Issuu

Predsjednik Milo Đukanović održao godišnju konferenciju za medije

Miloš Medenica negirao šverc cigareta, droge i uticaj na donošenje sudskih odluka

Utvrditi kako je mijenjano komandovanje policijom 4. i 5. septembra

M. BABOVIĆ

Poslije jednomjesečne potrage, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda uhapšen na podgoričkom aerodromu

» Bio sam na Cetinju jer sam smatrao da mi je tu

mjesto, a ono što je tada urađeno sam vidio kao neodgovorno ponašanje, prije svega crnogorske Vlade i određenih crnogorskih organa koji su, u želji da izađu u susret određenim društvenim subjektima Crne Gore sa sjedištem izvan naše države, brutalno, neodmjereno i nezakonito upotrijebili sredstva prinude i silu protiv slobodnih građana koji su se okupili sa apsolutnim pravom da izraze protest protiv institucije koja pokušava da poništi crnogorski nacionalni, kulturni, vjerski identitet – istakao je Đukanović

STR. 10. i 11.

Kako spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić vidi ideju francuskog predsjednika o formiranju evropske političke zajednice

Slanje Balkana na rezervnu klupu EU

STR. 2. i 3.

Tri decenije od deportacije izbjeglica iz Herceg Novog obilježeno memorijalnim okupljanjem

D. MIJATOVIĆ

Izvinjenje za zločin nakon 30 godina

STR. 3.

Skupština usvojila rebalans budžeta, opozicija upozorila na povećanje troškova

Damjanović: U budžetskoj rezervi samo 5,7 miliona eura

Mediji gube slobodu zbog finansijske krize STR. 7.

I. MANDIĆ

STR. 6.

Završna konferencija CGO-a o novinarstvu u Crnoj Gori: Kako do oporavka

D. MALIDŽAN

STR. 8. i 9.

Politika

Četvrtak, 26. maj 2022.

Đukanović: Utvrditi kako je mijenjano komandovanje policijom 4. i 5. septembra PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da je za državu važno da se utvrdi kako je u noći između 4. i 5. septembra prošle godine, uoči ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija Mićovića, mijenjan komandni lanac nad važnom državnom strukturom kakva je policija. On je, na jučerašnjoj godišnjoj konferenciji za medije, kazao da je potrebno utvrditi odgovornost svih aktera događaja na Cetinju 4. i 5. septembra.

PREĆUTKIVANJE IZDAJE

– Za državu je važno da se ustanovi kako je te noći mijenjan lanac komandovanja nad važnom državnom strukturom kakva je policija Crne Gore. Jer ako se moglo dogoditi da je neko sa adresa izvan Crne Gore preuzeo komandu nad djelovima policije Crne Gore, onda to ne smije proći nekažnjeno, jer je to prećutkivanje izdaje – istakao je Đukanović. Saglasan je sa ocjenom premijera Dritana Abazovića da niko ne može biti zadovoljan onim što se dogodilo na Cetinju, a pojasnio je da nijedan predstavnik državnih organa nema pravo da bude ponosan. – Bio sam na Cetinju, jer sam smatrao da mi je tu mjesto, a ono što je tada urađeno sam vidio kao neodgovorno ponašanje, prije svega crnogorske Vlade i određenih crnogorskih organa koji su, u želji da izađu u susret određenim društvenim subjektima Crne Gore sa sjedištem izvan naše države, brutalno, neodmjereno i nezakonito upotrijebili sredstva prinude i silu protiv slobodnih građana koji su se okupili sa apsolutnim pravom da izraze protest protiv institucije koja pokušava da poništi crnogorski nacionalni, kulturni, vjerski identitet. Građani znaju zašto su tu bili, davao im ja za pravo ili ne, ali država Crna Gora, tačnije njena Vlada u tom smislu ni-

D.MALIDŽAN

Predsjednik Crne Gore održao godišnju konferenciju za medije

Milo Đukanović

Bio sam na Cetinju jer sam smatrao da mi je tu mjesto, a ono što je tada urađeno sam vidio kao neodgovorno ponašanje, prije svega crnogorske Vlade i određenih crnogorskih organa koji su, u želji da izađu u susret određenim društvenim subjektima Crne Gore sa sjedištem izvan naše države, brutalno, neodmjereno i nezakonito upotrijebili sredstva prinude i silu protiv slobodnih građana koji su se okupili sa apsolutnim pravom da izraze protest protiv institucije koja pokušava da poništi crnogorski nacionalni, kulturni, vjerski identitet – istakao je Đukanović je položila ispit – naglasio je Đukanović.

JASAN CILJ

Podsjetio je da smo obnavljajući nezavisnost odredili i jasan cilj – evropski sistem vrijednosti i članstvo u EU i NATO, koji je, kako je rekao, u posljednje dvije godine bio ugrožen i suštinski doveden u pitanje. – Nakon izbora 2020. godine i mirne, demokratske tranzicije vlasti mnogo toga je u ovoj zemlji, ne slučajno, nego sasvim planski – zaustavljeno i blokirano. Jer je rezultat parlamentarnih izbora u krugovima nacionalista i u Crnoj Gori i izvan nje viđen kao nova šansa za velikodržavne ideje i projekte. Viđen je i kao nova šansa za rusku destrukciju Evrope i Zapada, za šta je Balkan uvijek pogodno tle – rekao je Đukanović. Uprkos tim izazovima, dodao je, Crna Gora je ostala na evropskom i evroatlantskom kursu, zbog čega je danas, naveo je, najvažnije pitanje jesmo li manje skloni da na

izborima pružimo šansu nekompetentnosti i neodgovornosti prema vitalnim nacionalnim interesima. Ocijenio je da dijalog pomoću kojeg se formirala manjinska vlada pokazuje da potencijal postoji. – Da bismo zaista išli naprijed, moramo imati jasne odgovore o tome kako i zašto je zemlja uvedena u agoniju nekompetentnog i nemarnog upravljanja njenim resursima i politikama, izložena političkim postupanjima koja bi se najtačnije mogla opisati kao iskompleksirani revanšizam i vraćanje dugova centrima izvan Crne Gore i na njenu štetu – istakao je Đukanović. Istakao je da je pomirenje ili harmonizacija društva moguća samo na evropskim vrijednostima, kao i da je potrebno da svi osvijestimo da je pravo na slobodu našeg i svih drugih naroda najveća vrijednost.

UPOZORENJA

Predsjednik naše države smatra da se invazija na

Izbor partnera za izgradnju auto-puta donijet zakonito Đukanović je kazao da ne osjeća grižu savjest i odgovornost za izbor strateškog partnera za izgradnju auto-puta. - Naprotiv, odluka je donijeta na temelju zakona ove zemlje. Na bazi međunarodnog tendera dobili smo jedan broj ponuda gotovo neuporedivih u odnosu na kinesku. Imamo izvjestan proboj roka za završetak prve faze auto-puta, ne bih mogao da kažem da je sva odgovornost na kineskoj strani, ima je dosta i na crnogorskoj. Posao je završen, riječ o mjesec-dva dana formalizacije dozvola za stavljanje tog auto-puta u upotrebu. Ako za nečim žalim, to je zbog nedovoljnog interesovanja međunarodnih finansijskih institucija da budu partneri ovakvih projekata – istakao je Đukanović.

Ukrajinu možda ne bi dogodila da je Evropa, ali i svijet razumio upozorenja koja su dolazila od nas. – Ne bude li se sada odlučno i mudro postupalo, užas kojem svjedočimo neće ostati unutar granica Ukrajine – naveo je on. Ocijenio je da je naš region u dobroj mjeri destabilizovan, ali i da Zapadni Balkan nije u najvećoj opasnosti od prelivanja ratne opasnosti iz

„Evropa sad“ – teret fiskalnoj stabilnosti Đukanović je ocijenio i da je neodrživ teret fiskalnoj stabilnosti donio program „Evropa sad“ s kraja mandata prethodne vlade zbog očekivanog smanjenja javnih prihoda u odnosu na BDP na srednji rok. – Projekcije MMF-a su da bi iz svih ovih razloga, deficit javne potrošnje u 2022. godini mogao ići do 6,1 odsto, a u sledećoj do 5,6 odsto BDP. Posljedično to upućuje da će nam za

izvršenje budžeta - prije svega otplatu duga i pokriće deficita - trebati novo zaduženje od oko 300 miliona eura u ovoj i 550 miliona eura u 2023. godini – kazao je Đukanović. Pojasnio je da će mogućnosti zaduženja biti veoma otežane i to ne samo zbog bezbjednosne krize u Evropi, već i zato što ključne centralne banke i Evropska centralna banka usporavaju monetarne stimulanse, a što se reflektuje na

povećanje kamatnih stopa i slabiju dostupnost kapitala. – Posljedice će prije osjetiti ekonomije sa nižim kreditnim rejtingom poput naše, jer investitori neće biti spremni da investiraju na tim tržištima. To će u povoljnijem scenariju značiti skuplje uslove zaduživanja, a u nepovoljnijem nemogućnost zaduživanja. Konsekventno to će nas sve više približavati MMF – naveo je Đukanović.

Ukrajine, posebno ne nakon herojske odbrane ukrajinskog naroda. – U opasnosti je od posljedica tog istog malignog uticaja koji je Moskva, podržana na samom Balkanu, vodila od 2015. godine i pokušaja državnog udara godinu kasnije u Crnoj Gori. U našem regionu dominantno hibridno, a u Ukrajini klasično i brutalno. Oslonac tim agresorskim idejama su kao i u Evropi najretrogradnije politike kakav je velikodržavni nacionalizam. Posljedicama takvog prepuštanja našeg regiona uticaju antievropskih geopolitičkih interesa na Balkanu bavićemo se i kada se rat u Ukrajini završi – kazao je Đukanović. Podsjetio je da je u takvim okolnostima smijenjena vlada koja je iz temelja destabilizovala državu i koja nas je „natjerala da se umjesto razvojem i integracijama bavimo odbranom vitalnih državnih interesa“. – Njeno štetočinsko djelovanje, koje je kulminiralo 4.

i 5. septembra prošle godine, formalno je okončano demokratskim putem u parlamentu, ali je ona suštinski pala na Cetinju. Sada treba da dobijemo punu istinu o ulozi svih aktera u tim događajima, što je primarna obaveza nove vlade – naglasio je predsjednik. Uz to, osnovni zadaci nove vlade su, kako je rekao, da deblokira pregovarački proces, stvori uslove za razvoj biznisa, povratak otjeranih i privlačenje novih investitora, kao i da doprinese pripremi izbora koji će uslijediti. Komentarišući stav Francuske o formiranju šire političke zajednice u Evropi, Đukanović je rekao da je pročitao ideju Emanuela Makrona, te ocijenio da je nedovoljno elaborirana. – Vjerujem da ćemo imati priliku da u dijalogu sa Evropskom unijom čujemo precizniju razradu te ideje. Moje je uvjerenje da se ta ideja ne može odnositi na Crnu Goru, kao ni na region Zapadnog Balkana. Za Crnu Goru sam ubijeđen da se to ne može odnositi jer smo duboko u pregovaračkom procesu, a manje ili više duboko je i praktično svaka od država na Zapadnom Balkanu. Vjerujem da je jedina dobra i jedinstvena poruka iz EU da sve države Zapadnog Balkana imaju svoje mjesto u EU – naglasio je Đukanović.

POŠTOVATI PREZUMPCIJU NEVINOSTI

Upitan da li je mogao znati za sporne postupke pravosudnih funkcionera, bivše

Politika

Četvrtak, 26. maj 2022.

Kako spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić vidi ideju francuskog predsjednika o formiranju evropske političke zajednice

Proces pregovora sa EU nije povezan sa Đukanovićevom političkom budućnošću Upitan hoće li napustiti politiku naredne godine, kako su sugerisali određeni političari, Đukanović je kazao da se osjeća dobro i da ne smatra neophodnim da mu bilo ko sugeriše šta bi trebalo da radi. – Drago mi je da su vaši sagovornici pokazali brigu za moju budućnost. Vjerovatno, računajući da sam umoran i da mi je potrebno da se posvetim lagodnijem životu i zdravlju. Zahvaljujem, osjećam se dobro, ne smatram neophodnim da mi bilo ko sugeriše šta ja treba da uradim – naveo je Đukanović. Istakao je da je u 30 godina svoje političke karijere povlačio teške poteze na

predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, Đukanović je pozvao na poštovanje prezumpcije nevinosti, te kazao da nema nikakve veze ni sa jednom odlukom sudske vlasti, počev od imenovanja tih ljudi. – Zašto bih ja morao to znati? Jeste li čuli da to zna neki drugi predsjednik države? Hajde da budemo elementarno odgovorni i ne spinujemo nešto što nije naša realnost već očigledna želja da se kriminalizuje neki pojedinac ili kriminalna struktura da bi se ostvarivali parapolitički interesi onih koji spinuju – naglasio je. Konstatovao je da je Crna Gora evropska država i članica NATO-a i upitao da li ,,neko misli da je neko previdio kriminal o kojem naširoko pišu mediji svakodnevno etiketirajući ovog ili onog predstavnika prethodne vlasti“. Đukanović je kazao da se ne plaši da bi mogao da se nađe na udaru tužilaštva jer radi posao odgovorno, u skladu sa Ustavom i zakonom. – Vrlo se trudim da sagledam svoj život u periodu u kojem neću biti na vlasti, a to znači da svoj posao obavljam besprekorno, u skladu sa Ustavom i zakonom i da samim tim sebi garantujem da niko, pa ni najzlonamjerniji neće uspjeti da nađu ništa što sam radio na štetu države i zakona – rekao je Đukanović. Kazao je i da redovno prati

– U opasnosti je od posljedica tog istog malignog uticaja koji je Moskva, podržana na samom Balkanu, vodila od 2015. godine i pokušaja državnog udara godinu kasnije u Crnoj Gori

bazi vlastitih procjena i iskustva, i tako će, kako je kazao, biti i ubuduće. Rekao je i da ne vidi vezu između njegove političke budućnosti i procesa pregovaranja sa EU. – Nikada nijesam čuo od nikog iz EU da te dvije okolnosti dovodi u vezu. Naprotiv, mogu kazati da sam od početka u pregovaračkom procesu sa EU, od početka pregovora, pa do ostvarenog najvećeg dijela našeg uspjeha u pregovaračkom procesu, tako da ne vidim da tu može imati veze jedno sa drugim. Nastaviću da o tome razmišljam kao i do sada, odgovorno i sam – rekao je Đukanović.

ono što objavljuje Europol, a što upućuje na moguću involviranost u kriminalne aktivnosti određenog broja ljudi iz našeg državnog aparata. Na pitanje da li se osjeća odgovornim zbog ovih dešavanja kao čovjek koji je vodio Vladu, a sada državu, Đukanović je rekao da nosi dio nelagode, jer smatra da to nije afirmativno za državu na čijem je čelu. – Snosim i osjećam odgovornost za eventualno ugrožavanje međunarodnog ugleda Crne Gore. Zato mislim da je jako važno da se nastavi sa radnjama kojim se bavi nadležno tužilaštvo i da se stavi dosije na upotrebu sudskim organima koji će odlučivati objektivno o odgovornosti svih ljudi koji će biti obuhvaćeni tom istragom – istakao je. Naveo je i da je sa bivšim šefom Specijalnog policijskog tima Zoranom Lazovićem imao i ima komunikaciju. – Tu nema razloga za bilo kakvim prikrivanjem. Ono što su moja dosadašnja saznanja, ne vidim da se njegovo ime pominje u svemu onome – rekao je Đukanović. Vjeruje i da će poslanici u parlamentu postići dogovor oko imenovanja u pravosuđu, a kazao je i da su razgovori na tu temu već počeli. Komentarišući slučaj „Pandora papiri“ kazao je da je imao komunikaciju sa Specijalnim tužilaštvom kroz prikupljanje informacija na tu temu. Nije bilo nikakvih naknadnih interesovanja i to ga, kako kaže, uvjerava da su sve informacije na nadležnom mjestu i da bi mogli uskoro čuti povratnu informaciju tim povodom. – Sve relevantne informacije na tu temu ostaju u Specijalnom tužilaštvu. Iskreno, očekivao sam da će se već pojaviti stav po tom pitanju. Uz punu podršku svakom državnom organu da ispita sve, smatram da bi nam svima mnogo koristila efikasnost u predistražnim radnjama i da što prije upoznamo javnost sa tim – zaključio je Đukanović. Ž. ZVICER

Slanje Zapadnog Balkana na rezervnu klupu EU Crna Gora je prva u redu i najviše je pogođena Makronovim planom, koji zaobilazi auto-put ka Briselu i ide nekim sporednim putevima, uz stajanke od po više godina čekanja na nekim usputnim stanicama, smatra Jakšić PODGORICA – Plan prvog čovjeka Francuske Emanuela Makrona o formiranju evropske političke zajednice podrazumijeva slanje Zapadnog Balkana na rezervnu klupu Evropske unije koji će, ukoliko dođe do njegove realizacije, pojačati zamor od reformi i dovesti do rasta euroskepticizma u ovom regionu, smatra politički analitičar i urednik spoljnopolitičke redakcije

dnevnog lista Politika Boško Jakšić. On u razgovoru za Pobjedu ističe kako eventualni razvoj takvog scenarija ne bi bio dobar ni po Evropu, jer bi to značilo izlaganje ovog dijela Starog kontinenta još jačim uticajima Rusije i Kine. Francuski predsjednik Emanuel Makron je početkom ovog mjeseca, govoreći u Evropskom parlamentu povodom Dana Evrope, predstavio svoju ideju o formiranju takozvane evropske političke zajednice koja bi Ukrajini i drugim aspirantima za članstvo u EU omogućila bližu saradnju sa Unijom, ali ne i

Ako se sjetimo da su prva obećanja o otvorenim vratima Zapadnom Balkanu data na samitu u Solunu još 2003. godine, onda je jasno da ovaj region već decenijama čeka. U međuvremenu je samo Hrvatska ušla u EU – podsjeća on

Boško Jakšić

Njemačka će, smatra Jakšić, pokušati da osujeti ambicije francuskog predsjednika da, nakon odlaska Angele Merkel, preuzme lidersku poziciju u Evropi. - Makronove ambicije su jasne, ali je veliko pitanje da li će Njemačka tako lako prepustiti Makronu da bespogovorno postane lider EU. Za

članstvo u tom bloku. - Ideja francuskog predsjednika je neka vrsta plana koji treba da pogoduje članicama Evropske unije koje su protiv proširenja, a mi znamo da je raspoloženje protiv proširenja vrlo rašireno u Uniji. Situacija djeluje malo povoljnije nakon izbijanja ukrajinskog rata, ali je očigledno da je to još uvijek nedovoljno za iskren pristup i pojačan angažman na ubrzanju članstva zemalja Zapadnog Balkana – ističe Jakšić. Smatra i kako će takav razvoj situacije najviše pogoditi upravo Crnu Goru koja je među šest zapadnobalkanskih država kandidata za članstvo u EU najviše odmakla u procesu pregovora. - Crna Gora je tu prva u redu i najviše je pogođena Makro-

Njemačka Makronu neće lako prepustiti liderstvo u Evropi očekivati je da će na toj trasi doći do nekog dogovora koji neće omogućiti suprimaciju Makrona kakvu bi on želio, nego će ipak morati da se to liderstvo podijeli između dvije najjače sile unutar EU, a to su

Njemačka i Francuska. Jedno je šta Makron priželjkuje, a stvarnost je nešto drugo i ne ide mu u korist. Nijesu mnoge članice EU spremne da tako lako konvertiraju liderstvo Makronu – naveo je Jakšić.

novim planom, koji zaobilazi auto-put ka Briselu i ide nekim sporednim putevima, uz stajanke od po više godina čekanja na nekim usputnim stanicama – kaže Jakšić. Upitan u kolikoj mjeri će Makronov plan uticati na demoralisanje država Zapadnog Balkana da rade na procesu daljih reformi, Jakšić odgovara kako je ovaj region, usljed decenija čekanja i odlaganja, već dovoljno demoralisan. - Ako se sjetimo da su prva obećanja o otvorenim vratima Zapadnom Balkanu data na samitu u Solunu još 2003. godine, onda je jasno da ovaj region već decenijama čeka. U međuvremenu je samo Hrvatska ušla u EU – podsjeća on. Jakšić, međutim, dodaje da Evropa ipak razumije da, u aktuelnoj situaciji narušene evropske bezbjednosti, mora da inkorporira Zapadni Balkan i na osnovu toga pošalje jasnu poruku da neće dozvoliti da tako lako izgubi taj region i prepusti ga još jačim uticajima Rusije i Kine. - Tako da vjerujem da će se Evropa angažovati na način koji nije po Makronovoj recepturi – kaže on. Jakšić ističe i kako, ukoliko postoji zamor od proširenja u EU, postoji i zamor od čekanja među zemljama ovog regiona. - Moj utisak je da je Makronov plan loš po Zapadni Balkan. Ono što možda djeluje ohrabrujuće je to što taj plan ipak nije dočekan sa entuzijazmom u Berlinu – zaključio je Jakšić. Đurđica ĆORIĆ

Predsjednik države primio vrhovnog komandanta NATO snaga u Evropi PODGORICA - Predsjednik države Milo Đukanović primio je vrhovnog komandanta NATO snaga u Evropi Toda Voltersa, koji boravi u oproštajnoj posjeti Crnoj Gori. Đukanović je, kako stoji u saopštenju iz njegovog kabineta, zahvalio Voltersu što i u ovoj prilici pokazuje opredijeljenost za saradnju sa Crnom Gorom i time „doprinosi našem dobrom osjećaju nakon petogodišnjeg članstva u NATO“. Đukanović je ocijenio da je Crna Gora odgovornim odnosom prema preuzetim obavezama opravdala podršku saveznika njenom članstvu. - U kontekstu pogoršane bezbjednosne situacije u Evropi uzrokovane agresijom na Ukrajinu, predsjednik je odao priznanje aktivnostima NATO kojima je zaustavljena dalja agresija i realizovana strategija odvraćanja i odbrane. Posebno je naglasio posvećenost Crne Gore ispunjavanju svog paketa obaveza nakon izbora nove Vlade kroz valance odluka koje se očekuju od nas kao odgovorne članice i pomoći koja je upućena Ukrajini, uz odlučnost da tako bude i ubuduće – naglasili su iz Đukanovićevog kabineta.

Volters: NATO je svjestan malignih uticaja na Zapadnom Balkanu Đukanović je istakao da Crnu Goru sa puta evropskih i evratlantskih integracija nijesu mogli skrenuti ni unutrašnje ni spoljašnje maligne strane. - Ostajemo tvrdi zagovornici euroatlantizma, ponovio je uvjerenje o ključnoj važnosti zdravog partnerstva Evrope i SAD koje počiva na identičnim vrijednostima i ne traži preispitivanje već sistemsku nadgradnju kako bi sačuvali superiornu poziciju – kazao je Đukanović. Predsjednik je ukazao na važnost kontinuiranog prisustva NATO i EU na Balkanu, imajući u vidu reputaciju nestabilnog regiona koji je u kontinuitetu pod malignim uticajem trećih strana. Volters je kazao da je saglasan sa stavovima predsjednika i ocijenio da Zapadni

Balkan mora ostati u centru pažnje NATO i EU. - Istakao je da su svjesni malignog uticaja na Zapadnom Balkanu i da ostaju fokusirani na njega kao što su fokusirani na Ukrajinu. Uz podsjećanje da je bio svjedok prijema Crne Gore u Alijansu, istakao je da proteklih pet godina Crnoj Gori mogu služiti na ponos i da su dostignuća i doprinosi izuzetni. Visoko je ocijenio ostvarene rezultate naših vojnika u misijama u Avganistanu, Kosovu, Letoniji i Iraku ističući da je prisustvo crnogorskih snaga naročito u Letoniji i podsjetnik liderima NATO da se zadrži pažnja na ZB - naglašava se u saopštenju. Razgovoru je prisustvovao ministar odbrane Raško Konjević. R. P.

Politika

Četvrtak, 26. maj 2022.

Premijer Crne Gore na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu sastao se sa predsjednikom Srbije

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava zahvalio SD-u što su podržali njihovu inicijativu za parlamentarnu istragu o dešavanjima na Belvederu

Utvrđivanje istine mora Vučić: Pozvao sam biti dovedeno do kraja Abazovića da se pridruži sastanku inicijative „Otvoreni Balkan“ PODGORICA - Premijer Dritan Abazović sastao se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. - Odlična prilika da sa Dritanom Abazovićem tokom Svjetskog ekonomskog foruma razgovaram o bilateralnim pitanjima, ali i da ga još jednom pozovem da nam se pridruži na sastanku inicijative ,,Open Balkan“ u Ohridu – napisao je Vučić na svom Instagram profilu. To je bio prvi susret dvojice zvaničnika od kako je Abazović postao premijer. Nakon sastanaka sa Vučićem, Abazović je rekao da odnosi sa Srbijom moraju da budu na mnogo većem nivou nego što su bili, te da smatra da ukupna atmosfera ide u tom pravcu. - Drago mi je što smo po prvi put imali priliku da se sretnemo nakon mog stupanja na dužnost. Osjećam da predsjednik Vučić ima veliku volju da saradnju sa Crnom Gorom podigne na veći nivo i sa naše strane je tako - naglasio je Abazović. Iz Vlade je saopšteno da je prilikom bilateralnog susreta premijera Abazovića i Vučića konstatovano da Crna Gora ulaže maksimalne napore da se na Zapadnom Balkanu promoviše politika regionalne saradnje, pomirenja, suživota, bolje ekonomske povezanosti. Abazović je istakao da je Crna Gora posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom, koji su dodatno osnaženi zajedničkim evropskim ciljevima i regionalnim kontekstom, te utemeljeni na ekonomskoj, geografskoj i političkoj upućenosti jednih na druge. Istakao je da je potrebno unaprijediti ekonomsku saradnju, prvenstveno kroz realizaciju zajedničkih projektnih aktivnosti u oblasti energetike i infrastrukture. - Odnosi sa Srbijom za Vladu Crne Gore su prioritetni zbog čega smo spremni na

Aleksandar Vučić i Dritan Abazović

intenzivnu saradnju u svim oblastima od zajedničkog interesa - naglasio je predsjednik Vlade Abazović. Premijer je potvrdio da ga je Vučić pozvao da prisustvuje samitu inicijative ,,Otvoreni Balkan“ u Ohridu. Premijer Abazović je, nakon sastanka na visokom nivou sa regionalnim i evropskim liderima iz svijeta politike i biznisa, kao i predstavnika brojnih međunarodnih organizacija, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, saopštio da je pozicija Crne Gore jako dobra. - S obzirom da nijesmo na stolu, odnosno nijesmo u zemljama koje imaju neriješena pitanja, pomoći ćemo da damo doprinos regionalnoj saradnji i tako stvaramo situaciju da Crna Gora u novoj političkoj i bezbjednosnoj arhitekturi može da zauzme jako konstruktivnu poziciju - rekao je Abazović nakon brojnih sastanaka.

On je rekao i da se sastao sa predsjednikom Vlade Luksemburga Havijeom Betelom i da se može očekivati da jedna luksemburška kompanija uskoro započne rad u Crnoj Gori i otvori 50 novih radnih mjesta. Tokom učešća na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu predsjednik Vlade Crne Gore susreo se sa šefom diplomatije Ukrajine Dmitrom Kulebom, koji je Abazovića upoznao sa trenutnom situacijom u Ukrajini. - Crna Gora pruža punu podršku ukrajinskom narodu koji vodi borbu za principe i univerzalne vrijednosti čovječanstva. Jedinstvo i solidarnost su od velike važnosti u ovom trenutku - istakao je Abazović. Abazović je, kako je navedeno, Kulebu informisao o broju pristiglih građana Ukrajine u Crnu Goru, ističući da je Crna Gora otvorena da pruži neophodnu pomoć i još snažniju podršku Ukrajini. Z.D.

Jedan od lidera DF-a tvrdi da inicijativa o samostalnosti opštine Zeta podrazumijeva da ona opet ostane u sastavu Glavnog grada

Knežević prijeti blokadom saobraćajnica tokom turističke sezone PODGORICA – Inicijativa o izmjenama zakona o teritorijalnoj organizaciji i glavnom gradu, koju predlažu poslanici Demokratske partije socijalista, predviđa da opština Zeta ponovo bude u sastavu Glavnog grada, ali bez mogućnosti da Zećani glasaju na lokalnim izborima u oktobru, tvrdi jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević. On je, na jučerašnjoj konferenciji za medije, potpisnike te inicijative optužio i da ne znaju koja će naselja pripasti Zeti. - To znači da nema industrijske zone oko KAP-a, servisno-skladišne zone oko KIPS-a, nema dijela Plantaža i Aerodroma Golubovci, a koncesije na Morači ostaju u nadležnosti Glavnog grada - rekao je Knežević.

Dodao je da dio prijedloga zakona predviđa da do formiranja organa lokalne samouprave, opštinom Zeta upravljaju organi Gradske opštine Golubovci. – Ovo je totalni pravni abortus jer dolazimo do zaključka da sve ostaje isto – naglasio je Knežević i dodao da su potpisnici inicijative zapravo zabrinuti za rezultate izbora u Podgorici i Zeti. – Jer su oni pokazali da su kaskali za nekih četiri, a sad i pet hiljada glasova. Neko se odlučio da na papiru napravi opštinu koja će biti u granicama Glavnog grada i koju će finansirati Ivan Vuković,, dok građani Zete neće imati pravo da se izjašnjavaju na izborima krajem oktobra – naveo je Knežević.

Namjera je, dodao je Knežević, jasna i podrazumijeva da se zaustavi svaka mogućnost njegove kandidature za gradonačelnika Podgorice. – Jer imam prebivalište u Mojanovićima, druga kuća od željezničke – rekao je Knežević i ponovio raniju ponudu da se neće kandidovati za gradonačelnika Podgorice ukoliko se Zeti omogući prava samostalnost i u granicama koje je nekada imala.

Knežević je dodao da krivicu nosi i Socijalistička narodna partija koja će, kako je rekao, morati da preuzme odgovornost za svaku igru sa interesima građana Zete. Ukoliko ne dođe do izmjena predloženog rješenja, Knežević ne odbacuje mogućnost blokade saobraćajnica u Zeti i zaobilaznice oko tog mjesta. - Znajući zetski mentalitet, ako se bude insistiralo na ovakvom rješenju turisti će moći da kampuju u Zeti i oko Ćemovskog polja - zaprijetio je Knežević. Milan Knežević Đ. Ć.

PODGORICA – Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava zahvalio je Socijaldemokratama što su iskazali jasnu namjeru i pokrenuli inicijativu u Skupštini da se formira anketni odbor i obavi parlamentarna istraga o dešavanjima na Belvederu i Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine. - Pozdravljamo iskazanu podršku za takvu inicijativu koja je uslijedila i od DPS, SDP, Bošnjačke stranke i Liberalne partije. Uz to, pozdravljamo javno izrečeni stav premijera (Dritana) Abazovića - bez obzira na neke od njegovih pratećih komentara i formulacija - o „apsolutnoj podršci“ za takvu parlamentarnu istragu - navodi se u saopštenju CHO. Kako dodaju, smatraju veoma značajnim što je razumijevanje i podrška došla i sa adrese predsjednika države Mila Đukanovića, koji je posebno apostrofirao obavezu Vlade Crne Gore da se uključi u taj proces i doprinese utvrđivanju pune istine o ponašanjima, postupanjima i odlukama prethodne vlade i njenih članova, državnih organa i policije. - Očekujemo da će parlamentarna istraga - uz pretpostavljeno i očekivano učešće svih parlamentarnih stranaka, bez obzira na njihove stavove i pozicije i uloge njihovih funkcionera - pokazati što se i kako događalo početkom septembra prošle godine u našoj zemlji i što je eskaliralo prilikom nasilne intronizacije poglavara Crkve Srbije u Crnoj Gori - saopštili su iz CHO. Nadaju se da će svi relevantni mediji u Crnoj Gori sa dužnom pažnjom i profesionalno pratiti parlamentarnu istragu, s obzirom na to da se radi

o događajima koji su značili i flagrantno i opasno kršenje ljudskih prava u našoj zemlji. - Utvrđivanje pune istine i odgovornosti onih koji su prekršili zakonske i ustavne norme mora biti dovedeno do kraja. Belvederski i cetinjski događaji moraju ostati i kao istorijski nauk da Crna Gora i njena vlast više nikada ne dovedu u pitanje građanski red i mir u našoj zemlji i da ne prepusti, voljno ili zbog neznanja i straha, ili bilo kojeg drugog razloga, uticaj i odlučivanje o tako važnim procesima i dešavanjima faktorima i centrima moći iz inostranstva, na adresama - u organizacijama i u službama - koje ne misle dobro našim građanima i našoj državi – zaključili su iz CHO. Potreba da se parlament uključi u istragu događanja na Cetinju iskazana je na panel konferenciji „Belveder 2021. uzroci i posljedice“ koju su u Podgorici 13. maja organizovali Crnogorski helsinški odbor i Pobjeda, kada je Miodrag Vlahović saopštio da će organizacija na čijem je čelu zahtijevati takvu istragu. Odmah su ih podržale Socijaldemokrate, odakle je već 18. maja saopšteno da ova partija privodi kraju proceduru o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica koje se odnose na postupanje MUP-a, Uprave policije i ANB-a 4. i 5. septembra 2021. godine na Cetinju. Policija je 5. septembra ujutro brutalnom silom, koja je trajala duže od četiri sata, razbila mirne građanske proteste koji su na Cetinju organizovani zbog nasilne intronizacije mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru. K. K.

Prekinuta konstitutivna sjednica Skupštine opštine Ulcinj

Verifikovali mandate, ali nijesu izabrali predsjednika PODGORICA - Skupština opštine Ulcinj juče je verifikovala mandate odbornicima, ali nije izabrala predsjednika. Nakon verifikacije mandata odbornicima, najstarija odbornica Jasmina Hasa iz redova Demokratske unije Albanaca, koja je predsjedavala sjednicom, dala je pauzu jer je, kako je kazala, stigao još jedan prijedlog za predsjednika SO Ulcinj iz DPSa. Novouspostavljena većina predložila je Ardiana Mavrića (Forca), a Demokratska partija socijalista Ivanu Popović. Sjednica nije nastavljena nakon pauze i biće, kako je saopšteno iz ulcinjske Ure, održana danas. Kandidat za predsjednika ulcinjskog parlamenta Ardian Mavrić nakon prekida sjednice Mavrić kazao je da je riječ o klasičnoj opstrukciji DUA i DPS. - Neće uspjeti da nas zaustave. Sada ide naš zahtjev da sjednica bude nastavljena sjutra, koji su podržale i Demokrate - kazao je Mavrić.

Iz ulcinjskog DPS-a su saopštili da se na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj desilo skandalozno kršenje procedure, kojom se, kako kažu, namjerava na nezakonit način izabrati nova gradska uprava. - Konstitutivnu sjednicu SO Ulcinj zakazala je, i njome predsjedavala – kako je i Poslovnikom predviđeno, najstarija odbornica (DUA). Poslije verifikacije mandata data je pauza dok se ne zakaže termin za nastavak sjednice i zakazan kolegijum za sjutra sa ciljem dogovora oko daljeg načina rada - navode u DPS-u. Nakon toga, dodaju, potpuno nezakonito bivši predsjednik Skupštine Haxhi Sulejmani zakazao je nastavak sjednice. - Demokratska partija socijalista neće učestvovati u radu ovakve nezakonite sjednice SO Ulcinj i obavještavamo javnost da ćemo institucionalno pokrenuti pitanje legalnosti izbora novih čelnika gradske uprave zaključuje se u saopštenju. Z.D.

Ekonomija

Četvrtak, 26. maj 2022.

U Ministarstvu kapitalnih investicija smatraju da je racionalno da Elektroprivreda otuđi sopstvene dionice

I nova vlada hoće da proda akcije EPCG ,,strateškom partneru“ PODGORICA - Jedino ekonomski prihvatljivo rješenje je da Elektroprivreda (EPCG) proda deset odsto sopstvenih akcija, smatraju u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI), na čijem je čelu Ervin Ibrahimović. Time su pokazali da su saglasni sa prijedlogom aktuelnog menadžmenta EPCG, bivšeg resornog ministarstva i prethodne vlade da se nađe „strateški investitor“ kako te akcije ne bi bile poništene. Riječ je o akcijama koje je EPCG otkupila svojim parama od bivšeg strateškog partnera italijanske A2A, koja je u EPCG 2009. ušla sa 430 miliona, a izašla 2017. sa 230 miliona eura za isti paket akcija. Po zakonu, kompanija je dužna da sopstvene akcije proda ili poništi nakon tri godine. EPCG je prvih deset odsto otkupljenih akcija od A2A poništila 2019. i na taj način povećala vlasnički udio države i vrijednost akcije.

ZAKON

-Jedino ekonomski prihvatljivo rješenje je prodaja tih akcija strateškom partneru ili da ih otkupi država, kao većinski vlasnik, što direktno implicira ispravnost ovakve odluke – kazali su Pobjedi iz MKI. Smatraju da bi najgora opcija bilo poništenje akcija i smanjenje osnovnog kapitala društva u iznosu njihove procijenjene vrijednosti. Vlada bivšeg premijera Zdravka Krivokapića je 20. aprila usvojila informaciju u kojoj se predlaže da se tih deset odsto akcija proda „strateškom partneru“, nakon što je bivši ministar finansija Milojko Spajić dopisom od 26. januara odbacio mogućnost da ih država otkupi. Poslanica DPS-a Dragica Sekulić, koja je bila ministarka ekonomije od 2016. do decembra 2020. godine, kazala je ranije Pobjedi da u ovom trenutku nijedna ozbiljna kompanija nema interes da kupi deset odsto akcija EPCG, ukoliko nema neki plan, dogovor ili obećanje, koje bi joj omogućilo da dođe bar do 15 odsto vlasničkog udjela, po osnovu čega bi mogla uticati na poslovne odluke EPCG. Ona je uvjerena da bi za tih deset odsto akcija u ovom trenutku bile zainteresovane kompanije iz okruženja. Rukovodilac sektora za korporativne aktivnosti Komisije za tržište kapitala Draško Malbaški je ranije našoj redakciji kazao da

Iz MKI su saopštili da će predstavnik Vlade na sjednici skupštine akcionara elektroenergetske kompanije, na kojoj se bude odlučivalo o statusu deset odsto sopstvenih akcija EPCG, glasati u skladu sa usaglašenim stavom Vlade je poništenje sopstvenih akcija institut koji se nerijetko koristi i njegova primjena ima više pozitivnih efekata, kao što je povećanje tržišne vrijednosti akcije, zarade po akciji i dividende.

EFEKTI

Iz MKI, međutim, tvrde da bi poništenje ovih dionica imalo samo loše efekte. - Imajući u vidu da je 41. Vlada za ovaj paket akcija izdvojila sredstva u ukupnom iznosu 52,86 miliona eura, to bi krajnji efekat kao otpisa osnivačkog kapitala i već izdvojenih sredstava dostigao više od 100 miliona eura. Ukoliko država otkupi ovih deset odsto akcija to ne bi značilo otpis iz osnivačkog kapitala, već povećanje vlasničkog udjela, ali i umanjenje 50 miliona sredstava iz državnog budžeta – rekli su iz MKI i konstatovali da nije jednostavno doći do idealnog strateškog partnera. - Najbolje bi bilo da akcije kupi renomirana kompanija koja planira da vremenom proširi saradnju sa EPCG (u smislu

Premijer na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Abazović: Vlada ostaje pri programu „Evropa sad“ PODGORICA - Vlada ostaje pri programu ,,Evropa sad“, poručio je premijer Dritan Abazović nakon sastanka sa regionalnim i evropskim liderima na Svjetskom ekonomskom forumu. - Međutim, da bi se sve servisiralo na vrijeme moraju da postoje jasni bilansi. One obaveze koje nijesmo isplaćivali prethodnih godina, moraju u jednom trenutku doći na naplatu - kazao

izgradnje novih izvora električne energije) i uložićemo maksimalne napore da to i ostvarimo. Ako posmatramo širu sliku upravljanja EPCG, imajući u vidu trendove savremenog korporativnog upravljanja, eventualni predstavnik u odboru direktora bi mogao unijeti nove savremene pristupe i vještine upravljanja koje bi pozitivno uticale na poslovanje EPCG – kazali su iz MKI i poručili da novac od prodaje akcija mora biti uložen u investicione razvojne projekte. Dodaju da preliminarne procjene ukazuju da bi se akcije mogle prodati za više od 52,86 miliona eura, koliko su plaćene 2019. godine. - Ali ne bismo špekulisali sa takvim informacijama, smatramo da je potrebno i važno da sačekamo zvanične podatke i kompletnu procjenu u kojoj će biti date sve tri opcije vrijednosti akcija i to: tržišna, fer tržišna i investiciona – rekli su iz MKI i najavili da će predstavnik Vlade na skupštini akcionara o statusu ovih akcija glasati u skladu sa usaglašenim stavom Vlade. S. POPOVIĆ

Air Montenegro dobija još jednu avio-liniju za glavni grad Turske

Od 18. juna letovi iz Podgorice za Istanbul Dritan Abazović

je Abazović, koji smatra da je najava ministra finansija o suštinskom rebalansu u julu odgovoran pristup. - Lako je propagirati populizam i govoriti kako ćemo trošiti novac. Da bi bilo šta mogli da potrošimo, treba da zaradimo. Mislim da taj pristup nije baš ranije bio aktuelan i raduje me da ministar finansija želi da objasni situaciju kakva jeste - poručio je Abazović. S. P.

PODGORICA - Air Montenegro od 18. juna dobija još jednu avio-liniju za Istanbul. - Nakon skoro godinu od prvog leta za Istanbul iz Tivta, avioni Air Montenegra će ka toj destinaciji letjeti i iz Podgorice i to dva puta sedmično tokom cijelog ljeta - navodi se u saopštenju kompanije. S. P.

Odgovor novinarke Pobjede na reagovanje menadžmenta CEDIS-a

Ne preko mojih leđa PODGORICA – Za jedanaest godina novinarskog staža nagledala sam se brojnih prljavih poteza javnih funkcionera i lošeg PR-a, ali optužba menadžmenta CEDIS-a da sam izmislila intervju sa predsjednikom Odbora Regulatorne agencije za energetiku (RAE) Branislavom Prelevićem nadmašila je i najprizemnije manipulacije plasirane u crnogorskom medijskom prostoru. U nepotpisanom reagovanju menadžment posrnulog državnog preduzeća reaguje na intervju, objavljen u prazničnom trobroju Pobjede, konstatujući da sam „slobodno interpretirala“ navode Prelevića da su u gubitku zbog loših poslovnih odluka, te ocjenjuju da mi predmetna problematika i nije previše bliska, a da je tekst nedorečen i sadrži paušalne ocjene i konstatacije. Da odmah razjasnim – naravno da je Prelević dao intervju Pobjedi i naravno da sam njegove riječi prenijela integralno, bez bilo kakve „slobodne interpretacije“. I naravno da bi sam već reagovao da je drugačije, ne bi čekao da mu menadžment CEDIS-a sugeriše da odbrani profesionalni integritet. Neprimjereno je da menadžment jednog državnog preduzeća dozvoli sebi da se spusti na tako nizak nivo i preko mojih leđa pokuša doskočiti regulatoru. Bilo bi im pametnije da se pozabave uzorcima problema u koje su uveli jednu od najznačajnijih crnogorskih kompanija i kroz institucije sistema pokažu jesu li ili ne u pravu, a ne da optužuju novinarku da izmišlja intervjue. Nakon što im nije uspjelo da obmanu javnost kako nijesu poslovali negativno, tako što su izmislili knjižna odobrenja, pokušavaju da poreknu to što regulator misli o njihovim poslovnim potezima. Jedino što je smisleno u besmislenom reagovanju CEDIS-a je da problemi koje imaju u poslovanju nijesu samo njihovi. Problem je čitavog društva kad na važne pozicije dođu nestručni pojedinci koji su zarad svog i interesa partije spremni na sve. Bojana DESPOTOVIĆ

Pljevaljski rudnik potpisao ugovor sa srpskom elektroenergetskom kompanijom

Prodaju 300 hiljada tona uglja Elektroprivredi Srbije

Potpisivanje ugovora

PODGORICA – Ugovor o prodaji 300 hiljada tona uglja potpisali su juče direktori Rudnik uglja Pljevlja i Elektroprivrede Srbije Milan Lekić i Miroslav Tomašević. – Ugovorom je predviđena isporuka prvih 40 hiljada tona po cijeni od 28,8 eura bez PDV-a za kvalitet toplotne moći od osam hiljada kJ/kg po toni, pri čemu se vrši korekcija cijene ponderisanjem u rasponu toplotne moći od sedam hiljada do deset hiljada kJ/kg - navodi se u saopštenju i dodaje da se takav ugalj Termoelektrani Pljevlja prodaje ta 23,4 eura. - Transport uglja na željezničku

stanicu u Prijepolju realizovaće Rudnik, a troškove pokriva EPS, čiju uslugu je obezbijedio RUP nakon sprovedenog tenderskog postupka - rekli su iz RUP-a. Lekić je kazao da su, na obostrano zadovoljstvo, formalizovali saradnju sa regionalnim gigantom. Poseban značaj ove saradnje je što smo napravili značajan poslovni iskorak u susret ekološkoj rekonstrukciji termoelektrane - ocijenio je Lekić. Prema koncesionom ugovoru, Rudnik uglja može ove godine iskopati 1,5 miliona tona uglja, od čega 90 odsto ide za potrebe pljevaljske termoelektrane. S. P.

Održan prvi radni sastanak na temu neradne neđelje

Traže konsenzus

PODGORICA – Održan je prvi radni sastanak na temu neradne neđelje, kojem su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma. -Sagovornici su pokazali visok stepen spremnosti nalaženja konsenzusa o ovom pitanju – navodi se u saopštenju i dodaje da je naredni sastanak planiran naredne sedmice. R.E.

Ekonomija

Četvrtak, 26. maj 2022.

Skupština usvojila rebalans budžeta, opozicija upozorila na veće troškove

U budžetskoj rezervi samo 5,7 miliona eura

PODGORICA - Skupština je sinoć usvojila izmjene i dopune Zakona o budžetu za ovu godinu, koje je podržao 41 poslanik parlamentarne većine. Protiv je bilo šest poslanika Demokrata, dok drugi nijesu bili prisutni u sali prilikom glasanja.

Usvajanjem rebalansa budžeta spriječeno je kašnjenje isplate junskih plata, penzija i socijalnih davanja. Rebalans je predložen kako bi se preraspodijelila sredstva u okviru nove organizacione strukture Vlade koja ima 18 ministarstava. Izdaci budžeta rebalansom su uvećani za 60.000 eura. Izmjene će stupiti na snagu danom objave u Službenom listu. Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je juče tokom rasprave da je u tekućoj budžetskoj rezervi trenutno 5,7 miliona eura, kada se u to uračunaju obaveze koje su plaćene i one koje će se morati platiti. On je istakao da će od tog novca vjerovatno morati da se plati četiri miliona eura za put Meljine – Petijevići. – To će možda biti posao za nadležne organe. Vidjećemo – rekao je Damjanović tokom rasprave o tehničkom rebalansu budžeta. On je dan ranije saopštio da su sredstva iz budžetske rezerve u prethodnom periodu trošena nenamjenski, te da je za tričetiri mjeseca potrošen novac namijenjen za dva ili možda tri kvartala ove godine. Damjanović je najavio da postoji mogućnost da se smanje akcize na gorivo za dodatnih deset odsto. – Imamo četiri obračunska moguća perioda - došli smo do drugog, za treći ćemo vjerovatno ići sa varijantom još 10 odsto. To će biti prag koji imamo i upravo zbog toga je isprva išlo 40 odsto, da bi imali rezervu od 10 odsto, ako se desi ovo što se dešava objasnio je Damjanović. Govoreći o suštinskom rebalansu, Damjanović je rekao da bi jedan od razloga za to mogao biti poboljšanje standarda penzionera.

Ministarstvo finansija

U prva četiri mjeseca ove godine država prihodovala 598 miliona eura, porasla naplata PDV-a i akciza

Manjak u državnoj kasi 36,4 miliona PODGORICA - Državnom budžetu je prva četiri mjeseca falilo 36,4 miliona eura, a u aprilu 14,3 miliona, što je niže od planiranog. Četvoromjesečni deficit niži je od planiranog za 120,5 miliona ili 74,6 odsto, a u odnosu na isti period prošle godine 107 miliona.

Sa sjednice Skupštine

Rebalansom su uvećani troškovi ugovora o djelu za milion, ostali rashodi za pet miliona, a službena putovanja 1,4 miliona - Ovo je posljednji momenat da se usvoje izmjene budžeta kako bi ministarstva nesmetano radila u narednom periodu - ukazao je Damjanović. Danijel Živković (DPS) ocijenio je da je bivši ministar finansija Milojko Spajić širio dezinformacije o stanju javnih finansija, a da to pokazuje podatak da je u aprilu bio deficit od 40 miliona eura. Da rebalans pokazuje da se nijesu značajno povećavala izdavanja za nova ministarstva, smatra Miloš Konatar (Ura), koji je ukazao da se sa tom činjenicom manipulisalo. Sa druge strane, Zdenka Popović (Demokrate) navela je da se tehničkim rebalansom stavka ostale naknade uvećala pet miliona eura, ugovori o djelu za milion, dok su izdaci za službena putovanja veći 1,4 miliona eura. - Svaki sljedeći rebalans će uru-

Odbijeni amandmani Demokrata Parlament sinoć nije podržao amandmane Vladimira Martinovića (Demokrate) kojima je tražio 400.000 eura za gradnju sportske infrastrukture u Kolašinu, te 350.000 eura za rekonstrukciju Ulice Boška Rašovića u tom gradu. - Povucite amandmane, razmatraćemo ih kad suštinski rebalans bude na dnevnom redu - kazao je Bojan Paunović iz Ministarstva, tokom rasprave na Odboru za ekonomiju. Nikola Rakočević (DPS) ocijenio je da je razvoj sjevera zaostao posljednjih godinu i po, zahvaljujući vlasti koju su podržavale Demokrate. - Deficit budžeta na današnji dan je 36 miliona eura, a mi govorimo o daljim rashodima - naveo je Rakočević. Odbijeni su i amandmani Dragana Krapovića (Demokrate) koji je tražio da se NTO opredijeli dva miliona eura, što Damjanoviću nije bilo prihvatljivo.

šiti standard građana - tvrdi Popović. Damir Šehović (SD) kazao je da je trenutna ekonomska slika Crne Gore ,,sumorna“ i naglasio da oni neće podržati rebalans, jer bi time dali podršku organizacionoj strukturi Vlade, koja je manjinska, ali ima 18 ministarstava. Damjanović je odgovorio poslanicima da je tekuća potrošnja limitirana iz zaduženja, dodajući da inflacija ,,naduvava“ prihode države, ali nedovoljno da se iskaže suficit. On je pojasnio da se 1,4

miliona eura za službena putovanja preusmjerilo sa jedne na drugu pozicju, te da je dodatnih 400.000 eura upućeno Upravi policije za troškove službenih putovanja unutar Crne Gore, dodatnih 200.000 za potrebe odbrane vojnika u Crnoj Gori i inostranstvu. - Za iduću godinu je potrebno 250 miliona eura za otplatu državnih dugova. Ako dođe do pucanja kaiša, onda bi trebalo da se dodatno zadužimo, zašto da ne - zaključio je Damjanović. B. D.

Prihodi budžeta su bili 598,6 miliona eura ili 11,3 odsto procijenjenog BDP-a. Veći su 70,6 miliona od plana, a 106,1 milion u odnosu na prošlogodišnje. Izdaci budžeta u tom su periodu iznosili 634,9 miliona eura ili 12 odsto BDP i u odnosu na planirane niži su 50 miliona, a na nivou od istog perioda lani. - Rast prihoda rezultat je dijelom uvećanja raspoloživih dohodaka, kao i značajnog uvoza i povećanih cijena artikala, što je uticalo na bolju naplatu PDV-a,

akciza i međunarodne trgovine - saopšteno je iz Ministarstva finansija. Prihodi po osnovu PDV-a veći su 52,9 miliona eura od plana ili 27,5 odsto, a od akciza 10,1 milion ili 15,4 odsto. U odnosu na uporedni period PDV-a je veći 73,1 milion ili 42,5 odsto, a akcize 18 miliona ili 31,1 odsto. Veći od plana su i prihodi od profita preduzeća 15,5 miliona. Naplata doprinosa je niža 6,9 miliona eura ili 5,4 odsto od plana i 22,4 miliona ili 15,6 odsto nego u uporednom periodu, jer se ne naplaćuje zdravstveno osiguranje. Naplaćeno je PIO doprinosa za 9,4 odsto više nego u uporednom periodu zbog povećanja osnovice za obračun. Kapitalni budžet realizovan je na nivou od 47,9 miliona eura, što je 23 odsto manje od plana. B. D.

Nova mobilna aplikacija EPCG

Onlajn uvid u svako registrovano brojilo PODGORICA – Elektroprivreda je objavila novu mobilnu aplikaciju sa kojom korisnici mogu ostvariti uvid u stanje za svako registrovano brojilo, račune i grafički prikaz potrošnje za posljednjih 13 računa, platiti posljednji račun ili željeni iznos te izračunati potrošnju, vidjeti novosti, listu lokalnih jedinica Snabdijevanja i poslovnica te pozvati kol centar. Za aplikaciju, koja se može besplatno preuzeti sa AppStore ili Google Play Store digitalnih servisa, potreban je „pametni“ telefon ili tablet uređaj sa operativnim sistemom Android, minimalno 5.0 ili iOS, minimalno verzija 11.0. R. E.

JPU „Đina Vrbica“ realizovala većinu preporuka DRI-ja

Ministarstvo prosvjete zakazalo PODGORICA – Nije potrebno nastaviti sa praćenjem realizacije preporuka datih JPU ,,Đina Vrbica“ u prošlogodišnjoj reviziji pravilnosti, jer je najveći dio realizovan, dok preostale zavise od Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) – zaključak je Državne revizorske institucije (DRI). Revizija se odnosila na raspolaganje sopstvenim prihodima i javne nabavke tokom 2018. i 2019. godine, na koju je kolegijum DRI-ja, kojim je rukovodio senator dr Branislav

Radulović sa predsjednikom Senata dr Milanom Dabovićem, u martu prošle godine dao uslovno mišljenje. Tada je utvrđeno da cijena ishrane djece u vrtićima nije bila usklađena sa kretanjem cijena na tržištu, pa revizorima nije predočeno na osnovu čega je Upravni odbor ,,Đine Vrbice“ 2015. godine odredio troškove ishrane na 40, odnosno 39 eura. Prema obračunima iz 2017, cijena dnevnog obroka je mjesečno iznosila 26,42 eura, pa su roditelji plaćali znatno više od stvarnih troškova. Tokom 2018. i 2019. godine

nabavka hrane koštala 743,6 hiljada eura, dok su roditelji za ishranu djece platili 1,46 miliona eura. Neusklađenosti je bilo i u javnim nabavkama, jer je tokom ove dvije godine neplanirano realizovano preko pola miliona eura nabavki male vrijednosti, dok u osam od deset postupaka tokom 2019. nije ispoštovana obaveza pribavljanja tri ponude. Iz ove predškolske ustanove su se u više navrata obraćali MPNKS kako bi realizovali preporuku koja se odnosi na utvrđivanje visine troškova ishrane i boravka, ali na njihov

prijedlog izmjena pravilnika koji tretira to pitanje, odgovor nije stizao. Inicijalni sastanak sa predstavnicima ministarstva održan je u septembru prošle godine kada je donijet zaključak da MPNKS formira radnu grupu koja bi utvrdila te troškove. Kako do toga nije došlo, DRI ukazuje da je dalja realizacija ove preporuke u nadležnosti ovog ministarstva. Da li je JPU ,,Đina Vrbica“ realizovala preporuku koja se odnosi na planiranje javnih nabavki, znaće se tek krajem februara iduće godine, kada ističe zakonski rok za predaju

JPU ,,Đina Vrbica“, vrtić ,,Ljubović“

statističkog izvještaja o sprovedenim postupcima, pa je revizori za sada tretiraju kao djelimično realizovanu. Ostale preporuke koje se odnose na donošenje godišnjeg finansijskog plana i planira-

nje sredstava iz budžeta, interne procedure za raspolaganje sopstvenim prihodima te pravilnu primjenu Zakona o javnim nabavkama, ova predškolska ustanova je realizovala. M. Lk.

Društvo

Četvrtak, 26. maj 2022.

Završna konferencija CGO-a o novinarstvu u Crnoj Gori: Kako do oporavka

Zbog finansijske krize mediji gube slobodu I.MANDIĆ

PODGORICA – Crnogorsko novinarstvo ide lošim putem. U finansijskoj je krizi, polarizovano je, na uređivačku politiku utiču političke i biznis strukture, postoji inostrani uticaj i sve to urušava profesionalne standarde. O ovome se, pored ostalog, govorilo juče na završnoj konferenciji Centra za građansko obrazovanje, koja je bila posvećena medijima – kako do oporavka? Urednica u Pobjedi Kaćuša Krsmanović objasnila je kroz primjer zašto smatra da crnogorsko novinarstvo ide lošim putem. Ispričala je da je jedna novinarka prinuđena da radi ne dva, nego tri posla, gdje nekome za dnevnicu čisti stan, kuću ili čuva djecu. - To je porazna slika za crnogorske medije i za državu i institucije. Kakva je onda budućnost naše profesije? Ko je prinuđen da radi za dnevnicu, lako je podložan uticaju. Može za neku drugu dnevnicu da odradi priču u nekom mediju, za nekoga – rekla je ona. Lošu situaciju u medijima, prema njenim riječima, koriste političari, razni lobiji, biznismeni... Kazala je da se koristi situacija na način da je moguće da se mediji ucjenjuju, da se ucjenjuju urednici, vlasnici. Mnogo je toga mutnog, jedini način da se izađe iz ove situacije je dijalog nas, kao medijske zajednice, ali smo i mi podijeljeni, poručila je Krsmanović. - Problem je i taj strani politički uticaj. Upravo kroz vlasništvo medija. Plašim se toga. Naš državni okvir, suverenitet nije definisan jasno. To je još na nekoj provjeri, što je pokazao period iza nas. To je ono što mene brine kakav će uticaj praviti politički mediji. Većina medija je u vlasništvu srpskog medijskog koncerna, to je zabrinjavajuće i o tome moramo da razgovaramo, da vidimo kako da se zaštitimo - kazala je Krsmanović. Direktor Radija Berane Tufik Softić rekao je da se mora pričati o krizi tradicionalnih medija, da jedini mogu da ponude prave informacije. - Ja sam pesimista, ne vidim nikakav tračak koji ukazuje da će se stvari razviti u boljem pravcu. Mediji su neodrživi – rekla je Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara. Podsjetila je na brojne neriješene slučajeve napada na no-

Pokrenuće prekršajne postupke, odgovaraće ko nije poštovao zakon Govoreći o transparentnosti oglašavanja u medijima, v.d. generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović rekao je da su do kraja marta trebali da dobiju izvještaj svih subjekata javnog sektora i od svih medija o tome koliko su novca investirali u oglašavanje, u svim medijima. Slali su im dopise najmanje tri-četiri puta. Ukazao je na važnost što su u obavezi da prikažu koliko su novca primili mediji, a koliko je dao javni sektor. Pripremaju izvještaj na osnovu kojeg će imati precizne podatke - ko je poštovao zakon, a ko nije. - Onaj ko nije, suočiće se sa kaznenim odredbama iz Zakona o medijima koje su ozbiljne – kazao je Rudović. Dodao je da će se naći način da se pokrenu prekršajni postupci. - Nije sjajna slika, bez obzira na najmanje tri upozorenja prema svima da nam dostave podatke – poručio je on.

Novinari upozorili na lošu situaciju u medijima koju koriste razni lobiji

vinare, navodeći da tužilaštvo nije ništa uradilo. - To je smiješno i sramno kako izgledaju ti predmeti. Tužilac se nije potrudio da osnovne istražne radnje sprovodi. Zataškavalo se – kazala je ona. Istakla je da je medijska strategija, koja treba da se usvoji, dobra u smislu što sugeriše da se preispita odgovornost tužilaštva zbog nerješavanja slučajeva. Krsmanović je kazala da naš problem datira od 90-ih godina. Da je krvavi raspad SFRJ ostavio teške posljedice na naše društvo, na sistem vrijednosti koji se raspao, urušen je, pa i u medijima. - Taj oporavak, nažalost, traje do danas. Sve više medija bježi u senzacionalizam, ne provjeravaju se informacije, tu je i govor mržnje – rekla je Krsmanović. Problematizovala je što smo malo tržište, da je mnogo medija i da teško da mogu da se finansiraju od tiraža. Kazala je da se onda oslanjaju na oglašivače i da to vodi u zonu opasnosti što se tiče slobode. Rekla je da država treba da pomogne.

Smanjiti PDV i pomoći štampanim medijima, uvesti mehanizme odgovornosti za RTCG Direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš kazao je da novine nijesu poskupile iako je cijena papira na kojem se štampaju tri puta veća nego što je bila. Mediji, kako je rekao, preživljavaju i poručio je da treba da im se olakša da prežive krizu tako što će se PDV smanjiti na nula posto za prodaju novine. Smatra i da PDV na oglašavanje treba da se spusti sa 21 na sedam odsto, a repromaterijal,

takođe, sa 21 na sedam odsto. Rekao je da Fond za medijski pluralizam treba drastično da se poveća, sa 900.000 na 4,5 miliona. Uporedio je da 900.000 dijele svi mediji, a, recimo, Javni servis RTCG dobija 16 miliona. - Država je u obavezi da pomogne. Kada se desila kovid pandemija, gdje su prvo otišli - u najtiražnije i najgledanije medije, da se pomogne da se edukuju građani, da bi se spriječila

pandemija. Mediji su pokazali mnogo veći stepen odgovornosti nego vlasti. Da nije bilo medija, pandemija bi bila mnogo gora – rekao je Maraš. Dodao je i da količina novca koju je ova država u zadnjih 15, ako ne i 20 godina, uzela od medija, je neuporedivo veća nego sve podsticajne mjere koje su se dale posljednjih godinu ili dvije. - Država ima obavezu da pomogne – rekao je on.

Rudović, iz Ministarstva kulture i medija, kazao je da je neophodno uvesti mehanizme odgovornosti u slučaju neispunjavanja obaveza kada govorimo o Javnom servisu. Rekao je da nikada to nijesmo imali. - Crna Gora mora naći način da sačuva medije koji se novinarstvom bave na odgovoran i profesionalan način. U suprotnom, imajući u vidu naše brojke, naše tržište, marketing je sve manji, neke snažnije redakcije iz regiona postaće vlasnici medijskog prostora Crne Gore. To nije javni interes zemlje i društva – rekao je Rudović.

Softić je kazao da su lokalni javni servisi nezamjenljivi u pogledu objektivnog informisanja. Postoji 14 lokalnih javnih emitera gdje je zapošljeno 400 ljudi. Rekao je da postoji veliki broj privatnih medija, da mnogi nijesu evidentirani... Urednik Portala RTCG Marko Vešović komentarisao je posljednje propuste RTCG i rekao da ne smatra da su skan-

dalozni do mjere da treba da se govori o potrebi odgovornosti menadžmenta. Istakao je kako smatra da Javni servis obavlja posao profesionalno. Direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope Vuk Maraš kazao je da komercijalne medije treba braniti od Javnog servisa RTCG. Podsjetio je da dobija 16 miliona eura godišnje, da tim novcem može da

preuzima kadar iz komercijalnih medija, bez problema. - Nude se pozicije, poslovi. Treba da više finansijski sve to kontroliše – rekao je on. Ovom politikom se, prema njegovoj ocjeni, planiraju pogasiti komercijalni mediji iako se zvanično čuje priča kako nam je potreban medijski pluralizam. Direktor RTCG Boris Raonić odbacio je te navode.

- Da nudimo enormne plate... Ne znam koji je to model. Novinari imaju najmanje plate u medijskoj zajednici. Nama komercijalni emiteri nijesu konkurencija – rekao je Raonić. Maraš ga je pitao zašto se onda zovu novinari iz drugih medijskih kuća dan-noć da pređu na Javni servis. – To su priče rekla-kazala – odgovorio je Raonić. N. Đ.

Ministarka Maša Vlaović i predstavnica UNDP-a Daniela Gašparikova o saradnji

Promovisati teme koje podstiču rodnu ravnopravnost

Vlaović i Gašparikova nakon sastanka

CETINJE – Jačanje rodne ravnopravnosti u medijima i sektoru kulture, te razvoj kreativnih industrija biće okosnica saradnje Ministarstva kulture i medija i UNDP-a u narednom periodu, poručeno je na sastanku između ministarke Maše Vlaović i stalne predstavnice Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Daniele Gašparikove. Kako je saopšteno, sagovornice su ocijenile da je, imajući u vidu uticaj medija na formiranje javnog mnjenja, ,,neophodno raditi na podizanju svijesti o značaju

promovisanja tema koje podstiču rodnu ravnopravnost, istovremeno se boreći protiv diskriminacije i mizoginije“. Govoreći o značaju koji mediji imaju u svakodnevnom životu građana, ministarka Vlaović je naglasila da je neophodno da institucije sistema, zajedno sa novinarkama i novinarima, rade na edukaciji javnosti o važnosti rodne senzibilizacije u medijima, kako bi crnogorsko društvo generalno bilo u stanju da odgovori na izazove koji predstoje na putu vladavine prava i društvenih reformi.

– Ministarstvo kulture i medija Stalna predstavnica UNDP-a Daniela Gašparikova je ocijenila da je kultura vrijedan resurs svake države, a da promocija kulturnog nasljeđa i kreativnih industrija, u kombinaciji sa inovacijama i digitalnim tehnologijama, pruža priliku za stvaranje novih mogućnosti za sve žene i muškarce. Ona je istakla da se UNDP bavi potrebom snažnije implementacije rodne ravnopravnosti u okviru rada institucija, sa posebnim fokusom na jačanje kapaciteta i uloge resora koji podstiču i podržavaju kulturu tolerancije i

rodne ravnopravnosti u javnom diskursu. – Mediji i kultura su moćno sredstvo suočavanja sa ukorijenjenim patrijarhalnim stavovima, stereotipima i predrasudama. Stepen rodne ravnopravnosti je mjera uspjeha zemlje u sprovođenju društvenih, ekonomskih i reformi u oblasti vladavine prava, a gotovo svakodnevni primjeri mizoginije nas iznova upozoravaju da je neophodan zajednički i angažovan odgovor – na institucionalnom i individualnom nivou – poručila je Gašparikova. r.d.

Društvo

Četvrtak, 26. maj 2022.

Održana sjednica predsjedništva SUBNOR-a Crne Gore simbolično 25. maja, na dan Titovog rođenja

Hodžić će sa Abazovićem razgovarati o teškom položaju antifašista PODGORICA – Nezadovoljni kako ih posljednjih godina tretirala nova parlamentarna većina, predstavnici SUBNOR-a i antifašista Crne Gore juče su sa sjednice predsjedništva poručili „da više neće dozvoliti da budu u zavjetrini, poslije Belvedera“, pa će njihov predsjednik Zuvdija Hodžić da traži sastanak sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem kako bi razgovarali o njihovom trenutnom statusu. - Više nećemo da budemo u zavjetrini, poslije Belvedera i svega što se dešava i ne dolikuje nam ovo. Izmješteni smo iz budžeta i ne daju nam mjesto koje zaslužujemo dok ne pokažemo da postojimo. Mi im to pokazujemo svakodnevnim aktivnostima, ali ovo je čisto politički odnos prema SUBNOR-u i više nećemo da ćutimo, pa smo zatražili prijem kod predsjednika Vlade da nam odgovori na sva pitanja saopštio je sekretar SUBNORa Dragan Mitov Đurović. On je naveo da im je uveliko uskraćena finansijska pomoć, što je nedopustivo. Uprkos tome, kaže Đurović, uspijevaju da obave sve zacrtane aktivnosti. Potpredsjednik ove organiza-

d.m.

Ova organizacija mora da bude superiorna ako ćemo da ova država postoji na temeljima na kojima je do sada postojala i da imamo društveni status koji nam sad fali istakla je članica predsjedništva SUBNOR-a Branka Nikezić

NE ŽELE DA BUDU U ZAVJETRINI: Sa sastanka predsjedništva SUBNOR-a

cije Slobodan Simović primjećuje da je stanje u našoj državi zabrinjavajuće loše i da se protiv podjela, ali i korupcije u Crnoj Gori moraju boriti upravo antifašisti. - Evo, gledajte šta se dešava sa cigaretama u Baru, mnoge naše vrijednosti su pale. Bez analize nema ni borbe, a bez borbe nema ni rezultata i to su upravo Titove riječi. A bez riječi nema slobode. Kad kažem „riječi“, mislim na onu koju su poštovali stari Crnogorci. Trenutno, Crna Gora ovakva kakva je teško može da bude dio EU i da čuva sebe i svoju tradiciju. Mi treba državu da čuvamo od sebe - poručio je razočarano Simović.

Mlada antifašistkinja o Titu Moderna crnogorska država sačinjena je od mozaičkih istorijskih pobjeda, koje, čineći sliku njenog postojanja, odražavaju i nukleus njenog državotvornog bića. Međutim, neizostavnu partituru u crnogorskoj odi slobodi čini Josip Broz Tito – državnik, revolucionar, komunista, ratni pobjednik kojeg najbolje oslikavaju Napoleonove riječi da u ratu nijesu važni ljudi nego čovjek. Tim riječima otvorila je jučerašnju sjednicu predsjednica Mladih antifašista naše države Tijana Vidaković. Tito je, kako je navela, posvećeno radio na razvoju komunističke ideje, noseći luču slobode i uvijek je imao lijepe poruke za mlade naraštaje. - Njegova posvećenost i rad čine okosnicu komunističkog bića i bitisanja i donijeli su mu opravdano status kulta i cijenjenog državnika na svim kontinentima. O njegovom istorijskom djelu najbolje govori činjenica da je on neizostavni dio koncentričnih krugova istorije koju je stvarao kako u ratnim tako i u mirnim uslovima - navodi Vidaković govoreći o Titu. Podsjeća da je Žan Pol Sartr, francuski filozof, najbolje oslikao Tita riječima: „Titova Jugoslavija je realizacija njegove filozofije“. - Titov izuzetni ugled koji je stvaran i održavan u uslovima bipolarne podjele svijeta i okolnostima koje karakteriše postojanje različitih političkih režima, ipak dobija svoju geopolitičku refleksiju u stvaranju Pokreta nesvrstanih čiji je Tito bio lider. Njegova politička misao, zaostavština i shvatanje modernog svijeta su prevazilazili prilike hladnoratovske ere - ispričala je Vidaković, između ostalog. Na kraju njenog govora emocije nije uspio da sakrije predsjednik SUBNORA Zuvdija Hodžić. - Tijana, blago nama sa tobom, ti si nešto najljepše što imamo, jako sam srećan sa našim mladim antifašistima kazao je Hodžić, a Vidaković mu se zahvalila na prilici da govori na jučerašnjem događaju.

Govoreći o promjenama u Statutu koje su predložili juče članovima, Đurović je rekao da su bila podijeljena mišljenja oko toga da li naziv SUBNOR treba izmijeniti. - Ako bi promijenili ime, pokidali bi konce ove organizacije sa prošlošću - rekao je Đurović. Drugačije viđenje te ideje iznijela je potpredsjednica Branka Nikezić koja kaže da baš zbog nepoštovanja koje je pokazivala prošla vlast prema njima treba da promijene ime. - Oni se pitaju koji su to borci, ma to je njihova žvaka. Ako promijenimo ime u Savez udruženja poštovalaca NOR-a i antifašista, onda bismo takve insinuacije mogli da odbacimo. Ova organizacija mora da bude superiorna ako ćemo da ova država postoji na temeljima na kojima je do sada postojala i da imamo društveni status koji nam sad fali - istakla je Nikezić. Momo Šaletić, koji je uređivao nove izmjene, rekao je da je suština primjena da se organizacija učini što fleksibilnijom i da budu spremniji da prihvate nove društvene situacije. On se saglasio sa Nikezić, ali je rekao da ipak ime ne treba da mijenjaju jer je osjetljiv politički momenat. - To nosi opasnost. Zavedeni smo u Zakonu kao SUBNOR, ako promijenimo ime mogu još i da nas uklone - rekao je Šaletić. Darko Vuković iz Tivta rekao je da je neprimjerno da budu registrovani kao NVO, već da treba da budu institucija jer će ih to ujediniti pred zakonom. - Imamo i odvojeni način finansiranja i to je problem, mora da nam se promijeni status koji sad nosimo kao NVO - naveo je Vuković. Predstavnici SUBNOR-a i antifašista će i ove godine proslaviti 13. jul – Dan ustanka, a o mjestu i vremenu će obavijestiti javnost. Oni su juče na Titov spomenik položili vijenac. K. j.

Tri decenije od deportacije izbjeglica iz Herceg Novog o HERCEG NOVI – Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i direktor Uprave policije Zoran Brđanin uputili su juče, tokom obilježavanja 30 godina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica, koja se u maju 1992. godine odigrala u Herceg Novom, u ime Vlade i crnogorske policije izvinjenje porodicama žrtava tog zločina. Memorijalnom skupu povodom 30 godina od ratnog zločina deportacije, u organizaciji Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje - CGO i Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor ANIMA, prisustvovali su i članovi porodica stradalih Sanina Krdžalije, Osmana Bajrovića i Suada Topalovića i, prvi put do sada, ministri u Vladi Crne Gore i direktor policije. Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, uglavnom Muslimana, starosti od 18 do 66 godina, dominantno izbjeglih od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i kao taoce ih predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. O ovoj činjenici svjedoče pisana dokumenta. Svi izručeni iz Herceg Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču i od njih je samo nekolicina preživjela. Još uvijek nijesu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg Novog 27. maja 1992. godine, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali. Takođe, najmanje 33 osobe srpske nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine su takođe uhapšene i izručene vojsci Srpske Republike (kasnije nazvana Republika Srpska) u cilju mobilizacije, a nije poznato da li je neko od njih stradao.

NajmračNiji daN

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da je to jedan od najmračnijih dana u crnogorskoj istoriji, koji je bacio veliku mrlju na Crnu Goru. – Siguran sam da ne postoje riječi koje bi mogle umanjiti bol žrtvama ovog stravičnog događaja, ali sam isto tako siguran da bi aktivnosti koje bi država mogla da sprovede u narednom

Izvinjenje nakon 30

Sejda Krdžalija sa Teom Gorjanc-Prelević i Zoranom Brđaninom polaže cvijeće ispred

Naše pojavljivanje kao predstavnika Vlade Crne Gore i Uprave policije danas doživite kao izvinjenje Crne Gore i njenih institucija i namjeru da zaista nešto uradimo po ovom pitanju. Želimo da poručimo da je ovo nešto što se nikada više ne smije dogoditi – kazao je Adžić periodu olakšale njihovu patnju i pokazale našu spremnost i odlučnost da se ovo pitanje, koje muči sve u Crnoj Gori, konačno institucionalizuje. Naše pojavljivanje kao predstavnika Vlade Crne Gore i Uprave policije danas doživite kao izvinjenje Crne Gore i njenih institucija i namjeru da zaista nešto uradimo po ovom pitanju. Želimo da poručimo da je ovo nešto što se nikada više ne smije dogoditi – kazao je Adžić. On je dodao da podržava inicidr. m.

Alen Bajrović sa ministrom Filipom Adžićem

jativu da se pred zgradom CB Herceg Novi podigne spomen obilježje i da se 25. maj ustanovi kao datum sjećanja na žrtve zločina. Direktor Uprave policije Zoran Brđanin podsjetio je da su prošle godine prvi put visoki zvaničnici policije prisustvovali memorijalnom skupu i uputio izvinjenje Uprave policije. - Vjerujem da je i time ukazano da ovo rukovodstvo UP pravi otklon od onog što se ispred i u ovoj zgradi dešavalo prije 30 godina i prema strašnim posljedicama takvog čina po žrtve kojima danas odajemo pijetet. Svjestan sam da nema riječi kojima se može nadoknaditri gubitak najmilijih. Upućujem iskreno izvinjenje ispred Uprave policije. Od prvog dana obavljanja funkcije, zalažem se za jačanje kredibiliteta i integriteta UP. To nije lako u crnogorskom kontekstu. Cijenim da i ovim pravimo iskorak u tome da nam vjerujete da branimo i da ćemo braniti sigurnost građana, gostiju i pravni poredak države na zakonit način - kazao je Brđanin.

Alen Bajrović, sin Osmana Bajrovića, koji je zarobljen 1992. godine u porodičnoj kući u Bijeloj, kazao je da 30 godina porodica ne zna razlog hapšenja, niti gdje počivaju njegovi posmrtni ostaci. - Očekujem od ovih mladih ministara da će oni pokrenuti i sprovesti kvalitetnu istragu i reći zašto, kako i po čijem nalogu su zarobljavali Bošnjake, civile, maja 1992. Šta je država uradila sa mojim ocem, kako i ko ga je ubio i da će nalogodavce zločina i direktne izvršioce privesti pravdi - kazao je Bajrović

Društvo

Četvrtak, 26. maj 2022.

obilježeno memorijalnim okupljanjem Održana redovna godišnja skupština Saveza udruženja penzionera Crne Gore

d. mijatović

ovog ratnog zločina traje već 18 godina, koliko traje i borba protiv zataškavanja tog čina i zaborava za žrtve. - Ne dozvoljavamo da se zataška ratni zločin protiv žrtava deportacije, uprkos sudijama i tužiocima, koji su se oko toga potrudili. Ne dozvoljavamo da se žrtve zaborave, jer su one naša opomena i nada da ćemo, sve dok ih se sjećamo i saosjećamo sa njihovim porodicama, uspjeti da sačuvamo nas i naše porodice od sličnog stradanja i takvih grehova ubuduće – poručila je ona.

da ne bude zaštićenih

CB u Herceg Novom

MaMa, odveli su brata...

Sejda Krdžalija, majka 21. godišnjeg Sanina, koji je 25. maja 1992. godine iz policije u Herceg Novom deportovan u logor u Foči, gdje je ubijen, u emotivnom obraćanju zahvalila se nevladinim organizacijama koje godinama obilježavaju ovaj datum. – Želim da zahvalim i ministrima koji su našli vremena da prihvate ono što se desilo, da se izvine i podijele sa nama teške trenutke. Kada smo došli iz Goražda, bili smo 15-ak dana u Pljevljima i poslije toga u Herceg Novom, gdje je moj sin, harmonikaš, godinu prije deportacije svirao u hotelu. Kada smo došli u Herceg Novi, htjeli smo da se prijavimo kao izbjeglice u Crveni krst. Kad sam se vratila u Kumbor zatekla sam ćerku koja je plakala i rekla: ,,Mama, odveli su brata“. Objasnili su mi da su ga uzeli na razmjenu da bi kasnije saopštili da će ih deportovati. Od Centra za nestale dobila sam poziv 2004. godine kada su mi saopštili da su ostaci mog sina pronađeni - kazala je Krdžalija. Alen Bajrović, sin Osmana Bajrovića, koji je zarobljen 1992. godine u porodičnoj kući u Bijeloj, kazao je da 30 godina porodica ne zna razlog hapšenja, niti gdje počivaju njegovi posmrtni ostaci. - Očekujem od ovih mladih ministara da će oni pokrenuti i sprovesti kvalitetnu istragu i reći zašto, kako i po čijem nalogu su zarobljavali Bošnjake, civile, maja 1992. Šta je država uradila sa mojim ocem, kako i ko ga je ubio i da će nalogodavce zločina i direktne izvršioce privesti pravdi - kazao je Bajrović. Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević podsjetila je da obilježavanje godišnjice

U ime CGO, programski direktor Petar Đukanović je istakao da prisustvo predstavnika nadležnih institucija daje nadu da će se stvari pokrenuti i da više neće biti zaštićenih. – Teško je govoriti poslije članova porodica žrtava. Pitam se ima li uopšte smisla bilo šta reći poslije toga jer, ako njihova svjedočanstva nijesu dovoljno jak apel da nadležne institucije nešto preduzmu i riješe ovaj slučaj deportacije, ja ne znam šta mi možemo dadatno reći na tu temu - kazao je Đukanović. On je dodao da deportacija predstavlja jedan od najstrašnijih zločina u crnogorskoj istoriji i da će sve dok puna istina o tom zločinu ne bude razjašnjena i pravda zadovoljena, on snažno opterećivati crnogorsko društvo, njegove sadašnje i buduće generacije. - Iskreno se nadam da prisustvom ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije, ali i drugih predstavnika institucija, okrećemo neki novi list u čitavoj ovoj priči i nadam se da, nakon višedecenijske borbe za tranzicionu pravdu i Crnu Goru zasnovanu na principima ljudskih prava, konačno ulazimo u period kada neće biti zaštićenih i kada će najteži ratni zločini biti rješavani - poručio je Đukanović. Osim ministra unutrašnjih poslova Adžića, u ime Vlade su na obilježavanju 20 godina od deportacije bili prisutni i ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović. Pored direktora UP, memorijalnom skupu je prisustvovao i načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi Predrag Žižić, predsjednik Opštine Plav Nihad Canović, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Milena Popović-Samardžić, ispred Bošnjačkog vijeća Crne Gore Mirsad Rastoder i Bejto Šahmanović, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, ispred Liberalne partije Vido Drašković, u ime Socijaldemokratske partije Dragan Šimrak i Mirko Stanić, te građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković. d.Mihailović

i. mandić

e za zločin godina

PODGORICA - Članovi Saveza udruženja penzionera Crne Gore na juče održanoj skupštini te asocijacije zatražili su smjenu direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Ranka Aligrudića jer su nezadovoljni saradnjom sa njim. Direktor Fonda PIO kazao je da se penzioneri ne slažu sa njegovim radom, ali da im je zajednički cilj isti – unapređenje položaja ove populacije, s tim što Fond nastupa sa pozicije državne institucije, a udruženja penzionera iz uloge nevladine organizacije.

isključeni iz aktivnosti

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Branko Vešović kazao je da su penzioneri isključeni iz svih aktivnosti, a da im se samo šalju naredbe. - Fond PIO ne bi postojao da nema nas, treba da služi nama, a ne mi njima. Savez je imao mnogo nesporazuma sa Fondom PIO i njegovim Upravnim odborom. Na sjednicama se više posvećivala pažnja šta misle dva mjesna udruženja Podgorice, nego stavovima opštinskih udruženja i Saveza, gdje je udruženo 90 odsto crnogorskih penzionera - naglasio je Vešović. On je dodao da su se nadali da će se dolaskom Aligrudića stavovi prema Savezu promijeniti na bolje, ali kako je kazao, situacija je tek sada veoma složena. - Moram priznati da je Aligrudić pružao određenu pomoć kada je nabavka jagnjećeg mesa u pitanju, ali tu se njegova pomoć završava. I pored toga kasnili smo sa otkupom - poručio je Vešović. Naglasio je i da im je ove godine izostala i humanitarna pomoć koju su svake godine dobijali. - Upravni odbor Fonda PIO je to stopirao, sa obrazloženjem da se ova humanitarna pomoć dijelila samo članovima DPS-

Sa jučerašnje sjednice skupštine Saveza udruženja penzionera

Očekivali mnogo više od Aligrudića, sada traže njegovu smjenu a, što nije tačno. To je samo hir Upravnog odbora Fonda koji ima većinu. Sada Fond PIO šalje ta sredstva penzionerima sa jednim kriterijumom visine penzije, što smatram da nije u redu - poručio je Vešović.

stopirana staMbena izgradnja

Vešović naglašava da je Fond PIO stopirao i izgradnju stanova zbog primjedbi dva mjesna udruženja iz Podgorice i zadužio Komisiju da ispita navode. - Najavljeno je na posljednjoj sjednici Upravnog odbora da će ubuduće stanove da radi Fond PIO. Već sedam mjeseci provjeravaju nepravilnosti, ali nikako da do te provjere dođe, jer ih nema, a sredstva propadaju. Prošle godine 940.000 eura nije iskorišćeno, a kako

je krenulo ništa se neće desiti ni ove. Planirano je 540.000 eura za to u budžetu Fonda PIO, ali još uvijek nema odluke Upravnog odbora o tome šta je uradila komisija - objašnjava Vešović. Kako je kazao, urađen je povraćaj 100.000 eura namijenjenih za stambenu izgradnju penzionera Mojkovca. - Upravni odbor nije donio takvu odluku, a korišćen je pečat Fonda PIO. Predlažem da se ta sredstva vrate na žiro račun opštinskog udruženja penzionera Mojkovca - poručio je Vešović koji postavlja pitanje zašto nije zatražen povraćaj 220.000 eura od lokalne uprave Berane. Aligrudić je kazao da nijesu stopirali stambenu izgradnju za penzionere već samo ispi-

Penzije da budu 65 odsto prosječne zarade Kap koja je prelila čašu u nesporazumima, bilo je, navode, nedavno povećanje penzija od 8,15 odsto, iako je pređašnji ministar finansija Milojko Spajić najavio 10 odsto. Predsjednik Saveza udruženja penzionera Branko Vešović kazao je da u okviru

programa ,,Evropa sad“, penzionera u početku „nije bilo niđe“, a da su tek kasnije najavili povećanje penzija tri puta za 13 mjeseci, tj. dva usklađivanja godišnje. - Tražili smo razgovor na tu temu sa prošlim Ministarstvom finansija dva puta,

ali bezuspješno - kazao je Vešović. On je ostao pri stavu da penzije budu 65 odsto od prosječne zarade i da nikad nijesu prihvatili modifikovanu obradu koja im je umjesto 10 odsto povećala penziju 8,15 odsto.

tuju postupke. Kazao je da su stanovi prodavani i prije useljenja, pa smatra da ih treba ustupati samo na korišćenje, kako ne bi bilo zloupotreba kao do sada. Najavio je i povećanje minimalne penzije od 1. januara iduće godine na 220 eura. Smatra da nijesu tačne optužbe koje su im uputili penzioneri i da oni itekako rade na tome da pomognu, ali da imaju u vidu i svjetsku krizu. Ispred Ministarstva rada i socijalnog staranja penzionere je pozdravila Edina Dešić najavljujući da će prevazići lošu komunikaciju koju su imali sa prethodnom vladom. Predsjednik udruženja penzionera iz Nikšića Vlado Perović ponovio je da su na posljednjoj sjednici Upravnog odbora utvrdili zahtjev za smjenu direktora Fonda PIO i da je njegovim dolaskom nanijeta velika šteta penzionerima. Penzioneri Berana su istog mišljenja. Njihov predsjednk Jovica Marković poručio je da je najavljeno povećanje minimalne penzije neznatno uzimajući u obzir kolika je inflacija već sada, a kolika će biti u januaru sljedeće godine. n. kovačević

Sastanak ministra javne uprave Maraša Dukaja i ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke

Podrška SAD za nastavak reformi javne uprave PODGORICA - Građani Crne Gore zaslužuju kvalitetne javne usluge i inovativnu javnu upravu i SAD će biti partner u sprovođenju ovih reformskih procesa, kazala je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u našoj zemlji Džudi Rajzing Rajnke na sastanku sa ministrom javne uprave mr Marašem Dukajem. Na sastanku je, kako je saopšteno, naročito istaknuta potreba da se preduzmu neophodne aktivnosti kako bi građanima Crne Gore postale u potpunosti dostupne usluge elektronskog plaćanja posredstvom kredibilnih međunarodnih servisa i platformi.

Ministar Dukaj se zahvalio za strateško partnerstvo SAD

Ministar Dukaj se zahvalio za strateško partnerstvo SAD u oblasti digitalizacije javnih usluga i upoznao ambasador-

ku Rajnke sa prioritetima 43. Vlade Crne Gore na planu jačanja povjerenja građana u institucije i javnu upravu.

- Ključni projekti u radu Ministarstva javne uprave orijentisani su na građane i viziju digitalizacije i težimo stvaranju servisno orijentisane javne uprave na državnom i lokalnom nivou, koju karakteriše rast povjerenja građana u njen rad - kazao je Dukaj, navodi se u saopštenju. Ističe se da su ambasadorka Rajnke i ministar Dukaj zaključili da dvije zemlje imaju odlične međudržavne odnose i da postoje veliki potencijali za dalji razvoj saradnje i primjenu iskustava, naročito u procesu reforme javne uprave, digitalizacije i informacione bezbjednosti. r.d.

10 Hronika

Četvrtak, 26. maj 2022.

Poslije jednomjesečne potrage, sin bivše predsjednice

Pucnjava u zetskom selu Ljajkovići

Otac pucao na sina, pa se predao PODGORICA – N.R. (41) iz Podgorice teško je povrijeđen u Zeti kada je na njega pucao otac M.R. (71) koji se nakon toga predao. Kako nam je potvrđeno u policiji, do pucnjave je došlo juče oko 15 sati u selu Ljajkovići. Incident se dogodio u porodičnoj kući

kada je otac nakon svađe sa sinom potegao pištolj. Nezvanično nam je saopšteno da je otac pozvao policiju i saopštio im da je ranio sina. Povrijeđeni N.R. je prevezen u Klinički centar Crne Gore, a njegov otac je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju. A. R.

Uprava prihoda i carina reagovala na navode srpskih i crnogorskih medija o navodnom krijumčarenju cigareta

Tvrde da se ne radi o švercu, već o tranzitu

PODGORICA – Cigarete koje su iz Crne Gore stigle u Srbiju nijesu prokrijumčarene kako su to objavili srpski i pojedini crnogorski mediji, navodi se u saopštenju Uprave prihoda i carina.

-Povodom informacije koja se pojavila u domaćim i regionalnim sredstvima javnog informisanja o zapljeni velike količine cigareta na Dunavu koje su, prema medijskim navodima, prokrijumčarene iz Crne Gore, informišemo javnost da se ne radi o švercu cigareta iz Crne Gore, već da su cigarete, u ukupnoj količini 4.362 kartona, legalnim tranzitnim deklaracijama T/4592, 4598, 4600 od 7. aprila 2022. napustile Crnu Goru – navodi se u saopštenju. Kako se dodaje, prilikom ukrcaja obavljen je detaljan pregled od carinskih službenika, a direktor Uprave prihoda i carina Crne Gore Rade Milošević telefonom je razgovarao sa direktorom Uprave carina Srbije Brankom Radujkom. - U skladu sa dobrom i kvalitetnom saradnjom, koja inače podrazumijeva intenzivnu komunikaciju, razmijenjene

Uprava prihoda i carina

su informacije o događaju. Cigarete, koje su stizale u Crnu Goru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u periodu od 2018. do 2021. godine, smještene su bile kod korisnika slobodne zone „Atlant mont“, „Saće“ i „Ripšped“, i za Srbiju su krenule 7. aprila 2022. godine kao vlasništvo firmi „Saće“ i „Atlant mont“ – navodi se u saopštenju. Napominju da Uprava prihoda i carina Crne Gore ostaje posvećena beskompromisnoj borbi protiv krijumčarenja i drugih vidova prekograničnog kriminala, sa fokusom na sa-

radnju sa relevantnim domaćim i stranim partnerima. Srpski mediji objavili su da je tamošnja carina na brodu na Dunavu zaplijenila 50 tona cigareta koje su navodno švercovane iz Crne Gore za firmu na Maršalskim ostrvima za koju tvrde da ne postoji. -Puna tri šlepera iz Crne Gore pretovarena su na brod. Sve je krenulo iz Crne Gore, prošlo sa urednim papirima kroz Srbiju, pretovareno u Luci Prahovo, istupilo u Rumuniju, a onda se vratilo u Srbiju, nezakonito, bez ikakvog osnova – objavio je srpski Kurir. A. R.

Danilovgradska policija uhapsila jednu osobu zbog ugrožavanja bezbjednosti u saobraćaju

Danilovgrađanin imao 4,63 promila alkohola u krvi

DANILOVGRAD - V. D. (51) iz Danilovgrada uhapšen je nakon što je danilovgradska saobraćajna policija utvrdila da upravlja vozilom pod dejstvom alkohola. On je kontrolisan juče ujutro u 10.17 časova na lokalnom putu Klikovače – Bandići. Utvrđeno je da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 4,63 g/kg. -On je priveden nadležnom sudiji za sa prekršaje, gdje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 60 dana – saopšteno je iz policije. C. H.

Miloš Medenica cigareta, droge donošenje sud PODGORICA - Miloš Medenica juče je pred specijalnom tužiteljkom Natašom Bošković negirao da je organizovao kriminalnu organizaciju radi šverca droge i cigareta, ali i nezakonitog uticaja na sudske ishode u pojedinim predmetima radi novčane koristi. - Sinu bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice je nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata u kojem roku će biti sproveden kod sudije za istragu koji će se dalje odrediti u odnosu na prijedlog SDT-a o određivanju pritvora - kazao je za Pobjedu advokat Stefan Jovanović. Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na saučesnike. Branilac Miloša Medenice je saopštio da je postupak protiv njegovog klijenta označen tajnim zbog čega nije mogao iznositi više detalja vezano za ovaj slučaj. Advokat Jovanović je naveo da se Medenica predao crnogorskim istražiteljima nakon što je u Beogradu okončao liječenje od bolesti zavisnosti.

LIJEČENJE

- U prethodnom periodu nije bio u mogućnosti da bude dostupan nadležnim organima iz razloga što je bio na jednoj klinici za liječenje bolesti zavisnosti. Kada je završen proces liječenja, odlučio je da se stavi na raspolaganje pravosudnim organima - rekao je Jovanović. On nije želio da odgovori na pitanje novinara da li je Miloš Medenica dogovorio predaju crnogorskim vlastima. – Ono što mogu reći jeste da je on kupio avionsku kartu u jednom pravcu i došao – kazao je advokat Jovanović. Medenica je uhapšen juče ujutro nakon što je avionom iz Beograda u 10.35 sati doputovao

Branilac Miloša Medenice, advokat Stefan Jovanović kazao je za Pobjedu da je njegovom klijentu određeno zadržavanje zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na saučesnike. Postupak protiv njegovog klijenta označen je tajnim zbog čega, kako je naveo, nije mogao iznositi više detalja vezano za ovaj slučaj. Advokat Jovanović je rekao i da se Medenica predao crnogorskim istražiteljima nakon što je u Beogradu okončao liječenje od bolesti zavisnosti na aerodrom u Golubovcima gdje su ga sačekali policajci koji su ga sproveli do prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja. Za Medenicom je krajem aprila raspisana lokalna potraga, a potom i nacionalna potjernica pošto je bio nedostupan crnogorskim istražnim organima radi saslušanja na okolnosti stvaranja kriminalne organizacije, čiji je pripadnik, prema stavu SDT-a, i njegova majka Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda.

HAPŠENJE

Vesna Medenica je 17. aprila u kasnim večernjim satima spriječena da sa podgoričkog aerodroma otputuje za Beograd. Ona je tada sprovedena u zgradu podgoričke policije gdje joj je, nakon višesatnog ispitivanja, narednog dana u zoru uručeno rješenje o lišenju slobode. Istog dana uhapšeni su policajac Milorad Medenica,

U Danilovgradu uhapšena jedna osoba zbog ulične prodaje narkotika

službenica Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Petrović je pušten da se brani sa slobode, a ostalima je određen pritvor koji je poslije isteka od 30 dana produžen za još dva mjeseca. Osim njih, na listi osumnjičenih za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji Miloša Medenice su i Marko Vučinić, Nikola Raičević, Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović i Radomir Raičević, kao i firma ,,Kopad kompani“ d.o.o. iz Nikšića. Viši sud je prilikom produžavanja pritvora dijelu članstva ove kriminalne organizacije pojasnio da bi okrivljeni, ukoliko bi se našli na slobodi, ometali postupak uticanjem na saučesnike članova iste kriminalne organizacije koji još uvijek nijesu saslušani Marka Vučinića, Nikolu Raičevića i Miloša Medenicu.

Krivične prijave protiv dvije os

Zaplijenjena m U stanu pronađena namijenjena u marihuana DANILOVGRAD – U stanu koji koristi Danilovgrađanin S. B. (24) policija je pronašla sedam manjih pvc pakovanja sa marihuanom ukupne težine 67 grama, kako se sumnja, namijenjene uličnoj distribuciji. Po nalogu postupajućeg tužioca S. B. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. C. H.

BERANE - Policija je u Beranama, u sklopu pojačanih aktivnosti u cilju suzbijanja ulične prodaje narkotika, podnijela krivične prijave protiv dvije osobe.

Kako je saopšteno iz policije, krivično će odgovarati D. L. (44) zbog sumnje da je počinio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih dro-

Hronika

Četvrtak, 26. maj 2022.

e Vrhovnog suda uhapšen na podgoričkom aerodromu

Stariji muškarac upao u kuću žene na Koniku

Pokušao da siluje žrtvu i nanio joj povrede

a negirao šverc e i uticaj na dskih odluka Odbrana: Krstovići žrtve PODGORICA – S. G. uhapšen je zbog sumnje da je pokušao da siluje stariju ženu u podgoričkom naselju Konik, ali je nakon saslušanja kod tužioca pušten da se brani sa slobode, saznaje Pobjeda.

Kako nam je nezvanično saopšteno, S. G. je upao u kuću žrtve, nasrnuo na nju i nanio joj teške povrede – polomio joj kuk. Policija ga je uhapsila i privela tužiocu koji je donio odluku da se brani sa slobode. A. R.

Suđenje optuženima za šverc 1.206 kilograma kokaina

kraha akcije policije, VDT i političke igre PODGORICA – Odbrana Branimira i Marine Krstović juče je u podgoričkom Višem sudu zatražila da se kao nevaljan dokaz iz spisa predmeta izuzme zapisnik o pretresu magacina, vlasništvo optuženih, a u kojem je krajem avgusta prošle godine pronađeno 1.206 kilograma kokaina skrivenog u pošiljci sa bananama.

Sa privođenja Miloša Medenice

Na spisku svjedoka koji bi se mogli naći na meti uticaja nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda su i sudije tog suda Branimir Femić, Rada Kovačević i Vesna Begović. Spisak svjedoka u odnosu na Vesnu Medenicu je zasigurno uvećan s obzirom da je u petak dovedena u zgradu Specijalnog tužilaštva gdje se, prema nezvaničnim informacijama, saslušavala na okolnosti nezakonitog uticaja na sudiju Osnovnog suda u Herceg Novom Jovana Stankovića u sporu kompanije Carine sa Pavlom Popovićem zbog duga od 20.000 eura i da što prije zakaže ročište po tužbi radnika Instituta „Simo Milošević“ u Igalu.

ISKAZI

Sudija Stanković je u tužilaštvu saopštio da je Medenicu poslušao u oba slučaja, pojašnjavajući da bi se zamjerio bivšoj predsjednici Vrhovnog suda koja je i dalje imala jak uticaj.

Dan nakon saslušanja u SDT-u, Stanković je podnio ostavku na sudijsku funkciju. Do sada se bivša predsjednica Vrhovnog suda sumnjičila za nezakonit uticaj u predmetima kompanija Fab lajv i Cijevna komerc protiv firmi Gugi komerc i Omorika. Sud je tada prihvatio stav tužilaštva da je Vesna Medenica duže vrijeme bila predsjednica navedenim sudijama, a koje je neophodno saslušati na okolnosti njenog interesovanja za određene predmete Vrhovnog suda u kojima su oni bili sudije izvjestioci. Vesna Medenica je, kako piše u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, imala zadatak da se informiše sa stanjem u spisima predmeta u Vrhovnom sudu Crne Gore za koje je bio zainteresovan njen sin i da mu javlja podatke od interesa za kriminalnu organizaciju. Ona se sumnjiči da je kao predsjednica Vrhovnog suda pristala da

obe zbog zloupotrebe droge

marihuana uličnoj prodaji ga, dok će za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet odgovarati E. K. (26). Kod njega je pronađeno 10 manjih pvc pakovanja sa sadržajem opojne droge marihuana ukupne težine 26,3 grama. E. K. je uhapšen i uz krivičnu prijavu priveden tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. C. H.

Zaplijenjena marihuana

za 590.600 eura sinu Milošu i dvojici njegovih prijatelja utiče da se u postupcima revizije donesu odluke u korist kompanija Fab lajv i Cijevna komerc, piše u naredbi za sprovođenje istrage. Klupko nezakonitih radnji kojima je, kako se sumnja, dirigovao Miloš Medenica, počelo je da se odmotava nakon što je Europol dostavio crnogorskim istražiteljima transkripte skinutih sa aplikacije Skaj. U tim dokumentima, kako je objavio portal Libertas, Miloš Medenica sa policajcem Darkom Lalovićem priča o kriminalnim radnjama (šverc cigareta) i saopštava da je o tome upoznata njegova majka Vesna i da od nje može očekivati zaštitu. Lalović je bivši pripadnik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti Uprave policije i godinama je bio zadužen za bezbjednost Vesne Medenice. Uhapšen je 15. decembra prošle godine i od tada je u pritvoru. B. ROBOVIĆ

Advokati Budimira i Marine Krstović su pred sudom ustvrdili da je zapisnik o pretresu od 28. avgusta prošle godine nevaljan dokaz iz kojeg su proistekli i drugi pravno nevaljani dokazi. Oni su pojasnili da je za pretres bilo neophodno da se neko zatekne od vlasnika magacina a što nije bilo u konkretnom slučaju. Osim toga, kako je odbrana primijetila, u spornom zapisniku se navodi da je magacin u vlasništvu Marine Krstović, što ne odgovara istini. -Naredba o pretresu magacina glasila je na ime Budimir Krstović, a predata je optuženoj Marini, koja nije vlasnik magacina, niti ima bilo kakve veze sa magacinskim prostorom – kazao je branilac marine Krstović, advokat Stefan Jovanović. On je dodao da je i policijski službenik koji je učestvovao u pretresu pred sudom saopštio da je naredba za pretres bila predata „čovjeku iz magacina“, a kasnije Marini. -Dokazi moraju biti izuzeti jer su „zatrovani“ radnjama policije koje su bile suprotne zakonu – naglasila je advokatica Bojana Franović. Advokat Dragoljub Đukanović je od suda zatražio da se istraži zašto su carina i policija zažmurili u Baru na postojanje kokaina skrivenog u kontejneru sa bananama. -Pretres kontejnera se mogao odraditi i u Luci a ne u magacinu gdje je policija, iz samo njima znanih razloga, ne čekajući da vidi reakciju radnika kada ugledaju drogu, upala. I iz iskaza svjedoka policijskih službenika, jasno je da se nije moglo vidjeti i da ni radnici nijesu znali da je droga u kontejneru – kazao je advokat Đukanović ističući da je ,,razlika kad nema dokaza i kad je neko nevin“. On je istakao da ga najviše boli što se sve ovo događa Budimiru Krstoviću kojeg poznaje 30 godina kao časnog i poštenog čovjeka.

Budimira Krstovića odvode na saslušanje u tužilaštvo

Krstović: Znam da me država žrtvuje Budimir Krstović juče je u sudnici Višeg suda pozvao predsjednika države Mila Đukanovića, premijera Dritana Abazovića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića da ponove ranije svoje izjave da njegova kćerka i on nemaju veze sa zaplijenjenom drogom. - Ovoj državi sam uplatio 250 do 300 miliona eura poreza i doprinosa. Nijesam ovo zaslužio. Znam da me država žrtvuje. Moja porodica se obratila DEA-i, gospodinu Eskobaru i predstavnicima OEBS-a koji su tu i prate ovo suđenje. Siguran sam da policija ima saznanja čija je droga, ali nije smjela ili htjela da ide dalje – kazao je Krstović.

-Ja kažem i garantujem da pred sudom imate nevine ljude. Ne treba dozvoliti da se optužnice ovako grade – naglasio je advokat Đukanović. Naveo je da su Krstovići žrtve kraha akcije policije, Višeg državnog tužilaštva i političke igre. -Akcija se sastojala u tome da, pošto je bila totalni krah, policija uz pomoć VDT-a i suda pronađe način da se proglasi uspješnom. Tražio se počinilac za kojeg i Carina i Policija znaju da se nalazi mimo porodice Krstović – smatra advokat Đukanović. On navodi da bi u svim svjetskim i evropskim lukama drogu odmah zaplijenili. -Međutim, u kontaktu sa nekim iz carina, sa lučkim radnicima, onaj čija je droga i onaj ko je trebao da je izvuče je odustao. Na konkretno pitanje šta bi se desilo da je droga bila u kontejneru koji je upućen za Beograd ( jedan od tri koja su bila za firmu Krstovi-

ća), službenik policije je u svjedočenju kazao da bi na granici bila zaplijenjena i da je to bila jedna od verzija – kazao je aadvokat Đukanović. On je dodao da Krstovići nijesu bili na mjerama tajnog nadzora, bila je špediterska služba pri Luci Bar. Krstovići su uhapšeni nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići, 24. avgusta prošle godine pronašla i zaplijenila 1.200 kilograma kokaina. Pred istražiteljima su tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom drogom. Banane koje je naručila Marina Krstović za firmu „San Francisko“ u vlasništvu njenog oca utovarene su na MSC „Katya“, koji je iz Luke Bolivar krenuo prema Panami. Brod „Charlotte“ iz italijanske luke Đoja Tauro preuzeo je kontejnere sa naručenim bananama i prevezao ih do Luke Bar, gdje je droga otkrivena. B. R

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 26. maj 2022.

BIJELO POLJE: Počela realizacija projekta usmjerenog na smanjenje nezaposlenosti

TIVAT: Opština potpisala ugovor sa kompanijom ,,One“

Besplatan internet na 15 lokacija

TIVAT – Nakon dvije godine obnovljeno je održavanje infrastrukture za besplatan internet na javnim površinama. Sa kompanijom ,,One“ (bivši Telenor) potpisan je ugovor koji važi do septembra. Kako je objavljeno na sajtu lokalne uprave, aktivno je 20 pristupnih tačaka na 15 lokacija u šetališno-kupališnoj zoni od Donje Lastve do Kalimanja, uz pokrivenost Trga magnolija, Autobuske stanice, Aerodroma, SMŠ ,,Mladost“ i centra Radovića. – Zahvalnost dugujemo brojnim pravnim i fizičkim licima koji su omogućili postavljanje uređaja na svojim objektima i strujno napajanje – saopštili su iz lokalne uprave. Platforma ,,Tivat no stress Wi-Fi“ nudi besplatnu bežičnu internet konekciju ograničene brzine od jedan Mbps koja je dovoljna za pristup porukama, pregled Internet sadržaja i razmjenu sadržaja putem socijalnih mreža. C. G.

BORBA DA SE MLADI ZADRŽE U BIJELOM POLJU: Nakon potpisivanja ugovora

Kod 37 poslodavaca zaposliće se 88 radnika BIJELO POLJE – U okviru projekta ,,Smanjenje nezaposlenosti u opštini Bijelo Polje“ koji sprovode Evropska unija i Vlada Crne Gore, a koji se odnosi na smanjenje nezaposlenosti, posao će kod 37 poslodavaca dobiti 88 mladih iz Bijelog Polja. Riječ je o projektu koji kofinansiraju EU i Vlada Crne Gore. Ugovore sa poslodavcima je juče potpisao predsjednik Opštine Petar Smolović. On je istakao da se radi o velikom koraku u rješavanju problema nezaposlenosti. – Problem nezaposlenosti je pitanje koje nas najviše boli i koje je suština svih naših ekonomskih politika, tako da je ovaj projekat značajan za rješavanje tog problema i zaustavljanje odliva stanovništva. Zahvaljujući

Opština će im šest mjeseci davati platu, koja je u neto iznosu oko 450 do 550 eura, dok će ih poslodavci iz svojih sredstava isplaćivati preostalih šest mjeseci. Nadam se da će oni koji su se zaposlili svoju sudbinu i napredak vezati za Bijelo Polje – kazao je predsjednik Opštine Petar Smolović ovom projektu, posao je dobilo 88 mladih ljudi, ali ne tamo gdje smo prebukirani, u opštinskom i državnom sektoru, već u realnoj privredi. Tako je 37 preduzeća iz Bijelog Polja dobilo radnu snagu koja im nedostaje, stručne i kvalifikovane mlade ljude. Opština će im šest mjeseci davati platu, koja je u neto iznosu oko 450 do 550 eura, dok će ih poslodavci iz svojih sredstava isplaćivati preostalih šest mjeseci – kazao je Smolović. Napomenuo je da je 99 nezaposlenih sugrađana prošlo obuku,

te da je njih 88 dobilo priliku da se dokaže i da prima punu platu. – Na ovaj način smo bar tih 88 zadržali ovdje i nadamo se da će svoju sudbinu i napredak vezati za Bijelo Polje. Naravno, za to veliku zahvalnost dugujemo Evropskoj uniji, koja je u Opštini Bijelo Polje prepoznala kvalitetnog i ozbiljnog partnera i nadam se da ćemo nastaviti sa ovakvim projektima – poručio je Smolović. Šef Kancelarije za EU projekte, Goran Prebiračević kazao je da je posebno ponosan

Za mlade preduzetnike 200.000 eura Predsjednik Opštine Petar Smolović najavio je da će ubrzo u cilju rješavanja problema nezaposlenosti biti raspisan oglas vrijedan 200.000 eura za mlade pre-

duzetnike i preduzetnice. – I u prethodnom periodu smo realizovali slične projekte, ukinuli biznis barijere, smanjili takse, ubrzali administraciju, formirali šest

biznis zona, a sve u cilju ekonomskog napretka i u susret završetku kapitalnih projekata – Đalovića pećine i planine Bjelasice – poručio je Smolović.

što su umjesto planiranih 15 preduzeća i zapošljavanja 70 radnika uspjeli da u projekat ,,Smanjenje nezaposlenosti u Opštini Bijelo Polje“ uključe 37 preduzeća i 88 novozaposlenih radnika. Praksu i prekvalifikaciju završilo je 99 nezaposlenih lica, za šta je utrošeno 84.600 eura, a 329.000 eura je dodijeljeno za zapošljavanje tokom 12 mjeseci. Opština i poslodavci finansiraju po šest bruto plata. Zaposleno je 35 nekvalifikovanih radnika, 24 sa srednjom stručnom spremom i šest sa visokom. Ovo je veliki uspjeh za Bijelo Polje i nadamo se da ćemo u narednom periodu takođe imati nove projekte, koji će osim zapošljavanja lica nuditi i opremu. Ukupan iznos sredstava, koji će kroz ovaj grant biti utrošen za obuke, prekvalifikaciju i zapošljavanje, iznosi 413.000 eura – istakao je Prebiračević. B. Č.

OTVORENO 20 PRISTUPNIH TAČAKA: Tivat

BUDVA: Parking servis utvrdio ljetnji cjenovnik

Dnevna propusnica od sedam do 15 eura BUDVA – Parking servis Budva je donio odluku o cijenama usluga parkiranja na opštim i posebnim parkiralištima. Kako je navedeno u dokumentu objavljenom na sajtu tog pre-

duzeća, u zavisnosti od lokacije, cijene dnevne turističke propusnice koštaju između sedam i 15 eura. Ljetnje cijene važe do 1. oktobra. T. C.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 26. maja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h katun Rudo Brdo. Bar: od 8 do 14 h Tomba. Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Štitari, Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje. Budva: od 7:30 do 14 h dio naselja Rafailovići u blizini Dječjeg odmarališta; od 8 do 15 h Ul. Ive Lole Ribara/ Stambene zgrade ,,Ivanovići“. Bijelo Polje: od 8:30 do 14:30 h Šipo-

Isključenja u 20 opština vice, Stubo; od 9 do 16 h Zaton, Bijeli potok, Čokrlije – Rajkovići, Barice – škola, Gornja Crnča i Potoci; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“; od 10 do 14 h Ušanovići, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Pobretići, Bistrica, Dolac, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja. Cetinje: od 8 do 16 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Bobija, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića.

Danilovgrad: od 8 do 15 h dio Lazina, Počijevka, Jelenak, Baloče. Gusinje: od 8:30 do 14:30 h dio sela Vusanje. Herceg Novi: od 6 do 16 h Zelenika – Kuti, Sasovići, Avramovići. Kolašin: od 8 do 15 h Smrčje, Bare i Padež. Kotor: od 9 do 10 h Markov Rt, Stoliv; od 11 do 11:30 h Stari Urc i naselje oko ljetnjeg bazena; od 11:30 do 12 h Zlatne Njive i Mečerov Brijeg (dio prema Zlatnim Njivama). Mojkovac: od 9 do 13 h Gornji Lepenac, Štitarica 1 i Marića luka – Papratine; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari.

Nikšić: od 8 do 15 h Gračanica – Romsko naselje, Presjeka, Čeline, Srijede, Gornje Dubočke, Bulevar 13. jul, Ul. Školska, Dom – Kličevo, dio Kličeva, Dragovoljići; od 15 do 18 h Ul. VI Crnogorske, Ul. Vuka Karadžića, Ul. Narodne Omladine, dio Rudog polja i Integralovog naselja. Petnjica: od 8:30 do 14:30 h Dobrodole i Kruščica. Plav: od 8:30 do 14:30 h dio sela Brezojevice i katun Babino Polje. Pljevlja: od 9 do 18 h Odžak, Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo – moguća kratka isključenja na početku i kraju radova; od 9 do 18 h Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica.

Rožaje: od 9 do 14:30 h dio naselja Ibarac, naselje Demiće i Razdolje. Šavnik: od 9 do 17 h Krnja Jela, Dobra Sela, Previš, M-tel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel ,,Ivica“, motel ,,Provalija“,Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode ,,Diva“, Borovac. Ulcinj: od 8 do 14:30 h Ulica 28. decembra (ulica kod zgrade vatrogasne stanice), dio naselja Gač. Žabljak: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepović CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 26. maj 2022.

KOLAŠIN: Elaborat o uticaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na životnu sredinu

Porodilište u Meljinama bez specijaliste

Lagune su opasnost za grad i rijeku Taru

lometar i po od centra grada. Informacije iz Elaborata upozoravaju da lagune ne ispunjavaju ekološke standarde jer su gradnjom imali privremeni karakter, a opstale su skoro četvrt vijeka. Jedna od „falinki“ je i to što nijesu dovoljno obložene. -Problem je što nijesu obložene, a zemlja je dovoljno propusna da sve otpadne vode koje se ispuštaju u lagunu 1 poniru u zemlju. Na taj način postoji mogućnost da bude ugrožena i rijeka Tara – navedeno je u dokumentu.

Herceg Novi bez ginekologa! HERCEG NOVI – Porodilište u Meljinama trenutno je bez ginekologa akušera, pa porodilje upućuju na pregled i ostale intervencije u kotorsku bolnicu, javlja Radio-televizija Herceg Novi. Kako dodaju, ,,bez obzira na teško stanje, porodilište neće biti zatvoreno“. – Prema informacijama kojima raspolažemo, traži se trajnije rješenje na kojem radi Ministarstvo zdravlja kako

bismo obezbijedili ginekologa akušera koji bi bio stalno angažovan u novskom porodilištu. Za sada, babice i ostalo osoblje ginekološko-akušerskog odjeljenja pruža osnovne i hitne usluge, a povremeno su organizovani dolasci ginekologa iz drugih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori – navedeno je u informaciji. U Dispanzeru za žene u Domu zdravlja organizovani su povremeni dolasci specijalista. C. G.

BIJELO POLJE: Korito rijeke puno smeća

MULJ

NE ISPUNJAVAJU EKOLOŠKE STANDARDE: Lagune u graničnom dijelu Breze

Planirane su kao privremeno rješenje, ali su lagune koje se nalaze u graničnom dijelu prigradskog naselja Breza ka Drijenku u funkciji četvrt vijeka. Ne funkcionišu po ekološkim standardima, pa postoji mogućnost da bude ugrožena i rijeka Tara – navedeno je u elaboratu KOLAŠIN – Projekat o kojem se duže od deceniju govori – izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda u mjestu Drijenjak ,,oživio“ je zahvaljujući elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Elaborat je dao presjek postojećeg stanja, i zvanično potvrdio da lagune koje se nalaze na obali Tare u graničnom dijelu prigradskog naselja Breza ka Drijenku ne funkcionišu po ekološkim standardima.

Glavni cilj projekta je smanjenje zagađenja Kolašina i rijeke Tare koje je uzrokovano nedostatkom kompletnog sistema prikupljanja otpadnih voda i sistema prečišćavanja otpadnih voda.

Najveći dio otpadnih voda se bez prethodnog tretmana, ispušta u lokalne potoke i rijeke Tare i Plašnicu. Otpadne vode z kanalizacionog sistema grada ispuštaju u lagune koje su locirane na kilometar do ki-

PETNJICA

Domu zdravlja brošura CDPR-a

PETNJICA - Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) poklonili su dr Jasmini Garčević, koordinatorki Zdravstvene stanice Petnjica koja pripada Domu zdravlja „Dr Nika Labović“ Berane, korisni edukativni materijal „Vodič CDPR-a – Aktivan život kao prevencija raka“. Brošura je, saopšteno je iz CDPR-a, štampana da posluži pacijentima koji već imaju nekih problema, ali i da bi djelovala preventivno na sve u borbi protiv raznih bolesti, među kojima je i kancer. Edukativni materijal u vidu brošure obuhvata osnovna obavještenja i naznake o fizičkoj aktivnosti. B. M.

STANDARDI

Upozorava se da fermentacija mulja stvara neprijatne mirise čime se ugrožava životna sredina. Postoji opasnost da se curenjem voda sa dna lagune potencijalno ugrožava i rijeka Tara koja je od laguna udaljena oko 25 metara. -Postrojenje treba da umanji mogućnosti zagađenja Kolašina i posebno rijeke Tare koji su uzrokovani i time što ne postoji kompletan sistem za prikupljanje otpadnih voda. Najveća opasnost je ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda u rijeku Taru, a potencijalno su ugrožena i vodoizvorišta nizvodno od grada – piše u dokumentu. Specifični projekat je kandidovan ka evropskim fondovima od kojih je stigla podrška u vidu najave da će , kroz uobičajenu proceduru, biti obezbijeđen značajan dio sredstava kako bi se „pokrili“ troškovi izgradnje. Procijenjeno je da će koštati 7.000.000 eura, a uz većinsko finansiranje evropskih fondova učestvovaće Uprava za javne radove kao i opštinski budžet. Treba očekivati da javna rasprava o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu „oživi“ izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Projekat ima zainteresovanost lokalnih, državnih i nadležnih evropskih adresa i sve to treba „pretočiti“ u konkretne korake. Sa druge strane ima i urgentnost, jer bi zadržavanje postojećeg stanja bilo opasnost i za životnu sredinu i za rijeku Taru. Dr. DRAŠKOVIĆ

EKOLOŠKO-KOMUNALNI PROBLEM: Korito Lješnice

Lješnicu zagađuju neodgovorni građani BIJELO POLJE – Mještani koji žive u Lješničkoj ulici, u blizini nove gradske tržnice u gotovo strogom centru Bijelog Polja, upozoravaju na ekološko-komunalni problem koji imaju zbog otvorene kanalizacije i velike količine smeća u rijeci Lješnici. Prodavci kažu kako su prinuđeni da svakodnevno udišu smrad. Po njihovim riječima problem je nastao jer prilikom rekonsturkcije željezničkog posla radovi nijesu okončani kako treba.

– Nedavno je završena rekonstrukcija željezničkog mosta. U okviru tog posla betonirani su potporni zidovi sa obje strane rijeke Lješnice. Ali nije odrađen čitav posao, odnosno nijesu urađeni potporni zidovi kako bi se rijeka zaštitila na većem prostoru. Prema kazivanju izvođača, taj posao treba da uradi lokalna uprava – kažu prodavci. Oni se nadaju da će nadležni reagovati jer dolaskom lijepog vremena problem postaje izraženiji. B. Č.

NIKŠIĆ: Žitelji nekoliko sela sumiraju štetu od nevremena koje ih je zahvatilo prije nekoliko dana NIKŠIĆ – Nevrijeme koje je prije tri dana zahvatilo pojedina sela u nikšićkoj opštini uništilo je brojne usjeve, voćnjake, a grad je za svega petnaestak minuta oštetio i mnoga vozila, pogotovo u Župi, Dragovoljićima, Lukovu… Oluja je stigla od Studene, preko Ivanja, Selaca… a drugi gradonosni oblak s Kutskog brda. Nevremenom su najviše pogođena župska sela Liverovići, Carine, Miolje Polje i dijelom Kuta, dok u Morakovu u to vrijeme nije ni kap kiše pala. Domaćini se nadaju pomoći Opštine, a da li će je dobiti – juče nijesmo mogli saznati. I najveći crnogorski voćnjak jabuka oštetilo je nevrijeme. Milan Golubović iz ,,Kalije“, firme koja ima voćnjak u Župi, na površini od 28 hektara, kaže da su imali štetu, ali da je mogla biti i veća. – Imamo protivgradne mreže, ali nijesu bile raširene iznad cijelog voćnjaka, već polovično. Nevrijeme je brzo stiglo i nijesmo stigli sve mreže da ra-

Očekuju da neko procijeni štetu i pomogne im

ZA KRATKO VRIJEME PRIČINJENA VELIKA ŠTETA: Imanja pod gradom

širimo, pa smo ovih dana u tom poslu, jer može se ponoviti. Svakako smo planirali uskoro da radimo proredu, pa ćemo uklanjati oštećene grane i vjerujem da se to neće značajnije odraziti na rod – riječi su Golubovića.

Miladin Babić iz sela Dragovoljići kaže da je njegova bašta, kao i svih komšija, potpuno uništena. – Uzalud smo sadili, a i trava je uništena. Za svega nekoliko minuta sve se zabijeljelo.

Vozilo sam pokrio, ali nijesam ga uspio sačuvati, polomio je grad vjetrobransko staklo, mom sinovcu štopove na autu, a i komšije nijesu bolje prošle... Bukovik, Ivanje, Trešnjica, Petrovo Polje,

Lukovo, Dragovoljići i sva župska sela do Gornjih Kuta, izgleda, zahvatilo je nevrijeme. Ima voćaka na kojima ni list nije ostao, a kamoli plod. O njivama suvišno je i pričati – kaže Babić. Ra. P.

14 Svijet

Četvrtak, 26. maj 2022.

MASAKR U TEKSASU: Osamnaestogodišnjak ,,otvorio vatru“ u osnovnoj školi u gradu Juvalde

Ubijeno 19 učenika i dva nastavnika

JUVALDE - Najmanje 19 učenika i dva nastavnika su ubijena, dok je više od desetoro djece povrijeđeno u pucnjavi u osnovnoj školi u gradu Juvalde, u američkoj saveznoj državi Teksas. Osumnjičeni osamnaestogodišnjak je ubijen, saopštio je guverner te američke savezne države.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden izjavio je nakon pucnjave da cijela zemlja treba da se suprotstavi oružanom lobiju, koji se protivi ograničavanju prava na nošenje ličnog naoružanja. - Vrijeme je da se djeluje. Možemo učiniti mnogo više – poručio je Bajden u izjavi iz Bijele kuće.

da će konačno da urade nešto po pitanju kupovanja oružja bez ikakve provjere, optužujući senatore u Vašingtonu za ubistva u Teksasu, Njujorku i Južnoj Kaliforniji.

NEBRIGA

Tinejdžer, koji je upao u osnovnu školu u gradu Juvalde, ubio je najmanje 19oro dejce i dvoje nastavnika, potvrdile su vlasti u Teksasu, prenosi Rojters.

MOTIV

Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da je ubijen i 18-godišnji osumnjičeni Salvador Ramos, učenik srednje škole. Naveo je da je napadač, prije nego što je ušao u školu i otvorio vatru na djecu, pucao u svoju baku, koja je preživjela. Guverner Teksasa je rekao da je ubica imao pištolj, a vjerovatno i pušku, i dodao da su među povrijeđenima i dva policajca koja su prva reagovala na poziv. Vlasti su saopštile da je osumnjičeni djelovao sam, dok mo-

Bajden: Zemlja treba da se suprotstavi oružanom lobiju

Policija utvrđuje motiv napada

Trener Golden stejta Stiv Ker optužio je 50 senatora u Vašingtonu da sprečavaju donošenje zakona koji obavezuje prodavce oružja da izvrše provjeru osobe kojoj prodaju oružje, a koji je prošao Kongres tivi za napad nijesu poznati. Memorijalna bolnica u Juvaldeu potvrdila je za ABC news da je 15 učenika zbrinuto na odjeljenju hitne pomoći. Dva pacijenta su prebačena u San Antonio na liječenje, treći

je morao da sačeka transfer, dok je jedan 45-godišnjak hospitalizovan zbog rane od metka, saopštila je bolnica. Američki mediji prenose kako je Ramos oružje kupio legalno, kada je napunio 18 godina.

Senator Roland Gutjerez izjavio je da je Ramos na svoje naloge na društvenim mrežama kačio fotografije sa tim naoružanjem. Trener Golden stejta Stiv Ker zapitao je sugrađane ka-

- U ovih šest sati otkako smo završili šuterski trening na 600 kilometara odavde ubijeno je najmanje četrnaestoro dece i jedan nastavnik. U posljednjih 10 dana imali smo ubistvo starijih crnaca u supermarketu u Bafalu. Ubijeni su Azijati u crkvi u Južnoj Kaliforniji. Sada imamo ubistvo djece u školi. Kada ćemo da uradimo nešto – poviknuo je Ker udarajući rukom o sto. - Umoran sam od dolaska ovamo i izjavljivanja saučešća unesrećenim porodicama. Izvinite me, ali premoren sam od minuta ćutanja. Dosta je – rekao je on. Ker je zatim rekao da pedeset senatora u Vašingtonu sprečava donošenje zakona koji obavezuje prodavce oružja da izvrše provjeru osobe kojoj prodaju oružje, a koji je prošao Kongres.

- Pitam te Miče Mekonelu, tebe i senatore koji odbijaju da urade išta protiv ovog nasilja, ubistva u školi, pucnjave u supermarketu. Pitam vas sve da li ćete svoju potrebu da imate moć staviti ispred života naše djece, starijih i vjernika. Igraćemo večeras utakmicu, ali želim da svi koji su ovdje pomisle na svoje dijete ili unuče, oca, majku, sestru, brata. Kako biste se osjećali da se ovo dogodilo vama. Ne možemo ostati nijemi. To je ono što ćemo uraditi. Igraćemo košarku. A pedeset senatora u Vašingtonu će nas držati kao taoce, jer 90 odsto Amerikanaca, bez obzira na političku pripadnost, traži provjeru kupca oružja. Mi smo taoci tih pedeset senatora koji to čak neće ni da stave na glasanje iako mi to tražimo. Neće jer žele da zadrže svoju moć – rekao je Ker. - To je bijedno i meni je dosta toga – uzviknuo je, ustao i napustio konferencije za medije. Brojni Amerikanci, uključujući i igrače Kerovog tima, podijelili su njegovo obraćanje na društvenim mrežama u znak podrške.

I sarajevske Vang: Potreban škole na zeleni koridor za meti lažnih izvoz žitarica iz dojava o Rusije i Ukrajine bombama

DEVEDESET PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage pokrenule veliku ofanzivu na Sjeverodonjeck

Zelenski: Borićemo se dok ne vratimo cijelu teritoriju KIJEV/MOSKVA- Kancelarija ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog saopštila je da su ruske snage juče rano ujutro pokrenule ofanzivu u Sjeverodonjecku, gradu na istoku Donbasa. Guverner Luganjske oblasti Sergej Gajdaj izjavio je da je Sjeverodonjeck na udaru ruskih snaga prethodnih dana. Naveo je da je juče, tokom granatiranja, još šest osoba poginulo, a najmanje osam ranjeno. Rusija pokušava da zauzme Donbas i okruži ukrajinske snage na istoku, piše Rojters. Ključne tačke su, piše agencija, gradovi Sjeverodonjeck i Lisičansk, koji se nalaze na istočnoj i zapadnoj obali rijeke Sjeverni Donjec. Ruske snage, navodi Rojters, dolaze iz tri pravca kako bi opkolili gradove. Devedeset prvog dana rata u Ukrajini, zvanična Rusija se oglasila saopštenjem da je spremna da uspostavi humanitarni koridor za brodove koji prevoze hranu iz Ukrajine. Ovu informaciju potvrdio je zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Andrej Rudenko, prenosi Interfaks. Rudenko je takođe rekao da će Rusija razmotriti mogućnost razmjene zatvorenika sa Ukrajinom poslije izricanja presuda nekima od onih koji su se predali. Napomenuo je i da je prerano za eventualno uspostavljanje ruske vojne baze u Hersonskoj oblasti, koja je sada pod kontrolom ruskih snaga. Ukrajinski predsjednik izjavio je da je

Ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji izjavio je da je neophodno što prije napraviti ,,zeleni koridor“ kako bi bio obezbijeđen izvoz žitarica iz Rusije i Ukrajine. -U trenutnoj situaciji međunarodna zajednica treba da doprinese prekidu vatre što je prije moguće kako bi bio obezbijeđen zeleni koridor za izvoz žitarica iz Rusije i Ukrajine – rekao je Vang tokom razgovora u videoformatu sa njemačkom ministarkom spoljnih poslova Analenom Berbok. Vang je dodao da Kina nikada ne ostaje po strani kada je riječ o rješavanju pitanja koja izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice i da je spremna da bude u kontaktu sa svim stranama kada je riječ o izvozu žitarica. Ruski tenk na razorenom istoku Ukrajine

spreman da razgovara direktno sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a ne uz pomoć posrednika. On je dodao da ,,ukoliko ruski predsjednik razumije realnost, postoji mogućnost da se dođe do diplomatskog rješenja konflikta“, prenio je Rojters. Govoreći pred Svjetskim ekonomskim forumom u Davosu, Zelenski je poručio i da će se Ukrajina boriti dok ne povrati cijelu svoju teritoriju. Rekao je da bi Moskva trebala da povuče sve svoje trupe na mjesto gdje su bile prije početka napada, 24. februara. Takođe, Zelenski je komentarisao izjavu ruskog ministra odbrane Sergeja Šoj-

gua, koji je ranije rekao da Rusija namjerno smanjuje ofanzivu u Ukrajini kako bi omogućila evakuaciju civila. -Sada pokušavaju s lažima da se navodno ne bore punom snagom? Patetično, a vremenom će to i oni shvatiti – rekao je Zelenski. Ukrajinski predsjednik je kazao da su Šojguovi komentari ,,apsolutno nerealni“, te da Kijev procjenjuje da je Rusija izgubila skoro 30.000 vojnika i oko 1.000 tenkova i ostalih oklopnih vozila. Savjetnik gradonačelnika Marijupolja, koji je odnedavno pod kontrolom ruskih snaga, tvrdi da zvaničnici vjeruju da je u tom lučkom gradu u tri mjeseca rata po-

ginulo najmanje 22.000 ljudi. Petro Andriuščenko, koji se prebacio na teritoriju pod kontrolom ukrajinske vojske, rekao je za CNN da vjeruje da bi stvarna brojka mogla biti znatno veća. Dodao je da ruski zvaničnici zahtijevaju da se tijela poginulih prebace u mrtvačnicu, gdje osobe koje ih preuzimaju moraju snimiti video u kojem tvrde da je žrtva stradala od ukrajinske vojske. Povodom situacije u Marijupolju oglasilo se rusko ministarstvo odbrane saopštenjem da luka u Marijupolju, koja je pod kontrolom ruskih snaga, normalno radi i da ne isključuje mogućnost razgovora o deblokadi ukrajinskih luka.

SARAJEVO - Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo dobilo je informacije da su u osnovnim i srednjim školama u nekoliko sarajevskih opština postavljene bombe. Za portal Kliks.ba u Ministarstvu unutrašnjih poslova KS, rečeno je da se informacije o postavljenim bombama odnose na više osnovnih škola i to u opštinama Centar, Stari Grad, Vogošća i Ilidža. - Dojave su stigle putem imejla. O svemu je upoznato i Tužilaštvo Kantona Sarajevo - rekao je za Kliks portparol MUP-a KS Mirza Hadžiabdić. I više srednjih škola u Sarajevu dobilo je prijeteće poruke navodno o postavljenim eksplozivnim napravama. Prema dostupnim informacijama, djeca su iz škola vraćena kućama, a u toku su pregledi na nekoliko lokacija. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nijesu mogli da daju više informacija o situaciji, a o događaju će se oglasiti nakon obavljenih pregleda. Prošle sedmice su slične prijetnje upućene obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori i Srbiji. Sve dojave su bile lažne. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Kultura

Četvrtak, 26. maj 2022.

PODGORICA – Prva faza rada na dječijoj predstavi ,,Aladinova čarobna lampa“, koju na scenu postavlja Milan Karadžić, završena je u produkciji Gradskog pozorišta iz Podgorice.

Selekcija djela za nagradu „Meša Selimović“

Tri crnogorska autora među 17 najboljih PODGORICA - Romani „Sampas“ Ilije Đurovića, „Sjaj“ Vuksana Vuksanovića i „Noćni čuvar pasa“ Faiza Softića u konkurenciji su za nagradu „Meša Selimović“. Selektori 21. Međunarodnih književnih susreta „Cum grano salis“, među kojima je bio i crnogorski lingvista Aleksandar Radoman, su za ovo priznanje predložili ukupno sedamnaest romana. Među nominovanima su i Damir Karakaš za roman „Okretište“, Miljenko Jergović za

roman „Vjetrogonja Babukić i njegovo doba“, kao i ovogodišnja dobitnica NIN-ove nagrade Milena Marković. Međunarodni književni susreti „Cum grano salis“ biće održani od 1. do 3. septembra 2022. godine u Tuzli. O dobitniku Nagrade „Meša Selimović“ za najbolji roman objavljen u 2021. godini na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, odlučivaće žiri u sastavu: Semezdin Mehmedinović, predsjednik, Jagna Pogačnik, Andrej Nikolaidis, Vlada Arsenić i Faruk Šehić. D. E.

Predavanje dr Tijane Todorović u Biblioteci

Doprinos žena kulturnoj baštini

PODGORICA – Predavanje dr Tijane Todorović, pod nazivom „Žene u kulturi: kulturna baština“, biće održano večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Todorović će govoriti o kulturnoj baštini Crne Gore. Kako je serijal u Biblioteci posvećen ženama, fokus predavanja biće stavljen na ulogu i položaj žena koje su svojim radom i postojanjem dale svoj doprinos stvaranju kulturne baštine. - Bilo da je riječ o materijalnoj ili nematerijalnoj kulturnoj baštini, neosporno je da su brojne žene, svojim djelovanjem kroz istoriju, uticale na stvaranje baštine i kulturnog kapitala kojim danas raspolažemo i kojim se ponosimo. Predavanje će, pored svojevrsnog istorijskog osvrta, ponuditi i komentare koji će se dotaći modernog stanja, kao i misli o poboljšanju i o potrebnim promjena u procesu stvaranja kulturne baštine – navodi se u najavi Biblioteke. R. K.

Albano gošća „Podgoričkih priča“ PODGORICA – Gošća tribine „Podgoričke priče“ biće Tereza Albano, večeras u 20 sati u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. O njenom boravku i profesionalnom radu u Glavnom gradu i Crnoj Gori razgovaraće sa moderatorom Vanjom Kovačevićem. Tereza Albano je zvanje profesora Filologije i Istorije Istočne Evrope stekla na Istituto Universitario Orientale u gradu Napulj (Italija), 1996. godine.

BAJKOVITO

Karadžić je kazao da vjeruje da će i ova predstava da bude publici privlačna. - Raduje me što uvijek kada radim neku novu predstavu dobijam nove ljude, neke nove, mlade glumce. To mi je inspiracija i izazov. Na jesen, kada budemo finiširali proces, čeka nas velika scena, scenografija, muzika, a sve to treba da bude čudesno i bajkovito – kazao je on. Glumačku podjelu čine: Lazar Dragojević, Lara Dragović, Omar Bajramspahić, Miloš Pejović, Maja Šarenac, Vukan Pejović, Stefan Vuković, Marija Đurić i Davor Dragojević. Prvom fazom priprema za predstavu svi glumci su veoma zadovoljni. Ovaj dio rada je, prema riječima Vukana Pejovića, podrazumijevao je čitaće probe. - Neki prvi korak da uđemo u prostor, malo osjetimo odnose između karaktera, situaciju u kojoj se svaki lik pojedinačno

nalazi, te da znamo šta je suština predstave koju ćemo da iznesemo – kazao je on. Miloš Pejović saglasan je da svi funkcionišu odlično. - Maštamo mnogo. Mislim da ćemo da imamo dobru predstavu – rekao je on. Za Bajramspahića je važno kada radi sa rediteljem koji poput Karadžića ima jasnu viziju. - U prostoru smo, snalazimo se, analiziramo tekst. Kada imamo reditelja koji zna šta hoće, onda je i nama glumcima lakše – ispričao je on.

RADE SNAŽNO

I Lazar Dragojević vjeruje u dobar ishod projekta. - Vjerujemo reditelju, mi se dajemo, trudimo se, stvarno mislim da ćemo da napravimo dobru predstavu – kazao je on. Sličnog mišljenja je i Đurić. - Radimo snažno, punim intenzitetom, ali se dobro zabavljamo, eksperimentišemo, i vjerujem u ishod predstave – rekla je ona. Za mladu glumicu Laru Dragović dragocjena je saradnja sa Karadžićem.

- Milan je zahtjevan reditelj, tjera nas da budemo misleći glumci, da budemo usmjereni u odnosu i da budemo kreativni – ispričala je ona. Scenografiju za predstavu će raditi Andreja Rondović, kostimografiju Lina Leković, a scenski pokret i koreografiju Slavka Nelević. Gradsko pozorište, kako je saopšteno, ovim projektom nastavlja sa repertoarskom orijentacijom scenskih pričanja čuvenih bajki koje su neizostavni dio dječijeg odrastanja. S. V.

Izložba „Azbuka i istorija“, u organizaciji Ambasade Bugarske, otvorena u Rektoratu UCG

Ćirilica simbol kulture, identiteta i zajedništva

PODGORICA – Izložba „Azbuka i istorija“, koju je Ambasada Bugarske u Crnoj Gori organizovala povodom Dana Svete braće Ćirila i Metodija, Od oktobra 1999. godine je ra- utemeljivača ćiriličnog pidila kao lektor italijanskog je- sma, otvorena je juče u zgradi zika na Studijskom programu Rektorata Univerziteta Crne za italijanski jezik i književ- Gore. nost, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću gdje je 2010. godine Izložba je, osim misionarima i magistrirala. Bavi se prevo- Ćirilu i Metodiju, posvećena dilačkim studijama, kontra- i bugarskoj azbuci, prosvjeti, stivnom lingvistikom i pre- kulturi i slovenskoj književnovođenjem italijanskih autora sti, a Ambasada Bugarske ju je i pjesnika na crnogorski jezik, realizovala uz podršku UCG. kao i crnogorskih pjesnika na Izložbu je otvorila ambasadoritalijanski. Od 2015. godine raka Bugarske Meglena Plugčidi u Ambasadi Italije u Podgo- jeva, a u ime Univerziteta su rici. R. K. prisustvovali dekanka Filozofskog fakulteta Tatjana Novović i rektor Vladimir Božović.

Objavljen konkurs za novi broj „Glasnika“

Čitaće probe predstave „Aladinova čarobna lampa“

ISTORIJSKA GRAĐA

Izložba „Azbuka i istorija“, kako je kazala Plugčijeva, predstavlja ulogu pisma i kulturne istorije slovenskih naroda kao osnovu PODGORICA - Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ objavi- za istorijsku građu i pamćenje la je konkurs za novi broj časopisa za kulturu i kulturna pitanja čovječanstva. Na izložbi su, „Glasnik“. Poziv se odnosi na neobjavljene radove. simbolično, postavljena 24 paČasopis je prošle godine rekonceptualizovan i podijeljen je nela. Oni predstavljaju etape na četiri oblasti: književno stvaralaštvo, kritika, riječ struke razvoja glagoljice i ćirilice. Na i riječ o Podgorici. Radove treba poslati na imejl adresu izložbi su i materijali iz arhiva nbibliotekapodgorica@gmail.com do kraja septembra. D. E. Centra za slovensku i vizantij-

koji čitaju i pišu na pismu svete braće. To je naše zajedničko kulturno-istorijsko nasljeđe i vrijednost koju moramo da čuvamo i prenosimo mlađim generacijama – rekla je ona.

POVEZANOST

I. MandIć

Naslovnice djela trojice autora

Bajku iz čuvene persijske zbirke pripovjedaka ,,1001 noć“ pozorištu je prilagodio Nikolas Stjuart Grej u verziji ,,Nove lampe za stare“, a dramatizaciju za Gradsko pozorište napisao je Igor Bojović. Bojović i Karadžić su autori, kako podsjećaju iz Gradskog pozorišta, koji su u proteklom vremenu stvarali značajne, vrlo gledane i nagrađivane projekte za ovu teatarsku ustanovu.

Mašta i vjera u dobar ishod

Sa otvaranja izložbe u Podgorici

sku studiju „Ivan Dujčev“. - Ovom izložbom želimo ne samo da podsjetimo na značaj rada solunske braće, nego i da napomenemo šta to pismo znači za našu kulturu, identitet i zajedništvo – kazala je ona. Bugarska je, kako je ispričala Plugčijeva, posebno ponosna na svoje pismo, kojim se u svijetu koristi više od 300 miliona ljudi. - Podsjetiću vas da je ulaskom Bugarske u Evropsku uniju 2007. godine bugarsko pismo, zasnovano na ćirilici, postalo zvanično pismo Evropske uni-

je, zajedno sa latinicom i grčkom abecedom. A, papa Jovan Pavle II je Ćirila i Metodija 1980. godine proglasio svecima zaštitnicima Evrope. Papa je tada rekao da su oni most između Istoka i Zapada, te da doprinose kulturnom razvoju starog kontinenta i obrazovanju generacija Evropljana. To je za Bugrasku najsvetiji praznik. Ove godine, prvi put u jednoj pravsolavnoj zemlji, su 24. maja u Sofiju stigli djelovi mošti svete braće, koji se čuvaju u manastiru na Svetoj gori. Drago mi je što je Crna Gora dio velike porodice naroda

Ova vrijedna postavka, prema riječima Novović, govori o našoj nužnoj i prirodnoj povezanosti kultura, te jedinstvenoj kulturnoj baštini. - Izložba je posvećena velikim misonarima Ćirilu i Metodiju, za koje znamo da su utemeljivači slovenske pismenosti. Ali, ne samo pismenosti nego i cjelovite kulture, književnosti i literature. Ovo je prilika da se prisjetimo i važnog datuma za nas u Crnoj Gori, a to je štampanje prve knjige „Oktoih prvoglasnik“, na ovom slovenskom pismu – rekla je Novović. Ovakve manifestacije, kako je ispričala, put su ka novim povezanostima. - Ćirilično pismo predstavlja našu bogatu slovensku tradiciju, ali ne povezuje samo slovenske narode nego i evropsku kulturnu baštinu – rekla je Novović. Rektor Univerziteta Crne Gore dr Vladimir Božović kazao je da su ovo prvi plodovi međusobne saradnje. - Mi već imamo uspostavljenu saradnju sa Ambasadom Bugarske i ovo su neki od prvih plodova te saradnje – kazao je Božović. S. V.

GRadSKO POZORIŠTE

U Gradskom pozorištu u toku rad na predstavi ,,Aladinova čarobna lampa“

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 26. maj 2022.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dalo saglasnost na prijedlog odluke Skupštine Glavnog grada

Gorica i zvanično spomenik prirode

Mediteranski vrt - jedan od ukrasa Gorice

Očekuju podršku aktuelne Vlade Udruženje penzionera Podgorice zahtijeva od Vlade Crne Gore i Fonda PIO da im što prije obezbijede potrebnu novčanu pomoć za izgradnju četvrte zgrade za penzionere. Podgorički odbor penzionera očekuje i da ponovo bude uvedena isplata novčane pomoći za najugroženije penzionere, koju je prethodna Vlada ukinula, kao i povećanje iznosa minimalne penzije, koju prima 3.000 penzionera u glavnom gradu. Predsjednik Udruženja penzionera Podgorice i potpredsjednik Saveza penzionera Crne Gore Ilija Stanišić podsjeća da su zahvaljujući podršci Vlade i Glavnog grada od 2012. do 2016. godine izgrađene tri zgrade na Tuškom putu i po povoljnim uslovima omogućena kupovina 288 stanova za penzionere, od čega 80 za penzionere sa sjevera. – Prije skoro dvije godine pripremili smo elaborat i za četvrtu zgradu, sa 42 stana, a Glavni grad nam je, kao i za prethodne tri, i ovoga puta besplatno obezbijedio plac. Urađen je idejni i glavni projekat, revidovan i dostavljen Fondu PIO, kako bi nam obezbijedili donaciju oko 500.000 eura da zatvorimo finansijsku konstrukciju. Međutim, cijene građevinskog materijala su skočile, pa

bi sad ta pomoć trebalo da iznosi 760.000 eura. Zahtijevamo da nam polovinu tog iznosa uplate odmah kao avans, a polovinu pri kraju izgradnje zgrade. Od Fonda PIO očekujemo da što prije izađe u susret našim zahtjevima, jer ne treba čekati na dalji rast cijena, jer rast penzija to ne može pratiti – poručio je Stanišić, uz podsjećanje da je cijena kvadrata u trećoj ,,penzionerskoj“ zgradi iznosila 495 eura.

kategoriji zaštićenih prirodnih dobara, a to su područja gdje je dugotrajno međusobno djelovanje čovjeka i prirode proizvelo prepoznatljive i značajne ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti i gdje je očuvanje integriteta tog odnosa neophodno da bi se zaštitilo i održalo to područje, očuvala priroda i druge vrijednosti. – Poštujući zakonski definisane procedure, Ministarstvo je, nakon pregleda i analize Studije zaštite i dostavljenog prijedloga odluke, dalo mišljenje sa određenim komentarima i sugestijama. Nakon korekcije Studije od strane ekspertskog tima, kao i prijedloga odluke od strane Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj u skladu sa iznijetim sugestijma od strane Ministarstva, stekli su se uslovi da se izda saglasnost na predmetni akt – navedeno je u obrazloženju. Ukupna dužina granice zaštićenog prirodnog dobra Spomenik prirode „Park šuma Gorica“ iznosi oko 5,2 kilometra, a površina mu je oko 104,5 hektara. H. P.

Povodom Dana mladosti predstavnici UBNORA i građani položili vijence na spomenik Josipu Brozu Titu

Antifašizam za sva vremena

I. MITROVIĆ

Udruženje penzionera Podgorice traži pomoć koju im je uskratila prethodna državna vlast

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović potpisala je juče saglasnost na prijedlog odluke o proglašenju spomenika prirode „Park šuma Gorica“, koji je Skupština Glavnog grada usvojila na sjednici 4. marta ove godine. – Naše brdo Gorica zaslužuje da bude zaštićeno područje. Moramo mijenjati odnos prema prirodnim bogatstvima. Zaštita ne treba da slijedi nakon što je neko područje pogođeno nelegalnom gradnjom, devastacijom ili drugim problemima. Suština je u prevenciji, u proglašavanju zastićenih područja dok su još netaknuta i u punom potencijalu. Namjera Ministarstva je da Crna Gora dobije još zaštićenih prirodnih bogatstava, na čemu intenzivno radimo. Uskoro ćemo dobiti nova zaštićena područja na sjeveru i jugu – navedeno je u obrazloženju odluke. U skladu sa ekološkim zahtjevima vrsta i staništa značajnih za zaštitu, područje ,,Park šuma Gorica“ odgovara petoj

POMOĆ

Stanišić očekuje da nova Vlada bude efikasnija od prethodne, kojoj zamjera i to što je penzionerima ukinula pomoć koju su primali jednom godišnje od Fonda PIO. Od 30.000 penzionera u Podgorici, ističe Stanišić, 3.000 je onih koji primaju penziju od 150 eura. Pozdravlja povećanje penzija za 8,15 odsto, iako je prethodna Vlada najavila povećanje u iznosu od 10 procenata. – Penzioneri pozdravljaju svako povećanje nadoknade, a ovo je prvi put bilo ovako značajnije povećanje penzija. U najavama programa ,,Evropa sad“ bilo je i povećanje iznosa minimalne penzije, ali je pitanje da li sada za to ima novca, odnosno da li su ta obećanja bila realna. U situaciji ovakvog rasta cijena teško je definisati koliki bi trebalo da bude iznos minimalne penzije, ali u sadašnjem ternutku ne bi trebalo da bude ispod 250-300 eura, s obzirom na to da je minimalna plata 450. U svakom slučaju, od nove Vlade očekujemo da posveti više pažnje penzionerima – poručio je predsjednik Udruženja penzionera Podgorica i potpredsjednik SPCG. Ilija I. M. Stanišić

Glavni grad je tu za penzionere Gradonačelnik Ivan Vuković poručio je da se nije smjelo dozvoliti da u prethodnih godinu i po postoje sve neophodne pretpostavke za početak izgradnje četvrte zgrade za penzionere, a da ništa nije urađeno – isključivo zbog opstrukcije prethodne Vlade. – Glavni grad je za tu zgradu dao najbolju parcelu koju je imao u dijelu grada na Starom aerodromu. Ukoliko izostane podrška i ove Vlade, a nadam se da neće, Glavni grad će u okviru priprema za usvajanje budžeta za narednu godinu kandidovati tu temu. Apsolutno smo spremni da preuzmemo taj trošak, kako bi se u najkraćem roku ušlo u izgradnju tog objekta – kazao je Vuković. On je istakao da se nije smjelo desiti da objekat Doma za stare, iako završen duže od godinu, i dalje stoji zatvoren, ponavljajući da je to pitanje za nadležne u Vladi.

Predstavnici Udruženja boraca NOR-a i antifašista kod spomenika Josipu Brozu

Povodom 25. maja, koji se u SFR Jugoslaviji slavio kao Dan mladosti i rođendan nekadašnjeg predsjednika Josipa Broza Tita, predstavnici i članovi Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Podgorice i građani položili su juče vijence na spomenik Titu. – Neizdvojivi dio crnogorske ode slobodi je i Josip Broz Tito, veliki državnik, ratni pobjednik, revolucionar i komunista, čiji bi lik i djelo najbolje opisale Napoleonove riječi, da u ratu nijesu važni ljudi nego čovjek – kazala je pred-

sjednica mladih antifašista Crne Gore Tijana Vidaković. Svojom državničkom i diplomatskom vještinom, nastavila je Vidaković, Tito je doprinio da Jugoslavija bude pozicionirana kao dominantna vojno-politička karika na Starom kontinentu u poslijeratnoj epohi, a kreiranjem i primjenom progresivnih politika direktno doprinio povećanju standarda u Jugoslaviji. – Ideja antifašizma, koju personifikuje Tito, imanentna je ne samo periodu Drugog svjetskog rata, već svim razdobljima, jer generiše osnovne i vanvremenske

vrijednosti kao što su sloboda, jednakost, mir. Zato je na nama velika odgovornost da afirmišemo i razvijamo ovu ideju. Zahvaljujući činjenici da danas postoje određene snage koje žele da nipodaštavaju ovu ideju i u krajnjem njegova dostignuća, mi osjećamo posebnu odgovornost da je dodatno afirmišemo, na to smo obavezni, jer oni luču slobode predadoše nama koji smo bili neka nova nada za neko novo slobodno jutro i posljednji osmijeh umirućeg tijela i besmrtnog djela – zaključila je predsjednica mladih antifašista Crne Gore. I. MITROVIĆ

Uspomene na srećnu mladost i susrete sa Titom Osamdeset jednogodišnji Vojo Milošević evocirao je lijepe uspomene iz života u ondašnjem Titogradu (prvenstveno Titovgradu) u Socijalističkoj republici Crnoj Gori, kao i nekoliko susreta sa drugom Titom. – Imali smo predivnu mladost, mogli smo da zanoćimo na svakom kutku i stopi naše domovine, da živimo razdragan mladalački život, bavimo se sportom, budemo članovi Ferijalnog saveza, upoznajemo našu domovinu, budemo izviđači, idemo na savezne i lokalne radne akcije, služimo kadrovski rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, idemo na sletove mladosti na Stadionu JNA u Beogradu tokom proslave Dana mladosti koji je bio posvećen ne samo Titovom rođendanu, 25. maju, nego i mladosti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije – kazao je Milošević, posebno naglašavajuži da je tri puta imao priliku da se sretne sa Titom – 1959, 1968. i 1976. godine.

Vojo Milošević

Fudbal

LIGA KONFERENCIJA: Murinjo ne gubi finala, ,,vučici“ prvi evropski trofej

,,Vukove“ čeka nastup u Drugoj ligi

Roma probila led

PODGORICA - Možda Žoze Murinjo više nije ,,specijalni“, ali je čovjek koji ne gubi evropska finala – njegova Roma pobijedila je Fejnord (1:0) u meču za trofej premijernog izdanja Lige konferencija. Heroj rimskog kluba bio je Nikolo Zaniolo, čiji je pogodak u 32. minutu donio Romi prvi ,,pravi“ evropski trofej, budući da je u vitrinama imala samo pehar Kupa sajamskih gradova. Romi je ovo prvi trofej poslije 14 godina i osvajanja italijanskog Kupa 2008. Murinjo je prvi trener koji je u finalima evropskih takmičenja vodio četiri različita tima i prvi koji je osvojio Ligu šampiona, Ligu Evrope i Ligu konferencija. Prvih pola sata meča na stadionu ,,Er Albanija“ protekli su u tvrdoj, dosadnoj igri, važnost meča očito je bila uticala na ,,stegnutost“ oba tima. U takvom odnosu snaga promjenu rezultata mogla je da donese samo greška defanzive – i dogodila se poslije pola sata igre u šesnaestercu Fejnorda. Austrijski defanzivac Trauner očajno je procijenio let lopte poslije ubacivanja Manćinija, a Rimljanin Zaniolo lijepo primio loptu i zatresao mrežu. Fejnord se tada probudio, dva puta pred kraj poluvremena zaprijetio ,,vučici“, a početkom nastavka krenuo svim silama ka golu Murinjovog tima. Već u 49. minutu moglo je da bude 1:1 – Ibanjes je umalo pogodio svoj gol, lopta je pogodila stativu, a na kraju je Rui Patrisio odbranio udarac Sinistere. Minut kasnije, nova šansa.

Roma

Fejnord

1 1 00

Stadion: Er Albanija Sudija: Ištvan Kovač (Rumunija) Golovi: 1:0 Zaniolo u 32. Žuti kartoni: Pelegrini, Zalevski, Patrisio, Spinacola (Roma), Trauner (Fejnord)

Roma

Fejnord

Patrisio Manćini Smoling Ibanjez Karsdorp (od 89. Vina) Mhitarjan (od 17. Oliveira) Kristante Zalevski (od 67. Spinacola) Zaniolo (od 67. Veretu) Pelegrini Ejbraham (od 89. Šomurodov)

Bijlou Gertruida Trauner (od 74. Pedersen) Senesi Malasia (od 88. Džahanbakš) Til (od 59. Tornstra) Aursnes Kokdžu (od 88. Valemark) Nelson (od 74. Linsen) Sinistera Desers

Deportovano 80 navijača Desetine fudbalskih navijača deportovano je u Italiju poslije nereda u Tirani uoči utakmice između Rome i Fejnorda. Zamjenik albanske policije Albert Derviši saopštio je da su se dvije odvojene grupe holandskih i italijanskih navijača sukobile u utorak sa policijom i da je tom prilikom povrijeđeno 19 policajaca i pet civila. Deportovano je 80 navijača. Jedan policajac povrijeđen je nožem. Povrijeđena su i trojica italijanskih navijača i dvojica holandskih. Derviši je naveo da se u pritvoru nalazi 48 navijača Rome i 12 navijača Fejnorda, i da će se svaki uhapšeni suočavati sa kaznom od sedam godina zatvora.



Arne Slot je četvrti holandski trener zaredom koji je izgubio veliko evropsko finale – poslije Luja van Gala (Liga šampiona 2009/10), Petera Boša (Liga Evrope 2016/17) i Đovanija van Bronkhorsta (LE 2021/22). Žoze Murinjo bio je rival u tri od ta četiri finala Malasija je uputio strahovit udarac, Patrisio uz pomoć prečke spriječio izjednačenje. Roma je odbila nalet Fejnorda, vratila mirnoću u igri iako je ,,ponos holandskog juga“ imao inicijativu, a u 86. minutu mogla je da stavi tačku – Pelegrini se ubacio iz drugog plana, ali je Bajlou odbranio njegov šut. Sve nade Fejnorda u produžetke otišle su u nepovrat kada je



Žoze Murinjo je drugi trener s pet evropskih trofeja. Isti učinak ima Đovani Trapatoni

Linsen bio kratak pored Spinacole nakon što je Desers u skoku nadvisio Smolinga... Ne. K.

Dva priznanja za stratega Liverpula

Klop menadžer sezone na Ostrvu Jirgen Klop (54), menadžer Liverpula, dobitnik je nagrade za najboljeg menadžera u Premijer ligi, u tradicionalnom izboru elitnog takmičenja na Ostrvu. Takođe, njemački trener je dobitnik i ,,Ser Aleks Ferguson“ nagrade i trofeja, koje dodjeljuje Udruženje menadžera Pre-

mijer lige. Menadžeri klubova Premijer lige, po mnogima najjače u modernom fudbalu, su drugi put u posljednje tri sezone odlučili da Klopu dodijele priznanje. Strateg Liverpula je tim predvodio do drugog mjesta na tabeli, u borbi za titulu do posljednjeg minuta posljednjeg kola sezone. ,,Redsi“ su u

sezoni osvojili čak 92 boda. U januaru je njegov tim imao čak 14 bodova manje od eventualnog šampiona Mančester sitija, ali je ipak čuvao nadu za tron do kraja. Takođe, ove sezone Klop je osvojio FA kup i Liga kup, a za vikend će se boriti za trofej Lige šampiona, u pariskom finalu protiv Real Madrida. R. A.

POSRNUĆE PRVOG CRNOGORSKOG ŠAMPIONA: Zašto je Zetina selidba u niži rang logičan slijed događaja

Amaterizam plaćen ispadanjem

PODGORICA - Zeta je prije dva dana prvi put ispala iz elitnog društva crnogorskog fudbala, ali momenat kada je selidba u niži rang postala zvanična nije najniža tačka koju je naš prvi šampion dotakao u posljednjih 16 godina, koliko se igra šampionat nezavisne Crne Gore. Ispadanje u Drugu ligu logičan je i očekivan epilog onoga što se desilo minulog ljeta, kada su ,,vukovi“ počeli pripreme svega osam dana pred start sezone. - Sa kratkim prekidima, u Zeti sam više od 40 godina i mislim da nikad nije bila u težoj situaciji od ove. Nikad se nije desilo da pripreme počnemo nedjelju dana pred početak prvenstva, čak i kada se igralo u nekim nižim rangovima, da ne pričamo o prvoj ligi – rekao je tada trener Dragoljub Đuretić. Kako siješ, tako žanješ, ili, u Zetinom slučaju: kako počneš sezonu, drugačije ne možeš ni da je završiš – poražavajuće. ,,Vukovi“ su prvenstvo završili bodovno izjednačeni s Podgoricom, koja je u pretposljednjem kolu savladala Iskru pogotkom iz sumnjivog penala u nadoknadi koji je dosudio Radoje Pajović (3:2), vjerovatno imaju i razloga da kažu da su oštećeni u foto finišu borbe za goli život, ali razne teorije zavjere, traženje krivca u drugim redovima i upiranje prstom – posljednje su što u Zeti treba da rade ovih dana.

KO JE KRIV? Zeta nije ispala iz Prve lige zbog penala za Podgoricu na ,,DG areni“ ili zbog toga što je neko jedva dočekao da je ,,isprati“ iz elite, već isključivo

zbog svojih slabosti i amaterizma. Zeta je vrijedna učešća u Telekom 1. CFL zbog velikog broja talentovanih igrača koje je lansirala posljednjih godina, vrijedna je mjesta u eliti vjerovatno i zbog entuzijazma trenera Dragoljuba Đuretića i njegovih saradnika, zbog svega ostalog – ne zaslužuje da bude među 10 najboljih timova u državi. Kada su 16. jula 2021. napokon počeli pripreme, ,,vukovi“ su istrčali na teren koji je bio u očajnom stanju, a nije bilo davno kad je urađena nova drenaža i postavljena podloga, u tom periodu jedna od boljih na crnogorskim stadionima. Đuretić i igrači su tokom cijele sezone bili zaboravljeni od svih, ostavljeni da sami vode bitku za opstanak, sa neredovnim primanjima, koja ionako nijesu visoka. Zeta ima čime da se pohvali – prvi je klub iz Crne Gore koji se kroz ligu SRJ ili SFRJ domogao kvalifikacija za veliko evropsko takmičenje (Kup UEFA), bila je u plej-ofu Lige Evrope što je najveći domet nekog našeg tima na kontinentalnoj sceni, ravnopravno je igrala s Rendžersom u kvalifikacijama za Ligu šampiona, dala je mnogo igrača za razne selekcije nacionalnog tima... Zeta je, međutim, klub čije funkcionisanje zavisi od volje jednog čovjeka, Radojice Raja Božovića – vjerovatno najzaslužnijeg za osvojenu titulu iz 2007, ali i za onu neosvojenu 2017, kada je u dva navrata ,,posjetio“ sudije u svlačionici, zbog čega su ,,vukovima“ dva puta oduzeta po tri boda. Božović je 2009. trajno isključen iz fudbalske organizacije

i ne smije da boravi u službenim prostorijama. Da te 2017. nije bilo njegovih ispada, Zeta bi bila šampion jer je prvenstvo završila bodovno poravnata sa Budućnošću i Mladošču (sadašnji Titograd). Krivac ni tada nije bio na drugoj adresi.

ŠTO DALJE? Zeta godinama nema iole ozbiljnu komunikaciju s medijima, organizacija evropskih utakmica bila je pravo mučenje, gotovo pred svaku sezonu nije se znalo ko će voditi tim, ko će ga činiti i kakve će biti ambicije, uprava je to bila samo na papiru, a kad se sve navedeno i još mnogo toga sabere, kad se podvuče crta – onda su 24. maj 2022. i ispadanje u Drugu ligu epilog koji nikog ne treba da čudi. I koji bi, da postoji pravi sistem, mogao čak da bude ljekovit. Nije tragedija što će Zeta igrati u drugoligaškom rangu, nije ni prvi ni posljednji nekadašnji šampion koji je došao na te grane, a i mnogo veći klubovi širom Evrope su prolazili nešto slično, pa se vraćali na velika vrata. Tragedija će biti ako Zeta nastavi da funkcioniše kao što je do sada, ako nekome ne postane jasno da igračima i stručnom štabu samo treba pružiti normalne uslove za rad – prije svega, redovne plate. Ako na ,,Trešnjici“ više budu gledali u tuđe nego u svoje dvorište, budućnost će biti tmurnija nego sadašnjost. Zeta je višegodišnji amaterizam platila ispadanjem u Drugu ligu. Da li će se vratiti u Prvu zavisi samo od nje. Možda onda i dueli s PSVom, Rendžersom, Fehervarom... opet postanu realN. KOSTIĆ nost.

FSCG

Arena

Četvrtak, 26. maj 2022.

Arena

18 Sportski miks Najmlađi tim Druge crnogorske fudbalske lige stigao do baraža

Mladost adut Mladosti PODGORICA - Sezona za Mladost Donju Goricu nije završena, ali već sada se može reći da je ovo sezona u njenom znaku. Klub koji je formiran prije tri godine u debitantskoj sezoni Druge lige uspio je mimo svih očekivanja da stigne do pozicije da se bori za Prvu ligu?! Pored Igala, Koma i Bokelja, koji su najavljivali borbu za baraž, Mladost je nekako iz drugog plana čekala svoju šansu, gradila uspjeh malo po malo, čuvala mjesto u vrhu i uspjela u pravom momentu da kazni kikseve rivala, a na kraju i zasluženo da stigne do trećeg mjesta, koje joj garantuje učešće u baražu. - Iskreno, teško je na pravi način opisati sve. Definitivno smo premašili sva očekivanja. Mislim da niko u klubu nije ovako nešto očekivao, a znajući naš prosjek, onda je ovo nestvarno. Prvi put smo u Drugoj ligi i odmah kao debitanti imamo šansu da se borimo za Prvu ligu. Zaista nevjerovatan rezultat i čestitke svim igračima. Bili su sjajni, imali nevjerovatnu posvećnost, energiju, napravljena je sjajna hemija i sve to uz veliki rad čelnika kluba dovelo nas je do ovog uspjeha – kazao je Marko Šćepanović, trener Lješkopoljaca. Nekada najbolji igrač i strijelac Prve lige, sada na klupi Mladosti, objasnio je da je malo ko očekivao da njegov tim može do kraja biti konkurentan. - Često sam pričao sa kolegama iz Koma, Igala, Bokelja. Malo ko nas je gledao kao konkurente. Međutim, već pet kola prije kraja kada smo stekli šest bodova razlike, bilo je jasno da nijesmo mi tu slučajno. Igrali smo dobro, pokazali snagu u odlučujućim trenucima, a igrači nevjerovatnu želju da na kraju stignemo do ovog, iako nije postojao nikakav imperativ – naglasio je Šćepanović. Osim što je Mladost debitant, poseban kuriozitet je činjenica da je tim iz Lješkopolja ubjedljivo najmlađi. - Imamo Krstovića sa 31 godinom, Stanisavić ima 26, Ora-

REZULTAT IZNAD OČEKIVANJA: Marko Šćepanović, trener Mladosti

Omladinci za titulu Dva kola prije kraja omladinci Mladosti imaju isti broj bodova kao i Kom. U današnjem meču na Zlatici, kolo prije kraja, sastaju se upravo Kom i Mladosti, u kojem može biti odlučen prvak Crne Gore.

hovac 23, Japanci Harada i Naoaki 23 i 22, a svi ostali igrači su nam ispod 20 godina. Mislim da se nikad nije desilo da jedna tako mlada ekipa dođe do pozicije da igra za Prvu ligu. Ta mladost je očigledno naš adut – dodao je trener tima iz Donje Gorice. Dodatni problem za ovaj tim bila je činjenica što je na startu osam igrača iz Podgorice bilo na dvojnoj registraciji za Mladost, tako da često zbog obaveza prema Podgorici, nijesu mogli nastupiti za Mladost. - Na startu sezone imali smo osam igrača iz Podgorice, ali se na polusezoni taj broj smanjio na četiri, jer je Podgorica često imala problem sa bonus igračima. Ostali smo na Božovića, Jokovića i Nikića, dok Bulatović nakon ispunjene norme od 15 utakmica nije mogao više igrati za nas. Suočili smo se sa tim problem, ali i ranije jer kada bi se poklopili termini Prve i Druge lige, često nijesmo imali

te igrače. Bio sam prinuđen da nađem rješenja iz našeg omladinskog pogoda. Čak 10 omladinaca debitovalo je za prvi tim, tako da je zbog toga naš rezultat posebno vrijedan – objasnio je Marko Šćepanović. Slijede dva meča protiv Rudara, koja će za tako mladu ekipu biti nešto posebno. - Rudar je do skoro bio najtrofejniji klub, a mi najmlađi tim Druge lige. Pokušaću da ih rasteretim pritiska, jer ova dva meča za moje igrače su kruna sezone. Siguran sam da su već skrenuli pažnju na sebe, imaju priliku i u ova dva duela. Jasno je ko je favorit, ali mislim da bi napravili podvig kada bi u jednom meču uspjeli da trijumfujemo ili makar ostanemo neporaženi. Sam prolaz predstavljao bi senzaciju, najveću do sada, jer se dešavalo da uđu drugoligaši, ali tim sa ovoliko omladinaca, to bi stvarno bilo nevjerovatno – podvukao je Šćepanović. R. P.

Četvrtak, 26. maj 2022.

Podgorica uspjela da stigne do baraža u kojem će protiv Arsenala braniti status prvoligaša

Ostvaren prvi cilj, drugi teži tek slijedi

PODGORICA – Fudbalski klub Podgorica prošle godine slavio je plasman na evro scenu. Godinu kasnije može da bude srećan što nije ispao iz lige, jer je zahvaljujući pobjedi nad Dečićem uspio da stigne do baraža. Lješkopoljci su tako ispunili prvi cilj, ali sada slijedi drugi – kroz baraž sačuvati status prvoligaša. – Da bi napravili rekapitulaciju cijele sezone i dali generalni utisak definitivno je onda potrebno krenuti od početka. Činjenica je da smo imali dosta problema, ali prije svega treba znati da je naš klub u dva prelazna roka ostao bez čak 18 standardnih prvotimaca. To je ozbiljna brojka koja bi unijela probleme i mnogo većim klu-

Danas žrijeb za baraž Danas tačno u podne u prostorima Fudbalskog saveza Crne Gore obaviće se žrijeb, na kojem će biti odlučeno ko su domaćini prvih mečeva baraža. bovima. Bili smo u situaciji da su ostali klubovi plaćali igrače znatno jače, nijesmo mogli da ispratimo neke finansijske ponude i došli smo u situaciju da je veliki broj igrača napustio Podgoricu. Sve to uslovilo je da se mnogo više okrenemo mlađim igračima, koji su za mnoge imali neočekivano veliku minutažu i ulogu. Sam početak sezone donio je probleme. Krenuli smo sa četiri vezana poraza i to je potpuno poremetilo te mlade igrače,

koji nijesu mogli da odgovore nakon toga psihološkom pritisku. Bilo je zaista teško, a uz sve to došle su i povrede i mi smo imali zaista mali roster – objašnjava Vojislav Pejović, sportski direktor Podgorice, koji je u finišu sezone bio uz Zorana Tripkovića na klupi Lješkopoljaca. Podgorica je često bila na ivici baraža i sigurne zone, ali u nekoliko utakmica definitivno nije imala sreće. Sve to uslovilo je da bude ,,zakovana“ za donji dio.

Arsenal drugu godinu zaredom u baražu za Prvu ligu

Tivćani ponovo mjerk

Atletski miting u Kalitei

Vuković stala na 188 centimetara PODGORICA – Marija Vuković nije uspjela da nastavi kontinuitet sa rezultatima na preko 190 centimetara. Najbolja crnogorska sportistkinja otvorila je novu sezonu na otvorenom nastupom u Kefaloniji, gdje je osvojila prvo mjesto, kada je i preskočila 193, a prošle subote u Kalamati napravila je korak dalje, jer je slavila sa preskočenih 195 centimetara. U Kalitei nije bila na tom nivou. Očigledno umor je stigao Mariju Vuković, koja je na trećem takmičenju za svega desetak dana stala na 188 centimetara. Marija se mučila prvo na 188 centimetara, preskočila tu visinu iz trećeg pokušaja. Ali, nakon toga nije mogla dalje, jer je 191 centimetar bilo nedostižno. Marija Vuković se sada okreće novim izazovima. Već 1. juna učestvovati na mitingu ,,Filothei Women Gala“ u Atini. Deset dana kasnije nastupa za Crnu Goru na Igrama malih zemalja na Malti, da bi 18. juna izašla na najveću moguću scenu. Nastupiće na mitingu Dijamantske lige u Parizu, na kome je trebalo da se takmiči i prošle godine, nakon sjajnog nastupa na Olimpijskim igrama, ali je morala da otkaže, jer je dobila korona virus dok se spremala za put u Grad svjetlosti. Sada će imati priliku da ispiše istoriju... R. P.

PODGORICA – Drugu godinu zaredom Arsenal će igrati baraž za Prvu ligu. Tivćani su prošle godine bili bez sreće, jer su na penal ,,ruletu“ ostali bez plasmana u elitu. Ipak, Arsenal je nastavio sa misijom da se domogne Prve lige. Na polusezoni Arsenal je imao osam bodova manje, ali su čelnici kluba angažovali nekoliko pojačanja, poput Pepića, Došljaka, Kordića, zbog čega su i stizale otvorene najave za borbu za prvo mjesto. Ali, Arsenal nije uspio. Tivćani

su dugo imali samo jedan poraz u sezoni, ali su u finišu u pet kola doživjeli četiri neuspjeha i definitivno odustali od borbe za prvo mjesto, što je značilo da će ovaj tim ponovo biti u baražu. – Imali smo dobru sezonu, što se mene tiče – stigao sam u januaru i bila je ovo pozitivna polusezona. Nije lako igrati Drugu ligu i konstantno juriti minus. Naravno, ostaje žal što nijesmo osvojili prvo mjesto, ali okrećemo se baražu – kazao je Dejan Pepić, ofanzivac Arsenala, koji je nakon polusezone u Mornaru odlučio da se vrati u

tivatski tim. – Bio sam dugo povrijeđen, nijesam mogao da pomognem ekipi onoliko koliko sam želio, ali nadam se da ću u baražu to nadoknaditi – jasan je Pepić. Sada slijedi priprema za baraž, gdje će Arsenal u dva meča sa Podgoricom pokušati da stigne do Prve lige. – Potrebno je da damo maksimum, pa ko bude bolji neka bude prvoligaš naredne sezone. Baraž kao baraž uvijek nosi određeni pritisak, ali mi iz Arsenala iskreno ne osjećamo to, niti želimo da ga stvaramo. Idemo da damo sve od sebe, a

Četvrtak, 26. maj 2022.

Arena

Sportski miks 19

Komisija za takmičenje FSCG izdala saopštenje povodom prekinutog meča Fudbaleri Podgorice nadaju se da će imati razloga za slavlje i nakon baraža

Nikšićanima bodovi i plasman u Drugu ligu PODGORICA - Komisija za takmičenje FSCG na jučerašnjoj sjednici, na osnovu člana 53, stav 1 Pravilnika o fudbalskim takmičenjima FSCG, donijela je odluku da utakmicu 2. kola baraža za ulazak u 2.CFL Ibar – Nikšić registruje službenim rezultatom 3:0 u korist gostujuće ekipe.

– Prokockali smo jeftino mnogo bodova. Imali smo vođstvo protiv Dečića, Iskre, Mornara, Petrovca, ali onda platismo ceh nekim greškama i umjesto da isplivamo iz opasne zone došli smo u još teži položaj. Zbog svega kako se odvijalo dobro je da je ovaj prvi dio priče uspješno završen, da smo ipak u baražu, ali sigurno da sada slijedi drugi, još teži dio – svjestan je iskusni stručnjak. Lješkopoljci će u baražu igrati

protiv Arsenala. Tivćani su po mnogima imali najkvalitetniji sastav u Drugoj ligi, ali nijesu uspjeli da se domognu prvog mjesta, pa će drugu godinu zaredom igrati baraž. – Arsenal je dobra ekipa, koja ima sjajne pojedince, odlično vođena sa klupe i činjenica da su opet u baražu govori da je to klub koji konstantno raste i ima velike ambicije. Prošle sezone su eliminisani na penale, gdje je Petrovac imao nevjerovatnu sreću. Sada su

opet u baražu, ali sa još boljom ekipom. Ako se zna da su tu Pepić, Manojlović, Montenegro, Muhović, Došljak, Bulatović, Todorović, onda se usuđujem da kažem da Arsenal ima više iskustva nego Podgorica, iako smo mi prvoligaši. Zbog toga smo svjesni da nas čeka težak posao i jako neizvjesni mečevi. Siguran sam da će odluka o tome ko će igrati Prvu ligu naredne sezone biti donijeta tek u revanšu R. P. – naglasio je Pejović.

Legenda vjeruje da će Poljakinja osvojiti Rolan Garos

kaju elitu Vilander: Švjontek siguran sam da će u Tivtu to biti još jedan fudbalski praznik – dodao je sjajni ofanzivac. Podgorica je imala turbulentnu sezonu. Krenula je dvomečom protiv Ljačija u kvalifikacijama za Ligu konferencija, a onda do posljednjeg minuta brinula da li će ispanuti ili igrati baraž. – Podgorica je zaista jaka i dobra ekipa, sa sjajnim pojedincima kao što su Čelebić, Boljević, Maraš, Sentoku… Po mom mišljenju, ekipa sa takvim pojedincima definitivno nije trebalo da se nađe u baražu, ali to je očigledno splet okolnosti. Dobro su vođena ekipa od strane uprave, imaju vrhunske uslove, sjajan stadion, uvijek velike ambicije. Sve to govori da je Podgorica favorit u ova dva meča, ali mi ćemo imati šta da pokažemo i nećemo igrati da bismo se samo branili, iako smo drugoligaši – objašnjava Pepić. Prošle sezone Arsenal nije imao sreće, pa je nakon penala ostao u Drugoj ligi. Možda sada ,,fortuna“ bude na strani Tivćana. – Sreću uvijek treba zaslužiti. Da li je Arsenal zaslužio – definitivno jeste. Klub se diže iz godine u godinu, Opština, Porto Montenegro, sponzori koji su sada tu, sve je na nivou kao što treba da bude. Uprava radi sjajan posao, treneri, navijači su uvijek uz nas, a sada je na nama igračima da to sve opravdamo – podvukao je Pepić. R. P.

ima najbolji forhend Iga Švjontek (20) je apsolutna favoritkinja za osvajanje Rolan Garosa, po mišljenju Matsa Vilandera, švedskog velikana tenisa. Prva teniserka svijeta Švjontek je u nizu od 28 pobjeda stigla na pariski grend slem turnir, nije poražena još od februara. Vilander smatra da ona nema mana u igri. - Iga se kreće fantastično dobro na terenu, a njen forhend je ubjedljivo najbolji na svijetu među teniserkama. Brani se izuzetno dobrom u bekhend korneru, zna odlično kad treba izaći na mrežu. Najviše što me impresionira u njenoj igri je to što djeluje da svaki poen igra sa jasnom svrhom, ima izuzetan mentalitet i sjajno se ponaša u momentima kad tokom mečeva ne ide najbolje. Dominira na različitim podlogama, ali najbolja je na šljaci – rekao je Vilander. Tenisrka iz Varšave Švjontek osvojila je Rolan Garos 2020. godine. Ukoliko trijumfuje u Parizu ovog proljeća, izjednačiće rekord Venus Vilijams sa 35 uzastopnih pobjeda na profesioR. A. nalnim WTA mečevima.

- Na osnovu zapisnika sa utakmice, Komisija za takmičenje utvrdila je da su u 64. minutu utakmice, nakon postizanja pogotka za OFK Nikšić, domaći navijači „Gazije“ na svom dijelu tribine upalili 20-ak baklji, koje su ubacile u teren. S obzirom na to da se tada na terenu, zbog upaljenih baklji, pojavila velika količina dima, glavni sudija utakmice je, uz sugestiju delegata i četvrtog sudije, zaustavio utakmicu dok se baklje ne uklone sa terena od strane organizatora utakmice. U tom trenutku na terenu je bila značajno smanjena vidljivost od zapaljenih baklji, kada u 65. minutu utakmice, dok traje prekid, više destina navijača „Gazija“ sa tribina ulaze u teren. U opštoj gužvi i jurnjavi po terenu, u fizičkom obračunu i nasilničkom ponašanju navijačke grupe „Gazije“, prema riječima službenih predstavnika gostujućeg kluba, tjelesne povrede u tuči zadobili su sedam igrača OFK „Nikšić“. Cijeneći gore navedeno, kao i ostale činjenice konstatovane u zapisniku utakmice, Komisija za takmičenje nalazi da su prekid utakmice izazvali domaći navijači „Gazije“, te da je domaćin FK Ibar odgovoran Nemile scene na utakmici Ibar - OFK Nikšić u Rožajama

Prva meta za transfer zvijezda Sitija Sterling

Novi gazda Čelzija spreman da potroši 230 miliona eura ovog ljeta Ted Bouli, novi vlasnik velikana Premijer lige Čelzija, ovog ljeta na transfere će potrošiti oko 230 miliona eura (200 miliona funti). Po saznanjima Dejli telegrafa, cilj menadžera Tomasa Tuhela biće prije svega da se dovedu adekvatna pojačanja u odbrani, nakon odlaska prvotimaca Ridigera i Kristensena.

Ipak, Bouli je odlučan u namjeri da prvo dovede jednu veliku zvijezdu – a to bi mogao biti ofanzivac šampiona Mančester sitija i reprezentacije Engleske Rahim Sterling. Kako se navodi, Sterling je dugoročno nezadovoljan što nema status standardnog prvotimca u Sitiju, iako uglavnom nastupa u startnoj postavi. Njegov odlazak iz redova man-

česterskih ,,građana“ je skoro izvjestan ovog ljeta, nakon neuspjelih pregovora o produženju ugovora. Kada su defanzivci u pitanju, francuski štoper Kinde i hrvatski reprezentativac Gvardiol su interesantni Tuhelu, a mogli bi biti dovedeni već tokom juna, u slučaju uspješno okončanih pregovora u narednim danima. R. A.

Uhapšeno 14 navijača Ibra Rožajska policija uhapsila je 14 osoba zbog nedoličnog ponašanja na fudbalskoj utakmici u Rožajama, kada su navijači FK Ibar ušli na teren i fizički napali fudbalere gostujućeg OFK Nikšića. -Nakon incidenta koji se dogodio u Rožajama 23. maja na fudbalskoj utakmici koja se odigrala između FK Ibar i OFK Nikšić, službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje preduzeli su mjere i radnje iz svoje nadležnosti i podnijeli krivičnu prijavu protiv jednog lica zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i protiv 13 lica prekršajne prijave zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama i Zakona o javnom redu i miru – navodi se u saopštenju Uprave policije. Oni su podsjetili da je tokom pomenute utakmice došlo do narušavanja javnog reda i mira, kojom prilikom su navijači FK Ibar, tzv. „Gazije“, na teren ubacili više pirotehničkih sredstava koja su prouzrokovala stvaranje tzv. dimne zavjese, koji momenat su iskoristili, preskočili zaštitnu ogradu i fizički napali neke od igrača OFK Nikšić kojima je nakon događaja ukazana ljekarska pomoć, te je konstatovano da je pet igrača zadobilo lake tjelesne povrede. -Policijski službenici su primjenom policijskih ovlašćenja spriječili dalji fizički sukob i veći incident. E. F. (23), E. A. (24), E. M. (23) E. M. (20), I. H. (21), E. L. (29), D. K. (23), A. R. Š. (18), A. M. (18), E. Š. (19), H. M. (25), Dž. M. (19) i I. M. (18) su lišeni slobode zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, dok je protiv Dž. M. i I. M. podnijeta i prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru – navode iz policije uz napomenu da je sa događajem upoznat nadležni državni tužilac po čijem nalogu su prikupljena obavještenja od pomenutih lica, te je protiv M. N. (30) podnijeta krivična prijava i on je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. -Takođe, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje preduzimaju aktivnosti na identifikaciji i lociranju ostalih eventualnih počinilaca prekršaja i krivičnih djela iz ovoga događaja, te aktivnosti i u dijelu utvrđivanja odgovornosti FK Ibar, kao organizatora sportske priredbe u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena – navodi se u saopštenju. za prekid utakmice – navodi se u saopštenju Komisije za takmičenje.

Nikšić je pobjedom službenim rezultatom uspio da izbori R. P. plasman u Drugu ligu.

Arena

Četvrtak, 26. maj 2022.

Budućnost Voli ubjedljiva protiv Podg

ŠAH

Ubrzanje Deseti trijumf „strujaša“

Nikšićka „Elektroprivreda slavila u Kupu Crne Gore za 2022. godinu

Budućnost Voli 80 Podgorica 58

Četiri pobjede i jedan neriješen ishod, odnosno 13 meč bodova učinak je „Elektroprivrede“ na ekipnom kupu Crne Gore, dovoljan za deseti trijumf u našem najmasovnijem šahovskom takmičenju. Tako su popularni „strujaši“ zasluženo podigli veliki pehar ŠSCG i najavili još bolje rezultate na domaćoj i međunarodnoj sceni. Nikšićki sastav predvodio je velemajstor Boban Bogosavljević, a pored njega ogromni doprinos novom uspjehu pružili su i IM Luka Drašković, FM Jovan Milović, MK Vuk Miletić, FM Božidar Kisić, IM Marko Krivokapić, IM Boro Miljanić i MK Željko Mijanović. - Ozbiljno smo se pripremali za turnir i sve što je bilo dogovoreno uoči prvog kola ispoštovano je za tablom. Ostvareni rezultat je plod odgovornog i studioznog rada u klubu čija se uprava maksimalno trudi da svim takmičarima obezbijedi dobre uslove za nastup. Podatak da nijesmo osjetili gorčinu poraza u 20 partija dovoljno govori o zalaganju prvotimaca da se predstave u što boljem izdanju. Takođe, uspjeli smo da napravimo odličan spoj iskustva i mladosti što se pokazalo kao pravi potez jer su omladinci iskori-

Osvajači Kupa ŠK Elektroprivreda Nikšić

stili šansu i praktično se ustalili u najboljem sastavu - komentar je kapitena Željka Mijanovića koji je naglasio da će im ovaj uspjeh biti lijepa uvertira i motiv više za odbranu titule u Premijer ligi. Srebrna medalja pripala je prošlogodišnjem šampionu, tivatskoj Mimozi (Milan Draško, Dušan Lekić, Slaviša Milanović, Miloš Vlatković, Momčilo Raičević, Dragan Popadić, Bojan Staničić i Marko Borozan), dok se bronzanom okitila ekipa domaćina ŠK „Herceg Novi“ (Armin Mušović, Nebojša Nikolić, Veljko Šćekić, Miomir Savić, Branko Pejović, Miodrag Ćeranić, Mašan i Miloš Bubanja).

Na Superbetu u Varšavi

Anand kao nekad

Podbacio je renomirani sastav ŠK „Budućnost“, iako je bio u najužem krugu favorita za osvajanje laskavog priznanja, plasmanom na četvrto mjesto, ali je zato prijatno iznenadila „Prosvjeta“ na petoj poziciji. - Ostvariti plasman u gornjoj polovini tabele i po broju bodova biti rame uz rame sa Budućnošću, najtrofejnijim crnogorskim klubom je pravi podvig za našu, u pravom smislu riječi, amatersku ekipu čiji takmičari iz velike ljubavi prema drevnoj igri nastupaju i na prestižnim državnim turnirima. Mislim da smo opravdali povjerenje naših prijatelja, prije svega direktora kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana u Podgorici Sej-

jio prvo mjesto sa sedam poena. Legendarni Indijac je podsjetio na najbolje šahovske dane u karijeri i kao najstariji učesnik šest partija je riješio

u svoju korist, dvije remizirao i samo jednu izgubio. Druga pozicija pripala je Rihardu Raportu sa 6,5 a treća Krištofu Dudi sa šest poena. Zatim slijede Vesli So sa 5,5, Levon Aronjan sa 5, Fabija-

PROBLEMI SA TROJKAMA Interesantno, Budućnost je pogodila prvu trojku na meču (Igor Drobnjak), ali je onda promašila narednih 10, sve dok Suad Šehović nije pogodio sa distance nakon skoro tri

minuta igre u drugoj četvrtini, za prvu dvocifrenu prednost „plavih“ na meču (24:13). Nije ni Podgorica, na kojoj se osjetila skoro jednomjesečna pauza, bila precizna sa perimetra (5-0 u prvoj dionici, 11-1 na poluvremenu), a sa slabijim skokom (7-11), posebno ofanzivnim (1-5) nije uspjela da bolje parira u

Uspjeh crnogorskih boksera na EP za seniore

Anand 1 Vojtašek 0 1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.0–0 Be7 6.d3 b5 7.Bb3 d6 8.a3 0–0 9.Nc3 Rb8 10.Be3 Na5 11.Ba2 c5 12.Nd5 Nxd5 13.Bxd5 Bb7 14.b4 Bxd5 15.exd5 Nb7 16.Re1 f5 17.bxc5 dxc5 18.Nxe5 Qxd5 19.Bf4 Rbe8 20.c4 Qd4 21.Nc6 Qxf4 22.Nxe7+ Kh8 23.Ra2 Nd6 24.Rae2 Qg5 25.Re6 bxc4 26.g3 cxd3

Prestižni Superbet rapid turnir u Poljskoj Varšavi protekao je u znaku nekadašnjeg svjetskog prvaka Višvanatana Ananda koji je osvo-

rana Mirzazade, te nastavničkog kolektiva OŠ „Radojica Perović“ i sindakata prosvjeta koji su nas zdušno pomogli da dostojno reprezentujemo prosvjetarsku struku Herceg Novom, rekao je kapiten „Prosvjete“, profesor Čađenović, uvjeren da će sadašnje rukovodstvo resornog ministarstva na čelu sa Miomirom Vojinovićem imati mnogo više razumijevanja za šah i šahiste od prethodne ministarke Vesne Bratić. Konačna tabela: „Elektroprivreda“ 13, „Mimoza“ i „Herceg Novi“ po 10, „Budućnost“ i „Prosvjeta“ po 9, „Crnogorac“ i „Mladost“ po 7, „Cetinje“ 6, „Rudar“, „Nikšić“ i „Rumija“ po 4 i „Zora“ 1 meč bod.

PODGORICA – Dvorana: „Morača“. Gledalaca: 150. Sudije: Rutešić, Savović, Radinović. Rezultat po četvrtinama: 19:11, 21:23, 25:11, 15:13. BUDUĆNOST VOLI: Kobs, Atić 2, Šehović 9, Barović 9 (4-3), Tarolis 8 (2-2), Z. Nikolić 2 (2-0), Jagodić-Kuridža 2, Drobnjak 19, Popović 25 (2-2), Peri 4 (2-1). PODGORICA: Bulajić, Ratknić, Kljajević 12 (1-1), Mišković 11 (4-4), Kovačević 2 (1-0), Kaluđerović 4 (2-2), Sejfić 7 (3-3), Hot, Korać, Langović 11, Hadžibegović 9 (10-7), Bulatović 2. U prvom meču nakon teškog poraza od Partizana u Beogradu, u majstorici polufinala plej-ofa ABA lige, košarkaši Budućnost Volija su se vratili u pobjednički kolosjek na domaćoj sceni – izabranici Aleksandra Džikića su opravdali ulogu favorita i slavili protiv Podgorice 80:58, u prvom meču polufinala plej-ofa Prve A lige Crne Gore.

Sa sinoćnje utakmice u „Morači“

Alković i Liješević u četvrtfinalu 27.f4 Qg4 28.Qxg4 fxg4 29.Rxd6 c4 30.Rd4 g6 31.Kf2 Kg7 32.Nc6 (dijagram) g5 33.Rxc4 gxf4 34.gxf4 Rxe1 35.Kxe1 Rf6 36.Ne5 1:0 no Karuana sa 4,5, Radoslav Vojtašek i Kiril Ševčenko sa po 3,5, Anton Korobov sa 2,5 i David Gavrilesku sa 2 poena. Isti igrači odmjeriće snage i u brzopoteznom šahu. Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA – Crnogorski bokseri Edin Alković i Petar Liješević plasirali su se u četvrtfinale seniorskog prvenstva Evrope u Jerevanu, koje je okupilo 219 boksera iz 39 zemalja. Alković je u kategoriji do 60 kilograma, u osmini finala, prekidom u trećoj rundi, pobijedio Litvanca Edgarsa Skurdelisa. Sudija u ringu je zbog povrede arkade litvanskog borca prekinuo borbu. Protivnik Alkoviću u četvrtfinalu i meču za medalju biće Španac

Hose Brotons Kuiles, koji je eliminisao Murata Jildirima. Liješević je u osmini finala kategorije do 86 kilograma eliminisao Moldavca Andreja Zaplitnija 5:0. Naredni protivnik biće mu Poljak Tomaš Nižvijecki, koji je u osmini finala eliminisao Ukrajinca Serhija Horškova. Pobjeda u tom meču obezbijedila bi mu plasman na pobjedničko postolje. Četvrtfinalne borbe na programu su u petak.

Arena

Sportski miks 21

dgorice u prvom meču polufinala plej-ofa Prve A lige Crne Gore

Teksašani izborili peti meč finala Zapadne konferencije protiv Golden stejta

Četvrtak, 26. maj 2022.

e u trećoj četvrtini Povreda Atića Loša vijest za Budućnost Voli je povreda desne noge Edina Atića (sumnja se na primicač), koji je početkom posljednje četvrtine morao u svlačinicu, nakon što se sam povrijedio u jednoj akciji u odbrani. Protiv Podgorice su od stranaca prekobrojni bili Vladimir Micov i Di Džej Sili (u domaćim takmičenjima najviše može da ih igra po četiri), a nije bilo ni Danila Nikolića (navodno povreda prsta), pa je Džikić na raspolaganju imao 10 igrača tehničku grešku zbog prigovora jer mu nije sviran faul u odbrani) uslijedio je period grešaka Budućnosti u napadu. Podgorica je to iskoristila i iskažnjavala u tranziciji i iz reketa, pa je nakon trojke Marka Kljajevića smanjila na posjed zaostatka (29:27), tri minuta prije odmora. Tada je stvari u svoje ruke uzeo Petar Popović, koji je za nešto manje od četiri minuta ubacio 14 poena, od čega četiri trojke i vratio Budućnosti osam poena prednosti (40:32), koje je do odmora za koš smanjio Vladan Kaluđerović (40:34). prvom kvartalu. Džikić je već u prvih osam minuta izrotirao sve igrače u rosteru, a dobar početak njegovog tima (9:2) natjerao je Nebojšu Bogavca da zatraži tajm-aut nakon nepuna tri minuta igre. Nakon minuta odmora, igralo se poen za poen, a osam razlike na kraju četvrtine bila je i najveća

prednost Budućnosti, koju su imali u još dva navrata (13:5, 15:7). Donatas Tarolis je za nešto više od pet minuta igre upisao tri faula (na kraju je jedini završio meč prije vremena zbog pet penala). Nakon trojke Šehovića za „plus 11“ u drugoj četvrtini (u kojoj je Džastin Kobs zaradio

BEZ DILEME U NASTAVKU Podgorica je odolijevala i u prva tri minuta treće četvrtine, kada je košem Kljajevića smanjila na 42:38, ali onda je Budućnost dodala gas, riješena da otkloni sve dileme. „Plavi“ su prvo serijom 9:0, koju je završio Popović iz kontre, stigli do 13 poena prednosti, a onda su

do kraja četvrtine „digli“ prednost na nedostižnih 20 razlike. Početak posljednje dionice donio je povredu Edina Atića, ali i probleme u napadu Budućnosti u prvih četiri minuta. Naime, crnogorski šampion je prvi koš iz igre dao nakon četiri minuta i 10 sekundi, kada je Zoran Nikolić položio loptu u koš nakon asistencije Kendrika Perija. Budućnost je najveću prednost, od 23 razlike, imala u dva navrata (72:49, 74:51)… Najbolji pojedinac meča bio je Popović sa 25 poena (pet trojki), pet ukradenih lopti i dva skoka (indeks 23), Igor Drobnjak je dodao 19 poena. U ekipi Podgorice Kljajević je ubacio 12 poena, Nikola Mišković i Aleksandar Langović (sedam skokova) po 11. Drugi meč serije do dvije pobjede igra se u subotu u „Bemax areni“, od 18 sati, kada se očekuje da Budućnost stavi tačku na polufinale i okrene se finalu, gdje već odavno čeka Mornar S. J. Barsko zlato.

Dončić sačuvao nadu Dalasa Dalas Meveriksi smanjili su na 3:1 u finalnoj seriji Zapadne konferencije NBA lige, pobjedom 119:109 nad Golden stejt voriorsima, na svom terenu. Teksaški tim izdržao je nalet rivala u posljednjoj dionici, a rival je prijetio da preokrene zaostatak od čak 29 poena. Na svom terenu u narednom meču, ,,ratnici“ će biti apsolutni favoriti da pobjedom riješe pitanje učesnika u velikom NBA finalu. Meč je obilježio Slovenac Luka Dončić: najbolji igrač Dalasa duel je završio sa 30 poena, 14 skokova i devet asistencija uz pravo lidersko izdanje. Nešto lošiji šut iz igre 26-10 nije umanjio kvalitet njegovog izdanja. Pobjednička ekipa šutirala je vrhunski 43-20 za tri poena (46,5 procenata realizacije), jasno je da samo tako može parirati dominantno šuterskom timu Golden stejta. Fini-Smit dodao je 23 a Bulok 18 poena za Dalas. Posebno bitno bilo je izdanje Buloka, koji u prethodnom, trećem

duelu finala Zapada, nije postigao ni poen. Golden stejt nije imao raspoložene šutere: slavni Stefon Kari sveden je na 20 poena uz osam asistencija, dok je bek Pul dodao 14 poena. Krilni centar Grin je pored deset poena imao po šest poena i asistencija, a rezervista Bjelica je za nešto manje od 15 minuta na parketu, pored četiri poena, imao po tri skoka i asistencije. Interesantno, drugo poluvrijeme utakmice kasnilo je 16 minuta, jer je osoblje arene u Dalasu moralo da sanira rupu na krovu dvorane, zbog koje je voda kapala na teren... Situacija je bila potpuno atipična za uslove najjače lige svijeta. Dalas je dužu pauzu tokom poluvremena perfektno iskoristio i treću četvrtinu riješio 37:23, pa je mogao da priušti, da četvrtu dionicu izgubi sa 19 poena razlike. Golden stejt će šesto NBA finale u osam godina pokušati za izbori već u noći između četvrtka i petka, pred svojim navijačima, od tri sata po našem vremenu. S. S.

a i mnoge djevojke su bile povrijeđene. Ali, ono što sam zaključio je da im nedostaje temperament, što ću sa saradnicima pokušati da im prenesem i još nešto – pobjeda me jedino interesuje. Šta je uspjeh na SP? – Ne mogu sada da kažem jer još nijesam dobro upoznao moju ekipu. Naše rukometašice u grupi su sa Danskom koja je favorit za medalju. – Danska je glavni konkurent, Argentina je na svim kvalifikacijama izlazila kao pobjednik, čak je bila bolja od Brazila. Mlade rukometašice do nedje-

lje treniraće u glavnom gradu, nakon čega će se preseliti na Cetinje i ostati 11 dana. – Odigraćemo prijateljske utakmice sa pionirima i kadetima Lovćena. Sa Cetinja se vraćamo u Podgoricu 13. i radićemo do 20. juna kada putujemo u Sloveniju. Vrijeme nije najbolji saveznik našem timu, ali… – Imam dosta problema, malo je vremena, a, na primjer, Mina Novović dolazi tek 4. ili 5. juna. Vidjećemo sve kada počnu pripreme i prvenstvo. Uzbuđeni smo, a nadam se da će rad dati rezultat – poručio A. M. je Marković.

Objavljen sastav zvanično najboljeg tima

Trojica Evropljana u prvoj petorci NBA Nastup na šampionatu u utorak su završili Stefan Savković i Petar Marčić. Savković je u kategoriji do 71 kilogram, u prvom kolu, prekidom u drugoj rundi poražen od Holanđanina Tonija Jasa. Holanđanina u osmini finala čeka Haris Mohamed Akbar iz Engleske. Marčić je u osmini finala kategorije do 80 kilograma, odlukom sudija na poene, poražen od Njemca Bena Ehisa 4:1. R. P.

Čak tri igrača iz Evrope, Nikola Jokić, Luka Dončić i Janis Adetokumbo, izabrani su u najbolju petorku sezone NBA lige. Pored zvanično najboljeg igrača sezone (MVP) Jokića, beka Dončića i krila Adetokumba, u tim sezone izabrani su i bek Devin Buker i krilo Džejson Tejtum. Grk Adetokumbo, zvijezda Milvoki baksa, dobio je najviše glasova na izboru za prvi tim

Igor Marković danas okuplja juniorke za Svjetsko prvenstvo 22. juna u Sloveniji

Volim izazove, interesuju me samo pobjede PODGORICA – Igor Marković nije dugo čekao da iz patika uđe u cipele – proslavljeni crnogorski

rukometaš završio je prošle sedmice karijeru, a danas će debitovati (zvaničnim treningom) u ulozi prvog

lige, čak 500. Slijede Dončić i Jokić sa po 476 glasova. Interesantno, još od 1955. godine prvi put se desilo da svi izabrani igrači budu mlađi od 27 godina, što je odličan pokazatelj i najava nove ere u NBA ligi. U drugom timu sezone su Kari, Derozan, Djurent, Morent i Embid, a u trećem Džejms, Pol, Sjakam, Tauns i Jang. U tradicionalnom izboru za tri najbolje petorke NBA lige učestvovalo je 100 novinara američkih medija. R. A. trenera juniorske reprezentacije Crne Gore. U stručnom štabu nekadašnjeg igrača Lovćena su Anđela Bulatović i golmanka Budućnost Bemaxa, francuska internacionalka Armel Atingre. Naš nacionalni tim 22. juna u Sloveniji očekuje nastup na SP, a rivali sa Danska, Argentina i Italija. – Volim izazove i spreman sam da radim. Prije juniorske reprezentacije dobio sam priliku da radim sa pionirskom selekcijom Budućnosti, iako do tada nijesam pomišljao na ovakvu ulogu. Mislio sam da

bi moj temperament mogao da bude prepreka u radu sa mladima, ali u kratkom periodu stvari su se promijenile. Shvatio sam da me rad sa mladim igračicama ispunjava, smiruje, a napredak daje ogromnu satisfakciju. U međuvremenu se pojavila mogućnost da preuzmem juniorski tim. Pitali su me, bez razmišljanja sam prihvatio. Da li će biti prevelik zalogaj – vidjećemo. Mislim da sam spreman – kazao je Marković. Marković je gledao juniorski tim u kvalifikacijama za SP. – Realno u kvalifikacijama nijesam mogao puno da vidim,

22 Feljton

Četvrtak, 26. maj 2022.

1. 8.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (TREĆI DIO) » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„CrnogoraC“, br. 15. izdanje od 15. aprila 1872. godine

Različnosti. (Molim vatre!) Kad je ovijeh dana išao vlak od Pilnikova u Trutnovu, postavi se njeki seljak na željezničku prugu mahajući rukom na parostroj. Upravitelj stroja, bojeći se nesreće, zaustavi vlak i upita seljaka što je i što hoće? „Htio sam vas zamoliti za malo vatre, da zapalim lulu.“ Upravitelj ga pozove neka stupi gore, da će mu dati vatre. Za tim poćera vlak i ode sa seljakom u Trutnovu, gdje ga predadu kot. sudu, gdje je morao znatnu novčanu globu platiti. (Kovandžija u Americi.) Njeki Grim kao kovandžija, postao je vrlo čuven čovjek. Svoj kovanluk počeo je u proljeće sa 285 košnica, kojih broj polako naraste na 646. Od toga broja košnica dobio je oko 10,600 forinta. Na ovo vele jedne amerikanske novine ovo: „Vrlo često slušamo, kako ženskinje nemaju prilike da što zarade. Na ovo im odgovoriti možemo, da Grim ima dve kćeri, koje mu u kovanluku vrlo mnogo pomažu. Za jedno ljeto zaradila je mlađa mu kći oko 500 dukata. Takim curama lako je nać mladoženju!“

Plačem jer ćeš poginuti u prokletom Karadagu Drago Petrović je bio plemenita duša. U narodu crnogorskom ostaće za uvijek njegov spomen kao dobra čovjeka i vrla junaka. Pokojnik ostavlja za sobom pet odraslijeh sinova, i svoga mlađega brata g. Krca Petrovića i osim toga dva sinovca, Nj. Sv. kneza Nikolu i unuka, kneževskoga našljednika Danila

„CrnogoraC“, br. 16. izdanje od 22. aprila 1872. godine

Dopisi Cetinje, 21. aprila. — Zbog uskršnjijeh praznika izišao je prošli list ranije i za to nijesmo mogli u njemu javiti žalosnu vijest, da je preminuo gospodin Drago Petrović, otac g. Boža Petrovića, predsjednika senata, a stric Nj. Svijetlosti kneza Nikole I. G. Drago Petrović prestavio se poslije dužega bolovanja na veliki Utornik u 56 godini svojoj. Na veliku Srijedu oko 8 ura poslije svečanoga opjela otpraćeno je mrtvo tijelo pokojnikovo na Njeguše, porodično mjesto. Sprovod je bio svečan i tako sjajan, kakav Cetinje skoro nije vidilo. Preosvešteni Mitropolit g. Ilarion, sa mnogobrojnijem sveštenstvom pošto je svršio opjelo išao je do sela Bajica. U sprovodu su bile, odavajući pokojniku pošljednju počast, i Njihove Svijetlosti, Knez i Kneginja. Osim toga sav senat, skoro svo stanovništvo cetinjsko i učenici sviju cetinjskijeh škola. Pokojnik je bio plemenita duša i poznat je kao osobiti lični junak, što je u više bojeva sjajno pokazao. U narodu crnogorskom ostaće za uvijek njegov spomen kao dobra čovjeka i vrla junaka. Događaj je ovaj po sebi žalostan, ali opet u toliko ublažujuć, što pokojnik ostavlja za sobom pet odraslijeh sinova, i svoga mlađega brata g. Krca Petrovića i osim toga dva sinovca, Nj. Sv. kneza Nikolu i unuka, kneževskoga našljednika Danila. Po tome je gubitak ovaj koliko žalostan toliko u neosjetan za jaku vladajuću kuću Petrovića. Vječni spomen pokojniku među živijema i laka mu bila zemlja otačanska!

Krco Petrović

Vojvoda Božo Petrović

„CrnogoraC“, br. 17. izdanje od 29. aprila 1872. godine

sni i Hercegovini „Crnogorca” čitati, a s onim na vješala, koji se usudijo „Crnogorcu” iz srećne padišine carevine pisati. Tako vam glasi nalog, kog su Turci tu nedavno izdali. U tome postupku Turske ogleda se njezina sila u jakost, i sama pokazuje kako na čvrstim nogama stoji. Kad se Turska mrtvog „Crnogorca” boji, kako joj na srcu i duši biti mora, kad na živog pomisli? Bosanski turci bogu i proroku blagodare, što su evo već deset godina crnogorske vrleti umukle, i što se krv neproljeva. Prvijeh ratova između Crne Gore i Turske učastovali su uvjek i bosanski Turci, jer su spahije izvjesni broj vojnika caru davati morala. Uvjek je bilo, da su

Cetinje, 28. aprila. — U prošlu neđelju proslavljen je ovđe svečano Đurđevdan, kao krsno ime Nj. Sv. kneza Nikole I. Kao što čujemo činjene su velike pripreme, da se ovaj dan najsvečanije proslavi na Njegušima gdje bi mladi našljednik Danilo bio domaćin kao na svoj prvi dan slave doma svoga. No ušljed porodične žalosti, smrti strica Nj. Svijetlosti, to je razgođeno. Ipak je bilo na taj dan mnogo naroda na Cetinju, ne samo iz unutrašnjosti Crne Gore, nego i iz Hercegovine i Boke. Službu božju služio je preosvešteni mitropolit g. Ilarion sa mnogobrojnijem sveštenstvom, kojoj je prisustvovao i Nj. Sv. knez Nikola I. Čestitanje je bilo u podne, i mnogi su gosti bili pozvani kako na objed tako i na večeru u dvor.

„CrnogoraC“, br. 18. izdanje od 6. maja 1872. godine

S bosanske granice, 17. aprila.— Daklen dvadeset i pet batina po tabanu svakom onom, koji bi se usudio u Bo-

Knjaz Nikola na izlasku iz Manastira

nesrećni bošnjaci na bojištu i ostali, i rijetki su, koji su se u svoju domovinu više i vratili. Za to kad je bosanski turčin na Karadag polazijo, on se sa svakim oprostijo, kao da zna, da se više nikada ni povratiti neće. Sad se opet govori da će car s Crnom Gorom zaratiti, a to bosanskim turkom grdnog jada zadaje, i živi su pomrli, da će i oni ići morati. Godine 1862. desijo sam se u Bišću, kad je četa bosanski turaka na Crnu Goru polazila, oni nehtjedoše ići, zato ih sve povezaše i njih 300 u jedan lanac sapeše, i pod pratnjom konjanika na put opremiše, sve jedno kanda bi robovi bili. U toj četi nahodijo se i moj jedan prijatelj imenom Alija Abdihodžić. Pri polasku iz grada izašla i njegova žena, pak iz sveg glasa kuka i svoga Aliju oplakuje, sve jedino kanda ga na groblje prati. Prišao sam bijo i ja da se s Alijom oprostim a tu mu bješe i žena, on upita ženu da zašto plače? Ta plačem što te više nikada viditi neću, jer ćeš u prokletom Karadagu poginuti. Ne boj se i ne plači ne će meni ništa biti jer, ja neću onamo ići đe se rat bijo bude, odgovori siromah Alija. Blago si ga padiši pomislih ja u sebi kad takovu vojsku ima, koju mora u lancu sapetu na megdan voditi, ti će mu za cjelo ponoviti dane cara Murata. Moj prijatelj Alija doista se više ni vratijo nije, već je zajedno sa svojim vođom Alom Kedi-

Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac“, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca“ sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 1. do 23. iz 1872. godine

ćem u ratu, mislim kod Kokota i poginuo. Daj bože da bosanski Turci poslute, i da skorije na vašoj granici tamo dimnije zadime, jer znajte da je koliko hrišćanima isto i Turcima dozlogrdilo, i lako biti može, da će se i bosanski Turci zajedno sa Hrišćanima oduprijeti i svoja prava zatražiti. Velika je nesreća jedino u tome, što Turci i Hrišćani između sebe naopako živu, a to je zato: što ih niko naučiti nema, a postrkača ima dosta. Oni kojima u račun ide, da Srbin još pet stotina godina rob ostane, upotrebljavaju svaku priliku i Turke proti Hrišćana draže, i dokazuju im da će svi bosanski i ercegovački Turci svoju imovinu izgubiti, vjeru prorokovu napuštiti, i iz zemlje se seliti morati, ako Srbija i Crna Gora s Bosnom i Ercegovinom zavladaju. Naravna stvar, da Turci tomu vjeruju, a jadnici neće da znadu, da će im Srbija i Crna Gora njihova prava poštovati, da će ravnopravnost u svakom smislu vladati, da se u ničiju

Knjažević Danilo oko 1877. godine

Dvadeset i pet batina po tabanu svakom onom koji bi se usudio u Bosni i Hercegovini „Crnogorca“ čitati, a s onim na vješala, koji se usudio „Crnogorcu“ iz srećne padišine carevine pisati. Tako vam glasi nalog, kog su Turci tu nedavno izdali. U tome postupku Turske ogleda se njezina sila i jakost imovinu dirnuti neće, kao što će svakom na volji stajati, da se moli Bogu, kako je kome ugodno. (…) Različnosti. (Vezuv.) Najnoviji talijanski listovi donose vijest o o uzkipjelu starcu Vezuvu samo do dne 17. aprila. Dne 16. pod večer naoblači se okolina iznova. Po danu je bila erupcija malaksala, a pod večer poče opet žešće sipati lugom. Lug je dopirao sve do Kaserte. Vezuv je sav u maglu zastrt, ni iz blizine se nevidi. Kad i kad samo prosine tminom po koji plamen. Uvjek se još čuje, kako u brdu vri i kipi. Vele, da nije istina, da se prodro nov krater. Nešto se je stranaca vratilo, o kojima se mislilo da neđe na Vezuvu postradaše. Uz sipanje luga đe što prosine nešto poput munje. Lug na mnogom mjestu leži nekoliko palace debelo. Svi hvale odvažnost profesora Palmiera koji se neda maknuti sa observatorija na Vezuvu, već je naumio motriti pojav ostao il propao. (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 23

Četvrtak, 26. maj 2022.

Na Sjednici Odbora direktora koja je održana dana 24.05.2022.g., na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020 I 146/21 od 31.12.2021.g.), člana 37 stav 4. Statuta Društva, koji je usvojila Skupština akcionara na Sjednici održanoj dana 23.03.2021.g. i u skladu sa ostalim odredbama Zakona o privrednim društvima i Statuta Društva koje se odnose na Skupštinu akcionara , donijeta je sledeća: ODLUKA O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA Saziva se Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara AD “C VRAČAR“ HERCEG NOVI za dan 29.06.2022.godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom i za istu se predlaže sledeći: DNEVNI RED 1.Otvaranje Redovne Godišnje Sjednice Skupštine akcionara, imenovanje radnih tijela, Izvještaj o Spisku akcionara AD “C VRAČAR“ HERCEG NOVI, koji je pribavljen od CKDD Crne Gore, Izvještaj o prisutnosti akcionara, konstatacija postojanja kvoruma i konstatacija Dnevnog reda. 2.Usvajanje Zapisnika sa predhodne Sjednice Skupštine akcionara AD “C VRAČAR“ HERCEG NOVI 3.Usvajanje Završnog računa AD “C VRAČAR“ HERCEG NOVI za 2021.g. •Usvajanje godišnjeg finansijskog iskaza i Izvještaja o poslovanju Društva za 2021.g. •Usvajanje Izvještaja Revizora za 2021.g. 4.Donošenje odluke o isplati dividende. 5.Usvajanje Godišnjeg Izvještaja Odbora direktora sa pojedinačnim Izvještajima svih članova Odbora direktora. (Evaulacije). 6.Odluka o politici naknada i o visini naknada članovima Odbora direktora. 7.Razrješenje Revizora. 8.Izbor i imenovanje Revizora za 2022.g. Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom . Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 11 do 11 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid lične karte, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i ta na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notata, da će glasanje izvršiti sa određene e-mail adrese. Materijali sa predlozima odluka koji trebaju da se razmatraju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara Društva biće dostupni na uvid akcionarima Društva u sjedištu Društva u zakonskom roku. Na zahtjev akcionara, Društvo će, elektronskom poštom, na adresu koju odredi akcionar, dostaviti obavještenje o sazivanju Skupštine i materijale koji će se razmatrati na Skupštini sa predlozima odluka. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-321-933 u vremenu od 08-15 časova. Internet adresa : www.c-vracar.com E-mail : direkcija@c-vracar.com Predsjednik Odbora direktora Jovan Vučurović

24 Oglasi i obavještenja Mali oglasi NEKRETNiNE Ultra Moderna poslovna zgrada 750 m² - Centar Hercegovačka 57 sa privatnim parkingom i garažom za 10 auta. Prodajem. Tel: 069/ 867 - 791 1 PRODAJEM gotove jednosobne stanove kod Krivog mosta od 41-45m2, cijena 1350-1500e m2 Tel.069/308-104, 069/308-105 2

UslUgE OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 3 STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 4 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 5

Četvrtak, 26. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 26. maj 2022.

Na Sjednici Odbora direktora br. 8-143-114-20-8-2022 koja je održana dana 12.05.2022.g. na osnovu člana 135. Zakona o privrednim društvima (Sl. list CR br. 65/20 od 03.07.2020.g. i 146/21 od 31.12.2021.g.) i člana 37. Statuta Društva od 13.12.2021.g. i u skladu sa ostalim odredbama Zakona o privrednim društvima i Statuta Društva koje se odnose na Skupštinu akcionara, donijeta je sledeća:

Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima i člana 36 Statuta sazivam XXI REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD “IZBOR“ Bar

ODLUKA O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA

Za XXI Redovnu skupštinu akcionara predlaže se slijedeći DNEVNI RED I Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju sa finansijskim iskazima Društva za 2021. g. II Razmatranje i usvajanje revizije finansijskog izvještaja za 2021. g. III Donošenje Odluke o izboru Revizora za 2022. g. XXI Redovna skupština akcionara će se održati dana 30.06.2022. godine, u prostorijama Hotela “GRAND” – Cetinje, ulica Njegoševa broj 1, sa početkom u 09,00 časova. Redovna skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Kvorum Redovne skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika, ili su glasali putem glasačkih listića. Materijal za Redovnu skupštinu akcionara staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama u sjedištu Društva u Baru, ulica Vladimira Rolovića broj 22, svakog radnog dana od 9 do 13 časova, počev od 10.06.2022. godine, pa do održavanja Redovne skupštine akcionara. Sve potrebne dodatne informacije o dnevnom redu akcionari mogu dobiti u poslovnim prostorijama u sjedištu AD “IZBOR”-a Bar, i na telefon 030/311-699. Zasijedanje XXI Redovne skupštine akcionara održaće se u skladu sa epidemiološkim mjerama i preporukama, koje budu važile na dan zasijedanja. Odbor direktora

AD”PREKOOKEANSKA PLOVIDBA”BAR Br:OD/IV Bar,30.III.2022 god. Na osnovu cl.36-40 Zakona o privrednim drustvima i cl.18i 38 Statuta AD’’Prekookeanska plovidba’’ Bar,Odbor direktora na svojoj IV sjednici odrzanoj dana 30.III.2O22godd.donio je sljedecu ODLUKU o SAZIVANJU XXI REDOVNE SKUPSTINE AKCIONARA AD’’PREKOOKEANSKA PLOVIDBA’’BAR XXI Redovna Skupstina akcionara ‘’AD Prekookeanska plovidba’’Bar,odrzace se dana 10/6/2021 god. u prostarijama Putnickog terminal u Baru,sala Barske plovidbe AD Bar,sa pocetkom u 10,00 casova. Identifikacija i evidentiranje akcionara ce poceti istog dana u 9,00 casova. Za Skupstinu se predlaze sljedeci: DNEVNI RED 1.Usvajanje informacije o jedinstvenom spisku akcionara Drustva,dostavljenog od CKDD, 2.Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Skupstine akcionara Drustva, 3.Razmatranje i usvajanje:Zavrsnog racuna Drustva za 2021 godinu i Izvjestaj o poslovanju u 2021 god. 4.Razmatranje i usvajanje Izvjestaja o radu Odbora direktora, 5.Donosenje Odluke o razrjesenju clanova Odbora direktora, 6.Donosenje Odluke o izboru clanova Odbora direktora, 7.Donosenje Odluke o naknadama clanova Odbora direktora. Pozivaju se akcionari da pisustvuju sjednici Skupstine ili da budu zastupljeni preko punomocnika. Identifikacija akcionara vrsi se na osnovu licnih isprava,a punomocnika na osnovu ovjerenih punomo cja i licne isprave. Materijali za Skupstinu stavice se na raspolaganju akcionarima u prostarijama Drustva,radnim danima od 8,00 do 14,00 casova. Predsjednik Odbora direktora Dino Tutundzic

CRNA GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Agencija za zaštitu životne sredine iz Podgorice – Implementaciona jedinica projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje” iz Podgorice, IV Proleterske br. 19, podnijela zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za sanaciju bazena crvenog mulja KAP-a, na UP 2, u zahvatu DUP-a „Industrijska zona KAP-a“, Glavni grad Podgorica. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.06.2022.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u dvorištu Osnovne škole „Vladika Danilo“, Botun, Gradska Opština Golubovci, dana 14.06.2022.godine, sa početkom u 10 časova.

Saziva se Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara “ALPMONT“ AD HERCEG NOVI za dan 01.07.2022.godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom i za istu se predlaže sledeći: DNEVNI RED 1.Otvaranje Redovne Godišnje Sjednice Skupštine akcionara, imenovanje radnih tijela, Izvještaj o Spisku akcionara TP „PKB HERCEG NOVI“ AD ZELENIKA, koji je pribavljen od CKDD Crne Gore, Izvještaj o prisutnosti akcionara, konstatacija postojanja kvoruma i konstatacija Dnevnog reda. 2.Usvajanje Zapisnika sa predhodne Sjednice Skupštine akcionara. 3.Usvajanje Završnog računa o poslovanju Društva za 2021.g. •Usvajanje godišnjeg finansijskog iskaza i Izvještaja o poslovanju Društva za 2021.g. •Usvajanje Izvještaja Revizora za 2021.g. 4.Usvajanje Godišnjeg Izvještaja Odbora direktora sa pojedinačnim Izvještajima svih članova Odbora direktora. (Evaulacije). 5.Odluka o politici naknada i o visini naknada članovima Odbora direktora. 6.Usvajanje izmjena i dopuna Statuta Društva. 7.Razrješenje Revizora. 8.Izbor i imenovanje Revizora za 2022.g. Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom . Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 11 do 11 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid lične karte, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notara, da će glasanje izvršiti sa određene e-mail adrese. Materijali sa predlozima odluka koji trebaju da se razmatraju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara Društva biće dostupni na uvid akcionarima Društva u sjedištu Društva u zakonskom roku. Na zahtjev akcionara, Društvo će, elektronskom poštom, na adresu koju odredi akcionar, dostaviti obavještenje o sazivanju Skupštine i materijale koji će se razmatrati na Skupštini sa predlozima odluka. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-678-537 u vremenu od 08-15 časova. Internet adresa : www.alpmontadhn.com E-mail: alpmontadhn@gmail.com ODBOR DIREKTORA

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Ivm. broj 226/18 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, ul. Slobode broj 60, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 25.05.2022. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

da je preduzeće „ELIT-LES“ D.O.O. NIKŠIĆ; Kočani bb., Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat pogona za rezanje i kantovanje pločastih materijala, na katastarskim parcelama broj 1278 i 1279 KO Kočani, u obuhvatu PUP-a Nikšić- Generalna urbanistička razrada, Opština Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (Zgrada Opštine Nikšić, VIII sprat, kancelarija br.3) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

I.br.511/22 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Femić Mirka, iz Bijelog Polja, radi naplate novčanog potraživanja 178,50€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 25.05.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Femić Mirka, sa zadnje poznatom adresom Prijelozi bb, Bijelo Polje. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.511/22 od 26.04.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 16.05.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Izvršnom dužniku Nikaljević Suzani vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 226/1882 i zaključka Ivm. br. 226/18-85. Izvršni dužnik Nikaljević Suzana može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih akata. Upozorava se izvršni dužnik Nikaljević Suzana da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Na osnovu Odluke Školskog odbora o davanju u zakup školskog prostora br.76 od 28.01.2022.godine i Saglasnosti Vlade Crne Gore br. 04-2216 od 20.04.2022.godine JU OŠ „Vladimir Nazor“ u Podgorici, raspisuje OGLAS za davanje u zakup Dijela zemljišta u dvorištu škole u Ulici Goce Delčeva 7, površine 30 m², evidentiranog na katastarskoj parcelio broj 3078 i 3079, i upisanog u list nepokretnosti broj 620 KO Podgorica II, Glavni grad Podgorica. Početna cijena zakupa 80,00 € mjesečno, na period od tri godine. Ponude se dostavljaju na adresu JU OŠ „Vladimir Nazor“, Goce Delčeva 7, Podgorica u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa , u zatvorenoj koverti sa naznakom – „ ponuda za zakup, ne otvaraj“ Kontakt telefon 020/ 645 315

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. maj 2022.

UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET

OBJAVLJUJE Da se doktorska disertacija pod nazivom „Imunohistohemijsko odredjivanje ekspresije inflamatornih i proliferativnih markera u lezijama grlića materice“, kandidata dr med Janje Raonić, studenta doktorskih studija Medicinskog fakulteta u Podgorici, kao i Izvještaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije, u sastavu: -Prof. dr Aleksandra Vuksanović Božarić, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore; -Prof. dr Ljiljana Vučković, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore; -Prof. dr Dragana Tegeltija, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu stavlja na uvid javnosti. Doktorska disertacija i Izvještaj sa ocjenom, mogu se pregledati u Univerzitetskoj biblioteci, radnim danima, u roku od 30 dana od dana objavljivanja. S E K R ETAR I JAT Poslovni broj: I.br.1062/2020 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca: Marković Milana iz Spuža, Marković Đurđine iz Podgorice i Marković Zlatka iz Podgorice, koje zastupa advokat Miloš Damjanović, ul. Miloša Obilića br.46- Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1.Vukićević Marica, ul. Studentska br.15- Podgorica, i 2.Vukićević Đorđije, Kruševac br.15- Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 68.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Nikšiću, poslovne oznake P.br. 1053/18 od 24.01.2020. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima I i II reda Vukićević Marici, ul. Studentska br.15- Podgorica, i Vukićević Đorđiju, Kruševac br.15- Podgorica vrši se dostavljanje Zapisnika poslovne oznake I.br.1062/2020 od 25.05.2022. godine. Izvršni dužnici I i II reda Vukićević Marica i Vukićević Đorđije iz Podgorice se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika poslovne oznake I.br.1062/2020 od 25.05.2022. godine. Upozoravaju se izvršni dužnici I i II reda da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 25.05.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Dana 25. maja 2022. u 87. godini, poslije kraće bolesti, umro je naš dragi

BOŽIDAR Milivojev STIJEPOVIĆ Saučešće primamo dana 26. maja od 10 do 14 časova u gradskoj kapeli na Čepurcima, gdje će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 65, Podgorica.

Ožalošćeni: ćerke SLAVICA, SNEŽANA i SENKA, unučad SLAĐANA, LUCIJA, BORIS i LUKA, praunuke HANA i TARA, sestre ZAGORKA i KRSTINJA, zetovi, bratanići, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

967 Umro je naš dragi otac, tast, đede i prađede

BRANKO Markov SIMUN Voljeni moj tata, hvala ti za bezgraničnu ljubav i brigu koju si nam pružao za života. Nikada te nećemo zaboraviti. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoji: BRANKA, NENAD, VLADIMIR, IVANA, VLADANA i MATIJA FRANOVIĆ 966

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 26. maj 2022.

Dana 25. maja 2022, u 85. godini života, prestalo je da kuca srce našeg voljenog Dana 25. maja 2022, u 84. godini, poslije kraće bolesti, umro je naš dragi

DRAGIŠA Dimitrije MITROVIĆ

SRETEN pok. Mirka FRANOVIĆ

Saučešće će se primati na mjesnom groblju Vrbice u Dobroti dana 29. maja, nedjelja, od 10 do 13 časova i od 16 do 19 časova i 30. maja od 11 do 16 časova, kada će se obaviti i sahrana.

Saučešće primamo 26. maja od 9 do 13 časova u gradskoj kapeli Čepurci, a nakon toga u kapeli u selu Dučići od 14 do 16 časova gdje će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Skopska br. 10, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga BRANKA, sin VESELIN, ćerka VESNA, snaha BOJANA, unučad DIMITRIJE, DARIJA, MATEA i JAKOV, braća i sestre od stričeva, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

939 Sa tugom se opraštamo od našeg dragog šure i ujaka

Ožalošćeni: supruga MIRA, sinovi PREDRAG i MARKO, ćerka DRAGANA, sestre MILICA i RADMILA, snahe DAJANA i MARIJA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina DRAGIŠE D. MITROVIĆA Teško smo primili vijest o tvojoj smrti. Hvala ti za sve što si uradio za nas. Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja u kojoj ćeš počivati.

945

SVETOZAR JANKOVIĆ sa porodicom S neizmjernim bolom opraštamo se od voljenog oca, đeda i tasta

Posljednji pozdrav

948 Posljednji pozdrav voljenom zetu i tetku

DRAGIŠI MITROVIĆU

DRAGIŠE MITROVIĆA

Od SLOBA BACKOVIĆA sa porodicom

DRAGIŠI MITROVIĆU Teško je naći riječi utjehe za tobom. Sve što čovjeka čini čovjekom ti si imao, a nama na ponos. Čuvaćemo te od zaborava.

963 S posebnim poštovanjem opraštamo se od dragog prijatelja

Dok smo živi čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: BORO i SENKA sa đecom 960 Posljednji pozdrav dragom ujaku

Tvoji: VESNA, MARKO, MATEA i JAKOV KOKOTOVIĆ

ŠABANA ČEKIĆA Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. RADMILA VUJOVIĆ, MILENA i MLADEN BRAJOVIĆ, LJUBICA i TOMO PEJANOVIĆ 964 Posljednji pozdrav voljenom ocu i dedici

954

DRAGIŠI MITROVIĆU

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Počivaj u miru, dobra i blaga dušo. Pamtit ćemo te po lijepoj naravi, velikoj plemenitosti i čuvati te od zaborava. Sestrična SVETLANA VUKSANOVIĆ sa porodicom 949

DRAGIŠI MITROVIĆU

ŠABANU Nedostajaćeš nam puno, ali ćemo te s ponosom čuvati u našim srcima i mislima. Počivaj u zagrljaju tvoje Lidije. Tvoji: sin OZREN, ćerka ALENKA, zet MILOŠ i unuk VIKTOR 965

Od RAJKA i RAJKE RADUNOVIĆ 955

e-mail: oglasno@t-com.me

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. maj 2022.

BRANKA VUKČEVIĆ

Draga majko, tvoj prerani odlazak ispunio je tugom naša srca. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava u nadi da si ponovo srećna na nekom boljem mjestu u zagrljaju čovjeka bez kojeg nisi mogla živjet. Volimo te do neba.

DUŠANKA VUJAČIĆ

ANDRIJA Miodragov VLAHOVIĆ

Dule naš, Otišla si po Božjoj volji, a mi ostali bez druga, kolege, prijatelja. I ako te više nema među nama, bićemo uz tebe sjećanjem na sve lijepo, što smo zajedno imali. Nama ostaje tuga, više se nećemo radovati tvom šarmu, osmijehu i ljepoti kojom si nas osvajala. Ponosni što si bila naša!

Putuj s anđelima, anđele mali.

Tvoj BOŠKO, VANJA, BALŠA i DUNJA

ČILE i GORICA, IVAN i MILOSAVA, MARKO i MAJA

Kolege CKB banke OBRAD, ANKICA, ALMA, ZDRAVKO, TINA, DUCA M., IVANA V., TAMARA J., MILICA S., JELENA VUKANOVIĆ 956

947

Tužan je i bolan ovaj posljednji pozdrav prerano ugašenom djetinjstvu i radosti

905 Opraštamo se od naše drage drugarice i prijateljice

ANDRIJA

BRANKA VUKČEVIĆ DUŠKE VUJAČIĆ Draga majko, hvala ti na svoj ljubavi, pažnji i vremenu koje si nam pružila, što si nas učila i štitila do zadnjeg trena. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima, zaštićena od zaborava!

Počivaj u miru, drago dijete!

Porodica BOŽOVIĆ

VLADAN i SNEŽANA BULATOVIĆ sa djecom

962 957 IN MEMORIAM Tvoj sin NIKOLA sa porodicom

946

DRAŠKO Vladov BOŽOVIĆ

Dragoj sestri, tetki i svastici

ANDRIJA VLAHOVIĆ

23. 9. 1958 – 26. 5. 2022.

Porodica BOŽOVIĆ

BRANKI Tvoja ljubav, pažnja i plemenitost zaslužuju vječno sjećanje. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

I grad je danas plakao za malim – velikim Andrijom.

961 KOLEKTIV C.K.B. KOLAŠIN

Posljednji pozdrav dragom tetku i zetu

958 ZORA, NOVO, GORAN i ĐURO VUKSANOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj

926

BRANKU SIMUNU Tvoju dobrotu, ljubav i pažnju koju si nam pružao nećemo nikada zaboraviti. Počivaj u miru i hvala ti na svemu. BOŽO, JELENA i VESNA DOBRIŠA 953

VIDOSAVI Novaka VELIMIROVIĆ Počivaj u miru. 959

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

DANILO PEJOVIĆ

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 26. maj 2022. Dragi

Dana 25. maja 2022. u 81. godini preminuo je naš dragi

Дана 25. маја 2022. у 86. години преминула је наша драга

ANDRIJA

MILUTIN Đurov ĆUPIĆ

Niko i ništa ne može popuniti Tvoje upražnjeno mjesto u đačkoj klupi i u mom srcu. Uvijek ću TE se sjećati i doživotno TE voljeti kao nekog svog – jedinstvenog.

Tvoja učiteljica VERICA RADOVIĆ

МИЛЕВА Благојева ШУКОВИЋ рођена Блечић Саучешће се прима у капели Страшевина дана 25. маја од 14 до 16 часова и 26. маја од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Страшевини.

931 Sa neizrecivom boli se opraštamo od

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови БРАНКО и РАНКО, кћерке БРАНКА, КОВИЉКА и ВЕРА, снаха БРАНКИЦА, браћа НОВИЦА и РАДОЈИЦА, сестре МИЛУША, МИЛЕНА, СТОЈАНКА и ЈОВАНКА, унучад, праунучад и остала родбина

OŽALOŠĆENI: supruga VERA, sin PREDRAG, kćer LIDIJA, snaha MARIJA, zet ZORAN, unučad IVA, FILIP i ZLATKO i ostala rodbina

929

919

ANDRIJE

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju dana 26. maja od 12 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u krugu porodice.

Posljednji pozdrav našem dragom ocu, djedu, svekru i prijatelju

Moj dragi

Anđeo si bio na zemlji. Neka te anđeli čuvaju na nebu.

LILA i KATARINA

MILUTINU

MILUTINE

Zauvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote i ljubavi koju si nam nesebično pružao. Tvoje veliko srce i vedar duh živjeće vječno u nama.

Zajednički smo proveli 56 godina lijepoga života i sve vrijeme si mi bio oslonac i podrška. Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

Tvoji: PREDRAG, MARIJA, FILIP, IVA i prijateljica VJERA

Tvoja supruga VERA

938 Posljednji pozdrav voljenom

ANDRIJI VLAHOVIĆU Prerano i tiho si otišao u drugi svijet. U nemoći da promijenimo stvarnost, ostaje nam jedino utjeha da si sada na ljepšem mjestu, spokojan i srećan među anđelima. Tvoji kumovi SNEŽANA i SAŠA MUGOŠA sa porodicama 933

941

942

Dragom kumu

Posljednji pozdrav

Opraštamo se od našeg voljenog i poštovanog

MILUTINU

ŠAPKU

MITA ĆUPIĆA Njegov plemeniti lik, neizmjerna dobrota, nesebična ljubav, pažnja prema nama ostaće vječno u našim srcima.

Počivaj u miru pored tvoje i moje Lidije.

Hvala ti za bezgraničnu ljubav, svaki zagrljaj i osmijeh. Mnogo ćeš nam nedostajati.

MIŠO i MIĆA sa porodicama NADA RAKOVIĆ sa ćerkama

952

Tvoja ćerka LIDIJA, zet ZORAN i unuk ZLATKO

OGLASNO ODJELJENJE tel/fah: 020/202-455, tel: 020/202-456

917

940

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. maj 2022.

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

RANKU ŠĆEKIĆU advokatu

S tugom i poštovanjem,

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

913 Draga

Posljednji pozdrav dragoj

SAŠKA

Posljednji pozdrav dragom stricu

SAŠKI MAROVIĆ

Od svih riječi najteže ti pišemo danas. Nadali smo se da je zbogom daleko ispred nas. Borila si se kao munja i sa pravom nosila taj nadimak. Hvala ti što si bila dio naših života, dio njih ćeš i ostati!

Ne postoje riječi kojima bismo izrazili tugu za tvojim preranim odlaskom. Teška bolest te odvojila od tvojih najdražih, ali neće nikad od naših srca. Sa ponosom ćemo te se sjećati i vječno čuvati od zaborava.

MILOŠ, MILENA, ANDRIJANA i MIRKO

ŠABANU

Čuvaćemo te u našim scima.

ŽELJKO, MARINA i ĐORĐINA LUKIĆ

903

904

Posljednji pozdrav svom dragom đeveru i stricu

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Tvoji: EDIN, SAMKA, INES, SELMA, LEJLA i FEJZO

908 Posljednji pozdrav

ŠAPKU

ŠABANU GAJU VOJVODIĆU

S ponosom i tugom nosićemo te u našim srcima. Tvoji drugovi: NURO, MOMO i HUSKO

PETAR STOJANOVIĆ, IVAN ĐOKOVIĆ i TADIJA JANIČIĆ

Tvoji: FETIJA, ALEN, SEMIR, ELVIRA, ENA, HANA i ISAK

906

Pamtićemo tvoj neprestani pozitivizam i širenje prijateljstva.

927

907

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. maj 2022. Tužnim srcem javljamo da nas je dana 25. maja 2022. godine napustila naša voljena

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom komšiji

Danas se navršava četrdeset tužnih dana od smrti naše

MILENKU

JANJA pok. Mirka ERAKOVIĆ

JELENKE LENKE JOVANOVIĆ

rođena BURA

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 25. maja od 12 do 15 časova i 26. maja od 10 do 14 časova, kada krećemo na gradsko groblje Zagorič, gdje će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Manastirska br. 15 – Zelenika – Zabjelo.

Od STANARA IZ ULAZA

911 OŽALOŠĆENI: sin SVETO, kćerka SVETLANA, unučad IVAN, KALINA, MIA, OGNJEN, snaha VERA, zet BORISLAV, porodice ERAKOVIĆ, BURA i BOGDANOVIĆ

Teško se pomiriti sa tim da te nema među nama. Ne želimo da vjerujemo ni bolu, ni velikoj praznini koju si ostavila. Živjeli smo u nadi da ćeš se još boriti, ali bolest je bila jača. Ostavila si nam svoje ime koje ćemo pominjati i ponosno čuvati od zaborava. Hvala ti za tvoje časno življenje. Ovim putem zahvaljujemo odjeljenju bolnice „Brezovik“ na čelu sa dr Marijom Stolić na trudu koji su uložili da joj pomognu. Takođe zahvaljujemo dr Zdenki Mrdak sa Klinike za onkologiju, kao i Domu zdravlja Nikšić.

POMENI

Tvoji SLOBO, MILOŠ, VLADAN, ANĐELA, LANA, VUKAŠIN i MAJA

Četrdeset dana je od smrti tetke

928

910

Navršava se 40 dana od smrti naše voljene sestre

LEKE

Дана 24. маја 2022. преминуо је послије краће болести у 79. години наш драги

Sve što je najljepše i najbolje si posjedovala. Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena...

OLJA sa porodicom

LEKE

БРАНКО Марков СИМУН 951 Саучешће примамо у градској капели у Шкаљарима дана 25. маја од 11 до 15 часова и дана 26. маја од 10 до 12 часова, када поворка креће у родно село Кубаси, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

Četrdeset dana je od smrti naše tetke

Prolazi vrijeme, a bol je ista kao i prvog dana od kada nisi sa nama. Svaki dan počinje i završava sa tobom u mislima. Praznina koju si svojim odlaskom ostavila, nikad ništa ne može ispuniti.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ДЕСАНКА, син ДРАГАН, ћерка БРАНКА, зет НЕНАД, снахе НИНА и ВЛАДАНА, унучад ВЛАДИМИР, МАРКО, ИВАНА и КСЕНИЈА, праунук МАТИЈА и остала родбина

930

LEKE

U najljepšoj uspomeni ćemo čuvati sjećanje na tvoju dobrotu i ljubav koju si nam nesebično pružala.

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је дана 25. маја 2022. послије дуже болести, у 68. години живота, преминула наша драга

U srcu te čuvaju tvoje sestre RADA, VOJKA, MIKI, JOJA, BRANKA i ĆANA sa porodicama

ITANA i NIKOLA sa porodicom

950 Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naša tetka

РАДМИЛА – РАЈКА пок. Јоша ЂУРИЧИЋ 918 Сахрана драге нам покојнице обавиће се у четвртак, 26. маја у 16 часова, код цркве Полагање Ризе Пресвете Богородице у Бијелој. Саучешће примамо у мјесној капели у Бијелој на дан сахране од 10 часова до момента сахране.

Ожалошћени: братанић ГОРАН, браћа МИЛУТИН и ЖАРКО, сестре МИЛКА, ОЛГА и БРАНКА, снахе КАРОЛИНА и АНГЕЛИНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестрична и остала многобројна породица

LEKA

U svakoj našoj priči živiš, a u duši boliš. Ako je život morao stati, sjećanje na tebe vječno će trajati. Dok ti počivaš, mi ćemo misliti na tebe i čuvati te od zaborava.

SANI i IVA sa porodicama 936

915

LEKA JOVANOVIĆ Tetka, vrijeme ne liječi tugu, sa ponosom te spominjemo. Nema te a uvijek si sa nama. 916

TAMARA sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. maj 2022.

26. 5. 2018 – 26. 5. 2022.

Navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naš dragi

Dana 28. maja 2022. navršava se pet godina od smrti naše drage i voljene majke

PEKO Blažov MILAŠEVIĆ

BILJANA SEKULOVIĆ rođ. Nikčević

ROSANDA ČUKIĆ

Ponosni smo na njen častan život, na njenu plemenitost i dobrotu, veliku ljubav, brigu, pažnju i sve što je za nas učinila. Počivaj u miru, naša draga voljena majko.

Dragi naš Peko, vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Tužni, sa ponosom te pominjemo, jer si to zaslužio svojim časnim i dostojanstvenim životom.

Voljena majko, bila si i ostala naš stožer.

Zauvijek tvoji, GORAN, RAKO, BOJANA, MIHAILO, ANA i SOFIJA

Tvoji: GORICA, SLAVICA i DRAGICA sa porodicama

Porodica MILAŠEVIĆ

943

932

897

Našem dragom

Prođoše dvije godine od kada nije sa nama naš dragi

Danas se navršavaju dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni brat

DANILU V. VUČKOVIĆU 26. 5. 1992 – 26. 5. 2022.

Živa su naša sjećanja na tvoju ljubav, plemenitost, dobrotu, ljudskost, savjete... uprkos vremenu koje je proteklo. U našim srcima živjećeš vječno.

PEKO MILAŠEVIĆ

PEKO MILAŠEVIĆ Svojom blagošću, dobrotom i ljubavlju, zaslužio si da te se vječno sa ponosom i tugom sjećamo.

Tvoji: MILICA, SLOBODAN, BOŽIDAR i DANILO VOJVODIĆ, SONJA VOJINOVIĆ i RADMILA LUČIĆ 902

Tvoji: snaha MILANKA, bratanići ZORAN i GORAN sa porodicama

Iz srca teku naše suze i peče bol zbog tvog preranog odlaska.

S J E Ć A NJ E 26. 5. 1992 – 26. 5. 2022. Dana 26. maja 2022. godine navršava se 30 godina od smrti našeg dragog i nikad prežaljenog

898 Tuguju za tobom, Sestre CANA i LIDIJA s porodicama

Prošle su dvije godine od kada me je prerano napustio moj dragi stric

900

DANILA Vasova VUČKOVIĆA Sjećamo ga se sa ljubavlju i poštovanjem.

901

PEKO MILAŠEVIĆ

PORODICA: supruga LJUBICA, sin BRANKO, snaha VESNA i kćerka MILICA VOJVODIĆ sa porodicom

Пола године је од како није са нама наш драги

Otišao si nenametljivo i tiho baš onako kako si i živio. Ostalo je mnogo neispričanih priča i tema koje smo trebali zajedno prokomentarisati uz tvoje očinske, drugarske i iskrene savjete.

Dana 28. maja 2022. navršava se pola godine od smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, brata, svekra i đeda

Tvoj ZOKI

МИЛОВАН МИЋУНОВИЋ Нека те у тишини вјечног мира прати наша љубав јача од заборава.

899

BOŠKA BOŠKOVIĆA

Navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni Vrijeme prolazi, ali sjećanja ne blijede. Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima, voljen i nikad zaboravljen. Obavještavamo sve rođake, kumove, prijatelje, drugove i komšije da će se pomen održati 28. maja, subota, u 10 časova na mjesnom groblju Straševina – Nikšić.

Супруга ЦИЦА, син СИНИША, ћерка ВЕРИЦА, унука МАРТА, унуци ЂОРЂЕ и ПАВЛЕ, снаха БРАНКА и зет ВАСО 937

NIKO Lukin JOVANOVIĆ Ožalošćena porodica BOŠKOVIĆ

Dana 27. maja 2022. u 10 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću. Tvoje dobre duše i vedrog duha sjećaćemo se dok smo živi. 909

OŽALOŠĆENA PORODICA

944

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 26. mart 2022. Danas se navršava deset godina od smrti našeg voljenog oca i đeda

Danas se navršavaju dvije godine od smrti dragog supruga

RAJKA RAKOČEVIĆA Nedostaješ... S tugom, 935

TVOJA PORODICA

RADOMIRA Dušanovog RADULOVIĆA

Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti naše voljene

MILENE VUČINIĆ

Tvoja plemenita duša i neizmjerna dobrota zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje.

Prolaze dani, ali tuga i bol neće nikada. Zauvijek ćeš biti u srcima tvojih najmilijih. Obavještavamo da ćemo u subotu, 28. maja u 11 časova, posjetiti njenu vječnu kuću. OŽALOŠĆENA PORODICA 923 Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti naše voljene supruge i majke

Tvoja supruga LJUDMILA

MILENE 914

Bila si nam podrška i oslonac. Vječno zahvalni i neizmjerno ponosni, čuvamo te od zaborava. Tvoji: BOGIĆ, BILJA i ACO

Draga naša bako

Našoj dragoj strini

920 Voljena majko

MILENA Ti si najljepša uspomena našeg djetinjstva, ti si miris toplog doma, nježan zagrljaj i naš anđeo čuvar. Živiš kroz sva naša sjećanja i najljepša osjećanja.

MILENI Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam nesebično darivala. Počivaj u miru, dobra dušo.

MILENA Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem nisi ti. Nedostaje nam tvoj osmijeh, tvoja ljubav i posvećenost, nedostaješ nam mnogo! ACO, MILANA i IRINA

MIGO, DESA, MARIJA, MIROJE, MIA i ĐORĐE

Vole te NEMANJA, MATIJA i IRINA 924

925

Три године како се наш племенити супруг и отац

Tri godine je od smrti naše voljene

921 Voljena majko

ROSANDE – ROSE PAVIĆEVIĆ

ДРАГО ФЕМИЋ

MILENA Hvala za sve što si uradila za nas. Bilo je ljepše i lakše uz tvoj zagrljaj i tople riječi. Nećemo te nikada zaboraviti.

преселио у царство небеско и наша сјећања. Вјечан му спомен.

Ne postoji vrijeme koje može da te odalji od nas. Nedostaje nam tvoj blagorodni osmijeh, nježan zagrljaj, pažnja, dobrota i odsjaj sreće kad nas ugledaš, riječi podrške i oslonac. Tvoj dragi lik živjeće vječno u nama, nosićemo te u našim sjećanjima, kroz najljepše uspomene koje si nam ostavila u nasledje. Zauvijek zahvalni za sve.

Тугују за њим супруга ДЕСАНКА и кћерке ЉИЉАНА и РАНКА Bratanična ZORKA – NADA MIŠKOVIĆ sa porodicom

BILJA, NEMANJA i MATIJA 922

912

934

e-mail: oglasno@t-com.me

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četvrtak, 26. maj 2022.

Na osnovu člana 40. Zakona o privredni društvima (“Službeni list RCG” br.6/02 i “Službeni list CG” br.17/07 i 80/08, 40/10, 73/10, 36/11, 40/11) i člana 53. Statuta, Odbor direktora Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva saziva REDOVNU GODIŠNJU SKUPŠTINU AKCIONARA Za 27. jun 2022. godine u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska 4 sa početkom u 12,00 sati DNEVNI

RED

1.Upoznavanje prisutnih sa jedinstvenim spiskom akcionara koji se vodi kod CDA i izbor ovjerivača zapisnika 2.Razmatranje i usvajanje finansijskih iskaza sa Izvještajem Menandžmenta i Izvještajem Revizora za period 01.01.2021.31.12.2021. godine. 3.Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora, 4.Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora, 5.Donošenje Odluke o imenovanju Revizora Društva za 2022. godinu. -Akcionari i njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara, dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije dva sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije. -Identifikacija akcionara utvrđuje se na osnovu lične isprave. -Ovlašćeni punomoćnik , sa ovjerenim punomoćjem na način propisan Zakonom, prilaže svoju ličnu ispravu i ličnu ispravu ili fotokopiju iste vlasnika akcija koji ga je opunomoćio. -Za donošenje odluka po tačkama 2,3,4,i 5 dnevnog reda potrebno je da glasa više od polovine prisutnih akcionara. -Sve, Zakonom propisane informacije o održavanju Skupštine nalaze se na sajtu Društva www.zetafilm.me -Akcionar svoja prava ostvaruju u skladu sa Zakonom. -Materijali za Skupštinu , kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje, nalaze se u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska br.4, na raspolaganju su akcionarima od 27.05.2022. godine u vremenu od 8 do 11 časova.Telefon: 033/451-656 PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, Branislav Mićunović s.r.

Odbor direktora RK ,, Nikšićanka “ na sjednici održanoj 24.5.2022.god. jednoglasno donosi

ODLUKU

O SAZIVANJU XXI REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE AKCIONARA RK ,, NIKŠIĆANKA ,, AD Skupština će se održati dana 27.06.2022. god. ( ponedeljak) sa početkom u 12h u prostorijama RK ,, Nikšićanka,, AD Njegoševa 20 Nikšić Za Skupštinu se predlaže sledeći DNEVNI RED: 1.Usvajanje Zapisnika sa XX Skupštine akcionara Društva od 26.06.2022. god.; 2.Usvajanje jedinstvenog spiska akcionara Društva dostavljenog od CKDD; 3.Usvajanje finansijskih iiskaza za 20201 god. , Izvještaja Menadžmenta za 2021. god. i Izvještaja revizorske kuće ,, MV KONSALT “ za 2021. g.(donošenje Odluka ) 4.Razrešenje od dužnosti članova Odbora direktora u skladu sa članom 158 Zakona o privrednim društvima i izbor novih članova.;* (donošenje Odluka) 5.Donošenje odluke o naknadi za rad članovima u Odbor direktora u 2021.g.; 6.Razrešenje članova Revizorskog odbora I imenovanj novih članova (3 člana ); ( donošenje Odluka) 7.Donošenje Odluke o naknadi za rad u Revizorskom odboru u 2022 . god.; 8.Donošenje Odluke o izboru Revizora za 2022.god. 9.Verifikacija Odluke Odbora o izdavanju u zakup prostora „ Mil-Popu“ iz Podgorice na period od 10 godina; 10.Donošemje Odluke o uspostavljanju hipoteke na prostoru RK“ Nikšićanke „na drugom spratu radi podizanja dugoroćnog kredita u visini od 200.000,00 eura , kod Prve banke ili drugih banaka; ( donosenje Odluke ). Dnevni red se može dopuniti u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, a Odluke se mogu donositi samo o pitanjima koja su na dnevnom redu. Punomoćje i glasački listići moraju biti ovjereni u skladu sa zakonom. Uvid u materijal za Skupštinu akcionari mogu učiniti 20 ( dvadeset) dana prije održavanja Skupštine ( radnim danima ) od 10 do 14h u prostorijama RK ,, Nikšićanka ,, AD , Njegoševa 20 Nikšić II sprat ili na sajtu RK”Nikšićanke” rkniksicanka.wixsite.com/naslovna . Sve informacije na tel. 040/214-925 , 067 415 794 Predsjednik Odbora direktora, Popović Nebojša s.r. JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: IVM-317/2022 KOTOR, 25.05.2022.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca NLB BANKA AD PODGORICA , protiv izvrsnog duznika MPT TURIZM COMPANY DOO BUDVA ,VELJI VINOGRADI BB ,BUDVA, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave-mjenice, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca NLB BANKA AD PODGORICA , protiv izvrsnog duznika MPT TURIZM COMPANY DOO BUDVA ,VELJI VINOGRADI BB ,BUDVA,,a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IVM-317/2022 od 08.04.2022.godine.Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 22.116,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 27.01.2022.godine pa do konačne isplate, i troskovima izvrsnog postupka ,troškovima javnog izvršitelja ,kao i naknadnim troškovima koji će biti naknadno obračunati.Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja, u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rjesenja o izvrsenju broj IVM-317/2022 od 08.04.2022.godine.Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Poslovni broj: Iv. br. 432/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “FML” Nikšić, Partizanski put 64, koga zastupa Ivan Šljukić, advokat iz Nikšića, protiv izvršnog dužnika DOO “Final Trade” Bar, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 118-380-001094 od 31.01.2018. godine i dr, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.05.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika DOO “Final Trade” Bar, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 118-380-001094 od 31.01.2018. godine i dr. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 18.03.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Bar, 24.05.2022. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Iv.br.381/22 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Anđić Milanke iz Beerana, radi naplate novčanog potraživanja 1.135,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 25.05.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Anđić Milanke, sa zadnje poznatom adresom Petnjik bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.381/22 od 11.04.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 16.05.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

JAVNI POZIV Oglasava se prodaja suvlasnickog dijela u Listu Nepokretnosti 417 KO PRIJEVOR II, te pozivaju se suvlasnicari i eventualni njihovi naslednici da se jave na ovaj poziv. Ukoliko se niko ne javi u zakonskom roku smatrat će se da nisu zainteresovani. Budva, dana 25.05.2022. godine Svetstroj D.O.O.

Četvrtak, 26. maj 2022.

Marketing 35

36 Marketing

Četvrtak, 26. maj 2022.

Poslovni broj: I.br. 1103/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Damjanović Vidosave, iz Nikšića, Kočani 84, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.078,55 eura, dana 25.05.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1103/16 od 07.07.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog Suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.13615/2006 dana 20.11.2006.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 74 KO Kočani, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 2, plan /skica 6/16, potes ili ulica i kućni broj Kočani, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 31m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 0, plan /skica 6/16, potes ili ulica i kućni broj Kočani, po načinu korišćenja dvorište, površine 497m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 65m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za dvadeset prvu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 22.06.2022. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 32.500,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 1103/16 od 10.02.2017.godine. IV Na dvadeset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.250,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 15.000,00 eura, a na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006.godine i UZZ br.78/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja –obavještenje br.597 od 07.03.2013.godine, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006.godine i UZZ br.78/11, a na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka. Dana 25.05.2022.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Ivm. broj 226/18-85 Danilovgrad, 25.05.2022. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE trinaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, upisanih u LN broj 558, KO Glavica, Danilovgrad, na katastarskoj parceli 2062/2: livada 4. klase, površine 346 m ²; dvorište, površine 500 m²; broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; sa pripadajućim objektima: broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m². Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 77.500,00 €. Na trinaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 7.750,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trinaesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 17.06.2022. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad. JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 26. maj 2022. • broj 323.

ili:

zbog čega je jaka hemija sjajnih glumica Džin Smart i Hane Ajbinder ključni adut i u drugoj sezoni serije ,,Hacks“ Str. 4, 5. i 6.

Samospoznaja na američkom drumu

Četvrtak, 26. maj 2022.

A cappella

Ljubiša R

ođen sam i odrastao u vrijeme Jugoslavije. Sjećam se, na radio stranicama, podrazumijeva se, današnjim Javnim servisima jugoslovenskih republika i pokrajina, nije bilo nikakve dileme: o kakvom god da se muzičkom programu radilo, radilo se o suvom kvalitetu. Tih godina nije se moglo desiti da iskusnim uredničkim ušima „nešto promakne“, pogotovo da im ne promakne ispodprosječni izvođač ili numera. U to vrijeme, jugoslovenski standard narodne muzike bio je Narodni orkestar RTS, tih mojih klinačkih godina pod upravom Ljubiše Pavkovića, danas, jednog od najprepoznatljivijih lidera tog renomiranog sastava kroz višedecenijsku istoriju. Da ne pominjemo poznate izvođače pojedinačno, ali sigurno je da nema tog jugoslovenskog majstora na mikrofonu koga nije pratio orkestar Ljubiše Pavkovića. Treba li da podsjećam da su to i dan-danas snimci vrijedni arhiviranja i snimci koji su i dalje korektiv, kada je upitanju uređivanje muzičkih programa na ovim prostorima?

*** Prije nekoliko večeri, a na poziv mog kolege i prijatelja Ivana Pekovića, pošao sam u Nikšić, u JU Zahumlje, koji je priredio govorno-muzički program na temu etno muzike, kvaliteta u tom žanru i povrh svega, potrudio se i uspio u namjeri da zainteresovanoj (i na sreću brojnoj) publici priušti osamdesetak minuta čiste ekskluzive – informacija iz prve ruke, a iz iste ruke i majstorske bravure legende jugoslovenske muzike na harmonici, Ljubiše Pavkovića. Odrastao sam u porodici koja je njegovala izvornu muziku na različite načine – od slušanja, pa sve do sviranja, pjevanja. Od mene, kao od mladog i kako tada rekoše nadležni, talentovanog budućeg muzičara, u porodici se očekivalo mnogo. To mnogo podrazumijevalo je da odsviram i Mocarta na klaviru, Dragojevića na gitari, ali i Pavkovića na harmonici. Osim što sam volio muziku i negdje uživao u muzičkoj raskoši koja me je okruživala na pločama, kasetama i radio-stanicama, htio sam i da potrčim za loptom i

Piše: Vladimir MARAŠ

Od mene, kao od mladog i kako tada rekoše nadležni, talentovanog budućeg muzičara, u porodici se očekivalo mnogo. To mnogo podrazumijevalo je da odsviram i Mocarta na klaviru, Dragojevića na gitari, ali i Pavkovića na harmonici

odradim neke partije klikera iza zgrade, istovremeno. Tako da, kad sam bio šesti za fudbal, tada kvart odliježe od mog nadimka iz grla nestrpljivih pet koji samo čekaju mene da bismo počeli fudbalski meč. Nije bilo lako voljeti muziku više od toga. Bilo je tu borbe. No, godinu po godinu, zrelost i muzičko obrazovanje učinili su svoje. Kako sam odmicao u muzičkoj školi, tako su i moja interesovanja mijenjala oblike i agregatna stanja. U nekom trenutku, nakon desetak godina lutanja i traženja, a neposredno pred kraj srednje muzičke škole, u ruke mi je ponovo dopao muzički opus Ljubiše

Pavkovića, ovog puta osim na kasetama i skidanju „na uvo“, i na notnom papiru. I eto rješenja za mnoge enigme iz mladosti, pa sve je čovjek fino napisao! Pa onda redom, za početak, prvo preslušavaj sve što si od Pavketa čuo kao klinac, ali ovog puta, gledajući u note i tražeći greške u notnim zapisima. Nije da ih nijesam nalazio, ali na kraju krajeva, to je i normalno. Svako novo izdanje donosi poboljšanja u notnim zapisima. Sa već stečenom muzičkom zrelošću, ponovo sam prolazio kroz opus Ljubiše Pavkovića, pokušavajući da dokučim razliku između dobrih, odličnih, ma fantastičnih harmonikaša i – Ljubiše, lično. Razlike ime i zbog te činjenice, njegovo ime ostaće zapisano kao prekretnica ne samo u srpskoj izvornoj muzici, već i u muzici posljednje faze zajedničke države, poznatije kao SFRJ. Od Triglava do Đevđelije, njegovo ime i veliki narodni orkestar RTS čuvali su od zaborava najljepše srpske, crnogorske, bosanske, makedonske, kosovske, sandžačke... I sve druge narodne melodije koje su bile vrijedne novih aranžmana, novih interpretacija, ali – po starom sistemu, s kojim nema zajebancije. Za izvornu muziku, kreativnost je jedno, ali pravila su pravila.

*** Crna Gora, zahvaljući istom već nekoliko puta pomenutom gospodinu, ima čime da se podiči. Ako ništa, dovoljno je ono što je Ksenija Cicvarić snimila sa Narodnim orkestrom RTS-a. Ljubiša Pavković, uvjerio sam se lično, čovjek je nevjerovatne harizme, iako je dobrano zagazio u osmu deceniju života. Odiše nekom pitomom osionošću, ali kad ste najveći, to valjda tako i mora, jer jedino vi znate kako i što treba raditi, pa se onda preuzimanje odgovornosti podrazumijeva. E, u tom grmu leži zec svakog uspjeha, ne samo pojedinačnog, već i kolektivnog. Ljubiša Pavković je jedan od onih, posljednjih Mohikanaca, koji su postavili standarde i prepustili ih novom razvoju civilizacije, što god to značilo. I odmah da vam kažem, čuje se razlika. Nadam se da će još dugo snimati i na taj sačuvati posljednje relikte vremena u kome se znalo ko kosi, a ko drva nosi, čak i u muzici.

Četvrtak, 26. maj 2022.

Jaka hemija sjajnih glumica Džin

U FOKUSU

usatoday.com

Debora (Džin Smart) i Ava (Hana Ajbinder) u misiji uzduž i poprijeko američkog bespuća

Samospoznaja na američkom drumu

omedija o komediji, koja najbolje funkcioniše kao drama, sa debelim pokrićem. Sve to je ,,Hacks“, rijetka televizijska zvijerka, koja je u zvjezdanoj prvoj sezoni prošle godine pokazala da u deset polučasovnih epizoda može uspješno bojevati na mnogo tematskih frontova. I to nošena raketnim gorivom jake hemije dvije karakterne i (naizgled) različite žene.

Teren spoticanja

O čemu to serija ,,Hacks“ govori, možda najbolje stane u pet slova njenog naslova. ,,Hack“ je u američkom urbanom slengu osoba blago, a opet beznadežno ,,taknuta“ nekom

Dakle, priča je postavljena ovako: gospođa Debora Vens, kraljica stend-ap komedije, nakon što je ostala bez višedecenijske tezge i pozornice u ,,Gradu grijeha“, kreće na dugu (oproštajnu?) turneju, sa kraja na kraj Amerike. Dakle, druga sezona ,,Hacks“ je praktično roadtrip obiješću, očuđenošću ili čak graničnim ludilom. U suštini, neko koga ne uzimamo pretjerano za ozbiljno i ko sam sebi najčešće potpetljava nogu. S druge strane i još preciznije, ,,hack“ je, u svijetu književnosti, pisac, autor ili prosto osoba – koja ni po čemu nije posebna u onome što radi. Koja je medi-

okritet. Sada je to uvreda za svakog pisca – i vjerujte, niko ko ima ambiciju da mu pisana ili izgovorena riječ odjekne, nikako ne želi da bude ,,hack“. Jasno vam je: tu se radi prije svega o (ne)ostvarenosti, terenu na kom se, u modernoj svakodnevici, spotiče jedna cijela planeta.

E sad, ,,Hacks“ efektno i brzo postavlja tezu da u kategoriji ostvarenosti i (samo)poštovanja, novac ne igra neku pretjerano bitnu ulogu. Na primjer: što znači najboljem i najpopularnijem imitatoru Elvisa Prislija u Las Vegasu to što ima brdo novca – kad je u krajnjoj liniji samo... pa, imitator Elvisa u Las

Četvrtak, 26. maj 2022.

Lik Markusa važan u ,,paralelnom kolosijeku“ radnje

joj je da objasni da je, na koji način i zbog čega biseksualka; i da nikako nije milenijalka, već ,,generacija Z“. Otprilike, u njenom društvu teško da bi izdržali deset minuta; e sad, zamislite koliko bi je mogla trpiti cijenjena i uspješna multimilionerka, gospođa Debora Vens.

Fina dekonstrukcija

Pazi sad: nekim čudom, Ava postaje ,,desna ruka“ i autorka gomile novih viceva za Deboru. Pruža joj potpuno novi uvid u karijeru. Jedina uspijeva da joj, kako treba, sve lične

poraze skreše u brk (i obratno, Debora Avi). Jer naravno, njih dvije, tako različite, su egocentrici na sasvim isti način! I njima dvijema, u paru i timu, televizijska Amerika prošle je godine praktično jela iz ruke; jer su svima, pogotovo ženama, rekle mnogo važnog o njima samima. Ako je prva sezona bila dug put, tokom kog silno i godinama ispovređivana i beskrajno ponosna Debora, u potpunosti prigrli i prihvati Avu, usput učeći jedna o drugoj i mnogo o sebi – onda bi druga sezona

trebala da bude put potpune samospoznaje (i ostvarenja?) za obje. Nastavak na HBO Max servisu uslijedio je knap 364 dana nakon premijere – i izmjestio naše voljene junakinje iz (auto)ironičnog miljea Las Vegasa. Ovo je američki arhetip: nema boljeg prostora za upoznavanje sebe od miljea ,,na drumu“. Dakle, priča je postavljena ovako: gospođa Debora, nakon što je ostala bez višedecenijske tezge i pozornice u ,,Gradu grijeha“, kreće na dugu (oproštajnu?) turneju, sa kraja na kraj Amerike. Dakle, druga sezona ,,Hacks“ je praktično roadtrip! U uvodne četiri epizode druge sezone je isporučena, vrlo elegantno, ono što se naslućivalo ili očekivalo iz trejlera: suptilna dekonstrukcija samog roadtrip koncepta. Takođe, delikatan odnos Debore i Ave dodatno je istančan. Vrlo efektno (opet, kao nastavak jakog tematskog rukavca iz uvodne sezone), njihova relacija je produbljena prije svega na terenu (samo)poštovanja. A vjerujte, velika Džin Smart (proslavljena ulogama u serijama ,,Frasier“, ,,24“, ,,Fargo“, posljednjih godina ,,Watchmen“ i ,,Legion“), na način na koji tumači Deboru –etalon je samopoštovanja. Ona, koja će beskrajno tvrditi da je takav imidž ,,borba neprestana“ – Nastavak na sljedećoj stranici

Simpatični promo-bus za ,,turneju“ naših junakinja koji je HBO pripremio za najveće fanove serije

bizbash.com

Vegasu. E, u sličnoj ravni funkcioniše naša junakinja, Debora Vens. Ona je precvala kraljica komedije, stend-ap diva, vječiti hedlajner kojoj se pozicija polako ljulja, jer njene viceve neka nova mladost Amerike praktično više ne konta... I sve to na, pogađate, pozornici u Las Vegasu. E da, njen najbolji vic, na koji se publika skoro pola vijeka smije, je onaj na sopstveni račun: jer gospođa Vens je sedamdesetih, zamislite, zapalila muževu kuću, zato što je prevario sa rođenom sestrom. I tako već pola vijeka, isti glupi vic na svoj račun, koji je publici sve manje bitan. A Debora je, vjerujte, zaista duhovita žena. Još kad čujete da njen lik tumači Džin Smart, televizijska i brodvejska diva! Za ulogu Debore, prošle godine, Džin Smart je dobila i Emi i Zlatni globus – eto koliko je taj portret dobar, kompleksan, gorko-slatko sočan. Trik sa ,,Hacks“ je u tome što lik Debore Vens, ni velika Džin Smart, nikako, ni u bilo kom momentu ne zasjenjuje drugu ženu u seriji. Gotovo anonimna Hana Ajnbinder tumači Avu Danijels; ona je spisateljica cinične, mladalačke komedije čiju je karijeru ,,zakočila“ (ne) slana šala na Tviteru, na račun seksualne orijentacije jednog senatora. Ava je, uz sve to, možda zaista netalentovana, lijena, needy, dežurno neuredna i krmeljava, bez prebijene pare – i, naravno, nepodnošljiva. Bitno

latimes.com

Smart i Hane Ajbinder i dalje ključni adut serije ,,Hacks“

Četvrtak, 26. maj 2022.

bez obzira na to što je uspjeh i karijeru izgradila, praktično, sprdajući se na sopstveni račun. Kada znate sve o tome, jasno vam je zbog čega je ta Debora veliki ego-trip, ali i zbog čega je takva morala da bude. S druge strane, Ava se i dalje polako uči posvećenošću, istrajnosti, dosljednosti, radnim navikama; polako je i sve više nalazimo u situacijama, u kojima neće gledati samo svoje dupe. Naravno, sve to je matrica koja je postavljena čvrsto u prvoj sezoni, a nastavku zaista ne treba zamjerati što grabi niz tu jasnu liniju. Čak je i uvodni momenat druge sezone praktično nadovezan na ,,jutro poslije“ završetka prve, tako da ćete imati utisak da se radi o prostom nastavku, a ne nekoj novoj cjelini. I to, takvo, pristojno funkcioniše – bez obzira što je prva sezona suštinski ,,Debora i Ava u Las Vegasu“ a druga ,,Debora i Ava na turneji“.

Ukrčkan začin

Svi narativni rukavci koji su ostali nerazrađeni ili ,,u vazduhu“ na kraju prve, pokrpljeni su do kraja druge epizode druge sezone. Taj momenat, kada Debora Avi servira malu (i, spram džepa, prilično skupu) lekciju lojalnosti, vrlo je efektan i suštinski jedna zaokružena cjelina. S druge strane, sama ,,turneja“ u četiri epizode djeluje donekle kao vožnja na

ler, a neke scenarističke rupe (koje autori možda i svjesno ostavljaju kao ,,klopke“, koje se efektno mogu zatvoriti u epizodama koje slijede, što se dešavalo u prvoj sezoni) – lako i perfektno pokriva jaka hemija između dvije junakinje. Koja je, i dalje, sa diskretnom slutnjom nečega seksualnog, što autorski tim (prije svih Džen Statski, koja je radila na tekstu serija ,,Parks and Recreation“, ,,The Good Place“ i ,,Broad City“) vrlo elegantno ostavlja kao finu notu i začin kojim će serija, izvjesno, biti ,,ukrčkana“ u epizodama i sezonama koje slijede. Dok ova duga vožnja samospoznaje na drumu grabi lagano i bez nekih oštrih skretanja i krivina – sjajne karike u borbi za novu pobjedu u televizijskoj utakmici su ,,igrači sa klupe“. Jer poseban šmek seriji ,,Hacks“ pružaju sporedni likovi: recimo, otkačena Kajla (Megan Stalter), neodoljivo nepodnošljiva sekretarica Džimija (Pol V. Dauns), vječito prezaposlenog i blago neurotičnog menadžera Debore i Ave. Popi Liu kao Kiki, Deborina lična, pečobrazna blekdžek dilerka, je lik koji ćemo izvjesno više gledati u epizodama pred nama. A Markus (Karl Klemons-Hopkins, jedan od talentovanijih afroameričkih TV glumaca), Deborin CEO (da, američke slavne ličnosti bukvalno imaju direk-

Debora i Ava u važnom momentu samospoznaje na vidikovcu kanjona Kolorada

tora svih ličnih operacija) klizi niz za sada paralelni, a simpatičan kolosjek gej romanse i melodrame. Lik Markusa je važan, da nas u svakom momentu podsjeti da se ,,Hacks“ tiče i osoba čiji je privatni život posao praktično pojeo. Još gore, radi se o osobama koje privatni život nemaju i žrtvuju zbog posla u kom pretjerano ne uživalu i koji ih ne čini dovoljno ostvarenim. A to su i Markus, i Debora, i Ava, svako ponaosob...

UFC oktagon

Najbolji su, i dalje, oni momenti kada se ta ponosna, naprasita Debora (ta diva kova i načina starog Holivuda, ne bi joj mane bilo ni za veliki lik Norme Dezmons u klasiku ,,Sunset Boulevard“ (1950) Bilija Vajldera!) sama spotakne o lične promašaje. Tu negdje je i ključ njene vitalnosti i uspjeha: u svijesti da prepoznaje, bez greške, sve svoje manjkavosti. Pa da ustane, da ponovo radi na sebi, da se ne preda, da podigne gard i ponovo uđe u ring. Sve to će pomalo teatralno i forsirano biti dekonstruisano na kraju prve epizode druge sezone, kada ćemo našu voljenu damu zateći tik uz kavez jednog MMA oktagona UFC borbi (!). Ali, naravno, Debora to čini bez greške; ili, recimo, dok gospodari presimpatičnim autobusom za turneju, dok se oporavlja na-

kon ko zna koje injekcije botoksa, ili kad pjeva evergrin hit Arete Frenklin na jednom lezbo-kruzeru... Uz, naravno, poruku: Debora se nikad ne predaje. I nema toga, za koga nije spremila neki dobar vic. Primijetićete brzo: ,,Hacks“ u drugoj sezoni se ne trudi da zauzme neku novu tematsku teritoriju. Naprotiv, samo produbljuje i temeljno gradi na terenu koji je prethodno u velikom stilu zauzet. Zato ovaj ,,Hacks on the road“ manir samo treba gledati kao prirodan nastavak jedne velike avanture američke žene. Koja u svojoj bumerskoj, milenijalskoj ili gen-Z formi muči i tuče slične bitke, samo u drugačijem bojnom ruhu. I ima tu mnogo psihologije, odjeka starih trauma, koje se tiču i koje utiču na to, da neko mlad, poput Ave, preuzme konce života u svoje ruke. I mnogo starih trauma, koje jednu staru damu čine nadobudnom, neprijemčivom... Ali znate što: zaista je savršeno lako navijati za Avu i Deboru, jer uz njih dvije kao da navijate za sve Amerikanke i sve Amerikance i sve osobe našeg vremena. One, koji su svjesni da su snove iznevjerili, ili da za snovima zabušavaju. Pa dobili priliku, da konačno ubace u petu brzinu, tu na drumovima života svih nas. Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4/5

polarnorthdesigns.com

zerkalo

Četvrtak, 26. maj 2022.

imdb.com

Horor drama ,,You Won’t Be Alone“: Uspjeli dugometražni prvijenac makedonskog autora Gorana Stolevskog

Zvijezda Numi Rapas, adut filma pred publikom na Zapadu

Odakle dolaze vještice i vragovi Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

ko je neko s Balkana znao da filmskom Zapadu uverljivo zapakuje i proda ideju o Orijentu gde vreme stoji, ili makar protiče sporije i vrti se u krugovima da se tako čini, onda su to bili makedonski režiseri. Tom tematikom i tim pristupom se Milčo Mančevski upisao u knjigu globalne filmske baštine još tokom devedesetih, sa svojim u Veneciji nagrađenim prvencem ,,Pre kiše“ (,,Pred doždot“, 1994). Svojevrsnu potvrdu smo dobili i u dokumentarnom obliku od Tamare Kotevske i Ljubomira Stefanova s filmom ,,Honeyland“ iz 2019. koji je po

Epizodična dramaturška struktura izuzetno dobro funkcioniše, „fleš-bek“, odnosno „priča u priči“ vješto je umetnuta, a konstantni vizuelni identitet koji se ne razlikuje čak ni u toj epizodi koja se dešava nekoliko vjekova ranije, pravi poentu za sebe koja je više nego na mjestu nagradama prestigao i prvenac Mančevskog: uz nagradu na Sandensu, film je nominovan za Oskara u dve kategorije (i za dokumentarni, i za strani film). Dok je, u slučaju filma ,,Pre kiše“ konto ostao samo na nominaciji za strani film.

Đavolji dogovor

Najnovija makedonska filmska senzacija, ,,You Won‘t Be Alone“ režisera-debitanta u dugom metru Gorana Stolev-

skog, takođe dolazi sa Sandens festivala. Ali, igra po nešto drugačijim pravilima koja možemo opisati kao art-žanrovski hibrid na tragu Arija Astera ili Roberta Egersa, ili, pak, samog Mančevskog (recimo filmova ,,Prašina“ iz 2001. i ,,Senke“ iz 2007. godine). Istini za volju, Stolevski je Makedonac samo poreklom, rođen je, odrastao i školovao se u Australiji, a ,,You Won‘t Be Alone“ je formalno američko-au-

s t ra l i j s ka ko p ro d u kc i j a snimljena u Istočnoj Srbiji, sa evropskim glumcima i na makedonskom jeziku. U svakom slučaju, čudna ptica, makar na prvi pogled. Uvod nas upoznaje s vešticom Starom Marijom (rumunska glumica Anamarija Marinka, poznata iz filma ,,4 Months, 3 Weeks and 2 Days“ (2007) Kristijana Munđiua nagraNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 26. maj 2022.

flickeringmyth.com

,,Malikovska“ estetika i metod rasplitanja radnje

Izlomljena struktura

Majka ima lukav plan da Nevenu sakrije od veštice u pećinu, ali veštica se tamo pojavljuje u formi gavrana kako bi naplatila dug jednom kada je devojka odrasla. Sada pod njenim starateljstvom, Nevena (Sara Klimoska, igrala kod Milča Mančevskog u njegovom poslednjem filmu ,,Vrba“ iz 2019. sa kojim ,,You Won‘t Be Alone“ unekoliko deli folklornu legendu o veštici koja kupi decu s početka), mlada i lepa, uči kako ovladati svojim moćima, ali svejedno od nje beži. Kroz seriju inkarnacija, odnosno promena oblika, ona će živeti kao nesrećno udata seljanka Bosiljka (Numi Rapas), kao nespretni seoski mladić

Boris (portugalsko-francuski glumac Karloto Kota), nakratko i kao pas, a na kraju će opet proživeti detinjstvo i mladost kao Biljana (Elis Englert, poznata iz serija ,,Top of the Lake“ i ,,Ratched“)... A u nekom trenutku ćemo se upoznati i sa „stvarnom“ pričom o Staroj Mariji i kako je dotična postala veštica. ,,You Won‘t Be Alone“ je film izlomljene, epizodične strukture koji bi bilo relativno lako opisati kao film paradigme u

stilu Egersovog ,,The Witch“ (2015), ispripovedan na način Terensa Malika (kroz opservacijske kadrove, uz pozadinu folklorne i klasične muzike i sa eliptičnom naracijom šaputavim glasom) i smešten na Balkan. Kada smo već kod paralela s Malikom, najupadljivija je ona sa ,,The New World“ (2005) zbog koje bi Stolevski film mogao komotno nasloviti i „The Old World“ i tako ga reklamirati po festivalima u Novom Svetu.

Epizodična dramaturška struktura izuzetno dobro funkcioniše, „fleš-bek“, odnosno „priča u priči“ izuzetno je vešto umetnuta, a konstantni vizuelni identitet koji se ne razlikuje čak ni u toj epizodi koja se dešava nekoliko vekova ranije, pravi poentu za sebe koja je više nego na mestu. Režijski pristup Stolevskog dosta je intuitivniji od onog precizno sračunatog kojem pribegavaju vedete „uzdignutog žanra“ i zapravo podseća

Horor u službi dekonstrukcije patrijarhata

filmdaily.co

đenog Zlatnom palmom u Kanu, ovde uglavnom pod izrazito hororičnom „spaljenom“ maskom) prilikom njenog susreta sa seljankom koja je nedavno rodila bebu. Marija je napada, ali žena uspeva da se odbrani i s vešticom pogodi da zadrži svoju devojčicu Nevenu dok makar ne poraste i postane devojka. Stara Marija na to pristaje, ali pre toga detetu kandžom prereže glasne žice, zbog čega ono ostaje nemo.

Vrlo atmosferičan poster horora sa elementima balkanskog folklora i mitologije

Četvrtak, 26. maj 2022.

na Malikov opus od ,,The Tree of Life“ (2011, nagrađen Zlatnom palmom u Kanu) naovamo, s tim da su kadrovi nošenom kamerom kod Stolevskog nešto duži, švenkovi haotičniji, a „lens flare“ efekti manje impozantni i zato uverljiviji. Pa se u ,,You Won‘t Be Alone“ oseti i ponešto „prljavštine“ koja se vrhunski uklapa u zapadnjačku sliku Balkana, a uski format slike povremeno baca asocijacije na neke stare etno-antropološke dokumentarce. Ništa od toga što vidimo, naravno, nije naročito novo i sve je zapravo lako trasirati. Isto tako, nije nov ni pristup „kastinga“ glumaca koji ne vladaju jezikom (stvar je, doduše, dignuta na bizarnu potenciju time što je jedinoj od glumica u većoj ulozi koja vlada jezikom „oduzeta sposobnost govora“), što produkcijs ke t ro š kove p o d i ž e z a „nahovanje“. Setimo se samo svih onih globalnih zvezda koje su naplaćivale honorare za uloge u partizanskim filmovima, ili Izabel Iper u ulozi Dafine Isakovič kod Aleksandra Saše Petrovića u ,,Seobama“ (1994). Nije nov ni marketinški trik da se prvo potpiše najpoznatije ime (u ovom slučaju, Numi Rapas), bez obzira na veličinu uloge, ali makar on biva lako „provaljen“ jednom kada se film pogleda. Opet, sve to nekako funkcioniše i ima smisla. Sam smisao, doduše, može biti posve drugačiji za zapadnu i za balkansku publiku, čime Stolevski tako đ e p o k a z u j e i z v e s n u autorsku inteligenciju da može da igra za obe strane, a da pritom ostane svoj, bez potrebe za trulim kompromisima. Globalnoj publici i kritici, ali i festivalskim selektorima i produkcijskim kućama, Stoleski će postati i ostati ime na koje treba obratiti pažnju kada je reč o „elevated genre“ pristupu. Balkanska publika će, pak, biti oduševljena prisustvom internacionalnih zvezda u domaćem filmu, zbog čega će autoru oprostiti čak i navodnu egzotizaciju i orijentalizaciju prostora. Navodnu, zato što ona ovde naprosto ima smisla koji čini srž filma, što se možda i najbolje može videti upotrebom tog

imdb.com

Bez kompromisa

„malikovskog“, eliptičnog pripovednog stila u okruženju „istern“ horor-drame. Naime, život koji prikazuje Stolevski je toliko težak i strašan, naročito za žene, ali i za muškarce koji se ne uklapaju u ideale koje im nameće patrijarhalna sredina, da Stare Marije, veštice, Vukojetke i vragovi služe kao pomagalo da se realnost opiše na jedan manje strašan način. Stolevski je možda te mitove samo reprodukovao, možda ih je delom i izmislio ili postojeće preoblikovao, ali je svojim dugometražnim prvencem (koji ipak delom pati od „kalemarskog“ i kompilatorskog pristupa) uspeo da trasira njihovo poreklo, namerno ili slučajno.

Ocjena: 7.7/10

Od Sidneja do Sandensa Goran Stolevski (37) je prije dugometražnog prvijenca ,,You Won’t Be Alone“ sticao reputaciju autorskim radom, duže od decenije, u sferi kratkog filma. Tako je ovom filmu prethodilo devet ostvarenja ,,kratkog metra“, od debija ,,Ambassador“ (2007) do ,,My Boy Oleg“ iz 2018. godine. Samo u jednom slučaju nije bio potpisao i scenario kratkog filma koji je režirao. Stolevski je najpoznatiji po filmu ,,You Deserve Everything“ (2016) očuđenoj romansi i misteriji jednog ljekara sa prevodiocem arapskog jezika u bolnici. Nagrađen priznanjem za najbolju režiju na filmskom festivalu u Sidneju, ovaj film je do zvanične konkurencije, između ostalih, na filmskim smotrama u San Francisku i Vankuveru. Na taj način je i bio Goranova ,,karta“ za dugometražni debi na Sandensu. ,,You Won’t Be Alone“ je, konačno, dočekao premijeru 22. januara ove godine na Sandens festivalu, u okviru ,,World Cinema“ dramske sekcije, a od ovog mjeseca je dostupan i na Peacock striming servisu. Film je zaslužio i pažnju vodećih američkih kritičara, sa prikazima od magazina Vanity Fair i AV Club do tekstova u Njujork tajmsu i Vašington postu... Uz cjelokupnu ocjenu da se radi o svježem pogledu na modernom horor-horizontu. S. S.

Četvrtak, 26. maj 2022.

CELULOID Od početka do kraja, ,,Firestarter“ djeluje kao odrađen posao, i to ne čak ni korektno, već prije smandrljano na brzinu, da se uzme lova, po sistemu „drži vodu, dok majstori odu“. Problem je što rijetko što zaista „drži vodu“

ikako bez razloga, Stiven King smatra we kraljem horora. Njegove knjige su hitične i vrlo često filmične. Kvantitet mu niko ne može osporiti, a kvalitet varira kao i kod svakog toliko plodnog pisca.

B-film

variety.com

Takođe, i neki od filmova snimljenih po njegovom literarnom predlošku imaju status legendarnih, premda tu nehororični deo opusa (Rejnerov ,,Stand by Me“ iz 1986, Darabontov ,,The Shawshank Redemption“ iz 1994, opet Rejnerov ,,Misery“ iz 1990) možda čak i dominira nad hororičnim čiji su najistaknutiji predstavnici ,,Carrie“ (1976) Brajana de Palme i ,,The Shining“ (1980) Stenlija Kjubrika.

Zek Efron ne uspijeva da razigra neuvjerljivo ostvarenje Kita Tomasa

Kinga takođe treba znati i pročitati i prirediti, jer se u suprotnom može svašta dogoditi. Primer za promašaj su obe filmske verzije ,,Pet Sematary“ (film Meri Lambert iz 1989. i Kevina Kolča i Denisa Vidmajera iz 2019), a po novom i oba ,,Firestarter“ filma. Originalni ,,Firestarter“ (Mark L. Lester, 1984) razočarao je širokopoteznim B-filmskim pristupom i traćenjem glumačkog talenta koji je imao na raspolaganju (mala Dru Barimor, Martin Šin, a Džordž C. Skot koji je bez ikakvog ironijskog odmaka prerušen u Indijanca), a novi nam upravo popunjava repertoar u bioskopima. Sve će nam biti jasno već poslije nekoliko minuta - snolikog uvoda kodiranog ultraplitkim fokusom i ultramekanim ivicama kadra i špice koja poku-

,,Firestarter“: Smandrljana režija Kit

Zapalji rangu pok peta

Četvrtak, 26. maj 2022.

ivost u okvašenih ardi

imdb.com

ita Tomasa kvari utisak o rimejku rađenom po djelu Stivena Kinga šava da lažira nešto između VHS i „kamkorder“ kvaliteta snimka, a koja je zapravo montažna sekvenca vladinih eksperimenata nad studentima Endijem (Zak Efron, ,,Highschool Musical“, ,,Neighbors“) i Viki (Sidni Lemon, kći Krisa Lemona i unuka velikog Džeka Lemona). I ova verzija Firestartera će biti B-film novog doba, ali sa idejom da pokuša da ispravi greške protivnika. Na papiru, ekipa iza kamere je zvučna (Džejson „Get Out!“ Blum i Akiva „A Beautiful Mind“ Goldsmit kao producenti, Skot „The Quarry“ Tims kao scenarista i Kit „The Vigil“ Tomas kao režiser), a i muzička tema je prepoznatljiva, s jasnim sintisajzerskim potpisom Džona Karpentera. Ali, pojedinačni elementi se ne spajaju nužno u koherentnu celinu.

Moć pirokineze

Nedovoljno uvjerljiva Rajan Kira Armstrong na posteru filma

Za razliku od knjige i prve verzije filma, ovde ne počinjemo u središtu zbivanja, već imamo i uvod u kojem je precizirano da je Endi sposoban za kontrolu uma, Viki ima sposobnost telekineze, a njihova kći, a naša protagonistkinja Čarli (Rajen Kira Armstrong) pirokineze, odnosno paljenja vatre snagom uma, ni iz čega. Njihove moći posledica su eksperimenata u vladinoj agenciji zvanoj „Radnja“, od koje oni beže i manje-više uspešno se skrivaju. Ali, avaj, Čarli mora da ide u školu (dramaturško pitanje: zašto, kad je u Americi rasprostranjeno školovanje kod kuće), gde je kao čudakinja koja ne koristi mobilne telefone i kompjutere na meti sprdnje svojih vršnjaka, što je puni besom koji može eksplodirati, bukvalno. Nakon jedne takve eskalacije, nemir ulazi i u kuću, pa majka dobije malo vatre, zbog čega preplašena mala pozove hitnu pomoć, što takođe alarmira lokalnu policiju, a vesti nekako stignu i do Radnje. Njena šefica Holister (Glorija Ruben je zamenila Martina Šina u ulozi kojoj je zamenjen rod, bez nekog naročitog efekta), uz konsultacije s profesorom Vonlesom (Kurtvud

Smit koji odnosi nagradu za elementarno koloritnu epizodu u inače glumački neubedljivom filmu), za njima šalje agenta Indijanca Rejnberda (Majkl Grejajs) koji je produkt istog eksperimentalnog programa, pa otac i kći moraju da beže, a ona pritom i da ovlada kontrolom svojih moći.

Likovi od kartona

Od početka do kraja, ,,Firestarter“ deluje kao odrađen posao, i to ne čak ni korektno, već pre smandrljano na brzinu, da se uzme lova, po sistemu „drži vodu, dok majstori odu“. Problem je što retko šta zaista „drži vodu“. Scenario ionako tanak narativni materijal romana razvlači na još tanje, likovi su u suštini lišeni svake ličnosti, pa deluju kao da su izrezani od kartona, a prosede je predvidljiv svakome ko je pogledao par paranoidnih horora. Režija Kita Tomasa je prilično metiljava, a pokušaj oneobičenja kroz vizuelizaciju se svodi na poneki iskošeni ugao i oštre rezove, zbog kojih ,,Firestarter“ deluje kao razvučeni video- spot. I to ne za The Prodigy koji ima pesmu pod tim nazivom, već za nekog od izvođača iz nižih ešalona. Među glumcima kao da ne postoji hemija, već svako pokušava da postigne nešto sam za sebe, a ni Rajen Kira Armstrong, brojnim dečijim ulogama u filmovima visokog profila uprkos, nema dovoljno liderske harizme da bi vodila ceo ansambl. Zak Efron ima, ali čini se da se zadovoljava time da „mesečari“ taman toliko da može da naplati honorar. Čak ni muzika kao ponajbolja komponenta u filmu (potpisuju je Džon i Kodi Karpenter uz Danijela A. Dejvisa) zapravo ne popravlja utisak iz prethodne verzije filma kojoj je takođe muzika (sastava Tangerine Dream) bila vrhunac unutar filma. Kada se sve sabere i oduzme, teško da će „Firestarter“ išta zapaliti. Zapravo, pre će biti da se ovde radi o „puvanjku“ kao kada vam švercer uvali pokvašene petarde. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.1/5

Četvrtak, 26. maj 2022.

SERIJE

The Essex Serpen

Zvijezde Tom Hidlston i Kler Dejns na visini zadatka

Atmosferična bitka Darvina i Boga Serija uranja svoju junakinju Koru, u srce populacije ribara koji tonu u fanatizam, a gledalac je svjedok postepenog pomaka prema kolektivnoj histeriji ovih jednostavnih ljudi koji žive u teškim uslovima

imdb.com

Četvrtak, 26. maj 2022.

Atipična viktorijanska drama sa Tomom Hidlstonom i Kler Dejns Davor PAVLOVIĆ

jesec nakon što je lansirao mini-seriju ,,Shining Girls“ od osam epizoda s Elizabet Mos, servis Apple TV+ ponovo se uhvatio ekranizacije romana, pretvarajući ga u (opet) mini-seriju ,,The Essex Serpent“ u šest epizoda. Zasnovana je na romanu Sare Peri iz 2016, a u režiji Klija Barnarda i po scenariju An Sajmon. To je romansa sa mitskom pozadinom, koja u fokusu ima razmjenu racionalnog i religioznog uvjerenja, naučnog razmišljanja i straha od nepoznatog, a smještena je u viktorijansku Englesku na kraju 19. vijeka.

Nauka i mitologija

- Mogu da radim što god želim sada kada je mrtav - govori na početku serije njena junakinja Kora Siborn (Kler Dejns) i nakon smrti muža naprasno napušta London. Strastveno zagrižena za paleontologiju, mlada udovica sa sinom i guvernantom odlazi u ruralnu pokrajinu Eseks, privučena vijestima da se tamo već neko vrijeme pojavila legendarna morska zmija. U isto vrijeme, u tom mjestu počinju se dešavati smrti i misteriozni događaji. Ona se suočava s vjerovanjima predaka lokalnog stanovništva, dok se zatiče u ljubavnom trouglu između seoskog pastira Vilijama Ransoma (Tom Hidlston), koji je oženjen sa Stelom (Klemens Poezi) i ima djecu, a pomaže joj u istraživanju, i mladog doktora i prijatelja iz Londona Luka Gereta (Frenk Dilejn), koji pravi pravu revoluciju u istoriji medicine. Serija vizuelno izgleda fanatastično i izuzetno je atmosferična. Ali, ne postiže rezultate samo zbog izgleda, već i zbog zanimljive priče. Ona zapravo nije misteriozna serija, jer pitanje postoji li džinovska zmija ili ne, zapravo nije relevantno, već je više riječ o sukobu između praznovjerja i nauke, o patrijarhalnom sistemu prije početka novog vijeka koji ne voli da se i žene okušaju u nauci, i o okretanju od tradicionalnog ka novoj eri. Serija uranja juna-

kinju Koru u srce populacije ribara koji tonu u fanatizam, a gledalac je svjedok postepenog pomaka prema kolektivnoj histeriji ovih jednostavnih ljudi, koji žive u teškim uslovima, zbog vjerovanja predaka koje podstiče jedan pastor. Ako Vil učini sve da ih uvjeri da je kletva, oličena morskom zmijom čista fantazija, mehanizam je zastrašujući, da oni ne odstupaju od svojih vjerovanja. Iako epizode (tri odgledane) koketiraju sa fantastičnim, ili se bave temama koje su različite, poput siromaštva, rađanja moderne hirurgije, religije - serija je ipak u vrlo viktorijanskom miniru. A to, između ostalog, znači da narativom dominira romantizam, koji kroz nekoliko priča povezuje likove, počevši od onog između dva heroja, Kore i Vila. Ona je mlada slobodoljubiva udovica, a on oženjeni pastor kojeg poštuje njegova zajednica. Tako da su međuljudski odnosi koje dijele svaki od likova pravi motor ove serije. Istovremeno gotička misterija i melodrama, ,, The Essex Serpent“ se bori da uspostavi sopstveni identitet. Zmija odražava neuhvatljivo ljudsko stanje i sugeriše da, uprkos industrijskoj revoluciji i nevjerovatnom napretku koji je napravio čovjek, on prije svega čini dio prirode i ostaje nesavršen. Previše narativnih okvira je angažovano i potom napušteno bez ikakvog drugog razloga, osim da se ne

zasjeni zadani rasplet, ma koliko neizvjestan bio, a tu je klimava hemija između vodećeg dvojca. Kler Dejns, heroina serije ,,Homeland“, koja je zamijenila Kiru Najtli (odustala od uloge) i Tom Hidlston, našli su se u dijametralno suprotnim ulogama od onoga što su do sada igrali. Hidlston ima urođenu sposobnost da unese određeni nivo iskrenosti u likove i to ga čini izuzetno pogođenim za ulogu Vila, čija je romantična čežnja vidljiva čak i pod njegovim skromnim, tihim držanjem. S druge strane, Dejns je oduvijek bila emotivni glumac, što se vidi i kod Kore. Vil i Kora razvijaju fizičku privlačnost uprkos ideološkoj razlici između dva glavna lika, koja će međutim, podstaći manje debate nego što bi trebalo. Dok Kora pokušava razumjeti tačnu prirodu zmije i voli zamišljati da bi to mogao biti ,,živi fosil“ koji je izbjegao evoluciju, pastor radije smatra da je to manifestacija anksioznosti sredine, nego neizbježne promjene vremena. Frenk Dilejn takođe blista kao doktor Luk, arogantni i nadareni hirurg kojeg je od malih nogu privlačila Kora. Njegova samouvjerena gluma ga čini savršenom trećom tačkom za centralni ljubavni trougao. Ali ona koja najviše impresionira je Klemens Poezi. Nježno, prigušenim koracima, ona sa zadivljujućom preciznošću prikazuje zatajenu i vrlo bolesnu Stelu koja dobija sve veći značaj kako

priča odmiče. Lik kojeg nije lako igrati, ona uspijeva učiniti izuzetno dirljivim.

Zadivljujuća estetika

,,The Essex Serpent“ nije serija o čudovištima ili misterijama iz viktorijanskog doba. Umjesto toga, ona ima više veze sa romansom i dramom poput ,,Ponos i predrasude“, nego sa stvorenjem iz Crne lagune. Kao rezultat toga, ona je prepuna snimaka etabliranih glumaca koji zamišljeno lutaju maglovitim engleskim močvarama, razmišljajući o osjećajima čežnje i srceparajuće romanse. Klio Barnard ispunjava epizode zaista zadivljujućim kadrovima. Serija je prepuna prekrasnih kostima i nekih od vizuelno najviše zapanjujućih fotografija koje ćete vidjeti u serijama ove godine, što samo doprinosi da gotičke vibracije i izmučena ljubavna priča budu jače. Tako da, zavisno od toga što gledalac želi i gdje leže njegova interesovanja, ovo može biti, a možda i ne, upravo ono što traži. S druge strane, nošena neospornom estetikom i briljantno prikazanom opresivnom atmosferom, ona se bori da zaista pokrene radnju, koja nažalost blijedi u korist nesigurnih romantičnih razmišljanja glavnog dvojca i tako je pomalo u neredu. Nefokusirani narativ može je učiniti previše frustrirajućom za neke gledaoca. Dajte joj šansu, toliko vrijedi - pa sami procijenite...

Ocjena: 3.6/5

Detalj sa snimanja mistične viktorijanske romanse i drame

essexlive.news

Piše:

Četvrtak, 26. maj 2022.

SERIJE

lavna junjakinja serije ,,Conversations with Friends“ u cijelom svom stidu, razgolićenosti i zgužvanoj postelji, ubjeđivaće i sebe i vas da njene orgazmične suze ne znače ništa, nijesu ništa, praktično da su lažne. I to ćete progutati kao neku veliku istinu o milenijalcima. Najveća snaga serije ,,Conversations with Friends“ upravo su takvi momenti: oni u kojima će likovi zboriti jedno, a misliti i osjećati drugo.

Snaga neizrečenog

Ekranizacija prvog ro

Neuspjela kvadratura milenijalca Ako ste čitali knjigu, adaptacija od 12 polučasovnih epizoda će vam se učiniti u najmanju ruku kao svedena i nedorečena, a u najgorem kao osakaćena. Razlog tome je jedno čudo od onlajn komunikacije (prostor u kom milenijalci često bolje ,,plivaju“), koje je u knjizi savršeno realno oslikano, a u seriji se praktično zaobilazi savršeno realno oslikano - u seriji praktično zaobilazi. E sad, da li je tome razlog sama forma umjetnosti pokretnih slika – može bit’; tek valja se podsjetiti i onih velikih režisera, koji su tvrdili, da nema te dobre priče koja se ne može snimiti. Za one koji su, recimo, gledali se-

riju ,,Normal People“, a nijesu čitali obje knjige – vrlo dobro znate da je hemija dvoje glavnih likova ključno pogonsko gorivo ove oktanske ,,hoću-neću“ priče o modernoj ljubavi. Svi oni će svjedočiti, da takve hemije dvoje glavnih junaka u ,,Conversatins with Friends“ nema ni izbliza. culturedvultures.com

Ili: oni momenti u kojima preko tišine kipi gomila savršeno jasnog – a neizrečenog. Irska spisateljica Sali Runi, po čijoj je debitantskoj knjizi snimljena ova serija, a prije dvije godine po drugoj knjizi i hit ,,Normal People“, majstorica je upravo takve, neverbalne, dobrim dijelom i dozlaboga pasivn- agresivne, nemušte komunikacije. Kad smo već kod toga: dobar dio onih koji su gledali i bili oduševljeni serijom „Normal People“, pa još povrh toga potrčali da pročitaju knjigu, se kunu da je najbolja knjiga Sali Runi upravo ,,Conversations with Friends“. Odmah da skratimo dilemu: ako ste čitali ,,Conversations“, televizijska adaptacija od 12 polučasovnih epizoda će vam se učiniti u najmanju ruku kao svedena i nedorečena, a u najgorem kao osakaćena. Razlog tome je jedno čudo od onlajn komunikacije (prostor u kom milenijalci često bolje ,,plivaju“), koje je u knjizi

Conversations with Friends

Ima mnogo intime, jakih scena u kojima se dokazuje da erotika, vrlo fizička i putena ljubav jeste prevashodno sjajan modalitet komunikacije. Autorski tim televizija Hulu, BBC i irskog RTE, prevashodno Leni Abrahamson, u tom je segmentu odradio opet izuzetan domaći zadatak... Ali (prokleto ,,ali“), tamo gdje je ,,Normal People“ bio ubjedljiv trijumf sjajnog glumačkog tandema Pola Meskala i Dejzi Edgar-Džons, ,,Conversations with Friends“ je prije svega dobar performans debitantkinje Alison Oliver.

Ljubavni četvorougao

Debitantkinja Alison Oliver u pretjerano jakom fokusu radnje

I to je problem: ,,Conversations with Friends“ ljubavni je četvorougao, koji je daleko od toga da bude kvadrat, ili ravnopravna igra poput nezaboravnog Darelovog ,,Aleksandrijskog kvarteta“. Razlozi za to su dvojaki: glavni muškarac, Londonac Džo Alvin, javnosti najbolje poznat kao već više od pola decenije partner muzičke (hiper)zvijezde Tejlor Svift – tumači lika ko-

Četvrtak, 26. maj 2022.

omana Sali Runi nije na nivou generacijskog TV hita ,,Normal People“

primevideo.com

Anatonija nesrazmjernog ljubavnog kvarteta

jem prosto ne možemo nikako vjerovati u ovoj milenijalskoj igri. S druge strane, dva jaka ženska ekstroverta, koje tumače Džemima Kirk (velika, velika faca iz kultne HBO ženske priče ,,Girls“) i Saša Lejn su prosto – nedovoljno iskorišćene, nerazrađene, svedene na to da ,,drže svijeću“ u jednoj aferi, romansi, štogod. Dakle, imamo jedan pogođen sastojak za nedopečen proizvod. Kostur narativa bi se komotno mogao vezati za bilo koju modernu sapunicu, s tim što je to mnogo kompleksnije i, onako kako to raspliće Sali Runi, zaista stvarno. Spisateljica je bila i angažovana na adaptaciji, a zaista je, nakon 12 epizoda, teško povjerovati da sama ovo ne doživljava kao poluproizvod. Stvari su otprilike ovako postavljene: Frensis (Alison Oliver) i Bobi (Saša Lejn) su studentkinje, cimerke, najbolje prijateljice, bivše ljubavnice. Frensis dozlaboga introvertna kraljica nelagode - i Bobi koja je sušta suprotnost. U zajedničkom umjetničkom pro-

jektu (nešto kao kabare-drama ili stand up performans) upoznaju mnogo kul i raspričanu spisateljicu Melisu (Džemima Kirk), pa odmah shvatite koliko je jaka hemija između Melise i Bobi. Žali bože što autori serije odbijaju da se dohvate tog odnosa iole temeljnije – uglavnom i ne lezi vraže, Frensis upoznaje Melisinog supruga Nika (Džo Alvin), koji je, pogađate, prezgodna i ništa manje introvertna verzija nje same. Što je, već u prvoj epizodi, postavljen teren za skrivenu i sramotnu romansu, tajnu i aferu Frensis i Nika. Serija će, izvjesno, mnogo dobrog učiniti za karijeru Alison Oliver. Mlada glumica je očigledno žestoko promišljeno i temeljnim radom ušla u projekat, a njen performans je takav da je možemo smatrati velikim talentom. U ovoj seriji ona je nešto poput milenijalske Sfinge, zagonetke o ,,nečemu potpuno bezvrijednom a sasvim zacijenjenoj robi, o kamenom srcu koje ipak krvnički voli“, koju ćete čuti na samom početku. Narav-

no da tu Sali Runi govori nešto važno o svojoj generaciji.

Rastanak i mirenje

Nažalost, narativ je takav da se sva tenzičnost afere, sva realnost u komunikaciji karakternih mladih osoba, u uglavnom britko napisanim dijalozima, prospe u predvidljivosti priče. A sve se to, naravno, prvo tiče odricanja ljubavi, pa prihvatanja iste, pa posesivnosti, pa odricanja iste, pa potpunog predavanja, pa rastanku, pa mirenju... Uglavnom, sve po nažalost vrlo predvidljivoj ravni – kao da su sve tužne moderne ljubavi i sasvim stereotipne, i kao da je to njihova najveća nesreća. Dakle, do kraja, sva tenzičnost izduši, a vi (za razliku od ,,Normal People“) naprečac izgubite sve motive, da vam na bilo koji način bude stalo do ovih likova. Osjećaj da se nalazite na poznatom terenu podvući će sama spisateljica Sali Runi, kada svoje junake u ,,Conversations with Friends“ već u uvodnim epizodama povede na jedan mediteranski susret, druženje, okršaj,

što li već – po gotovo istoj matrici i na način na koji je to učinila i u ,,Normal People“. S tim što će vam se sada to učiniti, ne samo kao potpuno poznato, već i kao prilično razvodnjeno. Jer, opet – ne radi se više o svijetu i trenju dvije kompleksne osobe, već isključivo o jednom svijetu u kom jedna introvertna Frensis ne stupa ni makac iz svoje glave. A to je mnogo, premnogo za 12 epizoda, gdje su makar četiri, a realno šest prazan hod, sa neoprostivo stereotipnim krajem. Konačan rezultat je, otprilike, da je serija neuspjela kvadratura jednog nesrazmjernog milenijalskog četvorougla. A s druge strane, zbog autorskog senzibiliteta, forme u kojoj zablista najprije ono neverbalno i nemušto – ,,Conversations with Friends“ makar je pristojan i ubjedljiv poziv da vas ubijedi da pročitate sjajnu debitantsku knjigu Sali Runi. Pa i da, na koncu, i vi stanete u red svih onih koji tvrde da je to mnogo bolja knjiga od ,,Normal People“. S. STAMENIĆ

Ocjena: 2.9/5

Četvrtak, 26. maj 2022.

BEČKI VALCER Iz Beča:

Miloš MILAČIĆ

ečom gluvare ludaci kao tumori, maligni i dobroćudni. Ako je između ljubavi i mržnje tanka linija, između normalnosti i ludosti još je tanja. Tri milimetra, otprilike. Toliko je debljina kabla koji povezuje slušalice sa mobilnim telefonom. Usamljenici ćutke prolaze gradom. Ili pričaju tiho, pjevaju, viču, svađaju se, psuju... No, dok god imaju slušalice na ušima, sve je naizgled u redu. Pretpostavlja se da ih neko sluša sa druge strane. Ili oni slušaju muziku, na primjer. Ali ako isto to rade bez slušalica, sami sa sobom i sa svojim demonima, onda je tanana granica pređena...

Dobroćudni ludak

Gospođa Him Austrija je jedna od rijetkih država čiju himnu je napisala žena. A upravo žene su u tom tekstu bile izostavljene. Kao da su i u naprednoj Austriji, slično tradicionalnoj Crnoj Gori, bile nekako skrajnute, pritajene, nenametljive, pa se ni himna nije udostojila da ih prepozna, nakalemi, prigrli iskorišćen je kao melodija za novu austrijsku himnu. Staru, carsku komponovao je Hajdn. Danas se osporava da je Mocart autor te kompozicije i ćorsokaci vode do Johana Holcera i Pola Vranickog. Ludog Rudija to mnogo ne pogađa. Često se može sresti kako besciljno luta bečkim ulicama i pjeva na sav glas. Drži u ruci imaginarni

mojahrvatska.vecernji.hr

Najveći dobroćudni ludak koji je hodao Bečom bio je Volfgang Amadeus. Drugi po redu je Ludi Rudi. Mocart je devetnaest dana pred smrt komponovao „Kantatu o slobodnim zidarima“. Dio te kompozicije

Kroki Paule fon Preradović - p

Istaknuto mjesto na bečkom centralnom groblju gdje je sahranjena Paula fon Preradović i članovi njene porodice

korbač i njime udara brigu na veselje. Zapušten je, neobrijan, razbarušene, prosijede kose. Nosi pohabane pantalone i džemper koji zaudara na znoj. Njegov „zaštitni znak“ su ogromne slušalice koje ne skida sa glave. Ali kabl od slušalica koji mu viri iz džepa nije povezan sa mobilnim telefonom. Iz prostog razloga što Ludi Rudi nema mobilni telefon. Samo sluša unutrašnje glasove i božansku muziku (kao Mocart?). Ludi Rudi niti je sasvim lud niti se zove Rudi. Jednom je tako preobučen u saobraćajca izašao na sred raskrsnice i rukama davao znak koja vozila imaju prednost prolaza a koja moraju da se zaustave. Vozači su nekoliko minuta poštovali instrukcije dok nije stvoren opšti haos na raskrsnici. Onda su počeli da trube, da viču i psuju. Ludi Rudi ih nije čuo jer je nosio slušalice. Dok ga je bečka policija, nešto kasnije, privodila na informativni razgovor pjevao je iz sveg mozga „Land der Berge, Land am Strome“ (Zemljo brdovita, rijekama ovjenčana), austrijsku nacionalnu himnu. Na konkursu organizovanom nakon Drugog svjetskog rata za tekst austrijske himne na pomenutu Mocartovu melodiju, pristiglo je oko 1800 radova. Pobijedila je pjesnikinja Paula fon Preradović a njen tekst „Zemljo brdovita, rijekama ovjenčana“ zvanično je

Austrijska poštanska marka sa likom Paule fon Preradović

1947. godine proglašen za novu himnu. Dobila je nagradu od 10.000 šilinga i zavežljaj slave koji će nositi vjekovima nakon što mine ovim svijetom...

Zavežljaj slave

Između dva rata bio je u Beču jedan sto. Na stolu lampa a iznad polica sa fiokama i knjigama. Sto od tvrdog orahovog drveta nalazio se u salonu velikog stana. Tu su se svake srijede uz „melanž“ kafu i čaj okupljali najpoznatiji bečki pjesnici i književnici. Čitali bi svoje pjesme i priče, analizirali stih po stih, rečenicu po rečenicu. Raspravljali su, diskutovali, napadali jedni druge, otvoreno hvalili što je bilo za pohvalu i kudili kritici podložno. Sve je bilo idilično do marta 1938. kada je ispod finog sloja patine probila rđa. Nakon što je Njemačka aneksirala Austriju, od stotinak umjetnika koji su cirkulisali u tom kružoku, ostalo ih je jedva pet šest. Mnogi su tada iz fioka izvadili „Ode fireru“ - nove rukopise kojima su veličali Treći rajh do biblijskih razmjera. Pjesnikinja

Četvrtak, 26. maj 2022.

pjesnikinje i autorke teksta austrijske nacionalne melodije

wikimedia.org

puzzlefactory.pl

mna

nešto najbolje što me je oblikovalo, u to sam sigurna. Ali kao dijete nijesam to tako doživljavala“, navodi u svojim memoarima. Školovanje u katoličkom internatu „Engleske gospođice“ u Sent Poltenu očeličilo je za izazove koji su slijedili, dok su put u Kopenhagen i posebno život u Beču od nje načinili pjesnikinju lirskog izraza i epskih razmjera, u čiju će čast Pošta Austrije izdati markicu sa njenim likom. Jer nije baš svakom bogomdano da na Mocartovu melodiju napiše stihove, koje će svaki put na stadio-

Sinovi i kćeri

A veliki sin svog vremena bio je i Paulin rođeni djed Petar Preradović, takođe pjesnik. Ne tako čuven kao njegovi savremenici i braća po peru: Puškin, Bajron, Njegoš ili Edgar Alan Po, ali ipak dovoljno dobar da mu se pjesma „Putnik“ nađe u svim jugoslovenskim čitankama. Petra, baš kao i njegovu unuku portali na našim jezicima svojataju, zavisno od pisma. Ćirilčni portali navode da su Preradovići srpskog dok većina latiničnih portala ističe da su hrvatskog porijekla. A da li pjesnici i pjesnikinje imaju zemlju i porijeklo? Ili su osuđeni da vječno tumaraju izgnani u svoje stihove? Paula fon Preradović prošla je pola Evrope. Djetinjstvo u Istri bila je pjesma cvrčaka koja je zvonila u njenim ušima. „Bio je to živopisan kraj u kom sam odrasla. Ta priroda bila je

Pjesnikinja Paula fon Preradović iz mladih dana

nu „Ernst Hapel“ na Prateru unisono pjevati 50.865 gledalaca (računajući i Ludog Rudija!) kad god igra austrijska fudbalska reprezentacija.

orf.at

Paula fon Preradović ostala je u tom salonu sa mužem Ernstom Moldenom, poznatim austrijskim novinarom i sa još nekoliko prijatelja. Oni su pisali i štampali protesne tekstove i pjesme protiv njemačke agresije i galopirajućeg fašizma. A onda je po svjedočenju Paulinog sina Ota Moldena, na vrata njihove kuće pokucao Gestapo. Naravno, preživjeli su tu torturu, jer bi u suprotnom austraijska himna bila kao i španska – bez teksta. A Paula je, koju godinu kasnije, himnu napisala baš za onim stolu, pod prigušenim svijetlom lampe. Prva strofa austrijske himne danas glasi: „Zemljo brdovita, rijekama ovjenčana/ Zemljo polja i katerdala/ Zemljo udarnika i budućnosti svijetle/ Zavičaju što rađaš velike sinove i kćerke/ I narod koji istinsku ljepotu prepoznaje/ Austrija, vječno hvaljena da je... Austrija je jedna od rijetkih država čiju himnu je napisala žena. A upravo žene su u tom tekstu bile izostavljene. Kao da su i u naprednoj Austriji, slično tradicionalnoj Crnoj Gori, bile nekako skrajnute, pritajene, nenametljive, pa se ni himna

nije udostojila da ih prepozna, nakalemi, prigrli. Sporni Paulin originalni stih bio je: „Zavičaju što rađaš velike sinove“. Nakon polemika i protivrječnih stavova austrijski parlement donio je odluku da se od januara 2012. taj stih dopuni sa „i kćeri“ kojima će biti obuhvaćene sve Austrijanke, potpuno ravnoprave sa „velikim sinovima“.

orf.at

Zemlja brda i rijeka: Detalj iz Austrije

Oto Molden, sin Paule Predaović u dokumentarcu iz 1982. pokazuje radni sto salona gdje je njegova majka napisala austrijsku himnu

Četvrtak, 26. maj 2022.

Danijela Raičković, violinistkinja

PREPORUKA

Zaljubljena u čudake

ZGRABI FILM Od djetinjstva sam inspiraciju i „bijeg od sumorne stvarnosti“ tražila u dobrim filmovima, serijama i muzici. Veliki sam filmofil i vjerovatno se neću sjetiti naziva svih dobrih filmova koje sam odgledala i koji su na mene ostavili snažan utisak, jer sam ih doslovno gutala. Srednjoškolske i studentske dane sam provela uz Kjubrika, Hičkoka, Džarmuša, Tarantina, Felinija, Tarkovskog, Almodovara, Spilberga, Bergmana, Nolana, Finčera... Najviše volim autentične, uvrnute i šokantne režisere, glumce i muzičare – čudake, usamljenike, zanesenjake, strastvene posvećenike, ekscentrike, crne humoriste sa dozom cinizma, provokatore i intrigatore moje mašte, mog intelekta, mojih emocija, mog duha i mog postojanja. One koji me izbacuju iz zone komfora i podstiču na rast i razvoj na svim nivoima. Kako je baš Džim Džarmuš rekao: „Ljudska mašta je jedna od najljepših stvari koje imamo, ona je i velika intelektualna stimulacija“ Filmovi koji su mi ostali upečatljivi iz tog perioda: Kjubrikovi „A Clockwork Orange“ (1971), „Dr. Strangelove“ (1964), „One Flew Over the Cuckoo’s Nest“ (1975), „The Shining“ (1980), Hičkokovi „Psycho“ (1960), Vertigo (1958), „Schindler’s List“ (Stiven Spilberg, 1993), „Talk to Her“ (Pedro Almodovar, 2002), „Mirror“ (Andrej Tarkovski, 1975), Džarmušovi „Dead Man“ (1995), „Night on Earth“ (1991), „Only Lovers Left Alive“ (2013), „Pulp Fiction“ (1994), „Four Rooms“ (1995). La vita è bella (Federiko Felini, 1943), „V for Vendetta“ (Džejms Maktajg, 2005), „K-PAX“ (Izn Softli, 2001), „The Hunt“ (Tomas Vinterberg, 2012), „Into the Wild“ (Šon

Danijela Raičković: Obožava rolu Entonija Hopkinsa u filmu ,,The Father“

Privatna arhiva

i marketing asistentkinja

ku školu i kasnije gradila sopstveni muzički ukus koji se skoro uvijek razlikovao od ukusa i muzičkog izbora mojih vršnjaka. Pink Floyd, The Doors, Queen, Bouvi, Klepton, Džoni Keš, Lenon, Kejv, Koen, Depeche Mode, Nora Džons, Nina Simon, Dajana Kral, Esperanca Spalding, Rej Čarls, Areta Frenklin, Ela Ficdžerald, Louis Armstrong, Bob Marli, Massive Attack, Moby, Džo Bonamasa, Bet Hart, Šade... Od domaćih EKV, Azra, Gospoda Glembajevi, Zoster, TBF, Smak, Block Out, Majke, Darko Rundek, Natali Dizdar, Josipa Lisac, Arsen Dedić, Vlada Divljan, Damir Urban, Nikola Vranjković, Bajaga, Perper, Parampaščad, Amira Medunjanin, Božo Vrećo, Vladimir Maraš (and banD), Oliver Dragojević, 2Cellos, Dejvid Garet, Roman Simović. „Kažu ukus je karakter, a karakter sudbina“. (Branimir Štulić)

ZAOBIĐI FILM

Pen, 2007), „The Silence of the Lambs“ (Džonatan Demi, 1991), „Léon: The Professional“ (Lik Beson, 1994), „Amélie“ (Žan Pjer Žune, 2001). Obožavam Hopkinsa i: „The Father“ (Florijan Zeler, 2020), animirani film „Soul“ (Pit Dokter, 2020) i takođe predlažem da pogledate film o kome sam danima razmišljala i jedan od rijetkih kome nisam uspjela da predvidim kraj: „Incendies“ (Deni Vilnev, 2010)

TV Tokom perioda izolacije osjetila sam se ponovo kao srednjoškolac i uslijedilo je mahnito bindžovanje filmova i serija. Najpopularnija Netflik-

Uglavnom zaobilazim romantične filmove, vesterne, horore. sova mini-serija tokom pandemije „The Queen’s Gambit“ i meni se jako dopala. Predlažem da pogledate (ukoliko nijeste) „House of Cards“ (genijalni Kevin Spejsi), prvu sezonu „True Detective“ (tu sam zavoljela Mekonahija), mada nije loša ni treća sezona; „Breaking Bad“, „Peaky Blinders“, „Sherlock“, „Sons of Anarchy“. Kad želim da se dobro nasmijem, upalim „Black Books“ ili „The Big Bang Theory“. Volim i „Only Fools and Horses“, „The Muppet Show“ i „The Simpsons“.

MUZIKA Odrasla sam uz klasičnu muziku kroz osnovnu muzič-

TV TV nemam već skoro 10 godina i veoma sam ponosna na to. Porazno je to što se već decenijama nalazimo u okovima „Pink“ kulture na koju vrlo rado pristajemo – Zadruga, Farma... i tužno je što je upravo takav sadržaj najgledaniji. Davno sam naučila da ne treba da idem putem kojim idu mase, niti mislim da je kolektivan sud o bilo čemu danas mjerilo prave vrijednosti – broj pregleda, lajkova, pa i kolektivnih ocjena o filmovima i serijama

MUZIKA Zaobiđi turbo-folk.

rick La

Povratak jedinog Pulicera među zvijezdama muzike

Prorok sa krunom od trnja

kendricklamar.lnk.to

d ž uboks

Četvrtak, 26. maj 2022.

Ova neočekivana meditacija o očinstvu, porodici i prijateljstvima duboko je introspektivna, vrlo delikatna i nježna

ve što je Kendrik Lamar učinio u promociji novog albuma bio je datum objave i naslov. Bilo kakva reklama nije potrebna pa da ovo hip-hop proročište, jedini muzičar van svijeta klasike i džeza koji je dobio Pulicerovu nagradu, bude velika vijest. Sa revolverom zapojasanim za gaćama, krunom od trnja i bebom Enohom u rukama, Lamar na omotu nove ploče djeluje podjednako otuđeno, svojim izborom odvojeno od svijeta, kao i bilo kad u karijeri. ,,Mr Morale“, neočekivana meditacija o očinstvu, porodici i prijateljstvima duboko je intros-

chine

nd the

Florenc

pektivna – i vrlo delikatna i nježna. Za uvid u svijet oca dvoje djece, u svoj toj negostoljubivosti i džungli Komptona, predgrađa Los Anđelesa u kom je odrastao i u kom bira da ostane. Lamar ostaje i na novoj ploči muzičar velikih kontrasta: on je vrlo prefinjen reflektivni poeta, ali i tip koji je spreman da brutalno saspe komšiluku i cijeloj Americi sve u lice. Rime su, naravno, odraz vrlo inteligentne i primišljene osobe, velikog radnika koji bira posve osobene načine da bude drugačije političan. I sve to spakovano u vrlo prefinjenoj, džezi formi...

Porodična intima na omotu oduševila svijet

,,Worldwide Steppers“ je realno jedna od ključnih pjesama o roditeljstvu u našem vremenu; način na koji je semplovan stari hit ,,Break Through“ od The Funkees je briljatan. Tu Kendrika zatičemo kako se igra kao ,,baby Shark“ sa kćerkom, istovremeno motreći na sve ajkule spoljnjeg svijeta. To je otac-zaštitnik koji bi za svoju djecu ubio, slika koju odlično znate, svih tih silnih osoba na stalnom oprezu, na ivici pucanja, na

clashmusic.com

ako i dolikuje pandemijskoj eri: sav intenzitet, energija Florens Velč na novom je albumu ,,Dance Fever“ praktično okrenut iznutra. Vrlo temeljno i (samo)kritički ispitujući njen odnos prema javnosti, fanovima, slavi. Prije svega toga, postala je jedna mala fascinacija: Florens je mjesecima istraživala, gu-

Zvijezda spremna za ritual pod mjesečinom na omotu albuma

Ocjena: 85/100

Slavna Britanka žestoko samokritična na novoj ploči

Ples do smrti

obaraču. ,,We Cry Together“ je nemilosrdan duet sa Tejlur Pejdž, mali sociološki ogled o modernim ženama. ,,Count Me Out“ naravno odricanje slave, a centralna i ključna ,,Crown“, divan klavirski momenat, koju u ,,Mother I Sober“ siječe savršeno opominjući glas Bet Gibons iz benda Portishead. Da se naježiš, od svog tog svijeta u četiri zida porodica Lamar u Komptonu!

tala sav materijal i izvore o srednjovjekovnoj ,,plesnoj kugi“. Radilo se o grupnoj igri, praktično transu na trgovima ubogih i prljavih gradova, gdje bi stotine kmetova plesalo do iznemoglosti, nerijetko i do smrti. Jasno da shvatite da je za osobu koja je lice projekta Florence and the Machine, praktično instituciju modernog stadionskog muzičkog spektakla – sve to što je stvorila prilično bolno. Zato je ključna tema petog albuma ,,Dance Fever“, otprilike, ,,dobro pazi što ćeš poželjeti“. Na euforičnoj ,,Free“ Florens je uhvatila jednu anksioznost koju bi mogli opisati kao nepogrješivo britansku. U sjajnom spotu drhtave igre ruku sa šoljom za kafu i telefonskim ekranom... Tu muzička diva sjajno i vrlo iskreno opisuje način, na koji dostiže onaj tako prepoznatljiv momenat ekstaze na bini: ,,Running from something that’s in my head“. Ni više, ni manje.

Florens je u pripremi za album ,,Dance Fever“ mjesecima istraživala, gutala sav materijal i izvore o srednjovjekovnoj ,,plesnoj kugi“. Radilo se o grupnoj igri, praktično transu na trgovima ubogih i prljavih gradova, gdje bi stotine kmetova plesalo do iznemoglosti To što je ploču producirao prvi put slavni Džek Antonof (proslavio St Vincent, Lorde i Lanu del Rej, između ostalih) ne znači da je ona na bilo koji način otklon od melodrame raskošnog pop-roka po kom je Florens prepoznatljiva. To je možda i jedina mana albuma, koji je tematski i tekstualno veliki iskorak, ali muzički ne. Mnogo toga uzbudljivog je ,,Dance Fever, i poziv za pomoć i odricanje sebe, ali i mnogo više, cijela jedna majska razbuđenost.. I čvrsto obećanje, da se pred ogledalom neće skretati pogled. S. S.

Ocjena: 79/100

Četvrtak, 26. maj 2022.

33 OBRTAJA

Janko Popović, slikar, idejni tvorac i koordinator Festivala kulture Zabjelo

osta naših „Obrtaja“ uvijek možete prepoznati po širokom osmijehu i dobroj energiji koju prenese na cijelo okruženje. Janko Popović, slikar koji je radio i kao ugostitelj i di-džej, uveseljavao nas je bezbroj puta uz plejliste koje bismo čuvali i kasnije puštali na našim kućnim žurkama. Na njegovim platnima ponovo se rađaju impresionisti, rastu Vag Gogovi čempresi, i cijeli Vinsentov kredo postaje i Jankov – nikad ne odustaj! E, zbog toga nam je naročito drago što je Popović došao na ideju da ljubav ka muzici ispolji i na još jedan način. Ovih dana koordiniše aktivnostima u toku pripreme prvog Festivala kulture Zabjelo, jer nije lako sve skockati za Rundeka i ekipu, Partibrejkerse, Zoster, Parampaščad koji će 10. juna uveseliti publiku željnu koncerata. Organizatori su željeli da naselja koja nijesu često u centru kulturnih zbivanja, pokrenu i uključe u kulturni i društveni život, pa ovaj festival ima potencijal da zaživi i da postane tradicionalan. Za lokaciju događaja je odabrano Zabjelo, zbog supkulture i prepoznate želje njegovih stanovnika da budu kreatori i konzumenti umjetničkih sadržaja u okviru sopstvene lokalne zajednice. Festival ima i humanitarni aspekt, tj. procenat od prodaje ulaznica biće opredijeljen kao podrška FK Zabjelo i aktivnostima koje će realizovati Fondacija „Bajkeri dobre volje“ . Zato, voljene za ruku i pravac po ulaznice! Vidimo se na stadionu FK Zabjelo! Do 10. juna Janko vam je za zagrijavanje pripremio sjajnu muziku i mnogo dobrih filmskih i TV naslova.

Janko Popović: ,,The Dark Knight“ jedini film o Betmenu koji je s merakom pogledao

Privatna arhiva

Četvrtak, 26. maj 2022.

film

Dajte mi vinjak za Injaritua

rollingstone.com

Vaša pjesma za karaoke? - „Duka Diesel“, Monteniggers. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Riblju čorbu i onog Bora. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Hoće 100 posto!

ika

Uz muziku benda Soundgarden bi dočekao smak svijeta

Injaritua u „Četvorku“ kod Steva, na Cetinju. Pili bismo „vinjak 5“. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - To bi prije bio neki dokumentarac. Nema tu puno prostora za njegovu maštu. Ođe je sve kao iz njegovih filmova, ako ne i luđe.

Film koji Vas čini srećnim? - Uživanje je gledati film „Intouchables“ (Olivije Nakaš i Erik Toledano). Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - „Poslednji Srbin u Hrvatskoj“ (Predrag Ličina, 2019). Veću budalaštinu nisam gledao! Film koji uopšte nijeste skapirali? - „Donnie Darko“ (Ričard Keli, 2001). Ništa meni tu nije jasno. Omiljeni filmski rivali? - Hit Ledžer i Kristijan Bejl u filmu „The Dark Knight“ (Kristofer Nolan, 2008). Vrhunski glumci. Jedini film o Betmenu koji sam pogledao s merakom. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Scena u koj se Hačiko sretne sa gazdaricom na željezničkoj stanici. Plače mi se kad pomislim na to. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Osam godina, ja sam živeo sa dominantnim uverenjem da je suština i okosnica života i poimanje sveta bila zamisao o re-

inkarnaciji…“ - Nebojša Glogovac u „Hadersfildu“ (Ivan Živković, 2007). Svašta se može čuti tu. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Prije par godina situacija koja se desila, baš kod nas u Crnoj Gori. Pošumljavanje Sinjajevine. To bi bio neki spoj žanrova, akcija-komedija-drama. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Gru iz crtaća „Despicable Me“. Baš je grozan. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - „Space Jam“ (Džo Pitka, 1996) u Kino „Kulturi“. Mislim da je taj bio prvi. Nisam siguran. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Soundtrack Ludovika Enaudija u filmu „Intouchables“. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Grad Salas u Argentini iz odličnog filma „The Distinguished Citizen“ (Gaston Duprat, Marijano Kon, 2016). Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Denija Bojla, Nikitu Mihalkova, Alejandra Gonzalesa

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Dobro jutro“ od Bajage. Uvjek me podsjeti na suprugu. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Spoonman“, Soundgarden. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Three Little Birds“ - Bob Marli. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Rosanna“, Toto. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Pearl Jam bih slušao do kraja života. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Pogodila me smrt Krisa Kornela. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „Alkoholičarka“, Trula koalicija. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi? - Kurt Kobejn je bio na vratima sobe.

Serija idealna za kišni vikend? - „Jutro će promeniti sve“ idealna je za kišni vikend. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Rosa Salvahe“ - jedina koja je mogla da se gleda tada. Hahaha! Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - Serija Marko Polo je definitvno zaslužila veću gledanost. Serija koju nikada nijeste završili? - „Handmaid’s Tale“ i pitanje je da li ću uspjeti da je „završim“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - „Game of Thrones“. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - TARDIS iz serije „Doctor Who“. To mi treba. Najdraži par iz serije? - Del Boj i Rakel iz „Only Fools and Horses.“ Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Lik Lestera Frimona i njegovu ekipu iz serije „The Wire“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Uvijek za Džerija. Mačkama ne vjerujem nikad. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 26. maj 2022.

kalendar

,,Avalon“, posljednji i najpozna

Sveti gral za kralja Artura Nakon albuma ,,Avalon“, Roxy Music je u očima muzičke planete postao ozbiljan rok bend. A takvi su se, konačno, mogli i oprostiti jedni od drugih

itsko mjesto počivališta kralja Artura je Avalon; na to ostrvo su zemaljske kraljice ispratile gospodara iz britanskih legendi, da tamo pronađe vječni mir. Tako je Brajan Feri zamišljao oproštaj od benda Roxy Music.

Irska obala

giginjapan.com

Negdje polovinom 1981. Feri je bio na dugom i tihom odmoru na zapadnoj, okeanskoj obali Irske, kod Kramlin Lodža, sa djevojkom Lusi Helmor; Brajan je već tada znao da će mu Lusi postati žena. Na omotu albuma ,,Avalon“, godinu kasnije, naći će se pogled na jezero, ispred vikendice u kojoj su mjesecima Brajan i Lusi boravili inkognito. Na omotu je Lu-

si, sa šlemom srednjovjekovnog plemstva i sokolom na ruci. A to, pod njenim nogama i sve dokle joj pogled seže –njihov je Avalon. Osmi i posljednji album benda Roxy Music bio je suštinski zaokret tipova kojima je, prosto, bio potreban zaokret. Kojima je bilo dosta i turneja i droga i svađa i drame i javnosti... Rokeri iz Roxy Music bili su tipovi kojima više neka autorska vječnost i sreća nije bila potrena; mir je njima trebao. I Brajan ga je našao tamo u Irskoj kod Kramlin Lodža, tu su i počele da se krčkaju sve ideje ploče ,,Avalon“. Hiljadama kilometara odatle, u gradu Nasau na ostrvu Bahami, sa druge strane Altantika, potom se mjesecima snimao al-

bum. ,,Avalon“, objavljen prije 40 godina 28. maja 1982, bio je kulminacija smirenije, mekše, ,,odraslije“ faze benda – i njihov upliv u konceptualne vode. Kakav su samo uspjeh ostvarili: skoro mjesec na vrhu, duže od godinu prisutni na britanskim top-listama, sa žestokim odjekom u Americi! Nakon ,,Avalon“, Roxy Music je u očima muzičke planete postao ozbiljan rok bend; takvi su se, konačno, mogli i oprostiti jedni od drugih. Magija pjesme ,,More Than This“ je u njenoj mračnjačkoj, usamljeničkoj atmosferičnosti. Na koncu, savršeno je taj egzistencijalni ponor uhvatio veliki Bil Marej, pjevušeći Ferijeve stihove za Skarlet Johanson, u modernom filmskom klasiku ,,Lost in Translation“ (Sofija Kopola, 2003). E, to nešto je Feri prosto opisao kao uhvaćen osjećaj izolovanosti u gluhoj tišini zaboravljene irske obale. Tamo, gdje arturijanske legende oživljavaju pred očima, a na ruku voljene osobe zna da sleti neka strašna sokolica. ,,Mračna, ali ljekovita melanholija“, tako je to opisao Brajan; zato pjesma traje i razbuđuje sada, podjednako kao prije 40 godina. Bitnije od toga, Feriju je bila važna cjelina. ,,Avalon“ je zaista želio da spakuje kao makar diskretno konceptualan album, onaj koji će imati jasnu tematsku nit. I, eto, jedan ram od arturijanske legende.

Kratke priče

Ferijeva supruga Lusi Helmor kao vitez na kaveru albuma

Momcima iz benda to je opisao kao nešto slično kao što radi cjelina i skup pjesama iz filma ,,Priča sa zapadne strane“ (,,West Side Story“, Robert Vajz i Džerom Robins, 1961).

Britanski muzički vitez Brajan Feri i famozna sokolica sa omota ploče

Prvo je praktično imao niz skiciranih kratkih priča, poetski nadahnutih tako da su funkcionisale kao poeme (!), pa je to poslužilo kao kostur za pjesme... Dakle, ,,Avalon“ je lagano mogao postati zbirka kratkih priča, ili čak kratki roman. Ali je, eto, na kraju ispao album, jer Brajan Feri je muziku radio i stvarao bolje od bilo čega. Problem je nastao onda kad je od već osmišljenih pjesama trebalo spakovati skladnu cjelinu. A naslovna pjesma ,,Avalon“, više od svih, nije se nikako uklapala – bili su svjesni, da je moraju iznova osmisliti! Dobila je potpuno različit gruv, dotaknuta dominantno ritmom, perkusijama... A punoću joj je pružila Janik Etjen, bekvokal sa Haitija,

Četvrtak, 26. maj 2022.

23 imdb.com

atiji album benda Roxy Music Brajana Ferija, slavi 40. rođendan

čiji je magični glas, na pauzi snimanja, Feri potpuno slučajno čuo u jednom kafeu... Nije znala ni riječi engleskog, a istog momenta Feri je znao da ona mora pjevati na albumu. I da sam ,,Avalon“ za njega krije mnogo toga sudbinskog. Omot albuma osmislio je dizajner Piter Savil, gospoče u ništa manjoj mjeri nego što je to sam Feri. Slavni lik iz Mančestera prethodno je bio odgovoran za sve famozne omote benda Joy Division; radio je već i za Dejvida Berna i Brajana Inoa, pa za bend King Krimson... Ukratko, pored reputacije nepopravljivog zapušanta koji je uvijek kasnio i probijao rokove – imao je zaslužen oreol umjetnika sa zlatnim dodirom. Ideja da Lusin pogled

na njeno i Brajanovo jezero u Irskoj bude to, taj Avalon – bila je podjednaka njegova i Ferijeva. Sada je to jedan od najprepoznatljivijih omota vinila, cijele britanske muzike 20. vijeka!

Jako utemeljenje

Feri je znao, sa priličnom sigurnošću, da Roxy Music nakon ,,Avalon“ više neće snimiti nijedan album. Zato se ovog puta osmjelio na poteze koji nikako nijesu po pravilima popularne muzike. Recimo, na ,,More Than This“, skoro cijelih finalnih minut i po pjesme vokala nema uopšte... I to joj ništa nije smetalo, da postane planetarni, evergrin hit. Najljepše i najjače na albumu je utisak, koliko Feri djeluje čvrsto,

utemeljeno i sigurno u onom što propovijeda. Koliko je autentičan i jedinstven za klavijaturom; koliko je lako taj njegov dodir prepoznati... Za atmosferu, koja je sanjalačka, rasplinjena – ali nikako ušećerena. I mnogo manje dramatična od svega onog, što su Roxy Music snimali. Zato su pjesme poput ,,While My Heart Is Still Beating“, koja zatvara A stranu albuma, ili ,,Take a Chance with Me“ i ,,To Turn You On“, koje su sjajan kontrast i perfektno uparene na B strani – odraz u potpunosti srećne, dorečene osobe. Onakve, kakav je mitski kralj Artur morao biti, kakav u legendi i jeste za sve Britance. Brajan Feri je tako svijetu poručivao da tamo u Irskoj i sa

voljenom ženom živi jednu, bezmalo, bajku. I da u velikom životnom okviru uskoro neće biti mjesta i za bend. Prije rastanka, želio je da, ipak, svojoj publici pruži, da okuse komad njegovog slatkog i ispunjenog života. ,,Avalon“ je zato ultimativna ,,dolce vita“ britanskog čovjeka iz druge polovine 20. vijeka; onaj esencijalni sok života, onakvog kakvog ga vrijedi, i kako ga treba udahnuti i ispiti. Naravno, iz jednog pehara okićenog predivnom muzikom; iz onog Svetog grala, za kojim je sami kralj Artur slao svoje najbolje vitezove – da bi ga negdje u Irskoj, vjekovima kasnije, pronašao Brajan Feri. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 26. maj 2022.

kalendar

Italijanski klasik ,,Nights of Cabiria“ prikazan prije 65 godina

amazon.com

Felinijev okvir neorealizma

nevolje, ali i ljudskost tog načina života, otvorilo je mnoga vrata, u tipično autorskom stilu. I dok se i publika kreće kroz njen hororističan život, kroz njen osmijeh i komičan pristup (zasigurno inspirisan Čarlijem Čaplinom) - zapravo direktno ,,učestvuje“ u potrazi jedne grešnice za iskupljenjem. Ali ne, Kabirija nije sentimentalna figura. Kabirija je klasičan Felinijev borac, koja kroz njegov scenario (djelimično i djelo velikog Pjer Paola Pazolinija) ne gubi nadu da će onaj sjetni osmijeh, koji je isticala kroz ovih filmskih dva sata, rezultirati u održivu zivotnu platformu. U kojoj će rimske ulice osvijetliti put, za svjetlo na kraju tunela. I dok je Đulijeta Masina apsolutno ključni faktor, velika Felinijeva drama, sa kojom je efikasno predstavio svoj vid neorealizma, i u kojoj je savršenim spojem gorkog i slatkog ukusa uspio da definiše ličnu viziju svijeta - zavisila je i od muzike njegovog omiljenog kompozitora Nina Rote.

mubi.com

a magiju italijanskog neorealizma možemo ,,okriviti“ niz režiserskih figura, iz perioda četrdesetih i pedesetih. I dok svađa za ,,filmskim stolom“ po pitanju ko je od njih imao najveći uticaj, traje već decenijama, podsjećanja na neka od esencijalnih ostvarenja imaju važniju ulogu. Jedna od tih figura, bez sumnje je i Federiko Felini - sa dramom ,,Nights of Cabiria“ ,,Le notti di Cabiria“ (1957). godine. Felini je bio maestralan u odabiru filmske heroine (usput i supruge, Đulijete Masine) pa ništa drugačije nijesmo imali priliku da vidimo ni ovdje. Njegova supruga Đulijeta igrala je u pet njegovih filmova, a uloga u ,,Nights of Cabiria“, pokazaće se kao najefektnija, ali i najkompleksnija (nagrada u kategoriji najbolje glumice na Kanskom filmskom festivalu). Ostvarenje u kom pažljivo pratimo predivnu luckastu Kabiriju, krajnje nezavisnu seksualnu radnicu, koja nam ,,životnim hodom“ kroz usnuli Rim zapravo pokazuje

Felinijeva supruga Đulijeta Masina u nezaboravnom kadru

Spoj autentičnih rimskih kadrova sa transcendentalnim muzičkim tonovima Rote, učinio je da Felinijev film ,,Nights of Cabiria“ bude jedan od filmofilskih favorita, kada govorimo o italijanskom neorealizmu. Ipak, to nije bio slučaj kod najšire publike. Bez obzira na ogroman uspijeh ovog Felinijevog filma, koji slavi 65. rođendan, ,,Nights of Cabiria“ nije popularan. I stoji značajno niže u odnosu na njegove druge filmove, iako je dobio Oskara u kategoriji stranog filma, kao drugi Felinijev film nagrađen u ovoj kategoriji, i to bez pauze (,,La Strada“ (1954), nagrađen godinu ranije), a čevrti ukupno. Na Kanu stvar je bila sasvim drugačija – ,,Nights of Cabiria“ gubi Zlatnu palmu i to od Vilijama Vajlera (!) i drame ,,Family Persuasion“ (1957). ,,Nights of Cabiria“ možda ne uživa istu popularnost kao drugi Felinijevi radovi, ali na specifičan način vizuelno opisuje, kako je veliki režiser uopšte želio da se kreće italijanski neorelizam. L. M.

ticaj ratnih sukoba na razvoj kinematografije vječna je tematska igra filmskih kritičara i filmofila. Ne čudi toliko interesovanje, s obzirom na intenzitet kojim su se pravila na ,,filmskom frontu“ mijenjala, iz kadra u kadar, iz sukoba u sukob. Tokom Drugog svjetskog rata filmovi korišćeni isključivo u propagandne svrhe doživjeli su vrhunac (ne)popularnosti. A ukadrirane autorske borbe koje su vodili Saveznici sa jedne i Sile osovine sa druge strane bile su od velikog značaja, iako su se vodile iza kamere i filmskog platna. I dok su Amerikanci strogo bježali od ,,propagandističkog“ kao epiteta ovih ostvarenja, a liberalno ih nazvali ,,informativnim filmovima“, svrha ovih filmova, koji su se kuvali u Kancelariji za ratne informacije, bila je sasvim jasna. Nakon japanskog napada na Perl Harbur krajem 1941, američki general Džordž Maršal ,,svratio“ je do Holivuda, u potrazi za režiserskom ikonom koja bi mu pomogla da kompletira seriju doku-filmova. A sve da se na specifičan način vizuel-

Četvrtak, 26. maj 2022.

Osam decenija velikog djela ratne propagande ,,Prelude to War“

Kaprin sudar svjetova army.mil

Dva svijeta stoje jedan spram drugog. Jedan mora umrijeti. drugi mora preživjeti - posljednja je rečenica u Oskarom nagrađenom dokumentarnom filmu, koja pažljivo, koncizno i efektno šalje inicijalnu ,,informativnu“ poruku

Znakoviti poster dokumentarnog ostvarenja Frenka Kapre

no opjevaju razlozi zbog kojih SAD moraju da uđu u rat. Iako inicijalno voljan da čak direktno učestvuje u Drugom svjetskom ratu, vrline i talenat filmskog maestra, režisera Franka Kapre, ležale su negdje drugo. I tako komotno holivudski ušuškan, nakon tri zlatne statue Oskara u kategoriji najboljeg režisera, Kapra je prihvatio Maršalov zahtjev da bude supervizor ovih ostvarenja. Koja su, iako inicijalno planirana samo za američke trupe koje se pripremaju za ratište, morala istestirati i moral američke ,,regularne“ publike. Prvi od sedam u nizu propagandnih ostvarenja, u okviru sekcije ,,Why We Fight“, objavljene od 1942 do 1945. godine, ,,Prelude to a War“ koncipiran je kao vizuelna komparativna analiza aktivnosti zemalja koje su učestvovale na frontu. Odnosno predstavljeni su načini i razlozi, kako se i zbog čega stiglo do ovih sukoba. Da bi koncizno, u 60 minuta, uspio u ovoj namjeri, Kapra je vizualizacijom krenuo od Musolinijevog marša na Rim, Hitlerovog puča u ,,pivnici“, ali i japanske invazije

Promo-materijal filma prikazivanog američkim vojnicima u ratnoj 1942. godini

na Mandžuriju. U pokušaju da dokumentuje tako širok obim dešavanja, Kapra se oslonio na niz stranih vizuelnih izvora i filmskih vijesti iz tog perioda, sa originalnim snimcima koje je rekonstruisao tako, da finalna poruka bude jasna i opravdana. Pored animacija Volta Diznija, vidno potresen i šokiran njemačkim propagandnim filmom ,,Triumph of the Will“ legendarne Leni Rifenštal iz 1935. godine, Kapra je, između ostalog, preuzeo i njene kadrove. I promjenom naracije, inteligentno podvukao namjeru Saveznika. Glas naracije na koncu otišao je legendarnom kanadskom

glumcu, Oskarovcu Volteru Hjustonu. Na 15. dodjeli Oskara, u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma, bilo je 25 (!) nominovanih ostvarenja (čitaj: isključivo ratne tematike). A odabir pobjednika pokazao se kao izuzetno težak zadatak za članove Akademije. Na koncu, dogodilo se nešto što filmska istorija ne pamti – Oskar je otišao u ruke četiri filmska naslova, uključujući i Kaprin ,,Prelude to War“. Dok su dva bila američke produkcije, interesantno, komadi Australijskog informacionog biroa i rusko-američkog Artikinoa takođe su nagrađeni.

,,Dva svijeta stoje jedan spram drugog. Jedan mora umrijeti. drugi mora preživjeti“, posljednja je rečenica u Kaprinom Oskarom nagrađenom dokumentarnom filmu, koja pažljivo, koncizno i efektno šalje inicijalnu ,,informativnu“ poruku, sa kojom je američka Kancelarija za ratne informacije željela indoktrinisati, što vojnike, što građane. I dok je Kaprina slika, u kojoj je borba između ,,slobode i ropstva“ predstavljena kao jedna opravdana ratna igra - važnost propagande dobila je posve novu stranicu u filmskoj istoriji. L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 26. maj 2022. chroniclingamerica.loc.gov

PODGORI č ARENJE

Princeza Orlovog gnijezda K

oga se sve tiču cetinjski krovovi: recimo, cijenjenih stanovnika Sent Pola i cijele Minesote, još u avgustu 1900. godine... I sve zbog Jelene, onda kad je cijeli svijet interesovalo, odakle nova kraljica Italije dolazi. Prvo o njoj: Jelena je tek skoro mjesec bila krunisana kraljica Savoja, kada joj je Sent Pol gloub (The Saint Paul Globe), najtiražniji list u tada najvećem i administrativnom centru Minesote, na američkom Zapadu kraj kanadske granice, posvetio veliki tekst. Gospoda, uglavnom njemačkog ili skandinavskog porijekla, čitala su o ,,liku nalik madonama sa vizantijskih ikona“), o ,,delikatnoj, sanjivoj ljepoti više nalik grčkim i antičkim, nego slovenskim ženama“, o ,,snažnoj ženi koju će dvorjani često zateći na osedlanom konju, u lovu“... Naravno, o sudbonosnom susretu sa princem Vitorijem Emanueleom u Veneciji, proševini. Pa o teškoj odluci da napusti pravoslavlje i vjenča se u katoličkoj crkvi –

zbog čega joj ponosna majka, kneginja Milena, na vjenčanje neće doći. I mnogo je toga romantizovanog ili preuveličanog, tu u velikom tekstu lista u gradu velikog pisca Frencisa Skota Fidžeralda. Ali najinteresantnije je ono, kako Sent Pol Gloub, u dalekoj Minesoti, opisuje milje i mjesto Jeleninog odrastanja. Tako se ističe, da je Jelenino rođenje 1873. slavljeno na Cetinju više nego njenih starijih sestara – jer ona je bila prva kćerka u Nikolinom domu nakon rođenja prijestolonasljednika Danila. Njenih 12 godina djetinjstva stalo je u opis ,,jednostavne, bijele rezidencije od drveta, uzdignute do dostojanstva palate“. U Cetinju, ,,grada jedne duge ulice niskih kuća, koje bi najprije podsjetilo na rudarske gradiće u Stjenovitim planinama, u Koloradu“! Autor Cetinje Petrovića opisuje kao mjesto kontrasta: sa jedne strane svedenost, a sa druge jasno dostojanstvo.

Zaglavi se

Tako je Jelena, ističe se, u tako prostoj palati, ,,spram mjesta homerovske jednostavnosti“, imala švajcarsku guvernantu, madmazel Nuko – i kao djevojčica već učila njemački i francuski... Princezino školovanje u carskom Petrovgradu opisuje se detaljno: na primjer, činjenica da se, nakon odlaska iz ,,Orlovog gnijezda“ (kako autor naziva Cetinje) djevojka iskazala sjajan talenat za slikarku i crtača. E da, i da se oko njene nepobjedivosti na teniskim turnirima (!), na turnirima aristokratije (,,bijeli sport“ je tad uglavnom i bio ekskluziva kraljevskih krugova) stvorila cijela fama u javnosti. U toj mjeri – da se govorilo da bi Crnogorka sigurno osvajala najveće turnire, samo kad bi joj kraljevske dužnosti to dozvoljavale. Najinteresantniji momenat tiče se opisa karaktera crnogorske žene. Tu autor teksta kao ključni uticaj na Jelenu i ključnu figuru njenog stasavanja opisuje majku Milenu. I

Crta: Srđan Ivanović

Iz lista Sent Pol gloub 19. avgusta 1900. godine

pominje činjenicu, da je knjaz Nikola 1868, uoči dugog putovanja za Rusiju, regenstvo i upravljanje zemljom povjerio – supruzi! Što je bio slučaj nezapamćen na Balkanu ili slovenskim državama, a potpuno rijetka praksa u velikoj većini monarhija na Zapadu. Tu negdje je i opis tradicionalne nošnje Crnogorki tog vremena, kola ,,koje Crnogorci nazivaju orlovskom igrom“, pa opis svadbene haljine u Italiji, dijamantskog nakita i ponosa Italijana na dostojanstvo i ljepotu njihove nove kraljice... E da, i mali trač – da je melanholija na njenom liku, na portretima iz Petrograda, bila uslovljena jednom tihom patnjom, neostvarenom ljubavi za ruskim carevićem Nikolajem II. Što je sve, napominje autor Sent Pol Glouba, postalo nebitno onog dana u Veneciji, kada je sudbina već odredila: da Jelena, princeza ,,Orlovskog gnijezda“, bude dostojna krune kraljevske Italije...

Stojan STAMENIĆ

Kutak za postere na izložbi u Muzeju dizajna

L. Murseljević

LONDON CALLING

Identitet igre koju volimo

Izložba u Muzeju dizajna bila je idealna prilika da ljubitelji fudbala pogledaju kako su planirani neki od najznačajnijih stadiona na svijetu, koje su se inovacije u dizajnu inkorporirale kada govorimo o obuci i dresovima… Kao i to, na koji način je marketinška strana oblikovala identitet jednog fudbalskog kluba. Iako je posebno zanimljiva bila soba sa maketama stadiona, najpopularniji zid u muzeju bio je posvećen starim dresovima. U kutku sa posterima, koji su najavljivali svjetska i evropska prvenstva, moglo se vidjeti na koji način je taj inovativni segment igrao ključnu ulogu u prepoznativosti takmičenja i same igre. A posjetioci su mogli da vide i neke od fudbalskih lopti koje su se kotrljale na travi svjetskih metropola, kao i neke komade obuće i odjeće fudbalskih velikana, sa prvim kopačkama legendarnog Džordža Besta u samom centru. Sudeći po velikom broju prodatih karata za izložbu, ova rijetka prilika da se pogleda proces koji je učinio fudbal onim što jeste sada za Londonce, morala je da se iskoristi. Leila MURSELJEVIĆ

Prve kopačke velikana fudbala Džordža Besta

Jedna od maketa stadiona na Ostrvu

designmuseum.org

ako Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Kataru počinje tek krajem novembra, manifestacije koje su (in)direktno vezane za ovaj najpopularniji sport, naročito na Ostrvu, ne fali. Dok najveći londonski klubovi ne stoje baš najsjajnije na evropskoj (a ni domaćoj) sceni, u britanskoj metropoli pronašao se drugi adekvatan način, u slavu igre na travnatom terenu, i to u formi izložbe. Muzej dizajna, jedno od najmodernijih zdanja u Kensingtonu, koncipirao je izložbu ,,Fudbal: Dizajniranje predivne igre“, i to tako da u njoj mogu da uživaju sličnim intenzitetom i fanatici i sportski skeptici. I dok je platforma na kojoj je izložba osmišljena zapravo niz izuzetnih priča, koje govore o tome kako je dizajn uticao na promjenu fudbala, posjetioci su, očekivano, najviše bili zainteresovani da vide video i foto radove nekih poznatih faca umjetnosti. Ali, i stare dresove nacionalnih timova. Tako je putovanje kroz više od 500 objekata, filmova i intervjua o performansu na travi, razvoju dresova i dizajnu stadiona, bilo uvertira za intervjue sa legendama, poput Pelea, Džordža Besta i Dijega Maradone.

Lopta sa Mundijala 1974. u Zapadnoj Njemačkoj

designmuseum.org

Posebno zanimljiva na izložbi ,,Fudbal: Dizajniranje predivne igre“ bila je soba sa maketama stadiona, ali najpopularniji zid u muzeju posvećen je starim dresovima

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić