Dnevni list Pobjeda 26.04.2021.

Poneđeljak, 26. april 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19915 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

RIJEČ STRUKE NA BRUTALNO MIJEŠANJE U RAD SUDSKE VLASTI: Reagovanje na ocjene potpredsjednika Vlade povodom postupanja sudije Bašovića

Simonović: Abazović ugrozio nezavisnost sudova

Dio zvaničnika i javnosti reagovali na napad na sportskog novinara RTCG uz poruku da počinioci ne smiju proći nekažnjeno

Šofranac: Ljudski sam razočaran što ovaj incident nijesu osudili svi

STR. 8. i 9.

Ura je pontonski most preko kojeg se ruši Crna Gora

Hasnija Simonović

Dosadašnja karijera sudije Bašovića i ono što o njemu znam ukazuju da mogu da rade što hoće i Dritan i do Dritana, ali na njega to neće uticati da savjesno i nepristrasno primjenjuje zakon. Takav pritisak može uticati na neke druge koji nijesu kao Bašović i zbog toga je pritisak na sudstvo problematičan kad je neprimjeren, kazao je za Pobjedu advokat Nikola Martinović STR. 5.

Nikola Martinović Dan u koloni sa crnogorskim patriotama

STR. 3.

INTERVJU: Dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore

Svi za Crnu Goru - jedinu svetinju

Ubijen vlasnik restorana „Krstac“ kod Mojkovca

Sumnja se da je motiv ubistva dug, potraga za Pantovićem

STR. 11.

Za novac dat privatnim klinikama država je mogla da kupi magnetnu rezonancu

STR. 6. i 7.

STR. 15.

TEMA: Trudnoća i virus korona

Porođeno 148 žena pozitivnih na kovid19, hospitalizovane 42

STR. 6..

D.MIJATOVIĆ

D.MIJATOVIĆ

INTERVJU: Draginja Vuksanović-Stanković, poslanica Socijaldemokratske partije

2

Politika

Poneđeljak, 26. april 2021.

Građanska alijansa neće se javiti na javni poziv za učešće u radu Odbora za izbornu reformu, ali će dostavljati sugestije

Raonić: Očekujem veću odgovornost političara i spremnost na dijalog PODGORICA – Građanska alijansa (GI) neće se javiti na javni poziv za učešće u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, u svojstvu pridruženog člana, ali će tom tijelu dostaviti sugestije vezane za izradu izbornih zakona – kazao je za Pobjedu Boris Raonić, predsjednik GI, poručujući da od političkih partija očekuje veću spremnost na kompromis nego što je to bio slučaj u prethodnom Odboru.

Raonić, koji je bio član prethodnog Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kazao je da je razlog što neće više učestvovati u radu tog tijela taj što se Građanska alijansa mora fokusirati na druge oblasti rada.

- Smatramo da teme koje su nam zanimljive možemo Odboru

predstaviti i bez članstva u njemu, a moramo se fokusirati na druge oblasti rada u narednom periodu – kazao je Raonić.

Poručio je da očekuje ovoga puta od političkih predstavnika veću odgovornost i spremnost na dijalog.

- Ovoga puta očekujem konkretan rezultat i da partije pokažu više odgovornosti i spremnosti na dijalog i kompromis, što je i suština demokratskog političkog života – dodao je Raonić.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu na prošloj, drugoj sjednici od osnivanja, krajem prošle sedmice raspisao je javni poziv za izbor tri pridružena člana iz nevladinog sektora i dva iz akademske zajednice - univerziteta. Odlukom o formiranju Odbora propisano je

Poruka poslanice u Evropskom parlamentu iz Slovenije

Fajon: Svaka ideja o pomjeranju granica je izuzetno opasan potez LJUBLJANA - Poslanica u Evropskom parlamentu iz Slovenije Tanja Fajon izjavila je da jedino jasna evropska perspektiva može mirnim putem riješiti probleme parcijalnih interesa u regionu i ojačati saradnju i suživot.

Fajon, koja je danas bila uvodničarka onlajn sesija Kruga 99 o temi ,,Odnos EU institucija prema BiH i ostalim državama Zapadnog Balkana u savremenom kontekstu“, istakla je da ljudi zaslužuju brži i konkretniji proces pristupanja EU i da je od suštinskog značaja početi pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom koje su ispunile uslove za to.

Podsjetila je da je postkonfliktna obnova BiH obilježena uticajem međunarodne zajednice, a proces uspostavljanja funkcionalnih institucija, nažalost, često je bio predmet eksperimenata i improvizacija.

- EU razumije Zapadni Balkan

Tanja Fajon

kao izuzetno značajnu i perspektivnu regiju, ali je jasno da u tom regionu ima još mnogo posla u borbi protiv korupcije, kriminala i kršenja ljudskih prava - navela je Fajon.

Poručila je da je bitno raditi na svim reformama koje vode ka funkcionalnijim institucijama i poštovanju vladavine prava.

Fajon smatra da je razumljivo povećano nepovjerenje u zemljama regiona, a odgovornost je zajednička da to povjerenje gradimo zajedno.

Komentarišući ,,non pejper“ naglasila je da svaka ideja o pomjeranju granica, posebno u BiH koja je pretrpjela najveću štetu poslije raspada Jugoslavije, predstavlja izuzetno opasan potez.

- Takvi dijalozi nas vraćaju u prošlost i trenutno trebamo razmišljati o rješenjima koja će učiniti BiH funkcionalnom zemljom, a pridruživanjem EU granice treba da postanu simbolične - rekla je Fajon. R. P.

da u radu tog tijela u statusu pridruženog člana mogu učestvovati i predstavnici nevladinog sektora i akademske zajednice - univerziteta, bez prava odlučivanja.

Na javni poziv kandidati dostavljaju prijavu koja sadrži ime i prezime, adresu i kratku biografiju, imejl adresu i kontakt telefon. Uz prijavu kandidati su dužni da dostave dokumentaciju - dokaze da su u prethodne tri godine aktivno djelovali u vezi sa predmetom rada Odbora, dali doprinos prethodnim izbornim reformama i u oblastima rada Odbora ostvarili javnu prepoznatljivost. Rok za dostavljanje prijava je sedam dana od objavljivanja javnog poziva.

Odbor je počeo sa radom 14. aprila i do sada je održao dvije

sjednice. Formirao je četiri radne grupe koje će se baviti različitim zakonskim prijedlozima, a činiće ih po četiri člana – po dva iz vlasti i opozicije. Formiran je i Sekretarijat Odbora.

Odbor će se, između ostalog, baviti prijedlogom Zakona o prebivalištu i boravištu, što je propisano Odlukom o njegovom osnivanju. Tema rasprave članova ovog tijela biće i predložena izmjena Odluke o kriterijumima

za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, koju je Vlada povukla.

Prema Odluci o osnivanju Odbora, zadaci tog tijela su i zakoni o izboru odbornika i poslanika, biračkom spisku, te finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. U opisu nadležnosti Odbora su i analiza Zakona o ličnoj karti, kao i Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Zadatak Odbora je implemen-

Boris Raonić

tacija preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku, kao i svih preporuka iz izvještaja OEBS/ODIHR misija.

Predviđena je dalja dogradnja i izmjena opštih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora, koja podrazumijeva definisanje rješenja o načinu održavanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu, kao i definisanje prijedloga kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama. Odbor bi trebalo da pripremi sve prijedloge najkasnije do 30. juna, shodno Odluci o njegovom formiranju.

Odbor ima 14 članova, po sedam iz parlamentarne većine i opozicije. Formiran je na sjednici Skupštine 31. marta ove godine.

I. K.

Ura pozvala predsjednika Vlade da objelodani temeljni ugovor sa SPC

Za DPS reakcija kasni, SD pozvao Abazovića da pribavi i objavi ugovor PODGORICA – Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić treba da objelodani temeljni ugovor sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom (MCP) prije potpisivanja, saopštili su iz Građanskog pokreta URA. Krivokapić, ocjenjuje Ura, mora da pokaže diskontinuitet od prethodne vlasti, koja, uistinu, nije objavljivala temeljne ugovore sa ostalim vjerskim zajednicama prije samog potpisivanja. Premijer temeljni ugovor zaključuje u ime Vlade, odnosno u ime svih građana, pa za razliku od vjerskih poglavara ima obavezu da građane informiše o sadržini ugovora prije zaključenja – saopštila je Ura. Premijer, kako ističe, ne treba da slijedi primjer bivše vlasti već da pokaže širinu, naročito u trenutku u kojem se nalazi crnogorsko društvo koje je raspolućeno na dva pola.

- To posebno u sjenci svih dešavanja koja su se događala prilikom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i kontraverzi koje su ga pratile - kazali su iz Ure. Oni ističu da temeljni ugovor sa MCP mora poštovati sekularnost države i imati jednaku sadržinu kao i ugovori sa ostalim vjerskim zajednicama.

- Pozdravljamo stav poslanika Miodraga Lekića koji se tiče vremena potpisivanja temeljnog ugovora sa MCP. Smatramo najprikladnijim za to momenat nakon izbora novog mitropolita u Crnoj Gori. Od temeljnog ugovora, koji istina ima manju vrijednost od zakona kojim su regulisana vjerska pitanja, očekujemo u krajnjem da na valjan način sve vjerske zajednice dovede u isti položaj

Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici

i poštuje sekularnost države Crne Gore - dodaje se u saopštenju.

Reagovali su iz DPS-a, navodeći da saopštenje Ure predstavlja pokušaj ove stranke da „se licemjerno opravda, što je cijelu državu dovela u poziciju da se njome upravlja sa drugih adresa i da se građani, a očigledno ni Vlada Crne Gore ništa ne pitaju.“ - Ova zakašnjela reakcija Ure, u kombinaciji sa objašnjenjem potpredsjednika Vlade i predsjednika Ure da nema ništa sporno u ugovoru koji nije ni vidio – licemjerna je i bezobrazna. Obavještavamo Uru da je predsjednik njihove partije Dritan Abazović potpredsjednik Vlade, ove iste koju Ura proziva za netransparentnost. Prosto je nemoguće da sa dokumentom, koji Krivokapić treba da potpiše u ime čitave države, a imajući u vidu noviju istoriju

odnosa države i SPC, nijesu upoznati svi članovi Vlade, ali i ukupna crnogorska javnost. Sve je izvjesnije da se politika ove Vlade vodi sa nekih drugih adresa, odnosno iz beogradskog sjedišta SPC, pa zato nema ni teksta temeljnog ugovora, ni smjene Leposavića, ni pominjanja Mitropolije u ugovoru – navode u saopštenju.

SD poziva potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da pribavi i objavi, kako navode iz te partije temeljni ugovor sa SPC. Ističu da Abazović, kao potpredsjednik jedne vlade, ,,preko medija traži od predsjednika te iste Vlade da pokaže njemu i građanima ugovor sa SPC“.

- Da stvar bude gora, Abazović je sam nedavno rekao da će ugovor biti javan, jer će se prvo o njemu raspravljati na Komisiji za politički sistem, kojom on predsjedava, pa na Vladi čiji je on član, a

očekujemo i da ugovor, kao međunarodni, bude poslat Skupštini na potvrđivanje, baš kao što je urađeno i sa Katoličkom crkvom - dodali su u saopštenju.

Prema njihovim riječima, ako sve to izostane, bilo bi potpuno nevjerovatno da Abazović ,,nastavi da toleriše takvo ponižavanje građana, ali i sopstvene funkcije“.

- On zato ne treba da nameće autoritet tamo gdje ni slučajno ne bi smio - sudovima, a da ga tamo gdje mu je to posao - u Vladi, niko ni o čemu ne obavještava - naveli su u saopštenju.

Iz SD-a su poručili Abazoviću da u obraćanjima stvari naziva pravim imenom.

- Nije ovo nikakav ugovor sa Mitropolijom crnogorskoprimorskom nego sa SPC, vjerskom zajednicom sa sjedištem na teritoriji druge države - zaključili su iz SD-a.

K. J.

Politika

Poneđeljak, 26. april 2021.

Vlada, kategorična je Vuksanović-Stanković, sprovodi politiku i ideološku agendu Demokratskog fronta, na što, prema njenim riječima, ukazuju potezi koje povlače - od Zakona o slobodi vjeroispovijesti, državljanstva, prebivališta, ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, popisa...

– Što drugo može da radi Vlada koja je izabrana u manastiru i koju je inaugurisao Beograd i SPC – kaže Vuksanović-Stanković.

POBJEDA: Najjača suverenistička partija u Crnoj Gori - Demokratska partija socijalista zalaže se sa objedinjavanje čitavog suverenističkog bloka. Kako Vi vidite ovu ideju?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Odgovor na ukupnu društvenu i političku regresiju mora biti reafirmacija državotvorne politike.

Saradnja zdravih, građanskih, državotvornih, euroatlantski usmjerenih subjekata i pojedinaca, koja podrazumijeva raskid sa starim praksama, kompromitovanim akterima i tvrdoglavim odbijanjem da se uvide brojne sistemske greške u sprovođenju državne politike, najbolji su put za suočavanje sa očigledno regresivnim socijalnim i političkim trendovima.

To je i neophodan preduslov za obnovljenu državotvornu i reformsku politiku. Ključni cilj mora biti obnova građanskog povjerenja i ponovno pokretanje jedne emancipatorske i progresivističke ideje na čijoj energiji je i obnovljena nezavisnost i ostvarena mnoga strateška i istorijska dostignuća.

POBJEDA: Postoje li animoziteti u suverenističkom bloku i kako ih prevazići?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Ključno je da se formuliše vrjednosni odnos prema sada vladajućoj politici i da se pronađu najbolji načini kako se toj politici suprotstaviti. Ukoliko bi bilo ko dozvolio da prevladaju bilo kakvi animoziteti, onda taj neko nije dorastao aktuelnom trenutku.

Danas su zbog djelovanja ove vlasti ugrožene neke temeljne vrijednosti Crne Gore kao građanskog i modernog društva. To nijesu samo političke, već se radi o civilizacijskim vrijednostima. Zato svi moraju prepoznati važnost trenutka i suštinu procesa koji nam se dešava nakon 30. avgusta 2020.

POBJEDA: Kakva je, prema Vašem mišljenju, uloga i pozicija Građanske inicijative „21. maj“ u potencijalnom objedinjavanju suverenista?

INTERVJU: Draginja Vuksanović-Stanković, poslanica Socijaldemokratske partije

Ura je pontonski most preko kojeg se ruši Crna Gora

Promjene su iskorišćene da se nametne ponovo opasan narativ o manjinama kao stranom tijelu u državi, da se njihovi predstavnici vrijeđaju i da im se prijeti seljenjem u Tursku, Albaniju itd. Politika velikosrpskog nacionalizma opstaje i hrani se takvim diskursom, ona je duboko anticivilizacijska, strana građanskom biću Crne Gore i zato će kao i uvijek biti poražena i poslata, ovoga puta definitivno, na smetlište istorije – ističe Draginja Vuksanović-Stanković

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Veoma blagonaklono gledam na svaku inicijativu koja u programu ima borbu za očuvanje fundamentalnih vrijednosti ovog društva, državne nezavisnosti, našeg evropskog puta, antifašizma, zaštite crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta.

Poznajem značajan broj ljudi u GI „21. maj“ i svakako da je riječ o ljudima sa integritetom i punom sviješću što se u Crnoj Gori sada dešava i kakve odgovore moramo imati, kako nam se ne bi ponovile 90-e godine prošlog vijeka.

POBJEDA: Kako vidite ulogu Građanskog pokreta Ura u aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori i zašto oni, iako se predstavljaju kao građanska opcija, učestvuju u rušenju građanske Crne Gore bezrezervnom podrškom prosrpskom političkom bloku, prije svih Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Demokratskom frontu?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Ura, kao nominalno građanska struktura, je presudno omogućila utemeljivanje političke realnosti koju prati opšta klerikalizacija javne scene, kao i društvena atmosfera, retorika i političke ideje koje su pratile uspon velikosrpskog nacionalizma prije više od tri decenije. SDP-ov koncept promjena je bio potpuno drugačije zamišljen od ovog što nam se sada dešava i tu je bila temeljna razlika.

Kazati da ćete da sprovodite demokratske promjene u vlasti gdje dvije trećine čine radikalno desne, antievropske i anticrnogorske snage, kojima direktno upravlja Aleksandar Vučić i Beograd, za mene lično, vrijeđanje je zdravog razuma i inteligencije svakog

M. BABOVIĆ

PODGORICA – Odgovor na ukupnu društvenu i političku regresiju mora biti reafirmacija državotvorne politike – poručila je u intervjuu za Pobjedu poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković.

Draginja Vuksanović-Stanković

crnogorskog građanina.

Ura je samo pontonski most preko kojega u nekoliko faza treba da se realizuje projekat rušenja građanske i evropske Crne Gore. Toliko je stvar očigledna da ne mislim da danas ima mnogo onih kojima ovo nije jasno.

POBJEDA: Šovinističke poruke, govor mržnje, uvrede i klevete preplavili su naše društvo posljednjih mjeseci.

Zašto smo se vratili u mrak devedesetih?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Demokratskoj javnosti je potpuno jasno da se promjene nijesu desile da bi se napravio neophodan raskid sa brojnim nedemokratskim, nerijetko i kriminalnim praksama, već da je opravdano građansko nezadovoljstvo zloupotrijebljeno za nametanje jedne pogrešne i veoma opasne politike.

Promjene su iskorišćene da se nametne ponovo opasan

Ova Vlada negira genocid u Srebrenici POBJEDA: U crnogorskom parlamentu crnogorski zvaničnik negirao je genocid u Srebrenici i doveo u pitanje legitimitet međunarodnih sudova koji su odlučivali u ovom predmetu. Vlada, u reagovanju koje je uslijedilo nakon žestoke reakcije Vašingtona i Brisela, nije direktno negirala genocid, ali ga je relativizovala. Ako visoki državni funkcioneri i Vlada imaju ovakav odnos prema ovom užasnom zločinu, kako vidite budućnost naše zemlje?

3

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Sam ministar Vladimir Leposavić je kazao da su mu iz sve tri koalicije na vlasti čestitali na njegovom „sjajnom“ odgovoru kojim je negirao genocid u Srebrenici.

Niko ga nije demantovao, što znači da su i iz tzv. građanskih redova vlasti bili oduševljeni njegovim odgovorom.

Na kraju, sam Abazović ga je direktno branio da nije bilo negiranja genocida.

I Vlada u svom prvom reagovanju tobožnjeg otklona od ministra je u stvari, u vrijednosnom smislu, bila na liniji

stavova Leposavića. Vlada i premijer naravno misle sve što misli i kaže Leposavić, ali se ukrivaju i javno ne smiju tako otvoreno da kažu. Ili, cinici bi rekli, javno se ne slažu sa sopstvenim stavovima.

Svima je jasno da Crna Gora sa njima ovakvima ima budućnost samo kao protektorat ili jedna od provincija „srpskog sveta“. A to nije budućnost već noćna mora i propast države koja se, naravno, neće ostvariti jer je Crna Gora i mnogo jačima od apostolske Vlade, Vulina, Vučića i kompanije pobjednički izlazila na biljeg.

narativ o manjinama kao stranom tijelu u državi, da se njihovi predstavnici vrijeđaju i da im se prijeti seljenjem u Tursku, Albaniju itd. Politika velikosrpskog nacionalizma opstaje i hrani se takvim diskursom, ona je duboko anticivilizacijska, strana građanskom biću Crne Gore i zato će kao i uvijek biti poražena i poslata, ovoga puta definitivno, na smetlište istorije.

POBJEDA: Na udaru su i žene, a prije nekoliko dana i sami ste bili meta jednog mizoginog, šovinističkog ispada.

Interesantno je da se Vlada nije oglasila povodom ovog ataka na Vas, kao i partije nove parlamentarne većine, ali su veoma glasni kada su na udaru žene iz njihovog političkog korpusa. Nevladin sektor, takođe, većinski ćuti.

Zašto je to tako?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Nije me taj napad mnogo pogodio budući da je autor osvjedočeni ratni huškač kojem je, da je bilo pravde, trebalo da bude suđeno zbog ratne propagande koju je nemilice širio tokom 90-ih.

Podsjećam da je još u Nirnberškom procesu jedan od prvih bio osuđen nacistički novinar Julius Štrajher za zločin protiv čovječnosti nad Jevrejima i mnogim nenacistima tokom Drugog svjetskog rata.

Labudović je u stvari naš Julius Štrajher nad kojim pravda, nažalost, nije zadovoljena. Zato sada može nekažnjeno da širi mržnju na drugi način.

Zahvalila sam svima koji su reagovali i stali u moju zaštitu. Ćutanje onih koji su odlučili da se tako odnesu, vjerujte, nije

me puno uznemirilo.

POBJEDA: Karakteristika svih odluka ove Vlade do sada bila je netransparentnost.

Od zaduživanja države i izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, do pokušaja izmjena tužilačkih zakona i Zakona o registrima prebivališta i boravišta... Neke od ovih pokušaja zaustavila je, čini se, prije svih oštra reakcija Brisela i Vašingtona.

Zašto nova Vlada u ovolikoj mjeri bježi od transparentnih procedura?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Koliko je Vlada transparentna najbolje govore oni sami kada opisuju da Vlada radi „tajno, ali organizovano“. Ili što bi se reklo – kod ove Vlade je sve tajno, samo tajni podaci cure na sve strane.

A potezi koje povlače od Zakona o vjeroispovijesti, državljanstva, prebivališta, ugovora sa SPC, teme popisa itd... govore o tome da Vlada sprovodi politiku i ideološku agendu Demokratskog fronta. Pa što drugo može da radi Vlada koja je izabrana u manastiru i koju je inaugurisao Beograd i SPC. Da joj fokus bude demokratija, ekonomija i standard građana.

Zvuči čak kao loš vic.

POBJEDA: Sada je u žiži novi pokušaj izmjena Zakona o tužilaštvu, prije svega zbog potrebe da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, na čemu insistira najveći konstituent nove vlasti – DF. Kako kao profesorica Pravnog fakulteta tumačite situaciju u koju smo došli – da optuženi i prvostepeno osuđeni za teško krivično djelo

protiv ustavnog poretka – pokušaj terorizma, sada sa pozicije vlasti svojim potrebama upodobljavaju zakone?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Zakoni u sferi tužilaštva koji se namjeravaju donijeti su, takođe, dio agende Demokratskog fronta. Dritan Abazović je samo neko ko izvodi radove i kome su lideri DF-a dali zadatak da pokuša da obmane naše partnere i progura ove antievropske zakone. Vidjeli smo da su dobili već diplomatske šamare od Venecijanske komisije i naših evropskih partnera.

Ovdje nije sporno da se stanje u pravosuđu mora mijenjati i mi u SDP smo iskazali spremnost da budemo konstruktivni u tom procesu, ali se to ne može raditi revolucionarnim metodama i rušenjem pravnog sistema.

Epilog svega je zamišljen tako da DF i njegovi kadrovi preuzmu pravosuđe i to bi u njihovom doživljaju bila svojevrsna osveta za sudsku presudu vezano za slučaj terorizma. Uvjerena sam da će autori ovakvih projekata, ne budu li odustali od pogrešnih ideja, dobiti još poneki šamar sa naših partnerskih adresa.

POBJEDA: Aktuelna Vlada konstituisana je u Manastiru Ostrog, pod patronatom sada pokojnog poglavara SPC u Crnoj Gori mitropolita Amfilohija. Što za Vas znači ova činjenica?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Ta činjenica znači, kako sam i rekla, da je Vlada u vlasništvu SPC i vlasti u Beogradu. Ako je za života mitropolita Amfilohija bilo neke razlike u stavovima vlasnika kako doći do svesrpskog cilja, danas tih razlika nema. Postoji samo jedna adresa koja ključno determiniše politiku ove Vlade, a to je Beograd i Vučić. Sve što se dešava i oko temeljnog ugovora sa SPC upečatljivo potvrđuje ovu tezu.

POBJEDA: Očekujete li da Vlada može opstati do kraja mandata?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Bez obzira na koordinaciju iz jednog centra, domaći izvođači radova su i previše trapavi i neznaveni, a to su uostalom i pokazali više puta. Zato im ne predviđam dug politički vijek na sreću svih onih koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju jedinu domovinu sa svim prerogativima jedne nezavisne i dostojanstvene države.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

4

Aktuelno

Poneđeljak, 26. april 2021.

Bivši direktor tužio Nacionalne parkove zbog razrješenja sa funkcije

Klica tvrdi da je nezakonito smijenjen Na funkciju direktora Vlada ga je imenovala u junu 2017, a UO ga je 23. decembra prošle godine smijenio zbog, kako je navedeno, nesavjesnog finansijskog poslovanja i nezakonitog zapošljavanja. Šest dana kasnije i Vlada je donijela odluku o njegovom razrješenju PODGORICA - Krajem maja bi pred podgoričkim Osnovnim sudom trebalo da počne postupak po tužbi bivšeg direktora Nacionalnih parkova Elvira Klice koji traži da sud, kao nezakonitu, poništi odluku Upravnog odbora kojom je smijenjen.

Na funkciju direktora Vlada ga je imenovala u junu 2017, a UO ga je 23. decembra prošle godine smijenio zbog, kako je navedeno, nesavjesnog finansijskog poslovanja i nezakonitog zapošljavanja. Šest dana kasnije i Vlada je donijela odluku o njegovom razrješenju, pa, kako se navodi u tužbi, postoje dvije odluke donijete od dva različita organa.

TUŽBA

U tužbi Klice, kojeg zastupa advokat Marko Hajduković, stoji da, prema statutu i odluci o organizovanju ovog javnog preduzeća, Upravni

Poništenje odluke Vlade Klica je podnio tužbu i Upravnom sudu tražeći poništenje odluke kojom ga je Vlada razriješila 29. decembra. U tužbi se navodi da je Vladina komisija za kadrovska i administrativna pitanja nekritički i bez vlastite analize prihvatila prijedlog resornog ministarstva. Ukazuju da se kao razlog razrješenja navodi odluka UO koja je, kako tvrde, nezakonita imajući u vidu da je donio nenadležan organ.

odbor nije nadležan da donosi takve odluke. Osim toga tužbom ukazuju i na formalne nedostatke, jer odluka ne sadrži dispozitiv, a u obrazloženju nema nužno potrebnih razloga za razrješenje.

Ono što, kako tvrde, dovodi u pitanje transparentnost i zakonitost odluke o razrješenju, jeste što nema podataka kada je održana sjednica UO, koji je bio dnevni red, niti sa kojim brojem glasova je usvojena odluka. Ukazuju da postupak nije sproveden na pravno valjan način, posebno imajući u vidu da Klica, kao direktor, nije bio pozvan niti je prisu-

stvovao toj sjednici. Sporno je i obrazloženje da je Klica smijenjen zbog „nesavjesnog finansijskog poslovanja i nezakonitog zapošljavanja“, jer nije navedeno na osnovu kojih dokaza i činjenica je to utvrđeno.

– Ako se ima u vidu da u dijelu poslovanja tuženog, a shodno statutu, UO između ostalog donosi godišnje programe upravljanja, investicione odluke, utvrđuje poslovnu politiku i godišnji finansijski plan, a direktor izvršava odluke UO, nije jasno na osnovu čega UO smatra da postoji bilo kakva odgovornost Klice, kao direktora, sve i da se pođe od pretpostavke da je po-

srijedi nesavjesno finansijsko poslovanje – stoji u tužbi.

Tvrde da nema obrazloženja ni za navode o nezakonitom zapošljavanju i ukazuju da ne postoji nijedna pravosnažna odluka o poništenju akta o zapošljavanju za vrijeme Klicinog mandata.

– Razrješenje direktora prije isteka mandata, a protiv njegove volje, ima karakter opoziva direktora sa funkcije, koji je pravno moguć samo ako direktor ne izvršava svoje ugovorne ili zakonske obaveze, pa se dolazi do jasnog zaključka da rješenje o razrješenju mora biti valjano obrazloženo i zasnovano na odgovarajućem činjeničnom stanju, potkrijepljeno pravno valjanim dokazima – stoji u tužbi.

Tvrde da su na taj način povrijeđene odredbe Zakona o radu kojima je poslodavac dužan da obrazloži odluku o otkazu, a čiji je cilj upravo sprečavanje samovolje i arbitrarnog postupanja poslodavaca prilikom razrješenja, odnosno otkaza. Ukazuju da odluka ne sadrži ni pouku o pravnom lijeku, čime je dovedeno u pitanje pravo na pravni lijek.

ODGOVOR

U odgovoru advokata Nacionalnih parkova Igora Martinovića stoji da je tužba neblagovremena, nedozvoljena, pravno neutemeljena i neosnovana. Ukazuju da se tužbom traži poništenje akta UO od 23. decembra koji nije proizveo posljedice na koje tužilac ukazuje, već su one nastale rješenjem Vlade

Zgrada Nacionalnih parkova

Elvir Klica

Crne Gore od 29. decembra prošle godine kojim je Klica smijenjen.

Tvrde da je odluka UO o Klicinom razrješenju objavljena na oglasnoj tabli istog dana sa čim je on bio upoznat.

Imajući u vidu da je tužbom priroda spora ocijenjena kao radno- pravna, ukazuju da je rok za pokretanje sudskog postupka počeo teći idućeg dana i istekao 7. januara, zbog čega tužbu ocjenjuju neblagovremenom, jer je podnijeta 3. februara. Ukazuju da je Klica smijenjen na osnovu odluke Vlade i to na prijedlog ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Vladine komisije za kadrovska i administrativna pitanja.

Zbog toga je, smatraju, tužba protiv NPCG, nedozvoljena.

- Na osnovu navedenog i pravne prirode akta tuženog od 23. decembra kojem tužilac pokušava, i to do sada nepoznatim „pravnim inžinjeringom“, da kreira „pravnu prirodu“, koji kao interni akt ni po kom osnovu ne može imati niti može proizvoditi posljedice koje tužilac „želi“, jer radni odnos tužioca je isključivo i jedino prekinut rješenjem Vlade - navode u odgovoru NPCG. Ukazuju da je postojala mogućnost da se uloži žalba Ministarstvu finansija nakon što je u CRPS-u upisana nova direktorica Jelena Kljajević, ali da to Klica nije uradio. U odgovoru se navodi da je UO NPCG krajem marta 2018. godine dok je Klica bio direktor, donio odluku o zabrani novih zapošljavanja, osim uz njihovo odobrenje.

Poslanik SD-a upozorio da u skupštinskoj proceduri „mjesecima čame“ prijedlozi zakona PODGORICA – Ucjene među konstituentima parlamentarne većine, nadgornjavanja i optužbe su izgleda mnogo važnije od kvaliteta života građana - ocijenio je Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata.

- Kraj aprila, a usvojenog Zakona o budžetu za ovu godinu, najvažnijeg godišnjeg akta kojeg donosi Skupština, još nema.

U ovoj rečenici bi se mogla opisati suština kvaliteta funkcionisanja vladajuće većine - naveo je Mugoša u saopštenju.

Prema njegovim riječima, mjesecima čame u skupštinskoj proceduri prijedlozi zakona koji se odnose na životni stan-

Mugoša: Ucjene unutar parlamentarne većine važnije od građana

Boris Mugoša

dard građana i poslovni ambijent, što je isključiva odgovornost poslanika vlasti.

- Očigledno da su te teme za mnoge donosioce odluka u drugom planu u odnosu na

one kojima se od političke pravi pozorišna scena - rekao je Mugoša.

Kazao je da značajan dio parlamentarne većine ignoriše materijale koje dostavlja Vlada, dok izvršna vlast ignoriše značajan dio parlamentarne većine prilikom donošenja

bitnih odluka.

- Gdje su u toj neodgovornoj i nezreloj političkoj priči 'obični' građani koji plaćaju životne namirnice i do 30 odsto i gorivo preko 15 odsto skuplje nego prije par mjeseci? Gdje su u tim međupartijskim inaćenjima građani kojih je za gotovo osam

hiljada više na Birou rada na kraju marta u odnosu na kraj decembra - pitao je Mugoša.

On je pitao gdje su u tim ,,porođajnim mukama demokratije“ preduzeća kod kojih je broj blokiranih za 200 veći na kraju marta nego prije tri mjeseca, a iznos računa u blokadi za goto-

Ipak, tvrde da je Klica i pored toga zaposlio 40 lica, tako što je zapošljavao one koji nijesu zadovoljavali sistematizacijom propisane uslove, nakon isteka ugovora im nije uručivao rješenja o otkazu ili prestanku radnog odnosa, pa su oni nastavljali da dolaze na posao. Tome je slijedio inspekcijski nadzor i to u jednom danu u pet različitih opština od strane istog inspektora rada uz prisustvo direktora, nakon čega mu je dat nalog da zaključe ugovore o radu. Time je, kako tvrde, izbjegavana obaveza da se dobije saglasnost za zapošljavanje. Tvrde i da se zaposlenima odobravalo neplaćeno odsustvo, pa su se na njihovim mjestima zapošljavali drugi, koji su se raspoređivali na nova mjesta, kada bi se stari zaposleni vratili sa neplaćenog. To je za posljedicu imalo probijanje budžeta za troškove zarada. Sve to, kako navode, dokazuje izvještaj o reviziji koju je sprovelo odjeljenje unutrašnje revizije Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Izvještaj o reviziji tivatskog društva Računovodstvo i revizija pokazao je, kako tvrde, nepravilnosti u finansijama, pa je utvrđeno da su, između ostalog, dostavljane fakture bez dokaza da su usluge izvršene ili roba isporučena, a prihvatani su i računi koji su se odnosili na druga pravna lica. Ovaj postupak vodiće se pred sudijom podgoričkog Osnovnog suda Draganom Babovićem, a trebalo bi da M. Lk. počne 27. maja. vo 40 miliona veći.

- Gdje su u tim njihovim partijskim kombinacijama poljoprivrednici koji čekaju četiri mjeseca na usvajanje agrobudžeta za ovu godinu, koji se ne može donijeti dok se ne donese Zakon o budžetu - dodao je Mugoša.

Pitao je gdje su u toj njihovoj 'igri bez granica' građani koji ne mogu da dođu do potrebnih medikamenata, jer se zbog privremenog finansiranja pojavljuje deficit kod pojedinih ljekova.

- I da ne bude kakvih dilema, onaj ko je u ovoj većini jednom iskusio kako mu je ucjenjivanje isplativ mehanizam, ucjenjivaće i drugi, treći, četvrti, peti, 15. put -dodao je Mugoša.

R. P.

U fokusu

Poneđeljak, 26. april 2021.

5

Struka oštro osudila brutalno miješanje potpredsjednika Vlade u rad sudske vlasti

Udruženje sudija: Abazović ugrozio nezavisnost sudova PODGORICA - Udruženje sudija Crne Gore uputilo je najoštriju osudu i protest povodom navoda potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića, koji se odnose na postupanje sudije za istragu podgoričkog Višeg suda Miroslava Bašovića u slučaju određivanja pritvora za više lica označenih kao članovi kriminalne grupe.

Kako Udruženje navodi u saopštenju koje je potpisala predsjednica Hasnija Simonović, potpredsjednik Abazović se upustio u neosnovanu i nadasve nedoličnu kritiku odluke sudije Bašovića, čime je direktno ugrozio nezavisnost sudstva kroz pokušaj političkog pritiska, sa ciljem da se utiče na odluku suda.

Ovim, kako navode, krajnje skandaloznim postupkom, potpredsjednik Vlade je grubo prekršio ustavna načela o podjeli vlasti, šaljući poruku da je opravdano miješati se u rad sudstva ukoliko odluke suda nijesu po mjeri izvršne vlasti, što je nečuveno i krajnje štetno.

PAUŠALNO TUMAČENJE

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ocijenio je u subotu da ,,više od 160 stranica dokaznog materijala, koji policija stavlja na teret vođama kavačkog klana i tereti ih za djela za koja je zaprijećena kazna do 40 godina zatvora, sudiji Bašoviću nijesu bile dovoljne da odredi pritvor uhapšenima u akciji decenije. Da bi, po sudiju, stvar bila gora, par sati kasnije, Vijeće suda je poništilo njegovu odluku, čime su jasno stavili do znanja šta misle o radu kolege u ovom slučaju“.

– Sudija je pustio kriminalce, a uhapsio državu. Cilj je bio poniziti policiju, SDT, javnost, dokazati da je mafija jača od države. I to nije sve.

Sudija je ponizio međunarodne partnere koji su pomagali akciju i redom dva dana ranije upućivali čestitke crnogorskoj policiji na velikom uspjehu. Takođe, puštanjem 14 lica sa kriminalnom pozadinom da slobodno šetaju ulicama, htjela se poslati poruka da se više niko ne može usuditi da krene na njih, te da sve aktivnosti UP i SDT-a vezane

Martinović: Bašović je primjer nezavisnog sudije

Hasnija Simonović

Dritan Abazović

Dajući sebi neprimjerenu slobodu i ne mareći za odgovornost povodom izrečenog, potpredsjednik Vlade je direktno i grubo atakovao na integritet jednog od najuglednijih crnogorskih sudija, čija se profesionalnost i ostvareni rezultati ne mogu dovesti u pitanje. Ovakvim ispadom je potpredsjednik Vlade pokazao da je spreman ukaljati ugled jednog od istaknutijih pravnih profesionalaca zarad prikupljanja političkih poena, ocijenjeno je iz Udruženja sudija za kriminalne grupe uopšte nemaju nikakvog smisla, niti ih treba preduzimati – napisao je Abazović na Fejsbuku.

Iz Udruženja sudija ocijenili su da se ,,u spornoj objavi, potpredsjednik Abazović upušta u paušalno tumačenje sudskog postupka i izvođenje sopstvenih dokaza, preuzimajući „ulogu“ suda i sudije, zaključujući da su dostavljeni dokazi bili dovoljni da imenovani sudija donese drugačiju odluku od one koju je donio.

– Potpredsjednik Abazović, iako ne posjeduje formalno pravno obrazovanje, bi sa pozicije koju obavlja morao znati da postoji načelo slobodne ocjene dokaza, koje je svakom sudiji zagarantovano i na raspolaganju u svom odlučivanju. Na osnovu tog i drugih načela i slijedeći zakon sudija donosi odluku i u tome ne smije biti ometan bilo kakvom vrstom pritiska. Svakako, svaka odluka, iz razloga što kvalitetnijeg i temeljnijeg sprovođenja pravde, može biti revidirana od strane više instance, što je u konkret-

Nikola Martinović

– Posao sudova ne smije niti može da radi niko osim sudova, te svako miješanje i remećenje tog rada, naročito od strane političkih struktura predstavlja remećenje sprovođenja pravde, nepoštovanje zakona i ugrožavanje zaštite prava - navodi se u reagovanju Udruženja sudija nom i učinjeno. I to je, što bi potpredsjednik Abazović takođe trebao znati, jedini način izmjene sudijske odluke.

Svaki drugi pokušaj mijenjanja sudijske odluke, od kojih je politički pritisak jedan od najopasnijih, je direktno narušavanje prirode, nezavisnosti i autoriteta suda – stoji u saopštenju Udruženja sudija.

ATAK NA INTEGRITET

U nastavku objave, navedeno je u saopštenju Udruženja sudija, potpredsjednik Abazović se ne ustručava da sudiju Bašovića poveže sa „mafijom“, što dopunjava jeftinim političkim kvalifikacijama da su „kraci kriminalne hobotnice duboko u sistemu“, aludirajući da je i sudstvo dio

HRA: Neprimjeren uticaj Akcija za ljudska prava protestuje zbog pritiska na sud koji je svojim izjavama izvršio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

– Grubom kritikom odluke sudije, koga je suštinski optužio da radi za mafiju, Abazović je izvršio neprimjeren pritisak na sud i time doveo u pitanje i odluku vijeća Višeg suda u Podgorici, kojom je pritvor vrlo brzo ponovo određen, a i sve buduće odluke suda u ovom predmetu. Ovakav napad je još teži kad se ima u vidu da sudija Bašović već godinama predstavlja svijetlu tačku u crnogorskom pravosuđu po kvalitetu odluka i ličnom integritetu – navodi se u saopštenju HRA.

– Dosadašnja karijera sudije Miroslava Bašovića i ono što o njemu znam ukazuju da mogu da rade što hoće i Dritan i do Dritana, ali na njega to neće uticati da savjesno i nepristrasno primjenjuje zakon. Takav pritisak može uticati na neke druge koji nijesu kao Bašović i zbog toga je pritisak na sudstvo problematičan kad je neprimjeren – kazao je za Pobjedu advokat Nikola Martinović.

On je ocijenio Abazovićev pritisak neprimjerenim i poručio da je Bašović uvijek odgovorno radio svoj posao.

– Abazović odgovornost drugih organa koji se bave gonjenjem i prevencijom krivičnih djela, a koji su pod njegovom direktnom odgovornošću ne može prebacivati na pravosuđe.

Za tu službu prije

Dodaju i da država u kojoj Vlada odlučuje o pritvoru ili bar odaje utisak da o tome odlučuje, nije država vladavine prava u kojoj se poštuju ljudska prava.

– Apelujemo i na gospodina Abazovića i na sve ostale predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, da postupaju u skladu sa demokratskim standardima i poštuju princip podjele vlasti i nezavisnosti suda, kao i ljudsko pravo na slobodu ličnosti i pravično suđenje. HRA se oštro protivi populističkom pristupu da su sve sudije i tužioci u Crnoj Gori korumpirani i da se svaka odluka koja nije po volji vlasti koristi u prilog tom argumentu – dodaju u HRA.

Kako dalje navode, iznenađuje ih spremnost potpredsjednika Vlade da istražnog sudiju nedvosmisleno optuži kao glavnog „krivca“ za neodređivanje pritvora, iako je postupak proglašen tajnim, pa on nije mogao da vidi ni prijedlog za određivanje pritvora, koji je sudu podnio državni tužilac, ni argumente istražnog sudije u odluci kojom pritvor nije određen, kao ni argumente vijeća Višeg suda, koje je nakon reakcija izvršne vlasti izmijenilo odluku istražnog sudije.

tog i takvog sistema.

– Dajući sebi neprimjerenu slobodu i ne mareći za odgovornost povodom izrečenog, potpredsjednik Vlade je direktno i grubo atakovao na integritet jednog od najuglednijih crnogorskih sudija, čija se profesionalnost i ostvareni rezultati ne mogu dovesti u pitanje. Ovakvim ispadom je potpredsjednik Vlade pokazao da je spreman ukaljati ugled jednog od istaknutijih pravnih profesionalaca zarad prikupljanja političkih poena. Potpredsjednik Abazović dodaje i da su postupanjem sudije Bašovića poniženi međunarodni partneri koji su učestvovali u aktivnostima koje su prethodile konkretnom postupku.

Kako je sa relevantnih međunarodnih adresa, sa kojih je crnogorsko sudstvo za svoj rad dobijalo pozitivne ocjene, mnogo puta dosad istaknuto da crnogorski sudovi trpe neprimjeren politički pritisak već duže vrijeme, la-

dva mjeseca pričao je da je nesposobna, pokušavajući da ukloni najzaslužnijeg rukovodioca za te uspjehe – Zorana Lazovića. Pravosuđe se može baviti kriminalom tek kad u odgovarajućoj proceduri dođe do djelovanja suda. Dakle, ko god dođe kod sudije Bašovića ima pretpostavku nevinosti – navodi Martinović.

Kaže da Bašovićev rad cijeni svaki pravnik u Crnoj Gori.

– Oko toga je mišljenje nepodijeljeno. Bilo je i nekih njegovih odluka sa kojima ja nijesam bio saglasan, ali znam da ih je donio jer je vjerovao u njih, a ne jer mu je tako sugerisao neki Marko ili Janko. Intervencija kod tog čovjeka ne postoji. Ako on donese odluku, on je lično i samostalno donio. To je ono što nama treba.

On je primjer nezavisnog sudije – zaključio je Martinović.

K. J.

ko je ocijeniti da je u datom slučaju jedino uvrijeđeno crnogorsko sudstvo, da mu je nanesena šteta i da će, kao i u mnogim ranijim slučajevima političkih napada na njega, izostati odgovornost onih koji su mu tu štetu nanijeli navode iz Udruženja sudija.

Iz Udruženja napominju da sudije sude po Ustavu i zakonu, slijedeći načela i etiku. Nikakvi drugi osnovi, u koje spadaju i mentalitetski elementi na koje se u svojoj skandaloznoj objavi poziva potpredsjednik Abazović, nijesu niti će biti osnov za donošenje odluka, kao što to neće biti ni politički pritisci i javno unižavanje suda i sudija, napominju iz Udruženja.

– Posao sudova ne smije niti može da radi niko osim sudova, te svako miješanje i remećenje tog rada, naročito od strane političkih struktura predstavlja remećenje sprovođenja pravde, nepoštovanje zakona i ugrožavanje zaštite prava. Posebno kada se radi o borbi protiv organizovanog i visokog kriminala, u kojoj bi trebale da budu ujedinjene sve grane vlasti i kapaciteti naše države, sa krajnjim ciljem eliminisanja tih oblika kriminalnog djelovanja - zaključuje se u reagovanju Udruženja sudija.

Slobodan Kašćelan i još pet osoba koje su uhapšene u utorak veče zbog sumnje da su dio kriminalne organizacije koja je počinila teško ubistvo na svirep ili podmukao način, pa onda odlukom sudije za istrage pušteni da se brane sa slobode, nakon nekoliko sati su se ponovo našli u pritvoru – odlukom Vijeća Višeg suda u Podgorici koje je donijelo novo rješenje o priR.U.-I. tvoru.

6

Društvo

Poneđeljak, 26. april 2021.

Podaci Instituta za javno zdravlje

Još dvije žrtve korone, 161 novi slučaj PODGORICA - U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica korona virusa preminule dvije osobe, dok je registrovan 161 novi slučaj infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

- Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa, su tokom jučerašnjeg dana (subota, 24. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.295 uzoraka na korona virus. Ukupno je dijagnostikovan 161 novopozitivni slučaj infekcije PODGORICA – Od početka pandemije korona virusa u Crnoj Gori porodilo se 148 trudnica koje su bile pozitivne na korona virus. Tokom prošle godine, od marta, kada je zvanično proglašena epidemija u našoj zemlji, pa do polovine decembra u privatnoj bolnici Kodra, koja je tada bila određena kao porodilište za takve trudnice, porođeno je 95 žena. Od decembra, ta ustanova raskinula je ugovor sa javnim zdravstvom, pa su 53 bebe rođene u Kliničkom centru Crne Gore.

BORBA

Iz KCCG su kazali Pobjedi da su ljekari u toj ustanovi od decembra hospitalizovali 42 trudnice koje su bile pozitivne na korona virus, kako bi njihovo stanje bilo pod nadzorom ljekara.

- Dvije su bile na Internoj klinici zbog ispoljene teške kliničke slike kovida. Za jednu pacijentkinju sa teškom kliničkom slikom kovida bio je indikovan respirator – precizirali su iz KCCG. Od svih rođenih beba, samo je jedna bila pozitivna na korona virus i smještena u Centar za neonatologiju Instituta za bolesti djece.

U KCCG je prošlog petka preminula porodilja, a o njenom novorođečetu se brinu ljekari u KCCG. Direktorica te ustanove dr Ljiljana Radulović za naš list je kazala da je beba stabilno i da napreduje.

- Ljekari su majku nadzirali i insistirali da se trudnoća nastavi, jer je svaki dan bebi važan za njen budući život. U trenutku kada je bilo jasno da trudnoća više neće moći da se nastavi, majka je porođena. Beba je sada na Odjeljenju neonatologije na spontanom disanju, doji se, fino toleriše hranu i potpuno je stabilna.

Beba nije pozitivna na kovid – kazala je Radulović.

Iz KCCG ističu da se trudnice sa kovidom-19 liječe po protokolima, a u zavisnosti od kliničke slike, ukoliko je lakša i u zdravstvenim ustanovama (kovid ambulantama i centrima), u mjestu stanovanja, kad god je to moguće.

Ginekolog u „Kodri“ dr Igor Gogić za Pobjedu je rekao da je od početka pandemije pa do 15. decembra, koliko je ta bolnica bila zadužena za kovid pozitivne trudnice, porođeno 95 kovid pozitivnih žena, urađeno oko 30 intervencija, i da je ukupan broj hospitalizacija gdje se ubraja i patologija trudnoće bio 185.

- Zadovoljan sam što su se na kraju sve trudnice uspješno izborile sa infekcijom iako je bilo onih koje su imale tešku kliničku sliku - kazao je Gogić.

Istakao je da ljekari koji brinu o kovid trudnicama nemaju

SARS-CoV-2 - navode iz IJZ-a.

U Kliničkom centru Crne Gore životno su ugrožena 53 pacijenta zaražena korona virusom. U KCCG-u se, kako su kazali iz te zdravstvene ustanove, nalaze 104 pacijenta sa kovid-19 infekcijom.

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori su aktivna 2.663 slučaja zaraze korona virusom.

Kako je saopšteno, preminuli pacijenati bili su iz iz Kotora (1) i Budve (1), od kojih je mlađi imao 73, a stariji 83 godine.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.465.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak 232 pacijenta.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 2.590. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 96.660 - podaci iz IJZ-a. U Kliničkom centru Crne Gore životno su ugrožena 53 pacijenta zaražena korona virusom. U KCCG-u se, kako su kazali iz te zdravstvene ustanove, nalaze 104 pacijenta sa kovid-19 infekcijom. R. P.

TEMA: Trudnoća i virus korona

Porođeno 148 trudnica pozitivnih na kovid-19, hospitalizovane 42 Trudnice sa kovidom-19 liječe se po protokolima, a u zavisnosti od kliničke slike, ukoliko je lakša i u zdravstvenim ustanovama (kovid ambulantama i centrima), i u mjestu stanovanja, kad god je to moguće – kažu u KCCG

Pitanje koje muči mnoge trudnice je da li će prenijeti korona virus na bebu

lak posao te da se stanje pacijentkinja neprekidno prati.

- Pratite oksidacioni status, ali i sve druge nalaze. Kod lakših slučajeva upale pluća kovid pozitivnih trudnica, gdje oksigenacija nije mnogo padala, koristili smo hiperbaričnu komoru. U toj komori se nalazi velika količina kisonika koja ulazi na nos i usta ali i kroz pore. Ovako su trudnice boravile

u prostoriji koja je obogaćena kiseonikom i to je dalo odlične rezultate u oporavku na što smo naročito ponosni - pojasnio je Gogić.

DOJENJE

Pitanje koje muči mnoge trudnice je da li će prenijeti korona virus na bebu, kao i da li smiju da doje.

Naš sagovornik kaže da na

Nema podataka koliko je žena vakcinisano u trudnoći Institut za javno zdravlje u našoj zemlji ne vodi statistiku o tome koliko je trudnica vakcinisano protiv korona virusa, ali su za Pobjedu rekli da je u svijetu vakcinisano njih 30.000.

Ističu da prema raspoloživim podacima i iskustvima zasnovanim na vakcinaciji trudnica drugim vakcinama rizik po plod ne postoji.

- Trenutno praćenje, teoretska razmatranja i prethodna iskustva zasnovana na vakcinaciji trudnica drugim vakcinama ukazuju na nepostojanje rizika po plod kada se radi o vakcinaciji trudnica tako da mnoga nezavisna stručna savjetodavna tijela za imunizacije u svijetu svojim vladama preporučuju vakcinaciju trudinca uz individualnu procjenu rizika - kazali su iz Instiuta.

Ipak, ističu da trenutno dostupni podaci ukazuju da je rizik od infekcije SARS-CoV-2 kod trudnica visok, a sam tok bolesti nepredvidiv i sa potencijalno opasnim ishodima.

- U svakom slučaju, odluka o vakcinaciji trudnica treba da bude donešena uz individualno sagledavanje rizika i konsultaciju ordinirajućih ljekara uključujući i ginekologa. Kada se radi o vakcinaciji i planiranju trudnoće – ne postoje razlozi koji bi kod žena koje planiraju trudnoću uticali, niti na odgađanje vakcinacije, niti na odgađanje planiranja porodice i željenih trudnoća - preporučili su iz Instituta za javno zdravlje.

osnovu iskustva bolnice „Kodra“, gdje je rođeno 95 beba, i nijedna nije bila kovid pozitivna, virus ne prolazi fetoplacentnu barijeru.

- Što se dojenja tiče, tu su stavovi podijeljeni ali pošto nijesmo imali konkretnu informaciju, čekali smo da majka bude kovid negativna da bi počela da doji. U istom tom periodu majka i novorođenče su bili razdvojeni - pojasnio je Gogić. Činjenica je, ističe on, da novorođenčad, kao i manja djeca nemaju dovoljno razvijene receptore za koronu, tako da inače prolaze sa blagim kliničkim simptomima.

Na pitanje da li su trudnice u većem ili manjem riziku obolijevanja od korona virusa, Gogić kaže da je isti rizik za sve nas i da se svi moramo pridržavati mjera.

- Ukoliko se ne pridržavaju mjera koje su nam, osim vakcinacije, za sada jedini način da se zaštitimo, naravno da su više eksponirane da budu zaražene. Ali se opet vraćamo na priču da su trudnice ipak mlađe žene, pa su simptomi u većem broju slučajeva blagi i ukoliko dođe do zaraze - pojašnjava naš sagovornik.

Dodaje i da su one trudnice koje imaju dijabetes, hipertenziju, proširene vene i sl. u riziku da dobiju ozbiljniju kliničku sliku ako se zaraze koroK. J. na virusom.

PODGORICA – Za četiri mjeseca, koliko je na čelu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Ljiljana Radulović je konstatovala da je najveći problem te ustanove nedostatak medicinskog kadra, te će uskoro biti raspisan jedan od najvećih konkursa za dalju edukaciju u vidu 44 specijalizacije iz gotovo svih oblasti medicine. Veliki odliv medicinskog osoblja, posebno ljekara iz javnog zdravstva bi se, prema njenim riječima, mogao spriječiti i racionalnijim trošenjem novca i kontrolisanjem uputa koji se građanima daju za preglede u privatne zdravstvene ustanove, a sa kojim bi se u značajnoj mjeri unaprijedili uslovi rada, kao i lična primanja svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu.

Tokom trajanja epidemije, od marta prošle godine, u KCCG je bilo 2.590 hospitalizovanih, od toga je oporavljeno 2.208.

Preminulo je 382 pacijenta.

– To znači da je u našoj ustanovi oporavljeno 85,26 odsto pacijenata, a preminulo je 14,74 odsto Moramo da imamo na umu da u KCCG leže najteži bolesnici od kovida u cijeloj zemlji. Ukupni letalitet u Crnoj Gori je značajno manji i iznosi 1,5 odsto, ali u Kliničkom je očekivano veći, jer kod nas su hospitalizovani najteži slučajevi iz cijele zemlje. Smatram da je to veoma dobar rezultat, upoređujući i za zemlje regiona.

I kada uporedimo razvijene zemlje u Evropi, mi imamo jako nizak letalitet. Letalitet u Crnoj Gori od 1,5 odsto, što je jednim značajnim dijelom i odraz dobrog tretmana koji pružamo našim pacijentima. U odnosu na region jedino Srbija ima letalitet od 0,91 odsto, dok ostale zemlje imaju veći i on u Bosni iznosi 4,19, u Hrvatskoj 2,14, Makedoniji 3,05. Na grafikonu možete vidjeti gdje smo u odnosu na druge zemlje.

POBJEDA: Kakva je procedura liječenja kovid pacijenata u Kliničkom centru?

Da li je ona ista kao i u drugim zemljama, postoje li određeni protokoli? U javnosti je bilo primjera da su ljudi išli u Beograd ili Austriju na liječenje. Zbog čega su tražili pomoć u drugim bolnicama?

RADULOVIĆ: Mi imamo potpuno iste protokole rada kao i bolnice u Evropi. Imamo dostupne sve ljekove, kao i sve zemlje Zapadne Evrope, kao i sve zemlje regiona. Mogu da kažem da ono što nas odvaja od većine bolnica je broj internista i infektologa koji se bavi kovid pacijentima. U svijetu su, kada je korona uzela maha, bili angažovani i studenti, kao na primjer u SAD. U Evropi nije bitno da li si ortoped ili dermatolog, već su svi liječili. Kod nas su internisti, infektolozi i anesteziolozi uključeni uvijek u liječenje kovid pacijenata.

Srećom smo imali dovoljno požrtvovanog kadra koji je dežurao i po 10 puta da bismo održali kvalitet i to je upravo odraz niskog letaliteta koji ova zemlja ima.

POBJEDA: Čega najviše nedostaje u KCCG? Medicinskog materijala ili ljudskog kadra?

RADULOVIĆ: Ljudskih resursa i to jedino možemo da nadoknadimo velikim brojem dežurstava i prekovremenim radom. Bilo bi dobro da sada nakon godinu i nekoliko mje-

INTERVJU: Dr Ljilja

Za no klinik kupi m seci osoblje može da uzme godišnji odmor, jer su prilično umorni, a sa sadašnjim trendom opadanja broja hospitalizovanih vjerujem da ćemo to moći i da ostvarimo. Ali, moramo da se suočimo da ova zemlja godinama nema sistemsko planiranje medicinskog kadra. Na početku nam se dešavalo da se na raspisani konkurs za medicinske tehničare javi samo trećina. Znam da jedan broj nije htio da se prijavi zbog kovida, što ne mislim da je etično prema ovom trenutku i profesiji, ali svako ima pravo na lični izbor. Ljekova i potrošnog materijala u kovid centru nam nije nedostajalo ni u jednom trenutku.

POBJEDA: Da li ste već ustanovili broj medicinskog osoblja koji bi bio neophodan za rad Kliničkog centra? Koji kadar najviše nedostaje?

RADULOVIĆ: Rijetke su specijalizacije koje nijesu deficitarne. Možda bi kolege koje rade u drugim gradovima u Crnoj Gori smatrale sada da smo mi u Kliničkom možda zahtjevniji nego oni, ali s druge strane na broj postelja koje imamo i na kompleksnost pacijenata koji se liječi u našoj ustanovi, nama treba još kadra, što je jedan od razloga zbog čega je Ministarstvo zdravlja, prepoznajući problem i raspisalo ovako opsežan konkurs.

Nije u medicini uvijek isto da li se liječi jedan ili 10 pacijenata, jer je dovoljan jedan težak pacijent koji zahtijeva potpunu posvećenost kadra, a kod nas najčešće se upravo takvi pacijenti i liječe.

Imamo 2.774 zaposlena, od toga 348 specijalista, 98 subspecijalista, 190 specijalizanata koji će u sljedeće dvije do četiri godine biti specijalisti.

Imamo 50 doktora nauka, 60 magistara i 30 profesora i docenata na Medicinskom fakultetu. Ovdje radi i 1.686 medicinskih tehničara. Imaćemo najveći konkurs za dopunsku edukaciju i to 44 specijalizacije i 42 subspecijalizacije. To je odobreno od Ministarstva zdravlja prije mjesec i po dana i to bi onda bilo približno optimalnom procesu rada. Ipak, ako se ne promijeni odnos prema zdravstvu, možemo i dalje da očekujemo migraciju prema privatnom zdravstvu ili inostranstvu. Ne možemo da zaustavimo ljude, neki idu u penziju, neki odluče da napuste javno zdravstvo, ipak ako od ovih traženih dobar dio i ostane, ukoliko ih motivišemo da nastave svoj rad u našoj ustanovi, mislim da ćemo za četiri do pet godina imati značajno bolju sliku. Ono o čemu takođe moramo da razmišljamo jeste povećanje broja procedura koji se obavlja u našoj ustanovi, kao i da što veći broj ljekara istu obavlja. Moramo da prestanemo da razmišljamo

Društvo

Poneđeljak, 26. april 2021.

ana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore

ovac dat privatnim kama država je mogla da magnetnu rezonancu Mi imamo potpuno iste protokole rada kao i bolnice u Evropi. Imamo dostupne sve ljekove, kao i sve zemlje Zapadne Evrope i regiona. Ono što nas odvaja od većine bolnica je broj internista i infektologa koji se bavi kovid pacijentima – kaže dr Ljiljana Radulović o tome da neko ima monopol nad jednom procedurom.

Odlazili su ljekari u penziju ili još češće napuštali ustanovu, a da su nosili monopol procedure i nijesu ostavili nikog ko bi ih naslijedio. Pojedinci su aktivno učestvovali u održavanju sopstvenog monopola, jer su smatrali da su veliki onoliko koliko znaju više od drugih i nijesu prenosili znanje.

POB JEDA: U pojedinim medijima se pojavio zastrašujući opis ponašanja srednjeg medicinskog osoblja prema pacijentima na kovid odjeljenju kardiologije. Da li je tačno da pacijentima nijesu omogućeni minimalni higijenski uslovi, da su ležali tamo u prilično nehumanim uslovima, bez potrebne njege i zamjene pelena...

RADULOVIĆ: Razgovarala sam sa kolegom čiji je otac ležao na tom odjeljenju, a koji je bio pomenut u tim objavama. Direktno sam ga pitala oko te situacije i kazao mi je da je zadovoljan i da je zgranut opisima. Znate li što znači da nekog ne presvučete 10 dana? Ja obilazim odjeljenja i u kontaktu sam sa svim zaposlenima i to nije istina. Nemam ideju zbog čega je neko to napisao. Pozivam tu pacijentkinju, ako je ima, da se meni lično obrati.

POBJEDA: Da li je ikada oformljena komisija koja je trebalo da ispita dešavanja u KCCG nakon smrti mitropolita Amfilohija i što je tim povodom zaključeno?

RADULOVIĆ: Ja nemam rezultate te komisije niti znam da je postojala.

POBJEDA: Kako se razgovor o respiratorima, na koji je pozvana dr Vesna Orlandić-Čejović, pretvorio u ispitivanje nakon kojeg je kasnije izdato saopštenje za medije?

RADULOVIĆ: Ja nijesam bila na razgovoru, ali sam ga inicirala. Bilo je malo oprečno da koleginica koja je i prethodnom menadžmentu ukazala da respiratori koji su kupljeni ne rade i da nijesu sigurni, kaže da su poslati na popravku i da su vraćeni provjereni. Ona je kazala da ih nikada više nije vidjela, nakon što su poslati u Tursku, kao ni ostali anesteziolozi. Svi anaesteziolozi KCCG su bili uvrijeđeni izjavama tih prodavaca iz Turske, koji su kazali da su anesteziolozi pokvarili respiratore, čak i da su otuđili neke djelove.

Jedna veoma bitna stvar je da taj dio može da posluži samo za taj respirator za koji je napravljen i ni za jedan drugi.

Ljiljana Radulović

Mi imamo 160 respiratora, a ovih 17 koji su kod nas ne koristimo. Kolega koji ima 43 godine staža kao anesteziolog ne zna za mogućnost da ljekar može da pokvari respirator tokom korištenja. Anesteziolog ukuca parametre i respirator isporučuje zadate procese disanja ili ne isporučuje.

Na tim respiratorima su se javljale greške, zbog čega je i zaustavljena upotreba ovih respiratora, a doktorka je i upozorila bivši menadžment na to. Anesteziolozi imaju pravilo da ne pokreću više respirator koji prijavi takozvani crveni alarm, odnosno grešku koja zahtijeva provjeru rada aparata od strane servisera.

Kada su bili iz Turske ovdje, postavljena su dva respiratora na pacijenta. Jedan je nakon 24 sata prestao da radi, i to onog dana kada je dr Čejović-Orlandić bila dežurna, a drugi početkom prošle nedjelje. Dakle, od dva koja su postavili, sada nijedan ne radi.

POBJEDA: Šta će sada biti sa njima?

RADULOVIĆ: Oni ne dozvoljavaju zamjenu, jer tvrde da su ispravni, a mi najvjerovatnije nikada nećemo vratiti povjerenje u korištenje tih aparata. Ljudi iz Turske su bili ovdje dva dana i nijesu završili proces provjere aparata. Na većini respiratora su zamijenili ekspiratorne ventile sa membranama i odrađena je kalibracija parametara, uključujući i kiseonični senzor.

Na dva su našli neke druge greške, a za jedan nijesu mogli da obave popravku. Srećom, imamo makar četiri marke i mnogo većih klasa respiratora koje koristimo i koji su pouzdani, od kojih neki rade i 10 godina, a da nikad nijesu imali

zastoj u radu. Imaju redovni servis svakih šest mjeseci i ti su respiratori za nas zadovoljavajući.

POBJEDA: Ima li bolesti osim kovida? Od početka pandemije, KCCG je radio sa prekidima i veliki je broj pacijenata koji nijesu mogli da dođu na specijalistički pregled. Najavljivano je da će do kraja godine biti odrađeni svi odloženi specijalistički pregledi. Da li se to desilo?

RADULOVIĆ: Svi su pregledi obavljeni i mi od kraja februara više nemamo obradu kovid perioda. Da smo produžili taj režim obustave ambulantnog rada, mislim da bismo ugrozili zdravlje pacijenata i stanovništva, jer naši hronični pacijenti nijesu ništa manje važni. Normalno je kada se desi epidemija da se zatvori bolnica, ali ja sam smatrala da je vrijeme da se to obustavi.

Od 11. januara smo otvorili sve ambulante i nijesam mislila da ćemo uspjeti tako brzo da

Klinički centar Crne Gore

obavimo sve zaostale preglede. Posebno sam se bojala inernističkih grana, jer su oni već mnogo angažovani u kovid odjeljenjima, ali su radili i subotom i nedjeljom i svaki dan popodne. Nastavili smo istim tempom i liste čekanja su za brojne oblasti pet dana, a za neke duže, ali svakako ne više od mjesec i po.

POBJEDA: Najviše su se pacijenti žalili da se najduže čeka na magnetnu rezonancu?

RADULOVIĆ: Moram da priznam da smo pomalo razmaženi pacijenti. Nedavno smo u posjeti imali delegaciju iz Njemačke koji su mi, kada sam im rekla kako se kod nas zakazuje magnet, kazali da rasipamo novac. Ja ne znam zašto je neko mislio da će da kupi socijalni mir tako što će skoro svaki specijalistički ili subspecijalistički pregled da bude u roku od 30 dana. Kako su se umrežile privatne zdravstvene ustanove i ordinacije, donijeta je odluka da

ako ne može u Kliničkom da se zakaže pregled u roku od 30 dana, pacijent ima pravo na taj pregled u privatnoj ustanovi.

A sve to košta toliko da je ova država mogla sama da kupi još jedan magnet. Nije se pazilo tada da li je to neki pregled koji može da sačeka ili ne. Hitna stanja se ne čekaju nikad, ona se hitno i rješavaju. Mislim da je ovakav način zakazivanja magneta nedomaćinski i neracionalan. Mi ćemo da vratimo konzilijume od 1. maja.

Imamo apsurdnu situaciju da su se sa Primorja cijelu godinu dana magneti zakazivali samo u privatnoj ustanovi. Mislim da konzilijum mora da odredi šta je hitno snimanje, a šta je stanje koje može da sačeka i više mjeseci. Dešavalo se da magnet glave i sam specijalista zatraži za tri mjeseca, ali zbog zakonske mogućnosti, umjesto da se odredi u KCCG taj termim, pacijent ode nakon mjesec u privatnu ustanovu.

POBJEDA: Da li je postojao neki drugi način organizacije, jer su mnogi pacijenti iz hitnosti morali da idu kod privatnika, ali će i država dosta novca da izdvoji privatnim klinikama. Dugovanja Fonda za zdravstvo su 40 miliona, privatnim klinikama je isplaćeno oko dva miliona za liječenje i dijagnostiku građana koji nijesu mogli da to pravo u zakonskom roku od mjesec ostvare u javnim bolnicama... Zar se tim novcem ne bi mogao osnažiti rad bolnica, evo konkretno KCCG? RADULOVIĆ: Ja od početka govorim da moramo da racionalizujemo novac koji imamo.

Osnaživanje bilo koje bolnice u Crnoj Gori, ulaganjem ovog novca, je istovremeno jačanje i naše ustanove. Ne vjerujem da je preko 10 odsto ovih pacijenata bilo na taj način hitno, jer ne znam pacijenta koji je bio hitan, a da nije završio hitnu proceduru u KCCG. POBJEDA: Kada ste preuzeli rukovodstvo KCCG kazali ste da ćete ispitati bolovanja od kojih neka traju i

7

godinama, te da je oko 300 zaposlenih na bolovanju.

Da se veliki dio odnosio na trudnička, ali da ima i veliki procenat dugogodišnjih... Šta ste otkrili tim povodom? Koliko je zaposlenih zloupotrijebilo bolovanje?

RADULOVIĆ: Trudnička bolovanja su poželjna bolovanja i nijesam na njih mislila kada sam pokrenula proces preispitivanja bolovanja. Za sada smo bolovanja 35 zaposlenih uputili na preispitivanje i formirana je komisija koja se time bavi. Mi za sad imamo neki uvid u situaciju. Imali smo lošu preglednost podataka i dešavanja. Nije postojao program koji bi mogao reći koliko imate bolesnih, odsutnih, na odmoru... i to je zahtijevalo dublji rad da se vidi ko je na kojoj vrsti bolovanja.

Posljednjih par mjeseci radimo intenzivno na finalizaciji instaliranja softvera koji će nam omogućiti potpunu preglednost svih procesa rada i nadam se da ćemo do početka avgusta imati uvid u sve: i bolovanja i stepen obrazovanja kadra i opterećenost svakog pojedinca, efikasnost njegovog rada, potrošnju ljekova i potrošnog materijala.

Ovdje sada imate paradokse da ljudi koji nemaju školu za nešto pokrivaju neke pozicije.

Kada je sve na papirima, to je anarhija u ovako velikoj firmi.

POBJEDA: Promijenili ste dosta rukovodilaca klinika.

Da li ste zadovoljni radom novih jer ste rekli da nema „nesmjenjivih“?

RADULOVIĆ: Najvećim dijelom jesam, ali mislim da je racionalno da ih pustim makar šest mjeseci kako bi se stekao potpuni uvid u njihov rad, jer sam tek četiri mjeseca na ovoj poziciji. Najvećim dijelom uistinu jesam, postoje možda neki od njih koji ne postižu rezultate kako smo planirali i moguće da će biti promijenjeni, ali ostaje da u svakom trenutku svako može da bude smijenjen, a sve u cilju da dobijemo bolji Klinički centar.

POBJEDA: Kakva je situacija sa Dječijom klinikom na kojoj nedostaje hirurga?

RADULOVIĆ: Mi smo osjetljiviji na djecu. Ali, Institut za bolesti djece je velika ustanova.

Tamo ima 45 specijalista i 19 subspecijalista. Dječijih hirurga ima pet, a jedan radi na ugovoru o dopunskom radu i to je premalo definitvno s obzirom na to koliko imaju posla.

POBJEDA: Kakav je odziv zaposlenih u KCCG na vakcinaciju protiv korona virusa? Koliki je broj i procenat vakcinisanih?

RADULOVIĆ: Ja sam zadovoljna. Kolege iz Njemačke koji su nedavno bili su nam kazali da oni ne mogu da premaše 35 odsto vakcinisanih. Mi smo do ovog trenutka uradili vakcinaciju 931 zaposlenog ili 34,1 odsto. Od 578 ljekara, 315 je imunizovano, dakle 54,3 odsto, od 1.304 medicinskih tehničara revakcinisano je 463 ili 35.5 odsto, od 856 nemedicinskog kadra - 154 ili 18 odsto, jer se smatrala imunizacija medicinskog kadra kao prioritetnom. Osim ovoga, postoje zaposleni koji su sami imali kovid i koji čekaju period od tri mjeseca da bi se vakcinisali. Osim ovoga sam proces imunizacije traje i dalje i mi dnevno vakcinišemo od 60 do 120 zaposlenih i vjerujem da ćemo do kraja vakcinisati preko 70 odsto zaposlenih.

Jelena MARTINOVIĆ

8

Društvo

Poneđeljak, 26. april 2021.

POVODI: Sve češće nestašice ljekova zbog nemogućnosti raspisivanja Dio zvaničnika i javnosti osudili nap tendera usljed jednomjesečnog budžetskog finansiranja

Iz Kliničkog tvrde da kratko ostaju bez ljekova jer ih Montefarm ne isporučuje PODGORICA – Deset dana nakon objavljenog teksta Pobjede o nedostatku ljekova u Kliničkom centru i ,,neštimanju u nabavci“, dobili smo odgovore iz ove ustanove, a nakon toga i iz Fonda za zdravstveno osiguranje koji potvrđuju naše pisanje.

Ipak, ni nakon toliko vremena u Kliničkom nijesu uspjeli da ,,dokuče“ koliko pacijenata je u posljednjih šest mjeseci na terapiji tri sporna lijeka – ,,vankomicina“, ,,kleksana“ i ,,diferilina“.

– Traženi podatak nemamo – odgovorili su iz Kliničkog centra.

Iz najveće zdravstvene ustanove tvrde da je od početka godine u Centralnoj apoteci falilo samo osam ljekova, među kojima nije ,,kleksan“, ali u Fondu za zdravstveno osiguranje kažu da je broj zahtjeva za refundaciju ovog lijeka u ovoj godini povećan, što potvrđuje da je bio u deficitu.

Samo za prva tri mjeseca potrošnja ,,kleksana“ je gotovo tri puta porasla u odnosu na prošlu godinu, a ,,vankomicina“ čak deset puta.

– Što se tiče naše ustanove, razlog eventualne nestašice (kratkotrajne) su povremeni diskontinuitet i ograničene isporuke iz Montefarma. Mi ne možemo da diktiramo kad će da nam isporuče lijek – kazali su iz Kliničkog centra.

Uzrok nestašice ljekova, među kojima su često i ,,kleksan“ i ,,vankomicin“ koji se koriste kod kovid pacijenata, kako su Pobjedi kazali iz Montefarma, su nemogućnost raspisivanja tendera usljed jednomjesečnog budžetskog finansiranja.

Iz ove apotekarske ustanove kažu da nastoje da bolnice i domove zdravlja snabdiju potrebnim količinama, ali i da se nerijetko dešava da proizvođač ne može da isporuči neophodan broj ampula što dovodi do povremenih nestašica u pojedinim opštinama.

Terapija

– Tokom posljednjih godinu dana, lijek ,,kleksan“ koristi veliki broj pacijenata koji imaju poremećaj koalgulacije krvi kao posljedicu kovida-19, i nije deficitaran već je njegova potrošnja prevazišla sve godišnje planirane projekcije – kazali su

Na refundaciju čeka se najmanje mjesec

Kleksan

iz Montefarma.

Pobjeda je početkom mjeseca pisala o tome kako su pacijenti ,,osuđeni da sami nabavljaju terapiju jer mjesecima nijesu mogli da je dobiju“.

Naša reporterka je iz ličnog iskustva ispričala kako je pet mjeseci zaredom, kad bi došla u Klinički centar na neophodnu terapiju, dobijala isti odgovor ,,da lijeka nema“.

Ona je na kraju bila prinuđena da taj lijek kupi u privatnoj apoteci po cijeni od 118 eura i donese u bolnicu kako bi ga primila. Međutim, druge dvije pacijentkinje koje nijesu imale da izdvoje toliko novca ostale su bez terapije.

U tom periodu, apoteka Kliničkog centra nije imala ni ,,kleksan“ ni ,,vankomicin“, koji se koriste u liječenju usljed komplikacija kod kovid pacijenata.

Lijeka ,,kleksan“ ima u privatnim apotekama i najjeftiniji, u zavisnosti od doze, košta 3,85, a najskuplji 6,20 eura. Ovaj lijek sprečava formiranje ugrušaka krvi u venama ili arterijama (trombozu), sa plućnom embolijom ili bez nje, - određenih oblika bolesti arterijskih krvnih sudova srca - infarkta srca liječenog trombolitikom (lijekom koji pomaže rastvaranje tromba).

Drugi lijek kojeg nije bilo u apoteci Kliničkog centra je Vancomycin Alvogen, antibiotik koji djeluje tako što eliminiše određene bakterije koje uzrokuju infekcije. Vancomycin Alvogen se koristi za liječenje infekcije kože i potkožnog tkiva, infekcije kostiju i zglobova, infekcije pluća, infekcije unutrašnjeg sloja srčanog mišića (endokarditis) i sprečavanje endokarditisa kod pacijenata koji su pod rizikom tokom ve-

D-dimer i triple test najviše rađeni kod privatnika Od decembra prošle do aprila ove godine, u područnoj filijali u Podgorici kao najvećoj, bilo je, kažu u Fondu, i do 50 zahtjeva osiguranika za refundaciju usluga na dnevnom nivou.

Najviše zahtjeva kada je u pitanju refundacija usluga koje su građani obavili u privatnim zdravstvenim ustanovama jer nijesu mogli u javnim podnosi se za refundaciju troškova analize D-dimer, triple test kod trudnica i nivo valproične kisjeline.

– U ovoj godini se bilježi porast refundacije troškova na ime određenih dijagnostičkih usluga (D dimer) koje su predlagane osiguranicima koji su

Zakonski rok za donošenje rješenja po podnijetom zahtjevu za refundaciju lijeka je, kako su Pobjedi rekli iz Fonda, maksimalno 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. – Rješenja se donose uvijek u zakonskom roku. Međutim, izvjestan vremenski period prođe do realizacije rješenja, odnosno do dana isplate osiguranom licu na tekući račun, s obzirom na to da se plaćanje vrši preko državnog trezora – kazali su iz Fonda.

imali težu kliničku sliku nakon obolijevanja od korona virusa, a bilo ih je u značajnoj mjeri, tako da su kao i kod ljekova, nedostajali reagensi u ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa, zbog velikog broja ležećih pacijenata. Osiguranici su ovu dijagnostičku uslugu obavljali u privatnim zdravstvenim ustanovama – kazali su iz Fonda.

Zdravstvene usluge pružene u PZU, osiguranicima se refundiraju u punom iznosu, odnosno prema priloženom računu privatne zdravstvene ustanove.

Ukupni troškovi za refundaciju liječenja osiguranicima u 2020. godini iznosili su 329.321 euro.

Vankomicin

likih hirurških intervencija, infekcije centralnog nervnog sistema − infekcije krvi, a koristi se za liječenje infekcije crijevne sluznice praćene oštećenjem sluznice (pseudomembranozni kolitis), uzrokovane bakterijom Clostridium difficile.

Kako su nam kazali u privatnim apotekama ,,Benu“, ,,Meditas“, ,,Petanović“, ovaj lijek ne dobijaju odavno. Isti odgovor dobili smo i iz državne Montefarmove apoteke u Ulici slobode.

Sa druge strane, iz Kliničkog centra tvrde da ni u jednom trenutku nije bilo nestašice niskomolekularnih heparina, među kojima je i ,,kleksan“. Kako kažu, u slučaju nedostatka ovoga lijeka, postoji njegova paralela, odnosno isti lijek drugog proizvođača ,,fraksiparin“.

– Što se tiče ,,vankomicina“, ovoga lijeka je falilo samo tokom tri dana (od 26. do 30. marta), ali je u svakom trenutku postojao antibiotik adekvatnog spektra. Čak u toku ova tri dana, nestašica je bila samo u Centralnoj apoteci, a ne na nivou klinika koje primjenjuju ovaj lijek – kažu iz Kliničkog centra.

Kada je u pitanju ,,diferilin“ koji se, između ostalog, koristi za liječenje neplodnosti kod žena, endometrioze, raka prostate... falio je, tvrde u Kliničkom centru, samo jednom tokom dva dana, 30. i 31. marta i ,,to samo za potrebe Klinike za ginekologiju“.

Zalihe

Ostale klinike, kako kažu iz ove zdravstvene ustanove, imale su u sopstvenim zalihama adekvatnu količinu lijeka za potrebe svojih pacijenata.

– Od početka godine Centralna apoteka KCCG administrirala je više od 7.300 naloga na kojima se nalazi više od pola miliona ljekova. Za sve to vrijeme, nije bilo samo osam ljekova – naglašavaju u Kliničkom centru.

Ipak, da ,,kleksana“ nije bilo potvrđuje i podatak iz Fonda za zdravstveno osiguranje da su u

ovoj godini uglavnom podnošeni zahtjevi za refundaciju tog lijeka kao terapija liječenja nakon obolijevanja od virusa kovid-19.

– Takođe, povećan je broj zahtjeva za lijek ,,longacef“, antibiotik koji se primjenjuje u liječenju upala pluća nakon kovida-19, u periodima kada je nedostajao u domovima zdravlja, zbog značajno povećane potrošnje od planiranih količina – kazali su Pobjedi iz Fonda.

pOTrOšnja

Koliko je porasla potrošnja ovih ljekova, pokazuje i podatak da je za samo prva tri mjeseca ove godine potrošeno gotovo tri puta više ,,kleksana“ nego u cijeloj prošloj godini.

– Od januara do kraja marta potrošeno je 15.433 kutije ,,kleksana“ u različitim koncentracijama (to je uslovilo finansijski izdatak od 542.139 eura), a u prošloj godini 6.922 pojedinačne kutije, što je uslovilo finansijski izdatak od 268.605 eura – kazali su iz Fonda.

Deset puta više za prva tri mjeseca u odnosu na cijelu prošlu godinu potrošeno je i ,,vankomicina“. Od 1. januara do 31. marta zdravstvenim ustanovama je isporučeno čak 11.407 pojedinačnih kutija ovog lijeka, a u prošloj godini 1.414.

– ,,Vankomicin“ pripada grupi antiinfektivnih ljekova za liječenje sistemskih infekcija - glikopeptidni antibakterijski ljekovi.

Lijek se primjenjuje intravenski i indikovan je u liječenju teških infekcija izazvanih gram-pozitivnim bakterijama osjetljivim na ,,vankomicin“, koje se ne mogu liječiti ili ne odgovaraju na liječenje drugim antimikrobnim ljekovima poput penicilina ili cefalosporina – pojasnili su iz Fonda.

Kada je u pitanju ,,diferilin“, tokom 2020. svih oblika ovog lijeka isporučeno je u količinama od 612 pojedinačnih kutija, što je uslovilo finansijski izdatak od 61.859 eura.

– Za period od 1. januara do 31. marta ovih ljekova je isporučeno 555 pojedinačnih kutija, što je uslovilo finansijski izdatak od 63.881,42 – kazali su iz Fonda, naglasivši da oni nemaju podatke o refundiranom novcu za pojedinačne ljekove osim za ukupne troškove na osnovu refundacije ljekova koja je u prošloj godini iznosila 66.488 eura. sl. radOnjiĆ – a. raiČKOViĆ

Đukanov jeftinu na

PODGORICA – Sportski novinar Javnog servisa Nebojša Šofranac verbalno je napadnut i maltretiran na nacionalnoj osnovi u subotu veče na aerodromu Podgorica tokom dočeka juniorskog viceprvaka svijeta u boksu Petra Liješevića. Osude skandaloznih povika i prozivki i grubih verbalnih napada na novinara tokom radnog zadataka stigle su iz vrha države, od ministra unutrašnjih poslova, ali i od dijela političkih partija i predstavnika nevladinih organizacija uz poruku da je to nedopustivo i da počinioci ne smiju proći nekažnjeno. Nijesu reagovali iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, a nije se oglasila ni Uprava za sport i mlade.

Neprijatne scene počele su nakon što su okupljeni huligani ispred glavnog ulaza na aerodromu u Podgorici skandirali i pjevali „izađi Šofro“, nazivali ga splačinom. Na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama čuje se kako novinara Šofranca nagovara jedna osoba da izađe iz aerodromske zgrade riječima: „Izađi Šofro, ne boj se, ovo su Srbi, Šofro, pa neće tebe Srbi, nijesmo mi ka’ vi. Jesmo li sad jedno? Nijesi pričao do prije mjesec dana tako. Izađi, zove te narod, ono je divni narod, Šofro.“ Šofranac nije nasjeo na provokacije i nije podlegao izuzetno napetoj i neprijatnoj situaciji već je do kraja ostao profesionalan, odradio novinarski zadatak uzimanjem izjave od mladog boksera.

Dok je uzimao izjavu od sportiste pristalice Liješevića su mahale zastavama i prekrivali lice novinara. Na društvenim mrežama takođe je i raširena fotografija na kojoj su dva mladića zagrlila Šofranca, a treći je pored njih

i raširili su trobojku, odnosno zastavu sa grbom Srbije...

Osuda

Predsjednik zemlje Milo Đukanović, najoštrije je osudio „huliganske provokacije i maltretiranje Šofranca, koji je bio na radnom zadatku“.

Istakao je da okupljeni na aerodromu nijesu slavili uspjeh crnogorskog sportiste, nego organizovali „još jednu jeftinu nacionalističku predstavu“.

Događaj je prema Đukanovićevim riječima u drugi plan bacio sportski uspjeh Petra Liješevića, koji je za respekt.

- Neprihvatljivi su takođe pasivnost policije i sporo reagovanje drugih nadležnih organa, koji napade na novinara na radnom zadatku nijesu spriječili ni sanksionisali - napisao je Đukanović na Tviteru.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović poručio je da će slučaj biti ispitan i procesuiran, ali je i zamjerio Đukanoviću na tome što je pomenuo pasivnost policije.

- Zaštita novinara je jedan od osnovnih zadataka kojem smo posvećeni, bez selekcije i diskriminacije. Drago nam je što se predsjednik Đukanović oglasio, ali je nepotrebno požurio sa kvalifikacijom rada policije. Nadamo se da će i u slučaju eventualnih budućih sličnih događaja uslijediti ista reakcija, ma o kome se radilo. Mi znamo da ćemo se postaviti na isti način prema svima. Spustimo tenzije i gradimo bolju budućnost. Imamo priliku, samo da volja za vlašću ili želja za osvetom i destrukcijom ne unište šanse. Uvijek u službi zaštite svih građana i građanki Crne Gore - napisao je Sekulović u reagovanju.

Nije ostala ravnodušna ni ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić koja je rekla da ponašanje prema Šofrancu ne

RTCG: Scenama sa dočeka Liješevića nije mjesto u Crnoj Gori Zbog nemile situacije koja se desila na aerodromu Podgorica, menadžment i uredništvo Javnog servisa uputio je otvoreno pismo ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću jer se kako navode policija, prisutna na aerodromu, ponašala inertno sa stanovišta fizičke zaštite ekipe RTCG i krajnje suzdržano prema rulji koja je reportera Šofranca prijeteći pozivala da izađe van.

- Tražimo da identifikujete osobe koje su vrijeđale našeg novinara, čiji se glasovi čuju na klipu objavljenom na društvenim mrežama. To što je naš novinar na krajnje dostojanstven način odgovorio na provokacije i javno izrazio želju da se čitavom slučaju ne pridaje značaj, ne umanjuje našu, ali ni vašu obavezu prema zaštiti novinara - naveli su iz RTCG. Sa ovim slučajem oni će upoznati ambasade zapadnih zemalja, EU i OEBS-a u Podgorici, kao i međunarodna strukovna udruženja novinara.

Iz redakcije Sportskog programa Televizije Crne Gore kažu da im je bilo mjesto na aerodromu u Golubovcima, da dočekaju svjetskog vicešampiona i ovjekovječe ambijent slavlja i snagu iskrene emocije.

- Ono što je uslijedilo nema veze ni sa sportom, ni sa tradicionalnim crnogorskim viteškim doživljajem morala i ljudskosti.

U atmosferi linča, naš novinar Nebojša Šofranac je na radnom zadatku, ne dajući nikakvog povoda, brutalno verbalno izvrijeđan. Sa gnušanjem osuđujemo nasrtaje na našeg kolegu, i odbacujemo shvatanje sporta kao sredstva za ispoljavanje najnižih strasti i raspirivanja mržnje - naveli su u reagovanju.

Društvo

Poneđeljak, 26. april 2021.

9

pad na sportskog novinara RTCG Nebojšu Šofranca uz poruku da počinioci ne smiju proći nekažnjeno

vić: Huligani organizovali acionalističku predstavu Zapaljiva atmosfera Crnogorski reprezentativac u boksu Petar Liješević doputovao je u Podgoricu u subotu veče sa Svjetskog prvenstva za mlade gdje je osvojio srebrnu medalju. Na aerodromu u Podgorici je organizovano slavlje koje nije imalo veze sa Crnom Gorom. Dočekan je sa srpskim trobojkama bez ijednog nacionalnog obilježja države za koju nastupa.

Liješević se slikao sa okupljenim pristalicama, među kojima je bio i član DF-a Slaven Radunović.

Okupljeni su, uz očigledno kršenje epidemioloških mjera, skandirali i Srbiji, nosili zastave te države, kao i zastave sa četiri ocila.

smije da se toleriše.

- Kao država moramo preduzeti dodatne mjere da zaštitimo integritet svakog pojedinca. Novinar Nebojša Šofranac pokazao je profesionalnost i lojalnost profesiji u kojoj je decenijama izvještavao sa najvažnijih sportskih i drugih događaja. Zahvaljujem mu na iskazanoj smirenosti koja nije podstakla još veće tenzije i podjele u društvu - napisala je Srzentić na Tviteru.

Istakla je da će mandat posvetiti tome da svi novinari i novinarke u Crnoj Gori imaju jednak tretman i da se osjećaju slobodno i bezbjedno da obavljaju svoj posao, ali i, kako je navela, podizanju svijesti građana i građanki da je napad na novinare i novinarke napad na slobodu govora i demokratiju.

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović poručio je da sport uvijek mora da bude neutralan i jasno odvojen od političkog, vjerskog ili bilo kojeg drugog tipa miješanja.

UTVRDITI ODGOVORNOST

Osuda zbog vrijeđanja Šofranca koji je bio na radnom zadatku stigla je od Medijskog savjeta za samoregu-

Licemjerno Fotografije sa dočeka na aerodromu gdje je glava Šofranca prekrivena srpskom zastavom dok uzima izjavu od Liješevića je kružila društvenim mrežama. Potpuno neprimjerno je tu forografiju podijelila članica Savjeta RTCG Bojana Jokić uz emotikon srca u bojama trobojke. Iako je u ime svoje NVO osudila napad, ovim potezom je pokazala da nije stala u zaštitu novinara kuće u čijem savjetu je nedavno bila.

Neprijatne scene počele su nakon što su okupljeni ispred glavnog ulaza na aerodromu u Podgorici skandirali i pjevali „izađi Šofro“, nazivali ga splačinom. Na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama čuje se kako novinara Šofranca nagovara jedna osoba da izađe iz aerodromske zgrade riječima: „Izađi Šofro, ne boj se, ovo su Srbi, Šofro, pa neće tebe Srbi, nijesmo mi ka’ vi. Jesmo li sad jedno? Nijesi pričao do prije mjesec dana tako. Izađi, zove te narod, ono je divni narod, Šofro

Nebojša Šofranac i Petar Liješević

Šofranac: Ljudski sam razočaran što ovaj incident nijesu osudili svi

Pristalice Liješevića pozivaju Šofranca da izađe iz aerodromske zgrade

Politizacija Boks je ,,plemenita vještina“, a Petar Liješević ima samo 18 godina i viceprvak je svijeta.

Instagram profil ovog uspješnog momka pun je nacionalističkih obilježja, a vidimo da je i veliki poštovalac lika i djela Draže Mihajlovića i Ratka

laciju (MSS), Centra za građansko obrazovanje (CGO), NVO 35 mm, Sindikata medija, Društva profesionalnih novinara (DPN) i predsjednika Komisije za praćenje napada na novinare i medije Mihaila Jovovića. Reagovao je NVO Juventas i direktorica LGBT Forum progres Bojana Jokić.

Jovović je rekao da je svako vrijeđanje i maltretiranje bilo kog novinara na radnom zadatku neprihvatljivo, te da se medijskim poslenicima mora obezbijediti da bez bilo kakvih pritisaka, a pogotovo bez uvreda i provociranja obavljaju svoj posao od javnog interesa.

- Očekujem da nadležni organi

Mladića. Na jučerašnjem dočeku ikonografija je više priličila nekom srpskom nacionalističkom skupu nego dočeku crnogorskog sportiste. Na svečanoj ceremoniji otvaranja Svjetskog prvenstva za mlade Liješević je predvodeći našu malobrojnu delegaciju izašao u trenerci sa crnogorskim

u zakonitom postupku utvrde odgovornost pojedinaca za sinoćnji incident, a predložiću da se komisija, koja istražuje istrage slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, pozabavi njihovim postupanjem i u ovom slučaju - saopštio je Jovović.

Sindikat medija pozvao je policiju da prilikom svih rizičnih događaja koje obezbjeđuje, posebnu pažnju obrati na novinare, fotoreportere i snimatelje i zaštiti ih od ovakvih nasrtaja.

- Strahujemo da će se slične stvari nastaviti zbog uzavrele političke atmosfere u državi poručuju iz tog udruženja.

I Izvršni sekretar MSS-a Ranko Vujović ocijenio je neprihvatljivim da se sve dešavalo u prisustvu poslanika parlamenta i policije, te da niko nije reagovao na gnusne uvrede upućene novinaru, niti da je pokušao da ga zaštiti.

Kazao je da država može da dokaže da zaista želi da zaštiti novinare i omogući im da bez straha obavljaju svoj posao tako što će identifikovati počinice.

Napad na Šofranca osudila je i Crnogorska kulturna mre-

grbom, noseći tablu sa nazivom svoje zemlje (Montenegro), ali je na licu imao masku – trobojku sa bijelim orlom.

Maska ne predstavlja državu koju Liješević reprezentuje, ni Bokserski savez, niti njegov klub, pa je nejasno zašto je i zbog čega je Budvanin napravio takav gest.

ža (CKM), uz ocjenu da je u pitanju ,,pokazatelj malograđanštine, izliva šovinizma i mržnje prema svakom ko ne pripada četničkom pokretu“.

- Evidentno je, što i govori četnička ikonografija, da su doček Liješeviću organizovale političke partije koje su na vlasti. Apelujemo na Upravu za sport i mlade i Bokserski savez da dobro preispitaju da li je bokser Liješević nakon njegovog nedoličnog odnosa prema matičnoj državi dostojan da nastupa za crnogorsku reprezentaciju - kazali su iz CKM-a.

PARTIJE

Oglasile su se i političke partije – Socijaldemokrate Crne Gore, Bošnjačka stranka i Liberalna partija uz poruku da traže reakciju državnih organa i osudile one koji su maltretirali i vrijeđali novinara Javnog servisa.

Poslanik DPS-a i bivši ministar sporta Nikola Janović, Petru Liješeviću u čiji je uspjeh uvijek, kako kaže vjerovao, poručio je da ne dozvoli da bude žrtva političkih igara pojedinih poslanika i njihovih

Uzete izjave od dvije osobe Policija zajedno sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzima aktivnosti u cilju rasvijetljavanja događaja u kojem je verbalno napadnut novinar RTV Crne Gore Nebojša Šofranac, saopštila je Uprava policije.

- Naime, policija je danas samoinicijatvno, s obzirom na to da Šofranac nije želio da podnosi prijavu, prikupila obavještenja od Nebojše Šofranca na okolnosti događaja koji se desio ispred aerodroma Podgorica, a kojom prilikom je više okupljenih

- Nije mi padalo na pamet da od ovog događaja pravim šou, neminovno je da su to uradile društvene mreže i javnost. Nijesam želio da pravim žrtvu od sebe kako su to radili neki novinari. Ja sam čak preduzeo mjere i urgirao da se te noći incident ni ne pomene u prilogu.

Oglasio sam se na Fejsbuku i smatrao sam da je tim stavljena tačka na tu priču, ali nažalost neđelja je donijela potpuno nove situaciju i nove prijetnje. Na poziv policije davao sam iskaz u MUP-u cijela tri sata. Insistirali su na svim detaljima i da pronađu odgovorna lica - kazao je Šofranac za Pobjedu.

Komentarišući činjenicu da je incident osudio dio javnosti, pa je i ova situacija dokaz podijeljenosti društva, Šofranac kaže da je time jako razočaran.

- Ovaj događaj su osudili svi oni koji su crnogorski orijentisani, oni koji to nijesu se nijesu oglasili i to je je čista politička podjela. Ova nova vlast je potpuno politički podijelila zemlju jer su doveli do toga da se tako targetiraju osobe zbog nacionalne pripadnosti. To nikad bivša vlast nije radila na takav način.

Ipak moram istaći da je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija poslala veoma korektnu reakciju. Ali ostajem ljudski razočaran što ovaj incident nijesu osudili svi - kazao je Šofranac.

partija.

- Istih onih koji svih ovih godina navijaju protiv Crne Gore u svakom sportu, a sada su se prvi put u životu pojavili na aerodromu da proslave neku sportsku medalju i to okićeni tuđom zastavom. Upravo na takav nagrađana vrijeđalo Šofranca naveli su u saopštenju.

Istakli su da su danas od dvije osobe uzeli izjave.

- U toku su dalje policijsko – tužilačke mjere i radnje u cilju procesuiranja odgovornih lica i potpunog rasvjetljavanja ovog događaja - zaključili su u saopštenju.

čin oni su još jednom dokazali svoju podređenost interesima druge države u čemu su neprikosnoveni šampioni. To predstavlja uvredu za svakog crnogorskog sportistu koji je gradio svoju karijeru i svoje najveće sportske rezultate proslavio pod našom lijepom crvenom zastavom, koja je zajednički sinonim njihovog prepoznavanja i uspjeha. Pred Petrom je svakako budućnost, a scene i uvrede upućene legendi sportskog novinarstva od strane pojedinaca, koji nijesu došli da proslave medalju nego da istu iskoriste za dokazivanje svoje odanosti tuđoj državi, poslale su ružnu poruku iz Crne Gore - zaključio je Janović.

K. J - Mr. J.

10

Crnom Gorom / Marketing

NIKŠIĆ – Iz Nikšića kad kreneš ka Krajini, logično je da si prošao Banjane, Velimlje, Miljaniće, Crni Kuk... i stigao u Oputne Rudine. Donje Crkvice su bile destinacija koju je posjetila ekipa Pobjede. I, pored puta smo zatekli Ratka Krtolicu. Reče nam da je čitav radni vijek proveo u Nikšiću, u trgovini, u nekadašnjem PTK, Markovoj samoposluzi... i vratio se na očevinu, na đedovinu, na svoje...

Sjetno, nabraja Donje i Gornje Crkvice, Kovače, Ubla, Vrbicu...

- Drugačije je nekad bilo. I sad ima škola, ovdje uči, koliko ja znam, 13 đaka, ali nekad nas je bilo mnogo više. Vratio sam se prije desetak godina na starevinu, supruga mi je preminula, a ovo mjesto me je vuklo. Pravo da vam kažem htio sam i da se oni moji dalji mogu vratiti, da imaju đe... Ima nas koloniziranih u Vrbasu, neki su odselili u Podgoricu, neki u Kotor...

Najvažnije je da je kuća otvorena, a ja sam se vratio samo da vrata budu otvorena - riječi su Ratka Krtolice, koji obrađuje zemlju - ima krtole, luka, zeleni za sebe... Svega bez vode. Ima čatrnju, ali to nije život, ili nije za život.

Krtolica ima česmu u kući, ima bistijernu, a ako je „prostrana“, kao što jeste, može i njivu navodnjvati.

Zoran mu je sinovac, sin koloniste, a živi u Vrbasu. Tako se htjelo, a i njega smo zatekli u Crkvicama. Reče da mu je otac rođen 1931. godine, da je on, kao sin koloniste, rođen u Vrbasu.

- Ovo je tradicija, ja ovdje dolazim kad ugrabim vrijeme. Nažalost, uvijek mi na-

Poneđeljak, 26. april 2021.

USPUT ZAPISANO: Nikšićke Crkvice, selo pri granici sa BiH

Rođeni Vrbašanin ne zaboravlja korijene Vratio sam se prije desetak godina na starevinu, supruga mi je preminula, a ovo mjesto me je vuklo. Pravo da vam kažem htio sam i da se oni moji dalji mogu vratiti, da imaju đe. Ima nas koloniziranih u Vrbasu, neki su odselili u Podgoricu, neki u Kotor. Najvažnije je da je kuća otvorena - riječi su Ratka Krtolice

Ratko Krtolica sa sinovcem Zoranom i njegovom suprugom

grnu loše emocije, jer pamtim riječi mog oca i znam da je ovdje nekad bilo mnogo

više djece u školi. Sad je druga priča. To je nesreća ovih krajeva i ostalih ma-

njih sredina. Lično, volim ovaj kraj, poznato je da su mnoge nikšićke familije ko-

linizirane, ali i u Vrbasu je, od popisa do popisa, manje Crnogoraca. Sve je manje stanovnika ovdje kad dođem, a to je najviše što me boli. Ništa novo nema, ali ću ja dolaziti i dalje - kaže Zoran Krtolica.

Priznaje Krtolica i da ga je, prije dva dana, kad je dolazio preko BiH, sa Korita vratila granična policija.

- Godinama dolazim ovdje, ali je meni i mojoj supruzi policija BiH zabranila da uđem na Korita. Nijesam se bunio, vratio sam se s očevog kućnog praga na Vraćenoviće, pa preko Vilusa... uhvatio krug preko Vrćenovića, Velimlja...

Stotinu kilometara više ili manje, nebitno je kad želiš da dođeš. Svakako smo odrođeni, a to nam politika pravi, to nam čine države ili nam ne čine ništa da smo bliski - riječi su Zorana Krtolice.

Njegov stric Ratko kaže da oni, kao mještani, nemaju problem da prođu do Bileće ili Gacka, ali se snalaze. Izuzetaka ima, zbog korona vi-

rusa ili nečeg drugog...

Zoran kaže da je sve manje druženja koloniziranih Crnogoraca u Vojvodini i Vrbasu.

- Druga su vremena, iako svi mi znamo odakle smo i gdje smo. I prije korona virusa u Srbiji, pa i Vrbasu smanjen je broj Crnogoraca. U Vrbasu se sa oko 25.000 Crnogoraca cifra svela na 7.000, a i druženja je sve manje.

Imamo godišnje zavičajne skupove, ali sve to gubi smisao i značaj, ali to je, valjda, neminovnost - priča Zoran Krtolica.

Na naše pitanje što bi trebalo preduzeti da se održe veze, uzvraća: - Da li se vi družite ovdje kao prije 20 godina. Stupa drugačiji način života, društvene okolnosti su drugačije..., ali... mi, svakako dolazimo u Nikšić, u Crkvice... - kaže Zoran Krtolica građevinski inženjer, čiji je otac koloniziran u Vojvodinu po završetku Drugog svjetskog rata.

Mišljenje je Krtolice da ni Srbija ni Crna Gora ne čine ništa da bi se promijenila situacija, da se bespotrebno dižu tenzije i vjeruje da će on, svakako, dolaziti u postojbinu svoga oca kad bude mogao ili mu bude drago. R. PEROŠEVIĆ

Hronika

Poneđeljak, 26. april 2021.

Viši sud potvrdio optužnicu protiv ljekara za nesavjesno liječenje pokojne Danke Komnenić

Dimov, Pavličić i Lamežević uskoro pred sudom PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv ljekara Vladimira Dimova, Edina Lameževića i Miodraga Pavličića zbog nesavjesnog liječenja pacijentkinje Danke Komnenić (32) koja je preminula 18. marta 2016. godine jer joj nije naloženo da primi obaveznu vakcinu nakon hirurškog odstranjivanja slezine.

Očigledno nesavjesno postupanje okrivljenih, kako tvrde iz tužilaštva, prouzrokovalo je pogoršanje zdravstvenog stanja Komnenić, usljed kojeg je kod nje nastupila smrt.

OPTUŽNICA

Kod pokojne Komnenić je prilikom pregleda tokom trudnoće konstatovana cista na slezini pa je odlučeno da se podvrgne operaciji nakon porođaja.

- U pripremi i nakon izvršene hirurške intervencije uklanjanja slezine, kod Komnenić 5. novembra 2015. godine, ljekari je nijesu tretirali kao pacijentkinju bez slezine iako im je bilo poznato da uklanjanje ovog organa dovodi do smanjenja otpornosti organizma pacijenta i podložnosti bakterijskim infekcijama koje mogu da dovedu do smrtnog ishoda – navodi se u optužnici.

Optuženi, prema stavu tužilaštva, nijesu a trebali su shodno Programom obaveznih imunizacija stanovništva za 2015. godinu, Komnenić da upute u Institut za javno zdravlje radi primanja vakcine protiv bakterije pneumokoke dvije nedjelje prije ili poslije operacije.

Ljekari nijesu ni u otpusnoj listi niti usmeno dali uputstvo Komnenić vezano za imunizaciju s obzirom na opasnosti koje uklanjanje slezine nosi po njeno zdravlje.

Viši sud u Podgorici

Vještaci navode da su ljekari načinili propust jer nijesu Komnenić nakon uklanjanja slezine uputili da primi antipneumokokne vakcine, čime bi se značajno smanjila mogućnost nastanka infekcije. Sa druge strane, ljekari su pojasnili da vakcinacija nije preporučena jer je pacijentkinji tokom operacije ostavljen zdravi dio slezine koja je predstavljala za nju najbolju zaštitu - Okrivljeni su bili svjesni da na taj način postupaju očigledno suprotno pravilima medicinske nauke i prakse, da ne postupaju sa propisima. Zbog njihovih propusta kod Komnenić je tokom marta 2016. godine došlo do pogoršanja njenog zdravstvenog stanja usljed opšte zaraze pneumokokom i nastanka munjevite pneumokokne sepse i smrti – navodi se u optužnici.

NALAZ

Prema nalazu i mišljenju sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, smrt Komnenić je nastupila usljed opšte zaraze bakterijom – pneumokokom koja je nastala nakon operativnog uklanjanja slezine (splenektomija).

Ljekari Specijalističke bolnice ,,Kodra“ u Podgorici načinili su propust jer nijesu Komnenić nakon uklanjanja slezine uputili da primi antipneumokokne vakcine, čime bi se značajno smanjila mogućnost nastanka infekcije iako primanje navedene vakcine ne garantuje da će infekcija biti spriječena s obzirom da ista ne zaštiti i do 20 odsto vakcinisanih pacijenata.

Analizom dostavljene dokumentacije beogradski vještaci su uočili da nema nedvosmislenih podataka da su ljekari upoznali pokojnu Komnenić sa opasnostima koje uklanjanje slezine nosi po njeno zdravstveno stanje

i da se u slučaju bilo kakvih tegoba nalik gripu - odnosno sumnji na opštu infekciju mora odmah javiti ljekaru kako bi se odmah krenulo sa primjenom antibiotske terapije.

Takođe, iz medicinske dokumentacije koju su obrađivali vještaci nema podatka da je Komnenić prije operativnog zahvata primila zaštitu.

- Upoznavanjem pacijenta o navedenim opasnostima, smrtnost bi se mogla redukovati na 10 odsto, iako ni pravovremeno javljanje pacijenta ljekaru u momentu kada su se pojavili simptomi infekcije, niti na vrijeme otpočeta adekvatna antibiotska i druga suportivna terapija, nijesu garancija dobrog ishoda, odnosno izlječenja od pneumokokne postsplenektomijske sepse - navodi se u nalazu.

Vještaci ističu da je Komnenić već prilikom prvog pregleda u Hitnoj pomoći, kada se žalila na glavobolju, povraćanje, mučninu i groznicu trebala hitno da bude upućena na bolničko liječenje.

- Prilikom drugog pregleda izvršenog istog dana u privatnoj ordinaciji, klinički simptomi kod Komnenić su bili u potpunosti ispoljeni.

Imajući u vidu da su bile primijenjene i ispunjene sve medicinski indikovane mjere liječenja, šanse za bilo kakav pozitivan efekat liječenja u tom trenutku su bile male – navodi se u nalazu.

ODBRANE LJEKARA

Sa druge strane, ljekari Dimov, Pavličić i Lamežević su u istrazi ustvrdili da pacijentkinji Danki Komnenić u otpusnoj listi ni usmeno nijesu preporučili vakcinaciju jer joj je tokom operacije sačuvan i ostavljen zdravi dio slezine (akcesorna slezina).

- Ona bolju zaštitu od svoje akcesorne slezine nije mogla da ima, ali da sve to pacijentu ne predstavlja garanciju da ne može dobiti infekciju i sepsu.

To ne garantuje ni vakcina. Jedino što može da smanji smrtnost (od 10 do 40 odsto) je da se takav pacijent u slučaju temperature, drhtavice i sličnih simptoma odmah javi ljekaru i podvrgne tretmanu antibioticima – kazao je u istrazi doktor Dimov.

On je pojasnio da je nemoguće spriječiti smrtni ishod kada se već razvije takvo stanje sepse kao što je to bilo kod Danke Komnenić.

Istakao je da Komnenić nije došla ni na jedan kontrolni pregled iako joj je rečeno da je to neophodno, tako da nijesu mogli da utvrde u kakvom je stanju akcesorna slezina koju je imala.

– Ona nije iz bolnice podigla medicinsku dokumentaciju i patohistološki nalaz, niti se javila ljekaru kada se razboljela i dobila temperaturu, nego je terminalnom, u krajnje lošem i teškom stanju dovedena u bolnicu ,,Kodra“ i to u večernjim satima iako je porodici pacijentkinje u jutarnjim satima tog dana saopšteno da je dovedu odmah – tvrdio je Dimov.

Doktor Miodrag Pavličić je potvrdio tezu doktora Dimova i dodao da sama vakcinacija smanjuje mogućnost infekcije, ali je ne isključuje.

Istakao je da su pacijenti kojima je otklonjena slezina obavezni da se jave ljekaru pri pojavi i najmanje temperature posebno u postoperativnom periodu koji traje nekoliko mjeseci do godine nakon operacije.

Ovom pacijentkinjom se nije bavio nakon operacije niti je to od njega traženo od strane kolega ili porodice preminule pacijentkinje.

Lamežević je ukazao da je pacijentkinja nakon operacije tretirana antibioticima nekoliko dana koliko je zadržana u bolnici, previjana i upoznata sa načinoim tretiranja u smislu eventualnih bolesti.

B. R.

11

Ubijen vlasnik restorana „Krstac“ kod Mojkovca

Sumnja se da je motiv ubistva dug, potraga za Pantovićem

PODGORICA - Vlasnik restorana ,,Krstac“ u Mojkovcu Zoran Ašanin (65) ubijen je juče iz vatrenog oružja nakon svađe u svom objektu sa gostom, sa kojim se poznavao, potvrđeno je Pobjedi iz policije.

Prema saznanjima našeg lista, sumnja se da je Ašanina ubio Goran Pantović (43), koji je nastanjen u Herceg Novom i za kojim se traga.

Kako nam je saopšteno, ubistvu je prethodila svađa u restoranu, koja se desila naočigled gostiju.

Sumnja se da je motiv ubi-

stva novčani dug.

U toku su policijsko-tužilačke aktivnosti na utvrđivanju okolnosti pod kojima je došlo do zločina.

Pantović je od ranije poznat istražiteljima. Radio je kao obezbjeđenje jednom od vođa kavačkog klana Slobodanu Kašćelanu, koji je uhapšen u utorak.

Pantović je bio hapšen u oktobru 2017. godine u Herceg Novom zbog zelenašenja. Sa njim su tada uhapšeni Šćepan Roganović, koji je ubijen u februaru 2020. godine u Herceg Novom i Ilija Aleksić.

A. R.

Uhapšen 62-godišnji Nikšićanin zbog nedozvoljenih polnih radnji nad maloljetnikom

Dječaka udario šipkom po glavi pa ga napastvovao NIKŠIĆ - U Nikšiću je jedna osoba lišena slobode zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje.

– Sinoć oko 22.50 časova policiji je otac maloljetnog dječaka prijavio da je R. L. fizički napao njegovog maloljetnog sina i nanio mu povrede aluminijskom šipkom u predjelu glave.

Policija je brzo reagovala i odmah u službene prostorije privela R. L. od kojeg su prikupljena obavještenja. Takođe, obavještenja su prikupljena i od maloljetnika.

Oštećenom maloljetniku je

ukazana ljekarska pomoć i njemu su konstatovane lake tjelesne povrede.

Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da je R. L. u svojoj porodičnoj kući nakon fizičkog napada izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje na štetu maloljetnika.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se R. L. (62) iz Nikšića liši slobode zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio navedeno krivično djelo.

R. P.

Policija istražuje ko je odgovoran za karikaturu Bratićke i Joanikija PODGORICA - Službenici Uprave policije preduzimaju intenzivne aktivnosti u saradnji sa tužilaštvom u cilju identifikovanja lica koja su napravila ilustraciju uvredljive sadržine na kojoj je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić i episkop budimljansko – nikšićki Joanikije, koji je i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske-saopšteno je iz UP. Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas su pozvali jednu žensku osobu koja je na svom profilu na društvenoj mreži objavila spornu ilustraciju uvredljive sadržine i od nje prikupili obavještenja na te okolnosti.

Ona je navela da je sadržaj preuzela sa jedne stranice i podijelila na svom profilu. Policija u odnosu na prikupljene podatke preduzima dalje aktivnosti o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena.

O događaju je obavješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju koji je naložio da policija sprovede aktivnosti na identifikaciji lica koja su autori spornog sadržaja te i lica koja su sadržaj dijelila kako bi se utvrdio stepen njihove odgovornostistoji u saopštenju UP.

12

Kultura

Poneđeljak, 26. april 2021.

Navršilo se devedeset godina od rođenja i petnaest godina od smrti slikara Cvetka Lainovića

Ličnost evropskog formata PODGORICA - Shvatio sam da je za mene dobar osnovni princip - bijela boja i linija govorio je crnogorski umjetnik Cvetko Lainović čije je stvaralaštvo prepoznatljivo po minimalističkom izrazu.

Domaća i evropska likovna kritika doživljavala ga je kao vrhunskog portretistu koji je iza sebe ostavio čak 10.000 portreta. Devedeset godina od njegovog rođenja i petnaest godina od njegove smrti (6. april 1931 – 24. april 2006) bio je povod da se na stranicama Pobjede prisjetimo njegovog životnog i stvaralačkog puta i ogromne ljubavi prema umjetnosti.

Sjećanja na Lainovića podijelio je novinar, istoričar i hroničar Husein Ceno Tuzović koji se sa Lainovićem družio od svoje sedme godine, a o značaju njegovog stvaralaštva govorila je istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.

Cvetko Lainović rođen je 1931. godine u Podgorici, gde je završio osnovnu i srednju školu.

Slikarstvo je studirao u Ljubljani i Zagrebu, gde je diplomirao na ALU. Diplomirao je matematiku na Pedagoškoj školi u Nikšiću. Bio je član ULUCG-a od 1956, a od 1970. godine i ULUS-a. Imao je preko sedamdeset samostalnih i nekoliko stotina grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više značajnih nagrada i objavio je preko deset knjiga. Do svoje smrti, 2006. godine, živio je i radio u Beogradu.

Napisao je 11 umjetničkofilozofskih knjiga. Nije imao premca ni u školi ni na fakultetu.

Bio je opčinjen onim što je radio.

Kad je ponovo došao u Beograd, našao je stan na Kanarevom brdu i tu je radio po cijeli dan. Ustajao je ujutru, gledao u nebo, dizao ruke i govorio: ,,Bože moj, hvala ti što i danas mogu da slikam“

Bijelo prostranstvo i crne linije

Cvetko Lainović

Petrica Duletić smatra da će u crnogorskoj likovnoj umjetnosti Cvetko Lainović ostati upamćen kao stilski autonoman, slikama gdje je na minimalistički način došao do bijelog prostranstva i crne linije.

- Redukovanjem likovnih elemenata slike, u traganju za istinom, on je odbacio sve suvišno i došao do suštine, za njega osnovnog principa - bijele boje i linije. Kao isključivo sredstvo iskaza, na debelim naslagama bijelog pigmenta, crna linija je reflektovala njegove duboke emocije. Slika postaje zatvorena u svoju likovnost i nedodirljiva za, do tada možda, neophodne klasične sadržaje. Tanka i nježna linija suprotstavljena je gruboj bijeloj podlozi, koja ponekad asocira na zid. Monohromna bjelina zrači energijom, ispod nje se naziru različiti slojevi višekratnog strukturiranja istakla je Duletić.

ŠKOLSKI DANI

Sa Cenom Tuzovićem sreli smo se u njegovom domu. Na zidovima su okačene slike koje mu je Cvetko za života poklonio. Među njima su i dvije sa njegove prve izložbe u Podgorici koje je kupio Tuzovićev brat. Tu je i jedan portret sa vrlo interesantnom pričom.

Riječ je o portretu samog Cena Tuzovića na kojem mu je Cvetko usta ,,prekrio bojom“.

- Sjećam se da ga je moja majka pitala: ,,Cvetko, što si mu stavio to na usta?“. On joj je odgovorio: ,,Baba Mero, da manje priča“. Tako je ostala ta njegova dosjetka kako se i dobar drug može ,,začepit’“ da mnogo ne priča - započeo je Tuzović priču za Pobjedu.

Kaže da je u Cvetkovoj porodici bilo petoro djece - tri brata i dvije sestre.

- Od muškog roda Cvetko je bio najstariji, a iza njega je bio brat Risto. Nosio je ime đeda, a zva-

„Sjedeći akt“

li smo ga Saša – priča Ceno.

Prisjeća se da se Cvetko iskazao kao jedan od najdarovitijih đaka koje je Podgorica u to vrijeme imala. Bio je ispred svih ostalih po znanju i želji da uspije.

- Sa Cvetkom sam uspostavio takav odnos koji se u to vrijeme nije mogao objašnjavati.

Toj blizini pomoglo je i prijateljstvo između njegovog i mog oca. Njegov otac je bio zubar, čuveni Branko Lainović, a moj otac je bio konobar.

Radio je u hotelu ,,Imperijal“, a potom u restoranu ,,Sloga“ priča Tuzović.

Sa Cvetkom je počeo drugarstvo još u osnovnoj školi i nijesu se razdavajali. Cvetko je volio da čita stripove, a Ceno se u to nije razumio.

- Njemu je bilo jako krivo zašto

Sa jedne od izložbi slika Cvetka Lainovića

nijesam htio da prihvatim čitanje stripa. Ja ga ni danas ne razumijem – iskren je Tuzović.

Bilo je to lijepo djetinjstvo, a onda je rat sve poremetio.

- Rat je počeo 6. aprila 1941. godine, a mi smo u prvi razred gimnazije pošli godinu ranije, tako da smo svega osam mjeseci imali nastavu jer je došlo do bombardovanja. Taj prvi razred gimnazije završili smo u tom ratnom metežu. U našoj generaciji Cvetko je bio đak bez premca. Ja sam govorio da on nije đak generacije, već da takvog đaka gimnazija nikada nije imala. I jeste tako

bilo - rekao je Tuzović.

Pripadali su generaciji koja je ratom obezglavljena. Ipak su se kao djeca dobro držali, a onda su doživjeli nešto što se ne može objasniti, niti danas naučnici imaju objašnjenja - zašto je Podgorica toliko puta i tako bombardovana.

- Mi smo ipak išli u školu i radili koliko smo mogli. U gimnaziji smo proveli četiri razreda, a u četvrtom nas je zateklo savezničko bombardovanje 5. maja 1944. godine. Od tog 5. maja nijesmo ni mislili o školi jer je svaki dan bilo bombardovanje.

Na neki način smo se držali, ali smo bili opkoljeni zatvorom, žicom i streljištima. Dočekali smo oslobođenje u potpunim ruševinama. Kad god smo bili slobodni išli smo na radnu akciju da raščišćavamo porušenu Podgoricu. Taj život nas je tjerao da se drugačije ponašamo i jedan prema drugome i u cjelini prema obavezama koje su nam diktirale škola i organizacije koje su tada djelovale na obnovi Podgorice - prisjetio se Tuzović.

VELIKI TALENAT

„Svijet magične stvarnosti“

Kada je došlo vrijeme za studije, Lainović se opredijelio za slikarstvo.

- Bio je jako talentovan za grafički iskaz. Pitao me je: ,,Gdje si

određen?“, jer sam tada bio na radnoj akciji na Novom Beogradu. Rekao sam mu da su mi javili da su me odredili na Filozofski fakultet u Beogradu, grupa istorija. On je otišao na slikarstvo u Sloveniju. Tako smo se i razdvojeni družili - on u Ljubljani, a ja u Beogradu.

Moj brat je želio da ode u jednu školu u Ljubljani. Kada je otišao, svako slobodno polugođe sam išao kod njih i nastavljao druženje - kazao je Tuzović.

On je istakao da je Cvetko u Ljubljani pokazao veliki talenat.

- Međutim, napravio je jedan incident koji ga je koštao premještaja u Zagreb gdje je i diplomirao, nakon čega je došao u Titograd. Cvetko je počeo da radi, ali je uvidio da đaci ne vole profesore umjetnosti. To je njemu bilo veliko opterećenje. Jednostavno nije mogao da se snađe. Odlučio je da upiše Pedagošku školu, matematiku u Nikšiću. Shvatio je da se u većim školama, poput gimnazije, samo poštuju profesori jakih predmeta. Odlično je završio u Nikšiću i predavao i slikarstvo i matematiku - kazao je Tuzović.

Prisjeća se da su ga đaci ,,izazivali“ kada je dolazio na časove matematike.

- Govorili su mu: ,,A profesore,

zašto Vi nijeste ovakav kada predajete slikarstvo?“. On je odgovarao: ,,A kako ću da budem takav kad vi ništa ne znate. Moram da se staram da vas naučim nešto, a matematiku vi odlično učite“. Poslije odsluženog vojnog roka odlučio je da ide u jedno vojvođansko selo i da tamo drži časove slikarstva. Tamo je ostao nekoliko godina, ali čežnja za Podgoricom bila je jača i vratio se u gimnaziju. Bio je dobar profesor, đaci su ga poštovali - kazao je Tuzović.

Naš sagovornik podijelio je i jednu neobičnu priču vezanu za izložbu koju je Cvetko pripremao u Titogradu.

- Trebao mu je prostor, a bili smo ostali bez svega. Pošli smo zajedno kod moje majke i strine jer smo imali, što bi rekli, veliki ajat, prostor gdje je mogla da se spremi izložba.

Kada smo došli, rekli su nam: ,,U, kako da ne, Cvetko naš, sve što hoćeš“. Tu smo mu spremili prvu izložbu koja je otvorena u nekadašnjoj zgradi apoteke, na uglu Bulevara Marka Miljanova i ulice Miljana Vukova. Izložba je izazvala toliko interesovanje da se nije moglo stati u prostor.

Ova izložba mu je otvorila vrata likovnog Beograda, a iz Beograda je, po savjetu nekih ljudi sa kojima se poznavao, krenuo u Pariz. Tamo je izložio sve ono što je bilo vrijedno i francuska likovna kritika ga je prozvala drugim Pikasom - kazao je Tuzović.

U tim danima dobio je nagradu ,,19. decembar“, a kasnije je došla i Trinaestojulska nagrada.

- Cvetko tada postaje, ne naša - podgorička ili crnogorska, nego evropska ličnost jer ono što je radio bili su noviteti. Napisao je 11 umjetničko-filozofskih knjiga. Nije imao premca ni u školi ni na fakultetu. Bio je opčinjen onim što je radio.

Kad je ponovo došao u Beograd, našao je stan na Kanarevom brdu i tu je radio po cijeli dan. Ustajao je ujutru, gledao u nebo, dizao ruke i govorio: ,,Bože moj, hvala ti što i danas mogu da slikam“ - prisjetio se Tuzović.

SUSRET

Na kraju razgovora, Tuzović se prisjetio i njihovog posljednjeg susreta kada je Cvetko došao da ga posjeti u bolnici na Dedinju, nakon operacije srca.

- Žalio mi se da mu zdravlje nije dobro. Savjetovao sam ga da obavezno ide kod doktora.

On je govorio da ne može. Došao je da me vidi i mnogo smo razgovarali o njegovoj bolesti.

Govorio sam mu: ,,Cvile, ne može bez medicine, jer način na koji ti to gledaš nije u redu“.

To je bilo naše posljednje viđenje. Kada je preminuo, otišao sam u Beograd na sahranu. Moj život sa Cvetkom završio se njegovom posjetom meni u bolnici i mom prisustvu njegovoj sahrani i iznošenju kovčega iz kapele. Sahranjen je u Aleji velikana. Od sedme godine ružnu riječ imali nijesmo. Ne znam da li smo ikada i razmišljali da se možemo posvađat’ – sa sjetom je ispričaoCeno Tuzović.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

Kultura

Poneđeljak, 26. april 2021.

PODGORICA – „Knjige su potrebne, život je neophodan. Jedno ne treba odvajati od drugog“. Tako je govorio nobelovac Ivo Andrić.

Nakon godinu dana pandemije pokazalo se da je knjiga nužnost i mudrost, pa se rad knjižara u Crnoj Gori i Srbiji prilagodio uslovima koji su se gotovo bili preselili u prodaju preko interneta sa manje ili više uspjeha.

Podgoričke knjižare „Narodna knjiga“, „Gradska knjižara“ i beogradska „Laguna“ su opravdale povjerenje svojih čitalaca. Kupcima su za vrijeme karantina knjige stizale na kućnu adresu. To je postala praksa u primjeru „Lagune“ koje se i sada drži, što nije slučaj u tolikoj mjeri sa knjižarama u Podgorici. Čitalački ukus nije se bitnije promijenio u odnosu kada je Pobjeda prije godinu dana pisala o ovoj temi. I dalje je najzastupljenija popularna psihologija, posebno u vremenu kriza. Popularni su savremeni domaći autori, kao i nagrađene knjige, naučna fantastika i dječja literatura.

U razgovoru za Pobjedu, piar „Lagune“ Tanja Vučković, Jovana Majić iz „Gradske knjižare“ i predstavnici „Narodne knjige“, kazali su da su zadovoljni čitalačkim interesovanjem, te da su dobro odgovorili izazovima pred kojima su se našli.

STRPLJENJE

Iz „Narodne knjige“ su nam kazali da se u godini pandemije očekivano korigovala prodaja knjiga. S obzirom na ograničen rad maloprodajnih objekata, prodaju su bazirali onlajn, putem svojih društvenih mreža.

- Najveći problem predstavljali su naslovi koji su prije pandemije bili u najavi, a neki od njih, još uvijek nijesu objavljeni, što čitaocu koji je očekivao njihovo objavljivanje nije bilo lako prihvatljivo.

Takođe, na isporuku od izdavača smo čekali više nego obično i u tom slučaju naši kupci, nerijetko, nijesu imali strpljenja – saopštili su iz „Narodne knjige“.

Kada su u pitanju tiraži, iz „Narodne knjige“ ističu da se izdavači uglavnom nijesu oslanjali na uobičajene, pa su za neke naslove i korigovani do momenta kada za njih bude veća potražnja.

- Kao i u svakom trenutku globalne krize na bilo kom polju djelovanja, tako i u doba pandemije dolazi do osjetne promjene potražnje u određenim oblastima. U ovakvoj i sličnim situacijama, popularna psihologija, tzv. selfhelp literatura je primarna.

Iz te oblasti, najtraženije su bile knjige Robina Šarme, Džozefa Marfija, Irvina Jaloma i drugih – navode iz „Narodne knjige“.

Koliko je pandemija uticala na rad knjižara u Crnoj Gori i Srbiji i kakve su posljedice

Knjiga ipak probila stege korona krize

Jovana Majić

Čitaoci „Narodne knjige“ su navikli da im uvijek izađu u susret.

- Nepredviđena situacija praćena pandemijom nije samo zahvatila nas već čitavu planetu. S tim u vezi sve njihove realne zahtjeve smo, bez izuzetka, ispoštovali. A sve van toga je ostalo da čeka povratak u normalan život – rekli su iz „Nove knjige“.

Kao i u ostalim knjižarama, kako su istakli, onlajn prodaja je u jednom periodu bila jedini način funkcionisanja, a pošto je ona jedan od njihovih segmenata poslovanja, nije bio potreban period privikavanja.

- Zahtjeva je, svakako, bilo znatno više nego u pred-korona periodu i trudili smo se da im na maksimalan način odgovorimo. Cijenimo da smo uspjeli u tome. Jedna od prednosti onlajn prodaje predstavlja navikavanje na ovaj način rada, jer je internet poslovanje budućnost svih djelatnosti – kazali su iz „Narodne knjige“.

Pored popularne psihologije, ubjedljivo najprodavanijeg književnog žanra u godini pandemije u „Narodnoj knjizi“, iz ove knjižare napominju da ne treba zaboraviti ni mlađe čitaoce kojima su roditelji, više nego u redovnim uslovima, kupovali bojanke, bajke, enciklopedije...

- Pošto su i školske ustano-

Sistem onlajn prodaje doveden do savršenstva Prema riječima pi-ara „Lagune“ Tanje Vučković, u ovoj izdavačkoj kući intenzivno su radili na pronalaženju prostora za nove knjižare, pa su samo u posljednjih godinu dana otvorili čak pet novih u lancu „Delfi“ – u Beogradu, Novom Pazaru i Nišu.

- Lanac knjižara „Delfi“ je najveći u zemlji i regionu i broji 45 knjižara – istakla je Vučković.

13

Ona je naglasila da onlajn prodaja za njih nije bila nova okolnost.

- Skoro dvije decenije „Laguna“ nudi mogućnost onlajn poručivanja i taj sistem je doveden do savršenstva.

Zbog znatno većeg broja onlajn porudžbina, povećali smo i sopstvene kapacitete kako bi čitaoci dobili knjige u najkraćem roku – rekla je Vučković.

Tanja Vučković

MAJIĆ: Prošli smo kroz mnoge izazove, od finansijskih do onih koji se tiču nabavke; VUČKOVIĆ: Mi smo svoj godišnji plan za 2020. godinu ispunili i objavili više od 350 novih naslova; NARODNA KNJIGA: Najveći problem predstavljali su naslovi koji su prije pandemije bili u najavi, a neki od njih, još nijesu objavljeni ve u ovom periodu radile po principu onlajn nastave, bilježimo i prodaju stručne literature – ističu iz „Narodne knjige“.

MNOGI IZAZOVI

„Gradska knjižara“ je, takođe, u prvim danima pandemije bila opredijeljena za internet prodaju knjiga. Majić je kazala da je pandemija svima donijela mnogo problema na globalnom nivou.

- Naravno, ni naše malo tržište nije bilo pošteđeno. Prošli smo kroz mnoge izazove, od finansijskih do onih koji se tiču nabavke. Prvi mjeseci pandemije bili su zastrašujući. Tokom karantina oslanjali smo se na onlajn prodaju, a kasnije, uz skraćeno radno vrijeme, prodaja se nastavila u manjem obimu nego što je to bilo prije.

Drago nam je što smo našim čitaocima u najvećem broju slučajeva izašli u susret i bili tu za njih – kazala je Majić. Čitaoci su, prema njenim riječima, zbog karantina i viška slobodnog vremena, imali mnogo veću želju za knjigama.

- Ipak, smanjena platežna moć je sve to ograničavala.

Mogu da kažem da su čitaoci često željeli lako štivo, beletristiku koja bi ih bar na kratko udaljila od ove surove realnosti – kazala je Majić.

Ona je istakla da njihovi čitaoci znaju da u „Gradskim knjižarama“ uvijek mogu da potraže naslove za koje im se čini da ih je nemoguće naći.

- Mi ćemo se svakako potruditi da ih nabavimo. Svaki naš kupac nam je vrlo važan, tako je bilo i tokom pandemije, bilo da se radi o prodaji onlajn ili u našim objektima – objasnila je Majić.

Kada je u pitanju prodaja preko interneta, u „Gradskoj

knjižari“nije bila na zavidnom nivou.

- Moram da priznam da onlajn prodaja u „Gradskim knjižarama“ nije bila toliko zastupljena da bismo bili zadovoljni. Oslanjali smo se na nju tokom karantina, kako bismo našim čitaocima omogućili da nabave knjige koje žele, ali daleko od toga da se možemo pohvaliti nekim dobrim rezultatima. Jednostavno, takva vrsta prodaje i kupovine u Crnoj Gori nije baš zaživjela. Naša saznanja kazuju da se kolege u regionu mnogo više oslanjaju na onlajn prodaju i zadovoljni su – kazala je Majić. Što se tiče književnih žanrova, Majić je predočila da su klasici u njihovim knjižarama nešto što se mnogo i uvijek traži.

- Beletristika, takođe, i već sam rekla da su naslovi iz tog žanra bili posebno traženi tokom pandemije. Ali i drugi žanrovi su pronašli mjesto u ovoj našoj svakodnevici u proteklih godinu dana, kao što su:dječje knjige, domaći autori, djela fantastike, posebno ona koja se bave opstankom ljudske vrste. To nam je u proteklih godinu dana bila vrlo bliska tema – rekla je Majić.

OSNOVNA POTREBA

Što se tiče iskustva „Lagune“, Vučković je kazala da se u godini pandemije pokazalo da su knjige gotovo osnovna životna potreba i dobar način da se prebrode krizna vremena.

- Sa prvim znacima vanredne situacije mi smo napravili svoj „krizni štab“ koji su činile kolege iz prodaje, marketinga i digitala i razmotrili smo načine rada i komunikacije sa piscima i čitaocima u

vrijeme izmijenjenih okolnosti – rekla je Vučković.

U prvo vrijeme, prema njenim riječima, sve se preselilo u onlajn svijet, gdje su „Laguna“ i knjižare ,,Delfi“ svakako lideri ne samo u Srbiji.

- Godinama smo sticali povjerenje čitalaca i to se odrazilo na povećano interesovanje i poručivanje knjiga preko sajtova laguna.rs i delfi.rs – kazala je Vučković.

Ona je pojasnila da sa pandemijom jesu nastupile vanredne okolnosti, ali to nije smanjilo potrebu ljudi za knjigama, naprotiv.

- Mi smo svoj godišnji plan za 2020. godinu ispunili i objavili više od 350 novih naslova, što je na nivou prethodnih godina, a sličan plan je i za 2021. godinu – istakla je Vučković i dodala da je jedina poteškoća bila to što su zatvorene knjižare, što srećom nije dugo trajalo.

Sudeći prema „Laguninim“ listama čitanosti, Vučković je ocijenila da se ukus čitalaca nije mnogo promijenio.

- Dobre knjige uvijek nađu put do čitalaca, pa je među najčitanijim naslovima bio roman Fredrika Bakmana „Uznemireni ljudi“, što je donekle bio odraz situacije, kao i klasik srpske književnosti „Besnilo“ Borislava Pekića, koji upravo obrađuje temu biološke katastrofe zbog virusa koji se iznenada pojavio – kazala je Vučković.

Otkrila je i način na koji su se u kriznim vremenima izborili za svoje čitaoce.

- Čitaocima smo posvećeni svaki dan u godini, svakom knjigom koju objavimo, svakom promocijom koju organizujemo, piscem koga ugostimo. Vrijeme pandemije, pored redovnih aktivnosti, iskoristili smo da unaprije-

dimo „Eden buks“, našu aplikaciju za čitanje elektronskih knjiga, koja je zaista jedinstvena ne samo na našem tržištu nego i u svijetu, jer ima aspekt koji povezuje korisnike i omogućava komunikaciju i razgovore o knjigama – rekla je Vučković.

Takođe, kako je kazala, tokom 2020. osmišljavali su časopis o književnosti „Bukmarker“ kako bi imali još jedan vid komunikacije sa čitaocima.

- Prvi broj je izašao u novembru prošle godine i već pripremamo majski broj koji će biti i sedmi broj našeg časopisa. Štampa se u tiražu od 100.000 primjeraka i može se besplatno dobiti uz svaku kupovinu u knjižarama „Delfi“ i „Laguna“ ili preko sajta laguna.rs – rekla je ona.

BAKMAN U VRHU

Što se tiče najpopularnijih književnih žanrova, kako je kazala Vučković, tokom 2020. godine nijesu primijetili da se neki posebno izdvojio u odnosu na prethodne godine.

- Čitaoci vole domaće autore, teme iz naše istorije, rado čitaju nagrađene knjige, pa su među najtraženijim knjigama stranih pisaca, što je već uobičajeno godinama unazad, bili romani Fredrika Bakmana, nobelovca Petera Handkea, ali i knjige domaćih autora, Jelene Bačić-Alimpić, Marka Vidojkovića, Dejana Tiago-Stankovića, Marka Aleksića i drugih. Čitaoci su rado birali i knjige iz oblasti publicistike, kao što je knjiga Juvala Noe Hararija „Sapijens: Kratka istorija čovječanstva“ ili „E, zabole me – Suptilna umetnost življenja“ Marka Mansona – kazala je Vučković.

B. BAJIĆ

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 26. april 2021.

Objavljen javni poziv za povjeravanje obavljanja linijskog prevoza putnika na gradskom i prigradskom području

Licence će se dobijati na deset godina Oglasom je utvrđeno da svake treće godine od dana stupanja na snagu ugovora o povjeravanju obavljanja linijskog prevoza putnika vršilac komunalne djelatnosti dužan je da obnovi 30 odsto voznog parka vanju dozvole ili licence za obavljanje djelatnosti. Jedan od uslova je i da ostvareni prihod u 2018. i 2019. godini zbirno ne smije biti manji od 500.000 eura. Važni kriterijumi su starost prevoznih sredstava (60 bodova) i tip motora (40 bodova). Oglasom je

D. MIJATOVIĆ

Komisija za povjeravanje obavljanja linijskog prevoza putnika na teritoriji Podgorice objavila je javni poziv za povjeravanje obavljanja linijskog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima. Pozivom je predviđeno da se taj posao može povjeriti privrednom društvu ili preduzetniku koji je registrovan u Centralnom registru privrednih subjekata za obavljanje prevoza putnika i koji je kadrovski i tehnički opremljen. U svojini, zakupu ili stalnom korišćenju treba da ima poslovni prostor za smještaj prevoznih sredstava i adekvatan broj zaposlenih i stručnog kadra.

U oglasu je navedeno da subjekat koji konkuriše za posao obavljanja linijskog prevoza putnika mora dostaviti između ostalog potvrde o upisu u Centralni registar i o posjedo-

Oglas otvoren do 22. juna

Slijedi modernizacija gradskog i prigradskog prevoza

utvrđeno da svake treće godine od dana stupanja na snagu ugovora o povjeravanju obavljanja linijskog prevoza putnika vršilac komunalne djelatnosti dužan je da obnovi 30 odsto voznog parka, i to pre-

voznim sredstvima do sedam godina starosti (za hibridni, električni i CNG tip motora) i do pet godina (za tip motora E6 i E5).

Naglašeno je da Glavni grad tokom ove ili iduće godine na-

mjerava da nabavi prevozna sredstava za obavljanje linijskog prevoza putnika koja će biti data na korišćenje vršiocu komunalne djelatnosti kojem je povjeren linijski prevoz putnika. Na osnovu toga biće i

Podnošenje prijava po ovom oglasu je otvoreno 60 dana od dana objavljivanja ovog oglasa na internet stranici Glavnog grada, odnosno do 22 juna do 12. Javno otvaranje ponuda po ovom oglasu biće održano 22. juna u 13 sati, u prostorijama Glavnog grada.

Dodatne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona - 020 235 185, 020 235 188, 020 675 654, kao i na imejl pgprevoz@podgorica.me.

umanjeni troškovi linijskog prevoza i cijena za korisnike ove komunalne usluge.

Odluka po ovom oglasu biće donijeta u roku ne dužem od 90 dana od dana otvaranja ponuda. Na osnovu odluke Komisije o izboru najpovoljnije ponude, ugovor o povjeravanju obavljanja linijskog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima na teritoriji glavnog grada biće zaključen na period od deset Nj. BOŠKOVIĆ godina.

Organizovana akcija pošumljavanja dijela Malog brda

Krv dala 84 donatora Iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore saopšteno je da je Udruženje davalaca krvi ,,Sveti novomučenici momišićki“ organizovalo akciju dobrovoljnog davanja krvi u kojoj je učestvovalo 84 donatora najdragocjenije tečnosti.

Uz zahvalnost organizatorima akcije i dobrovoljnim davaocima, iz Zavoda su pozvali i druge organizacije da sličnim akcijama pokažu društvenu odgovornost.

H. P.

Bez vode dio grada Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija najavljeno je da će potrošači iz ulica Đulje Jovanova, Carev laz, Sarajevska i Skopska danas biti bez vode u periodu od devet do 18 sati, dok će potrošači iz Ulice 8. marta i Bulevara crnogorskih ser-

dara biti bez vode u periodu od devet do 15 časova.

Do privremene obustave snabdijevanja doći će zbog izvođenja radova na gradskoj vodovodnoj mreži, a u slučaju loših vremenskih prilika radovi će biti odloženi.

H. P.

Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj, u saradnji sa gradskim preduzećem Zelenilo i mještanima Rogama, Vranićkih njiva i Vranića, organizovao je akciju pošumljavanja dijela Malog brda na površini od preko 7.000 kvadratnih metara. Zasađene su 34 nove odrasle sadnice crnog bora, košćele i dudovca, na prostoru koji je prethodno određen u komunikaciji predstavnika mještana i Glavnog grada u cilju zaštite, očuvanja i unapređenja zelenog fonda ovog prostora.

Iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj naglašeno je da su pošumljavanje i revitalizacija vegetacije prepoznati relevantnim strategijama Glavnog grada, kao i da će slične akcije biti sprovedene i na drugim lokacijama.

Pošumljavanje Malog brda

H. P.

Uređen prilaz jednom od najomiljenijih izletišta u Podgorici

Plaža u Rogamima spremna za posjetioce

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži danas će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 13 sati: dio Bandića; - od 9 do 18: Lijeva Rijeka, Brskut, Veruša, Opasanica i Mokra.

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 16: dio Zagoriča oko groblja; Braće Ribar, Mila Milunovića, Georga Dimitrova, Alekse Šantića i Ivana Gorana Kovačića; - od 9 do 18: Veruša.

H. P.

Posađene 34 sadnice

Plaža na Zeti u Rogamima

Gradonačelnik Ivan Vuković sa saradnicima i predstavnici kompanije Bemax obišli su juče završene radove na uređenju jednog od omiljenih izletničkih mjesta Podgoričana, plaže na Zeti u Rogamima.

- Danas u Rogamima, na čuvenoj plaži na rijeci Zeti, imamo priliku da konstatujemo da je plaža dobila potpuno drugačiji izgled, zahvaljujući projektu koji smo realizovali u okviru inicijative Mikro 020, uz značajnu podršku kompanije Bemax, vrijednosti 200.000 eura.

Raduje nas da, iako zvanično još nije krenula sezona roštilja na podgoričkim plažama koja se

obično vezuje za 1. maj, na ovom mjestu već ima dosta ljudi koji uživaju u ovom lijepom ambijentu. To nas posebno hrabri jer mi ovaj prostor prepoznajemo kao značajan potencijal, ne samo kada su naši sugrađani u pitanju, nego i kao značajan potencijal za turističku valorizaciju, u sklopu onoga što su naši planovi kada je u pitanju nastavak razvoja grada - kazao je gradonačelnik Vuković.

Uz zahvalnost kompaniji Bemax na saradnji i vrijednoj donaciji, Vuković je izrazio uvjerenje da će ovakvih i sličnih projekata biti i u narednom periodu.

H. P.

Reportaža

Poneđeljak, 26. april 2021.

KOTOR - Neđelja, 17 časova.

Dončića krivina, prva krivina na putu Kotor - Trojica, sa koje ,,puca“ pogled na kotorski zaliv, ili kako bi Kotorani rekli, grad na pjat.

Ovo je već više neđelja zborno mjesto učesnika patriotske auto-kolone u drevnom gradu.

Već je pristiglo nekoliko automobila. Na bankini pored puta dočekuje me transparent sa porukom: „Kotor izdati te neće dok se zemlja oko sunca kreće“.

Polako pristižu i ostali, jedan po jedan automobil iz kojih se vijore crvene crnogorske zastave, formirajući kolonu. Dok se čeka vrijeme polaska, obavljaju se posljednje pripreme. Neko učvršćuje barjak, provjerava da li, kako Kotorani po bokeški kažu, lijepo figura, je li sigurna još koja zastava i izlijepljena ostala crnogorska obilježja. Dogovara se tačna ruta prolaska kolone, o čemu učesnici obavještavaju policijske službenike. Policija im predočava pravila koja se moraju ispoštovati tokom auto-kolone, u protivnom slijede prijave i kazne.

Do sada, kako se moglo čuti, nije bilo problema, nesuglasica ili incidenata. Tako je bilo i danas.

Dan u koloni sa crnogorskim patriotama

Svi za Crnu Goru - jedinu svetinju

Zastave sa prozora i krovova automobila se viju a sa njima i ona energija koja se ne da opisati, sa sviješću da se kreće u misiju čistu, onu koju srce diktira u ljubavi prema svojoj državi.

Odzvanjaju patriotske, crnogorske pjesme. Do ,,daske“ odvrni tu „Sa korita Ivanova“ ili onu „Nema zbora“ , baš kao što nema zbora da nam neko može uzeti državu i ukrasti ljubav prema Crnoj Gori - čuje se najglasniji među njima. Ostali učesnici kolone pjevaju, razgovaraju, šale se...

vokacije ne reaguju, mirno nastavljaju svojim putem. Ima i negodovanja kada prolazeći pored pojedinih kuća vide da domaćin nije izašao, pa slijedi komentar „vala ako već neće u auto-kolonu, mogao je izaći makar ispred kuće da nam mahne“.

SLOBODa

energija

Zastave sa prozora i krovova automobila se viju a sa njima i ona energija koja se ne da opisati, sa sviješću da se kreće u misiju čistu, onu koju srce diktira u ljubavi prema svojoj državi.

Odzvanjaju patriotske, crnogorske pjesme. Do ,,daske“ odvrni tu sa ,,Sa korita Ivanova“ ili onu „Nema zbora“ , baš kako što nema zbora da nam neko može uzeti državu i ukrasti ljubav prema Crnoj Gori- čuje se najglasniji među njima. Ostali učesnici kolone pjevaju, razgovaraju, šale se..

Jedan srednjovječni gospodin kaže: „Politika nas je razdvojila, podijelila narod“, na šta mu sugrađanka odgovara: „Politika nas jeste razdvojila ali ljubav prema državi nas je spojila. I ova pozitivna spontana okupljanja i druženja održavaju nam pozitivan duh u ovim sumornim vremenima. Ko nije sa nama ne zna šta propušta“.

Mladić sa zvučnikom u ruci hoda pokraj kolone, čuju se zvuci crnogorske himne, „Oj, svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro, sinovi smo tvog stijenja i čuvari tvog poštenja... “ Slijedi znak da je vrijeme da se krene, 18 je sati i kolona kreće, čuvajući poštenje Crne Gore, reći ću.

Polako se spuštamo ka Škaljarima, uključujemo se na glavnu saobraćajnicu, pod budnim okom policije koja omogućava nesmetano kretanje kolone, a čiji službenici su raspoređeni na više lokacija duž cijele rute kuda prolazi kolona. Lagano se približavamo centru grada, i nailazimo na Kotoranina, koji svake neđelje strpljivo čeka da naiđe auto-kolona kako bi

15

Patriote s inspirativnim transparentom

Kolonu uvijek pozdravljaju oduševljeni građani ispred kuća

ih snimio. Učesnici kolone ga pozdravljaju... Nastavljamo glavnom saobraćajnicom pored Starog grada, gdje nailazimo na službenika policije, koji takođe snima auto-kolonu. I njega pozdravljaju.

DOSTOjanSTVO

„Evo snimaju nas, snimaju tablice. A neka snimaju, rade svoj posao“. Vozimo prema Dobroti.

- Pogledaj ga, neće ni da podigne glavu, neće da nas pozdravi - komentariše mladić koji prolazi pored puta. Odmah nakon toga, srednjovječna nasmijana žena, zastaje i pozdravlja kolonu sa obje ruke. Prolazimo pored kuće jednog kotorskog, sada već bivšeg funkcionera, čiji roditelji , svake neđelje izađu na terasu da sa zastavom pozdrave auto-kolonu. Sa onom finoćom i dostojanstvom

Kolone u više crnogorskih gradova Patriotske auto-kolone i juče su organizovane u više crnogorskih opština, kao vid otpora kršenju ljudskih prava. Kao i ranijih nedjelja, Podgoričani su se okupili kod grafita Krsta Zrnovog na Zabjelu. Duga kolona krenula je u vožnju oko 17 časova. - Protestujemo protiv kršenja osnovnih ljudskih prava. Neko sirenom, zvižducima, bukom koju stvaramo kao odgovor na fašizam. Ne, neće pristati pitoma, građanska,

koje imaju autohtone bokeške familije, a oni su jedna od takvih.

- Evo ih, tu su, i danas su izašli.

Bravo - zadovoljno komentarišu.

Vozimo se dalje.

- Evo ih, i oni su tu, ali viđi ovo, danas nijesu iznijeli zastavu, svaki put nas pozdravljaju sa zastavom... - čude se.

Nastavljamo put kroz Dobrotu i na jednoj lokaciji gdje učesnike kolone tradicionalno pozdravlja nekoliko sugrađanki, ovog puta nije bilo nikog i opet čuđenje koje je kratko trajalo, jer su ubrzo obaviješteni da sugrađanke iz objektivnih razloga nijesu mogle izaći da ih pozdrave. Tada shvatam da učesnicima kolone posebno zadovoljstvo pričinjava kada ih sugrađani čekaju i pozdravljaju zastavama i istom onom količinom patriotizma koja

slavna Crna Gora, na vaše lance i vaše stege, vaše nasilje poručili su ranije organizatori.

Učesnici auto-kolona nosili su crnogorske zastave, a iz automobila se čule su se patriotske pjesme. Grupa građana ranije je saopštila da će svake nedjelje organizovati skupove u svim crnogorskim opštinama, poručujući da slobodna i vječna Crna Gora nikada neće nestati.

Jedna učesnica današnjeg skupa došla je na zanimljivu ideju i dobro poznatu retoriku sa protestnih litija iskoristila da pošalje poruku onome ko u ime Crne Gore preda crnogorsku istorijsku i kulturni baštinu preda državi Srbiji.

prati sve njih u koloni i prosto struji u svim automobilima, časno za svoju državu i kako dolikuje energiji nesputane mladosti. Isto tako obraduje ih i kada slučajnici prolaznici zastanu, osmijehnu se, mahnu u znak pozdrava ili blenduju svjetlima, a mnogi i dugim sirenama iz automobila sa kojima se kolona susreće. Kažu, da su poseban adrenalin osmijesi na licima i da na taj način, pa i prolazu, bodre jedni druge.

Na potezu auto-kampa, kroz Dobrotu nekoliko sugrađana sa porodicama je pored puta sa zastavama. Ista slika i malo dalje, na Svetom Stasiju, odakle se kolona spušta na takozvani donji, priobalni put. Tokom prolaska tom dionicom, ista atmosfera, pojedini građani ispred svojih domova, na ulici čekaju da po-

zdrave kolonu okićenu zastavama. Posebno oduševljenje je kada ih sa balkona samostana pozdravljaju kotorske časne sestre. One su u ovom kraju po tradiciji uvijek bile i ostale primjer dobrote, humanosti, mira i blagosti, baš kao dobre vile.

Vidim pored puta i koleginicu, novinarku sa prijateljima, pozdravljaju kolonu i to sa parapeta ( priobalnih kamenih zidova) uz dug i gromoglasan uzvik „toooo, svaka vam čast“, „za našu jedinu Crnu Goru“. Na pozdrave im se uzvraća sirenom, mahanjem, osmijesima.

Neko sa parapeta gromoglasno uzvikuje „bravo, kraljevi“.

Malo kasnije slijedi i ružna scena, kada je jedna sugrađanka učesnike kolone „pozdravila“ sa podignuta tri prsta, a jedan prolaznik je doviknuo „mrš“.

Učesnici kolone na ovakve pro-

Incident u Bijeloj

Transparent inspirisan litijama

Tokom auto-kolone u Bijeloj došlo je do incidenta između partiota i grupe njihovih neistomišljenika. Iz policije CdM-u je potvrđeno da je privedeno sedam osoba. Narušavanje javnog reda i mira dogodilo se ispred ugostiteljskog objekta „Marleen“.

- Izvršeno je izuzimanje video-nadzora sa obližnjih objekata. O svemu je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu - nezvanično su kazali CdM-u iz policije.

Dodaju i da je u toku prikupljanje obavještenja od građana.

Opštinski odbor DPS-a Herceg Novi saopštio je da je prilikom mirnog prolaska patriotske auto-kolone kroz Bijelu, došlo do incidenta kada je grupa veliko-

Nakon prolaska rute donjim putem, uključujemo se ponovo na glavnu saobraćajnicu, pravi se krug do kružnog toka, a onda opet prolazimo glavnom saobraćajnicom i nastavljamo vožnju prema Perastu i Risnu.

Uz put srijećemo i službenike policije koji su rsapoređeni na više lokacija. Neki stoje mirno i ne reaguju, dok ima onih koji se ispod maske nasmiju ili podignu ruku u znak pozdrava.

- Ovaj je naš... ovaj nije... ovaj nas na oči ne može viđet - neki su od komentara na račun policije.

- Ne pripadam nijednoj partiji, to me ne interesuje, radim svoj posao pošteno, niko mi nikad ništa nije dao, ne interesuju me partije, samo moja država Crna Gora. Evo danas kada treba da odmorim, da budem sa porodicom, ja se vozim... I nije mi žao, srce me vuče i kaže da treba da sam danas ovdje, sve za državu i tako će biti vazda - komentar je učesnika auto-kolone. Slično razmišljaju i ostali.

- Kao što vidite ovdje nema partija, funkcionera, naša jedina partija je država Crna Gora, nemamo organizatora, nemamo novac, ovo ovdje su slobodni građani iza kojih ne stoji niko, a koje je povezala i izvela na ulicu samo jedna stvar, ljubav prema našoj Crnoj Gori - poručuju učesnici auto-kolone.

Prošli smo kroz Perast, potom nastavili put do Risna i nazad.

U Kotor stižemo nešto poslije 20 sati. Na pumpi u Škaljarima vožnja, ja ću je nazvati, kolone ljubavi se završava. „Adio ljudi, vidimo se opet u neđelju na istom mjestu, još brojniji, jači, bolji i složniji, svi za Crnu Goru, našu jedinu svetinju“. iv. KOMneniĆ

srpskih nacionalista nasrnula na učesnike čija je jedina krivica bila ispoljavanje ljubavi i patriotizma prema Crnoj Gori.

- Riječ je o sramnom incidentu, koji je posljedica mržnje prema svemu što je crnogorsko, građansko i evropsko.

Provokatorima kojima smeta zemlja u kojoj žive poručujemo da nikog neće zastrašiti, jer je ideal evropske i građanske Crne Gore za koji se borimo, jači od mržnje i kukavičluka – navodi se u saopštenju i dodaje da očekuju brzu reakciju Uprave policije i nadležnog tužilaštva, kako bi se ovakvi događaji u budućnosti preventirali.

Prema medijskim navodima, do incidenta je došlo i u Podgorici kada je iz jednog parka neko gađao kolonu kamenom, nakon čega je reagovala policija.

16

Arena

Telekom 1. CFL

Poneđeljak, 26. april 2021.

I. MANDIĆ

Tuzani sjajnu formu potvrdili u d

Dečić gazi ka TUZI – Dečić je pred vratima ,,raja“, odnosno Evrope. Tuzani broje dane do istorijskog uspjeha, a ako se pogleda kompletna sezona, to je i više nego zasluženo.

DAO GOL ZA POBJEDU: Arihiro Sentoku

Lješkopoljci samo dva boda udaljeni od trećeg mjesta

Dragocjena pobjeda Podgorice PODGORICA - Minimalna i dragocjena pobjeda Podgorice nad Iskrom.

Tim Milorada Pekovića potvrdio je trijumf ostvaren na gostovanju Budućnosti i pobjedom nad danilovgradskim sastavom na ,,DG areni“ prišao trećeplasiranoj Sutjesci na samo dva boda.

Lješkopoljci su pet kola prije kraja napravili pristojnu distancu u odnosu na konkurente. Rudaru su odmakli pet, Zeti sedam, Iskri osam bodova...

Možda im i četvrto mjesto donese istorijski izlazak u Evropu, potrebno je ,,samo“ da Iskra i Zeta ne osvoje Kup. Pogodak odluke na ,,DG areni“ postigao je Arihiro Sentoku u 17. minutu. Luka Maraš je sa desnog boka ušao u šesnaesterac i srećno, uz nespretnu reakciju Markovića, uspio da prođe i potom asistira Japancu, koji se namjestio i poslao loptu uz desnu stativu gola Marka Kordića.

Istu stativu Sentoku je zatresao u četvrtom minutu, da bi u nastavku akcije Petar Vukčević nezgodnim pokušajem na-

Podgorica

1

Iskra

1

00

Stadion: DG arena.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Gol: 1:0 Sentoku u 17. Žuti kartoni: Maraš, Suzuki (Podgorica), Šahman (Iskra)

Podgorica

Iskra

Ivezić P. Vukčević Živković Čelebić Suzuki Kaluđerović Kato Maraš (od 75. Bajović) Jovanović (od 75.

Ukšanović) Sentoku (od 84. Vuković) Sekulić (od 69. Kordić)

Kordić Malešević Drinčić Bakrač Šaletić Đorić Marković (od 71. Popović) Petrović (od 71. Luković) Boričić (od 54. Jamamoto) Šahman (od 54. Vuković) Milić

tjerao Kordića da ,,vadi“ loptu pod prečku.

Podgorica je poslije vođstva dobro držala raspored, igrala disciplinovano, da bi u finišu

bila na iskušenjima.

U 37. minutu Balša Boričić je uposlio Zorana Petrovića, koji je šutirao sa desne strane, a golman Nikola Ivezić loptu skrenuo u korner. Četiri minuta kasnije Boričić je efektno podigao loptu i ponovo pronašao Petrovića, a mladi ofanzivac je primio između dvojice defanzivaca, ali mu je Ivezić ponovo odbranio šut.

Trener Iskre Aleksandar Nedović nije smio da čeka, pa je u 55. napravio ofanzivne izmjene i na teren poslao Ivana Vukovića i Šoa Jamamota. ,,Crveno-bijeli“ su preuzimali inicijativu, ali nijesu ozbiljnije ugrožavali domaćina.

Podgorica je mogla iz kontre da ,,zaključa“ meč, ali je šut Sentokua izblokiran...

Iskra je matematički još u igri za plasman u kvalifikacije za Konferencijsku ligu kroz prvenstvo, ali realnost je da je to gotovo nemoguća misija.

Ostaje joj šansa da se Evrope domogne preko Kupa, ali istovremeno mora da misli i o opstanku budući da Jezero, koje je u zoni baraža, ima samo tri Ne. K. boda manje.

Definitivan pečat Dečić je udario u derbiju protiv Zete (3:1), gdje je pokazao karakter, odlučnost, kvalitet i bez dileme dokazao da treba da bude učesnik evropskog takmičenja, jer tim koji je prošle godine igrao Drugu ligu pravo je osvježenje za elitni rang ove sezone.

Vođeni energičnim Edisom Mulalićem, fudbaleri Dečića kada je bilo najpotrebnije odigrali su jednu od najboljih partija i pokazali da ne osjećaju strah, da nemaju problem sa imperativom i da su uostalom tim koji može mnogo. Dečić je meč protiv Zete otvorio izvanredno – već nakon 10 minuta bilo je 2:0 i samim tim domaćin je meč uveo u smjeru koji je i priželjkivao.

Tuzani su poveli gotovo iz prve akcije – igrao se treći minut kada je Camaj sa centra poslao loptu u prazan prostor za Pešukića, koji je lako pogodio mrežu rivala – 1:0. Samo šest minuta kasnije pomenuti dvojac bio je ponovo u naletu, ali su uloge zamijenjene. Pešukić je centrirao sa desne strane, Camaj šutirao glavom sa šest metara. Prvi utisak je bio je da je golman Zoran Aković izvadio loptu na vrijeme, ali je pomoćni sudija Jovica Tatar signalizirao gol – 2:0. ,,Blickrig“ na startu potpuno je nokautirao Zetu, koja je bila anemična i bez pravog odgovora. Sa druge strane, Dečić ,,napumpan“ samouzdanjem, ,,letio“ je po terenu, a već u 25. minutu, nakon akcije Božanovića i Pešukića, Vuljaj je imao

Danilo Pešukić

šansu, ali je bio neprecizan.

Reprezentativac iz redova Dečića u 36. minutu proigrao je Đoljaja na lijevom ćošku šesnaesterca, ali je Aković istrčao i ušao u šut ofanzivcu domaćih.

Sa druge strane, Zeta koja je u prvom dijelu imala samo šansu Mijata Lambulića u 28. minutu, u nastavku je djelovala opasnije. Trener Ratko Dostanić je u igru uveo Petra Orlandića, koji je odmah pravio probleme domaćinu. A nakon šanse

u 55. minutu, Orlandić je u 60. smanjio zaostatak svog tima, nakon što se sjajno oslobodio Pjetera Ljuljđuraja i desnom nogom pogodio donji ugao gola Popovića – 2:1.

Taj gol donekle je vratio u meč u ,,život“, ali je Dečić kontrolisao stvari na terenu.

Domaćini su, istina, mogli da sve riješe u 78. minutu, ali Vuljaj nije iskoristio odlično dodavanje Adrovića. Ipak, najbolji strijelac u istoriji Telekom 1. CFL, Admir

Petrovac poslije sedam mjeseci prepustio ,,fenjer“

Napokon u zoni baraža PETROVAC - Prvi put od kraja septembra fudbaleri Petrovca nijesu na dnu Telekom 1. CFL. ,,Nebo-plavi“ su pet kola prije kraja došli u zonu baraža za opstanak nakon što su kod kuće savladali Rudar (3:1), a onda dočekali poraz Titograda od Budućnosti (2:0).

Tim Nenada Vukčevića u finiš prvenstva ulazi s bodom više od ,,romantičara“, koji su bolji u međusobnom skoru.

Petrovac je juče došao do pete pobjede u prvenstvu iako je skoro cijelo drugo poluvrijeme imao igrača manje.

Tim Nenada Vukčevića zaslužio je tri boda jer je pokazao više od Rudara, čini se i više želio pobjedu, a i brojčano deficitiran nije dozvolio rivalu da mu zaprijeti.

,,Nebo-plavi“ su imali sjajan uvod u meč, iako je lako moglo da se desi da povedu gosti.

Rudar je izveo korner nakon kojeg je opasnost otklonjena sa gol linije. U nastavku akcije, poslije greške posljednjeg igrača gostiju Igor Vukčević je u kontru lansirao Zaima Divanovića, koji je izašao sam na golmana Baltića i poslao loptu pored njega. Šesti minut - 1:0.

Divanović je u 22. ušao u šesnaesterac, zalomio rivala i poslao loptu po zemlji za Vukčevića, koji je bio ,,kratak“ nekoliko centimetara. Četiri minuta kasnije bio je na pravom mjestu u pravo vrijeme - Luka Merdović je izveo slobodan udarac sa desne strane, u srcu šesnaesterca pronašao Vukčevića, a napadač domaćih glavom udvostručio prednost ,,nebo-plavih“.

Petrovac

3

Rudar

2

1

1

Stadion: Pod Malim brdom.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Milovan Milačić (Kotor) Golovi: 1:0 Divanović u 6, 2:0 Vukčević u 26, 2:1 Striković u 34, 3:1 Divanović u 89. Žuti kartoni: Mijušković (Petrovac), Kartal (Rudar) Crveni karton: Zoran Mikijelj (Petrovac) u 50. minutu

Petrovac je imao sve - dobar rezultat, dobru postavku igre, grogiranog rivala, ali je olako dozvolio Rudaru da se vrati u život.

U 34. minutu Zoran Mikijelj je slabo intervenisao i odbio loptu pravo na nogu Vuka Strikovića, koji je ,,opalio“ sa 17 metara i iznenadio Ljubomira Đurovića, čija je intervencija morala da bude bolja.

Nevolje za Petrovac nastavile

su čim je počelo drugo poluvrijeme.

Striković se našao u kontri, ponio loptu, a Mikijelj ga oborio kao posljednji igrač odbrane i zaslužio crveni karton.

Iz slobodnog udarca koji je uslijedio Dušan Živković je uputio dobar šut, ali je Đurović paradom spriječio izjednačenje. ,,Nebo-plavi“ su od 50. minuta bili prinuđeni da s igračem

manje brane 2:1, trener Nenad Vukčević je brzo napravio dvije izmjene defanzivne orjentacije i prepustio inicijativu gostima.

Rudar je, međutim, bio bezopasan, ne napravivši nijednu ozbiljnu šansu za izjednačenje.

Na drugoj strani je Rjoja Tačibana u 58. zatresao prečku, da bi Divanović u 89. potvrdio bijeg Petrovca sa dna tabele.

Dejan Kotorac je očajno odi-

Petrovac

Rudar

Đurović Savović Mikijelj Medigović Tačibana Marković Mijušković (od 83.

Mijušković) Merdović Divanović Đurđević (od 56. Vojvodić) Vukčević (od 54. Mugoša)

Baltić Kašćelan (od 46.

Tomašević, od 69. Kovačević) Kartal Vukotić Merdović Golubović (od 46. Tahirović) Kotorac Suraka (od 78. Vujović) Zečević Živković (od 78. Hajrović) Striković

grao povratnu loptu namijenjenu golmanu, a mladi ofanzivac Petrovac zaobišao Baltića i rutinski zatresao mrežu – 3:1. K. Ne.

Arena

Telekom 1. CFL

17 I. MANDIĆ

Poneđeljak, 26. april 2021.

derbiju protiv Zete

a Evropi Dečić

3

Zeta

1

2

0

Stadion: „Tuško polje“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje).

Golovi: 1:0 Pešukić u 3, 2:0 Camaj u 10, 2:1 Orlandić u 60, 3:1 Marković u 90+3. Žuti karton: Sopo (Zeta).

Dečić

Zeta

Popović Drešaj Zeljković Ad. Rudović Ljuljđuraj Nikolić (od 90+4. An. Rudović)ž Božanović Đoljaj (od 90+4.

Hakšabanović) Pešukić Vuljaj (od 86. Marković) Camaj (od 57. Adrović)

Aković Milić Krstović Ceklić Sopo L. Lambulić (od 46. Orlandić) Milojko Burzanović Popović (od 46. Đinović) Kalezić Mi. Lambulić (od 83. Ma. Lambulić).

Lazar Mijović u zagrljaju saigrača

Rezultati Petrovac - Rudar

3:1

Sutjeska - Jezero

0:0

Dečić - Zeta

3:1

Titograd - Budućnost

0:2

Podgorica - Iskra

1:0

Tabela

1. Budućnost 31 24 3

LISTA STRIJELACA 15 - Marković (Sutjeska) 12 - Božović (Budućnost), Striković (Rudar) 10 - Kordić (Podgorica), Vuljaj, Camaj (Dečić) 8 - Zarubica, Ivanović (Budućnost), Osmajić (Sutjeska) Adrović napravio je sjajan prodor u nadoknadi vremena, servirao praktično gol

4

54:21 75

2. Dečić

31 12 13 6

36:24 49

3. Sutjeska

31 12 12 7

46:30 48

4. Podgorica 31 13

7 11 34:29 46

5. Rudar

31 12

5 14 36:43 41

6. Zeta (-1)

31 11

7 13 27:32 39

7. Iskra

31

8 14 9

8. Jezero

31

9

24:26 38

8 14 20:28 35

9. Petrovac 31

5 10 16 25:41 25

10. Titograd 31

5

9 17

17:45

24

U narednom kolu (1. maja) sastaće se: Rudar - Dečić, Zeta - Sutjeska, Jezero - Podgorica, Iskra - Titograd, Budućnost - Petrovac.

Markoviću, kojem nije bilo teško da sa desetak metara pogodi za konačnih 3:1. R. P.

Budućnost slavila u gradskom derbiju na Starom aerodromu

Mijović gurnuo Titograd na začelje PODGORICA - Jedna školska akcija i minijatura igrača utakmice bile su dovoljne Budućnosti da četvrti put u sezoni ostvari pobjedu u malom/velikom gradskom derbiju protiv Titograda. Ovoga puta bilo je 2:0, a meč na Starom aerodromu riješila je mlada zvijezda u povoju - Lazar Mijović.

Brzonogi ofanzivac ,,plavih“ postigao je oba gola - prvi u 66. minutu sa ivice kaznenog prostora nakon napada iz kornera za aplauz, a drugi u sudijskoj nadoknadi poslije udarca lijevom nogom.

Duel komšija nije imao pretjereni rezultatski značaj za goste koji su ranije osigurali titulu, ali i te kako jeste za ,,romantičare“ koji su od sinoć posljednji tim u prvoligaškom karavanu.

Domaćin je preuzeo ,,fenjer“ od Petrovca koji sada ima bod više na tabeli.

Titograd je svoju šansu protiv lidera ispustio u prvom poluvremenu kada je imao penal koji u 38. minutu nije iskoristio Popović, pa i u 45. kada se japanski internacionalac Šimokava spetljao u završnici - pao je na loptu koja je došla iz prekida, a imao je u planu da je uklizavanjem proslijedi u

Titograd

0

Budućnost

0

20

Trening kamp OFK Titograd.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Miloš Savović.

Golovi: 0:1 Mijović u 66, 0:2 Mijović u 91. Žuti kartoni: Magdelinić, Popović (Titograd), Mijović (Budućnost)

Titograd

Budućnost

Spasojević B. Roganović Popović Magdelinić (od 65. Mandić) Boričić Bojović Šimokava Novović (od 83. Škrijelj) Brnović (od 83.

Turusković) Muzurović M. Roganović

Dragojević Terzić (od 69. Mirković) Mijović Ćetković (od 46. Božović) Raičković (od 78. Milić) Adžić Đuričković Đukanović (od 46. Grbić) Babić Ražnatović Mrvaljević (od 46. Zarubica)

mrežu. ,,Crveni“ su izgubili momentum, a u nastavku su skupo platili ceh, povezavši deseti meč bez trijumfa, a četvrti u nizu bez pogotka pod vođstvom trenera Vladimira Jankovića.

Budućnost je izašla u kombi-

novanom sastavu, a odsustvo glavnih igrača uticalo je na manjak konkretnih stvari pred protivničkom mrežom u prvom poluvremenu.

Uvodno ispitivanje prekinuo je Mijović, koji se u 11. minutu lijepo pripremio za udarac sa dvadesetak metara, ali nije bio ni blizu da ,,plavima“ donese vođstvo. ,,Romantičari“ su stajali u niskom bloku i šansu čekali iz kontre ili polukontre. Jedan takav napad razvili su u 26. kada je Bojović osvojio brisani prostor po krilu, s tim što je otišao previše desno i šutirao iz ugla iz kojeg nije mogao da pogodi metu.

Slično je bilo i 120 sekundi kasnije kada se na istom dijelu terena našao Brnović koji je dao pogrešan povratni pas ka saigraču.

Kako je vrijeme odmicalo Titograd je preuzimao inicijativu i bio opasniji. Domaćin je najbolju situaciju imao u 38. minutu kada je japanski internacionalac Šimokava izborio penal.

Najstrožu kaznu skrivio je Babić, ali je pogrešan start saigrača ispravio reprezentativni golman Dragojević koji je uhvatio ,,živu loptu“ nakon

šuta Popovića.

Sijevnuo je brzi protivudar na drugoj strani, ali je prizemni udarac Đukanovića završio pored stative.

Pred odlazak na odmor ,,romantičari“ su imali novu šansu, ovoga puta na ivici peterca, gdje Šimokava nije poentirao nakon prekida.

Trener gostiju Mladen Milinković reagovao je trostrukom izmjenom odmah na startu nastavka - u igru su ušli Grbić, Božović i Zarubica, a teren napustila tri mlada fudbalera Đukanović, Ćetković i Mrvaljević.

Jedan od mladih koji su ostali ,,unutra“ bio je Mijović, a upravo je on promijenio utakmicu na Starom aerodromu.

Krenuo je da teče 66. minut kada je Budućnost iz kornera izvela školsku akciju koju je krunisao Mijović - udarcem po zemlji sa petnaestak metara kroz gužvu koja je suzila vidokrug golmana Spasojevića.

Kontrolisali su ,,plavi“ meč, a na samom kraju uljepšali pobjedu - sve je uradio Mijović, koji je pokazao klasu i iz malo sreće u 91. minutu potpisao svoju najbolju partiju u dresu D. K. Budućnosti.

Jezero osvojilo bod kraj Bistrice

Realizacija koči Sutjesku NIKŠIĆ - Malo ko je mogao očekivati da će plasman Sutjeske na međunarodnu scenu biti neizvjesniji nakon jučerašnjeg meča, ali Jezero se još jednom dokazalo kao „tvrd orah“.

Meč je završen bez pobjednika, mreže su mirovale, pa izabranici Miljana Radovića sad za sobom imaju tri susreta bez postignutog gola, a Plavljani niz od četiri u kojima nijesu dozvolili da njihov golman Igor Asanović bude matiran.

Sutjeska ima samo dva boda više od četvrtoplasirane Podgorice, dok Jezero može da se nada opstanku bez baraža.

Domaćin je bio bolji, stvorio je nekoliko lijepih prilika, ali lopta nije htjela preko gol linije.

Već u sedmom minutu razigrani Ćetković je sjajno centrirao, ali mlađani Janjić nije stigao da tu loptu skrene u gol.

Svega pet minuta kasnije Mihelič je odlično asistirao upravo Ćetkoviću koji je, neuobiča-

Sutjeska

0

RADOVIĆ: Igrali smo u grču

i njegov pokušaj na kraju je završen samo kornerom.

Idealnu priliku, najbolju koja je juče viđena kraj Bistrice, prokockao je štoper Sutjeske u sudijskoj nadoknadi vremena. Mihelič je ubacio loptu iz lijevog ugla, Cicmil pogadio stativu, a odbijenu loptu Darko Bulatović glavom poslao preko gola, iako

0

Stadion: Kraj Bistrice.

Igrano bez prisustva publike Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica) Žuti kartoni: Cicmil, Raičević (Sutjeska), Pavlović (Jezero)

Miljan Radović, trener Sutjeske: Za ovaj meč smo se posebno pripremali, znali smo da Jezero igra u čvrstoj defanzivnoj zoni, trenirali da probijemo njihov blok, ali nijesmo uspjeli. Imali smo situacija iz kojih smo morali postići pogodak, ali prvi put moram priznati da nijesam u potpunosti zadovoljan igrom. Primjetan je bio grč kod mojih igrača, očigledno su bili svjesni važnosti ovog meča. Sa tri boda napravili bismo mnogo, ali možda i ovaj bod bude na kraju posebno veliki.

Milija Savović, trener Jezera: Ovo je naš četvrti vezani susret bez primljenog gola, a to nas hrabri u finišu sezone.

Jurimo mjesto koje nas vodi u opstanak bez baraža i za ovaj meč smo se pripremali da ga odigramo baš kako smo ga i odigrali. Bili smo defanzivni, igrali na našoj polovini i tražili prostor koji bi nam eventualno otvorila Sutjeska za kontru.

jeno, šutirao glavom i kad su svi vidjeli loptu iza leđa Asanovića on je stigao da odbrani, tako da su se Nikšićani morali zadovoljiti ubacivanjem iz ugla.

U 18. minutu sa 30-ak metara bilježimo odličan šut Cicmila, ali promašuje za malo. I najbolji strijelac Sutjeske Božo Marković imao je priliku u finišu prvog poluvremena, ali

Jezero

Marko Ćetković

je bio u petercu.

I u nastavku je Sutjeska igrala mnogo ofanzivnije, ali neije uspjela da probije bedem Plavljana. S druge strane, gosti se nijesu naigrali mnogo na polovini Sutjeske, čemu najbolje svjedoči podatak da nijesu uputili nijedan ozbiljan šut

na gol Vlada Giljena.

Janjić je imao priliku u 55. minutu, kada ga je dugom loptom pronašao Pajović. Bio je to lukav šut, u kaznenom prostoru Plavljana bilo je kao u košnici, ali lopta je završila tik pored desne stative. I malo kasnije Pajović je šutirao pored

Sutjeska

Jezero

Giljen Janjić Grivić Pajović Augusto (od 84. M. Vuković) Ćetković (od 57. Raičević) Bulatović Marković Stijepović Mihelič Cicmil (od 80. Marušić)

Asanović Vuković Drešković Matanović (od 80. Muković) Jovićević Pavlović Radunović Mendi (od 90.+2 Radenović) Vukčević (od 84. Osmajlić) Brisuela Đurković

gola, a u posljednjih 20-ak minuta nastupila je apsolutna opsada gola Jezera, ali mreža je ipak mirovala. Posljednju priliku za Sutjesku imao je Raičević kada ga je u 75. minutu uposlio Augusto, ali ni ta lopta nije završila tamo gdje su Nikšićani željeli.

Ra. P.

Sportski miks

U 17. minutu meča Anžer - Monako morao da napusti teren

ili sjutra iz kluba sa Azurne obale stigne informacija o ozbiljnosti povrede našeg slavnog napadača.

Stevan je igrao odlično u prethodnim sedmicama i zaslužio je mjesto prvotimca. Tokom sedmice najavljeni su i pregovori sa upravom Monaka o produžetku ugovora koji ističe u R. A. junu.

Lider Premijer lige uspio da savlada Totenhem u finalu

Siti nedodirljiv: ,,Građani“ opet osvojili Liga kup Mančester siti zaslužio je trofej Liga kupa Engleske pobjedom nad Totenhemom 1:0 u finalu na londonskom ,,Vembliju“.

To je prvi trofej sezone za mančesterske ,,građane“, koji će skoro izvjesno osvojiti i Premijer ligu ovog proljeća.

Ovo je čak peti trofej Sitija u posljednjih šest godina u Liga

kupu. Gol odluke, u 82. minutu, postigao je francuski štoper Ajmerik Laport. Defanzivac je rutinski realizovao centaršut jednog od najboljih organizatora današnjice Kevina de Brujna.

U kojoj mjeri je Siti dominirao protiv ,,pijevaca“, svjedoči odnos u šutevima 21-2 i znatno veći posjed lopte.

R. A.

Važni bodovi za Barselonu u borbi za titulu

Grizman pogađao za pobjedu Barselona je zasluženo pobijedila Viljareal 2:1 u gostima, u 33. kolu Primere – i nastavila borbu za titulu prvaka Španije.

Domaćin je vodio od 26. minuta golom Čukvuezea, ali je od 65. minuta igrao sa igračem manje, kada je Trigueros zaslužio direktan crveni karton.

Preokret je režiran već do 35. minuta – francuska zvijezda, napadač Antoan Grizman, golovima u 28. minutu i sedam minuta kasnije režirao je tri-

jumf.

Fudbaler iz Maskona je na 29 nastupa ove sezone u Primeri 11 puta bio strijelac, a dobra forma je ohrabrenje pred završnicu sezone.

Barselona sada ima 71 bod, dva manje od lidera Atletiko Madrida, uz isti broj odigranih mečeva – 32.

R. A.

Bez golova u starom derbiju Premijer lige u Lidsu

Sedma ,,nula“ Junajteda Čak sedmi put ove sezone Mančester junajted odigrao je 0:0, na gostovanju Lids junajtedu, u 33. kolu Premijer lige.

Gigant sa ,,Old Traforda“ u gostima nije stvorio dovoljno pravih šansi. Procjena menadžera Ole Gunara Solskjera, da je ovo meč za koji je sigurno reći da se neće završiti bez golova – bila je potpuno pogrešna.

Sada mančesterski tim ima 11 bo-

Poneđeljak, 26. april 2021.

Završnica plej-ofa ABA 2 lige – završeno prvo polufinale

Nova povreda Jovetića Naša fudbalska zvijezda Stevan Jovetić doživio je novu povredu.

U meču protiv Anžera u gostima u francuskoj Ligi 1 zvijezda Monaka dobio je priliku da zaigra od prvog minuta. Već u 17. minutu Podgoričanin je morao biti zamijenjen. U igru je ušao Francuz Ben Jeder.

Očekuje se da već tokom noći

Arena

dova manje od gradskog rivala Sitija, koji drži vrh tabele. Junajted je drugi sa sedam poena više od Lidsa i izvjesno će igrati u Ligi šampiona naredne sezone.

Utisak je da je Solskjerova ekipa više razmišljala o predstojećem meču sa Romom u polufinalu Lige Evrope. Pogba je meč počeo sa klupe, a Kavani ušao u igru tek u posljednjih pet minuta.

R. A.

Spars prejak za Podgoricu Spars Podgorica

74 59

PODGORICA – Dvorana: „Morača“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Arsenijević, Stefanović, Ćalić.

Rezultat po četvrtinama: 17:6, 29:17, 17:23, 11:13.

SPARS: Zahiragić 2 (2-2), Klavžar 2, Hasandić 17 (2-1), Gegić 3, Ilić 7 (1-1), Memić, Kamenjaš 23 (5-5), Buza, Mičić 2 (2-2), Livadić 1 (2-1), Orelik 17 (2-2).

PODGORICA: Bulajić 2, Mićović, Titić 8 (1-1), Tmušić 12 (3-3), Tomašević, Musić 9 (3-0), Kovačević 3, Koprivica 2, Čarapić 7 (6-2), Vučinić 2, Kartalović 10 (4-0), Robinson 4.

Košarkaši Sparsa prvi su finalisti plej-ofa ABA 2 lige i u „džepu“ imaju barem baraž za ABA ligu - ekipa koju sa klupe vodi crnogorski trener Miodrag Kadija u dva meča polufinala bila je bolja od Podgorice i zasluženo se plasirala u finale, gdje će igrati sa boljim iz drugog polufinala koje igraju Studentski centar i zemunska Mladost.

Spars je iz prvog meča branio osam poena prednosti (72:64), a Podgorica nije bila ni blizu da u revanšu ovo polufinale učini zanimljivijim, a kamoli da ugrozi Spars na putu do finala.

Predstavnik Bosne i Hercegovine je slavio 74:59, ukupno u dvomeču sa 23 poena razlike.

- Čestitam mojim igračima na svemu što su pružili, jer je ovo izuzetno veliki napor. Za 18 dana odigrali smo devet utakmica, bilo je izuzetno teško ovo izdržati, i čestitam im na briljantnim partijama u Podgorici. Čestitam i

ABA2 LIGA

18

Mikaile Tmušić

mom stručnom štabu koji je pomogao da se napravi ovaj rezultat, kao i fizioterapeutu koji je bukvalno 24 sata radio sa njima da budu spremni za ovo. Čestitke i upravi, koja je omogućila da se napravi ovaj rezultat. Želim da pohvalim i Podgoricu, koja je napravila sjajan rezultat pod vođstvom Zorana Kašćelana, koji je mlad trener, ima 35 godina, i siguran sam da će on biti izuzetno dobar trener. Projekat Podgorice je sigurno košarkaška budućnost Crne Gore – rekao je trener Sparsa Miodrag Kadija.

Sve je odlučeno još u prvom poluvremenu, Spars je poveo 9:0, Podgorica je prve poene upisala nakon nešto više od pet poena (9:2), a do kraja dionice su Sarajlije imale dvocifrenu prednost (17:6).

U drugom kvartalu je Spars nastavio da dominira u obje faze igre, a na poluvremenu je imao dvostruko više poena od rivala (46:23).

Spars je uz prvih 20 minuta šutirao odličnih 65 odsto iz igre (12-8 za dva, 11-7 za tri), dok je Podgorica imala mizernih 25,7 odsto (20-7 za dva, 15-2 za tri). Formalni domaćini su dominirali u skoku (21-12), asistencijama (17-7), a Podgorica je jedino imala manje izgubljenih lopti (4-11) i više ukradenih (4-3).

Sparsi su u nastavku kontrolisali igru i rezultat, a nakon četiri minuta igra u trećoj četvrtini njihova prednost je iznosila rekordnih 26 razlike (51:25)...

Bez obzira na ovaj poraz, Podgorica je imala uspješan debitantski nastup u ABA 2 ligi, zauzela je šesto mjesto u

Studentski centar želi da ovjeri finale Danas će biti poznat i drugi finalista ABA 2 lige, od 15 sati sastaju se Studentski centar i zemunska Mladost. Studentski centar je prvi meč dobio 86:85.

- Iskustvo je presudilo u prvom meču, bilo je na našoj strani. Igrali smo protiv izuzetno kvalitetne ekipe Mladosti, koja je dobra i u odbrani i u napadu. Nema tu nekih nepoznanica između nas, čeka nas već treća utakmica u toku ove sezone.

Neće biti tu nekih taktičkih novina. Moramo da uđemo sa velikom energijom, da pokušamo da odigramo odbranu kao u prvom meču, a u napadu da odigramo mnogo pametnije. Vjerujem da, ukoliko se to desi, pobjeda neće izostati - kazao je plej „studenata“ Nikola Pavlićević. ligaškom dijelu (skor 7-6), a u četvrtfinalu plej-ofa je eliminisala Borac iz Banjaluke...

- Čestitke ekipi Sparsa na apsolutno zasluženoj pobjedi, jasno je poslije prve četvrtine bilo da je ovaj dvoboj gotov, da mi nemamo puno šansi. Spars je potvrdio kvalitet iz regularnog dijela, nijesu slučajno bili na drugom mjestu. Ostaje žal što smo ovako odigrali drugu utakmicu, mislim da je bio preveliki grč, pogotovo u napadu, imali smo i veliki broj promašenih bacanja. Kad se onako lopte otvori meč, teško je bilo očekivati da se možemo vratiti. Generalno moram biti srećan, jer su momci pokazali da je sezona bila fantastična, završiti među četiri ekipe u ABA 2 ligi je veliki uspjeh – rekao je Zoran Kašćelan, trener Podgorice.

S. J.

Dončićev Dalas „razbio“ Lejkerse, rekord karijere Portera, Juta poražena od Minesote

Vučević odličan, Čikago sve dalje od plej-ofa Nakon poraza od Majamija (106:101), košarkaši Čikaga su još dalje od plej-ofa, odnosno kvalifikacija, pošto su trenutno na diobi 11. mjesta Istočne konferencije sa skorom 25-35.

Bulsima nije pomogla još jedna odlična partija Nikole Vučevića, koji je meč završio sa 26 poena (iz igre 18-11), imao 14 skokova i šest asistencija, za skoro 39 minuta igre. Čikago je veoma loše ušao u utakmicu protiv vicešampiona i izgubio je prvu četvrtinu 33:18.

Do poluvremena je situacija za Bulse bila još gora jer su gubili i 20 razlike, a poraz su podnošljivijim učinili tek u posljednjoj četvrtini. Čak je posljednja dionica bila toliko dobra za ekipu Nikole Vučevića da su na 30 sekundi do kraja imali samo poen zaostatka. Ipak, jedna trojka Kendrika Nana je postavila konačnih 106:101…

Pored Vučevića raspoložen za igru u Čikagu bio je još jedino Kobi Vajt sa 31 poenom, te po pet skokova i asistencija, a falio je povrijeđeni Zek Lavin.

Kod Majamija su četiri igrača

Rezultati Indijana – Detroit Majami – Čikago Nju Orleans – San Antonio Dalas – Lejkersi Juta – Minesota Denver – Hjuston

imala su 20 ili više poena - Dankan Robinson je ubacio 23, Nan 22, te Džimi Batler i Bema Adebajo po 20, s tim da je Adebajo dodao i 10 asistencija i šest skokova.

Drugi put u tri dana, Los Anđeles Lejkersi su izgubili od Dalasa, sa 108:93, ubjedljivije nego u u prethodnom meču (115:110), i pored toga što je u postavi bio Entoni Dejvis, koji je meč završio sa 17 poena. Šampionu nije pomoglo ni to

što je u drugoj četvrtini vodio 17 razlike (54:37), u meču u kom je Luka Dončić bio uglavnom udvajan od strane Lejkersa, pa je ostao tek na 18 poena. Ipak, Slovenac je imao 13 asistencija, ali i odličnog Dvajta Pauela koji je ubacio 25 poena, od čega je 12 upisao u posljednjoj četvrtini koju je Dalas dobio 29:14. Dončić je u posljednjem kvartalu imao pet asistencija i jednu bitnu trojku, koja je zapravo donijela prednost Dalasu. Lejkersi

115:109 106:101 108:110 108:93 96:101 129:116

su, inače, imali očajan šut iz igre, tek 38 odsto, dok su za tri šutirali 45-12 Osim Dončića i Pauela, sjajan je bio i Dorijan Fini Smit, koji je meč završio sa 21 poenom. Najefikasniji kod Lejkersa bio je bek Ben Meklmor sa 20 poena, Denis Šruder je dodao 16 poena i 10 asistencija.

Minesota je rezultatom 101:96 porazila Jutu, najbolji tim lige.

Timbervulvsi su u posljednja tri i po minuta dozvolili svega tri poena Juti i na taj način su zatvorili meč. Karl Entoni Tauns je imao 24 poena i 12 skokova kod Minesote, Entoni Edvards i Dianđelo Rasel su dodali po 23 poena. Bojan Bogdanović je bio najbolji kod Jute sa 30 poena, i sedam trojki iz 13 pokušaja.

Majk Konli je meč završio sa 18 poena, dok je Rudi Gober imao samo devet poena i čak 17 skoS. J. kova...

Arena

Poneđeljak, 26. april 2021.

Sportski miks

19

Cetinjski tim poražen poslije 20 pobjeda u isto toliko mečeva ove sezone

Lovćen prizemljen u Budvi B. rivijera Lovćen

RK LOVĆEN

Mini liga za prvaka

36 (16) 24 (8)

BUDVA - Mediteranski sportski centar. Igrano bez prisustva publike. Sudije: M. Vešović (Berane) i N. Mitrović (Podgorica). Sedmerci: Budvanska rivijera 4 (3), Lovćen 4 (3). Isključenja: Budvanska rivijera 10, Lovćen 8 minuta.

BUDVANSKA RIVIJERA BUDVA: Pešić (12 odbrana i sedmerac), Ivančević, Vidović, Peruničić 7 (2), Novaković 5, Pajović 8, Simović 3, Nikolić, Lakić 1, Zeković, Kapisoda, Vukajlović, Radoman 1, Đođić 3, Vukić 8 (1), Katnić.

LOVĆEN: Borilović (tri odbrane i sedmerac), Borozan (šest odbrana), Perišić, Ćorsović 2, Marković 8 (2), Kaluđerović, Pejović, Drakulović 3 (1), Božović, Latković 3, Mitrović 4, Lakićević, Pravilović, Mrvaljević, Eraković 1, Bulajić 3.

Mini liga za prvaka 1. Lovćen 2. B. rivijera 3. Komovi 4. Berane 5. Partizan

10 11 10 10 11

9 7 5 2 2

0 0 1 1 0

1 4 4 7 9

289:256 332:293 252:255 229:254 252:296

18 14 11 5 4

Mini liga za opstanak 1. Mornar 2. Rudar 3. Danilovgrad 4. Jedinstvo

Sa jučerašnjeg meča u Budvi

9 8 9 8

6 6 3 2

0 0 0 0

3 2 6 6

262:221 241:216 224:267 216:239

12 12 6 4

korašnji igrač Lovćena Danilo Pajović sa osam pogodaka, koliko je dao i Vojislav Vukić, dok je Đorđo Peruničić postigao jedan manje...

U poraženom timu najefikasniji je bio Igor Marković sa osam golova.

Danilovgrad 3 (2), Mornar 1 (0). Isključenja: Danilovgrad 6, Mornar 8 minuta.

DANILOVGRAD: Đurđevac (11 odbrana i sedmerac), Jovićević, Đurković 2, Mirović, Kažić 2, Krivokapić 7 (2), Marušić 4, M. Zmajević, B. Vujović 2, V. Zmajević 4, Jokanović, Jokić 3, D. Vujović, Popović 1, Šljukić, A. Vujović.

MORNAR 7: Jović, Drča (15 odbrana i sedmerac), Živković 2, Mijušković 2, Ljuši, Beharović 2, Mulić, Šabanović 5, Ražnatović, Marojević 5, Gvozdenović 2, Bujić, Ašanin 3, Agović 2, Mrdak 1, Ratknić.

Važna pobjeda Danilovgrada u Mini ligi za opstanak.

Pogotkom Miloša Krivokapića iz sedmerca u posljednjoj sekundi, tim iz grada na Zeti slavio je protiv Mornara 7 (25:24) koji je tri minuta i 40 sekundi prije kraja vodio četiri razlike (23:19).

Danas u 17 sati sastaće se Rudar i Jedinstvo. ne. k.

Poslije 20 pobjeda u isto toliko mečeva ove sezone (17 u prvenstvu i tri u Kupu), došao je kraj dominaciji rukometaša Lovćena.

Iznenađenje je napravila Budvanska rivijera Budva, i to na impresivan način – tim Dejana Dragnića slavio je u trećem kolu Mini lige za prvaka čak 36:24.

Cetinjani su u potpunosti nadigrani u prijestonici crnogorskog turizma, gdje su držali priključak samo u prvih 15 minuta.

Domaćin je serijom 3:0 poveo 10:5 u 18. minutu, a na poluvremenu imao ,,plus 8“ – 16:8.

Lovćen je i u nastavku pokazao nemoć, nije mu pomogla ni promjena odbrane i morao je da se pomiri sa prvim porazom

poslije skoro godinu i po.

Pobjeda Budvanske rivijere unijela je koliku-toliku neizvjesnost u Mini ligu za prvaka.

Cetinjski sastav ima 18 bodova, četiri više od Budvana, ali i utakmicu manje.

U velikoj pobjedi Budvanske rivijere istakao se Lazar Pešić sa 13 odbrana (jedna iz sedmerca), sjajni su bili i dos-

Danas se okuplja rukometna reprezentacija Crne Gore

Gordana Marsenić dala 12 golova u trijumfu ,,plavih“

PODGORICA - Muška rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici i početi pripreme za mečeve protiv Kosova, Švedske i Rumunije, u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u Mađarskoj i Slovačkoj.

Prva liga za rukometašice

Budućnost II 39 (17) Rudar 22 (8) PODGORICA - Univerzitetska dvorana. Utakmica igrana bez prisustva publike. Sudije: Kaluđerović i Vujačić.

BUDUĆNOST II: J. Kadović (6 odbrana), Anđušić, Pejović 2, Novović 5, N. Kadović 2, Gugač 3, Hadžaj, Bojanić 4, Mehmedović 4, G. Marsenić 12, M. Marsenić (2 odbrane), Lopičić, A. Marsenić 2, Krivokapić 1, Senić, Đurović 4.

RUDAR: Jovanović 2, Radović 1, Ražnatović 6, Petrović 1, Bazović (4 odbrane), Vujadinović 1, Marković 1, Milošević 3, Peruničić (6 odbrana), Rešetar 1, Radonjić, Mitrović 3, Kolić 1, Kalezić, Lutovac 1, Brković 1.

Gradski derbi riješen je nakon uvodnih minuta - rukometašice Budućnosti II lako su stigle do pobjede protiv mlađeg tima Rudara, filijale podgoričke ekipe.

Gordana Marsenić blistala je sa 12 golova ( jedan promašaj), a stoprocentna je bila Mela Mehmedović (4). a. M.

Nikšić Feniks

32 (13) 29 (15)

NIKŠIĆ - Sportski centar ,,Nikšić“. Utakmica igrana bez prisustva publike. Sudije: Radulović i Koraćević.

NIKŠIĆ: Kovačević (7 odbrana), Lučić, Bulatović 6, Radović, Vojinović, Žižić 4, Cerović, Sekulić, Đurđevac, Krcunović, Terzić 11, Vukasojević 1, Radonjić 4, Drašković, Laketić 5, Vidaković.

FENIKS: Petrović ( 8 odbrana), Borilović, Labović 3, Stojanović, Kažić 1, Kovačević 9, Garčević 3, Radović 2, Babić 3, Bijelić, Zečević 2, Dedić, Džarić 6.

Nikšić je do trećeg trijumfa stigao u meču protiv Feniksa koji je na papiru bio favorit.

Strpljivi domaćin je od 47. minuta preuzeo kontrolu kada je serijom 3:0 došao do prednosti od 26:23. Marija Terzić postigla je 11 golova za domaćina, a dva manje za Feniks dala je Anđela Kovačević. a. M.

Selektor Zoran Roganović ranije je objavio spisak od 18 igrača na koje računa za te duele.

U odnosu na posljednji meč u kvalifikacijama protiv Švedske, u Lundu prošlog mjeseca, u tim se vraćaju bekovi Vladan Lipovina i Stefan Čavor.

Akciju će zbog povrede propustili krilo Miloš Vujović i bek Al Rajana, Stevan Vujović zbog mjera protiv korona virusa koje su na snazi u Kataru.

Na spisku su golmani Nebojša Simić i Mile Mijušković, krila Filip Vujović, Aleksandar Bakić, Marko Lasica i Mirko Radović, pivoti Nebojša Simović, Nemanja Grbović i Vuk Lazović, bekovi Vasko Ševaljević, Aleksandar Glendža, Miloš Božović, Božo Anđelić, Stefan Čavor, Vladan Lipovina, Branko Vujović, Risto Vujačić i Radojica Čepić.

Reprezentacija će danas odraditi trening, a sjutra otputovati za Prištinu, gdje će dan kasnije igrati protiv Kosova.

Aktuelni vicešampion svijeta,

U MVP trci 12 zvijezda Evrolige Evroliga je saopštila imena košarkaša koji konkurišu za titulu najboljeg igrača (MVP) u Evroligi.

Kandidati su: Jan Veseli (Fenerbahče), Vasilije Micić (Efes), Nando de Kolo (Fenerbahče), Nikola Mirotić (Barselona), Šejn Larkin (Efes), Marko Gudurić (Fenerbahče), Valter Tavares (Real Madrid), Vladimir Lučić (Bajern), Dišon Pjer (Fenerbahče), Majk Džejms (CSKA), Keving Pengos (Zenit), Sertač Sanli (Efes).

Očekuje se da se odluka o najboljem igraču evroligaške sezone saopšti uoči fajnal-fora. r. a.

Prva liga za košarkašice, 10. kolo

Novljanke ubjedljive, Kojčinović indeks 32 Nikšić Primorje

46 87

NIKŠIĆ – Dvorana: SC ,,Nikšić“. Igrano bez prisustva gle-

dalaca. Rezultat po četvrtinama: 10:24, 4:16, 12:26, 20:21.

NIKŠIĆ: Đikanović 8, Karadžić, Gavrić 16, Tat. Radosavljević 6, Tam. Radosavljević 4, Janković 2, Rondović 2,

Mini liga za opstanak

Danilovgrad 25 (9) Mornar 7 24 (7) DANILOVGRAD - Sportski centar ,,Danilovgrad“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: I. Bailović (Pljevlja) i K. Marković (Cetinje). Sedmerci:

,,Lavovi“ kreću po vizu za Euro

Švedska, stiže u Podgoricu 30. aprila, dok je u posljednjem meču kvalifikacija, 2. maja protivnik selekcija Rumunije. Švedska ima maksimalan uči-

nak i šest bodova iz tri meča, Rumunija i Kosovo osvojili su po tri (četiri meča), dok je crnogorska reprezentacija na dva osvojena boda iz tri duela.

Blagojević, Marković 4, Mirković 4, Batrićević.

PRIMORJE: Radnjić 13, Jo. Radosavljević, Kojčinović 23, Bulajić 21, Jevtović, Je. Radosavljević, Rečević 3, Tripović, Ilić 2, Akšam 2, Ječmenić 12, Đuranović 11.

Košarkašice Primorje opravdale su ulogu favorita protiv Nikšića i očekivano došle do pobjede. Novljanke su dominirale svih 40 minuta, pokazale da su mnogo kvalitetnije i zasluženo trijumfovale. Meč su obilježile Jovana Kojčinović (23 poena, 6 asistencija, 5 skokova, za indeks 32) i Jelena Bulajić (21 poen i isto toliko indeksnih poena), dok su dabl-dabl učinak imale Bojana Radnjić (13 poena, 10 skokova) i Marija Đuranović (11 poena, 10 skokova). r. p.

imao je u desetom gemu druBolji od Cicipasa u gog seta već dvije meč lopte. dramatičnom finalu, ponovo drugi na svijetu Nije ih iskoristio, ali je do kraja

Nadal opet na tronu u Barseloni Rafael Nadal je titulom potpisao povratak u formu – u sjajnom finalu ATP turnira u Barseloni pobijedio je Stefanosa Cicipasa 6:4, 6:7, 7:5.

Ova, 12. titula u Barseloni za ,,bika sa Majorke“ je potpuno zaslužena. Protiv mladog Atinjanina, koji je u sjajnoj formi,

,,Lavovima“ pobjeda nad Kosovom i remi sa Rumunijom garantuju odlazak na EP, pod uslovom da Rumuni izgube od Švedske. r. a.

ipak odigrao sigurnije i sa manje oscilacija.

Nadal je apsolutni rekorder turnira u Barseloni, a samo je Rolan Garos osvajao više puta.

Finale je trajalo čak tri sata i 40 minuta, a Nadal je pobijedio iako je imao svega 64 procenata ubačenog prvog servisa.

Rafa je realizovao četiri od 12 brejk-lopti na meču, a Cicipas dvije od 13. Sveukupan utisak je da su igrači trenutno u približnoj formi, a da je presudilo iskustvo i smirenost ,,kralja šljake“.

Osvajanjem ove titule, Španac će se vratiti na drugo mjesto planetarne ATP liste i preskočiti Danjila Medvedeva. r. a.

Arena

20 Rukomet

Poneđeljak, 26. april 2021.

ODLAZI POSLIJE DVIJE DECENIJE: Milena Raičević oprostila se od omiljenog kluba

Svu snagu što sam imala dala sam za Budućnost PODGORICA - Milena Raičević emotivnom porukom na društvenim mrežama oprostila se od kluba, navijača i grada. Kaže da je svako slovo suzama pisala i da još uvijek, nekoliko dana nakon što je ozvaničen njen odlazak u Tursku, ne vjeruje da napušta Budućnost.

Djevojka koja je dvije decenije nosila plavi dres i jedna od legendi podgoričkog kluba, sigurna je da će se brzo vratiti kući, najljepšem gradu i klubu koji stanuje u srcu. Budućnost je emocija, porodica i sve...

SVAKO SLOVO SUZA - Postojala je mogućnost da idem, ali ni mediji nijesu vjerovali, do zvaničnog saopštenja. Imala sam potrebu da se obratim javnosti i navijačima koji su uvijek bili uz mene i klub sa kojim sam sve osvojila. Budućnost je, zaista, moj najveći uspjeh, a nešto čime ću se uvijek ponositi je to što sam legenda, odnosno jedna od legendi kluba.

Ova nagrada se ne može uporediti sa drugim nagradama. Mislim da ni do danas ne umijem da objasnim kako je to imati želju, bukvalno čitav život, da igraš za jedan klub.

Milena kaže da je spletom dosta okolnosti odlučila da ide. A ne ide joj se!

- Još ne vjerujem da ću u nekom periodu, nakon Olimpijskih igara, napustiti najljepši grad, bez kojeg ću teško funkcionisati. Ali život je takav, mijenja se, kao što se i moj promijenio rođenjem djeteta.

Zbog čega Milena napušta Budućnost?

- Ima dosta razloga, ne bih nabrajala. Sport je pao u drugi plan, nemamo podršku od države, a rukomet mora da se njeguje i čuva. Nadam se da će se to promijeniti jer djevojke koje ostaju u Budućnosti su, takođe, okosnica reprezentacije.

Vjerujem da će se država okrenuti sportu, a onda rukometu, toliko smo zaslužili. Za Budućnost će igrati mlade djevojke koje će, sigurna sam, graditi ono što smo i mi gradili njihovih godina i kasnije.

Ali to mogu samo uz podršku onih koji to treba da rade.

Pričati sa Milenom o rukometu je vraćanje na Budućnost.

- Uvijek ću razmišljati o Budućnosti - jedini klub koji volim. U Kastamonu ću osjetiti neke druge stvari, a o osvajanju ne razmišljam toliko koliko sam razmišljala i željela u Podgorici.

Ne možete nijedan drugi klub da volite kao svoj i da igrate iz tolike ljubavi.

Inostranstvo je profesionalizam, a Budućnost od prvog dana volim na isti način i sve što sam snage imala u sebi dala

Kada je neko nekome sve, daješ više nego što možeš Kako bi posavjetovala mlade igračice?

- Od početka karijere funkcionisala sam tako da je Budućnost bila sve, a kada je neko nekome sve, onda daješ i više od onoga što možeš.

Sada imamo situaciju da igračice prerano razmišljaju da idu u inossam za klub. Zato mogu slobodno da kažem da ću u novom klubu profesionalno obavljati posao zbog kojeg sam plaćena. Žao je našoj reprezentativki što se od kluba na terenu nije oprostila.

- Nijesam igrala iz privatnih razloga, da bih imala još bolji osjećaj.

FENOMEN JE KARAKTER Prije nego što smo uključili dugme za snimanje na displeju, Milena je pričala o karakteru igračica, o fenomenu prilagođavanja strankinja i o tome da niko nikada vrata Budućnosti zauvijek nije zatvorio.

- Igrači se rađaju sa karakterom, a sve domaće igračice to imaju. Crta upornosti je nešto što odlikuje ovo podneblje. Djevojke koje su dolazile iz inostranstva lako su se uklapale u našu priču. Svjedoci smo da je svaka generacija Budućnosti imala ,,to“ nešto posebno i drugačije.

Vidite samo Bojanu Popović!

Znamo svi koliki je njen karakter i koliko smo od nje učili još dok je igrala i koliko sada učimo kada je trener. Žao mi je što neću sarađivati sa njom u klubu, imala sam ogromnu želju, ali sam sigurna da ćemo

transtvo, što je za mene pogrešna odluka. Jer, ako Budućnost daje sve, mladi igrač mora to da cijenik i da vrati na pravi način. A to može samo kroz maksimalnu privrženost i davanje. Na kraju krajeva, sve se može stići, ali je poštovanje prema klubu prioritet. kroz reprezentaciju sve to nadomjestiti.

Na skali od jedan do deset, Milena je odgovorila deset puta sto, na pitanje koliko joj je žao što odlazi iz Budućnosti. Na novo pitanje zbog čega je odabrala, ipak manje poznati i rangirani tim na evropskoj listi, odgovorila je: - Majda, Jovanka, Marina i ja razmišljale smo kako bi bilo lijepo zajedno da odemo. Iz istog smo kluba, cio život zajedno i najbolje funkcionišemo. Znači, imale smo želju, ostvarile smo je, a Kastamono je jedini klub sa kojim sam pregovarala. Bilo je ponuda i pitanja od još nekih klubova, ali nijesam razmišljala. Odabrala sam mirniju soluciju, jer to što sam željela već sam ostvarila u Budućnosti. Turski klub je stabilan, da li će igrati Ligu šampiona ne znam, ali kroz drugo po kvalitetu takmičenje biće u Evropi. Iskreno da kažem, nakon porođaja želim što bolje da se vratim rukometu, a imaću više vremena za porodicu.

VUK UBRZAO POVRATAK Ne sumnja u povratak, a vrlo brzo kreće sa individualnim radom. U međuvremenu je imala lakši zahvat, koji će joj omogućiti da se nesmetano priključi nacionalnom timu u junu na pripremama za Olimpijske igre.

- Pa, prvo nijesam razmišljala o Olimpijskim igrama. Termin za porođaj bio je sredinom aprila, vjerovatno bih imala vremena

Voljela bih da Budućnost stvori igračicu koja će osvojiti više trofeja Bilo je mnogo lijepih slika, koja je najupečatljivija?

- Malo je slika koje bi mogle da pokažu emociju. Svaka godina bila je fenomenalna, od prvih koraka do posljednje godine koju sam provela čak i na klupi. Trofeji, da se spremim, ali moj sin je odlučio da mama ide na Igre i došao je malo ranije na svijet. Iskreno, tata je taj koji je zaslužan, izrazio je želju da idem zbog njega i Vuka. Mislim da imam vremena da se spremim i da ću uspjeti da pomognem ekipi na pravi način.

Od mene zavisi, tako da sam mirna.

U proteklih deset mjeseci bila je igrač, pomoćni trener, trener, a zaokružila je lijepu godinu rođenjem Vuka.

- Sve sam uspjela u ovoj godini, a najljepše je Vuk. Tu emociju ne mogu da opišem. Sada znam da je ljubav prema djetetu posebna, daje snagu i volju za dalje.

Tokom trudnoće bila je uz ekipu, pomagala kad god je mogla. Savjetovala je

naravno, nose posebnu draž. Ne znam da li će ikad iko moći da razumije emociju koju posjedujem.

Voljela bih da u klubu bude igračica kao ja. Prije svega klub da je stvori i osvoji više trofeja od mene.

Bila bih najsrećnija. igračice i u nekom periodu vodila samostalno treninge. Bila je desna ruka prvom treneru.

- I sa stomakom sam sanjala da igram rukomet. Baš je godina bila nestvarna, a brzo je prošla. Vidjeli ste da je ekipa i bez mene iznijela sezonu na najbolji način. Govorili su teško bez Mike, ali su pokazale da mogu i bolje da budu. Ponosna sam na djevojke i srećna što su, prije svih, Itana Grbić i Matea Pletikosić iskoristile šansu. Napredovale su i preponosna sam na njihovu igru kroz Ligu šampiona, kvalifikacije za Igre i baraž za Svjetsko prvenstvo.

Milena je mađioničar na terenu.

Magija se očekuje i dalje, a koliko će je majčinstvo obuzdati da se više čuva i podigne ručnu?

- Ne znam da podignem ručnu, nikad nijesam bila u prvoj ili drugoj, već na maksimalnoj brzini. Ne bih voljela da se promijenim. Želim da zadržim staloženost i komunikaciju sa igračicama, koja je donosila dobro i meni i svima oko mene. Vjerujem da ću se podići na veći nivo. A. MARKOVIĆ

Ništa ne bih promijenila Šta te kod sebe najviše ljutilo na terenu?

- Dosta toga, ali se od prvih koraka do danas mnogo toga promijenilo. Bila sam talenat, tvrdoglava, išla sam glavom kroz zid, sada je to malo smiješno, iako je davala rezultat. Sada je moja igra

mnogo bolja, korisnija za ekipu. Šta bi Milena posavjetovala Milenu iz najranijih igračkih dana?

- Iskreno, ništa ne bih promijenila.

Ostavila bih to tako kako je bilo.

Moglo je bolje, ali i mnogo gore. Sve se desilo kad je, u suštini, trebalo da se desi.

Feljton

Poneđeljak, 26. april 2021.

HRIŠĆANSTVO I CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNO-ISTORIJSKI IDENTITET

21

8.

Nije tačno da je Samuilovo carstvo bilo bugarsko » Piše: Prof. dr Ilija VELEV Primarno je što je Samuilovo makedonsko carstvo predstavljalo istorijski trijumf procesa afirmacije slovenske hrišćanske civilizacijske svijesti u južnoslovenskim sredinama i u samoj Kijevskoj Rusiji, pri čemu ga je tamo u nadmoćnu poziciju na društvenoj sceni dovelo slovenstvo kao kolektivni identitet (prema tome kao i u Makedoniji i Crnoj Gori). Već uspostavljena slovenska tradicija u njegovoj državi jednako se distancirala od vizantijskih i bugarskih duhovnih i kulturnih procesa. Vojno-politički, duhovni i kulturni procesi aktivirani postojanjem Samuilovog slovenskog carstva, odigrali su značajnu ulogu u budućim promjenama geostrateških odnosa na Balkanu, pri tome i u Duklji (Crnoj Gori). Upravo su globalističke ambicije njegovog carstva dovele do jačeg uticaja na već zaživjeli bogumilski pokret i učenje, koje se neometano širilo među osvojenim prostorima i narodima – pa i kod Dukljana. Riječ je o jeretičkom/krivovjernom učenju koje je proizašlo kao opoziciona ideologija konzervativnoj i jednom za svagda objavljenoj hrišćanskoj ideologiji i bogoslovlju. Ali sama indirektna podrška bogumilstvu u Carstvu i na svim teritorijama kojima je ovladalo, koristila se da bi se neutralizirao vizantijski uticaj na duhovni i kulturni život.

Dijaceza Ohridske patrijaršije u vrijeme cara Samuila često je bila izložena promjenama u broju i rasporedu eparhija, njihovom spajanju ili ukidanju i oduzimanju, premiještanju episkopskih sjedišta, itd. Situacija sa dijacezama zavisila je od vojnih osvajanja ili gubljenja teritorija prilikom pobjeda i poraza Carstva. Njegove najšire granice bile su uspostavljene oko 1000. godine, a do propasti države 1018. godine jedan dio eparhija bio je oduzet od ohridske jurisdikcije.

Treba napomenuti da je u ci-



U cijelom periodu otkad je Duklja stavljena u vazalni odnos pod makedonskim carstvom, i njen hrišćanski crkveni život bio je organizovan u dijacezi Ohridske patrijaršije.

Zato i ne treba da bude sporna tvrdnja da je tada u Duklji, pored rimolatinske bogoslužbe i pismenosti, bila aktuelna i slovenska crkvena bogoslužba – izvođena iz staroslovenskih knjiga pisanih na glagoljici ili ćirilici

Netačna je i tvrdnja da je Dukljansko knjaževstvo bilo osvojeno od „bugarske zemlje“. Približavanje Samuila Rimu bio je zajednički interes da se sa papom spriječi nametanje Istočne crkve u slovenskim sredinama. Mirna crkvena koegzistencija između Ohridske patrijaršije i Barske episkopije uspostavljena je upravo na hrišćanskoj ekumenskoj i apostolskoj osnovi, sa podrškom pape u Rimu jelom periodu otkad je Duklja osvojena i stavljena pod vazalni odnos pod makedonskim carstvom, i njen hrišćanski crkveni život bio organizovan u dijacezi Ohridske patrijaršije.

Zato i ne treba da bude sporna tvrdnja da je tada u Duklji, pored rimolatinske bogoslužbe i pismenosti, bila aktuelna i slovenska crkvena bogoslužba – izvođena iz staroslovenskih knjiga pisanih na glagoljici ili ćirilici.

Ali tekstualna redakcija slovenskih bogoslužbenih i propovjedno-poučnih knjiga bila je prema izvornoj ćirilometodijevskoj strukturi, a ne prema vizantijskoj iz Konstantinopolja. Osvajanjem uspostavljena makedonska vlast u Duklji bila je crkveno i kulturno izbalansirana, jer se poklapala sa vremenom kada je Samuila za cara krunisao papa Grgur V (996–999). Makedonski vladar nije mogao preuzeti krunu bugarskih vladara kao što to tvrde neki istoričari, jer je prethodno vizantijski osvajač Jovan I Cimiskije (969–976) vratio istu u Konstantinopolj prilikom definitivnog nestanka Prvog bugarskog carstva.

Zato su i sasvim pretenciozna i netačna tvrđenja da je Samuilovo carstvo bilo bugarsko, i da je pri tome i Dukljansko knjaževstvo bilo osvojeno od „bugarske zemlje“. Takođe, bilo je sasvim nemoguće da vizantijski imperator Vasilije II da Samuilu krunu Konstantinopolja, jer su dvojica vladara bili u kontinuiranom vojnom neprijateljstvu. Približavanje Samuila Rimu bio je zajednički interes da se sa papom spriječi nametanje Istočne crkve u slovenskim sredinama, pri čemu je u njegovom periodu Ohridska patrijaršija bila pod indirektnim apostolskim i ekumenskim predanjem.

Mirna crkvena koegzistencija između Ohridske patrijaršije i Barske episkopije uspostavljena je i održavana upravo na hrišćanskoj ekumenskoj i apostolskoj osnovi, sa podrškom pape u Rimu. Prema raspoloživim izvorima i



Sarkofazi Samuila, Gavrila Radomira i Jovana Vladislava u crkvi Sv. Ahileja u Maloj Prespi

prema tumačenjima procesa toga perioda, poznato je da je poglavar Ohridske patrijaršije sa sjedištem na ostrvu Ahil, kod Male Prespe, bio German, dok se posredno za kraći period spominje i Nikola Čudesni (odnosno i Ignjatije?). Već je potvrđeno da se, otkako su mirska i crkvena prijestonica preseljene u Ohrid, kao ohridski patrijarh pominje Filip, koji je vjerovatno prisustvovao krunisanju Samuila za cara. Nakon njegove smrti ohridski (vikarni) patrijarh postaje David, u vrijeme vladavine Jovana Vladislava (1015-1018), koji je došao na prijesto Makedonskog carstva nakon ubistva vladara Gavrila Radomira 1015. godine i dukljanskog kneza Vladimira 1016. godine, a najvjerovatnije je uklonio i aktuelnog patrijarha Filipa sa ohridskog crkvenog trona. Vjeruje se da je arhijerej David bio jedan od trojice duhovnika koji su učestvovali u nagovaranju dukljanskog kneza Vladimira da dođe u Makedoniju, gdje je bio ubijen. Upravo ga je učešće u prljavim apolitičkim igrama u kojima je bilo i ubistava, nečasno dovelo na ohridski crkveni tron, dok je vjerovatno prilikom ubistva Vladislava i on bio zamijenjen patrijar-

Prostor Samuilove države i Ohridske arhiepiskopije

hom Jovanom Debarskim.

Vjerovatno je ovaj arhijerej, Sloven po rodu, bio posljednji ohridski patrijarh i prvi vizantijski arhiepiskop makedonske dijaceze, koja je od Vizantije spuštena na rang arhiepiskopije. Da bi mirnije uspostavila crkveni protektorat, Vizantija nije ukinula autokefalnost Ohridske arhiepiskopije, već je ona nominalno ostala jednako nezavisna kako u odnosu na Konstantinopolj, tako i u odnosu na Rim. Ali, tada je Vizantija otvorila oproces uspostavljanja istočnopravoslavnog hrišćanskog obreda u Ohridskoj arhiepiskopiji. ( I z g ra đ e n a i u s p o st av l jena slovenska civilizacija, kao dominantna među stanovništvom u Makedoniji, postala je ozbiljna prepreka za mirno uspostavljanje ponovnog vizantijskog političkog, duhovnog i kulturnog protektorata. Zato je još 1019. godine imperator Vasilije II (9761025) posebnom poveljom izvršio izvjesnu reorganizaciju dijaceze Ohridske arhiepiskopije. Isto tako, vizantijski imperator se pobrinuo da prekine sjećanje stanovništva u Makedoniji o već osvojenom i uništenom slovenskom carstvu, pa je inicirao radikalne promjene prilikom imeno-

vanja teritorija i stanovništva koje je živjelo tamo i u okolnim zemljama. Tada je veći dio teritorije Makedonije politički bio organizovan u posebnoj temi (u rangu upravnog katepanata, ili dukata), preimenujući je u naziv „Bugarska“. Zbog toga je opet, u tom kontekstu osnovni dio geografske teritorije Bugarske bio organizovan u temi nazvanoj Paristrion, ili Paradunavon. Na taj način je u Makedoniji politički aktiviran proces potiskivanja etnonima Sloveni i slovenske zemlje, da bi bio zamijenjen nazivom Bugari i bugarske zemlje.

Takvo vizantijsko administrativno preimenovanje makedonske teritorije u temu Bugarska nastavilo je da se primjenjuje u sljedećim, kasnijim ljetopisnim ili legendarnim pisanim sastavima kao oficijelna vizantijska politička terminologija: o makedonskoj zemlji kao „bugarskoj“, a o makedonskim Slovenima kao o „Bugarima“, iz čega je slijedilo da se i o Samuilovom carstvu piše kao „bugarskom carstvu“, o Ohridskoj arhiepiskopiji kao „bugarskoj crkvi“, ali i o samoj slovenskoj duhovnoj i kulturnoj tradiciji kao „bugarskoj“.

Takav je i primjer sa vizantijskim preimenovanjem makedonskih slovenskih atributa

Sveti Vladimir kao bugarski car, freska u Manastiru Lozen

Vojno-politički, duhovni i kulturni procesi aktivirani postojanjem Samuilovog slovenskog carstva, odigrali su značajnu ulogu u budućim promjenama geostrateških odnosa na Balkanu, pri tome i u Duklji (Crnoj Gori).

Upravo su globalističke ambicije njegovog carstva dovele do jačeg uticaja na već zaživjeli bogumilski pokret i učenje, koje se neometano širilo među osvojenim prostorima i narodima – pa i kod Dukljana

sa „bugarski“ u dukljanskom književno-istoriografskom djelu Kraljevstvo Slovena, poznato i kao Ljetopis popa Dukljanina iz druge polovine XII vijeka. Slična je bila i politička inercija u drugim kasnijim izvorima, gdje je prilikom atribucije Dukljanske knjaževine i Dukljana, dolazilo do preimenovanja njihovog identiteta kao „Srpskih zemalja“ ili kao „Srba“. Savremeni kontekst i tumačenje ovih angažovano prilagođenih posrednih izvora ne može da opravda savremenu identifikaciju Samuilovog carstva i Dukljanskog knjaževstva sa kontinuitetom, prije njega već ugaslog i nepostojećeg Prvog bugarskog carstva, ili na kasniju političku pojavu Raške (odnosno, Srpske države) – jer su i sami argumenti romantičarske legende koje su prilagođene izvjesnim savremenim „patriotskim“ interesima za asimilacijom makedonskog ili crnogorskog duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta.)

(Nastavlja se)

Samuilov natpis nađen u selu German kod Prespe

22

Poneđeljak, 26. april 2021.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ARMING DOO Adresa: BAKU 24

Tel.: 069-153-155 020-221-398 Email: sandra.bubanja@arming.me Oglašava potrebu za: 1. ASISTENT/KINJA DIREKTORA/ ICE ZA KADROVSKA PITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -CV slati na e-mail:sandra.bubanja@ arming.me

SAVANA CONTINENTAL PROPERTY MANAGMENT AND LODGING DOO Adresa: BULEVAR SAVE KOVAČEVIĆA 74

Tel.: 020-622-623 Email: hr@ramadapodgorica.me Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA-ŠANKER/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo Rok za prijavljivanje: 10 dana

STUDIO MLV DOO Adresa: BISTRICE B.B.

Tel.: 067-206-773 Oglašava potrebu za: 1. STRUČNI/A SARADNIK/CA ZA ELEKTROTEHNIČKE INSTALACIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana

GOLUBOVCI TEL: 020/671-638

JU KIC ZETA GOLUBOVCI Adresa: GOLUBOVCI B.B.

Tel.: 020-873-501,069-024-081 Email: kic.zeta@t-com.me Vrši ispravku Konkursa oglašenog 23.04.2021.godine za radno mjesto pomoćnik/ica direktora.Ispravka se odnosi na trajanje radnog odnosa i glasi:48 mjeseci a ne 48 dana kako je bilo objavljeno.

Sve ostalo u Konkursu ostaje nepromijenjeno.

BAR TEL: 030/313-048

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. NATAVNIK/CA GASTRONOMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bar Uslovi: Nastavnik praktične nastave kulinarstva, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Nastavnik/ca gastronomije,za 21 čas sedmične norme.Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti gastronomije, ,položen stručni ispit,Licenca za rad u nastavi Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30 .06.2021.godine

Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za radno mjesto predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

OPŠTINA BAR Adresa: Bulevar Revolucije br. 1

Tel.: 085/ 311-611 Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA U SEKRETARIJATU ZA LOKALNU SAMOUPRAVU, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu 240 kredita CSPK-a, društveni smjer - bez radnog iskustva Uslovi: - VI nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu 180 kredita CSPK-a, društveni smjer - bez radnog iskustva Svi kandidati, pored posebnih uslova propisanih za pojedina radna mjesta, moraju ispunjavati opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane u članu 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 08/21) koji glasi da u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje: •je crnogorski državljanin, •ima navršenih 18 godina života, •je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidat koji bude izabran Odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od 8 dana od dana dostavljanja te odluke) •ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, •nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (uvjerenje da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu pribavlja se po službenoj dužnosti).

Potrebna dokumentacija: •Prijava na javni oglas •Curriculim Vitae (CV) •fotokopija biometrijske lične karte •diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja •dokaz da se kandidat nije stručno osposobio za samostalno vršenje poslova u navedenom nivou kvalifikacije obrazovanja, odnosno da nije obavio pripravnički staž (potvrda Zavoda za zapošljavanje).

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa, preko arhive ili preporučenom poštom, na adresu: Opština Bar – Sekretarijat za lokalnu samoupravu Bulevar revolucije br. 1, Bar sa naznakom “Prijava na Javni oglas”.

2. PRIPRAVNIK/CA U SEKRETARIJATU ZA FINANSIJE, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: VSS društvenog smjera Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Pripravnik/ca u Sekretarijatu za finansije, 1 izvršilac, na određeno vrijeme od 12 mjeseci Uslovi: - VI nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu 180 kredita CSPK-a, društveni smjer - bez radnog iskustva Svi kandidati, pored posebnih uslova propisanih za pojedina radna mjesta, moraju ispunjavati opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane u članu 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 08/21) koji glasi da u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje: •je crnogorski državljanin,

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

•ima navršenih 18 godina života, •je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidat koji bude izabran Odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od 8 dana od dana dostavljanja te odluke) •ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, •nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (uvjerenje da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu pribavlja se po službenoj dužnosti).

Potrebna dokumentacija: •Prijava na javni oglas •Curriculim Vitae (CV) •fotokopija biometrijske lične karte •diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja •dokaz da se kandidat nije stručno osposobio za samostalno vršenje poslova u navedenom nivou kvalifikacije obrazovanja, odnosno da nije obavio pripravnički staž (potvrda Zavoda za zapošljavanje).

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa, preko arhive ili preporučenom poštom, na adresu: Opština Bar – Sekretarijat za lokalnu samoupravu Bulevar revolucije br. 1, Bar sa naznakom “Prijava na Javni oglas”.

BUDVA TEL: 033/402-556

SPENCER HILL TEAM DOO Adresa: MEDITERANSKA 23

Tel.: 033/689-378; 068/845-400 Email: kadrovska@mediteran.me Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Biografije slati na mail: kadrovska@mediteran.me 2. SOBAR/ICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici Uslovi: Sobarica Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Biografije slati na mail: kadrovska@mediteran.me 3. RADNIK/CA VEŠERAJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Biografije slati na mail: kadrovska@mediteran.me

4. VODOINSTALATER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici Uslovi: Vodoinstalater Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Biografije slati na mail: kadrovska@mediteran.me 5. KONOBAR/ICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Becici Uslovi: Kelner, Konobar, Tehničar usluživanja Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Biografije slati na mail: kadrovska@mediteran.me 6. SERVIR/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici Uslovi: Servir Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Biografije slati na mail: kadrovska@mediteran.me 7. ŠANKER/ICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici Uslovi: Točilac pića Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Biografije slati na mail: kadrovska@mediteran.me

Rok za prijavljivanje: 3 dana 5. KUVAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Kuvar Rok za prijavljivanje: 3 dana 6. KONOBAR/ICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Konobar Rok za prijavljivanje: 3 dana

HERCEG NOVI

KOTOR

TEL: 031/323-711

IGALO AD CENTAR ZA ODMOR, REKREACIJU I LIJEČENJE Adresa: SAVA ILIĆA 7, IGALO

Tel.: 031/332-040 Email: suzana.petrovic@palmonbayspa.com Oglašava potrebu za: 1. HOSTESA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. POMOĆNI/A KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana 4. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola)

OPŠTINA H.NOVI SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE Adresa: TRG MARŠALA TITA 2, HERCEG NOVI

Tel.: 031/321-052 Vrši se ispravka oglasa koji je izašao 23.04.2021. za radno mjesto “Referent/ kinja-recepcioner/ka”u djelu koji se odnosio na naziv, nije u pitanju konkurs nego je u pitanju oglas.

VAGON DOO Adresa: ORJENSKI BATALJON 3

Tel.: 067/177-073 Email: milos@krivokapic.me Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Zelenika Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 30 dana

TEL: 032/325-732

UNIVERZITET CRNE GORE INSTITUT ZA BIOLOGIJU MORAKOTOR Adresa: DOBORATA BB, KOTOR Tel.: 032/334-570,069/046-993 Email: ibmk@ac.me Raspisuje konkurs za: 1. BAŠTOVAN/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uslovi: Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu. Radno iskustvo u struci u trajanju od 12 mjeseci.

U skladu sa zahtjevom Centra za profesionalnu rehabilitaciju za mogućnost zapošljavanja rehabilitanta, prednost će imati lica sa invaliditetom.

Prijavu na konkurs sa pisanim dokazima o ispunjavanju uslova konkursa, podnose se u roku od 3 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Institut za biologiju mora, Put I Bokeljske brigade br.68, Dobrota, 85330 Kotor . Neblagovremene i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

2. DOMAR/KA-MEHANIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor

23

Poneđeljak, 26. april 2021.

Uslovi: Brodomašinski tehničar Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Uslovi: Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu. Radno iskustvo u struci u trajanju od 12 mjeseci.

Prijavu na konkurs sa pisanim dokazima o ispunjavanju uslova konkursa, podnose se u roku od 7 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Institut za biologiju mora, Put I Bokeljske brigade br.68, Dobrota, 85330 Kotor.

Neblagovremene i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

HELADA MONT DOO Adresa: Dragovolučka 8/3

Tel.: 067/390-555 Email: heladamont@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: Kelner, SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Za potrebe Hotela” YUGOSLAVIA” CV slati na: info@hotelygoslavia.me ili direktno kontaktirati: 067/390-555 -Radno iskustvo nije obavezno ali je poželjno.

2. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: Konobar, SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Za potrebe Hotela” YUGOSLAVIA” CV slati na: info@hotelygoslavia.me

ili direktno kontaktirati: 067/390-555 -Radno iskustvo nije obavezno ali je poželjno.

PETNJICA TEL: 068/053-335

OPŠTINA PETNJICA SEKRETARIJAT ZA LOKALNU UPRAVU Adresa: PETNJICA

Tel.: 068/292-221

Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A REFERENT/KINJA ZA DOKUMENTACIJU, OTPREMU MATERIJALA I ADMINISTRATIVNE POSLOVE U SLUŽBI SO, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Petnjica Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: RADNI ODNOS U ORGANIMA LOKALNE UPRAVE MOŽE ZASNOVATI I LICE BEZ PLOŽENOG STRUČNOG ISPITA, POD USLOVOM, DA ISTI POLOŽI U ROKU OD JEDNE GODINE OD DANA ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA. PROVJERU RADNIH SPOSOBNOSTI VRŠI POSLODAVAC. 2. VIŠI/A SABJETNIK/CA III ZA URBANIZAM I STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Petnjica Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: RADNI ODNOS U ORGANIMA LOKALNE UPRAVE MOŽE ZASNOVATI I LICE

BEZ PLOŽENOG STRUČNOG ISPITA, POD USLOVOM, DA ISTI POLOŽI U ROKU OD JEDNE GODINE OD DANA ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA. PROVJERU RADNIH SPOSOBNOSTI VRŠI POSLODAVAC. 3. REFERENT/KINJA ZA GRAĐEVINSKE I GEODETSKE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Petnjica Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: RADNI ODNOS U ORGANIMA LOKALNE UPRAVE MOŽE ZASNOVATI I LICE BEZ PLOŽENOG STRUČNOG ISPITA, POD USLOVOM, DA ISTI POLOŽI U ROKU OD JEDNE GODINE OD DANA ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA. PROVJERU RADNIH SPOSOBNOSTI VRŠI POSLODAVAC. 4. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA III ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Petnjica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: RADNI ODNOS U ORGANIMA LOKALNE UPRAVE MOŽE ZASNOVATI I LICE BEZ PLOŽENOG STRUČNOG ISPITA, POD USLOVOM, DA ISTI POLOŽI U ROKU OD JEDNE GODINE OD DANA ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA. PROVJERU RADNIH SPOSOBNOSTI VRŠI POSLODAVAC. 5. VIŠI/A NAMJEŠTENIK/CA I - VOZAČ, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Petnjica Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: RADNI ODNOS U ORGANIMA LOKALNE UPRAVE MOŽE ZASNOVATI I LICE BEZ PLOŽENOG STRUČNOG ISPITA, POD USLOVOM, DA ISTI

POLOŽI U ROKU OD JEDNE GODINE OD DANA ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA. PROVJERU RADNIH SPOSOBNOSTI VRŠI POSLODAVAC.

TIVAT TEL: 032/674-585

STARMEDICO DOO Adresa: Njegoševa br.6A

Tel.: 067/032-580 Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Tivat Uslovi: Recepcionar Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. RELAKSACIONI/A MASER/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Tivat Uslovi: Relaksacioni maser, Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 30 dana 3. KOZMETIČAR/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Tivat Uslovi: Kozmetičar, Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 30 dana

ULCINJ TEL: 030/412-213

JU OŠ ,,MARŠAL TITO“ Adresa: MARŠALA TITA B.B

Tel.: 030-401-488 Email: skola@os-mtito.edu.me Raspisuje konkurs za:

1. DIREKTOR/ICA ŠKOLE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Defektolog, Pedagog, Profesor, Psiholog, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Kandidat se prima na određeno vrijeme na četiri godine.

Uslovi: - da ima najmanje VII1 nivo NOK-a i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, - da ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, - da ima pet godina radnog iskustva u nastavi, - da ima državljanstvo Crne Gore, - da ima opštu zdravstvenu sposobnost, - da se protiv njega ne vodi krivični postupak i - da ispunjava uslove predviđene članom 31 stav 3 Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju (“Sl. List RCG” br. 49/07).

Kandidat je dužan da, uz prijavu na konkurs, priloži i program razvoja Ustanove.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidat mora dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijsku ličnu kartu ili uvjerenje o državljanstvu, dokaz o zdravstvenoj sposobnosti koji izdaje nadležna zdravstvena ustanova.

Nastava u školi se izvodi na dvojezičnom jeziku (CSBH jezik i albanski jezik, član 78 stav 4).

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu JU OŠ “Maršal Tito” Ulcinj 85360, Ulcinj, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

24

Oglasi i obavještenja

Umro je moj brat

Poneđeljak, 26. april 2021.

Dana 25. aprila 2021. preminuo je u 86. godini naš voljeni

MILOŠ – MIŠO ŠOBAJIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

BEBI ŠARANOVIĆ

MIHAILO Ilijin JOVOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tužan sam jer više nema čovjeka, sa kojim sam rastao i koga sam mnogo volio.

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 25. aprila na seoskom groblju Donji Zagarač u 14 časova.

Kuća žalosti: Donji Zagarač.

VLADO KOMNENIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: supruga MARIJA, sinovi VASKO i DRAGAN, sestra RADMILA, snahe, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići i ostala rodbina

1541

1579

Otišao je još jedan iz naše gimnazijske plejade učenika, naš veliki drug

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

ANĐELIJA, GARA, MIKI i BOBAN ŠARANOVIĆ 1598 Našem voljenom tati, đedu i tastu

SLOBODAN Mirkov ĆUPIĆ U našim srcima ostaćeš zauvijek.

Tvoji: NINA, MARKO, KSENIJA i DRAGAN SIMUN 1600

MIHAILU JOVOVIĆU

MILOŠ MIŠO ŠOBAJIĆ

Voljenom bratu i ujaku

akademski slikar Sestra RADMILA i sestrići SREĆKO i DARKO sa porodicama

Sjećanje na našeg nezaboravnog druga Miša ostaće zauvijek, a njegovoj majci, supruzi, sestri i bratu iskreno saučešće.

1556 OLJA ERAKOVIĆ, DUŠKO MIJATOVIĆ, BAĆO MITRIĆ, BANE VILOTIJEVIĆ, MIRO OBRADOVIĆ 1574

SLOBODAN Mirkov ĆUPIĆ Zauvijek zbogom.

RADMILA, MATIJA i DUNJA 1599

Poštovanom

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MIHAILU - PUŚU Ilijinom JOVOVIĆU SLOBODAN Mirkov ĆUPIĆ

MILOŠ ŠOBAJIĆ Prijatelju i drugu cijeloga života.

Neka ti je vječna slava, Miloše.

S tugom,

Počivaj u miru kao što si i zaslužio.

Moj dragi striko.

RANKO NOVAKOV

DUŠKO i MIKICA MIJATOVIĆ

1575

Tvoj vedri lik i osmijeh će sa ponosom vječno živjeti u našim srcima i sjećanju. Počivaj u miru.

Brat BRANKO sa porodicom 1601 Posljednji pozdrav voljenom bratu

1583

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

SLOBODAN Mirkov ĆUPIĆ Ostaćeš zauvijek u našim srcima voljen i nikad zaboravljen.

1602

SENKI – MIKICI RADOVIĆ STANKA sa porodicom

SENKI RADOVIĆ

Brat RATKO sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Uvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanjima.

1578

VJERA, BILJANA, ANA, PER-OLAV, TARA i MARTA

SLOBODAN Mirkov ĆUPIĆ Uvijek ćemo te se sjećati i čuvati uspomenu na tebe.

Brat VELIMIR sa porodicom 1603

1557 Sa tugom i bolom opraštam se od voljene sestre

Posljednji pozdrav voljenom stricu

MIKICE Otišla si dostojanstveno i tiho, kao što si i živjela. Mnogo ćeš mi nedostajati.

SLOBODAN Mirkov ĆUPIĆ Živjećeš vječno u našim srcima i mislima.

1604

TAJANA i SANJA sa porodicama

Ožalošćena sestra od strica DRAGICA RAIČEVIĆ sa djecom 1540

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 26. april 2021.

25

Dana 25. aprila 2021. tragično je izgubio život u 65. godini života naš dragi

ZORAN Miloradov AŠANIN

Shodno epidemiološkoj situaciji sahrana će se obaviti 26. aprila u 15 časova na mjesnom groblju Krstac.

Ožalošćena porodica: supruga GORDANA, sin MILOŠ, ćerka VANJA, brat IVAN, sestre NADA, MARA, STANICA i SLAVICA, tetka RADMILA, snahe SANJA i DANKA, unučad FILIP, NIKŠA, ANJA, IVONA i KALINA, sinovac MARKO, sinovica IVANA i ostala mnogobrojna rodbina

1580 Posljednji pozdrav našem članu

Dana 25. aprila 2021. godine napustio nas je naš voljeni suprug, otac, brat i đed Umrla je u 68. godini naša plemenita

ZORANU AŠANINU Sačuvaćemo te od zaborava, dobri naš druže.

DOBRILA – BEBA Milenkova ŠARANOVIĆ

UBNORA MOJKOVAC

rođena Ljumović

1586

SLOBODAN Mirkov ĆUPIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 26. aprila 2021. godine u 15 časova.

Kuća žalosti: Grbe bb

Ožalošćeni: suprug MILENKO, sinovi VLADAN i MITAR, snahe VANJA, MILENA i JELENA, brat ZORAN, bratanične IVANA i VANJA, unučad ALEKSA, ANDREJ, BORIS i MILA i ostala rodbina ŠARANOVIĆ i LJUMOVIĆ

Sahrana će se obaviti u krugu porodice na mjesnom groblju Škaljari – Kotor.

1588 Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: supruga BISERKA, kćerka NINA, sin GORAN, braća RATKO, VELIMIR, BRANKO i MIOMIR, sestra RADMILA, unučad MARKO i KSENIJA, zet DRAGAN SIMUN, snahe ANA, KOVILJKA, NADA, GALJA i LINA i porodice ĆUPIĆ i MILOŠEVIĆ

DOBRILA - BEBA ŠARANOVIĆ Počivaj u vječnom miru.

Neka ti Bog podari rajsko naselje.

SVETLANA ĐUROVIĆ

1589

1587

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 26. april 2021.

Posljednji pozdrav našem

Nakon duge bolesti preminula je u 89. godini naša draga i plemenita.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 26. aprila 2021. u 62. godini preminuo naš dragi

DEJANU DEJAN Petrov PETRIČEVIĆ

KSENIJA – SENKA KADOVIĆ

Sahranjena je 25. aprila 2021. godine u porodičnoj grobnici u selu Šobajići, opština Danilovgrad, gdje leže posmrtni ostaci njenih roditelja, braće, sestara i bratanične.

Sahrani je prisustvovala njena najbliža rodbina.

Za njom žale njen brat od ujaka VASILIJE - VASO STANIŠIĆ sa suprugom DANICOM i sinovima GORANOM i ZORANOM

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti 26. aprila u krugu uže porodice na gradskom groblju Čepurci u 15 časova.

Kuća žalosti: Belvederska br. 8, Podgorica.

Bio si naša snaga, naš pokretač...

Zajedno smo mogli sve i onda kad nam život nije bio naklonjen, mi smo ga pobjeđivali. Ovaj put nas je nadigrao.

Imali smo snage za sve što je bilo, jer bio si tu. Kako dalje... utučeni od bola što si nas napustio, a ponosni na sve što si bio i što jesi. Za nas nije kraj!

Uvijek ćeš biti sa nama.

Ožalošćeni: supruga MLADENKA, sin BALŠA, ćerke JOVANA i KSENIJA, brat GORAN, snahe DRAGANA i JELICA - LELA, bratanić DANILO, bratanična JANA, unuka LUCIA, stric PAVLE, tetka DRAGICA, zet SRĐA i ostala mnogobrojna rodbina

1545

Tvoji: MLADENKA, BALŠA, JOVANA, KSENIJA, LUCIA, DRAGANA i SRĐA

1591 Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

1559 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DEJANU

TAJO

DEJANU

Hvala što sam tvoja ćerka, hvala što si moj otac!

Hvala za svu nesebičnu ljubav kojom si me obasipao do zadnjeg tvog daha. Živjećeš u mom srcu do kraja mog života.

Volim te, tajo moj.

Tuga se ne mjeri riječima ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja ostaje poslije tebe.

Tvoj: brat GORAN, snaha LELA, bratanić DANILO i bratanična JANA

Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju.

MINJA SAVOVIĆ sa porodicom

Tvoje prvenče JOVANA

1592

1590

1593

Dobri naš

Posljednji pozdrav velikom čovjeku, prijatelju i dragom kumu

DEJAN

DEJO

Ruka piše srce ne prihvata da nisi više među nama. Ali znaj da ćemo te se uvek sećati.

Nije nam se dalo da se još jednom vidimo, bar da te na kratko zagrlimo.

Ostaje nam sećanje na tvoj topli zagrljaj, koji će doživotno čuvati uspomenu na tebe.

Neka te anđeli čuvaju.

Tvoja sestra VESNA, zet ŽELJKO, sestrić NEBOJŠA i sestrična SLAĐANA

Tvoja sestra TANJA, zet MILADIN, OGI i ISIDORA

DEJANU Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

Tvoja kuma VESNA LEKOVIĆ 1576 Posljednji pozdrav cijenjenom i voljenom kumu

1594

1595 Sa tugom se opraštamo od našeg voljenog zeta

DEJANU DEJAN PETRIČEVIĆ

DEJANA PETRIČEVIĆA

Vječno ćemo te čuvati u našim srcima.

BOJAN LEKOVIĆ sa porodicom 1577

Svom voljenom sestriću i ljubljenom bratu i stricu posljednji pozdrav.

Deki, vidimo se na nekom lepšem i boljem mestu.

Neka te anđeli čuvaju.

Njegova plemenitost i ljubav prema nama živjeće zauvijek u našim srcima.

VESKO, RADA, DUŠAN, MLADEN i IVAN ČAKIĆ i LIDIJA PEJOVIĆ sa porodicom

Tvoja tetka DRAGICA, brat ZORAN, snaha ANA i bratanične ANASTASIJA i MARIJA ĐIKANOVIĆ 1596

1597

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 26. april 2021.

Posljednji pozdrav dragoj ujni

27

Dana 25. aprila 2021. godine preminula je poslije duže bolesti naša draga

Dana 25. aprila 2021. godine u 76. godini preminula je naša draga

MILEVI KALUĐEROVIĆ DUŠANKA Đorđova PAPIĆ rođena Bezmarević

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 26. aprila 2021. godine u 15 časova na groblju iza manastira u Nikšiću.

MILEVA Veljkova KALUĐEROVIĆ

Tvoja ljubav prema nama zaslužuje da te vječno čuvamo od zaborava.

rođena Radunović

MILIJANA i ANA sa porodicama

Sahrana naše drage pokojnice obaviće se istog dana u 14 časova, na groblju u Petrovom Dolu - Ćeklići u krugu porodice.

1570 Posljednji pozdrav dragoj snahi

Ožalošćena porodica: suprug VELJKO, brat MIŠKO, sestre STANKA, OLGA i VUKICA, đeveri BLAGOTA i PETAR, zaove MILICA i ROSE, jetrve BOŽICA i ANA, snaha KOSARA, đeveričići, đeverične, bratanić, bratanična, sestrići, sestrične i ostala rodbina KALUĐEROVIĆ i RADUNOVIĆ

Ožalošćeni: suprug ĐORĐO, sin SAVA, kćerka BILJANA, brat VITOMIR, sestre MILA i JELENA, snaha SLAVKA, zaova LJEPOSAVA, đever BOBO, jetrva MILA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna porodica PAPIĆ i BEZMAREVIĆ

1560

1582

MILEVI 1562

Dana 25. aprila 2021. preminula je u 80. godini naša draga

Dragoj sestri

PETAR

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

MILEVI VINKA – BEKA Mirkova BJELAJAC

MILEVI

rođena Rakočević 1563 U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana će se obaviti 26. aprila u 14 časova na gradskom groblju u Mojkovcu.

ROSE, JOVO i JELENA

Sa tugom se opraštamo od tebe sa ponosom i zahvalnošću za sva dobročinstva za mene i moju djecu.

Bićeš uvijek voljena i nezaboravljena.

MIŠKO, KOSA, SAŠA i ŽANA

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini 1561

Ožalošćena porodica: sinovi SVETISLAV, TOMISLAV – DRAGAN i SLAVKO, snahe ZORA i IRENA, unučad MARIJA, JOVANA, ISIDOR, VUK, IVAN i OGNJEN i ostala rodbina

Posljednji pozdrav dragoj

MILEVI

1584

BANA, ANA, MIRKO, MARIJA i MIRA 1564 Dana 25. aprila 2021. u 73. godini preminuo je naš voljeni

MILEVI Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav dragoj

1565

Sestra OLGA, BORIS i IRENA

MILEVI MILETA Milanov MERDOVIĆ Shodno epidemiološkoj situaciji, sahrana će se obaviti 26. aprila u 14 časova na mjesnom groblju u Podbišću.

Počivaj u miru, plemenita ženo, i neka ti je laka crna zemlja.

1568

MILEVA

ANDRIJA PAVLIĆEVIĆ

Draga sestro, nađi svoj mir na nebu a mi ćemo te vječno pamtiti po dobroti i plemenitosti.

Voljenoj tetki

1566 Ožalošćena porodica: supruga VERA, sin MILAN, kćerka ELENA, sestre MILEVA, JELENA i JELKA, snahe JOVANKA i MILKA, sinovci LJUBETA i LJUBOMIR, sinovice BRANKA i TATJANA, unučad LUKA, NEDA, MATIJA, PAVLE i PETAR, i ostala mnogobrojna rodbina

Sestra VUKOSAVA sa porodicom

Posljednji pozdrav

MILEVI KALUĐEROVIĆ Počivaj u miru, a ja i moja porodica ćemo se sjećati tvoje dobrote i pažnje koju si nam nesebično davala.

1535

ŽANA KRIVOKAPIĆ sa porodicom 1585

Posljednji pozdrav voljenom stricu

Posljednji pozdrav našem članu

MILEVA Posljednji pozdrav dragoj snahi

Počivaj u miru, draga sestro, a ja ću te čuvati od zaborava.

1567

Sestra STANKA

Posljednji pozdrav dragoj snahi

MILETI MERDOVIĆU Ostaćeš zauvijek u našim srcima voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji: LJUBO, BATO, BRANKA, SANJA , MATIJA i MARIJA 1542

MILETI MERDOVIĆU

MILEVI KALUĐEROVIĆ

Sačuvaćemo te od zaborava, dobri naš druže.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

UBNORA MOJKOVAC

MILICA BATRIĆEVIĆ

1537

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1569

MILEVI Veljkovoj KALUĐEROVIĆ Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

Porodica pok. VASA Jovanovog KALUĐEROVIĆA 1571

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 26. april 2021.

Posljednji pozdrav

Brate moj Gojko, Dobroto i ljepoto moja, Bio si i ostaćeš moj ponos.

Zar je moguće ovoliko surovosti prema tebi?

Brate, zvao si me da dođem Moj let je zakasnio Velikom brzinom sa brigom za mene Dolaziš zauvijek Nijema čekam tvoj posljednji avion Poražen i umoran vraćaš se sa utakmice Igrao si brate sa najpodmuklijim i Najopasnijim protivnikom u svojoj karijeri Kao pravi ,,Lav“ hrabro si podnio Sada mirno spavaj I sanjaj svoj olimpijski san Neka ti je laka, brate, Ova crna crnogorska zemlja Kojoj si se uvijek radostan vraćao.

Tvoja unesrećena sestra KSENIJA

1551 S neizmjernom tugom se opraštam od velikog prijatelja, iskrenog i čestitog čovjeka

Posljednji tužni pozdrav legendi kluba

GOŚA BOSE ĐURKOVIĆ Bila si moj uzor, moj sagovornik, moja podrška kad mi je bilo teško, a radost i sreću moje porodice si doživljavala kao dio svoje sreće.

Tugu i gubitak ne mogu opisati, ali ću te nositi u svom srcu do kraja života.

Draga moja Bonja, počivaj u miru i hvala ti za 50 godina iskrenog prijateljstva.

GOJKU VUČINIĆU

Nije lako ali se moram Oprostiti od Tebe brate, Sa tugom zbog tvog odlaska, A sa ponosom te čuvati u srcu.

Zauvijek ćeš biti dio Lovćena. Čuvaćemo te od zaborava.

Zbogom, dobri čovječe.

Tvoj matični klub R. K. LOVĆEN Cetinje

NINO VUŠUROVIĆ sa porodicom 1554

1555

Posljednji pozdrav iskrenom drugu

Posljednji pozdrav našem bratu, našem svijetu izgubljenom

MILKA LEKOVIĆ sa porodicom

1572

Dana 25. aprila 2021. u 93. godini, preminula je naša draga

1581

LJUBICA-ROSE pok. Radovana ROGANOVIĆ

GOJKU Živkovom VUČINIĆU

GOJKU VESKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu

,,Postoji put koji namernike bira tajnovit drum uvek najboljima sklon jer nekad nebo samo crne dirke svira, i traži notu za taj ton“ Tvoji: NINO, ŽELJKO i VESKO VUŠUROVIĆ sa familijama

Komšiji

1552

rođena Krivokapić

Dragom drugu i saigraču

Sahrana će se obaviti 26. aprila u 15 sati u selu Trešnjevo - Cuce.

Zbog novonastale situacije, sahrana će biti obavljena u krugu porodice.

RADOVANU IVANOVIĆU

Ožalošćeni: šćer BRANKA, sinovi MITAR i MIRKO, brat VIDAK, pastorčad PERO i RADMILA, unučad i praunučad, snahe, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ROGANOVIĆ i KRIVOKAPIĆ 1544

LOVAČKO DRUŠTVO ,,CETINJE“ 1546

GOGU Tužno i posljednje zbogom.

RADMILA sa porodicom 1573

GOJKU VUČINIĆU Uvijek ću se rado sjećati lijepog vremena provedenog sa tobom na terenu i van njega.

PEĐA VUJANOVIĆ sa porodicom 1553

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 26. april 2021.

29

26.04.2017 - 26.04.2021.

Поздравите Мога ТАТУ тамо иза седам гора, Поздравите Мога ТАТУ на таласима плавог мора моје срце земљотресом, вулканима, ТАТА грмљавином одјекује

ЈАНКО Јованов КАТНИЋ

ТАТА Сјећаш се тактова тих, раздрагане дјевојчице Твоје, од које сад...? Погледа пуног оптимизма, вјерујући да је све чаробно, а сад раскрвављеног јер ми је мачем најмрачнији зеницу разнио... Тад нисам ни слутила да ћу Те тражити, чекати,... свукуд налазити, а океаном капи се давити. Подрхтавати кад ми пошиљка за Тебе дође до руке, изговарати ТА-..., а онда језик пробости да би опстала. Борити се управо онако да будем јака, као што смо се борили да Те задржимо у свом Загрљају МОЈ ТАТА. Добијати позиве, примати поруке Твоје... и говорити немогућу истину Твојим познаницима и пријатељима широм Свијета ја... да си ми био граду рођеном невидљив тад. Врата-језа хвата. Рука подрхтава кад крећем из плаво-жутог дома. Осврћем се да Ти пољупце пошаљем... застанем... звјездица најсјајнија ми намигне. Снагу улива Мјесечев траг ТАТА. Бесконачних димензија пред очима вијуга се трака како ићи, а не поклекнути, како се не питати „Како ми Тебе не виђеше Рођени?“ 1460 дана одговоре тражим на питања док се маска на очи премјешта сама да и ја не видим,... да се пуцањ огласи... Спушта се Твој зрак с висина да ме загрли и како једино Ти умијеш умири. Огрћеш ме самопоуздањем да могу да идем Ти даље. Крећем... Тражим Те... Бол раздире душу и срце исписује раскрвављени траг. Враћам вријеме које иде, иде, иде, обрћем часовнике, календаре и долазим до тога јутра ја... не могу против Твоје поруке МОЈ ТАТА, иако погледом НАША Тројка рафално оглашава се. Из рама суза из десног ока клизи,... Тројку зрак Амига ка висинама односи. Ужурбани Твоји кораци... Најмрачнији у најмрачнијој на точковима опреми креће рикверцом ка Теби ми... Земљотрес све разваљује... Разбија се најмрачнији и сви то виде и чују... Идемо загрљени даље... Орлов Крш радостно дочекује Те... Другови Твоји утркују се причама око Тебе, док Ти правиш Олимпијске кругове Шампионе Мој. Гледа Амиго Те, са сузама радосницама у очима... појављују се знани наши Тактови: „Ми смо јачи од судбине, Нама нико ништа не може...“ Тренутке ове не дам ТАКИ МОЈ,... Нећу вријеме гдје Те тражим, тражим,... загрљај налазим у раму Твом. Ухватим себе ја како се пентрам преко седам гора, како би Те уз себе исправила и нашем маленом плаво-жутом дому вратила, у најчвршћи загрљај Наше Тројке задржала да нам нико ништа не може. МОЈ ТАШКЕ Срећу ћемо поново Нашој Тројки вратити. Корачаћеш ми Ти, остављати трагове своје, а ја Ти у сусрет лећети... држати Те у најчвршћем загрљају Твоји синови и од себе ни макац не пуштати. Нећу да ме само са висина пратиш... ................................................................... Знам, знам, ал’ ужељела сам Те се огромно ................................................................... Оковани Петоструким загрљајем Грле Те, Љубе Те, НЕ ДАЈУ ТЕ, ратују без оружја „Док нам буде куцало испод грла“ Твоји синови ТАМАРА, ЖЕЉКО 1536 IN MEMORIAM

Dana 26. aprila navršava se tužno pola godine od smrti naše drage ćerke, sestre i zaove

ROSE Veljkove JANKOVIĆ

NADE KRIVOKAPIĆ

BLAŽO LAKOVIĆ 25. 4. 1986 – 25. 4. 2021.

Dana 26. aprila 2021. navršava se 11 godina od smrti moje majke

iz Drušića

Sada si sa bratom i tatom, ali duboko u našim srcima! Fale nam tvoja ljubav i dobrota. Dok dišemo, živite u nama!

Majko i Ovo ti pišem Ranjene duše koja boli suzama koje teku same.

Rekla bih ti mnogo toga.

Počivaj u miru.

Ožalošćeni: majka OLGA, brat ŽELJKO i snaha TANJA PORODICA

Kćerka JOVANKA sa porodicom 1549

1547 Pola godine od kada te nema

TUŽNO SJEĆANJE

1534

26. 4. 2001 – 26. 4. 2021.

Dana 26. aprila navršava se godina dana od smrti moga brata

MOJA TETKA Prolaze dani, ali tuga neće nikad! Ja se ne opraštam od tebe, u mom srcu postojiš, u njemu te vidim i čujem, iz njega te ne dam nikome!

Hvala ti za sve...

Volimo te beskrajno!

BRANISLAVA – BANJA Stankovog VUČINIĆA

Supruga LJILJANA 1538

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

1543

Prolaze godine, ali nikada neće proći velika bol i patnja od kada smo ostali bez tebe, tvoje pažnje i ljubavi.

JOVANA i MAKSIM 1548

Sestra ZORKA sa porodicom

ILIJA LEMAJIĆ

Tetka

TUŽNO SJEĆANJE

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

26. 4. 2001 – 26. 4. 2021.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

NADA Evo već je pola godine kako si među Anđelima, a uvijek ćeš biti u mom srcu. Čuvaću te od zaborava, počivaj u miru.

Bratanična IVANA sa porodicom 1558

ILIJA LEMAJIĆ I poslije 20 godina tuga je ista. Sve bi bilo lakše da si tu.

Nedostaješ nam.

1539

Tvoja MAŠA

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenik direktora: lAZAR MiŠUROViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKA RADUlOViĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMilA UsKOKOViĆiVANOViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEViĆ (politika) JADRANKA RABRENOViĆ (ekonomija) JElENA MARTiNOViĆ (društvo) MARiJA JOViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NiKiTOViĆ (kultura) MARiJA ŽiŽiĆ (crna hronika) DRAgiCA ŠAKOViĆ (Crnom Gorom) NiKOlA sEKUliĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZiĆ (Arena) slOBODAN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMAN iVANOViĆ (dizajn) DRAgAN MiJATOViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURiŠiĆ

Zamjenik BORislAV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MARiJA iVANOViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TANJA PAViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poneđeljak, 26. april 2021.

MAli OglAsi RAZNO IZDAJE se magacin-hala 125m2 na Zabjelo pored Ljetopis mercedesa.

Cijena po dogovoru.

Tel. 067/422-391 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2 ODČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 3 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motorni trimerom. Povoljno.

Vukčević.

Tel. 069/991-999 067/000-008 4

ZANATsKE UslUgE VODOINSTALATER: popravka i zamjena česama, vodokotlića, umivaonika i wc šolja kao i renoviranje kupatila.

Tel. 069/ 759 - 055 5 RUŠENJE pregradnih zidova, otvaranje vrata i prozora, skidanje pločica i parketa kao i odvoz šuta. Tel. 069/ 759- 055 6 RUŠENJE – otvaranje prozora, vrata armiranog betona pregradnih zidova pločica-odvoz šuta. Tel. 067/457-796 7 VODOINSTALATER- električar instalacija stanova, kuća, sve vrste popravki.

Tel. 069/ 623-160 8

Poneđeljak, 26. april 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Poneđeljak, 26. april 2021.