Dnevni list Pobjeda 27.04.2020.

Poneđeljak, 27. april 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19558 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Dr Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje

Analizirano 216 uzoraka, nema novooboljelih

Zasad smo izbjegli najcrnji scenario koji su mnoge zemlje Sedma žrtva korone » iskusile »

Preminuo je pacijent star 83 godine sa hroničnim oboljenjima U KCCG se liječi 12 pacijenata, dva su životno ugrožena » Od četvrtog maja obavezno nošenje maski u zatvorenom STR. 3.

Ova situacija je pomogla da počne da se vjeruje u struku, da se vjeruje ljekarima i medicinskom osoblju, da svi vide da to povjerenje daje dobre rezultate.

Na nama u zdravstvu, ali i na cijelom društvu je zadatak da to povjerenje i opravdamo i i zadržimo kaže Begić

Iako turistička privreda trpi velike gubitke, još ne razmatraju spuštanje cijena za domaće goste

Fokusirati se na turiste iz regiona, važno svako noćenje

STR. 2.i 3.

Antena M objavila snimke okupljanja vjernika u Tivtu, tužilaštvo ne reaguje

BALKANSKA RASKRŠĆA

Frizeri i kozmetičari zabrinuti zbog mjera koje će morati da primjenjuju

Biće manje posla, a više troškova

Kako intelektualci vide budućnost regiona

Propaganda na Putu svile

STR. 8.

» Piše: Boško JAKŠIĆ

Kina se, koristeći korona virus kao moćan instrument svoje spoljnje politike, nudi kao alternativa. ,,Diplomatija zaštitnih maski“ je investicija za budućnost. Nije to ništa posebno novo. Amerika je Maršalov plan obnove zapadne Evrope poslije Drugog svjetskog rata iskoristila da cementira svoj uticaj. Pitanje je drugo: Da li korisnici pomoći žele kineski politički uticaj? Da li prepoznaju Trojanskog STR. 13. konja pred zidinama regiona?

STR. 5.

Sveštenik Benedikt tvrdi da su dijelili hranu, tužilac mu povjerovao STR. 11

RAZGOVOR: Dr Božo Mihailović, profesor na Ekonomskom fakultetu i predsjednik Saveza ekonomista

Temelje novog ekonomskog modela postaviti u trećem Vladinom paketu STR. 4.

Nikšićanin Vasilije Mićunović o životu u Dubaiju za vrijeme pandemije

Tišina u gradu koji nikada ne spava STR.6.

2

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 27. april 2020.

INTERVJU: Dr Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje

Zasad smo izbjegli najcrnji scenario Ova situacija sa globalnom pandemijom novog korona virusa je i pomogla svakome da počne da vjeruje u struku, da vjeruje ljekarima i medicinskom osoblju, da svi vide da povjerenje u struku daje dobre rezultate. Na nama, zdravstvenim radnicima, ali i na cijelom društvu je zadatak da to povjerenje i opravdamo i zadržimo, rekao je dr Senad Begić u razgovoru za „Pobjedu“

Senad Begić

Laboratorija Instituta za javno zdravlje

PODGORICA- Od 17. marta, kada su u Crnoj Gori zabilježeni prvi slučajevi inficiranih, do danas kada je 321 osoba oboljela i sedam pacijenata izgubilo život, epidemiju prati Institut za javno zdravlje.

Na vrijeme smo počeli sa sprovođenjem mjera i na svu sreću zasad izbjegli najcrnji scenario koji su mnoge države iskusile, rekao je za „Pobjedu“ dr Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje.

Crnogorski epidemiolozi su počeli da daju preporuke građanima još tokom februara, a Vlada je na osnovu toga 10. marta, prije pojave prvih slučajeva uvela određene zabrane i mjere, čime se smanjio pritisak na zdravstveni sistem.

- Ova situacija s globalnom pandemijom novog korona virusa je i pomogla svakome da počne da vjeruje u struku, da vjeruje ljekarima i medicinskom osoblju, da svi vide da povjerenje u struku daje dobre rezultate. Na nama, zdravstvenim radnicima, ali i na cijelom društvu je zadatak da to povjerenje i opravdamo i zadržimo, rekao je dr Begić, predstavljajući Institut za javno zdravlje i njegovu ulogu u održanju zdravlja nacije.

POBJEDA: Kako je Crna Gora „prošla“ u odnosu na druge zemlje?

BEGIĆ: Dvije su stvari ovdje bitne: rezultati se uvijek sumiraju kada je sve završeno i druga, iz poštovanja prema svim oboljelim i umrlim epidemiološke podatke nikada ne treba

posmatrati kao neku vrstu trke i nadmetanja.

POBJEDA: Da li se može očekivati drugi talas korona virusa kada se situacija normalizuje? Može li postati sezonski, kao grip na primjer?

BEGIĆ: Još uvijek je rano govoriti o tome posebno u iščekivanju pronalaska vakcine. Priroda ovoga virusa nas je toliko puta do sada iznenadila i opovrgla dosta toga što smo mislili da znamo tako da bi bilo krajnje neozbiljno upuštati se u bilo kakve dugoročne prognoze.

Postoji par mogućih scenarija i modela od kojih svaki ima svoje prednosti kao i mane.

POBJEDA: Ne može se još govoriti o tome da će novi korona virus nestati kada se proglasi kraj pandemije.

Preporuke za život nakon korone: koliko će još distanca i higijena biti povećane?

BEGIĆ: Ne vidim ništa loše u tome da obje ove mjere postanu dio naše svakodnevice.

O higijeni je izlišno govoriti, a što se distance tiče, ne u ovako ekstremnoj formi, ali bi držanje distance u svakom slučaju bila jedna dobra i zdrava svakodnevna navika.

POBJEDA: Institut za javno zdravlje je došao u prvi plan zbog situacije sa pandemijom korona virusa. Do tada je asocijacija na tu instituciju bila uglavnom nutricionisti, zdravi stilovi života, preporuke, prevencija... Što je to javno zdravlje?

BEGIĆ: Najčešće citiranu definiciju javnog zdravlja dao je Amerikanac Vinslou još 1920. godine kada je rekao da

je javno zdravlje nauka i vještina sprečavanja bolesti, produženja života i unapređenja zdravlja organizovanim naporom cjelokupne društvene zajednice.

Dakle, javno zdravlje niti je jedna, niti je samostalna niti je izolovana naučna disciplina već je to skup i kombinacija kako naučnih grana tako i praktičnih vještina i posebno bitno – skup vrijednosti, odnosno sistem vrijednosti koje zdravlje naroda stavlja na prvo mjesto, a u čijem sprovođenju i prožimanju kroz sve pore društvenog života, sam narod, odnosno zajednica i svi njeni elementi, imaju ključno mjesto. Dakle, radi se kako o zdravstvenim ustanovama, tako i o obrazovnim, naučnim, vjerskim, nevladinim, Vladinim ustanovama, službama, profesionalnim, sindikalnim i svim drugim vrstama udruženja.

Iako je široko odomaćena sintagma „javno zdravlje“, ona je suštinski, istorijski i logički možda nedovoljno primjerena našem podneblju u objašnjavanju svega onoga što javno zdravlje predstavlja. Ovo je ponajviše iz razloga što je izraz preuzet od anglosaksonske sintagme „public health“ i njenog bukvalnog prevoda.

Najbliži duhu našeg naroda, ali i onoga što u suštini predstavlja, bio bi termin „narodno zdravlje“ koji u sebi sažima svu bit svega gore rečenog – da je u našem fokusu narod i njegovo kompletno zdravlje a samim tim i blagostanje, te da je i sam narod odnosno zajednica glavni stub svih narodno ( javno)

zdravstvenih aktivnosti.

Drugi razlog zbog kojeg termin javno zdravlje unosi zabunu je postojanje direktnih antagonizama te implikacije jasnog razgraničenja termina „javno“ sa „nejavnim“. Suprotnosti riječi „javno“ , kao što su „privatno“ odnosno „tajno“, impliciraju da ako postoji javno, postoji i tajno zdravlje što je samo po sebi apsurd.

Istorijski gledano, termin narodnog zdravlja na našim prostorima je prisutan još od XIX vijeka da bi po završetku Drugog svjetskog rata stekao pravu afirmaciju osnivanjem Ministarstva narodnog zdravlja Demokratske Federativne Jugoslavije 7. marta 1945. i Komiteta Vlade FNRJ za narodno zdravlje koje je na tadašnjem „saveznom nivou“ brinulo o zdravlju stanovništva u periodu 1946. do 1951. i iz kojeg su proistekli

POBJEDA: Može li se dati ocjena zdravlja crnogorske nacije? Na što treba da se obrati pažnja, koji su to glavni problemi?

BEGIĆ: Već smo u nekoliko navrata govorili da je zdravlje crnogorske nacije nažalost još uvijek talac nasljeđa i loših navika iz prošlosti, kao što su nezdravi stilovi života: široko rasprostranjena upotreba duvana i duvanskih proizvoda, neadkevatna ishrana, prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića, šećera, soli...

republički komiteti narodnog zdravlja – preteče današnjih ministarstva zdravlja.

Bilo kako bilo, samo je formalno pitanje kako će se nazivati aktivnosti o kojima je riječ.

Suštinski – najbitnije je ne dozvoliti da se ciljevi, strategije i srž narodnog ili javnog zdravlja izvitopere i pogube u ovim modrenim vremenima.

POBJEDA: Institut za javno zdravlje ima nekoliko centara. Neki su manje, a neki više poznati. Kako ste organizovani?

BEGIĆ: Rad u Institutu za javno zdravlje organizovan je u osam Centara koji pokrivaju sve aspekte narodnog zdravlja, a čiji se rad međusobno prožima i prepliće i koji se ne mogu, niti trebaju, „hirurški precizno“ razdvojiti čime je samo naglašeno poštovanje koncepta javnog zdravlja kao skupa isprepletanih nauka i vještina.

Centri Instituta su: Centar za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti u sklopu kojeg funkcioniše Regionalni zdravstveni razvojni centar za nezarazne bolesti mreže zemalja jugoistočne Evrope (SEEHN), Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, Centar za medicinsku mikrobiologiju, Centar za zdravstvenu ekologiju, Centar za promociju zdravlja, Centar za razvoj zdravstvenog sistema i Centar za nauku i edukaciju.

Svi centri su sa aspekta prevencije bolesti, praćenja, promocije, i unapeđenja zdravlja i zdravstvenog sistema podjednako bitni i važni, a u njima rade visoko edukovani i posvećeni kadrovi koji su upravo i najveće bogatstvo Instituta.

POBJEDA: IZJ je posvećen i naučno-istraživačkom radu. Koji su vaši najznačajniji projekti?

BEGIĆ: Veliki je niz projekata u kojima je Institut učestvovao ili učestvuje bilo kao nosilac ili jedan od partnera tako da bi nabrajanjem nekog od njih izostavili mnoge druge koji imaju nesmunjiv javno zdravstveni značaj.

Međutim treba istaći da je Institut prva zdravstvena ustanova u državi koja je licencirana od strane Ministarstva nauke kao naučno istraživačka ustanova i koja je kroz saradnju sa Ministarstvom u posljednjih par godina sprovela niz istraživačkih projekata od kojih su mnogi inovativni te pored naučnog nose i ogroman privredno-ekonomski potencijal kao što su istraživanje novih matrijala na bazi otpada iz industrije čelika; stabilizacija toksičnog otpada u materijale na bazi cementa i lebdećeg pepela; ispitivanje mogućnosti dobijanja građevinskih materijala na bazi bijelih boksita, šljake i pepela; istraživanje novih, ekološki prihvatljivih termoizolacionih maltera na bazi pepela i ekspandiranog perlita i slično.

Zatim, tu su i projekti neposredno vezani za istraživanje i unapređenje zdravlja građana poput procjene zdravstvenog rizika u opštini Pljevlja na osnovu podataka dobijenih iz humanog biomonitoringa i jako bitni naučno-istraživački projekti sprovedeni uz podršku Unicefa i drugih međunarodnih organizacija koji su fokusirani između ostalog i na procjenu jodnog statusa dojilja, procjenu unosa joda i suplementa na bazi joda, projekti fokusirani na probleme ishrane, uhranjenosti, zdravstvenih navika i ponašanja stanovništva sa posebnim fokusom na teško dostupne i vulnerabilne grupe.

Nezdravi stilovi života zarobili su nam zdravlje A onda su tu i drugi elementi od kojih se neki mogu ubrojati u našu kako kulturu tako i vaspitanje, misleći prije svega na navike u saobraćaju koje su direktni krivac za ogroman gubitak života, oštećenja zdravlja i sve troškove i posljedice koje iz njih proističu.

Dok je moderna medicina evidencija (evidence – engl. dokaz), dakle medicina

zasnovana na dokazima, mi se u svakodnevnom radu i dalje susrijećemo sa ubjeđenjima i stavovima koji su plod nečijeg mišljenja. „To je tako zato što mi je baba tako rekla, a baba zna“... Nažalost takve stvari je jako teško ispraviti i promijeniti i one zahtijevaju čvrstu i snažnu posvećenost i angažovanost cijelog društva, a ne samo ljekara.

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 27. april 2020.

Jelena MARTINOVIĆ

Analizirano 216 uzoraka, nema novooboljelih

Sedma žrtva korona virusa, zaražena 321 osoba PODGORICA - Pacijent, star 83 godine, koji je bio pozitivan na korona virus, preminuo je juče u Internoj klinici Kliničkog centra Crne Gore, saopšteno je iz te ustanove.

On je sedma žrtva korona virusa, a imao je teška hronična oboljenja.

- U Kliničkom centru liječen je od 23. marta, ali i pored svih preduzetih mjera liječenja i napora ljekara, zbog njegovih hroničnih oboljenja, nastupio je smrtni ishod - navodi se u saopštenju.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje završile su juče analizu 216 uzoraka i nijesu utvrdile nove slučajeve infekcije korona virusom, saopšteno je iz te nacionalne zdravstvene organizacije.

U KCCG od kovida-19 trenutno se liječi 12 pacijenata, od kojih su dva životno ugrožena.

- Juče je Vojska Crne Gore evakuisala jednog službenika Ministarstva odbrane iz Prištine, koji je bio pozitivan na SARS-CoV-2 tako da je ukupan broj inificranih od početka dešavanja sa novim korona virusom 321- navodi se u saopštenju IJZ. Trenutno je zbog korona virusa hospitalizovano 20 pacijenata od kojih su, kako je juče saopštio direktor KCCG Jevto Eraković, dvoje u kritičnom stanju.

PRAVE MJERE

Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović ocijenila je juče da je dinamika i magnituda obolijevanja i umiranja u Crnoj Gori potvrđuju da su preduzete prave

striktivnih mjera budu utemeljene na procjeni rizika i njegovog objektivnog sagledavanja u kontekstu kapaciteta sistema da otkrije nove slučajeve obolijevanja, zbrine povećan priliv pacijenata, kao i mogućnosti da se ponovo uvedu javno zdravstvene i socijalne mjere.

- Dug je put pred nama i nema mjesta za greške - poručila je Brajović.

SKUP PROCES

mjere, dodajući da je uslov za njihovo ublažavanje održavanje epidemiološke situacije pod kontrolom.

Ona je agenciji Mina rekla da je sproveden paket sveobuhvatnih javno-zdravstvenih i socijalnih mjera, uključujući ograničavanje kretanja, saobraćaja, karantin, zatvaranje škola, obustavljanje privrednih aktivnosti.

KONTROLA

Ona je pozdravila pristup i opredijeljenost Crne Gore da vodi računa o šest osnovnih uslova, koje je predstavio predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović.

U tom pravcu, kako je kazala Brajović, uslov svih uslova je postojanje nedvosmislenih

dokaza da je epidemiološka situacija pod kontrolom.

Kako je navela, treba imati na umu da će sa popuštanjem mjera postojati i realni rizik ponovnog obolijevanja.

- Ali će biti pod kontrolom ukoliko okosnicu tranzicije čine funkcionalni kapaciteti da se detektuje virus, izoluju oboljeli, testira i isprate kontakti i stave u karantin, ukoliko rizik obolijevanja u domovima za stare ili drugim sličnim ustanovama zatvorenog tipa bude sveden na minimum kazala je Brajović.

Ona je dodala da će epidemija biti pod kontrolom ako se na radnim mjestima uvedu i dosljedno praktikuju mjere higijene ruku, respiratorne higijene i fizičke distance, ukoliko je rizik od importovanja virusa

Oporavljeni svi Bjelopoljci Svih šest građana Bijelog Polja, koji su oboljeli od korona virusa, uspješno je oporavljeno, kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

Na osnovu rezultata dosadašnjih analiza ukupan broj

Od početka epidemije organizovano 148 letova za transport stranaca i naših državljana

oporavljenih je 153 i to u Podgorici 62, Tuzima 30, Nikšiću 16, Baru 11, Andrijevici 7, Ulcinju 7, Bijelom Polju 6, Budvi 4, Herceg Novom 4, i u Danilovgradu i Tivat po 3.

pod kontrolom i ako su zajednica i građani uključeni u proces tranzicije.

Ona je navela da je prema procjenama, u državama koje su najviše pogođene pandemijom, zaraženo svega dva do tri odsto populacije.

- To ukazuje da je veliki broj stanovnika i dalje ranjiv, jer nema razvijen imunitet na SARS CoV 2 virus i da je povratak epidemije na scenu sasvim realan scenario - dodala je Brajović.

To su, kako je navela, razlozi koji obavezuju Crnu Goru da vrlo oprezno redefiniše svoj restriktivni režim, zahvaljujući kojem je usporeno prodiranje virusa u zajednici i bez sumnje ublažen udar talasa epidemije u zdravstveni sistem.

Prema njenim riječima, iako je još nepoznato kako i u kom pravcu će se pandemija dalje razvijati, moguća su tri scenarija - potpuni prekid prenošenja infekcije sa čovjeka na čovjeka, vraćanje infekcije u obliku „epidemijskog talasa“, manjeg ili većeg obima.

Kako je kazala, preporuka SZO je da odluke nacionalnih vlasti o ublažavanju re-

Govoreći o razvijanju vakcine, ona je kazala da je to veoma zahtjevan, složen i skup proces koji traje i do nekoliko godina.

- Brzo razvijanje vakcine kao dio odgovora na kovid-19 pandemiju iziskuje drugačiji pristup i procjenjujemo da će trajati 12 do 18 mjeseci. Prvo kliničko ispitivanje započeto je svega 60 dana nakon dobijanja rezultata genetskog sekvencioniranja od kineskih vlasti - navela je Brajović.

Ona je objasnila da se u cilju ubrzanja procesa, nakon faze ispitivanja efikasnosti u humanoj populaciji (faza 2 kliničkih ispitivanja), ranije započinje sa proizvodnjom većeg obima u procesu razvoja vakcine, nego što je to slučaj prilikom razvijanja vakcine u redovnim okolnostima.

- Trenutno se radi na 80 vakcina sirom svijeta. Šest vakcina je u fazi kliničke evaluacije na kojima rade istraživački timovi: Institut za biotehnologiju iz Pekinga, Univerzitet u Oksfordu, Inovio Pharmaceuticals, Institut za bioloske proizvode iz Pekinga i Vuhana, Sinovac, Moderna/NIAID - kazala je Brajović.

R. P.

Od 4. maja obavezno nošenje maski u zatvorenom prostoru

Prevezeno više od pet hiljada putnika PODGORICA - Aerodromski radnici su od obustave komercijalnih letova oposlužili više od pet hiljada putnika za koje je organizovan poseban prevoz, poštujući predviđene epidemiološke procedure, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.

- Iako su prvi u kontaktu sa putnicima koji dolaze iz područja ugroženih novim korona virusom, do sada nijesmo imali niti jedan slučaj zaraženih radnika, što govori o striktnom poštovanju procedura koje su predviđene u ovoj situciji.

Vrlo smo ponosni na naše kolege iz operative koji su od 18. marta opslužili više od pet hiljada putnika, kroz 148 letova - kazao je Orlandić.

Vlada Crne Gore je, nakon obustave vazdušnog saobraćaja zbog prevencije širenja korona virusa, preduzela posebne mjere

transporta stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori do njihovih matičnih zemalja, kao i dovođenje kući naših državljana koji žive u inostranstvu.

- Otako je uvedena obustava komercijalnih letova, naredbom Ministarstva zdravlja, podgorički aerodrom je opslužio 5.117 putnika, za koje su organizovani posebni letovi. U akcijama dovođenja naših državljana iz inostranstva, opsluženo je 1.930 putnika, koji su prevezeni sa 74 leta.

Iz Crne Gore je ispraćeno 3.187 stranaca koji su ovdje živjeli i radili, do njihovih matičnih zemalja – navode iz Aerodroma Crne Gore.

Putnici su, kako su dodali, doputovali posebno organizovanim letovima iz Mađarske, Austrije, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke, Francuske, Turske, Italije, Španije, Srbije, Poljske, Njemačke, Švajcarske, Švedske, Belgije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Holandije. Đ. Ć.

M. BABOVIĆ

Plašim se da je lista previše dugačka i za posebno izdanje Pobjede.

POBJEDA: Koliko imate zaposlenih ljekara, doktora nauka, stručnjaka?

BEGIĆ: Institut za javno zdravlje Crne Gore trenutno broji 216 stalno zaposlenih koji pokrivaju različite javnozdravstvene specijalnosti od mikrobiologije, epidemiologije, higijene, socijalne medicine, molekularne biologije, hemije, sanitarne hemije, nutricionizma, zdravstvene statistike sa informatikom...

Ali tu su i drugi zaposleni koji iako nijesu usko medicinski niti javnozdravstveni kadar, svojim radom i angažovanošću i te kako doprinose da Institut danas predstavlja instituciju od renomea u međunarodnim okvirima i instituciju za primjer u nacionalnim okvirima kada su standardi u poslovanju i organizacija posla u pitanju.

Trenutno u Institutu za javno zdravlje Crne Gore imamo 12 doktora nauka (pet profesora i dva docenta), 14 magistara nauka, 46 ljekara specijalista, devet specijalista iz drugih oblasti u okviru domena djelatnosti Instituta (zdravstvena statistika i informatika, zdravstveni menadžment, sanitarna hemija, zaštita životne sredine, molekularna biologija, toksikološka hemija), 26 doktoranada.

POBJEDA: Sada je u fokusu Centar za zarazne bolesti.

Koji bi centar u nekim normalnim vremenima trebalo da bude „najzaposleniji“ odnosno „najnezaposleniji“?

BEGIĆ: Izazovi u narodnom zdravlju se mijenjaju i taj dinamični proces nikada neće prestati. Možda je trenutno Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti u fokusu, ali čak i kada prođe ova javnozdravstvena kriza sigurno je da on neće izgubiti ni malo na značaju. Možda će se fokus premjestiti na neke druge izazove i zdravstvene probleme ali sveobuhvatni pristup rješavanju zdravstvenih izazova naroda će uvijek biti tu.

Dugoročno gledano, gotovo svi zdravstveni problemi i izazovi sa kojima će se ljudska rasa susretati u narednom periodu potpadaju po javno zdravlje.

Neki će možda zbog promjena načina života, globalizacije, industrijalizacije i međunarodnog saobraćaja, imati i veći značaj a to su prije svega narušavanje ekološke ravnoteže od strane čovjeka, ugrožavanje određenih staništa i životne sredine sa svim posljedicama po zdravlje koje mogu iz toga proisteći.

U svakom slučaju, novo vrijeme donosi nove izazove po zdravlje od kojih mnogi (što se vidi i na primjeru pandemije korona virusa) nijesu nužno u domenu rada zdravstvene službe, tako da je ključno da Institut kao cjelina sačuva svoju dinamičnost, naučnu osnovanost i kreativnost kako bi se mogao suočiti sa svim izazovima. Takođe je jako bitno da se i svi drugi elementi društva i svi sektori djelatnosti pripreme na značajniju ulogu u vezi zdravlja koju će u budućnosti imati. Ovo se posebno odnosi na donosioce odluka, lokalne zajednice kao i pojedince jer od njih zavisi implementacija svih preporuka zasnovanih na naučnim dokazima. Zdravlje u svim politikama je koncept na kojem će Institut u narednom periodu intenzivno insistirati. U protivnom – sve može ostati samo mrtvo slovo u naučnoj publikaciji.

3

IJZ sada preporučuje da se nose i na otvorenom PODGORICA - Kako rastu saznanja o novom korona virusu, tako im se i cijeli svijet prilagođava, naveli su u novom Tvitu iz Instituta za javno zdravlje, gdje navode da će od 4. maja biti obavezno nošenje maski u zatvorenim prostorima.

- Kada smo mislili da bolest mogu širiti samo oni sa simptomima – preporuka je bila jasna: da nose maske. Tako ćemo

od 4. maja svi biti obavezni da maskom, maramom – pamučnom ili nekom drugom, prekrivamo usta i nos kada god smo u javnom zatvorenom prostoru (prodavnice, banke, pošte, frizerski i kozmetički saloni) - navode iz IJZ. Dodaju da ćemo jedino na ovaj način zaštititi druge od sebe i spriječiti kontaminiranje prostora i površina.

- Iako nije obavezno, snažna preporuka Instituta je da se uvijek i svuda, pa i na otvorenom, prekrivaju nos i usta - navode iz IJZ. Prvobitna informacija bila je da će nošenje maski biti obavezno od sjutra, međutim iz IJZ poručuju da su na ovaj način dali vremena građanima i privredi da se pripreme.

- Bez obzira i još jednom, u strahu da postanemo dosadni, naša je snažna preporuka da se sa nošenjem maski počne i ne čekajući 4. maj- zaključili su.

R. P.

4

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 27. april 2020.

INTERVJU: Dr Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista

Temelje novog ekonomskog modela postaviti u trećem Vladinom paketu Sve snage, intelektualne i druge, se moraju udružiti u traženju rješenja za novi model razvoja, što je Vlada već počela. Ne smijemo izgubiti iz vida da će ova kriza, u čijoj osnovi su neekonomski razlozi, potrajati mnogo duže nego što se misli. Nove mjere moraju biti u trouglu preduzetnici, finansijski sektor i država PODGORICA - Novi koncept privrednog razvoja mora da se „začne“ u okviru trećeg Vladinog paketa mjera podrške, koji se čeka. Ako ne potpuno novi, ali značajno kvalitativno drugačiji model – zaokreta sa usluga ka materijalnoj proizvodnji. To nije lako i ne može preko noći.

Zato sve snage intelektualne i druge se moraju udružiti u traženju rješenja za budući period, što je Vlada već počela. I ne smijemo izgubiti iz vida da će ova kriza, u čijoj osnovi su neekonomski razlozi, potrajati mnogo duže u ovoj ili onoj formi, nego što se misli. Ne želim nikoga da plašim, nego sam samo realan. Uz sve to mora da se obezbijedi potpuno funkcionisanje države kazao je u intervjuu Pobjedi dr Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.

- Mi smo se predugo oslanjali na usluge, zanemarivali smo materijalnu proizvodnju.

Snažno ćemo osjetiti pad privredne aktivnosti zbog silnog oslanjanja na turizam koji je stvarao 25 do 30 odsto BDP-a. Šta sad kad možete da nudite boravak u najluksuznijem hotelu za euro, ali niko neće doći.

Nije stvar u cijenama nego u drugim - vanekonomskim parametrima. Sve indicije govore da će turistička sezona, ako je uopšte bude, kasniti, da će biti smanjenja - kaže Mihailović.

POBJEDA: Sadašnja struktura BDP-a kolike promjene treba da pretrpi?

MIHAILOVIĆ: U strukturi BDP-a imamo anomalije. Trgovina u njemu učestvuje skoro dva puta više od poljoprivrede, poslovanje sa nekretninama čini 5,4 a poljoprivreda nepunih sedam odsto. Građevinarstvo učestvuje jedan odsto više nego poljoprivreda, finansijske djelatnosti i osiguranje četiri odsto koliko i prerađivačna industrija... E, pa tako više ne može. Mora se povećati poljoprivredna proizvodnja u najširem smislu. U tom dijelu smo, čini mi se, na dobrom putu.

Treba se okrenuti eksploataciji prirodnih resursa, jačati energetiku, porodični biznis, mikro, mala i srednja preduzeća... Da vidimo šta sve od uvoza možemo sami da proizvedemo.

Oko toga kuda Crna Gora treba da ide moramo da diskutujemo.

POBJEDA: Kako procjenjujete dosadašnja dva Vladina paketa podrške građanima i privredi?

MIHAILOVIĆ: Vlada je pravovremeno reagovala kroz dva paketa mjera primjereno trenutku u kom smo se našli. Paketi su objektivni, realni, cjeloviti, blagovremeni. Samo moraju biti brzi i tehnički se precizirati.

Oni imaju dva kraka - socijalni i proizvodni. Paket mjera je prepoznao sve socijalne grupe kojima treba pomoć što je izuzetno važno.U dijelu koji se odnosi na proizvodnju, računajući i dio preko IRF-a, Vlada je nastojala da se održe kompanije, proizvodnja…

Paket se mora posmatrati i sa aspekta mogućnosti - situacije u kojoj se država nalazi, posebno javne finansije. Često se čuje da su druge države dale više. Ali svako izdvajanje mora biti srazmjerno mogućnostima. Ne kažem da je dovoljno, ali jeste na određeni način i hrabro u situaciji u kojoj se nalaze javne finansije. Posebno u kontekstu činjenice da se odlažu porezi koji su najveći izvor priohoda budžeta.

Zato ne možemo tražiti više izdvajanja a oslobađati, odnosno odlagati plaćanje poreza. To je ekonomski nemoguće. U tome je problem.

Problem je i to što je ova ekonomska kriza izazvana neekonomskim razlozima, a ni medicina ni ekonomija nijesu očekivale ovakve probleme.

Sve krize do sada počev od 1929. bile su izazvane određenim ekonomskim faktorima.

A za ovu krizu niko ne zna koliko će trajati, ne računajući nagađanja. I niko još ne zna stvarne posljedice. I u kontekstu toga treba posmatrati ovaj paket Vladinih mjera.

POBJEDA: Šta bi, po Vašem

U recesiju će se sigurno ući POBJEDA: Često se pominje recesija - kolika je opasnost da uđemo u recesiju ili ćemo se kretati po „nekoj ivici“?

MIHAILOVIĆ: Recesije će sigurno biti. Nema države u svijetu koja će zadržati dosadašnje stope rasta. Padovi i vrijeme oporavka će biti različiti. Pad očekuje Njemačka, Španija, Italija, Rusija, zemlje okruženja... Koliki će

pad biti to niko ne zna. Zavisiće od trajanja krize, brzine reagovanja građana, države, bankarskog sektora. Nesreća je što ovakvu recesiju niko nije mogao predvidjeti. Ona se sastoji od momentalnog smanjenja proizvodnje i to svuda, povećanja proizvodnih troškova, smanjenja profitabilnosti, otpuštanja radnika... Nadam se da ćemo se mi kao mala ekonomija brže

Ako pandemija potraje biće i inflacija POBJEDA: Kakvo kretanje inflacije očekujete u narednom periodu?

MIHAILOVIĆ: Ako pandemija potraje duže inflacije mora biti. Kolika će biti zavisi od mnogih faktora. Nije slučajno što dio ekonomista u nekim zemljama kažu da se treba okrenuti „ratnoj ekonomiji“. To ne treba potcjenjivati.

U Crnoj Gori je u martu u odnosu na februar, prema Monstatu, bila deflacija 0,3 odsto. Nivo cijena je, kako kažu, otprilike isti kao prošle godine, ali moramo znati da tome mnogo doprinosi pad cijena energenata u svijetu. Međutim, nastajaće socijalni problemi i tenzije i sigurno će vlade mnogih zemalja biti prinuđene da štampaju novac, što će izazvati inflaciju. Veliki je znak pitanja i šta će se dešavati u EU i oko nje.

Crna Gora ne može da štampa novac, što ima i određene prednosti, ali i nedostatke.

Znam da se vodi računa oko tehničkog obezbjeđenja novca, odnosno novčanica.

Slažem se sa prognozerima koji kažu - ako do 2022. dođemo na nivo iz 2019. biće uspjeh. To je pod pretpostavkom da korona dugo ne traje.

mišljenju, trebalo da čini treći paket Vladine podrške privredi i građanima?

MIHAILOVIĆ: Treći paket treba izvoditi iz činjenice da će ekonomska kriza trajati duže od medicinske. Njene negativne efekte imaćemo tek kada se medicinska kriza završi. Mada nije jasno da li se virus može vraćati i kada. To je nepoznanica svjetske nauke. Ipak, moramo da živimo i funkcionišemo kao pojedinac, država i društvo i da radimo ono što od nas zavisi. To je mnogo važno.

Ova dva mjeseca, koja su pokrivena paketom mjera, brzo će proći. Svaki sljedeći dan nosi nove izazove i probleme. I nijedan paket mjera neće biti moguće donijeti za dugi period, on će se morati stalno „štelovati“.

Nema tih ekonomskih eksperata, ne samo u Crnoj Gori nego u svijetu, koji će reći donijećemo mjere pogodne za godinu ili dvije. Moraju se koncipirati mjere u zavisnosti od odvijanja situacije u svijetu, regionu i u Crnoj Gori. Svi su zatečeni. To se vidi i iz izjava lidera vodećih

zemalja. Ni oni ne znaju šta i kako. Posmatrajte EU šta se u njoj dešava, u SAD, Kini... Na kraju svako čuva svoje. Sve se to odražava na svaku zemlju pa i na Crnu Goru.

U svakom slučaju te mjere moraju biti u trouglu preduzetnici sadašnji i budući, finansijski sektor i država. I tek kad se taj trougao složi onda mi možemo imati odgovarajuća rješenja i

adaptirati i izaći iz problema.

Sve ove prognoze vodećih svjetskih institucija i ekonomista o padovima BDP-a, uz sva njihova uvažavanja, su nepouzdane. Prognoze zavise od tačnosti istorijskih, kao i sadašnjih podataka i pretpostavki na kojima se temelje. Prošlost znamo, aktuelnu situaciju znamo, ali ne sasvim, a o budućnosti pojma nemamo. Možemo samo da govorimo „šta bi bilo kad bi bilo“, ako pandemija potraje tri, šest mjeseci

ili godinu. Nijesam protiv prognoza, jer i sam ih dajem, ali prognoze nekih institucija su se pokazale kao dosta nepouzdane i u onim vremenima, a kamoli sada. Kada neko izmjeri da će pad ekonomije u Crnoj Gori biti devet odsto, mogu samo da kažem - svaka mu čast. Ja to ne umijem. Ono što znam je da je u prošloj godini dnevni BDP bio između 12 i 13 miliona i da će gubitak za tri mjeseca biti 500 miliona. Šta će biti dalje, to niko ne zna.

Od države moramo tražiti samo ono što može da pruži POBJEDA: Kako ocjenjujete brojne zahtjeve iz opozicije da se svakom punoljetnom građaninu da po 222, a maloljetnom 111 eura, da se smanji PDV, oslobode plaćanja poreza, doprinosa... Koliko je to realno s aspekta održivosti finansija?

MIHAILOVIĆ: Primamljivo zvuči zahtjev da se svima da jednako što je na određeni način populistička mjera,

utemeljena u zahtjevu svi da dobijemo jednako od države. A ne pitamo odakle državi. Od države moramo da zahtijevamo ono što ona može da da. Međutim, pitanje je kome treba dati - onome ko ima penziju 120 eura, minimalnu platu i onom koji prima nekoliko hiljada eura...

Pitanje je i zašto baš 222 i 111 eura. Ne treba dati onom ko ima visoka primanja. Mnogo je tu ne samo ekonomskih

pomake za budući period. Posebna je uloga finansijera.

Za treći paket apostrofiram ekonomiju ponude jer bez povećanja ponude materijalnih mogućnosti nema povećanja potrošnje. Ne može se u ovim uslovima model razvoja zasnivati na ekonomiji tražnje. I moramo da vidimo šta je i koliko Crna Gora uvozila i šta možemo da supstituišemo iz domaćih izvora. Ključni sektor za brzo djelovanje je poljoprivreda.

POBJEDA: Banke za sada ne izlaze sa povoljnim kreditnim linijama koje bi bile direktno usmjerene na ublažavanje posljedica krize. Kako ste zadovoljni dosadašnjim reagovanjem banaka?

MIHAILOVIĆ: Apsolutno nijesam zadovoljan kako su banke do sada reagovale. Uz to, tu je bilo određenih konfuzija i nesporazuma. Banke moraju imati posebnu ulogu i da shvate da ne mogu da žive bez klijenata. Svaka banka treba što prije da pozove svakog klijenta i vidi šta

nego i tehničkih pitanja. Zato se mora različito davati da stigne do onoga kome treba.

Treba da se usmjerimo na segmente - oni koji su za socijalu da budu predmet socijalne politike, a koji nijesu da im se daju mogućnosti da stvaraju. I kad bi dali svima po 222 ili 111 eura, postigli bismo jednokratnu potrošnju, i ništa više.

Smanjenje PDV-a, kako sve globalne računice pokazuju nebi dalo rezultate, jer država ostaje bez sredstava. Oslobađanje poreza samo po kategorijama – ne svih i svakoga.

zajednički mogu učiniti u ovoj situaciji.

Banke moraju da kreiraju nove kreditne linije – pod uslovnim nazivom krediti za razvoj u uslovima korone. Ne mislim da banke treba da se unište, ali ne mogu više da se odobravaju krediti po kamati šest, sedam i osam odsto. Moraju maksimalno da ih snize, odobravaju veći grejs period i dužu otplatu. Čak i da daju beskamatne male kredite za porodični biznis i za poljoprivredu. Uostalom, one su prošle godine ostvarile 50 miliona eura profita - od naše privrede i građana. To što neće dijeliti dividendu vlasnicima, omogućava bankama da kreiraju povoljne kreditne linije, pored IRF-a koji to čini i činiće.

Nije nam IRF dovoljan, jer nije koncipiran za ovo vrijeme.

Država može da podstiče odlaganjem poreza, davanjem subvencija... Ali država da bi nekome dala od nekoga mora da uzme.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 27. april 2020.

5

Iako turistička privreda trpi velike gubitke, još ne razmatraju spuštanje cijena za domaće goste

Fokusirati se na turiste iz regiona, važno svako noćenje

PODGORICA - Pandemija širenja korona virusa je pogodila čitav svijet i zbog zdravstvenog uticaja za očekivati je da će biti pogođen turizam na globalnom nivou, shodno tome neminovno je da će ove godine posjeta turista biti lošija nego prošlih godina kada smo bilježili rekorde - kazao je Pobjedi predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, Ranko Jovović. Kaže da se sada osmišljavaju ponude i akcije, kako bi ublažili posljedice. Smatra i da treba razmotriti mogućnost popusta za domaće goste kao što je to uradila Hrvatska.

Dok iz Privredne komore smatraju da treba pratiti primjer Hrvatske i razmotriti snižavanje cijene za domaće goste, crnogorski hotelijeri smatraju da je cjenovna korekcija posljednje što jedna destinacija smije da uradi, jer se cijene teško vraćaju na staro i to dugoročno može stvoriti velike gubitke

Hotelijeri, sagovornici Pobjede se nadaju ipak oporavku i da će animiranjem regiona i obližnjih zemalja uspjeti da ublaže posljedice. Od nadležnih organa čekaju se uputstva koje mjere treba preduzeti u dočekivanju gosta, a o snižavanju cijena trenutno ne razmišljaju. Planiraju se akcije i benefiti, da se gostu za istu cijenu ponudi više. Nadaju se da drugi dio sezone može nadoknaditi dio gubitaka.

Ranko Jovović

Pravila

Jovović kaže da ih raduje izjava premijera koja najavljuje otvaranje ugostitljeskih objekata u drugoj polovinu maja što dolazi kao rezultat stabilizacije zdravstvene situacije.

- Prema našim informacijama Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje su u završnoj fazi pripreme uputstava kojih će se turistički i ugostiteljski objekti morati pridržavati kada se počne sa radom, a sve dok ne prođe potpuna opasnost o širenja epidemije. Za sada imamo samo djelimične informacije o pravilima kojih ćemo se morati pridržavati u pogledu držanja distance, načina služenja hrane pića i slično.

Detaljnije instrukcije ćemo dobiti u narednim danima čime ćemo dobiti dovoljno vremena da naše poslovanje prilagodimo novonastaloj situaciji - kaže Jovović, koji je i izvršni direktor ,,Comp comerc“ u čijem sastavu posluju tri hotela.

On je mišljenja da oporavak neće biti ni lak ni brz, ali mjere koje su usvojene i koje tek treba da budu usvojene su upravo sa ciljem da se nega-

Kuljić: Optimizma ima

Elena Ljiljanić

Jovović: Treći paket mjera najznačajniji Jovović je podsjetio da je Vlada predložila set kratkoročnih i dugoročnih mjera za pomoć privredi sa posebnim osvrtom na turistički sektor.

- Mjere koje su usvojene i koje će tek biti usvojene daleko prevazilaze pomenuti iznos od pet miliona eura. Treći paket dugoročnih mjera koji će biti najznačajniji za oporavak turističkog sektora će biti prezentovan naredne sedmice, u ovom trenutku ne mogu licitirati sa iznosima, ali najave koje imamo svakako ohrabruju - kazao je Jovović.

tivni efekat usljed pandemije što bolje amortizuje.

- Shodno tome dugoročne mjere koje će Vlada usvojiti će imati ključni efekat na što potpuniji oporavak i nadamo brzi povratak na stope rasta u turizmu koje smo imali do ove godine. Svaka mjera koja ima za efekat prevazilaženje ove situacije je dobra pa i popust za ljetovanje u svojoj zemlji koje je usvojila Hrvatska. Međutim, Crna Gora je po broju stanovnika daleko manja od Hrvatske pa će ova mjera imati bolji efekat u Hrvatskoj nego što bi to imala kod nas. Ipak ove godine nam je više nego ikad važan svaki gost pa bih razmislio o nečem sličnom i kod nas - ističe Jovović.

On naglašava da turistički radnici aktivno rade na osmišljavanju ponuda i akcija sa kojima bi iz date situacije izašli sa što manje posljedica.

- Naše akcije zavise od zdravstveno ekonomske situacije ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu i u svijetu. Situacija u kojoj smo se našli prouzroko-

vala je značajnu neizvjesnost u pogledu obima i trajanja posljedica koje je izazvala pandemija, zato smo predložene mjere podijelili u grupu kratkoročnih mjera koje se odnose dobrim dijelom na subvencije kojim treba da se prevaziđe ovaj period potpune obustave rada i grupu dugoročnih mjera koje bi trebalo da obezbijede stabilizaciju poslovanja nakon obustave - poručuje Jovović.

Ove godine kako smatra Jovović biće potrebno manje sezonskih radnika nego prošlih godina pa očekuje da će biti i manja potreba za sezoncima iz okruženja i da ćemo dobar dio zaposlenih angažovati iz Crne Gore.

Direktor kompanije Beppler & Jacobson Montenegro u kojoj posluju hoteli ,,Avala“ i ,,Bjanka“ Nemanja Kuljić smatra da je za ovu krizu specificno to da je nije odlikovao postepen pad potražnje već su hotelski rezervacioni sistemi ispražnjeni bukvalno za tri dana.

- Nakon ovog prvog „šoka“ je uslijedio period neizvjesnosti prije svega zdravstvenog aspekta krize a nakon toga i ekonomskih posljedica za cjelokupnu privredu, a posebno turističku, koja čini veliki dio ukupnih prihoda Crne Gore - kaže Kuljić koji je optimista, vjerovatno jedan od rijetkih u ovakvoj situaciji.

Nemanja Kuljić

- Zaista vjerujem da će se turizam kao veoma dinamična privredna grana brzo oporaviti, odmah nakon što se za to steknu zdravstvene pretpostavke. Putovanja su odavno postala kulturološka potreba, a svakako i dalje stvar prestiža, posebno u smisliu izbora turističke destinacije - smatra Kuljić.

On vjeruje da drugi dio sezone može nadoknaditi dio gubitaka.

- Svakako ne treba očekivati ,,čudo“, ali je u ovom momentu najbitnije da se hoteli vrate u koliko toliko normalan proces rada - kazao je Kuljić dodajući da su njihovi gubici veliki.

- Hoteli ,,Avala“ i ,,Bjanka“ raspolažu sa gotovo 1.000 ležajeva. U kompaniji pratimo gubitke direktno otkazanih rezervacija ali na ovaj iznos svakako treba dodati stagnaciju novih rezervacija kao i ostalu potrošnju koja se ne odnosi samo na trošak smještaja. Kao parametar za ostvarene gubitke možemo uzeti jedino prethodnu godinu pa će tačno stanje biti poznato tek krajem godine smatra Kuljić.

On dodaje da su gotovo sve rezervacije za naredni period otkazane dok je manji procenat njih pomjeren za druge periode. A kada su cijene u pitanju Kuljić kaže da nikada nije bio za snižavanje cijena pa čak ni u ovom momentu.

korekcije

- To je nešto posljednje što jedna destinacija smije da uradi. Vraćanje cijena na prvobitno stanje u hotelijerstvu ide jako sporo, i ovdje, po mom mišljenju, ukoliko to uradimo možemo ugroziti ne samo ostvareni rezultat u ovoj godini, već i u nekoliko narednih... - kaže on.

Međutim smatra da svakako mora doći do određenih korekcija.

Kuljić vjeruje da će se turizam oporaviti relativno brzo, mnogo brže od nekih drugih, takođe, ugroženih djelatnosti.

- Ali, za to je prvo potrebno stvoriti određene preduslove i eliminisati sve strahove koji na bilo koji način mogu ugroziti osjećaj sigurnosti prilikom putovanja. Najave za ovu turističku sezonu su bile veoma dobre, naravno prije krize. Prema našim procjenama vjerujemo da bi sezona bila veoma uspješna (ako ne i rekordna) po svim parametrima, zbog toga je žal za izgubljenim još veća - kaže Kuljić.

- Upravo radimo na formiranju paketa koji će gostima ponuditi potpuniji doživljaj za isti novac. Iako smo, posebno prethodnih godina, radili na dodatnoj promociji naših hotela u zemljama regiona, prethodne godine njihov udio je bio manji od 10 odsto ukupno ostvarenih noćenja - kazao je Kuljić.

U ovom momentu kompanija Beppler & Jacobson Montenegro ima više od 250 zaposlenih.

Izazov je, kaže Kuljić, i ogromno finansijsko opterećenje sve njih zadržati u momentu kada nemate apsolutno nikakvih prihoda, ali im je za sada plan da ih sve zadrže sa mogućim korekcijama zarada.

- Vjerujem da će država i Vlada učiniti sve kako bi, konkretno u ovom slučaju, sektor hotelijerstva opstao. Suvišno je govoriti koliko je on bitan za cjelokupnu privredu kao i o tome koliko ljudi ovaj sektor zapošljava. Lično sam uvjeren da će odgovor države, a sudeći i prema trenutnim najavama, biti u pravcu maksimiziranja pomoći kako bi privreda realno mogla zadržati što veći broj zaposlenih. Nakon zavidnih rezulata ostvarenih na polju zaštite zdravlja svih građana, vjerujem da će odgovor Vlade i u smislu ekonomskih mjera (finansijske pomoći) biti makar jednako dobar - poručuje Kuljić.

PR & marketing manager,

IRF kreditna linija za tri neto zarade Obustava rada ugostiteljskih objekata i otkazivanje rada svih turističkih angažmana je potpuno paralisalo turistički sektor što je za posljedicu imalo otežano izmirenje svih obaveza pa i prema zaposlenima.

- Ipak zahvaljujući kreditnoj liniji Investiciono razvojnog fonda za ublažavanje posljedica krize izazvane pandemijom korona virusa i ovaj problem će biti prevaziđen u skorije vrijeme.

Navedenom kreditnom lini-

jom je moguće obezbijediti tri neto zarade zaposlenim pa vjerujem da će to biti sasvim dovoljno da se prevaziđe ovaj prvi udar krize i da zaposleni što manje osjete posljedice - ističe Jovović.

,,Regent Porto Montenegro“ Elena Ljiljanić je takođe optimista kada je oporavak našeg turističkog sektora u pitanju.

- Brojne rezervacije jesu otkazane, međutim, izuzetno raduju brojna „pomjeranja“ a ne otkazivanja aranžmana što je posebno bilo vidljivo u segmentu organizacije grupnih putovanja i posebnih događaja. Sve navedeno nam ostavlja prostora za kvalitetnu animaciju gostiju koji biraju Crnu Goru kao odmorišnu adresu ovog ljeta te brojne grupne dolaske na jesen. Planiramo promociju ponuda koje će uključivati izuzetne benefite za goste iz ex – Yu regije i Albanije, a one koji se odluče za duže odmore ili pak rezidencijalne jedinice dočekaćemo bogatim benefitima - kazala je Ljiljanić Pobjedi.

Hotel ,,Regent Porto Montenegro“ je svoja vrata privremeno zatvorio 23. Marta, a tokom perioda koji je prethodio ovoj nužnoj odluci, u potpunosti su kaže ispoštovali tadašnje mjere Nacionalnog koordinacionog tima kao i precizne procedure IHG grupacije kojoj pripadaju.

- Higijena, zdravlje i bezbjednost gostiju, posjetilaca i zaposlenih su nam tokom cijele ove situacije bili na prvom mjestu te smo se na korak zatvaranja hotela odlučili u cilju pozitivnog doprinosa suzbijanja virusa kovida-19 kazala je Ljiljanić.

Prva očekivanja su da se hotel otvori početkom juna međutim tačan datum otvaranja hotela će, kako ističe, biti usklađen sa Vladinim mjerama i procedurama Porto Montenegroa kao matične kompanije.

Zaštita

- Iako nam je zdravlje zaposlenih, posjetilaca, te gostiju i do sada bilo na prvom mjestu, po otvaranju ćemo preduzeti sve potrebne mjere i primjenjivati složenije procedure kako bismo dodatno unaprijedili i osigurali njihovu zaštitu. Dva jasna cilja kojima ćemo se posvetiti u susret otvaranju hotela su: animiranje tržišta Crne Gore i regiona i monitoring razvoja ostalih tržišta. Nakon najava otvaranja avio-linija, pristupićemo ažuriranju I primjeni strožijih standarda sigurnosti i higijene hotela. Procjenjujemo da će se restorani hotela ,,Regent“ otvoriti nešto ranije te ostati omiljeno stjecište domaćih i gostiju dok trenutna kampanja hotela na društvenim mrežama #CrnaGoraKuvaDoma predstavlja onlajn most do ponovnih susreta. Uskoro počinjemo sa dostavom hrane na teritoriji užeg centra Tivta kao prvim korakom do otvaranja restorana - ističe Ljiljanić.

Svi trenutno zaposleni će ostati, kako tvrdi, u istom statusu do daljnjeg.

- Najave „omekšavanja“ mjera izuzetno raduju te se svi nadamo da ćemo ubrzo biti na okupu na svojim radnim mjestima u hotelu ,,Regent Porto Montenegro“ - kazala je na kraju Ljiljanić.

N. kovaČeviĆ

6

U fokusu: Korona VIrUS

Poneđeljak, 27. april 2020.

Donacija počasnog konzula Crne Gore u Izraelu i kompanije „Elbit sistemi“

Na poklon 4.000 testova PODGORICA - Počasni konzul Crne Gore u Izraelu Nimrod Rinot i izraelska kompanija „Elbit sistemi“ donirali su crnogorskom zdravstvenom sistemu četiri hiljade testova za utvrđivanje korona virusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Počasni konzul Rinot je naveo da je odnos Crne Gore i Izraela jači nego ikad i da mora biti još jači u ovim teškim vremenima za obje države.

- Osjećam veliku privilegiju i posvećenost da učinim sve što mogu da pomognem svom drugom domu Crnoj Gori - je konzul Rinot, a saopštio IJZ. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša podsjetio je da je počasni konzul Rinot i ranije vrijednim donacijama pomagao crnogorskom zdravstvenom sistemu i doprinosio unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga.

I ova donacija, je prema navodima Mugoše, potvrda izvan-

redne saradnje dvije zemlje.

Ju č e j e i ko m p a n i j a „Changhong“, nakon što je najavila donaciju na onlajn promociji crnogorskog turizma 22. aprila, poslala realizovanu donaciju, odnosno 50.000 maski i 1.500 rukavica za Peking, gdje će donacija u organizaciji crnogorske ambasade biti dostavljena u Crnu Goru do kraja ovog mjeseca.

Kako javlja portparol kompanije Rao Binbin, saznali su da

će od naredne sedmice u Crnoj Gori biti obavezno nošenje maski, pa očekuju da će donacija biti prava pomoć crnogorskim građanima.

Nakon onlajn promocije crnogorskog turizma prošle srijede, ta kompanija je na poznatoj smartfon aplikaciji Tik Tok pokrenula novu akciju na kojoj bi kineski internet korisnici mogu snimiti video-zapise kako pjevaju tematsku pjesmu filma „Most“ kako bi izrazili podršku Crnoj Gori u

Crvenom krstu u Bijelom Polju 2.000 zaštitnih maski Ambasada Crne Gore u Beogradu obezbijedila donaciju od 2.000 zaštitnih maski za Crveni krst u Bijelom Polju. Ovu pomoć Ambasada Crne Gore je obezbijedila preko kompanije ,,Manevar“ iz Novog Sada, čiji je vlasnik Dragan Drašković, inače porijekom iz Bijelog Polja.

- Donacija će umnogome pomoći prije svega zaposlenima, volonterima i geronto domaćicama Crvenog krsta da na siguran način obavljaju svoje svakodnevne obaveze, dok će dio maski biti distribuiran opštinskim službama i institucijama koje za to budu imale potrebu - saopšteno je iz OO Crveni krst Bijelo Polje. Zahvaljuju diplomatskom predstavništvu na čijem je čelu bivši predsjednik Opštine Bijelo Polje Tarzan Milošević i kompaniji ,,Manevar“.

borbi protiv epidemije.

Kao nagradu, kompanija će nagraditi pobjednika akcije u

Nikšićanin Vasilije Mićunović o životu u Dubaiju za vrijeme korona virusa

Ako vam kažem da je to grad koji nikada ne spava, a upoznao sam takvu stranu Dubaija, prilično je začuđujuće da nećete naići na ljude koji se okupljaju oko fontane pokraj najviše zgrade na svijetu „Burdž Kalife“, uživajući u vodenim spektaklima ili na bilo kom drugom mjestu koje oduzima dah, a takvih je na stotine – kazao je Mićunović PODGORICA – Kada je Nikšićanin Vasilije Mićunović 15. novembra došao u Dubai, dočekao je raskošni svijet sa razglednica – egzotična priroda u nevjerovatnom skladu sa modernom arhitekturom, svjetlo i blještavilo.

Međutim, korona virus nije zaobišao ni arapsko tlo. I, možda nije ugasio sjaj ove metropole, ali joj je u goste doveo nesvojstvenu tišinu.

Mićunović, u prijestonici jednog od sedam emirata, radi na recepciji hotela „Madinat Jumeirah – Dar Al Masiaf“.

ZAKLJUČANI GRAD

Dok su vijesti o pandemiji svakodnevno bile prisutne u globalnim medijima i dok je situacija u drugim zemljama postajala ozbiljna, kako je Mićunović kazao za Pobjedu, u kući svjetskog turizna i dalje je bilo mnogo ljudi, a turisti su i

Tišina u gradu koji nikada ne spava

vidu turističkog putovanja u Crnu Goru nakon epidemije. Đ. Ć.

Napokon kući Crnogorska ambasada u Abu Dabiju, kako je Mićunović kazao, redovno je obavještavala svoje građane o važnim vijestima, pa se tako ukazala prilika za let 24. aprila, koji je organizovan za Beograd. Na njemu se našlo 13 državljana naše zemlje, a među njima i Mićunović. Kako je obaviješten, nakon toga mu slijdi karantin u Danilovgradu.

- Bilo je mnogo potencijalnih letova, izmjena i njihovih otkazivanja. Mislim da sam za svaku potencijalnu priliku da pođem kući kontaktirao našu ambasadu u Abu Dabiju. Čak sam pokušavao da dobijem mjesto u avionu koji je pod oznakom „cargo“, za šta su mi govorili da nije moguće.

Moram da iskoristim priliku da pohvalim našu ambasadu koja je imala strpljena sa mnom, a pored svega redovno me obavještavala o svim izmjenama – ispričao je Mićunović.

sada zatvorena. Svaki dan je jednoličan i preslikava se u sljedeći. Mnogi poslovi i planovi su odloženi, ali se nadam da ću njihovo realizovanje nastaviti kada sve ovo prođe – priča Mićunović.

STABILNA EKONOMIJA

Grad je utihnuo od 20. marta

Vasilije Mićunović

dalje najavljivali posjete.

- Život u Dubaiju je tekao neometano do 20. marta. UAE su svoje granice zatvorili 25. marta, a tog dana je bio let za Zagreb kojim se nekoliko mojih prijatelja vratilo kućama.

Vlada je donijela odluku o zatvaranju hotela, tržnih centara, plaža, škola, obustavljanju gradskog prevoza. Ubrzo je grad utihnuo. Na snagu je stupio „24 h lock down“ nakon čega su se samo mogli čuti zvuci patrola koje obilaze grad – priča Mićunović.

Prilično stroge mjere, kako kaže, ljudi u Dubaiju, ali i u ostalim djelovima Emirata, primili su iznenađujuće mirno. Životne navike su se izmjenile, a nove okolnosti su pokazale koliko su ljudi disciplinovani i

spremni da pomognu jedni drugima.

- Pri svakom izlasku neophodno je zatražiti dozvolu od policije. Postoje tri kategorije koje se mogu izabrati i svaka od njih se može opet dobiti nakon 2 do 3 dana od dobijanja prvobitne dozvole. Ljudi ne prave zalihe hrane, vode i ostalih stvari neophodnih za život. U prodavnicama se zna red, koji se poštuje. U Dubaiju nećete naći opustošene markete, kao što je to bio slučaj u mnogim zemljama – kazao je Mićunović.

Najrigoroznije mjere, prema njegovom dojmu, bile su ipak zatvaranje granica i otkazivanje avionskih letova, jer je u pitanju zemlja u kojoj radi veliki broj kako ljudi iz Evrope,

tako i iz ostatka svijeta.

- Niko nije mogao izaći ili ući u zemlju. Svi letovi su bili otkazani. Mnogi ljudi nijesu imali mogućnost da se vrate svojim kućama, pa su neplanirano produžili svoj boravak u Dubaiju. Prvi let je bio najavljen 6. aprila, ali je zbog situacije koja se počela pogoršavati otkazan.

Nakon toga su najavljeni letovi od 14. aprila, ali je sve to bilo nesigurno. Iz iskustva znam da je izuzetno teško bilo dobiti pouzdanu informaciju – kazao je on.

ODSUSTVO PANIKE

Za razliku od brojnih svjetskih zemalja, mjere pandemije u ovoj arapskoj zemlji, kako Mićunović objašnjava, nijesu donijele paniku i strah.

- Nijesam stekao utisak da su ljudi u strahu. Čak bi mi kolege sa posla govorile da bih trebao da budem srećan jer se u ovoj situaciji nalazim u državi koja

može da pruži najbolju medicinsku pomoć – navodi on.

Ono što je ipak unijelo neku čudnu nelagodu, svakako da je odsustvo vreve i gužve oko glavnih turističkih atrakcija.

- Ako vam kažem da je to grad koji nikada ne spava, a upoznao sam takvu stranu Dubaija, prilično je začuđujuće da nećete naići na ljude koji se okupljaju oko fontane pokraj najviše zgrade na svijetu „Burdž Kalife“, uživajući u vodenim spektaklima ili na bilo kom drugom mjestu koje oduzima dah, a takvih je na stotine – kazao je Mićunović.

Ipak, možda zbog ustaljene buke i gužve, novonastala monotonija više je uticala na ljude, bar iz ugla našeg sagovornika.

- Ako bih napravio kratku retrospektivu od početka mjera, to bi izgledalo ovako. Od 20. marta ne idem na posao, a kompanija u kojoj sam radio je

Vrijeme u izolaciji provodi na načine koji su mogući i dozvoljeni, a u ovakvim momentima posebno mu nedostaje porodica i domovina.

- Knjige, filmovi, muzika su mi bili jedini spas u ovoj situaciji.

Odlazak do marketa po namirnice svaki treći dan. Često sam govorio prijateljima kako jedva čekam da dođem kući, na šta bi mi kolege rekle: „Šta ćeš kući, kada možeš da uživaš u Dubaiju. Uživao sam do početka pandemije, ali sada više nema smisla biti ovdje, a želja da vidim porodicu i stanem na crnogorsko tlo veća je iz dana u dan – kazao je Mićunović.

Korona virus kako na svjetsku, uticao je i na ekonomiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Međutim, kako Mićunović kaže, ni to ne unosi pretjeranu paniku među ljude.

- I u ovako moćnoj i razvijenoj zemlji, ova situacija je izazvala određene promjene. Kompanija u kojoj radim, izmijenila je način poslovanja, ali nije otpustila svoje radnike. Vjerujem da će se ubrzo oporaviti od trenutne „krize“, ako mogu tako reći. Ovdje bi ljudi rekli, u Dubaiju nema ekonomske krize – ispričao je Mićunović.

S. VIŠNJIĆ

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 27. april 2020.

HEROINE SVAKODNEVICE: Milica Višnjić i Violeta Vešković su higijeničarke u Kliničkom centru Crne Gore

7

Od uvođenja vanrednih mjera Narodna kuhinja podijelila 16.000 obroka

Nastavljaju humanitarni rad dok god traje kriza

Dragocjena podrška privrednika i pojedinaca

Milica Višnjić

Violeta Vešković

Bez čistoće nema zdravlja Milica i Violeta saglasne su da su im radni dani u doba korone znatno komplikovaniji, intenzivniji i teži nego ranije, da je svaki dolazak na posao stresan i da rizik postoji, pa oprezno prilaze obavezama. Posao im olakšava uspješna organizacija na klinikama i veoma dobra saradnja sa svima zaposlenima PODGORICA - Znate ono kad u osam uveče sa balkona iz najjače aplaudiramo doktorima? E, ja sam nedavno izašla iz bolnice i uvijek produžim aplaudiranje. Jesu heroji ljekari, sestre i tehničari, jesu i ovi koji nas snimaju, ali ja poseban minut aplauza svake noći namijenim i divnim ženama koje brinu o čistoći soba i bolnice uopšte. Moj naklon cijelom osoblju jer sam bila svjedok njihovom doprinosu borbi za naše živote.

Srednjovječna Vanja, službenica iz Podgorice, nedavno je emotivno i u jednom dahu podijelila svoje iskustvo iz Kliničkog centra, pozivajući na dežurni telefon u našoj redakciji. Ispričala nam je da je prošla kroz veliku dramu, uzrokovanu pogoršanjem hronične bolesti, te da ostaje zadivljena posvećenošću ljekara i medicinskih sestara, kao i higijeničarki svakom pacijentu u vrijeme kad su se ona i ostali bolesnici bukvalno borili za dah više. Posebno sada, kada je higijena u osno-

Violeta Vešković rekla je da su na najbolji način iskoristili edukaciju koju im je ustanova organizovala, a odnosila se na postupanje sa zaštitnom opremom

vi sprečavanja širenja lako prenosive bolesti.

INTERNA KLINIKA

Jedna od tih heroina aktuelne svakodnevice jeste i Milica Višnjić koja je zaposlena na održavanju higijene na Internoj klinici i svakodnevno boravi u prostoru u kojem su smješteni pacijenti infcirani korona virusom.

- Svaki dolazak na posao je stresan, rizik postoji, ali sam svjesna da sam tu zbog svog dijela odgovornosti. Majka sam dvoje djece i moram biti izolovana od svoje porodice koja ima veliko razumijevanje i podršku za moj rad - kaže vrijedna Milica.

Naglašava da je u cilju njihove i bezbjednosti pacijenata, rukovodstvo u novonastaloj situaciji donijelo protokole kojih se svi strogo pridržavaju.

- Vodimo računa o svakom detalju, imamo svu neophodnu zaštitnu opremu, kao i sredstva za dezinfekciju koja su nam potrebna da bismo dezinfikovali kontaminirane površine i opremu. U naš posao spadaju i dezinfekcija lifta i transportnih vozila kojima se prevoze pacijenti, kao i sve površine preko kojih je prošao transport - navodi naša sagovornica.

Milica dodaje da na Internoj klinici imaju veoma dobru saradnju sa svim zaposlenima, a ima birane riječi hvale za organizaciju rada, što im u velikoj mjeri olakšava rad.

INFEKTIVNA KLINIKA

Rast temperature, malaksalost, kašalj, stezanje u grudima, ali i iščekivanja vizita,

nalaza krvi, EKG-a i rentgena pluća dio su svakodnevice kad se u bolničkim sobama minuti čine kao dani. Da bi to vrijeme i oporavak rezultirali izlječenjem, svi članovi bolničkog osoblja daju doprinos. Jedna od onih kojoj takođe pripada dio aplauza građana u 20 sati jeste i Violeta Vešković, zaposlena na održavanju higijene u Klinici za infektivne bolesti.

Violeta kaže da je radni dan u doba korone znatno komplikovaniji, intenzivniji i teži u odnosu na prethodni period i zbog obima posla i zbog aktuelne situacije.

- Svaki odlazak na posao predstavlja i novu brigu, nova pitanja, nepoznanicu, jer svako odlaženje u izolaciju predstavlja rizik za mene i za moju porodicu, tako da mi se rad zasniva na opreznom prilaženju zadacima jer kad štitim sebe, štitim svoj kolektiv i okolinu - kaže Violeta.

Naša vrijedna sagovornica objašnjava da joj radni dan počinje obilaskom odjeljenja, sakupljanjem odloženog veša, te detaljnim brisanjem podova i površina.

- Nakon toga pakujemo posteljinu u posebne kese i onda je odvoze posebnim transportnim vozilom do vešeraja. Otpad se takođe odlaže u specijalne kese objašnjava Vešković dio radne svakodnevice.

Naglašava da proces rada obavljaju po propisima i protokolima koje je ustanova naložila i za koje su edukovani.

- Edukaciju o postupanju sa

Milica Višnjić kaže da ima dvoje djece i mora biti izolovana od porodice koja ima veliko razumijevanje i podršku za njen rad na Internoj klinici zaštitnom opremom, koju nam je ustanova organizovala, iskoristili smo na najbolji način. Zahvaljujući našem radu i podršci koju imamo od menadžmenta Kliničkog centra, naša Klinika kao i ostale cjeline KCCG, za sada bilježe odlične rezultate, a nadam se da će tako i ostati zaključuje Violeta Vešković.

Kao i Milica i Violeta i naša čitateljka sa početka priče vjeruje da je veliki korak ka ukupnom, timskom uspjehu podjela posla u kojem se tačno zna ko što radi, a u osnovi im je zajednička pomoć ljudima i oslonac u važnom i hitnom trenutku.

- Divan je osjećaj spavati na svom jastuku i ručati u svojoj trpezariji, ali je veliko olakšanje kad ste tokom liječenja sigurni da je čisto svugdje gdje spustite ruku, sjednete ili zakoračite. Nije uzalud rečeno da je čistoća pola zdravlja, posebno kad je ohrabrena dobročinstvom na prvoj liniji odbrane od zaraze - poručila je čitateljka Vanja.

R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

NIKŠIĆ – Od početka epidemije Narodna kuhinja u Nikšiću spremila je 16.000 obroka za njene korisnike. Kako je najavila Konstantina Vojinović, obroke u ovolikom broju će spremati sve dok se ne ukinu mjere zaštite od infekcije korona virusom.

Ona se zahvalila svim privrednicima i ljudima dobre volje koji pomažu rad Narodne kuhinje i u trenutnim okolnostima.

- Da nije te podrške svakako ne bismo mogli obezbijediti toliki broj obroka čija je vrijednost preko 32 hiljade eura za protekli period.

Ono što je posebno drago jeste to da smo se bazirali na donacije u namirnicama ili vaučerima za trgovinu. Naš trud i zalaganje prepoznali su i podršku pružili iz fondacije HEMIIAS, takođe podršku smo dobili i od Vlade Crne Gore i NKT koji su donirali 10 hiljada eura, kao podršku našem radu uz poštovanje koje su nam iskazali. Takođe, podrška u prethodnim danima nam je stigla i od Monte Mitrosa koji svakog utorka donira 150 kg piletine, Hel kompanija, Agromonta i Alkoseta koji su obezbijedili jaja za Vaskrs za naše korisnike dok su Mesara Radović i Maja Perućica iz Hong Konga donirali ribu za Veliki petak i svečani ručak za Vaskrs. Uz nas su bile i kompanije Monte Klas, Red Comerc, Ening, Skorpion iz Herceg Novog, MI Goranović, Majstor Mesar iz Herceg Novog, Aroma marketi, Yating service Marković Tivat obezbijedio je pakete za 30 porodica u našem gradu. Amud Doo Nikšić donirao nam je vaučere u vrijednosti 500 eura, kao i jedan sugrađanin koji je želio da ostane anoniman, dok je SbBet obezbjedio namirnice za 70 porodica u našem gradu. Tako smo od početka epidemije podijelili oko 550 humanitarnih paketa u našoj opštini i oko 400 u drugim opštinama u saradnji sa Crvenim krstom vodeći računa o spiskovima kako bi svi dobili potrebnu pomoć – kazala je Vojinović.

Narodna kuhinja je, prema njenim riječima, nastavila saradnju sa radionicom kolača Maranis.

- Kolačima smo obradovali i zaposlene u CK Nikšić i naše korisnike za Vaskrs. Narednih mjesec dana spremamo Iftar za korisnike islamske vjeroispovijesti koji su na postu, a koji ćemo dijeliti u 18 sati u čemu će nam podršku pružiti Heroji iz komšiluka koji su uvjek uz nas sa svojim volonterima – rekla je ona.

Vojinović poziva sve, kojima je pomoć Narodne kuhinje potrebna S. D. da se obrate na broj telefona 068 296 775.

KOLAŠIN: NP Biogradska gora, postepeno otvara kapije

Ribolov po mjeri „korone“

KOLAŠIN - Novim setom mjera Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore počela je sezona sportskog ribolova na Biogradskom jezeru. Sportski ribolov se mora odvijati u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi i aktuelnim naredbama Ministarstva poljoprivrede.

Precizirano je da svi sportski ribolovci u Nacionalnom parku Biogradska gora moraju poštovati mjeru fizičke distance kao i sve ostale mjere Nacionalnog koordinacionog tijela. Dio tih mjera je da sportski ribolovci ne mogu automobilima dolaziti do Biogradskog jezera, već da ih moraju ostaviti kod rampe na ulazu u park, gdje će inače moći da kupe dnevnu ribolovnu dozvolu po cijeni od 20 eura.

Pecanje je dozvoljeno jednim štapom pomoću vještačkih mamaca sa kupljenom dnevnom dozvolom. Sportski ribolov na Biogradskom jezeru će se odvijati od 8 do 17 sati. U ovoj prvoj fazi sportskog ribolova na Biogradskom jezeru, ribolovni štap će biti dominantno u rukama Kolašinaca i Mojkovčana.Ostali ribolovci će ka Biogradskom jezeru krenuti kada se ukine zabrana međugradskog saobraćaja.

Dr.D.

8

U fokusu: Korona VIrUS

Poneđeljak, 27. april 2020.

AKTUELNO: Frizeri i kozmetičari zabrinuti zbog mjera koje će morati da primjenjuju

PODGORICA – Kroz karijeru dugu 35 godina imala sam prilike da se susretnem sa raznim izazovima, ali je ovaj koji je nametnula pandemija virusa korona priča za sebe. Bili smo zatečeni donošenjem mjere zabrane rada koja se desila preko noći. Zavladala je neizvjesnost. Čekanje. Osluškivanje. Prognoze. Preporuke i mjere IJZ su se pokazale opravdane. Uspjeli smo da sačuvamo sopstveno zdravlje, naših porodica i klijenata – priča za Pobjedu, Violeta Vukomanović, vlasnica frizerskog salona ,,Look by Violeta“.

To jeste, kaže ona, najvažnije ali sada, kada su neke mjere ublažene, i najavljena nova popuštanja valja razmišljati i o životu poslije korone. A frizere i kozmetičare brine kako će to izgledati. Iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) u subotu je saopšteno da će frizeri i kozmetičari vrata svojih salona i studija otvoriti 4. maja. Cijeli sistem zakazivanje, šišanje ili sređivanje noktiju, funkcionisaće drugačije od onog na koji smo navikli.

- Još ne znamo kako ćemo i pod kojim uslovima raditi, ali bismo rado, poslušali instrukcije Instituta za javno zdravlje na koji način da zaštitimo sebe i klijente tokom rada – kaže Vukomanović.

kaPaCiTETi

Violeta ističe da je korišćenje rukavica, upotreba peškira i mantila za jednokratnu upotrebu u njenom salonu standard.

Za sada ih imaju u dovoljnim količinama.

- Određenu količinu maski sam već obezbijedila, ali su cijene u apotekama visoke. Veledrogerije su povoljnije tako da ću medicinska sredstva za higijenu i dodatnu količinu maski obezbjeđivati preko njih – kaže Vukomanović.

Da bi se obezbijedila neophodna socijalna distanca, neće koristiti pune kapacitete svojih salona. Smjene i mjesta za rad moraće da smanje.

- Od četiri radna mjesta koristićemo samo dva. Muški i kozmetički dio salona imaju po jedno radno mjesto i funkcionisaće kao i do sad. Prilikom zakazivanja termina se uvijek vodilo računa koliko vremena se posveti klijentu i ugođaju koji ima u salonu. S obzirom na nove okolnosti, obim posla će biti umanjen za 30 do 40 posto - objašnjava Vukomanović.

Jedan od najpoznatijih crnogorskih frizera, Zoran Vukčević ističe da početak rada u ovim

FOTO: Nenad Mandić

Biće manje posla, a više troškova

Pozive ,,upomoć“ imali svakodnevno Od početka karantina, kažu naši sagovornici, svakodnevno su imali pozive ,,upomoć“ od mušterija, bilo da su u pitanju nokti, kosa ili brada.

- U ovom poslu sam od 1975. godine i imam mušterije koje su starije i od mene. Ova situacija je svakog uzdrmala, pa i njih.

Nije lijepo izlaziti neuredan iz kuće, ali situacija je takva da moramo. Čak i ja, u znaku solidarnosti sa mojim mušterijama, neću da se šišam i brijem – kaže Vukčević.

Mirela Leković dodaje da su njene mušterije od početka bile svjesne situacije, a posebno ističe da nijesu imale molbu da tretmane rade u salonu ili kući.

- I da jesmo, ne bismo to prihvatili. Pokušavali smo da im izlazimo u susret, putem telefona ili društvenih mreža, koliko je to bilo u našoj mogućnosti - kazala je Leković.

Otkazivanje maturskih i polumaturskih večeri ne utiče na profit Violeta Vukomanović

Mirela Leković

Budući da su od uvođenja mjera radi suzbijanja i sprečavanja virusa, škole zatvorene, a vrlo je izvjesno da se maturske i polumaturske večeri neće održati, iako frizeri i kozmetičari tad imaju više posla nego inače, ističu da im to mnogo ne utiče na finansije.

- Nadam se da će se zakazane mature i polumature održati, ali sa pomjeranjem datuma. To su događaji koji ne donose profit samo kozmetičkoj djelatnosti, već i ostalima (restorani, dizajnerske kuće, prodavnice nakita, obuće, materijala). Kao povećanje obima posla u jednom mjesecu neće nas ugroziti, a svakako da ćemo biti tu da im uljepšamo taj dan, kao i do sada – kazale su Snežana Grba i Violeta Vukomanović.

Zoran Vukčević

Snežana Grba

uslovima najviše opstruira nedostatak sredstava za zaštitu, ali i njihove cijene.

- Dok smo radili edukacije, ali i obavljali redovne obaveze u salonu, kupovali smo ih po povoljnim cijenama. To više nije tako, potreban je veliki novac. Da bi se u startu spremili, tu su i viziri koje moram da obezbijedim svim radnicima, ali i toplomjeri kako bi na ulasku mjerili temperaturu. A ako budemo još morali klijentu da damo masku, onda tu neće biti nikakve zarade – kaže Vukčević.

U njegovih osam poslovnica zaposleno je 56 radnika. Kaže da niko nije dobio otkaz, već je učenicima koji su neposredno pred uvođenje mjera završili edukaciju kod njega, ponudio radna mjesta. Plate će isplaćivati uz pomoć kredita od Investicionorazvojnog fonda (IRF), koji je namijenjen poboljšanju likvidnosti preduzeća.

- Ponudio sam da ih primim dok traje ovo stanje, računam oko pet ili deset novih radnika, ako bi država plaćala doprinose za njih. Biće umanjen rad. Ako smo imali šest stolica, sada ćemo koristiti tri, a na četiri dvije. U salonu u Delti sam imao oko 15 radnika, sada može da radi pet, i to u smjenama koje će trajati po tri sata. Tu su nova ulaganja za sredstva za zaštitu i dezinfekci-

ju. Bilo bi lijepo da nam ih daju besplatno ili da smanje cijene i nama i građanima. Nije fer da se trgovci bogate na račun ove muke i tuge. Što se tiče naših usluga, cijene nećemo mijenjati, ali ćemo imati ogromne troškove – ističe Vukčević.

Kao jedan od najvećih problema u svoji branši Vukčević ističe rad na crno, koji i ovih dana cvjeta.

- Svakodnevno dobijam informacije da veliki broj salona radi na teritoriji Podgorice. Mi, koji radimo legalno i državi putem PDV-a donosimo veliki profit, smo na gubitku. Država mora da stane na kraj divljem radu pojedinih frizerskih i kozmetičkih salona – ističe on.

U Evropi i regionu frizerski saloni su počeli da rade. Prošle nedjelje društvene mreže obišao je snimak vlasnice salona u Zagrebu koja je pokazala kako se pripremila za rad u vrijeme korone.

Osim vizira i sredstava za zaštitu, između stolica za rad postavljene su pregrade.

- Ona je to dobila od sponzora, mi to ne možemo ovdje raditi, jer je potreban veliki novac.

Specifična je situacija, nismo dobili nikakvu pomoć za razliku od Slovenije i Hrvatske. Njima je država uplatila novac i mogu da krenu da rade. Ne znam kako

će se stvari dalje odvijati kod nas, ali nećemo dozvoliti da ugrozimo sebe niti klijente – kaže Vukečević.

PoMoć DrŽavE

Da je pomoć od države potrebna, saglasna je i Vukomanović.

- Poslovanje salona ,,Look by Violeta“ je stabilno sa izmirenim ličnim dohodcima za saradnike, doprinosima i porezima prema državi, tako da nismo imali potrebe za prvom mjerom pomoći kroz kreditnu liniju IRFa. Druga mjera Vlade je isplata minimalnih ličnih dohodaka za april i pokrivanje doprinosa za taj mjesec. Očekujemo realizaciju početkom maja u punom iznosu. Najveća pomoć koju bi Vlada trebala da nam pruži je nulta tolerancija za sivu ekonomiju koja je u frizerskoj djelatnosti oko 50%. U ovoj situaciji profesija se pokazala kao odgovoran i savjestan partner, bez obzira na neizvjesnost trajanja krize koja je bila pred nama. U situaciji kad predstavljamo trošak za budžet, nadamo se da će porasti svijest o veličini i značaju budžetskog prihoda uvođenjem kompletne djelatnosti u legalne tokove.

Znanjem i iskustvom ćemo rado biti partneri na tom poduhvatu – istakla je Violeta.

Osim frizera, pune ruke posla

nakon izlaska iz karantina imaće i kozmetički saloni. Mirela Leković, vlasnica bjuti studija ,,Per Lei“ kaže da će nošenje maski i rukavica i u njihovom salonu biti obavezno, te da će obezbijediti dovoljno za one koje to ne budu imale.

- Nedostatak maski neće predstavljati poseban problem budući da ih je lako napraviti, tako da već imamo obezbijeđen dovoljan broj za prve radne dane nakon karantina. Takođe, u kozmetičkom salonu postoje i zalihe rukavica i sredstava za dezinfekciju, te se nadamo da će nakon isteka zaliha, potrebni proizvodi biti dostupniji. Bitno je istaći da kozmetičari i u normalnim okolnostima, radi zdravlja kozmetičkih radnika i klijenata, preduzimaju neophodne zaštitne mjere.

Mnogi kozmetički tretmani podrazumijevaju obavezno nošenje maski i rukavica. Naravno, u kozmetičkim salonima sredstva za dezinfekciju su obavezna i svakodnevno se koriste – kaže Leković.

Povećanje cijena, dodaje, je dodatno opterećenje, imajući u vidu gubitke koje svi kozmetičari tokom trajanja uvedenih mjera imaju.

- Mi smo primorani da ta sredstva kupimo, bez obzira na cijenu, jer je zaštita i zdravlje klijenata i zaposlenih na prvom mjestu. Nadamo se da će ublažavanjem mjera u državi i cijene biti smanjene, imajući u vidu najave za podršku malom i srednjem biznisu – ističe Leković.

U kozmetičkom salonu, zaposlene su četiri radnice, kojima se obavezan dio plate redovno isplaćuje iako salon ne radi.

- Ne sumnjam da će sve biti na-

doknađeno nakon otvaranja salona, budući da očekujemo znatno povećan obima posla. Kao i svaki salon, tako i naš ima takozvane stalne mušterije, koje će, naravno imati prednost što se tiče zakazivanja termina. S obzirom na to da salon ima dovoljno prostornih i radnih kapaciteta, neće biti problem za prijem svih mušterija koje pozovu. Poštovaćemo sve propisane mjere i socijalnu distancu. Trudićemo se, koliko bude moguće, da mušterije ne čekaju više od dva ili tri dana, a, ako to ne uspijemo da ostvarimo, angažovaćemo još kozmetičkih radnika – kaže ona. Šminkerka Snežana Grba na ovu situaciju gleda optimistički i vjeruje da će se brzo riješiti.

Kaže da će i nakon karantina, rad kozmetičkih usluga biti dosta sličan kao i ranije, jer sama usluga zahtijeva sterilisanje alata i svih sredstava za rad.

- Doći će do intenzivnije dezinfekcije radnog prostora kao i nošenja adekvatne opreme (maski i rukavica ). Mušterije će već pri ulazu u salon biti obaviještene i obavezne na dezinfekciju ruku, nošenje određenih jednokratnih sredstava za zaštitu obezbijeđenih u salonu.

Usluga će se, kaže, zakazivati individualno, tj. po jedna mušterija.

- Otkazivanje za vrijeme karantina mnogih promocija, svečanosti, svadbi odrazilo se na naš rad. Međutim došlo je samo do pomjeranja tih događaja, koji će se ipak obaviti nakon završetka ove situacije. Smatram da je došlo do veće pauze i da se nakon karantina sa puno strpljenja i rada možemo vratiti normalnim radnim i životnim tokovima – zaključila je Grba.

Z.kaLaČ

KOLAšiN: Opštinski tim dao zeleno svjetlo za renoviranje ugostiteljskih objekata

Novo lice kafana do 18. maja KOLAŠIN - Od petka 24. aprila, vlasnici ugostiteljskih objekata mogu da organizuju njihovo renoviranje saopšteno je iz Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje. Dogovoreno je da komunalna policija i pripadnici OB Kolašin, mogu da kontrolišu tok renoviranja.

Iz Opštinskog tima su istakli da razumiju tešku poziciju svih uslužnih djelatnost, pa i ugostitelja i

sve otežavajuće okolnosti koje je donio korona virus. Podrška na lokalnom nivou kao i ekonomske mjere koje je donijela i koje će donijeti Vlada Crne Gore, biće podsticajne za sve preduzetnike i vjerujemo da će i ugostitelji tu pronaći prostor sa sebe.

Opštinski tim svojim mjerama nije diskriminisao ni jednog građanina, niti jednu djelatnost. Imali

smo svu potrebnu saradnju sa građanima i zahvaljujući najprije njima, a zatim i učincima institucija, Kolašin je još uvijek grad bez inficiranih korona virusom. To nas obavezuje da nema opuštanja već još disciplinovanije da nastavimo sa primjenom mjera i borbom da Kolašin odbranimo od korone- poručeno je iz Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje.

Podsjetili su da su dobili potvrdu od lokalnog operativnog tima koji je koordinirao aktivnosti u crnogorskim opštinama, da nije bilo izdavanja dozvola za renoviranje lokala nego se radilo o

sporadičnim slučajevima koji su zapravo bili kršenje mjera. Vjerujemo da naši ugostitelji imaju vremena do 18. maja, kada je najavljeno otvaranje, da u mogućoj mjeri urede svoje lokale. Svi moramo da budemo disciplinovani kako bi sačuvali epidemiološku situaciju do 18. maja, koja će dozvoliti da se realizuje najavljena mjera. Ugostitelji su i brojem i kvalitetom, prepoznatljivost Kolašina i vjerujemo da ćemo zajednički voditi bitku da očuvamo ekonomsku supstancu našeg grada - poručeno je iz Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje.

Dr. Drašković

U fokusu: KORONA VIRUS / Svijet

Poneđeljak, 27. april 2020.

9

STAV

Patenti VS pandemija Dok istraživači širom svijeta žure s razvojem nove dijagnostike i liječenja kovida-19, ne smijemo da zaboravimo da je takva saradnja izuzetak od pravila. U nedostatku intervencije javnosti, oslanjaćemo se na ljekove i vakcine koje spašavaju život u ovom monopolskom sistemu koji favorizuje dobit u odnosu na čovjeka

NJUJORK - Zamislite svijet u kom postoji globalna mreža medicinskih stručnjaka koji prate pojave sojeva zaraznog virusa, periodično ažuriraju utvrđenu formulu za vakcinaciju protiv njega, a zatim te informacije prosljeđuju kompanijama i zemljama širom svijeta. Štoviše, zamislite kada bi taj posao obavili bez ikakvih razmatranja intelektualnog vlasništva (IP) i bez farmaceutskih monopola koji iskorišćavaju očajnu javnost kako bi uvećali profit.

Ovo može da zvuči kao utopijska maštarija, ali zapravo je opis načina na koji se vakcina protiv gripa proizvodi posljednjih 50 godina. Globalni sistem za nadzor i reagovanje na grip (GISRS) u okviru Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), dva puta godišnje okuplja stručnjake iz cijelog svijeta kako bi analizirali i raspravljali o najnovijim podacima o nastajanju sojeva gripa i odlučili koji će sojevi biti uključeni u vakcinu svake godine. Kao mreža laboratorija koja obuhvata

110 zemalja, a gotovo u potpunosti ih finansiraju vlade (a dijelom i fondacije), GISRS je u praksi ono što Ejmi Kapsinski sa Pravnog fakulteta u Jejlu naziva „otvorena nauka“.

Budući da je GISRS usmjeren isključivo na zaštitu ljudskih života, a ne na okretanje profita, on je jedinstveno sposoban za prikupljanje, tumačenje i distribuciju djelotvornih znanja za razvoj vakcine. Iako se ovaj pristup u prošlosti možda shvatao zdravo za gotovo, njegove prednosti brzo postaju jasne.

Odgovarajući na pandemiju, globalna naučna zajednica pokazala je izuzetnu spremnost za dijeljenje znanja o potencijalnim tretmanima, koordiniranje kliničkih ispitivanja, transparentno razvijanje novih modela i objavljivanje rezultata. U toj atmosferi saradnje lako je zaboraviti da komercijalne farmaceutske kompanije već decenijama privatizuju i zaključavaju zajednicu znanja proširivši kontrolu nad ljekovima koji spašavaju život putem neopravdanih, neozbiljnih ili sekundarnih patenata i lo-

biranjem protiv odobrenja i proizvodnje generičkih proizvoda.

Dolaskom kovida-19 sada je bolno očito da takva monopolizacija dolazi po cijenu ljudskih života. Monopolna kontrola nad tehnologijom koja se koristi za testiranje na virus ometala je brzo uvođenje više testnih setova, baš kao što 441 patent 3M-a koji spominju „respirator“ ili „N95“, otežava proizvodnju maski medicinske klase novih proizvođača. Što je još gore, na snazi su mnogi patenti u većem dijelu svijeta za tri najperspektivnija tretmana za kovid-19 remdesivir, favipiravir i lopinavir / ritonavir. Već sada ovi patenti sprečavaju konkurenciju i prijete da će smanjiti dosptupnost i snabdijevanje ovim ljekovima.

Sada treba da biramo između dvije budućnosti. U prvom scenariju nastavljamo kao i obično, da se oslanjamo na velike farmaceutske kompanije, nadajući se da će neki potencijalni tretman za kovid-19 proći kroz klinička ispitivanja i da će se pojaviti druge tehnologije za otkrivanje, testiranje i zaštitu. U

Aryun Jajadev

Achal Prabhala

Joseph E. Stiglitz

toj budućnosti patenti će monopolistima dati kontrolu nad većinom ovih inovacija. Dobavljači će postaviti visoku cijenu, što će dovesti do slabljenja medicinske njege. U nedostatku snažne intervencije javnosti, životi će biti izgubljeni, posebno u zemljama u razvoju.

Sa istim problemom će se susresti i svaka potencijalna vakcina protiv kovida-19.

Za razliku od vakcine protiv polia Jonasa Salka, koja je odmah bila besplatna idostupna, većina vakcina koje se danas nalaze na tržištu je patentirano. Na primjer, PCV13, polivalentna vakcina protiv upale pluća koje se daje bebama, košta stotine dolara, jer je monopolno vlasništvo Pfizera.

Iako Gavi, Savez za vakcine subvencionira dio troškova vakcinacije zemljama u razvoju, mnogi ljudi to još ne mogu da priušte. U Indiji se godišnje zabilježi više od 100.000 smrtnih slučajeva od upale pluća kod djece, dok vakcina godišnje donosi oko pet milijardi dolara prihoda za Pfizer.

U drugoj mogućoj budućnosti priznali bismo da trenutni sistem, u kom privatni monopoli profitiraju od znanja koje u velikoj mjeri proizvode javne institucije – ne odgovara svrsi.

Kao što zagovornici javnog zdravlja i naučnici već dugo tvrde da monopoli ubijaju uskraćujući pristup spasonosnim ljekovima koji bi inače

bili dostupni u alternativnom sistemu - poput onog koji olakšava godišnju proizvodnju vakcine protiv gripa.

Već postoji neko pomjeranje u korist tih alternativnih pristupa. Na primjer, Vlada Kostarike nedavno je pozvala SZO da uspostavi dobrovoljni skup prava IP za liječenje kovida-19, što bi omogućilo da se od više proizvođača nabave novi ljekovi i dijagnostika po povoljnijim cijenama.

Skupljanje patenata nije nova ideja. Putem patenta za lijekove, Ujedinjene nacije i SZO godinama su pokušavali da povećaju pristup tretmanima za HIV/ AIDS, hepatitis C i tuberkulozu, a sada su taj program proširili na kovid-19. Patentni fondovi, nagradni fondovi i druge slične ideje dio su šireg plana za reformu načina na koji se ljekovi za spašavanje razvijaju i stavljaju u opticaj. Cilj je zamjena monopolnog sistema koji je zasnovan na saradnji i zajedničkom znanju.

Da budemo sigurni, neki će tvrditi da je kriza kovida-19 sui generis ili da prijetnja obaveznim licencama nudi dovoljno sredstava za pritisak na farmaceutske kompanije. No, osim istraživača koji nijesu motivisani samo kratkoročnim profitom, nije jasno da li velike farmaceutske kompanije razumiju svoju odgovornost. Na kraju, Gilead, proizvođač remdesivira, u početku je reagovao

na trenutnu krizu prijavom za status „orphan drug“, što bi mu omogućilo jači monopolski položaj i višemilionske poreskeolakšice. (Nakon snažnog negodovanja javnosti, kompanija je povukla svoju prijavu.)

Predugo smo bili uvlačeni u mit da je današnji IP režim neophodan. Dokazani uspjeh GISRS-a i drugih primjena „otvorene nauke“ pokazuje da nije. Porastom broja smrtnih slučajeva zbog kovida-19 trebalo bi da dovedemo u pitanje mudrost i moralnost sistema koji svake godine tiho osuđuje milione ljudskih bića na patnje i smrt.

Vrijeme je za novi pristup.

Akademici i kreatori politika već su iznijeli mnogo obećavajućih prijedloga za stvaranje društveno korisnih, a ne samo profitabilnih - farmaceutskih inovacija. Nikad nije bilo bolje vrijeme da te ideje počnu da se sprovode u praksi.

Joseph E. Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor Univerziteta Kolumbija Arjun Jayadev, profesor ekonomije na Univerzitetu „Azim Premji“ i viši saradnik na Institutu za novu ekonomsku misao Achal Prabhala, stipendista „Fondacije Shuttleworth“ i koordinator projekta „accessibsa“ za pristup ljekovima u Indiji, Brazilu i Južnoj Africi.

Project syndicate

Počinju da rade teretane i uvodi se novi karantin od 84 sata za 1. maj

(Prevela: J. MARTINOVIĆ)

Kontradiktorne mjere Vlade Srbije BEOGRAD - Vlada Srbije donijela je odluku da će karantin za 1. maj trajati od 30. aprila u 18 sati do 4. maja do 5 ujutro.

Istovremeno je donijeta odluka da 27. aprila počinju sa radom teretane u zatvorenom prostoru i frizerski saloni.

- Teretane bez rizika neće postojati, ali zašto otvoreni prostor (parkovi, šetališta, teretane na otvorenom) ostaje zatvoren - zato što će svi pohrliti na sport, posljednjih dana ljudi izlaze jer

je lijepo vreme. Manji je broj rizika u zatvorenom fitnes centru nego na otvorenom - odgovorio je epidemiolog dr Predrag Kon na novinarsko pitanje da objasni nelogičnost o istovremenom popuštanju i stezanju mjera borbe protiv korona virusa.

On je naveo da iz svijeta stižu kontradiktorni podaci o prokuženosti populacije na korona virus, kao i da je nemoguće predvidjeti da li će biti drugog talasa epidemije.

Kon je konstatovao da ne vidi da je tim za bro-

bu protiv korona virusa negdje napravio grešku, ali kada se radi o kršenju ljudskih prava u vanrednom stanju rekao je: - Rasprava o tome će trajati godinama, biće diskusije da li su mjere bile opravdane, narod će ocjenjivati.

Kao najveći rizik od korona virusa u budućnosti Kon vidi prodor virusa u gerontološke centre koji ne mogu biti bez smrtnog ishoda.

- To su jedina mjesta gdje situacija može da se preokrene - rekao je on.

Tek danas ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je otkrio da je u jednom danu u Klinički centar Niš hospitalizovano 200 korisnika gerontološkog centra iz Niša zbog korona virusa ocenjujući da je to bio najveći udar na Klinički centar Niš.

Na pitanje zašto se još nabavljaju respiratori po hitnoj proceduri iako u bolnicama ima dovoljno slobodnih, Nedimović je odgovorio: „Moramo da se spremamo za ekstremne scenarije“.

V. C.

Klinički centar Niš

10

Politika

Poneđeljak, 27. april 2020.

INTERVJU: Ivan Mitrović, predsjednik nikšićkog DPS-a i član Glavnog odbora te partije

Izborni zakon osnova za nastavak dijaloga vlasti i opozicije PODGORICA – Izborni zakon osnova je za obnavljanje dijaloga vlasti i opozicije u susret narednim parlamentarnim izborima, ukoliko se iskreno želi dijalog, ali ne i osnova za kritike da je sve što radi DPS suprotno demokratskim principima – kazao je, u intervjuu Pobjedi, Ivan Mitrović, predsjednik nikšićkog odbora DPS-a i član Glavnog odbora te partije.

Mitrović je kazao i da vlast trenutno ne razmišlja o parlamentarnim izborima, već je posvećena samo jednom cilju – očuvanju zdravlja i života građana.

POBJEDA: Analitičari kažu da je pandemija prilika da vlast pokaže kako upravlja zemljom u krizi. Očekujete li da će reakcija vlasti u ovoj situaciji, i činjenica da se epidemija drži pod kontrolom, uticati na izborni uspjeh DPS-a?

MITROVIĆ: Ne bih se saglasio sa konstatacijom da je aktuelna situacija, izazavna pandemijom (kovid-9), prilika da bilo koja vlast iskazuje svoju sposobnost za upravljanje krizom. Posebno ne ona vlast koja je nebrojeno puta do sada pokazala da je uvijek na visini zadatka kada su u pitanju crnogorski nacionalni interesi.

Ovoga puta to je samo još jednom potvrđeno kroz borbu za najveći nacionalni interes, a to je očuvanje života svakog građanina Crne Gore.

Da je bilo ko iz vlasti u ovim danima borbe sa kovidom-19 razmišljao o parlamentarnim izborima, siguran sam da aktuelni zdravstveni bilten ne bi bio ovakav. Ovo su bili dani u kojima su svi bili posvećeni samo jednom cilju, spriječiti širenje zaraze na prostoru Crne Gore i time sačuvati ljud-

Ocjena šefa diplomatije Srđana Darmanovića

EU neće zaboraviti važnost proširenja PODGORICA - Evropska unija, iako suočena sa posljedicama pandemije novog korona virusa koje neće biti nimalo lake, neće izgubiti iz vida važnost politike proširenja, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović je u intervjuu agenciji Mina rekao da će uloga Sjedinjenih Američkih Država i nakon pandemije, kao i uvijek, biti značajna za dugoročnu stabilnost Zapadnog Balkana, kao i za njegov ekonomski oporavak od krize.

Darmanović je podsjetio da je EU u toku krize smogla snage da donese dugo isčekivanu odluku o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, što je veliki korak naprijed za region i što je Crna Gora svesrdno pozdravila.

- Ta odluka je pokazala da je EU kadra da strateški promišlja i u doba pandemije, i da je Brisel jasno demonstrirao svoj geo-politički interes u odnosu na Zapadni Balkan.

To je ohrabrujuća poruka -

smatra je Darmanović.

Ocijenio je i da je aktuelno hrvatsko predsjedavanje snažan promoter crnogorskih napora u okviru evropske agende.

- Iako i sama suočena sa pandemijom i drugim izazovima u prethodnom periodu, Hrvatska je ostala posvećena ciljevima svog predsjedavanja i politici proširenja. Vjerujem da će do kraja hrvatskog predsjedavanja biti još dobrih vijesti kada je u pitanju crnogorski pregovarački proces - rekao je Darmanović. R.P.

Poslanički klubovi spremni za premijerski sat zakazan za srijedu Ivan Mitrović

Zakonski prijedlozi dijela opozicije liče na sve, osim na ozbiljno pripremljene prijedloge zakona koji saniraju posljedice pandemije kovida-19 i čuvaju ekonomsku stabilnost zemlje – ocijenio je Ivan Mitrović ske živote. O rezultatu i uspjehu na parlamentarnim izborima razmišljaćemo kada se u cjelosti adekvatno odgovori na aktuelnu situaciju i budemo sigurni da takvo razmišljanje ne može ugroziti niti jedan ljudski život.

POBJEDA: Demokratski front optužuje DPS da pandemiju koristi za predizbornu kampanju i prikupljanje političkih poena. Kako to komentarišete?

MITROVIĆ: Ko nas optužuje?

Optužuju nas upravo oni koji čine sve da iz aktuelne situacije pokušaju politički profitirati. Zar bilo ko ozbiljan u Crnoj Gori, ko poznaje ekonomske i političke prilike, može vjero-

vati u dobronamjernost njihovih populističkih prijedloga zakona za ublažavanje krize koje čujemo posljednijih dana.

Počev od prijedloga ekonomsko-socijalnih zakona do onih populističkih o isplatama svim punoljetnim građanima po 222 eura. Ovi prijedlozi liče na sve, osim na ozbiljno pripremljene prijedloge zakona koji saniraju posljedice pandemije kovida-19 i prijedloge koji čuvaju ekonomsku stabilnost zemlje.

Sa druge strane, i u nastavku ove borbe, svi smo svjedoci odgovornog pristupa Vlade Crne Gore koja pokušava kroz, već sada tri seta mjera, sanirati u mjeri mogućeg posljedice ko-

Optužuju nas upravo oni koji čine sve da iz aktuelne situacije pokušaju politički profitirati. Zar bilo ko ozbiljan u Crnoj Gori, ko poznaje ekonomske i političke prilike, može vjerovati u dobronamjernost njihovih populističkih prijedloga zakona za ublažavanje krize koje čujemo posljednijih dana. Počev od prijedloga ekonomsko-socijalnih zakona do onih populističkih o isplatama svim punoljetnim građanima po 222 eura

Dom za stare u Nikšiću do kraja godine POBJEDA: Koji ključni projekti će u Nikšiću biti završeni do kraja godine?

MITROVIĆ: Nikšić je možda i najbolji pokazatelj odgovornog odnosa DPS-a i naših koalicionih partnera. Sve ono što je do sada urađeno, sigurno da godi svakom ko hoće da bude iskren. Bez želje da nabrajam sve one već realizovane projekte, do kraja ove godine završiće se i projekat „Dom za stare“. Projekat koji će prvenstveno olakšati život pripadnika treće životne dobi, ali i značajno uticati na otvaranje novih radnih mjesta.

U toku je i izgradnja glavne saobraćajnice u Župi, koja će nesumnjivo stvoriti kvalitetnu osnovu za dodatno snaženje i razvoj poljoprivrede ovog prigradskog naselja. Nastavljena

je i realizacija projekata u vodoprivredi, a do kraja godine biće u potpunosti i pušten u rad vodovod Prijespa, koji će poput brojnih drugih vodovoda sa ruralnog područja, značajno uticati na kvalitet života i potencijal ovog mjesta.

Predstoji nam i period u kojem će se realizovati i brojni drugi projekti poput: zapadne tribune stadiona FK Sutjeska, parking kod Doma revolucije, zgrade za pripadnike vojske, prostora za vatrogasce, uređenje oko zgrade Tehnopolisa i brojni drugi. Sve ovo skupa je dokaz odgovornog odnosa i lokalne i državne vlasti u odnosu na ukazano povjerenje građana, a kada se odgovorno odnosite prema obavezama, odnosno ukazanom povjerenju, građani to uvijek cijene.

vida-19, ali i kroz te mjere ne ugroziti ekonomsku stabilnost Crne Gore. Život se mora nastaviti i poslije pandemije kovida-19.

POBJEDA: Iz dijela opozicije kažu da se mora postići kompromis vlasti i opozicionih partija o svim pitanjima koja se tiču izbora. Je li realno to očekivati?

MITROVIĆ: Mi uvijek iz tog dijela opozicije čujemo takve poruke, ali isto tako, uvijek se i pokaže da takve poruke nijesu iskrene. Kao što smo u susret 2016. godini i tadašnjim parlamentarnim izborima imali obećanje da će, nakon svega onoga što je uradila Demokratska partija socijalista, ti izbori biti priznati, imali ste epilog bojkota rada parlamenta suprotan svim, ne samo dogovorenim, već i demokratskim principima.

Ovoga puta smo imali u oktobru 2018. godine formiran Odbor za izbornu reformu, pa kasnije u julu 2019. godine izmijenjenu Odluku o obrazovanju Odbora. Nakon toga, kao rezultat rada ovih odbora, Skupština je glasovima većine usvojila niz zakona, osim Zakona o izboru poslanika i odbornika koji nije usvojen zbog nedostajanja dvotrećinske većine. Rekao bih da možda sada upravo on predstavlja osnovu za obnavljanje dijaloga vlasti i opozicije u susret narednim parlamentarnim izborima. Osnovu, ukoliko se jedino želi stvarni dijalog, ali sigurno ne i osnovu da se konstatuje da je sve ono što radi DPS suprotno demokratskim principima, iako je svaki izborni proces do sada sa svih relevantnih međunarodnih adresa ocijenjen više nego uspješan.

I.KOPRIVICA

Pitaće Markovića o mjerama za sanaciju posljedica pandemije PODGORICA - Koliko je građana, a koliko privrednih subjekata obuhvaćeno mjerama za dio socioekonomske sanacije posljedica korona virusa u Crnoj Gori – pitaće Branimir Gvozdenović (DPS) predsjednika Vlade, Duška Markovića, na premijerskom satu u Skupštini Crne Gore, zakazanom za srijedu, 29. april.

- Od posebne je važnosti da u Skupštini date ocjenu reakcije države, posebno zdravstvenih institucija, na pojavu epidemije korona virusa u Crnoj Gori, kao i da građanima iskažete očekivanje do kada će epidemija biti prijetnja za svakodnevno funkcionisanje društva – navodi se u pitanju Gvozdenovića.

Andrija Mandić (DF) pitaće koliko je novca planirano za prevazilažanje krize.

- Kojim iznosom raspolažete i koje restriktivne mjere u budućnosti planirate? Zašto nijeste učinili javnim set urgentnih mjera koje je predložio DF, koji su razlozi da ne uradite mnogo više, zašto je iz pomoći isključen veliki broj ugroženih? Ko vam je dao za pravo da borbu protiv korona virusa zloupotrijebite u izbornu kampanju DPS-a – pitaće Mandić.

Raško Konjević (SDP) pitaće kako Vlada planira da pomogne 36 hiljada nezaposlen i h i s ko ro 4 0 h i l j a d a penzionera sa primanjima ispod 200 eura.

- Mislite li da bi učestali pozivi na solidarnost mogli da dovedu do političke volje da se uvedu posebna poreska opterećenja prema svim građanima koji ne mogu svojim legalnim prihodima da dokažu porijeklo imovine? Da li je vrijeme da tu solidarnost

iskažemo snažnom reakcijom države i posebno i pravično oporezujemo sve koji su imovinu stekli bez mogućnosti da njeno porijeklo dokažu legalno prijavljenim prihodima kod nadležnih – pitaće Konjević.

Boris Mugoša će, u ime Kluba SD-LP, pitati premijera kada se očekuje definisanje paketa dugoročnih mjera za podršku privredi.

- Da li je urađena projekcija neophodnih sredstava u ovoj godini za realizaciju svih mjera, uključujući dugoročne, kao i izvora iz kojih će se ta sredstva obezbijediti – pitaće Mugoša.

Ervin Ibrahimović će, u ime Kluba manjinskih stranaka, pitati Markovića da li Vlada planira da nastavi kapitalne projekte na sjeveru Crne Gore. Aleksandar Damjanović će, u ime Posebnog kluba poslanika, pitati koji su razlozi „ozbiljnog kašnjenja u realizaciji projekta auto-puta i kada će biti završen, imajući u vidu da je rok za to bio u maju 2019. godine“. Neđeljko Rudović pitaće, u ime Kluba SNP-Demos, je li Vlada preduzela mjere za poništenje odluka Komisije za stambena pitanja u slučajevima kada nije poštovana Odluka o kriterijumima, koje sankcije će biti za članove Komisije, te zašto se dokumenti o radu Komisije za period 20062016. kriju od javnosti.

- Koliko je stanova za službene potrebe u državnoj svojini? Koliko je njihova procijenjena vrijednost i kvadratura?

Koliko je stanova koji ne potpadaju pod definiciju stana za službene potrebe, koje kvadrature i vrijednosti, zabilježeno u Upravi za imoviI. K. nu – pitaće Rudović.

Društvo

Poneđeljak, 27. april 2020.

Antena M objavila snimke okupljanja vjernika u Tivtu, tužilaštvo ne reaguje

Amfilohije održao liturgijsku besjedu na drevnoj Duklji kod Podgorice D. MaliDzan

Sveštenik Benedikt tvrdi da su dijelili hranu, tužilac mu povjerovao

Amfilohije (arhivska fotografija)

Korona virus je osveta prirode PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović) je u liturgijskog besjedi koju je služio na temeljima ranohrišćanskog hrama na drevnoj Duklji kod Podgorice, kazao da je korona virus osveta prirode zbog čovjekovog nasilja nad njom.

- To se događa zbog toga što čovjek svoju ljudsku prirodu ne upotrebljava na način kako je to Bog blagoslovio. A Bog je blagoslovio prvoga čovjeka i prvu ženu riječima: Rađajte se i množite se i napunite zemlju.

To je blagoslov da se napuni zemlja novim pokoljenjima. A oni koji su skrenuli sa toga Božjega puta, oni danas, namjesto da rađaju, stvaraju brakove koji su lažni brakovi, koji su poklonjenje ljudskim strastima i ljudskim nemoćima koje izrabljuju i uništavaju ljudsku prirodu - kazao je Amfilohije, saopšteno je iz MCP. On je istakao da se u isto vrijeme ozakonjuje i ubijanje djece u materinskim utrobama.

- I to postaju zakoni te moderne Evrope koja time postaje

11

nova Sodoma i Gomora. A od Sodome i Gomore na kraju je ostalo Mrtvo more, u kome od tada do danas nema nikakvog života. To je, dakle, put Sodome i Gomore, put smrti, put ništavila, obogotvorenja smrti i onoga što je prolazno, poklonjenja demonskim silama i odricanja od Božjega puta, odricanja od istinske upotrebe tvorevine koju nam je Bog dao i od istinske upotrebe ljudske prirode na način kako je to Bog blagoslovio - poručio je Mitropolit MCP. Amfilohije je dodao da je iz poznatih razloga danas mali broj sabranih na tom svetom mjestu.

- I pored toga, ovdje je danas veliki sabor, jer su sabrani vladari koji su ovdje vladali, na čelu sa Svetim Jovanom Vladimirom i svi oni koji su gradili ovu svetinju, obnavljali je, u njoj se krštavali. Prisutni su, jer je prisutan sam Gospod Bog naš koji i sve njih čini prisutnim. Svi oni se raduju što i mi nastavljamo ovo sveto djelo - zaključio je Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

R. D.

Crnogorsko udruženje za transakcionu analizu MoNTA

Besplatna podrška za ljekare i ostalo medicinsko osoblje PODGORICA - Crnogorsko udruženje za transakcionu analizu MoNTA organizuje besplatne grupe podrške za ljekare i medicinsko osoblje - saopšteno je iz ove organizacije.

Psiholozi i psihoterapeuti pod supervizijom će voditi grupe svakog petka sa od 18 sati.

- S obzirom na to da su ljekari i medicinski radnici u potpunosti posvećeni pacijentima i njihovom ozdravljenju, radeći u dugim cjelodnevnim smjenama pod punom opremom, a odvojeni su od svojih porodica i bližnjih, članovi MonTA su odlučili da organizuju grupe podrške za sve zdravstvene radnike. Koristeći se principima transakcione analize, naši članovi sa iskustvom u savjetodavnom i grupnom radu će voditi ove grupe putem Skajpa – navodi se u saopštenju.

Za sada je određeno šest termina za šest sedmica, a program je počeo u petak, 24. aprila.

- Pozivamo sve zainteresovane ljekare i medicinske radnike da nam se jave putem imejla na montazazdravstvo@gmail. com ili putem Skajp naloga Montazazdravstvo – ističe se u saopštenju.

I. Kr.

PODGORICA – Arhimandrit Srpske pravoslavne crkve Benedikt (Jovanović) okupio je juče više desetina vjernika na Miholjskoj prevlaci, ali su iz lokalnog tužilaštva, nakon što je policija od njega uzela izjavu, ocijenili da u „radnjama sveštenika Benedikta nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti“, potvrdili su Pobjedi izvori iz policije.

Nakon što su nam građani prijavili da je na Miholjskoj prevlaci okupljeno više desetina ljudi, odmah smo reagovali, stupili u kontakt sa dežurnim tužiocem koji je naložio da uzmemo izjavu od sveštenika, a pošto smo ga upoznali sa njom, ocijenio je da u „radnjama sveštenika Benedikta nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti“ – rekao je naš nezvanični sagovornik

- Nakon što su nam građani prijavili da je na Miholjskoj prevlaci okupljeno više desetina ljudi, odmah smo reagovali, stupili u kontakt sa dežurnim tužiocem koji je naložio da uzmemo izjavu od sveštenika, a pošto smo ga upoznali sa njom ocijenio je da u „radnjama sveštenika Benedikta nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti“ – rekao je naš nezvanični sagovornik.

Izjava

Sveštenik SPC, kako je kazao naš izvor, ispričao je policiji da se nije radilo o vjerskom okupljanju, već da SPC na toj lokaciji ima narodnu kuhinju i da su došli kako bi isporučili hranu onima kojima je potrebna.

- Samo smo dijelili obroke narodu – bio je kategoričan Benedikt.

Informaciju o okupljanju vjernika na Miholjskoj prevlaci prenio je Portal Antena M, nakon što im je čitalac poslao fotografije.

- Na Ostrvu cvijeća, javljaju naši čitaoci i to potkrepljuju fotografijama i video- zapisima, opet okupljanje vjernika Srpske pravoslavne crkve! Za pojedine sveštenike te vjerske organizacije, definitivno, zakoni države Crne Gore i poruke medicinskih ustanova ne znače ništa! Ne obaziru se čak ni na stavove najviših crkvenih velikodostojnika i njihova upozorenja da ljudski životi i zdravlje ne smiju biti ugrožavani istrajavanjem na uobičajenim religijskim obredima i okupljnjima bez poštovanja bezbjedne udaljenosti – piše Antena M. Naveli su da arhimandrit Benedikt (Jovanović), koliko se

Okupljeni vjernici juče na Miholjskoj prevlaci

može vidjeti na snimcima, ne haje za poruke čitavog civilizovanog svijeta, pa je od 10 sati i 30 minuta, u konak-restoranu („narodnoj kuhinji“?), nadomak kontroverzne „krstionice“ okupio narod. Čitalac ovog portala rekao je i da je o svemu, u 10.59 sati obaviještena policija u Tivtu, kao i Komunalna policija u tom gradu, te da su građani pozvali i dežurni broj 1616.

Tvrdi da niko nije reagovao u skladu sa obavezama koje propisuje zakon i koje nalažu vanredne mjere, koje su na snazi skoro mjesec i po.

U Odjeljenju bezbjednosti u Tivtu rekli su Anteni M da su odmah reagovali pošto su dobili informaciju o okupljanju građana, oko 13.30 sati, ali da, kada su stigli na Ostrvo cvijeća nijesu zatekli nikoga.

I iz Uprave policije im je saopšteno da je „u najbržem mogućem roku policija izašla na teren, ali nije zatekla ništa sporno“.

Tvrde, navodi Antena M, da nije riječ o bilo kakvom vjerskom okupljaju i pretpostav-

ljaju da se u okviru bungalova na Ostrvu cvijeća nalazi i narodna kuhinja.

OpštIna

Iz Opštine Tivat ovom portalu su odgovorili da je lokalna inspekcija, u saradnji sa Komunalnom policijom i Upravom policije, „kontinuirano na svakodnevnom nivou vrši kontrolu sprovođenja mjera propisanih od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i možemo konstatovati da većih nepravilnosti do sada nije bilo“.

- Ukoliko se uoče i najmanja moguća odstupanja od istih, reaguje se odmah, a sve u cilju zaštite zdravlja građana opštine Tivat – saopštili su oni.

Istakli su i da juče nije „zaprimljena nijedna prijava, a koja se pak tiče okupljanja ljudi kako na javnim površinama ili bilo gdje drugo“.

- U tom slučaju, kao i uvijek blagovremeno bismo reagovali iz domena naših nadležnosti u koordinaciji sa kolegama iz Komunalne policije i pripadnicima Policije OB Ti-

vat – naveli su iz Opštine.

Ono što je očigledno na snimcima koje je objavila Antena M, okupljeni nijesu poštovali fizičku distancu, a što je obavezno.

Prema nalogu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti koje je zaduženo za izdavanje mjera i preporuka tokom epidemije korona virusa kod nas, naložilo je da socijalno ugroženim porodicama hranu dostavljaju volonteri Crvenog krsta.

Sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u kontinuitetu odbija da poštuje mjere koje je izdala država i uporno organizuju okupljanja na različitim lokacijama. U prilog im ide činjenica da tužilaštvo nije efikasno u sankcionisanju sveštenika SPC, kao što reaguju kada mjere prekrše ostali građani.

Tako se još istražuje je li poglavar SPC u Crnoj Gori Amfilohije prekršio zakone naše države kada je nedavno okupio vjernike i sveštenstvo u podgoričkom naselju Zlatica.

K. K.

Institut za javno zdravlje i Unicef pozvali roditelje da ne prekidaju proces imunizacije

Sva djeca da prime rutinske vakcine PODGORICA - Institut za javno zdravlje i Unicef pozvali su roditelje da se postaraju da njihova djeca prime rutinske vakcine uz poštovanje mjera zbog epidemije kovida-19, kao što su fizička distanca, često pranje ruku i vođenje računa o higijeni. Šef predstavništva Unicefa u Crnoj Gori Osama Kogali kazao je da je zaštita od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom osnovno pravo svakog djeteta i da je dužnost da se omogući ostvarivanje tog prava svakom dječaku i djevojčici u Crnoj Gori.

- Unicef poziva na vakcinaciju sve djece u skladu sa propisanim kalendarom kako bi

izbjegli nove krize sa zaraznim bolestima koje se zahvaljujući vakcinama mogu spriječiti - poručio je Kogali.

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić naglasio je da epidemija kovida-19 otkriva kako svijet izgleda kada nema vakcine protiv zarazne bolesti.

- Vakcine za kovid-19 još nema, ali posjedujemo efikasne i bezbjedne vakcine za druge ozbiljne i veoma zarazne bolesti, poput malih boginja. Dok preduzimamo odgovarajuće mjere da spriječimo širenje kovida-19, moramo uložiti dodatne napore da osiguramo da sva djeca budu vakcinisana prema propisanom kalenda-

ru vakcinacije - rekao je on.

Svjetska nedjelja imunizacije svake godine se obilježava od 24. do 30. aprila.

Imunizacija predstavlja, kako se navodi, jednu od najefikasnijih javno-zdravstvenih intervencija. Od 2000. godine imunizacija protiv malih boginja spasila je živote oko 23,2 miliona djece.

Dok naučnici širom svijeta rade na razvoju vakcine protiv novog korona virusa i dok su zdravstveni sistemi suočeni s ogromnim pritiskom usljed odgovora na kovid-19, upozorili su iz Unicefa, nacionalni programi rutinske imunizacije su važniji nego ikada.

R. D.

12

Hronika

Poneđeljak, 27. april 2020.

Podaci Uprave policije

GSS završio akciju potrage u Gornjim Trepčima

Mjeru zabrane međugradskog saobraćaja kršilo 18 osoba

PODGORICA - Policija je podnijela 28 krivičnih prijava protiv osoba koje su u noći između subote i nedjelje kršile mjere u o sprečavanju širenja korona virusa.

Kako je navedeno na Tviteru Uprave policije, nadležnim tužilaštvima prijave su podnijete protiv šest osoba u Nikšiću, po pet u Beranama i Tivtu, Baru četiri, po tri osobe u Podgo-

Tijelo nestalog pronađeno u jami

rici i Kotoru i protiv dvije osobe u Ulcinju.

- Mjeru zabrane putničkog međugradskog saobraćaja je u subotu kršilo 18 osoba. Od početka primjene mjera o sprečavanju korona virusa nadležnim tužilaštvima podnijete su prijave protiv 136 osoba koja su zatečene u kršenju ove mjere – saopšteno je na Tviteru Uprave policije.

M. L.

Članovi GSS-a tokom akcije

Pogled na otvor jame

U noći između petka i subote ekipa Pobjede provela je tri sata sa interventnom jedinicom Uprave policije koja kontroliše sprovođenje mjera NKT-a

Ali, desilo se... Podgorica ide doma onda kada se vikendom izlazilo, u 23 sata. Osim onih koji moraju među kojima su i službenici interventne jedinice Uprave policije Dragan Otašević - vođa grupe i Boško Đikanović, sa kojima ekipa Pobjede obilazi grad.

I dok veći dio stanovništva ne ide na posao, onaj drugi, malobrojniji, bori se za živote ugroženih kovidom-19 i za život uopšte. Heroji, a nikad do sad upotreba ove riječi nije bila svrsishodnija, su zdravstveni radnici. Druga linija su oni koji omogućavaju da život i dalje teče normalno: policija, komunalne i spasilačke službe, dostavljači, prodavačice, apotekarke, volonteri, novinari... I uglavnom neke od njih možete sresti na ulicama poslije 23 sata. Tihe, petkom nikad tiše Podgorice.

Sa patrolom se susrijećemo u Centru bezbjednosti Podgorica. Plan je obilazak gradskih zona koje su večeras u njihovoj nadležnosti.

- U smjeni smo od 18 sati i upravo smo se vratili sa Vrela Ribničkih. Iako se pravila znaju, naša obaveza je da ipak upozorimo građane da od 23 sata moraju biti u svojim domovima, govori vođa patrole dok krećemo u obilazak užeg centra grada.

- Naš posao traje 24 sata jer je u posljednje vrijeme tokom dana na ulicama Podgorice veliki broj građana koje je potrebno upozoriti na poštovanje socijalne distance i ostale mjere kaže Otašević.

Zar razliku od dana Bulevar Svetog Petra Cetinjskog je i večeras sablasno pust. Situacija koja se u normalnim okolnostima ni u koje doba dana ili noći nije mogla doživjeti.

Dok prelazimo most Blaža Jovanovića patrola radio vezom

Podgorica nikad tiša

Boško Đikanović i Dragan Otašević

dobija dojavu da je kod gradskog stadiona primijećena grupa mladića iako je zabrana kretanja na snazi.

Uključuju se rotaciona svijetla, idemo na lokaciju. Informacija je, ispostavlja se, netačna, ili su te osobe već napustile taj prostor.

Bolje je kada noć prolazi bez mnogo posla

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - Vikend je.

Noć. Najvažniji dio sedmice za većinu mlađih stanovnika glavnog grada - vrijeme za izlaske, druženja, žurke…

Međutim, već četiri nedjelje vikend, a posebno petak nijesu što su bili. U doba pandemije nezamislivo je postalo moguće – dojč se, evo mjesec, ne može popiti u Bokeškoj niti bilo gdje u gradu, ne može se u teretanu, niti, vjerovali ili ne, u neki od šoping molova... Burek ili hamburger negdje oko tri sata poslije ponoći, na putu iz kafane kući, nećemo ni pominjati.

DOJAVA

- Dešava se to i u normalnim okolnostima. Naše je da provjerimo dojavu i intervenišemo ukoliko je potrebno. Sve je to dio posla. A ovaj posao, da bi se radio kako treba, mora se voljeti - govori Otašević koji je policajac već dvadeset i tri godine.

Više sam vremena proveo u čizmama nego u cipelama kaže Otašević.

Sprovođenje mjera NKT tokom noći u glavnom gradu kontrolišu patrole unformisane policije i inspektori kriminalističke policije koji u civilu obilaze gradske kvartove i u njima potencijalna mjesta za okupljenje neodgovornih građana.

Nakon što policija primijeti ili dođu do saznanja da je u toku moguće kršenje preporuka Ministarstva zdravlja, patrola dolazi na lice mjesta i o eventualnom kršenju obavještava dežurnu službu, a vođa sektora stupa u kontakt sa dežurnim tužiocem na osnovu čije procjene se dalje postupa. Ukoliko je potrebno privođenje dežurna služba šalje „maricu“ kako bi, što je moguće više, bile ispoštovane mjere sprečavanja širenja korona virusa, objašnjavaju naši sagovornici.

Od stadiona krećemo prema Maslinama. Ispod podvožnjaka patrola sustiže automobil

Provjera validnosti potvrda o kretanju

kolašinskih registarskih tablica koji se na prvi znak uredno zaustavlja. U njemu je uniformisani pripadnik Vojske Crne Gore iz Podgorice, koji poslije odrađene smjene ide kući u Masline. Kratak razgovor, pozdrav i nastavljamo dalje.

- U početku sprovođenja mjera je zaista bilo teško objasniti građanima da se zbog svog zdravlja i zdravlja najbližih moraju pridržavati propisa.

Posebno je bilo teško to objasniti mlađoj populaciji, naročito dok su mjere bile strože. Sada je situacija drugačija, suočavanje sa našom odlučnošću da mjere sprovedemo i sankcijama koje čekaju počinioce učinili su da Podgorica petkom uveče izgleda ovako - kaže Otašević dok prolazimo pustim bulevarom ka Zlatici.

Nedaleko od pumpe međutim,

u susret nailaze dva šlepera, u pitanju je redovna dostava namirnica za prodavnice u Podgorici.

Dok prolazimo kroz Zagorič preko radio veze slušamo o situaciji na drugom kraju grada. Prijavljeno je remećenje kućnog reda ali se ispostavilo da je po dolasku policije sve bilo mirno.

PRIORITETI

Nakon donošenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela jedan od prioriteta u radu policije postalo je njihovo sprovođenje. Međutim intenzivirane su i aktivnosti kontrole bezbjednosno interesantnih osoba pa je obim kriminala posljednjih nedjelja znatno manji. I pored toga, u akcijama tokom aprila zaplijenjeno je oružje, narkotici i

riješeni neki slučajevi pljačke. „Snalažljivost“ dijela naših sugrađana koji su, kako navode naši sagovornici, pokušavali da izigraju mjere zabrane lažnim potvrdama, odmah nakon što su primijećeni prvi takvi slučajevi, energično je sankcionisana. Urednu potvrdu imao je i kolega iz RTCG kojeg je patrola, nakon prolaska kroz Zagorič, zaustavila u blizini Vezirovog mosta.

- Ukoliko posumnjamo da potvrda nije adekvatna, ili da je osoba zloupotrebljava, odmah provjeravamo preko OKC i u slučaju kršenja mjera takvu osobu procesuiramo - kaže Otašević.

Potvrda njegove priče upravo stiže preko radio veze. Čujemo da je zbog sumnje u neregularnost potvrde obaviješten tužilac i da će prema osobi za koju

NIKŠIĆ - Gorska služba spašavanja nakon višesatne akcije potrage pronašla je juče tijelo Vasilija Pejovića (76) u jami u Gornjim Trepčima u okolini Nikšića.

Za Pejovićem se tragalo prethodnih dana, a njegovo tijelo pronađeno u jami dubine o ko 7 0 m e t a ra . T i j e l o preminulog predato je Upravi policije na dalje postupanje. U akciji je učestvovalo osam pripadnika GSS-a Crne Gore.

S. D.

se sumnja da je zloupotrijebila mogućnost kretanja u vrijeme zabrane biti pokrenut postupak.

Patrola sa kojom provodimo noć u čijoj je nadležnosti lijeva obala Morače, za sada nema intervencija. Uprkos želji da saznamo kako izgleda intervencija u ovim okolnostima, saglasni smo da je ipak bolje kada policija nema posla.

I na Starom aerodromu situacija je slična onoj u ostalim djelovima grada. U jedan sat poslije ponoći i u ovo doba godine nije se moglo desiti da nema šetača. Večeras, međutim, samo dva vlasnika sa psima, na udaljenosti od par stotina metara.

- Najveći broj prekršilaca mjera NKT koji je procesuiran zbog kršenja pravila o socijalnoj distanci i okupljanju na javnom prostoru su mlađe osobe. Stariji su mnogo disciplinovaniji i ozbiljnije shvataju situaciju. U svemu ovom veliku ulogu imaju i mediji koji izvještavanjem o procesuiranim prekršiocima djeluju preventivno i prate naš rad - kaže Otašević.

I dok se sa Zabjela vraćamo prema centru Ulicom bratstva i jedinstva imamo utisak da je Podgorica ovih dana ne samo neobično tiha već i neobično čista. Zahvaljujući ljudima iz komunalnih službi koji takođe svoje radno vrijeme provode na ulici kako bi ovaj grad funkcionisao i u vanrednim okolnostima. Rijetki automobili koje susrijećemo su uglavnom iz dostavnih službi a u ovo doba najčešće se dostavlja hrana.

Svi oni to obavljaju u skladu sa propisima.

D o k n a p o t p u n o p u st o j raskrsnici kod stare vatrogasne čekamo zeleno svjetlo na semaforu, podsjećamo se vikenda prije uvođenja mjera zabrane kretanja.

- To je posao bez pauze. Sa intervencije na intervenciju, otkad preuzmemo smjenu pa sve dok ljudi, pred zoru, ne krenu kućama. Uglavnom su to tuče, a ponekad i ozbiljnije stvari, ali mi uvijek moramo raditi svoj posao savjesno i odgovorno.

Ovaj posao ne može da radi onaj ko ga ne voli - ponavljaju naši sagovornici.

Novinarski zadatak, poslije skoro tri sata druženja sa službenicima interventne jedinice privodi se kraju. Policajci Otašević i Đikanović nastaviće patrolu sve do šest ujutru. Rastajemo se oko 2.00 kod zgrade Hitne pomoći uz dogovor da sljedeću reportažu napravimo kada petak uveče u Podgorici bude nalik onima prije 18. marta.

M. ŽIŽIĆ

Serijal Pobjede

Poneđeljak, 27. april 2020.

13

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Propaganda na Putu svile Kina se, koristeći korona virus kao moćan instrument svoje spoljne politike, nudi kao alternativa. ,,Diplomatija zaštitnih maski“ je investicija za budućnost. Nije to ništa posebno novo. Amerika je Maršalov plan obnove zapadne Evrope poslije Drugog svjetskog rata iskoristila da cementira svoj uticaj. Pitanje je drugo: Da li korisnici pomoći žele kineski politički uticaj?

Da li prepoznaju Trojanskog konja pred zidinama regiona? » Piše: Boško JAKŠIĆ Pandemija virusa korona otkrila je da Americi kroz prste izmiče liderstvo sveta ne samo zbog trgovinskih ratova sa Kinom ili izvlačenja iz bliskoistočnih intriga, već zbog sve očiglednije nekompetencije njenog predsednika. Jedino što drži Evropsku uniju je – strah od raspada.

SAD su sve manje zainteresovane za svet, oslabljena Evropa pokušava da se presabere i da spase šta se može spasti.

Da li je to smrtonosni udarac globalizaciji i svetskom poretku koji počiva na liberalnim vrednostima, ljudskim pravima i slobodnom tržištu, kako priželjkuju nacionalisti i populisti?

NOVA GLOBALIZACIJA

Spekulacije o smrti globalizacije su preuranjene, a verovatnoća da je uništi jedan virus je slaba. Ali, ako su prvom globalizacijom dominirali SAD i EU, ima li kandidata koji bi da dominira svetskim sistemom i piše nova pravila?

Ima. Dok korona menja svet, Kina bi da preko zdravstva predvodi drugu globalizaciju, uz sve što to podrazumeva. Pre svega kroz autoritarnost koja škodi ljudskom zdravlju koliko i korona.

Kineska Vlada se u početku krize oslonila na kombinovanu tehniku iz sovjetskih udžbenika i černobiljske recepture: prikrivanje sopstvenih promašaja uz ofanzivno širenje dezinformacija koje su jasno bile motivisane ideološkim i finansijskim razlozima.

Ubrzo je ipak izašlo na videlo kako je provincija Hubei sa oko 60 miliona ljudi pretvorena u najveći karantin u istoriji, kako je policija po 11-milionskom Vuhanu upadala u stanove ili zavarivala ulazna vrata kuća. Kako su se tajili i falsifikovali podaci, a hapšeni lekari koji su sredinom decembra upozoravali na patogen koji je izmicao kontroli.

Usledio je talas kritika kako u zemlji tako i u svetu. Trebalo je nešto učiniti. Komunistički dogmatici morali su da se pomire sa činjenicom da je virus moćniji od kampanje organizovanog ćutanja. Peking je u veliki pohod krenuo samo četiri meseca od kako je misteriozni virus počeo da kosi živote po Vuhanu.

Kineska pomoć Srbiji

svetu shvatio je da stiže njegovih pet minuta. Dok su Evropljani mislili svako za sebe, Kina je prepoznala brisani prostor.

Peking je zarazu kod kuće polako počeo da stavlja pod kontrolu, a slanje pomoći otvorilo je šansu da se popravi imidž. Predsednik Si Đinping angažovao je sofisticiranu propagandu mašineriju koja će od njega napraviti lidera koji je trijumfovao tamo gde su drugi posrnuli.

Doniranje zaštitne opreme stavljeno je u funkciji geopolitičkih ambicija i za popularizaciju visoko centralizovane vlasti koja je pokazala sposobnost da obezbedi sistemski razrađene mehanizme nadgledanja i kontrole. Peking svoj politički model predstavlja u najboljem svetlu.

Zapad je, zatečen krizom koja je razotkrila njegovu dezorganizovanost, brzo odustao od kritika kineske vlasti zbog autoritarnosti i kršenja ljudskih prava. Američki predsednik Donald Tramp prestao je da priča o ,,kineskom virusu“ koji je ,,izve-

RESPIRATORI KAO SREDSTVO

Kada je 11. marta proglašena globalna pandemija, kada je otvorena frenetična trka za respiratorima i zaštitnim maskama, najveći proizvođač medicinske opreme na

Vučić na dočeku kineskih ljekara

zen“ za SAD i zahvaljivao se Si Đinpingu. Fox News je odustao od objašnjenja da svet boluje od pandemije zato što KP Kine ne može da nahrani svoje ljude koji ,,jedu žive slepe miševe i zmije“.

Domišljata kineska kampanja odmah je počela da daje delotvorne rezultate. Avioni sa kineskim lekarskim timovima i tovarima medicinske pomoći krenuli su po oko 90 država sveta, uključujući i SAD. Sa oduševljenjem su dočekani u Italiji, jedinoj članici G-7 koja se pridružila velikoj kineskoj investicionoj inicijativi Jedan pojas jedan put.

MAJKA KINA

Pomoć koja se deli je u direktnoj funkciji nove verzije Pu-

ta svile. Kina se globalizuje i traži nova tržišta. Od luka do elektrana, od fudbalskih klubova do finansijskih kompanija, kineske investicije su nova realnost Evrope. Od Norveške do Portugalije, od Grčke do Francuske.

Iako 70 odsto direktnih investicija na Zapadni Balkan dolazi iz EU, Kini je region važna tranzitna ruta. Peking je stekao većinski udeo u grčkim lukama i modernizuje železnicu između Beograda i Budimpešte. U Hrvatskoj kineska kompanija podiže Pelješki most. U BiH se sa 614 miliona eura finansira proširenje termoelektrane na ugalj u Tuzli. U Srbiji su Kinezi kupili železaru u Smederevu i Rudarsko topioni-

Beograd je pristao da bude PR menadžer kineskih propagandnih napora. Koliko će Kina pandemiju iskoristiti da ojača svoje pozicije u regionu?

Zapadni Balkan je gladan investicija, ali koja je njihova cijena? U Crnoj Gori je javni dug skočio na više od 70 odsto BDP-a poslije zaduženja kod Kineza od 809 miliona eura za izgradnju auto-puta

čarski basen Bor uz nalazišta bakra i zlata. Grade puteve i mostove. Potpisan je ugovor o izgradnji fabrike automobilskih guma vredan 994,4 miliona dolara.

Srbija je jedna od ključnih uporišnih tačaka proboja kineskih investicija prema EU, pa ne čudi što je Aleksandar Vučić lično sredinom marta dočekao kineske lekare i opremu na beogradskom aerodromu. Euforija ,,čeličnog prijateljstva“ bila je spontano organizovana. Predsednik zemlje koja je kandidat za članstvo u EU je gotovo patetično zahvaljivao ,,bratu Si Đinpingu“ i oštro kritikovao Uniju ,,čija je solidarnost bajka na papiru“.

To što je troškove leta od Pekinga do Beograda platila EU, to što je kasnije Unija Srbiji otvorila kanale pomoći u iznosu od blizu 100 miliona eura, to što je u poslednje dve decenije u srpski zdravstveni sektor ubrizgala 450 miliona eura, ni iz bliza nije dobilo publicitet kao pomoć Kine.

MAĆEHA EVROPA

,,Evropska pomoć se u Srbiji tradicionalno doživljava kao pomoć bogate maćehe, koja daje mnogo manje nego što bi mogla, a zvoca mnogo više nego što bi trebalo“ - kaže vanredni profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Filip Ejdus.

Da li je kovid-19 lakmus spoljnopolitičkih naklonosti države čiji predsednik i ne krije koliko su mu draži autoritarni ,,prijatelji“ sa Istoka od liberalnih ,,partnera“ sa Zapada? Beograd je pristao da bude PR kineskih propagandnih napora.

Koliko će Kina pandemiju iskoristiti da ojača svoje pozicije u regionu? Zapadni Balkan je gladan investicija, ali koja je njihova cena?

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Kineski projekti se finansiraju nimalo jeftinim kreditima kineske državne banke. Kineske državne firme izvode ih često sopstvenim građevinskim radnicima. Za zemlje korisnice tih kredita to je opasno.

U Crnoj Gori je javni dug skočio na više od 70 odsto BDP-a posle zaduženja kod Kineza od 809 miliona eura za izgradnju auto-puta. Kina bi u slučaju da Podgorica ne može da otplati kredit imala pravo da preuzme kontrolu nad crnogorskim zemljištem kao jamstvom, pisao je londonski Financial Times.

Nema sumnje da su zemljama regiona potrebni projekti. EU i SAD su pomogli u ekonomskom poletu, ali uvek postavljaju pravila koji moraju da se poštuju. Kinu ta pravila ne zanimaju, što ohrabruje autokrate, nacionaliste, populiste i korupciju i ugrožava ono demokratije koliko Zapadni Balkan ima.

Kina se, koristeći korona virus kao moćan instrument svoje spoljne politike, nudi kao alternativa. ,,Diplomatija zaštitnih maski“ je investicija za budućnost. Nije to ništa posebno novo. Amerika je Maršalov plan obnove zapadne Evrope posle Drugog svetskog rata iskoristila da cementira svoj uticaj. Pitanje je drugo: Da li korisnici pomoći žele kineski politički uticaj? Da li prepoznaju Trojanskog konja pred zidinama regiona?

Pandemija će proći, a pred Zapad i Zapadni Balkan će se ponovo postaviti pitanje o rastućem uticaju Kine i globalnim ambicijama Pekinga koji humanitranu pomoć – za svaku zahvalnost – koristi za ostvarivanje sopstvenih interesa i slabljenje svetske demokratije – što je predmet brige. ,,Period evropske naivnosti“ oko Kine mora da se okonča, upozorio je marta 2019. francuski predsednik Emanuel Makron. Američki državni sekretar Majk Pompeo je prošlog oktobra, tokom posete Podgorici i Skoplju, pozvao zemlje Zapadnog Balkana da se odupru ,,štetnom uticaju kineskog podmićivanja“. Čuvajte se Danajaca i kad darove nose.

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 27. april 2020.

Dobra ponuda voća i povrća na zelenoj pijaci u TC Mol of Montenegro

Najtraženiji jagode i zeleniš Na zelenoj pijaci u tržnom centru Mol of Montenegro ovih dana je izuzetno dobra ponuda voća i povrća, a kako je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti prethodne sedmice ublažilo mjere izlaska, od juče pijace opet rade i nedjeljom.

Prema riječima prodavaca, najbolje prolaze zeleniš, krastavci, paradajz, jagode, pomorandže, limun...

I. MITROVIĆ

RANO VOĆE

Navodeći da je cijena jagoda iz Donje Gorice tri i po eura, zakupac tezge Ljiljana Đurišić istakla je da su ovi slatki, crveni plodovi među najtraženijim artiklima. Prodavala ih je upakovane u plastične korpice od pola kilograma i kilogram.

- Ovih dana jagode najbolje prolaze. Danas joj je cijena tri i po eura, jer je nema previše na pijaci. Juče je bila tri eura.

Sjutra možda bude i dva, sve zavisi od ponude – kazala je Đurišić, odgovorna prodavačica koja je nosila zaštitne rukavice, masku i preko njega vizir zakačen na kačket.

Kako je dodala, pomorandže i limun dosta slabije prolaze, ,,otkako se situacija sa koronom malo stabilizovala“. Kilogram pomorandži prodavala je po ci-

I CRVENE I SLATKE: Ljiljana Đurišić vaga jagode

jeniod 1,70 eura i limun dva i po, grejfrut euro i po, a kivi dva i po.

Jabuke je prodavala po euro i po, banane 1,30, a kruške i pipun po četiri eura. Navodeći da je cijena kilograma grodžđa šest eura, Đurišić je kazala da je zadovoljna i kako ono prolazi.

POVRĆE

Prodavac Miloš Vujačić kaže da su od povrća najtraženiji zelena salata, luk, spanać, mladi raštan, krastavac i paradajz. Kilogram zelene salate

Dimljeni sir sa Njeguša deset eura, mladi kajmak euro manje U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda, za kilogram mladog sira iz okoline Nikšića trebalo je izdvojiti četiri eura. Ista

količina starog pljevaljskog sira koštala je od pet eura, kolašinskog lisnatog sedam, kozjeg osam eura.

Najskuplji je bio dimljeni sir

on je prodavao euro i po, koliko je trebalo izvojiti i za kilogram mladog luka. Raštan je koštao dva eura, spanać euro i po, a bilitva pola eura manje.

Za kilogram mlade boranije

puterke trebalo je izdvojiti dva i po eura, krastavaca jedan euro, a paradajza euro i po. Kupus je koštao 50 centi, šargarepa od euro do euro i po, a krompir 70 centi. Kilogram

Centralna javna rasprava o prijedlogu odluke o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Podgorice

Prenos uživo, pitanja preko društvenih mreža, telefonom ili imejlom

Centralna javna rasprava o prijedlogu odluke o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta radi podsticaja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji glavnog grada biće održana u srijedu, 29. aprila

u 13 sati. Zainteresovana javnost moći će da prati raspravu putem zvaničnog Jutjub kanala ,,Skupština Glavnog grada“, a link će biti dostupan na zvaničnoj Fejsbuk stranici Glavnog grada, kao i

 ISKLJUČENJA STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - od 8 do 15 sati: dio Zagoriča oko velike trafostanice, Rogami, Vranićke Njive, Madra, Miletine Njive, Velje Brdo, firma Eminent, Radevići, Rogamski Doljan, Cerovica, Drezga, Markovići, Liša, Raći, Vukovići, Strganica, Baći, Zavala, Radeća, Lopate, Gola Strana i Stijena Piperska; - od 8 do 16: Postrana, Popratnica, Kornet, Krusi, Draževina, Lješkopoljska i Dr Anta Gvozdenovića; - od 8 do 17: Stanaj Adžaj.

H. P.

BOGAT IZBOR BIJELOG MRSA: Sa sektora za prodaju sira

na vebsajtu www.podgorica. me. U toku trajanja javne rasprave, pitanja se mogu postaviti direktnim komentarisanjem i slanjem poruka putem društvenih mreža ili besplatnim pozivom na broj 080/081-081, kao i slanjem imejla na adresu: preduzetnistvo@podgorica.me U ime predlagača odluke, centralnoj raspravi će prisustvovati predstavnici Sekretarijata za preduzetništvo, Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, kao i Direkcije za imovinu glavnog grada.

Centralna rasprava je prethodno bila zakazana za 17. mart, ali zbog proglašenja pandemije kovid-19 i poštovanja mjera i preporuka NKT-a, nije mogla biti održana u tom terminu.

H. P.

Sunčano, do 24 stepena U glavnom gradu za danas je najavljeno malo do umjereno oblačno, sa dužim sunčanim intervalima. Poslijepodne nešto više oblaka, ali uglavnom bez kiše. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko deset stepeni, najviša dnevna do 24. H. P.

sa Njeguša, koji je prodavačica Goca Grebović rodavala po 10 eura. Prema riječima prodavaca, dobro prolazi mladi kajmak, koji

crnog luka je euro, bijelog domaćeg pet, dok je za istu količinu barskih maslina trebalo izdvojiti pet - šest eura.

Na zelenoj pijaci mogu se naći i domaći džemovi, od šljiva,

je koštao devet eura, dok je za kilogram niskokaloričnog namaza urde, iz okoline Cetinja trebalo izdvojti četiri eura.

šipurka, drenjina, malina, po cijeni od četiri do pet eura za kilogram, livadski med košta 10 eura, a vezica sremuša (medvjeđeg luka) jedan euro.

I. M.

Gradsko preduzeće Zelenilo uredilo još jedno dječje igralište

Novo igralište u Ulici Nikole Tesle

Najmlađi Zagoričani dobili još jedan kutak za sebe Na površini koja do sada nije imala konkretnu namjenu, u Ulici Nikole Tesle, a na zahtjev građana Zagoriča, gradsko preduzeće Zelenilo uredilo je novo dječje igralište.

- Smješteno u hladovni drveća ovo dječije igralište sada ima duplu ljuljašku, dvije njihalice, tobogan sa kulom, klackalicu i vrtešku, a osim sprava, ugrađene su i parkovske klupe i korpe za otpatke. Izgrađene su sta-

ze od rizle i formiran travnjak, a kako bi mališanima bila obezbijeđena bezbrižna igra, ovo dječije igralište ograđeno je zaštitnom ogradom na kojoj se nalaze veseli motivi – emotikoni, koji cijelom igralištu daju savremenu notu – saopšteno je iz Zelenila.

Iz toga preduzeća podsjećaju da je Glavni grad prošle godine počeo intenzivniju akciju izgradnje i rekonstrukcije dječjih igrališta širom Podgorice.

Kako je ta akcija naišla na

odobravanje građana, odlučeno je da ona bude nastavljena i u 2020. godini.

Posebna pažnja biće posvećena tom dijelu gradske infratsrukture i biće izgrađeno ukupno 17 dječjih igrališta širom grada. Sa željom da mališani Podgorice dobiju što više bezbjednih i prijatnih mjesta za igru i druženje, dječja igrališta već su izgrađena u Bloku N i u Maslinama, na Starom aerodromu i u Zagoriču, za što je do sada utrošeno oko 86.000 eura.

H. P.

Arena

Poneđeljak, 27. april 2020.

Intervju

Intervju: Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta

Nadam se da ćemo što prije zgrabiti svjetlo koje se nazire na kraju tunela PODGORICA - Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, ponosno je za Arenu govorio o humanoj crti sportista Crne Gore. U razgovoru za naš listi prvi čovjek COK-a nagovijestio je optimizam da će Crna Gora naredne godine na Olimpijskim igrama u Tokiju nastupati sa respektabilnim timom.

Uvjeren je da će Tokio biti spreman da dočeka sportiste svijeta i da će sport polako, ali sigurnim koracima, krenuti naprijed. Period oporavka biće bolan, ali volje i želje, neće faliti. Prigrabiće sportisti, istako je Simonović, svjeltost na kraju tunela.

Kakva je komunikacija sa Međunarodnim i Evropskim olimpijskim komitetima ovih dana, sedmica i mjeseci?

- Imamo komunikaciju na dnevnom nivou. Uz to, redovno i svakodnevno, čujem se sa kolegama iz bližeg i daljeg okruženja i prosto pokušavamo da, iz svega ovoga, izađemo sa prijedlozima i sugestijama koji bi pomogli sportu da se što prije oporavi poslije, zaista, velikog šoka koji smo doživjeli. I to ne samo sport, već i planeta.

U specifičnom smo stanju, pandemija je, velika je nesreća, ljudi obolijevaju i umiru. Istina, u posljednjih nekoliko dana jenjava, ali je situacija i dalje dramatična.

Kako je tekao proces komunikacije predsjednika nacionalnih komiteta oko odlaganja Igara u Tokiju?

- Stvari su se u tom trenutku, bukvalno, iz sata u sat mijenjale, a imali smo nekoliko informacija. Na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, u intezivnoj komunikaciji sa vladom Japana i Organizacionim odborom Igara, MOK je donio odluku da se OI odlože za narednu godinu. Smatram da je odluka, u tom trenutku, bila apsolutno neophodna i neminovna, a vrijeme je samo potvrdilo ispravnost.

Kako ste lično doživjeli taj momenat jedinstven u istoriji modernog sporta?

- Šokantno. Prvi put je u istoriji modernih OI došlo do odlaganja. Uz brojne teškoće, sa kojima se svijet susretao, Igre nijesu bile na programu samo za vrijeme dva svjetska rata.

Olimpijske igre svima su potrebne, kao ventil i nešto što predstavlja dobru i novu energiju. Ove godine ih nemamo, ali uz veliku nadu i želju održaće se naredne godine. Nadam se da će se stvari posložiti, da će sve doći na svoje mjesto i da ćemo četvorogodišnji ciklus Olimpijade, imati u trajanju dugi niz godina.

MOK i država Japan su u intenzivnoj komunikaciji i pregovorima kako da se odlaganje ne manifestuje drastično na novi termin. Kakav je vaš

utisak, da li će sve to narednog ljeta da prođe po planu?

- Očekivanja su da će se sve složiti na kvalitetan način. Grad Tokio, Japan i MOK zaista do detalja vode računa o svemu kada su u pitanju Olimpijske igre. Dvije moćne organizacije idu u susret jedna drugoj, zbog čega sam siguran da će sve biti urađeno kako treba. Naravno, jasno je da se radi o delikatnim stvarima, da je mnogo toga do krajnjih granica pomjereno i pobrkano, ali, kao što vidite, stvari se, ipak, dovode u red.

Jedna po jedna stvar se rješava.

Odlaganje, naravno, dovodi do velikih, novih izdataka, uz sve ono što je do sada urađeno, a urađeno je i uloženo puno. Japan je uložio između 11 i 12 milijardi u organizaciju Igara, a procjenjuje se da će sveukupno odlaganje koštati dodatnih dvije milijarde. Ali se, zaista, vodi računa da se troškovi svedu na najmanju moguću mjeru, pa će se sigurno, i u tom pravcu, tražiti zajedničko rješenje.



Želim da ponovim ono što sam često govorio: ako sport prvi ne krene i pokaže put, teško da će nešto drugo krenuti

Naši olimpijci su van treninga, da li ste u komunikaciji sa njima, koliko se sva ova situacija može amortizovati na što bolji način, sa što manje posljedica?

- Da, u direktnoj komunikaciji sam sa većinom od njih, takođe i sa njihovim Savezima. Naši sportisti se trude i daju sve od sebe, kroz individualne treninge, da ostanu u što boljoj formi.

Nadamo se da će se uskoro krenuti sa pravim treninzima i da će odgovoriti ne malim izazovima.

Kako je u ova dva mjeseca funkcionisao COK, na svim nivoima?

- Iskreno, vrlo otežano, povinujući se odlukama našeg Nacionalnog koordinacionog tijela i u skladu sa preporukama MOK-a. Radili smo u granica-

Igre malih zemalja Evrope u Andori možda 2025.

Naredne godine Andora je domaćin Igara malih zemalja Evrope, da li će doći do pomjeranja termina?

- Ovih dana smo u komunikaciji sa Izvršnim odborom, odnosno Organizacijom malih zemalja Evrope. Pomjeranje Olimpijskih igara, sve ovo što se dešava, usloviće, vjerovatno, pomjeranje IMZE. U utorak, u 17 časova, imaćemo video konferenciju nakon koje će mnoge stvari biti jasnije. Postoji ideja da se Igre iz Andore pomjere za 2025. godinu, jer za tu godinu nije bio definisan domaćin. Mediteranske igre su, takođe, pomjerene. Sve skupa, jedna po jedna stvar se pomjera, poprilično se improvizuje, ali se nadam da u kvalitetu nećemo ništa izgubiti.

ma mogućnosti, održavajući kontakte, razmjenjujući određene informacije, dostavljajući izvještaje i sve ono što je bilo neophodno u datom trenutku.

Trudili smo se da budemo prisutni na svim konferencijama koje MOK organizuje i damo lični doprinos. Učinili smo to što smo mogli i dali doprinos sveukupnom optimizmu, solidarnosti i svemu onome što olimpizam sam po sebi nosi.

Aktivirali ste se na društvenim mrežama, raznim akcijama, kroz intervjue sa našim sportistima, kroz predstavljanje Igara, koliko je bitno da olimpijska poruka što bolje dođe do sportista, do građana uopšte, da shvate koliko je olimpizam bitan?

- Želim da ponovim ono što sam često puta govorio: ako

sport prvi ne krene i pokaže put, teško da će drugo nešto krenuti. Sport prvi pokaže put.

Ovo je potvrđeno kroz vrijeme i naše pamćenje. Vjerujem da postoji potreba za što bržim uspostavljanjem sistema takmičenja i početka bavljenja sportom na pravi način. S druge strane, sport je nešto što daje novi optimizam, nadu, kako to često kaže predsjednik MOK-a dr Tomas Bah: ,,Predstavlja svjetlo na kraju tunela“.

Nadam se da ćemo što prije zgrabiti svjetlo, koje se nazire i početi normalno da živimo i da se bavimo našim poslovima kako bi što prije iza sebe ostavili teške dane.

Sportisti su sjajno odreagovali kroz human rad i pokazali koliko vole državu, zar ne?

- Izuzetno. Srećan sam što su baš oni kao takvi uzor mladim generacijama. Odreagovali su na fantastičan način, ne samo izuzetnim donacijama, nego odnosom prema narodu i državi. Trudili su se, svako sa svoje strane, u granicama moguć-

15

COK za novu strategiju uključio Saveze Da li planirate novu strategiju?

- Crnogorski olimpijski komitet pokušaće da napravi program, odnosno strategiju, zajedno sa savezima. U tom smislu smo se obratili nacionalnim sportskim savezima, koji funkcionišu u okviru COK-a, sa željom da dostave sugestije oko novonastalih uslova i okolnosti i da u okviru njih daju viđenje novog načina funkcionisanja i pomoći sportu. Ovih dana radimo takav program i vjerujem da će nam dati određene smjernice.

nosti, a neki i iznad toga, a pratio sam pažljivo, da pomognu. Ponosan sam na njih.

Atletika je najavila tek od decembra da će biti olimpijske norme važeće, koliko su se zakomplikovali procesi oko normi?

- Do sada, sve ostvarene norme, a njih je otprilike 57 odsto, važiće za Tokio. Nažalost, mi nijesmo imali potvrđenih normi do sada u kolektivnom sportu, a bili smo blizu. Vaterpolisti i rukometašice bili su u dobrom ritmu. Nijesmo imali ostvarenih normi u pojedinačnim sportovima, iako smo to očekivali i očekujemo dalje određeni broj. Siguran sam da je sve ovo poprilično iskomplikovalo stvari. Jer, čim se desi nešto nepredviđeno i sportiste izbaci iz uobičajenog ritma, svega onoga što rade i planiraju, to jeste problem. Koliko će se to odraziti na naše sportiste, tek ćemo da vidimo. Nadam se, ipak, da će uspjeti da nađu snage i motiva da prevaziđu probleme i da ćemo se na Igrama pojaviti u respektabilnom broju.

COK je najavio da nastavlja sve programe za ovaj olimpijski ciklus, konkretno i sa stipendiranjem olimpijskih kandidata, da li morate da prilagođavate godišnji budžet nakon odlaganja Igara?

- Da, nastavićemo sa stipendijama i podrškom. Sigurno ćemo imati određene probleme za finansiranje određenih programa, ali očekujemo pomoć. Određeni sponzorski ugovori će biti redukovani. U pregovorima smo sa sponzorima, koji su u delikatnoj situaciji. Tražićemo pomoć za ono što smo planirali u ovoj godini. Redukovaćemo program, ali ćemo isto tako morati, u određenom smislu, neke stvari dodatno da radimo. Vjerujem da će odgovor na to dati strategija koju ćemo objelodaniti.

Da li će se praviti određene uštede?

- Moraćemo praviti određene uštede. Biće određena preusmjeravanja, fokusiraćemo se direktno na one koji su, u ovom trenutku, najspremniji i najkvalitetniji.Vidjećemo, kada sve ovo završimo, na koji način ćemo pomoći sportu da prevaziđe velike probleme u kojima se, objektivno, nalazi.

A. MARKOVIĆ

16

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 27. april 2020.

NESVAKIDAŠNJA SITUACIJ Valentin, Ronaldo i Anđe

Ambiciozni planovi na „Sent Džejms parku“

Kavani, Mertens i Bejl za novi moćni Njukasl Novi vlasnik Njukasla, šeik iz Saudijske Arabije - Mohamed bin Salman, uložiće u klub više od 250 miliona eura za sljedeću sezonu.

Bogati princ planira da ekspresno vrati popularne ,,svrake“ u Ligu šampiona, gdje su posljednji put igrale u sezoni 2002/03, kao i da timu pruži mogućnost da se bori za trofeje u Engleskoj.

Dok se čeka službena potvrda Premijer lige o promjeni vlasnika Njukasla, na „Sent Džejms parku“ se već slaže nova ekipa.

Kako navodi ESPN, klub je kontaktirao šest velikih imena koja želi da dovede u ljet-

njem prelaznom roku.

Prva opcija je Edinson Kavani. Iskusnom Urugvajcu ističe ugovor sa PSŽ-om, a ranije je najavio da ne planira ostanak u Parizu. Trideset trogodišnji napadač biće slobodan, a to želi da iskoristi Njukasl koji će ,,Matadoru“ ponuditi ogromnu platu, te da ga tako odgovori od ideje da se preseli u Ameriku - u Inter Majami, klub Dejvida Bekama.

Među željama novog vlasnika ,,crno-bijelih“ našao se i Dris Mertens, koji se u posljednje vrijeme dovodi u vezu sa Čelzijem. I on će biti slobodan na tržištu, a planira da ostane u Evropi.

Brzonogi Belgijanac, koji je u

Napoli došao 2013. iz PSV-a, pokazao se kao najisplativija investicija u istoriji kluba i jedan od najjeftinijih igrača u modernom fudbalu, s obzirom na ono što je dao Napolitancima tokom 280 utakmica. Postigao je 107 golova i upisao 70 asistencija.

Garet Bajl je takođe opcija.

Realizacija transfera ne bi bila iznenađenje, budući da bi označila izlazak iz agonije odnosa Velšanina i trenera Zinedina Zidana. ESPN ga opisuje kao odbačenog sina Madrida.

Iskusni krilni napadač je za ,,merengese“ posljednji put zaigrao u februaru kada je u remiju sa Seltom odigrao pri-

Fudbaler Monpeljea oporavlja se od korona virusa

Sambia skinut sa respiratora Fudbaler Monpeljea Žunior Sambia koji je zaražen korona virusom uspješno se oporavlja. Situacija je bila prilično dramatična, pa je 23-godišnji fudbaler stavljen u indukovanu komu.

Ipak, skinut je sa respiratora i sada samostalno diše.

– Skinut je sa respiratora, ali iako nas čeka dug proces oporavka, više nije u komi. Bez sumnje, to su dobre vijesti. Diše samostalno i to je jako dobro čuti – rekao je Sambijin agent Frederik Gera.

Sambia je prvi fudbaler u Francuskoj koji je zaražen koronom. R. P.

Lutrija Crne Gore

lično lošu utakmicu, a ove sezone postigao je samo tri gola i na to dodao dvije asistencije.

Zidan je izgubio povjerenje u njega i htio je da ga proda, ali niko od klubova koji su ga imali u vidu nije bio spreman da mu ponudi finansijske uslove koje je imao na Bernabeuu. ESPN navodi da Njukasl to može. Čak i više.

Fond za javna ulaganja Saudijske Arabije (PIF), koji predvodi Salman, odlučio je da za 343 miliona eura kupi Njukasl od Majka Ešlija, a novi vlasnici su osigurali i 250 milioma eura za ulaganje u tim, kao i obnavljanje klupskih objekata te akademije.

Ova investicija je prva u nizu trogodišnjih injekcija, a u planu razvoja kluba, koji je napisan na 350 stranica, su i nova komercijalna sponzorstva.

Menadžer Stiv Brus vjerovatno neće nastaviti posao, a kao njegova zamjena pominje se italijanski stručnjak MasimiD. K. lijano Alegri.

Selektor ,,azura“ poručio

Manćini: Muka mi je Selektor italijanske fudbalske reprezentacije Roberto Manćini izjavio je da mu jako teško pada boravak u izolaciji zbog korona virusa.

– Iskreno, muka mi je što sam zarobljen u kući već 60 dana. To je dovoljno da svako poludi – izjavio je Manćini za „Gazetu delo sport“.

On je dodao da smatra kako bi možda bolje rješenje bilo da se ne nastavlja sezona.

– Iz ugla selektora, rekao bih da je prekid bolja opcija. Ako igrači odigraju toliko utakmica za kratko vrijeme, neće imati pauzu tokom ljeta i biće podložni povredama. Rekao sam svojim igračima da jedva čekam da se okupimo, pa se onda zbog njih nadam da će se to desiti što prije - poruR. P. čio je Manćini.

PODGORICA – Prije 44 dana odigrani su posljednji fudbalski mečevi u Crnoj Gori i to u drugoligaškoj konkurenciji.

Samo četiri dana kasnije trebao je da se odigra možda i najveći derbi Druge lige između Dečića i Bokelja, ali je pandemija korona virusa obustavila sport. Osim što je spriječeno da se odigra duel dvije vjerovatno i najkvalitetnije ekipe, odložena je i mogućnost da prvi put odmjere snage jedan protiv drugog dva člana jedne familije – Rudović!

Poznata ulcinjska porodica, možda i najfudbalskija na jugu naše zemlje, nakon zimskog prelaznog roka, u kojem je Adrijan pojačao Bokelj, Anđelo došao u Dečić, a nakon povrede Ronaldo se polako sprema za povratak na teren, kako bi obukao dres Mornara. Ako se zna da je još od ranije član Otranta Valentin, dolazi se do nesvakidašnjeg podatka da ćemo ove polusezone u Drugoj ligi imati četiri Rudovića u četiri kluba. Iako nijesu rođena braća, Rudovići su familija, samim tim i bližnji rođaci, a iako su gotovo svi od predškolskog uzrasta uz fudbal, ova polusezona trebala je da donese prvi okršaj rođaka.

- Istina je da smo vrlo povezani, iako nijesmo rođena braća. Naše kuće u Ulcinju su bukvalno jedna uz drugu, tako da smo se podigli zajedno – objašnjava Adrijan, koji je od januara član Bokelja.

Četi četiri k

Rudovići u dresu Otranta kada su nastupali zajedno

Svi Rudovići, što je i normalno, karijeru su počeli da grade u Otrantu. Veoma talentovani članovi ove familije kako je vrijeme odmicalo počeli su da se razdvajaju, ali su se ubrzo opet sastavili.

- Sjećam se odlično da smo se opet skupili i to u kadetima Mo-

Hrvat bi mogao da ode u Totenhem

Murinjo cijeni Rakitića Ne manjka ponuda za Ivana Rakitića nakon saznanja da bi u ljetnjem prelaznom roku mogao da napusti Barselonu.

Posljednji se javio Žoze Murinjo koji bi iskusnog vezistu rado vidio u Totenhemu.

- Za mene je Rakitić jedan od najpotcjenjenijih igrača na svijetu.

On je fantastičan igrač u svakom smislu. Defanzivno je sjajan, a u pogledu posjeda lopte je fantastičan. On donosi jednostavna, ali efikasna rješenja. Rakitić bi možda mogao da popravi aktivnost na

Instagramu i društvenim mrežama jer danas je to jako važno. Tamo nije dobar, ali je jako dobar na terenu - rekao je Murinjo svojevremeno za hrvatskog reprezentativca.

Portugalski stručnjak u Rakitiću vidi zamjenu za Tangi Ndombelea koji je plaćen 60 miliona eura Lionu, ali na „Vajt Hart Lejnu“ nije opravdao epitet najskupljeg pojačanja londonskog kluba.D. K.

Antonio Kasano cijeni mladog Norvežanina

Preporučio sam Halanda Juventusu

tak!

Zab

Neobična dešavanja i ljudi, rijetka zanimanja, dobra djela, slobodan pristup, opušten stav i neobavezno držanje voditelja.

Podgorica - Rimski trg br. 50 (PC Kruševac) - Meše Selimovića br. 20 - Studentska Nikšić - Narodnih heroja br. 5 - Serdara Šćepana bb - Karađorđeva br. 18 Budva - Mediteranski sportski centar - Avala, Mediteranska br. 4

ob i

av a! U žitak! D

Rožaje - Ramona, Maršala Tita Tivat - Trg Nikole Đurkovića (PC Magnolija) Bar - Jovana Tomaševića br. 37 Cetinje - Njegoševa br. 97 Ulcinj - Bul. Đ.K. Skenderbega br.

190

Autor i voditelj: Matija Milačić

Herceg Novi - Bijela - Igalo, Save Ilića bb Kotor - Škaljari (kružni tok) Berane - Miloša Mališića bb Pljevlja - Skerlićeva bb Žabljak - Durmitorskih ratnika br. 1

Erling Braut Haland u januaru je prešao u Borusiju Dortmund i nastavio sjajnu golgetersku formu iz Red Bul Salcburga.

Dok je bio u Austriji, njegov talenat primijetio je Antonio Kasano i preporučio ga Juventusu.

- Kad je počinjao da igra za Salcburg, preporučio sam ga Pjeru Auziliju (sportski direktor Juventusa, prim. aut), rekao mi je da ga je već uočio - rekao je Kasano tokom Instagram razgovora sa bivšim italijanskim napa-

dačem Kristijanom Vijerijem.

Kasano je u karijeri davao golove u dresu Rome, Real Madrida, Intera, Milana... Deset puta je bio strijelac i za italijansku reprezentaciju, kompetentan je da ocijeni drugog napadača.

- Odlično drži nivo cijeloj ekipi, postiže pogotke i zna da igra s obje noge. On je ,,životinja“, ne boji se ničega i nikoga - dodao je Kasano.

Moglo je, dakle, da se desi da Haland na preporuku Kasana završi u Juventusu, ali Norvežanin je dolaskom u Dortmund napravio

odličan potez.

- Igrati pred navijačima u Dortmundu, ispod ,,Žutog zida“, jedan je od najljepših osjećaja koji možete imati - rekao je u nedavnom intervjuu.

Mnogi ga upoređuju sa bivšim golgeterom ,,milionera“ Rober-

Arena

Poneđeljak, 27. april 2020.

Fudbal

17

JA U DRUGOLIGAŠKOJ KONKURENCIJI: Ulcinjani Adrijan, elo ako se nastavi fudbalska sezona prvi put biće rivali

iri Rudovića u kluba u istoj ligi

Valentin, Andrijan, Anđelov otac, Anđelo i Ronaldo

grena. Bilo je to veoma zanimljivo da smo svi u istom timu – prisjeća se Adrijan, koji je zatim prešao u omladince Mornara, a čim je napunio 18 godina otišao je za Švedsku.

- Kao i svaki igrač želio sam da se oprobam u inostranstvu.

Igrao sam treću diviziju Švedske za jednu Akademiju fudbala Juventus IF, a pola godine za mladi tim Ostersundsa.

Igrao sam i za Terbuni iz Albanije i vratio se u Otrant. Bilo je zanimljivo, igrali smo baraž za Prvu ligu i ispali od Rudara.

Uslijedio je odlazak u Grčku u Panserikos – dodaje Adrijan.

Pravi biser je Anđelo – nakon majstorija u Mogrenu, 2014. godine pojačao je PSV. Bio je to poseban transfer i za crnogorski fudbal. Godinu kasnije vratio se u Mladost, nastupao

za Petrovac, a onda se oprobao u Spartaku. Pola godine nosio je dres Koma, da bi se na ljeto 2018. godine neočekivano vratio u Otrant i samim tim u matičnom klubu ponovo su se udružili svi Rudovići.

- Počeli smo gotovo u isto vrijeme, igrali mlađe kategorije uvijek zajedno, pa čak i u tadašnjem Mogrenu. Navika nam je da igramo fudbal, a tajna je što volimo fudbal, drugo ne postoji – kaže Anđelo, koji je pojačao Dečić, koji je prije prekida bio na dobrom putu da izbori povratak u Prvu ligu.

- Dolaskom u Dečić pomislio sam na to da ćemo prvi put biti svi u istoj ligi, odnosno čekamo još Ronalda da zaigra i nadamo se da će početi brzo – dodao je Anđelo, ofanzivac Tuzana.

Valentin je već prepoznatljiv kao najstandardniji igrač Otranta, dok najpoznatije ime svakako nosi Ronaldo. Visoki defanzivac bio je u Mogrenu, u mlađim kategorijama Manhajma, igrao za Vlazniju, Novigrad, Otrant, a u prošlom zimskom prelaznom roku pojačao je Mornar.

Bez dileme, Anđelo je ostavio najveći trag odlaskom u PSV, Ronaldo ima najzvučnije ime, ali ko je najbolji igrač? Možda će prvi međusobni okršaj pokazati, mada se član Dečića našalio na kraju: - Vidjećemo, mada mislim da sam ja najbolji – kroz osmijeh je istakao Anđelo. R. PEROVIĆ

Bajern ne računa na Francuza i Brazilca

Precrtani Toliso i Kutinjo Trener Bajerna Hans Diter Flik odlučio je da precrta dvojicu igrača za narednu sezonu, a obojica su trenutno povrijeđena.

Jedan od njih je Korentan Toliso, svjetski šampion sa Francuskom, čiji je boravak u Minhenu prožet povredama. Drugo najskuplje pojačanje u istoriji Bajerna stiglo je u ljeto 2017. za 41,5 milion eura iz Liona, a čak 254 dana nije bio u pogonu zbog raznih povreda.

Posljednju je pretrpio ove sedmice kada je povrijedio zglob i odmah je operisan. Čekaju ga četiri sedmice oporavka, a na teren bi mogao da se vrati za dva mjeseca.

Drugi igrač na kojeg ne računa Flik je Filipe Kutinjo. Brazilski virtuoz od odlaska iz Liverpula nije u potpunosti iskazao kvalitet, pa ga je Barselona u finišu prošlog ljetnjeg prelaznog roka pozajmila Bajernu.

Ni u Bajernu, međutim, nije našao sreću i neće bit ništa od otkupa ugovora za 120 miliona.

Kutinjo je u utorak morao da napusti teren

zbog bolova u skočnom zglobu desne noge, a u petak je operisan i odstranjeni su mu djelovi kosti koji su se odvojili.

Prve prognoze su da će dvadeset sedmogo-

dišnji vezista pauzirati najmanje šest sedmica i sve su prilike da je 8. marta protiv Augsburga odigrao posljednji meč za Bajern.

Ne. K.

Doskorašnji trener zagrebačkog Dinama mogao bi da preuzme turski klub

Bjelica blizu Fenera Doskorašnji trener zagrebačkog Dinama Nenad Bjelica sve je bliži klupi Fenerbahčea.

tom Levandovskim, ali devetnaestogodišnja zvijezda izdvojila je dva imena kao uzore.

- Imao sam puno idola kao dijete dodao je.

- Ali ako moram imenovati dva igrača, to bi bili Kristijano Ronaldo i Zlatan Ibrahimović.

Ne. K.

- Ostavio je odličan utisak, navijačima se svidio njegov ofanzivni stil - moglo se pročitati u izvještajima iz Turske.

Bjelica ima i neke druge prednosti u odnosu na ostale kandidate.

- Bjelica je u prednosti jer je Balkanac. Predsjednik kluba već ranije je izjavio da posebno cijeni Balkance, njihov stil, srčanost i posvećenost - piše novinar ,,Takvima“ i citira izjavu 53-godišnjeg gazde Fenera:

- Balkanci i Brazilci unose u svoj rad puno emocija i gore od želje. To ne možemo baš vidjeti kod sjevernjaka - kazao je Ali Koč, prvi čovjek turskog kluba.

Na radaru predsjednika Fenera ranije je bio Slaven Bilić, ali taj potez teško bi mu oprostili navijači, budući da je nekadašnji selektor ,,vatrenih“ predvodio velikog rivala - Bešiktaš.

U Fenerbahčeu je trenerski pečat ostavio Oto Barić, a status božanstva izgradio je Milan Miki Rapaić, bivši hrvatski reprezentativac.

Njihovim putem mogao bi da nastavi Bjelica, kojeg turski

medij opisuje i kao čovjeka koji zna kako da izvuče maksimum od igrača.

- Bjelica igračima diže cijenu.

Livakovića i Petkovića doveo je do startnih 11 Hrvatske - piše ,,Takvim“.

D. K.

Predsjednik Valjadolida, Brazilac Ronaldo, napisao pismo navijačima u doba korona virusa

Fizički smo razdvojeni, ali nikada nijesmo bili tako bliski Jedan od najboljih igrača svih vremena, Brazilac Ronaldo, danas iz predsjedničke fotelje vodi španski Valjadolid, a jedan je i od aktivnijih ljudi u fudbalu tokom pandemije virusa kovid-19.

Nekadašnjem napadaču Barselone, Real Marida, Intera i Milana, stalo je do kluba i njegovih navijača. Zato je odlučio da pošalje pismo na adresu 22.000 ljudi sa godišnjim ulaznicama. ,,Marka“ je prenijela cijelo pismo.

- Nedjeljama sam razmišljao kako da vam se obratim u ovim osjetljivim vremenima ograničenja i loših vijesti. Konačno sam odlučio da vam pošaljem ovo pismo u nadi da ćete osjetiti privrženost i obzir s kojim sam ga pisao. Iz mog doma vašem domu, od moje porodice vašoj porodici. Fizički smo razdvojeni, ali uvjeren sam da nikada nijesmo bili ovako bliski. Kolektivni duh, odgovornost, humanost. Kod kuće smo zbog samih sebe, zbog onih koje volimo, zbog svih koje ne poznajemo i zbog onih koji više nijesu sa nama. Pomažemo se tako što prihvatamo ovu solidarnost na razne načine - napisao je Ronaldo.

Brazilac je svima zahvalio na strpljenju, oprezu i optimizmu, a onda se prisjetio najtežih trenutaka igračke karijere i napravio paralelu sa sadašnjom situacijom.

- Fudbal me naučio mnogo čemu, a ponajviše nadvladavanju problema. Kada sam doživio prvu i najtežu povredu

koljena, govorili su mi da nikada više neću igrati, pa čak ni hodati. Osjećao sam se kao da su mi oduzeli cijeli život. U tim trenucima, kada su mi vlastite granice bile na iskušenju, borio sam se da svima dokažem kako i dalje mogu raditi ono što najviše želim. Bile su to tri teške godine rehabilitacije, na koje me motivisala želja da ponovno osjetim ono što sam mogao osjetiti samo na terenu, sa loptom u nogama. Na kraju je došao taj trenutak, možda i najznačajniji u mojoj karijeri - 2002. bio sam u Japanu na Svjetskom prvenstvu sa Brazilom i dao dva gola u finalu protiv Njemačke. Za moju zemlju, za peterostruke svjetske prvake, za mene, to je bila posveta mom povratku - poručio je Ronaldo.

Na kraju je napisao: - Siguran sam da ćete se i vi, kada se osvrnete, sjetiti koliko ste puta ustali, nadvladali izgubljenu bitku, učinili nemoguće mogućim i postali ono što ste danas.

Ako je ovo pismo stiglo do vas, to je zato što je jedan od mojih životnih izbora bio Valjadolid.

I ja sam izabrao. I ja sam bio strastven. Poput vas, veselim se povratku našem domu, stadionu. Zatvaram oči i vidim ga punog ljudi, ta strast me pokreće. Van terena i dalje želim da prevaziđem sve prepreke. I lično, želim da vam zahvalim što ste uz mene od kada sam ušao u ovu porodicu. Ostanite raspoloženi. U ovome smo zajedno i izaći ćemo jači. Vidimo se uskoro! Veliki zagrljaj - zaD. K. ključio je Ronaldo.

Mojze Kin organizovao žurku u kući tokom virusa

Everton ljut na mladog napadača

Fudbalski klub Everton razočaran je ponašanjem napadača Mojze Kina koji je prekršio pravila o karantinu tokom pandemije korona virusa i napravio žurku u svojoj kući sa gostima.

Italijanski fudbaler je prekršio držanje socijalne distance, a video koji je snimio iza zatvorenih vrata poslao je prijateljima na društvenim mrežama - objavili su engleski mediji.

U Evertonu su zapanjeni saznanjem o incidentu u kojem je njihov prvotimac ignorisao smjernice nadležnih i pravila kluba u vezi sa ponašanjem tokom pandemije korona virusa.

- Everton je redovno naglašavao važnost poštovanja svih smjernica, uključujući pravila i savjete u kući i van nje kroz seriju zvaničnih komunikacija sa svim zaposlenima, uključujući i igrače.

Nevjerovatni ljudi u zdravstvu zaslužuju izuzetno poštovanje za svoj naporan rad i žrtvu. Najbolji način da im pokažemo poštovanje je da činimo sve što možemo da ih zaštitimo - navodi se u saopštenju Evertona.

Dvadeset dvogodišnji Kin je prošlog ljeta iz Juventusa prešao u Everton, za koji je u 26 utakmica postigao jedan gol.

D. K.

18

Arena

Košarka

Poneđeljak, 27. april 2020.

Crnogorski i jugoslovenski velikan Rajko Žižić igrao je protiv najveće zvijezde košarkaške igre dva puta

Drobnjački blok za Džordana

Analiza perspektive NBA klubova televizije CBS

Vučević i Orlando u dobrom pravcu Američki CBS napravio je veliku analizu potencijala i perspektive NBA timova.

Orlando našeg Nikole Vučevića je u grupi ekipa koje mogu ostvariti velike uspjehe u budućnosti.

Već godinama Baranin Vučević, centar naše reprezentacije, je najbolji igrač Orlanda.

Ekipa je prošle godine igrala plej-of, ove sezone je glavni kandidat za sedmo mjesto Istočne konferencije. Napredak je očigledan...

U ovoj analizi, eventualne ambicije za završnicu plej-ofa zavisiće od načina na koji se budu razvijale mlade zvijezde Džonatan Ajzek, Eron Gordon, Merkel Fulc i Mo Bamba. U naredne dvije godine svima od njih ističu ugovori.

Možete li se sjetiti makar jednog Crnogorca koji je igrao protiv ,,njegovog letećeg visočanstva“, po mnogima najvećeg od svih titana igre pod obručima, Majkla Džordana? Da odmah otklonimo dilemu: Rajko Žižić protiv Džordana nastupao je dva puta. I nije jedini Crnogorac - što je podatak vrijedan i posebno interesantan, u periodu velike globalne popularnosti dokumentarca o ,,The Last Dance“ o Džordanovoj karijeri.

Ovaj Drobnjak rođen u Miloševićima – Rajko, dijete nikšićke Sutjeske, je do tog juna 1982. i meča u kultnoj zadarskoj dvorani ,,Jazine“, već prošao dug put jednog od najboljih evopskih centara. Sa svojih 26 godina, bio je već olimpijski šampion iz Moskve (sa reprezentacijom osvojio je tri olimpijska odličja u karijeri). Afirmisan u OKK Beogradu, u tom periodu igrač Crvene zvezde, kasnije zvijezda francuskog Remsa i italijanskog Riminija Žižić je bio nezamjenjiv kao centar jugoslovenske reprezentacije - a selektor je bio svjetski velikan, Pljevljak Bogdan Tanjević.

Crnogorski trio

Legendarni Boša je jugoslovensku ekipu za te pripreme selektirao - a vodio je tog proljeća i ljeta takođe velikan, Ranko Žeravica (Tanjević selekciju napustio zbog angažmana u Italiji). Bila je to prilika da se 17-godišnji Dražen Petrović predstavi na velikoj sceni, a tim za meč odigran 23. juna sasvim respektabilan: Dražen i Aleksandar Petrović, Peter Vilfan kao glavna zvijezda, Ratko Radovanović...

Pored Žižića, još dva mlada Crnogorca u sastavu: Baranin Borislav Boro Vučević, otac naše velike NBA zvijezde Nikole Vučevića i Podgoričanin Žarko Đurišić - sada direktor skautinga NBA tima Minesota Timbervulvsa.

Za Amerikance, univerzitetsku selekciju koja će se dvije godije kasnije okititi olimpijskim zlatom, Džordan je bio tek ,,prvi među jednakima“.

- Vučević u nogama ima makar još nekoliko izuzetno produktivnih, liderskih sezona. Ipak potrebna mu je podrška velike zvijezde. Orlando može da se dugoročno nada i šampionskim ambicijama, a to će zavisiti od razvoja Fulca, Gordona, Ajzeka. Fulc je posebno bitan, kada je došao u NBA vladao je konsenzus javnosti da je on prvi pik, najbolji igrač generacije.

Potom su došli problemi sa povredama i šutom. Njegovim pravim razvojem stekli bi se uslovi za dalji napredak Orlanda. Tim ima jak temelj, pouzdanog Vučevića, zdrava je osnova za uspjeh - stoji u analizi.

Kao ekipe sa izuzetnim uslovima za dalji napredak, kratkoročno i dugoročno, navedeni su Nju Orleans, Boston, Dalas, Filadelfija i Golden Stejt. s. s.

Ostao bez prava na prepoznatljivi ,,Kandža“ logo

Najki jači od Lenarda

Kavaj Lenard, jedan od najboljih košarkaša današnjice, nije uspio da pred sudom ostvari prava za prepoznatljivi ,,Kandža“ logo.

Igrač koji je prošle godine donio titulu Torontu, a sada zvijezda Los Anđeles Klipersa, je pred američkim sudom tražio vlasništvo nad logom. Ipak, presuđeno je da pravno vlasništvo pripada proizvođaču sportske opreme, kompaniji Najki.

Lenard je pred sudom tvrdio da je upravo on dizajnirao pomenuti logo, dok je nastupao za univerzitet San Dijego Stejt u NCAA ligi, u periodu od 2009. do 2011. godine.

Od 2018. godine NBA superstar više nije model kompanije Najki, već promoviše sportsku opremu kompanije Nju Balans. r. a.

Novosti iz NBA

Aleksandar Petrović će se godinama kasnije prisjećati, da tada Majkl nije odavao utisak da će postati ,,košarkaški vanzemaljac“. Do Los Anđelesa i Igara zaslužiće taj status. Već te 1982. sa timom Sjeverne Karoline bio je šampion NCAA lige koledž košarke. Samo tri mjeseca ranije, upravo njegov skok-šut donio je titulu, u nezaboravnom NCAA finalu pred 60.000 gledalaca u Nju Orleansu.

terena. Bacali su predmete na teren, pa nas pratili od dvorane do autobusa i nastavili da gađaju! Nama je to bilo strašno uzbudljivo, bili smo mladi - govorio je Džon Pekson, koji je meč završio sa 12 poena.

Rajko Žižić na tom meču upisao je šest, tinejdžer Dražen Petrović deset, Peter Vilfan bio najbolji sa 26 poena. Boro Vučević postigao je dva poena, Žarko Đurišić nije se upisao u strijelce.

Drama na terenu

spektakl u solunu

U ,,Jazinama“ tog dana je 3.000 sretnika pratilo meč. I bio je potpuno spektakularan - Amerikanci su pobijedili 92:90. Džordan je postigao 24 poena, a meč je riješio, pogotkom u posljednjoj sekundi, budući slavni šuter Džon Pekson. Pogodio je preko Vilfanove ruke sa zvukom sirene...

Godinama kasnije, Pekson će donijeti NBA titulu Džordanovom Čikagu, sličnim pogotkom u ključnom meču!

- Imao sam sreću da u karijeri doživim iskustvo jednog ,,ludog“ meča u maloj dvorani u Zadru. Sjećam se da se moj pogodak nikako nije svidio navijačima koji su bili odmah do

Godinu kasnije, ponovo Džordan i ponovo Žižić na drugoj strani. Ovog puta to je bio prijateljski duel u grčkom Solunu, a Majklova Sjeverna Karolina igrala je protiv Crvene zvezde. Oni koji su tada nastupili, mogli su već vidjeti da će velika zvijezda uskoro zablistati. Tog 20. oktobra 1983. duel u Solunu pratilo je 5.000 gledalaca. A riješio ga je Džordan - košem na kraju drugog produžetka, za pobjedu 105:104.

Rajko Žižić bio je dominantna figura u beogradskom timu: postigao je 19 poena. A odličnu generaciju ,,crvenobijelih“ sa klupe je predvodio

Ranko Žeravica. Pomoćnik mu je bio takođe trenerski velikan, Božidar Maljković, sada predsjednik Olimpijskog komiteta Srbije. Maljković se prisjećao, da su u tom meču probali i da centar Žižić u jednoj fazi duela čuva Džordana. Nije pomoglo.

Majkl je upisao 32 poena; za Sjevernu Karolinu igrali su i budući odlični NBA igrači Sem Perkins, Bred Doerti i Keni Smit. Nastupao je i otac sadašnje australijske NBA zvijezde Dantea Egzuma. Iz meča se pamti - da je u ključnom momentu Džordan presjekao pas Predraga Bogosavljeva i pogodio za trijumf.

Zoran Radović prisjećao se da su pokušali da ga čuvaju tokom meča; a u realnosti nijesu uspijevali ni da ga ,,uhvate“ i fauliraju... Prosto - to je već bio veliki, neponovljivi Majkl. Za jednu lijepu i interesantnu stranicu iz istorije jugoslovenske košarke.

Na kraju - šteta samo što Rajko Žižić više nije živ, da ispriča neko svoje sjećanje o ,,letećem“ Majklu. Preminuo je u Beogradu, u 49. godini, 7. avgusta 2003. godine. s. stamenić

CSKA: Sezona Evrolige mrtva Treninzi kreću od 1. maja

Prvak Evrolige CSKA iznio je zvaničan stav kluba da se elitno klupsko takmičenje Evrope završi bez epiloga ove sezone.

Predsjednik moskovskog kluba Andrej Vatutin je u nedjelju istakao da ,,nema svrhe pokušavati da se oživi mrtva sezona“.

- Nema bilo kakve jasnoće oko putovanja avionima.

Biće potrebno da igrači budu u karantinima dvije sedmice. Timovi iz Šengen zone ne mogu trenutno van granica Evropske Unije.

Igrači će biti daleko od najboljih izdanja i forme.

Finansijska šteta bi se samo dijelom amortizovala. Zbog svega toga, bolje je da zaključimo ovu sezonu i okrenemo se planiranju naredne - rekao je Vatutin. Čelnik Moskovljana je rekao da očekuje da svi klubovi smanje budžete za oko 30 procenata. r. a.

NBA klubovi koji se nalaze van žarišta korona virusa u Americi moći će da od 1. maja pruže priliku prvotimcima da individualno treniraju u njihovim trening-centrima.

To je najavio komesar takmičenja Adam Silver, koji je kazao da će se strogo voditi računa da se ne ugrozi bezbijednost košarkaških zvijezda.

- Uredba će se odnositi samo na one klubove u čijim su gradovima lokalne vlasti odlučile da olakšaju mjere borbe protiv korona virusa, na osnovu konkretnih rezultata sa terena napomenuo je Silver.

Očekuje se da prva sa treninzima krene Atlanta, jer je američka savezna država Džordžija prva uvela niz olakšavajućih mjera u borbi protiv pandemije. r. a.

Primjeri

Poneđeljak, 27. april 2020.

19

NEMA DOSADE NI U DOBA KORONE: Vladimir Vlaović većinu vremena koristi za usavršavanje 11 stranih jezika MOJKOVAC - Dok nemali broj onih koji u doba korone ne znaju što činiti doma i smišljaju razne načine kako se izboriti sa dosadom, dvadeset jednogodišnji Vladimir Vlaović, student druge godine francuskog međunarodnog fakulteta VATEL za hotelijerstvo i menadžment u Podgorici, dane provodi kod roditelja u Mojkovcu i uglavnom ih koristi za usavršavanje 11 stranih jezika koje izuzetno dobro govori.

Nebo je granica

U životu mi nikad nije dosadno, jer uvijek sam osmišljavam svoje vrijeme. Volim da putujem. Živio sam u Turskoj, Rusiji i Americi, a kraće sam boravio u više zemalja. Da sve ovo izdržim i ostvarim neke svoje ciljeve stalno mi je na umu misao: Ciljaj uvijek ka Mjesecu. Iako promašiš, možda ćeš da pogodiš zvijezdu – kaže Vlaović

Ovih dana sprema se i za polaganje ispita, a dio slobodnog vremena koristi za trčanje i rekreaciju u prirodi, ali i nastavlja da planira ostvarenje svog sna - da postane glumac.

TALENAT

Navodeći da je rođen u Mojkovcu od oca Milana, koji je Crnogorac i majke Tatjane, koja je Ruskinja, Vladimir kaže da najvećim uspjehom smatra svoje široko obrazovanje, posjedovanje ljudskih kvaliteta, kao i to što veoma dobro govori engleski, španski, francuski, njemački, kineski, arapski, ruski, turski, italijanski, portugalski, poljski.

- Znanje jezika do nivoa B2C1 podrazumijeva potpunu komunikaciju - od raznih šala, viceva, slenga, pouka, izreka do poslovne komukacije, što je na znatno većem nivou od sporazumijevanja – objašnjava Vlaović, u čije se tvrdnje čitaoci mogu uvjeriti na njegovom Jutjub kanalu ,,Vladimirtheworld“ (https:// www.youtube . com/channel/ FoPLFi0ejmp 5R6qRNWw? view_as =subscriber).

Kroz ovih 11 jezika mladi poliglota razumije i veliki broj drugih stranih jezika, poput češkog, slovačkog, ukrajinskog, azerbejdžanskog i drugih, ali ne želi trošiti riječi na njih, jer to nije nivo znanja kao 11 navedenih.

Najveći dio vremena u doba korona virusa naš sagovornik posvećuje usavršavanju stranih jezika, za koje vjeruje da će mu olakšati ostvarivanje svojih snova i ciljeva.

- Jezike usavršavam preko interneta i u neposrednom razgovoru sa prijateljima, koje sam stekao u zemljama u ko-

ČOVJEK VRIJEDI ONOLIKO KOLIKO JEZIKA ZNA: Vladimir Vlaović

jima sam boravio – pojašnjava Vladimir.

Njegov talenat za učenje jezika prije tri godine primijetio je otac Milan.

- Bio je začuđen kada sam gledajući tursku seriju ,,Elif“ mogao sve da prevedem bez čitanja prevoda. Sate sam provodio ispred ogledala imi-



Otac je bio začuđen kada sam gledajući tursku seriju ,,Elif“ mogao sve da prevedem bez čitanja prevoda. Sate sam provodio ispred ogledala imitirajući turske glumce iz serija, naravno na turskom jeziku. Isto sam radio sa španskim i portugalskim serijama. To je bio povod da me otac upiše na kurseve, prvo turskog, pa zatim i ostalih jezika, koje sam uspješno završio. Tada sam imao 18 godina i svi su bili iznenađeni brzinom kojom sam savladavao učenje stranih jezika

REKREACIJA U SKLADU SA PREPORUKAMA NKT-a: Veliki je ljubitelj prirode

tirajući turske glumce iz serija, naravno na turskom jeziku. Isto sam radio sa španskim i portugalskim serijama. To je bio povod da me otac upiše na kurseve, prvo turskog, pa zatim i ostalih jezika, koje sam uspješno završio. Tada sam imao 18 godina i svi su bili iznenađeni brzinom kojom sam savladavao učenje stranih jezika – od roditelja i sestara Marije i Aleksandre, do brojnih drugih ljudi. Za svega godinu govorio sam 12 jezika, uključujući crnogorski – priča mladi poliglota.

UČENJE

Učeći strane jezike, na umu je imao pouku: Traži znanje, pa makar i u dalekoj Kini. Navodeći da nije baš lako učiti jezike, Vladimir naglašava da ako nešto želite i dovoljno ste uporni, sve je moguće.

- Volim sve jezike. Za komunikaciju mi najviše koriste engleski i španski, s obzirom na moj boravak u Kaliforniji,

gdje sam radio u hotelu ,,Ric Karlton“, a tamo je španski drugi službeni jezik. Posebnu ljubav gajim prema francuskom, koji je jezik ljubavi, a sada i jezik Evropske unije – kaže Vlaović.

Kako ističe, za vrijeme boravka u svom rodnom gradu u potpunosti se podržava mjera Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

- Izuzetno cijenim trud naših zdravstvenih radnika, jer život je uvijek na prvom mjestu – poručio je talentovani mladić.

Ovaj mladić, koji nikad nije zaboravio da učitelji samo otvaraju vrata, a dalje idete sami, kod kuće se priprema za polaganje ispita, a kada okolnosti to budu dozvolile i za ponovni odlazak u Los Anđeles, gdje je dobio posao u ,,Hard rok kafeu“.

O Vladimiru su pisali i mediji u Turskoj, SAD i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Bio je

stipendista turske vlade i u Istanbulu i Ankari je godinu i po usavršavao turski i arapski jezik. Nedavno je uradio i video u sklopu akcije ,,Ostani doma“, kao znak podrške građanima Crne Gore i svijeta, a koji možete pogledati na portalu Pobjeda.me.

- U životu mi nikad nije dosadno, jer uvijek sam osmišljavam svoje vrijeme. Volim da putujem. Živio sam u Turskoj, Rusiji i Americi, a kraće sam boravio u više zemalja.

Da sve ovo izdržim i ostvarim neke svoje ciljeve stalno mi je na umu misao: Ciljaj uvijek ka Mjesecu. Iako promašiš, možda ćeš da pogodiš zvijezdu, jer nebo je granica… Zadovoljstvo mi je da dam intervju za najugledniji crnogorski list Pobjedu, jer ta riječ govori sve. Siguran sam da će se našom pobjedom završiti i ova borba sa korona virusom – poručio je na kraju dvadeset jednogodišnji Vladimir Vlaović.

I.MITROVIĆ

Holivudu se najrađe vraća

MOŽE DA GLUMI NA 12 JEZIKA: Metju Frost uradio reportažu sa Vladimirom

Vladimir Vlaović kaže da ga je ovih dana posebno obradovala vijest o tome što je u Los Anđelesu objavljena reportažu o njemu.

Tokom njegovog boravka u Holivudu, podsjeća, napravili su o njemu reportažu, koja je prikazana na izložbama u Los Anđelesu i Parizu.

- Moj prvi boravak u Holivudu kao da mi je otvorio vrata ka mojim snovima, jer sam naziv reportaže ,,Vidio sam znak“ (I saw a sign) kao da mi govori da sam već napravio prvi korak ka ostvarivanju svojih snova – priča Vlaović i naglašava da veoma voli

glumu, što je i jedan od razloga za učenje svjetskih jezika.

Cilj mu je, poručuje svestrani mladić, da postane glumac.

- S obzirom na to da imam prirodan dar za glumu, mislim da će mi znanje stranih jezika pomoći da ostvarim taj cilj. Takođe, fizičke predispozicije, visina od metar i osamdeset sedam centimetara i atletska građa predodređuju me za to. Nadam se da će mi to omogućiti da budem poznat i gradim karijeru i u svijetu mode i reklama – samouvjeren je Vlaović.

20 Feljton

Poneđeljak, 27. april 2020.

3.

PODGORIČKA ISTORIJSKA ČITANKA

Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ

SOLIDARNOST NA ZAVIDNOJ VISINI

Zajedništvo je oduvijek krasilo Podgoricu i uslovilo sve veću solidarnost i međusobno povjerenje njenih stanovnika kroz burne istorijske i ostale mijene.

I Knjazu Nikoli osobito je bilo stalo da zaustavi iseljavanje iz Podgorice, Nikšića i Bara, nakon odlaska otomanske vlasti i Berlinskog kongresa.

Podrška, u nevoljama osobito, vazda je ovdje bila i ostala na zavidnoj visini, pa i između dva svjetska rata, kada se disalo jednom dušom.

Zajedništvo, solidarnost, međusobno povjerenje i briga osobito su bili izražene u toku NOR-a, kada se za život druga nije žalio svoj. Te karakteristike i moralna načela bila su i u poslijeratnoj izgradnji, a tim putem nastavljala je i Crna Gora, međunarodno priznata i uvažavana.

Podgorica se poslije Berlinskog kongresa razvijala ubrzano i postajala sve prepoznatljivija. O tome govore strani gosti.

Jedan od njih je Simo Matavulj. On je ovako vidio Podgoricu: „Mladi i stasiti podgorički trgovac Lukačević, odeven u crnogorsku nošnju, upoznao je goste sa prilikama u Podgorici. U njoj žive bratstva od dvije vjere — naše i Muhamedove, bez razlike vjere. Na ulicama je vidio čistu zdravu i lijepu djecu kako na pozornici veličaju islam.”

Zapisano je da su prvi učitelji muslimanske djece 1886/87 bili Omer Bibezić i Mustafa Hadžiahmetović. Tada je u Podgorici bilo 15 kulturno-umjetničkih društava sa oko 1500 članova. Prva biblioteka osnovana je 1881. u Staroj Varoši, ali nije znano u kojoj je kući bila.

Danas Podgorica predstavlja moderan i glavni grad Crne Gore, koja je 21. maja 2006. godine obnovila svoju nezavisnost izgubljenu 1918. godine, kada je odlukama nezakonito sazvane Podgoričke

Zajedništvo, solidarnost i povjerenje osobito su bili izraženi u NOR-u Objavljujemo djelove knjige „Podgorička istorijska čitanka“ uglednog i poštovanog Huseina Cena Tuzovića, koju su nedavno objavili Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Podgorica i JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Promocija Tuzovićevog djela u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ bila je jedan od najposjećenijih događaja otkad postoji ta institucija

Kuća u Staroj varoši, 1908. godina

skupštine pripojena Srbiji. U novostvorenoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca nije bilo mjesta za nju, Bosnu i Hercegovinu (okupiranu od strane Austougarske 1878. i prisajedinjenu 1908) i Makedoniju, koje su tek u NOR-u 1941– 1945. postale republike stvorivši zajedno sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom novu DFJ, a potom SFRJ. Ta država je srušena 1989. godine agresijom na Hrvatsku i genocidom nad Bosnom i Hercegovinom. Crna Gora je u junu 2017. godine primljena u NATO, a na putu je da postane i punopravna članica EU. Podgorica je u NOR-u dala 55 narodnih heroja, a u Španskom građanskom ratu 1937– 1939. učestvovalo je 10 njenih građana.

PODGORICA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA (1918–1941)

Kada su velike sile na Berlinskom kongresu 1878. godine prekrojile kartu Balkana, Podgorica je oslobođena naredne godine. Nju je napustila turska vojska a u grad je ušla crnogorska. Od tada Podgorica

Bunar u Staroj varoši kod Sahat kule, 1917. godina

počinje novi život. Postaje s r e d i š t e e ko n o m s ko g i društvenog razvoja. U njoj se vrše velike etničke, ekonomske i socijalno-kulturne promjene. Poslije oslobodilačkog rata 1876–1878. teritorija Crne Gore je više nego udvostručena. Nastupio je opšti preporod u državi i društvu. Poljoprivredna proizvodnja se znatno uvećava. Gradovi koje je Crna Gora dobila omogućili su brži razvoj trgovine i zanatstva, drumskog, pomorskog i p o št a n s ko g s a o b ra ć a j a .

Počinje razvoj industrije, pojavljuju se mnoga sitna preduzeća. Razvijaju se n ovč a n i z avo d i . Po j ava kapitalističkih elemenata u načinu privređivanja uslovljava i društvenu diferencijaciju. Oslobođenje 1879. godine zateklo je Podgoricu sa oko 8.000 stanovnika. U gradu je bilo 153 trgovačkih i 133 zanatske radnje. Imao je bogato p o l j o p r i v re d n o z a l e đ e.

Privredni razvoj zahvata Podgoricu sa okolinom i uzima sve veći zamah. U tom pogledu od važnosti je otvaranje Monopola duvana i Fabrike

Podgorička muslimanska đeca ispred osnovne škole u Staroj varoši, 1917. godina

Podgorica u 19. vijeku, crtež

cigareta 1905. godine. Sve to utiče na promjenu društveno-ekonomskih odnosa i strukturu stanovništva.

Počinje se stvarati građansko društvo, industrijsko i zanatlijsko radništvo. S promjenama u privredi mijenja se i fizionomija grada. Od 1886. na desnoj obali Ribnice podiže se Nova Varoš, pod imenom Mirkova Varoš, upravo tamo gdje su bile livade na kojima je nekada logorovala turska vojska. Otvaraju se škole i druge prosvjetne i kulturne ustanove. Podgorica postaje važan trgovački i saobraćajni centar Crne Gore. Novi društveno-ekonomski odnosi ne trpe stare patrijarhalne, niti način upravljanja i vladavine u to doba. Tako se u Podgorici javljaju otpori i opozicija apsolutizmu, koji je u to vrijeme bio karakterističan za Evropu.

Građanski elementi u gradu traže više slobode i demokratije. Radnici — pečalbari, đaci i studenti, koji su radili i školovali se na strani, donose nove ideje o načinu života i organizaciji društvenih odnosa.

U gradu se stvara napredni demokratski pokret.

Prvi svjetski rat i okupacija Crne Gore prekinuli su privredni razvoj zemlje i društvena kretanja u njoj, a samim tim i u Podgorici. Strahote Prvog svjetskog rata

odnijele su milione života, uništile materijalna i kulturna blaga, kao i ono malo industrije i privrednog života koje je Crna Gora (i Podgorica) imala. U ratnom vihoru i revolucionarnim vrenjima Prvog svjetskog rata nestale su velike državne tvorevine — Austrougarska monarhija, Otomanska carevina i Carska Rusija. Na njihovim razvalinama nikle su mnoge nacionalne države. Pod rukovodstvom Lenjina i Boljševičke partije u Rusiji je pobijedila Oktobarska revolucija. Revolucionarne ideje prodiru i u druge evropske zemlje, pa se tako stvaraju uslovi za promjenu postojećih društvenih odnosa. Tako je otpočela nova epoha — epoha socijalizma.

Početkom 20. vijeka Crna Gora, u kojoj se tek počelo razvijati građansko društvo, bila je na velikoj raskrsnici. Završavo se viševjekovni period njenog samostalnog istorijskog puta i samostalne državnosti. Njihov nastanak ubrzali su događaji u Prvom svjetskom ratu.

Crnogorski narod je sa radošću dočekao stvaranje nove jugoslovenske države, jer je njegova cjelokupna narodnooslobodilačka borba u prošlosti bila usmjerena ka oslobođenju i ujedinjenju, stvaranju šire društvene zajed-

Oslobođenje 1879. godine zateklo je Podgoricu sa oko 8.000 stanovnika. U gradu su bile 153 trgovačke i 133 zanatske radnje. Imao je bogato poljoprivredno zaleđe. Privredni razvoj zahvata Podgoricu sa okolinom i uzima sve veći zamah. U tom pogledu od važnosti je otvaranje Monopola duvana i Fabrike cigareta 1905. godine. Sve to utiče na promjenu društveno-ekonomskih odnosa i strukturu stanovništva. Počinje se stvarati građansko društvo, industrijsko i zanatlijsko radništvo nice Južnih Slovena. Ove težnje bile su zasnovane na objektivnim istorijskim interesima: da se očuva sopstveni opstanak pred agresivnim namjerama velikih imperijalističkih sila; da se obezbijedi brži ekonomski i kulturni razvitak; da se sistem autokratske vladavine zamijeni demokratijom i novim političkim poretkom. Zato je najveći dio crnogorskog naroda bio voljan da za ostvarivanje tih ciljeva žrtvuje svoju državnu samostalnost.

Međutim, stvarnost je uskoro pokazala da su te nade u novu ujedinjenu državu — Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca — iznevjerena. Crnoj Gori u njoj nijesu priznata prava koja su proisticala iz njene istorijske posebnosti i državno-pravne individualnosti.

(Nastavlja se)

Reagovanje / Drugi pišu

Poneđeljak, 27. april 2020.

21

Reagovanje na tekst Milana Šćekća

» Piše: Drago Pilsel U članku ‘’Postoje li nacionalne crkve?’’ objavljeno u lista ‘’Pobjeda’’ (26. travnja 2020. u 7:50) Milan Šćekić ima potrebu narugati mi se, pak, me omalovažavati, vrijeđati, prikazati me kao ostrašćenog, pristrasnog, nebuloznog, kontradiktornog i neupućenog novinara i teologa, riječju, kao nekoga tko ne poznaje materiju kojom se želi baviti. Tvrdi da pišem na ‘’neutemeljen način’’.

Prvo što bode oči je što gospodin Šćekić, koji se predstavlja kao ‘’istoričar’’, što podrazumijeva da poznaje metodologiju znanstvenog rada, ne zna ili neće da zna da se tuđe rečenice ne smiju vaditi iz konteksta, nikada: ni u akademskom radu, niti u publicističkom osvrtu.

Ali, hajde, rekoh si: to je ta mlada generacija ‘’intelektualaca’’ koja misli da se članak za dnevni list i portal smije pisati bez uvažavanja pravopisnih pravila i s hrpom tipfelera, bez znanja o tome kako se i gdje riječi razdvajaju, kako se i gdje trebaju staviti znakovi interpunkcije. Kakva mu gramatika, takva mu logika članka!

Zagovarate vjerski nacionalizam Elem, moj stav je vrlo jasan, nikako konfuzan i nikako proturječan.

Ponovit ću ga: ako bi određeni broj kršćana pravoslavaca iz Crne Gore poželjelo imati svoju nacionalnu ili pomjesnu crkvu, ja bih tu činjenicu morao poštivati. Naravno, ako bi ti ljudi zaista bili ekleziološki osvješteni i upućeni, ako bi pokazali da shvaćaju što Crkva jest, a što nije. Mislim da gospodin Šćekić ne pokazuje te odlike (a on sebi daje pravo da govori u ime te skupine!).

Moje pisanje u beogradskom tjedniku ‘’Novi magazin’’ (na što gospodin Šćekić izuzetno kasno reagira) je imalo za cilj upozoriti na kraval koji priređuje uvaženi predsjednik Đukanović koji je za novinsku agenciju France-Presse izjavio da je Crnoj Gori potrebno da ima ‘’sopstvenu pravoslavnu crkvu kako bi učvrstila svoj nacionalni identitet’’. To da jedan

» Piše: Nikola Baketa Kao i svakog proljeća u Hrvatskoj je počela rasprava oko uzvika i natpisa „Za dom spremni“ (ZDS), gdje i kako postaviti ploče koje sadrže taj uzvik, odakle ih maknuti te je li to ustaški pozdrav ili samo manje ustaški. Istina, bude toga i tijekom godine, da nam ne dođe kao iznenađenje u travnju i uhvati nas spuštenog garda ili, zlu ne trebalo, spuštene desnice.

Ove godine tu je temu, onako klizeći s leđa, otvorio predsjednik Zoran Milanović. Prvo je rekao kako ploču s imenima pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i natpisom „Za dom spremni“ treba maknuti, a onaj tko se pod tim uzvikom devedesetih borio to je radio, osim za Hrvatsku, i za Nezavisnu državu Hrvatsku (NDH). Potom se pak oglasio i naveo da nije želio obezvrijediti žrtvu pripadnika HOS-a, ali da neće dopustiti da ih se koristi za relativiziranje zločinačkog karaktera NDH. Pozvao je i premijera Andreja Plenkovića da podrži zakon kojim bi se zabranilo veličanje ustaštva. Kao da je Milanović krenuo u klizeći s leđa, a onda se sjetio da već ima jedan žuti karton pa pokušao ublažiti start.

Međutim, ono što bi trebalo biti sigurno, makar iz svega što su akteri povezani s HOS-om radili i govorili tijekom devedesetih i kasnije, jest da je „ZDS“ ustaški pozdrav. Da su ga kao takvog spremno prihvatili, otvoreno se nazivali ustaškim sinovima, nasljednicima Crne legije, slavili osnivanje NDH. Kako je umirovljeni general HOS-a, Anto Prkačin, svojedobno objasnio da se članom HOS-a postajalo tako da kažeš: „HOS-ovac i ustaša sam“. Ukoliko je to istina, a postoje videosnimke iz sredine devedesetih koje potvrđuju kako su se bojne HOS-a nazivale ustašama, onda zasigurno ne bi nikoga trebalo vrijeđati ako te iste ljude netko drugi nazove ustašama. Zaista, bilo bi krajnje ironično da smo došli do toga da se u jednoj članici EU, trenutno

državni vladar koji pretendira uvesti svoju zemlju u Europsku uniju ne zna za odvajanje državnih i crkvenih poslova ravno je izjavi Kolinde GrabarKitarović, više puta ponovljenoj, od Švicarske do Australije, da je Hrvatska bila članica Varšavskog pakta!

Dapače, rekao je i ovo: ‘’Vođeni smo nespornom potrebom da usavršimo duhovnu, društvenu i državnu infrastrukturu kako bismo ojačali svijest građana o sopstvenom identitetu’’. Moja namjera je bila upozoriti na jedan očiti društveni i povijesni anakronizam. Predsjednik Đukanović, naime, zagovara crnogorski vjerski nacionalizam. Želio sam ukazati i na to, a čini se da je to problem i gospodina Šćekića, da je riječ o neobrazovanosti kod religiološki nepismenih ljudi.

Na pitanje gospodina Šćekića ‘’Postoje li nacionalne crkve’’,

odgovaram: postoje. Smatram li, pak, da su one na tragu suvremene ekleziologije, na tragu one ekleziologije o kojoj se govori, ako baš hoćete, i među mlađim vladikama i teolozima SPC-a? Ne smatram.

Bila je 2007. godina kada se zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, proglasio ‘’biskupom Crkve hrvatskog naroda’’. Takvo nešto ne postoji!

Ispravio sam ga odmah, a on je ispravak uzeo k znanju, barem u izdanjima svojih sabranih propovijedi.

Pojasnit ću: nijedan narod ne može sebi anektirati Crkvu, ne može sebe proglasiti istovjetnim s Crkvom bilo tako da Crkvu učini isključivim oruđem svojih interesa, bilo tako da se odrekne tobože svih svojih narodnih interesa u korist Crkve. U svakom slučaju, kad se nešto takvo pojavi ili kad se nešto takvo tvrdi, u pitanju je zapravo jedna velika zbrka.

Takva je zbrka, jer je to pojam anticrkveni i antikoncilski, kada se govori o ‘’Crkvi u Hrvata’’.

Dakle, ne može se poistovjećivati kršćanstvo i katolicizam s hrvatstvom ili pravoslavlje sa srpstvom (toliko o Šćekićevoj tvrdnji da sam plaćeni advokat SPC-a!) ili sa, što bi gospodin Šćekić želio, crnogorskom nacijom.

Ponovit ću ono što gospodin Šćekić prešućuje iz mojeg pisanja, kada izvlači moje riječi iz konteksta, jer je to fundamentalno važna stvar: Crkva koja bi sebe poistovjećivala s jednim narodom izdala bi time samu svoju narav, ona bi time prestala biti Crkva na putu, ustvrdila bi da kao Crkva ima svoju domovinu ovdje.

Kršćanstvo je jedna stvarnost višega reda, koja prelazi (transcendira) sve narode, sabire svoje članstvo iz svih naroda, stvara zajedništvo druge vrste nego što je nacionalno zajed-

Nekako s proljeća: ‘Za dom spremni’ Kao i svakog proljeća u Hrvatskoj je počela rasprava oko uzvika i natpisa „Za dom spremni“

ništvo. Kršćanstvo se očituje svijetu kao unicum – narod Božji.

Jesam li sretan što postoje nacionalne crkve? Ne, nisam. Ali, za razliku od gospodina Šćekića, kojem valja priznati što iskreno govori kako ne razumije ‘’savremeni svijet’’, ja te crkve poštujem, među njima kao novinar i teolog (posvećen ekumenskim nastojanjima) djelujem. Na isti način bi valjalo poštivati i Crnogorsku pravoslavnu crkvu kada bi ona postojala. Ali to nije slučaj, ona ne postoji. Nju tek žele stvoriti ili stvaraju vrhovni svećenik Milo Đukanović i njegov ministrant Milan Šćekić.

Ne zamjerite ovom Argentincu ni na, nadam se za vas ne prekompliciranoj metafori, niti na višku ironije: ne pišite, gospodine Šćekiću, ‘’vjerujem’’, na tàrabi!

(Autor je novinar i teolog iz Zagreba)

HOS. Možda da potanko objasni kako se to, po njemu, zlorabi HOS za relativiziranje zločinačkog karaktera NDH, ako smatra da se onaj tko se borio pod ZDS, uz Hrvatsku, borio i za NDH. U tom slučaju to nije zlouporaba HOS-a, nego, eventualno, njegovanje tradicije.

Ukoliko se Milanović već namjerava isprsiti s izjavama kakve je imao ovih dana, onda bi one trebale biti jasne, smirene, obrazložene. Pogotovo ukoliko namjerava pozivati Plenkovića da zajedno podrže zakonske promjene. Jer očekivati da će Plenković napraviti korak više po ovom pitanju kroz ovakvu inicijativu je zaista teško. Naime, nakon što je Plenkovićevo Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima završilo sa svojim radom i zaključilo da ZDS može imati dvostruke konotacije, on zasigurno nije sklon propitivati takvo ingeniozno očuvanje statusa quo.

OTVARANJE OČIJU

predsjedavajućoj, ne smije ljude osloviti onako kako se sami žele oslovljavati.

IZJEDNAČAVANJE

Kad se ustanovi takvo stanje stvari, onda se može raspravljati o tome postoje li ljudi koji, kako Milanović kaže, zlorabe HOS-ovce kako bi relativizirali zločinački karakter NDH? Zasigurno postoje oni kojima zacakle oči kad napišu „ZDS“ ili izvjese zastavu s prvim bijelim poljem.

Umetnu, onako nehajno, ušato „U“ u neki natpis ili u ritmu skandiraju na stadionu – „Hrvatska, Hrvatska, Hrvatska ooooooo Hrvatska, nezavisna država“. Većina takvih, obvezno nakon toga, voli reći da ne veličaju

ustaštvo, NDH i sve ono što je počinjeno pod tim režimom. Nekako kao da se posrame, prikriju tu svoju crnu notu, skrenu pogled, ali sjaj u oku i smiješak na usnama govore – „opet će se gusta magla spustiti“. Naravno, uvijek postoje takve kukavice koje su spremne zlorabiti HOS-ovce. Istina, zlorabe ih, jer njih nije bilo sram reći da su ustaše, bili su iskreni. Njima, koji se srame povezati ZDS i ustaštvo, i Prkačin je poručio da su „izdali Juru Francetić, kao što je Juda izdao Isusa“.

Ima i onih koji, poput ministra branitelja Tome Medveda, izjednačavaju sve hrvatske branitelje s pripadnicima HOS-a. Tako je povodom posljednjih događanja i Milanovićevih

izjava izveo zaključak kako je neprihvatljivo hrvatske branitelje povezivati s totalitarnim režimom, a da je to posebno neprihvatljivo prema pripadnicima HOS-a. Teško je shvatiti njegovu logiku kada govori ljudima, npr. pripadnicima HOS-a, da sami sebe ne smiju povezivati s nečim. S druge strane, teško je pronaći da je netko u Hrvatskoj cjelokupnu braniteljsku populaciju povezivao, ili da su svi branitelji sami sebe povezivali, s totalitarnim ustaškim režimom. To bi zaista bilo neprihvatljivo i nekorektno.

Trebao bi se, stoga, Milanović odlučiti smeta li mu „Za dom spremni“, ili mu smetaju oni koji zloupotrebljavaju „Za dom spremni“ koji je koristio

Možda će biti sklon razmotriti takav prijedlog u nekom novom mandatu, neke 2041. godine. Zaista, to bi bilo prigodno, da se 10. travnja, na stotu godišnjicu osnutka NDH, donese konačni pravorijek po tom pitanju – zabrana ili dopuštanje pozdrava „Za dom spremni“. Bez dvostrukih konotacija. Prigodan je taj datum jer tad, baš slučajno, rođendan slavi i IX. bojna HOS-a koja nosi naziv, baš slučajno, „Rafael vitez Boban“ i pozdravlja se, baš slučajno, sa „Za dom spremni“. Mogli bi postaviti i sliku Ante Pavelića kao 1995. godine na četvrtoj godišnjici osnutka IX. bojne.

Možda bi jedna takva priredba otvorila oči Andreju Plenkoviću pa bi bio spremniji donijeti odluku. Teško je pretpostaviti kakva bi ta odluka bila.

Ovisi s kim bi tad bio u koaliciji, je li izborna godina, kakvo je stanje u HDZ-u.

Stoga je jedino sigurno, uz to da je „Za dom spremni“ ustaški pozdrav, da će se Plenković i Milanović uspješno naći na liniji nesigurnosti koliko je „Za dom spremni“ (ne)prihvatljiv. Jedan će biti malo više desno na toj liniji, a drugi malo više lijevo. U redu je, samo polako, imamo još 20 godina do obljetnice.

22

Drugi pišu

Poneđeljak, 27. april 2020.

Religija protiv zdravlja » Piše: Aleksej KišjuhAs Religija je opasna po zdravlje.

Ova činjenica zabeležena je i kamerom, uživo, u hramu Svetog Save dok se građani Srbije na Uskrs pričešćuju istom kašičicom i ubrusom.

Dokazi su tu čvrsti i postojani kano klisurine: kovid-19 se prenosi kapljično. Što znači da smrtonosni virus SARS-CoV-2 obitava u kapljicama sekreta i pljuvačke iz usta, grla ili nosa.

I da u svoju sledeću žrtvu takođe ulazi preko usta, nosa i očiju, posredstvom vazduha, prstiju, svetih ili profanih predmeta svejedno, a na kojima se ove zaražene kapljice nalaze.

Zbog tih prostih činjenica, krajnje su rizični fizički kontakti poput rukovanja, zagrljaja, poljubaca i vaskolikih pipanja, pa i telesna blizina manja od metar ili dva. A isto to važi i za one – metafizičke kontakte.

Masovno dodirivanje ili približavanje jedne te iste kašičice ustima, iz jednog te istog putira, ravno je Judinom (ili mafijaškom?) poljupcu smrti. Neverovatno, ali mikrob SARS-CoV-2 ne haje niti benda da li Džordž Kostanca iz Sajnfilda (dvostruko) umače čips u istu vanglu sa sosom ili se pak konzumira ista transsupstancionisana krv iz tela Isusa iz Nazareta. Umesto da odistinski slavi ljudski život, Uskrs u Srbiji je sejao smrt.

Međutim, jedino što tu zaista iznenađuje jeste činjenica da smo uopšte – iznenađeni. Antologija religijskog suprotstavljanja naučnoj medicini i zdravom razumu, te hronika (moralno) problematičnih metoda lečenja, (pre)dugačka je poput Biblije ili Prustovog Traganja za izgubljenim vremenom.

Rečima jednog od najvećih logičara u istoriji ljudskog mišljenja, Bertranda Rasela, naučno izučavanje ljudskog tela i njegovih bolesti borilo se sa masom praznoverja koje je uglavnom predhrišćanskog porekla, ali i koje zdušno podržava crkvena vlast svojom težinom i svom snagom.

Danas uglavnom pamtimo su-

Pričešće istom kašikom

kobe između nauke i religije oko Galileja i Darvina, ali zaboravljamo na dugu istoriju religijskih otpora naučnoj medicini. I zato tvrdoglavo insistiranje na zdravstveno rizičnim ritualima u pandemijskoj 2020. godini nije ništa novo pod kapom popovskom.

Za hrišćanstvo, bolest je od početka i odvajkada smatrana ili božjom kaznom za greh ili delovanjem nečastivih sila, uključujući tu i nečastive žene (veštice) i bezbožnike (Jevreje).

U skladu sa tim se i lečila: posredovanjem svetaca (lično ili svetim predmetima), molitvom i hodočašćima, ili pak isterivanjem đavola, demona i zlih duhova.

Još za Avgustina (354-430), sve bolesti valja pripisati ovim zlim dusima, a Grigorije Nazijanski ili Bogoslov (330-390) tvrdio je da je sva medicina beskorisna, osim polaganja posvećenih ruku na bolesnika. Ovakva verovanja bila su neobično popularna, kao i lukrativna, tokom srednjeg veka. Posedovanje svetih predmeta ili moštiju, bilo je (i ostalo) dragoceni izvor prihoda crkava i gradova u kojima su se nalazile.

Takođe, izlečenje je pre svega bilo smatrano metafizičkim čudom (a ne problemom koji valja fizički rešiti). Što ne treba da čudi, bar ne u dobu kada je smrt od bolesti predstavljala pravilo, a ozdravljenje izuzetak.

Zato se i većina novozavetnih

čuda tiče upravo medicine. Prema onim pristrasnim biografijama, Isus je ljude izlečio od slepila, gluvonemosti, lepre, krvarenja, oteklina, invaliditeta, pa i smrti, i mahom na tome reklamirao svoj autoritet i karakter kao mesije.

Zatim, ako su zarazne bolesti poput kuge bile rezultat zlih sila i/ili gneva božijeg, omiljena metoda za njegovo smirivanje (koju su popovi zdušno preporučivali), bila je darovanje zemljišnih poseda crkvi. Kada to nije upalilo, prelazilo se na uništavanje Jevreja.

Pa je npr. u Strazburu 1349. preventivno spaljeno 2.000 Jevreja, pre nego što je kuga zahvatila grad. Čitave jevrejske zajednice bile su epidemiološki izbrisane u Erfurtu, Bazelu, Aragonu, Barseloni, Frankfurtu, Nirnbergu, Majncu, Kelnu i drugim evropskim gradovima. Nimalo bolje nisu prošle ni mnoge žene, jer Veštici ne daj da živi (Izlazak 22:18).

Od 15. do 18. veka, pogubljeno je ili spaljeno oko 100 hiljada žena optuženih da vračaju i imaju seksualne odnose sa đavolom lično. Doduše, vradžbine i magija uopšte nisu bili crkveni prekršaji po sebi – smrtni greh beše samo u stupanju u savez sa paklenim silama i izazivanju bolesti tim povodom.

I sad, veli Rasel, osim verovanja da su praznoverni načini lečenja (dodir, molitva, genocidi i

femicidi) delotvorni, energično je suzbijano i naučno izučavanje medicine. Jevreji su progonjeni i ubijani i jer su svoje medicinsko znanje sticali od mrskih muslimana ili Arapa.

Razvoj medicine nije bio moguć bez anatomije i fiziologije, odnosno seciranja, a kojem se oštro protivila hrišćanska religija – jer škodi vaskrsavanju tela.

Na mnogim katoličkim univerzitetima, čak i cirkulacija krvi poricana je sve do 18. veka. Najveći naučni umovi Evrope stolećima su radije izbegavali svako bavljenje medicinom, plašeći se progona, otpora i lomače.

A ukoliko smatramo da ovakva i slična praznoverja pripadaju nekakvom mračnom srednjem veku, razmislimo dvaput. Religijske zablude i predrasude pojavljuju se gotovo svaki put kada dođe do naučnog proboja u medicini. Vakcinacija protiv velikih boginja izazvala je buru protesta crkvenih ljudi, uključujući tu i ugledne teologe sa Sorbone i Kembridža u 19. veku (vakcina beše izazov samom Nebu, čak i volji božijoj).

Ili, kada je otkrivena anestezija, sveštenstvo je odmah podsetilo na božju zapovest Evi, S mukama ćeš decu rađati (Postanak 3:16).

Vaistinu, kako dođavola rađati sa mukama uz pomoć nekakvog bezbolnog hloroforma?

Intervencija religije u pitanji-

ma medicine i danas se vidi oko abortusa i kontrole rađanja, istraživanja i upotrebe matičnih ćelija, virusa side ili HIV i slično. Pa kardinali i biskupi bogorade protiv upotrebe prezervativa u sidom pogođenoj Africi, dok protiv vakcinacije urlaju islamski fundamentalisti poput Talibana ili Boko Harama u Nigeriji, Indiji, Pakistanu i Avganistanu, tvrdeći da je u pitanju američka zavera sa namerom sterilizacije muslimana kao pravih vernika. Zvuči poznato?

Svakako, jer na virus verskog antivakcinaštva nisu imuni ni ortodoksni Jevreji iz Bruklina, zatucani rimokatolici iz Kentakija ili protestanti iz Kanzasa, kao ni militantni pravoslavci iz Rusije i Srbije. Ko je rekao da na svetu nema ekumenizma, bar u protivljenju modernosti i nauci?

Najzad, Jehovini svedoci odbijaju transfuziju krvi, Amiši transplantaciju organa, mormoni i adventisti mnoge lekove, a Sajentolozi psihijatriju i lečenje mentalnog zdravlja.

Tačno koju god religiju da pročačkamo, otkrićemo da je i opasna po zdravlje.

Ali zašto je to, pobogu, tako? U osnovi vekovnog sukoba između religije i medicine pre svega se nalazi borba za moć i autoritet oko ljudskog fizičkog i mentalnog zdravlja. Suprotno popularnoj izreci, najstariji zanat na svetu zapravo je bio – vrač.

Od najranijih ljudskih zajednica, magija i religija čvrsto su držale i ljubomorno čuvale monopol na ljudsko lečenje, a koji je (ubrzano) počeo da se urušava tek u 18. veku. Lečenje na osnovu naučnog znanja i dokaza, a ne teoloških dogmi, pokazalo se nepodnošljivo efikasnijim i beskrajno humanijim.

Kako je isticao Kristofer Hičens, šta se dešava sa šamanima, vračevima, popovima i sličnima koji leče na osnovu molitve i vere, kada u selo ili grad stignu lekar i apotekar, te delotvorna medicina bez pratećih ceremonija i mistifikacija? Isto ono što se događa i dodolama kada se pojavi meteorolog, ili tumačima zvezda kada se pojavi učitelj sa teleskopom. Pa ipak, par vekova modernosti i prosvetiteljstva mnogima deluju naivno u poređenju sa milenijumima te-

oloških vradžbina.

Ljudski mozak nije teflon, pa religijske zablude umeju da se zalepe kao smrad na majmuna. Da li smo to ikada postali ili uopšte bili moderni u vezi sa opasnostima i zdravljem, pitao se Bruno Latur, sociološki istraživač mikroba i pasterizacije?

Na Uskrs prošle nedelje, na ispitu je bila i sekularnost naše Republike, i na tom se ispitu nije proslavila. Nakon prvobitno hrabrog odbijanja molbe Sinoda, usledila su kompromisna tolerisanja, uprkos zabrani kretanja i kapljičnih okupljanja.

Jednom za svagda: zarazne bolesti izazivaju sasvim prirodni i fizički – mikrobi.

A ne natprirodni i metafizički grehovi, nevernici, jeretici ili ljubomorna i sujetna božanstva koja je izmislio čovek i od kojih žive profesionalni trgovci ljudskim dušama i strahom od smrti.

Zato su uzaludne one racionalne sugestije da, tokom pandemije, za pričest valja koristiti jednokratne kašičice, ili da je vera u boga jedan intimni i lični odnos koji se može praktikovati i kod svoje kuće. Jer, ukoliko se prihvati da po osveštanim crkvenim predmetima, i po telu i krvi Hristovoj, uopšte mogu da plivaju nekakvi mikrobi, ukida se granica između svetog i profanog. Samim tim, ruši se i razvejava čitava religijska građevina ili vizija čoveka i sveta.

A sa tom vizijom nema kompromisa i za nju se crkva grčevito bori – čak i ako oseća da bitku nezaustavljivo gubi. Otuda nema mesta ni za nekakvu ličnu veru u svoja četiri zida. Jer ona jeste i društvena stvar ili religija se ne misli, već pleše, kako je davno utvrdio antropolog Robert Maret. Međutim, u pandemiji, taj ritualni ples je opasan po zdravlje. Možda bismo onda radije trebali da – mislimo? Svetlost modernosti ili luča prosvetiteljstva jesu onaj najbolji protivotrov za religijske viruse uma.

Nema kompromisa pred zarazom, pa odaberimo fiziku umesto metafizike, dokaze umesto dogme, materiju umesto duhovnosti, život umesto smrti.

I parafrazirajmo tada ovdašnjeg prosvetitelja Dositeja Obradovića: knjige, braćo, knjige, a ne zvona i kašičice.

Leti Vulin, letu štuke, letu avijoni » Piše: Ljubodrag sTOjADiNOViĆ Vulin je konačno podigao avijaciju. Nema sumnje da taj herojski podvig ne bi bio moguć bez sadističkog parafa Vrhovnog: diži sve što leti da prepadnemo raju, sve ima svoje granice, ali strah nema.

Juče, negde između 10.00 i 14.00 bilo je nekoliko taktičkih naleta na Ralju, sa namerno prekoračenim limitima ekstremne buke. Moguće je da to mesto, tamo gde se privodi kraju beogradski atar a počinje Šumadija, krije u sebi neko utvrđenje, koje nije po volji vlastima. Meštani krive šije, gledajući u slobodno nebo, ne bi li uočili ciljeve ratnog vazduhoplovstva. Ali, ne mogu da se sete ničega. Ničega nema u Ralji što

je vredno probijanja zvučnog zida na zemlji.

Tačno u 12.55, turbomlazni aparat srpske vojske, (moguće orao) u brišućem letu na visini od oko 60 metara, nadleteo je mirne zaseoke iznad Vlaškog Polja, Ropočeva, Đurinaca, Popovića, zaobišao Kovionu i nestao levo od Avale.

A zatim se sve to ponovilo.

U seoskim dvorištima gde mirno žive domaće životinje, nastupilo je vanredno stanje: kokoške su preskakale ograde, petlovi se čerupali međusobno a zatim jurcali po dvorištima, ćurke su začuđeno gledale u druge ćurke. Ćurani su bili relativno pribrani.

Psi su jaukali i pokušavali da se odvežu, a dve koze su ispuštale za malo pa ljudske krike.

Sused Mitić je dotrčao da me pita: komšija, ti verovatno znaš, koji jebeni ludak tera avione preko sela?

Rekoh da ne znam, jebenih ludaka ima mnogo. Izgleda da se razmnožavaju međusobno, ili prostom deobom. Taj odgovor nije preterano zadovoljio Mitićevu radoznalost, ali čovek otide da smiruje živinu i da raspetljava kuče.

U stvari, teško je rastumačiti tok misli i način donošenja odluke da se ratna avijacija digne protiv virusa. Dakle, o kakvim se tu glavama radi, šta ih održava u radnom stanju, i ko je sve takve sabrao na jednom mestu? Jednostavno, nema dobrog odgovora zašto su se na naše grbače popeli najveći mamlazi u istoriji Srbije, inače bogate takvim stvorovima.

Misao da je to jedna od najglupljih zloupotreba moći, valjalo je proveriti. Ali to nije samo glupa ideja, savršena za ludnice koje imaju sopstvenu avijaciju.

Reč je o nečemu što je mnogo

gore: odmetnike je teško, ako ne i nemoguće staviti pod kontrolu. Zato što su odmetnici od društva zauzeli sve što pripada ljudima. I pretvorili državu u poligon besnila i besmisla. Upotreba avijacije je samo pokazivanje šta slaboumnima može da pritisne slabi um.

Moj poznanik, pilot starije generacije, kaže da ništa ne razume.

Ne zna šta je svrha, kakva je poruka, zašto se „troše“ piloti usred pandemije. Ali misli da je uterivanje straha prvi motiv vrhovne komande da pokrene turbomlazni urlik po Srbiji. Iako ovde već ima mnogo veće količine straha od iracionalnosti vladaoca nego od bolesti, smatra se da je užas lekovit, i da izaziva paralizu svake ideje o otporu.

Dizanje avijacije je akcija protiv građana Srbije, jer drugih nema. To je preventivni signal za ono što dolazi posle, i poruka

u čijim je rukama toljaga.

Možda je sada lakše razumeti hipotezu Vrhovnog da smo svi mi u ratu. Protiv koga? Pa protiv virusa. A u ratu su sva sredstva za odbranu zemlje dopuštena.

Pa i avijacija. Kako srpska avijacija ubija Kovid 19? E, to zna jedino struka. Zna li se kad će avioni prestati da plaše narod?

Ključne su sledeće dve nedelje, kad krivulja počne da pada. Ne sme se naglo prekidati sa dejstvom RV. Deluje li još jedno mitsko lutanje Vladaoca po prostorima izvan pameti, kao njegov logični razvojni put? Naravno, ali valja strepeti da taj put nije okončan, niti je poznato šta se još krije u opasnom misaonom sklopu, otpornom na svaki razum.

To je strašnije od borbene avijacije koja prepada ljude, pse i kokoške, i usrećuje kreature

koje su u vlasti nad generalima, avionima i vojskama.

Zamislite Vulina koji izdaje naređenja onome koji komanduje vazduhoplovnim snagama?

Zamislite generala koji je dužan da takva naređenja posluša. Inače je vanredno, ratno stanje, tu je opasno baviti se logikom ludaka, a oficir se njima zakleo da će braniti otadžbinu.

Ali od koga? General zna ko je najviše ugrožava, ali taj mu i komanduje. Radije će držati svoj položaj i tako sjeban, ponižen i sa glavom u zadnjici sastavljati cokule pred jednim Vulinom.

I tako se iz razmetljivog ćefa leti nad zarobljenom Šumadijom.

Leti Vulin iznad svog fizičkog obličja, očaran sopstvenim ratničkim umećem. Letu ratne štuke i avijoni i širenjem opšteg čuđenja, nemira i nespokoja, čuvaju gospodara da ne precrkne od sebe samog.

Zabava

Poneđeljak, 27. april 2020.

!Kaže Perica svom djedu: - Moram da ti se zahvalim za trubu koju si mi poklonio za rođendan. Već sam počeo da zarađujem pare sa njom.

- Stvarno? Tako dobro sviraš?

- Ma ne, ljudi mi daju novac da prestanem!

Sudoku

Rješenje iz prošlog broja

!Razgovaraju dva Piroćanca.

- Nijesi zaboravio da mi duguješ pare?

- Ne, ne. Pamtiću to do kraja života.

23

!Kaže Mujo Hasu: - Izgubio sam psa.

Haso: Daj oglas u novine.

Mujo: Pa budalo, on ne zna da čita!

Kumin jača imunitet Indijska kuhinja je nezamisliva bez kumina, jer jelima daje poseban i prefinjen ukus. Kumin ima visoke nutritivne vrijednosti, sadrži monosaharin i polisaharide koji su prava riznica dijetalnih vlakana.

Bogat je masnim nezasićenim kisjelinama, među kojima prednjači linolna i omega 3 masne kisjeline. Baš zbog ovih amino-kisjelina kumin povoljno utiče na zdravlje moždanih ćelija i dobru moždanu cirkulaciju. Sadrži i arginin, važan za trudnice, jer pomaže pravilan razvoj ploda.

U zavidnim količinama ima karotena, kalcijuma, natrijuma, kalijuma.

Kumin je bogat gvožđem, što pozitivno utiče i na imunitet. Čaša čaja od kumina tijelu daje više od sedam odsto preporučene dnevne količine gvožđa, a bogat je i vitaminima A i C. Poboljšava varenje, smanjuje gasove i nadutost, neutrališe višak kisjeline, pomaže normalnom lučenju sokova za varenje, uklanja stomačne grčeve, rješava probleme sa mokraćnim putevima.

Iranska istraživanja su potvrdila da eliminiše holesterol, smanjuje višak kilograma, a poboljšava krvnu sliku. Eliminiše holesterol zahvaljujući efikasnom sastojku filosterolu, koji istovremeno ubrzava metabolizam, čime utiče i na gubitak kilograma.

Kumin se pokazao djelotvornim i kod jednostavnijih problema sa prostatom i upala mokraćnih puteva. Poklonici alternativne medicine ga preporučuju i za srčane tegobe, kao i problemea materice. Dobro upućeni tvrde da povećava i količinu majčinog mlijeka, zbog čega bi porodilje obavezno trebalo da ga uvrste u ishranu. Tvrde i da, osim što liječi određene boljke, preventivno djeluje čuvajući organizam zdravim.

S obzirom na to da je kumin začin vrlo jake arome,ž na koji Evropljani nijesu naviknuti, treba ga koristiti dozirano. Po četvrtinu kašičice treba stavljati u kuvana jela, kao što je, recimo, boranija, paprikaš, kuvana paprika... Kumin se odlično spaja i sa slatkim krompirom, bundevom, šargarepom, tikvicama i karfiolom. Mahunarkama i povrću naglašava prirodnu slatkoću, neutrališe njihovu oporost i sklonost ka stvaranju gasova u crijevima.

Može da se doda i u mješavinu bijelog luka u prahu, čime se postiže dvostruko ljekovito djelovanje ovih sastojaka u hrani. Savršen je dodatak u majonezu i humusu, a odlična je kombinacija i sa pečenim leblebijama i orasima.

RECEPT

Paprike punjene pečurkama Sastojci: 12 paprika šilja ili 10 babura, manja glavica crnog luka, dvije šargarepe sitno narendane, nekoliko šampinjona isjeckanih, stabljika celera sitno sjeckana, šolja obarenog pirinča, dva paradajza, ulje, so, biber, sok od paradajza.

Priprema: Paprike pripremite za punjenje i poređajte u dublju posudu za pečenje.

Na ulju propržite isjeckan crni luk, šargarepu, pečurke i celer, u to dodajte šolju obarenog pirinča. Posolite i pobiberite po ukusu i dobro sjedinite.

Dobijenim nadjevom punite paprike, zatvorite ih kapicama od paradajza, preliti sokom od paradajza ili vodom da ogreznu i pecite na umjerenoj vatri oko 45 minuta.

Morska so čisti pore

Pod uticajem različitih štetnih faktora iz okruženja, kao i onih iz organizma, koža je prepuna

toksina. Ukoliko želite na jednostavan način da intenzivnije pospješite njihovo izlučivanje,

primijenite piling sa morskom solju.

Izmiješajte dvije šake morske soli sa dvije kašičice maslinovog ulja, pa time nježno istrljajte tijelo od glave do pete. Sa kože će se skinuti sve odumrle ćelije i očistiti pore, poslije čega će tijelo moći slobodno da diše i upija hranljive sastojke koji se na njega stave.

Takođe je izuzetno djelotvorno i opuštanje u kadi sa morskom solju. U vodu za kupanje dodajte oko 500 mg morske soli, a zatim u tako spremljenoj kupki provedite 20 minuta. Koža će biti više nego zahvalna zbog učinjenog, jer bijeli kristali soli izvlače suvišnu vodu iz vezivnog tkiva, a otvaraju put za ulazak mineralnih materija i drugih važnih elemenata u tragovima. Nakon ovakvog tretmana koža postaje elastična, sjajna i zategnuta.

24

Marketing

Poneđeljak, 27. april 2020.

25

Poneđeljak, 27. april 2020.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

HAUS MAJSTOR DOO Adresa: MILADINA POPOVIĆA 175

Tel.: 020-669-842 Email: nena.hausmajstor@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: -CV slati na e-mil: hausmajstorz@gmail.com

JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-412-351 Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A PRAVNIK/CA U CENTRU ZA NAUKU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana

OPŠTINA TUZI Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-875-167 Email: tuzi@tuzi.org.me Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Tuzi – Kancelarija za ljudske resurse, objavljuje javni oglas za potrebe Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj Opštine Tuzi.

Oglašava se potreba za prijem u radni odnos: 1. Samostalni/a savjetnik/ca II za ekonomski razvoj, upravljanje projektima i projektno izvještavanje – Kancelarija za ekonomski razvoj i projekte Izvršilaca: 1, na neodredeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja - Ekonomski fakultet - najmanje tri godine radnog iskustva na međunarodnim projektima - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje engleskog jezika minimum V stepen-B2 - poznavanje rada na računaru Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta opštine Tuzi, www.tuzi.org.me ili neposredno u arhivi Opštine Tuzi), - Curriculum Vitae – CV, - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Kancelariji za ljudske resurse (u daljem tekstu Kancelarija) dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Kancelarije za sprovodenje oglasa.

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne od-

nosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno o kategorije radnog mjesta će se sprovesti se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list CG“, broj 02/18, 34/19). Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Opštine Tuzi, najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv organa i radnog mjesta) na adresu: Opština Tuzi Sekretarijat za lokalnu samoupravu Kancelarija za ljudske resurse Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj opštine Tuzi.

Kontakt tel: +38220875167 begin_of_ the_skype_highlighting +38220875167 FREE end_of_the_skype_highlighting;

BAR TEL: 030/313-048

JU OŠ ,,BRATSTVO- JEDINSTVO“ ĐURAVCI 81305 VIRPAZAR Adresa: VIRPAZAR-ĐURAVCI

Tel.: 069/091-093 069/090-903 Raspisuje KONKURS - Direktor/ica škole na određeno vrijeme 48 mjeseci , 1 izvršilac. mjesto rada Djuravci - Pored opštih uslova predviđenih zakonom , na navedeno radno mjesto, potrebno je da kandidat /kandidatkinja ispunjava sledeće uslove: - Ima odgovarajuću stručnu spremu VII-1 nivo nacionalnih okvira kvalifikacija (240 kreditaCSPK-a) odgovarajućeg profila, - Položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama odnosno dozvolu za rad (Licencu) - Ima crnogorsko državljanstvo.

Prijave sa dokumentacijom dostavljaju se na adresu JU OŠ »Bratstvo-jedinstvo« Djuravci bb, 81305 Virpazar u roku od 15 dana od dana objavljivanja.

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

DOO HP LINE Adresa: Sv. Petra Cetinjskog bb

Tel.: 069-371-371 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U PROIZVODNJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana

JU ,,SREDNJA ELEKTROEKONOMSKA ŠKOLA“ Adresa: VOLOĐINA BB

Tel.: 050/486-620

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ELKTRO GRUPE PREDMETA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme , a najduže do 30/06/2020 godine.

Pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu, kandidat/kinja mora da ispunjava i posebne uslove, a to su: -odgovarajući nivo i oblast (profil) obrazovanja, -crnogorsko državljanstvo i -položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad-licenca.

2. PROFESOR/ICA ELEKTRO GRUPE PREDMETA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Diplomirani inženjer elektrotehnike za računarsku tehniku (VII/1 SSS), Diplomirani inženjer elektrotehnike za telekomunikacije (VII/1 SSS). Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme , a najduže do 30/06/2020 godine.

Pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu, kandidat/kinja mora da ispunjava i posebne uslove, a to su: -odgovarajući nivo i oblast (profil) obrazovanja, -crnogorsko državljanstvo i -položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad-licenca.

3. PROFESOR/ICA ELEKTRO GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Diplomirani inženjer elektrotehnike za računarsku tehniku (VII/1 SSS), Diplomirani inženjer elektrotehnike za telekomunikacije (VII/1 SSS). Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme , do povratka radnika koji je spriječen za rad, a najduže do 30/06/2020 godine. Pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu, kandidat/kinja mora da ispunjava i posebne uslove, a to su: -odgovarajući nivo i oblast (profil) obrazovanja,

-crnogorsko državljanstvo i -položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad-licenca.

4. PROFESOR/ICA PRAKTIČNE NASTAVE ELEKTRO GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike, Diplomirani inženjer elektrotehnike za računarsku tehniku (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, a najduže do 30/06/ 2020 godine, sa 8 časova nedjeljno.

Pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu, kandidat/kinja mora da ispunjava i posebne uslove, a to su: -odgovarajući nivo i oblast (profil) obrazovanja, -crnogorsko državljanstvo i -položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad-licenca.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

CAFFE JANČIĆ DOO Adresa: PODI BB

Tel.: 067-689-098, 031/340-009 Email: caffejancic@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 5 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 8 dana 2. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 8 dana

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

JU OŠ ,,RISTO MANOJLOVIĆ“ KOLAŠIN Adresa: 13 jula br 3.

Tel.: 860-490 Raspisuje konkurs za:

1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na 8 časova nedeljne norme, na određeno vrijeme do 30.06.2020. godine Uslovi: - položen stručni ispit, - licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, - crnogorsko državljanstvo, - probni rad 2 mjeseca.

2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme.

Uslovi: - crnogorsko državljanstvo, - licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, - položen stručni ispit, - probni rad 2 mjeseca.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

TIVAT TEL: 032/674-585

MODA D&D DOO Adresa: SELJANOVO BB. TIVAT

Tel.: 067-172-500 Email: queen@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. MESAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac Uslovi: Mesar. Trajanje oglasa: 15 dana 2. TRGOVAC/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: SSS-III. Trajanje oglasa: 15 dana 3. MAGACIONER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac. Uslovi: Magacioner.

Trajanje oglasa: 15 dana

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Poneđeljak, 27. april 2020.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. april 2020.

MalI oglasI NEKRETNINE IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2- centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 auta.Prodajem.

069/867-791 1 KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. PodgoricaPrimorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

UslUgE OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 3 PREVOZ preseljenje,odvoz nepotrebnih stvari, tim momaka obučenih za montažu, demontažu unošenje i iznošenje,špedicija kompet usluga.Izdajem metalne podupirače može i prevoz Tel.069/646-969 4 IZDAJEM jednosoban namješten klimatizovan jednosoban

oglasNo oDJElJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,PoBJEDa” 020-202-455, 020-202-456.

stan u zgradi visočije prizemlje na Stari aerodrom, između Volija i Maksija-Arome.

Tel. 069/357-808 5 U PODGORICI – 18 aluminijumskih cijevi od f 70 dužine 6 metara sa koljenima, račvama i ventilima, neupotrebljavane.

Tel.067/555-215 6

27

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. april 2020.

Dana 26. aprila 2020. umro je u 84. godini dr

NIKOLA Calje PERKOVIĆ neuropsihijatar

Sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 27. aprila u 9 časova u porodičnoj grobnici u Kakarickoj gori.

Ožalošćeni: sin MATIJA, supruga MILICA i ostala mnogobrojna porodica PERKOVIĆ

1044

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. april 2020.

29

SJEĆANJE

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

DOJČILO

IVANOVIĆ

27. 4. 2017.

JELA 21. 12. 2009.

RANKO LJUJIĆ Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo Vaš lik od zaborava.

MILEVA BOJANIĆ Posljednji pozdrav dragoj snaji i strini Mili od DUŠANA BOJANIĆA sa porodicom 1034

Opraštamo se od kolege, druga i prijatelja.

Profesionalca koji je savjesnim radom, stručnim znanjem i ličnim angažovanjem dao značajni doprinos izvršavanju bezbjedonosnih zadataka, za dobrobit Crne Gore.

Ostavio si veliku prazninu, a sjećanje na tebe i tvoja dobra djela ostaće dok i mi trajemo.

Sinovi DUŠKO i DRAGAN sa porodicama

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom ocu

1037

Našoj voljenoj majci

UPRAVA POLICIJE CB BAR

BISERKI RADONJIĆ

DRAGANU NOVOVIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Kćerka OLIVERA – OLJA sa porodicom 1042

Bila si nam život, podrška, oslonac u svemu i pored bola koji si nosila u srcu.

Nedostaješ nam.

1045

1040 Sa tugom se opraštam od moje drage sestre

Dana 26. aprila 2020. u 75. godini poslije kratke i teške bolesti preminuo je naš dragi

OLGA, GOGA i ANA

TUŽNO SJEĆANJE 27. 4. 2006 – 27. 4. 2020.

Poštovana i voljena naša

ROSE Dušanove VUKMANOVIĆ

NEDO Nikada te nećemo zaboraviti.

DRAGAN Milošev NOVOVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 26. aprila u porodičnoj grobnici u Gornjim Martinićima.

Sestro, otišla si tiho i dostojanstveno, kao što si i živjela.

Tvoj častan život i beskrajna dobrota ostaće vječno u našim srcima i mislima. Čuvaću te u najtoplijim uspomenama i sjećanjima, dok budem živa.

1036

Tvoji: suprug DRAGO, sinovi IGOR, IVAN i SINIŠA sa porodicama

Četrdeset je dana od odlaska našeg

Tuguje za tobom, tvoja sestra OLGA, zet DUŠAN, sestrić MIHAILO, sestrične VESNA i SNEŽANA sa porodicama

Ožalošćeni: supruga MILICA - MIKA, sinovi PREDRAG -GAŠO i VESKO, kćerka OLIVERA, snaha RADMILA, sestra STANKA, unučad DARKO, DANIJELA, DRAGANA, IVAN, IVANA, IRENA i NEMANJA, praunučad MANJA i MAKSIM, sestrići, sestrične i ostala rodbina

1043

1038

POMENI Danas je šest godina od kada nije sa nama naš

IVANA Ali tvoja dobrota, vedri duh i divovsko srce ne odlaze i ne mogu otići u zaborav.

Neka nam te anđeli čuvaju, Ićo.

Tvoja tetka NADA, SLOBO, MIRJANA i DRAGANA 1039

FILIP MIRKOVIĆ U mislima sa tobom tvoji

MILICA PARFENOV DRAŠKO, MILENA i VESNA

2007-2020.

Draga Mike, vrijeme prolazi, ali tvoja sestrinska ljubav i tvoja privrženost rodu se ne zaboravljaju.

Počivaj u miru, kraj jedine sreće Đura i dobrog Vasilja.

1035

e-mail: oglasno@pobjeda.me

TVOJ ROD 1041

30

TV program

Poneđeljak, 27. april 2020.

FILM

NOVA M 23:35

SERIJA

PRVA TV 08:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Podzemni svijet



RTCG 1

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Korona – Ostani doma, r.

10:05 Naučno – obrazovni pr.

12:05 Gavejn I, crtani film 13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Gavejn I, crtani film 15:00 Lajmet 15:10 Program za djecu, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Tv arhiv 17:00 Press – IZJ 17:35 Muzika 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Korona – Ostani doma 19:15 Nacionalni parkovi 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Granica, dok. serijal 21:45 Ženski raj III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:20 Gomora III, s.

00:10 Argumenti, r.

01:25 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program, r.



   TV PRVA

RTCG 2

06:00 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 19:30 20:10 21:20 21:57 22:52

00:00

Zapis, r.

E sport Nastava za prvi razred Nastava za drugi razred Nastava za treći razred Nastava za četvrti razred Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r.

Nastava za drugi razr., r.

Nastava za treći razred, r.

Nastava za četvrti razred, r.

Nastava za peti razred, r.

Luda kuća, r.

Dnevnik 2 Da, da Šekspir – predstava Selo na raskrsnici, e.

Koraci Kotor art – Hemijski simfonijski orkestar E sport

07:00 08:00 09:00 10:15 10:00 10:15 11:15 12:00 13:00 15:00 16:00 17:00 17:30 17:45 18:00 19:00 19:30 20:00 22:15 23:00 23:30 00:30

PINK M

06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r.

09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r.

11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 13:00 Nemoguća ljubav, r.

14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena 19:00 Film

Dvije djevojke bez love

20:30 21:30 22:30 23:00

Zakletva, s.

Nemoguća ljubav, s.

Zadruga Zadruga, pregled nedelje 01:00 Zadruga, uživo

Praktična žena, r.

Dvije djevojke bez love, s.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Kralj lav, crtani film Grof Monte Kristo, crtani film Smrtonosno oružje 3, film Igra sudbine, r.

Praktična žena Press – IZJ, uživo Žurnal Godine slatkog grijeha, dok. serija Hotel Eleon, s. Žurnal Andrija i Anđelka, s.

Igra sudbine Retrospektiva Posjetioci 2 – Hodnici vremena, film Noćni žurnal Posjetioci 2 – Hodnici vremena, nastavak Smrtonosno oružje 3, film

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

07:00 07:30 08:10 08:55 09:10 09:30 09:50 10:45 11:00 11:30 13:00 13:10 14:25 15:00 15:40 16:30 16:45 17:00 17:30 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:40

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Agencija za sve i svašta, r.

Agencija za sve i svašta, s.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Zauvijek susjedi, r.

Azra, r.

Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Vanredne vijesti Totalni obrt Press – IZJ Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik Među nama, e.

Azra, s.

Lud, zbunjen, normalan, s.

Totalni obrt, r.

Podzemni svijet, film Londonski bulevar, r.

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:40 16:30 16:50 17:00 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00 02:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Šarlot Grej, r.

Vijesti Nevini krivac, r.

Boje dana, e. Život sa morem, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Nevini krivac, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica, magazin Novine II, r.

Vijesti Sport, e.

Opasna metoda, film Bez granica, r.

Laku noć i srećno, r.

Boje dana, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

Poneđeljak, 27. april 2020.

Marketing

31

32

Magazin/Marketing

Poneđeljak, 27. april 2020.

Nil Jang najavio ,,arhivski“ album

Pjesma Evrovizije i sljedeće godine u Holandiji

Roterdam spreman da bude domaćin 2021.

ROTERDAM - Gradsko vijeće u Roterdamu je potvrdilo spremnost da bude grad domaćin Pjesme Evrovizije 2021. godine. Sada je odluka u rukama holandskih emitera NPO, NOS i AVROTROS i očekuje se da će zvanično biti donijeta tokom narednog mjeseca, prenosi Evrovizija.rs.

Evropska radio-difuzna unija je na neki način isforsirala Vladu Roterdama, tražeći da se do kraja aprila izjasni o spremnosti za organizaciju Eurosonga iduće godine. U slučaju da je grad kojim slučajem odustao od kandidature, bilo bi organizatorima svakako ostavljeno dovoljno vremena da razgovaraju sa drugim holandskim opštinama i gradovima. Međutim, Roterdam je želju za organizacijom Eurosonga 2021. izrazio iz finansijskih razloga: pored troškova nastalih u iznosu od 6,7 miliona eura, očekivano su stigli i znatni iznosi potraživanja. S druge strane, uprava Arene „Ahoy“ u Roterdamu će svakako sve planirane događaje morati da pomjeri za april i maj 2021. godine.

Poslanik u roterdamskom

Zvuk osamdesetih LOS ANĐELES - Nil Jang objavio je da radi na novom arhivskom albumu utemeljenom na materijalu od sredine do kraja osamdesetih.

Album će se sastojati od muzike nastale sa njegovim bendom Crazy Horse tokom turneje po SAD 1986. godine, u kombinaciji sa pjesmama snimljenim 1989. s bendom sa kojim će i nastupiti u Saturday Night Live.

Naslovna pjesma rana je verzija onoga što će kasnije biti

objavljeno kao numera ,,Eldorado“ na Jangovom LP-u iz 1989. ,,Freedom“.

U postu na svom vebsajtu kojim se osvrnuo na to razdoblje, Jang je rekao kako je pjesmu prvi put ,,isprobao“ tokom privatnog okupljanja sa grupom iz 60-ih Buffalo Springfield.

– Moja je greška što se nijesmo tada okupili i ponovo napravili turneju i album – priznao je Jang u postu na svom vebsajtu.

Bend Iron Maiden odložio koncerte

Turneja na ljeto naredne godine parlamentu Said Kasmi je tim povodom izjavio da je zadovoljan odlukom gradskog vijeća, dodavši da EBU, emiteri i uprava Arene „Ahoy“ mogu da budu sigurni da će Roterdam organizovati 65.

Pjesmu Evrovizije 2021. godine, da žele da učine da Evrovizija bude zabava za sve, kao i da su spremni da organizuju ovo takmičenje.

Iako je Grad Roterdam izrazio spremnost za organizaciju Evrovizije 2021, to ne mora da znači nužno da će

događaj biti zvanično održan, zato što javni emiteri NPO, NOS i AVROTROS treba da riješe brojna finansijska, organizaciona i produkcijska pitanja koja se tiču eventualne organizacije Pjesme Evrovizije 2021. Na sve to su dodali da razumiju želju Roterdama da ponovo organizuje Eurosong, zahvalili su se upravi na zainteresovanosti i dodali da će tokom maja biti poznata konačna odluka na tu temu.

Tačan način na koji se takmi-

čenje može organizovati sljedeće godine biće određen i na osnovu razvoja krize izazvane pandemijom virusa korona. Predložen je i prihvaćen prijedlog da besplatne karte budu dostupne i zdravstvenim radnicima.

Međutim, ostaje nejasno pitanje da li će se međunarodna putovanja po Evropi nastaviti prije nego što vakcina protiv virusa bude dostupna, jer mnogi predviđaju da će granice biti zatvorene do aprila 2021. godine.

LONDON - Britanski legendarni hevi metal bend Iron Maiden, zbog odluke o zabrani masovnih okupljanja bio je primoran da otkaže koncerte u sklopu turneje.

Organizatori navedenih koncerata pokušavaju da dogovore nove datume za ljeto 2021. godine.

Pošto je odlaganje bilo službeno potvrđeno, Rod Smolvud, menadžer metal ikona, obratio se fanovima putem društvenih mreža.

- Dragi svi, nadamo se da ste svi zdravi i na sigurnom i da pratite uputstva vaših nadležnih i stručnjaka u ovim za većinu svijeta teškim vremenima. Zajedno moramo privesti ovu pandemiju kraju slušajući

savjete i pomažući jedni drugima pogotovo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Želimo da svi budete dobro kada stignemo u vaše zemlje. I želimo da vas vidimo jednako koliko vi nas. Čim dobijemo nove informacije vezano uz otkazane koncerte, odmah ćemo ih s vama podijeliti. Situacija u kojoj se nalazimo vrlo je teška i niko ne može predvidjeti šta će biti sutra, ali ostavićemo sve opcije otvorene i, nadam se, donijeti razumne odluke – kazao je Smolvud.

Na kraju obraćanja Smolvud je zamolio fanove njegovih štićenika za razumijevanje i ponovo obećao pravovremeno izvještavanje o daljnjem razvoju situacije sa svoje strane.