Dnevni list Pobjeda 27.09.2020.

неђељом Neđelja, 27. septembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19707 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

RAZGOVOR: Ministar odbrane Predrag Bošković

POVODI: Crnogorci i religioznost kroz vrijeme

Amfilohije „unio“ novi crkveni protokol Slijedi nam nova borba za slobodnuCrnu Goru » Građanska, evropska i antifašistička država, koju intenzivno gradimo 14 godina, nalazi se pred izazovom da će biti skrajnuta s tog puta. Iskreno se nadam da pojedini subjekti sadašnje većine takav scenario neće dozvoliti, iako im politička snaga ne daje preveliki manevarski prostor - navodi Bošković STR. 2. i 3.

Predrag Bulatović predvodi listu „poslaničkih veterana“ STR. 2.

S. VASILJEVIĆ

ISTRAŽUJEMO: Ko su poslanici sa najdužim stažom u parlamentu

» Neki stari sveštenici i neki veoma pobožni ljudi prvo su bili zbunjeni, a potom ogorčeni, uvođenjem „novih zakona u staru zemlju“, odnosno obreda i načina nesvojstvenih hrišćanstvu i pravoslavlju na kojem su oni odgajani i učeni, a koje je novi mitropolit s bratijom uvodio, kaže književni istoričar i publicista, dobitnik Trinaestojulske nagrade Dragan B. Perović STR. 6. i 7.

Momčilo Bajagić Bajaga za Pobjedu o novom albumu „Ovaj svet se menja“

Institut za javno zdravlje analizirao 790 uzoraka na kovid-19

Još 235 oboljelih, najviše iz Nikšića

Stvaranje nas je spasilo da ostanemo normalni

STR. 8.

Završena rekonstrukcija i adaptacija zgrade bivšeg Doma vojske, Muzički centar već uselio

STR. 12.

Anatomija jedne slike

Što se poručuje krivičnom prijavom protiv Zorana Kesića

WAR ili VAR soba

Pravoslavna kazna za satiru STR. 11.

STR. 7.

Stavljena tačka na deceniju brojnih obećanja i odlaganja STR. 13.

2

Politika

Neđelja, 27. septembar 2020.

ISTRAŽUJEMO: Ko su poslanici sa najdužim stažom u parlamentu

Predrag Bulatović predvodi listu „poslaničkih veterana“ Ako ovaj saziv crnogorskog parlamenta izgura četiri godine mandata Predrag Bulatović će imati pune 33 godine poslaničkog staža i plus one četiri u „Radoju Dakiću“ i godinu i nešto na drugim političkim funkcijama i za crnogorske prilike više nego dobra penzija je tu

Miodrag Vuković

Predrag Bulatović

PODGORICA - I u 27. skupštinskom sazivu, koji je konstituisan u srijedu, 23. septembra, građani Crne Gore gledaće neka dobro poznata lica kojima je posao poslanika godinama, a nekima i decenijama jedino zanimanje i to unosno.

Jedan od „poslaničkih veterana“ je Predrag Bulatović, poslanik Demokratskog fronta koji je od 17. skupštinskog saziva, kada je u našoj državi ponovo uvedeno višestranačje, sakupio čak 29 godina neprekidnog poslaničkog i radnog staža.

Slijedi poslanik DPS-a Miodrag Vuković sa 27 godina provedenih u parlamentu.

APSOLUTNI REKORDER

Zanimljiva je politička karijera Predraga Bulatovića, apsolutnog rekordera po neprekidnom poslaničkom stažu na prostoru Zapadnog Balkana, a možda i šire. U parlamentu Srbije najduži staž ima poslanik koji je u skupštinskim klupama proveo oko 22 godine, u hrvatskoj je to ispod dvadesetak godina…

Kao mladi mašinski inženjer radio je od 1985. do 1989. u Fabrici za proizvodnju mašina „Radoje Dakić“ u Podgorici. A onda je te turbulentne 1989. odlučio da „uskoči“ u „antibirokratsku revoluciju“ koju je Slobodan Milošević pokrenuo da bi kaznio i srušio neposlušno crnogorsko komunističko rukovodstvo. Doduše, vazda oprezni Predrag Bulatović nije bio baš u prvim

redovima, jer nije bio siguran da će „revolucionari“ pobijediti. Iz drugog plana dočekao je svoju šansu U crnogorski parlament prvi put je izabran na izborima u decembru 1990. godine, na kojima je trijumfovao Savez komunista Crne Gore stranka koja će kasnije promijeniti ime u DPS. SKCG je tada osvojio više od 171.000 glasova, odnosno 83 od 125 poslaničkih mjesta.

KONSTANTA

Bulatoviću je, da bi posljednjih 29 godina bio u poslaničkim klupama, bilo „potrebno“ da promijeni četiri stranke. Prošao je put od zakletog komuniste, pa istaknutog operativca DPS-a zaduženog za „predizborne aktivnosti na terenu“, Crnogorca, ateiste, do Jugoslovena, potpredsjednika, pa predsjednika SNP-a, zatim pristalice Demokratskog fronta i Demokratske narodne partije, pa do Srbina po nacionalnosti i pravoslavnog vjernika.

Do 1997. obavljao je funkciju šefa poslaničkog kluba jedinstvenog DPS-a. Od 1992. do 1997. bio je predsjednik Opštinskog odbora DPS-a za Podgoricu. Nakon raskola u toj stranci prelazi u Socijalističku narodnu partiju, na čije čelo dolazi 2001. godine, a ostaje do 2006. godine. Nakon istupanja iz SNP-a 2012. godine, prelazi u Demokratski front.

Sada je član Frontovog konstituenta Demokratske narodne partije. Predrag Bulatović je „nakupio“ i tri godine „save-

znog“ poslaničkog staža. Bio je od 2001. do 2003. poslanik u parlamentu Savezne Republike Jugoslavije.

Na Bulatovićevom političkom putu, jedino što se nikad nije mijenjalo, bilo je sigurno mjesto u poslaničkim klupama, a bio je i vlast i opozicija, pa opet sada vlast. Ako ovaj saziv crnogorskog parlamenta izgura četiri godine mandata, Predrag Bulatović će imati pune 33 godine poslaničkog staža i plus one četiri u „Radoju Dakiću“ i godina i nešto na drugim političkim funkcijama i za crnogorske prilike više nego dobra penzija je tu. Podsjetimo, prosječna poslanička plata u Crnoj Gori je oko 1.500 eura, pa izračunajte.

DRUGI NA LISTI

Poslanik DPS-a Miodrag Vuković je drugi na listi „vječitih narodnih predstavnika“ sa 27 godina u parlamentu. I on je prvi put, kao i Bulatović, izabran na izborima u decembru 1990. godine, sa izborne liste Saveza komunista Crne Gore koja je bila apsolutni pobjednik. Međutim, za razliku od Predraga Bulatovića, Vuković nema neprekidni poslanički staž. „Pauzirao“ je od 1996. od 1998. godine kada je obavljao dužnost potpredsjednika Vlade. Miodrag Vuković ostao je vjeran Demokratskoj partiji socijalista Poslanik DPS-a Mevludin Nuhodžić u ovom sazivu, poslaničku karijeru je započeo 1990. godine u prvoj višestranačkoj Skupštini. Međutim,

preskočio je nekoliko izbornih ciklusa a u poslaničke klupe se vratio tek u 22. skupštinskom sazivu 2002. godine. Ipak, od tada uspio je da sakupi 16 godina poslaničkog staža i bude ministar unutrašnjih poslova.

Pozamašan poslanički staž imaju i poslanici Pokreta za promjene Nebojša Medojević i prof. dr Branko Radulović koji su u parlamentu od 2006. godine.

MANJE „VJEČITIH“

Ipak u ovom sazivu znatno je manje „vječitih“ jer su se svi akteri izborne utakmice potrudili da svoje izborne liste „osvježe“ novim licima.

Zanimljivo je da u ovom skupštinskom sazivu nećemo vidjeti neka „zaštitna lica“ crnogorskog višestranačkog parlamentarizma. Neće tu, bar za sada, biti Ranka Krivokapića koji ima bogato poslaničko iskustvo - biran za poslanika u deset saziva. Prvi put ušao je 1989. godine u crnogorski parlament. U Skupštini SRJ bio je od 1993. do 1997. godine i u Skupštini Državne zajednice Srbije i Crne Gore od 2003 do 2006. godine. Predsjednik Skupštine Crne Gore bio je od 2003. godine do 2016. godine, u 22, 23, 24 i 25. sazivu Skupštine.

Ni jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića, nakon 19 godina, prvi put neće biti u poslaničkim klupama, jer je na listi koalicije „Za budućnost Crne Gore“ sam sebe postavio na 81. mjesto.

Zoran DARMANOVIĆ

TIVAT: Potpisan koalicioni sporazum

Komnenović predsjednik Opštine, Petković na čelu Skupštine TIVAT- Željko Komnenović će biti predložen za predsjednika Opštine, dr Andrija Petković za predsjednika Skupštine, a Vladimir Arsić i Goran Božović za potpredsjednike Opštine. Ovo je saopšteno na jučerašnjem potpisivanju koalicionog sporazuma koji su u ime građanskih izbornih lista „Narod pobjeđuje“, Bokeški forum i „Goran Božović - časno

i odgovorno za bolji Tivat“ potpisali nosioci lista Željko Komnenović, dr Andrija Petković i Goran Božović.

-Zadovoljstvo mi je da smo vrlo brzo postigli dogovor sa Goranom Božovićem i Andrijom Petković. Takođe zahvaljujem i gospodi iz Opštinskog odbora SDP-a Tivat, koji nam daju podršku za obavljanje vlasti i koji će imati kontrolnu funkciju u upravljanju Opštinom Tivat.

Sami građani će vrlo brzo vidjeti benefite, ono što smo obećali, ispunićemo. Mi nećemo voditi nikakve visoke politike ili rješavati državna pitanja, mi smo povjerenje građana dobili da rješavamo njihove probleme- kazao je Komnenović, najavljujući izbor predsjednika Opštine u roku od sedam do deset dana.

Zahvalivši se građanima Tivta što su bili dostojanstveni uče-

snici izbornog procesa i što je sačuvan građanski mir, dr Petković je naglasio da se izborni programi tri koalicione liste stopostotno poklapaju.

-Onako kako smo funkcionisali u kampanji, tako ćemo funkcionisati i u vlasti. Grešaka će biti, niko nije imun, posebno onaj ko radi. Ali tu smo da jedan drugom konstruktivno skrenemo pažnju- kazao je Petkovioć.

S.K.

RAZGOVOR: Ministar odbrane Predr Građanska, evropska i antifašistička država, koju intenzivno gradimo 14 godina, nalazi se pred izazovom da će biti skrajnuta s tog puta, opet uvučena u balkansko blato nacionalizma i velikodržavnih projekata. Iskreno se nadam da pojedini subjekti sadašnje većine takav scenario neće dozvoliti, iako im politička snaga ne daje preveliki manevarski prostor - navodi Bošković PODGORICA - Još uvijek aktuelni ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da vjeruje da je za posljednje četiri godine, radio u najboljem interesu resora na čijem je čelu. Ko radi, taj i griješi, navodi Bošković, pa tako vjeruje da se na izgradnji Vojske Crne Gore moglo raditi još bolje i više.

Komentarišući navode ko-

Slijedi nam n borba slobod Crnu G ji se sve češće mogu čuti u Crnoj Gori, da ambasade zapadnih zemalja insistiraju na tome da resor odbrane ne pripadne nekom od članova Demokratskog fronta, zbog osjetljivosti podataka i saradnje sa NATO, Bošković navodi da se nada da pojedini subjekti sadašnje većine takav scenario neće dozvoliti, iako im, kako kaže, politička snaga ne daje preveliki manevarski prostor.

- Svakako da je Ministarstvo odbrane uvijek pod poseb-

SLUČAJNO, TREĆI PUT: Kandidat za mandatara ponovo o

Krivokapić: Ne treba 9. maj već 23. i 24. se PODGORICA - Kandidat za mandatara crnogorske vlade Zdravko Krivokapić ocijenio je da Crna Gora više ne bi trebalo da slavi 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom, već 23. septembar kada je konstituisan novi saziv Skupštine u kojem trojna koalicija ima parlamentarnu većinu.

- Jučerašnji i današnji dan je dan pobjede i mi više ne treba da slavimo 9. maj nego 23. i 24. septembar jer se desila nova pobjeda. Ta nova pobjeda treba da udahne novi duh čitavoj Crne Gori da mi jednom prestanemo da se svađamo, nadgornjavamo nego da budemo u takmičenju ko je bolji domaćin. Ako ima boljeg domaćina od Bata Carevića treba da kaže: ,,Ja sam bolji“. To je mjera koju mi imamo u tom

Zdravko Krivokapić

čuvenom crnogorskom poređenju: Ja prvi, ti do mene. Ne. Treba da bude: Ja bolji, a ti bu-

Ako sam pogriješio, izviniću se Vučiću Krivokapić je kazao da je ranije rekao da su predsjednici Srbije i Crne Gore Aleksandar Vučić i Milo Đukanović veći prijatelji nego što su on i njegov kum, ali i da je spreman da se izvini Vučiću kao hrišćanin ako je pogriješio.

Kazao je i da će, kada bude premijer, prvi zvanični poziv da posjeti Crnu Goru uputiti predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

- Ja lično pozivam predsjednika Srbije da posjeti Crnu Goru, jer on ni kao premijer a ni kao predsjednik, a mislim da to traje osam godina, nije nijednom posjetio Crnu Goru. Isto tako ni gospodin Đukanović nije posjetio Srbiju. Želim da promijenim takav odnos - kazao je Krivokapić za A1.

Politika

Neđelja, 27. septembar 2020.

rag Bošković

KOMENTAR

i nova a za dnu Goru nom pažnjom, a činjenica da smo postali dio NATO porodice 2017. godine tome daje poseban pečat - kaže Bošković za Pobjedu, komentarišući to što je vojni resor kamen spoticanja u pregovorima nove parlamentarne većine.

Neophodno je, dodaje Bošković, podsjetiti i na izuzetan napredak kada je riječ o Vojsci Crne Gore, njenoj opremljenosti po savremenim standardima, kao i na izgradnji infrastrukture koja se konstantno unapređuje u

omalovažio antifašistički pokret

da slavimo eptembar di bolji od mene. To je mjera kojom svi moramo da krenemo - kazao je Zdravko Krivokapić, kandidat za mandatara.

To se čuje u video zapisu sa skupa u poslovnom objektu nakon izbora novog predsjednika opštine Budva na kojem je Krivokapić u društvu kontroverznog biznismena Dake Davidovića, ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića i više istaknutih o p št i n s k i h f u n kc i o n e ra Demokratskog fronta u Budvi.

Na kraju govora, Krivokapić je Careviću, u ime prijatelja Manastira Stanjevići, uručio ikonu Bogorodice.

- Imam tu čast i zadovoljstvo, u ime prijatelja Manastira Stanjevići, da gospodinu Batu Careviću uručimo ikonu umiljenja. Pogledajte taj lik Presvete Bogorodice koja u naručju drži našeg gospoda Isusa Hrista. I ne zove se slučajno umiljenje jer je dato na jednoj pozadini koja je stara više od 150 godina. To je ta tradicija koju mi želimo da vratimo Crnoj Gori, rekao je Krivokapić.

Uručujući poklon Careviću, kandidat za mandatara je istakao da je majka Presveta Bogorodica zakrilila čitavu Crnu Goru i nije dozvolila da zlo nadvlada dobro.

- Ako se ne budemo okrenuli do kraja vjeri, onda sve što smo uradili je malo. Mi prvo treba da svjedočimo vjeru, pa sve drugo, zaključio je KrivoR. P. kapić.

3

cilju formiranja vojske kakva priliči našoj državi.

- Građanska, evropska i antifašistička država, koju intenzivno gradimo 14 godina, nalazi se pred izazovom da će biti skrajnuta s tog puta, opet uvučena u balkansko blato nacionalizma i velikodržavnih projekata. Iskreno se nadam da pojedini subjekti sadašnje većine takav scenario neće dozvoliti, iako im politička snaga ne daje preveliki manevarski prostor - navodi Bošković.

Kao najveći politički subjekt u Crnoj Gori, dodaje ministar odbrane, stojimo na raspolaganju njima i ostalima u Skupštini koji baštine iste vrijednosti, kako bi, kaže, odbranili strateške temelje Crne Gore kao što su multietnički sklad, vjersku toleranciju, evropske i evroatlantske vrijednosti.

Upitan da li je bilo propusta u radu njegovog resora u protekle četiri godine, Bošković kaže da je resor na udaru već duži vremenski period, pri-

je svega, zbog, kako navodi uloge koju je odigrao u evroatlantskim integracijama i promovisanju patriotizma i izgradnje crnogorskog identiteta.

- Uvijek smo se borili za Crnu Goru, našu jednu svetinju i siguran sam da ćemo se izboriti protiv opasnih ideologija koje su se povampirile i rasplamsale - ocijenio je Bošković.

Vjeruje, kaže, da su za protekle četiri godine radili u najboljem interesu resora, za koji su se, kako ističe, izborili da se modernizuje u kratkom roku i to u mjeri kakva do sada nije zabilježena.

- Isto tako, ko radi, taj i griješi, pa vjerujem da se na izgradnji VCG moglo raditi još bolje i više - istakao je Bošković.

Bošković smatra i da nova većina teško da može da zagovara evroatlantsku politiku sudeći na osnovu kampanje koju su vodili u susret izborima (što su dokazivali paljenjem NATO zastave, itd) iako, kako kaže, pojedinci u to uvjeravaju.

- Uticaji trećih strana ne jenjavaju i bili su jako involvirani u dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. Ali ponavljam, nećemo dozvoliti ustanak fašizma. Slijedi nam nova borba za slobodnu, antifašističku i multietničku Crnu Goru. Ko god u novoj većini bude zastupao ovakve interese imaće našu podršku, a siguran sam i međunarodnih partnera - zaključio J. ĐURIŠIĆ je Bošković.

Amfilohije i Joanikije se sastali sa predsjednikom Srbije u Beogradu

Tražili od Vučića da utiče na DF da ne opstruiše dogovor

Joanikije

PODGORICA - U Beogradu su se prije dva dana sastali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, javio je Sputnjik.

Kako piše taj medij, susret je protekao u ,,vrlo srdačnoj atmosferi“.

Na sastanku je naglašeno da Srbija i Crna Gora treba da ra-

Aleksandar Vučić

zvijaju sveobuhvatne odnose i da su kao najbliže države snažno upućene jedna na drugu, prenosi Beta.

Kako saznaje Sputnjik, Amfilohije je u Beograd doputovao avionom, a Joanikije automobilom.

A portal Nova.rs saznaje da su Amfilohije i Joanikije tražili od Vučića da utiče na DF da ne opstruiše dogovor.

- Oni su razgovarali sa Vučićem i sa namjerom da mu za-

Amfilohije

traže da se spuste tenzije između njih i predvodnika pobjedničke koalicije u Crnoj Gori, te da utiče na njegove saradnike iz Demokratskog fronta da ne opstruišu dogovor - kaže sagovornik portala Nova.rs.

Navodi da je Vučić obećao ekonomsku pomoć Crnoj Gori.

- S obzirom na to u kakvim su odnosima, taj sastanak je protekao u pristojnoj atmosferi kaže izvor Nova.rs.

R. P.

Vremenska mašina

» Piše: Milorad PUSTAHIJA

Što nama trebaju savjeti iz stranih ambasada kad imamo manastire? E, to treba objasniti.

Nije problem što je otišao DPS nego što dolaze ovi novi nesvjesni da smo sa Amfyjem i SPC kao sa vremeplovom sišli u rani srednji vijek i primitivni i agresivni klerikalizam Ograničeni intelekt i neograničeni internet uz balkanski mentalitet vode iz sadašnjosti pravo u pluskvamperfekt. Dostupnost ogromne količine informacija i njihov brzi protok, izmjena i agresivno advertajzing pakovanje i prezentiranje dovodi do suženja svijesti i uma i razuma te posjetioci mehanički postaju followers (pratioci) ljudi i ideja sumnjivih vrijednosti. Istina i laž prestaju biti faktički suprotstavljeni pojmovi i etički suprotstavljeni pojmovi već postaju nekakve binarne činjenice; da – ne ili 1-0. Na takvoj razini informacijskih inputa kognitivne sposobnosti uma silaze na imbecilne nivoe, a svijest prelazi u podsvijest. Tako anestezirane umove i psihe čak i trivijalni likovi mogu olako povesti u borbe koje oni žele i ka ciljevima koje im oni nametnu.

Upravo ovako je izgledala agresivna programirana i overdozirana predizborna kampanja SPC i prosrpskih stranaka i srpskih i ruskih plaćenika medija i špijuna. I trajala je osam mjeseci. Sreća da je DPS kampanja usljed njihove umišljenosti i tridesetogodišnje inercije bila kratka i na nivou kič šlagera, ono ša-na-na, šubi-dubi -du, inače bi nam mozgovi poprskali. Sad se vidi koliko su DPS i njihovi partneri jači od treš nacionalističkih i klerikalnih koalicija i pseudo građanske koalicije kad nakon one kami-kampanje zaostaju samo za jedan mandat. Čak nije toliko pomoglo ni kupovanje po znatno većoj cijeni onih glasova, koje je ranije kupovao DPS, i koje je izvedeno munjevito poput brutalne berzanske špekulacije uz dodatak kletvi i drugih crkvenih primitivluka.

Na kraju: izbori su uspjeli i priznati su i poraženi su čestitali pobjednicima i mirna Skupština, pardon Bosna. Dobili smo pobjednika Amfyja koji nije ništa manji šarlatan od Trampa, i Krivokapića koji nije format blente kao Boris Džonson ali veoma liče. Samo Krivokapić malo vuče na Jeljcina: nijesam mu vidio ni jednu fotografiju bez boce ili čaše. I jedno je blento sa Oksforda a drugo je blento sa univerziteta rangiranog na 4.654-om, ili sličnom, mjestu na svijetu.

Naš „diktator“ je priznao poraz, a njihov u Vašingtonu prijeti da neće. Naši pobjednici čak češće od Trampa odbacuju potpisane ugovore i svakih dvanaest sati mijenjaju kadrovsku listu za vladu, a njemu je kabinet znao trajati čitavih četiri mjeseca bez promjena. Toliko smo brzi i efikasni i savremeni.

I što nama trebaju savjeti iz stranih ambasada kad imamo manastire? E, to treba objasniti. Nije problem što je otišao DPS, nego što dolaze ovi novi nesvjesni da smo sa Amfyjem i SPC kao sa vremeplovom sišli u rani srednji vijek i primitivni i agresivni klerikalizam. Ove pobjedničke izborne kadrovske naplavine nisu bitne, njih će talasi monetarno-finansijskih i društvenih nevera spirati sa vlasti poput pijeska sa rive ali religijski i nacionalistički primitivizam je teški kulturološki atavizam koji se lako budi i snažno razbuktava. Evo, lupetaju o ekspertima a sad da se pojavi Volter i pročita neku od onih svojih podrugljivih kritika klerikalizma Amfy i klapa bi ga spalili, kao što beru drva za lomače za nepodesne novinare i medije.

Jeste, i na Zapadu se događaju krize i dolaze na vlast bizarni likovi, ali Zapad je prošao prosvjetiteljstvo, Zapad ima duboke države sa moćnim demokratskim institucijama i moćne finansijske i privredne sisteme koji mogu otrpiti i po trojicu zvekana na vlasti zaredom a da preživi kultura i društvo i država. I jedno je blento sa Oksforda, gdje se proizvode i geniji i nobelovci a sasvim drugo domaći zvekan ili akademik. Ne trebaju nama savjeti ambasada u slaganju koalicionih lista već da nam pomognu da usvojimo nešto od duha i reda moćnih pravosudnih političkih i privrednih sistema.

Sada se vidi da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti preblag.

SPC pod hitno i sistematično, bez ostatka, treba uzakoniti ili ostasmo u sedmom vijeku. Kažu da je neđe u nevaljaloj staroj Crnoj Gori pop pokušavao da „valorizuje“ vjeru i tražio pare od vjernika i da se to oteglo, pa mu je jedan od njih rekao: „Ne avetaj pope, života ti, no čitaj Jevanđelje da idemo doma“. Tako bi i ovi koalicionaši trebali reći Amfyju da ne aveta o vlasti no čita Jevanđelje. I kad njega otkačite, udrite po klijentelizmu, korupciji, reformama itd.

Ovako niskom kulturnom i obrazovnom nivou uz religiozni primitivizam neće bastati da išta lijepo i efikasno napravi.

Izgubićemo i vjeru jer ovo nije Hristova crkva. Ovo je etnofiletistička svetosavska crkva, najprimitivnija u Evropi i daleko je od onakve kakvu potrebujemo i zaslužujemo. Ne bježi mladež samo od Mila i nejednakih šansi nego i od endemskog kulturnog i religijskog primitivizma i nezaposlenosti.

4

Politika

Neđelja, 27. septembar 2020.

Poruka izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru

Picula: Nova vlada da bude formirana u predviđenim rokovima PODGORICA - Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da se Evropska unija nada da će nova vlada u Crnoj Gori biti formirana u Ustavom predviđenim rokovima i da će se suočavati s istinskim problemima države, prenosi RTCG. Picula smatra da ovih dana naša država prolazi kroz period kroz koji je većina zemalja prošla.

Na regionalnoj onlajn konferencija ,,Vrijeme izazova – kohezija Berlinskog procesa i integracija Zapad-

nog Balkana u Evropsku uniju“, koju je organizovao Evropski pokret u Crnoj Gori, Picula je rekao da je to za EU jedinstveno iskustvo .

- Ovo je prvi put da u Crnoj Gori dolazi do tranzicije moći, opozicija je dobila priliku da formira novu vladu i, naravno, dojučerašnja vlast treba da pripremi sebe da postane opozicija u narednom periodu. To je na neki način demokratski proces, ali u crnogorskom slučaju ima dosta pitanja koja se postavljaju zbog prirode opozicije, kako oni shvataju odnose sa susjedima, Srbijom,

Kosovom, svima…Apsolutno je prirodno pitati - kazao je Picula.

On je rekao da je u prvom redu zainteresovana da vidi da su formirane insitucije.

- Evropska unija je prilično zainteresovana, jer hoće da vidi kakve su namjere novoformirane većine u parlamentu i što će biti prvi koraci koje će preduzeti nova vlada. Nadajmo se najboljem - da će nova vlada biti formirana u ustavom predviđenim rokovima i da će početi da se suočava sa istinskim problemima države - dodaje on.

Kopredsjedavajući POSP- a Vladimir Bilčik poručio je da moraju da čuju jasnu poruku: Evropa je naš strateški cilj.

- To i jeste tako, tako nešto ne sprečava partnerstvo sa Kinom ili drugim zemljama, ali moramo da čujemo tu jasnu poruku što mora da bude praćeno i odgovorajućim promjenama u tim zemljama - naveo je on.

Bilčik ključnu riječ ponavlja nekoliko puta, a rekao je i zašto.

- Reforme se ne sprovode u Briselu veću zemljama regiona i to je zadatak za političke lidere i to je nešto

Predsjednik Opštine Budva o kađenju poslovnih prostorija

što moramo da vidimo. O tome će se voditi ozbiljni razgovori nakon što EK objavi novi paket proširenja u oktobru - kazao je Bilčik.

On je ocijenio da je EU bila spora u reagovanju prethodnih mjeseci, što je prirodno imajući u vidu zdravstvenu situaciju. No, kaže da je i tada pristizao i novac i podrška iz EU. Na kraju podsjeća da je prije pandemije ne samo u Evropskom parlamentu već i u Savjetu Evrope postojao konsenzus u vezi sa proširenjem.

Poručuje da konsenzus postoji i danas.

N. Đ.

Fakultet za crnogorski jezik na Cetinju pisao međunarodnim ustanovama

Carević: Sveštenici odradili FCJK: Raspiruje se međukulturna dezinfekciju, dezinsekciju netolerancija i demonizaciju Opštine PODGORICA - Predsjednik Opštine Budva Marko Carević kazao je da je osveštavanje prostorija Skupštine opštine Budva, nakon što je izabran za prvog čovjeka grada, uobičajen čin, te da je time obavljena ,,dezinfekcija, dezinsekcija i demonizacija Opštine“.

- Ja sam to uradio zbog 5.700 glasova koji su podržali listu ,,Za budućnost Budve“. To je za vjerujućeg čovjeka koji je u vjerujućoj crkvi i koji poznaje kanon, uobičajen čin. To je meni potpuno normalno. Teško je razgovarati sa ljudima koji nijesu vjerujući. Ono što je sigurno - ako u Opštini može da boravi policija, paravojne formacije i koriste suzavce, mislim onda da je kvalitetnije da borave naši sveštenici - rekao je Carević za RTV Budva.

On smatra taj potez primjerenim poslije svega što se dešavalo u Budvi. Osvrnuo se i na pro-

Carević kazao da je čin kađenja prostorija za vjerujuće ljude sasvim uobičajena stvar

zivke iz pojedinih partija, naročito osuda koje su stigle iz Građanskog pokreta URA. - Čudno je kada to čujemo iz GP URA. Vidjeli ste da je njihov lider mogao da boravi u Ostrogu kada je u pitanju borba oko fo-

telja. I to je normalno. Ne vidim što je toliki problem ako pop dođe u Opštinu. To je dozvoljeno, smatram da svako isto može da uradi - naglasio je Carević, prenosi portal Pobjede.

Prema njegovim riječima, ne-

pristojno je vjerniku uskraćivati ta prava i ističe da mu ne bi smetalo da isto urade pripadnici drugih vjeroispovijesti.

- To je izraz građanske Crne Gore, a ne ovakve kritike poručio je Carević.

N. Đ.

Poslanik DPS-a zatražio odgovor od predsjednika Skupštine

Dizdarević: Bečić pokazao da se neće boriti za ravnopravnost svih konfesija PODGORICA – Poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević pozvao je predsjdnika Skupštine Aleksu Bečića da jasno odgovori na pitanje kako namjerava da sanira posljedice osveštavanja prostorija budvanske Skupštine opštine po crnogorski multikonfesionalni sklad.

-Da li nam se tim činom saopštava da vijekovima njegovani dobrosusjedski odnosi sada dobijaju monokulturnu dimenziju? Da li će i svim drugim vjerskim zajednicama omogućiti da obave obrede, ili će svojim partijskim drugovima kao predsjednik Demokrata zabraniti da vjerskim ritualima pokazuju nadmoć nad konfesijama kojima ne pripadaju – naveo je on.

Sjetimo se, dodaje Dizdarević, ,,političke propagande aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore koju je počeo sa kratkim video spotom u kome, oblikuje tri simbola na jednom seoskom putokazu - krst, polumjesec

i Davidovu zvijezdu”.

- Međutim, po stupanju na funkciju pokazao je da se neće boriti za ravnopravnost svih konfesija, jer je istovremeno i kao predsjednik Demokrata dozvolio da njegovi partijski drugovi osveštaju prostorije koje pripadaju svim građanima Crne Gore. Želimo da vje-

rujemo da će se Bečić sabrati čim prije i shvatiti da je obavljanje funkcije predsjednika Skupštine svih građana Crne Gore veoma težak posao, koji zahtijeva konstantnu budnost i brigu za mir i multietnički sklad. Kao predstavnici mlađe generacije kojima su istinske, a ne deklarativne vrijednosti

usmjerene na izgradnju evropskih standarda života, morali bi da sa više senzibiliteta razmišljamo o svim građanima u našoj zajedničkoj državi. Vjerujemo da je Bečić svjestan kompleksnosti bogatstva različitosti i da će pokazati da zna kako se diferentnosti čuvaju – istakao je on.

N.Đ.

Ćeman: Vidljive primjese politikanstva Poslanik i potpredsjednik Demokrata Albin Ćeman odgovorio je Dizdareviću da bi njegove javno izgovorene riječi kojima izražava brigu za multikonfesionalnost Crne Gore, prihvatili kao iskrene i dobronamjerne ,,da u njima nema jasno vidljivih primjesa politikantstva”.

-Prije nego što ste odlučili da nas javno optužite morali ste, ukoliko želite biti odgovoran opozicionar, da prethodno provjerite činjenice, a ne da javno nastupate sa neutemeljenim tvrdnjama. Ipak, kao ,,zabrinutog” opozicionog poslanika želimo vas obavijestiti da ni jedan funkcioner Demokrata nije prisustvovao pomenutom vjerskom obredu – naveo je on.

Dodaje da Dizdarević vjerovatno nije odgle-

dao nedavni intervju predsjednika crnogorskog parlamenta, pa ga poziva da to učini.

-Ako vam nakon odgledanog intervjua trebaju dodatna pojašnjenja spremni smo da polemišemo i na tu temu – rekao je Ćeman.

Kako dodaje, ,,u vezi sa neprimjerenim konstatacijama, neistinama i zamjenama teza se neće oglašavati, jer smatraju da to nije nivo polemike 21. vijeka”.

-Građanska, pomirena, evropska, multietnička i evroatlanska Crna Gora je zemlja za koju se svim srcem borimo. Vjerujemo Dizdareviću da sa tim nemate problema i pored neskrivene nervoze zbog činjenice što u nama nemate sagovornika za vjerske i nacionalne igre – kazao je on.

PODGORICA – O interesima crnogorske države, njezine kulture i jezika, materijalnog i duhovnoga nasljeđa ne može po principu agresije i asimilacije odlučivati niko izvan Crne Gore - saopšteno je sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

Istakli su da su povodom aktuelne političke situacije pisali Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, Reporters Without Borders, OSCE, Association of European Journalists, European Federation of Journalists…

- Želimo da inostrane institucije imaju kompletnu istinu o raspirivanju međukulturne netolerancije, jezika mržnje i agresije kojima se 2020. u srcu Evrope u jednoj maloj ali staroj mediteranskoj zemlji pokušavaju urušiti njezini temelji - naveli su u saopštenju.

Podsjećaju da je poznato da je Crna Gora od okončanja Drugoga svjetskog rata kao ponosni dio zemalja pobjednica protiv fašističkih osvajača za sve vrijeme do danas baštinila temeljne vrijednosti antifašizma.

- Osobito je tim vrijednostima posvećena u godinama nakon osamostaljenja 2006. učvršćujući se kao liberalno društvo kulturnih različitosti. Multikulturalnost i suživot Crnogoraca, Srba, Albanaca, Muslimana odnosno Bošnjaka, Hrvata i svih drugih bila je platforma razvoja crnogorskoga društva. Međutim, događaji od janura 2020. koje je pokrenula

Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve s prosrpskim strankama u Crnoj Gori u vidi masovnih protesta (litija) u skoro svim crnogorskim gradovima temeljno su poljuljali dotadašnje stanje u multikulturnom i multietničkom biću našega društva – kažu sa ovog Fakulteta.

Dodaju ,,da dobro osmišljena medijska i propagandna strategija u informaciono jezgro raznim tehnikama lažnih vijesti i omalovažavanja istaknutih pojedinaca i procesa u savremenoj Crnoj Gori uključila je istorijske teme, kvazinaučne podatke, teorije zavjere i oštru retoriku satanizovanja i prepoznavanja otpadnika od ‘prave vjere’ a po njihovu rezonu to jedino može biti – srpska vjera“.

- Netačnim i ničim argumentovanim porukama da su Srbi ugrožen narod u Crnoj Gori dali su sebi za pravo da istaknu parolu: Ne damo svetinje! Oko nje su okupili najmilitantnije organizacije i pojedince poznate po identičnim izjavama još početkom ratnohuškačkih događanja u Sloveniji, BiH, Kosovu i Hrvatskoj – naveli su oni.

Kažu da ,,nakon izbornoga rezultata najveći dio predvodnika protesta (litija) dobio je priliku da formira novu vladu, te da je prvih dana slavlja posvjedočilo lice i naličje novih predvodnika crnogorske države ogrnuto slikama fašističkih kvislinga iz Drugoga svjetskog rata i velikosrpskim pjesmama“. N. Đ.

Mitropolit SPC čestitao Bečiću

Amfilohije: Skupština treba da unaprijedi vjerske slobode PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije čestitao je Aleksi Bečiću na izboru za predsjednika Skupštine Crne Gore, navodeći da mu ,,nakon višedecenijskog faktičkog jednopartizma, neće biti lako da upravlja visokim domom narodnog predstavništva i pokuša da unaprijedi parlamentarni život, koji je osnov svake demokratije“.

- No, budući da ste svojim dosadašnjim djelovanjem uspjeli da istrajete na putu iscjeljenja pogubnih crnogorskih podjela, nadamo se da ćete to postići i u crnogorskoj Skupštini. Crna Gora nije i ne smije da bude, kao do sada, zemlja poraženih i pobjednika, ,,patriota“ i ,,izdajnika“ već sigurna kuća za svakog njenog građanina i za svaki identitet od koje je izgrađena – rekao je Amfilohije.

Dodaje da očekuje da Skupština, kao mjesto dijaloga i dogovora, u narednom periodu, svojim demokratskim odlukama, odigra i važnu ulogu u unapređenju vjerskih sloboda i očuvanju vjerskog života, što je već ,,decenijama bilo ugroženo u našoj zemlji, a vrhunac dostiglo nedavno upravo odlukama tog doma, koje su dovele do ozbiljnih društvenih problema“.

- Sa naše strane, svjesni viševjerske i višenacionalne različitosti naše zemlje, ostajemo posvećeni saradnji države i crkve, na obostranu korist i napredak - poručio je on.

N. Đ.

Ekonomija

Neđelja, 27. septembar 2020.

5

RAZGOVOR S POVODOM: Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković

Turizam ne smije više da bude jedini oslonac razvoja PODGORICA - Ne samo turistička privreda već kompletna crnogorska ekonomija se, aktuelnim rječnikom, mora hitno staviti na respiratore. Izuzetno loša sezona prouzrokuje ogromne ekonomsko-socijalne posljedice po armiju ljudi, preduzeća i djelatnosti koji su direktno ili indirektno vezani za turističku privredu - kazao je za Pobjedu predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković ističući da je turistički segment privrede, nažalost, snažno pogođen pandemijom izazvanom korona virusom, kako globalno tako i u Crnoj Gori i da više ova grana naše privrede ne smije biti jedini dominantni oslonac razvoja.

- Ne radujemo se što su se predviđanja, koja smo dali na samom startu krize, pokazala kao tačna. Moglo se pretpostaviti da u situaciji kada je kretanje ljudi ograničeno, ekonomski ljudi zabrinuti, pa i ugroženi, da će neminovno doći do smanjenja mogućnosti i motivacije za turističkim putovanjima.

Kada tome dodamo i činjenicu da je Crna Gora prvenstveno avio-destinacija, jasno je bilo u kom pravcu će ići rezultati ove sezone - kazao je Raičković.

KRIZA

Pristup Asocijacije menadžera je, navodi, da moramo biti surovo realni ukoliko želimo ovu krizu da prevaziđemo.

- I pored toga što nije izazvana ekonomskim faktorom, ona je sama po sebi donijela suočavanje sa svim dubiozama koje crnogorska ekonomija ima - kazao je Raičković.

On navodi podatak da turizam čini više od 25 odsto crnogorskog BDP-a, i da je jasno koliki su dometi i posljedice ove situacije.

- Jeste turizam jedna od glavnih privrednih grana, ali ovako senzitivna grana koja zavisi od niza faktora (klimatskih, ekonomskih, a evo i zdravstvenih) uz naglašenu uvoznu zavisnost, ne može biti jedini tj. domi-

Asocijacija menadžera smatra da je i ranije trebalo razmotriti koncept reindustrijalizacije, a sada je krajnje vrijeme i neophodnost da se prestrukturira kako turizam tako i kompletna privreda

Ne treba se demoralisati nego hitno usmjeriti sve aktivnosti ka ekonomskom oporavku i mjerama koje će ići u tom pravcu, a one između ostalog podrazumijevaju promjenu naših promišljanja, ekonomskih filozofija i modela koje smo do sada u našoj ekonomiji primjenjivali - kazao je Raičković nantni oslonac našeg ekonomsko-socijalnog razvoja.

Naravno, ne treba se demoralisati nego hitno usmjeriti sve aktivnosti ka ekonomskom oporavku i mjerama koje će ići u tom pravcu, a one između ostalog podrazumijevaju promjenu naših promišljanja, ekonomskih filozofija i modela koje smo do sada u našoj ekonomiji primjenjivali. Odista je riječ „reforma“ previše korišćena, sadašnja situacija nam nameće neophodnost hitnih ekonomskih promjena i rezova, a to svakako obuhvata i oblast turizma - kaže Raičković.

Asocijacija menadžera smatra da je i ranije trebalo razmotriti koncept reindustrijalizacije, a sada je krajnje vrijeme i neophodnost da se prestrukturira kako turizam tako i kompletna privreda.

Kako i kada će uslijediti oporavak naše turističke grane Raičković smatra da to zavisi generalno od ekonomskog oproravka jer ovaj dio naše privrede nije izolovan već duboko povezan i ispreple-

Hitno formirati nacionalni strateški tim Kako navodi Raičković svi segmenti našeg privrednog života moraju biti duboko preispitani i prestrukturirani, kako bi u bukvalnom smislu ekonomski opstali u prvoj fazi, a u drugoj krenuli ka oporavku i održivosti naše ekonomije.

tan sa ostalim segmentima.

- Rekao bih da se nalazimo u fazi borbe za ekonomski opstanak, tako da oporavak neće biti niti brz niti lak, kako u turističkoj tako i u ostalim segmentima privrede.

Konkretno, kada je u pitanju korona virus, jasno je da odgovor leži u pitanju kada će se pronaći i početi sa primjenom vakcine, ali i od toga da u međuvremenu ne dođe do još nekih globalnih ekonomskih poremećaja. Koliko je opasan pesimizan toliko je na svim poljima jako opasan lažni optimizam i nerealnost, zato moramo naučiti da prihvatimo činjenice ona-

Sivu ekonomiju svesti na najmanju moguću mjeru Kada je u pitanju siva ekonomija to je kako ističe Raičković nešto što se nikada do kraja ne može suzbiti i ona opstaje u većem ili manjem procentu.

- Pitanje je kako je svesti na najmanju moguću mjeru. Svakako bitan princip je tzv. nulti stepen tolerancije za neprijavljene djelatnosti koje ugrožavaju ne

Budimir Raičković

samo turizam nego i druge oblasti. Što se tiče samog turizma, ona je naglašena u oblasti smještaja ali i usluga koje su sezonskog karaktera, uključujući plaže, prodaju hrane i pića itd, što i te kako pravi nelojalnu konkurenciju onima koji su registrovani i koji su u sistemu - kazao je Raičković

- Ponoviću naš stav i preporuku da je hitno potrebno formirati nacionalni strateški tim koji bi okupio sve ljude koji svojim znanjem i iskustvom, kako u naučnom tako i praktičnom tj. poslovnom dijelu, mogu pomoći da prevaziđemo

kve kakve jesu, pa sa aspekta oporavka same turističke privrede (uz sve prethodne preduslove vezane za pronalazak vakcine, ekonomski oporavak za nas značajnih emitivnih turističkih centara), najoptimističniji scenario je da tek sredinom 2022. godine može doći do nešto boljih kretanja u pravcu turističkog rasta - procjenjuje naš sagovornik.

A pripreme za sljedeću sezonu po mišljenju Raičkovića nijesu nimalo motivirajuće ni za kakva ulaganja pa ni u turističku privredu.

- Potreban je jako širok front stručnih ljudi, znanja i sredstava koji bi pomogli u ovom trenutku. Najbolji odgovor na ovo pitanje mogu dati izvorni turistički poslenici - kaže Raičković.

Tvrdi i da je situacija za turističke agencije i turoperatore veoma teška.

- Ugroženo je niz djelatnosti vezanih za turizam pa naravno i turističke agencije i turoperatori. U skladu sa time jasno je da će neki veoma teško opstati i da će morati da se prilagode i reorganizuju u skladu sa aktuelnim i budućim kretanjima - tvrdi Raičković.

Po njegovom mišljenju treba ,,oživjeti“ sjever Crne Gore.

- Ekonomske i druge migra-

ovu situaciju, kako bi na srednji i na dugi rok imali kvalitetan ekonomski i socijalni rast i razvoj.

Tu se ne radi samo o sadašnjem trenutku nego o nečemu što se tiče niza godina koje su pred nama - poručio je Raičković.

cije ka urbanim i ekonomsko razvijenim sredinama i državama su višedecenijski proces. Jedan od najvećih problema sjevera Crne Gore je upravo to - nedostatak radne snage. Možemo ulagati u puteve, infrastrukturu ali kada pogledate broj stanovnika, starosnu strukturu i ostala demografska i druga kretanja, imamo jako zabrinjavajuću sliku. Moramo pronaći modele koji bi motivisali ljude da se zadrže ili vrate, a po mogućnosti i nasele, jer bez ljudskog resursa ne možemo pričati o ekonomskom razvoju sjevera - ocjenjuje Raičković.

Tačno je, kaže on, da sjever Crne Gore ima prirodne potencijale u oblasti poljoprivrede i stočarstva, proizvodnji vode, energetike, ali isto tako najviše zabrinjava činjenica da je nedostatak ljudskih resursa više nego naglašen.

SJEVER

- Deklarativno se puno govori o razvoju sjevera ali očigledno vrlo malo radimo na posvećenosti ovom ključnom segmentu. Činjenica je da ne postoji puno primjera da su se ljudi vratili ili usmjerili i organizovali svoj život u tim krajevima, i to nije samo primjer Crne Gore. Druge

Ekonomske i druge migracije ka urbanim i ekonomski razvijenim sredinama i državama su višedecenijski proces.

Jedan od najvećih problema sjevera Crne Gore je upravo to - nedostatak radne snage. Možemo ulagati u puteve, infrastrukturu, ali kada pogledate broj stanovnika, starosnu strukturu i ostala demografska i druga kretanja, imamo jako zabrinjavajuću sliku.

Moramo pronaći modele koji bi motivisali ljude da se zadrže ili vrate, a po mogućnosti i nasele, jer bez ljudskog resursa ne možemo pričati o ekonomskom razvoju sjevera - ocjenjuje Raičković države se za razliku od nas suočavaju sa tim pitanjem i pronalaze model da motivišu ljude za povratak, ili u krajnjem, iako to možda zvuči previše revolucionarno, organizuju proizvodnju i sa uvoznom radnom snagom, kako bi iskoristili te potencijale - kazao je Raičković dodajući da ne možemo natjerati mlade ljude da svoj život i ambicije usmjeravaju ka onome što ih ne motiviše, ali možemo razmišljati i na drugačiji način, da je bolje uvesti radnu snagu nego imati puste krajeve i neiskorišćene potencijale.

- Takođe, treba ekološki očuvati čitavu Crnu Goru, pa naravno i sjever, ali biti svjestan da ekonomske održivosti Crne Gore nema samo od turizma, zvao se on ljetnji, turistički ili avanturistički, i da se mora stvarati nova vrijednost, a ona je jedino moguća ukoliko pokrenemo proces tzv. zelene ekonomije, koji svakako uključuje i proizvodnju i preradu i to ne samo poljoprivrednu - kazao je Raičković.

On poručuje na kraju da je Asocijacija menadžera svjesna svoje misije i uloge i da će kao poslovna i društvena organizacija, u granicama svojih kapaciteta i u ovim vremenima davati svoj puni doprinos kako bi svi zajedno kao država i društvo prevazišli trenutnu situaciju i kretali se ka boljim ekonomskosocijalnim okolnostima.

N. KOVAČEVIĆ

6

Društvo

Neđelja, 27. septembar 2020.

NAŠA TEMA: Crnogorci i religioznost kroz vrijeme PODGORICA - Ne tako davno, teško je bilo Crnogorca natjerati da uđe u crkvu. Za vrijeme vladavine dinastije Petrović-Njegoš, Crnogorci su bili zaokupljeni borbom za slobodu. Nosili su oružje. Svi. I stalno. Sveštenici se ni po čemu nijesu razlikovali od ostalih, osim što su oružje skidali kada ulaze u crkvu da služe liturgiju.

Neki ni tada. „Ma koliko Crnogorac volio svoju crkvu, ne voli da ide u nju, pa su i crkvene i državne vlasti u posljednje vrijeme počeli da paze da bi se crkve redovno posjećivale. A ranije je bilo i takvih koji nikada u svome životu nijesu ušli u crkvu“, zapisao je Pavle Apolonovič Rovinski (1831–1916), ruski slavista, etnograf i publicista.

Veliki broj putopisaca i istraživača ostavio je vrijedne zapise o životu u tadašnjoj Crnoj Gori. Milorad Medaković zapisuje kako se Crnogorac ponosi što je Crnogorac, „cijeni seb mnogo i oće da e najbolji; a ostale narode drži za mekušce, samo priznae Arbanase da su junaci. Crnogorac e lak, okretan i brz kao zvierac“.

Ili: „Crnogorski sveštenik niučem se ne razlikue od ostalog Crnogorca, on nosi odjelo kao i ostali Crnogorac, paše oružje, brie bradu i podbrijava glavu. Kad pođe da služi, ide pod oružjem do crkve, pa kad uđe u crkvu, skine ga, a kad odsluži liturđiju, opet ga zatakne za pas. Bilo ih e, koi su pod oružjem ulazili i u oltar i izlazili, boeći se da ga krvnik ne ubije“.

SUJEVJERJE NA SNAZI

Književni istoričar i publicista, dobitnik Trinaestojulske nagrade Dragan B. Perović objašnjava da, uprkos tome što Crnogorci nijesu bili naročiti poklonici crkvenih procesija, jesu bili prilično sujevjerni. Vjerovali su u postojanje dobrih i zlih duhova, dobre sreće, nesreće, vještica, čarobnjaka, vampira, vukodlaka, patuljaka, mačića. Zbog čega je uostalom i knjaz Danilo zabranio proricanje, bajanje, bacanje kletvi „smatrajući da su to sve obmane koje zloupotrebljavaju neukost naroda i koje u narodu podstiču sujevjerje“.

- Njegova zabrana je imala opravdanja i u tome što su se pojavile mnoge varalice koje su pljačkale narod. U Piperima se našao jedan takav probisvijet Bosuta (odnekud iz inostranstva) koji je poveo Pipere na Podgoricu da je zauzmu bez zrna baruta, radi čega su svi trebali da pođu bez kapa i bez oružja i samo da pjevaju „Gospodi pomiluj“ – pojašnjava Perović.

Dodaje da su podgorički Turci, kada su ugledali čudnu gomilu, u početku bili začuđeni, a onda su počeli da pucaju, pa su nesrećni Piperi bježali kuda je ko znao i mogao, ali su, naravno mnogi poginuli.

- Kao potvrda o popovima najčešće se uzima lik Popa Mića iz Gorskog Vijenca, koji je pročitao pismo onako kakve je učitelje imao – Um, dam, am, bi, nu, no na šara...

Sve što mu je za crkvena posla trebalo znao je napamet i bez otvaranja knjiga. A jedan cucki pop, kada su ga pitali što od crkvenijeh rabota poznaje, to

Amfilohije „unio“ novi crkveni protokol je detaljnije objasnio: „Znam, čoče, dosta! Koga sam krstio nije se poturčio, koga sam vjenča' nije se rastavio i koga sam sahranio, nije se diga'!“ – priča Perović za Pobjedu.

ZVONA BIJU ZA GOSTA

Kaže da o samom odnosu prema crkvenoj hijerarhiji možda najbolje govori anegdota vezana za jednog od najvećih crnogorskih junaka, vasojevićkog vojvodu Miljana Vukova Vešovića, koji je bio veliki prijatelj sa vojvodom Markom Miljanovim.

- Kada mu je Marko dolazio u pośetu u Lijevu Rijeku, Miljan bi rekao mjesnome popu: „Pope naredi da zvono na crkvi bije“. „A zašto vojvoda“ – začuđeno upita pop. „Dolazi vojvoda Marko, pa da se objavi njegov dolazak“. „Pa ako dolazi vojvoda Marko, ne dolazi vladika, gospodine vojvoda“, odgovori pop. Miljanova je bilja zadnja: „Naredi neka zvone, pa kad dođe vladika uzećemo jedan čektar s dobrog ovna i objavićemo njegov dolazak“, priča Perović.

Objašnjava da, kao i ostalim mnogobošcima, i precima Crnogoraca nije bilo lako da se odreknu starih običaja. Zbog čega su mnogi prilagođeni hrišćanstvu ili im je dat samo drugi naziv.

- Moguće je da najviše paganskih običaja ima sačuvanih u proslavljanju Badnjeg dana, odnosno Božića (obilježavanje rođenja potiče iz paganstva, a hrišćani su ga smatrali za jeres – Božić je povezan sa Hristovim rođenjem tek u IV vijeku). Tako je i sa praznovanjem svetaca i kultom predaka, sa običajima sahranjivanja – kaže Perović.

Dodaje kako je za Slovene hrast bio sveto drvo, koje se vezuje za boga Svetovida. A da su osim hrasta u Crnoj Gori za badnjake koristili i druge vrste drveta.

- Vuk Karadžić navodi da su „Crnogorci (Zećani), ložili badnjak isključivo od pitomog drveta šljive ili murve (dud). Pored badnjaka, obično bi se pored vrata nalazio veći naramak grančica istog

Vjernici u crnogorskim narodnim nošnjama nose stolicu na kojoj je sjedio Amfilohije tokom službe u Hramu Sv. Vasilija Ostroškog u Nikšiću - decembar 2019.

Neki stari svještenici i neki veoma pobožni ljudi prvo su bili zbunjeni, a potom ogorčeni, uvođenjem „novih zakona u staru zemlju“, odnosno obreda i načina nesvojstvenih hrišćanstvu i pravoslavlju na kojem su oni odgajani i učeni, a koje je novi mitropolit s bratijom uvodio, kaže književni istoričar i publicista, dobitnik Trinaestojulske nagrade Dragan B. Perović drveta koje su služile da se na Badnje jutro, poslije umivanja, unesu grančice uz riječi: „Dobro jutro, čestitamo vi Badnje jutro i svako blago jutro“. Đe nema hrasta sijeku jelovo drvo ili borovo, a u Vasojeviće moliku – podsjeća Perović.

NARODNOSNA HETEROGENOST

Prema njegovim riječima, od dukljansko-zetskog perioda,

Crnu Goru je odlikovala kulturna i narodnosna heterogenost. A u staro doba nije bilo neobično da se vide da zajedno šetaju pravoslavni i katolički/benediktinski monasi.

- Danas su takve stvari skoro postale misaona imenica. Sve je indiciralo sa dolaskom novog namjesnika na čelo ispostave strane crkve u Crnoj Gori prije tridesetak godina. U Ostrog i kod Svetoga Vasilija dolazili su predstavnici svih

Rovinski: Crnogorci su otuđeni od crkve - U domaćem hrišćansko-religioznom kultu Crnogoraca mi nalazimo veoma malo crkvenih obreda. Kuća Crnogoraca po svojoj unutrašnjosti ničim ne nagovještava da su ukućani hrišćani. Nijesu znali molitve, pa su nastojali da imaju makar dio napisane molitve „Bogorodičin san“... Ovdje se očigledno radi o vjeri koja se usvajala grubo, materijalno, koja se miješala sa sujevjerjem – primjećuje Rovinski.

Prema njegovim riječima, razumljivo je da je „u ovakvim okolnostima postojala izvjesna otuđenost od crkve. Rijetko zalazeći u crkvu, mnogi su na nju gledali bez neke posebne naklonosti i više kao na čudo“.

Rovinski piše i kako je na Jezerima (u Drobnjacima) znao starca koji nikada nije bio u crkvi. „Pošto više nije mogao da se digne sa postelje, kapetan je odlučio da ga odnese u

crkvu, kako ne bi umro a da ne zna šta je to crkva. Ovo je bilo moguće naročito u krajevima pod turskom vlašću gdje je inače bilo malo crkava“.

Navodi i da „Crkva koju sagradi pojedinac ili opština – smatra se svojinom graditelja“.

Posebno izdvaja slučaj Donjokrajaca, kraj Cetinja, kojima je pripadala Vlaška crkva.

Kaže da se uz domaće pravoslavce u njoj „sahranjuju katolici i protestanti i što se služba za njih obavlja u ovoj crkvi“.

- Crnogorac najviše drži do zvona na crkvi.

Samo treba vidjeti sa koliko zadovoljstva zvone ne samo djeca, no i odrasli u ova, inače na zapadnjački način postavljena zvona, pokrećući ih u jednu, pa u drugu stranu i poskakujući za konopom koji ljulja gredu za koju su zvona pričvršćena – piše Rovinski.

konfesija, tražeći i nalazeći nadu i utjehu. E, onda su došle promjene. Nakon naprasne smrti oca Serafima i postavljanjem nove uprave, okolina manastira počinje da liči na seoski vašar – priča Perović.

Prisjeća se kako su neki stari svještenici i neki veoma pobožni ljudi prvo bili zbunjeni, a potom ogorčeni, uvođenjem „novih zakona u staru zemlju“, odnosno obreda i načina nesvojstvenih hrišćanstvu i pravoslavlju na kojem su oni odgajani i učeni, a koje je novi mitropolit s bratijom uvodio.

- Srećom, još ima živih śedoka, da ne moram da se zaklinjem na ćivot. U godinama kada je uvođena marka kao platežno sredstvo u Crnoj Gori prvi put sam na nekom mjestu vidio natpis: „Ne primamo dinare“, na malom kiosku/prodavnici, sa lijeve strane, đe su se prodavali kalendari i crkveni suveniri. Poslije incidenta sa jednim sagrailom, koji je kod sveca držao političke govore, nijesam više išao do manastira – kazao je Perović.

POLITIKA DJELOVANJA SPC

Objašnjava da su to, u stvari, bili dani kada je politika djelovanja SPC, ne samo u Crnoj

Gori, dobila puni zamah u izvršenju retrogradnih ciljeva, postavljenih odavno.

- Nasilnim ukidanjem Crnogorske pravoslavne crkve i njenim utapanjem u novoformiranu SPC (1920. godine), željelo se, uz poništenje države, poništiti i Crnogorce. Naročito poslije uvođenja novog oblika pravoslavlja, tzv. „svetosavlja“, čime praktično prave novi kult, bez stvarne veze sa Sv. Savom (za teologe je pitanje da li je SPC ušla u prostor grijeha oboženjem jednog sveca) – priča Perović.

Prema njegovim riječima, ta zloupotreba svetaca, nakon prividnog mirovanja i mimikrije za vrijeme SFR Jugoslavije, žestoko je nastavljena početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada se SPC direktno uključuje u krvavi jugoslovenski koloplet.

- Mošti Svetoga Vasilije su iskorišćene da se kadi mržnjom i razdorom. Nošene su, uz kosti cara Lazara, na vojnim džipovima, da pośedoče o navodnoj ugroženosti, od koje će ih sveci odbraniti. Vrhunac blasfemije je korišćenje Sv. Vasilija u izborne radnje – tvrdi Perović.

Za njega, nametanjem lažnih i tuđih modela, praveći heroje i

Društvo

Neđelja, 27. septembar 2020.

Anatomija jedne slike

Problem kad na čelo crkve dođu neuki

WAR ili VAR soba

Za politikologa Ljubomira Filipovića, religija i politika se prepliću od nastanka organizovanog društvenog i duhovnog života.

- Momenat kada Hristos razdvaja carevo od Božjeg i kada nakon kušanja u pustinji odbija carstvo zemaljsko, često se zaboravlja od crkvenih velikodostojnika. Iz početka iz misionarskih, a kasnije iz razloga očuvanja pozicija moći, i pravoslavna i katolička crkva vjekovima teže da dijele moć sa vladarima i političarima – primjećuje Filipović.

Prema njegovim riječima, sekularizam jeste univerzalna novovjekovna vrijednost, ali se u navali populizma njena univerzalnost dovela u pitanje.

- Crna Gora trenutno trpi nasljeđa naizmjeničnih neumjerenosti, kada su se smjenjivale ili dominantna ili potpuno ignorisana i submisivna uloga crkve u društvu. Na taj način mi smo preskočili evoluciju sekularizma koju su doživjele zapadne demokratije tako da smo jako polarizovani po pitanju na koji način doživljavamo miješanje crkve u politiku. Sa jedne strane su oni koji čine novu većinu koji u crkvi vide korektivni faktor koji treba da bude moralna vodilja politike, dok drugi ateizam vide kao državnu ,,religiju“ i crkvu vide jedino kao nevidljivu, sporednu instituciju kojoj nije mjesto ne samo u politici, nego i u javnom životu – kaže Filipović za Pobjedu.

Za njega, i crkva i druge vjerske zajednice su važne društvene institucije, ali je „problem kada njima dominiraju neuki i priučeni ljudi, koji etno-nacionalističku agendu stavljaju na mjesto Boga“.

Dragan Radulović

svece od zlikovaca, SPC, potpomognuta interesnim agenturama, nastoji zapretati istinu i izvršiti primitivno posrbljavanje Crnogoraca.

- Njihove molitve, kađenje i propovijedi, umjesto poruka božje ljubavi više izazivaju jezu i zebnju. Kako bi drugačije i bilo, kada sa zidova njihovih bogomolja gledaju sveci kao pop Maca i kolega mu zločinac Šiljak. Prekrajanjem prošlosti, službenici SPC čine sve da unište budućnost, to jest da Crne Gore nema. Mračnjačkom retorikom, kao da kreću u krstaški rat, svaki iskorak Crne Gore i pozitivnu promjenu nastoje obesmisliti i vratiti Crnu Goru u tamni vilajet u kome se oni najbolje snalaze – zaključuje Perović.

SPORT I EKSKLUZIVITET

Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović, analizirajući trenutni momenat crnogorske zbilje, u kojem sveštenici Srpske pravoslavne crkve u multikonfesionalnoj Crnoj Gori svakodnevno kade gradske ulice, opštinske prostorije, brodo-

7

ve i vodomjere, naglasio je kako je Crna Gora izložena ozbiljnim udarima klerikalizacije, koju, kako kaže, u prvom redu sprovodi SPC i njene partijske filijale u Skupštini.

- Budući da imaju većinu, i da će lako formirati vlast, očekujem da svoje zamisli bez značajnijeg društvenog otpora sprovedu u djelo. Ukinuti Zakon o slobodi vjeroispovijesti, uvesti vjeronauku u škole kao obavezan predmet, preuzeti manastire i kulturna dobra Crne Gore, time sebe definitivno uspostaviti kao gospodara zemlje, i napokon dovršiti posao potiranja crnogorske kulture i nacije, grubo obnovljen prije trideset godina to su im ciljevi. Da li će biti praćeni ritualima kojima do sada nijesmo svjedočili i uvođenjem novih običaja u religijsku praksu? Hoće, vjerovatno – kaže Radulović.

Dodaje, kako smo se uostalom, prije desetak godina, čudili ,,plivanju za časni krst“, napominjući kako je to danas opštenarodni sport. Siguran je da naši ljudi vole ekskluzivitet, makar to bilo i u gluposti.

T. PAVIĆEVIĆ

Proteklih sedmica, prije i poslije izbora, na društvenim mrežama, mesindžerima i medijima ,,isplivavao“ je veliki broj fotografija, stop kadrova i kompletnih video snimaka sa kojima su svi učesnici političke utakmice pokušavali da dokažu ove ili one ,,činjenice“. Namjerno je riječ pod navodnicima jer vizuelni sadržaj nije činjenica dok se ne utvrdi njegova vjerodostojnost a i tada, zavisno od konteksta u kojem je prikazan, može biti neistina.

Fotografija kao medij je istinita samo onliko koliko je njen autor iskren (neki teoretičari kažu i stručan); ona je uvijek laž, tačnije realnost izvađena iz konteksta. Fotografije koje kruže u našoj javnosti su uglavnom takozvani UGC (User Generated Content) i njihov autor nije poznat. To nije problem ukoliko se na osnovu njih ne formiraju trendovi od uticaja na javno mnjenje u suprotnom je uputno analizarati njihovu autentičnost, sadržaj i poruku koju emituju.

Na jednom od vizuala koji se ,,ukazao“ 23. septembra je mitropolit Amfilohije koji prati inauguralno izlaganje novoizabranog predsjednika parlamenta Alekse Bečića. Dekan Fakulteta vizuelnih umjetnosti, prof. mr Nikola Latković često kaže da živimo u dobu neovarvarsta i da slike, u svakodnevnoj komunikaciji, opet dominiraju nad pisanom riječju a ova slika je prilično komunikativna i uputno je napraviti malu analizu.

Sliku je u startu preporučljivo podvrgnuti tehničkoj (neko bi rekao forenzičkoj) analizi, to jest utvrditi je li ono što gledamo zaista vjerodostojan prikaz nečega što se dogodilo ili je njen sadržaj izmijenjen dodavanjem ili oduzimanje elmenata na slici, u javnosti je bilo i takvih sumnji.

Bez ulaženja u previše tehnikalija, sliku smo podvrgli ELA (Error Level Analysis), CDA (Clone Detection Analysis) i PCA (Principal Component Analysis) analizama i zaključak je da je slika najvjerovatnije autentična. Za potpunu potvrdu autentičnosti bi bilo potrebno imati originalni dokument (fajl), onakav kakav je nastao u uređaju za akviziciju. Kako smo raspolagali dokumentom sa ,,društvenih mreža“ to automatski znači da su izbrisani originalni meta-podaci (u većoj mjeri, ne i potpuno) i da je višestruko interpolirana pa je nemoguće utvrditi neupitnu autentičnost.

Nakon tehničke se radi analiza sadržaja. Prvi element koji budi interesovanje (ne samo meni, sudeći po komentarima iz ratličitih objava) je da Amfilohije ekspoze prati na iMac računaru od 27”, najvjerovatnije sa Retina panelom sudeći po jasnoći prikaza u odnosu na ugao objektiva.

To u nekoj drugoj zemlji možda ne bi bilo neobično ali kod nas taj računar ko-

Ova slika je dvojako interpretirana na društvenim mrežama, mesindžerima i u ponekim medijima. U jednim krugovima je korišćena uz natpis WAR-ROOM što je vojni termin koji se koristi za prostoriju iz koje komandni kadar (oficiri) rukovodi ratnim operacijama, a drugi viralni krak je dodao VAR-ROOM što je termin koji se odnedavno koristi u fudbalskom žargonu za prostoriju iz koje pomoćni sudija nadzire odluke glavnog sudca koristeći video-snimak i komunicira sa njim radio-vezom riste (imaju) dvije vrste ljudi, kontent kreatori (grafički i UX dizajneri, arhitekte, fotografi, video montažari, napredni programeri, operateri kojima je sigurnost podataka prioritet) i oni koji ga koriste kao statusni simbol (minimalna cijena kod nas je cca. 2.400€ i više zavisno od ugrađenih komponenti).

Na stolu je i Apple-magic tastatura sa numeričkom grupom koja nije dio standardne konfiguracije (dodatnih cca. 120€) a koju najčešće koriste operateri koji unose veliki broj numeričkih podataka (brojki) pa je vjerovatnije da sa ovim računarom barata neko iz prve grupe što dodatno sugerišu binder klipbord i kutija od nekog pametnog telefona koje su takođe na stolu.

Iznad računara je, na slici, nazidni prekidač ili utičnica koji se uglavnom koristi u prostorijama u kojima nema uzidne instalacije, najčešće se postavlja u adaptiranim podrumskim prostorijama ili na nosećim zidovima koje nije preporučljivo štemovati.

Pored nje se, iza ugla na zidu, vide tragovi prethodnih nazidnih instalacija a jači intenzitet svjetlosti na ovom dijelu zida sugeriše da se iza radnog stola nalazi ili neka spojena prostorija ili prozor, mada može biti i otvor u zi-



du sa svijetlom.

Iznad toga je na slici vidljiv 19” ormarić (kod nas se kolokvijalno naziva Rek), najvjerovatnije 9 ili 12U (oznaka visine kabineta) koji se najčešće koristi u data centrima i u kojima se instalira aktivna i pasivna mrežna oprema (peč paneli, svičeri, ruteri) mada se nerijetko koristi i za telekomunikacionu opremu ili opremu za video nadzor.

U svakom slučaju - mjesto na koje dolazi puno kablova, a neki i vise iz ormarića. Na suprotnom zidu su šiber vrata na kojima je, najvjerovatnije, kalendar a kroz koja se ili ulazi u prostoriju ili je iza njih ormar. Ovakav mehanizam se koristi za uštedu radnog prostora u skučenim prostorijama i hodnicima.

Mitropolit sjedi na radnoj stolici/fotelji sa mrežastim naslonom (unaprijeđena ventilacija) i odmorištem za glavu. Ovakve stolice uglavnom koriste ljudi koji provode mnogo vremena za stolom ili računarom što potvrđuje i pohabanost samog naslona.

I najvažniji element svake fotografije, posebno one koja se koristi u medijima - ljudi na slici. Mitropolit Amfilohije je dovoljno poznata i aktuelna ličnost da je nedvosmisleno prepoznatljiv na slici, pored njega su i (lijevo) protosinđel Sergije (Re-

Prvi element koji budi interesovanje je da Amfilohije ekspoze prati na iMac računaru od 27”, najvjerovatnije sa Retina panelom sudeći po jasnoći prikaza u odnosu na ugao objektiva. Na stolu je i Applemagic tastatura sa numeričkom grupom koja nije dio standardne konfiguracije koju najčešće koriste operateri koji unose veliki broj numeričkih podataka

kić), namjesnik manastira Ostrog i monah Matej Vuksanović, iz istog manastira.

Imajući u vidu da su predstavnici opozicije prethodnog dana (22. septembar) bili na sastanku sa Amfilohijem upravo u Manastiru Ostrog i da druga dva sveštena lica sa slike službuju u njemu logično je da je i sama slika nastala tamo dan kasnije (23. septembar).

Kakvu poruku nam slika prenosi? To zavisi od konteksta u kojem je objavljena.

Konkretno, ova slika je dvojako interpretirana na društvenim mrežama, mesindžerima i u ponekim medijima. U jednim krugovima je korišćena uz natpis WAR-ROOM što je vojni termin koji se koristi za prostoriju iz koje komandni kadar (oficiri) rukovodi ratnim operacijama, u novije vrijeme i za prostoriju u sjedištu korporacije koja se koristi za sastanke i planiranje. Drugi viralni krak je dodao VAR-ROOM što je termin koji se odnedavno koristi u fudbalskom žargonu za prostoriju iz koje pomoćni sudija (Video Assistant Referee) nadzire odluke glavnog sudca koristeći video snimak i komunicira sa njim radio vezom.

Naizgled slični termini koji sugerišu potpuno različit kontekst fotografije u javnom diskursu. O tome ko je napravio sliku, zašto i kako je dospjela u javnost može se samo špekulisati ali je interesantno kako se slika vrlo funkcionalno ,,ukazala“ u jako prikladnom momentu formiranja 27. saziva Skupštine Crne Gore kojim presjedava mr Aleksa Bečić, iako nije prisustvovao sastanku pod Ostrogom.

S. VASILJEVIĆ

8

Društvo

Neđelja, 27. septembar 2020.

Institut za javno zdravlje analizirao 790 uzoraka na kovid-19

Kotorski kafići od sjutra rade do 22 sata U Kotoru će od ponedjeljka ugostiteljski objekti raditi do 22 sata, a najviše dvije osobe moći će da sjede za stolovima i nužno je da se obezbijedi minimum jedan metar razmaka između stolica osoba koje su okrenute leđima jedna drugoj.

Iz Vlade je saopšteno da je Kotor po broju oboljelih od korona virusa svrstan u grupi KI 400 – 799, te će se zato primjenjivati ove mjere.

Iste mjere su na snazi od ponedjeljka i u Pljevljima, Podgorici i Budvi.

U Nikšiću, Beranama i Andrijevici biće zabranjeno napuštanje objekata stanovanja od 22 časa do pet sati ujutro, a zabranjen je i rad ugostiteljskih objekata i kućne posjete.

U Rožajama, s druge strane, biće zabranjen rad ugostitetljskih objekata, a na snazi od ponedjeljka je i zabrana kućnih posjeta.

Proces obrade testova

Još 235 oboljelih, najviše iz Nikšića PODGORICA - U laboratorijama Instituta za javno zdravlje i drugim laboratorijama u državi koje obavljaju PCR dijagnostiku na novi korona vurus, ukupno je registrovano 235 novopozitivnih slučajeva korona virusa.

Iz Instituta su precizirali da su njihove laboratorije završile PCR analizu 790 uzorka na infekciju.

OPORAVAK

Najviše je oboljelih iz Nikšića – 85, a potom iz Podgorice – 72. U Beranama ih je 22, Pljevljima 17, na Cetinju osmoro, u Baru i Kotoru po šestoro, Bijelom Polju Petoro, te po troje u Budvi i Ulcinju.

Nalazi pokazuju da je još po dvoje oboljelo u Rožajama i Herceg Novom, a u Plavu, Žabljaku, Kolašinu i Danilovgradu ih je po jedno.

U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 191 pacijenta.

-Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u



U Nikšiću je formiran tim za patronažnu službu koji terapiju kovid pacijentima daju na terenu. To je urađeno da bi se rasteretila bolnička mjesta i olakšalo pacijentima da ne moraju svakodnevno da dolaze po terapiju u bolnicu. Daje se terapija poput ,,longacefa“ i antibiotika koji nijesu davani ranije u kućnim uslovima – rekla je dr Adžić

Crnoj Gori trenutno iznosi 3671. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je10.197 – saopšteno je iz Instituta.

Iz Kliničkog centra Crne Gore ističu da se liječe 53 pacijenta koji su inficirani virusom COVID-19, od kojih je 17 životno ugroženo.

- Jedan pacijent je intubiran i priključen na mehaničku ventilaciju, njih osam je na neinvazivnoj ventilaciji, a sedam je na visokim protocima kiseoničke potpore – navode oni.

Usljed složene epidemiološke situacije i velikog broja oboljelih u Nikšiću, a u skladu sa smjernicama Kriznog štaba obavl-

jena je reorganizacija kovid centra u tamošnjem Domu zdravlja. Kako je kazala dr Ljiljana Adžić direktorica Doma zdravlja, prostorije kovid centra su premještene u Medicinu rada ispod stomatologije, dok u njima rade četiri tima u po dvije smjene.

- Tu se osim pregleda, prima i terapija, uzimaju brisevi, nalazi, kako bi pacijent opet mogao doći do ljekara. Ako se radi o teško bolesnom pacijentu, po procjeni ljekara, radi se hitno

skener, nalazi, uzima bris i šalje se nadležnom infektologu da se procijeni da li je za bolničko liječenje – pojasnila je dr Adžić.

TELEFONSKA LINIJA

Prema njenim riječima, formiran je i tim za kućne posjete, ali je otvorena i telefonska linija za kovid centar 068 09 09 03 na koji mogu da pozivaju pacijenti sa tegobama i simptomima korona virusa.

-Formiran je i tim za patronažnu službu koji terapiju kovid pacijentima daju na terenu. To je urađeno da bi se rasteretila bolnička mjesta i olakšalo pacijentima da ne moraju svakodnevno da dolaze po terapiju u bolnicu.

Daje se terapija poput longacefa i antibiotika koji nijesu davani ranije u kućnim uslovima – rekla je dr Adžić.

Drašković: Nadamo se stabilnoj situaciji u Nikšiću Epidemiološka situacija u Nikšiću je i dalje složena, dok se svakog dana šalje veliki broj uzoraka na testiranje, rekla je epidemiološkinja dr Ivona Drašković.

- Nadamo se da će doći do pada novooboljelih. U prethodne dvije sedmice imamo povećan broj novoinficiranih ljudi, ali se nadamo da će uz nove mjere i njihovo poštovanje doći do stabilizacije situacije – kazala je dr Drašković.

PODGORICA - Jedan od prioriteta svih obrazovnih ustanova u narednom periodu biće upravo mentalno zdravlje djece i komunikacija sa njima, poručile su Tamara Milić, psihološkinja i predstavnica Ministarstva prosvjete i psihološkinja OŠ ,,Savo Pejanović“ Milica Pušonjić.

Milić je istakla da im je jedan od prioriteta komunikacija – poseb-

Kavarić: Ne izlazimo vani poslije 22 sata Direktor podgoričkog Doma zdravlja Nebojša Kavarić pozvao je građane iz cijele Crne Gore da se solidarišu sa građanima Nikšića, Berana, Andrijevice i Rožaja.

-Pozivam i molim građane svih gradova u Crnoj Gori da se solidarišu sa građanima Nikšića, Berana, Andrijevice i Rožaja. Da ne izlazimo od 22-05h! Da što manje idemo u kafane!

Da ne idemo u kućne posjete – napisao je Kavarić na svom Fejsbuk profilu.

Direktorica Doma zdravlja je napomenula i da je stomatološka ambulanta na spratu morala da prestane da radi. Dodaje da će pokušati da pronađu rješenje i odvoje poseban ulaz za pacijente koji treba da idu kod stomatologa.

U dijelu Opšte prakse ostali su izabrani doktori za terapiju i onkološkim bolesnicima kojima se uzimaju brisevi, a specijalističe ambulante, za sada, rade samo za hitne slučajeve.

Doktorica Adžić je ukazala na predani rad kompletnog osoblja Doma zdravlja, te napomenula da i među medicinskim radnicima ima oboljelih.

- Veliki broj ljekara i tehničara su pozitivni i nalaze se na bolničkom liječenju, jer situacija sa korona virusom traje od marta. Svim zaposlenim, počev od radnica, vozača, tehničara do ljekara koji su u kovid centru, treba da dugujemo veliku zahvalnost, jer i oni imaju malu djecu, roditelje sa pridruženim bolestima, rođake, prijatelje, svega su se odrekli u interesu građana. Pitam se dokle. Kada će to i građani razumjeti i ispoštovati mjere kako bi zajedno izašli iz ovog problema – rekla je dr Adžić.

Svakog dana, prema riječima

Ministarstvo prosvjete povodom početka školske godine

U fokusu mentalno zdravlje djece no vaspitača sa roditeljima.

- Svi bi trebalo da se pridržavamo određenih pravila, čime djeci dajemo osjećaj sigurnosti. Učenje po modelu je od velike važnosti – u ovom mo-

mentu to su roditelji, a na to se kasnije nadovezuju vaspitači i okolina – navela je ona.

Pušonjić je istakla da je sada primarno, ne samo gradivo, koliko mentalno zdravlje

djece.

- To znači da treba da ih pitamo kako podnose situaciju, da razgovaramo sa njima oko toga kako su se osjećali prethodnih mjeseci, kao i da im po-

kažemo da smo srećni što su su ponovo u kontaktu sa školom.

Posebno je važno kod djece razvijati otpornost, odnosno mogućnost da sa uspjehom prevazilaze krizne situacije,

Još troje umrlo Iz Instituta ističu da su im prijavljena tri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Podgorice, Rožaja i Mojkovca, rođenih 1938, 1940 i 1953. Godine, a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore i Opštoj bolnici Berane.

-Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 149, a od početka godine 158 – istakli su oni.

direktorice Doma zdravlja, u prosjeku je po 280 ljudi dolazilo na pregled kod četiri ljekara u kovid centar.

-I u Dječijem dispanzeru postoji izolaciona soba, organizovani su pripravni timovi, smjenjuju se nedjeljno, a za uzimanje nalaza angažovana je dopunski medicinska sestra iz Dječijeg odjeljenja Opšte bolnice kako se djeca ne bi izlagala dodatnom riziku i dolazila u kovid centar – zaključuje ona.

S.D.-N.Đ. ali i sposobnost da bez velikog stresa i posljedica prihvate one situacije koje ne mogu da promijene – rekla je ona.

Dodaje da će djeca poštovati pravila ukoliko im damo primjer.

- Svi mi odrasli – učitelji, roditelji, bake i deke smo modeli, pa će se oni ponašati onako kako se mi ponašamo – poručila je ona.

N. Đ.

Društvo/Hronika

Neđelja, 27. septembar 2020.

9

Branilac Mojkovčanina pritvorenog zbog telefonskih prijetnji Vijestima inicirao ustavnu žalbu PODGORICA – Nakon što je, kako se to u pravu kaže, iscrpio sva djelotvorna pravna sredstva, branilac Mojkovčanina pritvorenog 4. septembra zbog telefonskih prijetnji Vijestima, advokat Petar Drobnjak, u petak je, u pokušajima da vrati, kako smatra, nezakonito uskraćenu slobodu svom klijentu, žalbu dostavio i Ustavnom sudu, od kojeg očekuje da će, za razliku od bjelopoljskih djelilaca pravde, razumjeti suštinu ljudskih prava i omogućiti osumnjičenom da se u daljem postupku brani sa slobode.

Drobnjak je u ustavnoj žalbi ukazao na povredu ljudskih prava i sloboda zajamčenih u članu 30 Ustava Crne Gore i članu 5 stavu 4 Evropske konvencije za ljudska prava i osnovne slobode.

Mojkovčanin T. J. i njegova porodica našli su se u žiži kada je politička partija Demokrate, čiji je lider aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, 5. septembra, lažno optužila oca T. J, poznatog crnogorskog publicistu, objavivši mu i fotografiju, da je telefonom dan ranije pozvao sjedište stranke u Mojkovcu i brutalno im prijetio. Objavili su i transkript razgovora i najavili krivičnu prijavu. Ispostavilo se da ih je zvao T. J, istog dana kada i redakciju Vijesti, kao i da je tog 5. septembra kada su se oni oglasili on već bio u pritvoru i to od večernjih sati 4. septembra, po prijavi Vijesti.

Demokrate i njihov lider do danas se nijesu izvinili za lažne optužbe i informacije koje su plasirali javnosti.

Postupak protiv T. J. u slučaju Demokrata još je u toku, a za taj predmet nije mu izdato rješenje o pritvoru.

OBRAZLOŽENJE

Advokat Mojkovčanina, od kada mu je klijent pritvoren, duže od tri sedmice, pokušao je svim dostupnim pravnim sredstvima da izdejstvuje da se brani sa slobode, ali uzalud.

U ustavnoj žalbi je zatražio od sudije Ustavnog suda da utvrdi povredu ljudskih prava T. J. prilikom donošenja

Bjelopoljski sud brutalno krši osnovna ljudska prava osumnjičenom T. J. i njegova porodica našli su se u žiži kada je politička partija Demokrate, čiji je lider aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, 5. septembra lažno optužila oca T. J, poznatog crnogorskog publicistu, objavivši mu i fotografiju, da im je telefonom, dan ranije, brutalno prijetio. Ispostavilo se da im je prijetio T. J. i da je već bio u pritvoru kada su Demokrate za prijetnje optužile njegovog oca, ali se oni i njihov lider do danas nijesu izvinili za lažne optužbe rješenja Osnovnog suda u Bijelom Polju od 7. i 9. septembra, i da ukine rješenje od 9. septembra i predmet vrati sudiji za istragu na ponovni postupak, uz obavezu da odmah donese novu odluku.

Drobnjak očekuje i da sudije Ustavnog suda utvrde povredu ljudskih prava i sloboda zajamčenih u članu 30 Ustava Crne Gore i članu 5 stav 4 Evropske konvencije za ljudska prava i osnovne slobode „zbog radnje državnog organa – Osnovnog suda u Bijelom Polju sadržane u nečinjenju, odnosno u nepostupanju po prijedlogu za ukidanje pritvora, kao i da podnosiocu žalbe po osnovu povrede prava na slobodu, a na ime neosnovanog zadržavanja u pritvoru dosudi zadovoljavajuću novčanu satisfakciju zbog pretrpljenog duševnog bola“.

Advokat Drobnjak je još 14. septembra ovom sudu dostavio prijedlog za ukidanje pritvora T. J. ali do danas nije dobio odgovor.

U obrazloženju ustavne žalbe Drobnjak je objasnio da je u svim rješenjima pritvorski osnov njegovom klijentu obrazložen navodima da bi boravkom na slobodi mogao uticati na svjedoke koje treba saslušati, kao i da „postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni izvršiti djelo kojim prijeti“.

- Ovakvi razlozi za određiva-

Ustavni sud će odlučivati o slučaju Mojkovčanina T. J.

nje pritvora i njegovo trajanje neprihvatljivi su iz razloga što ista suštinski ne sadrži obrazloženje u pogledu mogućeg uticaja na svjedoke, niti bilo kakve okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni izvršti krivično djelo koji prijeti – naveo je Drobnjak.

Podsjeća i da su 11. septembra saslušani svi svjedoci u ovom predmetu čime, kako je istakao, prestaje jedan od pritvorskih osnova.

- Svako dalje njegovo zadržavanje u pritvoru bez prethodne provjere drugog pritvorskog osnova po našem

mišljenju neosnovano je i protivno kako Ustavu Crne Gore, tako i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda – istakao je Drobnjak.

ĆUTANJE

On podsjeća da je 14. septembra podnio zahtjev za ukidanje pritvora u kojem je ukazao na činjenicu da su svjedoci saslušani, kao i da ne postoji ni minimalni rizik da će „okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti“.

Ukazao je i na zdravstveno stanje osumnjičenog, o čemu postoje dokazi u spisima

Odgođeno suđenje Slobodanu Kašćelanu i članovima njegove grupe zbog nedolaska optužene Aleksandre Bogdanović

Bogdanović spriječena da dođe iz Srbije

Slobodan Kašćelan

PODGORICA - Suđenje petnaestočlanoj grupi koju je predvodio Kotoranin Slobodan Kašćelan juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 9. oktobar zbog nedolaska jedne od optuženih Aleksandre Bogdanović koja živi u Srbiji.

Podsjećamo, Kašćelan se tereti da je u maju 2010. godine, zajedno sa Igorom Božovićem koji je u bjekstvu, organizovao kriminalnu organizaciju i upravo su oni, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, bili inicijatori poslova - zelenašenja, podmetanja bombi, davanja mita, iznuda.

Optužnicom specijalnog tužilaštva Kašćelan se konkretno tereti za zelenašenje na organizovan način.

Milan Dragović koji je trenutno nastanjen u Hrvatskoj, 2016. godine u Specijalnom tužilaštvu optužio je Kašćelana da ga je prinudio da potpiše ugovor o pozajmici na iznos od 250.000 eura, iako mu je u tom trenutku dugovao ukupno 50.000 eura.

Sa njim je, navodno, stupio u kontakt preko optuženog Gorana Ljubatovića.

Osim Kašćelana na optuženičkoj klupi su i Zlatko Samardžić, Ilija Dedović, Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubatović, Tripo Moškov, Đerđ Camaj, Aleksandra Bogićević i Stefan Brnović. U odsustvu se sudi Igoru Božoviću, Aleksandru Đurišiću, Vladimiru Božoviću, Siniši Vlahoviću, Igoru Đurišiću, Davoru Preleviću i Milošu Radonjiću.

B. R.

predmeta.

- Radnja Osnovnog suda koja se ogleda u nečinjenju, tačnije neodlučivanje po prijedlogu za ukidanje pritvora, dovodi do povrede prava na pritvor sadržan u članu 30 Ustava Crne Gore, a koji propisuje da lice može biti pritvoreno ili zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka, što nije bilo u konkretnom slučaju, obzirom da se pritvor može odrediti samo u slučajevima ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom –

naveo je Drobnjak.

Podsjetio je i da je dužnost „svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku da postupaju sa posebnom hitnošću ako se okrivljeni nalazi u pritvoru“, a sud se do danas nije oglasio na prigovor od 14. septembra.

Branilac T. J. ukazuje i da je ovakvim ponašanjem suda okrivljenom uskraćeno pravo na djelotvoran pravni lijek, koji je zagarantovan Ustavom i Konvencijom, jer „kako se ne odlučuje po njegovom prijedlogu, istom se uskraćuje i mogućnost žalbe na eventualno odbijanje“.

Drobnjak je upozorio i da se neosnovanim pritvorom narušava pretpostavka nevinosti njegovom klijentu, kao jedno od fundamentalnih načela krivičnog postupka.

Naglašava da je T. J. neosuđivan i da se „protiv njega nikada nije vodio čak ni prekršajni, a kamoli krivični postupak“.

- Pored tog, ODT u Bijelom Polju, a ni Osnovni sud u rješenjima u kojima je određeno zadržavanje, a zatim pritvor po ovom osnovu, nijesu razmatrali ni obrazlagali mogućnost primjene mjera nadzora čija se primjena, u slučaju postojanja rizika od ponavljanja ili izvršenja krivičnog djela, preporučuje – naveo je on.

K. KRSMANOVIĆ

Trobojka na željezničkoj stanici u Baru

PODGORICA - Na željezničkoj stanici u Baru istaknuta je trobojka - piše portal Antena M, navodeći da im je čitalac poslao fotografiju. ,,Prizor“ je uslijedio nakon

brojnih sličnih po tome što unižavaju državne simbole Crne Gore, kojima građani svjedoče posljednjih dana.

Trobojka je osvanula i na zidinama Starog grada u Perastu.

R. P.

10

Crnom Gorom

Neđelja, 27. septembar 2020.

Ljudi i vrijeme: Jedan čovjek, jedan klub, jedan sistem vrijednosti i razumijevanja života

Igor i Budućnost, 57 godina zajedno

Od 1963. godine do danas, Igor Popović je bio u klubu igrač, član uprave i Predsjedništva, višedecenijski predsjednik i potpredsjednik Konferencije kluba što je i sada, sekretar OO SK, „tehniko“, trener, službeni predstavnik. Priča se nastavlja i sa evropskim potpisima Budućnost Volija

Misterija broja 57

Igor Popović, ovih dana u renoviranom Njegoševom parku

KOLAŠIN - Malo je ili nimalo onih koji su ozbiljno pripali košarci da nijesu čuli za Igora Popovića - elektroinženjera iz Stare varoši. Igor iz Budućnosti. Igor iz Saveza. Igor iz „Lovca“. Igor sa Svjetskog prvenstva u Bormiju. Igor iz košarke...

Već nekoliko godina sa viškom penzionerskog vremena, sposobniji i raspoloženiji da pretrči po svojim životnim i košarkaškim decenijama. I da u tom pretrčavanju postavi sebi pitanje – ima li sličnog primjera da je neko proveo 57 godina u sportskom klubu....

Ima li što da nijesi bio u košarkaškoj Budućnosti, Igore Popoviću?

Priznaje da je ušao u životno doba kada se osjeti potreba da se neke stvari poslože. Prebroje, zapišu. Neke brze godine nam ne daju da zastanemo.

Ono što je ispred nas, toliko nas vuče da se ne okrećemo ka sebi i onim što je za nama ostalo. Juče, kao da ne postoji...

- Mislim da je moja priča jedinstvena i zbog toga je nudim javnosti. Prvi trening kao pionir, kadet 1963. godine kod Koste Vojinovića i od tada nijedan dan bez Budućnosti.

Otac je bio fudbaler, ozbiljno se svirala i harmonika ali je košarka sve nadjačala. Košarka je tada tek tražila mjesto pod titogradskim sportskim suncem. Zajedno smo rasli mi

Utakmica protiv KK Primorje iz Herceg Novog.

Novljani uvijek sa ekipom za respekt. Uvijek sa kvalitetnim košarkašima koji su raspoređeni u klubovima od Ljubljane do Skoplja. Prije ili poslije zvučnih adresa, tu su na svojoj „Karači“.

Igor se prisjeća....Vikend je, neki prijepodnevni termin. Dosta publike u Njegoševom parku.

Kao i svaka utakmica i ova sa Primorjem je bila takmičarski važna. Naš kapiten, bek Kažić, kojeg smo svi posebno osobili i poštovali. Kada je vidio da me je krenulo, dao mi je podršku. I pogledom i pasom i pruženom rukom. Nijesam razmišljao ni o kakvom rekordu. Dosta sam koševa dao sa moga mjesta, sa distance. Tada smo svi šuteri imali neka „svoja mjesta“. Pobijedili smo utakmicu i to je bilo u prvom planu.

Tek su mi u svlačionici kazali koliko sam dao Iz vremena kada je dao Primorju koševa.

57 koševa – isto Njegošev park Pedeset i sedam!

i lopta. Sa novim modelom obruča, dresa, sportske opreme koja je počinjala da bude specijalistička, košarkaška. Za seniore Budućnosti sam debitovao 1964. kao 16-godišnjak. Tada sam i višestruki juniorski i seniorski košarkaški reprezentativac Crne Gore a glavno reprezentativno takmičenje nam je bilo tradicionalni turnir republika i pokrajina. Bila je to prilika za mlade košarkaše da skrenu pažnju na sebe. Posebno pamtim 1971. godinu kada smo kao prvaci Crne Gore učestvovali na kvalifikacijama za Drugu ligu i plasirali se u veći rang. Petorka: Kažić. Latković, Begović, Radonjić i ja. Sa 136 koševa sam

bio najbolji strijelac kvalifikacionog turnira a te 1971. godine sam bio proglašen među pet najboljih sportista Titograda. U sezonama 1974/75. i 1975/76. kao prvaci Druge lige učestvujemo u kvalifikacijama za Prvu ligu, prisjeća se Igor Popović.

Uz sav magnetizam koji je dobila titulom svjetskih prvaka i ostalim olimpijskim i evropskim trofejima, košarka je u tadašnjim socio-sportskim vrednovanjima, bila neprikosnovena i u tom akademskom i intelektualnom vrednovanju kontrole lopte. Jedan od „potpisnika“ toga pravila da se košarkom nijesu mogli svi baviti, bio je i Igor Popović.

Među otmenijim nosiocima spoja fakultetske diplome i kretanja košarkaške lopte, Popović je pokazao da su mu kriterijumi visoki. Ljevak, sa idealnih 186 cm visine za

tadašnjeg drugog beka, autoritet i na igralištu i van njega je odlučio da 1976. godine prestane sa igračkom karijerom. Bila je to godina uoči one čuvene „odbojke“ koju su Kića i Moka odigrali protiv SSSR-a kao početak još jednog evropskog slavlja – 1977. godine.

Igor Popović će ovih dana, dok obilježava 57 godina sebe u Budućnosti i Budućnosti u njemu, priznati da prestanak igračke karijere nije donio rastanak sa košarkom. Jeste, patike su okačene o klin, ali je sve ostalo na drugi način intenzivirano. Nastavilo se stanje košarkaškog zavisnika. Nakon 13 igračkih godina, nastavljena je karijera „čovjeka Budućnosti“ koja traje evo 44 godine. Član Predsjedništva, član Upravnog odbora, predsjednik Skupštine, potpredsjednik Konferencije kluba što je i danas. Na treningu, na sastanku

„Vatra“ klupe...

Nije htio da bude trener.

Rano je završio igračku karijeru, važio je za pametnog igrača, da mu je škola bliska potvrdila je i diploma elektroinženjera. Sve kockice da se trenerski posao oproba ali nije htio...

Ipak „čovjek kluba“, nije mogao izbjeći „vatru“ klupe.

Iznenada se razbolio Nikola Sekulović, trener prvog tima. Uprava kluba čiji je bio i Igor Popović član je odlučila da se ne može dovoditi novi trener, nego da se rješenje traži iz sopstvenih izvora....Tada je nastao trenerski tandem: Miodrag Latković Late i Igor Popović.

A trenirali su generaciju košarkaških znalaca koje su igrački predvodili Duško Ivanović i ostali.

Kada je trener bio Čedo Đurašković, Igor je kao „tehniko“ kluba, takođe bio na klupi.

Vođa puta trofejnih i najtalentovanijih reprezentacija SFRJ. Među najomiljenijima, nikad bez medalje.

Komesar FIBE,član predsjedništva COK-a. Zaslužni sportski radnik proglašen od Vlade Crne Gore, od rodne Podgorice Zlatna plaketa za doprinos sportu....

uoči utakmice, na svom sjedištu u „Morači“, na putovanju vozom ili autobusom. Zanimljivo je da je Igor Popović bio u Budućnosti i u onim decenijama kada se jedva finansijski „pokrivala“ sezona ali i u onim evropskim sezonama kada je tadašnja družina iz Njegoševog parka potpisivala zapisnike sa najvećim košarkaškim evropskim imenima. Igor Popović je uvijek trebao...

Pionir, kadet, junior, senior, član Predsjedništva, član Upravnog odbora, predsjednik Skupštine, potpredsjednik Konferencije kluba. Sekretar osnovne organizacije SK kluba. Na stotine i stotine utakmica njegov glas i njegovo srce.

Trofejna Budućnost, evroligaška Budućnost Voli. Jedan čovjek i jedan klub, 57 godina zajedno.

Ima li ko da izađe na crtu?

Dražen Drašković

Staklene table iz Ivangrada Kako dati ime ovoj funkciji od desetine i desetine koje je za ovih 57 godina obavljao u Budućnosti. Kvalifikacioni turnir 1971. godine za ulazak u Drugu ligu. Budućnost domaćin.

Gdje su momci uoči sjutrašnjeg prvog kola. Da li su u karantinu. Ulog je veliki, Druga liga....

Igor Popović, tada starter i glavni šuter u ekipi, ima specijalnu noćnu misiju. Otići će sa nekoliko saigrača do Ivangrada gdje će sa otvorenog igrališta KK Radnički koji je već igrao Prvu

ligu tadašnje SFRJ, dakle sa čuvenog „Stadiona“, skinuti staklene table i transportovati ih do Titograda. Kvalifikacioni turnir se može igrati samo na staklenim tablama. Skidao ih je u Ivangradu, postavljao u Titogradu. Table su mu „vratile“.Sa 136 koševa bio je najbolji strijelac turnira....

Ali kako nazvati ovu funkciju u 57 godina Budućnosti u Igoru – postavljač tabli na relaciji Ivangrad – Titograd!?

Treninzi dodavanja 1963. godine kod Koste Vojinovića

U nevremenu oštećen prelaz u maslinjak u Starom Baru

Stijena uništila ogradu starog mosta BAR - Stari most na Suvom potoku u Starom Baru, koji je Društvo maslinara uz pomoć Turističke organizacije obnovilo i sačuvalo od propadanja, značajno je oštećen.

- Nakon velikog nevremena i izuzetno obilnih padavina, sa brda Bual su se odronile i obrušile stijene od kojih je najveća pala na zapadnu stranu mosta i porušila dio ograde. Stijena je ogromna i sigurno teška više od jedne tone. Prava je sreća da se u trenutku obrušavanja niko nije našao na mostu i

da niko nije povrijeđen - kazao je predsjednik Društva maslinara Ćazim Alković.

Komisija Društva maslinara Bar je izašla na teren, konstatovala oštećenja mosta i zaključila da bi bilo važno da se šteta što skorije sanira.

- Iako je turistička sezona na kraju, maslinarska sezona tek treba da počne, veliki broj maslinara most koristi za odlazak u Džidžarin a takođe, Barani su već stekli naviku da slobodno vrijeme provode u prirodi a ovo područje je izvanredno za

šetnju i rekraciju. Zahvaljujući Turističkoj organizaciji Bar i arheologu Omeru Peročeviću Društvo maslinara Bar je uz pomoć majstorskih ruku Suvada Osmanovića od propadanja sačuvalo most podsjeća Alković.

U Društvu maslinara se nadaju da će se obezbijediti finansijska sredstva, koja su, kako ističu, minimalna, ali koja nažalost Društvo nema da se most sanira i da mu se vrati prvobitni izgled kojem su se svi divili. v. k. v.

značajno oštećen: Stari most na Suvom potoku

Svijet

Neđelja, 27. septembar 2020.

11

Još četiri žrtve pada ukrajinskog aviona, proglašen dan žalosti

Broj poginulih popeo se na 26

U avionu su se nalazili piloti i kadeti ukrajinskog vazduhoplovstva

KIJEV - Broj poginulih u padu ukrajinskog vojnog aviona u sjeveroistočnoj Harkovskoj oblasti porastao je na 26, saopšteno je iz kancelarije ukrajinskog generalnog tužioca. Zelenski traži objektivnu istragu o padu aviona.

Jedan od dvojice ukrajinskih kadeta, koji su preživjeli pad vojnog transportnog aviona u Harkovskoj oblasti, preminuo je u bolnici, saopštila je Ukrajinska služba za vanredne situacije.

U saopštenju se navodi da je kadet bio u kritičnom stanju u bolnici, poslije avionske nesreće, koja se dogodila u petak, prenosi Tas. Prethodno je kancelarija ukrajinskog ge-

neralnog tužioca saopštila da je u padu aviona poginulo 25 od 27 osoba, koje su se nalazile u letilici.

Dva kadeta su preživjela skočivši iz aviona, rekao je guverner Harkovske oblasti.

U međuvremenu, ministar odbrane Andrej Taran rekao je da su stručnjaci pronašli crnu kutiju aviona.

- Snimač podataka o letu nije u avionu (koji se srušio) i zaključci se mogu donijeti nakon analize snimljenih informacija - naveo je Taran, a saopštilo je ministarstvo odbrane.

Prema preliminarnim podacima, najvjerovatnije je da je krilo aviona udarilo o zemlju.

Što se poručuje krivičnom prijavom protiv Zorana Kesića

Pravoslavna kazna za satiru Radi se o poništavanju sekularne države. U posljednje dvije sedmice kampanja protiv Koraksa i Ivana Ivanovića i najava tužbe protiv Kesića pokreću se iz dva razloga: poništavanjem sekularne države praktično se uvećava moć crkve i imamo trend u Srbiji da su satira i humor van dometa i kontrole vlasti - objašnjava novinar Vukašin Obradović BEOGRAD - Satirična emisija „24 minuta sa Zoranom Kesićem“ je, kao i svaka satira, van kontrole vlasti i njihovih urednika, a krivična prijava protiv njega mogla bi poslužiti kao opomena za „neprimjeren sadržaj“ - jer su za isti posao već javno opomenuti: voditelj Ivan Ivanović i karikaturisti Predrag Koraksić Koraks i Dušan Petričić.

Kesićev slučaj je zanimljiv jer je akter njegove satire Srpska pravoslavna crkva zbog čega je i podnijeta krivična prijava, pored ostalog i za vrijeđanje vjerskih osjećanja. Ali tužilaštvo još nije reagovalo na prijavu iako je ona ekspresno podnijeta - poslije emisije u kojoj se objašnjavaju rezultati crnogorskih izbora.

POVOD I REAKCIJA

Kesić navodi da se glasačima najviše svidio Vasilije Ostroški koji iz opravdanog razloga nije mogao da učestvuje na izborima, ali je to učinio njegov pi-ar Amfilohije koji je izašao iz džipa i glasao... I to je povrijedilo vjerska osjećanja advokata Nemanje Aleksića iz Novog Sada koji je podnio krivičnu prijavu kako kaže, ne po nalogu SPC već zato što je „osjetio potrebu“ da sam to uradi kad već tužilaštvo nije reagovalo po službenoj dužnosti.

Postavlja se pitanje zašto je pored gotovo svakodnevnog govora mržnja i promovisanja nasilja kroz razne medijske sadržaje tužen baš Kesić.

Vukašin Obradović, novinar i nekadašnji predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije ocjenjuje za Pobjedu da bi mnogi voljeli da se zabrani Kesić, Koraks, Ivanović...

- Radi se o poništavanju sekularne države. U posljednje dvije sedmice kampanja protiv Koraksa i Ivana Ivanovića i najava tužbe protiv Kesića radi se iz dva razloga: poništava-

jedno od najtežih krivičnih djela - izazivanje vjerske mržnje i netrpeljivosti, da imamo tužilaštvo koje je samostalno on bi već bio saslušan, procesuiran, podignuta optužnica, osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora i čekala bi se drugostepena odluka – kaže advokat.

TRAŽI ZATVOR

POKUŠAJ KONTROLE: Vukašin Obradović

njem sekularne države praktično se uvećava moć crkve i imamo trend u Srbiji da su satira i humor van dometa i kontrole vlasti - objašnjava Obradović.

On podsjeća da vlast sve kontroliše osim satire.

- Napravljene su paralelne televizije, nevladine organizacije i jedino im loše ide sa humorom i satirom. Sada se ide u fazu da se ponište efekti satire na društvo. Sjetimo se 5. oktobra i akcija ,,Otpora“ – jasno je da Milošević nije imao odgovor na kreativnost ,,Otpora“. Vučić kao iskusan političar zna kolika je realna opasnost satire, a posljedica je Aleksić, to je taj trend - zaključuje Obradović.

(NE)RAZUMIJEVANJE

- Ne sjećam se datuma, prije desetak dana sam podnio krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu u Beogradu za krivično djelo izazivanje nacionalne i vjerske neterpeljivosti i vjerske mržnje - kaže advokat Aleksić za Pobjedu.

On objašnjava da je ona zavedena u tužilaštvu ali da nije dobila poslovni broj.

Insistiramo na datumu podnošenja prijave jer Aleksić tvrdi da je tužilaštvo moralo da reaguje po službenoj dužnosti za pomenuto djelo, ali i zbog toga što sumnja da će se prijava realizovati.

- Očekujem da krivična prijava

bude u cjelosti odbačena, jer su srpsko tužilaštvo i pravosuđe ostali u sistemu vlasti Demokratske stranke i njihovih satelita. Kolokvijalno ih zovemo žuto pravosuđe i njima upravlja ista ekipa ljudi koja je izvršila reformu pravosuđa navodi Aleksić.

Na našu konstataciju da on nema drugo sredstvo borbe ako se odbaci prijava Aleksić u priču bez ikakvog povoda uvodi predsjednika Srbije: - To će biti dokaz na ono na što godinama ukazujemo da je Vučić podigao ovu državu iz mrtvih, finansijski ekonomski i sve drugo, ali je pravosuđe ostalo takvo kakvo jeste - kaže Aleksić.

Na pitanje zašto je onda ipak podnio krivičnu prijavu, Aleksić smatra da su stvari jasne.

- Ne razumijete očigledno materiju. Zoran Kesić je počinio

Aleksić očekuje da će se njegovoj krivičnoj prijavi pridružiti još 300 do 400 krivičnih prijava, a kaže da zna i neke advokate koji će podnijeti krivične prijave.

- Čekamo da tužilaštvo mojoj prijavi dodijeli poslovni broj, onda na taj broj mogu da pošalju prijave, sada ih ima preko sto - objašnjava Aleksić.

Cilj je, pojašnjava on, da se počinilac krivičnog djela osudi i pošalje u zatvor, jer Ustav Srbije garantuje jednkost u rasi, veri i naciji.

- Ovdje su oštećeni svi vjernici pravoslavne vjeroispovijesti, katoličke i muhamedanske jer svi oni odlaze pod Ostrog – navodi Aleksić.

On pojašnjava da je vjernik i da ne bi mogao da bude oštećen u postupku da nije vjernik.

Tako da praštanju nema mjesta već se – umjesto promovisanja jednog od osnovnih načela hrišćanstva - traži da se najstrože kazni satiričar.

LIČNO POGOĐEN KAO VJERNIK: Nemanja Aleksić

V. CVEJIĆ

Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da su se u avionu nalazili piloti i kadeti ukrajinskog vazduhoplovstva.

Iz kancelarije navode da je pokrenut krivični postupak zbog optužbi za kršenje pravila bezbjednosti leta i pripreme leta, „koji su doveli do katastrofe i drugih ozbiljnih posljedica“.

U međuvremenu, vlasti u Harkovskoj oblasti u Ukrajini proglasile su danas nacionalni dan žalosti zbog stradalih u padu ukrajinskog aviona An-16.

Kako je ranije saopšteno, kadeti Harkovskog univerziteta vazduhoplovnih snaga izvodili su trenažni let.

Građani Srbije, voljno ili nevoljno, doniraju crkvi ogromne sume

Aleksandar Vučić i patrijarh Irinej

Milionima za SPC kupuje se mir i tišina oko Kosova BEOGRAD - Samo u posljednje tri i po godine iz državne kase za izgradnju Hrama Svetog Save uplaćeno je najmanje 43 miliona eura, a enormnim iznosima iz tekućih budžetskih rezervi država pomaže obnovu i drugih crkava i hramova Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Srbiji i van nje, piše portal Nova.rs.

Nova piše da kada se na sve to dodaju i redovna godišnja izdvanja iz budžeta, koje se mjere milionima, jasno je da građani Srbije, voljno ili ne, doniraju crkvi ogromne sume novca.

Sagovornici Nova.rs navode da na ovaj način vlast Aleksandra Vučića kupuje mir i tišinu oko Kosova.

REKORDI

Niko kao aktuelna vlast nije toliko pomagao SPC u posljednjih 50 godina, hvalio se nedavno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obilazeći radove na izgradnji Hrama Svetog Save.

Upravo tom prilikom on je objelodanio da je samo u posljednje tri i po godine država za izgradnju Hrama izdvojila 43 miliona eura.

Ovaj enormni izdatak iz kase svih građana Srbije ne treba da iznenađuje, ako se uzmu u obzir visoke donacije koje se malo-malo doniraju SPC. Tako je početkom jula Vlada prvo donijela odluku da iz budžetske rezerve isplati milijardu dinara, odnosno oko 8,5 miliona eura za radove na Hramu Svetog Save, da bi potom nedjelju kasnije za iste namjene iz budžetskih rezervi izdvojila još 200 miliona dinara ili 1,7 miliona eura.

Odluka o najvećoj donaciji crkvi donijeta je u martu prošle godine, kada je Vlada odlučila da uplati 10 miliona eura za nastavak izgradnje Hrama Svetog Save.

Međutim, to je samo dio novca koji se iz budžeta Srbije izdvaja za crkvu, piše Nova.rs.

Za hramove u Švedskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, BiH takođe su uplaćena značajna sredstva.

Koliko se tačno kao redovna donacija uplaćuje crkvi nije poznato, a prema istraživanju Insajdera, država je od 2002. do početka 2017. izdvojila oko 90 miliona eura za potrebe svih crkava i vjerskih zajednica, od čega je ubedljivo najviše dobila SPC, navodi Nova.rs

INTERESI

Dugogodišnji novinar Rojtersa i politički analitičar Jakša Šćekić navodi za Nova.rs da se ta velika izdvajanja za crkvu zapravo odnose na njenu kupovinu za ćutanje oko Kosova.

- Koliko je ona važna to nam je pokazalo i crnogorsko iskustvo.

Jedina sila koja Vučiću može da napravi problem oko Kosova je SPC. Milo Đukanović je to zanemario i prošao je kako je prošao. Ovako Vučić zapravo kupuje mir i ćutanje popova, koji ionako ne plaćaju porez. Irinej je to prihvatio, prihvatili su i drugi.

Svima to odgovara i svi imaju korist od toga - zaključuje Šćekić.

Politikolog Vuk Velebit navodi da bi po Ustavu crkva trebalo da bude odvojena od države, ali ona „ne samo što nije odvojena od države, nego je jedna od najvećih političkih snaga u državi“.

- Uvjeren sam da zbog mira oko Kosova i izbjegavanja kritika Vučiću zbog onog što radi oko KiM, dotacijama SPC se pravi mir. Najproblematičnije je to što je riječ o novcu poreskih obveznika Srbije, a njih niko nije pitao da li žele da izdvajaju novac za crkvu ili bar u tolikoj mjeri - kaže Velebit za Nova.rs.

On ističe da sve to pokazuje koliko je jaka uloga crkve u državi.

- Nije problematično ukoliko SPC ima jaku ulogu u društvu, ali jeste ukoliko ima jaku političku ulogu, a naročito ako vodi nazadnu politiku - navodi Velebit.

12

Intervju

Neđelja, 27. septembar 2020.

Momčilo Bajagić Bajaga, poznati muzičar iz Beograda, za Pobjedu o novom albumu „Ovaj svet se menja“

Stvaranje nas je spasilo da ostanemo normalni Sviram preko 40 godina profesionalno, ako računamo da sam počeo 1978. godine u Ribljoj čorbi, i nikad u životu, uprkos svim dešavanjima između, ratovima, sankcijama, bombardovanju, šta je sve bilo više ne mogu ni da se sjetim, nisam imao dužu pauzu nego sad – rekao je Bajagić

Uspio je da ritmom i brojnim zvučnim efektima simbolički predstavi brzinu kojom se deformiše prostor naših navika, kojom se pravila uspostavljaju mimo našeg znanja, iscrtao je zvučnu komfor zonu za digitalne laži i poručio svijetu šta misli na takav način da bilo ko može da ga razumije.

Njegov i novi album njegovih Instruktora donosi ukupno devet pjesama od kojih smo mnoge već čuli, neke u drugačijim aranžmanima, neke u izvođenju drugih velikana jugoslovenske scene, a ima i onih koje prepoznajemo samo u primarnim verzijama.

S Bajagićem smo razgovarali ne samo o novim i starim pjesmama, već i o promotivnom koncertu u Skoplju, muzici za film „Hotel Beograd“ i o tome koliko će biti potrebno da se kultura, a posebno muzička industrija, oporave nakon pandemije.

POBJEDA: Neki ljudi kao da uopšte nijesu prepoznali Vaš autorski pečat u pjesmama koje je pjevao Zdravko Čolić, a sada se nalaze na albumu „Ovaj svet se menja“? Da li to može da se shvati kao kompliment?

BAJAGIĆ: Ja to shvatam kao kompliment. A i ljudi su malo površni, naravno da piše na svim tim albumima da sam ja to radio, „Tvoje oči“ davno, krajem osamdesetih, a „Moja draga“ početkom 2000. godine. Imao sam dosta pjesama u izboru i sigurno neke još nijesmo snimili, tako da ćemo na sljedećim albumima uz nove pjesme snimiti još po neku od ovih koje nemaju dobar snimak. Recimo pjesma „Otvorena vrata“ iz istoimene serije nikad nije

NEBOJŠA BABIĆ

PODGORICA – Pomalo je naslov novog albuma Bajage i instruktora „Ovaj svet se menja“ pesimističan, jer kad se osvrnemo oko sebe, gledamo u stvarnost kakvu do juče zaista nijesmo poznavali. Momčilo Bajagić Bajaga je naslovnu pjesmu napisao dok je čekao svoju priliku da poslije najduže pauze, kada su u pitanju nastupi, ponovo počne da pohodi scenu.

MNOGO SMO SE SVI UŽELJELI SVIRKE: Bajaga i instruktori

bila snimljena, osim na toj kaseti za seriju, i lijepo je da smo je snimili ponovo da je sačuvano na neki način.

POBJEDA: Da li su verzije pjesama koje su nam već dobro poznate baš ovako zvučale u vrijeme dok ste ih stvarali, da li ste im dali prvobitni pečat?

BAJAGIĆ: Ima i prvobitnog pečata, jer odgovara meni. Ja sam pjesmu „Moja draga“ morao da spustim nekoliko tonova, jer Čola je tenor, on može više da pjeva, ja sam bariton i morao sam da prilagodim tonalitet sebi. Pretpostavljam da je u originalu i bio taj tonalitet. E, sad aranžman, prošlo je dosta godina i ima tu ponešto i iz originala, i ima nešto što sam sad dodao, tako da je ovo neka treća verzija.

POBJEDA: „Kad hodaš“ je jedna od najljepših pjesama iz Vaše pjesmarice, i jedna od najljepših pjesama balkanskog rokenrola ikada, a postoji samo jedna, poprilično stara, verzija u Vašoj interpretaciji. Da li je postojala namjera da se snimi za ovaj album i zašto nije?

BAJAGIĆ: Postojala je varijanta, ali nije ušla u uži izbor, jer baš za nju nijesmo našli ništa specijalno novo da bi ostala u istom fazonu, a da opet bude nešto različito. Moguće je da ćemo to da uradimo na nekom drugom albumu, jer stvarno, u pravu ste, nemamo neki dobar studijski snimak sa mojim glasom.

POBJEDA: Saradnja dvije najveće izdavačke kuće u regionu, PGP-a

Siguran sam da ćemo doživjeti eksploziju interesovanja POBJEDA: Što Vas najviše zabrinjava u ovim novim okolnostima kada je muzika u pitanju?

Da li postoji način da se kultura oporavi nakon višemjesečne nebrige institucija za umjetnike i koliko je to pitanje koje svaki pojedinac mora sam da rješava?

BAJAGIĆ: Mora i sam da rješava, ali prvo mora da se riješi kompletna situacija.

Onog trenutka kad se bude dozvolilo, zahvaljujući vak-

cini ili sama od sebe prođe ta bolest i pandemija, ja sam siguran da ćemo onda doživjeti jednu eksploziju interesovanja. Ljudi su strašno željni i muzike, i pozorišta, i svega toga što potpada pod „entertainment“ biznis, znači sve ono što je vezano za publiku. Publika je jako željna svega, ali uslovi su takvi da prvo sa tehničke strane imate ograničenja, u svakoj državi drugačija, ali manje ili više sve je to isto. A imate i momenat da i pored svega

RTS-a i Croatia Recordsa, se već pokazala kao dobar potez, budući da Vas u obje države jednako vole i poštuju. Ipak, nekad je to bila sve jedna publika, Vaša publika.

Kako to s Vaše tačke gledišta izgleda, kao da se vraćate unazad, ili je ta saradnja trijumf zdravog razuma i ujedinjenja tržišta?

BAJAGIĆ: I jedno i drugo.

Sviđa mi se to što ste rekli, ‘trijumf zdravog razuma’, jer mi, kad nije pandemija, sviramo čitav region, i sve te ex YU republike, današnje države, tako da se naše tržište po tom pitanju nije promijenilo ni u zadnjih 15 ili 20 godina otkako ne postoji Jugoslavija. Ovo je jako dobro, to su dvije najveće diskografske kuće u regionu i drago mi je.

Imali smo baš dobra iskustva sa prošlim albumom „U sali lom“, to je bilo prvi put da Croatia Records i PGP RTS

sarađuju i mislim da je to na obostranu korist, jer se pokrije čitavo tržište. PGP RTS ne može da dobaci do Slovenije i zapadnih djelova, Croatia Records ne može da dobaci na ovu stranu, tako da nam je to svima baš korisno i mislim da je to jedna lijepa saradnja.

POBJEDA: Prvi veliki koncert nakon pauze je bio u Makedoniji, a zatim i beogradska promocija. Kakav je osjećaj ponovo biti u direktnoj komunikaciji s publikom nakon šest mjeseci? Koliko Vam je važna interakcija s ljudima za novo stvaranje?

BAJAGIĆ: Mnogo smo se svi uželjeli svirke i sad tokom ljeta dok smo otkazivali razne koncerte po Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, kad je došlo to Skoplje na red, ja nisam vjerovao da će to da se desi bukvalno do zadnjeg

ljudi se malo plaše, jer još to nije zaživjelo normalno. Ja se samo nadam da ovo neće predugo da traje i siguran sam kad konačno jednom prestane, da će da bude ekspanzija i da će sve biti puno. Samo daj bože da se to što prije desi. A ovako je užasno teško svima onima koji se bave i muzikom, i filmom, i pozorištem. Sad je to na najnižim granama i neka pomoć od države ne može da se očekuje, jer ja ne znam šta bi oni mogli da urade, osim da se konačno na globalnom nivou riješi taj problem i da jednostavno pandemija stane.

trenutka, dok se nisam popeo na binu i nismo počeli da sviramo prvu pjesmu. A to je stvarno bio veliki koncert, sa gudačima Makedonske filharmonije i horom Makedonske opere, i zaista je zvučao odlično. Organizatori su prošli kroz Golgotu da to naprave, jer su ispunili nekih 20 uslova, što je i razumljivo, ja to podržavam. Ali stvarno su napravili jedan koncert na kome je bilo oko 3.000 ljudi i siguran sam da se niko nije zarazio na tom koncertu i stvarno je postojala distanca, maske, sve je bilo urađeno tako da pokažemo na neki način da može da se uradi jedan veliki koncert. Inače taj prostor, ARM stadion, je u normalna vremena primao između 10 i 12 hiljada ljudi za jedan koncert, a sad ove 3.000, gdje je hiljadu i po bilo zvanično prodatih karata, 500 u fan pitu i 500 gosti-

ju, i mislim da smo ga uradili kako treba.

POBJEDA: Početkom godine ste objavili numeru za film „Hotel Beograd“.

Kompozicija „Darja“, koju ste otpjevali s glumcem Milošem Bikovićem, postala je veći hit od filma, mada trenutno nije najzahvalnije govoriti o tome, budući da su bioskopi bili zatvoreni mjesecima. Da li Vam je teško da ulazite u priče na zadatu temu i da li će film imati priliku da dostigne popularnost svoje promotivne pjesme?

BAJAGIĆ: Na albumu imamo dvije pjesme iz filma „Hotel Beograd“, „Darju i „Kako se to naziva“. „Darja“ uopšte na kraju nije ušla u film. Ja sam to napravio tokom rada na filmu, ali oni su smontirali film prije nego što je snimak bio gotov, tako da nije ušla. Samo je najavila film, pa sam napisao na albumu da je „Darja“ pravljena za film „Hotel Beograd“, a da je pjesma „Kako se to naziva“ pravljena za odjavnu špicu.

Ona postoji u domaćoj verziji, pošto postoji i ruska gdje je neka druga muzika u špici.

Miloš (Biković) i ekipa filma nijesu imali puno sreće, jer je bukvalno premijera bila ovdje, u Sava centru, 10. marta i to je bilo posljednje prikazivanje. Mislim da su sad konačno bili na festivalu u Paliću. Ja imam vrlo često tu situaciju. Recimo, pjesma „Moji drugovi“ je bila više zapamćena od filma „Ni na nebu ni na zemlji“, pa i naslovna numera je bila manji hit od pjesme „Moji drugovi“. To se i sad desilo, ali mislim da to ne može da bude loše za film, da ima dobru pjesmu. A ni za nas.

POBJEDA: Ne bih da zvuči kao da se ovaj album ne računa, ali sudeći po pjesmi „Ovaj svet se menja“, koja je na tragu najboljih Vaših dana iz devedesetih, bili ste u stvaralačkom zanosu. Da li je nastalo još novih pjesama koje bi uskoro mogli da čujemo?

BAJAGIĆ: Napravio sam još nekoliko pjesama, ali nisam stigao da ih završim. U smislu kreativnosti naravno da je čak i pozitivno djelovalo na mene, a da ne kažem da nas je ovo snimanje novog albuma spasilo da koliko-toliko ostanemo normalni u ova nenormalna vremena. Sviram preko 40 godina profesionalno, ako računamo da sam počeo 1978. godine u Ribljoj čorbi, i nikad u životu, uprkos svim dešavanjima između, ratovima, sankcijama, bombardovanju, šta je sve bilo više ne mogu ni da se sjetim, nisam imao dužu pauzu nego sad i iskreno se nadam ako ne preko zime, da će da prođe do proljeća, i da ćemo na proljeće svi moći da radimo.

POBJEDA: Zovu li Vas ovih dana da nastupate u Crnoj Gori?

BAJAGIĆ: Zovu ljudi sa svih strana, mi pristanemo, ali uvijek kad organizatori krenu da se raspituju kako bi to izgledalo, vrlo malo njih ne odustane. Jedino ovi iz Skoplja su uspjeli da se to desi.

Naravno da ćemo doći u Crnu Goru jer smo redovno svirali kad god imamo novi album, ali kad će to biti, to samo neki dobar prorok može da mi kaže.

Dragana ERJAVŠEK

Kultura

Neđelja, 27. septembar 2020.

13

Završena rekonstrukcija i adaptacija zgrade bivšeg Doma vojske, Muzički centar već uselio

Stavljena tačka na deceniju brojnih obećanja i odlaganja PODGORICA – Uprava, muzičari i administrativni radnici Muzičkog centra Crne Gore uselili su krajem jula u rekonstruisanu zgradu bivšeg Doma vojske u Podgorici. Tiho i van očiju javnosti, ušli su u objekat koji ni nakon više od deceniju rekonstrukcije i raznih ispravki i popravki, kao i na desetine obećanja o „skorom otvaranju“, još nije imao upotrebnu dozvolu.

Međutim, to bi se moglo promijeniti baš u narednih nekoliko dana jer, prema najavama iz Uprave za javne radove, u toku je „tehnički prijem objekta, nakon čega se očekuje dobijanje upotrebne dozvole i predaja korisnicima na upotrebu.“ Iz Uprave tvrde da je rekonstrukcija i adaptacija zgrade bivšeg Doma vojske u potpunosti završena. Ovu vijest Muzički centar čekao je više od deceniju, a teško da ova informacija više može obradovati bivšeg direktora te ustanove Žarka Mirkovića kojega su, iz godine u godinu, nadležni uvjeravali da će zgrada „svako malo“ biti gotova. Mirković je to prilično oprezno, ali ushićeno, godinama saopštavao medijima na redovnim konferencijama za novinare, ali se rekonstrukcija, uz obilje raznih problema, otegla mimo svih rokova i očekivanja. Mirković je otišao u penziju, a Muzički centar i njegov Crnogorski simfonijski orkestar, iako u novoj zgradi, još nije dobio priliku da zasvira svoj prvi koncert u velikoj sali od oko 400 mjesta za posjetioce.

Priliku na svoje prve filmske projekcije, po svemu sudeći, još neće dobiti ni Crnogorska kinoteka i Filmski centar, dvije ustanove koje tek treba da započnu preseljenje i koje su, takođe, dobile svoje kancelarije i sale unutar nove zgrade.

KOMPLEKSAN POSAO

Pored Mirkovića, a povremeno i dvojice direktora Crnogorske kinoteke (bivšeg Branka Baletića i sadašnjeg Andra Martinovića), otvaranje zgrade već nekoliko puta najavljivao je i ministar kulture Aleksandar Bogda-

Iz Uprave za javne radove za Pobjedu su objasnili da je „rekonstrukcija bivšeg Doma vojske i njegova adaptacija za potrebe tri ustanove predstavljala kompleksan posao, imajući u vidu da su i građevinski radovi i opremanje zahtijevali specifične uslove“

GODINE ČEKANJA: Obnovljena zgrada bivšeg Doma vojske, sada dom za tri ustanove kulture

nović. Posljednji put krajem 2018. godine, je najavio da će zgrada biti gotova najkasnije do kraja februara prošle godine. Međutim, glavna sala zgrade, uz Bogdanovićevo prisustvo, zvanično je samo dva dana bila aktivna, 8. i 9. oktobra prošle godine, za potrebe nacionalne konferencije „Montenegro Creative Forum: A Step Forward“.

Sada, iz Uprave za javne radove za Pobjedu su objasnili da je „rekonstrukcija bivšeg Doma vojske i njegova adaptacija za potrebe tri ustanove predstavljala kompleksan posao, imajući u vidu da su i građevinski radovi i opremanje zahtijevali specifične uslove.“ - Glavni izvođač radova bila je kompanija „Cijevna komerc“ iz Podgorice, koja je za pojedine faze radova angažovala usko specijalizovane podizvođače iz Srbije, imajući u vidu da u Crnoj Gori nije bilo kompanija koje su bile u stanju da realizuju takve vrste poslova. Posebno se to odnosi na ugradnju audio tehnike i opremanje velike koncertne sale – rečeno je Pobjedi iz Uprave za javne radove.

Napomenuli su da su radovi prolongirani i zbog izmjena u

samoj projektnoj dokumentaciji, koje su, kako ističu, bile neminovne da bi objekat ispunjavao najviše standarde.

- Specifičnost projekta iziskivala je da građevinski radovi i montaža servisne tehnike budu maksimalno usklađeni, što znači da se u pojedinim fazama izgradnje čekalo na završetak instalacionih poslova, kako bi građevinski dio posla bio nesmetano nastavljen – saopštili su iz Uprave.

Na pitanje da li zaposleni Muzičkog centra u ovom trenutku imaju sve nepohodne uslove za rad, iz Uprave je odgovoreno da je adaptacija kancelarijskog prostora, kao i svih sala u objektu u potpunosti završena, a za konačno „zeleno svjetlo“ za njihovo korišćenje neophodno je završiti postupak tehničkog prijema.

- Građevinski i tehnički radovi realizovani su tako da objekat ispunjava najviše standarde u oblasti muzičkog i filmskog stvaralaštva.

Posebno je reprezentativna velika koncertna dvorana sa oko 400 mjesta, zatim mala sala sa oko 190 mjesta, multimedijalna sala… Praktično svaki dio objekta prilagođen

je specifičnim uslovima rada njegovih korisnika – ističu iz Uprave, uz napomenu da je rekonstrukcija čitavog objekta koštala oko 13,2 miliona eura, koje je izdvojila Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta.

KONAČNA RASPODJELA

Direktor Muzičkog centra Željko Šofranac, koji je prošle godine naslijedio Žarka Mirkovića, za Pobjedu je potvrdio da su zaposleni ove ustanove ušli u novu zgradu krajem jula. Pohvalio se da je od početka obavljanja funkcije poslovnog direktora Muzičkog centra ulagao i ulaže napore „uz svesrdnu pomoć i inpute Ministarstva kulture Crne Gore, da se svi detalji koji se tiču opremanja i osposobljavanja zgrade završe, kako bi realizovali programske aktivnosti.“ - Rekonstrukcija i adaptacija bivše zgrade Doma vojske je tema aktuelna gotovo od osnivanja Muzičkog centra Crne Gore, gdje je po našoj procjeni na zgradi bilo preko 50 izvođača i podizvođača što nužno traži odgovore od institucija koje su nadležne za građevinske radove i adaptaciju. Kako je Muzički centar od osnivanja bio podstanar na više adresa, sa čime je javnost upoznata, izvršili smo preseljenje u zgradu krajem jula.

Ono nije bilo zvanično već neminovno i nužno kako se

funkcionisanje institucije ne bi dovelo u pitanje. Muzičari su počeli da održavaju probe u novoj koncertnoj sali i drugim muzičkim prostorima – rekao je Šofranac.

Budući da su zaposleni Muzičkog centra zbog prirode posla morali da koriste koncertnu salu i određen broj kancelarija, Šofranac je naveo da oni još čekaju zvaničnu raspodjelu prostora i dogovor između sve tri institucije uz dobijanje upotrebne dozvole koju, kako je naglasio, očekuju u što skorije vrijeme.

- Navedeno nam usložnjava organizaciono-programska rješenja za stvaranje ambijenta kako bi muzičari koristili sve svoje prostore za nesmetano funkcionisanje – kazao je Šofranac.

Pored konačne raspodjele svih prostorija, prema riječima Šofranca, ostalo je još da se finiširaju neki građevinski i akustički detalji. Kad se to obavi, Šofranac navodi da bi onda mogao da „konstatuje zadovoljstvo što smo konačno u prostoru koji je adekvatan prije svega za Crnogorski simfonijski orkestar, a potom i sve ostale manje ansamble, kao i one koji će se tek formirati.“ - Takođe, menadžment, administracija i svi zaposleni u Muzičkom centru će, nakon decenije i više „podstanarskog“ funkcionisanja imati uslove za rad – rekao je Šofranac.

Na pitanje kada se može očekivati prvi koncert u obnovljenoj zgradi, Šofranac je odgovorio podsjećanjem da je Muzički centar, iako lišen simfonijskih koncerata zbog korona virusa, od početka pandemije održavao kontinuitet nastupima manjih ansambala, potom kroz međunarodne projekte i nastupe na domaćim kulturnim manifestacijama. U saradnji i uz podršku Ministarstva kulture snimljeni su spotovi u kojima sviraju Duvački i Gudački ansambli CSO djela istaknutih crnogorskih autora.

- Onog trenutka kada cijela zgrada bude imala zvanično tehničko odobrenje i upotrebnu dozvolu mi smo spremni da sezonu, koju kreira Mirka Šćepanović, umjetnička direktorica, realizujemo u novoj koncertnoj sali,

U planu i svečano otvaranje zgrade I iz Ministarstva kulture Pobjedi je potvrđeno da je zagrada bivšeg Doma vojske „u potpunosti završena“.

- Obavljen je i tehnički prijem objekta, pa su ovim stečeni svi uslovi da zgrada bude i zvanično otvorena. U planu je svečano otvaranje zgrade ali, imajući i vidu složenu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, održavanje i ovog događaja uslovljeno je preporukama i mjerama NKT-a, pa će javnost biti blagovremeno obaviještena o datumu održavanja svečanosti – saopšteno je iz Ministrastva kulture.

Dio muzičara Crnogorskog simfonijskog orkestra

kao i sve ostale programske aktivnosti Muzičkog centra – rekao je Šofranac.

BROJNE IZMJENE

Pobjeda je i ranije pisala o dogugodišnjoj rekonstrukciji i adaptaciji zgrade, a dobro upućeni izvori Pobjede tada su potvrdili da je glavni projekat pretrpio brojne izmjene, te da je izvođač radova, bez stručnog nadzora i mimo glavnog projekta, svih ovih godina prepravljao određene detalje u enterijeru objekta. Zidovi su rušeni ili građeni kako se kome učinilo podesnim, a stepenice, vrata ili prozori su nicali zavisno od potreba budućih korisnika. U krugovima bliskim Muzičkom centru i Crnogorskoj kinoteci godinama se nezvanično govori da rekonstrukciju objekta prati i nepoštovanje određenih tehničkih standarda. To je dovelo do brojnih grešaka, čije ispravljanje je znatno uticalo na funkcionalnost i komfor glavnih bioskopskih i muzičkih sala.

Recimo, sa početnih 120 mjesta, koliko je predviđeno prvobitnim projektom, bioskopska sala Crnogorske kinoteke spala je na oko četrdesetak stolica. Do toga je, između ostalog, dovelo i to što budući korisnici zgrade uopšte nijesu bili konsultovani u prvoj fazi rekonstrukcije. Taj propust, prema ranijim najavama iz Kinoteke, kompenzovaće tako što će sve postojeće sale biti opremljene savremenim projekcionim sistemima. Međutim, kako Pobjeda saznaje, velika i mala sala Muzičkog centra, bar za sada, neće biti opremljene filmskim projektorima. Sa druge strane, Kinoteci ostaje mogućnost da iza zgrade, u tzv. ljetnjoj bašti, formira bioskop na ovorenom, što će se najvjerovatnije dogoditi jer su tu ideju od starta zagovarali i Branko Baletić i Andro Martinović.

ZAPOČELI PRIPREME

Na šta će sve publika moći da računa, valjda će biti poznato kada se konačno usele i Crnogorska kinoteka i Filmski centar. Iz Filmskog centra Pobjedi je nezvanično potvrđeno da će useljenje početi onog trenutka kada budu adaptirane kancelarije koje bi ova ustanova mogla da koristi. Preseljenje Crnogorske kinoteke potrajaće bar do Nove godine, a za upravu je, za sada, najurgentnije opremanje depoa specijalnim policama za čuvanje i skladištenje filmskih kopija, što bi moglo, prema posljednjim informacijama Pobjede, biti gotovo u narednih nekoliko dana.

- Mi smo prije izvjesnog vremena započeli pripreme za preseljenje i vjerujem da ćemo uspjeti u namjeri da objekat Kinoteke i Muzičkog centra postane nezaobilazan kulturni topos i glavnog grada i Crne Gore. Značajno interesovanje za naše programe daje nam vjetar u leđa – kazao je nedavno, u interevjuu za Pobjedu, direktor Kinoteke Andro Martinović.

Jovan NIKITOVIĆ

14

Feljton

Neđelja, 27. septembar 2020.

PETROVAČKA KOMUNA, PRVA KOMUNISTIČKA OPŠTINA NA JADRANU

1.

Teška ekonomska situacija u Paštrovićima nakon rata » Piše: Slobodan SIMOVIĆ Oktobarska socijalistička revolucija je prva proleterska revolucija u kojoj je radnička klasa Rusije zajedno s siromašnim seljaštvom, pod rukovodstvom boljševičke partije i V. I. Lenjina 1917. srušila vlast buržoazije i spahija i postavila temelje izgradnje novog socijalističkog društva. Za konačan ishod Prvog svjetskog rata (1914-1918), vođen između imperijalističkih sila, sila Antante: (carska Rusija, Velika Britanija, Francuska, Italija od 1915, SAD od 1917) i centralističkih sila: (Njemačka, Austrougarska, Bugarska, Turska, Rumunija), imala je poseban značaj pobjeda Oktobarske socijalističke revolucije. Za konačan ishod rata ona je bila važniji činilac „negoli dobijene ili izgubljene bitke na bojnim poljima“. Pod uticajem Oktobarske revolucije radnici i seljaci koji su nosili glavni teret rata, organizuju svoje nacionalne i socijalne pokrete koji potresaju, naročito staru Habsburšku monarhiju, koja je obećavala potlačenim narodima preuređenje država u okviru velike carevine. Ali njenim obećanjima više niko nije vjerovao. Na ruševinama Austrougarske monarhije, stvoreno je krajem Prvog svjetskog rata deset novih država, među kojima i prva zajednička država jugoslovenskih naroda – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca, odnosn0o Kraljevina Jugoslavija 1929. godine.

U istoriji Oktobarske socijalističke revolucije najznačajniji trenutak je Drugo sveruski kongres Sovjeta koji je donio tri dekreta po kojima sva vlast prelazi u ruke sovjeta radničkih, vojničkih i seljačkih deputata. Dekretom o zemlji konačno je ukinut spahijski sistem i zemlja dodijeljena seljacima. Dekretom o miru pozvane su sve ratujuće zemlje da prekinu rat i započnu pregovore o miru bez aneksija i kontribucija. Obrazovana je prva radničko-seljačka vlada – Savjet narodnih komesara pod Lenjinovim predsjedništvom. ŠIRENJE IDEJA OKTOBARSKE SOCIJALISTIČKE REVOLUCIJE Pobjeda ideja oktobarske socijalističke revolucije u Rusiji 1917. je s oduševljenjem prihvaćena od strane radničke klase,

U Oktobarskoj socijalističkoj revoluciji, u sastavu Crvene armije, borilo se oko 35.000 Jugoslovena, od kojih su neki bili na visokim vojno-političkim zadacima. Tako je dr Vukašin Marković formirao međunarodne odrede Crvene garde partijske grupe i škole. Isticao se i Vladimir Čopić, braća Dragovići i drugi. Imena Alekse Dundića i Lazara Srdića ostaće trajno zabilježena u istoriji Oktobarske socijalističke revolucije



Poslije Oktobarske revolucije, dio učesnika u revoluciji vratio se u zemlju: Josip Broz Tito, Vladimir Čopić, dr Vukašin Marković, Nikola Kovačević, Blagoje Nikolić, Pavle Gregorić, Nikola Grudović i drugi

Vukašin Marković treći slijeva, sa Lenjinom na Crvenom trgu u Moskvi

siromašnog seljaštva i progresivnih ljudi u Evropi, a i van nje.

Ona je podstakla kapitalističke zemlje da otpočnu surovu borbu protiv mlade sovjetske republike. Pojačava se revolucionarno vrenje u mnogim evropskim, državama. U Mađarskoj, Bavarskoj, Njemačkoj i dr., radnička klasa je pokušala da svrgne buržoasku vlast. Oktobarska revolucija izazvala je širom svijeta velike političke pokrete.

U Oktobarskoj socijalističkoj revoluciji, u sastavu Crvene armije, borilo se oko 35.000 Jugoslovena, od kojih su neki bili na visokim vojno-političkim zadacima. Tako je dr Vukašin Marković formirao međunarodne odrede Crvene garde partijske grupe i škole. Isticao se i Vladimir Čopić, braća Dragovići i drugi. Imena Alekse Dundića, Lazara Srdića i komesara Crvene armije, porijeklom iz Jugoslavije ostaće trajno za-

Marko Mašanović, član Politbiroa CK KPJ, učesnik na kongresu ujedinjenja 1919.

Petko Miletić



Crna Gora je u toku Prvog svjetskog rata podnijela ogromne ljudske žrtve i materijalna razaranja. Kao saveznica sila Antante dala je sve, i više no što je mogla, izgubila je sve, ime, naciju, državu. Crna Gora je kraj rata dočekala potpuno iscrpljena. Zavladao je teror i lična nesigurnost. Srpska okupacija je u moralnom pogledu bila teža od austrougarske

bilježena u istoriji Oktobarske socijalističke revolucije.

Poslije Oktobarske revolucije, dio učesnika u revoluciji vratio se u zemlju: Josip Broz Tito, Vladimir Čopić, dr Vukašin Marković, Nikola Kovačević, Blagoje Nikolić, Pavle Gregorić, Nikola Grudović i dr.

Od zapadnoevropske emigracije Oktobarsku socijalističku revoluciju su podržali: Jovan Tomašević, Boško Radanović, Bogdan Vujošević, Labud Kusovac, Vaso Srzentić, Božo Ljumović i dr. Od Crnogoraca koji su se našli u austrougarskim

logorima Oktobarsku socijalističku revoluciju su najsnažnije podržavali: Marko Mašanović, Petko Miletić, Niša Milanović, Bracan Bracanović i drugi.

Crna Gora je u toku Prvog svjetskog rata podnijela ogromne ljudske žrtve i materijalna razaranja. Kao saveznica sila Antante dala je sve, i više no što je mogla, izgubila je sve ime, naciju, državu. „Crna Gora ne bi gore prošla da je bila na strani neprijatelja“, rekao je engleski državnik Gledston. Crna Gora je kraj rata dočekala potpuno iscrpljena. Zavladao je teror i

Božo Ljumović

lična nesigurnost. Srpska okupacija je u moralnom pogledu bila teža od Austrougarske.

U Prvom svjetskom ratu, na Solunskom frontu bio je i jedan broj vojnika iz Petrovca na moru i njegove okoline, među kojima su bili Rade Vuković i Luka Mainić. Oni su o Oktobarskoj socijalističkoj revoluciji saznali preko lista „Velika Srbija“ koji je bio antisovjetski orjentisan. Na vijest da je Rusija (dekret o miru) pozvala sve zaraćene strane da potpišu mir, u vojsci su nastala komešanja, pa i pobune.

Raslo je antiratno raspoloženje.

Uporedo sa pobunama u vojsci, u zemljama austrougarske monarhije javljaju se jaki seljački pokreti koji su bili u znaku borbe za zemlju. Seljaci su ponegdje i sami vršili agrarnu reformu prisvajajući zemlju veleposjednika.

Krajem rata na austrougarskim brodovima u Boki Kotorskoj i drugim lukama na Jadranu

Nikola Kovačević

nastala su dezerterstva i pobune mornara. Pod uticajem Oktobarske revolucije na brodovima u Boki Kotorskoj pobunjeni mornari su istakli crvene zastave. Uhapšeno je oko 800 mornara od kojih su četvorica osuđena na smrt strijeljanjem.

Naporom ustanika i komita Crna Gora je oslobođena od austrougarske okupacije. U ovom ratu, koji je prestao 11. novembra 1918. godine, Crna Gora je pretrpjela velike materijalne štete i gubitke. Crna Gora je izgubila oko 20.000 vojnika ili 10 odsto cjelokupnog stanovništva (računajući granice Crne Gore prije balkanskih ratova).

Usljed teških prilika u opštini Petrovac na moru često su se mijenjale opštinske uprave. Poslije oslobođenja prvi predsjednik bio je Dušan M. Suđić, a poslije njega Ivo Suđić, pa Milo Perazić.

O teškom ekonomskom stanju opštine govori podatak da nije bilo sredstava da se jedan službenik iz Petrovca uputi u Kotor na poziv tamošnjeg Poglavarstva.

Ekonomsko stanje u petrovačkoj opštini bilo je čak i kritično, što je bila posljedica austrijskih represivnih mjera protiv Paštrovića. Zavladala je velika oskudica u životnim namirnicama, toliko velika oskudica, da je stanovništvu zaprijetila glad. Neriješena politička pitanja dodatno su zaoštravala društveno-ekonomsku situaciju. Sredstava nije bilo ni za školstvo.

(Nastavlja se)

Arhiv

Neđelja, 27. septembar 2020.

15

IZ CRNOGORSKE ISTORIJE: Naše iseljeništvo po svjetskim meridijanima

Između junaštva i bogatstva rekne: zbogom Lovćene, zbogom kućo moja!“

NADA U POVRATAK

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Znameniti evropski istoričar Fernan Brodel u svom kultnom djelu ,,Mediteran“ zamišljeno kazuje: ,,Šta je zapravo planina?

Ponuditi bilo koju definiciju - kompleks mediteranskih zemalja iznad 500 metara, na primjer - beskorisna je preciznost… Hoćemo li reći da su planine siromašni kantoni Mediterana, njegove rezerve proletera?

To je grosso modo tačno.“ Sljedstveno tople struje Sredozemnog mora vjekovima su uvirale i opasnim okeanima nosile srca i duše vatrenih Mediteranaca, koje su se razlivale od Amerike do Australije. Snažni, neprestani migracioni valovi prodornih Italijana, Grka, Španaca, Portugalaca, Dalmatinaca plavili su Sjedinjene Američke Države, Argentinu, Urugvaj, Brazil. I brojna, za Evropljane daleka prostranstva ,,Novog svijeta“.

ŽILAVI GORŠTACI

Među njima su se odvajali žilavi gorštaci: ponosom, dostojanstvenim izgledom, divnom crnogorskom narodnom nošnjom, o čemu pripovijeda Ljubomir Nenadović, u svom djelu ,,O Crnogorcima“, pisma sa Cetinja 1878. godine: ,,Crnogorac kako pređe svoje granice, u mnogome se izmeni. Junaštvo i neustrašljivost prate ga svuda; ali tuđa zemlja, tuđi običaji, stvore u njemu neke promene, neko nepoverenje…Svi planinci, gorštaci, idu mnogo u tuđ svet; ali niko ne tuži toliko za svojim zavičajem, koliko oni. Kao dobra deca, kad polaze od siromašne svoje majke u tuđ najam; tako oni polaze od svojih neplodnih bregova u tuđe plodne zemlje. Idu na Istok, u Egipat, u Ameriku, ali nijedan ne misli tamo ostati do smrti. Svaki ide s nadeždom da tamo što god zaradi, steče, uštedi pa da se povrate među svoje planine za koje ne zna sam kazati za šta su mu tako mile. Njima je tuđinstvo teže, nego narodima koji u ravnici žive…Brzo se uvere da u tuđem svetu, ono, što na prvom mjestu stoji, nije junaštvo nego bogatstvo; a toga oni nemaju. Crnogorac u tuđem svetu nema šta drugo svoje da iznese, nego priča junaštvo svoje i svojih zemljaka…Crnogorac, kad polazi u tuđ daleki svet, posljednji kamen što vidi od svog zavičaja, to su vrhovi Lovćena; on podigne svoju kapu i sa teškim uzdisajem

Arhaični gorostasi, podnjivljeni na uzvišenim djelima predaka, velikana mitskih razmjera. Hladnoća tuđih zemalja iscijedila je dragocjene sokove njihovih života; presahli su hiljadama milja daleko od zavičaja. Poletna mladost crnogorskih pečalbara iščilila bi u tami gizdavih varoši, topila se pred neočekivanim izazovima velegrada. Nada za povratak u rodni kraj mnogima od njih gasnula je u dubinama zagonetnih šuma, tmurnih rudokopa, prerija i pustara Sjeverne i Latinske Amerike, na horizontima nepreglednih azijskih željezničkih pruga, afričkih pustinja i zabiti. Oporost tuđeg neba gušilo im je veselost temperamenta, krunilo snagu violentnog duha.

Kopnila je gorštačka duša u nepoznatim predjelima, na kraju svijeta. Njihova krila natopljena znojem vapila su za jakim lepetanjem i zamahom da se uzdignu u nebesa i odlepršaju svojoj zemlji. Za mnoge Crnogorce samo bolna čežnja i neostvareni san.

Melanholične sudbine crnogorskih iseljenika opisuje Dušan Jovićević iz Argentine u listu ,,Zeta“ br. 27 od 5. Jula 1936.: ,,Oni Crnogorci koji su u Argentinu došli prije 30 godina i počeli da se bave zemljoradnjom ili trgovinom danas su bogati. Zemlja se uzima, uglavnom, pod arendu… Na sjeveru Argentine teritorija Ćako je nepregledna ravnica, koja je obrasla velikom gustom šumom u kojoj su ranije živjele zvjeri. Crnogorci su prije 25 godina počeli dolaziti tamo. Sa uspjehom su krčili šumu i otpočeli sa naseljevanjem. I ostali narodi su počeli dolaziti tamo. Crnogorci su tamo naseljeni u samo dvije kolonije: takozvana Maća-Gaj Kudjidji.

Obadvije kolonije se bave gajenjem pamuka. U Kudjidji su Crnogorci podigli fabriku za preradu pamuka. Ona je prilikom osvećenja dobila ime ,,Montenegrina“. Sa ostalim Jugoslovenima Crnogorci su podigli školu za obučavanje djece na našem jeziku. Obje ove kolonije su osnovali Crnogorci, a liče na malu Jugoslaviju.“

TRAGOM SLAVNIH PREDAKA

Najljepša maštanja Crnogoraca rasutih po svijetu održavala su ljubav za porodicom i rodnom grudom. Njihova čula napeto i žarko su iščekivala ljekovite vibracije zavičaja.

Kada bi gromko, s naglašenom sjetom pjevali o posnom crnogorskom kršu, eho bi od-

Knjaz Nikola Petrović obilato i znalački je koristio instituciju počasnih konzula na udaljenim kontinentima da ukaže državničku pažnju svojim podanicima

Crnogorski iseljenici 1927. godine igrali su u Detroitu ,,Balkansku caricu“

zvanjao jako i vraćao umilne riječi: sloboda, gordost, čojstvo, junaštvo, što je nadahnjivalo i osvježavalo njihov um i patriotske misli. Vrela ratnička krv, rasplamsala bi gene herojskih predaka pri prvim zlokobnim osvajačkim oblacima nad otadžbinom.

Zato Crna Gora nikada nije bila sama, i naročito tada nije daleko, sve je bliža; u odbranu hrle njeni sinovi. Hitaju i u oficirskim i vojničkim uniformama američke, kanadske, engleske, australijske, ruske armije da potvrde hrabrost svoje nacije, dostojanstvo domovine i slavnih predaka. Na usnama i mislima stihovi kralja Nikole Petrovića: ,,Gine li se il’ dobiva;/ je li barjak naš visoko?/ brižno ploveć’ Okeanom crnogorski s’ pita soko“.

Naši po svijetu...

Poslije oslobodilačkih ratova i formalnog međunarodnog priznanja Crne Gore 1878, znatan broj stanovništva muslimanske vjeroispovijesti emigrira u Istanbul, Izmir, i druge drevne varoši Osmanskog carstva, i pored stremljenja, proglasa i iskrene namjere knjaza Nikole Petrovića za njihov ostanak na svojim ognjištima u Crnoj Gori. Nakon Drugog svjetskog rata valovi iseljavanja zapljuskuju i Zapadnu Evropu, posebno industrijske centre Njemačke, Austri-

(iz pjesme ,,Kolo crnogorskih amerikanaca“).

I krvava epopeja gorskih vukova. Tone brod ,,Brindizi“ 06. januara 1916, nadomak luke Đani di Medua. Brodolom crnogorskih dobrovoljaca. Potapanje odvažnih srca, iskonske ljubavi prema domovini, neostvarenih snova.

Dubina mora uzima hrabrost, ljepotu, rasne patriote. Ostaju sentimentalne priče, tužna sjećanja. Omaž; suptilna ruka, genijalnost čuvenog vajara Rista Stijovića, nježna, sjetna i gorda ,,Lovćenska vila“ na Cetinju.

DIPLOMATSKA ZAŠTITA

Mukotrpno stečeni novac crnogorskih iseljenika obnavljao je skromna ognjišta od

je, Švajcarske. Ali i Francuske, Italije đe boravi stara crnogorska emigracija i njihovi potomci.

U novije doba Veliko Vojvodstvo Luksemburg je plodno tlo, đe pored mnoštva Portugalaca, zdrav korijen puštaju uspješni Bihorci. Kosmopolitski zrak Njujorka i Detroita, udišu vispreni Plavljani i Gusinjani, dična Malesija, umni Ulcinjani, dok Čikago odiše morskim dahom Mrkojevića. U Kopenhagenu egzistitra varoš Andrijevica i brojni Vasojevići. Od Frankfurta do Bremena raširen je najfiniji šareni ćilim, satkan od humanosti i dobročinstva vrijednih ljudi od Rožaja, Bijelog Polja, Berana…

Paštrovića do Vasojevića.

Među prvima otkrivali su ušće La Plate u Montevideu, nastanjivali se u La Boki zanosnog Buenos Airesa, krčili prašume oko Amazona, osvajali surovu Aljasku. Bili su okosnica brojnih udruženja Južnih Slovena. S ponosom njegovali tradiciju i običaje, s čežnjom i ljubavlju čuvali folklor i pjesme. Crnogorski prosvjetni klub iz Detroita izvodio je predstavu ,,Balkanska carica“ kralja i pjesnika Nikole Petrovića, u Detroitu, Čikagu i varoši Geri u Indijani, tokom dvadesetih godina prošlog vijeka. Niko kao crnogorski iseljenik nije imao tako žarku želju iskovanu još na rodnoj grudi i čeličnu spremnost da svoj mukotrpno stečeni imetak, čak i svo bogatstvo iz dalekog svijeta, pretvori u raskoš za dobro i napredak svog krševitog zavičaja. I: bujaju začeci moderne filantropije kod nas; prekookeanski uspješni, bogati i plemeniti dobrotvori, oličeni u djelu Vasa Ćukovića i ostalih znanih i manje poznatih, ponekad nepravedno zaboravljenih dobročinitelja.

Puteve iseljeničkih kolonija pratila je diplomatija Knjaževine Crne Gore, iako bez

ambasada i konzulata u tim djelovima dalekog svijeta. ,,Glas Crnogorca“ obavještava 18. februara 1906.: ,,Pošto iz Amerike od naših radnika dolaze najcrnji glasi, i pošto su i naši nadležni faktori dobili neosporne dokaze da bi se dvije trećine onih što su otišli na rad u Ameriku, vratili kućama samo kad bi imali sredstava za put… Zato su crnogorska vlada i knjaz Nikola odlučili da se u Ameriku pošalje državni savjetnik inženjer Marko Đukanović koji će proučiti na licu mjesta stanje. ,,Knjaz Nikola Petrović obilato i znalački je koristio instituciju počasnih konzula na udaljenim kontinentima, u najvećem obimu carske Rusije. Da bi ukazao državničku pažnju svojim podanicima, postavljao je birane, viđene, uticajne ličnosti da štite njihova prava i interese, poput znamenitog srpskog naučnika Mihajla Pupina u Njujorku, imućnog pomorskog kapetana Anta Seferovića. Argentinsko sunce je obasjavalo, a valovi Atlantika nosili silnu flotu uglednog konstruktora i pomorca, glasovitog brodovlasnika rođenog u Boki Kotorskoj, otmjenog Miloša Vukasovića, ujedno i diplomate, počasnog konzula Crne Gore u zemlji ,,gaučosa“ koja je ranih godina XX vijeka bila među vodećim ekonomijama svijeta.

Slobodarska srca crnogorskih iseljenika dinamično i hrabro su pulsirala, kada je nadahnut rodoljubljem, tokom 1944. godine, komunista i antifašista, gospodstveni intelektualac Nikola Kovačević krstario prostranstvima Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, afirmišući plemenitost i pravednost Narodnooslobodilačke borbe i prikupljao pomoć za neustrašive partizane. Vrijeme čvrste bliskosti bijelih petokraka zvijezda s američke zastave i crvenih zvijezda petokraka titovih proletera, nesalomljivih boraca u ratu protiv nacista i fašista. Blistala je iseljenička zajednica na dalekom kontinentu.

Raštrkani kuražni izdanci nepokornih brda i lijepog Jadrana obilato su natapali svojim znojem tuđe, daleke zemlje, a hitali domovini Crnoj Gori, darovali osmijehe, poklanjali sreću i toplu ruku, nadasve izdašnu, široku, čvrstu. Kao vrhunski sportski asovi koji plijene romantikom i lucidnim potezom, alhemičarskim gestom donose pobjede i trofeje; poput elitnih, prekaljenih boraca pred čijom gorostasnom pojavom neprijateljske cijevi postaju muzejski eksponati.

Civilizacijski kod Crne Gore bogato i trajno je obdaren snažnim patriotizmom našijenaca rasutih po svijetu i njihovim živopisnim bojama njegovane tradicije, folklora, običaja i zavičajne ljubavi.

Crnogorsko iseljeništvo je porodično blago izrezbarenih, otmjenih tabakera, zlatni dukat koji se čuva u njedrima majki.

(Autor je crnogorski diplomata)

16

Objektiv U fokusu

Neđelja, 27. septembar 2020.

Zavodljiva mini-serija „The Third Day“ možda i uspije da iznjedri TV zagonetku za pamćenje

Likovi Džuda Loa i Naomi Haris usko povezani, ali predstavljeni u odvojenim narativnim rukavcima

pinterest.com

Šredingerova misterija

A

ko ste gledali briljantne folk-horore „The Wicker Man“ (Robin Hardi, 1973) i „Midsommar“ (Ari Aster, 2019), znate već kako to ide kada psihički labilni čovjek završi na misterioznom, izolovanom ostrvu... Osmijesi uznemirujuće prijatnih mještana, njihove „ekscentričnosti“, navike, tradicija, vjerovanja, običaji, rituali – nikad ne završe dobro po glavnog junaka. Ili zbog toga što, jednostavno, ne vidi te „crvene alarme“, ili zato što, vučen nekim nevidljivim silama, nikako ne može da im pobjegne.

Iako viđen, ovaj koncept djeluje prilično ubjedljivo na početku nove HBO mini-serije „The Third Day“. Odlična glumačka ekipa sa Džudom Loom na čelu, upečatljiv vizuelni identitet i neobičan, visoki koncept autora sa pedigreom Denisa Kelija (sjajna „Utopia“) čine ga uistinu svježim i novim.

INTIMNI RITUAL

prvom, koji nosi ime „Ljeto“ i koji je režirao Mark Manden, pratimo progonjenog Sema (Lo). Njegov fizički bijeg povezan je sa jednom nestalom torbom sa 40.000 funti, a psihički je vezan za jednu dječju majicu koja će biti puštena niz rijeku praćena očevim (?) jecajima i pjesmom „Dog Days Are Over“ Florens Velč.

Spletom okolnosti, nakon intimnog rituala na rijeci, Sem će spriječiti pokušaj samoubistva tinejdžerke Epone (odlična Džesi Ros) i ponuditi joj prijateljsku podršku i prevoz do kuće. Tako će i završiti u njenom domu, na ostrvu Osi, do kojeg je moguće doći samo jednom dnevno, nakon što se nivo mora spusti i otkrije hororistični zmijugavi put. Tu jedinu sponu između kopna i ostrva – i prvi, iz ptičje perspektive sjajno prikazani crveni alarm koji ne vidi (ili ignoriše) Sem. Ti znakovi da treba da se okrene i pobjegne koliko ga noge nose nastaviće da ga salijeću na svakom koraku. Na primjer, u lokalnom pabu na čijim zidovima vise fotografije žrtava Džeka Trbosjeka i kojim gazduje vrlo čudnjikavi bračni par (iskusni, izuzetni Padi Konsadin i Emili Votson).

Semu će i oni, i ostali mještani, i njihove maske, i krv-crveni cvrčci i paganski simboli na svakom ćoškiću, i nedostatak telefonskog signala, unijeti

indiewire.com

Opet, sa samo dvije emitovane od šest planiranih epizoda (dostupne na platformi HBO GO) i startom koji više počiva na izgradnji misteriozne atmosfere nego na objašnjavanju zagonetke, nastavak serije „The Third Day“ valja iščekivati sa oprezom. Nije teško primijetiti „crvene alarme“ u njenim ekscentričnostima, posebno ako volite psiho-misterije sa prizvukom horora.

Tek u ponedjeljak veče, 19. oktobra, nakon što „otvorimo“ televizijsku kutiju, znaćemo da li je Šredingerova misterija „The Third Day“ – živa ili mrtva. No, do tada je i te kako vrijedi pratiti zbog vrlo interesantnog koncepta. Šestodjelna serija, čiji je koproducent Bred Pit, podijeljena je na dva dijela po tri epizode. U

Gledaoci koji vole preplitanje religijskih alegorija, horora i samospoznajnih putovanja mentalno neuravnoteženih Odiseja, biće zadovoljni početkom novog projekta Denisa Kelija. Ali, neće biti oduvani nemir. Ali, njegova nova prijateljica Džes (Ketrin Voterson), američka antropološkinja koja redovno dolazi na ostrvo, objasniće mu da je ova zatvorena zajednica jednostavno takva: opičena i bizarna na prvu loptu, ali vrlo prijatna i interesantna kad se sviknu njene navike. No, ne pominje da takve „osobenosti“ obuhvataju i neka ritualna prinošenja ljudskih žrtava.

BAČENA ŠPICA Ljubitelji misterija, naročito oni koje vole preplitanje religijskih alegorija, horora i samospoznajnih putovanja mentalno neuravnoteženih Odiseja, biće zadovoljni ovakvom postavkom i atmosferom koja je izgrađena u prvoj i drugoj epizodi.

Takve gledaoce će najviše zakopkati „bačena špica“ i to pitanje koje vam promigolji u mozak kao crv: da li je Sem zarobljen na ostrvu ili u sopstvenom umu? Ali, to ne znači da će ih „The Third Day“ oduvati.

Problem sa Kelijevom serijom je taj što će konačan smisao Semovog putovanja biti otkriven tek „trećeg dana“. Tek u toj trećoj epizodi biće jasno da li su prezasićene boje, agresivni soundtrack, sudaranje hororističnih elemenata sa jednim laganim, ljetnjim ambijentom i toliko insistiranje na religijskim simbolima – imali poentu. Ili je Semov put vizuelni haps, ali suštinski mumbojumbo.

Formiranje utiska o seriji „The Third Day“ otežava i činjenica da još nijesmo ni načeli drugu polovinu u kojoj protagonista umjesto Sema postaje Helen (Naomi Haris). Za sada, na osnovu trejlera, intervjua kreatora i recenzija kritičara koji su dobili dio epizoda unaprijed, moguće je zaključiti da je Kelijeva odluka da podijeli seriju na „Ljeto“ i „Zimu“ opravdana. I narativno, i stilski.

SVEDENIJI TON

Padi Konsadin i Emili Votson kao bračni par koji voli Džeka Trbosjeka

U Heleninom zimskom segmentu, serija će zakoračiti drugačijim žanrovskim putem. Iz hororistične misterije čiju paranoju rasplamsavaju neprirodne, prenaglašene boje i šizofreni tonovi, preći će u mirniji, tonski svedeniji detektivski triler uronjen u zagasitiju atmosferu i pripovijedanje.

Tek ostaje da vidimo koliko će biti funkcionalan takav prelaz i što će uraditi za priče usko povezanih glavnih likova. „The Third Day“ svakako pripada onom tipu serija koje vrijedi pogledati zbog autorskog stila,

Eksperimentalna predstava od 12 sati Da iza mini-serije „The Third Day“ stoje autori koji razmišljaju daleko van okvira kutije, najbolje govori koncept trećeg dijela misterije.

Uz „Ljeto“ i „Zimu“, dobićemo i „Jesen“: eksperimentalnu predstavu od 12 sati koja će biti snimana na ostrvu 3. oktobra bez ijedne jedine pauze (čak ni za jelo ili odlazak u toalet) i prenošena uživo na kanalu Sky Arts.

Neobična ideja rođena je u glavi kokreatora Bareta, koji vodi teatarsku kompaniju „Punchdrunk International“. Prije pandemije kovida-19, u stvaranje trećeg segmenta trebalo je da bude uključeno čak 2.000 gledalaca koji bi se pomiješali sa glumcima i postali dio priče na malim ekranima. No, zbog mjera opreza, na kraju je odlučeno da se iz procesa snimanja isključi „običan narod“.

Sudeći prema intervjuima kreatora, ne morate da pogledate „Jesen“ da biste povezali radnju „Ljeta“ i „Zime“. Treći dio fokusiran je na paganske rituale mještana, a samim tim i više na atmosferu i ton, nego na radnju. To je, naravno, sasvim logična i opravdana odluka, s obzirom na to da još nema informacije da će pozorišna predstava, nakon što bude emitovana na Sky Arts, biti objavljena bilo gdje, čak ni na partnerskoj televiziji HBO. Dvanaest sati, još eksperimentalnih, vjerovatno je odveć mnogo za širu publiku, ali svakako bi bilo zanimljivo pogledati makar dio tog konceptualno intrigantnog materijala. Ako ništa drugo, zbog odličnih gulumaca i vizuelnog identiteta sa kičmom na kojem počiva „Ljeto“.

pa čak i zbog kojih nije teško izgubiti cilj puta ako „putovanju smeta“. Samo je pitanje da li će na samom kraju Keli moći da opravda poređenje sa žanrovski sličnim radovima, odnosno da li će Semova patnja uopšte uspjeti da se, na primjer, primakne roditeljskoj boli provučenoj kroz filtere horora u klasiku „Don’t Look Now“ (Nikolas Roug, 1973).

Već sada se čini da ne može, isto kao što je skroz jasno da je „Midsommar“ ipak miljama ispred Kelijevog koncepta, iako imaju zajednički DNK. Ali, opet, i da „The Third Day“ na kraju ostane upamćen „samo“ kao „Džud Lo od pruća“, ne bismo se bunili. Nije to malo. Samo je malo teže izvodljivo sa autorima poput Kelija, čija je ambicija toliko velika, da ga stalno drži u opasnosti da padne u pretencioznost...

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

OCJENA: 3,7/5

Neđelja, 27. septembar 2020.

17

Objektiv Četiri decenije dokumentarne serije ,,Cosmos: A Personal Voyage“

kalendar

Sagan na obali kosmičkog okeana U trinaest epizoda narator Karl Sagan, jedan od vodećih naučnika 20. vijeka, otkrio je jedan novi svijet. Svijet razuma, pametnijih i radoznalijih. Upornijih i hrabrijih. Jednostavno lijep i lijepo jednostavan. Svijet kakav zapravo jeste

P

oznato je konačno, nepoznato je beskonačno; u intelektualnom pogledu, nalazimo se na ostrvcu usred bezgraničnog okeana neobjašnjenosti.

Dužnost svakog pokoljenja je da od mora otrgne još malo kopna - riječi su Tomasa Henrija Hakslija. Čuvenog engleskog biologa i filozofa, čovjeka koji je skovao termin ,,agnostic“ i vatrenog pobornika Darvinove teorije, mnogi su shvatili ozbiljno, ali niko kao Karl Sagan. Kao dječak, Karl je sanjario sjedeći na podu, crtajući, zamišljajući nešto jedinstveno. Bio je to crtež ispunjen snovima o istraživanju kosmosa. Kao svjetski priznat vizionar, mnogo godina kasnije, Sejgan je ostvario te snove. I kroz emisiju ,,Cosmos: A Personal Voyage“ (,,Kosmos:

Lično putovanje“), podijelio sa svima svoje malo parče kopna otrgnuto od mora.

BROD IZ MAŠTE

Dokumentarna serija iz 1980. ostala je zapamćena kao prelomni trenutak u emitovanju naučnog televizijskog programa. Emisiju je odgledalo najmanje 400 miliona ljudi u više od 60 država širom svijeta, među kojima je bila i tadašnja Jugoslavija, i ostala je najgledaniji program mreže sve do dokumentarca ,,Građanski rat“ iz 1990.

U 13 epizoda narator Karl Sagan, jedan od vodećih naučnika 20. vijeka, otkrio je jedan novi svijet. Svijet razuma, pametnijih i radoznalijih. Upornijih i hrabrijih. Jednostavno lijep i lijepo jednostavan.

zerkalo Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

K

ada vas na filmskom posteru dočeka slogan: „Neki ljudi su rođeni samo da bi bili sahranjeni“, znate da vas režiser sigurno neće dočekati sa suncokretima, korgijima i tetrapakom čokoladnog mlijeka, zar ne? Uostalom, slatke stvari služe samo kao kratkotrajni ukrasi u tako visceralnim filmovima. U svjetovima u kojima se krv proliva u potocima i leševi gomilaju na svakom koraku, sve lijepo i milo unaprijed je osuđeno da bude pregaženo.

Malo je reći da je Netfliksov „The Devil All the Time“ potvrdio i ovu tezu, i sopstveni naziv, i morbidni slogan režisera Antonija Kamposa („Christine“, 2016). Nažalost, iako bi to trebalo da bude pohvalno za jednu nemilosrdnu i efektnu južnjačku gotiku, ovo uopšte nije dobra vijest.

TRULO STABLO

Kamposov gargantuanski film obuhvata radnju od kraja Drugog svjetskog rata do šezdesetih godina prošlog vijeka, od ruralnog Nokemstifa u Ohaju do Koal Krika u Zapadnoj Virdžiniji. Njegovo „porodično stablo“, odnosno odnosi izuzetno brojnih likova, djeluju komplikovanije od onih u seriji „Dark“. No, za taj utisak nije toliko kriva njihova brojnost, koliko Kamposove trule narativne odluke.

Da ne bismo gubili prostor i vrijeme na iscrpno pojašnjavanje, recimo samo da su likovi i njihovi odnosi izuzetno zanimljivi. Između ostalih, tu su jedan ratni veteran koji ne može da spasi voljenu suprugu od kancera;

Svijet kakav zapravo jeste. Počevši od uvodnih rečenica u serijalu, da je kosmos sve što jeste, što je ikada bilo, i što će ikada biti, gledaoci su kao omađijani kretali na ovaj zanimljivi put sa njegovim brodom iz mašte. Brodu uz pomoć kojeg su prevaljivane svjetlosne godine puta koji je utabala nauka. Brodu obojenom Vangelisovim i klasičnim baroknim muzičkom tonovima zbog kojih je ovaj dokumentarac svakome ostajao u posebnom sjećanju.

U ovom carstvu galaksija i raznih egzotičnih svjetova saznali smo i naše mjesto u njemu i prvi put čuli kakva nam sudbina slijedi ako svjetski moćnici nastave sa trendom nuklearnog naoružavanja. I ako svi zajedno nastavimo u ovoj ili većoj mjeri da

zagađujemo našu planetu. Suština nauke je u činjenici da ona ispravlja samu sebe. Ishodi novih ogleda i nove zamisli postojano rješavaju stare tajne. Međutim, danas, 40 godina kasnije, svaka od stvari koju je Karl Sagan izgovorio (i napisao u istoimenoj knjizi), i dalje je aktuelna.

KALENDAR POSTOJANJA

Naravno, nova naučna otkrića neminovno su donijela i neka nova saznanja koja u to vrijeme nijesu bila dokučena, ali značaj ,,Kosmosa“ uprkos tome ne blijedi. Ovaj dokumentarac pružio je pregršt novih informacija ne samo o pojavama izvan naše planete i razvoju života na njoj, već nam je prikazao i zanimljivi čas istorije civilizacije, posebno sa osvrtom na značajne ličnosti koje su mijenjale njena kretanja. Već u prvoj epizodi osvrnuo se na rad čuvene Aleksandrijske biblioteke, mjesto gde je prvi put sistematski sakupljano znanje svijeta. Podsjetio nas je na velike ljude tog vremena čija su djela krasila svodove biblioteke, poput Eratostena, Euklida, Dionizija Tračanina, Herofila, Aristarha sa Samosa, Arhimeda…

Najvažnije od svega, napravio je zanimljiv kosmički kalendar u kojem nam je jasno stavio do znanja koliko kasno smo se pojavili kao ljudska bića u istoriji svemira, a koliku moć trenutno držimo u svojim rukama o sudbini naše planete i nas samih. Ako bismo gledali po tom kalendaru koji je podijeljen kao klasični kalendar na 12 mjeseci, gdje svaki dan predstavlja oko 40 miliona godina, ljudi su se po njemu pojavili tek u posljednjem minutu, čak u posljednjih 15 sekundi, posljednjeg dana ovog kosmičkog kalendara.

U knjizi ,,Plava tačka u beskraju“ inspirisanoj fotografijom koju je snimio Vojadžer 1, 6. jula 1990. godiine, Karl je pisao o tome koliko su ljudi (ne)značajni i (ne)moćni u odnosu na Univerzum.

Pokušavao je da nam da do znanja koliko je bitno da sačuvamo našu malu scenu u nepreglednoj kosmičkoj areni.

- Ne postoji nijedno drugo mjesto gdje bi u skorijoj budućnosti naša vrsta mogla migrirati. Posjetiti, da.

Naseliti, ne još. Sviđalo vam se to ili ne, Zemlja je mjesto gdje se trenutno nalazimo. Kažu da je astronomija pokorno iskustvo koje izgrađuje karakter.

Vjerovatno ne postoji bolji pokazatelj glupavosti ljudske sujete od slike našeg svijeta sa udaljenosti.

Za mene, ona naglašava našu odgovornost da se jedni prema drugima odnosimo ljubaznije, i da sačuvamo i njegujemo blijedo-plavu tačku - jedini dom za koji znamo - govorio je Sagan.

I baš kao i dokumentarac ,,Kosmos“, ove riječi su jednako relevantne i danas. Biljana MARTINIĆ

„The Devil All the Time“ sa Tomom Holandom i Robertom Patinsonom

Trapavi ples sa šejtanom

služi ničemu osim da prepriča što se dogodilo ili da pruži mršavi i vrlo lijeno odrađeni bekgraund likova.

NEZDRAVI UMOR

Ni napola skuvani film ne mogu da izvade ni vrlo predani glumci, ni atmosferična fotografija Lola Krovlija, ni Polokovi punokrvni likovi koji su opljačkani na velikom platnu „Natural Born Killers“ ljubavnici-serijske ubice koji lutaju cestama u potrazi za žrtvama; velečasni koji će na teži način biti riješen božjeg kompleksa i uvjerenja da može da oživi mrtve; te još jedan velečasni koji je seksualni predator sa harizmom pop zvijezde.

Zvuči zanimljivo, zar ne? O, i te kako.

Posebno kada na ovako ludačku gomilu (samo)destruktivnih likova dodate i glavnog Alvija (Tom Holand), poštenog mladića koji tone u grijeh samo zbog toga što je to nemoguće izbjeći, koliko god čovjek težio dobru, kada se rodiš u mjestu koje od pamtivijeka ne prestaje da pleše sa đavolom.

IZUZETNA GLUMA

Međutim, Kampos definitivno nije zaslužan za to što su njegovi likovi interesantni. Za to su krivi izuzetna, perfektno odabrana glumačka ekipa i Donald Rej Polok, narator filma i pisac istoimenog romana iz 2011. po kojem su režiser i Paulo Kampos napi-

sali scenario.

Gluma je najsvjetlija tačka Kamposovog rasklimatanog filma. Uz Holanda, najbolji utisak ostavlja metodski pripremljeni Robert Patinson u ulozi velečasnog koji je ipak više na „ti“ sa šejtanom, nego sa Svevišnjim. Odličan utisak ostavljaju i Džejson Klark i Rajli Kijou u tarantinovski sočnim ulogama serijskih ubica, a isto važi i za ostatak epske ekipe koju, između ostalih, čine i: Bil Skarsgard („It“), Hari Meling, Sebastjan Sten, Mia Vasikovska i Elajza Skanlen („Sharp Objects“).

Nažalost, Kamposov ni napola skuvani film ne mogu da izvade ni vrlo predani glumci, ni atmosferična fotografija Lola Krovlija, ni Polokovi punokrvni likovi zbog kojih ćete sigurno poželjeti da pročitate knjigu, uvjereni da je njihova kompleksnost opljačkana na velikom platnu.

Struktura je najveći problem Netfliksove najsvježije promašene investicije. Kamposov storiteling radi protiv filma, usporava radnju do granice negledljivosti, unosi konfuziju, nema ni glave ni repa. Radnja skače nasumično iz decenije u deceniju, fleš-bekovi pucaju tamo gdje im nije mjesto, narator ne

Štoviše, odluka da Polokov glas prati sve što se događa jedna je od najgorih koje je donio Kampos.

Zbog nje stičete utisak kao da je pisac sve vrijeme vukao film na jednu a režiser na drugu stranu. I to je baš šteta. Jer, „The Devil All the Time“ ima mnogo odličnih, visceralnih momenata koji su poklopljeni neujednačenim tonom i lijenim narativnim odlukama.

U suštini, kada dođete do kraja Kamposovog trapavog sotonskog tanga, bićete duboko, nezdravo iscrpljeni. Znate ono, ne kao da ste kopali – jer to je ona lijepa vrsta umora, nego kao da ste proveli 20 sati pogrbljeni ispred kompjutera.

Kamo sreće da je Polokov roman pao u ruke hrabrijem režiseru... Kampos nije znao kako da se obračuna sa ovom potencijalno velikom filmskom pričom o religijskom fanatizmu, banalnosti nasilja, generacijskim traumama, psihopatologiji malog mjesta... Zaplesao je sa šejtanom i izgazio ga je po nogama, ne uspjevši da ga zavede i napravi nešto izuzetno.

OCJENA: 5,5/10

18

Arena

Fudbal

Neđelja, 27. septembar 2020.

Pljevljaci protiv Budućnosti žele da nastav

ŠAMPION INSP Plavljani golom Boža Osmajlića stigli do važnih bodova protiv ,,romantičara“

Jezeru konačno svanulo BERANE – Jezero se ne šali!

Plavljani su uspjeli da zaustave Dečić i Zetu, da savladaju Rudar, da namuče Sutjesku i Podgoricu, ali nijesu dobre igre ispratili i rezultati, a sve to novom prvoligašu vratilo se kada je najpotrebnije – Jezero je savladalo Titograd za prvi trijumf nakon četiri meča, čime je napravilo važan iskorak, dok je istovremeno ,,romantičare“ zakucao za samo dno tabele.

Duel timova koji su tražili izlaz iz krize nije donio posebno kvalitetan fudbal, uglavnom borben, po veoma teškom vremenu, ali su Plavljani terensku inicijativu ,,naplatili“ u samom finišu, kada je rezervista Božo Osmajlić uspio da jedan ,,odbitak“ sprovede iza leđa Spasojevića za veliko slavlje – 1:0.

Jezero je, istina, već na samom startu najavilo da se neće braniti, iako ih na startu sezone karakteriše izuzetno dobra odbrana. Međutim, Plavljani su u trećem minutu preko Tmušića pokazali da žele da napadnu rivala. Sa druge strane, Titograd je imao dosta problema na sredini terena, teško je dolazio do pozicije da priprijeti (pokušao je Brnović u šestom minutu), pa je Jezero djelovalo opasnije, posebno nakon šanse Matanovića u 10. minutu, kada je sa ivice kaznenog prostora

Jezero

1

Titograd

0

00

Stadion: Gradski. Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Savo Vujović.

Gol: 1:0 Osmajlić u 88. Žuti kartoni: Drešković, Matanović (Jezero), Mrvaljević, M. Roganović (OFK Titograd)

Jezero

Titograd

Kastratović Drešković Radunović Ne. Tmušić (od 69. Osmajlić) Isljami (od 76.

Radenović) Dedić Matanović (od 69. Kontić) Đurković Dinoša Pavlović (od 83. Vučićević) Mujeci

Spasojević B. Roganović Peličić (od 67. Kalezić) Mrvaljević (od 59. Mendi) Popović (od 90. Škrijelj) Vukčević Bašić Brnović Muzurović M. Roganović Gašević (od 67. Tošković)

šutirao preko gola. Kako je vrijeme odmicalo, Titograd je djelovalo bolje, preuzeo inicijativu, pa je domaćin bio primoran da se povuče. Najveću priliku gosti su imali u 27. minutu, kada je Vukčević sjajno probio po desnoj strani, a nakon loše reakcije odbrane domaćina, Popović je iznenada bio u prilici, ali je lopta završila iznad gola. Nakon greške Pavlovića, Brnović je napravio pravi sla-

lom preko cijelog terena, ali je završnica bila lagan plijen za Kastratovića. Tek u samom finišu Jezero je uspjelo da se trgne i priprijeti preko Tmušića i Matanovića...

U nastavku meča, Jezero je preuzelo inicijativu. Titograd je bio gotovo bezopasan, dok je Jezero kako je odmicalo vrijeme bilo sve konkretnije. Prvo je u 55. minutu Dedić zakasnio za djelić sekunde nakon ubačene lopte iz prekida Isljamija, koji pet minuta kasnije asistirao i Mujeciju. Novajlija u timu Jezera, nakon čestih prodora Radunovića i Isljamija po desnoj strani, bio je u šansi i u 75. minutu, ali je nakon toga Titograd dočekao kontru Kalezića, ali bez opasnosti.

Brnović je u dva navrata bio u idealnoj poziciji da Mendija spoji sa golom nakon kontre, ali je oba puta dao prejak for.

Milija Savović bacio je sve karte na napad – uveo Radenovića, Osmajića i Vučićevića, da bi Osmajić već u 77. minutu imao zicer, ali je loptu slabo zahvatio. Međutim, u 88. minutu uspio je da se ispravi – Vučićević je probio sa desne strane, lopta se odbila do Radenovića.

Rezervista Jezera prvi put bio je izblokiran, a drugi put sjajno je šutirao, Spasojević još bolje reagovao, a ,,odbitak“ stigao do Osmajlića, koji je uspio da loptu provuče u mrežu gostiju. R. P.

DRUGA LIGA (7. KOLO): Kom dočekuje Arsenal, Mornar ekipu Jedinstva

Sudar timova iz vrha Vuk Radović, golman Mornara

Raspored i tabela

PODGORICA – Takmičenje u Drugoj ligi nastavlja se danas, a sedmo kolo obilježiće dva derbija, s obzirom na to da se četiri tima sa vrha sastaju međusobno.

Kom je u prošlom kolu napravio važan iskorak pobjedom u Bijelom Polju protiv Jedinstva u derbiju kola, ali ga već večeras očekuje novi derbi i okršaj protiv još jednog direktnog konkurenta – Arsenala. Takođe, biće zanimljivo i u Baru, gdje Mornar dočekuje Jedinstvo, na čijoj klupi neće više biti iskusnog Slobodana Halilovića. U Kotoru se sastaju timovi sa začelja – Bokelj i Drezga, dok se u Radanovićima igra primorski derbi Grbalj – Igalo, a očekuje nas i okršaj komšija sa sjevera (Berane – Ibar)...

Kom je važan iskorak napravio protiv Jedinstva, a sada protiv Arsenala ima priliku da se dodatno učvrsti na vrhu i jasno pokaže da je glavni kandidat za

prvo mjesto, iako su tu ulogu mnogi prije početka sezone dodijelili Mornaru. Zlatičani igraju u dobroj formi, a jedini tim koji ih je zakinuo za dva boda je Bokelj. Međutim, Arsenal ove sezone igra odlično, pa se na Zlatici očekuje pravi derbi timova sa vrha.

Drugi derbi igra se na ,,Topolici“ gdje Mornar dočekuje Jedinstvo. Dva tima u prvih šest kola osvojila su isti broj bodova, pa u ovom duelu vide šansu da naprave iskorak u odnosu na konkurenta. Mornar je realno mogao osvojiti i više bodova, posebno u prošlom kolu kada je u Spužu protiv Drezge nakon 50 minuta igre vodio 3:0, da bi na kraju osvojio samo bod. Jedinstvo je bez mnogo promjena ušlo u novu sezonu, a nakon što je propustilo u samom finišu da dođe do baraža, sada je očigledno odlučno da napravi ključni iskorak. Da li je kadro za to, može pokazati i

6 5 6 6 6 6 5 6 6 6

5 4 3 3 2 1 1 1 1 0

1 0 2 2 4 3 1 1 0 2

0 1 1 1 0 2 3 4 5 4

11:4 7:5 10:4 11:6 12:5 6:7 4:6 3:14 4:12 6:12

Rudar

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-4-2)

Stadion: pod Golubinjom.

Igraće se bez prisustva publike.

Sudija: Pr.Radovanović. Pomoćnici: S. Jovanović i D. Dević. Početak: 17 časova.

Helić Kartal

Kašćelan Tomašević Kotorac

Merdović

Golubović Macui

Zečević

Vlaisavljević Striković Grbić

Moraitis

Ivanović

Mirković Terzić

Božović

Adžić

Ćuković

Sekulić

Milić

Dragojević

Trener Vuko Bogavac

Trener Mladen Milinković

diti. Očekujem da izvučemo najbolje iz sebe i popravimo bodovni saldo, a možda i položaj na tabeli, nakon meča protiv Budućnosti - poručio je Zečević.

ŠTO PRIJE NA VRH TABELE Evropa je prošlost - Budućnost od petka razmišlja o prvenstvu, gdje najprije treba da sustigne vodeću Podgoricu, a potom da brani titulu koju je prošle sezone osvojila superiorno.

Trener Mladen Milinković smatra da ekipa neće imati problem da se fokusira na Telekom 1. CFL nakon utakmica koje su druga dimenzija.

- Moramo da se vratimo šampionatu u pravom smislu riječi.

Motiva neće faliti jer se borimo za trofej, a ujedno je to i karta

za novo učešće u kvalifikacijama evropskih takmičanja.

Vjerujem da smo izvukli pouke iz mečeva sa međunarodne scene i da će nam to mnogo značiti za sljedeću takmičarsku godinu. Do tada, treba da pobjeđujemo i igramo dobro u domaći okvirima - rekao je Milinković, a potom nastavio: - Očekuje nas put u Pljevlja, nova teška utakmica. Rudar će imati dodatnu želju nakon informacija da u klub treba da uđu novi ljudi koji imaju ambiciozne planove. Rudar zaslužuje da se bori za vrh, jer ima tradiciju, kvalitet, osvajao je trofeje… To će biti dobro i za crnogorski fudbal. Ipak, gleda-

Iskra favorit protiv Petrovca u Danilovgradu

BAR: Mornar – Jedinstvo (16 h) KOTOR: Bokelj – Drezga (16 h) BERANE: Berane – Ibar (16 h) RADANOVIĆI: Grbalj – Igalo (16 h) PODGORICA: Kom – Arsenal (18 h) 1. Kom 2. Arsenal 3. Jedinstvo 4. Mornar 5. Igalo 6. Bokelj 7. Grbalj 8. Ibar 9. Berane 10. Drezga

PODGORICA - Svih šest bodova u dosadašnjem dijelu sezone Rudar je osvojio na svom terenu gdje ima maksimalan učinak - dvije pobjede iz dva meča.

Pozitivan trend pod Golubinjom Pljevljaci će pokušati da nastave i protiv Budućnosti koja se okreće domaćoj sceni nakon što je prije tri dana ispala od Sarajava sa evropske scene.

Za izabranike Vuka Bogavca dobar je svaki ishod osim poraza, a motiv više mogla bi da bude najava dolaska novog, ambicioznog rukovodstva.

- Pred nama je mnogo teška utakmica. Budućnost je i na međunarodnoj sceni pokazala da je ozbiljan tim - pobijedila je jednu Astanu, a malo je falilo da prođe i Sarajevo. Svaki put kada igramo sa njima, mečevi su dobri, često neizvjesni i puni golova. Vjerujem da će tako biti i ovoga puta, a nadam se da ćemo na kraju mi biti zadovoljniji. Za nas je bod prihvatljiv, ali pokušaćemo da osvojimo sva tri. Dobro igramo kod kuće i lijepo bi bilo da nastavimo u tom ritmu i protiv šampiona države - rekao je Miloš Zečević, ofanzivac Rudara.

Pljevljaci imaju manje kadrovskih problema nego u duelima sa Zetom i Dečićem kada su poraženi u Golubovcima odnosno Tuzima.

Stručnom štabu su na raspolaganju svi igrači, osim Hajrovića koji će biti odsustan još mjesec zbog povrede ključne kosti.

- Skoro svi konkurišemo za mjesto u timu, što nije bio slučaj u prethodnim utakmicama.

Raspoloženi smo i spremni za borbu. Motiva neće faliti. Vjerujem da nas pod Golubinjom niko neće tako lako pobije-

16 12 11 11 10 6 4 4 3 2

ovaj derbi...

Drezga je na začelju, iako se dobro pojačala, dovela nekoliko iskusnih prvoligaških igrača, zbog čega je nakon pet kola došlo do promjene – nakon Željka Tomaševića u klub se vratio Milorad Malovrazić.

Pod njegovim vođstvom Drezga je odmah iznenadila Mornar (3:3), pa sada sa dosta motiva odlazi u Kotor. Ali Bokelj je u minulom kolu ostvario prvu pobjedu, a da li je sada spreman da zakorači ka gornjem dijelu, pokazaće upravo derbi začelja. Slično važi i za duel timova sa sjevera (Berane – Ibar). Beranci su u seriji od pet poraza, Ibar nikako da krene u pravom ritmu, pa oba tima traže šansu za vađenje nakon lošeg starta.

Vrlo zanimljivo može biti u Radanovićima gdje igraju Grbalj i Igalo. Igalo je odlično otvorilo sezonu, Grbalj igra po sistemu toplo-hladno, a novi kiks bi ga učvrstio u donjem dijelu, pa domaći vjeruju da mogu napraviti presudan korak. R. P.

Traže izlazak iz krize DANILOVGRAD - Nakon startne pobjede u Golubovcima, Iskra je upisala tri remija i poraz, što dovoljno ukazuje na rezultatsku krizu koja već izvjesno vrijeme prati Iskru u tekućem šampionatu.

Skroman učinak od šest osvojenih bodova u minulih pet kola upalio je crvenu lampicu u taboru danilovgradskog prvoligaša, koji će večeras protiv Petrovca nastojati da popravi utisak i konačno zablista na stadionu ,,Braće Velašević“.

- Nijesam pristalica teze da se po svaku cijenu mora ostvariti pobjeda, pa makar se radilo i o autsajderu, a ne o kompaktnoj ekipi kao što je Petrovac. Naprotiv, na ovaj susret gledam kao na dobru priliku, bolje reći prekretnicu da popravimo formu i koliko je to moguće započnemo seriju pozitivnih ishoda.

Međutim,da bismo u tome uspjeli konačno moramo da individualne greške svedemo na minimum ili da ih skroz otklonimo. Skupo su nas koštale i toga smo svjesni - podsjetio je trener Aleksandar Nedović na sijaset kardinalnih propusta u nekim okršajima, a koji su se uglavnom dešavali na kraju ili u sudijskim nadoknadama prvog ili drugog poluvremena.

Takođe skreće pažnju svojim igračima da su ,,nebo-plavi“ na

Iskra

Petrovac

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: Braća Velašević. Igraće se bez pristuva publike. Sudija: R. Pajović.

Pomoćnici: V. Đuranović i J. Došljak.

Početak: 18 časova.

Kordić

Malešević

Kumburović Obradović

Drinčić Kato

Boričić Petrović

Adžović

Vuković

Krnić

Vukčević Ilić

Savić Merdović

Trener Nenad Vukčević

optimizam Nedović, koji će na raspolaganju imati sve potencijalne prvotimce budući da su Petrović, Jovanović, Boričić i Kumburović spremni za nova iskušenja.

gostovanjima postigli čak pet golova, te da treba posebno voditi računa o protivničkom napadu.

- Ovog puta koncentracija mora biti na najvišem nivou, a strijelci na visini zadatka uz čvrst bedem ispred svog šesnaesterca.To je strategija koju ćemo afirmisati i samim tim ukoliko svi pruže maksimum nadam se povoljnom ishodu - nije krio

Iza Petrovca je dvosedmična pauza nakon što je utakmica sa Budućnošću odgođena zbog obaveza ,,plavih“ na evropskoj sceni.

- Prijala nam je pauza jer smo sada svi u pogonu i maksimalno smo spremni za utakmicu sa Iskrom. Domaćin je blagi favorit, ali siguran sam da ćemo uz disciplinovanu igru moći da

Marković

Ivanović Ražnatović

Savović Mikijelj

Medigović Popović

Trener Aleksandar Nedović

ZA PRVU POBJEDU

Arena

Neđelja, 27. septembar 2020.

Probuđeni ,,vukovi“ dočekuju prvoplasiranu Podgoricu

ve niz pozitivnih rezultata pod Golubinjom

PIRIŠE RUDAR

Ima li Zeta recept (i) za lidera?

Zeta

4 3 2 2 2 1 2 2 0 0

1 2 2 1 1 3 0 0 2 2

0 0 2 2 2 1 3 2 2 4

9:1 8:1 3:4 8:8 5:5 5:5 6:8 4:7 5:7 5:12

13 11 8 7 7 6 6 6 2 2

LISTA STRIJELACA 6 – Kordić (Podgorica) 4 – Striković (Rudar) 3 – Nijaveđi (Zeta), Marković (Sutjeska), Vuljaj (Dečić) 2 – Božović (Budućnost), Ražnatović, Merdović (Rudar), Raičević (Sutjeska), Camaj, An. Rudović (Dečić), Mrvaljević (Titograd), Osmajlić (Jezero) mo sebe. Ovo je još jedan meč u kojem je cilj da osvojimo sva tri boda - ističe kormilar podgoriče ekipe.

Plavi nijesu najbolje otvorili šampionat, budući da su u prethodne četiri utakmice dva puta poraženi.

Sada je primarni zadatak da uhvate pobjednički kontinuitet…

- Nadam se da ćemo se što prije vratiti na mjesto koje nam pripada, a to je sami vrh tabele.

Podgorica je malo odmakla u ulozi lidera, ali ima i utakmicu više. Očekujem da brzo istopimo minus od sedam bodova, a za to će nam biti potrebno da uđemo u seriju pobjeda. Vjeru-

jem već od meča sa Rudarom - naglašava Milinković.

Budućnost ima naporan raspored - tri prvenstvena meča u sedam dana.

Nakon gostovanja pod Golubinjom slijedi derbi sa Iskrom pod Goricom, pa idućeg vikenda put u Berane - na duel sa Jezerom.

Biće potrebna i pomoć igrača sa klupe…

- Ne treba zaboraviti ni da smo u četvrtak imali gostovanje u Zenici. Dakle, to je četiri meča u desetak dana. Nemamo dvije podjednako dobre ekipe i nijesmo u poziciji da nešto puno mijenjamo. Ali ko god bude igrao, vjerujem da će

izborimo povoljan rezultat.

Idemo na pobjedu, ali možda ni remi ne bi bio loš - kazao je napadač Igor Vukčević.

Tim koji vodi njegov otac Nenad je sa dva boda na diobi posljednjeg mjesta, sa istim saldom, ali i dva meča manje od Titograda.

- Imamo za čim da žalimo iz dosadašnjeg dijela prvenstva, naročito iz duela sa Rudarom i Titogradom, kada smo objektivno bili bolji i imali više pravih šansi. Ostaje žal što to nijesmo uspjeli da realizujemo, ali maksimalno smo fokusirani na naredne izazove - izjavio je Vukčević.

B. K. - Ne. K.

PODGORICA – Dečić se u velikom stilu vratio u Prvu ligu, a na taj način i počeo prvoligaški život. Tuzani su jasno pokazali da imaju dobar tim, s razlogom da gaje velike ambicije, što potvrđuje i izjava šefa stručnog štaba Sutjeske Dragana Radojičića da je Dečić čak blagi favorit protiv Sutjeske.

Očigledno se vremena mijenjaju, pa četvorostruki prvak države strijepi od Dečića, koji nije slučajno u vrhu tabele. Tuzani nakon pobjeda protiv Zete i Rudara žele da na svom terenu protiv Sutjeske krunišu dobru seriju i generalno idealan start sezone.

- Pobjeda protiv Zete zaista nam je mnogo značila. Imali smo dovoljno vremena da se spremimo za duel protiv Rudara, gdje smo i imali ulogu favorita. Savladali smo Pljevljake, vezali dvije pobjede, zadržali dobar ritam od starta i svakako da sa dobrim raspoloženjem ulazimo u meč protiv Sutjeske – istakao je Ivan Mijušković, univerzalac Dečića.

Sutjeska nakon eliminacije iz Evrope nije najbolje otvorila sezonu na domaćoj sceni, a poraz od Zete potpuno je vratio Nikšićane, za koje se vjerovalo da su proradili nakon trijumfa protiv Jezera i Iskre. Ipak, u Dečiću sa dosta respekta gledaju na rivala.

- Radi se o izuzetno iskusnoj i kvalitetnoj ekipi. Većina tima bila je tu i kada je Sutjeska do-

pružiti maksimum - kazao je Milinković.

Jedan od igrača koji se vraćaju u konkurenciju za tim je Velizar Janketić, koji se oporavio od povrede koljena.

- Treniram sa ekipom desetak dana i spreman sam za utakmicu. Trudiću se da opravdam povjerenje u svakom minutu na terenu. Pred nama je teško gostovanje. Igrao sam u Rudaru, posebno je bila dobra prošla sezona koja mi je omogućila da se vratim kući - u Budućnost. Dugujem zahvalnost Pljevljacima, ali ovo je klub koji najviše volim i uradiću sve da dam doprinos osvajanju trofeja - rekao je Janketić.

D. K.

(4-3-3)

Stadion: Trešnjica. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Ćupić.

Pomoćnici: V. Todorović i G. Šućur.

Početak: 19 časova.

Jezero – OFK Titograd 1:0 (0:0) Danas PLJEVLJA: Rudar – Budućnost (17h) TUZI: Dečić – Sutjeska (18h) DANILOVGRAD: Iskra – Petrovac (18h) GOLUBOVCI: Zeta – Podgorica (19h) 5 5 6 5 5 5 5 4 4 6

Podgorica

(4-3-3)

Tabela

1. Podgorica 2. Dečić 3. Jezero 4. Sutjeska 5. Zeta 6. Iskra 7. Rudar 8. Budućnost 9. Petrovac 10. Titograd

19

Fudbal

Blažić Simović

Ceklić

Tuzović

Milojko L. Lambulić

Jamoa

PODGORICA - Gledajući tradiciju i broj trofeja, derbi šestog kola Telekom 1. CFL igra se u Pljevljima između Rudara i Budućnosti.

Stanje na tabeli, ipak, ukazuje da se derbi igra (i) na ,,Trešnjici“, gdje će Zeti, koja je poslije dvije vezane pobjede (Rudar i Sutjeska) na diobi četvrtog mjesta, gostovati prvoplasirana Podgorica, uz Dečić jedina ekipa koja još nema poraz.

- Čeka nas teška, vjerujem i dobra utakmica. Podgorica je klub koji organizaciono raste i imajući u vidu igrački kadar kojim raspolaže njeni rezultati za mene nijesu iznenađenje. Pozicija na tabeli našeg rivala je zahtijevala maksimalnu ozbiljnost u pripremi utakmice. Znamo s kim igramo, da je u pitanju ekipa sa odličnim individualcima koji zavređuju pažnju - kazao je trener Zete Dejan Roganović.

- I mi smo puni samopouzdanja poslije dobrih igara i pobjeda u minula dva kola. Vjerujem da ćemo odgovoriti i ovom izazovu. Podgorica ima i mane, na nama je da ih iskoristimo i sa nova tri boda nastavimo da dišemo za vrat vodećim ekipama.

Najjači adut Podgorice je bivši igrač Zete Šalete Kordić, strijelac u svih dosadašnjih šest kola.

- Fudbal je kolektivni sport, u kojem uvijek do izražaja dođe neki pojedinac, najčešće napadač. Upoznati smo sa kvalitetima Kordića, pogađao je u svakom meču, vide se njegova rutina i znanje, želja za napredovanjem, glad za golovima...

Ipak, nije samo on potencijalni problem za nas. Imaju ozbiljan kapacitet u napadu sa Jovanovićem, Marašem, Japancima...

- naveo je Roganović.

- Pokazali su najviše od svih ekipa do sada, znaju da promijene tempo i da igraju na rezultat. Takav rival ne dozvoljava improvizacije u igri, a nadam se da će ipak oni prvi pogriješiti, a mi biti ti koji će uz dobar odnos osvojiti tri boda.

HRABRO DO NOVOG USPJEHA

Najmlađi prvoligaš je apsolutni hit sezone – Podgorica je lider, tim bez poraza nakon pet kola i tim sa najboljom gol razlikom (9:1). Sve to uslovilo je da Lješkopoljci u dobrom raspoloženju rade tokom ove sedmice i puni samopouzdanja odlaze na megdan Zeti, gdje će nastojati da pozitivnu seriju nastave i potvrdu sjajnu formu.

- Imali smo težak meč protiv Jezera, ali uspjeli smo da ispu-

Nijaveđi

I. Vukčević

Kalezić

Sentoku

Kordić

Maraš

Jovanović

Vujović Nikolić

Suzuki

Vukčević Čelebić

Marjanović Ivezić

Trener Dejan Roganović

Trener Milorad Peković

nimo cilj i dođemo do pobjede.

Radimo zaista dobro, sjajna serija unijela je dodatnu energiju i motiv kod svakog igrača, pa sa nestrpljenjem očekujemo nove izazove. Uveliko se spremamo za duel protiv Zete, svjesni da nas čeka težak posao - objašnjava Jovan Nikolić, vezista Podgorice.

Zeta je u prošlom kolu iznenadila Sutjesku kraj Bistrice, što je dodatno mobilisalo Lješkopoljce.

- Nema opuštanja. Svjesni smo da je Zeta neugodna ekipa, koja ima dosta mladih igrača, pa su oscilacije normalne.Izgubili su na svom terenu od Dečića, a onda savladali Sutjesku u Nikšiću.

Radi se o ekipi koja predstavlja kombinaciju mladih i iskusnih igrača, o ekipi koja je uvijek neugodna i željna dokazivanja, tako da znamo što nas očekuje.

Ali idemo hrabro da se suprostavimo rivalu i da pokušamo da zadržimo kontinuitet dobrih partija i rezultata - dodao je Nikolić.

Ne. K. - R. P.

Dečić

Sutjeska

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: Tuško polje. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Milačić.

Pomoćnici: N. Radulović i V. Radenović.

Početak: 18 časova.

Dečić u idealnoj formi dočekuje četvorostrukog prvaka

Velimirović

gledamo samo sebe i nadamo se nastavku pozitivne serije – dodao je Mijušković.

ČEKA SE REAKCIJA

Fudbaleri Sutjeske još nijesu preboljeli poraz od Zete, a danas će gostovati neugodnoj ekipi Dečića. Ponovo su desetkovani, ali šef struke Dragan Radojičić je optimista. Kaže da vjeruje svojoj ekipi i očekuje da će Sutjeska igrati sve bolji fudbal.

- U prošlom meču smo izgledali mnogo loše, ne smijemo imati opravdanje, i ja prvi ne želim da kukam, a istina je da nam je falilo nekoliko najiskusnijih igrača. I dalje je Kojašević pod znakom pitanja, Cicmil je van stroja, nijesu se još oporavili oni

Ad. Rudović

Tući

Drešaj

Zamka i za Sutjesku minantno osvojila titula. Dakle, radi se o dobroj ekipi, tako da nas čeka težak posao. Bićemo oprezni, ali svakako uvjereni da i protiv Sutjeske možemo pokazati pravo lice i zadržati dobru seriju – naglasio je Mijušković.

Dečić je tek u prošlom meču i to u finišu primio prvi gol ove sezone, pa je jasno da će granitna odbrana Tuzana biti adut i protiv nekadašnjeg prvaka Crne Gore.

- Sutjeska ima opasne ofanzivce, ali od prvog minuta moramo nastojati da nametnemo svoj stil i da pokušamo da ono što nas je krasilo, a to je izuzetno jaka odbrana, bude i sada na najvećem nivou. Znamo da će Sutjeska doći da traži šansu da se iskupi za kiks protiv Zete, ali

Milić

Ljuljđuraj

Marković Vuljaj

Božanović An. Rudović

Camaj

Đoljaj

Marković Raičević

Osmajić

Janković

Dubljević

koji su zaraženi virusom, ali što je tu je. Bez kurtoazije, mislim da je Dečić ekipa koja je do sada najviše pokazala, čak i više od Podgorice. Dečić je najagresivniji tim u takmičenju, mladi momci, željni dokazivanja...

Očekuje nas izuzetno težak zadatak, zna se koga su sve dobili na svom terenu i pripada im uloga favorita. Mi treba da dokažemo da smo tim za koji tvrdimo da je dobar. Siguran sam da smo dobri i da ćemo mnogo bolji biti, ali treba da se kompletiramo. Teško je i kad vam fale dva igrača, a kamo li šest-sedam. Kišno je vrijeme, vjerovatno će i teren biti loš, ali ne smijemo tražiti bilo kakve alibije. Imali smo tokom minule sedmice dosta sastanaka i oče-

Ćetković

Bulatović

Pajović Mitrović

Šofranac Giljen

Trener Edis Mulalić

Trener Dragan Radojičić

kujem pravu reakciju svog tima. Dobro smo trenirali i nemamo više pravo da igramo kako smo igrali protiv Zete. Nije problem izgubiti bodove, sve se može nadoknaditi, ali ne smijemo više dozvoliti sebi da ne damo svoj maksimum. Bodovi su nam vrlo potrebni i jedva čekam da odigramo - kazao je uoči susreta sa Dečićem trener Sutjeske Dragan Radojičić.

Nikšićani bukvalno do početka meča ne mogu znati ko će zaigrati, ali je jasno da Cicmil neće moći, kao ni Janković zbog kartona.

R. P. - Ra.P.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 27. septembar 2020.

Budućnost danas (16h), nakon dva poraza, kao g

Rukometaši Lovćena sa peharom šampiona Crne Gore za prošlu sezonu

Prva liga za rukometaše (1. kolo): Pobjede Lovćena, Berana 1949 i Mornara 7

Šampion krenuo pobjedom Lovćen B. rivijera

31 (16) 25(10)

CETINJE - Sportski centar ,,Lovćen“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: I. Vujačić i B. Kaluđerović (Cetinje).

Sedmerci: Lovćen 1 (1), Budvanska rivijera 3 (1). Isključenja: Lovćen 8, Budvanska rivijera 8 minuta.

LOVĆEN: Borilović (11 odbrana i dva sedmerca), Borozan (dvije odbrane), Beloica 2, Perišić, Pajović, Ćorsović 2, Marković 7 (1), Kaluđerović 3, Pejović 2, Drakulović 5, Božović, Latković 3, Lakićević, Pravilović, Mrvaljević, Bulajić 7.

BUDVANSKA RIVIJERA BUDVA: Pešić (11 odbrana), Vidović, Novaković 3, Simović 7, Nikolić 2, Lakić, Zeković 3, Kapisoda, Radoman 2, Đođić 3, Bracanović, Vukić 5 (1), Katnić, Brnović, Radičević, Ivančević.

Lovćen je pobjedom nad Budvanskom rivijerom Budva krenuo u odbranu trona u Prvoj ligi za rukometaše.

Ekipi Duška Milića trebalo je 20-ak minuta da uhvati pravi ritam. Na gol Luke Nikolića za 10:8 u 22. minutu, domaćin je odgovorio serijom 5:0 i poslije toga nije bilo dileme oko pobjednika.

Povratnik, lijevo krilo Igor Marković i srednji bek Slobodan Bulajić postigli su po sedam pogodaka iz osam šuteva.

Uoči početka meča, predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda uručio je kapitenu Lovćena Vuku Lat-



Utakmica Danilovgrad - Komovi, koja je bila zakazana za danas u 17 sati, odigraće se u srijedu zbog kvara na trafostanici u Danilovgradu koji nije moguće otkloniti do prvobitno planiranog početka meča

koviću trofej šampiona države za prošlu sezonu, koji je ,,crvenima“ pripao kao prvoplasiranoj ekipi u trenutku prekida takmičenja zbog korona virusa.

Berane1949 26 (13) Rudar 24 (10) BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: N. Mitrović i M. Vešović (Podgorica).

Sedmerci: Berane 3 (3), Rudar 4 (3). Isključenja: Berane 12, Rudar 8 minuta.

BERANE 1949: Lutovac (10 odbrana i sedmerac), D. Došljak, Popović, Jelić, Marsenić 2, Trifunović 7 (3), Femić, Danić 3, L. Došljak 6, Lekić, Šćekić, Đurašković 5, Mališić, Đ.

Folić 3, L. Folić.

RUDAR: Suljević (osam odbrana), Junuz 1, Vukas, Jelušić 4 (3), Leković 7, Racković 3, Poleksić 1, Peruničić, Barjaktarović 6, Marković, Matović 2, Rondović, Mirović, Jakić.

Berane 1949 je u velikom stilu počelo prvoligaški život.

U gradu pod Jasikovcem savladan je trećeplasirani tim iz prošle sezone, Rudar. Pljevljaci nijednom nijesu vodili, ali su bili u igri sve do posljednjih pet minuta.

Dva razlike je posljednji put bilo u 54. (22:20), nakon čega su Duško Trifunović i Luka Došljak odveli Berance na nedostižnih ,,plus 4“.

Mornar 7 Jedinstvo

34 (16) 26 (7)

BAR - Dvorana ,,Topolica“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudije: M. Ražnatović i I. Pavićević (Cetinje). Sedmerci: Mornar 4 (3), Jedinstvo 5 (2).

Isključenja: Mornar 12, Jedinstvo 10 minuta.

MORNAR 7: Hadziristić ( jedna odbrana), Drča ( jedna odbrana), Dajković (sedam odbrana i tri sedmerca), Živković 5, S. Ražnatović 1, Mašanović 3, Ljuši, L. Gvozdenović, Rakočević 1, Šabanović 5, Jovićević 3, Marojević 3, D. Gvozdenović, Ašanin 8, A. Ražnatović, Mrdak 5.

JEDINSTVO: Medojević (dvije odbrane), Ljaljević (šest odbrana i sedmerac), Janković, Vojinović 2, Dulović 2, Femić 2, Dobrović, Medojević 5, Kučević 7 (2), Krušić, Jelić 1, Tomović 7, Đurđević, Karišik.

Mornar 7 je imao odličnu premijeru - mladi sastav Steva Šiška Nikočevića je u okršaju ekipa koje bi trebalo da se bore za opstanak ubjedljivo savlaNe. K. dao Jedinstvo 34:26.

Žele i sebe i protivnika da iznenade

PODGORICA - Podigle smo formu u duelu protiv CSKA u poređenju sa onim što smo prikazale protiv Podravke na startu.

Očekujem da ćemo u trećoj utakmici pokazati još više. Svjesne smo da još nijesmo na nivou na kojem želimo da budemo.

Odenze je ekipa koja trči više od Podravke i CSKA, tako da će fokus biti na vraćanju i na odbrani. Očekujem težak i zahtjevan meč u oba pravca, njihova tranzicija je najveća opasnost, nemaju naročito opasne šutere, ali imaju odlične fintere. Spremile smo se i borićemo se u nedjelju - poručila je Itana Grbić pred današnji treći duel Lige šampiona Budućnosti u Danskoj protiv Odenzea.

U boljem raspoloženju ,,plave“ će danas (16 h) na megdan ekipi koja je stoprocentna nakon uvodna dva kola. Danski tim ima izuzetne pojedince, a po sistemu je daleko prepoznatljiv. Sa dobrom bazom iz pripremnog perioda, kvalitetnim mečevima u domaćem prvenstvu, Odenze vjeruje u

Đina i Brest pred najvećim ispitom Brest dočekuje mađarski Đer u derbiju 3. kola grupe A. Oba tima pokazala su do sada najviše u napadu - Đer je postigao 70, a Brest 69 novi trijumf. Budućnost ne prijeti, iako je bogatija za sedmicu zajedničkog rada i jača za Tatjanu Brnović. Svjesne su igračice da neće imati puno prostora za prevelike greške.

- Slabo fizičko stanje pojedinih igračica i umor kod djevojaka koje su nosile veliki dio tereta na terenu, uticali su na rezultat u Koprivnici sa Podravkom i kod kuće protiv CSKA. Ne mogu reći da smo pravile kardinalne greške, koje ne smiju da se ponavljaju, jer je sve to

Odložena tri meča Od osam mečeva 3. kola LŠ neće se igrati čak tri.

FTC zbog čak šest igračica koje su pozitivne na korona virus ne može da dočeka MEC, a kako je skoro cijela ekipa Krima u karantinu, neće ni slovenačka ekipa ugostiti Esbjerg.

Nekoliko rukometašica Rostova, takođe je pozitivno na virus, tako da će derbi protiv Bukurešta odigrati u nekom drugom terminu.

golova, a u prošlom kolu probili su barijeru od 40 golova velikim pobjedama nad Dortmundom (41:29), odnosno Podravkom (43:28).

Francuski i mađarski tim sastali su se i u prošlogodišnjem glavnom kolu, kada je Brest ugrabio bod šampionu.

Za Brest nastupa naša reprezentativka Đurđina Jauković i biće ovo za nju prvi, ozbiljniji meč u eliti.

Rezultati Podravka - Borusija Dortmund CSKA - Valčea Bitighajm - Vajpers

25:26 30:20 29:33

opravdano u ovom momentu.

Probaćemo, naravno, da ih smanjimo - poručila je Grbić.

Igračice i stručni štab složni su da je u odbrani ključ uspjeha.

Kapacitet za sve ono što zahtijeva Odenze imaju.

- Igraju veoma brzo i na visokom nivou svih 60 minuta i to će biti veoma zahtjevno za nas jer još nijesmo na željenom nivou. Spremne smo za duel u Danskoj, dobro smo ih analizirale i uradićemo sve da dođemo do pobjede - kazala je desni bek i pojačanje iz Rostova Valerija Maslova.

BOLJI NIVO Liga šampiona za Budućnost je počela sa dva poraza, ne i neočekivana, s obzirom na proble-

PREMIJER (3. KOLO): Čelzi gubio 3:0 i uzeo bod

NBA: Boston smanjio na 3:2 proti

Junajted slavio u 100. minutu

Tejtum bril

Prva pobjeda Mančester junajteda u novoj sezoni Premijer ligi upisana je poslije nestvarne drame na ,,Ameks stadionu“ u Brajtonu - 3:2. ,,Crveni đavoli“ su gubili, preokrenuli, potom u nadoknadi ostali bez pobjede, ali do nje ipak stigli u desetom minutu nadoknade!

Tim Ole Gunara Solskjera je od 40. minuta bio u zaostatku nakon što je Bruno Fernandeš skrivio jedanaestarac, koji je u vođstvo domaćina pretvorio Nil Mopej.

Samo tri minuta kasnije Fernandeš je iz slobodnog udarca na drugoj stativi našao Nemanju Matića, nakon čijeg je pokušaja asistencije lopta pogodila Luisa Danka i završila u mreži Brajtona.

Početak drugog poluvrema bio je sadržajan. Brajtonu je dosuđen penal, ali je odluka promijenjena nakon što je VAR tehnologijom utvrđeno da Pol Pogba nije napravio prekršaj za najstrožu kaznu.

Potom je Markusu Rašfordu poništen pogodak zbog ofsajda, da bi se isti igrač tri minuta

Rezultati

kasnije, u 55, poigrao sa Dankom i postigao spektakularan pogodak.

Bio je to desethiljaditi gol Junajteda u klupskoj istoriji u svim takmičenjima.

Junajted je drhtao do kraja, a činilo se da će heroj biti David De Hea, koji je u nadoknadi odbranio zicer Leandra Trosara. Španski golman, međutim, nije mogao da sakrije očajnu reakciju saigrača iz odbrane u 95, kada je nakon centaršuta Vebstera Solomon Marč ostao sam na drugoj stativi.

Junajted je imao još jedan napad, u kojem je viđen vrhunac drame.

Brajton - Mančester Junajted 2:3 (1:0) (Mopej u 40. (pen), Marč u 90.+5 - Dank u 43. (ag), Rašford u 55, Fernandeš u 90.+10 (pen)) Kristal Palas - Everton 1:2 (1:2) (Kujate u 26. - Kalvert-Luin u 10, Rišarlison u 40. (pen)) VBA - Čelzi 3:3 (3:0) (Robinson u 4. i 25, Bartli u 27. - Maunt u 55, Hadson-Odoi u 70, Ejbraham u 90.+3) Danas 13.00 - Šefild j. - Lids 15.00 - Totenhem - Njukasl 17.30 - Man. siti - Lester 20.00 - Vest Hem - Vulverhempton Ponedjeljak 18.45 - Fulam - Aston Vila 21.00 - Liverpul - Arsenal

Hari Megvajer je poslije kornera šutirao glavom, Adam Vebster spriječio da lopta ode u rašlje, a sudija Kavenaf svirao kraj.

Ali, nije bio kraj - igrači Junajteda signalizirali su da je poslije šuta Megvajera rukom igrao Mopej i poslije primjene VARa dosuđen je jedanaesterac.

Bruno Fernandeš je bio nepogrešiv.

Sjajan meč odigrali su i VBA i Čelzi. Domaćini su u 27. minutu vodili 3:0, ali su ,,plavci“ stigli do boda pogotkom EjbrahaNe. K. ma u 93.

Boston Seltiksi pobijedili su Majami Hit 121:108 i poručili rivalu sa Floride da borba u finalu Istočne konferencije NBA lige još nije završena.

Italijan šampion svijeta u vožnji na hronometar

Gana šokirao favorite Filipo Gana (24) postao je prvi italijanski biciklista koji je trijumfovao na Svjetskom prvenstvu u disciplini hronometar (vožnja protiv časovnika).

Talenat iz ekipe Ineos je na ,,domaćem terenu“ u Imoli pobijedio sa 26 sekundi prednosti ispred favorita, Vuta van Erta iz Belgije. Švajcarac Štefan Kung je završio treći, dok glavni favorit i branilac titule Australijanac

Rohan Denis nije ni stigao do medalje. Gana je bio u krugu kandidata za medalje, ali je pobjeda ipak neočekivana.

- Vjerujem da je ovo samo prva od mnogo medalja.

Srećan sam što sam imao priliku da u ovim teškim vremenima vozim pred brojnim domaćim navijačima - rekao je Gana.

Prije ove trke pobijedio je na svega šest trka u profesionalnoj karijeri, a svaka je bila u disciplini hronometar. S. S.

Sada je skor u plej-of seriji 3:2 za Majami, a Boston je u ovom duelu ipak bio dominantan. ,,Kelte“ je predvodio najbolji igrač Džejson Tejtum, konačno je odigrao na očekivanom nivou sa 31 poenom, deset skokova i šest asistencija.

Velikom serijom u trećoj četvrtini u kojoj je postigao čak 41 poen, Boston je stigao od sedam poena zaostatka na startu do devet poena prednosti uoči posljednje dionice. U posljednjih 12 minuta igre prednost je samo rasla, za na kraju rutinski trijumf u odličnom napadačkom izdanju. U momentu kada je Džejlen Braun vezao dvije trojke prednost je iznosila 103:89 i utakmica je bila riješena.

Pored Tejtuma, odličan je bio i bek Braun sa 28 poena uz osam skokova i dvije asistencije.

Smart je uz 12 poena imao po

Arena

Neđelja, 27. septembar 2020.

gost igra protiv Odenzea u 3. kolu Lige šampiona

3 reprezentativke Holandije (Grot, Abing i golmanka Vester), koje su osvojile posljednje SP, nastupaju za Odenze

me i na stanje, a trener Dragan Adžić svjestan je novog iskustva i vidi način da se mnoge prepreke savladaju.

- Iz dana u dan spoznajemo neke stvari i na osnovu toga se odnosimo prema njima. Ono što je bilo značajno u prošlom kolu je da su sve djevojke i prije vremena igrale utakmicu, ali se vidjelo da nijesu, zbog ogromnog broja dana mirovanja, na takmičarskom nivou. Čak ni blizu energetskog nivoa, onoga što imaju u sebi, jer je pauza, zaista, bila velika. Samim tim nijesu mogle više. Ova utakmica, a tako nam se slažu protivnici od slabijeg ka jačem, biće još zahtjevnija. A nakon ovog meča djevojke čeka EHF nedjelja i tri utakmice u ,,Zlatnoj ligi“. Tako da ono što trenutno radimo je da sačuvamo zdravlje, pa onda od Bresta, jer ćemo ući u petu i šestu nedjelju rada, pojačaćemo tempo i smanjiti

Abing želi savršen niz Odense uživa u početku evropske sezone. Pobjede protiv Borusije i Valčee donijele su im vođstvo u grupi B sa Brestom. Lois Abing, koja je propustila otvaranje Lige šampiona, maksimalno je motivisana i želi treći trijumf.

- To je važna utakmica. Već imamo dvije pobjede, tako da smo dobro započeli takmičenje. Bilo bi zaista lijepo kada bismo pobijedili kod kuće, posebno pred navijačima. To bi bio savršen početak i niz u Ligi šampiona - kazala je reprezentativka Holandije, koja je ove sezone stigla iz Rostova. rizik od povreda - rekao je trener Dragan Adžić.

Budućnost u pripremnom periodu nije igrala prijateljske utakmice. Čak 11 prvotimki 35 dana je bilo bez treninga.

- Uprkos problemima zadovoljan sam kako smo odigrali sa ekipama koje su nemjerljivo spremnije od nas. Imamo svoj put, vjerujem da idemo u pravom smjeru, samo da se sačuvamo od virusa i ovih par nedjelja od povreda.

Adžić računa da će ekipa u Danskoj biti fizički spremnija u odnosu na prethodne dvije sedmice.

- Siguran sam da ćemo za neki posto više, u odnosu na prva dva kola, fizički bolje odgovoriti danskoj ekipi.

Nakon analize danske ekipe jasno je što mogu, a što ne smiju da dozvole na terenu.

- Poznajemo ih od prije dvije godine, ali dosta je promjena u

iv Majamija u finalu Istočne konferencije

ljirao, biće šesti meč

osam skokova i asistencija, Tejs je pored 15 poena imao 13 skokova, Voker je upisao 15 poena.

- Na poluvremenu nam je Kemba Voker rekao da osjeća da samo treba da se malo opustimo u meču i odigramo rasterećenije. To smo i učinili, do kraja je zaista sve bilo uživanje i ponosni smo na ovo izdanje -

rekao je Džejlen Braun.

Sveukupno, Majami nije imao vrhunsko napadačko veče.

Plejmejker Goran Dragić, iskusni Slovenac, je pored 23 poena imao po četiri skoka i asistencije. Pravu podršku nije imao Batler je dodao 17 poena uz po osam skokova i asistencija, Robinson 20 poena, a Adebajo 13

Sportski miks

Većina klubova regionalnog takmičenja donijela odluku na Skupštini

ABA kreće 2. oktobra PODGORICA - ABA liga definitivno kreće 2. oktobra, odluka je Skupštine takmičenja, koja je održana putem video konferencije u subotu ujutru.

Odluka većine klubova je da se svi problemi i sporovi rješavaju u hodu, dok sezona traje. Dubravko Kmetović je imenovan za direktora, a Milija Vojinović za sportskog direktora takmičenja.

Ni ova Skupština ABA nije prošla bez kontroverze. Tako su čelnici Crvene zvezde bili uključeni u sjednicu, ali se nijesu izjašnjavali po pitanju svih pitanja i tačaka dnevnog reda već samo pratili i snimali zasi-

jedanje.

O ABA 2 ligi ovog puta nije se raspravljalo, ali je izvjesno da će se takmičenje u drugom po jačini regionalnom takmičenju biti organizovano po sistemu ,,balona“ i turnira, vjerovatno jednokružno, sa početkom u novembru ili decembru.

Parovi prvog kola ABA lige biće Partizan – Borac, Budućnost – Split, FMP – Primorska, Cedevita Olimpija – Krka, Igokea – Mega, Zadar – Mornar i Cibona – Crvena zvezda.

Otvoreno pitanje koje je ostalo

Slika fluidnog napada

golova, najmanje od svih ekipa, primio je danski tim

STIVENS: Biće teško Bred Stivens, trener Bostona, istakao je da njegov tim čeka izuzetno težak posao u namjeri da preokrene deficit u finalu Istoka protiv Majamija.

- Nevjerovatno kako ih je teško čuvati, kako su dobro pripremljeni i taktički zreli, savršeno utrenirani. Intenzitet u odbrani je u ovom meču presudio, a napad je to ispratio. To što su vodili 3:1 u seriji, to je bilo potpuno zasluženo.

Biće teško i u narednom i u eventualnom sedmom meču, ako ga izborimo rekao je Stivens.

poena, takođe sa osam skokova i asistencija.

Utakmica nije bila pretjerano lijepa, za šta je bio ,,kriv“ dijelom i sudijski kriterijum. Svirano je čak 58 faulova.

Majami će imati novu priliku da izbori veliko NBA finale u šestom meču finala Istoka, koji je na programu u noći između nedjelje i ponedjeljka, od 1.30 časova po našem vremenu. S. S.

je stav Partizana o imenovanju predstavnika FMP-a Zorana Toškovića za poziciju predsjednika ABA. Takođe, pitanje je da li će Crvena zvezda pristati da se tužba Partizana po pitanju eventualnih veza upravljačkih struktura FMP-a i Zvezde rješava na Sudu za arbirtažu u sportu (CAS) u švajcarskoj Lozani.

Ključno je ipak da sezona definitivno počinje u planiranom terminu, a da je liga dobila legitimitet kao privredno društvo.

S. S.

Budućnost Voli dobila ohrabrenje u ubjedljivom trijumfu protiv Mornara

48

tom timu koji zavređuje svaku pažnju. Ali sigurno, taj segment da nas ne pretrče u ovom stanju, biće dominantno bitan.

Vjerujem da ćemo uspjeti sa dobrim dogovorom da odgovorimo takvoj igri.

Budućnost je u prva dva meča imala sjajne početke, ali dobra igra od 25 minuta nije bila garancija za pobjedu.

- Nadam se da će taj dobar početak biti naša konstanta do kraja utakmice. Ako ne bude iskakanja doći ćemo do tog nivoa, a to je neminovno.

A. MARKOVIĆ

21

PODGORICA - Čak 20 asistencija imala je Budućnost Voli u ubjedljivoj partiji i pobjedi nad Mornarom 99:87, posljednjem pripremnom meču predsezone odigranom u petak u ,,Morači“.

Od toga, plejmejker naše reprezentacije Džastin Kobs imao je čak 11 asistencija. Uz 15 poena, dvije ukradene lopte i četiri skoka, Kobs je pokazao da će sezonu dočekati u dobroj formi, iako nije imao timski trening a kamoli meč od sredine marta do sredine avgusta.

Naturalizovani Amerikanac iz

Los Anđelesa takođe je šutirao izuzetno - 4-3 za dva i 3-2 za tri poena. Sveukupno bio je racionalni lider na terenu ekipe koja je perfektno realizovala pik-en-rol. Realizacija pika bila je ključni razlog što je dvocifrena prednost stečena već u prvoj dionici, a u završnici duela dostizala i 20 poena.

- Duel sa najjačim crnogorskim rivalom je izuzetno koristan za nas uoči starta Evrokupa protiv Breše, jer smo imali samo jedan jak meč prethodno na pripremama, protiv Cedevita Olimpije. Kvalitet rada na treninzima i izdanja na

ovim utakmicama daju nam za pravo da budemo oprezni optimisti pred početak sezone rekao je strateg Petar Mijović.

Krilni centar Danilo Nikolić takođe je igrao inspirisano.

Trojke je šutirao 6-5, za dva poena 2-2, a imao je i šest skokova. Sa Podgoričaninom na terenu Budućnost Voli ubacila je čak 19 poena više od rivala!

Za svega 26 minuta na parketu Danilo je sakupio 29 indeksnih poena, po čemu je bio najbolji akter susreta.

Mijović je koristio 12 igrača u rotaciji; ,,plavi“ su ubacili 13 trojki na meču, šutirajući ih sa 52 procenta realizacije...

Izuzetnu raznovrsnost u igri pokazao je Melvin Edžim Kanađaninje nastupao i na ,,trojci“ i na četvorci“, kažnjavao čuvare sa niskog posta, sakupio šest skokova, imao i atraktivnu blokadu i asistenciju... Sa 13 poena (iz igre 9-5) za 22 minuta na parketu je pokazao da će biti vrlo važan igrač u Mijovićevoj ekipi.

Protiv sastava sa 12 izuzetno kvalitetnih igrača, Budućnost Voli je pokazala da ima izuzetnu širinu opcija u rotaciji i vrlo dobro balansiran tim. Bek-šuter Rašad Von je odigrao vrlo dobro i odagnao sumnje u njegov kvalitet, nakon niza lošijih izdanja tokom priprema. Dovoljno razloga, za optimizam S. S. uoči starta sezone...

Valensija i Mursija slavile u 2. kolu španske ACB lige

Pobjede za Dubljevića i Radovića Kapiten naše reprezentacije Bojan Dubljević bio je jedan od ključnih igrača Valensije u rutinskoj pobjedi nad Andorom 91:76, u 2. kolu španske ACB lige.

Valensija sada ima skor 1-1, a startni centar i kapiten Dubljević proveo je 20 minuta na parketu.

Nikšićanin je meč završio sa sedam poena, šest skokova (tri ofanzivna), tri asistencije i četiri ukradene lopte. Šutirao je 6-3

iz igre i sakupio ukupno 16 indeksnih poena. Sa njim na terenu Valensija je ubacila 16 poena više od nezgodnog rivala. Hermanson je upisao 14, Kalinić i Prepelič po 13 a Tobi i Van Rosom po 12 poena u dobrom timskom izdanju Valensije.

Mursija je na svom terenu po-

bijedila madridski Estudijantes 93:80 i takođe stigla do prvog slavlja sezone, a naš krilni centar Nemanja Radović imao je dobro izdanje u trijumfu.

Bjelopoljac je za skoro 22 minuta na parketu postigao devet poena uz pet skokova i šut 7-4 iz igre i 3-1 sa linije bacanja. S. S.

22

Arena

Sportski miks

Neđelja, 27. septembar 2020.

Rolan Garos, čuveni gren slem turnir, počinje danas u čuvenom kompleksu Bulonjske šume u neđelju U velikom usponu forme, sa 73. mjesta planetarne WTA liste, naša Danka Kovinić će na Rolan Garosu biti na važnom i teškom ispitu već u prvoj rundi.

Rivalka će joj danas od 11 časova biti slavna Viktorija Azarenka, koja je ranije ovog mjeseca igrala finale US opena.

Nastup na šljaci je Dankin adut, to je najdraža podloga za Novljanku iza koje su odlične partije na Italija openu u Rimu, gdje je igrala u trećem kolu. Ali šta reći o Azarenki - koja u velikoj povratničkoj sezoni ima skor 14-4?

Kovinić će protiv desete nositeljke, a trenutno 14. teniserke svijeta, željeti da prije svega demonstrira veliki napredak u kvalitetu igre. I da pokaže, da joj je trenutno mjesto makar među 50 najboljih na svijetu.

- Zadovoljna sam napretkom u posljednjim mjesecima, radom tokom duge pauze zbog pandemije. Sa velikim motivom i samopouzdanjem dolazim u Pariz i radujem se meču protiv bivše gren slem šampionke poručila je Danka.

Očekuje se da meč obilježi napadačka igra obje teniserke sa osnovne linije, a šanse Kovinić umnogome će zavisiti od realizacije servisa.

VIKA ŽELI NAPREDAK

Viktorija Azarenka, sa druge strane, smatra da je takođe dobila težak žrijeb. Ne samo zbog duela sa Dankom, koja je u izuzetnoj formi. Ukoliko pobijedi Novljanku, slavna Bjeloruskinja će u drugoj rundi najvjerovatnije na Venus Vilijams. U četvrtfinalu je čeka potencijalni

Teniska elita pod svjetlom Pariza duel sa Serenom Vilijams, prvom zvijezdom ženskog tenisa... Popularna Vika u Rimu je prošle sedmice stigla do četvrtfinala, usput pobijedila Sofiju Kenin 6:0, 6:0. Umor je zaustavio, a prethodnih dana trenirala je u teniskoj akademiji u Nici, koju drži Serenin trener Patrik Muratoglu.

- Svježa sam, odmorna, skromna i fokusirana. Ne želim opuštanje, cijenim sve rivalke od starta i želim da pokažem da i dalje napredujem - rekla je Azarenka.

Trenutno je dvostruka gren slem šampionka 14. teniserka na planetarnoj WTA listi, a postavljena je za desetu nositeljku - nakon odustajanja zvijezda poput Barti, Osake... U najužem je krugu favoritkinja za titulu.

Svjetske onlajn kladionice su sa kvotom 2,1 procijenile šansu Rafaela Nadala da će osvojiti Rolan Garos. Rafina reputacija kao osvajača 12 titula na pariskoj šljaci je bez premca, iako je poražen u četvrtfinalu mastersa u Rimu prethodne sedmice.

Slijede Novak Đoković sa kvotom tri, Dominik Tim (pet), pa Stefanoc Cicipas (28), Danjil Medvedev i Aleksandar Zverev (kvote 40).

LOV NA NADALA

To što je Rafael Nadal, osvajač rekordnih 12 titula i ,,kralj šljake“, poražen u četvrtfinalu rimskog mastersa prošle sedmice, osokolilo je rivale. U vrlo specifičnim jesenjim uslovima, prvi put i sa krovom na centralnom terenu ,,Filip Šatrije“, protivnici osjećaju da je Nadal ranjiv.

Prije svih prvi teniser svijeta

Novak Đoković i šampion US opena Dominik Tim, koji je u Parizu izgubio posljednja dva finala od Nadala.

- Prvo, Nadal je u Parizu uvijek favorit, ovo je njegov turnir, to što je sve uspio da učini u Parizu je nevjerovatno i za divljenje.

Ali sada je situacija možda takva da njemu ne ide na ruku.

Sigurno mu neće odgovarati da

Veliki udarac za planove organizatora je odluka pariskih vlasti da kompleks turnira u Bulonjskoj šumi može posjetiti svega 1.000 navijača dnevno. Odluka je uslovljena naglim skokom u broju zaraženih korona virusom u Francuskoj.

Prvobitno, planirano je prisustvo 11.500 gledalaca dnevno.

Za organizatore je dodatni problem vremenska prognoza: jaka kiša u Parizu najavljena je u nedjelju, slabija u ponedjeljak, promjenjivo vrijeme sa dužim sunčanim intervalima u utorak i srijedu. Pa onda opet jaka kiša u četvrtak i petak...

biću kompetitivan od prvog dana - rekao je Nadal.

Upravo je Tim prošle godine u pet setova savladao Đokovića.

Sada Austrijanac dolazi na Rolan Garos bez odigranog meča na šljaci, a čeka ga težak žrijeb (na startu protiv Čilića, potom potencijalni dueli sa Marejem ili Vavrinkom). U istoj polovini žrijeba je kao i Nadal, dok Đokovića na putu do finala čekaju potencijalni polufinalni duel sa Medvedovom, a u četvrtfinalu sa Beretinijem ili Bautista Agutom.

Nadal ima, po ocjeni svih, najlakšu prvu sedmicu turnira, ali u četvrtfinalu i izuzetno težak meč sa finalistom US opena Aleksandrom Zrevevom. Slavni Španac željeće da što prije popravi formu, u borbi za rekordnu 20. gren slem titulu bogate karijere. S. S.

FORMULA 1: Šampion svijeta pobjednik kvalifikacija u Sočiju pred Veliku nagradu Rusije

MOTOGP: Savršen dan za Jamahu u kvalifikacijama u Barseloni

Hamilton na korak od rekorda Luis Hamilton će sa prve pozicije, u neđelju (13.10h) u ruskom Sočiju, ciljati 91. pobjedu karijere u Formuli 1.

Ukoliko uspije da je ostvari, izjednačiće rekord legendarnog Mihaela Šumahera.

Morbideli na polu Italijan Franko Morbideli (25) zaslužio je pol-poziciju uoči Velike nagrade Katalunje, na stazi u Barseloni. Na trci MotoGP šampionata (neđelja, 15h) startovaće prvi ispred Fabija Kvartarara i legende Valentina Rosija.

Ovo je prva pol-pozicija Rimljanina u najjačoj klasi motociklizma, a trijumf u kvalifikacijama obezbijedio je u posljednjem krugu takmičenja. Nakon prve pobjede karijere na trci ranije ovog mjeseca, vozač Petronas Jamahe je potvrdio odličnu formu.

Na prve dvije pozicije biće vozači Petronas Jamahe, a na trećoj veteran Rosi iz fabričke Jamahe. Ispostavilo se da je staza sa dugim startno-ciljnim pravcem idealna za motore ove japanske kompanije. Španac Maverik Vinjales završio je peti ispred Džeka Milera, tako je kompletiran perfektan dan za Jamahu.

Ishodom kvalifikacija izuzetno je zadovoljan i mladi Francuz Fabio Kvartararo. Ima otvorenu priliku da ponovo bude lider generalnog plasmana. Glavni rival Andrea Dovizioco iz Dukatija nije završio kvalifikacije među najboljih deset.

Već tri i po godine legendarni

Nadal ipak favorit

igra u hladnijim, večernjim uslovima ili po velikoj vlazi. Tada loptica manje odskače. Ja ću se nadati nastupima na centralnom terenu pod krovom, jer mi je vjetar prošle godine činio problem - poručio je Đoković.

Rafa je naravno imao spreman odgovor...

- Novak je u pravu. Ja jesam pobjediv na šljaci, on me je pobijedio više puta. Ovo su za mene najteži uslovi ikada na Rolan Garosu. Situacija je jako čudna, uslovi su teški, vrijeme je hladno i svima će biti izuzetno teško. Iskreno, turnir će se igrati u ekstremnim uslovima. Loptice su teške, to mi nikako ne odgovara, iskreno mislim da je to opterećenje i za ramena i lakat svakog igrača... Ipak, ovdje sam da se borim za najviši plasman,

Korona, kiša...

Rosi potpisao za Petronas Valentino Rosi (42), legenda MotoGP trka, u subotu je potpisao ugovor za ekipu Petronas Jamahe, za koju će nastupati naredne godine. U fabričkom timu Jamahe zamijeniće ga Fabio Kvartararo, što je najavljeno još prije tri mjeseca.

- Izuzetno sam sretan što ću ostati u MotoGP šampionatu i naredne godine. Još u prvoj polovini godine sam odlučio da pređem u Petronas i imao punu podršku Jamahe.

Vjerujem da ću biti makar konkurentan kao do sada rekao je Rosi.

Rosi čeka pobjedu u MotoGP šampionatu. U Barseloni možda mu se pruži šansa...

U generalnom plasmanu Doviciozo vodi sa 84 boda, ispred Kvartarara i Vinjalesa sa 80 i Aleksa Rinsa iz Suzukija sa 80 bodova. Morbideli ima 64 poena, tako da se i on može nadati borbi za planetarni tron. S. S.

Trijumf u kvalifikacijama Britanac, aktuelni šampion svijeta i lider prvenstva, je zaslužio rekordom staze od 1:31,304 minuta. Drugim mjestom izuzetno je zadovoljan Maks Ferstapen, rival iz tima Red Bula, koji je uspio da završi kvalifikacije ispred Hamiltonovog kolege iz Mercedesa Valterija Botasa. Holanđanin Ferstapen kasnio je više od pola sekunde za pobjednikom kvalifikacija.

Hamilton je do pol-pozicije stigao u drami - u drugoj sesiji kvalifikacija, nakon teškog sudara u kojem je bez posljedica prošao Sebastijan Fetel, Luis je imao sreću da obezbijedi finalnu borbu za pol.

- Nije dobro to što startujem na mekim gumama. Dobro je biti na polu, ali iskreno imam osjećaj kao da ne startujem prvi. Vjerujem da će neko uspjeti da me pretekne tokom trke, ali da ću imati šans uda se vratim. Glavni rivali startuju na medium pneumaticima tako da će biti opasni, i Ferstapen i Botas, u boljoj su poziciji u borbi na početku trke nego ja. Svakako očekujem veliku borbu za pobjedu tokom trke, protiv Ferstapena kojem će konfiguracija staze možda više odgovarati. Borba na

Staza Mercedesa Velika nagrada Rusije u Sočiju vozi se od 2014. godine, a u dosadašnjih šest izdanja slavili su isključivo vozači Mercedesa.

Luis Hamilton pobjeđivao je na stazi pored Crnog mora 2014, 2015, 2018. i prošle godine. Niko Rozberg pobijedio je u Sočiju 2016. a Valteri Botas 2017. godine. Interesantno, dvije Velike nagrade Rusije, kao gran pri trke, vožene su u Sankt Peterburgu (tada Petrovgrad) 1913. i 1914. godine. startu u drugoj krivini, kao i tokom trke na istom mjestu, biće izuzetno bitna - rekao je Hamilton.

O Šumaherovom rekordu ,,crni biser“ nije želio da pretjerano govori - umjesto toga je istakao, da se u Formuli 1 svakoj trci prilazi sa podjednakim motivom, kao da je šansa za istoriju.

Ferstapen je iznenadio Botasa, tek drugi put ove godine, nakon druge trke sezone u Austriji, uspio je da ostvari bolji plasman u kvalifikacijama od drugog mjesta. Obećao je da će u nedjelju na glavnoj trci biti izuzetno agresivan.

- Iskreno bilo je izuzetno teško pronaći pravi balans i podešavanje bolida, mehaničari su

odradili sjajan posao. Tokom jutra nijesam bio zadovoljan kako smo se pripremili za kvalifikacije, ali je u pravom momentu sve funkcionisalo kako treba. Ovo je rezultat koji nijesam očekivao, ali se radujem da ću biti u prvom redu na startu - rekao je Ferstapen.

Mladi Holanđanin je takođe istakao borbu na startu kao potencijalno ključnu u borbi za pobjedu na trci, ali i najavio žestok napad Botasa.

Finac Botas nije oduševio, naprotiv. Kao i dan ranije na treninzima, kritikovao je podlogu na stazi u Sočiju...

- Kao da uopšte nema prijanjanja, mnogo je proklizavanja i u takvim uslovima je izu-

Rezultati 1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Maks Ferstapen (Red Bul) 3. Valteri Botas (Mercedes) 4. Serhio Perez (Fors Indija) 5. Danijel Rikjardo (Reno) 6. Karlos Sajnc (Meklaren) 7. Esteban Okon (Reno) 8. Lando Noris (Meklaren) 9. Pjer Gasli (Alfatauri) 10. Aleks Albon (Red Bul)

1:31,304 1:31,867 1:31,956 1:32,317 1:32,364 1:32,550 1:32,624 1:32,847 1:33,000 1:33,008

zetno teško da se nadate perfektnim krugovima. Svakako treba očekivati žestoku borbu na stazi - rekao je Botas.

U generalnom plasmanu Hamilton je ubjedljivo prvi sa 190 poena, ispred Botasa sa 135 i Ferstapena sa 110 bodova. Šampion svijeta grabi ka sedmoj tituli, po čemu bi se takođe izjednačio sa rekorderom Šumaherom.

S. S.

Neđelja, 27. septembar 2020.

Mali oglasi NEKRETNiNE Izdajem kompletno namještenu klimatizovanu garsonjeru preko Morače preko puta Pobjede. Cijena po dogovoru.

Tel. 067/510-850 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 4

Potreban gradjevinski inženjer ili arhitekta sa iskustvom za rad u Herceg Novom.

Firma Fonden Holdings limited Kontakt telefon

068725348 Slanje radne biografije na mail:

zoran.n50@gmail.com

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. septembar 2020.

S tugom i poštovanjem opraštamo se od

Poštovanoj

DRAGICE

DRAGICI ĆERANIĆ Porodica SAVOVIĆ

Bila si izuzetan čovjek, drug i prijatelj. Takva ćeš ostati u našim sjećanjima.

Mir Tvojoj duši, a tvojoj porodici iskreno saučešće.

1366

VLADAN, MIŠKO i ALEKSANDAR IVANOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav

1400

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

DRAGICI ĆERANIĆ

DRAGICI ĆERANIĆ DRAGICI ĆERANIĆ

MIKAN ZEC sa porodicom

1435

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu i drugarstvu koje smo imali. Tvoj vedri lik i plemenitost nikada neću zaboraviti.

Počivaj u miru.

PETAR ARSOVIĆ, ŽELJKO LUKIĆ, ŽELJKO ĐURETIĆ, RAŠO LJEŠKOVIĆ, ZORAN ĐURIŠIĆ, DEJO NOVAKOVIĆ

Našoj dragoj

SLOBODAN – KRUŠO RADOVIĆ sa porodicom 1362

Posljednji pozdrav dragoj

DRAGICI ĆERANIĆ

1368

Pamtićemo Te kao iskrenog prijatelja i istinskog Čovjeka.

Posljednji pozdrav dragoj

PAVLE GORANOVIĆ i RATKO ODALOVIĆ 1413 Posljednji pozdrav mojoj voljenoj

DRAGICI ĆERANIĆ DRAGICI ĆERANIĆ Velikoj ženi i prijatelju. Moj drugi roditelju, moja majko. Neka ti je vječna slava i HVALA na tvojoj ljudskoj veličini, velikom srcu i plemenitošću. Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu i sjećanju.

Bila si žena velikog kova.

Susreti sa tobom bili su puni topline i srdačnosti.

Počivaj u miru.

DRAGICI

MILENA LUČIĆ 1385

Bilo je zadovoljstvo imati te za prijatelja.

Posljednji pozdrav

S poštovanjem, KETO BOŠKOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

RUKI HADŽIKADRIĆ sa porodicom NJANJU MILANOVIĆU Od ujčevine ĐUKANOVIĆ 1398

1409

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1363

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. septembar 2020.

Dragoj mojoj sestri

25

Našoj voljenoj

DRAGICI ĆERANIĆ

DRAGICA ĆERANIĆ

DRAGICI ĆERANIĆ

Kada u duši zastane emocija, kada java postane nevjerica, koliko li je teško trenutak prihvatiti.

Hvala ti za svaki osmijeh, toplu riječ, i mudar i iskren sestrinski savjet.

Prerano sestro... prerano

Nijemi pred istinom, skrhani bolom, opraštamo se od naše Drage.

Vječno ćeš ostati voljena i nikada zaboravljena.

Bezgranična dobrota, ljubav, pažnja i požrtvovanje bile su tvoje ljudske osobine.

Počivaj među anđelima, anđele.

Tvoji: tetka ANĐELKA, brat ALEN i sestra IRENA

Tetka STANA, brat PAVLE i MILAN

Tvoj brat ALEN

1356

1357

1358

Našoj dragoj

Mila naša

Посљедњи поздрав племенитој

ДРАГИЦИ КАЋО ЈАНЧИЋ са породицом

DRAGICI ĆERANIĆ

DRAGICA ĆERANIĆ

Tvoja plemenita duša, dobrota i pažnja ostaće zauvijek u našim sjećanjima. Zaslužila si našu doživotnu zahvalnost.

Smrt je jača od života, ali ne od zaborava zato ćeš vječno živjeti u našim srcima.

Stric VELIMIR, strina SAVETA i brat BRANIMIR

Sestre od strica: BRANKA, DANKA i BORKA sa porodicama

1361 Draga

DRAGICE Moje i Tvoje iskreno tridesetogodišnje prijateljstvo, a posebno tvoj odnos prema Mojoj i Tvojoj Ivani, su primjer svega ljudskog.

Bila si i ostala ono što mnogi u današnje vrijeme nijesu.

Ostala si čovjek!

Tvoji BANJA i IVANA KALUĐEROVIĆ 1434

1359

Posljednji pozdrav

DRAGICI ĆERANIĆ Počivaj u miru, dobro ljudsko stvorenje.

Hvala na svemu.

Draga bako

DRAGA Za sjećanje na tebe koju su krasile najljepše osobine – u poslu, profesionalnost, odanost i stil – u životu jednostavnost i ljudskost.

SANJA BOŠKOVIĆ

VESNA LJEVAJA 1371

1360

1414

MILICE MILOVIĆ Ljubav je jedini vazduh koji si uzdisala, a osmijeh jedini jezik koji si razumjela.

Nedostaješ nam... da ugriješ ovu hladnu jesen koja nas bez tebe čeka.

Vole te tvoji, MILOŠ, NEVENA, ALEKSA, JACK, GEORGE, JOE i LUKA 1432

MILICA MILOVIĆ

Draga majko, „Zbogom je samo za one koji vole očima, jer za one koji vole srcem i dušom, razdvajanje ne postoji.“ I poslije šest mjeseci, u svakom si našem danu.

A u srcu zauvijek.

1433

Vole te kćerke SLAVICA, SONJA, MIRA, VUKA, LJILJA i ALEKSANDRA

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. septembar 2020.

Opraštam se od moje drage

Posljednji pozdrav dragoj

DRAGICE ĆERANIĆ

DRAGICI

Podijelile smo mnogo zajedničkih trenutaka tokom tri decenije druženja.

Naša porodica je u njenim vrlinama stamenite Crnogorke imala vrijednog prijatelja. Posvećena i odana porodici, prijateljima, Crnoj Gori kojoj je bezrezervno posvetila svoj privatni i poslovni život.

Nedostajaće nam. Čuvaćemo je u našim sjećanjima...

Tvoja iznenadna smrt me je ostavila bez daha i bez nade da dobri i časni ljudi, vrijedni i odani službenici i patriote zaslužuju duži život od ovog kojeg si ti živjela.

Hvala ti za sve zajedničko vrijeme koje smo proveli na poslu i privatnom životu. Hvala ti za iskreno prijateljstvo kojeg si mogla samo ti darivati.

DUŠKA JEKNIĆ sa porodicom

DUŠKO MARKOVIĆ sa porodicom

1389

1393

Posljednji pozdrav dragoj

Dragoj

Posljednji pozdrav dragoj

DRAGICI Hvala ti za iskreno prijateljstvo. Počivaj u miru.

DRAGICI ĆERANIĆ

DEJAN IVEZIĆ sa porodicom S poštovanjem ću se sjećati naše saradnje i, iznad svega, iskrenog prijateljstva.

1394

DRAGICI ĆERANIĆ

Posljednji pozdrav dragoj VOJIN VLAHOVIĆ s porodicom

1397

DRAGICI ĆERANIĆ Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

ZORAN, RANKO i ACO

Posljednji najtužniji pozdrav voljenoj

SAŠA BOGDANOVIĆ sa porodicom 1395 Posljednji pozdrav dragoj

DRAGICI Svojim časnim i predanim životom ispisala si najljepšu stranicu ljudskog ponosa i dostojanstva.

Počivaj u miru. Neka ti dom bude nebeski raj jer si to zaslužila.

1391 Opraštam se od drage prijateljice

SAVO ĆERANIĆ sa porodicom

DRAGICI ĆERANIĆ S nevjericom smo primili vijest da si nas napustila. Čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj vedri i nasmijani lik.

Kolege s posla: ANDRIJA, MAJA, MIĆO, DRAGAN, KLJAJO, PEŠUKA, LUKA, PAVO, SENAD, ACO i MINA 1392

1396

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

DRAGICE ĆERANIĆ VESO VUKSANOVIĆ sa porodicom 1364

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. septembar 2020.

Posljednji pozdrav dragoj

27

Posljednji pozdrav Дана 25. септембра 2020. у 76. години, преминула је наша драга мајка, баба и прабаба

VUKAŠINU LUKIĆU Dragi naš đedo, teško nam je prihvatiti istinu da nijesi više među nama. Tvoj osmijeh i veliko srce ostaće zauvijek u našim sjećanjima.

ХАЈДАНА ВУЈИСИЋ рођена Мијановић

DRAGICI ĆERANIĆ

Tvoji KATARINA i NEMANJA 1423 Posljednji pozdrav

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити 27. јануара у 14 часова у кругу уже породице на гробљу Бијели Поток у Колашину.

Ожалошћени: син ПЕТАР, кћерка ЛИДИЈА, унуке САЊА, ЉУБИЦА са породицом и НИНА, унук ЛАЗАР, дјевер ДАНИЛО са породицом, заова БЕБА, братанићи, братаничне, ђеверичићи, ђеверичне, заовичићи и заовичне и остала многобројна родбина ВУЈИСИЋ и МИЈАНОВИЋ

Veliki čovjek, stamena, dostojanstvena i časna. Uvijek sam se divio Tvojoj predanosti poslu, lojalnosti i posvećenosti vrijednostima za koje se borimo.

Hvala za sve čemu si me naučila.

Počivaj u miru.

1370

VUKAŠINU LUKIĆU PETAR IVANOVIĆ

Odlaziš i ostavljaš veliku prazninu. Tvoje veliko srce, častan život kroz koji si hrabro koračao zaslužuje da te vječno pamtimo.

Hvala ti na ljubavi i roditeljskoj brizi. Ćerka MIRA, zet ANDRIJA BUŠKOVIĆ

Tužnim srcem javljamo da je 26. septembra 2020. poslije kraće bolesti u 78. godini preminuo naš dragi

1424 Posljednji pozdrav

1427

LUKA Vojinov DESPOTOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

Shodno novonastaloj situaciji sahrana će se obaviti 27. septembra u 12 časova u krugu porodice na novom groblju pod Trebjesom – Nikšić.

VUKAŠINU LUKIĆU Iskrenom i dragom prijatelju.

DRAGICI Sa poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tvoj plemeniti lik i dobrotu.

Počivaj u miru. ŽELJKO J., DEJO J., MIRO A., DRAGAN R., TOCKA I., NIKOLA V., JOVAN V., MILISAV M., PETAR A., ŽELJKO B., LJUBIŠA B., DRAŽEN M., JEFTOVIĆ M.

MILORAD BUŠKOVIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: supruga RADMILA, kćerke ŽANA i JASNA, unuci RADOVAN i LUKA, bratanići SLOBODAN i VOJIN, bratanične, sestrić NEBOJŠA, sestrična, snaha SLOBODANKA, zet MILOŠ i ostala mnogobrojna rodbina

1425 Posljednji pozdrav dragoj

1369

1426

Dana 25. septembra 2020, iznenada u 73. godini, ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni Дана 25. септембра 2020. преминула је у 81. години

DRAGICI ĆERANIĆ DRAŠKO, LJUBICA i MAJA ĐUROVIĆ 1431

Posljednji pozdrav dragoj

SAVO Milosavov JOVANOVIĆ

БРАНКА ШЕЋКОВИЋ рођена Булатовић

Zbog nastale pandemije, sahrana dragog nam pokojnika biće obavljena u krugu najuže porodice 26. septembra u porodičnoj grobnici u Danilovgradu.

Сахрана је обављена 26. септембра у најужем кругу породице.

Ожалошћени: син МИЛОШ, ћерка ЛИДИЈА, брат РАДОСАВ, унук ЉУБИСАВ, братанићи НАЈДАН и МАШАН, братаничне ЈОВАНА и БОЈАНА, ђеверична ВАЊА ПЕСТОРИЋ са породицом, снахе ЗОРИЦА и ДРАГИЦА и остала родбина

Ožalošćeni: brat BORISLAV, sestra SENKA, snaha RAJKA, bratanići, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina

DRAGICI ĆERANIĆ 1349 1428 Posljednji pozdrav mom velikom, iskrenom drugu i prijatelju

S dužnim poštovanjem opraštamo se od našeg kuma

Svojim časnim životom i prijateljskim odnosom zaslužila si moje poštovanje i sjećanje.

ZORANU – PIPU VUČEVIĆU

LJUBIŠA MIJATOVIĆ sa porodicom

VUKAŠINA LUKIĆA

S poštovanjem, MAĐO TOMAŠEVIĆ

ĐOKA i RAJKO KLIKOVAC

1403

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1420

1412

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. septembar 2020.

Посљедњи поздрав

Posljednji pozdrav dragom kumu Dana 26. septembra 2020. iznenada se upokojila naša draga

ЗОРИЦИ Светозаровој БУЛАТОВИЋ

VUKAŠINU – VUKU LUKIĆU

професору биологије

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na naše kumstvo i na tvoj plemeniti i častan lik.

ZORICA Svetozarova BULATOVIĆ

Kumovi ZORAN, ANA, ZORANA i FILIP RADINOVIĆ

1963–2020.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 26. septembra u 14 časova u selu Morakovu – Župa Nikšićka.

1372

Posljednji pozdrav kumu

Била си наш анђео чувар и увијек ћеш бити са нама. Хвала на бескрајној љубави, подршци, доброти и ведрини. ИВАНА, ВАЊА и ЕВА 1416 Napustila nas je naša voljena

Ožalošćeni: majka KRSTINJA – KIĆA, braća VESELIN i ZORAN, snaha LJILJANA, bratanična IVANA, bratanići IVAN i PETAR i ostala rodbina BULATOVIĆ i MIJOVIĆ

1374

ZORICA BULATOVIĆ Naša draga sestra od strica usnila je svoj vječni san Tvoj životni put si prošla ostavljajući za sobom toplinu, dobrotu i ljubav.

U srcima te čuvamo od zaborava.

RADOŠ, SONJA i JELENA

VUKU LUKIĆU ZORICA Svetozara BULATOVIĆA Počivaj u miru, dragi kume. Hvala ti za sve.

Draga naša sestro, ovo ti pišemo u suzama jer ti zaslužuješ birane riječi. Ljepota tvoje duše i dobrota tvoga srca uvijek će nam nedostajati.

1418

Voljenoj sestri

Brat i sestre od strica: ZARIJA, BRANKA, JOVANKA, STANKA i SAVETA sa porodicama

RANKO RADINOVIĆ sa porodicom

1404

ZORICI BULATOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

Nijemi od bola šaljemo ti posljednji pozdrav.

Pamtićemo tvoju plemenitost i dobrotu, ljubavlju čuvati od zaborava.

Tvoj brat VLADIMIR i snaha JELENA sa djecom 1417

1384

Majko

Posljednji pozdrav

MIŠU NIKČEVIĆU

RAJKO RUDONIĆ sa familijom

ZORKA ĐUKANOVIĆ VUKAŠINU – VUKU LUKIĆU Nismo mogli ni zamisliti da ćemo se ovako rastati, da će te ova opaka bolest tako slomiti i odvojiti od nas.

Tvoja plemenitost i ljubav će biti naša snaga i uzdanica. Ponosni smo što smo te imali, a još ponosnije ćemo čuvati uspomenu na tebe.

1382 Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

Nijesam uspjela da te otrgnem od smrti, kako da živim bez tvog osmijeha, savjeta, podrške i razumijevanja, da te više zagrliti i poljubiti ne mogu, nijesi mi rekla da rastanak ovoliko boli. Jesu li ti boli prestale? Sad si na nekom boljem mjestu sa tatom u zagrljaju.

Ne postoje riječi da opišu bol.

Hvala za ljubav, bezbrižan život. Tvoj vedri i nasmijani lik će vječno živjeti u mom srcu.

Ponosna na tebe,

Supruga ĐORĐINA – ĐUKA, sin ŽELJKO, snaha MARINA i unuk MIRKO

tvoja MARINA 1406

1399 Posljednji pozdrav dragom ujaku

MIŠU NIKČEVIĆU

Posljednji pozdrav našoj dragoj

PAVLE NIKČEVIĆ sa porodicom

VELIMIRU RAŠOVIĆU

Ostaješ u našim sjećanjima kao veliki čovjek koji je unosio vedrinu u naša srca.

ZORKI ĐUKANOVIĆ 1393 Posljednji pozdrav, dragi naš brate

Previše je tuge, a riječi premalo da kažemo koliko ćeš nam nedostajati.

Istina je bolna i neprihvatljiva.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Sin MARKO, snaha MARINA, unuk BALŠA Od RADMILE, RADOVANA i ĐOKA sa porodicama

DUJO JOVANOVIĆ

1386

Počivaj u miru, u našim srcima bićeš zauvijek.

1375

1407

Tvoje: VESNA, BRANKA i MINA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. septembar 2020.

POMENI

Četrdeset je dana od smrti naše voljene majke

29

Dana 29. septembra 2020. navršavaju se četiri godine od prerane smrti našeg dragog

Godina je od smrti moje majke

OLIVERE – LELE D. DURKOVIĆ ĐINE Vrijeme i riječi ne mogu umanjiti bol i tugu za tobom, moja mila.

Teško je stegnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku.

Ti si bila moja snaga i moj vjetar da nastavim dalje, bila si melem za moje rane, izvor ljubavi i nade.

Hvala ti za svu ljubav, dobrotu, plemenitost koju si mi nesebično pružala.

Nek te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od vremena i zaborava.

Počivaj u miru, jer to zaslužuješ, moja voljena majko.

rođene Raičević

DRAGANA Jovovog PEJAKOVIĆA

Umjesto pomena uplaćujemo donaciju JU Dom starih Bijelo Polje.

Djeci si postavio visoke standarde kojima treba da se vode.

Borio si se, živio i radio sve za njih. Tada kada si ih izveo na pravi put, kada smo tek počeli da živimo i skupljamo uspomene, ti si nas iznenada napustio.

Bilo je privilegija imati te za supruga i oca.

Počivaj u miru.

Kćerke: NAĐA i RADMILA 1350 U spomen na našu dragu

1429

Tvoji: supruga PERSA, sinovi MILOŠ i ANDRIJA, snahe NEVENA i VASILESA, unučad ISIDORA i MILAN

TVOJ ĆIĆO 1377

DRAGAN PEJAKOVIĆ

Godina je od smrti voljene sestre

baba LELU uz zahvalnost za ljubav i pažnju koju nam je pružila.

1351

Moj dragi, Sve moje nade da ću svojom ljubavlju uspjeti da te otrgnem iz zagrljaja smrti bile su uzaludne.

Vrijeme prolazi, a tuga ostaje.

Tvoja PEKI 1430

Tri godine su od smrti našeg voljenog oca i đeda

Navršava se godina od smrti naše drage

Unučad ANA, NIKOLA, FILIP i PETRA

ĐINE Sa tobom smo izgubile svu sestrinsku pažnju, najtopliji i najsrdačniji zagrljaj, koji si samo ti znala tako da pružiš.

Svi su te voljeli zbog tvoje čovječnosti, vedrine i topline, koja nas je napustila ostavljajući dubok trag u našim srcima.

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju zauvijek.

Tvoje sestre BOSE i MILEVA

VELIMIRA

1378

Dana 27. septembra 2020. navršava se godina od smrti naše voljene supruge, majke, svekrve i babe

MILODARKE BATRIĆEVIĆ

Dragi tata, nema riječi kojima bismo iskazali svoju bol i nedostajanje za tobom. Ne postoje sjećanja u kojima nijesi ti. Vrijeme ne liječi rane. Još se nadam da ćeš nas s osmijehom dočekati i brigom ispratiti.

Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati uspomenu na tebe.

1422

Tvoji NAJMILIJI

Vole te, MAJA i BOGDAN 1373 Godina je od smrti naše snahe

ĐINE Draganove MITROVIĆ Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol i tugu za tobom. Čuvaćemo te od zaborava.

BRANKA BOGDANOVIĆ Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki.

TVOJI NAJMILIJI 1379 Dvije godine od smrti moga brata

ĐINE Teška bolest otrže te od svoje porodice, svojih najmilijih, onda kad si trebala da se raduješ njihovoj sreći. Ne mirimo se sa istinom da je tako moralo biti.

Uvijek u mislima i našem sjećanju.

Počivaj u miru.

1380

DARINKA, MARTA i MARIJA sa porodicama

ŽANA, DUŠKA i SUZA 1421 Navršava se godina od smrti našeg voljenog

Dragi deda

ILIJE Jovanovog MILIĆA IVANA Jovanovog JOVIĆEVIĆA

Pošao si kada se nijesam nadala kod oca Jovana, majke Ljubice, brata Boža, Marka, Draga i sestre Vukosave.

Počivajte u raju, nek vas prate moje suze i ljubav.

Vaša ćerka i sestra DARA sa porodicom 1355

VLADO NOVOSEL Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole.

Nedostaješ...

IVANA i JELENA sa porodicama

Šest godina je od kada nije sa nama naš dragi

RADE B. JANJUŠEVIĆ

Porodica JANJUŠEVIĆ

1353

1419

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TODOR Vidakov KOPRIVICA

TELEFON ZA INFORMACIJE

penzioner MUP-a S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoji: ANA, MARIO, MIRJANA i SNEŽANA sa porodicama

Dana 27. septembra 2020. navršava se 18 godina od kada nije pored nas naš voljeni

1411 Četrdeset je dana od smrti naše drage

Ostavio si neizbrisiv trag i uspomenu koja ne blijedi, dobrotu koja se ne zaboravlja. Čuvaćemo te kao najveće blago na srcu gdje zaborav nikad ne dolazi.

VUKICE MRVALJEVIĆ Bila si dobra, pažljiva, hrabra, zato te bog uzeo za sebe.

Počivaj u miru!

Tvoj brat MILO MRVALJEVIĆ sa porodicom 1415

020-202-455, 020-202-456.

Vrijeme prolazi, ali ostaju uspomene i temelj koji si postavio.

Tvoji: MILENA, RADOJICA, RANKO, JELENA, TEODORA, TODOR i DAVID

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1388

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. septembar 2020.

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš dragi tetak

Dvije godine su od smrti mog oca

Četrdeset dana je od smrti naše drage koleginice i prijatelja

GOJKA STANOJEVIĆA Tata, vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje na tebe.

Ostaješ zauvijek u mom srcu.

prof. dr BRANKO KOSTIĆ

Ćerka MIRJANA PEROVIĆ sa porodicom 1408

Tvoj častan život i tvoja dobrota služe nam kao uzor.

Ponosne smo na tebe jer si svoj životni put prošao dostojanstveno i pošteno, sa puno ljubavi i topline za svoje najbliže, a sa uvažavanjem i puno obzira za sve druge.

Mirne duše i čiste savjesti pošao si na vječni počinak.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Počivaj u miru, dragi naš tetak Branko.

DIJANE GRDINIĆ

Tvoje SMILJA i TIJANA PRELEVIĆ

GOJKO STANOJEVIĆ Dvije godine prođoše od kada nas napusti i ode đe nema boli.

Vole te, NADA i MILUTIN

Draga Dijana, tvoj osmijeh, tvoja dobrota i ljubav su svuda oko nas.

Hvala za svaki trenutak koji smo proveli zajedno.

Takvi ljudi su rijetki i treba ih samo voljeti.

Dok živimo mi, živiš i ti!

1365 Četrdeset dana je od smrti dragog tetka

1410

Četrdeset je dana od smrti naše kume

KOLEKTIV JU ZAVOD KOMANSKI MOST BRANKA KOSTIĆA VUKICE MRVALJEVIĆ

Sa sjetom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MIĆO i TANJA

MIRA LAKČEVIĆ sa porodicom

1352

1405

1354 Četrdeset dana je od smrti naše drage

Godina je od smrti

i četiri mjeseca od smrti

SJEĆANJE na našu dragu

VUKICE MRVALJEVIĆ SPASU Perutinu BULATOVIĆ Baba, znala si koliko smo te voljeli, ali nikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ.

Zauvijek tvoji: DUŠKO, GORDANA, LAZAR, IVONA, ANJA

VIDOSAVE Mitrove

1387

PRLJA

Naša draga Majka već četrdeset dana putuje tihim, blaženim i nevidljivim visinama

MIĆO, CICA, DRAGO, ĐOKO, MILANKA i BRANKA

LJUBOMIRA Mitrovog 1402

Braća od ujaka: VOJO, BRANKO i MIJO BORILOVIĆ sa porodicama

SJEĆANJE na naše drage

1381

SJEĆANJE

MITRA

BRANKA BOGDANOVIĆ Mi tugujemo ponosni na Tebe, držeći duboko u srcu tvoju toplinu, ljubav i brižnost koja će živjeti vječno sa nama. Bila si više od svih onih uobraženih i gordih, jača od najmoćnijih i privržena svojoj djeci neponovljivo odvažno kao prava lavica. Divili smo se tvom preziru prema svemu prolaznom, pomodnom, niskom i još više tvojoj vrlini da nadvisiš sve tegobe, iskušenja i bolove života. Koliko si samo zaštitničke snage imala za nas, Majko. Nikada ne možeš biti zaboravljena, jer živiš duboko i vječno u našim srcima, zahvalni za sve što si za nas učinila.

BULATOVIĆ

JELU

MIĆO, CICA, DRAGO, ĐOKO, MILANKA i BRANKA

KOSE Peśova TOMANOVIĆ rođena Vicković 1401 Sa ponosom i zahvalnošću sjećamo se drage i poštovane strine.

Dostojanstvenim životom i posvećenosti porodici ostavila je prostor za nezaborav.

To i stimu koju je ukazivala našim roditeljima čuvamo kao dragu uspomenu.

Dana 27. septembra 2020. godine navršava se četrdeset dana od smrti naše drage majke

DRAGAN i MACE

Pomen će se održati u nedjelju, 27. septembra 2020. godine, u krugu uže porodice.

1367

Tvoji: sinovi ALEKSANDAR i FILIP i snaha MILENA

MARICE Milanove MARTINOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 1390

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Puno je lijepih uspomena i sjećanja da te vječno pamtimo, o tebi sa ponosom pričamo i čuvamo od zaborava.

Uvijek si bila i bićeš u našim mislima i srcima.

Tvoji ACO i ZORICA 1376

TV program

Neđelja, 27. septembar 2020.

SERIJA

FILM

NOVA M 23:00

31

RTCG 2 22:10

Tri boje: Plavo

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Ubice mog oca

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

11:00 Agrosaznanje, e.

12:05 Dokumentarni program, r.

13:00 Profil, r.

14:05 Zemlja vina, e.

15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Šta god uspijeva, r.

17:30 Mostovi, e.

18:00 Vijesti 18:10 Dokumentarni program 18:35 Treće doba, e.

19:00 Program za djecu, r.

19:15 Nacionalni parkovi, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Kasandrin san, film 21:45 Medičijevi, s.

22:40 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 360, film 01:10 Agrosaznanje, r.

02:00 Dokumentarni program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:00 Muzika 06:30 Obrati pažnju, r.

07:00 E sport 09:00 Dokumentarni program, r.

10:00 Sport, r.

12:00 Više od ljeta, r.

13:40 Šetland, r.

14:45 Sportska subota, r.

15:50 Rukomet: Odenze – Budućost, 3. kolo, LŠ, direktno 17:30 Studio fudbal 17:50 Fudbal: Dečić – Sutjeska, 6. kolo, CFL, direktno 19:50 Studio fudbal 20:10 Šetland, s.

21:10 Dokumentarni program, r.

22:10 Tri boje: Plavo, film 23:45 Rukomet: Odenzr – Budućnost, 3. kolo, LŠ, snimak 01:15 Fudbal: Dečić – Sutjeska, 6. Kolo, CFL, snimak 03:00 E sport

06:15 Jolanda i tajna crne ruže, crtani film 07:30 Zvjezdice, emisija za djecu 08:15 Pipi duga čarapa, crtani film 09:30 Muzički program 11:30 Gospodin Magu, film 13:00 Muzički program 16:00 Auto moto show, r.

16:30 Auto moto show, e.

17:00 Žurnal 17:15 Slomljeno cvijeće, film 19:00 Žurnal 19:30 Urgentni centar, s.

21:00 Muzički program 23:10 Atomska plavuša, film 01:00 Slomljeno cvijeće, r.

02:45 Gospodin Magu, r.

04:15 Atomska plavuša, r.

NOVA M

VIJESTI

06:40 Centralni dnevnik, r.

07:00 Sportisimo 07:10 Ljubav, navika, panika, r.

08:00 Domaćinske priče, r.

09:00 Nakit tv 11:00 Vijesti 11:10 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

12:15 Zoom, e.

12:45 Kapital, e.

13:00 Vijesti 13:20 Mješoviti brak, r.

14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravo misli, e.

16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 Mješoviti brak, s.

20:15 Tvoje lice zvuči poznato, e.

23:00 Ubice mog oca, s.

00:00 Muzički program 01:45 Krvavo iskupljenje, r.

03:10 Ubice mog oca, r.

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:05 Bejblejd, crtana serija 09:00 Vijesti 09:05 Pčelica, e.

10:00 Vijesti 10:05 Alo, alo, r.

12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Mi i(li) oni, dok. film 18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Serija 20:00 Via Balcanica, magazin 20:30 Bliže ivici, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Dva dana u Njujorku, film 00:00 Moramo da razgovaramo o Kevinu, r.

01:50 Bliže ivici, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

06:45 Novo jutro 11:05 Zadruga, uživo 13:30 Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r.

15:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

RTV BUDVA

PINK M 19:10 20:00 21:00 23:00

Preživjeti Beograd, s.

Zakletva, s.

Sestre, s.

Zadruga

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 27. 09. 2020.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

17° 22° 17° 17° 21° 15° 22° 21° 14° 21°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

10° 9° 11° 9° 15° 8° 10° 15° 15° 4°

17° 16° 16° 16° 22° 15° 16° 23° 22° 10°

Ponedjeljak 28. 09. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

6.35 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

10° 15° 10° 11° 15° 9° 15° 15° 8° 14°

ZALAZAK SUNCA

18.30 sati

Sjutra promjenljivo do potpuno oblačno, povremeno kiša pljuskovi i grmljavina. Više padavina prijepodne, posebno u ranim jutarnjim satima. Vjetar južnih smjerova, umjeren do jak, poslijepodne će oslabiti. Jutarnja temperatura vazduha od 7 do 18, najviša dnevna 12 do 23 stepena. www.meteo.co.me

Utorak 29. 09. 2020.

32

Magazin

Neđelja, 27. septembar 2020.

SevdahBABY obradio pjesmu Tome Zdravkovića

,,Tužno leto“ u novom ruhu

Milan Stanković uživa kada miješa različite muzičke pravce

BEOGRAD - Danas, kao i prije petnaest godina, SevdahBABY je jedan čovjek. On se zove Milan Stanković i on najviše uživa kada u svojim pjesmama miješa različite muzičke pravce.

Ne boji se optužbi za herezu ni od jedne vrste publike: ni od strane ljubitelja mejnstrim ili

balkanske folk muzike sa jedne i predstavnika urbane, andergraund kulture sa drugoj strane. On snažno vjeruje da je muzika univerzalna, da je balkanski sevdah isto što i američki bluz, ili brazilska tristesa.

Osim kao producent, SevdahBABY je aktivan i kao didžej, a od 2009. godine Milan oko sebe okuplja talentovane

muzičare/ke s kojima sarađuje u studiju, ali i na pozornici kroz SevdahBABY lajv-postavu, prenosi musicbox.hr.

Pjesmu ,,Tužno leto“ objavio je Toma Zdravković davne 1982. godine na albumu ,,Dva smo sveta različita“. Trideset i osam godina kasnije slušamo remiks iskovan ispod čekića SevdahBABYja.

- Ovaj remiks je moj omaž jednom od najvećih umjetnika bivše Jugoslavije, Tomi Zdravkoviću. Urađen je sa mnogo pomiješanih emocija, tuge, radosti, nostalgije. Većina nas je ove 2020. godine imala tužno ljeto i mislim da je ovo pravi način da ga pošaljemo u jednu slatku prošlost - poručio je Milan Stanković.

Fanovi SevdahBABY-ja oduševljeni su remiksom, „Da je više ovakvih rimejkova/remikseva današnji klinci bi lakše shvatili kako je dobra domaća muzika bila prije… Go, SevdahBABY, go!“, samo je jedan od komentara.

Govoreći o tome kako je došlo do ovog neobičnog remiksa, Milan je rekao.

- Sve je počelo kada sam krajem avgusta objavio kratak video u kojem sam svirao jednu ritam mašinu preko isječka ,,Tužnog leta“, a reakcije publike su bile iznad svakih očekivanja. Tada sam shvatio da je ova kombinacija klasika i modernog bita nešto izvanredno i odmah uradio cijelu verziju remiksa. Ova Tomina pjesma je zapravo u stilu šansona i taj francuski šmek me inspirirao da u jednom danu napravim frenč-elektro zvuk. Odmah sam shvatio i da ovo mora biti službeno izdanje, ne samo jedan od internet remikseva. I želja mi se ispunila, zahvaljujući divnim ljudima iz Jugotona, tj. Croatia Recordsa – kazao je Stanković.

Brus Springstin objavio singl ,,Ghots“

Rođendanski poklon LOS ANĐELES – Brus Springstin nedavno je najavio izlazak novog studijskog albuma ,,Letter to You“ koji je snimio sa svojim legendarnim The E Street Bandom.

Album je najavio naslovnom pjesmom, a sada je, na svoj 71. rođendan, objavio još jednu novu pjesmu ,,Ghosts“.

- Pjesma govori o ljepoti i radosti dok si u bendu, te boli prilikom gubitka još jedne osobe od bolesti i vremena. ,,Ghosts“ pokušava da se obrati duhu same muzike, nečemu što niko od nas ne posjeduje, ali može jedino da otkrije i dijeli zajedno. U The E Street Bandu to biva u našoj kolektivnoj duši vođenoj srcem - rekao je Gazda.

Album ,,Letter to You“ izlazi 23. oktobra za Columbiju i nasljednik je albuma ,,Western Stars“ iz 2019. godine. Na njemu se nalazi 12 pjesama i snimljen je s E Street Bandom, dok su ga producirali Brus i Ron Anielo. Tu su i tri pjesme koje su snimljene samo kao pokušaji za njegove albume iz sedamdesetih godina, ,,Janey Need a Shooter“, ,,If I Was the Priest“ i ,,Song for Orphans“.

Kit Urban i Pink snimili duet LOS ANĐELES - Kantri ikona Kit Urban i globalno popularna Pink udružili su snage u pjesmi ,,One Too Many“, singlu koji se našao na Kiovom novom studijskom albumu ,,The Speed of Now Part 1“.

Izdanje je na police stiglo 18. septembra, a publika je prethodno imala priliku da čuje singlove ,,Polaroid“ i ,,Change Your Mind“.

Kit je već u ranoj fazi razvoja pjesme znao da je Pink savršena osoba za gostovanje.

– Oduvijek sam obožavao njen glas, ali njen talenat, kreativnost i svestranost ono su što je čini jednom od najvećih pjevačica današnjice – rekao je muzičar. Za pjesmu je predstavljen i spot, a muzičari su ga snimali na različitim lokacijama – Kit u rodnoj Australiji, a Pink u Kaliforniji.

Kantautor je povodom objavljivanja novog studijskog albuma otkrio i značenje njegovog naziva.

– Osjećao sam se kao da vrijeme prebrzo odmiče, sve brže i brže. Muzika je, za mene, mjesto na kojem ono kao da i ne postoji – kaže i dodaje kako je u ovoj godini taj naziv poprimio potpuno novo značenje, ali i zadržao na svojoj relevantnosti.

Roling stoun obnovio listu 500 najboljih albuma svih vremena NJUJORK - Nova verzija Top 500 albuma magazina Roling stuon ugledala je svjetlo dana i to više nije lista na kojoj dominiraju bijeli muški rokeri.

Vremena su se promijenila.

Ameriku tresu društvene promjene. Žene su prve ustale sa #meetoo pokretom prije nekoliko godina, potom se dogodio #blacklivesmatter, a sve Amerikance za nešto više od mjesec čekaju predsjednički izbori u polarizovanoj i paralizovanoj zemlji. Pandemija virusa korona je tu, kao uostalom i u cijelom svijetu, nešto poput „šlaga na torti“, svakako u negativnom smislu.

U svemu tome Roling stoun sa novom listom 500 najboljih albuma revalorizuje svoju ulogu, a time i smisao.

Ako se uporedi prvih 50 na listi današnjice sa onom objavljenom prije skoro dvije decenije, razlika je i te kako vidljiva. Lista iz 2003. (koja je blago ažurirana 2012) imala

Marvin Gej na prvom mjestu je samo tri albuma ženskih muzičara među prvih 50, a prvi unos – Džoi Mičel ,,Blue“ – pojavio se tek na 30. mjestu. U međuvremenu, pet albuma Bitlsa pojavilo se na vrhu. Spisak iz 2003. imao je samo 12 albuma crnih muških umjetnika, a od crnih žena nije bila ni jedna. Među prvih 50 najboljih bio je i samo jedan hip-hop album – ,,It Nation of Millions to Hold Us Back“ grupe Public Enemy, a i taj je bio na 48. mjestu.

Ažurirana ovogodišnja lista je daleko raznolikija. ,,What’s Goin On“ Marvina Geja, koji je bio 6. na listi 2003. godine, sada vlada kao broj 1 ,,Blue“ Džoni Mičel pomjerio se od 30. do 3. mjesta. ,,Songs in the Key of Life“ Stivija Vondera je na 4. mjestu, dok ,,The Mi-

seducation of Lauryn Hill“ Lauren Hil zatvara Top 10. ,,Thriller“ Majkla Džeksona je na 12. mjestu, a slijedi ga ,,I Never Loved a Man the Way I Love You“ Arete Frankin.

Top 20 zatvara trio hip-hop albuma: ,,It Nation of Millions to Hold Us Back“ Public Enemyja, ,,My Beautiful Dark Twisted Fantasy“ Kanje Vesta i ,,To Pimp A Butterfly“ Kendrika Lamara.

U brojkama gledano Roling stoun je prvih 50 mjesta osvježio sa sedam albuma autorki i 24 albuma crnih izvođača, dok cijela Top 500 lista ima 154 nova albuma od kojih su 86 iz 21. vijeka. Na novoj listi je i tri puta više hip-hop albuma nego što ih je bilo 2003. godine.

Pregovori u toku

Finiksu ponuđeno 50 miliona dolara za nastavak ,,Džokera“ NJUJORK - Studio Vorner bros je ponudio Hoakinu Finiksu čak 50 miliona dolara da glumi u dva nastavka filma ,,Džoker“, čime bi bila zaokružena predviđena trilogija.

Kako piše Miror, čelnici studija planiraju da dva nova filma budu spremna za prikazivanje u 2022. i 2024. godini.

- Još uvijek je sve na nivou pregovora, ali scenariji su napisani, a Hoakin je vrlo zainteresovan.

Plan studija je da u naredne četiri godine snime još dva filma na kojima će raditi i Finiks, ali i reditelj Tod Filips i producent Bredli Kuper.

Ipak, sve zavisi od toga hoće li Hoakin prihvatiti uslove - rekao je neimenovani izvor.

Prvobitno, Hoakin Finiks i reditelj Tod Filips

smatrali su da je dovoljan samo jedan film. Međutim, postignuti uspjeh izgleda da je natjerao sve aktere da se dobro zamisle o budućim projektima. Originalni film zaradio je više od milijardu dolara od svjetske distribucije, a snimljen je u okviru relativno malog budžeta.