelci: Sentoku u 31. i Đajić u 58. minutu. Žuti karton: Maraš (Podgorica).

PODGORICA: Nikić, Đajić, Sentoku, Adrović (od 76. M. Krivokapić), Boljević (od 86.

Vuković), A. Krivokapić (od 57. Popović), Bajović (od 57.

Muharemović), Ukšanović, Čelebić, Suzuki.

ZETA: Boljević, Krstović, S. Popović (od 61. M. Popović), Horike, Đ. Vukčević, Škrijelj (od 46. Šišević), Tuzović, Pupović, Peličić (od 46. Ceklić), Rogošić (od 70. I. Vukčević), Miranović (od 61. Burzanović).

Podgorica je konačno slavila pobjedu na svom terenu! Prvi put od pobjede protiv Ljačija u kvalifikacijama za Ligu konferencija tim iz Lješkopolja uspio je da trijumfuje na „DG Areni“.

Duel dva posljednjeplasirana tima iz Prve lige donio je zanimljiv duel na startu Kupa, a domaćin je zasluženo izborio prolaz u narednu rundu.

Ključni detalj dogodio se u 31. minutu, kada je Sentoku uspio da pogodi za prednost Podgorice, a sve dileme otklonio je iskusni Đajić u 58. minutu.

daleko. Do kraja grupne faze je devet kola, a protivnici su izuzetni.

- Nemamo nikakav pritisak, naprotiv.

Treba da uživamo na terenu, igramo onoliko koliko možemo i da se, bez obzira na rezultat, borimo do kraja.

Zaista, kvalitetno treniramo, a nije lako gubiti utakmice. Znamo dobro iz neđelje u neđelju sa kim igramo i da uglavnom svi ti protivnici pretenduju za visok plasman. Ali, to ne smije da nas obeshrabri – jasna je Pavićević.

Budućnost malo golova daje sa bekovskih pozicija, ponekad neko i bljesne, ali ,,mašinu“ za golove nemaju. Za neke prvotimke LŠ je, ispostavilo se, velik zalogaj.

- Još dosta ima da se igra. Liga šampiona je najjače takmičenje i možemo

OFK Titograd Jedinstvo

1 0

PODGORICA - Stadion Titograda. Gledalaca: 70. Sudija: Dejan Marković. Strijelac: Šušić u 78. minutu. Žuti kartoni: Klikovac, Šušić, Vujisić (OFK Titograd), Đ. Cvijović, Bošnjak (Jedinstvo).

OFK TITOGRAD: Zlajić, Bracanović, Vujačić (od 90+2.

Janković), Klikovac, Spahić, Turusković, Šušić (od 87.

Dragović), Jovanović (od 82.

Ljumović), Rakočević (od 82.

Bogićević), Vujisić, Smolović.

JEDINSTVO: Džafić, Đ. Cvijović, Ramović (od 66. Dacić), Banda (od 75. Hajrović), Bahović, Šćepanović, Mušović, N. Cvijović, Čujović (od 66. Idrizović), Bošnjak (od 78. Korać), Vlaović (od 45.

Kolić).

Jedini duel drugoligaša u prvoj rundi Kupa pripao je Titogradu. Nekadašnji šampion Crne Gore veliku rezultatsku krizu prekinuo je trijumfom protiv Jedinstva. Tim sa Starog aerodroma uspio je prvi put nakon 29. avgusta da pobjedi, a već viđene penale spriječio je Šušić, koji je u 78. minutu pogodio za narednu rundu masovnijeg takmičenja.

Priredili: Ne.K. - R.P.

kao ekipa da se podižemo iz kola u kolo. U subotu nam, na primjer, dolazi izuzetni mađarski FTC, a mi ne bi smjele da se opterećujemo snagom rivala, već da razmišljamo samo o svojoj igri – jasna je Pavićević.

Protiv Bukurešta Popović je miješala karte, mlađe su više igrale, i u nekoj bliskoj budućnosti, uz strpljenje i izuzetan rad, nekadašnji dvostruki šampion Evrope bi mogao da se vrati na stare, pobjedničke staze. Evidentno je da podmlađeni i izmijenjeni sastav nema kvalitet da se nosi ni sa rivalima koji nijesu u ozbiljnijoj priči oko završnice, ali bi odnos, konkretno u vidu borbenosti i iskazivanja manjeg straha, za početak, u velikoj mjeri promijenio sliku na terenu.

A. M.

22

Feljton

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

2.

NEKOLIKO RIJEČI O VOJVODI NOVICI CEROVIĆU

Od Ordena za nezavisnost do Medalje za junaštvo » Priredio: Slobodan ČUKIĆ Ovdje ćemo izložiti vojvodinu zaostavštinu koja ima nesumnjivi nacionalni značaj i predstavlja kulturno dobro od neprocjenjive istorijske vrijednosti. U izvještaju „Odlikovanja, dio autentičnog pokućstva i ličnih stvari Novice Cerovića“ koji je prije nekoliko godina načinio stručni tim JU Muzeji i galerije Nikšić (u sastavu Stana Marušić – kustos etnolog, Violeta Vukosavljević – kustos istoričar umjetnosti, Bojan Novaković – kustos istoričar i Marinko Zečević – dokumentarista), detaljno se opisuju vojvodina odlikovanja.

MEDALJA ZA HRABROST MILOŠA OBILIĆA

Osnivač: Petar II Petrović Njegoš. Ustanovljena: 1847. godine. Riječ je o jedinom sačuvanom primjerku iz prve serije.

Medalja je okrugla, sa prstenastom ušicom i alkom.

Avers: Miloš Obilić – glava u lijevom profilu. Na glavi kapa s perjanicom, okolo tekst M. OБИЛИЋЪ ЦЕТИНЪ 1847.

Ispod poprsja potpis gravera: Г. БОГΣН?

Revers: ispod krsta tekst ВЪРА / СВОБОДА / ЗА / ХРАБРОСТЬ. I dva ukrštena mača. Obodom, do polovine medalje, mašnicom povezan vijenac od palmine i lovorove grane. R – 29, 5 mm. Materijal: zlato. Stanje: dobro očuvana, na reversu vidljivi tragovi naknadnog pričvršćivanja ušice. Nedostaje traka.

Među vojvodinim odlikovanjima je i Orden Danila I (Orden za nezavisnost Crne Gore), u obliku krsta sa dužim donjim krakom. Riječ je o prvobitnoj varijanti Danilovog ordena iz 1853. godine, kada još nije imao stepena. Ovaj orden se vidi na portretu vojvode Novice Cerovića iz 1889. godine, na kojem na prsima nosi još dva ordena ljon sa tekstom: ЗАНЕЗА- / ВИСИМОСТЬ / ЦРНЕГОРЕ / 1852-3 Bijela traka sa dvije crvene ivične pruge. Materijal: posrebreni nikal. Dimenzije: 46 x 36 mm. Širina trake: 40 mm. Stanje: dobro očuvano.

U materijalu se nalazi kutija koja vjerovatno pripada ovom odlikovanju. Mrke je boje, a orden je ležao na podlozi od bordo pliša. Druga polovina podloge nedostaje.

ORDEN DANILA I (ORDEN ZA NEZAVISNOST CRNE GORE)

Ovaj orden se vidi na portretu vojvode Novice Cerovića iz 1889. godine, na kojem vojvoda na prsima ima još dva ordena.

U stručnom izvještaju, o ovom odlikovanju se kaže: Osnivač: knjaz Danilo Petrović Njegoš. Ustanovljen je 1853, a reorganizovan 1861, 1873 i 1893. godine.

Riječ je o prvobitnoj varijanti Danilovog ordena iz 1853. godine, kada nije imao stepena.

Orden je u obliku krsta sa dužim donjim krakom, zaobljenih i naglašenih ivica.

Površina je ukrašena sitnom mrežom sa reljefnim tačkicama. Ušica okruglog otvora sa ukrasom u vidu tri listića.

Avers: medaljon u kružnom prstenu na presjeku krakova, sa natpisom: ДАНИЛЪ I./ КНЯЗЪ / ЦРНОГОРС- / КІИ.

Revers: identičan meda-

Medalja za junaštvo iz 1862. godine

Spomenica Nikolaja I iz 1859. godine

Medalja za hrabrost Miloša Obilića iz 1847. godine

Zvijezda za drugi stepen Ordena Danila I

Zbog Spomenice Nikolaja I, Novica je došao u sukob sa vojvodom Mirkom Petrovićem. Novica nije znao da mu je poslato odlikovanje dok se nije u Risnu sreo sa ruskim konzulom Kovaljevskim. Zatražio ga je od Mirka koji mu ga nije htio odmah dati, a kad mu je Novica rekao da će o tome obavijestiti konzula on mu je orden bacio kroz prozor Na poklopcu, sa unutrašnje strane, nalazi se jastuče od bijele svile. Dimenzije: 10 x 6,8 x 2 cm. Stanje: oštećenje na poklopcu kutije. Nedostaje druga polovina plišane podloge.

ZVIJEZDA ZA II STEPEN ORDENA DANILA I

Šesnaestokraka srebrna zvijezda na kojoj se smjenjuju obični trozračni i imiticajijom sitnih dragulja ukrašeni zraci. Na sredini zvijezde je krst sa kracima jednake

dužine, zaobljenih i naglašenih ivica, ukrašen plavim, crvenim i bijelim emajlom, sa medaljonom u kojem su crnogorska kruna i inicijali: Д I, a okolo natpis КНЯЗЪ ЦРНОГОРС- / КІИ.

Na poleđini zvijezde, na pravougaonoj pločici, ugraviran je naziv firme izrađivača: GEBR. RESCH IN WIEN. Materijal: srebro, emajl. Dimenzije: R – 80 mm. Stanje: oštećen emajl na medaljonu.

Kutija je osmougaona sa odvojenim poklopcem, tamno crvene boje. Orden se nalazi na plišanoj podlozi crne boje. Na unutrašnjoj strani poklopca, na bijeloj svilenoj podlozi, grb i natpis u zlatnoj boji: „GEBR. RESCH / K. K. / KAMER JUWELIERE / KOHLMARKT 10 / WIEN“.

Stanje: u dosta dobrom stanju.

Među odlikovanjima vojvode Novice Cerovića je Medalja za junaštvo koju je knjaz Nikola Petrović Njegoš ustanovio 1862. godine, a dodjeljivana je istaknutim borcima crnogorsko-turskog rata. Izrađena je od srebra

MEDALJA ZA JUNAŠTVO

Osnivač: knjaz Nikola Petrović Njegoš.

Ustanovljena: 1862. godine.

Dodjeljivana je istaknutim borcima crnogorsko-turskog rata iz 1862. godine.

Avers: knjaz Nikola – glava u desnom profilu; kružni natpis: НИКОЛА І КНЯЗ ЦРНОГОРСКИ.

Revers: tekst: ЗА ЮНАШТВО 1862 uokviren vijencem od hrastove i lovorove grane koje su povezane mašnicom.

Ušica je ovalna, sa dva listića sa strana. Alkica je ovalna.

Materijal: srebro. Dimenzije: 39 x 31 mm.

Graver: Vaclav Jan Seidan.

Stanje: manje oštećenje na obodu, nedostaje traka.

Orden Danila I (Orden za nezavisnost Crne Gore)

SPOMENICA OTKRIVANJU SPOMENIKA CARU NIKOLAJU I U SANKT PETERBURGU 1859. GODINE

Avers: unutar dvorednog kružnog natpisa lijevi profil cara Nikolaja I u svečanoj uniformi i šljemom na glavi.

Natpis: 1. НИКОЛАЙ ИМПЕРАТОРЪ И САМОДЕРЖЕЦЪ ВСЕРОССІИСКІИ 2. РОДИЛСЯ 25 ИЮНЯ 1796 ГОДА СКОНЧ. 18 ФЕВРАЛЯ 1855 Г.

U dnu je potpis medaljara: П. БРУСНИЦЫНЪ Р.

Revers: predstava spomenika cara Nikolaja I. Uokolo je natpis: ПОВЕЛЬНІЕМЪ ИМПЕРАТОРА АЛЕКСАНДРА ІІ ВСЕЯ РОССІИ САМОДЕРЖЦА.

U dnu je upsana godina 1859.

Dimenzije: R – 86 mm.

Materijal: srebro.

U dobrom stanju.

Manje oštećenje na dijelu oboda.

Kutija kvadratne osnove u tamno-bordo boji. Gornja površina ukrašena duž ivica sa ugaono utisnutim floralnim motivima. Medalja leži na plišanoj podlozi teget boje, dok je sa unutrašnje strane poklopca bijelo svileno jastuče.

Dimenzije: 11 x 11 x 2 cm.

Stanje: u dobrom stanju.

Zbog ovog odlikovanja Novica je došao u sukob sa vojvodom Mirkom. Novica nije znao da mu je poslato odlikovanje dok se nije u Risnu sreo sa ruskim konzulom Kovaljevskim. Zatražio ga je od Mirka koji mu ga nije htio odmah dati, a kad mu je Novica rekao da će o tome obavijestiti konzula on mu je orden bacio kroz prozor. Tom prilikom je orden od udara oštećen.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Poslovni broj: I.br. 1326/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Krivokapić Milana iz Nikšića, ul. Narodnih heroja bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

83.300,15 eura, dana 27.10.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1326/17 od 19.05.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.748/10 od 16.11.2010.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se sedamnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 475 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 1, površine 20 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za sedamnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 24.11.2021.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 252.270,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1326/17 od 26.06.2018.godine, i to: iznos od 7.400,00 eura za PD1, iznos od 105.750,00 eura za PD2, iznos od 69.560,00 eura za PD3, iznos od 69.560,00 eura za PD4, dok je za kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- vrijednost izražena kroz vrijednost objekata.

IV Na sedamnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 740,00 eura za PD 1, iznos od 10.575,00 eura za PD 2, iznos od 6.956,00 eura za PD 3 i iznos od 6.956,00 eura za PD 4.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06 od 29.03.2006.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.34/76, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.4306/06 od 18.04.2006.god, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br. 4306/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.32614/07 od 21.09.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga na naplatu –obavještenje br.2401/3021/1 od 04.07.2008.god, te zabilježba obavještenja o vansudskoj prodaji, obavještenje br.24-01/194 od 22.01.2009.god, a sve na objektu PD2 iz stava jedan ovog zaključka, dok je za kat. parceli broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- upisan podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 2.364,05 eura, po Zaključku br.06-4227/1 od 19.05.2010.god, i podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 3.649,84 eura, po Rješenju UP/IO br.11-422-18168-H/I od 25.12.2014.god.

Na kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- postoji podatak da objekat nema dozvolu za građenje.

Dana 27.10.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

23

Poslovni broj: I.br. 2692/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Barović Bojan iz Nikšića, ul. Nikca od Rovina broj 33, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 29.474,78 eura, dana 27.10.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2692/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.6664/07 dana 11.05.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 96 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 594, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja dvorište, površine 17m2, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 113m2, u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1978, površine 96m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvanaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 24.11.2021.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.360,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2692/15 od 25.04.2017.godine.

IV Na dvanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.936,00 eura.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 25.000,00 eura, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07 od 11.05.07.god., podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.163 od 24.01.2011.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07, sve na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 27.10.2021. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav iskrenom, drugu i prijatelju

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Najmiliji naš

BAĆUNU MARUNOVIĆU

ZOĆKO

Kroz najljepše uspomene i iskreno druženje uvijek će te se rado sjećati i čuvati od zaborava.

Tvoji drugovi: BOŽO i ĐOKO DRAGOJEVIĆ, NJARO LAKIĆ, CVETKO VUKOVIĆ i DRAGOLJUB ĐURIČKOVIĆ

Hvala što si nam pokazao što je sreća i kako se voli, što si uvijek bio podrška, što si se smijao i kad je bilo najteže.

Odmaraj Ćaro, zaslužio si!

ĆARO

Živote moj, Bio si mi veliki oslonac i podrška.

Moje srce si ispunio ljubavlju.

Nedostajaćeš...

1714 Tvoji i ponosni VLADO i MARIJA

Tvoja ĆAKA

1720

1719

Najdraži naš

Posljednji pozdrav

ĆARO

Vječnost sa tobom je malo.

Hvala za ponos, sreću i ljubav koju si nam pružio.

Odmori sada, to si zaslužio.

ZORAN DRAGOJEVIĆ

Blagorodnost, ljubav i hrabrost krasile su tvoj život.

Počivaj u miru, dragi prijatelju.

Vole te tvoji NINA, DUŠAN i ĐINA

SPASOJE i JELENA MIJOVIĆ

1722

1721

Dragom prijatelju, drugu

Dragom ujaku

BOŽU RAŽNATOVIĆU BOŽU RAŽNATOVIĆU

DRAGOLJUB MIJUŠKOVIĆ ĆARA 1682

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si pružao meni i mojoj porodici.

ČEDO JOVIĆEVIĆ sa porodicom

1703

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Posljednji pozdrav suprugu naše koleginice

Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu našeg kolektiva

27

Posljednji pozdrav

MILOŠU VOJVODIĆU VUJKE

ZORANU DRAGOJEVIĆU 1717

ZORANU DRAGOJEVIĆU

Dana 27. oktobra 2021. napustila nas je naša sestra i tetka

Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si voljenom klubu nesebično pružao. Tvoj doprinos svih ovih godina je nemjerljiv a ostali smo bez dobrog čovjeka i velikog prijatelja.

Bićeš uvijek sa nama. Počivaj u miru.

ODBOJKAŠKI KLUB BUDUĆNOST

ZAGORKA Vukašinova POPOVIĆ

KOLEGINICE I KOLEGE IZ „SPORTSKIH OBJEKATA“ 1702

Sahrana je obavljena istog dana, u krugu najuže porodice, na groblju Čepruci.

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Ožalošćene porodice POPOVIĆ i TANOVIĆ

1701

ZORANU DRAGOJEVIĆU

1709 Opraštamo se od naše tetke

Posljednji pozdrav dobrom i plemenitom prijatelju

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Uvijek ćeš biti voljen i nikad zaboravljen.

ZAGORKE POPOVIĆ

ZORANU DRAGOJEVIĆU

Tvoji: sestra MILANKA, ACO i BOBO sa porodicama Pamtićemo zauvijek tvoju ljubav i pažnju.a

ALEKSA ASANOVIĆ sa porodicom

1715

RADMILA i BALŠA TANOVIĆ

1704

1710

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav našoj tetki i baki

ZORAN DRAGOJEVIĆ Za dobrog i iskrenog čovjeka, suza se čuva u dubini duše i nikada ne usahne.

Neizmjerno tužni i beskrajno zahvalni, jer smo te imali za prijatelja.

ZORANU DRAGOJEVIĆU

SANDRA i IVICA ADŽIĆ sa porodicom

ZAGORKI – KOKI POPOVIĆ

1716 Počivaj u miru.

BALŠA i DUNJA TANOVIĆ sa djecom

Porodica pokojnog DUŠKA MILAŠEVIĆA

1705

1711

28

Oglasi i obavještenja

Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje da je preminuo poslije kratke i teške bolesti u 49. godini života, naš

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Dana 27. oktobra 2021. prestalo je da kuca plemenito srce u 90. godini života naše drage

Posljednji pozdrav našim voljenim

ČEDOMIRU i ISMETI LUBARDI ANĐELIJA Perova NIKOLIĆ

IGOR Vasov MILAČIĆ

Najdraži naši, čuvaćemo vas od zaborava.

Zauvijek ćete biti u našim srcima.

rođena Popović

Vaši JASNA i FARUK MUTEVELIĆ 1691

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će biti obavljena 27. oktobra 2021. u krugu uže porodice na gradskom groblju u Zagoriču u 13 časova

Sahrana je obavljena istog dana u krugu uže porodice na mjesnom groblju Čevo.

Poslije duže bolesti, dana 26. oktobra 2021. preminuo je u 71. godini života naš dragi

Ožalošćeni: sin VUKAŠIN, kćerke MILEVA, DRAGICA, RADMILA, RUŽICA i VUKICA sa porodicama i ostala rodbina NIKOLIĆ i POPOVIĆ Ožalošćeni: supruga BOJANA, sinovi NIKOLA, DANILO i NJEGOŠ, ćerke SARA i ELENA, sestra SANDRA, unučad VUK i IVA, stric DRAGO, ujak ZORAN RADULOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

VESELIN Markov RADETIĆ

1681 Sahrana je obavljena na Čepurcima 27. oktobra u najužem krugu porodice.

Njegove dobre ljudske osobine ostaće trajno u našem sjećanju.

1669

S dužnim poštovanjem opraštam se od

PREDRAG – PEKO GATOLIN

Ožalošćeni: supruga SVETLANA, sestra RADMILA, brat MILORAD, snahe VERA i ZORKA, bratanić, bratanične sestrić, sestrična i ostala rodbina

Nećemo te zaboraviti.

Tvoji drugovi MARKO, BATO i VILI 1695 Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

1684

ŽARKA RADONJIĆA Dana 27. oktobra 2021. iznenada je preminuo u 73. godini života, naš dragi

FILIPU

Dragi Žaro, bio si oličenje čestitosti, iskrenosti i dobrote.

Počivaj u miru.

RADMILA, MARIN i DAVOR NOVAK

MILAN I. MARKOVIĆ

STANISLAV – TANO Zarijin PAVIĆEVIĆ

1696 Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, babi i prababi

Shodno epidemiološkoj situaciji, sahrana će se obaviti u krugu porodice, 28. oktobra na gradskom groblju Čepurci.

1683

ANĐE Perova NIKOLIĆ Posljednji pozdrav našem bratu

Ožalošćeni: supruga RADA, kćerka OLIVERA – LELA, sin BRANKO, snaha DIJANA, brat SLOBODAN, sestra VJERA, bratanići, bratanične i ostala rodbina PAVIĆEVIĆ

Hvala na svemu što si za nas učinila.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

1713 Tvoji: VULE, VUKICA, unuka MARIJA i praunuka LENA Posljednji pozdrav našoj dragoj majci i babi

1706

MILOŠU

Posljednji pozdrav našem dragom BRATU

Posljednji pozdrav našoj dragoj majci i babi

ANĐE Perova NIKOLIĆ

DEJO RADONJIĆ i BOJAN ŠARKIĆ

ZORANU 1712

Živjećeš vječno u našim srcima.

Od NOVA, ZORKE i MIODRAGA DRAGOJEVIĆA sa porodicama 1697

ANĐE Perova NIKOLIĆ Počivaj u miru.

Tvoji: RADMILA i MARKO POPOVIĆ 1707

Pamtićemo tvoju plemenitu dušu i topao zagrljaj.

Neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: RUŽICA, VESNA i MILAN 1708

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Navršava se 40 dana od smrti

Velikom čovjeku i prijatelju

Ponosni na tvoj častan životni put sa tugom u srcu čuvaćemo te od zaborava. Zahvalni smo ti za sve što si učinio za nas.

Nikada te nećemo zaboraviti.

TUŽNO SJEĆANJE 28. 10. 1992 – 28. 10. 2021.

MLADEN PEROVIĆ

PREDRAGU – PEĐI VULOVIĆU

PREDRAGA VULOVIĆA

Dugo smo od nas odbijali misao da može doći do ovog dana i da se ovako s tobom moramo pozdraviti. U mislima nam se javljaju slike našeg prijateljstva koje krase jedan poseban odnos. Odnos pun ljudske topline i iskrenosti. Dočekivao si nas sa iskrenom radošću, a ispraćao sa nestrpljivim isčekivanjem narednog susreta.

Dragi naš Peđa, veliko ti HVALA za svo prijateljstvo, toplinu i iskrenost koju si nam pružao uprkos svom odavno narušenom zdravlju. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

29

Tvoji NAJMILIJI 1676 TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji: MIRA, ŽELJKO i SNEŽANA PETROVIĆ

RADMILA, MILJAN, DRAGANA, DANIJELA i ĐOLE

RADIVOJE L. RAKOČEVIĆ 1950 – 2017.

1690

Dana 28. oktobra navršava se četiri godine od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra, tasta i djeda Radivoja.

Četrdeset dana a već vječnost. Draga naša

1718

Ostaće voljen i nezaboravljen u srcima njegovih: supruge BEBE, sina IGORA i kćerke IRENE sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom i nježnom, ocu, djedu i tastu

1680 Poginu uzalud na dubrovačkom ratištu 28. 10. 1991 – 28. 10. 2021.

RATKU M. KALEZIĆU

MAJKO ZORAN MARKOVIĆ

Iza tebe ostaje ljubav, poštovanje i naša obaveza da slijedimo tvoje ideale.

Ćerka MAJA, unuka MILENA, unuk VUKAŠIN i zet VELIMIR GAGOVIĆ

1685

U krvavom raspadu Jugoslavije zloupotrijebljen je tvoj patriotizam.

Sve ostalo je politika...

A, kako da te sačuvam od toga?

S ljubavlju i tugom.

... Sve će zvijezde s tobom leći pune tajnih putovanja prije sna ti moram reći budi dobra, lijepo sanjaj...

MARINA 1673 28. 10. 1991 – 28. 10. 2021.

Dana 28. oktobra 2021. je 15 godina od kako više nije sa nama naš voljeni

Tvoja vječno zahvalna ĐECA

Trideset je godina od pogibije našeg brata na dubrovačkom ratištu.

Nedostaješ, Zoki...

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na tebe.

ĐURO Mitra Filipova JANKOVIĆ

Dani, mjeseci i godine prolaze, a ti nam sve više fališ, dobri naš Đuro.

Ponosni smo na tebe što smo te takvog imali, plemenitog i veselog čovjeka.

Vrijeme će prolaziti, a mi te ne damo zaboravu, a tvoja ljubav nas i danas grije.

ZORAN MARKOVIĆ

Tvoje sestre SANDRA i TANJA sa porodicama 1674 Dana 28. oktobra se navršava godina dana od smrti

1672 Dvije godine je od kada si nas napuštila

Vole te tvoji: MILA, VESNA i VESELIN zauvijek

BOŽA Markovog NIKOLIĆA RADOJKA Gojkova KRIVOKAPIĆ

1675

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, u našim srcima ostaješ bez zaborava.

e-mail: oglasno@t-com.me

Dragi Božo, teško je prihvatiti istinu da smo ostali bez tvoje ljubavi, dobrote i pažnje.

Počivaj sa anđelima u zagrljaju onih koje si volio.

BOBO i DARKO sa porodicama 1693

Brat IVAN sa porodicom 1692

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Dvije su godine od kada nije sa nama naš voljeni

Godina je prošla od kada nije među nama draga i voljena

NOVKA KOSOVIĆ

VUKI

VUK BOJOVIĆ

Dvije godine bez tebe, a cijela dva vijeka nedostajanja smjeste se između samo dva treptaja oka kad god zavirimo u ono naše skrovište nikad ostvarenih malih-velikih avantura s tobom.

Ostaješ naš putokaz do Sunca… Mirno spavaj, Šareni.

Vrijeme samo čini da učimo da živimo bez Tebe.

Hvala ti za sva nesebična davanja, ljubav i toplinu koju si nam pružala.

Sin MIODRAG sa porodicom 1686

Tvoje ANA i OKI

Sunce naše, vrijeme odmiče, ali praznina ostaje. Kad tišina zbroji sve tuge koje stanu u dan bez tvog osmijeha, svaki je samo tek komad bola više.

1699

Živote naš, tamo negdje na sunčanoj strani neba, tamo negdje gdje ništa ne boli, znamo da bdiš i znaš koliko nam nedostaješ.

Uvijek i zauvijek. Volimo te. Do neba i natrag…

NOVKA KOSOVIĆ

VUKI Nedostaješ nam. Mnogo…

Anđeli neka te čuvaju.

Tvoji: MAMA, TATA i NINA

Tvoji: PETAR, UJAK i UJNA

Draga majko, Prođe godina bez tebe. Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažem koliko mi nedostaješ.

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Tvoja ćerka MARA ROGANOVIĆ sa porodicom 1687 Voljenoj babi

1700 Voljenoj majci

1698

NOVKI KOSOVIĆ Četrdeset je dana od kada nas ostavi moj nasmijani sin

NOVKI KOSOVIĆ

Draga baba!

Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas uvijek nesebično darivala.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji unuci SAVO i ZORAN ĐURIŠIĆ sa porodicama

Prošla je godina dana, a ja i dalje ne mogu da pronađem riječ kojom bih opisala svu prazninu i bol koju osjećam. Zahvalna sam ti što si mi ostavila toliko uspomena da ću te vječno čuvati i nositi u mom srcu.

Sa ponosom ću pričati o tebi, neka tvoja dobra duša i plemenito srce počivaju u miru. Mnogo mi nedostaješ.

1677 Našoj dragoj babi

ZORAN Brankov IVANOVIĆ Voli te ćerka STANKA sa porodicom Sine i brate.

Utjehu tražimo u sjećanju na tvoju ljubav, pažnju i dobrotu, kojom si nas darivao, na Tvoj osmijeh kojim si nas obasipao.

Sine, u dubokoj starosti brojim dane kada ću ti doći.

1670

NOVKI KOSOVIĆ Puno je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi sa ponosom govorimo i da te ne zaboravimo. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MAJKA i SESTRA

NOVKA Veljkova KOSOVIĆ Voljena naša bako, hvala što si nam pružala ljubav. Hvala na svim zajedničkim trenucima. U našim srcima ostaju lijepa sjećanja.

1694

Vole te tvoja unučad: MITAR, MIRA i MIROSLAV VUJADINOVIĆ sa porodicama

1679

Unuke SUZANA i JELENA sa porodicama

1671 Godina dana od smrti

Godina je od smrti

NOVKA Veljkova KOSOVIĆ NOVKA KOSOVIĆ

NOVKE KOSOVIĆ Draga bako, Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas uvijek nesebično darivala.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe.

Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

VESNA NIKOLIĆ sa porodicom 1689

Voljena moja majko, svakog dana si u mojim mislima, sjećanjima i srcu.

Boli praznina koja nikad neće biti popunjena. Nedostaješ mi.

Počivaj u miru pored tate i Marjana, neka vam moje suze ne remete vječni mir.

Tvoja kćerka DESANKA i unuk BORKO RADIČEVIĆ

Unuk MILAN ROGANOVIĆ sa porodicom 1688

1678

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Poslovna oznaka I.br.2577-1/2015 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca NLB Crna Gora d.o.o Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona br.102, ( raniji naziv NLB Montenegrobanka AD Podgorica, po osnovu Ugovora o ustupanju potraživanja UZZ br.273/2013 od 26.06.2013.godine), protiv izvršnih dužnika 1. Vlahović Miodrag iz Podgorice Ulcinjska br.1 i 2. Raičević Niko iz Podgorice, ul. Omladinskih Brigada br. 18, dana 27.10.2021.godine, shodno čl.45 ZIO, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima Vlahović Miodrag iz Podgorice Ulcinjska br.1 i Raičević Niko iz Podgorice, ul. Omladinskih Brigada br. 18, vrši se dostavljanje Identifikacija geodete od 13.10.2021.godine i Procjene ovlašćenog procjenitelja od 26.10.2021.godine, na izjašnjenje, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Iv.br.1596/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI “Alter Modus” DOO Podgorica, Studentska bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Ostojić Srđe, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 512,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 27.10.2021 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ostojić Srđe, sa zadnje poznatom adresom Park bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1596/21 od 13.09.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 27.10.2021. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJEM namješten stan. dn.soba, hodnik, kuhinja, kupatilo 130 eura. Aerodromska 22 Podgorica Tel. 067/530-036, 063/227-248 1 CENTAR Hercegovačka – savremena poslovna zgrada (rezidencija) 725m2 sa jedinim privatnim parkingom u strogom centru za 8 auta.

Radi se potpuno nova moderna Hercegovačka ulica.

Prodajem.

Tel.069/867-791 2

RAZNO

Oglasi i obavještenja

31

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 4 POTREBNI radnici za kamenorezačku radionicu u Spužu.

Početna plata od 600E .

Tel. 067/665-500 5 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

TELEFON ZA INFORMACIJE

Urednica

020-202-455, 020-202-456.

MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Magazin

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

RAZGOVOR: Modna kreatorka Rada Krivokapić-Radonjić

Uskoro novi brend ,,Prestiž“

KOTOR- Modna kreatorka i stilistkinja iz Kotora Rada Krivokapić- Radonjić uskoro će predstaviti projekat zajedničke narodne nošnje pod nazivom „Zentivns“, a u sklopu modne revije „Svijet bez sukoba“. Ona je za Pobjedu najavila i novi brend „Prestiž“, u sklopu kojeg će predstaviti parfem za muškarce, donji veš, kupaće kostime, marame za plažu, obuću...

narodna nošnja

- Brend „Prestiž“ biće predstavljen na modnoj reviji pod nazivom „Bezvremenske tegetbijele pruge“. Zentivns je dizajniran u februaru ove godine i predstavlja projekat zajedničke narodne nošnje svih država svijeta, u cilju pomirenja vjere i razuma. S obzirom na to da je u toku postupak registracije novog brenda, i kako bih ispoštovala proceduru, za sada nije moguće javnosti prezentovati više detalja, kao ni fotografiju „Zentivns“– rekla je na početku razgovora modna kreatorka.

Ona je u sklopu revije „ Svijet bez sukoba“ ranije dizajnirala „Kovilm“, modni detalj, preoblikovanu kravatu i leptir mašnu.

-Ovaj modni detalj je izrađen ručno, radi se u svim bojama i uključuje ispisivanje monograma vlasnika i interpunkcije na lijevoj strani po želji klije-

Rada Krivokapić-Radonjić

Krivokapić-Radonjić je u sklopu revije „ Svijet bez sukoba“ ranije dizajnirala „Kovilm“, modni detalj, preoblikovanu kravatu i leptir mašnu.

- Ovaj modni detalj je izrađen ručno, radi se u svim bojama i uključuje ispisivanje monograma vlasnika i interpunkcije na lijevoj strani po želji klijenata

Kovilm, modni detalj

nata. Rješenje registracije dizajna „Kovilm“ je izdato u Ministarstvu ekonomije i on je je zvanično priznat modni detalj u svijetu. „Kovilm“ je zaštićen na osnovu Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna i

nije dozvoljena njegova izrada bez izdavanja licence. Isti postupak registracije i zaštite je u toku za novi brend „Zentivns“ – ispričala je naša sagovornica. „Kovilm“ za muškarce i žene može se kupiti u Starom gradu u “Ko-

toru, u kotorskoj suvenirnici koja se nalazi na Trgu Svetog Luke.

revije

-Modni studio ,,Rada“ je, u saradnji sa vlasnicama modnih agencija Sonjom Štilet i

Emom Čivović, radio sa manekenima za potrebe snimanja filmova, reklamnih spotova za inostrane televizijske kuće i Radinim modnim revijama pod nazivima „Ostvarene riječi“ i „Moja zvijezda“.

Učestvovala sam na muzičkom festivalu u vidu osmišljavanja i realizacije stajlinga izvođača. Držala predavanja o modi.

Kreirala sam i džins kolekcije za modne brendove – rekla je ona.

U svojoj bogatoj modnoj biografiji Rada Krivokapić-Radonjić može se pohvaliti da je učestvovala na prvom crnogorskom Fešn viku, kao i na međunarodnim modnim manifestacijama. Bila je članica udruženja kreatorki Visoke mode Crne Gore. Radila je maske za najbolje karnevalske grupe. Napisala je i knjige ,,Odijevanje“ i ,,Krojenje i šivenje“. iv.K.

nemanja novaković

Veliko priznanje za našu manekenku, modela i glumicu u Turskoj

Mila Kalađurđević najbolji međunarodni filmski umjetnik Sergej Ćetković

Sergej Ćetković u „Kombank dvorani“ nastupa 18. novembra BEOGRAD- Jedan od najpopularnijih pop pjevača u regionu – Sergej Ćetković, poslije pune tri godine vraća se pred beogradsku publiku, na koncertu koji će 18. novembra, u 20 časova, održati u „Kombank dvorani“.

U okviru obilježavanja velikog jubileja – 20 godina uspješne karijere, Sergej priprema vrhunski koncert kojim će svojoj publici nadoknaditi sve propušteno usljed nemogućnosti održavanja velikih nastupa, zbog pandemije, tokom prethodnog perioda. Ujedno, ovaj koncert će biti i najava njegovog sedmog studijskog albuma pod nazivom „Kofer“, koji će objaviti do kraja godine.

- Malo je reći da sam srećan zbog ovog koncerta, jer se uzbuđenje koje osjećam može

mjeriti sa onim koje sam imao na svojim prvim nastupima pred beogradskom publikom, davnih godina. U ovom teškom vremenu u kome živimo i nakon predugog perioda bez koncerata, drago mi je da je ipak pronađen način da se vratimo svojoj publici. Ono što mogu da obećam jeste veče puno sjajne muzike, novih pjesama, ljubavi, emocija, dobre energije i zabave. Potrudiću se da svi koji 18. novembra budu u „Kombank dvorani“ kućama odu nasmijani, vedri i srca ispunjenog pozitivnim emocijama. Znam da, nažalost, neće biti zagrljaja i poljubaca, ali sam siguran da ćemo i bez njih uspjeti da stvorimo onu magiju koja je na svim mojim beogradskim koncertima jedinstvena, jer je publika zaista nevjerovatna – rekao je Ćetković. B.P.

Crnogorski top model, manekenka i glumica Mila Kalađurđević dobitnica je prestižnog priznanja Međunarodnog filmskog umjetnika u Istanbulu, koji joj je dodijelio kanal Blue black media. Miloj je nagrada uručena u ponedjeljak na gala svečanosti u Istanbulu, u organizaciji turske fimske industrije Uluslarafasi.

-Presrećna sam jer mi je to prva nagrada. U pitanju je tradicionalna nagrada koja se dodjeljuje svake godine. Ima više kategorija za najbolju televiziju, radio i za umjetnike, kazala je Kalađurđević u izjavi za Pobjedu.

Mila već tri godine živi i radi u Turskoj gdje je učestvovala u nekoliko kampanja za zaštitu ženskih prava, TV emisijama, kao i u reklamnim kampanjama kolekcija i raznih turskih bendova. Pojavljivala se i u nekoliko turskih najgledanijih programa na nacionalnoj televiziji.

Oprobala se i u Holivudu, u filmu velike akcione zvijezde Žan Kloda vana Dama. n.Z.

Mila Kalađurđević na dodjeli nagrade

Četvrtak, 28. okt. 2021. • broj 294.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

ili:

zbog čega dugo očekivani SF spektakl ,,Dune“ Denija Vilneva ostavlja gledaoce hladnim uprkos impresivnom, gotovo perfektnom dizajnu Str. 6, 7. i 8.

Izvrstan, ali previše upeglan svemirski ep

2

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

3

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

A cappella

K

Kulturo, izdrži!

ao i uvijek u životu, osim činjenice da morate vrijedno raditi, marljivo učiti i slušati roditelje i iskusnije i starije, morate biti spremni na poštenu i potpuno iskrenu evaluaciju svog rada. Tako je u medicini, pravu, ekonomiji, biznisu, trgovini, pa i u umjetnosti.

Posljednjih nekoliko decenija kultura je najranjiviji dio crnogorskog društva.

Iako se svakodnevno dominantno bavimo politikom, poskupljenjima, švercom, integracijama, crkvama ili prisluškivanjem, kultura, koju ionako malo ko pominje, ozbiljno strada. I makar na prvu loptu, to nikoga i ne tangira previše.

Uzroci nijesu došli preko noći, svakako se nijesu aktivirali tek nakon prve demokratske promjene vlasti u Crnoj Gori s kraja ljeta 2020. godine. U tom trenutku, samo su postali vidljiviji nego ikada prije. Opasna zamka u procesu evaluacije kulturnog života u Crnoj Gori leži u zabludi da smo u neko drugo vrijeme, recimo od obnove nezavisnosti pa do danas, imali kulturu koja se razvijala. Ona jeste dobijala oblike koji su sugerisali makar stagnaciju s pozitivnim razvojnim potencijalom, ali bez hrabrih iskoraka koji bi projekte od velikog značaja za prepoznavanje crnogorske kulture i van granica naše države, motivisali i učinili lakše održivim.

Novonastale političke okolnosti i organizacija kulturnog života u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora 2020. samo su dodatno propale u živo blato iz kojeg se, logika nalaže, nećemo iščupati bez neke grane koju će nam dobronamjerno dodati neko sa strane. Ali to je već stara crnogorska priča, istinita, za promjenu.

*** U tranzicionom društvu kakvo je naše, svijest o potrebi kulturnog razvoja trebalo bi da dođe i od medija. Nažalost, ako u obzir uzmemo činjenicu da je, na primje,r televizija Pink imala nacionalnu frekvenciju pune dvije decenije, a da su mediji poput pomenute televizije i beogradskog Happy veselog televizijskog

Piše: Vladimir MARAŠ

U ovakvim okolnostima, možda je najbolje da umjetnost postane jeres, da bi se oporavila što prije. Kao i zdravo građansko društvo

kanala i dalje prisutni u Crnoj Gori i da bilježe rekordnu gledanost iz dana u dan, utopistički izgleda naša nasušna potreba da kulturu oživimo i damo joj šansu da diše bez respiratora.

Dvodecenijsko medijsko - interesno femkanje Crne Gore s regionalnim tabloidnim televizijama ostavilo je dovoljno posljedica i to je vidljivo na ulici, u saobraćaju, prodavnici, banci, kafani. Ako je trebalo dvije decenije da problem dođe, zaživi i da nas okupira, plašim se da će biti potrebno makar toliko da se iz problema izađe. Naravno, na današnji dan problem

još nije ni zaustavljen, da ne govorimo o koracima za njegovo suzbijanje. U prevodu, Crna Gora i dalje medijski propada, nikad vidljivije i nikad konkretnije, bez izgledne namjere da se tome vragu stane nogom za vrat.

U tim i takvim okolnostima, možda je najbolje staviti moratorijum na sva kulturna dešavanja, prebaciti zvaničnu kulturu na marginu. Pozorišta, bioskope i klubove s dobrom svirkom oporezovati dodatno – jednostavno, objaviti bankrot potreba za kulturnim dešavanjima, umjetničkim festivalima i uopšte, proglasiti sve umjetnike nepoželjnim osobama i zabraniti im djelovanje. Dok se to ne uradi, oni će se i dalje sporadično buniti, uzbunjivati učmalu javnost, remetiti njihov idealno organizovan život koji se kreće od dogovorenog partijskog uhljebljenja o trošku građana. Dakle, umjetnost mora postati jeres, da bi se oporavila što prije. Kao i zdravo građansko društvo.

*** Da se vratimo na početak – dobra evaluacija je suština napredovanja. Ne smije biti interesno povezana recimo, s rezultatima izbora, kojim god. Dobre i iskrene namjere evaluatora su od presudnog značaja za uspjeh evaluacije i za sprovođenje daljih koraka kojima se stanje popravlja, po bilo koju cijenu, bila ona politička ili neka druga. Prvi koji na taj način postavi sistem u sferi kulture, biće vjerovatno prokažen u trenutku kada počne da sprovodi tu politiku. Ali na duge staze, to će, siguran sam, imati smisla.

Do tada, nadam se da ćemo vrlo uspješno izbjeći potrebu da proglasimo opšti – kolektivni bankrot potreba za kulturom.

Konsolidacijom globalnih prilika, kojoj jedino možemo da se nadamo jer ne utičemo na te promjene, očekujemo i resetovanje sistema na poljima koji su direktno ili indirektno u vezi sa kulturom u Crnoj Gori. Pa tako preporučujem da gajimo neku, makar tihu nadu, u bolje sjutra i u neku novu stvarnost iz koje će kultura izaći samo s lakšim povredama, od kojih će se relativno brzo oporaviti. Do tada, kulturo – izdrži!

4

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

U FOKUSU

,,Insecure“: Intimna oproštajna sezona najljepše snimljen

Stvarno lice odrast

ožda jedan od najboljih gifova izvučenih iz sitkoma u posljednjoj deceniji dolazi baš iz serije ,,Insecure“. U pitanju je scena sa Keli (Nataša Rotvel) u kojoj ona izgovara: ,,Znaš šta je to? Sazrijevanje“. Dok izgovara to, rukom pravi potez biljke koja izlazi iz zemlje.

Blagi sjaj

Njene oči se šire. Situacija je komična, ali i jako ozbiljna. Znate da je u pravu. U pitanju je savršen gif zato što ga može iskoristiti za širok spektar situacija. Kada želite da se pohvalite prijateljici da ste, umjesto da naručite dostavu, ipak odlučiti da sami napravite ručak. Kad prepričavate kumu doživljaje od sinoć i kažete da ste baš bili pijani, ali da ste uspjeli da se suzdržite i nijeste poslali poruku bivšoj. Kad na taj neki e-mail koji vas je dočekao u ponedjeljak ujutru ne odgovorite pasivno-agresivnim tonom (iako to želite). I, naravno, kad umjesto da kupite još jedan par patika uložite u, recimo, krčko ili nutri bulet.

Ono što je naročito interesantno jeste što je baš ovaj gif postao i viralan trenutak za ,,Insecure“, posebno zato što opisuje ono o čemu govori i ova serija. Ovo je

U četiri epizode, koje smo ekskluzivno imali priliku da vidimo prije prikazivanja premijerne ove sedmice na HBO televiziji, niko od likova ne postaje ostvaren, niti uspjeva da tek tako otkrije što želi u životu. Serija se sazrijevanjem bavi na način da njeni likovi prihvate realnost. A to je da možda nijesu sasvim skontali život i da možda nikad i neće

serija o ženi, Isi (tvorac i zvijezda Isa Rej) i njenim prijateljima koji prolaze nezgodne životne faze, otkrivajući usput što to znači za njihove ljubavne živote, profesionalne karijere, ali i lično ispunjenje.

Naravno, osim toga, serija je i o odrastanju i sazrijevanju, a početak pete sezone to jasno daje do znanja. Ono što,,Insecure“ radi bolje nego njene prethodnice (serije ,,Broad City“ ili ,,Girls“ koje bi se tematikom mogle porediti), jeste što nema drastične promjene kako se bližimo kraju serije. Niko od likova ne postaje preko noći ostvaren, niti uspjeva da otkrije tek tako šta želi u životu. Serija se, umjesto toga, sazrijevanjem bavi na način da njeni likovi, ljudi u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim, prihvate realnost - a to je da možda nijesu sasvim skontali život, i da možda nikad i neće. Nema nikakvih pro-

svjetljenja koja se tiču života, karijere, ili veza. A čak i kad ih bude, nijesu u pitanju nikakvi seizmički događaji koji im okrenu život naglavačke.

Ono čemu nas ,,Insecure“ uči jeste da nema te sijalice koja se samo naprasno upali i riješi sve probleme u životu. Umjesto toga, sijalica konstantno, ali vrlo blago sija. Nekad je primijetite, nekad ne, ali uvijek ima dovoljno svjetla da možete da koračate slobodno putem. Ono sa čime treba da se pomirite jeste da će vaše životno putovanje uvijek biti samo blago osvjetljeno. Ako ste u redu s tim - e, to je sazrijevanje.

Decenija diplome

Ova tema provlači se i kroz petu, finalnu sezonu čije smo prve četiri epizode imali priliku ekskluzivno da gledamo na HBO. U premijeri finalne sezone, Isa, Keli, Moli (Ivon Orži) i Tifani Ekipa likova u završnici serije sjajno trasirana na bitnom životnom putu

nytimes.com

M

(Amanda Sils) idu na okupljanje povodom deset godina od diplomiranja na Stenfordu. I zaista, ima li boljeg trenutka u životu osobe da se zapita o životnom putu na kojem se nalazi, bude primorana da se suoči s osobom koja je postala. I time, da zbog toga jeste ili (baš) nije ispunila očekivanja sebe od prije deset ili 15 godina.

Zato, prije nego što gostuje na panelu na Stenfordu, Isa u toaletu vodi (standardan) razgovor sa samom sobu u ogledalu. Ovog puta, sa dosta mlađom Isom. Koledž Isa izgleda iznenađeno što se određene stvari u njenom životu nisu dogodile onako kako je logično pretpostavila da će se desiti zbog toga ko je mislila da je u tim godinama. Kasnije je na panelu alumni preduzetnika pitaju kada je znala da je na pravom putu. Svi ostali na panelu imaju pametne, samouvjerene, krajnje očekivane odgovore. Njen odgovor glasi: Nije sigurna, da na pravom putu uopšte jeste.

Sama scena je donekle komična zato što je i jako neugodna i zato što očekujete od Ise da nekako ,,zezne“ svoje gostovanje.

Ipak, značaj ove scene je mnogo veći. Sve što je Isa uložila u ono što sada radi, od novca, preko vremena, do energije, može biti izgubljeno. Odluka koju je donijela može se ispostaviti potpuno pogrešnom!

Ali, nije li ta neizvjesnost baš i poenta? Ili, čak i ako nije, nije li to samo životna realnost? U pitanju je nešto što ne možemo promijeniti. Pa, zašto uopšte pokušavati? Nije u pitanju nikakav nihilizam, nije ništa posebno mudro ili prosvjetljava-

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

5

ne komedije na televiziji

tanja juće. U pitanju je samo život. Ili možda sazrijevanje?

Malo je serija koje su tako iskrene o tome što znači biti odrastao i raščivijati što su to romansa i ljubav i kako se i one mijenjaju kako prolazite kroz različite faze života. Malo je serija tako otvorenih - i u tom pogledu, možda čak toliko istinitih da su i okrutne - o tome što je prijateljstvo i što je to što dobijate iz njega. Najbitnije, vrlo malo serija otkriva kako na putu za koji nijeste sigurni da biste trebali na njemu biti - sami sebi možete biti i najveći neprijatelj i saboter. ,,Insecure“ je kroz ovih pet sezona nosila jako veliki teret i odgovornost. Odgovornost da na realističan, a opet sebi svojstven način prikaže cijelu jednu kulturu, i pokret, i muziku, i predgrađa i one najsitnije detalje koji te ljude čine onim što jesu. A da se uz to bavi svim, samo ne jednostavnim životnim problemima junaka koji su bili u njenom centru. Povrh svega, Isa Rej je imala želju da dokumentuje rodni grad nešto drugačije od onog na što smo navikli. Dani u Los Anđelesu su ovdje razvučeni, dugi i čudni. ,,Insecure“ je više od svega, serija koja je uvijek znala ko su Isa, Moli, Lovrens (Džej Elis) - i dozvolila je da to vodi narativ. I kako je serija odmicala, postajala je sve dublja.

Postajala je filmskija, prelijepo uokvirena, možda i najljepše snimljena komedija na televiziji. Uz to je imala hrabrosti da se prikloni ozbiljnosti. Sada, poslije pet sezona, ovo je i serija koja zna kad je vrijeme da se oprosti od nas, gledalaca.

E pa dragi moji, to je sazrijevanje. Što se tiče Moli i Ise, ne znamo što se sve može desiti do kraja sezone, ali iz onog što smo pogledali i što znamo o njima, iskreno se nadamo da će ostati onakve kakve smo ih i zavoljeli. Pune nekih sitnih mana, haotične, ljubavne i ambiciozne, u skupim restoranima i uvijek izvrsnoj odjeći, nepovratno ispletene u jednom divnom, nesavršenom prijateljstvu. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.1/5

theposterdb.com

Dani u Los Anđelesu

Isa Rej u prelijepom finalnom poglavlju ličnog sazrijevanja

6

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

ZERKALO

theposterdb.com

,,Dune“: Dugo očekivani SF spektakl Denija Vilneva ostavlja gled

Izvr upeg Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

N

ema nikakve sumnje da je roman Frenka Herberta ,,Dina“ jedno od najznačajnijih dela naučne fantastike. Kroz takozvani „soft SF“ pristup, što znači da se u romanu ne insistira na tehnologiji i tehnološkom napretku, Herbert se zapravo bavio nekim osnovnim stvarima za poimanje ljudskog društva – politikom, religijom, sociologijom i psihologijom.

Mit o Hodorovskom

Izuzetan kasting Vilnevovog vizuelno potentnog djela

U prvoj polovini filma (odakle su uglavnom izvučene one najfinije scene i najzvučnije replike za trejler), ostvarenje se svakako kvalifikuje za jedan od filmova godine, ali to svejedno ne znači da je savršen. Vilnev odlično vizuelizuje i hvata razliku među svjetovima i kulturama, uz obavezni začin političke korektnosti koje u izvornom romanu nije bilo ni u tragovima

Iako je radnja originalnog romana smeštena u 11. milenijum, odnosno 102. vek, Herbert je kroz njega zapravo vrlo elokventno govorio o, za vreme pisanja, trenutnim istorijsko-političkim događajima druge polovine 20. veka. Teme su mu, dakle, bile relikti feudalizma kroz kolonijalizaciju, neokolonijalizam i Hladni rat s blokovskom podelom sveta.

Zbog svog neverovatnog značaja u svetu literature, i to značaja koji je prepoznat relativno odmah (Herbert je posle roman proširio na sagu koja se proteže kroz milenijume, a nastavljači su na to dodali i nastavke i „prequele“), ,,Dina“ je kao izvorni materijal privlačila mnoge filmske i televizijske autore koji su na njoj „polomili zube“.

Biće da je problem, osim produkcijske zahtevnosti, na snazi i razlika između medija romana i filma, pa da ekranizacija Dine možda čak ni teoretski ne može kvalitetom dostići originalno literarno delo.

Jedan od onih kojima je ,,Dina“ zamalo uništila karijeru bio je i majstor magijskog realizma Alehandro Hodorovski kojem je upravo ona kao projekat došla posle globalne slave stečene „esid vesternom“ ,,El Topo“ (1970) i trip-filma

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

7

daoce hladnim uprkos impresivnom, gotovo perfektnom dizajnu

,,The Holy Mountain“ (1973).

Hodorovski je projekat zamislio krajnje ambiciozno, kao epski intoniranu filmsku operu. Sa sve detaljnim Mebijusovim dizajnom, muzikom Pink Flojda, Magme i drugih zvezda psihodeličnog roka, scenografijom i omanjom ulogom Salvadora Dalija, te iscrpljujućim fizičkim pripremama kojima je podvrgao svog sina Brontisa kome je bila namenjena uloga Pola Atreida.

Projekat se, logično, „skršio“ na budžetu: ponestalo je poslednjih 10-ak miliona dolara preko već osigurane rekordne svote od preko 30 miliona. O brodolomu projekta snimljen je i dokumentarac ,,Jodorowsky’s Dune“ (Frenk Pavič, 2013) koji je dodatno potkrepio tvrdnje o dotičnom kao o najboljem filmu koji nikada nije snimljen. Takve tvrdnje je smešno i braniti i opovrgavati iz prostog razloga što film nije snimljen, a od njega su kao relikvije ostali elementi dizajna i „storyboarda“ koji govore nešto, ali ne mogu baš sve.

Hodorovskom je, kaže u dokumentarcu, bilo drago kada je na istom projektu pogoreo i Dejvid Linč, verovatno jedini režiser koji je, po rečima samog Hodorovskog, bio sposoban da ekranizuje nešto tako kolosalno.

Vruć krompir

Linču su se, međutim, u posao umešali drugi faktori: produkcijska kuća Dina de Laurentisa i distributer Universal i njihova sklonost ka naslanjanju na dominantne trendove koji su tih osamdesetih u najmanju ruku bili odraz upitnog ukusa. Budžet verovatno nije bio problem, iako 40 miliona dolara osamdesetih nije bilo isto što i 40 miliona sedamdesetih. Objektivno, film de-

screenrant.com

rstan, ali previše glan svemirski ep Lejdi Džesika (Rebeka Ferguson) i vojvoda Leto (Oskar Ajzek) grade kompleksan i jak odnos

luje požureno, čak sklepano, u svakom smislu, dok se ogrezlost u kemp danas može uzeti kao simpatični retro. Linč se maknuo iz Holivuda u nezavisnu zonu, Dina je inicijalno loše prošla na blagajnama, ali je na video-formatima dostigla nivo nekakvog, doduše ne baš ozbiljnog, kulta.

O seriji za ScyFy iz 2000. godine ne vredi ni razglabati preterano.

Ona je za svoje uslove bila čak i pristojna pa je doživela i nastavak ,,Children od the Dune“ (2003), ali ne treba smetnuti s uma šta serija za kablovsku televiziju iz prvih godina ovog veka znači u smislu produkcijskih vrednosti. Čast da snimi novu ekranizaciju ,,Dine“ pripala je kanadskom autoru Deniju Vilnevu koji se, nakon filmova ,,Politechnique“ (2009) i nominacije za stranog Oskara s filmom ,,Incendies“ (2010) preselio u Holivud i tamo dokazao s filmovima ,,Prisoners“ (2013), ,,Sicario“ (2015) i ,,Arrival“ (2016). Nakon toga je Vilne-

va dopao zadatak da snimi nastavak ,,Istrebljivača“ (,,Blade Runner“, Ridli Skot, 1982), s podnaslovom 2049, što je bio svojevrstan „vruć krompir“ u pogledu očekivanja.

Zanatska perfekcija

Ono što je za Vilneva značajno je to da on po vokaciji nije nužno scenarista (delom je na snazi bila i jezička barijera, budući da je Vilnev frankofon), već „čisti“ režiser koji je zbog toga prinuđen da radi po tuđim scenarijima različitog kvaliteta. ,,Prisoners“ su bili solidan film po lošem scenariju, ,,Sicario“ odličan film po tek dobrom, a u nastavak ,,Blade Runner“ priče je utrpano toliko toga (uključujući i reklamu za jednu marku automobila) da se Vilnev koncentrisao samo na akciju i vizuelizaciju koje su na kraju ispale najjača tačka filma.

Imajući to u vidu, za ,,Dune“ se moglo očekivati da će je Vilnev detaljno pročitati, da će dizajn biti raskošan, a kasting pažljivo

odabran, da će efekti i režija biti zanatski perfektni, a problemi su se očekivali možda u scenariju i razvoju likova. Reakcije na premijeri u Veneciji bile su uglavnom pozitivne, od oduševljenja do zadovoljnog klimanja glavom, uz tek pokoji disonantni ton mlake ili čak negativne, možda čak i maliciozne, kritike. U međuvremenu, ,,Dune“ je zaigrao u svetskim bioskopima, pa i kod nas.

Godina je 10191. Kuća Atreita kojom vlada Vojvoda Leto (Oskar Ajzek) dobila je od Cara poznatog univerzuma da preuzme kontrolu nad peščanom planetom Arakis na kojoj žive pustinjski nomadi Fremeni, a na kojoj se nalaze zalihe začina. Za Fremene, on je drevna psihoaktivna ritualna supstanca, a za ostatak univerzuma droga koja navigatorima obezbeđuje međuzvezdana putovanja i stoga je neophodna za svemirsku trgovinu i Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

ekspanziju granica poznatog.

Planetom je ranije vladala kuća Harkonena, oličena u grotesknom, ali prepredenom Baronu Vladimiru (Stelan Skargord) koji promenom, logično, nije oduševljen.

Impozantan vizual

Glavni lik romana, sage i filma je Letov sin Pol (Timote Šalame) kojeg upoznajemo kao nesigurnog momčića koji još nije ovladao ni vojničkim veštinama kojih je majstor njegov otac, čak ni uz trening dvojice prekaljenih profesionalaca, Garnija Haleka (Džoš Brolin) i Dankana Ajdaha (Džejson Momoa). A ni nadljudskim moćima, pre svega Glasom, kojima ga je učila njegova majka Džesika (Rebeka Ferguson), nekadašnja sveštenica moćnog reda Bene Geserit koji iz senke vlada svetom. Pol se ipak „budi“, ima vizije u kojima vidi hrabru nomadkinju Čani (Zendaja), a pojavljuju se indicije da je on Odabrani, odnosno mesija koji će osloboditi potlačene. Ali, Pol naći svoj put i ispuniti svoju sudbinu Odabranog jednom kad upozna devojku iz svojih snova i po prvi put se susretne sa zastrašujućim peščanim crvom?

Vilnev je svakako shvatio suštinu ,,Dine“ i, za razliku od svih drugih, makar ne žuri kroz film.

Radnja ovog filma koji traje dva i po sata je presečena negde oko prve polovine prve knjige, pa zbog toga većina elemenata dobija prostora da se razvije. To se odnosi pre svega na nekolicinu glavnijih likova iz kuće Atreida, na impozantan dizajn koji se prelama u kontrastima boja (od spaljenih žuto-smeđih do hladnih plavo-sivih) i dizajna (od napredno industrijskog, preko brutalističkog i mračno-uvrnutog do sasvim rudimentarnog).

Koreografija dodatno naglašena efektima je više nego pristojna, kako u scenama borbe kojih ne manjka, tako i u onim ceremonijalnijim „masovkama“.

U prvoj polovini filma (odakle su uglavnom izvučene one najfinije scene i najzvučnije replike za trejler), ,,Dune“ se svakako kvalifikuje za jedan od filmova godine, ali to svejedno ne znači da je savršen. Vilnev odlično vizuelizuje i hvata razliku među svetovima i kulturama uz obavezni začin (namerno!) političke korektnosti koje u izvornom romanu nije bilo ni u tragovima.

On takođe savršeno slika Herbertove reference na Prvi, Novi i Treći svet, na kolonijalne i hladnoratovske tokove, na eksploataciju i ekologiju, ali propušta nešto od onog „ljudskog“. Sveštenice Bene Geserit jesu preteća pojava, ali su više iskorištene kao audio-vizuelni dodatak, mentati, njihovo poreklo i njihova funkcija, su potpuno zanemareni, a o kući Harkonena i carskoj kući Korino ne saznajemo ništa dalje od toga da su prvi psihotični i brutalni, a drugi prevrtljivi i sa skrivenim agendama.

Domen očekivanog

Problem nastaje u drugom delu filma kada se Vilnev više ne bavi političkim odnosima, spletkama i marifetlucima, nego kada film utone u modus tipičnog visokog koncepta poznatog kao „hero’s journey“. Vilnevov ,,Dune“, kao doduše u nekoj meri i Herbertov originalni roman, onda upada u dramaturgiju očekivanog. Vilnev zna da tu i tamo smesti neki citat, u drugom delu preovlađuje opus Edrijena Lina, pre toga smo mogli da vidimo i par očitih referenci na Kopolin ,,Apocalypse Now“ (1979), borbe su, kad ih

ima, atraktivne, ali oseti se i ponešto praznog hoda.

Na izvedbenom planu, ,,Dune“ se takođe vrlo dobro drži. Od glumaca, Oskar Ajzek je briljantan kao Vojvoda Leto, vladar i otac koji je svestan težine svoje situacije, a vrlo dobra je i Rebeka Ferguson razapeta između dve dužnosti. Za relativno malo vremena koje ima na ekranu, Stelan Skarsgord uživa lagano imitirajući Marlona Branda iz njegove najgabaritnije faze. Što se Šalamea i Zendaje tiče, on je uverljiviji kao zbunjeni klinac nego kao nevoljki mesija koji je osetio poziv (što se može popraviti u očekivanom drugom delu), a ona je više prisutna kao eterična figura bez glasa nego kao ljudsko biće (što će se svakako promeniti u nastavku), pa o njima možda nije ni najuputnije suditi, budući da likovi nisu napravili ceo luk.

Tehnički, film je izuzetan. Fotografija Greiga Frejzera (,,Zero Dark Thirty“, ,,Foxcather“, ,,Rogue One“) je savršeno odmerena i koristi maksimum od pomno izabranih lokacija, a za montažu se Vilnev oslanja na svog stalnog saradnika Džoa Vokera s kojim se vrlo dobro razume. Muzika Hansa Cimera jedna je od inspirativnijih njegovih u poslednje vreme, iz nje odzvanjaju neoklasična elektronika i elektronska neo-klasika na tragu majstora iz osamdesetih, ali teško je reći da je tu reč o nečemu neviđenom.

To zapravo stoji i za film u celini.

Dobar je, odnosno vrlo dobar, na momente i odličan, ali je sasvim po uzusima, pravilima žanra i nivoa produkcije. Svakako mu fali „ono nešto“, možda ne baš duše, ali zbog svoje promišljene, hladne egzekucije i gledaoca ostavlja uglavnom hladnim.

Ocjena: 8.5/10

Stelan Skarsgord odlično rješenje za ulogu glavnog negativca Vladimira Harkonena

screenrant.com

8

be č ki val Brčko Brčković (alijas Goran Nikčević) na radnom mjestu za vrijeme radio emisije „Brčkuliranje“ na Anteni M

Iz Beča:

Miloš Milačić

K

ad korona preuzme dirigentsku palicu, karantinski orkestar svira Mocartov „Rekvijem“ po svu noć. Bečka scena postaje sobica tri sa dva i po njoj plešu utvare abecednim redom: Ambroheksal, Askorbisal, Aspirin, Azitromicin, Brufen, „C“ vitamin, „D“ vitamin, itd.

Težak kašalj

Vokali što prate muziku su dosljedni i tri sedmice pjevaju nesmanjenim tempom. Temperatura je tenor, visok i istrajan, ne spušta se danima i nadjačava sve medikamente koji probaju da je obuzdaju. Kašalj je bas, težak, dubok i potmuo. Povremeno predahne, a onda na znak dirigenta, zahuči kao monsunski vjetar iz tropskih predjela pluća.

Soprani, dramski i lirski zapravo su bolovi raspoređeni u vratu, leđima, rukama, nogama, glavi.

Oni pište, cvile, tutnje, stenju, vrište horski ili solo i ozbiljno tjeraju na razmišljanje o pisanju testamenta!

Ali pred zoru, kada se razmakne tama, pojavljuje se luckasti opsenar koji okreće stvarnost kao Rubikovu kocku dok ne posloži sve boje kako treba. Taj Hud(ini) Robin, zanesenjak i odmetnik, na prevaru ušuška koronu pjevajući joj „ša-na-na, ša-na-na, neđe oko devet ura...“. Zatim joj krade diri-

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Kad radio-emisija djeluje kao lijek protiv korona virusa

Pred zoru, kada se razmakne tama, pojavljuje se luckasti opsenar koji okreće stvarnost kao Rubikovu kocku dok ne posloži sve boje kako treba. Njegov orkestar nosi naziv „Brčkuliranje“ a dirigent je Brčko Brčković gentski štapić i njen orkestar zamjenjuje svojim, radijskim.

Onda volšebno i sa šarmom vječitog titogradskog mangupa diriguje „Odu radosti“. Žumance bečkog, oktobarskog sunca priga se na tihoj vatri optimizma i melemi izmučenu dušu. Njegov orkestar nosi naziv „Brčkuliranje“ a dirigent je, naravno, Brčko Brčković. Glasovi na radiju uvrnuta su verzija slike Dorijana Greja. Ne stare. Brčkov glas čini se isti kao prije skoro 30 godina kad je Šipkomana i Preslatku prvi put prenio preko praga naših domova. Ko je slušao avanture otkačenog para u vozu za Sutomore taj je zauvijek ostao inficiran virusom nostalgije za nekim ljepšim vremenima. I nema te vakcine koja može stvoriti imunitet na Brčkove legendarne priče što ih je smišljao u jednom dahu, uživo, dok je trajala emisija.

Zduhač pješivački

Brčko i njemu slični iluzionisti imali su dar da uspavaju strašnog Smauga devedesetih i iz njegove pećine odnesu najveću dragocjenost - maštu. U tim zlim vremenima mašta je bila i

štit i mač kojima si mogao neprijatelja, ako ne pobijediti, onda bar uzdrmati. A Brčko je mašte imao na pretek. I dijelio je i bogatima i siromašnima. Ali uvijek je bio pod budnim okom zmaja, željnog osvete. Zato je morao da se krije po birziminujmskim šumama koristići lažna imena: Goran Nikčević, Golio Štrudlić kasnije i Gulio Kobr(a) i Zduhač pješivački.

Njegova od ranije okupljena banda, koju su činili Jozef K. i Mitar sa krdom mazohističkih slonova, slijedila ga je u stopu.

Pronosili su glas o Brčku kao revolucionaru riješenom da oslobodi Titograd od kiča što se bješe nakotio tih godina.

Izvodili su diverzantske akcije, pucali (od smijeha) iz Debele Berte, dijelili kao tajne letke „Sebične priče“ koje su gimnazijalci gladni svega gutali na velikim odmorima… Prema zatupljenima i primitivcima nijesu imali milosti. Gađali bi ih pop povrćem i prosipali po njima burad punu brč-brčeva.

Eto to sve radi Brčko i danas u „Brčkuliranju“. Sa istim baršunastim glasom, žarom i maštovitošću. Kroz uspomene crta koordinate jednog davno

nestalog grada. Titograd u njegovim sjećanjima postaje Makondo od kog sve i da hoće ne može da pobjegne.

Čovjek i grad

facebook/Golio Strudlic

Oda radosti jednom brču

portalanalitika.me

cer

9

Zagrljeni su taj čovjek i taj grad dok plešu valcer na vagonu jednog izmaštanog mikrokosmosa. Na tom minimalističkom goblenu izvezene riječi „nije hrđavo“, „kikenje“, „miklošići“, „mugabe“, „stuhovik“ izazivaju i smijeh i spokoj. Dobro Knjiga „Sebične priče“ Brčka Brčkovića je, svijet još neće prona podgoričkoj buvljoj pijaci pasti dok ima takvih zanesenjaka. Sve staje u ta dva sata brč-kuliranja: tak- na orkestra. I taman prije nego sisti i prostitutke, lijepe pekar- omamljivač za koronu prestake i prodavačice u salonu na- ne da djeluje, izlazi na scenu mještaja, psihijatri i kladionice, dobri Brčko Brčković i maše utakmice Budućnosti i oblak publici koja ga nagrađuje aplakafanskog dima kroz koji se na- uzima. Slušalac to ne vidi, ali ziru neka draga lica iz prošlih osjeća. Onda se pojavljuje Plejvremena. Orkestar privodi kra- bojeva zečica i vrcka prema auju „Odu radosti“. Poklanjaju se ditorijumu bijelim pufnastim publici: Eskobar, Akvilani, Bi- repićem. Ljubi se sa dirigenlja, Milivoje, Zabjelčan, Ceti- tom dva puta u obraz, pa jednjanin, Upaljač, Haplo, Kuč, nom u usta... I predaje mu Pero Putnik, Nemanja, Čeh i Kafkin Orden za šašavost prneizostavno Tesac, prva violi- vog stepena.

10

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

CELULOID

,,Halloween Kills“: Režiser Dejvid Gordon Grin ne pa čak i polunamjerno uništava originalni horo

Krajnje banalno krvoliptanje M

oć horora skriva se u prenesenom značenju, u implikaciji, a ne u krvoliptanju, napadu i prepadu. To smo do sada valjda savladali. Nije cilj, dakle, suočiti se sa zlom tog nekog mitskog demona, duha, vampira ili koljača, već sa zlom koje inherentno nosimo u samima sebi.

Iskonsko zlo

Tu ideju, nažalost, najnoviji nastavak ,,Halloween“ serijala, ,,Halloween Kills“, okreće na krajnju banalnost i to je osnovna greška zbog koje ne pada samo ovaj film, već i cela franšiza u svim njenim inkarnacijama.

Istini za volju, serijal ,,Halloween“ je odavno izgubio smisao. Prvi, Karpenterov deo, bio je genijalan iz prostog razloga što je išao kontra tipa, bio potpuno lišen konteksta i satkan od zanatski savršenih „set piece“ scena, zbog čega je, ako ne stvorio, onda barem propelirao pod-žanr „slashera“. Majkl Majers je naprosto bio babaroga, s minimalno definisanom prošlošću (kao dečak ubio stariju sestru, kao odrastao pobegao iz ludnice, pa se vratio kući) i skoro bez ikakve detaljne motivacije za svoje ubilačke pohode.

Usledilo je osipanje sa svakim narednim nastavkom (drugi, takođe Karpenterov, je još i imao smisla, treći je bio bez Majersa, u četvrtom je s njegovim povratkom, a nestankom Lori Strod koja je postala njegova opsesija, sve otišlo u me-

lodramatičnu kiselinu koja je postajala sve kiselija i kiselija), pa pokušaj indukcije nostalgije sa inače solidnim H20, pa „reboot“ pod dirigentskom palicom ikone treša Roba Zombija koji je dobacio do dva dela.

A onda su nadležni u studiju Universal odlučili da celu priču temeljno obnove, pa su izvršnu produkciju, scenario i režiju poverili Dejvidu Gordonu Grinu, uz asistenciju Denija Mekbrajda za prva dva segmenta. Izbrisani su svi nastavci iza originala, a film je podržao i Džon Karpenter koji je pre toga iz serijala izašao nakon drugog dela. Štos sa svime time je, pak, da Dejvid Gordon Grin nije „horordžija“, iako je u jednom sasvim drugom ključu, nezavisnog ruralnog noara, kroz film ,,Joe“ (2013) savršeno precizno secirao iskonsko zlo i njegovu razliku od pogrešnih odluka, očajništva, gordosti ili preke naravi. Tako je i ,,Halloween“ (2018) zapravo više bio neka vrsta relativno površne drame o decenijskoj traumi, uz potku koja je istovremeno i patrijarhalna i površno feministička (ah te porodične vrednosti) o tri generacije žena u istoj familiji koje se zlu koje ih proganja moraju suprotstaviti zajedno.

Majersova ćela

Ono po čemu ćemo taj film pamtiti nije ni velika priča, ni nekoliko odrađenih (najdalje do dometa korektnog) „set piece“ scena, pa ni ta priča o ženskom jedinstvu, već je to pre

svega ćela Majkla Majersa pomoću koje Grin i kompanija signaliziraju viziju da on stari. I time čine grešku brojnih prethodnih nastavaka – humanizuju ga. Time demonstriraju da Karpenterovu suštinu iz prvog dela nisu pojmili, a on im se verovatno ispod glasa podsmeva dok broji dolare dobijene iza najnovije trilogije (,,Halloween Ends“ je najavljen za sledeću godinu).

Sa ,,Halloween Kills“, pak, Grin, MekBrajd i društvo odlaze još korak dalje u nerazumevanju, pa čak i polunamernom uništavanju originala. Vreme radnje je Noć veštica 2018. godine, nekoliko trenutaka nakon što je ranjena Lori ( jedna i jedina Džejmi Li Kertis) spalila svoju kuću s Majersom u njoj, a kći Karen (Džudi Grir) i unuka Alison (Endi Matičak) su krenule da je voze u bolnicu. Nailaze vatrogasci, a ranjena Lori samo ponavlja „Pustite (ga) da gori!“.

Pre nego što se vatrogasci zeznu, spasu monstruma i postanu njegove žrtve (solidan „set-piece“ u kojem sekire, pijuci i cirkulari postaju umesto oruđa za spasavanje oruđa za ubistvo), radnja se seli u obližnji park gde je ostao da leži napadnuti policajac Hokins (Vil Paton), jedan od onih koji su se sa Majerson susreli i te fatalne noći 1978. godine, što vidimo u „flešbeku“. Lori i Hokins će ostatak filma provesti u bolnici,

joblo.com

Iz priloženog je jasno da je film tek razrada za finale trilogije u kojem možemo očekivati da će se s Majersom ponovo suočiti Lori. Dotle će se likovi ponašati ekstremno glupavo, po zakonima „slasher“ filmova, zbog toga ginuti ili ubijati pogrešne ljude

praktično na klupi za rezervne igrače, dok radnja prati sukob Majersa s nekim drugim.

Okupljanje društva

Ti drugi su klinci koje je Lori čuvala te fatalne noći i spasila od ubice s nožem u ruci i belom maskom na licu. Među njima glavnu reč ima Tomi Dojl (Entoni Majkl Hol) koji svake godine za Noć Veštica okuplja društvo i čuva sećanje na noć kada su jedva živu glavu izvukli. Kada se pročuje da Majers (opet) hara gradom, Tomi će preuzeti ulogu vođe rulje sa zadatkom da mu konačno stane na rep.

U tome će se, na suprotnim „ideološkim“ stranama naći Alison (koja će se rulji pridružiti) i Karen (koja će braniti poziciju zakona, odnosno institucija sistema). Još jedan pod-zaplet prati i gej par, Velikog i Malog Džona koji su se uselili u staru kuću Majersovih i preuredili je, što će se pokazati kao loša investicija, a rulja će doći i do bolnice u kojoj su Lori i Hokins. Ali, šta god uradili, a napraviće i par kardinalnih grešaka, Majersa neće zaustaviti ni metkom, ni palicom, ni sečivom...

Iz priloženog je jasno da je ,,Halloween Kills“ tek razrada

Besmislen zaplet novog povratka Majkla Majersa

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

e razumije, or klasik

Rulja za linč

Ali, avaj, ,,Halloween Kills“ na oba plana pada, i to prilično žestoko. Sama metafora kako se tajna Majersovog zla skriva u tome da ono potpiruje zlo u drugim ljudima oslikana kroz motive rulje i linča toliko je površna i obrabljena u drugim filmovima da ju je više teško shvatati ozbiljno, a i u samom filmu su te poente toliko puta nabijene kroz trapavo napisa-

ni dijalog da se u tom „sažvakavanju“ gubi svaki čar gledalačkog otkrića, pa sve postaje i ostaje banalno.

Izvedbeno, pak, problem leži i u dosta slabom scenariju koji pokušava da poveže dosta toga, ali to čini nevešto, ali i u režiji koja se nikako ne može nazvati inspirisanom. Dejvid Gordon Grin je ponajviše u formi kada može da imitira Karpentera (za šta mu se pruža prilika u scenama smeštenim u 1978. godinu) ili nekog od savremenijih filmskih stvaralaca u domenu horora koji, da ponovimo, nije njegov fah. U inflaciji likova „nahranjenih“ lošim replikama glumci zapravo i nemaju šta pametno da rade, što je inače za Grina atipično jer je u svojim filmovima makar znao da razigra glumce. Što je najgore, kraj ovakvog Grinovog štanca još nije ni na vidiku. Kad završi s ,,Halloween“, preći će na još jedan serijal, ,,The Exorcist“, koji se takođe s vremenom od genijalnog prvog dela potpuno potrošio. Nadajmo se da je reditelj ipak nešto naučio ili makar da će naučiti u međuvremenu.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 1.7/5

Banalan motiv na posteru neuspjelog projekta Dejvida Gordona Grina

fright-rags.com

za finale trilogije u kojem možemo očekivati da će se s Majersom ponovo suočiti Lori.

Dotle će se likovi ponašati ekstremno glupavo, po zakonima „slasher“ filmova, zbog toga ginuti ili ubijati pogrešne ljude. Ništa od toga ne bi bio problem kada bi barem jedan od dva uslova bio zadovoljen: da to ima smisla u izgradnji neke šire slike koja korespondira s našim svetom. Ili, da je makar to toliko dobro izvedeno (scenaristički, glumački, režijski, tehnički) da formira neku internu logiku tog sveta (u ovom slučaju gradića Hadonfilda u saveznoj državi Ilinois) pa da na te nesavršenosti zaboravimo jer smo zabavljeni nečim drugim.

11

12

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

SERIJE bbc.co.uk

Pet nepravedno potcijenjenih, žanrov ,,Vigil“ crpi snagu iz misterije i teorije zavjere

Ostrvski ringišp Britki humor, karakteristični način pričanja priče i vizuelno upečatljiv stil ih izdvajaju, a u to se mogu uvjeriti oni koji prate njihovu televizijsku scenu Piše:

Davor PAVLOVIĆ

S

erije koje dolaze iz Velike Britanije imaju nešto specifično, što ih izdvaja od ostalih.

Njihova produkcija vrlo vrijedno radi i nove proizvode izbacuju vrlo brzo, bilo da se radi o serijama od desetak nastavaka ili da je riječ o onima sa samo tri do četiri dijela.

Ovaj drugi slučaj je isključivo karakterističan za njih i rijetko se sreće bilo gdje drugo. Britki humor, karakteristični način pričanja priče i vizuelno upečatljiv stil ih izdvajaju, a u to se

mogu uvjeriti oni koji prate njihovu televizijsku scenu. Od kriminalističkih drama, preko sitkoma do tinejdžerskih komedija, oni imaju žanrove za svačiji ukus, a mi smo izabrali njih pet koje su se izdvojile u posljednje vrijeme, a koje su možda prošle nezapaženo.

VIGIL

Nije toliko čest slučaj da se radnja filma ili serije smjesti u podmornicu ili neki maleni prostor, jer to zahtjeva dosta truda. Ali može da se isplati, što nam je poznato nakon filma Volfganga Petersena ,,Das Boot“ (1981). Uski hodnici i gomile vo-

de koje u svakom trenutku mogu postati smrtonosna opas n o st v r l o l a ko st va ra j u napetost i tjeskobu, a tu klaustrofobičnu atmosferu koristi i serija BBC One-a ,,Vigil“. Kolika je njena popularnost na Ostrvu, govori podatak da je sa deset miliona gledalaca postala najgledanija britanska dramska serija u posljednje tri godine.

Autor Tom Edž je napravio priču preuzetu iz teorija zavjere koja se stvorila oko potonuća ribarskog broda Gola. Ubacivši savremeni narativ s aktivizmom za okončanje finansiranja nuklearnog ratovanja, napravio je zanimljivu seriju od šest nastavaka.

Priča počinje kada na podmornici HMS Vigil operater sonara Krejg Burk (Martin Kompston) čuje neobičan zvuk, nakon čega zatraži od svog kapetana Nila Njusoma (Paterson Džozef) da izroni i pomogne

posadi drugog broda. Njusom odbija i dolazi do svađe, nakon koje je Burk pronađen mrtav, navodno predoziran od heroina. U Glazgovu kontraadmiral Šou (Stiven Dilejn) iz Kraljevske mornarice traži od škotske policije, jer se tragedija dogodila unutar britanskih teritorijalnih voda, da ispita slučaj. Inspektorka Ejmi Silva (Suran Džons) dobija naređenje da se tri dana ukrca u podmornicu kako bi provela svoju službenu istragu.

Prije odlaska poziva svoju djevojku, a takođe i detektivku Kirsten Longakr (Rouz Lesli), da razgovara s Burkovim kolegama i prijateljima na kopnu.

Počevši od jedinstvene radnje, ko je ubio Burka, koja se račva, autor kombinuje istragu agenta Silve u podmornici s onom koju izvodi Kirsten. Ovaj glavni dvostruki fokus, koji se povremeno, na opravdan način, proširuje na perspektive drugih likova, uo-

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

13

vski različitih serija iz Velike Britanije i Irske na koje vrijedi obratiti pažnju

pil za ponijeti kviren je nizom objašnjavajućih flešbekova u kojima se detaljno opisuju početak, uspon i pad odnosa između dve policajke, koji je nastao nakon smrti Ejminog supruga u saobraćajnoj nesreći. Međutim, sva ta istorija čini zaplet sam po sebi, a njena repeticija, koja je gotovo uvijek mehanička, dovodi do razmišljanja da se moglo naći neko bolje riješenje da se ispriča. S druge strane, radnja zavjere i misterije gradi se malo po malo, ali zadržavajući konstantan stepen intenziteta, iako s nepotrebnim elementima poput ljubavne priče dvije detektivke, a koja ne izbjegava klišeizirane sukobe prikaza lezbijskih odnosa.

Režiser uspijeva maksimalno iskoristiti svaki dio podmornice za uzbudljivu misteriju. Male sobe i nedostatak dnevne svjetlosti savršeni su za stvaranje klaustrofobične atmosfere,

koja dodatno podgrijava potragu za ubicom. Ipak, za uspjeh serije je najzaslužnija glumačka ekipa, posebno Suran Džons. Ona gradi složeni lik sa mnogo trauma, boreći se sa vlastitim duhovima, a u isto vrijeme u prijetećem i izrazito muškom okruženju, gdje se mora boriti za očuvanje svog autoriteta. Portret Rouz od strane Kirsten je rame uz rame sa Suran po dubini karaktera.

Najpoznatija po ulozi u ,,Igri prijestola“, ovo je lijepa promjena za nju. Omiljeni glumac iz ,,Line of Duty“, Martin Kompston je imao mnogo manju ulogu nego što je iko očekivao, ali i dalje je upečatljiv, dok je na ekranu. Svi ostali glumci, prepoznatljiva lica iz drugih britanskih serija, na visini su zadatka.

Premda se finale pokazalo dosta predvidljivim i razočaravajućim, ukupni rezultat je više

nego solidan. Serija je cijelo vrijeme trajanja držala podjednak ritam, s iznenađujućim trenucima poput kraja četvrte i pete epizode. Tako je ,,Vigil“ nastavio trend postavljen prethodnim uspjesima serija ,,Line of Duty“ ili ,,Bodyguart“ gdje trileri i krimi drame uvijek daju dobre rezultate.

Ocjena: 3.4/5

KIN

Serije o mafijaškim porodicama nakon ,,Sopranos“ su dobile uzlet. Nastao je podžanr koji privlači veliku pažnju, a nakon prošlogodišnje odlične serije ,,Gangs of London“, nova irska serija televizije AMC+ ,,Kin“ iako slabija, zasigurno će osvojiti put do velikog broja gledalaca. Njena najveća mana je svakako što je previse klasični obrazac žanra i mnogo je predvidljiva.

amcplus.com

Irski ,,Kin“ dekonstruiše žalost u mafijaškoj porodici

Sa osam nastavaka su je kreirali Kjaran Doneli i Piter Mekena i u epicentru ima članove porodice Kinsela, gdje svako od njih ima svoje tajne, ali, dok su u ratu, čine svoje veze jačima. Serija se s jedne strane bazira na zaraćene strane koje se bave trgovinom drogom, a s druge strane unutrašnjim porodičnim odnosima i rijetko nadmašuje očekivanja u vezi s temom i iznenađenjima.

Ejden Gilen predvodi čopor Kinsela kao “pater familias” Frenk, a oko njega su sinovi Majkl (Čarli Koks), Džimi (Emet Dži Skanlan) i Erik (Sem Kili). Tu su i Džimijeva supruga, Amanda (Kler Dun) i majka Birdi (Marija Dojl Kenedi). Drugu porodicu predvodi Imon Kaningem (Kjaran Hinds), s kojim se dolazi u najveći sukob, nakon jednog nesrećnog slučaja.

Kao i kod drugih kriminalističkih drama, iz epizode u epizodu, otkrivamo sve više o vezama porodice, sa povremenim uplivima nasilja, prevare i smrti. Autori žongliraju s nekoliko rukavaca, uvijek se vraćajući na onaj glavni i uravnotežujući, individualnu tugu nekoliko članova porodice. Tako se Majkl bavi Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

,,Stephen“, serija snimljena u ,,cinema verité“ stilu, otvara slučaj ubistva tamnoputog mladića u Londonu

posljedicama izlaska iz zatvora i nemogućnošću da vidi otuđenu kćer, a Amanda pronalazi uporište unutar porodice, tek kasnije shvaćajući težinu i uticaj svojih odluka, dok svi zajedno nastavljaju živjeti u lijepim kućama, vozeći lijepe aute s novcem zarađenim od zavisnosti drugih, što je tema koju serija ne istražuje. Iako se određeni likovi, možda i ne oni koje očekujete, pomiču u prvi plan kako sezona odmiče, autori pronalaze način da svaku epizodu začine i sa malo akcije. Nedovoljno, jer je ,,Kin“ mnogo više drama sa scenama gdje likovi govore o tome šta, kako i zašto žele nešto učiniti. Čarli Koks je najbolja karika serije koji svog lika isporučuje na mnogo bolji način nego što je vjerovatno napisan. Priča je strukturisana na takav način da je njegov lik, posebno u prvih nekoliko epizoda, uglavnom neaktivan i često tih. Tada neki drugi likovi dolaze do izražaja. Skanlan odiše životom i bori se suprugom oko vaspitanja najstarijeg sina. Amanda je nestabilno emocionalno središte priče i donosi vulkansku performansu. Ejden Gilen uspijeva zadržati prešut-

nu stranu koja mu dobro stoji, dok je Kjaran Hinds, s druge strane, takođe vrlo dobar. ,,Kin“ ne donosi ništa novo, ali postoji nešto posebno u vezi s njom, što će vas odmah privući likovima i svijetu u kojem žive.

Razlika između nje i većine drugih serija ovog tipa je u tome što odmazdu ne pokreće posao, već je u potpunosti motivisana tugom, što je čini malo prigušenijim nego što je tipično za ovaj žanr.

Ocjena: 3.3/5 STEPHEN

Prije 22 godine snimljena je drama ,,Ubistvo Stivena Lorensa“, 18-godišnjeg tamnoputog tinejdžera iz Južnog Londona, kojeg su ubili rasistički nasilnici dok je čekao autobus kući 22. aprila 1993. Film je napisao i režirao Pol Gringras. Ove godine, trodijelna serija ,,Stephen“ nastavlja tu priču i dešava se 2006. godine, 13 godina nakon ubistva za koje niko nije uhapšen, ni osuđen.

Njegove ubice su u to vrijeme pobjegle pravdi, a istraga je utvrdila da je policija ,,nesposobna i institucionalno rasistička“. Stivenovi roditelji Dorin (Šarlin

Vajt) i Nevil (Hju Kvarši) su sada rastavljeni, ali i dalje se bore za pravdu za svog sina, nakon što je zakon promijenjen kako bi se osobama optuženim za ubistvo omogućilo da im se ponovo sudi. Nevil provodi dosta vremena na Jamajci, ali se nakratko vraća u Englesku, koju mrzi. Nakon gorkog sastanka s tadašnjom zamjenicom komesara Kresidom Dik (Sian Bruk), kao da je odustao od bilo kakve pravde. Dorin se još uvijek bori s otporom kako bi pronašla rješenje koje ona i njezin sin zaslužuju. S advokatom se takođe sastaje s Dikom i ruga se njegovom nedostatku napretka. Stiv Kugan glumi policajca stare škole Klajva Driskola, koji misli da se ubistvo može riješiti i sada volontira želeći započeti istragu od nule i želeći shvatiti mnoge stvari koje su forenzičari propustili prvi put.

Režiser Alrik Rajli koristi stil jako sličan ,,cinema verité“, što je s jedne strane rizično, jer je dramu ogolio svih nepotrebnih stvari, vizuelno je maksimalno pojednostavio, a fokus stavio na suštinu, pa tako u pojedinim segmentima kao da gledamo dokumentarac. Otvara nam vrata

u poznate činjenice i poznate likove (za one koji su upoznati sa slučajem), a isto tako pokazuje nam kako Driskol lovi nove dokaze i pooštrava fokus na ubicama. Jedan od najzanimljivijih trenutaka u seriji dolazi kada daje uputstva dvojici drugih policajaca da ponovo izvedu napad na Stivena kako bi mogli utvrditi koliko mu je vremena trebalo da dobije povrede kako bi ih forenzički tim analizirao.

Iako napad na Stivena nije prikazan u seriji, rekonstrukciju je jezivo gledati.

Tri glavna lika se tretiraju potpuno odvojeno, s čim se daje osjećaj s čime su se ti pojedinci tvseriesfinale.com

14

15

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

vulture.com

Dejzi Hagard napisala za sebe sjajnu ulogu u dramediji ,,Back to Life“

borili iza zatvorenih vrata. Za Dorin je to bila neipisiva tuga, a za Driskola je to bila želja za pravdom, ali isto tako i tuga zbog korupcije u samoj instituciji kojoj je služio i koju je volio.

Seriju je jako teško gledati, ali sveukupno, ostaviće s osjećajem nade i inspiracije da otpornost i integritet mogu dovesti do pravde.

Ocjena: 3.7/5 BACK TO LIFE

Kada smo prvi put 2019. godine upoznali Miri Mateson (Dejzi Hagard), bila je puštena iz zatvora nakon što je odslužila 18

godina zbog ubistva jedne od svojih najboljih prijateljica, Lare. Vratila se u spavaću sobu u roditeljskoj kući, a tračevi u maloumnom, primorskom gradu su je spremno dočekali nazad.

Sada, dvije godine nakon toga, ali samo tri sedmice nakon mjesta gdje je prva sezona serije ,,Back to Life“ stala, u drugoj sezoni ona se nalazi na istom mjestu, kod roditelja Karoline (Džeraldin Džejms) i Oskara (Ričard Durden). U svađi je sa bivšim momkom Domom (Džejmi Miči), a ima jednu prijateljicu Mendi (Kristin Botomli). Nesposobna policajka, Tina (Džulijet Kovan), okrivi je

za svaki zločin koji se dogodio, a komšija Bili (Adil Akhtar) se zaljubi u nju.

BBC-eva serija ,,Back to life“ je kako ste mogli zaključiti priča o Miri. Ova mješavina komedije sa primjesama crnog humora i drame sa ozbiljnim temama na prvu ruku podsjeća na ženski ,,Rectify“. Iako ima dosta sličnosti, ona je vrlo britanska u svom senzibilitetu i više je ,,neozbiljnija“ i igra na kartu smijeha koji pomaže smanjiti neke od emocionalno najnapetijih trenutaka. Autorka i glumica Dejzi Hagard već je dugi niz godina na britanskoj televiziji, dok je neki stavljaju rame uz rame sa Fibi Voler-Bridž.

Ona je kroz dvije sezone od šest 25-minutnih epizoda pretvorila dramu u komediju punu nade, a da pritom nije omalovažila tragediju koja se desila. Iako je humor još uvijek oštar kao žilet, zlokobni elementi i nesnosna bol likova u ovoj sezoni nadjačavaju smijeh, prebacujući seriju na vrlo osjetljive ljudske interakcije.

Međutim, scena u kojoj je Miri s blagajnikom kada pokuša ponovo aktivirati svoj račun od prije 18 godina je neprocjenjiva i pokazuje da serija i dalje nudi dovoljno podloge za funkcionisanje kao zabava.

Uz oštro oko za čudne, uvjerljive likove, Dejzi je za sebe napisala sjajnu ulogu. Ekscentrično bezopasna Miri, koja samo želi pripadati društvu, ali je cijeli svijet smatra čudovištem, jaka je uloga u koju je briljirala. Džeraldin Džejms kao šutljiva majka i Ričard Durden kao neobični ekološki osviješteni otac najviše su zaslužni za smijeh serije. Adil Akhtar je simpatični komšija koji Miri nudi malo normalnosti, dok su drugi sporedni glumci takođe uvjerljivi.

Dejzi Hagard je ispričala lijepu, ali i ozbiljnu i zabavnu priču koja neće privući samo fanove britanske televizije i humora, već mnogo šire.

Ocjena: 3.6/5 GHOSTS

Urnebesni ,,Ghosts“: Jedna od rijetkih serija koje se mogu svidjeti najširoj publici

Zabavna, dobro napisana BBC serija s dovoljno ideja i zanimljivih likova ,,Ghosts“ dobila je treću sezonu, što i nije neko iznenađenje, jer predstavlja pravo osvježenje i jednu od boljih BBC-jevih komedija posljednjih godina.

Simpatični mladi par, Alison i Majk (Šarlot Riči i Kiel Smit-Bajno) dobiju neočekivanu vijest da su naslijedili ogromnu, jakobinsku vilu, Baton Haus. Samo ima jedan problem, ona je puna duhova, koje će Alison vidjeti nakon udarca u glavu, dok Majk neće, ali će ih prihvatiti. Ti duhovi su pećinski čovjek Robin, koji se još uvijek bori da savlada jezik (Lorens Rikard), pompezan, drhtavi kapetan vojske (Ben Vilbond); vođa izviđača Pet Bačer sa strijelom kroz vrat (Džim Hovik), edvardijanska dama Lejdi Fani Baton osuđena na proživljavanje njezine bučne smrti u ponoć svake noći (Marta Hov Daglas), obezglavljeni plemić Hamfri Bon čije tijelo ima običaj ostaviti glavu (Jani Ksander), poletna žena Kiti koja trči po kući igrajući glupe igrice (Loli Adefop), sočan romantični pjesnik Tomas Torn koji piše strašne stihove (Metju Bajnton), vještica Meri koja je spaljena na lomači (Keti Viks) i osramoćeni zastupnik Džulijan Foset koji je u trenutku smrti bio upleten u seksualni skandal i mora provesti vječnost bez svojih hlača (Sajmon Farnabi).

Poput prethodne dvije sezone, premisa se i ovdje vrti oko Alison i Majka. Alison pozdravlja novo lice u kući, davno izgubljenu navodnu polusestru Lusi (Džesika Knapet), koja se pojavljuje i mogla bi imati pravo na kuću. Novih šest epizoda djeluju i kao pojedinačne priče, pri čemu više saznajemo o Kiti, Džulijanu i bezglavoj Hamfrijevevoj pozadini. Sve ono što je seriju činilo do sada dobrom, opet je tu. Nimalo ne posustaje sa svježinom i maštovitošću, a tonovi se kreću od urnebesne komedije do emocionalne drame. Postoji samo razlika u promjeni režisera, jer je Tom Kingsli pernio palicu na Nika Koletta, što se nije ni osjetilo. ,,Ghosts“ su jedna od onih rijetkih serija koja se može svidjeti širokom spektru ljudi i interesa. Urnebesna, dirljiva i šarmantno neobična, nastavlja reputaciju serije kao sjajnog primjera britanske televizije.

Priča čini da pola sata vrlo brzo i ugodno prođe da na kraju ostaje žal što ima samo šest epizoda.

Ocjena: 3.6/5

16

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

SERIJE

Maid

Netfliksova mini-serija sa Margar

imdb.com

Odiseja onih koje nemaju gdje da odu Sve zamke upadanja u melodramu serija izbjegava i to je njena najbolja karakteristika – jer nijednog junaka ne portretiše crno-bijelo. Kreatorka Moli Smit Mecer potrudila se da svakom od njih pruži realnu ljudsku crtu, pa i nasilnom mužu Šonu koji na početku djeluje potpuno odvratno

Margaret Kuili u ulozi koja će joj izvjesno lansirati karijeru

T

ežinu odgovora na ono pitanje: ,,Zašto ga ne napustiš“? odmjerila je precizno, u deset sati i deset epizoda, Netfliksova mini-serija ,,Maid“. Margaret Kuili je glumica zaslužna za to da, nakon ove drame, nikad više žene koje trpe nasilje u porodici ne gledate istim očima.

Na ivici sirotinje

Znate to odlično: toliko žena oko nas trpe u nefunkcionalnim brakovima, jer nemaju gdje da odu. ,,Maid“ je serija koja bi bila tako perfektno primjenljiva za naše, još patrijarhalnije područje od američkog, gdje se razvedena žena i samohrana majka i dalje tretira, u najblažem, kao ,,raspuštenica“.

Ipak, nije moralna strana jednog licemjernog društva prema ženama koje trpe pakao u porodici ključna crta i teza serije ,, Maid“.

Već ona sistemska. Prvo i osnovno, vjerujem da to znate dobro: mnoge žene bi napustile muževe, da mogu računati na dovoljno dobro plaćen posao da izdržavaju djecu i sebe. Ili: da mogu uopšte raditi bilo kakav posao, zbog realne potrebe da majka bude dobar dio dana uz malo dijete. I sve to je dio naše realnosti, jednog začaranog kruga od žena okovanih u brakovima kakav nekad, sigurno, nijesu željele. Niti su im govorili, da brakovi takvi mogu i biti.

Tu dolazimo do Margaret Kuili: njena Aleks, praktično u prvoj sceni serije, udara nogom po gasu automobila i sa dvogodišnjom kćerkom grabi pravo u noć. To je vrhunac fizičke, ,,kinetičke“ drame u ovih deset epizoda; ona realna, na njenom putu do kakve-takve sigurnosti, je mnogo sporija i veća. U ,, Maid“ će tokom deset sati ove Odiseje biti, ne jednom, ne na rubu siromaštva – nego na

17

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

ret Kuili: Realna i prijeko potrebna slika stvarnosti samohranih majki hellomagazine.com decider.com

Nik Robinson odlično rješenje za muža nasilnika koji polako otkriva iskreno ljudske crte

korak od beskućništva. I to je realnost, jer gdje može da ode djevojka sa dvogodišnjim djetetom? U bijegu od muža od kog nije trpila fizičku, ali jeste svaku mentalnu torturu (i tek treba da nauči da je i to nasilje)?

Odlazak kod roditelja za Margaret Kuili prosto nije realna opcija. Majku Polu glumi njena majka iz realnog života, holivudska zvijezda Endi Mekdauel; njen lik je blago maničan, granično bipolaran i diskretno folirantski. I trebaće vremena, pa da uloga koju tumači Endi ,,klikne“ kao realna osoba u mini-seriji. Otac Henk (Bili Berk) je ubjedljivija slika lika koji se cijelog života, praktično, sklanjao i išao linijom manjeg otpora; on je, u najkraćem, mekušac.

I iz komplikovanog odnosa i odbijanja bilo kakve pomoći od oca, naziru se i jaki motivi i damari za Aleks da ipak sama istraje. Da ipak nešto stvori u životu, za sebe i kćerku.

Izlaz iz lavirinta

Ovakva serija ima toliko momenata kada je jasno blizu momenta da sklizne u melodramu. Na primjer, već u uvodnom dijelu, kada se u nekoliko pogrešnih koraka Aleks sa kćerkom zatekne na ćošku u čekaonici autobuske stanice (jer nema gdje drugo zaspati).

Ili, kada se ispostavi da ,,princ na bijelom konju“ ne može postojati, niti je njoj potrebna bilo kakva

pomoć na način da zavisi od nekoga... Da ne pominjemo potpuno sumanute, sebične reakcije majke Pole, očeva provlačenja kroz život poput gliste – ili trenutke kada se muž Šon (odlični Nik Robinson) trudi da je ipak nagovori da se vrati kući.

Sve te zamke serija ,,Maid“ izbjegava i to je njena najbolja karakteristika – jer bilo koji od likova ne portretiše crno-bijelo. Sa jedne strane, kreatorka mini-serije Moli Smit Mecer se dobro potrudila da svakom od njih pruži realnu ljudsku crtu, pa i tom Šonu, gospodaru tirjanstva zvanog nasilnički brak, koji na početku djeluje potpuno odvratno.

Sa druge strane – serija nam ne dozvoljava da nam se Aleks, koju tumači Kuili i koja nosi seriju, pretjerano dopadne. Ne, ,,Maid“ ne želi da mi navijamo za Aleks, da je sažalijevamo ili se pretjerano uživamo u performansu beznađa Margaret Kuili. Već traži da počnemo da poštujemo bilo čiji pokušaj da se odabere teži put i nešto učini od svog života.

Pogotovo kada su mlade majke u pitanju. Pa i one koje su pretjerano ishitreno, mladalački zaneseno uletjele u taj lavirint zvani brak u modernom vremenu – i udarile glavom o zid.

Kuili tu portretiše zaista kompleksan lik; humor koji izbacuje Aleks će vam se u jednom momentu činiti pompezan i usiljen, a već u drugoj sceni dobiti

Endi Mekdauel u neobičnoj roli kojoj je potebno vrijeme da počne djelovati realno i autentično

pokriće u situacijama koje joj život servira. U moru papirologije, od dobijanja prvog posla do života u prihvatilištu za samohrane majke, ona će se osjećati kao u Kafkinom ,,Procesu“ ili Hererovoj ,,Kvaki-22“. Sveukupno, originalni tekst, knjiga ,,Maid: Hard Work, Low Pay, and a Mother’s Will to Survive“ Stefani Lend je odlično adaptiran, prije svega zbog toga što je Kuili odradila odličan posao, temu dobro razumjela i očigledno osjetila.

To njenoj roli pruža dodatni kvalitet: momenat kada prosto znate da glumicu duboko lično pogađaju situacije za koje zna da su stvarne. Da su dio stvarnosti i svakodnevice njenih vršnjakinja.

Brojčanik novca

U tom smislu, najbolje osmišeljena epizoda je peta – kada je, već angažovana kao kućepaziteljka (eng. ,,maid“) u domu lokalnog krimosa, jedna potpuno degradirana Aleks sposobna da izbaci nekoliko sjajnih i autoironičnih bisera.

Naravno da ovakva drama nije mogla bez mana. Na primjer, sistemski promašaji se pretjerano očigledno pokušavaju svariti i servirati publici – recimo, momenti kada se insistira na grafičkom ,,brojčaniku“ koliko je novca ostalo Aleks od onoga što je ponijela od kuće u momentu bijega. U nekim trenucima, takođe, ona djeluje pretjerano ravno i čak spokojno, budući da se radi o realno beznadežnoj i vrlo brzo, na početku, serviranoj situaciji. Ne-

ćemo je vidjeti u potpunom šoku i totalno nemoćnu čak ni u situacijama kad je izvjesno da može postati beskućnica. U sred zime, sa bebom u rukama... E sad, da li se radi o oslikavanju momenta potpunog šoka ili neke interne snage – pitanje je. Uglavnom, nije ubjedljivo.

Takođe, Aleks pokazuje bandoglavu tendenciju da u dugim nizovima ponavlja stare greške; neka rješenja su joj pred nosem a ona ih ne vidi zbog nekog klinačkog ponosa, bezobrazluka, neiskustva... Sve su to momenti kada se kreatorka mini-serije Smit Melcer zaista trudi da nam se Aleks ne svidi; već da je poštujemo takvu kakva zaista jeste. I to je ispravno, samo što vas neće uvjeriti da bi realna osoba u nekim situacijama povlačila neke njene ishitrene poteze.

Sveukupno, ,,Maid“ zaslužuje i publiku i pažnju šire javnosti koju je pomalo neočekivano dobila ove jeseni. Za Margaret Kuili će izvjesno značiti i mjesto u fokusu vrhunske produkcije, jasno je da imamo zvijezdu u usponu i samo je pitanje da li je naredni korak Holivud ili naslovna rola nekog televizijskog projekta velikog budžeta. Za Kuili, onu djevojku koja je tumačila hipi-tarantilicu u Tarantinovom ,,Once Upon a Time... in Hollywood“ (2019) sada se može reći da je takav iskorak i zaslužila. Tako to biva, kada na leđima iznesete jedan angažovan, pametan projekat, koji do kosti osjećate i koji ste spremni da branite, do kraja.

S. Stamenić

Ocjena: 3.9/5

18

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

PREPORUKA

FILM Za svoju profesiju kažem da ima moć spiranja prašine svakodnevnog života sa srca slušalaca, a i izvođača.

To je nešto što mi je najbliže i u čemu maksimalno uživam. Ne baš isto tako, ali vrlo približno, razumjećete, osjećam se poslije jako dobrog filma. Uživam u gledanju dobrih filmova o muzičarima kao što su „Bohemian Rhapsody“ (Brajan Singer i Dekster Flečer, 2018), „Cadillac Records“ (Darnel Martin, 2008), „Ray“ (Tejlor Hakford, 2004), „Whiplash“ (Damijen Šazel, 2014), „Rocketman“ (Dekster Flečer, 2019).

Tjeraju me da mnogo dobrih stvari „vizualizujem“.

Izdvojila bih glumicu Sofiju Loren koja me likom podsjeća na jako dragu osobu.

Film koji je ostavio najveći utisak na mene je „The Intouchables“ (Olivije Nikaše, Erik Toledano, 2011) jer je baziran na istinitoj priči i nesvakidašnjem spoju dva svijeta članova ekstremno niskog i ekstremno visokog društvenog sloja koji ostvaruju izvanredan zajednički zivot.

TV U danima kada vam je potrebno da se opustite i ne razmišljate previše o sadržaju koji gledate, preporučila bih humorističku, „žensku“ seriju „Sex and the City“.

Od edukativnih sadržaja na Netfliksu, preporučujem seriju „Abstract Art of Design“. „Life on Earth“ i dokumentarac „Life in Colour“ koje je producirao čuveni britanski naučnik i novinar Dejvid Atenborou i njima prikazao raznovrsnost i jedinstvenu ljepotu najrazličitijih djelova svijeta. Kada gledam njegove emisije, imam utisak kao da putujem, odnosno kao da taj prizor posmatram svojim očima.

Ča je život vengo fantažija Zoran Radonjić

Zgrabi

Antonia Vučinović, operska umjetnica

onalnog i modernog koja je kod nje tako prirodna. Neka muzika je zabava, a neka terapija.

Zaobiđi FILM Ne volim sadržaje nasilnog karaktera kao što su horor ili ratni filmovi.

Film koji je mene najviše potresao i koji sigurno neću pogledati nikada više je „Marly and Me“ (Dejvid Frankel, 2008). Volim sve što slavi život.

TV Antonia Vučinović: Uživa uz dokumentarce Dejvida Atenboroua

Rođena sam u 21. vijeku, gdje su se godinama prije mog rođenja sadržaji tražili na internetu. Plasirano je većinom ono što ja ne volim. Nikada nijesam slobodno vrijeme upotpunjavala uzaludno listajući kanale, ali ono što nikada nisam propustila je tradicionalni Bečki novogodišnji koncert klasične muzike koji svake godine 1. januara izvodi orkestar Bečke filharmonije.

MUZIKA Obožavam! Jeste, ja sam operska pjevačica, ali kako mnogi misle, ne, to ne znači da slušam samo klasiku.

Stvarno nikada nisam bila neko ko je sebe ograničavao u tom smislu. Želim sve i uvijek da poslušam. Sve radim po svom raspoloženju, ali najviše volim neki džez trenutak, sa obaveznom

mirisnom svijećom. Nina Simon, Ela Ficdžerald, itd.

Oliver Dragojević i njegova, slobodno mogu reći zlatna „Ča je život vengo fantažija“ postala je moj svakodnevni ritual. Samo, eto tako, da me podsjeti koliko je život lijep...

Naravno, ni ovdje neću propustiti da kažem - dajte klasičnoj muzici šansu. Pustite da vam pokaže i dokaže koliko je moćna i šta može.

Klasika je nešto što sigurno vodi u čaroban svijet. Daću vam predlog za nekoliko sjajnih glasova koje vrijedi poslušati: Marija Kalas, Ana Mofo, Ana Netrebko, Anđela Georgiju i neizostavni Pavaroti.

Katja Bunijatišvili je pianistkinja koju izuzetno volim da slušam i gledam zbog slobode nastupa, intimnosti sa instrumentom, kao i tanke linije između tradici-

Na sreću ili nažalost, danas sve ima publiku. Veliki ljubitelji televizije su odavno naviknuti na činjenicu da je njihovo sloboodno vrijeme diktirano rasporedom televizijskih programa. Ako je Vaša omiljena serija ponedjeljkom, odgađate šetnju parkom za još jedan dan, zar ne? Često čujem da ljudi vole da gledaju televiziju pred spavanje, a ja preporučujem par redova poezije, da prosto pripremite lijepe snove.

MUZIKA Bez obzira na to da li smo i u kojoj mjeri umjetnički nastrojeni, kada se radi o muzici, rijetko ko ostaje ravnodušan. Mislim da i tekst, isto kao i melodija, treba da budi osjećanja. Rijetko kada to osjetim u novoj, modernoj muzici koja je danas jako dobro plasirana. Jako je važno koju muziku slušamo. Birajmo pametno. I da, idemo na koncerte, emocija je prava samo uživo.

19

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

P

rizivanje konstalacija, kosmičkih sila, zvijezda, planeta, Mjeseca, kometa – univerzalni je recept kojim londonska papazjanija od benda Coldplay već četvrt vijeka spašava reputaciju i karijeru. ,,Music of the Spheres“ je zato savršeno predvidljiv naziv njihovog albuma.

Co

ldplay

Produkcijska zvjerka Maks Martin spašava od potpune propasti album londonskog benda

tellerreport.com

d ž uboks

Kris Martin na nastupu ove jeseni, svjestan da karijeri gori pod nogama

Gori pod nogama

Krisa Martina možete čašćavati svakakvim epitetima (obično je to jedna lepeza od sladunjavosti ka ljigavosti), ali frontmen benda Coldplay nije glup lik. Vjerovatno najpoznatiji falseto pop muzike od početka vijeka prosto pogledao u računice finansijske zarade i zaključio da je Coldplay sve manje relevantan. A razlog za to je, naravno, što prave sve lošiju i akutno nebitnu muziku. Tada Martin kreće u kontranapad: najavljujući ,,Music of the Spheres“ (eng, ,,Muzika nebesa“) kao ,,ploču inspirisanu Kantina bendom iz ,,Star Wars“ serijala filmova“... I povlačeći ključni potez, angažmanom vjerovatno ključne face moderne pop produkcije, Maksa Martina.

Ako se za nekoga može tvrditi da je orkestrirao pop standarde u posljednjih, recimo, četvrt vijeka, to je Maks Martin. Lik je bukvalno na čvrste noge postavio karijere Britni Spirs i benda Backstreet Boys, ,,režirajući“ im ključne hitove karijere. Pa kasnije to isto učinio za mlađu generaciju gigantskih pop tarantula – Tejlor Svift i Abela Tesfajea (the Weeknd)! Toliko je dovoljno da shvatite, koliko je angažovanje Maksa znak da Krisu Martinu gori pod nogama.

Ove jeseni, album ,,Music of the Spheres“ je bljesnuo neočekivanim pop hitom ,,My Universe“ (na kom gostuju korejski kralje-

Kosmička klin čorba vi K-popa BTS); pravo na vrh planetarne liste. Njihov je prvi američki ,,broj jedan“ još od famozne ,,Viva La Vida“ 2008. godine! Dok troši singl kao pogonsko gorivo za željeni kosmički let albuma, Martin propovijeda nekakvu mantru da ,,Coldplay zna da ne može biti veći, samo može biti bolji“. Neka vas ne prevari, ,,My Universe“ je nešto poput pjesme, a ,,Music og the Spheres“ nešto poput albuma, u kom neko (vrli producent Maks Martin, jasno) kao da više puta pritiska dugme na kom piše ,,Brže! Više! Jače!“. I tako, sa silnim stereogum.co

m

kićenjem od orkestracija i aranžmana, put nebeskih visina...

Imitacija Springstina

Tipičan Coldplay i u sferi očekivanog: album je prepun nabacivanja svega i svačega bez nekog reda i povoda. Pjesma ,,Humankind“ je salon opštih mjesta milenijalskog ,,duha i zvuka“, zaogrnuta u nekakvu springstinovsku formu u kojoj nema ni zere suštine onoga o čemu pjeva Brus Springstin. ,,Higher Power“ je neuspio pokušaj Maksa Martina da pronađe iste retro sastojke osamdesetih iz uspjeha prošlogodišnjeg Vikndovog hita ,,Blinding Lights“. ,,Infinity Sign“, rviše pripada muzici za igricu osmogodišnjaka nego za pop album. ,,Let Somebody Go“, duet sa Selenom Gomes, je odjek balada Brajana Adamsa čija je cijela suština ,,da boli, ali da ljude treba pustiti da odu“...

I da, ono u čemu je Coldplay najbolji: momenti kada puka banalnost zazvuči iskreno i čisto (za

,,Music of the Spheres“ je nešto poput ploče, na kojoj neko (vrli producent Martin, jasno) kao da više puta po pjesmi pritiska dugme na kom piše ,,Brže!

Više! Jače!“. I tako, sa silnim kićenjem od orkestracija i aranžmana, put nebeskih visina nekoga, eto, ako hoćete – kosmički). Maks Martin im je tražio takav hit i pronašao ga u ,,My Universe“. Čak i nije najbolja pjesma na ploči, već ,,Biutyful“, gorko-sladak i rijedan momenat kada Kris Martin sebi dozvoli bilo kakav kritičan pogled u ogledalu. Funkcioniše pristojno dok akustična gitara traži put oko svedenog hip-hop bita. U suštini je oda onoj ljubavi koja ne traži bilo što za uzvrat, na primjer roditelja i djeteta, uz Martinov najbolji vokalni momenat u deceniji i kusur. Tako da lansira u jednu (naravno sanjivu) orbitu bez gravitacije, uz zaključak:,,When you love me, love me, love me – I know I’ll be on top of the world, man“. Ovako na papiru zaista ne djeluje kao nešto veliko, daleko od toga, ali Coldplay je bend koji zna da ničega napravi grandioznu stadionsku klin čorbu. I to je valjda za njih ta kosmička visina.

S. S.

Ocjena: 56/100

vremeza.com

20

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

33 OBRTAJA

Maja Šuša, glumica

film

Pokidala bih u seriji ,,True Detective“ Inače, jedan od filmova koji me je ozbiljno pomerio iz korena u poslednje vreme.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi spoj Tarantina i Balkana bio jedan veliki vatromet.

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnim?

- ,,Žena je žena“ (,,Une femme est une femme“, 1961) Žan Lik Godara.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Uh, stvarno se trudim da ne budem na taj način oštra i da se uvek vratim na to koliko je teško uopšte snimiti film, pa da ne sudim baš smrtnom kaznom.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Stepen strpljenja i koncentracije ume da mi opadne na predugim i presporim kadrovima u kojima se (skoro) ništa ne dešava.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Film po romanu ,,Uhvati zeca“ Lane Bastašić.

Omiljeni filmski rivali?

- Betmen i Džoker.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Predivna scena sa medvedom iz filma ,,American honey“ (2016) Andree Arnold.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete

u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- S Izabel Iper na belo vino, sa Godarom na kafu, a u pravi beogradski provod bi mogao Gaspar Noe. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Nikad nisam bila stručnjak za citate. Ali ne mogu da ne spomenem biser Pere Burića iz ,,Poslije zime“: ,,Gledam vijesti“!

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Legenda od galeba iz Diznijeve ,,Male sirene“ (,,The Little Marmaid“, Ron Klemenc i Džon Masker, 1989) i scena sa songom ,,Kiss the girl“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne sećam se koji je prvi, ali se sećam da sam mnogo volela bioskop ,,Kozara“ i da mi je ponovni ulazak u ,,Zvezdu“ 2016. vratio sva ta osećanja uzbuđenja, topline i ušuškanosti.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Uspešno ga prati soundtrack iz filma ,,Drive“ (2011) Nikolasa Vindinga Refna i ,,Call me by your name“ (2017) Luke Gvadanjina.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- ,,Nevidljivi život“ (2019) Karima Ainuza i Rio de Ženeiro.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- ,,City of Stars“ iz ,,La La Land“ (Damijen Šazel, 2016) i pevanje u kolima sa Slavenom.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Ma jedan lagani ,,The End“ od Dorsa u krug.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Danski bend Scarlet Pleasure – ,,What a Life“.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Žao mi je što ne mogu više da obožavam Olivera Mandića.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Čolina ,,Jedna zima sa Kristinom“.

Vaša pjesma za karaoke?

- Volim kad nađem žrtvu da peva sa mnom ,,Summer Nights“ iz ,,Briljantina“ (,,Grease“, 1978, Rendal Klajzer).

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Uh. Baš teško pitanje. Možda Vladu Divljana.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Olivera Dragojevića kada sam došla na Korčulu i shvatila kakav je to lokalpatriotizam.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Joj, ma svaka koja je guilty pleasure, nije loša.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- U osnovnoj sve regularno – Britni Spirs, Kristina Agilera, Gorillaz, Eminem. U srednjoj je došla faza da je to sa posterima baš bezveze.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Videćemo.

Maja Šuša: Izvela bi Izabel Iper na bijelo vino, Žan-Lika Godara na kafu a Gaspara Noea u pravi beogradski provod

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

N

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- ,,Fleabag“, a poslednje pogledana tokom kiše adaptacija Bergmanovih ,,Scena iz bračnog života“ (,,Scenes from a Marriage“, koja me je ozbiljno razludela i oduševila.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- ,,Porodično blago“ i ,,Seranovi“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Kad sam počela da gledam ,,Succession“, samo sam išla u krug i ubeđivala ljude da gledaju, tako da se osećam da sam bar malo doprinela njenom planetarnom uspehu (smeh).

Serija koju nikada nijeste završili?

- Evo, priznajem nisam nikako pogledala ,,Game of Thrones“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Nepopularno mišljenje, ali meni je tako neki osećaj bio sa serijom ,,Years and Years“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Prvo su mi pale na pamet male zlatne alke koje sam odmah kupila nakon gledanja kratkog filma ,,Copa-Loca“ (2017) predivnog grčkog reditelja Kristosa Masalasa.

Najdraži par iz serije?

- Marijen i Konel (,,Normal People“).

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Pokidala bih u timu Rasta i Martina iz prve sezone ,,True Detective“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Uvek za Džerija. M. ČAVIĆ

21

a podgoričkoj premijeri filma,,Poslije zime“, našeg režisera Ivana Bakrača, večeras u bioskopu ,,Cineplexx“ sa ponosom će prisustvovati i glumica Maja Šuša. Sinoć, na crnogorskoj premijeri u Nikšiću, prisjetila se dana kada je prvi put čitala scenario, još 2015. godine - i odmah osjetila, da je Bubi uloga kakvu je priželjkivala. Kao neki divan prostor slobode.

U naredne tri godine formirao se budžet i ekipa, a zatim tri godine snimanja i postprodukcije. Maja nam je otkrila, da je taj put do konačne premijere na čuvenom festivalu u Karlovim Varima, za kompletnu filmsku ekipu bio dugačak, uzbudljiv i ponekad naporan. Do onog finalnog momenta koji se dugo priželjivao – jer svi su nosili jake emocije, što je napokon došao trenutak da film podijele sa publikom.

U Karlovim Varima to iskustvo bilo je emotivno i euforično, a publika je sjajno reagovala. Beograđanka je istakla, da je jedan od najljepših komentara koji je čula na račun Bakračevog filma bio, da je emocija i energija između njih petoro glavnih likova potpuno autentična. Kao da se stvarno druže cio život.

Za Beograđanku, to je upravo ono što je najljepše: ljubav, bliskost i osjećaj da je svako u glumačkoj ekipi ostavio parče duše u ovom filmu. A zajedno, trag jedne generacije, koji im je bio važan, da ga ispričaju.

Maja je nedavno imala premijeru predstave ,,#Ćao svima“ Reflektor teatra; televizijska publika ima priliku da je gleda na početku prikazivanja serije ,,Jovanka Broz i tajne službe“. Trenutno snima nove sezone serija ,,Tajne vinove loze“ i ,,Radio Mileva“ – a za Objektiv je otkrila I da radi na jednom jako uzbudljivom pozorišnom projektu koji će beogradska publika gledati krajem godine.

Sve to je dio mozaika, u koji se njeni odgovori u naših ,,33 obrtaja“ perfektno uklapaju. Za portret radoznale, delikatne istraživačice i pasionirane zaljubljenice u umjetnost koju živi. Taman kao neki lik iz filmova francuskog ,,novog talasa“, koji toliko voli…

gqmagazine.co.uk

Saša Baron Koen (Borat) u savršeno iščašenom američkom provodu

Famozna rodeo scena sa intoniranjem ,,himne“

kalendar

E

sma Redžepova je od producenata ,,Borata“ i Saše Barona Koena tražila, brat-bratu, 800 hiljada eura za to što se njena ,,Čaje Šukarije“ čuje u tom groznom filmu. A Romi iz sela Glod, u sred Rumunije, su Sašu tužili jer im niko nije rekao da ih Koen snima za film. Još za dnevnicu od euro i 30 centi!

Srce Evroazije

Producentkinja vijesti na televiziji WAPT u Džeksonu, Misisipi, je ostala bez posla jer je šef, nakon njenog pojavljivanja u filmu, sumnjao u njenu sposobnost da bilo šta inteligentno učini u životu. Mjesecima kasnije je pred kamerama drugih televizija govorila kako ,,taj Koen ostavlja samo trag nesreće za sobom, a ljudi mu zauzvrat aplaudiraju kao kralju komedije“. I još: organizacija Veteranki feministkinja Amerike (VFA), onih iz dugog Boratovog ,,intervjua“ sa početka filma, su mjesecima javno morale da se pravdaju da ,,je tu nešto bilo sumnjivo, ali da im se na kraju ipak većini dopao film“...

Najgore je prošao Kid Rok. Muzičar, suprug Pamele Anderson, je nakon što je vidio njeno učešće u filmu bio bijesan, svadljiv, maltene nasilan...

I popio – sočan razvod. Pa gdje će bolja cijena od razvoda, za to što neko nije mogao skontati jedan sasvim pametan otkačeni film!

Saša Baron Koen je prije deceniju i po, na jesen premijere filma ,,Borat! Cultural Learnings of America for Make Benefit G l o r i o u s Na t i o n o f K a zakhstan“ (Leri Čarls, 2006) znao, da je snimanje bilo samo početak. I da će teatarski šou

Urnebesni ,,Borat! Cultural Learnings of Ame

Koenov ludi projekat je najprije i više od svega podvalio Americi. Jer ,,Borat“ nije film o nekom iščašenom Kazahstancu ili o njihovoj kulturi; to je suštinski film o Americi i Amerikancima najpoznatijeg od svih ,,novinara“ Kazahstana pratiti tušta i tma reakcija, tužbi, uvreda, uvrijeđenih ili krokodilskih suza... I mnogo, mnogo smijeha. Najlakše je na kraju bilo sa Esmom Redžepovom: plaćeno joj je 26 hiljada eura, kada se ispostavilo da je diskografska kuća prodala pravo na pjesmu – bez njene dozvole. Sitnica spram zarade filma koji je koštao svega 18 miliona eura a inkasirao 15 puta više!

Najviše muke Saša je imao sa, je li, Kazahstancima. Država je pokrenula javnu kampanju ,,Srce Evroazije“, kako bi ,,skinula ljagu“ i svijetu pokazala svoje pravo lice. To što se kazahstanski jezik ni ne čuje tokom filma, što se koristi ruska ćirilica i što je cijela ta Boratova domovina bila čista fantazija od predrasuda o nekakvoj bivšoj sovjetskoj republici – ih nije pretjerano interesovalo. U suštini su samo skidali kapu pred činjenicom da je Koenov

Žoržo iz Ka i američko ,,mokumentarac“ učinio ono što čini – dobrim mokumentarcem. Jer ta fantazija snimljena u stilu dokumentarca je djelovala i uvjerljivije nego što je autor mislio da će biti...

Himna sa rodea

Ukratko, Koen je podvalio Kazahstancima, dobrom dijelu aktera ,,Borata“... Ali je prije i više od svega podvalio Americi. Jer ,,Borat“ nije film o nekom iščašenom Kazahstancu ili o njihovoj kulturi; to je suštinski film o Americi i Amerikancima. Njegov Borat u Ameriku stiže sa gomilom predrasuda, netrpeljivosti, otvorenog i latentnog rasizma (prema omraženim Jevrejima i Uzbekistancima, ali i prema ,,obožavanim“ tamnoputima)... Uz, naravno, otvorenu homofobiju i latentne homoseksualne aluzije. Pa kako lud film!

Najbolje što je Koen uradio u ,,Boratu“ je oslikavanje potpunog besmisla mržnje, rasizma ili rasnih i etničkih predrasuda. Njegov Borat savršeno zna koga i koliko mrzi – ali pojma nema zašto. Onda u sred Amerike naiđe na potpuno slične likove, kojima on, takav, objaš-

njava zašto nikako ne smiju da mrze tamnopute... I to sve bude potpuno urnebesno.

Isti taj Borat, naravno, jeste uvjereni homofob iako nikad, baš nikad u životu nije upoznao homoseksualca. To što i sam sa svojim drugom-saputnikom iz Kazahstana pokazuje žestoke varnice ,,muške ljubavi“ – je urnebesno komično.

Jer on, kukavac, ni sam ne zna što je predmet i meta homofobije, samo zna i naučen je – da je homofob. I koliko će takvih likova samo sresti u sred Amerike...

Zato je vrlo simbolično i jako, to što Borat riječi ,,lažne himne Kazahstana“, na rodeo-turniru u nekoj provincijskoj rupi Amerike, bogu iza tregera – izgovara na melodiju američke himne. Kao da takva savršeno i iskrenije pristoji dobrom dijelu (većini?) Amerikanaca. Pa neka se ljute koliko god hoće, taman kao vlasnik rodea koji je nakon premijere filma, naravno, tužio Sašu Barona Koena za takvu blasfemiju...

Mnogi su u posljednjih 15 godina pisali, da je Saša Baron Koen samo proročki najavio osvit neke Amerike Donalda Trampa i nove populističke

deadline.com

Provokatorski dugo čekani susret sa voljenom Pamelom Anderson

erica for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan“ slavi 15. rođendan

azahstana o Međeđe Pozanstvo sa Pamelom

Na putu do finalnog poznanstva sa voljenom Pamelom Anderson (naravno, i slomljenog srca, onda kad umjesto njenog dočeka čvrsti zagrljaj lika iz obezbjeđenja), i nazad ka Kazahstanu, Borat proživljava cijelu jednu golgotu od ,,odrastanja“ na američkom drumu.

Korak po korak, Amerikanci mu oduzimaju i čerupaju sve lude ,,ideale i snove o Americi“ koje je donio iz ,,Kazahstana“.

I šta ostavljaju? Nekakav goli cinizam i animalnu želju, glad konzumerističkog svijeta koji želi više, koji želi još.

Zato nije čudo kada vidimo što se dešava kada se Borat vrati u Kazahstan. To je ista ona osoba, sa još utvrđenijim predrasudama i mržnjama; Amerika ga na bilo koji način nije oplemenila niti učinila otvorenijim. Niti je bilo tu nekoga, ko bi ga usput učinio prijemčivijim

za ,,vrijednosti slobodnog svijeta“.

I što je to, što je Borat iz Amerike donio u Kazahstan? Gomilu jeftinih tehničkih drangulija kao privid od nekog progresa.

I mnogo, užasno mnogo ,,namazanosti“, biznis-šlifa, naravno za sebe – koji će ekspresno postati maltene tranzicioni kralj – Nikolićev Žoržo iz kazahstanske Međeđe, sa laptopom i HD televizorom u sred azijske stepe. Ali i zagriženi evangelistički propovjednik neke protestanske zajednice sa američkog juga – čije se vrijednosti savršeno uklapaju u sve one predrasude i mržnje Boratove ,,domovine“.

Biće zato, ipak, da Kazahstanci i svi stanovnici zemalja sa istoka Evrope i tranzicionog svijeta, nijesu imali što da se smiju na kraju ,,Borata“. Jer u onom Boratu-povratniku lako su mogli vidjeti i dio svoje realnosti.

Mizogini pervert

A Amerika? Na koncu, pošteno je i da ona prizna, da je onakvog Borata, kako ga je osmislio Saša Baron Koen – zaslužila. Jer je samo jedan film bio dovoljan da pokaže, koliko je mnogo u Ame-

m.media-amazon.com

desnice širom svijeta. I to je samo jedna strana medalje; druga i mnogo ozbiljnija tiče se onog suštinskog problema vrijednosnog sistema Amerike koji Koenov Borat pažljivo, uporno i ludo zabavno dekonstruiše u filmu.

rici onih ignorantskih i naivno glupih Toliko da ih lagano prevesla i preko vode žedne prevede jedan glupi Borat. Taj mizogini pervertido iz zemlje koja ni ne postoji... A koja je najprije slika onog što, tamo na civilizovanom Zapadu, jedna američka margina misli o njima sa druge strane rasparene ,,gvozdene zavjese“. I kakvi ćemo, izvjesno, jednog dana i postati – sve dok

je Borata i sličnih njemu, da nam na tranzicioni način čitaju civilizacijske vrijednosti, onako kako ih je pažljivo i pomno učio, sa kraja na kraj Amerike, jedan S. STAMENIĆ Borat...

Nezaboravna scena razdvajanja Crvenog mora

24

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Sedam i po decenija ,,Ljepotica i zvije

top100project.com

Tamna francu c r s Kamene table

Jubilej biblijskog klasika ,,Deset božjih zapovjesti“ Sesila Demila

alo kojem sineasti je uspjelo da zatvori fenomenalnu karijeru kao sto je to ucinio Sesil B. Demil. I to na vrlo čudan i za to vrijeme nekonvencionalan način, napravivši rimjek sopstvenog filma nakon 33 godine!

Dozvola iz Egipta

Još 1923. godine Demil je krenuo u biblijske ,,pustolovine“, dvodijelnim komadom ,,Deset božjih zapovjesti“ (,,The Ten Commandments“). U tom filmu u malo više od dva sata uspijeva da, poređenjem priče o Egzodisu s jedne i modernog shvatanja religijskih pravila s druge strane, dešifruje interpretaciju jedne od najznačajnijih biblijskih fabula.

Tridesetak godina kasnije, Demil obnavlja gradivo na najgrandiozniji način, obradivši samo prvi dio starog komada, fokusirajući se isključivo na Mojsija i

spektakla

Uspjeh troipočasovnog ,,The Ten Commandments“ iz 1956. godine bio je nemjerljiv zahvaljujući fenomenalnoj scenografiji, fotografiji, efikasnoj knjizi snimanja. Ali i činjenici da je egipatska administracija bila voljna da Demilu dozvoli da snima na njihovoj teritoriji ,,dvije kamene table zapovjesti“.

Uspjeh troipočasovnog ,,The Ten Commandments“ iz 1956. godine bio je nemjerljiv zahvaljujući fenomenalnoj scenografiji, fotografiji, efikasnoj knjizi snimanja. Ali i činjenici da je egipatska administracija bila voljna da Demilu dozvoli da snima na njihovoj teritoriji, zahvaljujući popularnosti režisera u tom periodu. Ipak, pored Demilove magije, ključni segment bio je angažovanje Čarltona Hestona u ulozi Mojsija, Jula Brunera kao Ramzesa II i fenomenalne Ane Bakster u ulozi Nefertiti. imdb.com

M

Igra bez Oskara

Ipak, sav uloženi novac za jednu od najvećih filmskih produkcijskih bombi ikada viđenih, kontroverze oko ,,glasa Boga“ i neviđene igre oko scenarija četiri aktera, nije bila dovoljna za Američku akademiju nauka i umjet-

nosti. ,,The Ten Commandments“ bio je nominovan za Oskara u sedam kategorija, uključujući kategoriju najboljeg filma i fotografije, a trijumfovao je u samo jednoj i to za specijalne efekte. U obije kategorije izgubio je od planetarno-popularne filmske konstelacije ,,Around the World in 80 Days“ Majkla Andersona.

Danas ćemo mnogo lakše pronaci filmofile koji ce se osvrnuti na Demilov komad nego na Andersona, bez obzira na neprikosnoven uspjeh pustolovnog komada, posebno u tehničkoj formi. Ipak, ono što je Demil postigao sa ,,The Ten Commandments“ imalo je jači efekat, prvenstveno zbog krajnje referentne tematike. Nije tajna da je Demil volio biblijske teme, pa ne čudi da mu je ovo bio četvrti i najsupješniji pokušaj da približi biblijsku formu filmskoj.

Iako su mnogi nakon Demila na ovaj ili onaj način probali ovaj biblijski ples, niko nije bio tako uspješan kao iskusni američki veteran. L. MURSELJEVIĆ

S

uprotno popularnom mišljenju, prvi ozbiljni pisani trag fabule o ljubavi izmedju ,,ljepotice i zvjeri“, u redove drvenih polica donijela je francuska spisateljica Gabrijel-Suzan d’Vilnev sredinom 18. vijeka.

Iako je ova priča sa više verzija ,,šetala“ svijetom više od dvije hiljade godina (!) i u svakom kutku pronalazila novu publiku ali i nove kriterijume refe-

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Jedan od ključnih raskošnih kadrova Koktoove vizuelne poslastice

25

a lirika uskog ca

rentnosti, ova prva, objavljena 1740. godine je i ona koja će se najbolje i najradje pamtiti.

thetimes.co.uk

a od premijere bajke jer“ Žana Koktoa

Autor i kameleon

imdb.com

Ipak, na prvu pomisao ove fabule, usijane lampice se pale i uvijek spominju Diznija i njegovu produkciju iz 1991. godine (,,Beauty and the Beast“, Geri Truzdejl i Kirk Vajz) kao najbitniji skok u popularnosti ove bajke. Zaboravivši pritom,

da je nekoliko decenija prije te adaptacije neko sasvim drugi, na vrlo evropsko-avangardni nacin, pokušao približiti ovu, krajnje čudnjikavu bajku poslijeratnom auditorijumu, u kojem se atmosfera mijenjala iz časa u čas. Taj neko bio je umjetnički kameleon, Žan Kokto, čiji vizuelni identitet ne moramo posebno dešifrovati. Dovoljno je da se prisjetimo njegove verzije tamne fantazije ,,La Belle et la Bette“ iz 1946. godine.

Kokto je za ovaj poduhvat bio sasvim spreman – dok se režiser bavio i scenarijom, pustio je francuskog fotografa Anrija Alekana da osmisli kako će, na prvi pogled jednostavne elemente, uobličiti tako da se rezultat može ,,prodati“ svim generacijama koje dolaze. Dok je ulogu ljepotice preuzela Žozet Dej, Kokto je glavnu ulogu (podijeljenu na tri) dao francuskoj legendi filmskog platna, Žanu Mareu. Tako je Mare napokon mogao dokazati filmskoj industriji da je spreman za izazove.

Da bi bajku adekvatnu ,,oživio“, Kokto je morao da računa na suvi talenat onih oko njega. Od izuzetno komplikovane šminke, garderobe (koja je napravljena u samom središtu francuske modne kuće Lanvin (!)), scenografije i posebno efekata, nadrealistički dodir ove tamne bajke nije bio lak posao. U tome zapravo i leži kvalitet ove adaptacije, i ono što je čini miljama daleko od

Za velikog autora nije postojao kompromis, finalni projekat nije mogao robovati pravilima i zato ne čudi da su mu za većinu elemenata bili potrebni eksperti iz pozorišta svih drugih pokušaja – za Koktoa nije postojao kompromis, finalni projekat nije mogao robovati pravilima. I zato ne čudi da su mu za većinu elemenata bili potrebni eksperti iz pozorišta.

Tama i svjetlo

A ljudi iz teatra su mu umnogome pomogli, da upravo sa lakoćom naglasi one poetske aspekte ove fabule koji igraju na samoj granici „tame“ i „svjetla“. Ovaj specifični disbalans na filmskom platnu do tog trenutka viđen je u više navrata kod drugih evropskih igrača, ali ne u ovom kontekstu. Kokto nije imao privilegije u tom periodu da na bilo koji način sebi olakša rad na ovako velikoj produkciji. Lako je razumjeti zašto se i danas smatra jednim od najvećih tehničkih filmskih poduhvata ikad viđenih u istoriji filma.

Ostvarenje ,,La Belle et la Bette“ već na samom startu prikazivanja dobija zasluženi aplauz, i to na prvom Kanskom filmskom festivalu. Iako nije bio među dobitnicima Zlatne palme, Koktoova vizuelno-bombastična bajka vrlo brzo je prestigla mnoge popularne naslove tog perioda. Prvenstveno zbog vizuelne ma-

gije koju je režiser donio u turbulentnom vremenu, u saradnji sa tada anonimusom, francuskom legendom Reneom Klemenetom. „Film nije prepričavanje jednog sna, već san u kojem svi učestvujemo zajedno kroz neku vrstu hipnoze“ govorio je slavni režiser nakon premijere komada.

Danas, pak, samo će se veliki zaljubljenici u francusku filmsku avangardu sjetiti ove Koktoove magije, čiji su vizuelni efekti nakon 75 godina djelimično izgubili na važnosti. Realno, njegova verzija mnogo je mračnija od one Diznijeve, pa ne čudi da nije uspjela da zadrži pažnju decenijama kasnije.

Ali tada, odmah nakon Drugog svjetskog rata, francuska publika na Kanu i generalno, željela je bajku i efektan jednoipočasovni bijeg od razorenih i opustošenih gradova. Željela je da vjeruje u lijepe priče koje će ih podsjetiti da se može krenuti iznova.

- Djeca vjeruju u ono što im govorimo. Imaju potpuno povjerenje u nas... Sada od vas tražim da imate malo te dječije naklonosti - pisalo je na početku ekranizacije. Čini se kao da režiser nije bio daleko od istine... Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

PODGORI č ARENJE

I

spred Hotela ,,Grand“ strašni je vođa Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov povukao Tita za ruku; pravo u kolo, među nasmijane Crnogorke, tu na Cetinju. Bio je 23. avgust a novinar torinske La Stampe, na licu mjesta te 1963, nije se mogao čudu načuditi.

Kako je samo lako kad ima dobrih namjera. Pred istim Titom, osam godina ranije u neočekivanoj posjeti Beogradu nakon Staljinove smrti, Hruščov je stajao praktično – ponizno. I pružio ruku, uz jedno ,,izvinite“. Rane Rezolucije Informbiroa bile su još svježe; pred sopstvenim golootočkim grijesima jugoslovenska javnost nije tada još ni htjela, ni smjela svjedočiti.

Tako je Pobjeda 1955. o posjeti Hruščova izvještavala hladno, taksativno i šturo.

Diplomatija na najvišem nivou i vruć krompir za bilo koju redakciju.

A koliko je samo dobrog učinjeno na građenju povjerenja, do tog avgusta 1963.

Sovjetski lider, u sred i u jeku Hladnog rata, u maloj Crnoj Gori - zvuči skoro kao naučna fantastika. Crna Gora danas je jedna od samo pet evropskih zemalja koje nikad nije posjetio američki predsjednik. I Hruščov je, uz kraljicu Elizabetu koja ipak nema realnu vlast u Velikoj Britaniji i dominionima, najveći lider koji je boravio u našoj zemlji.

U tom kratkom periodu sovjetske otvorenosti Hruščovu je bilo veoma važno da posjeta odiše šarmom prisnosti i neposrednosti. Otuda onaj skok velikog svjetskog lidera, u kolo... Nešto što, po današnjim bezbjednosnim standardima, ne bi bilo ni zamislivo.

Izvještaj Pobjede te 1963. je širok, ali po mnogo čemu oprezan i protokolaran.

Nakon detalja dočeka na aerodromu u

Ples Hruščova i Tita

archiviolastampa.it

26

Titogradu, koji je predvodio Đoko Pajković, slijedi dugo nabrajanje crnogorskih funkcionera koji su tu pružili ruku Titu i Hruščovu... Cijela jedna strana! Srećom, imamo onaj neusiljeni italijanski izvještaj iz ,,La Stampe“, koja je poslala novinara da prati nešto što je bilo apsolutno svjetska vijest.

I bilo je tu mnogo lagane neposrednosti – ali i diplomatije. Pred Meštrovićevom je skulpturom Njegoša (ista ona koja je danas u Mauzoleju na Lovćenu), Hruščov je citirao crnogorskog pjesnika iz ,,Ode Moskvi“. Detalj kada Crnogorci odbijaju Napoleonov pohod riječima da ,,ako propane Rusija, propašće cijeli slovenski svijet“. I sovjetski lider je želio da ga tu, u bezbjednosti diplomatske posjete, tada dobro čuju u Jugoslaviji.

Nije mu Tito ostao dužan, šmekerski – i mediteranski. Italijanski novinar pominje da su predsjednici posjetili muzej na Cetinju; ponosno dodaje ,,da je u tom domu rođena italijanska kraljica Jelena“...

I onda detalj koji nije mogao u jugoslovenske medije, a za koji se novinar La Stampe kune da je istinit. Pred portretom kralja Nikole Tito se nasmijao, pokazao prstom na gizdavi lik u nošnji... I dodao, onako za sebe i uz osmijeh: ,,Znate, ovaj

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

Iz italijanskog lista ,,La Stampa“ 24. avgusta 1963.

je tukao svoje ministre“. A Hruščov, lider Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza?

Samo zaćutao.

U Kotoru su obojica lidera ispraćeni na jahtu. U Titogradu ih je, od aerodroma do Vile Gorica, na špaliru ispratilo nekoliko desetina hiljada ljudi; tu je i lijep detalj italijanskog izvještača o ,,lijepom novom bijelom gradu, velikom hotelu koji dominira u centru i ratnim ranama koje su još vidljive u Staroj Varoši“...

Gospodin i gospođa Hruščov su kao poklone dobili skupocjene crnogorske nošnje za njih krojene; faksimile originala ,,Gorskog vijenca“ i ,,Ode Moskvi“. Onaj oro, ples ispred Hotela ,,Grand“, ostao je sačuvan i na video snimku... E da, dva puta je potom Jugoslaviju posjetio i naredni sovjetski lider, Leonid Brežnjev. Ni govora o osmijesima i bliskoStojan STAMENIĆ sti...

27

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

LONDON CALLING

Publika na festivalu u Sautbenk centru

Lekcije bliskosti od velikih pisaca

southbankcentre.co.uk

Popularni pisac Ai Veivei

koje su nam tokom lokdauna najviše nedostajale.

Problem prijateljstva i ,,diskonekcije“ u eri društvenih mreža i platformi, bio je jedna od centralnih tema koju su diskutovale mlade spisateljice Tahmima Anam i Roazin Kiberd. Fenomenalna Trejsi Torn iz legendarnog benda Everything But the Girl, u razgovoru sa zamjenikom urednika Nju Stejtsmena Tomom Gatijem, govorila je o problemima pronalaska prijateljstva u muzičkoj industriji, koja je dominatno muška.

Najpopularniji događaj ipak bio je predstavljanje dugoočekivanog memoara ,,1000 Years of Joys and Sorrows“, fenomenalnog kineskog autora savremene umjetnosti Ai Veiveija. U ragovoru sa umjetnikom i aktivistom, posjetioci su imali priliku da čuju o problemima kroz koje je prošla njegova porodica tokom Kulturne revolucije. Posebno njegov otac Ai King, koji je bio jedan od najvećih pjesnika ove zemlje. Veivei je pored opisivanja iskustva protjerivanja tokom Revolucije, posjetiocima poslao jasnu poruku da i u ,,vanvremenskim uslovima možete živjeti fenomenalan život“.

Festival je bio i dobra prilika da se ponovo otvore vrata ,,biblioteke“ Nacionalne poezije, u okviru koje su se posjetioci mogli ,,izgubiti“ u redovima ,,prijateljske“ poezije koja na specifičan način opisuje one unutrašnje borbe kroz koje smo prolazili tokom protekle godine.

Leila MURSELJEVIĆ

Ovogodišnji Londonski festival književnosti adekvatno je reflektovao stvari koje su nam tokom lokdauna najviše nedostajale southbankcentre.co.uk

to vam znači prijateljstvo - zapitali su se tokom sedmice za nama organizatori Londonskog festivala književnosti, tražeći odgovore u literarnom kutku koji su zauzeli neka od centralnih imena svjetske književnosti.

S obzirom na to da je prošlogodišnji festival, zbog restritkivnih mjera, organizovan isključivo kao livestream događaj, posjetioci su tokom sedmice imali priliku da se u Sautbank centru vrate starim običajima. Oni koji nijesu željeli da posjete zdanje na jugu Londona pored Temze, mogli su pratiti događaj i onlajn.

Tema ovogodišnjeg izdanja festivala ,,pozajmljena“ je od popularne irske autorke Seli Runi i njenog starijeg romana ,,Razgovori sa prijateljima“. Runi je iskoristila sedmicu za nama da promoviše novi roman ,,Prelijepi svijete, gdje si“. Imajući u vidu skoro dvije teške pandemijske godine, ovogodišnji festival adekvatno je reflektovao stvari

southbankcentre.co.uk

Š

Detalj iz sobe za poeziju

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić