Issuu

Govor mitropolita SPC izazvao oštre reakcije javnosti, pozvan da bira riječi i da ne poziva na krvoproliće

Joanikije poziva na rušenje Njegoševog mauzoleja » PEN Centar: Opasne asocijacije na retoriku 90-ih » Mihailo: Aleksandrova kapela je simbol okupacije Crne Gore » Ministarstvo kulture: Niko nema pravo da ošteti ili prisvoji kulturno dobro » Rade Bojović: Ovo je tipično za potčinjeno neočetništvo u Crnoj Gori

Akt o sistematizaciji u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije, koji će danas biti na Vladi, ruši niz zakona i predviđa zapošljavanje još 1.000 službenika

Policijska ovlašćenja i službenicima MUP-a!

Novom sistematizacijom, kako

su kazali izvori Pobjede, predviđeno je čak 1.001 radno mjesto više u odnosu na aktuelnu – MUP i Uprava policije umjesto 5.663 zapošljavaće 6.664 službenika/ca STR. 2.

AKCIJA ,,FLORIDA I“ ZAPOČETA 2019. GODINE: Procesuirano 28 pripadnika međunarodne kriminalne organizacije zbog krijumčarenja 6,1 tone kokaina

STR. 8. i 9.

INTERVJU: Tonino Picula, izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu

Potpredsjednik Vlade Raško Konjević

Premijer da podnese ostavku ako nema podršku većine STR. 3.

Abazović napravio još jednu krizu pozivajući u stručni tim autora ugovora sa SPC

U Herceg Novom ugašena dva požara, u Nikšiću bolja situacija na Vojniku i u Bogetićima

U Plužinama gori između ,,Durmitora“ i ,,Pive“ STR. 14.

STR. 3.

U Crnoj Gori uhapšeno osam osoba, oduzeto više desetina hiljada eura, gliser, bankovne kartice, oružje, municija...

STR. 12. i 13.

Politika

Četvrtak, 28. jul 2022.

D.MIJATOVIĆ

Akt o sistematizaciji u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije, koji će danas biti na Vladi, ruši niz zakona i predviđa zapošljavanje još 1.000 službenika

INTERVJU: Tonino Picula, izvjestilac za Crnu Goru u

Abazović naprav krizu pozivajući u tim autora ugovo Postavlja se ključno pitanje – je li „temeljni ugovor“, ovakav kakav je usvojen na sjednici Vlade, doista trebalo usvojiti kako bi se za podršku pravosudnim reformama dobila podrška Demokratskog fronta ili se za usvajanje reformi iz područja pravosuđa trebala i mogla pronaći druga većina u Skupštini – poručuje Picula

Filip Adžić Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova

Policijska ovlašćenja i službenicima MUP-a! Novom sistematizacijom, kako su kazali izvori Pobjede, predviđeno je čak 1.001 radno mjesto više u odnosu na aktuelnu – MUP i Uprava policije umjesto 5.663 zapošljavaće 6.664 službenika/ca PODGORICA – Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova juče je dobio podršku komisija za politički sistem i unutrašnju politiku i za ekonomsku politiku i finansijski sistem (KEP) i Vlada će se danas izjasniti o tom dokumentu, iako je ukazano na ozbiljna kršenja zakonskih propisa – prije svih što će neki službenici MUP-a dobiti policijska ovlašćenja, što nije u skladu sa zakonskom regulativom. Osim toga, novim aktom o sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u i Upravi policije u odnosu na dosadašnjih 5.663, planirano je otvaranje čak 6.664 novih radnih mjesta – čak 1.001 više.

RADNA MJESTA

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, na ovaj problem ukazali su iz Ministarstva finansija, jer će iziskivati znatno veća izdvajanja iz budžeta. Kako je kazao naš izvor, ministar Aleksandar Damjanović upozorio je da je ovoliki broj zapošljenih s aspekta finansija veoma sporan. Izvori Pobjede ističu da je u MUP-u i Upravi policije, iako je sistematizovano 5.663 radna mjesta, zapošljeno oko 5.160 ljudi. - Znači, već sada je upražnjeno oko 500 radnih mjesta, tako da, ako ovaj akt prođe, moći da bude zapošljeno još 1.500 novih ljudi. Budžet teško da može da izdrži toliki broj zapošljenih – ističe naš izvor. Objašnjava i da do kraja godine oko 1.000 pripadnika MUP-a i Uprave policije stiče zakonske uslove za penzionisanje. - Dominantno su to službenici Uprave policije i vjerovatno će većina i poći u penziju, zato što su im sada povoljniji uslovi u odnosu na prethodni period – objašnjava naš izvor. Na osnovu ovih podataka proizilazi da će u MUP-u i Upravi policije biti upražnjeno još oko 1.000 radnih mjesta – odnosno, Adžić i planeri njegove sistematizacije ukupno će moći da podijele oko 2.500 radnih knjižica.

OVLAŠĆENJA

Na sjednici KPS-a i KEP-a juče je ukazano i na neusklađenost akta o sistematizaciji sa zakonima i propisima - odredbom kojom se predviđa da službenici novog direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove MUP-a dobijaju policijska ovlašćenja.

- Omogućiti policijska ovlašćenja za organizacionu jedinicu MUP-a koja treba da obavlja upravno-administrativni nadzor rada policije potpuno je u suprotnosti sa Zakonom o državnoj upravi, Zakonom o unatrašnjim poslovima, Uredbom državne uprave o organizaciji i načinu rada organa državne uprave. Podzakonski akt ne može derogirati zakon – kategoričan je sagovornik Pobjede. Ističe da se „ovdje radi o očiglednom nepoznavanju suštine kontrole i nadzora koji treba da vrše“ ti službenici. - Nijedan službenik MUP-a, osim ovlašćenih službenika Unutrašnje kontrole kao organizacione jedinice MUP-a, nema policijska ovlašćenja. Zakon je vrlo jasan – policijska ovlašćenja može da ima samo policijski službenik – objasnio je naš sagovornik. Osnovna nadležnost novog direktorata, prema njegovim riječima, je da vrši administrativno-upravni nadzor nad radom policije i za to im, ističe, nijesu potrebna policijska ovlašćenja. - Ministar Adžić predlaže sistematizaciju koja je u suprotnosti sa niz zakona – od unutrašnjih poslova, preko Zakona o državnoj upravi do Zakona o državnim službenicima i namještenicima. To je neprihvatljivo – kategoričan je naš izvor. Konstatuje da ovakav akt o sistematizaciji derogira i obesmišljava postojeći pravni okvir koji bliže uređuje ovu oblast. Primjedbe na ovaj dokument iznijela je i Uprava za kadrove, s posebnim osvrtom na novi Direktorat za bezbjednosno-zaštitne poslove i nadzor. - Mišljenja smo da pojedini poslovi u Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove ne spadaju u poslove nadzora – istakli su oni, objašnjavajući da to nije u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. Ukazali su i na policijska zvanja, ističući da je „za radna mjesta za koja nije predviđeno obavljanje policijskih poslova u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, potrebno predvidjeti službenička zvanja“, obrazlažući da su odredbama člana 18 ovog zakona propisani policijski poslovi. Ovaj dokument je, ipak, usvojen na sjednici KPS-a i KEP-a, a mišljenje je, kako saznajemo, izdvojio potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević. K. KRSMANOVIĆ

Tonino Picula

PODGORICA - Mislim da je premijer Dritan Abazović prerizično kalkulisao s procedurom usvajanja „temeljnog ugovora“, zbog čega se i našao u ovakvoj situaciji. Odgađanje prvog sastanka stručnog tima koji bi trebao analizirati odredbe nacrta „temeljnog ugovora“ samo je posljednji u nizu alarma koji se pale oko ove priče– kaže u intervjuu Pobjedi poslanik Evropskog parlamenta i izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Tonino Picula. Vjeruje da bi zbog posebne osjetljivosti situacije bilo puno oportunije da se u samu izradu nacrta uključila šira stručna javnost kroz javnu raspravu, kako bi onda ugovor u tom obliku dobio legitimitet za usvajanje. Umjesto toga, objašnjava on, zbog pozivanja autora nacrta u stručni tim, što ponovno izgleda kao naknadni alibi, sad je Crna Gora suočena s još jednom krizom.



POBJEDA: Da bi se iskoristila ukazana evropska šansa zbog dešavanja u Ukrajini i prozor EU držao otvorenim, uticajni ljudi iz međunarodne zajednice ukazuju da je važno odgoditi potpisivanje tkz. temeljnog ugovora, čak iako pretrpi „post-festum izmjene“, do oktobra ove godine i objavljivanja izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru – rekao je za Pobjedu zapadni diplomata. Tvrdi da se ,,prozor mogućnosti“ za Crnu Goru, otvoren zahvaljujući geopolitičkoj situaciji u Ukrajini, lagano zatvara. Da li nam možete potvrditi ove kritičke poruke koje dolaze iz EU i gubimo li šansu koju smo dobili? PICULA: Dok se službeno iz Brisela to ne potvrdi, ne treba zaključivati o nekoj konačno propuštenoj prilici. Onim članicama EU koje su i do sada podržavale crnogorsko članstvo, stalo je da se

O tome kuda ide Crna Gora u konačnoj instanci trebaju odlučivati građani Crne Gore. Pogotovo u okolnostima kada najodgovornije političke opcije proizvode konfuziju umjesto da rješavaju prioritete. Uređivanje odnosa države s vjerskim zajednicama je naravno ispravno, ako ide u smjeru jasnog razdvajanja crkve i države, odnosno povlačenja crte između svjetovnog i vjerskog

evidentno usporeni proces ubrza, odnosno iskoristi zamah dobiven zbog ruske agresije na Ukrajinu. Ali vjerujem kako je sasvim moguće da su diplomatskim putem upućene mnogo rezolutnije poruke vladi g. Abazovića. POBJEDA: Crna Gora je danas pred institucionalnim kolapsom Vlade zbog insistiranja premijera Abazovića na potpisivanju ugovora sa Crkvom Srbije, čime se ponižava Crna Gora krade i crnogorski identitet i državnost. Kako tumačite ovakvo ponašanje crnogorskog premijera i vidite li uticaj Beograda sa željom da blokira napredak Crne Gore ka EU? PICULA: Čini se kako je premijer Abazović ušao u duboke domene onoga što možemo, ne bez ironije, nazvati realpolitikom. Riječ je o procesu u kojem će političar, između nekoliko loših opcija, nastojati odabrati najmanje lošu, odnosno postići kompromis s nekim od aktera kako bi od njih u sljedećem koraku dobio podršku za odluku koju sam smatra važnijom. Tu se postavlja ono ključno pitanje – je li „temeljni ugovor“, ovakav kakav je usvojen na sjednici Vlade, doista trebalo usvojiti kako bi se za podršku pravosudnim reformama dobila podrška Demokratskog

Politika

Četvrtak, 28. jul 2022.

vio još jednu u stručni ora sa SPC Vučić je energiju i resurse svojih tajnih službi usmjerio na Crnu Goru - Vučić je već ranije u proteklih nekoliko godina svako malo preko svojih tabloida puštao balone o tome kako će biti prisiljen priznati Kosovo kako bi Srbija mogla nastaviti svoj put prema EU. Njega, po mojem sudu, Evropska unija ne zanima, no takvi su baloni bili priznavanje stanja na terenu, da Kosovo nije, i u zamislivom vremenu neće biti dio Srbije. Zbog toga je Vučić svoju energiju i resurse svojih tajnih službi usmjerio na Crnu Goru, čiji bi skori ulazak u EU za Crnu Goru značio finalnu fazu raskidanja dosadašnjih odnosa sa Srbijom. Vučić ne želi još jedan takav vanjskopolitički poraz i vjerujem da će nastojati nastaviti s podrivanjem demokratskih procesa u Crnoj Gori – zaključio je Picula.

fronta ili se za usvajanje reformi iz područja pravosuđa trebala i mogla pronaći druga većina u Skupštini? POBJEDA: Država Crna Gora je, prema nacrtu ovog ugovora, dovedena u potpuno neravnopravni status u odnosu na Crkvu Srbije. Država nema nikakva prava sem obaveza prema SPC, a SPC ima ekskluzivna prava bez obaveza prema državi. Da li će potpisivanjem ovog ugovora SPC dovršiti projekat „srpskog sveta“ u Crnoj Gori, je li bilo moguće da EU snažnije utiče na premijera da do toga ne dođe, jer je Crkva Srbije u rezoluciji EU parlamenta označena kao destabilizirajući faktor u regionu? PICULA: Mislim da je premijer Abazović preriskantno kalkulisao s procedurom usvajanja „temeljnog ugovora“, zbog čega se i našao u ovakvoj situaciji. Odgoda prvog sastanka stručnog tima koji bi trebao analizirati odredbe nacrta „temeljnog ugovora“ samo je posljednji u nizu alarma koji se oko ove priče pale od početka. Zbog posebne osjetljivosti situacije, vjerujem kako bi puno oportunije bilo da se u samu izradu nacrta uključila šira stručna javnost kroz javnu raspravu, kako bi onda ugovor u tom obliku dobio legitimitet za usvajanje. Umjesto toga, zbog pozivanja autora nacrta u stručni tim, što ponovno izgleda kao naknadni alibi, sad je Crna Gora suočena s još jednom krizom. POBJEDA: DPS i SDP ne podržavaju više Vladu zbog usvajanja ovakvog „temeljnog ugovora“. Abazović je i od strane ambasdora EU bio upozoren da sa ovakvim dokumentom treba sačekati i da tzv. temeljni ugovor i „Otvoreni Balkan nijesu prioriteti“. Da li je Brisel svjestan da je Abazović odustao od evropske agende?

PICULA: Što se tiče ključnih institucija EU, stavovi oko novonastale situacije definitivno su jasno komunicirani. Ja sam više puta otvoreno ocjenjivao kako inicijative poput „Otvorenog Balkana“ ne mogu biti prioritet vlade koja bi trebala što prije ispuniti kriterije za zatvaranje pregovaračkih poglavlja s EU. Na tragu sporazuma o formiranju i programa rada, manjinska vlada svoje bi resurse morala usmjeriti prema evropskoj agendi. Štoviše, i dalje smatram kako je tim zadužen upravo za EU dobro odabran i trebao bi imati punu političku podršku. POBJEDA: Crnoj Gori je data istorijska prilika da po ubrzanoj proceduri, ukoliko ispuni uslove, uđe u EU. Tu priliku crnogorski premijer je propustio. S druge strane, Abazović podržava „Otvoreni Balkan“ i ne vidi problem u miješanju Aleksandra Vučića u gotovo sve unutrašnje stvari Crne Gore. Takođe, uticaj Srpske pravoslavne crkve, pogotovo nakon potpisivanja ovog ugovora, je i veći nego što je bio na prethodnu vladu. Kuda ide Crna Gora? PICULA: O tome kuda ide Crna Gora u konačnoj instanci trebaju odlučivati građani Crne Gore. Pogotovo u okolnostima kada najodgovornije političke opcije proizvode konfuziju umjesto da rješavaju prioritete. Uređivanje odnosa države s vjerskim zajednicama je naravno ispravno, ako ide u smjeru jasnog razdvajanja crkve i države, odnosno povlačenja crte između svjetovnog i vjerskog. Klerikalizacija politike i politizacija crkve ne doprinose pozitivnoj političkoj dinamici već samo obnavljaju unutrašnje sukobe i dodatno izlažu zemlju vanjskim uticajima. Marija JOVIĆEVIĆ

Ukoliko ne dođe do skraćenja mandata, potpredsjednik Vlade i ministar odbrane kaže da neće ostati u Vladi u kojoj se ne zna šta je parlamentarna većina

Konjević: Premijer treba da podnese ostavku ako nema podršku većine

PODGORICA – Ukoliko ne dođe do skraćenja mandata Skupštini, a premijer Dritan Abazović ne podnese ostavku, potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević kaže da neće ostati u Vladi u kojoj se ne zna šta je parlamentarna većina. Konjević je to rekao na pres konferenciji za medije na kojoj je predstavio nacrt zakona o Vladi, a odgovarajući na pitanje Pobjede da li će, s obzirom na to da se ne slaže sa potezima Abazovića, podnijeti ostavku i na taj način prestati da daje legitimitet štetnim odlukama premijera. - Ukoliko se ne skrati mandat Skupštine, a premijer ne podnese ostavku, ja neću biti u Vladi u kojoj se ne zna šta je parlamentarna većina. Dajemo šansu da vidimo da li iz ove krize možemo da izađemo. Najbolje bi bilo da što prije, ukoliko nema nikakvog dogovora, idemo na izbore – rekao je Konjević. Ocijenio je i kako „nije u redu biti premijer u Vladi koja nema parlamentarnu većinu“. - Premijer je najodgovorniji. Ne očekujem da će gospodin Abazović da izigrava Zdravka Krivokapića kojeg smo svi kritikovali da vlada bez parlamentarne većine. Nećemo valjda uvoditi metod Zdravka Krivokapića da se vlada šest ili sedam mjeseci bez parlamentarne većine. Demokratski princip je da ako vam neko uskrati povjerenje i to saopšti javno, da vi to provjerite shodno Ustavu, gdje premijeru na raspolaganju stoji institut povjerenja – rekao je Konjević. Naveo je, međutim, da ipak želi da da šansu procesima koji su pokrenuti, a koji se tiču rada novoformirane komisije za provjeru temeljnog ugovora sa SPC i izbora sudija Ustavnog suda i članova Tužilaškog savjeta. Kada je riječ o komisiji koja bi trebala da se bavi „temeljnim ugovorom“ Konjević je, kako je naveo, uvjeren da će to tijelo profunkcionisati već u narednih nekoliko dana. - Svakako da će u ovih pet ili šest dana biti konsultacije i da će ta komisija profunkcionisati – istakao je Konjević.



D.MALIDŽAN

u Evropskom parlamentu

Raško Konjević

Ministar je kazao i kako na adresu njegovog kabineta nije stiglo pismo nedavno uhapšenog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića kojim je čelnike tužilaštva, policije i ANB-a upozorio da mu mediji spekulacijama i konstrukcijama crtaju metu i ugrožavaju bezbjednost. Da je to pismo dobio, Konjević bi ga, kako tvrdi, proslijedio nadležnim institucijama. - Da je to pismo stiglo, proslijedio bih ga tužiocima. Nije posao potpredsjednika Vlade da se bavi provjerom navoda o kojima vas neko obavijesti –

rekao je Konjević. Ocijenio je da je imenovanjem glavnog ispektora ANB-a Artana Kurtija nanijeta velika šteta bezbjednosnom sektoru. - Oko tog pitanja je bila prilična saglasnost u javnosti i strukturama koje obično imaju različita mišljenja. Vidjeli ste osude nevladinog sektora, različitih političkih struktura i dijela stručne javnosti. Drago mi je da su se moja upozorenja sa sjednice Vlade pokazala tačnim. Poruka da u sistemu bezbjednosti može da radi osoba koja je pravosnažno osuđivana na zatvorske kazne za teška krivična djela je poraz sistema

– smatra Konjević. Dodao je i kako se sistem ne može reformisati na način da se na drugo mjesto u ANB-u postavlja osoba koja je bila sa druge strane zakona. - Nije to stvar krivične odgovornosti, već mogućnosti da li jedna takva osoba može da prođe bezbjednosnu provjeru. On tu provjeru ne može proći ni ovdje niti u bilo kojoj drugog zemlji koja se iole može nazvati demokratijom – rekao je on. Zaključio je, međutim, da se nada da se imenovanje Kurtija neće negativno odraziti na saradnju ANB-a sa partnerskim službama. Đ. Ć.

Nacrt zakona o Vladi: 14 ministarskih mjesta i još najviše dva bez portfelja Nacrt zakona o vladi koji je pripremila radna grupa, a koji su juče predstavili ministri odbrane Raško Konjević i javne uprave Maraš Dukaj, predviđa da vlada ima 14 resora i najviše dva ministra bez portfelja, te da u tehničkom mandatu ne može da imenuje i zapošljava. Ministar Konjević je naveo da će sa nacrtom tog pravnog akta, koji je pripremila radna grupa, uskoro biti upoznata i Vlada na prvoj narednoj sjednici. Naveo je i da bi tokom septembra trebala da bude održana i javna rasprava o nacrtu tog zakona, zbog čega je medije i stručnu javnost pozvao da se uključe u taj proces. - Želimo da kroz maksimalno otvoren postupak, nakon javne rasprave i rasprave u parlamentu, dođemo do zakona o Vladi, prvi put u Crnoj Gori. Ambicija je bila da se uredi ova oblast i niz pitanja koja su na ovaj ili onaj način bila definisana podzakonskim aktima, a koja su bila podložna stalnim i netransparentnim promjeMaraš Dukaj

nama koje su mogle da utiču i na organizaciju Vlade i na djelokrug nadležnosti pojedinih ministarstava. Postavili osnovu da se kroz javnu raspravu dođe do odgovarajućih rješenja - naveo je Konjević. Istakao je i da radnu grupu koja je napravila nacrt zakona čine predstavnici Skupštine, Vlade i nevladinih organizacija i da će ona nastaviti sa radom dok zakon ne bude predložen Vladi. - Ambicija je da to bude u posljednjem kvartalu - naveo je Konjević. Ministar javne uprave Maraš Dukaj je podsjetio da Crna Gora do sada nije imala zakon o Vladi, a pozdravio je i odluku predsjednice Skupštine Danijele Đurović da formira radnu grupu za izradu zakona o Skupštini. - Nacrtom je definisano da vlada u tehničkom mandatu ne može donositi odluke koje se tiču imenovanja i zapošljavanja, a predviđeno je i da vlada ima 14 ministarstava i dva ministra bez portfelja – objasnio je Dukaj.

Politika

Četvrtak, 28. jul 2022.

Predsjednik Crne Gore u intervjuu za vojvođanski portal Autonomija ocijenio

Đukanović: O potezima Abazovića sudiće birači, sudovi i istorija PODGORICA - Vlada je, mijenjajući evropske prioritete, u prvi plan stavila temu koja produbljuje podjele, što nije interes Crne Gore, kazao je predsjednik države Milo Đukanović, dodajući da će o potezima premijera Dritana Abazovića suditi birači, sudovi i istorija.

Vladinim manevrom da prethodno usaglašenim prioritetima, koji se tiču dobre dinamike na evropskom putu, brzopleto pretpostavi temu potpisivanja ugovora sa SPC, oni koji ne žele da vide Crnu Goru kao stabilnu, građansku, prosperitetnu državu i članicu EU - dobili su poklon iz svojih istorijskih snova. Šta god da je bio motiv za to, bilo kom državnom organu ili pojedincu, istorijsku odgovornost neće moći da izbjegne, smatra Đukanović

Predsjednik Đukanović je za vojvođanski portal Autonomija rekao da je Crna Gora dobila šansu za napredak u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom i dodao da je ta šansa ujedno i put do članstva u EU.

temi, koji nijesam dovoljno razumio. Pretpostavljam da ima neke svoje ciljeve, koji nijesu sasvim podudarni sa mojim, te ih zato sa mnom i ne dijeli. To je legitimno. No, uz legitimitet, trebalo bi se podrazumijevati i da svi imamo odgovornost za to što radimo. O tome će suditi birači, sudovi, istorija – kazao je Đukanović. Na pitanje da li je da pogriješio kad je mandat dodijelio Abazoviću, odgovorio je da nije jer je to bio najbolji izbor u tom trenutku. - Alternativa formiranju manjinske bio je produžetak trajanja „apostolske vlade“, sa kojom se počeo sprdati čitav svijet. Naravno, i izbori su bili mogućnost, ali ni njih nije željela većina parlamentarnih partija, kazao je Đukanović.

PUT U EU

- Logično je da Crna Gora bude prva sljedeća članica EU, jer je u dosadašnjem toku pregovora daleko ispred svih zemalja-kandidata. Uz to, nema geopolitičkih nedoumica, jer je već nekoliko godina usaglasila svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU, kazao je Đukanović. Dodao je da odgovor na pitanje da li će Crna Gora iskoristiti tu šansu zavisi prevashodno od učinaka vlade i drugih državnih organa Crne Gore. - U tom poslu saveznik nam ne mogu biti inferiorna zamajavanja da ta šansa i nije baš izgledna, te da će se EU brzo predomisliti nakon što se navikne na rat u Ukrajini, kazao je Đukanović. Dodao je da je alternativa evropskom putu dobro poznata i da znači još dublje zaostajanje za evropskim nivoom ekonomskog i demokratskog razvoja i frekventni poremećaji regionalne stabilnosti.

UGOVOR SA SPC

Predsjednik države rekao je da šansa za ulazak u EU postoji i da je zbog toga bio tako kriti-

BUDUĆNOST BALKANA

Milo Đukanović

čan prema Vladinom manevru da prethodno usaglašenim prioritetima, koji se tiču dobre dinamike na evropskom putu brzopleto pretpostavi temu potpisivanja ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. U Crnoj Gori i u susjedstvu, ističe Đukanović, ima dosta onih onih koji ne žele da vide Crnu Goru kao stabilnu, građansku, prosperitetnu državu i članicu EU. - Ovim manevrom Vlade oni su dobili poklon iz svojih istorijskih snova. Šta god da je bio

motiv za to, bilo kom državnom organu ili pojedincu, istorijsku odgovornost neće moći da izbjegne, poručio je Đukanović. Rekao je da je mnogo toga spornog u ugovoru sa Crkvom Srbije. - Prije svega jer je usvojen na brzinu i iza leđa javnosti. Takođe, istoriografski falsifikati, laži kojim SPC, kao najopakiji instrument velikosrpskog nacionalizma i ruskog imperijalizma na Balkanu, pokušava da pomogne krađu crnogorske istorije, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, puno je normi ugovora, koje su u sukobu sa Ustavom i sistemskim zakonima Crne Gore. - Je li malo? I da ponovim – sve to razaranje Crne Gore pokušava da legitimiše Vlada Crne Gore, upozorio je Đukanović. U namjeri, kako je rekao, da pomogne Vladi da bude uspješna u ostvarivanju dogovorenih ciljeva tokom njenog jednogodišnjeg mandata, više puta je o tome razgovarao sa Abazovićem. - Premijer je imao svoj stav o toj

Odgovorio potvrdno na pitanje da li Vlada može potpisati sporni ugovor sa Crkvom Srbije. - Može. Jer Vlada još nije u tehničkom mandatu i ima ustavne nadležnosti da potpiše i takvu nacionalnu sramotu, kazao je Đukanović. Predsjednik države smatra da je veoma sporan i projekat „Otvoreni Balkan“. - Riječ je o alternativnom scenariju za budućnost Zapadnog Balkana izvan Evrospke unije, što nam ne treba. Treba nam članstvo u EU, rekao je Đukanović.

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu

Rusija je gubitnik rata u Ukrajini U sukobu sa Ukrajinom, prema Đukanovićevoj ocjeni, Rusija veliki gubitnik. - Srušen je mit o svemoći ruske armije. Takođe, zbog brutalnog kršenja međunarodnog prava i Povelje UN-a, uništen je ugled stalne članice Savjeta bezbjednosti. Napokon, sankcije koje se samo pojačavaju dugoročno će ugrožavati ekonomski i društveni razvoj te zemlje i produbljivati jaz sa drugim najvećim i najrazvijenijim zemljama u svijetu, kazao je Đukanović.

Kako je kazao, oni koji ne vide naš region u Evropi, ne vide ni multietničku demokratiju na Balkanu. - Njima se dopada ideja promjena granica, etničke i vjerske homogenizacije u okviru uvećanih država. Kao i obično, sve kreće tradicionalno sa srpske strane, ovog puta „srpskim svetom“. A nastavlja se, po automatizmu, istim takvim velikodržavnim ludorijama, kazao je Đukanović. Ocijenio je da bi to trebalo da se završi nestankom Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije. - No, sigurno je da bi se završilo ratom i još ponekim genocidom, ocijenio je crnogorski predsjednik. Z. D.

Bez podrške za parlamentarnu istragu i formiranje anketnog odbora o događajima sa Cetinja PODGORICA – Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost u događajima na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine, nije dobio podršku Odbora za bezbjednost i odbranu. Parlamentarnu istragu i formiranje anketnog

odbora inicirale su Socijaldemokrate. Poslanik te partije Ivan Brajović je, obrazlažući inicijativu, podsjetio da je njenom podnošenju prethodio i njegov zahtjev za kontrolnim saslušanjem policijskog službenika Petra Kneževića do koga nikada nije došlo. - Ostali smo zakinuti za mnoga objašnjena vezana za prekomjernu upotrebu sile, gumenih metaka i ogromne i neprimjerene količine suzavca. Onda smo bili suočeni i sa izjavama koje

su pokazivale vezu visokih starješina Uprave policije sa krininalnim klanovima po Crnoj Gori. Smatrali smo da je to dovoljan razlog da se organizuje parlamentarna istraga i formira anketni odbor u kome će učestvovati svi predstavnici parlamentarnih stranaka – naveo je Brajović. Inicijativa ipak nije dobila neophodnu većinu, jer je od ukupno osam prisutnih poslanika na Odboru, za nju glasalo njih četvoro, dok je preostalih četvoro bilo protiv. Inicijativu su, osim Bra-

jovića, podržala i trojica poslanika DPS-a Melvudin Nuhodžić, Predrag Bošković i Branko Čavor, dok su protiv bili predsjedavajući Odborom Milan Knežević, te poslanici SNP-a Dragan Ivanović i Demokrata Boris Bogdanović i Dragan Krapović. Na jučerašnjem zasijedanju Odbora nijesu se pojavili članovi tog parlamentarnog radnog tijela iz Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar i Pokreta za promjene Vladan Raičević. Đ. Ć.

Odbor za bezbjednost i odbranu

Politika

Četvrtak, 28. jul 2022. PODGORICA – Poslanici u Skupštini Crne Gore juče su raspravljali o prijedlogu rezolucije kojom se osuđuje vojna agresija Rusije na Ukrajinu. Većina poslanika saopštila je tokom rasprave da će podržati rezoluciju, dok su Demokratski front, Ujedinjena i Prava Crna Gora istakli da su protiv izglasavanja. Rezoluciju o osudi ruske agresije predložila je Socijaldemokratska partija, a Draginja Vuksanović-Stanković, ispred predlagača, podsjetila je na njenu sadržinu. - Skupština Crne Gore najoštrije osuđuje vojni čin agresije Rusije na Ukrajinu. Skupština apeluje da se hitno zaustave vojna dejstva i akt agresije kojom se ugrožavaju životi miliona ljudi, podriva suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine – navodi se, između ostalog, u rezoluciji. Vuksanović-Stanković je istakla da će se u zavisnosti od toga ko podrži rezoluciju pokazati ko se stavlja na stranu agresora, a ko na stranu Ukrajine. Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je da rezolucija nije političko, već moralno i civilizacijsko pitanje odnosa prema agresoru.

Poslanici u Skupštini raspravljali o aktu kojim se osuđuje vojna agresija Rusije na Ukrajinu

Većina za usvajanje rezolucije, DF, UCG i PCG protiv

JASAN STAV

- Ono što se dešava u civilizovanom svijetu danas jasan je primjer udara na evropske vrijednosti i evropsku demokratiju. Kada jednoj naciji i njenim građanima pokušate da oduzmete pravo na samoopredjeljenje i odabir svoje budućnosti i time pravdate svoju vojnu intervenciju i pokretanje vojne invazije, onda to dovoljno govori o demokratiji koja je na snazi u Rusiji. To dovoljno govori o onima koji danas neće podržati ovu rezoluciju – naglasio je Živković. Smatra da se javno mora zauzeti stav oko onoga što se dešava u Ukrajini, kao i da oni koji to ne urade ne mogu suštinski biti vezani za evropske vrijednosti. - Svaki potez koji se povlači od određenih političkih subjekata bio je usmjeren na to da Crna Gora nestane kao ime i kao država. Međutim, postoji dovoljno suverenističkih i građanskih snaga koje će braniti te vrijednosti. Ne vidim veliku razliku između narativa koji dolazi iz Rusije prema građanima Ukrajine u odnosu na narativ koji se čuje prethodnih dana, mjeseci iz nama susjednih država vezano za Crnu Goru i građane i građanke Crne Gore – naveo je Živković. Ivan Brajović poručio je da će i SD podržati rezoluciju, koja, kako je rekao, predstavlja izraz solidarnosti sa narodom Ukrajine. -Svakog dana pred našim očima suočavamo se sa ogromnim razaranjima. Zato je važno da osudimo agresiju Rusije na Ukrajinu. Uostalom, generalna skupština UN je još u martu usvojila rezoluciju kojom se najoštrije osuđuje agresija – istakao je Brajović. Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić istakao je da rezolucija predstavlja odbranu humanizma i osuđuje divljaštvo i varvarstvo koje se sprovodi u Ukrajini.

Sjednica Skupštine

Nećemo dozvoliti da se u Crnoj Gori stvara nikakav „ruski svijet“ niti „srpski svet“. Nego ćemo se kao nezavisna, suverena država i članica NATO-a, koja dijeli evropske vrijednosti, glasanjem za ovu rezoluciju jasno opredijeliti đe je put ove države – istakla je Vuksanović-Stanković -Naš utisak saosjećajnosti pojačava činjenica da scene koje gledamo u Ukrajini podsjećaju na scene koje smo gledali devedesetih godina na prostorima Jugoslavije, a posebno u vremenu agresije na BiH i Hrvatsku. Stradanje civila u Kijevu podsjeća na stradanje Sarajeva. Razaranje Marijupolja podsjeća na razaranje Vukovara, a zločin koji se desio u Buči neodoljivo podsjeća na genocid koji se desio u Srebrenici – kazao je Mustavić. Šef poslaničkog kluba SNP-a Dragan Ivanović poručio je da

VUKSANOVIĆSTANKOVIĆ: Da je Draža Mihailović kojim slučajem živ, on bi danas bio predsjednik Demokratskog fronta

želi da vidi Crnu Goru u evropskoj zajednici zbog čega su spremni da, kako je rekao, progutaju neke stvari. -Kada pogledate kako se ruši život u Ukrajini ne možete biti neutralni. Jedna nezavisna država se mora poštovati – kazao je Ivanović. I šef poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović kazao je da je obaveza i dužnost Crne Gore da opstane na evropskom putu. Poslanik Genci Nimanbegu kazao je kako podržava napore da se u Skupštini iskaže stav oko agresije Rusije na Ukrajinu. -Mislim da Cetinjani moraju biti ponosni na one sugrađane koji su redovno protestvovali protiv ovog rata. To je nešto što daje nadu da ima djelova društva koji javno govore. Ova rezolucija će dobiti veliku podršku – kazao je Nimanbegu. Srđan Pavićević (CIVIS) ocijenio je da se usvajanjem rezolucije šalje poruka da se što prije mora izaći iz rata.

DF PROTIV REZOLUCIJE

Za razliku od njih poslanik DFa Andrija Mandić poručio je da taj politički savez neće podržati rezoluciju. - Oni koji predlažu rezoluciju zaboravili su da su mogli da predlože slične rezolucije kada je napadnuta Jugoslavija – istakao je Mandić. Kazao je i da im je žao naroda Ukrajine i da se zalažu za teritorijalni integritet svake države, ali je upitao i otkud

Crnoj Gori pravo da bude prva na liniji NATO saveza u „osudi nečega što nijesu osudili drugi parlamenti“. Ustvrdio je da Crna Gora ne bi postojala kao država da je Rusija nije podržava preko 100 godina. I njegov kolega Milan Knežević potvrdio je da će DF glasati protiv rezolucije, ali i kazao da „nije bilo Rusije i Putina 2005. i 2006. godine Crna Gora nikada ne bi postala nezavisna i međunarodno priznata država“. Poslanica Draginja Vuksanović-Stanković u završnoj riječi poručila je da neće dozvoliti da se u Crnoj Gori stvara nikakav „ruski svijet“ niti „srpski svijet“. -Nego ćemo se kao nezavisna, suverena država i članica NATO-a, koja dijeli evropske vrijednosti, glasanjem za ovu rezoluciju jasno opredijeliti đe je put ove države – istakla je Vuksanović-Stanković. Osvrnula se i na izlaganje Mandića i Kneževića. -Ono što se desilo u Jugoslaviji je NATO intervencija kao odgovor na zločinačku politiku Slobodana Miloševića. NATO tada nije imao ikakvu intenciju da okupira bilo koju teritoriju. Ovo što se danas dešava u Ukrajini je agresija u kojoj se zvjerski ubijaju civili – istakla je Vuksanović-Stanković. Kazala je da bi oni koji imaju podanički odnos trebalo da se sami prepoznaju, a poručila je da bi Draža Mihailović bio predsjednik DF-a da je živ. Ž. Z.

Protest građana u Nikšiću ispred Centra bezbjednosti

Mrvaljević: Policija nije htjela da spriječi nasilje na proslavi Dana državnosti

PODGORICA – Crnogorska policija je svojim ovlašćenjima i kapacitetima bila sposobna da spriječi nasilje na proslavi 13. jula, Dana državnosti u Nikšiću, ali to nije htjela da uradi, rekao je izvršni direktor Foruma slobodnih građana ,,Luča“ Nebojša Mrvaljević. Ispred zgrade Centra bezbjednosti Nikšić sinoć je održan protest građana zbog neadekvatnog, nedovoljnog i neprofesionalnog postupanja policije na proslavi Dana državnosti. Na prijedlog aktiviste za ljudska prava Aleksandra Saše Zekovića, skup je počeo odavanjem pošte minutom ćutanja svim stradalim žrtvama zločina u selu Velika, u opštini Plav. Mrvaljević je kazao da su prekid proslave državnog praznika 13. jula i nasilje u Nikšiću namjerno osmislili i sproveli u djelo rukovodstva nikšićke policije i nikšićke opštine. Podjele u Crnoj Gori su, kako je kazao, dnevnopolitičkom i ideološkom zloupotrebom policije dovedene do krajnjih granica usijanja. – Umjesto da nas sve okupi evropska budućnost i veliko „Da“ članstvu i životu Crne Gore u Evropskoj uniji, policija je odlučila da na djelu pokaže da u državi novodno postoje dva nacionalizma i dodatno podstakne podjele i netrpeljivost, kazao je Mrvaljević. Ekstremisti u Nikšiću, kako je rekao, pokazali su agresiju i netoleranciju prema onima koji su se zakonito okupili, dodajući da policija nije smjela

da dozvoli ometanje slobode izražavanja i prava na slobodu okupljanja. – Policija je svojim ovlašćenjima i kapacitetima bila sposobna da spriječi nasilje 13. jula, ali to nije htjela da uradi, rekao je Mrvaljević. Kazao je da opcija muzičkog koncerta nije mogla postojati i da ga je CB Nikšić do posljednjeg trenutka držao otvorenim, kao vid pritiska na organizatore 13. julske proslave. – Kada je otpala ta mogućnost odlukom pjevača da ne učestvuje u daljim igrama Opštine i policije, čelnici Opštine Nikšić i dio starješina CB Nikšić aktivirali su ekstremističke grupe koje su na kraju i uspjele da izazovu nerede, prekinu proslavu i izazovu reakciju policije koja je isključivo bila na štetu mirno i zakonito okupljenih građana koji su slavili praznik, kazao je on. Mrvaljević je istakao da traže promjene i profesionalizaciju policije. Nikšićanin Vuk Nikčević rekao je kako su građani imali povjerenje u policiju i vjerovali da će ona svim učesnicima proslave garantovati sigurnost. – Vjerovali smo policiji da niko ne može biti ugrožen samo zato što ne zaboravlja svijetle tekovine Crne Gore koje treba da budu na ponos svima bez obzira na to koje smo vjere, nacije ili političkog uvjerenja, rekao je Nikčević. Poručio je da crnogorska mladost ima znanje, snagu i hrabrost da se odupre svim pokušajima nacionalističke i neofašističke radikalizacije. Z. D.

Detalj sa jučerašnjeg protesta

Nastavljena posjeta ministra vanjskih poslova Italiji

Krivokapić: Visoko povjerenje i razumijevanje RIM – Frekventni kontakti šefova diplomatija Crne Gore i Italije nastavljeni su sastankom u Farnezini, što je još jedna potvrda visokog stepena povjerenja i razumijevanja između susjeda i saveznika, ocijenio je ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić u toku susreta u Rimu sa šefom italijanske diplomatije Luiđijem di Majom. – Kao poseban znak prijateljstva doživljavamo to što posjeta nije otkazana na nivou ministara vanjskih poslova, čime je očuvan kontinuitet susreta na

visokom nivou, istakao je Krivokapić tom prilikom. Ocijenjeno je da se odnosi dvije države, dodaju iz resora, temelje na evroatlantskim vrijednostima i istorijski potvrđenom prijateljstvu, ,,koje bi dobilo dodatan simbol izgradnjom spomenika crnogorskoj vojsci u Gaeti“. – Tokom susreta je istaknuta bezrezervna podrška Italije evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da je stabilizovanje političkih prilika preduslov za nastavak reformi u ključnim oblastima. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 28. jul 2022.

Biljana Knežević pisala ministru kapitalnih investicija i VDT-u

Traži da se zaustave nezakonita zapošljavanja u Aerodromima PODGORICA – Bivša savjetnica direktora Aerodroma CG Biljana Knežević, koja pred sudom traži poništenje izbora sina poslanika PZP-a Branka Radulovića – Petra Radulovića za zamjenika direktora te firme, tražila je od ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića da stane na kraj nezakonitom zapošljavanju u ovoj kompaniji. Knežević ga je u pismu obavijestila da je novom odboru direktora Aerodroma CG dostavila dokaze da je Radulović nezakonito zaposlen, jer nema traženo iskustvo. -I bez dokaza koje sam pribavila od nadležnih državnih institucija, i laiku je jasno da je riječ o nezakonitom angažmanu, prostim uvidom u Radulovićevu dokumentaciju koju je priložio povodom oglasa – navela je Knežević u pismu Ibrahimovuću. Prethodno je od članova borda Eldina Dobardžića, Kemala Purišića, Momčila Martinovića, Slavka Vukčevića i Nebojše Đokovića tražila da pregledaju dokumentaciju i konstatuju da je Radulović nezakonito zaposlen te da onemoguće da „nestručno lice i dalje rukovodi vrijednom imovinom i ljudima u državnoj kompaniji“. Knežević je ukazala da Radulović nema pet godina radnog iskustva na poslovima upravljanja, te da potvrda kompanije Wir metaloprerada iz Podgorice ne dokazuje da je bio na tim poslovima, niti da ima dovoljan nivo kvalifikacija potreban za obavljanje poslova rukovodioca sektora za preradu metala. Ukazala je da prema podacima Uprave prihoda i carina, Radulović nije bio prijavljen kao zaposlen u ovoj firmi, te da je prema podacima Zavoda za zapošljavanje, dio perioda navedenog u potvrdi Wir metaloprerade bio na evidenciji nezaposlenih. Postupak pred podgoričkim Osnovnim sudom pokrenula je prije godinu te tvrdi da se zahvalju-

Biljana Knežević

jući aktivnostima i vezama advokata Aerodroma on odugovlači. Predmet po njenoj prijavi formiran je u Specijalom državnom tužilaštvu kod tužioca Miloša Šoškića, još krajem prošle godine, ali kako nije bilo nikakvih aktivnosti, nedavno je Vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela pritužbu na rad SDT-a. -Na sastanku održanom 10. marta ove godine, tužilac Šoškić me je čak informisao da je dobio dokument sa Biroa rada da Petar Radulović nije bio prijavljen za vrijeme koje je naveo kao radno iskustvo, kako bi zadovoljio uslove oglasa. Međutim, ubrzo sam sudskim putem dobila dokument od Biroa rada u kojem stoji da je Petar Radulović bio prijavljen kao nezaposleno lice za određeni period za koji tvrdi da je čak bio zamjenik direktora privatne kompanije Wir Metaloprerada iz Podgorice – tvrdi Knežević u pritužbi VDT-u. Ukazuje da je taj dokaz dostavila i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, ali da ni nakon osam pisanih urgencija i više poziva upućenih i Novoviću i Šoškiću nije dobila nikakvu informaciju u vezi ovog predmeta. Knežević tvrdi da „zbog razotkrivanja i procesuiranja ovog, ali i drugih nepočinstava“, uprava Aerodroma protiv nje sprovodi nezapamćenu revanšističku torturu. M .Lk.

Organizatori Sea Dance-a tvrde

Poslovanje Telekoma u prvih šest mjeseci

Državna revizorska institucija od ponedjeljka bez prvo

Na čekanju i izbo PODGORICA – Iako je Pobjedi iz Skupštine, prije nešto malo više od mjesec, rečeno da očekuju da će biti poštovani rokovi i izabran senator, a onda i predsjednik Senata Državne revizorske institucije (DRI), jasno je da će od ponedjeljka DRI biti još jedna institucija bez prvog čovjeka, imajući u vidu da predsjedniku Milanu Daboviću u nedjelju ističe devetogodišnji mandat.

PREDSJEDNIK

Dabović bi dalje trebalo da nastavi kao član Senata, u kom je mjesto petog senatora upražnjeno duže od godinu i po. Dodatno situaciju komplikuje i to što bi DRI mogao ostati i bez još jednog senatora, imajući u vidu da je Branislav Radulović u trci za sudiju Ustavnog suda. Iz Skupštine je ranije rečeno da su ovi izbori uslovljeni izborom predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, nakon što je donedavni predsjednik Vladimir Joković imenovan za jednog od potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede. Nijesmo dobili objašnjenje u kojoj je fazi izbor novog predsjednika Odbora niti od čega zavisi, jer iz Skupštine, ovog puta, nijesu odgovarali na naša pitanja. Ne zna se ni da li je zakazana sjednica na kojoj bi trebalo da se odlučuje o tome, kao ni o kadrovskim rješenjima u DRI. Međutim, u razgovoru sa po-

Senatori DRI

Iz Skupštine tvrde da ne mogu izabrati senatora i predsjednika Senata DRI jer je matični odbor ostao bez predsjednka kad je Vladimir Joković ušao u Vladu; sagovornici Pobjede iz redova članova odbora navode da to nema veze jedinim članovima Odbora, Pobjeda saznaje da formalne prepreke da Odbor odradi ovaj posao i bez predsjednika – nema. -Iako Odbor nema predsjed-

nika, imamo nekog ko može da zakazuje sjednice, kao i za druge stvari o kojima odlučujemo. Dakle, ne postoji prepreka da Odbor uradi što je do njega, tako da je ovo suštinski

Podrška festivalu Profit 300 nije pomoć, hiljada Podaci Monstata o trgovini na malo u drugom kvartalu već investicija eura Promet robe veći za trećinu PODGORICA – Organizatori festivala Sea Dance kazali su da podrška države festivalu nije pomoć, već jedna od najboljih investicija Crne Gore i da se može realizovati u skladu sa zakonom.

Podsjećamo da su iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma juče su saopštili da i pored dobre volje Vlade ne može finansijski da podrži festival, jer je ograničena Zakonom o kontroli državne pomoći. Organizatori poručuju da je festival crnogorskom turizmu donio 50 miliona eura uz još veću vrijednost promocije destinacije koju su reklamirali David Guetta, Skrillex, Prodigy, Jamiroquai i drugi, te da je u pitanju poslovna saradnja od velikog interesa za Crnu Goru. - Svaki euro podrške Vlade crnogorskoj turističkoj privredi se vrati desetostruko, a država samo od PDV-a prihoduje daleko više od podrške koju daje festivalu. Jednostavno rečeno, izostankom Sea Dance festivala država neće uštedjeti, već će turistička privredi uskratiti milionske prihode i promociju – smatraju organizatori. Podsjećaju se da su 5. maja ove godine premijer Dritan Abazović i resorni ministar Goran Đurović potvrdili dosadašnju podršku Vlade I najavili dugo-

ročni ugovor između Vlade i ovog festivala, kao što je slučaj u Srbiji, gdje festival dovede turiste koji u Novom Sadu svake godine ostave 15-20 miliona eura. Naveli su da su, kada su prije nekoliko sedmica obaviješteni o birokratskim preprekama vezanim za podršku Vlade, informisali nadležne državne službe o modelima koji funkcionišu u drugim zemljama u kojima „Exit“ realizuje festivale. - Naveli su primjer ATP turnira u Hrvatskoj, članici EU, koji uprkos evropskom propisu koji MERT navodi da je prepreka za podršku Sea Dance festivalu, dobija redovnu podršku od pola miliona eura od nadležnog Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice, jer se ne radi o subvenciji, već o komercijalnom poslovnom odnosu. Dali smo na uvid i druge modele, ali nijedan od modela koji zakonito funkcionišu u Hrvatskoj, Srbiji i drugim zemljama nije prihvaćen – piše u saopštenju i dodaje se da će odluku o održavanju festivala donijeti sa partnerima iz Opštine Budva od kojih su tražili hitan sastanak. - Do tada, još jednom molimo premijera Abazovića, u čiju dobru volju ne sumnjamo, da učini dodatni napor i naloži nadležnim državnim službama da nađu adekvatno rješenje problema – poručuju organizatori Sea Dance-a. N. K.

PODGORICA-Crnogorski Telekom je u prvoj polovini ove godine ostvario profit od 300 hiljada eura. Ostvareni rast prihoda od 3,7 odsto, u odnosu na uporedni period prošle godine, uslovljen je boljim rezultatima i u dijelu maloprodajnih i veleprodajnih usluga, saopšteno je iz kompanije, nakon redovnog konferencijskog poziva sa analitičarima i investitorima održanog juče.

Navedeno je da je Telekom zabilježio rast broja korisnika svih servisa, kao i da je zadržao liderstvo u segmentu mobilnog postpejda, kao i prvo mjesto u mobilnom internetu. -Na kraju juna Telekom je imao aktivnih 273 hiljade postpejd kartica, što je rast od sedam sedam odsto. Broj aktivnih pripejd kartica je 123 hiljade, 2,6 odsto više, a broj korisnika mobilnog interneta porastao je deset odsto, na 239 hiljada – precizirali su iz kompanije. Broj korisnika na optici porastao je 17 odsto, na 31 hiljadu, a na turboDSL korisnika sedam na 35 hiljada. Zabilježen je i rast korisnika TV usluga za šest odsto, dok je tri odsto više korisnika usluga širokopojasnog interneta. R. E.

PODGORICA-Promet robe u trgovini na malo u drugom kvartalu ove godine je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći 34,2 odsto u tekućim i 18,5 odsto u stalnim cijenama, pokazuju podaci Monstata. Promet robe u trgovini na malo u drugom ovogodišnjem tromjesečju bio je veći 35,9 odsto u tekućim i 28,6 odsto u stalnim cijenama, u odnosu na prvi kvartal ove godine. Statističari su izračunali da je promet u trgovini na malo motornim gorivima u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti

prošlogodišnji period, veći 44,9 odsto, a u poređenju sa prvim ovogodišnjim kvartalom 39,8 odsto. -Promet u trgovini na malo prehranom u drugom kvartalu ove godine je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći 26,1 odsto, a u poređenju sa prvim ovogodišnjim kvartalom 35,5 odsto – navodi se u saopštenju. Promet u trgovini na malo farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima je u drugom tromjesečju ove godine veći 43,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno 9,4 odsto u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal. R. E.

CGO tvrdi da je majka Janka Odovića dobijala novac od Ministarstva finansija u njegovom mandatu

Savjet za finansijsku stabilnost

Usvojili plan Prihodovala 3.335 eura edukacije građana

PODGORICA – Vildana Odović, majka bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu finansija Janka Odovića, prihodovala je od Ministarstva finansija 3.335 eura tokom njegovog mandata, odnosno od 18. marta 2021. do 1. aprila 2022. godine, saopštili su iz CGO.

Objasnili su da su iz Ministarstva finansija dobili podatke da je Vildana Odović taj novac primila u mjesečnim iznosima od 250 eura, odnosno 125 eura. Naveli su da je ona, prema dostupnim podacima, samostalna savjetnica u Birou ra-

Janko Odović

da Pljevlja, a da je u spornom periodu bila angažovana kao stručna saradnica u Komisiji za povraćaj i obeštećenje u Bijelom Polju. R.E.

PODGORICA - Savjet za finansijsku stabilnost usvojio je juče Program razvoja finansijske edukacije od naredne do 2027. godine, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG). Prijedlog tog dokumenta je utvrđen na sjednici Nacionalnog komiteta za razvoj finansijske edukacije, koja je održana prije sjednice Savjeta. Program, kako je saopšteno, podržava težnju Vlade i CBCG da građanima obezbijede pristup kvalitetnoj finansijskoj edukaciji, kako bi stekli i unaprijedili znanja i vještine za donošenje odgovornih finansijskih odluka. R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 28. jul 2022.

Predstavnici ugostitelja Budve kod ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića

og čovjeka

Potrebno više komunalnih or senatora policajaca za smanjenje buke PROCEDURA

stvar političkog dogovora – smatra naš sagovornik, koji je želio ostati anoniman. Javni poziv za izbor petog senatora, među kojima bi Skupština trebalo da bira novog predsjednika, imajući u vidu da Dabović na to više nema pravo, završen je krajem prošle godine, skoro godinu nakon što je obaviještena da je mjesto senatora upražnjeno. Početkom godine iz DRI-ja su ukazali i da Daboviću ističe mandat 31. jula, kako bi se blagovremeno započela procedura, ali ni do toga nije došlo.

-Za očekivati je da će procedura za izbor jednog člana Senata DRI biti nastavljena nakon što Skupština donese odluku o imenovanju predsjednika Odbora za ekonomiju, a što će podrazumijevati i saslušanje prijavljenih kandidata, u skladu sa članom 73a Poslovnika Skupštine – rečeno je Pobjedi iz Skupštine prije mjesec. U igri za senatora su Jadranka Delibašić, Milan Popović i Siniša Čađenović, zaposleni u DRI, Neli Ćuković i Dubravka Mihailović iz Revizorskog tijela, Snežana Mugoša iz Ministarstva finansija, Danijela Papić, te bivši predsjednik Opštine Andrijevica i nekadašnji potpredsjednik SNP-a Veselin Bakić. Zakon predviđa da predsjednika Senata, na prijedlog odbora, Skupština bira iz reda senatora na devet godina te da isto lice ne može biti ponovo imenovano. Aktuelni članovi Senata, kojim do kraja nedjelje predsjedava Dabović, su Nikola N. Kovačević, Zoran Jelić i Radulović. Zakon o DRI predviđa da senatori moraju biti pravnici ili ekonomisti, sa položenim pravosudnim ili ispitom za državnog revizora sa najmanje deset godina relevantnog iskustva. Član Senata, čija funkcija je stalna, ne može obavljati poslaničku, drugu javnu funkciju ili profesionalnu djelatnost, niti biti član političke partije. M. Lk.

Turisti iz Egipta

Konferencija za medije povodom čarter letova iz Egipta

Iduće godine planiraju letove od maja do oktobra PODGORICA – Predstavnici Air Montenegra saopštili su juče na presu da se nadaju da će čarter letove iz Kaira iduće godine započeti u maju I završiti u oktobru.

Prvi putnici iz Egipta sletjeli su u utorak u Podgoricu, a čarter letove realizuju u saradnji sa turoperatorom Tishoury toursom iz Kaira i agencijom Montenegro Tourist Service DMC. Za ovu sezonu planirano je devet letova, svakog utorka do 20. septembra.

Miloš Bulatović, ispred Montenegro Tourist Service-a, kazao je da će ove godine u ovom aranžmanu doći 1.450 putnika. George Ghobrial iz Tishoury Tours agencije je kazao da očekuju da će vize biti ukinute za turiste iz Egipta tokom cijele godine. Na prvom letu iz Kaira među 180 putnika bilo je 80 sub-agenata, novinara i influensera, u okviru tzv. FAM Tripa, koji je početak promocije Crne Gore na tržištu Egipta za narednu sezonu. N. K.

PODGORICA - Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović urgiraće kod Ministarstva finansija da odobri zapošljavanje 10 do 15 komunalnih policajaca za koje gradonačelnik Budve Marko Carević tvrdi da su obučeni, ali nema odobrenje državne uprave da ih zaposli. Đurović je juče na sastanku sa predsjednikom Udruženja ugostitelja Budve, predstavnicima mjesnih zajednica Stari grad, Gospoština, hotelijerom Ivanom Ivanovićem i arhitektom Slobodanom Bobom Mitrovićem dao nedvosmislenu podršku rješavnju problema sa bukom, koja je bila glavna tema sastanka. Kako su Pobjedi kazali predstavnici mjesnih zajednica i ugostitelji, osim interventnih mjera najavljeno je donošenje nove regulative za sprečavanje buke i najavili zainteresovanost za učešće u pripremi tog propisa. - Prekomjerna buka negativno ugrožava građane i turističku ponudu Budve, koju svodi na najniži nivo, jer tjera ozbiljne investitore – sma-

Sa sastanka u ministarstvu

traju predstavnici građana i ugostitelja Budve i tvrde da je to postala ozbiljna boljka crnogorskog turizma. Predlažu da inspekcija kontroliše rješenja za izvođenje muzičkog programa, postavku obaveznih limitatora zvuka i šestomjesečnog izvještaja o redovnom servisu limitatora; kontrolu rješenja za rad svih problematičnih ugostiteljskih objekata sa provjerom da li su terase sa kojih se emituje prekomjerna buka u program privremenih lokacija opštine do 2023, te da se sprovede u djelo odluka iz 2019. godine, kojom je MZ Stari Grad proglašena tihom

Zaštita Starog grada veliki problem Na sastanku je naglašen i problem zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa Starog grada, koji bi trebalo da bude adekvatno zaštićen važećom zakonskom regulativom. - Nebriga o Starom gradu u konačnom utiče na unižavanje turističke ponude grada u kojoj se turizam posljednjih godina svodi na jeftin smještaj, brzu uličnu i hranu i piće iz samoposluge, provod uz glasnu muziku sa improvizovanih terasa po cijeli dan, dok ozbiljne investicije u hotelske i restoranske objekte trpe – tvrde predstavnici građana i ugostitelja Budve.

zonom, urgentna nabavka fonometara za mjerenje buke i aktivniji rad Komunalne

policije koja bi uz pomoć tih mjerača uvela bolji monitoring. N. K.

Sastanak Odbora udruženja trgovine PKCG

Trgovci će se uključiti u Povećan promet i broj kreiranje robnih zaliha zaposlenih PODGORICA – Privredna komora i Ministarstvo ekonomije tražili su od trgovačkih kompanija da ih obavijeste koje bi količine brašna, ulja, šećera, soli, pirinča, makarona, mesa i konzervi mogle obezbijediti za kreiranje zaliha proizvoda od posebnog značaja, rečeno je na sjednici Odbora udruženja trgovine, kojoj je prisustvovao i resorni ministar Goran Đurović. Najavio je da će uskoro biti potpisan sporazum o saradnji sa privrednicima radi obezbjeđivanja snabdjevenosti tržišta ovim namirnicama. Namjera je da to bude prelazno rješenje do kreiranja robnih rezervi, dodajući da će Ekonomski fakultet napraviti analizu šta je Crnoj Gori za to potrebno. Trgovci su izrazili spremnost da, u slučaju poremećaja na tržištu, budu partner Vladi u obezbjeđivanju kontinuira-

U prvih pet mjeseci ove godine promet u trgovini porastao je 31,6 odsto, a broj zaposlenih 23,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine – kazala je sekretarka odbora Milica Lazarević. Ukupna robna razmjena sa inostranstvom povećana je 54,3 odsto, izvoz je porastao 101,8, a uvoz 44,9 odsto, te da je i dalje niska pokrivenost uvoza izvozom od 27,4 odsto. Dogovor u PKCG

nog snabdijevanja građana, te da stave na raspolaganje dio sopstvenih kapaciteta u vidu minimalnih zaliha kojima bi država mogla da raspolaže ako zatreba. Trgovci su ukazali da imaju određene izazove u nabavci šećera i mlijeka, te ocijenili da ograničavanje marži na hljeb

nepovoljno utiče na rad pekara i potrošnju brašna, čija je prodaja u posljednjih pet mjeseci opala 24 odsto. Insistiraju na slobodi tržišta, navodeći da bi eventualno ograničavanje marži na druge proizvode smanjilo broj kompanija zainteresovanih za njihov promet. Predloženo je i da država uki-

ne određene dažbine, kako bi se otvorila nova tržišta mimo CEFTA regiona za nabavku pojedinih proizvoda. Predsjednik odbora Jovan Lekić podsjetio je da nijesu odustali od zahtjeva za radnom nedjeljom tokom sezone, dodajući da uskoro očekuju ocjenu ustavnosti tog člana Zakona o unutrašnjoj trgovini. R. E.

Bjelopoljski bivši građevinci najavili ponovno okupljanje ispred Opštine

Traže mini socijalni program BIJELO POLJE - Radnici bjelopoljskog GRO „Radnik“ najavili su ponovno okupljanje ispred Opštine. Predstavnik Udruženja za zaštitu prava radnika Ramiz Zulević kazao je Pobjedi da

su u teškoj materijalnoj situaciji kojoj oni nijesu doprinjeli. Podsjetio je da su se prije tri godine posljednji put okupili ispred Opštine tražeći prijem kod predsjednika Petra Smolovića. - Predsjednik je tada bio mak-

simalno predusretljiv, ali na tome se sve završilo. Prošlo je dosta vremena i mi zaista nemamo više vremena za čekanje, jer se radi o ljudima starije dobi i oronulog zdravlja. Gotovo polovina naših radnika je umrla u čekanju.

Očekujemo od nove vlade da nam pomogne, jer mi jedini nijesmo ostvarili socijalni program – kazao je Zulević i dodao da traže „neki mini socijalni program, koji bi za nas puno značio, a državu ne bi oštetili“. U GRO „Radnik“ je stečaj je uveden 1992.godine i radnici su završili na Birou rada. B. Č.

Društvo

Četvrtak, 28. jul 2022.

Ustavni odbor treba da utvrdi prijedloge za popunjavanje Ustavnog suda, traju političke konsultacije u potrazi za kvalifikovanom većinom u parlamentu

Više od godinu dana Ustavni sud nije radio u punom sastavu

Podrška od 49 poslanika značila bi prolaz kandidata u drugi krug PODGORICA - Sjednica Ustavnog odbora, na kojoj bi, na osnovu obavljenih razgovora sa kandidatima prijavljenim na tri javna poziva, trebalo da budu utvrđeni konačni prijedlozi za izbor ukupno četvoro sudija Ustavnog suda, zakazana je za danas. Nepoznanica je da li će intenzivne konsultacije političkih partija dovesti do konsenzusa i dogovora o tome koji bi kandidati imali prolaz za potrebnu dvotrećinsku većinu (54 glasa) za izbor nosilaca sudske funkcije. Uporedo se odvijaju i konsultacije o tome koja će četiri kandidata iz reda uglednih pravnika, od ukupno 33 koja su saslušana pred Odborom za politički sistem, upravu i pravosuđe, biti predložena parlamentu da ih bira u sastav Sudskog savjeta, kako bi to tijelo, nadležno za kontrolu i izbor nosilaca funkcija u redovnim sudskim instancama - bilo kompletirano. I za njihov izbor potrebna je kvalifikovana, dvotrećinska većina. Dok je procedura saslušanja kandidata za Sudski savjet, kada je konačno počela, obavljena za manje od mjesec, izbor sudija Ustavnog suda zbog krize vlasti, pada prethodne vlade i pregrupisavanja u parlamentu, nikako da dođe na dnevni red iako je prvi konkurs za izbor dvoje sudija raspisan još u septembru prošle godine, a nakon njega još dva konkursa, kako je koji od preostalih sudija Ustavnog suda sticao uslove za penziju.

IMPERATIV

Izbor makar jednog sudije Ustavnog suda imperativ je kako ta sudska instanca, koja inače radi u krnjem sastavu, ne bi sredinom septembra ostala bez kvoruma, nakon što jedan od četvoro preostalih sudija formalno stekne uslove za penziju, a sastav suda, koji bi trebalo da ima sedam članova, u međuvremenu nije popunjavan. U susret najavljenim lokalnim izborima to bi značilo da ključna instanca koja ima ingerencije da presudi u slučaju spora o rezultatima izbora nema kvorum za odlučivanje... Procedure sprovođenja konkursa, odnosno saslušanja kandidata, traju od septembra prošle godine, ali je u fokusu javnosti posljednji javni poziv za izbor

Ko su kandidati i za koja radna mjesta Na dnevnom redu Ustavnog odbora, nakon završenih konsultacija tokom prethodnih više od pola godine, naći će se utvrđivanje prijedloga za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore po javnom pozivu od 1. septembra 2021. godine. Kandidati za ta mjesta su dr Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Snežana Jonica, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić i Maja Šćepanović. Ustavni odbor trebalo bi da utvrdi prijedlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore po javnom pozivu od 25. januara ove godine a kandidati su Tatjana Bulatović, Enesa Rastoder, Gorica Fatić i Snežana Jonica koja se javila i na taj konkurs. Ko će, odlukom članova Ustavnog odbora, biti predložen da zamijeni sudiju Miodraga Iličkovića, koji trenutno drži kvorum Ustavnog suda, odlučivaće se između kandidata Alije Beganovića, mr Elvisa Durakovića, Dragane Đuranović, prof. dr Branislava Radulovića, Momirke Tešić i Zdenke Perović koja se prethodno javila i na septembarski konkurs.

jednog sudije, raspisan nakon što je Ustavni sud obavijestio parlament da sudija Miodrag Iličković u septembru ispunjava uslove za odlazak u penziju. Tako se i u političkim krugovima i u javnosti stiče utisak da izbor jednog sudije rješava sve... Iako bi izbor jednog sudije spriječio neminovnu blokadu rada Ustavnog suda u obavljanju njegove ključne funkcije, dugoročno to ne bi doprinijelo povećanju ažurnosti rada ove institucije jer je dosadašnji rad na ivici kvoruma doveo do zastoja u rješavanju više od 3.500 ustavnih žalbi i oko 250 normativih akata o kojima ova sudska instanca treba da zauzme stav. Prema nezvaničnim informacijama iz poslaničkih tabora, u ovom momentu uspjeh bi bio i dostizanje podrške od 49 poslanika, što ne bi bilo dovoljno za izbor, ali bi garantovalo da postoji raspoloženje da se makar u drugom krugu dođe do deblokade. Na glasanje na plenumu ne može se proizvoljno ići, jer bi nedostatak podrške značio ponavljanje postupka i pat poziciju u sistemu. Komplikovana politička situacija i nemogućnost da se postigne dvotrećinska ili eventualno tropetinska većina u ponovljenom glasanju dodatno bi zakomplikovala prilike.

VEĆINA

Da bi kandidati saslušani po osnovu tri konkursa sprovedena u proteklih devet mjeseci, za ukupno četiri sudijska mjesta, koje kao finalni prijedlog Ustavni od-

bor uputi na plenum krajem ove sedmice, bili i izabrani potrebno je da na glasanju u Skupštini dobiju dvotrećinsku, odnosno podršku od 54 poslanika. Ukoliko se to ne dogodi ide se na drugi krug glasanja, na novoj sjednici tokom avgusta, i korišćenje predviđenog takozvanog deblokirajućeg mehanizma koji bi za ponovljeno glasanje podrazumijevao tropetinsku podršku od 49 poslanika da bi sudija bio izabran. Ustavni odbor prije dva dana završio je konsultativno saslušanje kandidata prijavljenih na konkurs koji je raspisan nakon što je Ustavni sud obavijestio parlament da sudija Miodrag Iličković u septembru ispunjava uslove za odlazak u starosnu penziju. Prethodno, početkom juna obavljena su konsultativna saslušanja po ranijem konkursu od 25. januara raspisanom nakon što je sudija Dragoljub Drašković otišao u penziju. Krajem prošle godine obavljena su saslušanja kandidata za izbor dvoje sudija na osnovu konkursa raspisanog u septembru nakon što je ranije prestala sudijska funkcija Hamdiji Šarkinoviću i Mevlidi Muratović zbog uslova za penziju. Osim Miodraga Iličkovića, trenutno sudije Ustavnog suda su predsjednik Budimir Šćepanović, Milorad Gogić i Desanka Lopičić. Podsjetimo, Ustavni sud ima sedam sudija, koje bira Skupština na 12 godina, dvotrećinskom većinom glasova poslanika, ali trenutno radi na ivici kvoruma sa četiri člana. I. P.

Govor mitropolita SPC izazvao oštre reakcije javnosti, p

Joanikije poziva n i čisti Crnu Goru

PODGORICA – Srpska pravoslavna crkva ponavlja pozive na rušenje Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, a mitropolit Joanikije je juče saopštio da „smo dužni da obnovimo Njegošev amanet, da podignemo crkvu na Lovćenu i da vratimo njegove svete i namučene kosti u kapelu na Lovćenu“.

Joanikije je pozvao i na pokajanje koje će se dogoditi kada „napravimo otklon od zle komunističke misli i od kulta ličnosti Josipa Broza i kad se očistimo od ustašluka, koji je zahvatio donekle Crnu Goru“. Te uvrede i poziv na rušenje mauzoleja i obnavljanje ne originalne Njegoševe, već kapele koju je Aleksandar Karađorđević podigao, izazvale su burne reakcije crnogorske javnosti koja je pozvala Joanikija da kao velikodostojnik mora da bira riječi, te da mora da poziva na pomirenje a ne na krvoproliće i da niko u Crnoj Gori ne smije biti diskriminisan zbog svog ličnog opredjeljenja ili pripadnosti. Joanikije je, govoreći u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici na okruglom stolu „Pedeset godina o razaranja Njegoševe kapele na Lovćenu“ kazao da se navršava pedeset godina „od rušenja lovćenske kapele i razaranja groba Njegoševog“. Istorijska dokumenta govore da je kapelu na Lovćenu podigao Petar II Petrović Njegoš 1845. godine kako bi u njoj bio sahranjen na Jezerskom vrhu. Tu kapelu su 1916. godine bombardovali i tom prilikom oštetili Austrijanci. Ipak, ona nije obnovljena, već je srušena

po nalogu Aleksandra Karađorđevića. - Kapelu koju je podigao Aleksandar Karađordjević posvetio je svom sinu Petru II Karađorđeviću. Kapela je urađena od bračkog kamena, dok je kamenje od stare kapele oburdano – napisao je publicista Slobodan Jovanović. On je na svom Fejsbuk profilu objavio fotografije i skice i istakao da je odbor koji je 1916. godine formirao mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofan Ban, konstatovao da se bez većih problema ona može obnoviti. To nije učinjeno. Jovanović je objavio i fotografiju na kojoj je prikazano rušenje kapele po nalogu Aleksandra Karđorđevića, a koja se često koristi kao lažna slika koja pokazuje razmjere oštećenja stare kapele od austrijske granate, kako bi se opravdala odluka koja je bila suprotna sa onom koju je donijela komisija Mitrofana Bana. Jovanović je objavio i fotografiju mauzoleja koji je trebalo da po nalogu Karađorevića uradi Ivan Meštrović, ali se od toga odustalo zbog velikih troškova izgradnje. - Brojna srpska elita, sveštenstvo srpske crkve, uključujući i Gavrila Dožića koji je 1938. izabran za patrijarha srpske crkve, zalagali su se, nakon što se odustalo od njegove izgradnje na Jezerskom vrhu, da se mauzolej po projektu Meštrovića podigne u Beogradu. Većina se zalagala da bude postavljena na Slaviji, beogradskom trgu! – istakao je Jovanović. U tom istorijskom kontekstu, Njegoševa kapela na Lovćenu

Kapela koju je podigao Njegoš

nije razrušena prije 50 godina, kako to tvrdi mitropolit Joanikije, već mnogo ranije.

AMFILOHIJEV BORBENI POKLIČ

Joanikije je juče kazao da se tog datuma naročito treba sjećati ove godine jer je, kako je rekao, pogažen Njegošev amanet, „to je veliki grijeh“, iako je govorio o Karađorđevićevoj a ne o Njegoševoj kapeli. - Tada će svi uzeti po jedan kamen na svoja ramena da iznesemo na Lovćen i od tog kamena u ime naše sloge i u ime obnove Njegoševog amaneta sazidaće se obnovljena Lovćenska kapela i izvršićemo Njegošev amanet – poručio je juče Joanikije. On je postavio pitanje što se dogodilo sa Crnogorcima, da se, kako kaže, usude da pogaze Njegošev amanet „i da oskrnave Lovćen“. Podsjetio je i da je do sada podignuto više od 20 lovćenskih kapela, ponajviše u Crnoj Gori. I Amfilohije je, kako je kazao, ušao u tu borbu uz „svenarodni poklič – dogodine na Lovćenu“.

PEN CENTAR: Opasne asocijacije na retoriku 90-ih Crnogorski PEN centar je osudio govor mržnje mitropolita Beogradske patrijaršije Joanikija II u izlaganju na okruglom stolu „Pedeset godina od razaranja Njegoševe kapele na Lovćenu“. Kako navode, označavanje dijela crnogorskih građana kao nosilaca „ustašluka“, poziv na sveopšte „preumljenje“ te otklon „od zle komunističke misli i od kulta ličnosti Josipa Broza“ ima za cilj antagonizaciju crnogorskoga društva. - Pomen zločinačkog ustaškog pokreta i njegovo povezivanje s Crnom Gorom opasna je asocijacija na retoriku zastrašivanja građana s početka 90-ih godina XX vijeka, što je bila najava realizacije politike etničkoga čišćenja i genocida, koja je razorila bivšu Jugoslaviju, a čiji su rezultati preko 100.000 poginulih i nestalih te milioni raseljenih – saopšteno je iz PEN centra. Podsjetili su da je i tada zastrašivanje „ustaštvom“ i išlo ruku pod ruku sa slavljenjem ratnih zločinaca iz Drugoga svjetskoga rata te da su Joanikijeve poruke utoliko i indikativnije jer dolaze svega nekoliko dana nakon što je klir Beogradske patrijaršije u Grblju održao parastos ratnome zločincu Draži Mihailoviću, označivši tu opskurnu ličnost balkanske istorije antifašistom, i nakon što je Joanikije II održao pohvalno slovo u čast naci-fašističkoga saradnika Joanikija I Lipovca.

- Izjava Joanikija II, baš kao i organizovanje okrugloga stola čiji je cilj, kako dodaju, iniciranje rušenja spomenika kulture – Njegoševa mauzoleja na Lovćenu, i dokazivanje svojinskih prava nad Jezerskim vrhom od strane Beogradske patrijaršije – što je potvrdio svojim tekstom Velibor Džomić - demonstracija su sile Beogradske patrijaršije kojom se želi poručiti da je ta ustanova iznad države Crne Gore, što je direktna posljedica nedavnoga usvajanja tzv. „temeljnog ugovora“ – saopštio je PEN centar. - Pokazalo se, naime, da je Abazovićevo „rješavanje problema“ usvajanjem tzv. „temeljnog ugovora“ po diktatu Beogradske patrijaršije – protivno crnogorskome Ustavu i zakonu – otvorilo Pandorinu kutiju pravnoga nasilja, ratno-huškačke retorike, prijetnji građanskim aktivistima, novinarima i intelektualcima te otvorene promocije mizoginije i homofobije – piše u saopštenju. Iskazali su zabrinutost jer je „pitanje je dana kad će prijetnje i uvrede prerasti i u fizičke obračune“, i naglasili da će za to odgovornost snositi nosioci izvršne vlasti na čelu s Dritanom Abazovićem „čiji javni nastupi obiluju prozivkama, presudama bez suđenja, uvredama i targetiranjima svih koji kritički govore ili pišu o negativnim tendencijama u društvu“.

Društvo

Četvrtak, 28. jul 2022.

pozvan da bira riječi i da ne poziva na krvoproliće, tužilaštvo ćuti

Pismo Vladimira Dedijera Odboru za izgradnju Njegoševog mauzoleja

uništenja na rušenje mauzoleja Oličenje državnosti u od „ustašluka“ Ministarstvo: Niko nema pravo da ošteti ili prisvoji kulturno dobro

NASTAVLJA SA ŠIRENJEM MRŽNJE

Ove riječi mitropolita Joanikija su juče izazvale oštre reakcije javnosti. - Joanikije II teleportovan iz ‘41 nastavlja da širi velikosrpsku mržnju i revizionizam. Pritom, dok sanja obnovu Aleksandrove kapele na Lovćenu, bulazni o „ustašluku“ u Crnoj Gori. Tipično za potčinjeno i samoobmanjujuće crnogorsko neočetnistvo – kazao je član savjeta GI „21. maj“ Rade Bojović. Na Joanikijeve uvrede da je Crnu Goru zahvatio „ustašluk“ je juče reagovala i Ura. Oni su podsjetili Joanikija na težinu riječi koje izgovara kao velikodostojnik SPC. - Crnu Goru nije zahvatio nikakav „ustašluk“ već je ona država kako stoji u njenom Ustavu – jednaka i ista za sve njene građane u kojoj nik nije i ne smije

Sa okruglog stola koji je organizovala SPC

biti diskriminisan zbog svog ličnog opredjeljenja ili pripadnosti – poručili su oni. Saopštili su da nazadne ideologije koje pominje Joanikije nijesu i neće biti budućnost Crne Gore „uprkos neskrivenim namjerama pojedinaca da ako ništa, ono barem diskursom, podsjećaju da su one i dalje prisutne“. - Dakle, svi društveni subjekti

Mihailo: Simbol okupacije Vladika Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo juče je kazao da je kapela, koju namjeravaju da sagrade nakon rušenja mauzoleja, simbol propasti i okupacije Crne Gore. - To je jedno kvazireligiozno zdanje koje oličava imperijalnu ambiciju i moć Srbije. Utemeljeno je u svetosavlju koje nije ideologija nego karakterologija ljudi koji jurišaju na sopstvenu državu s namjerom da joj slome ustavni poredak u korist stranih sila. Zapanjen sam da je ikome pala na um takva ideja a kamoli održavanje takve vrste skupa. Za Crnogorce mauzolej ima duboki duhovni, politički i emotivni značaj. Takav akt držimo napadom na samo crnogorsko nacionalno i državno biće koji neće ostati bez odgovora. Uzburkaće emocije i kanalisaće ih u pravcu koji će izazvati sukobe – kazao je vladika Mihailo.

Oštećenje od bombardovanja

Gore. Zakonom o zaštiti kulturnih dobara su definisana pitanja vezana za zaštitu kulturnih dobara naše države, što se odnosi i na kulturno dobro Mauzolej Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu. - Shodno ovom zakonu Crna Gora je dužna da obezbjeđuje zaštitu i očuvanje svih kulturnih dobara koja se nalaze na njenoj teritoriji, a vlasnici i držaoci kulturnih dobara, uključujući i vjerske zajednice, dužni su da čuvaju, poštuju, održavaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju – kazali su iz Ministarstva.

MITROPOLIJA

Mauzolej na Lovćenu zaštićeno je nepokretno kulturno dobro Crne Gore, a država mora da štiti prirodnu i kulturnu baštinu, kazali su Pobjedi iz Miistarstva kulture i medija. - Zakonom o zaštiti kulturnih dobara je, između ostalog, propisano da niko nema pravo da vrši bilo koju radnju kojom se može prouzrokovati šteta na kulturnom dobru, te da ošteti, uništi ili prisvoji kulturno dobro – kazali su iz resora kojim rukovodi ministarka Maša Vlaović. Podsjetili su da pored zakona, kulturna dobra i njihovu zaštitu prepoznaje i Ustav Crne

koji imaju veliki značaj u javnom mnjenju morali bi brižljivije i odmjerenije vagati svoje riječi dok su netrpeljivost i upoređivanje sa nazadnim ideologijama i savremenog trenutka neprihvatljivi, posebno kada dolaze od crkvenog velikodostojnika kakav je Joanikije – saopšteno je iz te partije. Liberalna parija je kazala da su zabrinjavajuće prijetnje SPC zbog poziva na rušenje mauzoleja i da su poziv na krvoproliće. - Najnovije prijetnje koje SPC sa Joanikijem na čelu upućuje crnogorskoj javnosti, sa starim pozivima na rušenje Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, zapravo su pozivi na krvoproliće. Zabrinjavajuća je lakoća s kojom SPC, očigledno ohrabrena pasivnim odnosom vlasti prema njoj, ponovo pokušava da destabilizuje Crnu Goru i otvoreno prijeti uništavanjem njenog identiteta – kazali su iz te partije. Kazali su da je zapravo Joaniki-

Umjesto da se obnovi, kapela je srušena

je „ustašoidan“, jer se SPC nije ni pedalj pomjerila sa svojih agresivnih, militantnih i šovinistički stavova koje baštini decenijama, uprkos cijeloj slatkorječivoj propagandi o bratskoj ljubavi i nekakvom pomirenju. - Oni bi se pomirili isključivo sa činjenicom da Crne Gore nema i oni se to i ne trude da sakriju – saopšteno je iz Liberalne partije. Oni su pozvali tužilaštvo i druge nadležne institucije da osude i procesuiraju vinovnike ovog huškačkog javnog skupa, „od ranije poznate propagatore mržnje, nasilja i negiranja Crne Gore“. - Posve je jasno šta bi se desilo sa Crnom Gorom kada bi se jednoj ovakvoj falangi dao legitimitet kroz potpisivanje ovakvog nakaradnog ugovora sa SPC od čega Vlada ne odustaje, čime bi uvela Crnu Goru u trajnu nestabilnost i probleme koje ćemo rješavati čitav vijek ili ćemo sada staviti tačku na njih – saopšteno je iz Liberalne partije. Predsjednik Socijaldemokrata prijestonice Dejan Milošević je u svom reagovanju istakao da nema Crna Gora problem sa ustašlukom, nego sa povampirenim četništvom čiji je Mićović eksponent. On je kazao da je Mićoviću malo što se država i Crnogorci svakodnevno ponižavaju ovakvim ugovorom sa Crkvom Srbije, nego mu je sad još palo na pamet da ruši mauzolej na Lovćenu. - Dosta se Crna Gora dijelila, dajte da se sad malo sabiramo. Da je sreće ovo biste rekli Vi meni, a ne ja vama – zaključio je on. J.MARTINOVIĆ

Na osnovu ovih činjenica odlučio sam da sa svoje strane učinim sve da svetsko javno mnenje sazna punu istinu, da se kod nas ne vrši rušenje Njegoševe originalne zadužbine, nego da se gradi dostojan spomenik velikom pesniku, a uklanja Aleksandrova zadužbina

Slobodan Jovanović je prenio pismo i tekst koji je objavljen u ,,Borbi“ 20. avgusta 1970. godine, nakon boravka Vladimira Dedijera na Cetinju. – Ovih dana je na Cetinju i Lovćenu boravio profesor Vladimir Dedijer, član Odbora za izgradnju mauzoleja Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu. Njegova poseta usledila je posle pisanja svetske štampe o podizanju spomenika Njegošu i dezinformacija koje se prezentiraju svetskoj javnosti u vezi s ovim pitanjem. Pošto se upoznao sa činjeničnim stanjem, Vladimir Dedijer je napisao pismo sledeće sadržine Odboru za izgradnju Njegoševog mauzoleja: „Primetio sam u svetskoj štampi, posebno francuskoj, italijanskoj, britanskoj, pa čak i japanskoj, da se vodi organizovana kampanja protiv podizanja Njegoševog mauzoleja na Lovćenu po projektu i izradi vajara Ivana Meštrovića. Tu se tvrdi da vlasti ruše pesnikovu zadužbinu na Lovćenu i vrše kulturni genocid. Pobuđen ovakvim napisima u želji da utvrdim istorijsku istinu, ispitao sam istoriju podizanja Njegoševe kapele na Lovćenu sredinom prošlog veka, njenog konačnog rušenja 1925. godine i podizanja nove kapele iste godine po nalogu i u ime kralja Aleksandra Karađorđevića. Takođe sam i lično na dan 15. avgusta 1970. godine boravio na Cetinju i izlazio na vrh Lovćena, kako bih se uverio u istinitost. Na osnovu istorijskih činjenica i arhivske dokumentacije, došao sam do saznanja i utvrdio da je čitava ta kampanja u inostranstvu sazdana na netačnostima i dezinformacijama: Prvo, kapelu koju je Njegoš za života sazidao i namenio da u njoj bude sahranjen, austrougarska vojska je delimično porušila 1916. godine. Po nalogu okupatorskih vlasti Njegoševe kosti su iskopane i prenesene na Cetinje, uz prisustvo predstavnika Crkve. Drugo, po propasti Austrougarske monarhije, u Njegoševom rodnom mestu Njegušima osnovan je odbor za obnavljanje Njegoševe kapele. Do ostvarenja zamisli ovog odbora nije došlo i Njegoševa kapela nikad nije obnovljena. Treće, kralj Aleksandar Karađorđević, 1925. godine, u spomen rođenja svog sina Petra II Karađorđevića, naređuje da se ostaci Njegoševe kapele poruše i da se sazida nova kapela. To je i učinjeno. Ova kapela je građena od novog kamena, na novim temeljima, a ostaci stare kapele su bačeni u Jezerski vrh. Ova činjenica je potvrđena i iskazima ljudi koji su radili na zidanju nove kapele. Kapela na Lovćenu obnovljena 1925. prema projektu čuvenog arhitekte Nikolaja Krasnova. Na osnovu ovih činjenica odlučio sam da sa svoje strane učinim sve da svetsko javno mnenje sazna punu istinu, da se kod nas ne vrši rušenje Njegoševe originalne zadužbine, nego da se gradi dostojan spomenik velikom pesniku, a uklanja Aleksandrova zadužbina. Nastojanje da se najvećem filozofu pesniku među jugoslovenskim narodima, Njegošu, podiže spomenik po zamisli najvećeg vajara koji je u istoriji ponikao sa našeg tla, Ivana Meštrovića, tvorca ,,Kosovskog ciklusa“, ,,Pobednika“ na Kalemegdanu i spomenika Neznanom junaku, za mene je samo produžetak mukotrpne borbe za ostvarenje ideala bratstva i jedinstva. Izgradnja baš ovakvog spomenika danas je, po mom mišljenju, utoliko potrebnija jer se u našoj zemlji sa raznih strana opet čuju te podmukle netrpeljivosti. To se ogleda i u akciji protiv podizanja Njegoševog mauzoleja na Lovćenu koji vodi jedan deo hijerarhije Srpske pravoslavne crkve. Oni ne mogu da podnesu da jedan Hrvat plete venac na Lovćenu jednom Crnogorcu, da jedan rimokatolik gradi spomenik jednom pravoslavnom vladici. Nasuprot tradicijama Srpske pravoslavne crkve u borbi za slobodu i nezavisnost srpskog naroda, kojima je u svom životu i radu doprineo mnogo i sam Njegoš, neki vrhovi Srpske pravoslavne crkve, naročito 1918. godine, stavili su se u službu dinastije Karađorđevića i njenog režima. Hijerarhija Srpske pravoslavne crkve ne vodi akciju za očuvanje Njegoševe zaostavštine, nego sve sile napreže da spase građevinu kralja Aleksandra Karađorđevića, jer ona predstavlja višestruki simbol: Prvo, Aleksandrova zadužbina je oličenje uništenja državnosti Crne Gore posle 1918. godine. Umesto da se nova zajednica bratskih naroda stvara na osnovama jednakosti i poštovanja volje naroda, Crna Gora je 1918. godine silom uterana u novu državu i obespravljena. Drugo, Aleksandrova kapelica je oličenje prevage dinastije Karađorđevića nad dinastijom Petrovića. I, treće, ta kapelica je ujedno simbol uništenja nezavisnosti Crnogorskoprimorske mitropolije koju je ona čuvala kroz vekove, da bi posle 1918. godine, zajedno sa drugim nezavisnim srpskim crkvama, bila podvrgnuta srbijanskoj pravoslavnoj crkvi. Tužno je gledati kako pojedini intelektualci iz Jugoslavije, zadojeni nahijskim svađama i balkanskim atavizmima, netačno obaveštavaju prva imena svetske kulture o sudbini Njegoševe kapele. Nasuprot ovome, za poštovanje su mišljenja onih intelektualaca koji su protivni Njegoševom mauzoleju iz estetskih razloga. Sagledavajući činjenično stanje, primio sam se članstva u Odboru za igradnju mauzoleja Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu jer želim da branim istorijsku istinu i hoću da dignem glas protiv diktiranja šta Crnogorci smeju, a šta ne smeju da rade. Uveren sam da će ovo doprineti odbrani prava i naroda, a naročito malih naroda, na jednakost i uzajamno poštovanje, unutar naše zemlje, kao i u svetu. Sledujući glasu svoje savesti, obavestio sam izdavačko preduzeće „Prosveta“ iz Beograda da autorski honorar od trećeg izdanja mog ratnog „Dnevnika 1941–1945“ uplati u korist podizanja Njegoševog mauzoleja – piše na kraju pisma Vladimira Dedijera.

10 Društvo PODGORICA - Rasprava o prijedlogu rezolucije o genocidu u Pivi i Velici čije je usvajanje predložila Demokratska Crna Gora, uz obrazloženje da jasno određenje o dva najveća naci-fašistička zločina u Crnoj Gori u Drugom svjetskom ratu predstavlja pitanje civilizacijskog odnosa prema antifašističkom nasljeđu i kulturi sjećanja, obilježila je jučerašnju debatu u Skupštini Crne Gore pokazujući koliko je komplikovano čitanje bliže i dalje istorije u crnogorskim prilikama. Kako je u ime predlagača kazao poslanik Momo Koprivica, intencija Demokrata bila je da se usvajanjem rezolucije pošalje poruka da se nigdje i nikome takvi zločini ne ponove. Riječ je o pokolju i masakru civilnog stanovništva, mahom žene, djece i starih koju su u Pivi, 7. juna 1943. godine počinile jedinice dobrovoljačke SS divizije „Princ Eugen“ i godinu kasnije, u Velici, podno Čakora, združene snage iste te divizije potpomognute 21. SS divizijom „Skenderbeg“. Prema navodima rezolucije u Pivi je ubijeno oko 1.290 ljudi, a u Velici za samo nekoliko sati bilo je 550 nevinih žrtava. -Tri su ključna motiva: da se potvrdi privrženost antifašističkoj tradiciji i stremljenje ka univerzalnim vrijednostima kakvi su sloboda i pravda. Zatim da se izvrši dug prema stradalnicima i raspetim žrtvama i da ostanemo budni, jer bez svijesti i saznanja se ne možemo boriti protiv takvih poteza koji se svode na prezir prema drugom i drugačijem – naveo je Koprivica. Poručio je, između ostalog, da 7. jun i 28. jul treba da se ustanove za dane sjećanja na žrtve naci-fašizma u Pivi i Velici, da se naprave memorijalni centri kao i da se formira državna komisija sa zadatkom da prikupi i temeljno obradi činjenice kako bi se dodatno rasvijetlili ovi zločini i popisala imena žrtava. Demokratski front označio je ove događaje kao svojevrsni nastavak stradanja srpskog naroda, od Jasenovca do NATO intervencije u Jugoslaviji; Bošnjačka stranka je ocijenila da izražava pijetet prema stradanju, ali da nije dobro da Skupština definiše događaje kao zločin, jer nema krivično-procesno utemeljenje za tako što, dok je ispred kluba Albanskih stranaka saopšteno da nemaju ništa protiv rezolucije, osuđuju zločine, ali se pribojavaju konteksta u koji će rasprava u aktuelnom političkom trenutku dovesti. Iz

Četvrtak, 28. jul 2022.

Na Skupštini Crne Gore raspravljano o prijedlogu rezolucije o genocidu u Pivi i Velici

Većina za osudu zločina Mandić odao priznanje na hraborsti Zoronjić

Sa jučerašnje sjednice tokom koje je raspravljano o prijedlogu Demokrata

Tri su ključna motiva: da se potvrdi privrženost antifašističkoj tradiciji i stremljenje ka univerzalnim vrijednostima kakvi su sloboda i pravda. Zatim da se izvrši dug prema stradalnicima i raspetim žrtvama i da ostanemo budni, jer bez svijesti i saznanja se ne možemo boriti protiv takvih poteza koji se svode na prezir prema drugom i drugačijem – naveo je Koprivica Demokratske partije socijalista su ukazali da se ne može relativizovati kontekst u kojem su se dogodili zločini, ukazali na istorijske podatke i pozvali da se ne stavlja nacionlani predznak i svojataju žrtve jer među potomcima stadalih ima ljudi koji su se izjašnjavali Crnogorcima. Iz Ure su podsjetili na podužu listu zločina na ovim prostorima kojima se može dati prefiks genocidnih namjera navodeći brojne primjere od balkanskih ratova, do Drugog svjetskog rata na raznim stranama a po istom ključu – atak zbog pripadanja drugoj vjeri, naciji ili određenju…

Čije su žrtve

Poslanik Jovan Jole Vučurović kazao je da su se decenijama „zbog lažnog bratstvaa i jedinstva, prikrivali ovi kao i brojni drugi zločini nad srpskim narodom“. -Postoje podaci da su u ovim zločinima učestvovali oni koji

su kasnije preletjeli u partije i postali značajni opštinski funkcioneri u nekim opštinama na sjeveru Crne Gore’, kazao je Vučurović. Dodao je da više niko nikada neće moći da „prikriva što se desilo srpskom narodu od Jasenovca, Kragujevca, Velike, Pive, pa do Kravice, Bratunca i zločina koje je počinio NATO savez“. Njegov kolega iz kluba poslanik Milan Knežević kazao je da je trebalo da prođe skoro 80 godina sistemskog zaborava da bi se tek danas sjetili genocida u Velici i pivskim Dolama. -Bilo nam je zabranjeno da se sjećamo. Pošto već žalimo prašume zbog globalnog zagrijavanja i pingvine i kitove zbog globalnog otopljavanja, presuđujemo u geopolitičkim sporovima iako nas niko ništa ne pita, želim i ja da pitam, ako nije jeres, ima li nas Srba više pod zemljom ili na zemlji? Ako je Jasenovac najveći

Istorijski podaci Poslanik Demokratske partije socijalista Dragutin Papović, pozivajući se na istorijske činjenice koje je pronašao u dokumentima iz državnog arhiva, naveo je poimenice njemačke generale i komandante koji su osuđeni kao ratni zločinci a učestvovali su u operaciji „Švarc“, kao i komandovali zločinima u Pivi i Velici. - Zločin u Pivi se dogodio tokom operacije „Švarc“ kada su okupacione sile angažovale oko 127.000 vojnika. Njihov zadatak je bio da u kanjonima Pive, Tare i Sutjeske unište glavninu narodnooslobo-

dilačke vojske sa vrhovnim štabom. Naređeno je da se uništi sve što može biti pomoć Partizanima uključujući i civilno stanovništvo. Takođe je naređeno da će trupe postupati bezobzirno i sa brutalnom čvrstinom a neprijatelju razaranjem naselja oduzeti svaku mogućnost za život – kazao je Papović. Upravo postupajući po tim naređenjima 1943. godine je na prostoru Župe pivske počinjen masakr nad civilima koji su mogli pružiti pomoć partizanima a za njega je odgovorna 7. dobrovoljačka

SS divizija „Pinc Eugen“ Pojasnio je da je do zločina u selu Velika došlo je u toku „Andrijevičke operacije“. - Snage Jugoslavije i Njemačke su se sukobljavale na širem prostoru od Andrijevice duž rijeke Lim sve do Brodareva. Njemačke trupe su pretrpile velike gubitke i prijetilo im je uništenje ali su na kraju operacije partizanske snage morale da se prebace na drugi dio fronta. Njemačke snage su tada preko Čakora upale u Veliku i izvršile masakr nad civilima 28. jula 1944. godine – kazao je Papović.

srpski grad pod zemljom u kojem leži 700.000 ispreturanih kostiju đedova, očeva, sinova, unuka, baki, majki, ćerki, onda su Velika i Piva dvije najveće srpske varoši pod zemljom – kazao je Knežević. On je kazao da je kao rođeni Srbin u Crnoj Gori spreman sam da svima pruži ruku kako se ne bi više vagale žrtve i donosili zakoni o zaboravu.

KriviČno-procesni aspeKt

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je ta partija bila protiv da se ovakav prijedlog uvrsti na dnevni red upravo zbog kvalifikovanja događaja kao genocida. -Iako neki podaci ukazuju da se desio i ovdje strašan zločin mi ne možemo to iz ove perspektive i bez dovoljno informacija proglasiti samoinicijativno genocidom. Genocid je krivično djelo koje je kao takvo propisano krivičnim zakonikom Crne Gore. Radi se o terminu koji je krivično-pravno veoma uređen i definisan. U tom smislu, da bi neki zločin nazvali genocidom on bi trebao biti utvrđen u nekom valjanom krivično-pravnom procesu. Sve što bi ova Skupština uradila bilo bi neozbiljno i neprihvatljivo i dovelo bi do otvaranja prostora za predlaganje i usvajanje novih rezolucija, odnosno do toga da Skupština svojim rezolucijama učini ovu državu najgenocidnijom u svijetu – naveo je Smailović. Predložio je svima da Skupština ne bude zloupotrijebljena kao poligon za političke utakmice i poručio da će BS podržati rezoluciju ako bi se promijenio

naziv i terminologija u tekstu. Pritom, pozvao je stručnu i naučnu javnost da se ozbiljnije pozabavi svim zločinima koji su gurani pod tepih, a da proučavanju treba pristupiti bez obzira kako se ko zvao, koje vjere i nacije bio. Poslanik Genci Nimanbegu je kazao da svako normalan mora osuditi zločin i genocide te da će ovakav rezolucija dobiti veliku podršku u parlamentu. - Ipak, moram da pitam zašto sada raspravljamo o tome. Jer smo izgleda svi učili odvojene, parcijalne istorije. Izgleda da i dan danas to radimo. Ja sam sa pažnjom slušao kolegu Kneževića i on je želio da pruži ruku ali imam taj utisak da on govori samo da su najveće žrtve srpske žrtve, jer je on ponosni pripadnik tog naroda – kazao je Nimanbegu. Naveo je da se ova tema otvara u trenutku kada treba da se raspravlja o brojnim problemima u Crnoj Gori.

ista matrica

Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković primijetila je da su kolege iz DF-a u više navrata potencirale tokom rasprave da je Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina nakon Drugog svjetskog rata proglasila Osmana Rastodera (koji se povezuje sa zločinom u Velici) kao ratnog zločinca, jednako kao što je tako označila i Dražu Mihailovića. S tom razlikom što, kako kaže, dio političke scene traži podizanje spomenika generalu Draži a DPS nesonovano proziva da nije, iako jeste, osudio projekciju filma kojim se veliča Rastoder.

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić čestitao je, kako je kazao, poslanici Suadi Zoronjić iz Ure koja je ukazala na brojne zločine u prvoj polovini 20. vijeka. Ona je pored fašističkih zločina, problematizujući i događaje koji se mogu podvesti pod genocidne namjere, pobrojala i pokolj u Limskoj Dolini, pokrštavanja muslimanskog življa nakon balkanskih ratova, djelovanja četnika na području pljevalsjkog, čajničkog i fočanskog sreza, kao i etničkog čišćenja Šahovića, današnjeg Tomaševa, iz kojeg se 1924. godine, nakon maskara, ostatak stanovništva iselio u Bosnu ili Tursku. -Politika i okrenutost ka budućnosti podrzaumijeva određenu spremnost da idete naprijed. Zoronjić je hrabro rekla što tišti nacionalnu zajednicu Bošnjaka. Ako smo spremni kao političari, kao generacija, ovo je dobra prilika da se napravi korak naprijed i razgovara o svemu – kazao je Mandić. Ovo je, smatra on, važan politički i istorijski momenat. - Smatram da bi trebalo Bošnjaci da se odrede i Bošnjačka stranka podrži rezoluciju i to onda otvara prostor da da svi zajedno prevrednujemo brojne događaje, i uticaj i Avra Cemovića, i Save Kovačevića, ali i Jova Kapičića, i sve one koji su pobili ljude u Sloveniji nakon Drugog svjetkog rata. Osjećam da ima prostora da nađemo snage i napravimo korak više, da svi poštujemo svoje žrtve – kazao je Mandić.

Ona je ujedno kazala da nije tačno da u Petnjici postoji zvanično ulica posvećena Osmanu Rastoderu, već je to dio istih onih pokušaja nalik zalaganju da u Beranama jedna ulica dobije ime Ratka Mladića ili Pavla Đurišića. Miodrag Lekić iz DEMOS-a kazao je da su Piva i Velika, zbog, kako je naveo, ideološki obojane istoriografije, bile tabu teme. Nije sa druge strane dobro da se pitanje kulture sjećanja pretvara u svojevrstan građanski rat sjećanja. Određenje prema ovim pitanjima je i domen kulture i potrebno je, kako je kazao, da se iz ovoga izvuče pouka. -U protivnom neće biti dobro ako se Crna Gora pretvori u zbir nacija i ako ne budemo imali dovoljnu homogenost i integrativnu realnost. Toga nema a to odražava i domen političke elite – kazao je on. i. periĆ

Svijet

Četvrtak, 28. jul 2022.

Visoki predstavnik u BiH donio odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona

Političke promjene na čekanju

SARAJEVO – Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit donio je juče odluku o izmjenama Izbornog zakona koje su tehničkog karaktera i tiču se integriteta izbornog procesa. Izmjene se, kako prenose sarajevski mediji, odnose samo na paket integriteta izbornog procesa bez promjena političkog dijela izborne reforme.

Tehničkim izmjenama, kako su ranije mediji objavili, regulisaće se korištenje elektronskih, printanih i onlajn medija, kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji. Šmit je, međutim, političare pozvao da razgovaraju uz poruku da očekuje da nađu kompromisno rješenje i postignu politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona. On je rekao i da su političke izmjene stavljene „na čekanje“ ka-

ko bi domaći političari pokušali da postignu unutrašnji dogovor. – Pozivam odgovorne političare da razgovaraju o tome. Mislim da je pred nama jedan veliki posao nakon izbora 2. oktobra. Doći će ljudi iz Evrope, pitaće gdje je napredak – rekao je Šmit. Federalni premijer Fadil Novalić je, nakon Šmitove odluke, na Fejsbuku napisao kako je sve relaksirala vijest da ipak neće biti nametanja diskriminišućih izmjena Us-

tava Federacije BiH. Ocijenio je i kako su građanski protesti prethodna tri dana u Sarajevu „urodili plodom“. – Podržavam tehničke izmjene Izbornog zakona koje poboljšavaju izborne procese i garantiraju fer kampanju. Ohrabrujuće je da su protesti građana urodili plodom i da je prevladala demokratija. Strahovi građana su opravdano ispoljeni na civilizovan način – zaključio je on.

STO PEDESET ČETVRTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Rusi granatirali hotel u Bahmutu, Ukrajinci srušili jedini most na Dnjepru

Počele pripreme za izvoz žitarica iz crnomorskih luka

Odesa, jedna od tri luke kojima će opet izvoziti žito preko Crnog mora

KIJEV/MOSKVA – U tri ukrajinske crnomorske luke juče su počeli pripremni radovi za nastavak izvoza žitarica, dok je u Istanbulu otvoren zajednički koordinacioni centar za praćenje sprovođenja sporazuma koji su nedavno, uz posredovanje Ujedinjenih nacija, potpisali zvaničnici Rusije i Ukrajine, a sa ciljem ublažavanja globalne prehrambene krize.

Postignut je dogovor o deblokadi tranzita ka Kalinjingradu Pitanje tranzita robe do najzapadnije oblasti Rusije, Kalinjingrada, pozitivno je riješeno, potvrdio je juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov. – Evropska unija je shvatila da je za Rusiju suštinski važno pitanje tranzita robe u kalinjingradsku enklavu. Dešavanja u vezi s tim pitanjem su pozitivna. Postignut je dogovor o deblokadi tranzita ka Kalinjingradu – rekao je Peskov, a prenio Rojters.

Akar je na otvaranju centra rekao da je cilj da se omogući bezbjedna isporuka žitarica iz tri ukrajinske luke, gdje u skladištima na izvoz čeka više od 25 miliona tona žita. U isto vrijeme su nastavljene i borbe na istočnom i južnom

ukrajinskom frontu. Ruske snage su u noći sa utorka na srijedu granatirale grad Bahmut u Donjeckoj oblasti i pogodile jedan tamošnji hotel, prilikom čega je, prema tvrdnjama lokalnih zvaničnika, nastradala jedna osoba. Gađana su i dva okruga u Dnjepropetrovskoj oblasti. – Ruske trupe su vatrom zasule Nikopoljski i Krivoriški okrug. Ispalili su do 40 granata. Jedna žena je ranjena i nalazi se u bolnici – saopštio je na Telegramu regionalni zvaničnik Valentin Rezničenko. Rusi su, takođe, granatirali i industrijske zone u Harkovu i Nikolajevu. U posljednjem napadu na Harkov je, prema navodima gradonačelnika Igora Terehova, povrijeđeno šest osoba. Načelnik Nikolajevske regionalne vojne uprave Vitalij Kim saopštio je da u Nikolajevu oštećena zgrada i jedno vozilo. Ukrajinske trupe su, sa druge strane, granatirale jedini most preko Dnjepra u Hersonskoj oblasti, koji ruske snage koriste za snabdijevanje. Zamjenik šefa administracije Hersonske oblasti Kiril Stremousov je naveo da je udar na most izvršen američkim višecjevnim raketnim bacačem HIMARS. Granatirani most predstavlja glavni prelaz preko rijeke Dnjepar u Hersonskoj oblasti, a jedina preostala mogućnost za prelazak rijeke je brana hidroelektrane u Kahovki, koja je takođe prošle nedjelje bila pod udarom ukrajinske vatre, ali je ostala otvorena za saobraćaj, navodi AP. Ukrajinski parlament u međuvremenu na prijedlog presjednika Volodimira Zelenskog za novog državnog tužioca imenovao je poslanika Andreja Kostina. Kostin će na tom mjestu zamjeniti Irinu Venediktovu, koja je smijenjena ranije ovog mjeseca, takođe odlukom Zelenskog.

Ukrajinska mornarica je potvrdila da su radovi na nastavku izvoza žitarica počeli u lukama Odesa, Černomorsk i Pivdenj. – Odlazak i dolazak brodova u morske luke će se obavljati formiranjem karavana koji će pratiti vodeći brod – saopštila

je juče ukrajinska mornarica, a prenio Rojters. Nešto ranije juče je turski ministar odbrane Hulusi Akar u Istanbulu otvorio zajednički koordinacioni centar za praćenje sprovođenja sporazuma o prehrambenim proizvodima.

MANILA – Najmanje četiri osobe su poginule, a 60 ih je povrijeđeno u zemljotresu jačine 7,1 Rihtera, koji je juče pogodio filipinsko ostrvo Luzon. Potres je, kako prenose agencije, pokrenuo klizišta usljed čega je došlo i do rušenja i oštećenja pojedinih zgrada. Epicentar zemljotresa je registrovan u planinskoj provinciji Abra. Šef filipinskog Instituta za vulkanologiju i seizmologiju Renato Solidum objasnio je da

Zemljotres jačine 7,1 Rihtera pogodio filipinsko ostrvo Luzon

Poginule najmanje četiri osobe je potres izazvan pomjeranjem tla u lokalnom rasjedu na dubini od 25 kilometara, prenosi AP. U Abri je povrijeđeno najmanje 25 ljudi, koji su se uglavnom nalazili u bolnicama, saopštili su zvaničnici. Prema izvještajima lokalnih vlasti, jedna bolnica u Abri je evakuisana nakon što se dio objekta urušio, ali tom prilikom nije bilo povrijeđenih.

Jedan od lokalnih zvaničnika Mihael Briljantes je, u izjavi za AP, naveo da mnoge kuće i zgrade imaju pukotine na zidovima, a da su se neke i srušile. Filipinski ministar unutrašnjih poslova Bendžamin Abalos je precizirao da su dvije osobe nastradale u provinciji Benket, jedna u Abri i jedna u drugoj provinciji.

– Od 60 povrijeđenih, 44 je iz provincije Abra – rekao je Abalos. Potres se osjetio i u prijestonici Manili, gdje je nekoliko zgrada evakuisano, dok je gradski metro obustavio saobraćaj. U zemljotresu su oštećene i zgrade u gradu Vigan koji krasi španska kolonijalna arhitektura.

Kristijan Šmit

Nasilni protesti protiv misije UN-a u Kongu

Nastradalo 15, povrijeđeno 50 ljudi KINŠASA – Najmanje 15 ljudi je ubijeno, a 50 povrijeđeno tokom drugog dana nasilnih protesta protiv misije Ujedinjenih nacija u Kongu, koji su preksinoć održani u gradovima Goma i Butembo na istoku te centralnoafričke države. Među nastradalima, kako su saopštile tamošnje vlasti, ima i demonstranata i članova osoblja UN-a, budući da su učesnici protesta „napali zgradu“ te međunarodne organizacije. Agencija Rojters je, pozivajući se na izvještaj svog reportera sa terena, objavila kako su, u trenutku dok su izgrednici kamenovali i palili zgradu UN-a u Gomi, mirovne snage te organizacije ubile dva demonstranta. Protesti protiv misije UN počeli su u ponedjeljak u Gomi kada su na stotine ljudi upali i opljačkali skladište UN-a zahtijevajući da misija napusti zemlju. Dan kasnije, u utorak, protesti su održani i u Butembu, gradu koji se nalazi na oko 200 kilometara sjeverno od Gome. Proteste je sazvala jedna frakcija mladih vladajuće stranke koja optužuje ovu misiju, poznatu kao MONUSCO, da nije zaštitila civile od nasilja milicije. – Bande bacaju kamenje i Molotovljeve koktele, provaljuju u bazu, pljačkaju, vandalizuju i pale zgrade – rekao je preksinoć novinarima u Njujorku predstavnik UN-a Farhan Hak.

Sa demonstracija u Gomi

Prekinuta TV debata između kandidata za novog premijera Velike Britanije

Voditeljka pala u nesvijest LONDON – Televizijska debata dvojice kandidata za nasljednika Borisa Džonsona na funkciji premijera Velike Britanije, koja je sinoć uživo emitovana, prekinuta je poslije pola sata nakon što se voditeljka Kejt Mek Ken onesvijestila. U debati su učestvovali aktuelna ministarka inostranih poslova Velike Britanije Liz Tras, koja je inače favorit u kladionicama za pobjedu na izborima za novog lidera Konzervativne stranke, i bivši ministar finansija Riši Sunak. Nakon polusatne debate o političkim planovima dvojice kandidata u studiju se, kako prenose britanski mediji, začuo glasan prasak. Voditeljka Mek Ken se one-

svijestila dok je kamera bila na Trasovoj koja je, kada je shvatila šta se desilo, uzviknula „O, moj Bože“. Emitovanje debate je ubrzo prekinuto uz obrazloženje iz studija da se voditeljka onesvijestila. – Iako je Kejt dobro, ljekarski savjet je mišljenja da ne bi trebalo da nastavimo sa debatom. Izvinjavamo se našim gledaocima i slušaocima – objavila je Talk TV na svom Tviter nalogu. Britanski mediji prenose i da je neposredno prije prekida debate došlo do verbalnog sukoba između Trasove i Sunaka, a u vezi sa poreskom politikom, planovima potrošnje i planovima za ublažavanja krize izazvane rastom cijena i troškova života. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12 Hronika

Četvrtak, 28. jul 2022.

AKCIJA ,,FLORIDA I“ ZAPOČETA 2019. GODINE: Procesuirano 28 pripa organizacije koji se dovode u vezu sa krijumčarenjem 6,1 tone kokaina n

Uhapšeno osam osoba, od više desetina hiljada eura skupocjeni satovi, bankov Vukadinoviću određeno kartice, gliser, municija, or zadržavanje do 72 sata Mjesto gdje je likvidiran Saša Klikovac

Slovenačke vlasti izručile Crnoj Gori optuženog za učešće u organizaciji likvidacije Saše Klikovca 2020. godine

PODGORICA – Podgoričanin Predrag Vukadinović izručen je juče iz Slovenije gdje je 30. juna uhapšen po potjernici crnogorskih vlasti koje su ga potraživale zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije odgovorne za ubistvo Saše Klikovca. Vukadinoviću, koji se tereti za stvaranje kriminalne organizacije, nakon privoda je u Specijalnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata. Vukadinović je, kako je precizirao advokat Damir Lekić, juče ujutro avionom doletio na tivatski aerodrom nakon čega je doveden u prostorije Specijalnog državnog tužilaštva. – Simptomatično je da je za njim bila samo raspisana potjernica, a da nije bio određen pritvor, zbog čega je umjesto kod sudije za pritvor doveden u SDT gjde ga je državna tužiteljka saslušala – naveo je Lekić. Njegov klijent se, dodaje, branio ćutanjem. – Tužiteljka je, s obzirom na to da je procijenila da postoji opasnost od bjekstva, donijela rješenje o zadržavanju od 72 sata. Okrivljeni će u četvrtak biti priveden kod sudije za istragu koji će odlučivati o osnovanosti prijedloga SDT-a da mu se odredi pritvor – najavio je Lekić. U podgoričkom Višem sudu se

vodi krivični postupak protiv Vukadinovića koga Specijalno tužilaštvo tereti da je zajedno sa Markom Šukovićem, Milošem Markovićem, Ivanom Milačićem učestvovao u organizaciji likvidacije Klikovca 18. jula 2020. godine. Na optužnici je i Jovan Miković koji se tereti za nedozvoljeno držanje oružja. Zadatak Vukadinovića je bio da pruža logističku podršku izvršiocima krivičnog djela, obezbjeđuje novac za rentiranje ,,štek stanova“. Prema optužnici SDT-a, ovu kriminalnu organizaciju formirao je pokojni Alan Kožar po čijem nalogu je Marković 18. jula 2020. godine, ukradenim ,,golfom 3 “, kojim je upravljao Šuković, došao ispred restorana ,,Kod Crnogorca“ i sa zadnjeg sjedišta ,,na podmukao način i uz prethodno obećanu nagradu u iznosu od 20.000 eura pucao na Klikovca dok se nalazio za volanom svog automobila ,,citroen C3“. Ubijeni Klikovac, prema evidenciji policije, bio je blizak kavačkom klanu. Vukadinović je u novembru 2018. godine potpisao sporazum sa Specijalnim tužilaštvom i priznao članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je odgovorna za ubistva Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića 31. marta u podgoričkom lokalu ,,Forum“ u centru Podgorice. A. R.

Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet

Uhapšen osumnjičeni za porodično nasilje PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv N. A. koji se sumnjiči za krivično djelo nasilje u porodičnoj zajednici. On je, kako se sumnja, to krivično djelo izvršio 24. jula na štetu S. A. Kako su kazali iz ODT Podgorica, N. A. određeno je zadržavanje do 72 časa od hapšenja i podnijet je prijedlog sudiji za istragu Osnovnog suda za određivanje pritvora. C. H.

PODGORICA – U akciji policije akciju ,,Florida I, kojom je koordinirao EUROPOL, juče ujutro u više crnogorskih gradova uhapšeno je osam osoba za koje se sumnja da se dovode u vezu sa krijumčarenjem 6,1 tone kokaina na transnacionalnom nivou.

Uhapšeni su Radislav Vojičić (39) iz Nikšića, Dejan Golubović (62) iz Kotora, Slavko Milić (42) iz Podgorice, Nebojša Pejović (55) iz Kotora, Boško Vujović (50) iz Kotora, Jovan Ercegović (27) iz Kotora, Marija Radulović (34) iz Podgorice i Nikola Grgurović (48) iz Danilovgrada. I. A . (31), F. R. (35), M. L . ( 5 8 ) i J. V. ( 2 6 ) s u nedostupni, dok je D. V. (39) prethodno uhapšen u Srbiji po međunarodnoj potjernici zbog drugih krivičnih djela. U ovoj akciji, kako su saopštili iz policije, realizovanoj juče, a započetoj prije tri godine, procesuirano je 28 osoba. – Krivičnom prijavom obuhvaćeni su državljani Italije L. C. (47) i S. A. (45), državljani Crne Gore D. V. (39), F. R . ( 3 5 ) , D. G. ( 62) , N. P. (55), N. G. (48), S. M. (42), R. V.(39), I. A.(31), J. V. (26), M. R . ( 3 4 ) , B . V. ( 5 0 ) , M . L . ( 5 8 ) , J. E . ( 2 7 ) , Ž . D. ( 4 8 ) , M . Đ . ( 6 0 ) , V. R. (52), T. B. (39), N. M. (31), V. L. (48), N. M. (43), A. M. (32), D. Ž. (69), D. M. (48) i Z. G. (43), te državljani Srbije S. M. (45) i A. D. (46) – naveli su iz Uprave policije. Oni su osumnjičeni za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Iz policije navode da su na Arubi 2020. uhapšeni Ž. D, M. Đ, V. R, T. B, N. M, V. L, N. M, A. M, D. Ž, D.M. i Z.G. i oni su osuđeni na du-

Hapšenje u akciji policije ,,Florida I, kojom je koordinirao EUROPOL

– Prilikom finalizacije aktivnosti, policijsko-tužilačke mjere i radnje sprovedene su na teritoriji sedam zemalja, a izvršeni su pretresi na ukupno 52 lokacije – istakli su iz Uprave policije. U Crnoj Gori je u sprovođenju aktivnosti učestvovalo 200 službenika Uprave policije i pretresene su 33 lokacije gogodišnje kazne zatvora. U Crnoj Gori je u sprovođenju navedenih aktivnosti učestvovalo 200 službenika Uprave policije. – Izvršeni su pretresi na ukupno 33 lokacije u našoj državi i tom prilikom pronađeno je i oduzeto više desetina hiljada eura, skupocjeni satovi, bankovne kartice, dokumenta, municija i oružje, vozilo i gliser – naveli su iz Uprave policije. Kako dodaju, prilikom finalizacije aktivnosti, policijskotužilačke radnje sprovedene su na teritoriji sedam zemalja, a izvršeni su pretresi na uku-

pno 52 lokacije. Uprava policije je tokom 2019. godine počela sa prikupljanjem dokaza za grupu sastavljenu od državljana Crne Gore, Italije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Velike Britanije, a za koje se sumnjalo da se bave transnacionalnim krijumčarenjem opojne droge kokain rutom Južna Amerika – Evropa, korišćenjem različitih vrsta plovila. – Prikupljena saznanja, stepen organizovanosti i modus operandi ukazivali su na to da je grupa bila aktivna i u prethodnom periodu. Priprema i organizacija kriminalnih ak-

tivnosti sprovodila se u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Španiji – Balearska ostrva, Kanarskim ostrvima, Zelenorskim ostrvima, Capo Verde, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dok se realizacija kriminalnih aktivnosti sprovodila u Portugalu – Azorska ostrvra, Obali Slonovače, Karibima – Aruba, Granadi, Sabu, Antigvi i Barbudi, Svetom Eustahiju i Svetom Martinu – precizirano je u saopštenju. Kroz aktivnosti međunarodne saradnje, razmjenu informacija, veći broj operativnih sastanaka sa organima za sprovođenje zakona Republi-

Adžić: Intenzivni udari na mafiju vraćaju povjerenje u policiju Ministarstvo unutrašnjih poslova pokazuje visok stepen odlučnosti da nastavi snažan obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kazao je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić povodom realizovane akcije ,,Florida I“. – Vidljive opstrukcije i medijska hajka, kao ni pritisci, kako kriminalni, tako i politički, nijesu zaustavili intenzivnu borbu protiv organizovanog kriminala, koja je primarni cilj ovog Ministarstva i preduslov za

članstvo u EU, poručio je ministar Adžić. On je naveo da akcija ,,Florida I“ predstavlja dio kontinuiranih radnji koje Uprava policije u saradnji sa međunarodnim partnerima sprovodi u cilju razbijanja struktura organizovanog kriminala koje se bave krijumčarenjem narkotika na međunarodnom nivou, dominantno sastavljenih od pripadnika balkanskog kartela. – Međuresorna saradnja crnogorskih

institucija funkcioniše na visokom nivou, ali posebno moram istaći saradnju sa međunarodnim partnerima, koja je ovom akcijom potvrđena. Bez podrške međunarodnih partnera zasigurno ne bismo imali ovako zapažene rezultate, istakao je Adžić. On je dodao da su službenici Uprave policije pokazali da svojim sposobnostima mogu parirati i policijskim organizacijama mnogo većih sistema.

Hronika

Četvrtak, 28. jul 2022.

adnika međunarodne kriminalne na transnacionalnom nivou

duzeto a, vne ružje...

ke Srbije, Slovenije, Španije, Italije, Portugala i Holandije definisani su pojedinčani detalji i zajednička strategija djelovanja sa ciljem identifikacije svih osoba uključenih u predmetnu kriminalnu aktivnost, sa precizno definisanim ulogama, modusom operandi sprovođenja ovih aktivnosti uključujući i novčane transkacije između članova kriminalne organizacije i uključene međunarodne kompanije, kao i ostali fundamentalni elementi neophodni za realizaciju pojedinačno planiranih aktivnosti – zapljene i prikupljanje dokaznog materijala neophodnog za sprovođenje postupka pred nadležnim pravosudnim organima. – Policija Portugala je 30. maja 2019. godine, na lokaciji Azorska ostrva – Horta, na brodu ,,Jemaja“, zaplijenila 500 paketa u kojima se nalazila opojna droga kokain težine 592,9 kilograma. Prilikom realizacije ove aktivnosti uhapšene su tri osobe – državljanin Crne Gore, državljanin Hrvatske i državljanin Velike Britanije. Prikupljeni dokazi ukazuju da su ključne uloge u sprovođenju navedene kriminalne aktivnosti imali organizator L. C. – državljanin Italije, povezan sa mafijaškom organizacijom ,,Ndrangheta“ (koji je zbog drugih aktivnosti u Italiji već osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina) i F. R. – državljanin Crne Gore, zadu-

Konatar: Borba protiv kriminala će se nastaviti Ruka pravde neće stati. To je poručio je poslanik GP Ura Miloš Konatar, komentarišući jučerašnju akciju policije. – Bez obzira na nervozu i ,,teme svađalice“ – borba protiv kriminala i korupcije će se nastaviti. Beskompromisno i neselektivno. Može Crna Gora, naveo je Konatar na Tviteru.

žen za regrutaciju pomoraca i pružanje logističke podrške – naveli su iz Uprave policije. Krivičnom prijavom u vezi sa navedenim događajem obuhvaćeno je 17 osoba, od čega su 13 državljani Crne Gore. – Mornarica Obale Slonovače je u februaru 2020. godine, na brodu ,,Trasgo – Nadudanma“, zaplijenila 411 kilograma kokaina i uhapsila pet osoba – državljana Gane, dok su u nastavku aktivnosti uhapšene dvije osobe – državljani Slovenije. Za organizaciju krijumčarenja sumnjiči se ista osoba kao i u prethodnom slučaju – državljanin Italije, dok je cijela grupa angažovana u konkretnom slučaju bila sačinjena od 11 članova, među kojima su i dva državljanina Crne Gore – istakli su iz Uprave policije. Organi za sprovođenje zakona Arube su, takođe u februaru 2020. godine na brodu ,,Aressa“ zaplijenili 5,1 tonu kokaina i uhapsili 11 osoba – državljana Crne Gore, koji su osuđeni na kazne zatvora u trajanju od devet do 15 godina. Kao organizator je označen Damjan Vukašinović, državljanin Crne Gore, koji je već ranije procesuiran zbog aktivnosti krijumčarenja 840 kilograma kokaina u drugom predmetu, a koji je po međunarodnoj potjernici uhapšen u Srbiji 13. jula 2022. godine. Akcija ,,Florida I“, kako su dodali, predstavlja dio kontinuiranih mjera i radnji koje Uprava policije u saradnji sa međunarodnim partnerima sprovodi sa ciljem razbijanja struktura organizovanog kriminala koje se bave krijumčarenjam narkotika na međunarodnom nivou, dominantno sastavljenih od pripadnika tzv. balkanskog kartela. – Ovom prilikom još jednom je potvrđena veoma dobra međunarodna saradnja organa za sprovođenje zakona više zemalja koje su geografski pozicionirane na krijumčarskim rutama, kao i zemalja čiji državljani predstavljaju dio širih transnacionalnih krijumčarskih mreža, uz naglašenu logističku, operativnu i analitičku podršku Europola. Dio aktivnosti je podržan i od Regionalnog projekta ,,EU IPA 2019 – Borba protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu“ – kazali su iz policije. A. R.

M portal objavio kako su ministar bez portfelja i poslanik koalicije „Crno na bijelo“ uzeli mito

Miljanić i Pavićević preko policajca zaustavili istragu protiv kladionica „Lob“ PODGORICA – Aktuelni ministar bez portfelja u Vladi Dritana Abazovića, Zoran Miljanić, i poslanik koalicije „Crno na bijelo“ dr Srđan Pavićević zaustavili su krajem 2021. godine istragu protiv sportskih kladionica „Lob“, koju je tada pokrenula Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, objavio je juče M portal. Ovaj medij najavio je da će od danas objavljivati materijalne dokaze o umiješanosti Miljanića i Pavićevića u koruptivne radnje. Kako je Pobjedi saopšteno, predmet je u Upravi policije, ali o tome nije obaviješteno tužilaštvo. Sektor za finansijsko-obavještajne poslove nakon prikupljenih informacija dostavio je predmet na nadležnost i postupanje Sektoru za borbu protiv kriminala, ali dalje od toga se nije išlo. Miljanić, koji je u to vrijeme bio državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova i poslanik Pavićević su od vlasnika „Lob“ kladionica, Nenada i Predra-

Zoran Miljanić

ga Lilića, primili su gotovinske „pozajmice“ od više desetina hiljada eura i po jedan smart televizor. Kako tvrdi ovaj portal, Miljanić i Pavićević su, kao kontrauslugu za primljene „pozajmice“ i televizore, preko jednog visokorangiranog funkcionera Uprave policije, spriječili službenike Uprave policije da preduzmu zakonom propisane radnje prema „Lob“ kladionicama, a koje bi dovele do otkrivanja krivičnih

djela. Nakon što je tadašnji državni sekretar MUP-a Miljanić intervenisao, Lilić se u jednom podgoričkom lokalu sastao sa funkcionerom policije, a on je potom omogućio da Lilićeva firma ne dostavi policiji svu dokumentaciju koja je od njih tražena. Sve to je učinjeno kako bi bilo spriječeno otkrivanje počinjenih krivičnih djela i zaustavljena ili usporena istraga Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

I ministar Miljanić i poslanik Pavićević su predstavnici političkog saveza CIVIS, koji je na posljednjim parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine nastupio sa GP URA premijera Dritana Abazovića, u okviru koalicije „Crno na bijelo“. Osnov njihove kampanje činila je priča o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Zoran Miljanić je u Vladi Dritana Abazovića, kao ministar bez portfelja, zadužen upravo za teme borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Podsjetimo, Miljanić je prije nekoliko dana, povodom imenovanja Artana Kurtija za glavnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji je osuđivan za pokušaj ubistva, kazao kako Kurtijevu biografiju ne bi trebalo da unizi „neko djelo iz dječačkih dana“. -Ako neko uradi nešto kao maloljetnik, ako nijesu teža krvična djela, ako nije šverc droge, ne treba takvog čovjeka diskvalifikovati za čitav život, poručio je on. A. R.

Društvo profesionalnih novinara reagovalo na pismo uhapšenog službenika ANB

Tvrde da mediji targetiraju Lakić i Jovanović PODGORICA – Društvo profesionalnih novinara reagovalo je na pismo uhapšenog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića objavljenog u medijima, a u kojem se pominju novinarke Olivera Lakić i Jelena Jovanović.

- Načelo solidarnosti sa kolegama, bez obzira na razlike u političkim i drugim uvjerenjima, koje nas obavezuje Kodeksom novinara/novinarki, odavno se ne poštuje u crnogorskom novinarstvu. Ali, svaki put iznova šokiraju mediji koji huškaju na kolege – navodi se u saopštenju. Kako dodaju, bez ulaženja u

ciljeve medija i interesa javnosti za pojedine objave, još jednom skreću pažnju da su novinari/novinarke koji izvještavaju i istražuju organizovani kriminal i korupciju među najugroženijima u obavljanju posla, da su mnogi bili mete napada, prijetnji i ubistava. - U Crnoj Gori, ali i šire. Zato je posebno zabrinjavajuće kada su na meti novinarke koje su već ugrožene i kao takve pod mjerama bezbjednosti Uprave policije. U konkretnom slučaju to su koleginice Olivera Lakić i Jelena Jovanović, koje izvještavaju o organizovanom kriminalu i već su više puta bile mete napada.

Udes na magistralnom putu Tivat – Budva, u mjestu Lovanja

Teško povrijeđen motociklista

Nećemo učiti medije uređivačkoj politici i javnom interesu, ali apelujemo na njih da prestanu da targetiraju kolege, optužujući ih da pripremaju teren za hapšenja, ubistva, da navode ubice – naveli su iz Društva profesionalnih novinara. Petar Lazović, koji je uhapšen 18. jula ove godine zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela, je mjesec dana prije hapšenja uputio pismo čelnicima pravosuđa, ANBa, Uprave policije i skupštinskog Odbora za bezbjednost u kojem ih upozorava na „medijske špekulacije i konstrukcije“ koje se mjesecima unazad vezuju za njegovo ime, a

TIVAT – Tivćanin N. G. (35) teže je povrijeđen u saobraćajnom udesu koji se sinoć u 19.30 sati dogodio na magistralnom putu Tivat –Budva, u mjestu Lovanja, saopšteno je Pobjedi iz OKC-a. Do udesa je došlo kada su se,

koje mogu dovesti do njegovog uklanjanja iz sektora bezbjednosti, ali i sa lica zemlje. Ukazujući na matricu djelovanja kriminalnih struktura čiji se kraci protežu kroz medije i dio državnih institucija Crne Gore, Lazović je hronološki naveo „niz likvidacija koje su imale isti metod pripreme“ kao i ova koja se vodi protiv njega. Službenik ANB -a navodi slučaj Miodraga Kruščića, biznismena koji je likvidiran 2018. godine, dok je sa njim sjedjela novinarka dnevnog lista Vijesti Jelena Jovanović, zatim smrt policijskog službenika Rudolfa Elezovića kojeg su kriminalne strukture pokušale da predstave kao „prljavog policajca“ i samoubistvo službenika ANBa Luke Bulatovića koji se na taj čin odlučio zbog pritiska sa više strana. A. R.

iz za sada neutvrđenih razloga, sudarili motocikl i automobil. Prilikom sudara, automobil je sletio sa puta, dok je vozač motora N. G. iz Tivta zadobio povrede opasne po život. A. R.

U Italiji uhapšena trojica crnogorskih državljana

Žugića, Lazarevića i Ljumića terete za pljačke zlatara u Milanu PODGORICA – U Italiji su uhapšena trojica crnogorskih državljana, koji se sumnjiče da su pljačkali zlatare u Milanu. Kako je izvijestio Koriere dela sera, pretpostavlja se kako su u pitanju članovi ban-

de „Pink panter“, a riječ je o Aleksandru Lazareviću (57), Mirzi Ljumiću (41) i Miloradu Žugiću (53). Oni se sumnjiče za razbojništvo u zlatarama u centru Milana, za pljačke koje su se dešavale od 2019. do ove godine.

Sa druge strane, Žugić je ranije bio potraživan i zbog sumnje da je ubio Novljanina Radovana Matovića u Herceg Novom 2016. godine. Njega su italijanske vlasti tražile i zbog odsluženja zatvorske kazne u Đenovi, 2017. godine. A. R.

14 Crnom Gorom

Četvrtak, 28. jul 2022.

U Herceg Novom ugašena dva požara, u Nikšiću bolja situacija na Vojniku i u Bogetićima

HERcEG NOVI: Povećan broj inficiranih

U Plužinama gori između parkova Produžen rad ,,Durmitor“ i ,,Piva“ kovid ambulante VIŠE OBOLJELIH OD KOVIDA: Ambulanta u Herceg Novom

Vojska gasila u Zagaraču Juče poslijepodne gorjelo je u Danilovgradu u mjestu Rujišta (Zagarač). Službi zaštite i spašavanja su pomagali pripadnici Pješadijskog bataljona Vojske Crne Gore su vozilima i ljudstvom pomagali u gašenju. – Vojska Crne Gore satima je svakodnevno angažovana svojim helikopterima u saniranju teške situacije sa požarima širom zemlje, ali i vatrogasnim vozilima gdje je neophodno i moguće – saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

HERCEG NOVI - Zbog povećanog broja kovid pozitivnih pacijenata u Domu zdravlja produžili su rad kovid ambulante. – Od četvrtka, 28. jula radnim danima (ponedjeljak – petak) Kovid ambulanta će raditi od 8 do 12 sati i od 16 do 20 sati. Vikendom (subota i nedelja) ambulanta će raditi od 10 do 14 časova. U Herceg Novom je aktivno 380 slučaja korona virusa. Juče je otkriven 81. C. G.

KOTOR: Grbalj domaćin turističke manifestacije

Dani pamidore, maslina i meda

KOTOR – Dani pamidore, masline i meda u Grblju biće održani u centru Radanovića, 31. jula, od 19 sati do ponoći i 1. avgusta, od 9 do 13 časova, u organizaciji mjesnih zajednica Radanovići i Gornji Grbalj, Društva pčelara ,,Grbalj“ i Maslinarskog društva ,,Boka“.

GORI JEDANAESTI DAN: Požar na Vojniku

HERCEG NOVI/ NIKŠIĆ/ PLUŽINE – Vatrogasci u tri opštine - Herceg Novom, Nikšiću i Plužinama gasili su juče požare na više lokacija. Najteže je u Nikšiću iako je u toj opštini situacija bolja nego prethodnih dana. Komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić kaže kako su na dobrom putu da ugase požar na Vojniku koji gori 11. dan, kao i onaj na Bogetićima.

– Vojnik i Bogetići su mirni, nadam se da smo pri gašenju požara. Gorjelo je u jednoj dolini na Jasenovom Polju, kod dalekovoda, i taj požar smo ugasili, tako da je situacija pod kontrolom - kazao je Tadić. Pripadnici hercegnovske Službe zaštite i spašavanja su intervenisali na dvije lokacije u zaleđu. Požar na Mokrinama izbio je oko šest časova, na lice mjesta izašli su trojica

vatrogasaca i jedno vozilo. Manje od dva sata nakon toga požar je izbio i na potezu Mojdež - Porobići, gdje je intervenisalo šest pripadnika Službe sa dva vozila. Zahvaljujući efikasnoj intervenciji vatrogasaca požar u Mokrinama je ugašen. Komandir Službe zaštite i spašavanja Zlatko Ćirović kaže kako su u 7.55 dobili dojavu da gori u zaseoku Porobići u Mojdežu. Prvo smo uputili vozilo sa trojicom vatrogasaca, koji su zatražili dodatnu pomoć. Upućeno je još jedno vozilo sa trojicom pripadnika. Požar je ugašen u 10 časova. Ćirović osnovano sumnja da su požari podmetnuti. – U zadnjih šest dana, svakodnevno imamo četiri, pet

požara. To nijesu požari koji nastaju uz put, već su požari uz samu šumu, na nekih 300 do 500 metara od puta, tako da je osnovana sumnja da su svi požari podmetnuti – ocijenio je Ćirović. Podsjeća da je od 21. jula do danas zabilježen veliki broj od 30-ak požara na području opštine Herceg Novi. U Plužinama gori u selu Zakamen, Dolima i iznad sela Nedajno, u mjestu Mala Oraevica, koje se nalazi na granici Nacionalnog parka ,,Durmitor“ i Parka prirode ,,Piva“. Komandir Službe zaštite i spašavanja Mirko Cicmil kaže kako daju sve od sebe da uz pomoć vazduhoplovstva Vojske drže požar pod kontrolom. C. G.

Kako su organizatori najavili, osim prepoznatljivog proizvoda - grbaljske pamidore, posjetioci će biti u prilici da degustiraju razna jela, pršut, sir, pečenje na grbaljski način, ali i maslinovo ulje, med i sokove. U kulturno-umjetničkom programu će učestvovati: Milomir Miljanić, Branka Zečević, Maksim Vojvodić, Pjevačko društvo ,,Grbalj“, KUD Sv. Jovan Vladimir iz Bara i Vlasta Mandić. I. R.

KOLAŠIN: Promocija u Domu kulture

„Sinjavina – planinski vodič“ KOLAŠIN – Raznovrsni sadržaji ovogodišnjeg kulturnog ljeta stižu i do vrhova Sinjajevine – planine koja tek počinje svoju turističku i uopšte promotivnu priču. Višedecenijsko druženje sa tom planinom, autor Predrag Popović je ukoričio u knjigu „Sinjavina – planinski vodič“. Promocija knjige će se održati u četvrtak sa početkom u 20 sati u velikoj sali Doma kulture. Govoriće Darko Brajušković, Dragan Bulatović i autor. Dr. D.

Pet opština konkurisale, dvije ispunile uslove Eko fonda za dodjelu bespovratnih sredstava

Bar i Mojkovac saniraće po jednu divlju deponiju

Na konkurs se prijavilo pet od 24 opštine koliko ih ima u Crnoj Gori, a uslove su ispunili samo Bar (DOO Komunalno) i Mojkovac. Prema podacima iz Državnog

plana upravljanja otpadom (za 2020. godinu) koji je pripremilo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbaniz-

– komunalnog i građevinskog. U tom je dokumentu navedeno da je u Baru na 12 neuređenih deponija deponovano 3.300

ma u Crnoj Gori ima oko 400 divljih deponija na kojima se nalazi 1.515.955 kubnih metara otpada, najviše mješovitog

kubika mješovitog, komunalnog i građevinskog otpada. Najveće su Kufin (2.000 kubika), zatim Sokolana (1.000

CGNEWS

PODGORICA – Eko fond će subvencionisati uklanjanje divljih deponija koje se nalaze na teritoriji Bara i Mojkovca. Te dvije opštine učestvovale su na javnom pozivu koji je objavljen u maju za dodjelu bespovratnih sredstava. Fond je za tu namjenu izdvojio 170.000 eura, a maksimalno se može dobiti 80 odsto prihvatljivih i opravdanih troškova, odnosno do 34.000 eura.

OTPAD ĆE ODNIJETI NA MOŽURU: Sokolana, Bar

NA DRŽAVNOM ZEMLJIŠTU: Deponija u Mojkovcu

kubika) dok je na ostalima …. od 100 do 200 kubika otpada. Mojkovac ima tri deponije sa ukupno 37 kubnih metara miješanog komunalnog otpada. Sredstvima Eko fonda u Baru će sanirati smetlište na lokaciji Sokolana u kojem pretežno žive Romi. Otpad će premjestiti na sanitarnu deponiju Možura, a prostor će rekultivisati i ,,pretvoriti“ u prostor za odmor i rekreaciju. U Mojkovcu planiraju da saniraju deponiju koja se nalazi na državnom zemljištu. Prema uslovima konkursa, korisnici sredstava obavezni su da deponije saniraju za 60 dana od potpisivanja ugovora, odnosno do 1. septembra. D. Š.

Crnom Gorom

Četvrtak, 28. jul 2022.

ŠAVNIK: Kanjon Nevidio posjetilo duplo više turista nego u istom periodu lani

Očekuju da obore čak i rekord iz 2019. godine Oko 90 odsto posjetilaca su turisti iz Zapadne Evrope. Zaključno s današnjim datumom Park prirode Dragišnica-Komarnica posjetilo je 1.380 turista, a kroz kanjon Nevidio prošlo ih je do sada 1.153. Lani je, na primjer, do kraja jula kroz Nevidio prošlo 520 avanturista – kaže direktor Parka Danilo Tomić

voda najtoplija i vodostaj najpovoljniji za prolazak. Oko 90 odsto posjetilaca su turisti iz Zapadne Evrope. Zaključno s današnjim datumom Park prirode Dragišnica-Komarnica posjetilo je 1.380 turista, a kroz kanjon Nevidio prošlo ih je do sada 1.153. Lani je, na primjer, do kraja jula kroz Nevidio prošlo 520 avanturista, što znači da imamo više nego duplo bolju posjetu ove godine – kaže Danilo Tomić, uvjeren da će sezona biti rekordna. Nevidio je bio najposjećeniji 2019. godine kada je zabilježeno 2.800 prolazaka, a za očekivati je da ove godine i ta cifra bude premašena. Ulaznica u PP Dragišnica-Komarnica je euro, toliko košta i izletnička taksa, dok se samo za posjetu kanjonu Nevidio lokalnom preduzeću plaća deset eura.

PLATO

NEZAOBILAZNA ADRESA AVANTURISTA: Kanjon Nevidio

ŠAVNIK – Najmanja crnogorska opština sve je popularnija i traženija na turističkoj mapi, pogotovo kad počnu ljeto i žege. U šavničkom kraju ima nekoliko etno sela, s nacionalnim restoranima i raznovrsnom ponudom za

ROŽAJE

Dani iseljenika počinju večeras ROžAje – Peta manifestacija „Dani dijaspore – iseljenika“ održaće se danas i sjutra u Rožajama. Organizator je Uprava za saradnju sa dijasporom iseljenicima uz podršku Opštine. Kako je najavljeno, rožajskoj publici biće predstavljen bogat kulturni i zabavni program a cilj manifestacije je da se poželi dobrodošlica našim sugrađanima koji žive van granica svoje domovine. – Prvi dan manifestacije rezervisan je za umjetničko – pjesničko veče, likovnu izložbu i muzički program, koji će se održati u ,,Jela natural rizortu“, sa početkom u 19 časova. Drugog dana planirana je panel diskusija u 13.30 sati, nakon čega će biti upriličena i koktel zabava – poručili su organizatori. Centralna proslava održaće se večeras na Gradskom trgu, sa početkom u 20 časova. I. R.

domaće i inostrane goste. Ipak, najposjećeniji kraj je selo Pošćenje, gdje se traži krevet više, kao i svakog minulog ljeta. U poddurmitorsku opštinu se dolazi zbog prelijepih jezera, manastira Bijela i Podmalinsko, stećaka, zbog vodopada Skakavica

u Komarnici i Crnjak u Bijeloj, Boljskih greda, a najatraktivniji je kanjon Nevidio.

STATISTIKA

Direktor Parka prirode Komarnica-Dragišnica Danilo Tomić kaže da je posljednji osvojeni kanjon u Evropi i ove

godine privlačan za turiste. Pretežno ga posjećuju stranci, mada u ,,utrobi“ brze rijeke Komarnica spas od vrućina potraže i brojni Crnogorci. – Prezadovoljni smo kako je sezona počela. Kažem počela, jer Nevidio je najpopularniji krajem jula i u avgustu, kada je

Planirano je bilo, još prije dvije godine, da se na ulazu u Nevidio izgrade upravna zgrada, info-punkt, svlačioce, suvenirnica, kao i da se uredi prilaz, parking, kutak za kampere, roštiljanje... i sve to predviđeno je bilo da košta oko 360.000 eura. Više puta je raspisivan tender, ali se nije javio nijedan izvođač radova, pa je urađena revizija kompletnog projekta kako bi se utvrdilo koliko je čitav posao vredniji, s obzirom na to da je u međuvremenu građevinski materijal drastično poskupio. Kad se sve što je planirano izgradi u Komarnici, sigurno, biće taj kraj još posjećeniji i u Parku prirode Dragišnica-Komarnica biće zadovoljniji.Ra. P.

HERCEG NOVI: Usporen proces za uvođenja bespravnih objekata u legalne tokove

Podnijeto 5.000 zahtjeva za legalizaciju, odobreno samo 30

HeRCeG NOVI - Lokalnoj upravi u Herceg Novom od 2017. godine, kada je započet proces legalizacije objekata, dostavljeno je oko 5.000 zahtjeva, međutim doneseno je preko 1.500 rješenja o prekidu postupka. Od početka godine, na osnovu urbane sanacije, u budžet Opštine slilo se oko 200.000 hiljada eura.

Kako je kazao za RTHN sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Vladislav Velaš Sekretarijat je do sada izdao svega oko 30 pozitivnih rješenja. – Osnovni problem je nedostatak planske dokumentacije. U Herceg Novom je oko 50 odsto teritorije pokriveno planskom dokumentacijom. Gdje nema plana, nema ni gradnje, samim tim nema ni mogućnosti za legalizaciju – kazao je on. Zbog nedostatka planske dokumentacije, kako informiše Velaš, doneseno je nešto više od 1.500 rješenja o prekidu procesa. – Ljudi su kompletno pribavili dokumentaciju koju je zakon definisao, a u nedostatku plana ili neuklapanju u planski dokument doneseno je rješenje o prekidu postupka. Čekamo donošenje plana generalne regulacije ili izmjenu zakona. Riječ je o ljudima koji su sve pribavili i u slučaju da su imali pozitivan izvještaj dobili bi rješenje o legalizaciji. U slučaju kada nemamo pozitivan izvještaj donosimo rješenje o prekidu – objašnjava Velaš. Na početku procesa legalizacije, vlasnici bespravno izgrađenih objekta plaćali su

LEGALIZACIJU KOČI NEDOSTATAK PLANOVA: Herceg Novi

uvećan porez na nepokretnosti, zbog čega veliki broj ljudi uopšte nije ušao u proces. Ipak, situacija je sada drugačija. – Izmjenama zakona svako ko je podnio zahtjev ili je u postupku, plaća porez isti kao i legalan objekat. To je dobro i pravično rješenje i jedan je od razloga zašto mnogo veći broj ljudi sada ulazi u postupak legalizacije – smatra Velaš. U Herceg Novom je i dalje veliki broj bespravnih objekata koji nijesu u postupku

legalizacije i ne plaćaju porez, a naknada o korišćenju prostora za ovakve objekte je mnogo veća nego porez. – Sekretarijat je, u skladu sa zakonom, bio dužan da napravi popis. Više od 1.000 objekata je prepoznato na orto-foto sinimku. Rješenja se dostavljaju Sekretarijatu za finansije i lokalne javne prihode, koji ih prosljeđuje – naveo je Velaš i dodao da nema informaciju koliko je rješenja poslato, odnosno koliko ih se naplaćuje. I. R.

CEDIS

Radovi u 16 opština

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 28. jula radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. ANDRIjeVICA: od 8.30 do 14.30 h dio Slatine, Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Sjenožete, Gnjili Potok, Trešnjevik i katuni Štavna, Rudo Brdo i Gradišnica. / BeRANe: od 8 do 10 h Rudnik mrkog uglja; od 8.30 do 14.30 h ulice Dušana Vujoševića, Mirka Arsenijevica i dio Ulice 29. novembra. / BIjelO POlje: od 8 do 10 h Bistrica centar, Bistrica Hasanbegovići i Žiljak; od 8 do 15 h Pašića Polje, Radulići; od 9 do 16 h Nikoljac, Džukeljska Jama, Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor Kurilo, Ivanje-Koraći, Mijatovo KoloRakita, Osmanbegovo Selo i Vrh. / DANIlOVGRAD: od 8 do 15 h dio Studenog i Pištet - dio Gornjih Martinića. / KOlAŠIN: od 8 do 15 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica i Sunga. / KOtOR: od 9 do 12 h Stari grad - Od Trga od oružja do Crkve Sv. Nikole. / MOjKOVAC: od 8 do 15 h Gojakovići; od 8 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 14 h Gornja Polja. / NIKŠIć: od 8 do 15 h Donje Čarađe i Usputnica. / PetNjICA: od 8.30 do 14.30 h Laze, Vrbica, Trpezi, Kalica i fabrika košulja ,,Lavista“. / PlAV: od 9.30 do 14.30 h dio sela Velika, naselje Bedluci i dio sela Dosuđe. / PljeVljA: od 9 do 17 h Selo Odžak, Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo (moguća kratkotraja isključenja); od 9 do 17 h Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica i Kosanica. / PlužINe: od 8 do 15 h Podprisoje, Gornja Brezna i Lug. / ROžAje: od 9 do 14.30 h Hosniće i Razdolje. / tuzI: od 9 do 12 h Vuksanlekići, Gojčaj, Rokšped, Sukuruć, Kodrabudan, Dreševići i Podhum; od 5 do 8 h Područje Tuza - centar Tuza, Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gureč, dio Kakaricke Gore, Omerbožovići, Kuće Rakića, Dinoša, Ljuljanovići, Selište, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adžaj, Ljuljanovići, područje Hota, Vuksanlekića, Sukuruć, Kodrabudan, Dreševići, Podhum, Dušići, Kodra, Lekovići, Vranj, Vladne i Dubrave. / ulCINj: od 8 do 12 h dio naselja Donji Štoj (Beogradsko naselje). / žABljAK: od 9 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

16 Kultura

Četvrtak, 28. jul 2022.

DANILOVGRAD - Izložba „Savremena crnogorska skulptura“, na kojoj će biti predstavljena djela 33 akademska vajara Crne Gore, biće otvorena večeras u 20.30 sati u galeriji Umjetničke kolonije u Danilovgradu. Na ovogodišnjoj izložbi izlagaće Krsto Andrijašević, Milivoje Babović, Nikola Balević, Lana Bokan, Danilo Dale Brajović, Aleksandra Božović, Stefan Bošković, Dobrica Dinić, Anka Gardašević, Željko Đuričković, Milutin Kasom, Nada Kažić, Joveta Ljumović, Ina Martinović, Sreten Milatović, Ana Miljkovac, Bogdan Musović, Ljubodrag Mrdović, Zoran Obrenović, Jelena Paviće-

vić, Velibor Pavićević, Suzana Pajović, Marko Petrović Njegoš, Ivanka Vana Prelević, Ivana Radovanović, Sveto Radović, Željko Reljić, Rajko Sušić, Nikolina Zuber, Maja Čakalović, Marko Čakalović, Milun Čvorović i Miodrag Šćepanović. Pod pokroviteljstvom Opštine Danilovgrad biće dodijeljena nagrada „Drago Đurović“ za skulpturu, a fond nagrade iznosi hiljadu eura. Ovogodišnji stručni žiri koji je donio odluku bio je u sastavu: Branko Bošković, predsjednik Opštine Danilovgrad i predsjednik žirija, kao i članovi Dimitrije Popović, akademski slikar, vajar i likovni kritičar i Zlatko Glamočak, akademski vajar. S. V.

Venecijanski filmski festival od 31. avgusta do 10. septembra

U konkurenciji za Zlatnog lava 23 filma

VENECIJA - Ovogodišnji 79. Venecijanski filmski festival, koji će biti održan od 31. avgusta do 10. septembra, ugostiće mnoštvo slavnih osoba, od glumica Penelope Kruz i Kejt Blančet do reditelja Darena Aronofskog, Alehandra Inaritua i Luke Guadagnina, javlja AFP. U trci za prestižnoga Zlatnog lava za najbolji film na ovogodišnjoj Mostri takmičiće se 23 filma. - Festival je zamišljen kao „prozor otvoren prema svijetu“ - rekao je u sklopu internet prezentacije Alberto Barbera, umjetnički direktor Mostre, posebno pritom osudivši pritvaranje trojice filmskih umjetnika u Iranu. Film jednog od njih Džafara Panahija, koji mora odslužiti šestogodišnju kaznu zbog „propagande protiv režima“, biće u konkurenciji. Naziv filma je „Kherst Nistu“ (Medvjedi ne postoje). Francuska je posebno dobro zastupljena ove godine sa čak pet filmova u konkurenciji. To su „Les Enfants des Autres“ (Djeca drugih) Rebeke Zlotovski s Virdžin Efirom u glavnoj ulozi, „Un Couple“ (Par) Frederika Vajsmana, „Les Miens“ (Moji), porodični film Rošidija Zema, Atena Romana Gavrasa o pobuni u predgrađima i „Saint Omer“ (Sveti Omer) Alise Dop, prvi film o čedomorstvu. Francuski reditelj i pisac Florijan Zeler povjerio je uloge u svo-

me filmu „Le Fils“ (Sin) glumcima Hjuu Džekmenu, Lori Dern i Entoniju Hopkinsu. Ni ove godine na crvenom tepihu Lida neće nedostajati zvijezda i zvjezdica. Španska glumica Penelopa Kruz protagonistkinja je italijanskog filma „The Immensity“ Emanuelea Krialesea, dok Australijanka Kejt Blančet igra dirigentkinju orkestra u filmu „TAR“ Toda Filda. Ovogodišnji će festival obilježiti i povratak Darena Aronofskog s filmom „The Whale“ (Kit) s Brendanom Frejzerom u glavnoj ulozi. Još jedno veliko rediteljsko ime – Meksikanac Alehandro Inarritu, predstaviće se na Mostri „vrlo ličnim“ filmom, kako ga je predstavio Barbera: „Bardo, lažna hronika nekih istina“. Dugo iščekivani „Bones and All“ Italijana Luke Guadagnina, ima holivudsku glumačku postavu, od Timotija Šalamea do Kloe Sevinji. Britanka Tilda Svinton pojavljuje se u filmu „The Eternal Daughter“ Džoane Hog, a Kolin Farell glavni je glumac u filmu Martina MekDone „The Banshees of Inisherin“. Pažnju će bez sumnje privući film „Plavuša“ Endrjua Dominika, nadahnut životom Merilin Monro s Anom de Armas u naslovnoj ulozi i Edrijenom Brodijem, a filmu „White Noise“ Noe Baumbaha s Adamom Drajverom i Gretom Gervig pripašće čast da otvori takmičarski dio festivala. R. K.

Kvartet potvrdio svjetsku reputaciju BUDVA - Muzički program festivala Grad teatar nastavljen je na sceni između crkava koncertom pod nazivom „Priče o ljubavi, nadanju i patnji“.

Nastupili su Milan Milošević (klarinet), Žarko Perišić (fagot) i Zagrebački kvartet u sastavu Martin Krpan (I violina), Davor Filips (II violina), Hrvoje Filips (viola) i Martin Jordan (violončelo), koji su izvodili djela Bramsa, Mocarta, Dvoržaka i Daulenda, a publika je bila u prilici da čuje svjetsku premijeru programskog djela Faršida Samandarija, savremenog kanadskog kompozitora iranskog porijekla, za fagot, basetni klarinet i gudački kvartet pod nazivom „To the Tails Unsaid“ (Neizgovorene priče). Milan Milošević je iskazao zadovoljstvo koncertom na sceni između crkava, a za publiku je kazao da je neposredna te da su ostvarili i verbalnu i neverbalnu komunikaciju. - Zagrebački kvartet je zaista jedan jedinstven ansambl, oni sviraju po 70 koncerata godišnje i tako preko 100 godina unazad, imaju veliku tradiciju i značajan su hrvatski ansambl, može se reći i da su njihovo nacionalno blago. Ja sam posebno počastvovan što sam pozvan iz Kanade da sarađujem sa njima i fagotistom Žarkom Perišićem koji je svjetski priznat fagotista

Grad teatar

Crnogorska skulptura noćas u Danilovgradu

Poznati ansambl iz Hrvatske nastupio u okviru festivala Grad teatar

Zagrebačkom kvartetu na sceni se pridružili i Milan Milošević i Žarko Perišić

ne samo u Austriji i Njemačkoj već u svijetu. Iz ovog što se desilo večeras se izrodilo ne samo prijateljstvo, već smo pozvani da iduće godine formiramo zajednički ansambl. Prisustvovali smo možda jednom istorijskom događaju u kome se jedan gudački kvartet sa takvom reputacijom širi i želi da proširi svoj repertoar istakao je Milošević. Violinista Davor Filips je kazao da su sa Zagrebačkim kvartetom prvi put u Budvi i dodao da su ambijent i publika odlični. - Mogu samo sve najbolje reći, prvi put smo tu, jako nam je

drago i nadam se da ćemo doći opet. Juče smo imali koncert u Dubrovniku, danas popodne smo stigli u Budvu, imali kratku probu i zadovoljni smo - kazao je Filips. Žarko Perišić je istakao da im je ovo treći zajednički koncert, ali da to neće biti kraj ove saradnje. - Postoje neke naznake da ćemo probati idućih godina ponoviti ove uspjehe i emotivne vrhunce. Radi se o jednoj interaktivnosti i vrhunskim profesionalcima koji bez sumnje sa velikim samopouzdanjem rade ovaj posao. A kada se svi

zajedno nađu na istom mjestu, posebno na ovako predivnom mjestu kao što je Budva, taj trenutak donese i novu inspiraciju i svako u tom trenutku ima želju i potrebu da doda još nešto u tom umjetničkom dešavanju na koncertu - kazao je on. Koncert je organizovan u saradnji sa Ambasadom Kanade. Savjetnik i zamjenik šefa misije Ambasade Kanade Dejvid Morgan kazao je da je koncert bio jako emotivan. Dodao je da ovo nastavak višegodišnje saradnje sa festivalom Grad teatar. S. V.

„Muzika Surova kritika današnjice nade“ u Kotoru

Predstava „Realisti“ Exit teatra izvedena na Barskom ljetopisu

a. alomerović

Izložba u galeriji JU Umjetnička kolonija

Izvođenje predstave u Starom Baru

BAR - Predstava „Realisti“ zagrebačkog Exit teatra odigrana je pred punim amfiteatrom starobarske tvrđave, u okviru 35. Barskog ljetopisa, ostavivši publiku bez daha i malo koga ravnodušnim. Komad, nastao po humorističnom tekstu slovenskog pisca i scenariste Jure Karasa, režirao je Matko Raguž. Petoro mladih glumaca, Domagoj Ivanković, Nika Ivančić, Nikola Nedić, Rok Juričić i Fabijan Komljenović, punih 85 minuta nižu šaljive replike, ulaze iz uloge u ulogu, iz situacije u situaciju, oživljavajući priču koja na zabavan, duhovit ali ujedno i surovo re-

alan način kritikuje današnjicu i aktuelni društveni momenat. Predstava je premijerno odigrana u martu ove godine i za kratko vrijeme osvojila je brojna priznanja među kojima se izdvajaju nagrade na 29. Festivalu glumca u organizaciji hrvatskog društva dramskih umjetnika Vukovarsko-Srijemske županije, nagrade na 46. Danima satire Fadila Hadžića za najbolju mušku glavnu ulogu i mladu glumicu i druge. Uspjeh predstave, prema mišljenju Domagoja Ivankovića, proizilazi iz teme kojom se bavi. - Mislim da je razlog tome što smo vrlo aktuelni, vrlo tačni i što smo uspjeli nekako prido-

biti publiku i kritiku na našu stranu time da smo pogodili upravo ono sa čime se i oni bore i to smo uspjeli prikazati na sceni - kazao je on. Haotična realnost i trenutni društveni problemi predstavljeni su na komičan i duhovit način koji je, prema riječima Ivankovića, jedini ispravan. - Smatram da kroz komediju, tj. kroz ovakvu vrstu igre možemo ljude prvo otvoriti, a onda im dati neki komentar na tu cijelu situaciju koju prikazujemo, tako da mislim da je humor odnosno komedija jedini način za pokazivanje ove teške situacije. Mislim da se prvo moramo zezati s njom da bi je mogli onda postaviti na scenu - istakao je Ivanković. Zadovoljstvo prijemom predstave i reakcijama publike istakao je Rok Juričić. - Ovo je već 32. izvođenje ove predstave i svuda smo dočekani srdačno i sa oduševljenjem. Za to je zaslužna činjenica da ove neke naše svakodnevne kućanske situacije, probleme i bitke stavljamo u isti nivo sa onim velikim, svjetskim, univerzalnim bitkama, i obratno, pa se tu događa taj momenat poistovjećivanja - zaključio je Juručić. S. V.

KOTOR - Orkestar mladih Zapadnog Balkana (Western Balkan Youth Orchestra) održaće koncert pod nazivom „Muzika nade“, večeras u 21 sat u Bogorodičinoj crkvi na Prčanju. Kao orkestar udružene energije mladih, osnovan je 2019. godine kao platforma za saradnju mladih muzičara šest zemalja regiona, uključujući i Crnu Goru. Umjetnički direktor, pijanista i dirigent Desar Sulejmani, sa ovim sastavom izvešće djela Griga, Druge, Tansmana i Šostakoviča. Obezbijeđen je besplatan prevoz solarnim brodom sa kotorske Rive do Prčanja i nazad, za ograničen broj ljudi. Prijava za zainteresovane, do popunjavanja mjesta, je na imejl adresu protokol@kotorart.me sa imenom i prezimenom putnika. Polazak broda „Elettra“ iz Kotora je u 20 sati u dijelu Rive prekoputa kotorskog Markata, a povratak po završetku programa, oko 22.30 sati. R. K.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 28. jul 2022.

Uprava javnih radova ne zna kada će se asfaltirati Zmaj Jovin bulevar na Starom aerodromu

Međutim, kako Uprava javnih radova, kao organ Vlade, izvođaču posla nije isplatila kompletan iznos za već izvedene radove, a ove godine se bilježe poremećaji na tržištu građevinskih materijala u vidu znatnog povećanja cijena, što je građevinske firme dovelo u nezavidan položaj po pitanju realizacije ugovorenih radova, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice nijesu mogli da daju preciznu informaciju kada će se pristupiti asfaltiranju bulevara i okončati svi radovi.

RADOVI

Radovi na izgradnji Zmaj Jovinog bulevara, koje finansira Uprava javnih radova, započeli su 12. decembra prošle godine. Ugovorena vrijednost radova iznosi 1.629.625 eura, sa PDVom, a predviđeni rok izvršenja ugovora je 18 mjeseci, tj. ovoga mjeseca. Izvođač radova je ,,Gradnja promet“ iz Danilovgrada. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice kazali su da su završeni svi radovi na kompletnoj trasi bulevara, osim asfaltiranja i obilježavanja horizontalne saobraćajne signalizacije. – Vrijednost izvedenih radova po ispostavljenim situacijama je 983.162 eura. Izvođaču je do sada plaćeno 744.578 eura, sa uračunatim PDV-om, pa su po-

Država izvođaču nije platila za sve radove koje je završio trebna sredstva za realizaciju ovog projekta još 884.974 eura sa uračunatim PDV-om – navode iz Agencije, uz napomenu da ovaj projekat finansira državni organ, Uprava javnih radova.

D. MIJATOVIĆ

Na kompletnoj trasi Zmaj Jovinog bulevara na Starom aerodromu završeni su svi radovi, osim asfaltiranja i obilježavanja horizontalne saobraćajne signalizacije.

UPLATE

Ugovorom je definisan rok plaćanja – iznos do 700.000 eura u 2020. godini, preostali iznos u 2021, 2022, 2023. i 2024. godini u skladu sa sredstvima odobrenim kapitalnim budžetom Crne Gore za te godine. Kapitalnim budžetom Crne Gore za ovu godinu planirano je 123.100 eura. – U februaru 2022. godine izvođaču je isplaćen iznos od 103.715 eura za radove izvedene u 2021. godini, tako da je od sredstava planiranih budžetom za 2022. preostalo svega 19.384 eura do kraja ove godine. Upravi javnih radova upućen je zahtjev za preusmjeravanje sredstava iz državnog kapitalnog budžeta u iznosu od 319.749 eura, od čega je prihvaćeno da se sa drugih objekata preusmjeri iznos od 216.629

rTcg

Odbor ,,Za spas Zete“ organizovao protest zbog inicijative o osamostaljenju

PROTIVE SE OSAMOSTALJENJU: Sa protesta u Zeti

Zbog blokade puta bila zatvorena i Sozina Mještani Zete sinoć su u 19.30 sati blokirali saobraćajnicu na kružnom toku zaobilaznice, kod restorana ,,Tiha noć“, u znak protesta zbog najavljenog usvajanja zakona kojima se stvaraju uslovi da Zeta postane samostana opština. Demokratska partija socijalista je u međuvremenu povukla inicijativu da Gradska opština Golubovci postane samostalna opština. Zbog blokade saobraćajnice u Zeti, policija je zatvorila tunel Sozina, a iz Monteputa je saopšteno da policija šalje vozače koji dolaze iz Sutomora da se preko Cetinja vraćaju u Podgoricu. Iz Odbora ,,Za spas Zete“ koji je organizovao protest tvrde da je njihov pritisak urodio plodom i da su uspjeli da odgode postupak osamostaljenja Zete ,,na neadekvatan način“. -Danas je DPS povukao inicijativu o osamostaljenju Zete, čime smo na prvi pogled dobili na vremenu kako bismo ponovo insistirali na uvažavanju usvojene Deklaracije za zaštitu Zete. S druge strane, iz primarnog razloga malignosti svih poteza DPS-a kada je u pitanju teritorija Zete, moramo skrenuti pažnju svim političkim subjektima, da je povlačenje ove inicijative vjerovatno „zatišje pred buru“ koje se sprema od strane DPS-a - poručili su iz Odbora. Pozivaju premijera Dritana Abazovića, da apeluje na kolege iz Ure da rade u interesima građana čije pitanje žele da riješe. Političkim subjektima su poručili da ih ,,ne potcjenjuju, već da uvaže njihov stav, odnosno Deklaraciju koja im je dostavljena“. P.H.

Budući Zmaj Jovin bulevar

će se pristupiti asfaltiranju Bulevara i okončati svi radovi na predmetnom objektu – poručili su iz Agencije za izgradnju i razvoj. Temeljna rekonstrukcija Zmaj

Radovi koje finansira Uprava javnih radova, započeli su decembra prošle godine. Vrijedni su 1,62 miliona eura, a rok izvršenja ugovora je kraj ovoga mjeseca. Izvođaču radova ,,Gradnja promet“ je do sada plaćeno 744.578 eura, pa su potrebna sredstva za realizaciju projekta još 884.974 eura – navode iz Agencije za izgradnju i razvoj Jovine ulice i njeno pretvaranje u modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa, u dužini 720 metara, važan je projekat ne samo zbog toga što će unaprijediti saobraćajnu povezanost ovog dijela grada sa ostatkom Podgorice, nego što se na ovaj način rješava i jedno goruće pitanje za mještane tog dijela Starog aerodroma, a to je tretman atmosferskih voda. I. MITROVIĆ

eura za realizaciju Zmaj Jovinog bulevara. Kako izvođaču radova nijesu isplaćena sredstva za već izvedene radove na Bulevaru, a u 2022. godini se bilježe poremećaji na tržištu

građevinskih materijala, što je građevinske firme dovelo u nezavidan položaj po pitanju realizacije ugovorenih radova, u ovom trenutku ne možemo dati preciznu informaciju kada

Iz Glavnog grada juče je saopšteno da su, usljed višestrukog povećanja cijene energenata, dva od tri prevoznika koja obavljaju gradski linijski prevoz pristupili korekciji ili potpunom ukidanju prevoza na određenim linijama. Ocijenili su da je to suprotno ugovorima koji su potpisani sa Glavnim gradom i kojima im je povjereno obavljanje ove javne funkcije, ali i da su kao odgovorna lokalna samouprava pristupili pregovorima sa prevoznicima.

Prevoznici koji obavljaju gradski linijski prevoz zatražili poskupljenje karata ili novčanu pomoć

– Jedan od zahtjeva prevoznika prema Glavnom gradu bio je da se dozvoli povećanje cijene karata za građane, što kao odgovorna gradska uprava u vrijeme globalne krize, ne možemo dozvoliti. Drugi zahtjev prevoznika odnosio se na novčanu pomoć. Podsjećamo, Glavni grad je prethodno uplatio ovim prevoznicima kompletan iznos

Glavni grad protiv povećanja cijena javnog prevoza sredstava predviđenih budžetom za ovu namjenu. Svaka dodatna uplata, predstavljala bi kršenje propisa koji regulišu ovu oblast – saopšteno je iz

Glavnog grada, uz napomenu da određivanje cijene naftnih derivata, kao osnovnog uzroka ovog problema, nije u njihovoj nadležnosti. Kako smatraju da

Autobus gradskog prevoza

građani Podgorice zaslužuju kontinuiranu, kvalitetnu i pristupačnu uslugu javnog prevoza, iz Glavnog grada su saopštili da traže treće rješenje. – To rješenje može podrazumijevati preuzimanje dodatnih linija, pored postojeće četiri kojima privredno društvo Glavnog grada sada upravlja. O svemu navedenom javnost će biti blagovremeno obaviještena – najavili su iz Glavnog grada. Na sjednici Skupštine Glavnog grad 5. jula usvojen je prijedlog odluke o nastavku modernizacije gradskog prevoza, odnosno o novoj nabavci autobusa u vrijednosti četiri miliona eura. H. P.

Aktivnosti Udruženje ljubitelja Gorice

Uljepšavaju i čuvaju pluća Podgorice Udruženje ljubitelja Gorice i prirode od septembra 2021. do maja 2022. godine realizovalo je 21 akciju čišćenja ovog brda, u kojima je učestvovalo 255 građana. Iz šume Gorice, navode iz ovog nevladinog udruženja, tokom prethodne sezone išegali su i iznijeli blizu 80 stabala bora i čempresa (koji su, od starosti ili zbog udara vjetra oboreni, opasni su za izbijanje požara i sprječavaju rast nove vegetacije). Kako dodaju, iznijeli su iz šume velike količine viška

biljnog otpada, blizu 800 komada invazivog pajasena raznih veličina, vreće plastičnog otpada... Sa akcijama su stigli do vršnog platoa brda. - Radili smo i na proširenju Mediteranskog vrta: formirane su dvije terase u kojima je posađeno oko 140 dvogodišnjih sadnica lavandi i smilja. Prethodno smo iskorijenili invazivne biljne vrste, nasuli 60 kubika kvalitetne zemlje, instalirali prskalice i postavili protivkorovne prostirke. Staze za hodanje nasuli smo lomljenim šljunkom.

Obnovili smo gazišta i terase u prvom dijelu vrta. Prije nekoliko dana dobili smo i prvo etrično lavandino ulje, a cijeli proces destiliranja obavili su naši prijatelji iz kompanije ,,Rasadnik Bećović“ – ističu iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode. Tokom cijele sezone u vrtu i Zelenoj učionici organizovali su brojne edukativne radionice, a prošlog mjeseca sedam koncerata klasične francuske muzike. Ovog ljeta nema akcija, ali organizuju protivpožarna dežurstva. I.M.

Arena

18 Fudbal

Četvrtak, 28. jul 2022.

Budućnost večeras pod Goricom (20.30 h) protiv Brejdablika juri dva gola minusa u revanšu 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija

Minus od dva gola jeste i nije velik PODGORICA – Optimizam, želja za uspjehom, uvjerenje da je bolji tim, uz navijače koji mogu da budu ključan faktor – dosta ohrabrenja iz tabora Budućnosti koja je spremna da na terenu da sve što ima za plasman u 3. kolo kvalifikacija za Ligu konferencija. ,,Plavi“ imaju težak zadatak da nadoknade dva gola minusa sa Islanda, ali večerašnji revanš sa Brejdablikom pod Goricom (20.30 h) može da bude neka druga, puno bolja, ljepša priča. Rezultat od 2:0 jeste i nije veliki, a to najbolje potvrđuje dvomeč sa belgijskim Genkom prije šest godina, daleko renomiranijim protivnikom, koji je imao istu prednost, a na najvećoj crnogorskoj areni spašavao se eliminacije. Budućnost je tada odvela meč na penale i ispala, a protiv Brejdablika nada se srećnijem epilogu. – Svjesni smo kakva nas utakmica očekuje. Biće maksimalno zahtjevna. Imaćemo veliku podršku i uradićemo sve da možemo da stanemo pred te ljude koji su došli da nas bodre, da kažemo da smo pružili sve što smo mogli. Hoću da smo svi čisti pred samim sobom. To će biti naš prvi zadatak. Da li će to biti dovoljno za ono u što vjerujemo – vidjećemo. Iskreno se nadam da hoće – rekao je trener Aleksandar Nedović na pres konferenciji. Duel u Koupavoguru obilježila je tvrda, prgava igra, puno duela i prekida, malo šansi – nakon svega Budućnost je izvukla deblji kraj. Pored dva gola minusa, ,,plavi“ su ostali i bez Andrije Ražnatovića i Luke Mirkovića koji su isključeni. Revanš sa klupe neće voditi Nedović koji je, takođe, dobio crveni karton. Što očekujete pod Goricom? – Puno toga zavisiće od suđenja. Nadam se da oni neće moći da se ponašaju kao na

Balkanski način navijanja Budućnost je pustila slobodan ulaz u cilju što brojnije posjete u revanšu sa Brejdablikom. Navijači često znaju da naprave spektakularan ambijent, podignu ekipu, budu uz igrače i kada ne ide, a uz podršku sa tribina režirale su se mnoge pobjede, preokreti ,,plavih“. Postoji, međutim, i druga strana navijanja. Najvatrenije pristalice znale su da izazovu incidente, nerede, da pokvare ili prekinu utakmicu, uvrijede protivnika – grlom ili pogrdnim transparentima. Brojne su suspenzije stadiona i kazne koje je Budućnost zbog toga platila – Uefi ili FSCG. Posljednja sankcija stigla je iz evropske kuće fudbala nakon duela sa kosovskim Lapijem – sjeverni kop pod Goricom biće zaključan za Brejdablik, a podgorički klub uplatiće 35 hiljada eura za ispade svojih fanova. Treneru Aleksandru Nedoviću postavljeno je pitanje da li misli da bi navijači na neki drugi način trebalo da budu uključeni u proces podrške? – Ne dešava se to samo našim navijačima. Gledamo Dinamo, Partizan, Zvezdu... To je neka istorija navijanja na Balkanu. Temperament je takav, uzavri i kada treba i kada ne treba. Kada budemo imali dobre minute, nijesu nam potrebni nikakvi prekidi, već vjetar u leđa. Sigurno da kazne nijesu dobre, ali nije nešto što se dešava samo nama. Hoćemo da odemo, recimo, do Marseja, nekih drugih zemalja, pa da vidimo što se tamo radi. Trebalo bi da se amortizuje energija, da se nađe balans. Vjerujem da ćemo svi biti na istom fonu – rekao je Nedović.

ĐUKANOVIĆ: Bolji smo tim njihovom stadionu. Vratiću se na taj prošli meč koji je kulminirao u 23. minutu. Njihov igrač Muminović je apsolutni krivac za dešavanja na terenu. Hvatao se za muškost, psovao, vrijeđao naše navijače, klupu, kao i igrače svih 90 minuta. To izazove revolt kod mlade ekipe kao što je naša. Jesmo pali na tim detaljima, ali, osim tog ispada Ražnatovića, čije isključenje nikako ne opravdavam, nijesmo podlegli nijednog trenutka. Prihvatili smo to kao mušku utakmicu, imali svoje situacije i mogli bolje da prođemo. Nosili smo se sa njima i pokazali mnogo više kreativnosti. Ostao je meč kod nas. Daćemo sve da ispravimo propušteno na Islandu – ističe Nedović. Kormilar podgoričkog kluba upitan je da objasni situaciju sa Mirkovićem, koji je zaradio dva žuta kartona u pet minuta, a potom negodovao prema svom stručnom štabu. – Dobio je udarac u ranoj fazi i nije mogao da nastavi utakmicu. Svi znamo kakav je Mirković profesionalac i kakav odnos ima prema dresu. Na poluvremenu je trebalo da

bude zamijenjen, ali je stisnuo da odigra još petnaestak minuta. Novović je bio spreman da uđe, ali prije toga Mirković je dobio drugi žuti koji nije zaslužio. Gestikulacija je bila – zašto se izmjena nije izvršila prije. Igra nije bila prekinuta, jednostavno nije bilo mogućnosti da izvršimo promjenu. Mirkoviću apsolutno niko nije, niti će, bilo što zamjeriti. Nije se desilo iz hira, nego iz najbolje želje. Mnogi su zamjerili fudbalerima Budućnosti na nedisciplini u prethodnom duelu. Prigovori, protesti, čarke, pritisak na sudiju – na Islandu je viđeno nešto slično ponašanju protiv Zorije, prije tri sezone u Zaporožju, gdje su ,,plavi“ slično prošli sa kartonima. Kako na to gleda Nedović... – Ako to radi Atletiko Madrid – onda je to dio taktike. Ako to rade Murinjove ekipe – opet je stvar taktike. Kod nas u Crnoj Gori, ako braniš nešto kad si napadnut, onda je to loše ponašanje. Ja mislim obrnuto. Imali smo provokacije na Kosovu i Islandu, naše je da stanemo jedan uz drugoga, da branimo Budućnost – kazao je

Budućnost

Brejdablik

(4-3-3)

Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: T. Oven (Vels). Pomoćnici: D. Beket i L. Edvards (oba iz Velsa). Početak: 20.30 časova. Dragojević

Đuričković

Adžić

Dakić

Terzić

Janković

Novović

Lusero

Mijović

Milošević

Đukanović

Torvaldson

Torhalson

Svantarson

Ejulfson

Sigurjonson Elnarson

Ingvarson

Gunlaugson Margeirson

Muminović

Einarson

Trener Aleksandar Nedović

Trener Oskar Torvaldson

strateg ,,plavih“. Emocije su bile takve u Koupavoguru. Pod Goricom su potrebne pozitivne vibracije u cilju prolaza. – Isključivo sportskim faktorima ćemo tražiti konačnu

Jedan od glavnih aduta Budućnosti biće krilni napadač Viktor Đukanović, najmlađi debitant u crnogorskoj A selekciji iz domaće lige. Osamnaestogodišnji Nikšićanin već je dao dva gola na evropskoj sceni – oba protiv Lapija u Prištini. – Sezona je krenula dobro. Na neki način, ja sam taj koji je isplivao iz kolektiva, ali timski učinak je najvažniji. Očekujem da kao ekipa budemo na nivou, ostavimo srce na terenu i prođemo u naredno kolo – rekao je Đukanović, koji nastavlja: – Uspio sam nekoliko puta da pobjegnem, ali nijesam dao gol na Islandu. Falilo je sportske sreće, ali nadam se da će biti bolje u revanšu. Uradiću sve da pomognem ekipi. Đukanović je jedan od najboljih mladih fudbalera koje ima Crna Gora. Dosta se o njemu priča, izrastao je u momka od kojeg zavisi učinak Budućnsoti, već je na radaru ozbiljnih inostranih klubova. I dalje je otvorena mogućnost da do kraja ljetnjeg prelaznog roka promijeni sredinu. Kako se nosiš sa tim? – Lijepo je sve to što me prati. Tu sam – gdje sam. Uvijek ću davati 100 posto za svaki klub za koji igram. Koncentrisan sam na Budućnost. Kakav je Brejdablik? – Imaju dobru prednost, ali možemo da preokrenemo. Izaći ćemo ofanzivno, ali ne bi trebalo da bude problema ako pružimo ono što možemo. Mislim da smo bolji kao tim – kazao je Đukanović. pobjedu. Imamo mladost, imamo talenat – pokušaćemo to da iskoristimo u revanšu. Uzdamo se i u podršku sa tribina. Ovim momcima treba energija od navijača koju će sigurno imati.

Nedović neće biti sa ekipom, već na tribini... – Imam puno povjerenje u igrače i stručni štab. Svi su profesionalci i vjerujem da će posao odraditi na najbolji način – zaključio je Nedović. D. KAŽIĆ

Četvrtak, 28. jul 2022.

Arena

ČETIRI UTAKMICE POSTA: Sutjeska poražena od Klaksvika sa Farskih Ostrva i eliminisana iz daljeg takmičenja

Fudbal 19

Sa utakmice Sutjeska - Klaksik na DG areni

Oproštaj od Evrope bez datog gola Crnogorski šampion ne može protiv Farana. Nakon Titograda i Budućnosti sada je i Sutjeska eliminisana na Ostrvu. Nikšićani su razočarali i u revanšu s Klaksvikom, što znači da su eliminisani i iz kvalifikacija za Ligu konferencija. Sad im je preostalo da se vrate obavezama na domaćim terenima, a činjelo se da su makar protiv ekipe s Farskih Ostrva imali priliku da zadovolje ljubitelje fudbala u Crnoj Gori. Nije im falilo snage, vidjelo se to na momente, a pogotovo kad su jurili za golom izjednačenja i nadali se produžecima... Vidjele su se i sve slabosti Klaksvika kad se napadne, zbog čega ostaje veći žal što aktuelni prvak naredne sedmice neće odmjeriti snage sa šampionom Kosova Balkanijem.

Bivši mladi reprezentativac pronašao novi angažman

Šćekić potpisao za Kozaru PODGORICA – Filip Šćekić (22) narednu polusezonu igraće u Prvoj ligi Republike Srpske u ekipi Kozare. Doskorašnji mladi reprezentativac Crne Gore odlazi u tim iz Gradiške, mjesta nedaleko od Banjaluke, sa kojim je potpisao ugovor kao najveće pojačanje. Šćekić je ponikao u Jedinstvu, igrao za Bokelj, Podgoricu, kosovsku Besu, Grbalj i Berane. U dresu sa državnim grbom odigrao je šest mečeva, i to protiv Srbije, Makedonije, Farskih Ostrva, Izraela, R. P. Poljske i Španije.

Silovito su krenuli Farani i već u prvih 20-tak minuta imali su nekolike dobre prilike. Srećom, Giljen je bio maksimalno koncentrisan i uvijek na pravom mjestu. Prvu šansu za Klaksvik bilježimo već nakon tri minuta.. Loša reakcija odbrane Sutjeske, Mikelsen je probao sa ivice šesnaesterca, ali pravo u Giljena. Samo četiri minuta kasnije Frederiksberg je pokušao sa 20-ak metara, nakon pogrešnog pasa Nenova, ali bez prave opasnosti po gol crnogorskog šampiona. Već u 10. minutu Farani su imali novu šansu – iz dobre pozicije je Mikelsen poslao loptu preko gola. stvSutjeska je bila bez odgovora. Domaćin je djelovao brže, konkretnije, opasnije, bolje. Nikšićani prilično defanzivni, sa ciljem koji su Farani imali u Podgorici – da iz kontre ugroze rivala. I, tek u 39. minutu

Sutjeska je uspjela da priprijeti, bolje reći da uputi udarac, ali je Konradov udarac nakon ubačene lopte izblokiran. U samom finišu prvog dijela pokušao je i Andreasen, ali Klaksvik totalnu dominaciju nije krunisao golom. Očekivao se odgovor Sutjeske u nastavku, da Nikšićani konačno pokažu nešto prema naprijed. Ali, na startu je uslijedila neočekivana izmjena – umjesto ofanzivca Nenova, zaigrao je Babić, čime je trener Savović dodatno pojačao defanzivu. Tek u nastavku je Sutjeska zaprijetila, Stijepović je probao, šutnuo sa 20-tak metara, ali preko gola. Ipak, kako je vrijeme odmicalo, sve se lakše uočavalo da Nikšićani ponovo igraju previše defanzivno, a onda su u 66.minutu i kapitulirali. Iznudio je domaćin prekid, loptu je namjestio

Klaksvik

Sutjeska

1 0 00

Stadion: Viz Djupumirar. Gledalaca: 2.000. Sudija: Kristian Petru Ciočirka (Austrija). Gol: 1:0 Kletskard u 66.

Klaksvik

Sutjeska

Rosenorn Brink (od 84.Danilson) Vatnsdal Faero (od 72.Pavlović) Da Silva Bjartalid Mikelsen Andreasen Kronberg (od 76. Holvad) Frederi Kletskard Frederlksberg (od 78.Johansen)

Giljen Grivić (od 84.Vlahović) Drinčić Rudović Stijepović Matanović Eraković Krstović D.Vuković Konrad (od 76.Striković) Nenov (od 46.Babić)

Još nekoliko godina na top nivou

Kros: Ne volim pripreme i prijateljske utakmice

Reprezentativac Njemačke i član šampiona Primere i prvaka kontinenta Reala je trenutno sa ekipom ,,kraljevića“ na američkoj turneji pripremnih mečeva. – Ovo nije dio u kome uživamo niti sve to volimo, jer nemamo utakmice koje se računaju na bilo koji način. Međutim, svjesni smo uloge priprema, kako ih odradimo tako će nam biti tokom cijele sezone. Znamo koli-

mlađani Vuković, koji je dobio šansu u ovom revanšu, pošto Libijac Zakaria nije mogao dobiti vizu. Očekivano, kako se bližio kraj meča, fudbaleri Klaksvika su odugovlačili, a Savović je odlučio da angažuje sve raspoložive snage, pa u vatru ubaca i Tučevića, Vlahovića i Strikovića. Apsolutna opsada gola Farana bila je na snazi u petominutnoj nadoknadi vremena. Striković uspijeva u 91. minutu i da zatrese prečku. Upravo ovaj fudbaler je pogađao prečku i kada je Sutjeska igrala protiv Ludogoreca. U konačnom, Sutjeska je imala još jednu tužnu epizodu na evropskoj sceni. Kako bi se drugačije mogla prokomentarisati činjenica da u četiri međunarodna meča nijesu uspjeli da zatresu mrežu proRa. P. tivnika.

Levandovski vjeruje da će biti uspješan u Barseloni

Iskrena izjava veziste Real Madrida i Njemačke

PODGORICA - Toni Kros (32), iskusni vezista i prvotimac Real Madrida, poručio je da mu tokom karijere generalno ne prijaju ni pripreme ni prijateljske utakmice.

Frederiksberg, ubacio na peterac, a tamo se našao Kletskard i praktično leđima, u skoku, samo promijenio pravac lopti, tako da je Vlado Giljen bio nemoćan. Kad su već vidjeli da je „vrag odnio šalu“ prvotimci Sutjeske su zaigrali ofanzivnije. Konrad i Vuković su 20-tak minuta prije kraja imali dobre prilike, ali... Ni Grivić nije zakačio loptu na ivici peterca kada mu je asistirao Rudović. Upravo taj period meča dokaz je da ni Klaksviku nije svejedno kada Nikšićani igraju ofanzivno, pa se logično nameće pitanje zbog čega je crnogorski šampion u dvomeču sa Skandinavcima bio tako inferioran. Imali su 15-tak minuta prije isteka regularnog toka utakmice Nikšićani čak nekoliko dobrih situacija. Bili su u kaznenom prostoru domaćih Grivić, Stijepović, Rudović i

ko je važno da fizički budemo spremni za sve ono što nas čeka u narednih nekoliko mjeseci, a čeka nas dosta – rekao je Kros. Iako je u najboljim igračkim godinama, Njemac je već nekoliko puta govorio o tome kako želi da igra u nekoj ,,egzotičnoj“ ligi, rasterećen velikih očekivanja i žestokog programa treninga. Kros je već osam sezona u Realu i tokom cijelog tog perioda je standardni prvotimac. Na medicinskim pregledima u klubu tokom ovog ljeta je imao izuzetne rezultate, koji su pokazali da je vrhunski fizički pripremljen. Sa ,,kraljevskim klubom“ osvojio je već 16 trofeja, od čega čak četiri u Ligi šampiona. R. A.

PODGORICA - Robert Levandovski (33) vjeruje da će još makar nekoliko godina igrati fudbal na vrhunskom nivou. Jedan od najboljih napadača modernog fudbala ovog ljeta pojačao je Barselonu. Biće važan adut giganta španske Primere, a u španskoj javnosti često se spekulisalo o tome da je ovo dugoročno loš posao za Barsu, budući da se radi o igraču u zrelim godinama. – Testovi koje sam uradio po dolasku u klub govore da je moje tijelo mlađe bez obzira na godine koje imam. Ne znam koliko ću godina igrati na top nivou, ali garantujem da ću moći nekoliko – poručio je proslavljeni Poljak. Za Barsu je debitovao u pobjedi 1:0 nad Real Madridom u prijateljskom meču na američkoj

turneji pripremnih utakmica. Barselona je za njegov transfer platila Bajern Minhenu obeštećenje od 50 miliona eura. Za šampiona Bundeslige je u svim takmičenjima prošle sezone postigao čak 50 golova, na 46 nastupa. R. A.

Golovi Dembelea i Kina u spektakularnom pripremnom meču

Remi Barse i Juventusa u Dalasu PODGORICA – Barselona i Juventus odigrali su neriješeno 2:2 u pripremnom meču na ,,Turneji šampiona“, jednom u nizu prijateljskih mečeva u američkim gradovima. Na stadionu ,,Koton Boul“ u Dalasu utakmicu su obilježili Barsin krilni napadač Usman Dembele i napadač ,,stare da-

me“ Mois Kin, koji su postigli po dva gola. Prednost je gigantu španske Primere Francuz Dembele donio nakon asistencije Desta u 34. minutu, da bi pet minuta kasnije Kin izjednačio na dodavanje Kvadrada. Najtrofejniji klub italijanske Serije A ponovo je gubio samo minut kasnije, da bi konačan rezul-

tat bio postavljen šest minuta nakon odmora. Lokateli je bio asistent Kinu za 2:2. Starteri obje ekipe ostavili su odličan utisak. Barsa je do kraja dominirala, ali nije iskoristila niz odličnih šansi za pobjedu. Torinska ,,stara dama“ nije računala na zvijezde Pogbu (potencijalno ozbiljna povreda koljena) i Vlahovića. R. A.

Arena

20 Sportski miks

Podgoričanka Saša Sredanović najplaćeniji sportski psiholog LA Lige

Znanje se izuzetno cijeni PODGORICA – Podgoričanka Saša Sredanović, koja je nedavno potpisala šestogodišnji ugovor sa Barselonom, gdje je angažovana kao sportski psiholog kako bi pomogla klubu iz Katalonije da se vrati na staze uspjeha, najplaćeniji je sportski psiholog LA Lige. Naime, kako prenose španski mediji, na zvaničnoj listi najplaćenijih trenera i igrača najkvalitetnije lige u Španiji našla se i Saša Sredanović, kao najplaćeniji sportski psiholog. Djevojka koja je već 14 godina u fudbalu, tokom kojih ima i tri trofeja (Kup Slovenije, Superkup Španije i Kup kralja), diplomirana je psihološkinja, govori sedam jezika. Saša je u Holandiji stigla do diplome, imala prvi radni angažman, da bi u Sloveniji stigao i prvi trofej. Već tada su mnogi shvatili da neočekivani uspjeh Olimpije

Četvrtak, 28. jul 2022.

Košarkaška reprezentacija počinje priprem među pozvanima i četiri bronzana mom

Poziv koji motiv PODGORICA – Dvadeset četiri dana nakon uspješno završenog posljednjeg ,,prozora“ u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, crnogorski košarkaši se danas ponovo okupljaju.

ima pozadinu, da su psihološka priprema i stabilnost bile ključ. Upravo je sjajan rezultat Olimpije bio povod da iz Bilbaa kontaktiraju sa Sašom, koja je zatim imala impresivnu misiju u Betisu. Iako je imala ugovor na četiri

godine, Barsa je platila obeštećenje i odlučila je da je angažuje da radi pri prvom timu, ali i da bude uključena u njihovu čuvenu akademiju ,,La Masija“. Očigledno je Ćavi našao idealno pojačanje za nove uspjehe… R. P.

Finalista Vimbldona odustao od turnira u Atlanti

Kirios povrijedio koljeno PODGORICA – Nik Kirios (27), kontroverzna australijska zvijezda tenisa, povrijedio je koljeno i čeka ga pauza. Finalista Vimbldona prvobitno je planirao da ove sezone nastupi na ATP turniru u Atlanti. Pred početak meča sa njemačkim teniserom Peterom Gojovčikom je izašao na teren i publici u američkom gradu objasnio da je doživio povredu. - Želio sam zaista da pružim šou, ali bol je bio jači. Ovaj turnir sam već osvajao, volim da igram tu i nadam se da ću sljedeće godine doći da se borim – poručio je Kirios. Očigledno je da se radi o problemu lakše prirode, budući da Australijanac grčkog porijekla nije isključio da možda nastupi u dubl konkurenciji na istom takmičenju. Kirios je trenutno 47. teniser svijeta na planetarnoj ATP listi. Plasman na Vimbldonu ove godine nije mu se računao za svjetski poredak, jer se bodovi nijesu računali zbog zabrane učešća ruskih i bjeloruskih takmičara na najprestižR. A. nijem turniru sezone.

U petak drugi turnir 3x3 Montenegro turneje

A program je mnogo bogatiji i naporniji od junskog ,,repertoara“ – krajem avgusta izabranike Boška Radovića očekuju dva meča prvog ,,prozora“ druge runde kvalifikacija za SP, i to 24. avgusta kod kuće protiv Bosne i Hercegovine i tri dana kasnije u gostima sa Litvanijom. Nakon meča u Litvaniji, naša reprezentacija će otputovati za Tbilisi (Gruzija) gdje će od 1. septembra igrati mečeve Eurobasketa. ,,Crveni“ su u grupi A sa Gruzijom, Španijom, Bugarskom, Belgijom i Turskom. Radović je prije nekoliko dana objavio spisak od 21 igrača na koje računa na pripremama za predstojeće akcije, a pozvani su uglavnom svi ostali igrači koji su nastupili u većini ili nekim od prvih šest utakmica kvalifikacija za Mundobasket. Selektoru Radoviću bi na raspolaganju trebalo da budu oni na koje nije mogao da računa u prethodnom ,,prozoru“ – Bojan Dubljević, Marko Todorović, Marko Simonović, Dino Radončić… Prvi put je u konkurenciji i novi naturalizovani Amerikanac, bivši plej Budućnost Volija Kendrik Peri, koji će se sa Džonom Radebouom boriti za mjesto naturalizovanog igrača. Pozvani su Nikola Ivanović, Nikola Pavlićević, Igor Drobnjak, Vladimir Mihai-

Đorđije Jovanović

lović, Petar Popović, Jovan Kljajić, Radosav Spasojević, Nemanja Radović, Aleksa Ilić, Vasilije Baćović i Zoran Nikolić. Među pozvanima su i četvorica košarkaša koji su prošlog vikenda bili dio mlade selekcije koja se okitila bronzanom medaljom na Evropskom prvenstvu – Fedor Žugić (izabran u najbolju petorku šampionata u Podgorici), Đorđije Jovanović, Andrija Grbović i Filip Anđušić. Žugić nije debitant u seniorskoj selekciji, a ostali su poziv zaslužili odličnim partijama na EP i sigurno predstavljaju budućnost seniorske reprezentacije…

sva moja odricanja i ulaganja prethodnih godina. Ja ću se truditi da budem na još većem nivou, a ostaje da vidimo da li će to biti dovoljno da zaigram za A tim – kaže za Pobjedu jedan od bronzanih momaka, 19-godišnji bek Đorđije Jovanović, član Partizana. Zadovoljstvo zbog poziva ne krije ni centar Filip Anđušić. – Poziv u A tim je za mene velika čast, satisfakcija i motiv za ostvarivanje još boljih rezultata. Svako želi da zaigra za svoj nacionalni tim, bilo da se to desi ovog ljeta ili nekog narednog, biću jako srećan – rekao nam je Anđušić.

PONOS I VELIKA ČAST

MEDALJA NESTVARAN USPJEH

– Ponosan sam na poziv za A tim i to mi je neka nagrada za

Jovanović i Anđušić su bili među najboljim pojedincima

Veliki NBA talenat na spisku selekcije Izraela

Pljevlja domaćin basketašima Avdija će igrati na Eurobasketu

PODGORICA – Šesta 3x3 Montenegro sezona otvorena je turnirom u Golubovcima, a ovog vikenda basketaši se sele na sjever Crne Gore – u petak i subotu u Pljevljima se nastavlja sa dugogodišnjom tradicijom – turnir „Baci drogu u koš“ će se održati 14. put, a treću godinu zaredom u saradnji sa 3x3 Montenegro organizacijom. - Četrnaesti po redu noćni turnir u basketu „Baci drogu u koš“ okuplja veliki broj sportskih ekipa u muškoj i ženskoj

konkurenciji, kao i najmlađe takmičare i takmičarke u šutiranju trojki i slobodnih bacanja, što predstavlja veliki podstrek za razvoj sporta, posebno košarke. Turnir u basketu je tradicionalan, počev od nekadašnjeg prvomajskog turnira na gradskom stadionu, a sada se već održava na najvišem organizacionom nivou, što dokazuje i saradnja sa 3x3 Montenegro koju ostvarujemo uspješno već tri godine zaredom. Pozivamo sve zainteresovane ekipe da se prijave u što većem broju i građane da svojim prisustvom

uveličaju ovaj događaj – kazala je Emina Salihović, sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Pljevlja. U petak je na programu turnir za djevojke, takmičenja u šutiranju trojki za dječake i djevojke do 17 godina, i šutiranje slobodnih bacanja u konkurenciji mlađih od 14 godina. U subotu je glavni događaj – seniorski turnir za kojim, kako navode organizatori, vlada veliko interesovanje. Na adresu organizatora je, naime, stiglo više od 20 prijava, pa će se, kao i na premijeri sezone u Golubovcima, igrati kvalifikacije. – Uvijek se radujemo povratku u Pljevlja, gdje 3x3 turnir tradicionalno okupi najveći broj fanova svih uzrasta. Vjerujemo da će tako biti i ove godine i jedva čekamo da u posebnom ambijentu nastavimo sa vrelim basket ljetom, poručili su iz 3x3 Montenegro organizacije. Turnir, čiji je nagradni fond 1.000 eura, kao i prošle godine, održaće se na Trgu Đorđa Peruničića, oba dana sa početkom u 16 sati. S. J.

PODGORICA - Deni Avdija (21), velika nada Vašington Vizardsa u NBA ligi, igraće za Izrael na predstojećem Eurobasketu. Krilni košarkaš visok 206 santimetara biće važan adut Izraelaca i očekuje se da bude predvodnik talentovane generacije te selekcije. Selektor Gaj Gu-

des saopštio je spisak 18 igrača na koje računa za pripreme za šampionat kontinenta. Avdija, nekada talenat najvećeg izraelskog kluba Makabi Tel Aviva, u NBA je od 2020. godine kada je izabran kao deveti pik na draftu. Za ,,čarobnjake“ je u prethodnoj sezoni, u kojoj je pokazao

Prva zvijezda Bostona potencijalno blokira veliki trejd

Tejtum ne želi Djurenta u ekipi

očigledan i veliki napredak u igri, bilježio 8,4 poena, 5,2 skoka i dvije asistencije u prosjeku. Dva puta je Izrael predvodio do titule na šampionatu kontinenta za igrače do 20 godina. Denijev otac je proslavljeni bivši jugoslovenski košarkaš Zufer Avdija,, a majka mu je R. A. Izraelka. PODGORICA – Džejson Tejtum, najbolji igrač NBA vicešampiona Boston Seltiksa, nagovijestio je da neće dozvoliti dolazak velike zvijezde Kevina Djurenta u ekipu. Od prošle sedmice se spekuliše da će Djurent pojačati Boston u velikom trejdu iz Bruklin Netsa. To bi značilo da bi u Bruklin otišlo i nekoliko važnih igrača ,,Kelta“, što se Tejtumu ne dopada. – Igrao sam sa Djurentom na Olimpijskim igrama i on je zaista sjajan igrač, ali ovo nije moja odluka. Sviđa mi se ovaj tim, volim ove momke koje sada ima-

Arena

Četvrtak, 28. jul 2022.

Sportski miks 21

me za kvalifikacije za SP i za učešće na EP, mka sa nedavnog EP u Podgorici za mlade

više i obavezuje Filip Anđušić

mlade selekcije koja je uspjela da donese prvu medalju za Crnu Goru na Evropskom prvenstvu u ovoj konkurenciji, nakon pet četvrtfinala. – Trebaće vremena da se slegnu utisci, ali siguran sam da smo napravili nestvaran uspjeh. Protiv ekipa koje imaju mnogo veću bazu igrača i logistiku uspjeli smo da dođemo do bronzane medalje i pokažemo koliko je talentovana ova generacija momaka – ističe Jovanović. Za razliku od njega, kod Anđušića su se utisci slegli. – Ova bronzana medalja je veliki uspjeh i nagrada za trud koji smo svi uložili tokom perioda koji smo proveli zajedno. Naravno ovo je istorijski uspjeh kako za crnogorsku košarku, tako i za nas

Finale izmaklo zbog manjka sreće i loših odluka u finišu

same – dodaje Anđušić.

A CILJ JE BIO OPSTANAK… A ciljevi, barem oni zvanično proklamovani su bili drugačiji. – Naš glavni cilj je bio opstanak u A diviziji. Međutim, poznavajući individualni i timski kvalitet svojih saigrača, nadali smo se nekom većem uspjehu. Nakon teške pobjede protiv Češke u osmini finala, probudila se još veća želja za medaljom – kaže Anđušić. I Jovanović ističe da je ekipa napredovala iz meča u meč do bronzane medalje, koja je osvojena u meču sa Izraelom. – Imajući u vidu koji je kvalitet sažet na prvenstvu, kao i to kakvi igrači dolaze, prevashodni cilj je bio opstanak. Tokom prvenstva smo rasli

Uz malo više sreće i koncentracije u završnici, naša mlada selekcija je u polufinalu EP mogla da savlada Litvaniju i zaigra u finalu. Ovako, Litvanija je igrala finale sa Španijom… – Ako su igrali finale, onda su i zaslužili. Mi smo imali loše odluke u posljednjim minutima utakmice i to nas je koštalo finala. Ali, to je iskustvo koje smo doživjeli i koje će nam pokazati kako se postaviti u nekoj sljedećoj sličnoj situaciji – ističe Jovanović. Anđušić ističe da je ekipa ,,u meč sa Litvanijom ušla zaista motivisana“. – Znali smo da bi nam pobjeda donijela veliko finale. Igrali smo jako dobru utakmicu, do samog kraja je bilo neizvjesno, pobjeda je mogla da prevagne na bilo koju stranu. Međutim, na našu žalost, Litvanija je imala više sreće – dodaje Anđušić, koji je prije dva dana potpisao za Podgoricu. kao ekipa sa energijom i željom. Uz talenat koji posjedujemo, shvatili smo da možemo da napravimo nešto više od opstanka, a to više je bila bronzana medalja – zaključio S. JONČIĆ je Jovanović.

Slabo izdanje ,,ajkula“, poraz od Srbije i šesto mjesto na završnom turniru SL

Napad za brigu Gojkovića Crna Gora Srbija

6 8

STRAZBUR – Gradski bazen. Gledalaca: 100. Sudije: Dervuks (Francuska) i Painkaud (Kanada). Rezultat po četvrtinama: 0:2, 2:1, 1:2, 3:3. CRNA GORA: Andrić (13 odbrana), Tešanović, Mršić, Radović, Averka 1, Murišić, Popadić, Vidović 1, Gardašević, Vujović, Spaić 1, Matković 3, Banićević. SRBIJA: Rističević (tri odbrane), Dobožanov (četiri odbrane), Branković, Subotić, Pljevančić, Milojević 1, Vico, Vučinić 3, Lukić 1, Martinović 1, Radulović, Stojanović 2, Velkić. Napadački problemi ni u posljednjem meču završnog turnira Svjetske lige nijesu zaobiš-

li crnogorski vaterpolo tim. ,,Ajkule“ su poražene od Srbije 8:6, osvojile šesto mjesto, a računalo se, nakon startnog ubjedljivog trijumfa nad istim rivalom (16:8), da bi mogli daleko. Čak i do borbe za medalju, ali niz slabosti i mlađih i iskusnijih došli su do punog izražaja. Nedostajao je kontinuitet, realizacija i to uglavnom iz zicer situacija, a nijesu se proslavili ni u odbrambenim detaljima. Dvije pobjede i četiri poraza u Strazburu nijesu alarm pred EP u Splitu, ali očigledno da mnogo toga ne štima i da je osim kvaliteta falio psihološki momenat koji je često bio ispod nivoa. Umor je vjerovatno uticao na mnogo bolje raspoloženje, ali nemoć u mnogim situacijama, osim na premijeri, nešto je sa čim će stručni štab morati da

se pozabavi. Konkretno u duelu sa Srbijom naš tim je do prvog gola stigao tek u drugom minutu druge četvrtine! Istina je da je na trenutke bilo dobrih stvari kao kada su stigli na minus od gola nakon 5:2 za Srbiju, ali je vrlo brzo uslijedio pad i nova dva gola od strane protivnika. U posljednjem meču naš tim je šutirao 20-6, rival 30-8. – Prije svega, utakmica je bila prava muška, ali na kraju smo mi izvukli deblji kraj i izgubili. Imali smo dosta povrijeđenih igrača, stigao nas je umor, a bilo je dobrih stvari, naravno i loših. Nadam se da ćemo sve što nije bilo dobro ispraviti u narednom periodu sa momcima koji nijesu bili sa nama. Čeka nas finiš priprema za ono glavno u Splitu – kazao je Vladan Spaić. A. M.

naravno, da vidimo i na čemu treba da radimo još više kako bismo igru digli na još veći nivo – dodaje Zvicer, sadašnjost i budućnost crnogorske odbojke. Crna Gora je uspješno završila prethodna dva ciklusa kvalifikacija i zaigrala na prvenstvima Evrope, u grupama koje su se igrale u Holandiji, odnosno Češkoj. Osim ostavke selektora Veljka Bašića, za koga će ostati vezani do sada najveći uspjesi crnogorske muške odbojke, ekipa je, u međuvremenu, doživjela i promjene u igračkom sastavu, jer se od reprezentacije oprostio Miloš Ćulafić, kapiten Vojin Ćaćić je povrijeđen, dok su ovu akciju zbog povrede

i porodičnih razloga odlučili da preskoče Marko Vukašinović i Ivan Ječmenica. To je otvorilo prostor za neke druge, mlađe igrače, koji će imati šansu da u predstojećim kvalifikacijama izbore treće uzastopno učešće na EP. Vizu za EP će izboriti pobjednici sedam kvalifikacionih grupa, kao i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. – Očekivanja su, naravno, velika i kada su ove kvalifikacije u pitanju. Ne bježimo od odgovornosti, svima je cilj plasman na još jedno Evropsko prvenstvo u nizu. Siguran sam da ćemo sve od sebe dati da tako i bude – zaključio je Zvicer, koji će 5. avgusta napuniti 24 godine. S. J.

Crnogorske odbojkaše još sedam dana dijeli do početka kvalifikacija za EP

Zvicer: Sve me podsjeća na prethodne uspješne kvalifikacije PODGORICA – Nedjelju dana dijeli odbojkaše Crne Gore od starta kvalifikacija za Evropsko prvenstvo i prvog meča u Kolašinu sa Luksemburgom.

mo. Nedavno smo dobili dvojicu novih saigrača, Brogdona i Galinarija, pa samo želim da izađem na teren i igram sa tim momcima. Ne želim da budem generalni menadžer u javnosti i taj koji donosi odluke – poručio je Tejtum. Djurent je dvostruki NBA šampion sa Golden Stejt Voriorsima, u obje sezone biran je za najboljeg igrača finalne serije. U Bruklinu je nezadovoljan i smatra da se ne radi o klubu koji je šampionski projekat. Proslavljeno američko krilo je po mnogima najdominantniji igrač današnjice kada je igra u napadu u pitanju. R. A.

Izabranici Ivana Joksimovića vrijedno su trenirali u gradu gdje će igrati sve domaće mečeve u grupi u kojoj su još i Portugal i Island i, što je najvažnije, nije bilo problema sa povredama… – Atmosfera u ekipi je zaista sjajna, sve se uklopilo kako treba, igrači između sebe, te igrači sa selektorom i stručnim štabom. Ja volim da kažem da me ekipa i atmosfera podsjećaju na prethodne kvalifikacije, gdje smo zaista svi uživali, i, što je najvažnije, postigli dobar rezultat, odnosno kvalifikovali se na Evropsko prvenstvo – kaže za Pobjedu primač Ivan Zvicer, koji će druge uzastopne kvalifikacije igrati u startnoj postavi. Crna Gora je tokom priprema

više jakih utakmica. Iduće sezone mnogo Klub je uspio da zadrži veliki dio ekipe od prošle sezona, u češkom kada su bili peti i imali zaista jednu dobru sezonu. Uz dvaKladnu tri pojačanja žele da napadnu Nakon sezone u švajcarskom Nafelsu, Ivan Zvicer je ovog ljeta promijenio sredinu i zemlju, pa će iduće sezone igrati za češku ekipu Kladno, sa kojom je potpisao jednogodišnji ugovor. – Kada sam dobio njihovu ponudu – relativno rano, nijesam puno razmišljao. To je bilo ono što sam želio nakon Švajcarske, da odem korak više, u jaču ligu, sa

i sam vrh tabele, tako da su ambicije dosta visoke. Nadam se da ću opravdati očekivanja ljudi iz kluba i da će ovo biti jedna uspješna sezona – kazao je Zvicer, koji je karijeru počeo u nikšićkom Volej staru, nakon čega je četiri sezone igrao za Budućnost, u dva navrata za Budvu, a po sezonu je proveo u srpskom Mladom Radniku i Nafelsu.

odigrala i dva kontrolna meča sa Bosnom i Hercegovinom, i oba je riješila u svoju korist. U trening utakmici su ,,crveni“ slavili 3:1, dok je u meču otvorenom za javnost bilo 3:0 za našu repre-

zentaciju. – Nakon dvije kontrolne utakmice sa Bosnom i Hercegovinom smo vidjeli da pripreme teku u pravcu u kom bismo voljeli i željeli. Imali smo priliku,

Arena

Četvrtak, 28. jul 2022.

ŠAH U Spužu priređen ispraćaj reprezentacijama na olimpijadu u indijskom Čenaju

U okviru tradicionalne kulturno-zabavne i sportske manifestacije ,,Spuško ljeto 2022“, koja se već mjesec uspješno odvija na obali Zete, organizator je priredio ispraćaj našim reprezentacijama – muškoj i ženskoj na 44. šahovsku olimpijadu koja danas počinje u indijskom Čenaju. Događaj su uveličali predsjednik ŠSCG Jovan Milović, selektor GM Dragan Kosić, predsjednik Opštine Danilovgrad Branko Bošković, prvi čovjek našeg najtrofejnijeg kluba ŠK Budućnost Aleksandar Radunović i aktuelni seniorski šampion Crne Gore, velemajstor Nikola Đukić, koji je sa ljubiteljima drevne igre odigrao simultanku na 35 tabli. – Lijepo je na jednom mjestu viđeti iskusne i prekaljene borce na 64 crno-bijela polja, koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji šaha u ovoj sredini, a posebno mlade talentovane i ambiciozne učenike koji će nas u dogledno vrijeme zamijeniti i nastaviti našim putem. Uvijek se radujem ovakvim susretima i ovo su pravi primjeri kako se vodi briga o polaznicima šahovske sekcije u OŠ ,,Njegoš“ koji se iz dana u dan studiozno pripremaju za revijalne i zvanične nastupe – poručio je velemajstor Nikola Đukić, koji nije štedio komplimente na račun ozbiljnog i temeljnog rada vrijednih dječaka i djevojčica

ŠSCG

Srećno u postojbini šaha Evropski festival mladih u Banjskoj Bistrici

Anabela 14. u troskoku

čijoj su edukaciji maksimalno posvećene nastavnice Olivera Jovanović i Sandra Komarica. Inače, popularni Đuka je preko dva sata odmjeravao snage sa veteranima i đacima koji su pružili snažan otpor desetostrukom prvaku. Na kraju, najviše su se radovali Boris Šaranović, Andrija Vukeljić, Peđa Vukićević, Viktorija Bojović, Damjan Sekulić, Andrija Đurović, Balša Žarić, Danilo Brković, Mijomir Bojović i Slavko Radulović koji su remizirali sa renomiranim protivnikom. Uslijedili su zatim autogrami na knjigama koje je matični savez poklonio mališanima koji nijesu krili zadovoljstvo zbog ponovnog susreta sa njihovim šahovskim uzorom. Kada je riječ o najmasovnijem i najprestižnijem šahovskom takmičenju na planeti, Đukić ističe da je to najveći izazov za obje selekcije te da će pružiti maksimum kako bi ostvarili što bolji rezultat. – Koja stepenica više od pro-

sječnog rejtinga ekipe koji iznosi 2521 ELO i svrstava nas na 39. poziciju među 188 reprezentacija bio bi značajan uspjeh. Konkurencija je žestoka, ali to je samo motiv više da se predstavimo u najboljem izdanju i da opravdamo ukazano povjerenje, rekao je Đukić uvjeren da će se on i njegovi saigrači, Denis Kadrić, Luka Drašković, Dragiša Blagojević i Andrej Šuković vratiti uzdignutog čela iz rodnog mjesta nekadašnjeg svjetskog korifeja Višvanatana Ananda. Sa druge strane, i ženski sastav koji predvodi višestruka prvakinja u svim kategorijama Aleksandra Milović i njene drugarice Nikolina Koljević, Kristina Bačić, Mateja Popović i Milena Mosurović imaju dobre predispozicije da ostvare plasman bolji od 66. mjesta među 162 selekcije sa svih meridijana. Gostima, učesnicima simultanke i roditeljima obratio se i predsjednik Opštine Dani-

lovgrad Branko Bošković, podsjećajući na poluvjekovnu tradiciju ove misaone igre u Spužu i nezaboravne trenutke sa kraja osamdesetih godina prošlog vijeka kada je ovdje boravio osmi svjetski prvak Mihail Talj. Prvi čovjek grad a na Zeti evocirao je uspomene na njegov prijateljski meč sa našim legendarnim velemajstorom Božidarom Bonjom Ivanovićem. – Tada je Spuž bio centar šahovskog svijeta, a sada crnogorskog. Drago nam je da se obnavljaju druženja na obali zelene ljepotice i da stasavaju mlade snage željne dokazivanja, a koje već kucaju na vrata prvoligaških klubova. Lokalna uprava će uvijek imati razumijevanja za skromne zahtjeve i potrebe predstavnika sadašnjih i budućih generacija perspektivnih šahista koji slobodno vrijeme provode za tablom - rekao je Bošković i poželio uspjeh matadorima i amazonkama na olimpijadi u postojbini drevne igre.

Završen Super United Croatia 2022.

Dominacija Karlsena u Zagrebu IM Blažo Kalezić bez poraza u Zagrađu

Treća titula zaredom Tradicionalno 28. po redu šahovsko druženje u Zagrađu kod Sutomora okupilo je 14 ljubitelja brzopoteznih nadmetanja koji su odigrali po 13 partija u prelijepom ambijentu vile ,,Ćetković“. Prema očekivanju, najveći rejting i ulogu favorita opravdao je intermajstor Blažo Kalezić koji je osvojio prvo mjesto sa 12 poena, pri čemu nije osjetio gorčinu poraza, naprotiv, 11 partija je riješio u svoju korist i dvije remizirao. Standardnom prvotimcu podgoričke Budućnosti ovo je treća titula zaredom na ovom cugeru. Srebrna, odnosno bronzana medalja pripale su Milanu Radomanu i Milošu Pečurici sa po 11,5 poena. Zatim slijede Davor Draško-

vić sa devet, Ljubiša Pajević, Rodoljub Pikula, Sergej Avedisović i Nenad Aleksić sa po sedam, Đorđe Vratnica sa 6,5, Milan Vico i Vladimir Medović sa po 4,5, Dražen Čejović sa dva, Radisav Čejović sa 1,5 i Andrej Račić sa jednim poenom. – Opšti je utisak svih učesnika da je turnir održan u prijatnoj atmosferi. Bio je veoma interesantan po pitanju konačnog plasmana. Žao nam je što nije bilo više igrača, jer su pojedini zbog obaveza bili spriječeni da učestvuju, pa smo odlučili da zbog njih zakažemo novo okupljanje početkom septembra, rekao nam je ugledni privrednik iz ovog kraja i veliki poklonik drevne igre, Veselin Ćetković.

Aktuelni svjetski prvak Magnus Karlsen osvojio je ,,Super United Croatia Rapid & Blitz“ u Zagrebu, treći turnir iz serije ,,Grand Chess Tour 2022“, samo nekoliko dana nakon službenog povlačenja iz ciklusa za odbranu titule protiv Jana Nepomnjaščija. Inače, format ovog grandioznog velemajstorskog takmičenja sastojao se od kružnog rapida, a zatim i dvokružnog brzopoteznog turnira. Ovim uspjehom Karlsen je jasno stavio do znanja šahovskoj javnosti da odricanje od titule ne znači da se povlači iz šaha, što je i potvrdio pobjedom na Super Unitedu Hrvatske. Norvežanin je sakupio 22,5 poena od mogućih 36 i dobio 40.000 dolara za prvo mjesto. Po pola poena manje uknjižili su Alireza Fioruzja i Maksim Lagrav, a zatim slijede Jan Nepomnjašči i Vesli So sa

Šarić 1 Nepomnjašći 0 1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 a6 6.Be3 e5 7.Nb3 Be6 8.f3 Be7 9.Qd2 Nbd7 10.g4 h6 11.0–0–0 b5 12.Kb1 Nb6 13.Qf2 Rb8 14.h4 Na4 15.Nd5 Bxd5 16.exd5 Nd7 17.Bd3 Qc7 18.g5 Ndb6 19.gxh6 gxh6 20.f4 Nc4 21.Bxc4 bxc4 22.fxe5 cxb3 23.axb3 Nc5 24.Rhf1 Rf8 25.Bxh6 (dijagram) dxe5 26.Bxf8 Bxf8 27.h5 Rb6 28.d6 Rxd6 29.Rxd6 Bxd6 30.h6 e4 31.h7 Be5 32.Qg1 Ne6 33.Qg8+ Nf8 34.Rf5 Bd4 35.h8Q Bxh8 36.Qxh8 1:0 19,5, Jorden van Forest sa 19, Šahrijar Mameđarov sa 18,5, Lejner Domingez sa 18, Veselin Topalov sa 17,5 i Ivan Šarić sa 16 poena. Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA – Anabela Mujovi osvojila je 14. mjesto na Evropskom olimpijskom festivalu mladih u Banjskoj Bistrici. Crnogorska atletičarka ostvarila je rezultat od 11.20 metara u troskoku. Mlada atletičarka AK ,,Sanja“ iz Bara jedina je naša atletičarka na ovom takmičenju, gdje nastupa oko 850 takmičara, a pored nje Crnu Goru predstavljaju mlade rukometašice.

Anabela je nedavno postavila novi crnogorski rekord u dalju (5.56), ostvarila je novi za Balkansko prvenstvo u disciplini 400 metara (59.56), ali i za Evropske olimpijske igre mladih u troskoku. Mujovi predstavlja izuzetan atletski biser, a znala je na šampionatu Crne Gore da osvoji šest zlatnih medalja u šest različitih disciplina. Sa Anabelom u Slovačkoj je i njena trenerica iz AK ,,Sanja“ Sanja Đurnić. R. P.

Boks revija na stadionu Dečića u Tuzima

Škrijelj napada Bjelorusa, Mihailović želi treći trijumf PODGORICA – Posljednje pripreme za organizaciju bokserske revije na stadionu Fudbalskog kluba Dečić u Tuzima su uspješno završene, tako da je sve spremno da 1. avgusta najmlađa crnogorska opština bude prvi domaćin jednog ovakvog spektakla. Na reviji će nastupiti dvojica crnogorskih profesionalnih boksera – Almir Škrijelj i Viktor Mihailović. Almir Škrijelj je vlasnik UBF titule i njegov meč će biti glavna borba večeri. Za protivnika ima bjeloruskog boksera Siarheja Hulakijeviča. Almir je, inače, po završetku amaterske karijere prešao da živi i radi u Njemačkoj, gdje je nastavio boksersku karijeru, ali u profesionalnom boksu. Na profi ringu od 13 mečeva upisao je

tri poraza. Sa druge strane, mladi Viktor Mihailović imaće treći profi meč. Protivnik će mu biti Mađar Roland Oroslam. Prethodna dva meča na profi ringu Viktor je pobijedio nokautom. Ipak, protivnik iz Mađarske će biti izazovan, s obzirom na to da je mnogo iskusniji i bolje rangiran bokser. Zanimljivo je da će i Škrijelju i Mihailoviću ovo biti prvi profesionalni meč u Crnoj Gori. Pored naših boksera očekuje se učešće profesionalaca iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Rusije. Supervizor meča je Ričard Von iz Velike Britanije. Pokrovitelj manifestacije je Opština Tuzi. Zvanično mjerenje obaviće se u neđelju sa početkom u 11 časova. R. P.

Priznanje za sekretarku Bokserskog saveza

Marija Čivović odgovorna za evropski ženski boks PODGORICA – Marija Čivović je nova predsjednica Komisije za ženski boks! Marija je sekretarka Bokserskog saveza Crne Gore, a sada je dobila još jednu funkciju, jer će biti na čelu komisije Evropske bokserske konfederacije. Dobila je za to jednoglasnu podršku Upravnog odbora EUBC. Komisija inače broji devet članica i baviće se svim pitanjima koja se tiču boksa za žene i promocije ženskog boksa na Starom kontinentu. R. P.

Feljton 23

Četvrtak, 28. jul 2022.

1. 4.

DINAMIČNE IMPRESIJE SA TERENA

Čovjek u biti primarno nije dželat, dželat se postaje vremenom » Piše: Senad KARAĐUZOVIĆ

PLOČNICI, BILO ZAPIŠANI KIŠOM, BILO ISPRANI VODOM IZ HIDRANTA: PAMTE KORAKE VJEČITOG STRANCA

Siguran sam danas, pola stoljeća kasnije da uredno poređani pločnici, trgova i ulica, imaju svoju memoriju. Kamen ima sjećanja i na prosutu krv i na znoj i na suze nečije davno prolivene i na korake davno učinjene, jer svaki korak ili koračanje (bilo ka slavi, ili ka sramnom pogubljenju) jeste potpis ljudi, a i životinja. Možda sam patetičan, a samim tim i poetičan. Recimo: samo vjerujem i u tu mogućnost, (ili želim dati ponasob, svakom živom stvoru koji je hodio ovom planetom šansu) da je ostavio potpis svoj postojanjem svojim. Otišao sam da uradim PCR test na kovid-19 radi putovanja u Crnu Goru. (Radio sam ga i prije dolaska u Hrvatsku). Gospodična medicinarka mi kaže: “Izvite vrat u natrag da bih uzela uzorak iz vašeg nosića“. Za malo krepnuh od smijeha, a ona sirota ljubazna. Rekoh ja smijući se: “Ajde ne tješi me đevojko, ovo nije nosić no lovačka puška položara. Ja kad kihnem pokosim jato golubova jednim metkom“. Uz ljubazni osmijeh (a vjerujem da je bila spremna da se iskida od smjeha) veli: “Nemojte tako gospon, to je ipak nosić“. (E jebi ga, nema tih 15 eura koliko košta PCR test, za kojih bi ja nekom nosatom rekao: nosić. Prim. aut). Pustih je da obavi posao i odoh u tri materine, misleći za sebe, jesam li balkanski namćor ili matora bitanga. Ali nije mi bilo stalo, važno mi je bilo da sam uspio nasmijati suprugu. Ona kad putuje ima tremu i brine o svemu. ... Bole me tabani od hodanja. Sve jače osjećam bol. Kad legnemo kasno na večer, poljubimo se pred spavanje i zaspimo u tren. Svako u svojim snovima. Snovi potvrđuju da čovjek koji ih sanja nije iluziono biće. Snovi potvrđuju da nijesmo umrli, tako veli ova moja budalasta budistička bratija. Sjutra putujem u svoju bestragiju, a noge me sve jače bole. Ako sam prepješačio svoje korake (a možda i „optrčao“ životni ciklus) stići ću na vrijeme tamo gdje se stiže. Želeći da svakome pored sebe is-

Donosimo putopisnoprozni zapis crnogorskog književnika Senada Karađuzovića u kojem se opisuje posjeta Međimurju i Čakovcu nakon tri decenije. Autor preispituje sjećanja, lične zavjete i emocije u ambijentu postjugoslovenske Hrvatske

punimo želje u svakom trenutku, zakidamo sebi samim po jednu želju. Lažem li? Opterećeni smo rizikovanjima tokom života, i naše duše mareći, čine nas da ne povrijedimo druge. Čovjek (u biti primarno) nije dželat, vremenom se postaje dželat. Opet serem i pokušavam opravdati sebe, a zar i ti ne bi, poštovani čitaoče? Treba otići dalje no što ti basta. Onda si siguran da si bastard u bastanju, to jest: čak i manje važan od onih, kojima za života ništa ne basta! (Ako vi ne basta, pokušajte da vi basta i zabastardurite kao ja poslije prvih pedeset godina. Onda ćete se osjetiti kao i ja u tom trenutku. Preporuka aut. teksta).

I ako se kao i život čovjeka sve brzo završi, mrzim let koji će me za jedan sat dovesti u tamo neku Podgoricu. Gospod je ptici dao krila, čovjek nije ptica. Vlakom bih se možda rasteretio loših misli. U avionu, za to se nema vremena BIOGRAFSKA CRTICA

„I KNOW WHAT IS THIS TO BE YOUNG“ (O. WELLES 1984.)

Sinoć, prije nego sam zaspao par put sam preslušao poznati recital od O. Wellesa, a ujutru (čak sve do podneva) mi u glavi odzvanjaju stihovi izgovoreni njegovim nagriženim glasnim žicama... Nagriženim glasnim žicama, duvanskim dimom iz kubanske cohibe i koje kakvim alkoholom. I dok sam ujutro tiho „srao“ (pa ne mogu glasno srat – u gostima sam) i dok sam tiho ispijao kavu i tiho ispijao jeger i dok sam u vrijeme ručka bučno srkao supu, jer jebeš supu: AKO JE NE SRČEŠ. Svo vrijeme me je jebao u centar svijesti laringitični glas čika Orsona: „Ja znam, šta znači biti mlad. Ti ne znaš što znači biti star ... jednom...“. Do moga i Nancy Sinatra (njegova su recitatorka) i ostali prateći ženski vokali! Sjedimo na Francovoj osunčanoj verandi i pričamo. Obično uživam da ćutim. Od kako sam se prije tri godine vratio iz TIŠINE u BUKU, to praktikujem. Svi glume ravnodušnost kad se rastaju. To zna da poremeti jednostavnost čovjeka. A rastanci su poput pada muškog polnog organa nakon ejakulacije. Škiljim klintistvudovski kroz trepavice, sunce zalazi, a prijeteći oblaci iz pravca Varaždina (Zagorja), još prije našeg odlaska će ga sakriti. Imam deja vu. (Kao da mi je malo mučnine?) 1990. U listopadu mjesecu, kad sam se zadnji put iz Čakovca za Bar vraćao, napisao sam svoju prvu putopisnu zbirku pjesama SIMPLON ORIJENT EXPRES (tisuću milja tamo – i isto toliko natrag). Nikad je nisam objavio. Ali pamtim emocije. Čak je nemam niti u rukopisu. Isto osjećam sad.

Senad Karađuzović

Osjećam se užasno. Te daleke 1990 sam krao sebe, a sad kradem i sebe i moju suprugu od njene rodbine. A svi smo mi jedna velika porodica: jebeno ČOVJEČANSTVO. I ako se kao i život čovjeka sve brzo završi, mrzim let koji će me za jedan sat dovesti u tamo neku Podgoricu. Gospod je ptici dao krila, čovjek nije ptica. Vlakom bih se možda rasteretio loših misli. U avionu, za to se nema vremena. Polijetanje aviona se otkazuje na pola sata. Tabani mi se raspadaju od bolova, držim se za suprugu dok čekamo na ukrcavanje. Tako sam tužan ... čak je i uncle Orson u mojoj svjesti utihnuo. Ko zna kad ću opet smoći snage

Prizor iz Čakovca

da putujem. A nebesa znaju hoću li: ČOVJEK SNUJE - GOSPOD SE OSMJEHUJE. ...jedno znam, vraćam se iz buke života u tišinu. Opet ću sjutra u jutro slušati zujanje svojeg poremećaja u tinitusu, kreštavog mujenzina sa obližnjeg minareta što uči ezani Muhamed i ako se dokopam lipnja, zvrndanje krijecelja sred podnevne žege na priobalju, poviše OTRANTSKOG PROLAZA za ulazak u Jadran. Eto, koliko malo čovjeku nedostaje za sreću, a koliko mnogo želja čovjek ima, tokom jednog mizernog života. (Živite kao ja i poludjet ćete za čas posla. Preporuka aut. teksta). 27. travanj – april / 3. maj – svibanj / Čakovec – Bar 2022. Senad M. Karađoz

Čakovac

Senad M. Karađuzović je crnogorski pisac i novinar. Rođen je 1968. godine u Baru, gdje i danas živi i radi. Član je brojnih udruženja i redakcija: Udruženja književnika Crne Gore i Udruženja književnika Art klub u Ulcinju; redakcije književnih novina: Mostovi (Pljevlja), Lemba (Ulcinj), Kod (Podgorica), Osvit – glas Muslimana Crne Gore (Podgorica). Saradnik je strane za kulturu nedeljnika Koha Yavore (Podgorica). Osnivač je i glavni urednik novina za kulturu Ars poetica-press (Bar). Na književnu scenu stupio je 1986, kada počinje da objavljuje pjesme, pripovijetke i eseje u brojnim književnim listovima i časopisima zemalja u okruženju. Prevođen je na albanski, bugarski, makedonski, engleski, turski i romski jezik, a radovi su mu publikovani u mnogim zbornicima i antologijama, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Samostalni naslovi: DELIRIUM POETICUM (zbirka pjesama)MRZ, Pljevlja-1994. MIT O PRARALELNIM ELIPSAMA (apokaliptična prozodija) MRZ ,Pljevlja-1994. PRIČE IZ 1002 NOĆI (zbirka pri-

povjedaka) MRZ,Pljevlja-1996. VRT DIVLJIH TREŠANJA (zbirka pjesama) MRZ, Pljevlja-1996. KARAĐOZ REIS-1571. (knjiga geneze) Šekspir & co,Bar-2003. SEDAMNAEST IZBRISANIH TRAGOVA (poema),Art ClubUlcinj-2005. EVELYN I RASPRODATE PJESME (zbirka pjesama) ,Art ClubUlcinj 2006. OČEVI UMIRU DVAPUT (roman o oceubistvu),Savjet Muslimanskog naroda CG-Podgorica-2011. ORIJENT EXPRESS (roman), CEKUM Podgorica-2012 VREMENSKI NERED (apokaliptička prozodija),CEKUM Podgorica-2014. PETOLJETKA NEDOBROG DŽEJKOBA, OKF,Cetinje, 2017 LEKSIKON NEOBIČNIH PRIČA, Nekazano, Bar,2018 SA POTPISOM AUTORA, Matica muslimanska CrneGore, Bar, 2018 METAK OD TREŠNJINE KOŠTICE, Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore, Bar, 2020. MIT O PARALELNIM ELIPSAMA (drugo izdanje)- IK JERUSALIM – Bar,2021. ARABIKA STAROBARSKIH PROKLETSTAVA. Savjet Muslimana Crne gore. Podgorica 2022. Radovi objavljivani u zbornicama i antologijama: RUKOPISI 17-Pančevo 1993. ZVONA ISPOD MORA- Bar 1994. MAJSKA RUKOVANJA-Podgorica 1995. OTISCNI SRCA PLANETE-Beograd 1995. ŠUMADIJESKE METAFOREMladenovac 1996. VEŠTINA NAMIGIVANJA MESECU-Beograd 1996. SVESKE-Pančevo 1996. ANTOLOGIJA,PERNIK-Bugarska 1996. ANTOLOGIJA NAJLEPŠIH KRATKIH PRIČA DECENIJEBeograd 1997. SRPSKO PERO-Jagodina 1997. OSNOVNA ŠKOLA U STAROM BARU-Bar 1998. OD GNIJEZDA DO ZVIJEZDA-Podgorica 2010. NA PUTU PUTNICI-(priče pisaca manjinskih naroda)Podgorica-2013 LJUBAVNA POEZIJA – MUKSU „Nekazano“, Bar 2017. Književne nagrade: Druga nagrada ,,Spasoje Pajo Blagojević“ za knjigu pjesama VRT DIVLJIH TREŠANJA, Plužine, 1995. – Druga nagrada ,,Spasoje Pajo Blagojević“ za knjigu KRPLJENJE ULICA -Plužine 1996. Finalista 23, 24, 25. ,,Ratkovićevih večeri poezije“ - Bijelo Polje. Za prvo poglavlje romana OČEVI UMIRU DVAPUT, pod nazivom BEJRUTSKI NAČIN UMIRANJA, dobitnik književne nagrade ,,Srpsko pero 97“ Jagodina. Dobitnik godišnje nagrade „Avdo Međedović“ 2022. od Savjeta Muslimanskog naroda CG. (Kraj)

24 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Željka radulović

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA šaković (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) Slobodan Čukić (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica Marija IvanoviĆ -NikiČeviĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četvrtak, 28. jul 2022.

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 28. jul 2022.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM u Glavici u Danilovgradu staru kuću od 146 kvadrata i plac od 1.000 kvadrata. Može i uz 800 kvadrata uz Zetu, ispod stadiona. Zvati poslije 15 časova. Tel. 067834420 1 IZDAJEM višenamjenski poslovni prostor od 370m2, 4m visina, Podgorica uz magistralu sa upotrebnom dozvolom. Tel. 069-213-604 2

RaZNo OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom.

Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih

cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović

Tel. 067/579-709 , 069/269-550 4 POTREBAN vozač C kategorije sa radnim iskustvom Tel.069/032-380 5

Iv.br.1530/2021 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, ul. Slobode br. 10, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca MFI ”MonteCredit” DOO Podgorica, Ul.8 Marta br.52 protiv izvršnih dužnika Ivan Anđelić i dr,svi iz Mojkovca a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 2.778,56 eura,u smislu čl.45 ZIO-a, donio je dana 27.07.2022 godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Dragani Pejović sa poslednjom poznatom adresom Budva ,Podkošljun b.b.Budva vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 1530/2021 od 06.07.2021 godine sa prilozima. Izvršni dužnik Dragana Pejović može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 27.07.2022.godine

POTREBNI fizički radnici za slaganje robe u magacinu Tel.069/032-380 6 Stručno i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova, adaptacije, popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel: 069/926-382; 020/629558 7

Javni izvršitelj

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. jul 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 28. jul 222. Дана 27. јула 2022. у 86. години живота преминула је наша драга

PEROVIĆ Nastadina ZORAN

РАДОСАВА Николе ЛАБАН рођена ДАРМАНОВИЋ

Posljednji pozdrav.

DRAGAN, SNEŽA, LJUBICA i VASO Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 28. јула од 10 до 13 часова, када ће се и обавити сахрана.

1084

Danas se navršava godinu dana od smrti naše voljene

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови СЛАВКО, СТАНКО и МИЛОВАН, унучад БРАНКО, МЛАДЕНКА и НАЂА, сестра ВУКОСАВА са породицом, снахе ЖЕЉКА и РАТКА и остала родбина

1087

MILOSAVE MIKE JOVOVIĆ rođene Đukanović 1930–2021.

Hvala ti za veliku ljubav i pažnju. Mnogo nam nedostaješ.

Ćerke VERA i VESNA, unuci VLADIMIR i BRANISLAV ĐURIŠIĆ, snaha IVANA i praunuk VUK

1085

IN MEMORIAM

HAJDANA BOŽOVIĆ 22. 2. 1955 – 28. 7. 2021.

KOKA BOŽOVIĆ

1086

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. jul 2022. Posljednji pozdrav tetki

Dana 26. jula 2022. preminula je u 71. godini naša draga

Дана 27. јула 2022. у 20. години живота упокојио се у Господу наш драги и никад прежаљени

STANKI Hvala ti za svu nježnost, zagrljaje i toplinu kojima si nas obasipala. Sa ponosom i zahvalnošću ćemo te se sjećati.

STOJKA Mila RADOJEVIĆ

ЛАЗАР Веселинов ЖИВКОВИЋ

Saučešće primamo 27. jula od 10 do 20 časova i 28. jula od 9 do 12.30 časova u gradskoj kapeli u Mojkovcu. Sahrana će se obaviti 28. jula u 14 časova na mjesnom groblju u Lepencu.

Саучешће примамо у капели на Ублима – Кучи дана 27. јула од 12 до 20 часова и дана 28. јула од 10 до 14 часова када ће се и обавити сахрана. Кућа жалости: Ловћенска бр. 29, Подгорица.

rođena Damjanović

Sestrić DUŠAN SIMONOVIĆ sa porodicom 1081 Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

Вијенци и цвијеће се не прилажу. Ožalošćena porodica: suprug MILO, sinovi ŽELJKO, ZDRAVKO, DARKO, RANKO, VELIZAR i SRĐAN, ćerke BILJANA, LJUBINKA, DALIBORKA, MARA, ZDRAVKA, SLAVKA i RADMILA, braća SAVO, DRAGOLJUB, MILAN i VESELIN, sestre RUŽA, ZORA,STANICA, MILICA i MILENA, snahe, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Ожалошћени: мајка НЕДА, отац ВЕСЕЛИН, браћа ЛУКА и ПЕТАР, баба ДРАГА, ђед ДРАГАН СТОЈАНОВИЋ, стриц ВУЧИНА, браћа од стрица МИЉАН и ОГЊЕН, ујак БОРКО, тетке ВИНКА, МИЛИЈАНА, ЉИЉАНА, РАЈКА и ЈЕЛЕНА, стрина ЉИЉАНА, ујна ДАНИЈЕЛА, стричеви, стрине, браћа и сестре од стричева, тетака и ујака и остала родбина ЖИВКОВИЋ

STANKI OBRENOVIĆ Uvijek ćemo se rado sjećati tebe i tvog radovanja našim susretima. LEPA i GORAN DRAŠKOVIĆ sa porodicom

1060

1052

1077

Dana 27. jula 2022. godine umrla je moja majka

Posljednji pozdrav našem dragom i hrabrom

Posljednji pozdrav najboljem tati, tastu i djedu

LAZARU

BRANKA KRIVOKUĆA

RADOMIRU - GARU MILUTINOVIĆU

Tvoje vesele oči i osmijeh pamtićemo zauvijek. BEBA, MILIJANA i MIŠKO STOJANOVIĆ sa porodicama

Neka tvoja dobra duša nađe mir i spokoj, a ja ću te zauvijek čuvati u svojim mislima i srcu.

Hvala ti za velikodušnost i pažnju kojom si nas obasipao, za svaku tvoju brigu i lijepu riječ. Nedostajaćeš da oplemeniš svaki naš bitan trenutak, da nas pomaziš po glavi i kažeš da će biti dobro. Uvijek ćeš biti u našim mislima, ponosu naš, neka te anđeli čuvaju.

1071 Tvoji: TIJANA, DEJO, ANDREJ i TEODORA

Sa neizmjernom tugom i bolom, opraštamo se od našeg 1079

Posljednji pozdrav đeveru i stricu

NATAŠA KRIVOKUĆA

LAZARA ŽIVKOVIĆA Umjesto đačke torbe, lopte i bezbrižnog djetinjstva, na svojim mladim leđima, Lazo je nosio teško breme života. I nije izdržao... Pamtićemo njegov širok osmijeh, radost kojom nas je dočekivao i toplinu u očima kojom nas je milovao, a govorili su više od nečijih riječi.

1078

GARU MILUTINOVIĆU S bolom, tugom i nevjericom opraštamo se od tebe, noseći lijepe uspomene na godine zajedničkog življenja. Počivaj u miru pored svoje braće.

Tetka RAJKA ČARAPIĆ sa porodicom NADA, NIKOLA, SANJA, BILJANA, NINA

MILAN KALUĐEROVIĆ Dvadeset pet godina bez tebe. Tuga i bol ne prolaze. Vječno ponosni što smo tvoji. S ljubavlju TVOJA PORODICA 1083

1076

1080

Posljednji pozdrav dragom unuku i brataniću

Sa tugom se opraštamo od naše drage

1073

LAZARU

MILICE ANTOVIĆ

KSENIJA, TANJA, RANKO i BORO

Tvoja plemenitost i dobrota, ostaće u našim srcima kao neizbrisiv trag tvog postojanja. Počivaj u miru. 1082

Porodica pok. KOSTA ANTOVIĆA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 28. jul 2022.

Dragom šuri i ujaku

Дана 27. јула 2022. године преминула је

Дана 27. јула 2022. послије дуге и тешке болести у 69. години живота преминула је наша драга

STEVANU JOVAŠEVIĆU Počivaj u miru, naš veliki i iskreni prijatelju.

БРАНКА Душанова КРИВОКУЋА

СТАНКА Петра ОБРЕНОВИЋ

рођ. Раичевић

рођена Драшковић 1938–2022.

Саучешће се прима дана 27. јула од 10 до 18 часова и дана 28. јула од 9 до 14 часова у капели на Блатини – Колашин. Сахрана ће се обавити 28. јула у 14 часова на мјесном гробљу Блатина.

Ожалошћена породица: синови САВА, СЛАВКО и РАНКО, снаха ДРАГАНА и ДРАГИЦА, унучад МИЛОВАН, МИРОСЛАВ, СНЕЖАНА и остала многобројна родбина ДРАШКОВИЋ и ОБРЕНОВИЋ

BRANKO, VANJA i SEKA sa porodicama 1063

Саучешће примамо 28. јула у градској капели Загорич од 9 до 14 часова гдје ће се и обавити сахрана. Кућа жалости – Ђока Мирашевића 17.

Ожалошћени: кћерка НАТАША, син НЕБОЈША, снаха НЕНА, унуци БОЈАН, ФИЛИП, ВУК и остала многобројна родбина КРИВОКУЋА и РАИЧЕВИЋ

JADRANKA MARKOVIĆ

1070

1051 Tužnog srca javljam da je dana 24. jula 2022. u Beogradu u 89. godini života umrla naša voljena

Upokojio se u Gospodu naš dragi

Posljednji pozdrav našoj cijenjenoj koleginici i dragom prijatelju

ĐORĐIJE Dragutina LOPIČIĆ 1948–2022.

u ime

BRANKA Boška MARTINOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 28. jula od 11 do 16 časova i na Cetinju dana 29. jula 2022. na novom groblju od 12 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Sahrana druge nam pokojnice je obavljena 26. jula na porodičnom groblju na Cetinju – Bajice, uz prisustvo najuže rodbine. Saučešće primamo putem telefona: +382 69 067 632 sin Zoran +381 64 1268498 kćerka Svetlana

KOLEKTIVA FAKULTETA LIKOVNIH UMJETNOSTI Ožalošćena porodica: sinovi ALEKSANDAR i NIKOLA, kćerka DIJANA, unuka STAŠA, braća DUŠAN i VESELIN, snahe RADICA i SLAVICA i ostala rodbina LOPIČIĆ i KONTIĆ

1067

1066

Ožalošćeni: sin ZORAN, kćerka SVETLANA, unučad ZORANA, ANJA, snaha BILJANA i ostala porodica MARTINOVIĆ

Umro je naš dragi stric Преминуо је наш брат

1069 Našoj voljenoj

ALEKSANDAR MESIĆ ЗОРАН Настадинов ПЕРОВИЋ CICI

rođ. Krstajić

Sahrana će se obaviti 28. jula 2022. u Frankfurtu, Njemačka. Dragi naš striko, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. С поштовањем,

koja je sahranjena danas 27. jula 2022. godine na pravoslavnom groblju u Subotici izražavamo veliku tugu i žalost zbog njenog gubitka. MIRJANA KLIKOVAC i ŽELJKO MESIĆ sa porodicama

ВЕСЕЛИН и БОРИС ВУЛЕВИЋ Ožalošćene: OLGA KRSTAJIĆ i KRISTINA – TINA PERAZIĆ

1064

1053

1056

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. jul 2022. Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

MILICI ANTOVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Sjećanje na tebe i na naše iskreno prijateljstvo čuvat ćemo od zaborava.

1111

1068

Posljednji pozdrav bratu od strica

Sa poštovanjem, porodica pok. BORA DAMJANOVIĆA

POMENI

BRANKI DRAGOVIĆ

Danas se navršava 10 godina od smrti naše tetke

GARU MILUTINOVIĆU Počivaj u miru, dobri naš Garo. BAJA sa porodicom 1065

Sa nevjericom, tugom i poštovanjem, opraštamo se od drage Branke, koleginice velikog srca u kojem je bilo mjesta za svakog kolegu i svakog čovjeka. PETRANE A. MARTINOVIĆ

Neizmjerno smo zahvalni za doprinos koji je Branka dala u dugogodišnjem radu i neka joj duša u miru počiva.

Zahvalni za ljubav i pažnju koju nam je uvijek nesebično pružala.

Posljednji pozdrav dragoj

BILJANA, VESNA i ŽELJKO sa porodicama

KOLEKTIV JPU „LJUBICA POPOVIĆ“ MILICI ANTOVIĆ

1054

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. GORAN MARUNOVIĆ sa porodicom

Navršava se šest mjeseci, odkad nije sa nama naša voljena majka

1059

1074

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

Dana 27. jula 2022. u 86. godini preminula je naša draga

IVANICA ĐINA Vojova KOJIČIĆ

Pola godine tuge i sjećanja. Otišla si tiho kao što si i živjela i ostavila neizbrisivu prazninu u našim životima. Nedostaješ nam mnogo.

BRANKI DRAGOVIĆ Tvoja dobrota, čestitost i poštenje ostaće zauvijek u našim sjećanjima.

MILICA Ilije ANTOVIĆ rođena Roganović

Tvoje TANJA i MIRJANA

Od DANICE i DRAGOMIRA sa porodicom 1057 Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu, dana 27. jula od 10 do 16 časova i dana 28. jula od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici Do Pješivački u 15 časova.

1055

TUŽNO SJEĆANJE 2017–2022.

MILICI ANTOVIĆ

Ožalošćeni: sinovi MIĆUN i ZORAN, ćerka VESNA, sestra JOVANKA, snahe VESNA, TANJA i VERA, jetrva JELENA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

S ljubavlju i poštovanjem kroz mnogo lijepih uspomena čuvaćemo te od zaborava. 1075

JAKŠA RADULOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

SLAVICA KRIVOKAPIĆ

1061 Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj prijateljici

Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje sjećanje na tebe, na tvoj vedri duh, osmijeh i pažnju. Neka tvoja dobra duša počiva u miru a ja ću te čuvati od zaborava.

BRANKO

OLGI VUČEKOVIĆ

MILICI Ilijinoj ANTOVIĆ

Divnoj ženi i velikom čovjeku. Počivaj u miru. od porodice pok. RADA POPOVIĆA

DESA ŠLJIVANČANIN sa porodicom 1058

1062

1072

e-mail: oglasno@t-com.me

Četvrtak, 28. jul 2022.

Marketing

32 Marketing

Četvrtak, 28. jul 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 28. jul 2022. • broj 331.

ili:

zbog čega je serija ,,The Rehearsal“ Nejtana Fidlera televizijska metaposlastica i genijalna alegorija moderne umjetnosti Str. 4, 5. i 6.

Uvod u anatomiju stvarnog života

Četvrtak, 28. jul 2022.

A cappella

Tri, četiri… K

ao srednjoškolac u školi „Vasa Pavić“ s kraja osamdesetih i početka devedesetih, bio sam razapet između roditeljske vaspitne strategije, sopstvenog talenta i želje da muzika bude moje opredjeljenje, ali i mladalačke želje za loptom, klikerima i drugim marifetlucima. Iz ovog ugla, s vremenske distance od trideset i koju godinu, to je bilo potpuno normalno. Bilo je ponekad neprijatnosti za roditelje koji su morali da pravdaju neke časove uz kasnije pridike i opravdano „držanje predavanja“. Ja sam bio đak tog profila. Bilo je naravno i onih koji su školu, zelenu baraku prekoputa Doma omladine „Budo Tomović“ gledali samo spolja i vrlo brzo se predavali i ostavljali obaveze za narednu sezonu. S druge strane, bilo je đaka koji su bili redovno na svakoj, obaveznoj i neobaveznoj nastavi, onih koji su dolazili u 6:45 izjutra ne bi li zauzeli mjesto u vježbaonicama i zakazali termine na vrijeme. To su bili dobri đaci. U sve ove tri navedene kategorije, najviše je bilo takozvanih teoretičara, malo manje „instrumentalaca“, kako smo zvali kolege koje su odabrale konkretan muzički instrument umjesto opšte muzičke pedagogije.

*** Dirigovanje, predmet od koga se ježila većina đaka u generacijama. Obavezan predmet na nekoj od godina, mislim na dvije završne u srednjoj školi, tada. Naravno da sam gledao kako da zaobiđem tu „dusu“ od predmeta, ali istovremeno, morao sam da znam određene sheme za 2/4, 3/4 i 4/4 takt kako bih pokušao da „netegnem“ neku ocjenu ,,četiri“, pošto me ,,petica“ nije ni zanimala, a nijesam je ni zasluživao. Ali bilo je i njih nekoliko, mojih dragih drugarica i koleginica koje su dirigovale sasvim lijepo, kako za oko, tako i funkcionalno. Vidi se to odmah, ne morate da budete preveliki stručnjak da biste prepoznali talenat za dirigovanje. Nedavno preminuli profesor Radovan Papović bio je autoritet za dirigovanje u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori i

Piše: Vladimir MARAŠ

Dirigentkinja Sara Arianna Serhatlić dokaz je da nam je neophodan drugačiji odnos prema kulturi i muzičkom obrazovanju. Ona je potvrda tvrdnji da moramo da razvijamo muzičko obrazovanje na više nivoa i posvetimo se džez muzici u okviru zvaničnog sistema obrazovanja sjećam ga se kao čovjeka, jednog od nas, koji je razumio zbog čega nešto treba ili ne treba da se radi kroz proces obrazovanja. Petnaestak godina kasnije bio sam u prilici da vidim kakav raskošni dirigentski talent nosi kćerka mog prijatelja i kolege, lidera crnogorske grupe Makadam, Mirsada Serhatlića. Osim talenta za dirigovanje, Sara Arianna Serhatlić bila je talentovan i vrijedan đak kroz muzičko obrazovanje. Sjećam se, prije desetak godina već, razgovarali smo kao i mnogo puta do tada o budućnosti, planovima

i ciljevima. Ja sam joj, sjećam se, kao tobož malo stariji i iskusniji kolega sugerisao da specijalizuje dirigovanje, upravo zbog toga što ga mnogi neće, a njen talenat bio je vidljiv iz aviona. Rezultat toga bio je vidljiv prije desetak dana, na poznatim Sastavcima ili Skalinama, na sceni malog amfiteatra u Podgorici, kada je Sara premijerno dirigovala mladim snagama okupljenim u okviru Crnogorskog kamernog orkestra. Mlada, lijepa i graciozna, izašla je na scenu pred mladu selekciju gudača s autoritetom, sa stavom koji je neophodan za jedinu poziciju na sceni na kojoj ste publici okrenuti leđima. Vidio sam da je partiture pročitala do najsitnijeg detalja, što je potpuno očekivano za Saru, uvijek je bila posvećena svemu što radi - do tančina. Orkestar mlad, potentan, ponekad izgori u želji da (fudbalskim rječnikom rečeno) „ostavi srce na terenu“, ali to je potpuno normalan i očekivan ishod u kombinaciji mladosti i repertoara. Slušali smo Griga, Respigija, ali i dva djela crnogorskih kompozitora – „Alla turca“ Senada Gačevića i „Queen“ Aleksandra Perunovića. Prvi, jedan je od najprepoznatljivijih crnogorskih kompozitora skoro pa pola vijeka, a drugi je zaslužan za uspjeh mnogih kompozitora i izvođača mlađe generacije u posljednjih 10-15 godina. Obojica su profesori na Muzičkoj akademiji na Cetinju i oba su bili Sarini profesori. Krug je zatvoren.

*** Sara Arianna Serhatlić dokaz je da nam je neophodan drugačiji odnos prema kulturi i muzičkom obrazovanju. Ona je potvrda tvrdnji da moramo da razvijamo muzičko obrazovanje na više nivoa i posvetimo se džez muzici u okviru zvaničnog sistema obrazovanja. Zašto da ne, dokaz je i da se moramo posvetiti i etnomuzikologiji, pop, bluz, horskoj muzici, domaćim talentima, kompozitorima i aranžerima. Jedino tako, na duge staze, imamo šansu. Sve ovo što se sada nalazi oko nas, glupost je i klasičan odraz kolektivnog neznanja i amaterizma. Imamo šansu i vakat je za tri, četiri, sad!

Četvrtak, 28. jul 2022.

imdb.com

U FOKUSU

,,The Rehearsal“ Nejtana Fidlera: Tel

Uvod u anatomiju stvarnog života

Šest polučasovnih epizoda serije ,,The Rehearsal“, koje smo ekskluzivno pogledali ljubaznošću HBO televizije, toliko su sadržajne - kao da ste bindžovali nekoliko sezona neke ozbiljne blokbaster drame. U svakom momentu imaćete utisak da autor Fidler sam sebe spašava; da mu čak nije primarna namjera da napravi uspješan televizijski projekat ili socijalni ogled, koliko da postane bolja i ostvarenija osoba

av svijet je pozornica; a ljudi, žene u njoj glumci samo, što dolaze i odlaze sa scene; i mnogo život uloga mu pruža... Kako samo odjekuju Šekspirovi stihovi – kao komedija, tragedija i farsa, sve odjednom, u genijalštini HBO serije ,,The Rehearsal“ Nejtana Fidlera. Njena premisa sasvim je jednostavna: zamislite kada biste mogli bilo koju konfliktnu situaciju ili prelomni momenat života, prvo da ,,izvježbate“ sa nekim personalnim trenerom. A da je taj personalni trener, guru, terapeut, šta sve ne – upravo i autor serije.

Na primjer: jednom od likova će Fidler pomoći, da priznanje višegodišnjeg laganja, pripremi na način tako što će, sa glumcem koji temeljno poznaje osobu kojoj taj lik sve želi da prizna, prvo proći kroz zaista sve potencijalne scenarije tog sudbonosnog razgovora... Da mu se sve to ,,sažvaće“ kao neki algoritam, i to na mjestu za se koje unaprijed zna da će se priznanje desiti, u atmosferi posebno izabranoj za takvu priliku.

Pakt sa đavolom

I što bi tu moglo da pođe po zlu! Vjerujte, u šest epizoda serije ,,The Rehearsal“, koje smo ekskluzivno gledali lju-

baznošću HBO, sve to djeluje kao pakt sa đavolom. Kao pakleni dogovor, koji (srećom ili ne) djeluje obostrano, podjednako za (anti)junake serije i sve nas, kao i za onog ,,personalnog trenera“, scenaristu, glumca i režisera Fidlera. Nejtana Fidlera ćete najprije doživjeti kao neku pripitomljeniju, komšijsku verziju Saše Barona Koena. Dovoljno da znate da se Fidler sa svojim likovima, namjernicima – igra. Grubo bi bilo reći i ,,ruga“ – a možda bi i zadirkivanje tu bilo preoštro... Jer vjerujte, ovaj Kanađanin je ljudima, ili prije svega njihovim konekcijama, potpuno fasciniran. U tolikoj mjeri da

je nakon ,,The Rehearsal“ pošteno reći da niko kao Fidler ne umije na platformi televizijskog medija da napravi vrlo potentan i bezobrazan socijalni eksperiment. Da bi to postigao – on svoje ,,zamorčiće“, dakle subjekte eksperimenta, mora da prevari. Njegov fokus u potpunosti je na sasvim običnim ljudima – uz jednu silnu paletu od raznih načina kako da ih namagarči. Ne brinite: to što on njima radi ne razlikuje se, na bilo koji način, u odnosu na ono što oni, i što svi mi, proživljavamo svakodnevno. Takođe, još jedan razlog da progutate seriju koja je vrlo provokativan socijalni ekspe-

Četvrtak, 28. jul 2022.

npr.org

levizijska meta-poslastica i genijalna alegorija moderne umjetnosti

nytimes.com

Autor je režiser, producent, scenarista i glavni glumac otkačenog meta-projekta

Nejtan Fidler kao personalni trener na ,,mjestu zločina“ Vježba sudbonosnog susreta u kafeu

riment: na njenom putu od šest epizoda, Fidler će u većoj mjeri (i potpuno promišljeno) tlo pod nogama izvlačiti sebi, nego što to čini drugim ljudima. Ne treba biti pretjerano maštovit, pa shvatiti da Fidler svu tu veliku lifecoach ulogu preuzima, jer je duboko izmučen strahovima i nesigurnostima. Već u premijernoj epizodi preispitivaćete njegove motive: odakle, pobogu, jednom takvom liku (umjetniku, zabavljaču) uopšte potreba da se bavi jednom takvom mukom. Nije teško prozreti da se sve tu vrti oko njega i njegovih potreba. Koliko je scenario lud, biće vam jasno već onog momenta

kada shvatite da je jako teško prozreti da li su Fidlerovi likovi (klijenti, zamorci, kako god hoćete) – glumci, naturščici ili realni likovi koji glume sebe same. I to je u velkoj mjeri jedan sasvim meta proizvod (meta, ta prokleta i očigledno ključna riječ televizije u ovoj godini, sjajne serije ,,Irma Vep“ i u manjoj mjeri ,,Severance“ su sjajni dokazi za to). Na primjer: već na startu će Fidler, sve u namjeri da bi pripremio svog prvog klijenta za jednu ,,kriznu situaciju“, angažovati drugog glumca, koji će za njega glumiti onog klijenta (!) i njega pripremati za kvalitetan life coach posao... Zvuči komplikovano? Vjeruj-

te nije, u bilo kom momentu Nejtan Fidler u jednačinu ne ubaca preveliki broj varijabli, a priča teče vrlo pitko i logično. Ma, sve po pravilima naših života i nelagode koju u odnosu sa drugim ljudima proživljavamo iz dana u dan.

Lične prekretnice

Ovaj Kanađanin u deceniji za nama proslavio se još jednim meta-projektom ,,Nathan for You“, u kom je ,,glumio“ konsultanta koji treba da usmjeri ili spasi brojne biznise koji su zakočili, kompanije koje su na ivici propasti ili koje su tek u povoju. Svakoj od njih je nudio rješenja (od kojih su neka bila potpuno čudna, a neka

potpuno pogrešna sa razornim posljedicama). Sa ,,The Rehearsal“ je samo podigao ulog: bavi se poslom koji se suštinski tiče najtananijih relacija, bliskih osoba, pravih životnih prekretnica. Još više, u svakom momentu imaćete utisak da Nejtan Fidler serijom ,,The Rehearsal“ sam sebe spašava; da mu čak nije primarna namjera da napravi uspješan televizijski projekat, ili nekakav filozofski ili socijalni ogled – koliko da sebe spasi, postane bolja i ostvarenija osoba. Tu negdje se i krije, naravno, genijalština serije ,,The Rehearsal“: u tezi da Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 28. jul 2022.

Na primjer, jedna mlada žena će od Fidlera zahtijevati potpuno logičan, a opet nevjerovatan zadatak: da je što uvjerljivije pripremi za ulogu majčinstva, a sve sa ciljem da bi onda sama shvatila da li uopšte želi da postane majka.

Iritantni čistunac

Dakle, Fidler i njegova ekipa će za dotičnu gospođicu da pripreme i osmisle savršen dom, potencijalnog partnera, pa bebu i dijete u određenim fazama razvoja, pa potencijalne krizne situacije... A sve u ritmu svakodnevnog života, do najsitnijih pojedinosti! A tek da vidite što se dešava, kad Fidler odluči da on bude jedan od sudionika njene svakodnevice. Jasno je da je u seriji u kojoj je Nejtan Fidler i režiser, i scenarista, i producent, pa na kraju i glavni glumac – njegov lik suštinski vrlo stidljiv, gotovo iritantno previše korektan čistunac... I, naravno, u užasnom strahu da se bilo kome zamjeri; da pokaže ono

sopstveno ja. U toj mjeri, da se plaši da u jednom ,,mješovitom braku“ svom djetetu prenese bilo što od nasljedstva svoje, jevrejske porodice. I da izbjegava bilo kakve emotivne reakcije, za sebe i svoje klijente – osim, naravno, onih strogo kontrolisanih i uvježbanih... Kako se samo, u toj igri, Fidler ruga brojnim filmskim i televizijskim autorima, koji ne umiju ništa drugo osim da recikliraju tuđe i stare, izlizane ideje, a sve u strahu da će im se neko narugati i da će se nekom zamjeriti. Zbog svega toga, šest polučasovnih epizoda serije ,,The Rehearsal“ toliko su sadržajne - kao da ste u nekoliko dana bindžovali nekoliko sezona neke ozbiljne blokbaster drame. Na putu od ukupno tri sata mnogo puta ćete poželjeti da budete Fidlerov klijent, pa da preuzmete njegovu ulogu, pa da od svega toga pobjegnete glavom bez obzira... I negdje usput ćete se učiti, koliko je dragocjeno i ljekovito, da pred drugim lju-

dima ,,otkačite“. Da spustite gard, da izvalite ono što vam je zaista na umu i na duši. Jer vjerujte, sve to je bolje od velike manipulacije i igre marioneta, koje sa junacima serije ,,The Rehearsal“ i samim sobom igra Nejtan Fidler. Naravno da takva serija vizuelno podsjeća na ,,dokumentarističku grotesku“ velikog televizijskog hita ,,The Office“. Naravno da ćete se, iznova i iznova, pitati da li su emocionalne reakcije na setu ove serije odglumljene, prenaglašene – ili potpuno spontane. I naravno da ćete svjedočiti da je ovo serija koju ne samo racionalno doživljavate kao istinitu – već je do kraja istinitom osjećate. Zbog toga je Nejtan Fidler lik iz serije za kog je ubjedljivo najlakše i najljepše navijati ovog televizijskog ljeta. Nije loše za jednog autora i umjetnika, koji se iz petnih žila na televiziji trudi da bude personalni trener, zar ne? Stojan STAMENIĆ Ocjena: 4.8/5

hbomax.com

imdb.com

se sa pričom o iščašenom personalnom treneru (kojeg bi, zaista, pored Fidlera jedino Saša Beron Koen umio podjednako uvjerljivo iznijeti) – napravi alegorija o bilo kom stvaraocu vizuelne, ili bilo koje umjetnosti. Sa mnogo pametnih pitanja koje će vam serija usput nametati. Recimo: u kojoj mjeri je umjetnost imitacija, a u kojoj realna slika života? Ili je, ništa više i ništa manje, (televizijska) umjestnost jedno uvježbavanje naše stvarnosti? I u kojoj mjeri televizija oponaša – a u kojoj direktno učitava, ubrizgava i gradi našu stvarnost....? Ma, skretanja u ovom lavirintu je mnogo, a vjerujte, niko se u njima ne gubi i niko tako efikasno i elegantno izvlači kao Nejtan Fidler. Budući da se radi o sasvim pristojnom tipu iz predgrađa, sa balastom svih onih očekivanja koja sljeduju jednog singl muškarca u četvrtoj deceniji, jasno je i kakve će probleme serija nametati svojim klijentima i junacima.

Predstava i farsa usamljenosti srednjovječnog muškarca

Četvrtak, 28. jul 2022.

,,Burning Days“ Emina Alpera: Izvrsno izveden spoj političkog trilera i provincijalno-ruralnog noara cineurope.com

ZERKALO

Glavni junaci potentnog Alperovog ostvarenja

a j i c a k i f i t Demis Erdoganove Turske Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

erovatno da na ovom svetu ne postoji jača sila od puke slučajnosti. Mnogi će tražiti priliku da učitaju nekakvu simboliku, nekakav plan ili čak zaveru, ali zapravo slučajnost kroji ironiju sudbine. Primera radi, sve i da su za vreme Kanskog festivala bile dostupne vremenske prognoze za srednji i malo duži rok koji podrazumeva ovo vruće leto, i sve da je u Puli festivalski program slagan prema vremenskoj prognozi, niko nije mogao

Film je vizuelno fascinantan, vješto montiran, perfektno odglumljen, ali prije svega sjajno napisan sa izvrsno profiliranim likovima i pažljivo izgrađenim odnosima. A sve u smjeru otkrivanja ne samo korupcije, već i mizoginije, homofobije i zloupotrebe moći na privatnom, a ne samo na javnom nivou da predvidi da će ovaj tekst o filmu ,,Burning Days“ turskog autora Emina Alpera biti pisan i objavljen usred toplinskog talasa.

Neuralgične tačke

Slučaj-komedijant se za to pobrinuo, a Alperov film obasjan pržećim suncem i natopljen

znojem vrele letnje noći, baš nekako paše na ovo vreme. U njemu, međutim, ništa nije slučajno, od radnje i zapleta koji se vrti oko odnosa moći, nameštanja, kulture i politike jednog manjeg turskog grada, pa do Alperovih autorskih odluka i postupaka. Za početak, treba imati u vidu Alperov

drugi dugometražni film, atmosferični i napeti paranoidni triler ,,Frenzy“ (2015) smešten u mahalu na rubu Istanbula u kojoj obitavaju marginalci, koji ga je i stavio na radar festivala i kritike, ali i njegov potonji film ,,A Tale of Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 28. jul 2022.

Opominjuća slika turske provincije

da ostavlja sumnje na korupciju u vrhu gradskih vlasti, a i najbliže jezero za kupanje i rashlađivanje na svom dnu ima živi pesak. Barem tako tvrdi novinar Murat (Ekin Kodž) koji ne krije svoje opozicione stavove i veze s nekom od prethodnih gradskih garnitura. Istraga lovaca biva prekinuta posetom dvojice istaknutih članova društva, advokata Šahina (Erol Babaoglu) i zubara Kemala (Erdem Šenocak) koji dolaze Emreu u posetu na radno mesto noseći darove i braneći lovačku tradiciju i potrebu za borbom protiv štetočina. Njih dvojica možda se prave blesavi, a možda i jesu zaista takvi, ali nastupaju samouvereno

unifrance.org

Three Sisters“ (2019) kojim je pokazao da makar može pokušati parirati najvećem imenu savremene turske kinematografije, Nuriju Bilžeu Džejlanu. I to na Džejlanovom polju, u adaptaciji dela Čehova. Tragovi „džejalnovštine“ vide se i u filmu ,,Burning Days“, makar u smislu tog „neo-vestern setinga“ grada praktično u pustinji negde duboko u unutrašnjosti zemlje i pripadajuće fotografije koju ovog puta potpisuje Hristos Karamanis, čovek koji je uslikao neke od bitnih grčkih „weird“ filmova, poput naslova ,,Chevalier“ (2015) Atine Rejčel Cangari. Međutim, Alper je ovde prisutan u svom izvornom obliku, kao filmski autor koji kroz filmove između ,,art“ i žanrovskog pristupa traži neuralgične tačke turskog društva, propitujući njegove delove koji retko kad dolaze u centar medijskih zbivanja. Već u prologu filma možemo naslutiti da se naš protagonista, mladi i ambiciozni tužilac Emre (Selahatin Pašali) neće dobro provesti u (fiktivnom) gradiću Janiklaru u kojem je dobio službu. Prvo sa sudinicom Zejnep (Selin Janinci) ide na uviđaj još jedne vrtače koja se na rubu grada pojavila, a onda, vraćajući se sa uviđaja svedoči hajci na divljeg vepra ili čak više njih u samom gradu, a ta jurnjava sa sve puškaranjem u stambenim četvrtima mu je neprihvatljiva i profesionalno i privatno, zbog čega promptno pokreće istragu protiv lovaca. Povrh toga, u gradu više nema nego što ima, projekat unapređenja vodovo-

youtube.com

Selahatin Pašali u izuzetnoj roli mladog tužioca

i sa pozicije moći, makar na nivou te lokalne sredine.

Rakija od anisa

Neće dugo proći dok Emre otkrije zašto je to tako. Kada se odazove na poziv gradonačelnika za privatnu večeru i upoznavanje (takav je red u Janiklaru), otkriće da je Šahin njegov sin. Gradonačelnik će se sa večere ubrzo povući, svratiće Kemal, teći će rakija od anisa u potocima, a kada se u bašti pojavi plesačica, čije procene intelektualnih i mentalnih sposobnosti variraju od „malo šašava“ do ozbiljne dijagnoze, tužilac će već biti u treštenom stanju. Prava nevolja za njega počinje sutradan: na

toj zabavi u bašti, Pekmez je silovana i brutalno pretučena, tužilac je ujedno i nepouzdani svedok, a dvojica moćnika su njegovi osumnjičenici. Budući da je deo večeri prespavao, da ne zna kada je i u čijem društvu otišao kući (Murat, inače Šahinov komšija, tu se javlja kao spasitelj i potencijalni svedok, ali on je na zlom glasu kao čovek sklon piću i seksualnim eskapadama s muškarcima, na šta se u Janiklaru ne gleda blagonaklono), Emre mora da pazi na koga, kako i s kojim argumentima udara da ne bi inkriminisao i sam sebe. Savezništvo s Muratom čini se prirodnim, ali tu se takođe postavlja pitanje ne za-

9 imdb.com

Četvrtak, 28. jul 2022.

vodi li ga on i ne koristi li ga kao pijuna u svojoj partiji šaha. Takođe, i izbori koji se približavaju i obećanje o vodosnabdevanju, faktori su koje svakako treba uzeti u obzir. Voda, vrućina i igra moćnika svakako su nešto po čemu ,,Burning Days“ može i mora podsetiti na kultno ostvarenje ,,novog Holivuda“ ,,Chinatown“, (Roman Polanski, 1974) ali su sredina i okruženje prilično drugačiji, s dobrim razlogom. Alper, naime, ima sasvim drugačije ciljeve od onih koje je imao Polanski. ,,Burning Days“ nije samo priča o korupciji i borbi za moć u bazenu punom krokodila, već i vivisekcija sadašnjeg turskog društva i njegove politike spuštena na lokalni nivo na kojem se kao recidivi ogledaju marifetluci na nacionalnom.

Zapostavljeni građanin

Zamenimo pesak i sunce hladnoćom i snegom i pomerimo fokus sa retkog poštenog državnog službenika na zapostavljenog građanina, pa će okruženje jako zaličiti na ,,Leviathan“ (2014) ruskog autora Andreja Zvjaginjceva. Politička poenta demistifikacije Erdoganove Turske ovde funkcioniše vrlo dobro iz razloga dobre do odlične izvedbe jednog punokrvnog žanrovskog filma (spoj političkog trilera i provincijalno-rural-

Pustinja i ambis jaki motivi na posteru

nog noara, doduše bez fatalnih žena, ali zato sa spletkama sklonim muškarcima). Film je vizuelno fascinantan, vešto montiran, perfektno odglumljen, ali je pre svega sjajno napisan sa izvrsno profiliranim likovima, pažljivo izgrađenim odnosima, a sve u smeru otkrivanja ne samo korupcije, već i mizoginije, homofobije i zloupotrebe moći na privatnom, a ne samo na javnom nivou. Treba istaknuti da očitih pozitivaca u ovoj priči nema: Emre je arogantan, ne poznaje sredinu s kojom bi se

rado sukobio i zato sebi navlači bedu na vrat, a sudinica Zejnep je „token“-ženska u muškom svetu koja aminuje njihove marifetluke. Postoji tu, međutim, nešto što sprečava da ,,Burning Days“ nadraste nivo vrlo dobrog i približi se odličnom. To bi bio kraj filma koji nakon kulminacije deluje pomalo nakalemljeno i zbrzano kako bi se zatvorio simbolički krug sa početkom. Alper je problema s krajem imao i na filmu ,,Frenzy“, i tamo je zbrzao, ali ga je odveo u smeru tripa ili noćne more, mi-

sleći da je dovoljno dobro izgradio alibi za tako nešto. Ovde je petljanje malo drugačije i usmereno na poentiranje da čak i kad se nešto kozmetički menja, trula suština ostaje ista. Opet, ni to ne može pokvariti utisak da je ,,Burning Days“ jedan od najboljih filmova ovogodišnjeg Kanskog festivala iz paralelne sekcije „An sertan regar“, te ponajbolji film u međunarodnoj konkurenciji Pule. Ali i dokaz da Emin Alper postaje još jedan turski filmski autor svetske klase. Ocjena: 8.2/10

Četvrtak, 28. jul 2022.

CELULOID

Gledali smo u Puli: ,,4:2“ Anđela Jurkasa – ne

Filozofiranje na n srednjoškolskih mu

imdb.com

Junaci ljubavne drame koja se odvija tokom finala šampionata svijeta u fudbalu

Najveći problem filma je istinita, potresna, ali sa glavnim narativom tek nategnuto i arbitrarno povezana istinita priča, čije artefakte u smislu dječjih pisama i imena likova autor koristi kao okvir za film i materijal za pozadinu likova. U ovom slučaju, ovaj dodatak sasvim razbija magiju vrlo dobro zamišljenog koncepta

11 imdb.com

Četvrtak, 28. jul 2022.

ekonzistentno izvedena fudbalsko-ljubavna priča

nivou udrosti Š

ta se može uokviriti u stotinak minuta realnog vremena? Svakako dugometražni film, ali i fudbalska utakmica, kao i nekakav put automobilom, recimo autoputem od Birmingema do Londona ili starim putem od Zagreba do Rijeke. Verovatno najveći ljubitelj i poznavalac fudbala među savremenim filmskim stvaraocima Korneliju Porumboju, spojio je fudbalski meč i dugometražni film u dokumentarcu ,,The Second Game“ (2014), čiju vizuelnu komponentu čini izlizani VHS snimak fudbalske utakmice rumunskog kuba iz osamdesetih, a auditivnu razgovor o fudbalu, politici i recentnoj istoriji koji vode Korneliju i njegov otac Adrijan, koji je dotičnu utakmicu i sudio i tada napravio jednu kardinalnu grešku.

Rad amatera

Film i vožnju u realnom vremenu spojio je, pak, Stiven Najt u svom remek-delu ,,Locke“ (2013) u kojem naslovni junak kroz celi film putuje autoputem i telefonski razgovara sa živim ljudima, a u svojoj glavi sa svojim demonima i duhovima prošlosti. Utakmicu i vožnju, pak, spojio je svako ko je u automobilu odslušao jedan prenos od početka do kraja. Niko do sada, međutim, nije pokušao da spoji sva tri, ali od ovogodišnjeg izdanja Pule i filma ,,4:2“ Anđela Jurkasa imamo prilike da vidimo i to čudo. Ambicije, dakle, nije manjkalo. Iako dosta nepoznat izvan Hrvatske, Jurkas je fenomen na domaćoj filmskoj sceni. Potpuni je amater, svoje filmove producira sam, režira ih, za njih piše scenarije, a u njima i neretko igra glavnu ulogu, i to u tempu od jednog filma godišnje u pretpandemijskim vremenima. Njegovo profesionalno poreklo je novinarsko, u sferi zabave i pop-kulture, pa dosta može rešiti poznanstvima s glumcima i muzičarima. To je demonstrirao prvencem ,,Za tebe“ (2016). Usledio je i dosadašnji vrhunac karijere sa relativno robusnom „bildungsroman“ autofikcijskom ljubavnom pričom ,,Fuck Off I Love You“ (2017), ali i pad sa sledeća dva iskrzana naslova ,,Do kraja smrti“ i ,,Happy End: Glup i gluplji

3“, oba iz 2018. godine, i oba neujednačena i čini se isterana na silu. Upravo iz jedne od priča iz omnibusa ,,Do kraja smrti“ izveden je i Jurkasov najnoviji dugometražni film. Naslov je rezultat fudbalske utakmice, i to ne makar koje, nego one finalne iz Moskve 15. jula 2018. godine između Francuske i Hrvatske. Prenos utakmice na radiju u izvedbi komentatora Drage Ćosića ujedno predstavlja i najveći deo tonske komponente filma, dok se par čija se emotivna veza gasi (Bojana Gregorić koja je istu ulogu igrala i u izvornom kratkom filmu, te Ivo Krešić) vozi od Zagreba do Rijeke u posetu njenim roditeljima nakon što je njen otac preživeo infarkt. Oni ne razgovaraju, ali njihove misli su titlovane ispod, a muči ih ono što muči svaki par sa kilometražom, ali i nešto dosta, dosta teže od toga. Osim filma ,,Locke“ kao modela za snimanje filma čija se radnja odvija na jednoj jedinoj lokaciji automobila i fudbalskog prenosa, referenca na koju se Jurkas najviše oslanja su „walk and talk“ filmovi. Posebno oni iz Linklejterove ,,Before“ trilogije, doduše radikalno oslobođeni i od hoda i od razgovora. To onda glumce stavlja u poseban tip „vatre“, one u kojoj moraju igrati mimikom i diskretnim pokretima, što Bojana Gregorić igra u maniru prave dive, a Ivo Krešić, mostarski glumac sa nekoliko uglavnom manjih uloga u hrvatskim filmovima, mogao bi hrvatskoj filmskoj „reprezentaciji“ poslužiti kao solidno „pojačanje“. Statična situacija vožnje je na nekoliko mesta razgibana jednim humornim momentom (auto se pokvari, frajer ga popravi), dokumentarnim snimcima iz Moskve, iz fan-zone u Zagrebu i sa dočeka srebrnih fudbalera, kao i jednim „ad hok“ muzičkim spotom u poluvremenu. Imaginarni dijalozi, zapravo unutrašnji monolozi koje likovi vode, doduše, pate od režisera koji kroz te svoje likove govori i na koje projektuje svoja razmišljanja, stavove, pa i ukus, kao i od za Jurkasa specifičnog „filozofiranja“ koje ostaje na nivou srednjoškolskih mudrosti.

Intuicija i instinkt

To je, pak, relativno mali problem, naročito ako se uzme u obzir da je Jurkas takav kakav jeste, neapologetski i u svojim javnim nastupima i u svojim filmovima, pa to nekako ide uz njega šta god on radio. Takođe, filmski prostor i filmsko vreme se nekako moraju napuniti, pa ni takvi „ljubavni jadi“ nisu loša opcija. Dosta je veći problem nekonzistentnost u provođenju ideje. Jurkas u nekom trenutku odustaje od koncepta realnog vremena, pa priču prebacuje u sanjanu realnost u kojoj Hrvatska uspeva da preokrene protiv Francuske, e da bi je

Zanimljivo rješenje postera Jurkasovog ostvarenja

vratio nazad u našu, vreme fudbalske utakmice sažima (tako da film traje 77 minuta), pa čak i razbija okvir koji si je sam zadao, izlaskom iz automobila i monologom koji jedno od njih ima naglas. O tome da ovde crno-bela fotografija funkcioniše samo za vreme vožnje, ali ne i kada se u nju ubace besmisleno zamućeni arhivski snimci (2018 godina nikako ne može da bude „vintage“) ne treba ni trošiti previše reči, ali oči bode i to da se Jurkas na jednom mestu odluči da počne da snima u boji. Na kraju, najveći problem filma je istinita, potresna, ali sa ovom konkretnom fudbalsko-ljubavnom pričom, tek nategnuto i arbitrarno povezana istinita priča, čije artefakte u smislu dečijih pisama i imena likova Jurkas koristi kao okvir za celi film i materijal za pozadinu njegovih likova. Ponekad je manje više, jednostavnije elegantnije, a u ovom slučaju ovaj dodatak sasvim razbija magiju vrlo dobro zamišljenog koncepta. Ali dobro, Jurkasu koji se za svoje novce i u svoje vreme malo zeza sa pravljenjem filmova glupo bi bilo zamerati neki nedostatak formalnog znanja i formalnih veština. On je autor od intuicije i instinkta, a oni ga ponekad varaju, a da toga on ne može da bude svestan. Njegove greške su makar iskrene. Sa 4:2 je pokušao prvi put u karijeri da u jednom filmu ispriča jednu priču, ali nije odoleo da ne ubaci još barem jednu. Kao i na igru Hrvatske protiv Francuske u finalu, ovde možemo samo slegnuti ramenima. M. STOJILJKOVIĆ Ocjena: 2.5/5

Četvrtak, 28. jul 2022.

Black Bird

Solidni triler o serijskim ubicama n

foto: nypost.com

SERIJE

Veliki Rej Liota u simbolički jakoj posljednjoj ulozi karijere

Zatvorski poker sa đavolom Piše:

Davor PAVLOVIĆ

riče zasnovane na istinitim zločinima su uvijek bile privlačne gledaocima. Ponekad ljude privlači užas koji dolazi sa saznanjem da je neko počinio tako brutalna ubistva, a ponekad su to zagonetke kada su pitanja ostala bez odgovora. Bilo kako bilo, takvi filmovi i serije cvjetaju, a posebno je Netfliksov servis popularan

sa svojim bezbrojnim dokumentarcima. Rivalski Apple TV+ sada želi uzeti komad tog kolača i napravio je mini-seriju ,,Black Bird“ inspirisanu stvarnim događajima.

Nemoralna ponuda

Džejms Kin je sa novinarom Hilelom Levinom napisao autobiografski roman ,,In with the Devil: A Fallen Hero, A Serial Killer, and A Dangerous Bargain for Redemption“, koji je kasnije pisac krimića Denis Lehejn (Istvudov ,,Mystic

River“ (2003), ,,Shutter Island“ (2010) Martina Skorsezea) iskoristio kao osnovu za svoje prvo djelo. To je zločin s nešto drugačijom perspektivom, jer su oni koji su uključeni važniji od događaja koji su pokrenuli cijeli događaj i ne postoji rekonstrukcija zločina. Na osnovu tog romana, stvorena je serija, u kojoj je sam Lehejn učestvovao. Džejms Kin (Taron Edžerton) je plejboj koji je imao uspješnu fudbalsku karijeru

kroz srednju školu i udobno se smjestio u otmjenoj vili, a njegov pobjednički osmjeh i elokvencija su njegovo oružje kojim mota ljude oko malog prsta. Kao diler droge, stekao je i određeno bogatstvo. Ali, ne ide sve tako glatko kako bi on želio. U prvih nekoliko minuta serije dolazi do neugodne scene, jer biva uhvaćen sa gomilom droge i oružja i osuđen na deset godina zatvora. Kada mu detektivka Loren Mekoli (Sepideh Moafi) dođe sa ponudom da se odrekne

Četvrtak, 28. jul 2022.

minimalno sigurnosnog zatvora i preseli u maksimalno sigurnosni sa ludim kriminalcima, što mu može poništiti kaznu i vratiti ga na slobodu, a samo treba pridobiti povjerenje Larija Hola (Pol Volter Hauser) i iznijeti tragove o skrivanju tijela kako bi ga osudili, ljubazno odbije. Ipak, promijeni mišljenje kada njegov otac (Rej Liota) doživi moždani udar, pa kako bi mogao provesti još neko vrijeme s njim izvan zatvora, prihvati delikatnu ponudu. Njegova kamuflaža ni pod kojim okolnostima ne smije biti otkrivena. S druge strane, tu je i istraga policajca Brajana Milera (Greg Kiner), koji postaje svjestan navodno bezopasnog čudaka Hola i uz pomoć Mekoli, uspijeva stegnuti omču oko osumnjičenog….

Mračna paleta

Serija nas vodi na klasični izlet u američki zatvorski svijet i psihu potencijalnog psihopate, a putujemo po poznatom terenu, nailazeći na raskrsnice između realistične rekonstrukcije serije ,,Mindhuntera“ i filma ,,Zodijac“ (Dejvid Finčer, 2007), ali i stimulativne manipulacije poput ,,Kad jaganjci utihnu“ (,,The Silence of the Lambs“, Džonatan Dem, 1991). ,,Black bird“ pronalazi svoj put uprkos jednostavnoj premisi, tipičnim likovovima i narativnoj strukturi koju već dobro poznajemo. Paleta boja je mračna, a uz sumornu atmosferu, nije iznenađenje vidjeti da je režiser Mihael Roskam, koji je režirao većinu epizoda, koncept muškosti stavio kao centralni. U šest epizoda (pogledali smo četiri), perspektiva se pomjera, od iznutra zatvora gdje dvojica muškaraca kruže jedan oko drugog u zasjedi do van njega, gdje dva policajca ponovo otvaraju staru istragu o Holu, kao i od sadašnjosti do prošlosti dvojice glavnih protagonista. Autor serije uspijeva da istakne najmračnije strane svakog od protagonista priče i više je pažnje posvećeno izopačenosti ljudske duše, nego zločinima koji su poči-

njeni. Uzbudljivija priča je ta o muškoj vezi, u kojoj nikada nije sasvim jasno gdje je granica između partnerstva iz interesa i istinskog prijateljstva. Postepeno, dvojica muškaraca se zbližavaju, zbog čega Hol posebno pokazuje svoju ljudsku stranu, kada saznajemo šta mu se sve vrti u glavi. Takođe saznajemo više o njegovoj istoriji i dobijamo uvid u razvoj koji ga je pretvorio u to što jeste. Serija, s jedne strane traži objašnjenje, ali ga ne želi odmah ispričati. To je najbolje stanje ,,Black Bird“, poput scene kada Edžerton i Hauser razgovoraju, ali naizgled pouzdan razgovor se razvije neočekivano i oduzme dah. Neki od tih razgovora su zastrašujući sa nizom detalja. Oni Džimija dovedu do počne da preispituje neke od svojih pristupa životu. Kroz muške likove serija odražava različite varijante istog problema, mizoginije. Iako prikazuje najžalosniju stranu Hola i njegovu mistifikovanu mržnju prema ženama, svaka epizoda nam ostavlja suptilni uzorak ovog problema. Međutim. serija se stalno gubi u sporednim scenama, kao kada se raspravlja o Džejmeovim zatvorskim iskustvima prepunih klišeja. Njemu su potrebne skoro dvije epizode da konačno postane pravi, dok u četvrtoj serija dobija puni zamajac. Čak i ako istraživačke sekvence van zatvora ometaju ritam naracije ovog zatvorskog trilera, čim se vratimo iza rešetaka, serija nas ponovo osvaja. ,,Black Bird“ takođe nema taj dašak ludila, koji imaju gore navedeni naslovi. Možemo pozdraviti nekoliko eksplozija nasilja, posebno bitku između zatvorenika, grubu i neočekivanu, ali generalno, sve ostaje malo previše čisto da bi nas priča zaista uznemirila. Taron Edžerton pokazuje da može stvoriti sasvim drugačiji lik od onoga na koji smo navikli. Ovog puta nije smiješni Egsi iz ,,Kingsman“ serijala ili “ iz ,,Rocketmana“ (Dekster Flečer, 2019), već čovjek na smrtonosno ozbiljnoj misiji da povrati svoju slobodu. Sa nevjerovatno samouvjere-

theposterdb.com

najinteresantniji zbog perfektne oproštajne uloge Reja Liote

Galerija likove koje predvodi vrlo karakterni Taron Edžerton

nom arogancijom na počeku, koja kao fasada postepeno nestaje kako situacija postaje sve ozbiljnija je pozitivno iznenađenje.

Stari mafijaš

Sepideh Moafi takođe ostavlja trajni utisak, pronalazeći pravu mješavinu energične odlučnosti i empatije u svojoj ulozi, dok Greg Kiner slika uglednog detektiva, koji ne postupa uvijek po zakonu i koji u tišini pati da bi mogući krivac mogao nekažnjeno pobjeći. Pol Volter Hauser potvrđuje da je spektakularan glumac koji savršeno vlada u različitim žanrovima. Šteta što je podcijenjen u industriji iz fizičkih razloga, ali ovdje je pokazao da je vrsta nepredvidivog lika koji promjenom izraza ili subjekta okreće cijelu atmosferu scene naopačke. Da stavimo šlag na tortu, Rej Liota nam daje posljednje televizijsko pojavljivanje koje je teško zaboraviti. Njegova uloga Džimijevog bolesnog oca ostavlja nas sa srceparajućim trenucima. Lik kojeg igra i

vjeran svojoj legendarnoj auri mafijaša poput Slobodnjaka, savršena je ilustracija njegove karijere. Penzionisani policajac koji je nekada bio korumpiran do srži, a ipak obdaren jedljivim sarkazmom, on se ne ustručava da laže da bi postigao svoje ciljeve, koliko god uvrnuti i kompromitujući bili za njegovog sina. Ispunjena iznenađujuće dobrim vizuelnim majstorstvom, gdje je slika obrađena i servirana montažom sa hirurškom preciznošću i muzikom koju potpisuje bend Mogvai, sa magnetičnim sintisajzerima, fascinantnim lupovima i blago uznemirujućom distorzijom (imamo dječiju pjesmicu koja prati nasilje ili sintisajzer nalik Karpenteru tokom rijetkih mirnih sekvenci), serija nudi jednu potpuno novu dimenziju. Nažalost, uprkos preočekivanim, čak i klimavim osnovama, ,,Black Bird“ nije revolucionarna, ali uspjeva da na momente očara i svakako je vrijedi pogledati kao majstorski kurs za glumu i dobar dijalog. Ocjena: 3.8/5

Četvrtak, 28. jul 2022.

SERIJE

in What We Dows Sjajan humor i odlična glum the Shado

nate onaj izbledjeli rokovnik s receptima što čuči u nekoj fioci kod kuće, nije pretjerano reprezentativan, ali se i takav prenosi s generacije na generaciju, bez izuzetka? Njegova je suština ne gomila recepata već izabranih nekoliko (kvalitet, ne kvantitet), ali onih koji se prate od slova do slova. Tu je, recimo, recept za savršenu pogaču. Za najljepšu makovnjaču. Za onaj najobičniji kolač s višnjama, ali takav da kad ga izvadite iz rerne od njega zamiriše čitava zgrada. Ključ je da je svaki od ovih recepata dobro isproban, sa razlogom zapisan od strane vaše majke i/ili bake ( jer je dobio status klasika) i ako ga pratite, ne možete da pogriješite. Naravno, prostor za improvizaciju postoji (i čak je i poželjno da date svoj touch), ali vrlo je bitno da se osnovna formula ne mijenja.

Neuništivi Taika

E sad, dok ovo razmišljanje važi za kuhinju, kada je u pitanju stvaranje sadržaja kao što su serije, stvar je malo drugačija. Jednostavno praćenje formule (čak i kada je u pitanju klasik), vremenom učini projekat dosadnim, zbog čega izgubimo interesovanje i taj recept može da ide u smeće. Ili, tako smo barem mislili dok nas Džemejn Klement i Taika Vaititi nijesu ubijedili u suprotno. Prvacima novozelandske komedije u teškoj kategoriji pošlo je za rukom ne samo da naprave seriju ,,What We Do in the Shadows“, inspirisanu istoimenim filmom koji su sami kreirali (i koji je u tom trenutku već bio dovoljno voljen da je postao klasik), pa da pritom zadovolje visoke standarde fanova. Oni su otišli i korak dalje. Osim što je nakon prve sezone bilo jasno da seriju nipošto ne treba porediti sa filmom, jer je u pitanju genijalnost za sebe, u nastavku smo već znali i da likove za koje smo

Već od prvog zvuka gitare Norme Tanege u tematskoj pjesmi ,,You’re Dead“, sav egzistencijalni horor koji osjećate smjesta odlazi na pauzu od 30 minuta i privremeno je ublažen, zahvaljujući ovim blesavim vampirima i neuobičajenim životima koje vode mislili da nikada neće moći da nadmaše Viaga (Taika Vaititi), Dikona (Džoni Bra) i Vladislava (Džemejna Klementa) obožavamo do nivoa da ih želimo na zidovima, i to u onim uvrnutim outfitima sa uramljenih slika iz uvodne špice (naravno, sve zasluga sjajnih glumaca). Dok smo došli do aktuelne četvrte sezone, toliko se nagomilalo pozitivnih emocija (najviše zbog sjajnog humora i činjenice da kvalitet serije ni na trenutak nije opao) da već od prvog zvuka gitare Norme Tanege u tematskoj pjesmi ,,You’re Dead“, sav egzistencijalni horor koji osjećate smjesta odlazi na pauzu od 30 minuta i privremeno je ublažen zahvaljujući ovim blesavim vampirima i neuobičajenim životima koje vode. Možda i nije za porediti sa tek pečenim kolačom iz rerne, ali govori o tome koliko je bitan sadržaj koji (sami) biramo i osjećaj je koji ne treba uzimati zdravo za gotovo. Pa, što su to radili ovi blesavi vampiri između treće i četvrte sezone, pitate se? Ako se dobro sjećate kraja treće sezone, zna-

slashfilm.com

Kriza srednjih god

te da su u finalu Nandor (Kajvan Novak), Nađa (Nataša Dimitrou) i stidljivi potomak Van Helsinga, familijar Giljermo (Harvi Giljen) napustili kuću i otišli svako u svoju avanturu po Evropi, dok je Laslo (Met Beri) odlučio da se žrtvuje i ostane da bi odgajao malo, smiješno biće, koje je izmililo iz grudi mrtvog Kolina Robinsona (Mark Prokš).

Prazno platno

Iako se po recenzijama četvrte sezone da primjetiti da nijesu svi zadovoljni ovim ishodom (najprije odsustvom Marka Prokša kao redovnog, odraslog lika), beba Kolin je zapravo briljantna kreacija. Koristeći Mar-

kovo lice mapirano na klince u različitim dobima, ovaj malac za kog se sa sigurnošću ne zna je li novi Kolin ili samo njegov potomak, za Lasla je i sjajno ,,prazno platno“ spremno za bojenje, koje su pripremili njegovi staratelji. Kao neko ko je preuzeo primarne dužnosti njegovog njegovatelja, Laslo je čvrst u namjeri da od dječaka napravi vampira kog niko nikada ne bi nazvao dosadnim. Iako je u pitanju dovoljno zanimljiva premisa da na trenutak možda i zaboravite na ostale likove, pisci su i tu mislili na nas. Pored svih potencijalnih scenarija koji vode do ujedinjenja ekipa, na iznenađenje svih, pisci su se odlučili za put najma-

Četvrtak, 28. jul 2022.

ma drže četvrto poglavlje vampirske TV poslastice na visokom nivou

dina za besmrtnike Nandora i Giljerma. Ove sezone se, konačno to mijenja i Met Beri dobija malo više prostora da pokaže svoju fantastičnost i dokaže po milioniti put koliko je savršen za ulogu Lasla.

Osjećaj dužnosti

Omiljena vampirska ekipa poziva na preludi noćni ples u četvrtoj sezoni

njeg otpora i kao rezultat toga dobijamo Nandora, Nađu, Lasla i Giljerma na okupu odmah na početku sezone. Umjesto da akcenat bude na razdaljini koja je mogla da odvoji ekipu na ko zna koliki broj epizoda, kreatori su odlučili da se fokusiraju na lekcije koje je svako od njih naučio tokom svoje avanture. Ovi dražesni vampiri još uvijek doživljavaju ono što bi se moglo nazvati besmrtnikovom verzijom krize srednjih godina, svaki na svoj jedinstven način, ali putevi kojima idu vode do nekih veoma neočekivanih ishoda. Nandor Nemilosrdni, nakon relativno razočaravajuće putešestvije ,,Eat-Prey-Love“ usredsređuje se na ljubav i traži

ženu koja bi umanjila usamljenost koja prati njegovu dugovječnost. Kada Iranac koji ima 750 godina ubijedi sebe da njegova jedina srodna duša postoji u haremu od 37 (muškaraca i žena) koje je posjedovao u svom vrhuncu Otomanskog carstva, njegova potraga postaje smrtonosni rijaliti šou eliminacije, u kojoj učestvuje čak i duh iz čarobne lampe. Ono što je suptilno, ali i primjetno u ovoj sezoni jeste da oživljava, odnosno osvježava neke starije koncepte i dijelove priče taman kad su prijetili da postanu ustajali. Tako, na primjer, element Vampirskog savjeta, predvođen izaslanicom koju poznajemo samo kao Vo-

diča (Kristen Šael) počeo je polako da gubi čar pred kraj treće sezone. Zato je sjajno što se u četvrtoj Nađa vraća iz Engleske i odlučuje da nije zainteresovana više za ovaj dosadni posao već želi da otvori noćni klub isključivo za vampire i druga neobična stvorenja. I to sa sve krvavim prskalicama po uzoru na rejv scenu iz filma ,,Blade“ (Stiven Norigton, 1998). Odmah je jasno da to stvara priliku za pojavu novih zanimljivih likova i razne potencijalne priče kroz četvrtu sezonu. Dok su za mnoge Laslo i Nađa srce serije, činjenica je da je fokus serije u tom emotivnijem dijelu uvijek bio na odnosu

I to čini pokušavajući da namami ženu u krevet nakon dugog odsustva ili tihim čitanjem ,,Hladnokrvnog ubistva“ Trumana Kapotea bebi Kolinu Robinsonu pred spavanje. Laslo, je ako posmatrate sve četiri sezone, postepeno postao najempatičniji i emocionalno najzreliji od centralnih vampira, iako to pokazuje na neortodoksan način. Od njegovih eskapada kao Džekija Dejtone do ljub a z n o s t i p re m a Ko l i n u Robinsonu, Laslo je daleko prevazišao svoj prvobitni prikaz kao vulgarnog britanskog kicoša. Zato se njegov osjećaj dužnosti prema dragom prijatelju čini slatkim i nesvakidašnjim i uprkos svemu što može da pođe naopako ne možete da ne navijate za njega. Iako su se likovi značajno promijenili, četvrta sezona serije ,,What We Do in the Shadows“ ne pruža baš dramatičnu premisu koju je sugerisalo finale treće sezone. Umjesto toga, brzo se vraća na ono što najbolje radi i na šta smo svi mi već navikli: zasmijava nas neuobičajenim životima koje vode ovi blesavi vampiri. Drugim riječima, nastavlja po starom, dobro utvrđenom receptu, dodavajući tek onoliko novog da svaka sezona ima svoj touch. Uzimajući u obzir sjajan humor i glumce zahvaljujući kojima kvalitet ne opada, kao i činjenicu da su već potvrđene i peta i šesta sezona, teško je ne pomisliti da serija, baš poput ovih blesavih vampira na koje je usredsređena, polako postaje besmrtna, što nas kao ljubitelje dobre televizije čini itekako srećnim. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.9/5

Četvrtak, 28. jul 2022.

BEČKI VALCER

U sjenci odbojkaškog spektakla na

heldenderfreizeit.com

Najava Kupa nacija u odbojci na plaži koji će se održati u Beču od 2. do 7. avgusta

Smeč iz zone odbr

Iz Beča:

Miloš MILAČIĆ

dbojka u Beču je kao rijetki cvijet koji nikne iz pijeska. Austrijska prijestonica prošle godine bila je domaćin Evropskog prvenstva u odbojci na pijesku, a ovog ljeta od 2. do 7. avgusta na istom mjestu održava se Kup nacija. To bude istinski spektakl, odlično organizovan i medijski propraćen.

Širenje vidika

Sjate se političari da ga otvore, sponzori da ga podrže a publika da uživa u atraktivnim potezima i nadmetanju najvećih majstora odbojke na pijesku. Euforija traje tokom ljeta, znatiželja mladih za ovim sportom poraste, dječji pogledi zbunjeni svjetlima pozornice osjete to nešto što odbojku čini očaravajućom. Zaljubljuju se u nju i vuku roditelje za rukav da ih odvedu na prvi trening. Ali ubrzo, kako to obično biva sa ljetnjim ljubavima, dobre vibracije presahnu, emocije gasnu,

U početku su se čuli prigovori i pitanja zašto se ne fokusiramo na jednu ciljnu grupu, konkretnu naciju, imali bismo bolji odziv. Pa, nama je upravo bila želja da izađemo iz tih nacionalnih okvira, ujedinjeni. Jedino kroz sport i umjetnost ljudi sa područja bivše Jugoslavije mogu da zakorače ispred politike - kaže za Objektiv Samir Elezović, osnivač i trener Ex Yu Volley kluba iz Beča

bura se stiša a cvijet one „standardne“, dvoranske odbojke ostaje i dalje da vene pod staklenim zvonom. Bundes liga Austrije je profesionalizovana. Ostala odbojkaška takmičenja nijesu. Sve lige, osim te prve, pod okriljem su gradova, tako da ne može da se desi da se odbojkaši i odbojkašice koji igraju nižerazredna takmičenja u Beču, sastanu sa ekipama iz Graca, Linca, Salcburga... Osim na nekim kup ili prijateljskim susretima. Kada smo prije nekoliko godina upoznali Samira Elezovića, sportskog radnika i odbojkaškog entuzijastu iz bosanske Krupe ukazao je na probleme koji postoje u austrijskoj odbojci, uz opasku da „veličina sporta nije u

zatvorenom krugu, već u širenju vidika“. No, isto tako apostrofirao je i naš, balkanski mentalitet, koji često zna da bude kočnica u realizaciji dobrih ideja. A njegova ideja bila je da u Beču osnuje odbojkaški klub i djevojčice sa naših prostora objedini u tim kroz sportsko druženje i ljubav prema odbojci. Tako je prije skoro deceniju nastao i ženski odbojkaški klub Ex Yu Volley. Sam naziv intrigira. U početku klub je okupljao isključivo djecu iz zemalja bivše Jugoslavije, ali u skladu sa „širenjem vidika“ i to se promijenilo. Djevojčice iz Turske, Indije, Irana već neko vrijeme sa našim mladim odbojkašicama vrijedno treniraju i igraju za Ex Yu Volley.

- Napraviti ovakav klub sa prefiksom, nije bila samo hrabrost, već i umijeće. Naši ljudi u podsvijesti još lijepe drugima etikete koje su im političari nametnuli, pa smatraju da su, recimo, pripadnici Objavljenje knjige Samira Elezovića

Četvrtak, 28. jul 2022.

Privatna arhiva

pijesku, klub sa YU obilježjima traži mjesto pod bečkim suncem Ekipa tima Ex Yu Volley iz Beča

Privatna arhiva

Samir Elezović, trener i osnivač odbojkaškog kluba Ex Yu Volley

brane

Privatna arhiva

jedne nacije bolji i superiorniji od drugih. To su stvari koje mi ne tolerišemo. Mora se vrednovati čovjek kao individua i uvažavati svako dijete koje dođe da trenira kod nas. U početku su se čuli prigovori - zašto „Ex Yu“? Zašto se ne fokusiramo na jednu ciljnu grupu, jednu naciju - imali bismo bolji odziv. Pa, nama je upravo bila želja da izađemo iz tih nacionalnih okvira, ujedinjeni. Jedino kroz sport i umjetnost ljudi sa područja bivše Jugoslavije mogu zakoračiti ispred politike. Politika nikad nije imala moć prepo-

znavanja talenata. Primjer su mnogi sportisti sa naših prostora, koji su tek kad su postali vrhunski, tretirani kao nacionalno blago a do tada niko nije ulagao u njihov sportski razvoj - kaže Samir Elezović u razgovoru za Objektiv.

Bundesligaški san

Klub Ex Yu Volley svih ovih godina neprestano je rastao. Od one početne grupe od nekoliko djevojčica, sada imaju ekipe različitih uzrasta i generacija, od najmlađih „Bambinosa“ do seniorki, uključujući i „Miks tim“. Ipak, pored osvojenih nagrada i priznanja, mnogih kampova i druženja širom bivše zemlje, Ex Yu Volley i dalje traži svoje mjesto pod bečkim suncem. Naš sagovornik priznaje da im je neskriveni cilj da jednog dana zaigraju Bundes ligu Austrije. - Do toga nije lako stići, ali ne predajemo se. Ovdje grad i država ne izdvajaju sredstva za amaterske klubove i naša egzistencija zavisi isključivo od pojedinaca - ljudi dobre volje. Oni prepoznaju naš rad i donacijama pomažu klubu. Od članarine ne bismo mogli da obezbijedimo ni salu ni adekvatne uslove za trening. To se naročito osjetilo u vrijeme korone i karantina. Bili su zabranjeni treninzi sa loptom i naše igračice da bi koliko toliko ostale u formi ra-

dile su na kondicionoj spremi izolovano ili u parku dvorca Šenbrun. Sve je to rađeno pod posebnim režimom naših trenera. Da su nas uhvatili da treniramo sa loptom, predviđene kazne bile su i do nekoliko hiljada eura što ne znam odakle bismo obezbijedili - kaže Elezović. Ističe da su specifični uslovi u posljednje dvije godine kao i smjena generacija i upis na fakultet, uticali na odlazak nekih igračica iz kluba ali da će, kako se nada, uskoro konsolidovati redove. Mnogo je snova koji se roje u glavi ovog sportskog pregaoca. I sam je učestvovao na odbojkaškim turnirima na pijesku u Njemačkoj a jedne zime u rodnoj Bosanskoj Krupi organizovao je odbojkaški turnir na snijegu. Kasnije je na inicijativu velikana odbojkaške igre Vladimira Grbića, odbojka na snijegu stekla status olimpijske discipline. Samir je dugo godina radio kao odbojkaški sudija i delegat na mečevima u Ligi Federacije Bosne i Hercegovine a iskustvo koje je stekao u Beču, čini ga kompetentnim da napravi paralelu između „talentovanog“ Balkana i „organizovanog“ Zapada. U našim zemljama, kako primjećuje, ne postoje tako dobri uslovi za rad kao u Austriji, ali se duša lakše krijepi i regeneriše kad si svoj na svome, a talenti brže „proklijaju“. Ovdje

u Beču igraš na gostujućem terenu. Vječito u odbrambenom stavu, da se prilagodiš, da poslušaš, da se povinuješ. Ali nekad je onaj smeč iz faze odbrane, kad protivnik misli da je već osvojio poen posljednje što je preostalo. Kad se uzdigneš iznad sebe. Uzvisiš. Prevaziđeš limite. I pogodiš samu liniju. Nebranjenu.

Talenat i organizacija

Elezović ne trenira strogoću u svom timu, ali traži od igračica disciplinu i poslušnost. - Djevojčica mi dolazi na trening i obraća mi se sa „ti“. Kažem joj da mora da mi persira jer sam ja njen trener. Ona se buni i odgovara da u školi u Beču njeni nastavnici dozvoljavaju da im slobodno govori „ti“. Smatram da se mora znati red. Ovdje često misle da mogu da dođu na trening bez pune opreme, onako relaksirano i sve se doživljava bez stresa. Tako se ne postaje šampion. Svjestan sam da se mnoge djevojčice neće profesionalno baviti odbojkom ali im za razvoj figure, zdrav način života i duhovno jačanje ličnosti, odbojka i te kako može koristiti - zaključuje Elezović. U slobodno vrijeme Samir piše poeziju i prozu, objavio je nekoliko knjiga. Koliko je posvećen svemu što radi, ide u prilog i činjenica da je jedna od njegovih pjesama za djecu pod nazivom „Radost dječje duše“ uvrštena u uži izbor za programe osnovnih škola u Hrvatskoj i možda se jednog dana nađe u čitankama. Uskoro planira u Beču da osnuje još jedan odbojkaški klub i to za djecu sa invaliditetom, što bi bio prvi takav poduhvat u odbojkaškom sportu u Austriji.

Četvrtak, 28. jul 2022.

PREPORUKA

Ognjen Aksentijević, pjesnik

Dušan Mičeta

Na Belmondovom valu ZGRABI FILM Odrastao sam na domaćoj kinematografiji, tj. na besomučnom pregledavanju jugoslovenskih filmova – od partizanskih, preko kultnih, do onih koji su se bavili dezintegracijom zajedničke kulture i ratom. Ipak, listajući televizijske kanale u to vreme sam nekim čudnim putevima uspeo da dođem do filmova sa Belmondom, koje je jedna lokalna televizija puštala bez prekida, poput maratona, i bez ikakvog reda, tako da su akcione filmove i komedije vrlo često smenjivali novotalasni klasici. Mada ću tek godinama kasnije saznati i za francuski novi talas i Trifoa, čiji će mi filmovi postati dosta bliski, Belmondov lik ostaće mi kao neka vrsta amblema na vreme kada sam jedva umeo da čitam i otkrivao filmove koje pamtim najviše po njegovim likovima i nepodeljenoj pažnji s kojom sam na njih gledao. Kada danas pokušam da se setim nekih od tih filmova, to uvek budu: „À bout de souffle“ (1960), „Pierrot le Fou“ (1965) , „L’Homme de Rio“ (1964) Filipa de Broke. Verujem da je za simpatije prema tim filmovima, pored Belmonda, delom zaslužna i jugoslovenska novotalasna poetika i filmovi poput „Štićenika“ (1966) Vladana Slijepčevića, te Makavejevljevih „Čovek nije tica“ (1965) i „Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT“ (1967).

TV Godinama se manje-više uspešno klonim platformi za gledanje serija i bindžovanja, najviše zbog toga što se sa serijama koje mi se dopadnu desi da izgubim meru. Godine 2020. sam po prvi put pogledao svih sedam sezona serije

Ognjen Aksentijević: Uživao u svih sedam sezona serije ,,Mad Men“

„Mad Men“, koja me je kupila već posle par epizoda, čini mi se, najviše zbog duboke tematske slojevitosti i sjajno napisanih likova koji se kroz seriju pojavljuju. Bilo da se radi o serijama, filmovima ili knjigama, s vremenom shvatam da najjači utisak na mene ostavlja narativna struktura koja uspe u opsegu koji je sebi zadala. „Mad Men“ je svoju granicu definisao dosta sveobuhvatno u vremenskom opsegu koji tematizuje, a realizacijom postao pravo remek delo.

MUZIKA Muzika je verovatno umetnička forma kojoj posvećujem najviše vremena i uglavnom imam nešto novo na slušanju. Trenutno je to novi album Band of Horses – „Things Are Great“. Iako mi indi kao žanr nije nikada bio preterano zanimljiv, ovaj album donosi nešto drugačije od očekivanog. Preporučio bih i mlade domaće bendove od kojih se može očekivati nešto u budućnosti poput Gazorpazorpa i slovenačkog Balansa, ali i već afirmisane bendove za koje neki možda još nisu

čuli: Žen, Klinika Denisa Kataneca, Seine i od skoro široko poznati Koikoi.

ZAOBIĐI FILM Jako mi je teško da se setim bilo kog filma za koji bih savetovao da se zaobiđe, ne zato što ih nema, već zato što verujem da ih oni koje pamtimo po pozitivnom utisku brzo potiskuju. Možda bi najkorisnije u ovom segmentu bilo podeliti nešto o čemu sam i sam nedavno počeo da razmišljam – ne mora se svaki film odgledati do kraja, a isto važi i za svaku drugu umetničku formu. Broj filmova, knjiga i svega što do nas dolazi, sve je veći, pa mi se čini da nema smisla gubiti vreme i pažnju na nešto što nam posle nekog vremena ne deluje blisko. Takođe, činjenica da u nečemu ne uživamo koliko i drugi deluje mi sasvim prirodno, čak i ako se radi o po interesovanjima bliskim ljudima. Podilaženje opštem utisku ne koristi nikome.

Kako je televizijski program, kao i mnogima koji su odrastali devedesetih, za mene bio jedan od uticajnijih kanala za formiranje utisaka i mišljenja, često sam razmišljao o tome na koji način svako od nas formira sliku o svetu oko sebe. U odnosu na vreme kada se tome posvećivala znatno veća pažnja, televizija je izgubila svest o pedagoškoj i edukativnoj snazi koju može da ima, kao i potrebu za istom. Moja generacija je među prvim koje je mimoišao obrazovni program kakav je postojao. Ipak, naša sreća bila je u tome što smo zahvaljujući kultu repriziranja često živeli u osamdesetim, sedamdesetim, pa čak i ranijim godinama.

MUZIKA Od jednog poznanika nedavno sam čuo sjajnu rečenicu koju ću iskoristiti za muzičku antipreporuku: „Postoje muzičari koji jednostavno ne umeju da ostare“. Možda bi trebalo izbegavati svaku umetnost koja odbija da se menja i preispituje.

Četvrtak, 28. jul 2022.

Jo hnny D

ep p

Jeff B

d ž uboks

Neuspio muzički povratak holivudske ikone

Samosažaljivi sutlijaš

dmah da raščistimo: utisak o albumu ,,18“ bio bi isti da Džoni Dep nikad nije stupio pro’ vrata britanske i američke sudnice zbog brakorazvodne parnice. Sve da se medijski sutlijaš i otužna papazjanija Džonijevog suđenja sa bivšim ženom Amber Herd nikad nije desila, podjednaka bi bila istina da je ovo neujednačena, rasplinuta, samosažaljiva i posve nepotrebna ploča. Najgore od svega, u Depovim stihovima provijava osvetnički ton; i to neposredno nakon suđenja sa kog je izašao kao pobjednik. Slavni i raskošni engleski rok gitarista Džef Bek (The Yardbirds) za ovu priliku je neobičan izbor za kolaboraciju. Makar se njemu nema što zamjerati, zbog čega je usred suđenja učestvovao u snimanju ovoga - jer je sa prijateljem Džonijem dogovorio projekat ,,18“ još prije tri godine. Teško je zamisliti koliko je lične deluzije bilo potrebno da ovaj dvojac (vrhunski muzičar sa jedne i vrhunski glumac izuzetnog senzibiliteta sa druge strane) ubijei sebe da ploča ,,18“ nosi važnu poruku. I da je Depov muzički povratak sada bitan.

Teško je zamisliti koliko je lične deluzije bilo potrebno da vrhunski muzičar sa jedne, i vrhunski glumac izuzetnog senzibiliteta sa druge strane, ubijede sebe da ploča ,,18“ nosi bitnu poruku

amazon.com

k a nd

Otprilike, na 11 obrada koje djeluju nasumično odabrane sa Spotify plejliste, Bek kanališe fascinaciju gitarskim radovima Dejvida Gilmora. A Dep treperi nesigurnim, bezdušnim falsetom, poput soul obrade klasika ,,What’s Going On?“ Marvina Geja ili ,,Ooo Baby Baby“ benda The Miracles. E da, možda Dep neće zaglaviti u zatvoru zbog Amber Herd – ali su on i Bek to propisno zaslužili za nasilje nad kultnom ,,Venus in Furs“ benda The Velvet Underground. Album valja čuti radi dva dobra momenta: Depove melanholije u ,,Let it Be Me“ benda The Everly Brothers i izuzetne energije u obradi ,,Isolation“ Džona Lenona. E

Ilustracija Beka i Depa iz mlađih dana na omotu albuma

da, Depova originalna pjesma ,,This is a Song For Miss Hedy Lamarr“, o njemačkoj filmskoj divi tridesetih koja je zbog golotinje zabranjivana – smjernica je da novi početak Džoni mora da što prije traži na filmu. Gdje i pripada. S. S. Ocjena: 44/100

Jac k W

Korak ka skučenoj intimi pitchfork.com

hite

Interesantan drugi ovogodišnji projekat velikog rokera

Cjelokupnu sliku o ploči ,,Entering Heaven Alive“ kvari isključivo utisak da Džekovi stihovi nijesu ni do koljena muzici koju servira. I to je više pravilo nego izuzetak u novijoj fazi velikog muzičara iz benda The White Stripes

Dž

ek Vajt je u fazi hiperprodukcije; njegov peti solo album ,,Entering Heaven Alive“ otvara pjesma ,,Taking Me Back“, koja je zatvorila prethodnu ploču, takođe izdatu ove godine... Kultni roker eksperimentiše, pogađa, promašuje i makar se vidi da uživa u stvaranju. Od starta je lako shvatiti da se ovdje radi o (makar za Vajta) posve jedinstvenom eksperimentu: uvodna pjesma je u ruhu retro džeza tridesetih, sa sve kićenjem od romske muzike... Kakav iskorak u odnosu na stadionski rok, koji je serviran na prethodnom albumu!

Moćan motiv sunčanog tkanja na omotu ploče

Na tim kontrastima, od euforične širine i podijeljene emocije ka intimi, skučenosti, mraku – Vajt je svjesno i namjerno insistirao. A cjelokupnu sliku kvari isključivo utisak, da Džekovi stihovi nijesu ni do koljena muzici koju servira. I to je više pravilo, nego izuzetak u novijoj fazi velikog muzičara iz benda The White Stripes. Vajt je tokom silnih godina za nama po-

stao, više od svega, sjajan interpretator sopstvenog starog materijala. I kada su konkretne pjesme, ali prevashodno glavne teme i čak prepoznatljivi muzički pasaži u pitanju. Epicentar albuma je nježna i ranjiva ,,If I Die Tomorrow“. Tu je podijeljen strah, da će umrijeti prije majke. Sličnu, gotovo djetinju naivnost nosi ,,Help Me Along“. ,,Love is Selfish“ je najbolji primjer toga, koliko muzika na ploči često ,,spašava“ prazne i otaljane tekstove. Konačno, fanki momenat u ,,A Madman From Manhattan“, pruža prijeko potrebnu svježinu, neočekivano skretanje – a mogla se komotno naći i na ,,Fear of the Dawn“ albumu. U odnosu na prethodni album ,,Fear of the Dawn“, fali cjelokupna i očigledna snaga Vajtovog uvjerenja da je sa onim što želi da ispriča - potpuno uvjeren i utemeljen. Uz utisak da bi najbolje bilo da se u skorijoj fazi stvaranja Vajt posveti produciranju za druge muzičare. ,,Žica“ epohalno bitnog muzičara je tu, valjda se usput ponovo pronađe i pjesnik. S. S. Ocjena: 71/100

Četvrtak, 28. jul 2022.

33 OBRTAJA

Mirsad Brkić, koordinator Roots Revival Reggae Festivala

film

Kratki spoj sa Sejdom Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Taj film bi se ili snimio u jednom danu ili ga ne bi bilo. Sa mnogo improvizacije, humora i krvi.

mu z ika

Film koji Vas čini srećnim? - „The Hurricane“ (Norman Džuison, 1999) sa Denzelom Vošingtonom gledao sam bezbroj puta i svaki učim iz njega i svaki put me čini srećnim. Snaga duha čovjeka oslikana je u liku Rubina Kartera. Posebno me inspiriše put prosvjetljenja kroz jačanje duha kroz literaturu poput Džidua Krišnamutrija i njegove knjige „Buđenje inteligencije“. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - To je svakako režiser „500 Days of Summer“ (Mark Veb, 2009), bez premca. Jednostavno nije fer i ne mogu da podnesem rasplet tog filma. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Uglavnom filmove Dejvida Linča. I kada nešto ne razumijem, vratim stotinu puta da bih razumio. Ali ovaj čovjek je imao samo jednu misiju, da frustira većinu koja ga ne kapira. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Priču o stotinu afričkih familija koje su oslobođene u Crnoj Gori, a kasnije su i živjele u Ulcinju. Za razliku od ostatka bijelog svijeta, u Crnoj Gori Afroamerikanci su oslobađani, te bilo kakav rasizam ne dolazi u obzir. Trebalo bi da budemo

ponosni na takvu istoriju. Omiljeni filmski rivali? - Apolo Krid i Roki Balboa. Ta hemija između njih kao glumaca dovela je do toga da filmski serijal postane planetarno popularan. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Mi smo izgubili dvije trećine ljudstva, ali računajte na nas kao da smo u punom sastavu“. Scena iz filma „Sutjeska“ (Stipe Delić, 1973), kada dalmatinski partizan raportira maršalu Titu. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Stvarno ne znam. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Oh, Gospode, ovo je najteže pitanje. Nevjerovatno mnogo muzike sam otkrio kroz filmove. Ali, odabraću zapravo seriju „Top Boy“ i pjesmu Roots Manuve – „Fighting For“. Ima i tenziju i oslobađajući faktor. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Poslije „Braveheart“ (Mel Gibson, 1995) u Škotsku. Oduvijek sanjam da posjetim planinske predjele Škotske i jašem konja. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Pa, to je bio i ostao od malih nogu tasmanijski đavo. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Scena sa svinjama iz filma „Snatch“ (Gaj Riči, 2000). Izdvojite tri autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Nemam nekoga posebnog na umu.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „The Fade Out Line“ Fibi Kilder. Supruga i ja nemamo previše zajedničkih pjesama, ali ova mi je posebno draga. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - To bi svakako bila „Zion“ od The Cimaronsa, nevjerovatno emotivna pjesma koja zaista zvuči kao opraštanje i težnja ka drugom svijetu. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - Na ovo sam se pitanje nasmijao i pomislio na brazilskog soul izvođača Tima Maiju i pjes m u „ No b o d y C a n L i ve Forever“. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Sara“ Boba Dilana. Magični Bob Dilan toliko je dobar da ne mora ni znati pjevati. Toliko opisa i emocija da je to iscrpljujuće.

Vaša pjesma za karaoke? - Ovdje se stvarno počeh smijati. Bio bi to Mr. Mister i numera „Broken Wings“. Naravno uslov je da grlo bude nakvašeno više rundi neke američke ipe. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Mrtva trka između Marka Noflera i Olivera Mtukudzija. I jednog i drugog mogu da slušam kad god koliko god. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Smrt Vona Bendžamina iz grupe Midnite me pogodila. Dugo nisam mogao da slušam njegovu muziku nakon toga. Ujedno sam napisao članak o njemu za naš radio, koji je najčitaniji na internetu kada je njegovo ime u pitanju. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Tu je neprikosnoveni pobjednik Mozak eliminator – „Jamajka“. Pjeva je Sejdo koji je sada dio organizacije The Books of Knjige. Pjesma kreće sa nekakvim zvukom kao da je kratki spoj, neka jeftina produkcija s ultrazaraznim refrenom. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Apsolutni pobjednik ovog takmičenja bi bio Rasta (Stefan Đurić). To je tipičan primjer ljudi koji ne znaju ništa o rasta kulturi a tako se nametljivo uguraju u javnu percepciju odnosno doživljaj te kulture. Poster koje zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi? - Poster legendarnog Boba Marlija kupljen na ekskurziji

Privatna arhiva

Četvrtak, 28. jul 2022.

irsad Brkić deceniju se bavi digitalnim marketingom. Iako je njegov primarni poziv okrenut stranom tržištu, ljubav ka muzici i promociji vrijednosti roots rege zvuka, namijenio je najprije Crnoj Gori. Petnaest godina Brkić ne odustaje od marlijevskih ideala, kroz kreiranje muzičkog programa radija Reggaeneracija (prva i jedina stanica okrenuta rege muzici), organizaciju muzičkih događaja, puštanje muzike širom regiona. Prethodne godine je sa pabom „Pivnica“ u Herceg Novom organizovao Reggae Weekend kao uvertiru za internacionalni Roots Revival Reggae Festival koji će se održati od 6. do 8. avgusta na tvrđavi Forte mare. Meta and The Cornerstones, Earl Gateshead, Hornsman Coyote, Del Arno bend, samo su neka od imena koja će uz brojne di-džejeve iz regiona i svijeta Bokom širiti samo dobre vibracije. Putujući čak od Jamajke, Senegala, ostatka Evrope krasni muzičari mira i ljubavi, gradu od skalina podariće nove prozore kulture. Za to vrijeme gostu naših „Obrtaja“ želimo da sve ispadne onako kako je planirao on, tj. Roots Revival, a suorganizatoru Herceg Festu još mnogo zanimljivih projekata. Do nekog novog druženja čitajte njegove jamajčanske odgovore i bukirajte ove datume za sjajan provod u Novom.

Mirsad Brkić: Roki Balboa i Apolo Krid njegovi omiljeni filmski rivali

u Italiji. I dan-danas je u dobrom stanju. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Hoće. Kit Ričards je već živio nekoliko života i živjeće ih još mnogo.

Serija idealna za kišni vikend? - Britanska serija „Black Books“ idealna je za kišni vikend. I trajanjem i sadržajem. Obožavam je.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - Vjerovatno kao i 99 odsto ljudi, „Bolji život“. Svaka kuća je gledala tu seriju bezbroj puta. I ona uvodna špica koja odzvanja kroz vječnost. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - Mislim da je to nova serija „Atlanta“ a od starijih „Godfather of Harlem“. Obje su fantastične. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Rasplet i kraj serije „Black Sails“ su teško smeće, a serija je fantastična. Serija koju nikada nijeste završili? - To bi bila „Black Lightning“. S razlogom je nisam završio,

užasna je. Imao sam jedno vrijeme problema sa snom, pa kada god ne bih mogao da zaspim pustio bih tu seriju. Radi bolje od bilo koje pilule za uspavljivanje. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Poželio sam bocu viskija „džejmson“ nakon gledanja epizoda „The Wire“. Nekako želiš da imaš zaokruženu životnu priču sa svim etapama kao Džimi Meknalti. U jednoj uvodnoj špici epizode namjenski udara u stub koji drži most. Svakome je potreban momenat gluposti u životu poput tog. Najdraži par iz serije? - Andrija i Anđelka. Šalim se, naravno. Neću reći iz serije

jer mislim da zaslužuju da budu pomenuti, to su predivni Josipa Lisac i njen Karlo Metikoš. „Dnevnik jedne ljubavi“ je najljepši album koji je jedan muzički par snimio. Njihova ljubav je besmrtna. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Stvarno bih volio da radim sa nenormalnim ljudima i gikovima poput onih iz serije „Silicon Valley“. Nenormalno, produktivno, kreativno je nešto što mene vozi u poslu i bio bi to apsolutno posao iz snova za mene. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Za Toma. Obožavam mačke. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 28. jul 2022.

wallpaperaccess.com

kalendar

Vanvremenski klasik ,,Boni i Kl

Istina od sentim N

ijesu njih dvoje bili bogzna kakvi pljačkaši banaka. Prema mjerilima nekih najgrubljih zatvorskih njuški, moglo bi se reći da su bili tek solidni u ubijanju... Ali zato su Boni Parker i Klajd Barou bili nenadmašni u tome da im se lica nađu na naslovnicama. Najbolji zabavljači među grubijanima i zločincima. Romansa i komedija, u ruhu od nasilnog gangsterskog filma. Tako su scenaristi Dejvid Njuman i Robert Benton, u najkraćem, papagajski opisivali svoj tekst. I insistirali: holivudsku priču o Boni i Klajdu, teksaškim krimosima, oholim i romantičnim odmetnicima tridesetih, treba snimiti u maniru francuskog novog talasa. Kako su samo bili srećni, kad su ,,amin“ za ideju dobili od velikog autora i režisera Fransoe Trifoa. Pa još dobili priliku da o režiji pregovaraju sa najvećim revolucionarom među filmskim umjetnicima Žan-Lik Godarom! Na kraju je ispalo da je za ,,Boni i Klajd“ najbolje to što je Godar digao ruke od filma...

Godarov snijeg

Biti i Danavej u nezaboravnim rolama slavnih krimosa

Surov, svirepo okrutan, zabavan i bezglavo sentimantalan. Sve to je prije 55 godina bio ,,Boni i Klajd“, a prije svega je bio i jeste istinit. Samo takav obuhvatio sve ono što je iskustvo modernog života. I isključivo takav postao prekretnica u filmskoj istoriji. Zamajac za osvit ere ,,novog Holivuda“

Surov, svirepo okrutan, zabavan i bezglavo sentimantalan. Sve to je prije 55 godina bio ,,Bonnie and Clyde“ (1967), a prije svega je bio, i jeste istinit. I samo takav mogao je obuhvatiti sve što je iskustvo modernog života. I isključivo takav mogao je biti prekretnica u filmskoj istoriji. Zamajac za osvit ere ,,novog Holivuda“. ,,Je vous parle de cinéma, vous me parlez de météo. Au revoir.“. Ne samo što je Godar odbio projekat, već ga napustio prilično uvrijeđen i dignutog nosa. Zamislite, želio je da snima film u snijegu do koljena, usred zime u Nju Džersiju... A radilo se o istinitoj priči za koju je cijela Amerika znala da treperi u uzavreloj, užegloj teksaškoj pustinji! Zato im je odgovorio tako: ,,Ja vama pričam o filmskoj umjetnosti, a

Četvrtak, 28. jul 2022.

lajd“, slika i prilika moderne Amerike, slavi 55. rođendan

vi meni pričate o vremenskoj prognozi. Zbogom.“. Tek tada film je mogao dobiti režiser Artur Pen. Biće to djelo njegovog života. Voren Biti je u toj priči mnogo više od uloge samog Klajda. U Parizu je od Trifoa lično prvi put čuo za projekat; po povratku u Holivud zahtijevao je da pogleda scenario i brže-bolje otkupio prava na snimanje. Upravo je on, kao glavni producent, pružio filmu prijeko potrebno uzemljenje: sa planom da zaista bude prožet stilom i idejama francuskog novog talasa, ali da ga radi američki režiser. Bitiju je išlo u džep 40, Penu deset procenata od profita filma. Voren je znao da u filmu on mora biti Klajd; tek tada trebalo je birati njegovu Boni. Kakva je samo holivudska lista bila spremljena za tu ulogu: Biti je preklinjao Natali Vud da ona bude Boni, ali je odbila. Na kastingu su se vrtjele Džejn Fonda, pa Šeron Tejt, vjerenica Romana Polanskog, dvije godine prije tragične i užasne smrti; pa čak i muzička zvijezda Šer... Da bi na kraju to bila, u potpunom kontrastu: suptilna, krhka i delikatno ,,cerebralna“ Fej Danavej. ,,Dobila je ulogu za dlaku i nikad se nijesam pokajao zbog toga“ – govorio je Biti. Bili su okoreli krimosi i zbog toga su Boni i Klajd, da bi ih Amerika voljela – morali da budu romantični. Po originalnoj zamisli (koju je Francuz Trifo još papreno začinio u scenariju!) Klajd je osmišljen kao biseksualac, pa je njih dvoje trebalo da, u tom krimi-putešestviju po Teksasu i američkom zapadu, još žive nekakav grešni seksi-trougao sa njihovim vozačem... Sve je to Biti odbio; na kraju je glumio lika koji ne samo heteroseksualan, već i impotentan! Ako nije bilo orgazmičnih, onda jeste eksplozija krvi. Kako se samo cijenjena američka kritika i publika zgražavala nad ,,nečuvenom promocijom nasilja“, kako su opisivali ,,Boni i Klajd“... Do tada, smrtono-

sna rana od vatrenog oružja u američkom filmu, djelovala je gotovo kao nešto bezazleno, pa čak i sentimentalno; na primjer, neka rupica na čelu iz koje bi potekla koja kap krvi, dok bi ustrijeljeni junak polako padao na koljena.

amazon.com

mentalnog nasilja Eksplozije krvi

Sva ta pravila je navrat-nanos izokrenuo ,,Boni i Klajd“; predstavljajući nasilje kakvo jeste i rane kakve jesu, užasne, zjapeće, nezacjeljive. I iznad toga bio je savršeno štosan filmski metod: gangsterska komedija koja se lomi u nepredvidivom tempu, sve luđem u drugoj polovini, kada oni elementi francuskog novog talasa postaju sve izraženiji... Poput tipično godarovskih, brzih rezova, naizgled (ali samo naizgled!) bez bilo kakvog reda, ritma i pravila. Takva, potpuno sirova, ,,neukroćena“ montaža pružila je filmu mnogo, podvukla mu kontekst – što je perfektno funkcionisalo, naročito u ludom kontrastu sa sasvim estetizovanom fotografijom. Tako je film mogao da bude i brutalan i sjetan, i preludo zabavan i sentimentalan. I naravno da je bilo jasno, zbog čega se puritanska Amerika plašila takvog ,,filmskog nasilja“. Te 1967. godine, od same premijere 4. avgusta, ,,Boni i Klajd“ bio je film koji su fina djeca, drugari ili parovi, gledali u laganom provodu u prvoj noći vikenda. Svi oni koji su zamjerali da im se na ovaj način slavi ili promoviše nasilje su žestoko promašivali poentu. Ne, ,,Boni i Klajd“ prestavljao je sliku i priliku Amerike u trusnom, ludom periodu sredine šezdesetih; hladnoratovskom i hipi-vremenu koje je zaista, tada, za sve djelovalo nepredvidivo. Čak i mnogo više nego što nama pandemijska stvarnost sa ratom u Evropi djeluje sada. Nije bilo sumnje: ,,Boni i Klajd“ bio je film svog

Originalni plakat remek djela Artura Pena

vremena – pa nema veze što je opisivao događaje koji su se desili tri i po decenije ranije. Njih dvoje su, konačno, pravo američko remek djelo – jer u svakom postupku boje film nekim melanholičnim tonovima. Pa nema veze, što to čine na preludo violentan način... Jer i Boni i Klajd, u konačnici, u svakom momentu znaju kakva ih sudbina i kakav kraj čekaju; to je izvjesnost koje su svjesni i koja mnogo više pripada njima, nego filmskoj publici. Zato je osjećaj koji je publika iz bioskopa te 1967. nosila, bio nešto suštinski stvarno: o jednom svijetu propadanja, zemlji i sistemu koji su pošli po zlu. I zato je lako shvatiti, zbog čega su sve ikone kontrakulture tog ludog vremena, svi revolucionari i bundžije, prosto obožavali ,,Boni i Klajd“.

Totalni autsajderi

A razlog je bio jednostavan i sasvim ličan: Boni i Klajd su u svojim životima, u modernom vremenu i ovoj, ovakvoj Americi, bili totalni autsajderi. I u svakom momentu u filmu znate, da jedini način da ovaj tragični i romantični par bude nekako, bilo kako ostvaren u životu – to da budu kriminalci. Iz tog jada od odmetničkog ži-

vota, on je medijima godinama slao njegove brižno, gotovo pobožno izrađene fotografije sa njenim likom; a ona ispisivala štosne, lagane, ne pretjerano bezobrazne koliko otkačene stihove... I sve je to, naravno, objavljivano. I tako su od svog lopovluka pravili umjetnost. I bili najvoljeniji američki lopovi. Sve je to, naravno, živa istina: i taj utisak, koliko su Boni i Klajd stvarni, jači je od svakog koji je ponijet iz bioskopa. I nema veze što je od silnih devet nominacija, oskarovski trijumf stigao u samo dvije, manje bitne kategorije. Poraz od „Diplomca“ (,,The Graduate“, Majk Nikols, 1967) nije zasjenio činjenicu da je ,,Boni i Klajd“ bio potpuni pobjednik. Znali su to svi, pogotovo zbog toga što je dodjela Oskara morala da bude odložena dva dana, jer je iste sedmice, u kulminaciji silnog nasilja tog vremena, ubijen Martin Luter King... A nakon ceremonije dodjele se scenaristima i Bitiju, zamislite, javio onaj Žan-Lik Godar. Sa sve kratkom porukom: ,,E, hajde da ga sad, ispočetka, po našem snimimo.“! Naravno ni da ga odgovora nijesu udostojili. Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 28. jul 2022.

kalendar

Petnaest godina od smrti Ingmara Berg

Maestro Ingmar Bergman na filmskom setu

Izmučeni genije N

ijedna umjetnička forma ne uspijeva da ode dalje od obične svijesti, u toj mjeri kao što to čini film. Direktno u naše emocije, duboko u sumračnu sobu ljudske duše. Ove pažljivo birane riječi slavnog režisera Ingmara Bergmana direktno reflektuju njegov kompletan filmski opus: od njegovih najznačajnjijih i najpoznatijih djela, do

onih kojima možda ni sam režiser, da je živ, sada ne bi bio zadovoljan.

Slojevi emocija

Kompleksno odrastanje, čiji su se ožiljci direktno reflektovali na filmove koje je kreirao, jedno je od najznajčajnjih referentnih segmenata dešifrovanja Bergmanovog života, a na koncu i njegove umjetnosti. Iako je

direktna veza između odrastanja i filmskih ostvarenja česta autorska solucija, posebno kod Evropljana, kod Bergmana je fascinacija efektne vizualizacije sopstvenih misli, kao i težnja da se pronađu rješenja, krajnje specifična. Malo čija se zapravo može uporediti sa simbolikom koju je švedski maestro realizovao. Takođe, malo koji je autor na taj način zavisio od

simbola. A Bergman je to znao i da iskoristi. Da li je rezultat uvijek bio povoljan, ostaje pitanje. Uostalom, da do te simbolike nije došlo, režiser zasigurno ne bi ni dostigao taj nivo popularnosti. Od spisateljskog debija ,,Torment“ iz 1944. godine (dobitnik Gran prija na Kanu), kao i režiserskog debija „Crisis“ dvije godine kasnije, do po-

Četvrtak, 28. jul 2022.

lwlies.com

gmana - jednog od najznačajnijih filmskih umjetnika 20. vijeka Sa filmskom divom i višegodišnjom partnerkom Liv Ulman

Kada proživljavamo njegove hitove poput ,,Wild Strawberries“ (1957), ,,The Seventh Seal“ (1958), ,,Persona“ (1966), „Fanny and Alexander“ (1982) i ,,Autumn Sonata“ iz 1978. godine, čujemo i samog Bergmana i odmah osjetimo dubinu kadrova. Ipak, Bergman je, kao i mnogi prije i poslije njega, napravio neke i manje poznate naslove, koji nijesu „prešli“ prag popularnosti. Ali, bez sumnje su dio „bergmanovske filmske prirode“ i sa njima je potvrdio da je riječ o posebnom filmskom inovatoru, koji sa lakoćom uspijeva da koncipira i uklopi klasične i savremene elemente u filmu.

Zavisnik i velikan

sljednjeg filmskog upakovanog narativa prije smrti, ostvarenja iz 2005. godine, drame „Saraband“, tog pokušaja da konstruiše efektan nastavak mini-serijala „Scenes from a Marriage“ iz 1973. godine, Bergman je, kroz emocionalne slojeve, uspio da zavrti specifičnu „inicijalnu“ svijest širom svijeta. Iako je scenario, u kojem se Bergman svojim realističkim temama infiltrira kroz filmske ćoškove, bio izuzetno kompleksan, sirovost u njegovim fabulama, poput ljubavi, mržnje, i posebno boli, važan je dodatak već oformljenoj dramaturgiji, koja se poput vrteške vraća na inicijalno mjesto autorskog opusa. U njemu, ljubav prema godišnjim dobima ima posebno mjesto. S obzirom na to da je u karijeri završio šezdesetak filmova, činilo se da za druge umjetničke oblike ne bi imao vremena, pa je njegov autorski rad na teatru za mnoge (čitaj: one koji nijesu razumjeli njegove sposobnosti) percipiran kao iznenađenje. Ipak, rad na više od 100 (!) teatarskih komada nije puka slučajnost. I nasuprot popularnom mišljenju, Bergman je sasvim sigurno posvetio dovoljno vre-

mena teatru, u kojem pristup nije značajno drugačiji od onoga koji je bio potreban filmu. Tako, režiserova teatralnost iz filmske lako prelazi na teatarsku umjetnost, i tako uškuškana dobija nov smisao. Miks tamnih kadrova sa golom emocijom prerasta u „filmsko pozorište“ koje je bilo spremno za adaptaciju od bilo koje publike. Hvatanje kultnog kadra ,,Persone“

criterion.com

lwlies.com

Malo čija može da se uporedi sa simbolikom koju je švedski maestro realizovao. Takođe, malo koji je autor na taj način zavisio od simbola. A Bergman je to znao i da iskoristi

Od „Cries and Whispers“ iz 1972. godine, do koncepcijski izuzetno bitnog rada iz 1955. godine, „Smiles of a Summer Night“, kao i „Winter Light“ iz 1963. godine, Bergmanov režiserski opus, sa svim svojim radikalnim vizuelnim pristupom, publici (i filmskim akterima) nudi sasvim novu podlogu u kojoj ova vizuelna igra dobija i novi smisao. Dok je sebe nazivao filmskim zavisnikom, čiji je život automatski doživio zaokret nakon što je kao šestogodišnjak pogledao prvi film, svijet ga je slavio kao skandinavskog filmskog velikana koji je kroz više

od 60 filmova i preko 170 pozorišnih predstava, zapravo analizirao samog sebe. Dok su neki autobiografski elementi sasvim očigledni, za neka filmska ostvarenja potrebna vam je dublja analiza, ako u potpunosti želite razumjeti umjetnika. Ovo je posebno važno ako njegov opus gledamo kroz prizmu „zrele kinematografije“, kojom efikasno provocira gledaoce i od njih „zahtijeva“ intimnu konekciju, koja često moze izazvati neprijatno osjećanje. Bez obzira na vanvremenski uspjeh, Bergman nije trijumfovao na dodjeli Oskara, bez obzira na to što je bio nominovan za u čak devet kategorija za šest filmskih naslova. Ipak, 1971. godine svlavni režiser biva nagrađen specijalnom nagradom. Dok je na evropskim festivalima nizao uspjehe i uspio konstruisati posebnu autorsku sliku, prekoputa Atlantika njegovu režisersku viziju su „shvatili“ dosta kasno. I krajnje tipično. No, Ingmar Bergman nije bio samo režiser. Bergman je bio vanvremenski umjetnik, čija se djela i sada, 15 godina nakon njegove smrti, temeljno studiraju. I predstavljaju ključan dio slagalice u kojoj se reflektuje neprocjenjiv doprinos svijetu kinematografije. Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 28. jul 2022.

PODGORI č ARENJE

teara.govt.nz

Panorama Oklanda, najvećeg grada Novog Zelanda, 1886. godine

Savo sa Novog Zelanda

amilija Vicković, sa ljutog katunskog krša u Ćeklićima, može mirne duše tvrditi da broji najviše važnih crnogorskih svjetskih putnika i pustolova. I pozvati se na vjekovne arhive sa kraja na kraj planete, od Kalifornije do Novog Zelanda. Dokaz broj jedan: prvi pisani podatak o prisustvu jednog Crnogorca na američkom zapadu, sve do obale Pacifika, je upisano ime Jovana (Džona) Vickovića u Los Anđelesu još 1859. godine. Dakle, u deceniji Njegoševe smrti, jedan Ćeklić upisan kao radnik u obližnjem rudniku zlata. I ne da je bio uspješan: već 1877. Džon je bio vlasnik restorana u San Francisku, pa hotela u Los Anđelesu... Apsolutni pionir pečalbarskog uspjeha na američkom zapadu među Crnogorcima. Dokaz broj dva: prvi Crnogorac na Novom Zelandu, već 1857. godine, bio je Nikola Vicković. Samo pet godina nakon što je britanska krunska kolonija dobila prvi put autonomiju. Tih godina Novi Zeland imao je jedva više od 100 hiljada stanovnika!

Nikola je državljanstvo dobio 30 godina kasnije, kao već cijenjen i ugledan građanin; i tu se otprilike i završavaju pisane hronike, koje o njemu stižu sa nama najudaljenijeg kopna na planeti... Kroz njihove priče treperi jedna mentalitetska crta, koju je teško vezati za slike o Crnogorcima iz sredine 19. vijeka. Pogotovo je fascinantna, imajući u vidu činjenicu, iz kako su surovog kraja ovi pustolovi zaputili; prvo da budu pomorci, potom i ostvareni, uspješni u jednom, potpuno drugačijem i na drugačiji način surovom svijetu. Vickovići ipak nijesu glavni junaci ove priče: za izoštren fokus o onoj mentalitetskoj crti važan je primjer jednog Bokelja. Savo Nikov Kostić se u svijet otisnuo sa čvrstom željom, da pronađe izgubljenog brata. Stariji, Joko, zbog nesrećne ljubavi otisnuo se na more; porodica uskoro ostaje bez bilo kakvog glasa o njemu. Prije nego je krenuo u svoju okeansku avanturu, Savo se već proslavio kao junak u ustanku u Grblju i Krivošijama

Zaglavi se

protiv Austrije, predvodeći četu Krtoljana... Kao kolovođa ustanka, nakon opšte amnestije, Savo se morao prebaciti sa austrijske teritorije u Boki u Crnu Goru. Odatle, iz Bara – pravac Port Said, Egipat, u godinama nakon prokopavanja Sueckog kanala 1869 godine. I pošten, težački posao, tu u pustinji. Tu, na Suecu, Savo dobija glas, ili glasinu, da je brat Joko, pomorski oficir, negdje u Americi. Onaj težak rad u Sahari ubrzo je zamijenio još težim, za trakom u zagušljivoj fabrici Kalifornije. Ni tu se nije zaustavio: nova vijest o bratu Joku stigla je sa Novog Zelanda, gdje ga je neko primijetio u floti kraljevske engleske mornarice! Na Novom Zelandu Savo brata nije pronašao, ali se tu, na kraju svijeta, konačno smirio. I ostao do kraja živoa. Dalmatinski iseljenik Josip Alač, u starom radu ,,Kratki historijski skeč naših iseljenika u New Zealandu“, storiju Savovog života spomi-

Crta: Srđan Ivanović

nje sa ponosom i do detalja. Sa posebnim osvrtom na njegovu nesvakidašnju i mučnu rutu, od Sueca, preko Kalifornije, pa preko Pacifika... Prema pisanju Vaska Kostića, pisca sjajnog djela ,,Podvizi Bokelja van Boke“ (Beograd, 2001) – Savo se familiji rijetko javljao. I zadužio ih samo da mu imovinu komotno rasprodaju, pod uslovom da to ne bude zemljacima Barbićima – smatrao je, da su mu te komšije moreplovci mogle pomoći, da na Suecu nađe bolji posao od tovarenja pustinjskog pijeska na Sinaju. Novi Zeland je i vječno počivalište Sava Nikovog Kostića. I sada, više od vijeka kasnije, priče o životu i uspjesima Crnogoraca, tamo na nama najudaljenijem kopnu na planeti, pominju se kao svojevrstan kuriozitet... Red je, da ih ne doživljavamo kao anomaliju – već kao raskošnu i jedinstvenu vinjetu u našoj istoriji, o našem mentalitetu, našim životima. Stojan STAMENIĆ

Slomljeni globus ljetnje izložbe rado kačila i radove renomiranih umjetnika, njeno formiranje zapravo je uslovljeno time da mora primiti radove ,,bilo koga“ ( jedan od

royalacademy.org.uk

ada Kraljevska akademija otvori vrata za ,,Ljetnju izložbu“ i resetuje tradiciju staru više od 250 godina za Londonce nema dileme, pa je posjeta Barlington domu na Pikadiliju sigurno dio zgusnute agende. Iako je godinama Akademija u okviru koncepta tradicionalne

Vizija smrvljene planete Loren Rut ostavila najjači utisak na izložbi

Razgovor djevojčice i plišanog psa na djelu Magde Arčer

njih bio je i Vinston Čerčil!). Za ovogodišnju umjetničku smotru na Pikadiliju odabrana je vrlo relevantna tema. Komitet je ovu godinu želio da obilježi kilmatskim promjenama. Tako će posjetioci do kraja avgusta imati priliku da vide sobe pune umjetnosti u djelima o životnoj sredini – od erodiranih pejzaža do poplavljenih gradova, fotografija smeća i ,,ljutog“ nabujalog mora, do ,,bijesnih“ umjetničkih postera koji iz svake prostorije na specifičan način ,,viču“ na posjetioce. Većina radova sa godišnje ,,Ljetnje izložbe“ je na prodaju. Od ukupnog prihoda, 30 procenata odlazi na obuku sljedećih generacija u školama Akademije. Kada govorimo o selekciji postera, od prikazanih radova istaklo se simpatično rješenje Magde Arčer u kojem djevojčica ,,razgovara“ sa plišanim psom, zapitavši se ,,zašto uništavaju moju planetu“. U sekciji slika i ilustracija, u kojima je preovladavao zeleni motiv, istakao se crno-bijeli rad Tema Džozefa sa zagrljenim nagim tijelima, kao i pingvin Pirsa Alsopa ,,Peggy“. S obzirom na to o kakvoj se zadatoj temi radi, ne čudi da su sekci-

je fotografije i skulpture bile najpopularnije. Najubjedljivu poruku poslala je Loren Rut koja je izlozila ,,slomljeni globus“ u 24 komada, dok je u sekciji fotografije briljirala Kristin Adams sa crno-bijelim radovima osušenog cvijeća. Uprkos prilici da posjetioci vide radove nekih od poznatih umjetnika i članova Akademije, poput Gordona Bensona, Stivena Čembersa i Lize Majlroj, ljetnja ,,pozornica“ bila je najzanimljivija za umjetnike koji se još nijesu adekvatno istakli. Leila MURSELJEVIĆ royalacademy.org.u k

Posjetioci Kraljevske akademije imaju priliku da vide sobe pune umjetnosti u djelima o životnoj sredini. Od erodiranih pejzaža do poplavljenih gradova, fotografija smeća i ,,ljutog“ nabujalog mora, do ,,bijesnih“ umjetničkih postera koji iz svake prostorije na specifičan način ,,viču“ na posjetioce

royalacademy.org.uk

LONDON CALLING

Zagrljena naga tijela u radu Tema Džozefa

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić