Issuu

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Četničke pjesme na školskoj proslavi, srpsko kolo u Vladičinoj bašti Na snimku, koji je objavljen na društvenim mrežama, grupa ljudi u čuvenom restoranu „Milet bašta“, koji je simbol Pljevalja, proslavlja Vaskrs, između ostalog pjevajući pjesmu „Morem plovi jedna mala barka“, koja je prepoznata kao jedna od najpopularnijih četničkih pjesama. Restoran pripada JU Srednja stručna škola u Pljevljima i služi za obuku konobara, kuvara i ostalog kadra. Slavlje je organizovala uprava škole čiji je direktor Bojan Strunjaš, kadar odlazeće ministarke prosvjete Vesne Bratić, koji otvoreno glorifikuje četničku ideologiju. Juče su popovi Crkve Srbije pokušali izazvati incident na Cetinju. U Vladičinoj bašti, ispred Cetinjskoga manastira, poveli su srpsko kolo i pjevali srpske pjesme ne bi li isprovocirali građane Cetinja. Poslije ovoga događaja u policiji je prijavljeno da je jedan od autobusa kojima su učesnici „srpskog kola“ došli na Cetinje, kamenovan prilikom izlaska iz grada. Vozač je prijavio da je vozio turiste. STR. 7.

STR. 8. i 9.

Vukšić spremio krivičnu prijavu protiv devet službenika lojalnih državi

Prijave će podnijeti zbog curenja tajnih podataka i dostavljanja novinarima, iako za to ne posjeduju nikakve dokaze, iz prostog razloga što ljudi koji su određeni za ,,odstrijel“ sa tim nemaju nikakve veze. Podaci koji su objavljivani u medijima curili su od Vukšićevog menadžmenta - naglašavaju izvori Pobjede iz ANB-a

Potrošačka korpa i ovog mjeseca za četvoročlanu porodicu premašila 700 eura

STR. 5.

Blokada upotrebe šifrovane aplikacije za komunikaciju dovela do hapšenja u svijetu i regionu, uključujući i ekipu Belivuka, ponovnog hapšenja Šarića i istrage u slučaju Medenica u Crnoj Gori

Kako se Skaj od sigurnog kanala pretvorio u klopku za kriminalce

STR. 6. i 7.

STR. 2. i 3.

Branilac bivše predsjednice Vrhovnog suda saopštio da je ona i dalje u teškom stanju

Cijene ne miruju, hrana sve skuplja

I. BOŽOVIĆ

Epidemija morbila bi nanijela nenadoknadivu štetu i patnju

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

POSLJEDNJA MISIJA: Odlazeći direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost na sve načine pokušava da ostane „siva eminencija“ i osoba od uticaja u ovoj ustanovi

Nacionalistički ispadi u Pljevljima i na Cetinju

Dr Senad Begić upozorava da je mnogo djece nezaštićeno od malih boginja

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Begović: Od rezultata pregleda i snimanja STR. 6. i 7. zavisi kada će Medenica biti prebačena u zatvor

Politika

Utorak, 26. april 2022.

Najava Stejt departmenta o posjeti američkih zvaničnika

Eskobar i Donfrid u petak u Crnoj Gori PODGORICA - Specijalni predstavnik Stejt departmenta Gabrijel Eskobar dolazi u Crnu Goru u petak, 29. aprila, kao dio tima koji će u zvaničnoj posjeti pratiti pomoćnicu državnog sekretara SAD iz Biroa za evropske i euroazijske poslove Karen Donfrid. Donfrid i Eskobar će zvaničnoj Podgo-

rici prenijeti podršku SAD crnogorskim zvaničnicima, te potrebu da se ubrza rad na pristupanju EU i jačanju članstva u NATO paktu, podrške zajedničkim vrijednostima, uključujući borbu protiv korupcije. -Posjeta će biti prilika da i Crnoj Gori zahvale što se pridružila sankcijama Rusiji

u znak podrške Ukrajini, kao i na pružanju humanitarne i bezbjednosne pomoći i tome što je zatvorila vazdušni prostor za ruske letilice – navodi se u najavi. Donfrid i Eskobar razgovaraće sa zvaničnicima Crne Gore, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Albanije. I.P.

Mandatar Dritan Abazović dostavio ekspoze Skupštini Crne Gore

M.BABOVIĆ

Vladavina prava Ministarstva i ekonomski razvoj ključni „stubovi“ nove vlade

Dritan Abazović

PODGORICA – Vladavina prava i ekonomski razvoj biće dva ključna stuba nove vlade. Oni nose pet prioritetnih pravaca djelovanja, i to su: borba protiv korupcije, više održivih investicija, integracija u Evropsku uniju, održivi razvoj i zaštita životne sredine i afirmacija djece i mladih – naveo je mandatar Dritan Abazović u ekspozeu koji je juče dostavio Skupštini, a o kojem će poslanici raspravljati u četvrtak, 28. marta. Abazović je poručio da je od ključne važnosti da „u što kraćem roku dobijemo funkcionalnu vladu, aktivnu Skupštinu, efikasnu i nezavisnu sudsku vlast“. - Ukoliko želimo da država bude u službi svih njenih građanki i građana, ona mora počivati na solidarnosti, razumijevanju, međusobnom poštovanju i otvorenosti. Crna Gora može

opstati i biti uspješna evropska priča samo kao građanska država, koja baštini i jača svoj međuvjerski i međuetnički sklad, afirmiše naše razlike kao prednost, uvažava svoje sekularno uređenje, poštuje sve vjerske zajednice i jemči svima jednaka prava i slobode, nezavisno od političke ili bilo koje druge pripadnosti – poručio je Abazović.

NORMATIVNI PRIORITETI

Među normativnim prioritetima buduće, 43. vlade, kako se navodi u ekspozeu, su dogovor o izboru nosilaca najviših pravosudnih funkcija (vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, sudija Ustavnog suda) u skladu sa Ustavom, zatim dogovor o uspostavijanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija u kojima će se zakonito postupanje podrazumijevati, uskla-

đivanje zakonske regulative u oblasti pravosuđa sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije, te zakon o preispitivanju porijekla imovine. Izborna reforma je, takođe, među normativnim prioritetima, ali i revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture, uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kao i preispitivanje svih spornih kadrovskih rješenja u ovim oblastima, posebno na visokim pozicijama. Prioriteti nove vlade biće i preispitivanje spornih i nezakonitih odluka prethodnih vlada i državnih organa u pravcu njihovog hitnog revidiranja, reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, reizbor članova savjeta i izvršnih direktora regulatornih agencija, uz izmjene i dopune pratećih zakona, ali i predlaganje zakona o popisu stanovništva u prvom kvartalu rada vlade, u skladu sa evropskim standardima i normama.

POLITIČKI PRIORITETI

Abazović je među političkim prioritetima naveo nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima, ispunjavanje privremenih mjerila, sa ciljem dobijanja završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, zatim obnovu i prilagođavanje pregovaračke strukture novoj metodologiji proširenja, zbog

Vlada će imati četiri potpredsjednika koji su ujedno i resorni ministri. Činiće je ministarstva pravde, unutrašnjih poslova, odbrane, finansija, vanjskih poslova, ekonomskog razvoja i turizma, evropskih poslova, prosvjete, zdravlja, kapitalnih investicija, zatim poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Predviđena su i ministrastva sporta i mladih, javne uprave, rada i socijalnog staranja, kulture i medija, zatim ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao i ljudskih i manjinskih prava, te nauke i informacionog drustva. U vladi će biti i dva ministra bez portfelja.

dinamiziranja pregovarackog procesa sa EU, te stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije i zaustavijanje odlaska postojećih investitora, u cilju dinamizacije ekonomskog razvoja zemlje. Politički prioriteti biće i regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog cilja – bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju. Među prioritetima biće i nastavak početih ekonomskih reformi, kako bi se održala stabilnost javnih finansija i nastavile započete socio-ekonomske mjere, zatim jačanje lokalnih samouprava kroz izmjene Zakona o državnoj svojini – prenos prava svojine sa države na opštine i donošenje podzakonskih akata radi otklanjanja štetnih posljedica nastalih primjenom Zakona iz 2009. godine, te priprema i realizacija ljetnje turističke sezone. Vlada će se prioritetno baviti i nastavkom reforme javne uprave, ravnomjernim regionalnim razvojem, zaštitom prava manjinskih naroda, kao i intenziviranjem aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i stvaranju preduslova za eliminaciju svih izbornih zloupotreba. I. K.

Poslanički klub Demokrata odlučio da ne prisustvuje sjednici parlamenta 28. marta

Podnijeće krivične prijave protiv 46 poslanika PODGORICA – Poslanički klub Demokrata juče je jednoglasno odlučio da ne prisustvuje sjednici Skupštine u četvrtak, 28. aprila. - Nećemo prisustvovati, već ćemo ih ostaviti da sami izvedu završni čin tromjesečne pijačno-izdajničke lakrdije. Drugo, podnijećemo krivične prijave protiv 46 poslanika i potpredsjednika (Ervina)

Ibrahimovića zbog izvršenja teških krivičnih djela, ali i utužiti akte koji iz ovih djela proizađu - kazao je Boris Bogdanović, predsjednik Poslaničkog kluba Demokrata. Bogdanović je saopštio da će sve što se usvoji na sjednici Skupštine u četvrtak, 28. aprila, biti nelegalno, kao i da, što se tiče vladavine prava, sve što urade - biće nelegitimno. I. K.

Vuksanović-Stanković: Postoji i krivično djelo lažno prijavljivanje

Draginja Vuksanović-Stanković (SDP) upitala je Borisa Bogdanovića da li su njegovi „polupismeni pravnici ukazali da postoji krivično djelo lažno prijavljivanje“. - Bogdanoviću, da li su ti tvoji polupismeni pravnici ukazali da postoji i krivično djelo lažno prijavljivanje?! - napisala je Vuksanović-Stanković na Tviteru.

POSLJEDNJA MISIJA: Odlazeći direk da ostane „siva eminencija“ i osoba od

Vukšić spre prijavu pro službenika Prijave će podnijeti zbog curenja tajnih podataka i dostavljanja novinarima, iako za to ne posjeduju nikakve dokaze, iz prostog razloga što ljudi koji su određeni za ,,odstrijel“ sa tim nemaju nikakve veze. Podaci koji su objavljivani u medijima curili su od Vukšićevog menadžmenta naglašavaju izvori Pobjede iz ANB-a

PODGORICA – Posljednja misija odlazećeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića jeste „oslobađanje“ ove ustanove od još devet službenika, lojalnih državi i njenim nacionalnim interesima, a koji su ranije bili na značajnim pozicijama, tako što je protiv njih pripremio krivičnu prijavu zbog „curenja tajnih podataka“ kako bi na taj način svog nasljednika onemogućio da računa na ove iskusne ljude. Izvori Pobjede iz ANB-a kažu da Vukšićevi prvi saradnici Bojan i Momčilo Vukčević i Nikola Laušević već neko vrijeme rade na ovim prijavama, a kolegama pokušavaju da ,,napakuju“ krivicu za odavanje tajnih podataka od momenta kada je Vukšić stupio na dužnost. Plan je da ove sedmice procesuiraju krivične prijave, da bi Vukšić imao osnov da protiv tih devet službenika odmah inicira disciplinske postupke.

NAJAVA SMJENE

Aktuelni mandatar Dritan Abazović saopštio je vrlo direktno u srijedu, 20. aprila, da ne računa na Vukšićeve usluge, ističući da slijedi jačanje ANB-a, kako bi njena pozicija bila važnija u odnosu na aktuelnu.

Dejan Vukšić

- Kada je riječ o tome da li imamo ime za čelnog čovjeka ANB-a, imamo nekoliko kandidata koji gravitiraju, a konačna odluka nije donijeta - kazao je on, ali nije htio i da saopšti ko su kandidati za Vukšićevog nasljednika. Bio je to iznenadni udarac za direktora ANB-a. Vukšić se, kažu naši izvori iz Agencije, sve do tada nadao da će i u Abazovićevoj vladi ostati na čelu najznačajnijeg resora za nacionalnu sigurnost, ali nakon što je mandatar saopštio da ne računa na njega, odmah je aktivirao saradnike da za nekoliko dana pripreme krivičnu prijavu kako bi devetoricu iskusnih i provjerenih kadrova diskreditovao, ostavio bez posla, samim tim i šanse

Pakovanje „kofera“ Izvori Pobjede iz Agencije kažu da je Dejan Vukšić u srijedu 20. aprila, odmah nakon što je Dritan Abazović na konferenciji za novinare saopštio da ne računa na njega, izašao iz kancelarije. Otišao je, kažu, u Vladu gdje je ostao do 16 sati. - Sjutradan je već pakovao neke stari – dodaju naši izvori.

Politika

Utorak, 26. april 2022.

ktor Agencije za nacionalnu bezbjednost na sve načine pokušava d uticaja u ovoj ustanovi

emio krivičnu otiv devet a lojalnih državi čelnik ANB-a tako primora da se osloni na aktuelni menadžment, lojalan Vukšiću – ističu izvori Pobjede iz Agencije. Prema informacijama naših izvora iz ANB-a, Bojan i Momčilo Vukčević i Nikola Laušević već su pripremili navodne dokaze, a i sami vjeruju da je ovaj plan i njihova „slamka spasa“. - Prijave će podnijeti zbog curenja tajnih podataka i dostavljanja novinarima, iako za to ne posjeduju nikakve dokaze, iz prostog razloga što ljudi koji su određeni za „odstrijel“ sa tim nemaju nikakve veze. Podaci koji su objavljivani u medijima curili su od Vukšićevog menadžmenta. „Prodavali“ su ih političkim i drugim centrima moći u nadi da će na taj način kupiti ostanak na funkcijama – naglašavaju sagovornici Pobjede, vrlo upućeni u dešavanja u Agenciji.

KRIVIČNA ODGOVORNOST

Agencija za nacionalnu bezbjednost

Na „svoje“ u ANB-u računaju i u doskorašnjoj opoziciji Svoje ljude u Agenciji za nacionalnu bezbjednost imaju i pojedinci iz doskorašanje opozicije, pa i oni vjeruju da će ubuduće moći da ostvare uticaj u ovoj službi. - Svjesno ili nesvjesno i oni „idu naruku“ Vukšićevim prljavim namjerama. Baš kod njih su članovi Vukšićevog menadžmenta dolazili sa tajnim i raznim drugim podacima i „kupovali“ njihovo povjerenje, na taj način se predstavljajući da su lojalni njima i Crnoj Gori. Suštinski – bili su „desna ruka“ Vukšića i vrijedno sa njim radili da unište i Agenciju i Crnu Goru. Ti pojedinci koji će sada biti u vladajućim strukturama se nadaju da će preko tih „lojalnih“ članova menadžmenta ugrabiti kontrolu nad službom u narednom periodu – upozoravaju sagovornici Pobjede iz ANB-a.

za angažman u timu novog direktora. - Suštinski, to je njegova posljednja misija u Agenciji, konačno „oslobađanje“ od ljudi odanih interesima države, ali i jedina šansa da sačuva svoju mrežu i uticaj u Agenciji. Namjera mu je da diskredituje sve službenike za koje pretpostavlja da bi mogli doći u obzir za značajnija radna mjesta nakon izbora novog direktora i izdejstvuje da sadašnji menadžment, nad kojim ima apsolutnu kontrolu, ostane na pozicijama – objašnjavaju sagovornici Pobjede. Na meti su ljudi koji su bili na rukovodećim pozicijama u periodu prije njega ili su obavljali najznačajnije poslove, iz-

među ostalog, kako kažu naši izvori, i u dijelu suprotstavljanja ruskom obavještajnom djelovanju. - Namjerio je da odmah po procesuiranju krivične prijave pokrene disciplinske postupke protiv njih i po hitnoj proceduri raskid radnog odnosa, što bi onemogućilo novog direktora da računa na te ljude do okončanja sudskog postupka. Plan je da se i novi



Proizvodnjom ovakve afere, kažu naši izvori, službenici obuhvaćeni prijavom bili bi diskreditovani, što je „ekipi koja priprema ovu spletku i najvažnije“. - Međutim, Vukčevići i Laušević ne razmišljaju da ulaze u zonu krivične odgovornosti lažnim prijavljivanjem kolega i da će za to morati da odgovaraju. Ono što pokušavaju da im stave na teret i sami znaju da nije tačno, a ne shvataju da je ,,nihovo vrijeme prošlo“ – kažu izvori Pobjede. Prijava obiluje, dodaju oni, pretpostavkama i insinuacijama, a bave se i slučajem „profesionalac“, pseudonim osobe koja je svojevremeno na portalu Aktuelno, tek što je Vukšić stupio na čelo Agencije, objavila serijal tekstova o dešavanjima u ovoj službi, prije svega kadrovskoj kombinatorici i „preletačima“ koji su novom direktoru odmah ponudili usluge. U fokusu krivične prijave bile bi, prema riječima naših izvora, i informacije koje su u medijima objavljene o tajnom susretu potpredsjednika Skupštine Crne Gore u ostavci Strahinje Bulajića sa ruskim agentima u jednom lokalu u

Izvori Pobjede iz ANB-a kažu da Vukšićevi prvi saradnici Bojan i Momčilo Vukčević i Nikola Laušević već neko vrijeme rade na ovim prijavama, a kolegama pokušavaju da ,,napakuju“ krivicu za odavanje tajnih podataka od momenta kada je Vukšić stupio na dužnost.

Danilovgradu, poslije čega su ti agenti protjerani iz naše zemlje, te tekstovi koje je Pobjeda objavila o zahtjevu Vukšića da se uradi procjena njegove bezbjednosti, informacije o njegovim i sastancima njegovih saradnika sa fukcionerima Abazovićeve Ure, kao i ljudima bliskim sadašnjem mandataru, a koji nijesu visokopozicionirani članovi Ure… U prijavi koju su spremili za devet kolega, u vezi slučaja Bulajić, bave se podacima ko je radio predmet, ko je došao u posjed podataka, kome su dostavljani, kad, kako i đe su predati…

VUKŠIĆEVA ULOGA

Dejan Vukšić je, o čemu smo pisali u više navrata, u Agenciju stigao kao kadar DF-a i na preporuku Crkve Srbije, koja, pored ostalog zastupa ruske interese i bliska je ruskim obavještajcima. Nedugo po imenovanju, imao je težak prekršaj: odao je imena agenata CIA i ANB-a članovima Odbora za odbranu i bezbjednost, da bi potom krivicu za iznošenje tajnih podataka iz zgrade ANB-a lukavo prebacio na službenicu u svom kabinetu. U serijalu tekstova Pobjeda je razotkrila kako je, pod vođstvom Vukšića, uspostavljena bliska veza sa ljudima iz BIA, prevashodno sa Markom Parezanovićem, jednim od čelnika srpske službe i Vučićevog povjerljivog čovjeka. Na terenu, u Crnoj Gori, vezu ANB-a i BIA-e dalje je koordinirao Mićo Rogović, ministar savjetnik u Ambasadi Republike Srbije u Podgorici. Za Vukšićevog mandata ANB je potpuno stavljena u službu srpskih i ruskih interesa. Agenti ove dvije zemlje raspolagali su svim tajnim podacima naše Agencije. Uspjeli su za kratko vrijeme da „premreže“ crnogorsku tajnu službu svojim ljudima. Zato je i u interesu Vukšića, ali i njegovih mentora iz Beograda, da se oslobode devetorice iskusnih i interesima države Crne Gore lojalnih službenika. Pitanje je, međutim, da li je akcija ,,eliminisanja nezgodnih svjedoka“ okasnila: već ove sedmice biće izabrana manjinska vlada. Iako će na njenom čelu biti Dritan Abazović, koji je bio u Krivokapićevoj vladi koordinator službi bezbjednosti, neće biti kontinuiteta i sve to ne ide naruku odlazećem direktoru ANB-a. Sad je izvjesno da će zapadnjaci - prije svega SAD – striktnije kontrolisati dešavanja unutar crnogorskog bezbjednosnog sektora, što znači da će se temeljno istraživati i uloga svih u lancu komandovanja u Agenciji. I svođenje računa za prethodni rad, a to neće ići u korist ni Vukšiću koji odlazi, ali ni njegovim potčinjenima koji pokušavaju da zadrže pozicije. Ako krenu kao što su planirali, lako bi se moglo desiti da baš tada postane jasno što su oni radili u prethodne dvije godine. Kaćuša KRSMANOVIĆ Draško ĐURANOVIĆ

KOMENTAR

» Piše: Milorad PUSTAHIJA

Teorija relativiteta Alberta Abazovića

Gledao sam konferenciju za štampu mandatara Abazovića i kako teatralno i autoritarno valja gluposti i nedosljednosti. Ako je to antrfile za njegov budući ekspoze onda smo ga, da prostite, najebali. Sitne strančice sa svojim mesijama u necrnogorskoj, negrađanskoj, neevropskoj i jednim dijelom fundamentalno velikosrpskoj vladi će, uz obaveznu i bezuslovnu podršku najmoćnije bivše vladalačke stranke, da nas osove na noge za godinu dana i izvedu na buduće epohalne izbore. Gdje ćemo, gle čuda, slobodno i demokratski moći birati opet ove iste Dragi čitaoci, nemojte pomisliti da sam ciknuo ka’ gola demižana i da ću porediti maloga Beriju sa Ajnštajnom i njegovom teorijom relativiteta. Ovo je pokušaj ismijavanja bahatog relativizovanja uma i razuma, istorijskih i društveno-političkih iskustava i znanja u jednoj maloj državi, kvantnih geografskih i populacionih razmjera. Prvo, ni ja, a ni većina vas, nijesmo baš kvalifikovani da pametujemo o Ajnštajnovoj teoriji relativnosti. Drugo, njenu ispravnost dokazalo je bezbroj astronomskih mjerenja i astrofizičkih eksperimenata, a prvi izvedeni Berijin pokus pao je odmah na pokušaju sa apostolskom vladom. Treće, ako nekome smeta Ajnštajn i njegova teorija, taj treba samo da otkrije brzinu veću od brzine svjetlosti i odmah je obori, jer je konstantnost brzine svjetlosti osnov i uslov ove teorije. Našeg Beriju ne možeš oboriti jer nema nepromjenljivih konstanti niti osnova i ne možeš ga uhvatiti ni za glavu ni za rep. No, i Ajnštajn snosi određenu krivicu. Svojevremeno je izjavio da samo kosmos i ljudska glupost nemaju granice. Neko je Beriji prenio ovu misao te se on uhvatio za bezgraničnu glupost nas građana i glasača, kao i svoju i svojih saradnika i sad je zabanio. Potpuno je relativizovao značaj broja izbornih mandata u parlamentu kao i parlamentarnu praksu i običaje. Sa svoja četiri mandata od ukupno osamdeset jednoga, nakon poraza bivše vlasti 30. avgusta 2020, gromopucatelno se proglasio za gejmčejndžera i barjačio u ostvarenjima nakana kleronacionalističke apostolske vlasti. Prihvatao je sve što bi ovi predložili, i tajna zaduživanja i staljinističke čistke institucija nauke, prosvjete i kulture, kao i bahanalije i sulude ekonomske vizije novopostavljenih genija. Prihvatio bi i potpisivanje temeljnog ugovora na neviđeno, bez obzira na njegovu štetnost i nezakonitost, da premijer Zdravinjo nije skontao da je to krajnji domet koji se od njega očekuje i da bi ga poslije toga Mandić i ,,frontaši“, uz podršku Vučića, smijenili. I nakon terora na Belvederu nad mirnim demonstrantima, naš Berija je u bučnim nastupima prisvajao zasluge za taj odlučni demokratski teror. A onda se Eskobar, uz saradnju sa takvima iz EU, dosjetio da je Front nepogodan za ostvarenje zapadnih ciljeva. Bez da je trepnuo ili postidio se, Berija je odmah krenuo u nove kombinacije i obaranje vlade s namjerom pravljenja nove s njim na čelu. Potpisana je neka „Deklaracija“ novih snaga koja se ni obimom ni pravnom ozbiljnošću ne može mjeriti sa običnim „Kućnim redom“ koji visi u svim ulazima stambenih zgrada. Naravno da su poslije toga nastale najneprincipijelnije pregovaračke egzibicije gdje je šibicarska pohlepa - kako ovih što su morali sići tako i ovih što prežaju da se uspnu, maskiranih u ganutljive humanističke i demokratske principijelnosti - počela da nam jede vrijeme dragocjeno za početak zaustavljanja našega propadanja. Koje će naravno preći u sunovrat ako se brzo ne obrne proces. I, eto, napravili su nekakav nadrealistički dogovor i kao realizovaće ga poslije Vaskrsa. Inšallah i poslije Bajrama. Gledao sam konferenciju za štampu mandatara Abazovića i kako teatralno i autoritarno valja gluposti i nedosljednosti. Ako je to antrfile za njegov budući ekspoze onda smo ga, da prostite, najebali. Sitne strančice sa svojim mesijama u necrnogorskoj, negrađanskoj, neevropskoj i jednim dijelom fundamentalno velikosrpskoj vladi, će uz obaveznu i bezuslovnu podršku najmoćnije bivše vladalačke stranke da nas osove na noge za godinu dana i izvedu na buduće epohalne izbore. Gdje ćemo, gle čuda, slobodno i demokratski moći birati opet ove iste. Šef kluba DPS-a će nositi titulu „evet efendije“, to jest obaveznog adoratora Abazovića i bratije, a on će se nepokolebljivo razračunavati sa kriminalom, korupcijom i nepotizmom zaostalim iz doba njihove vlasti? Ne čuh ni riječ o tome da će se baviti istim takvim pojavama u donedavnoj vladi kojoj je on bio potpredsjednik. Ljudska glupost je stvarno beskrajna i ne vidim načina da se ona baš kod nas može ograničiti. Naročito u vrijeme njene snažne ekspanzije u Ukrajini. Ne kažem da među najavljenim kandidatima za ministre nema solidnih ljudi. Ali i oni će se u takvoj atmosferi i okruženju zakonomjerno uprosječiti. Naročito kad vide ministra Adžića, koji je „bistar kao boza“, poput mnogih Berijinih sljedbenika. Ali zato on kao deklarisani „Zeleni“ prosto relaksira stanje. Sad ne znam da li kao Eco Green, ili kao Muhamed Green ili kao zelen i nedorastao, ali su svi maniti za koaliranje s njim po zelenim krajobražjima lokalnih samouprava. Za mene i slične neka ne brine, i neka bude relaks, mi ćemo se sami snaći na Belvederu.

Politika

Utorak, 26. april 2022.

Političke stranke do sada pokazale da se samo deklarativno zalažu za uvođenje otvorenih lista na izborima PODGORICA – Skupština Crne Gore je od 1998. godine, kada je usvojen sadašnji Zakon o izboru odbornika i poslanika, čak u 15 pokušaja „usaglašavala“ izborni zakon sa Ustavom ali ga nikada nije htjela usaglasiti tako da biračima umjesto podmetnutih partijskih „lista“ gdje građani „biraju“ partije, omoguće otvorene liste i izbore odbornika i poslanika kao što građani biraju predsjednika Crne Gore. Razlog je jasan – partije žele samo da se isti ljudi preko izbornih partijskih lista decenijama „ustoliče“ u predstavničkim tijelima države i lokalnih zajednica. To je obilježje klasičnih artistokratsko-oligarhijskih, a ne demokratskih političkih sistema – ocijenio je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, koji je bio pridruženi član Odbora za izborno zakonodavstvo u prošlom mandatu. Otvorena lista ili preferencijalno glasanje vrsta je proporcionalnog izbornog sistema koji omogućava biraču da, osim glasanja za izbornu listu, zaokruži određenog kandidata na njoj. Za razliku od otvorenih, zatvorene liste „prisiljavaju“ birače da glasaju za kandidate „u paketu“, bez obzira na to da li ih podržavaju. Parlamentarne partije u Crnoj Gori do sada su, uglavnom, isticale da je uvođenje otvorenih lista poželjno i dobro rješenje, ali takav prijedlog nikada nije usvojen.

TREBALO MIJENJATI IZBORNI SISTEM

Prof. dr Đorđije Blažić kaže da je ustavno pravno trebalo odmah nakon donošenja Ustava 2007. godine radikalno mijenjati postojeći izborni sistem iz 1998. i uskladiti sa Ustavom. - Iako je taj akt mijenjan 15 puta do 2019. godine, ali uglavnom u manje bitnim procesnim stvarima o kojima su se političke partije saglasile, pokušaj reforme izbornog zakonodavstva 2019. godine, i pored značajnih, ali ne i dovoljnih predloženih unapređenja nije usvojen na decembarskoj sjednici Skupštine 2019. godine. Razlozi su i sada isti kao i ranije, jer poslanici ne žele da ugroze bilo koji aspekt svojih partijskih interesa, počev od partijskih izbornih organa, redovnog finansiranja partija, neposrednosti izbora poslanika i odbornika itd, u što sam se i lično uvjerio tokom jednogodišnjeg rada kao pridruženi član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog

Đorđije Blažić

Blažić: Partije žele da isti ljudi decenijama budu ,,ustoličeni“ na funkcijama

Prof. dr Đorđije Blažić ne očekuje da se uskoro uvedu otvorene liste. Kaže da je to realno „koliko i do sada“, ukoliko ne bude građanskog pritiska. Smatra da partitokratija ne želi da se odrekne svojih privilegija, što su dokazali i prethodnih decenija, tako da, kako je istakao, ako građani budu indiferentni kao do sada ostaće postojeće neustavno stanje zakonodavstva iz akademske zajednice – kazao je Blažić. Prema njegovim riječima, ono što je produkt takvog izbornog sistema (zatvorenih lista) ima veoma teške pravne posljedice na državu i njene institucije, kako je istakao, počev od nelegitimiteta same Skupštine, Vlade, ministarstava i drugih organa državne uprave ali i svih drugih državnih organa koji proizilaze iz osnivačkih prava Skupštine Crne Gore. - Ovo iz razloga što nedostatak legitimiteta povlači za sobom i nelegalitet u svim oblastima uređenim zakonima koje je donijela nelegitimna Skupština. Iz nelegitimiteta nije moguće obezbjeđivati legalitet – istakao je Blažić. Podsjetio je da zakonske odredbe o neposrednom izboru predsjednika Crne Gore, poslanika i odbornika izvorno proizilaze iz ustavnih odredbi, kako je rekao, naročito odredbi o suverenitetu građana: „Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika“ (član 2 stav 1 i 2). Ova ustavna odredba konkretizuje se kroz ustavnu odredbu: „Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno“, kao i da

„Skupštinu čine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava i tajnim glasanjem“, te odredbu za lokalne izbore da se „U lokalnoj samoupravi odlučuje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika“. - Za razliku od neustavnih izbornog sistema za izbor poslanika i odbornika, jedini ustavni izborni sistem je za izbor predsjednika Crne Gore, kojeg biraju birači neposredno. U tom pravnom smislu imamo apsurd da ustavno pravno imamo jedan izborni sistem za sve izbore, a u stvari imamo dva izborna sistema – jedan ustavni za izbor predsjednika CG i dva neustavna za izbor poslanika i odbornika, što je svojevrstan nonsens – poručio je Blažić. Kazao je da neposredno vršenje funkcija vlasti od građana znači donošenje odluka od građana na plebiscitu, opozivom, referendumom odluke ili na abrogativnom referendumu, kao što je to slučaj kod promjena Ustava CG i Potvrda na referendumu, u smislu člana 157 Ustava, kada se vrše promjene članova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157, kada je odluka građana konačna ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača.

- Na ovaj način građani, kao nosioci suvereniteta, donose neposredno konačnu odluku o promjeni pomenutih odredbi Ustava, dok u ostalim slučajevima promjene Ustava građani takođe, ali posredno, preko poslanika mogu mijenjati ostale ustavne odredbe kada odluke o ustavnim amandmanima donose posredno poslanici, a ne građani neposredno, dvije trećine većinom glasova svih poslanika u smislu člana 156 Ustava Crne Gore. Slična situacija i „neposredno“ glasanje birača postoji i kada se na konsultativnom referendumu građani „neposredno“ izjašnjavaju o teritorijalnim promjenama jedinice lokalne samouprave (osnivanje opštine, ukidanje i promjena teritorije opštine), u skladu sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore (član 16) – podsjetio je Blažić. Prema njegovim riječima, „tačno je da su građani glasali za liste, a ne za poslanike i odbornike“. Međutim, kazao je, „izabrani“ poslanik je nezavisan i samostalan u obavljanju poslaničke funkcije i nema nikakvu pravnu obavezu ili odgovornost prema partijama ili građanskim grupama sa čijih lista je inaugurisan, ali ni pravnu odgorovornost prema građanima, jer ne postoji nijedan

pravni institut njegove odgovornosti, osim lične i moralne putem instituta „ostavke“.

RETORIČKO ZALAGANJE

Blažić kaže da se partije samo retorički zalažu za vladavinu prava, pa i kad je riječ o izborima. - Međutim, svjedoci smo već decenijama da od 1998. godine, kada je donijet postojeći Zakon o izboru odbornika i poslanika, Skupština je preko Odbora za reformu izbornog zakonodavstva čak u 15 pokušaja „usaglašavala“ zakon sa Ustavom ali ga nikada nije htjela usaglasiti na način da biračima umjesto podmetnutih partijskih „lista“ gdje građani „biraju“ partije omogući otvorene liste i izbore odnornika i poslanika kao što građani biraju predsjednika Crne Gore. Razlog je jasan, partije žele samo da se jedni te isti ljudi preko izbornih partijskih lista decenijama „ustoliče“ u predstavničkim tijelima države i lokalnih zajednica. To je obilježje klasičnih partitokratsko-oligarhijskih a ne demokratskih političkih sistema – kazao je Blažić. On ne očekuje da se uskoro uvedu otvorene liste. Kaže da je to realno „koliko i do sada“, ukoliko ne bude građanskog pritiska.

Sekulić: Otvorene liste ne bi značile i unapređenje izbornog sistema

Predrag Sekulić

- Ne mislim da bi otvorene liste bile unapređenje izbornog sistema ni sa aspekta načina biranja, ni sa aspekta kvaliteta ili ekonomičnosti izbornog procesa – kazao je za Pobjedu Predrag Sekulić, poslanik DPS-a i član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Istakao je da u svijetu postoji više od 150 mogućih izbornih sistema i različitih načina

izbora, te da sama ideja otvorenih lista nije nova ali je, kako je kazao, kada je Crna Gora u pitanju, skoro nemoguće realizovati. - Uostalom, niko do sada nije izašao sa kompletnim prijedlogom kako bi taj sistem izgledao, pa ni oni koji se najglasnije zalažu za tzv. otvorene liste. Idealno bi bilo da Crna Gora bude podijeljena na 81 izbornu jedinicu tako da svaka izborna jedinica ima jednak broj glasača, što je

u ovom trenutku nemoguće. Druga je mogućnost da bude manji broj izbornih jedinica ali da se građani opredjeljuju, pored glasanja za partiju, i za pojedine kandidate sa liste, što bi tehnički predstavljalo veliki problem zbog brojanja glasova, bila bi potrebna i posebna edukacija birača itd – kazao je Sekulić. Uz to, dodao je, podjela na manji broj izbornih jedinica bi obesmislila sam koncept otvo-

renih lista, uz otvoreno pitanje koji bi bio broj izbornih jedinica i na koji način bi se vršila podjela. - Sve su ovo razlozi zbog kojih parlamentarne partije koje rade na izbornim zakonima nijesu do sada bile spremne za ovaj eksperiment. Naravno, bilo je političkih partija koje su u načelu podržavale koncept otvorenih lista, ali do sada nijesmo imali prilike da čujemo konkretan prijedlog kako bi taj koncept izgledao – dodao je Sekulić.

Iskustva drugih država Đorđije Blažić kaže da komparativna analiza izbornih sistema evropskih zemalja jasno pokazuje da 21 država ima otvorene, a devet njih zatvorene liste. Zatvorene liste, osim Crne Gore, imaju Albanija, Bugarska, Mađarska, Makedonija Portugal, Rumunija, Srbija i Španija. Kombinovani metod je u Letoniji, dok Ujedinjeno Kraljevstvo ima većinski jednokružni sistem.

- Partitokratija ne želi da se odrekne svojih privilegija, što su dokazali i prethodnih decenija, tako da ako građani budu indiferentni kao do sada ostaće postojeće neustavno stanje. Samo građanski pritisak na zarobljene partijske institucije može donijeti pozitivan rezultat – kazao je Blažić. Istakao je da analiza izbornog sistema Crne Gore (prethodna i otvorena pitanja), koju je u januaru 2019. godine kao član Odbora za reformu izbornog zakonodavstva dostavio Skupštini prvi put, a drugi prošle godine sa otvorenim pismom poslanicima, apsolvira sva ključna pitanja i neustavnosti ali i nezakonitosti izbornog sistema i zakona koji su neposredno povezani sa izbornim sistemom. - Ali očigledno još nema volje da se ozbiljno radi na reformama posebno u otklanjanju neustavnosti u pogledu harmonizacije ustavnog izbornog sistema za izbor predsjednika Crne Gore i neustavnog sistema za izbor poslanika i odbornika koji produkuju dvojni tj. potpuno različiti izborni sistemi, iako je ustavo pravno isti izborni sistem za izbor predsjednika države i poslanika i odbornika, a u praksi i zakonodavstvu različit, što je potpuni nonsens – dodao je Blažić. I. KOPRIVICA

Ekonomija

Utorak, 26. april 2022.

Potrošačka korpa i ovog mjeseca za četvoročlanu porodicu premašila 700 eura

PODGORICA – Koga god da pitate koji od hipermarketa ima najpovoljnije cijene, svako će vam dati različit odgovor. Ipak, kada sve te informacije izanalizirate, shvatićete da vam je, manjeviše, svejedno za koji ćete se trgovački lanac odlučiti, jer ćete jednu stvar platiti manje, drugu više, pa ćete na kraju ponovo doći na isto. Tako se, u suštini, sve svodi na udobnost kupovine koju svakom pojedinačno pruža neki od trgovačkih lanaca.

Cijene ne miruju, hrana sve skuplja

Iz Volija navode da je mlijeko u odnosu na april prošle godine poskupilo između deset i 15 odsto, u zavisnosti od proizvođača, ulje za oko 20 odsto, sa 1,69 na 1,99 eura, jaja sa 1,50 na 1,99, odnosno 30 odsto, brašno srbijanskog proizvođača sa 65 na 75 centi, pojedini suhomesnati proizvodi skuplji su između euro i 2,50 eura. Sjećamo se da je, ne tako davno, ulje koštalo ispod eura, brašno 49 centi, jaja 1,20, dok su sve ostale namirnice bile značajno jeftinije

d.mijatović

S druge strane, ako se odlučujete za kupovinu u nekim od njihovih maloprodaja po gradskim kvartovima, najvjerovatnije ćete proći nešto skuplje. Koliko god se trudili da uštedite, istina je jedna, sve je skuplje nego prije godinu i, sudeći prema globalnim kretanjima, biće još skuplje. To pokazuju i zvanični podaci Monstata - potrošačke cijene u martu ove u odnosu na mart prošle godine u prosjeku su više za skoro deset odsto. Na mjesečnu stopu inflacije, koja je u odnosu na februar 3,4 odsto, najviše je uticao rast cijena hljeba i žitarica, goriva, mlijeka, sira, jaja, mesa, odjeće, ulja kao i prevoza. Imajući u vidu da je potrošačka korpa i ovog mjeseca za četvoročlanu porodicu premašila 700 eura, od čega na hranu ide 323, a na ostale neprehrambene proizvode i usluge 392 eura, jasno je da se većina naših izdataka odnosi na osnovne egzistencijalne potrebe. Da nam se inflacija ipak čini mnogo većom nego što zapravo, prema zvaničnim podacima, jeste ima veze sa našim subjektivnim osjećajem, jer se način na koji nas inflacija pogađa zasniva na kretanju cijena proizvoda i usluga koje najviše kupujemo. To je ranije Pobjedi objasnila direktorica Instituta za strateške studije i projekcije dr Jadranka Kaluđerović navodeći da je naš osjećaj da je inflacija drastična kada značajno poskupe namirnice koje najčešće kupujemo, kao što u posljednjem periodu jeste poskupilo ulje, brašno, suhomesnati i mliječni proizvodi, slatkiši, ali i sve ostale kategorije proizvoda. S druge strane statički po-

Potrošačke cijene u martu ove u odnosu na mart prošle godine u prosjeku su više za skoro deset odsto

daci odnose se na prosječan rast cijena svih roba i usluga koje se baziraju na prosječnoj potrošnji crnogorskih domaćinstava, uključujući, pored hrane i odjeće, proizvode za domaćinstva, alate, vozila, zdravstvo i prevoz, odmor, razonodu, ličnu njegu i slično.

Sve Se uvozi

Trgovci najčešće nijesu raspoloženi da govore o cijenama, pa smo ovog puta dobili odgovore samo iz Volija i Domaće trgovine u okviru koje posluju Aroma, Konto i Citi

PODGORICA - Trebalo je više od godinu da se povjerenje potrošača oporavi na nivo prije pandemije u Albaniji, skoro dvije godine u Crnoj Gori, a u Sjevernoj Makedoniji se još nije oporavilo - naglasili su iz EK u izvještaju o indikatorima poslovnog ciklusa za prvi kvartal 2022. godine Pandemija kovida-19 uticala je snažno na povjerenje potrošača u Crnoj Gori, pokazujući najveći pad povjerenja među zemljama kandidatima za pristupanje Evropskoj uniji - nalaz je iz izvještaja Evropske komisije o indikatorima poslovnog ciklusa za prvi kvartal 2022. godine.

Povjerenje

U ovom dokumentu, koji je obradio posebnu temu ,,Povjerenje potrošača u turbulentnim vremenima - slučaj zemalja kandidata“, ocijenjeno je da je privreda Crne Gore teško pogođena tokom pandemije korona virusa, dok je početak rata u Ukrajini imao sličan uticaj na povjerenje potrošača.

marketi. Iz Volija navode da je mlijeko u odnosu na april prošle godine poskupilo između deset i 15 odsto, u zavisnosti od proizvođača, ulje za oko 20 odsto, sa 1,69 na 1,99 eura, jaja sa 1,50 na 1,99, odnosno 30 odsto, brašno srbijanskog proizvođača sa 65 na 75 centi, pojedini suhomesnati proizvodi skuplji su između euro i 2,50 eura. Sjećamo se, da je, ne tako davno, ulje koštalo ispod eura, brašno 49 centi, jaja 1,20, dok su sve ostale namirnice bile značajno jeftinije.

Iz Domaće trgovine nijesmo dobili odgovor šta je kod njih tokom protekle godine najviše poskupilo, ali napominju da je naše tržište malo i uvozno zavisno, pa je neminovno da se globalne promjene reflektuju na maloprodajni sektor. - Svjedoci smo da je u posljednjih nekoliko godina, a posebno prethodnih mjeseci, došlo do velikih poremećaja na globalnom tržištu u dijelu povećanja cijena prehrambenih sirovina, nafte i naftnih derivate, što je uzrokovalo i

drastično povećanje cijena transportnih usluga i druga inflatorna kretanja – kažu iz Domaće trgovine. Trude se, kako navode, onoliko koliko im skladišni kapaciteti dozvoljavaju, da za ključne proizvode obezbijede rezerve i tako pokušaju da odgode povećanje cijena. - Ipak, u prethodnim mjesecima u više navrata je došlo do povećanja nabavnih cijena sirovina, proizvoda i troškova prevoza robe. Svjesni smo odgovornosti koju, kao jedan od najvećih maloprodajnih lanaca, imamo i shodno tome nastojimo da obezbijedimo što povoljnije nabavke, kako bi se ta povećanja u što manjoj mjeri odrazila na maloprodajne cijene i budžet naših potrošača – zaključuju iz Domaće trgovine. Da su poskupljenja postala naša svakodnevica govori i to da se više ne broji koliko puta je od početka godine poskupilo gorivo, a ovih dana crnogorski pekari čekaju informacije po kojim cijenama će ponovo uvoziti brašno iz Srbije, kako bi odlučili da li će ponovo poskupiti svoje proizvode. To bi, za posljednjih osam mjeseci, bilo drugo poskupljenje, jer je nakon tromjesečnog ograničenja cijene hleba na 40 odnosno 50 centi, poskupila u januaru na 65 centi. Crnogorski proizvođači i prerađivači mesa su nedavno saopštili da

su od početka godine cijene svježeg mesa povećane između 30 i 60 odsto, a najviše svinjskog koje se u najvećoj mjeri uvozi. To poskupljenje su obrazložili poskupljenjem žitarica, nafte i energenata, uslovljeno ratom u Ukrajini, kao i veliko poskupljenje stočne hrane.

Pijace Slabije rade

Poskupljenje đubriva i sredstava za zaštitu uslovilo je i povećanje troškova proizvodnje u crnogorskim plastenicima ali kako za Pobjedu objašnjava David Siništaj, koji se plasteničkom proizvodnjom voća i povrća bavi 20 godina, cijene se, sve i da hoće, ne mogu povećati, jer zbog ogromnog uvoza ne bi bili konkurentni na domaćem tržištu. Cijene đubriva, sredstava za zaštitu, najlona, sjemena i svega što im je potrebno za proizvodnju poskupilo je između 50 i 200 posto. Trenutno, kako navodi, proizvode mladi krompir, a uskoro će jagode, trešnje i krastavce. Navodi da cijene nijesu mijenjali uprkos poskupljenju, pa krompir u veleprodaji prodaju za euro, salatu su donedavno prodavali između 70 centi i euro, mladi kupus oko 60 centi. - Mi moramo da radimo, pa kako god. Tek će se na kraju sezone vidjeti kako smo poslovali, ovo je tek početak. Neko je možda uspio da kupi neke zalihe sredstava prije poskupljenja, pa je imao malo lufta za prvu proizvodnju, što se tiče cijena, ali je pitanje za sljedeću turu – odgovara Siništaj na pitanje kako im se isplati da rade. Od kada su, kako navodi, logistički centri trgovačkih lanaca počeli da otkupljuju voće i povrće, a pijaca počela slabije da radi, proizvođači ne mogu da diktiraju cijene jer, ako se desi da robe prifali, odmah se pribjegava uvozu iz Grčke, Italije, Francuske, pa su svi u problemu. Siništaj objašnjava da im nije problem plasman proizvoda, već cijena, jer ne mogu ostvariti adekvatnu zaradu. Tokom pandemijske 2020. godine kaže da su bacili 90 odsto proizvoda, jer robu nije imao ko da kupi. M. lk.

Među zemljama kandidatima za pristupanje Evropskoj uniji

U Crnoj Gori pandemija uzrokovala najveći pad povjerenja potrošača - Kao privreda orijentisana na turizam, mjere suzbijanja virusa i ograničenja putovanja nanijeli su ozbiljan udarac povjerenju potrošača. Kako su ograničenja ukinuta povjerenje se postepeno gradilo do potpunog oporavka krajem 2021. Rat u Ukrajini je imao sličan težak uticaj na povjerenje potrošača, sa očekivanjima o opštoj makroekonomskoj situaciji i sopstvenoj finansijskoj situaciji domaćinstava u padu, a očekivanja o cijenama su skočila - istaknuto je u izvještaju Evropske komisije. Tokom oporavka od kovid krize procjena aktuelne finansijske situacije se, dodaju, najteže pogoršala kod domaćinstava sa niskim primanjima, ,,dok su domaćinstva sa višim primanjima prijavila poboljšanu fi-

nansijsku situaciju u odnosu na vrijeme prije kovida-19“.

oPoravak

U skladu sa kretanjima u EU očekivanja potrošačkih cijena u narednih 12 mjeseci su, kako je precizirano, porasla u Crnoj Gori, Albaniji, Srbiji i u manjoj mjeri Sjevernoj Makedoniji. - Posmatrajući dešavanja tokom kovid krize, povjerenje potrošača u Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji slijedilo je put koji je u velikoj mjeri sličan onom u zajednici Evropske unije. Povjerenje potrošača u ovim zemljama pokazalo je najveći pad u istoriji kada je pandemija udarila početkom 2020. i prošla kroz dug period oporavka. Trebalo je više od godinu da se povjerenje potrošača oporavi na nivo prije pandemije u Albaniji, skoro

dvije godine u Crnoj Gori, a u Sjevernoj Makedoniji se još nije oporavilo - naglasili su iz EK u izvještaju. Nasuprot tome, efekat pandemije na povjerenje potrošača bio je, dodaju, jedva vidljiv u Turskoj i vrlo kratkog vijeka u Srbiji, gdje se povjerenje naglo oporavilo u junu 2020. i nakon toga se spustilo na nivo tek blago ispod nivoa prije krize. - U izvesnoj mjeri, ove razlike u reakcijama zemalja na pandemiju mogu biti povezane sa različitim obrascima sektorske specijalizacije. Albanska privreda je intenzivnija u poljoprivredi, u Crnoj Gori u turizmu i uslugama uopšte, dok Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska imaju relativno široku bazu prerađivačke industrije. S obzirom na to da su proizvodne grane bile bolje izolovane od

izbijanja pandemije kovida-19, dok je sektor turizma morao da podnese najveći teret ekonomskih ograničenja, razlike u putanjama povjerenja potrošača na primjeru Srbije i Turske s jedne, i Crne Gore s druge strane, mogu se djelimično racionalizovati različitim realnostima potrošača - objasnili su iz EK u dokumentu.

region

Povjerenje potrošača u Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji je, kako je istaknuto, evoluiralo u velikoj mjeri u skladu sa zajednicom Evropske unije, a jedino veliko odstupanje je nepotpuni oporavak povjerenja u Sjevernoj Makedoniji od šoka kovida-19. - Nasuprot tome, čini se da su povjerenjem potrošača u Turskoj i Srbiji dominirale sile specifične za zemlju, što je rezultiralo prigušenim reakcijama kako na negativan šok pandemije, tako i na rusku invaziju na Ukrajinu - ocijenjeno je u izvještaju. r. P.

Hronika/Društvo

Podignute mjere bezbjednosti nakon prijetnje ustanovi i đacima ulcinjske OŠ „Maršal Tito“

Osnovna škola „Maršal Tito“

Nastava počela redovno, policija obilazi školu PODGORICA - Nakon prijetnji koje su u subotu, na internet stranici, upućene na adresu Osnovne škole „Maršal Tito“ u Ulcinju, a u kojima se prijeti masovnim ubijanjem iz vatrenog oružja, stanje u školi je normalizovano i učenici redovno pohađaju nastavu. To je Televiziji Crne Gore potvrdila direktorica škole Medina Čoba. Kako je kazala, policija povremeno obilazi školu. Prema njenim riječima, bilo je učenika koji su izostali sa nastave. Navela je da ima razumijevanja za to ali da nema potrebe za panikom. -Objekat je pod video-nadzorom, svi su angažovani, organi bezbjednosti, tako da se može nastaviti sa radom bez ikakvih problema – kazala je ona za Javni servis. Inače, međunarodne bezbjednosne službe u subotu nijesu imale podatke o identitetu osobe koja je objavila prijetnje. Prema objavi medija, Europol je obavijestio kolege iz Crne Gore da je prietnja objavljena na internetu. Primorski portal je objavio da su prijetnje stigle sa Gugl naloga „Adolf Hitler“ na jedan blog servis, na kojem se navodno okupljaju neonacisti koji su pozvani da u ulcinjskoj školi izvrše masovna ubistva iz vatrenog oružja. - Tokom vikenda u školi svakako nema učenika. U ponedjeljak djeca i nastavnici koji ne slave Vaskrs će ići u školu, od utorka svi. Sve je pod kontrolom – potvrdio je u subotu načelnik ulcinjske policije Arben Tagani. Kao i u ostalim školama, upravi je preporučeno da obraćaju pažnju ko ulazi u objekat škole. Tokom vikenda ispred škole su primijećea djeca koja se igraju, a odrađeni su i planirani treninzi. Ovo je u nepunih mjesec druga prijetnja u kojoj se targetiraju osnovne škole, odnosno učenici u Crnoj Gori. Podsjetimo, 1. aprila je zbog dojava o podmetnutim bombama evakuisano nekoliko Osnovnih škola u Podgorici, kao i Osnovna škola „Marko Miljanov“ u Bijelom Polju. Škole u Podgorici su evakuisane nakon što je Glavnom gradu i MUP-u stigao imejl prijeteće sadržine u kojem se navodi da će sve škole biti „dignute u vazduh“ ukoliko se ne ispune zahtjevi koji su izneseni u poruci koju potpisuje organizacija „Muška država“ na čijem čelu je ruski ekstremista Vladislav Pozdnjakov. Bjelopoljskoj školi je prijetnja stigla direktno na imejl te ustanove. Nakon provjera utvrđeno je da se radi o lažnim dojavama. R. D.

Korona presjek: 53 novopozitivna, bez preminulih PODGORICA - U Crnoj Gori su registrovana 53 nova slučaja korona virusa, a smrtnih ishoda povezanih sa kovid infekcijom nije bilo. Prijavljen je oporavak kod 33 pacijenta. Trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori je 576. - Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa su tokom neđelje 24. april 2022. godine završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 553 uzorka na korona virus. Ukupno je dijagnostikovano 53 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2- saopšteno je iz IJZ. Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih iznosio je 9,6 odsto. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.713. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 234.760. R. P.

Utorak, 26. april 2022.

Branilac bivše predsjednice Vrhovnog suda saopštio da je ona i dalje u teškom stanju

Begović: Od rezultata pregle kada će Medenica biti preba PODGORICA – Branilac bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, advokat Zdravko Begović, saopštio je Pobjedi da od rezultata dijagnostičkih pregleda i snimanja, koji su zakazani za danas, zavisi i njena dalja sudbina – da li će ostati u bolnici ili će eventualno biti prebačena u Istražni zatvor. Medenica, koja je osumnjičena da je dio kriminalne organizacije na čijem čelu je, prema krivičnoj prijavi Specijalnog državnog tužilaštva, njen sin Miloš Medenica, pokušala je 20. aprila da se ubije u Kliničkom centru Crne Gore. To se dogodilo nekoliko sati nakon što joj je, ranije tog dana, određen pritvor u trajanju do 30 dana. Kako je ranije objavljeno, ona se zaključala u toalet bolničke sobe i pokušala sebi da prereže vrat staklom ili dijelom od ogledala.

Pod budnim je okom ljekara koji kontrolišu njeno zdravlje ali ona je i dalje nepomična u bolničkom krevetu. Osim povrede na grlu, ona ima i srčanih tegoba – kazao je Begović juče Pobjedi -U teškom je stanju. Kakvog zdravlja može da bude žena kojoj se svijet promjenio za tren. Pod budnim je okom ljekara koji kontrolišu njeno zdravlje ali ona je i dalje nepomična u bolničkom krevetu. Osim povrede na grlu, ona ima i srčanih tegoba – kazao je Begović juče Pobjedi. Prema proceduri, Medenicu u Kliničkom centru obezbjeđuju zatvorski policajci Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Kako je Pobjeda ranije objavila, vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je odluku o pritvoru do 30 dana Medenici, kao i za još četiri osobe.

Begović je tada ocijenio da uprkos odluci Vanraspravnog vijeća nije bilo smetnji da se odrede alternativne mjere – zabrana napuštanja stana. - Posebno ako se uzme u obzir stanje u kome je osumnjičena Medenica – istakao je on. Medenici, kao i policajcu Miloradu Medenici, službenici Uprave carina i prihoda Ivani Kovačević, Vasiliju Petroviću, sinu vlasnika građevinske firme „Cijevna komerc“ Danila Dana Petrovića i bivšem fudbaleru Luki Bakoču pritvor do 30 dana određen je u srijedu 20. aprila. Odluku tada je donijela sutkinja

Zdravko Begović

za istrage Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. Branilac Medenice Begović uložio je tada žalbu na rješenje, koja je odbijena. Više osoba uhapšeno je tokom prošle sedmice u nastavku akcije

Blokada upotrebe šifrovane aplikacije za komunikaciju dovela do hapše ponovnog hapšenja Šarića i istrage u slučaju Medenica u Crnoj Gori PODGORICA – Najšira javnost u regionu je saznala za aplikaciju Skaj (Sky) kada je otkrivena grupa Veljka Belivuka, u jesen prošle godine, a nedavno ponovno hapšenje Darka Šarića, kao i istraga aktivnosti osumnjičenog Miloša Medenice, koja je dovela do hapšenja njegove majke, bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice, stavila je poseban akcenat na ovaj kanal komunikacije koji se vezuje za kriminalne krugove u regionu. Pravosudni i policijski organi Belgije, Francuske i Nizozemske su u bliskoj saradnji uspjeli da organizuju odlučne napore da blokiraju dalju upotrebu ovih šifrovanih komunikacija, koje su predstavljale potpuno nezavisan tehnološki ekosistem u odnosu na „normalne“ provajdere telekomunikacionih usluga, a za potrebe organizovanih kriminalnih grupa visokog profila, još početkom prošle godine. Uz podršku Europola i Eurodžasta, kontinuirani monitoring upotrebe ovog kanala komunikacije od strane kriminalaca, obezbijedio je istrage u ove tri države koje su dovele do neprocjenjivih podataka, koji se broje stotinama miliona poruka razmijenjenih među kriminalcima. Ova akcija je rezultirala kolekcijom krucijalnih informacija o preko stotinu planiranih osjetljivih kriminalnih operacija, sprečavajući situacije potencijalno prijeteće po živote i žrtve. Tokom akcije izvedene 9. marta prošle godine, sprovedena su mnoga hapšenja, kao i mnogobrojni pretresi i zapljena u Belgiji i Nizozemskoj. Ova operacija je bila esencijalna za napore pravosudnog i policijskog sistema u Evropskoj uniji , ali i trećih zemalja, kako bi se onemogućila upotreba kriptovanih komunikacija među kriminal-

Kako se Skaj od s pretvorio u klopk Uspješnim razbijanjem enkripcije Skaja, pribavljene informacije su obezbijedile uvid u kriminalne aktivnosti u različitim državama Evropske unije, ali i drugim državama, poput Crne Gore i drugih država regiona, koje su omogućile proširivanje istraga i rješavanje ozbiljnih kriminalnih slučajeva

nim grupama. Prije nego je „provaljena“ komunikacija preko Skaja, istražitelji su godinu ranije „provalili“ enkripciju platforme Enkročet, a od sredine februara, evropske vlasti su pod nadzorom imali otprilike 70 hiljada korisnika, od kojih je većina sa Enkročeta, koji je „provaljen“ još 2000. godine, prešla na platformu Skaj. Uspješnim dekodovanjem enkripcije Skaja, pribavljene informacije su obezbijedile uvid u kriminalne aktivnosti u različitim državama Evropske unije, ali i drugim državama, poput Crne Gore i drugih država regi-

ona, koje su omogućile proširivanje istraga i rješavanje ozbiljnih kriminalnih slučajeva.

SKAJ NIJE SAMO APLIKACIJA

U cijeloj priči, zanimljivo je to što kad govorimo o „Skaj komunikaciji“ nije riječ samo o aplikaciji, već o potpuno zatvorenom tehnološkom ekosistemu. Kanadska kompanija Skaj ECC, koja je započela biznis kao potpuno legitiman, omogućavala je svojim klijentima, uz određenu pretplatu, ono što se naziva ful servis – potpunu uslugu. Od uređaja – do usluge. Od Skaja

je bilo neophodno kupiti mobilni uređaj, SIM karticu, te uplatiti pretplatu u iznosu od 600 do 2.200 dolara, u zavisnosti od vremenskog perioda korišćenja. Nakon ispunjavanja ovih uslova, kupac bi poštom dobio uputstvo za upotrebu, kreirao nalog i koristio samu aplikaciju, kao i bilo koju drugu koju koristimo za komunikaciju, poput Vajbera ili Vocapa. Da bi komunikacija bila valjana, sa druge strane veze mora da bude korisnik koji takođe ima Skaj telefon i aplikaciju. Specifičnost ove vrste komunikacije je u tome što je u mobilnom telefonu Skaj aplikacija

Hronika/Društvo

Utorak, 26. april 2022.

Novi nacionalistički ispad u Pljevljima u nedjelju na hrišćanski praznik

Vaskršnje slavlje uz eda i snimanja zavisi četničke pjesme u ačena u zatvor restoranu Srednje stručne škole Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici, Kolašinu i Nikšiću i na Primorju zbog sumnje da su dio kriminalne organizacije kojom su obuhvaćeni bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i njen sin Miloš Medenica, koji je nedostupan crnogorskim istražiteljima. Do konkretnih dokaza crnogorski istražitelji su došli preko transkripata skinutih sa aplikacije Skaj koje je dostavio Europol. Miloš Medenica označen je kao član kriminalne mreže trgovine cigaretama i drogom. U tim dokumentima, kako je objavio portal Libertas, Miloš Medenica sa policajcem Darkom Lalovićem priča o kriminalnim radnjama i saopštava da je o tome upoznata njegova majka Vesna i da od nje može očekivati zaštitu. Medenica, preko aplikacije Skaj, u komunikaciji sa policajcem

Na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama, grupa ljudi u čuvenom restoranu „Milet bašta“, koji je simbol ovoga kraja, proslavlja Vaskrs, između ostalog pjevajući pjesmu „Morem plovi jedna mala barka“, koja je prepoznata kao jedna od najpopularnijih četničkih pjesama

Sa privođenja Vesne Medenice

Lalovićem navodno dogovara kupovinu veće količine droge kokain za sebe i svoje društvo, obezbjeđuje transport krijumčarenih cigareta iz Bara, osigurava nesmetano kretanje jednog kriminalca, posjeduje i koristi zabranjeno oružje, traži za kupca marihuanu i njeno transpor-

tovanje u Beč. Policajac Lalović je bivši pripadnik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti Uprave policije i godinama je bio zadužen za bezbjednost Vesne Medenice. Uhapšen je 15. decembra prošle godine i od tada je u pritvoru. B. R.

enja u svijetu i regionu, uključujući i ekipu Belivuka,

sigurnog kanala ku za kriminalce sakrivena pod drugom aplikacijom, poput kalkulatora, te da se sadržaj komunikacije automatski briše kada se unese pogrešna šifra. Istraga Skaj uređaja počela je u Belgiji, nakon zapljene prilikom jedne akcije protiv osumnjičenih. Globalno, oko 170 hiljada individua je koristilo Skaj uređaje koji su imali svoju telekomunikacionu infrastrukturu i osim u Evropi, operacije u SAD i Kanadi. Globalno, oko tri miliona poruka se razmjenjivalo putem ovog servisa, a oko 20 odsto, odnosno jedna petina korisnika su bili iz Belgije i Holandije.

FILMSKI SCENARIO

U toku akcije evropskih policija, sa druge strane okeana se odvijao filmski scenario u jednoj od najneobičnijih priča o sajber bezbjednosti. Američki FBI je objelodanio prethodne godine da je kreirao sosptvenu kompaniju, pod nazivom ANOM, čija je svrha bila da kriminalcima prodaje uređaje sa enkripcijom i aplikacijom za razmjenu poruka. ANOM je reklamiran kao aplikacija koja nudi enkripciju sa sigurnosnim karakteristikama poput aplikacija Signal, Vocap i sličnim, a ustvari je bila aplikacija čiji monitoring je radio američki FBI koji je dizajnirao samu aplikaciju baš za tu namjenu. Ovaj poduhvat je bio izuzetno uspješan i rezultirao je sa više od 12 hiljada prodatih uređaja, koji

su doveli do zapljene oko osam tona kokaina, 22 tone marihuane, dvije tone amfetamina, 250 komada oružja, više od 48 miliona dolara novca i preko 800 hapšenja, a sama akcija je sprovedena pod nazivom „Operacija trojanski štit“. Američka vlada uspjela je da korisnike kriptovane komunikacije „navuče“ na upotrebu ANOM-a, tako što je zatvarala alternativne provajdere kriptovanih komunikacija, iako nije imala čvrste dokaze da se oni sami bave nelegalnim poslovima. Prema izvještajima američkih medija, još 2018. godine FBI je uspio da zatvori komapniju Fantom sekjur iz Kanade koja se bavila identičnim poslom kao Skaj ECC, takođe iz Kanade. U julu 2020. godine evropski zvaničnici su uspjeli da zatvore Enkročet platformu, što je uzrokovalo rast potražnje za ANOM uređajima. Konačno, u martu prošle godine, američki zvaničnici su uspjeli zaplijeniti kompletnu infrastrukturu koja je ležala iza Skaj platforme, u Vankuveru, u Kanadi. Nakon ovog poteza, potražnja za podmenutim ANOM-om eksponencijalno je porasla, kao novom platformom za enkriptovanu komunikaciju, objavilo je američko ministarstvo pravde prošle godine plan američkih obavještajnih službi. To je bila mudra strategija – obaranje postojećih servisa koji su pružali zaštićenu komunikaciju

kriminalnim grupama i njihovo navođenje na prelazak na novu, ovog puta platformu koju su razvile upravo bezbjednosne službe, kao mamac za kriminalce. Prema pomenutom saopštenju američkog ministarstva pravde od ljeta prethodne godine, tri ciljane platforme su bile Fantom sekjur, Enkročet i Skaj ECC, koje su u jednakim udjelima učestvovale u omogućavanju sigurne komunikacije kriminalnim organizacijama. Ali, u novembru prošle godine, Skaj global tužio je američku vladu da su prekoračili ovlašćenja zbog zapljene njihove infrastrukture. U tužbi Skaj global pokušava da se distancira od platformi poput Enkročeta i Fantom sekjur čiji su se direktori izjasnili kao krivi za saučesništvo u distribuciji narkotika, još 2018. godine. Kompanija insistira na tome da ona nije odgovorna za bilo kakve ilegalne aktivnosti, svaljujući odgovornost na provajdere njihovih usluga, odnosno na distributivnu mrežu preko koje su se prodavali njihovi uređaji i pretplata na usluge. Svakako, podmetnute aplikacije i uređaji poput ANOM-a, možda jesu mudar način usporavanja, ali i otkrivanja, kriminalnih grupa u svjetlu sajber prijetnji kojima su izložene države, ali definitivno nijesu dugoročno rješenje za rastuće prijetnje organizovanih kriminalnih grupa. D. MIHAILOVIĆ

PLJEVLJA- Pljevaljska Milet bašta, jedno od najprepoznatljivijih kultnih mjesta u tom gradu, preksinoć je bila središte najnovijeg nacionalističkog veselja, u kojem se grupa ljudi zabavljala pjevajući pjesme u čast četničkog vođe Dragoljuba Draže Mihajlovića. Naime, na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama, grupa ljudi u čuvenom restoranu „Milet bašta“, koji je simbol ovoga kraja, proslavlja Vaskrs, između ostalog pjevajući pjesmu „Morem plovi jedna mala barka“, koja je prepoznata kao jedna od najpopularnijih četničkih pjesama. Restoran pripada JU Srednja stručna škola u Pljevljima i služi za obuku konobara, kuvara i ostalog kadra, a prema saznanju Antene M, slavlje je organizovala uprava škole čiji je direktor Bojan Strunjaš, kadar odlazeće ministarke prosvjete Vesne Bratić, koji otvoreno glorifikuje četničku ideologiju. Povodom objave u medijima, nije bilo zvaničnog stava uprave škole, niti direktora Strunjaša. On je prošle godine u intervjuu za „Glas Holmije“ upitan što preporučuje sprskom narodu na predstojećem popisu, kazao da samo treba slijediti „amanet Svetog Save“. -Mislim da se srpski narod

Školska proslava uz četničke pjesme u ,,Milet bašti“

opametio i nacionalno osvijestio. Srbi u Crnoj Gori treba da utabaju zatravljene puteve koje su nam davno prokrčili slavni Nemanjići i sve vladike koje su upravljale oblastima koje danas ograđuju granice avnojevske Crne Gore. Treba samo da slijedimo Nemanjiće i na pravoj vjeri zidamo djela svoja – naveo je tada Strunjaš koji je u u oktobru prošle godine imenovan za direktora pljevaljske srednje škole. Iako multivjerski i multietnički simbol Pljevlja se, zahvaljujući sljedbenicima četničkog pokreta, po ko zna koji put dovode u vezu sa nacionalističkim ispadima. Crnogorskoj javnosti poznat je slučaj koji se dogodio krajem 2021. godine kada je u centru Pljevalja lokalni samo-

zvani četnik Zorislav Leković napao građansku aktivistkinju Sabinu Talović, noseći pritom četnički barjak. Lekoviću to nije prvi ispad ovoga tipa, jer je prethodno 29. juna iste godine u Pljevljima defilovao sa četničkom zastavom i ispisanim „4S“ na torzu, a epilog tog incidenta bila je prekršajna odgovornost za nepristojno i bezobzirno ponašanje na javnom mjestu, kao i ometanje ili omalovažavanje službenog lica. Osim toga, Pljevlja su nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine često bila predmet medijskih natpisa zbog incidenata na nacionalnoj osnovi, uključujući i ispisivanje grafita sa likom ratnog zločinca Ratka Mladića. R. D.

Incident na Cetinju nakon provokacije u Vladičinoj bašti Juče su popovi Crkve Srbije pokušali izazvati incident na Cetinju. U Vladičinoj bašti, ispred Cetinjskoga manastira poveli su srpsko kolo i pjevali srpske pjesme ne bi li isprovocirali građane Cetinja. Zahvaljujući prisebnosti Cetinjana koji nijesu nasjeli na provokacije spriječen je veći incident kada je grupa revoltiranih mladića upozorila popove da to ne rade, nakon čega su se oni povukli. Sagovornik Antene M koji je želio da ostane anoniman ističe kako su kolo predvodile monahinje i popovi te da je bila jasna namjera da se provociraju građani Cetinja. Prema njegovim riječima, nekoliko vjernika Crkve Srbije nasrnulo je na jednu od prolaznica koja je nosila majicu s crnogorskim obilježjima, na što ih je podstrekavao jedan od popova. Poslije ovoga događaja u policiji je prijavljeno da je jedan od autobusa s kojima su učesnici „srpskog kola“ došli na Cetinje, kamenovan prilikom izlaska iz grada. Prema saznanjima Pobjede, vozač je policiji saopštio da je autobus kamenovan „dok je prevozio grupu turista“ ispod podvožnjaka u Ulici Novice Cerovića u tom gradu. Kako je portalu Pobjeda nezvanično saopšteno iz Uprave policije, vozač je prijavio da mu je

Sprsko kolo ispred Cetinjskog manastira

nepoznata osoba kamenicom oštetila prednje vjetrobransko staklo. - Policija je obavila uviđaj i obavijestila tužioca o ovom događaju – kazali su nam nezvanično iz policije. Prema saznanjima našeg lista, u autobusu nijesu bili turisti već se radilo o ekskurziji iz Nikšića. Na snimku dostavljenom našem portalu, vidi se grupa ljudi koja u kolu u Vladičinoj bašti pjeva nezvaničnu himnu litija „Veseli se srpski T. K. rode“.

Društvo

Utorak, 26. april 2022.

Viši konsultant za zdravlje u UNICEF-u dr Senad Begić upozorava da je mnogo dj

Epidemija morbila nanij nenadoknadivu štetu i p Dr Senad Begić pojašnjava da je autizam složeni razvojni problem koji nije, niti može biti, izazvan jednim jedinim uzrokom, te da postoje ozbiljni pokazatelji koji jasno ukazuju da autizam nastaje kao posljedica sadejstva i kombinacije različitih faktora koji imaju različit značaj i koji utiču na razvoj mozga, njegovu strukturu i funkcionisanje

Senad Begić

PODGORICA – Institut za javno zdravlje procjenjuje da je više od 15.000 djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori neadekvatno zaštićeno od malih boginja, zaušaka i rubele, a ako se ovakav trend odlaganja MMR vakcine nastavi, to će rezultirati neminovnom epidemijom, prije svega ekstremno zaraznih morbila i to među najmlađima i najosjetljivijima, rekao je u razgovoru za Pobjedu viši konsultant za zdravlje u UNICEF-u, epidemiolog dr Senad Begić. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, trenutni obuhvati djece rođene u 2020. godine, a koja su trebala da prime vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubele (MMR vakcinu) tokom 2021. godine, iznose oko 18 odsto. - Obuhvati među starijom djecom su nešto viši i izno-

se 40 odsto za djecu rođenu 2019. i oko 60 odsto za djecu rođenu 2018. godine. Sva ova djeca trebalo je da postignu optimalnu zaštitu protiv ovih zaraznih bolesti tokom pandemijskih godina. Međutim, budući da je pandemija korona virusa uticala na dostupnost i pristupačnost imunizacionih servisa u domovima zdravlja, kao i usljed čitavog niza drugih okolnosti, roditelji vakcinaciju svoje djece sve intenzivnije odlažu. Institut takođe procjenjuje da je više od 15.000 djece predškolskog uzrasta neadekvatno zaštićeno i podložno obolijevanju pojašnjava Begić.

PODACI ZABRINJAVAJU

Naš sagovornik ističe da građani ne moraju da budu medicinski eksperti da bi shvatili kako trenutni obuhvati predstavljaju situaciju koja iz mnogo razloga zabrinjava.

Ne odlagati vakcinaciju Na pitanje koliko je problematično što roditelji svjesno odlažu vakcinaciju djece, jer se često dešava da je u određenom momentu deficitarna vakcina protiv hepatitsa B koja se daje prije MMR vakcine, pa roditelji onda odlažu MMR vakcinu, uz obrazloženje da hoće da ispoštuju kalendar imunizacije, dr Begić ističe da u situaciji kad nam prijeti epidemija morbila, logično je da je prioritet zaštita od te bolesti. - Kalendar vakcinacije je preporučeni raspored davanja vakcina koji se zasniva kako na univerzalnim naučnim dokazima, tako i na lokalnim specifičnostima a prije svega na učestalosti obolijevanja od određenih zaraznih bolesti u jednoj državi. Samim tim sasvim je logično da se sa promjenom epidemiološke situacije mijenjaju i prioriteti, te u situaciji kada nam prijeti velika epidemija morbila, prioritet je zaštita djece od ove bolesti - pojašnjava Begić. Ističe da kalendar imunizacija propisuje minimalni uzrast djeteta u kojem se određene vakcine mogu dati, kao i razmak između pojedinih doza vakcina, kao i različitih doza iste vakcine, te da je to nešto što se mora u potpunosti poštovati. - Ali dati MMR prije treće doze vakcine protiv hepatitisa B ili prije revakcinacije sa pentaksimom, kod djeteta koje je starije od 12 mjeseci, je opravdano, bezbjedno i neophodno - poručuje Begić.

- Kao prvi razlog nameće se prijeteća epidemiološka situacija koja će, prije ili kasnije, ako se ovakav trend odlaganja nastavi, rezultirati neminovnom epidemijom, prije svega ekstremno zaraznih morbila i to među najmlađima i najosjetljivijima. Radilo bi se o epidemiji koja će nositi ogroman potencijal za nenadoknadivu štetu zdravlju, ali i ogroman potencijal za nastanak patnje naše djece i njihovih cijelih porodica - upozorava Begić. Postavlja se, kaže on, pitanje kako kao društvo i zajednica i dalje ne shvatamo važnost vakcina, preventive, kao i šta su, između ostalog, obaveze koje i kao roditelji i kao članovi zajednice imamo prema našoj djeci, a to je da im obezbijedimo i osiguramo zdravo djetinjstvo i najbolje moguće uslove za rast, razvoj i napredovanje. - Naša obaveza je da svoj djeci obezbijedimo zdravo i bezbjedno okruženje, bilo da se radi o vrtićima, školama, igraonicama, parkovima, igralištima, a to možemo samo kada su nam sva djeca zaštićena. Ne smijemo da zaboravimo da su tokom vjekova i širom svijeta, ljudi iz svih sredina uporno tražili i pronalazili načine da zaštite svoju djecu od zaraznih bolesti. Vakcine su nauč-

no dotignuće čiji je cilj zaštita djece kroz naučne inovacije, posvećenost i brigu, a sve sa ciljem kako bi svako dijete imalo zdrav i dugovječan život - ističe Begić. Vakcine su, napominje, proizvod rada ljudi koji su, tokom stotina godina posvećivali svoje živote dobrobiti sljedećih generacija.

STUDIJA U JAPANU

Kroz razgovor o onim roditeljima koji ne vjeruju dovoljno stručnjacima i plaše se da su MMR vakcine i autizam povezani, Begić ističe da je posljedica toga jedna od najvećih prevara u modernoj medicini koja se zasnivala na falsifikovanom i etički krajnje neadekvatnom prikazu 12 slučajeva djece sa nekim od razvojnih poremećaja, a koji je objavljen 1998. godine. - Prikaz slučajeva je kao neistinit odavno odbačen, motivi autora i šema iza famoznog rada – raskrinkani, a moderna društva su, zahvaljujući naučnim dokazima i mnoštvu studija koje su sprovedene tokom decenija nakon 1998. godine, ovo poglavlje prosto zatvorile. Nijedan iole ozbiljan naučnik se više ne trudi, niti troši energiju i materijalne resurse da dokaže navodnu povezanost vakcina i razvojnih poreme-

Odluke o zdravlju djece prepustiti Laka dostupnost informacija, sve češće netačnih i iskrivljenih, koje dovode do lažnog osjećaja edukovanosti i osnaženosti posebno kod mladih roditelja, dovode do toga da oni stiču osjećaj da imaju dovoljno znanja da donose različite odluke koje se tiču zdravlja njihovog djeteta, navodi dr Senad Begić. Na pitanja čime može obrazložiti ovoliko odbijanje vakcina i da li je u pitanju nepovjerenje u ljekare ili „učimo“ sa društvenih mreža, jer je ranije procenat vakcinacije bio mnogo

veći, naš sagovornik kaže da svaki roditelj želi i misli da donosi odluke koje su u najboljem interesu njegovog djeteta, ali ako se donošenje takve odluke zasniva na pogrešnim informacijama – i sama odluka će nažalost biti pogrešna. - Iz tog razloga, jako je važno da roditelji donošenje odluka vezanih za zdravlje njihove djece prepuste onima koji su najkvalifikovaniji da te odluke donose a to su, bez ikakve sumnje, njihovi pedijatri - ističe Begić. Kaže da je jako teško porediti stavove prema vakcinaciji

ćaja, jer su i praksa i stotine istraživanja tu povezanost opovrgli - kategoričan je naš sagovornik. Najslikovitiji primjer ovoga o čemu Begić govori pokazuje studija iz Japana koja je opisana u stručnoj literaturi - rad pod nazivom „No effect of MMR withdrawal on the incidence of autism: a total population study“ autora Honde i saradnica koji je objavljen 2005. u Časopisu za dječju psihologiju i psihijatriju - Journal of Child Psychology and Psychiatry. U toj zemlji je, od 1993. godine, odlučeno da se umjesto kombinovane MMR vakcine koja pruža istovremenu zaštitu od tri bolesti, roditeljima ponudi obavezna vakcinacija protiv morbila i rubele u formi pojedinačnih vakcina, kao i preporučena vakcinacija protiv zaušaka. - Drugim riječima, od 1993. pa do objavljivanja studije u Japanu nije data nijedna doza MMR vakcine, tako da su naučnici imali jedinstvenu priliku da prate rast i razvoj djece u populaciji koja ne koristi MMR vakcinu - kazao je Begić. Kako je naveo, oni su se fokusirali na praćenje kretanja broja i učestalosti dijagnostikovanja poremećaja iz spektra autizma na cijeloj populaciji jednog od distrikata u Jokohami (populacija od oko 300.000 stanovnika), uključujući svu djecu rođenu u periodu između

1988. i 1996. uzrasta od sedam godina. - Zaključci studije su bili sljedeći: iako su obuhvati sa MMR vakcinacijom u Jokohami bili u značajnom padu, među djecom rođenom između 1988. i 1992. godine (a nijedna MMR vakcinacija nije sprovedena 1993. ili kasnije), učestalost novootkrivenih slučajeva djece sa nekim od razvojnih poremećaja značajno se povećavala među djecom rođenom između 1988. i 1996, pri čemu je najznačajniji i dramatični porast zabilježen kod djece rođene od 1993. godine. Bez ikakve dileme utvrđeno je da MMR vakcinacija ne može da objasni porast novootkrivenih poremećaja iz spektra autizma tokom vremena, te da se ne može očekivati da će povlačenje ove vakcine dovesti do smanjenja učestalosti autizma - ističe Begić.

AUTIZAM I FAKTORI RIZIKA

Ono što je potpuno jasno, kaže naš sagovornik, je da je autizam složeni razvojni problem čija je učestalost u svim sredinama gotovo podjednaka, te da zavisi od spremnosti i mogućnosti zdravstvenih sistema da na vrijeme prepoznaju poremećaj i postave dijagnozu. - Svjetska nauka je takođe sa-

Komplikacije koje izazivaju male boginje, zauške i rubela Glavni problem i ono čega se mi najviše plašimo je uticaj infekcije virusom morbila na imunski sistem, ističe dr Senad Begić govoreći o komplikacijama koje mogu da izazovu male boginje (morbile), zauške i rubela. - Morbili prvo u potpunosti obore imunitet, a onda omoguće komplikacije i superinfekcije drugim virusima i bakterijama koje se najčešće manifestuju invazivnim bakterijskim infekcijama, poput upale pluća, sepse i septikemije,

infekcije srednjeg uha, upale moždanih ovojnica i upale mozga – encefalitis - pojašnjava Begić. Komplikacije čine da se „na oko hiljadu oboljele djece, u prosjeku bilježi jedan smrtni slučaj u razvijenim državama, dok je u nerazvijenijim državama ova stopa višestruko veća i od sto oboljelih smrt će se registrovati kod troje do petoro djece, posebno ako su neuhranjena ili kasne u razvoju“.

Zahvaljući vakcinama, generacije naših rodite razarajuću moć i posljedice zaraznih bolesti

Društvo

Utorak, 26. april 2022.

jece nezaštićeno od malih boginja

jela bi patnju

i pedijatrima danas i nekada, naročito zbog činjenice da se radi o različitim društveno-ekonomskim okolnostima, drugačijem državnom uređenju, a posebno zbog činjenice da opasnost od zaraznih bolesti danas i nekada nije ista, niti je roditelji percipiraju isto. - Naime, zahvaljući vakcinama, generacije naših roditelja na svu sreću nijesu imale priliku da osjete razarajuću moć i posljedice zaraznih bolesti, tako da su zaboravili opasnost od njih ili tu opasnost ne smatraju realnom zaključuje Begić.

glasna da ovaj složeni problem nije, niti može biti izazvan jednim jedinim uzrokom, te da postoje ozbiljni pokazatelji koji jasno ukazuju da autizam nastaje kao posljedica sadejstva i kombinacije različitih faktora koji imaju različit značaj i koji utiču na razvoj mozga, njegovu strukturu i funkcionisanje - pojašnjava Begić. Neki od tih faktora rizika podrazumijevaju nasljeđe (češće se javlja kod oba blizanca), drugi faktori rizika vezani su za uslove sredine i razvoja ploda u materici majke, a neki ukazuju na uticaj starosti genetskog materijala roditelja – prije svega na starost oca kao jako bitan rizikofaktor. - Neki faktori rizika mogu se povezati sa virusnim infekcijama (npr. rubeola u trudnoći ili infekcija citomegalovirusom), fenilketonurijom (naslijeđeni manjak određenih enzima) ili sindromom lomljivog X hromozoma... Takođe, zahvaljujući mnoštvu istraživanja, moderna nauka u potpunosti je odbacila doprinos mnogih faktora koji su kroz istoriju povezivani sa autizmom. Tako danas pouzdano znamo da hladne emocije majki koje su decenijama optuživane da dovode do autizma kod djece, apsolutno nemaju nikakve

elja na svu sreću nijesu imale priliku da osjete

Prioritet UNICEF-a je zaštita djece Posljedice daljeg pada broja djece koja su vakcinisana i zaštićena MMR vakcinom su dalekosežne i sa sobom nose čitav niz drugih reperkusija koje potencijalno mogu da ugroze i onemoguće adekvatan rast i razvoj djece, njihovo obrazovanje, pristup mnogim drugim servisima i slično, pa je ovo pitanje za predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori najveći prioritet, ističe dr Senad Begić. - Na svu sreću radi se i o prioritetu koji je prepoznat kako od strane nacionalnih partnera – zdravstvenog sistema, tako i od ključnih međunarodnih agencija uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, te Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori koja nas zdušno podržava u jačanju sistema imunizacija u državi -navodi Begić. Ovo jačanje, međutim, ističe on, osim medijske podrške i promocije, mora da se zasniva na simultanom djelovanju na „više kolosijeka“, jer je problem mnogo dublji da bi se riješio samo prostom reklamom. - Intervencije, koje sprovodimo, imaju za cilj da uspostave sistem vrijednosti u kojem prevencija zauzima najbitnije mjesto i uključuju: procjenu sistema, jačanje infrastrukture, osavremenjivanje lanca snabdijevanja i čuvanja vakcina, počev od Montefarma do najmanje zdravstvene stanice u kojoj se vakcine daju, jačanje znanja i vještina zdravstvenih radnika, kao i čitav niz istraživanja koja će nam ukazati koji su to eventualni problemi i prepreke sa kojima se roditelji susrijeću kada treba da vakcinišu svoju djecu, te kakve navike, znanja, stavove i prakse imaju naši roditelji kada se radi o vakcinaciji - ističe Begić.

veze sa nastankom ovih poremećaja. Isto tako znamo i za vakcine- ističe Begić. Pojašnjava da je autizam nestvarno „velika riječ“ koja obuhvata ogroman spektar problema, simptoma i dijagnoza, a da saopštavanje dijagnoze za roditelje predstavlja jedan od najbolnijih trenutaka u životu. - Taj trenutak sa sobom nosi ogromnu težinu, ali i veliku neizvjesnost jer se mnogi pitaju da li će njihove porodice moći da ostvare kvalitetan život i šta će biti sa djecom kad odrastu. Ono što je jedna od karakteristika za mnoge osobe sa autizmom je da se dijagnoza uglavnom postavlja do uzrasta od tri godine što predstavlja samo vremensko preklapanje sa davanjem MMR vakcine - kaže Begić. Takvih primjera vremenskog preklapanja u medicini ima mnoštvo, a vjerovatno je, kako ističe naš sagovornik, najslikovitiji kod šizofrenije koja se najčešće dijagnostikuje pred završetak srednje škole i oko početka fakulteta – ne zbog viška obrazovanja, već mnoštva drugih razloga pri čemu se sipmtomi koji su bili diskretni ili sakriveni tek u tom periodu počinju prepoznavati. - Slična situacija je i sa autizmom u uzrastu od tri godine jer tada, prije svega roditelji ali i okruženje, kod djeteta počinju da prepoznaju različite promjene uglavnom u ponašanju koje prvo zanemaruju i ne smatraju ozbiljnim, a koje kasnije postaju naglašene. Mnogi stručnjaci koji se isključivo bave ovom problematikom, pak smatraju da kod skoro sve autistične djece postoje simptomi koji se mogu detektovati vrlo brzo nakon rođenja, ali je pitanje stručnosti i razvijenosti zdravstvene zaštite koja takvu vrstu ekspertize može priuštiti svojim stanovnicima - navodi Begić.

Ključne činjenice

Begić navodi da iz nalaza do kojih je moderna nauka došla proizilaze tri ključne činjenice, a to su da se autizam za-

sniva na strukturnim promjenama u mozgu koje nastaju tokom razvoja fetusa u toku trudnoće; da ove strukturne promjene nastaju najvećim dijelom na osnovu mutacija u genima važnim za razvoj mozga; i da spoljni faktori koji dodatno utiču na razvoj autizma djeluju uglavnom u kritičnim periodima razvoja mozga, uglavnom prije rođenja djeteta. - Iz ove tri činjenice slijedi i današnja pozicija neuronauke da je autizam razvojna bolest koja nastaje tokom razvoja fetusa u materici, te da je porast broja slučajeva efekat birokratije i promjene dijagnostičkih kriterijuma, ali i činjenice da je u mnogim siromašnim krajevima svijeta registrovanje autistične djece počelo tek od skoro, te da se radi o djeci, adolescentima i odraslima koji u prethodnim decenijama nijesu imali skoro nikakav pristup medicinskoj njezi, pa samim tim ni ljekarima koji bi mogli da im uspostave dijagnozu autizma - ističe Begić. Dodaje da pored ovih birokratskih kategorija, jasno je da postoji i stvarno povećanje broja slučajeva, te da je učestalost autizma značajno veća danas nego prije pedeset godina, kao i učestalosti raznih drugih neuropsihijatrijskih bolesti i problema. Begić kaže da se iz naučnih studija mogu donijeti zaključci o najvećem dijelu razloga za stvarno povećanje učestalosti autizma. - Danas imamo mnogo više majki koje koriste psihijatrijske ljekove nego što ih je bilo ranije. U mnogim državama, gojaznost i dijabetes su takođe zastupljeniji nego ikada ranije. Nivo zagađenja raste, a sve više majki trudnoću nosi u gradovima, sve manje u selima i prirodi. Prenatalno izlaganje raznim toksinima je mnogo veće. I, pojedinačno vjerovatno najvažniji faktor, prosječna starost roditelja je u stalnom porastu već decenijama, praktično svuda u svijetu - zaključuje Begić. Katarina janKović

CETINJE- Šezdeset prvoga dana rata u Ukrajini građanke i građani Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskome ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Glavne poruke s transparenata bile su: „Gas + EU = Z“ i „Ruska crkva + Crkva Srbije = Antipravosljavlje“. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odata je počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, u nadi i želji da je danas prefarbana potonja ploča. Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Sve do prekida rata skupovi podrške

Cetinje i juče šetalo za Ukrajinu

Gas + EU = Z

Ponovnim okupljanjem dali podršku ukrajinskom narodu

biće organizovani svaki dan u 17.30h ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju.

Na kraju skupa poručili su: „Slava Ukrajini! Herojima slava!“ R. P.

Treći dan radova na osposobljavanju pruge od Kolašina do podgorice: Lokomotivu „vraćaju“ u šine

Most 148 malo prostora za radne „manevre“

Vozovi kreću tokom noći ili u utorak KOLAŠIN - Saobraćaj na pruzi između Kolašina i Podgorice trebalo bi da bude uspostavljen tokom noći između ponedjeljka i utorka. Ako se do tada ne osposobi pruga, gotovo je izvjesno da će vozovi krenuti tokom utorka.

Ovo su procjene nakon trećeg dana radova na uspostavljanju saobraćaja na pruzi između Kolašina i Podgorice. Svi radovi su koncentrisani na mostu 148 gdje se desilo u petak veče iskliznuće lokomotive i vagona sa teretnog voza. Uzani prostor mosta otežava i ponekad čini rizičnim podizanje maši-

na koje su iskliznule iz šina. Stručne ekipe i radnici Željeznice Crne Gore su tokom dana radili na takozvanom poravnanju, odnosno vraćanju lokomotive u šine. Kada to završe, lokomotiva će biti vraćena na stanicu u Kolašin. Nakon

Pokušavaju da „poravnaju“ lokomotivu

toga predstoji rekonstrukcija pružnog kolosijeka. Kada se sve to završi biće uspostavljen saobraćaj na pruzi između Kolašina i Podgorice. Po jednoj procjeni to će biti tokom noći a po drugoj u utorak. Dr. DRašKović

Pogled na most 148

Komisija za nauku DPS-a prozvala odlazeću vladu da obmanjuje javnost

Nakon 200.000 izdatih, promovišu „novu“ ličnu kartu PODGORICA – Pozivom ministarstva zaduženog za digitalnu transformaciju da građani uzmu novu ličnu kartu, koja donosi mnogo benefita, obmanjuje se crnogorska javnost jer se pokušava predstaviti da je „apostolska vlada“ uradila nešto dobro u toj oblasti, ocijenjeno je iz Demokratske partije socijalista. Prema navodima ove stranke, u tome Vladi pomažu i mediji koji ne postavljaju pitanje zašto se čekalo godinu i po da se ovaj benefit, „koji je apostole dočekao u decembru 2020. godine, ne promoviše tada“. - Lična karta, koja je bila nova kada su ,,apostoli“ stigli, bila je benefit koji je samo trebalo da uvedu u upotrebu i olakšaju korišćenje elektronskih servisa – navode iz Komisije za nauku, inovacije i razvoj IT sektora DPS-a uz ocjenu da je do sada izdato 200.000 ovih dokumenata. Dodaje se da se kako tada, tako i danas, „nova“ lič-

na karta koristi u procesu fiskalizacije i prilikom elektronske registracije preduzeća. Matični broj sa lične karte je zamijenio zdravstvenu knjižicu i to je sve. Gromoglasno propagiranje upotrebe nove lične karte i reklamiranje „bezpapirnih“ servisa, koji u pozadini i dalje zahtijevaju dostavljanje kopije lične karte, što je samo po sebi apsurd, se nalaze i na portalu www.euprava.me – ističu iz DPS-a. Naglašavaju da ministarstvo, ukoliko nije imalo snage da zabrani dalje kopiranje lične karte i dostavljanje putem interneta organima javne uprave, među kojima je jedan izdaje, „nije smjelo da te radnje promoviše, jer crnogorsko društvo na taj način udaljavaju od digitalnog, sigurnog i društva u kojem su lični podaci zaštićeni“. - U iščekivanju što je sljedeće „novo“, nadamo se da 43. Vlada Crne Gore neće napraviti ovakav ili njemu sličan katastrofalan potez kada je u pitanju vođenje resora, kojem pripada digitalna transformacija Crne Gore. R. D.

10 Povodi

Utorak, 26. april 2022.

DIJALOZI

Intelektualac – nepotreban i nepoželjan?

» Pišu: dr Srđa PAVLOVIĆ i ambasador Vesko GARČEVIĆ

Naše doba jeste zapravo doba kritike kojoj se sve mora podrediti. (Kant) Političko aktuelizovanje velikodržavnih ideja s kraja devetnaestog vijeka je u Crnu Goru i region vratilo nacionalizme, ksenofobiju, vjerske ekstremizme i ratnohuškačke retorike. Bili smo u zabludi da su atavističke strasti nacionalizma i ideje krvi i tla, što su proizvele zlo u SFR Jugoslaviji, pacifikovane i stavljene pod kontrolu prije dvadesetak godina. One danas gospodare našim prostorom.

RIJETKI GLASOVI RAZUMA

Na našu sreću, iako se radi o dominantnim diskursima, ovaj zabrinjavajući trend ipak nije uniforman. Lako je uočiti glasove razuma onih koji su spremni da iskažu svoj stav čak i kada ih taj čin intelektualne, profesionalne i moralne pobune izlaže ličnom i profesionalnom riziku. To je lako zato što su ovi glasovi istovremeno rijetki i izuzetno snažni. Njihova nemjerljiva važnost se nedavno iznova potvrdila. Ruska agresija na Ukrajinu je još jednom ogolila poslovični nedostatak hrabrosti mnogih intelektualaca i njihovu spremnost da ostanu nijemi pred zločinom, ,,da se ne bi zamjerili“. Rijetki glasovi razuma na javnoj sceni postali su još vredniji. Crna Gora, nažalost, živi u vremenu dominacije personalizovanog terora površnosti i naglašene klerikalizacije društva. Ovo je vrijeme u kojem se relativizuju činjenice i intelektualni napor da se očuva njihov legitimitet, a svaki zaključak koji se ne uklapa u specifičnu vjersku, nacionalnu, etničku, ili ideološku matricu se nipodaštava. Ovo je vrijeme u kojem se individualno pravo na drugačije mišljenje uzdiže iznad ravni faktografije, a potom se lažno predstavlja kao znanje utemeljeno u činjenicama.

KONTROLA PROŠLOSTI KREIRANJE BUDUĆNOSTI

Živimo vrijeme kada se naučne činjenice i istorijska dešavanja iz prošlosti, kao lako ranjive žrtve, svakodnevno prinose na oltar retrogradnih vjerskih i ideoloških projekcija. Kao što je Džordž Orvel rekao – onaj ko kontroliše prošlost, kontroliše i našu budućnost. Ovo ,,kontrolisanje prošlosti“

je dio strateškog djelovanja koje ima veoma dugu istoriju. Ono je rezultat organizovanog društvenog procesa. Svako društvo nastoji da stvori specifično sjećanje koje se kroz obrazovanje prenosi na nove generacije. Dok ispisujemo ove redove, zahuktava se proces istorijskog negacionizma i rekomponovanja prošlosti, kako bi se omogućilo drugačije tumačenje onoga što se dešavalo tokom ratova u SFR Jugoslaviji. Relativizovanje zločina, uključujući i genocid u Srebrenici, opravdava najodgovornije za rat tezom o tome da su ,,zločine svi činili“ i tako sprečava odgovorno sagledavanje grešaka iz bliske prošlosti. Ovaj ,,put za nigdje“ otvara prostor za ono što je Hana Arent definisala kao ,,banalnost zla“. Kod nas se ta banalnost očitava u frazi ,,to se mene ne tice“, i time se stvaraju preduslovi za ponavljanje prošlih zločina. U najvećem broju slučajeva, intelektualci u Crnoj Gori ostaju nijemi na ove tektonske poremećaje. Riječ ,,intelektualac“ francuskog je porijekla i nastala je krajem 19. vijeka. Stvorena tokom afere „Drajfus“ i uglavnom se odnosi na one mislioce koji su spremni da interveniraju u javnom životu, čak i ako to znači da sebe izlažu riziku. Uloga intelektualca je, prije svega, da promoviše kulturu dijaloga, toleranciju, razumijevanje i poštovanje manjina – ne samo etničkih ili religijskih. Kao takav, ovaj pojam označava suprotnost oportunosti, nečinjenju i tzv. ,,neutralnosti“. Kao što znamo, društvene nauke su uvijek predstavljale srž i bile izvor nacionalnog sjećanja, snažnog građanskog impulsa, kulturnog razumijevanja i komunikacije na grupnom i individualnom nivou, te čuvar ideja koje smatramo svojevrsnim zajedničkim imeniteljima našeg društva.

ULOGA AKADEMIJE

Akademske institucije, kao što je CANU, na primjer, su u svim društvima onaj poslovični drugi nivo vlasti, jer se kroz



Zgrada Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

Dok ispisujemo ove redove, zahuktava se proces istorijskog negacionizma i rekomponovanja prošlosti, kako bi se omogućilo drugačije tumačenje onoga što se dešavalo tokom ratova u SFR Jugoslaviji. Relativizovanje zločina, uključujući i genocid u Srebrenici, opravdava najodgovornije za rat tezom o tome da su ,,zločine svi činili“ i tako sprečava odgovorno sagledavanje grešaka iz bliske prošlosti. Ovaj ,,put za nigdje“ otvara prostor za ono što je Hana Arent definisala kao ,,banalnost zla“. Kod nas se ta banalnost očitava u frazi ,,to se mene ne tiče“ njih filtriraju ideje o fundamentalnim pravcima društvenog razvoja. Ćutanje većine intelektualaca njih udaljava od originalne uloge progresivnih i liberalnih aktivista kojima je kantovski princip istine ideja vodilja. Njihovo individualno i kolektivno bavljenje sobom i svojevrsni ,,zbjeg“ koji su formirali u akademskoj kuli od slonovače, uz časne izuzetke, potvrđuje da su jedino politički konformizam i osiguravanje privatnih prioriteta identitetski okvir u kojem oni obitavaju. Oni među njima koji vjeruju i tvrde da akademska zajednica i njene institucije, kao što je CANU, ne treba da se ,,miješaju u dnevnu politiku“ jer bi time ,,politizovali“ sami sebe, žive u svijetu fantazije u kojem su univerziteti i sve druge institucije visokog obrazovanja izvan i iznad politike! U svojoj klasifikaciji intelektualaca Đuro Šušnjić kategoriju ,,neutralnih tehničara“ koji prikupljaju i klasifikuju činjenice i ponašaju se kao ,,vrednosno neutralni istraživač“ stavlja na najniže mjesto. CANU već decenijama igra ulogu ,,neutralnog tehničara“ koji najčešće nema jasan odnos – ili

Oni među njima koji vjeruju i tvrde da akademska zajednica i njene institucije, kao što je CANU, ne treba da se ,,miješaju u dnevnu politiku“ jer bi time ,,politizovali“ sami sebe, žive u svijetu fantazije u kojem su univerziteti i sve druge institucije visokog obrazovanja izvan i iznad politike!

namjerno ne želi da ga definiše – prema najvažnijim pitanjima koja čine crnogorsko nacionalno, istorijsko i identitetsko nasljeđe. Ova konstatacija nije osporavanje prava i potrebe intelektualaca da budu nezavisni od dnevne politike i političara, niti je to zahtjev CANU da se stavi u funkciju jedne određene ideologije ili partije. U pitanju je odnos prema crnogorskom identitetu, državnoj nezavisnosti i vrijednostima koje bi akademija kao važna institucija kulture trebala da promoviše.

,,INSTITUCIONALNA NEUTRALNOST“

Gdje je crnogorsko mjesto u porodici evropskih naroda? Što su vrijednosti koje treba da baštini crnogorsko društvo? Da li Akademija treba da promoviše kulturološke vrijednosti moderne Evrope, ili treba da ostane zarobljena u mitovima i velikodržavnim projektima našeg sjevernog susjeda? Tako racionalizovana neutralnost ne znači prosto samomarginalizovanje hijerarhijski najznačajnije institucije kulture, obrazovanja i nauke u Crnoj Gori zato što ona nastoji da bude izvan i iznad dnevne politike. Upravo je suprotno! To je čin nedvosmislenog institucionalnog svrstavanja na stranu političke vizure srpskog nacionalizma, hegemonog velikodržavnog projekta i vizije regionalne budućnosti u kojoj nema mjesta za suverenu i nezavisnu Crnu Goru. Viđena s nacionalne osmatračnice u Beogradu, ovakva CA-

NU nije ništa drugo nego agilna i produktivna ekspozitura ovog projekta. Na našu nesreću, disonantni glasovi jednog broja intelektualaca u Akademiji bili su nedovoljno gromki da koriguju kurs na kojem ova institucija već dugo i predano nadniči. Važno je napomenuti da ,,institucionalna neutralnost“ – kao sistemski temelj na kojem počiva akademska zajednica – nije i ne treba da bude tretirana kao apsolutna kategorija. Poslovična akademija – univerzitetske zajednice i institucije kakva je CANU – nijesu visokokvalifikovani proizvođači edukativne i intelektualne robe široke potrošnje, pa se ne mogu tretirati kao još jedan biznis model koji funkcioniše izvan političkih okvira i koji nema obavezu da aktivno učestvuje u društvenim zbivanjima i određuje se prema tim zbivanjima. Naravno, univerziteti treba da budu platforme za analizu i diskusiju o raznovrsnim pitajima. Habermas nas je podsjećao da je javna sfera domen društvenog života u kojem se može formirati ono što se zove javnim mnjenjem. Pristup javnoj sferi je u principu otvoren za sve građane da izraze svoje kritičke stavove poštujuci pravo na drugačije mišljenje. Ovo otvara prostor za dijalog, ali i za manipulaciju. Ono što je neophodno, a rijetko se dešava, jeste da se pitanja koja se analiziraju stave u odgovarajući kontekst i da se njima pripiše onaj stepen važnosti koji odražava njihov realni društveni značaj. Vo-

deći se istom logikom, važno je ne zaboraviti da drugačije mišljenje nije obavezno ankerisano u faktografiji, pa nema legitimitet stava i analize koji su utemeljeni u činjenicama.

BIJEG U ,,SIGURNE TEME“

Bježeći od ovakvog mjerenja ,,košulje“ legitimiteta, akademske institucije često, ako ne po pravilu, pridaju neproporcionalno veliku važnost temama i pitanjima koja su relativno marginalna, ali bezopasna po njihove profesionalne i privatne situacije. ,,Sigurne“ teme koje neće nikoga naljutiti su valuta kojom akademske institucije poput CANU svakodnevno trguju s političkim elitama na vlasti. Naravno, ova trgovina između intelektualaca i političkih moćnika ima dugu istoriju opstanka u okvirima raznovrsnih ideologija i pod različitim državnim zastavama. Važne akademske institucije u Crnoj Gori lako i često prostiru tepih akademskog legitimiteta pod noge ideologijama, narativima i diksursima krvi, zla, mržnje, rasizma, seksizma, ksenofobije, uskogrudosti, mizoginije, šovinizma i nacionalizma. Zbog te ,,nepodnošljive lakoće“ akademske predaje vrlo je važno ponoviti da zagovornici ovakvih ideja i narativa ne mogu biti stavljeni u istu ravan sa onima koji promovišu dijalog i razumjevanje, bez obzira na česte i glasne pozive da se čuje ,,svačiji glas i uvaže sva mišljenja“.

U fokusu: Ukrajinska kriza

Utorak, 26. april 2022.

ŠEZDESET PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Napadi na čeličanu „Azovstal“ se nastavljaju

OSVRT:

Ukrajinska borba – simbol otpora okupaciji Rusije

Iza ideje ,,ruskog svijeta“ krije se ideologija zla

Ruski tenk ispred čeličane „Azovstal“

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Vinička oblast ponovo pod ruskom raketnom vatrom

KIJEV- Ruske snage nastavile su da napadaju ogromnu čeličanu „Azovstal“ u kojoj se nalaze ukrajinski borci u južnom lučkom gradu Marijupolju, rekao je pomoćnik ukrajinskog predsjednika Aleksij Arestovič, prenosi Rojters. -Neprijatelj nastavlja da napada našu odbranu u oblasti fabrike „Azovstal“, koristeći avione, artiljeriju... pucajući iz tenkova i pokušavajući da napreduje sa jurišnim grupama, kršeći naređenje sopstvenog vrhovnog komandanta – rekao je Arestovič u video-obraćanju. Rusija je ranije saopštila da će otvoriti humanitarni koridor za civile iz željezare „Azovstal“ u tom gradu. -Važno je razumjeti da se humanitarni koridor otvara dogovorom obje strane. Jednostrano najavljen koridor ne pruža bezbjednost, pa stoga nije humanitarni koridor – rekla je Vereščuk. Rusija je u međuvremenu ispalila rakete na dva grada u ukrajinskoj centralnoj Viničkoj oblasti, a broj stradalih i povrijeđenih još se utvrđuje, rekao je regionalni guverner Sergej Borzov. -Danas je Vinička oblast ponovo pod raketnom vatrom, posebno gradovi Žmerinka i Kozjatin. Neprijatelj pokušava da pogodi ključnu infrastrukturu – rekao je Borzov u video-snimku objavljenom na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Rusija nije odmah komentarisala njegove navode. Ukrajinska vojna komanda saopštila je juče da Rusija pokušava da bombarduje ukrajinsku željezničku infrastrukturu

Ruske snage uništavaju željezničku infrastrukturu Ruske oružane snage izvršile su napad na ukrajinske vojne objekte i rafineriju nafte u Kremenčugu (centralna Ukrajina), saopštilo je ministarstvo odbrane Rusije, a prenosi Rojters. Pet željezničkih stanica u zapadnoj i centralnoj Ukrajini danas je granatirano, navodi Rojters i dodaje da broj žrtava još nije utvrđen. Oleksander Kamišin, šef željeznica Ukrajine, rekao je da su se napadi dogodili u roku od sat i da se provjeravaju detalji.

kako bi poremetila isporuke oružja iz stranih zemalja. -Oni pokušavaju da unište rute snabdijevanja vojno-tehničkom pomoći iz partnerskih država. Da bi to uradili, fokusiraju udare na željezničke čvorove – napisala je komanda oružanih snaga u objavi na Fejsbuku.

Pomoć Britanije

Britanija će poslati mali broj oklopnih vozila „stormer“ opremljenih laserima za protivvazdušne rakete u Ukrajini, izjavio je ministar odbrane Ben Volas, prenosi Rojters. Volas je dodao da su britanske procjene pokazale da je oko 15.000 ruskog osoblja ubijeno u sukobu, dok je 2.000 oklopnih vozila, uključujući oko 530 tenkova, uništeno, zajedno sa 60 helikoptera i borbenih aviona. Prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri UN rekao je da Moskva ne vidi smisao u uspostavljanju primirja u Ukrajini u ovoj fazi, strahujući da bi to Kijev mogao da iskoristi za insceniranje „provokacija“, prenosi Rojters. RIA je citirala Dmitrija Poljanskog koji je rekao da Rusija nije pogo-

dila nijedno stambeno naselje u ukrajinskom crnomorskom lučkom gradu Odesi. Južna vazdušna komanda Ukrajine saopštila je u subotu da su dvije rakete pogodile vojni objekat i dvije stambene zgrade u Odesi. Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da neprijateljske akcije protiv Rusa neće ostati bez odgovora i da bi Moskva kao odgovor mogla da zaplijeni imovinu koja se nalazi u Rusiji, prenosi Rojters. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je danas razgovore sa državnim sekretarom i ministrom odbrane SAD Entonijem Blinkenom i Lojdom Ostinom kao „ohrabrujuće i efikasne“.

Protjerivanje njemaca

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je juče da je proglasilo 40 članova njemačkog diplomatskog osoblja „personama non grata“, kao odmazdu nakon što je Berlin protjerao isti broj ruskih diplomata. U saopštenju je rusko ministar-

stvo spoljnih poslova donijelo odluku nakon što je Njemačka 4. aprila proglasila „značajan broj“ zvaničnika u ruskoj ambasadi u Berlinu „nepoželjnim“. Međunarodni krivični sud će učestvovati u zajedničkom timu koji istražuje navode o ratnim zločinima u Ukrajini nakon ruske invazije, saopštila je u Agencija Evropske unije za krivično-pravnu saradnju. Tužilac MKS-a Karim Kan i generalni tužioci Litvanije, Poljske i Ukrajine potpisali su sporazum za prvo učešće Međunarodnog suda za ratne zločine u istražnom timu, saopštio je Evrodžast, prenosi Rojters. -Ovim sporazumom stranke šalju jasnu poruku da će biti preduzeti svi napori da se efikasno prikupe dokazi o ključnim međunarodnim zločinima počinjenim u Ukrajini i odgovorni privedu pravdi – navodi se u saopštenju agencije Evrodžast. Litvanija, Poljska i Ukrajina potpisale su prošlog mjeseca sporazum o formiranju tima koji će omogućiti razmjenu informacija i istrage o osumnjičenim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti. Američki Stejt department juče je saopštio da podržava odobrenje potencijalne prodaje municije Ukrajini u vrijednosti od 165 miliona dolara, kako bi se zemlja odbranila od tekuće invazije Rusije, prenosi Rojters. Ukrajinska vlada je tražila da kupi razne metke tzv. nestandardne municije, navodi se u saopštenju, pozivajući se na municiju koja nije u skladu sa standardima NATO-a.

,,Nije oblak nad svakim gradom, ni svaki grom ne ubija — postoje oblaci koji donose plodnu kišu na jalova polja, postoje gromovi koji osvjetljavaju mrak i pročišćavaju atmosferu. Radujemo se takvoj svjetlosti godine, koja će nam pokazati vlastiti put, koji će dovesti do naše sopstvene sudbine.“ (Olena Stepaniv 1892—1963, ukrajinska istoričarka, geografkinja, civilna i izuzetna vojna ličnost, prva žena na svijetu koja je zvanično upisana u čin oficirke; četar - oficirski čin u vojsci Ukrajine) Nesmanjenom žestinom nastavljaju se borbe u Ukrajini. Šezdeset prvi je dan rata, skoro puna dva mjeseca Ukrajinci ujedinjeni i složni brane svoje domove, svetinje, vjekovna ognjišta na kojima su odrastali brojni drevni kozaci i hetmani. Stepe kojima su gazili i kojima su hetmani pronosili slavu svoga roda i naroda. Istorija Ukrajine, koliko bolna toliko i slavna, ispisala je najljepše stranice svoga postojanja. Danas Ukrajina i Ukrajinci krvare dok Zapad svojom često manipulatorskom politikom nastoji da održi lažnu ravnotežu. Ravnoteže ne može biti, mora se jednom agresoru i fašisti u liku Putina reći ne i u Evropi, ali i širom svijeta. Okupacija, pljačke, silovanja, ubistva djece, starih i nemoćnih, ratni zločini i genocidi su samo dio onog što Ruska Federacija svojom zločinačkom politikom uz blagoslov Putina sprovodi u Ukrajini i nad Ukrajincima. Iza svega se krije ideja ,,ruskog svijeta“ kao dominantne ideje iza koje se kriju mračnjaštvo i ideologija zla. U posebnom poglavlju iz zbornika - knjige „Druga Rusija. Kritička misao u savremenoj Rusiji“ (uredio Milan Subotić, preveo s ruskog Zorislav Paunković, Biblioteka XX vijek, 2015) jasno se definiše ova floskula: ,,Pojam ‘ruski svijet‘ počeo je da stiče popularnost u Rusiji na prelazu iz XX u XXI vijek. Treba naglasiti da je riječ o pojmu koji skriva prilično širok spektar ideja, predstava i emocija. Njihove kombinacije su raznovrsne i nalaze se u stalnoj evoluciji. Do 2007. pojam ‘ruski svijet‘ nije bio prisutan u jeziku vlasti, a razvijali su ga različiti publicisti i mislioci. U zvaničnom jeziku postojao je pojam ‘sunarodnici u inostranstvu‘, pomoću kojeg su formulisane, između ostalog, pravne norme i državni programi“. Početkom 2004. politički konsultant Petar Ščedrovicki pisao je o „ruskom svijetu“ kao o mrežnoj strukturi „velikih i malih zajednica koje misle i govo-

re na ruskom jeziku“. Ščedrovickog su u ovom slučaju prije svega interesovali Rusi u bivšim sovjetskim republikama koje je država napustila, kao i njihova sposobnost da koriste „ruske“ veze za ekonomski uspjeh i jačanje ruskog uticaja u susjednim zemljama. - No, suština je mnogo drugačija i iza pojma ,,ruski svijet“ krije se konstantna težnja da rukovodstvo Ruske Federacije, uz podršku Ruske pravoslavne crkve, dominira i proširi opseg svog teritorijalnog, ekonomskog, vojnog, političkog, policijskog, religijsko-crkvenog, jezičkog prostora. Na tom putu prva je Ukrajina kao najstarija slovenska država na čijim je prostorima nastala Kijevska Rusi. Ako pogledamo što donosi ,,ruski svijet“ u Ukrajini dolazimo do zaključka: Svi procesi za ratne zločine imaju jednu zajedničku osobinu: njihov ishod se ne određuje po zakonskoj nego po ideološkoj (ruskoj) osnovi. „Inter arma silent leges“ - U ratu zakoni ćute. Oni koji čine ratne zločine nikada neće biti proglašeni krivima od strane Ruske Federacije. Oni će biti podržani u skladu s tim koji ideološki vjetrovi duvaju iz Kremlja, jer za Kremlj je ovo ,,specijalna operacija“ a ne rat. U samom tekstu navodim koordiniranu ulogu Putina i Ruske pravoslavne crkve, koja sa patrijarhom Kirilom, čini ovu osovinu zla. Ako pažljivo sagledamo doktrinu koju sprovode Vladimir Putin i njegov odani (sluga) patrijarh Kiril, zajedno sa brojnim pristalicama – duboko je antihrišćanska, jeretička i antipravoslavna. Ideja „ruskog svijeta“ je u suštini demagoško ideološko opravdanje za ruski imperijalizam. Priča o duhovnom jedinstvu Bjelorusije, Ukrajine i Rusije u praksi znači da svi treba da budu potčinjeni velikom vođi, dikatatoru i dželatu iz Kremlja. Sadašnja tragedija samo dopunjuje teoriju Umberta Eka o vječitom totalitarizmu i fašizmu, a jedan od ključnih zadataka Putina bio je da se široke mase, milioni Rusa, ubijede da su oni na ispravnoj strani istorije, zloupotrebljavajući tako sovjetsku Crvenu armiju i njenu slavnu pobjedu nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu za obnavljanje imperijalističkih ciljeva. No, Putin se rukovodi ideologijom ,,krvi i tla“ koja mu je najbliža u nacionalšovinističkom smislu. U danima koji stoje pred Ukrajinom, ma koliko se gromovi, oluje i bure nadvijale nad svetim Kijevom, Ukrajinci će do posljednjeg daha braniti svoju slobodu, teritorijalni integritet, jezik, kulturu i stope hetmana koji su ispisali najljepše i najčasnije stranice svoga roda. Završiću tekst citatom velikog Ernesta Hemingveja koji je svojevremeno vizionarski zapisao (kao da je imao sliku Putina pred sobom): ,,Ne postoji lov poput lova na čovjeka. Oni koji su dovoljno dugo lovili naoružanog čovjeka i to im se svidjelo, nakon toga ih ništa drugo ne može privući“.

12 Kultura

Utorak, 26. april 2022.

Pjesnik Boris Đurović o svojoj novoj zbirci „Klin u sunce“ koju je objavila izdavačka kuća Fokalizator

IVA MANDIĆ

Umjetnost može inicirati indirektne promjene Nijesam siguran da li umijem stihom uobličiti ono što Ukrajinci proživljavaju. Žalim njih, ali žalim i one što pucaju na njih, oni su mnogo veći nesrećnici, zato što će ih svijet nadživjeti i upamtiti kao zločince, bez zere herojstva! Pa nije li to poraz ljudske srži? S tim se živi i nakon smrti – rekao je Đurović PODGORICA – Tamna strana lirskog čovjeka nerijetko biva tumačena kao poremećaj, no pjesnik Boris Đurović već je u svojoj prvoj zbirci „Svi moji demoni“ otkrio da je suština u uzrocima i da se društveno neprihvatljive misli ne moraju nužno realizovati kao negativne ako se njima pozabavimo kao materijalom koji će stvoriti dobru umjetnost. Njegova pjesma „Heroina“, posvećena Crnoj Gori, uspjela je da se otrgne od cjeline i, iako je u načelu postavio temelje novom čitanju tamne strane osjećajnosti, percipiran je kao jedan od pjesnika koji su začetnici nove struje rodoljubnog pjesništva. Drugom zbirkom pod nazivom „Klin u sunce“, objavljenoj u izdanju Fokalizatora početkom aprila, koja je suštinski

alegorijska slika savremene balkanske egzistencijalističke i identiteske borbe, „demoni“ su postali izrazitiji i materijalizuju se besramno i eksplicitno, poovski brutalno, čineći cjelinu koja je sazrela i stvara utiske koji se ne zaboravljaju lako. Dok čeka promociju nove zbirke koja bi trebalo da se realizuje tokom maja, kada će knjiga konačno biti u prodaji, Đurović je za Pobjedu govorio o svojoj najvažnijoj pjesmi, angažovanosti u poeziji i korelacijama između erotike i nasilja. POBJEDA: Je li Vam žao što je jedna Vaša pjesma uspjela da se izdigne iznad cijele zbirke „Svi moji demoni“ i zasjeni sve ostale pjesme u njoj? Napisali ste predivnu posvetu svojoj zemlji i kritika i mediji su joj zaista bili naklonjeni.

POEZIJA ĆE PREŽIVJETI: Boris Đurović

ĐUROVIĆ: Nije mi žao. Naprotiv, drago mi je što ju je kritika izdigla iznad te zbirke. Bilo bi mi drago da zasjeni i mene, u onom smislu da se otisne od mene, i da postane toliko svačija, da se zagubi autorstvo. Međutim, zbirka

„Svi moji demoni“ je moj prvi rukopis, i sigurno je da tamo ima nekih, meni, značajnijih stihova – možda zbog toga što se još uvijek śećam razloga njihovog nastanka, dok je pjesma „Heroina“ nastala mnogo godina prije ideje o mogućem

Erotika ne može poništiti nasilje, ali ga može obezvoljiti POBJEDA: Tamna strana i dalje dominira. Sve te umrle ljubavi, kreature koje u pjesmama žive iako ih van pjesama ponekad i nema, dobile su više prostora, dobile su bogatije stihove i šire polje djelovanja, a tu je i lirski čovjek koji oslobađa nasilnost kao odgovor na erotsko. Je li Vam cilj bio da sebe rasteretite ili da čitaoce zamislite i pomalo zgrozite? ĐUROVIĆ: Da, tamna strana dominira. Odlukom da ne spu-

tavam misli, dobio sam gušću tamnu stranu, pa sve te kreature, krv, ropac i mentalna stanja iziskuju svoja prava na slobodno kretanje, pa stoga i izlazak na viđelo. Forma stiha ih uobličava do mjere podnošljivog užasa, koji će morati da ima i jednu nepodnošljivu misiju. Suština mog poetskog bukvalizma je u tome da on nema cilj. S ciljem je započeto, ali jedan biološki sat s razumnim životnim vijekom, neće biti dovoljan da se oslobodim

toga, dok je provokacija čitalaca individualna stvar. Nailazio sam na komentare: „Zar se ovo zove poezijom?“, kao i na one prećutne, tako i na neke pozitivne. Ljudsko biće koje ne umije da percipira užas, ne umije da percipira ni ljubav, i naravno, ovo nije moj odgovor na negativne komentare, ovo je duboko razumijevanje istih. Zaći ću u blagu kontradiktornost, ali ću spomenuti da s manje dubioznosti razumijem pozitivne komentare.

Spomenuli ste lirskog čovjeka koji nasilnost oslobađa kao odgovor na erotsko; možda bih preokrenuo poentu, pa bi bilo da lirski čovjek oslobađa erotsko kao odgovor na nasilje. Zašto? Pa to su dva jednaka pola, jednakog inteziteta, no ipak različitog dejstva. Prednost dajem erotici, zato što ona u određenim slučajevima može svjesno da dominira nad nasiljem, ne može da ga poništi, ali može ga može obezvoljiti.

objavljivanju zbirke. Motivi za „Heroinu“ su konstantni, kako tada za pisanje, tako danas – za ponovno čitanje. POBJEDA: U novoj zbirci takođe ima kritike postojećeg stanja i ljubavi prema Crnoj Gori. Da li kao pjesnik osjećate obavezu da budete hroničar jednog doba? Napisali ste da „poezija ne služi umivenim formama“. ĐUROVIĆ: Poezija je dostupna svima, tu leži njena snaga. Kad god pišem o Crnoj Gori, mislim o tome, i pokušavam, kako kod sebe, tako i kod čitalaca, da probudim dozu poistovjećivanja s njom. Prvo, naše je prirodno stanje, zatim i naša obaveza – je da i mi ośećamo bol, ako bol ośeća Crna Gora, da se i mi radujemo ako se raduje Crna Gora. Dakle, umjetnost svojim direktnim ukazivanjem može inicirati indirektne promjene, kasnije se vatre same rasplamsaju. Prošlo je vrijeme umivenh formi kad se stvara angažovana umjetnost, svako čekanje tumačenja je korak unazad. POBJEDA: Dali ste i naznaku saosjećanja prema žrtvama rata u Ukrajini, a pominjete i „oslobađanje od svjetske boli“. Ipak, Vaša poezija nema revolucionarnu snagu. Je li to tiha predaja poete ili prosto nemoć pred onim što se teško razumije? Koliko daleko u savremenom svijetu doseže osuda ako je u stihu? ĐUROVIĆ: Dijelom sam već odgovorio na pitanje, međutim, spomenuli ste Ukrajinu, i nije teško priznati da nijesam siguran da li umijem stihom uobličiti ono što Ukrajinci proživljavaju. Žalim njih, ali žalim i one što pucaju na njih, oni su mnogo veći nesrećnici, zato što će ih svijet nadživjeti i upamtiti kao zločince, bez zere herojstva! Pa nije li to poraz ljudske srži? S tim se živi i nakon smrti. I tačno je da moja

Objavljeno drugo izdanje pozorišnog časopisa „Protagonist“ PODGORICA – Novo, drugo izdanje pozorišnih novina „Protagonist“, objavljeno je u izdanju Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Elektronsko izdanje publikacije dostupno je na vebsajtu najstarijeg teatra. U novom broju publika može da pročita intervju s rediteljkom Radmilom Vojvodić povodom predstave „Predsjednice“ Vernera Švaba, koja je premijerno izvedena prošlog mjeseca. Vojvodić je govorila o razlozima za inscenaciju ovog teksta, kao i o „Princezi Kseniji od Crne Gore“, predstavi koja je 1994. godine na dug i uspješan teatarski put krenula sa scene Zetskog doma. Da li je moguće ostvariti željenu i značajnu funkciju kritike, a to je da bude korektiv pozorišne prakse, ako se ne nađe način da, bez obzira na oštrinu stava, stvaraoci prvo čuju i, prije ili kasnije, uzmu

Kroz arhivu do budućnosti Zetskog doma

zamjerke u razmatranje, jedno je od pitanja koje u tekstu „Ka novom statusu pozorišne kritike: Teatrološka artiljerija u kritičarskom diskursu“ otvara pozorišni kritičar i teatrolog iz Srbije, prof. dr Ivan Medenica. U razgovoru za „Protagonist“ reditelj Paolo Mađeli je, pored ostalog, govorio o crnogorskom pozorištu danas i tome koliko ono korespondira s aktuelnim kretanjima u Evropi. Takođe, Mađeli je

kazao da njegova predstava „Ko se boji Virdžinije Vulf?“ nije literalni već politički predložak, u kojem se iz te eksplozije – koju tekst predlaže analizirajući šizoidne parcele, koje su iz te eksplozije nastale – putuje u prostor teatra gdje se analiziraju naši nedostaci – kao ljudi, kao individua i kao stubova društva. U tekstu „Potvrđena snaga i izdržljivost pozorišta“, univerzitetski profesor iz Sarajeva dr Hazim Be-

gagić predstavio je način na koji se teatarska scena u Bosni i Hercegovni suočila s pandemijom korona virusa. Begagić podsjeća da je pozorište bilo i ostaje mjesto susreta i dijaloga, a u krizi koju živimo shvatili smo da je ono moguće čak i onda kada smo bili ubijeđeni da ga ne može biti – kada nam je ograničen susret s publikom i onemogućena živa izvedba. Prikaz dramaturga Kraljevskog pozorišta Rajka Radulovića, u rubrici Arhivska bilježnica, govori o činjenici da je nakon višegodišnje pauze, 11. januara 2003. godine započeto novo poglavlje u radu Zetskog doma premijerom predstave „Kralj Ibi“ Alfreda Žarija, u režiji Slobodana Milatovića. Mnogobrojna gostovanja, prestižne nagrade i publika koja je dugotrajnim aplauzima ispraćala svako izvođenje, svjedočili su o velikom povratku Zetskog doma na kulturnu mapu zemlje i regiona. S. V.

poezija nema revolucionarnu snagu, ali imaće je neko ko je bude čitao, zato (skoro) svaki poeta može biti tih, ali predaju kao opciju ne prepoznaje, jer ma zbog čega poeta pisao, u temeljima njegovog stvaralaštva su principi koji uvijek vide i/ ili slute svijetlo. Beznadežnost je samo riječ, a nada je vjesnik neminovnosti svoje težnje, ma u kojem obliku. Doseg osude u stihu u vanpoetskom smislu umnogome zavisi od tehničkih segmenata, kao što su prevodilaštvo, mediji, promocija i slični – slobodno možemo reći – nameti, jer to je način kreiranja kulturološke podloge koja može da utiče na kolektivnu svijest, međutim, mi smo izabrali niske naslade, pa ćemo sačekati sljedeću evolucijsku fazu svijesti. Poezija će preživjeti, to je materija, i kao takva, neuništiva je. POBJEDA: Citirate Siorana na početku. Njegova misao o slabosti prema Haosu gotovo da je priznanje da će jednom prestati da piše kad se svijet sabere i smiri. Mislite li da će i za Vas doći takvo vrijeme? ĐUROVIĆ: Lijepo ste primijetili misao o Haosu i mogućnost prestanka pisanja nakon što se svijet smiri. Međutim, postavlja se pitanje – da li bi Sioran uopšte imao slabost prema Haosu, da je vjerovao da je moguće da dođe do opšte harmonije? Mislim da ne bi. Moja nova zbirka „Klin u sunce“ je iščupana iz Haosa, i klin je Haos, a sunce – možete biti Vi, čitaoci, ja ili Crna Gora. D. ERJAVŠEK

Kultura

Utorak, 26. april 2022.

Dodijeljene nagrade na 59. Bijenalu umjetnosti u Veneciji

ZVUK

Zlatni lav za najbolji paviljon dodijeljen je britanskom, u kojem je Sonja Bojs izložila multimedijalnu instalaciju ,,Osjetiti njen način”, posvećenu grupi muzičarki afričkog porijekla sa kojima je sarađivala. Prema navodima žirija, njen rad poziva na novo čitanje istorije kroz zvuk. U saradnji sa ostalim ženama afričkog porijekla, Sonja Bojs otkriva mnoštvo prećutanih priča. Predlaže savremeni jezik u odnosu na fragmentirane for-

Trijumf umjetnica afričkog porijekla

me koje posjetioci britanskog paviljona mogu spojiti. Njen rad, kako je istaknuto, postavlja važno pitanje vježbanja u odnosu na savršeno uobličen zvuk, kao i odnosa među glasovima u formatu hora, naveo je žiri 59. Bijenala, koji su činili Edrijen Edvards iz SAD (predsjednica), Lorenco Đusti iz Italije, Hulieta Gonzales iz Meksika, Bonaventure So Beženg Ndikung iz Kameruna i Suzan Fefer iz Njemačke. Specijalno priznanje dodijeljeno je francuskom paviljonu u kojem se umjetnica Zineb Sedira predstavlja izložbom ,,Snovi nemaju naslove“, odnosno filmskom instalacijom koja istražuje poriv za snimanje militantnih filmova tokom 60-ih i 70-ih godina 20. vijeka. Pretvarajući francuski paviljon u filmski studio, Zineb Sedira potire granice fikcije i realnosti, lične i kolektivne memorije. Poznata po fotografijama i video radovima, ali i kao feministkinja, Zineb Sedira predstavila je svojevrsno lično putovanje kroz Francusku, Veliku Britaniju i Alžir, odakle je porijeklom. Žiri je istakao da dodjeljuje specijalno priznanje francuskom paviljonu u znak priznanja i zahvalnosti Zineb Sediri za dugogodišnju razmjenu ideja i za solidarnost kao ideju za izgradnju zajednica u dijaspori, kao i za uvid u kompleksnu istoriju filma van zapadnih okvira, te za višesloj-

FOTO: SeeculT

PODGORICA - Umjetnice afričkog porijekla trijumfovale su na 59. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, koje je zvanično otvoreno 23. aprila. Najboljim paviljonom proglašen je britanski, u kojem učestvuje Sonja Bojs, umjetnica afro-karipskog porijekla, a Zlatnog lava za najboljeg učesnika centralne izložbe ,,Mlijeko od snova“ dobila je Simon Li, koja je i predstavnica SAD u nacionalnom paviljonu, piše portal SEEcult. Obje umjetnice prve su crnkinje koje su dobile Zlatnog lava u gotovo 130-godišnjoj istoriji Bijenala u Veneciji, najstarije međunarodne izložbe savremene umjetnosti, koja je pauzirala 2021. zbog pandemije i održava se prvi put poslije tri godine. Žiri 59. Bijenala dodelio je specijalna priznanja paviljonima Francuske i Ugande, koja prvi put učestvuje. Srebrnog lava za obećavajućeg mladog umjetnika dobio je Ali Šeri iz Libana. Specijalna priznanja na centralnoj izložbi umjetničke direktorke 59. Bijenala Ćećilije Alemani dobili su američka umjetnica i rediteljka Lin Heršman Lison i inuitska umjetnica Šuvinai Ašuna iz Nunavuta u Kanadi.

Simon Li i članovi žirija

nu istoriju otpora u njenom radu. Uganda, koja je nov učesnik Bijenala u Veneciji, predstavlja se izložbom ,,Oni sanjaju na vrijeme“ umjetnika Akaje Kerunen i Kolina Sekajuga, u ime kojih se učesnicima ceremonije obratio posredstvom video-linka kustos Šaen Merali. Odajući priznanje viziji, ambiciji i posvećenosti dvoje umjetnika da se bave umjetnošću i rade u Ugandi, žiri je posebno istakao da Akaje Kerunen izborom skulpturalnih materijala ilustruje održivost kao praksu, a ne samo kao politiku ili koncept.

UVJERLJIVO

Zlatni lav za najboljeg učesnika centralne izložbe ,,Mlijeko od snova“ dodijeljen je američkoj umetnici Simon Li za monumentalnu bronzanu skulpturu crne žene na ulazu u Arsenal ,,Kuća od cigli“. Taj rad originalno je naručen za njujorški High Line, čija je direktorka i glavna kustoskinja Ćećilija Alemani. Žiri je istakao da ,,rigorozno istraženo, virtuozno realizovano i snažno i uvjerljivo djelo“ Simon Li, zajedno sa radom kubanske umetnice Belkis Ajon (1967-1999), predstavlja ubjedljiv uvod u ideje,

Istraživanja pokazala da su umjetnici na prostoru bivše Jugoslavije od početka pandemije zanemareni

Dodatni poslovi spasili stvaraoce PODGORICA - Crna Gora je na pretposljednjem mjestu po pomoći u kulturno-umjetničkom sektoru, pokazala su obimna regionalna, nacionalna i lokalna istraživanja o životu i radu kulturnih radnika za vrijeme pandemije, a koja je sabrao portal SEEcult. U tekstu „Bolja slika o lošem položaju, koji je postao još gori“ navode da je najveći obim jednokratne finansijske pomoći, prema rezultatima istraživanja, bio u Hrvatskoj (84.55 odsto) i Sloveniji (78.43 odsto), te u Sjevernoj Makedoniji (50.91 odsto), pa u Srbiji (49.04 odsto) i Crnoj Gori (33,33 odsto), a najmanji u Bosni i Hercegovini, gdje je tu pomoć dobilo manje od 9.8 odsto ispitanika.

BEZ PRIHODA

U pojedinim zemljama bile su dostupne na nacionalnom nivou i druge vrste mjera, kao što su mogućnost produženja rokova za realizaciju projekata koji su prekinuti zbog izbijanja pandemije, što je u Hrvatskoj bio slučaj. U Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji većem broju ispitanika isplaćena su sredstva za odobrene projekte, uz dozvolu da ih realizuju kada to bude bilo moguće, pokazuju rezultati regionalnog istraživanja, predstavljenog i u dva tematska teksta sociološkinje Jake Primorac na Kulturpunktu. Mnogi učesnici regionalnog istraživanja izjavili su da su bili primorani na dodatni posao, uz umjetnički ili posao u kulturi.

Najviše ih je u Crnoj Gori (56.5 odsto), zatim u Bosni i Hercegovini (46 odsto), Srbiji (34.3 odsto), te u Severnoj Makedoniji 25.5 odsto. Najmanji broj ispitanika koji je morao imati dodatni poslovni angažman je u Hrvatskoj (22.9 odsto) i Sloveniji (17.6 odsto). Dodatni posao za gotovo dvije trećine (65.9 odsto) onih koji ga uopšte imaju donosi više od polovine ukupnih ličnih prihoda. Regionalno istraživanje koje je realizovano od maja do jula 2020. godine, obuhvatilo je više od 540 ispitanika u Srbiji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, i pokazalo je da je u prvim mjesecima krize prosječan mjesečni prihod učesnika prepolovljen, te da je narednih mjeseci nastavio da opada, navodi se na portalu SEEcult. Tokom prvih mjeseci pandemije dio kulturnih radnika u regionu ostao je bez bilo kakvog priho-

da ili sa minimalnim. Procijenjeni gubici tokom 2020. godine kretali su se od 3.000 do 5.000 eura (u Sloveniji oko 8.000 eura), što je okvirno polovina ukupnog prihoda ispitanika u 2019. U Srbiji je u martu 2020. godine 43,3 odsto ispitanika navelo da zarađuje manje od sto eura, a u aprilu ih je već bilo 50 odsto. U istraživanju se navodi i da dio samostalnih umjetnika u Srbiji nema zdravstveno osiguranje, te da su u Sloveniji ključne organizacije nezavisne scene u oblasti izvođačkih umjetnosti ostale nedavno bez finansijske podrške Ministarstva kulture na programskom konkursu za naredne četiri godine.

CRNI DANI

Više od trećine ispitanika nije imalo bilo kakvu ušteđevinu, trećina je imala manje od hiljadu eura ostavljenih za „crne dane“, dok je samo jedna četvrtina imala više od 1.500 eura. Istovremeno, više od polovine ispitanika imalo je kredite još iz perioda prije pandemije, a više od četvrtine njih moralo je da otplaćuje više od 150 eura mjesečno – pokazuje istraživanje. U Hrvatskoj procenat za kulturu iznosi 1.2 odsto državnog budžeta, u Sloveniji samo 51 odsto umjetnika može da živi od svoje profesije. Grad Peć je na početku pandemije ukinuo sve fondove za kulturu i usmjerio sredstva na druge oblasti, dok u Bosni i Hercegovini nemaju resorno ministarstvo za kulturu, a samim tim ni državni fond za finansiranje kulture. Priredila D. E.

senzibilitet i pristupe konstelirane i animirane kroz izložbu ,,Mlijeko od snova“. Simon Li se u američkom paviljonu predstavlja izložbom ,,Suverenitet“, u čijem je fokusu, kao i u većini njenog opusa – subjektivitet crne žene. Srebrni lav za najboljeg mladog umjetnika dodijeljen je Aliju Šeriju (1976) za interdisciplinarni i višeslojan rad koji meditaciju o zemlji, vodi i vatri vodi iz konstruktivne perspektive u mitsku dimenziju, odražavajući otvorenost izložbe ,,Mlijeko od snova“ ka drugim narativima koji odstupaju od

logike progresa i razuma. Šeri, inače, učestvuje i na 75. Kanskom festivalu filmom ,,Brana (The Dam)“, koji je snimljen u Sudanu tokom revolucije, a rađen je u koprodukciji Francuske, Srbije, Nemačke, Libana, Sudana i Katara. Zlatnog lava za životno djelo, kako je ranije još saopšteno, dobile su njemačka umjetnica Katarina Frič i čileanska umjetnica Sesilija Vikunja.

PORUKA ZELENSKOG

Na 59. Bijenalu umjetnosti, koje je otvoreno do 27. novembra, učestvuje 79 paviljona, među kojima nije i Rusija, čiji je umjetnički i kustoski tim odustao od Venecije nakon početka rata u Ukrajini. Ukrajinski tim, s druge strane, uspio je da se pripremi za učešće i organizuje izložbu u paviljonu, iako je prvobitno nagovijestio da to vjerovatno neće moći da učini zbog početka ruske invazije. Ukrajini je odata posebna počast i inaugurisanjem posebnog izložbenog prostora na otvorenom u Đardinima – Pjace Ukrajina, a posjetiocima 59. Bijenala obratio se i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski video-porukom na otvaranju izložbe ,,Ovo je Ukrajina: Odbrana slobode“, u organizaciji Fondacije Viktora Pinčuka, ukrajinskog milijardera i kolekcionara. Podsjetimo, Crnu Goru na 59. Internacionalnoj izložbi umjetnosti u Veneciji predstavljaju umjetnici Dante Buu, Lidija Delić, Ivan Šuković, Darko Vučković i Jelena Tomašević, te djela iz kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja Zuzane Čalupove, Renea Portokarera, nepoznatog autora iz Iraka, kao i video-zapis o skulpturi umjetnika Bernarda Matemer. R. K.

Miranović u DODEST-u PODGORICA - Novinar Milorad Mićo Miranović biće večeras u 20 sati gost tribine „Podgoričke priče“ u sali DODEST u KIC-u „Budo Tomović“. On će „podijeliti znanje i iskustvo, ali i anegdote i legende, kako grada tako i ljudi koji su obilježili prostor i vrijeme, koji nemaju granice“, navodi se u saopštenju organizatora. Miranović je svoj profesionalni angažman kovao i kalio kao novinar Televizije Crne Gore, autor i urednik pojedinih serijala i velikog broja emisija u oblasti dokumentarno-muzičkih programa, ali i u oblasti kulture. Kao autor i voditelj serijala „Kad prošetam Crnom Gorom“ stekao je publiku širom planete gdje se razumiju južnoslovenski jezici, a pitoreskne krajeve Crne Gore pokazao i onima koji ne razumiju jezik, ali razumiju ljepote naše zemlje, navode organizatori. Dobitnik je nagrade Društva novinara Crne Gore za očuvanje muzičkog i kulturnog nasljeđa Crne Gore za 2015. godinu. R. K.

Bend Kuhinjazz u Njegoševom parku PODGORICA - Crnogorski fjužn bend Kuhinjazz nastupiće večeras u Njegoševom parku, u 18 sati, u okviru manifestacije „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2022“. Uvertira u koncert biće organizovano puštanje LP ploča i kratki panel o džezu u okviru kojeg učestvuju: direktor pariškog džez radija „Coulers Jazz“ Žak Pope, novinar Brano Mandić, urednica muzičkog programa KIC-a Maja Popović i muzičar Slaven Ljujić (Kuhinjazz). Bend Kuhinjazz formiran je 2020. godine. Članovi ovog šestočlanog ansambla su mladi profesionalni muzičari: pijanista Enes Tahirović, basista Slaven Ljujić, bubnjar Martin Đorđević, saksofonista Stefan Pavićević i trombonista Dejan Ljujić i violinistkinja Luna Kostadinović, koja im se pridružila prošle godine. R. K.

14 Hronika Podgorice

Utorak, 26. april 2022.

U Srednjoj ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“ organizovana humanitarna akcija ,,Donatorski dani“

Prikupili darove za ,,Zvjezdice“ i ,,Ljubović“ Profesorica italijanskog jezika Marta Damjanović, koordinatorka školskog kluba ,,Glas protiv nasilja“ koji je organizovao ,,Donatorske dane“, kaže da škola godinama kroz razne humanitarne aktivnosti u sklopu klubova doprinosi zajednici i pruža pomoć onima kojima je potrebna. Takođe dodaje kako vode računa o mogućnostima učenika da se pridruže takvim inicijativama. Iako je svjesna da je ponekad potrebno dodatno podstaći mlade da učestvuju u humanitarnim akcijama, Damjanović naglašava da je ponosna na svoje učenike i njihovu spremnost da pomognu. - Srednjoškolce je potrebno malo pogurati i motivisati, ali na kraju akcije možemo reći da je uz veliki trud i angažovanje prikupljena zadovoljavajuća količina donacija – kaže Damjanović. Naglašava da značaj akcija kao što su ,,Donatorski dani“ nije samo u tome što se na taj način sakupe sredstva.

Ovakvim aktivnostima se stvaraju dobre navike i njeguju lijepa osjećanja kod svih koji daju doprinos. Donatorski dani bude humanitarni duh u svima nama i daju nam mogućnost da osjetimo posebnu draž pomaganja drugima i osjećaj zajedništva – kazala je koordinatorka školskog kluba ,,Glas protiv nasilja“, profesorica Marta Damjanović

Članovi kluba ,,Glas protiv nasilja“

- Ovakvim aktivnostima se stvaraju dobre navike i njeguju lijepa osjećanja kod svih koji daju doprinos. Donatorski dani bude humanitarni duh u svima nama i daju nam moguć-

 ISKLJUČENJA STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži danas će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Lješanska nahija (Barutana, Liješnje, Goljemadi, Begova Glavica, Pelinovo, Bigor, Brežine, Parci, Staniseljići, Gradac, Buronje, Zagora, Progonovići, Ćepetići, Lipe i Orasi); dio Starog aerodroma (Admirala Zmajevića iza marketa Voli i Radovana Zogovića, Goce Delčeva, Vuka Mićunovića, Crnojevića i Stefana Mitrova Ljubiše); dio Donje Gorice (Lješkopoljska, Anta Gvozdenovića, Vojvode Miloša Krivokapića, Berska, Bora Tamidžića, Dušana Duće Mugoše, Desanke Maksimović, dio Bulevara 21. maj, Dom zdravlja i vrtić); - od 9 do 14: dio Bijelog Polja, Bistrice, Kula Bistrice, Kurilo, Željeznička stanica ,,Zeta“, Ponari, Regionalni vodovod i Vukovci. Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15: dio Drača oko OŠ ,,21. maj“ i dio Ulice Četvrte proleterske (obala Ribnice); dio Zagoriča (Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Iva Andrića, Vita Nikolića i Ludviga Kube); Miletine Njive, dio Stare Zlatice prema Smokovcu; - od 9 do 14: dio Golubovaca i Balabana, Rog Livade, Šijaci, Gostilj, Studenac i Trešnjica. H. P.

Sunčano, do 24 stepena

Za danas je najavljeno malo do umjereno oblačno vrijeme, sa dosta sunčanih intervala. Vjetar slab do umjeren, najčešće južni. Jutarnja temperatura vazduha oko 10 stepeni, najviša dnevna do 24. H. P.

nost da osjetimo posebnu draž pomaganja drugima i osjećaj zajedništva – kaže koordinatorka školskog kluba ,,Glas protiv nasilja“. Učenica trećeg razreda Bel-

ma Fetić objašnjava da je klub ,,Glas protiv nasilja“ nastao kao ideja o neformalnoj edukaciji vršnjaka. - Primarna tema i zadatak kluba jeste borba protiv nasilja.

Takođe u klubu obrađujemo i mnoge teme prateći međunarodni kalendar koji je odredio Unesko. U sprovođenju aktivnosti imamo veliku podršku škole i profesora, prvenstve-

no u obezbjeđivanju prostora, termina i ostalih sredstava za obavljanje i održavanje ovakvih aktivnosti – kaže Fetić, ističući da im za to duguju posebnu zahvalnost. Fetić ističe da je osnovni cilj kluba podizanje svijesti vršnjaka o tome koliko je bitno stvoriti pravu sliku o sebi, o drugima, ali i o važnosti sprečavanja nasilja. Kaže da je nekada teško iskorijeniti loše navike koje mladi brzo stiču u okruženju, ali da nije nemoguće. - S obzirom na činjenicu da su mladi u velikoj mjeri podložni ,,upijanju“ negativnih stvari iz okoline, u nekoj mjeri je teško doprijeti do njih. Ono što nam olakšava jesu inovativne ideje i različiti načini za sprovođenje aktivnosti, kao i mogućnost da svi budu uključeni u rad, te da na taj način izraze svoje mišljenje. Ukoliko svi funkcionišemo kao zajednica promovišući dobre stvari, učimo kako da se zaštitimo, kako da reagujemo na nasilje i ono što je najbitnije - kakvi želimo da budemo – poručuje Fetić. Zasluga za uspjeh ,,Donatorskih dana“ podjednako pripada članovima kluba i učesnicima, ali svi su saglasni da treba posebno istaći doprinos Mie Ličine, koja je inicirala akciju. I. RADONJIĆ

FOTO-DETALJ

Mermerne ploče pale sa fasade

D. MIJATOVIĆ

Prethodne dvije sedmice u Srednjoj ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“ bile su u znaku akcije ,,Donatorski dani“, tokom kojih su sakupljane igračke, knjige, kozmetika i odjeća za djecu iz vrtića ,,Zvjezdice“ u Farmacima i Centar ,,Ljubović“.

Ukoliko svi funkcionišemo kao zajednica, promovišući dobre stvari, učimo kako da se zaštitimo, kako da reagujemo na nasilje i ono što je najbitnije - kakvi želimo da budemo

Na uglu zgrade Normal kompani na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog juče su sa fasade otpale dvije mermerne ploče. Poslije pada sa visine od otprilike šest i po metara, ploče su se razbile između stolova u bašti ugostiteljskog objekta ,,Čarolija“. Gotovo nevjerovatnim spletom srećnih okolnosti može se okarakterisati činjenica da nije bilo ni povrijeđenih, niti štete u bašti lokala. H. P.

Gradsko privredno društvo Čistoća unaprijedilo rad aplikacije ,,Kasper“

Lakše do informacija o higijeni u gradu Iz gradskog preduzeća Čistoća saopšteno je da je aplikacija ,,Kasper“ unaprijeđena i ponovo aktivna. Podsjećaju da je aplikacija besplatna, radi na svim mobilnim uređajima sa iOS operativnim sistemom, uz obavezan pristup internetu. - Kasper aplikacija omogućava korisnicima da na lak i jedno-

stavan način prijave otpad na teritoriji Podgorice, ali i da se informišu o reciklažnim dvorištima i lokacijama polupodzemnih i nadzemnih kontejnera. Nudi mogućnost kreiranja naloga građanima i kompanijama, pri čemu je za prijavu potrebna verifikovana imejl adresa i lozinka. Građanin može da prijavi lokaciju na kojoj otpad nije

uklonjen, kao i da pregleda aktuelne prijave otpada od strane drugih korisnika i prati njihov status – objašnjavaju iz Čistoće. Iskazuju zadovoljstvo što su građani od samog početka pokazali interesovanje i značajnim brojem prijava doprinijeli da, uz brze reakcije njihovih ekipa, zajedno utiču na podizanje stepena higijene u gradu. I. M.

Marketing

Utorak, 26. april 2022.

Sadržaji su koncipirani tako da se gost opušta i uživa bilo da dolazi sa porodicom, prijateljima ili na romantični odmor

ULCINJ - Luksuzni kompleks Azul Beach Resort Montenegro, by Karisma, jedan od najboljih u turističkoj ponudi Crne Gore, svoje prve goste dočekuje 1. maja najkompletnijim sadržajem do sada. Uz bogatu Ultra All Inclusive paletu, vaše uživanje na Velikoj plaži prerašće u još jedno nezaboravno ljetovanje sa fotografijama iz bazena i baldahina, pet restorana, iz avanturističkog parka i šetnje po mekom ulcinjskom pijesku. Period korone iskoristili su da potpuno renoviraju restoran EAT a uz ,,The Knife Signature Restaurant“ iz ovog luksuznog kompleksa garantuju da takvu

Azul Beach Resort Montenegro od 1. maja dočekuje prve goste

Provedite praznike i ljeto u hedonističkom raju

gastronomsku ponudu rijetko možete naći pored mora. Ostvareni hedonistički san – ukratko bi se mogao opisati prvi susret sa Azul Beach Resort Montenegro, by Karisma, koji je, kao dio jedne od vodećih hotelskih grupacija – Karisma Hotels & Resorts, smješten u Ulcinju, na najdužoj i najsunčanijoj pješčanoj

plaži na Crnogorskom primorju. Sadržaji su koncipirani tako da se gost opušta i uživa bilo da dolazi sa porodicom, prijateljima ili na romantični odmor. Uz moderno dizajniran ambijent, najveći broj bazena na obali, sedam barova i pet restorana okruženih borovom šumom, na vama je samo da odaberete

tip kuhinje i enterijera koji vam odgovara. Uz bogatu vinsku kartu, ponos kuhinje su čuveni Tomahawk i Wagyu A5 govedina, jedinstveni u gastronomskoj ponudi. Nećete odoljeti ni karpaću od brancina, tradicionalnim balkanskim đakonijama ili sladoledu od ruzmarina. Posebno su osmislili jelovnike

i animacije za djecu, kako bi svojim gostima omogućili mirno uživanje uz plamen svijeća i muzike odabranih izvođača. U središtu rizorta je premium sekcija koju čine deluks apartmani, bazeni i barovi sa ekskluzivnim pristupom, personalizovanom uslugom i diskrecijom. Provjerite zašto se gosti pono-

vo vraćaju u Azul Beach Resort Montenegro – iz kog god kutka svijeta da dolaze! Za više informacija posjetite www.azulbeachmontenegro. com i informišite se o svim uslugama i proljećnim ponudama. Telefon za rezervacije i informacije: +382 20 405 881

Arena

16 Fudbal

Utorak, 26. april 2022.

ODIGRANO 31. KOLO TELEKOM 1. CFL - Vodeći tandem siguran, Dečiću viza za Evropu, Bara

PODGORICA - Prvoligaški fudbal za ovu sezonu ulazi u završnicu, a sve je manje nepoznanica. Vodeći tandem bio je raspoložen i goleadom je nastavio pobjednički niz, a samim tim razlika je identična, pa je jasno da aktuelnog šampiona samo još teorija drži kada je u pitanju titula, jer Sutjeska pobjedama sitno broji do krune. Dečić je stigao do važnog trijumfa. Tuzani su u derbiju savladali Iskru, čime su gotovo izvjesno osigurali Evropu, jer imaju pet bodova više od petoplasiranog Petrovca, a ako se zna da su prva četiri tima u polufinalu Kupa, onda je jasno da će i četvrti tim iz šampionata igrati na međunarodnoj sceni. Petrovac je konačno upisao tri boda, a uz poraz Iskre, sada je opet blizu četvrte pozicije, pa se pod Malim brdom još nadaju Evropi, iako su mnogo bodova u nastavku sezone lako prokockali. Mornar je prvi put nakon 21. avgusta prošle godine slavio na ,,Topolici“, a taj trijumf Barane je odveo na ,,plus šest“ u odnosu na opasnu zonu, pa je jasno da su pobjedama protiv Podgorice i Zete praktično osigurali opstanak. Sa druge strane Zeta je propustila priliku da se dodatno približi Podgorici uoči međusobnog duela. Kada smo već kod Podgorice, treba naglasiti da su Lješkopoljci ubjedljivim porazom definitivno rekli zbogom spasu bez baraža, a loše partije i samo ,,plus četiri“ u odnosu na Zetu doveli su Podgoricu do situacije da sada brani sadašnju poziciju, kako ne bi preuzela ,,fenjer“….

POVRATAK MARKOVIĆA

Sutjeska je lako, odnosno mnogo lakše nego što se očekivalo, savladala Rudar i gotovo izvjesno Pljevljake poslala u baraž, a istovremeno dodatno se primakla tituli. Rudar je bio totalno bezidejan, dok su Nikšićani pokazali snagu i moć. Iako je Sutjeska bila oslabljena (nijesu igrali Jovović, Janjić i Eraković), bez problema je upisala peti vezani trijumf sa potpisom Boža Markovića. Nekada najbolji strijelac lige dugo se čekao, a sada kada je bilo važno da se Nikšićani vrate na pravi put Božo je pokazao koliko je bitan za ovaj tim. Centarfor Sutjeske Božo Marković u 40. minutu meča sa Rudarom stavio je tačku na golgeterski post. Knežević je bio uporan uz desnu aut-liniju, a onda ubacio loptu u šesnaesterac gostiju, Marković je odložio do Zoćevića, da bi nakon duplog pasa stigao do šanse da bira ugao u koji će šutnuti i rutinski pogodio za 1:0. Sedam minuta prije isteka regularnog toka utakmice Marković je priredio majstoriju. Bio je sebi asistent! Stigla je do njega lopta iz daleka, najbolje je skočio i podigao je glavom, onda se okrenuo, oslobodio svojih čuvara, da bi, pošto je golman Rudara istrčao do ivice kaznenog prostora, nonšalantno lobovao ga i osigurao sva tri boda svojoj ekipi. Konačan rezultat postavio je Vladan Bubanja u finišu utakmice.

FSCG

,,Petarda“ Budućnosti, Mor prekinuo post, Zeta se još n

Napadač Sutjeske Božo Marković na meču s Rudarom

Rezervista Vuković ubacio je loptu iz desnog ugla, a prvotimcu Sutjeske nije bilo teško da se izbori za poziciju i „zakuca“ loptu glavom. Marković je u sudijskoj nadoknadi vremena imao priliku za het-trik. - Odigrali smo dobro, stvorili mnogo prilika i u prvom poluvremenu, a posebno u nastavku. Možda smo mogli slaviti i ubjedljivije. Odavno se priča da nam pripada trofej, ali teoretski ga nijesmo osigurali i želja nam je da što prije to učinimo. Kako se bliži kraj šampionata uslijedile su povrede igrača, ali nadam se da to neće remetiti našu koncepciju, jer imamo 20 igrača koji mogu odgovoriti izazovima koji nas očekuju - rekao je Milija Savović, trener Sutjeske.

DERBI KOJI TO NIJE

Mečevi Podgorice i Budućnosti bili su više od gradskog derbija. Sada to definitivno nije. Budućnost je lako došla do šeste vezana pobjede u prvenstvu uz gol razliku 18:3, dok je Podgorici ostaje bitka da ne ispadne iz lige. - Mislim da smo u ovome trenutku mnogo kvalitetnija ekipa od Podgorice i to smo naplatili ubjedljivim rezultatom. Još jednom smo odigrali dopadljivo i lepršavo i postigli smo veliki broj golova. Najviše od svega sam zadovoljan kakav su igrači imali odnos prema obavezama. Poslije dobrog rezultata poslije Sutjeske pokazali

smo da smo velika ekipa, da igramo ozbiljno i pri vođstvu od 4:0, da nema opuštanja. To što smo bili maksimalno koncetrisani u svakom trenutku je bitan detalj kako ne bismo u nekim narednim mečevima imali praznih minuta - rekao je trener Budućnosti Aleksandar Nedović. ,,Plavi“ su od starta do kraja bili bolji rival, a prvi gol je stigao već u šestom minutu kada je Viktor Đukanović primio asistenciju Branislava Jankovića i sproveo je u mrežu na snalažljiv način. Igor Ivanović je u 37. minutu povukao kontru, spoljnom je dodao do Vasilija Terzića, koji je pogodio za 2:0. Na startu nastavka Terzić je iznudio penal, a u gol ga je pretvorio Raičković. ,,Plavi“ su nastavili da kontrolišu igru, protivniku su dali dvije bezopasne situacije, a onda su u 64. postigli četvrti gol na utakmici – Anto Babić je nakon prekida nogom zakucao loptu u mrežu. Pet minuta kasnije je pogodio Muharemović, dva puta se istakao i golman Pavličić, a onda je uslijedila još jedna sjajna akcija kada je na asistenciju Petrovića, Račković stavio tačku na meč svojim 12. golom u prvenstvu.

KONAČNO SLAVLJE U BARU

A Mornar je na pobjedu kod kuće čekao čak osam mjeseci - još od 21. avgusta prošle godine. Jedini gol je u 87. minutu postigao

Aleksandar Vujačić. Grbić je odlično povukao kontru sa sredine terena. Do tog trenutka veoma dobra odbrana Zete nije uspjela da se sastavi, pa je poslije asistencije Grbića, kapiten Barana sjajnu loptu koju je dobio po lijevoj strani prihvatio i plasirao u kontra ugao. - Mislim da smo nezasluženo dugo čekali na pobjedu pred svojima navijačima. Morali smo mnogo ranije upisati pobjedu u Baru, jer momci zaista odlično rade. Opet se uvukao strah kod mene da ćemo ostati bez tri boda, iako smo bili mnogo bolji od protivnika, ne toliko u prvom koliko u drugom poluvremenu. Puno šansi stvaramo, tako je bilo i ovog puta, ali nikako da ta realizacija bude onakva kako bi svi bili zadovoljni. Drago mi je zbog igrača koji stvarno dobro rade, ali i navijača koji su došli u priličnom broju, jer svi zajedno od Mornara želimo da napravimo stabilnog prvoligaša koji neće igrati samo jednu sezonu u najkvalitetnijem rangu i nadam se da ćemo u tome uspjeti svi zajedno - kazao je trener Mornara Andrija Delibašić. U finišu utakmice, gosti su sve karte bacili na napad, a poslije jedne intervencije odbrane domaćih tražili i penal, ali je glavni arbitar samo odmahnuo rukom. Dragoljub Đuretić, trener Zete bio je razočaran konačnim rezultatom i nekim sudijskim odlukama.

- Imali smo svoje šanse u prvom poluvremenu koje nijesmo iskoristili. U nastavku domaćin je pritiskao, imao terensku inicijativu, ali smo te napade relativno lako odbijali. Ne bih smio da komentarišem suđenje, ali moram reći da nikome nije potrebno da protiv ovako mlade Zete pomažu da bi naš tim ispao iz lige. Mi smo jednim korakom u Drugoj ligi, ali mislim da do kraja šampionata suđenje i ponašanje klubova treba da ostane korektno. Zaista još jednom ponavljam da ne smijem da komentarišem suđenje, a imao bih mnogo toga da kažem - kazao je Đuretić.

BITKA ZA EVROPU

Petrovac je bio bolji od Jezera na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ - 2:1. To mu je prva pobjeda nakon osam mečeva bez trijumfa, a donio je Adnan Bašić, dvostruki strijelac. Za Plavljane se upisao Rodrigo Faust iz penala, to mu je 10. pogodak u prvenstvu. Petrovac sada ima tri boda manje od Iskre, koja ni u petom meču ove sezone nije mogla da savlada Tuzane. Tim Vladimira Janković je trijumfovao 2:1 i preuzeo treće mjesto od Danilovgrađana - sada ima dva boda više. Velizar Janketić je u šestom minutu zatresao mrežu gostiju, a poravnao je Balša Sekulić u 20. Konačan rezultat je postavio Marko Tući u 37. minutu. R. PEROVIĆ

Arena

Utorak, 26. april 2022.

2:1

Sutjeska - Rudar

3:0

Dečić - Iskra

2:1

Podgorica - Budućnost

1:5

Mornar - Zeta

1:0

Tabela 1. Sutjeska

31 21 8 2 56:19 71

2. Budućnost

31 18 6 7 64:37 60

3. Dečić

31 12 11 8 46:37 47

4. Iskra

31 13 6 12 41:37 45

5. Petrovac

31 10 12 9 45:46 42

6. Jezero

31 11 5 15 35:42 38

7. Mornar

8. Rudar

8 8 15 32:49 32

9. Podgorica

6 9 16 32:55 27

10. Zeta

5 8 18 30:50 23

Budućnost

10 52

Stadion: DG arena. Gledalaca: 200. Sudija: Nikola Cvijović (Budva). Golovi: 0:1 Đukanović u 6, 0:2 Terzić u 37, 0:3 Raičković u 49. (pen), 0:4 Babić u 64, 1:4 Muharemović u 69, 1:5 Raičković u 89. Žuti kartoni: Boljević, Đajić (Podgorica), Pavličić, Novović (Budućnost).

Podgorica Budućnost Ivezić Boljević (od 84. Terzi) Cicmil Sentoku Muharemović (od 84. A. Krivokapić) Đajić Vuković (od 46. Adrović) Maraš M.Krivokapić (od 61. Mrvaljević) Čelebić (od 75.Joković) Božović

Dečić

Rudar

3 1 00

Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 400. Sudija: Miraš Cerović (Podgorica) Golovi: 1:0 Marković u 40, 2:0 Marković u 83, 3:0 Bubanja u 89. Žuti kartoni: Matanović, Marković, Grivić (Sutjeska), Golubović, Popović (Rudar)

Sutjeska

Rudar

Giljen Grivić Pajović (od 64.Vuković) Augusto Matanović (od 82.Dubljević) Drinčić (od 64.Stijepović) Zoćević (od 72.Drešković) Bubanja Marković Vučić Knežević

Vojinović Prenkočević Peličić (od 82.S.Golubović) Matsui Vujanović (od 46.Gašević) Banović (od 77.Ernec) A.Golubović Popović (od 87.Čavor) Krneta Živković Bojović

Petrovac

Jezero

9 11 11 26:35 38

U narednom kolu (30. aprila) sastaju se: Budućnost - Dečić, Iskra - Sutjeska, Rudar - Petrovac, Jezero - Mornar, Zeta Podgorica.

Podgorica

Sutjeska

Pavličić Janković Ražnatović (od 46. Novović) Đukanović (od 74. Ćetković) Đuričković Adžić Vlahović (od 57. Milošević) Raičković Ivanović (od 65. Petrović) Mijović Terzić (od 57. Babić)

Iskra

22 1 1

Stadion Dečića. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Golovi: 1:0 Janketić u 6, 1:1 Sekulić u 20, 2:1 Tući u 36. Žuti kartoni: Nikolić (Dečić), Bakrač, Šaletić (Iskra).

Dečić

Iskra

Dragojević Martinović Bećiraj (od 90. Pavićević) Božović (od 75. Jovanović) Janketić (od 75. Vučaj) Nikolić Pešukić Tući Drešaj Vuljaj (od 62. Božanović) Đeljaj

Kordić Kojašević (od 78. Perović) Pešukić Tučević (od 78. Vukotić) Silva (od 60. Jamamoto) Sekulić Obradović (od 78. Vuković) Bakrač Šaletić (od 45. Pavićević) Kumburović Šahman

20 1 0

Stadion:,,Mitar Goliš“. Gledalaca: 150. Sudija: Miloš Bešović (Podgorica) Golovi: 1:0 Bašić u 61, 2:0 Bašić u 81, 2:1 Faust u 85. (pen) Žuti kartoni: Perović, Mikijelj, Boričić (Petrovac), Lambulić, Vlaisavljević, Đurković, Dedić (Jezero).

Petrovac

Jezero

Joksimović Vujović (od 70. Boričić) Milić Živanović Perović (od 79. Popović) Radinović Bašić (od 90. Gazivoda) Zvrko (od 70. Tačibana) Ivanović Marković Mikijelj

Asanović Bošnjak (od 63.Bošković) Faust Vuković Račić Lambulić (od 75. Kontić) Radenović Adžović (od 78. Redžepagić) Vlaisavljević Đurković Dedić

Mornar

PODGORICA -Pep Gvardiola je sa Mančester sitijem osvojio sve u Engleskoj, ali još nije uspio da ostvari najveći san kluba sa ,,Etihada“ i donese trofej Lige šampiona. Najbliži je bio prošle sezone kada su ,,građani“ poraženi u finalu, a i ove mu se pruža šansa da odvede tim do najvećeg meča klupskog fudbala. Na tom putu stoji mu Real Madrid, koji je ,,ušati“ trofej osvajao čak 13 puta. - Moji ciljevi nikada neće biti zaokruženi jer uvijek imam drugi san da dosanjam. U klubu odlučujemo zajedno – da li je nešto bilo dobro, loše i da li su ciljevi ispunjeni. Ako ne, idemo ponovo. Možda će tu biti neki drugi igrači, ali druge stvari se ne mijenjaju. Radimo najbolje što možemo, dajemo timu odgovore koji su potrebni. Imamo motiv, možemo da pobijedimo rivala kakav je Real ako budemo pravi tim rekao je Gvardiola. Siti je u osmini finala eliminisao lisabonski Sporting, a potom dobio ,,rat“ sa Atletiko Madridom. - Ukoliko budemo igrali kao u drugom poluvremenu revanša s Atletikom, nećemo imati šanse - upozorio je Pep. - U svakom slučaju, kada sezona u Ligi šampiona počne, da ti neko kaže doguraćeš do polufinala, odmah bi prihvatio. Uvijek je teško. U grupi smo pobijedili u svim utakmicama, zadovoljan sam. Ali sada smo tu da budemo fokusirani samo na meč sa Realom. Neću reći da sezona nije bila dobra ako se ne plasiramo u finale. Veoma poštujem i moje igrače i rivala. Sitijeva sezona mogla bi da

U potrazi za savršenom sezonom Bernardo Silva i Rijad Marez na treningu Sitija

Raspored Večeras 21.00 - Man. siti - Real M. Srijeda 21.00 - Liverpul - Viljareal

bude savršena, budući i da je prvi u Premijer ligi. Nema sumnje da bi ,,građani“

Egipćanin potencijalno ključna karika u projektu novog Ćavijevog tima

Bez sreće u penal-ruletu

Uprava Barselone smatra Mohameda Salaha (29) kao ključnu metu za transfer ovog ljeta i u narednim sedmicama će pokušati da ga nagovori da odbije ponudu novog ugovora u Liverpulu.

1 0 00

Mornar

Zeta

Vukčević Raičević (od 71. Sekulović) Vujačić Grbić (od 90+2. Bakić) Stevanović Kaluđerović Ćetković (od 71. Škrijelj) Cvijović Pajović Kajević Martinović (od 86. Poček)

Karadžić Zahorulko (od 77. Đ. Vukčević) Đukanović Tačibana (od 89. Globarević) Roganović Pupović Burzanović (od 61. P. Vukčević) Miranović Đinović Đurović Krstović

LISTA STRIJELACA 12 - Raičković (Budućnost), Bašić (Petrovac) 11 - Vuljaj (Dečić) 10 - Ivanović (Budućnost), Sekulić (Iskra), Faust (Jezero), Miličković (Petrovac) 9 - Živković (Rudar) 8 - Đukanović, Petrović (Budućnost)

lako preboljeli eventualni gubitak šampionske trke od Liverpula ukoliko bi se domogli trofeja u elitnom takmičenju. - Realnost je takva da smo tu već deset godina, da se borimo u Ligi šampiona. Uvijek je dobar osjećaj kada se nađeš među najboljim klubovima. Moramo da odigramo dva

odlična meča i mislim da to možemo. Ne treba ni da ponavljam koliko poštujemo Real. Neću da kažem da ne bi bilo lijepo da se nađemo u finalu kao Real, kao Bajern, kao Liverpul i da pobijedimo kao što su to oni radili. Ali isto tako ne potcenjujem ni značaj toga što smo stigli do ova dva meča - rekao je Gvardiola. Real Madrid prošao je ,,sito i rešeto“ na putu do polufinala. Eliminisao je Pari Sen Žermen nakon što je u ukupnom skoru gubio 2:0, a potom detronizovao Čelzi iako je u revanšu gubio 3:0. - Istorija Real Madrida u ovom takmičenju znači mnogo za nas, više nego za naše protivnike. Ta istorija pomaže našim igračima da osjete težinu ovog dresa i taj teret je pozitivan. Nošenje ovog dresa nosi pozitivnu odgovornost kazao je trener Karlo Anćeloti. - Dvije ekipe za koje niko nije mislio da će ući u polufinale su Viljareal i Real Madrid. Srećni smo što ovdje, Real će se uvijek boriti do kraja. Proslavljeni strateg smatra da pitanje finaliste neće biti odlučeno na ,,Etihadu“. - Odluka će pasti na ,,Bernabeuu“. Pritisak je sličan, za nas plasman u polufinale ne predstavlja uspjeh. Naš cilj je da dođemo do finala, a kad se Real Madrid plasira u finale obično su veće šanse da osvoji trofej - naveo je Anćeloti, čiji tim je na pragu trofeja u španskoj La Ligi. - Čeka nas fantastičan protivnik, ali navikli smo na to jer smo imali nekoliko teških utakmica u ovom izdanju Lige šampiona. Borili smo se i stvari su išle prilično dobro. Borićemo se i sada. Ne. K.

Porazom u finalu naši kadeti osvojili drugo mjesto na UEFA razvojnom turniru

Zeta

Stadion: ,,Topolica“. Gledalaca: 300. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Gol: 0:1 Vujačić u 87. Žuti kartoni: Raičević, Martinović (Mornar).

MANCITY.COM

Rezultati i tabela

Petrovac - Jezero

LIGA ŠAMPIONA: Mančester siti dočekuje Real Madrid u prvom meču polufinala

ani do luke spasa

rnar nada

Fudbal

Crna Gora BiH Penali 1:3

1 1

ZENICA - Trening centar NFSBiH. Sudija: Mirza Pelhadžić (Bosna i Hercegovina). Strijelci: Adžić u 8. (Crna Gora), Rizvić u 37. minutu iz penala (BiH). Žuti kartoni: Šekularac (Crna Gora), Popović (Bosna i Hercegovina). CRNA GORA: Dragović, Maraš, Tomašević, Vračar, Perović, Đukanović, Marko Tadić, Adžić, Šekularac (od 66. Kumburović), Vukanović (od 46. Kolenović), Bulatović. BOSNA I HERCEGOVINA: Duškaj (od 46. Mehić), Šabić, Taraba, Jogunović, Čelik, Brekalo, Špago (od 46. Popović), Rizvić (od 76. Hujić), Popović, Štilić, Đajić (od 46. Begić). Kadetska reprezentacija Crne

Gore osvojila je drugo mjesto na UEFA razvojnom turniru. Izabranici Gorana Perišića u finalu su poraženi od domaćina turnira Bosne i Hercegovine, koja je slavila poslije boljeg izvođenja jedanaesteraca - 3:1. Regularni tok utakmice završen je rezultatom 1:1. - Iako smo odigrali neriješeno i zbog pravila turnira izgubili nakon penala, mišljenja sam da je ovo jedna od naših najboljih utakmica ove godine. Momci su zaista dominirali terenom svih 90 minuta, stvarali šanse, a uz to nijesmo dozvolili protivniku da nas ugrozi osim pred kraj prvog poluvremena, kada smo zbog pravila razvojnog turnira osam minuta igrali sa igračem manje i tada iz penala primili gol. Momci zaslužuju sve čestitke za prikazano na turniru i ako nastavimo u ovom ritmu, sigurno smo na pravom putu - kazao je selektor Crne Gore Goran Perišić. R. P.

Salah u centru svih Barsinih planova

To je objavio Dejli miror, pozivajući se na izvore u slavnom klubu španske Primere, ali i na izvore bliske samom igraču. Slavni egipatski krilni napadač ulazi u posljednju sezonu ugovora na ,,Enfildu“. Već dugoročno odbija ponude novog ugovora u ,,redsima“, po kom bi zarađivao čak 450 hiljada eura sedmično. Barsina uprava je za Salaha

spremila cijeli projekat razvoja novog tima pod vođstvom trenera Ćavija Ernandesa, klupske legende i velikana modernog fudbala. Takođe, u klubu se nadaju da će Salahu biti primamljiv plan povratka na evropski vrh, sa njim u centru. Prethodne sedmice Salah je poručio da ,,novac nije jedini faktor pri odlučivanju da li će produžiti ugovor sa Liverpulom“. Ove sezone igra fantastično i ima priliku da osvoji čak četiri trofeja. Ukupno, u Premijer ligi na 31 meču ove sezone postigao je 22 gola, čime je već dostigao najbolji lični skor iz prethodne tri sezone. R. A.

Arena

D. MALIDŽAN

18 Rukomet/Košarka Crnogorski rukometaši u junu će igrati u Gvadelupu na poziv Didijea Dinara

Utorak, 26. april 2022.

Naše rukometašice, sa dvije posljednje pobjede nad Slovenijom, završile učešće u EHF Euro kupu

,,Lavovi“ Dobri signali pred EP idu na Karibe PODGORICA - Uspješna sedmica je iza rukometašica Crne Gore - dvije pobjede nad Slovenijom u EHF Euro kupu ohrabruju pred buduće akcije.

PODGORICA - Rukometnu reprezentaciju Crne Gore u junu čeka egzotično putovanje - selekcija Zorana Roganovića otputovaće u Gvadelup i odigrati dva prijateljska meča sa selekcijom Egipta. Gvadelup je jedna od francuskih prekomorskih teritorija i najveće ostrvo malog arhipelaga u Malim Antilima, koji su smješteni između Karipskog mora i Atlantskog okeana. Kristofer Kolumbo bio je prvi Evropljanin koji je otkrio Gvadelup, a uskoro će ga ,,otkriti“ i ,,lavovi“ zahvaljujući pozivu legendarnog Didijea Dinara. Dinar je rođen u Gvadelupu, a sa Francuskom je osvajao evropsko, svjetsko i olimpijsko zlato. Jedan od boljih defanzivnih igrača svih vremena bio je i selektor ,,trikolora“ i Saudijske Arabije. - Od 16. do 25. juna bićemo gosti Didijea Dinara, koji nas je pozvao da odigramo dva meča revijalnog tipa, najvjerovatnije protiv Egipta. Prije pandemije korona virusa takođe je zvao najbolje svjetske selekcije, pa su njegovi gosti bili Danci, Francuzi... kako bi u njegovom rodnom mjestu, odnosno na Karipskim ostrvima, pokazao ljudima što je rukomet i kako igraju vrhunske ekipe - rekao je selektor Crne Gore Zoran Roganović za Pobjedu. Prvobitna zamisao bila je da

naša reprezentacija na Karibe ode u što jačem sastavu, ali je iz opravdanih razloga došlo do promjene plana. - Bila bi to fina prilika za sve igrače koji su prošli trogodišnji ciklus, ali većina nji.h koji su igrali baraž i Evropsko prvenstvo. imaće odmor od samo tri ili četiri sedmice i nema smisla da ih vodimo. Morali smo pokazati razumijevanje jer su uvijek na raspolaganju Crnoj Gori, a uz to su u pitanju revijalni mečevi. Didije Dinar je prihvatio da dođemo u podmlađenom sastavu i nastupićemo s možda više od pola igrača koji do sada nijesu igrali za ,,A“ selekciju, tako da će imati priliku da se dokažu stručnom štabu - dodao je Roganović. Egipat, rival ,,lavova“ na Karibima, najbolja je afrička reprezentacija, a na posljednjem Svjetskom prvenstvu kao domaćin eliminisan je od Danske u četvrtfinalnoj drami. - Dinar je najavio da ćemo, ukoliko budemo željeli da odigramo i treću utakmicu, za rivala imati selekciju Kariba, što bi im bila prilika da vide kako je igrati protiv neke jake selekcije - objasnio je Zoran Roganović. Crna Gora će 12. oktobra dočekati Kosovo na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024, a tri dana kasnije gostovaće Bosni i Hercegovini. U januaru je čeka nastup na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj i Švedskoj. Ne. K.

Selektorka Bojana Popović vjeruje da će kompletna ekipa (nedostajale su Đurđina Jauković i Jelena Despotović, u posljednjem meču nije igrala Đurđina Malović) do novembra, kada počinje prvenstvo Evrope, biti spremna da odgovori obavezama. Crna Gora je domaćin jedne grupe (organizatori su još S. Makedonija i Slovenija) i upravo zbog blizine velikog događaja, osjetila se ogromna želja, kroz posljednja dva meča, da se što prije stvari postave na mjesto. - Najvažnije je da djevojke budu zdrave, a ima još dosta do početka šampionata Evrope. Vježbaćemo, rotiraćemo i nadam se doći do pravog rezultata. Ovakve

utakmice podižu formu igračicama, pronalazimo nove pozicije, treba da prihvate uloge i uživaju kada su u reprezentaciji - jasna je Popović. ,,Lavice“ su u Ljubljani i Podgorici odigrale savršena druga poluvremena. Odbranom su otvorile put do pobjeda, a hrabri znatno bolja realizacija u odnosu na decembar i poraz na SP od Slovenije 28:18. - Imamo dobru energiju i zadovoljne smo. U posljednjem meču smo sve ispoštovale nakon odmora i preokrenule rezultat - kazala je Itana Grbić. U oba meča Crnogorke su do odmora bile u zaostatku. U prvom na ,,minus jedan“, a prije dva dana kod kuće sa minusom od tri gola sačekale su nastavak meča. - Odbrana do odmora nije funkcionisala, a od nje sve kreće, a ni fokus nije bio najbolji. U svlačionici smo na odmoru do-

govorili neke stvari i preokret je stigao. Zadovoljna sam, posebno zbog prvog meča kada je Slovenija igrala u najjačem sastavu - istakla je Grbić. U našem timu značajne minute dobila je debitantkinja Ilda Kepić, bila je odlična u defanzivi u prvom meču, što, takođe ohrabruje zbog rotacije. Povratak Milene Raičević vidno je promijenio napadačku realizaciju, a učinak sa krila po običaju bio je na visokom nivou. Sigurnost sa Slovenkama vidjela se i sa pozicije bekova, gdje je upavo Grbić iskazala preciznost. Dobar povratak u nacionalni tim, poslije pauze i oporavka od operacije, imala je Ema Ramusović što, uz još mnoge druge detalje u posljednjoj pobjedi (34:30), daje optimizam uoči najvažnijeg ženskog rukometnog događaja u ovoj godini. A. M.

NBA: Lider Istoka poveo 3:1 u seriji, poraz Finiksa u Nju Orleansu, slavlje Denvera Treći klub u ovoj sezoni za crnogorskog krilnog centra

Ples moćnog Majamija u Atlanti Popović do Majami Hit na korak je od druge runde NBA plej-ofa, nakon slavlja 110:86 u gostima protiv Atlanta Hoksa, za 3:1 u seriji. ,,Vrelina“ je u Džordžiji pokazala pravo lice, na svom terenu imaće priliku da u narednom meču riješi seriju protiv ,,jastrebova“. Prekinuta je serija od šest trijumfa Atlante na svom terenu, a meč praktično riješen već u drugoj četvrtini. Prva zvijezda Atlante, bek Jang, sveden je na svega devet poena, a pod košem Majami je imao prednost čak 47:26. Pobjednički tim nastupio je bez važnog igrača, beka Laurija, ali to nije uticalo na ishod. Centralna figura duela bio je bek-krilo Džimi Batler, sa 36 poena, devet skokova i četiri asistencije. Adebajo i Taker postigli su po 14, a Strus 12 poena u trijumfu. U skromnom izdanju Atlante, Hanter je postigao 24, Noks 12, Kolins 11 a Bogdanović svega četiri poena uz četiri

Džimi Batler

skoka i asistenciju za 21 minut na parketu. U noći između utorka i srijede, od jedan sat po našem vremenu , na programu je njihov naredni duel. NBA lider Finiks ne može bez povrijeđenog prvog strijelca, beka-šutera Bukera. U gostima je ubjedljivo poražen od Nju Orleansa 118:103, za 2:2 u plej-of rundi Zapadne konferencije. ,,Pelikani“ su treću četvrtinu riješili 35:23 i trasirali put ka trijumfu. Brendon Ingram ponovo je briljirao sa 30 poena, centar Valančijunas je pored 26 poena imao 15 skokova. Centar Ejton predvodio je Fi-

niks sa 23 poena, Megi je dodao 14 poena, a bekovska linija potpuno je podbacila. U noći između utorka i srijede u Finiksu igraće se peti, a dva dana kasnije u Nju Orleansu i šesti meč ove serije. Denver je i dalje u igri, smanjio je na 3:1 u seriji protiv Golden Stejta, trijumfom 126:121 pred svojim navijačima. Posljednju dionicu izgubio je 32:28, ali ipak nije ugrozio trijumf. Prvi favorit za titulu najboljeg igrača ligaškog dijela sezone (MVP) Nikola Jokić ponovo je igrao izuzetno, sa 37 poena, osam skokova i šest asistencija. Imao je konačno i pravu podršku saigrača: Moris je pored 25 poena imao pet asistencija, a Gordon je ubacio 21 poen. Za ,,ratnike“, koji će na svom terenu u narednom meču imati priliku da riješe seriju, Tompson je ubacio 32, Kari 31 poen uz osam asistencija a Vigins 20 poena. U noći između srijede i četvrtka, od četiri sata po našem vremenu, igraće se njihov novi meč. S. S.

kraja sezone u Roanu PODGORICA – Miloš Popović će u ovoj sezoni, sticajem nesrećnih okolnosti, obući dres trećeg kluba i u trećoj razičitoj zemlji – crnogorski košarkaš je potpisao ugovor do kraja sezone sa francuskim Roanom, koji se bori za opstanak u Pro A ligi.

Naš krilni centar je angažovan da u reketu nadomjesti odsustvo povrijeđenog Senegalca Bubakara Turea, koji je na treningu povrijedio ligament koljena i završio sezonu. Klub koji je svojevremeno vodio bivši crnogorski selektor Luka Pavićević, a pomoćnik mu bio Petar Mijović, ima 11 pobjeda (i 19 poraza), dvije više od Fos sur Mera, prvog tima ispod crte. Roan do kraja ima četiri utakmice, a gostuje upravo Fos sur Meru. Popović danas stiže u Francusku, a debitovaće u subotu na domaćem terenu protiv Gravelina. - Bio je zainteresovan i dostupan, to je bila i jedina konkretna opcija koju smo imali da proširimo tim na ovoj poziciji. On je potpuno drugačijeg atletskog profila od Bubakara Turea, igra više na zemlji u ,,post-apu“, ali takođe ima ,,do-

bru ruku“. Sigurno smo u povoljnoj situaciji za opstanak, ali imamo ambiciju da dobijemo što više mečeva do kraja sezone kako bismo završili u sigurnoj zoni, posebno jer imamo tri meča kod kuće i želimo da nagradimo našu publiku. Željeli smo i da se pojačamo, da nadoknadimo eventualnu dodatnu povredu tokom narednih mečeva u unutrašnjoj lini – rekao je trener Roana Žan-Deni Šule. Podsjećanja radi, Popović je krajem februara, zajedno sa Milošem Latkovićem, bio primoran da, uz mnogo peripetija u putu, pobjegne iz ratom zahvaćene Ukrajine, gdje je nastupao za Krivbas iz Krivog Roga. Po povratku u Crnu Goru potpisao je kratkoročni ugovor sa Milenijumom i s prosječno 22,3 poena, 10,7 skokova i indeksom 31 na šest utakmica pomogao podgoričkom timu da izbori opstanak u Prvoj A ligi. Sada će istu misiju imati u mnogo jačem takmičenju… S. J.

Arena

Utorak, 26. april 2022.

Košarka 19

Košarkaši Budućnost Volija mislima okrenuti meču četvrtfinala plej-ofa ABA lige sa FMP-om

Barović: Kvalitetniji smo, možemo seriju da završimo u dva meča

PODGORICA – Pobjeda u Splitu, kojom su završili ligaški dio ABA lige, stavljena je ad akta. Košarkaši Budućnost Volija su odmah počeli da se spremaju za najvažniji dio sezone, plej-of regionalnog takmičenja i mečeve sa FMP-om u četvrtfinalu. Podgoričani su 8. aprila u gostima savladali ,,limenke“ 79:77, košem Džastina Kobsa uz zvuk sirene, iako su ,,plavi“ šest i po minuta prije kraja vodili 73:60. FMP je i proteklog vikenda namučio još jednog favorita, Cedevita Olimpiju od koje je izgubio 77:75, poenima sa penala Zaka Ogasta tri sekunde prije kraja… - Očekuje nas teška serija, to je sigurno. FMP čitavu sezonu igra dobro, znali su da ostvare neke velike pobjede, a nas su namučili i u Podgorici i Beogradu. Ali mi računamo da smo kvalitetniji tim, da ćemo opravdati ulogu favorita i proći u polufinale – kaže za Pobjedu centar ,,plavih“ Filip Barović, koji je protiv Splita odigrao najbolji meč sezone u ABA ligi, sa 12 poena (šut iz igre 6-5), pet skokova i dvije asistencije. Nije nevažno da li će serija sa FMP-om (prvi meč je u subotu u ,,Morači“) biti završena u dva ili tri meča. - Smatramo da smo kvalitetnija ekipa i da to možemo da završimo sa 2:0 – dodaje Barović. Budućnost je ligaški dio sezone završila na trećem mjestu sa 19 pobjeda i sedam poraza, iza Crvene zvezde i Partizana, a ispred Cedevita Olimpije, zahvaljujući pobjedama u dva međusobna meča. Podgoričani su imali dosta uspona i padova, uzrokovanih povredama i bolestima igrača (počev od Danila Nikolića u pripremnom periodu, zaključno sa posljednjom teškom povredom Vilija Rida), promjenama u rosteru (odlazak Džejkoba Vajlija, dolazak Donatasa Tarolisa i Kendrika Perija), ali i nedovoljnom energijom i koncentracijom u nekim mečevima. ,,Plavi“ su po dva puta izgubili od Crvene zvezde i Partizana, ali su porazi od Mege i Zadra u gostima, te SC Derbija u podgoričkom derbiju, ipak, bili neočekivani. - Sigurno je da je moglo bolje, ali to nije nerealna slika, s obzi-

Podgoričani kažnjeni 16.500 eura zbog ponašanja navijača na derbiju sa Zvezdom

Sa utakmice Budućnost Voli - FMP u Morači

Poraz od Andore je zaboravljen Budućnost Voli je evropsku avanturu završila u Andori, u osmini finala Evrokupa, iako je tokom prve polovine takmičenja u grupnoj fazi izgledalo da Podgoričani mogu barem do četvrtfinala. Kao što su i u meču sa Andorom imali šansu da se plasiraju među osam najboljih u takmičenju.

rom na to koliko smo problema imali od priprema pa do danas, gdje muku mučimo, gdje imamo dosta rovitih igrača, koji igraju preko bola i pod injekcijama. I sastav se mijenjao tokom sezone, igrači su se povređivali i odlazili, neki nam i dolazili u toku sezone. Teško je u takvoj situaciji da se ostvari neki bolji rezultat. Međutim, bilo je nekih neplaniranih poraza, koje smo mogli da izbjegnemo – priznaje Barović. Za razliku od eventualnog rivala u polufinalu (Partizana), koji odmara u ovoj fazi takmičenja, Budućnost će igrati četvrtfinalne mečeve. - Obje varijante imaju prednosti i mana. S obzirom na situaciju u kakvoj se nalazimo, da smo pred Zvezdu imali sedam-

- Mislim da nas je to prošlo, da se poraz od Andore osjetio malo na meču u Splitu. Mi smo dosta iskusna ekipa, i od početka znamo da je ABA liga glavni cilj. Znamo da se prebacimo, da taj poraz zaboravimo i nastavimo dalje – rekao je Filip Barović.

PODGORICA – Košarkaški klub Budućnost Voli će drugi put u aprilu morati da uplati, ne malu, novčanu kaznu zbog ponašanja svojih navijača na meču regionalnog takmičenja. Naime, disciplinski sudija Admiralbet ABA lige Hrvoje Vidan kaznio je podgorički klub 16.500 eura zbog parola i uzvika koji su se čuli u ,,Morači“ na derbiju sa Crvenom zvezdom. Kako stoji u obrazloženju kazne, „gledaoci su tokom utakmice na teren ubacivali upaljače, kovanice i kutiju, te su vrijeđali druge učesnike i treće osobe što je sve protivno članovima 29.1. g), 29.1. n), 29.2. g), 31.1. i 31.2. DPABA. Stoga se izriče jedinstvena novčana kazna u ukupnom iznosu od 16.500 eura“, napisao je disciplinski sudija, pošto je analizirao izvještaje delegata utakmice, kao i odgovor Budućnosti. Delegat je napisao da su gledaoci prije utakmice skandirali „Ubij Srbina“, a u više navrata i za vrijeme meča „pi.ko prodana“ Nikoli Ivanoviću, kao i druge pogrdne poruke, dok je tokom igre ubačena manja kutija na teren i upaljač. ,,Varvari“ su, uz to, istakli i dva uvredljiva transparenta, od kojih je na jednom bili predsjednik Crvene zvezde Nebojša Čović, trener Dejan Radonjić i Nikola Ivanović. Nije, međutim, utvrđeno da je skandirano „Ubij Srbina“, pa Budućnost Voli nije ni kažnjena za to. - Uzevši u obzir da je KK Budućnost Voli u svom saopštenju - prigovoru na izvještaj delegata osporio da su prije početka utakmice gledaoci skandirali ,,Ubij Srbina“, kao i da KK Crvena zvezda mts u svom saopštenju na reagovanje delegate, u kojem je naznačio svaku uvredu skandiranu tokom utakmice, nije izričito naveo da su gledaoci skandirali ,,Ubij Srbina“, te imajući u vidu da je sportski direktor Milija Vojinović zasebnim saopštenjem istakao kako takvog skandiranja nije bilo u dvorani, disciplinski sudija zaključuje da nije u mogućnosti nedvosmisleno utvrditi kako je na utakmici skandirano ,,Ubij Srbina“. Stoga KK Budućnost Voli nije kažnjen za spomenuto skandiranje - piše u rješenju. Podsjećanja radi, Budućnost Voli je zbog incidenata navijača na utakmici sa Borcem iz Čačka kažnjena 15.100 eura.

Kamenjaš u idealnoj petorci regularnog toka ABA lige

Iza prve petorke, po broju glasova, sliede Džastin Kobs iz Budućnost Volija (7,3 odsto), Brajs Džons iz Borca (6,9), Centar SC Derbija Kenan ABA 2 lige prosječno bilježio Matija Lesor iz Partizana (2,7), Kamenjaš izabran je u idealnu dvije asistenciije i 1,1 ukradenu Dalibor Ilić iz Igokee (2,6) i Vili petorku regularnog dijela Admi- loptu po meču. Rid iz Budućnosti (1,9). ralbet ABA lige, epilog je glasanja Pored Kamenjaša, u idealnoj Drugu godinu zaredom, bek i trenera (njihovo učešće je bilo petorci su tandem Partizana kapiten Crvene zvezde Branko 50 odsto), novinara (30 odsto) i Kevin Panter - Zek Ledej, Lazić izabran je za najboljeg navijača (20 odsto). Nikola Kalinić iz Crvene zveodbrambenog igrača ligaškog Najbolji igrač ,,studenata“ je u zde i Jaka Blažič iz Cedevita dijela. Dobio je 17,8 odsto glasoregionalnom takmičenju prvi u Olimpije. va trenera, novinara i navijača, ligi po prosječnom indeksu (21) Kalinić je dobio najveći procenat a bio je najbolji ispred saigrača i broju skokova (8,4), a osmi je ukupnih glasova - 13,9 odsto. Ostina Holinsa (16,9 odsto) i strijelac lige (14,3). Pored toga Slijede Blažič (12,1 odsto), Panter pleja Partizana Alekse Avramoje prošlogodišnji najbolji igrač (10,7), Ledej (9,1) i Kamenjaš (7,4). vića (15,3 odsto).

osam igrača na treningu, sigurno je da bi nam prijalo da smo odmarali u ovoj fazi. A onda,

sa druge strane, kada se pogleda neka takmičarska košarka, možda je bolje u polufinale

ući iz nekog kontinuiteta nego kada se pauzira i čeka utakmica. Ako budemo zdravi, može

Tabela 1. C. zvezda 26 24 2 2. Partizan 26 22 4 3. Bud. Voli 26 19 7 4. Ced/Olimpija 26 18 8 5. Igokea 26 15 11 6. FMP 26 14 12 7. SC Derbi 26 12 14 8. Cibona 26 11 15 9. Mornar 26 10 16 10. Mega 26 10 16 11. Borac 26 9 17 12. Zadar 26 8 18 13. Split 26 6 20 14. Krka 26 4 22

2140:1819 50 2178:1840 48 2102:1902 45 2205:2056 44 2053:1959 41 2121:2097 40 2107:2212 38 2014:2005 37 1986:2056 36 2043:2101 36 1962:2098 35 1899:2046 34 1848:2102 32 1813:2178 30

Crvena zvezda i Partizan odmaraju u četvrtfinalu plej-ofa, koji, do dvije pobjede, igraju Budućnost Voli – FMP, odnosno Cedevita Olimpija – Igokea. Termini četvrtinala su 30. april, 7. i eventualno 14. maj. Iz lige je ispala Krka, u ligu je ušao MZT, a baraž za ABA ligu će da igraju Borac i Zlatibor.

nam biti prednost što igramo četvrtfinale sa FMP-om – zaključio je Barović. S. J.

Danas se igraju prvi mečevi baraža za plej-of Prve A lige košarkaša

Mornar i Sutjeska favoriti

PODGORICA – Baraž mečevima u Bijelom Polju i Podgorici (oba počinju u 18 sati), danas počinje završnica Prve A muške crnogorske košarkaške lige, u kojoj će nastupiti i najbolji crnogorski timovi, Budućnost Voli i Mornar Barsko zlato. Četiri ekipe će se boriti za mjesto u plej-ofu, u kojem su već Budućnost Voli i SC Derbi, jer su bile bolje plasirane od

Mornara u regularnom dijelu ABA lige. Zato će Barani morati kroz baraž da izbore plej-of, a na tom putu im stoji bjelopoljsko Jedinstvo, koje je zauzelo treće mjesto u ligaškom dijelu domaćeg prvenstva (kada se oduzmu rezultati SC Derbija, koji se takmičio van konkurenciji) sa 10 pobjeda i osam poraza, pobjedom manje od mjesta koje je vodilo u ABA 2 ligu iduće sezone. I pored personalnih

problema ove sezone, Mornar je favorit u dvomeču protiv Jedinstva, a u slučaju očekivanog prolaza, Barane u polufinalu plej-ofa očekuje iskušenje protiv zahuhtalog SC Derbija, koji je nedavno slavio u „Topolici“ u ABA ligi i poslao Mornar u baraž za plej-of. U drugom dvomeču baraža sastaju se ekipe koje su kroz domaće prvenstvo izborile da i iduće sezone igraju u ABA 2

ligi, Podgorica i Sutjeska, a pobjednik će u polufinalu igrati protiv Budućnost Volija. Nikšićani su imali pobjedu više u ligaškom dijelu, pa će revanš igrati kod kuće. Sutjeska je dobila sva tri ovosezonska meča protiv Podgorice, jedan u ABA 2 ligi (u Sarajevu sa 73:65), i dva u domaćem prvenstvu – kod kuće sa 77:60, a u gostima 75:57. Revanš mečevi igraju se 29. aprila. U slučaju da rezultat u pobjedama bude izjednačen, odlučivaće ukupna koš-razlika na dva meča. S. J.

Detalj sa meča Sutjeska - Podgorica

Arena

20 Sportski miks Prijateljski vaterpolo meč u Trebinju

PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore izgubila je od Srbije 11:10 (4:1, 3:5, 2:2, 2:2) u prijateljskom meču u Trebinju. Gol za pobjedu protivnik je postigao 2,47 sekundi prije kraja, a sredinom posljednje četvrtine ,,ajkule“ su vodile 10:9. Najefikasniji u našem timu bio je Marko Mršić sa četiri gola, po gol su postigli Vasilije Radović, Bogdan Đurđić, Savo Ćetković, Dušan Matković, Marko Petković i Danilo Radović. Selektor Vladimir Gojković nije mogao da računa na nekoliko igrača, koji će biti u sastavu za start finalnog turnira evropskih kvalifikacija Svjetske lige. Turnir u Podgorici počinje 28. aprila, a naš tim će u četvrtfinalu odmjeriti snage sa Francuskom. A. M.

WPOLO.me

Nekompletna Crna Gora za gol slabija od Srbije

Trenutno 114. teniserka svijeta

Novi pad Kovinić na WTA listi Danka Kovinić je na planetarnoj WTA listi teniserki na 114. poziciji od ovog poneđeljka.

Španska teniska senzacija najavljuje nove uspjehe nakon titule u Barseloni

Alkaras: Motiviše me muzika iz ,,Rokija“ Karlos Alkaras (18) stigao je do devetog mjesta na planetarnoj ATP listi tenisera, nakon osvajanja ATP turnira u Barseloni. U velikom stilu, u dva seta protiv zemljaka Pabla Karenja Buste (6:3, 6:2), španski tinejdžer stigao je u neđelju do treće titule sezone. Već je ove godine osvojio i masters u Majamiju. Po mišljenju teniskih velikana, već je na nivou pet najboljih igrača planete. - Za mene nema granica, ne želim da ih postavim. Želim da nastavim da igram na ovom nivou i

ako nastavim ovako, imam zaista mnogo načina kako da napredujem. Prije svega, želim da nastavim da uživam na terenu, ne želim još da ,,dodirnem nebo“. Motiviše me muzika iz filma ,,Roki“, slušam je prije svakog meča. Kad to slušam, sjetim se filma i Rokijevog nevjerovatnog borbenog duha. Pokušavam to iskustvo i tu snagu da prenesem na meč. Slava me ne plaši, uvijek sam bio normalan momak. Neću se promijeniti – rekao je Alkaras. Ove sezone ima skor 23-3, a 19. rođendan mladić iz Mursije proslaviće 5. maja. R. A.

Naša najbolja igračica je u odnosu na prethodnu sedmicu pokvarila plasman za četiri mjesta. Trenutno ima 585 poena, sedam manje od Kanađanke Rebeke Marino, koja je na 113. mjestu. Početkom godine Novljanka je ostvarila veliki uspjeh plasmanom u 3. kolo Australijan opena, što je njen najbolji plasman na najvećim grend slem takmičenjima. Njen najbolji plasman bilo je 46. mjesto na WTA listi, 2016. godine, a krajem marta bila je na 66. poziciji. Prva na svijetu i dalje je Poljakinja Iga Švjontek sa 7.181 poen, ispred Španjolke Badose (5.045) i Čehinje Krejčikove (5.043 bodova). R. A.

Lider šampionata Formule 1 imao lošu trku

Lekler: Bio sam sebičan u Imoli Šarl Lekler (24) vidi krivicu isključivo u sebi za loš rezultat i šesto mjesto na trci Formule 1 u italijanskoj Imoli prethodnog vikenda. Prvi vozač Ferarija i lider šampionata je imao odličnu poziciju za makar treće mjesto – prije nego je deset krugova prije kraja, zbog pretjerano agresivne vožnje, napravio krupnu grešku i izletio van staze. Pao je na devetu, uspio da se vrati na šestu poziciju... - Okretanje van staze nikako nije smjelo da se dogodi i ja sam kriv. Realnost je bila da je treće mjesto maksimum, da nijesmo imali brzinu da pratimo rivale iz Red Bula. A ja sam bio sebičan, probao nešto što nije bilo realno i platio cijenu – rekao je mladić iz Monaka Lekler. Sada ima 27 poena prednosti u generalnom plasmanu u odnosu na aktuelnog šampiona Maksa Ferstapena, koji je pobijedio u Imoli. Sezona se nastavlja u Majamiju 8. maja. Lekler je pobijedio na dvije od dosadašnje četiri trke ove godine. R. A.

Utorak, 26. april 2022.

Juče u barskoj dvorani ,,Topolica“ odigr Galeb Luka Bar

3 0

BAR – Dvorana: ,,Topolica“. Gledalaca: 500. Sudije: Dragana Vučinić (Podgorica) i Predrag Beljkaš (Bar). Rezultat po setovima: 25:21, 25:21, 25:10. GALEB LIKO SOHO GROUP: Džerard 1, Šćepanović 2, Krivokapić, Laković 11, Medin (libero), Stojanović, Labović (libero), Radović, Kovačević, Vlaović 3, Dragojević 2, Fergus 16, Čavić 15, Bojić 3. LUKA BAR: Petrović 10, Balović, Kovač (libero), Tvrdišić (libero), Hodžić, N. Martinović, Pepđonović 4, Gardašević, Vukoslavčević 5, Raičević, Zarubica, Ražnatović 3, Marković, M. Martinović 11. Odbojkašice Galeba zadale su prvi udarac u finalnoj seriji plej-ofa – izabranice Petra Kokovića su sa maksimalnih 3:0 u ,,Topolici“ savladale Luku Bar i već na startu potvrdile prognoze da su veliki favorit za šampionsku titulu, treću u klupskoj istoriji, ali prvu od 2011. godine. Aktuelni osvajač Kupa je u prva dva neizvjesna seta bio sigurniji u završnici, kada su se odlučivali setovi, ali je i Luka Bar u tim setovima pružila dobru igru, kojom bi u nastavku serije, možda, mogla da ugrozi Galeb u nekom meču. Treći set je bio slika i prilika drugog i trećeg seta u nedavnom finalu Kupa, kada su ,,galebice“ lako sa 3:0 bile bolje od gradskog rivala…

Gale

Prvi set završnog čina borbe za titulu bio neizvjestan od početka do kraja, iako je Galeb, serijom 4:0, poveo 6:3 i činilo se da je osvajač Kupa uhvatio dobar zalet od početka, posebno jer je držao sigurno vođstvo od 12:8. Međutim, Luka Bar se sredinom seta vratila u igru, sa

Nakon samo četiri trke Luis Hamilton odustao od borbe za titulu

Sezona je za mene završena PODGORICA - Luis Hamilton odustao je od nade da će se umiješati u trku za titulu u 2022. nakon jedne od najlošijih trka u 16-godišnjoj karijeri. Sedmostruki svjetski šampion završio je 13. na Velikoj nagradi Emilije Romanje u Imoli, sa krugom iza pobjednika Maksa Ferstapena i devet mjesta zaostatka od timskog kolege iz Mercedesa, Džordža Rasela. - Sezona F1 je za mene završena, bivši šampion je to poručio i odustao poslije samo četiri trke. Serhio Perez je bio drugi i tako je Red Bul obezbijedio prvi dvostruku pobjedu u šest godina, dok je Ferarijev Šarl Lekler došao kao šesti nakon što se okrenuo na stazi, devet krugova prije kraja. Leklerova greška omogućila je Landu Norisu da kao treći prođe kroz cilj. Verstapen se drugom pobjedom u sezoni, kao i sa osam bodova u subotnoj sprint trci i dodatnim bodom za najbrži krug opasno približo Lekleru koji nije izdržao pritisak staze ,,Enco i Dino Ferari” u Imoli. Ali za Hamiltona, najodlikovanijeg vozača u Formuli 1, sezona je završena praktično a da nije ni počela. On ima 58 bodova manje od Leklera, pri tome je tek treći najbrži Britanac, iza Rasela i Norisa.

- Bilo je teško, bilo je kompilikovano... Ne znam šta da kažem. Definitivno mi nije lako - priznao je 37-godišnji Hamilton. Čast Mercedesa je spasio Džordž Rasel koji je stigao kao četvrti... - Džordž je uspeo da spase vikend. Izvinjavam se svima jer nijesam uspio da uradim ni približno njegovom rezultatu. Sada nemam nikakve šanse da osvojim osmu titulu, van trke sam i to je svima jasno. Ovo je bio vikend u Imoli za zaborav - dodao je Luis Hamilton. Šef Mercedesa Toto Volf je rekao da je ,,mašina” zakazala, ali malo ko je progutao njegovu priču, pogotovo što Rasel ima identičan bolid. - Luis je zaslužio bolje od nas. Moramo da mu obezbijedimo mašinu sa kojom može da se bori za pobjedu. Bolid u Imoli nije mogao da se vozi. Na neki način, moram da zaštitim Luisa, on je najbolji vozača na svijetu. A, to da li je osmi, 12. ili 15, potpuno je nebitno. Sve je bilo loše - priznao je na kraju Toto Volf. Naredna peta trka vozi se u Majamiju, 8. maja. R.A.

Arena

Sportski miks 21 POKCG

Utorak, 26. april 2022.

ran prvi meč finala plej-ofa za odbojkašice

eb poveo trku

četiri uzastopna poena je prvi put povela sa 14:13, nakon as servisa Dušanke Petrović. Nije puno trebalo Galebu da se vrati na pravi kolosijek, sa tri poena u nizu je vratio vođstvo na 16:14, a na 19:15 i 21:17 je izgledalo i da je prelomio set. Nijesu se, međutim, predavale

,,sirene“, sa tri poena u nizu su smanjila na 21:20, a imale su i kontru za izjednačenje, ali je nije realizovala Petrović. Kontru je, međutim, realizovala Andrea Laković za 22:20, a onda je Petrović ponovo pogriješila u napadu i omogućila domaćinu tri poena prednosti

(23:20), u setu koji je smečom završila Amerikanka Megan Fergus. Sličan je bio i drugi set, koji je, međutim, bolje otvorila Luka Bar, i sa četiri uzastopna poena povela 10:7, a vođstvo je čuvala do 11:9. Tada je uslijedila serija Galeba od 5:0 za preokret na 14:11, bilo je i 18:14, ali se Luka Bar vraćala u set, prvo na 15:14, a onda i 18:17, da bi nakon greške Natalije Vlaović stigla i do izjednačenja na 20:20. Tada je Galeb pokazao kvalitet, sa nekoliko uhvaćenih lopti u odbrani, je sebi obezbijedio kontre, koje su realizovale Teodora Čavić i Marija Bojić za nedostižnih 23:20… Nakon dva tijesno izgubljena seta, Luka Bar se potpuno predala u trećem, u kojem je Galeb dominirao od početka, pa je trener ,,sirena“ Vladimir Milačić bio primoran da potroši oba tajm-auta pri vođstvu formalnog domaćina meča sa 7:2. Prednost Galeba je rasla iz poena u poen, a najveća razlika je bila na kraju, kada je prvu meč loptu iz kontre realizovala Maša Dragojević. Drugi meč finalne serije igra se u četvrtak, a treći u subotu. S. J.

Sankcionisani atletski miting ,,CRO open 2022“

Rajković srebrna u Puli PODGORICA - Crnogorska paraatletičarka Maja Rajković osvojila je srebrnu medalju na sankcionisanom mitingu ,,CRO open 2022“ u Puli. Rajković je u disciplini bacanje koplja spojenih kategorija F 33-34-54-56 u posljednjoj seriji bacila 12,78 metara. Prvo mjesto osvojila je Čehinja Miroslava Obrova, dok je bronzana bila domaća takmičarka Ani Jelenić. - Zadovoljna sam kako sam otvorila sezonu. Ovo je rezultat bolji čak i od onog kojim sam prošle godine osvojila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u poljskom Bidgošću - kazala je Rajković. Miloš Spaić je u konkurenciji 14 takmičara spojenih kategorija F 11-12-36-38-40-46 novim ličnim rekordom na paraolimpijskim takmičenjima osvojio četvrto mjesto bacivši kuglu 11,19 m. Sezonu je dobro otvorila i paraolimpijka Mari-

jana Goranović koja je u bacanju kugle kategorija F 20-37-40-41 hicem 6,62 m osvojila takođe četvrto mjesto. Danilo Gojković je u disciplini bacanja koplja kategorija F 33-34-54-57 hicem 19,46 m zauzeo petu poziciju. - Zadovoljan sam nastupom naših takmičara na otvaranju sezone. Veoma su dobro odradili i mini-pripreme u Medulinu, koje su prethodile takmičenju u Puli. Nastavljamo dobar kontinutitet takmičenja koja nas očekuju inkluzivnim nastupima na mitinzima Atletskog saveza Crne Gore u Draževini i Baru 30. aprila i 1. maja, zatim nas očekuje veliki Grand pri miting u italijanskom Jezolu od 2. do 9. maja kada će dio takmičara odraditi i obavezne klasifikacione i reklasifikacione preglede - rekao je trener Veljko Čegar. Miting u Puli okupio je 117 takmičara iz osam država koji su se takmičili u 214 disciplina. Ne. K.

Održan 4. međunarodni atletski miting za cicibane

Dominacija ,,Sanjinih“ bisera se nastavlja PODGORICA - Najmlađi članovi Atletskog kluba Sanja iz Bara potvrdili su dominaciju na 4. međunarodnom atletskom mitingu za cicibane. Takmičenje je održano na terenima SRC ,,Topolica“, a okupilo je oko 150 takmičara iz devet klubova (Leotar, Crvena zvezda, Lim, Lovćen, Dionis, Budućnost, Rudar, Sprint i Sanja, a nastupili su i članovi univerzalne školice sporta „Džamp“ iz Herceg Novog). Najviše medalja osvojili su atletičari AK Sanja koji su sakupili 22 medalje, takmičari Zvezde osvojili su 18, a Lovćena 14. Takmičenje je otvorio sekretar ASCG Milan Madžgalj. Pored pojedinačnog takmičenja po disciplinama takmičari su se

nadmetali i u višeboju gdje su najbolji po kategorijama nagrađeni peharima, dok su prva tri takmičara po disciplinama dobili medalju. Na takmičenju je Mina Lukolić, članica AK Sanja, postavila rekord Crne Gore za cicibanke u disciplini 50 metara, sa rezultatom 7,69 sekundi. Rezultati po disciplinama: CICIBANKE: 50 metara (2011): 1. Višnja Dobrijević (Crvena zvezda) 8,140, 2. Kristina Despotović (Crvena zvezda) 8,148, 3. Anđela Perović (Lovćen) 8,29; 50 metara (2012): 1. Dunja Jović (Crvena zvezda) 7,59, 2. Mina Lukolić (Sanja) 7,69, 3. Sara Mujovi (Sanja) 8,02; 50 metara (2013) : 1. Anđelina Milošević (Crvena zvezda) 8,26, 2. Katarina Madžar (Sanja) 8,42,

3. Helena Vukotić (Sanja) 9,43, 50 metara (2014): 1. Ksenija Božović (Lovćen) 9,17, 2. Darija Vukmarković (Sanja) 9,57, 3. Laura Vujović (Lovćen) 9,65; 50 metara (2015): 1. Andrea Radović (Dionis) 10,12, 2. Mona Hodžić (Dionis) 10,98, 3. Lejla Šećović (Sanja) 11,02; 50 metara (2016): 1. Andrea Malić (Dionis) 11,88, 2. Hana Međedović (Sanja) 12,61, 3. Sofija Kukalj (Sanja) 14.39; 200 metara (2011): 1. Kristina Despotović (Crvena zvezda) 32,68, 2. Višnja Dobrijević (Crvena zvezda) 33,18, 3. Anđela Perović (Lovćen) 33,35; 200 metara (2012): 1. Dunja Jović (Crvena zvezda) 30,23, 2. Mina Lukolić (Sanja) 30,56, 3. Anđela Jović (Crvena zvezda) 32,16; skok udalj (2011): 1. Kristina Despotović (Crve-

na zvezda) 4,23, 2. Una Martinović (Sanja) 3,66, 3. Višnja Dobrijević (Crvena zvezda) 3,59; skok udalj (2012): 1. Mina Lukolić (Sanja) 4,30, 2. Dunja Jović (Crvena zvezda) 4,23, 3. Anđela Jović (Crvena zvezda) 4,21; skok udalj (2013) : 1. Anđela Milošević (Crvena zvezda) 3,82, 2. Katarina Madžar (Sanja) 3,29, 3. Helena Vukotić (Sanja) 3,02; skok udalj (2014) : 1. Ksenija Božović (Lovćen) 3,09, 2. Darija Vukmarković (Sanja) 3,90, 3. Laura Vujović (Lovćen) 2,79; troboj (2011): 1. Kristina Despotović (Crvena zvezda); troboj (2012): 1. Dunja Jović (Crvena zvezda); dvoboj (2013): Anđela Milošević (Crvena zvezda); dvoboj (2014): Ksenija Božović (Sanja) ; CICIBANI: 50 metara (2011): 1. Balša

Dapčević (Lovćen) , 2. Nemanja Radović (Dionis) 8,29, 3. Dimitrije Kiš (Crvena zvezda) 8,49; 50 metara (2012): 1. Aleksa Božović (Lovćen) 8,05, 2. Stefan Stanišić (Sanja) 8,09, 3. Filip Kozlov (Jump) 8,45; 50 metara (2013) : 1. Viktor Jančić (Jump) 8,04, 2. Matija Božović (Lovćen) 8,51, 3. Marko Zec (Crvena zvezda) 8,54; 50 metara (2014) : 1. Damjan Jovićević (Dionis) 8,76, 2. Petar Madžar (Sanja) 8,87, 3. Demir Maljević (Lovćen) 8,89; 50 metara (2015): 1. Luka Vukić (Sanja) 9,86, 2. Kan Toković (Sanja) 9,99, 3. Aleksa Labović (Sanja) 10,29; 50 metara (2016): 1. Sava Stanišić (Budućnost) 10,86, 2. Nikša Femić (Dionis) 11,03, 3. Damir Karametović (Dionis) 11,06; 200 metara (2011): 1. Aleksa Bo-

žović (Lovćen) 3,98, 2. Miljan Drobnjak (Sanja) 3,80, 3. Lazar Abramović (Sanja) 3,63; 200 metara (2012): 1. Andrej Mišurović (Budućnost) 32,81, 2. Filip Kolzov (Jump) 33,37, 3. Dušan Marković (Rudar) 33,65; skok udalj (2011): 1. Balša Dapčević (Lovćen) 4,30, 2. Dimitrije Kiš (Crvena zvezda) 3,70, 3. Matija Ćosović (Jump) 3,24; skok udalj (2012): 1. Balša Dapčević (Lovćen) 33,23, 2. Nemanja Radović (Dionis) 34,74, 3. Dimitrije Kiš (Crvena zvezda) 36,00; skok udalj (2013) : 1. Viktor Jančić (Jump) 3,65, 2. Marko Zec (Crvena zvezda) 3,37, 3. Toni Movili (Jump) 3,29; skok udalj (2014): 1. Petar Madžar (Sanja) 3,29, 2. Damjana Jovićević (Dionis) 3,12, 3. Demir Maljević (Lovćen) 3,10; troboj (2011): 1. Balša Dapčević (Lovćen); troboj (2012): 1. Miljan Drobnjak (Sanja); dvoboj (2013): 1. Viktor Jančić (Jump); dvoboj (2014): 1. Damjan Jovićević (Dionis). R.P.

22 Feljton

Utorak, 26. april 2022.

OLIVERA VELIMIROVIĆ-ŽIŽIĆ – DOAJENKA CRNOGORSKE NAUKE

Što sve kriju pećine u široj okolini Podgorice?

1. 11.

Prilikom arheološkog rekognosciranja terena na području Kuča, Grude i Hota, obiđen je i znatan „NALAZ U MOMIŠIĆIMA“ broj pećina. Obiđene su, naravno, pristupačne pećine i zakloni tipa okapina, dok za neke nije - ČASOPIS „STARINAR“, 1966. GODINE, STR. 193-207 bilo uslova, jer je njihov obilazak iziskivao posebnu opremu kojom ekipa nije raspolagala

» Priredio: Slobodan ČUKIĆ

(SVRŠETAK) Čisto keltski, latenski oblici u Momišićima su relativno malobrojni i zastupljeni su jedino među fibulama. Oblici ovih latenskih fibula nijesu raznovrsni. U suštini, oni se svode na tip sa lopaticom na nozi čiji je kraj pričvršćen za luk. Pojava ovih latenskih oblika je razumljiva s obzirom na činjenicu da su Arijan i Ptolomej zabilježili da je već u vrijeme Aleksandra Velikog bilo Kelta na Jadranu, tzv. „Adrijatski Kelti“. Sigurno je da su se ovi Kelti nalazili na južnom Jadranu odakle su prodirali u Makedoniju i Grčku u III vijeku. Mnogo je zagonetnija pojava jedne čisto tračke fibule u nalazu iz Momišića. Ova fibula po podjeli Mikova pripada trećoj grupi tračkih fibula koje se u Bugarskoj javljaju tokom V i IV vijeka. Za pravilnu ocjenu starosti ove fibule u Momišićima važna je činjenica da je ovaj tip fibula van klasične teritorije Trakije poznat u Rumuniji iz nalaza kasnog latena. Tragovi Tračana na južnom Jadranu dosada su bili dokumentovani jedino toponomastičkim ostacima. Nov nalaz tračke fibule u Momišićima siguran je dokaz veza između Jadranskih Ilira i Trakije u periodu srednjeg latena. U grupu objekata koji su rađeni od lokalnih majstora kao imitacija stranih oblika spada prije svega veliki prsten s figuralnim predstavama i spiralno uvijene narukvice sa zmijskim glavama. Kao što je već naprijed naglašeno predstava na prstenu pripada grupi spomenika karakterističnih za ilirsko-keltske majstore koji pokušavaju sa više ili manje uspjeha da imitiraju složene figuralne kompozicije poznate iz grčke umjetnosti unoseći u njih svoj duh, prilagođavajući ih svom ukusu i određenom religioznom shvatanju. Spiralno uvijene brazletne sa zmijskim glavama vrlo su česte među helenističkim nakitom, i lokalni majstor u potpunosti imitira ovaj omiljeni nakit. Iz gornjeg pregleda jasno je da nalaz u Momišićima pripada dalmatinskim Ilirima i da se hronološki može vezati za doba srednjeg latena (III vijek). Na osnovu istorijskih podataka u oblasti Zete i Morače nastanjeni su u to vrijeme ilirski Dokleati i Labeati koji su bili uključeni u savez ilirskih plemena i prema tome vezani za njegovu istoriju od Agrona do Gencija. Cio nalaz hronološki je vrlo blizak vremenu vladavine Agrona i Teute i pred-

Grede iznad sela Peta, ispod Donje Sjenice

Pogled iz pećine na Vrbicu

stavlja vrlo važan dokument na osnovu kojega je moguć uvid u materjalnu i duhovnu kulturu ovog značajnog vremenskog razdoblja. OLIVERA VELIMIROVIĆŽIŽIĆ – „DVA NOVA ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA U BLIZINI TITOGRADA“ (OBJAVLJENO U „GLASNIKU ODJELJENJA DRUŠTVENIH NAUKA 3“ CRNOGORSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI, 1981. GODINE): Na području opštine Titograd nalazi se izuzetno bogatstvo arheoloških i kulturno-istorijskih spomenika. Jedan dio tog fonda bio je poznat još od ranije i odavno je privlačio pažnju raznih istraživača. Značajni rezultati za kompleksniji uvid u broj i vrstu tog spomeničkog fonda postignu-



ti su arheološkim rekognosciranjem terena, izvedenim na području Kuča, Grude i Hota 1979. god. Na ovom mjestu izdvojili smo dva lokaliteta koji se nalaze na domaku Titograda, u selima Zlatici i Donjim Sjenicama, i koji su do danas bili nepoznati arheološkoj nauci. Namjera nam je bila da ukažemo na karakter lokaliteta, kao i na potrebu da se ova nalazišta uskoro naučno istraže. Krajevi sjeveroistočno od Titograda obiluju većim brojem pećina, pod čime se podrazumijevaju pećine u pravom značenju riječi i one tzv. pećine smještene u okapinama i nagnutim stijenama, ili u nekim drugim geomorfološkim uslovima. Najveći broj ovih pećina nalazi se na karakterističnim položajima, na mjestima dovoljno štićenim od raznih

upada i vremenskih nepogoda, iznad rječnih korita, u blizini izvora, najčešće okrenutih otvora prema suncu, i sl. što je sve zajedno pružalo povoljne uslove za prebivalište ljudima kroz dugu praistorijsku epohu. Mnoge su od njih korišćene i u istorijskim periodima, a pojedine se i danas koriste kao stočna staništa ili kao ostave seljaka. Pojedine pećine markirane su i kao savremena skloništa u službi za opštenarodnu odbranu. Sve gore navedene činjenice dovoljno govore da ovoj vrsti ljudskih prebivališta do sada nije obraćana pažnja, pa iz tog razloga pećine u ovom kraju nijesu istraživane. Prilikom arheološkog rekognosciranja terena na području Kuča, Grude i Hota, pored ostalih spomenika, obiđen je i znatan broj pećina. Obiđene

Pažnju posebno zaslužuje pećina u selu Donje Sjenice. Smještena je u okomitim stijenama iznad sela Peuta i Gornje Vrbice. Iz pećine potiču dva kamena oruđa koja su slučajno stigla do nas. Radi se o jednom kamenom nožu koji je otkupila Arheološka zbirka SR Crne Gore od Slobodana Jaukovića, učitelja iz Meduna, i jednoj kamenoj sjekiri koju je isti nalazač prodao zlataru u Titogradu, koji mi je ustupio na obradu

Jedna od tri pećine u Donjim Sjenicama, iznad sela Peuta

Pogled iz pećine

su, naravno, pristupačne pećine i zakloni tipa okapina, dok za neke nije bilo uslova, jer je njihov obilazak iziskivao posebnu opremu kojom ekipa nije rapolagala. U više pećina pronađeni su materijalni ostaci: keramika, kamena oruđa, naslage pepela i dr. Najveći broj pećina nalazi se u Zatrijepču, Fundini, Kakarickoj gori, Sjenicama i u koritima rijeke Cijevne i Morače. Na žalost, moramo da priznamo da ovom prilikom nijesmo imali mogućnosti da preduzmemo bilo kakve istraživačke radove izuzev konstatovanja površinskih nalaza i uvida u opšti izgled, položaj i mjesto. Kod najvećeg broja obiđenih pećina, okapina, dubljih abria, površinsko sagledavanje ostataka bilo je onemogućeno postojanjem velikih naslaga stočnog đubriva, što ide u prilog konstataciji da se pećine i danas koriste, kao i da je najveći broj u potpunosti odgovarao staništima paleolitskih lovaca, zajednicama neolita, kao i narodima metalnog doba. Za takve pretpostavke imamo potvrdu u sličnim nalazištima na širem prostoru u Crnoj Gori, već dosta dobro poznatom nauci, te ih ovdje nije potrebno ponavljati. Sadašnju pažnju posebno za-

služuje pećina u selu Donje Sjenice. Pećina je od Titograda udaljena desetak kilometara u pravcu Meduna. Smještena je u okomitim stijenama iznad sela Peuta i Gornje Vrbice. Iz pećine potiču dva kamena oruđa koja su slučajno stigla do nas. Naime, radi se o jednom kamenom nožu koji je otkupila Arheološka zbirka SR Crne Gore od Slobodana Jaukovića, učitelja iz Meduna, i jednoj kamenoj sjekiri koju je isti nalazač prodao zlataru u Titogradu, koji mi je ustupio na obradu. U međuvremenu sam obišla pećinu u kojoj su nađeni pomenuti objekti, odnosno u kojoj su iskopani iz kulturnog sloja. Zatečena situacija unutar pećine me je obavezala da objelodanim ove nalaze, s obzirom da su učestale pojave prekopavanja i izvlačenja arheoloških objekata iz pećine i da se njima uveliko trguje, i da apelujem za zaštitu pećina u ovom kraju. Pećina u Donjim Sjenicama je poznata pod nazivom Dučića pećina. Pored ove pećine u istim stijenama postoje još dvije koje su znatno manje i nepristupačnije. Prema kazivanju mještana ime pećine je vezano za istoimeni naziv sela Dučići koje je od pećine udaljeno oko 3-4 kilometra. Obilaskom sela na ovom području rekognoscirano je i selo Dučići koje leži istočno od sela Medun. U vezi sa ovim interesantno je da se napomene da se skoro u samom centru sela Dučići takođe nalazi pećina čiji je ulaz, u nekom vremenskom periodu, usljed neke stihije, obrušen ogromnim kamenim blokovima, čime je bilo onemogućeno dalje nesmetano korišćenje pećine. Zbog toga je otežan ulaz u pećinu i bez specijalne opreme veoma je teško ući. Mještani sela su ispričali da je unutrašnjost pećine prostran i udoban prostor i da je u toku rata korišćen kao sklonište. (Nastavlja se)

Utorak, 26. april 2022.

Dnevni list

Oglasi i obavještenja 23 Mali oglasi NEKRETNiNE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

STROGI centar – poslovna zgrada rezidencija 700m2 sa 8 parkinga, dvorištem, 4 ulaza/ izlaza, 2 nezavisna stepeništa, pristup svim vozilima, itd. Prodajem. Tel.069/912-070 1

UslUgE OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204 , 069/424-150 , 067/473-367 2

RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709; 069/269-550 3 KOSIM placeve, bašte i dvorišta profesionalnim motornim trimerom. Dolazim odmah. Povoljno Vukčević. 069/991-999, 067/000-008 4

Odličan pijesak iz Bečića, sa izvještajem o laboratorijskom ispitivanju, podoban za upotrebu u građevini, zasipanje plaža i oplemenjivanje teritorije.

BESPLATNO! Kontakt: 068-053-656

24 Oglasi i obavještenja

Utorak, 26. april 2022.

Oglasi i obavještenja 25

Utorak, 26. april 2022.

Posljednji pozdrav dragom bratu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me 1111

MIŠKU D. MIJUŠKOVIĆU Počivaj u miru. VESO, VLADO, MIRJANA, ELENA i JOVAN 1085

26 Oglasi i obavještenja

Utorak, 26. april 2022. Дана 24. априла 2022. преминуо је у 74. години

Dana 25. aprila 2022. iznenada je preminuo naš dragi

Обавјештавамо вас да је дана 25. априла преминуо

БОЈИЧИЋ Д. РАТКО VESELIN Veljkov VOJVODIĆ

ИВАН Боривојев КУЧ 1974 – 2022.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu, 26. Aprila u vremenu od 10 do 15 časova. Sahrana će se obaviti u 16 časova na groblju u selu Viš.

Саучешће примамо 25. априла у Градској капели у Никшићу од 11 до 16 часова и 26. априла од 11 до 15 када ће се обавити сахрана на старом градском гробљу.

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 26. априла од 13 до 15 часова и 27. априла од 12 до 15 часова када ће се и обавити сахрана.

Ožalošćeni: ćerka IVANA, sinovi MILADIN i NIKOLA, sestre RADMILA i MILANKA, brat RADE, tetka MILKA, snahe ALEKSANDRA i LELA, unučad MIA, VUK, VELJKO, HANA, JAKOV i EMA, bratanična, bratanići, sestrične, sestrić, svastika JELENA, zetovi DRAGAN S, DRAGAN M. i MLADEN i ostala rodbina

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга КСЕНИЈА – СЕЊА, браћа МИЛУТИН –МИШКО и БРАНКО, снаха ВЕРА, братанићи, братаничне и остала родбина

Ожалошћени: мајка ВЕСНА, отац БОРИВОЈЕ, брат МИЛАН и остала породица 1041

1089 Sa tugom se opraštamo od brata i strica

1081 Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Умрла је у 63. години после дуге и тешке болести

RADOVANA MILIĆA DESI JOVANOVIĆ

ДЕСАНКА Јакшина ЈОВАНОВИЋ РОЂЕНА КОВАЧЕВИЋ

RADOSAV sa porodicom BILJANA ĐOKIĆ sa porodicom 1088 Posljednji pozdrav našem dragom

1064 Posljednji pozdrav voljenom bratu, šuri i ujaku

MIŠKU

1084

ОЖАЛОШЋЕНИ: син АЛЕКСАНДАР, кћерка ДРАГАНА, сестре ВЕРА и СТАНКА, унуци ЈАКОВ, ЛУКА и ПЕТАР, ђевер ДРАГУТИН, снахе ЛИДИЈА и ВЕСНА, зет РАДОВАН КЕЦОЈЕВИЋ, заове, братанић, братаничне, сестрићи и сестричне као и остала многобројна родбина ЈОВАНОВИЋ и КОВАЧЕВИЋ

1044

Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu, plemenitost i bratsku ljubav! MARIJA, SANDA, DANKA i DUDA sa porodicama

Сахрана је обављена дана 25. априла 2022. године у 14 часова на мјесном гробљу Кујава.

MIŠKU MIJUŠKOVIĆU Sa tugom se opraštamo od naše drage sestre od strica Hvala ti što si oplemenio naše živote. Čuvaćemo te od zaborava. Tvoji: BILJANA, MARKO, BORO i LUKA JOVOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu 1086

DESE Posljednji pozdrav voljenom i jedinom bratu

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MIŠKU

Porodica pok. ŠABA KOVAČEVIĆA 1066

Od MILOŠA, MAJE, GOCE i NOVICE 1082

Dragoj snahi

Posljednji pozdrav dragom bratu

MIŠKU MIJUŠKOVIĆU

Sestra BEBA

MIŠKU Od MILANA 1083

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od tebe.

1087

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

STANI

020-202-455, 020-202-456

STANI POPOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. IVO JOVANOVIĆ

MIRKO sa porodicom 1055

1050

Oglasi i obavještenja 27

Utorak, 26. april 2022. Dana 24. aprila 2022. godine poslije kraće bolesti umrla je

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i babi

Са болом и великом тугом обавјештавамо да је 25. априла 2022. преминуо наш драги

STANI POPOVIĆ Počivaj u miru, dobra dušo.

STANA Danilova POPOVIĆ rođena KILIBARDA

1080

Sestra OLGA, sestrić ŽELJKO, snaha TANJA i unuke JOVANA i IVANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

СЛАВКО Вуков ВУКАШИНОВИЋ 1958 – 2022.

Sahrana je obavljena dana 25. aprila u 15 časova, na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sinovi BRANISLAV, SLOBODAN i SPASOJE, šćerka LJILJANA, sestra OLGA, snaha TAMARA, unuk DANILO, unuka ZOJA, đeveri GOJKO i MIRKO, jetrva STANKA, đeveričići, đeverične, sestrići, sestrične i ostala porodica POPOVIĆ i KILIBARDA

STANI Danilovoj POPOVIĆ Počivaj u miru. 1056

BAJO JOVANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav 1045 Posljednji pozdrav

Саучешће примамо у породичној кући у Љајковићима дана 25. и 26. априла до 14 часова. Сахрана ће се обавити у породичној гробници на мјесном гробљу Српска.

Ожалошћени: супруга СЕНКА, син МАРКО, ћерка ЈОВАНА, унука ИСИДОРА, брат ДРАГАН, сестра РАДМИЛА са породицом, снахе РАДА и МАЈА, братанић ВУЧИНА, братаничне ДАНИЈЕЛА и ДИЈАНА, сестрић РАДОВАН, тетка ДРАГА, браћа и сестре од тетака, браћа и сестра од ујака и остала родбина

1053

SLAVU VUKAŠINOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Od porodice pokojnog MILENKA VUKAŠINOVIĆA

STANA POPOVIĆ rođena Kilibarda 08. 9. 1946 – 24. 4. 2022.

1075 Posljednji pozdrav

Draga naša majko, Beskrajno hvala za dobrotu i plemenitost na koju si nas naučila. 1038

SLAVKU VUKAŠINOVIĆU

LJILJA, BADŽA i PAKI POPOVIĆ

SLAVU VUKAŠINOVIĆU

Posljednji pozdrav

Čika Slavo, hvala ti na svemu! Počivaj u miru. 1077

Bio si pravi pouzdani brat i miljenik naše porodice. Nek tvoja čista i blaga duša nađe vječni mir. Tugujemo za tobom

DUŠKO VUKAŠINOVIĆ i MARIJA KOVAČEVIĆ Brat DRAGAN VUKAŠINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

STANA POPOVIĆ

1059

08. 9. 1946 – 24. 4. 2022. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav

SLOBODAN, TAMARA, ZOJA i DANILO POPOVIĆ

SLAVU VUKAŠINOVIĆU

1039 Posljednji pozdrav dragoj strini

Od ZORANA VUKAŠINOVIĆA 1076

SLAVKU VUKAŠINOVIĆU

Posljednji pozdrav

Hvala ti na svemu što si uradio za mene i moju porodicu. Dragi moj striko, beskrajno češ mi nedostajati. Bratanična DIJANA VUJAČIĆ sa porodicom

STANI POPOVIĆ

1065

Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam poklanjala. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.

SLAVU VUKAŠINOVIĆU

RADOJKA ĐALETIĆ sa porodicom 1057

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Od porodice pokojnog DIMITRIJA VUKAŠINOVIĆA 1074

Posljednji pozdrav dragoj strini i babi

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” STANI POPOVIĆ Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. GOJKO, RAJKO, TAMARA, DEJAN i VUK 1058

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

SLAVKU VUKAŠINOVIĆU Tvoje veliko srce prestalo je da kuca. Sada si sa svojim najbližima. Hvala ti na svemu.

SLAVKO VUKAŠINOVIĆ Dragi striko, počivaj u miru, uvijek ćeš biti u našim srcima.

1060

DANIJELA VUJAČIĆ sa porodicom

1078

Sestrić RADOVAN sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28 Oglasi i obavještenja

Utorak, 26. april 2022. Posljednji pozdrav dragoj strini

26. 4. 2014 – 26. 4. 2022

8. 6. 2021 – 26. 4. 2022

SLOBODAN IDŽO MITROVIĆ

ANČICA MITROVIĆ

Дана 24. априла 2022. у 72. години напустио нас је наш једини брат, ујак и рођак

SLAVKI SONJA, VESNA i VESKO sa porodicama

МИОМИР Драгишин МИЈУШКОВИЋ

1040

S ljubavlju i ponosom čuvamo vas u našim srcima.

POMENI

Сахрана је обављена дана 25. априла у 15:00 часова на Градском гробљу у Никшићу.

Kćerka SVETLANA, unuke ANĐELA i ANDRIJANA i zet ZORAN TURUKALO

1047

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестре МИЛКА и БИЉАНА, сестрићи БОРО и ЛУКА, зет МАРКО ЈОВОВИЋ, сестра од стрица МИЛИЦА, тетка ДРАГА, браћа и сестре од ујака и тетака и породице МИЈУШКОВИЋ и ДАКОВИЋ

ЂОРЂИЈЕ Павлов ДРАШКОВИЋ

Danas je najtužnijih šest mjeseci od kad živimo bez našeg voljenog

Три године прође, проћи ће и многе, а бол за тобом ће остати трајно. 1048

Брат ГОЛУБ ДРАШКОВИЋ са породицом

Dragom ujaku

1054

SAŠE ŠĆEPANOVIĆA

Данас се навршава годину дана од смрти мајке, бабе и прабабе и годину и 8 мјесеци од смрти нашег оца, дједа и прадједа

MIŠKU MIJUŠKOVIĆU

Tužni i nespremni na tvoj odlazak. Za nas ćeš uvijek biti mlad, nasmijan i poseban.

ДЕСЕ

ВЛАДА

НОВОСЕЛ

DRAGANA, DUBRAVKA i GAVRILO sa porodicama

Dani i mjeseci prolaze a mi te i dalje čekamo da se pojaviš na kućna vrata. Tužno i bolno je ovo naše čekanje, jer umjesto sreće u naš dom tuga, umjesto smijeha suze. Da si znao koliko će patiti i tugovati tvoja dva života nikada nas ne bi ostavio. Tata, prerano si napustio svog jedinca i ostavio me bez očeve ljubavi, podrške i zaštite. Beskrajno tužan ali i ponosan što je najbolji čovjek na svijetu bio moj otac. Sale moj, nisi održao obećanje da ćeš uvijek biti pored mene i da me nikada nećeš ostaviti. Ostavio si me samu, tužnu i usamljenu. Onoga jutra zajedno sa tvojim i moj je život stao jer bez tebe ne znam i ne umijem dalje. Ponosni na tvoj životni put i častan život. Zauvijek u srcima i mislima tvoji

1067

Драги наши, носимо вас у срцу и мислима. Нећемо препустити забораву вашу бескрајну љубав и доброту, остаће заувијек у срцима ваше дјеце, унучади и праунучади.

Posljednji pozdrav našem dragom bratu i ujaku

FILIP i VJERA 1061 Прошло је пола године

MIŠKU MIJUŠKOVIĆU

1063 26. 4. 2010 – 26. 4. 2022. Tužno sjećanje na moju majku

Dragi Mile, iznenadi nas i rastuži. Tvojim odlaskom izgubili smo najtopliju riječ i najdraži osmijeh. Živjećeš u našem sjećanju dok i mi živimo.

САША Сваким даном бол је све већи и јачи. Недостајеш нам пуно.

1042 Tvoji: RAŠO, LJILJA i NIKICA sa djecom

Što vrijeme više prolazi teže podnosim veliki bol za tobom, majko. Kćerka JOVANKA sa porodicom 1079

1068

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Навршава се пола године

Pola godine je od smrti dragog nam zeta

САША Вријеме које је прошло не умањује бол за тобом. Свакодневно живиш кроз разговоре о прошлим данима и лијепим успоменама. Вјечно те воле:

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

SAŠE ŠĆEPANOVIĆA

MIŠKU

1043

ЦИЦА, ДУШКО, БРАНКА и ТАМАРА

Ako je život morao stati, sjećanje i poštovanje neće nikada. Porodica MILOVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

ROSE Veljkova JANKOVIĆ

Воле те твоји: ШОЛЕ, ЛИДИЈА, КАЈА и ТИНА

1049

STANKA ORLANDIĆ, NEVENKA i MILIJANA sa porodicama 1062

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja 29

Utorak, 26. april 2022.

МММММООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈ ЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈИИИИИ Жеци , ухвати ми руку,подрхтавам као кад је земљотрес срушио све у мени на овај дан

26.04.2017-26.04.2022

26.09.2021-26.04.2022.

ЈАНКО ЈОВАНОВ КАТНИЋ

ЈОВАН –ЖЕЉКО ЈАНКОВ КАТНИЋ

МОЈ ТАТА

МОЈ ЖЕЦИ

(………….Kako Moје Све ,........Како......... 5 година ........ Како ……….....7 мјесеци, ........... О Не, Не и Не.........Не могу да вјерујем......... За колико оде читав Мој Свијет ??? ) MOJ ТАТА Звијезда са неба бићу , управо једна од оних ТАКИ МОЈ којима си испуњавао све и притајене жеље Рајку Свом. Звијезда са пет крила МОЈ ТАТА , којој безуспјешно покушавам да се прикачим од… од…. од ....о МОЈ ТАШКЕ крвавог броја септембра МОЈ ТАТА. Прелетим пространства својим краком ја и чим се јаве на кугли свитања враћаш ме са свог длана…. Још тресе у мени као оног’ дана,...још се питам .....добијам одговор „Видиш није ми ништа Рајко Мој“. Жеци руку пружи , макар залеђену ми кад Мој Жеци мрамору ТАТИНОМ се приближим Веће муке нема......крећем , а не знам како стојим. Од крвавог септембра на „гуштера“ из Твоје ТАТА И Жецијеве војске личим ја......бројим тренутке кад ћу слободу да угледам –да МОМЦИ МОЈИ ме прихвате у Тројкин загрљај. Једини крај Тројке трза се, ал’ TAKИ MOJ не може ништа да продужи траг Твој. Остаде „Синок Твој“ да броји и броји да му се на висинама мјесто створи. Иза решетака, без злочина даноноћно ТАШКЕ МОЈ. Погледујем задатак Тројке и даље рјешење не проналазим, гдје си Ти да ми помогнеш, гдје си да нам помогнеш,........гдје си да скинеш све звијезде са неба ми. ....ТАТА, небо хватам .....Јеси Моја срећо. Очајно је ово опстајање, констатно себе фарбање, гутање кнедли БОЛА, дављење, ал’ трајање.... Зашто МОЈ ТАКИ? Зашто не замијених брата рођенога? Зашто очи једине своје.......Зашто ја остах, а не вриједи ништа трајање Моје, ......не могу ништа да урадим да траг ТВОЈ ТАКИ продужим. Искорачићу у сатницу ту,.....махнути поглед ом са прелаза ка висинама, жалећи огромно што бојом прелаза није обојена Тројка још тада. Нико, ама баш нико никад’ није смио ни ријечју да крене против ТЕБЕ ми. У пролазницима трагове сјећања пронађем, у улицама зажмирим да видим ТЕ, телефон пропратим сад’ ТВОЈ , тргнем се на сигнал и кренем да трчим колико могу да ТЕ дочекам са Орловог Крша ТВОГ’. ........................................................................................................................................................................... Боле ТЕ сузе моје знам, ал знам да разумијеш ме јер остала сам без Жеција Мога, и вјеруј ТАКИ МОЈ , а знам да вјерујеш нема ни Рајка Твога....................трза се „Овај човјек никако да јави се“ остаци распарчаног срца Тројке одлијећу ка висинама и носе бијели траг да је Правда докучива. “Ми смо јачи од судбине“ ме обгрлише протресох као од струје ја .....Рајко.....Руки ......Рачунај на Нас....... „Док Нам буде куцало испод грла“ Не дам Те никад ТАКИ МОЈ, не дам никад’ МОМКЕ СВОЈЕ , у петоструком загрљају ЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУБББББББББББББББББИИИИИИИИИИИИИИИИИ ИИММММММММММММММММММММММММ, ГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРР РРРРРРРРЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИММММММММММММММММ ММММММ 1046

„Баксузница ТВОЈА“

30 Oglasi i obavještenja Данас, 26. априла 2022, навршава се година дана од смрти нашег вољеног

Utorak, 26. april 2022. Вољени тата, деда и тасте

SJEĆANJE 26. 4. 1982.

7. 6. 1944.

5. 3. 1980.

MILICA T. LAČKOVIĆ

MILISAV T. LAČKOVIĆ

ĐORĐIJA T. LAČKOVIĆ

ГОЈКО – МАЊО ТОМИЋ

Др ГОЈКА – МАЊА ТОМИЋА орални хирург

Твој одлазак створио је велику празнину у нашим срцима. Недостајеш својом добротом и љубављу које си нам несебично пружао. Захвални на сваком тренутку заједничког живота, с достојанством и трајним сјећањем на Твоју дивну личност,

Тешко је наћи ријечи које би описале колико нам недостајеш. Не прође ниједан дан а да ниси у нашим мислима и срцима. Вријеме пролази, али не и наша љубав и сјећања.

Воле те твоји, БОСИЉКА, ОРЕЛИЈАН, АНАСТАСИЈА, ТЕО и НИКОЛА

Uspomenu na vas s ponosom čuva od zaborava vaša

Tвоји: супруга ЛИДИЈА и дјеца ИВАН, БОСИЉКА и БОЈАНА с породицама 1070 Прошло је годину дана од када си се преселио у Царство небеско

1069

SLAVKA RASPOPOVIĆ sa porodicom Година дана је од смрти нашег драгог и цијењеног зета

ГОЈКО – МАЊО ТОМИЋ 1051

Др ГОЈКА – МАЊА ТОМИЋА Кроз сјећања и успомене на мог тату Мана, како сам те звао у дјетињству, ти си увијек ту.

26. 4. 1982.

5. 3. 1980.

MILICA T. LAČKOVIĆ

ĐORĐIJA T. LAČKOVIĆ

С тугом и љубављу, Твој ИВАН и ЛАНА ЈЕЛЕНА и МИЛИКА АШАНИН

1071 Вољени мој тата

1073

26. 4. 2003 – 26. 4. 2022.

ГОЈКО – МАЊО ТОМИЋ

Vječno pamtimo ljubav i toplinu kojima ste nas darivali. Čuvaju vas od zaborava vaši

VUKOSAVA Čedova VUJOVIĆ Svakodnevno si u našim mislima i pričama, ali te nema tamo gdje nam najviše trebaš u životu. Tvoji: ČEDO, MLADEN, JELENA, unuke JOVANA i NINA, zet KIĆO

Знај, вријеме је најгори сапутник. Пролази, али не лијечи. Знам само да љубав не ишчезава никад. Она је ту, живи у мени, у мом сјећању и успомени на тебе. Планино љубави, вјечан ти помен. Волим те заувијек!

BALŠA i DUŠAN sa porodicama

1037

Твоји: БОБА, ДАВОР и СТЕФАНА

1072

1052

Utorak, 26. april 2022.

Marketing

32 Marketing

Utorak, 26. april 2022.