Issuu

TROSTRUKA MOBILIZACIJA: Ko, sve i kako učestvuje u pokušaju da se spriječi pad Vlade

Crkva Srbije, ,,Otpor“, ANB i BIA u akciji spašavanja Krivokapića Još jedan skandal odlazećeg premijera

Nova sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost nije održana zbog bojkota pet članova

Premijer želi kontrolu nad policijom zbog mogućih nasilnih protesta 4. februara

STR. 2. i 3. Zdravko Krivokapić i Mlađan Đorđević

Ponovljena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost nije ni juče održana jer se na sjednici nije pojavilo pet članova Vijeća, baš kao što ni u utorak nije bilo kvoruma. Na jučerašnjoj sjednici se ponovo nijesu pojavili koordinator službi bezbjednosti i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, predsjednik i potpredsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Milan Knežević i Mevludin Nuhodžić, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović. Izvori Pobjede iz Vijeća saopštili su da sjednici nije prisustvovalo pet članova jer je Krivokapić pripremio smjenu Dritana Abazovića sa funkcije šefa Biroa za operativnu koordinaciju. – Smjenom Abazovića otvorila bi se mogućnost da Krivokapić preuzme kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, posebno policijom jer želi da ima mehanizme sile 4. februara kada se bude odlučivalo o nepovjerenju Vladi. Tog dana su najavljene demonstracije uz mogućnost radikalizacije protesta, koja uključuje blokadu puteva, ali i potencijalni upad u parlament - rekao je izvor Pobjede. Izvor Pobjede se pozvao na saopštenje NVO Miholjski zbor kao organizatora protesta koji je najavio haos i blokadu puteva ukoliko se ,,ugrozi izborna volja naroda“. Iz Krivokapićevog kabineta je sinoć saopšteno da su zaprepašćeni bojkotom. – Zaprepašćujuća je činjenica da osobe na ovako odgovornim pozicijama nijesu zainteresovane za davanje na uvid javnosti izvještaja o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, 5. septembra na Cetinju – kaže se u saopštenju. STR. 3.

Premijer saopštio da je Podgorica spremna za potpisivanje temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije iako iz Patrijaršije nije dobio usaglašenu verziju ovog akta; vicepremijer prvim letom, otputovao na sastanak sa patrijarhom srpskim Porfirijem Perićem

Član Vlade, optužen za vožnju u pijanom stanju službenim vozilom, promijenio šeficu

Radulović: Krivokapić se hvata za temeljni ugovor kao davljenik za slamku Premijer vratio šefa diplomatije iz zvanične posjete Sjevernoj Makedoniji!

STR. 5.

Dragan Radulović

STR. 4.

Nikola Kandić prešao kod Bojane Ćirović

STR. 6.

Politika

Četvrtak, 27. januar 2022.

TROSTRUKA MOBILIZACIJA: Ko, sve i kako učestvuje u pokušaju da se spriječi pad Vlade PODGORICA/BEOGRAD – Od dana kada je 31 poslanik podnio parlamentu inicijativu za glasanje o nepovjerenju Vladi Crne Gore, premijer Zdravko Krivokapić sa lojalnim ministrima, uz punu podršku Demokrata Alekse Bečića pokrenuo je - preko čelnika Mitropolije crnogorsko-primorske Crkve Srbije, uz ekipu iz Beograda koju predvode Mlađan Đorđević i Predrag Lečić, te logističku potporu vrha ANB-a i dijela srpske BIA - opsežnu akciju da se na svaki način, institucionalno ili pritiskom ulice, spriječi pad Vlade 4. februara Crne Gore. Prema informacijama Pobjede, akcija je osmišljena u tri pravca i brojni su izvođači radova.

Crkva Srbije, „Otpor“, A u akciji spašavanja Kriv

PLAN O(P)STANKA

Prvenstveni zadatak je bio da se obavi mobilizacija i što hitnije organizuju masovni protesti u više crnogorskih gradova, kako bi se stvorio pritisak na Uru i SNP da, pod teretom optužbi za ,,izdaju narodne volje“, odustanu i od primisli da obore izvršnu vlast. Prva dva okupljanja ispred Vlade Crne Gore nijesu bili najava uspjeha. Buntovna galama nekoliko stotina demonstranata i nekoliko poslanika Demokrata, koje su predvodili puleni popa Crkve Srbije Mijajla Backovića iz ekstremističkih srpskih udruženja i organizacija „Miholjski zbor“ i bratstvo „Tvrdoš“, više su ličili na opskurne skupove radikalnih desničara koji su na društvenoj margini. Bacanje letaka sa likovima čelnika Ure i SNP-a, uz natpise ,,Izdaja“ nije izazvalo neke veće efekte. Zato je promptno, uz podršku ekipe Dejana Vukšića iz ANB-a, procijenjeno da Krivokapićevi ljudi ne mogu biti puki posmatrači pa su se već na trećem okupljanju pojavili ključni ministri lojalni Krivokapiću – Jakov Milatović, Milojko Spajić, Vesna Bratić, Ratko Mitrović. Iako je neurastenični, histerični govor mržnje četvoroministarke Bratić usmjeren protiv Crnogoraca, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca izazvao radost okupljenih šovinista, pokazalo se da je to bio kontaproduktivan potez. Vidjelo se to po hitroj reakciji ključnih predstavnika među-

MOGU LI VJEROM POMJERITI „PLANINU“ ZVANU PAD VLADE: MitropolitJoanikije i premijer Krivokapić

narodne zajednice koji su, preko saopštenja Ambasade SAD, Velike Britanije, ali i Delegacije EU u Podgorici – poslali poruku da govor mržnje i uvrede na račun manjina nijesu način demokratske borbe.

,,MALA POMOĆ“ SA STRANE

Toga su bili svjesni i novopečeni revolucionari iz ,,prve demokratski izabrane Vlade“. Zato su morali da se pregrupišu i smisle plan. Prema informacijama Pobjede, u neđelju veče održan je sastanak u Krivokapićevom kabinetu u Karađorđevoj ulici, koji je po sastavu bio sličan onom poslijeponoćnom 5. septembra,

Na tajnom sastanku u zgradi Vlade u neđelju veče je, prema saznanjima našeg lista, donijeta strategijska odluka o načinu daljeg djelovanja: podizanju medijske logistike koja treba da prati protestna okupljanja, direktno uključivanje Crkve Srbije u napade na manjinsku i odbranu Krivokapićeve Vlade, ali i zahtjev za pomoć upućen obavještajnim strukturama u Beogradu pred desantno ustoličenje Joanikija Mićovića na Cetinju. Čak je i sastav bio sličan, samo što su, osim premijera Krivokapića, direktora ANB-a Vukšića, ministara Milojka Spajića i Jakova Milatovića, ministarki Olivere Injac, Vesne Bratić, poslanika Marka Milačića i njegove supruge Žane, u ,,operativni štab“ bili uključeni i konsultovani, posredstvom zaštićene veze, još i ljudi iz Srbije. Tada je, prema saznanjima našeg lista, donijeta strategijska odluka o načinu daljeg djelovanja: podizanje medijske logistike koja treba da prati protestna okupljanja, direktno uključivanje Crkve Srbije u napade na manjinsku i odbranu Krivokapićeve Vlade, ali i zahtjev za pomoć upućen obavještajnim strukturama u Beogradu. Već sljedećeg dana mediji su izvijestili da je, pod jakim obe-

zbjeđenjem, jedna neidentifikovana osoba, sa dva, takođe nepoznata, pratioca, ušla u zgradu Vlade i dugo se zadržala u kabinetu Krivokapića. Teško je održati tajnovitost u maloj Crnoj Gori, naročito kada su tenzije narasle i pomno se prate i saveznici i neprijatelji. Istog dana u popodnevnim satima mediji su obavijestili da je, na poziv Krivokapića, u Podgoricu stigla ekipa Predraga Lečića, čovjeka koji se specijalizovao za medijske kampanje koje ,,udaraju ispod pojasa“. Rad se pokazao već sljedećeg dana kada je ,,promovisan“ sajt simboličnog naziva ,,Izdaja“ u kojem su uglavnom imenom i prezimenom, sve sa pratećim fotografijama, targetirani čelnici i kompletno rukovodstvo Ure i SNP-a.

Prema informacijama Pobjede, Vukšić je i dalje na stalnoj vezi sa jednim od šefova BIA Markom Parezanovićem, a sama BIA je angažovala niz agenata ANB-a da rade istovremeno i za srpsku tajnu službu. Prema dogovoru, Vukšiću redovno, svakog dana, stižu izvještaji sa mjera tajnog nadzora, transkripti tajno snimanih telefonskih razgovora koje BIA sprovodi nad pojedinim crnogorskim građanima

Digitalni forenzički centar (DFC) je utvrdio da sajt ,,Izdaja“ ima, kako bi se to reklo, ,,srpske korijene“. Tačnije: DFC je ustanovio da je domen kupljen preko GoDady, da je hostovan 23. januara na srpskom @beotelu, a narednog

Marko Parezanović

Dejan Vukšić

MOĆ CRNE PROPAGANDE I MOĆ MANTIJA CRKVE SRBIJE

dana prebačen na @Cludflare. - Na toj istoj Ip adresi dijeljen je hosting sa zvaničnim sajtovima gradova u Srbiji – otkrio je Forenzički centar. Uz fotografije Dritana Abazovića, Vladimira Jokovića, uz natpise ,,Prodato“, ,,Izdaja“, ,,Spasi obraz“, postojala je i objava da će se protesti održavati ,,svakog četvrtka i nedjelje u 19 časova“. Potom se narativ o izdaji sa sajta, kako je utvrdio DFC, organizovao preko lažnih profila, stranica i grupa na Instagramu i Fejsbuku. Indikativno: upravo su te fejk stranice i profili promovisali ,,lik i djelo“ ministara Milatovića i Spajića, baš kao što to odavno čini sajt ,,Fakt“. Naravno, sve te stranice redovno prate i lajkuju upravo ministri koji su predmet glorifikacije, što znači da ništa nije plod slučajnosti već organizovano širenje takozvane ,,crne propagande“ koja služi za podmetanje afera, izmišljanje priča i medijski odstrijel ljudi. To su klasični obrasci takozvane crne propagande i mora se priznati da su specijalci iz Beograda djelovali vrlo hitro. Nije se čuditi. Lečić ima isku-

stva sa propagandnim djelovanjem u Crnoj Gori. Bio je angažovan 2020. godine tokom litijaškog pokreta, a dio je ekipe Mlađana Đorđevića. Oni su, kako je priznao i sam premijer Krivokapić, bili aktivni i u vrijeme njegovog izbora za predsjednika Vlade, ali i tokom određivanja ljudi u Vladi, zajedno sa Crkvom Srbije koju je tada vodio mitropolit Amfilohije Radović. Inače, Mlađan Đorđević je bio savjetnik nekadašnjeg srpskog predsjednika Borisa Tadića i tada je uspostavio dosta intenzivne odnose sa mnogim ovdašnjim političarima, ali i medijima iz koncerna Vijesti. Da sve bude zanimljivije, Đorđević je, kako piše Portal Analitika, bio zamjenik ministra u Vladi Vojisalava Koštunice, ali i prijatelj i kum Dragana Đilasa. Mediji u Srbiji ga karakterišu kao desničara i ,,teškog nacionalistu, osobu sa dobrim vezama u Rusiji i dijelu Srpske pravoslavne crkve“. Sasvim je moguće da je, uz dobre veze Krivokapića sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, i rođačkim vezama ministra Spajića, baš Mlađan Đorđević pomogao u aktiviranju jednog dijela Crkve Srbije u – odbrani aktuelne Vlade. Jer, teško da je splet slučajnosti što se odjednom Mitropolija na čijem je čelu Joanikije, sve zaklinjući se ,,da ne želi da se miješa u politiku“, direktno suprotstavila ideji stvaranja manjinske vlade i ohrabrila opstanak Krivokapića, zaklanjajući se iza fraze ,,da se odbrani narodna volja od 30. avgusta“ i ,,pobjeda izvojevana na talasu svenarodnih litija“. Dva dana kasnije, premijer Krivokapić je odjednom postao spreman da potpiše temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Očito je Crkva Srbije onaj važan adut, uz prethodno satanizovanje potpredsjednika Dritana Abazovića, koji želi da iskoristi Krivokapić. Ali, nije jedini.

STVARANJE DEMOHRIŠĆANSKE ARMIJE U DRŽAVNOJ I LOKALNOJ UPRAVI

Krivokapić se nije libio da iskoristi moć koju mu pruža funkcija. Osim što je posmjenjivao, zakonski i mimo zakona, sve što može i svakoga ko mu je zapao za ,,urokljivo oko“, premijer se potrudio da mnogim nezbrinutim ,,litijašima“ obezbijedi – državni posao. I to je započeo odmah nakon podnošenja inicijative za njegov opoziv. U prošli četvrtak, 20. januara, Krivokapić je, preko posrednika iz Vlade, dao

Politika

Četvrtak, 27. januar 2022.

ANB i BIA ivokapića Ilustracija Digitalnog forenzičkog centra

usmeni nalog svim ministarstvima, institucijama na državnom nivou, od ANB-a, Uprave prihoda i carina, drugih uprava i direkcija, kao i u opštinama đe su na vlasti stranke parlamentarne većine – da se ,,najdalje do Savin dana“ (27. januar), naprave spiskovi ,,lojalnih službenika i državnih namještenika“ koji su angažovani po ugovorima o povremenim i privremenim poslovima. Naravno: da se po hitnoj proceduri zaposle svuda đe ima upražnjenih mjesta u sistematizacijama. Preporučeno je da se ,,podobni“ zaposle po ugovoru o radu na određeno vrijeme, a tamo đe ima mogućnosti da se izdejstvuje rješenje o radu na – neodređeno. Prema planu koji su razradili ministri Spajić i Milatović, sve podatke je prethodno obradila uža grupa njihovih saradnika i, prema informacijama Pobjede, izdati su nalozi i odobrenja da se svim ,,Vladi lojalnim“ obezbijedi radno mjesto. Nije, dakle, tek slučajnost što je ministar Spajić potpisao, samo dan kasnije, odobrenje čelniku nikšićke opštine Marku Kovačeviću da zaposli čak 67 ljudi u gradskoj upravi. Time se želi postići dvostruki efekat: da se zadrži uticaj u državnoj upravi ako se desi ,,nesrećni slučaj pada Vlade“, a istovremeno se širi baza lojalnih i stvara ljudska mreža koja bi trebalo da podrži buduću demohrišćansku partiju. Očito je: Krivokapić, Spajić, Milatović i ostatak ministara uradiće sve da ostanu na vlasti, čak i po cijenu da izazovu ozbiljnu destabilizaciju Crne Gore. Apostolska prepodobnost bila je gluma za ,,vjerni narod“, Krivokapićevi ljudi poštuju samo jednu devizu: „sve za fotelju, fotelja ni za šta“. Samo, nije dovoljna želja i pomoć ,,prijatelja sa strane“.

,,GLASNOST“ ZAPADA, ,,TIHOVANJE“ VUČIĆA

Tri bitna fakora ne idu na ruku ministrima koji po svaku cijenu žele da zadrže položaje. Prije svega – Krivokapić je otpisan od onih koji su do juče podržavali nosioca ,,demo-

kratskih promjena“. Jučerašnji sastanak potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića sa predstavnicima Kvinte, pet najmoćnijih država zapadnog svijeta, najbolja je poruka da su Vladi Zdravka Krivokapića - odbrojani dani. Prethodno su bitni koji ovđe službuju već rekli svoje: njemački ambasador Robert Veber u intervjuu Pobjedi, šefica Delegacije EU u Podgorici Kristina Oana Popa, britanska ambasadorka Karen Medoks... Ono što je specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar posredno najavio, ambasadori Kvinte danas glasno izriču: demokratija je poštovanje pravila političke igre, uvažavanje institucija, a ne primitivni avanturizam ulice i nepoštovanje vlastitih zakona. I dok se sa Zapada čuju precizne poruke, odlazećeg premijera Krivokapića mora da zabrine što, za sada i javno, nema naklonost vlasti u Beogradu. Uvijek blagoglagoljivi Aleksandar Vučić se zabavio o Rio tintu, aprilskim izborima i, mada nema sumnje da prati dešavanja u Crnoj Gori, ne djeluje da će svim sredstvima da brani Vladu Zdravka Krivokapića. Moguće je da neće sprečavati da mu Crkva Srbije pruži podršku, ali direktne i javne pomoći iz Beograda očito neće biti do pada Vlade. Što će poslije, to je već druga priča. Djeluje da je sa važnih međunarodnih adresa Vučiću sugerisano da se direktno ne miješa u politički rasplet u Crnoj Gori. To, međutim, ne znači da neće biti logističke podrške iz Beograda, upravo preko Vučićeve BIA. Pobjeda je već pisala u kojoj je mjeri srpska BIA ovladala crnogorskom ANB, uz posebnu ulogu direktora Agencije Vukšića. Prema informacijama Pobjede, Vukšić je i dalje na stalnoj vezi sa jednim od šefova BIA Markom Parezanovićem, a sama BIA je angažovala niz agenata ANB-a da rade istovremeno i za srpsku tajnu službu. Prema dogovoru, Vukšiću redovno, svakog dana, stižu

Nova sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost nije održana zbog bojkota pet članova

Teško je održati tajnovitost u maloj Crnoj Gori, naročito kada su tenzije narasle i pomno se prate i saveznici i neprijatelji. Istog dana u popodnevnim satima mediji su obavijestili da je, na poziv Krivokapića, u Podgoricu stigla ekipa Predraga Lečića, čovjeka koji se specijalizovao za medijske kampanje koje ,,udaraju ispod pojasa“. Rad se pokazao već sljedećeg dana kada je ,,promovisan“ sajt simboličnog naziva ,,Izdaja“ izvještaji sa mjera tajnog nadzora, transkripti tajno snimanih telefonskih razgovora koje BIA sprovodi nad pojedinim crnogorskim građanima. Ali, kako kažu izvori Pobjede iz ANB-a, srpskoj tajnoj službi je naloženo da ne idu u terenske akcije pomoći Krivokapićevim ,,revolucionarima iz Vlade“ i taj će se nalog iz kabineta Aleksandra Vučića poštovati. Kao što provladini mediji u Srbiji i tamošnji tabloidi još nemaju nalog za medijski odstrijel Dritana Abazovića što bi Krivokapića trebalo da zabrine i natjera da se zapita: da li ga je Beograd puštio niz vodu?

GROGIRANI BOKSER

Prema informacijama Pobjede iz Beograda, Vučić je sugerisao svojim glavnim pulenima u Crnoj Gori – Demokratskom frontu – da ne podižu tenzije i da sačekaju pad 42. Vlade Crne Gore. Tek tada bi počela glavna igra i Vučić bi mogao da podrži ideju da se formira – ne manjinska – nego tehnička vlada u kojoj bi glavne uloge imale dvije najjače parlamentarne grupacije, Demokratska partija socijalista i Demokratski front. Ali, to je već priča o dešavanjima poslije 4. februara. Do tada, ministarska grupa oko premijera Krivokapića, uz pomoć ratobornih Demokrata koji su izabrali poziciju krajnje desnice, i uz pomoć najkonzervativnijeg krila Crkve Srbije i desničarskih ,,eksperata“ iz Srbije učiniće sve da opstanu na vlasti. Ne mogu pomjerati planine, ali očito vjeruju da su nesmjenjivi. Iako djeluje kao grogirani bokser, koji udara u magnovenju i bez ikakve koordinacije, ne treba potcijeniti snagu sujete, ostrašćenost osvetničke želje odlazećeg premijera i njegove kamarile. Mnogima od njih, od ,,eksperata“ do ,,službenika“ budući život, a nekima i sloboda, zavise od toga hoće li iz sadašnje krize izaći kao gubitnici ili će uspjeti da ostanu u sedlu vlasti, makar kao manji njen dio. D. ĐURANOVIĆ/ K. KRSMANOVIĆ

Krivokapić želi kontrolu nad policijom zbog mogućih nasilnih protesta 4. februara Smjenom Abazovića otvorila bi se mogućnost da Krivokapić preuzme kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, posebno policijom jer želi da ima mehanizme sile 4. februara kada se bude odlučivalo o nepovjerenju Vladi. Tog dana su najavljene demonstracije uz mogućnost radikalizacije protesta, koja uključuje blokadu puteva, ali i potencijalni upad u parlament, rekao je izvor Pobjede iz bezbjednosnog sektora PODGORICA - Nova ponovljena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost nije ni juče održana jer se na sjednici nije pojavilo pet članova Vijeća. Sjednicu Vijeća je bio ponovo zakazao premijer Krivokapić u utorak nakon što na prošloj sjednici nije bilo kvoruma. Na jučerašnjoj sjednici se ponovo nijesu pojavili koordinator službi bezbjednosti i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, predsjednik i potpredsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Milan Knežević i Mevludin Nuhodžić, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović. Izvori Pobjede iz Vijeća saopštili su da sjednici nije prisustvovalo pet članova jer je Krivokapić pripremio smjenu Dritana Abazovića sa funkcije šefa Biroa za operativnu koordinaciju. – Smjenom Abazovića otvorila bi se mogućnost da Krivokapić preuzme kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, posebno policijom jer želi da ima mehanizme sile 4. februara kada se bude odlučivalo o nepovjerenju Vladi. Tog dana su najavljene demonstracije uz mogućnost radikalizacije protesta, koja uključuje blokadu puteva, ali i potencijal-

NIKAD VIŠE ZAJEDNO: Sa jedne od ranijih sjednica Vijeća

ni upad u parlament, rekao je izvor Pobjede. Izvor Pobjede se pozvao na saopštenje NVO Miholjski zbor kao organizatora protesta koji je najavio haos i blokadu puteva ukoliko se ,,ugrozi izborna volja naroda“. – Prekrajanje izborne volje protivno je Ustavu Crne Gore i u praksi predstavlja otimačinu, krađu i povratak DPS-a na vlast. To ne smijemo dozvoliti ni pod koju cijenu jer će to izazvati neviđeni haos u zemlji. Nadamo se da nikom pametnom i časnom iz redova ostalih partija neće pasti na pamet da podrži takvu ideju, jer će mu ostati crn obraz dovijeka - navodi se u proglasu te NVO bliske Crkvi Srbije. Iz Krivokapićevog kabineta je sinoć saopšteno da su zaprepašćeni bojkotom.

– Zaprepašćujuća je činjenica da osobe na ovako odgovornim pozicijama nijesu zainteresovane za davanje na uvid javnosti izvještaja o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, 5. septembra na Cetinju – kaže se u saopštenju. Iz kabineta premijera su ocijenili da je iskazana naročita neodgovornost kada je riječ o razmatranju obavještajno-bezbjednosne procjene rizika i prijetnje po nacionalnu bezbjednost Crne Gore. – Iz svega navedenog se da zaključiti ko drži do bezbjednosti građana Crne Gore, a koga zanima isključivo i samo – politikantstvo – poručili su iz kabineta predsjednika Vlade. N. Z.

Predsjednik Đukanović razgovarao sa specijalnim izaslanikom UK za Zapadni Balkan Stjuartom Pičem

Velika Britanija podržava demokratiju u Crnoj Gori PODGORICA - Vlada Velike Britanije podržava demokratiju u Crnoj Gori i njene institucije i poštuje dužinu odnosa dvije države, kazao je specijalni izaslanik premijera Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Stjuart Pič tokom sastanka u Podgorici sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem. Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, uz dobrodošlicu izrazio zadovoljstvo susretom i posjetom specijalnog izaslanika premijera UK za Zapadni Balkan, koju,

kako je naveo, razumije kao još jedan pokazatelj posvećenosti UK stabilnosti i prosperitetu ZB, što je posebno značajno u uslovima deficita pažnje Zapada prema ovom regionu. – Radujemo se pažnji koju zvanični London posvećuje Zapadnom Balkanu koja može biti ohrabrenje i velika pomoć proevropskim snagama u svim zemljama regiona, i još jedna je u seriji potvrda izjava britanskih zvaničnika da bez obzira na status UK u EU nakon Bregzita, Velika Britanija ne napušta region - kazao je Đukanović.

On je visoko ocijenio kvalitet bilateralnih odnosa dvije države i zahvalio za kontinuiranu podršku koja je bila veoma korisna za Crnu Goru, kako u periodu turbulentnih dešavanja 90-ih, obnove nezavisnosti, prijema u NATO, tako i danas na putu ka članstvu u EU. Specijalni izaslanik UK je, uz ocjenu da mu je čast da se sretne sa predsjednikom, naglasio da je njegovo imenovanje pokazatelj interesovanja Velike Britanije za region tokom kojeg će, kako je naveo, neumorno raditi da pomogne procesima. R. P.

Politika

Četvrtak, 27. januar 2022.

Premijer saopštio da je Podgorica spremna za potpisivanje temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije iako iz Patrijaršije nije dobio usaglašenu verziju ovog akta; vicepremijer prvim letom otputovao na sastanak sa patrijarhom srpskim Porfirijem

Radulović: Krivokapić se hvata za temeljni ugovor kao davljenik za slamku

naredbu da je sve spremno za potpisivanje. - Svi oni sada su u trci da se pokažu kao što je moguće veći poklonici Srpske pravoslavne crkve, a Krivokapić se, kao davljenik, hvata za temeljni ugovor kao za posljednju slamku za koju misli da je spasonosna. Nijesam siguran da će to njemu donijeti očekivane plodove. Crnogorska javnost ne zna ništa o sadržaju temeljnog ugovora i možemo samo pretpostavljati koliko je poguban i nakaradan za Crnu Goru, kad je eto i Krivokapić pokušao da izbjegne da ga potpiše. Nijesam siguran ni koliko je pametno na sebe preuzeti tu vrstu odgovornosti, a odgovornost je izvjesna – ističe Radulović. Potpisao Krivokapić ili ne temeljni ugovor, u suštini je potpuno svejedno, smatra naš sagovornik, jer će, kako kaže, kompletan rad ove vlade, i po dubini i po širini, morati da bude temeljno preispitan. - Uz to, on već sada nema legitimitet u Skupštini, pogotovo ne za ovako značajan korak – upozorio je Radulović.

razgovore o manjinskoj vladi i Abazović se, u utorak, sastao sa liderima DF-a. Jelušić je istakla da Abazović kroz razgovore sa predstavnicima drugih političkih partija provjerava da li njihov prijedlog može dobiti potrebnu podršku. - Sve je u toku i traju razgovori, i dobro je što potpredsjednik Vlade razgovara sa svima, a kad se sve prikupi vidjeće se šta može da prođe u parlamentu. Bićemo bliže toj odluci četvrtog februara – istakla je Jelušić. Ž. Z.

Božena Jelušić

PODGORICA – Vlada Crne Gore je usvojila informaciju i iskazala apsolutnu spremnost za potpisivanje temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom u najkraćem vremenskom roku saopštio je juče, nakon sjednice, premijer Zdravko Krivokapić.

PREMIJEROV PERFORMANS

Izvori Pobjede iz Vlade kazali su da je na sjednici usvojen tekst temeljnog ugovora koji ni-

Dragan Radulović

je usaglašen sa Crkvom Srbije?! - Pravni savjetnik ga je upozorio na to. Niko od ministara, izuzev kabineta premijera, nije znao da će temeljni ugovor biti na dnevnom redu – kažu naši izvori. Krivokapić je, prema njihovim riječima, ministrima podijelio dokument i rekao im da imaju 20 minuta da ga pogledaju i da mu ga vrate. - Na sjednici nije bio Abazović, kao ni ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović. Ministri Sergej Sekulović i

Laković-Drašković: Premijer želi da se predstavi kao jedini zaštitnik svetosavlja Advokatica Marijana Laković-Drašković, pomoćnica ministra pravde u prethodnoj vladi, uvjerena je da informacija o potpisivanju temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije nije izrađena u resoru Ministarstva pravde.

- Isto kao što ni izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica nijesu rađene u tom ministarstvu. Na ovaj način, premijer i ministri koji su ovakvu informaciju usvojili, za koju građani ne znaju ni ko

Nikola Belada

Stevo Vučinić

Tamara Srzentić bili su suzdržani. Sekulović je rekao da on generalno podržava potpisivanje ugovora, ali da se moraju upoznati sa sadržajem i da je neozbiljno da im se dokument da na uvid 20 minuta – navode naši izvori. Tvrde i da je premijerov tim prije početka sjednice, koja je kasnila sat i po, snimio Krivokapića koji saopštava kako je Vlada usvojila informaciju o potpisivanju temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, i da je snimak na Tviteru objavljen

- Krivokapić je duže od godine izbjegavao da potpiše temeljni ugovor i samo možemo nagađati koji je sadržaj tog akta čim je i on pokušao da se od njega odmakne politički i lično – kazao je Pobjedi predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović. Suočen sa očiglednim problemima unutar parlamentarne većine, objašnjava naš sagovornik, premijer je odlučio da izda

je pripremio, ni ko je kandidovao za usvajanje Vladi, grubo krše propisane procedure – kategorična je ona. Premijerov pristup, naglašava ona, „nije da se kvalitetno definišu i urede odnosi između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, već isključivo želi da u aktuelnoj političkoj krizi sebe pošto-poto predstavi kao isključivog i jedinog zaštitnika svetosavlja u Crnoj Gori“.

Marijana Laković-Drašković

prije sjednice, prije nego je glasano o dokumentu?!

NAREDBA

Poslanica Građanskog pokreta Ura poručila da se ne treba plašiti povratka DPS-a na vlast PODGORICA – Poslanica Građanskog pokreta Ura Božena Jelušić kazala je Pobjedi da je nemoguće i da se ne treba plašiti toga da će se Demokratska partija socijalista vratiti na vlast kroz model manjinske vlade koji je predložila koalicija „Crno na bijelo“. Ona je istakla da je taj koncept upućen svakom od 81 poslanika koliko ima crnogorski parlament, te ponovila da su

Jelušić: Odluci o manjinskoj vladi bićemo bliži 4. februara oni zaista opredijeljeni da u potencijalnoj manjinskoj vladi ne bude DPS-a. Prilikom predstavljanja ovog modela predsjednik Ure Dritan Abazović kazao je da on, osim DPS-a, isključuje i učešće

Demokratskog fronta u vlasti. Jelušić je pojasnila da su se za to odlučili zbog diskursa koji je povezivao te dvije strane. - Da je vlada bez DPS-a, to je definitivno tako. Međutim, činjenica je da je nužno da napra-

vimo pregovore, razgovore sa onima sa kojima smo do juče i sa kojima još uvijek činimo koalicionu većinu – kazala je Jelušić. Glavni odbor Ure je, u ponedjeljak, dao zeleno svjetlo rukovodstvu stranke da počne

DA SE IZJASNI PARLAMENT

Advokat Nikola Belada ističe da je neophodno da se javnost upozna sa sadržajem temeljnog ugovora, ali i da Skupština raspravlja i izjasni se o tom dokumentu. - Dosad je pet puta rečeno da su usaglašene sve verzije temeljnog ugovora i pet puta to demantovano. Temeljni ugovor je izuzetno značajan akt i jedini izlaz jeste da se, nakon što bude razmatran na Vladi, jer mi uopšte ne znamo da li je razmatran, učini javnim. Poslije toga treba obavezno da ide u Skupštinu, na verifikaciju – kategoričan je Belada. Objašnjava da insistira na tome da dokument prođe i skupštinsku proceduru, zbog specifične situacije i značaja ovog akta. - Situacija je takva da temeljni ugovor može u bitnome da naruši sekularni karakter države Crne Gore, zbog čega je neophodno da o njemu raspravlja Skupština i izjasni se, nakon što čuju laičko i stručno mišljenje crnogorske javnosti - kategoričan je Belada. Potpredśednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić kazao je za Pobjedu da je u temeljnom ugovoru, u preambuli, Srpska crkva u Crnoj Gori kvalifikovana kao „tradicionalna vjerska zajednica sa istorijskim kontinuitetom od 800 godina“, iako je zvanično osnovana tek 1921. godine. - Jednim članom zabranjeno je da se grade pravoslavni vjerski objekti u Crnoj Gori, bez saglasnosti nadležnog arhijereja SPC. Ugovorom je zabranjeno i da se na teritoriji Crne Gore osnivaju i postoje crkvene organizacije koje nose odrednicu - pravoslavna. Svi ovi članovi direktno su upereni protiv samoga postojanja Crnogorske pravoslavne crkve. Kroz njih, tekstualno se izliva bijes zvaničnoga Beograda i Beogradske patrijaršije, zbog samoga postojanja Crnogorske crkve, odnosno, Crnogoraca kao naroda i Crne Gore kao države – zaključio je Vučinić. K. KRSMANOVIĆ

Situacija je takva da temeljni ugovor može u bitnome da naruši sekularni karakter države Crne Gore, zbog čega je neophodno da se javnost upozna sa sadržajem, ali i da o njemu raspravlja Skupština i izjasni se, nakon što čuju laičko i stručno mišljenje crnogorske javnosti - kategoričan je advokat Nikola Belada

U video obraćanju objavljenom na Tviteru, kazao je da su članovi Vlade upoznati sa procesom usaglašavanja temeljnog ugovora sa SPC. - Ovaj proces je prošao nekoliko faza usaglašavanja i iz ugla Vlade je potpuno spreman za potpisivanje - rekao je Krivokapić. Nekoliko sati kasnije objavljena je vijest da je vicepremijer Dritan Abazović, čija partija ruši Krivokapićevu Vladu, otputovao u Beograd kako bi se u Patrijaršiji sastao sa patrijarhom srpskim Porfirijem Perićem. Do zaključenja ovog broja Pobjede, ni Abazović ni Perić se nijesu oglasili povodom sastanka.

Kada crkvu puštite u politički život, naglasio je on, ona više ne izlazi. - Ako ste im otškrinuli vrata, a prethodna vlast ih je neprekidno držala širom otvorena, oni se više neće povući. Upravo zbog toga se u svakom normalnom društvu čuva sekularnost političkog života – zaključio je Radulović.

Politika

Četvrtak, 27. januar 2022.

BLAMAŽA DRŽAVE: Još jedan skandal odlazećeg premijera

Formiran Inicijativni odbor nove srpske stranke u Crnoj Gori

Priprema se osnivanje Krivokapić vratio svetosavske stranke ministra Radulovića iz zvanične posjete Sjevernoj Makedoniji PODGORICA – Odlazeći premijer Zdravko Krivokapić još jednom je pokazao da je spreman na sve zarad ostanka na funkciji, pa i da obruka državu. Da bi se osvetio ministru vanjskih poslova Đorđu Raduloviću što mu je u possljedni čas okrenuo leđa i podržao Dritana Abazovića, Krivokapić i ostatak Vlade sabotirali su njegovu, već najavljenu i dogovorenu posjetu Sjevernoj Makedoniji i nakon što je ministar sletio u Skoplje obavijestili su ga da mu je posjeta otkazana pa je vraćen u Crnu Goru. Podsjetimo, na jučerašnjoj, na brzinu sazvanoj sjednici krnje Vlade, na dnevnom redu bio je prijedlog platforme o posjeti ministra vanjskih poslova Sjevernoj Makedoniji gdje je trebalo da boravi na poziv šefa sjevernomakedonske diplomatije Bujara Osmanija od 26. do 29. januara. Umjesto „zelenog svjetla“, ministar je dobio „crveni karton“. Da je od „ljubavi do mržnje“ samo korak, možda se najbolje može vidjeti u kratkoj analizi odnosa Krivokapića i Radulovića. Mlađani ministar, do tada anonimni uposlenik u Ministarstvu vanjskih poslova, oglasio se na Tviteru nakon što je izglasana nova vlada 4. decembra 2020. Poručio je da je „ponosan što je u istorijskom momentu za njegovu zemlju dio prve demokratske Vlade Crne Gore“. Zatim su se „ponosni ministar“ i njegov šef Krivokapić zajednički latili posla temeljitog razaranja crnogorske diplomatije. Za vrijeme njihove „ljubavi“ svi šefovi crnogorskih predstavništava u inostranstvu pozvani su na konsultacije sa kartom u jednom pravcu, a našim ambasa-

PRVORAZREDNI SKANDAL: Zdravko Krivokapić i Đorđe Radulović

REAKCIJE

Jakič: Nemojte sramotiti Crnu Goru, molim vas Nekadašnji ministar odbrane Slovenije i poslanik Evropskog parlamenta Roman Jakič prokomentarisao je najnoviji politički skandal kroz koji Crna Gora prolazi. Jakič je kazao da ovo „ne priliči državi članici NATO-a koja je bila u regiji najuspješnija i najbrža u približavanju Evropskoj uniji i njenim standardima“. – Nemojte sramotiti svoju (i

meni dragu) Crnu Goru. Molim vas – zaključio je Jakić na Tviteru. Lider SDP-a Raško Konjević prokomentarisao je na Tviteru postupak premijera Zdravka Krivokapića da vrati ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića iz zvanične posjete Sjevernoj Makedoniji, riječima: „Kakav blam“. – Nažalost, ne samo njihov,

nego brukaju državu zbog njihovih međusobnih svađa i borbe za fotelje. Bjehu apostoli na početku, postadoše bruka i sramota svih nas – napisao je Konjević na Tviteru. – Kad amateri koji ne žele dobro državi vode tu istu državu, onda je bruka i sramota zagarantovana – poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Bošković.

dama mjesecima rukovodili su otpravnici poslova ili savjetnici. Sedmoricu ambasadora su bez argumenata optužili da su „činili štetu državi koju su predstavljali“. Obijane su ambasade, mijenjane brave, pretresane lične stvari nepodobnih ambasadora… Spisak nepočinstava ,,pono-

snog“ ministra u resoru vanjskih poslova je podugačak, a posljednji je bio razlog da mu Skupština, krajem prošle godine, izglasa nepovjerenje zbog zloupotrebe položaja, jer je saopštio netačne podatke u instrukciji našim ambasadama kako da informišu zemlje do-

maćine o događajima na Cetinju 4. i 5. septembra. I pored svega što je učinio za „srpski svet“, Radulović je u posljednjih dvadesetak dana pao u nemilost „vrhovnom odlazećem apostolu“. Neki bi rekli: ima neke karme u svemu tome. Z. DARMANOVIĆ

PODGORICA – Inicijativni odbor nove srpske stranke, koji čine čelnici i članstvo Srpske liste Dobrila Dedeića, kao i članovi nedavno ugašenih partija - Narodne stranke i Srpske radikalne stranke – sastaće se danas, na dan Svetog Save, sa ciljem osnivanja svetosavske stranke, saznaje Pobjeda. Ideja je, kako je saopšteno Pobjedi, da se formira snažna integralistička partija desnog centra koja će se u svom imenu jasno ideološki deklarisati kao svetosavska. Našem listu je iz Inicijativnog odbora potvrđeno da će svetosavska, kako su rekli, „kuću graditi od temelja“. To znači da će se, u startu, opštinski odbori svih činilaca koji će formirati svetosavsku stopiti u jedinstvene opštinske odbore, te da nakon toga kreću u jačanje opštinskih organizacija novim ljudima, a onda u formiranje mjesnih odbora i zaokruživanje stranačke infrastrukture. Planirano je da se proces konstituisanja svetosavske završi za Vidovdan, kada će delegati iz svih gradova u kojima zažive odbori stranke, na Izbornoj skupštini u Podgorici, izabrati sve rukovodeće organe svetosavske. Tokom prošle godine, više stranaka i pokreta je izbrisano iz Registra političkih partija u Crnoj Gori. Među njima su i neke od najstarijih – Narodna stranka koja je osnovana 1990. godine, sa ciljem obnove misije stranke sa identičnim nazivom iz vremena kralja Nikole. Takođe i Stranka srpskih radikala koja je, kao Srpska radikalna stranka, osnovana 1992. godine. Odlukama Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, čiji Direktorat za implementaciju dobre javne uprave je nadležan za evidenciju u Registru, broj partija sa srpskim prefiksom je višestruko umanjen i „desetkovan“. Od nekadašnjih petnaestak srpskih stranaka, nakon provjere dokumentacije, u Registru su „preživjele“ Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Srpska lista Dobrila Dedeića i Demokratska srpska stranka Dragice Perović. – Umjesto da se partije koje su glasali Srbi bave suštinskim

Planirano je da se proces konstituisanja svetosavske završi za Vidovdan, kada će delegati iz svih gradova u kojima zažive odbori stranke, na Izbornoj skupštini u Podgorici, izabrati sve rukovodeće organe svetosavske pitanjima, oni su se, unutar parlamentarne većine, svakoga dana isključivo obračunavali povodom procenata u vlasti, politički davili i saplitali jedni druge oko toga ko će biti premijer ili ministar, što će se uskoro završiti padom Vlade. Niko nakon promjene režima Mila Đukanovića nije postavio, čak ni pomenuo, pitanje ustavnog statusa srpskog naroda u pogledu izjednačavanja pozicije Srba i Crnogoraca u najvišem pravnom aktu. Od kada su na vlast u Crnoj Gori došle ‘prosrpske’ NSD i DNP, srpstvo se tretira kao fenomen reminiscencije u Gorskom vijencu ili guslarskim pjesmama. I ništa više od toga, ako zanemarimo kapital koji je uložen u ,,Srpsku kuću“, čiji vlasnik nije srpski narod, već pojedinci, navode inicijatori osnivanja svetosavske u Crnoj Gori – ističu iz Inicijativnog odbora svetosavske, otkrivajući temeljne pravce svog budućeg djelovanja. – Ne želimo svađu sa bilo kim, niti ćemo se valjati u političkom brlogu zbog koga Srbi uskoro ostaju bez predstavnika koje su imali u izvršnoj vlasti, kakvi god da su bili. Naša je misija da uradimo ono što drugi ne smiju, a nama niko ne može zabraniti – zaključuju iz Inicijativnog odbora svetosavske. R. P.

Sastali se lideri DF-a sa predsjednikom SNP-a

Predsjednik donio odluku o raspisivanju lokalnih izbora

PODGORICA – Razgovori predstavnika parlamentarne većine nastavljeni su juče sastankom lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića sa predsjednikom Socijalističke narodne partije Vladimirom Jokovićem. Lideri DF-a, navedeno je u saopštenju ovog političkog saveza, ponovili su da je neophodno sačuvati izbornu volju građana iskazanu na parlamentarnim izborima 30. avgu-

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je lokalne izbore u Beranama i Ulcinju za 27. mart, saopšteno je iz njegovog kabineta. Odluka o raspisivanju izbora, navodi se u saopštenju, stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u Službenom listu Crne Gore i u dijelu – opštinski propisi. Prethodno je u skupštinsku proceduru predat Prijedlog zakona o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi koji predviđa da se lokalni izbori u 14 opština, uključujući i izbore u Beranama i Ulcinju, održe u jednom danu.

Mandić i Knežević: Protesti ako bude saradnje sa DPS-om sta i istakli da se samo u okviru aktuelne parlamentarne većine može tražiti rješenje. Poručili su da je bilo kakav dogovor sa Demokratskom partijom socijalista neprihvatljiv i da će, ukoliko neko od postojeće parlamentarne većine odstupi od toga, otpočeti vaninstitucionalnu borbu organizujući proteste. – U tom slučaju neželjenog scenarija, moraju se u što kraćem roku održati vanredni parlamentarni

izbori na kojima bi volja građana Crne Gore bila najbolji i jedini arbitar za rješenje teške društveno političke krize – istakli su. Konstatovali su da je aktuelna Vlada u svojoj spoljnoj politici, na najvažnijim međunarodnim adresama bez ikakvog osnova, koristila svaku priliku za satanizovanje i pokušaj kompromitovanja DF-a, iako su se, kako su naveli, sve vrijeme trudili da probleme rješavaju u Crnoj Gori. Ž. Z.

Izbori u Beranama i Ulcinju 27. marta Odgovarajući na pitanje portala CdM da li je odlukom o raspisivanju izbora u Beranama i Ulcinju ignorisao inicijativu, Đukanović je istakao da je otvoren za dijalog, ali i da je u obavezi da poštuje Ustav. - Odluka o raspisivanju izbora u Beranama i Ulcinju je ustavna obaveza – kazao je predsjednik. Poručio je da ima razumijevanja za inicijative o objedinjavanju datuma lokalnih izbora, jer, kako je rekao, i sam smatra

da je to racionalno, posebno što u ovim mjesecima treba svu pažnju fokusirati na rješenja u vrhu državne politike. - S obzirom na to, sa pažnjom ću razmotriti sve što stigne iz parlamenta tim povodom, uz uvažavanje ustavnih principa. Otvoren sam za dijalog i obavezan da poštujem Ustav. Nadam se da u tim okvirima možemo zajednički doći do optimalnog rješenja – zaključio je Đukanović. R. P.

Ekonomija

PODGORICA - Vlada je juče imenovala Nikolu Kandića, dosadašnjeg zamjenika generalne sekretarke Vlade Žane Praščević-Milačić, za zamjenika zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović. Kandić je široj javnosti postao poznat nakon što je optužen za izazivanje saobraćajne nesreće 2. maja prošle godine kod poslovnog centra Palada u Podgorici. Ovaj je premještaj inicirala Ćirović. - Predlažem da se za zamjenika zaštitnika imenuje Nikola Kandić, diplomirani pravnik, iz Podgorice, čija biografija i dosadašnje radno iskustvo potvrđuju kompetentnost za rad na poslovima zamjenika zaštitnika, opisanim za to radno mjesto. Stečeno iskustvo i stručnost Nikole Kandića potvrđuje odluku zaštitnice za prijedlog imenovanja za zamjenika u ovom organu – navodi Ćirović u obrazloženju prijedloga. Podsjećamo, Kandić je na Vaskrs prošle godine službenim ,,mercedesom“ prošao kroz crveno svjetlo i izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj su dvije osobe povrijeđene. Potom je napustio mjesto događaja da bi pokušao da prikrije činjenicu da je vozio pijan. To su spriječili svjedoci događaja, koji su policiji saopštili da Kandićev vozač Aleksa Ćirović, koji je pokušao na sebe preuzeti krivicu, nije bio za vo-

Četvrtak, 27. januar 2022.

Član Vlade optužen za vožnju u pijanom stanju službenim vozilom promijenio šeficu

Nikola Kandić prešao kod Bojane Ćirović Kandić je trenutno na sudu po privatnoj tužbi oštećenih, a njegova bivša šefica Žana Praščević- Milačić nikad nije ispunila obećanje da će obavijestiti javnost o navodno pokrenutom disciplinskom postupku. Policija je na kontrolnom saslušanju u parlamentu potvrdila da je Kandić vozio pijan, a da je njegov vozač Aleksa Ćirović pokušao da preuzme krivicu

Kredit za Monteput Vlada je odobrila Monteputu da se zaduži sedam miliona eura kod Investiciono-razvojnog fonda da bi nabavila opremu za održavanje prioritetne dionice auto-puta. Prema nacrtu ugovora, rok otplate kredita je 84 mjeseca bez grejs perioda od 18 mjeseci, a godišnja kamata je tri odsto. Nikola Kandić

lanom „mercedesa“ (PG KE819) već se pojavio naknadno. Ovo su saopštili predstavnici

policije i tužilaštva na kontrolnom saslušanju 19. maja 2021. godine pred skupštinskim

Tender za kamenolom na Platamunima Vlada je odobrila raspisivanje tendera za iznajmljivanje kamenoloma Platac u kotorskoj opštini. Koncesija se daje na 30 godina sa

minimalnom godišnjom proizvodnjom od 60.000 kubika za ukupno 2,58 miliona eura, 92,2 hiljade eura godišnje. U informaciji se navodi da

Iz Telekoma poručili da se lani najviše surfovalo u njihovoj mobilnoj mreži

Carinvest, firma gradonačelnika Budve Marka Carevića, neće biti privilegovana, iako u blizini ovog ležišta ima kamenolom i asfaltnu bazu,

Odborom za bezbjednost i odbranu. Nakon pokušaja da se zataška ko je vozio vladin aujer se i drugi mogu prijaviti na tender. Uz to, Agencija za zaštitu životne sredine tvrdi da kamenolom neće uticati na površinske i podzemne vode parka prirode Platamuni.

tomobil, negodovali su putnici drugog vozila, kao i još dvoje putnika iz vozila koje nije učestvovalo u toj nezgodi. Generalna sekretarka Vlade donijela je u julu prošle godine odluku o pokretanju disciplinskog prostupka protiv Kandića, zbog sumnje da je učinio težu povredu službene dužnosti. U odluci je navedeno da je 2. maja, u Podgorici, Kandić nepravilno koristio i raspolagao povjerenim sredstvom – službenim vozilom marke „mercedes“, registarskih oznaka PG KE 819, u privatne svrhe. Dodaje se da je podgoričko tužilaštvo protiv Kandića podnijelo optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti javnog saobraćaja i nepružanje pomoći povrijeđenom u saobra-

ćajnoj nesreći. Iako su iz Generalnog sekretarijata najavili nakon okončanja disciplinskog postupka da će javnost biti blagovremeno obaviještena, to se nikad nije desilo. Kandić je trenutno na sudu zbog izazivanja saobraćajne nesreće i ročište je zakazano za 8. februar. S. P.

Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori poručila

Internet saobraćaj EU će finansirati ženski biznis veći 37 odsto PODGORICA - U prošloj godini najviše se surfovalo u Telekom mobilnoj mreži, pokazuju zvanični podaci.

- Telekom je četiri godine zaredom lider u ovoj oblasti, a kroz njihovu mobilnu mrežu prethodne godine prošlo je oko 28 miliona gigabajta podataka, što čini gotovo 40 odsto ukupnog internet saobraćaja u zemlji - navodi se u saopštenju. Navodi se da je Telekom zajedno sa korisnicima još jednom

oborio sve rekorde kada je riječ o protoku podataka kroz mobilnu mrežu, i to bilježeći rast saobraćaja od čak 37 odsto u odnosu na 2020. godinu. - U poređenju sa 2019. godinom, korisnici Telekoma bili su gotovo dvostruko aktivniji na mreži. Uz to, CT je i prošlu godinu završio sa najvećim brojem korisnika mobilnog interneta u Crnoj Gori, koji je u odnosu na 2020. godinu porastao za oko devet odsto – kaže se u saopštenju. R. E.

Ministar poljoprivrede potpisao ugovore sa poljoprivrednicima

PODGORICA - Evropska unija će finansirati aktivnosti čiji je cilj povećanje konkurentnosti i proizvodnih kapaciteta, kao i prodaje, izvoza i vještina kompanija u vlasništvu žena, saopštila je šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa. Ona se pridružila kampanji ,,Ona pokreće biznis“, koju je pokrenuo Investiciono-razvojni fond u cilju podsticanja i afirmacije ženskog preduzetništva. Popa je, kako je saopšteno iz IRF-a, kazala da bi to koristilo ne samo ženama, već i društvu. – Kroz predstojeću šemu grantova EU, preduzetnicama ćemo dati priliku da ojačaju svoje kompetencije i pro-

Oana Kristina Popa

movišu samozapošljavanje i start up-ove. EU će finansirati aktivnosti koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti i proizvodnih kapaciteta, po-

boljšanje razvoja proizvoda i usluga i povećanje prodaje, izvoza i vještina kompanija u vlasništvu žena - rekla je Popa, koja je ukazala da žene či-

Za gazdinstva 490 hiljada Visa uvela uslugu savjetovanja o kriptovalutama PODGORICA - Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović potpisao je na Biotehničkom fakultetu ugovore o dodjeli bespovratne podrške za gazdinstva sa poljoprivrednicima iz Podgorice, Cetinja, Danilovgrada, Kolašina, Bara, Tivta, Ulcinja i Plužina. Bespovratna podrška se odnosi na izgradnju i adaptaciju objekata, nabavku opreme za

preradu, pakovanje i čuvanje hrane, u procentualnom iznosu od 80 odsto. - U okviru ovog javnog poziva omogućena je podrška od 490 hiljada eura, od čega Ministarstvo dodjeljuje 390 hiljada. Realizovaće se 70 investicija navodi se u saopštenju. Stijović je najavio da će budžet za ovu godinu biti devet miliona eura veći nego lanjski, koji je iznosio 44,8 miliona eura. S. P.

ne više od polovine stanovništva i da ima više studentkinja na osnovnim, specijalističkim i master studijama, a manje od četvrtine preduzeća su u njihovom vlasništvu, a čine većinu nezaposlenih. - Znam da započinjanje posla može biti izazovno, čak i u savršenim uslovima, bez pandemije i inflacije. Ali znam i to da mogu računati na vašu hrabrost i posvećenost. Pobijedićete u ovoj borbi za jednakost, za dobrobit svih. Tu smo da vas podržimo na svakom koraku - poručila je Popa. U okviru kampanje ,,Ona pokreće biznis“ raspisan je i javni poziv za dodjelu finansijskih nagrada za najbolje investicione projekte za žene u biznisu. R. E.

Svakoj banci će trebati kripto strategija

PODGORICA – Visa je pokrenula uslugu savjetovanja o kriptovalutama, kako bi pomogla klijentima i partnerima da unaprijede svoje iskustvo sa digitalnim valutama. – Vidjeli smo promjenu u načinu razmišljanja klijenata u posljednjih godinu, od

želje da istražuju i eksperimentišu sa kriptovalutama, do kreiranja strategije i mapiranja razvoja proizvoda – kazao je Karl Rutštajn iz kompanije Visa. U studiji „Kripto fenomen: stavovi potrošača i upotreba kriptovaluta“ Visa je otkrila da skoro trećina ispitani-

ka koristi kriptovalute kao sredstvo ulaganja ili razmjene. Na globalnom nivou skoro 40 odsto anketiranih vlasnika kriptovaluta izjavilo je da će vjerovatno ili vrlo vjerovatno promijeniti svoju banku za onu koja nudi kriptovalute u narednih 12 mjeseci.

- Kriptovalute su tehnološki pomak u oblasti kretanja novca i digitalnog vlasništva. S obzirom na to da potrošači mijenjaju svoj pristup ulaganju i poglede na budućnost novca, svakoj finansijskoj instituciji će biti potrebna kripto strategija - istakli su iz ove kompanije. M. Lk.

Društvo

Četvrtak, 27. januar 2022.

Nakon izjave premijera da je najznačajniji resurs Crne Gore ekologija

Resorno ministarstvo zatražilo da im nastavnička vijeća, koja to nijesu učinila, dostave mišljenje o predloženim kandidatima za direktore škola

Krivokapić ne zna da se Nastala konfuzija ne lovi u nacionalnim u primjeni zakona parkovima, Mitrović ukinuo monitoring Tare

Vladimir Pešić na rijeci Tari

Pešić je kazao da je monitoring Tare prestao decembra 2020. godine jednostranom odlukom ministra Mitrovića. - On je tada prestao da plaća mjesečne izvještaje monitoringa, a što je stojalo u ugovoru. Do danas ni ja ni moj tim nijesmo saznali razlog, mada se on sam nameće - kazao je profesor PODGORICA - Premijer Zdravko Krivokapić reče da ,,Tara plače, a u Nacionalnim parkovima se nema više ni šta loviti“, a mi ga pitamo da li on uopšte zna da se ne lovi u nacionalnim parkovima, rekao je Pobjedi prof. dr Vladimir Pešić.

Mitrović ukinuo analize

Pešić je kazao da je monitoring Tare naprasno prekinut upravo dolaskom Krivokapićevog kadra, ministra ekologije Ratka Mitrovića, a da mu je direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Aleksandar Bulatović, kojeg je on postavio, trebao reći da je u nacionalnim parkovima zabranjen lov. - Ekologija je posljednja stvar kojom ova vlada može da se pohvali - poručuje Pešić. On je kazao da podržava sve novinare koji prate teme ekologije, biodiverziteta i zaštite životne sredine! Pešić je kazao da je monitoring Tare prestao decembra 2020. godine jedno-

stranom odlukom ministra Mitrovića. - On je tada prestao da plaća mjesečne izvještaje monitoringa, a što je stojalo u ugovoru. Do danas ni ja ni moj tim nijesmo saznali razlog, mada se on sam nameće. Važnije je šta je time izgubljeno i kakva se poruka šalje. Onemogućeno je da se dobiju validni naučni podaci koji ce dati pravu sliku stanja Tare i uticaja, da se izbjegnu manipulacije ekologijom kako je to na konferenciji ,,Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija“ i francuski ambasador dobro zapazio - kazao je Pešić. Bez obzira na sve to, prof. Pešić i njegov tim sa Prirodno- matematičkog fakulteta su nastavili analize Tare.

sve ostaJe na priči

- U prošloj godini i u toku 2022. će biti publikovan naučni rad u jednom od vodećih svjetskih časopisa u kome će biti

dato stanje Tare i njenog živog svijeta i time stavljena tačka na sve manipulacijama koje se čuju o ovoj rijeci - poručio je Pešić. Premijer Krivokapić je u utorak otvarajući konferenciju ,,Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija“ kazao da je najznačajniji resurs Crne Gore ekologija. Kazao je i da je njihova obaveza stvaranje zajedništva u kojem će jedan od ključnih elemenata biti upravo zaštita životne sredine. - Crna Gora treba da izgleda ekološki. Da dobra rješenja primijenimo u praksi, da naš život preobrazimo da bi naša djeca živjela u najčistijem prirodnom ambijentu sa najboljim kvalitetom vode koji smo doskora imali - sa najboljim kvalitetom vazduha koji smo ugrozili i, naravno, niko ne smije da zaboravi šta smo uradili sa zemljištem – poručio je Krivokapić. Međutim, izgleda sve ostaje na priči jer Izvještaj EU o napretku Crne Gore u ovoj oblasti je ocijenjen kao ,,ograničen“, što je najgora ocjena do sada. Kako su tada poručili iz nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine, posljednjih godinu dana osim proglašenja zaštićenih morskih područja nije mnogo toga urađeno, što je pokazao Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 usvojen na sjednici Vlade 28. oktobra prošle godine.

ograničen napredak

Tako su iz NVO Grin hom navodili da reakcija EU u smislu ispunjavanja obaveza u odnosu na koje se Crna Gora obavezala se mora sagledati kroz Izvještaj o napretku Crne Gore. - Naime, u ovom izvještaju napredak je ocijenjen kao ograničen što je najgora ocjena do sada. Najveći pomak je postignut u smislu završetka procesa uspostavljanja zaštićenih područja u moru, pri čemu su do sada uspostavljeni parkovi prirode Platamuni i Katič. Međutim, u smislu implementacije brojnih drugih obaveza, nije bilo značajnog pomaka, što se svakako ogleda i kroz konačnu ocjenu u izvještaju - objasnila je nedavno našem listu direktorica ove NVO Azra Vuković dodajući da upravo u oblastima u kojima je najviše obaveza i koje su najzahtjevnije, kao što je zaštita prirode, stepen realizacije aktivnosti u ovom periodu izuzetno mali i za konkretnu podoblast iznosi 50 odsto. n. k.

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta zatražilo je od pojedinih škola da se nastavnička vijeća izjasne o kandidatu za direktora kojeg predloži taj resor, što nije bio slučaj do sada. Vijeća su se do sada izjašnjavala o svim kandidatima koji su konkurisali za izbor direktora, rekla je Pobjedi predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta mr Stanka Vukčević.

Iz Ministarstva su u dopisu koji su poslali školama naveli da u toku procedure izbora direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, u skladu sa članom 153h Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju je propisano da nastavničko vijeće na zahtjev ministra u roku od 15 dana dostavlja pisano izjašnjenje, odnosno mišljenje o predloženom kandidatu. Dalje su naveli kako pojedine škole nijesu dostavile to mišljenje i da je potrebno da to učine u što mogućem kraćem roku. Vukčević kaže da joj kolege javljaju da se sada traži da se izjasne o kandidatima koje predloži Ministarstvo. – Nastala je prava konfuzija u tumačenju i primjeni zakona. U Zakonu se navodi da se dostavi pisano izjašnjenje o predloženom kandidatu. Dosadašnja izjašnjavanja su bila o kandidatima koji su konkurisali za izbor direktora – rekla je ona. Vukčević ističe da ustanove nijesu obavezne da dostave ovo mišljenje. - Pretpostavka je da pojedine ustanove nijesu dostavile mišljenje, jer Ministarstvo to od njih nije potraživalo. Postavlja

se i pitanje zašto se ovo pravilo nije predvidjelo i za predškolske ustanove, tu je mnogo značajno ko će voditi i zastupati takve ustanove – rekla je ona. Ako će se mišljenje nastavničkog vijeća vrednovati, odnosno biti uvaženo i neposredno uticati na izbor rukovodilaca vaspitno-obrazovnih ustanova, onda je, smatra Vukčević, ta norma morala biti obavezujuća. - Mnogo je značajno kako će se izjasniti nastavnici, oni, sigurna sam, najbolje znaju da procijene ko zaslužuje da vodi jednu vaspitno-obrazovnu ustanovu. Komisija Ministarstva, odnosno ministarka, mora da prihvati sugestije nastavnika. Moje iskustvo iz učionice me tjera da ovako zaključim – rekla je ona. Masovna smjena direktora realizovana je prošle godine po izmijenjenom Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Tada je saopštavano da se navodno želi osloboditi obrazovni sistem od partijskog uticaja. Ministarka Vesna Bratić je govorila da više neće biti potrebna partijska knjižica, kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Iako i dalje tvrdi da je sprovedena depolitizacija obrazovnog sistema, pojedini poslanici opozicije su ranije u Skupštini javnosti predočili drugačije dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli. Javnost je ranije oštro reagovala i što je Bratić za vršioce dužnosti postavljala sporan kadar koji otvoreno podržava sporne ideologije, na kraju i ratnog zločinca Ratka Mladića. n. Đ.

Vesna Bratić

SMJENE: Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma o smjeni saznao iz medija

Mrdak: „Ovo“ ne mogu ni da komentarišem

Danilo Mrdak

PODGORICA - Državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak smijenjen je sa te funkcije. Mrdak je Pobjedi kazao da je iz medija saznao o svojoj

smjeni, te da nije znao da će njegovo razrješenje biti tačka dnevnog reda Vlade. On je kazao da će vjerovatno sjutra kada ode u Ministarstvo dobiti rješenje o razrješenju. – „Ovo“ ne mogu ni da ko-

mentarišem – kazao je on Pobjedi. Vlada je Mrdaka imenovala 10. decembra za državnog sekretara, a u to vrijeme je bio profesor na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Kako zakon o radu ne omogućava mirovanje statusa profesora na UCG dok obavlja funkciju državnog sekretara, Inspekcija rada je u februaru 2021. godine zatražila od v.d. rektora Vladimira Božovića da otkloni nepravilnosti. Nakon toga je prof. dr Danilo Mrdak zaključio ugovor o dopunskom radu sa Univerzitetom Crne Gore na kojem predaje biologiju i ekologiju od 2000. godine. J. M.

Društvo

Četvrtak, 27. januar 2022.

Registrovano 933 nova slučaja infekcije koronom među 2.637 testiranih

Korona odnijela još pet života PODGORICA – Od posljedica kovida-19 u utorak je preminulo pet osoba, a registrovana su 933 nova slučaja infekcije među 2.637 uzoraka. Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, prijavljen je smrtni ishod povezanih sa kovid infekcijom kod dva pacijenta iz Nikšića, i po jednog iz Bara, Kotora i Pljevalja. Među preminulima najmlađi je imao 65, a najstariji 83 godine. Time se od početka pandemije broj preminulih popeo na 2.535. Prema podacima IJZ, udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za utorak je bio 35,4 odsto.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 224, Nikšića 135, Bara 75, Ulcinja 71, Budve 64, Pljevalja 61, Herceg Novog 53, Bijelog Polja 38, Rožaja 37, Kotora 34, Berana i Tivta po 31, sa Cetinja 24, iz Danilovgrada 18. U Tuzima je zabilježeno osam novih slučajeva korona virusa, u Kolašinu sedam, Šavniku šest, Petnjici pet, Andrijevici i Mojkovcu po četiri, Gusinju, Plavu i na Žabljaku po jedan. Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 1.501 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-a 19 u Crnoj Gori je 7.999. Po opštinama najviše

aktivnih slučajeva infekcije korona virusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Ulcinju, Budvi i Baru. U Podgorici su aktivna 2.234 slučaja zaraze, Nikšiću 1.090, Baru 804, Ulcinju 470, Budvi 469, Bijelom Polju 465, Herceg Novom 440, Pljevljima 365, Beranama 271, Kotoru 246, Tivtu 228, na Cetinju 182, u Danilovgradu 181. U Rožajama je aktivno 148 slučajeva korona virusa, Tuzima 97, Mojkovcu 81, Plavu 46, Kolašinu 39, Plužinama 36, Petnjici 29, Andrijevici 26, na Žabljaku 22, Šavniku 21 i Gusinju devet. Od početka epidemije registrovano je 215.950 slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori. R. D.

Dokument Vlade stigao do parlamenta

Advokat Veselin Radulović ocijenio da je smjena Borisa Mari

Drastična uzurp Krivokapićevi potezi, kaže Radulović, ne samo što izgledaju kao očajnički potez nekog lica koje na svaki način želi da pričini što više štete kad već ostaje bez funkcije, već opasno ulazi u zonu krivične odgovornosti PODGORICA – Smjena državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Borisa Marića je pokušaj da se Tužilački savjet stavi pod kontrolu samog vrha izvršne vlasti, a u kontekstu svih drugih odluka koje je premijer Zdravko Krivokapić donio prethodnih dana, radi se o jednoj drastičnoj uzurpaciji položaja i moći i zloupotrebe ovlašćenja koje predsjednik Vlade ima, ocijenio je za Pobjedu advokat Veselin Radulović. Krivokapić je na Marićevo mjesto imenovao Andreja Milovića koji je direktor Direktorata za blokčejn i kriptovalute u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja kojim rukovodi Milojko Spajić. Marić je juče kazao da odluka Krivokapića nije neočekivana, ali da obrazloženje nije dobio i da misli da ono i ne postoji. Krivokapić je u ponedjeljak razriješio ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića sa pozicije rukovodioca Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i na to mjesto imenovao sebe. Prema Zakonu o državnom tužilaštvu, Tužilački savjet

ima 11 članova. Po pet članova iz reda tužilaca i reda uglednih pravnika, dok je jedanaesti član tog tijela predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava – a to je do juče bio Marić. Radulović, koji je autor opširnog izvještaja o radu tužilaštva, koji je Akcija za ljudska prava objavila u novembru prošle godine, za Pobjedu ocjenjuje da bi ova, kao i druge odluke Krivokapića, mogle apsolutno uzrokovati ozbiljnu štetu po javne interese, ističući da je cilj bio da se preuzme kontrola i nad Tužilačkim savjetom.

Boris Marić

- Podsjetiću da je od Demokratske Crne Gore još u avgustu kada je proglašen djelimični sastav TS-a, saopštavano da je taj glas predstavnika Ministarstva takozvani „zlatni glas“ i da su ga oni dobili, takoreći, svojim rukama i da su, kako mi se čini, rekli da su preuzeli većinu u Savjetu. Time su već

Neosnovane smjene i privatizacija Vlade Odluka da smijeni Borisa Marića, državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava nije iznenađenje, u moru neosnovanih smjena i privatizacije Vlade od strane Krivokapića i nekoliko ministara, ocijenila je politička direktorka Građanskog pokreta Ura Ana Novaković-Đurović. - Ono što jeste veoma zabrinjavajuće je što u svoje političke

obračune Krivokapić sada uključuje pojedince sa integritetom, znanjem i spremnošću da pomognu državi i društvu da uspostavi vladavinu prava i reforme u pravosuđu i tužilaštvu. Ne smijemo dozvoliti da ova samovolja kojoj svjedočimo posljednjih dana demotiviše profesionalce, ljude sa znanjem i kapacitetima da se uključuju u rad javne uprave

Prijedlog zakona o popisu stanovništva uvršten u skupštinsku proceduru Preduprijediti šanse da se dese Poruke zvaničnika i javnosti povodom Dana sjećanja na žrtve nacističkog progona Jevreja

PODGORICA - Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova koji je Vlada Crne Gore utvrdila na sjednici od 29. decembra prošle godine, uvršten je juče u proceduru Skupštine.

Taj akt je, kako se navodi na sajtu Skupštine, proslijeđen parlamentu uz prateća obrazloženja, saglasnosti i mišljenja organa koji će biti uključeni u realizaciju pripreme podataka. Popis će obuhvatiti izjašnjavanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem

jeziku budući da je tokom javne rasprave o Nacrtu zakona o popisu stanovništva odbijen zahtjev NVO sektora da se ta pitanja izostave, uz obrazloženje da bi izostavljanje tih pitanja dovelo do neusklađenosti sa drugim zakonima. Grupa NVO i agencija za istraživanje javnog mnjenja obrazložile su tada da je njihov prijedlog bio usmjeren na osnaživanje principa građanske države koje proklamuje Ustav Crne Gore. Njime se, kako su tada naveli, ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države,

Stanić: Popis u izbornoj godini i zapošljavanje partijskih aktivista Šef medijskog tima Socijaldemokratske partije Mirko Stanić kazao je da Vlada Crne Gore u zadnjim danima svog postojanja upravo otvoreno radi ono što je nevješto pokušala maskirati već 13 mjeseci. – Temeljni ugovor po mjeri Crkve Srbije, popis građana u izbornoj godini i zapošljavanje stotina partijskih aktivista! Zato štetočine moraju da odu što prije - napisao je Stanić na Tviteru.

izuzev zaštite identiteta manjina, veže za etničku pripadnost građana. Grupa NVO je prošle godine izdejstvovala da se iz naziva i teksta zakona briše 2021. godina. U obrazloženju prijedloga za brisanje 2021. godine iz naslova i teksta Nacrta zakona, između ostalog, podsjetili su na preporuke Ekonomskog komiteta Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), prema kojima popis stanovništva nije preporučljivo sprovoditi u nestabilnoj društveno-političkoj i epidemiološkoj situaciji. U popisni upitnik biće uvršten set pitanja u vezi sa osobama sa invaliditetom (OSI), na osnovu metodologije i upitnika Vašingtonske grupe za statistiku OSI. Za potrebe sprovođenja ovog zakona, predviđeno je 3,4 miliona eura iz budžeta. U okviru objedinjenih javnih nabavki Uprave za statistiku, koje se sprovode preko Uprave za katastar i državnu imovinu, opredijeljeno je 0,2 miliona eura za aktivnost popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. R. D.

zločini poput Holokausta

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta koji se obilježava danas, da se takvi zločini ne dešavaju tek tako, već im je dozvoljeno da se dese. Na nama je da kao pojedinci i društvo učinimo sve da ih preduprijedimo, naveo je Đukanović na Tviteru gdje je objavio da se pridružuje kampanji #WeRemember povodom Dana sjećanja. -Mržnja prema drugom i drugačijem više ne smije imati ni najmanji prostor-utočište, a nadasve nikakav glas u savremenoj Evropi niti bilo gdje drugo. To mora biti naše trajno opredjeljenje. Učeći iz prošlosti, čuvajmo budućnost - objavio je Đukanović. Dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježava se 27. januara od 2005. godine kada je Generalna skupština UN donijela rezoluciju. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić i predsjed-

nica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan, otvoriće izložbu slika akademskog slikara Nikole Kovačevića organizovanu povodom obilježavanja 27. januara Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Otvaranju izložbe danas u holu Skupštine u 12 sati, kako je saopšteno, prethodiće sastanak predsjednika Skupštine sa predsjednicom Jevrejske zajednice i vrhovnim rabinom Crne Gore Lucianom Mošom Prelevićem. Mimo Đukanovića i Bečića nijesu se zvanično ovim povodom oglašavali drugi državni čelnici. IZ Centra za građansko obrazovanje poručili su da je potrebno da se Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta adekvatnije obilježava, od strane donosilaca odluka, ali I prepozna u obrazovnom sistemu. Kako je poručio programski direktor CGO Petar Đukano-

vić sjećanje na jedan od najvećih zločina u istoriji čovječanstva opominje i na obavezu svih političkih i društvenih aktera da se, zajedno ili kroz svoje individualno djelovanje, suprotstave retrogradnim ideologijama, mržnji, predrasudama i propagandi na koje, nažalost, nisu imuna ni današnja društva. I ove godine, navodi Đukanović, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, “potenciramo potrebu za unaprjeđenjem zvanične nastave o Holokaustu, uključivanjem nastave na mjestima sjećanja u obrazovni sistemi i integraciji teme Holokausta u obrazovanje o antifašizmu”. CGO očekuje od odgovornih vlasti energičniju podršku regionalnoj inicijativi ponovnog uspostavljanja „Jugoslovenskog paviljona“ u memorijalnom centru Aušvic-Birkenau, jer je u tom logoru smrti stradalo 20.000 Jugoslovena, a među njima i nekoliko desetina građana Crne Gore. R.D.

Društvo

Četvrtak, 27. januar 2022.

ića pokušaj da se Tužilački savjet stavi pod kontrolu samog vrha izvršne vlasti

pacija položaja i moći

Veselin Radulović

tada poslali jednu veoma lošu poruku, odnosno pokazali da im cilj nije ni bio da TS oslobode od evidentnog političkog uticaja koji je ranije imala prvenstveno DPS, već da taj uticaj trebaju da imaju oni – kazao je Radulović. On se pribojava da bi, ako se krene u tom pravcu, odluka

Ana NovakovićĐurović

– kazala je ona. Prema njenim riječima, Marić je nakon smjene ministra Leposavića za kratko

Krivokapića o smjeni Marića mogla da proizvede izuzetno štetne posljedice. Tužilački savjet je u ponedjeljak na konstitutivnoj sjednici uputio poziv „zainteresovanim licima za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca“ da u roku od pet dana tom tijelu dostave radnu biografiju, a izbor v.d. bi vrijeme uspostavio red u funkcionisanju Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, a posebno posvećeno radio na Zakonu o porijeklu imovine, za koji je do juče Krivokapić govorio koliko je važan. - Moramo se kao društvo oštro usprotiviti protjerivanju časnih i vrijednih ljudi iz javne uprave, zbog političkih razloga. Protiv toga smo se borili, i te matrice DPS-a koje je Krivokapić usavršio, moraju biti trajno poslate u prošlost – zaključila je ona.

trebao da se, prema najavama, obavi na sjednici 5. februara čime bi prestao i mandat aktuelnom v.d. VDT-a Draženu Buriću. - Mi znamo da je u toku ovaj, moram reći, improvizovani konkurs za izbor vršioca dužnosti VDT-a koji traje još par dana. Međutim, ne znamo kakve sve posljedice bi mogla da proizvede ova Krivokapićeva odluka, jer očigledno bez toga takozvanog „zlatnog glasa“, kako vole političari da kažu, ne može se takoreći donijeti nijedna odluka, pa ni o izboru v.d. VDT-a – ocijenio je Radulović. On ne vidi razumno opravdanje za bilo koju od Krivokapićevih odluka koje je donio posljednjih dana, a posebno za posljednju kada je u pitanju smjena Marića. - On kao pravnik i kao član TSa, barem se meni tako čini, u dosadašnjim svojim aktivnostima i radu, nije dao bilo kakav, pa ni najmanji povod da

se razmatra o tome da se smjenjuje sa funkcije zbog nekih loših poteza ili lošeg rada – kaže Radulović. Ocjenjujući seriju odluka koje je Krivokapić donio kao veoma sporne, Radulović kaže da Vlada, odnosno premijer, ima formalno-pravno pravo da ih donosi, ali je, prema njegovom mišljenju, problematično što je očigledno da se one donose u ličnom, a ne javnom interesu. - Kada to postoji, smatram da postoji i gruba zloupotreba ovlašćenja, jedna uzurpacija položaja i koncentracija moći i to nije dobro, sa bilo koje adrese da dolazi, a posebno je opasno kada dolazi sa pozicije premijera, jer ona je najvažnija i najmoćnija politička funkcija u državi u kojoj je, po logici stvari, institucionalno već koncentrisana najveća moć – navodi Radulović. Prema njegovim riječima, očigledno je da se radi o jednoj vrsti političkog revanšizma i na neki način osvete svima, i to u situaciji kada je već izvjesno da Vlada neće imati većinu i da će joj biti uskraćeno povjerenje u parlamentu. - Krivokapić na svaki način pokušava da, bar ovo vremena koliko će ostati na funkciji, što više moći koncentriše u svoje i ruke ljudi iz svog bliskog okruženja koji ga još uvijek podržavaju – kazao je on. Krivokapićevi potezi, kaže Radulović, ne samo što izgledaju kao očajnički potez nekog lica koje na svaki način želi da pričini što više štete kad već ostaje bez funkcije, već opasno ulazi u zonu krivične odgovornosti. D.MIHAILOVIĆ

Rukovodioci Nacionalnih parkova idu na Expo 2020 na poziv Privredne komore i NTO, Marina Jočić smatra da je to šetnja na račun građana

Predstavljaće prirodne ljepote Crne Gore PODGORICA - Rukovodioci Nacionalnih parkova Crne Gore Aleksandar Bulatović i Nebojša Popović bi trebalo 4. februara da otputuju u Dubai, kako bi na Svjetskoj izložbi Expo 2020 predstavili prirodne ljepote Crne Gore, rečeno je Pobjedi iz NP. Marija Jočić, bivša predsjednica Upravnog odbora NP, je juče problematizovala njihov put i na društvenim mrežama podijelila fotografiju profakture na kojoj se vidi da Bulatović i Popović putuju u Dubai 4. februara i da troškovi avionskih karata iznose 1.108 eura, smještaj u hotelu od 5. do 8. februara 510 eura i da je cijena agencijske provizije 40 eura. - Da se dva novopečena rukovodioca Nacionalnih parkova malo prošetaju do Dubaija, iz budžeta koji puni gladni narod. Treba ovo odbraniti na ulici – napisala je Jočić u postu na kom je objavila i profakturu. Iz Nacionalnih parkova je Pobjedi rečeno da je putovanje rukovodilaca dio redovnih aktivnosti te da na Expo 2020 idu na poziv Privredne komore i

Nacionalne turističke organizacije. Bulatović je profesor fizičkog vaspitanja, a za direktora Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore postavljen je 17. decembra umjesto Jelene Kljajević (DF), koju je na prijedlog ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića razriješila Vlada. Nebojša Popović je na mjesto predsjednika Upravnog odbora Nacionalnih parkova imenovan u avgustu, umjesto Marine Jočić (DF). Popović je bio dopisnik ,,Sputnjika“ iz Crne Gore, a krajem 2020. dobio je specijalno priznanje Udruženja novinara Srbije zbog izvještavanja o litijama u Crnoj Gori. Pobjeda je ranije pisala da je novi direktor Nacionalnih parkova Aleksandar Bulatović u rođačkim vezama sa premijerom i da je poslao Vladi Zdravka Krivokapića dopis sa zahtjevom da predsjednik Upravnog odbora Nebojša Popović dobije profesionalni ugovor u toj državnoj kompaniji. Plata u tom

Faktura koju je Jočić objavila

slučaju iznosi oko 1.500 eura. Popović i Bulatović slove za kadrove bliske i Marku Milačiću. Pobjeda je pisala i da je bivša direktorica UO Nacionalnih parkova Marina Jočić obavljala taj posao za honorar od 350

eura i nikome iz Krivokapićeve Vlade nije padalo na pamet da to mjesto profesionalizuje. Jelena Kljajević je bila kadar Demokratske narodne partije u čiju su zaštitu, nakon smjene, stali sindikat i radnici tog preduzeća. J. M.

KOMENTAR

Matija – izdaja ili sluganstvo? Piše: Nebojša MRVALJEVIĆ Da bi se nešto izdalo, potrebno je da tome pripadaš! A njihov Matija nikada nije pripadao Crnoj Gori, a ni ona njemu! Čitav svoj vijek je posvetio negiranju njedara koja su ga iznjegovala, dala mu onu bitnost koja jeste. Iako rođen u Senti, kao dijete kraljevog oficira, sa nepune tri godine se vraća u Velje Duboko u Rovcima. Kažu da dijete osnovne crte ličnosti definiše u prve tri godine svog života i da kasnije sve bude samo brušenje ivica, tako je i njihov Matija poprimio osnovne crte definisane životom u malom mjestu u sjenci Novog Sada, gospodskoj (oficirskoj) porodici koja je imala sluge i sluškinje, u atmosferi u kojoj je „kralj“ bio pojam na čije izgovaranje se ustajalo, a osjećaj nacionalne nadmoći se razvijao do besmisla, jer živjeli su u mnogonacionalnoj sredini i svi drugi su bili niži od njih „Srba - oslobodilaca“. Dolaskom u Rovca ova osjećanja su se samo produbila jer se stvorio odbranaški stav u okruženju koje je epski propatilo od „bijelog“ terora. Rovca koja su bila posljednja organizovana komitska teritorija, čuvena „Rovačka republika“ nijesu lako prihvatila „bjelašku“ porodicu i ovaj pritisak je stvorio kompleks niže vrijednosti, tako da su kao za inat mali Matija i njegov brat rasli kaleći svoje srpstvo. Poseban trag na njegovoj ličnosti ostavlja gubitak oca u tragičnim događajima na kraju Drugog svjetskog rata pod nerazjašnjenim okolnostima prilikom povlačenja četničkih odreda negdje u Sloveniji. Poema „Čiji si ti mali?“ ukazuje na unutrašnji bol i patnju koje mala sredina nanese svemu što nije po njenim aršinima. Dalje školovanje ga tjera da bježi od nove misli i vlasti, koje u stvari poistovjećuje sa „crnogorstvom“. Zbog toga će provesti godine lutajući i tražeći mir od Kolašina, Slavonskog Broda, Valjeva da bi sebe pronašao u Beogradu upisivanjem na Filološki fakultet. Odličan materijal za stvaranje sluge po ubjeđenju! Na stranu što mu je omrznuta očeva domovina dala leksički izraz, obogatila njegov rječnik arhaizmima, jasno usmjeravajući tok misli, sam Matija sebe gradi kao otjelovljenje srpske riječi i jezika sa izraženom težnjom negiranja svog porijekla, što je njegov lični problem, kao i negiranja prava drugih da se o svom porijeklu i jeziku samostalno izjašnjavaju! Tu nastaje osnovni problem. To neprihvatanje da drugi neko ima pravo na individualnost i samosvojnost, proisteklo iz duboke mržnje prema svemu što je crnogorsko, svemu što je lijevo, svemu crvenom, uzrokuje da se njegovo djelo, a pogotovo javni nastupi prepoznaju kao nacionalistički diskurs

izražen kroz dosjetke, aforizme i jeftine sofizme. Kako naš književnik Milorad Popović jednom napisa: „On bi u stilu kafanskog vicmahera ili plemenskog mudrijaša, ponekad efektno poentirao krajnje opskurne i banalne dosjetke, što se lako lijepe i prianjaju za uspaljene, mržnjom i predrasudama zadojene duhove. Upravo je zastrašujuća lakoća i zaraznost tog fašističkog, rasističkog, šovinističkog diskursa na priprosti puk i ekscentrične intelektualce. Tačnije, prijemčivost onoga što je u tom kanonu najmračnije i najsuludnije. Stoga su iz Bećkovićevog brevijara opskurnosti i banalnosti najčešće citirane najzloslutnije parole: „Jasenovac je najveći podzemni srpski grad“ i „Kosovo je najskuplja srpska reč“. Bogdan Bogdanović, poznati arhitekta, takođe je upozoravao da Bećković opet priziva još jedan traljav, drljav i vrlo krvav rat za dovršavanje nedovršene istorije, još jednu ostvarenu životnu čežnju, još jedno ostvareno životno djelo Dobrice Ćosića, jedan starački rat, u koji će biti odašiljani mladi ljudi, a koji će doprinijeti da se samouniženje, pa možda i samouništenje Srbije obavi besprijekorno i neopozivo. A da stvar bude još gora ne odjednom, već na mučne i krvave rate. Sam književni opus njihovog Matije je respektabilan i bilo bi nepošteno umanjiti određen kvalitet koji se mora posmatrati samo u okvirima srpske književnosti jer daljih dometa od toga nema. Međutim, njegov lični pokušaj da politički djeluje, sanjajući „Veliku Srbiju“ i negirajući Crnu Goru i Crnogorce u isto vrijeme ga je i ponizila. Jer ga književna Srbija jednako vidi kao slugu pojedinih velikosrpskih krugova u Beogradu. I koliko sada vrijedi jedan sluga, jedan izlapjeli starac? Na našem pazaru – NIŠTA! Onaj koji izjavi: „Crnogorska nacija je rođena poslije mene i umrijeće prije mene“ sada služi kao cirkuska mečka novo-nacionalista radi stvaranja privida njihove učenosti. Vrijeđati njihovog Matiju nećemo, jer nam to naš odnos prema starosti ne dozvoljava i poštovanje imena i djela predaka, ali osuđujemo one koji hoće da izvuku korist od ovog senilnog đuturuma, zastupnika propalih ideja i ideologija! Sramotno je svoj nacionalizam i fašizam kriti iza cirkuske predstave putujućeg lutora! Žali Bože ovog starca!

10 Mišljenja STAV

Četvrtak, 27. januar 2022.

Putuj milosrdnice i ne misli na manastire

G-đice … Kako da Vam rečem g-đice Bratić, izvanjko, ministarko od četiri jevanđelja, tuđinko, nevoljnice koju primismo, da pomognemo, Vi, onako ženski, a četnički, ožežaste po nama. Ako! Dobro reče čo`ek kad ga pitahu: „Što te ruži?“ - A veli, samo sam joj dobro činio, pa `oće da mi se oduži. Извањко, ових пар редова `оћу Вам написати алфабетом који највише волите, не због Ваше љубави према овом писму, већ да Вам кажем и покажем да је то и моје писмо којим се биљеже ријечи на мом језику Црногорском и да Вам поручим да нећу ћутке и без вељег каштига дати да ми га отмете. На отимање сте се изгледа добрано навадили, ма све до једне Уpe, а сви су изгледи да Вам је тa зла Уpa дошла. Не знам `оће ли Вас забољети, али не бих да Вам не речем, не рад Вас, већ зарад свих оних који мисле као Ви и баштине Ваше вриједности. Уличном бес́ е дом, на малобројном скупу ваших обожаваоца, која је Више личила на цику, вриску и неартикулсани излив најгорег људског порива, мржње и бијеса, ударили сте на моју крв, на мог брата, мог комшију, пријатеља и друга. Знам да Ви то не разумијете, ал без обзира како се звао и из ког вели да је народа у ове крајеве предак му дојездио: Албаније, Босне, Хрватске, Србије, и јел се звао Преља, Сенад, Анте, Милован, они су данас моја браћа, моја крв, моја душа, мој народ Црногорски. Ако нема њих, нема ни мене, ми смо једно, латице истог цвијета, ми смо, извањко, данас једно тијело и једна душа ЦРНОГОР СКА, поносни на своје поријекло, своју отаџбину и своје јуче, данас и своје с́утра. Не, г-ђице Братић, нијесте Ви, нити моја крв, нити моја сестра, нити мој комшија или не дај боже мој пријатељ, Ви сте за мене једно велико људско разочарање, били и остали. I da se vrnemo na pismo koje je praktičnije i koje višina razumije. Čitam, kako prenose mediji, od mog novca, za tvoju, Serpsku crkvu ima eura i šakom i kapom, koliko oj, a za moju, Crnogorsku pravoslavnu crkvu, ni centa. To je valjda

S.VASILJEVIĆ

» Piše: Predrag Zakov BOLJEVIĆ

GOVOR MRŽNJE I ZAPALJIVA RETORIKA: Bratić na neđeljnom protestu

demokratski kako vele iz Demokratskog fronta i Demokrate, a kad oni reču to ti ga je brajko, jedina istina, nema druge. I tako dok se Čađo iz Demokrata, demokratski dopisuje sa mlađanim preśednikom nikšićke opštine, g. Kovačevićem iz Fronta, ali ne bilo kojeg no Demokratskog, nemate kad od 22. decembra 2021. godine poslat ljude da podignu onaj omanji prekidač na strujnom brojilu, i vrnete struju u prostorije Crnogorske pravoslavne crkve. Sram ve bilo, sve koliko ve ima. Trebaju vam mjeseci da uključite struju Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, koju isključiste zarad 1.700€ duga, koji vam je plaćen, nije oprošten. A za Vašu, crkvu zemlje Serbije, može ekspresna, tajna ali organizovana, dodjela donacija, kako vi to inače najbolje znate činjet. Desetine `iljada eura dodijelite, da pored oproštenog računa, za ne daj bože imaju ako kakvi stidni gost im naiđe, ka` recimo Bećković koji će Vam za koji dan beśediti o kukalom srpstvu utuljenom i Kosovu ravnom izgubljenom. Onaj vrli novinar g. Leković, što mu je direktor g. Raonić na Javnom servisu, to neovisno novinarsko pero, prije neku noć, zapjenilo, da pita, pa da pita, Pendrek efendiju, `oće li

Moram Vam priznat ne bih volio da su Vas sinoć, zarad protesta u cilju odbrane fotelje, oni Vaši policajci Jokić, Rakonjac i onaj bivši padobranac Knežević kaštigali suzavcem, šok bombama i gumenim mecima, ka` što su nas, onog septembarskog jutra na Cetinje, razmetali. Ne bih likova, ka` što ste Vi likovali, srećni, presrećni, što neljudi od ljudi čine. Moj narativ, moj svijet i moja svijest ne može da razumije da se neko može radovati tuđoj muci, tuđoj nesreći, kao što to Vi činjaste, a sve je prilike i biste činjeli, da Vam đe mogne bit biti Srba u novoj vladi? To što nema nijednog Crnogorca u ovoj sadašnjoj Vladi zemlje Crnogorske i što ih neće biti, sva je prilika, ni u toj novoj, a ko će još o tome da vodi računa i zamara pitanjima tako bitnonebitnog gosta. No `oće li biti Srba, efendijo? Znam da je za Vas to pitanje svih pitanja, jer posle ovakvog „osvježenja“ i ciče zime što nam je donijelo, mora svanut i sunce granut. Bojim se punazini će tad biti usko, a iskreno se nadam i Vama lično, ka` što, od Vaše ruke, bi usko onim direktorima crnogorskih škola, što ih, ne samo smijeniste, već ih i kući poslaste. To što ste ih smijenili, jeste Vaše pravo jačeg koje Vam može biti jer ste vlast, ali što ih kući poslaste, to Vam zasigurno ne služi na čast, ako možete pojmit o

Не знам `оће ли Вас забољети, али не бих да Вам не речем, не рад Вас, већ зарад свих оних који мисле као Ви и баштине Ваше вриједности. Уличном бес́едом, на малобројном скупу ваших обожавалаца, која је Више личила на цику, вриску и неартикулисани излив најгорег људског порива, мржње и бијеса, ударили сте на моју крв, на мог брата, мог комшију, пријатеља и друга

čemu Vam zborim. Prije no što se vlasti domogaste drugačije zboriste, no ko će o tom još da vodi računa. Vi ste demokratski izabrani političari, od danas do śutra, pa Vam ne treba za zlo uzimat što gođ da slažete, a da znate slagat, znate čoče, mane Vam nema. Viđu neku noć, nešto mi bijaste grdno zabrinuti, kao i ono novinarsko pero od g. Leković, prije neku noć na Javnom servisu - što bijaše ustreptao`oće li biti Srba u novoj vladi - da pita: a što ako u novoj vladi bude ona moja Crnogorka, banica, od roda Vuksanovića, a doma Stankovića, što Vas sve sreda posloži. A progovori, o jadu vas smete, ne znate đe ste i što se od vas čini. Ako ona bude, a biće, Vi ste ga gđice Bratić, a čini mi se i još koje pero, ako je sudit po onom što se priča, utulili! I da ne zaboravim, moram Vam priznat ne bih volio da su Vas sinoć, zarad protesta u cilju odbrane fotelje, oni Vaši policajci Jokić, Rakonjac i onaj bivši padobranac Knežević kaštigali suzavcem, šok bombama i gumenim mecima, ka` što su nas, onog septembar-

skog jutra na Cetinje, razmetali. Ne bih likova, ka` što ste Vi likovali, srećni, presrećni, što neljudi od ljudi čine. Moj narativ, moj svijet i moja svijest ne može da razumije, da se neko može radovati tuđoj muci, tuđoj nesreći, kao što to Vi činjaste, a sve je prilike i biste činjeli, da Vam đe mogne bit. Gospođice Bratić, čini li Vam se da, u najmanju ruku, nije ljudski, da je nečasno, školovati se besplatno za budućeg pripadnika crnogorske policije, o trošku države crnogorske, a slaviti poraze reprezentacije koja njeno ime nosi samo zato jer to ime proslavlja. Da nije moralno i ljudski pošteno radovati se porazu reprezentacije zemlje u kojoj si rođen, odrastaš i śutra ćeš dom stvarati, zemlje i ljudi o čijoj bezbjednosti śutra trebaš brinuti, kao što neki vaši školarci sa policijske akademije rađahu, potaknuti upravo ovakvim Vašim činjenjem. Što bi tek rekli za čestitost i čast činjenja njihovih starijih kolega, koji onog zornog neđeljnog jutra, u septembru, atakovahu i bačahu šok bombe i suzavac

u dvorište rezidencija preśednika Crne Gore, u kom ne bješe nikog, liše preśednika, supruge mu i sina, te članova njegovog kabineta. Preśednika koga su, po Crnogorskom ustavu, zaduženi da štite, oni nastojahu urnisat, samo zbog toga što je obavlja svoju dužnost, i osta na Cetinje u svojoj rezidenciji sa narodom koji ga je izabrao većinom glasača, već u prvom krugu, ma što ja i Vi o njemu mislili. Pričaju ljudi da su gledali, onog septembarskog jutra, kako crnogorski policajci ubacuju suzavac i šok bombe u pusto dvorište rezidencije preśednika Crnogorske države, dok istovremeno sa dugim cijevima štite srpske popove sa nečesovim vojnicima, koji vojnim helikopterima nadlijećahu Crnogorski narod da bi ga sažežli, pokuša li da se Cetinjskog manastira dovati i Vaše popove, ne moje, omete u kakvoj nečasnoj raboti, jer časnu, to jutro na Cetinje, nijesu mogli činjet. Čini li Vam se da su se: -g. Jokić, policajac koji izdade ono sramno naređenje napada na goloruke i mirne demonstrante, -g. Carević što dade svoju mehanizaciju da se tim mrskim Crnogorcima, kojim se do juče i on kazivao, tomobilji uništavaju i popovima put pravi, -g. Raonić čiji javni servis pokuša da ih opravda i zato okrivi Crnogorce, -Vaš vrli i nikad prežaljeni preśednik g. Krivokapić koji naredi desant, a policajac Rakonjac koordinira sa Vašom koleginicom ministricom gđicom Injac, čiji piloti u našim helikopterima doturiše u Cetinjski manastir srpske popove, i po njenom naređenju šćahu nas, sa sijaset kriminalaca pod zaštitom crnogorske policije u Cetinjski manastir smještenih, satrijet da Vam popove taknusmo. Čini li vam se gđice Bratić da se spomenuti i nespomenuti policajci, ANB operativci, kriminalci i popovi srpski to jutro grdno ogriješiše o Ustav ove moje, teritorijom male, a dušom velike zemlje Crnogorske i obraz mog malog naroda Crnogorski, velikog srca i široke duše, pune ljubavi i empatije prema drugom i drugačijem? No, da ne dužim, kako otpisah prije neko veče i g. Lekoviću nakon njegove emisije, u kojoj zapomagaše za kukalim srpstvom ugašenim, da i Vama poručim : „Ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da svaka zvijer pokaže svoj trag.“ Gđice Bratić, za kraj da parafraziram i toplo Vam poručim… putuj milosrdnice, ne misli na manastire.

Hronika

Četvrtak, 27. januar 2022.

Podignut optužni prijedlog protiv Baranina zbog izazivanja panike i nereda

Edin Begzić uskoro pred sudom PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Baru podnijelo je Osnovnom sudu optužni prijedlog protiv Baranina Edina Begzića, koji je krajem prošle godine ispred poslovnice NLB banke prijetio da će aktivirati eksploziv. On se tereti za izazivanje panike i nereda. Tužilaštvo je, kako je potvrdio rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva Radovan Đurišić, tražilo i produženje pritvora za Begzića. Sudija za istragu Osnovnog suda u

Edin Begzić ispred poslovnice NLB banke

U Baru građani organizovali protest u znak podrške špediteru koji je uhapšen zbog šverca kokaina

Traže da se Drobnjaku ukine pritvor BAR – Više stotina građana i špeditera okupilo se juče u podne ispred glavne kapije Luke Bar, gdje su održali miran jednosatni protest u znak podrške špediteru Đoku Drobnjaku koji je uhapšen sredinom januara zbog sumnje da je povezan sa švercom skoro pola tone kokaina. Drobnjakov brat od strica Mirko Drobnjak tražio je da Đoko izađe iz zatvora živ i zdrav. - Svi ovdje znamo da je Đoko dobar, vrijedan, pošten, da ima osobine kakve malo ko ima. Da je drugačije, danas nas ne bi ovdje bilo u ovolikom broju. Zbog toga što je on takav, srce nas boli kada vidimo šta se dešava. Mi samo hoćemo jedno – da pravda nađe svoj put i da Đoko izađe – poručio je Mirko Drobnjak. Građani su potpisivali peticiju sa zahtjevom za ukidanje pritvora Drobnjaku koja će biti upućena Specijalnom državnom tužilaštvu, a tekst zahtjeva pročitao je Drobnjakov kolega Miloš Rakočević. U zahtjevu se navodi da je „Đoko uzoran radnik špediter, da nikada u radu nije napravio bilo kakav propust, a pogotovo ne prekršio bilo kakvu zakonsku ili moralnu normu“. - Posao špeditera, bilo pravnog ili fizičkog lica, i postupanje po ugovoru o špediciji,

Sa potpisivanja peticije u Baru

ne predstavlja obavezu, niti je tehnički, niti na bilo koji drugi način moguće da špediter vrši provjeru kontejnera ni njegovu sadržinu, niti je moguće tu kontrolu izvršiti, jer za to špediteri nijesu ni nadležni, pa ni tehnički ni kadrovski opremljeni – kazao je Rakočević. On je istakao da Drobnjak nije na bilo koji način mogao pretpostaviti da se u robi za koju je vršio poslove špedicije nalazi bilo kakva nedozvoljena materija, pogotovo ne narkotici. - Mi smo svi saglasni da se radi o jako čestitom i poštenom špediteru radniku, koji je porodičan čovjek i otac dvoje primjerne djece, i sve nas boli njegovo pritvaranje, jer je očigledno došlo do drastične

greške u zaključku da je on znao ili mogao znati da se zaplijenjena droga nalazi u bilo kojem od kontejnera – naveo je on. Rakočević je kazao da su zabrinuti za svoju sudbinu koja ih kao špeditere može zadesiti. - Koliko smo obaviješteni, a znajući Đoka Drobnjaka, preduzeo je sve radnje iz njegovog opisa posla koje bi svako od nas, kao špeditera, preduzeo, pa ne možemo da prihvatimo da te radnje predstavljaju bilo koje krivično djelo i zaprepašćeni smo vođenjem ovog postupka prema njemu, jer slična sudbina bi po tom kriterijumu mogla da zadesi bilo kojeg špeditera ili radnika u špediciji – objasnio je.

Baru ranije je odredio Edinu Begziću pritvor do 30 dana. Begzić je šest sati prijetio da će aktivirati eksploziv ispred NLB banke u Ulici Maršala Tita, 28. decembra prošle godine. Načelnik Centra bezbjednosti Bar Veselin Tabaš potvrdio je da Begzić nije bio naoružan i da kod sebe nije imao eksploziv. Policija je tog jutra evakuisala zaposlene u susjednim poslovnim prostorima i stanare zgrade u kojoj se banka nalazi. Prije nego što su zaposleni u banci

Rakočević je dodao da su oni kao kolege i poznanici primorani da pokušaju da zaštite svoju profesiju, te da zahtijevaju da se Drobnjak odmah pusti iz pritvora i da se obustavi postupak. - Odgovorno tvrdimo da se iz njegovih radnji, špediterskih poslova nijesu mogli ostvariti nikakvi elementi bilo kojeg krivičnog djela, jer su poslovi špedicije predviđeni zakonom i sastoje se u pružanju špediterskih usluga za naknadu, a ne za skeniranje sadržine kontejnera i pregled robe. Molimo specijalnog tužioca da pod hitno sagleda sve okolnosti koje smo naveli, a posebno da ima u vidu da je pritvoren potpuno nevin čovjek, što je tokom ispitivanja Đoko dokazao putem poligrafa. Nanijeta je užasna šteta i veliki bol i njemu i njegovoj porodici pa i svima nama, zbog čega molimo da se odmah pusti na slobodu i da mu se ukine pritvor – zaključio je Rakočević. Jedan od od organizatora protesta je i Dejan Biševac. - Čekamo tužilaštvo i sudstvo da vidimo šta će se desiti sa našim kolegom. Očekujemo da će Đoko biti oslobođen i da više neće biti potebe za potestima, u suprotnom sve je u opticaju – poručio je Biševac. U Drobnjakovu nevinost sto posto je siguran njegov kum Vladimir Nikić. - Specijalno državno tužilaštvo ga tereti za šverc narkotika i drži u pritvoru bez ijednog dokaza. S druge strane, Đoko Drobnjak nije kontrolisao sporni teret, niti je bio u prilici da zna da su kontejneri kontaminirani. On je uspješno prošao test na poligrafu, zato od nadležnih organa tražimo da hitnom procedurom oslobode nevinog čovjeka iz pritvora – izričit je Nikić. Đokov otac Miloš nije htio da govori za medije jer, kako je kazao, „za to nema snage zbog cjelokupne situacije koja ih je zadesila, ali se zahvalio svima koji njegovom sinu daju podršku i vjeruju u njegovu nevinost“. V. K. V.

Uhapšen Podgoričanin zbog nedozvoljenog držanja eksplozivnih materija

Od Milića oduzeta bomba

PODGORICA – Kod Stefana Milića (21) iz Podgorice pronađena je bomba M52 obrušenog serijskog broja. Kako je saopšteno iz policije, postupajući po operativnim saznanjima o mogućem izvršenju teškog krivičnog djela iz oblasti eksplozija podgorička policija je juče

ujutro pretresla stan koji koristi Milić. - Kriminalistička obrada lica je u toku, kao i dalje policijsko-tužilačke mjere i radnje – kazali su iz policije. Milić je hapšen 18. februara 2020. godine zbog sumnje da je 10. januara u Tološima ranio Dražena Vojvodića (33).

Iz policije je krajem januara saopšteno da je protiv Milića nadležnom državnom tužiocu podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo – teško djelo protiv opšte sigurnosti, krivično djelo – izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelima teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. A. R.

došli na posao, Begzić je staklo na ulazu u poslovnicu banke oblijepio natpisima „Vratite novac koji ste ukrali od radnika Primorke“. Begzić je u snimku, koji je objavljen na You tube kanalu i dostavljen medijima, naveo da je radnicima fabrike „Primorka“ nanijeta višemilionska šteta. On se u videu obratio predsjedniku i potpredsjedniku Vlade, kao i predsjedniku Skupštine, da pomognu u rješavanju situacije jer je „radnicima ukraden novac 2010. godine“. V. K. V.

Zakazano suđenje bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost

Peruničić 11. februara pred sudom zbog prisluškivanja Katnića PODGORICA – Početak suđenja bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Peruničiću koji se tereti da je prisluškivao glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića zakazano je za 11. februar u podgoričkom Višem sudu, saznaje Pobjeda. Predmet je dodijeljen sudiji Višeg suda u Podgorici Dragoju Joviću. Peruničić je optužen za krivično djelo zloupotreba službenog položaja. U istrazi ovog slučaja utvrđeno je da je jedan prislušni uređaj postavljen krajem 2017. u kabinet glavnog specijalnog tužioca i da je bio u funkciji do početka 2020. godine. Postavljanje prislušnog uređaja odradio je službenik tajne policije po direktnom nalogu Peruničića. Peruničić je uhapšen 21. oktobra prošle godine. Nakon saslušanja u SDT-u Peruničić je pušten da se brani sa slobode. Prema tadašnjim saznanjima Pobjede, Peruničić je pred specijalnim tužiocem Miroslavom Turkovićem ispričao kada i ko je postavio aparat za prisluškivanje, ali ne i ko je sve bio u posjedu tih tajno snimljenih razgovora. Iz Specijalnog tužilaštva su tada kazali i da su u izviđaju utvrdili spojni put koji vodi od prislušnog uređaja do mjesta za prijem signala – mjesta gdje se vršila eksploatacija signala dobijena putem operativno-tehničkog sredstva. - U istrazi utvrđujemo gdje je završavao materijal koji je sniman tim prislušnim uređajem i kome je prosljeđivan. Postoji osnovana sumnja da je to rađeno od strane ANB-a i da su oni koristili te materijale, ali ne znamo ko je još bio konzument tog materijala. SDT vodi istragu u ovom pravcu – kazali su tada iz SDT-a. Ovo je drugi optužni prijedlog koji je podnijet protiv Peruničića za posljednjih deset mjeseci. Bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost i bivšem agentu tajne pratnje Srđi Pavićeviću već se pred Višim sudom u Podgorici sudi zbog nezakonitog snimanja i praćenja više osoba. Peruničić i Pavićević su se našli

Dolazak Peruničića u Viši sud

na optuženičkoj klupi nakon što je Specijalno tužilaštvo po prijavi aktuelnog direktora ANB-a Dejana Vukšića prikupilo dokaze na osnovu kojih se Peruničić i Pavićević terete za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju. - Peruničić se kao odgovorno lice u ANB-u sumnjiči da je od januara do septembra prošle godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja nanio štetu i teže povrijedio prava – kazao je tada Radonjić. Kako je saopšteno, Peruničić je u periodu od januara do septembra 2020. godine u više navrata davao usmene naloge Pavićeviću da na području Podgorice, Budve i Cetinja, bez prethodno izdatog pisanog naloga za praćenje i osmatranje, uz korišćenje tehničkih sredstava za foto-dokumentovanje, prati i osmatra lica A. R, Z. K, A. M, M. K, V. J, S. R, G. D, A. B, B. B, M. B, M. C, N. Ć. i P. K.. Pavićević se tereti da je po nalogu Peruničića koordinirao tim aktivnostima i sam učestvovao u njima, bez prethodno izdatog pisanog naloga za praćenje i osmatranje, iako je znao i bio dužan da zna da je to suprotno članu 11 Zakona o ANB-u. Odlukom sutkinje podgoričkog Višeg suda Dragice Vuković, a uvažavajući prijedlog branilaca optuženih, Peruničiću i Pavićeviću se u ovom slučaju sudi iza zatvorenih vrata. B. R.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 27. januar 2022.

Pljevlja: Opština nastavlja mjere energetske efikasnosti, planirana veća izdvajanja

Za čistiji vazduh 1,2 miliona eura

PLJEVLJA – Lokalna uprava planira ove godine da uloži 1,2 miliona eura u projekte čijom će se realizacijom smanjiti zagađenje vazduha. Nastaviće da subvencioniše nabavku peleta za više od 1.000 domaćinstava. Taj program traje osam godina, u ovoj godini za tu namjenu je predviđeno 180.000 eura 30.000 više nego lani. Objavljivanje javnog poziva za isporučioca tog ekološkog ogrijeva se očekuje u martu kada će početi i prijavljivanje za subvencije. Od početka primjene te mjere nabavljeno je ukupno 9.000 tona peleta, a izdvojeno je 810.000 eura.

BIjelO POlje: Udruženje folklornih ansambala Crne Gore

Mehonjić na čelu sjeverne regije

BIJELO POLJE – Udruženje folklornih ansambala Crne Gore (UFACG) za predsjednika sjeverne regije, na četiri godine, izabralo je Emira Mehonjića, rukovodioca KUD-a ,,Tekstilac“ iz Bijelog Polja, a za zamjenika Danila Žurića, rukovodioca KUD-a ,,Vesna“ iz Mojkovca. Odluka je donijeta na sjednici u Bijelom Polju kojoj su prisustvovali predsjednica UFA CG Danijela Bokan i predstavnici sedam folklornih ansambala sjeverne regije. Rukovodilac KUD-a ,,Vrelo Ibra“ iz Rožaja Ćamil Kujević izabrana je jednoglasno za člana Upravnog odbora Udruženja folklornih ansambala. UFACG-u pristupila su kulturno-umjetnička društva: ,,Tekstilac“ iz Bijelog Polja, ,,Vesna“ iz Mojkovca, ,,Duga“ iz Berana, ,,Vrelo Ibra“ iz Rožaja, ,,Bihor“ iz Petnjice, ,,Komovi“ iz Andrijevice i ,,Plavsko jezero“ iz Plava Članovi Udruženja istakli su da će saradnjom doprinijeti očuvanju, promovisanju i unapređenju folklora, tradicije i kulturne baštine svih naroda i narodnosti Crne Gore. Najavljena je sjednica Skupštine Udruženja, koja će se održati krajem februara. B. Č.

UČINAK

U Opštini kažu da je ta mjera dala mjeriljive rezultate – ekološke i ekonomske. - Na početku 2015. godine manje od 200 domaćinstava je koristilo subvencije, a na kraju 2021. godine bilo ih je oko 1.000. To je dovelo do smanjenja korišćenja uglja za prosječno 4.000 tona godišnje kao i smanjenje korišćenja sirovog drveta za grijanje u prosjeku od 4.200 m³ godišnje. Emisija CO2 smanjena je ne manje od 5.000 tona godišnje – kazali su iz lokalne uprave. Opština od 2020. godine finansira primjenu mjera energetske efikasnosti za objekte koji se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici. Do sad je u te mjere uloženo 500.000 eura. U ovoj godini je namijenjeno 300.000 eura. Kroz projekat je na 12 objekata ugrađeno više od 15.000 m² energetski efikasne fasade. Početkom 2020. godine Opština je finansirala i izradu pregleda za preostale zgrade koje koriste toplotnu energiju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici. Na osnovu javnog konkursa finansirala je zamjenu fasada u objektima

SKUPŠTINa UDRUŽeNja U FeBRUaRU: Sa skupa u Bijelom Polju TROŠe MaNje STRUje Za GRIjaNje: Energetski efikasne zgrade

Upotrebom peleta kao ekološkog ogrijeva i utopljavanjem fasada smanjeno je korišćenje uglja za prosječno 4.500 tona godišnje, a sirovog drveta 4.200 kubika. Takođe, smanjena je emisija ugljen dioksida za skoro 6.000 tona godišnje kolektivnog stanovanja u procentu od 90 odsto vrijednosti radova, ostatak obezbjeđuju etažni vlasnici. - Svi objekti koje koriste javne službe opštine i države, a griju se iz kotlarnice u Skerlićevoj, sa ukupno preko 9.500 m2 korisnog prostora, imaju energetski efikasne fasade. Rekonstruisane su i fasade u osam objekata kolektivnog stanovanja u ulicama Kralja Petra I, Tršovoj i Skerlićevoj. Očekuje se poče-

tak radova na tri objekta (zgrade: Ul. Skerlićeva br. 14, Tršova br. 20 i III Sandžačke br. 14). Po usvajanju plana javnih nabavki Opštine, u martu će biti objavljen tender za još najmanje dvije zgrade. Sprovođenjem mjera energetske efikasnosti od 2020. godine na objektima koji se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici smanjena je emisija CO2 za 750 tona godišnje, odnosno smanjena je količina uglja potrebna za grijanje tih zgrada u

TIvaT: Zimske igre Porto Montenegra količini ne manjoj od 500 tona godišnje.

FASADE

Početkom 2021. godine, Opštine i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) potpisali su memorandum o razumijevanju za subvencionisanje mjera za povećanje energetske efikasnosti u stambenom sektoru. U okviru sporazuma budžetom Opštine je za 2021. i 2022. godinu obezbijeđeno 500.000 eura za zamjenu fasada na kućama (učešće Opštine 50 odsto), zamjenu fasadnih otvora na individualnim i objektima kolektivnog stanovanja (50 odsto) te nabavke peći na pelet (20 odsto). Tokom februara i marta biće objavljen javni poziv za građane. Već su objavljeni za banke i isporučioce opreme i građevinske kompanije. A. S.

„Veliko stopalo“ na Bjelasici 4. februara TIVAT – Zimske igre Porto Montenegra održaće se od 4. do 6. februara u skijališnom centru na Bjelasici, na skijalištu Kolašin 1600, najavili su iz kompanije Adriatik marinas. Igre se održavaju treći put i otvorene su za sve članove posada i profesionalce iz jahting industrije iz cijelog Mediterana. Takmičari, u timovima od po četiri člana, imaće priliku da se oprobaju u skijanju i snoubordingu, igri „veliko stopalo“ i u trci na drvenim skijama. Događaj će biti svojevrsna najava „Crew awards“ događaja, u partnerstvu s ACREW

NIKŠIć: Potencijalni investitori i lokalna uprava obišli deponiju Mislov do kod Budoša

Kad dobiju papire, sanaciju će završiti za mjesec NIKŠIĆ – Firma Fliping iz Beograda, zastupnik holandskog partnera, zainteresovana je da uradi rekultivaciju terena u Budošu na kojem se sada nalazi deponija Mislov do. Predstavnik te kompanije Bratislav Živadinović kazao je juče tokom obilaska lokacije da su do sada uspješno riješili mnoga ekološka pitanja širom Zapadne Evrope, pa čak se šire i na tržištu Rusije, Kine, Bliskog Istoka… Živadinović je kazao da bi posao rekultivacije mogli završiti za mjesec. Prethodno treba da dobiju neophodnu dokumentaciju, da se završi idejni, a potom i glavni projekat. On je konstatovao kako je Mislov do zapravo smetlište a ne deponija. - Naš je plan da sve to najprije prekrijemo nepropusnim materijalom, da kultivišemo. Što će se na toj lokaciji graditi

nakon toga, koja će joj biti namjena, ne zavisi od nas. Može to biti park, dječja igrališta, sportski tereni… ali što je najvažnije radovi neće imati minimalan uticaj na životnu sredinu – kazao je Živadinović. Istakao je kako bi ako dobiju posao za radove angažovali domaću radnu snagu i mehanizaciju, jer se ,,nekome iz Evrope ne isplati da dovozi mašine iz Holandije ili Beograda u Nikšić“. Lokalna uprava je najavila kako planira na deponiji Mislov do gradi elektranu, koja bi koristila metan kao energent za proizvodnju električne energije. Fliping, i ostale firme, koje bi radile na projektu interes vide u tome da 15 godina crpe energiju iz otpada. Predsjednik Opštine Marko Kovačević juče je bio na Mislovom dolu. On očekuje da projekat čišćenja ekološke crne tačke dobije status ,,javni

interes“ što bi omogućilo da se po ubrzanoj proceduri završe ,,papiri“. Smatra da to Mislov do zaslužuje jer je u pitanju crna ekološka tačka drža-

Deponija Mislov do

ve, a ne samo grada Nikšića. - U maju, kad smo počeli da radimo, uhvatili smo se u koštac sa ovim problemom a Ministarstvo kapitalnih

Zimske igre održaće se od 4. do 6. februara u skijališnom centru na Bjelasici, na skijalištu Kolašin 1600 organizacijom, koje će se održati prvi put u Porto Montenegru, u oktobru. Nagradni fond od 3.000 eura za najbolje timove obezbijedili su A+ Yachting i Evolution Yacht Agents kompanija. S. K.

investicija nam je pomoglo da pronađemo partnere. Usporava nas papirologija, procedure…– kazao je Kovačević. Na pitanje koliko će projekat koštati on odgovara da je u ovoj fazi nezahvalno govoriti. - Gdje će se u međuvremenu odlagati otpad i kakvog će tipa, odnosno da li će se uopšte graditi deponija pitanje je, jer planiramo izgradnju reciklažnog centra i pitanje je koje i s kakvim ambicijama ćemo dobiti partnere za taj projekat – kazao je Kovačević. Čelnik Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Đorđije Manojlović smatra da je napravljen veliki korak ka otklanjanju velikog ekološkog problema. On se nada da će radovi uskoro početi, makar takav nagovještaj imam nakon nedavnog sastanka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Deponija Mislov do otvorena je 2003. godine, ali kao privremena. Na nju se godišnje odloži 20.000 toRa. P. na raznog otpada.

Crnom Gorom

Četvrtak, 27. januar 2022.

PLJEVLJA

Stipendije za 17 najboljih PLJEVLJA – Opština će dodijeliti 17 stipendija najboljim visokoškolcima, koji su ostvarili najmanju prosječnu ocjenu devet tokom školovanja. Među njima je sedmoro studenata završne godine primijenjenih i akademskih osnovnih studija i deset master studija. Stipendisti, studenti završne godine primijenjenih i osnovnih akademskih studija su: Andrijana Borović, Medicinski fakultet Podgorica (prosjek 9,74), Jana Tešović, Fakultet za dizajn i multimediju Podgorica (9,43), Anastasija Šćepanović, Filozofski fakultet Nikšić (9,33); Đorđije Pantović (Prirodno-matematički fakultet Podgorica (9,27), Slađana Popović, Geografski fakultet Beograd (9,23); Ružica Cvetković, Fakultet veterinarske medicine Beograd (9,11), Teodora Čvorović, Arapski jezik i književnost Beograd (9,05). Deset studenata master studija koji su dobili stipendije su: Dijana Damjanović, Francuski jezik i književnost Nikšić (9,84), Anastasija Odović, Povijest Pula (9,83), Aleksandra Aranitović, Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje ( 9,73); Lejla Kordić, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Nikšić (9,59); Danilo Lončarević, Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor (9,46); Aleksa Tomanović, Pravni fakultet Novi Sad (9,42), Marko Miler, Engleski jezik i književnost Podgorica (9,23), Ana Marković, Elektrotehnički fakultet Podgorica (9,17), Tamara Tešović, Ekonomski fakultet Ljubljana (9,13) i Lejla Šabanić, Kultura i turizam Pula (9,08). Stipendije u iznosu od 100 eura biće podijeljene u deset mjesečnih rata. A. S.

,,Park“ i ,,Delfin“ puni već od aprila Dobili UTU za depadans u Kumboru

ODOBRENO PROŠIRENJE: Hotel ,,Kumbor“

Čedo Popović

Zbog sve većeg interesovanja gostiju i novih ugovora, „Carine“ nastoje proširiti kapacitete. U Kumboru pored istoimenog hotela počinje gradnja depadansa sa oko 50 soba, za šta su dobijeni urbanističko-tehnički uslovi. - Ne stajemo sa tim razvojnim projektima. Planiramo gradnju hotela i u Đenovićima, ali tu ide sporije jer se očekuje izmjena PUP-a. Ne može se ništa raditi bez riješene urbanističke lokacije, nadamo se da će se to ubrzati i da ćemo ući i u taj posao. Ne smijemo dozvoliti da gosti traže drugu destinaciju, zbog toga što smo čekali na usvajanje planova pet ili više godina – kazao je Popović.

Naši hoteli ,,Park“ i ba biće na zavidnom ,,Delfin“ su već od nivou i, kako je kaaprila u potpuzao, očekuju odnosti popunjeličnu poslovnu ni. Pregovori godinu. su završeni, još - Prošle gonije potpisan dine smo posoba je kapacitet dio ugovora slovali duplo hotela kompanije koji se odnosi bolje nego što Carine - ,,Park“, ,,Delfin“ i ,, na popunjavanje smo očekivali. Kumbor“ kapaciteta od okCijene su bile niže, tobra do 15. decembra. a u ovoj godini vratili Ako bude tako, hoteli neće smo ih na nivo iz 2019. goraditi samo od 15. decembra do dine, možda su čak i malo više, 15. januara – kazao je Popović. tako da smo izuzetno zadoPopunjenost kapaciteta u sva voljni i cjenovnom politikom tri hotela (,,Park“, ,,Delfin“ i koju smo postigli – rekao je ,,Kumbor“) u kojima je 715 so- vlasnik „Carina“.

Po njegovim riječima, epidemijske mjere koje su na snazi i potrebno posjedovanje kovid potvrda ne predstavljaju problem za poslovanje. - Svi koji dolaze sa inostranih tržišta znaju kakve su mjere na snazi i svi su vakcinisani, tako da potvrde njima ne predstavljaju problem. Možda je to malo drugačije za goste koji dolaze iz Ukrajine, ali i sa njima je potpisan ugovor za ovu sezonu, a nadamo se da će tako biti i sa ruskim tržištem, ako se ono otvori do sezone – istakao je Popović. Ž. KONTIĆ

Prošle godine smo poslovali duplo bolje nego što smo očekivali. Cijene su bile niže, a u ovoj godini vratili smo ih na nivo iz 2019. godine, možda su čak i malo više, tako da smo izuzetno zadovoljni i cjenovnom politikom koju smo postigli – rekao je vlasnik kompanije „Carine“ Čedo Popović HERCEG NOVI – Hoteli ,,Park“ i ,,Delfin“ u Bijeloj, koji posluju u okviru kompanije „Carine“, biće otvoreni početkom marta. Vlasnik kompanije „Carine“ Čedo Popović kaže da se broj gostiju koji dolaze u njihove hotele povećava, a saradnju u većem obimu nastavili su sa starim partnerima koji su vezani za englesko, francusko i njemačko tržište. - To je rezultat našeg rada i činjenice da smo uradili i napravili nešto dobro, što su partneri i gosti prepoznali.

Đaci će o otpadu učiti iz prve ruke

Na taj način će obilježiti Svjetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine. - Cilj akcije je da se naši najmlađi sugrađani upoznaju sa procesom rada zaposlenih na pretovarnoj stanici, od prijema otpada, radom postrojenja za selekciju istoga, njegovim baliranjem i pripremom za plasiranje

CEDIS

HERCEG NOVI: Vlasnik kompanije „Carine“ Čedo Popović nada se dobroj poslovnoj godini

KOTOR: Dan otvorenih vrata Komunalnog

KOTOR – Komunalno preduzeće će tokom narednog mjeseca organizovati Dan otvorenih vrata za učenike osnovnih škola.

na tržištu. Tokom posjete pretovarnoj stanici, biće im održano i predavanje o značaju primarne selekcije u domaćinstvu. Takođe ćemo im organizovati obilazak kompostane, kako bi se upoznali sa procesom proizvodnje komposta od zelenog otpada i načinom kako da ga samostalno proizvode u svojim baštama – saopšteno je iz Komunalnog preduzeća. Osim obilaska pretovarne stanice i kompostane, osnovci će posjetiti i azil za napuštene životinje. C. G.

715

Radovi u osam opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem 27. januara izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. Bar: od 8:30 do 14 h Utjeha. Berane: od 8:30 do 14:30 h Crvljevine. Danilovgrad: od 8 do 15 h Piperi (Crnci), Stanjevića Rupe, Spuž (Lakat), dio Komunice, Spuž (Osredina); od 8 do 16 h Baloče. Kotor: od 8 do 11 h Šišići; od 9 do 12 h Stari Grad – oko Opštine; od 9 do 13 h Stoliv; od 10 do 13 h Dub. Nikšić: od 8 do 15 h Stubičko Međeđe, Stubički Dolovi, Stubica, Paprati, Cerovo, Bogetići, Drenoštica, Vitasojevići, Javljen, Macavare; od 10 do 12 h Tospude. Petnjica: od 8:30 do 14:30 h dio Lagatora. Rožaje: od 9 do 14:30 h Grižica. Ulcinj: od 8 do 14:30 h dio naselje Bijela Gora. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

Nevladino udruženje Žene Bara pokrenulo humanitarnu akciju za porodicu iz Virpazara BAR – NVU Žene Bara počela je prikupljanje pomoći za dvojicu dječaka iz Virpazara, od pet i sedam godina, koji s roditeljima žive u veoma teškim uslovima. Članica udruženja Olivera Tadić kazala je da dječaci slabo govore, kasne u razvoju i da im je neophodna stručna pomoć. Objasnila je da put do logopeda u Baru, koji bi radio sa njima, puno košta, a porodica sa 200 eura socijalne pomoći to ne može da priušti. - Naše aktivnosti idu u pravcu da im se obezbijedi prevoz, pored pomoći u namirnicama i garderobi koju smo već dva puta ponijeli. Juče smo ih posjetili, odnijeli pomoć i dogovarali dalje aktivnosti… Oni se ni sa kim ne druže, nigdje ne idu. Žive u selu koje je deset kilometara udaljeno od Virpazara, u zabiti, u kući koja nije od čvrstog materijala, već od kreča i samo što se nije

Dječacima potrebna pomoć psihologa i logopeda

Olivera Tadić

Oni se ni sa kim ne druže, nigdje ne idu. Zaista je žalosno kako žive. Komuniciraju nemuštim jezikom i to samo sa majkom. Zato im je neophodna stručna pomoć – kaže članica udruženja Olivera Tadić urušila. Zaista je žalosno kako žive, svi vidovi pomoći su im neophodni. Dječaci vrlo loše govore, odnosno komuniciraju nemuštim jezikom i to samo sa majkom. Zato im je neophodna stručna pomoć logopeda,

psihologa… A to bi se moglo realizovati samo ukoliko bi se stvorili uslovi za preseljenje porodice bliže gradu, kako bi im stručnjaci iz ovih oblasti bili dostupni – podvlači Tadić. Ona je podsjetila i na akciju

tog udruženja kojom žele da pomognu porodici teško oboljelog Šerifa Kalača koji ima šestoro djece. - Sve više ljudi nam se se obraća za pomoć u namirnicama i to je jedan veliki napor za nas, jer niko hranu ne traži iz zabave već iz velike nevolje – naglašava ona. Barske humanitarke dnevno pripremaju preko 200 obroka za socijalno ugrožene sugrađane. V. K. V.

14 Kultura

Četvrtak, 27. januar 2022.

Putovanje kroz prostor i vrijeme BIJELO POLJE - Organizacioni odbor 10. Regionalnog festivala fantastične književnosti Refesticon iz Bijelog Polja raspisao je konkurse za zbirke kratkih priča na temu „Putnik“. U međunarodnom konkursu mogu učestvovati pisci koji stvaraju na eks-JU jezicima, dok u državnom literarnom konkursu mogu učestvovati učenici osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore. Kako saopštavaju organizatori, cilj je da se izborom savremene teme podstaknu stvaraoci iz cijelog regiona uz ukazivanje počasti književnim stvaraocima koji su se bavili fenomenom putovanja kroz prostor i vrijeme. Tako će deseto izdanje Refe-

sticona-a biti posvećeno rodonačelniku naučne fantastike u Crnoj Gori Čedu Vukoviću, začetnicima naučne fantastike u svijetu, francuskom književniku Žilu Vernu i britanskom piscu Herbertu Džordžu Velsu, kao i velikanima ovog žanra u 20. vijeku, poljskom autoru Stanislavu Lemu i američkom piscu Reju Bredberiju. Priču bi trebalo poslati isključivo elektronskom poštom na adresu refesticon@gmail. com, i to sa naslovom, imenom i prezimenom autora/autorke, kratkom biografijom (do 300 riječi) i kontakt podacima. Rok za dostavljanje priča je 5. maj. Detaljne propozicije konkursa se nalaze na zvaničnom veb portalu www.refesticon.com. B. B.

CNN objavio listu najvažnijih svjetskih izložbi

U slavu vajarstva, mode i slikarstva

PODGORICA - CNN je objavio listu najvažnijih izložbi koje će obilježiti 2022. godinu širom svijeta i koje se, prema njihovoj preporuci, ne smiju propustiti. Kako prenosi T-portal, prva na listi je ,,Yves Saint Laurent aux Musées“ koja će u Parizu biti otvorena 29. januara. Prije šest decenija na modnim pistama premijerno je predstavljena prva kolekcija pod imenom „Yves Saint Laurent“. Kako bi proslavili tu godišnjicu, šest pariških muzeja je sarađivalo na ovoj izložbi. Svaki od muzeja će ,,upariti“ YSL kreacije sa djelima umjetnika poput Mondrijana, Pikasa, Matisa... Izložba ,,The World of Stonehenge“ biće otvorena u Britanskom muzeju u Londonu, 17. februara. Stounhendž je jedan od najpoznatijih, ali ipak vrlo misterioznih spomenika na svijetu. Jedan od vrhunaca izložbe biće 3.600 godina star Nebra Sky Disc, najstariji postojeći prikaz kosmosa, koji je otkriven u današnjoj Njemačkoj i prvi put će biti izložen u Velikoj Britaniji na ovoj izložbi. Izložba ,,Faith Ringgold: American People“ biće pred publikom u Novom muzeju savremene umjetnosti u Njujorku, takođe u februaru. Ova će izložba biti prva retrospektiva američke umjetnice Faith Ringgold u njenom rodnom gradu. Obuhvatiće šest decenija plodne karijere ove 91-godišnje slikarke, vajarke i spisateljice. Izložba ,,Donatello: the Renaissance“ biće predstavljena u martu u Firenci i u septembru

Donatelov „David“

u Berlinu. U 15. vijeku firentinski vajar Donatelo smatran je ,,majstorom svih majstora“. Uprkos tome, već gotovo 40 godina nije bilo veće izložbe posvećene njegovom radu. Izložba ,,150 years of Mondrian“ biće otvorena u Hagu u aprilu, u Rienu u junu, a u Dizeldorfu u oktobru. Pit Mondrijan je podigao slikarstvo na novi nivo apstrakcije. Njegov uticaj na modernizam bio je golem – u vizuelnoj umjetnosti, kao i u dizajnu, arhitekturi i modi. Kako bi obilježili 150 godina od njegovog rođenja u Amersfortu, nekoliko muzeja organizuje velike retrospektive njegovog rada. Na listi CNN-a je, između ostalog, i Venecijansko bijenale savremene umjetnosti koje se održava od 23. aprila do 27. novembra, izložba ,,Prostor između: Moderno u korejskoj umjetnosti“ u Los Anđelesu u februaru, kao i izložba posvećena Sezanu u Čikagu u septembru i Londonu u oktobru. Obuhvatiće cjelokupnu Sezanovu karijeru. A. Đ.

PODGORICA - Crnogorska grafičarka Ana Lompar predstavila se nedavno kotorskoj publici izložbom naslovljenom ,,Stvaranje tišine“. Grafičkim otiskom Lompar bilježi sopstvene misaone doživljaje, otiskuje sjećanja praveći veze između likovnog, literarnog i imaginarnog. Lompar je rođena 1981. godine na Cetinju. Osnovne studije završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju (odsjek grafika, klasa prof. Jakova Đuričića). Magistrirala je takođe na FLU na Cetinju, na odsjeku grafika u klasi prof. Anke Burić.

Grafičarka Ana Lompar za Pobjedu o izložbi radova ,,Stva

Uživam samo u koju mogu da „v

TIŠINA

Na izložbi simboličnog naziva ,,Stvaranje tišine“, u kotorskoj Gradskoj galeriji, Lompar je predstavila desetak crteža i dvadesetak grafika rađenih u tradicionalnim grafičkim tehnikama – linogravura, suva igla, bakropis, kolografija... - Tragajući za tišinom, jednim vidom misaone komunikacije, likovnim istraživanjem transparentno iskazujem svoje stavove i emociju putem grafičkog otiska. Dugotrajan proces realizacije određenog likovnog sadržaja na matrici, ujedno je i sam proces „stvaranja tišine“. Vrijeme koje provodim u ateljeu, pored navedenog likovno-misaonog procesa realizacije grafičkog otiska, upotpunjeno je muzikom, jer uz „vještačku“ tišinu osjećam nelagodu. Ne podnosim tišinu koju čujem, uživam samo u onoj koju „vidim“ – istakla je Lompar. Puno toga u stvaralaštvu Lompar crpi iz djetinjstva, a iz tog mora sjećanja na djetinjstvo posebno izdvaja maslačak. - Iz mora sjećanja na svoje djetinjstvo, posebnu senzaciju izaziva neosporno sjećanje na željonošca, odnosno na maslačak. Njegova simbolika se zbog samog karaktera i otpornosti opisuje kao sposobnost prevazilaženja svih životnih prepreka, istrajnosti i mogućnosti prilagođavanja. Takođe je simbol emocionalne inteligencije. Najintimnije izučavanje ove zadivljujuće biljke koju nam je priroda podarila, nalazim u

Poliptih, crteži, kombinovana tehnika

Đeca u ovom gradu kulturu još uvijek mogu naučiti i na ulici. Tako je Cetinje izgradilo moju likovnu izražajnost, ohrabrilo me da djelujem u kulturnom životu. Iz njegove karakteristične kamenitosti i smirene prirodne harmonije proizlilazi upravo ta odlučnost za očuvanjem tradicionalnosti – istakla je Lompar keltskom vjerovanju da nakon oduvanih sjemenki imamo pravo na jednu želju. Zapravo, taj doživljaj upravo pamtim i povezujem sa svojim djetinjstvom. Iz tog osjećaja proizilazi moja likovnost i želja da putem umjetnosti zabilježim baš te trenutke mog sjećanja. To je tema koja me sama pronašla, sama se iskazala i opstaje. Tako je nastao moj likovni univerzum pun zamišljenih želja. Upravo kroz kompleksnost grafičkih tehnika koje biram, gradim tu ,,lepršavost“ i jednom tako nježnom i krhkom sadržaju dajem mogućnost da se održi u tom doživljaju – rekla je Lompar.

Na umjetnicu je na različite načine uticalo Cetinje. Lompar kaže da je to grad koji pruža jedinstven osjećaj pripadnosti, kulture i iskrenosti. - Đeca u ovom gradu kulturu još uvijek mogu naučiti i na ulici. Tako je Cetinje izgradilo moju likovnu izražajnost, ohrabrilo me da djelujem u kulturnom životu. Iz njegove karakteristične kamenitosti i smirene prirodne harmonije proizlilazi upravo ta odlučnost za očuvanjem tradicionalnosti. Na osnovu toga smatram da moja povezanost sa ovim izuzetnim geografskim fenomenom doprinosi stvaranju tišine i na grafičkom otisku.

Ambijent je karakteristika ovdašnje umjetnosti i neizostavan segment koji ističe osobenost – istakla je Lompar.

PČELE

Vrlo je interesantan njena grafička mapa ,,Košnica“, u kojoj na specifičan način poredi grafičku umjetnost sa pčelinjim društvom. Grafička mapa svojim sadržajem od šest grafičkih otisaka u potpunosti objedinjuje njen napor da više samostalnih otisaka sagleda kao jedan rad. - Sadržaj grafičkih otisaka u ovom slučaju ima poseban emotivni tonalitet. Kao što sam ranije navela, tema željo-

Violončelista Isak Haračić i pijanistkinja Sonja Marković nastupili u Muzičkom cen

Crnogorska publika prepo PODGORICA - Violončelista Isak Haračić i pijanistkinja Sonja Marković preksinoć su nastupili su u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore, a domaća publika nagradila ih je aplauzima. Na programu su bile kompozicije Miloja Milojevića „Legenda o Jefimiji“ inspirisana pjesmom Milana Rakića, „Svita za violončelo i klavir“ Kamija Sen-Sansa, „Varijacije na Rosinijevu temu“ Bohuslava Martinua i „Sonata za violončelo i klavir broj 2“ Nikolaja Mjaskovskog. U razgovoru za PR centar članovi ovog kamernog dua su ocijenili da crnogorska publika ima istančan ukus za klasičnu muziku i zna da prepozna kvalitet. Marković, doktorantkinja na studijama kamerne muzike na

Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu i dobitnica velikog broja priznanja, govoreći o vještinama koje su potrebne za izvođenje kamerne muzike, kazala je da se one u velikoj mjeri razlikuju od onih za solističko izvođenje. - Potrebna je kompaktnost zajedničkog zvuka, a to iziskuje drugačiji način sviranja i slušanja i koncepcije djela da bi bilo uspješno – pojasnila je. Njihov prvi najavljeni zajednički koncert je otkazan zbog pandemije, budući da su neposredno pred zatvaranja ukrstili svoje instrumente. - Nemogućnost da se organizuju koncerti u vrijeme korone nas je natjerala da još više radimo na sebi i da se još više zbližimo. Počeli smo da snimamo program koji smo

PR centaR

Konkurs 10. festivala fantastične književnosti

Marković i Haračić na koncertu u Muzičkom centru

svirali za razne onlajn audicije i takmičenja. Iza sebe imamo već deset takmičenja na kojima smo pobijedili širom Evrope. Shvatili smo da to jeste naš senzibilitet i da možemo da

nastavimo zajedno – navela je Marković za PR centar. Istakla je da publika koja ih sluša na koncertima ima utisak da Haračić i ona sarađuju više od deset godina.

Kultura

Četvrtak, 27. januar 2022.

u tišini vidim“

Nedostaje podrška krovnih institucija Ana Lompar smatra da crnogorska likovna scena ima izuzetno kreativne i talentovane umjetnike. - Ovaj ambijent ima karakteristične prirodne i društvene fenomene. Mislim da umjetnik ima na osnovu čega da reaguje u likovnom smislu. Nedostaje podrška krovnih institucija koje svojim zalaganjem mogu doprinijeti kvalitetnijem kulturnom životu i plodnijem stvaralačkom ambijentu – rekla je ona.

Ana Lompar

nošci je samostalna ambicija otrgnuta iz mape sjećanja. Upravo tim principom, emotivnog i memorijskog, povezujući tih šest grafičkih listova u jednu cjelinu, dajem novi smisao i vrednovanje grafičkog otiska. Naime, otisci su dobili novi značajniji status, sa veoma jasnom simbolikom. Pored veoma izražajnog karaktera u grafičkom smislu, otisci su ,,upakovani“ u košnicu i samim tim je njihova izražajna poruka sasvim transparentna – kazala je Lompar. Svjesni činjenice da je, kako smatra Lompar, pčelinje društvo jedno od najsavršenijih društava na zemlji, sama postavka ovog rada sasvim jasno poredi grafičku umjetnost sa tim prirodnim fenomenom. - Grafičare kao pčele, saće kao matricu, otiske kao tečno zlato (med), košnicu kao izložbeni prostor. Ovim radom potenciram značaj i potrebu poštovanja grafičke umjetnosti, njenu ulogu u svijetu likovne umjetnosti, poistovjećujući je sa tako organizovanim društvom. Marljivost grafičara, njegovu jaku volju i istrajnost da se posveti jednom tako ,,plemenitom zanatu“ poredim sa marljivošću pčele.

Skoro da se ovo poređenje samo obašnjava, veoma slikovito gradeći jednu tako jasnu iluziju sličnosti – istakla je Lompar.

STRUČNOST

Grafika zahtijeva priličnu stručnu pripremljenost autora, ali i posmatrača grafičkog djela. Lompar smatra da su grafičari svojim grafičkim obrazovanjem u mogućnosti da otiskom predoče svoju stručnost i da u istom domenu od posmatrača zatraže da je prepozna. - Tako, posmatrači grafičkog djela postaju stručni i aktivni istraživači, ne samo likovnog sadržaja na otisku, već i stručnosti grafičara, iskazanoj kroz veoma zahtjevne grafičke tehnike koje joj daju osobenost. Svjedočili smo jednom neprimjerenom tretmanu grafike u Crnoj Gori, ukidanjem Odsjeka za grafiku na FLU na Cetinju. Nadam se da će članovi odlučujućih struktura prepoznati značaj grafike i vratiti je studijskom programu kojem pripada. Smatram da grafika zaslužuje svoje postojanje u likovnomobrazovnom sistemu jer i sama ima svoje temelje u crnogorskoj kulturi i pismenosti uopšte – ocijenila je Lompar. A. Đ.

ntru

oznaje kvalitet - Trudimo se da uradimo dio koji je do nas samih i dovedemo ga do perfekcije i kad dođemo na probu, a to bude dva ili tri dana prije koncerta, da ne vodimo računa o tehničkim stvarima nego da napravimo muziku zajedno i to je za nas, s obzirom na iskustvo koje imamo, dovoljno vremena – rekla je Marković. Haračić, koji je vođa grupe violončela u Sarajevskoj filharmoniji i član međunarodnog Orkestra bez granica (No Borders Orchestra), kazao je da se prilikom osmšljavanja programa za koncerte vode time da sviraju kompozicije koje nijesu dio standardnog repertoara i da im je prioritet kvalitet i zanimljivost. Na pitanje da li preferira kamerno ili orke-

Iza sebe imamo već deset takmičenja na kojima smo pobijedili širom Evrope - kazala je Marković starsko izvođenje, Haračić je kazao da sve ima svoje čari. - U orkestru ste dio velike grupe i treba da se uklopite i ne postoji moćnije muzike od orkestrarske muzike. Sa druge strane, u kamernoj muzici imate puno više individualnosti, slobode i kad su samo dvije osobe tu, onda je sve puno jednostavnije – rekao je Haračić za PR centar. D. E.

roman „Pričaj mi o njemu“ („Mi racconti di lui?“), italijanske autorke Aleksandre Skvarte, donosi istinitu porodičnu priču koja je prožeta ratnim danima Drugog svjetskog rata. Publika je imala priliku da čuje nešto više o ovom djelu na promociji koja je održana u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Knjiga „Pričaj mi o njemu“ Aleksandre Skvarte rezultat saradnje dva udruženja

Lična istorija i ratna stvarnost D. M.

aranje tišine“, koja je otvorena u Kotoru PODGORICA - Dvojezični

Djelo je nastalo u saradnji Udruženja Crnogoraca Srbije „Krstaš“ iz Lovćenca i Udruženja Italija-Crna Gora „Kraljica Jelena“ iz Peruđe. Kako je rečeno, predstavlja most između Crne Gore i Italije. Pored autorke, govorili su urednik izdanja Nenad Stevović, prof. dr Jasna TatarAnđelić i Danijela Đurđević koja je učestvovala u nastanku djela. Program je moderirala dr Tijana Todorović.

PORODICA

Stevović je kazao da je knjiga satkana od iskrenosti, duboke emocije i sjećanja. - „Priča o njemu“ je započeta kao priča o jednoj osobi, Crnogorcu, Stevu Đonoviću, italijanskom partizanu, nemilosrdniku i heroju, ali prerasta svoje uske okvire i pretvara se u hronologiju jedne porodice, njenog usuda i nesrećne sudbine – naveo je Stevović. Prema njegovim riječima, ovaj

je krajnje interesantna ličnost, na momemnte paradoksalna – rekao je Stevović.

ULOGA ŽENA

Sa predstavljanja knjige Aleksandre Skvarte u Podgorici

roman se kreće na tankoj liniji između lične istorije i ratne stvarnosti. Jedno uslovljava drugo. Djelo Skvarte je, kako je rekao, prevazišlo odrednice svog žanra. - Ono je ujedno i istorija i hronologija jedne familije i vremena, ali i dnevnik. Iako je otac povod za pričanje, glavne junakinje romana jesu ćerka i njena majka – kazao je Stevović.

Sjajni utisci o Crnoj Gori Skvarta je kazala da je prvi put u Crnoj Gori, te da je ovo njen prvi roman koji je ranije promovisan u Italiji. - Moj otac je kao radnik u opštini imao priliku da prije

nekoliko godina dođe u Crnu Goru i imao je sjajne utiske, jer se osjećao kao kod kuće. Mogu to da potvrdim – kazala je Skvarta. Na pitanje iz publike koliko

Prema njegovim riječima, mnogo toga je stalo u jedan život, ali se čitalac ni u jednom trenutku ne osjeća izgubljenim, već saosjeća sa glavnom junakinjom. - Ovo je naizgled ženska priča, ispričana iz ugla žene, ali joj posebnu dimenziju daje velika pažnja koja je posvećena liku Steva Đonovića. Radi se o kultu oca i kultu ratnika. Stevo poznaje istoriju Crne Gore, Skvarta je kazala da nije bilo jednostavno pronaći informacije o Stevu Đonoviću. - Pošto nijesam istoričarka, morala sam da se obavežem na nešto što je bilo konkretno i realno – kazala je Skvarta.

Tatar-Anđelić je pojasnila strukturu romana i ulogu tri žene koje se, kako je kazala, bore sa patrijarhatom, te da je u romanu zapravo Crna Gora personifikovana kao „junak bez mane i straha“ u liku Steva Đonovića. - Za mene je ovo zaista ženska priča. Tri žene se na svoj način u svom vremenu bore sa patrijarhatom koji ih sa svake strane udara – rekla je Tatar-Anđelić. Prema njenim riječima, patrijarhat italijanskog sela prve polovine XX vijeka nije bitno drugačiji od patrijarhata nekog crnogorskog sela na Crnogorkom primorju u istom tom periodu. - Potpuno uspijeva da slomi jednu mladu djevojku u pokušaju da ostvari svoju ljubav sa strancem, a on je crnogorski partizan, antifašista Stevo Đonović, koji spletom okolnosti dolazi u koncentracioni logor – kazala je Tatar-Anđelić. Danijela Đurđević je istakla da je promocija knjige rezultat dugogodišnje saradnje između dva crnogorska udruženja u dijaspori – „Krstaš“ i „Kraljica Jelena“. Dodala je da je ideja da ovo književno djelo ekranizuje reditelj Aleksanadar Vujović. B. B.

Objavljen novi broj časopisa za kulturu, nauku i društvena pitanja „Matica“

Nacionalne i globalne teme PODGORICA - Iz štampe je izašao 88. broj časopisa za kulturu, nauku i društvena pitanja „Matica“, u izdanju Matice crnogorske. U ovoj zimskoj svesci, obima 750 strana, objavljen je veći broj zanimljivih tekstova. Časopis otvara intrigantni tekst Rajka Bogojevića „Legenda o velikom slovu“ koji u vidu esejističke proze prati imaginarno putovanje Ahasvela i Remboa i njihov ignorantski odnos prema pojmu vremena. Prepliću se stare civilizacije sa realnošću u kojoj živimo. „Slovo“ je paradigma za književnost, umjetnost i filozofiju i druge fenomene koji opterećuju savremenog čovjeka kao što su smrt, život, ljubav ili religija. Vesna Stanković-Pejnović se bavi novim oblicima kapitalizma, novim sigurnosnim prijetnjama i posljedicama pandemije koji dovode do globalne preraspodjele moći. Jelena Subotić, profesorica državnog univerziteta u Atlanti, je autor brojnih tekstova i knjiga o političkoj memoriji u tranzicionom vremenu, posebno na Balkanu. U tekstu „Holokaust nije samo prošlost“ fokusirana je na sjećanje na holokaust

poslije komunizma, i bavi se instrumentalizacijom zločina fašizma i komunizma i bogato verbalno i fotografski dokumentuje taj fenomen u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj... Oblicima nasilja nad ženama i reagovanjem institucija u tekstu „Ugrožavanje bezbjednosti žena“ bavi se Ivana Popivoda-Gligorović, a Dragoljub Drašković razmatra aktuelno pitanje prestanka funkcije sudije nakon ispunjavanja uslova za starosnu penziju. Radovan Radonjić u polemičnom tekstu „Fatalni crnogorski integralizam“ se osvrće na stavove istoričara o ulozi dinastije Petrović u crnogorskoj istoriji, stavljajući poseban akcenat na odnos prema Rusiji i istočnom integralizamu. Časopis donosi autobiografske bilješke kapetana duge plovidbe Dušana Ivanovića koje odslikavaju život crnogorskih pomoraca na stranim brodovima. U tekstu dramske strukture „Čovjek pod tuđim imenom“ Rade Bojović se fokusira na dva simbolički povezana toka misli o otuđenom čovjeku i u formi satirične komedije mentaliteta dekonstruiše istorijske, etičke, političke i nacionalne odnose. Borislav Jovanović u tekstu „Jedna apoteoza

Iseljenici i Crna Gora

i komentari“ upozorava da je svako tumačenje Njegoša izvan književnog konteksta tendeciozno i zato se pretvara u utilitarizam najnižeg ranga. Upotrebom lokativa umjeto akuzativa uz glagole kretanja u crnogorskom jeziku bavi se Bojana Pržić. Marina Šoć piše o Živku Nikoliću, a Svetozar Savić o sortama crnogroske vinove loze. Zanimljiv je tekst Božidara Proročića, koji je sa kolegama svestrano stručno obradio vrtače na Lovćenu kao poseban kraški fenomen. Mirjana Manojlović piše o očekivanom trajanju životnog vijeka u Crnoj Gori. Već deseti nastavak rubrike „Zapisano je“ Branko Borilović ispunjava

Časopis „Matica“ donosi i dva teksta o crnogorskom iseljeništvu. U istraživačkom prilogu Gordana Stojovića dat je istorijski presjek useljavanja emigranata iz Crne Gore i Boke Kotorske, biografije starih iseljenika i uspješnih potomaka, što predstavlja dragocjen prilog istoriji iseljavanja i stanju crnogorske kolonije u Republici Čile. Miroljub Orlandić, sa makedonskim kolegama, sakupio je podatke o crnogorskim iseljenicima u Sjevernoj Makedoniji.

zapisima o Crnoj Gori raznih autora, u razna vremena i u različitim publikacijama. Časopis je 2006. godine uveo praksu da publikuje izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore, pa je u ovom broju štampan Izvještaj za 2021. godinu. „Maticu“ uređuje Marko Špadijer, sa članovima redakcije Draganom Radulovićem i Ivanom Ivanovićem. R. K.

16 Povodi/Svijet

Četvrtak, 27. januar 2022.

Danas je međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Stradanje koje svijet ne smije da zaboravi U Crnoj Gori je tokom rata bilo svega stotinak Jevreja koji su, kao i oni širom Evrope, hapšeni i sprovođeni u logore u Albaniji i Italiji. Od onih Jevreja koje okupator nije uhvatio u Crnoj Gori, jedan broj prišao je Narodnooslobodilačkom pokretu. To su nezaboravna imena partizanskih boraca za slobodu » Piše: Dragan Mitov ĐUROVIĆ Tragedija nastala kao posljedica holokausta se ne može izbrisati. Mora biti zapamćena sa sramom i strahom dokle god ljudsko sjećanje bude postojalo. Samo ako se sjećamo, onda možemo odati prikladnu počast žrtvama. Milioni nedužnih Židova i pripadnika drugih manjina ubijeni su na nezamislivo barbarske načine. Nikada ne smijemo zaboraviti te muškarce, žene i djecu, niti njihovu agoniju. (Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan, 27. januara 2006. godine).

Holokaust je najveći masovni zločin u novijoj istoriji

Holokaust, najveći masovni zločin u novijoj istoriji svijeta, počeo je 1933, kada je Hitler došao na vlast u Njemačkoj, a završio se 1945. kada su nacisti poraženi od savezničkih sila. Pored Jevreja, nacisti su ciljano ubijali Rome, homoseksualce, Jehovine svjedoke. Svako ko je pružio otpor nacistima poslat je na prinudni rad ili je ubijen. Procjenjuje se da je 11 miliona ljudi ubijenih tokom holokausta, a šest miliona je bilo Jevreja. Nacisti su ubili oko dvije trećine svih Jevreja koji žive u Evropi, dok je oko 1,1 milion djece ubijeno u holokaustu. Stradanje Jevreja na prostorima nekadašnje Jugoslavije samo je mali segment velike tragedije evropskih Jevreja.

U Kraljevini Jugoslaviji prije Drugog svjetskog rata živjelo je oko 70.000 Jevreja, od čega je stradalo više od 80 odsto te populacije. U Crnoj Gori je tokom rata bilo svega stotinak Jevreja koji su, kao i oni širom Evrope, hapšeni i sprovođeni u logore u Albaniji i Italiji. Od onih Jevreja koje okupator nije uhvatio u Crnoj Gori, jedan broj prišao je Narodnooslobodilačkom pokretu. To su nezaboravna imena partizanskih boraca za slobodu. Jolan-Mira Levinger, rođena u Pločicama u Vojvodini, bila je profesorica gimnazije u Bijelom Polju. Od početka ustanka je u NOB-u, a 1942. primljena je u KPJ. Radila je kao bolničarka u Bjelopoljskom partizanskom odredu, a kasnije u 3. sandžač-

Pjesma koja vječno živi Lujo Davičo, baletski koreograf, bio je predratni član KPJ. Početkom rata prebjegao je u Nikšić i uključio se u NOP. Juna 1942. ubacio je bombu u italijansku oficirsku menzu, kada je stradalo nekoliko okupatorskih oficira. Osuđen je na smrt i strijeljan 1942. u Nikšiću. O tome svjedoči spomenploča koja je 1961. postavljena na zidu nekadašnjeg hotela Nikšića u današnjoj Karađorđevoj ulici. Inače, na spomeniku pod Trebjesom u Nikšiću, među imenima žrtava fašizma, upisano je ime umjetnika

Lujo Davičo

i revolucionara Luja Daviča, za čiji grob se nije nikada saznalo.

Ružica i Rada nezaboravne heroine

koj brigadi. Bila je članica Politbiroa Centralne bolnice Vrhovnog štaba, a ranjena je u ofanzivi na Sutjesci. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. Leon Levi, učenik iz Mostara, član SKOJ-a. Po kapitulaciji Kraljevine Jugoslavije, prebjegao je u Crnu Goru i uključio se u NOP. Učesnik je Trinaestojulskog ustanka. Nedugo potom zarobili su ga Italijani i izveli pred vojni sud na Cetinju. Osuđen je na smrt i strijeljan 27. jula 1941. Alfred Horovic, student iz Sarajeva, skojevac, poslije okupacije zemlje prebjegao je u Crnu Goru. Učesnik je Trinaestojuskog ustanka i napada na Pljevlja, decembra 1941. Stradao je kao borac Romanijskog partizanskog odreda, gdje je prešao 1942. Aprila te godine uhvatili

su ga četnici i strijeljali kod Srednjeg. Rene Abravanel (Rada Ćorović), revolucionarka iz Beograda, početkom rata prebjegla je u Crnu Goru, gdje se u avgustu 1941. borila u Durmitorskom partizanskom odredu. Jedno vrijeme radila je i kao pozadinski politički radnik. U junu 1942. ranjena je i zarobljena u borbi sa četnicima, koji su je predali italijanskim fašistima. Početkom 1943. u Kolašinu osuđena je na smrt. O njenom junačkom držanju uoči strijeljanja, crnogorski borci su ispjevali pjesmu koja se pjevala tokom rata. Ružica Rip je bila ljekarka iz Beograda, član KPJ. Po okupaciji zemlje, prebjegla je u Crnu Goru i uključila se u NOP. Učesnica je Trinaestojulskog ustanka, a potom radila kao ljekarka u

Minulih skoro dvije decenije Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koji su ustanovile Ujedinjene nacije, opredjeljujući se za 27. januar kada je 1945. godine oslobođen Aušvic, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, organizuje brojne prigodne programe sjećanja uz učešće antifašista i posebno mladih, doskora u saradnji sa Jevrejskom zajednicom Crne Gore. Zbog epidemiološke situacije programi će izostati, ali će danas delegacija SUBNORA Crne Gore i UBNORA

Kolašin položiti cvijeće na spomen-obilježja Jevrejkama, hrabrim partizankama Ružici Rip i Radi Ćorović na spomen-groblju Breza u Kolašinu.

Komskom partizanskom odredu. Godine 1942. uhvatili su je četnici, odbila je da radi za njih i ubrzo je strijeljana. Moric Demajo, advokat iz Beograda, prebjegao je u Crnu Goru i uključio se u NOP i učesnik je Trinaestojulskog ustanka. Uhvatili su ga Italijani i strijeljali na Cetinju 8. avgusta 1941. U organizovanju ustanka i širenju NOP-a u Crnoj Gori uče-

stvovao je i Moša Pijade, koji je po naređenju CK KPJ djelovao u tom području. I na kraju podsjećanja na mračnu stranicu istorije svijeta, sa nadom da se nikada ponoviti neće opomena davna Alberta Anštajna a važi za sva vremena: ,,Svijetu neće biti ništa od onih koji čine zlo, nego od onih koji to činjenje mirno posmatraju“.

Breza

Zapadni saveznici prijete oštrim mjerama ukoliko Rusija napadne Ukrajinu

Bajden najavio sankcionisanje Putina lično VAŠINGTON - Američki predsjednik Džozef Bajden kaže da je moguće uvođenje sankcija lično ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu. Istu mogućnost ne isključuje ni Ujedinjeno Kraljevstvo, potvrdila je britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras. Na pitanje novinara da li je u slučaju ruskog napada na Ukrajinu moguće uvođenje sankcija lično Vladimiru Putinu, Džozef Bajden je potvrdno odgovorio. SAD se uglavnom uzdržavaju od uvođenja sankcija liderima stranih zemalja, ali je bivši predsjednik Donald Tramp uveo sankcije predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru 2017. i iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju 2019. godine, podsjeća agencija Rojters.

Vladimir Putin i Džozef Bajden

Bajden je rekao da bi u bližoj budućnosti mogao da premjesti neke od 8.500 američkih vojnika koji su stavljeni u stanje pripravnosti, ali je obećao i da američke trupe neće biti raspoređene u samoj Ukrajini. Povodom najave Bajdena, oglasio se portparol Kremlja Dmi-

trij Peskov, koji je ocijenio kako američke sankcije Putinu ne bi naštetile politički, ali da bi bile „destruktivne“. Ni Velika Britanija ne isključuje sankcije protiv Putina, ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, potvrdila je britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras.

- Predstavićemo novi zakon koji će pooštriti naš režim sankcija kako bismo mogli da ciljamo više kompanija i pojedinaca u Rusiji. To ćemo iznijeti u narednih nekoliko dana - izjavila je Tras. Istakla je da Ujedinjeno Kraljevstvo isporučuje odbrambeno oružje Ukrajini. U isto vrijeme, ministar inostranih poslova Španije Hose Manuel Albares kaže da će Madrid podržati „masovni i snažni paket“ ekonomskih mjera protiv Rusije, ako pokrene vojnu akciju protiv Ukrajine. Albares je naglasio da Evropljani imaju i druge načine, ne samo silu, da odvrate Rusiju od bilo kakve vojne intervencije, uključujući i one koje bi imale „ogromne ekonomske posljedice i visoke troškove“ za Rusiju. - Neću ulaziti u detalje o sankcijama koje evropske zemlje mogu uvesti,

zbog potrebe za povjerljivošću i želje da se održi neizvjesnost kao sredstvo odvraćanja, ali mogu da vas uvjerim da će to biti ogroman, snažan paket - izjavio je Albares u španskom parlamentu. Španija je dopunila svoje savjetodavne mjere i upozorila građane da izbjegavaju sva putovanja u Ukrajinu osim hitnih, ali je saopštila da još neće evakuisati više od 500 svojih građana u toj zemlji. Vlast u Rusiji je više puta tvrdila da nema namjeru da izvrši invaziju na Ukrajinu, da može da rasporedi trupe gdje god želi na svojoj teritoriji i da je Zapad zahvaćen rusofobijom, ali opasnost od eskalacije sukoba na granici Ukrajine i Rusije i dalje nije otklonjena uprkos intenzivnim diplomatskim naporima. Tim povodom ruski ministar spoljnih poslova Segej Lavrov

izjavio je da je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izgubio dodir sa realnošću i da je teško shvatiti njegove izjave ozbiljno. - Znate da već dugo ne komentarišem njegove izjave. Po mom mišljenju, on je već izgubio dodir sa realnošću - rekao je Lavrov novinarima, komentarišući riječi šefa Alijanse o potencijalnom gomilanju vojske na istočnom krilu, prenosi Tas. Stoltenberg je rekao da razmještanje novih vojnih snaga NATO u istočnoj Evropi „nije prijetnja za Rusiju“ i da NATO „ostaje spreman za nastavak dijaloga sa Rusijom“. Lavrov je novinarima rekao i da je Moskva spremna za svaki razvoj situacije kada je riječ o bezbjednosti. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 27. januar 2022.

Raspisan konkurs za subvencioniranje podstanara, rok za prijavu 30 dana I.MITROVIĆ

Nekome i te kako znači pomoć od 50 eura za stanarinu Ovo bi mi mnogo značilo, jer otplaćujem kredit da bih plaćala stan. Stanarina mi je 150 eura, ali su tu uračunati i struja i voda. Imam da vratim još 940 eura. Penzija mi je 147 eura, ali kad se odbije rata, primim svega 55 eura – kazala je penzionerka Zorica Jovanović Glavni grad raspisao je juče konkurs za subvencionisanje podstanara, čime će 500 građana, odnosno porodica koje su podstanari u Podgorici, svakog mjeseca dobijati pomoć u iznosu od 50 eura. Konkurs je otvoren 30 dana, a već prvog dana do šalter sale na Trgu nezavisnosti veliki broj građana došao je da se prijavi za subvenciju. Neki od njih nijesu znali da uz dokumenta moraju imati i ugovor o zakupu stana ovjeren kod notara, a samo nekoliko ih je bilo raspoloženo da govori o tome koliko im znači ova novčana pomoć Glavnog grada. Iz razgovora sa nekima od njih lako je zaključiti da onome ko živi od socijale ili najniže penzije, a plaća stanarinu, ovih 50 eura znači – mnogo!

UGOVOR

Penzionerka Zorica Jovanović kojoj od penzije ostane sve-

ga 55 eura kada se odbiju rate kredita, kaže da bi joj ova pomoć i te kako dobrodošla. - Ovo bi mi mnogo značilo, jer otplaćujem kredit da bih plaćala stan. Stanarina mi je 150 eura, ali su tu uračunati i struja i voda. Imam da vratim još 940 eura eura. Penzija mi je 147 eura, ali kad se odbije rata, primim svega 55 eura – kazala je Jovanović. Uz kopije ličnih dokumenata, potvrde o iznosu penzije koju prima, izvještaju od ljekara, ona je donijela na papiru napismeno izjavu njenog stanodavca, koji je pored tačne adrese stana, naveo svoje ime i prezime i datumom rođenja, kao i iznos stanarine od 150 eura, u koju su uračunati voda i struja. - Rekli su mi da mi taj papir ništa ne znači, nego da moram da idem kod notara da ovjerim ugovor o zakupu stana. Sad ću da pođem kod notara da pitam kako to možemo regulisati, koliko će to da me košta, jer ovo bi

Završeno pejzažno uređenje površine kod Ekonomskog fakulteta

Grad dobio još jednu uređenu zelenu površinu Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo i Agencije za stanovanje završile su uređenje površine pored novog parkinga preko puta Ekonomskog fakulteta, u Ulici Jovana Tomaševića. Gradonačelnik Ivan Vuković naglasio je prilikom obilaska nove zelene površine da je riječ o praktično strogom centru Podgorice i prostoru koji je bio neuređen i ružio je izgled pojasa uz Moraču. - Zahvaljujući, najprije, projek-

tu naše Agencije za izgradnju i razvoj dobili smo 26 novih parking mjesta, a potom i projektu koji su realizovala privredna društva Zelenilo i Agencija za stanovanje, što je podrazumijevalo pejzažno uređenje ovog prostora, dobili smo jedan lijepi kutak i kazao bih, logičan nastavak Podgoričkog parka – kazao je gradonačelnik. Vuković je naglasio da je prostor s desne strane Morače sada kompletno uređen, praktično od mosta Junion do Vezirovog mosta. Direktorica Zelenila Daca Popović kazala je da buduća zelena površina obuhvata prostor od 1.750 kvadratnih metara, da je na njoj posađeno više od 40 odraslih sadnica drveća, kao i više od 100 sadnica oleandera. Prostor je pokriven sistemom za navodnjavanje i oplemenjen klupama i korpama za otpatke. H. P.

mi mnogo značilo. Živim sama, teško je, treba platiti i prevoz, hranu, ljekove. Vidjeću da se dogovorim sa stanodavcem da to završimo, već dvije godine živim kod njega – kazala je Zorica. Sugrađanin Boro sa Konika došao je juče oko 12 časova do sale na Trgu nezavisnosti da se prijavi za subvenciju, koja bi mu omogućila da plati skoro dvije trećine stanarine. Ni on nije znao da mu je neophodan ovje-



Pravo na subvenciju imaju podstanari sa prebivalištem u Podgorici, a subvencionisanje se odobrava na period od 12 mjeseci, nakon čega se konkurs obnavlja

POMOĆ

U Budžetu Glavnog grada za ovu godinu opredijeljeno je 300.000 eura za program subvencioniranja plaćanja zakupnina za ljude koji se nalaze u podstanarskom statusu, sa ciljem da u složenoj ekonomskoj situaciji, izazvanoj pandemijom korona virusa, pruže po-

Juče ispred šalterske sale na Trgu nezavisnosti

dršku onima kojima je najpotrebnija. Pravo na subvenciju imaju podstanari sa prebivalištem u Podgorici, a subvencionisanje se odobrava na period od 12 mjeseci nakon čega se, poručuju iz gradske uprave, konkurs obnavlja. - Komisija će, na osnovu dobijenih podataka, utvrditi rang listu, a nakon sprovedene procedure, pristupiće se potpisivanju ugovora o naknadi dijela troškova zakupnine, kojim se uređuju međusobna prava i obaveze zakupca i Glavnog grada. Rok za prijavu na konkurs

je 30 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju, a za potrebe predaje dokumentacije biće obezbijeđen poseban šalter u šalterskoj sali na Trgu nezavisnosti (zgrada Skupštine Glavnog grada) – poručuju iz Glavnog grada. Svi detalji u vezi sa javnim pozivom dostupni su na linku: https://podgorica.me/storage /22996/61f0f943bf792_Javnipoziv.docx_Obrazac za prijavu dostupan je na linku: https:/ / podgorica.me/storage/22997 /61f0f945b0276_Obrazac-prijave.docx I. MITROVIĆ

Završen drugi ciklus obuke za rad na šivaćim mašinama za žene iz socijalno ranjivih kategorija

Stekle znanje i dobile sertifikate za rad Uspješno je završen drugi ciklus obuke za rad na šivaćim mašinama koji se održava u okviru projekta ,,Žene kao nosioci pozitivnih društvenih promjena“, koji je finansijski podržao Sekretarijat za socijalno staranje. Projekat je namijenjen ženama iz socijalno ranjivih kategorija društva, a nakon završetka obuke koja je trajala dva mjeseca, polaznice osim stečenih znanja i vještina dobijaju i sertifikate koji će im pomoći da započnu samostalne djelatnosti ili budu konkurentnije na tržištu rada. - U okviru ovog projekta predviđena je još jedna obuka, koja će početi 2. februara i održati se u ADRA centru – navode iz Glavnog grada. U septembru prošle godine sekretar za socijalno staranje Ivan Terzić i izvršni direktor humanitarne organizacije

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:

Uređena površina prekoputa Ekonomskog fakulteta

reni ugovor o zakupu stana. Nije bio siguran da će na to pristati njegov stanodavac jer, objašnjava, to bi ga ubuduće obavezalo da plaća porez. - Ova subvencija bi mi i te kako značila. Plaćam stanarinu 80 eura, a primam socijalu 70. Hranim se u Narodnoj kuhinji, da mi nema toga, ne znam kako bih živio. Radim fizičke poslove koliko mogu, da zaradim još koji euro. Živim sam. Nijesam siguran da će gazda pristati da potpiše ugovor o zakupu stana, jer ovako ne plaća nikakav porez – kazao je Boro.

- od 8 do 15 sati: Bregalnička, Sedme omladinske brigade, Vladike Danila; dio Gornje

Obuka za šivenje trajala dva mjeseca

,,ADRA Crna Gora“ Dragan Jelić potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti unapređenja položaja i kvaliteta

života socijalno ranjivih kategorija stanovništva. Na osnovu toga ugovora Glavni grad je finansijski podržao održa-

Isključenja struje Gorice (Ivana Cankara, Miloja Pavlovića); dio Donje Gorice (Kolovrat, Lješkopoljska i Dr. Anta Gvozdenovića); - od 9 do 13: dio Ljubovića,

Centar ,,1. jun“ i dio Ulica princeze Ksenije; - od 7:30 do 17:10: Lješanska nahija, Beri; - od 8 do 16:45: Donji Kokoti, Lekići i Grbavci. H. P.

vanje obuka za rad na šivaćim mašinama za žene iz reda ranjivih kategorija društva. I.M.

Promjenljivo, do 10 stepeni Za danas je najavljena umjerena do povećana visoka oblačnost, uz sunčane periode. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko minus jedan, najviša dnevna do 10 stepeni.H.P.

Arena

18 Rukomet

Četvrtak, 27. januar 2022.

CRNA GORA 11. U EVROPI: ,,Lavovi“ ubjedljivo poraženi od Island

Bez energije n TRAŽILA SE I PRONAŠLA: Nina Bulatović došla do repertoara šuteva koji hrabre za budućnost

Srećna sam!

PODGORICA - Greška je lekcija – naučila je Nina Bulatović, rukometašica Budućnost Bemaxa, koja je bila spremna da čeka i da radi kako bi novu, još jednu šansu u plavo-bijelom dresu iskoristila. Start Lige šampiona nije puno obećavao, nije ni obeshrabrio đevojku koja je bila na širem spisku za Svjetsko prvenstvo rukometašica u Španiji. Tragala je i bila uporna za repertoarom šuteva koji su je doveli do prvog desnog krila podgoričke ekipe. Na sreću, to što je tražila je našla, ugrabila je trenutak, a valjda je bilo pitanje kada će da krene u ozbiljnu priču. - U početku je bilo teško, tražila sam se malo više, ali kasnije je došlo sve na svoje i ide u boljem smjeru. Treniram dobro, super je sve i baš sam srećna – kazala je Bulatović. Odbrambene sposobnosti reprezentativke Crne Gore nikada nijesu bile upitne. Falili su golovi, što, na kraju krajeva, ,,prodaje“ najbolju priču. I stigli su, nadavale se, i to u duelima protiv ne baš ,,običnih“ ekipa. - Iskoristila sam vrijeme dok je reprezentacija bila u Španiji da više radim na sebi. I to je bilo dobro. Razmišljala sam da moram da nastavim jako da radim i da idem dalje. Do sljedeće prilike. I sve je borba. Podgoričkoj ekipi rezultatski najbolje ne ide. Samo pobjeda iz 11 kola, ali i za to Nina ima opravdanje. Jer, mlada ekipa morala je da prođe kroz proces rada i sazrijevanja. - Teško je pronaći motiv s obzirom na to da si stalno u porazima, a Bojanina je zasluga što nijesmo odustajali. Imali smo nadu, govorila nam je da će sve doći na mjesto i moralo je da dođe, jer smo dobro radili. Loš start sezone je bio zbog neuigra-

nosti, nijesmo imali jednu jedinu pripremnu utakmicu da pokušamo da se kao igrači i ekipa povežemo. Onda je, kasnije, prirodno sve nekako došlo kroz mečeve. Malo iskusnije djevojke prošle su sa mladim igračicama kroz dug proces koji je morao da se prođe. Nije bilo lako. - Bilo je teško, ali držale smo se zajedno. A kada bi samo jedna ispala iz sistema, mislim na iskusniju, bili smo u problemima. Vidjelo se koliko nam fali Tanjina stabilnost. Bez nje i Maslove, na kojima se bukvalno bazirala kompletna igra ili najveći dio našeg koncepta, zaista je bilo teško. Ali, to nam je – što nam je, moramo da se izborimo do kraja. Budućnost se oslanja na odbranu, ali zbog male rotacije često je u problemima. S kraja prvog dijela LŠ popravili su i ovaj segmenat. Rezultat je automatski stigao. - Prije svega, treba da budemo ponosni. Znajući ko su nam rivali i sa kakvim igračicama su krenuli u Ligu šampiona, a da je naša ekipa i neiskusna i mlada, možemo, zaista, da kažemo da smo na pravom putu. Očekujemo do kraja još bolja izdanja. ,,Plave“ će odmarati ovu sedmicu, sa narednom kreću nove obaveze. Prva je u Podgorici sa danskim Esbjergom. - Esbjerg je najteži za nas. Imaju ogromnu rotaciju i ko god da se promijeni, drže isti tempo. Na nama je da izađemo na teren i da probamo da iznenadimo ovakvog protivnika. Sigurno nećemo dati na sebe. U Podgorici niko lako nije osvojio bodove – poručila je Bulatović. Budućnost gleda u budućnost, a kroz sadašnjost se kali i hrabri. Dio ove priče još uvijek je Bulatović. Kakvi su planovi za budućnost, narednu sezonu, otkriće kroz nekoliko A. MARKOVIĆ dana...

Istorijski nastup na Evropskom prvenstvu, tek drugom na kojem je uspjela da prođe preliminarnu fazu, rukometna reprezentacija Crne Gore završila je porazom od Islanda (34:24), ukupno trećim vezanim u grupi 1 glavne runde. ,,Lavovi“ su pred duel s ,,ribarima“ vjerovali da mogu do trećeg mjesta u grupi, odnosno duela za peto mjesto na šampionatu i borbe za direktan plasman na Svjetsko prvenstvo, ali ih je najlošije izdanje na šampionatu ostavilo daleko od tog senzacionalnog rezultata. Što se dogodilo ekipi koja je briljirala u tri od prva četiri meča na šampionatu, gdje je nestala ona lepršava igra, ratnički pristup i stabilnost kojom su pobijeđene Sjeverna Makedonije, Slovenija i Hrvatska i neutralisani svi problemi s kojima su se susreli ,,lavovi“, a bilo ih je toliko da ih je teško sve nabrojati? Crna Gora je pred utakmice s Holandijom i Francuskom maštala o polufinalu, pred duel s Islandom imala takođe veliki motiv, ali ni fizički, ni psihološki nije bila spremna za utakmice koje su mogle da je odvedu do neslućenih visina. Lijepo je sanjati i sportski je težiti višem i boljem, ali treba priznati da povećani apetiti nacije nijesu bili u skladu s realnošću. Vjerovatno su i ,,lavovi“, pritom iscrpljeni poslije prva četiri meča, podlegli tom pritisku, za što apsolutno nije bilo potrebe. ,,Crveni“ su u prethodnih pet nastupa na kontinentalnim šampionatima imali samo jednu pobjedu, samo jednom su prošli glavnu rundu, i to na debiju prije 14 godina. U proteklih 14 dana nadmašili su sebe, ,,natjerali“ cijelu državu da preživljava s njima svaki napad, svaku odbranu, cepelin, da sa zebnjom iščekuje rezultate PCR testova koji su na muke stavili Vaska Ševaljevića i drugove, toliko da su u glavnu rundu prošli bez tri beka, a u dva meča bili bez selektora Zorana Roganovića... ,,Doveli“ su u Debrecin i Budimpeštu stotine crnogorskih navijača, koji su svjedočili bespoštednoj borbi ekipe koja je dugo čekala da napravi korak više i napokon se sa EP ne vrati poslije samo tri meča. Kad su ,,lavovi“ sve to uspjeli, trebalo je samo da nastave da igraju rasterećeno i uživaju u plodovima rada, jer se i tada znalo da će – što god da urade do kraja – njihov nastup u Mađarskoj biti izuzetan. Logično je bilo da dođe do umora jer ,,lavovi“ nijesu navikli da igraju toliko mečeva u kratkom periodu, da iscrpljena bekovska linija iz preliminarne runde ne zadrži isti nivo kako se bližio kraj šampionata, ali nije bilo baš očekivano da uvećan igrački kadar, nakon izlaska tri

BEZ ŠUTA NA GOL PROTIV ISLANDA: Branko Vujović

SIMIĆ: Napravili smo pet koraka naprijed Odigrali smo dva različita poluvremena, rekao je nakon poraza od Islanda golman Nebojša Simić. - Kad se igra jako bitan meč, uđemo u neku drugu varijantu, ne igramo sa istom energijom i žarom. Ne može se Island dobiti samo na srčanost, ,,mala“ su nacija kao i mi, takođe imaju ratnički duh. Trebalo je da igramo pametnije, na svakoj poziciji osim lijevog krila bili su znatno bolji. Imali su dosta problema s koronom, najviše od svih ekipa u glavnoj rundi i beka iz izolacije, zapravo donese ,,pometnju“ u igri. Selektor Zoran Roganović je za duel s Islandom prvi put odabrao startnu bekovsku postavu Stevan Vujović – Radojica Čepić – Stefan Čavor, kao pivot je iznenađujuće počeo specijalac za odbranu Nebojša Simović, ali od starta se vidjelo da je potpuno iščezla ona energija iz sjajnih izdanja sa balkanskim rivalima.

mora im se čestitati – rekao je Simić. Utisak sa prvenstva je ipak pozitivan. - Napravili smo pet koraka naprijed, velika je stvar proći glavnu rundu s dvije pobjede, a onda pobijediti Hrvatsku, čime smo pokazali da nijesmo tu slučajno. Protiv Holandije nijesmo iskoristili šansu, protiv Francuske smo se dobro držali u prvom poluvremenu... Nijesmo ekipa koja može da se vrati iz loše forme. Ipak, opšti utisak je nevjerovatan, ponosan

sam kako smo predstavljali Crnu Goru. Nedostaje nam iskustvo koje ćemo možda steći ovim prvenstvom, jer

Crna Gora je prvi gol protiv rivala kojem su se uoči meča oporavila trojica od 10 kovidom inficiranih igrača – postigla tek u sedmom minutu. Čepić je pogodio za 3:1, a prednost ,,ribara“ bila bi ubjedljivija da Nebojša Simić nije imao par sjajnih odbrana. Nije, međutim, ni Simić mogao da zamaskira sve nedostatke tima. ,,Lavovi“ su igrali bezidejno u napadu, ništa bolje u odbrani, pa je velika prednost ,,ribara“

nakon 30 minuta bila logičan epilog (17:8). Koliko su ,,lavovi“ djelovali loše i koliko su ,,pročitani“ od Islanđana, govori to što su desni bekovi, naše najjače oružje, bili neprimjetni – Stefan Čavor je šutirao 0/2, dok Branko Vujović nije ni imao udarac u prvom poluvremenu, a tako je ostalo do kraja meča. Zahvaljujući bravurama Miloša Vujovića (11 golova iz 13 šute-

Arena

Četvrtak, 27. januar 2022.

EP za rukometaše 19

da u posljednjem kolu glavne runde Evropskog prvenstva

na oproštaju RSCG

Grupa 1

5 5 5 5 5 5

4 4 3 1 1 1

24:34 28:28 29:30 0 0 0 1 1 0

1 1 2 3 3 4

Momci, svaka čast i hvala

Dvorana: ,,MVM dom“ u Budimpešti

Crna Gora - Island Holandija - Hrvatska Danska - Francuska 1. Francuska 2. Danska 3. Island 4. Hrvatska 5. Holandija 6. Crna Gora

Iz mog ugla

148:131 149:123 138:124 124:136 137:156 134:160

8 8 6 3 3 2

Raspored Petak

ZA 5. MJESTO Island - Norveška POLUFINALE Francuska - Švedska Španija - Danska

MILOŠ VUJOVIĆ: Treba da budemo ponosni

Gledalaca: 2.500

Crna Gora

Sudije: Marin i Garsija Seradilja (Španija)

Island

Sedmerci: Crna Gora 1 (1), Island 5 (5) Isključenja: Crna Gora 8, Island 4 minuta

CRNA GORA

ISLAND

Matović ................... (jedna odbrana) Simić ...............................(pet odbrana) F. Vujović....................................................Čavor ...........................................................Lazović .......................................................Čepić ......................................................... 2 B. Vujović .................................................. _ M. Vujović .........................................11 (1) Simović .......................................................S. Vujović .................................................... Ševaljević ............................................... 2 Božović .......................................................Lasica ........................................................ 2 Vujačić ........................................................Anđelić .....................................................6 Grbović ..................................................... 1

Halgrimson ..................(10 odbrana) Bjergvinson ................. (tri odbrane) Palmarson ............................................. 2 V. Kristjanson .........................................Elison ....................................................... 8 E. Jonson ................................................ 2 Gislason .................................................. 2 O. Magnuson ................................11 (5) Guđjonson ............................................. 1 K. Kristjanson ....................................... 1 Einarson .................................................. 1 Torkelson..................................................Asgeirson ...............................................3 M. Magnuson..........................................Aronson ................................................... 1 T. Jonson ................................................ 2

Trener: Zoran Roganović

Trener: Guđmundur Guđmundson

ROGANOVIĆ: Neki igrači su disali ,,na škrge“

nikad nijesmo odigrali ovoliko utakmica na velikom takmičenju – istakao je sjajni Baranin.

Miloš Vujović je odigrao fantastično protiv Islanda, dao 11 golova iz 13 šuteva, vukao ekipu, bacao se preko reklama, ali je nažalost bio jedini raspoložen među našim rukometašima. - Nije problem da se preskoče reklame, samo da se postigne gol i pruži maksimum, kako bi naš narod bio srećan – kazao je popularni Vuja. - Ponosan sam na tim, imali smo mnogo problema tokom priprema, odradili samo jedan trening u kompletnom sastavu, bili bez selektora. Bila je velika konfuzija na početku, ali smogli smo snage, pokazali karakter, pobijedili tri moćna rivala. Drugi mnogo ulažu u rukomet, ali Crna Gora ima sinove koji su spremni da ginu za nju. Uradili smo nešto što do sada nije nijedna generacija i moramo da budemo ponosni na to. Nadam se da ćemo nastaviti da idemo uzlaznom putanjom – zaključio je Miloš Vujović.

Crna Gora je uradila ono što je selektor Zoran Roganović najavljivao uoči EP – plasirala se u glavnu rundu prvi put poslije 14 godina. Tri vezana poraza na kraju samo su malo pokvarila utisak o istorijskom nastupu. - Umor je učinio svoje. U posljednjim mečevima nijesmo imali svježinu i žao mi je zbog toga. Pričali smo o tome da treba da zadržimo energiju, ali ona pražnjenja u dobijenim utakmicama bila su prevelika, kako emotivno, tako i fizički. Pojedini igrači su disali ,,na škrge“ i to je jedan od faktora poraza. Fizički moramo biti bolji u budućnosti, u svim ostalim elementima mislim da ne zaostajemo ni za jednom

va) i čvršćoj odbrani naša selekcija uspjela je da u 42. minutu priđe na pet razlike – 21:16. Guđmundur Guđmundson pozvao je tajm-aut, nezadrživi Magnuson i Elison vratili Island na ,,plus 6“, u međuvremenu je zbog nesportskog ponašanja isključen Simić, i bilo je jasno da od velikog preokreta ili makar pristojnog poraza – nema ništa. Crna Gora je završila nastup na EHF Euru sa tri pobjede i četiri

poraza, od kojih posljednja tri vezana ne mogu (mnogo) da pokvare utisak. ,,Lavovi“ su 11. reprezentacija u Evropi (najbolji plasman do sada bio 12. mjesto), a kada se zna kakva nam je domaća liga, koliko se godinama (ne) ulaže u rukomet i da većina klubova nema elementarne uslove za rad, onda je ovakav rezultat selekcije Zorana Roganovića za divljenje. I pored toga, Ševaljević i dru-

govi, stručni štab, kao i Savez, moraju da ostanu prizemni. ,,Lavovi“ moraju da vrate žar iz mečeva koji su im donijeli epitet najuspješnije generacije crnogorskih rukometaša, jer ih na ljeto očekuje baraž za odlazak na Svjetsko prvenstvo. S izvučenim poukama, uz ogroman potencijal i pristup koji nikada nije bio sporan, drugi odlazak na planetarnu smotru ne bi smio N. KOSTIĆ da izmakne...

reprezentacijom na svijetu – kazao je Zoran Roganović. - Teško je proći kroz koronu i igrati rukomet. Ja se mnogo puta zadišem dok pričam, a kamoli igrači dok trče i nadmeću se sa rivalima koji su maksimalno spremni. Treba izvući pouke – dodao je selektor. Branko Vujović je blistao u prva četiri meča na šampionatu, ali protiv Holandije, Francuske i Islanda nije bio isti igrač. Juče čak nije ni šutirao na gol. - Branko je nosio ekipu toliko dugo, a u Podgorici nije ni trenirao normalno. Umor je učinio svoje – podvukao je Roganović. ,,Lavovi“ su šampionat završili učinkom od tri pobjede i četiri poraza, i najboljim plasmanom na EP u istoriji naše reprezentacije. - Ima malo nezadovoljstva, poslije tri pobjede bila su veća očekivanja javnosti, ali i nas samih. Ovo je najveći uspjeh naše reprezentacije do sada, čestitam momcima na tome što pomjeraju granice, radiće to i dalje. Ima stvari koje mogu da se poprave, na tome treba raditi u budućnosti – naglasio je selektor Crne Gore.

Stevo Nikočević, trener RK Mornar 7 Iz ugla gledaoca, pokvarili smo utisak ovim porazom, ali sa stručnog gledišta – momcima treba skinuti kapu i reći: svaka čast što ste uspjeli da prođete prvu rundu, da i tamo ostvarite prvu pobjedu i to protiv Hrvatske, s onim predivnim cepelinom u prvom poluvremenu. Hvala im što su nas do posljednjeg meča držali u neizvjesnosti. Cijela Crna Gora je pričala o momcima koji su se iskreno borili za svoju zemlji i dali maksimum. Suma sumarum cijelog prvenstva – više smo dobili nego što smo izgubili. Dobili smo Čepića, Branka Vujovića, dobili smo dva igrača na poziciji srednjeg beka, koja je bila problematična za prošle generacije – Čepića i Boža Anđelića. Tokom cijelog prvenstva falio nam je lijevi bek, koji je u 90 odsto ekipa najopasniji igrač. Ipak, momci su to uspjeli da nadoknade, u nekoliko utakmica pobijedili, neke izgubili, za neke možemo da kažemo da je to zbog selektorskog neiskustva. Što se meča s Islandom tiče, počeli smo s postavom koja je poznata Roganoviću i pokušao je da time napravi nešto više, ali stekao se utisak da su tri beka koja su iznijela teret – Čepić, Anđelić i Branko Vujović – bili naša prva postava koja je dala najbolje rezultate. Počeli smo neozbiljno utakmicu, sa dvije ,,kokoške“, opet nijesmo iskoristili sjajnog golmana Simića, kojem je poslije desetak minuta pala koncentracija i nije mogao da brani na vrhunskom nivou iako je ponovo bio solidan. Pokušali smo i sa ,,7 na 6“, ali tu igru krasi brzi protok lopte od beka do beka, tjerajući odbranu da se ne složi, već da neko zakasni ili ne izađe, i onda dođe do viška. Nije išlo dobro i mora se više raditi na tome. Drugo poluvrijeme smo lijepo otvorili, postigli dva gola, imali šansu za treći, ali brzopletost nas je dovela do toga da meč do kraja ne gledamo s neizvjesnošću. Apostrofirao bih u vezi s Islandom, počevši od njihovog najboljeg igrača Arona Palmarsona pa do golmana Halgrimsona koji nas je slomio u prvom poluvremenu, da je najprostiji rukomet – najbolji rukomet. Ništa nijesu filozofirali, igrali su jednostavno. Kad treba da napadneš ,,1 na 1“ – uradiš to; kad dođeš u poziciju da šutiraš sa bekovske pozicije – šutiraš, ne izmišljaš dodavanja; kad je pivotmen slobodan – dodaš mu; kad treba da odigraš ,,2 na 2“ – odigraš to, i tako dalje. Tako igraju Danci, Islanđani... Njihov najbolji igrač, pored golmana, bio je desni bek, trebalo je da se obrati pažnja na njega, da se možda odigra odbrana s dubokim izlascima prema njemu i da mu ne dozvoljavamo da igra onako. Međutim, očigledno da su se naši momci predali mnogo ranije i da je ova utakmica bila samo još jedna na prvenstvu. Ne možemo reći da smo mali, Island ima dvostruko manje stanovnika od nas, pa ima reprezentaciju koja je pobijedila Francusku, nas i mnoge druge. Ali, s ovolikim brojem klubova i fondom igrača, mislim da smo napravili veliki rezultat. Hvala im na tome.

LASICA: Ovo nije naše pravo lice Marko Lasica je saglasan sa selektorom Zoranom Roganovićem i saigračima – umor je učinio svoje u porazu od Islanda. - Veoma smo loše startovali, nijesmo imali tečan napad, ali dosta smo iscrpljeni. U drugom poluvremenu smo

pokušali da se skupimo, išlo je kako treba, ali počeli smo opet da promašujemo zicere i završili smo na 10 golova minusa – istakao je Lasica. Iskusno desno krilo iz Nikšića smatra da tri poraza na kraju nijesu pokvarila utisak.

- Ko je mogao da sanja da ćemo biti u priči za polufinale? Protiv Islanda nijesmo to bili mi. U drugom poluvremenu smo pokazali našu prepoznatljivu borbu, ali prvo poluvrijeme nas je koštalo poraza – zaključio je Marko Lasica.

Arena

20 Košarka Na klupi „crvenih“ naslijedio Veljka Bašića

Milenkoski novi selektor odbojkaša

PODGORICA – Makedonac Joško Milenkoski novi je selektor muške seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore, jednoglasno je odlučio Upravni odbor Odbojkaškog saveza Crne Gore. Iz OSCG nije saopšteno na koliko je dogovorena saradnja sa novim selektorom. Nekadašnji trener Budvanske

Velika zvijezda Bruklin Netsa nastavlja oporavak od povrede

rivijere će na mjestu selektora Crne Gore naslijediti Veljka Bašića, najuspješnijeg selektora u istoriji crnogorske reprezentativne odbojke, koji je podnio ostavku nakon Evropskog prvenstva u Češkoj, a koju je UO OSCG usvojio. Milenkoski će imati nimalo jednostavan zadatak da nastavi stopama uspjeha njegovog prethodnika, koji

je dva puta uzastopno odveo „crvene“ na Evropsko prvenstvo, a u prvom nastupu je falio set za plasman u drugi krug… Milenkoski je aktuelni trener grčkog Foinikasa, sa kojim je u decembru prošle godine osvojio Superkup Grčke. U Budvanskoj rivijeri je trenirao kapitena „crvenih“ Vojina Ćaćića na početku njegove seniorske karijere, kao i dugogodišnje reprezentativce Gojka i Božidara Ćuka (Gojko se oprostio od reprezentacije). U sezoni 2007/2008, u kojoj nije uspio da se domogne trofeja na domaćoj sceni (Budućnost je bila bolja i u finalu plejofa i Kupa Crne Gore), Joško Milenkoski je vodio Budvane do velikog rezultata na evropskopj sceni – trećeg mjesta u CEV kupu, na finalnom turniru u Rimu. Bio je i selektor muških selekcija Makedonije (1997 – 2008) i Turske (2017), a poznati 61-godišnji makedonski stručnjak je vodio i klubove u Makedoniji (Rabotnički), Turskoj (Mili Pjango, Ziratbanka) i Tunisu (Sfaksijen). Osam puta je proglašavan za najboljeg trenera Makedonije. -Joško Milenkoski je 1999. doktorirao na Fakultetu za fizičko obrazovanje i sport Univerziteta u Skoplju, na kojem je sada profesor odbojke. Objavio je pet knjiga iz oblasti odbojke, a govori više stranih jezika – navodi se u saopštenju OSCG. Milenkoski je sedmi selektor Crne Gore, nakon Veselina Vukovića, Radeta Malevića, Ivana Joksimovića, Nikole Matijaševića, Slobodana Boškana i Veljka S. J. Bašića…

Drugi meč u gostima u tri dana koštao košarkaše Budućnost Volija teškog poraza u Valensiji

Nijesu bili na svom nivou PODGORICA – Mini serija kojom su prvi put poveli 7:6, vođstvo nakon šest i po minuta od 15:12, i pokušaj povratka u meč na 36:28, bili su jedini „svijetli“ trenuci košarkaša Budućnost Volija na meču u Valensiji. Podgoričani su na kraju doživjeli težak poraz od 103:76, drugi uzastopni u ovom takmičenju, nakon neuspjeha kod kuće od Ulma (89:68). Drugo teško gostovanje u tri dana, nakon utakmice protiv Igokee, očigledno, pokazalo se kao prevelik zalogaj za Podgoričane. Ipak, trijumf u Laktašima u ovom trenutku ima veći značaj za Budućnost… Poraz u gostima protiv jednog od favorita takmičenja, svakako, nije iznenađenje, ali jeste način na koji su izabranici Aleksandra Džikića izgubili utakmicu, u kojoj su, apsolutno, bili u podređenom položaju. Na ruku im nije išao ni odličan šuterski dan Valensije, koja je u prvom poluvremenu trojke šutirala 11-8, a na kraju sa odličnih 58,3 odsto (24-14).

Podgoričanke danas putuju za Celje, gdje ih sjutra očekuje derbi WABA lige

Brejk garantuje prvo mjesto

Bez Djurenta PODGORICA - Košarkašice Bemaxa otputovaće danas za Celje, gdje ih na Ol-staru Budućnost sjutra veče očekuje duel pro-

PODGORICA - Kevin Djurent drugi put zaredom propustiće Ol-star utakmicu koja je na programu 20. februara. NBA superstar iz Bruklin Netsa odlučio je da se posveti oporavku od povrede koljena. Prvi strijelac NBA ove sezone i po mnogima najdominantniji košarkaš današnjice u napadu, 15. januara doživio je povredu lijevog koljena, kada je istegao ukršteni ligament. Netsi imaju skor 2-3 od povrede Djurenta, a imaju pobjedu manje od lidera Istočne konferencije Majami Hita. Djurent ove sezone bilježi sjajne brojke: 29,3 poena, 7,4 skoka i 5,8 asistencija u prosjeku. Njegov potpuni oporavak planiran je za početak marta. Netsi žele da izbore prvu poziciju na Istoku uoči plej-ofa, a ekipa ima apsolutno šampionske ambicije. Takođe, u njujorškom klubu se nadaju da će do plej-ofa velika zvijezda, bek Kajri Irving, dobiti dozvolu da nastupa u mečevima na teritoriji američke savezne države Njujork. Irving i dalje odbija da se vakciniše R. A. protiv korona virusa.

tiv šampiona Slovenije.

Duel ova dva tima tokom posljednje decenije predstavlja najveći derbi WABA lige, zbog čega je i nazvan ženskim „el klasikom“, koji sada može imati veliku ulogu, ali ne i presudnu kada je u pitanju borba za prvo mjesto uoči fajnal fora. Celje ima jedan poraz (od Montane), Podgoričanke su još na ,,nuli“, pa je jasno da bi brejkom ,,plave“ napravile ozbiljan kapital da budu prvoplasirane uoči završnog turnira, dok bi Celje pobjedom vjerovatno ostavilo neizvjesnost, tako da bi se to pitanje rješavalo u njihovom međusobnom duelu u Podgorici. U svakom slučaju, derbi koji privlači veliku pažnju, posebno iz razloga što su Slovenke od starta prvi favoriti, ali je podmlađena Budućnost tokom cijele sezone izuzetno ubjedljiva… -Gostujemo Celju, ekipi koja je godinama u vrhu. Radi se o timu koji ima nekoliko sjajnih mlađih igračica, koje su godinama u sistemu kod istog trenera i koje sa par pojačanja sada djeluju zaista dobro. Celje je bilo među prvim favoritima lige na

startu i svjesne smo da je ovo za nas možda i najveći izazov ove sezone. Ali, vrijedno smo trenirale, dobro se spremile za ovaj meč i sigurno da nam neće nedostajati motiva da pokažemo i protiv najjačeg rivala ono što znamo – kazala je Maja Bigović, talentovana Cetinjanka, koja je kod Vladana Radovića počela da dobija šansu za prvi tim. ,,Plave“ su prošle sezone oba puta savladale Celje, ali su se zbog teške situacije sa kovidom oba meča igrala u Podgorici, a Budućnost Bemax je tada bez nekoliko ključnih igračica uspjela da zaustavi Celje i baš tada pokaže da ima nevjerovatno blago u liku nekoliko mla-

Četvrtak, 27. januar 2022.

đih košarkašica. Njihova želja, energija i talenat i sada su ono u što se stručni štab uzda da bi moglo biti prevaga. -Ne možemo da prijetimo Celju, ali je sigurno da ćemo nastojati da damo maksimum. Malo je čudno što nijesmo imali takmičarskih mečeva već 20 dana, ali smo i to na neki način nastojale da nadomjestimo. U svakom slučaju, odlazimo sa željom da pokažemo da naši rezultati nijesu slučajnost i da protiv najjačih možemo da se nosimo. Bitno je da dobro uđemo u meč i vjerujemo da ćemo nakon nešto slabijeg izdanja protiv Badela sada biti na nivou – naglasila je Maja Bigović, centar ,,plavih“. R.P.

DŽIKIĆ: Nije isto igrati kod kuće i na strani Španske novinare je interesovalo zbog čega je igra Budućnosti u Valensiji bila toliko drugačija u odnosu na meč u „Morači“. - Puno toga je različito, počev od različitih perioda sezone. Iza nas je veoma težak period, još uvijek smo u njemu. I dalje nam nedostaju neki igrači, neki od njih su stvarno dobri, koji mogu da nam pomognu. Doveli smo novog igrača (Kendrika Perija, prim.a.), mislim da i on može da nam pomogne na poziciji pleja. Uz to, igrati kući i na strani, jednostavno, nije isto, posebno za nas. Mi smo imali drugu tešku utakmicu u gostima u tri dana, možda je to jedan od razloga naše igre protiv Valensije, iako njima ne želim da oduzmem ništa, jer su igrali zaista dobro. Od početka su znali šta hoće, igrali su fizički veoma snažno u odbrani – rekao je Džikić. „Plavi“ nijesu defanzivno imali pravi odgovor na to, a nije ih ni služio šut iza perimetra (20-5). Uz to, Valensija je bila bolja u skoku (39-31), a posebno u asistencijama (29-15)… - Nijesmo bili na nivou na kojem znamo. Valensija je odigrala odličnu utakmicu i odbrambeno i napadački, bili su agresivni i natjerali nas na dosta grešaka i izbacili nas

PODGORICA - Los Anđeles Lejkersi konačno su odigrali na nivou partija kakve se očekuju od kandidata za NBA titulu: u gostima Bruklin Netsima slavili su 106:96, u meču bez bilo kakve neizvjesnosti. ,,Jezerdžije“ raduje povratak slavnog centra Entonija Dejvisa, koji je zaigrao nakon mjesec i po pauze i oporavka od povrede. Za manje od 25 minuta na parketu Dejvis je upisao osam poena, a očekuje se da već u narednim mečevima dobije značajniju rolu. Lebron Džejms predvodio je Lejkerse do skora 24-24 i osmog mjesta na Zapadu, sa 33 poena, sedam skokova i šest asistencija u trijumfu nad Bruklinom. Mank je dodao 22 a Vestbruk 15 poena, ekipa je konačno pronašla širinu u realizaciji. Za Bruklin (treći na Istoku sa učinkom 29-18, dugoročno bez prve zvijezde Djurenta), najbolji je bio slavni bek Džejms Harden sa 33 poena, 12 skokova i 11 asistencija. Golden Stejt polako ponovo podiže i pronalazi vrhunsku formu. Na svom terenu je drugoplasirani tim lige (skor 35-13) pobijedio Dalas čak 130:92. U vrhunskom izdanju timske košarke glavne zvijezde Kari (18 poena, devet skokova, sedam asistencija) i Tompson (15 poena i šest asistencija) nijesu bili pretjerano opterećeni. Rezervista Kuminga dodao je 22 a bek Pul 17 poena. U blijedom

iz naše igre, što je rezultiralo porazom. To je bilo jedno teško gostovanje u seriji teških utakmica, a Valensija je pokazala kvalitet koji posjeduje, uz kompletan roster u odnosu na prvi meč u Podgorici kad smo slavili. Treba vidjeti šta nije bilo dobro, ispraviti greške i što bolje se spremiti za još jednu tešku utakmicu u nedjelju – kaže za

NBA: Golden Stejt silan protiv D

Povratak Dej Lejkersi sjajn izdanju Dalasa (peti na Zapadu, skor 27-21) Slovenac Luka Dončić je odigrao na standardno visokom nivou sa 25 poena i osam skokova, uz nešto lošiji šut iz igre 17-7. Denver (25-21) igra sve bolje, u gostima je pobijedio Detroit 110:105, uz novu partiju na MVP nivou slavnog centra Nikole Jokića. Somborac je za manje od 34 minuta ubacio 28 poena uz 21 skok i devet asistencija. Kompletna startna petorka je imala dvocifren skor, a krilo Grin je ubacio 20 poena. Za Detroit

Arena

Četvrtak, 27. januar 2022.

Sportski miks 21

Iskra završila prvu fazu priprema u hrvatskom Medulinu Kapiten Podgoričana Suad Šehović

Šehović u „klubu 100“ Evrokupa Suad Šehović je protiv Valensije upisao 100. meč u Evrokupu i postao jedan od 19 igrača u istoriji ovog takmičenja sa 100 i više utakmica. On je 90 mečeva upisao u dresu Budućnost Volija, a 10 u dresu Bosne. Šehović na 100 mečeva u Evrokupu ima prosjek od sedam poena i 3,4 skoka. Od crnogorskih košarkaša više mečeva u Evrokupu ima jedino Bojan Dubljević, koji je u dresu Budućnosti i Valensije upisao 128 nastupa. Najviše mečeva u ovom takmičenju ima Rafa Martinez iz Valensije, sa 144 meča.

Pobjedu kapiten Budućnost Volija Suad Šehović. Za razliku od prvog meča u „Morači“, koji je Budućnost dobila 71:70, Valensija je na svom parketu nastupila kompletna i pokazala svu svoju snagu. - Kada pogledate rostere svih timova u Evrokupu, ne mogu da zamislim da ima neko ozbiljan ko može da izostavi Valensiju iz spiska četiri prva favorita za trofej. Ne želim da kažem ko je prvi, drugi, treći ili četvrti favorit, posebno u kovid sezoni gdje sve može da se promijeni ako jedan igrač zarazi pet drugih igrača. Ali, Valensija jeste jedan od favorita za titulu u Evrokupu. I prije meča sam

rekao treneru Valensije da ponovo ima kompletnu ekipu na okupu, za razliku od nas koji još nijesmo kompletni. Nadamo se da ćemo i mi brzo imati sve igrače na okupu, ali će onda nam trebati vremena da se naviknemo jedni na druge. Imali smo teška dva posljednja mjeseca, sa mnogo problema – rekao je Džikić. Košarkaši Budućnost Volija brzo će morati da zaborave na poraz u Valensiji, jer, već u neđelju u „Moraču“ stiže Cedevita Olimpija, u važnom duelu u borbi za što bolju poziciju u vrhu ABA lige. - Dolazi ekipa koja je izmijenila sastav, dovela je tri odlična igrača i igra dosta drugačije

Sutjeska Arsenal

Dalasa, Denver sve bolji

ejvisa, ni u Bruklinu (11-36, daleko od plej-of računice) bek Kaningem je imao 36 poena, po osam skokova i asistencija. Kakav povratak nakon lakše povrede: mladi bek Entoni Edvards (20) je u pobjedi Minesote u gostima Portlandu 109:107 postigao čak 40 poena uz devet skokova, za manje od 39 minuta na parketu i šut iz igre 27-14. Prvi pik sa NBA drafta 2020. godine se pozicionira kao legitimna NBA zvijezda, ove sezone ima 22,7 poena i 5,2 skoka u prosjeku. Sa skorom 24-23 Minesota je sedma na Zapadu. S. S.

2 2

ULCINJ - SC „Caušević“. Gledalaca: 50. Sudija: Lalić (Bar). Strijelci: Janjić u 12. i Nikač u 80. (Sutjeska), Todorović u 3. i Montenegro u 41. minutu (Arsenal). SUTJESKA: Giljen, Vlahović, Ma. Vučić, Drešković, Drinčić, Zoćević, Eraković, Matanović, Jovović, Janjić i Marković. Igrali su još: Mi. Vučić, Stijepović, Pajović, Mitrović, C.Augusto, B. Dubljević, M. Vuković, Alharaiš, Raičević i Nikač. ARSENAL: Nikčević, Vojvodić, Manojlović, Todorović, Mališić, Mirković, Radenović, Montenegro, Kordić, Vujačić, Krivokapić. Igrali su još: Nemanja, Mršu-

HERCEG NOVI – Bazen na Škveru. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Abramović i Stanišić. Rezultat po četvrtinama: 2:1, 2:0, 3:3, 5:3. JADRAN: Đurović, Vujičić 2,

Trener Iskre Srđan Nikić

ju do megdana sa pljevaljskim Rudarom. Mada je ekipa još u fazi formiranja, uvjeren sam da smo doveli prava pojačanja koja nijesu kompletirana, jer do kraja prelaznog roka nije isključena mogućnost da nam se još neko zvučno ime pridruži. Uprava neće sjedjeti skrštenih ruku, naprotiv, nastojaćemo da još bolje osvježimo redove. Ono što treba i dalje forsirati jeste afirmacija zdrave konkurenciju među potencijalnim prvotimcima, jer smo već odavno shvatili da samo jaka klupa može doprinijeti pozitivnim rezultatima i adekvatnom odmjeravanju snaga sa svim klubovima koji pretenduju na najviši plasman. Naravno, Evropa nam je na umu i mi ćemo pokušati da se ponovo domognemo međunarodne scene, bilo u prvenstvu ili nacionalnom kupu. Realizovali smo prvu fazu priprema, ali ćemo najvjerovatnije još nedjelju dana provesti u Ulcinju i zaokružiti pripreme – zaključio je Šaranović. B. KADIĆ

Sutjeska remizirala protiv drugoligaša iz Tivta u pripremnom meču u Ulcinju

i bolje u odnosu na prvi dio sezone. Imaju za sobom dobru utakmicu sa Zvezdom, iako su na kraju izgubili, i sigurno je da će iz tog poraza htjeti da izvuku pouke i vrate se na pobjednički niz. Čeka nas, dakle, nimalo lagan posao u utakmici sa Cedevita Olimpijom, ekipom koja je agresivna na obje strane terena. Dosta poena postižu iz tranzicije, imaju kvalitetne pojedince koji vuku ekipu. Treba da se odmorimo i ispravimo greške iz prethodne utakmice, i odigramo ozbiljnu utakmicu, defanzivno i ofanzivno, da bismo došli do veoma važne pobjede – zaključio je Suad S. J. Šehović.

Fudbaleri Sutjeske odigrali su drugi kontrolni meč, a nakon pobjede protiv Bokelja, remi-

zirali su sa Arsenalom 2:2. Još jednom je Nikšićane „spasio“ Darko Nikač, koji je protiv Bo-

kelja u završnici postigao gol za pobjedu, da bi sada u završinici pogodio za egal – 2:2. Zanimljiv meč viđen je u Ulcinju, gdje su lider Prve lige i Tivćani, koji su se dobro pojačali, pa već sada figuriraju kao prvi favoriti da iz Druge lige izbore prolaz u elitni rang, pokazali dosta toga. Sam početak donio je veoma sadržajan fudbal. Arsenal je preko Todorovića rano poveo, Nikšićani preko Janjića, koji je dogovorio odlazak u Osijek na kraju sezone, stugli do egala, da bi u završnici poluvremena iskusni Montenegro pokazao koliko je bitan za Arsenal. U nastavku je ritam opao, Sutjeska pravila šanse, ali je tek u finišu preko Nikača uspjela da postigne gol za izjednačenje. Sutjeska će već danas (13 h) imati novu provjeru jer će, takođe u Ulcinju, igrati protiv Adrije. R. P.

Jadran je opravado očekivanja, savladao je Budvu na startu domaćeg prvenstva i nastavio sa dobrim izdanjima sa drugog turnira Regionalne lige. Domaćin je nakon 2:1 iz prve četvrtine, drugu završio 2:0 i najavio prve prvenstvene bodove.

stva gledalaca: Sudije: Đurašković i Kontić. Rezultat po četvrtinama: 2:1, 3:0, 2:0, 5:2. PRIMORAC: Isljamović, Drašković 1, Paunović, Gopčević 4, Mačić 1, Vukasović 2, Šekarić 1, Mršić 1, Stanojević, Vukšić, Matkovič, Vujošević 1, Ćetković, Vučković 1. KATARO: Marinković, Vučević, Ristelić, D. Marković 1, J. Rajhel, Milić 2, Gopčević, Vuković, I. Marković, Baštrica, Nikaljević,

Petrović, Bjelica, R. Rajhel. Primorac je slavio protiv gradskog rivala Katarau meču bez neizvjesnosti. Osvajač Kupa je do odmora vodio 5:1, a do kraja je dao još sedam, a primio dva gola. U domaćem timu kapiten Marko Gopčević sa četiri gola bio je najefikasniji. U Kataru Marko Milić postigao je dva gola. U subotu će Primorac (2. kolo) igrati sa Budvom, a Jadran sa A. M. Katarom.

Nikač ponovo „spasio“ Nikšićane

lja, Delić, Dragićević, Stijepović, Tabajica, Antoša, Kuč, Đinović, Labović, Stanišić.

Lako za favorite 12 7

DANILOVGRAD - Pogodak Japanca Jamamota dovoljan za minimalnu pobjedu protiv Cibalije stavio je tačku na veoma uspješne dvanaestodnevne pripreme Iskre u Hrvatskom Medulinu. Tako su crveno-bijeli nagovijestili još bolja izdanja u narednom periodu i tempiranje forme uoči nastavka šampionata. Inače, po nepisanom pravilu, Danilovgrađani na proljeće ostvaruju zavidne rezultate tako da vjerni navijači i ovoga puta s pravom očekuju nastavak tradicije i odlične nastupe svojih miljenika. Zadovoljstvo na račun realizovanog plana i programa nije krio šef stručnog štaba Srđan Nikić, koji hvali sve pojedince za njihov profesionalan odnos prema treninzima i klubu uopšte. - Ne želim da se pravdam za dva ubjedljiva poraza od Lokomotive i Dugopolja, ali je činjenica da smo maltene iz autobusa, po dolasku u Medulin, izašli na teren umorni od puta. Kako je vrijeme odmicalo, sve je dolazilo na svoje mjesto i mladići su odgovorno i pedantno izvršavali postavljene zadatke sa željom da se nametnu kvalitetnim radom i izbore mjesto u prvoj jedanaestorici. Na tome sam insistirao i oni su to shvatili ozbiljno, tako da se nadam slatkim mukama prilikom određivanja najboljeg sastava, rekao je Nikić, ističući da je u prijateljskim utakmicama i na turniru rotirao dvije ekipe kako bi svi imali šansu da se dokažu. On kaže da je u ovom trenutku, ipak, najbitnije da se kondiciono dobro spreme i naprave adekvatnu strategiju koja će dati pozitivne rezultate u šampionatu.

-Moramo još poraditi na taktici jer su novajlije Damir Kojašević, koji se lakše povrijedio, i napadač Mihailo Perović, koji se nedavno došao iz Olimpije u redno mjesto, treba da se uklope u ekipu i pruže učinak kakav se od njih očekuje. Nema dileme da ćemo potpuno kondiciono spremni dočekati nova iskušenja, obećao je Nikić i najavio prijateljske susrete protiv Zore, Sutjeske i Mornara i tako zaokružiti ciklus priprema na „Stadionu Braće Velašević“. Ni predsjednik kluba Blažo Šaranović ne štedi komplimente na račun odlične organizacije oko odlaska i boravka u susjednoj zemlji gdje su, kako ističe, trenirali na besprekorno uređenim travnatim terenima. -Sve se odvijalo na visokom nivou od prvog do posljednjeg dana. Uslovi su bili izvanredni a odnos domaćina prema našoj ekspediciji za svaku pohvalu. Mislim da smo odradili lavovski dio polsa i dobili vjetar u leđa za dalje aktivnosti koje nas očeku-

Počelo vaterpolo prvenstvo Crne Gore

Jadran Budva

Spremni za nove izazove

Vučurović, Obradović, Vujović 2, D. Radović 2, Stevović, Gardašević 1, Muskat, V. Radović, Čaraj, Petković 2, I. Radović, Sladović 3. BUDVA: Mandić, Ćetković, Žardan 1, Kovačević 2, Radonić, Ivanović 1, Vukićević, Hudiček 1, Kljajić, Dragović 1, Kosić, Kolesko, Ivanović 1.

Primorac Kataro

12 3

KOTOR - Bazen ,,Nikša Bućin”. Utakmica odigrana bez prisu-

Arena

Četvrtak, 27. januar 2022.

ŠAH Još tri kola do kraja grandioznog ,,Tata Steel“ turnira u Vajk An Zeu

Karlsen sam na vrhu Poslije desetog kola na prestižnom velemajstorskom ,,Tata Steel“ turniru u holandskom Vajk An Zeu, izvjesno je da aktuelni svjetski prvak Magnus Karlsen (2.865) ima najveće šanse da se domogne laskavog priznanja, tim prije jer se trenutno nalazi na vrhu tabele sa sedam poena, pola više od Aniša Girija. Ono što je, ipak, neizvjesno jeste, da li će se ispuniti želja norveškog korifeja da preskoči magičnu granicu od 2900 ELO, što je u ovom trenutku vjerovatno nedostižno. U svakom slučaju, u preostale tri runde očekuje se žestoka borba za svaki poen i pobjedničko postolje. Prema riječima proslavljenog ruskog velemajstora Evgenija Tomaševskog, Karlsen na ovom elitnom turniru igra jako rezervisano i superiorno, za razliku od Azerbejdžanca Šahrijara Mameđarova, koji bez obzira na poraz u međusobnom okršaju, nastupa mnogo kreativnije. -Do vrha tabele Karlsen i Mameđarov su došli različitim putevima. Norvežanin igra vrlo sigurno i jasno je zašto je broj jedan u svijetu. On ovdje apsolutno ne pokazuje nikakav izuzetan nivo i dominaciju jer ima mnogo propusta u pojedinim partijama. Siguran sam da bi neke od njih dobio da je u dobroj formi, makar jednu ili dvije, u kojima nije dokrajčio rivale. Međutim, iako nije igrao najpreciznije, postigao je „plus 3“. Može se reći da je Karlsen toliko nadmoćan

Karlsen - Raport

AUSTRALIJAN OPEN: Prvi favorit napravio veliki preokret protiv Ože-Alijasima za mjesto u polufinalu

Danjil Medvedev preživio golgotu Karlsen 1 Raport 0 1.Nf3 d5 2.d4 Nf6 3.c4 e6 4.g3 dxc4 5.Bg2 Nc6 6.0–0 Rb8 7.Be3 Bd6 8.Qc1 b5 9.b3 Bb7 10.bxc4 bxc4 11.Qxc4 Nb4 12.a3 Nbd5 13.Bg5 0–0 14.Nbd2 h6 15.Bxf6 Nxf6 16.Rfc1 Nd7 17.Qa4 c5 18.Qxa7 Bxf3 19.Bxf3 cxd4 20.Ra2 Qe7 21.a4 Rfd8 22.Qxd4 Rb4 23.Qc3 Nb6 24.a5 Qa7 25.Qe3

Be7 26.Rcc2 Bg5 27.Qc5 Be7 28.axb6 (dijagram) Qxa2 29.Qxe7 Qxc2 30.Qxd8+ Kh7 31.b7 1:0

nad svima ostalima, pa čak i uz ne baš najbolju igru zasluženo se nalazi na prvom mjestu – kaže Tomaševski i nastavlja: - Za razliku od njega i ostalih učesnika, Šahrijar ulaže više energije u igru. Jasno je da ima mnogo kreativnih ideja i da djeluje veoma živahno i zato mu se šahovska boginja Kaisa nekoliko puta nasmiješila

upravo zbog njegove beskompromisnosti. Zaslužio je sreću jer u svakoj partiji igra borbeno i sa ,,otvorenim vizirom“. Ulaže mnogo truda i ideja, i nastoji da igra nesputano. Rizikuje i zaslužuje da bude među vodećima po žeđi za borbom iako njegova igra ne izgleda stabilno i čvrsto kao Magnusova. Ali jasno je da igra šah sa

U Podgorici održana Izborna skupština ŠK ,,Prosvjeta“

Predsjednik Krsto Vuković

U prostorijama JU Stručna medicinska škola u Podgorici održana je Izborna skupština ŠK ,,Prosvjeta“, za sve organe upravljanja. Pored takmičara i članova kluba, kojih je bilo petnaestak, Skupštini je pristvovalo i nekoliko gostiju i prijatelja, kao i budućih novih članova i predstavnika u strukturama ovog uzornog kolektiva koji je osnovan 2016. godine. Skupštinu je vodio predsjednik, prof. Dragan Čađenović a među gostima su bili predsjednik ŠSCG Jovan Milović, direktor Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana, Sejran Mirzazada i novi član UO Dragan Pavličić. Na početku rada sjednice,

sekretar Nebojša Knežević podnio je finansijski izvještaj za prethodnu takmičarsku godinu, koji je bio veoma skroman. - Budžet sa kojim je realizovana i koliko smo još energije i svojih sredstava uložili, da bi bili tu đe smo, u društvo najboljih crnogorskih klubova – je za ponos istakao je Knežević. Ostavljeni od institucija koje su imale i moralnu i materijalnu obavezu da im se izdašnije posvete ,,Prosvjetari” su uspjeli! S obzirom da je bila Izborna skupština, pristupilo se izboru predsjednika kluba, članova UO i predsjednika Skupštine. - Uz prigodne poklone i riječi hvale, zahvalili smo na vođenju kluba i saradnji, gospodinu

Slobodanu Savoviću, evocirali uspomene na dane od osnivanja kluba, i podsjetili na sve uspjehe koje smo postigli na takmičarskom planu, a za novog izabrali, voljom većine – prof. Krsta Vukovića, v. d. direktora SMS ,,Danilo Kis“ iz Budve, na čijem izboru mu čestitamo i želimo uspjeha u vođenju kluba, bolje rečeno njegovoj misiji i viziji da se da novi i veći zamah lijepoj i korisnoj inicijativi ŠSCG ,,Šah u skolama!“ – rekao je Čađenović Takođe, produžen je mandat sekretaru kluba Nebojši Kneževiću. Za predsjednika Skupštine, reizabran je prof. Dragan Čađenović, dok je ojačan i osnažen UO i činiće ga ljudi

željom i uživanjem – komentar je višestrukog osvajača zlatnih medalja na Svjetskim šahovskih olimpijadama. On hvali i odličnu igru Aniša Girija koji se sa četiri uzastopne pobjede i jednim remijem domogao druge pozicije. Rezultati 10 kola: KaruanaRaport 0:1, Giri-Duda remi, Šankland-Mameđarov remi, Karjakin-Karlsen remi, Esipenko-Van Forest 1:0, ViditPragnanandha 0:1 i DubovGrandelijus 0:1. Tabela poslije desetog kola: Karlsen 7, Giri 6,5, Mameđarov i Raport po 6, Esipenko, Karjakin i Vidit po 5,5, Karuana 5, Duda i Van Forest po 4,5, Dubov i Pragnanandha po 3,5 i Grandelijus 3 poena. Danas je na turniru slobodan dan a sjutra u 11. kolu sastaju se: Duda-Šankland, Van Forest-Giri, GrandelijusEsipenko, Raport-Dubov, Pragnanandha-Karuana, Karlsen Gujrati i Mameđarov-Karjakin. koji će pomoći da klub nikada više ne bude finansijski doveden na tako niske grane, iza kojeg bi trebalo da stoje državne institucije kao sto su Ministarstvo prosvjete i Sindikat prosvjete. Novi UO čine Krsto Vuković, Miomir Đurišić, Dragan Pavličić, Miloš Drašković, Milinko Mihailović i Mišo Pejković. - Uz respektabilne takmičarske rezultate, vjerujemo u progres i mnoge dobre stvari koje ćemo zajedno realizovati u pedagoško- vaspitnom i edukativnom smislu koje šah, kao čudesna intelektualna igra, donosi za tablom i mimo nje i samim tim predstavlja veliku korist za mlade i perspektivne ljude željne dokazivanja! Na tom planu i Skupština će ubuduće biti jača kako bi se ostvarili zadaci, akcije i zacrtani ciljevi. Nesebičnu podršku obećale su i direktorice srednje mašinske i medicinske škole – Sonja Dabetić-Keković i Kristina Radoman, te direktor CSO Duško Rajković i naš već osvjedočeni prijatelj iz Azerbejdžana Serjan Mirzazada, dodao je Čađenović uz poruku ,,Gens una sumus“ (Jedan smo rod). Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Trijumf šampionskog karaktera: Danjil Medvedev nadoknadio je deficit od 2:0 u setovima i pobijedio Feliksa Ože-Alijasima 6:7, 3:6, 7:6, 7:5, 6:4 u četvrtfinalu Australijan opena. Prvi favorit nastavlja takmičenje u Melburnu, a u ovom meču otkrio je emocije i pokazao koliko mu je stalo do uspjeha. Čak i u posljednjem gemu, u kom se suočio sa deficitom 0:30, pa 15:40, Moskovljanin je imao odgovor. Drugi teniser svijeta i šampion US opena je savladao devetog nosioca nakon čak četiri sata i 40 minuta igre. Slijedi megdan sa Stefanosom Cicipasom u petak, imaće manje od dva dana odmora. Čak devet od 11 brejk-šansi rivala Medvedev je spasio, a realizovao tri od pet. Imao je manje vinera od mladog Kanađanina, koji je odigrao izuzetno agresivno i srčano (64:49), ali i čak 32 neiznuđene greške manje... Iskustvo je prevagnulo, sada je jasno koliko je za Rusa na mentalnom planu važno to što je prošle godine došao do prve grend slem titule. Medvedev je prošle godine igrao u finalu Australijan opena, tako da još nije odbranio poene na ATP listi. Očigledno je da nije u top formi, ali će mu trijumf nad Ože-Alijasimom izvjesno biti zalog za bitno samopouzdanje.

PRAVA DOMINACIJA

Stefanos Cicipas (23) odigrao je najbolji meč još od Rolan Garosa prošle godine, pobjedom nad Janikom Sinerom 6:3, 6:4, 6:2. Atinjanin, finalista prošlogodišnjeg grend slema u Parizu, mjesecima se borio sa posljedicama povrede lakta. Ekspresan trijumf četvrtog tenisera svijeta nad velikim italijanskim talentom, za svega sat i 56 minuta, dokaz je da je forma u usponu. Protiv desetog nosioca, Grk je za svega 37 minuta riješio uvodni set – i do kraja se nije zaustavljao. Male pauze između servisa su mu odgovarale, osvojio je 60 procenata poena na drugom servisu a realizovao je svaku od četiri brejk-lopte na meču. Nijednu šansu za brejk nije prepustio protivniku. - Mnogo mi je pomoglo to što sam ušao sa mnogo skromnosti

u meč, svjestan da igram protiv izuzetnog igrača. Udarci su me služili, držao sam se strogo taktike, planirane strukture građenja poena. Sjajan je osjećaj igrati u Melburnu – rekao je Cicipas. Veliki talenat Siner (20) je propustio šansu da se prvi put u karijeri plasira u polufinale nekog grend slem takmičenja. Očigledno je bio sputan pritiskom očekivanja, ali ga izvjesno čeka napredak na planetarnoj ATP listi, jer je prošle godine na Australijan openu ispao u prvom kolu. Ritern Italijana nije funkcionisao tokom cijelog duela, osvojio je svega 21 procenat poena na prvi servis Cicipasa i 32 procenta na drugi servis. Grk će u polufinalu igrati protiv Danjila Medvedeva.

USPON ŠVJONTEK

Iga Švjontek (20), bivša šampionka Rolan Garosa, u velikoj borbi savladala je Estonku Kaju Kanepi 4:6, 7:6, 6:3 u četvrtfinalu Australijan opena. Njihov duel u Melburnu trajao je čak tri sata i dva minuta. Poljakinja, trenutno deveta igračica planete, protiv 115. na svijetu je pokazala da na vrhunskom nivou može igrati i na brzim podlogama. Od protivnice je imala značajno manje neiznuđenih grešaka (62:50). Slavila je, iako je imala čak 12 duplih servis grešaka. Švjontek, djevojka iz Varšave koja je prošle godine u septembru bila četvrta na planetarnoj WTA listi, titulu na Rolan Garosu osvojila je 2020. godine. Uspjeh u Melburnu njen je prvi plasman u polufinale nekog gren slem turnira koji se igra na brzim podlogama. Rivalka u polufinalu već u četvrtak biće joj Amerikanka Danijel Kolins, 30. igračica svijeta. Protiv Francuskinje Alize Korne lako je slavila 7:5, 6:1. Duel sa 61. na svijetu riješen je za svega 90 minuta. Kolins je prva teniserka koja je uspjela da protiv Korne na ovogodišnjem Australijan openu nametne napadački stil igre. Odnos u vinerima (28:11) najbolje pokazuje da je Kolins u odličnoj formi ove godine u Melburnu. U polufinalu Australijan opena igrala je i prije tri godine, a ima i jedan plasman u četvrtfinale Rolan Garosa tokom karijere. S. S.

Feljton 23

Četvrtak, 27. januar 2022.

KAZIVANJA O CRNOGORSKOJ KINEMATOGRAFIJI

Blažo Jovanović: Vidi boga ti i mi možemo praviti filmove! » Autor: Momir MATOVIĆ

STEVAN – STEVO LEPETIĆ, FILMSKI SNIMATELJ, LOVĆEN FILM (NASTAVAK)

Osim nas kamermana u Barandovu su bili i neki reditelji, pa se učilo za organizaciju, garderobu, rekvizitu, za rasvjetu. To je sve tamo bilo na cijeni. Biti glavni osvjetljivač to je tamo oho-ho-ho! Da ti tamo sjedneš na rekvizitu, koja se čuvala bolje nego najnoviji namještaj... bože sačuvaj! Oni su imali neki svoj stil i kod njih nije bilo nekih problema traka, oprema. Dolazio sam direktno u dodir sa laboratorijom i tu sam mnogo naučio. Tamo je to bio jedan poredak, nema ništa slučajno. Oni su nama povjeravali da samostalno snimimo neke djelove projekta u kojem smo bili angažovani. Ja sam bio prilično savladao jezik tako da u ekipi, kada se radilo mislili su da sam ja Slovak. Tu sam ja shvatio da je film jako ozbiljna stvar. Da moraš što više učiti da bi napravio dobar film. I nije bilo dovoljno samo naučiti napraviti film. Morao si imati nešto prirodno, neki grč, doživljaj, duh nečega... U Pragu smo planirali da ostanemo najmanje dvije godine, ali se nijesmo dugo zadržali jer je bio počeo Informbiro. Jednog dana su nas Česi okupili i pitaju da li ko ostaje i ja vidim da mnogi to ne razumiju. Na spisku sam ja bio prvi od nas osam i kažem: Đe ću ja ovamo... ja tamo imam porodicu, i tamo ću, pa ma kako mi bilo! Ja sam došao u Prag sa zakatančenim drvenim kuferom, a kada sam se vraćao vukao sam šest ogromnih kofera, punih knjiga, aparat za povećavanje. Dolazimo na njihovu carinu, mi držimo noge na kofere, jer je bio prepun kupe, a njihov carinik kaže: Jezus Marija, tovarna ( fabrika)! Mi ga podmitimo i tako dođemo u Jugoslaviju. Pošto sam primao stipendiju morao sam ostati u Beograd u preduzeću Zvezda film. Međutim, protestuje Crna Gora i mene savjetuju: Stevo, bolje da ideš u Crnu Goru! I ja dođem u Crnu Goru na Cetinje. U međuvremenu je Anton Tonći Lukateli već bio nabavio dvije kamere tipa Cinefon formata 35 mm, iako još nije bilo filmskog preduzeća. U to doba su to bile dobre kamere. Jedna je bila velika sa spremištima od 300 metara filmske trake i bila je teška, a druga mala bila je težine 5 kg. Imala je paralaksu i primala je kolutove od 60 me-

Donosimo svjedočenja crnogorskih sineasta o prvim decenijama crnogorske kinematografije, koja je naš poznati filmski reditelj i dokumentarista Momir Matović objavio u kapitalnoj knjizi ,,Metri života” (Podgorica, 2021). Knjiga ,,Metri života“ je dobitnik nagrade ,,Ratko Đurović“ za izuzetan doprinos očuvanju i promovisanju crnogorske filmske baštine, koju dodjeljuje Crnogorska kinoteka

Špica Mjesečnika br. 1

Blažo Jovanović

Autori Mjesečnika br.1

Na snimanju Mjesečnika br. 1 (1948)

tara 35 mm filmske trake. Na njoj su bili francuski objektivi 35, 50, 70 mm, a mehanizam češki tako da su davale kvalitetne snimke. U početku tom malom kamerom su snimljeni svi arhivski i dokumentarni materijali Crne Gore, a veliku smo čak iznajmljivali pa je njom snimljen i film Jugoslovenski narodni plesovi (1948) reditelja Rudolfa Sremeca. Pozvan sam u Minstarstvo

Stevo Lepetić: Pozvan sam u Ministarstvo prosvjete i pitaju me kratko: Može li da se snimi Osnivački kongres komunističke partije Crne Gore. Ja isto kratko: Može! Kamera je bila tu, imali su oko 900 metara trake i snimljen je prvi film, u stvari kao storija, dok još nije postojao Lovćen film

prosvjete i pitaju me kratko: Može li da se snimi Osnivački kongres komunističke partije Crne Gore. Ja isto kratko: Može! Kamera je bila tu, imali su oko 900 metara trake i snimljen je prvi film, ustvari kao storija Osnivački Kongres komunističke partije Crne Gore (1948) dok još nije postojao Lovćen film. Rasvjetu smo uzeli iz Cetinjskog pozorišta, a i mi smo bili nabavili dvije-tri „kante“. Materijal je bio rapid, prilično osjetljiv. Tu sam bio snimatelj, redaktor, električar. U čast toga Kongresa vladao je veliki udarnički polet u obnovi i izgradnji po čitavoj Crnoj Gori. Obnavljali su se i gradili novi objekti, pruge, drvna industrija, škole, udarnici i mi smo sve

to snimali. Snimanje je trajalo jedno mjesec i po dana i najviše se gubilo na putovanjima. Tada se jedan dan putovalo do Titograda, pa dalje, državnim automobilom, ponekad i pješke. Ja sam imao sreće što je sa mnom išao jedan Njemac, zarobljenik koga je Moša Pijade doveo u Crnu Goru. Zvao se Albes Verner i bio je filmski jako obrazovan čovjek, jer kao montažer radio je prije rata u njemačkoj filmskoj kompanije UFA, a njegova žena Magda Kovač je bila direktor Muzičke škole u Cetinju, koja se formirala u Biljardi. Mi smo prilikom snimanja dobro sarađivali u izboru planova za svaki kadar. Tokom gledanja snimljenog materijala uočili smo da nemamo dovoljno kadrova sa Blažom Jovanovićem, pa smo ga pozvali na dosnimavanje. On je odmah pristao, obukao odijelo iz tih dana, došao na pozornicu i „odglumio“ koliko nam je bilo potrebno, tako smo ga imali više nego što je trebalo. Kada smo sve to snimili, onda smo ja i Albes Verner pošli za Beograd. Sve je ispalo dobro, ali kada smo montirali, vidjeli smo da imamo malu metražu pa smo dodali storiju Proslava 250 – godišnjice pomorske veze Boke i Rusije. I to je sve trajalo u vrh glave 20 minuta. Propratni tekst ja sam pisao uz pomoć reditelja Mihaila Cagića i morao sam ga donijeti na redakciju u Centralni Komitet NR Crne Gore. U Vladinom domu je Komisija na čelu sa Radomirom Komatinom prvo pogledala grubo urađen film, usvojila tekst i ja se vraćam za Beograd, i tek tada sa

Ja sam imao sreće što je sa mnom išao jedan Njemac, zarobljenik koga je Moša Pijade doveo u Crnu Goru. Zvao se Albes Verner i bio je filmski jako obrazovan čovjek, jer kao montažer radio je prije rata u njemačkoj filmskoj kompaniji UFA, a njegova žena Magda Kovač je bila direktor Muzičke škole u Cetinju, koja se formirala u Biljardi montažerom Albesom Vernerom pristupamo finalnoj montaži filma. Ja sam svom tom poslu prišao maksimalno ozbiljno i smatrao da sam samo snimatelj filma, dočim su mi u cenzuri saopštili, da mora biti stavljeno ko je autor. Ja nijesam pretendovao da budem reditelj pa se potpišem kao redaktor. Kada smo to sve obavili, prvi koji su gledali film su bili oni tehničari koji se motaju po filmskim ateljeima i njima se dopao film tako da sam primio prve čestitke. Vraćamo se u Crnu Goru i nestane nam kofer sa materijalom. Mi smo izašli iz aviona i ostavili kofer u titogradskom hotelu Radovče i kada smo kretali jednog kofera nema. Neko ga je uzeo iz hotela, nastane uzbuna i pronašli smo ga poslije 8 dana. Niko ga nije dirao i tako se to završilo, a mogli smo nastra-

Knjiga Momira Matovića ,,Metri života“ u izdanju MFILM-a Montenegro iz Podgorice, po cijeni od 10 eura može se naručiti na telefon 067 257 415 dati. Do premijere nijesmo ga nikome prikazivali a svečana premijera je bila 28. decembra 1948. godine u bioskopu Sloboda na Cetinju. Projekciji su prisustvovale mnoge zvanice – Vlada Crne Gore, Blažo Jovanović, svi ministri. Jako im se film dopao, bio je veliki aplauz i Blažo je pružio ruku meni i ekipi, čestitao i javno kazao: „Pa vidi bogati i mi možemo praviti filmove“. Film se kopirao, koliko je bilo Republika, a za Crnu Goru su bile napravljene dvije kopije i to je prikazivano bezbroj puta pogotovo povodom raznih svečanosti. Svi su mi čestitali, mnogi su se čudili jer u to vrijeme ipak je to bilo čudo. Za to „čudo“ dobili smo privilegiju – oslobodili su nas učešća u udarničkim danima, da nam ruka ne drhti. Odmah poslije premijere smo pristupili snimanju Mjesečni pregled NR Crne Gore broj 2 (1949). Već je bio formirano dekretom Vlade Narodne Republike Crne Gore filmsko preduzeće Lovćen film na Cetinju pa sada to više nije bilo onako kao prethodni rad – samo ja i Albes Verner, nego je to za mene postala i radna obaveza. Albes Verner je još neko vrijeme ostao u Crnoj Gori jer sam mu ja bio kao neki zaštitnik, nije imao pravo glasa i potpisa. Nastavili smo saradnju ali se on ubrzo iselio za Izrael. Obično je u tim Mjesečnim pregledima bilo 3 do 5 raznih storija koje su tematski bile potpuno odvojene i svaka je imala svoj naziv. Mjesečni pregled je išao ispred svakog dugometražnog igranog filma. Tada se pojavljuje kao reditelj Branislav Bastać koji je to nastavio jako uspješno raditi. Kada se formirao Lovćen film on je odmah poslao jednu grupu mladih ljudi na praksu u ostala jugoslovenska filmska preduzeća. To su bili Miodrag Mišo Tomašević kao snimatelj, Stevo Bušković kasnije je bio montažer, reditelji Đorđe Vujović i Branislav Bastać. Uglavnom su se obučavali u Beogradu i poslije nekoliko mjeseci su se vratili i počeli da rade svoje poslove za koje su bili obučeni. Među prvim organizatorima je bio Andrija Nikolić iz Herceg Novog. Ustvari nije bila potrebna velika organizacija, jer se u to prvo vrijeme sve svodilo na organizaciju putovanja i smještaja. A, kada se prešlo na kratkometražne filmove... e, već je ona nešto značila. (Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ BERANE I.br.600/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III SPrat, Podgorica, PIB: 02795043, protiv izvršnog dužnika JOVICE ZEČEVIĆA, ul. 29.Novembar, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 48,949.32€), dana 24.01.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se sedamnaesto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog/hipotekarnog dužnika Jovice Zečevića, upisanih u LN br. 619 KO Berane, sa obimom prava 1/1 i to: kat parcela br. 1572/1, zgrada br. 1, plan skica 9/3, po načinu korišćenja zemljište ispod porodične stambene zgrade površine 124 m2, kat parcela br. 1572 br. zgrade 2, plan skica 9/3 po načinu korišćenja zemljište ispod garaže površine 38 m2; kat pracela br. 1572 plan skica 9/3, po načinu korišćenja zemljište ispod garaže površine 267 m2, na kat parceli br. 1572 br. zgrade 1 po načinu korišćenja porodična stambena zgrada spratnosti P1, površine 124 m2, kat parcela br. 1572 br. zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor PD1 površine 78 m2, kat parceli 1572 br. zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor PD2 spratnosti P1, površine 78 m2; kat. pracela br. 1572, br zgrade 2 po načinu korišćenja garaža, površine 38 m2, kat parcela br. 1572 br. zgrade 2, po načinu korišćenja garaža PD spratnosti P površine 31 m2. Sedamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 25.02.2022. godine u 13.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Nepokretnosti izvršnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.600/2016 od 25.07.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja 48.949,32€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 14.04.2016. godine, pa do konačne isplate kao i troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.600/2016 od 07.04.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 65.000,00 €. Na nepokretnosti je upisana hipoteka u korist povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica notarski zapis UZZ.br.411/2011 od 10.12.2011. godine. Na sedamnaestom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti, shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (6.500,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 27.01.2022. godine. U Beranama 24.01.2022. godine Javni izvršitelj Dušan Nišavić

Četvrtak, 27. januar 2022.

I.br.1063/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ , sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Otp Debt Collection” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, protiv hipotekarnog dužnika Momčila Bojovića, iz Berana, ul. Jasikovacbb, radi prinudne naplate novčanog potraživanjaizvršnog povjerioca, dana 24.01.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se dvadeset prvo ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog/hipotekarnog dužnika Momčila Bojovića, koje su upisane u LN. br. 1961 KO Berane, na kat.parceli br. 771/27, br. zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine u osnovi 68m2, sa pripadajućim posebnim djelovima objekta i to: stambeni prostor PD1, spratnosti P, površine 68m2 i stambeni prostor PD 2, spratnosti P1, površine 68m2. Dvadeset prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 25.02.2022. godine u 09:00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Nepokretnosti navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1063/2016 od 13.09.2016.godine, koje je ispravljeno rješenjem I.br.1063/2016 od 27.01.2017. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 39.644,12€, na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 26.07.2016. godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1063/2016 od 10.05.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 59.415,00 €. Na navedenim nepokretnostima postoje tereti, tj. hipoteka u korist povjerioca “OTP DEBT Collection” DOO Podgorica, po ugovoru o hipoteci Ov.br.1166/08 od 06.03.2008. godine (Notarski zapis UZZ. br.438/11 od 20.12.2012. godine). Na dvadeset prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti, shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (5.941,50€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak objaviti u dnevnom listu “Pobjeda” dana 27.01.2022. godine. U Beranama 24.01.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

I.br. 2029/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP Debt Collection” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, protiv hipotekarnog dužnika Cimbaljević Vladimira, ul. Svetog Save br 31, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.01.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se dvadeset četvrto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti, hipotekarnog dužnika Vladimira Cimbaljevića, koja je upisana u LN br. 1826 KO Berane, na kat. parceli br. 1344/1, stambeni prostor PD 33, zgrada broj 2, spratnosti P3, površine 37m2, kao svojina, sa obimom prava 1/1. Dvadeset četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti, održaće se dana 25.02.2022. godine u 11:00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. M. Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Nepokretnosti hipotekarnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.2029/2016 od 12.01.2017.godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu 21,299.27€, na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 28.12.2016. godine pa do konačne isplate i troškova izvršnog postupka. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.2029/2016 od 15.05.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 20.000,00 €. Na dvadeset četvrtom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno 2.000,00 €. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 27.01.2022. godine. U Beranama 24.01.2022. godine Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, „Možura“ d.o.o. iz Bara, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za obradu građevinskog otpada i otpada od rušenja na deponiji „Možura“, Opština Bar. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Opštine Bar, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 04.02.2022.godine. Vaše primjedbe i mišljenja možete poslati na sledeći e-mail: jasmina.jankovic@epa.org.me

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, „Možura“ d.o.o. iz Bara, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za obradu otpadnih guma na deponiji „Možura“, Opština Bar. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Opštine Bar, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 04.02.2022.godine. Vaše primjedbe i mišljenja možete poslati na sledeći e-mail:jasmina.jankovic@epa.org. me

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 27. januar 2022.

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka Crne Gore AD Podgorica MB 02096099 koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika, Radovan Kapisoda iz Budve.Mainski put 75, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLjUČAK O PRODAJI 1.Određuje se dvadeseta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika I to kat. parcela br. 407/2, u naravi stambeni prostor oznake PD 3, površine 80 m2, koji se nalazi u potkrovlju objekta zgrade br. 1, upisana u LN br. 1141 za KO Budva kod Uprave za nekretnine PJ Budva. 2. Dvadeseto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.02.2022. god. u 10.15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 2693/2014 od 19.11.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 84.074,55 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od 29.09.2014. godine do konačne isplate, na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 250.00 €, nagrade za rad Javnog izvršitelja kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili. 3. Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to:Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 20.000,00 EURA U KORIST PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ.KAO I ZABRANA OTUDJENJA I DAVA NJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCA.I OV.BR.10234/ 07.OD 16.10.2007. Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 50.000,00 E U KORIST PRVE BA NKE AD NIKŠIĆ.SA ZABRANOM OTUDJENJA,OPTEREĆENJA I DAVANJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCAI OV.BR. 213/08.OD 17.01.2008. Zabilježba rješenja o izvršenju JAVNOG IZVRŠITELJA VUJOVIĆ VLADANA IZ KOTORA POSLOVNI BR. I-394/18 OD 16.04.2018. GOD.i rješenja ovog Javnog izvršitelja 4. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja posl br. I 2693/2014 od 11.11.2015. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO i ukupno iznosi 92.820,00 €. 5. Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO. 6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko banke u iznosu od 9.282,00 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. 7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banke, sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. 9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’. Dana, 21.01.2022.godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

I.br.764/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Otp Debt Collection” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, protiv hipotekarnog dužnika Olge Jelić iz Berana, ul. Tufa Softića br. 3, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 41,676.28€), dana 24.01.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se dvadeset četvrto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog/ hipotekarnog dužnika Olge Jelić, upisanih u LN 516 KO Berane, kat. parcela br.2139, br. zgrade1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46m2 i nepokretnosti upisane u LN br. 624 KO Berane, kat.parcela br.2138/1, br. zgrade 1, stambeni prostor PD2, spratnosti P, površine 26m2 i nestambeni prostor PD3, spratnosti 1P, površine 9m2. Dvadeset četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 25.02.2022. godine u 12.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, UL. M. Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.764/2016 od 29.09.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 41,676.28€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 16.05.2016. godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.764/2016 od 22.02.2017. godine, shodno čl.168 ZIO-a i ukupno iznosi 27.000,00€. (Nepokretnosti iz LN 516 KO Berane iznos 13.500,00 €, nepokretnosti iz LN br. 624 KO Berane 13.500,00 €). Na nepokretnostima u LN br. 516 i LN br. 624, upisana je hipoteka u korist “OTP Debt Collection” DOO Podgorica, UZZ br. 282/115 od 01.09.2015. godine, saglasnost UZZ.br. 462/15 od 25.11.2015. godine, prenosioca potraživanja CKB AD Podgorica. Na dvadeset četvrtom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno 2.700,00 €. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena, vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne ne položi cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak objaviti u dnevnom listu “Pobjeda” dana 27.01.2022. godine. U Beranama 24.01.2022. godine

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Javni izvršitelj Dušan Nišavić

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ BROJ:I-556/2019 Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ,koga zastupa adv.Đukanović Dragoljub iz Podgorice, na osnovu izvršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 0801/2323 od 12.08.2008.godine I Ugovora o kreditnoj hipoteci br.0801/2324 od 12.08.2008.godine, I na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju Notara Danila Jovanovića iz Tivta Posl.br.O-n 76/21(URP 12/2021) od 25.03.2021.godine ,protiv izvršnog dužnika GILJAČA GORANA kao zak.nasljednika pok.Giljača Petra , radi naplate novcanog potrazivanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE DVANAESTA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvrsnog duznika i to: - u listu nepokretnosti broj 50 KO LJEŠEVIĆI na kat.par.br.827 u naravi šume 3.klase površine 1434 m2 II Određuje se ročište za dvanaestu prodaju za dan 14.02.2022.godine u 12:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica. III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka je predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I.br.556/2019 od 24.05.2019.godine i po rješenju o nastavku postupka izvršenja I-556/2019 od 28.05.2021.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 39.625,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 06.05.2019.godine do konacne isplate, troskova izvrsnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskim troškovima ,kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati. IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom sudskog vjestaka iz oblasti gradjevinske struke Slobodana Pavlovica iz Kotora od 20.11.2019.godine i nalazom sudskog vještaka iz oblasti geodetske struke Čepić Miladina od 25.11.2019.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl.br. I-556/2019 od 05.12.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti ukupno iznosi 26.529,00 eura (slovima dvadeset pet hiljada pet stotina dvadeset devet eura ) V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti. VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje. VII Na dvanaestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca. VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju. X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene. XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 19.01.2022.godine Javni izvršitelj Branka Samardžić

CRNA GORA Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Innovative Green Industries“ d.o.o. iz Podgorice, ul. Desanke Maksimović br. 74, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI1546/8 od 26.01.2022.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za preradu otpada na urbanističkoj parceli LZ138, koja je dio katastarske parcele br. 6499/5, KO Novi Bar, Opština Bar. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. „Innovative Green Industries“ d.o.o. iz Podgorice, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. „Innovative Green Industries“ d.o.o. iz Podgorice, je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.”

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. januar 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 27. januar 2022.

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, „ENERGING“ doo Danilovgrad, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu projekta „POGON ZA PROIZVODNJU DRVNE SIROVINE ZA GAJENJE PEČURAKA BUKOVAČE I ŠITAKE“, na dijelu kat. parcele broj 4579/1 KO Martinići, u zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11,00 do 13,00 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja je 03.02.2022. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail urbanizam.prostora@danilovgrad. me i br. tel. 020 812 040.

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. januar 2022.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Voljeni

ĐURO

ĐURU

e-mail: oglasno@t-com.me

od sestričine MARINE LJUTICE sa porodicom

1111

1768

Voljenoj babi i majci

Živio si tiho, jednostavno i pošteno, tvojom dobrotom, dostojanstvom i plemenitošću donosio si radost i osmijeh svima oko tebe, tako ćemo te i pamtiti. Ponosni na tebe što si naš brat i ujak! Počivaj u miru! Od tvoje sestre SLOBODANKE ĐUKANOVIĆ, MARINKA i FILIPA sa porodicama 1767 Dana 25. januara 2022. godine, poslije kraće bolesti, preminula je

SLAVKI JOKANOVIĆ Draga baba, nenametljivo i snažno si nas podizala i čuvala, radovala se našim uspjesima. Hvala ti za dobrotu, ljubav i pažnju kojom si nas uvijek nesebično darivala. Neka te čuvaju anđeli kako si ti čuvala nas.

SOFIJA Brankova VUČELIĆ

Tvoji: MARKO, JELENA i sin MIHAILO Sahrana je obavljena 26. januara na mjesnom groblju Šujaci. 1764 Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, babi i tašti Ožalošćeni: porodice VUČELIĆ i JOVETIĆ

SLAVKI JOKANOVIĆ

1763 Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi, tetki i babi

Bila si oličenje dobrote i iskrenosti. Hvala ti na nesebičnoj ljubavi kojom si nas darivala cijeloga života.

Tvoji: SLAVICA, ALEKSA i SAVO

SONJI 1765 DUŠKO, NENA, JOVAN, IVAN, MARINA, KATARINA i JELENA

1766

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 27. januar 2022. Dana 25. januara 2022. godine, umrla je naša draga i plemenita

Posljednji pozdrav majci naše drage koleginice Lele, poštovanoj

Našem voljenom bratu i ujaku

LAZARU SJEKLOĆI LJUBINKI PEROVIĆ

LJUBINKA Radovanova PEROVIĆ

Časnim životom, iskrenom i čistom dušom, zaslužio si da te vječno pamtimo i žalimo za tobom.

rođena Živaljević

Iskreno saučešće porodici. Poštujući epidemiološke mjere, pokojnica je sahranjena na gradskom groblju u Zagoriču, u krugu najuže porodice.

DANICA i GORAN POPOVIĆ

KOLEGINICE i KOLEGE iz Pobjede

1761 Posljednji pozdrav dragom

Ožalošćeni: sin VASILIJE - VESKO, ćerka LELA, unučad ANĐELA, VLADANA i JOVAN, đever MILORAD sa porodicom, zaova SLAVICA DRAGOJEVIĆ sa porodicom, snahe SANJA i JELA i ostala porodica PEROVIĆ i ŽIVALJEVIĆ

1753 Dana 26. januara 2022, u 85. godini života, preminula je naša draga

LAZARU SJEKLOĆI Počivaj u miru, naš dobri prijatelju. Sjećanje na tebe ostaće trajno.

1733

MILEVA Pavlova PETRIČEVIĆ 1762

SLAVKA Labudova JOKANOVIĆ

Dana 26. januara 2022. iznenada je preminuo u 64. godini

rođena Vukoslavović

Posljednji pozdrav voljenoj babi

Pokojnica će biti izložena u kapeli Vasiljevac u Maslinama dana 27. januara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u 14 časova u užem krugu porodice.

RADMILA JANJIĆ

RANKO Milošev NIKIĆ Porodica će saučešće primati u seoskoj kapeli Orahovo – Kuči dana 26. januara do 18 časova i 27. januara od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: suprug LABUD, sinovi DANILO i MIHAILO, kćerka SLAVICA, brat ILIJA, đeveri PAVLE i MILENKO, snaha KATARINA i LJUBINKA, jetrva SLAVKA, zaova LJUBICA, unučad, bratanići, bratanične, đeveričići, đeverične i ostala porodica JOKANOVIĆ i VUKOSLAVOVIĆ

Hvala za uspomene. Zauvijek u srcu. Unuka JELENA sa porodicom 1758

1754 Ožalošćeni: supruga VUKICA, sinovi IVAN, GORAN i BOJAN, sestre RADOJKA i RAJKA, braća RADOSAV i RADOJICA, snaha SANDRA, unučad, braća od stričeva, sestra od strica i ostala rodbina

Posljednji pozdrav voljenoj babi Posljednji pozdrav tetki

1755

RADMILA JANJIĆ JELI

Нашем вољеном супругу и оцу

od LJILJE, SNEŽANE i BOŠKA

Čuvaću te od zaborava! Uspomena na tebe živjeće vječno. Unuk GORAN sa porodicom

1751 Posljednji pozdrav dragom ujaku

1759 Godina je od smrti moje sestre

МИЛАН ПОПОВИЋ

Хвала ти за сву љубав, подршку и пажњу коју си нам несебично давао. Почивај у миру, твоју доброту и благост чуваћемо у срцу и вјечној успомени.

VOJU MILENKE KRIVOKAPIĆ ŽELJKO MUŠIKIĆ sa porodicom 1756

Na pomen tvog imena tuga. Bol za tobom vječna. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Твоја ЗОРА и ћерке НАТАША, ТАТЈАНА и МИРЈАНА

Sestra STANE sa porodicom 1757

1760

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. januar 2022. Dragom

Dana 25. januara 2022. godine, preminuo je naš dragi

Са болом и тугом вам јављамо да је дана 22. јануара 2022, у 90. години живота, преминуо наш вољени

DOJČINU - DOJU PERAZIĆU

DOJČIN - DOJO D. PERAZIĆ

МИЛАН Ђуров ПОПОВИЋ

Сахрана је обављена у кругу породице дана 26. јануара на градском гробљу Загорич.

Ожалошћени: супруга САВИЦА - ЗОРА, кћерке НАТАША, ТАТЈАНА и МИРЈАНА, сестра МИЛЕВА, унучад САЊИН, МИЈА, ЛАНА, МИЛА и КСЕНИЈА, братанићи ПЕЂА, МЛАДЕН и ДРАГАН, братаничне ЉИЉА и КАЋА, браћа од ујака ДРАГО и МИШКО, снахе ЧЕДА, МИЛЕВА, САВКА, ВАЊА и МАЈА, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина и пријатељи

Počivaj u miru. Vječna ti slava i hvala.

U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana je obavljena dana 26. januara u 12 časova, na Starom groblju na Cetinju.

VENJO i NIKOLA MARKOVIĆ

1752

Ožalošćena porodica PERAZIĆ

1716 Opraštamo se od našeg dobrog brata i strica

1749 Dana 25. januara 2022. godine umrla je naša draga

DOJČIN - DOJO PERAZIĆ DOJČINA - DOJA D. PERAZIĆA

Legendo, laka ti crnogorska zemlja, koju si mnogo volio. Posljednji pozdrav,

JELENA Đokova IVANOVIĆ

Bio si naš ponos, grada i države koju si mnogo volio. Počivaj u miru, dragi brate, pored majke za koju si bio jako vezan. Hvala ti za sve dobro koje si dijelio sa nama i ljubav koju si nam pružio.

DAŠO i SONJA

1731

rođena Kršikapa

Brat MIOMIR - MIĆA, bratanić DRAGUTIN i bratanična DUBRAVKA

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље, комшије и познанике да је у 87. години живота послије краће болести преминуо наш драги Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena dana 26. januara, u krugu porodice.

1717 Posljednji pozdrav dragom kumu

OŽALOŠĆENA PORODICA

ГОЈКО Душанов ТАДИЋ DOJU PERAZIĆU Саучешће примамо у капели Смријечно – Пива дана 26. јануара 2022. од 11 до 15 часова и дана 27. јануара од 10 до 13 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Смријечну.

1750 Draga majko

Ожалошћени: супруга МИТРА, кћерка СВЕТЛАНА, синови ЖЕЉКО и ВЕЉКО, снаха МАРИЈА, унука АНДРЕА, синовци, синовице, сестрићи, сестричне, браћа од стричева и остала родбина ТАДИЋ и ујчевина МАРКОВИЋ

Lijepo dugogodišnje druženje i iskreno prijateljstvo ostaje u mom sjećanju. Počivaj u miru i neka ti je laka ova crnogorska zemlja koju si mnogo volio. RAJKO ŠPADIJER sa porodicom 1718 Posljednji pozdrav

JELENA IVANOVIĆ rođena Kršikapa Živjela si tiho, tako si otišla, bez pozdrava. Posljednji pozdrav od sestrića SLAVOLJUBA RISTIĆA sa porodicom 1745

RADMILA JANJIĆ Čuvaćemo te od zaborava. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

1702 Draga baba

Draga majko

DOJU PERAZIĆU

Sin NATO i snaha VESNA

Našem bivšem igraču.

1748

RADMILA JANJIĆ Hvala na svemu što si nam pružila. Uspomenu na tebe nećemo dati nikome.

RADMILA JANJIĆ Zauvijek ćeš biti u mom srcu i mislima. Čuvaću te od zaborava.

Tvoji STEFAN, BALŠA, ANA i VIKTOR 1747

Ćerka MILA i zet MIJO 1746

FUDBALSKI KLUB ,,LOVĆEN“ CETINJE 1726

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. januar 2022. Dragi naš đede

Дана 26. јануара 2022, у 10 часова, послије краће болести у 85. години живота, преминуо је наш драги

Dana 26. januara 2022. godine preminuo je naš voljeni

ILIJA - LOLA MILOŠEVIĆ

ЛАЗАР Ников СЈЕКЛОЋА пензионер

PETKO Radomirov REDŽIĆ 1929 – 2022.

Sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 27. januara na mjesnom groblju Gradina, selo Plana – Kolašin.

Hvala ti na tvojoj neizmjernoj ljubavi i podršci. Ponosni smo što smo te imali. Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Počivaj u miru!

Tvoji unuci: KSENIJA, MARIJA i JOVAN i snaha RADMILA

Сходно епидемиолошким мјерама, сахрана ће се обавити дана 27. јануара у 12 часова, у Добрском селу.

Ожалошћени: ћерка ОЛИВЕРА, унучад ЕЛЕНА и ДУЊА, брат ЈОВО, снаха ВЕЛИКА, синовац НИКО, синовица МИЛЕНА, сестре ДАНИЦА и КИЋЕ, сестрићи МИЛОРАД и ГОРАН и остала многобројна родбина

Ožalošćeni: supruga NATALIJA, sin RANKO, kćerka SEKA, snaha LIDIJA, zet BORIS, unučad LUKA, JOVAN, IVANA i ANJA i ostala mnogobrojna rodbina

1734

1743

1719

Posljednji pozdrav dragom

Dana 26. januara 2022. u 88. godini preminula je naša draga

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

LOLI Našem dugogodišnjem članu i šefu orkestra.

LOLI ĐOKO MUGOŠA sa porodicom 1740

1738 Sahrana je obavljena istog dana u 14 časova, na Novom groblju na Cetinju.

Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: sinovi ZORAN - PAŠA, VLADIMIR i MLADEN, snaha ĐINA, unuci DARKO i DEJAN i ostala mnogobrojna rodbina ĆERANIĆ i RADULOVIĆ

GROFU

Čovjeku koji je dobrotom i osmijehom ispisao časne stranice svoga života. Volio je i razumio, navikao da bude oslonac. Muke života je pretvarao u životne pobjede. Pamtićemo ga...

rođena Radulović

KUD ,,NJEGOŠ“

Posljednji pozdrav našem

RAJU DULOVIĆU

VOJISLAVKA - MAJA Pajova ĆERANIĆ

Zauvijek ćeš ostati u lijepom sjećanju. MIA 1730

1720

Dragom bratu, šuri i ujaku

Posljednji pozdrav miloj i plemenitoj prijateljici

PRIJATELJI IZ KOŠARKAŠKOG KLUBA „GORŠTAK“

1715

LOLI MILOŠEVIĆU Posljednji pozdrav dragoj sestri

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružio. Neka tvoja plemenita duša počiva u raju.

VOJISLAVKI – MAJI ĆERANIĆ Porodici iskreno saučešće.

JOVANKA, DRAGAN, ANĐELA, ANDRIJANA i HELENA 1739

MILICA KALUĐEROVIĆ sa porodicom 1721

Posljednji pozdrav prijatelju

RADI SORE

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Počivaj u miru. DRAGAN ČIZMOVIĆ sa porodicom 1703

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

MAJI ĆERANIĆ LOLI MILOŠEVIĆU Otmeno i pošteno svuda i sa svakim, bila si dobra komšinica. Od VASKA LIPOVINE sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

1741

BOŽO i MIĆO VUJOVIĆ sa porodicama 1727

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. januar 2022. Dana 26. januara 2022, poslije kraće bolesti, ispustila je svoju plemenitu dušu, u 83. godini, naša voljena

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Дана 26. јануара 2022. у 66. години живота преминуо је наш драги

KOVILJKI

RADMILA Jovanova JANJIĆ rođena Pavličić

МИРКО Јованов ЂУРОВИЋ У складу са епидемиолошким мјерама покојник ће бити изложен у капели под Требјесом дана 27. јануара од 12 до 15 часова када ће се обавити сахрана на новом гробљу под Требјесом. Кућа жалости: Ул. Баја Пивљанина Ц – 84.

STANKA MARTINOVIĆ sa porodicom 1709 Posljednji pozdrav dragoj sestri

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad dana 27. januara od 12 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Ždrebaoniku. Kuća žalosti: Gorica bb – Danilovgrad.

KOVILJKI Ожалошћени: супруга ОЛГА, син МАРТИН, кћерке МАРИЈАНА и МАРИЈА, браћа МИОДРАГ – БАЈО, МИЛАН, МИШКО и МИЛИСАВ – ЗЕКО, сестрић ДРАГАН – ГАГА, снахе АНА, ЈОВАНКА – ЈОЈА и ДРАГАНА, унучад, братаничне, братанићи и остала родбина

Ožalošćeni: šćer MILA, sin RANKO – NATO, snahe VESNA, ANA i JELENA, unučad GORAN, STEFAN, JELENA i BALŠA i ostala mnogobrojna rodbina

od brata VELJKA sa porodicom 1708 Posljednji pozdrav dragoj sestri

1742

1710 Posljednji pozdrav dragom kumu i velikom prijatelju

Posljednji pozdrav najboljoj sestri i tetki

KOVILJKI MILENKO, ZORKA, NIKOLA i MARKO 1707 Posljednji pozdrav našoj tetki

MILIJANI POPOVIĆ

MIRKU ĐUROVIĆU

Duboko smo potreseni viješću o tvojoj iznenadnoj smrti. Vječno ćemo pamtiti tvoju dobrotu i plemenitost. Porodici iskreno saučešće.

rođena Stijović

Otišla si tiho, baš onako kako si i živjela. Uvijek okrenuta drugima, pružajući bezuslovnu ljubav i pažnju. Ali oni koje volimo ne odlaze, koračaju sa nama nevidljivi, nečujno, ali stalno u blizini, zauvijek voljeni i nikad zaboravljeni. Tako ćeš i ti zauvijek živjeti sa nama! Počivaj u miru i hvala ti na svemu!

Kumovi DRAGIŠA i MILORAD JOKIĆ

Tvoji MILETA i MARIJAN

1732

1737

Posljednji pozdrav prijatelju

Posljednji pozdrav najboljoj i najvoljenijoj sestri, tetki i svastiki

KOVILJKI Hvala ti za ljubav, podršku i pažnju kojom si nas nesebično obasipala. 1706

IGOR i SANDRA sa porodicama

POMENI Dana 27. januara 2022. navršava se pola godine od smrti

STANKE Dragoljubove RADOMAN rođene Božović

Mama, znaš... nije rastanak to što nas boli... boli zagrljaj koji je bio posljednji... bole riječi koje se trudimo da zapamtimo zauvijek... Boli ono posljednje držanje za ruke Andrijine i moje sa tobom i pogled nevjerice kad smo znali da te moramo pustiti... Utkala si dubok trag u sve nas i fališ beskrajno. Dana 27. januara u 11 časova, najuža porodica će obići njen grob.

MIRKU ĐUROVIĆU

MILIJANI POPOVIĆ rođena Stijović

Tvoji: ANDRIJA, ANDRIJANA, ZORICA,ANDREA i DRAGOLJUB 1725

PREDUZEĆE „KNJAZ“

1728 Posljednji pozdrav dragoj

prim. dr BOSILJKI ĐUROVIĆ

Ljudi umiru kad ih drugi zaborave, zato ćeš ti za nas vječno živjeti. Bila si jedinstvena u svakom pogledu i kao takva si otišla sa ovoga svijeta. Bila si primjer bezgranične dobrote i plemenitosti, tople ljudske pažnje, riječi i savjeta. Sjećanje na tebe će nas tješiti i davati nadu o postojanju nekog boljeg svijeta u vječnosti. Hvala ti što si nas naučila da budemo bolji ljudi, hvala ti na bezuslovnoj ljubavi i požrtvovanosti. Cijeli život si posvetila borbi za druge, i zato ćemo ti vječno ostati dužni! Dok nas bude, živjećeš i ti!

SLOBA

26. 1. 1997 – 27. 1. 2022.

Tvoji DANKA, RUŽICA i MIKAN

od LJILJANE BOBIĆ, BUDA STANIŠIĆA i IVANKE VUKOVIĆ

1705

SJEĆANJE

1736

STANKO

10. 8. 1984 – 27. 1. 2022.

Kćerka LANA, sin MIĆKO sa porodicama

1714

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 27. januar 2022. 27. januar

SJEĆANJE na naše voljene

Navršava se 80 godina od junačke pogibije mojih stričeva, naših bratstvenika i našeg kuma

SAVETA MIHAILOVIĆ Zatvorim oči i odem u svoj svijet... Svijet u kojem me čekaš. Svijet u kojem ću te uvijek naći...

DRAGANA januar 1983.

MOĆO

Tvoja MILICA

1701

RAŠA Mirkovog VUČINIĆA

jun 1986.

KOVAČEVIĆ

Prošla je tužna godina od kada više nije sa nama naša voljena majka, svekrva i baba

Bol i tuga se ne liječe vremenom, već nose u srcu i duši.

MALIŠE Mirkovog VUČINIĆA

MILENKA Spasojeva KRIVOKAPIĆ

PORODICA

Dani idu, a vrijeme ne liječi bol za tobom. Nedostaješ svakim danom sve više, jer si ti bila dio svake naše priče i životnih trenutaka. Ponosni što smo te imali, čuvaćemo te od zaborava. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam neizmjerno davala.

DIMITRIJA Milunovog ROVČANINA

Tvoji: ZORAN, KAJA, LANA i VANJA

trinaestojulskih ustanika i boraca Mojkovačkog partizanskog odreda.

1713 Na današnji dan, prije pet godina umrla je naša draga

1711 Dana 27. januara 2022. navršava se godinu dana od smrti naše voljene majke, svekrve i babe

Oni padoše u neravnopravnoj borbi sa domaćim saradnicima – fašističkog okupatora, pripadnicima Limsko-sandžačkih četničkih odreda 27. januara 1942. na Previni, Ravna rijeka. Biće nam zauvijek primjer i putokaz. U ime Vučinića iz Gostilovine i Gojakovića NEBOJŠA Boška – Mirkova VUČINIĆA

BRANKA Nikolina GLOBAREVIĆ

1704

rođ. Martinović

MILENKE Spasojeve KRIVOKAPIĆ

Hvala ti za svu brižnost, toplinu i ljubav koju si nam pružila. Sa bolom i sa najljepšim sjećanjima čuvamo te od zaborava.

Tvoji: CILE, MIKO, MACA, VELJKO, ANDRIJA i PETAR

rođ. Đurović

Mnogo je lijepih uspomena i sjećanja na tebe da te vječno pamtimo i o tebi sa ponosom pričamo. Uvijek si bila dio naših života i vječno ćeš ostati u našim srcima.

1700

Danas, 27. januara 2022, navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog

Sin NOVICA sa porodicom

Pet je dugih i tužnih godina od smrti moje voljene sestre 1712

MILANA Pantovog DOBROVIĆ

Navršava se godina dana od kada nas je napuštila naša voljena sestra i tetka OŽALOŠĆENA PORODICA

MIRJANE VUJOVIĆ Pet godina bez tebe ali svakodnevno si sa mnom u pričama, mislima i sjećanjima. Tvoja bezgranična ljubav, pažnja i plemenitost zaslužuju vječno sjećanje. Tvoj ZORAN 1722

1744

MILENKA Spasojeva KRIVOKAPIĆ

27. 1. 2012 – 27. 1. 2022.

Nikada te nećemo zaboraviti, tvoj vedri lik i osmijeh na licu, neka ti duša počiva u raju. Sestra MILEVA, sestrići ĐURO i MIODRAG ČELEBIĆ 1724

MOMIR - MOMO Đurov BULATOVIĆ

Godina dana je od smrti

NIKOLA PEJANOVIĆ

Volimo te i ne zaboravljamo.

Prođoše 13 godina kako napusti svoj dom, a nama ostavi vječni bol za tobom. Uvijek ćemo se tebe sjećati i uvijek u srcima nositi. 1729

Tvoji NAJMILIJI

MILENKE Spasojeve KRIVOKAPIĆ

Tvoja PORODICA

Vrijeme prolazi, tuga i bol ne.

e-mail: oglasno@t-com.me

1723

Sestra MARTA sa porodicom

1735

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. januar 2022.

Dnevni list

Iv.br.153/2021; 267/2021; 393/2021; 678/2021; 778/2021; 779/2021; 1109/2021; 2445/2020; Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD, adr. MOSKOVSKA 29, Podgorica, koga zastupa adv. Petar Vukotić iz Podgorice, ul. Novaka Miloševa 37/II, protiv izvršnog dužnika Vidosave Jablan, Dobrsko selo b.b., Cetinje i drugih, radi namirenja novčanih potraživanja izvršnih povjerilaca sa troškovima izvršnog postupka, na osnovu vjerodostojnih isprava, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici: 1. Vidosava Jablan, Dobrsko selo b.b., Cetinje; 2. Alen Kasnecović, adr. IV Jul br.1, Cetinje; 3. Tatjana Mijanović, adr. Humci br.63, Cetinje; 4. Vukosava Petrović, adr. Bajice b.b., Cetinje i adr. Sankova Gomila b.b., Cetinje; 5. Pavle Ivanović, adr. Rijeka Crnojevića b.b., Cetinje; 6. Ljubomir Martinović, adr. Humci b.b., Cetinje i adr. Bajice br.11, Cetinje; 7. Đuro Kaluđerović, adr. Donji kraj b.b., Cetinje i adr. Bulevar crnogorskih heroja br.270, Cetinje; 8. Đoko Radulović, adr. X Crnogorske br.61, Cetinje i adr. IV Jul br E/20, Cetinje, sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa prijedlogom za izvršenje i prilozima u predmetima naslovnih oznaka kao i Rješenja o troškovima izvršnog postupka gornje posl. oznake od 25.01.2022.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snose same stranke. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Cetinju, 25.01.2022.godine Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

I.br.2093/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Komatina Stojane, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 178,50€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 26.01.2022 godine,

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Komatina Stojane, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.2093/21 od 07.12.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 25.01.2021. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.2035/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Ralević Marka, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 1.376,82€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 26.01.2022 godine,

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

J A V N O O B J A V LJ U J E

PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI NEKRETNINE

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2

e-mail: oglasno@t-com.me

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ralević Marka, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.2035/21 od 26.11.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 26.01.2021. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, „ČELEBIĆ“ d.o.o. iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/22-9 od 25.01.2022. godine, kojim je odlučeno da je za privremeni objekat namijenjen za eksploataciju prirodnih sirovina, skladištenje i proizvodnju – betonjerka na gradilištu, na dijelu katastarskih parcela 142/5 i 142/7 KO Farmaci u Podgorici, u Podgorici, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 1, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Četvrtak, 27. januar 2022.

Marketing 35

36 Marketing

Četvrtak, 27. januar 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 27. januar 2022. • broj 306.

Krv iznad svega ili:

zbog čega je prva polovina finalne sezone Netfliksove serije ,,Ozark“ fantastična dekonstrukcija moderne porodice Str. 4, 5. i 6.

Četvrtak, 27. januar 2022.

A cappella

Gore–dolje K

ako koji dan, bušimo dno sve dublje. I tamo đe smo došli na utvrdo, tamo đe mislimo da je kraj, iznenadimo sami sebe i opet nađemo, bolje rečeno iskopamo novu rupu u dnu. Pomjeramo granice. Nebrojeno puta smo konstatovali da je Crna Gora zemlja čuda. Nažalost, u oba pravca. Sa ovoliko potencijala u ljudstvu, teško da smo konkurentni bilo kom osrednjem evropskom gradu, da ne govorimo o državama. Sposobni smo da probijamo dno, postavljamo sebi nove, negativne standarde, istovremeno, sposobni smo i da skočimo više nego što je objektivno za očekivati.

*** Ako iz ovog malog, bolje rečeno skromnog korpusa dobijete Danku Kovinić, teniserku koja je u stanju (kakvi god bili razlozi za to) da u drugom kolu jednog od najvećih, gren slem turnira (dakle, nije egizibicioni meč), opegla pobjednicu US opena, onda je to neočekivani dohvat nestvarnih visina. Kad smo kod visina, da se podsjetimo i na leteću Mariju Vuković koja je pomjerila ne samo visinske granice kada je u pitanju ona motka koju treba preskočiti u skoku uvis, nego je definisala (za nas u Crnoj Gori) potpuno novu sportsku disciplinu prema kojoj ćemo gajiti posebnu emociju. U ovom trenutku, Evropsko prvenstvo i učešće naših rukometaša podsjetnik je da boj ne bije svijetlo oružje, no ono drugo. Ne treba da zaboravimo ni vaterpoliste, rukometašice, ni fudbalere niti košarkaše, posebno naše paraolimpijce. I mnoge druge, iz ovako male baze koja teško da ima pristojne lige u svim navedenim sportovima, poneko nema čak ni ligu. Svi oni postavljaju nove granice i lete za svoju državu, za grb zemlje kojoj pripadaju, koje god vjere i nacije bili. S druge strane, kao antiteža svim ovim vanserijskim visinama, slijedi naša svakodnevna trka za probijanje dna na

Piše: Vladimir MARAŠ

Politička elita kao da se trudi da nas posrami, iznova i iznova, još više i još kvalitetnije, ne bismo li valjda ubrzo postali imuni na svaku glupost koju svakodnevno čujemo

političkoj i javnoj sceni. Odavno mi prisustvujemo montipajtonovskim okolnostima, svjesni da prvo slovo demokratije, dakle slovo D, tek treba da osvojimo, a živjeli smo u slatkoj zabludi da smo osvojili skoro sva slova iz te riječi. Triježnjenje, kao i ono izvorno, prati ma(h) murluk, prožet fiskovima, mučninom i zaklinjanjem poput onoga – „Ko me opet vidi da pijem…“. Već viđeno. Na javnoj sceni, mamurluk traje toliko dugo da postoji osnovana sumnja da je postao hroničan, pa iz tog mamurluka, probijanje dna postaje nova normalnost na koju se, plašim se, previše lako navikavamo. A ne bi trebalo.

Politička elita (zvuči kao najgluplja konstatacija ali neka bude) kao da se trudi da nas posrami, iznova i iznova, još više i još kvalitetnije, ne bismo li valjda ubrzo postali imuni na svaku glupost koju svakodnevno čujemo. A u javnom govoru, čak i u javnom prostoru, svakog dana dobijamo garancije da smo uništavani sistematski, u kontinuitetu, godinama, decenijama… Da smo bili žrtve uvjerenja, da smo bili u zabludama, nacionalnim, ekonomskim, kulturološkim, ama nema te zablude u kojoj nijesmo bili. Kako su sportisti dizali ljestvice u plusu, tako su svi naši političari, ministri, donosioci odluka po dubinama i širinama, upropašćavali ovo društvo, gledajući samo i isključivo partijske, pomeđu ličnih interesa. Neka neko konačno shvati da smo, kao društvo koje teži što bržem ulasku u društvo razvijenih evropskih civilizacija, na današnji dan - predaleko od tog cilja.

*** Sa ovoliko stanovnika, na ovom jedinstvenom prostoru u kojem se prepliću uticaji blagog mediterana i kršnog sjevera, na geografskoj poziciji koja se dobija isključivo pukom srećom, poziciji na kojoj bi nam pozavidjela i jedna predivna Švajcarska, potrebna nam je vlast ljudi dobre volje i dobrih namjera. To je definitivno jedini uslov koji imam kao građanin ove države, koji ima djecu za koju bih volio da požele da ostanu u Crnoj Gori, osjećaju se lijepo i udobno, ali i da osjećaju da su u društvu jednakih šansi, u kome nema građana prvog ili drugog reda. Ali, taj cilj treba da ostvare ove generacije, koje su sad zreli i ozbiljni ljudi. Ne naša djeca. Tek nakon tog procesa, a neće biti nimalo brz i lagan, da kažemo da smo ono slovo ,,D“ iz riječi „demokratija“ osvojili u punom obimu. Čak mislim da je ponekad dovoljno dati našim vrhunskim sportistima poslanička i ministarska mjesta i da će za vrlo kratko vrijeme sve biti mnogo bolje. I po dubini i po visini.

Četvrtak, 27. januar 2022.

U FOKUSU

Prva polovina finalne sezone serije ,,Oza Bejtman i Lini na posteru za završnu sezonu

seat42f.com

emamo ničeg. Ni Boga ni gospodara. / Naš Bog je krv. / Zavejaše gore mećave snega, / Nestaše šume, brda i stene. / Ni majke, ni doma ne imadosmo, /selismo našu krv. – u stihove ,,Himne“ Miloša Crnjanskog stade sva geometrija i istorija jednog jezera mutne vode i moderne Amerike u seriji ,,Ozark“. Što je starije, porodica ili kapitalizam – vraški je dobro postavljeno i štosno pitanje, pa se pružilo niz obale jezera Ozark u Misuriju, u tri sezone Netfliksove, možda i najbolje serije. A tu negdje i organizovani kriminal; kao ključno vezivno tkivo, prijetnja i damar. Kao da bez te mračne sjenke i krvavog traga ni nema Amerike. Upravo u tome, toj ideji i štosu, da je to dekonstruisano i ogoljeno nakazno lice grijeha možda i jedini modus vivendi za modernog čovjeka –sav je šarm serije ,,Ozark“.

Bijes i krivica

Po pravilima kapitalizma: Netfliks je četvrtu, finalnu sezonu, umjesto u dosadašnjem formatu od deset epizoda, raširio u dva dijela po sedam. A u prvom dijelu završnice, serviranom prošle sedmice na svom servisu, značajno povećao uloge za svoje (anti)junake. Uz novu bezobraznu tezu: gorivo za veliku moćnu mašinu (ili

Krv iznad svega

Karakterna Darlin (Liza Emeri) idealna rivalka i kontrast za Vendi Berd

Četvrtak, 27. januar 2022.

ark“ fantastično dekonstruiše modernu porodicu u igri kapitalizma

screenrant.com

Rut (fantastična Džulija Garner) lik za koji je lako navijati

Utisak da je od ovih sedam epizoda, jedna možda viška (jer naravno, Netfliks je morao da opravda to što je finale podijelio u dva poluvremena) – vam uopšte neće biti važan u konačnoj računici. Jer ulozi su preveliki, neko će izvjesno morati da plati tragičnu cijenu grijeha, a to u ,,Ozark“ svijetu obično budu najneviniji

netflixlife.com

šklopociju) kapitalizma su žene. Glavno gorivo porodice su muškarci… I u centru svega toga, naravno – porodica Berd. Marti (Džejson Bejtmen) i

Vendi (Lora Lini) kao jahači modernog patrijarhata. Glavne gazde jedne male rastuće privrede, tamo na jezeru Ozark… I glavni perači novca, batleri, sluge i robovi jednog strašnog meksičkog narko-kartela. Sve što su Vendi i Marti do sada bili – oportuni, beskrajno snalažnjivi, promišljeni i opasni igrači u rukavicama, to su sada i ponovo, ali na kvadrat. Sve očekivano i baš onako kako pravila borbe za opstanak nalažu. Veći kapital, veći ulozi, veća prijetnja za njih i za meksičke gazde njihovih života… Kreatori i scenaristi serije ,,Ozark“, Bil Dubukue (,,The Judge“, ,,A Family Man“, ,,The Accountant“) i Mark Vilijams vam polako prodaju ideju: što je više novca u igri, to kapitalizam postaje beskrupulozniji. A porodica Berd, Marti i Vendi, uopšte ni nemaju pravo da razmišljaju o tome ili prave bilo kakav moralni izbor. Nego ,,žive da prežive naredni dan“, pa đe ih ponese…

E tako je, valjda, u svijetu krupnog kapitala. U prvoj polovini finalne sezone, u prvi plan je isturena Vendi. Opet, očekivano – jer u završnici treće (znaju to odlično fanovi fantastične serije), morala je da žrtvuje nekog sebi bliskog i važnog da bi spasila svoju djecu, supruga, sebe. Negdje do kraja druge epizode četvrte sezone shvatićete da je Lora Lini fantastična u toj igri bijesa, užasne krivice i beznađa. Svaki njen pucanj u gotovo animalnoj borbi za opstanak je sa efikasnim emotivnim prigušivačem. A svaki izbor nošen nekom starom povredom - manifestovan kroz impuls da se ostvari, dostigne i manifestuje moć. Vendi je ta koja je u seriji od početka, najprije i najviše jahač kapitalizma. Ogoljena do onih najtananijih linija i najokrutnijih damara jedne ličnosti, užasna i bijedna – da u jednom momentu prosto shvatite da je fantastična! I prokleto stvarna. Da je samo

Vendi nosila ovih sedam epizoda, bilo bi dovoljno razloga da gledate ,,Ozark“.

Pogani jezik

Marti (Bejtman, dokazao se i kao izuzetan režiser nekih od najboljih epizoda ove serije) savršen je muž za tu povrijeđenu i strašnu ženu. Ili – savršen pater familias u konceptu modernog patrijarhata uopšte. Ponovo ćete i ko zna koji put, od početka serije, biti oduševljeni načinom na koji je on požrtvovan, brižan, promišljen, posvećen… I u kojoj mjeri on ne traži bilo što za sebe – osim, naravno, same porodice. Vrlo brzo ćete shvatiti, zašto je samo takav tip mogao i morao biti Vendin izbor – i oslonac za onu ženu kojoj je takav stameni temeljac bio toliko puta uskraćivan. Berdovi će vam se otprilike do polovine treće epizode finalne sezone dojmiti, prosto, nepodNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 27. januar 2022.

nošljivim. Previše užasni i hladnokrvni u igri kartela i države, na tom predivnom jezeru Ozark, o kom ćete sigurno željeti sve da znate kada jednom budete počeli da gledate seriju. A potom će finalna sezona početi da dobija one jasnije i dramatične konture; pružiće vam konkretnu tezu za vrlo zabavnu i pametnu razradu, koja će vas uz sve to emotivno angažovati… Taj utisak, da je od ovih sedam epizoda jedna možda viška ( jer naravno, Netfliks je morao da opravda to što je finale podijelio u dva poluvremena) – vam uopšte neće biti važan u konačnoj računici. Jer ulozi su preveliki, neko će izvjesno morati da plati tragičnu cijenu grijeha, a to u ,,Ozark“ svijetu obično budu najneviniji.

Lanac ishrane

Paleta likova koji uz Berdove drže vodostaj velikog ,,Ozark“ jezera na visokom televizijskom nivou je fantastična. Upravo oni, kao kontrast i lik u ogledalu koji je bliskiji i jasniji ,,običnom“ gledaocu, su bitni igrači, bez kojih ne bi ni bilo razrade ključne ideje serije. I naravno da se sve to tiče, prije svega, Rut Lengmor, neodoljive prznice i najpoganijeg jezika američkog juga – koju još jednom savršeno tumači Džulija Garner. Taj balans štosnog, vrištećeg i životno radosnog karaktera sa jedne i dostojanstvene ranjivosti sa druge strane – je ono što Džuli-

ju čini praktično silom za sebe. Istinskim tour de force među mladim televizijskim glumicama Amerike. I rijetko će vas neki lik u seriji ubijediti da je u toj mjeri dostojan da joj se pruži sva ljubav svijeta, kao Rut Lengmor. Odličan kontrast za Vendi je Darlin Snel (Liza Emeri) – najluđa šizika među svim brđankama sa Juga i najopasnija od svih farmerki heroina na svijetu. Ova karakterna i ponosna mještanka je sve što i Vendi, biće u jednom važnom momentu i u direktnom okršaju u igri moći sa njom. Samo što je za Darlin mnogo lakše navijati – jer se, prosto, ne folira. I čini to na način koji vežete za neki ,,stari svijet“, za priče koje ste slušali iz odrastanja roditelja ili bilo kog bumera, na primjer. Darlin je mnogo pametno i pažljivo posložen lik, upravo sa ciljem da bi kroz nju naučili nešto o samoj Vendi Berd. I o svim ženama kao pogonskom gorivu kapitalizma, naravno. Jako bitno, konačno je ona meksička strana strašnog kartela dobila jasnije ljudske crte. Od starta prigušen i prikazivan iz sjenke ili u prostoj ljušturi od skoro zadriglog tijela – vođa kartela Omar Navaro sada dobija jasnije konture i naznake, zbog čega je uopšte ,,na vrhu lanca ishrane“. I modele ponašanja mu je vrlo interesantno pratiti, porediti ih sa postupcima Martija (dva oca patrijarhata u klinču) i same Vendi… Ako ste u prethodnoj sezoni mislili

da je Feliks Solis u toj ulozi puki statista – sada ćete biti uvjereni da je ovaj Njujorčanin prosto savršen džoker za pogotke u završnici. Veliko trenje porodice i kapitalizma se najčešće svede na igru u dnevnu sobu Berdovih, u tom predivnom domu na obali Ozarka, koji bi sigurno poželjeli za sebe. Gotovo neodoljiv je, na primjer, način (i takav bi bio, samo da nije užasan), na koji Vendi počinje da rješava konflikte sa rođenom djecom. Tako što će ih ,,tući“ pravilima igre koje je naučila u svijetu kartela! Marti sve to, vrlo promišljeno i kalkulantski, a opet brižno, za sada posmatra sa strane; a vrlo je interesantan momenat kako oboje roditelja, na svoje načine, posmatraju prve finansijske ,,uspjehe“ sina Džone (Slajlar Gertner). Jer, bože moj, klinac od 14 godina je već debelo i samosvjesno uletio u biznis pranja novca. ,,Ozark“, što je vrlo važno, u bilo kom trenutku ne dopušta da sebe shvati pretjerano ozbiljno. Svi ti likovi su savršeno realni – ali istovremeno i diskretne, štosne karikature sebe samih, ili karikature uloga koje su u postavkama igre modernog vremena i života sebi uzeli. Odličan primjer je novi lik Havi Elizondro (Alfonso Erera), Navarov mladi rođak koji se polako gura ka vrhu kartela… On je i i stereotipni mačo i hladnokrvni ubica i žutokljunac koji ne vidi dalje od nosa –

a ipak je, pored svega toga, jedna realna slika moderne mladosti koja želi konce svojih života u sopstvenim rukama.

Krupne ribe

Feliks Solis konačno briljira u ulozi vođe kartela Omara Navara

express.co.uk

Konačno, ključna igra i dvojba za ,,Ozark“ (ona glavna teza oko koje se odvija velika drama), do kraja biće pitanje – što je zaista porodica za nas? Da li je to ona koju želimo da biramo – ili ipak i isključivo ona koju nosi i potpisuje krv? Jer u toj krvi što se razliva mutnom vodom jezera Ozark, onoj iz ,,Himne“ Crnjanskog, stali su svi naši damari, ljutnje, motivi, odluke i razlozi – u nekim prastarim odjecima, povredama, radostima… Tu negdje krije se i okrutni odgovor koji će autori kriti do kraja – da li je ovo svijet koji pripada Vendi Berd ili Rut Lengmor. I ko tu zaista pobjeđuje – a pobjeda je, čini se, već nagoviještena u jednom izgovorenom ,,krv iznad svega“, koje kao devizu nose dvije krupne ribe meksičkog kartela. Zato ne treba seriji ,,Ozark“ tražiti neke objektivne mane u činiocima – poput činjenice da se atmosferičnost predivnog i autentičnog jezera više ne koristi, ni u izbliza dovoljnoj mjeri, kao što je to činjeno u uvodne dvije sezone, na primjer. Ili da je jezik vizuelnog pripovijedanja sada malo skrajnut, kako bi u potpunosti ostavio prostor za igru konfliktnog dijaloga ili narativa koji gazi vrtoglavom brzinom. I da, tačno je da neki novi likovi, u odnosu na slične antagoniste iz prethodnih sezona, sada slabije štimaju – poput privatnog njuškala i detektiva Mela (Adam Rotenberg), koji je tu da izvjesno svima dobro ,,zasoli čapru“ do kraja. Ali, sve to je nebitno spram proste činjenice da vam ,,Ozark“ dekonstruiše prigušene impulse svakodnevice. Sve ono što vas čini ostvarenim ili sputanim u svakodnevnoj trci za novcem, poštovanjem, ostvarenjem – ili, ako hoćete, ljubavlju. Mnogo je krivudavih rukavaca, nepredvidivih virova i mračnih sjenki u ovom televizijskom predvečerju, na jezeru Ozark. I sve to je strašno, divno i potpuno stvarno; baš onako, kakav Netfliksov najbolji šou treba da bude. Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.3/5

lithub.com

ZERKALO

,,The Tragedy of Macbeth“ Džoela Koena: Legitimna i inspirisana verzija velike drame

Denzel Vašington i Frensis Mekdormand savršeni Lord i Lejdi Magbet

Znalačko čitanje Šekspira Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

edno od potencijalnih objašnjenja zašto su recentniji filmovi braće Koen izrazito varirali u kvalitetu i još izrazitije u raspoloženju, bilo bi to da se polovina dvojca, brat Itan, zasitio filmom, pa se borio da nađe inspiraciju. U poslednjih desetak godina, braća Itan i Džoel su režirala tri filma, od kojih je samo najstariji, ,,Inside Llewyn Davis“ (2013) bio na za njih očekivanom nivou, dok je ,,Hail, Caesar“ (2016) bio raskrzana i umnogome promašena posveta klasičnom Holivudu, a ,,Ballad of Buster Scruggs“ (2018) inherentno neujednačeni omnibus kratkih vestern priča. Čini se da su njih dvojica, međutim, sasvim fino zara-

đivala od „tezge“ s pisanjem scenarija za druge autore, poput Majkla Hofmana (,,Gambit“, 2012), Anđeline Džoli (,,Unbroken“, 2014) i Stivena Spilberga (,,Bridge of Spies“, 2015), dok su drugaru i čestom glumačkom saradniku Džordžu Kluniju uvalili već dobrano oglodanu „kosku“ u vidu scenarija za ,,Suburbicon“ (2017) koji je napisan dosta ranije i iz kojeg su fore i fazone oni sami čupali za svoje potonje filmove.

Tragedija i pravda

Bilo kako bilo, brat Džoel nije odustao od filmske umetnosti, a za samostalni prvenac je izabrao nikoga drugog do samog Vilijama Šekspira i nijedan drugi komad do samog mračnog, skliskog i opasnog ,,Magbet“.

Jedina nevolja, ako se to tako može nazvati, mogu biti naša očekivanja. Od braće Koen smo navikli na humor i ironiju, pa to isto očekujemo i od samog Džoela, naročito kad voljno ili nevoljno citira neka od režijskih rješenja u smislu kadriranja i mizanscena iz ranijih njihovih filmova

Ovo je izuzetno zahtevan komad oko kojeg se čak i razvilo posebno glumačko sujeverje (one vrste da mu se ime ne spominje jer donosi maler), a koji pleni višeznačjem, te brojnim i kompleksnim temama kao što su lična tragedija, tragedija moralnog ustrojstva, poetska tragedija i pravda, predestinacija nasuprot proaktivnosti, pa i veštičarenje i zlo kao takvo. Pored toga, Magbet je često adaptiran i za film, hvatali su ga se rani američki, nemački, francuski i italijanski autori, a posle rata i Orson Vels (1948), Lorens Olivije (koji svoj film nije do-

vršio), Roman Polanski na vrhuncu svoje slave (1971), Džefri Rajt (2006) i najrecentnije Džastin Karsel (2015) koji je na njemu izbrusio visceralni autorski pristup. ,,Magbet“ je, takođe, doživeo i sijaset labavih adaptacija i modernizacija, često kao krimić u američkom, indijskom ili malajskom kontekstu, ali i u rukama Akire Kurosave koji ga je pretočio u ,,Krvavi presto“ (,,Thorne of Blood“, 1951), a i biografski film o diktatoru Ugande Idiju Aminu, ,,The Last King of Scotland“ (2006) Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 27. januar 2022.

Kevina Mekdonalda je imao elemente Magbetove tragedije. Na kraju krajeva, neke od elemenata šekspirove drame su i sama braća Koen utkala u neo-noar ,,The Man Who Wasn’t There“ (2001), makar u svetlu toga da se obični berberin iz malog grada na ženin nagovor drznuo da poželi nešto što nije mogao da održi, pa je tragično skončao.

Ledi Frensis

Brendan Glison briljantan izbor za ulogu kralja

Međutim, kada kralj regentskom titulom okruni najstarijeg sina Malkoma, ledi Magbet savetuje mužu da „interveniše“ i „ubrza“ proročanstvo, odnosno da počini izdaju i ubistvo. Jednom kada to napravi, moraće da ponavlja kako bi održao prvi deo proročanstva, odnosno kako bi sprečio onaj drugi, sve do vlastitog tragičnog kraja.

Radnje komada se Koen drži prilično čvrsto, doduše pakujući pet pozorišnih činova na, za medij filma, prihvatljivija tri. Sličan pristup je održao i kod originalnog teksta, tek elementarno sažimajući stihove i narušavajući njihovu metriku idejom da šekspirijanski jezik koji pripada jednom drugom dobu normalizuje, ali da ga ne

Ketrin Hanter glumi sve tri vještice

latimes.com

Upravo s tim filmom najnovija verzija pod naslovom ,,The Tragedy of Macbeth“, po scenariju i u režiji Džoela Koena, deli dve ključne poveznice. Jedna od njih je monohromatska fotografija koja evocira stare žanrove i filmske škole, a druga je Frensis Mekdormand, ovoga puta kao „prava“ ledi Magbet. Ali pre toga, krenimo redom. Za radnju komada starog više stotina godina teško da važe spojleri. Nakon pobede u bici u krvavom građanskom ratu u srednjovekovnoj Škotskoj, vojskovođi Magbetu se javljaju tri veštice koje mu donose proročanstvo da će postati kralj Škotske, ali da će njegov ratni drug i prijatelj Bankvo začeti kraljevsku lozu. Kralj Dankan Magbeta za ratne zasluge nagrađuje titulom i posedom tejna (niži plemić, pandan engleskom erlu) oduzetom od izdajnika Tejna od Kodora.

modernizuje. To ipak ne znači da je njegovo čitanje teksta sterilno i čisto funkcionalno, odnosno da on u to ne unosi neke ključne izmene koje pritom ostavlja gledaocima da ih sami shvate.

Prisutnost Denzela

Prva od njih je starosna dob lorda i ledi Magbet koji su sada za jednu biološku generaciju stariji od likova kakve ih je zamislio Šekspir. To nije samo zgodan izbor u smislu da režiser može da izabere iskusnije glumce i da ih pritom ne podmlađuje veštački, već baca jedno novo svetlo na pitanje dece, odnosno zašto i kako to da ih Magbetovi nemaju. U Koenovom čitanju, to može biti njihova svesna odluka, čime možda „ucena“ drugim delom proročanstva gubi na snazi. Sa druge strane, pitanje vremena, odnosno dilema između strpljivosti da se prvi deo proročanstva ostvari i akcije da se stvar ubrza, biva brzo, logično i elegantno rešena, što dvojcu antiheroja ostavlja dovoljno vremena da se s posledicama svojih nepočinstava nose. Ta odluka ima efekta i na kasting koji je i inače jedno od najjačih oružja kojima braća barataju.

Znakovit poster koji sluti fenomenalnu fotografiju u djelu Džoela Koena

rte.ie

themoviedb.org)

Četvrtak, 27. januar 2022.

Logično, u ulozi ledi Magbet se našla režiserova supruga i muza Frensis Mekdormand, glumica inače sposobna za igru u različitim emocionalnim registrima i sa svim raspoloživim sredstvima, čiji jedan sam pogled može slediti krv u žilama. Sa druge strane, izbor Denzela Vašingtona za lorda Magbeta se na površini može učiniti kontraintuitivnim iz očitih razloga. Ali, s druge strane, ne treba zaboraviti ni glumčevu prezentnost u kadru, ni sposobnost transformacije pod naletom emocija njegovih likova, pa ni njegovu sklonost ka i verziranost u klasičnom teatru. Ovde čak i njegovo potpisno huktanje kao svojevrsni tik ili komadić manirizma i te kako ima smisla. Pitanje „rasne reprezentativnosti“ se, međutim, nikad ne postavlja, budući da se one slobodno mešaju i za suštinu likova nisu ni najmanje bitne. Tako celu familiju Mekdaf, kao i likove Angusa i Sejtona igraju tamnoputi glumci. Dužna pažnja i kvalitet ispred demografskih kategorija dominirala je, dakle, i izborom sporednih i epizodnih glumaca. Tako kralja, krajnje kraljevski, igra Brendan Glison, što do posebnog izražaja dolazi u sceni njegovog ubistva kad sa Ma-

gbetom - Vašingtonom igra ples smrti. Berti Karvel unosi potrebnu dozu tragedije u lik Bankva, a pozorišni glumac Aleks Hansel razmrdava Rosa, dok Stiven Rut ima sjajnu minijaturu kao portir. Opet, jedan je glumački izbor posebno intrigantan. Reč je o sasvim novom konceptu da jedna glumica, Ketrin Hanter, igra sve tri veštice, zbog čega se povećava halucinatorni efekat njihove posete, a samo proročanstvo ostaje pod sumnjom. Ista se glumica pojavljuje u još jednoj ulozi u drugoj polovini filma, ali ne valja otkrivati.

Van realizma

Koenov Magbet ni u kojem slučaju nije proizvod realizma (kao recimo Karselov od pre šest-sedam godina), što se ogleda i u činjenici da je snimljen u studiju, da je scenografija

Stefana Dešanta prilično apstraktna, uglasta i vođena geometrijom. A kostimi Meri Zofres nemaju ambiciju da realistično predstave srednji vek, već su i oni uglavnom apstraktni, ponekad čak i na rodnom nivou, dok monohromatska fotografija u uskom formatu 4:3 Bruna Delbonela (koji je snimio i ,,Inside Llewyn Davis“ i ,,The Ballad of Buster Scruggs“) pokušava da evocira fantazijske, košmarne elemente iz nemačkih filmova ekspresionističke ere. Slažući te aspekte u jedinstvenu umetničku viziju, Džoel Koen naglašava barem jednaku važnost unutrašnjeg života likova sa onim „na spolja“. Jedina nevolja, ako se to tako može nazvati, mogu biti naša očekivanja. Naime, od braće Koen smo navikli na humor i ironiju, pa to isto očekujemo i od samog Džoela, naročito kad

voljno ili nevoljno citira neka od režijskih rešenja u smislu kadriranja, mizanscena i slično iz ranijih filmova braće, pa smo ponekad razočarani kada ne dobijemo humorni „ubod“ tamo gde ga očekujemo. Svestan očekivanja publike, on pokušava da ponudi nekakvu kontra-težu u simbolici koja je ponekad preteška, prenabijena, prenaivna i stoga ispada nehotično smešna. Opet, njegovo čitanje Magbeta je sasvim legitimno, inspirisano, čak i znalački izvedeno, ali ostaje taj rezidual osećaja kao da se autor dvoumi u kojoj bi meri okrenuo novi list. Na kraju ostaje to da, ma kako „The Tragedy of Macbeth“ solidan ili čak dobar film bio, a jeste, ipak ne može da nadvisi neke od kultnih filmova braće i postane prva asocijacija za filmski opus Džoela Koena.

Ocjena: 8/10

Četvrtak, 27. januar 2022.

CELULOID

,,The Electrical Life of Louis Wain“ sa Benedik Solidna biografija slikara kojeg su proslav

Anatomija umjetnik dozom predvidljiv

ercepcija mačaka kakvu danas imamo, ipak je osetno starija od interneta, smešnih videa i mimova. Za nju je zaslužan viktorijanski britanski erudita, slikar, ilustrator, polihobista i nesuđeni pronalazač Lui Vejn, koji je u produkciji Amazona i servisa Prime Video, te u režiji Vila Šarpa, dobio biopik ,,The Electrical Life of Louis Wain“.

Ispred vremena

najbliže onome kakve one zapravo jesu: igrive, mazne, pospane, ponekad blesave, a zapravo dosta nalik ljudima. Druga Vejnova opsesija, ona ispostavljena u naslovu, bio je elektricitet, što takođe nije suviše čudno za Evropu iz perioda druge industrijske revolucije kada se činilo da će struja i automobilski prevoz izmeniti naše živote iz korena. I u tom smislu, Vejn je bio ispred svog vremena, ali na pogrešnom koloseku: elektricitet koji mi današnji ljudi shvatamo u metaforičkom smislu, on je shvatao doslovno i na osnovu tog shvatanja pokušavao da napravi patente primenjive u raznim životnim situacijama. Vejn, pak, nije bio ni Tesla ni Edison da bi njegovi patenti bili upotrebljivi u stvarnom svetu i ta ga je opsesija, između ostatheposterdb.com

Pre Vejna, koji je crteže, ilustracije, karikature i psihodelične slike (vredi spomenuti, koju deceniju pre pojave LSD i hipi kulture) mačaka proizvodio serijski, ponekad i opsesivno, percepcija mačaka prošla je kroz brojne faze u našim društvima. U Starom Egiptu su bile obožavane. U evropskom srednjem veku satanizovane kao simbol za veštičarenje. Nakon toga su dobile utilitarnu ulogu kao prva i najefikasnija linija odbrane od miševa i pacova, ali do pojave Vejna i njegovih crteža, retko kada su usvajane kao ljubimci. Vejn ih je video

Čak i neki od „jeftinijih“ trikova prolaze, poput pretapanja boja na kraju pojedinih kadrova ne bi li se oni pretvorili u kičastu sliku. Uski format slike 4:3 se može učiniti kontraintuitivnim za okrilje jedne kostimirane biografske drame, ali režiser se zapravo više fokusira na krupne planove i oslanja na glumce, prije nego na scenografiju i kostime

Karakterna uloga za predivnu Kler Foj

lih, koštala i novca i mentalnog zdravlja, a u neku ruku i života. U filmu nas Šarp upoznaje sa Vejnom (Benedikt Kamberbeč) u trenutku kada je ovaj izgubio oca i postao glava kuće, kako nam naratorka (Olivija Kolman) kaže, „ne svojom voljom“. Vejn, naime, ni u kom smislu nije bio praktičan čovek, nije se snalazio s novcem, nije mogao da zadrži posao, bio je suviše rastresen i naivan, te bi stoga lako pao kao žrtva prevare ili eksploatacije. Jedini talenat koji je mogao da unovči bio je onaj crtački, i to kao ilustrator jer je radio brzo i na specifičan način (s obe ruke istovremeno) zbog čega je bio efikasan. Sreća će mu se nakratko osmehnuti kada mu u kuću kao governanta i učiteljica njegovih mlađih sestara dođe Emili (Kler Foj), a kad on dobije stalni angažman u londonskom ilustrovanom časopisu pod protekcijom urednika Ser Vilijama (Tobi Džouns).

Kejvova uloga

Poznanstvo s Emili će rezultirati brakom koji se u ono doba smatrao skandaloznim (ona je bila deset godina starija od njega, i pritom nižeg klasnog porekla), ali će njihova zajednička sreća biti relativno kratkog daha. Emili je imala rak dojke i posle nekoliko godina braka je umrla. Luija je popularizacija fotografije uveliko izbacila iz biznisa, ali je spas i inspiraciju našao u ljubimcu,

mačku Piteru zbog kojeg je počeo da slika mačke, često antropomorfne i personifikovane, što se publici svidelo. Ipak, Emilina smrt ga je bacila u depresiju i prekinula mu i ono malo veza što je imao s realnošću. Iako je bio popularan, slavu nikad nije znao da unovči, avantura u Americi se okrenula na njegovu štetu, pratile su ga porodične tragedije, narudžbina koja bi mu donela dosta novca bila je prevožena brodom koji je bio torpedovan u Prvom svetskom ratu, pa je Vejn skončao u ludnici. Čak i tada je imao svoje poklonike, poput pisca H. Dž. Velsa (kratki kameo Nika Kejva), koji su se borili za njega i pokušavali da mu pomognu. Šarpov film nas upoznaje s jednim interesantnim, ali sada pomalo zaboravljenim umetnikom, u pozadini svega postavljajući važna pitanja mentalnog zdravlja i njegove percepcije. Šarp koji prvi put radi samostalno na filmu (svoje dosadašnje filmove ,,Black Pond“ (2011) i ,,The Darkest Universe“ iz 2016. režirao je u tandemu s Tomom Kingslijem), uspeva da uhvati duh vremena (da je stvarao danas, Vejn bi završio s dijagnozom autizma i možda manične depresije, pa svakako bio humanije tretiran nego što je kao (verovatno pogrešno) dijagnostifikovani šizofreničar bio), kao i stanje duha svog protagoniste.

mirror.co.uk

Četvrtak, 27. januar 2022.

ktom Kamberbačom: vili motivi mačaka

ika sa vosti

U tom smislu, čak i neki od „jeftinijih“ trikova, poput pretapanja boja na kraju pojedinih kadrova ne bi li se oni pretvorili u kičastu sliku, prolaze. Uski format slike 4:3 se može učiniti kontraintuitivnim za okrilje jedne kostimirane biografske drame, ali Šarp se zapravo više fokusira na krupne planove i oslanja na glumce pre nego na scenografiju i kostime.

Slalom po klišeima

Tu je od početka „u plusu“, budući da na raspolaganju ima izuzetno sposobne i raznovrsne glumce, makar u ključnim ulogama. Benedikt Kamberbeč je izuzetan glumac s karijerom u strelovitom usponu prošle godine (u poređenju s naslovima ,,The Mauritanian“, ,,The Power of the Dog“ Džejn Kampion i ,,Spider-Man: No Way Home“, ,,The Electrical Life of Louis Wain“ bi lako mogao proći ispod radara). Takvi „pomereni“ i, kolokvijalno rečeno, lagano autistični likovi mu stoje kao saliveni, za šta se kao dokaz mogu priložiti i serija ,,Sherlock“ i film ,,The Imitation Game“ (Morten Tildum, 2014). Kao Emili, Kler Foj zrači toplinom, a Tobi Džouns likove kao što je ser Vilijam proguta za doručak s tostom, jajima i slaninom. Šarp je vešto iskoristio i neka svoja poznanstva za „kasting“ nekih malih, sporednih uloga, što, uz sjajnu Oliviju Kolman kao naratorku sa sarkastičnom notom u glasu, predstavlja ugodno iznenađenje. Neugodno iznenađenje je, pak, to da Andrea Risboro i naročito Stejsi Martin nemaju nimalo manevarskog prostora u ulogama njegovih se-

Benedikt Kamberbač kao Lui Vejn i nezaobilazna mačka na posteru filma

stara. Kerolin koju igra Risboro je predstavljena kao jednodimenzionalni (verbalni) antagonist koji pokušava da blesavog brata vrati u okvir normale, a ostale sestre je među sobom teško čak i razlikovati jer funkcionišu jedino kao grupni karakter.

Najveći problem filma je njegova predvidljivost. Tu čak nije nikakav faktor to da li su detalji iz Vejnovog života poznati ili nisu jer film ne ide u dubinu dalje od kakvog enciklopedijskog članka. ,,The Electrical Life of Louis Wain“ je predvidljiv svakome ko je pogledao

ponešto biografskih filmova, budući da Šarp vozi „slalom“ po klišeima i pritom pogađa svaku „kapiju“. Zbog toga se ,,The Electrical Life of Louis Wain“ može popeti do nivoa korektnog, ali ne i impozantnog. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.8/5

Četvrtak, 27. januar 2022.

BEČKI VALCER

Posljednji dan u životu caric profimedia

Što se, zapravo, desilo? Što se, zapravo, desilo? Izustila je to austrougarska imperatorka nakon što ju je 10. septembra 1898. kraj Ženevskog jezera ubodom turpije u predjelu srca, smrtno ranio italijanski anarhist Luiđi Lukeni Iz Beča:

Miloš MILAČIĆ

Biografija za Dikensa

Dvoboj je održan 15. avgusta 1897. i trajao je 26 minuta. Dogovoreno je da oružja budu mačevi a ne pištolji. Italijani su smatrali da pištoljima ukaljawikimedia

glavi Luiđija Lukenija postojala je crna rupa. U tu rupu ušao je miš koji je iz dana u dan grickao Lukenijevu savjest. Njegova savjest nije bila mirna dok Luiđi ne ostvari naum. A naumio je da ubije princa Henrija Orleanskog. Princ Henri se grdno zamjerio Italijanima kada je za francuski „Le Figaro“ njihove vojnike u

Etiopiji nazvao kukavicama. To je odjeknulo širom Evrope. Tada ga je torinski grof Vitorio Emanuele izazvao na dvoboj. Vitorio je, inače, bio rođak kralja Viktora Emanuela Trećeg, muža Jelene Savojske. I očigledno odličan mačevalac.

Turpija kojom je italijanski anarhist Luiđi Lukeni usmrtio austro-ugarsku caricu

Figura austro-ugarske carice Elizabete zvane Sisi u muzeju Madam Tiso u Beču

nu čast brane prevareni muževi. Mačevima to rade plemići. Vitorio je nakon pet „ponavljanja“ probio princa Henrija u predjelu desnog abdomena. Sudije su ocijenile da se, zbog teške povrede jednog od suparnika, dvoboj mora prekinuti. To je Vitoriju donijelo slavu, Henriju poniženje, a Luiđiju Lukeniju priliku da od benignog anarhiste postane Princip prije Principa. U principu, Lukeni je sve krunisane glave smatrao parazitima, a jednog se upravo spremao da smakne u Ženevi 10. septembra 1898. Najavljeno je da će tog dana princ Henri posjetiti Švajcarsku. Lukeni, rođen u Parizu, otac nepoznat, majka ostavila bebu ispred bolnice za beskućnike. Biografija za Dikensa. Prebačen u Italiju, u sirotište. Dojila ga Bijeda, hranio Jad. Radio kao najamni radnik. Selio se iz mjesta u mjesto.

Došao u Ženevu kao puki siromah. Nije imao novaca da kupi pištolj, čak ni bodež. Zato je izradio turpiju, kojom je namjeravao da ubije. I ubio je. Ali ne princa Henrija, jer je ovaj u posljednjem trenutku promijenio plan i nije došao u Ženevu. Luiđi je krizirao. Grozničavo je čitao novine ne bi li saznao razloge prinčevog nedolaska. I tada je naišao na vijest koja mu je umirila savjest. U kraću posjetu Ženevi doputovala je austrougarska carica Elizabeta zvana Sisi, supruga cara Franca Jozefa, najomiljenija imperatorka koja je krunisana na bečkom dvoru. Odsjela je u hotelu „Beau Rivage“ uz samu obalu Ženevskog jezera. Negdje oko 13.30, u crnoj, dugoj haljini šezdeset jednogodišnja carica izašla je iz hotela u pratnji dvorske dame. Uputila se ka šetalištu. U jednom trenutku pred nju je, pravo niot-

Četvrtak, 27. januar 2022.

wikimedia

ce Sisi - najljepše imperatorke koja je nosila habzburšku krunu

Ubica Luiđi Lukeni sa osmijehom na licu u trenutku privođenja

kud izletio nepoznati niski muškarac sa šeširom i u pohabanom kaputu. Napao je caricu...

Vrt sa ružama

Ona je pomislila da pokušava da joj otme sat sa zlatnim lancem koji je nosila. Napadač je, međutim, držao u ruci turpiju. Zario je iznad njene lijeve dojke. Zatim se dao u bijeg. Elizabeta je poklekla, ali nije pala. Pratnja je pritrčala u pomoć. Odveli su je na obližnji brod usidren uz obalu jezera. „Was ist, eigentlich, geschehen?” (Što se, zapravo, desilo?) zapitala je imperatorka u samrtnom ropcu. To su bile njene posljednje riječi. Pala je u nesvijest i umrla nakon dva sata. Bavarska princeza Sisi imala je vrt u bečkoj rezidenciji sa najljepšim ružama u carevini. A bila je ljepša od tih ruža kada je u šesnaestoj godini pratila stariju sestru u Beč. Ova je trebala da se uda za austrougarskog princa, kasnije cara Franca Jozefa. Ali kad je princ vidio mlađu sestru odlučio je da oženi nju, ne onu koju su

mu namijenili. Sisi je jahala konje bolje nego muškarci. Svakoga dana je po dva sata posvećivala češljanju svoje čudesne kose koja je dosezala do zemlje. Dok su je dvorske dame dotjerivale ona bi učila strane jezike. Bavila se gimnastikom, održavala savršenu liniju a kad je nakon trideset druge godine njena ljepota počela da blijedi, zabranila je da je slikaju. Bila je nesrećna u braku a prerana smrt dvoje od četvoro njene djece sasvim je dotukla. Politikom se nije bavila ali je stekla simpatije običnog naroda i bila je voljena kao nijedna vladarka. „Što se, zapravo, desilo?” zapitala se u momentu kad je već bilo kasno za odgovor. Desio se život, koji je protutnjao kraj nje podarivši joj neviđenu ljepotu i (unaprijed) predviđenu tragediju ispisanu na pergamentu neba kad je prvi put udahnula vazduh. Luiđi Lukeni je pred ženevskim sudom austrougarsku caricu opisao ovako: „Ta žena je kriminalac po rođenju. Nikad nije radila. Ni-

Ubistvo carice Sisi u Ženevi 10. septembra 1898. godine – ilustracija

kad nije željela da radi. Željela je uvijek da vlada. Ona je zastiđe“. Njega su, inače, u onoj gužvi nakon atentata uhvatili slučajni prolaznici, smatrajući da je sitni kriminalac koji je pokušao da orobi neku ženu na šetalištu. Kasnije, kad je predat policiji, otkrilo se ko je bila njegova žrtva. Na fotografiji snimljenoj u trenutku privođenja, Lukeni se smije i veliča svoje djelo: „Dobro sam je zakačio, baš dobro. Mora da je mrtva“, navodno je rekao stražarima.

Prazna glava

Zahtijevao je da mu se sudi u Lucernu a ne u Ženevi. Zato je postojao osnovan razlog. Želio je da bude osuđen na smrtnu kaznu, da mu odrube glavu. U Lucernu je to bilo moguće, dok je ženevski kanton u to vrijeme propisivao doživotnu robiju za najteža krivična djela. Nijesu mu izašali u susret. Osuđen je na doživotnu kaznu. Ona je, u njegovom slučaju, trajala 12 godina kada je

pronađen obješen, u ćeliji. Ostalo je nejasno da li je u (ne) planiranom atentatu na austrougarsku caricu imao pomagače. Postojale su sumnje da su još dvojica anarhista bili upoznati o njegovim namjerama, ali to nikad nije dokazano. Luiđiju Lukeniju je, post mortem, ispunjena želja. Odrubili su mu glavu, a trup zakopali na ženevskom groblju. Naime, profesor Luis Megevand iz Forenzičkog instituta u Ženevi tražio je da mu Lukenijevu glavu ustupe na posmatranje. Odobreno je, ali nakon detaljnih ispitivanja profesor je bio razočaran. U Lukenijevom mozgu, kako je naveo u izvještaju, nije pronađeno ništa zanimljivo. Možda samo ona crna rupa iz koje je i miš utekao na vrijeme. Glava je 1985. prebačena u Beč a 2000. godine pohranjena na Centralnom bečkom groblju, osam kilometara od kripte gdje se nalaze zemni ostaci svih Habzurgovaca i njihove lijepe, nesrećne carice.

Četvrtak, 27. januar 2022.

SERIJE

r Peacemake

Šizof kriz

screenrant.com

Orao Igli, neodoljiva maskota i diskretni heroj serije

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

osljednjih godina Warner Bros radio je na tome da filmove u svom superherojskom univerzumu dovede do uspjeha. Međutim, ako će se upoređivati s Marvelom, njihov pokušaj naišao je na mješovite rezultate, a pravi blokbasteri, nakon Nolanove trilogije o Betmenu, pojavili su se tek 2019. s filmovima o Akvamenu i Džokeru.

Prepušten sebi

Pandemija korona virusa dodatno je zakomplikovala situaciju, pa su ,,Wonder Woman 1984“ (Peti Dženkins, 2020) i ,,The Suicide Squad“ (Džejms Gan, 2021) doživjeli dva finansijska neuspjeha. Zadnji je, ipak, osvojio kritičare a režiser Gan je nastavio da održava dobar odnos sa studijom u koji je ušao nakon što je otpušten iz Marvela, gdje je režirao dva dijela,,Guardians of Galaxy“ franšize. Sada Gan potpisuje spin-of seriju ,,Peacemaker“, za HBO, koja prati avanture junaka Odreda samoubica u osam epizoda, od kojih je pola prikazano, a koje su pune komedije, drame i akcije. ,,Peacemaker“ je gotovo u cjelini napisao i režirao Gan i baca malo više svjetla na još zagonetni smjer kojim Warner Bros i DC Comics namjeravaju krenuti, nakon što su osakatili kinematografski svemir sa Zakom Snajderom. Prije gledanja serije preporučuje se gledanje filma ,,The Suicide Squad“ iz 2021.

Zabavan i ubjed

Kad bismo ,,Peacemakera“ morali da smjestimo na listu ogromnog broja serija o (super)herojima, bio bi mnogo bliži serijama ,,The Boys“ ili ,,Doom Patrol“ i sličnim ,,ludim“ projektima godine, jer serija počinje sažetkom cijelog filma. Kristofer Smit (Džon Sina), zvani Mirotvorac, čovjek je koji vjeruje u mir po svaku cijenu bez obzira koliko ljudi mora ubiti da bi ga dobio. Nakon što je preživo povrede zadobijene tokom događaja na ostrvu Korto Malteze, suočava se s krizom identiteta. Pismejker je izdao tim i ubio Rika Flega, kako bi ga spriječio da otkrije neugodne tajne o projektu ,,Starfish“ američke vlade, ali je povrijeđen prepušten sebi. Tek nakon scene, nakon odjavne špice, otkriva se da je živ. Serija počinje uvodom u kojem protagonisti plešu na pozornici u ritmu glam-metala benda Wig Wam i počinje pratiti Smitovo putovanje i razvijati lik istražujući njegovo porijeklo, zajedno s njegovim misijama. Brzo ćemo shvatiti da će se mini-serija vrtjeti oko Smitove krize identiteta i njegove evolucije. Ta kriza je i zbog oca i mentora (Robert Patrik), užasnog i rasističkog lika koji ima primjetno mjesto u radnji i koji je otrovan za svog sina. Svaka od epizoda je jedno poglavlje priče o Smitu, i njegovom životu nakon Odreda. On je i dalje lud kao što smo vidjeli u filmu, možda čak i luđi. Pristaje se pridružiti timu koji vodi Klemson Murn (Čukvudi Ivuji) i koji čine Emilia Harkur (Dženifer Holand), Džon Ekonomos (Stiv Agi) i Leota Ade-

bajo (Daniel Bruks). Zadnja navedena je pridošlica u agenciji, koja skriva tajnu. Od prve epizode, Smit pokazuje da je možda ludi gubitnik, ali gubitnik s slabošću. Ovdje je antijunak zaokružen u priči, koja je kritika Amerike, kao i samog pojma herojstva ili koncepta spasioca. Kad bismo ,,Peacemakera“ morali smjestiti na listu ogromnog broja serija o superherojima, koje su okupirale ekrane, bio bi mnogo bliži serijama ,,The Boys” ili ,,Doom Patrol“ i sličnim ,,ludim“ serijama iz DC univerzuma. Fokusirana na neuspjehe i nošena glavnim gubitnikom, nudi priču o ljudima koje mnogo razdvaja, a koji će se ujediniti u borbi s opasnom silom i to sve kroz smijeh i podsmijeh, uz malo ,,treša“.

Sitkom s akcijom

Iako smješten u svemir superheroja poput Supermena i Betmena, sve je samo ne herojski. Ovdje su negativci uvijek korak ispred, a osvetnici kasne spasiti žrtve. Serija u fokus vraća očinske probleme koje smo vidjeli u drugom dijelu ,,The Guardians of Galaxy“, ali u ovom slučaju, Gan to koristi da kritikuje američko društvo. Zbog režije, političke satire i dinamike među likovima, većinu vremena ,,Peacemaker“ izgleda kao neki sitkom, samo što ima i pregršt akcionih scena, kakvi se

očekuju u ovakvoj produkciji. Ovdje imamo nakaze sa srcima, glavama koje eksplodiraju i u svakom dijalogu ima puno ležernog humora koji je zaštitni znak serije. U svakom trenutku Gan provocira prljavim šalama, toaletnim humorom, mikro i makro mačizmom, ali je istovremeno svjestan neizbježnih reakcija koje stvara njezin stalni i kontradiktorni dijalog u igri s političkom korektnošću. Međutim, nedostaje dobre interpretacije, a to se primjećuje posebno kada se nižu rečenice ili u nekim dramatičnim trenucima. Smit nije samo najšizofreniji pacifist, već i samopravedni egoist koji je ostao kao filmski lik jer ga je Džon Sina, koji ima komični talent, obdario simpatičnim crtama. Naravno, za njegov lik, velike zasluge idu i scenaristi i režiseru Ganu. Kada vidite Smita kako plače u svojoj sobi kao dijete ili kada komunicira sa saputnicima ili čak kada naleti na ljude van misije, on pokreće raspoloženje. Solidno napisane šale održavaju dinamične i ujednačeno izgrađene likove. Svako od njih ima traume i lične demone s kojima će se morati suočiti dok se suočavaju s puno većim problemima. Podrazumijeva se da očito glavnu grupu čine gubitnici, nešto što je već Ganov brend. Tu je orao Igli, smiješna maskota koja je u skladu s Diznijem,

Četvrtak, 27. januar 2022.

dljiv spin-of o atipičnom superheroju iz DC univerzuma

freni pacifista sa zom identiteta theposterdb.com

ako se želi stvoriti maskota koje vade oči. Harkur je tvrdoglava agentica koja glatko odbija napredovanje Pismejkera, a Ekonomos je štreberski računarski stručnjak - tu je Murn koji je pod sveukupnim zapovjedništvom Amande Voler (Viola Dejvis).

Gubitnici i orao

Pridošlica Adebajo je Amandina kći, što niko u timu ne smije znati. Ono što se doista ističe je hemija koju Smit dijeli s Osvetnikom (Fredi Stroma), koji više liči na pokušaj Dedpula nego na adaptaciju originala. Dinamika između njih dvojice tipična je za filmove o prijateljima. Robert Patrik je sjajan u klasičnom traumatičnom sukobu između nasilnog oca i arijevca i njegovog nevinog sina. Naravno, ništa ovo ne bi bilo tako dobro bez drugog sastojka vrlo dragog Ganu, a to je muzika. Nevjerovatni soundtrack sastavljen od glem-rok naslova iz osamdesetih, pruža više udarca i ludosti sekvencama koje su ionako već prilično lude. Neizbježno je i pronaći neke paralele između ovog projekta i onoga što su Gan i njegov partner Taika Vaititi već radili u za Marvel, a kao što je slučaj s filmom, ovdje ostaje osjećaj da je serija mogla pružiti još više od sebe, posebno na dramaturškom planu. Serija nudi zanimljivu studiju karaktera ,,trećerazrednog superheroja“ dok takođe ističe Ganove kvalitete, miješajući srce, humor i nasilje, često u istoj sceni. Na stranu vrline, ovo nije serija za svakoga upravo zbog humora koji šale proteže do krajnosti, do te mjere da se ponavljaju, ali to je dio Ganovog humora. Svaka epizoda popraćena je scenama nakon odjavne špice, koje neke šale dodatno proširuju.

Ocjena: 3.7/5

,,Mirotvorac“ Džon Sina sa urnebesnom družinom

Četvrtak, 27. januar 2022.

SERIJE

After Life

Dostojno finale Džervejsovog dirljivog projekta

Harmonija tuge i radosti

alo je serija koje uspijevaju istinski da spoje tugu i komediju kao što je to uradio Riki Džervejs projektom ,,After Life“. Sa svakim osmijehom, neizbježna je i po koja suza, a na svaku šalu dolazi i po jedan razorni trenutak i srceparajuća spoznaja. U bogatoj i slojevitoj naraciji ove jedinstvene serije koja je, s razlogom, mnoge očarala, Riki promišljeno i nježno istražuje zamršenosti: kako nastaviti dalje onda kad vam je najteže. I, to je sumorna i često beznadežna priča, ali on uspijeva da istakne optimizam kroz komediju, koliko god ona mračna bila. Uz to nam nudi i izobilje pronicljivih filosofskih i životnih lekcija na tom putu - obično saopštenih na klupi na groblju.

Riki Džervejs na posteru završne sezone

Nakon gubitka supruge Lise (Keri Godliman) u prvoj sezoni serije, lik Tonija (Riki Džervejs), kog upoznajemo kao mizantropa i udovca, bio je prisiljen nositi se sa samodestruktivnom tugom i otkriti svoju svrhu u svijetu bez ljubavi. Ali, baš kad su stvari počele da se popravljaju, na kraju druge sezone, iznenadna smrt njegovog oca (Dejvid Bredli) došla je kao grom iz vedra neba i gurnula ga nekoliko koraka unazad. U trećoj i finalnoj sezoni serije, kroz šest briljantnih epizoda, Toni pokušava savladati mnoge životne prepreke, otkrivajući da je život onakav kakvim ga mi sami napravimo - a da živjeti samo za sebe nije ispravan način življenja. I pored ozbiljne centralne teme, smijeha nikad ne nedostaje, a treća sezona je možda i najduhovitija do sada, iako će vam trebati epizoda ili dvije da se zagrijete. Ono u čemu je Riki sjajan jeste što ima talenat da izvuče humor iz situacija koje, barem na papiru, uopšte ne bi trebale biti smiješne. Bilo da se radi o sportskom suparništvu sa šurakom, sukobu sa barmenom oko toga gdje rasuti očev pepeo, ili samo o ocu koji zabavlja svoje dijete u kafiću, on zna kako izvući maksimum iz beskrajnih opcija koje nudi ova jedinstvena priča. Šale su, nesumnjivo, često mračne, u osnovi britanske, i samouvjereno hodaju po granici

tvinsider.com

Silni porazi

Ono u čemu je autor sjajan je snažno i nenadmašno razumijevanje ljudskog duha, za što je najbolji dokaz baš ,,After Life“, serija satkana od fantastičnih likova, najupečatljivijih po tome koliko su nesavršeni

između ismijavanja situacije i pretvaranja situacije u zabavu što ih zapravo čini sjajnim. Ipak, nije iznenađenje da Riki Džervejs može biti duhovit ili sarkastičan. Ali, ono u čemu je takođe sjajan jeste snažno i nenadmašno razumjevanje ljudskog duha - i uopšte ljudi - za šta je najbolji dokaz baš ,,After Life“, serija satkana od fantastičnih likova najupečatljivijih po tome koliko su nesavršeni. Međutim, serija ne koristi ove nesavršenosti (samo) kao mete za Tonijeve šale, već i kao razlog da ove ljude smatramo više stvarnim i nama bližim, i zato se brže povežemo sa likovima i njihovim sudbinama - koliko god one blesave bile. Istovremeno srceparajuća i dirljiva, depresivna, ali i radosna, serija ,,After Life“ uspjela je da kroz tri sezone zadrži delikatan način na koji provlači tugu i razgovara o njoj. Ali i komičnu oš-

trinu, koja je obezbijedila seriji da opstane i ostane lagana između scena koje paraju srce. Recimo, kao kada Toni završi na bolničkom odjeljenju kod djece koja se liječe od raka.

Fini balans

Na papiru, sukob tuge i komedije ne bi trebao funkcionisati - naročito s vremenskim ograničenjima koje sa sobom nosi sezona od samo šest epizoda, ali jedinstvenost serije ključna je stvar njenog kvaliteta. Gotovo binarna opozicija tuge i komedije prikazana je na način koji održava neprekidan tok u seriji jer čak i u pojedinačnoj sceni oba aspekta mogu zajedno bivstvovati i to u savršenom skladu. Ni tuga ni komedija se nigdje ne osjećaju neumjesnima, već postoje u istom prostoru. Naravno, projekat nije savršen ni bez mana, ali i pored vidljivih nedosljednosti, ili likova od ko-

jih smo možda mogli vidjeti više, serija je imala zadatak da realizuje tešku ideju i u tome je uspjela. Da stvar bude još bolja, i pored ogromnih očekivanja i pritiska koji su ljubitelji serije nabili Rikiju Džervejsu, uspio je da završi projekat tako da dobije savršen kraj. Finale serije ostavlja opcije otvorene za interpretacije. Zbog same prirode projekta i njegove izrazito lične i dirljive tematike, događaji u našim vlastitim životima morali su nas usmjeriti i uticati na to šta ćemo misliti o ovoj seriji i kako ćemo je doživjeti. Baš zbog toga je kraj na osnovu kojeg svako od nas može dobiti svoju interpretaciju onog što se dogodi i savršen. Skoro kao odnos koji je Toni imao sa Lisom. Ili, pogled jednog njemačkog ovčara koji bi sve uradio da može da mu je vrati. B. MARTINIĆ

Ocjena: 4.4/5

Četvrtak, 27. januar 2022.

PREPORUKA

FILM Neću se baviti konkretnim djelima, već žanrovima, tendencijama i načinima za kvalitetno praćenje umjetnosti. Uvijek ću zgrabiti neki saj-faj noviji ili stariji film, pogedati neki dokumentarac. Naravno ako se ne radi o epskoj fatastici ili Marvel i DC Comics produkciji. Mislim da izbor zavisi od toga šta želite od filma i posmatrate li ga kao zabavu ili umjetnost. Ukoliko želite zabavu, slobodno pogledajte bilo kog mainstrem reditelja sa poznatim glumcima koji ima dobar budžet i najavljuje sa kao blokbaster. Ako pak želite da gledate film iz prizme umjetnosti, onda je potrebno pogledati neka starija djela, čitati kritike i slušati preporuke. Animirani su doživjeli pravi procvat i svake godine možemo pogedati jako kvalitetne projekte. Volim evropski film i sve što nije iz Holivuda. Neki od najinteresantnijih režisera su mi Kjubrik, Kurosava, Antonioni, Felini, Bergman, Tarkovski, Čaplin, a od mlađih Finčer, Tarantino, Bong Džu-Ho, Park ČanVuk, Anderson, Džekson...

TV U posljednje mnogo više vremena provodim gledajući serije, upravo zbog lošijeg kvaliteta fima A produkcije. Smatram da je „Star Trek“ civilizacijski najveće djelo, makar u saj-faj žanru. Najkvalitetnije serije svih vemena, kada govorimo o drama-triler žanru su „The Wire“ i „Sopranos“. Prva detaljno analizira društvo, a druga porodične odnose u patrijarhatu. Kvalitetne su i „Black Miror“, „Utopia“, „Luther“, „Breaking Bad“... Ukoliko govorimo o komedijama, mnogo volim „Only Fools and Horses“, „3rd Rock from the Sun“, „Friends“, „The Office“, „Always Sunny in Philadelphia“. I naravno da apostrofiram Monti Pajtonse koje sma-

Boško Milović, građanski aktivista

Volim sve što nije Holivud Nina Rašević

Zgrabi

ram bogovima humora. Od animiranih -„The Simpsons“, „South Park“, „Midnight Gospel“...

MUZIKA Počeo sam od metala, pa sam onda krenuo dublje u istoriju muzike i preko klasičnog roka došao do bluza u tu sam stao. Šala. Pored bluza tu je fank, soul, disko i naravno određeni pravci džeza koji se više bave harmonijom. Dakle, važno je uvijek slušati nešto novo, pa ako vam se neka stvar svidi, skinite album i uživajte mjesecima. Što se novije muzike tiče, ima jako kvalitetnih stvari iz svih žanrova koji su postali isprepletani. Smatram da je ta fuzija koja je nastala veoma dobra i produktivna. Volim rege, hip- hop, neke di-džejeve koji nisu „prejaki, a nisu ni minimalisti i naravno skoro sve što se može naći na NPR Jutjub kanalu.

Zaobiđi FILM Zaobiđite većinu akcionih filmova današnjice. Za razliku od 80-ih i 90-ih, kada su akcije često bile uzbudljivi i kvalitetni, oslanjajući se na efekte, ali i na scenario i glumu. Većina današnjih, naročito adaptacije stripova i akcione komedije, oslanjaju se samo na efekte, dok su priča i gluma na skoro neprihvatljivom nivou. Slično je i sa komedijama koje još više zavise od dobrog scenarija. Dakle, zaobiđi novije, osim ako nemaš preporuku od nekog u čiji ukus vjeruješ. Horore smatram uglavnom

Boško Milović: Za njega je ,,Star Trek“ najveće djelo naučne fantastike

nečim što mi stvara nepotrebnu tenziju.

TV Živimo u vremenu apsolutne dominacije TV programa. Hiperprodukcija serija učinila je da je skoro nemoguće sve ispratiti. Serije su često preambiciozne i prekomplikovane, pa nakon par epizoda ili sezone, čitava ta priča pada u vodu. Oličenje toga je „West World“. Počeo sam da izbjegavam nepotrebno iskomplikovane story plotove jer smatram da su gubljenje vremena i ne služe relaksaciji. Dobro je čitati kritike i pratiti grupe na socijalnim medijima koje se

tiču filmskih i TV preporuka, kako bi se u tom moru materijala koji izlazi pogledalo nešto kvalitetno.

MUZIKA Osim turbofolka i muzičkih Frankenštajna, a koji su nastali na toj bazi, mislim da sličan fenomen postoji i u svijetu, možemo ih nazvat nekim modernim r’n’b i pop pravcima koji danas čine najveći broj pregleda. Opet imamo sličnu stvar kao sa filmom. U fokusu su spot, bit, ponavljanje par besmislenih rečenica i na stil oblačenja koji je podjednako treš na globalnoj i lokalnoj sceni.

Četvrtak, 27. januar 2022.

d ž uboks

Ne meček

nemecek44.bandcamp.com

Sjajan miks alternativnog roka i etno zvuka

,,Nojeva varka“: Dokaz da Marko Šelić d

Važno je bi

to je hip-hop angažovaniji, ličniji, direktniji u političnosti i svakodnevniji, to je po pravilu bolji. I to je aksiom, evidentna teza i činjenica koju valja bez pitanja prihvatiti. Kada to publika regiona (pa čak i šira javnost) shvati, lakše će biti i izvaga koliko joj je trenutno bitan Marčelo.

Širi horizont

Dolazak Slovena Kapa dolje za muzičara iz Slavonskog Broda Vedrana Živkovića; koliko je samo lude i autentične kreativnosti otključao, stvarajući ,,Prokletije“

ron smjelog, originalnog i neočekivanog u muzici regiona pripada ,,Prokletijama“; dobra je opklada nešto u toj mjeri ludo i bučno nijeste imali priliku da čujete na balkanskom horizontu alternative. Tako pametno skockan i opak projekat, još nazvan Nemeček (savršena aluzija na neodoljivog i tragičnog junaka klasika dječije književnosti ,,Dječaci Pavlove ulice“), iznio je gotovo u cjelini Vedran Živković. Kapa dolje za muzičara iz Slavonskog Broda; koliko je samo lude i autentične kreativnosti otključao, stvarajući ,,Prokletije“. Album je put od 44 i po minuta, koji se kroz šest pjesama račva po pola, dakle u dva pravca. Jedan je vrlo meditativan, gitarski hod instrumentala koji bi se mogao lako baciti u koš ambijentalne muzike (iako je zvuk na projektu Nemeček, nekom žanrovskom odrednicom, oivičen noise rock formom). Drugi pravac, kojim već Vedran strogo kormilari glasom, ima onaj folkerski prizvuk sa dodirom gotike, koji će širu alternativnu publiku podsjetiti na Woven-

hand, kultni projekat Dejvida Judžina Edvarda. Upravo su pjesme na kojiima u daljini čujemo gotovo proročki Vedranov poziv na zajedničko muzičko (ili religijsko?) iskustvo, one po kojima ćete pamtiti ,,Prokletije“. ,,Dajbog“ i ,,Jurjevo“ će vas hvatati na vertikali između slovenskih prapostojbina i dinarskih vrleti. Pri tome, koliko god to sve zvučalo iskonski etno – budite uvjereni, ovo je vrlo moderan rok, granično i metal. Zato ,,Prokletije“ mogu biti jedna totalno neočekivana i luda fascinacija publike koja ima potpuno različite ukuse i afinitete. Finalni marš u 11 minuta ,,Pored rijeke Drine“ je poput trijumfalnog dolaska starih Slovena u obećanu zemlju. Da ponovo i kazarzično pokušaju ispočetka, na mjestu gdje su se jedni o druge toliko spoticali u posljednjih hiljadu i kusur godina. Da ne povjerujete da je tako epsku muziku iznio jedan muzičar; i da poželite, da neki ,,narodnjaci“ budućnosti upravo ovako zvuče. Tamo gdje i ,,Prokletije“ zvuče kao mjesto ponosa i optimizma. S. S.

Ocjena: 91/100

Dakle, sve što je Marko Šelić Marčelo isporučio pjesmom ,,JBG“ sredinom decembra, je u hip-hop ravni važno u onoj mjeri u kojoj je odjeknulo. Ako ne vjerujete, valjalo bi recimo pitati poganog princa angažovanog repa našeg vremena, velikog Kendrika Lamara, koliko mu je bitno da ,,buči“. I u kojoj mjeri se trudi da ga dobro čuju i da bude prisutan na horizontu šire publike. S tim u vezi, jasno je koliko je za regionalni rep i hip-hop bitno da Marčelov album ,,Nojeva varka“ bude što prisutniji u našoj svakodnevici. ,,Nojeva varka“ je, očekivano, kritički portret Marčelove svakodnevice; na dane svih nas, ovdje, sada. Takođe predvidljivo, od prve ,,Udahni“ do posljednje ,,Kod kuće“, bitna tema je ono ,,otići ili ostati ovdje“ – što je tema prilično istražena kada su regionalni reperi posljednjih godina u pitanju. Očekivan je i, recimo, ciničan pogled na medije, kritika kako onih koji ih orkestriraju tako i onih koji ih ,,gutaju“ u ,,Nigde“. Srećom, na albumu ima i sasvim dovoljno dobrog pjesničkog bljeska, poput štosne, lagane i vrlo efektne ,,Dvadeset“; gotovo odisejevskog puta do godišnjice mature. Tako u odrazu (rane) mladosti, svega čemu se nadao i što je priželjkivao, Marčelo zaista zablista na albumu. Jedan put u Paraćin i hvatanje za prve muzičke (i ljubavne!) iskorake u pjesmi ,,Flešbek“ je savršen primjer, još kada se spakuje u pravu žanrovsku

U odrazu (rane) mladosti, svega čemu se nadao i što je priželjkivao, Marčelo zaista zablista na albumu. Jedan put u Paraćin i hvatanje za prve muzičke (i ljubavne!) iskorake u pjesmi ,,Flešbek“ je savršen primjer raskoš, koja uspije čak da nanese pijesak sa Kopakabane. U onoj mjeri u kojoj je Marko Šelić nepomirljiv sa Srbijom danas (ili regionom, kako hoćete), u toj je i u raskoraku sa samim sobom. I to ne krije: na primjer, u pjesmi ,,Fitilj“ obećava bježi iz Srbije e’ se pandemija okonča; na posljednjoj ,,Kod kuće“ već skače sebi u usta...

Finalni refren

Taj finalni udar je vrlo simbolički osjenčen optimizmom, uz vrlo zarazan refren na kom gostuje Vukašin Marković (Irie FM). Dobra je opklada da će ova pjesma zbog tog refrena na muzičkoj sceni odjeknuti i više od ,,JBG“. Bez obzira na momente praznog hoda, poput pjesme ,,Zidovi“ gdje oslikava jednog ,,jahača“ silnih teorija zavjera – ne može se izbjeći činjenica da je ,,Nojeva varka“, sa 16 pjesama, utegnut, raznovrstan i brižno skockan album na kom se iskreno i žestoko radilo. Marčelo je taj koji bespogovorno vjeruje da je an-

Četvrtak, 27. januar 2022.

do koske vjeruje u angažovanu muziku

,,CAPRISONGS“ nedovoljno koherentan skup realno dobrih melodija

iti političan Kamuﬂaža pred FK A

twigs

spotify.com

ogledalom

S zime važna; mnogi će se buntovni duh tu ogrijati, pred plamenovima nekih od Markovih stihova. S. S.

Ocjena: 79/100

arčelo

Nemanja Maraš

gažovana muzika i danas važna; da i dalje može i mijenjati i spašavati (makar nečiji) svijet. I to je dragocjeno, i zato je regionu ,,Nojeva varka“ ove

Brod od papira kao istinska Nojeva varka za Marka Šelića Marčela

eksi i očuđena u jednakoj mjeri, Talija Barnet, alijas FKA twigs, ono je lice ranjive erotičnosti po kom se britanska scena prepoznaje u prethodnih pola decenije. Ona je moderna Marija Magdalena; sa jasno izoštrenim konturama briljantnog albuma ,,Magdalene“ (2019). Twigs je odigrala pametno odlukom da ,,CAPRISONGS“ sredinom januara ne reklamira kao klasičan LP album. Već kao mixtape – suštinski, jedan rasterećeniji zbir pjesama koje nemaju jasnu stilsku i narativnu vezu. To što albumu (jer to, suštinski, apsolutno jeste) najviše fali je upravo koherentnost. Sve sa utiskom da je ovo prije skup devet singlova (od kojih otprilike pola imaju potencijal da dobri singlovi zaista i budu) – nego bilo kakva cjelina. Talija je željela da maksimalno spusti loptu plasirajući ovaj projekat. Tako je ,,CAPRISONGS“ opisala kao ,,muziku za spremanje za noćni izlazak“. Dakle, to je suštinski jedan odraz u ogledalu mlade žene koja jasno planira da se dobro provede. Istovremeno, to je i mač sa dvije oštrice – jer nakon ,,CAPRISONGS“ je jasno da je ranjivost jak i skoro neizostavan adut autorske privlačnosti Talije Barnet. Ovdje otkrivanja sopstvene slabosti skoro pa nema (ili, preciznije: nema na prvu loptu) – a rezultat toga je da je sada mnogo teže FKA twigs doživjeti i bliskom i autentičnom.

Young/Atlantic

Twigs je odigrala pametno odlukom da projekat sredinom januara ne reklamira kao klasičan LP album. Već kao mixtape – suštinski, jedan rasterećeniji zbir pjesama koje nemaju jasnu stilsku i narativnu vezu

To ne znači da je ,,CAPRISONGS“ loš projekat, naprotiv. Ovo je skup njenih najboljih melodija karijere, čija je suštinska mana jedino to što se realno radi o nedopečenim i posnim tekstovima. Ne mogu se posmatrati mimo slike propale veze sa američkim glumcem Šajom Lebafom (kojeg je optužila i za sramno nasilno ponašanje, što je on negirao). Jedno obećanje servirano u pjesmama, da ,,planira da se ponovo zaljubi, ali ovog puta u sebe i muziku“ je ključna deviza na ploči, a opet prilično nedorečena i mnogo puta reciklirana. Utisak je da se Twigs za ovaj pogled pred ogledalom dobro kamuflirala; da samo takva ima snage da sebi priušti i zasluži malo mira i dobar provod. Kada to shvatite, i projekat ,,CAPRISONGS“ dobije na dubini. A u njegovim melodijama ćete svakako uživati, odmah, na prvu loptu. Onako kako uvijek šarmira i u koštac hvata FKA twigs. S. S.

Ocjena: 74/100

Četvrtak, 27. januar 2022.

film

33 OBRTAJA

Smail-aga Čeng epskom mjuzik Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Ne mogu sa sigurnošću tvrditi koji mi je bio baš prvi u životu, ali jedan od prvih mi je bio „Aliens“ (Džejms Kameron, 1986). Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Nažalost, nisam stigao pitati Enija Morikonea da mi napiše partituru. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Gotovo svaki film čija je radnja smještena u Nju Orleans. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Džima Džarmuša, Džoela Koena i Dejvida Linča na gemišt kod Žnidaršića. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Ideja je da ga doživim iz prve ruke kad dođe ovdje režirati moj mjuzikl „Smrt Smail-age Čengića“.

z ika

Film koji Vas čini srećnim? - Srećnim me čini film „Smoke“ (Vejn Vang, 1995). Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Rijetki su filmovi čiji režiseri baš zaslužuju smrtne presude, ali prvi koji mi pada na pamet, a da bi došao najbliže tome mogao bi biti „The Birth of A Nation“ (D. V. Grifit, 1915) sa svojom mučnom glorifikacijom rasizma. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Ima mnogo divnih filmova koje ne treba nužno razumijeti da bi se u njima uživalo. Dugačka je to tradicija, od „Un chien andalou“ (Luis Bunjuel, 1929) do „Mulholland Drive“ (Dejvid Linč, 2001). Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Već dugo imam želju pretvoriti „Smrt Smail-age Čengića“ u epski mjuzikl. Omiljeni filmski rivali? - Danijel Plejnvju (Danijel Dej-Luis) i Eli Sandej (Pol Dano) u „There Will Be Blood“ (Pol Tomas Anderson, 2007). Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Jarac Black Phillip (Crni Filip) iz filma „The Witch“ (Robert Egers, 2015) mi je posebno prirastao srcu. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Perice, ljudi su svinje, nemoj nikome otvoriti svoje srce“ iz filma „Tko pjeva zlo ne misli“ (Krešo Golik, 1970). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Neki dan sam s kćeri gledao „Steamboat Willie“ (1928), jedan od prvih filmova s Mikijem Mausom i bila nam je urnebesna njegova benevolentna okrutnost prema ostalim životinjama u smislu jedne mračne karakterne crte lika koji će u kasnijem dijelu karijere biti sanitiziran gotovo do svetosti.

Ivan Laić, novinar i pjevač bend

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Alice“ Toma Vejtsa podsjeća me na kćer Alisu koja je po njoj dobila ime.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - Prije par godina na internetu se pojavio urnebesan projekt u kojem su na zavšne šcene u filmovima montirali pjesmu „Walk of Life“ Dire Straitsa. Otkako sam se uvjerio koliko dobro to funkcionira, mislim da bi i na odjavnoj špici planeta jednako dobro zvučala ta pjesma. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Loose“, The Stooges. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „The Band Played Waltzing Matilda“ je sigurno najljepša pjesma s imenom, ali i imenom druge pjesme u nazivu. Vaša pjesma za karaoke? - Nemam puno iskustva s tim formatom, ali rubno pamtim da sam jednom pjevao „Candy“ Igija Popa u KSET-u. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Boba Dilana, bez previše razmišljanja. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Previše je takvih, ako izdvojim samo jednog bit će mi žao što sam propustio uvrijediti sve ostale. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Džonija Keša i Lenarda Koena jer sam ih obožavao. Dejvida Bouvija jer me iznenadila. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Ako nešto volim, onda to automatski više ne smatram lošim.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Pamtim Nika Kejva i bend Einsturzende Neubauten. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Možda nas i hoće, ali neće Jožu Manolića.

Serija idealna za kišni vikend? - Bilo koji od genijalnih doku-serijala Kena Bernsa. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - Razni klasici domaće produkcije, izdvajam „Gruntovčane“ kao najdraži primjer. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - To bi bila serija „Deadwood“. Serija koju nikada nijeste završili? - Mislim da sam pogledao sve epizode serije „Lost“ osim posljednje. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Vidi prethodni odgovor. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Eventualno brkove Toma Seleka iz „Magnum P. I.“ Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Siguran sam da u povijesti čovječanstva nije oformljen ge-

da Moskau

gić u klu

Ivan Laić: Ne propušta filmove sa radnjom smještenom u Nju Orleansu

nijalniji tim od ekipe iz „Monty Python’s Flying Circus“. Najdraži par iz serije? - U posljednje vrijeme to je dinamični duo koji čine Tom i Greg iz „Succession“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Uvijek sam na strani mačaka. M. ČAVIĆ

a sam to što jesam i biće šta bude – opisuje sebe Ivan Laić, filozof, novinar magazina pop kulture Ravno do dna, karakterni pjevač i tekstopisac pjesama benda Moskau. Mnogi ga znaju i kao Đanga, koji kao „pušten s lanca“ ređa

pasuse o filmovima, serijama i muzici. Nijedna nota niti kadar ne promiču promiču njegovom lasu, na top-listama bira nabolje, a najviše voli da mahnito obnavlja filmske klasike. Uz Lićeve kritike lakše dolazimo do kvalitetnih novih naslova, mišljenja nam skoro nikad

ne vode rat, pa smo od kolege po peru tražili da okrene naše „Obrtaje“. Proteklih 30 dana oborio je vlastiti rekord i pogledao više od stotinu naslova. Vjeruje da mu je ova navika pripomogla u nalaženju odgovora za našu rubriku.

Ivan Gundić

Četvrtak, 27. januar 2022.

Pola vijeka od ,,Krvave nedjelje“: Najbo

Ne mogu zatvoriti oči i učiniti da slike nestanu - odzvanjalo je u tipično Bonovom stilu 1983. godine, kada je irski bend U2 objavio ključnu numeru „Sunday Bloody Sunday“, otvorivši politička vrata albumom „War“. Čuvena pjesma, čiji tekst opisuje opservacije jednog od najznačajnijih i najturbulentnijih konflikata u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, popularno nazvanog „Nevolje“, fokusirana je na masakr u Deriju u Sjevernoj Irskoj, kada su britanski vojnici pucali na nenaoružane civile, od kojih je 14 preminulo. Iako je konflikt u Sjevernoj Irskoj trajao tridesetak godina, ovaj 30. januar 1972. godine, nazvan „Krvavom nedjeljom“, zauzeo je posebno mjesto u tamnoj istoriji Evrope.

filmaffinity.com

kalendar

Gustina tam

Žrtve u fokusu

Bez obzira na istorijsku važnost ovog neslavnog događaja koji se dogodio prije tačno pola vijeka, umjetničkih sadržaja koji ga konkretno opisuju nema mnogo. S obzirom na kompleksnost tog datuma, koji je na koncu rezultirao potpisivanjem sporazuma 1998. godine, manjak kvalitetnog umjetnčkog izražaja nije sasvim jasan. Najinteresantniji produkt sigurno je onaj fenomenalnog režisera Pola Gringrasa, „Bloody Sunday“ iz 2002. godine, za čiju je platformu britanski autor uzeo uticajno političko štivo irskog pisca Dona Malana. Rad je pozicioniran iz vizure jednog od poslanika parlamenta Sjeverne Irske, organizatora protesta u Deriju, kojeg je sasvim koncizno i efektno na platno prenio Džejms Nezbit. Krajnje adekvatno, Gringras je u filmu imao samo jednu muzičku podlogu, i to pjesmu benda U2 u live verziji. Režiser je te godine sasvim zasluženo osvojio Zlatnog medvjeda na Ber-

Sjajan poster za Gringrasov ,,Bloody Sunday“

linskom filmskom festivalu, kojeg je morao podijeliti sa meastralnim Hajaom Mijazakijem za „Spirited Away“ (2001). Drugo bitno djelo stiglo je iste godine kad i Gringrasovo, u slično vrijeme, ali kreirano specifično za televizijsku formu. Britanski režiser Čarls Mekdugal, u saradnji sa Kanalom 5 realizovao je televizijsku dramu „Sunday“, u čijem su fokusu bile žrtve i njihove poro-

dice. Fabula koja je predstavljena isključivo iz perspektive zajednice koja je živjela u Deriju, uspjela je da prenese emotivni naboj i značaj njihovog učešća u demonstracijama, ali kakve je reakcije izazvala kontroverzna situacija. Kada govorimo o filmskim ostvarenjima koja predstavljaju ove kontroverzne „Nevolje“ na prostorima Sjeverne Irske u trodecenijskom periodu, mo-

Najinteresantniji produkt sigurno je onaj fenomenalnog režisera Pola Gringrasa, „Bloody Sunday“ iz 2002. godine, za čiju je platformu britanski autor uzeo uticajno političko štivo irskog pisca Dona Malana. Krajnje adekvatno, Gringras je u filmu imao samo jednu muzičku podlogu, i to pjesmu benda U2 u live verziji

žemo pronaći lijep broj vizuelnih knjiga koje vrijedi pogledati. A podsjećanje na njih valja početi od nečeg svježijeg – u 2021. godini dobili smo jedan svjež pristup ovim problematičnim godinama na prostorima Sjeverne Irske u izuzetnom „personalnom“ komadu Keneta Brane „Belfast“, dobitniku ovogodišnjeg Zlatnog Globusa - a miriše i na dobitnika nagrada na BAFTA i Oskarima. Iako koncipiran sa šaljivim tonom, Brana je izuzetno inteligentno u monohromnom formatu uspio da prenese probleme sa kojima su se suočavale porodice u Belfastu u tom periodu, iz perspektive dječaka koji nerazumljivo sasvim brzo pretvara u razumljivo, i adaptira životni scenario u okvire

Četvrtak, 27. januar 2022.

olji filmovi i serije o tragičnim danima sukoba u Sjevernoj Irskoj

me violentnih ulica

onoga što mračne violentne ulice donose.

Perspektiva djeteta

Događaji ispričani iz perspektive onih mlađih nijesu bili rijetka pojava u vizuelnim formatima, pa je Brana mogao vidjeti sličan koncept 2004. godine u simpatičnom filmu „Mickybo and Me“ Terija Loanea. Osmogodišnje komšije, jedan katolik jedan protestant, uspijevaju da ispišu nove stranice istorije tako što bijeg od političkog nasilja pronalaze u opsesiji prema legendarnom Oskarovskom vestern komadu „Butch Cassidy and the Sundance Kid“ Džordža Roj Hila iz 1969. godine. Solidan pokušaj bio je i onaj francuskog režisera Jana De-

manža u debitantskom nastupu „‘71“ iz 2014. godine. Ovog puta fiktivna priča sa istinitom podlogom Gregorija Burka fokusirana je na britanskog vojnika koji se tokom jedne od demonstracija u Belfastu odvoji od trupe. Iako je ovo bio Demanžov prvi film, osjetna je inovativna režija, potpomognuta vrlo zaintrigiranim Džekom O’Konelom u ulozi vojnika. Zanimljivu istinitu priču o štrajku glađu 1981. godine i borbi pripadnika IRA da se posmatraju kao ratni zarobljenici, pokušao je prenijeti na filmsko platno 1996. godine irski autor Teri Džordž sa komadom „Some Mother’s Son“. Fenomenalne Helen Miren i Fionula Flanagan, u ulogama majki sinova koji su u zatvoru, oduševile su publiku na Kanskom festivalu, gdje je film predstavljen u posebnoj sekciji „Un Certain Regard“. Kada govorimo o ženskoj perspektivi „irskih nevolja“ ne možemo zaobići ni pomalo zaboravljeno djelo „Maeve“ (1981) Peta Marfija, koje opisuje haos kroz koji prolazi mlada studentkinja, koja se nakon boravka u Londonu vratila violentnom Belfastu. Ne smije se zaobići ni kratka forma, posebno ne kada ćemo kao primjer uzeti engleskog miljenika Alana Klarka. Klark Genijalni Danijel Dej-Luis u ,,In the Name of the Father“

imdb.com

Fantastična monohromatska igra perspektive djeteta u Braninom ,,Belfast“

je zajedno sa Denijem Bojlom 1989. godine napravio kratki četrdesetominutni film „Elephant“.

Destinacija Gibraltar

Fenomenalni film prikazuje 18 nasumičnih ubistava u Sjevernoj Irskoj, bez posebnog objašnjenja. Sam naziv filma jasno je aludirao na konflikt u ovom dijelu Evrope kroz vizuru „elephant in the room“ i konstantno odbijanje da vidimo ono što nam je pred očima. ,,Elephant“ Gasa van Santa iz 2003. godine o masakru u srednjoj školi direktan je produkt ovog Klarkovog ostvarenja. Nezaobilazan je izuzetno zanimljivi triler Nila Džordana „The Crying Game“ iz 1992. godine o kidnapovanom britanskom vojniku i čudnjikavoj vezi koju formira sa pripadnikom IRA koji ga je čuvao. Džordanov film sa Stivenom Reom i Forestom Vitakerom bio je nominovan za Oskara u šest kategorija, od kojih je trimjufovao u onom za originalni scenario. Režiserski debi Stiva Mekvina „Hunger“ iz 2008. godine, sa Majklom Fasbenderom u glavnoj ulozi bio je priča o posljednjim danima Bobija Sendsa, pripadnika IRA koji je zatvoren u ozloglašenom Mejz zatvoru. Za vizualizaciju čuvenog Sendsovog štrajka 1981. go-

dine Mekvin je nagrađen posebnom nagradom za mlade autore na Kanskon filmskom festivalu, „Camera d’Or“. Najsuroviji i najkontroverzniji prikaz jednog od segmenata konflikta je bez sumnje dokumentarno štivo „Death on the Rock“ iz 1988. godine, koje prikazuje dešavanja na Gibraltaru. Iako geografski daleko od Sjeverne Irske, događaj u kojem su britanski oficiri usmrtili tri pripadnika IRA bio je jedan od prelomnih momenata u ovom sukobu. Komad koji je premijerno prikazan na britanskoj televizijskoj stanici „ITV“ u okviru emisije „Twis Week“ nagrađen je BAFTA nagradom za najbolji dokumentarac. Ipak, kada filmofili čuju „irski konflikt“, vide najprije biografski komad Džima Šeridana „In the Name of the Father“, snimljen 1993. godine sa Danijelom Dej-Luisom i Emom Tompson. Priča o čuvenom Gilford pabu u Sariju i optuženim pripadnicima IRA bila je nominovana za Oskara u sedam kategorija. S obzirom na izuzetno „jaku“ filmsku godinu, Šeridanova bez sumnje fenomenalna fabula nije imala šanse da se istakne na nagradama. Ali, zadržala je kultni status kao jedan od najboljih filmova druge polovine 20. vijeka. L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 27. januar 2022.

kalendar

ilo je veče otvaranja bioskopa Volta, 20. decembar, a Džejms Džojs je sat prije prve projekcije grabio niz dokove, da neđe električara; kvar na instalaciji desio se u zao čas. Kada se vratio, pred vratima teatra je bila tušta i tma ljudi; toliko, da ih je policija morala rastjerivati. Na adresi Ulice Meri 45 naći ćete savršen odgovor koliko jednom velikom piscu može biti dragocjen film. Džejms Džojs je bio taj koji je posljednjeg jesenjeg dana 1909. otvorio prvi bioskop u Dablinu! Zbog toga je te jeseni grabio ka Trstu; želio je, prije svega, da mlađim sestrama dokaže da je njihov rodni grad vrijedan življenja. A sve to - skoro bez prebijene pare.

Propali biznis

Sav autoritet pisca i druga Džojs je založio pred prijateljem, tršćanskim advokatom Nikolom Vidakovićem (!), a on je uspio da okupi grupu biznismena voljnih da investiraju u daleki Dablin... I sve to praktično u zoru filmske ere; onda kad je ,,bioskop“ zvučalo, recimo, kao ,,svemirski brod“. I kako bi se još mogla premjeriti Džojsova filmska fascinacija: sa 420 mjesta, dekorisanih u jakim kontrastima plavetne i grimizne, tu u bioskopu Volta. Svake večeri u projekcijama u pet i deset uveče; sa gudačkim kvartetom koji bi pratio nijeme projekcije i uz obavezu da će probram prikazivanja biti promijenjen dva puta sedmično... Sve po cijeni od samo tri od šest penija po osobi. O poslovičnom njuhu za biznis nekog velikog umjetnika svjedoči i to da se Volta u Dablinu, do aprila naredne 1910, pokazala kao – potpuno neprofitabilna. Da je zatvorena, a već u junu prodata, uz procijenjeni gubitak italijanskih finansijera od tada basnoslovnih 1.000 funti (po današnjem kursu oko 140 hiljada eura!). Džojs će nekih deceniju kasnije pisati ,,Uliksa“; kada je otvarao bioskop, prvi u Dablinu, imao je svega 27 godina. I bio je to tek početak jedne velike filmske avanture, naslonjene na Džejmsa Džojsa. Direktne adaptacije ili filmovi inspirisani njegovim djelovima nijesu brojni; ali svaki, gotovo bez izuzet-

Sto četrdeset godina od rođenja velikana svjet

G��

Zbog jednog filma po Džojsovom djelu režiser se suočio sa cenzorima, ni manje ni više nego na poslovično otvorenom Kanskom festivalu (!): I dočekao da ga izbaci policija, pa je tu, na kanskim stepenicama, završio slomljene noge... A drugi je bio gorko-sladak oproštaj, za jednog od najvećih američkih režisera ka, praćen je tako karakterističnim ,,džojsovskim“ dodirom realnosti, životne istine. Zbog jednog od tih filmova autor se suočio sa cenzorima, ni manje ni više nego na poslovično otvorenom Kanskom festivalu (!), gdje je dočekao da ga izbacuje policija, pa na kanskim stepenicama završio slomljene noge... Drugi je bio gorko-sladak filmski oproštaj, za jednog od najvećih američkih režisera; a jedan je dokazivao, koliko je dragocjeno i važno prvo ljubavno iskustvo za jednog dječaka slomljenog srca. Najbitnije, ti rijetki filmovi, koje inspiriše Džojsovo djelo i ličnost, su mu do kraja i potpuno dosljedni. I u najmanju ruku aktuelni, 140 godina od njegovog rođenja, 2. februara 1882. godine. Zamislite samo koliko je teško adaptirati djelo pisca koji se proslavio narativnom tehnikom ,,toka svijesti“. Za jezik pokretnih slika, prokleto teško i izazovno! Kakav je onda samo bila trijumf činjenica, da je ,,Uliks“

(,,Ulysses“, 1967) Džozefa Strika zaslužio Oskara za najbolje adaptirani scenario. Statua pravo u ruke režisera Strika, u ključnom momentu karijere koja se, sa više od pola vijeka distance, može opisati poput zvijezde padalice. Sa skromnim budžetom u Dablinu, Strik je adaptirao ,,Uliksa“ kroz formu susreta glavnih junaka – Leopolda Bluma (Majlo o’Šej) i Stivena Dedalusa (Moris Rivs). Proljećna projekcija na Kanskom festivalu donijela je megakontroverzu: francuski titl, u sceni u kojoj Moli Blum (Barbara Džeford), naravno u maniru ,,toka svijesti“, opisuje seksualni odnos – je direktno preko filmske trake išaran olovkom!

Hjustonov oproštaj

Kada je režiser Strik to primijetio tokom projekcije, ustao je i u punoj sali počeo da viče kako je film cenzurisan… Uslijedila je žestoka svađa sa organizatorima, pa bukvalno izbacivanje režisera pro’ vrata

– do onog momenta kada je, na kanskim stepenicama, nogu polomio. Nije moglo više džojsovski! Neka što su na uručenju Oskara bili oduševljeni Stirkovim djelom, nego i najveći filmski kritičari te vibrantne ere. Prost razlog: ,,tok svijesti“ je tako efektno prenijet, da su likovi djelovali blisko, prirodno i istinito kao na rijetko kom filmu do tada. I to samo opisujući njima bitne stvari – šturim i prostim, često nemuštim riječima, koje su im bile dio svakodnevice i (pod)svjesnog arsenala. Rezultat – legendarni Rodžer Ebert, najveći od svih američkih kritičara, je ,,Ulysses“ izabrao za drugi film godine. Iza, naravno, ,,Bonnie and Clyde“ Artura Pena. Kako je samo djelo velikog Irca bilo dragocjeno velikom režiseru Džonu Hjustonu; u toj mjeri da je legendarni Amerikanac, u 82. godini i iz invalidskih kolica, odlučio da njegov posljednji film bude ,,The Dead“ (1987), po motivima jedne od priča Džojsovih ,,Dablinaca“.

Četvrtak, 27. januar 2022.

25 theslate.com

tske književnosti: Najblistavije adaptacije Džejmsa Džojsa na velikom platnu

Anđelika Hjuston, Džonova kćerka i slavna glumica sa glavnom rolom, mnogo puta je svjedočila koliko je ocu bilo važno da kompletira taj film. ,,Bio je toliko bolestan, ali stvarno je djelovalo kao da je tata mogao režirati i sve završiti zatvorenih očiju… I svaki kadar imao je u glavi, prije nego su kamere uopšte raspakovane na setovima“. Uspio je, prije smrti, u avgustu iste 1987. Važno je uhvatiti širu sliku Hjustonove karijere: sredinom šezdesetih se odrekao američkog državljanstva i postao građanin Irske. Kasnije se vratio u Ameriku i do smrti pokušavao da pomiri dva svoja identitetska izbora.

Dječakovo hodoćašće

,,The Dead“ je topao, familijaran, zabavan film sa mnogo sočnog i dirljivog ciničnog humora. I definitivno iskorak u odnosu na cijelu dotadašnju Hjustonovu karijeru! U centru priče je Gabrijel Konroj (Donal Meken); njemu se smučila i Irska i brak i posao i svi ljudi... Ipak, u završnici, suočen sa saznanjem da je njegova supruga Greta (Anđelika Hjuston) imala davnu i skoro aferu, on iskreno želi i žali za samo jednim. Za tim, što ženu svog života nije volio tako jako i beznadežno, kao taj mladić Majkl.

Taj motiv mladalačke, zanesenjačke ljubavi predivno je razrađen u jednostavnom, neodoljivo skromnom filmu ,,Araby“ (1999) Denisa Kortnija. Ponovo, to je jedna od priča Džojsovih ,,Dablinaca“. Ovog puta o dječaku koji pokušava da zasluži pažnju drugove starije sestre... Kada konačno uspije, ona će mu se požaliti da je tužna što ne može da posjeti egzotični ,,Arabi“ bazar. A on će krenuti u veliko romantično hodočašće ulicama Dablina; poput iščašenog i savršeno nevinog religijskog iskustva, samo da njoj donese poklon sa bazara. Naravno da se takva Džojsova priča morala završiti gorko-slatko. Sve spakovano u 21 minut, u kojem je ,,tok svijesti“ na licu dječaka oslikan tako dobro da bi Džejms Džojs sigurno bio ponosan... Mali dragulj od filma kompletiran je za svega osam dana – i interesantno, sve ,,spakovano“ hiljadama kilometara daleko od Dablina. Tako su ulice Ričmonda u Virdžiniji i Nju Houpa u Pensilvaniji postale idealno poprište za Džojsovu igru... A na tom putu, sjajnog dječaka Vena Hjuza ka gorkoj i istinitoj lekciji odrastanja, lako je prepoznati i put velikog pisca. Onoga, koji je iz Trsta grabio u rodni Dablin, samo da bi otvorio prvi bioskop u gradu, sa sve gudačkim orkestrom za nijeme filmove. S. STAMENIĆ

theslate.com

Ilustracija Džojsovog lika na ulicama Dablina

Anđelika Hjuston na posteru filma ,,The Dead“, posljednjeg u karijeri slavnog oca Džona

Četvrtak, 27. januar 2022.

Idi Amin i Baćko N

jegova Ekselencija doživotni predsjednik Republike Ugande feldmaršal hadžija dr Idi Amin Dada, gospodar svih životinja na Zemlji i osvajač Britanske imperije u Africi (da, to mu je sve bila zvanična titula!) imao je diskretnu konekciju sa Crnom Gorom... Zbog jednog arhitekte. Aerodrom Entebe, jedini međunarodni u cijeloj državi, tik uz sjevernu obalu maglovitog i mističnog jezera Viktorija (najveće u Africi, najveće tropsko na svijetu!) – razlog je zbog kojeg u Ugandi, vjerujte, prije znaju za Aleksandra Kekovića nego u Crnoj Gori. I nije to jedini važan momenat arhitekture u Ugandi koji je Keković projektovao, taj jedan veliki afrički aerodrom, na kom se 1976. desila spektakularna akcija izraelskih komandosa, spašavanja talaca u avionu na pisti. Priču o Zagarčaninu Baćku Kekoviću zato valja početi iz daleka: njegovo djelo je, recimo, i Školski centar u najvećem afričkom i nigerijskom gradu Lagosu (projekat iz 1967). Pa urbanističko-arhitektonski projekat kompleksa sa 1.000 farmi (!) sa komunalnim centima, u Garabuli u Gadafijevoj Libiji... Mladi arhitekta Keković je 1964. postao glavni projektant i rukovodilac studija čuvene kompanije Energoprojekt. Firma je nosila jedan od ključnih benefita jugoslovenske angažovanosti u Pokretu nesvrstanih: na desetine sjajnih, često i spektakularnih projekata realizovanih i

danas prepoznatljivih u Africi. Angažovana naravno i u Ugandi, otprilike u godinama kada je režim predsjednika Miltona Obotea svrgnuo zloglasni vojni oficir Idi Amin. Sve šokantno i ludo što je o vojnom diktatoru Idiju Aminu dovoljno znati stalo je u pristojan film ,,The Last King of Scotland“ (2006) Kevina Mekdonalda; za tu ulogu je sjajni Forest Vitaker nagrađen i Oskarom. Vladao je od 1971. do svrgavanja 1979. godine; danas je Amin prepoznat kao jedan od najvećih tirana postkolonijalne Afrike... A Keković? Njegove projekte u Ugandi Jugoslavija je dogovorila prije Aminovog vojnog puča. Terminal aerodroma Entebe sagrađen je do 1973; potpisao je i sjajan projekat Hotela ,,Nil“ (1972) u glavnom gradu Kerali, u okviru Internacionalnog kongresnog centra... Prosto, sjajni arhitekta je radio svoj posao i potrudio se da diktatura na bilo koji način ne ugrozi te prve obrise modernosti za narod mlade zemlje na jezeru Viktorija. Sve to je samo sočna egzotika za skretanje pažnje svega onog što je Baćko Keković potpisao u Crnoj Gori i Jugoslaviji. Recimo – projekte hotela ,,Grand“ na Cetinju i ,,Otrant“ u Ulcinju. Pa objekat Osnovne škole ,,Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi – jednu od rijetkih zgrada koja je preživjela efekte katastrofe i zemljotresa 1979. godine... Sa projektima zgrada na glavnom trgu, kompleksa ,,Sartid“ i robne kuće je praktično podario izgled moder-

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

arh.bg.ac.rs

PODGORI č ARENJE

Aleksandar Baćko Keković

nom Smederevu; a projekti jugoslovenske ambasade u Bernu u Švajcarskoj i Hotela ,,Panorama“ na Zlataru su realno biseri umjetnosti. Konačno – kao bivši dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, Baćko Keković je 2002. ostavio onaj najdublji trag, za budućnost svog poziva u Crnoj Gori. Prvo kao osnivač i rukovodilac programa arhitekture na Građevinskom fakultetu; pa projektant objekta Arhitektonskog fakulteta u Podgorici... Uz sve to je pripremio i plan i program Arhitektonskog fakulteta u glavnom gradu. Otprilike u periodu kada je 2006. Arhitektonski fakultet i počeo sa radom, Keković je u medijima dao i izjavu o ličnim motivima; o ,,ideji o školi koja bi odnjegovala crnogorski arhitektonski jezik“... Preminio je 2018, a jedna predivna porodična kuća Kekovića u Zagaraču, u Katunskoj nahiji, najljepši je dokaz, o kakvoj estetici je mislio i kakvu je čuvao Baćko Keković. Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

Četvrtak, 27. januar 2022.

Kreativni eho Sirije

sacf.art

Ovogodišnja platforma festivala fokusirana je na bogate umjetničke i kreativne ekspresije koje jasno prikazuju istorijske, ekonomske, društvene, političke i kulturne specifičnosti zemlje Bliskog istoka

ondonci će ovaj smrznuti ali sunčani januar zatvoriti skijanjem kroz kulturu. Dok se u Vestminsteru nastavlja politička kriza, a tipični britanski humor, na svojstveno njihov račun, vlada socijalnim mrežama, oni Londonci kojima je dosta krize i politike su otišli ka Temzi i uživali u još jednom izdanju Festivala umjetnosti i kulture iz Sirije (SACF). Multidisciplinarno izdanje SACF ove godine ponudilo je specifičan kreativni sudar filma, muzike, performansa, komada vizuelnih umjetnosti ali i konverzacije. Tradicionalno, festival okuplja umjetnike, filmske stvaraoce i izvođače kako bi londonskoj publici približili Siriju, ali i ponudili alternativni pogled na ovu zemlju, ljude i njihovu kulturu. Ovogodišnja platforma fokusirana je na bogate umjetničke i kreativne ekspresije koje jasno prikazuju istorijske, ekonomske, društvene, političke i

Detalj sa fantastičnog koncerta Ibrahima Kieva u dvorani ,,King’s place“

kulturne specifičnosti Sirije. Kao direktna suprotnost na uniformnost koju prikazuju globalni mediji i slike koje posljednjih godina dolaze iz ove zemlje, ovogodišnji program predstavlja radove nekih od najvažnijih lica iz filmske i muzičke industrije, a posjetioci su probali nešto iz sirijske kuhinje. U Instititu za savremenu umjetnost na Pikadiliju posjeti-

sacf.art

Dječak u centru stravičnog realizma filma ,,Dreams of the City“ Mohamada Malasa

oci su imali priliku da vide djelo jednog od naznačajnijih (i vjerovatno najpoznatijeg) režisera iz Sirije, Mohamada Malasa iz 1983. godine, „Dreams of the City“. To je predivna priču o dječaku Dibu i njegovoj adaptaciji violentnog i opresivnog realizma, u kojem nema mjesta za dječačke iluzije. Organizatori nijesu zaboravili ni na radove Omara Amiralaja, autora koji se često identifikuje kao „kum

nefiktivnog sirijskog filma“, pa su posjetioci u SOAS Univerzitetu u Londonu imali priliku da vide njegova čuvena ostvarenja kratke forme, snimljena tokom sedamdesetih. Centralnu tačku na festivalu zauzeo je Ibrahim Kievo, muzikolog koji je u koncertnoj sali zdanja ,,King’s Place“ kod Regentskog kanala na specifičan način publici predstavio „Zvuk antičke Sirije“, prenoseći bogatu tradiciju te civilizacije na londonske teatarske daske. Na koncu, organizatori festivala uspjeli su da okupljanjem ljubitelja kulture Bliskog istoka oblikuju novo razumijevanje o ovom ćošku svijeta, te izazovu razmišljanja o ograničenjima sa kojima se svakodnevno suočavaju ljudi sa ovih prostora. SACF je još jednom potvrdio da ovakve manifestacije mogu da budu platforma gdje će se ,,ograničenja“ pomjerati a granice rušiti. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić