Dnevni list Pobjeda 26.03.2023.‚‚

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 26. mart 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20596 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

Ekonomski analitičar kaže da naša država nema dovoljan rast produktivnosti da bi ovoliko povećavala plate

Brkić: Populisti vode Crnu Goru u bankrot STR. 5.

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

DVOSTRUKA IGRA: Informacija koja je podijeljena u vrhu SNS-a koji je uključen u crnogorske izbore pokazuje da je predsjednik Srbije imao dva favorita za predsjedničke izbore i da priprema prekompoziciju odnosa unutar ovdašnjih prosrpskih stranaka Beograd je 19. marta podržao formalno Mandića zbog relacija i politike koju vodi Vučić kao ,,predsednik svih Srba u regionu kojima je matica država Srbija“, a iza kulisa je kroz terensku logistiku Milatoviću, kao ,,umjerenijem prosrpskom kandidatu“ prihvatljivijem za Zapad, stvarao uslove da obezbijedi ne samo uticaj na izbor budućeg predsjednika Crne Gore, već i da izvede promjenu odnosa snaga ovdašnjih prosrpskih stranaka STR. 2. i 3.

Vučićev politički gambit u Crnoj Gori

Prvi uslov – raskrinkati „šumarsku mafiju“

S.VASILJEVIĆ

CRNOGORSKE ŠUME – TUĐE BLAGO: Bivši direktor Uprave za šume Srđan Pejović i ekološki aktivista Vuk Iković kažu da je neophodan potpuno drugačiji sistem upravljanja šumskim blagom

Ukaz o raspuštanju Skupštine objavljen u ,,Službenom listu“

STR. 8. i 9.

Jedna ista osoba označava koje stablo može da se posiječe i ista ta osoba kontroliše i prijem i odvoz posječenog stabla.

U Crnoj Gori možete da posiječete šumu za sedam eura po metru kubnom, da isti taj kubik izvezete za 120 eura, a državi uplatite od toga svega 14 eura po kubiku - kaže Vuk Iković

KONCESIONARI OPUSTOŠILI ŠUME: Čakor

Analitičari i turistički radnici upozoravaju na posljedice saobraćajne nedostupnosti Crne Gore

STR. 4.

POGLED SA STRANE

D.MALIDŽAN

Zbog loše avio-povezanosti turistički prihodi upola manji Istinska je tragedija da Air Montenegro nema bar sedam sedmičnih letova zimi za Frankfurt te bar po tri leta za Pariz, Amsterdam, Cirih i Minhen. Ljeti bi taj broj trebalo da bude bar deset letova za Frankfurt, pet za Pariz, tri za Amsterdam, Cirih i Minhen, te po tri leta za Kopenhagen, Stokholm, Rim, kao i dva leta za Dizeldorf, Madrid, Prag i Bukurešt. Ovo je neprihvatljivo i upravo radi toga je povezanost Crne Gore, poglavito zimi tragična. Uz to trebalo bi biti bitno više leisure linija iz Tivta za Evropu i Bliski Istok, istakao je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric

STR. 6. i 7.

Nakon što je Đukanović 16. marta donio akt

Piše: dr Dragan VESELINOV

Jakov, Milo i Beograd STR. 10. i 11.

2

Politika

Neđelja, 26. mart 2023.

DVOSTRUKA IGRA: Informacija koja je podijeljena u vrhu SNS-a koji je uključen u crnogorske i priprema prekompoziciju odnosa unutar ovdašnjih prosrpskih stranaka PODGORICA/BEOGRAD – Iako se vrh vlasti u Srbiji nije javno uključivao u predsjedničke izbore u Crnoj Gori, Vučićeva Srpska narodna stranka je prije prvog kruga izbora u Crnoj Gori dala jasne instrukcije stranačkim aktivistima koji su zaduženi za Crnu Goru da se, preko partijskih aktivista, biznismena i lojalnih sveštenika eparhija SPC u Crnoj Gori, osim lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića, snažno podrži i predsjednički kandidat Pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović.

Vučićev politički ga Beograd je 19. marta podržao formalno Mandića, zbog relacija i politike koju vodi Vučić kao ,,predsednik svih Srba u regionu kojima je matica država Srbija“, a iza kulisa je kroz terensku logistiku Milatoviću, kao ,,umjerenijem prosrpskom kandidatu“ prihvatljivijem za Zapad, stvarao uslove da obezbijedi, ne samo uticaj na izbor budućeg predsjednika Crne Gore, već i da izvede promjenu odnosa snaga ovdašnjih prosrpskih stranaka na: glasači Fronta, uglavnom srpske nacionalne prepoznatljivosti, prepoznali su upravo u Milatoviću onu važnu notu nacionalnog, ,,pravoslavnog“ naboja i lako su prešli u tabor lidera ,,Evrope sad“.

Na osnovu smjernica zapisanih u informaciji, takozvanom non-pejperu, koji je desetak dana uoči izbora predstavljen dijelu istaknutih članova SNS-a koji je u fokusu imao predsjedničke izbore, uočljivo je da je vrh vlasti u Beogradu igrao dvostruku igru s ciljem da se obezbijedi izbor ,,prijateljskog predsjednika“ Crne Gore, ali i da se utiče na prekompoziciju prosrpskih snaga koje će biti prihvatljive Zapadu.

,,PLES“ SPC I BEOGRADA

DVOSTRUKA IGRA

- Onemogućavanje pobede Mila Đukanovića na predsedničkim izborima je strateški interes koji treba podržati kroz različita delovanja.

Neophodno je da se, preko sadašnjih kanala uticaja snažno podrži, osim kandidata Andrije Mandića i Jakov Milatović, kandidat Evropa sad, prevashodno kroz aktiviranje potencijala partija anti-Đukanovićevog pokreta, uz aktivnu javnu prisutnost kroz medije u Srbiji i Crnoj Gori istaknutih pojedinaca srpske društvene i kulturne zajednice u Crnoj Gori, i snažnu podršku SPC i svih potencijala koji tamo deluju – piše u povjerljivom papiru vrha SNS-a.

Taktika Beograda je bila da se formalno podrži Mandić zbog relacija i politike koju vodi Vučić kao ,,predsednik svih Srba u regionu kojima je matica država Srbija“, a da se, istovremeno, podrškom Milatoviću kao umjerenijem prosrpskom kandidatu, stvore uslovi za konačnu pobjedu nad Đukanovićem.

Vučiću nije strana ova dvostruke politika prema ,,svojima“ van granica Srbije. To je već viđeno, nedavno, u Bosni i Hercegovini kada je preko svojih medija i biznisme-

DVOSTRUKA IGRA: Aleksandar Vučić i Milorad Dodik igraju šah

na pružao podršku obojici kandidata za predsjednika Republike Srpske - Miloradu Dodiku i Jeleni Trivić. Predsjednik Srbije je naknadno Dodiku oprostio i njegovo nervozno privođenje biznismena iz Beograda koji su, po receptu iz Crne Gore, ubacivali novac za kupovinu glasova.

Podaci do kojih je došla Pobjeda, kao i analiza rezultata predsjedničkih izbora pokazuju očigledno da Vučićeva podrška Mandiću nije bila do kraja iskrena niti onakvog obima kakav su očekivali u Frontu.

Za razliku od ,,bitaka“ za Nikšić i Budvu – kada su biznismeni bliski Vučiću unosili veliki novac za kupovinu - ovaj put logistika nije bila tako vidljiva ili ih bezbjednosne službe, kojima je tokom posljednje pola godine ovladao Dritan Abazović preko svojih posrednika u

ANB-u i policiji - nijesu htjele registrovati.

To se ne odnosi samo na ,,aktivnosti“ Vlada Mandića i Rada Šijana već i njihovih zamjena koji su unosili velike količine novca uoči lokalnih izbora 2021. i 2022. godine. Slučaj privođenja biznismena iz SNS-a Dejana Slijepčevića na dan lokalnih izbora u Podgorici 23. oktobra prošle godine, koji je helikopterom pokušao da ubaci novac za kupovinu glasova, jasno otkriva shemu ,,pridobijanja“ glasača novcem iz Beograda.

MILATOVIĆ VS MANDIĆ

Da podrška prosrpskih struktura i SNS-a Andriji Mandiću nije bila adekvatna najbolje pokazuju rezultati u primorskim opštinama, Podgorici i - ono što je najuočljivije - u Nikšiću.

Za Nikšić se do 19. marta vje-

,,Onemogućavanje pobede Mila Đukanovića na predsedničkim izborima je strateški interes koji treba podržati kroz različita delovanja. Neophodno je da se, preko sadašnjih kanala uticaja snažno podrži, osim kandidata Andrije Mandića i Jakov Milatović, kandidat Evropa sad, prevashodno kroz aktiviranje potencijala partija anti-Đukanovićevog pokreta, uz aktivnu javnu prisutnost kroz medije u Srbiji i Crnoj Gori istaknutih pojedinaca srpske društvene i kulturne zajednice u Crnoj Gori, i snažnu podršku SPC i svih potencijala koji tamo deluju“, piše, između ostalog, u non-pejperu SNS-a u koji je Pobjeda imala uvid

rovalo da je najjače uporište Andrije Mandića. Zbog gradonačelničke funkcije koju pokriva DF, ali i zato što državnu EPCG kontroliše fukcioner DF-a Milutin Đukanović koji je tamo zaposlio ,,omanju vojsku“ partijskih sljedbenika.

U Nikšiću je i sjedište Eparhije budimljansko-nikšićke SPC koja je preko svog prvog čovjeka Metodija Ostojića podržala Mandića. Slikanje Ostojića u balonu skupa sa Manićem i Kovačevićem djelovalo je kao bezrezervna podrška kandidatu DF-a na predsjedničkim izborima.

Na terenu se pokazala druga slika. Rezultati od 19. marta pokazuju da je Crkva Srbije, očigledno po naređenju Vučića - igrala na dva kandidata i da je Mandić ostao

donekle uskraćen pune podrške važnog klerikalnog faktora, kojem se s razlogom nadao. Kako drugačije objasniti nevjerovatnih 11.894 glasa za Milatovića u Nikšiću iako u tom gradu ,,Evropa sad“ nije imala formiran partijski odbor, niti su učestvovali na lokalnim izborima?

Kada se analiziraju podaci iz Nikšića nakon prvog kruga, pokazuje se da, u odnosu na prošle lokalne izbore, makar polovina glasova Milatoviću prelila se iz Demokratskog fronta i nešto oko dvije hiljade glasova iz Demokrata.

Osim toga, kandidat PES-a je ušao i u tradicionalno biračko tijelo DF-a ostvarujući sasvim dobre rezultate i u južnoj regiji: Budvi, Herceg Novom, Tivtu i Kotoru.

Matematika je nemilosrd-

Za taj rezultat je posebno značajna takozvana klerikalna osovina – Demohrišćanski pokret Dejana Vukšića i Srpska pravoslavna crkva koja je preko svojih uticajnih ljudi, prvenstveno popa Mijajla Backovića, bitno uticala na dobar rezultat Milatovića.

U tu svrhu je bio i organizovan sastanak člana Predsjedništva PES-a Andreja Milovića i mitropolita SPC Joanikija Mićovića u Beogradu, samo nekoliko dana pred prvi krug izbora, čime se pokazalo da SPC, ali i zvanična Srbija, imaju ,,više kandidata“ na predsjedničkim izborima.

Dokaz da u Beogradu forsiraju Milatovića je i izjava srpskog ministra inostranih poslova, lidera SPS-a Ivice Dačića koji je, samo dan nakon izbora, kazao da je o predsjedničkim izborima u Crnoj Gori razgovarao i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, te da su zajedno ocijenili kao značajno što su ,,kandidati koji okupljaju srpske glasove postigli dobar rezultat“.

- Sigurno je da će Srbi praktično odlučivati u drugom krugu ko će biti novi predsjednik Crne Gore – rekao je slavodobitno Dačić.

Premda bi ova izjava mogla da bude i neka vrsta ,,utjehe“ za Andriju Mandića, lidera najveće prosrpske stranke u Crnoj Gori, Ivica Dačić, kao trbuhozborac Vučićeve strategije prema Crnoj Gori, otkriva plan Beograda kojim se želi ostvariti ,,mirna“ prekompozicija snaga srpskih političkih partija u Crnoj Gori.

SKRIVENI MOTIVI

Očito je da se iza Vučićeve podrške Milatoviću krije plan predsjednika Srbije da se pronađe Zapadu prihvatljiv ,,građansko-srpski“ lider koji bi bio njegova poluga u vlasti Crne Gore.

Nije tajna da Spajić i Mila-

Politika

Neđelja, 26. mart 2023.

3

izbore pokazuje da je predsjednik Srbije imao dva favorita za predsjedničke izbore i da

ambit u Crnoj Gori tović imaju odlične odnose sa ličnim Vučićevim ministrom i porodičnim bankarom Sinišom Malijem.

Pobjeda je već pisala da je projekat ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje osmišljen u Beogradu i da je ,,ustupljen“ Spajiću i Milatoviću tokom više konsultacija koje su obavljene na Banjici, još početkom 2021. godine.

A u Beogradu su odavno počeli da razmišljaju o promjeni frontmena Nove srpske demokratije, kako bi sa te političke grupacije postepeno sklonili hipoteku ekstremističke politike koja ih prati od 2016. godine i kasnijeg suđenja za pokušaj terorizma.

Pobjeda je u aprilu 2022. pisala da je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević ,,viđen“ kao najozbiljniji kandidat za novog predsjednika Nove srpske demokratije, ukoliko lider te partije Andrija Mandić odluči da se više ne kandiduje za tu funkciju. Naš list je pisao da je Kovačević favorit srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji na čelu te prosrpske stranke u Crnoj Gori želi da vidi mlađu i vjerovatno kooperativniju ekipu, kojom je ,,lakše upravljati“.

POTRAGA ZA NOVIM LIDEROM NSD-a

Andrija Mandić se na čelu Nove srpske demokratije nalazi gotovo dvadeset godina, imajući u vidu i period od 2003. do 2009. godine kada je bio na čelu Srpske narodne stranke i neprikosnoveni lider te partije.

Posljednji put je Mandić reizabran na čelo Nove 2017. godine na Skupštini te stranke. Nova skupština još nije zakazana, pa se ušlo u zonu kršenja partijskog Statuta,

Andrija Mandić i Aleksandar Vučić

U informaciji koja je podijeljena članovima vrha Vučićeve SNS zaduženih za izbore u Crnoj Gori posebno se analizira moguća opstrukcija vrha Demokratskog fronta i upozorava da će biti neophodne neke promjene u podjeli ,,partijskog kolača“ unutar javne uprave i državnih preduzeća.

Ističe se i da postoji mogućnost da će sadašnji lideri DF iskazivati protivljenje ,,promenama njihove lične pozicije“, ali se i napominje da se ta vrsta nezadovoljstva može neutralisati kroz

jer se predviđa da mandat predsjednika, ali i Skupštine kao najvećeg organa, traje četiri godine.

Skupština Nove po Statutu bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike stranke.

Kovačević se svojom najavom o kampanji za ujedinjenje definitivno preporučio beogradskim krugovima oko predsjednika Srbije i otvoreno pokazao pretenzije da bude jedan od lidera Nove.

Njegova posljednja najava se poklapa sa stavovima

Kako ,,osujetiti“ nezadovoljstvo zbog promjene strukture zapošljenih ,,frontovaca“ u državnoj upravi razne oblike apanaža ili državnih funkcija.

Veći problem mogu, kako se ocjenjuje, predstavljati ,,obični birači Fronta“ koji su, u velikom broju, zahvaljujući zapošljavanju u administraciji i državnim preduzećima, ,,osetili konkretne benefite pobede iz avgusta 2020. godine“.

- Mogućnosti za nova zapo-

ideologa velikosrpskog projekta ,,srpski svet“ Aleksandra Rakovića i Aleksandra Vulina, koji otvoreno zagovaraju projekat o ,,ponovnom ujedinjenju svih Srba“.

Ali na drugačijim osnovama i uz javni nastup objedinjenih prosrpskih stranaka, koji će biti drugačiji. Kao i uloga Andrije Mandića, Milana Kneževića i još nekih lidera te političke grupacije koji su godinama bili okosnica borbe protiv Đukanovića.

Sad je vrijeme, smatraju u

šljavanja, pogotovo u svetlu sve složenijih ekonomskih prilika u Crnoj Gori, veoma su ograničene. Nakon očekivane pobede Milatovića na predsedničkim izborima i Pokreta Evropa sad na parlamentarnim izborima, njegovi podržavaoci zahtevaće da im se otvore vrata državne uprave i kompanija. Zato je od izuzetnog

Beogradu, da budu na drugoj ,,jednako zahtevnoj“ poziciji, naročito ukoliko ,,projekat Milatović“ uspije 2. aprila.

KAD ,,PLAN B“ POSTANE ,,PLAN A“

,,… Pobeda kandidata Milatovića omogućava dugoročno delovanje i formiranje većine na parlamentarnim izborima 11. juna koju će predvoditi Pokret Evropa sad. Na Demokrate koje predvodi Aleksa Bečić treba snažno uticati kako bi izašle u susret očekivanjima Evrope sad. Političke ambicije rukovodstva Demokrata i antagonizam značajnog dela njihovih funkcionera i glasača prema Evropi sad moraju se obuzdati zarad stvaranja strateškog saveza sa Milatovićem. Procena je da bi obećanje povratka Bečića na mesto predsednika Skupštine moglo blago-

značaja da se, nakon izbora, potrebna otpuštanja lica koja su prethodno zaposlena po ugovorima o delu i za stalno izvršavaju u najkraćem roku i bez medijske pompe. Jedan broj lica zaposlenih od DF-a (i Demokrata) treba motivisati da pristupe Evropi sad – ističe se, između ostalog, u informaciji iz Beograda.

Nakon što nije prošao u drugi krug predsjedničkih izbora Andrija Mandić je obećao da će partijska infrastruktura DF-a podržati kandidata Jakova Milatovića. Na brojnim bilbordima, koje je zakupio Front, zamijenjena je Mandićeva slika sloganom: ,,Da pobijedimo Mila Đukanovića – glasamo za Jakova Milatovića“. Pitanje je, ipak, da li će Mandić i ekipa iz vrha Demokratskog fronta prihvatiti da budu samo - političke vodonoše tvorno uticati na delovanje Demokrata prema Evropi sad... “ Citirani izvod iz non-pejpera SNS-a ukazuje da Vučić brižljivo planira transformaciju njemu ,,prijateljskih“ snaga u Crnoj Gori, u skladu sa promjenom vlastite uloge u pregovorima sa Zapadom oko Kosova.

Srpski predsjednik je prihvatio Briselski sporazum, čak i one teške odredbe o neformalnom ali stvarnom međusobnom priznanju, kao i da se Srbija neće protiviti učla-

Za Nikšić se do 19. marta vjerovalo da je najjače uporište Andrije Mandića, zbog gradonačelničke funkcije koju pokriva DF, ali i zato što državnu EPCG kontroliše funkcioner DF-a Milutin Đukanović koji je tamo zaposlio ,,omanju vojsku“ partijskih sljedbenika. U Nikšiću je i sjedište Eparhije budimljansko-nikšićke SPC koja je preko svog prvog čovjeka Metodija Ostojića podržala Mandića. Na terenu se pokazala druga slika

njenju Kosova u međunarodne organizacije, iako u javnoj komunikaciji tvrdi da je Beograd povukao ,,crvene linije“ koje neće prelaziti.

U realnosti, pritisnut evropsko-američkim pregovaračima, Vučić je morao da preuzme ulogu ,,garatna stabilnosti“, pa mu je sada neophodna sva logistička podrška, uključujući i onu iz Crne Gore, pogotovu uz ponovnu sinergiju prosrpskih snaga, koju ne može obezbijediti stara struktura na čelu Demokratskog fronta.

- Naši prijatelji iz Demokratskog fronta će razumeti i biće im potpuno prezentovana ideja stvaranja jake parlamentarne većine koju će podržati Zapad kao centralističku opciju u Crnoj Gori, a koja će po strani ostaviti sve primedbe i opaske o srpskoj ekstremnoj politici kako sa Zapada predstavljaju delovanje Demokratskog fronta – ističe se u strateškoj informacii SNS, koja je Pobjedi dostavljena iz Beograda.

Prema tome internom dokumentu, potrebno je transformaciju liderstva u DF-u sprovesti ,,u proceduri koja neće trajno narušiti snagu DF-a, a istovremeno će omogućiti strateško partnerstvo sa drugim srpskim političkim grupacijama kao što su Pokret Evropa sad i Demokratska Crna Gora“.

Politička računica Beograda je jasna: pobjeda Jakova Milatovića je, ne samo uslov za političku marginalizaciju suverenističkih, građanskih snaga u Crnoj Gori, već i svojevrsni politički garant zvaničnoj Srbiji da će u narednom periodu, nakon vanrednih parlamentarnih izbora 11. juna, nova vlast u Crnoj Gori bezrezervno prihvatiti sve inicijative koje snaže političku poziciju Aleksandra Vučića, kao ,,predsednika i zastupnika svih Srba u regionu“.

Jedna od takvih je i ,,Otvoreni Balkan“ koji je Milatović gorljivo podržao tokom predsjedničke kandidature.

Nakon što nije prošao u drugi krug predsjedničkih izbora Andrija Mandić je obećao da će partijska infrastruktura DF-a podržati kandidata Jakova Milatovića. Na brojnim bilbordima koje je zakupio Front zamijenjena je Mandićeva slika sloganom: ,,Da pobijedimo Mila Đukanovića – glasamo za Jakova Milatovića“.

Pitanje je, ipak, da li će Mandić i ekipa iz vrha Demokratskog fronta zaista prihvatiti da budu političke vodonoše za kandidata Pokreta ,,Evropa sad“, jer ih to gura ka političkoj eutanaziji, gubljenju ličnog uticaja i prihvatanju uloge ,,trećepozivaca“, marginalnih političkih igrača u Crnoj Gori.

Nenad ZEČEVIĆ Draško ĐURANOVIĆ

4

Politika

Neđelja, 26. mart 2023.

Nakon što je Đukanović 16. marta donio akt

Ukaz o raspuštanju Skupštine objavljen u ,,Službenom listu“ PODGORICA - Ukaz predsjednika Crne Gore o raspuštanju Skupštine Crne Gore objavljen je u ,,Službenom listu“. Đukanović je ukaz o raspuštanju parlamenta donio 16. marta, a dan kasnije raspisao je prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun.

Ministar unutrašnjih poslova FilipAdžić ranije je kazao da ukaz ne treba objavljivati u ,,Službenom listu“ do mišljenja Ustavnog suda. Đukanović je, međutim, u izjavi za medije rekao da je ukaz na snazi, da je parlament raspušten, te da onima koji ne izvršavaju svoje obaveze slijede krivične prijave.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da donošenjem ovog akta, kao i Odluke o raspisivanju izbora ne prestaje mandat poslanicima, s obzirom da je, kako je rekla, Zakonom o izboru odbornika i poslanika

definisano da mandat poslanicima prethodnog saziva prestaje verifikacijom mandata novoizabranih poslanika.

- S tim u vezi, važno je istaći da Skupština i njena radna tijela nastavljaju sa radom u okviru svojih ovlašćenja i u narednom periodu, te je i današnja sjednica održana u potpunosti u skladu sa Ustavom, važećim zakonima i Poslovnikom Skupštine Crne Gore - kazala je Đurović ranije u izjavi za Pobjedu.Nj. Ž.

Formiran predmet zbog prijetnji smrću koje su upućene CEMI-ju

ODT: Prijeteći imejl upućen iz Srbije Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici formiralo je predmet povodom prijetnji smrću koje su upućene Centru za monitoring i istrazivanje (CEMI). Utvrđeno je da je prijeteći imejl upućen iz Srbije.

Predstavnici CEMI-ja juče su podnijeli prijavu Upravi policije i priložili dokaze o prijetnjama.

- Postupajući tužilac je okvalifikovao djelo kao ugrožavanje sigurnosti izvršeno od strane za sada nepoznatog lica. U saradnji sa policijom utvrđeno je da je prijeteći imejl upućen iz Srbije – navedeno je u saopštenju ODT Podgorica.

Iz tužilaštva poručuju da se intenzivno radi na utvrđivanju identiteta osobe koja je poslala imejl. CEMI više od 20 godina ulaže značajne napore u cilju demokratizacije i unapređenja društva, a prevashod-

no, kako kažu u toj organizaciji, unapređenja integriteta izbornog procesa, u javnom interesu – naveli su u saopštenju.

Upozoravaju na potencijalne posljedice rastuće polarizacije crnogorskog drustva i naglašenu negativnu retoriku.

- Vjerujemo da je i ovo samo jedna od posljedica takvog ponašanja. Mi ćemo posvećeno nastaviti sa pripremnim aktivnostima za drugi krug predsjedničkih izbora, a nadležne institucije pozivamo da nam pruže potrebnu zaštitu – poručili su.

Napad na CEMI osudili su Centar za građansko obrazovanje, Evropski pokret u Crnoj Gori i Medijski savjet za samoregulaciju, kao i francuski ambasador u Crnoj Gori Kristijan Timonije. Pozvali su MUP i tužilaštvo da brzo i efikasno reaguju i pruže svu zaštitu članovima CEMI-jevog tima. Nj. Ž.

Dijaspora poručila da ih niko neće zastrašiti da dođu na izbore 2. aprila

Žele da podrže državu na putu ka EU

PODGORICA - Povodom pokušaja da se dijaspora obeshrabri da dođe na glasanje 2. aprila, redakciji Antene M stigle su poruke koje su državljanima Crne Gore uputili članovi eMDe Alijanse.

Poručuju da ih niko neće spriječiti da dođu i ostvare birač-

ko pravo, koje jedino ostvaruju u Crnoj Gori, pa čak, kako kažu, ni provokatori na društvenim mrežama. Kako navode, žele da dođu da podrže našu državu kako bi nastavila svoj put ka EU jer, kako smatraju, u posljednje dvije i po godine na tom planu R. P. nije ništa urađeno.

Predsjednik Crne Gore i predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović

Tri ključna državna problema – obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje PODGORICA – Nemamo razloga da patimo i da umišljamo kako smo hendikepirani malobrojnošću naroda ili malom državom.

Ne, sve je do nas. Za mene su tri ključna državna problema Crne Gore: obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje, poručio je predsjednik Crne Gore i predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, tokom susreta sa mladim ljudima u Podgorici. Đukanović je sa mladima razgovarao o tome koliko današnji izazovi (ne)utiču na budućnost ove populacije u Crnoj Gori. Na panel diskusiji bilo je riječi o tome da su mladi ravnopravni učesnici u procesima kreiranja javnih politika i aktera u društvenom životu zajednice. Đukanović je rekao da smatra da je ključni deficit ne samo Crne Gore nego i regiona – deficit znanja.

- Mi smo već na neki način dio ujedinjenog evropskog tržišta. Sjutra ćemo i formalno biti članica EU. Zato moramo da vodimo računa o našoj konkurentnosti na tržištu ujedinjene Evrope. Ako nemamo kvalitet znanja koji je konkurentan kvalitetu znanja u zemljama EU sa najvišim nivoom dostignutog kvaliteta obrazovnog sistema, mi na taj način praktično hendike-

Đukanović sa mladima razgovarao o tome koliko današnji izazovi utiču na njihovu budućnost

piramo našu mladu generaciju. Ona će možda biti konkurentna u Crnoj Gori, možda i u regionu, ali na taj način mi ograničavamo njihove domete i njihove šanse – rekao je Đukanović. Đukanović je istakao da naš sistem obrazovanja, uprkos brojnim reformama, nije reformisan do nivoa koji bi garantovao da se ovdje stiče konkurentno znanje, te da je tokom čitavog perioda svog bavljenja politikom tražio šanse kako da se ne oslonimo samo na reforme koje traže određeno vrijeme.

- Nije dovoljno čak samo napisati najbolji koncept reforme, nužno je reformisati sve

od obrazovnih ustanova do ljudi koji rade u tim ustanovama, nego da paralelno sa tim tražimo šanse da se brže stiču neophodna znanja da bismo brže dostigli potreban kvalitet znanja u Crnoj Gori. To je kvalitet koji je nužan da bismo mogli da brže idemo, kvalitetnije i stabilnije kroz izazove sa kojima se Crna Gora dinamično suočava tokom posljednjih par decenija. Mi smo sastavni dio ubrzanja globalnih procesa koji se događaju. I naravno da smo vjerovali da ćemo dobru šansu za to što želimo dobiti upravo krećući se putem evropske integracije. Zašto?

Evropa upravo svoju konkurentnost na globalnom planu

gradi na pretpostavci evropskog društva znanja. To je ključna komparativna prednost Evrope – rekao je, između ostalog, Đukanović.

Mladi su, između ostalog, poručili da žele bolje uslove za obrazovanje koji će donijeti veću konkurentnost na tržištu rada, bolju klimu za razvoj preduzetništva i dolazak stranih investitora, koji znači i nova radna mjesta i bolje plate. Dominantna njihova želja je da doprinesu razvoju Crne Gore. Oni su poručili da svoju budućnost ne vide ni u kakvim balkanskim projektima, nego u EU, a da je Đukanović jedini garant za ostvarenje te vizije.

Nj. Ž.

MUP uoči prijevremenih parlamentarnih izbora saopštio da pravo glasa u C PODGORICA – Pravo glasa u Crnoj Gori ima 543.599 građana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova, povodom odluke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspiše prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun.

MUP je saopštio da je broj birača u biračkom spisku Crne Gore, po kome su održani prethodni izbori 19. marta 2023. bio 542.154. Broj birača u biračkom spisku Crne Gore na dan 24. mart 2023. godine je 543.599, odnosno 1.445 hiljada više u odnosu na prvi krg predsjedničkih izbora.

- Uvid u birački spisak birač može ostvariti lično, na šalterima područnih jedinica i filijala za upravne poslove, državljanstvo i strance ovog ministarstva, svakim radnim danom - od ponedjeljka do petka, u terminu od osam do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš),

Birača više za 1.445 u odn prvi krug izbora za pred osim u Područnoj jedinici za upravne poslove, državljanstvo i strance Podgorica, gdje se uvid u birački spisak, na prethodno naveden način može ostvariti u periodu od osam do 17 sati - saopšteno je iz MUP-a.

Navodi se da, prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak.

- Birač može imati uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci. me. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. S obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin

Sa jednog od biračkih mjesta

živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elek-

tronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebiva-

Politika/Ekonomija

Neđelja, 26. mart 2023.

razgovarao sa mladima u Podgorici

Lidija Đukanović: Ponosna sam na sve što je moj muž postigao, želimo red u našoj državnoj kući

Lidija Đukanović sa Nikšićankama

Ponosna sam na sve što je moj muž postigao i kao što volimo da imamo red u svojoj porodici i svojim životima, želimo i da bude red u našoj državnoj kući, poručila je iz Nikšića Lidija Đukanović, supruga crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

Alijansa žena DPS-a Nikšić organizovala je druženje sa prvom damom Crne Gore. Nikšićanke su Đukanoviću iz njegovog rodnog grada uputile snažnu podršku pred drugi krug glasanja 2. aprila.

Lidija Đukanović je kazala da su Nikšićanke prepoznate kao hrabre, samosvjesne, pametne, savremene ali i tradicionalne žene, te istakla da su to sve one vrijednosti koje i sama njeguje i dijeli. Ona je kazala da je ponosna na ono što je njen suprug postigao kao i na svoju porodicu.

- Ako ste lojalni onima koji vam najviše znače i koji su vam najbliži, onda ste lojalni i državi i društvu. Ja sam ponosna na sve što je moj muž postigao, na svoju porodicu, na svoje unuke koji su mom suprugu i meni doprinijeli da dodatno shvatimo šta su prave vrijednosti i šta je najvažnije u životu – istakla je Đukanović.

Kazala je da, kao što volimo da imamo red u svojoj porodici i svojim životima, želimo i da bude red u našoj državnoj kući. Tako da želimo da sva ova neizvjesnost i svi problemi koji nas muče, prestanu. Mi kao žene, majke, sestre, domaćice možemo mnogo da uradimo i pomognemo – istakla je Đukanović.

Ona je kazala zašto ona smatra da su ovi izbori jako važni.

- Zbog naše djece i puta kojim ide Crna Gora, zbog države koju želimo ostaviti našim potomcima, još boljom nego što su je nama ostavili naši preci. Mislim da sve mi, žene Crne Gore, možemo da uradimo puno, jer i statistički nas je više od muškaraca. Tako da mislim da svako od nas može mnogo da doprinese da sve bude bolje, da se promijeni aktuelna politička situacija – zaključila je Lidija Đukanović.

Crnoj Gori ima 543.599 građana

nosu na dsjednika lište – navodi se u saopštenju.

Dodaje se da građanin zahtjev za promjenu adrese može podnijeti i lično, na šalterima područnih jedinica i filijala za upravne poslove, državljanstvo i strance Ministarstva unutrašnjih poslova, u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište - kažu u MUP-u.

Saopšteno je da birači koji imaju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala https://e. servis.mup.gov.me, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu.

- Birači upotrebom certifikata za elektronsku identifika-

5

Ekonomski analitičar kaže da naša država nema dovoljan rast produktivnosti da bi ovoliko povećavala plate

Brkić: Populisti vode Crnu Goru u bankrot Hoću da kažem da političari ,,Evrope sad“ sa ovom pričom o povećanju plata, 750 minimalna i 1.000 eura prosječna, pričaju bajke građanima kako bi na izborima dobili glasove birača. A ljudi i dalje naivno misle da je moguć ,,hleb preko pogače“ da je moguće imati veću platu a ne raditi više nego što je neko do tada radio. Ovu politiku prati još jedan pogubni trend vraćanja privatnih preduzeća u državno vlasništvo, kako bi se kontrolisao novac i koristio za korupciju, ali i zapošljavali partijski - Nerealnu priču o povećanju plata ću plastično da obja- ljudi - kaže Brkić PODGORICA - Crnom Gorom vladaju populisti koji potkupljuju građane i to ne sopstvenim novcem već novcem poreskih obveznika. Te priče o povećanju plata bez rasta produktivnosti su bajke za sakupljanje glasova i ukoliko se takva politika nastavi Crnoj Gori prijeti grčki scenario - kaže u razgovoru za Pobjedu poznati ekonomski novinar i stručnjak Miša Brkić. Ističe da ovu politiku prati još jedan pogubni trend vraćanja privatnih preduzeća u državno vlasništvo, kako bi se kontrolisao novac i koristio za korupciju, ali i zapošljavali partijski ljudi.

snim. Imamo jednu fabriku u kojoj rade radnici i menadžment kompanije kada proda robu ili uslugu napravi plan - koliko ga košta repromaterijal, koliko ga koštaju sirovine, koliko ga košta struja, zakup prostora i koliko može da odvoji novca za plate radnika. Ako radnici više rade ako su produktivniji, više će da zarade. Taj isti princip bi morao da važi i u državi. Pravo pitanje za političare, kada najavljuju povećanje plata u javnom sektoru, je - da li se produktivnost povećala i za koliko. Ako se povećala za tri ili za pet odsto onda plate ne mogu da rastu trideset ili pedest odsto nego mogu da rastu samo onliko koliko su radnici povećali svoju efikasnost u poslovanju. To je jedino održivo poslovanje, sve drugo je rizik da se zadužujete i da u jednom trenutku država dođe u situaciju da ne može da servisira dugove i onda slijedi bankrot ili prodaja dugova investicionim fondovima upola cijene i onda vam država postaje imovina nekog investicionog fonda. Ima i takvih primjera u svijetu. Hoću da vam kažem da političari sa ovom pričom o povećanju plata, 750 minimalna i 1.000 eura prosječna, pričaju bajke građanima kako bi na izborima dobili glasove birača. A ljudi i dalje naivno misle da je moguć ,,hleb preko pogače“ da je moguće imati veću platu a ne raditi više nego što je neko do tada radio - kaže Brkić.

Miša Brkić

Na pitanje kako komentariše to što je su prethodne vlade DPS-a pod stalnim kritikama da nijesu povećavale plate Brkić kaže da nije bilo osnova za to.

- To je bila domaćinska računica, jer možete da povećate plate jedino ako je država ostvarila veće prihode, pa onda ima, između ostalog, i jedan procenat za povećanje zarada. Povećanje plata zaposlenih u javnoj upravi nikada ne smije da bude veće od rasta produktivnosti tih zaposlenih jer ako je suprotno, to poslodavca dovodi u vrlo tešku situaciju. Demokratska partija socijalista je jedina ozbiljna partija u Crnoj Gori kaže Brkić.

zaposleni u državnoj upravi primaju i sedamnaestu platu, penzioneri primaju četrnaestu i šesnaestu penziju, a na dječje dodatke se dodaju ogromni bonusi i naravno da u takvim okolnostima država mora da bankrotira - upozorava Brkić.

Ističe da je drugi primjer još bliži, tu u komšiluku.

- Srbija je do dolaska Vučića na vlast 2012. godine bila dužna negdje oko 12 milijardi dolara, danas je dug prema inostranstvu čak 32 milijarde dolara. Da kažemo da je dio tog novca potrošen na državne investicije, dio novca je otišao na korupciju, ali je dobar dio otišao i na povećanje plata u državnoj upravi. Danas su u Srbiji plate zaposlenih u državnoj službi 30 ili 40 odsto veće nego u privatnom sektoru. Zaposleni u državnoj administraciji nemaju produktivnost koja je toliko veća od zaposlenih u privatnom sektoru. Kad bi država natjerala vlasnika privatne kompanije da toliko podigne plate firma bi pošla direktno u bankrot kaže Brkić.

Ističe da ga brine i ovo vraćanje trajekata državi, vraćanje željezare u državno vlasništvo i brojni drugi procesi.

- Država ne umije bolje, kvalitetnije i efikasnije da radi poslove nego što to rade privatnici i to je dokaz da država ne treba da se miješa u ekonomiju. Aktuelna vlast to radi kako

ciju i certifikata za kvalifikoDVA SCENARIJA vani elektronski potpis koji su ugrađeni u elektronsku ličnu On objašnjava da Crnoj Gokartu izdatu nakon 30. marta ri, ukoliko nastavi da bira po2020. godine, putemportala puliste na vlasti, prijete dva https://e.servis.mup.gov.me, scenarija. mogu elektronskim putem - Imate dva svježa primjera kuda vas vodi ovaj populizam izvršiti i promjenu adrese u koji hara Crnom Gorom. Prvi okviru opštine u kojoj imaju prijavljeno prebivalište - istije Grčka u kojoj je država noče se u saopštenju. vac, koji nije zaradila već uzela iz fondova Evropske unije U Ministarstvu napominju ili iz kredita, potrošila dajući da je, a kako bi građanin bio i šakom i kapom svima u javu mogućnosti izvršiti uvid u nom sektoru kako bi tadašnji birački spisak na opisan napolitičari na vlasti bili omičin, neophodno prethodno ljeni i kako bi ih narod i dalje izvršiti aktivaciju certifikaglasao. Onda je u jednom treta u elektronskoj ličnoj karti. nutku taj balon eksplodirao i Uputstvo o načinu aktiviranja certifikata nalazi se na indržava se našla pred bankroternet stranici https://ca.elk. tom. Onda smo vidjeli fantagov.me. stične podatke o tome kako U birački spisak upisuju se državljani Crne Gore koji imaDržava ne umije bolje, kvalitetnije i efikasnije da radi poslove nego što ju biračko pravo, a nakon doto rade privatnici i to je dokaz da država ne treba da se miješa u ekononošenja odluke o raspisivanju miju. Aktuelna vlast to radi kako bi kontrolisala tokove novca i da bi moizbora i osobe koje biračko gla kroz korupciju da se održava na vlasti. I uz to ima veoma bitan socipravo stiču najkasnije na dan izbora, prema mjestu prebi- jalni momenat jer država u takvim preduzećima zapošljava članove partije i time R. P. dugoročno vezuje biračko tijelo za onu partiju koja je trenutno na vlasti - kaže Brkić vališta.

bi kontrolisala tokove novca i da bi mogla kroz korupciju da se održava na vlasti. I uz to ima veoma bitan socijalni momenat jer država u takvim preduzećima zapošljava članove partije i time dugoročno vezuje biračko tijelo za onu partiju koja je trenutno na vlasti - kaže Brkić.

OPASAN SMJER

Našem sagovorniku se čini da oni koji su preuzeli vlast u Crnoj Gori imaju veliki animozitet prema rezultatima koje je Crna Gora postigla u privatizacijama i za koje je dobila priznanje iz svijeta.

- U Crnoj Gori je na djelu nova nacionalizacija državnih resursa. Ti političari nemaju ideologiju niti su ljevičari, niti desničari, oni su novi trend svjetske politike -populisti koji potkuplju građane. I to potkupljivanje politička elita ne radi sopstvenim novcem, nego novcem poreskih obveznika.

Nastavi li se ta politika biće još nacionalizacije i umjesto da se privatizuju ostale društvene djelatnosti ide se suprotnim pravcem - država postaje monopolista. I čudi me da to ne vidi Agencija za zaštitu konkurencije ali i Evropska komisija. Kada imate državni monopol u zdravstvu, saobraćaju, energetici, obrazovanju onda više nemate tržište i vrlo brzo ne znate da li su cijene koje država nudi realne jer su zbog socijalnog mira niske. I onda ta preduzeća, koja su u državnom vlasništvu, počinju da prave gubitke, a te gubitke pokrivaće građani plaćanjem poreza - zaključuje Brkić.

M. JOVIĆEVIĆ

6

Ekonomija

Neđelja, 26. mart 2023.

Analitičari i turistički radnici upozoravaju na posljedice saobraćajne nedostupnosti Crn

Zbog loše avio-povezano turistički prihodi upola m

PODGORICA - Avio-dostupnost Crne Gore je izuzetno loša pogotovo tokom zime, a i ljeti bi ona morala biti neuporedivo bolja, ocijenio je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.

Istog mišljenja je i suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović koji tvrdi da zbog loše avio-povezanosti Crna Gora ima najmanje 50 odsto smanjene prihode od turizma. Sa druge strane iz Aerodroma Crne Gore tvrde da su preliminarne najave za ljetnju sezonu maksimalno ohrabrujuće i u toj kompaniji očekuju bolje rezultate u poređenju sa pretpandemijskom 2019. godinom, kad su ostvareni rekordni rezultati. Iz kompanije Air Montenegro navode da im je cilj da i u ovoj godini, kroz razvoj mreže i otvaranje novih važnih linija, doprinesu turističkoj sezoni. Iz nacionalne avio-kompanije su u izjavi za našu redakciju najavili povezivanje sa novim tržištem tokom sezone, i to sa državama Baltika, te uspostavljanje saobraćaja ka Rigi, Vilniusu i Talinu, kao i dupliranje letova za Poljsku, te uvođenje novih linija ka Francuskoj i Češkoj.

Istinska je tragedija da Air Montenegro nema bar sedam sedmičnih letova zimi za Frankfurt te bar po tri leta za Pariz, Amsterdam, Cirih i Minhen. Ljeti bi taj broj trebalo da bude bar deset letova za Frankfurt, pet za Pariz, tri za Amsterdam, Cirih i Minhen, te po tri leta za Kopenhagen, Stokholm, Rim, kao i dva leta za Dizeldorf, Madrid, Prag i Bukurešt. Ovo je neprihvatljivo i upravo radi toga je povezanost Crne Gore, poglavito zimi tragična. Uz to trebalo bi biti bitno više leisure linija iz Tivta za Evropu i Bliski Istok, istakao je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric Alen Šćuric

On smatra da je Air Montenegro trebalo da ima mnogo više linija tokom zimske sezone, odnosno tokom čitave godine.

- Istinska je tragedija da Air Montenegro nema bar sedam sedmičnih letova zimi za Frankfurt te bar po tri leta za Pariz, Amsterdam, Cirih i Minhen. Ljeti bi taj broj trebalo da bude bar deset letova za Frankfurt, pet za Pariz, tri za Amsterdam, Cirih i Minhen, te po tri leta za Kopenhagen, Stokholm, Rim, kao i dva leta za Dizeldorf, Madrid, Prag i Bukurešt. Ovo je neprihvatljivo i upravo radi toga je povezanost Crne Gore, poglavito zimi tragična. Uz to trebalo bi biti bitno više leisure linija iz Tivta za Evropu i Bliski Istok – istakao je Šćuric.

On je donekle saglasan sa ocjenama pojedinih crnogorskih turističkih radnika koji tvrde da je situacija bila mnogo bolja dok je postojao i funkcionisao Montenegro Airlines.

- Svakako da je bilo bolje, no da budem vrlo jasan ni Montenegro Airlines nije imao vrhunsku mrežu linija i takođe nije radio dobar posao. Sve to

- Avio-dostupnost Crne Gore je izuzetno loša, pogotovo tokom zime. No, i tokom ljeta ona bi morala biti neuporedivo bolja. Crna Gora živi od turizma, turizam joj je glavna djelatnost, a istovremeno je katastrofalno povezana putevima, željezničkim i brodskim vezama. Crna Gora je daleko od Srednje Evrope, pa joj je avio-prevoz najbitniji segment kako bi mogla razvijati turizam i u tome nije uspjela – kazao je Šćuric Pobjedi.

TRPE TURIZAM I BIZNIS

Predsjednik CTU Žarko Radulović takođe je ocijenio da je avio-dostupnost Crne Gore veoma loša.

- Turizam i sav biznis počinje od dostupnosti. Ako vi možete da dođete do Crne Gore za sat i po ili dva, vi ćete vjerovatno odlučiti da dođete u Crnu Goru. Ali ako vama da dođete do Crne Gore trebaju dva, tri presjedanja i pri tom treba da platite tri puta veću cijenu avio-karte nego što bi bilo normalno za tu razdaljinu vjerovatno će vas samo neka velika muka ili prevelika želja natjerati da dođete u Crnu Goru – kazao je Radulović našoj redakciji.

On smatra da crnogorska turistička privreda naročito u

predsezoni i u postsezoni trpi zbog slabe avio-dostupnosti.

- Imamo umanjene prihode sigurno za pola ako ne i više, nego što bi realno imali da imamo dobre avio-konekcije kao što smo nekad imali i da imamo mogućnosti da sami otvaramo čarter letove u predsezoni i postsezoni za emitivne destinacije – saopštio je Radulović.

On ističe da situacija sa avio-dostupnošću nije dobra, i ne očekuje da će se poboljšati u narednom periodu.

- U naredne dvije-tri godine ne vidim da se to stanje može značajno popraviti – upozorio je Radulović.

Prema njegovim riječima Air Montenegro nema logistiku koju je imao Montenegro Airlines, te da dva aviona Air Montenegra ne mogu zamijeniti šest aviona kompanije Montenegro Airlines.

Iz Aerodroma CG raspolažu

preliminarnim najavama saobraćaja za ljetnju IATA sezonu. Najave su, kako kažu, maksimalno ohrabrujuće i očekuju bolje rezultate u poređenju sa 2019. godinom.

- Međutim, jasniju sliku tradicionalno formiramo krajem marta i aprila kada je indikacija sezone bolje vidljiva i kada je stepen izvjesnosti najavljenog saobraćaja relativno visok. Kada avio-kompanije budu potvrdile red letjenja, Aerodromi CG će o tome podrobno informisati kompletnu javnost – kazali su iz Aerodroma CG.

AVIO-LINIJE

Naveli su da, kada je riječ o aktuelnoj zimskoj IATA sezoni, Aerodrom Podgorica ima 18 aktivnih ruta, i to su: Atina, Barselona, Beograd, Beč, Berlin, Brisel, Budimpešta, Dortmund, Istanbul, Krakov, Ljubljana, London Stansted, Luksemburg, Mančester, Memingen,

Avio-dostupnost Crne Gore je izuzetno loša, pogotovo tokom zime.

No, i tokom ljeta ona bi morala biti neuporedivo bolja. Crna Gora živi od turizma, turizam joj je glavna djelatnost, a istovremeno je katastrofalno povezana putevima, željezničkim i brodskim vezama.

Crna Gora je daleko od Srednje Evrope, pa joj je avio-prevoz najbitniji segment kako bi mogla razvijati turizam i u tome nije uspjela – kazao je Šćuric Pobjedi

D. MALIDŽAN

PESIMIZAM

On ne očekuje bolju avio-povezanost Crne Gore ni tokom ljetnje avio-sezone.

- Broj novih linija je slab, daleko od broja novih linija aerodroma u okruženju, a Air Montenegro ozbiljno stagnira, pa nijesam optimista za Crnu Goru – rekao je Šćuric.

On smatra da Air Montenegro u prethodne dvije godine apsolutno nije uspio da uspješno zamijeni Montenegro Airlines.

- Air Montenegro ima daleko manje linija i frekvencija nego je imao Montenegro Airlines.

Govorimo o tek nekih 50 odsto frekvencija koje je imao Montenegro Airlines. Prema Beogradu je MA imao više od 55 odsto polazaka i 60 odsto kapaciteta, a Air Montenegro je prošlog ljeta imao 27,2 odsto tržišnog udjela između Srbije i Crne Gore – naglasio je Šćuric.

skupa je bilo nedovoljno i slabo. A Air Montenegro je još svjetlosnim godinama daleko od toga – upozorio je Šćuric.

Milan, Rim, Zagreb, dok je Aerodrom Tivat povezan sa Beogradom i Istanbulom.

Iz Aerodroma CG su naveli da je tokom prošle ljetnje IATA sezone, koja počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, Podgorica bila povezana sa do 32 destinacije, a Tivat sa, do njih, 28.

Kada je riječ o destinacijama sa kojih turisti najviše dolaze, tokom 2022. godine, naših top deset tržišta bila su: Beograd, Istanbul, Beč, London, Tel Aviv, Varšava, Pariz, Brisel, Dortmund i Barselona.

- Top deset kompanija u prometu putnika tokom prošle godine su bili Air Serbia, To Montenegro, Ryanair Limited, Wizz Air, Turkish Airlines, Austrian Airlines, Easy Jet, Israir, Lot Polish Airlines, Transavia France – rekli su iz Aerodroma CG. Iz nacionalne avio-kompanije Air Montenegro navode da im je cilj da i u ovoj godini kroz razvoj mreže i otvaranje novih važnih linija, doprinesu turističkoj sezoni.

- Pored destinacija ka kojima smo do sada saobraćali, nastavljamo sa uvođenjem novih. Poseban fokus biće na tržište Poljske, gdje ćemo imati duplo više letova u odnosu na prošlu godinu i to ka Katovicama i Žešovu, najvećem gradu na jugoistoku ove zemlje.

I dalje razvijamo konekciju sa Francuskom pa su tako pored Pariza, Nanta i Liona planirane i dvije nove destinacije u Normandiji – kazali su iz Air Montenegra.

NOVE DESTINACIJE

Dodaju da je Brno još jedan novi grad ka kojem će se tokom ljetnje sezone realizovati letovi, dok će ka Pragu nacionalna avio-kompanija saobraćati do četiri puta nedjeljno, značajno više u odnosu na prošlu godinu.

Promet putnika na aerodromima 20 odsto veći nego 2019. godine Iz kompanije ističu da Aerodromi CG u toku ove godine postavljaju rekorde.

- Od 1. januara do 12. marta opslužili smo 232 hiljade putnika, što je oko 20 odsto više u odnosu na isti period pretpandemijske 2019. godine. Od toga, na aerodromu Podgorica smo opslužili oko 195 hiljada putnika što je 30 odsto više u poređenju sa 2019. godinom dok je aerodrom Tivat na oko 80 odsto rezultata u odnosu na isti uporedni period – precizirali su iz Aerodroma CG. Iz te kompanije ističu da je Crna Gora u januaru ove godine, u konkurenciji 44 evropske države, ostvarila peti po redu rast avio-saobraćaja u odnosu na isti period 2019. godine. To, kako kažu, iz Aerodroma CG pokazuje statistika ACI (Airports Council International).

Podgorički aerodrom u jeku turističke sezone

Ekonomija/Hronika

Neđelja, 26. mart 2023.

ne Gore

osti manji

Imamo umanjene prihode sigurno za pola ako ne i više, nego što bi realno imali da imamo dobre avio-konekcije kao što smo nekad imali i da imamo mogućnosti da sami otvaramo čarter letove u predsezoni i postsezoni za emitivne destinacije – saopštio je Radulović - Imaćemo letove i ka Frankfurtu, Cirihu, Kopenhagenu i Bratislavi, a nastavljamo i sa redovnim linijama ka Istanbulu, Ljubljani i Beogradu. Baltik je još jedno novo tržište sa direktnim konekcijama koje otvaramo ove godine. Imaćemo direktne letove ka još jednom važnom tržištu, tako da već od maja mjeseca planiramo saobraćaj ka Rigi, Vilniusu i Talinu – rekli su iz nacionalnog avio-prevoznika.

Air Montenegro, kako navode iz te kompanije, pažljivo analizira odluke o zakupu dodatnih aviona i u odnosu na to razvija svoju avio-mrežu.

- Nema sumnje da su dodatni kapaciteti, odnosno proširenje flote, neophodni kako bismo obezbijedili što veći broj avio-linija. U ovom trenutku kompanija raspolaže sa svoja dva aviona tipa ,,embraer 195“, a planirano je da ove godine zakupimo još dva aviona – rekli su iz kompanije Air Montenegro.

Ističu da će zakupljeni avion većeg kapaciteta saobraćati počev od 31. marta, dok je planom predviđeno da četvrti avion leti tokom glavne ljetnje sezone, kada očekuju najfrekventniji saobraćaj.

- Prema trenutnim projekcija-

7

Ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu najavljuje nova hapšenja u UP ma, već u predsezoni, odnosno od aprila nas očekuje intenzivan saobraćaj koji će na pojedinim linijama trajati do kraja oktobra, što će vjerujemo doprinijeti i smanjenju sezonalnosti – poručeno je iz Air Montenegra.

PROGNOZE

Očekuju da će, uz, kako su kazali, pažljivo planiranje tokom prethodnih mjeseci i razvoj avio-mreže, i ova sezona biti uspješna.

- Brojni sajmovi na kojima smo učestvovali i nove saradnje koje smo ostvarili od velikog značaja su ne samo za ovu godinu već i dugoročni plan razvoja kompanije i mreže destinacija kojima je predviđeno da u narednih pet godina imamo potpuno operativnu flotu sa četiri sopstvena aviona, cjelogodišnju povezanost sa deset destinacija i dodatnih deset tokom ljetnje sezone – saopštili su iz Air Montenegra.

U nacionalnoj avio-kompaniji očekuju da će u redovnom saobraćaju prevesti preko 400.00 putnika, dok je za čarter projektovano oko 90.000, što će, kako dodaju, biti značajan ukupan rast u odnosu na prošlu godinu.

Kompanija Air Montenegro je lani povezala Crnu Goru sa 16 destinacija među kojima su: Pariz, Nant, Lion, Cirih, Frankfurt, Kopenhagen, Ljubljana, Beograd, Prag, Banjaluka, Istanbul, Tel Aviv, Katovice, Jerevan, Bratislava i Kairo.

- Iako je poslovanje obilježila vrlo kompleksna geopolitička i ekonomska situacija, uspjeli smo tokom prošle godine da ostvarimo značajne rezultate i prevezemo 360.000 putnika – kazali su iz Air Montenegra.

Trenutno nacionalni avio-prevoznik leti na linijama Podgorica - Beograd, Tivat -Beograd, Podgorica - Ljubljana te Tivat - Istanbul.

- Već od aprila pokrećemo nove linije, a sve u susret glavnom dijelu turističke sezone kada postoji veća potražnja putnika ka crnogorskom tržištu. Kao i do sada, kompanija prati prilike u avio-industriji i samu potražnju i u odnosu na to donosi odluke o eventualnom povećanju broja letova na našim linijama – naveli su iz Air Montenegra.

Iz avio-kompanije navode da je u toku priprema finansijskih izviještaja-bilansa za prošlu godinu. Precizne podatke će, kako kažu, imati i objaviti u zakonom propisanom roku, nakon što ih potvrdi i nezavisni revizor.

- Preleminarni podaci govore da će poslovni rezultat biti značajno bolji u odnosu na planirani, ali i u odnosu na rezultat iz 2021. godine. Važno je napomenuti da kompanija nema neizmirenih dugovanja i sve svoje obaveze izmiruje na vrijeme što je rezultat odgovornog poslovanja kompanije i domaćinskog odnosa prema resursima koji su nam povjereni na upravljanje – poručeno je iz Air Montenegra.

S. POPOVIĆ

Adžić: Šćepanović privremeno rukovodi Sektorom za borbu protiv kriminala, u ponedjeljak razgovor s Brđaninom PODGORICA – Ono što dugo vremena najavljujemo se sada dešava – završni udarac mafiji, biće čišćenje njihovih kadrova i veza iz državnih organa, prije svega iz Uprave policije – kazao je u dnevniku za TV Vijesti ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filip Adžić odgovarajući na pitanje o posljednjim hapšenjima u Upravi policije.

Sektorom za borbu protiv kriminala u Upravi policije sada, umjesto Dejana Kneževića, koji je uhapšen zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe, kako je naveo Adžić, rukovodi ,,gospodin Šćepanović iz Specijalnog policijskog odjeljenja“, privremeno do izbora novog pomoćnika, odnosno do konkursa. Šćepanović, prema njegovim riječima, uživa izuzetno povjerenje Specijalnog državnog tužilaštva i među kolegama ,,i ima izuzetno značajan kredibilitet“.

U akciji je, kako je rekao Adžić, presudnu ulogu, pored Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, imao i međunarodni fak-

Filip Adžić

tor, odnosno iz EUROPOL-a su dobili podatke na osnovnu kojih su postupali i imaju ovako dobre rezultate.

- Ovo je samo početak onoga što se u budućem periodu može očekivati. Možda nećemo imati ovako značajna imena, ali to će biti jedna vrsta preporoda naših institucija. Imaćemo jednu profesionalnu instituciju, lišenu svih upliva kriminalnih struktura – istakao je Adžić.

On je kazao da je nakon hapšenja ,,mali broj kancelarija zapečaćen“.

Ističe, pored ostalog, govoreći o tome da li je bilo za vrijeme Kneževića sumnje, da su

za vrijeme njegovog mandata napravljeni najveći iskoraci u borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori.

- Sve što se desilo u prethodne dvije godine desilo se, između ostalog, i zahvaljajući tome što je na tom mjestu bio Knežević – rekao je Adžić.

Na pitanje je li se neko mogao boriti protiv organizovanog kriminala i istovremeno sarađivati odgovorio je da uopšte nije bilo borbe protiv organizovanog kriminala, nego da su se ,,pojedini ljudi zaobilazili“.

Komentarišući odgovornost čelnika Uprave policije Zorana Brđanina kazao je da će

preispitati kompletan događaj sve ljude koji su posredno ili neposredno uticali da određeni ljudi dođu do pozicija.

Na pitanje hoće li ga smijeniti rekao je da će razgovarati s njim u ponedjeljak i da će onda imati odgovor.

- Ne mogu da govorim u njegovo ime. Neka javnost procijeni da li snosi odgovornost.

Moj je utisak da mora postojati neka vrsta odgovornosti, s obzirom na to da je dugogodišnji saradnik i prijedlog koji je davno pošao od Brđanina, ali on ne može odgovarati za svaki postupak svakog službenika – ocijenio je Adžić.

Govoreći o novootkrivenom slučaju policijske torture rekao je da očekuju da na osnovu iskaza tužilaštvo pokrene odgovarajuće procedure.

- Moramo sankcionisati sve koji su mimo zakona prekoračivali ovlašćenja – kazao je Adžić.

Na pitanje ima li aktivnih službenika u Upravi policije sa fotografija koje su objavljene onih koji su u radnom odnosu odgovorio je potvrdno.

- U radnom odnosu da, da li su raspoređeni – ne – naveo je R. P. Adžić.

Episkop Crkve Srbije Metodije i ruski ambasador pravdali rusku invaziju na Ukrajinu PODGORICA – Episkop budimljansko-nikšićki SPC Metodije juče je u Tivtu govorio o bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine, a sve je na kraju povezao i sa aktuelnom agresijom Rusije na Ukrajinu, o kojoj je potom govorio i ruski ambasador u Crnoj Gori.

Metodije je, kako je navedeno iz SPC, kazao da je NATO prije 24 godine ,,zločinački napao slobodnu zemlju i narod“.

-Tada je bilo nekih ovdje među nama sa najtanjim moralom, a sa đon obrazom, koji su pomagali zločincima da razaraju i uništavaju ovu zemlju – istakao je on, dodajući kako je srpski narod ,,napadan i ranije u Republici Srpskoj“.

Rusija se, kako je kazao, brani od ,,istog neprijatelja koji na svirepi, podmukli i ciničan

Metodije: Rusija se brani od neprijatelja koji napada sve pravoslavno način napada sve što je pravoslavno“.

-Imali su kad da se spreme i odbrane – kazao je on o Rusiji, koja duže od godinu vrši agresiju nad Ukrajinom.

Na to se nadovezao i ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov, koji je kazao kako je bombardovanje SR Jugoslavije 1999. bilo ,,prvi uznemirujući znak da nešto ne ide dobro u svijetu“.

-Poslije 24 godine, Rusija pokušava da svijet stvori pravednijim – kazao je Maslenikov.

R. P.

Metodije na skupu brani Rusiju

Tužiteljka Begović zatražila izvještaj o policijskoj torturi

VDT: Nakon analize donijećemo odluku Povodom objavljenih fotografija policijske torture, vršiteljka dužnosti vrhovne

državne tužiteljke Tatjana Begović zatražila je od rukovodioca Osnovnog državnog

tužilaštva u Podgorici da joj do ponedjeljka dostavi detaljan izvještaj o prijavljenim slučajevima policijske torture i preduzetim radnjama u tim predmetima. To je juče saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

- Nakon analize dostavljenih izvještaja donijeće se odluka o daljem postupanju – navodi se u saopštenju VDT-a.

Vrhovno državno tužilaštvo oglasilo se nakon što je portal Libertas prije nekoliko dana objavio uznemirujući sadržaj o navodnoj policijskoj torturi Nj. Ž. uhapšenih.

8

Društvo

Neđelja, 26. mart 2023.

CRNOGORSKE ŠUME – TUĐE BLAGO: Bivši direktor Uprave za šume Srđan Pejović i ekološki aktivi

Prvi uslov – raskrinkati „šumarsku mafiju“ PODGORICA – Crnogorske šume godinama su bile u rukama povlašćenih koncesionara koji su ih uništili, opustošili, ali i na njima zaradili ogromno bogatstvo i sve to uz podršku države koja je, uporno, istrajavala baš na koncesionom upravljanju šumama.

- Statistički podaci o vrsti i broju krivičnih djela za svako državno tužilaštvo pojedinačno nalaze se u godišnjim izvještajima koji su javno dostupni podaci – poručila nam je savjetnica za odnose s javnošću Marina Raković.

ANARHIJA

dataka u Specijalnom tužilaštvu formiran predmet, ili i na osnovu brojnih krivičnih prijava koje su procesuirali drugi, za sada, nema informacija.

Pejović je na čelu Uprave za šume bio svega 10 mjeseci.

Za Pobjedu kaže da se za to vrijeme suočio sa ozbiljnim problemima.

- Moji saradnici i ja za to vrijeme uradili smo i pokrenuli dosta toga pozitivnog, a tome svjedoči i rekordna zarada Uprave za šume. Nijesam uspio sve ideje i ciljeve da sprovedem u djelo. Pojedinci koji su bili ugroženi mojim radom, i koji su se borili protiv svake promjene koju sam inicirao, uspjeli su da iskoriste nestabilnu političku situaciju i da moj tek započeti mandat na mjestu direktora uspješno okončaju – kaže on.

Dodaje da nestabilna politič-

IKOVIĆ: Jedna ista osoba označava koje stablo može da se posiječe i ista ta osoba kontroliše i prijem i odvoz posječenog stabla.

U Crnoj Gori možete da posiječete šumu za sedam eura po metru kubnom, da isti taj kubik izvezete za 120 eura, a državi uplatite od toga svega 14 eura po kubiku

ka situacija u Crnoj Gori pogoduje nelegalnoj sječi i uništavanju šuma.

- Vlada je već dugo u tehničkom mandatu, česta promjena direktora, kao i konstantno uvođenje v. d. stanja u sektor šumarstva ne pokazuje ozbiljnost, samim tim i ne doprinosi smanjivanju nelegalnih aktivnosti u šumarstvu – ističe naš sagovornik.

Bivši direktor Uprave za šume Srđan Pejović najavljivao je obračun sa „šumarFALI KADRA skom mafijom“, a u junu Ovaj sektor, prema njegovim prošle godine, prije nego je riječima, suočava se i sa ozsmijenjen, upozoravao je da je od trenutka kada je postavbiljnim problemom nedoljen za v. d. direktora, u oktostatka kadra. bru 2021, protiv njega „′šu- U odnosu na obim posla po marska mafija′ oličena u liku područnim jedinicama nebivšeg direktora, bivšeg nasrazmjeran je broj zapošlječelnika za korišćenje šuma, nih. Veliki problem je nedopojedinih bivših šefova postatak inženjera šumarstva, dručnih jedinica, sekretarica ukupno u Upravi za šume ima i privilegovanih koncesionaih 77, a od 140 zapošljenih izra, potpomognuta pojedinvršilaca sa fakultetima samo cima iz medija bliskih ovom šumarskom lobiju“ vodila Veliki problem je nedostatak inženjera specijalnu medijsku hajku, šumarstva, ukupno u Upravi za šume kako bi vratili privilegije. ima ih 77, a od 140 zapošljenih izvršilaKazao je i da je zatekao anarca sa fakultetima samo 55 odsto je sa hiju kada je preuzeo rukovođenje Upravom za šume, te da završenim šumarskim. Veliki je broj neje sve dokaze koje je prikupio kompetentnih izvršilaca raspoređen na radna mjepredao tužilaštvu. sta koja zahtijevaju užu specijalizaciju – kaže Pejović Da li je upravo na bazi tih poS. VASILJEVIĆ

Odlazeća vlada u februaru je najavila obračun sa takozvanom šumarskom mafijom, ali konkretnih akcija, za sada, nema.

Više sagovornika Pobjede ranije je kazalo da su ostali uzaludni njihovi pokušaju da privole državu da reaguje, odnosno tužilaštva su se oglušila na njihove prijave.

Pobjedi je u januaru iz Specijalnog državnog tužilaštvu na pitanja o takozvanoj šumarskoj mafiji, te visokoj korupciji u upravljanju šumama, odgovoreno da je „u toku postupak protiv pojedinih odgovornih lica tadašnje Uprave za šume, zbog osnova sumnje da su učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja, a u vezi nezakonite sječe šume“.

- Radi zaštite interesa postupka, ne može se dati više podataka – saopštio je specijalni tužilac i portparol ovog tužilaštva Vukas Radonjić.

Objasnio je i da je to tužilaštvo „nadležno samo za krivično gonjenje javnih funkcionera koji učine krivična djela visoke korupcije ili u slučaju da se utvrdi da postoji sumnja da se radi o organizovanom kriminalu“.

U Vrhovnom državnom tužilaštvu, kako su nam saopštili, ne vode jedinstvenu evidenciju o krivičnim djelima.

PEJOVIĆ: Vlada je već dugo u tehničkom mandatu, česta promjena direktora, kao i konstantno uvođenje v. d. stanja u sektor šumarstva ne pokazuje ozbiljnost, samim tim i ne doprinosi smanjivanju nelegalnih aktivnosti u šumarstvu

DRŽAVNA PREDUZEĆA ODAVNO ZATVORENA: ŠIK „Bor“ Plav prodat privatniku, a on stavio „ključ u bravu“

55 odsto je sa završenim šumarskim. Veliki je broj nekompetentnih izvršilaca raspoređen na radna mjesta koja zahtijevaju užu specijalizaciju. Takvom organizacijom i sistematizacijom devalvirano je šumarstvo kao privredna grana i šumarski stručnjaci koji treba njome da se bave.

Očito je sistematizacija prilagođena postojećoj strukturi.

Napravljen je glomazan birokratsko-adminstrativni aparat sa načelnicima ,,za ovo i ono“ i samostalnim savjetnicima – priča Pejović.

Smatra i da šumarska inspekcija treba da se vrati u okvire Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

- U ovom sistemu organizacije inspekcija za šumarstvo nije u obavezi da dostavlja izvještaj o radu ministarstvu koje vrši nadzor nad radom u šumarstvu, što je apsurd – kategoričan je on.

Ukazuje i da se sistemski mora promijeniti gazdovanje šumama, ali i odnos prema ovom bogatstvu.

- Na nezadovoljavajuće stanje šumskog fonda utiče neusklađenost stanja šuma sa konceptom njihovog kori-

šćenja, predimenzionirani kapaciteti primarne prerade, pogrešan stav u društvu da šume kao privredno bogatstvo donose rentu bez ulaganja. Na primjer, 70 odsto od ukupnog prihoda Uprave za šume ide opštinama, a da one nemaju nikakvu obavezu ulaganja u šume i šumarstvo. Ozbiljan problem je i korišćenje privatnih šuma bez kontrole i iznad mogućnosti i isključiva uloga šume kao sirovinske baze – objašnjava Pejović.

Dugogodišnje dodjele koncesija, dodaje on, nijesu ispunile cilj, ni u šumarstvu, ni u drvopreradi.

- Očekujem da neko najzad odgovara za očiglednu lošu namjeru prema državnoj imovini, a za račun pojedinih povlašćenih pojedinaca – poručio je naš sagovornik.

Razvoj šumarstva, kako kaže, mora se temeljiti na multifunkcionalnosti, na stručnim kriterijumima i na principima šumarske struke, odnosno na načelu održivog razvoja – obezbjeđenje kontinuiteta produkcije i prihoda.

Na ozbiljne probleme u koncesionom sistemu upravljanja šumama godinama je uka-

ide opštinama – kaže Iković.

Sistemska pljačka šuma Slučaj firme „Pelengić trade“, navodi on, Ekološki aktivista Vuk Iković naglašava da privilegovani koncesionari zarađuju milione, „u saradnji sa funkcionerima koji primaju platu dok kradu našu šumu“.

- A mi smo ih zapravo platili da nadograde i oplemene crnogorske šume znanjem i tako stvore novu vrijednost, povećaju izvoz i omoguće nova radna mjesta – dodaje on.

Kao jedan od primjera lošeg upravljanja šumama, on navodi slučaj Opštine Mojkovac.

- Budžet za 2021. godinu je iznosio 3.522.500 eura, dok su ukupni prihodi firme Trudbenik d. o. o. Mojkovac, koja se bavi upravljanjem šumama, iste te godine iznosili 5.563.738 eura. Ovo pokazuje iskrivljen model upravljanja ljudskim i prirodnim resursima, pogotovo ako znamo da 70 odsto nadoknada od korišćenja

takođe je primjer zašto moramo da preokrenemo prioritete.

- Ovo preduzeće je 2021. imalo prihod više od devet miliona eura, a Uprava za šume nešto iznad 6.130.000 eura. To je kao da čitava pijaca prihoduje manje od samo jedne tezge na toj pijaci – objašnjava naš sagovornik.

Samo ovi podaci, kako kaže, ukazuju da se radi o organizovanoj pljački i da je čvorište kriminala resorno ministarstvo.

- Svi putevi kojima se vrši transport i izvoz šume su poznati organima reda, to nijesu „divlji“ putevi, a i da jesu to nije opravdanje.

Tako da policija da hoće može spriječiti krađu, ali, ipak, naša sirovina završava u okolnim državama, a mi onda uvozimo namještaj od njih i drugih zemalja po višestruko većoj cijeni – naglašava Iković.

Društvo

Neđelja, 26. mart 2023.

9

S. VASILJEVIĆ

ista Vuk Iković kažu da je neophodan potpuno drugačiji sistem upravljanja šumskim blagom

KONCESIONARI OPUSTOŠILI ŠUME: Čakor

zivao i nevladin sektor, ali neki sagovornici Pobjede, takozvani mali drvoprerađivači, smatraju da se civilni aktivisti nijesu angažovali u dovoljnoj mjeri.

INSTITUCIJE ĆUTE

- Neprofitne organizacije nemaju moć u svojim rukama, moć i resurse upravljanja posjeduju funkcioneri i oni su plaćeni da upravljaju šumama kao javnim dobrom. NVO ne mogu mijenjati loše odluke o šumama, to radi Vlada, ali svakako mogu pokretati ka Vladi inicijative za dobro šuma i lokalnog stanovništva – objašnjava za Pobjedu

ekološki aktivista Vuk Iković, uz konstataciju da „te organizacije uvijek mogu uraditi više, ali mogu i mnogo manje“.

Ukoliko se, kaže on, projekat bilo kojeg udruženja tiče samo pošumljavanja, onda se tim projektom ne može riješiti krađa šume. „Šumarska mafija“, kategoričan je naš sagovornik, ne samo da postoji u Crnoj Gori, već je odgovorna za poharu šuma.

- Jedna ista osoba označava koje stablo može da se posiječe i ista ta osoba kontroliše i prijem i odvoz posječenog stabla. U Crnoj Gori možete

da posiječete šumu za sedam eura po metru kubnom, da isti taj kubik izvezete za 120 eura, a državi uplatite od toga svega 14 eura po kubiku. Taj kubik drveta povlašćena firma kupuje od države za sedam, a mještani za 50 eura. Pored toga, nakon požara povlašćene firme su dobijale drvnu masu čak za dva eura po kubiku. Koncesionar je onda sjekao zdrava stabla, a bolesna je ostavljao u šumi i tako je ubrzavao širenje šumskih bolesti. Sve su ovo definicije ,,šumarske mafije“. Kod nas je ovo dozvoljeno zakonom, kao i krađa u privatnoj šumi, jer nije zakonom prepoznata

Kostur mafije

SJEČA ŠUMA VAN KONTROLE: Posječena stabla na sjeveru države mogu se vidjeti, složena, uz mnoge saobraćajnice

Ogromna nelegalna sječa Evidentirana sječa Uprave za šume, prema riječima Srđana Pejovića, je oko 400.000 metara kubnih, po Monstatu, kaže on, više od milion metara kubnih.

- To jasno pokazuje da je ogroman broj neregistrovane i nelegalne sječe – dodaje naš sagovornik.

Uzroke za ovu pojavu Pejović vidi u energetskoj krizi i orgomnom skoku cijena ogrijevnog drveta i peleta.

- To je pojedince inspirisalo na nelegalnu sječu, a podatak da to uglavnom rade povratnici u ovom krivičnom djelu, govori da je blaga kaznena politika i da se isplati baviti ovom nelegalnom aktivnošću – dodaje on.

Kostur ,,šumarske mafije“, prema riječima Vuka Ikovića, su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za šume, Institut za šumarstvo i Uprava za inspekcijske poslove.

- U ovim institucijama postoji veliki broj službenika koji ne mogu da završe svoj posao i da primijene svoje znanje, jer su blokirani funkcionerima. Ove institucije pripremaju zakone, planove i projekte kojima je legalizovana pljačka i uništavanje šume.

Firme koje sijeku šumu su samo izvršioci onoga što su institucije isplanirale, koje pored toga prave i dodatne prekršaje na terenu, koji nekada ne mogu biti procesuirani jer inspekcija fizički ne može da stigne da ih iskontroliše, a nekada namjerno žmuri na dokaze – kategoričan je Iković.

kao prekršajno djelo – objašnjava Iković.

Izgradnjom auto-puta, dodaje on, posječeno je više od 5.000 kubnih metara drvne mase, čija se vrijednost procjenjuje na više od 500.000 eura.

- Država od toga nije imala nijedan cent, a funkcioneri navodno ne znaju gdje je otišla šuma. Slično se desilo sa šumom prilikom izgradnje skijališta. Ministarstvo i tužilaštvo su upoznati, ali i dalje ćute ili odbacuju krivičnu prijavu.

Ovdje je najmanja šteta drvna masa koja je ukradena. Najveća šteta nastaje nakon toga, a to je gubitak izvora vode, pokretanje klizišta, oštećenje puteva, gubitak pejzaža i raseljavanje lokalaca koji trpe najveće gubitke – upozorava naš sagovornik.

On nema dilemu da šumama Crne Gore treba da upravlja isključivo država.

- Danas, našim šumama upravljaju šumokradice koje su produžena ruka funkcionera čija je jedina ideologija uvećati ličnu imovinu bez obzira koliko će država da izgubi – ističe Iković.

POTREBNA POLITIČKA VOLJA

Crnoj Gori je, kaže naš sagovornik, potrebno državno preduzeće za gazdovanje šumama, a koncesiono upravljanje staviti van snage.

- Ono može biti u formi akcionarskog društva, kojeg mogu činiti Vlada, opštine, Uprava za šume i državni fondovi poput Eko fonda – smatra on. Šume se, dodaje Iković, mogu iskoristi i za lokalnu drvopreradu i zdravstveni turizam, „i da primjenom principa zelene ekonomije postanemo bogata zajednica“.

- Zato je potrebna podrška i podsticaj lokalnom drvopre-

Održivo gazdovanje Za očuvanje šuma, kako kaže Srđan Pejović, potrebna je veća posvećenost i odgovornost u zaštiti od požara, biljnih bolesti i štetočina, te suzbijanje i sprečavanje ilegalnih aktivnosti u šumarstvu.

- Neophodan je i monitoring u šumarstvu, uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema šumarstva, unapređenje i obezbjeđenje stručnih i tehničkih kapaciteta, uklanjanje smeća i drugog otpada iz šume i šumskog zemljišta, sertifikacija šuma, implementacija Nature 2000 – dodaje on.

Održivo gazdovanje šumama, kako kaže, igra aktivnu ulogu u borbi sa negativnim efektima klimatskih promjena, njihovim ublažavanjem i mjerama prilagođavanja.

- Potrebno je prilagoditi kapacitete primarne prerade drveta realnom kapacitetu i kvalitetu drvnih masa koje potiču iz održivog gazdovanja šumama, povećati finalizaciju obrade drveta, uvođenje sistematskih zakonskih mjera i obezbjeđenje tržišta za proizvode od drveta.

Neophodna je prodaja drvne mase klasifikovane prema kvalitetu i u transparentnoj proceduri putem licitacija, kreiranje klastera drvnih proizvođača, uvesti kvote na uvoz gotovih proizvoda i poluproizvoda od drveta na tržište Crne Gore, jačanje stručnih kapaciteta u drvnoj industriji, uspostavljanje sistema za kontrolu kvaliteta proizvoda od drveta – kaže Pejović.

Za ove mjere, međutim, neophodno je, kako objašnjava naš sagovornik, izmijeniti zakone o šumama, formirati privredno preduzeće koje će gazdovati šumama, a potrebno je i unapređenje stručnih i tehničkih kapaciteta, pokrivenost planskom dokumentacijom, razvoj putne infrastrukture i informacionog sistema i unapređenje tržišta.

rađivaču. Takođe, treba napraviti centar za dobijanje finalnih drvnih proizvoda i otkupni i prerađivački centar za šumske plodove. Na ovaj način se lokalno stnovništvo uključuje da vodi brigu o šumi, jer su lokalci prvi korisnici šuma. Od naše sirovine mi treba da pravimo finalne proizvode, to je kapilarna ekonomija koja može dati rezultate za kratko vrijeme – poručuje Iković.

A da bi se bar dijelom nadoknadila počinjena šteta i prekinulo sa lošom praksom treba, kategoričan je on, provjeriti kako su potpisivani koncesioni ugovori i procesuirati sve nepravilnosti pred nadležnim organima.

Smatra i da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova trebalo da formira posebnu policiju za ekološki kriminal – eko policiju koja bi rješavala ove i slične probleme.

Bez obzira na to što su crnogorske šume u lošem stanju njihov biološki oporavak, kaže Iković, moguć je ukoliko se desi preokret u politici upravljanja šumama.

Uslov je ukidanje modela koncesionog upravljanja šumama.

- Mi smo prije 2007. godine imali akcionarska društva u državnom vlasništvu koja je trebalo nadograditi i inovirati, a ne ugasiti. Crna Gora još ima šume koje nikada nijesu korišćene u ekonomske svrhe. Time se može pohvaliti samo nekoliko država Evrope. To čini Crnu Gori zemljom koja može da bazira i zdravstvenu i turističku ponudu na šumama. Ako su dvije trećine naše teritorije pod šumama, onda nam samo tre-

Švajcarska je teritorijom samo tri puta veća od Crne Gore, a od turizma u svojim šumama i netaknute prirode samo u jednoj godini prihoduje više od 14 milijardi eura – to je pet budžeta Crne Gore. Po tom osnovu zapošljavaju više od 172.000 ljudi, dok se ukupan doprinos na zapošljavanje procjenjuje na više od 600.000 radnih mjesta – kaže Iković ba dobar plan i politička volja za njegovu primjenu – kategoričan je Iković.

Ukazuje na primjer dobre prakse – Švajcarsku gdje je, objašnjava on, praksa pretakanja državnog bogatstva u privatne džepove gotovo iskorijenjena, a država ne daje garancije sumnjivim investitorima.

- Rezultat je - Švajcarska je teritorijom samo tri puta veća od Crne Gore, a od turizma u svojim šumama i netaknute prirode samo u jednoj godini prihoduje više od 14 milijardi eura – to je pet budžeta Crne Gore. Po tom osnovu zapošljavaju više od 172.000 ljudi, dok se ukupan doprinos na zapošljavanje procjenjuje na više od 600.000 radnih mjesta – zaključio je Iković.

Nada KOVAČEVIĆ Kaćuša KRSMANOVIĆ

10 Povodi

Neđelja, 26. mart 2023.

POGLED SA STRANE

Jakov, Milo i Beograd Piše: dr Dragan VESELINOV Jakov Milatović možda nosi manje zagonetnu budućnost od izmišljenog Isusovog brata Jakova. Sve glavne crkve ovo znaju: Isus nije imao nikakvog brata, ni po majci Mariji niti po očuhu Josifu, ali jeste bio prvi jerusalimski biskup čija je biografija završena kamenovanjem.

To svakako ne smemo predvideti niti poželeti Milatoviću.

Dva mišljenja o Milatovićevoj različitoj političkoj rodbini izdvajamo. Prvo, deo njegove rodbine je moderno biračko telo od 29 odsto rođaka u Crnoj Gori; drugo, to je mračna rodbina od vladajuće elite u Srbiji sastavljena od Vlade Republike Srbije i njene tajne službe.

Oba njegova roditelja su moćna, ali sa različitim ciljevima, što crnogorskom Jakovu može doneti razdor u duši .

TIJELO OD 29 ODSTO

Glavninu birača Jakova Milatovića čini ,,adidas“ mlađa srednja generacija. Ta glavnina polazi od toga da je Crna Gora država via facti - da je ona neporeciva realnost, i da su stoga identitetska pitanja manje važna od programa integracije sa Evropskom unijom osiguranim progresom u unutrašnjoj politici.

Ta glavnina želi put u otvorenu Evropu a ne u balkanski rezervat i oni nisu krstaši svesrpskog nacionalizma i Velike Srbije.

Nju zanima dobro obrazovanje sa nostrifikovanim diplomama u Evropi i SAD, manji porezi a pristojna profesionalna plata, velika radna mobilnost, novi stan, bella figura na modernoj garderobi, srećna porodica, turističke rute od Lovćena do evropskih i prekookeanskih zemalja, ona želi svetske koncerte u Podgorici, ona je željna sigurnih ulica bez narko klano-

Dva mišljenja o Milatovićevoj različitoj političkoj rodbini izdvajamo. Prvo, dio njegove rodbine je moderno biračko tijelo od 29 odsto rođaka u Crnoj Gori; drugo, to je mračna rodbina od vladajuće elite u Srbiji sastavljena od Vlade Republike Srbije i njene tajne službe. Oba njegova roditelja su moćna, ali sa različitim ciljevima, što crnogorskom Jakovu može donijeti razdor u duši

va i zaštite u Vladi Crne Gore, ne želi strahovladne i osione korumpirane ministre. Ona je za modernu državu Crnu Goru koju čuvaju zajednički interesi svih njenih stanovnika bez plemenskih logorskih vatri i kancerogenog dima tamjana verskih raskoljnika.

Divno je da je ovo telo pokazalo evropske zube, i divno je da ono izvlači Crnu Goru iz nahijske istorije, i divno je što prinuđuje sve pro-beogradske partije iz Srpske kuće da ga podrži!

Ali stanimo u zanosu. Ako mislimo da je sve jasno i da je staza budućnosti Crne Gore prozirno vidljiva - ne, nije.

Razmotrimo nedoumice.

TIJELO OD 60 ODSTO

Zar nije tačno da Milatović može u drugom krugu predsedničkih izbora 2. aprila da savlada Đukanovića - jedino uz pomoć neprijatelja svog sopstvenog političkog tela i programa: velikosrpskog fronta, zatim, kompromitovanih ,,građanskih“ partija iz 2020. godine, i uz pomoć korumpiranih političara iz dve vlade i direktora javnih preduzeća Crne Gore posle 2020. godine?

To pomoćno beogradsko telo, koje je veće od njegovog, neće posle mogućeg pada Đukanovića dopuštati da Milatović razvije politiku protiv kolonijalnog interesa Beograda, crkveno-poslovnih saveza i međunarodnih kriminalnih kartela.

Njegovom ,,evropskom“ telu bi to bilo moguće jedino ako bi u junu, na vanrednim parlamentarnim izborima, ,,Europa zdaj“ osvojila većinu sedišta u Skupštini Crne Gore.

Ili ako bi, u slučaju nedovoljne snage, formirala većinu sa Đukanovićevom partijom ili oporavljenim ,,građanskim“ partijama iz 2020. godine.

Druge mogućnosti, za sada, nema.

Otuda moguća pobeda Milatovića 2. aprila 2023. godine, neće biti programski čista niti politički stabilna, osim u zadovoljstvu što bi bio uklonjen Milo Đukanović i dodatno oslabljena njegova partija.

To nije nečasno, kao što se često čuje od pristalica DPS-a, jer nije nečasno ni da se DPS bori za očuvanje vlasti, što se čuje od frontovaca i posramljenih ,,građanskih“ partija. Nije nečasno da se sa stanovišta demokratije i socijalnog progresa bilo ko bori za vlast.

Svi imaju pravo na presto.

Glavninu birača Jakova Milatovića čini ,,adidas“ mlađa i srednja generacija. Ta glavnina polazi od toga da je Crna Gora država via facti - da je ona neporeciva realnost i da su stoga identitetska pitanja manje važna od programa integracije sa Evropskom unijom, osiguranim progresom u unutrašnjoj politici. Ta glavnina želi put u otvoreVRIJEME VLASTI nu Evropu a ne u balkanPonavlja se kao mantra da više ski rezervat i oni nijesu od 30 godina Mila Đukanovića krstaši svesrpskog naci- na vlasti jesu razlog da on buonalizma i Velike Srbije de smenjen. Mi to opovrgava-

ograda, poslednja iluzija nezavisnosti Podgorice, i on će biti uništavan odmah po mogućoj predsedničkoj pobedi. Milatović nije ništa drugo do avatar beogradske vlade, Srpske pravoslavne crkve i srbijanske akademije svesrpskog kolonijalizma. Biće blizanac napuštenog Andrije Mandića.

ZRELOST ,,ADIDAS“ BIRAČA

GLAVNINU BIRAČA MILATOVIĆA ČINI ,,ADIDAS“ MLAĐA I SREDNJA GENERACIJA : Jakov Milatović

mo: ni dužina boravka na vlasti, ni kratkoća vladavine nisu nikakvi argumenti za smenu bilo koje vlasti. Niko neće reći da je dužina vladavine engleske kraljice Elizabete Prve, zatim, austrijske carice Marije Terezije i francuskih kraljeva Fransoa Petog i Luja Četrnaestog bila neblagotvorna; i niko neće olako poreći da kratkoća vladavine austrijskog cara Jozefa Drugog Habzburškog i Napoleona Bonaparte u Francuskoj nije trebalo da bude duža.

Ali smo zato spremni da tvrdimo da su 16 godina vladavine Aleksandra Prvog Karađorđevića u Jugoslaviji bile nesretne, a 35 godine vladavine Josipa Broza Tita bile sto puta bolje od 13 godina vladavine Slobodana Miloševića. I tvrdimo da su kratke vlade Krivokapića i Abazovića u Crnoj Gori jedino zaslužile desetodnevnu narodnu žalost.

A kada su stari atinski Grci izmislili ostrakizam – proterivanje političara iz zemlje, onda su ih slali na deset godina napolje jer su ovi bili uspešne vodje i demagozi, ma koju ideologiju zastupali. Grci su napadali uspešne, a ne neuspešne.

Ne znamo koliko bi ovo moglo da uteši Đukanovića.

NESMJENJIVOST ĐUKANOVIĆA

Spoljna politika DPS-a i Mila Đukanovića je postala funda-

ment međunarodnog položaja Crne Gore.

To se dogodilo ne samo kroz njegovo opiranje ratnoj avanturi Srbije u jugoslovenskim ratovima tokom 90-ih godina, već i u preuzimanju zastave nezavisne Crne Gore od Liberalnog saveza Crne Gore. Tada je Đukanović od opozicionara Beogradu, koji je rizikovao život, postao svenarodni tribun Crne Gore, iako prema Liberalnom savezu nije negovao dovoljno poštovanja.

Evropski državnik je postao kada je 2002. godine hrabro zaveo euro kao domaću valutu umesto beogradskog dinara i nemačke marke. Kao ekonomista, mi mu tu skidamo kapu. Mi ne zaboravljamo da je pomagao demokratske snage u Srbiji, među kojima i našu parlamentarnu partiju koju smo vodili. Postao je svetski državnik kada se 2006. odvažio na referendum za nezavisnost Crne Gore i kada je 2017. godine to potvrdio ulaskom Crne Gore u vojno-politički savez NATO. Doveo je 2020. godine Crnu Goru na prag ulaska u briselsku konfederaciju evropskih država otvaranjem poslednjeg, 33. poglavlja za pristupanje EU – ,,Konkurencija“. Njega bi Crna Gora sa njim sa lakoćom zatvorila.

To su ,,vrednosti“ kojih Milatović neće moći da se oslobo-

di a da ne rizikuje svoj slom u ,,adidas“ generaciji.

Ostao bi on tada na frontovcima gde bi zamenio Mandića.

To mu se već i nudi, s obzirom na tajni sastanak Andreja Milovića iz ,,Europe zdaj“ sa kir Joanikijem Mićovićem u Beogradu nekoliko dana nakon što je Milatović objavio svoju predsedničku kandidaturu. Čak i da Đukanović padne, neće biti lako poništiti njegov geostrateški doprinos. Ali taj će doprinos biti bez ikakve sumnje napadnut iz Beograda. I biće napadnut, ne kroz zasluženu kritiku bivše Đukanovićeve unutrašnje samovlasne politike, već kroz poslednji napad Beograda na samo biračko telo ,,Europe zdaj“, da se Beograd otrese Milatovićeve zablude da Crna Gora može u Evropu bez srbijanske dozvole. Čak i da Milatović pobedi Đukanovića 2. aprila 2023. godine, on ga neće pobediti, jer bi u suprotnom morao izdati svoje evropsko biračko telo i poljubiti beogradsku ruku.

Njega čeka poraz u beogradskom dvorcu Obrenovića u Ulici srpskih vladara, iako on u to sada još ne može verovati.

Za pravo mu daje i neshvatljiva pasivnost NATO koji nije nijednom patrolnom flotom i nijednom zajedničkom pomorsko-kopnenom vežbom sa vojskom Crne Gore pokazao da posle 2020. godine neće dozvoliti moskovsko-beogradsko probijanje na Jadran. Zato i opasno pada podrška Crnogoraca atlantskom savezu u Podgorici koja je već ispod 50 odsto narodnog raspoloženja.

Milatović je, sa stanovišta Be-

Danas je uzalud pozivati Milatovićeve glasače da glasaju za Đukanovića, jedino ludaku to može da padne na pamet.

Milatovićeve birače čeka slom naknadno, sada im je pogled zamračen, zanose se egzaltacijom ubistva Cezara. Ne vide da su oni novi cilj atentata naredbom beogradske vlade. Kao što je nekada taj cilj bio Đukanović od frontovskih strelaca. Ubiti Evropsku uniju u Podgorici, to je cilj Beograda! Zar ima ikoga ko to u Crnoj Gori ne želi da vidi? Naravno da ih ima, izgleda, ne manje od sto hiljada.

GDJE MILATOVIĆ SLIJEDI ĐINĐIĆA

Kada je 2001. godine Zoran Đinđić uvrstio u Vladu Republike Srbije grupu anonimnih političkih i ekonomskih internacionalaca (osim Aleksandra Vlahovića), oni su beogradsku karijeru započeli predlogom da se sa porezom na ,,ekstraprofit“ najuspešnijih srpskih preduzeća tokom Miloševićeve vladavine zadovolji krvožedno raspoloženje osiromašenog srpskog proleterijata.

Možda je Đinđić time nenameravano nadahnuo i Crnogorce iz ,,Europe zdaj“ da to isto podrže 22 godine naknadno u Crnoj Gori. Oni nisu ni jednom rečju ustali protiv predloga Abazovićeve vlade da se sa 33 odsto novog poreza kazne preduzeća koja su navodnim vladinim monopolima u proteklih nekoliko godina zaradila više od novih pet miliona profitnih evra.

Koji je onda smisao da vlada deli preduzećima monopole, ako će oni da zbog njih izgube stečeni profit na koga ionako plaćaju redovan porez? To je revanšistički ekonomski rasizam: napašćemo retroaktivno monopole prethodne vlade, ali svoje buduće monopole nećemo.

ISKUSTVO SIRIZE I CIPRASA

Mi u ponašanju biračkog tela ,,Europe zdaj“ vidimo opa-

Mi u ponašanju biračkog tijela ,,Europe zdaj“ vidimo opasnu potrošačku pohlepu i sljepilo na demagogiju većih plata i penzija zasnovanih na kreditima spoljnjih banaka koji Crnu Goru vode u bankrot

Povodi / Svijet

Neđelja, 26. mart 2023.

11

TrisTa devedeseT čeTvrTi dan ruske invazije: Ukrajinska vojska čeka municiju od partnera

Zelenski: Nijesam dobio mirovni prijedlog od Kine Milo Đukanović

Đukanović je evropski državnik postao kada je 2002. godine hrabro zaveo euro kao domaću valutu umjesto beogradskog dinara i njemačke marke. Ne zaboravljamo da je pomagao demokratske snage u Srbiji, među kojima i našu parlamentarnu partiju koju smo vodili. Postao je svjetski državnik kada se 2006. odvažio na referendum za nezavisnost Crne Gore i kada je 2017. godine to potvrdio ulaskom Crne Gore u vojno-politički savez NATO. Doveo je 2020. godine Crnu Goru na prag ulaska u briselsku konfederaciju evropskih država otvaranjem posljednjeg, 33. poglavlja za pristupanje EU – ,,Konkurencija“. Njega bi Crna Gora sa njim sa lakoćom zatvorila. To su ,,vrijednosti“ kojih Milatović neće moći da se oslobodi a da ne rizikuje svoj slom u ,,adidas“ generaciji. Ostao bi on tada na frontovcima gdje bi zamijenio Mandića snu potrošačku pohlepu i slepilo na demagogiju većih plata i penzija zasnovanih na kreditima spoljnjih banaka koji Crnu Goru vode u bankrot.

Pa šta, neka se sledeća vlada bavi mukom dužničkog moratorijuma i prodajom državne imovine radi naknade međunarodnog duga!

Kao i Ciprasova, grčka Siriza, posle 2016. godine, koja je molila Evropu za otpis dugova i pristala na prodaju ostrva i druge državne imovine radi isplate duga. I morala je da smanji plate i penzije. I odustala je od svoje verzije naplate poreza na ekstra profit na preko 50 hiljada ,,obveznika“ .

Evo, daćemo predlog ,,Europi zdaj“ kako da Milatović, kopirajući Ciprasa u Grčkoj, sigurno pobedi Đukanovića u drugom krugu, a da potom Crnu Goru otera u propast: neka poništi hipotekarne kredite na kuće i stanove i zaustavi prinudnu naplatu – i uništi banke, neka svim siromasima podeli mesečno 70 evra za namirnice; neka država svima njima plati 350 KW struje mesečno , neka sva poreska dugovanja građana podeli na sto mesečnih rata i isprazni budžet; neka država pokloni 210 evra mesečno svim četvoročlanim porodicama gde roditelji ne rade (odnosi se i na prosjake – idemo svi na ulicu); neka frizerima obeća 1.000 evra penzije i odlazak u prevremenu penziju sa 55 godina starosti zajedno sa taksi vozačima i desetinama drugih privilegovanih profesija. Ne samo sa tim je pobedio Aleksis Cipras na izborima 2016. godine!

Ali neka se ,,Europa zdaj“ nikako ne šali i ne ponovi i njegove druge zahteve poput onih da se rođenoj deci svih imigranata na Lezbosu da grčko dr-

žavljanstvo – a tada je u Grčku morem i kopnom stizalo milion ilegalnih imigranata, i da se donese zakon o civilnom partnerstvu za istopolne brakove.

Jaooj, fuj - popovi i kir Joanikije Mićović bi pali u nesvest…

Anatema! A Cipras je 2016. godine imao 41 godinu, malo više od revolucionara Milatovića sa 37 godina danas.

CILJ SRBIJE

Cilj Srbije je da se sa Milatovićem Đukanović udalji iz političkog vrha Crne Gore. I da se posle toga porazi i sam Milatović i preostali evropski duh u Crnoj Gori, i ona konačno veže za Beograd.

Beograd je sa otvorenim Mandićevim srpskim iredentističkim nacionalizmom završio na ovim predsedničkim izborima. Mandić je epizoda državno-crkvene zavere protiv Podgorice. Islužen je vojnik, dobro je nagrađen. Biće i odlikovan, a možda će kao srpski državljanin biti sledeći ambasador Srbije u Podgorici.

Biračima ,,Europe zdaj“ se danas malo toga može zameriti, jer oni iskreno žele izlaz iz dugogodišnjeg mekanog monopolističkog Đukanovićevog režima i nacionalističke invazije beogradske vlade i Srpske pravoslavne crkve. Siti su obe strane. Ako pobede, čeka ih težak zadatak: da sačuvaju Đukanovićevu spoljnu politiku, a dovrše njegovu unutrašnju adaptaciju Crne Gore na duhu Evropske unije bolje od njega.

Birači ,,Europe zdaj“ bi trebalo da znaju ko su im stvarni protivnici, ako stvarno Milatović i ekipa žele ono što govore: Vlada Srbije, Srpska pravoslavna crkva i srpska iredenta u Crnoj Gori. Ako ih stvarno pobede, samo im ovo od srca možemo reći: Alal vam vera!

KIJEV – Volodimir Zelenski kaže da nije dobio prijedlog za posredovanje u miru između Ukrajine i Rusije od Kine. Zelenski je za Japan njuz rekao da je diplomatskim kanalima dao ,,direktne poruke“ da želi razgovarati s kineskim čelnikom Si Đinpingom, ali nije dobio odgovor.

-Iz Kine nijesam dobio prijedlog za posredovanje. Nijesam dobio prijedlog da se nađemo – rekao je Zelenski.

On je pojasnio da Oružane snage Ukrajine još ne mogu da pokrenu kontraofanzivu, koja je bila planirana za proljeće, ističući da su Kijevu potrebni municija i borbeni avioni.

-Ne možemo još da počnemo – rekao je Zelenski u intervjuu za japanski list Jomuri, prenosi Unian.

On je priznao da je situacija na istoku Ukrajine „loša“, uglavnom zbog nedostatka municije.

-Čekamo municiju od naših partnera – rekao je Zelenski.

Ankara smatra da je važno da se sukob između Rusije i Ukrajine riješi razgovorima što prije, rekao je danas predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu tokom telefonskog razgovora, prenio je Tas. Ankara je u više navrata dolazila na ideju da posreduje u pregovorima između Rusije i Ukrajine, a takođe je bila domaćin razgovora ruske i ukrajinske delegacije.

Američke vlasti saopštile su da je podignuta optužnica protiv ruskog državljanina Sergeja Čerkasova, koji se trenutno nalazi u pritvoru u Brazilu, zbog špijuniranja za rusku obavještajnu službu i umiješanosti u krivična djela u SAD u vezi sa malverzacijama sa vizama i bankovnim prevarama.

Američko ministarstvo pravde je navelo da je Čerkasov (37), ruski državljanin, koji je djelovao kao ilegalni agent

Ukrajinska vojska ne može krenuti u kontra ofanzivu

Moguća protivofanziva Ukrajine izaziva zabrinutost kod Rusa Akteri u ruskom informacionom prostoru spremaju se za očekivanu ukrajinsku protivofanzivu, objavio je Institut za proučavanje rata u najnovijem izvještaju o ratu u Ukrajini. Prema ISW-u, ,,čini se da ruski informacioni prostor reaguje na usporavanje ruskih operacija i potencijal da Ukrajina ponovo preuzme inicijativu prati sa znatnom zabrinutošću“.

ruske obavještajne službe RIS pod brazilskim pseudonimom, optužen da je počinio i prevare u vezi sa vizama, kao i bankovne i druge prevare, prenio je Tas. U međuvremenu je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zahvalio mu na ,,pozitivnom stavu“ vezano za produženje crnomorskog sporazuma o žitu, saopštilo je tursko predsjedništvo.

Dvojica čelnika razgovarala su, kako se navodi, o koracima za poboljšanje tursko-ruskih odnosa i razvoju događaja u vezi s ratom u Ukrajini, te da je Erdogan

izrazio važnost okončanja sukoba između Rusije i Ukrajine kroz pregovore što je prije moguće.

Gradonačelnik Kramatorska Oleksandr Hončarenko objavio je fotografije za koje navodi kako pokazuju posljedice ruskog raketnog napada na taj grad u oblasti Donjeck. Za sada nema izvještaja o žrtvama.

Ruski napad na Bahmut je uglavnom zaustavljen, kaže ministarstvo obrane Velike Britanije u svom novom obavještajnom izvještaju.

-To je vjerovatno prvenstveno rezultat ekstremnog iscrpljivanja ruskih snaga.

Ukrajina je takođe pretrpjela velike gubitke tokom

Kina još nije pružila pojačanu vojnu podršku Rusiji Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da uprkos znakovima da Kina razmatra pojačanu vojnu podršku Rusiji, ta zemlja to još nije sprovela u djelo.

- Ne znači da neće, ali još nijesu – rekao je Bajden tokom konferencije za novinare u Otavi, gdje se sastao s kanadskim premijerom.

odbrane – navode Britanci.

Ministarstvo je saopštilo da je situacija u Rusiji vjerovatno pogoršana ,,napetostima između ruskog ministarstva odbrane i Vagner grupe, jer oboje daju vojnike za borbe u Bahmutu“.

Putin: Nuklearno oružje biće raspoređeno u Bjelorusiji Moskva i Minsk su se dogovorili da postave taktičko nuklearno oružje na teritoriji Bjelorusije, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu televiziji Rusija 24. On je precizirao da će izgradnja skladišnog objekta biti završena 1. jula i najavio da će rasporediti oružje bez kršenja obaveza iz sporazuma START. Prema njegovim riječima, razlog za takav korak bila je najava Velike Brita-

nije da će snabdjeti Ukrajinu municijom sa osiromašenim uranijumom.

Putin je istovremeno napomenuo da je Bjelorusija dugo tražila da na njenoj teritoriji bude raspoređeno rusko nuklearno oružje. Predsjednik Rusije je napomenuo da municija sa osiromašenim uranijumom koju će Zapad prebaciti u Kijev ne spada u oružje za masovno uništenje, ali na neki način stvara radioaktivnu prašinu i stoga se

smatra veoma opasnom.

Putin je, takođe, rekao da Rusija ima čime da odgovori na moguću upotrebu municije sa osiromašenim uranijumom Ukrajine.

Prema rečima predsjednika Rusije, oni koji koriste takvo oružje zapravo će djelovati protiv sopstvenog naroda i zagađivati zasijane površine. Sukob u Ukrajini isporukom oružja sa Zapada samo će biti produžen, istakao je Putin.

12 Kultura

Neđelja, 26. mart 2023.

NAŠA TEMA: Matica crnogorska, FCJK, NBCG i ZUNS imaju bogatu izdavačku djelatnost, međutim, djel

Za važnu literaturu ne smiju postojati granice i prepreke

saradnika u nastavi u ovoj ustanovi, interesovanje za njihova izdanja ne jenjava.

- Knjige su dostupne u knjižarama po cijenama koje su izuzetno povoljne s obzirom na kvalitet štampe i izdanja. Treba reći da je dio naših izdanja dostupan za čitanje i onlajn i da upravo radimo na upotpunjavanju digitalne baze naših izdanja, pa će uskoro svi zainteresovani moći preko te baze koristiti sva naša izdanja u digitalnoj formi, a uskoro se očekuje da zaživi i onlajn prodaja knjiga. Naša se izdanja mogu naći u knjižarama „Narodne knjige“, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, „Podgoričke knjižare“ – rekao je Vujović za Pobjedu.

D. MALIDŽAN

PODGORICA – Neka od najvažnijih izdanja u posljednjih nekoliko godina, kao što su edicije, sabrana djela, studije i monografije, objavile su crnogorske ustanove i udruženja poput Matice crnogorske, Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“, Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Zavoda za za udžbenike i nastavna sredstva. Neka od tih izdanja se rijetko i u vrlo malom broju primjeraka mogu naći u knjižarama i najčešće se, osim u stručnim radovima i na specijalizovanim seminarima, nakon promocija rijetko pominju.

Pobjeda je provjerila gdje se sve prodaju izdanja ovih institucija i koliko je interesovanje privatnih knjižara za njihova izdanja.

RAZMJENA

BEZ INTERESOVANJA

M. BABOVIĆ

POBJeDA

FCJK

Djela crnogorskih izdavača na jednom od ranijih sajmova knjiga u Podgorici B. ĐUROVIĆ

Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ ima, prema riječima direktorice Dragice Lompar, veoma bogatu izdavačku produkciju, podijeljenu u nekoliko edicija. To su, u najvećem dijelu, bibliografska izdanja, zatim naslovi iz istorije crnogorske knjige i štamparstva, bibliotečke djelatnosti, kulturne istorije, istorije, a njene dvije najznačajnije edicije su: Fototipska izdanja i Crnogorska bibliografija 1494–1994. Prve dvije objavljene publikacije su upravo izašle u okviru edicije Fototipska izdanja, a to su „Cetinjski ljetopis“ (1962) i „Svobodijada“ Petra II Petrovića Njegoša (1967). Kad je u pitanju kapitalna edicija crnogorske kulture – Crnogorska bibliografija 1494–1994, koja obuhvata vremenski period od pola milenijuma: od prve štampane ćirilične knjige u ovom dijelu Evrope, ,,Oktoiha prvoglasnika“ iz Crnojevića štamparije, do 1994. godine, objavljene su ukupno 32 knjige.

- Za izdanja NBCG posljednjih desetak godina ne postoji interesovanje knjižara u Crnoj Gori i njihova prodaja je usmjerena na sajmove knjiga i u samoj Biblioteci. Najnoviji katalog izdanja sa veoma prikladnim cijenama dostupan je na našem sajtu www.nb-cg.me – rekla je Lompar za Pobjedu.

Izdanja NBCG se, srećom, dostavljaju svim tipovima biblioteka u Crnoj Gori.

- Ne samo univerzitetskim, već i visokoškolskim, specijalnim, gradskim i školskim, ali na njihov zahtjev. Ovaj postupak traje kontinuirano, a kao primjer u posljednje vrijeme navodim donacije Biblioteci Skupštine Crne Gore i školskoj biblioteci Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici – rekla je Lompar.

NBCG nastoji da svoja izdanja,

Lompar: Za izdanja NBCG posljednjih desetak godina ne postoji interesovanje knjižara u Crnoj Gori

Vujović: Dio naših izdanja dostupan za čitanje i onlajn i upravo radimo na upotpunjavanju digitalne baze naših izdanja

Dragović: Zavod omogućava olakšice svim privatnim knjižarama koje potpišu ugovor o saradnji u vidu popusta

Ivanović: Matica ne smije ostvarivati prihod od prodaje programa, bilo da se radi o programskoj večeri ili prodaji knjige

naročito nova, promoviše putem organizovanja večeri posvećenih publikovanju novih naslova, zatim na sajmovima knjiga u Crnoj Gori, postavljanjem objava na zvaničnom sajtu Biblioteke i putem društvenih mreža na kojima su veoma aktivni, istakla je Lompar.

- Interesovanje i stručne i laičke javnosti je u posljednje vrijeme značajno povećano, što je mjerljivo statističkim pokazateljima o broju pristupa i preuzimanja informacija sa sajta www. nb-cg.me i sajta Digitalna biblioteka Crne Gore www.dlib.me.

Takođe, veće interesovanje se ogleda i kroz plasman naših izdanja na sajmovima knjiga. Nažalost, NBCG posljednjih godina nema finansijskih sredstava

za predstavljanje svoje izdavačke produkcije na regionalnim i međunarodnim sajmovima – rekla je Lompar.

mogu naći i u privatnim knjižarama, u zavisnosti od njihovih interesovanja i potreba. Ova saradnja se realizuje kroz kupoprodajni ugovor koji potpisujemo sa svim knjižarama koje izraze želju za saradnju sa Zavodom.

Predmet ove saradnje, koja proističe iz pomenutog ugovora, jesu cjelokupna Zavodova izdanja pod kojima se podrazumijeva kako udžbenička, tako i vanudžbenička literatura. Važno je napomenuti da Zavod omogućava olakšice svim privatnim knjižarama koje potpišu ugovor o saradnji u vidu velikih popusta i plaćanja na rate – rekla je Dragović za Pobjedu.

Cijene Zavodovih izdanja variraju od pristupačnijih, posebno za literaturu za učenike i nastav-

nike, do onih viših za luksuzna izdanja kao što su sabrana djela pojedinih autora.

- Što se tiče zastupljenosti Zavodovih izdanja u privatnim knjižarama, to isključivo zavisi od potreba i interesovanja samih knjižara za nabavku, jer Zavod u svakom trenutku raspolaže sa dovoljnom količinom svih izdanja – rekla je Dragović.

I Fakultet za crnogorski jezik i književnost može da se pohvali ne samo naučnim knjigama, monografijama i studijama, već i time što se većina tema kojima se bave njihovi autori po prvi put obrađuje u Crnoj Gori iz ozbiljnijeg ugla. Iako se nakon promocija u javnom diskursu vrlo malo o njima govori, prema riječima Novice Vujovića,

OLAKŠICE

Stanje je drugačije u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva.

Osim udžbenika, ova ustanova objavljuje i veliki broj vannastavne literature, a posebno atraktivna je najsvježija edicija Mostovi koja promoviše prevedenu literaturu.

Prema riječima Marije Dragović, rukovoditeljke odjeljenja za plasman i promet, Zavod ima dugogodišnju saradnju sa privatnom prodajnom mrežom u Crnoj Gori.

- To podrazumijeva da se naša izdanja, pored naših knjižara,

Matica crnogorska ima malo drugačiji status u odnosu na pomenute institucije, budući da su registrovani kao neprofitna nevladina organizacija, objasnio je sekretar Ivan Ivanović.

- Mi ne smijemo ostvarivati prihod od prodaje programa, bilo da se radi o programskoj večeri ili prodaji knjige. Mehanizam kojim se služi Matica je taj da smo dostupni kroz lanac knjižara „Narodne knjige“ i sada „Podgoričke knjižare“ gdje se naše knjige mogu naći u prodaji, ali finansijski iskaz te prodaje ne ide nama na račun, ne prihodujemo, već to ide putem razmjene.

Dakle, preuzimamo ona izdanja koja trebaju za našu biblioteku, a mogu se naći u knjižarama Glavnog grada i u „Narodnoj knjižari“ širom Crne Gore. To je bio jedini model da bismo uvažili diktat Zakona o kulturi – objasnio je Ivanović.

Potražnja za njihovim izdanjima je ogromna, budući da se radi o knjigama koje se većinom bave istorijom Crne Gore, a samo u toku prošle godine objavili su i dva jedinstvena fototipska izdanja: „Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina iz 1538. godine i fototipsko izdanje ,,Psaltira s posljedovanjem“ iz Crnojevića štamparije.

- Imamo slučaj kao sa knjigom „Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879–1912“ istoričara Jovana Muhadinovića, koju je pomogao Fond za istraživanje i uslov je bio da se knjiga ne može naći u prodaji, tako da je dijelimo zainteresovanima, dok je bude. Desilo se to isto i prije sedam-osam godina s knjigom „Indoevropljani“ Jaroslava Lebedinskog.

Tada je Matica kao osiguranje morala da plati autorska prava za objavljivanje u visini od jedan euro čime smo se dodatno obavezali da prenosimo prava na sebe – rekao je sekretar Matice crnogorske.

Matica ima kontinuirane akcije

Kultura

Neđelja, 26. mart 2023.

13

la teže dolaze do šireg kruga čitalaca Koncert profesora Muzičke akademije sa Cetinja održan u Španiji

Budući da Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ u okviru svojih redovnih poslova vrši dodjeljivanje međunarodnih standardnih brojeva za publikacije (ISBN, ISSN, ISMN) i izrađuje CIP zapise za svaku novu publikaciju, direktorica Dragica Lompar je rekla da je u njihovoj bazi trenutno evidentiran 1.481 izdavač. Od tog broja najviše je malih izdavača, odnosno, izdavača-autora koji sami pronalaze način da publikuju svoja djela.

– Kako bismo pratili dostavljanje obaveznog primjerka nakon izlaska publikacije iz štampe, NBCG je od 2022. godine počela da objavljuje elektronski časopis „CIP informator“, koji sadrži sve izrađene CIP zapise na mjesečnom nivou. „CIP informator“ je namijenjen ne samo bibliotečkim radnicima, nego i najširoj javnosti koja može da se na osnovu preciznih podataka upozna sa ukupnom izdavačkom produkcijom u Crnoj Gori – saopštila je Lompar.

u okviru kojih poklanja knjige.

Samo prošle godine su poklonili više hiljada knjiga svim vrstama biblioteka, od nacionalne, preko narodnih, pa do školskih i univerzitetskih, a svoja izdanja, prema riječima Ivanovića, šalju i na adrese širom svijeta.

- Međutim, tu imamo problem sa poštarinom. Da bi knjigu poslali u Ameriku to višestruko nadmašuje proizvodnu cijenu knjige, ali tu se već oslanjamo i tražimo pomoć od Nacionalne biblioteke koja ima tu obavezu međunarodne razmjene. Problem je što je zakonski broj obaveznih primjeraka koji se ostavlja Biblioteci „skresan“. Time je sužena njihova mogućnost da ih pošalju na razne adrese, da ne bude samo Kongresna biblioteka, recimo – objasnio je Ivanović.

Matica crnogorska promoviše svoja izdanja uvijek u nekoliko gradova Crne Gore, a nakon promocije poklanja svoja izdanja i to je jedan od načina da se dođe do željenih knjiga, iako je, sudeći prema odgovorima naših sagovornika, biblioteka najsigurnija adresa.

VELIKI IZDATAK

Budući da kao Nacionalna biblioteka komuniciraju sa nacionalnim bibliotekama i van Crne Gore, te vrše razmjenu izdanja, pitali smo direktoricu Dragicu Lompar zašto je smanjen broj obaveznih primjeraka koje izdavači treba da dostave i kako se finansijski reguliše slanje crnogorskih izdanja u biblioteke širom svijeta.

- NBCG vrši međunarodnu razmjenu publikacija sa oko pedesetak najznačajnijih biblioteka i slavističkih centara u svijetu.

To joj je, između ostalog, i zakonska obaveza, koja i te kako zavisi od finansijskih mogućnosti, odnosno, godišnjeg budžeta za ovu namjenu. Razmjena se odvija na bazi reciprociteta, odnosno, naslov za naslov na osnovu prethodno dostavljenih spiskova publikacija. S obzirom na globalnu ekonomsku krizu, velike svjetske biblioteke, takođe, redukuju svoje pošiljke jer su poštanski troškovi izuzetno visoki. Naši računi za slanje publikacija objavljenih u Crnoj Gori za 2022. godinu iznose oko

3.500 eura, što je za budžet NBCG prilično veliki izdatak – rekla je Lompar.

S obzirom na to da se radi o promovisanju crnogorskih knjiga i časopisa, a time i crnogorske kulture, u svijetu, prema riječima Lompar, o ovom pitanju bi se moralo više povesti računa bilo većim budžetskim izdvajanjem za ovu namjenu, bilo smanjenjem poštanskih troškova za plasman publikacija u inostranstvo.

- Treba prije svega imati na umu da je u pitanju veoma značajan segment međunarodne kulturne saradnje i kulturne diplomatije, te da država u tom pravcu ima mogućnost da preko nacionalnih institucija kulturne baštine razvija i unapređuje sveukupne međunarodne odnose – rekla je Lompar.

Zakonom o izdavačkoj djelatnosti iz 2012. godine, kako je podsjetila Lompar, smanjen je broj besplatnih obaveznih primjeraka namijenjenih Nacionalnoj biblioteci sa 12 na pet čime se izašlo u susret izdavačima u Crnoj Gori, koji su vrlo rijetko poštovali dotadašnju zakonsku odredbu, pravdajući to visokim troškovima štampe.

- Nažalost, ni to smanjenje nije rezultiralo odgovornim i dosljednim odnosom, pa i danas nije moguće od nekih izdavača dobiti ni jedan primjerak novoobjavljene publikacije, naročito kada su u pitanju luksuzna i skupa izdanja. Ovako mali broj primjeraka nije dovoljan da NBCG ispuni sve zahtjeve partnerskih biblioteka u svijetu, pa često nemamo nijedan za međunarodnu razmjenu, a ponekad ih i otkupimo od izdavača kako bismo odgovorili zahtjevima iz inostranstva – objasnila je Lompar.

NBCG je ove godine, u cilju poboljšanja saradnje sa izdavačima u našoj zemlji, planirala organizovanje zajedničkog skupa na kojem će se postaviti pitanje dosljednog poštovanja Zakona o izdavačkoj djelatnosti i instituta obaveznog primjerka koji u Crnoj Gori ima sjajnu tradiciju. Naime, obavezni primjerak je regulisan prvi put još 1905. godine, donošenjem Zakona o štampi u Knjaževini Crnoj GoD. ERJAVŠEK ri.

Ansambl izvođača činili su profesor violine Vujadin Krivokapić, profesorice kamerne muzike flautistkinja Žana Lekić i pijanistkinja Nataša Popović, profesor violončela Mladen Popović, profesor klavira Vladimir Domazetović i profesorica flaute Tatjana Krkeljić.

Dekanica Muzičke akademije prof. Tatjana Krkeljić kazala je za Pobjedu da je koncert bio lijepa završnica cjelonedjeljne saradnje profesora cetinjske akademije sa studentima Konzervatorija u Vigu među kojima je nekolicina izrazila interesovanje da upravo svoje studije nastave u Crnoj Gori.

- Nastavlja se saradnja sa CSMVigo i očekuje se dolazak njihovih profesora početkom juna kada će Muzička akademija biti domaćin internacionalnog festivala muzike MusicInMe – istakla je Krkeljić.

Dekan CSMVigo profesor Esteban Valverde rekao je da se Muzička akademija može pohvaliti nevjerovatnim talentom koji posjeduje na svom fakultetu, jer je svaki muzičar pokazao visok nivo tehničkog znanja i muzikalnosti.

- Raznolikost izvedenih kompozicija prikazanih tokom cijele večeri takođe je pokazala širinu znanja i umijeća profesora – istakao je Valverde.

Koncert je održan u lijepom i akustički bogatom prostoru,

Potvrda talenta i muzičkog umijeća

Sa nastupa profesora u Španiji

što je samo doprinijelo užitku večeri. Publika je s punom pažnjom pratila cijeli nastup, a mnogi su bili vidljivo dirnuti prikazanim izuzetnim muziciranjem koje su nagradili vraćanjem umjetnika na bis. Violinska sonata Sergeja Prokofjeva izvedena je s preciznošću i strašću, pokazujući Krivokapićevu virtuoznost na violini. Djelo su slijedile kompozicije Paganinija „Introduzione“ i „Tema con variazioni“, koje su bile jednako impresivne svojom virtuoznošću i dramatičnim štihom. L. Ferenc Trio op. 45, u izvođenju flautistkinje Žane Lekić, čeliste Mladena Popovića i pijanistkinje Nataše Po-

pović, bio je još jedan vrhunac večeri, prikazujući besprijekornu međuigru između ovo troje muzičara i njihovo izuzetno muziciranje. Nastup trija bio je majstorski kurs sviranja u ansamblu, a virtuoznost usklađena s njihovim emocionalnim ulaganjem u djelo. Rezultat je bila snažna i dirljiva izvedba.

U nastavku se čula Šopenova Klavirska sonata br. 2 u kojoj je pijanista Vladimir Domazetović pružio snažnu i nijansiranu interpretaciju prvog stava.

Uslijedili su Rahmanjinovljevi Preludiji op. 3 br. 2 i op. 23 br. 2. Pijanistička interpretacija bila je izvrsna, naglašavajući emocionalnu dubinu

i složenost djela, a delikatne nijanse melodije bile su prekrasno istaknute. Sonatina za flautu i klavir Dejana Krdžića, u izvođenju Tatjane Krkeljić i Nataše Popović, bila je osvježavajuća promjena tempa, a flautistkinja i pijanistkinja demonstrirale su svoju sposobnost zajedničkog rada kako bi stvorile kohezivni i očaravajući zvuk.

Sonatina je bila izvrstan dodatak, pokazala predanost izvođača u predstavljanju djela crnogorskih kompozitora u svijetu, a premijerno izvođenje ovog djela u Španiji podstaklo je želju kolega sa Konzervatorijuma da je uvrste u svoj koncertni repertoar. A. Đ.

Štrajk upozorenja umjetnika zbog smanjenih koeficijenata u GKU održan u Podgorici

Ukazali na diskriminaciju PODGORICA – Nezadovoljni zbog raspodjele koeficijenata u Granskom kolektivnom ugovoru prema kome je od predviđenih 25 povećanje smanjeno na nepunih 3,5 procenata, umjetnici iz različitih oblasti djelovanja održali su juče štrajk upozorenja u Bokeškoj ulici.

Umjetnici su, kako su poručili, na ulicu izašli zbog upozorenja, te ako ne dođe do adekvatnog rješenja, biće obustavljena sva kulturna dešavanja u zemlji.

Kultura je, kako je u ime Udruženja glumaca kazao predsjednik ove organizacije Vukan Pejović, najmanja zona interesovanja u Crnoj Gori, koja je u posljednje vrijeme pretrpjela mnogo udaraca.

- To je učinilo da se svi radnici u kulturi, umjetnici skupe i da se bore za svoje interese, jer ako se mi ne borimo, neće niko. Radnici ispred Crnogorskog narodnog pozorišta i dalje kopaju, a ni tu se ništa nije desilo. Interesuje nas da li će neko da se pozabavi tim pitanjem, ovim pitanjem koeficije-

stop-kadar

U bazi Nacionalne biblioteke trenutno je evidentiran 1.481 izdavač

PODGORICA -Koncert profesora Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore održan je u okviru osmog Internacionalnog festivala muzike i umjetnosti u organizaciji Conservatorio Superior de Música de Vigo, u Vigu u Španiji.

Predsjednik Udruženja glumaca Vukan Pejović

nata. Željno iščekujemo da se to riješi, da ne bismo preduzeli radikalne mjere štrajka. Očigledno da tim ljudima neće ni smetati da nema kulturnih sadržaja. Svi članovi Udruženja glumaca stoje iza ove inicijative i niko od njih neće odustati – kazao je Pejović.

Sve i da zanemarimo praktične posljedice ovakvog povećanja, prema riječima glumca Miloša Pejovića, pitanje je šta nam ono govori o mjestu umjetnika u ovom društvu.

- Koji je razlog ovakve diskriminacije? Da li ovo društvo ne želi umjetnike i naša djela? Koji je smisao umjetničkih fakulteta, institucija kulture, festivala. Šta je cilj ovakve diskriminacije, da poruči da nismo potrebni, da poruči mladom umjetniku koji će tek da krene ovim putem da se ne isplati ići. Umjesto da stvaramo mi moramo da dokazujemo da smo vrijedni kao i svi ostali profesionalci u državi, da ukazujemo na očigledno – da umjetnici zaposleni u in-

stitucijama kulture imaju najniže povećanje zarada u odnosu na sve ostale zaposlene u tim institucijama, iako te institucije ne bi postojale bez umjetnika – kazao je Pejović.

Predsjednik Sindikata Crnogorskog narodnog pozorišta pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore Mihailo Caušević kazao je da je ovo eskalacija godinama nagomilanih problema u kulturi.

- Ovo su problemi koji su naslijeđeni, ali niko ne pokušava da ih riješi. Mi smo jedan protočni bojler u kulturi, jedne grupice ljudi koji se kriju iza Sindikata kulture i Ministarstva kulture, koje je naslijedilo ove probleme.

Prošle godine sam pisao i ministarki i premijeru. Niko me nije ni pozvao – rekao je Caušević.

Predsjednik Sindikata Gradskog pozorišta Dušan Novaković kazao je da su u ovoj ustanovi svi sektori dali potpunu podršku umjetničkom sektoru.

U ime umjetnika zaposlenih u Nikšićkom pozorištu podršku je prenio Jovan Krivokapić, a iz Zetskog doma Jelica Vukčević. U Muzičkom centru Crne Gore, kako je saopšteno, svi sektori su takođe dali podršku umjetničkom sektoru. S. V.

14 Crnom Gorom

Neđelja, 26. mart 2023.

Žabljačani se nadaju da će zimska sezona trajati do sredine aprila

Prodali više od 13.000 ski pasova ŽABLJAK – Na Žabljaku se odbrojavaju posljednji dani zimske sezone. Snijega je na skijalištu Savin kuk sve manje, pogotovo u dnu staze, ali se turistički poslenici nadaju da će ga, makar na dvije staze, biti do sredine aprila.

Direktor skijališta Marinko Purić podsjeća da je sezona kasno počela ove godine, da je snijeg pao tek sredinom januara, pa su ove zime prodali manje ski pasova nego lani.

Imali smo u martu značajan broj turista i iz udaljenijih država, iz Češke, Slovenije, Ukrajine i Rusije a posljednjih dana na žabljačkom snijegu uživaju i Kinezi - kaže Marinko Purić

- Sezona je počela 20. januara i od tada je bio svaki skijaški dan. Vremenske prilike su nam bile naklonjene, putevi su bili prohodni, ali u poređenju s prošlom godinom, ipak, imali smo manje prodatih ski pasova. Lani smo prodali oko 20.000 pasova, a ove godine jedva da Anđa Vukčević-Zorić smo premašili 13.000. Ovog vikenda na našim stazama popularne cijene i vjerujem se održava Prvenstvo Crne da ćemo imati solidnu posjeGore u slalomu i veleslalo- tu i u aprilu, bar vikendima, mu i na okupu je 70-ak ski- jer snijega će biti dovoljno na jaša, zadovoljnih uslovima. pojedinim stazama. Ljetnju Nadam se da ćemo imati sni- turističku sezonu zvanično jega do sredine aprila i da ćemo otvoriti 1. juna, a moćemo imati solidnu posjetu guće i ranije, na Dan nezabar vikendima, a onda slije- visnosti – kaže Purić, uvjede pripreme za ljetnju tu- ren da će žabljački turistički rističku sezonu. Žabljak je poslenici zadovoljiti tokom veoma privlačan ljeti, pogo- ljeta sve zahtjeve inostranih tovo za strance, nudimo im posjetilaca, a njih je iz sezopanoramsku vožnju do vr- ne u sezonu sve više na Durha Savinog kuka, panoram- mitoru, pogotovo kad ga zasko razgledanje Durmitora i biđu duži kišni periodi. Žabljaka s okolinom, imamo dosta pješačkih staza, avan- DOBRA turistički park za najmlađe, POPUNJENOST restorane s nacionalnom ku- Nijesu nezadovoljni ni hotehinjom... – kaže direktor Tu- lijeri i ugostitelji na Žabljarističkog centra Durmitor ku, a jedan od njih Živko Marinko Purić.

Taušanović tvrdi da odavno nije imao više gostiju u NAJVIŠE DOMAČIH februaru.

SKIJAŠA - Što se tiče privatnog smjePrema njegovim riječima, štaja, mislim da smo bili doove zime na Žabljaku je bi- bro popunjeni. Ja konkretno lo najviše domaćih skijaša, nikad nijesam bio zadovoljbar u januaru i početkom niji februarom, a pamtim i da februara, jer je bio produ- u tom mjesecu nijesam imao žen đački raspust, a poslije nijedno prenoćište. Bili su na su masovnije stizali i zalju- Žabljak proputili Hrvati, pa bljenici u skijanje iz Srbije, su pauzirali nekoliko godina kad je harao korona vipa Hrvatske.

- Imali smo u martu znača- rus, a ove godine su ponovo jan broj turista i iz udalje- masovno stigli Dubrovčani. nijih država, iz Češke, Slo- To su zahvalni gosti. Realno, venije, Ukrajine i Rusije a za svega nekoliko sati stignu posljednjih dana na žabljač- do Žabljaka, a siguran sam i kom snijegu uživaju i Kinezi. da ne mogu nigdje naći jefCijena dnevnog ski pasa je 13 tinji ski centar, riječi su Taueura, a za djecu osam. To su šanovića.

Ra.P.

Cijena dnevnog ski pasa je 13 eura, a za djecu osam. To su popularne cijene i vjerujem da ćemo imati solidnu posjetu i u aprilu, bar vikendima, jer snijega će biti dovoljno na pojedinim stazama. Ljetnju turističku sezonu zvanično ćemo otvoriti 1. juna, a moguće i ranije, na Dan nezavisnosti – kaže Purić, uvjeren da će žabljački turistički poslenici zadovoljiti tokom ljeta sve zahtjeve inostranih posjetilaca, a njih je iz sezone u sezonu sve više na Durmitoru, pogotovo kad ga zabiđu duži kišni periodi

Na Vučju zadovoljni zimskom sezonom, a od predstojeće ljetnje očekuju još više I na stazama Ski centra Vučje snijega je ove zime bilo tek od sredine januara. Ukupno su imali 25 skijaških dana i u ovom turističkom kompleksu, uobičajeno, najviše je bilo domaćih gostiju.

Direktorica Anđa Vukčević-Zorić kaže da su, ipak, solidno bili popunjeni tokom novogodišnjih i božićnih praznika.

- U poređenju s prethodnim zimama ove godine smo imali više razloga za zadovoljstvo. Istina je da je sezona kasnije počela, ali je bilo i gužve, pogotovo vikendima krajem januara i u februaru. Naši gosti su pretežno Nikšićani, Podgoričani i primorci.

NADAJU SE SNIJEGU DO KRAJA APRILA: Skijalište Savin kuk

NAJVEĆA POSJEČENOST VIKENDIMA: Skijalište Vučje

Snijega više nema, ali se već pripremamo za ljetnju turističku sezonu i ona obećava, bar ako je suditi po bukingu. Od maja pa sve do sredine avgusta svi naši raspoložvi kapaciteti su rezervisani. Pretežno su to inostrani turisti, a prvi među njima, već sredinom maja, stižu Francuzi, iz Lila.

Potrudili smo se da obogatimo ponudu, pa ćemo narednog ljeta imati i avanturistički park, naši gosti će imati priliku da uživaju u posmatranju zvijezda, jahačkim turama, a poznato je da na Vučju imamo savršene i biciklističke i pješačke staze, kaže Anđa Vukčević-Zorić.

Crnom Gorom

Neđelja, 26. mart 2023.

15

Kolašinski turistički radnici zadovoljni zimskim učincima KOLAŠIN - Posljednja martovska subota nudila je dosta draži na kolašinskim skijalištima ali je očigledno da je skijanje „izgustirano“. Zimske turističke potrebe se, organizacijom društvenog života a i psihološkim osjećajem, vežu za januar, februar i prvu polovinu marta. Kada počnu da se piju kafe u otvorenim podgoričkim i primorskim baštama – skijaška oprema je, uglavnom, spakovana za narednu sezonu. Broj ovosezonskih skijaških dana je manji, iako se očekivalo da će se tri nedjelje „januarske kopnine“ teško nadoknaditi – ipak se u tome djelimično uspjelo, kažu kolašinski turistički radnici, saopštavajući zadovoljstvo ovogodišnjom zimskom sezonom. Prvom zimskom turističkom sezonom sa – auto-putem....

Da je bilo januarskog snijega, sezona bi bila za pamćenje

Četrdeset kilometara skijaških staza i zajednički ski pas dva skijališta omogućili su novi skijaški doživljaj Bjelasice. Aktuelni su projekti osnježivanja staza a gradi se devet hotela visoke kategorije od kojih su neki najavili otvaranje krajem godine

Na Ski centru Kolašin 1600 su zimsku sezonu zvanično otvorili 24. decembra ali se tek nakon mjesec desio prvi skijaški dan. Snijeg je tek 21. januara omogućio da kolašinska skijališta „liče na sebe“. Od toga dana pa do posljednjeg vikenda februara u Ski centru Kolašin 1600 bili su više nego zadovoljni i posjetom i prihodima - kaže Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore

ZADOVOLJNI PRIHODIMA

- Ski centar Kolašin 1600 je posjetilo oko 70.000 gostiju i ostvaren je prihod od 1.

300.000 eura, tako da smo sa tim bilansima zadovoljni, kao i prihodima od ski pasova, ski rente, restoranskih usluga.

Ove godine smo imali zajednički ski pas sa Ski centrom Kolašin 1450 koji je koštao 25 eura i pravi ljubitelji skijanja su sa velikim zadovoljstvom prhvatili ovu jedinstvenu ponudu. Tokom marta staze uz žičaru K8 su u funkciji dok je nedostatak snijega uz žičaru K7 na neki način skratio sezonu. Dok smo u januaru čekali snijeg, novogodišnji i božićni praznici kao i sunčano vrijeme su nam „doveli“ značajan broj gostiju koji su uživali u panoramskim vožnjama - kaže Milošević.

Značajno bilo i produženje Zimskog raspusta: Detalj sa Ski centra Kolašin

Milica Šćepanović, direktorica Ski centra Kolašin 1450, takođe izražava zadovoljstvo prethodnim zimskim turističkim mjesecima i njihovim učincima. Podsjeća da to nijesu obećavale prve nedjelje januara.

- Ti dani i nedjelje nam nijesu obećavali ništa turistički dobro ni na skijalištima, ni u gradu. Međutim sa prvim snijegom desio se prvi bum koji je nadoknadio ono što smo izgubili u prvim nedjeljama ja-

Region bez snijega - Uvijek se u nečem lošem nađe nešto dobro - priča Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore.

- Od 21. januara do 25. februara smo imali odličnu posjetu. Pošto je u onim najatraktivnijim zimskim danima cijeli region bio bez snijega, kasnije su gosti koji idu na zimovanje van Crne Gore ipak došli na naša skijališta. Značajno je bilo i produženje zimskog raspusta - smatra Milošević

nuara. Gosti su imali savršeno uređene staze a značajna je bila novina zajedničkog ski pasa sa Ski centrom Kolašin 1600, koji je omogućavao skijašu da u jednom danu upozna sve čari planine. Novootvoreni ski bar 1450 bio je atrakcija za naše goste a možemo se pohvaliti i time da je preko stotinu mališana naučilo prve skijaške korake od profesionalnih instruktora. Ono na čemu ćemo u narednom periodu raditi svakako je i proširenje par-

Milica Šćepanović,

king mjesta - kazala je Milica Šćepanović.

OTKAZIVANJE ARANŽMANA

Ovogodišnja zimska turistička sezona imala je i period otkazivanja ugovorenih aranžmana. Bilo je to nekih dvije nedjelje nakon božićnih praznika – do prvog pravog snijega 20. januara.To je najviše pogodilo privatni smještaj, koji je u narednom periodu, pogotovo u danima vikenda, tražio i dobijao adekvatnu turističku

posjećenost. Reprezentativni hotel ,,Bjanka“ je kao i uvijek imao stabilnu i često kompletnu popunjenost. Stabilno su poslovali i manji planinski hoteli a dosta turističke novine je donio hotel ,,Dream House“ koji postaje sve prepoznatljivija turistička adresa u Kolašinu.

- Iako je, nažalost, ključni dio januara, za vrijeme praznika i školskog raspusta, bio bez snijega, ipak možemo konstatovati da smo zadovoljni zimskom turističkom sezonom a

,,Krevet više“ za Mojkovac i Podgoricu

Đuro Milošević

- Zahvaljujući auto-putu imamo značajno bolju saobraćajnu povezanost. Shodno tome bilježi se i priličan porast jednodnevnih posjeta našem gradu. U vikendima, kada su skijališta funkcionisala punim kapacitetom, imali smo situaciju da se u Kolašinu tražio ,,krevet više“.

Imali smo dosta primjera da je u Kolašinu sve puno i da turiste usmjeravamo ka Mojkovcu. Pojedini hoteli iz Podgorice su, zahvaljujući povezanosti auto-putem, nudili paket aranžmane koji su uključivali skijanje u Kolašinu - ističe Aleksandar Vlahović, direktor TO Kolašin.

Aleksandar Vlahović

posebno posjetom tokom februara. Pad posjećenosti smo zablježili desetak dana nakon praznika, nakon čega smo ponovo poslovali punim kapacitetom. Otvaranjem depadansa hotela, skoro smo duplirali smještajne kapacitete a otvorili i nova radna mjesta. Naše iskustvo je da je auto-put povećao broj gostiju jer pravi ljubitelji skijanja ne posjećuju naš grad na jedan dan - kazala nam je Andrijana Koprivica, menadžerka hotela ,,Dream House“.

- Sve to što se dogodilo, od posljednje nedjelje januara do polovine marta, čini nas zadovoljnim i na neki način omogućava da „turistički zaboravimo“ tri nedjelje januara bez snijega smatra Aleksandar Vlahović, direktor TO Kolašin.

- U posljednjoj nedjelji januara su se stvorili uslovi za kompletno funkcionisanje skijališta i tada je krenula očekivna popunjenost. Tako je prestao onaj period otkazivanja aranžmana koji je počeo nakon novogodišnjih i božićnih praznika. I dok je falilo snijega, mi smo različitim sadržajima na gradskom trgu privlačili i animirali goste. Značajna novina je bio i besplatan prevoz autobusom do skijališta. Četrdeset kilometara skijaških staza je značajan resurs uz planove da se što prije obezbijedi i osnježivanje staza. Dodatno ohrabrenje svim turističkim radnicima je činjenica da se u Kolašinu gradi devet novih hotela viske kategorije, od kojih su neki najavili otvaranje već do kraja ove godine. U značajnom porastu je i broj registrovanih objekata za potrebe privatnog smještaja, trenutno ih je oko 200 a prije korone ih je bilo oko 70 - istakao je VlaD. DRAšKOVIć hović.

Arena

Elitna runda kvalifikacija za EP kadeta

FSCG

Škotska kaznila promašaje ,,crvenih“

Crna Gora Škotska

1 2

KARDIF – Međunarodni sportski kampus. Sudija: RadoslavGidženov (Bugarska).

Strijelci: Perović u 12. (Crna Gora), Kamings u 42, Meklaki u 82. minutu (Škotska). Žuti kartoni: Turović (Crna Gora), Frajel, Grent, Juri (Škotska).

Crveni karton: BodinTomašević u 85. minutu (Crna Gora).

CRNA GORA: Milović, Turović, Damjanović, Tomašević, Maraš, Adžić, Maraš, Bulatović (od 88. Tadić), Camaj (od 90. Pićurić), Perović, Vukanić. ŠKOTSKA: Mahadi, Grent, Smit, Kembel, Miler, Rajs, Frajel (od 80. Juri), Frejm, Mekintajer (od 65. Meklaud), Molotnikov (od 65.

Meklaki), Kamings (od 80.

Konoli).

Ni u drugom meču elitne ru-

nde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da iskoristi veliki broj šansi da dođe do trijumfa.

Za razliku do meča s Islandom (0:0), ovog puta je kažnjena – Škotska je slavila 2:1, pa će ,,crveni“ teško do šampionata Starog kontinenta.

Plasman na završni turnir u Mađarskoj izboriće osam prvoplasiranih ekipa, kao i sedam najboljih drugoplasiranih

DRUGA LIGA, 23. KOLO

1 0

PODGORICA – Stadion: „DG arena“. Gledalaca: 150. Sudija: Miloš Bešović. Strijelac: Krstović u 30. minutu iz penala. Žuti kartoni: Bulatović, Vlahović, Hot, Bracanović (Mladost DG), Poček, Niković, Vukčević, Alhasan, Popović, Macanović (Bokelj).

MLADOST DG: Đurović, Bogdan Milić (od 59. Dos Santos), Vujisić, Bulatović, Bogdan Milić, Perović (od 9. Hot, od 59. Bracanović), Ondong Mba (od 81. Ukšanović), Vlahović, Mugoša, Orahovac, Krstović.

BOKELJ: Spasojević, Poček (od 72. Čavor), Niković (od 52. Imamović), Đurović, Vukčević (od 83. Globarević), Kašćelan, Alhasan, Popović, Macanović, Obradović (od 52. Kordić), Đurković.

Mladost je nakon brejka u Ulcinju slavila u derbiju protiv Bokelja golom Krstovića sa bijele tačke, čime su Lješkopoljci pokazali da ne odustaju od borbe za elitu.

Berane Otrant

0 1

BERANE – Gradski stadion.

Gledalaca: 300. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelac: Orlandić u 82. minutu. Žuti kartoni: Ćetkvović, Račić (Bera-

reprezentacija. U grupi 2 prvi je Vels sa četiri boda, Škotska ima tri, Island dva, Crna Gora jedan.

Tim Gorana Perišića u utorak od 14 sati igra s Velsom i mora da pobijedi da bi zadržao šansu za odlazak na završni turnir.

Start utakmice bio je savršen za naš tim jer je poslije 12 minuta igre Marko Perović zatresao mrežu na asistenciju Andreja Camaja.

Samo tri minuta kasnije, VasilijeAdžić je lobovao golmana, ali je uz jak vjetar lopta završila pored gola. Adžić je ponovo bio u dobroj prilici u 22. minutu, ali je oklijevao i bio izblokiran. Nedugo potom, lopta je po desnoj strani došla do Danila Vukanića, koji je zaustavljen na isti način.

Tri minuta prije kraja prvog dijela, Denijel Kamings je iskoristio prostor koji su mu ostavili igrači Crne Gore i lako savladao Ognjena Milovića.

Na startu nastavka jedan od defanzivaca Škotske s gol linije je spriječio pogodak glavom Marka Perovića, u 60. Vukanić šutirao pored stative poslije akcije Perovića i Adžića, da bi desetak minuta kasnije Adžić dobro pronašao Camaja, koji je izblokiran u posljednjem trenutku.

U jeku inicijative Crne Gore – pogodak Škotske. Ovog puta lošu intervenciju defanzivaca ,,sokola“ iskoristio je Bobi Ne. K. Meklaki.

Tabela

,,Fenjeraš“ srušio lidera Mladost DG Bokelj

Neđelja, 26. mart 2023.

1. Berane (-1) 21 11 4 6 22:13 36 2. Podgorica 20 9 6 5 29:21 33 3. Bokelj 20 8 8 4 22:13 32 4. Mladost DG (-1) 21 10 3 8 28:31 32 5. Kom 21 9 3 9 25:26 30 6. Grbalj 20 7 5 8 17:18 26 7. Igalo 20 5 8 7 22:23 23 8. Zeta 20 6 3 11 19:28 21 9. Otrant O. 21 4 6 11 16:32 18 U narednom kolu (28/29. mart) sastaju se: Mladost – Berane, Bokelj – Zeta, Otrant – Igalo i Podgorica – Grbalj.

ković), Peličić (od 82. Đukanović), Golubović.

Igalo je preokretom u posljednjih pola sata igre uspjelo da dođe do važnih bodova u borbi za opstanak, dok je Kom propustio priliku da se domogne zone baraža.

Beranci poraženi od Otranta

ne), Pepić, Škrelja, Alibegu (Otrant). Crveni karton: Stojan Vukčević u 90+4. minutu (Berane).

BERANE: Vukčević, Ćetković (od 46. Bareto), Magdelinić (od 83. Vujačić), Muković, Čađenović (od 65.

Rendulić), Vučinić, Račić, Jeknić, Mugoša, Vulević (od 65. Perošević), Vukićević (od 73. Tmušić).

OTRANT: Agović, Banović, Harada, Krkotić (od 25. Sefa, od 90. Alibegu), Orlandić, M.Marstijepović, Golubović, Pepić (od 46. Smolović, od 73. Škrelja), Redžović, B. Marstijepović, Molabećirović (od 46. Rudović).

Kakav brejk „fenjeraša“ – Otrant je srušio lidera, a i pored dva vezana loša rezultata na svom terenu, Ulcinjani su pokazali da ne odustaju od misije zvane opstanak. Pobjedom

u Beranama Otrant je dokazao da ima i kvalitet.

Igalo Kom

2 1

IGALO – Stadion: ,,Solila“.

Gledalaca: 100. Sudija: Radoje Pajović. Strijelci: Guzina u 64. i A. Vujičić u 76. (Igalo), Knežević u 47. minutu iz penala (Kom). Žuti kartoni: Acevedo, Bumbar (Igalo).

IGALO: Raičević, Acevedo, Đukanović, Bumbar, Guzina (od 69. Đurđević, od 90.

Perović), Radović, Kordoba, A. Vujičić (od 81. Šćepanović), Koprivica, Kosać (od 69. Grbić). Petrović.

KOM: Vuksanović, Nišimura, Knežević, Bulatović (od 66. Dujović), Perišić, Ljumović (od 82. Kovačević), Kažić (od 82. Dapčević), Radulović, Radonjić (od 57. Aj-

Grbalj Zeta

1 0

RADANOVIĆI – Stadion Grblja. Gledalaca: 120. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelac: Đukanović u 88. minutu. Žuti kartoni: Vilotijević, Petović (Grbalj), S. Krstović, Rakočević (Zeta).

GRBALJ: Popović, Vukčević, Gajić (od 54. Solovev), Vuković (od 54. Golub), Nijaveđi, Batuta (od 73. Nedić), Đukanović, Vilotijević (od 73. Bigović), Pajović, Petović (od 69. Popović), Vučetić.

ZETA: Karadžić, Filipović, Bulatović (od 76. Rakočević), Keit (od 86. Popović), Peruničić, Kalačević, Vukčević (od 90. Jauković), Muratović, S. Krstović, Tuzović, Radusiniović (od 76. A. Krstović).

Grbalj je slavio u derbiju začelja golom Đukanovića u samom finišu meča.

R. P.

KVALIFIKACIJE ZA EP: C

Poštujemo niko nije n Crnogorski fudbaleri bili su raspjevani u avionu po povratku iz Bugarske u noći između petka i subote. S razlogom, jer je u Razgradu odrađeno ono što je planirano, ostvarena je pobjeda na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo (1:0) i nastavljena tradicija da ,,sokoli“ nikada ne gube na startu takmičarskog ciklusa.

VLAHOVIĆ: Bić na maksimumu

Na terenu nije baš sve bilo ,,pjesma“, ali to se brzo zaboravlja kad je ishod pozitivan.

- Svi smo srećni i zadovoljni.

Znate koliko je važan dobar početak kvalifikacija, ova tri boda nam daju vjetar u leđa i samopouzdanje. Odlično smo počeli kvalifikacije – rekao je Stefan Mugoša na jučerašnjem ,,brifingu“ s novinarima.

Crnogorskoj javnosti, a i sportistima, svojstveno je da brzo ,,polete“ i iz realnog sagledavanja situacije pređu u stanje euforije. ,,Sokoli“ to ne smiju sebi da dozvole jer ih sjutra čeka mnogo jači protivnik, po mnogima prvi favorit grupe G – Srbija.

- Pred nama su odmah novi izazovi. Probaćemo da se oporavimo, da nastavimo pobjednički niz. Uradićemo sve što je do nas, spremićemo se dobro i pokušati da ostvarimo povoljan rezultat.

Sigurno da će biti dosta teže nego u Bugarskoj, Srbi imaju kvalitetniju reprezentaciju, ali niko nije nepobjediv.

Odradićemo analizu ova dva dana, imamo vremena da se pripremimo – naveo je Mugoša.

Duel sa Bugarima bio je prvi u grupi, ali faktički i elimi-

Fudbalska reprezentacija Srbije danas dolazi u Podgoricu, od 17 sati održaće konferenciju za medije, a pola sata kasnije počeće trening ,,orlova“ na Gradskom stadionu.

Srbi su u petak bez većih problema savladali Litvaniju (2:0), očekuje se da protiv ,,sokola“ posao bude (mnogo) teži. nacioni za obje selekcije jer se Mađarska i Srbija mnogo bolje kotiraju i veliki su favoriti za dva mjesta koja vode na Evropsko prvenstvo u Njemačkoj.

Tim Mladena Krstajića nije mnogo pokazao na ,,Huvefarma areni“ u Razgradu, nije previše ni Crna Gora kojoj je u finišu tri boda sačuvao Stefan Savić, ali generalni utisak je da bi bila velika šteta da su ,,crveni“ otišli sa stadiona Ludogoreca bez cijelog plijena.

- Bugarska ima mladu, poletnu ekipu, promijenila je mnogo igrača. Možda su ranije imali neka velika imena, ali su sada po mom mišljenju kao tim mnogo napredovali. Imaju novog trenera i mislim da će u ovim kvalifikacijama da pokažu dosta toga. Neće biti nikome lako da osvoji bodove u Bugarskoj – kazao je Mugoša.

NIKOG SE NE PLAŠIMO Napadač Visel Kobea u Razgradu je ušao u igru

Ubjedljiv trijumf nad Kazahstanom u 2. kolu prelimin

Kadetkinje postigle Kazahstan Crna Gora

0 13

UGLJEVIK - Novi gradski stadion. Sudija: Viki de Kreme (Belgija): Strijelci: Tomašević u 4, 7, 26, 28. i 37, Osmajić u 6, Čađenović u 8. i 90+3, Đurković u 19. i 88, Milović u 25, Boričić u 31. i 77. minutu. Žuti kartoni: Rizbek, Katran (Kazahstan), Janković, Bralić (Crna Gora).

KAZAHSTAN: Kondrašova, Akćulakova (od 21. Katran), Dosbolova, Saržanova, Risbek, Talasbajeva, Mahmutova (od 23. Peresunko), Ab-

FSCG

16 Fudbal

dulajeva (od 84. Izimbajeva), Popova, Ragžacan, Koškarbaj.

CRNA GORA: Žugić, Bojanić, Boričić, Milović, Krstevska (od 46. Janković), Čađenović, Merdović (od 46. Vukčević), Đurković, Osmajić (od 46.

Arena

Neđelja, 26. mart 2023.

Fudbal

17

o Srbiju, ali nepobjediv

FSCG

Crna Gora nakon pobjede nad Bugarskom sjutra dočekuje komšije, Stefan Mugoša poručio

će teško, moramo da budemo u da bismo pobijedili Crnu Goru Pavlović poručio je da treba obratiti maksimalnu pažnju na Crnu Goru.

- Biće veoma teško, posebno jer će nam to biti druga utakmica u četiri dana. Crna Gora često mijenja tim, neki igrači su na pozicijama koje ne igraju u klubovima. Imaju dobar tim i svaki od njihovih igrača može da bude opasan – istakao je Pavlović.

u 83. minutu, s neobičnim zadacima za njega – da zatvori prilaze po desnoj strani odbrane.

Bila je to peta izmjena koju je napravio Srđan Kljajević, koji je mijenjao suspendovanog selektora Miodraga Radulovića na klupi ,,sokola“.

Svi igrači s klupe dali su doprinos – Vladimir Jovović je ,,ukrao“ loptu i bio asistent tog pogotka Nikole Krstovića, nakon što je odigrao dupli pas sa Stevanom Jovetićem, koji je takođe igrao od 46. minuta.

Jovovića je zbog povrede potom zamijenio Stefan Lončar, a šansu je dobio i Milutin Osmajić.

- Proširio se sastav, imamo dužu klupu, što je značajno u kvalifikacijama. Tada može da se promijeni pola ekipe. Svi igrači koji su juče ušli pokazali su da se na njih može računati i da mogu da preokrenu utakmicu – naveo je Mugoša.

Na najveći crnogorski stadion, ujedno i jedini na kojem može da igra nacionalni tim, sjutra

stiže učesnik prethodnog Svjetskog prvenstva, selekcija koju čine zvijezde poput Dušana Vlahovića, Dušana Tadića, Aleksandra Mitrovića, Sergeja Milinkovića Savića, Filipa Kostića...

Tim Dragana Piksija Stojkovića rutinski je u petak savladao Litvaniju (2:0).

- Nemamo strah, to je kao i svaka utakmica, tako se i pripremamo. Pokazali su u prethodnom periodu da su ozbiljna reprezentacija, pogotovo u Ligi nacija. Poštujemo ih, ali cijenimo sebe i nadam se da ćemo uz pomoć navijača koji će nam biti vjetar u leđa i naš ,,dvanaesti igrač“ doći do željenog rezultata – istakao je Mugoša. Činjenica je da bi za Crnu Goru i remi u ovom trenutku bio prihvatljiv rezultat, a što bi tek značila pobjeda – o odlasku na Euro sanjalo bi se otvorenih očiju.

- Cijela ekipa Srbije sastavljena je od dobrih igrača.

Vlahović, Tadić, Mitrović i Kostić, to su igrači koji igraju na visokom nivou, ali imamo

narne runde za EP

e 13 golova

Milović), Nikčević (od 46.

Bralić), Tomašević (od 67.

Mehović). Ženska kadetska fudbalska reprezentacija savladala je Kazahstan 13:0 u drugom kolu grupe 2 preliminarne runde

kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

U najubjedljivijoj pobjedi neke crnogorske selekcije, istakla se Maša Tomašević sa pet golova. Po dva su postigle Katarina Čađenović, Larisa Đurković i Vladana Boričić, dok su mrežu Kazahstana pogađale i Tatjana Osmajić i Vlada Milović.

– Što reći nakon ovakve pobjede. Odigrali smo odlično, rano postigli neke golove i koristili sve šanse koje smo stvorili.

Sada se okrećemo utakmici sa Azerbejdžanom, uspjeli smo da odmorimo nekoliko igračica i nadam se da ćemo spremni dočekati taj meč – kazao je selektor Mirko Marić.

Posljednju utakmicu na turniru Crna Gora igra sjutra sa AzerR. A. bejdžanom.

Stefan Mugoša na meču s Bugarskom u Razgradu

i mi svojih kvaliteta. Nećemo nikoga da precijenimo, pokazali smo da možemo da igramo sa svima, dokazali smo to protiv Turske, Holandije i protiv mnogo jačih reprezentacija ovdje. Poštujemo Srbiju, ali nećemo dati na sebe – istakao je Mugoša.

D. MIJATOVIĆ

- Znamo da će biti vrlo teška utakmica. Najbitnije je da budemo odmorni i pripremimo utakmicu kako treba.

Sigurno neće biti nimalo lako jer Crna Gora ima vrlo dobre igrače i moramo da budemo na maksimumu da bismo pobijedili – poručio je Dušan Vlahović, napadač Juventusa. Štoper Salcburga Strahinja

SPORT I NIŠTA VIŠE OD TOGA Crna Gora i Srbija igraće treći međusobni meč, prethodna dva pripala su ,,orlovima“.

Tada je u pitanju bila Liga nacija, sada je ulog mnogo veći, samim tim i iščekivanje navijača. Komšijski okršaji uvijek su specifični.

- Domaćini smo i očekujemo maksimalnu sportsku podršku, nema nikakve druge priče osim te. Sa nestrpljenjem čekamo utakmicu, želimo da odigramo najbolje što možemo i probamo da nastavimo pobjednički niz – istakao je Mugoša.

Dugi redovi juče ispred „Morače“, prvog dana slobodne prodaje ulaznica za meč sa Srbijom

Juče je u slobodnu prodaju pušten određeni dio ulaznica za utakmicu, redovi su bili dugi, stadion će defini-

tivno biti ,,krcat“.

- Nama to prija, za mene nema ljepšeg osjećaja nego kada izađemo pred

Prijateljski meč u Bukureštu

Pioniri bolji od Rumunije Rumunija Crna Gora

1 2

BUKUREŠT - Stadion ,,Tunari“. Strijelci: Kostaće u 80+2.

(Rumunija), Savović u 12, Pavićević u 30. minutu (Crna Gora). Žuti kartoni: Sindila (Rumunija), Fabris, Kartal (Crna Gora).

RUMUNIJA: Fratila, George, Sindila (od 26. Repćuk), Aleksandroa (od 54. Vekju), Badarau (od 54. Erdej), Lunkasu, Miu, Avramesku, Bota (od 41. Feraru), Popesku (od 41. Kostaće).

CRNA GORA: Minić, Radu-

lović (od 63. Janković), Perišić (od 72. Glendža), Bubanja (od 63. Kartal), Anđelić, Delić, Jovanović (od 63. Roćenović), Pavićević (od 72.

Miranović), Đukić (od 51.

Vukoje), Savović (od 72. Zečević), Fabris (od 63. Kojičić).

Pionirska fudbalska reprezentacija Crne Gore upisala je pobjedu nad Rumunijom (2:1) u prvom od dva prijateljska duela ovih selekcija.

Izabranici Minje Ljumovića prikazali su veoma dobru partiju, a trijumf je mogao biti i ubjedljiviji.

– Naša prva utakmica i prva

pobjeda. Lijep je osjećaj kada se krene pobjedom. Tražio sam od dječaka da izađu visoko na polovini protivnika, što je i urodilo plodom, nakon čega smo poveli 2:0, gdje smo po oduzetoj lopti imali dobru reakciju i dobar završni pas, na taj način i priveli kraju prvo poluvrijeme. U drugi dio smo krenuli istim ritmom, a pogodili smo i prečku. Posljednjih dvadesetak minuta osjetio se mali pad u našoj igri, pa smo pokušali izmjenama da osvježimo ekipu. Dječaci su pokazali veliko zalaganje i dobru igru u polju, veći dio dogovora su ispoštovali, što je na kra-

naše navijače i kada se čuje himna. Očekujem dobar ambijent – poručio je Stefan Mugoša.

Ne. K.

ju dalo rezultate. Ostaje nam još jedan meč u ponedjeljak, gdje će neki fudbaleri dobiti veću minutažu u odnosu na prvi meč - kazao je selektor Ljumović. ,,Sokolići“ su odlično otvorili utakmicu i došli u vođstvo u 12. minutu. Đorđe Fabris je dao loptu za Lazara Savovića, koji je iskosa sa ivice šesnaesterca pogodio suprotni ugao.

Nakon pola sata igre bilo je 2:0 za Crnu Goru. Aleksa Perišić je oduzeo loptu na sredini terena, zatim asistirao Vuku Pavićeviću koji rutinski pogađa mrežu Rumunije.

Konačan rezultat postavio je Nikolas Kostaće u posljednjim trenucima utakmice.

Revanš meč isti rivali odigraR. A. će sjutra u 11 sati.

Arena

18 Rukomet

Neđelja, 26. mart 2023.

Rukometašice Budućnost Bemaksa dostojanstveno se u osmini finala oprostile od elite

Za velike stvari je 27 potrebno vrijeme

Dvorana: ,,Erd arena“ Gledalaca: 2.200 Sudije: Jović i Arnautović (BiH)

Sve što rukometašice Budućnost Bemaksa nijesu pogodile iz dobro izgrađenih akcija, svaku neiznuđenu tehničku grešku, domaćin FTC je lako kažnjavao, kao u Podgorici u prvom meču osmine finala Lige šampiona.

U posljednjih osam minuta mađarski tim je bio ubjedljiv i to nakon serije od pet tehničkih grešaka i četiri neiskorišćena zicera igračica Bojane Popović. Mlada, sa mnogo manje iskustva od rivala, podgorička ekipa oprostila se u osmini finala od Lige šampiona. U oba meča ,,plave“ su bile slabije od favorita iz Mađarske koji je juče za gol bio bolji (27:22) u odnosu na utakmicu u ,,Morači“! ,,Plave“ su nakon pauze od godinu, od završnice elitnog takmičenja, bile u mnogo boljem ritmu u Erdu, dugo su držale egal, čak i vodile, ali očigledno da igračice sa klupe nijesu mogle da isprate jak ritam i presiju velike utakmice, iako nikakvog pritiska nije bilo. I na tajm-aut Popović je igračice smirivala i opuštala riječima da uživaju, ali, osim Armel Atingre, Ivone Pavićević, Milene Raičević i Ivane Godeč u napadu, a u odbrani su još neke bile borbene i istakle se ukradenim loptama, mladost je i u posljednjem evropskom meču

EHF

FTC

15

Isključenja: Ferencvaroš 2, Budućnost Bemax 2 minuta

Bud. Bemaks

13

22

FTC

BUD. BEMAKS

Janurik ........... (sedam odbrana) Biro ............................. (tri odbrane) Sučanski ............................................ 1 Kišvaludi ...........................................2 Stole .....................................................5 Bolk ......................................................3 Marton ...............................................2 Tomori..................................................Pap ........................................................ _ Malestajn ...................................5 (2) Kukelj ....................................................Klujber .............................................. 4 Cvijić .................................................... 1 Lekić ....................................................3 Seleši-Začik ...................................... 1

Škerović ..............................................Atingre ..................... (14 odbrana) J. Kadović ...........................................Pletikosić ......................................... 4 Godeč ...........................................5 (1) Popović ...............................................Marsenić ............................................ _ Kardoso de Kastro ........................Agović ..................................................Bulatović.............................................Tomova ...............................................N. Kadović ..........................................Raičević ..................................... 6 (4) Pavićević ...........................................7 Kepić .....................................................N. Vukčević ........................................-

Trener: Gabor Elek

Trener: Bojana Popović

POPOVIĆ: Ovo je dobar korak ka onome što nas očekuje u narednoj sezoni

Detalj sa utakmice u Mađarskoj

skupo platila greške.

- Borile smo se i parirale protivniku do 55. minuta.

Ponosna sam na moj tim jer imamo mlad sastav, a trudile smo se da budemo na potrebnom nivou u oba pravca. Kao i u prvom meču, stvarale smo šanse, imale dobre pozicije, ali smo i dosta promašivale. U posljednjih pet minuta bilo je i glupih grešaka, tako da je konačna razlika mogla da bude i manja. Vjerujem

da ćemo biti bolje naredne sezone i da se nećemo zaustaviti u osmini finala – kazala je Raičević.

Očigledan je bio pad koncentracije, a nedostajala je Milena Raičević u posljednjih 15 minuta zbog lakše povrede, što je uticalo na manje napadačko raspoloženje i na vraćanje poslije grešaka. Domaćin je uspio da dođe do većeg broja lakih golova u odnosu na prvi meč, a ponovo su Nje-

Jovanka Radičević ovog ljeta u Baru organizuje rukometni kamp

,,Lavica“ zna kako se snovi pretvaraju u stvarnost PODGORICA – Jovanka Radičević ovog ljeta će organizovati kamp u Baru za djevojčice od 12 do 18 godina.

Kamp će biti organizovan u dvije smjene, od 19. do 26. juna i od 26. juna do 3. jula.

Jednoj od najboljih svjetskih igračica i djevojci koja se nedavno na Evropskom prvenstvu od nacionalnog tima oprostila osvajanjem bronzane medalje (ima još evropsko zlatno i srebrno olimpijsko odličje), u radu će pomagati hrvatski trener Robert Papić, kondicioni trener Marko Vukotić, magistar sportske psihologije, homeopata i hipno terapeut Tatjana Vukotić i trener golmana Goran Simić.

Sedmerci: Ferencvaroš 3-2, Budućnost Bemax 5-5

- Imala sam čast i privilegiju da rukomet kao sport doživim na talasima zabave, druženja, ali i uspjeha. Bilo je to zabavno putovanje, sa mnogo rada,

discipline, odricanja, neprospavanih noći, osjećaja tuge, ali i radosti. Prisjećajući se svojih prvih rukometnih početaka, sport je oduvijek bio mo-

mice Stole i Bolk pogađale u serijama. Upravo su bekovi u drugom poluvremenu postigli prvih pet golova i ponovo je ljevakinja Stole ozbiljnim rafalima pravila razliku. Dok na crti ,,plave“ nijesu imale problema da zaustave pivotkinje, a u drugom poluvremenu krila se nijesu previše istakla, bekovska linija je pokazala zbog čega je jedna od najboljih u Ligi šampiona. Istina, odlično su im napadački

ja velika ljubav. Maštala sam o tome i vjerovala da ću jednog dana biti najbolja profesionalna rukometašica i da ću igrati u najboljim klubovima u Evropi, a najveća želja mi je bila da jednog dana obučem dres svoje reprezentacije i da ostvarim najveće rezultate. Moj san se ostvario! Zato želim da i vi sanjate i odlučno i hrabro koračate ka svojim snovima, uz vjeru da kada daješ sebe iskreno, uz veliki rad i disciplinu, vaši snovi će postati stvarnost! Tako se i rodila ideja o pokretanju prvog međunarodnog kampa „JR4“.

Okupila sam oko sebe dobar tim stručnih i iskusnih trenera, ali i veliki broj rukometnih zvijezda sa željom da podstaknem prijateljstva među djecom, da ih naučim poštovanju individualnih različitosti, kulturne i tradicionalne različitosti, timskog duha i saradnje, jer to je ono što je meni nedostajalo u tom uzrastu. Želiš li da i tvoji snovi postanu stvarnost? Pa hajde, pridruži nam se – napiR. A. sala je Joka na sajtu.

Budućnost Bemaks je dobro parirala FTC-u sve do posljednjih pet minuta, ali su se ponovile greške iz prvog meča, što je uz nekoliko promašenih zicera, razlog poraza i u drugom meču protiv mađarskog predstavnika u osmini finala EHF Lige šampiona, kazala je trener Bojana Popović.

– Čestitala bih FTC-u plasman u četvrtfinale i poželjela uspjeh u dvomeču protiv Meca. Ovo je bila dobra borba, kao što je bilo i u prvom meču. Parirali smo im do posljednjih pet minuta, na kraju smo imale nekoliko glupih grešaka i loših šuteva, ali ponosna sam kako su djevojke odigrale danas. Borile su se tokom čitavog meča, ovo je dobar korak ka onome što nas očekuje u narednoj sezoni, odnosno, način kako treba da igramo u gostima – kazala je Popović. parirale Raičević i drugarice, ali kada bi izašle da odmore ili pauzirale zbog isključenja, nije bilo ni sigurnosti ni opasnih šuteva, kao ni soloprodora sa devet metara, asistencija...

U svakom slučaju, na borbenosti i želji najmlađoj ekipi nema se šta zamjeriti. Zadatak je ostvaren, a od naredne sezone, sa velikim brojem pojačanja, Budućnost bi mogla daleko da leti... A. M.

SBbet Prva liga (16. kolo)

Budvani bez greške PODGORICA – Šampion je rutinski slavio protiv Berana 1949 (35:23) u utakmici 16. kola SBbet Prve lige. Budvani su na krilima Đorđa Peruničića (10 golova), Marka Simovića (osam) i ostalih napravili dobru uvertiru pred duel na Cetinju sa Lovćenom koji će odlučivati o tituli.

Kod Beranaca odskočio je Danilo Joksović sa sedam golova.

Gosti iz Bijelog Polja vodili su 1:0, 2:1 u Nikšiću, a onda je Sutjeska preuzela stvari u svoje ruke. Mladi tim je, nakon poraza u prošlom kolu od Budućnosti, odigrao odličan meč za pobjedu od 32:28.

Istakli su se Lazar Ćorović i Đorđe Šljukić sa šest golova, četiri puta su pogodili mrežu Boris Šćepanović i Blagoje Tomanović. Sa devet golova kod gostiju prednjačio je Aleksandar Đurđević.

Na premijeri kola Lovćen je kao gost savlado Brskovo (33:20), a večeras (19 h) igraju Budućnost i Partizan 1949.

Duel između Mornara 7 i Komova zakazan je za 29. mart. A. M.

Arena

Neđelja, 26. mart 2023.

Košarka 19

Zbog zdravstvenih problema u beogradskom timu

Odložen meč Mornar – Crvena zvezda PODGORICA – Duel košarkaša Mornara Barsko zlato i Crvene zvezde, u 23. kolu Admiralbet ABA lige, neće biti odigran danas u Baru, kako je po kalendaru trebalo da bude, pošto je meč odložen na zahtjev beogradskog kluba, saopšteno je iz ABA lige. Taj duel će se odigrati 20. aprila.

– Odlukom Sportskog direktora ABA lige Milije Vojinovića utakmica 23. kola Admiralbet ABA lige između KK Mornar Barsko zlato i KK Crvena zvezda Meridianbet zakazana za nedjelju, 26. marta, odlaže se i igraće se 20. aprila.

Meč se odlaže zbog delikatne zdravstvene situacije u timu Crvene zvezde – navodi se u saopštenju ABA lige.

Za oba tima je to druga odložena utakmica, jer Mornar 24. aprila treba kod kuće da nadoknadi i meč sa Igokeom, kao što Crvena zvezda istog dana igra odloženu utakmicu sa Cedevita Olimpijom. S. J.

„Plavi“ se uozbiljili na vrijeme I četvrti gradski derbi u ABA ligi je bio i te kako borben, uglavnom neizvjestan, a treći put je pripao Budućnost Voliju (86:69).

Nakon loše igre u prvom, prije svega u napadu, „plavi“ su boljom igrom od druge polovine treće četvrtine slomili otpor žilavih „studenata“, koji su, zbog povreda, nastupili bez oba startna pleja – Lorena Džeksona i Nikole Pavlićevića, pa je igrom, veoma dobro dirigovao mlađani Danilo Ivanović.

Budućnost je 16. pobjedom nastavila trku za treće mjesto, dok će SC Derbi morati prije svega što prije da se kompletira, kako bi u posljednja tri kola došao do makar jedne pobjede, koja bi trebalo da bude dovoljna za mjesto u plej-ofu.

U prvoj četvrtini su oba tima promašila po pet šuteva za tri (6-1), te po pet za dva poena (SC Derbi 10-5, Budućnost 127). SC Derbi je imao prednost u skoku (8-6), ali je crnogorski šampion imao više asistencija (6-3) i ukradenih lopti (2-0), a bio je bez izgubljenih lopti (SC Derbi dvije). U ovom kvartalu

I. MANDIĆ

ABA LIGA/DRAGANA STJEPANOVIĆ

Budućnost Voli bolja od SC Derbija u 23. kolu Admiralbet ABA lige

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 150.

Sudije: Belošević, Peić i Milićević.

Megi 13 Ivanović 7 Vučeljić 1 Slavković 10 Hadžibegović 4 Goranović – Baćović 2 Tasić 14 T. Ivišić 14 Z. Ivišić Drežnjak 4

69

86

(17:18, 21:19, 11:24, 20:25)

82% (17-14) 57% (40-23) 17% (18-3)

za 1 za 2 za 3

58% (12-7) 67% (43-29) 39% (18-7)

28 (13+15) Skokovi 20 (6+14) Blokade 2 3 Asistencije 13 18 6 Ukradene lopte 9 14 Izgubljene lopte 10 Faulovi 16 20

su se timovi smjenjivali u vođstvu, forrmalni domaćin je vodio do četiri poena, posljednji put na 17:13, dva i po minuta prije kraja, ali su „plavi“ do kraja mini-serijom 5:0 stekli pola koša prednosti (18:17).

Početak druge četvrtine je bio odličan za „studente“, koji su agresivnom i borbenom igrom, ali i skokom u napadu (7-2 nakon polovine meča) za pet minuta i 38 sekundi stigli do dvocifrene prednosti, nakon koša u kontri Danila Ivanovića (34:24). U tom periodu, i to u intervalu od dva minuta i 19 sekundi, trener

Rejnolds 8 Bel-Hejns 17 Šehović Atić 10 Kaba 11 Lekomt 4 Lazić O’Brajen 7 Jagodić-Kuridža 2 Popović 13 Grin 13 Kamenjaš 1

Budućnosti Vladimir Jovanović je bio primoran dva puta da traži odmor. U drugoj polovini četvrtine Budućnost je zaigrala čvršće u odbrani i serijom 9:0 (Andrej Žakelj uzeo dva tajm-auta u 77 sekundi) smanjila na pola koša (34:33), nepuna dva minuta prije kraja.

Ista razlika, u korist SC Derbija, bila je i na odmoru (38:37).

Oba tima su i dalje šutirala loše sa distance (po 8-1), Budućnost je imala bolje procente za dva poena (68,2 - 58,3 odsto), ali je SC Derbi bio bolji u skoku (15-11), uz izjednačen broj izgubljenih lopti (4-4),

Detalj sa sinoćnje utakmice u „Morači“

dok je Budućnost imala asistenciju (9-8) i ukradenu loptu više (4-3).

Kada je poveo 44:37, nakon dva i po minuta treće četvrtine, činilo se da SC Derbi ima snage da se i dalje nosi sa favorizovanim rivalom. Ali nije bilo tako, Budućnost se ponovo uozbiljila, posebno u odbrani, a počela je i da pogađa sa distance (tri trojke u ovoj dionici), pa je serijom 14:0, za četiri minuta, povela 51:44, a u posljednjem minutu je došla i do maksimalnih 12 poena razlike (59:47, 61:49), kada je meč, praktično, odlučen. Bu-

Učinak Embida nedovoljan Filadelfiji za pobjedu protiv šampiona, Dončić blizu tripl-dabla u porazu Dalasa

Vučević odličan u novoj pobjedi Čikaga Nikola Vučević je pružio još jednu odličnu partiju i umnogome doprinio pobjedi Čikaga u gostima protiv Portlanda 124:96. Čikagu je to šesti trijumf u posljednjih osam mečeva, pa sada čvrsto drži 10. mjesto u Istočnoj konferencije.

Crnogorski centar je u Oregonu zabilježio 46. dabl-dabl u sezoni, a meč je završio sa 23 poena (13-10 iz igre), 15 skokova, četiri asistencije, jednom ukradenom loptom, ali i pet izgubljenih.

U odsustvu povrijeđenog Demara Derozana, Zek Levin je bio najefikasniji u redovima Čikaga sa 33 poena.

Kod Trejlblejzersa, koji su odi-

grali meč bez Demijena Lilarda, Jusufa Nurkića, Džeremija Grenta i Enfernija Simonsa, novajlija Šejdon Šarp je postigao 24 poena, Trendon Votford je dodao 15, Džabari Voker 14...

Džoel Embid odigrao je odličnu partiju, ali je njegova Filadelfija poražena na gostovanju kod Golden Stejta sa rezultatom 120:112. Siksersi su početkom posljednje četvrtine imali dvocifrenu prednost, ,,plus 11“, ali im to nije bilo dovoljno, pošto su Voriorsi u tom kvartalu ubacili čak 41 poen.

Embid je blizu tripl-dabla, zabilježivši 46 poena, devet skokova, osam asistencija, dvije ukradene lopte i jednu blokadu. Najveći konkurent Nikole

Jokića u MVP trci je na terenu proveo 38 minuta, šutirao je iz igre 23-13, ali je izveo i čak 22 penala, pogodivši 19.

U redovima pobjednika najbolji su bili Džordan Pul sa 33 poena, Stef Kari je dodao 29, uz skokova, dok je Klej Tompson ubacio 21.

Pored Embida, kod Filadelfije su se istakli Tobajas Heris sa 23 poena i šest skokova, odnosno, Tajris Maksi sa 21 poenom, četiri skoka i pet dodavanja.

Seventisiksersi su treći na Istoku sa skorom 49-24, dok su Voriorsi šesti na Zapadu sa učinkom 39-36.

Dalas je na svom parketu poražen od Šarlota sa 117:109. Maveriksi su upisali treći uzasto-

pni poraz, a šesti u posljednjih osam utakmica, i zbog toga im plej-of polako izmiče iz ruku.

Dalasu nije pomogao ni inspirisani Luka Dončić koji je pomogao svojoj ekipi da u po-

dućnost je kontrolisala igru i rezultat u posljednjoj četvrtini, u kojoj su „plavi“ najveću prednost imali na kraju meča...

Najefikasniji u ekipi Budućnosti bio je Tre Bel-Hejns sa 17 poena, uz osam asistencija, Erik Grin i Petar Popović su dodali po 13, Alfa Kaba 11 (sedam skokova), a Edin Atić 10.

U ekipi SC Derbija Danilo Tasić i Tomislav Ivišić su upisali po 14 poena, Flečer Megi je dodao 13, a Andrija Slavković 10.

Budućnost u narednom kolu dočekuje Mornar, a SC Derbi gostuje Cedevita Olimpiji. S. J. sljednjoj dionici priđe na samo pola koša, ali više od toga nijesu mogli. Slovenac je utakmicu završio sa 34 poena, 10 skokova i osam asistencija, a podršku mu je dao Kajri Irving sa 18 poena, devet skokova i sedam asistencija.

Sa druge strane, Pi Džej Vašington je sa 28 poena bio najbolji u redovima Šarlota, dok je Gordon Hejvord imao samo tri poena manje.

Dalas je ovim porazom ostao na 11. mjestu na Zapadu i u situaciji je da strijepi za ulazak među osam.

Od kada se povrijedio Kevin Durent, Finiks je pobijedio samo jednom, a protiv Sakramenta su Sansi upisali šesti poraz u posljednih sedam utakmica (135:127).

Kevin Herter je predvodio Kingse sa 29 poena, Domantas Sabonis je imao 27, a Herison Barns 23.

Devin Buker je ubacio 32 poena za Sanse, Terens Ros je dodao 30, Džok Lendejl je dodao 17, a Kris Pol 15, uz 13 asiS. J. stencija.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 26. mart 2023.

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale Montanu i izborile četvrto vezano finale

„Vučice“ sa Celjem za trofej

73 57

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 2.000. Sudije: V. Marić, E. Pelja, Dž. Hasić (BiH). Rezultat po četvrtinama: 18:10, 25:20, 13:16, 17:11.

BUDUĆNOST BEMAKS: Radonjić 9, Stefanović 7, Živković 17, Ma. Bigović, Leković 21, Drobnjak 5, Mi. Bigović, Baošić, Vukčević, Marković 9, Šćepanović 5, Bulajić.

MONTANA: Denčeva 8, Mitrašinović 16, Petrova 9, Nikolova 13, Šuterland 5, Ivanova, Angelova, Goranova 2, Aleksieva, Vasileva, Damjanova 4.

Košarkašice Budućnost Bemaksa četvrti put uzastopno igraće u finalu WABA lige.

Ako se ne računa 2020. godina, kada završni turnir nije održan zbog korona virusa, Podgoričanke su od 2018. godine, kada je fajnal-for bio u Montani, uvijek igrale finale, a večeras (19 h) igraće drugi put uzastopno meč za trofej protiv Celja. Biće to prilika da ,,plave“ krunišu sezonu i stignu do četvrte regionalne titule, druge u Podgorici (osvojile su trofej 2016. u ,,Morači“, dvije godine kasnije u Montani, te 2020. kao najbolji tim ligaškog dijela)...

Raspored na kraju Top8 faze donio je reprizu prošlogodišnjeg polufinala, ali za razliku od prije tačno godinu kada su ,,plave“ postavile rekordnu razliku na završnim turnirima

ŽIVKOVIĆ: Vjerovale smo u pobjedu Dragana Živković, kapitenka Budućnost Bemaksa, inače MVP ligaškog dijela, bila je zadovoljna nakon pobjede.

– Presrećna sam, odradile smo ono što se očekivalo nekako od nas. Savladale smo Montanu dva puta, znale smo da neće biti lako, iako smo favoriti. Ali, pokazale smo da smo kvalitetnije, odradile dobar meč i sada pune optimizma čekamo finale. Vjerovale smo u sebe i nagrađene smo za to. Sigurno da će u finalu biti još bolje, očekujem još jednom da budu pune tribine i da u prazniku košarke dođemo do titule, jer mislim da to zaslužujemo – naglasila je Živković.

(102:45), ovog puta Montana je bila znantno jači rival. Domaćin je, uglavnom, održavao prednost od 10 ili 12 poena, ali nije mogao tek u finišu da potpuno prelomi meč. Čini se da je podgorički tim i Vladan Radović ,,čuvao“ adute za finale, a da će se ,,dodatno gorivo“ iz dobro čuvanih ,,rezervoara“ upotrijebiti za veliko finale, kako bi se ,,vučice“

Montana i Vojvodina igraju za bronzu U drugom polufinalnom meču šampion Celje opravdalo je očekivanja protiv Vojvodine - 86:57. Tako će danas (16h) za bronzu igrati Montana i Vojvodina.

iskusan plej, nije mogla da napravi razliku. Bugarke su, istina, u 13. minutu, smanjile na 22:17, da bi nakon prvih poena Mitrašinović u 17. minutu bilo 31:24. Ali, baš tada napravljena je serija 9:1, gdje su gošće imale dosta problema sa zonom rivala (40:25). Montana je pokušavala da izađe iz dvocifrenog minusa, Budućnost iskusno čuvala prednost,

da bi nakon poena Leković u 28. minutu ponovo bilo ,,plus 15“ (56:41). Nijesu Bugarke željele da se predaju, igrale su hrabro, ali je Budućnost, iako sa dosta mladom ekipom, čini se odigrala pametno, iskusno na rezultat, da bi nakon poena Stefanović, Marković na 1,17 prije kraja pogodila za rekordnih 73:55 i plasman u veliko finale....

R. P.

Crnogorski karatista Nemanja Mikulić kao petoplasirani završio je nastup na seniorskom 58.

Evropskom prvenstvu u Gvadalahari.

Priliku da se domognu medalje danas će imati muški timovi u katama i borbama. Protivnik kata tima, koji nastupa u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, biće Engleska, dok će rival ekipi u borbama biti Hrvatska.

Crnogorsku ekipu čine Nikola Malović, Nenad Dulović, Lazar Jovović, Nemanja Mikulić, Nemanja Jovović, Balša Miličković i Dušan Bijelić.

Aktuelni prvak svijeta Frančesko Banjaja pobjednik je prve sprint trke u istoriji Moto GP šampionata.

Sjajni Italijan uradio je pravu stvar uoči današnje trke za Veliku nagradu Portugala u Estorilu.

Do vrha podijuma stigao je prije Horhe Martina i Marka Markesa koji je krenuo sa pol pozicije. Višestruki šampion na svojoj Hondi nije mogao da parira napadima vozača Dukatija koji su ga brzo prestigli. Najveći tragičar bio je Oliveira koji je napravio početnički grešku i Markesu dozvolio da dođe do trećeg mjesta. Četvrti je bio Džek Miler, a peti Maverik Vinjales, do bodova su došli Aleš Espargaro, Oliveira, Zarko i Aleks Markes. Sprint trku je obilježio i pad Enee Bastijaninija, koji je završio u bolni-

MOTOGP/TWITTER

Banjaja je nedodirljiv

Mikulić peti

Naš takmičar je juče u meču za treće mjesto, u kategoriji do 75 kilograma, poražen od Belgijanca Kventina Mahudina. Borba je završena neriješeno (0:0), a pobjednik je odlučen sudijskim preglasavanjem.

Karatista Bijele je u srijedu eliminisao bronzanog sa Olimpijskih igara u Tokiju, Mađara Karolja Horspatakija i Adila Kaidara iz Luksemburga, dok je u četvrtfinalnoj borbi poražen od Ukrajinca Andrija Zaplitnija.

Ukrajinac je plasmanom u finale omogućio Mikuliću nastavak takmičenja, a borbu za medalju izborio je pobjedom protiv Stefana Pokornija iz Austrije.

vratile na tron.

Inače, domaći tim konstantno je vodio, nije bio tokom 40 minuta nijednom egal. Budućnost je duel otvorila serijom 5:0, a nakon druge trojke Marije Leković u sedmom minutu ,,plave“ su prvi put stigle do dvocifrene razlike – 15:5. ,,Plave“ su igrale sjajnu odbranu, Mitrašinović je očigledno bila dobro skautirana, pa iako

Ubjedljivo izdanje Podgoričanki na putu do finala

Prvi sprint u istoriji Moto GP pripao aktuelnom šampionu

KSCG

Evropsko prvenstvo u karateu

Polovičan učinak Paramonta

I. MANDIĆ

Bud. Bemaks Montana

cu, a prve informacije su da je slomio lopaticu.

Trka za Veliku nagradu Portugala na programu je u danas od 14.55 sati.

R. A.

Startuje 24. Ultramaraton PODGORICA – Danas sa početkom u 10.30 sati održaće se 24. Ultramaraton, čiji je slogan „Dan trčanja Podgorice“ i koji je zvanično Prvenstvo Crne Gore na cesti i putu za trke na pet, 10 i 50 kilometara za muškarce i žene.

Takođe, predviđene su i rekreativne ,,Aroma“ trke zadovolj-

Balkanska liga za košarkaše u kolicima

stva na tri, pet i 10 kilometara za muškarce i žene.

Tehnički organizator manifestacije je Atletski trkački klub ,,Podgorički maraton“ uz podršku Atletskog saveza Crne Gore, Ministarstva sporta Crne Gore i Crnogorskog olimpijskog ko-

miteta. Na takmičenju će nastupiti najbolji crnogorski takmičari na srednjim i drugim prugama za Prvenstvo Crne Gore na cesti – putu, kao i učesnici iz Crne Gore, Srbije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Rusije i Češke.

Pobjednicima će pripasti rob-

Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice sa polovičnim učinkom završio je nastup na trećem turniru Balkanske lige košarkaša u kolicima.

Paramont je na turniru u Nišu savladao bugarski Levski – 62:43, dok je poražen od Bijeljine – 83:58.

To je prvi poraz podgoričkog tima u regionalnom takmičenju ove sezone. Bijeljina je uspješan nastup na niškom turniru krunisala pobjedom i protiv domaćeg Naisa 64:41 i uključila se u trku za trofej.

Nais je i poslije trećeg turnira bez pobjede, nakon što je izgubio i od Levskog 67:42.

Paramont je, uoči posljednjeg turnira, na čelu tabele sa pet pobjeda i porazom i ima najveće šanse da se domogne regionalnog trofeja, prvog u klupskoj istoriji. Bijeljina je upisala četiri trijumfa, Levski ima tri, dok je Nais bez pobjede.

Domaćin posljednjeg turnira, krajem aprila, biće Sofija. R. A.

ODBOJKA (Ž)

Luka Bar kao druga u plej-ofu PODGORICA – Maksimalnom pobjedom u gostima protiv Albatrosa, odbojkašice Luke Bar su u posljednjem kolu ligaškog dijela EPCG Superlige uspjele u namjeri da izbjegnu četvrto mjesto i duele u polufinalu plej-ofa sa do ovog trenutka neprikosnovenim Herceg Novim. Ovom pobjedom, „sirene“ su preskočile i Galeb na drugom mjestu, pa će upravo sa Galebom igrati u polufinalu, dok će Albatros igrati, takođe, gradski derbi sa Herceg Novim.

Polufinalne serije plej-ofa dama, do dvije pobjede, startuju 5. aprila.

Rezultati i parovi 18. kola: Morača – Gimnazijalac 1:3, Albatros – Luka Bar 0:3. Petak: Galeb Liko Soho Group – Herceg Novi 0:3. Danas: Akademija – Budućnost volej (18), Jedinstvo – Mediteran (19). S. J.

ne nagrade i priznanja ASCG, a svi učesnici koji prođu kroz cilj dobiće učesničku medalju manifestacije. Kompletna manifestacija održava se na Bulevaru crnogorskih serdara na kružnoj stazi od 1.000 metara, koja je nedavno dobila i sertifikat Svjetske atletske federacije.

Sertifikovanje staze uradila je Lucija Kolić iz Hrvatske, zvanični mjerilac Svjetske atletske federacije za sertifikovanje staza na cesti – putu.

R. P.

Feljton

Neđelja, 26. mart 2023.

21

23.

KATINJSKI MASAKR – ZLOČIN BEZ KAZNE

Zvanično priznanje SSSR-a o sovjetskom zločinu u Katinju Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

ODGOVORNOST SSSR-a I TaJNE POLICIJE NKVD-a U PERIODU 1987-1990

Tokom perestrojke, 1987. godine, u dogovoru sa tadašnjim liderom SSSR-a Mihailom Gorbačovom, formirana je mješovita poljsko-sovjetska komisija partijskih istoričara PURP-a (Poljska ujedinjena radnička partija) i KPSS-a (Komunistička partija Sovjetskog Saveza), radi rasvjetljavanja bijelih tačaka u istoriji međusobnih odnosa. Njen rad se takođe odnosio na masakr u Katinju. Predsjedavajući poljske delegacije bio je prof. Jarema Maćiševski, a sovjetsku stranu predstavljao je prof. Georgij Smirnov. Na prvom sastanku komisije, u maju 1987., poljska delegacija je iznijela svoj stav po pitanju Katinja, dovodeći u pitanje vjerodostojnost rada komisije Burdenka, i zatražila da se uvrsti u sovjetski arhivski materijal koji se odnosi na nestale poljske oficire. Prof. Smirnov je smatrao da poljski stav podliježe antisovjetskoj propagandi, ali je zatražio od poljske strane da pripremi stručno mišljenje o ovom pitanju, koje je trebalo da postane osnova za dalju diskusiju. Na sljedećem sastanku mješovite poljsko-sovjetske komisije u martu 1988. u Varšavi, pokazalo se da sovjetska strana nije bila spremna da razgovara o Katinju. Dobila je samo stručno mišljenje poljske strane. Posljednji sastanak zajedničke komisije održan je krajem novembra 1988. Poljska strana je zahtijevala da sovjetska strana odgovori na poljsko stručno mišljenje o pitanju Katinja.

Pošto se to nije dogodilo, poljska strana je odlučila da objavi stručno mišljenje (časopis polj. ,,Odrodzenie” od 18. februara i 18. marta 1989).

Tokom posjete predsjednika Republike Poljske Vojćeha Jaruzelskog Moskvi 13. aprila 1990., Mihail Gorbačov je predao dokumente iz sovjetskih arhiva u vezi sa masakrom u Katinju, zvanično prvi put priznajući da je zločin počinio NKVD. Istog dana, u izjavi državne agencije TASS, navodi se da su Berija, Merkulov i njihovi pomoćnici direktno odgovorni za masakr u Katinju. U saopštenju, odobrenom tajnom rezolucijom Politbiroa CK KP SSSR-a od 7. aprila 1990. godine, data je sljedeća izjava: Sovjetska stra-

Tokom posjete predsjednika Vojćeha Jaruzelskog Moskvi 13. aprila 1990.

Mihail Gorbačov mu je predao dokumente iz sovjetskih arhiva u vezi sa masakrom u Katinju, zvanično prvi put priznajući da je zločin počinio NKVD na, izražavajući žaljenje zbog Katinjske tragedije, izjavljuje da je to jedan od teških zločina staljinizma. (…)

Međutim, objavljivanju saopštenja TASS-a 13. aprila 1990. treba suprotstaviti činjenicu da je Gorbačov tada morao znati za sadržaj posebne datoteke br. 1 od početka funkcije vođe SSSR-a (dokumenti koji se tiču Katinjskog masakra su čuvani u SSSR-u, između ostalog, u takozvanom „posebnom dosijeu br. 1“, koji je, kao jedna od najvažnijih državnih tajni, predat lideru KP SSSR-a po preuzimanju vlasti, zajedno sa kodovima za nuklearno oružje). Štaviše, on je u novembru 1990. pokrenuo propagandnu kampanju protiv Poljske, poznatu kao „Anti-Katinj “ radi relativizacije katinjskog masakra.

Poslije objelodanjivanja izjave TASS-a 1990. godine, posljednji premijer Edvard Ščepanjik, a potom i poljska vlada u egzilu, zahtjevali su da se identifikuju sva druga mjesta pogubljenja i sahranjivanja poljskih vojnika i zatražili izvinjenje i obeštećenje porodica od SSSR-a. Zahtjeve za kompenzacijom i objelodanjivanje detalja masakra u Katinju ponovio je i VIII Nacionalni savjet Republike Poljske u rezoluciji od 28. jula 1990. godine.

Poljski general Vojćeh Jaruzelski 1981. godina

Istog dana, kada je Mihail Gorbačov predao arhivske dokumente Jaruzelskom, državna agencija TASS objavila je saopštenje u kojem se navodi da su Berija, Merkulov i njihovi pomoćnici direktno odgovorni za masakr u Katinju

Ekshumacija oficira Poljske armije u Katinju, 1943. godina

OTKRIVaNJE POSEBNOG DOSIJEa BR. 1, 1992. GODINE

Po nalogu predsjednika Borisa Jeljcina, glavni državni arhivar Rusije Rudolf Pihoja (ruski istoričar, arhivista, bivši direktor Državnog arhiva Ruske Federacije) kao specijalni izaslanik predsjednika Rusije Jeljcina, predao je 14. oktobra 1992. godine predsjedniku

Republike Poljske Lehu Valensi kopije dokumenata u vezi sa masakrom u Katinju, čuvanih u dosijeu pod nazivom „Posebni dosije br. 1“, uključujući kopiju rezolucije Političkog biroa Centralnog komiteta KP SSSR-a (b) od 5. marta 1940. godine, kojom je naređeno strijeljanje poljskih ratnih zarobljenika koje je NKVD držao u logorima na teritoriji SSSR-a (tzv. Katinj odluka), kao i tzv. Šelepinovo pismo.

Dokumenti su objavljeni 1992. godine u Poljskoj u zbirci „Katinj - Dokumenti o genocidu“, i u Rusiji u prvom izdanju mjesečnika „Pitanja istorije“ iz 1993. godine. Tada su neki postsovjetski arhivi neko vrijeme bili otvoreni za poljske istoričare. Tokom posjete Poljskoj 25. avgusta 1993. godine, predsjednik Rusije Boris Jeljcin položio je cvijeće na Katinjski krst na vojnom groblju Povonzki i izgovorio: Oprostite.

OSNIVaNJE POLJSKIH RaTNIH VOJNIH GROBLJa

Godine 1994. zaključeni su sporazumi sa ruskim i ukrajinskim vlastima o izgradnji sljedećih poljskih ratnih groblja: 1. Groblje žrtava totalitariz-

Boris Jelcin u Varšavi ispred spomenika žrtvama Katinjskog masakra

ma u Harkovu otvoreno je 17. juna 2000. (oko 3.800 zatvorenika logora Starobelsk i oko 500 neidentifikovanih žrtava. Vojno groblje u Harkovu, u Kijevskoj oblasti, u Pjatihatki, podignuto 1999–2000. Osnovano je na inicijativu Federacije katinjskih porodica. U njemu se nalazi 4.302 oficira poljske vojske i poljskih civila koje je 1940. NKVD likvidirao, kao i oko 2.000 sovjetskih Ukrajinaca, Rusa i Jevreja koje je NKVD likvidirao 1937–1938. Sahranjeni su kao poljski ratni zarobljenici prebačeni u Harkov 1940. iz logora Starobelsk i strijeljani u podrumu Regionalne uprave NKVD-a u Harkovu. U Harkovu je 2003. objavljena „Knjiga o groblju“ koja sadrži spisak žrtava masakra u Katinju koji su tamo sahranjeni (ukupno 3812 imena).

2. Poljsko ratno groblje u Katinju otvoreno je 28. jula 2000. (oko 4.400 zatvorenika logora Kozelsk).

Poljsko vojno groblje u Gnjezdovu, podignuto je 1999–2000.

Osnovano je na inicijativu Federacije katinjskih porodica.

U njemu se nalazi 4421 oficir i pitomac poljske vojske, ratni zarobljenici iz logora Kozelsk, koje je 1940. ubio NKVD. Vozo-

U saopštenju koje je TASS objavio 13. aprila 1990. kaže se pored ostalog: Sovjetska strana, izražavajući žaljenje zbog Katinjske tragedije, izjavljuje da je to jedan od teških zločina staljinizma

vima su prevezeni do željezničke stanice Gnjezdovo, a zatim ubijeni u Katinju. Knjiga ratnog groblja Katinj objavljena je 2000. i sadrži spisak žrtava masakra (ukupno 4.406 imena).

3. Poljsko vojno groblje u Mednoju u Rusiji otvoreno je 2. septembra 2000. (oko 6.300 zatvorenika logora Ostaškov).

Podignuto je na inicijativu Savjeta za čuvanje sjećanja na borbu i mučeništvo. Na groblju, površine 1,7 ha, pronađeno je 25 masovnih grobnica sa preko 6.300 zatvorenika logora u Ostaškovu, koje je 1940. ubio NKVD u podrumu Regionalne uprave NKVD-a u Kalinjinu (danas Tver). U Poljskoj je 2005–2006. objavljena dvotomna knjiga „Mednoje - Knjiga o groblju“, koja sadrži spisak žrtava tamošnjeg masakra (ukupno 6.288 imena).

Na budućem groblju u Mednoju 11. juna 1995. svečano je položen kamen temeljac koji je osvještao papa Jovan Pavle II. Groblje je otvoreno 2. septembra 2000., pošto je prethodno 28. avgusta predato na upravljanje ruskom Državnom memorijalnom kompleksu „Mednoje“. Svaki od preminulih ima tablicu sa imenom, datumom rođenja, gradom porijekla, mjestom rada ili službe u vrijeme hapšenja i godinom smrti - 1940. Svaka od 25 zajedničkih grobnica ima krst. Postoje i krstovi, ploče ili natpisi koje su donijele porodice ubijenih.

(Nastavlja se)

22 Povodi

Neđelja, 26. mart 2023.

Dr sc. Slavica Stojan, prof. klasične književnosti na Zagrebačkom sveučilištu i predsjednica Matice Hrvatske u Dubrovniku o knjizi Mihaila Radojičića Ova književna večer zamišljena je u prvom redu kao svečanost književnosti jer je tema večeri roman – dobar suvremeni roman, književno provokativan, roman koji otvara jednu osobitu i nesvakidašnju virtualnu zbilju premda problematizira stvarni život. Budući da se radnja referira na hrvatski prostor i da oslikava vrijeme kojemu je većina ovdje nazočnih bila svjedok, naši uvaženi gosti progovorit će i s toga povijesnoga motrišta.

Kada sam prvi put uzela u ruke ovu knjigu i pročitala prvu rečenicu romana, doživjela sam stanoviti ŠOK zbog iznenađujućeg i krajnje neočekivanog teksta, što bi se pučki reklo - zbog fenomena, s neba pa u rebra. „Tako sam zatekao oca smrtno raspetog… s omčom oko vrata.“ A treća rečenica romana, koja bi mogla po nekoj logici biti središnja, pa čak i zaključna, glasi: „Nijesam očekivao da ga zateknem tu kad je ostao tamo, odakle sam morao bježati, zahvaljujući njemu“. Naime, glavni protagonist romana, dubrovački student, po povratku u mjestu Š podno crnogorskih visova, nakon bijega iz uništenih Konavala probudivši se u zoru u očinskoj kući ugleda mrtvog oca, kolovođu krvavog pohoda po Konavlima i okolici. Otac mu nije bio anonimni sudionik rata; bio je u samo tri mjeseca ratovanja proslavljen po okrutnosti među suborcima, a ipak, nije ga sin zatekao u slavodobiću, nego mrtvog, obješenog, iznakaženog. „Nisam očekivao da ga zateknem tu kad je ostao tamo, odakle sam morao bježati, zahvaljujući njemu“. Ovu misao, koja predstavlja na stanoviti način, sažetak romana, autor je izustio želeći što prije od sebe odbaciti krivnju, riješiti se moralnog pritiska za nedjela koja smatra i osobnim i nacionalnim emocionalnim opterećenjem, i osobnom i nacionalnom sramotom. On odbija od sebe mogućnost da ikada bude poistovjećen

Ne samo da ovo književno djelo svjedoči radikalni zaokret u crnogorskoj književnosti koji se dogodio devedesetih, u skladu s metamorfozama na crnogorskoj političkoj sceni, nego Šokov roman u najboljoj umjetničkoj maniri predstavlja i uvodi suvremenu crnogorsku književnost u europske i svjetske tokove

Da li je smrt u modi? s onima koji su na sve strane sijali smrt, doveli do sveopćeg uništenja na tuđoj zemlji iskazavši čovjeku neprimjereno divljaštvo. Zato je ključna riječ ovog proznog diskursa - Smrt, a predstavljena je ovom užasavajućom slikom: „Omča o glavi, glava o kvaki, vrat u madijerima, oči iskolačene, jedna ruka do omče, druga do poda. Titovka na podu, s petokrakom“.

Ova literarna slika neobično podsjeća na grotesknu sliku smrti u V. i posljednjem pjevanju Mažuranićeva spjeva Smrt Smail-age Čengića, pjevanju koje nosi naziv Kob. Radnja Mažuranićeva spjeva govori o patnjama crnogorskog naroda pod terorom ozloglašenog Smail-age. Radojičićev roman, nastao gotovo 200 godina kasnije, govori o patnjama prognanih Konavljana. Čovjek koji se istaknuo u njihovu zlostavljanju nema u ovom romanu ni ime. Ne znam je li slučajna sličnost dvojice zlikovaca, ali poruka je univerzalna: Zlo koje su ti protagonisti zla činili tijekom života ostavilo je groteskan trag u završnici njihovih života. Sama kompozicija romana teče po prilici ovako. Nakon šokantnog uvoda, autorski glas govori o svom životu u Konavlima u kući majčina brata koji ga je školovao u Dubrovniku, rat ga je dakle zatekao na hrvatskoj strani, pa kaže: „Tučeni smo svakog dana do nogu kao ničiji civili“. Taj refleks usmene tradicije osjeća se i u sintagmi „ničiji sin“ kako glavni protagonist doživljava sebe, naglašavajući da je istrgnut iz vlastitog bića kao sin Hrvatice, Konavoke identificirajući se sa sudbinom stradalnika, Konavlja-

Dr sc. Slavica Stojan

na, ljudi koji bježe od rata, od uništenja i smrti. Rat su potakli pripadnici njegova naroda, a On, imenom i prezimenom, pripada progoniteljima i stoga se mora vratiti svome izvorištu ili kako sam kaže, „u svoje ubitačno porijeklo“. Konačno stiže u mjesto Š među rušitelje i ubojice sintetizirajući to kroz misao: „Pobjegao sam od smrti i opet je zatekao!“ Zvuči poput scene iz grčke tragedije.

Autora progoni misao, kako je to moguće pokrenuti cijeli jedan narod, naputiti ga u neizvjesnost osvajanja tuđe zemlje, kako je moguće nagovoriti nekoga da ruši tuđe kuće, da ubija tuđu djecu. Devedesetih su to činili pripadnici njegova naroda vođeni lojalnošću Jugoslavenskoj narodnoj armiji, ali i četništvu.

U III. poglavlju dojmljiv je

prikaz kuće rezervista JNA u selu Š podno crnogorskih visova kojem je ta institucija dala priliku da se iskaže i on će tu priliku iskoristiti na najangažiraniji način silovito rušeći Konavle i Dubrovnik.

Slike očevog pogreba i sudionika toga događaja najmoćniji su dio romana Mihaila Radojičića Šoka. Prikaz pogrebne kapelice i kratak pregled njezine povijesti ispunjeni su intertekstualnom ironijom: „Kapela u mjestu Š je scenična. Sliči teatru“. Tamo se rado dolazi, sprovod je prilika za izlazak („Idemo malo u život!“) Kontinuirano nazočna satira otkriva jedno od obilježja postmodernog romana. Sudionici pogreba obučeni su u odjeću iz opljačkanih dubrovčkih trgovina.

Pogreb je prilika za svečani društveni event na kojem se

Sa književne večeri u Dubrovniku: Veselin Grubišić i Slavica Stojan

mogu pokazati u svom tragikomičnom sjaju. Vrhunac te, više tragične nego komične priče, je autentični glas pokojnikov, snimljen na kazetu, s razglasa koji poziva sudionike pogrebnog ceremonijala da izbace njegova sina jer ga se on – umrli, odrekao.

Taj deus ex machina ne zaprepašćuje nazočne, štoviše, kao da su svikli tom apsurdnom činu poslije kojeg slijedi brzi rasplet. Dok posljednja u nizu govornika oplakuje pokojnika njegova karikaturalna metresa Kerberka (očito nije slučajna ova asocijacija na grčku mitologiju), sina uhićuju, a vrlo kratko završno poglavlje knjige zaključuje misao: „Ako preživim, biću ako ikako mognem ono što se najlakše postaje na robiji; peder. Preci kao što je moj otac ne zaslužuju potomke“.

Za većinu modernih romanopisaca, onih koje nazivamo autorima tzv. novog romana, priča u tradicionalnom smislu ne postoji. Ali drama ne posustaje, ona je trajno prisutna, autor kao dramatičar s lakoćom i u romanu uspostavlja dramsku napetost. Književno pismo autora romana autentično je i osebujno, a tu osobitost daje autorov silni angažman, koji se odvija na stranicama romana počevši od same posvete: Konavljanima i Dubrovčanima od kojih me sram do posljednje rečenice kojom zaključuje roman Preci kao što je moj otac ne zaslužuju potomke. Autorova angažiranost polazi od vrednosnih aksioma i etičkog odnosa prema životu. Njegov glas je i sudište, i osuda, i poziv na razmišljanje o dijalektici kulture i barbarstva. Autor širi naše horizonte straha i čuđenja. To je tzv. estetika vizualnog ŠOKA. To je estetika koja teži ekstazi, doživljaju tjeskobe i nevjerice. Nemilosrdnost ratne stvarnosti može se u ovom romanu doživjeti punim intenzitetom.

Ratnu zbilju autor donosi kao svjedočanstvo s one druge strane za koju smo dugo mislili da nema, ljudi koji osjećaju božji strah i ljudski sram.

Donosi je kroz duboki osjećaj krivice i srama za sve što su počinili pripadnici njegova naroda. Doživljaj ratnog pohoda na Hrvatsku 1991. prikazan je ovdje ne samo kao stranputica, već kao prokletstvo.

Književnost je temelj kulture, vjerovanja i tradicije čovječanstva. Služi kao odraz stvarnosti, tumači ljudsko iskustvo i pomaže nam razumjeti prošlost. Snaga književnosti, u ovom slučaju romana, je da nas gane, oduševi, zabavi, informira, da nas ŠOKIRA i pomogne nam da budemo upućeniji u teme koje otvara roman kako bismo bili sposobniji međusobno komunicirati. Mislim da je ovaj roman u umjetničkom pogledu ispunio većinu ovih zadataka. Ne samo da ovo književno djelo svjedoči radikalni zaokret u crnogorskoj književnosti koji se dogodio devedesetih, u skladu s metamorfozama na crnogorskoj političkoj sceni, nego Šokov roman u najboljoj umjetničkoj maniri predstavlja i uvodi suvremenu crnogorsku književnost u europske i svjetske tokove. *(Roman ,,Smrt je uvijek u modi“ Mihaila Radojičića predstavljen je 16. marta ove godine, u Dubrovniku, na Stradunu, u dvorani ,,Papa Ivan Pavle II“. O knjizi je govorila književnica i sveučilišna profesorica Univerziteta u Zagrebu dr Slavica Stojan, veleposlanik Republike Hrvatske u CG mr Veselko Grubišić, prof. dr Milenko Perović. N. Sad (linkom) i prof.

Sreten Vujović, Cetinje.)

Drugi pišu 23

Neđelja, 26. mart 2023.

Bursać: Hoće li šešeljizirani Milatović biti predsjednik Crne Gore?

Milatovićev tim se sprema za nove pobjede uz muziku Svetlane Ražnatović, žene zločinca Arkana; Crkva Srbije je svesrdno uz Jakova Milatovića. Sve je jasno!

Piše: Dragan Bursać Jakov Milatović iz Pokreta ,,Evropa sad“ će se naći u drugom krugu crnogorskih predsjedničkih izbora i izaći na megdan Milu Đukanoviću 2. aprila, kad će se odlučivati o sudbini ove zemlje. Za svake izbore kažu da su sudbinski, ali ovi predsjednički u Crnoj Gori zaista jesu i to prije svega na simboličkoj ravni.

O Đukanoviću se zna gotovo sve, pa je vrijeme da osvijetlimo ideologiju i nakane njegovog takmaca Milatovića, tačnije politike i interese koji stoje iza njega.

Projekt koji je stvoren u BeograDu

A iza Milatovića stoji i podršku mu zvanično pruža četnički vojvoda Andrija Mandić sa svojim glasačima; tu je i Dritan Abazović sa svojom UROM, pa je uz Jakova Milatovića i Crkva Srbije, koja ga je, nemojte to zaboraviti, preko pokojnog Amfilohija Radovića postavila na mjesto ministra u apostolskoj vladi Zdravka Krivokapića, nakon litijaške kontrarevolucije iz avgusta 2020. I na koncu, tu je i zadnji adut u rukavu mladog Milatovića- oficijelna srbijanska država. Ne krije to niko, u kreiranju projekta ,,Evropa sad“, koji je prerastao u političku partiju sudjelovali su najvažniji Vučićevi ljudi na čelu sa nekadašnjim gradonačelnikom Beograda Sinišom Malim, čija je reputacija nakon afere sa spornom doktorskom diplomom, blago rečeno, problematična.

I na kraju, u horskoj podršci Milatoviću, koji je najnovija ekstenzija srpskog sveta, uključio se i ratni zločinac Vojislav Šešelj.

Tako se predsjednik Srpske radikalne stranke dotakao (ponovno) Crne Gore i izbora, ne skrivajući podršku lideru Pokreta ,,Evropa sad“ Jakovu Milatoviću.

-Sad je najvažnije da mi iz Srbije verbalno podržimo, da svi glasaju za Milatovića na predsjedničkim izborima, da se riješi problem Đukanovića, a onda da se u nekoj tolerantnijoj atmosferi održe parlamentarni izbori i da se održi jedan pošten popis stanovništva- naveo je, između ostalog, ratni zločinac Vojislav Šešelj.

Moram vas napomenuti ova Šešeljeva priča nije tek puka tlapnja i naslanja se na jednu drugu priču, njegovog učenika, a danas predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, koji je još 2006. izjavio nakon osamostaljenja Crne Gore: ,,Ovo što je uradio Milo Đukanović, koji misli da je odneo istorijsku i dugoročnu pobedu, ja ne mislim! I radićemo na tome da za 10 ili 20 godina referendumskim putem ostvarimo neku novu zajedničku državu…“ Kada ovako postavite stvari, mogli bi mirne duše kazati-Pa slušajte samo ovo, ratni zločinac Šešelj podržao je Milatovića; četnički vojvoda Mandić, koga podržava Milorad Dodik podržao je Milatovića; Abazovićeva URA je podržava Milatovića; Milatovićev tim se sprema za nove pobjede uz muziku Svetlane Ražnatović, žene zločinca Arkana; Crkva Srbije je svesrdno uz Jakova Milatovića.

Ima li neko da mu nešto nije jasno?

Jakov Milatović iz Pokreta ,,Evropa sad“ će se naći u drugom krugu crnogorskih predsjedničkih izbora i izaći na megdan Milu Đukanoviću 2. aprila (Rojters)

glas za Milatovića je glas za srPski svet

I kad se ovako postave stvari, zaista, nema nikoga kome situacija nije jasna. Glasom za Mila Đukanovića, Crnoj Gori se daje kakva-takva šansa da se vrati na EU put, sa koga je zadnje dvije i po godine skrajnuta. Glasom za Đukanovića se daje glas snagama koje će ojačati crnogorski status u NATO paktu.

S druge strane, glas za Milatovića je bez svake sumnje, glas za srpski svet u kome nema mjesta za EU, a još manje za NATO pakt. To je glas kojim će se i po zvaničnim ideolozima “Evrope sad“ poput Filipa Ivanovića preispitati crnogorsko učešće i najjačem vojnom svezu na svijetu. I najviše, to je glas kojim će Crkva Srbije zabetonirati svoj predominantan status u Crnoj Gori i kojim će nakon

potpisivanja Temeljenog ugovora sa Crnom Gorom od strane Dritana Abazovića sada dobiti i zvaničnog titulara vlasti, a koji je na njenoj strani.

A šta ako građani hoće srpski svet?

Nego, hajmo obrnuti stvari: Zar stvarno mislite da je ratnom zločincu Vojislavu Šešelju dozvoljeno da kaže to što je rekao kod Milomira Marića, bez Vučićeve procjene da će čak I ova izjava odgovarati Jakovu Milatoviću?

Šta vaM hoću reći?

Pa hoću vam reći da je Vučićev tim, koji radi sve ove godine na nekoj vrsti pripajanja Crne Gore Srbiji, dobro procijenio javno mnijenje i da je shvatio kako otvorena šešeljizacija može biti motivirajući faktor, ali ne među onima koji su za suverenu, građansku Crnu Goru,

nego upravo među ljudima koji se dvoume, a rado bi vidjeli ovu zemlju u srpskom svetu. I što je najtužnije, čini se da je takvih pasivnih glasača mnogo više od onih ćutologa i srednjičara, koji decenijama ispijaju kafe po podgoričkim kafićima, ne glasuju intenzivno, a nominalno su za građansku i nezavisnu Crnu Goru.

A to je in vivo potvrđeno na lokalnim podgoričkim izborima, kad je konstrukt zvani Pokret ,,Evropa sad“, s lakoćom uz pomoć koalicionih parterna uzeo crnogorski glavni grad I to na pustim obećanjima kako će osnovica plate biti 450 eura. To što građani sami iz svojih doprinosa plaćaju svoje plate, nikome izgleda ne smeta. I to što je ovaj ekonomski program ravan nekakvoj piramidalnoj monetarnoj prevari iz devedesetih, ni to nikome ne

smeta. I ta velikosrpska dva prstohvata nacionalizma uz mirođiju Crkve Srbije, tek to nikome ne smeta.

Pa je na koncu nakon svega, doslovno, Vučićev PR tim pustio ratnog zločinca Šešelja da u eteru i on pruži podršku predsjedničkom kandidatu Jakovu Milatoviću.

Jer što da ne!

A onda ne možemo pričati (samo) o Jakovu Milatoviću i svjetlu srpskog sveta.

Onda, zapravo moramo razgovarati o građanima Crne Gore, kojima u ogromnom broju ne smeta niti zločinac Šešelje, niti opetovano porobljavanje Crne Gore od strane Srbije. E ako je tako i ako se pokaže da je tako 2. aprila nakon drugog izbornog kruga, onda možemo kazati da je Vučićev dugoročni projekt ,,vraćanja“ Crne Gore pod okrilje Srbije uspio.

I neće proći puno vremena, a doći će na tapet i Ustav građanske, multietničke Crne Gore, čijom će promjenom ova zemlja postati nacionalna država, s predominantnom srpskom većinom, a koja će biti potvrđena na nekom budućem referendumu.

Crnoj Gori je još uvijek ostao crnogorski titular na mjestu predsjednika. Izgubila je ona crnogorske prerogative u najvećim svojim gradovima, kao i u državnoj Skupštini. I zato će eventualna promjena na kormilu Crne Gore biti povijesna, jer bi tako i onu titularnu, nominalnu polugu crnogorske vlasti dobio još jedan igrač srpskog sveta.

Pa tako građani Crne Gore 2. aprila ne biraju između Mila Đukanovića I Jakova Milatovića, nego između građanske Crne Gore i srpskog sveta. I imaće oni jedinstvenu priliku da izađu i pred glasačkom kutijom zaokruže svoju budućnost.

Sretno im bilo!

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. mart 2023.

Neđelja, 26. mart 2023.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. mart 2023.

1079

Дана 24. марта 2023. у 81. години живота умрла је наша драга

ЈЕЛЕНА Николина НИКОЛИЋ рођена Вујовић

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 25. марта од 10 до 16 часова и 26. марта од 10 до 12 часова. Сахрана ће се обавити на мјесном гробљу у Ластви Чевској у 14 часова.

Ожалошћени: син РАДОВАН, кћерка РУЖИЦА, брат ВЕСО, сестре МИЛЕНА и ДАРИНКА, снахе ЛИДИЈА и АНКА, унук ДАМЈАН, ђевер ЧЕДОМИР, заове ДРАГИЦА, ДАНИЦА и МАРИЈА и остала бројна родбина НИКОЛИЋ и ВУЈОВИЋ

1109

1084

Umro je dana 25. marta 2023. u 93. godini života

Дана 25. марта 2023. године упокојио се у Господу

MILORAD – MIŠO Milošev DRAGIĆEVIĆ Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 25. marta od 10 do 15 časova i 26. marta od 10 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti na groblju Sveta Petka Piperi – Đurkovići, u 15 časova.

Ožalošćeni: sinovi SRĐA i MILOŠ, kćerke SLAVICA i SANJA, snaha MILENA, sestre RADMILA, SLOBODANKA – ZELJA i STANKA – BEBA, unučad, praunučad, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

ГРУЈИЦА Новаков КОВАЧЕВИЋ 1949–2023.

Саучешће примамо у капели у Буроњима дана 26. марта од 9 до 16 часова, када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: ћерке САЊА и ВЕСНА, брат МАРКО, снаха РАНКА, братанић РАДИВОЈЕ, братанична ТАТЈАНА, унук ПРЕДРАГ МУГОША, сестрићи, сестричне и остала родбина КОВАЧЕВИЋ и РАДУСИНОВИЋ

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 26. mart 2023.

1108

1097

Дана 25. марта 2023. године умро је

Дана 25. марта 2023. у 68. години живота преминуо је наш драги

1093

Dragom

MIKU

Posljednji pozdrav.

VESNA, JELENA i VASILIJE

ДРАГО Видов БРАЦАНОВИЋ МИЛЕНТИЈА – МИДА Милутинов ВУЈОТИЋ

Саучешће примамо дана 26. марта од 12.30 до 15 часова и дана 27. марта од 10 до 13 часова на градском гробљу Чепурци, а сахрана је у 14 часова на гробљу Зури – Даљам.

Саучешће примамо 25. марта од 13 до 16 часова и 26. марта од 9 до 13 часова на градском гробљу Чепурци. Сахрана ће се обавити истог дана на сеоском гробљу Дуга – Биоче, у 15 часова. Кућа жалости: село Дуга – Биоче.

Ожалошћени: супруга ЈУЛКА, синови ЖЕЉКО и МИЛОРАД – МИЋА, ћерке МИКИЦА, НАДА и НЕВЕНКА, сестричне, унучад и праунучад

ZDRALE Tvoj drug BAJA VUKOVIĆ 1077

Opraštamo se od drage i čestite

Ожалошћени: кћерка ИВАНА, син МАШАН са породицама, сестра СЛАВКА, браћа СЛАВКО и МИЛИВОЈЕ – ПУЦО са породицама, стрина ВЕСНА, браћа и сестре од стричева и остала многобројна породица ВУЈОТИЋ и ЂУРОВИЋ

1106

Počivaj u miru,

1092

Posljednji pozdrav strini

DESANKE Novakove PLAMENAC Čija su nam vrata doma uvijek bila širom otvorena.

Sa poštovanjem i vječnom zahvalnošću,

DESI PLAMENAC

BOŽIDAR, VESNA, MILORAD, NIKOLA i JOVAN VUKSANOVIĆ 1078

1103

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav voljenom bratu

DESANKI Novakovoj PLAMENAC S poštovanjem,

DEJO Svi koji su te ikada upoznali znaju da će biti nemoguće zameniti te kao prijatelja i kolegu.

Posljednji pozdrav dragom i plemenitom stricu

Po dobru te pamtimo i sa ponosom bratskim ćemo te pominjati i od zaborava čuvati.

Neka tvoja plemenita duša nađe mir u carstvu nebeskom, a nama ostaje tuga za tobom.

1102

Dragi naš

UDRUŽENJE VATERPOLO SUDIJA I DELEGATA SRBIJE (UVS)

DESA ĆIROVIĆ

MIDI

LUKA, SAŠA, REBEKA i MILAN MAŠANOVIĆ

1075

1098

SJEĆANJE

26. 3. 2003.

3. 6. 2009.

VOJO

OLGA

MIDI Braća SLAVKO i MILIVOJE – PUCO sa porodicama

Umro je naš brat

MILENTIJE – MIDA VUJOTIĆ Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično davao.

LIDIJA VUJOTIĆ i MIRJANA RAJKOVIĆ sa porodicom

Zauvijek ćeš ostati u našim sjećanjima.

MARIJA ASANOVIĆ sa porodicom

1101

Umro je naš dragi

MILENTIJE – MIDA VUJOTIĆ Lijepo je bilo vrijeme provedeno sa tobom. Živjećeš vječno u našim sjećanjima.

Porodica pokojnog VESELINA VUJOTIĆA

1100

MUGOŠA Dragi roditelji, hvala što ste nam pružili srećno djetinjstvo i beskrajnu roditeljsku ljubav.

Sin ŽELJKO i kćerka SONJA sa porodicama

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. mart 2023.

1072

1095

1105

2 godine od smrti mog brata

26. 3. 2004 – 26. 3. 2023.

Вољеном оцу и ђеду

SAŠE DROBNJAKA

МИОМИРУ ВУЛЕТИЋУ

Nedostaješ...

Данас ти опет дођох, а не долазим ти тако често. Покуцах на хладна камена врата, али ми их не отвори, не загрли ме онако како си само ти знао. Недостајеш…

BRANKO BULATOVIĆ Brat ILIJA i snaha EMA

Твоји САНДРА и АНДРЕЈ

Vrijeme prolazi a sjećanje na Tebe ne blijedi.

1090

1082

Dvije godine su od smrti mog sestrića

Godina je dana od smrti našeg

Tvoj DEJAN SAVIĆEVIĆ

SAŠE

Živjećeš vječno u mom srcu.

MILIVOJA – MINJE PEJOVIĆA Tata, značio si nam mnogo, voljeli te puno, ti nas još više.

Tvoj dom je bio uvijek mjesto okupljanja na kojem smo svi grijali dušu.

Sad si u rajskom naselju sa svojima, spokojan.

Ja ću sa ponosom pričati o vama, nositi vas u srcu dok sam živa.

Tvoji: MARIJA, DRAŠKO i MILJANA

Tetka SONJA sa porodicom 1081

Dvije godine su od smrti našeg

SAŠE

Dan za danom ide a nijedan bez sjećanja na tebe.

Previše je tuge, a sjećanja premalo da kažemo koliko nedostaješ.

Tvoja majka SEKA, kćerka INA i supruga DRAGANA

на наше драге

Dvije godine su od smrti

SAŠE DROBNJAKA

МИЛАДИНА – МИНА МАРИНУ МАНДИЋА МАНДИЋ

17. 3. 1997 – 26. 3. 2023.

28. 3. 2002 – 26. 3. 2023.

Neka tvoja duša počiva u miru.

BORO STANIŠIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ РОСУ МАНДИЋ

1. 10. 2019 – 26. 3. 2023. Вријеме тече, али бол и туга за вама не пролазе. Живјећете заувијек у нашим срцима и мислима. Ваши ЗОРАН и ГОРАН

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

NIKOLA NIKO – STANIŠIĆ 1096

1083

1074

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

1091

Tri godine su od smrti našeg voljenog

Dragi brate

Živiš u nama i živjećeš vječno.

SAŠA

Kažu da vrijeme liječi rane ali moja je sve veća.

Tvoji: majka LJUBICA, brat BOĆA sa porodicom, sestra NATAŠA

1080

Voljenoj majci

KOSI B. KONTIĆ Sestra DUŠKA, zet MARINKO i sestrične TEA i MIA

Već je prošla godina .

Nedostaješ... Čuvam te u najdubljem kutku svoga srca, kao nešto najsvetije, najtoplije, mila moja.

Tugujem u tišini, da ne narušim mir tvoje duše.

Tvoja ANA sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 26. mart 2023.

1087

1086

1089

Na današnji dan prije sedam godina napustio nas je naš voljeni

Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš voljeni i cijenjeni

Sedam je godina od iznenadne smrti našeg jedinog brata

MILENKO Rakov MARKOVIĆ

MILENKO Rakov MARKOVIĆ

Prolaze godine, ali ne odnose našu bol.

Prazninu koju si ostavio ispunjava ponos što si bio poseban i naš, čovjek velikog srca i plemenite duše.

PAVLE – PAJO Petrov RADOVIĆ Ostavio si neizbrisiv trag u našim životima tvojom plemenitom dušom i beskrajnom dobrotom.

Zato ostaješ zauvijek u našim srcima i mislima kao svjetionik koji će nas pratiti tokom života.

U nedjelju 26. marta u 10 časova, uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću na Novom gradskom groblju u Podgorici.

Milo naš, željo naša, doći ćemo ti i danas sa istom željom i našom vječnom tugom za tobom.

Tuguju za tobom: supruga SLAVICA, sin MARKO i kćerka MILENA

Tvoje sestre MILIJANA, SLAVKA i LIDIJA

1076

TVOJA PORODICA 1088

2016–2023.

Četrdeset je dana od kada si nas napustio

1085

Dragi tajo

MILENKO Rakov MARKOVIĆ Godine se nižu, tuga ne prolazi.

Sve mi je tvoje sveto!

Voli te i tuguje za tobom

Tvoj DRAŽEN ĐUROVIĆ sa porodicom

MLADEN Vesov IVANOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga nikada. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju Tvoja majka RADMILA – RADA i brat BLAŽIMIR – BATO

1073

Navršava se 40 dana od smrti mog oca

Nedostaješ mi,

PAVLE – PAJO Petra RADOVIĆ Prošlo je 40 dana od kada si otišao u vječnost, tamo gdje kad bolje razmislim si oduvijek pripadao.

Volim te.

HVALA na svemu.

Tvoja DUNJA – DUŠKA

PAVLA RADOVIĆA Tvoja JELENA 1099

Četrdeset dana je prošlo od kada nisi sa nama, naš voljeni

1104

Četrdeset dana je od smrti

MLADENE

Ne postoje riječi kojima bih opisala osjećaj tuge i praznine koju si ostavio u meni svojim preranim odlaskom.

Ljubavi, čuvamo te u našim srcima i najljepšim sjećanjima.

Počivaj u miru.

PAVLA Petrovog RADOVIĆA

Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na našeg dobrog i plemenitog zeta.

Tvoji: IVANA, MARTA i TODOR

VESELIN, VELJKO i VESNA

1094

Voljenoj sestri

DARI MITROVIĆ

Dvije godine tuge. Svaki novi dan podsjeća na gubitak koji nas je zadesio.

Nema više topline u našim srcima, koju si nam ti nesebično davala, divili smo se tvojoj izdržljivosti da nam svima pomogneš i okupiš oko sebe.

Beskrajno nam nedostaješ zajedno sa bratanićem, bratom, snahom i roditeljima.

Tvoje MARTA i MARIJA sa porodicama

1107

Četrdeset tužnih dana je bez tebe, majko naša

VERA BRKULJAN

I ako nijesi sa nama, ne opraštamo se od tebe.

Živjećeš ti u našim pričama, mislima i srcima, svih nas.

Neka tvoja čista duša počiva u vječnosti mira.

Tvoji NAJMILIJI

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.176 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Neđelja, 26. mart 2023.

MALI OGLASI USLUGE OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop!

Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 1 OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2 TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici Tel. 067/837-229 3

Neđelja, 26. mart 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 26. mart 2023.