Issuu

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Duže od 15 godina od kada ga je ratifikovala, Crna Gora nije uskladila svoje krivično zakonodavstvo sa Protokolom UN

Krivični zakonik nnnnn ne poznaje nedozvoljenu trgovinu oružjem Do sada nije bilo nijedne optužnice, niti presude za krivično djelo nedozvoljena trgovina oružjem, niti je moglo biti, jer ovo djelo nije ni propisano našim Krivičnim zakonikom, naglašava advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran dr Miloš Vukčević STR. 6. i 7.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

DIPLOMATSKA POŠTA

Zapadni Balkan nakon zaključaka Evropskog savjeta

Obećavajuće razočaranje

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Osnovno pitanje za Crnu Goru je jednostavno i treba ga otvoreno postaviti: da li je nepominjanje dobro ili loše za našu zemlju? Odnosno - imamo li i mi razloga za nezadovoljstvo? STR. 2. i 3. Ministarstvo finansija razmatra način na koji će preusmjeriti 3,56 miliona eura Univerzitetu Crne Gore

„Otvoreni Balkan“ je korak unazad, potrebna je rasprava u parlamentu

Obezbijediće novac za povećanje plata profesorima do kraja godine

POVODI: Rus Artjom Juhin preselio svoju IT kompaniju iz Luksemburga u Crnu Goru S. VASILJEVIĆ

INTERVJU: Dragan Krapović, poslanik i potpredsjednik Demokratske Crne Gore

STR. 4.

ANALIZA: Značaj regulisanja odnosa Crne Gore i vjerskih zajednica

STR. 5.

Srpska crkva ne može biti Šestorka „država u radi u državi“ istom ritmu PODGORICA: Ekipa Agencije za stanovanje uredila više od 130 zgrada širom grada

Piše: Stevo VUČINIĆ STR. 8. i 9.

STR. 17.

I. MANDIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Najbolji kadar je ono za čim Artec 3D traga

STR. 10. i 11.

Politika

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Tonino Picula izvjestilac za novu strategiju proširenja Evropske unije

EU da podstakne ubrzanje procesa pristupanja Crne Gore

Posebna je pažnja u nacrtu posvećena i našem susjedstvu, zahtijeva se da se priznaju postignuća zemalja Zapadnog Balkana otvaranjem pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom koji su odavno trebali početi i odobravanjem liberalizacije viznog režima Kosovu bez odlaganja - navodi se u saopštenju i dodaje da je potrebno da EU pomogne Bosni i Hercegovini da što prije dobije status kandidata

PODGORICA/BRISEL – Evropski parlament imenovao je Tonina Piculu za izvjestioca za novu strategiju proširenja Evropske unije. Hrvatski zastupnik iz redova Socijalista i demokrata je vođa Radne grupe za Zapadni Balkan, koizvjestilac za IPA III finansijski mehanizam, izvjestilac za Crnu Goru, te koordinator svoje parlamentarne grupe za vanjske poslove, uz druge dužnosti. Piculin zadatak, kako je saopšteno iz njegove kancelarije, biće formulisanje prijedloga nove strategije proširenja, koju treba da usvoji Evropski parlament i zatim uputi Evropskom savjetu, Evropskoj komisiji i visokom predstavniku EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku. - Prijedlog izvještaja koje su mi koleginice i kolege povjerili jasno naglašava vrijednost politike proširenja kao strateškog ulaganja u sigurnost i blagostanje Evrope te da je ona već uveliko doprinijela uspostavljanju mira u područjima koja su ranije bila pogođena ratom. Takođe, inicijalni prijedlog izvještaja prepoznaje činjenicu, o kojoj dugo govorim i na kojoj cijelo vrijeme insistiram, a to je da je proširenje najefikasniji instrument spoljne politike EU i jedna od najuspješnijih politika Unije, te da je ono i dalje strateško ulaganje u stabilnost i blagostanje na evropskom kontinentu - rekao je Picula prilikom imenovanja. Proširenje je, kako je saopšteno, posebno važno danas u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, kako bi se Ukrajini i Moldaviji dala perspektiva

Picula u nacrtu izvještaja predlaže da se ubrza integracija zemalja koje pokazuju stratešku orijentaciju i predanost reformama potrebnim za EU članstvo, kao i da im se konačno postave jasnija, transparentnija i dosljednija mjerila

izglednog članstva, ali i kako bi se samoj politici proširenja dao nužni novi podsticaj i zamah. Procesu proširenja EU potreban je, osim novog podsticaja i zamaha i kontinuitet, dosljednost, vjerodostojnost i učinak, piše u nacrtu izvještaja. Napredak i bezbjednost cijele EU zavisi od njene sposobnosti da brani demokratiju unutar i van svojih granica, istakao je Picula, kao i ljudska prava i multilateralni poredak utemeljen na jasnim pravilima. Picula je kazao da je potrebno da članice EU počnu da ispunjavaju svoje obaveze prema kandidatima koji ispunjavaju uslove koji su pred njih postavljeni, da izbjegavaju korišćenje neriješenih bilateralnih sporova za ucjene i blokiranje procesa pristupanja kandidatima, kao i da strateški više komuniciraju koristi proširenja, kako u zemljama kandidatima, tako i u svojim vlastitim zemljama. Picula u nacrtu izvještaja predlaže da se ubrza integracija zemalja koje pokazuju stratešku orijentaciju i predanost reformama potrebnim za EU članstvo, kao i da im se konačno postave jasnija, transparentnija i dosljednija mjerila uspješnosti, te da se poboljša mjerenje napretka i osigura stalna politička i tehnička podrška tokom cijelog procesa pristupanja. Takođe, da se pojačaju solidarnost i prelazni politički i ekonomski podsticaji za zemlje pristupnice, osiguravajući da međukoraci integracije ne zamjenjuju već olakšavaju konačni cilj punopravnog članstva u EU. - Posebna je pažnja u nacrtu posvećena i našem susjedstvu, u skladu sa Piculinim strateškim narativom o važnosti da Hrvatska na svim granicama ima druge članice Unije, pa se tako zahtijeva da se priznaju postignuća zemalja Zapadnog Balkana otvaranjem pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom koji su odavno trebali početi i odobravanjem liberalizacije viznog režima Kosovu bez odlaganja - navodi se u saopštenju i dodaje da je potrebno da EU pomogne Bosni i Hercegovini da što prije dobije status kandidata, kao i da podstakne ubrzanje procesa pristupanja Crne Gore kao najnaprednije zemlje kandidata. R. P.

» Piše: Miodrag VLAHOVIĆ PODGORICA – Cijeneći isključivo po usvojenim zaključcima (poglavlje 4, tačke 15-21), koje je Evropski savjet, pod predsjedavanjem Francuske, donio na samitu u Briselu, 23. juna, talas nezadovoljstva koji je zapljusnuo Zapadni Balkan je, po mnogo čemu, logičan i očekivan. Jer, kratko rečeno - nema novosti. Ili se bar tako čini, koju god tehniku čitanja i tumačenja saopštenja sa samita da primijenimo. Tačku 15 tog dokumenta smo već čuli, mnogo puta: ,,Evropska unija izražava svoju punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU i poziva na ubrzanje procesa pridruživanja“. Kraj citata. Slušaćemo je još. I to nije loše. Da je do šale, rekli bismo da se Crna Gora posredno pominje u ovoj i u narednoj tački. Pošto se Crna Gora, zapravo, izrekom ne pominje niđe u saopštenju. Osnovno pitanje za Crnu Goru je jednostavno i treba ga otvoreno postaviti: da li je nepominjanje dobro ili loše za našu zemlju? Odnosno - imamo li i mi razloga za nezadovoljstvo?

CRNA GORA NEPOMENUTI IZUZETAK

Sva je prilika da je nepominjanje, u datim uslovima i u datom kontekstu, pozitivna, ili, bar, neškodljiva stvar - ma koliko to nekome moglo izgledati kao apologetski ili samozavaravajući stav. Zato staloženi i racionalni pristup naših

DIPLOMATSKA POŠTA: Zapadni Balkan nakon

Obećavajuće Osnovno pitanje za Crnu Goru je jednostavno i treba ga otvoreno postaviti: da li je nepominjanje dobro ili loše za našu zemlju? Odnosno - imamo li i mi razloga za nezadovoljstvo?

ZAPADNI BALKAN NA ČEKANJU: Detalj sa sastanka u Briselu

zvaničnika i diplomata predstavlja ispravni odnos prema zaključcima iz Brisela. Ono što je za evropske aspiracije Crne Gore nesumnjivo najvažnije sročeno je u tački 16: ,,Nadovezujući se na revidiranu metodologiju, Evropski savjet poziva Komisiju, visokog predstavnika i Savjet da

dalje unapređuju postepenu integraciju između Evropske unije i regiona već tokom samog procesa proširenja na reverzibilan način, zasnovan na zaslugama“. U toj je formulaciji sadržano sve ono što su temeljni stavovi crnogorske vanjske politike: postepenost i individualne

zasluge. Tu je i reverzibilnost (dakle: mogućnost povratka na prethodne faze i situacije kako smo to, nažalost, iskusili tokom djelovanja prethodne Vlade, kada je izvještaj Komisije konstatovao ne samo stagnaciju, već i nazadovanje Crne Gore). I ,,postepenost“ i ,,zasluge“

Hrvatski analitičar tvrdi da je nepotrebna radna grupa o Vučićevoj inicijativi PODGORICA - Ključna ideja Vučićevog ,,Otvorenog Balkana“ je osnaživanje imperijalne pozicije Srbije na Balkanu te stvaranje pozicije njene privrede kao dominantne na području, uz uklanjanje bilo kakvih zaštitnih barijera pred takvim dominantnim uticajem. Zauzvrat, države kojima je namijenjen podređeni položaj u inicijativi ne dobijaju nikakve političke garancije suvereniteta. Za Crnu Goru bi ,,Otvoreni Balkan“ i sa pozicije pristupnih pregovora mogao biti ,,težak teg oko nogu“ - kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero. On tvrdi da je nepotrebna radna grupa o ,,Otvorenom Balkanu“ jer u toj inicijativi koristi za Crnu Goru nema.

BRZINSKA ANALIZA

Ministarka evropskih poslova Jovana Marović najavila je da će Vlada formirati radnu grupu koju će činiti predstavnici više ministarstava u vezi procjene koliko je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ u skladu sa ciljem članstva države u EU. Kazala je da se ministarstva već bave ovom temom te da očekuje da analiza bude brzo gotova. Đenero kaže da je ovo pogrešan put za crnogorsku administraciju. – Poznata je ona Čerčilova izjava o donošenju odluka i osnivanju komisija. Načelno,

Đenero: Za Crnu Goru je „Otvoreni Balkan“ veliki teg oko nogu Nema govora ni o mirovnoj dimenziji projekta. Upravo suprotno, paralelno s inicijativom, Srbija se pojačano naoružava i već je postigla razinu da su njeni vojni kapaciteti pojedinačno veći od kapaciteta svih ostalih država u regiji zajedno – kaže Đenero

Davor Đenero

posao javne uprave je da analizira sve političke mogućnosti i da onima koji donose političke odluke jasno prezentira troškove i koristi svake od mogućih političkih odluka. Načelno, izrazito je dobro da je proces donošenja odluka transparentan, a dobro je i da javna uprava obavještava o troškovima i koristima, kao i o rizicima povezanim s alternativnim javnim politikama. Je li donošenje

odluke o pristupanju Crne Gore jedna od takvih odluka, pri kojoj je potrebno studiozno razmišljanje o troškovima i koristima i je li ustrajanje na dosadašnjoj politici distance Crne Gore prema inicijativi koju je kao svoju regiji nametnuo Aleksandar Vučić racionalna politika ili državi donosi štetu? Jesu li rizici podrške Vučićevoj inicijativi veći ili manji od potencijalnih dobiti, ako dobiti uopšte postoje?

Odgovori na ova pitanja čine se vrlo jednostavnima. Iako se stvara utisak da je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ povezana sa Berlinskim procesom i iako je u jednom trenutku stvarno imala podršku (bivše) američke administracije, sasvim je jasno da se radi o inicijativi koja je samo prividno kompatibilna s evropskom integracijom – kaže Đenero. On objašnjava da ova inicijativa liči na proces stvaranja

Politika

Poneđeljak, 27. jun 2022.

zaključaka Evropskog savjeta

razočaranje ukazuju da se EU vraća onim kriterijumima i logici koji su dugo bili sadržani u izrazu ,,regata princip“ - tj. priključenje koje podrazumijeva individualne zasluge pojedinačnih zemalja. Vjerujemo, naravno, da će i g. Oliver Varhelji, komesar za dobrosusjedske odnose i proširenje, pažljivo i ispravno pročitati ove zaključke. Poslije godina odlutanja i jasno vidljivog gubitka vremena - za koje, naravno, nismo spremni da korimo samo mađarskog diplomatu - pozicija EU se, ipak, vraća u one okvire i logiku koja Crnoj Gori može dati šansu za nastavak napredovanja prema punopravnom članstvu. Na to ukazuju komunikacije sa (gotovo) svim evropskim partnerima, koji otvoreno i prijateljski pozivaju novu Vladu da se u potpunosti posveti obavezama čije se ispunjavanje očekuje. Prva stanica na toj trasi je 31. juli i reforma pravosuđa, kao što znamo.

IZBJEGAVANJE (NE) MOGUĆEG?

Reakcije u regionu na samit i zaključke su bile listom negativne i jetke. Sumarno - čini se da je razočaranje Beograda, sudeći bar po dramatičnim, tj. dramatizovanim, izjavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića najveće. razlozi za to su takođe

Ono što je za evropske aspiracije Crne Gore nesumnjivo najvažnije sročeno je u tački 16: ,,Nadovezujući se na revidiranu metodologiju, Evropski savjet poziva Komisiju, visokog predstavnika i Savjet da dalje unapređuju postepenu integraciju između Evropske unije i regiona već tokom samog procesa proširenja na reverzibilan način, zasnovan na zaslugama“. U toj je formulaciji sadržano sve ono što su temeljni stavovi crnogorske vanjske politike: postepenost i individualne zasluge logični. Politika srpskog vođstva ne nailazi na oduševljenje članica EU, ne samo zbog odbijanja Srbije da se priključi sankcijama protiv Ruske Federacije zbog agresije na Ukrajinu. Pozitivnom utisku u Beogradu neće doprinijeti ni već uobičajena formulacija o dijalogu Beograd – Priština,

kao ni očekivanje da dođe do ,,normalizacije odnosa“ dvije države. Suočena sa, još uvijek, pet sopstvenih članica kojima je priznanje kosovske nezavisnosti nepremostiva prepreka, Evropska unija neće, u dogledno vrijeme, biti u prilici da odlučujuće utiče da dođe do međusobnog priznanja Srbije i njenog južnog susjeda. Za jetkost izjava i reakcija premijera Rame ,,okrivićemo“ njegovu ekspresivnu prirodu i emotivni naboj koji prati njegove komunikacije prema zemljama i liderima regiona u posljednje vrijeme. Vrlo je vjerovatno da prastara ,,stilska“ figura o ,,čekanju Godoa“, koju je lider iz Tirane upotrijebio uoči, odnosno tokom samog samita, nije ostavila značajnog traga kod evropskih partnera. Njima - članicama EU i njihovim vladama i diplomatijama, dakle - je takođe potreban uspjeh na Zapadnom Balkanu. Godo je zato vrlo loša metafora, makar je za tu vrstu optimizma potrebno veliko strpljenje i vanredna upornost. A upravo takvo strpljenje i takva upornost mogu voditi ka uspjehu. Taj uspjeh, u ovom trenutku, može prvenstveno biti vezan za Crnu Goru. Razlozi su jasni - najmanja zemlja-kandidat, sa najmanjim brojem stanovnika i bez otvorenih dramatičnih pitanja sa susjedima, pa još sa najvećim

Sumarno - čini se da je razočaranje Beograda, sudeći bar po dramatičnim, tj. dramatizovanim, izjavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - najveće. razlozi za to su takođe logični. Politika srpskog vođstva ne nailazi na oduševljenje članica EU, ne samo zbog odbijanja Srbije da se priključi sankcijama protiv Ruske Federacije zbog agresije na Ukrajinu (nespornim) napretkom u procesu pregovora. Evropski savjet je i u slučajevima Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije iskazao stav koji je izraz i evropskih i balkanskih realnosti. Real-politik u svom lošem značenju. Reakcije iz tih zemalja takođe nisu odisale zadovoljstvom, ali je to Evropska unija i evropska vanjska politika kakva je u ovom trenutku moguća. Crna Gora, svakako, gleda sa simpatijama i sa iskrenom podrškom na aspiracije susjeda da učine iskorak u njihovim (vrlo) različitim situacijama i pozicijama. Za sve je, baš kao i za našu zemlju, značajno da se reforme nastave, kao i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, koje ostaju konstante u evropskoj agendi. Ovoga puta su tu i manjine garantovanje njihovih prava i jednakog tretmana osoba koje pripadaju manjinama. Davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji je, svakako, reakcija na tragičnu zbilju na istočnim obodima Evrope. Ruska agresija je, očigledno, ubrzala taj proces. Ostavljanje Gruzije po strani je bolno ali je, u nekim interpretacijama, proizvod želje da se Kremlju ne daju ideje za produbljivanje

jer nema koristi za našu državu

Socijaldemokrate o propuštenoj šansi Crne Gore da dobije mjesto generalnog evropskog zajedničkog tržišta On dodaje da države, kojima sekretara Savjeta za regionalnu saradnju

i zone slobodnog kretanja kapitala, roba i ljudi u evropskom području, ali su sasvim drukčiji politički preduslovi u odnosu na ono što je obilježavalo proces stvaranja Evropske zajednice za ugalj i čelik, pa onda Evropske ekonomske zajednice i na kraju Evropske unije. – Evropska integracija zamišljena je kao mirovni proces i počivala je na načelu nepromjenjivosti granica država koje pripadaju inicijativi, na demokratskim političkim porecima i na kompatibilnosti ekonomskih i političkih sistema zemalja u procesu. Osim toga, ideja evropske integracije od početka je bila održiv i ravnomjeran društveni razvoj, te matrični, ravnopravan odnos zemalja koje učestvuju u procesu. Vučićeva ideja je nešto sasvim drugo. Politička demokratija i slobode, te vladavina prava su izvan fokusa ove integracije, nema govora o načelu nepromjenjivosti granica i poštovanju suvereniteta država koje ulaze u proces, a saradnja nije osmišljena kao matrična i ravnopravna, niti je vođena idejom ravnomjernog i održivog društvenog razvoja. Ključna ideja Vučićeva ,,Otvorenog Balkana“ je osnaživanje imperijalne pozicije Srbije na Balkanu te stvaranje pozicije njene privrede kao dominantne na području, uz uklanjanje bilo kakvih zaštitnih barijera pred takvim dominantnim uticajem –kaže Đenero.

je namijenjen podređeni položaj u inicijativi, ne dobijaju nikakve političke garancije suvereniteta.

PODREĐENI POLOŽAJ

– Nema govora ni o mirovnoj dimenziji projekta. Upravo suprotno, paralelno s inicijativom, Srbija se pojačano naoružava i već je postigla razinu da su njeni vojni kapaciteti pojedinačno veći od kapaciteta svih ostalih država u regiji zajedno – kaže Đenero. Ističe da iako stvara privid podrške Evropske unije, ,,Otvoreni Balkan“ nije inicijativa koja stvara pripremu država za pristupanje Evropskoj uniji, kao što je to činila najprije EFTA, pa onda CEFTA, jer je ključna zemlja integracije odbacila zajedničke evropske politike, sve je otvorenije zavisna od Rusije i Kine, i nema stvarnu perspektivu članstva u EU. – Za Crnu Goru bi ,,Otvoreni Balkan“ i sa pozicije pristupnih pregovora mogao biti ,,težak teg oko nogu“. I konačno, ,,Otvoreni Balkan“ projekat je kojeg je i službeno šef Putinove kvazidiplomatije Sergej Lavrov predstavio kao ruski projekat za Balkan. Prema tome: jasno je da su rizici pristupanja takvom projektu jednostavno nemjerljivi. Pritom je teško reći postoji li i jedna dobit što bi je neka od država, osim Srbije, koja pristupi ovom projektu, mogla ostvariti – zaključuje naš sagovornik.Marija JOVIĆEVIĆ

DRŽAVA BEZ STRATEGIJE: Damir Šehović i vođstvo Socijaldemokrata

Dok se u Vladi spore, država gubi PODGORICA – Svakog dana se iznova dokazuje tvrdnja Socijaldemokrata da ova vlada Dritanu Abazoviću služi za lična potkusurivanja, a građanske partije, koje nemaju nikakvog realnog uticaja u Vladi, tu činjenicu pokušavaju da zamaskiraju javnim neslaganjima, saopštile su juče Socijaldemokrate. - Baš kako smo i rekli, dok se građanske i vučićevske partije nadgornjavaju u 43. Vladi, sad oko toga ko će se kandidovati za generalnog sekretara RCC, država gubi. Jer, zbog infantilnih igrarija i inaćenja Vučićeve

Ure na jednoj strani i građanskih partija na drugoj, koje su, uzgred, svedene na nivo ikebane, za tu poziciju na kraju nije kandidovan - niko – ističu iz SD. Navode i da se te nesuglasice uvijek završe na dva načina. - Ili su građanske partije preglasane ili dođe do blokade procesa, kao u ovom slučaju. Kako god okrenemo, dobro se ne može završiti, te se nadamo da će i građanske partije, koje svojim učešćem ili podrškom daju legitimitet ovoj vladi, to uvidjeti dok ne bude bilo kasno – zaključuje se u saopštenju SD-a. Đ.Ć.

krize i na tim stranama - kao da ruska destrukcija prema Gruziji (,,nezavisne“ Abhazija i Južna Osetija) nije dovoljna za dodatnu pomoć Tbilisiju iz Brisela.

IZGUBLJENO U LOGICI

Na našim stranama, sem ,,liderskih“ izjava Vučića i Rame (da ne zaboravimo: oni su u Briselu, kako su to najavili beogradski mediji, bili ,,u ime cijelog regiona“?!), što ,,otvorenobalkanskim“ idejama daje novi nivo značenja i jasne namjere. I to vrlo loše i, jednostavno kazano, neprihvatljive. Ali, kao što znamo - očigledno se ne objašnjava. Nema potrebe. Srećom, na ,,porodičnoj fotografiji“ u Briselu lako je naći svih šest šefova država ili vlada sa Zapadnog Balkana, prigodno nasmiješenih, sa rijetkim izuzetkom među njima. Poslije samita Brisela smo imali prilike da, i iz Vašingtona, čujemo nove interpretacije i detalje vezane za ,,Otvoreni Balkan“. Ta inicijativa, potvrđeno je još jednom, ima podršku ukoliko u njoj učestvuje svih šest zemalja (što daje za pravo analitičarima koji su američku podršku logički vezali za napor Stejt departmenta da ,,Otvoreni Balkan“ bude okvir za priznanje

Kosova od strane Srbije), kao i ukoliko doprinosi evropskim integracijama. Prvo će ići teško, a drugo je malo moguće. Ili obrnuto. Uz to, čuli smo i originalni odgovor na očekivano pitanje, koje odavno visi u vazduhu: kako to da SAD i Rusija, usred najveće konfrontacije (od Kubanske krize, recimo) imaju isti stav o ,,Otvorenom Balkanu“ - pošto o Zapadnom Balkanu imaju dijametralno suprotne stavove. ,,Suština je bitna, a ne ko daje podršku“. Pod logičnom, neoborivom, pretpostavkom da se podrške te vrste daju uvijek zbog suštine, ostaje nam utješna interpretacija da Kremlj podržava Vučića i Ramu da bi Srbija priznala Kosovo i da bi cio region nastavio sa istorijski važnim procesom evropskih integracija. Koliko Moskva tome vjeruje u ovoj situaciji je najmanje bitno. Koliko tome vjeruju oni sa Zapadnog Balkana koji su iskreno opredijeljeni za evropske integracije, uz poštovanje nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih svojih susjeda - pravo je pitanje. A najbolji odgovor na to pitanje Crna Gora treba da traži u predanom radu da ispunjava i da ispuni sve uslove i da zadovolji sve kriterijume koji njenu kandidaturu za članstvo u Evropskoj uniji mogu učiniti uvjerljivom i prihvatljivom za sve članice EU. To je i najefikasniji odgovor na podršku Kremlja ,,Otvorenom Balkanu“. Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede

Demokrate podnijele žalbu Ustavnom sudu Crne Gore

Tvrde da je 43. Vlada izabrana nezakonito PODGORICA – Poslanici Demokrata podnijeli su Ustavnom sudu Crne Gore žalbu protiv Odluke Skupštine Crne Gore od 28. aprila 2022. godine kojom su izabrani predsjednik i članovi nove 43. Vlade jer smatraju da je došlo do povrede Ustavom Crne Gore zajamčenih prava i sloboda, i to ustavnog načela vladavine prava i načela koja propisuju da se ne može uspostaviti, niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima. Demokrate u ustavnoj žalbi navode i da je za rješavanje ovog spora jedino nadležan Ustavni sud. - Saglasno odredbi člana 148 stav 2 Ustava Crne Gore, konačni pojedinačni pravni akt uživa sudsku zaštitu, pa bi svako eventualno nepostupanje Ustavnog suda po ovoj ustavnoj žalbi predstavljalo kršenje prava na pravni lijek garantovanog članom 20 Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava na pristup sudu garantovanog članom 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – navodi se u saopštenju Demokrata.

Ističe se i da poslanici Demokrata tvrde da je u žalbi osporena odluka nezakonita iz dva razloga. - Jer je donijeta na sjednici Skupštine Crne Gore sazvanoj suprotno odredbama člana 89 stav 2 Ustava Crne Gore i odredbama člana 84 Poslovnika Skupštine Crne Gore i jer u konkretnoj pravnoj stvari nije postojao ustavni osnov za donošenje osporene odluke – navode iz Demokrata. Iz te partije istuču i kako grupa od 46 poslanika, koja je sazvala sjednicu parlamenta na kojoj je izabrana 43. Vlada, nije bila ovlašćena za tako nešto. - Ovo iz razloga što je, saglasno gore citiranim odredbama Ustava Crne Gore i odredbama Poslovnika Skupštine Crne Gore, sazivanje sjednice Skupštine Crne Gore u isključivoj nadležnosti predsjednika Skupštine, a u slučaju da je predsjedniku Skupštine prestao mandat prije isteka vremena na koje je izabran, to ovlašćenje, do izbora novog predsjednika, vrši potpredsjednik Skupštine iz kluba poslanika koji ima veći broj poslanika – navedeno je u saopštenju. Đ. Ć.

Politika

Poneđeljak, 27. jun 2022.

INTERVJU: Dragan Krapović, poslanik i potpredsjednik Demokratske Crne Gore

„Otvoreni Balkan“ je korak unazad, potrebna je rasprava u parlamentu Sada se insistira na ,,Otvorenom Balkanu“ zato što su nelegitimna 43. Vlada Crne Gore i gospodin Abazović tu inicijativu stavili na vrh svoje političke agende. Vjerujem da je to preuzeta obaveza gospodina Abazovića kako bi u regionu dobio podršku za projekat rušenja prethodne vlade, koji je, uzgred budi rečeno, takođe on dominantno kreirao i konceptualno i kad je riječ o personalnim rješenjima. Naravno, i ova vlada na čijem je on čelu formirana je uz podršku istih adresa, kaže Krapović PODGORICA – Potpredsjednik Demokratske Crne Gore i poslanik te partije Dragan Krapović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da je regionalna inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ korak unazad za državu i nepotrebno gubljenje energije u procesu evropskih integracija. Dodao je da raspravu o tom pitanju treba otvoriti u parlamentu uključujući i neophodnu ratifikaciju za potencijalno članstvo. - Smatram da Crna Gora sada treba da ostane fokusirana na Ceftu i Berlinski proces, a ne da gubi energiju i ulazi u isti vagon sa regionom, kada smo već u situaciji da smo na evropskom putu odmakli ubjedljivo najdalje. Jezikom činjenica rečeno: Albanija i Sjeverna Makedonija još nijesu otvorile pregovore sa EU. Srbija jeste, ali ispred sebe ima velike probleme koji se ne rješavaju ni lako ni brzo, i mi jednostavno sada treba da mislimo prije svega o sebi i da probamo da damo sve od sebe da uđemo u EU u sljedeće tri ili četiri godine - kazao je Krapović. POBJEDA: I pored gromoglasne najave podržavalaca ,,Otvorenog Balkana“ o slobodnom protoku ljudi, robe i kapitala i dalje na granici sa Srbijom imamo zadržavanje i maltretiranje crnogorskih poslanika. Posljednji slučaj je poslanik Danilo Šaranović kome je maltretirana čak i porodica. Vidite li izlaz iz ove situacije? KRAPOVIĆ: Prije svega moram da kažem da su zaustavljanje, pretresi i maltretiranje crnogorskih poslanika na graničnim prelazima, a po nalogu Aleksandra Vučića i Aleksandra Vulina prilikom ulaska i izlaska iz Republike Srbije, zaista neshvatljivo postupanje. Jasno je da se radi o krajnje neprimjerenom odnosu koji je vezan za političko djelovanje poslanika. Svako suprotstavljanje poslanika partijama privescima autoritarnih sistema kažnjava se i na ovakav primitivan način. Osuđujem ono što se u produženom trajanju dešava kolegama poslanicima Skupštine Crne Gore, kao i ono što je doživio kolega Šaranović, pogo-

tovo jer je sa njim bila i njegova porodica koja je pretrpjela naprijatnost i maltretiranje. POBJEDA: Što treba država da uradi da bi zaštitila predstavnike naroda i kako tumačite ponašanje organa Srbije? KRAPOVIĆ: Valja podsjetiti da su poslanici nosioci diplomatskih pasoša i nikako ne bi smjeli biti predmet takvih postupaka pa, shodno tome, ovo pitanje bi trebalo otvoriti u komunikaciji sa naredbodavcima ove neprimjerene bezbjednosne mjere. I to upravo ovim redosljedom Đukanović - Vučić - Abazović - Brnabić - Adžić - Vulin. Ukoliko se, nakon ovih aktivnosti, kao što priželjkujemo odnos ne promijeni, onda, plašim se, bićemo vremenom prinuđeni da i sa naše strane povlačimo poteze kako bi zaštitili predstavnike građana Crne Gore, a to bi nas dodatno udaljilo u odnosima sa Srbijom što ne bi bilo dobro ni za dvije bratske države, ni za njihove građane. Najiskrenije i najdobronamjernije se nadam da nećemo biti primorani na to, jer cijenim da pored strateškog partnerstva sa državama zapadnog civilizacijskog kruga, Crna Gora i njeni građani nemaju bližih od Srbije i njenih građana. Navijam za što bolje odnose i što manje otvorenih pitanja, nerazumijevanja i ovakvih neprijatnosti. U tom smislu, i kao pojedinac dajem i uvijek ću davati doprinos, na svakom mjestu i u svakoj prilici, vodeći računa prije svega o interesima građana dvije prijateljske zemlje. Svakako, po logici stvari, prevashodno valja voditi računa o dignitetu Crne Gore i njenih građana, a pogotovo njihovih izabranih predstavnika. POBJEDA: Izrazili ste rezervu prema inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ iza koje je predsjednik Srbije... KRAPOVIĆ: Prvo, ne bih rekao da je samo gospodin Vučić iza inicijative ,,Otvoreni Balkan“, već je tu i gospodin Rama, kao i rukovodstvo Sjeverne Makedonije. Nažalost, aktuelne geopolitičke okolnosti su takve da se globalno gledano svijet nalazi na prekretnici, što se posebno odnosi na Evropsku uniju, jer se na tlu Evrope dešava

najveći ratni sukob i najveća kriza od Drugog svjetskog rata. Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu svakim danom ostavlja sve veće posljedice, čitav dijapazon negativnih posljedica da budem precizniji, na ekonomiju i politička dešavanja u svijetu, a posebno se to odnosi na područje Evrope. Sve to se može odraziti na proces proširenja na jedan od dva načina, o kojima se trenutno vodi veoma živa debata. Naime, može se desiti da proces proširenja potpuno zapadne u ćorsokak i zamre, što bi bila katastrofa za države i društva Zapadnog Balkana. Ali, ova situacija takođe može biti i šansa za Crnu Goru, jer je moguće da u EU postojeću situaciju shvate kao podsticaj da se proces proširenja ipak nastavi, pa čak i da se silom prilika ubrza. Kako god da bude, a najiskrenije se nadamo drugom scenariju, Crna Gora je odavno nadvosmisleno opredijeljena da bude prva sljedeća članica EU, daleko je odmakla na tom putu, dok sve ostale zemlje ZB ili kaskaju ili imaju teško rješive probleme ili još uvijek nemaju ni datum otpočinjanja pregovora. Nije logično da se vraćamo korak unazad, već upravo da zakoračimo naprijed. I svoje granice otvorimo prema Evropskoj uniji. Članstvo u EU ima ogromnu podršku među građanima Crne Gore, mala smo zemlja i lako prilagodljiv sistem čiji prijem ne bi ni na koji način mogao ugroziti funkcionisanje EU, dok bi istovremeno bio sjajan primjer i podsticaj drugim zemljama da ne posustanu na evropskom putu i ne izgube nadu. Međutim, ono što sve ove godine, nažalost, nedostaje jeste politička volja da se dese reforme, prije svega kada se radi o vladavini prava, te borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. S ponosom ističem da nama u Demokratama nikad nije manjkalo političke volje, hrabrosti i odlučnosti u tom smislu, i na osnovu temeljnih vrijednosti naše politike, smatramo svojom obavezom da ključno doprinesemo realizaciji članstva Crne Gore u EU! POBJEDA: Da li o pristupanju toj inicijativi treba otvoriti raspravu u parlamentu?

Regulisati odnos Crne Gore i SPC u skladu sa Ustavom i zakonom, ne uključivati parlament POBJEDA: Pitanje regulisanja odnosa države sa SPC i dalje opterećuje javnost. Da li i taj proces treba da bude transparentniji, odnosno da li i o tome treba da raspravlja parlament? KRAPOVIĆ: Ne smatram da je nužno da Skupština raspravlja i odlučuje o ugovoru o regulisanju odnosa između države i SPC. U pitanju je proces koji je već duže u fokusu javnosti i ne vidim razlog da taj proces ne bude transparentan. Smatram da je neophodno urediti odnose između države Crne Gore i SPC na Ustavom i zakonom predviđen način, i u tom smislu ja lično, a svakako i Demokrate, podržavamo dogovor i zaključivanje ugovora i rješavanje tog pitanja na kvalitetan i održiv način. Ako me pitate da li je ova nelegitimna vlada kadra da taj posao dovede do kraja, odgovor je isti kao i

KRAPOVIĆ: Naravno da se o svim međunarodnim sporazumima mora otvoriti rasprava u parlamentu. Po Ustavu, Vlada vodi spoljnu politiku, ali se ovakvi sporazumi ratifikuju u parlamentu. Dakle, zakoni i druge brojne odluke kojim bi se eventualno sprovodili u djelo se donose u parlamentu i svako ko kaže suprotno je u zabludi ili ne zna šta priča. POBJEDA: Zašto se insistira sada na toj inicijativi, a ne, recimo, na Berlinskom procesu ili Cefti? KRAPOVIĆ: Sada se insistira na ,,Otvorenom Balkanu“ zato što su nelegitimna 43. Vlada Crne Gore i gospodin Abazović tu inicijativu stavili na vrh svoje političke agende. Zbog čega je to tako - to je pitanje za njih! Ja vjerujem da je to preuzeta obaveza gospodina Abazo-

za ,,Otvoreni Balkan“ i niz drugih pitanja. To znači da su ova većina i Vlada plod zakulisnih dogovora i dilova, neprirodna i kontradiktorna koalicija, dakle, jednom riječju rogovi u vreći i kao takvi neće moći da riješe ovo pitanje na, kako sam već rekao, kvalitetan i održiv način. Ova vlada ne može donijeti boljitak Crnoj Gori u bilo kojoj sferi i smatram da je interes građana Crne Gore da joj što prije vidimo leđa i da demokratski i slobodno konsultujemo građane kuda i kako da se Crna Gora dalje kreće. Ako tako bude, dobićemo vlast i vladu koja osim legitimiteta ima i kapacitet i kredibilitet da ovo, ali i cijeli niz drugih pitanja riješi u skladu sa interesima građana Crne Gore. Siguran sam da će takvu vlast u budućem periodu predvoditi Demokratska Crna Gora, na čelu sa gospodinom Bečićem.

vića kako bi u regionu dobio podršku za projekat rušenja prethodne vlade, koji je, uzgred budi rečeno, takođe on dominantno kreirao i konceptualno i kad je riječ o personalnim rješenjima. Naravno, i ova vlada na čijem je on čelu formirana je uz podršku istih adresa. I prije i sada je očigledno podložan uticajima formalnih i neformalnih centara moći u zemlji i regionu i shodno tome spreman je da preuzme razne vrste obaveza na više strana, što će sigurno, prije ili kasnije, gospodina Abazovića žestoko politički koštati, ako već nije. Međutim, suština je da Crnu Goru košta što manje! Zbog svega navedenog, smatram da Crna Gora sada treba da ostane fokusirana na Ceftu i Berlinski proces, a ne da gu-

bi energiju i ulazi u isti vagon sa regionom, kada smo već u situaciji da smo na evropskom putu odmakli ubjedljivo najdalje. Jezikom činjenica rečeno: Albanija i Sjeverna Makedonija još nijesu otvorile pregovore sa EU. Srbija jeste, ali ispred sebe ima velike probleme koji se ne rješavaju ni lako ni brzo, i mi jednostavno sada treba da mislimo prije svega o sebi i da probamo da damo sve od sebe da uđemo u EU u sljedeće tri ili četiri godine. Kada budemo članica EU, tada naša uloga treba da podrazumijeva da budemo najveći zagovornici učlanjenja Srbije, Albanije i ostalih susjednih država iz regiona, jer je to pozicija iz koje im možemo ozbiljno pomoći, dok odustajanjem od svog puta to svakako ne možemo. ,,Otvoreni Balkan“ ne preklapa Barlinski proces u jednom dijelu, on ga u potpunosti duplira, s jednom vrlo bitnom razlikom - kod Berlinskog procesa imamo potpuno inkluzivnu inicijativu, što nije slučaj sa ,,Otvorenim Balkanom“. Takođe, Berlinski proces nadgledaju i kontrolišu institucije EU koje neće dozvoliti gubljenje fokusa i nazadovanje Crne Gore kada se radi o već postignutim EU standardima. Sada u javnosti imamo argument da je RCC bio prisutan na samitu u Ohridu. To jeste tačno, ali naša je obaveza da idemo ka cilju beskompromisno, jer ga jedino tako ostvarujemo. Podrška iz EU prema OB je podrška cijelom regionu i u svakoj izjavi se apostrofira region, a isto je i sa SAD-om. Međutim, naše je da kao suverena zemlja dokažemo i političku i stratešku zrelost na način da mislimo prvo o Crnoj Gori, pa nakon toga o regionu, i da ubijedimo skeptike, gdje god bili, da smo mi zaslužena sljedeća članica EU. Da zaključim - gledajmo sebe, gurajmo istinske, a ne kozmetičke reforme i okupimo se oko vladavine prava, izborimo se sa korupcijom i kriminalom i bićemo sljedeća članica EU. Sve ostalo bi bilo prihvatanje nekih stranputica i odlaganje ulaska u EU još dugi niz godina, a šta bi nam to kao društvu i državi donijelo, ostavljam građanima da sami prosude! Nenad ZEČEVIĆ

Ekonomija

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Ministarstvo finansija razmatra način na koji će preusmjeriti 3,56 miliona eura Univerzitetu Crne Gore

Obezbijediće novac za povećanje plata profesorima do kraja godine Predložićemo da sredstva budu nadomještena kroz rebalans budžeta, iz tekuće budžetske Univerzitet je ranije apelovao na Vladu i nadležna ministarstva da im pre- rezerve ili iz drugih usmjere 3,56 miliona kako bi mogli da izvora, rečeno je isplate uvećane plate prema izmijenjenom Zakonu o zaradama zaposle- Pobjedi u resoru kojim nih u javnom sektoru. - Ministarstvo finansija je u prethod- rukovodi Aleksandar nom periodu, u više navrata, ukazalo Damjanović PODGORICA – Ministarstvo finansija obezbijediće Univerzitetu Crne Gore 3,56 miliona eura, koliko nedostaje za povećanje plata profesorima i stručnim saradnicima od 1. jula do kraja godine, potvrđeno je Pobjedi u tom vladinom resoru.

da predmetna sredstva, kao i druge potrebe, razmatra i predložiće da budu nadomještena bilo kroz izmjene i dopune Zakona o budžetu za 2022. godinu, iz tekuće budžetske rezerve ili iz drugih izvora, kao i koristeći mehanizam blagovremene dinamike potrošnje planiranih sredstava do njihovog obezbjeđivanja - rečeno je Pobjedi u resoru kojim rukovodi Aleksandar Damjanović.

VAN BUDŽETA

U Ministarstvu su istakli da pravovremeno izmirivanje obaveza nije

upitno, te da će biti realizovano već kroz obračun zarada za jun. Izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je usvojen u Skupštini u decembru prošle godine na inicijativu Branke Bošnjak (DF), predviđeno je uvođenje koeficijenata složenosti za određene kategorije zaposlenih u prosvjeti, ali i zdravstvu. Fiskalni efekat ovih izmjena nije integrisan u ovogodišnji budžet. Zbog toga je Univerzitet 7. aprila tražio od Vlade

časova preko norme koji prima nastavni kadar.

ČEKAJU ODGOVOR

Ministarstvo finansija

da im obezbijedi dodatna sredstva jer njihov budžet od 25,5 miliona nije dovoljan za pokrivanje tih troškova. Iz Univerziteta su protekle sedmice saopštili da će oni finansirati povećane zarade koje njihov kadar treba da primi 1. jula. Prema našim saznanjima, prosječna osnovna neto zarada, uključu-

jući i prosječno radno iskustvo, redovnim profesorima sada iznosi 1.110 eura, vanrednim 1.000, a docentima 850. Primjenom zakona redovnim profesorima plata se povećava 65,4 odsto, vanrednim 79,84 odsto i docentima 65,3 odsto. Zakonom definisano povećanje zarade ne utiče na ukidanje obračuna

Rezultati kampanje „Budi odgovoran“ tokom protekle sedmice PODGORICA – U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ protekle sedmice je evidentirano 12 prijava, na osnovu kojih nijesu izrečene novčane kazne, ali i jedna pohvala. Pohvala se odnosila na market ,,Panorama 3“ u Mojkovcu, a zapravo se radi o odgovoru na raniju prijavu da se u tom trgovačkom objektu ne izdaju računi. Iz marketa su poručili da imaju mogućnost da vrate kamere kako bi se utvrdilo da li su te tvrdnje tačne i poručili da mušterije nijesu dužne da plate račune ukoliko im nijesu izdati. Građani su se žalili da fiskalne račune ne izdaju roštilj i market prodavnica na šetalistu u Đenovićima, kao i Exclusive centar star i Star aestetic centar u Podgorici. Evidentirane su i pritužbe da zaposleni u PODGORICA – Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je prošle sedmice studijsku posjetu predstavnika vodećih medija iz Izraela. Na poziv NTO predstavnici vodećih izraelskih medija imali su priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom Crne Gore, o čemu će pisati u štampanim i onlajn člancima. Riječ je o pet medija koji u prosjeku imaju po oko 1,5 miliona čitalaca na dnevnom nivou - Israel Today, Reshet 13, Passport News, Yedioth Ahronot i Maariv. Tokom trodnevne posjete novinari iz Izraela su imali priliku da posjete južni, centralni i sjeverni region Crne Gore. Predstavnik štampanog i digitalnog magazina, vebsajta i

Evidentirano 12 prijava i jedna pohvala restoranu ,,Marea“ u Tivtu nemaju slobodan dan, da većina angažovanih u Televiziji 777 nema ugovor o radu, a da auto servis ,,Balić“ i auto-perionica ,,Šale“ u Bijelom Polju rade na crno. Građani su se žalili i da neka kupališta u Herceg Novom nemaju propisano odvojenu slobodnu površinu bez ležaljki i ne izdaju fiskalne račune, da hotel ,,Maestral“ u Budvi nije zaposlenima platio praznič-

ne dnevnice za Vaskrs, 1. maj i Dan državnosti, dok market ,,Primato“ u Spužu nema pravilno istaknute cijene proizvoda. Jedna od prijava koja je evidentirana ove sedmice zapravo je bio poziv nadležnima da teretnim vozilima velike nosivosti zabrane prolaz putnim pravcem Krstac – Mramor, jer ga trajno uništavaju. - Put je doveden u stanje da se njime više ne može ni pješke

ići, a kamoli putničkim vozilima. Stanovnici ovog područja su slali brojne dopise, peticije i prijave, ali bezuspješno - navodi se u prijavi. Ostale prijave odnosile su se na radove na putu i uklanjanje ležećeg policajca. Kampanju ,,Budi odgovoran“ su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbu protiv sive ekonomije. Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom. R. P.

Sa Univerziteta kažu da čvrsto vjeruju da će inicijativa za poboljšanje statusa akademskog osoblja rezultirati adekvatnim rješenjem, odnosno da će im biti obezbijeđena nedostajuća finansijska sredstva za ovu godinu. - Kako još nemamo zvaničan odgovor na dopis upućen nadležnim ministarstvima, sa strpljenjem čekamo njihov stav od kojeg će zavisiti naši dalji koraci - naveli su sa Univerziteta. Plata redovnog profesora i naučnog savjetnika novim zakonom je definisana koeficijentom 21,62 (prethodno 13,07), vanrednog profesora i višeg naučnog saradnika koeficijentom 19,89 (prethodno 11,06), docenta na univerzitetu i naučnog saradnika koeficijentom 17,29 (prethodno 10,46). Prema projekciji Univerziteta, za narednu godinu potrebno je da im se opredijeli 7,3 miliona eura po osnovu povećanja koeficijenata koji definišu iznos zarade zaposlenih i naknade honorarno angažovanih profesora i kliničara. B.D. – N.Đ.

Podaci Monstata za prošlu godinu

Veći promet u trgovini na veliko PODGORICA – Promet robe u trgovini na veliko u Crnoj Gori u prošloj godini iznosio je 2,34 milijarde eura, što je 21,5 odsto više u odnosu na 2020, pokazuju preliminarni podaci Monstata. - Najveće učešće u ukupnom prometu imale su robne grupe iz oblasti prehrane koje su činile 27,4 odsto ukupnog prometa u trgovini na veliko - navodi se u saopštenju. Statistika trgovine na veliko obuhvata i prikazuje promet preduzeća čija je osnovna

NTO organizovala studijsku posjetu predstavnika pet vodećih medija iz Izraela našoj državi

Izraelski novinari oduševljeni ljepotama Crne Gore aplikacije Passport News, kazao je da Crna Gora, koja ga mnogo podsjeća na Izrael, ima mnogo potencijala i da je siguran da će se razvijati u pravom pravcu. - Raznolikost kultura i nevjerovatni krajolici su nešto što oduševljava. I planine i plaže su predivne, postoje mjesta koja su neistražena i to je nešto što vole Izraelci. Nevjerovatna je kombinacija luksuznih hotela i domaćinstava, te mogućnost kombinacije obilaska planina i Primorja. Najviše sam oduševljen tom kombinacijom i izrael-

ske turiste će najviše privući ta mogućnost da obiđu i sjever i jug Crne Gore za vrlo kratko vrijeme, te vide mnoštvo različitih stvari - poručio je predstavnik Passport Newsa. Novinar Yedioth Ahronotha, jedne od dvije najveće dnevne novine, rekao je da je Crna Gora predivna i da su ljudi vrlo ljubazni. - Kotor je predivan. Impresioniran sam time da čak i sad tokom sezone, kada ima dosta turista, ima mirnih mjesta, gdje možete uživati u odmoru. Mnogo mi se

dopada i sve ono što smo obišli na sjeveru Crne Gore. Našim čitaocima u Izraelu ću predložiti da posjete i neku planinu u Crnoj Gori i Crnogorsko primorje - rekao je Ahronotha. Predstavnica NTO Milena Čukić saopštila je da su izraelski novinari oduševljeni turističkom ponudom Crne Gore i mogućnošću da se svakodnevno za samo dva i po sata dođe u destinaciju bogatu raznolikostima, kao što je Crna Gora. - Oni su imali priliku da posjete sjever Crne Gore, uživaju u

šetnji u prirodi, voze se džipovima po obroncima Bjelasice, upoznaju se sa ski-ponudom, da borave u seoskim domaćinstvima, ali i da osjete čari luksuzne ponude, mediteranske gastronomije i starih gradova. Oni su već u toku same posjete podijelili pregršt fotografija sa svojom porodicom i prijateljima, što zaista govori o njihovom iskrenom oduševljenju našom zemljom rekla je Čukić. Dodala je da postoje svakodnevni letovi iz Izraela prema Tivtu, kao i čarter letovi ka Podgorici. Iz NTO su kazali da je ta studijska posjeta jedna u nizu realizovanih i planiranih promotivnih aktivnosti kada je u pitanju tržište Izraela. Uspješno realizovana poslovna radionica u Tel

djelatnost trgovina na veliko. Promet robe u trgovini na veliko je vrijednost robe koju su preduzeća isporučila firmama unutrašnje trgovine, ostalim kompanijama za dalju preradu i velikim potrošačima za sopstvenu potrošnju. R. P.

Avivu u aprilu, na kojoj je učestvovalo 60 izraelskih turoperatora i poslovnih medija, jedna je od promotivnih aktivnosti koja je doprinijela interesovanju turista sa tog tržišta, što potvrđuje odličan buking koji je zabilježen u crnogorskim hotelima. U narednom periodu je planirana organizacija studijske posjete izraelskih turoperatora, ali i niz drugih promotivnih aktivnosti. Studijska posjeta realizovana je uz podršku izraelskog turoperatora Eshet tours, strateškog partnera NTO - Gold Travel agencije, rizorta Portonovi Montenegro, hotela ,,Cue“, rizorta Jela Natural, restorana ,,Conte“, hotela ,,Budva“ i ,,Regent Porto Montenegro“, Skijališta Crne Gore, kao i lokalnih turističkih organizacija Kotora, Budve, Bara i Kolašina. R. P.

Društvo

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Duže od 15 godina od kada ga je ratifikovala, Crna Gora nije uskladila svoje krivično zakonodavstvo sa Protokolom PODGORICA – Borba protiv krijumčarenja oružja prepoznata je kao jedan od prioriteta u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala – SOCTA 2021, no Crna Gora ni nakon više od 15 godina godina otkako je ratifikovala Protokol UN protiv nedozvoljene trgovine i proizvodnje oružja, njegovih djelova i municije, još uvijek sa njim nije uskladila svoje krivično zakonodavstvo. To je pokazala analiza sprovođenja tog protokola, koji je dio Konvencija Ujedinjenih nacija protiv tansnacionalnog organizovanog kriminala, a koju je kao konsultant Kancelarije UN za drogu i kriminal (UNODOC) - Globalni program za vatreno oružje, radio advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran prof. dr Miloš Vukčević. On u razgovoru za Pobjedu naglašava da je važno istaći da je u oktobru 2020. godine započet Mehanizam za pregled primjene Konvencije UN protiv organizovanog kriminala i njenih protokola, kojim pregledom je obuhvaćena i Crna Gora, kao strana ugovornica. - Ohrabruje činjenica da je još prošle godine radna grupa tadašnjeg Ministarstva pravde pripremila Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji je u potpunosti usklađen sa Protokolom UN o oružju, pa očekujem da ministar Marko Kovač isti dostavi Vladi radi utvrđivanja Prijedloga zakona i njegovog upućivanja Skupštini na usvajanje. Ne smije se dozvoliti da Crna Gora bude negativno ocijenjena prilikom pregleda primjene Konvencije UN protiv organizovanog kriminala i njenog Protokola o oružju – naglašava Vukčević.

KAZNENA POLITIKA

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju Crna Gora, kriminalna djelatnost vezana za oružje dominantno je kodifikovana u članu 403 Krivičnog zakonika pod nazivom „Nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“, dok ne propisuje krivična djela nedozvoljena trgovina oružja, nedozvoljena proizvodnja oružja, kao ni falsifikovanje ili uklanjanje oznaka na vatrenom oružju, kako je to propisano odredbama člana 5 Protokola UN o oružju. - Obaveza je Crne Gore, kao članice UN, koja je ratifikovala Protokol UN o oružju 2006. godine, da uskladi svoju nacionalnu legislativu sa odredbama

Krivični zakonik ne poz nedozvoljenu trgovinu Do sada nije bilo nijedne optužnice, niti presude za krivično djelo nedozvoljena trgovina oružjem, niti je moglo biti, jer ovo djelo nije ni propisano našim Krivičnim zakonikom, naglašava advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran dr Miloš Vukčević

Miloš Vukčević

ovog protokola – kategoričan je Vukčević. On ističe da do sada nije bilo ni jedne optužnice ili presude za krivično djelo nedozvoljena trgovina oružjem, niti je moglo biti, jer to djelo nije ni propisano našim Krivičnim zakonikom. Sve istrage koje su se vodile za oružje prekidaju se i kvalifikuju po članu 403 KZ „Nedozvoljeno držanje oružja“, bez vođenja dalje istrage vezano za trgovinu oružjem, naglašava Vukčević. On kaže da je, na osnovu analize sudske prakse 2015-2020. vidljivo da je bilo slučajeva da se pojedincima stavljaju na teret dva krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja, ali da su kazne bile daleko ispod zakonskog minimuma - jedinstvene kazne od šest ili čak četiri mjeseca. - Ukoliko se uporede krivična djela neovlašćena proizvodnja i promet droga (čl. 300 KZ) i trgovina ljudima (čl. 444 KZ), dakle djela koja su po stepenu društvene opasnosti ista kao i djela vezana za trgovinu oruž-

jem, odmah se uočava da su propisane kazne za oružje značajno blaže, dok naš Krivični zakonik ne prepoznaje trgovinu oružjem, niti kvalifikovani oblik - organizovana mreža preprodavaca, kao kod krivičnih djela vezanih za oružje i droge – navodi Vukčević. Crna Gora je, kako kaže, uskladila krivično zakonodavstvo sa Protokolom o drogama i Protokolom o trgovini ljudima, ali se na Protokol UN o oružju potpuno zaboravilo, a to će pitanje biti aktuelno kada se završi rat u Ukrajini pa velika količina oružja koja zaostane bude predmet krijumčarenja od organizovanih kriminalnih grupa.

ŠTO KAŽE PROTOKOL

Shodno članu 5 Protokola UN o oružju, svaka država članica treba da usvoji takve zakonodavne i ostale neophodne mere, kako bi se kao krivično djelo kvalifikovale određene kriminalne radnje, kada se izvrše sa umišljajem. To su nezakonita proizvodnja vatrenog oružja, njegovih djelova, sklopova i municije;

Za metak 31 dan zatvora, a za automatsku pušku - uslovna osuda Uz Analizu o implementaciji Protokola UN o oružju u krivično zakonodavstvo Crne Gore, rađena je i zbirka 25 presuda krivičnih djela vezanih za oružje za period 2015-2020. godine iz kojih se može vidjeti da su crnogorski sudovi u najvećem broju slučajeva izricali uslovne osude, rad u javnom interesu ili kazne daleko ispod zakonskog minimuma, čak i u slučajevima kada je u pitanju oružje čije držanje je građanima zabranjeno, što navodi

Zaplijenjeno oružje

na zaključak da je praksa sudova isuviše blaga kada su ova krivična djela u pitanju, tvrdi Vukčević. - Tako u jednom slučaju imamo izrečenu uslovnu osudu, iako je okrivljeni koji je ranije osuđivan neovlašćeno držao automatsku pušku, čije držanje je građanima zabranjeno i za koje djelo je zaprijećena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina – kazao je Vukčević. Prema njegovom mišljenju, pored činjenice da je kaznena poli-

tika crnogorskih sudova isuviše blaga, karakteriše je i neujednačenost. Tako je, na primjer, u jednom slučaju okrivljeni samo zbog držanja jednog metka osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 31 dan, dok je u slučaju držanja automatske puške već ranije osuđivano lice dobilo mjeru upozorenja – uslovnu osudu. Vukčević navodi da je u jednom predmetu iz 2021. godine okrivljenom čak izrečena jedinstvena kazna u trajanju od 4 mjeseca

nezakonit promet vatrenim oružjem, njegovim djelovima, sklopovima i municijom i falsifikovanje ili nezakonito brisanje, uklanjanje ili promjenu oznaka na vatrenom oružju. Shodno definiciji nezakonite proizvodnje oružja iz člana 3 Protokola, postoje tri obavezujuća krivična djela vezana za nezakonitu proizvodnju oružja, njegovih djelova, sklopova i municije koja shodno članu 5 Protokola, sve države ugovornice, pa i Crna Gora moraju propisati u svom zakonodavstvu. To su proizvodnja ili sklapanje oružja od djelova i sklopova koji su nezakonito pribavljeni; proizvodnja ili sklapanje oružja bez licence ili dozvole izdate od nadležnih vlasti države članice gdje se vrši proizvodnja ili sklapanje i proizvodnja ili sklapanje oružja bez označavanja vatrenog oružja prilikom njegove proizvodnje. za dva krivična djela: stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo neovlašćeno držanje veće količine oružja iz člana 403 st. 3 KZ, za koja djela je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina. - Problem u praksi stvara i formulacija „veća količina oružja“ data u članu 403 Krivičnog zakonika koja je različito tumačena od pojedinih sudova. Tako je u jednom slučaju sud smatrao da veću količinu oružja predstavljaju dva pištolja, dok u drugom slučaju više paketa eksploziva i municije nije smatrao „većom količinom oružja“ – naveo je Vukčević.

- Cilj navedenih odredbi Protokola, odnosno navedenih krivičnih djela je da se osnovni zahtjevi (uslovi) u pogledu uvoza, izvoza i transporta oružja ne zaobiđu proizvodnjom njegovih djelova i sklopova i njihovim izvozom, prije nego što budu sklopljeni u finalni proizvod, da se proizvodnja vatrenog oružja ne odvija tajno bez odobrenja/licence nadležnog organa i da se prilikom proizvodnje oružja vrši njegovo uredno označavanje kako bi se moglo obezbijediti njegovo praćenje – kaže Vukčević. On podsjeća da je nedozvoljena trgovina oružjem, čija definicija je propisana Protokolom, uvela obavezu za države ugovornice da inkriminišu još dva krivična djela koja su povezana sa nezakonitom trgovinom oružja. Svaki međunarodni transport, sa teritorije jedne na teritoriju druge države, oružja, njegovih djelova, sklopova i municije bez zakonitog izdatog odobrenja i svaki međunarodni transport oružja koje nije označeno u skladu sa Protokolom. - Naime, kao nedozvoljena trgovina oružja, shodno Protokolu, označava se svaki uvoz, izvoz, nabavka, prodaja, isporuka, premještanje ili transport vatrenog oružja i njegovih djelova, sklopova i municije, sa teritorije ili preko teritorije jedne države članice na teritoriju druge države članice, u slučaju da jedna od tih država to nije odobrila u skladu sa uslovima ovog protokola, ili ukoliko vatreno oružje nije označeno u skladu sa protokolom – kaže Vukčević.

(NE)USKLAĐENOST

Prema njegovim riječima, u crnogorskom Krivičnom zakoniku, u članu 403 kojim se propisuje „Nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“ inkriminišu se sljedeće radnje: neovlašćena izrada, prodaja, nabavka, razmjena, nošenje ili držanje oružja, municije ili eksplozivnih materija, propisujući za ove kriminalne radnje kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine. - Takođe, u stavu 2 ovog člana inkriminišu se radnje: neovlašćeno držanje, nošenje, izrada, popravljanje, prerađivanje, prodaja, nabavljanje, razmjena, prevoženje ili na drugi način stavljanje u promet vatrenog oružja, municije, eksplozivne materije, rasprskavajućeg ili gasnog oružja čije držanje je građanima zabranjeno. Za ovaj oblik krivičnog djela propisana je strožija kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina – navodi on. Prema njegovim riječima, u slučaju kada je u pitanju kvalifikovaniji, odnosno teži oblik ovog krivičnog djela, odnosno ako je predmet djela veća količina oružja ili sredstava, ili je u pitanju oružje ili druga sredstva velike razorne moći, stavom tri ovog člana propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina. - Dakle, upoređivanjem relevantnih odredbi UN Protokola o oružju sa samim članom 403 KZ jasno se može zaključiti da postoji neusklađenost, odnosno da Crna Gora nije sprovela svoju obavezu i u svoje nacionalno zakonodavstvo u potpu-

Društvo

Poneđeljak, 27. jun 2022.

m UN protiv nedozvoljene trgovine i proizvodnje oružja

oznaje u oružjem

nosti implementirala odredbe člana 5 Protokola – navodi Vukčević. Prema njegovoj analizi, nedozvoljena trgovina oružjem nije inkriminisana u Krivičnom zakoniku i usklađena sa relevantnim odredbama Protokola UN o oružju, bez obzira što se u članu 403 propisuju kao kažnjive radnje prodaje, razmjene i nabavljanje oružja. - Naime, neusklađenost se ogleda u činjenici da crnogorski KZ ne kriminalizuje međunarodni transport nelegalnog oružja, njegovih sklopova, djelova i municije, posebno radnje učinioca koje se odnose na uvoz, izvoz, transfer, dostavku, zadržavanje oružja, njegovih djelova, sklopova i municije – kaže Vukčević.

KRIVIČNI POSTUPAK

On navodi da su krivična djela trgovine drogama, ljudima i oružjem djela slične težine i opasnosti po društvo, posebno uzimajući u obzir posljedice koje ostavljaju i međusobnu povezanost njihovih učinilaca, koji su nerijetko pripadnici istih ili međusobno povezanih kriminalnih grupa i čije rute krijumčarenja se prepliću. - Crna Gora je izgradila dobro materijalno i procesno zakonodavstvo kojim je uspjela da kriminalizuje veliki broj radnji i aktivnosti koje preduzimaju učinioci krivičnih djela trgovine drogama i ljudima, kao i da razvije sredstva (alatke) za efikasno sprovođenje istraga u cilju otkrivanja i gonjenja učinilaca ovih djela – naglašava Vukčević. Međutim, kada su u pitanju

krivična djela vezana za nedozvoljenu trgovinu oružjem, situacija je značajno drugačija, navodi on. - Nedostaje jasna i usklađena sa UN Protokolom o oružju inkriminacija ovih djela u Krivičnom zakonu, propisi o određivanju vrste i visine krivične sankcije ne odgovaraju svrsi opšte i specijalne prevencije, dok je opseg primjene mjera tajnog nadzora i drugih alatki za pribavljanje dokaza propisanih Zakonikom o krivičnom postupku značajno ograničen kada su u pitanju krivična djela nezakonite trgovine oružjem – kaže Vukčević. On objašnjava da u krivičnom postupku ne postoji razlika u postupanju između oružja sa uklonjenim/izbrisanim oznakama i oružja sa legitimnim - fabričkim oznakama, već se zbog nedostatka kriminalizacije, na jednak način postupa bez obzira da li oružje ima fabričke oznake ili su oznake uklonjene ili izmijenjene. - Upravo takvi slučajevi, u kojima se otkrije oružje čije su oznake mijenjane ili uklonjene, ukazuju da je najčešće u pitanju nezakonita trgovina oružjem, da taj komad oružja dolazi sa crnog tržišta. Takav slučaj se ne bi smio podvesti pod klasično krivično djelo iz člana 403 KZ i imati isti status kao da je u pitanju oružje sa zakonskim fabričkim oznakama, a za koje učinilac ne posjeduje dozvolu za držanje i nošenje – naglašava Vukčević.

NELOGIČNOSTI

Primjera radi, dodaje on, učinilac koji je ilegalno prodao pištolj sa uklonjenim oznakama i koji ranije nije osuđivan će najvjerovatnije dobiti uslovnu osudu, uzimajući u obzir da je članom 403 (1) KZ propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, pravila o ublažavanju kazne, dosadašnju sudsku praksu, kao i činjenicu da ne postoji posebno krivično djelo uklanjanje i brisanje oznaka sa vatrenog oružja. - Ovako blaga kazna ne služi svrsi kažnjavanja. Takođe, član 403 KZ ne razlikuje držanje od nošenja oružja, pa se ne pravi razlika da li je učinilac krivičnog djela nosio oružje na javnom mjestu ili ga držao u kući. Obje radnje biće podvedene pod isto krivično djelo iz člana 403 - nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Uzimajući u obzir da je propisana kazna za osnovni oblik djela od 3 mjeseca do 3 godine, to pokušaj ovog krivičnog djela nije kažnjiv. Takođe, u ovom članu ne inkriminišu se djelovi oružja, pa se državni tužioci i sudovi pozivaju na Zakon o oružju koji pod oružjem podrazumijeva i djelove oružja, što otežava primjenu zakona u njihovom

svakodnevnom radu – navodi Vukčević. Ono što je, prema njegovom mišljenju, takođe legislativni nedostatak jeste činjenica da su članom 403 st. 1 KZ propisane/ inkriminisane sve nedozvoljene radnje i aktivnosti vezane za oružje, poput izrađivanja, prodaje, nabavljanja, razmjene, nošenja ili držanja vatrenog oružja, dok su stavom 2 dodate još dvije radnje: prerađivanje i popravljanje, ali u odnosu na oružje čije držanje je građanima zabranjeno. - To je bez ikakvog logičnog reda i razdvajanja, što otežava nadležnim organima da pravilno prikupljaju i vode statističke podatke o načinima izvršenja krivičnih djela povezanih sa nezakonitom trgovinom oružja. Dakle, načini izvršenja ovih krivičnih djela bi trebalo biti jasno razdvojeni u okviru posebnih odredbi Krivičnog zakonika – kazao je Vukčević. Prema njegovom mišljenju, neophodno je inkriminisati nezakonitu trgovinu oružjem i mijenjanje ili uklanjanje oznaka na oružju kao posebne radnje krivičnih djela. Takođe, dodaje, potrebno je postrožiti kazne za krivična djela vezana za oružje, dok je za krivično djelo nezakonite trgovine/prometa oružjem potrebno uvesti kaznu zatvora u trajanju od najmanje tri godine, kao što je to propisano za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i trgovine ljudima. - Naime, za razliku od krivičnih djela trgovine ljudima i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga koji poznaju izvršenje ovih djela na organizovan način od strane više lica posrednika ili mreže preprodavaca, krivično djelo iz čl. 403 KZ ,,nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“ ne poznaje ovaj najteži oblik djela koji se vrši putem posrednika ili mreže preprodavaca. To znači da će i u slučaju kada je riječ o trgovini oružjem na organizovan način, od strane više lica, odnosno organizovane mreže preprodavaca, tužilac kvalifikovati djelo pod član 403 KZ kao da je u pitanju osnovni oblik djela. Dakle, kao i kod krivičnih djela trgovine drogama i ljudima, obavezno je uvesti teži (kvalifikovaniji) oblik krivičnog djela, u slučaju kada je djelo izvršeno od strane više lica na organizovan način – rekao je Vukčević. On ukazuje i na činjenicu da je i pored toga što je još 2015. godine donešen Zakon o oružju, koji je u čl. 71 propisao da će se način proizvodnje oružja i municije urediti posebnim zakonom, još uvijek nije donešen takav zakon, pa je ta oblast ostala neregulisana. Vukčević je u analizi koju je radio za potrebe UNDOC kancelarije predložio da se inkriminišu kao krivično djelo štampa 3D oružja, kao i posjedovanje ili kontrola 3D nacrta i softvera za proizvodnju oružja. - Ovo oružje se proizvodi putem 3D štampača i sve više je prisutno u svijetu, posebno u Americi i Australiji, ali i u Evropi i pitanje je dana kada će početi da se koristi i u Crnoj Gori, pa ga je potrebno inkriminsati – zaključuje Vukčević. Duško MIHAILOVIĆ

Delegacija Prijestonice i UBNORA položila vijenac na spomenobilježje poginulima na Belvederskim demonstracijama

Predstavnici Prijestonice Cetinje i UBNORA na Belvederu

Đurašković: Pokazaćemo da belvederske žrtve nijesu bile uzaludne CETINJE - Delegacija Prijestonice Cetinje predvođena gradonačelnikom Nikolom Đuraškovićem, zamjenicom gradonačelnika Nikoletom Martinović i predsjednikom cetinjskog UBNORA Stevanom Radunovićem položila je vijenac na spomen-obilježje poginulim u Belvederskim demonstracijama.

- Na današnji dan 1936. godine na ovom mjestu desio se jedan od najvećih zločina u istoriji našeg grada. Tada je svoje živote pod vojno-žandarmerijskim plotunom položilo šest ljudi iz Riječke i Crmničke nahije, a

najmanje 20 je ranjeno. Njihov jedini grijeh bio je u tome što su željeli pravdu i bolje uslove za život na području današnje Crne Gore, koja je tada bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije - istakao je Đurašković. Prema njegovim riječima, takav odnos prema političkim neistomišljenicima, ali i teški uslovi za život, potpuna zapostavljenost ovog kraja i Crne Gore od beogradskog režima stvarali su ogroman revolt kod stanovnika Cetinja i okoline. - Na Belvederu nadomak Cetinja 26. juna 1936. došlo je do sukoba vojske i žandarmerije sa jedne i demonstranata iz

okoline prijestonice sa druge strane. Tom prilikom živote je izgubilo šest demonstranata, a prema podacima tadašnjih vlasti najmanje 20 je ranjeno, dok su na stotine omladinaca pohapšeni i zatvoreni. Belvederu ćemo se uvijek vraćati, sa poštovanjem ga čuvati u našim sjećanjima, a svojim djelima pokazati da belvederske žrtve nijesu bile uzaludne. Neka im je vječna slava - poručio je Đurašković. Osim delegacije Prijestonice, mlade Cetinjanke položile su šest ruža u pomen šestorici stradalih demonstranata. R. P.

Manifestacija „Dani Ukrajine u Crnoj Gori“

Cetinje simbol humanosti CETINJE – Manifestacija „Dani Ukrajine u Crnoj Gori“ koja je humanitarnog karaktera, nastavljena je juče na Dvorskom trgu bogatim programom i nastupima ukrajinskih i naših izvođača, festivalom ukrajinske kuhinje, te pazarom i radionicama. Predsjednica ukrajinskog udruženja „Dobro djelo“ Ana Maričenko istakla je da ovaj događaj ima samo jedan cilj, a to je prikupljanje novca za ljude pogođene ratom. - Mi smo tu svi volonteri. I ovaj događaj smo organizovali za Ukrajinu i Crnu Goru da bi Crnogorci upoznali našu kulturu. Zahvaljujemo Cetinju za ogromnu podršku koju ste pokazali u 123 dana rata koji traje u Ukrajini – kazala je Maričenko. Pozvala je sve da probaju njihove specijalitete koji su slični crnogorskim i da kupe ručno rađene suvenire koje su pravili ukrajinski proizvođači. Maričenko je naglasila da svi volonteri koji učestvuju u realizaciji su bili u Ukrajini ili tamo imaju nekog svog. - Hoćemo da pomognemo onoliko koliko je to u našoj mo-

Bogat program humanitarnog karaktera

gućnosti. I svaka osoba koja je ovdje da pomogne bila je u Ukrajini, kao i ja. Moji roditelji su bili u Marijupolju, a moja kuća u rodnom gradu je uništena. Mi smo Ukrajinci. Mi podržavamo našu zemlju. Mi podržavamo naš narod i radimo sve što možemo da bi pomogli našoj državi da pobijedimo – kazala je Maričenko. Pijanista, profesor Oleksij Molčanov, koji je nastupao na jučerašnjem događaju, ukazao je na to koliko je važan ovaj vid podrške ukrajinskom narodu. - Znam po svojim prijateljima koji su tamo trenutno koliko

im je važna ova podrška. Kada šaljem slike sa naših protestnih šetnji oni se pomalo raduju. To ne može zaustaviti ove rakete, evo i jutros su napali Kijev i ne samo njega, i moj grad je pod raketama danas. To su teške stvari da sada ne pričam o tome. Ali ova podrška, makar minimalna, je veoma značajna – kazao je Molčanov. Dvodnevnu manifestaciju na Cetinju organizovali su Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori u saradnji sa nevladinim udruženjem ,,Dobro djelo“, Turističkom organizacijom i Prijestonicom Cetinje. R. P.

Povodi

Poneđeljak, 27. jun 2022.

ANALIZA: Značaj regulisanja odnosa Crne

O UVODNOM TEKSTU

Piše: Stevo VUČINIĆ Ministarstvo pravde ne objavljuje tekst temeljnoga ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, odbija da pruži bilo kakvu informaciju o njegovom sadržaju, tako i o njegovim autorima… Jedino je dostupan medijski prezentirani tekst, koji do sada, u pogledu njegove autentičnosti, niko nije demantovao. I odmah je jasno: duh objavljenoga teksta Ugovora uperen je protiv suvereniteta zemlje i svih državnih i nacionalnih interesa. Ne ostavlja sumnju u zadnje namjere tekstopisca i potpisnika koji je namjerio da ga potpiše u ime države, da zajedno sruše ustavni poredak i Crnu Goru dovedu u status kolonije. Argumenti za takav zaključak su uvodni tekst (preambula), sedmi, osmi, dvanaesti i šesnaesti član Ugovora. Zbog preglednosti o njima ćemo se očitovati u posebnim blokovima.

O UGOVORU

Imenovanje ugovora kao Temeljnoga, jasno ukazuje da Srbija, kroz potpis patrijarha i njen potpisnik iz Crne Gore, namjeravaju da Srpsku crkvu statusno časte državnim atributima, što bi taj ugovor učinjelo međunarodnim aktom. Takva vrsta ugovora mora da se ratifikuje i u Skupštini, što je bio slučaj sa Temeljnim ugovorom koji je potpisan sa državom Vatikanom, upravo zato što je država. Očita je tendencija da se Srpska crkva, koja nije država, protivustavno uzakoni kao država unutar crnogorske države i državna crkva, što bi Skupština potvrdila. To pitanje može se ustavno i zakonski rješavati samo ugovorima o uređenju odnosa od zajedničkoga interesa između države Crne Gore i eparhija Srpske crkve koje se protežu po našoj državnoj teritoriji. Kao u slučaju Hrvatske, koja nije potpisala ugovor sa Srpskom crkvom nego s njenom crkvenom organizacionom jedinicom u toj zemlji. Za razliku od Hrvatske koja je odnos s tom crkvom riješila jednim ugovorom, u slučaju Srpske crkve u Crnoj Gori, koju čine četiri eparhije koje djeluju na crnogorskoj teritoriji, potrebno je potpisati četiri ugovora. Jer tu crkvu u našoj zemlji čine, kao njeni organski djelovi, četiri samostalne crkvene organizacione jedinice: Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije Budimljansko-nikšićka, Mileševska i

U verziji nacrta ugovora koji se pojavio u medijima i koji egzistira kao jedan od ,,legitimnih“ prijedloga, u samom uvodu između ostaloga piše da Hrišćanska crkva na prostoru današnje Crne Gore ima kontinuitet kroz istorijsko pravoslavno i crkveno ustrojstvo od osnivanja Zetske, Budimljanske i Humske episkopije (1219. g.) u sastavu Žičke arhiepiskopije, Pećke patrijaršije, odnosno Srpske pravoslavne crkve. Završava, da su se ugovorne strane sporazumjele, ,,uvažavaju istorijsku ulogu Srpske pravoslavne crkve, a posebno Mitropolije crnogorsko-primorske za vrijeme crnogorskih mitropolita-gospodara, kao i njenu ulogu u državnosti Crne Gore i društvenom, kulturnom i obrazovnom razvoju“ da potpisuju ovaj temeljni ugovor. Ovaj uvodni tekst falsifikuje činjenice po četiri osnova: legitimira crkveni status Srpske crkve kao kanonske u trajanju od 803. godine što nije tačno; tvrdi da je ona ucijepila pravoslavlje na ovim prostorima, što takođe nije tačno i delegitimira kanonski status Crnogorske pravoslavne crkve i njeno nasljedno pravo na Cetinjsku katedru. Napominjemo da je Srpskoj crkvi njena matična država Srbija, Zakonom o crkvama i verskim zajednicama iz 2006. godine, priznala kontinuitet sa pravnim subjektivitetom stečenim na osnovu Načertanija o duhovnoj vlasti (Odluka Narodne Skupštine Knjaževstva Srbskog od 21. maja 1836. godine) i Zakona o Srpskoj pravoslavnoj crkvi (,,Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929). Dakle, priznala joj je kontinuitet samo od 1836. godine.

CRKVENI STATUS SPC KROZ POVIJEST

Koju decenije nakon sloma Dukljanske kraljevine 1185-6. godine, Rastko Nemanjić, budući Sveti Sava srpski, hirotonisan je 1219. godine u Nikeji za episkopa. Ne postoji pismeni dokaz o njegovoj hirotoniji. Iste godine samovoljno se proglasio arhiepiskopom srpskim. Pismeni poziv nadležnoga ohridskoga episkopa Dimitrija Homatijana koji mu je uputio da se vrati u kanonski poredak, koji je sačuvan u izvorniku na grčkom jeziku, ostao je bez odjeka. Piše Homatijan Savi da se protivno kanonima zaodjenuo arhijerejskim dostojanstvom i ugrozio tuđu oblast. Pa nastavlja: ,,I zaboravio si se, učinivši sebe, kako izgleda, iz bezumlja odgovornim za prestup protiv odredaba božanskih kanona, i bez potrebe poremetivši, ili, bolje rečeno, pobrkavši granice dobro ustanovljene od otaca. Prema tome, po psalmopjevcu, ti si se obukao u njihovu kletvu kao u haljinu“.

Srpska crkva n biti „država u d D. MIJATOVIĆ

Zahumsko-hercegovačka posljednje dvije imaju śedišta u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Takvi ugovori potpisani su i sa Islamskom i Jevrejskom vjerskom zajednicom u zemlji.

ČIJE JE NAŠE ISTORIJSKO NASLJEĐE: Cetinjski manastir

Duhovnu vlast protegao je u dužini Nemanjinoga mača, na cijelu teritoriju onovremene Zete, današnje Crne Gore. Zetsku episkopiju transformisao u imperijalnu instituciju i stavio u funkciju dinastije Nemanjića. Prva žrtva bile su mošti Svetoga Vladimira Dukljanskoga koje su počivale u Crkvi Svete Marije u Krajini. Oko 1215. godine, od bijesa Nemanjinoga nasljednika, spasili su ih Epirci i smjestili u pravoslavni manastir Svetoga Jovana u Elbasanu. Kralj Dušan se ponašao na isti način. Prezreo je Svete vaseljenske kanone i proglasio Joanikija II za patrijarha, da bi ga ovaj, protivno tim istim kanonima, na Vaskrs, 16. aprila 1346. godine, u Skoplju krunisao za cara. A onda je krenuo u uzurpaciju vizantijskih crkvenih centara, smjenjujući nadležne arhijereje, zamjenjujući ih svojim, zbog čega je 1350. godine vaseljenski patrijarh Kalist osudio njegovo proglašavanje carstva kao šizmu i uzurpaciju i stavio pod anatemu i njega i njegovo carstvo. Nakon pada despotovine pod vlast Turaka, Srpska crkva je 1459. godine ukinuta i vraćena u kanonski poredak, unutar Ohridske arhiepiskopije iz koje se nekanonski izdvojila 1219. godine i samoproglasila

autokefalnom. Da bi s podrškom turske sile, 1530. godine, nezakonito odbila da se povinuje Ohridskoj. Na zahtjev ohridskoga arhiepiskopa Prohora, taj akt su 1531. godine osudili patrijarsi Carigrada, Aleksandrije, Antiohije, Jerusalima i potvrdili da Pećka arhiepiskopija nije dobila tomos o autokefalnosti niti je bila autokefalna. Oni su otpisali Prohoru da ,,Peć i cijela srpska oblast se nalazi pod rukom Svjatjejšega Arhiepiskopa Ohridskoga, kako su se i oduvijek do sada potčinjavali njoj, i ko odsad zaželi praviti o tome kakvu smutnju, takav, kogođ bio, od Boga Svedržitelja da bude odlučen i bez blagoslova i za svoj vijek i u budućnosti, i neka bude u zajednici sa Judom izdajnikom“. Međutim, intervencijom velikoga vezira Mehmed-paše Sokolovića, 1557. godine, Sulejman Veličanstveni, prijetnjom sile, naćerao je Carigradsku patrijaršiju da je izdvoji iz svoga krila i obnovio ju je kao Pećku patrijaršiju, koja je 1766. godine ponovo vraćena u kanonski poredak, majci Vaseljenskoj patrijaršiji. Da bi njenom organskom dijelu, Karlovačkoj mitropoliji (Srpskoj crkvi u Austriji), carskom odlukom od 29. decembra 1828. godine, car Franc I

predao na upravu cijelu Dalmaciju, uključujući i kanonsku teritoriju Crnogorske pravoslavne crkve od Herceg Novoga do iza Kastel Lastve, odnosno Petrovca. Tim aktom razoreno je narodno jedinstvo stanovnika Crne Gore i Crnogorskoga primorja. Patrijaršija je podsticala pravoslavne, koji su se do tada držali Bokeljima i Paštrovićima, da se kroz nju kao Srpsku crkvu, po prvi put, identifikuju kao Srbi, a umjesto da gradi mostove između katolika i pravoslavaca kopala je jendeke. Danas beremo gorke plodove takve politike, koja se prije skoro 200 godina inaugurirala na Crnogorskome primorju. Dok je poslije Druge bune na dahije, 1832. godine, crkva u Srbiji dobila autonomiju od carigradskoga patrijarha. Stolicu je preselila u Beograd, a 1879. godine, po prvi put, dobila je tomos od vaseljenskoga patrijarha pod imenom Pravoslavna crkva Srbije i kanonski se utemeljila. Drugi put ga je dobila 1922. godine, koji je kao takav nedavno derogiran odlukom vaseljenskoga patrijarha, kojim je Makedonsku crkvu, poslije sto godina, ove 2022. priznao kao autokefalnu pod imenom Ohridska arhiepiskopija. I Srpska crkva joj je istovreme-

no izdala dokument kojim joj dodjeljuje pseudoautokefalnost, ali imenovanu kao Makedonsku pravoslavnu crkvu. Kao samovoljni i nekanonski akt jedne crkve čija autokefalnost izvire iz Vaseljenske, i nema pravo da dodjeljuje autokefalne statuse, osudio ga je vaseljenski patrijarh Vartolomej ,,da iznijeti stavovi Crkve Srbije o davanju ‘autokefalnoga statusa’ opasno odstupaju o bogoslužbene prakse naše Svete velike Hristove crkve“. Posljedice Vartolomejevoga priznanja autokefalnoga statusa Ohridskoj arhiepiskopiji dotiču se i Crnogorske crkve. Ona je njime oslobođena svih kanonskih veza sa Autokefalnom ujedinjenom pravoslavnom Srpskom crkvom kraljevstva SHS, pod kojim imenom ju je imenovao patrijarh Meletije u tomosu 1922. godine. Inače, taj tomos ne samo da je derogiran, nego je i manjkav po dva osnova. Prvi: Sveti vaseljenski tron donio je odluku o prisajedinjenju Crnogorske crkve Srpskoj na temelju odluke klirika u Svetom sinodu koji za to nijesu bili ovlašćeni (nijesu legitimni), i nijesu imali crkvenoustavno utemeljenje (odluka nije legalna) i na način koji nije teološki i kanonski zasnovan (nije utemeljen na kanonima).

Povodi

Poneđeljak, 27. jun 2022.

e Gore i vjerskih zajednica

ne može državi“ Očita je tendencija da se Srpska crkva, koja nije država, protivustavno uzakoni kao država unutar crnogorske države i državna crkva, što bi Skupština potvrdila. To pitanje može se ustavno i zakonski rješavati samo ugovorima o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između države Crne Gore i eparhija Srpske crkve koje se protežu po našoj državnoj teritoriji. Kao u slučaju Hrvatske, koja nije potpisala ugovor sa Srpskom crkvom nego s njenom crkvenom organizacionom jedinicom u toj zemlji Drugi: odluka Svetoga trona iz 1919. godine i tomos iz 1922. godine koji je uslijedio, donijet uprkos protestu legitimne i legalne crnogorske Vlade koja je, zbog izvanrednih političkih okolnosti, bila u egzilu, ali međunarodno priznata sve do početka 1922. godine zbog čega tomos nije validan, i po prvom i po drugom osnovu. Zato Crnogorska crkva očekuje da Vaseljenska i sve druge sestrinske pravoslavne crkve s njom ponovo uspostave liturgijsko jedinstvo.

CRKVENI STATUS CPC KROZ POVIJEST

Sredinom 15. vijeka uzdiže se lokalni feudalac Stefan Crnojević koji je držao pośede ispod Lovćena. Naslijedio ga je sin Ivan, u narodu poznati Ivanbeg Crnojević, koji je vladao do 1490. godine. U proljeće 1483. počeo je da zida Cetinjski manastir. Završio ga je 1484. godine, da bi mu naredne, 4. januara 1485. izdao osnivačku povelju: ,,I ogradih hram u mjestu koje se zove Cetinje, u slavu i hvalu te gospođe i majke Božije, u ime njenoga Roždestva. I napravih pri njemu manastir za upokojenje monaha, i nazvah ga mitropolijom zetskom, ako bude ugodno milostivoj Gospođi. I postavih tu mitropolita zetsko-

ga Visariona, koji je bio u to vrijeme, da vlada svim a poslije njega nasljednici“. Ova povelja je krsni list Crnogorske pravoslavne crkve, koja je autokefalni status stekla toga 4. januara 1485. godine na Cetinju. Njom je kroz Crnogorsku pravoslavnu crkvu, utemeljeno crkveno organizovano pravoslavlje za stanovništvo koje je imalo tradiciju praktikovanja vizantijskoga crkvenoga obreda počev od VI vijeka, vremena uprave Vizantije, koja je i kasnije, u dva navrata, od druge polovine IX do polovine XI i od sredine do konca XII vijeka vladala ovim prostorom. Ta činjenica je bila poznata u Crnoj Gori. U vezi zahtjeva Ruske crkve da pošalju Svetoga Petra Cetinjskoga na crkveni sud u Petrograd, Praviteljstvo suda crnogorskoga i brdskoga, 3. jula 1804. godine, odgovorilo je ruskome caru, Ministarstvu vanjskih poslova i grofu Iveliću pismom u kome između ostaloga piše: ,,Osim toga, kada smo u ona drevna vremena primili hrišćanstvo, primili smo ga, ne od Rusa, nego od Grka“. Autokefalni status Crnogorske crkve potvrdio je 156. godina kasnije vladika Mardarije. On je temeljem odluke Crnogorskoga zbora, 28. septem-

Posljednja stranica dokumenta o potpisanoj Uniji; SOCG, vol. 125, ff. 334v-341r. (prijevod na latinskom jeziku posljednje stranice je lijevo, a desnu je crkvenoslovenskim slovima pisao i potpisao vladika Mardarije)



Osnivačka povelja Ivana Crnojevića izdata Cetinjskome manastiru

bra 1640. godine, u manastiru u Mainama, u njeno ime kao samostalnoga crkvenoga organizma, potpisao uniju s Rimskom crkvom. Taj status nije mijenjan do 1918. godine, kad je nekanonski ukinuta i potvrđuje ga korespondencija sa ruskim carem i srpskim, ruskim, jerusalimskim i vaseljenskim mitropolitima i patrijarsima. Temeljna dokumenta, s početka XX vijeka, koja śedoče njen autokefalni status su više puta objavljena i nećemo ih objavljivati (Ustav Svetoga sinoda iz 1904. i Ustav kraljevine Crne Gore iz 1905. godine). Zaključujemo, vizantijski crkveni obred nije utemeljila Srpska crkva. On ima duboke korijene u Crnoj Gori, još od VI vijeka, upravo od vremena Vizantije. Krajem XV vijeka, na tim temeljima utemeljena je Crnogorska pravoslavna crkva. Srpska pravoslavna crkva nije njen nasljednik, kako javno tvrdi, već crkveni organizam koji je silom oruž-

ja 1918. godine penetrirao na crnogorski prostor. Od te godine, poduprta političkom silom i prijetnjom vojne sile Srbije, u pośedu nezakonito drži svu crkvenu imovinu, crkve i manastire. A od devedesetih godina prošloga vijeka, s dozvolom vlasti, nezakonito je ispisuje iz državnoga i upisuje u sopstveno vlasništvo. Nasljednica Cetinjske katedre je obnovljena 1993. godine na Crnogorskom zboru na Cetinju kao tradicionalnom organu, koji je rješavao sva pitanja od narodnoga i državnoga značaja, pod istim imenom, dakle kao autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva.

O NEKIM NORMAMA

Članovi 12 ,8 ,7 i 16 Ugovora, u koji smo imali uvid, upereni su protiv suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Crne Gore. Cijeneći na temelju sadržine ovih članova, crkvena teritorija, crkve i manastiri imali bi protivustavni eksteritorijalni status

U proljeće 1483. počeo je da zida Cetinjski manastir. Završio ga je 1484. godine, da bi mu naredne, 4. januara 1485. izdao osnivačku povelju: ,,I ogradih hram u mjestu koje se zove Cetinje, u slavu i hvalu te gospođe i majke Božije, u ime njenoga Roždestva. I napravih pri njemu manastir za upokojenje monaha, i nazvah ga Mitropolijom zetskom, ako bude ugodno milostivoj Gospođi. I postavih tu mitropolita zetskoga Visariona, koji je bio u to vrijeme, da vlada svim a poslije njega nasljednici“ u korist Srbije, nešto poput Svete Gore. Članom 7 normirano je da u ,,objektima i prostorima iz stava 3 ovog člana državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi“. Ta norma priječi bilo kakvu intervenciju crnogorske policije u manastirskim konacima i crkvenim prostorijama, recimo u slučaju sumnje da se u njima nalaze lica koja se gone za krivična djela po službenoj dužnosti ili robe i materijali sumnjivoga porijekla namijenjeni za sumnjive poslove. Osmim članom je riješeno da ,,Država jemči Crkvi nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu“. Ta norma ih oslobađa bilo kakve zebnje u pitanju svih 720 crkava, 84 manastira i 12 kvadratnih kilometara teritorije koju je nezakontio

ispisala iz državnoga i upisala u sopstveno vlasništo, doduše s dozvolom vlasti. Dvanaestim se ugovara da ,,restitucija crkvenih pokretnih i nepokretnih dobara, oduzetih ili nacionalizovanih bez pravične naknade, biće izvršena u skladu sa zakonom koji će regulisati pitanje restitucije u Crnoj Gori uz prethodni dogovor sa nadležnim crkvenim vlastima“. Nakon Drugog svjetskoga rata, 1946. godine, od ondašnjih 25 manastira i crkava, vlasti su eksproprisale 4.387 hektara, odnosno nešto preko 43 kvadratna kilometra, a ostavili su im u vlasništvo oko 335 hektara. Uvidom u dokumentaciju utvrdili smo da je sredinom 60-ih godina sva ta imovina ponovo upisana na te iste crkve i manastire kao pojedinačna pravna lica. Ona zbirno sa imovinom preostalih crkava i manastira iznosi oko 50 kvadratnih kilometara. Tako da je ovim članom predviđeno da se na Srpsku crkvu upiše preostalih, nekih 38 kvadratnih kilometara crkvenoga i manastirskoga zemljišta, koje je još u državnome vasništvu?! Da napomenem: Kraljevina Jugoslavija i socijalistička Jugoslavija nijesu se usuđivale da narodno i državno vlasništvo upisuju na Srpsku crkvu. Sve do 1990. godine crkvena imovina bila je u vlasništvu crkava i manastira kao pojedinačnih pravnih lica, a od te godine odlukom vlasti dozvoljeno je njeno upisivanje indirektno na državu Srbiju. Članom 16 je riješeno da ,,pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biće regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica“. Odavno su se u Beogradu uvjerili koliko su nacionalistička i imperijalistička doktrina povezane sa nacionalizmom i postali svjesni njihove snage za politički pokret protiv Crne Gore oličen u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Cilj je snagom riječi naoružati crnogorsku omladinu mržnjom prema sopstvenoj domovini i svome rodu. U konačnome, priroditi je srpskom nacionalnom korpusu, kojemu ne pripadaju ni istorijom ni kulturom, bivajući instrument koji će se boriti, kako izjavljuju, ,,za strateški značaj i dubinu Srbije do Jadranskoga mora“. Pravni osnov za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti ovakvoga ,,Temeljnoga ugovora“ su dva člana Ustava Crne Gore - drugi i treći. Drugi propisuje da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u ovom slučaju Srbije i Srpske crkve na oko 50 kilometara kvadratnih državne teritorije sa svom kulturnom baštinom na njoj, a treći to potvrđuje normom da je teritorija Crne Gore jedinstvena i neotuđiva. Nadamo se da će razum prevagnuti i neće biti potrebna upotreba drugih sredstava za upostavljanje redovnoga stanja u zemlji, koje bi potpisan ovakav Temeljni ugovor narušio i zemlju doveo na ivicu haosa. (Autor je potpredśednik Savjeta Mitropolije CPC)

10 Aktuelno

Poneđeljak, 27. jun 2022.

POVODI: Ruski biznismen Artjom Ju PODGORICA – Medicina, arheologija, umjetnost i tehnička industrija samo su neke od djelatnosti i oblasti koje su nezamislive bez uređaja poput portabl i ručnih skenera koje proizvodi firma Artec 3D. Iza razvojne vizije, hrabrih i atipičnih odluka ove kompanije – koje privlače i animiraju vrhunske eksperte u veliku istraživačku familiju - stoji osnivač i generalni direktor Artjom Juhin (Artyom Yukhin), čovjek koji se školovao, radio i stvarao na svim meridijanima, od Amerike do Evrope.

Ispred jedne od podgoričkih škola

Statistika Ministarstva prosvjete pokazuje da je ove godine za upis u osnovnu školu prijavljeno 7.814 djece, ali nije upisano njih 404

Sve češće govorne smetnje predškolaca odgađaju polazak u prvi razred PODGORICA – Ove godine ukupno je prijavljeno 7.814 djece za upis u prvi razred osnovne škole, ali je upis odgođen za njih 404, odnosno 5,17 odsto, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva prosvjete. Za 165 djece upis je odgođen na prijedlog roditelja, za 137 na osnovu mišljenja nadležne zdravstvene ustanove, a za njih 102 na osnovu mišljenja Komisije za upis u školu. Upitani sa kakvim poteškoćama se suočavaju djeca, koja nijesu mogla da krenu u školu, iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović kažu da ne mogu da govore o tome imajući u vidu da upis prvaka još nije završen.

VRAĆAJU SE U VRTIĆ

Pedagoškinja Tanja Jovanović, koja radi u nikšićkoj Osnovnoj školi ,,Milija Nikčević“, u komisiji je koja upisuje djecu u prvi razred. Ove godine je na njihov prijedlog odgođen upis dvoje djece. Procijenjeno je da su nezrela za školu i imala su problem u izgovaranju određenih glasova. Uz saglasnost roditelja djeca se onda vraćaju u vrtić. Jovanović kaže Pobjedi da u posljednje vrijeme bilježe slučajeve koji imaju poteškoća u govoru i upućuju ih kod logopeda. Objašnjava da ne mogu da se upišu, jer prosto nijesu u mogućnosti da prate nastavu. Kaže da se roditelji javljaju dosta kasno, pred sami upis djece. Jovanović ističe da treba da reaguju kada im djeca imaju tričetiri godine, kako bi korigovali nepravilnosti u govoru. Iz Ministarstva prosvjete kažu da je sve više djece sa sa govorno jezičkim smetnjama. - Nažalost, to je uticaj sve veće upotrebe mobilnih telefona,

U Podgorici je najviše djece koja ova godine nijesu upisana u prvi razred - 222 - pokazuju podaci Ministarstva prosvjete

Prošle godine bez upisa njih 146, ali to nije konačna brojka Prema podacima Ministarstva prosvjete, prošle godine nije upisano 146 djece u prvi razred, ali naglašavaju ,,da ovo nije ukupan broj učenika sa posebnim obrazovnim potrebama, jer neka djeca imaju više od jedne smetnje ili teškoće“. Djece sa tjelesnim smetnjama bilo je sedmoro, sa intelektualnim 32, sa smetnjama vida troje, kako kažu, nagluvih i gluvih je dvoje. Djece sa kombinovanim smetnjama je 26, jedno je bilo sa dugotrajnim bolestima, sa autizmom 28, sa govorno-jezičkim teškoćama 36. Četvoro ih je bilo sa teškim hroničnim oboljenjima, koliko i sa poteškoćama u učenju. Zabilježeno je i troje djece sa teškoćama uzrokovanim socijalnim, jezičkim i kulturološkim preprekama.

tableta i sjedjenje ispred TV ekrana. Naše preporuke su da se smanji upotreba tih uređaja i da se poveća interakcija sa djecom. Veoma je bitno uključiti stručne službe, posebno u radu sa predškolcima, u vrtićima gdje one postoje – rekli su oni. Ukoliko u nekim vrtićima nema psihologa, defektologa ili logopeda, u javnom zdravstvenom sistemu roditelji, kako preporučuju, mogu dobiti stručnu pomoć. - Roditelji treba da se uključe u razne obuke, kroz programe koje vrtići pružaju gdje mogu dobiti savjete i podršku kako da sa djecom, kroz razne konstruktivne aktivnosti, provedu kvalitetno zajedničko vrijeme – istakli su iz Ministarstva. Pedagoškinja Jovanović kaže da su problemi proizašli iz pretjeranog korišćenja mobilnog telefona, igrica. Djeca se vrlo malo igraju vani, ne druže se, koncentrisani su na igrice, crtane filmove...

Iz Udruženja Roditelji kažu da pedijatri upozoravaju već duži niz godina na ovaj problem, koji je sve primjetniji, kao i neke druge razvojne poteškoće. Direktorica Udruženja Kristina Mihailović ističe i da postoji značajan broj roditelja koji smatra da njihovo dijete ne treba da kreće u školu sa šest godina i odgađaju upis. Zbog tih ili nekih sličnih razloga… - Svakako je nešto što se dešava i čime se treba baviti iako je u pitanju jedno ili drugo – rekla je Mihailović. I psiholog Radovan Cicmil kaže da je problem što roditelji samoinicijativno odgađaju upis, a da je možda dijete, ipak, spremno. Kaže da u vrtiću uvijek savjetuju roditelje da se konsultuju sa stručnjacima prije nego što donesu takvu odluku. - Svima tražimo da donesu potvrdu, ko im je odgodio i zašto – rekao je on. Pedagoškinja Jovanović kroz testiranje djece primjetila je i da

djeca najčešće imaju problem sa grafomotorikom. Ne umiju da drže pravilno olovku, ne vuku linije kako treba. - Vjerovatno zato što koriste pretjerano mobilne, igrice... – kaže Jovanović. Preporučuje da idu u vrtić, da su što više vani, da se što više igraju, da igraju društvene igre, razgovaraju sa roditeljima, manje koriste tablete, računare, telefone. Mlađi uzrasti i ne bi trebalo da ih koriste. Jovanović objašnjava da djecu treba učiti da koriste uređaje na pravi način, da je to cilj. - Ne treba da se koriste više od 15- ak minuta dnevno. Vrlo malo, do pola sata. Mlađi uzrast ne treba da ih koristi. Crtane filmove isto tako. Oni sjede i gledaju, ne aktiviraju se. Pasivna su onda djeca. Na neku djecu to sve utiče loše na govor, na motoriku, dok neka djeca će možda kasnije da ispolje neke poteškoće – rekla je Jovanović.

Nedavno je posjetio Crnu Goru. U kontekstu rata i haosa koji se događa u Istočnoj Evropi, izbor Crne Gore kao novog mjesta za razvojni centar i evropsku kancelariju Artec Adriatica bilo je iznenađenje za konkurenciju i cijeli sektor. Kao onda kada je sjedište svog biznisa svojevremeno prebacio iz Amerike u Evropu. U uslovima kada drugi biraju velike centre, u kojima je dostupan veliki broj vrhunskih optičkih inženjera, IT eksperata, matematičara ili programera, on je odlučio da stručnjake dovede u Crnu Goru, i to ne u glavni grad, nego na obalu, u barsku opštinu. Vjeruje, kako je kazao u razgovoru za Pobjedu, da su neki drugi parametri mnogo važniji za privlačenje i animiranje kreativnosti, i da suštinski, za tako što nije potrebno previše. Prema Juhinovim riječima, pogled na more i ostrvo Stari Ulcinj igra glavnu ulogu u njegovoj odluci. Smatra da su odabir lokacije kancelarije u Utjehi, i pogled koji se pruža iz nje, ključni jer u tome vidi prednost u odnosu na alternativne opcije.

OKIDAČ

- Razmišljali smo već neko vrijeme o otvaranju još jedne kancelarije u Evropi, ali je ruska invazija bila posljednji okidač za moju odluku da dođem ovdje i izaberem manju zemlju.

Najbo za čim Odluku o odabiru lokacije u Crnoj Gori za novu evropsku kancelariju firme donio je prije nekoliko mjeseci kada je obilazio našu obalu sa dvoje svojih saradnika. Kaže da je primijenio isti recept ranije, kada je preselio svoj biznis iz Silikonske doline u Kaliforniji - koja je sinonim za kompanije sličnog profila – u Evropu, odnosno Luksemburg Niko iz IT sektora me nije razumio, jer oni polaze od toga da veće mjesto, odnosno zemlja, znače i bolji posao – kaže sagovornik. Ističe da kada slične kompanije dolaze na Balkan, svi biraju Srbiju ili Bosnu, ali je Artec 3D izabrao Crnu Goru. Kada su u Crnoj Gori, svi biraju Podgoricu, a njihov izbor bio je Bar (Utjeha). - Zašto bih bio u Podgorici kada je potrebno samo 40 minuta odatle do Bara. Za mene nije bilo dileme, odnosno nije imalo smisla biti u Crnoj Gori bez pogleda na more – kaže Juhin za naš list. Prema njegovim riječima, nijesu potrebne milijarde ili neka posebna infrastruktura da privučete ljude iz IT sektora.

U PODGORICI 222 NEUPISANIH

U Podgorici je najviše djece koja ova godine nijesu upisana u prvi razred - 222 ih je, pokazuju podaci Ministarstva prosvjete. Iz tog resora kažu da ih je u Kotoru 24, Nikšiću, Baru i Herceg Novom – po 23, Budvi 20, Tivtu i Bijelom Polju po 11, Danilovgradu i Ulcinju po devet, Mojkovcu osam. Na Cetinju, u Beranama, Tuzima, Petnjici i Kolašinu odložen je upis za po troje djece. Na Žabljaku nije upisano dvoje djece, koliko ih je i u Pljevljima. Po jedno dijete nije upisano u Gusinju, Rožajama i Andrijevici. N. ĐURĐEVAC

Novi centar evropske kancelarije u Utjehi, kod Bara

Aktuelno

Poneđeljak, 27. jun 2022.

uhin preselio svoju multinacionalnu IT kompaniju iz Luksemburga u Crnu Goru

bolji kadar je ono m Artec 3D traga

KVALIFIKOVANI STRUČNJACI SU ONO ŠTO JE SRŽ ZA ARTEC 3D: Artjom Juhin (Artyom Yukhin)



Pomislio sam: Kada sam uspio u Luksemburgu, zašto ne bih i u Crnoj Gori. Došao sam ovamo 4. marta jer smo već duže vremena razmišljali o potrazi za novom lokacijom u Evropi. Ali kada sam vidio obalu između Bara i Ulcinja, zaljubio sam se. To je bio impuls koji mi je govorio – želim da to bude ovdje, priča on

- Potrebno je samo pogodno tle na kojem ćete, uslovno rečeno, kreirati svoj sopstveni ekosistem. Kako kaže, osnova za to plodno tle je pogled iz Utjehe. - Za dolazak ljudi iz IT zajednice taj pogled je sve što mi je bilo potrebno. On je, zapravo, odgovor i ključ – kaže Juhin.

VIZIJA I ODLUKA

Odluku o odabiru lokacije za novu evropsku kancelariju firme donio je prije nekoliko mjeseci kada je obilazio crnogorsku obalu sa dvoje

svojih saradnika. Kaže da je primijenio isti recept ranije, kada je preselio svoj biznis iz Silikonske doline u Kaliforniji - koja je sinonim za kompanije sličnog profila – u Evropu, odnosno Luksemburg. - Godine 2012. Artic3D je preseljen u Luksemburg iz Kalifornije, i to se ispostavilo kao najbolja poslovna odluka u mom životu. Amerika pruža velike mogućnosti i tržište za startapove i zbilja nije lako pronaći slično u Evropi, uz uvažavanje svih multikultu-

ralnih aspekata. Mi smo birali Luksemburg jer je, istorijski gledano, on nekako bio „medijator“ između Francuske i Njemačke, i zbog toga, bila je olakšana komunikacija i razumijevanje različitih jezika. I dalje trećina prodaje



naših uređaja je vezana za Ameriku – kaže Juhin. Pojašnjava da je uz sve prateće probleme, ključna stvar za uspjeh bilo i opredjeljenje Luksemburga, odnosno želja države da diverzifikuje svoju ekonomiju. Sada u Crnoj Gori, kaže sagovornik, primjenjuje „ponašanje po već viđenoj matrici“. - Pomislio sam: Kada sam uspio u Luksemburgu, zašto ne bih i u Crnoj Gori. Došao sam ovamo 4. marta jer smo već duže vremena razmišljali o potrazi za novom lokacijom u Evropi. Ali kada sam vidio obalu između Bara i Ulcinja, zaljubio sam se. To je bio impuls koji mi je govorio – želim da to bude ovdje – priča on. Smatra da je kao i u turizmu ključna stvar u IT industriji da privučete ljude. - S tom razlikom što u ovom slučaju ne želim da ljudi dođu ovdje na odmor od dvije sedmice, provedu se i odu, već da prihvate Crnu Goru kao svoj dom – kaže Juhin. Navodi da u komunikaciji sa ljudima često se srijeće sa stavovima i pogledima koji previše komplikovano doživljavaju stvari. - Razgovarao sam sa različitim zvaničnicima, govori se o privatno-javnom partnerstvu, izgradnji zgrada, infrastrukture i uslova za privlačenje kompanija, ali dođete do poente da to nije ipak ono opredjeljujuće što će dovesti

Kompanije iz Crne Gore koje prodaju skenere, kompjutere i ostalu opremu imaju šansu da rade sa njima i prodaju više zahvaljujući upravo prisustvu Artec 3D-a. Zbog toga razmišljam o razvoju sektora prodaje na Balkanu – kaže sagovornik Pobjede

Brojne djelatnosti nijesu zamislive bez upotrebe portabl i ručnih skenera

Evropa ima šansu da pomogne - S poslovne tačke gledišta, a to sam u razgovoru i rekao tokom susreta sa premijerom Abazovićem, nikada ranije nije bilo ovoliko stručnjaka koji su napustili svoje domove, računajući i visokokvalitetnih kadrova, koji gotovo očajnički traže novi dom i novi posao u ovoj branši u kojoj poslujemo. Sada kandidate koje sam tražio godinama, imam u intervjuima gotovo sedmično. Oni su u Njemačkoj, Turskoj, Gruziji, čekaju posao, a sa druge strane imamo kandidate iz Rusije, Bjelorusije koji čekaju istu šansu. Njima je potrebna pomoć od Evrope – kaže Juhin. Ističe da su najinteresantniji primjer iz sektora upravo žene iz Ukrajine sa djecom koje žele da se vrate nazad kući ili primjeri ljudi koji ne žele da napuste svoju zemlju, trpe teror i nastavljaju da žive želeći da stvore zdravije okruženje. - Sarađujemo sa 150 partnerskih kompanija u svijetu. Jedna od njih, Avest, partnerska firma iz Ukrajine, prebacila se iz Harkova na zapad u Hmeljicki. U prvim nedjeljama rata htio sam da ih evakuišem iz Harkova u Holandiju, ali su oni odbili, želeći da se prebace u drugo mjesto u Krajini, 300 kilometara od Harkova gdje su sada stacionirani i rade odličan posao i velike projekte, uprkos svemu – kaže Juhin.



U uslovima kada drugi biraju velike centre, u kojima je dostupan veliki broj vrhunskih optičkih inženjera, IT eksperata, matematičara ili programera, on je odlučio da stručnjake dovede u Crnu Goru, i to ne u glavni grad, nego na obalu, u barsku opštinu ljude ovdje. U IT industriji trebaju vam iste stvari kao i u turizmu – dobar pogled i dobra kafa...

NAJVAŽNIJA STVAR

Kvalifikovani kadrovi ključni su resurs u njegovom biznisu, mnogo važniji od planova, fabrika, čak i imovine. - Najbolji ljudi su ono za čim Artec 3D traga. U Luksemburgu, u ovom momentu imamo više od 80 ljudi i tamo je smještena proizvodnja naših elektronskih uređaja, što nije tipično za Evropu – a to je visokotehnološka elektronska proizvodnja – kaže Juhin. Ističe da je najveća koncentracija visokokvalifikovanih IT specijalista upravo u Istočnoj Evropi, uključujući Ukrajinu, Rusiju, Poljsku, Češku, Bjelorusiju... - Ako tražite takav kadar, morate tražiti najveće gradove gdje bi mogla biti većina njih, to može biti Moskva, Kijev, Prag... Naš tim je multinacionalni, imamo stručnjake iz Singapura, Australije, Kalifornije, Belgije, Kenije, Engleske – kaže sagovornik. Ističe da su imali dosta uposlenih iz Ukrajine. - Imali smo partnersku saradnju u Ukrajini tokom koje su urađeni veliki projekti, godinama su naši skeneri prodavani u Harkovu – gradu koji je sada potpuno urušen. Kaže da su htjeli da otvore

kancelariju tamo prije nego je ruska invazija počela.

PLANOVI I MOGUĆNOSTI

Juhin objašnjava da, kada je u pitanju Crna Gora, ne planiraju proizvođačke kapacitete ovdje, jer ih već imaju u Luksemburgu. U pogledu prodaje, dodaje, Artec 3D ima partnere u Hrvatskoj, ali trenutno nemaju veliko tržište i prodaju na Balkanu. Uprkos tome, Juhin je optimista da će prisustvo Artec 3D u Crnoj Gori eventualno promijeniti stvari. - U ovom momentu ne mislim da ćemo proizvoditi skenere na Balkanu. Prvo što je riječ o lokalnim proizvodima, onda je tu i pitanje carine i drugi aspekti... Možda Vlada nađe interes da nas podrži u tome, jer je region osjetljiv, pa u tom slučaju moguće budemo i mijenjali stvari – kaže on. Naglašava da kako sada stoje stvari, dvije su različite situacije: jedna u Luksemburgu, gdje je proizvodnja, i ovdje gdje se to ne planira, ali će biti centar za podršku. Kaže da kompanije iz Crne Gore koje prodaju skenere, kompjutere i ostalu opremu imaju šansu da rade sa njima i prodaju više zahvaljujući upravo prisustvu Artec 3D-a. - Zbog toga razmišljam o razvoju sektora prodaje na Balkanu – kaže sagovornik. Naveo je da je, pored ostalih zvaničnih posjeta i razgovora u Crnoj Gori, uključujući i vladine zvaničnike i premijera, razgovarao sa predsjednikom Opštine Bar Dušanom Raičevićem. - Rekao je da grad ima bogato kulturno nasljeđe, koje bi moglo da se sačuva, odnosno skenira i tako prebaci i učini dostupnim i u elektronskom formatu. Mi u svijetu radimo sa najboljim arheolozima i podržavamo njihova istraživanja i planiramo da radimo isto ovdje. Raičević smatra da bi to bilo dobro i sa turističkog aspekta i mi možemo da pomognemo u tome – zaključuje Juhin. Igor PERIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆ

12 Crnom Gorom

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Kotor: Mogući epilog spora povodom terase restorana ,,Risan“

Opština: Danas rušenje nelegalne terase Mrvaljević: Opština obmanjuje javnost

Iz lokalne uprave tvrde da Vladimir Mrvaljević nema ugovor o zakupu, da restoran nema ni dozvolu za rad koju izdaje Sekretarijat Opštine te da je i objekat predviđen za rušenje. Mrvaljević je za danas najavio konferenciju za novinare na kojoj će, kaže, dokazati da je ugovor o zakupu validan još osam godina KOTOR - Vladimir Mrvaljević nijednog trenutka nije imao ugovor o zakupu prostora u kom se nalazi restoran ,,Risan“, što znači da se nalazi u opštinskom prostoru bez važećeg ugovora, nema dozvolu za postavljanje terase kao ni dozvolu da obavlja privrednu djelatnost - odgovoreno je Pobjedi iz kabineta predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića. Lokalna uprava je najavila za 27. jun rušenja terase restorana a Mrvaljević tvrdi da mu ugovor o zakupu važi još osam godina. – Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, na osnovu zaključka Komisije za poslovne prostore Opštine Kotor je 30. septembra 2021. godine jednostrano raskinula ugovor o zakupu poslovnog prostora sa Vladimirom Mrvaljevićem, imajući u vidu da je u javnom pozivu od 14. septembra 2020. godine, na osnovu kojeg je 23. septembra iste godine zaključen ugovor o zakupu sa prethodnim direktorom Direkcije, kao predmet zakupa naveden objekat koji je u vlasništvu trećeg lica i katastarski ni faktički ne odgovara lokaciji na kojoj se

je Vladimiru Mrvaljeviću dat rok od sedam dana da dobrovoljno ukloni privremeni objekat - ugostiteljsku terasu koja se nalazi na javnoj površini bez pribavljene potrebne dokumentacije, a ovo rješenje je potvrdio glavni administrator Opštine Kotor 8. aprila 2022. godine - rekli su iz kabineta predsjednika Opštine Kotor.

UPRAVNI SPOR

I oBJEKAt PLANIrAN ZA rUŠENJE: Terasa restorana ,,Risan“

danas nalazi restoran ,,Risan“ – kazali su iz Opštine Kotor.

ODREDBE ZAKONA

Ovakvim uslovima iz javnog poziva, kako su rekli, ,,prekršene su odredbe Zakona o državnoj imovini i pokušalo se raspolagati objektom koji nije

Objekat u kom se nalazi restoran ,,Risan“ je takođe predviđen za rušenje jer njegovo postojanje predstavlja formalnu smetnju za revalorizaciju i ponovno stavljanje u funkciju Doma kulture – saopštili su iz lokalne uprave

u vlasništvu Opštine Kotor, posebno imajući u vidu da je prekršeno i načelo slobodne konkurencije usko vezano za javne pozive za davanje u zakup državne imovine“. – Naglašavamo da Mrvaljević nema potpisan ugovor o zakupu poslovnog prostora za objekat na kat. parc. 600 KO Risan I (objekat koji nije ni mogao biti predmet zakupa i iskorišćavanja u privredne svrhe, s obzirom na to da nema građevinsku dozvolu), iz kog razloga se u njemu nalazi bez pravnog osnova – saopšteno je iz kabi-

neta predsjednika Opštine. Dodaju da je objekat u kom se nalazi restoran ,,Risan“, a za koji ne postoji važeći ugovor niti posjeduje građevinsku dozvolu, i sam predviđen za rušenje jer, kako su naveli, ,,njegovo postojanje predstavlja formalnu smetnju za raspisivanje javnog poziva za davanje u dugoročni zakup i revalorizaciju i ponovno stavljanje u funkciju kroz privatno-javno partnerstvo risanskog Doma kulture. Služba za inspekcijske poslove je 17. marta 2022. godine donijela rješenje kojim

Kako dodaju, odluka o uklanjanju terase nije donijeta preko noći, već se vodio upravni postupak ,,u kojem je vlasnik aktivno učestvovao mjesecima unazad, te je isti znao da je njegov rad ovog ljeta upitan“. - Bez obzira na sve, a kako bi se izbjegle nepotrebne tenzije, vlasniku je ponuđeno da obavlja djelatnost do 1. oktobra i da tada mirno ukloni objekat, što je isti odbio – naveli su iz lokalne uprave. Takođe, ističu da će prinudno izvršenje rješenja o rušenju ugostiteljske terase biti izvršeno 27. juna, uzimajući obzir da se Mrvaljević ,,nalazi u opštinskom prostoru bez pravnog osnova, te da Opštini Kotor nije dostavljena neophodna dokumentacija za postavljanje privremenog objekta - ugostiteljske terase, na javnoj površini“; kao i da Mrvaljević ,,nije dobrovoljno postupio po nalozima iz rješenja Službe za inspekcijske poslove, već se samovoljno nalazi u posjedu i objekta i ugostiteljske terase“, a što je potvrđeno rješenjem glavnog administratora.

NVO Ugostitelji Crne Gore: Ne rušiti usred sezone NVO Ugostitelji Crne Gore apeluje na Opštinu Kotor da odgodi rušenje terase restorana „Risan“. - Iznenađeni smo namjerom nadležnih da objekat ruše usred sezone kada je Mrvaljević, koji je član naše NVO, uložio značajna sredstva pripremajući se za sezonu. Pozivamo nadležne da ovakve stvari rješavaju van sezone i da se sudskim putem stavi tačka na ovo pitanje. Nedopustivo je da nadležni, umjesto da nađu način da pomognu ugostiteljima koji unazad nekoliko godina bilježe loše rezultate zbog pandemije korona virusa, obračunavaju se sa nama i otežavaju nam rad u godini koja bi mogla biti spasonosna za crnogorski turizam - navode oni. Iz lokalne uprave odgovorili su pored ostalog da je Opština tokom pandemije pomogla sektor ugostiteljstva sa gotovo milion eura a da se vlasnik restorana ,,Risan“ se nalazi u opštinskom objektu bez ugovora, posjeduje terasu bez dozvole i obavlja privrednu djelatnost bez potrebnih dozvola. - Za kraj, postavićemo hipotetičko pitanje, kada bi pored objekta nekog od članova NVO, koji posluje u skladu sa zakonom, neko obavljao djelatnost bez dozvola, u nezakonito okupiranom državnom ili opštinskom prostoru, da li bi i u tom slučaju stali ,,u odbranu“ takvog ugostitelja – pitaju iz lokalne uprave.

Naglašavaju i da restoran nema ni dozvolu za rad koju izdaje nadležni opštinski Sekretarijat. Zakupac restorana „Risan“ Vladimir Mrvaljević najavio je za danas konferenciju za novinare na kojoj će, kazao je, dokumentovano dokazati da ,,Opština Kotor obmanjuje javnost“ te da će ,,sa mještanima Risna spriječiti taj bahati, bespravni i nasilni čin“. Iv. K.

CEtINJE: Podijeljena sredstva iz budžeta Prijestonice namijenjena za sufinansiranje sporta

FK Lovćen dobiće novac kad riješi problem blokade računa

CETINJE - Lokalna uprava je donijela odluku o sufinansiranju sportskih organizacija za ovu godinu. Klubovima kojima je Prijestonica osnivač ili suosnivač pripada 90 odsto sredstava namijenjenih budžetom od čega je polovina za zakup sadržaja i usluga DOO Sportski centar Cetinje.

Rukometni klub Lovćen je dobio 200.000 eura (44.000 za zakup Sportskog centra), Ženski rukometni klub Lovćen 16.200 (7.000 eura), Bilijar klub Biljarda 4.800 (2.000 eura), Košarkaški klub Lovćen 1947 130.000 eura (60.000 eura). - Komisija je predložila da

Fudbalski klub Lovćen dobije 45.000 eura od čega je za zakup SC-u 3.000 eura i da ta sredstva budu rezervisana i uslovna dok taj klub ne riješi problem blokade računa ili dok se ne nađe neko drugo prihvatljivo rješenje – navedeno je u obrazloženju odluke. Podršku je dobilo 17 sportskih

subjekta kojima Prijestonica nije ni osnivač ni suosnivač (šest procenata od čega je do 30 odsto za zakup školskih sala). Atletski klub Lovćen 2.600, Stonoteniski klub Lovćen 1952, Košarkaški klub Cetinje MNE 2.000 eura, FK Cetinje 10.000 eura, ŠK Crnogorac 1.300, ŠK Cetinje 300,

Kik-boks klub Lovćen 2.000, Judo klub Crnogorac 4.500, Streljački klub Gams 1.000 eura, Rukometni klub Perper hendbol 1.600, Ženski odbojkaški klub Lovćen 1.700 eura. Streljački klub za leteće mete Cetinje dobio je 800 eura, Powerlifting klub Lovćen 700, Rukometni klub Stars 1.000, Ženski odbojkaški klub Libero 300, Triatlon klub Lovćen 300 a Ragbi klub Cetinje 300 eura. Podršku Prijestonice dobila su i sportsko-rekreativna i školska sportska društva. Plani-

narski klub Soko i Alpinistički klub Slobodni penjači Cetinje dobili su po 1.500 eura, Sportsko-rekreativno društvo Veterani 1.400 eura, stonoteniski klubovi osoba sa invaliditetom ,,Filip“ 1.000 eura i Orlov krš 600. U kategoriji sportskih manifestacija podršku su dobili NVU Winner 700 eura, Željko Đukanović 1.800, Biciklistički klub Lovćen 800, AK Lovćen 1.750, Judo klub Crnogorac i Kik-boks klub Lovćen 1.800 eura i Power Lifting klub Lovćen 500 eura. I. R.

Svijet

Poneđeljak, 27. jun 2022. KIJEV/MOSKVA – Jedna osoba je poginula, dok ih je najmanje pet povrijeđeno u ruskom raketnom napadu na stambenu zgradu i obdanište u centru Kijeva. Ruske snage su prethodno, nakon povlačenja ukrajinske vojske, preuzele potpunu kontrolu nad istočnim gradom Sjeverodonjeckom i ušle u susjedni Lisičansk. Ukrajinskom prijestonicom je juče ujutru odjeknulo nekoliko jakih eksplozija, a vladini zvaničnici su potvrdili da su ruske rakete pogodile stambenu zgradu i jedno obdanište u centru Kijeva, prilikom čega je nastradala jedna, a povrijeđeno pet osoba. Ukrajinska služba za vanredne situacije saopštila je da je tom prilikom oštećena i devetospratna stambena zgrada u centralnom Ševčenkovskom okrugu. - Spasioci su izvukli sedmogodišnju djevojčicu. Ona je živa. Sada pokušavaju da spasu njenu majku - objavio je na Telegramu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i dodao da ima još ljudi pod ruševinama. Dodao je i da je nekoliko ljudi hospitalizovano. Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba napisao je na Tviteru da zemlje G7 moraju da odgovore na nove ruske raketne napade tako što će uvesti nove sankcije Rusiji i dostaviti još oružja Ukrajini. - Sedmogodišnja ukrajinska djevojčica je mirno spavala u Kijevu dok ruske rakete nijesu raznijele njen dom. Mnogi drugi su pod napadima. Samit G7 mora da odgovori novim sankcijama Rusiji i dostavljanjem novog teškog naoružanja - naveo je Kuleba. Lokalni zvaničnici su saopštili i da je u raketnom napadu na grad Čerkasi u centralnoj Ukrajini poginula još jedna osoba, te da je oštećen i most koji povezuje zapadne regione sa istočnim zonama borbenih dejstava.

STO DVADESET TREĆI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage preuzele kontrolu nad Sjeverodonjeckom i ušle u Lisičansk

Kijev ponovo na udaru G7 najavljuje zabranu uvoza ruskog zlata

Višespratnica u Kijevu nakon ruskog raketiranja

Ukrajinskom prijestonicom je juče ujutru odjeknulo nekoliko jakih eksplozija, a vladini zvaničnici su potvrdili da su ruske rakete pogodile stambenu zgradu i jedno obdanište u centru Kijeva, prilikom čega je nastradala jedna, a povrijeđeno pet osoba Rojters je, pozivajući se na navode savjetnika ukrajinskog predsjednika, naveo da je jedna od raketa pogodila most preko rijeke Dnjepar. - Ruske trupe pokušavaju da ograniče prebacivanje naših rezervi i zapadnog naoružanja na istok - naveo je Aleksij Arestovič, savjetnik Volodimira Zelenskog. Rusko ministarstvo odbrane potvrdilo je juče, kako prenosi

agencija Rojters, i da su visokopreciznim raketama gađani centri za obuku ukrajinske vojske u Černigovu, Žitomoru i Lavovu. Iz tog resora je potvrđeno i da je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu obišao ruske vojnike u Ukrajini. - Na komandnim pozicijama ruskih jedinica general Sergej Šojgu čuo je izvještaje od strane komandanata o trenutnoj

situaciji i akcijama Ruskih oružanih snaga u glavnim oblastima djelovanja - navodi se u saopštenju ruskog ministarstva odbrane, prenosi Rojters. Britanska agencija ističe da u saopštenju nije precizirano kada je tačno Šojgu obišao ruske jedinice. Misija samoproglašene Donjecke narodne republike pri Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju prekida vatre

tvrdi da je u ukrajinskom granatiranju Donjecka nastradalo ukupno 199 civila, uključujući i 12 djece. Navode i da je u tom napadu povrijeđeno 2.371 civil, među kojima je i 148 djece. Dodaje se da je ukrajinska vojska izvršila oko 5.000 napada na DNR, ispalivši više od 42.000 komada municije različitog kalibra. Kako je precizirala misija DNR, tokom perioda eskalacije, bombardovanje ukrajinske vojske oštetilo je 4.927 kuća i 1.064 civilna infrastrukturna objekta, uključujući 64 zdravstvene i 202 obrazovne ustanove, 378 društvenih ustanova, 31 kritičnu infrastrukturu i 389 vodova za snabdijevanje strujom, vodom i gasom.

Lideri Grupe sedam najrazvijenijih svjetskih ekonomija okupili su se juče u dvorcu Elmau, u bavarskim Alpima, gdje će do utorka razmatrati posljedice rata u Ukrajini po globalno snabdijevanje hranom i energentima i načine da se tržište stabilizuje. Početak trodnevnog samita obilježila je odluka SAD, Kanade, Japana i Velike Britanije da zabrane uvoz ruskog zlata, kao dio nastojanja da Moskvi uskrate sredstva za finansiranje vojne operacije u Ukrajini. Ipak, visoki zvaničnici EU istakli su juče da treba biti oprezan u vezi te mjere. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel navodi da je potrebno naći mehanizam kojim bi zabrana izvoza pogodila rusku privredu, ali ne i nanijela štetu ekonomijama članica bloka, prenosi Rojters.

Takođe, i Misija samoproglašene Luganjske narodne republike pri Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju prekida vatre, tvrdi da su ukrajinske oružane snage, prilikom granatiranja te teritorije, ponovo upotrijebile raketni sistem „točka-U“. U saopštenju se navodi da su ukrajinske snage ispalile jednu raketu na grad Stahanov.

Protesti zbog ukidanja prava na abortus nastavljeni širom SAD

Zakon počelo da primjenjuje 18 država VAŠINGTON – U 18 američkih saveznih država počela je primjena hitnih zakonskih odredbi kojima se na cijeloj teritoriji Sjedinjenih Američkih Država ukida pravo na abortus garantovano presudom iz 1973. godine u postupku „Rou protiv Vejda“. Širom Amerike su i juče nastavljeni protesti protiv te odluke. Američki mediji prenose da su u 18 država na snagu stupile hitne zakonske odredbe, dok u nekim državama ne postoji rok u kojem treba da dođe do primjene presude Vrhovnog suda. Hitne zakonske odredbe, koje postoje u 13 saveznih država, napravljene su kako bi odmah ili ubrzo nakon poništenja sudske presude stupile na snagu, dok će u devet država ponovo na snazi biti zabrane koje su prethodile presudi iz 1973. godine. Nove zakonske odredbe važe u Arkanzasu, Kentakiju, Luizija-

Sa protesta u Americi

ni, Misuriju, Oklahomi, Južnoj Dakoti i Juti. Slične odredbe postoje u Ajdahu i Tenesiju, gdje će biti primijenjene u roku od 30 dana, a sličan rok važi i za Teksas. Zvaničnici iz Misisipija i Sjeverne Dakote kažu da još nijesu primijenili zabrane, a u Vajomingu se još nijesu izjasnili. U nekim od država na snagu

će stupiti zakoni stari više od jednog vijeka. Riječ je o Alabami, Arizoni, Arkanzasu, Mičigenu, Misisipiju, Oklahomi, Teksasu, Zapadnoj Virdžiniji i Viskonsinu. Zvaničnici u nekim državama su pohitali da primijene nove zakonske odredbe nakon što je saopštena odluka Vrhovnog suda.

Republikanski guverner Misurija Majk Parson je potpisao da nove odredbe stupaju na snagu samo nekoliko minuta nakon što je saopštena presuda. Državni zakoni sada brane ljekarima da primijene abortus, a u slučaju da to učine prijeti im 15 godina robije. Ne postoji izuzetak čak ni u slučajevima incesta i silovanja, ali postoji iz medicinski nužnih razloga. U Oklahomi svako ko primijeni abortus, ili prepiše medikament u tu svrhu, može da se suoči sa kaznom od dvije do pet godina zatvora. Juta bi mogla da odobri abortus u slučajevima silovanja, incesta i hitnih slučajeva. U Teksasu, u kojem nove zakonske odredbe još nijesu stupile na snagu, organizacije koje su pružale usluge abortusa obustavile su rad. U Mičigenu je trenutno na snazi zakon iz 1931. kojim ljekarima, a vjerovatno i ženama

koje primijene abortus, prijeti kazna zatvora od četiri godine. Međutim, demokratski guverner Grečen Vitmer kaže da je riječ o zastarjelom zakonu i da će sud te države zasad zaustaviti njegovu primjenu. Vitmer je inače u aprilu podnio tužbu Vrhovnom sudu kojom je zatražio mišljenje o tome da li ustav Mičigena štiti pravo na abortus. U Viskonsinu je „privremeno suspendovana“ primjena abortusa, u skladu sa državnim zakonima koji datiraju iz 19. vijeka. Prema tom zakonu iz 1849. godine, abortus je zabranjen u gotovo svim slučajevima. U Arizoni je ponovo na snazi zakon iz 1901. godine prema kojem za abortus prijeti kazna od dvije do pet godina zatvora svakome ko izvede proceduru ili pomogne ženi da izazove pobačaj. Izuzetak su situacije

u kojima život žene od toga zavisi. Inače, Arizona ima i novije zakonske odredbe, poput one iz marta ove godine kojom se brani abortus nakon 15. nedjelje trudnoće. Amerikanci zbog ovakvih zakonski odredbi masovno izlaze na ulice, mada pravo da protestuju koriste i oni koji podržavaju ovakvu presudu Vrhovnog suda. Ispred zgrade Vrhovnog suda demonstranti su uzvikivali „Prava žena su ljudska prava“, dok je jedan propovjednik pokušavao da ih nadglasa, navodi NBC Njuz. U subotu su dvije osobe uhapšene jer su ogradu suda gađale farbom. U Arizoni je policija ispalila suzavac kako bi rastjerala pristalice prava na abortus koji su protestovali ispred Kongresa. Poslanici su prethodno morali da se sklone u podrum kongresnog zdanja. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

14 Kultura

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Navršava se 150 godina od prvog javnog nastupa Crnogorske vojne muzike

Vojnička „banda“ naša pred knjaževim dvorom Od kada se pojavila nije lako, ako je uopšte moguće, naći muzički, čak mogli bi slobodno reći i uopšte umjetnički, kolektiv koji je Ove godine se navršava 150 godina od prvoga javnoga već samim svojim osnivanjem, a zatim radom i djelovanjem tako nastupa Crnogorske vojne muzike. Događaj vrije- snažno uticao na razvoj oblasti umjetnosti i kulture u svojoj državi, dan pamćenja i pominjanja. kao što je to slučaj sa Crnogorskom vojnom muzikom Već smo čitaocima Pobjede Piše: Luka I. MILUNOVIĆ

PRIVATNA ARHIVA

skretali pažnju na značaj rada i djelovanja ovoga važnoga muzičkoga kolektiva povodom jubileja od njegova osnivanja 1871. godine. O tome je bilo riječi i prošle godine u okviru programa ,,Crnogorske muzičke godišnjice“, održanome na Međunarodnome festivalu KotorArt.

U Kotoru je tom prilikom skrenuta pažnja na godišnjice četiri važna momenta u razvoju crnogorske muzičke kulture (Marijana Kokanović-Marković, ,,Jovan Ivanišević u krugu svojih savremenika“; Luka I. Milunović, ,,Crnogorska vojna muzika – 150 godina od osnivanja“; Dobrila Popović, ,,Anton Šulc u Crnoj Gori : tragom izgubljenje operete“ i Ivana Marić, „Vida Matijan, veliki muzički stvaralac i pedagog Kotora druge polovine XX vijeka – povodom 125 godina od rođenja“). Program ,,Crnogorske muzičke godišnjice“ valja pomenuti i zbog toga što je nedavno izašao iz štampe zbornik radova sa temama o kojima je tada bilo riječi.

KRATKE BILJEŠKE

Muzički grb Crnogorske vojne muzike

ŠULCOVA ULOGA

Treba, držimo, naročito afirmisati što se u okviru Međunarodnoga festivala KotorArt pored osnovnih pravaca djelatnosti na ovaj način posvećuje pažnja i crnogorskoj muzičkoj prošlosti. Objavljeni zbornik, iako prvijenac pokazuje naime, da su u nas, polazeći od stepena izraženosti i u vezi sa tim izučenosti naše kulturne prošlosti, festivali pozvani (i treba) da pored snažne podrške prezentaciji i razvoju tekuće muzičke produkcije skreću pažnju na crnogorsku muzičku i uopšte kulturnu prošlost. Za očekivati je da će, uviđajući širi značaj i nespor-

Katunska ulica na Cetinju

kom 1873. godine. Treba imati na umu, osobito u doba o kojemu govorimo, da je isplaćeni iznos u vezi pomenute nabavke muzičkih instrumenata prilično visok. Radi se naime, o blizu 42 napoleona u zlatu (1 nap. ≈ 6,45gr, 900‰ Au). Prema kratkoj vijesti, koju štampa donosi u maju 1872. godine da bi najavila skori javni nastup Crnogorske vojne muzike, možemo zaključiti da je mnogo više vremena trebalo da se orkestar formira, nego za samu neposrednu obuku pred prvi nastup. Za očekivati je bilo da se za prvi javni nastup orkestra Crnogorske vojne muzike čeka neki značajni datum u crnogorskoj državi. Tako će ovaj muzički i uopšte umjetnički događaj prvoga reda u ondašnjoj Knjaževini Crnoj Gori, biti vezan za prvi rođendan prijestolonasljednika Danila Aleksandra. Do Prvoga svjetskoga rata rođendani, kasnije i imendani, prijestolonasljednika Danila će biti iz godine u godinu veoma svečano obilježavani u čitavoj Crnoj Gori. Tim povodima obično su organizovani kulturno-zabavni programi kada bi, u nekom od prikladnih sastava, nastupali i članovi Crnogorske vojne muzike. Dolazak Antuna Šulca na proslavu krštenja prijestolonasljednika crnogorskoga trona i dalje njegovo angažovanje koje će rezultirati prvim javnim nastupom domaćega muzičkoga orkestra dozvoliće da, figurativno rečeno, zaključimo kako je, od proslave krštenja do svečanosti povodom prvoga rođendana prijestolonasljednika Danila, Crna Gora dobila vojnu muziku spremnu za javne nastupe.

Dva muzičara Crnogorske vojne muzike

ni javni interes, resorno ministarstvo utvrđivanjem politika razvoja, te u skladu sa tim definisanjem obima finansiranja raznih manifestacija, jasno sugerirati i snažno podržati ovakva pregnuća. No, vratimo se znatnome kulturnome događaju u Knjaževini Crnoj Gori sa početka sedamdesetih godina 19. sto-

ljeća. O Malome Gospođindanu 1971. godine realizovan je pažljivo pripremani i za ono vrijeme veoma bogati program svečanosti povodom krštenja crnogorskoga prijestolonasljednika Danila Aleksandra, u kojemu je učestvovalo i kotorsko društvo ,,Jedinstvo“. Sa društvom ,,Jedinstvo“ na Cetinju tada boravi i muzički obrazovani Čeh Anton Šulc, koji će svoje profesionalno angažovanje u narednim godinama vezati za muzički život na Cetinju. Šulc je naime zvanično angažovan da za potrebe Crne Gore formira i obuči za javne nastupe orkestar vojne muzike. Tako će, pod rukovodstvom Antona Šulca početi da nastaje važna umjetnička i uopšte kulturna ustanova u Crnoj Gori – Crnogorska vojna muzika (banda). Od kada se pojavila, nije lako, ako je uopšte moguće, naći muzički, čak mogli bi slobodno reći i uopšte umjetnički, kolektiv koji je već samim svojim osnivanjem, a zatim radom i djelovanjem tako snažno uti-

cao na razvoj oblasti umjetnosti i kulture u svojoj državi, kao što je to slučaj sa Crnogorskom vojnom muzikom. Konsultujući građu u fondovima Državnoga arhiva na Cetinju nijesmo uspjeli sasvim precizno utvrditi kada je, i pod kojima uslovima, angažovan Antun Šulc, ali se na osnovu jednoga, doduše koju godinu kasnije nastaloga, dokumenta koji je vezan za Ministarstvo vojno, može viđeti da je to bilo od novembra 1871. godine. Tako smo se sasvim približili datumu kada je počeo da nastaje orkestar Crnogorske vojne muzike.

NIJE BILO LAKO

Antonu Šulcu, sada u funkciji kapelnika Crnogorske vojne muzike, naročito na samome početku rada, svakako nije bilo lako. Nije naime teško zamisliti koliko je u ono vrijeme bilo lako ubijediti mlade Crnogorce da umjesto handžara i džeferdara uzmu u ruke neki muzički instrument i počnu sa veoma upornim i dugim vježbanjem. No, sama pozicija orkestra u okviru Ministarstva vojnoga, organizovanoga kao vojna jedinica (uniforme, činovi, ...) i što je naročito važno odnos vojnih starješina i najuglednijih ličnosti prema tome angažovanju moralo je dati re-

zultate. Konačno, što svakako treba naglasiti, članovi orkestra će za svoj rad, pored hrane i odjeće dobijati i određenu novčanu nadoknadu (platu) što za uslove kakvi su vladali u Knjaževini Crnoj Gori, naročito u to vrijeme, nikako nije bilo bez vidnoga značaja. Primjerenim odnosom državne vlasti stvaran je i stalno rastao ugled, kako same muzičke ustanove, tako i svih njenih članova pojedinačno, što je opet, uz potporu u štampi i drugdje, dovodilo do rasta zaintersovanosti za umjetnost u Crnoj Gori koja je, budući tada još uvijek formalno međunarodno nepriznata država, ličila na specifični vojni logor. O svakodnevnome životu orkestra Crnogorske vojne muzike odmah po formiranju možemo govoriti na osnovu sačuvanih dokumenata. Ostali su, naime autentični zapisi o raznim plaćanjima, troškovima i nabavkama: hrane, odjeće, obuće, te nažalost mnogo rjeđe instrumenata i muzikalija. Sačuvano je ipak pismo crnogorskoga zvaničnoga predstavnika (agenta) u Kotoru Petra Ramadanovića, iz novembra 1872. godine, o nabavci nekih muzičkih instrumenta za što je plaćeno 335,5 fijorina, te spisak 18 raznih kompozicija nabavljenih to-

O prvome javnome nastupu orkestra Crnogorske vojne muzike uoči rođendana prijestolonasljednika, 16. jula 1872. godine po starome kalendaru, ostaće i kratka bilješka u ,,Crnogorcu“: ,,I danas se slavi na Cetinju rođeni dan mladoga Našljednika, koji je u postojanom zdravlju lijepo napredovao. Još sinoć bješe nam današnja proslava nagoviještena. Varoš je bila sva lijepo osvijetljena, a nova vojnička banda naša, prvi put, svirala je pred knjaževim dvorom.“ Za sam kraj kratkoga podśećanja na važni jubilej - 150 godina od prvoga javnoga nastupa Crngorske vojne muzike (bande) držimo prikladnim da iz ,,Crnogorca“ navedemo još koji detalj o toku svečane proslave na sam dan (17. VI 1872. godine) rođendana crnogorskoga prijestolonasljednika: ,,A danas istu uru, kad je Našljednik sretno ugledao svijeta, oglasila se pucnjava topova, poslije čega je vojnička banda svirala na pjaci. Oko deset ura bila je svečana služba u crkvi, kojoj je prisustvovala i Nj. Sv. knez Nikola I. Službu je služio preosvešteni mitropolit g. Ilarion sa ovdašnjim sveštenstvom. I prije i po službi stojalo je jedno odjeljenje vojske između dvora i manastira, te je pozdravilo Nj. Sv. kneza. Poslije službe išlo se na čestitanje u dvor, za koje je vrijeme opet svirala vojnička banda pred dvorom.“

Kultura

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Gosti sedmog Made in New York Jazz festivala Montenegro za Pobjedu o utiscima iz Crne Gore i muzici koja ih je dovela kod nas

PODGORICA - Oprema je danas bolja, ali gruv je ostao isti – rekao je Alan Haris, gitarista i vokalni solista na jučerašnjoj pres konferenciji u klubu „Sejdefa“ pred završnicu Made in New York Jazz festivala Montenegro i kampanje „10 dana džeza u Crnoj Gori“. Njegov komentar odnosi se na činjenicu da su sedmo izdanje smotre, koja polako prerasta u jednu od najvećih u Evropi posvećenu ovom žanru, obilježile nove generacije. Haris je, kao i većina muzičara koji su ispunili vikend koji je za nama džez standardima i nekim autorskim kompozicijama, prvi put posjetio Crnu Goru i zahvalan je organizatorima na takvoj prilici. - Iznenađen sam kako ste otvoreni prema onome što možemo da poklonimo svijetu – rekao je Haris.

ZABAVA

Na koncertu u Tivtu upravo je Haris bio taj koji je uvukao malo bluza u dominantno džez atmosferu. - Meni je to isto, to je moja folk muzika, kao što vi imate vašu folk muziku. Bluz je naš folk, a odatle idemo ka džezu, rokenrolu, sve je to povezano – rekao je Haris za Pobjedu. Posebno je srećan zbog dobrodošlice koja mu je priređena. - Ovdje ne radim, već se zabavljam. Svi znaju pjesme, ritmove, bend je zadivljujuć i ovo je predivno iskustvo za mene – rekao je Haris. Smatra da će nove generacije sačuvati džez. - Oni donose novi sastojak u „arenu“. Prethodne noći bend Mapo Keyz me je oduvao. Ne samo da sviraju džez, već ga sviraju iz srca. Ne samo da održavaju džez živim već izmišljaju sopstvene priče u vezi sa džezom. Prošle noći sam učio od njih. Njihova fuzija, poznavanje istorije muzike i način na koji to sve kombinuju me oduševilo – rekao je Haris za Pobjedu.

D MIJATOVIĆ

Mlade snage donose novi sastojak u ,,arenu“

Njemački saksofonista crnogorskih korijena Ben Kraef iz Berlina prvi put je nastupio na Made in New York Jazz festivalu, iako nije prvi put u Crnoj Gori. Njegova majka je iz Petrovca i našu zemlju, pogotovo u posljednjoj deceniji, posjećuje svake godine. U Njemačkoj je džez, kako je rekao za Pobjedu jedan od najboljih saksofonista iz ove zemlje, institucionalizovan i postoji mnogo koledža na kojima se izučava, a isto tako ima mnogo i džez klubova i festivala. - Njemačka ima sopstveni pristup džezu, više je eksperimentalan, možda zbog tradicije klasične muzike – rekao je Kraef. Nije imao sumnje u ono čemu želi da posveti svoj život. - Saksofon sam oduvijek želio da sviram, iako je majka insistirala na klarinetu. Bio sam fasciniran i njegovim izgledom i zvukom. Moja prva ploča je bila Kolmana Hokinsa i zaljubio sam se u to kako

zvuči – rekao je Kraef. On zna, za razliku od većine gostujućih muzičara, da u Crnoj Gori džez nije popularan, čak ni u dovoljnoj mjeri zastupljen, ali reakcija publike na koncertu ga nije iznenadila. - Bila je to mala grupa, ali entuzijastična i zahvalna. Tako se počinje i razvija, slušaš nešto što ti nije blisko u momentu, posebno ako je sentimentalno i teško za razumjeti i onda moraš da nađeš nešto što te uvuče. Kad slušaš nešto, poput Ele Ficdžerald i pomisliš: džez je zapravo dobar. A onda te odvede dalje i počneš da istražuješ – rekao je Kraef.

Sa jučerašnje pres konferencije

pozorištem, već da je u pitanju Bend Mapo Keyz me je ,,oduvao“. Ne samo da sviraju džez, samo njena ekspresionistička već ga sviraju iz srca. Ne samo da održavaju džez živim već priroda. izmišljaju sopstvene priče u vezi sa džezom. Prošle noći sam - Kada pjevaš ti zapravo pričaš svoju priču. Teško je pjeučio od njih. Njihova fuzija, poznavanje istorije muzike i način vati ako se ne možeš povezati s onim u pjesmi. Zapravo i ne na koji to sve kombinuju me oduševilo – rekao je Haris mogu pjevati pjesmu s kojom Hesus Molina nije krio oduševljenje zemljom, ljudima, energijom, hranom i izjavio je da ne želi da ode iz Crne Gore. Kao svoj prozor u svijet je izabrao društvene mreže jer je shvatio da je na taj način na jedan klik ne samo od publike, već i od velikana džeza koji su, više nego jednom, podijelili njegove muzičke sadržaje. - Društvene mreže ovih dana osnova su evolucije muzičke industrije, i svaki sadržaj koji podijeliš, posebno džez, čini dobro promociji – rekao je Molina za Pobjedu. Kao svog uzora na čelo je stavio Oskara Pitersona, ali ne bježi ni od modernih umjetnika koji odvažno redefinišu ovaj pravac. Prvenstveno je solo izvođač, ali u bendove koji se formiraju ponekad i u ovako kratkom roku se sasvim dobro uklapa i uživa u tome. Sa ovom ekipom je samo nakon jednog

Alan Haris

dana, tačnije dvije probe, postigao da zvuče kao da su se danima spremali za nastup. - Kada radiš na takav način neko vrijeme, nađeš svoj način da usmjeravaš muziku, pogotovo kad radiš sa profesionalcima – objasnila je Kamil Turman, čija dva instrumenta, saksofon

U Crnoj Gori muzika, u Americi obaranje presude o pravu na abortus Vijest o odluci Vrhovnog suda SAD kojom je oborio presudu od prije 50 godina o pravu na abortus u svim saveznim državama, a koja je uznemirila Ameriku, do Kamil Turman je stigla tokom boravka u Crnoj Gori. Nad inspirativnim ludilom džez groznice nadvila se sjenka drame iz matične zemlje ove saksofonistkinje i pjevačice i ona nije zaobišla priliku da prokomentariše tu odluku s kojom će se suočavati po povratku kući. - Ja sam Afroamerikanka. To je naša borba posljednjih 400

godina u Americi, borba da budemo prihvaćeni i poštovani kao ljudska bića. Tvrditi da neko ima pravo da ti kaže šta da radiš sa svojim tijelom je pogrešno jer to je lični izbor, to je moje tijelo. I to što se desilo je strašno, jer mnogi ljudi su se borili, marširali, govorili glasno protiv i znam da smo mi, Afroamerikanci, prošli smo mnogo toga, da bi sad saznala da nemam pravo da donosim odluke u vezi sa svojim tijelom. To je zastrašujuće. To je moje tijelo. To je narušavanje osnovnih ljudskih prava – rekla je Turman za Pobjedu.

i glas, su publiku u Crnoj Gori ostavili bez teksta.

NASLJEĐE

Ista je, kako je rekla Kamil Turman, kontrola udisaja i izdisaja potrebna i prilikom pjevanja i prilikom sviranja saksofona, tako da je za nju potpuno svejedno šta u kom trenutku ima prednost. Važno je da doprinosi muzici. - To je muzika mojih predaka, moje kulture, moje nasljeđe. Odrasla sam u Kvinsu koji je dom mnogih slavnih džezera i moja majka je uspjela u svojoj misiji da me nauči da slušam tu muziku, da učim od ljudi koji su je stvorili i zaljubila sam se u nju u vrlo ranom dobu – rekla je Turman za Pobjedu. Iako su njenoj generaciji bliži neki drugi muzički stilovi, njen fokus je na zvuku čiji su izraziti predstavnici Dekster Gordon i Džon Koltrejn kada je u pitanju saksofon i slavna Ela Ficdžerald kao pjevački uzor. Nastup ove umjetnice je pomalo teatralan, gotovo brodvejski ubjedljiv, no Turman kaže da to nema veze s

se ne povežem, jer to je nalik laganju. Slušaoci neće vjerovati u to – objasnila je. Posebno magičan momenat bio je duet sa Harisom s kojim se često srijetala po klubovima u Njujorku ali su prvi put sinhronizovali osjećanja na sceni Made in New York Jazz festivala u Crnoj Gori. - Džez zajednica je veoma povezana. Gledamo se često, ali nemamo uvijek priliku da nastupimo zajedno. U ovom slučaju je trebalo da pređemo okean da bi se to desilo i bilo je veliko zadovoljstvo raditi s njim – rekla je Turman za Pobjedu. Jakovu Mejmanu, umjetničkom direktoru Made in New York Jazz Competition, koji je crnogorski gost već sedmu godinu, festivali su kao djeca i ne može izabrati koji mu je do sada najbolji. Nakon deset dana tvrdi da se ovdje ne može umoriti, ni od gradova koje je posjetio, ni od ljudi koji su puni ljubavi. Iako je njegov prvi instrument bio violončelo, saksofon je poželio čim ga je prvi put čuo na radiju. Bilo je to vrijeme u Sovjetskoj uniji kad nije bilo lako udovoljiti njegovoj želji. - Najprije smo iz Moskve prešli u Izrael gdje sam završio njihovu Muzičku akademiju u Jerusalemu. Zatim me je džez odveo u Njujork. I to je najbolje iskustvo koje sam mogao dobiti – rekao je Mejman za Pobjedu i dodao da obje svoje uloge u džezu voli jednako. - Kao što neki ljudi mogu svirati nekoliko instrumenata, tako i ja volim i da sviram saksofon i da budem producent. Najvažnija stvar na svijetu je raditi ono što voliš, jer onda to

nije posao nego inspiracija – rekao je Mejman.

NOVA NADA

Kampanja „10 dana džeza u Crnoj Gori“ donijela je 15 programa koji su, osim velikih koncerata, sadržali nekoliko džez sešn programa u Tivtu, dvije majstorske radionice, dva „Central park jazz sešna“, afterpartije i koncert benda Kuhinjazz. - Imali smo desetak budnih, uzbudljivih, napornih ali i dana koji ulivaju novu nadu da džez muzika u Crnoj Gori živi, da se pravovremeno razvija i da dobijamo ne samo novu publiku za džez, već i neke nove klince koji će se odati džezu – rekao je Vladimir Maraš na konferenciji za novinare. U ime Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, partnera festivala, novinarima se obratila Ana Medigović koja je istakla da iz godine u godinu vidi šta ovaj festival znači i Podgorici i Crnoj Gori, posebno mladim ljudima koji se bave džez muzikom. - Kroz podršku Sekretarijata za kulturu neke od njih smo i školovali i dali im priliku da učestvuju u raznim našim programima. Ono što mogu da obećam je da ćemo kroz partnerstvo sa Marašem i dalje raditi na razvoju džeza u Crnoj Gori kroz neke buduće, nove projekte – rekla je Medigović. Nakon konferencije održan je i masterklas u klubu „Sejdefa“ na kome su, osim sagovornika Pobjede, govorili Rasel Hol, Beni Benak III i Darel Grin. Sedmi festival je zvanično zatvoren sinoć u atrijumu Kapital plaze u Podgorici. Osmi Made in New York Jazz festival Montenegro biće održan 16, 17. i 18. juna 2023. godine po istom rasporedu kao do sada – prva koncertna noć u Tivtu, završna u Podgorici. Imena muzičara koji će nastupiti će biti poznata već u septembru. D. ERJAVŠEK FOTO: D. MIJATOVIĆ

16 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 27. jun 2022.

NVU Biciklo.me reagovalo povodom uklanjanja jednog dijela biciklističkog koridora u Ulici kralja Nikole

Izgled dijela budućeg šetališta

Glavni grad organizuje prezentaciju novog projekta na Ljuboviću

Poziv na druženje u 19 sati Iz Glavnog grada je najavljeno da će večeras u 19 sati na Ljuboviću biti održana prezentacija projekta uređenja tog

brda i razgovor sa građanima povodom buduće izgradnje šetališta. - Pozivamo sve zainteresovane građane da prisustvuju, daju svoje prijedloge i sugestije, te da zelenu oazu našeg grada učinimo još ljepšom i sadržajnijom, da u njoj svakodnevno uživaju građani i posjetioci Podgorice svih generacija – poručili su iz Glavnog grada. H. P.

Isključenje struje Zbog planiranih radova na mreži danas će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sjedećim lokacijama: - od 8.30 do 12 sati: zgrada PIO na Bulevaru Ivana Crnojevića; dio Starog aerodroma (Miodraga Bulatovića, Cvijetna, Vojislava Grujića i dio Bulevara Josipa Broza Tita); - od 8.30 do 14: Kraljevačka ulica; - od 8 do 15: dio Dalmatinske i 18. jula; dio Gornjih Vranića (Đura Čagorovića); naselje u blizini nekadašnjih nikšićkih i cetinjskih semafora. Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati dio Tološa (Ceklinska, Milana Raičkovića i Vlada Raičevića), dio Zagoriča u blizini groblja i Bolje sestre. H. P.

Sunčano, do 37 stepeni Za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, tokom dana južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 23 stepena, najviša dnevna do 37. H. P.

Potez koji nije dobar za razvoj održive urbane mobilnosti

U sklopu rekonstrukcije Ulice kralja Nikole, na desnoj strani kolovoza gledano od centra grada ka Zabjelu, umjesto biciklističke staze na kolovozu je obilježeno 66 novih parking mjesta, dok je s druge strane obilježen jednosmjerni biciklistički koridor. Udruženje Biciklo.me tim povodom je ocijenilo da uklanjanje već postojećeg biciklističkog koridora zarad novih parking mjesta na kolovozu nije dobro rješenje za razvoj održive urbane mobilnosti u glavnom gradu. - U pitanju je nesposobnost Glavnog grada da reguliše nepropisno parkiranje u tom dijelu ulice, pa su populistički pristupili rješavanju tog problema i umjesto da regulišu parkiranje, obrisali su biciklističku stazu i obilježili nova parking mjesta, ne slijedeći Plan održive urbane mobilnosti – kazao je za Pobjedu Dejan Tofčević iz NVU Biciklo.me. On je podsjetio da se Glavni grad opredijelio da želi da unaprijedi održivu urbanu mobilnost koja se neće zasnivati na automobilskom saobraćaju, već na gradskom saobraćaju, biciklizmu i pješačenju, a da je u ovom slučaju urađeno sve

Ulica kralja Nikole (biciklistički koridor lijevo)

suprotno od toga. Na ovaj način, smatra Tofčević, krše se već uspostavljena pravila. - Ako se ovako nastavi onda će se potpuno urušiti taj sistem održive urbane mobilnosti koji je planiran... Ovim potezom izgubili smo kvalitetnu biciklističku saobraćajnu povezanost gornjeg dijela Zabjela sa centrom, kao i dijelom grada Preko Morače i prema Autobuskoj stanici, jer se u svim pravcima na ovaj dio, sada jednosmjernog koridora, nadovezuju dvosmjerne bi-

ciklističke staze. Uz to, jedna biciklistička traka ne može biti dovoljna niti bezbijedna za mimoilaženje bicikala ili trotineta, koji takođe koriste ovu infrastrukturu – poručio je Tofčević. Gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da je prije rekonstrukcije Ulice kralja Nikole problem bio to što je biciklistička staza najčešće korišćena za parkiranje automobila, jer je nedostajalo mjesta za parking. - Prilikom rekonstrukcije, iskoristili smo to što je ova ulica šira i sa jedne strane obi-

lježili 66 parking mjesta, koja su u ovom dijelu zlata vrijedna, tako da smo napravili neki kompromis jer mislimo da je to najbolje rješenje u interesu ljudi koji tu žive. Naravno, dužni smo da dodatno obezbijedimo tu biciklističku traku, vidjećemo da li plastičnim stubićima ili nižim graničnicima, ali u svakom slučaju obezbijedićemo veći stepen bezbjednosti za učesnike u saobraćaju koji koriste bicikla – kazao je gradonačelnik prilikom zvaničnog otvaranja Ulice kralja Nikole. I. M. D. MIJATOVIĆ

Udruženje boraca NOR-a i antifašista i građani položili vijence na spomen-obilježje pod Ljubovićem

Stradale rodoljube čuvaju od zaborava Predstavnici Udruženja boraca NOR-a i antifašista glavnog grada zajedno sa građanima položili su vijence na spomen-obilježje pod Ljubovićem u znak sjećanja na 30 rodoljuba strijeljanih prije 75 godina na tom mjestu. Član UBNORA Podgorice Slavenko Jovanović podsjetio je na 25. jun 1943. godine, kada su italijanski fašisti uz pomoć domaćih izdajnika iz barskog koncentracionog logora izdvojili 180 nedužnih logoraša i strijeljali ih na nekoliko mjesta širom Crne Gore. Tridesetoro ih je strijeljano pod Ljubovićem, po 20 u Andrijevici, Beranama i Nikšiću, 30 na Cetinju, a ostalih 60 u manjim grupama širom Crne Gore. Taj zlikovački postupak sproveli su kao odmazdu zbog teškog poraza od partizana na Bioču, kako bi pokušali da zastraše slobodoljubivi narod. Jovanović je kazao da se s najvećim pijetetom i poštovanjem sjećamo ovih rodoljuba, koji su dali svoje

Foto-zum

Pri kraju rekonstrukcija Hercegovačke ulice

Članovi UBNORA Podgorica kod spomenika pod Ljubovićem

živote u borbi za slobodu. Predsjednik UBNORA Podgorica Borivoje Banović naglasio je da su ovi pokušaji zastrašivanja crnogorskog naroda proizveli suprotan efekat, odnosno da se borba nakon toga rasplamsala, što je u konačnom dovelo do oslobođenja i pobjede. Kako je naglasio, njihove žrtve su ugrađene u temelje savremene,

slobodne i nezavisne države Crne Gore. - Stoga UBNORA već godinama nastoji da se u trajnost našeg življenja, posebno mlađih generacija, ugradi svaki ovakav dan sjećanja, dan uvažavanja dijela i žrtve svakog crnogorskog patriote koji je svoj život položio na pijedestal naše slobode – kazao je Banović. Zajedno sa članovima UB-

NORA stradalim rodoljubima počast je odala i Vesna Sjekloća-Ivanović, unuka i sestrična Dušana i Mitra Zeca, oca i sina, koji su prije 75 godina zajedno strijeljani pod Ljubovićem. Udruženje boraca i antifašista položilo je vijenac i na spomen-grobnicu stradale porodice Dedić i Arsa Perića na Zabjelu. I. M.

Rekonstrukcija gornjeg dijela Hercegovačke ulice, od Ulice slobode do Ulice Marka Miljanova, privodi se kraju. Ekipe kompanije Genex juče su zavšile ugradnju asfaltne podloge, pa jedna od najvažnijih saobraćajnica u centru sada ima jasne obrise budućeg izgleda. Rekonstrukcija ovog dijela Hercegovačke ulice počela je u julu prošle godine i obuhvatila je izgradnju nove putne i saobraćajne infrastrukture, ugradnju hidrotehničkih instalacija, instalacija jake struje, TK kanalizacije i nove javne rasvjete. H. P.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Samo od početka ove godine vratili su stari sjaj na 34 zgrade, a u posljednje četiri godine na njih 130. Zahvaljujući projektu koji finansira Glavni grad i Agencija za stanovanje, nema kvarta u Podgorici gdje Zoran Vukić, Martin Bubanja, braća Mirza i Alija Tuzović, Luka Ljumović i Radovan Striković nijesu radili. Upoznali su veliki broj Podgoričana i, kako u šali vole da kažu, staropodgoričana. Od stanara kojima uređuju zgrade dobijaju samo riječi hvale, redovno su počašćeni kafom, sokom, kolačima, a nerijetko i priganicama sa sirom. Među sobom gaje porodične odnose, paze jedan na drugoga, a sa građanima postupaju ljudski i korektno, trudeći se da izađu u susret i onim njihovim zahtjevima koji nijesu u njihovom opisu posla jer, kako poručuju, koja je svrha uređenja zgrada ako oni koji u njima žive ne budu zadovoljni obavljenim poslom.

Ekipa Agencije za stanovanje angažovana na projektu ,,Za ljepše lice Podgorice“ uredila više od 130 zgrada širom grada

Uigrana šestorka koja diše istim plućima I.MITROVIĆ

Po jakom podgoričkom śeveru i vrelom junskom suncu, kad nam je zima i kad od vrućine bježimo da što prije stignemo doma, uigrana šestočlana ekipa Agencije za stanovanje već sedam godina u okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“, ne mareći mnogo za vremenske prilike, uređuje fasade starijih stambenih zgrada širom grada.

Ekipa Agencije za stanovanje odgovorna za ljepše lice grada

Samo od početka ove godine vratili su stari sjaj na 34 zgrade. Nema kraja u Podgorici gdje Zoran Vukić, Martin Bubanja, braća Mirza i Alija Tuzović, Luka Ljumović i Radovan Striković nijesu radili. Od stanara kojima uređuju zgrade dobijaju samo riječi hvale, redovno su počašćeni kafom, sokom, kolačima ili priganicama. Poručuju da nema svrhe uređenje zgrada ako oni koji u njima žive ne budu zadovoljni obavljenim poslom

PLANOVI UZ KAFU

Radni dan ove šestočlane ekipe Agencije za stanovanje počinje u šest i po sati ujutro. - Dođemo u firmu pola sata ranije, kako bismo zajedno popili kafu, u sedam krećemo na teren. Uz kafu dogovaramo i organizujemo radni dan, tačno se zna ko će što da radi. Dobra organizacija vrijedi pola posla. Kad dođemo na teren zna se tačno ko što radi, jedan krpi, drugi maže podlogu, ovaj farba ograde, onaj nanosi fasadeks, neko štiti – priča najstariji među jednakima, pedeset dvogodišnji Zoran Vukić, uz napomenu da se sa šefom odlično slažu. Navodeći da godinama rade zajedno, četrdeset jednogodišnji Luka Ljumović naglašava da je ovo uigrana ekipa koja diše jednim plućima. Pune ruke posla imaju tokom čitave godine, ali se zbog toga ne žale. - Malo je teže raditi zimi, kad dune śever, ali je nezgodno i ljeti kad su visoke temperature. Od jula ćemo počinjati posao u šest sati ujutro i završavati ranije, u 13 časova, pa će biti lakše. Niko nas ne prisiljava da radimo po najvećem suncu, a mi gledamo da ljeti organizujemo posao tako da što je moguće više vremena budemo na onoj strani zgrade koja je u

Ekipa na zadatku

hladovini, da ne bismo padali sa skela. Od sunca se i nekako možemo sakriti, ali od vjetra teško – kaže četrdeset petogodišnji Martin Bubanja. Kad je kiša, dodaje njegov četiri godine mlađi kolega Alija Tuzović, obavljaju molerske radove u zgradama, kancelarijama, mjesnim zajednicama... Sve radove, ističe on, gledaju da ravnopravno podijele, kako bi posao što prije završili. - Svi radimo, nema izmotavanja, mala smo, ali složna i efi-

kasna ekipa. Mi mlađi gledamo da u nekim poslovima poštedimo starije kolege, ali i starije kolege čuvaju nas, moramo biti pažljivi jedni prema drugima, ko će nas čuvati ako ne mi jedan drugoga – naglašava najmlađi među njima, četrdesetogodišnji Radovan Striković.

LJUDSKI

Četrdeset trogodišnji Mirza Tuzović uzimajući od kolega prazne šoljice za kafu, koju im je skuvala stanarka zgrade,

hvali gostoprimstvo Podgoričana u Ulici kralja Nikole, gdje su sa kolegama iz Puteva, Zelenila, Komunalnih usluga i Čistoće učestvovali u temeljnoj sanacije ove ulice. - Stanari su uglavnom fer i korektni prema nama. Gotovo u svim kvartovima je tako. Redovno nas ponude kafom, sokom, kolačima, a nerijetko nam donesu doručak, priganice sa sirom ili slično – priča Mirza. Uz kafu, sok ili kolač, dodaje kolega Martin, vazda im fino ,,padne“ i poznati staropodgorički humor. U tako korektnim i ljudskim odnosima sa stanarima, naglašava on, ne mogu a da ne izađu u susret njihovim zahtjevima. - Uvijek se nađe neko od stanara da traži da mu nešto dodatno uradimo. Naravno, uvijek gledamo da im izađemo u susret. Ako su zahtjevi veći, onda

se konsultujemo sa šefovima. Uglavnom izađemo u susret svima, jer ovo što radimo jeste projekat da uljepšamo grad, a koja je svrha ,,šminkanja“ zgrada ako oni koji u njima žive nijesu zadovoljni našim poslom – poručuje Bubanja. Sjedeći sa ovom vrijednom šestoricom na kantama od ,,jupola“, tokom pauze za kafu u hladovini ruža ispred petnaeste po redu zgrade u Ulici kralja Nikole čije su uređenje priveli kraju, prolazi kroz glavu brojka od 130 zgrada koliko su ovi vrijedni momci ,,osvježili“ širom grada. Privilegovani smo što su nam posvetili slobodnih pola sata i nekako obavezni da podsjetimo kako je lijepo kad se nečiji ljudski rad i trud prepoznaju i vrednuju. O tome najbolje svjedoče one kafe, sokovi, kolači ili priganice kojima ih dočekuju svuda gdje rade. Igor MITROVIĆ

Čuvaju lijepe grafite Šestorka iz Agencije za stanovanje nerijetko je na zahtjev stanara angažovana i na uklanjanju grafita sa zgrada. - Dešava se da na zgradi koju tek uredimo neko ispiše grafit, parolu... To iziskuje dodatni posao, vrijeme i trošak. S druge strane, ako je neki umjet-

nički grafit na zgradi čiju fasadu farbamo, ne diramo ga, nego ga zaštitimo trakama kada krečimo kako ga ne bismo oštetili – priča Alija Tuzović, uz napomenu da su tri takva grafita sačuvali u Ulici kralja Nikole na Zabjelu, gdje su uredili petnaestak starijih zgrada.

,,Sačuvani“ grafit na Zabjelu

Kao porodica Članovi ove vrijedne šestorke iz Agencije za stanovanje ističu da više vremena provode sa kolegama na poslu, nego sa ukućanima. Stoga, naglašava četrdeset petogodišnji Martin Bubanja, nije ni čudo što funkcionišu kao porodica. - Nema većih nesporazuma među nama, bude manjih čarki, kao uostalom i kući sa ženom ili djecom. Ali nikada se ne desi da ne razgovaramo jedni sa drugima, svjesni smo da nam bez dobre komunikacije i razumijevanja nema rabote – iskren je Martin. Najmlađi među njima Radovan Striković kaže da mu najviše prija druženje sa ekipom sa posla van radnog vremena. - Ljeti, kad je vruće kao ovih dana, odemo do Morače, napravimo roštilj, opuštimo se malo, rashladimo, odmorimo zajedno od posla. Tamo nema priče o poslu, samo šala i opušteni razgovor – priča Radovan.

Obaranje rekorda Direktor Agencije za stanovanje Glavnog grada Vladimir Tomović podsjetio je da se akcija ,,Za ljepše lice Podgorice“ realizuje već sedam godina, a da je posebno intenzivirana u posljednje četiri. - Tokom prethodne četiri godine kroz ovu akciju obnovljene su fasade na 130 objekata. Rekordna je bila prošla godina, kada su obnovljene fasade 56 objekata, a od početka ove godinine obnovljene su 34 fasade i sigurno je da ćemo do kraja godine realizovati vjerovatno i veći broj obnovljenih fasada nego tokom prethodne godine – kazao je Tomović, uz napomenu da im planove mogu poremetiti jedino izrazito loše vremenske prilike krajem godine ili neki neplanirani poremećaji na tržištu materijala.

Arena

18 Vaterpolo

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Crnogorski vaterpolisti s azijskim rivalom otvaraju program osmine finala Svjetskog prvenstva

ANNA FEHER

Ozbiljnost rješenje za japanski rebus ZNAJU PUT DO ČETVRTFINALA: Vlado Popadić

Neđeljko KOSTIĆ

Španija je iza ugla, četvrtfinalni duel s jednim od favorita za zlato na Svjetskom prvenstvu mnogi vide kao siguran scenario, ali crnogorski vaterpolisti poručuju kako nemaju luksuz da unaprijed upisuju pobjede protiv bilo koga, čak i ako je protivnik Japan. ,,Ajkule“ će danas od 14 sati, u terminu kada će temperatura na kultnom bazenu ,,Alfred Hajoš“ biti blizu 40. podioka na Celzijusovoj skali, protiv igrača iz Zemlje izlazećeg sunca tražiti mjesto među osam vodećih selekcija na planeti. Oprez je neophodan, ali koliko god da je sastav Vladimira

Gojkovića podmlađen i bez obzira na činjenicu da su u njemu četiri debitanta na velikim takmičenjima i da Crna Gora po kvalitetu više ne pripada prvoj klasi reprezentacija, renome i snaga ,,ajkula“ u odnosu na azijskog rivala ukazuju da pitanje pobjednika ne bi smjelo da se postavlja. - Pobjeda je imperativ jer smo zacrtali četvrtfinale kao cilj na ovom prvenstvu. Znamo da neće biti lako, Japanci su namučili Hrvatsku prve dvije četvrtine i svjesni smo da nije jednostavno igrati s njima. Međutim, u drugoj polovini

Ako zatreba, Tešanović može na gol ANNA FEHER

Za Arenu iz Budimpešte:

Golman Petar Tešanović spreman je da stane između stativa na meču s Japanom. Član italijanske Breše povrijedio je vrat u utakmici drugog kola s Gruzijom, kada ga je od druge četvrtine zamijenio Dejan Lazović. Tešanović je bio u sastavu za subotnji meč s Brazilom i odgledao ga s klupe, a jučerašnji treninzi otklonili su dilemu da li će moći da pomogne u osmini finala ukoliko bude potrebno.

meča počinju da padaju i tu vidim našu šansu – rekao je Vlado Popadić. Japan je na premijeri SP pobijedio Njemačku koju vodi naš stručnjak Petar Porobić (12:11), potom je izgubio od Grčke (18:7) i Hrvatske (21:13). Protiv ,,barakuda“ su Japanci vodili na poluvremenu 9:7, bilo je i 10:8... Ekipa Jođija Omota je atipičan protivnik. - Moraćemo mnogo da pliva-

mo. Imaju specifičan stil igre koje mnoge druge reprezentacije pokušavaju da primijene, pogotovo u odbrani, ali time se, kao što sam rekao, gubi fizička snaga u kasnijoj fazi meča. To je ono što treba da iskoristimo i odemo u četvrtfinale – dodao je Popadić, novi vaterpolista francuskog Strazbura. Crna Gora je u A grupi izgubila od Mađarske (12:8), pa pobijedila Gruziju (10:9) i Brazil (20:5).

Nokaut rundom kao da počinje novo takmičenje, svaki promašaj ili loša odbrana mogu da budu kobni, psihološki momenat ne smije da bude sporan ni u jednom trenutku... - Spremamo se isto za svaki meč, nema razlike je li grupa ili eliminaciona runda, s tim da koncentracija mora biti na još višem nivou. Znamo koji su nam ciljevi i maksimalno smo motivisani da ih ispunimo – naveo je Popadić. Marko Mršić jedan je od četiri igrača koji su u Budimpešti prvi put osjetili tenziju nastupa na velikoj smotri. Osmina finala

ISKUSTVO HRVATA: ,,Kidaju glavu“, to je bila borba za život Koliko su Japanci ,,neobičan“ protivnik, potvrdile su izjave iz tabora Hrvatske poslije pobjede u posljednjem meču grupne runde od 21:13, nakon što je azijska selekcija u dva navrata imala dva gola prednosti. Selektor Ivica Tucak bio je ljut na sudije. - Ispoštovali smo one dogovore samo na početku, dok smo bili ,,freški“. Onda je nekoliko pogrešnih pasova, kontranapadi Japana i još neke stvari, unijelo nervozu u našu igru. Ipak, dobro da je bila i takva, stresna utakmica, da smo je pošteno odradili, iako... Ne volim da komentarišem suđenje i nikada neću, ali ovakav odnos faulova, dopuštanje ovako grube igre u kojoj Japanci ,,kidaju“ glavu i to im se dopušta... To je bila borba za život. Mi, koji bježimo od lopte samo da ne bi bilo faulova, da s ovoliko ličnih završimo. To me ne ostavlja ravnodušnim. Rekao sam jednom od dvojice sudija da im se zahvaljujem baš. Konstantin Harkov je dodao: - Fizički zahtjevna utakmica. Čudni su Japanci, idu preko glave. Loše smo počeli, poslije smo došli na svoje. SP je nova stranica u njihovim karijerima. - Spreman sam, a tu su starije kolege koje nam ukazuju na vrline i mane Japanaca. Uz njihovu pomoć, vjerujem da ću odgovoriti zadatku – naveo je Mršić, vaterpolista Primorca. - Posljednjih godinu sam u ,,A“ reprezentaciji i ovo mi je prvo veliko takmičenje. Ima malo treme, ali ako je pretvorite u motiv onda je to samo prednost. Talentovani šuter smatra da ,,ajkule“ mogu da budu zadovoljne prikazanim u dosadašnje tri utakmice.

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Arena

Sportski miks 19

Mediteranske igre u Alžiru

Crna Gora je nekoliko puta igrala s Japanom, sve mečeve rješavala ubjedljivo, osim jednog odigranog 2013. godine. Naši vaterpolisti su u prvom kolu završnog turnira Svjetske lige u Čeljabinsku izgubili od autsajdera nakon peteraca (16:15), što je jedan od šokantnijih poraza nekadašnjeg prvaka Evrope. Iz sastava Crne Gore na aktuelnom Svjetskom prvenstvu, neprijatni okršaj s Japancima pamti Uroš Čučković koji je, tog 11. juna prije devet godina, bio strijelac jednog pogotka. - Japan je uvijek neugodan i nikada ne možete da predvidite neke stvari. Jedna utakmica je laka, onda su neke bile rezultatski neizvjesne, bilo je i poraza... Mislim da smo spremni i da uz pravu mirnoću pred golom rivala možemo da očekujemo pobjedu – naveo je Čučković. Bek ,,ajkula“ navodi da Japan igra drugačije od svih. - Japanci su na ovom turniru čak i protiv jačih rivala u prve dvije četvrtine - dok mogu da izdrže sopstveni tempo i presing - rezultatski bili tu. Tu moramo da budemo oprezni, a da u nastavku nametnemo svoj ritam i otvorimo put ka trijumfu - istakao je Čučković. Iskusni Kotoranin smatra da su ,,ajkule“ zaslužile dobru ocjenu za izdanja u grupi. - Bilo je oscilacija, ali možemo da budemo zadovoljni, pogotovo mlađim igračima. Naravno, fali iskustva, ali ovo je i sa te strane odličan turnir za njih, samo treba da nastave ovako. Koristio je i taj meč sa Gruzijom - rekao sam momcima da je možda i dobro što smo imali tako neizvjestan duel - dodao je Čučković. Crna Gora je fokusirana na Japan, ali teško je ne razmišljati o potencijalnom duelu sa Španijom, koja će odmarati do srijede. - I Španija je u mislima, ali sada je sve podređeno Japanu zato što stvarno mislim da je za ovaj tim to velika utakmica. Tek onda o Špancima, koji su po meni najveći favoriti za titulu - poručio je Čučković.

Svi na otvoreni bazen Vaterpolo turnir na Svjetskom prvenstvu za vodene sportove ove godine igra se u četiri grada – Budimpešti, Debrecinu, Segedinu i Šopronu. Zanimljivo je da se grupna runda samo u glavnom gradu Mađarske igrala na otvorenom bazenu, pa će tako tri tima – Srbija, Španija i Grčka, tek u četvrtfinalu prvi put ,,izaći“ iz zatvorenih arena. Isto važi za sve učesnike osmine finala, osim Crnu Goru i Gruziju. Poražene iz današnjih mečeva čeka (nova) selidba jer će u Budimpešti ostati samo četvrtfinalisti, dok će se mečevi za plasman od devetog do 12, i od 13. do 15. mjesta, igrati u Segedinu.

Osmina finala

Nikola Malović

- Konkurencija je jaka, takmičenje zahtjevno. Prije dolaska u Alžir imali smo Evropsko prvenstvo za mlađe seniore i seniore. Nijesam baš najbolje prošla na takmičenjima, ali se nadam da ću ovdje biti zadovoljnija rezultatom. Daću sve od sebe da pokažem da mogu do medalje - istakla je Jovanović. Naš karatista je osvajao odličja i na većim takmičenjima, ima

SRIJEDA Mađarska – Italija/Australija Grčka – SAD/J. Afrika Španija – Crna Gora/Japan Srbija – Gruzija/Hrvatska

- Imali smo šansu i protiv Mađara, nijanse su odlučile i četiri razlike za njih nije bio baš realan rezultat. U ostala dva meča smo opravdali ulogu favorita i zauzeli drugo mjesto, što smo i očekivali – naveo je Mršić. Ukoliko se ne dogodi čudo pa Crna Gora izgubi od Japana i preseli se u Segedin da igra duele za plasman od devetog do 16. mjesta, u srijedu

bi je čekao duel sa Španijom i repriza meča iz aprila ove godine, kada je ,,furija“ u evropskim kvalifikacijama za završni turnir Svjetske lige pobijedila 15:10. - U Podgorici nijesmo bili uigrani kao sada, vjerujem da smo pravu formu tempirali za osminu finala i četvrtfinale. Smatram da imamo kvalitet da prikažemo dobra izdanja – podvukao je Marko Mršić.

ODLIČAN START: Stefan Savković

dovoljno iskustva da se u Alžiru raduje. - Prije svega bih rekao da je čast predstavljati Crnu Goru na Mediteranskim igrama. Osvajao sam jače medalje, ali je konkurencija na MI jaka. Svaki dobijeni meč biće sjajan za mene i reprezentaciju. Spreman sam, neću se nikome predati, a na svako takmičenje idem do samog kraja. Prije dva mjeseca imao sam ozbiljnu

povredu, vratio sam se i dobro odradio prethodna takmičenja - kazao je Malović. U dan se sve završava na karate turniru. - Navikao sam se, to mi nije problem. Ako dobro krenem najbolje je da se sve u dan završi. U mojoj kategoriji je oko 25 protivnika, četiri meča su dovoljna za finale. Sigurno mogu izdržati i više od četiri meča. A. M.

Paraolimpijski Gran pri u Tunisu

Miloš Spaić predstavlja Crnu Goru

Četvrtfinale

DANAS 14.00 – Crna Gora – Japan 15.30 – Gruzija – Hrvatska 17.00 – Italija – Australija 18.30 – J. Afrika – SAD

COK

Nova pobjeda pred derbi sa Srbijom

Sjajan uspjeh golbal reprezentacije

Najbolji u Sofiji Golbal reprezentacija Crne Gore je ubjedljivo osvojila prvo mjesto na međunarodnom turniru u Sofiji. Izabranici selektora Nikole Čurovića su u finalu pobije-

dili domaćina, reprezentaciju Bugarske rezultatom 16:8. Prije toga su ubjedljivo, prekidima pobijedili u grupi reprezentaciju Rumunije i B ekipu Grčke 12:2. U polufinalu je Crna Gora bila bolja od A ekipe Grčke (16:6), takođe prekidom. U Sofiji je ekipa nastupila u sastavu Nikola i Marko Nikolić i Miloš Ranitović. Crna Gora će od 22. do 24. jula biti domaćin drugog turnira Lige šampiona grupa jug, na kojem će nastupiti i šampioni Francuske, Češke, Njemačke i Portugala. R. A.

PODGORICA - Crnogorski paraolimpijac Miloš Spaić nastupiće danas na paraatletskom Gran pri mitingu u Tunisu. Spaić će nastupiti u disciplini bacanje kugle, u kategoriji osoba bez vida F 11. - Poslije ličnog rekorda na Gran pri mitingu u Parizu početkom mjeseca imao sam nešto lošiji nastup na Serbia Openu u Kruševcu. Daću sve od sebe da u Tunisu ostvarim svoj novi lični rekord i na najbolji mogući način završim prvi dio sezone. Hvala mojoj Opštini Herceg Novi što mi je u najvećem dijelu

pomogla da nastupim u Tunisu - kazao je Spaić, koji je na miting otputovao u pratnji trenera Veljka Čegara. Tunis je, poslije Jezola i Pariza, treći gran pri miting na kojem učestvuju crnogorski paraatletičari. R. P.

COK

ČUČKOVIĆ PAMTI PORAZ OD JAPANA IZ 2013: S njima je uvijek neugodno

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U18) zabilježila je drugu pobjedu na Mediteranskim igrama u Alžiru. Naši igrači savladala su vršnjake iz Portugala 23:4 (5:1, 5:2, 6:1, 7:0). Po pet golova za naš tim postigli su Balša Vučković i Miloš Vukšić, Danilo Krivokapić je upisao tri, a Lazar Vukićević, Vladan Vukićević, Neđo Baštrica, Draško Samardžić po dva. Po jednom u listu strijelaca upisali su se Danilo Stupar, Pavle Krivokapić i Milan Nikaljević. - Imali smo lošiji start, primili smo prvi gol, a poslije smo nametnuli igru i ubjedljivo slavili. Danas nas čeka pretposljednji meč grupe, sa šampionom Evrope, reprezentacijom Srbije. Daćemo sve od sebe za pobjedu. Naša ambicija je zlatna medalja - kazao je Danilo Krivokapić. Mladi vaterpolisti na startu MI bili su bolji od Francuske, derbi ih danas (11) čeka sa Srbijom, a do kraja grupne faze odigraće još jedan meč sa Slovenijom. - Veoma smo zadovoljni, ovo je bila dobra priprema za mečeve koji nas očekuju. Danas je glavni meč grupne faze sa Srbijom, očekujem pobjedu i daćemo sve od sebe da tako i bude – poručio je Balša Vučković. Treći takmičarski dan, a drugi za naš tim, bio je uspješan za boksera Stefana Savkovića. Naš takmičar plasirao se u četvrtfinale - jednoglasnom odlukom sudija pobijedio je Kipranina Rafaila Pafiosa. Naredni rival je Italijan Salvatore Kavaljaro, prvi favorit na takmičenju u Alžiru. Rival našeg Savkovića je na posljednjim MI u Taragoni osvojio srebro. Bojana Gojković i Petar Marčić boksovaće 28. juna. Juče su debi na MI imali boćari… Od naših takmičara na tatamiju će danas Milena Jovanović i Nikola Malović.

KSCG

ANNA FEHER

Druga pobjeda ,,ajkula“, bokser Savković u četvrtfinalu

20 Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Odbojkaši Crne Gore počeli pripreme za kvalifikacije za EP

OSCG

Postavili cilj koji je izazov

PODGORICA – U dobrom raspoloženju i atmosferi koja govori da su se igrači uželjeli jedni drugih, muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore, predvođena novim-starim selektorom Ivanom Joksimovićem, okupila se u prostorijama Odbojkaškog saveza. Nakon konferencije za medije, ,,crveni“ su produžili za Kolašin gdje će se spremati i igrati domaće utakmice u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. - Sada postavljamo cilj, koji je sigurno izazov za sve nas, a to su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Bićemo u jednom podmlađenom sastavu, gdje

ćemo staviti prioritet na podmlađivanje reprezentacije s jedne strane a opet, s druge strane, pokušaćemo da nastavimo kontinuitet odlazaka na evropska prvenstva. Neće biti lako, uzdam se u selekciju, uzdam se u njihov individualni karakter i generalno njihove ličnosti kao nekog ko stvarno želi da igra za reprezentaciju i pruži svoj puni doprinos da bi se napravio adekvatan rezultat koji svi priželjkujemo – rekao je Joksimović. Crna Gora će u kvalifikacijama igrati u grupi D, dvokružno, sa Portugalom, Luksemburgom i Islandom. Plasman na Evropsko prvenstvo izboriće pobjednici sedam kvalifikaci-

onih grupa i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. - Mislim da je grupa dosta izjednačena iz prostog razloga što lično vjerujem u naš kvalitet, vjerujem u naš rad i u našu energiju koju ćemo imati na svim tim utakmicama i koja će nas sigurno nositi. Imamo dobar raspored, prve tri utakmice igramo kod kuće, tako da bismo kroz dobar rezultat na domaćem terenu uhvatili dobar zalet da kvalifikacije završimo na najbolji mogući način – zaključio je Joksimović. Uz Joksimovića, u stručnom štabu su i pomoćni treneri Balša Radulović i Miloš Marković, kondicioni trener Vladimir Živanović,

statističar Luka Zucović i fizioterapeut Jakša Šestović. - Ekipa je dosta izmijenjena, podmlađena, tako da će biti nekih novih stvari, upoznavanja nekih novih ljudi, drugih karaktera, naravno i novog selektora sa kojim tek treba da se upoznamo mi koji nijesmo sarađivali sa njim. Vjerujem da neće biti lako, ali pozitivni smo, nakon pauze koju smo imali željni smo rada i, naravno, dokazivanja novom selektoru. Ako se sve poklopi i ako novi mladi igrači budu raspoloženi da prime savjet od onih iskusnijih i svakodnevno rade koliko se bude zahtijevalo od nas, mislim da imamo realne šanse da nastavimo niz i da se ponovo kvalifikujemo za Evropsko prvenstvo – rekao je libero Nikola Lakčević. Za pripreme, a do završetka obaveza mlađih seniora na EP u Poljskoj, nakon čega će se priključiti još nekoliko igrača, Joksimoviću su u Kolašinu na raspolaganju tehničar Rajko Strugar, primači servisa Marko i Slobodan Bojić, Ivan Zvicer, Benjamin Hadžisalihović, Jovan Delić, Stefan Radević, srednji blokeri Blažo Milić, Luka Babić, Miodrag Jelić, Nikola Đurović, korektori Aleksandar Minić i Bojan Strugar, te libero Nikola Lakčević. - Lično smatram da ćemo stvoriti dobru hemiju u ekipi između igrača, a takođe i sa selektorom i sa stručnim štabom i da će nam to biti dodatna prednost u utakmicama koje nam predstoje. U grupi sa nama su Portugal, Luksemburg i Island, sigurno nas očekuje težak posao, ali nadamo se najboljem, da ćemo nastaviti kontinuitet nastupa na EP. Ekipa je dosta podmlađena, međutim, to nama mlađima treba da bude motiv više da se dokažemo novom selektoru i pokažemo da vrijedimo, da smo tu zato što zaslužujemo da budemo tu i da jednostavno damo svoj maksimum – rekao je Zvicer. S. J.

Crnogorski šampion sve jači pred nastup u kvalifikacijama za Ligu šampiona

Stiže Konrad, čeka se Balo PODGORICA – Sutjeska je u ovom prelaznom roku doživjela već velike promjene u igračkom kadru. Nakon brojnih odlazaka, uprava nikšićkog kluba želi da napravi što jači tim, posebno zbog nastupa u Evropi. Sutjeska nastavlja da angažuje strance, iako već ima Kneževića i Nenova, a broj stranaca ograničen je za domaća takmičenja na tri. Novi član Sutjeske biće i Holanđanin Tajron Konrad. Radi se o napadaču, koji je već dvije sezone igrač Ergotelisa, grčkog drugoligaša. Konrad je iz Holandije, rodom sa Surinama, ima 25 godina. Karijeru je počeo u Fejnordu gdje je bio od 2007. do 2011. Zbog jake konkurencije, pozajmljen je gradskom rivalu Sparti čiji je dres nosio narednih pet sezona, do 2016. i to u Erste Diviziji, drugom rangu holandskog klupskog fudbala. Iz Sparte R preselio se u ekipu Kambura za koju je odigrao 30 mečeva i četiri puta se upisao u strijelce. U Grčku je stigao 2020. godine, a do sada je za Ergotelisa upisao 29 nastupa i postigao sedam golova. Osim Konrada, Sutjesku bu trebalo da pojača i Musa Balo, reprezentativac Malija. U dosadašnjem dijelu prelaznog roka Sutjesku su još pojačali: Adrijan Rudović, Srđan Krstović, Ognjen Đinović, Ilija Tučević, Julijan Nenov, Anto Babić, Vuk Striković i Petar Aničić. Otišli su: Vladimir Jovović, Nikola Janjić, Meldin Drešković, Božo Marković, Marko Zoćević, Darko Nikač, Augusto, Balša Dubljević, Filip Mitrović, Marko Vučić i Vladan Bubanja. Sutjeska 5. jula gostuje Ludogorecu u prvom kolu kvalifikacija R. P. za Ligu šampiona. Revanš je 12. jula na ,,DG areni“.

TWITTER

Održan 16. međunarodni bokserski turnir ,,Trofej Podgorice“

Oduševio Milija Keković

MOTO GP: Velika nagrada Holandije

Banjaja pol-poziciju pretvorio u trijumf Frančesko Banjaja pobjednik je trke za Veliku nagradu Holandije. Vozač Dukatija od starta je bio siguran, nije pravio greške iz ranijih trka i pol-poziciju je pretvorio u najbolju priču. Marko Beceki bio je drugi, a do podijuma je došao Maverik Vinjales i to nakon sušne godine. Aktuelni šampion i vodeći u generalnom plasmanu

Fabio Kvartararo nije završio trku. Vozač Jamahe poslije tri greške i dva pada imao je čak i sreću da prođe bez povreda. Dvije i po sekunde iza pobjednika bio je Espargaro, koji je u finišu pretekao Džeka Milera i Breda Bindera. Među deset najboljih bili su još Zarka, Mir, Oliveira i Bastijanini. Nova trka zakazana je za 7. avgust, a vozači će se šest sedmica spremati za Silverston.

PODGORICA - Poslije tri godine pauze održan je međunarodni bokserski turnir ,,Trofej Podgorice“. Na reviji, koja se održala 16. put, pored domaćih takmičara, nastupili su borci iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. Na reviji vještinom i iskustvom nije se istakao nijedan bokser, ali su zato naši mladi bokseri prije svega u uzrastu školaraca pokazali vidan napredak i u mečevima sa iskusnijim protivnicima uspjeli da pobijede. U razredu pionira između Mitrovića i Mrdaka pobijedio je Đorde Mitrović, čime se revanširao za poraz u prvom meču u karijeri upravo od Mrdaka. Zapažen je bio bokser iz BK Fenix Jasmin Idrizović, kao i Matija Roganović u meču sa znatno iskusnijim reprezentativcem Makedonije. Najveće iznenađenje priredio je Milija Keković, koji je u meču sa Dimitrom Goreskim vo-

dio pravi rat. Inače, prije samo mjesec, na reviji u Kumanovu Milija je izgubio prekidom od istog takmičara, da bi ovog puta poslije izgubljene prve runde, u kojoj je imao brojanje krenuo na sve ili ništa i u bespoštednoj borbi dominirao u drugoj i trećoj rundi. Raduje činjenica da je slavio protiv boksera znatno iskusnijeg od kog je gubio i us-

pio da pobijedi grč u kom je bio u prvoj rundi. Iz tog razloga i žiri je nagradio prije svega njegovu hrabrost i želju za pobjedom, tako da je dobio priznanje za najboljeg boksera. Najperspektivniji bokser je Đorđe Mitrović, najbolji tehničar je Matija Roganović, dok je Jasmin Idrizović proglašen za najboljeg školarca. Najbor-

beniji par bili su Đorđe Smolović i Besjor Gjetaj, dok je nagradu za najboljeg sudiju dobio Rade Vujović. U uvodnim borbama, gdje se nije proglašavao pobjednik, sastali su se pionirke (42 kg) Iris Leković (Fenix) – Ema Banda (Fenix); pionirke (54 kg) Ena Hot (Fenix) – Emra Banda (Fenix); školarci (80 kg) Vasilije Kujundžić (Budva) – Filip Klepo (PowerBoxing) i do 46 kg Jovan Koljenšić (Nikšić) Nikša Vučetić (Budva). Rezultati - glavne borbe: pioniri 37 kg Andrija Nikitović (Nikšić) – Luka Otašević (Budva) 0:2; pioniri 40 kg Đorđe Mitrović (Podgorica) – Strahinja Mrdak (Budva) 2:0; školarci 43 kg Jasmin Idrizović (Fenix)–Ajdin Loši (Albanija) 2:0; školarci 48kg MatijaRoganović (Nikšić)– Furhan Jasarovski (Makedonija) 2:0; školarci 57kg Milija Keković (Podgorica) – Dimitar Goreski (Makedonija) 2:0; juniori 50kg Danilo Marković (Podgorica) – Alen Taslidža (BiH) 2:0 (prekid u prvoj rundi) mladi 54kg Filip Božović (Bijelo Polje) – Vide Prkačin (BiH) 2:0 i seniori75kg Đorđe Smolović (Bijelo Polje) – Besjor Gjetaj (Albanija) 2:0. R. P.

Arena

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Sportski miks 21

Naši košarkaši spremaju se za mečeve sa Francuskom i Portugalom u kvalifikacijama za SP

Spasojević: Očekujemo makar jednu pobjedu vom koji je imao na raspolaganju za mečeve sa Francuskom i tri dana kasnije Portugalom u gostima… - Očekivanja su da ovaj ,,prozor“ završimo sa jednom pobjedom, a ako se ukaže prilika zašto da ne i sa dvije. Sigurno da neće biti lako, Francuska je favorit kojeg ćemo pokušati da iznenadimo. Portugal, sa druge strane, je ekipa sa kojom bismo trebali lakše da možemo da igramo, ali sigurno da ćemo sa dosta respekta ići i na taj meč – kaže

- Francuska dolazi sa izmijenjenim sastavom, rekao bih u ovom momentu sa kvalitetnijim timom u odnosu na prvu utakmicu. Tamo smo im sjajno parirali, šteta za taj meč, ali sada znamo da će ova utakmica biti veoma teška i zahtjevna. Pružićemo sigurno maksimum i vidjeti šta će nam to donijeti – dodaje Spasojević, koji je u prvom meču sa Francuzima upisao pet poena i dva skoka. Zbog toga što će Zoran Nikolić biti jedini klasični centar u mečevima sa Francuskom

krilni centar ,,crveni“Radosav Spasojević. Crna Gora je u prva dva ,,prozora“ imala polovičan bilans, po pobjedu i poraz protiv Mađarske, te pobjedu protiv Portugala kod kuće i tijesan poraz u gostima u Pou od Francuske, u meču u kojem su Radovićevi puleni 35 minuta bili ne samo ravnopravan takmac, već je izgledalo i da mogu i do iznenađenja. Ali naši košarkaši nijesu izdržali u posljednjih pet minuta, što je Francuska kaznila pobjedom od 73:67.

i Portugalom, Spasojević će zajedno sa ostalim ,,četvorkama“ imati još veće obaveze pod koševima. - Sigurno da će nam faliti igrači u reketu preko kojih smo dosta igrali u prva dva ,,prozora“. Sada je na nama da pomognemo. Trudićemo se da pomognemo Zoranu Nikoliću koji je tu da kazemo jedina petica, daćemo sve od sebe da mu olakšamo posao na obje strane terena. Bez obzira što je Francuska izazov za našu selekciju, Por-

,,Lavice“ bolje od Francuske, vide četvrtfinale Francuska Crna Gora

Prijateljski meč u sklopu priprema za EP

24 (11) 25 (12)

CELJE - Arena Golovec. Gledalaca: 100. Sudije: Garsia i Pulantoni (Argentina). Isključenja: Francuska 6, Crna Gora 12 minuta. Sedmerci: Francuska 1 (1). Crna Gora 2 (2). FRANCUSKA: Timnanga 4, Adruian 2, Mlamali 3, Gaet, Fuvargi, Kaboner 2, Grandvau 5, Kanote 1, Kronoska, Mondole 2, Delaje 2, Frakon, Bukit 3, Maton 2, Tisola, KAntin. CRNA GORA: J. Kadović, Vujsić, N. Kadović 5. Anđušić, Mehmedović, Novović, Popović 3, Zečević 1, G. Marsenić 7, Gugač, Radović 3, Đurović, Racković, A. Marsenić 5,

MOGU DALEKO: Rukometašice sa stručnim štabom slave pobjedu

Pejović, Krivokapić 1. Velika pobjeda mladih „lavica“, velikan svjetskog rukometa je srušen u Celju! Crna Gora je savladala Francusku 25:24 (12:11) na startu glavne runde Svjetskog prvenstva

za igračice do 20 godina koje se održava u Sloveniji. To je treća pobjeda izabranica trenera Igora Markovića na planetarnoj smotri, nakon što su u grupnoj fazi savadale Argentinu i Italiju, a jedini poraz doži-

Mlada selekcija bolja od Sjeverne Makedonije Crnogorke očitale lekciju Srbiji Naše mlade košarkašice ubjedljive i u drugom pripremnom meču na Zlatiboru

PODGORICA – Mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore u Podgorici je pobijedila Sjevernu Makedoniju 80:69 (19:21, 24:15, 22:20, 15:13), u prvom od dva kontrolna meča sa tim rivalom, u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo. Đorđe Jovanović je predvodio našu selekciju sa 21 poenom (šut iz igre 9-7), Luka Bogavac je dodao 17 poena, šest skokova i pet asistencija, a dvocifreni poenterski učinak su imali i Ilija Varajić (11) i Janko Bulajić (10). U makedonskoj reprezentaciji je najefikasniji

tugal je, ipak, rival protiv kojeg je, realno, moguće računati na pobjedu, koja bi bila značajna i zbog prenošenja bodova u narednu fazu kvalifikacija za Mundobasket. - Sigurno da je za nas Portugal važniji sa aspekta prolaska i prenosa bodova. Ipak, trudimo se da o tome ne razmišljamo. Idemo utakmicu po utakmicu pa ćemo vidjeti krajnji ishod, nadam se da ce biti pozitivan po nas. Sigurno je da ćemo u oba meča dati maksimum – S. J. zaključio je Spasojević.

Senzacija na rukometnom Svjetskom prvenstvu za juniorke

Detalj sa sinoćnje utakmice

IHF

D. MIJATOVIĆ

PODGORICA – Prošla je prva sedmica rada, košarkaše Crne Gore u petak u ,,Morači“ očekuje utakmica sa Francuskom, prvi od dva meča posljednjeg ,,prozora“ prve runde kvalifikacija za Mundobasket. Naša selekcija bi danas trebala da se kompletira dolaskom Nikole Ivanovića, koji je dobio dužu poštedu po završetku sezone zbog povrede skočnog zgloba, pa će selektor Boško Radović moći da uđe u završnu fazu rada sa sasta-

bio Andonski sa 18 poena. Bila je to druga kontrolna utakmica izabranika Dušana Dubljevića, nakon što su u prvom duelu, u Prištini, savladali Kosovo 70:50. Crna Gora će danas (17 sati) ponovo igrati sa Sjevernom Makedonijom, a generalnu probu će imati od 2. do 4. avgusta u ,,Bemax areni“, na turniru na kojem su rivali Srbija, Izrael i Hrvatska. Evropsko prvenstvo A divizije za mlade košarkaše se igra od 16. do 24. jula u Podgorici. Crna Gora je u grupi D sa Njemačkom, Turskom i Poljskom. S. J.

Srbija Crna Gora

63 86

Z L AT I B O R – D v o r a n a : ,,Olimp“. Gledalaca: 50. Rezultat po četvrtinama: 11:23, 13:24, 16:20, 23:19. SRBIJA: A. Matić 2, Tripković 1, Zarić 2, Mrčetić 6, Čorto, Bukvić 2, Popović 2, M. Matić 10, Veselinović, Borčić 6, Vučković 12, Rosić 20, Davinić. CRNA GORA: Baošić 9, Radonjić 4, Mi. Bigović 2, Vukčević 4, Vujačić, Pavićević, Ilić 3,

Ma. Bigović 9, Radnjić 3, Savković 8, Bulajić 8, Drobnjak

9, Šćepanović 14, Leković 13. Mlada ženska košarkaška re-

vjele su na startu od Danske. Naš nacionalni tim nakon prvog kola glavne runde ima dva boda, koliko ima i Danska, Norveška je lider grupe sa tri, dok je Francuska na posljednjem mjestu sa bodom. Crna Gora je tako došla u priliku da se u utorak protiv Norveške bori za plasman u četvrtfinale Svjetskog prvenstva! U duelu protiv Francuske, naše juniorke su još jednom potvrdile izuzetan potencijal, tokom čitavog meča sjajno su parirale favorizovanom protivniku, a u trenucima odluke pokazale karakter i došle do velike pobjede. Gordana Marsenić je bila najefikasnija sa sedam golova i upravo je mlada prvotimka ,,plavih“, na manje od dva minuta do kraja, postigla gol za pobjedu. A. M. prezentacija Crne Gore savladala je Srbiju i u drugom pripremnom meču odigranom na Zlatiboru – 86:63. ,,Crvene“ su nakon dva trijumfa u Podgorici protiv Sjeverne Makedonije, oba puta bile ubjedljive protiv Srbije, iako je ta selekcija u A diviziji. Utakmice protiv Srbije pokazale su da ekipa Vladana Radovića ima potencijal i da će sigurno imati šta da pokaže na B prvenstvu Evrope. Kao i u prvom testu, tako je i ovog puta sve bilo u znaku Crnogorki, koje su imale čak i ,,plus 27“ (67:40), a pokazalo se da imamo sjajnu bekovsku liniju, ali su u reketu veliki posao odrađivale Bigović, Šćepanović... R. P.

Arena

22 Tenis

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Danas počinje najstariji grend slem turnir u tenisu - Vimbldon

Kreće rolerkoster na travi

Vraća se Serena, Federer ne učestvuje Najbolji tenis se vratio. Vimbldon – nezvanično prvenstvo svijeta, poseban, pun istorije, tradicije i kontrasta. Najstariji grend slem turnir održaće se od 27. juna do 10. jula. Godina velikih potresa na globalnom planu odrazila se i na organizaciju najkultnijeg turnira ,,bijelog sporta“. Prvi put od formiranja ATP i WTA liste sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka akterima se neće dodijeljivati bodovi za nastup na nekom od slemova. Razlog je zabrana ruskim i bjeloruskim igračima da nastupe na prestižnoj londonskoj travi. Teniseri će se nadmetati za novčane nagrade i slavu koju donosi Vimbldon. ,,All England Lavn Tennis Club“ objavio je da će ukupan nagradni fond biti rekordnih 40.350.000 funti, pri čemu će šampioni u pojedinačnoj konkurenciji dobiti po dva miliona funti. Titulu u muškoj konkurenciji brani Novak Đoković, dok je prošlogodišnja osvajačica trofeja, Ešli Barti, krajem marta objavila kraj karijere. Crna Gora ima svog predstavnika – Danku Kovinić, koja je lani na premijeri ispala upravo od Australijanke, u tom trenuku ,,broj 1“ u svijetu. Dvadeset sedmogodišnja Novljanka je ovoga puta imala više sreće na žrijebu, pa će u prvom kolu igrati protiv Britanke Sonaj Kartal, 268. igračice na planeti. Kovinić je trenutno 88. na WTA listi, a na Vimbldonu nikada nije izborila 2. kolo.

Švjontek prva favoritkinja među ženama Najveća favoritkinja za titulu u ženskoj konkurenciji je Iga Švjontek, koja je ostvarila 35 uzastopnih pobjeda osvajanjem otvorenog prvenstva Francuske ovog mjeseca. Otkako se povukla Ešli Barti nakon uspjeha na Australijan openu, dvadeset jednogodišnja Poljakinja etablirala se kao ,,broj 1“ na svijetu. Njen rekord je zastrašujuće impresivan – dobila je devet finala u nizu. Švjontek ima otvoren žrijeb sa dosta mladih igračica koje se nadaju da će ostaviti trag na londonskoj travi. Prirodno, pažnju domaće javnosti privlači Ema Radukanu, šampionka US Opena. Devetnaestogodišnja Britanka je prije toga stigla do četvrtog kola Vimbldona, gdje je bila prinuđena da se povuče protiv Ajle Tomljanović usljed problema sa disanjem. Iznenađenje bi mogla da bude Koko Gauf, a igračica koja bi mogla da ostane ispod radara je prvakinja US Opena iz Andresku koju od tada muče povrede. 2019 – Bjanka Andresku, Druga Kanađanka Lejla Fernandez, koju je Radukanu savladala prošle godine u finalu Australije, propušta Vimbldon zbog stresnog preloma stopala Ukoliko pobijedi Kartal, Danku gotovo sigurno čeka meč protiv šampionke Rolan Garosa - Ige Švjontek. Poljakinja će se na otvaranju sastati sa Hrvaticom Janom Fet, koja je do glavnog žrijeba stigla kroz kvalifikacije. Teniserka iz Brajtona je do uvodne runde stigla zahvaljujući specijalnoj pozivnici, kao domaća takmičarka. Ima šest ITF titula na malim turnirima. Specijalista je za igru na tvrdim podlogama, ima više treninga u nogama i iskustva na travi, a po bukmejkerima veliki je favorit protiv Crnogorke. Ako preskoči prvu prepreku, Kovinić će ostvariti novi napredak na WTA listi. U odličnoj je poziciji da do kraja sezone i novembra popravi plasman, budući da praktično

Zanimljivosti - Vimbldon je jedini grend slem koji se igra na travi - Najniže rangirani teniser koji je osvojio Vimbldon je Goran Ivanišević, koji je 2001. godine nastupio na turniru nakon vajld karte - Najmlađi igrači su koji su osvajali Vimbldon

ne brani poene iz prošle godine u tom periodu. Duel Danke i Kartal zakazan je u utorak. Žrijeb za 135. izdanje Vimbldona obavljen je u petak. Za razliku od otvorenog prvenstva Francuske, prva dva nosioca, Đoković i Rafael Nadal, nalaze se na dvije strane, što implicira potencijalni sudar u finalu. Srpski teniser je šest puta osvajao ovaj turnir. U četvrtfinalu 2017. godine morao je da preda meč Tomašu Berdihu zbog povrede, a vratio se trijumfalno 2018. čuvenom pobjedom nad Nadalom u dvodnevnom polufinalu. Veći istorijski značaj imao je Novakov trijumf u finalu 2019. nad Rodžerom Federerom, jer je spasio dvije meč lopte na protivnikov servis, pri vođstvu

su – Boris Beker u muškoj konkurenciji (17 godina i sedam mjeseci) i Loti Dod među ženama (15 godina i devet mjeseci) - Najstariji igrači koji su osvajali Vimbldon su – Artud Gor (41 godina i šest mjeseci) i Šarlot Kuper (37 godina i devet mjeseci) - Najviše titula na londonskoj travi u open eri imaju Rodžer Federer (osam) i Martina Navratilova (devet)



Mlade snage od kojih se očekuje da naprave nešto više na Vimbldonu su Feliks Ože Alijasim, Janik Siner, Džek Drejper, Kasper Rud, dok se dvadeset jednogodišnji Sebastijan Korda povukao zbog povrede

Švajcarca od 8:7 i 40:15. Đoković je u najdužem finalu na Vimbldonu porazio Federera (3:2) poslije 4 sata i 57 minuta (7:6, 1:6. 7:6, 4:6, 13:12). Takav rezultat se nikada više neće ponoviti, jer je od ove godine na svim grend slemovima uvedeno da se u petom setu kod 6:6 meč rješava tajbrejkom do 10 poena. Vimbldon je jedini grend slem koji nije održan 2020. u prvoj pandemijskoj godini, pa je Đoković na odbranu titule čekao do 2021. kada je u finalu bio bolji od Matea Beretinija u četiri seta. Iako je trenutno treći na svijetu, Đoković je i ove godine

Možda nije kraj jedne ere na Vimbldonu, ali izgleda da se približavamo tome kada je u pitanju Serena Vilijams, koja je prošle neđelje potvrdila da će igrati nakon 12 mjeseci pauze. Za razliku od Amerikanke, muška teniska ikona, Rodžer Federer, prvi put od 1998. godine odsutan je iz glavnog žrijeba. Posljednji put kada je održan teniski grend slem u Londonu bez sestara Vilijams bio je 1996, a tada je Štefi Graf osvojila svoje sedmu i posljednju titulu. Venus Vilijams, sedmostruka grend slem šampionka u singlu, debitovala je na Vimbldonu u singlu 1997. godine, a Serena joj se pridružila 12 mjeseci kasnije. Venus, koja je 17. juna proslavila 42. rođendan, propustila je samo jedan Vimbldon od svog premijernog nastupa, ali nije igrala od prošlog ljeta i neće je biti u Londonu ove godine. Serena je bila odsustna od prošlog turnira kada se u suzama povukla iz meča prvog kola nakon što se povrijedila – okliznuvši se na centralnom terenu. S obzirom na njene godine, probleme sa povredama i dugu pauzu – ovo bi mogao biti njen oproštaj od Vimbldona. Gledaoci će sigurno proučavati njen govor tijela kada istrči na londonsku travu. Osim nevjerovatnog povratka, čini se da će Serena zauvijek ostati na 23 grend slem titule, što je jedna manje od rekorderke svih vremena – Margaret Kort. Sa spiska ovogodišnjeg Vimbldona otpao je i četrdesetogodišnji Rodžer Ferderer. Švajcarac nije viđen na teniskom terenu od 2021. godine kada je pretrpio bolan izlazak, izgubivši od Huberta Hurkača u četvrtfinalu. Publika je s nelagodom posmatrala kako je treći set izgubljen sa 6:0, a Federeru je za nekoliko neđelja bila potrebna operacija koljena, za koju je rekao da će mu dati tračak nade da se vrati u akciju. Rodžer, osvajač osam Vimbldona od ukupno 20 grend slem titula, bio je veoma oprezan u rehabilitaciji. On bi trebalo da igra Lejver kup u Londonu u septembru prije nego što se u oktobru vrati na ATP tur u svom rodnom gradu – Bazelu. Federer je početkom juna saopštio da definitivno želi da nastavi sa igrom u 2023. godini. Pitanje je, međutim, da li će njegovo tijelo dozvoliti značajniji povratak, budući da od 2020. ima samo 19 mečeva. prvi nosilac Vimbldona, zato što je Danilu Medvedevu zabranjeno da igra, a drugoplasirani Aleksandar Zverev je povrijeđen i pitanje je da li će se potpuno oporaviti i za US Open. Drugi nosilac Vimbldona biće osvajač dva ovogodišnja grend slema i rekorder po broju najvećih trofeja Rafael Nadal. Španac je bio na tretmanima povrijeđenog stopala, a nakon toga je odlučio da igra na turniru čiji je dvostruki šampion. Ali posljednji put je akter finala na londonskoj travi bio 2011. kada je poražen od Đokovića. Novak će na premijeri igrati

protiv Južnokoreanca – Sunvu Kvona, a taj duel na programu je prvog dana takmičenja od 14.30 sati. Na Đokovićevom putu do odlučujućeg meča stoje Karlos Alkaraz, Janik Siner, Hubert Hurkač ili Kasper Rud. Srpski teniser je prije Vimbldona odigrao jedan egzibicioni meč na travi i lako savladao Feliksa Ožea Alijasima. Nadal u prvoj rundi igra sa Fransiskom Serundolom, u njegovoj polovini žrijeba su Mateo Beretini, Feliks Ože Alijasim, Stefanos Cicipas, dok bi u osmini finala mogao da ga sačeka D. KAŽIĆ Marin Čilić.

Feljton 23

Poneđeljak, 27. jun 2022.

11.

NEKOLIKO RIJEČI O PODGORIČKIM ZAGONETKAMA » Piše: Slobodan ČUKIĆ Podgorički hroničar Ilija Zlatičanin je zabilježio mnoga varoška predanja, a među njima i ono da su Turci 1761. godine opljačkali podgoričku crkvu Sv. Đorđa, slomili zvono, pogubili kaluđere i izgorjeli ćeliju („Hronike“, Podgorica, 1999, 37). Zlatičaninov opis tog događaja otkriva putanju kojom se kretala turska vojska. Nakon neuspješnog pohoda na Bjelopavliće, stigli su u Momišiće, pa prešli rijeku Moraču i jurnuli na obližnju crkvu (manastir) pod Goricom. Najdragocjeniji je podatak da su tom prilikom pobili kaluđere i zapalili njihovu ćeliju – iz čega proizilazi da su u ćeliji morala boraviti najmanje dva kaluđera. Zlatičanin za samu „ćeliju“ navodi da je bila „blizu crkve Svetog Đorđa“, na zapadnoj strani od crkve, i da su u njoj „kaluđeri stanovali“. Navodi i da je to bila najstarija podgorička škola. „Ova ćelija je služila kaluđerima za stan, u kojemu su istodobno održavali školu za podgoričku djecu, a takođe posluživali crkvu koja je bila do same ćelije“. „I ja pamtim njene razvaline“, piše Zlatičanin („Hronike“, 37). Ovo znači da su se ruševine (manastirske) ćelije još mogle viđeti oko 1860-1870. godine, kada je Zlatičanin bio dijete. Zlatičanin nam nudi precizan podatak o momentu kada su pogubljeni kaluđeri u podgoričkom Manastiru Sv. Đorđa, a manastirska tradicija ugašena. Proizilazi da je do 1761. godine, tik do crkve, sa njene zapadne strane, postojao manji ili veći objekat, u kojem su boravili kaluđeri. Podatak da se ćelija nalazila zapadno od crkve, ukazuje da se vjerovatno nalazila na prostoru na kojem je 1879. godine sagrađena priprata crkve Sv. Đorđa.

TRIJEM

Zlatičanin donosi još dragocjenih podataka. Kaže da su Podgoričani nakon rušenja ćelije, za potrebe školske nastave „upotrijebili crkveni trijem (...) popravili su ga i za školu udesili“. Iz ovoga je jasno da je crkva Sv. Đorđa prije 1761. godine imala trijem. Ovo nije iznenađenje, jer su trijemovi bili česta pojava na zetsko-crnogorskim crkvama od balšćićkog i crnojevićkog doba.

Na pečatu Crkve Sv. Đorđa iz 1408. godine pominje se samo podgorički hram, što dozvoljava pretpostavku da podgoričkog manastira Sv. Đorđa nije bilo do oko 1539. godine, odnosno da je zasnovan tih godina. Sve ovo nam dozvoljava i pretpostavku da je Božidar Vuković odigrao ključnu ulogu u zasnivanju ovog podgoričkog manastira

Ostaci manastirske ćelije su se mogli viđeti do oko 1860. Ilija Zlatičanin navodi da se ćelija nalazila „blizu crkve Svetog Đorđa“, na zapadnoj Bakunjin, ruski konzul u Sarajevu, i odnio ga za Rusiju strani od crkve, i da su u njoj „kaluđeri stanovali“. „Ova ćelija je služila kaluđerima za „radi proučavanja”. Bakunjin stan, u kojemu su istodobno održavali školu za podgoričku djecu, a takođe posluživali je osim pečata ponio i „podgoričko rukopisno jevanđelje crkvu koja je bila do same ćelije“. „I ja pamtim njene razvaline“, piše Zlatičanin na pergamentu, koje se danas va poticali kako glavari, tako i sveštenici. Možemo čak ići do pretpostavke da je Božidar Vuković u mladosti posmatrao pustošenje tog crkvenog središta. Baš u duhu onoga što je zapisao 1519. godine: „…poželjeh od sveg srca da nadoknadim nedostatak knjiga ... čiji je broj smanjen pljačkanjem i uništavanjem ismailićana“.

PEČAT IZ 1408.

Podgorica u 19. stoljeću, crtež

Nije poznato koje je godine popravljen trijem ispred crkve Sv. Đorđa. Zlatičanin navodi da je nakon popravke „služio za školu sve do 1856. godine” kada su ga Podgoričani „poništili pa proširili crkvu, podigli novu zvonaru i nabavili zvono”. Zlatičanin na ovom mjestu nije bio najprecizniji. Poznato je da je crkva Sv. Đorđa proširena tek nakon oslobođenja Podgorice (1878), pa se „poništavanje“ trijema najvjerovatnije odnosi na devastaciju te crkve od strane Turaka dvadesetak godina ranije (1856). Eto zaokružene slike o crkvenom središtu kome je Božidar Vuković davne 1539. godine, pred smrt, zavještao pet knjiga, a što je u tom dobu predstavljalo veliku vrijednost. Oktoih

je vrijedio jedan dukat, a Minej tri dukata. Za tri dukata se u tom dobu moglo kupiti tri teleta ili 10-12 brava, a toliko je iznosilo dvadeset dnevnica mletačkog zanatlije („Božidar Vuković Podgoričanin – štampar iz XVI vijeka”, feljton u dnevnom listu “Dan”, oktobar 2005). Treba ukazati na još jednu okolnost. Skoro je izvjesno da je Vukovićev dar Manastiru Svetog Đorđa bio povezan sa time što se to crkveno središte nalazilo u blizini njegovog rodnog sela Đulića, koji su bili udaljeni samo nekoliko stotina metara. Naslućuje se da je slavni crnogorski štampar prema tom hramu imao poseban odnos. U tom kontekstu pažnju treba obratiti na to da odmah

Antički fragment sa Duklje nađen u dvorištu Kuće Čubranovića

iza stavke o darovanju manastira Sv. Đorđa, slijedi stavka o darovanju popa Radiča. Moguće je da okolnost da je Božidar Vuković znao njegovo ime, ukazuje da je među njima postojala rodbinska povezanost. U crnogorskoj je tradiciji da su iz jakih i uticajnih bratsta-

Okolnost da je Vuković zavještao deset dukata za izgradnju podgoričkog manastira Svetog Đorđa možemo razumjeti dvojako – ili kao prilog za dogradnju već začetog manastira ili kao dar za zasnivanje manastira koga do tada nije bilo – odnosno izgradnju kaluđerske ćelije pored već postojeće (drevne) crkve Sv. Đorđa. U tom smislu treba obratiti pažnju na pečat crkve Svetog Đorđa iz 1408. godine, koji se do 1885. nalazio u Sarajevu u riznici srpske crkve Sv. Arhistratiga. Tekst na pečatu je bio na crkvenoslovenskom i glasio je: „Ovo je pečat podgoričkog hrama svetog velikomučenika Đorđa 1408. Isusa Hrista”. Prema Ristu Dragićeviću, taj pečat je 1885. godine uzeo

Iz Zlatičaninove bilješke proizilazi da je do 1761. godine, tik do crkve Sv. Đorđa, sa njene zapadne strane, postojao manji ili veći objekat, u kojem su boravila najmanje dvojica kaluđera. Podatak da se ćelija nalazila zapadno od crkve, ukazuje da se vjerovatno nalazila na prostoru na kojem je 1879. godine sagrađena priprata crkve Sv. Đorđa

Crkva Sv. Đorđa pod Goricom 1910. godine - kaluđerska ćelija se najvjerovatnije nalazila na mjestu sadašnje priprate

nalazi u jednoj biblioteci u Petrogradu” (Božidar Šekularac, „Crkva Sv. Đorđa u Podgorici”, „Sto dvadeset godina od oslobođenja Podgorice”, 1999, 264). Na pečatu iz 1408. pominje se samo podgorički hram, što dozvoljava pretpostavku da podgoričkog manastira Sv. Đorđa nije bilo do 1539. godine, odnosno da je zasnovan tih godina. Sve ovo nam dozvoljava pretpostavku da je Božidar Vuković odigrao ključnu ulogu u zasnivanju ovog podgoričkog manastira. Ukoliko bi se ovo pokazalo istinitim, bila bi to nova dimenzija Vukovićeve brige za očuvanje i unapređenje kulturne baštine svoga naroda i zavičaja.

DIOKLITIJSKA ZEMLJA

Na kraju, par riječi o zavičaju našeg slavnog štampara. Božidar Vuković na više mjesta određuje svoje porijeklo i pripadnost. Pored onoga što smo naprijed naveli, u Zborniku za putnike iz 1520. godine kaže: „... otišavši iz moje otadžbine, iz zemlje Dioklitijske, koja je u predjelima makedonskim, iz grada zvanog Podgorica, blizu bivšeg grada zvanog Dioklitija“. Ovo ponavlja u Zborniku za putnike iz 1536. godine: „Stoga ja ... Božidar Vuković, porijeklom iz grada zvanog Podgorica, koja je u zemlji Dioklitijskoj ... odštampah ovu dušespasnu knjigu u tuđoj zemlji, Italiji“. Ovo kaže i u Oktoihu Petoglasniku iz 1536. godine: „ ... ja griješni Božidar Vuković, porijeklom iz Dioklitije, koja je u predjelima makedonskim“. Takođe i u Prazničnom Mineju iz 1536. godine: „ ... ja griješni, sluga Hristov, Božidar Vuković, rodom iz Dioklitijske zemlje, u predjelima makedonskim, baš iz grada zvanog Podgorica“. Ovim odiše i njegova neostvarena namjera da „ovu štampariju odnesem u svoju otadžbinu, eda bi koga Bog, poslije moje smrti, izvolio izabrati da se stara o božanskim crkvama, da bi nadoknadio ... nedostatak svetih knjiga, čiji su broj smanjili jeretički narodi“ (Praznični minej, 1536). Ovo se, konačno, vidi i u napomeni Božidarevog sina Vićenca u Psaltiru štampanom 1546. godine. „Budući na samrti, poželje da umre u svojoj domovini. Tako je uz veliki trošak, iz daleke zemlje, ljeta gospodnjeg 1540, poslije njegove smrti, prenijeto njegovo mrtvo tijelo u domovinu i pokopano u crkvi Starčeve Gorice na Skadarskom jezeru.“ (Kraj)

24 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. jun 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

AERODROMI CRNE GORE AD

JU UNIVERZITET CRNE GORE

Adresa: AERODROMI PODGORICA PF 202

Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

PODGORICA

Tel.: 020-444-285/020-444-287 Email: info@apm.co.me

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me

Raspisuju oglas za radno mjesto na neodređeno vrijeme: Tehničar/ka – 1 izvršilac Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, kandidat mora da ispunjava i sledeće uslove: -srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a tehnička struka (IV-1 stepen stručne spreme); -da ima najmanje 6 (šest) mjeseci radnog iskustva. Uz prijavu za slobodno radno mjesto, kandidat je dužan dostaviti: -prijavu za radno mjesto (prijava mora da sadrži podatke kandidata: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i e-mail adresu); -diplomu o stečenom obrazovanju ili fotokopiju ovjerenu pred nadležnim organom; -radnu biografiju – CV; -kopiju lične karte; -dokaz da ima najmanje 6 (šest) mjeseci radnog iskustva; -uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa; -uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa. Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze, dostave u originalu ili u ovjerenoj kopiji, u zatvorenoj koverti na adresu Aerodromi Crne Gore AD Podgorica, Poštanski fah 202, sa naznakom ,,Za oglas za radno mjesto Tehičar/ka“. Rok za podnošenje prijava je 3 dana od dana objavljivanja oglasa. Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati.

Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE MAŠINSKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za oblast Drumska vozila i saobračaj, na Mašinskom fakultetu – dva izvršioca. Izbor u naučno zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE MEDICINSKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje iz oblasti Hirurška grupa kliničkih medicinskih predmeta na Medicinskom fakultetu– jedan izvršilac. Izbor u naučno zvanje na Medicinskom fakultetu vrši se u statusu kliničara. Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Za izbor u akademsko zvanje iz oblasti Komparativna politika i političko komuniciranje, na Fakultetu političkih nauka– jedan izvršilac. Izbor u naučno zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu. DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

. Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; . Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične

karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Za izbor u akademsko zvanje iz oblasti Međunarodni odnosi i diplomatija, na Fakultetu političkih nauka– jedan izvršilac. Izbor u naučno zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270. JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za oblasti Neorganska hemijska tehnologija i Hemijsko inžinjerstvo, na Metalurškotehnološkom fakultetu – jedan izvršilac. Izbor u naučno zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i krite-

poslova radnog mjesta; Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

. . .

rijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270. JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE EKONOMSKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje iz oblasti Menadžment i marketing, na Ekonomskom fakultetu – jedan izvršilac. Izbor u naučno zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

BAR TEL.: 030/313-048

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE BAR Adresa: VAKA ĐUROVIĆA BB

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 2 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bar Uslovi: Medicinska sestra, Stepen bachelor – Diplomirana visoka medicinska sestra, Viša medicinska sestra - viši medicinski tehničar (VI/1 SSS), Položen stručni ispit, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Neophodna dokumentacija za oglas MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ZA HMP • Diploma o položenom eksternom stručnom ispitu zdravstveni/a tehničar/ka SSS, VŠS i VSS. • Uvjerenje o položenom stručnom ispitu zvanja zdravstveni/a tehničar/ ka - SSS, VŠS i VSS. • Ljekarsko uvjerenje • Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG, • Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, • Kopija lične karte • Kopija vozačke dozvole “B” kategorija. Prijavljivanje na oglas se vrši dostavljanjem tražene dokumentacije sa prijavom u kojoj se navodi: Ime i prezime, adresa i kontakt telefona, naziv radnog mjesta i grad za koji se podnosi prijava. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

JZU OPŠTA BOLNICA ,,DANILO I“ Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA BB

Tel.: 041/230-441, 041/231-336 Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/KA SPECIJALISTA/ KINJA INTERNE MEDICINE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pri-

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 27. jun 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA pravnički ispit, mjesto rada Cetinje Uslovi: Specijalista interne medicine Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. DOKTOR/ICA SPECIJALISTA/ KINJA OTORINILARIGOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje Uslovi: Specijalista otorinolaringologije Rok za prijavljivanje: 3 dana

DANILOVGRAD

na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. KONOBAR/ICA, 5 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Servir Rok za prijavljivanje: 30 dana JU OŠ ,,ORJENSKI BATALJON“ Adresa: BIJELA BB

Tel.: 031/671-506 Email: skola@os-orjbataljon.edu.me

TEL.: 020/812-864

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ Adresa: BAJA SEKULIĆA BB

Tel.: 020-226-081 067-245-815 Email: kontakt@hitna.me Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: •Licenca Ljekarske komore CG •Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak •Uvjerenja da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG •Uverenje o položenom stručnom ispitu •Uvjerenje o završenim osnovnim studijama •Kopija lične karte •Ljekarsko uvjerenje Prijavljivanje na oglas se vrši dostavljanjem tražene dokumentacije sa prijavom u kojoj se navodi: Ime i prezime, adresa i kontakt telefona, naziv radnog mjesta i grad za koji se podnosi prijava. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

GUSINJE TEL.: 051/257-643

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI GUSINJE Adresa: ČARŠIJSKA BB

Tel.: 067/700-360 Vrši isravku konkursa koji je izasao dana 22.06.2022. godine, za radno mjesto izvrsni/a director/ica. Ispravka se odnosi na mjesto rada, umjesto Plav treba da stoji Gusinje i na radno iskustvo, umjesto bez obzira na radno iskustvo, treba da stoji sa radnim iskustvom. Ostali dio teksta ostaje nepromijenjen.

HERCEG NOVI

Poništava konkurs za NASTAVNIKA/ CU INFORMATIKE SA TEHNIKOM, objavljen dana 06.06.2022.g. u dnevnim novinama “Pobjeda” i internet stranici Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Razlog poništenja konkursa je prestanak potrebe za zapošljavanjem zbog završetka nastavne godine. JU OŠ ,,ORJENSKI BATALJON“ Adresa: BIJELA BB

Tel.: 031/671-506 Email: skola@os-orjbataljon.edu.me Poništava konkurs za NASTAVNIKA/CU BIOLOGIJE, objavljen dana 06.06.2022.g. u dnevnim novinama “Pobjeda” i internet stranici Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Razlog poništenja konkursa je prestanak potrebe za zapošljavanjem, zbog završetka nastavne godine. VILA KUKOLJAC DOO Adresa: NJEGOŠEVA 111A

Tel.: 069/345-845,031/321-719 Email: vilakukoljac@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Recepcionar Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: * Jedan izvršioc za rad u smjenama *Drugi izvršioc za noćni rad 2. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Sobarica Rok za prijavljivanje: 30 dana

MOJKOVAC TEL.: 050/470-050

JPU ,,JEVROSIMA RABRENOVIĆ-JEVRA“ MOJKOVAC Adresa: UL. FILIPA ŽURIĆA BB

TEL.: 031/323-711

Tel.: 050/472-430 Email: dvmojkovac@t-com.me

HUNGUEST HOTELS MONTENEGRO DOO

Oglašava potrebu za:

Adresa: SVETA BUBALA BB

Tel.: 031/355-000 Email: hr@hotelsunresort.com Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira

1. RAČUNOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Mojkovac Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

Napomena: Na određeno vrijeme, do povratka radnika sa trudničkog-porodiljskog bolovanja; Uslovi: Završena najmanje srednja škola ekonomskog smejra IV-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 kredita CSPK-a); Zvanja računovođa; Da lice nije kažnjavano za krivična djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje poslova u oblasti računovodstva. Prijave sa potrebnom dokumentacijom mogu se dostaviti lično ili putem pošte na adresu: JPU“Jevrosima – Jevra Rabrenović“, ulica Filipa Žurića bez broja.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE NIKŠIĆ Adresa: IVANA MILUTINOVIĆA 10

Tel.: 040/213-262 Na osnovu člana 15 Odluke o osnivanju Turističke organizacije opštine Nikšić ( Sl.list RCG- opštinski propisi br. 35/05) Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi TO Nikšić, Izvršni odbor Turističke organizacije opštine Nikšić Raspisuje KONKURS Za izbor i imenovanje Direktora/ice Turističke organizacije opštine Nikšić Pored opštih uslova propisanih zakonom kandidat/kinja za izbor i imenovanje direktora/ice Turističke organizacije opštine Nikšić treba da ispunjava i posebne uslove: 1. VI ili VII/1 nivo kvalifikacija obrazovanja, ( 180 ili 240 kredita CSPK- a) fakultet za turizam i hotelijerstvo ili oblast društvenih nauka; 2. Najmanje dvije godine iskustva na poslovima rukovođenja u turističkoj privredi ili 4 godine radnog iskustva na drugim poslovima. Izbor i imenovanje vrši se na period od četiri godine. Konkurs je otvoren 8 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi. Prijavu sa kraćom biografijom i kompletnu dokumentaciju o ispunjavanju opštih i posebnih uslova dostaviti na adresu: IZVRŠNI ODBOR Turističke organizacije opštine Nikšić, ul. Ivana Milutinovića, br. 10, Nikšić. TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE NIKŠIĆ Adresa: IVANA MILUTINOVIĆA 10

Tel: 040/213-262 Na osnovu člana 15 Odluke o osnivanju Turističke organizacije opštine Nikšić ( Sl.list RCG- opštinski propisi br. 35/05) Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi TO Nikšić , Izvršni odbor Turističke organizacije

opštine Nikšić Raspisuje OGLAS Za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme Menadžer/ka za internet promociju, projekte i statistiku, 1 izvršilac, radno vrijeme puno. Pored opštih uslova propisanih zakonom kandidat/kinja treba da ispunjava i posebne uslove: 1. VII/1 nivo kvalifikacija obrazovanja, ( 240 CSPK-a kredita) fakultet za turizam i hotelijerstvo – specijalista turizma; 2. 12 mjeseci radnog iskustva u turizmu. Oglas je otvoren 3 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi. Prijavu sa kraćom biografijom i kompletnu dokumentaciju o ispunjavanju opštih i posebnih uslova dostaviti na adresu: IZVRŠNI ODBOR Turističke organizacije opštine Nikšić, ul. Ivana Milutinovića, br. 10, Nikšić.

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

JPU ,, EKO BAJKA“ PLJEVLJA Adresa: VOJA ĐENISIJEVIĆA BB

Tel.: 052/301-321 Email: jpuekopv@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA PREDŠKOLSKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Bachelor primijenjenih studija za predškolsko vaspitanje, Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Vaspitač predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: USLOVI: 1. Završen dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, odnosno VI nivo nacionalnog oblika kvalifikacija (180 kredita CSPK-a) ili VII nivo nacionbalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. 2. Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama (licenca za rad u vaspitno obrazovnim ustanovama); 3. Je državljanin Crne Gore; 4. Ima opštu zdravstvenu sposobnost. Kandidat je dužan da, uz prijavu na konkurs, priloži dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih ulova. Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Probni rad, kao jedan od posebnih uslova za zasnivanje radnog odnosa vaspitača, je predviđen u trajanju od 3 (tri) mjeseca.Provjeru vrši poslodavac. Prijave sa dokumentacijom se do-

stavljaju na adresu JPU „Eko bajka“ Pljevlja u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa.

TIVAT TEL.: 032/674-585

PPOV KOTOR-TIVAT Adresa: ĐURAŠEVIĆI BB

Tel.: 032/662-482;067/041-710 Email: info@ppov.me Oglašava potrebu za: ELEKTRIČAR/KA 1, 1 izvršilacizvršiteljka, na određeno vrijeme od 6 mjeseci, radno vrijeme 40 sati nedeljno. 1.Uslovi za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta i potrebna dokumentacija: • Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore (dostaviti fotokopiju biometrijske lične karte) • Da je lice zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (dostaviti ljekarsko uvjerenje za rad na visini preko jednog metra i ispod jednog metra. koje nije starije od šest mjeseci) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci) • Stečeno srednje obrazovanje elektro struke (IV1 ili III nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu od 240 ili 180 kredita CSPK-a) (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja) • Najmanje dvije godine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima (dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu) • Vozačka dozvola B kategorije - (dostaviti ovjerenu fotokopiju vozačke dozvole) 2. Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 3 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „JAVNI OGLAS – ELEKTRIČAR 1“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) preporučenom poštom na adresu: Đuraševići b.b. Tivat 85320. 3. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

ŽABLJAK TEL.: 052/360-031

HM DURMITOR DOO ŽABLJAK Adresa: DURMITORSKIH RATNIKA 1

Tel.: 069/195-473 Email: hmdurmitor@hotmail.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A KUHINJSKI/A RADNIK/CA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Žabljak Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ - 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

MALI OGLASI NEKRETNINE

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

PRODAJEM plac uAndrijevici,u gradu 20m od magistrale 114m2.tel.067/175-856. 1

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

RAZNO

NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2 OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3

STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica. Tel: 069/926-382, 020/629-558 4 POTREBNI radnici pomoćni kuvar/ica higijeničarka Uslovi dobri, restoran Elit, Capital Plaza Podgorica Tel.067/877-677 5

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Posljednji pozdrav dragom kumu

MIJATU PEROVIĆU

Dostojanstvenim životom i velikim srcem zaslužio si vječno sjećanje. Počivaj u miru.

Kuma ANDRIJANA sa porodicom

995 Posljednji pozdrav sestri

MILICI Markovoj PLAMENAC rođenoj Lekić S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe. Zahvalni brat RISTO sa porodicom 996 Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

MILICI Markovoj PLAMENAC rođenoj Lekić Zahvalan brat BRANKO sa porodicom 997

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. jun 2022.

Dana 25. juna 2022. godine, poslije kraće bolesti, preminuo je naš dragi

Dana 26. juna 2022, poslije kraće i teške bolesti, preminuo je naš voljeni

GORAN Milanov JOKSOVIĆ

MARKO Đerđ ĐURAVČEVIĆ

Saučešće primamo 27. juna u kapeli „Malesija“ u Tuzima od 18 do 22 časa i 28. juna od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istoga dana u porodičnoj grobnici u Tuzima.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 27. juna od 10 do 17 časova, kada pogrebna povorka kreće prema gradskom groblju Brda gdje će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: otac MILAN, majka SAVKA, sestra GORDANA, stričevi RAJKO i VLAJKO, ujaci RADENKO i RAJKO, tetke BRANA i STANOJKA, ujna i strine, braća i sestre od stričeva i ujaka i ostala rodbina

983 Dana 26. juna 2022. godine preminuo je naš dragi i mnogo voljeni

Ožalošćeni: supruga TONA, sinovi IVAN i JOZEF, kćerka IVANA, braća STEVAN i TOMA, sestre MARIJA i TONA, snahe VOJISLAVA i AGA, unuci JON i ARTUR, bratanići ALEKSANDAR, NIKOLA, DANIJEL i ĐERĐ, bratanične DANIJELA i MARIJA, brat od strica ZEF, sestre od strica KATARINA, PALINA i KATRINA, pobratim prof. dr BOŽIDAR ŠEKULARAC i ostalo bratstvo ĐURAVČEVIĆ

VOJISLAV VOJO Markov KASOM 989 Saučešće primamo u kapeli na novom groblju 27. juna od 11 do 16 časova kada će se i obaviti sahrana, na novom groblju na Cetinju.

Umrla je

Dana 26. juna 2022. poslije duže i teške bolesti preminuo je u 70. godini naš otac i suprug

VOJKA Milivojeva BOŠKOVIĆ

Ožalošćena porodica: supruga MILKA, sin STEVO, kćerke GORDANA i MAJA, snaha ŽELJKA, unučad MARKO, MILOŠ, MAŠE, BALŠA i JELENA, sestrić PEĐA, sestrična MIRA i ostala mnogobrojna rodbina

988

BORISLAV Novov LALOVIĆ Sahrana je obavljena u krugu porodice 26. juna 2022. godine.

Našem dragom bratu, đeveru, stricu i đedu

Saučešće primamo 27. juna od 10 do 15 časova i 28. juna od 9 do 12 časova u kapeli na gradskom groblju Čepurci, kada krećemo za selo Jablan gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Ožalošćene porodice: BOŠKOVIĆ, AĆIMIĆ i KRNIĆ

Ožalošćena porodica: supruga BISERKA, sinovi NIKOLA i ČEDOMIR, kćerka SLAĐANA, brat SPASOJE, snahe RADMILA, MARIJA, JULKA i JELENA, bratanići, bratanične, unučad, praunučad i mnogobrojna porodica LALOVIĆ

993

VOJU Tužan je ovaj oproštaj sa tobom. Bio si dio naše porodice, bio si više od brata. Tvoj nasmijani lik, tvoje veliko srce trajno će ostati u našim srcima. 987

990

Dragom i voljenom

Voljenom

VOJU

VOJU Posljednji pozdrav od

Počivaj u miru, plemenita dušo. Hvala ti za tvoju dobrotu prema našoj porodici.

MIRKA, MAŠE, NIKOLE i JOVANE MARKOVIĆ 994

VOJO KNEŽEVIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: STEVO, DRAGANA, FILIP i ANJA KNEŽEVIĆ 991

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. jun 2022. Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

TUŽNO SJEĆANJE

Dana 26. juna 2022. u 83. godini zauvijek nas je napustio naš dragi

Dana 27. juna navršava se godina od kada nije sa nama

Dana 21. juna navršilo se 30 godina od kada nije sa nama

RADA DRAGUTINOVIĆ

DRAGO DRAGUTINOVIĆ

RANKU

ZEFA Đurin PEPĐONOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 27. juna od 12 do 16.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 17 časova na gradskom groblju Sveti Vid u Baru.

od DRUŠTVA SA FUDBALA 981

POMENI

Ožalošćeni: supruga ANĐE, sin ĐURO, ćerke DANIJELA i SANDRA, unučad MARKO, MATIJA, LEA i DRAŽEN, snaha SUZANA i ostala mnogobrojna porodica

24. 6. 2020 - 24. 6. 2022.

Sa beskrajnom ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na vas.

PORODICA 982

979 Dana 26. juna 2022. godine poslije kraće i teške bolesti preminula je naša draga

NJEGOSAVA Novakova MILJANIĆ rođena Kankaraš

Tata, Prošle su duge dvije godine bez tebe. Nedostaješ mi svakog dana, ali ljubav koju si mi dao vodi me dalje kroz život. Do ponovnog susreta...

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 26. juna do 17 časova i 27. juna od 9 do 12 časova, kada polazimo za Crni Kuk - Banjani, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

Ožalošćeni: sinovi NIKO i VESO, šćerke MIRJANA i JAGODA, brat VLADO, sestra DESANKA, snaha MILIJANA, unučad, praunučad i ostala rodbina MILJANIĆ i KANKARAŠ

TUŽNO SJEĆANJE

NIKOLA VUČETIĆ

Voli te,

RADA DRAGUTINOVIĆ

DRAGO DRAGUTINOVIĆ

2021-2022.

1992-2022.

Voli vas i u srcu čuva vaša jedinica Tvoja IVANA

IVONA

984 Posljednji pozdrav najboljoj babi

977

980 Danas je 10 godina od smrti moje majke i sestre

SJEĆANJE

NJEGOSAVI MILJANIĆ Vječno ćeš živjeti u našim srcima Tvoja unučad: SNEŽANA,VANJA, DANIJELA, NIKOLINA i RADONJA 985

ŠERIFE

NIKOLA VUČETIĆ

Dragoj majci i babi

CUCOVIĆ

Dragi Nikola, S ljubavlju i zahvalnošću sjećamo se najljepših dana s tobom.

Za sjećanje i nezaborav. Od USA, DRITE, BUCKA i ENESA ČEKIĆ

Tvoji: ANKA, TOMISLAVA, ĐANA i TIHOMIR

NJEGOSAVI MILJANIĆ Vječno ćemo te čuvati od zaborava. Ćerka JAGODA i unučad SUZANA i ŽELJKO 986

978

VERE

992

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456

32 Marketing

Poneđeljak, 27. jun 2022.