Dnevni list Pobjeda 25.08.2022.

Četvrtak, 25. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20387 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Abazović zaštitio Rovčanina, Lekića, Čađenovića...

Sve tri elektroenergetske kompanije su tokom mandata kadrova DFa i Demokrata bile poznate po enormnom partijskom zapošljavanju kao i neselektivnom finansiranju raznih projekata Crkve Srbije, ali i po ne baš dobrim poslovnim rezultatima. Shodno političkom dogovoru, DPS-u je trebalo da pripadne mjesto izvršnog direktora EPCG i mjesto u Odboru direktora. U Rudniku uglja DPS-u je trebalo da pripadne funkcija predsjednika Odbora direktora i člana Odbora, dok je Jokovićev SNP trebao da preuzme CEDIS. STR. 3.

Uhapšena bivša izvršna direktorica kompanije ,,13. jul - Plantaže“ zbog zloupotrebe službenog položaja

Verica Maraš se sumnjiči da je državu oštetila za 5.000.000

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, pripadnici Sektora za borbu protiv kriminala, Specijalnog policijskog odjeljenja, lišili su slobode bivšu dugogodišnju direktoricu ,,Plantaža“. Ona se sumnjiči za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju STR. 10. i 11.

PRIPREMA PUČA: M portal objavio glasovne poruke sa „Skaj aplikacije“ na kojima se čuje, kako tvrde, Risto Mijanović koji objašnjava veze Crkve Srbije sa planom oružanog prevrata vlasti 2020.

DPS zahtijeva hitnu istragu o pripremi oružane pobune STR. 2. i 3.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

PORTAL STANDARD

IZA KULISA: Smjene čelnika državnih elektroenergetskih kompanija stopirao odlazeći premijer i pored političkog dogovora o raspodjeli po dubini

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NVO sektor apeluje na nadležne da riješe problem nestašice ljekova za osobe koje se liječe od zavisnosti

Odlazeći premijer razgovarao sa radnicima nikšićke fabrike

Abazović obećao da će EPCG sigurno preuzeti željezaru

STR. 6.

„Buprenorfin“ od petka po ustaljenoj šemi

U Bosni i Hercegovini mediji otvorili afere zahvaljujući prepiskama preko Sky aplikacije RAPRT.BA

NE! RATU U UKRAJINI

STR. 9.

Glavni inspektor MUP-a RS pomagao „škaljarcu“ sa Interpolove potjernice

STR. 11.

2

Politika

PODGORICA – „Brate, imaš u svu Crnu Goru 5.000 policajaca, jer kad ti izađe u svaki grad po 10.000 ljudi oni su mrtvi. Nema tu, moraće se povukovat“ – objasnio je pripadnik mafijaškog škaljarskog klana Risto Mijanović prijatelju Nikoli Dedoviću, kojem je prethodno ispričao kako je Crkva Srbije naručila 100 ,,kalašnjikova“ u susret parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 2020. godine.

M portal u utorak je ekskluzivno objavio dio „SKY ECC“ komunikacije između dvojice visokorangiranih pripadnika škaljarskog klana – Mijanovića i Dedovića, a koja nedvosmisleno ukazuje na moguće veze Crkve Srbije u Crnoj Gori (SPC) sa ovom mafijaškom grupom.

Četvrtak, 25. avgust 2022.

PRIPREMA PUČA: M portal objavio glasovne poruke sa „Skaj aplikacije“ na kojima tvrde, Risto Mijanović koji objašnjava veze Crkve Srbije sa planom oružanog prevr

DPS zahtijeva hitnu istr o pripremi oružane pob Brate, Mitru ti je rođeni brat iguman onaj što je hapšen u Nikšić kad su digli narod za njega, Knežević. On, i Mitar ti je već u Bosnu poša danas, on i nekolika momka, traže oružje, kupuju. Pa su mi slikali, kupili su dosta. I oće da donesu, brate, oružje blizu Nikšića u selo i da se naoružaju, da krenu – kaže Risto Mijanović

GRAĐANSKI RAT

U srijedu su nastavili sa objavljivanjem ove komunikacije, sada prenoseći glasovne poruke Mijanovića, na osnovu kojih proizilazi da je Mitar Knežević, u ime crkve, naručilac pušaka, 24. juna 2020. bio u Bosni i Hercegovini i tamo kupovao oružje.

Knežević je rođeni brat sveštenika ove vjerske zajednice Ostoje Kneževića, „desne ruke“ i čovjeka od povjerenja mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića.

Među 11.315 poruka koje je Mijanović poslao Dedoviću u periodu od 6. juna 2020. do kraja septembra te godine, u „SKY ECC“ komunikaciji pod šifrom „4BM573, B40B01W“, nalaze se i one, podsjetio je M portal, u kojima Mijanović objašnjava da mu je crkva tražila nabavku 100 komada jurišne puške „AK-47 kalašnjikov“.

– S obzirom na to da je konkretan razgovor o nabavci „kalašnjikova“ vođen 24. juna, dva mjeseca uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, službe bezbjednosti su ovaj materijal tretirale pod radnom pretpostavkom da je riječ o organizovanju oružanog otpora u slučaju nepoželjnog ishoda na izborima, ukoliko mirni protesti ne ishoduju željenim razvojem događaja – piše ovaj medij.

U ovom razgovoru Mijanović je Dedoviću saopštio da je „kalašnjikove“ za Crkvu Srbije od njega tražio Mitar Knežević.

Među porukama, podsjeća M portal, u kojima Mijanović detaljno opisuje Dedoviću kako bi izgledao početak ratnih sukoba u Crnoj Gori („crkva finansira nabavku za NK, samo da pale auta, muriji lome,

Danijel Živković

Skaj prepiska pripadnika kriminalnog klana

lokale sve, čim oni kupuju možeš mislit, neće živi izać oni, do kraja će ić sigurno a onda građanski rat“...) nalazi se i nekoliko glasovnih poruka koje mu je slao zajedno sa pisanim, kako bi bolje Dedoviću objasnio situaciju.

– Brate, imaš u svu Crnu Goru 5000 policajaca, jer kad ti izađe u svaki grad po 10.000 ljudi oni su mrtvi. Nema tu, moraće se povukovat – kaže Mijanović u jednoj od njih.

U drugoj glasovnoj poruci, prenosi M portal, Mijanović objašnjava ko je Mitar Knežević i gdje se nalazi: – Brate, Mitru ti je rođeni brat iguman onaj što je hapšen u Nikšić kad su digli narod za njega, Knežević. On, i Mitar ti je već u Bosnu poša danas, on i nekolika momka, traže oružje, kupuju. Pa su mi slikali, kupili su dosta. I oće da donesu, brate, oružje blizu Nikšića u selo i da se naoružaju, da krenu – kaže Mijanović.

U ovoj poruci Mijanović podsjeća Dedovića da je protojerej-stavrofor Ostoja Knežević hapšen 12. maja 2020. godine, zajedno sa Joanikijem i još sedam sveštenika, zbog organizovanja velike litije u Nikšiću kada su masovno kršene tada izuzetno stroge antikovid mjere, među kojima je bila i stroga zabrana svih okupljanja. Te večeri se, podsjeća ovaj medij, zbog njihovog privođenja na saslušanje, ispred nikšićke policije okupilo nekoliko stotina učesnika litija, zajedno sa liderima Demokratskog fronta.

Ostoja Knežević, navodi M portal, školovao se u Rusiji i

veoma često je posjećuje.

Nezavisno od materijala koji je proteklih sedmica objavio ovaj portal, bosanski portal Istraga.ba je došao do saznanja da je Nikola Dedović, upravo u periodu kada su zabilježeni njegovi razgovori sa Ristom Mijanovićem, bio u stalnoj komunikaciji sa kriminalnim krugovima iz Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta Republika Srpska, odakle je trebalo i nabaviti dio oružja.

Portal istraga.ba je najavio da će se tokom narednih dana baviti Dedovićevim vezama u BiH.

PARAMILITARNA ORGANIZACIJA

Više državno tužilaštvo u Podgorici oglasilo se kasno u utorak saopštavajući da je formiran predmet „povodom objavljenih transkripata koje se odnose na nabavku naoružanja i pripremanja oružanog otpora uoči parlamentarnih izbora u 2020. godini“.

Iz Demokratske partije socijalista, koja je na izborima 30. avgusta 2020. poslije duže od 30 godina izgubila vlast u zemlji, upozorili su juče da „ukoliko je bilo ko u Crnoj Gori pripremao oružanu pobunu onda je riječ o najtežim krivičnim djelima“. Šef kluba poslanika ove partije Danijel Živković upozorio je da „‘Sky’ prepiske i razgovori koje objavljuje M portal, a koji svjedoče o nabavci oružja i pripremi oružanog otpora u susret izborima 30. avgusta 2020. godine, zahtijevaju hitnu i transparentnu istragu nadležnih državnih organa“.

Šemsudin Šeki Radončić

– Sve što smo imali prilike da čujemo i vidimo prethodnih dana dodatno svjedoči o ambijentu u susret prethodnim parlamentarnim izborima i najbolje ilustruje kome je, i zbog kojih motiva, „osvježilo“ 30. avgusta – napisao je Živković na Tviteru.

Ukoliko se, kako je kazao, pokaže da je bilo ko u Crnoj Gori – pojedinci, ili djelovi političkih partija i bilo koje vjerske zajednice – pripremao oružanu pobunu i sa tim motivom nabavio veću količinu oružja onda je, kako je ocijenio, riječ o najtežim krivičnim djelima što mora imati krivičnopravne posljedice.

– Klub poslanika Demokratske partije socijalista će insistirati na rasvjetljavanju svih okolnosti i utvrđivanju pune istine u navedenom slučaju – poručio je Živković.

Crnogorski novinar i publicista Šeki Radončić u razgovoru za portal Radiosarajevo. ba juče je naglasio kako su „sveštenici SPC prošli put od podstrekača ratnih zločina do opasne paramilitarne organizacije“.

– Objavljene komunikacije nedvojbeno pokazuju da su sveštenici SPC prošli put od inspiratora i podstrekača ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije do opasne paramilitarne organizacije koja sada naručuje, kupuje i dijeli duge cijevi, odnosno „kalašnjikove“ - najučinkovitije oružje za masovna ubistva i likvidacije. Što je još gore, ako su navodi tačni, „kalašnjikovi“ su naručeni i za likvidaciju 5.000 crnogorskih policajaca, te izazivanje građanskog rata u Crnoj Gori - rekao je Radončić.

Ako, dodao je on, povučemo paralelu između upotrebe 100 ,,kalašnjikova“ i samo jedne lovačke puške s kojom je u nedavnom masakru na Cetinju, jedna osoba, u roku od 45 minuta, ubila deset i ranila šest ljudi - vidimo o kakvom zločinačkom planu je riječ.

– Da se radi o širem planu i djelovanju SPC u čitavom regionu govori i činjenica da se oružje kupovalo, kako se vidi iz pomenutih komunikacija, „u Bosni“. Što bi trebalo da potakne crnogorske NATO saveznike i organe bezbjednosti u BiH da spriječe planove SPC i njenih vojnih stratega da bosanskohercegovački entitet Republika Srpska postane logistička teritorija za izazivanje građanskog rata u Crnoj Gori. Koji bi se, nema dvojbe, brzo prenio i na BiH – zaključio je Radončić.

CRNA GORA DRUGI PUT NA METI

Advokat Mihailo Volkov rekao je juče Gradskoj televiziji da će u ovom slučaju i Specijalno državno tužilaštvo imati „nimalo lak zadatak“, ukoliko je, kako je kazao, objavljeni materijal autentičan.

– Govorimo o situaciji gdje vjerska zajednica ugovara nabavku veće količine oružja.

Međutim, ono što je zabrinjavajuće je ne samo nabavka tog oružja nego i, ono što se dobro

Mihailo Volkov

mora ispitati, iz kojih razloga je ugovarana tolika količina oružja, ko je to trebao da koristi – istakao je on, uz konstataciju da se radi o ugrožavanju javnog interesa.

Iz tekstova koje je prethodna dva dana objavio M portal nedvosmisleno proizilazi da se Crkva Srbije u Crnoj Gori u susret parlamentarnim izborima 2020. godine naoružavala, da je oružje trgovala preko škaljarskog klana i da se pripremala za građanski rat u slučaju da izborni rezultat bude nepovoljan.

– Al ove stiti NATO/ Da I’m prebacimo/ Brate imamo naoruzanja samo da se osluce/ I kupimo al/ Dobro brate/ Kaze mitar imaju para/ Samo da se donese da se usteka/ Cim Oni kupuju/ Mozes mislit/ Nece zivi izac oni/ Do kraja ce ic/ Sigurno a onda gradjanski/ Rat/ Tesko brate/ Pljevlja/ Bijelo polje/ Rozaje sve srbi/ Samo svo da krenu nemaju dje/ Drzava/ Da pale auta im – zastrašujuće su pisane poruke Mijanovića iz kojih se jasno vidi krvavi naum Crkve Srbije i njenih pristalica za slučaj da im izborni rezultat ne bude odgovarao.

Mijanović navodi i da planiraju da upadaju u megamarkete – „Voli/ Svaki/ Lakovic/“, da lome, kradu i pale…

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, doskorašnji član Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika Velimir Rakočević za Pobje-

Politika

Četvrtak, 25. avgust 2022.

IZA KULISA: Smjene čelnika državnih elektroenergetskih kompanija stopirao odlazeći premijer i pored političkog dogovora o raspodjeli po dubini

a se čuje, kako rata vlasti 2020.

Abazović zaštitio Rovčanina, Čađenovića, Milana Lekića...

ragu bune du je u srijedu ocijenio da je ovo, do sada, najzlokobnije i najalarmantnije što je pročitao u medijima i naglasio da je sama namjera za krivično djelo naručivanje oružja dovoljna za iniciranje postupka.

I na prvi pogled, rekao je on, kada se analizira ova komunikacija, očigledni su elementi krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, prije svega krivično djelo - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti države.

– Nije slučajno to što se na svakih četiri godine ponavljaju ovakve stavri. Mnogi su govorili i za događaje iz 2016. da nijesu ozbiljni – upozorio je on.

Ugledni advokat Nikola Martinović u srijedu je za Pobjedu istakao da „ako ima i traga istine u onome što je objavio M portal… to je najozbiljniji udar na građanski mir, na ustavno uređenje i uopšte na pravni poredak u Crnoj Gori od Drugog svjetskog rata do danas“.

– Tužilaštvo i svi politički akteri u Crnoj Gori i cijelo građansko društvo moralo bi da se zabrine ako išta u ovome ima istinito. Čak i ako nema.

Onda bi trebalo da se zabrinu i zabrinemo o tome da se ovako ozbiljne lažne vijesti mogu uopšte širiti – poručio je on.

Predsjednik Socijalističke narodne partije i potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Vladimir Joković ocjenio je u srijedu da su transkripti koje je objavio M portal ,,netačno pisanje i potpune izmišljotine“.

Funkcionerka i poslanica Ure Božena Jelušić kazala je da je objava M portala ,,u domenu spekulacija i zaista narativnih zabluda“.

Od pobjednika izbora 2020. godine oglasili su se samo njih dvoje, dok Crkva Srbije, koja je u predizbornoj kampanji predvodila udruženi opozicioni blok i dalje ćuti.

Bez reakcije je i civilno društvo.

Crna Gora je i 2016. godine, na izborni dan, bila meta pripreme oružane pobune, a kako se ispostavilo tokom sudskog postupka, iza pokušaja terorizma tada je stajala Rusija, uz podršku proruskih i prosrpskih ovdašnjih političkih vođa i veće grupe državljana Srbije.

Udar je osujećen, osumnjičeni izvedeni na sud i prvostepeno su osuđeni, ali proces još nije okončan. Istražitelji su tada dobili znatnu dokaznu građu od zapadnih partnerskih službi.

Cilj Rusije je da na ovaj način spriječi ulazak Crne Gore u NATO, tako što bi na vlast ovdje instalirala svoje političke pulene i sebi obezbijedila izlazak na „toplo more“, što dio strateških planova ove zemlje, 2016. godine nije sproveden u

3

Kalezić: Crkva Srbije bila u stanju da izazove građanski rat Komentarišući prepiske sa „Sky aplikacije“ koje svjedoče o nabavci 100 ,,kalašnjikova“ od Crkve Srbije uoči parlamentarnih izbora 2020. godine preko škaljarskog kriminalnog klana, istraživač na Istorijskom institutu Danilo Kalezić ocijenio je da je to još jedan u nizu dokaza o miješanju ove vjerske zajednice u unutrašnja pitanja Crne Gore.

On je podsjetio i da je uloga crkve uoči pokušaja državnog udara 2016. godine ostala nerazjašnjena.

– Crkva Srbije je odavno izašla iz okvira religije i crkve i zapravo se na tlu Crne Gore ponaša kao paramilitarna organizacija koja će za ostvarivanje svoje političke agende, odnosno političke agende srpsko-ruskog svijeta koristiti i oružje. U daljem razvoju događaja, očekujem da bude poznato još okolnosti koje se tiču parlamentarnih izbora 2020. godine jer je već tada bilo jasno da se Crkva Srbije i politički nalagodavci te organizacije neće tako lako pomiriti sa eventualnim gubitkom izbora.

Oni su bili u stanju da izazovu građanski rat u našoj državi da rezultat nije bio onakav kakav su oni projektovali – kategoričan je Kalezić u izjavi za Gradsku televiziju.

djelo. Crkva Srbije blisko sarađuje sa Rusijom, pa je pred istražiteljima ozbiljan zadatak da pokušaju da utvrde je li priprema oružanog puča na izborni dan 2020. godine bila zavjera pripremljena bez uticaja treće strane, odnosno inostranog faktora – Ruske Federacije.

Crkva Srbije pod kontrolom drži brojna bratstva koja je formirala, a u kojima su listom osobe sa kriminalnim dosjeom.

Osim toga, odavno je poznato da se u mnogim bogomoljama ove vjerske zajednice skladišti oružje, ali crnogorske institucije nikada nijesu pokazale hrabrost da otvore ozbiljnu istragu.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

PODGORICA - Odlazeći premijer Dritan Abazović stopirao je smjenu kadrova Demokratskog fronta i Demokrata koji su bili na rukovodećim pozicijama u državnim elektroenergetskim kompanijama: Elektroprivredi Crne Gore, Crnogorskom elektroprenosnom sistemu i Rudniku uglja iako je politički dogovor bio da ta preduzeća, između ostalih, preuzmu i kadrovi Demokratske partije socijalista.

To je Pobjedi saopštilo više izvora bliskih odlazećoj vladi navodeći da su, zbog protivljenja Abazovića, izostale smjene Nikole Rovčanina sa pozicije izvršnog direktora EPCG, Vladimira Čađenovića, izvršnog direktora CEDIS-a, i Milana Mija Lekića, izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja. Čađenović i Rovčanin su visoki funkcioneri Demokrata, a Lekić predsjednik pljevaljskog odbora Nove.

PRIJATELJI

Tu informaciju je indirektno potvrdio i sam Abazović tokom rasprave u parlamentu o povjerenju vladi kada je odbacio optužbe Demokrata da se revanšistički odnosio prema njihovim kadrovima u javnim preduzećima i u vladi.

– Znate odlično da nije bilo smjena vaših kadrova u bitnim preduzećima, jer ja to nijesam želio. To su moji prijatelji – rekao je, između ostalih, Abazović navodeći da je tim postupcima doprinio dijalogu i pomirenju između različitih političkih opcija.

Sve tri elektroenergetske kompanije su tokom mandata kadrova DF-a i Demokrata bile poznate po enormnom partijskom zapošljavanju kao i neselektivnom finansiranju raznih projekata Crkve Srbije, ali i po ne baš dobrim poslovnim rezultatima.

Kako je Pobjeda izvijestila, EPCG, CEDIS i Rudnik uglja Pljevlja su u posljednje dvije godine zaposlili preko 1000 novih radnika, mahom političkih aktivista.

NEPOŠTOVANJE DOGOVORA

Shodno političkom dogovoru, koji nije ispoštovan, DPS-u je trebalo da pripadne mjesto izvršnog direktora EPCG kao i mjesto u Odboru direktora. U Rudniku uglja DPS-u je trebalo da pripadne funkcija predsjednika Odbora direktora i člana Odbora, dok je Jokovićev SNP trebao da preuzme CEDIS. Da će biti zaštite kadrova DF-a i Demokrata bilo je jasno kada je premijer Abazović, na iznenađenje javnosti, ali i dijela

Milan Lekić

Dritan Abazović

Vladimir Čađenović

Nikola Rovčanin

Sve tri elektroenergetske kompanije su tokom mandata kadrova DF-a i Demokrata bile poznate po enormnom partijskom zapošljavanju kao i neselektivnom finansiranju raznih projekata Crkve Srbije, ali i po ne baš dobrim poslovnim rezultatima. Shodno političkom dogovoru, DPS-u je trebalo da pripadne mjesto izvršnog direktora EPCG i mjesto u Odboru direktora. U Rudniku uglja DPS-u je trebalo da pripadne funkcija predsjednika Odbora direktora i člana Odbora, dok je Jokovićev SNP trebao da preuzme CEDIS

Kontroverzni ugovor sa EPS-om Ni kontroverzni ugovor sa Elektroprivredom Srbije nije bio dovoljan za smjene u Rudniku uglja. Ugovor je štetan po interese države Crne Gore jer je, između ostalog, cijena uglja od 28,8 eura po toni ispod svakog tržišnog minimuma.

U ugovoru, koji je ekskluzivno objavila Pobjeda, nijesu u dovoljnoj mjeri ispoštovani interesi države i Rudnika, posebno kada je riječ o cijeni po toni, troškovima prevoza, koji su na nivou iz 2013. godine, ali i fakturisanju i konačnom mjerenju kupljenog uglja koja su, iz nepoznatih razloga, kao u kolonijalnim državama, mimo svake prakse, prepuštena Elektroprivredi Srbije.

Ugovor su u Beogradu 25. maja ove godine u prostorijama Elektroprivrede Srbije (?!) potpisali izvršni direktor RUP Milan Lekić, inače predsjednik pljevaljskog odbora Nove, i vršilac dužnosti direktora EPS-a Miroslav Tomašević.

Posao je, prema saznanjima Pobjede, dogovoren u trouglu između biznismena i funkcionera SNS-a Vladimira Mandića, izvršnog direktora Rudnika uglja Lekića i tadašnjeg predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića.

Cijene prevoza su, po tvrdnjama izvora Pobjede iz Upravnog odbora, na nivou 2013. godine i veoma su nepovoljne po državu i Rudnik. Da je ugovor polukolonijalni svjedoči i podatak da, mimo uobičajene prakse, rudu u konačnom fakturisanju mjeri EPS, a ne Rudnik uglja kako se to radi u slučaju prodaje kompanijama ili građanima.

ministara, 23. juna ove godine predložio da Milutin Đukanović ostane na čelu Odbora direktora EPCG. U zvaničnom prijedlogu nadležnog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića, Đuka-

novićevo ime nije bilo na spisku predloženih članova.

Abazovićevoj odluci se usprotivio SDP, ali i Bošnjačka stranka, tako da je 28. juna, nakon što je reizabran Đukanović, član Odbora direktora Adis Balo-

ta iz SDP-a podnio ostavku.

Premijer nije bio zainteresovan ni za smjene u CEDIS-u iako je to preduzeće enormno partijski zapošljavalo i imalo loše poslovne rezultate. Pobjeda je ranije ekskluzivno objavila djelove novog pravilnika CEDIS-a koji predviđa radikalno povećanje broja radnika za čak 300. Time bi se ukupan broj radnika CEDIS-a povećao na 1.926, što je za 600 više u odnosu na broj radnika koje je CEDIS imao u trenutku smjene vlasti 30. avgusta 2020. godine.

Procjene sindikata kažu da bi to dovelo kompaniju pred bankrot što bi građani plaćali astronomskim računima za struju. Po toj sistematizaciji bili su predviđeni i veći koeficijenti za gotovo sve radnike.

Slično je bilo i u Rudniku uglja koji je, po podacima resornog ministarstva, apsolutni rekorder po zapošljavanju i koji je za nešto više od godinu zaposlio čak 646 ljudi - na neodređeno vrijeme 161 osobu, 66 na određeno, a čak 419 na osnovu ugovora o djelu. Preduzeće koje vodi predsjednik pljevaljskog odbora Nove Milan Mijo Lekić je zapošljavalo čak i vrtlare.

N. ZEČEVIĆ

Premijer i ministri o tragediji na Cetinju mimo javnosti

Gradonačelnik prijestonice pozvan na sjednicu Vlade PODGORICA – Posebna, tematska sjednica odlazeće Vlade posvećena tragediji na Cetinju, kada je 12. avgusta počinjeno masovno ubi-

stvo, održaće se danas, ali će biti zatvorena za javnost.

Kako je saopšteno iz Vlade, sjednici će prisustvovati i gradonačelnik prijestonice

Cetinje Nikola Đurašković.

Nakon sjednice odlazeći premijer Dritan Abazović i gradonačelnik prijestonice Đurašković organizovaće

konferenciju za novinare.

U nezapamćenom zločinu pomahnitali ubica ubio je 10 osoba, među kojima i dvoje djece, i ranio još šest. On je ubijen. R. P.

4

Politika

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Odluka predsjednika Crne Gore PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je stao na stanovište da su se stekli potrebni uslovi za donošenje nove Odluke o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini glavnog grada Podgorica i Skupštini opštine Zeta, koji će biti održani 23. oktobra tekuće godine, saopštio je savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić.

– Pošto je prethodno ukazima proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Glavnom gradu, a isti su u ponedjeljak, 22. avgusta, objavljeni u ,,Službenom listu Crne Gore“ i tada stupili na snagu, te imajući u vidu svoju Odluku o izboru odbornika od 2. avgusta ove godine, Predsjednik Crne Gore je, pravovremeno postupajući, juče donio Odluku o djelimičnom poništavanju (prednje) Odluke o raspisivanju izbora za odbornike, isključivo u skladu sa svojim utvrđenim ustavnim prerogativima, dosljedno slijedeći važeće odnosne pravne akte i valjano cijeneći precizno definisane rokove crnogorskog izbornog zakonodavstva – naveo je Bastijančić.

On je pojasnio da je predsjednik Crne Gore jučerašnjom odlukom poništio tačke kojom su raspisani izbori za odbornike u Skupštini opštine Golubovci i u Skupštini glavnog

Poslanik DF-a kaže da u budućim pregovorima treba poštovati izborni rezultat

Izbori u opštini Zeta 23. oktobra Vučurović: Mandić

Boris Bastijančić

grada Podgorica.

– Konkretno, Predsjednik Crne Gore je, Odlukom, polazeći od inovirane činjenične osnove, u okrilju dejstva Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne

Gore (član 16 tačka 8), Zakona o Glavnom gradu (član 2) i Zakona o upravnom postupku (član 139 stav 1 tačka 3), poništio tačku 1 alineja 4 – kojom su raspisani izbori za odbornike

u Skupštini opštine Golubovci (opštine u okviru Glavnog grada) i alineja 9 – kojom su raspisani izbori za odbornike u Skupštini Glavnog grada Podgorica, obje sadržane u Odluci o raspisivanju izbora donesenoj 2. avgusta 2022. godine – pojasnio je Bastijančić.

S obzirom na sve prethodno navedeno, a uvažavajući dodatno smisao i duh člana 38a Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, predsjednik je, kazao je Bastijančić, stao na stanovište da su se stekli potrebni uslovi za donošenje nove Odluke o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini glavnog grada Podgorica i Skupštini opštine Zeta, koji će biti održani 23. oktobra tekuće godine.

– Odluka o djelimičnom poništavanju Odluke o raspisivanju izbora za odbornike i nova Odluka o raspisivanju izbora za odbornike (u Skupštini Glavnog grada Podgorica i Skupštini opštine Zeta) stupile su na snagu danom donošenja, a biće objavljene u ,,Službenom listu Crne Gore“ i u ,,Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“, zaključio je on.

R. P.

Zajednička konferencija za novinare četiri predsjednika opština iz DF-a

Većina od 30. avgusta da se dogovori PODGORICA - Naše opštine su pokazatelji da se dogovorima i poštovanjem političkih pravila mogu i moraju uspostavljati vlasti koje će biti efikasne i koje će za svoje djelovanje odgovarati samo građanima – navedeno je u zajedničkom saopštenju predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Nikšića Marka Kovačevića, Berana Vuka Todorovića i Mojkovca Veska Delića.

Oni su juče održali konferenciju za medije na kojoj su ocijenili da se, kako je navedeno u saopštenju, ,,dešava danas čudna situacija da se u Crnoj Gori sve više minimizira uloga naroda, da se prenebregava njegova izborna volja“.

– Odmah se mora izaći iz te nezdrave atmosfere, kojom se krše osnovni, temeljni demokratski postulati, a vlasti žele formirati voljom nekih centara moći. To je i antievropski i antidemokratski. Iz svih ovih problema, raspirivanja krize, iz ovoga ponižavanja naroda, moguće je izaći isključivo dogovorom i političkom akcijom

onih koji su bili parlamentarna većina nakon 30. avgusta – ocijenili su predsjednici četiri opštine.

Vrijeme je, kako su istakli, da se spuste tenzije i da se smire strasti među pojedinim političkim subjektima koji su pobijedili na tim izborima.

– To je datum koji je istorijski, na koji smo čekali decenijama, ali moramo pokazati da smo ga dostojni i da iznad svega cijenimo ono što se toga dana dogodilo. To ćemo pokazati tako što ćemo zajednički, razgovorima, pregovorima, kompromisima, rješavati probleme i međusobne odnose. Stalna prepucavanja idu na ruku samo Demokratskoj partiji socijalista, odnosno bivšem režimu koji još nije potučen do kraja. I upravo je DPS naš zajednički politički protivnik i protivnik Crnoj Gori i njenih građana, protivnik Nikšića, Budve, Berana, Mojkovca – navodi se u saopštenju.

Smatraju da se treba sjetiti ,,propadanja naših opština pod tom političko-kriminalnom hobotnicom“, koju su, ,,međutim, pobijedili i krenuli u razvoj i oporavak“.

– Sjetimo se kakva su uporišta DPS-a bili Nikšić, Budva ili Mojkovac, pa smo ih pobijedili. I to nije samo uspjeh DF, nego i svih drugih koji sa nama čine lokalnu vlast. Kad se prevaziđu sujete, onda je moguće i trezveno razgovarati. I pored brojnih poteškoća koje se javljaju i u našim lokalnim samoupravama, mi smo pokazali spremnost da razgovaramo o svim pitanjima koja nas dijele ili nam prave probleme u funkcionisanju. I taj recept dogovora, međusobnog uvažavanja i poštovanja, koji ipak postoji na ovim lokalnim nivoima treba preslikati na državu. Nemamo pravo da prospemo rezultate 30. avgusta, jer nam je narod dao povjerenje da se dogovorimo i vodimo Crnu Goru, poštujući rezultate i snagu svakog od pobjednika. To je pošteno i to su demokratske i evropske vrijednosti. Neka odavde ode poruka zajedništva i pružene ruke, da krenemo u dogovor i odmah prestanemo sa svađama koje ne vode nikuda osim što idu na ruku DPS – zaključila su četiri predsjednika opština.

R. P.

da bude premijer

PODGORICA - Poslanik Nove srpske demokratije i Demokratskog fronta Jovan Jole Vučurović kazao je da bi lider Nove Andrija Mandić trebalo da bude novi premijer, i to na osnovu izbornog rezultata.

– Šta li se to desilo sa nekim dičnim Crnogorcima kojima se politika sastoji isključivo od osluškivanja naloga iz Brisela, kako se dogodilo da je ta strana agentura tako uzela maha, od nekih stranaka, do medija i dijela NVO sektora.

Tu agenturu treba prezreti i situaciju dovesti u normalu, da i mi dobijemo vladu po volji građana od 30. avgusta. Narod je rekao svoje, pa prema tome treba napraviti i novu vladu, koju će predvoditi DF kao najjači među pobjednicima. Tako su građani rekli i jedino njih treba slušati. Zašto bi se nama uvodili neki eksperimenti koji nigdje nijesu viđeni, umorila se Crna Gora od tih propalih eksperimenata i treba unormaliti i uvesti u politička pravila ponašanja ovu situaciju. Dakle, vratimo se politici, poslije eksperimenata, i prirodno je da premijera da onaj ko je najjači u DF-u. Lično smatram da to

treba da bude Andrija Mandić – kazao je Vučurović.

Vučurović tvrdi da je narod na izborima rekao svoje i da vlada treba da se pravi prema tim rezultatima kao svuda u Evropi.

– I pored toga što je Demokratski front uložio mnogo napora da onoga dana kada se raspravljalo o sudbini vlade Dritana Abazovića pokuša da okupi pobjednike izbora od 30. avgusta 2020, međusobne netrpeljivosti između pojedinih političkih subjekata dovele su do ishoda čiji smo svjedoci – kazao je Vučurović.

Vučurović je istakao da je od krucijalne važnosti da u pregovorima koji predstoje niko od subjekata koji su srušili vladu ne pokuša da ulazi u neke nove aranžmane sa Demokratskom partijom socijalista.

– Demokratski front se zalaže za evropske integracije, EU je naš partner, ali je dosta više podaničkog odnosa, dosta je toga da nam Bilčik, Lajčak ili neki Picula određuju sudbinu države i vlade. Moramo pokazati dostojanstvo i odbiti pritiske sa te strane, a dobro nam je poznat dugogodišnji aranžman nekih od pomenutih sa Milom Đukanovićem – istakao je on.

R. P.

Partija Dritana Abazovića se uključila u polemiku stranaka bivše parlamentarne većine

Ura: Dirljivo je bilo gledati nove koalicione partnere Moma Koprivicu i Peđu Boškovića PODGORICA - Poslanik Demokrata Momo Koprivica u želji da opravda agendu svoje partije sa kojom je srušio 43. Vladu Crne Gore, a sada glupostima na sva zvona građane i birače svoje partije pokušava da ubijedi u suprotno, saopštili su iz Građanskog pokreta Ura. – Dok su Bečić i Momo čuvali Katnića, na šta im je ovaj svesrdno zahvaljivao, Ura je mjesecima istrajavala da se u tom segmentu promjene dese. I desile su se na dobro Crne Gore. I naravno da neće tako izgrađene institucije olako pasti pa čak i ako Ura ne bude na vlasti, jer to neće dozvoliti građani. Neće dozvoliti da Bečić i Momo u agendi sa DPS-om ponište sve ono što je 43. Vlada stvarala i učinila, a što je otvoreno priznao Aleksandar Bogdanović i novi Momov koalicioni partner Peđa Bošković sa ko-

jim Momo ima zaista dirljive konsultacije u skupštinskoj sali – navode iz Ure. Smiješno zvuče, ističu, i Momove opaske po kojima Ura grčevito brani fotelje nakon pada vlade.

– Podsjetimo da su upravo Bečić, Bogdanović i Momo nakon odlaska u opoziciju mjesecima šetali sa maskotama iz crtanih filmova crnogorskim ulicama i jadikovali nad sopstvenom političkom katastrofom, jer su otišli u opoziciju. Sve dok na tim protestima nijesu ostali sami sa maskotama. Ko dostojanstveno podnosi odlazak u opoziciju, neka procijene građani. Ono što je Momo poručio u sloganu za nikšićke izbore evo se ispostavilo tačnim. Odbranio je Brana, a sad bi i cijelu DPS bulumentu, ne bi li poništio dobre stvari za Crnu Goru.

Demokrate, zato, treba da promijene svoj slogan u ‘Bemax je naša nacija’ – zaključuju. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Zbog vremenskih neprilika prinosi Plantaža će biti manji od planiranih PODGORICA - Ovogodišnja berba vinskog grožđa u kompaniji Plantaže počela je 7. avgusta, sa berbom bijelih vinskih sorti, dok berba vodeće sorte vranac počinje krajem ove sedmice, saopšteno je Pobjedi iz te kompanije. Iz Plantaža su poručili da su planirani prinosi grožđa značajno smanjeni, zbog vremenskih neprilika u junu.

– Ovogodišnja berba vinskog grožđa počela je 7. avgusta, na objektu Tuzi. Prva sorta koja je tehnološki i fenolno bila spremna za berbu je Souvignon blanc (sovinjon blan). Dinamiku sazrijevanja sorte vranac svakodnevno pratimo i očekujemo da berbu počnemo krajem tekuće nedjelje – kazala je Pobjedi direktorica vinogradarsko-voćarske proizvodnje u Plantažama Milena Mugoša.

Berba vranca počinje krajem ove sedmice

Naš vinograd je preko 70 odsto pod sortom vranac, u ovom trenutku grožđe je dobrog zdravstvenog stanja, ali zdravstveno stanje, kao i količina i kvalitet grožđa zavise od vremenskih uslova u periodu koji slijedi, navela je direktorica vinogradarsko-voćarske proizvodnje u Plantažama Milena Mugoša

Grad

Ona je naglasila da je usljed vremenskih neprilika, prvenstveno grada u junu ove godine, kompanija Plantaže pretrpjela veliku štetu.

– Planirani prinosi su značajno smanjeni, a na pojedinim djelovima najpogođenijih objekata berbe neće ni biti. Za sada kvalitetom bijelih vinskih sorti, čija berba je u toku, smo veoma zadovoljni, na djelovima vinograda koji nijesu stradali od grada prinos grožđa je veći od prošlogodišnjeg – rekla je Mugoša.

Ona nije mogla precizirati koje količine ubranog vinskog grožđa u Plantažama očekuju ove godine.

– Berba je tek počela i još uvijek je rano isticati količine. Naš vinograd je preko 70 odsto pod sortom vranac, u ovom trenutku grožđe je dobrog zdravstvenog stanja, ali zdravstveno stanje, kao i količina i kvalitet grožđa zavise od vremenskih uslova u periodu koji slijedi –

Milena Mugoša

saopštila je Mugoša.

Ona je podsjetila da su do juna i nevremena koje je tada zadesilo Podgoricu i opštinu Tuzi vremenski uslovi bili povoljni.

– Sve agrotehničke operacije su bile završene u agro rokovima i zaista smo očekivali jednu od boljih berbi u našoj kompaniji. Generalno, na ukupnoj površini prinosi jesu značajno smanjeni, ali za sada smo zadovoljni sa kvalitetom ubra-

nog kako stonog tako i vinskog grožđa – kazala je Mugoša.

Ona je dodala da se zasadi kompanije Plantaže prostiru na površini od 2.310 ha. Stone sorte vinove loze su na površini 135 ha, dok je na preostaloj površini posađeno oko 26 različitih vinskih sorti.

Sorte

- Naša proizvodnja se uglavnom zasniva na autohtonim cr-

venim vinskim sortama vranac, kratošija i bijelim krstač i žižak.

U agroekološkim uslovima Ćemovskog polja veoma dobre rezultate i privredno tehnološke karakteristike pokazale su i internacionalne sorte kao što su Cabernet sauvignon, Merlot, Marselan, Petit Verdot, ali i Chardonnay, Pinot blanc, Souvignon blanc itd. – navela je Mugoša. Ona je istakla da je kompanija Plantaže, kao i veli-

Kreditne institucije izmirile prvi godišnji doprinos za pomoć posrnulim

Banke uplatile 1,6 miliona eura Sanacionom fondu PODGORICA - Sve komercijalne banke uplatile su do 31. jula redovni godišnji doprinos za Sanacioni fond, u ukupnom iznosu od 1,6 miliona eura, rečeno je Pobjedi u Centralnoj banci (CBCG).

To je prva uplata u fond koji služi za pomoć domaćim bankama sa problemima u poslovanju. Osnivanje Sanacionog fonda predviđeno je Zakonom o sanaciji kreditnih institucija koji je usvojen 2019. godine, ali je usljed problema sa pandemijom njegova primjena odložena. Banke će novac za fond uplaćivati u narednih deset go-

dina, kako bi do 2031. on raspolagao sa najmanje jedan odsto iznosa garantovanih depozita.

– Rok za uplatu redovnog godišnjeg doprinosa za sljedeću godinu je 30. jun 2023. – naveli su iz CBCG. Na pitanje na koji način se određuje iznos mjesečnog doprinosa neke banke, iz CBCG su odgovorili da to zavisi od više faktora propisanih zakonskom i podzakonskom regulativom.

– CBCG utvrđuje visinu godišnjeg doprinosa uzimajući u obzir zakonom zahtijevani iznos sredstava Sanacionog fonda, sa

ciljem dostizanja najmanje jedan odsto iznosa garantovanih depozita svih kreditnih institucija, do 31. jula 2031. godine, po stanju utvrđenom na bazi godišnjih finansijskih iskaza za prethodnu godinu. Dodatno, način izračunavanja redovnih doprinosa utvrđen je Odlukom o bližem načinu izračunavanja redovnih doprinosa koje kreditne institucije uplaćuju Sanacionom fondu, pri čemu CBCG utvrđuje godišnje doprinose koje plaća svaka kreditna institucija, srazmjerno njihovoj veličini i rizičnom profilu, na osnovu podataka koje kreditne

Gdje su naši građani provodili odmor

Omiljene destinacije Grčka i Turska PODGORICA - Grčka, Turska i Egipat bile su top destinacije u kojima su naši građani birali da provedu ljetnji odmor.

Za one sa plićim džepom i Crnogorsko primorje bilo je skupo. Nekima je postsezona

pravi izbor zbog manjih gužvi i pristupačnijih cijena, prenosi portal RTCG. Obaveze, strah od korone i visoke cijene bili su razlog što su Podgoričani koje je anketirao Radio Crne Gore većinu ljeta

proveli u Podgorici. Za neke je, kako kažu, inostranstvo bilo povoljnije od našeg Primorja.

Za odmor u drugoj zemlji ovoga ljeta, kako su rekli u turističkim agencijama, vladalo je veliko interesovanje.

institucije dostavljaju CBCG – pojasnili su iz vrhovne monetarne institucije.

Prilikom određivanja različitih pokazatelja rizika, CBCG, kako dodaju, uzima u obzir značaj tih pokazatelja i, kao posljedicu toga, vjerovatnoću korišćenja aranžmana finansiranja u slučaju sanacije kreditne institucije i u skladu sa navedenim vrši se obračun redovnog godišnjeg doprinosa za Sanacioni fond.

Planirano je da se novac iz fonda koristi za pomoć bankama koje se suoče sa problemima u poslovanju, shodno namjenama predviđenim Zakonom o sanaciji kreditnih institucija.

To, pored ostalog, podrazumijeva davanje garancija za imovinu ili obaveze banke, odobravanje zajmova banci u sanaciji, kupovinu njene imovine. B. d.

Milan Koprivica iz jedne podgoričke agencije ističe da su realizovali sve što su ponudili, prije svega Grčku i Tursku, a dosta je interesovanja bilo i za Egipat. Naveo je da su rasprodati brojni aranžmani za jesen, uglavnom ka Italiji, Španiji, Francuskoj i Turskoj. r. e.

ki broj poljoprivrednih kompanija u regionu, najviše izazova imala po pitanju angažovanja sezonske radne snage.

– Odziv domaće radne snage je bio solidan, ali ni približno nije mogao zadovoljiti potrebe kompanije tokom različitih agrotehničkih operacija u vinogradu i voćnjaku, pa smo za obavljanje tih poslova morali angažovati sezonske radnike iz zemalja okruženja i Turske – rekla je Mugoša.

U ovom trenutku, kako je dodala, angažovano je oko 300 sezonskih radnika na berbi breskve, nektarine, stonog i vinskog grožđa.

- To su sezonski radnici, ma-

5

Ubrano 500 tona stonog grožđa i 870 tona breskve Mugoša je navela da je junski grad poremetio sve planove Plantaža po pitanju prinosa na više od 60 odsto površine koja je pod stonim grožđem, breskvom, nektarinom i kajsijom.

- Realizovana berba breskve u ovom trenutku je oko 870 hiljada kg što predstavlja oko 95 odsto ovogodišnje berbe. Količine ubranog stonog grožđa su oko 500 hiljada kg. Kraj berbe očekujemo tokom septembra i ističemo da smo i u ovim uslovima jako zadovoljni kvalitetom ubranog grožđa i voća – rekla je Mugoša i dodala da s obzirom na neprilike koje su imali u junu nije relevantno dati uporedne podatke u odnosu na prošlu godinu.

njim dijelom iz Crne Gore i većinom iz inostranstva. Berba vranca tek treba da počne, tako da očekujemo i tokom ove sedmice da pristigne veći broj radnika. Napominjemo da je konkurs za angažovanje sezonske radne snage za berbu otvoren i da se svi zainteresovani mogu javiti našoj kompaniji – poručila je Mugoša.

Ona očekuje da oko 1.500 ha grožđa bude obrano mehanizacijom.

- Naša kompanija posjeduje od juče pet kombajna i to jedan samohodni i četiri vučena. U planu je investiranje u potrebnu mehanizaciju te smo i ove godine pred berbu realizovali nabavku jednog novog vučenog kombajna – kazala je Mugoša.

S. P.

Budvanski ugostitelji kažu da je buka zbog koje su im zatvoreni lokali mjerena neadekvatnim uređajem Blokada kružnog toka u Budvi zbog zatvaranja lokala

Tvrde da su na udaru iz političkih i nacionalnih razloga

PODGORICA - Ugostitelji iz Budve čije je lokale zatvorila komunalna policija zbog buke tvrde da su pod udarom iz privatnih, političkih i nacionalnih razloga.

Oni navode da imaju rješenje o radu, limitatore tona i svu potrebnu dokumentaciju, a da su mjereni instrumentima koji nijesu baždareni.

– Na represivne mjere smo prinuđeni da odgovorimo blokadom ulaza u Budvu – naveli su u saopštenju i dodali da će dati adekvatan odgovor uz podršku svih ugostitelja.

– Fonometar je bio bez zaštite za mikrofon od spoljnog faktora.

Angažovali smo audio inženjera koji im je ukazao na nepravilnosti i dokazao da taj uređaj može da registruje buku od 100 decibela u apsolutnoj tišini jer nema zaštitu od vjetra i vibracija – naveli su ugostitelji i dodali da je diskriminatorna izjava načelnika Miloša Tajića da većina zakupaca nijesu Budvani.

– Pitanje je da li su za sve isti aršini. Ugostitelji će pokušati sudskim putem da nadoknade gubitke koji su ogromni, a ako se dokaže da su bili u pravu, neko će morati odgovarati – ističu ugostitelji. S. P.

6

Ekonomija

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Odlazeći premijer razgovarao sa radnicima nikšićke fabrike

U CEES-u smatraju da se mora zaustaviti ekspanzivna fiskalna politika

Abazović obećao da će EPCG Veće i sigurno preuzeti željezaru zarade naknade

PODGORICA - Predstavnici radnika željezare kazali su juče da im je odlazeći premijer Dritan Abazović kazao da će Elektroprivreda (EPCG) sigurno preuzeti tu fabriku.

– Premijer je kazao da je samo pitanje kad će to biti urađeno. Zbog pregovora sa Miodragom Davidovićem izgubili smo dragocjeno vrijeme, tako da smo se dogovorili da se u petak ponovo ovdje sastanemo, gdje će biti prisutan ministar finansija Aleksandar Damjanović i predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović i tada se nadamo da ćemo imati konkretne odgovore – naveo je predstavnik radnika Ivan Vujović nakon sastanka kod Abazovića.

Dodao je da je jedan od planova da Vlada kupi deset odsto vlastitih akcija EPCG, te da od tog novca Elektroprivreda plati željezaru Tosjali grupi. Kazao je i da je Abazović obećao da je rok za prodaju akcija 26. septembar.

Prema riječima Vujovića, Abazović im je kazao da će u naredna dva dana razgovarati sa predstavnicima Tosjali grupe i tražiti da od

Abazović je radnicima na sastanku saopštio da će u naredna dva dana obaviti razgovor sa Tosjali grupom, kako bi od njih tražio da se od 1. septembra radnici željezare ne šalju kući

Sastanak radnika sa Abazovićem

1. septembra ne šalju radnike kući, kako su najavili. Ova turska kompanija je već godinu i po prekinula proizvodnju u Nikšiću kao nerentabilnu i radnicima isplaćuje 90 odsto plate.

– Nadamo se da će u komunikaciji između Vlade, EPCG i Turaka doći do kompromisnog rješenja. Rekli smo premijeru i da smo spremni da nemamo primanja u septembru, samo da ne ostanemo bez posla - naveo je Vujović i dodao da će radnici i narednih dana ostati na krovu upravne zgrade željezare.

EPCG je do sada objavila dva javna poziva za prodaju deset odsto sopstvenih akcija, na koje se niko nije javio, pa sad traže odobrenje od Vlade da sopstvene akcije prodaju na berzi za 4,5 eura, što je skoro upola niže od prvobitne ponude. EPCG je ovih 11,8 miliona svojih akcija stekla 2019. godine kada je kompanija sa 52,8 miliona eura isplatila dio akcija koje je do tada imala italijanska kompanija A2, koja je bila akcionar EPCG. Prema Zakonu o privrednim društvima, kompanija sopstvene akcije može posjedovati najduže tri godine i prije isteka tog roka ih mora prodati ili poništiti. Rok za otuđenje akcija EPCG je 26. septembar.

R. E.

Azmont Investments uputio zahtjev Ministarstvu urbanizma PODGORICA - Hercegnovska kompanija Azmont Investments uputila je Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju helidroma u sklopu luke nautičkog turizma, odnosno marine u okviru turističkog naselja Portonovi.

U Crnoj Gori helidrome imaju i turističko naselje Porto Montenegro u Tivtu sa ICAO oznakom LYTP i hotel ,,Splendid“ u Bečićima sa ICAO oznakom LYBS. Pored ova dva helidroma, i svaki aerodrom je istovremeno i helidrom, tako da helikopteri mogu da slijeću i u Podgorici na civilnom i vojnom aerodromu, kao i na aerodromima u Tivtu, Beranama i Nikšiću.

Kompanija Azmont Investments gazduje turističkim naseljem Portonovi u okviru koje se nalazi i marina. Osnivač hercegnovske kompanije je azerbejdžanska firma Azerbaijan Global Investments Limited Liability Company. Portonovi marina, u okviru koje je planiran helidrom, ima kapacitet od 238 vezova za prijem jahti i superjahti dužine do 120 metara.

Portonovi naselje se prostire na 26 hektara, sa 1,8 km obale. Sa-

Traže građevinsku dozvolu za helidrom u Portonovom

U Crnoj Gori helidrome imaju hotel „Splendid“ i ,,Portonovi“, s tim što helikopteri mogu slijetati na svaki aerodrom, odnosno u Podgorici, Tivtu, Beranama i Nikšiću stavni dio ovog tursitičkog naselja, koje se nalazi u Kumboru, na prostoru nekadašnje vojne kasarne čini oko 200 rezidencija dostupnih za kupovinu, kao i deset privatnih vila koje nose pečat brenda One&Only.

U okviru naselja je i 50 rezidencija koje su dostupne za iznajmljivanje tokom cijele godine.

Apartmani su smješteni u blizini plažnog bara, brojnih restorana, koktel barova, preko 20 privatnih bazena, butik radnji, dvije umjetničke galerije, banke i vrtića.

Portonovi je vrata posjetiocima otvorio 2019. godine i to je jedna od najvećih stranih direktnih investicija u Crnoj Gori.

Kompanija Azmont Investments je u Crnoj Gori od 2012. godine. A lani je iz kompanije saopšteno da su uložili tri puta više nego što je prvobitno ugovoreno i planirano.

Shodno ugovoru o dugoročnom zakupu, obavezna investicija za period od četiri godine iznosila je 52 miliona eura, odnosno 258 miliona eura ulaganja u roku od osam godina.

Iz kompanije su prošle godine saopštili da su u u gradnju tog turističkog naselja uložili oko 800 miliona eura. Glavni izvođač radova je italijanska kompanija Impressa Pizzarotti.

Generalni direktor rizorta Portonovi Stevan Milić je lani Pobjedi saopštio da je pri gradnji Portonovog ukupno ugovoreno i isplaćeno 468 miliona eura kompanijama iz Crne Gore, što kroz direktne ugovore sa Azmont Investments, što preko glavnog izvođača radova Impressa Pizzarotti.

Osim radova na objektima Iz kompanije je lani saopšteno da je od ukupnih investicija,

Portonovi

11 odsto uloženo u infrastrukturu projekta koja predstavlja dugoročno ulaganje u opštinu i za građane Herceg Novog. Komunalne takse koje su direktno plaćene Opštini Herceg Novi za izgradnju stambenih zgrada u ovom turističkom naselju izno-

Prema podacima CBCG za jul

sile su 6,5 miliona eura.

Od 1. maja prošle godine u okviru ovog naselja počeo je da radi prvi One&Only rizort u Evropi. Specifičnost ovog rizorta je pješčana plaža, predivna gastro ponuda i medicinski SPA centar, koji je jedinstven u regiji. S. P.

banaka u junu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 4,2 milijarde eura, od čega je 78,8 odsto depozita po viđenju. Obračun obavezne rezerve se vrši primjenom stope od 5,5 odsto na depozite po viđenju i oročene ne godinu, te stope od 4,5 odsto na depozite sa ročnošću preko godine, koje nemaju klauzu-

lu ranijeg razročenja. Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama kamatu po stopi od Euro OverNight Index Average, umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou. Toliko sredstava banke mogu da koriste beskamatno za održavanje dnevne likvidnosti, ako novac vrate istog dana. R. E.

PODGORICA - Nova vlada mora zaustaviti ekspanzivnu fiskalnu politiku koja je vođena od početka godine, jer je to doprinijelo rastu inflacije, ocijenjeno je iz Centra za ekonomske i evropske studije (CEES).

Iz te NVO je saopšteno da je ta ekspanzivna politika, reflektovana u povećanju zarada u javnom sektoru i izdataka za socijalnu zaštitu početkom godine, u kombinaciji sa faktorima sa međunarodnog trzišta, vodila povećanju potrošnje i daljem rastu stope inflacije čija je godišnja stopa dvocifrena.

– Visoka inflacija je dalje uticala na realno smanjenje tek povećanih zarada i kupovne moći, a prati je i visoka stopa nezaposlenosti od čak 19,5 odsto na kraju jula, ukazujući na moguće izazove stagflacije – navodi se u saopštenju.

Da su razlozi visoke stope inflacije u Crnoj Gori i domaći i uvozni, potvrdio je i MMF nakon misije u julu.

– Imajući u vidu nestabilnu političku situaciju u državi i brojne neizvjesnosti u međunarodnom okruženju, za očekivati je da će preduzimanje mjera u pravcu vođenja restriktivnije fiskalne politike i stvaranju predvidivijeg poslovnog okruženja biti veliki izazov – kazali su iz CEES-a.

Ipak, mjere fiskalne konsolidacije moraju biti imperativ, imajući u vidu veoma uzak fiskalni prostor i situaciju visokog javnog duga u zemlji.

– Pored mjera fiskalne politike fokusiranih na smanjenje rashoda, koje bi svaka naredna vlada trebala voditi, očekuje se da će politika Evropske centralne banke reflektovana u povećanju referentnih kamatnih stopa dodatno uticati na usporavanje inflacije u narednim mjesecima i u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.

Takođe, završetak turističke sezone i najava globalne recesije, može imati dodatne efekte na smanjenje stope inflacije u zemlji.

S. P.

Podaci Monstata za drugi kvartal

na prvo tromjesečje i 39,3 odsto u odnosu na isti period lani, pokazuju podaci Monstata.

uslugama veći 44 odsto

Taj je indeks u veleprodaji veći 37 odsto na godišnjem i 41,3 odsto na kvartalnom nivou; u sektoru saobraćaj i skladištenje veći je 51,5, odnosno 47,6 odsto, a u turističkom i ugostiteljskom sektoru 76,9 odsto, odnosno 121 posto, a u sektoru informisanje i komunikacije 21,5, odnosno 10,2 odsto.

S. P.

Obavezna rezerva banaka 230 miliona Promet u

PODGORICA - Obavezna rezerva banaka na kraju jula je, prema podacima Centralne banke, iznosila 230 miliona eura.

Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 63,8, a na računima CBCG u inostranstvu 36,2 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita

hrane inflaciju

PODGORICA - Indeks prometa u uslugama u drugom kvartalu ove godine veći je 43,7 odsto u odnosu

Društvo

Četvrtak, 25. avgust 2022.

I. MANDIĆ

Ukrajinci u Podgorici obilježili svoj Dan nezavisnosti i zatražili kraj ruske agresije

7

Državni vrh naše zemlje čestitao praznik čelnicima i narodu Ukrajine

Čvrsto uz ukrajinski narod

Daleko od domovine, ali uvijek sa njom

Žele slobodu i povratak kući Vidimo da se ruska agresija smekšava, ne mogu da napreduju više. Nadamo se da će biti prekretnica, da uskoro odbacimo agresora iz naše zemlje i da sljedeći Dan nezavisnosti slavimo u potpuno slobodnoj državi – rekla je Natalija Fijalka

Ambasador Ukrajine Gerasimenko rekao je i da su ponosni na Ukrajince, na Crnu Goru, koja ih je dočekala na prijateljski način. Poslao je poruku da se bore za slobodu i pozvao sve ljude širom svijeta da im se pridruže u toj borbi

Otpravnica poslova u ukrajinskoj ambasadi Natalija Fijalka rekla je da se njihov narod nikada ne predaje. Bore se pola godine. Ne predaju se, ponovila je ona.

– Vidimo da se ruska agresija smekšava, ne mogu da napreduju više. Nadamo se da će biti prekretnica, da uskoro odbacimo agresora iz naše zemlje i da sljedeći Dan nezavisnosti slavimo u potpuno slobodnoj državi – rekla je ona.

Učesnike šetnje su pozdravljali građani iz automobila – sirenama i aplauzima. Telefonima su snimali šetnju.

Tokom cijele rute čule su se poruke podrške: ,,Ukrajina!

Sloboda“, ali dok su prelazili preko Milenijuma neko je iz automobila povikao: ,,Rusija“.

Ukrajinci su prošetali Ulicom slobode, potom Bulevarom Džordža Vašingtona, prolazeći pored Skupštine. Konstantno su ponavljali da žele slobodu, pobjedu, da je Rusija agresor. Uputili su se potom u Ulicu Stanka Dragojevića, te su skrenuli u Njegošev park.

Nakon skoro 45 minuta, šetnju su okončali spuštajući se na obalu Morače, nedaleko od mosta Moskva. Tu su izveli svoju himnu.

N. Đ.

I. MANDIĆ

PODGORICA – Ukrajinci koji su zbog bombardovanja Rusije napuštili svoju domovinu i došli u Crnu Goru, sinoć su prošetali ulicama Podgorice obilježavajući na taj način nezavisnost svoje države. Žele da se vrate u svoju zemlju, zatražili su slobodu i prekid ruske agresije koja tačno traje šest mjeseci.

Okupili su se ispred Ambasade Ukrajine u Podgorici. Tu su bili pojedinci, porodice, a podržala ih je i nekolicina naših građana. ,,Biramo slobodu i borimo se za nju“, transparent je kojim je predvođena kolona.

Uz povike - pobjeda, krenula je šetnja. Uputili su se ka mostu Milenijum i Ulici slobode.

Među njima je bio i bračni par, jedno je iz Ukrajine, a drugo iz Rusije. Poručuju da se vole, da su u Crnoj Gori prihvaćeni i da uče naš jezik.

Njihova zemljakinja Olga Babak iščekuje povratak u Ukrajinu. Kroz suze priča kakva je sudbina zadesila. Došla je u Crnu Goru u martu, kaže da su u Crnoj Gori fantastični ljudi, da je imala najtopliji doček ikada. Zahvaljuje se zato svima. Iz Ukrajine je došla sa majkom i djecom. Njen suprug je, međutim, ostao tamo, da brani zemlju. Grad u kojem su živjeli kao porodica, priča ona, Rusija bombarduje svakog dana…

– Ovim skupom pokazujemo svi zajedno da je Ukrajina nezavisna, slobodna zemlja i voljela bih da se vratimo tamo – rekla je ona.

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko kazao je da je ovaj dan važan za sve Ukrajince širom svijeta. On je novinarima rekao da, naža-

,,Biramo slobodu i borimo se za nju“

lost, ne mogu da ga slave kao ranije. Prenio je kako je tamošnja Vlada zabranila javna okupljanja zbog prijetnji od ruskih raketnih udara. Zahvalni su Crnoj Gori na podršci. Rekao

je i da su ponosni na Ukrajince, Crnu Goru, koja ih je dočekala na prijateljski način. Poslao je poruku da se bore za slobodu i pozvao sve ljude širom svijeta da im se pridruže u ovoj borbi.

Okupljanje na Cetinju nije održano zbog tragedije koja je taj grad zavila u crno

Nedvosmislena podrška evropske i građanske Crne Gore CETINJE – Okupljanje građana na Cetinju u znak podrške narodu Ukrajine juče nije održano zbog tragedije koja je taj grad zavila u crno, ali građani prijestonice kao i cijela evropska Crna Gora nedvosmisleno dižu glas protiv agresije Rusije.

– Šest mjeseci traje herojski otpor ukrajinskoga naroda. Šest mjeseci traje bezumna agresija kremaljskog režima na suverenu i nezavisnu ukrajinsku

državu. Šest mjeseci traje sveobuhvatna ruska invazija nad Ukrajinom i njenim građanima, praćena brojnim zločinima od urbicida, kulturocida, svjetskog gladomora do genocida – navode u saopštenju organizatori ranijih okupljanja i protesnih šetnji, prenio je Portal Analitika.

Evropska i građanska Crna Gora, kako ističu, nedvosmisleno je stala na ukrajinsku stranu.

Na stranu slobode i pravde.

– Građani Cetinja zajedno sa

prijateljima iz cijele Crne Gore i brojnim Ukrajinkama i Ukrajincima nastanjenim u Crnoj Gori prvih sto dana agresije svakodnevno su kroz protestne šetnje pružali moralnu i simboličnu podršku herojskom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu.

Nakon sto dana, svakodnevne protestne šetnje podrške Ukrajini prešle su u jednomjesečne, svakog 24. u mjesecu, u znak 24. februara - početka

bezumne ruske agresije na Ukrajinu i 24. avgusta - Dana nezavisnosti Ukrajine – navodi se u saopštenju.

Kako navode, zbog nezapamćene tragedije na Cetinju, izvršenog masakra jednog bezumnika koji je cijelo Cetinje, pristojnu i civilizovanu Crnu Goru zavio u crno, šetnja podrške Ukrajini na Cetinju neće biti održana.

– Nažalost, u Crnoj Gori žive i oni nepomenici koji nikad nije-

su ni željeli civilizovanu, evropsku i građansku Crnu Goru, oni nepomenici koji slave i priželjkuju nestanak takve Crne Gore, oni nepomenici koji negiraju njen najbrojniji narod i koji se u danima državne tuge nijesu ni udostojili suzdržati se od slavlja i raznih narodnih crkvenih sabora na kojima se negira sve crnogorsko. Takvim nepomenicima kao i bezumnicima iz Kremlja Cetinje je svojim duhom uvijek znalo na pravi način odgovoriti. Zbog śećanja na žrtve masakra cetinjskog bezumnika i tišine koja je potrebna Cetinju da zaliječi svoj duh, protestna šetnja podrške Ukrajini neće biti održana – navedeno je u saopštenju.

PODGORICA - Državni vrh Crne Gore uputio je podršku čelnicima i narodu Ukrajine povodom Dana nezavisnosti te zemlje koja se pola godine, počev od 24. februara, nosi sa agresijom Rusije.

Uporedo, u glavnom gradu Crne Gore održano je okupljanje povodom ukrajinskog praznika i šetnja koja je vodila od Ambasade Ukrajine do zgrade crnogorskog parlamenta.

Ukrajina je juče obilježila 31 godinu od proglašenja nezavisnosti, a zbog šest mjeseci od početka ruske invazije 24. februara, praznik se obilježava bez organizovanih svečanosti i pod prijetnjom napada sa kopna, vazduha i mora.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je najsrdačnije čestitke predsjedniku Volodimiru Zelenskom i narodu Ukrajine.

– Crna Gora stoji uz Ukrajinu i hrabri ukrajinski narod u odbrani slobode, teritorijalnog integriteta i suvereniteta i nezavisnosti. Slava Ukrajini – naveo je Đukanović na Tviteru.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović saopštila je da Crna Gora stoji uz stradalnički narod Ukrajine i „još jednom poziva Rusiju na prestanak ratnih dejstava i na vraćanje mirnom i diplomatskom rješavanju svih sporova, kako bi se okončalo svakodnevno gubljenje života“.

– Cijeli svijet to s nestrpljenjem iščekuje – navela je Đurović u objavi na Tviteru.

Odlazeći premijer Dritan Abazović uputio je ukrajinskom kolegi Denisu Šmigalju zvaničnu čestitku povodom 24. avgusta, Dana nezavisnosti Ukrajine.

– Rat u Ukrajini izmijenio je geopolitičku sliku Evrope i stvorio potrebu da se Evropa ujedini, te da djelujemo kao cjelina. Ovo je trenutak kad je zajedništvo i istrajnost u obezbjeđivanju mira jedino važno – a moja posjeta Kijevu, zajedno sa premijerima zemalja regiona, NATO članicama, potvrdila je odlučnost Crne Gore u nepokolebljivom pružanju podrške Ukrajini i njenom narodu – naveo je Abazović.

On je saopštio da će Crna Gora, kao odgovorna članica međunarodne zajednice, nastaviti da djeluje i preduzima mjere kroz raspoložive mehanizme, zajedno sa svojim partnerima, u svrhu podrške ukrajinskom narodu, kao i ponovnog uspostavljanja mira i stabilnosti na evropskom tlu, što je zajednički prioritet.

8

Društvo

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Podaci Instituta za javno zdravlje

Novih 330 slučajeva infekcije, jedna osoba preminula PODGORICA– Od posljedica kovida-19 jedna osoba je preminula u utorak dok je uporedo registrovano 330

novih slučajeva infekcije koronom među 1.399 analiziranih uzoraka, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

– Tokom utorka IJZ-u je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa SARS- CoV-2 infekcijom kod pacijenta iz

Nikšića od 88 godina – naveli su iz IJZ-a.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekci-

Savjet Javnog servisa nije podržao prijedlog da se djelimično uvaži prigovor na nastup novinara u emisiji „Link“ na Radiju Crne Gore

jom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.769.

Kako su saopštili iz IJZ, novootkriveni slučajevi su iz Pod-

gorice 113, Nikšića 45, Bara 41, Budve 22, Berana 18, Tivta 14, Bijelog Polja 11, Ulcinja deset, sa Cetinja, iz Danilovgrada i Pljevalja po devet, Kotora šest, Herceg Novog pet, Mojkovca i Rožaja po četiri, Tuzi tri, Kolašina i Šavnika po dva, Petnjice, Plužina i sa Žabljaka po jedan slučaj.

Dodaje se da je udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za utorak iznosio 24 odsto.

Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 556 pacijenata, a trenutno je aktivno 2.700 slučajeva kovida-19.

Disciplinska komisija Pravnog fakulteta za studentkinju predložila najstrožu kaznu zbog nepoštovanja propisa, na potezu Senat UCG

Popović ocijenila da je novinar trebalo da vodi računa o spoljnoj politici zemlje Zbog lažne diplome Pravni fakultet

Ombudsmanka je razmatrala prigovor GI ,,21. maj“ da je novinar Sanjin Vešović formulacijom pitanja ostavio utisak da brani agresiju Rusije, dok je urednik Prvog programa Radija Milutin Tomašević ocijenio da Vešović ima objektivan uređivački pristup, nultu toleranciju za zločine i empatiju za sve nevine žrtve rata PODGORICA – Savjet Javnog servisa nije podržao prijedlog ombudsmanke te kuće Danijele Popović da treba prihvatiti prigovor Građanske inicijative „21. maj“ na to kako je novinar Sanjin Vešović vodio razgovor o ruskoj agresiji na Ukrajinu, u emisiji „Link“.

Sjednici, na kojoj je otvoreno ovo pitanje, prisustvovalo je osam od devet članova, Predrag Marsenić je bio uzdržan, a ostali protiv.

Kako u svom izvještaju povodom prigovora navodi ombudsmanka Popović, Vešovićev gost bio je Mirko Stanić iz Socijaldemokratske partije, a prema mišljenju GI „21. maj“ novinar je „svojim formulacijima ostavio utisak odbrane ruske agresije na Ukrajinu“.

– Vešović je upitao da li je pametno pa i ekonomski isplativo slijediti EU i zaoštravati odnose sa Rusijom? On očigledno ima problem sa jasnim vrijednosnim sudom prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, na šta ga je, srećom, u odgovoru podsjetio sagovornik – Stanić – naveli su iz GI ,,21. maj“.

Stav uredništva

Urednik Prvog programa Radija Milutin Tomašević je na to odgovorio da novinar nije negirao nijednu tvrdnju sagovornika o zločinima ruske vojske, stradanjima civila, razaranju gradova, kao i da ni u jednom momentu nije iznosio svoj stav o

nema ispita dvije godine PODGORICA – Disciplinska komisija Pravnog fakulteta predložila je da studentkinja koja je lažirala diplomu bude kažnjena najstrožom sankcijom – isključenjem sa Fakulteta na dvije godine, saznaje Pobjeda. Konačnu odluku o ovom slučaju treba da donese Senat.

RTCG

ovom pitanju. Istakao je da o ratu u Ukrajini, kao i o ostalim temama i događajima, izvještavaju profesionalno i objektivno, pozivajući se na relevantne izvore informacija.

– Novinar nije polemisao sa stavovima sagovornika, naprotiv, svojim pitanjima mu je omogućio da kroz dinamičan intervju saopšti partijski i lični stav o ratu u Ukrajini – naveo je Tomašević.

Međutim, iz GA ,,21. maj“ su kategorični da je Vešović tokom razgovora „bez ograde iznio tvrdnju da je Donbas i prethodnih godina bio bombardovan (od strane Ukrajine)“.

– Na stranu to što je riječ o jednoj od očiglednih laži, koju ruska strana, kao i svi koji je podržavaju, neprekidno ponavlja kao jedno od opravdanja za napad na teritoriju suverene države, Vešović je na logičnu konstataciju Stanića, da je iz postavljenih pitanja jasno da pravda rusku agresiju — rekao „ne pravdam, nego sagledavam iz različitih uglova“. Odbrana ruskih pozicija kroz „sagledavanje iz različitih uglova“ na RCG nije problem samo novinara Vešovića, već očigledno i njegovih urednika, pa i cijelog Javnog servisa, u kojem bi u slučajevima kao što je ruska agresija na Ukrajinu, morali da imaju neupitno jasan vrijednosni i moralni, a u skladu sa tim i profesionalnoetički stav – naveli su iz GI ,,21. maj“.

Tomašević je naveo da su iz GI ,,21. maj“

izvrnuli Vešovićeva pitanja te da je ovaj mladi novinar jedan od najboljih u Crnoj Gori i da „pokušaj lijepljenja teške etikete da pravda nečije zločine može već na početku njegove karijere stvoriti ozbiljnu profesionalnu i ljudsku traumu“.

etikete

– Vešović je urednik Jutarnjeg dnevnika Radija Crne Gore i ko je jednom odslušao njegovu emisiju morao je i u izboru informacija iz Ukrajine prepoznati objektivan uređivački pristup, nultu toleranciju za zločine i empatiju za sve nevine žrtve rata – naveo je Tomašević.

Ombudsmanka je navela da je saglasna sa mišljenjem Tomaševića da je autonomno pravo i sloboda novinara da postavlja pitanja, ali je podsjetila da se država Crna Gora odredila prema dešavanjima u Ukrajini i jasno navela da ih smatra ruskom agresijom na tu državu.

– Uvažavajući profesionalnu potrebu da se tema emisije razmotri iz više uglova, novinar, pogotovo Javnog servisa, ne smije da ostavlja prostor da se njegovo pitanje tumači kao odstupanje od zvanične spoljne politike države – navela je Popović.

Ona je rekla da je novinarski posao podložan kritici javnosti, te se prigovori ne mogu smatrati „lijepljenjem teških etiketa“ koje bi „mogla stvoriti ozbiljnu profesionalnu i ljudsku traumu“. k. J.

Pisali smo nedavno da je Fakultet pokrenuo disciplinski postupak nakon što su doznali da je studentkinja na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima je proslavila diplomiranje. Ona, međutim, još nije završila fakultet. Pretpostavljalo se da je lažirana ceremonija bila predstava za roditelje.

Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore doznao je za ovaj slučaj kada je jedan zaposleni uočio sporne fotografije studentkinje na društvenim mrežama, što mu je bilo čudno znajući da nije diplomirala.

Reagovao je i obavijestio rukovodstvo.

Studentkinja je objavila slike sa roditeljima. Na fotografijama je držala i cvijeće. Priložila je foto-zapis i iz jednog lokala kako proslavljaju. Istaknuta je ,,dobijena“ diploma na kojoj su, sa pečatom, potpisi dekanice Pravnog fakulteta prof. dr Anete Spajić i rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimira Božovića.

Prema našim saznanjima, studentkinja nije dolazila na sjednice disciplinske komisije koja je vodila ovaj slučaj. Zbog toga su sjednice odlagane u više navrata. Nije se javljala ni na telefon. Profesori su joj slali i mejl,

ali je ovo tijelo, uprkos tome, ostalo bez odgovora. Studentkinja nije iznijela svoju odbranu. Članica disciplinske komisije prof. dr Maja Kostić-Mandić rekla je Pobjedi da se zalaže za oštriju kaznenu politiku kada se radi o disciplinskoj odgovornosti studenata. Dodaje da uvijek, naravno, treba sagledati sve činjenice slučaja i da treba poslati poruku da se prekine praksa nepoštovanja propisa na svim nivoima obrazovanja, kako u osnovnoj školi, tako i u srednjoj, i na kraju na studijama. Rekla je da dolaze u situaciju da treba da sankcionišu takve pojave da bi se spriječile štetnije posljedice u budućnosti. Podsjetila je da se dešava da kandidate koji su za pravosuđe, sudije, tužioce, zatiču kako pokušavaju da koriste nedozvoljena pravna sredstva.

Profesorica upozorava da je na Pravnom fakultetu jedan od problema to što se većina ispita polaže u pisanoj formi.

Ranije je Pobjedi sagovornik upućen u slučaj studentkinje koja je lažirala diplomu kazao da uprava fakulteta tada nije razgovarala sa njom, već da su je prvo prijavili policiji i tužilaštvu. Kao jedan od razloga što su prvo kontaktirali policiju, a ne studentkinju, iz uprave su tada navodili da ih je ,,uznemirio ovaj slučaj“. Ovaj fakultet podnio je tada krivičnu prijavu protiv studentkinje. Navodili su da još čekaju da se o predmetu izjasni tužilaštvo. Nije izvjesno jesu li, u međuvremenu, dobili informaciju od tog organa. Na kolektivnom odmoru su do ponedjeljka. n. Đ.

Društvo

Četvrtak, 25. avgust 2022.

9

NVO sektor apeluje na nadležne da riješe problem nestašice ljekova za osobe koje se liječe od zavisnosti PODGORICA – Od petka bi trebalo da se normalizuje distribucija lijeka „buprenorfin“ koji se koristi u liječenju zavisnika od heroina, pa bi u tom slučaju pacijenti terapiju dobijali za sedam dana, a ne, kako je to bio slučaj, juče za naredna dva dana.

Ovu informaciju Pobjedi je potvrdio šef Centra za mentalno zdravlje dr Ljubinko Kaluđerović.

– Ne mogu sa sigurnošću da kažem, ali prema nekim informacijama trebalo bi da se normalizuje izdavanje terapije buprenorfinom, ali to ne zavisi od mene već od čitavog lanca.

U svakom slučaju, nadamo se normalizaciji – naveo je Kaluđerović juče za Pobjedu.

Da su terapiju juče dobili samo za dva dana, a nakon što su utorak proveli bez lijeka koji im je prijeko potreban za normalno funkcionisanje, kazali su nam neki korisnici „bupa“ koje je reporter Pobjede juče zatekao ispred Doma zdravlja u naselju Konik.

„Buprenorfin“ će od petka dobijati po ustaljenoj šemi Da su terapiju juče dobili samo za dva dana, a nakon što su utorak proveli bez lijeka koji im je prijeko potreban za normalno funkcionisanje, kazali su nam neki korisnici „bupa“ koje je reporter Pobjede juče zatekao ispred Doma zdravlja u naselju Konik

OPREČNI PODACI

Kako se desilo da u utorak zavisnici ostanu bez redovne terapije, ostaje nerazjašnjeno, i otvoreno je pitanje da li su poslate nedovoljne količine ovog medikamenta ili se nekontrolisano troše.

Iz Montefarma su nam kazali da su ovaj lijek isporučili Domu zdravlja Podgorica te da im je u periodu od 19. do 23. avgusta dostavljeno ukupno 650 kutija. To bi trebalo da bude dovoljno za oko 380 korisnika koji ovu terapiju uzimaju u toj zdravstvenoj ustanovi.

– Samo na nivou Podgorice, upravo Domu zdravlja Podgorica dostavljeno je 320 kutija ,,buprenorfina“ 7x2 mg i 330 kutija ,,buprenorfina“ 7x8 mg – ističu iz Montefarma za Pobjedu.

Naveli su da su u proteklih dvadesetak dana domovima zdravlja u Crnoj Gori isporučili ukupno 6.807 kutija ovog medikamenta.

Precizirano je da je od 1. do 23. avgusta Montefarm dostavio na nivou države 4.027 kutija lijeka ,,buprenorfin“ od 2 mili-

Link: Neprihvatljiva situacija u državi socijalne pravde Pacijenti dobili teraPiju za dva dana: Dom zdravlja na Koniku

grama, a za isti period isporučeno je 2.780 kutija pomenutog lijeka od 8 miligrama.

U Podgorici ima oko 500 zavisnika od heroina koji koriste „buprenorfin“ kao terapiju.

Njih oko 380 u Domu zdravlja uzima terapiju, a više od 100 ih je u KCCG. Otvoreno je pitanje da li se ova terapija zloupotrebljava, a Kaluđerović je prije dva dana za naš list i potvrdio da imaju problema sa nekim pacijentima koji zahtijevaju od ljekara da im daju veću dozu nego što je to potrebno.

– Vrše jak pritisak na ljekare.

Njima nije lako da se nose sa tim pritiskom. Upravo zbog toga nekad se javljaju nestaši-

ce – naveo je Kaluđerović.

Juče se povodom ove nemile situacije oglasila Crnogorska mreža za smanjenje štete Link odakle su apelovali na zdravstvene vlasti u Crnoj Gori da što prije riješe problem nestašice lijeka „buprenorfina“ kako osobe koje su korisnici te terapije ne bi trpjele zdravstvene, ali i druge posljedice.

Isti apel uputili su i iz Juventasa, u čije ime je za Pobjedu govorila koordinatorka programa direktne asistencije osobama u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isključenima Marija Kovijanić-Radović koja je rekla da se na ovaj način krše prava pacijenata.

To su juče apostrofirali i iz Linka.

– Moramo naglasiti da je na snazi bilo kršenje osnovnih ljudskih prava, odnosno prava na zdravstvenu zaštitu, što je pokazatelj odnosa institucija sistema prema najranjivijim i najdiskriminisanijim zajednicama ovog društva – piše u saopštenju.

KO JE ODGOVORAN

Navode da je prebacivanje odgovornosti zdravstvenih institucija sa jedne na drugu nedopustivo.

– Apelujemo na zdravstvene vlasti u zemlji, Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstve-

Iz Crnogorske mreže za smanjenje štete - Link zamjerili su to što se zaštitnik prava pacijenata DZ Podgorica nijednom nije oglasio povodom nestašice zamjenske terapije, niti se sastao sa pacijentima koji su se u utorak okupili ispred Doma zdravlja na Koniku.

– Objašnjenja poput toga da su tenderska procedura, te nedostatak sredstava, krivi za trenutno stanje u državi koja je, po Ustavu, država socijalne pravde, ne bi smjela da budu opravdanje i samim tim je takvo objašnjenje u najmanju ruku neprihvatljivo – navode iz Linka.

no osiguranje, DZ Podgorica i sve odgovorne, da što prije nađu rješenje za taj problem kako osobe koje su korisnici te terapije ne bi trpile zdravstvene, ali i druge posljedice koje mogu nastati usljed nedostatka tog lijeka – navodi se u saopštenju.

Iz Linka tvrde da je nekoliko ljudi imalo epileptične napade usljed nedostatka lijeka, dok većini prijeti apstinencijalna kriza koja ih može dovesti do

teških zdravstvenih stanja, ali i uvesti u dodatne socijalne probleme.

Korisnik „buprenorfina“ taj medikament dobija u zdravstvenoj ustanovi u količini koju odobri doktor medicine – specijalista psihijatar.

Ranije se ovaj lijek dobijao na recept, u državnim apotekama, a kako nijesu postojali protokoli o izdavanju, tako je često dolazilo do zloupotreba pa samim tim i do nestašica.

K. J.

Izmijenjeni uslovi za podnošenje zahtjeva za vizu za Kinu

Viza neophodna za studente iz inostranstva PODGORICA – Iz Ambasade Narodne Republike Kine u Crnoj Gori saopštili su da su izmijenili uslove za podnošenje zahtjeva za vizu za Kinu.

Ne moraju da apliciraju za vizu stranci koji podliježu različitim sporazumima o uzajamnom izuzeću od viza; koji imaju važeće potvrde o stalnom boravku u Kini; važeću boravišnu dozvolu za rad, za lične poslove, za spajanje porodice, kao i rezidentni novinari.

Viza je neophodna za one koji su zaposleni u Kini, na koje će se primjenjivati važeća politika prije epidemije.

Kažu da se može podnijeti zahtjev za radnu vizu sa važećom „radnom dozvolom za strance“ ili „obavještenjem o radnoj dozvoli za strance“ bez podnošenja pozivnog pisma izdatog od relevantnog organa vlade NR Kine.

Viza je neophodna i za osobe koje nastavljaju da rade i proizvode u Kini, kao i njihove članove porodice. Lica koja odlaze u Kinu da nastave sa radom i proizvodnjom apliciraju za vizu za trgovinske aktivnosti i posjete i predaju dokumentaciju koja je bila potrebna prije epidemije. Mogu se prijaviti na osnovu pozivnog pisma, bez dostavljanja pozivnog pisma izdatog od relevantnog organa vlade NR Kine.

Vize su potrebne i za članove porodice, uključujući supružnike, roditelje, djecu mlađu od 18 godina, roditelje supružnika, lica koja su nastavila sa radom i proizvodnjom (uključujući strance koji su već radili u Kini) mogu podnijeti zahtjev za boravišnu ili porodičnu vizu u Kini sa dokazom o srodstvu bez dostavljanja pozivnog pisma za vizu, izdatog od relevantnog

organa vlade NR Kine.

Viza je neophodna i za studente iz inostranstva i članove njihovih porodica. Prijave studenata na duži studijski boravak koji su stekli akademsko obrazovanje (Viza X1) će biti prihvaćene, a one za kraći studijski boravak (Viza X2), koji su stekli neakademsko obrazovanje, za sada, neće biti prihvaćene. Članovi porodica studenata koji studiraju u Kini mogu se prijaviti za boravak ili za posjetu članu porodice.

-Strani studenti mogu da podnesu zahtjev za vizu sa „Formularom za prijavu za vizu za strane studente koji studiraju u Kini“ (obrazac JV201/ JV202), obavještenjem o prijemu na fakultet (za nove studente) ili potvrdom o povratku na studije (za stare studente) – naveli su oni.

Viza je neophodna i za lica koja do-

laze u Kinu iz humanitarnih razloga.

-Lica koja odlaze na sahranu ili u posjetu teško bolesnom članu porodice; Zahtjev za vizu se podnosi sa umrlicom ili obavještenjem o teškom zdravstvenom stanju člana porodice – naveli su oni.

Dodaju da članovi porodica kineskih državljana i stranaca sa statusom stalnog boravka u Kini, uključujući supružnike, roditelje, roditelje supružnika, djecu, supružnike djece, braću i sestre, babe i djedove po ocu i majci, i unuke, mogu da se prijave za odlazak u cilju spajanja porodice ili porodične posjete. Podnose zahtjev sa pozivnim pismom i preostalom neophodnom dokumentacijom u skladu sa propisima prije epidemije.

- Lica koja ispunjavaju uslove za izdavanje vize za visokorangirane talente, kao i članove posade, mogu da se

prijave za odgovarajuću vrstu vize uz odgovarajuće pozivno pismo u skladu sa predepidemijskim propisima – istakli su u saopštenju.

Od 24. avgusta, osobama sa važećom boravišnom dozvolom za studiranje i važećom poslovnom karticom APEC-a dozvoljen je ulazak u zemlju.

Obustava ulaska se trenutno primjenjuje za lica koja posjeduju važeću vizu izdatu prije 26. marta 2020. godine; koji prave tranzit u periodu od 24h/72h/144h; ulazak u Hainan bez vize; krstarenje Šangajem bez vize; 144-časovna bezvizna politika važi za strance iz Hongkonga i Makaa koji ulaze u Guangdong u grupi.

Podnosioci zahtjeva za vizu treba da budu vakcinisani vakcinama koje je odobrila Kina ili Svjetska zdravstvena organizacija za hitnu upotrebu prije ulaska u NR Kinu.

N.Đ.

10 Hronika

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Berancu određen pritvor zbog četvorogodišnjeg nasilja nad suprugom

Uhapšena bivša izvršna direktorica kompanije ,,13. jul - Plantaže“ zbog z

Verica Maraš se sumn državu oštetila za 5.00 Osnovni sud Berane

Sa sjekiricom na vratu prijetio joj lomljenjem lobanje, ubistvom…

BERANE – Berancu T. A. određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je psihički, fizički i seksualno zlostavljao suprugu S. T, saopšteno je iz Osnovnog suda u Beranama.

T. A. se sumnjiči da je u dužem vremenskom periodu, od 2018. do 2022. godine, u Beranama svjesno narušio duševni integritet T. S. tako što ju je fizički, psihički i seksualno maltretirao.

U slučaju neispunjavanja njegovih zahtjeva T. A. je suprugu kažnjavao ograničavanjem slobode kretanja, upućivao različite prijetnje: da će je ubiti, otvoriti joj lobanju, ubiti njenu porodicu i promijeniti joj lični opis. T. S. je prijetio i da će joj slomiti vilicu, ošišati na ćelavo, te da je njena djeca više neće vidjeti.

– Stavljao joj je sjekiricu na vrat,

zbog čega T. S. živi u stalnom strahu za svoj i život maloljetne djece – navedeno je u optužnici.

Odluku o pritvaranju T. A. donijela je sudija za istragu Ivana Došljak, po prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama zbog okolnosti od ponavljanja krivičnog djela ili izvršavanja krivičnog djela kojim prijeti.

Kako su kazali iz suda, protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba vanraspravnom vijeću ovog suda u roku od 24 sata od uručenja rješenja.

...

Redakcija Pobjede iz saopštenja Osnovnog suda u Beranama izostavila je dio u kome se opisuje način na koji je T. A. seksualno maltretirao suprugu iz razloga zaštite dostojanstva žrtve nasilja.

B. R.

Sud za prekršaje Budva, odjeljenje Herceg Novi

Poslat u zatvor na 15 dana zbog prijetnji i psovanja supruge HERCEG NOVI – J. S. (54) iz Herceg Novog poslat je petnaest dana na izdržavanje zatvorske kazne zbog prijetnji supruzi da će je napasti, a koje su bile praćene brojnim psovkama, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.

Odluku o određivanju zatvorske kazne donio je sudija hercegnovskog odjeljenja Suda za prekršaje u Budvi Andrija Vojvodić.

J. S. je suđeno u hitnom postupku.

– Sudija Vojvodić je okrivljenom izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je u porodičnoj kući supruzi prijetio napadom i psovao je. Zbog bojazni da okrivljeni ponovi nasilje, pored zatvorske kazne, izrečena mu je i zaštitna mjera udaljenja iz stana u trajanju od tri mjeseca i mjera zabrane uznemiravanja oštećene u trajanju od šest mjeseci koje su stupile na snagu odmah po donošenju odluke – precizirano je iz Suda za prekršaje u Budvi. B. R.

Osamnaestogodišnjak osuđen na 30 dana zatvora

PODGORICA - Bivša izvršna direktorica kompanije ,,13. jul - Plantaže“ Verica Maraš uhapšena je juče ujutro zbog sumnje da je zloupotrebom službenog položaja u privrednom poslovanju državnom budžetu pričinila štetu veću od 5.000.000 eura.

– Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, pripadnici Sektora za borbu protiv kriminala, Specijalnog policijskog odjeljenja, lišili su slobode V. M. u nastavku predmeta „Plantaže“.

Ona se sumnjiči za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Procijenjena vrijednost štete koja joj se stavlja na teret je preko pet miliona eura – saopšteno je iz Uprave policije.

Nalog za njeno hapšenje izdao je specijalni tužilac Vukas Radonjić u o k v i r u istrage tokom koje su 11. jula uhapšeni nekadašnji predsjednik i članovi Odbora direktora Plantaža Veselin Vukotić, Božo Mihailović, Đorđije Rajković, Sead Šahman i Duško Perović. Tada je uhapšena i Anica Hajduković koja je nakon saslušanja u Tužilaštvu puštena da se brani sa slobode.

Još tada je saopšteno da istraga nije završena i da će biti proširena na još neke osobe.

Mjesec i po kasnije ,,Specijalnom policijskom odjeljenju je dat obavezujući nalog za hapšenje V. M. zbog postojanja osnova sumnje da je, u saizvršilaštvu, učinila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju“, saopštio je Portalu Pobjeda tužilac Radonjić.

Pripadnici Specijalnog po-

krvi radi provjere prisustva alkohola u organizmu.

Sudija mu je za počinjene prekršaje izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 30 dana.

Kako je utvrđeno da je okrivljeni upravljao motociklom iako nema položen vozački ispit bilo koje kategorije vozila, za taj prekršaj izrečena mu je i novčana kazna u iznosu od 300 eura.B. R.

licijskog odjeljenja su juče oko 12 sati priveli Maraš na saslušanje u njihove prostorije, nakon čega je odvedena u zgradu policije gdje će biti zadržana do saslušanja pred specijalnim tužiocem, koje je zakazano za danas.

KRivična pRijava

Nekadašnji predsjednik i članovi Odbora direktora Plantaža uhapšeni su u julu ove godine po osnovu krivične prijave novog rukovodstva kojom su bivši članovi borda direktora osumnjičeni da su

OMP Engineeringu pribavili višemilionsku protivpravnu imovinsku korist.

Vukotić je u prijavi označen kao šef kriminalne grupe koji je davao naloge ostalim članovima kako da prikažu odnos sa OMP Engineeringom, u cilju potpisivanja poravnanja. Mihailović je, navodno, postupao po nalozima Vukotića i na sjednicama borda zastupao stav da je vansudsko poravnanje dobro za Plantaže. Prijavom je obuhvaćena i Verica Maraš, za koju se tvrdi da je pripremala izvješta-

Krivična prijava za prevaru protiv dvojice Italijana

je koji su trebali da potvrde opravdanost zaključivanja ugovora o poravnanju.

U krivičnoj prijavi je navedeno da je Maraš na sjednicama borda tvrdila da su Plantaže u zajedničku fabriku briketa uložile 450.000 eura, a OMP Engineering 1,12 miliona, iako je znala da su ulaganja državne firme bila znatno veća.

Plantaže su 2009. objavile javni poziv kojim su tražile partnera za fabriku briketa, na koji se javila kompanija OMP Engineering, vlasnika Olega Obradovića i Mi-

Podgoričaninu prodali lažno zlato za 100.000 eura PODGORICA - Podgorička

zaustavio na znak ,,Stop“ policija podnijela je krivičVozio pijan nije dat od strane policijskog služ- nu prijavu protiv državljaveć je nastavio kretanje nina Italije G. R. (76) i M. F. bez vozačke benika, u pravcu Meljina.

(67) zbog sumnje da su preKada je naknadno zaustavljen, varom od vlasnika zlatare dozvole odbio je da se podvrgne analizi uzeli 100.000 eura, saopšte-

IGALO – Osamnaestogodišnji S. P. iz Igala osuđen je na 30 dana zatvora zbog vožnje u pijanom stanju i bježanja od policije u hitnom postupku u Prekršajnom sudu Budva, odjeljenje u Herceg Novom.

S. P. se juče u jutarnjim časovima u Herceg Novom, u neposrednoj blizini firme ,,Neckom“, dok je vozio motocikl ,,kavasaki“,

Verica Maraš

no je iz Uprave policije.

Italijani se sumnjiče da su 2. avgusta pribavili protivpravnu imovinsku korist od 100.000 eura tako što su vlasniku jedne zlatare u Podgorici prodali 3,4 kilograma neutvrđene metalne legure, tvrdeći da se radi o čistom zlatu.

B. R.

Hronika

Četvrtak, 25. avgust 2022.

zloupotrebe službenog položaja

njiči da je 00.000 eura Direktorski staž dug 29 godina Verica Maraš je funkciju izvršne direktorice Plantaža obavljala od 2008. do 2020. godine.

Bila je zaposlena u kompaniji od 1985. godine, 17 godina je obavljala funkciju finansijskog direktora, a na poziciji izvršne direktorice kompanije bila je u periodu od 2008. do 2018. godine, nakon čega joj je produžen menadžerski ugovor za period od pet godina. Međutim, sa te funkcije je razriješena u oktobru 2020. godine na lični zahtjev iz, kako je saopšteno tada iz Plantaža, objektivnih razloga jer je ,,vođena interesima kompanije i novonastalim okolnostima“.

odraga Ivanovića. Oni su u septembru 2009. zaključili ugovor o osnivanju zajedničke kćerke-kompanije PlantOMP, koja je trebalo da proizvodi brikete od loze.

Fabrika je zvanično otvorena u julu 2011. godine, ali nikada nije počela da radi. Tri godine kasnije OMP Engineering tužio je Plantaže tražeći šest miliona eura jer državna kompanija, navodno, nije obezbijedila dovoljno sirovina za proizvodnju briketa.

Plantaže su pokrenule kontratužbu, a sudski postupak trajao je do 2020. kada je Odbor direktora odlučio da zaključi sporni ugovor o vansudskom poravnanju, na prijedlog tadašnje direktorice Vesne Maraš i članova borda Boža Mihailovića i Dušana Perovića.

SPorno Poravnanje

– Odbor direktora nalaže da se zaključi poravnanje sa OMP Engineeringom d.o.o.

Podgorica na način da im se u svojinu prenese zemljište u površini 37.000 metara kvadratnih, koje predstavlja dio

zemljišta obuhvaćenog LSL ,,Skladišno – poslovna zona Donji Kokoti“ i isplati novčani iznos u visini od 350.000 eura – piše u tadašnjoj odluci Odbora direktora Plantaža.

Poravnanjem je predviđeno da OMP prenese svoj udio u Plant-OMP-u na Plantaže nakon što im se uplati 350.000 eura i preda u svojinu zemljište u Kokotima, za koje je utvrđeno da je procijenjeno ispod tržišne vrijednosti.

Procijenjeno je da su Obradović i Ivanović time obeštećeni za 1,39 miliona eura.

Prenos zemljišta, međutim, nije okončan u dogovorenom roku, pa je OMP Engineering u julu prošle godine podnio novu tužbu protiv Plantaža.

Kompanija je već prinudno skinula 400.000 eura sa računa Plantaža.

U sporu koji je vođen prije poravnanja, vještak mašinske struke Goran Dedić utvrdio je 2019. godine da je oprema koju je za potrebe kompanije Plant-OMP instalirao OMP Engineering bila loša i da nikada ne bi mogla da proradi i omogući proizvodnju.

B.r.

U Bosni i Hercegovini mediji otvorili afere zahvaljujući prepiskama preko Sky aplikacije SARAJEVO – Sud Bosne i Hercegovine na prijedlog Tužilaštva, ukinuo je prije tri dana pritvor glavnom inspektoru MUP-a Republike Srpske Nedeljku Luburi, koji je prošle sedmice uhapšen pod sumnjom da je u gepeku službenog vozila prošvercovao opasnog kriminalca sa Interpolove potjernice Ivana Mijatovića, državljanina Crne Gore, prenosi M portal.

Pritvor je ukinut i Bojanu Roguljiću, koji je organizovao prebacivanje Mijatovića iz Slovenije u BiH službenim vozilom MUP-a RS preko graničnog prijelaza Stara Gradiška.

Lubura i Roguljić su nakon priznanja pušteni iz istražnog zatvora i određen im je kućni pritvor.

Oni su se na meti Tužilaštva BiH našli nakon pregleda komunikacija preko Sky aplikacije koje su razotkrile veze ovih osumnjičenih sa ljudima iz kriminalnog miljea.

Glavni inspektor MUP-a RS pomagao „škaljarcu“ sa Interpolove potjernice Sud BiH ukinuo pritvor Nedeljku Luburi koji je prošle sedmice uhapšen pod sumnjom da je u gepeku službenog vozila prošvercovao Ivana Mijatovića, državljanina Crne Gore

Sky komunikacije

Iz dešifrovanih poruka koje su u posjedu „Avaza“ utvrđeno je da je Mijatović koristio i krivotvorene isprave na ime Žarko Mlinarević, a otkriveno je gdje se ovaj pripadnik škaljarskog klana krio kao i da je njegovo prebacivanje u BiH organizovano sa ciljem njegove zaštite od hapšenja.

Naime, iz razgovora vođenih putem Sky aplikacije utvrđeno je da je osumnjičeni Roguljić organizovao prebacivanje Mijatovića sa područja Španije u BiH jer su saznali da je u toj zemlji 2020. godine došlo do hapšenja velikog broja osoba koje se bave trgovinom opojnim drogama.

U jednoj od poruka nastalih početkom decembra 2020. godine Roguljić na Sky piše Mijatoviću: ,,Tamo se španska murija digla. Idi, brate, idi iz Španije. Pred Novu sve hapse u Španiji. Murija se digla!“ Nekoliko dana kasnije, tačnije 8. decembra, Roguljić je, sa još dvije osobe, otputovao u Španiju po Mijatovića, odakle su ,,poršeom“ njemačkih registarskih oznaka stigli u Sloveniju. Put do BiH nastavili su službenim vozilom MUP-a RS.

Pregled vozila

Podgoričaninu pretresen stan nakon prijave za nasilje u porodici

11

Zanimljivo je da je Roguljić 13. decembra 2020. organi-

Nedeljko Lubura

zovao pregled Mijatovićevog ,,poršea“ radi utvrđivanja eventualnog prisustva GPS-a i prislušnih uređaja postavljenih od policije, a zatim dogovorio sastanak sa inspektorom Luburom, koji je u službenom vozilu MUP-a RS prokrijumčario Mijatovića iz Slovenije u BiH preko graničnog prijelaza Stara Gradiška.

Lubura je pristao da 16. decembra prebaci Mijatovića iako je znao da je on na Interpolovoj potjernici zbog pokušaja ubistva i da posjeduje lažne isprave na drugo ime.

Prema pisanju medija, Budvanin Ivan Mijatović je 2015. godine optužen da je automobilom pokušao da ubije sugrađanina Vanju Mićevića.

Za ovaj put službenim vozilom MUP-a RS, Lubura nije imao nalog za službeno putovanje u inostranstvo niti je o tome bio obaviješten ministar Dragan Lukač.

Prema pisanju M portala, Lubura je za ovaj posao uzeo za sada neutvrđen novčani iznos.

Provjera dokumenaTa

Prije ilegalnog dovoženja Mijatovića u BiH, Lubura je provjeravao i jesu li dokumenti izdati na ime Žarko Mlinarević još važeći, odnosno da li su, eventualno, poništeni i postoji li potraga za osobom tog identiteta, što je vidljivo iz ostvarenih komunikacija putem Sky aplikacije, navodi se u dokumentima Tužilaštva.

Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić potvrdio je za Raport da je Tužilaštvo promijenilo odluku.

– S obzirom da je počinjenje kaznenih djela u potpunosti zadokumentirano, a takođe imajući u vidu i ukupne iskaze osumnjičenih koje su dali u prisustvu branitelja, prestala je potreba za mjerom pritvora, te je o tome obaviješten i Sud BiH – pojasnio je Grubešić.

O angažmanu Roguljića i Lubure u sklopu organizovane kriminalne grupe koju je vodio Ivan Mijatović pisao je i Raport.

Ovaj medij navodi da se ,,u

jednom trenutku Mijatović nalazio u Sloveniji, a trebao je ‘poslovno’ doći u BiH. Tada na scenu nastupa Lubura, koji koristeći službeno vozilo MUP-a RS odlazi u Sloveniju i Mijatovića stavlja u gepek te ga ‘švercuje’ u BiH“. Raport precizira da je međunarodna potjernica za Mijatovićem raspisana 13. marta 2017. godine, a da je Lubura ovog kriminalca nakon prebacivanja iz Slovenije u BiH zaštitio i sakrio u Banjaluci.

– Nakon što su osumnjičenog Mijatović Ivana prokrijumčarili na teritoriju BiH, osumnjičeni Roguljić Bojan i Lubura Nedeljko su navedenog smjestili na teritoriju Banjaluke, tačnije u mjestu Jablan, grad Laktaši, u kući koju koristi osumnjičeni Roguljić Bojan, gdje su mu osumnjičeni pružali logistiku i zaštitu prilikom boravka i kretanja na području Bosne i Hercegovine, a naročito osumnjičeni Lubura koristeći ovlaštenja koja je imao kao policijski službenik MUPa RS – piše, između ostalog, u dokumentu Tužilaštva. B. r.

U Osnovnom tužilaštvu saslušan okrivljeni za upad u redakciju Dana

Držao tri pištolja, Pejanoviću određeno pušku i municiju zadržavanje do 72 sata PODGORICA – Podgorička policija uhapsila je M. M. (68) nakon što je po prijavi za porodično nasilje pretresom njegovog stana pronađena veća količina oružja, saopšteno je iz Uprave policije.

M. M. se sumnjiči za krivična djela nasilje u porodičnoj zajednici i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

– Policija je prilikom pre-

tresa pronašla i oduzela oružje u ilegalnom posjedu: improvizovani revolver, 16 komada municije različitog kalibra, okvir i cijev pištolja, kao i pištolj CZ kalibra 9 mm, 19 komada municije, revolver ,,Nagant“, lovačku pušku i 12 komada municije – kazali su iz policije, dodajući da je uhapšeni za pronađeno oružje imao oružne listove, ali čija je važnost istekla.

B. r.

Žarko Pejanović

PODGORICA - Žarku Pejanoviću zvanom Knele sa Zabjela, koji je u utorak veče fizički napao zaposlene u redakciji Dana, pritom lomeći inventar, određeno je zadržavanje do 72 sata, potvrđeno je Pobjedi iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici.

Pejanović se tereti za ugrožavanje sigurnosti novinara redakcije Dana A. J, M. V, A. D. i D. B. Pejanović se dao u pohod na redakciju Dana nezadovoljan što je u tekstu sa takmičenja u ležanju održanom u etno-selu Montenegro u Breznama, na kojem je pobijedio, pisalo da je ,,najveći džabalebaroš“.

Na meti Pejanovića prvo se našlo oglasno odjeljenje Dana koje se nalazi na prizemlju zgrade, a potom je nastavio sa incidentima u redakciji.

Policija je odmah intervenisala i Pejanović je priveden u prostorije Centra bezbjednosti Podgorica.

B. r.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 25. avgust 2022.

PLUŽINE: Okončana rasprava o projektu – kružna saobraćajnica (faza 2)

Divlje deponije uzrokovale klizišta na trasi obilaznice Trasa je određena 2014. godine, pruža se uz obalu Pivskog jezera prema sjeveroistoku sve do spoja na magistralni put M-18. U nastavku prati rub naseljenog dijela Plužina, uz auto-kamp, hotel ,,Piva“, te samački hotel – piše u elaboratu o uticaju tog objekta na životnu sredinu FACEBOOK

PLUŽINE – Glavni projekat za kružnu saobraćajnicu u Plužinama (faza 2) završen je, uradio ga je Institut IGH D. D. iz Zagreba. Javnost je o elaboratu o uticaju tog objekta na životnu sredinu mogla da se izjasni tokom rasprave koja je okončana prošle sedmice.

Obilaznica se sastoji se od kružne saobraćajnice dužine 882,61 metar i rekonstrukcije magistralnog puta M-18 Nikšić – Foča dužine 283,04 metra.

TRASA

– Za trasu je izrađeno idejno rješenje na osnovu glavnog projekta iz 2014. koje je pozitivno revidovano i usaglašena je s predstavnicima investitora, Opštine i revidentske komisije.

Pruža se uz obalu Pivskog jezera prema sjeveroistoku sve do spoja na magistralni put M-18.

Prvih 200 m prolazi relativno povoljnim terenom, nakon raskrsnice skreće oštro desnim zavojem. U nastavku trasa prati rub naseljenog dijela Plužina, uz auto-kamp, hotel ,,Piva“, te samački hotel, ali prolazi znatno zahtjevnijim terenom. Na tom dijelu je dodatnim istražnim radovima evidentirana su klizišta koja se nalaze u prostoru od 1.050 do 1.120 metra trase i nastala su zbog nekontrolisanog odlaganja otpada duži period. Preostali dio trase je na obroncima uz Pivsko jezero, a dodatni problem od 1.440 metra pa do pred kraj trase u 1.580-om metru je neposredna blizina magistralnog puta M-18 – navedeno je u elaboratu.

Glavni projekat faze 2 kružne saobraćajnice napravljen je u martu 2013. i dobijena je pozitivna revizija.

– Zbog troškova izgradnje, in-

Vijadukt Na trasi brze saobraćajnice nijesu predviđene petlje van nivoa, a raskrsnice u nivou planirane su na mjestima gdje se povezuju na

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 25. avgusta radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Kupili terensko vozilo TO ANDRIJEVICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je automobil marke ,,lada niva“ Turističkoj organizaciji Andrijevica.

Direktor TO Andrijevica Branko Đukić je zahvalio CEDIS-u.

– Naše planine imaju značajan potencijal za obavljanje sportsko-rekreativnih aktivnosti, a s obzirom na to da su planinski putevi dosta zahtjevni, zahvaljujući ovoj donaciji omo-

gućeno nam je da obavljamo dio posla vezan za kreiranje turističkih proizvoda u planinskim djelovima naše opštine, odnosno za osmišljavanje pješačkih i biciklističkih tura, sređivanje i održavanje poletišta za paraglajding, traženje pogodnih mjesta za gradnju vidikovaca, planinarskih domova i eko-katuna – kazao je Đukić.

Donaciju je uručio izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović.

KOTOR: TO promoviše Risan

Svi na Crkvice u neđelju

KOTOR – Turistička organizacija treću godinu zaredom, sa ciljem promocije Risna, organizuje manifestaciju „Svi na Crkvice“ u neđelju 28. avgusta sa početkom u 9.30 sati.

Pripremili su raznovrstan program koji će započeti obilaskom predjela Crkvica sa posjetom tvrđavama Stražnik i Kom. Učesnici će moći da se oprobaju u streličarstvu u saradnji sa Streličarskim klubom Kotor, dok će u saradnji sa Multisport Akademijom ,,Mayer“ biti organizovane zabavne igre za sve generacije, a one najbolje očekuju i nagrade.

Za vrijeme trajanja manifestacije, domaćini iz opština Kotor, Tivat i Herceg Novi će imati priliku da predstave svoje proizvode na Bazaru domaćih proizvoda, koji će biti prodajnog karaktera. ,,Teatar 303“ će izvesti zabavni program, nakon čega će biti upriličen muzički program sa Đurđom. Obezbijeđen je autobuski prevoz iz Kotora, Herceg Novog i Tivta.

– Predio Crkvica bogat je kulturno-istorijskim građevinama u vidu tvrđava, a krase ga i očuvani predjeli, za koje vjerujemo da ih vrijedi posjetiti. Želimo upoznati, kako lokalno stanovništvo, tako i sve zainteresovane sa Crkvicama, a doživljaj upotpuniti raznovrsnim sadržajima – poručuju iz TO Kotor.

C. G.

FINANSIJE

DIO OBILAZNICE ZAVRŠEN U OKVIRU PRVE FAZE: Plužine

vestitor se odlučio za potpuno novu trasu (skraćenoj za 200 m u odnosu na trasu iz glavnog projekta), u sklopu koje je predviđena izgradnja vidikovca sa parkiralištem, te rekonstrukcija magistralnog puta M-18 u dužini od 300 m (u glavnom projektu je bila predviđena samo dogradnja trake za

uključivanje i isključivanje od 200 m). Prethodno je analizirano pet varijanti i napravljeno upoređenje sa onom iz glavnog projekta – piše u dokumentu.

magistralu M-18. Generalno, izgradnjom obilaznice ne prekidaju se postojeće komunikacije tj. putna mreža i poljski putevi ili pristupi do poljoprivrednih parcela.

Na trasi je velika dužina potpornih zidova, te jedan vijadukt zbog vrlo teških terenskih uslova. Vijadukt je od tri raspona od kojih su krajnji po 12 m, a srednji je dužine 16 m ukupne dužine 40 m.

ISKOPI

Procijenjeno je da će se tokom rada nastati 32.445 m³ iskopa, koji se može iskoristiti za

Izgradnju obilaznice finansira Elektroprivreda Crne Gore a na osnovu ugovora koji je ta kompanija potpisala sa Opštinom Plužine 2010. godine, po osnovu izgradnje HE „Piva“. Prema ugovoru EPCG je u Plužine trebalo da investira više od 11 miliona eura, a realizovani projekti vrijedni su 4,5 miliona eura. Za prvu fazu, shodno ugovoru sa Erlangom iz 2018. godine, izdvojeno je oko 1.086.000 eura za izvođenje radova, 45.500 eura koštale su projektantsko-konsultantske usluge, 8.000 eura nadzor.

Iz EPCG su ranije saopštili kako očekuju da krajnji troškovi, bez eksproprijacije (608.000 eura), iznose oko 1,3 miliona eura.

D. Š.

Poster manifestacije

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 18 opština nje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Jabučina, Rasovo – Rastoka.

ANDRIJEVICA: od 8.30 do 14.30 h selo Poda (zaseoci Anđželate i Sućeska).

BERANE: od 8.30 do 14.30 h dio

BIJELO POLJE: od 8 do 13 h Ra-

vići, Začir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Dobrsko Selo, Ulići, Markov Do, Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići.

dulići; od 9 do 16 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“, Kruševo – Crnionica, Ravna rijeka – Sopljače, Pali, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipa-

ugradnju u nasip. Kako za nasip treba 7.941 m³ materijala, ostatak treba odvesti na deponiju Gradac.

– Za izradu kamenog zasipa s unutrašnje strane zidova (drenažni kamen), materijal iz iskopa po svojim karakteristikama ne odgovara, pa je potrebno iz pozajmišta Vrbnica, 10 km od Plužina dopremiti 10.066 m³. Iz Vrbnice je potrebno dopremiti i 7.510 m³ materijala za izradu tamponskih slojeva kolovozne konstrukcije. Višak humusa ( 2.337 m³) treba odložiti na deponiju Gradac. Može se sa Opštinom dogovoriti da se potrebna količina materijala odveze na površine predviđene za razvoj naselja ili druge potrebe lokalne zajednice (buduće građevinske i industrijske zone, lučke građevine, sportska i rekreacijska područja, sanacije kamenoloma, groblja i drugo) – navedeno je u elaboratu.

ANDRIJEVICA: Donacija CEDIS-a

sela Bubanje.

CETINJE: od 9 do 15 h Oće-

DANILOVGRAD: od 8 do 15 h dio

Novog Sela, dio Livada Bandića, Savović, Velmont, dio Lužnice, Ćafa, Baloče (kratkotrajna isključenja); od 8 do

15 h Oraovica, Crvena Paprat, Podkuk, Vučiji Studenac, Frijeska Glavica, Rupice Komanske, Laško Rele, Dolovi Komanski, Mokanje, Lakat, Jelenak – Luke, Dio Studenog, Koljat.

GUsINJE: od 9 do 14.30 h dio sela Vusanje.

KOLAšIN: od 8 do 16 h Dulo-

vine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica: od 8 do 15 h Vladoš II, Durutovac.

KOTOR: od 8 do 10 h Troica, Crveni brijeg.

MOJKOVAC: od 8 do 15 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari, Gornji Lepenac, Pobrsijevići, Zaboj, Crvena Lokva; od 8 do 17 h Pržišta, Matovine, Selišta.

NIKšIć: od 8 do 15 h Kuta, Pilatovci, Risji Do, dio Dragovoljića.

PETNJICA: od 8.30 do 14.30 h

Laze,Vrbica,Trpezi, Kalica i fabrika košulja ,,Lavista“.

PLAV: od 9 do 14.30 h dio sela Brezojevice.

PLJEVLJA: od 9 do 18 h Odžak, Alići, Vilići, Zekavice (moguća kratkotrajna isključenja); od 9 do 18 h Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče; od 9 do 17 h Brvenica, Glisnica.

PLUŽINE: od 8 do15 h Gornja

Brezna, Podprisoje, Lug.

ROŽAJE: od 9 do 14.30 h dio sela Kurbadovići, dio sela Sinanovića Luke; od 8.30 do 18 h naselje Mujevići, dio sela Sinanovića Luke, dio sela Kurbadovići. šAVNIK: od 9 do 17 h Dobra Se-

la, Previš, M-tel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel Ivica, motel ,,Provalija“, Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode ,,Diva“, Borovac.

ULCINJ: od 8 do 14 h Fraska-

njel.

ŽABLJAK: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepović CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija; od 9 do 15 h Njegovuđa, Baza, Vrela, Aluga, Rasova, Palež, Gradina, Brajkovača, Rudanca, Stolac, Krš, Pogrežđe, Ponor, Studenca, Gomile, Planinica, Jelina Gora, Pilana, Pilana Njegovuđa, Karadžić, Suvodo, Zminica, Rudinovača, Smoljan, Mandića Do, Okruglica, Bare Žugića, Novakovići, Merulja.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 25. avgust 2022.

13

Predstavnici Vlade i UNICEF-a o nedostatku prostora u vaspitno-obrazovnim ustanovama CETINJE

Škola u Tivtu projektovana za 550, a pohađa je 1.700 učenika TIVAT/ BUDVA – Dvije trećine djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole čija je fizička infrastruktura nedovoljna. U vrtićima, prosječan broj djece u grupi često prelazi propisani maksimum od 25, u nekim slučajevima čak sa velikim odstupanjima.

U vrtićima, prosječan broj djece u grupi često prelazi propisani maksimum od 25. Dodatan izazov za škole sa prevelikim brojem učenika jeste prijem i inkluzija raseljene i djece izbjeglica.

Opštine na jugu pod najvećim pritiskom priliva stanovništva

Zamjenica ambasadora Ukrajine Natalija Fijalka kazala je da je najveći izazov za djecu iz te zemlje nedostatak dokumenata.

– Mnogo roditelja je pobjeglo iz Ukrajine bez dokumenata neophodnih za upis djece u škole i vrtiće. Takođe, veliki problem je jezička barijera.

Zahvaljujući međunarodnim organizacijama tokom ljeta smo uspjeli da organizujemo nastavu crnogorskog jezika – kazala je Fijalka.

Roditelji djece iz Ukrajine na sastanku su istakli da bi im najviše značio produženi boravak u školama i vrtićima, kao i da nedostaje mjesta za vannastavne aktivnosti i druženje.

Milijana Vukotić-Jelušić najavila je da će Ministarstvo za predškolce iz Ukrajine finansirati boravak i ishranu.

– Što se tiče osnovnih i srednjih škola, omogućićemo dodatne kvote za upis – kazala je ona.

Dodatan izazov za škole sa prevelikim brojem učenika jeste prijem i inkluzija raseljene i djece izbjeglica koja treba da se prilagode lokalnoj nastavi i savladaju jezičku barijeru.

ANALIZA

To je pokazala analiza sektora obrazovanja, koju će UNICEF i Ministarstvo prosvjete uskoro objaviti, najavljeno je na sastanku državne sekretarke u Ministarstvu prosvjete Milijane Vukotić-Jelušić, šefa predstavništva UNICEFa u Crnoj Gori Huana Santandera i zamjenice ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori Natalije Fijalke. Oni su juče posjetili škole i vrtiće u Budvi i Tivtu.

Predstavnici tih institucije razgovarali su sa direktorima škola i vrtića, predsjednicima opština Željkom Komnenovićem i Milom Božovićem, kao i roditeljima, kako bi zajednički pronašli rješenja za problem nedostatka prostora u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

Milijana Vukotić-Jelušić istakla je da Ministarstvo prosvjete radi na izgradnji i adaptaciji prostora, u saradnji sa brojnim kreditorima.

– Informacije kojima raspolažemo, što se tiče interne i eksterne migracije, govore da su opštine na jugu pod najvećim pritiskom priliva stanovništva, pa time i đaka – kazala je Vukotić-Jelušić.

Ona je poručila da je cilj Mi-

PREBUKIRANA: OŠ „Drago Milović“ u Tivtu

nistarstva da djeci iz Ukrajine omogući integraciju i socijalizaciju.

– Kada su u pitanju predškolska djeca, obezbijedićemo finansiranje boravka i ishrane. Što se tiče osnovnih i srednjih škola, omogućićemo dodatne kvote za upis – izjavila je državna sekretarka.

SARADNJA

Huan Santander kazao je da mnogo djece u Crnoj Gori ide u škole koje nijesu sagrađene za broj učenika koji ih trenutno pohađa. Naveo je primjer Osnovne škole „Drago Milović“ u Tivtu koja je projektovana za 550 učenika, a trenutno je pohađa oko 1.700.

– Svako dijete u Crnoj Gori ima pravo na kvalitetno obrazovanje. To obrazovanje počinje sa optimalnim brojem djece u učionicama, adekvatnim pro-

KOLAŠIN: Poklon kompanije M-tel

Dodatne kvote za upis djece iz Ukrajine

PODRŠKA SEZONI: Kolašin

Ana Novović zamjenica gradonačelnika CETINJE – Gradonačelnik Prijestonice Cetinje postavio je Anu Novović (Stara garda Liberalnog saveza Crne Gore) na funkciju zamjenice gradonačelnika.

Novović je rođena 10. juna 1989. godine na Cetinju gdje je završila osnovnu i srednju školu. Nakon završetka Fakulteta za političke nauke, smjer evropskih studija, stručno osposobljavanje obavlja u Prijestonici Cetinje.

Kako je saopšteno iz Službe gradonačelnika, Novović se bavi volonterskim radom u NVO ,,Razvitak“, radila je u JZU OB ,,Danilo I“, PZU ,,Moj lab“, privatnoj firmi ,,Rokšped“ i turističkoj agenciji ,,Sanda tours“.

C. G.

DANILOVGRAD

,,Rijekom Zetom“ počinje sjutra

U MNOGIM ŠKOLAMA TIJESNE UČIONICE: Sa sastanka u Tivtu

storom, kvalitetom školskih zgrada, a nastavlja se sa odgovarajućim brojem nastavnika, kojima takođe treba podrška.

Ovo je dugogodišnji problem koji opterećuje obrazovni sistem u Crnoj Gori – kazao je Santander.

On je dodao da je djeci iz Ukrajine, kao i djeci iz manjinskih

zajednica i djeci sa smetnjama u razvoju, potrebna dodatna pažnja – za učenje jezika, psiho-socijalnu podršku, organizaciju prevoza.

– UNICEF će, zajedno sa Ministarstvom prosvjete, opštinama, nastavnim osobljem i roditeljima ostati posvećen rješavanju ovog problema,

kratkoročno i dugoročno – istakao je Santander.

Santander i Fijalka sastali su se sa gradonačelnicima Tivta i Budve Željkom Komnenovićem i Milom Božovićem, koji su, zajedno sa državnom sekretarkom Vukotić-Jelušić, izrazili podršku proširenju kapaciteta škola i vrtića.

C. G.

HERCEG NOVI: Vrtić na Savini otvoriće vrata 5. septembra

Besplatan internet Biće mjesta za 250 mališana na trgu do 1. januara KOLAŠIN – Kompanija M-tel je obezbijedila besplatan vajfaj (WIFI) internet na Trgu boraca ispred zgrade Opštine.

Građani Kolašina i turisti koji dolaze u taj grad uživaće u Mtel vaj-faj surfovanju do 1. januara 2023. godine.

Tim projektom kompanija M-tel nastavlja podršku ovom gradu, njegovoj turističkoj afirmaciji i razvoju. Nakon otvaranja poslovnice na atraktivnoj lokaciji u pješačkoj zoni Kolašina, M-tel je u okviru projekta „Feel Montenegro – Osjeti Crnu Goru“ podržao i manifestaciju „Ljeto u Kolašinu“.

Dr. D.

Ana Novović

HERCEG NOVI – Predškolci i vaspitači započeće školsku godinu 5. septembra u novom vrtiću na Savini. Novi namještaj nedostaje, ali i tome se uskoro nadaju jer su predstavnici kompanije „Eurozox“, koja je odabrana za taj posao, prošle sedmice obišli objekat. Koštaće 300.000 eura.

Direktorica JPU ,,Naša radost“ Tamara Živanović kaže da će namještaj odgovarati uzrastu djece i njihovoj bezbjednosti.

– Za razliku od onog koji sada imamo i koji je iz sedamdesetih godina, ovaj će biti moderan, veselih boja, stolovi, stolice, ormari i krevetići će biti plastični za razliku od sadašnjih koji su drveni. Biće to mnogo ljepši ambijent od onog u kojem djeca sada borave – kazala je Živanović.

Grad i roditelji čekali su novi vrtić šest godina. U njemu će biti

NAMJEŠTAJ OČEKUJU USKORO: Novi objekat na Savini

mjesta za 250 mališana – po tri jaslične i vrtićke grupe. U ostalim vrtićima i dalje je tijesno.

– Popunjeni su kapaciteti i novog, ali i svih ostalih vaspitnih jedinica, a najveća gužva je u vrtiću na Toploj. Tu smo, zaista, prešli sve optimalne okvire, a u ostalim vaspitnim jedinicama pokušavamo svim roditeljima da izađemo u su-

sret i pored konkursa. U ovom trenutku, oni više ne mogu da biraju gdje će upisati djecu, već su raspoređeni tamo gdje ima prostora. Ostaje prazna zadužbinska zgrada Nikole Ukropine i postoji mogućnost da se u tom prostoru otvori jaslični dio za djecu koja početkom januara pune godinu – kazala je Živanović.

C. G.

Promo poster za koncert

DANILOVGRAD – Kulturno-zabavna i sportska manifestacija „Rijekom Zetom“ počinje u petak veče.

U 21 čas će u amfiteatru ispod glavnog gradskog mosta posjetioci imati priliku da vide modnu reviju Marine Banović, a zatim i da čuju monolog prvaka CNP-a Slobodana Marunovića te gitaristu Rada Amanovića, violinistkinju Vericu Čuljković i di-džeja Danila Radusinovića.

Narednog dana u Ulici „Baja Sekulića“ u prijepodnevnim satima biće postavljeni štandovi sa zdravom hranom u okviru sajma poljoprivrednih proizvoda i preduzetništva dok će mališani građanima ponuditi svoje rukotvorine u vidu razglednica i raznih suvenira.

Predstavu za djecu igraće glumac Davor Dragojević.

U nedjelju prvi na scenu stupaju ribolovci i takmičari u spremanju riblje čorbe te veslači sa lađama i kajacima, kao i skakači sa plažne skakaonice.

Za kraj manifestacije veliki koncert u centru grada od 21 čas održaće Indira ex Colonia, nakon nastupa predgrupe „Crveno i crno“.

B. K.

14 Kultura

Četvrtak, 25. avgust 2022.

„Zavjet“ u Opatiji PODGORICA - Kratki dokumentarni film „Zavjet“, crnogorskog reditelja Mladena Ivanovića, biće premijerno prikazan večeras na jubilarnom 20. Liburnia film festivalu u Opatiji. „Zavjet“ je nastao na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti na predmetu Hibridni film kod prof. Igora Bezinovića. Saradnici Mladena Ivanovića su bili Ivan Čojbašić i Mirko Đurović. U filmu Nikola (33) nabraja sve svoje pretke, od početka njegove loze do njega samoga, u vremenskom razdoblju od 250 godina. Uz svakog pretka govori u kom ratu se slavno borio, koju medalju je dobio i gdje je kosti ostavio. Kao kontrast audio narativa mu se suprotstavlja vizuelni narativ koji otkriva napušteno i kontemplativno groblje u centru grada. Nikolin plan je da nastavi tradiciju ratovanja na, danas, tuđim teritorijama.

Film je prikazan i na ovogodišnjem Underhill festivalu, a u oktobru će učestvovati na 31. Međunarodnom festivalu Etnološkog filma u Beogradu.

- Meni je važno što Crna Gora od osnivanja Filmskog centra Crne Gore ima sve više značajnih autora koji probijaju međunarodne granice i na najbolji način promovišu našu kulturu i kinematografiju, autora sa vrlo progresivnim

Plakat filma

temama i idejama – rekao je Ivanović za Pobjedu.

On je ove godine sa projektom „Dubine Velebita“ (Vida Produkcija Zagreb) bio na Sarajevo film festivalu na programu „Dealing With the Past“.

U potresnom dokumentarcu dvojica istoričara Filip Škiljan i Milan Radanović u vrletima Velebita pronalaze ostatke ustaškog logora smrti Jadovno iz 1941. godine gdje je svoj život izgubilo hiljade i hiljade Srba, Jevreja, Roma i hrvatskih antifašista, dok treći istoričar, Ivo Goldštajn, čita pismo koje je primaocu, njegovom ocu Slavku, stiglo od njegovog oca Iva nakon 64 godine. Pismo je napisano u maju 1945. u zatvoru gdje je Ivo Goldštajn završio nakon što su ustaše preuzele vlast. Ideja je, prema riječima Ivanovića, da se napravi serija koja bi razbijala nacionalističke konstrukte/paterne na osnovu kojih se vlada protekelih 30 godina na teritoriji bivše Jugoslavije.

D. E.

Crnogorska vajarka Ivana Radovanović u Beogradu

Kolektivna izložba u čast Olge Jevrić

PODGORICA - Crnogorska varajka Ivana Radovanović predstaviće se na kolektivnoj izložbi „Skulptura 22“ koja će biti otvorena večeras, u 19 sati, u Umjetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“, povodom 100 godina od rođenja srpske i jugoslovenske vajarke Olge Jevrić.

Izložbu organizuje vajarska sekcija ULUS-a, a rad Ivane Radovanović je selektovan za izlaganje van kategorije članstvo ULUS-a (vajarska sekcija). Radovanović će se predstaviti sa djelom „The Hollow Men-Burning Way 1925-2017“ koji se sastoji od tri zasebna i povezana procesa – skulpture, čina spaljivanja i objekta od pepela.

Tročlana selekciona komisija koju čine Sanja Ždrnja, Milorad Panić i Magdalena Pavlović uvrstili su preko 60 izlagača različitih generacija. Izložbom se registruju pojave i specifičnosti savremene skulptorske prakse na domaćoj sceni koje se izražavaju kroz različite forme, prosedee, materijale, poetske i narativne vrijednosti. Za vrijeme trajanja izložbe, do 15. septembra, biće održana i promocija kataloga i dodjela nagrada.

A. Đ.

Kolektivna izložba u čast Olge Jevrić

„Boje na prstima“ u Tivtu TIVAT - Izložba radova „Boje na prstima“ Antona Tonija Škanate biće otvorena večeras, u 20 sati, u Muzeju i galeriji Tivat.

Riječ je o mladiću koji je 22 godine živio u Tivtu. Život sa teškom dijagnozom Dišen (Duchenne) distrofije mišića zbog koje već sa deset nije mogao da hoda, Toni je obogaćivao crtajući i bojeći olovkom, drvenim i vodenim bojama, temperama i flomasterima.

Izložba se priređuje u susret 7. septembru, Svjetskom danu Dišena.

Izložbu, koja će biti postavljena u galerijskom prostoru u prizemlju, otvoriće akademski grafički dizajner Branko Bambi Bačanović, na platou ispred galerije. Postavku će činiti 23 rada u formi digitalnih crteža i digitalnog negativa crteža koje je selektovao Bačanović.

- Ideja je da pokažemo Tonijev svijet, prije svega kreativni, kao i da podstaknemo i ohrabrimo druge, njemu slične, da pronađu svoju radost i svjetlost. Svaki od crteža predstavlja jedinstvenu formu autorove slobode u likovnom izražavanju i predstavljanju ljudske figure životinja i stvari. Ljudska figura je prisutna skoro na svakom radu, dinamičnih linija i uvijek u pokretu. Razigranim potezima boje u olovci, autor je stvarao ekspresivne oblike ljudi i životinja kojima je sugerisao na zagrljaj, ljubav i prijateljstvo. Uz umjetnost je često nalazio radost i svjetlost – ističe se u najavi.

A. Đ.

Dokumentarna selekcija na Hercegnovskom filmskom festivalu počela o

Uzbudljive priče i potvrđeni autori

HERCEG NOVI - Bioskop je bitan, poruka je filma „81 metar“ letonskog reditelja Janisa Abelea kojim je u bašti Kuće Iva Andrića otvorena takmičarska selekcija dokumentarnog filma 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala. U okviru programa koji donosi uzbudljive i nepredvidive priče, publika je uživala u pet ostvarenja, a isto toliko filmova biće prikazano i svake od narednih četiri večeri.

Hrvatski reditelj Ante Zlatko Stolica, čiji je esejistički dokumetarac sa elementima horora „Babajanja“ prikazan pred publikom u Herceg Novom, kazao je da su festivali ključni za film, za kinematografiju uopšte.

- Filmovi se rade dosta dugo i naporno, u njima učestvuje veliki broj ljudi i nužna je za film ta zadnja faza, da bude prikazan na festivalima, da ljudi mogu razgovarati o tome, da postoji neki fidbek. Svaki festival veseli autora filma i sve koji su učestvovali – kazao je on je izrazio zadovoljstvo što je prvi put na Hercegnovskom filmskom festivalu, kao i zbog činjenice da ovaj festival svojom selekcijom doprinosi afirmaciji dokumentarnog filma.

UGAO AUTORA

Uz letonski „81 metar“ i hrvatski „Babajanja“ prve večeri su na programu bili filmovi autora iz Finske, Holandije i Austrije:

Filmovi se rade dosta dugo i naporno, u njima učestvuje veliki broj ljudi i nužna je za film ta zadnja faza, da bude prikazan na festivalima, da ljudi mogu razgovarati o tome, da postoji neki fidbek. Svaki festival veseli autora filma i sve koji su učestvovali – kazao je hrvatski reditelj Ante Zlatko Stolica

Ambijent u dvorištu Kuće Iva Andrića, gdje je počelo prikazivanje dokumentaraca

„Kopno koje se uzdiže i spušta“ Moone Pennanen, „U ritmu riječi“ rediteljke Eliane Esther Bots i ostvarenje Olge Kosanović „Druže Tito, nasljeđujem“.

Zadovoljstvo zbog povratka dokumentaraca na najveći festival filma u Crnoj Gori i jedan od najznačajnijih u regionu, kao i zbog

činjenice da ovaj program nastavlja da baštini internacionalni karakter, iskazao je selektor programa Sead Šabotić, reditelj koji je svoje prve ozbiljne, profesionalne filmove prikazivao baš na ovom Festivalu. On je izrazio zadovoljstvo zbog prilike da na Festivalu iz ugla autora čujemo

kako nastaju dokumentarni filmovi, zašto su se bavili baš takvim temama i estetikama. Kako je napomenuo, među gostima su, između ostalih, Juanita Onzaga koja je 2017. godine nagrađena na festivalu u Berlinu, kao i uspješna autorka Maria Silvia Esteve iz Gvatemale.

Crnogorski reditelj Vladimir Perović član žirija Festivala kratkog dokumentarnog PODGORICA - Čini mi se da je danas u dokumentarizmu prevladao pristup „manje priče, više impresija“. Dakle, priča (bilo da je ispričana nenarativno, vizuelno, bilo da postoji verbalna naracija) je manje važna, u prvi plan iskaču ulovljeni (ili blago do-inscenirani) momenti iz života – kazao je crnogorski reditelj Vladimir Perović, koji učestvuje kao član žirija na Festivalu kratkog dokumentarnog filma u Požegi.

Dokumentarci odav nijesu samo puka re M. ĐorĐević

Filmovi Mladena Ivanovića na festivalima u regionu

Mladi autori, prema njegovom mišljenju, bave se „bukvalno svim iz ovog svijeta, svim iz ove stvarnosti“.

- Naravno, i iz one nedodirnute, metafizičke. Dokumentarac se odavno ne bavi samo vidljivim, opipljivim, konkretnim...

Puno je dobrih, inovativnih, moderno projektovanih, filmski pismenih, duboko i iskreno mišljenih projekata. Na kraju odluče često samo nijanse... – kazao je Perović.

ČARI I IZAZOVI

Perović svjetsku dokumentarističku scenu vidi kao uzavrelu. Dokumentarac je, kako je istakao, stekao pravo građan-

Vladimir Perović kao predavač studentima i mladim autorima

stva pod pravim imenom, dakle kao ono što je suštinski bio od Flaertija pa do naših dana: kreativni dokumentarac.

- Mladi ljudi širom svijeta prepoznali su njegove čari i izazove, pa mnogi kreću da rade i igrane filmove i dokumen-

tarce, a neki samo dokumentarce. Taj prostor je beskrajan, mogućnosti istraživanja izraza i estetskih eksperimenata su neograničene, izbor tema neuporedivo širi nego u polju igranog, i mislim da je taj osjećaj slobode ono što privlači. Drugi razlog je sigurno to što će vaš dobar projekat za kreativni dokumentarac danas sigurno naći podršku, a da ne morate da baratate kalkulantskim angažmanom oko najvrelijih, najaktuelnijih tema današnjice. Dakle, taj napredak (i u postavljanju dokumentarca na pravo mjesto, i u novim formama izraza i u sve većem broju mladih uključenih u pravljenje dokumentaraca) može da se uoči i bukvalno iz godine u godinu, pa dakle i od 2020. naovamo.

Vidi se u iskrenoj posvećenosti mladih autora, u ozbiljnosti i temeljnosti njihovih istraži-

Kultura

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Četiri ekskluzivna naslova dostupna publici i onlajn Publici u Crnoj Gori dostupni su za gledanje onlajn filmovi iz selekcije Adriatic Audience Award, koja je dio programa Mreže festivala Jadranske regije na 35. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu.

Osim na Forte Mare, ovu selekciju zainteresovani mogu da gledaju na lokaciji koju sami odaberu i da za najbolji film glasaju sa svojih uređaja. Prijavom na ondemand.kinomeetingpoint.ba, publika u Crnoj Gori ima priliku da pogleda četiri ekskluzivna naslova koja su birali selektori festivala filma u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu i Herceg Novom: portugalski „Alma Viva“ premijerno prikazan na

ovogodišnjem festivalu u Kanu, rumunski „Intregalde“ sa prošlogodišnjeg festivala u Kanu, holandski „Rozi mjesec“ koji je premijeru imao prije par mjeseci na festivalu Tribeca, te gruzijski „Mokri pijesak“ premijerno prikazan na prošlogodišnjem festivalu u Lokarnu. Ulaznice/kodovi za gledanje filmova nalaze se na platformi ondemand. kinomeetingpoint.ba, po cijeni od 3 eura. Publika širom Crne Gore imaće priliku da ocijeni filmove, pa će gledaoci na tvrđavi Forte Mare, kao i oni koji ih budu gledali onlajn, dati svoj glas u odluci o najboljem, kojem će pripasti nagrada Adriatic Audience Award.

- Na Festivalu se mogu naći filmovi nekih mladih autora čije vrijeme tek dolazi. To su ljudi koji su tek počeli da stvaraju, kojima su ovo prvi ozbiljni filmovi, a koji su tokom proteklih godinu i po napravili značajan uspjeh na festivalskom planu, te na taj način imamo i filmove sa Berlinala, Kanskog festivala, Sundance-a i iz Roterdama – rekao je Šabotić.

stavlja Crnu Goru, „Mir naše gospe“ reditelja Vladimira Perovića.

- Neophodno je da postoje festivali ovog tipa, koji baštine open er sinemu, ali i bioskopske premijere u zatvorenom, da veliki broj ljudi dolazi da pogleda film, jer je to pravi način da neko ko je autor iskomunicira sa nekim iz potpuno druge zemlje i druge kulture – poručio je Šabotić.

Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival održava se od 22. do 28. avgusta, pod sloganom „Mi smo djeca filma“. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Kompletan program naći ćete na sajtu www.filmfestival.me, kao i na društvenim mrežama Festivala.

A. Đ.

PRAVI NAČIN

Govoreći o ostvarenjima koja će publika imati priliku da pogleda u narednim danima, Šabotić je izdvojio film „Priručnik“ Pavela Možara koji, kako je kazao, komunicira sa publikom na jedan vrlo snažan način, zatim kratkometražni film „Noć“ značajnog reditelja Caj Min Lianga sa Tajvana, kao i ostvarenje koje u ovom programu pred-

filma i predavač u kampu „Interakcija“

vno ealnost

vanja i priprema projekata, i naravno, iznad svega, u kreativnim pristupima – rekao je Perović, prenosi SEEcult.

On ove godine kao predavač učestvuje i u okviru radionice „Interakcija“ studentskog filmskog kampa. Od polaznika radionice, mladih autora sa raznih krajeva svijeta, očekuje da mu prenesu svoja iskustva i ciljeve. Želi, kako je rekao, da se bogati novim poznanstvima, novim prijateljstvima, novim idejama koje ti mladi ljudi donose.

- A pristup... u zajedničkom jeziku naroda bivše Jugoslavije mi, uz izraz tutorstvo, imamo i pežorativni oblik tutorisanje. Dakle, moj pristup je: sve drugo samo nikako ne tutorisanje! Ono je pogrdnije prema „tutoru“ nego prema žrtvi tutorisanja. Razgovor, i samo razgovor. Izvlačenje iz njih i onoga što možda nijesu uspje-

li da artikulišu kroz prijedlog projekta. Nastojanje da se ulove, da se razotkriju tanane niti nečijeg razmišljanja i nečijeg senzibiliteta. I da im se ne nametne apsolutno ništa – rekao je Perović.

NOVI PROJEKTI

On je najavio da je upravo završio montažu filma snimljenog prije šest godina, eksperimentalnog kratkog dokumentarca „Procenti života“, a dobio je i sredstva za po jedan dugometražni dokumentarac u Crnoj Gori i u Srbiji.

- Srpski, „Planeta Šljivova“, snimam od prošlog ljeta i svega nekoliko preostalih procenata predviđenoga biće snimljeno u narednih mjesec. Crnogorski film „Ova dobra zemlja“ – snimio sam oko polovinu priče, čekaju me septembar i dio oktobra, može se desiti da nešto sitno ostane za maj iduće godine. Naravno, tu nećemo stati, pripremam se da kod Filmskog centra Srbije konkurišem sa kratkim animirano-igranim filmom „Basna iz vavilonske šume“, a po papiru, na kompjuteru i u glavi mi se mota i još nekoliko projekata različitih tipova i žanrova... – rekao je Perović.

J. N.

Roman „Anomalija“ Andreja Nikolaidisa promovisan na Barskom ljetopisu

Okrenuti se onome što je manjinsko i skriveno PODGORICA – Kad sam napravio konstrukciju romana, shvatio sam da u prvom dijelu može biti bilo kojih 10 događaja na koje ću se pozvati. Međutim, kada sam odlučio da će narator u tom prvom dijelu biti đavo, postalo je jasno da je manje bitno šta se tu zbiva, a da jeste bitna sama đavolova interpretacija zbivanja – rekao je Nikolaidis na promociji svog najnovijeg romana „Anomalija“.

D: ORLANDIĆ

ostvarenjem „81 metar“

15

Promocijom romana poznatog crnogorskog književnika zaokružen je književni segment ovogodišnjeg festivala Barski ljetopis. Veče je moderirala novinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek.

KRITIKA

Roman „Anomalija“ objavljen je početkom ove godine u izdanju sarajevske kuće Buybook i predstavlja svojevrsnu kritiku sveopšte retardacije protiv koje se sad već ostaci savremenog društva bore kao protiv magle, a u kojoj se apokalipsa provlači kao jedino moguće rješenje. „Anomalija“, kako ističe Nikolaidis, za njega je bio najlakši tekst za pisanje iako nije najlakši za čitanje. Prema njegovim riječima, iako su same priče beskrupulozne i uznemirujuće, narator predstavlja neku vrstu bulgakovljevskog đavola, duhovitog, šarmantnog, zavodljivog, a pored svega toga i brutalnog.

- U prvom dijelu svjedočimo kako se svijetu događa ono što obično definišemo kao „svijet vrlina se raspada“. Mislim da je jasno da sam htio reći da ukoliko želimo pronaći neku vrstu spasa, potrebno je za njim tragati tamo gdje za njim obično ne tragamo. Umjesto dominantnih društvenih vrijednosti, treba se okrenuti onome što je manjinsko i skriveno – kazao je autor.

Priča romana se potom radikalno mijenja, i kroz drugi dio dominira naratorka.

- Ona se tu bavi evropskom umjetno-

Sa promocije u Baru

šću i filozofskim konceptima i traga za navodno izgubljenim notnim zapisom, koji je ostavio čovjek koji se potpisivao kao „revolucionar sa Gornje Rajne“. Tip pod tim imenom je zaista postojao i nije ostavio nikakav notni zapis, ali je ostavio tekst koji se zove „Knjiga od 100 poglavlja“. Ako prvi dio u suštini funkcioniše kao zbirka neorealističkih priča, drugi dio je radikalno drugačiji, svako poglavlje je jedna rečenica – rekao je Nikolaidis.

NEMOĆNA FIGURA

Upravo je drugi dio romana, kako kaže sam autor, ideologiziran i oslikava njegovu težnju da stvori nekoga ko nije superheroj koji će se na kraju suprotstaviti đavolu, već što ranjivije biće, bez ikakve volje za tim sukobom, koje je primorano na kraju da se suoči.

- Budući da je u rukama đavola koncentrisana iznimna moć, trebala mi je figura koja će biti što je više moguće nemoćna.

To je žena koja je primorana sa sobom vući dijete, žena koja je pripadnica manjine, koja živi u Evropi, a muslimanka je, žena ranjiva na mnoge druge načine. Taj sukob između nje i đavola je dramatačniji i sa manjim šansama da ona na kraju pobijedi. To je bila neka ideja – istakao je Nikolaidis.

Apokaliptične teme, karakteristične za Nikolaidisovo stvaralaštvo, po četvrti put su pronašle mjesto u njegovim romanima, iako sam autor smatra da ta činjenica kao ni brojne druge, ne moraju biti unaprijed proračunate odluke o čijim svim aspektima ste svjesni.

- Jedan od razloga zašto pišem je uzaludni pokušaj da neke stvari objasnim sebi.

Kad je za vas nešto toliko fascinantno, da se opsesivno-kompulsivno vraćate uvijek tome, možete biti sigurni da nećete nikad shvatiti zašto vas nešto u toj mjeri fascinira. Nije potrebno uvijek sve sebi objasniti – zaključio je on.

A. Đ.

U Kolašinu završen 8. Međunarodni festival alternativnog teatra

„Korifej“ postavlja standarde KOLAŠIN - Avgust je najdinamičniji mjesec u „maloj varoši“ a tri njegove nedjelje obilježe „daske koje život znače“ u okviru Međunarodnog festivala alternativnog teatra „Korifej 2022“. Pozorišne „daske“ ove godine bile su i u Biogradskoj prašumi i preko puta spomen-doma i u „staroj školi“, te naravno u Velikoj sali Doma kulture.

Nakon tri sedmice raznovrsnih „igranja“ i pratećih programa, studenti FDU sa Cetinja sa predstavom „Bliskost“ stavili su tačku na ovogodišnje izdanje Festivala.

Prve ocjene organizatora su da je ovogodišnji „Korifej“ imao najviše publike i najbolju posjećenost sa kontinuitetom od prve do posljednje predstave.

Grad, građani, turisti su na poseban način živjeli sa sadržajima Festivala koji je ove godine obilježila nezavisna produkcija.

- Ovoga avgusta smo imali podršku publike, ali i svih institucija grada. To uvjerava našu nadu i naše ambicije da će ovaj festival zaslužiti mnogo više uvažavanja i konkretne podrške kako ne bi razmišljali o njegovom opstanku već o njego-

Scena iz predstave „Bliskost“

vom razvoju – kazao je reditelj i umjetnički direktor Festivala Zoran Rakočević.

On je istako i značaj rada volontera u organizaciji Festivala.

- Takođe smo imali intenzivnije interesovanje studenata Fakulteta za dramsku umjetnost koji su i sami bili dio festivalskog repertoara. Bili su prisutni sa četiri predstave a sa njihovom predstavom „Bliskost“ je i zatvoren ovogodišnji „Korifej“ – kazao je Rakočević.

Svojim kreativnim i odanim odnosom, organizaciju Festivala su pomogli Andrija Rašović, Ognjen Sekulić, Hana Rasto-

der kao i kolašinski pozorišni entuzijasti Marija Drakula, Jovana Vukićević, Ilija Milošević, Bogdana Kostić, Magdalena Tošić. Na taj način Festival stvara „svoje ljude“ koji daju pozorištu sve što mu treba za aktivnosti na sceni, ali i brojne obaveze iza scene.

Jedna od originalnosti ovogodišnjeg festivala bio je start sa predstavom „Hasanaginica“ u ambijentu Biogradske prašume. Poseban utisak je ostavila i monodrama Seada Đulića „Presuda – tiha likvidacija“, kao i autorski projekat, u svakom slučaju „zavičajne glumi-

ce“ Marije Medenice koja je izvela monodramu „Neodustajanje“. Za najmlađu publiku izvedena je predstava „(Ne) pričaj mi bajke“ u uzvođenju Dramskog studija Prazan prostor iz Podgorice.

Predstavu „Legitimacija“ u režiji Morana Dolenca izveo je hrvatski KD Clou/Uo loft.

Plus teatar iz Lazarevca je nastupio sa predstavom „Kako da ne bi smo“, poljski teatar Terminus izveo je predstavu „Adefora tu nije tu“, dok je KC Anikšej iz Litvanije nastupio sa komadom „Vješice“. Glumice Jelena Đukić, Milica Stojanović, Marija Đurić i Maša Labudović su zavrijedile dosta aplauza kolašinske publike sa predstavom „Golf 4“...

Ovogodišnji „Korifej“ je imao moto „U kraj“, čime je poslata umjetnička ali i motivaciona podrška narodu Ukrajine. Festival je finansirala Opština Kolašin dok je sufinansiran od strane Ministarstva kulture i medija kroz konkurs i podršku razvoju kulture na sjeveru. Uz tehničku podršku JU Centar za kulturu, ovoga avgusta su pomogli i Turistička organizacija i predzeće „Avala resort“. Dr. D.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 25. avgust 2022.

U Njegoševoj ulici preostalo betoniranje tridesetak metara kolovoza i prespajanje vodovoda

FAZE

- Radovi na rekonstrukciji Njegoševe ulice otpočeli su sredinom januara ove godine, a rok izvođenja bio je šest mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao. Međutim, da bismo vlasnicima kafića i poslovnih prostora omogućili da obavljaju svoju djelatnost u toku izvođenja radova, bili smo prinuđeni da radove podijelimo u dvije faze. Prva faza obuhvatala je radove na dionici od Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovačke ulice, a druga faza od Hercegovačke do Bokeške ulice.

Izvođač, dakle, nije mogao od samog početka izvoditi radove na cijeloj ulici, pa je morao izmijeniti dinamički plan i prilagoditi zahtjevima vlasnika objekata. Štaviše, da bi u potpunosti udovoljio njihovim zahtjevima, izvođač radove nije izvodio

u punoj širini, već najprije na središnjem dijelu ulice, a tek kasnije uz objekte – pojasnili su iz Agencije.

Ni na ovoj ulici, ističu, nijesu imali pouzdane katastre instalacija, što je zahtijevalo izmjene u projektnoj dokumentaciji kako bi se postojeće instalacije uskladile sa projektovanim, a projektom uopšte nije bilo obrađeno priključenje objekata na fekalnu kanalizaciju.

- Kao posljedicu izmjena i dopuna glavnog projekta imali smo povećan obim posla.

Treba istaći i opštepoznatu globalnu situaciju na tržištu koja je prouzrokovala otežanu nabavku građevinskog materijala, a to se naročito odnosi na kamene ploče koje se ugrađuju na trotoarima. Sve ovo što smo naveli umnogome je otežalo i usporilo izvođenje radova, a izvođač nastoji da sve radove završi u septembru – kažu iz Agencije.

Radovi se trenutno odvijaju na kompletnoj trasi saobraćajnice.

I. MANDIĆ

Rekonstrukcija ulice biće završena u septembru

U Njegoševoj ulici radovi se trenutno odvijaju na kompletnoj trasi saobraćajnice. Završeno je oko 80 odsto atmosferske kanalizacije, 90 odsto priključaka fekalne kanalizacije i 70 odsto radova na instalacijama jake i slabe struje. Veći dio kolovoza i trotoara je betoniran, a iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice poručuju da će ulica biti završena u septembru.

Radovi u Njegoševoj ulici

DINAMIKA

- Završeno je oko 80 odsto atmosferske kanalizacije, 90 odsto priključaka fekalne ka-

nalizacije i 70 odsto radova na instalacijama jake i slabe struje. Kada je u pitanju izgradnja vodovoda, preostalo je

Nastavljeno širenje sekundarne mreže u okviru projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda

Nastavljeni radovi na Koniku Radovi na širenju sekundarne mreže u okviru projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda nastavljeni su juče i na području naselja Konik.

- Trenutno se izvode radovi u Ulici Aleksandra Puškina u dužini od 150 metara, kao i u Ulici Mirka Petrovića u dužini od 100 metara. Planirano je da do kraja mjeseca počne i izvođenje radova u Ulici Gavrila Principa u dužini od 300 metara i u bočnom kraku Ulice Braće Ribar – saopšteno je iz Glavnog grada.

Projektom je obuhvaćena izgradnja kanalizacione

Radovi u Ulici Aleksandra Puškina

mreže u dužini od oko 3,2 kilometra, a najveći dio te mreže obuhvatiće naselje Konik u dužini od

2,3 kilometra, dok će preostalim dijelom biti obuhvaćena naselja Momišići i Masline.

Projekat izgradnje sekundarne kanalizacione mreže podrazumijeva uklanjanje septičkih jama i priključenje domaćinstva na gradsku mrežu koja će ih povezati na budući sistem za prečišćavanje otpadnih voda.

Početkom ovog mjeseca potpisan je ugovor o izvođenju radova na proširenju sekundarne kanalizacione mreže, vrijedan 1,2 miliona eura. Rok završetka tih radova je januar 2023. godine. Riječ je segmentu LOT 3 projekta sakupljanja, odvođenja i prećišćavanja otpadnih voda, koji je finansiran od KfW banke, Investicionog fonda za Zapadni Balkan i Glavnog grada.

Nj. Ž.

prespajanje novog duktilnog vodovoda na postojeću vodovodnu mrežu u Ulici Balšića i prespajanje potrošača na novi

vodovod. Na dijelu ulice, od Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovačke ulice, završeno je popločavanje trotoara kamenim pločama i betoniran je kolovoz. Na drugom dijelu ulice, od Hercegovačke do Bokeške ulice, najveći dio kolovoza i trotoara sa desne strane ulice je betoniran (preostalo je 30 metara) – ističu iz Agencije.

Sa vlasnicima kafića i poslovnih prostora, dodaju, obavljen je razgovor prije početka radova i izvođač je nastojao, kroz organizaciju svog posla i po cijenu sporijeg odvijanja radova, da omogući rad svih objekata.

- Svim objektima omogućeno je priključenje na novoizgrađenu komunalnu infrastrukturu, što će im, uvjereni smo, i te kako koristiti u poslovanju – kazali su iz Agencije, uz podsjećanje da je ugovorena vrijednost radova 846. 754 eura sa PDV-om.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Isključenje struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen; Veruša, Brskut, Dubaja, Duške, Gomilice, Grbi Do, Han Garančića, Jablan, Kami, Kraljevac, Krkor, Lijeva Rijeka, Ljevaja, Ljevoručke Tuzi, Lopate, Mali Raj, odmaralište na Veruši, Opasanica, Pajkov Vir, pilana Veruša, Širalija, Slacko i Uvač (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); Toke i Korita, Bukumirsko jezera, Ubogi do, Mokra, karaula ,,Mokra“; dio Dajbaba, Manastir Dajbabe; ulice Vlada Ćetkovića i Slovačka.

H. P.

Promjenljivo, do 34 stepena Za danas je u prvom dijelu dana najavljeno djelimično sunčano, a poslijepodne više oblaka, uz moguću kratkotrajnu kišu ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar uglavnom slab do umjeren, sjevernih smjerova, a kasnije tokom dana južni i jugoistočni.

Jutarnja temperatura vazduha 24 stepena, najviša dnevna oko 34.

H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 25. avgust 2022.

17

Autobuski prevoznik ,,BLT Podgorica“ juče u prijepodnevnim satima obustavio prevoz putnika na liniji do Zete

Pozajmili gorivo da bi nastavili vožnje

Pat pozicija

I. MANDIĆ

Građani koji autobusima putuju na relaciji Zeta – Podgorica juče ujutro ostali su „kratkih rukava“ jer je autobuski prevoznik ,,BLT Podgorica“ obustavio prevoz putnika kroz Podgoricu i Zetu zbog toga što nijesu imali novca za kupovinu goriva.

Prevoznik „BLT Podgorica“ je u toku dana pozajmio gorivo od druge firme, pa je u popodnevnim satima ponovo uspostavljen prevoz građana na liniji do Zete i nazad.

Iz te kompanije navode da su se za pomoć obratili Glavnom gradu, te da očekuju odgovor u naredna 24 sata.

NOVAC

- Nijesmo imali novca za gorivo i morali smo obustaviti liniju. Našli smo neko prelazno, privremeno rješenje tako što smo pozajmili gorivo od druge firme, tako da je ponovo uspostavljena linija Zeta – Podgorica. Glavni grad je ustupio tri autobusa koja će takođe saobraćati na linijama ka Zeti.

Obratili smo se Glavnom gradu za pomoć i od lokalne uprave očekujemo odgovor u naredna 24 sata – kazao je za Pobjedu Janko Bulatović iz preduzeća „BLT Podgorica“.

On je kazao da njihov dug prema dobavljaču goriva iznosi 72.000 eura, te da je firma odavno u krizi.

- Najavljivali smo ranije da može doći do obustave linija. Dogovorili smo se sa Glavnim gradom da im vratimo ustupljene autobuse za linije prema Kučima, Buronjima i Pričelju, tako da će oni preuzeti prevoz za te djelove grada – kazao je Bulatović.

GLAVNI GRAD

Iz Glavnog grada Pobjedi je saopšteno da su sva finansijska

Autobus ,,bLt PodgoricA“: Juče u centru grada

sredstva za pomoć prevoznicima iscrpljena, te podsjetili da su prije dvadesetak dana uputili zahtjev Ministarstvu kapitalnih investicija da se uključi u rješavanje ovog problema.

- Iskoristili smo sva sredstva namijenjena u te svrhe. Obratili smo se Ministarstvu kapi-

Program podsticajnih mjera za proizvođače cvijeća u Zeti

Zgrada Opštine u Golubovcima

Opština daje polovinu novca U Opštini Zeta u toku je prijavljivanje za program podsticajnih mjera za proizvodnju cvijeća, namijenjenog poljoprivrednim proizvođačima.

- Pravo na podršku za nabavku sertifikovanog sjemenskog i sadnog materijala cvijeća, suspstrata i drugih repromaterijala imaju poljoprivredna gazdinstva koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava ili Registar proizvođača cvijeća i ukrasnog bilja kod Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne

poslove – saopšteno je iz Opštine Zeta.

Visina podrške, dodaju, iznosi do 50 odsto od ukupno prihvatljivih troškova, a najviše 200 eura po zahtjevu. Zahtjevi se podnose do 1. septembra, poštom ili ličnim dostavljanjem u arhivu Opštine Zeta, sa naznakom „Podrška proizvodnji cvijeća“.

Dodatne informacije se mogu dobiti putem telefona 020/873-294 ili u kancelariji Odjeljenja za ruralni razvoj.

Nj. Ž.

talnih investicija da se uključe i još čekamo odgovor – naveli su iz Glavnog grada.

Krajem jula, dva od tri prevoznika koja obavljaju gradski linijski prevoz pristupili su korekciji ili potpunom ukidanju prevoza na određenim linijama usljed višestrukog poveća-

nja cijene energenata. Iz Glavnog grada tada je saopšteno da je to učinjeno suprotno ugovorima kojima im je povjereno obavljanje te javne funkcije.

- Jedan od zahtjeva prevoznika prema Glavnom gradu bio je da se dozvoli povećanje cijene karata za građane što,

kao odgovorna gradska uprava, u vrijeme globalne krize, ne možemo dozvoliti. Drugi zahtjev prevoznika odnosio se na novčanu pomoć. Podsjećamo, Glavni grad je prethodno uplatio ovim prevoznicima kompletan iznos sredstava predviđenih budžetom za ovu

Građani su bili ogorčeni što su, i pored mjesečnih karata, morali da se snalaze za prevoz do posla, ali direktor ,,BLT Podgorica“ Janko Bulatović kaže da on nije adresa za nezadovoljstvo jer su bili prinuđeni na ovakav potez. On je podsjetio da su i prije mjesec najavljivali da može doći do ovakve situacije.

- Moram da naglasim da se mi finansiramo od prodatih karata. Imali smo jednu subvenciju od Glavnog grada koja je potrošena već u prvom kvartalu, jer je toliko dizel poskupio da preduzeće sa 50-ak radnika ne može da opstane. Praktično smo odustali od zarade da bi Glavni grad i građani Zete imali prevoz dok traje kriza, nadajući se da će se ona brzo završiti. Čekali smo sve dok dobavljač nije prekinuo isporuku dodao je Bulatović.

Kako kompanija nije u situaciji da kupi nijedan novi autobus, a cijene karata su niske, pa Bulatović kaže da su dovedeni u pat poziciju.

- Kad nemate novca onda kvalitet usluge opada i dođete do ovakve situacije.

Svjestan sam da kriza drma i ostatak Evrope i da nije izazvana ničijom krivicom u Crnoj Gori, ali očekujemo da će se sjesti za sto i naći dugoročno rješenje. Uskoro počinje i školska godina, pa se mora brzo reagovati kako bi prevoz đaka bio redovan i uredan - kazao je Bulatović.

namjenu. Svaka dodatna uplata predstavljala bi kršenje propisa koji regulišu ovu oblast – naveli su tada iz Glavnog grada.

Nj. Ž.

Gradonačelnik Ivan Vuković najavio završetak radova na Starom aerodromu Zmaj Jovin bulevar na Starom aerodromu biće asfaltiran u narednih dvadeset dana, najavio je gradonačelnik Ivan Vuković, podsjećajući da se Glavni grad, iako nije investitor ovog projekta, potrudio da nađe rješenje kako bi radovi konačno bili privedeni kraju.

- Vjerujem da je priča o maćehinskom odnosu prethodne vlade prema Glavnom gradu svima dobro poznata. Kao posljedica opstrukcija koje smo trpjeli u kontinuitetu, realizacija jednog broja važnih projekata u Podgorici dovedena je u pitanje ili bitno usporena.

Svakako najznačajniji među njima odnosi se na izgradnju novog, Zmaj Jovinog bulevara na Starom aerodromu. Da su bivši ministar Spajić i bivši direktor Uprave javnih radova Lučić pokazali minimum odgovornosti prema nekoliko desetina hiljada stanovnika ovog dijela grada, ovaj bulevar bi davno bio završen. Toga, nažalost, nije bilo. Naprotiv, sve se svelo na pokušaje da se gradskoj upravi i meni lično nanese politička šteta – podsjetio je Vuković.

Gradonačelnik je ocijenio da su pomenuti bivši državni zvaničnici djelovali destruktivno, zbog čega su danas bivši.

Zmaj Jovin bulevar biće asfaltiran u narednih 20 dana Zmaj Jovin bulevar

- Mi smo se trudili, iako je investitor Vlada, a ne Glavni grad, da pomognemo da se nađe rješenje za ovaj problem i stvore pretpostavke kako bi se radovi konačno priveli kraju. I mislim da smo uspjeli. Ako sve

bude kako treba, Zmaj Jovin bulevar će biti završen u narednih dvadesetak dana – poručio je Vuković.

Izgradnja Zmaj Jovinog bulevara, odnosno pretvaranje nekadašnje ulice u saobraćajnicu

bulevarskog tipa, počela je u decembru 2020. godine. Vrijednost radova je procijenjena na 1,6 miliona eura. Dužina saobraćajnice je 720 metara, a rok za izgradnju bio je 18 mjeseci.

Nj. Ž.

18 Svijet

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Sto osamdeset drugi dan ruske invazije na Ukrajinu, predsjednik Zelenski se obratio povodom Dana nezavisnosti

Kraj rata biće kad Kijev pobijedi

KIJEV - Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski juče je, u emotivnom govoru održanom povodom obilježavanja 31 godine nezavisnosti, rekao da je Ukrajina ,,ponovno rođena“ na dan kad je Rusija izvršila invaziju na zemlju 24. februara i da će Ukrajinci vratiti anektirani Krim i okupirana područja na istoku.

U ranije snimljenom govoru, koji je emitovan na dan kada Ukrajina slavi Dan nezavisnosti i obilježava šest mjeseci otkako je Rusija započela invaziju na tu zemlju, Zelenski je rekao da Ukrajina više ne smatra da će kraj rata nastupiti kada bude mir, već kada Kijev pobijedi.

– Dvadeset četvrtog februara u 4 sata ujutro u svijetu se pojavio jedan novi narod. Taj narod tada nije rođen, nego je ponovno rođen. Narod koji nije plakao, vrištao, niti se preplašio.

Koji nije bježao. Nije odustajao. I nije zaboravio – rekao je Zelenski. Četrdeset četvorogodišnji predsjednik i ratni vođa održao je govor u svojoj prepoznatljivoj ratnoj uniformi ispred središnjega kijevskog Spomenika nezavisnosti koji simbolizuje odvajanje Ukrajine od Sovjetskog Saveza.

– Što je za nas kraj rata? Prije smo govorili: mir. A sada kažemo: pobjeda – poručio je Zelenski.

Ulice u središtu Kijeva u srijedu ujutro bile su neuobičajeno prazne nakon višednevnih upozorenja o mogućim novim ruskim raketnim napadima na veće ukrajinske gradove. U

Dvadeset četvrtog februara u 4 sata ujutro u svijetu se pojavio jedan novi narod. Taj narod tada nije rođen, nego je ponovno rođen. Narod koji nije plakao, vrištao, niti se preplašio. Koji nije bježao. Nije odustajao. I nije zaboravio – rekao je Volodimir Zelenski

Britanski premijer nenajavljeno posjetio Kijev na Dan nezavisnosti

Džonson obećao dodatnu vojnu pomoć, a Bajden paket vrijedan skoro tri milijarde dolara

Uništeni ruski tenkovi izloženi u središtu Kijeva

centru Kijeva je uoči Dana nezavisnosti priređena ,,izložba“ uništenog ruskog naoružanja, a na glavnim ulicama se našao veliki broj najrazličitijih ruskih tenkova.

Sjedinjene Države su uoči obilježavanja Dana nezavisnosti upozorile da bi Rusija mogla iskoristiti godišnjicu za pojačane napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i na vladine objekte. Ni juče, ipak, nijesu izostali okršaji. Rusija je raketirala željezničku stanicu

u Dnjepropetrovskom regionu u centralnoj Ukrajini, rekao je ukrajinski predsjednik Zelenski, tokom video-obraćanja na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj Ukrajini.

– Tako izgleda naš svakodnevni život, a ovako se Rusija pripremala za ovu sjednicu – rekao je Zelenski putem videolinka, prenosi Rojters.

Prema njegovim riječima, u raketnim udarima je bilo i poginulih i povrijeđenih i ne zna

u Evropi i tada će Stoltenberg: Sukob će se završiti država se ovaj rat najvjerovatnije završiti za pregovaračkim za pregovaračkim stolom stolom.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je juče da će se rat u Ukrajini ,,najvjerovatnije završiti za pregovaračkim stolom“.

– Podržavaćemo Ukrajinu

koliko god bude potrebno – rekao je Stoltenberg za Skaj njuz, a prenosi Bi-Bi-Si. Kako je istakao, NATO će podržati Ukrajinu da opstane kao nezavisna, suverena

– I ishod toga će u potpunosti zavisiti od snage na bojnom polju, to je razlog zašto ih podržavamo – kazao je generalni sekretar Alijanse.

se konačan broj žrtava ruskih dejstava u Dnjepropetrovskom regionu.

Ruski raketni udar na Poltavsku oblast pogodio je vojnu infrastrukturu, objavio je Kijev Independent.

Ukrajinska 831. brigada taktičke avijacije saopštila je da su raketni udari pogodili vojnu infrastrukturu u gradu Mirgorod.

Brigada je saopštila da se još utvrđuje broj žrtava i ukupna razaranja. Nije precizirano šta je tačno pogođeno.

Zelenski je rekao da je Rusija dovela čovječanstvo ,,na ivicu radijacijske katastrofe“, jer je ruska vojska kompleks najveće nuklearne elektrane u Evropi - Zaporožje pretvorila u ratnu zonu.

Tokom jučerašnjeg obraćanja, Zelenski je pozvao Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da preuzme ,,stalnu kontrolu“ nad elektranom.

Dobili garancije obje strane da neće biti incidenata na sjeveru Kosova

Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak u Prištini

Istakli su i da su od obje strane dobili garancije da će biti izbjegnuti bilo kakvi incidenti na sjeveru Kosova.

Lajčak nije iznio detalje o

dovanje nekog slabašnog plana za pregovore – rekao je Džonson na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim i obećao da će Velika Britanija i saveznici Ukrajine stajati ,,rame uz rame“ sa Kijevom i ukrajinskim narodom.

Američki predsjednik Džozef Bajden saopštio je da će Vašington Ukrajini uputiti novu vojnu pomoć vrijednu skoro tri milijarde dolara, koja će omogućiti toj zemlji da se bori ,,u godinama koje dolaze“.

Bajden je u saopštenju naveo da će pomoć od 2,98 milijardi dolara omogućiti Ukrajini da kupi sisteme protivvazdušne odbrane, artiljerijske sisteme i municiju, dronove i ostalu opremu, ,,kako bi mogla da se brani u dugom vremenskom periodu“, prenosi AP. Vašington je od 2. februara za Kijev izdvojio 10 milijardi i 600 miliona dolara vojne pomoći.

Džonson i Zelenski juče u Kijevu

Okršaj vatrenim oružjem u Vašingtonu

Diplomate EU i SAD Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar u posjeti Prištini, danas putuju i u Beograd

PRIŠTINA - Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Gabrijel Eskobar i specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak su poslije sastanka sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem izjavili novinarima da su na Kosovu da bi podržali dijalog.

Britanski premijer Boris Džonson obećao je juče dodatni paket vojne pomoći Ukrajini tokom posjete Kijevu, gdje se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Dan nezavisnosti Ukrajine.

Kako se navodi u saopštenju iz Džonsonovog kabineta, paket od 63,5 miliona dolara uključivaće 2.000 dronova kako bi se ukrajinskoj vojsci omogućilo da bolje prati i cilja ruske snage, prenio je Rojters.

– Velika Britanija nastaviće da bude uz naše ukrajinske prijatelje. Vjerujem da Ukrajina može i da će pobijediti u ovom ratu – napisao je na Tviteru Džonson.

Britanski premijer pohvalio je Ukrajinu zbog njenog ,,nesalomivog“ otpora, kako je rekao, ruskoj invaziji i poručio da sada nije vrijeme za unapređenje ,,slabog plana za pregovore“.

– Ovo nije vrijeme za napre-

čemu su konkretno razgovarali sa premijerom Kurtijem, ali je rekao da će se razgovori za nalaženje rješenja za reciprocitet i registarske tablice nastaviti sa obje strane.

Dodao je da ne očekuje da će se „bilo šta loše“ desiti u narednim danima.

Sastanak Kurtija sa Lajčakom i Eskobarom je bio zatvoren za medije, a najavljeno je da će Vlada Kosova izdati saopštenje poslije sastanka.

Za danas su predviđeni razgovori sa zvaničnicima u Beogradu.

Dvije osobe stradale, a dvije ranjene u pucnjavi VAŠINGTON – U okršaju vatrenim oružjem u sjeverozapadnom dijelu Vašingtona najmanje četiri osobe su pogođene od kojih su dvije podlegle povredama, prenijeli su lokalni mediji.

Pucnjava se dogodila na uglu ulice O i avenije Severni Kapitol u kvartu oko trga Traktona, saopšteno je i iz policije i iz kabineta gradonačelnice Mjurijel Bouzer.

Dora Tejlor-Lou, portparolka zamjenika gradonačelnice za javnu bezbjednost, potvrdila je smrtne slučajeve, prenosi EnBi-Si Njuz.

Primjetno je veliko prisustvo pripadnika policije ispred

stambenog bloka kod kojeg se dogodila pucnjava, a gdje je postavljen crni šator koji se koristi za forenzičko ispitivanje mjesta ubistava.

U izjavi za Vašington post žiteljka Vašingtona Olibel Grin (54) izjavila je iz bolnice da je među ranjenima i njen sin, 35-godišnji Levon Vilijam koji je pogođen projektilom iz vatrenog oružja, ali je svjestan.

Mjesto te pucnjave se nalazi nedaleko od poprišta vatrenog obračuna koji se dogodio nekoliko sati ranije u glavnom gradu SAD, na aveniji Florida u kojoj poginuo muškarac, a ranjena žena. Nije saopšteno da li su ove pucnjave povezane.

Priredila: R. U.-I.

Arena

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Košarka 19

Košarkaši Crne Gore lako i ubjedljivo do pobjede protiv Bosne i Hercegovine na startu 2. runde kvalifikacija za SP

Veliki korak ka Mundobasketu

Dvorana „Morača“ Gledalaca: 4.500.

Sudije: Konde, Lucis i Štrobe.

Vučeljić ................Ilić .............................Mihailović ....20 Pavlićević...........Radončić .........6 Simonović ......6 Radović ..........10 Dubljević ........12 Nikolić ..................Drobnjak ..........4 Popović ...........15 Peri...................... 15

88

69

Nurkić ............13 Robertson 20 (18:15, 23:11, 25:20, 22:23) Atić .....................2 62% (16-10) za 1 75% (29-22) Halilović .........5 67% (36-24) za 2 46% (35-16) Gegić ................4 31% (32-10) za 3 18% (27-5) Kamenjaš .......38 (10+28) Skokovi 38 (15+23) Čampara .........Blokade 2 Musa ..............19 4 Asistencije 15 Penava ..............16 8 Ukradene lopte 5 Lazić .................3 10 Izgubljene lopte 14 Sulejmanović Faulovi 18 22 Vranac ............3

Radović: Velika pobjeda Selektor Crne Gore Boško Radović je na početku konferencije za novinare zahvalio publici na tome što je bila šesti igrač naše reprezentacije.

- Velika pobjeda za nas, na startu druge runde kvalifikacija, protiv veoma dobrog tima. Cijelo ljeto smo se pripremali samo za ovu utakmicu, iako poslije ovog meča igramo sa Litvanijom, a onda i na Evropskom prvenstvu. Ali, za nas je ovo bila najvažnija utakmica. Pripremili smo tri krucijalne stvari - našu odbranu u tranziciji, kontrola defanzivnog skoka i kontrolu ritma utakmice. Spremali smo se za te stvari i mislim da su one bile ključ naše pobjede – rekao je Radović.

Upitan da li ga je iznenadio slab otpor Bosne i Hercegovine i ubjedljiva pobjeda, Radović je odgovorio: - Kako ja gledam i kako smo mi spremali ovu utakmicu, “sajz” koji ima Bosna i Hercegovina je među pet-šest u Evropi. Bojali smo se toga, pripremali za to taktički, ali smo se pribojavali njihovog skoka u napadu, igra Nurkića na niskom postu i njegova igra na perimetru. Ne bih rekao da su oni odigrali mlaku utakmicu, nego smo mi odigrali strašnu odranu, posebno u prvom poluvremenu, jer smo takvu ekipu zaustavili na 26 poena. U drugom poluvremenu smo i mi malo pali fizički, osam igrača je iznijelo utakmicu, pa su njihov “sajz” i brzina došli do izražaja pa smo primili malo više poena. I dalje mislim da je BiH sjajna ekipa i svako će se sa njima teško nositi – dodao je Radović.

Radost crnogorskih košarkaša nakon pobjede sinoć u ,,Morači“

Već na startu druge runde kvalifikacija, košarkaši Crne Gore su upisali pobjedu koja bi mogla da bude i te kako važna na putu ka drugom uzastopnom učešću na Mundobasketu – izabranici Boška Radovića su u sjajnom ambijentu „Morače“ lako i ubjedljivo, igrački i rezultatski, savladali Bosnu i Hercegovinu 88:69, u prvom kolu novoformirane grupe K, i uspješno počeli seriju mečeva koja ih očekuje u finišu avgusta i u prvoj polovini septembra u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, odnosno na Evropskom prvenstvu.

Osim u prvoj četvrtini, ostatak meča je protekao u dominaciji naše selekcije, koja je do trijumfa došla lakše od očekivanog protiv reprezentacije u kojoj su udarne igre NBA igrač Jusuf Nurkić i MVP španske Endesa lige Džanan Musa.

Pobjedom protiv BiH, a pet kola prije kraja kvalifikacija, Crna Gora ima po dvije pobjede više od Češke, BiH i Mađarske (od koje je bolja međusobno). Crna Gora u subotu, u nastavku kvalifikacija, gostuje Litvaniji, koja je u gostima pobijedila Mađarsku 88:78…

UBRZANJE U DRUGOJ ČETVRTINI

Zahvaljujući odličnoj drugoj četvrtini, u oba pravca, Crna Gora je na polovini meča imala velikih 15 poena prednosti (41:26). „Crveni“ su do poluvremena poravnali učinak u skoku (20-20), jer su gosti imali prednost u tom segment nakon prve dionice (13-10).

Posebno su naši košarkaši odigrali dobro defanzivno, pa je Bosna i Hercegovina u posljednja četiri minuta prve če-

Emotivne poruke iz Morače

,,Srce naše sa 10 rana, Cetinje će viđet boljih dana“

Mihailović: Protiv svakoga možemo u ovakvoj ,,Morači“ Vladimir Mihailović, najefikasniji u taboru naše selekcije, kazao je da je meč bio ”mnogo lakše od očekivanog”.

- Dobro smo otvorili, bili smo spremni. Pripreme su, stvarno, urodele plodom, radili smo jako kvalitetno. Očekivali smo jaku utakmicu, definitivno čvrstu, jer su onu jako veliki, kako unutra, tako i na bekovskim pozicijama. Ali, mislim da smo reagovali odlično i izborili sjajnu pobjedu. Kortistim priliku da se zahvalim divnoj publici, jer je atmosfera, stvarno, bila fenomenalna. U ovakvoj atmosferi možemo da igramo protiv svakoga – rekao je Mihailović.

Utakmica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine sinoć u ,,Morači“, u okviru kvalilifikacija za Mundobasket imala je i emotivnu notu – na tribini đe su bili ultrasi razvijen je transparent na kojem je pisalo: ,,Srce naše sa 10 rana, Cetinje će viđet boljih dana“.

tvrtine i cijelu drugu postigla ukupno svega 15 poena!

Crna Gora je odlično kažnjavala greške gostiju u napadu (14 poena), imala je bolji procenat šuta iz igre (47,4 – 39,6 odsto), mnogo bolju realizaciju iz reketa (22-10), više ukradenih lopti (5-2), te manje izgubljenih (4-9). Dvije trojke je pogodio Vladimir Mihailović, najefikasniji u prvom poluvremenu sa 10 poena, jednu Kendrik Peri, dok su gosti ubacili samo jednu tricu (iz 12 pokušaja (Robertson).

U prvih sedam i po minuta su se ekipe smjenjivale u minimalnom vođstvu, a onda je Crna Gora serijom 7:0 povela 18:13. Do kraja dionice je za goste pogodio Halilović sa linije bacanja (18:15).

Crna Gora se razigrala u dru-

Time su navijači crnogorske reprezentacije još jednom pokazali da su uz prijestonicu, koju je nedavno pogodila stravična tragedija.

Ruka napadača usmrtila je deset nedužnih ljudi, među kojima i dvoje đece.

Moračom se sinoć orilo: „Cetinje, Cetinje“ i „Belveder, Belveder“.

gom kvartalu, trojkom Mihailovića su „crveni“ nakon skoro dva i po minuta igre stigli do dvocifrene prednosti (27:17), a bek Mornara je sredinom dionice pogodio trojku sa oko osam metara za „plus 12“ (34:22). Prednost je rasla iz minuta u minut do maksimalnih 16 razlike, nakon koša Petra Popovića iz kontre za 41:25. U preostala skoro dva minuta do odmora nije bilo koša iz igre, a jedini poen je sa penala ubacio Halilović…

RUTINA U NASTAVKU

Prednost iz druge četvrtine Crna Gora je ne samo iskontrolisala u trećoj, već je uspjela i da je uveća, zahvaljujući i šutu za tri poena, pošto su Bojan Dubljević i Popović ubacili po dvije trojke, ukupno jednu

Tabela grupe K Mađarska – Litvanija Crna Gora – B i H Francuska – Češka 1. Francuska 2. Litvanija 3. Crna Gora 4. Češka 5. BiH 6. Češka

7 7 7 7 7 7

78:88 88:69 90:65 6 6 5 3 3 3

1 1 2 4 4 4

569:403 13 550:499 13 552:497 12 545:578 10 541:574 10 477:557 10

U narednom kolu (27. avgust): Češka – Mađarska, Litvanija – Crna Gora, Bosna i Hercegovina – Francuska.

više u ovom kvartalu od gostiju, kojima nije pomoglo ni što su povratili prednost u skoku (31-29), posebno ofanzivnom (13-7). Nošeni sjajnom podrškom sa tribina, a nakon nesportske lične Nurkića (džudo zahvatom je zaustavio Mihailovića u pokušaju da položi u kontri), Crna Gora je serijom

Musa pregledan u Kliničkom centru

Jedan od najboljih košarkaša BiH Džanan Musa poslije utakmice protiv Crne Gore pregledan je u Urgentnom bloku Kliničkog centra.

Nakon nešto više od dva minuta igre u ,,Morači“, Musa je dobio udarac u predjelu vrata, što je za trenutak podsjetilo na jezivu povredu iz finiša prošle sezone kada je nastupajući za Breogan doživio rupturu dušnika u meču protiv Manrese, u okviru španske ACB lige.

Musa je tada odmah nakon utakmice morao na hitan operativni zahvat na vratu jer je zbog udarca imao probleme s disanjem.

Poslije kraće rehabilitacije, nastavio je da igra.

Strahujući od ponavljanja teže povrede, Musa je, kako je Pobjedi potvrđeno iz KSBiH, nakon utakmice pregledan u Kliničkom centru i nije bilo potrebe za hospitalizacijom.

10:0 stigla do velikih 22 poena prednosti (57:35), sredinom kvartala. Do kraja četvrtine se igrao koš za koš, pa je domaćin posljednjih 10 minuta dočekao sa nedostižnih „plus 20“ (66:46).

Posljednja četvrtina je bila stvar rutine, Crna Gora nije dozvoljavala gostima sa priđu na bliže od 14 poena (74:60), nepuna četiri minuta prije kraja, pa je više nego zasluže-

no pobjedom otvorila drugu rundu kvalifikacija.

Mihailović je bio najefikasniji sa 20 poena. Popović i Peri (sedam skokova) su ubacili po 15, a Dubljević 12 poena, uz osam skokova. Nemanja Radović je meč završio sa 10 poena.

Kod gostiju, Robertson je upisao 20 poena i sedam asistencija, Musa 19 poena, a Nurkić 13.

S. JONČIĆ Foto: D. MALIDŽAN

Arena

20 Sportski miks

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Crnogorske odbojkašice upisale prvu pobjedu u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo

PLJEVLJA – Dvorana: „Ada“.

Gledalaca: 900. Sudije: Gjoka (Albanija), Niedbal (Poljska).

Rezultat po setovima: 25:7, 25:18, 25:17. Poeni iz napada: Crna Gora 45, Island 19. Poeni iz bloka: Crna Gora 6, Island 1.

Poeni iz servisa: Crna Gora 12, Island 4. Greške: Crna Gora 18, Island 12.

CRNA GORA: Bokan 11, Tvrdišić, Cenović (libero 1), Šušić 7, Madžgalj, Labović (libero 2), Vuković 11, Petranović 10, Tuševljak, Vukčević 1, Petrović 1, Budrak 13, Đurović 5, Dragović 4.

ISLAND: V. Porvarđardotir (libero), M. Einarsdotir, H. Stefansdotir, Karlsdotir, Arnarsdotir, V. Einarsdotir 1, Hadžiredžepović 3, S. Stefansdotir 1, Heimsdotir, Ragnasdotir (libero), Blondal 1, T. Gretarsdotir 12, T. Poraninsdotir 6, D. Gretarsdotir.

Crnogorske odbojkašice upisale su prvu pobjedu u kvalifika-

OSCG

Maksimalno protiv Islanda Vuković: Odradile sve što smo se dogovorili Korektorka Dijana Vuković je čestitala saigračicama na pobjedi protiv Islanda.

- Danas smo odradile sve što smo se dogovorili i nadam se da ćemo nastaviti sa pobjedama. Drago mi je što smo se digle nakon poraza od Finske. Idemo u Češku na probamo da osvojimo bod, a možda i da domaćina iznenadimo pobjedom – rekla je Vuković.

cijama za Evropsko prvenstvo – izabranice Milorada Krunića su opravdale ulogu favorita protiv Islanda, najslabije selekcije u grupi B, i pomjerile se sa nule nakon startnog poraza, takođe u Pljevljima, od Finske.

S obzirom na razliku u kvalitetu, Krunić je meč sa Islandom iskoristio i da pruži šansu skoro svim igračicama. Meč je počela postava – tehničar Marija Šušić, korektor Dijana Vuković, primači Tatjana Bokan i

Simona Petranović, srednji blokeri Katarina Budrak i Mina Dragović, te libero Melisa Cenović.

U drugom i trećem setu je u igru ulazila tehničarka Tijana Tvrdišić, polovinu drugog seta je odigrala Nevena Vukčević, a polovinu trećeg Dušanka Petrović. U trećem je zaigrala i Lana Labović, koja je drugi libero, a cijeli treći set je odigrala i Saška Đurović, srednji bloker. Nijesu jedino igrale

Gordana Madžgalj i Marija Tuševljak.

Za razliku od meča sa Finskom, protiv Islanda je Marija Šušić, koja je sama upisala sedam poena, od čega četiri iz servisa, mnogo više razigravala srednje blokere, koji su u ovom meču, iz napada i kontranapada, zabilježili ukupno 16 poena.

Početak meča je nagovijestio konačan epilog. Na servis Marije Šušić, Crna Gora je prvi set otvorila vođstvom od 8:0 i već

na startu odlučila set, u kojem je Island na kraju osvojio svega sedam poena.

Island je bolje počeo drugi set, poveo 4:1, ali je Crna Gora vrlo brzo preokrenula na 7:6, a već sredinom seta je povela 15:8, a onda i sa nedostižnih 17:9.

Neizvjesnost je u trećem setu trajala do 11:11, a onda je naša selekcija osvojila četiri poena u nizu (15:11), a novom serijom od 5:0 je povela 20:12 i otklonila sve dileme…

U drugom meču ove grupe, Češka je u gostima savladala Finsku 3:0 (26:24, 25:20, 25:23) i stigla do druge maksimalne pobjede.

Crna Gora naredni meč igra 27. avgusta u gostima protiv Češke.

Vizu za EP izboriće dvije prvoplasirane selekcije iz svake grupe, ali vjerovatno i najbolja trećeplasirana, ako, prema očekivanjima, Rusija bude izbačena sa šampionata Evrope.

S. JONČIĆ

Snažni štoper na izlaznim vratima Barselone

Leće hoće Umtitija PODGORICA - Samuel Umtiti je nekada na tržištu vrijedio 70 miliona eura, a sada oko dva miliona.

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu za kadete u grčkom Volosu

Sa Španijom za polufinale Crna Gora Japan

16 9

PODGORICA - Kadetska vaterpolo reprezentacija Crne Gore izborila je plasman u četvrtfinale Svjetskog prvenstva koje se održava u grčkom Volosu. Naše ,,mlade ajkule“ su u osmini finala pobijedile Japan 16:9 i u polufinalu igraće sa Španijom, koja je bila bolja od Slovenije (13:3).

Japan je samo u prvoj četvr-

tini bio ravnopravan, nakon čega je uslijedila serija crnogorskih vaterpolista za 13:5 nakon treće četvrtine.

Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bili su Srđan Janović, Andrija Roganović i Strahinja Gojković sa po tri gola, po dva su postigli Ognjen Moračanin i Nikola Petrović, a po jedan Tadija Matijašević, Danilo Stupar i Draško Samardžić.

Selektor Miodrag Mirović kazao je da je plasmanom u če-

tvrtfinale ispunjen glavni cilj.

- Zadovoljan sam prikazanim u dosadašnjem dijelu takmičenja, i siguran sam da možemo još bolje.

Sada se okrećemo četvrtfinalu, to će biti selekcija Španije koja je favorit za zlatno odličje.

Spremićemo se i za njih, potrudićemo se da damo maksimum i onda je sve moguće – rekao je Mirović. Naši najbolji kadeti su do sada u grupi bili bolji od Letonije 22:2 i Australije 14:12.

R. A.

Karijera defanzivca Barselone odavno je krenula nizbrdo, a razlog su brojne povrede zbog kojih više nije u planovima katalonskog kluba.

Dvadeset osmogodišnji defanzivac ima ugovor sa ,,blaugranom“ do 2026, ali kako stvari stoje – ovoga ljeta će promijeniti sredinu. Španski mediji pišu da je Barsa voljna da sasluša bilo kakvu ponudu za Umtitija, a jedna takva stiže iz Serije A. Za korpuletnog štopera ozbiljno interesovanje pokazuje Leće. Vijest je potvrdio jedan od direktora Pantaleo Korvino na konferenciji za medije.

- Radimo u tišini da bismo finiširali neke poslove. U ovom trenutku je svašta moguće. Ne mogu opovrgnuti priče o Umtitiju, to je važna

FIFA planira promjene

PODGORICA - Svjetska fudbalska asocijacija planira da promijeni sistem kvalifikacija za Mundijal.

Konkretno – FIFA nije zadovoljna načinom takmičenja u Južnoj Americi.

Profesionalni boks

Fjuri traži pola milijarde da se vrati u ring PODGORICA - Tajson Fjuri najavio je da će se za pola milijarde eura sa Aleksanderom Usikom boriti za titulu. Bez obzira što je otišao u penziju, za tu sumu odlučan je da povuče riječ.

- Pročitao sam da tražim 200 miliona funti, ali taj novac me nije čak ni doveo u iskušenje. Ako želite da se vratim iz pen-

zije, to će koštati pola milijarde - rekao je Fjuri.

Ukrajinac je minulog vikenda ponovo pobijedio Džošuu i tako odbranio WBA, WBO, IBO i IBF pojaseve. Onaj najprestižniji WBC, i dalje je u vlasništvu ,,kralja Cigana“.

- Usik je neporažen, ali on je srednja ka-

vijest – rekao je Korvino.

Već četiri godine Umtitija muče problemi sa koljenom, a zbog toga je prošle sezone odigrao samo 90 minuta u La ligi.

Ne tako davno njegov fudbalski put izgledao je bitno drugačije – redovno je igrao za Barselonu, a 2018. je sa reprezentacijom Francuske postao svjetski prvak.

Vrijednost na tržištu mu je rapidno pala, a došao je to tog nivoa da bi u najboljim godinama iz Barse trebalo da pređe u Leće.

D. K.

tegorija, nije ni kruzer, a kamoli teška.

Džošua je izgubio od njega, prije toga od debelog Meksikanca. I o čemu mi pričamo? Oni mi nijesu izazov, ne bih gledao njihov meč ni da mi je ispod prozora. Ne bih se ni borio sa njima, ali ako je pola milijarde cijena, onda neću reći ne - poručio je Fjuri.

D. K.

Njihova ideja je da umjesto jedne grupe sa 10, reprezentacije budu podijeljene u dvije grupe.

Prve dvije selekcije išle bi direktno na Svjetsko prvenstvo, a trećeplasirane bi razigravale za petu vizu. Ova promjena trebalo bi da se koristi već za SP 2026.

D. K.

Arena

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Fudbal 21

Iskra i Budućnost remizirali u odloženom meču 1. kola Meridianbet 1. CFL

Iskra nije stigla do prve ligaške pobjede s novim/starim trenerom, ali je napravila pomak s povratkom Aleksandra Nedovića na klupi – u odloženom meču 1. kola Meridianbet 1. CFL, Danilovgrađani su remizirali protiv Budućnosti (1:1).

Nedović se upravo iz tabora ,,plavih“ vratio na stadion Braće Velašević, a za dva dana rada uspio je donekle da podigne ekipu koja je „otkinula“ bodove favoritu. ,,Plavi“ su imali vođstvo, nekoliko situacija da prelome meč u prvom poluvremenu, a onda su početkom nastavka kažnjeni za promašaje. Gosti nakon primljenog gola nijesu mogli da nađu mod koji bih ih doveo do trećeg vezanog trijumfa.

Duel u gradu na Zeti počeo je boljim izdanjem gostiju koji su bili brži, konkretniji, organizovaniji, sa više smisla za igru i opasniji posljednjoj trećini terena. Nije se dugo čekalo na promjenu rezultata. Krenuo je da teče četvrti minut kada je Vukčević sapleo Petrovića u šesnaestercu, a sudija Vođević pokazao na najstrožu kaznu.

Kordić je odbranio penal Terziću, ali je na odbijenu loptu natrčao Milošević – i rutinski pogodio za vođstvo Budućnosti od četvrtog minuta.

Podgoričani su se nametnili i stvarali šanse. Simić je bio najviši u skoku – udarac glavom, dok je Terzić sa distance pokušao da se iskupi za neiskorišćeni jedanaesterac. Nastavili su ,,plavi“ sa ofanzivom i bili bliži drugom

F. FILIPOVIĆ

Domaćinu slađi bod

Iskra

Budućnost

10 1 1

Stadion: Braća Velašević. Gledalaca: 800.

Sudija: Nikola Vođević.

Golovi: 0:1 Milošević u 4, 1:1 Koješević u 47. Žuti kartoni: Kordić, Vukčević, Marković, Boljević, Gazivoda (Iskra), Petrović, Đuričković (Budućnost).

Iskra

Budućnost

Kordić Vukčević D. Marković Boljević (od 46. Popović) Nikač Muharemović (od 80. I. Marković) Kojašević (od 80. Pupović) Pavlićević (od 46. Gazivoda) Vukotić Šaletić Kumburović

Dragojević Simić Ignjatović Milošević (od 69. Mrvaljević) Petrović Ražnatović Đuričković (od 69. Janković) Adžić Mirković Mijović Terzić (od 84. Rudović)

Tabela

Izjednačenju Iskre prethodila je gruba greška Mirkovića koji je izgubio loptu nakon dodavanja Dragojevića. Na golmana Budućnosti izašao je Nikač, a poslije intervencije čuvara mreže na pravom mjestu našao se Kojašević, koji je iskosa sa desne strane poentirao za 1:1 u 47. minutu.

Od tog trenutka domaćin je dobio vjetar u leđa, podigao se psihološki i počeo da pijeti rivalu.

Nekoliko puta su fudbaleri Iskre izašli visoko i uputili par šuteva – neki su išli pored okvira gola, a neke je Dragojević odbio.

,,Plavi“ su izgubili ritam iz prvog dijela, kada su imali vođstvo, a poslije primljenog gola više ništa nije bilo isto u njihovoj igri. Doprinos ovoga puta nijesu donijeli ni igrači sa klupe.

Malo su Podgoričani uradili pravih stvari u nastavku, premalo da bi dobili meč.

Ostalo je neriješeno – po bod i jednima i drugima, Iskri svakako slađi.

- Veoma teška utakmica. Primili smo gol nakon greške, ali smo se vratili u meč i dali sve od sebe u nastavku. Zaslužili smo bod, a da smo imali malo više sreće

5 4

1

0

13:3

2. Petrovac

5 3

2 0

11:6

11

3. Jezero

5 3

1

8:7

10 9

1

13

4. Arsenal

5 3 0 2

7:7

5. Sutjeska

5 2

1

2

8:5

7

LISTA STRIJELACA

6. Budućnost

5 2

1

2

6:7

7

7. Rudar

5

1

1

3

3:9

4

8. Mornar

5

1

1

3

5:7

4

9. Jedinstvo

5 0 2

3

3:6

2

5 – Mendi (Petrovac) 4 – Denković (Dečić), Faust (Petrovac), 3 – Mijović (Budućnost), Bećiraj (Dečić), Bošnjak (Jezero)...

10. Iskra

5 0 2

3

3:10

2

- mogli smo i do pobjede. Sve u svemu, s obzirom na respekt prema rivlu, zadovoljni smo epilogom – rekao je Kojašević.

Strateg Budućnosti bio je objektivan nakon utakmice.

- Potpuno dva različita poluvrr-

mena. Uprvom smo bili bolji, dali gol i mogli da pogodimo još koji put. Imali smo par izglednih prilika koje nismo iskoristil.

U drugom dijelu je domaćin bio bolji. Rezultat je realan – kazao je Miodrag Džudović.

B. K.

Stefan Milošević dovodi podgoričane u vodstvo

pogotku. Novu obećavajuću situaciju imao je Mijović koji je tukao po zemlji, a pred odlazak na odmor bio je neprecizan nakon lijepe akcije svog tima.

Iskra je bila slabija, ali je znala da zaprijeti. Poslije prodora Muharemovića u prilici je bio Nikač čiji je pokušaj zaustavio povratnik među stative – Miloš Dragojević.

Da vrati ,,crveno-bijele“ u egal mogao je Kojašević koji je glavom trznuo pored mete. Nekadašnji reprezentativac nije u tome uspio tokom prvog poluveremena, ali jeste samo što je krenuo nastavak.

1. Dečić

U narednom kolu (27. i 28. avgusta) sastaće se: Sutjeska – Dečić, Jezero – Mornar, Petrovac – Rudar, Jedinstvo – Iskra, Arsenal – Budućnost.

Crnogorski golman debitovao za Vulverhempton u meču Kupa

Šarkić: Želim da budem prvi izbor PODGORICA - Crnogorski golman Matija Šarkić upisao je prvi nastup na golu Vulverhemptona.

Četrdeset jednogodišnji Dejan Damjanović sa Kičijem eliminisan iz azijske Lige šampiona

Boske najavljuje kraj

Crnogorski napadač Dejan Damjanović nagovijestio je kraj bogate igračke karijere.

Četrdeset jednogodišnji golgeter, miljenik tribina gdje god je igrao, prije nekoliko dana je sa svojim Kičijem iz Hongkonga eliminisan u osmini finala azijske Lige šampiona.

Popularni Boske poručio je da je vjerovatno odigrao posljednji meč u takmičenju u kojem ima status legende.

Damjanović je najbolji strijelac u istoriji elitnog azijskog takmičenja sa 42 gola.

- Neću reći 100 odsto, ali mislim da je ovo moja posljednja Liga šampiona. Uvijek kažem vjerovatno, ostavljajući znak pitanja – nikad ne znaš šta dolazi u budućnosti – rekao je Damjanović.

Proslavio se u Aziji, gdje je nastupao za Al Ahli, Inčon, Seul, kineske Đangsu i Peking, da bi se vratio u Južnu Koreju – u dre-

sovima Suvona i Daegua.

Damjanović je osvajao trofeje i lična priznanja, a u karijeri je postigao ukupno 386 golova.

Prate ga brojke za svaki respekt...

- Neki momak, možda za pet godina, možda za dvije, ili deset, doći će i uživati u Aziji koliko i ja i ostaće ovdje dugo i oboriti ovaj rekord. Ono što ja ostavim, biće motiv za neke generacije koje dolaze – ističe Boske, nekadašnji reprezentativac Crne Gore.

D. K.

Dvadeset petogodišnji čuvar mreže dobio je šansu u Ligi (Karabao) Kupa, a njegov tim plasirao se u narednu rundu nakon pobjede nad Prestonom (2:1).

– Bilo je dobro. Lijepo je izaći pred navijače i predstaviti se u dobrom izdanju. Uživao sam.

Zadovoljni smo zbog pobjede i prolaza. Znao sam u nedjelju da ću braniti. Očekivao sam to. Naporno treniram, pripremam se za šansu i dobio sam je u Kupu – rekao je Šarkić.

Momak koji je debitovao za naš najbolji državni tim trenutno je drugi izbor u timu popularnih ,,vukova“.

U Premijer ligi brani Portugalac Žoze Sa, dok bi Šarkić trebalo da dobije minutažu u utakmicama Kupa.

– Vidim ovo kao put koji kreiram kako bih stigao tamo gdje

želim da budem. To je kao radno iskustvo u bilo kom drugom poslu. Prošla sezona je bila dio toga, nažalost, prekinuta je, ali sada je nova priča i neću da razočaram – poručio je Šarkić, koji dodaje: – Želim da igram što više utakmica, bilo u kupovima ili kao prvi izbor u prvenstvu. Ovo je moja prilika da pokažem šta mogu, pa se nadam da će to impresionirati trenera i izvr-

šiti pritisak na njega da donese odluku. To je dio fudbala. Moja ambicija je da budem prvi golman Vulverhemptona – ističe crnogorski reprezentativac. ,,Vulvsi“ sada čekaju sljedećeg rivala.

– Što je protivnik veći tim, veći je izazov. Samo želim da idem dalje, da napredujem i pokažem ljudima šta mogu da uradim – zaključio je Šarkić.

D. K.

Arena

22

Četvrtak, 25. avgust 2022.

ŠAH Sjajni nastupi Nikoline Koljević i Mila Pobora na međunarodnoj sceni

Uzdanice cetinjskog i crnogorskog šaha Dvostruka seniorska i četvorostruka omladinska šampionka naše zemlje Nikolina Koljević vratila se sa Olimpijade u Čenaju sa titulom ženskog FIDE majstora zahvaljujući odličnim igrama na drugoj tabli sa osvojenih 6,5 poena, pri čemu je pet partija riješila u svoju korist i po tri remizirala i izgubila.

Učinak za svaku pohvalu i na zadovoljstvo ljubitelja drevne igre iz crnogorske prijestonice i ŠSCG uopšte.

Ovo je Nikolini bio drugi nastup na najmasovnijem i najprestižnijem skupu šahista, a vatreno krštenje na ovako grandioznom takmičenju imala 2018. u gruzijskom Batumiju.

- Ovaj uspjeh za mene i moje dalje šahovsko usavršavanje znači mnogo, jer po dobijanju internacionalnog zvanja dobila sam i još veći podstrek da svo slobodno vrijeme nakon obaveza na univerzitetu posvećujem šahu. Konkurencija je sve žešća, tako da moram da ulažem i mnogo više truda za još bolje rezultate, ističe standardna prvotimka ŽŠK „Crnogorac“ koja je sa ovom ekipom minulog vikenda osvojila i ekipno prvenstvo Crne Gore.

Naredni ispit za tablom očekuje je na pojedinačnom i ekipnom prvenstvu Evrope koje će se iduće godine održati kod nas.

-Podrška roditelja, razmijevanje nastavnika i profesora za moje odsustvovanje sa nastave, nesebična i stalna briga od strane rukovodstva i svih članova matičnog kluba, a posebno ističem, instrukcije i savjeti trenera Dragana Kosića za mene predstavljaju obavezu više da se i ubuduće svima njima revanširam dobrim nastupima i da dostojno reprezentujem rodno mjesto i Crnu Goru na međunarodnoj sceni - rekla je odlična studentkinja treće godine Ekonomskog fakulteta u Podgorici koja već desetak godina s pravom nosi nadimak „kraljica iz doline bogova“.

Sa druge strane. Nikolinin klupski kolega ,jedan od najtalentovanijih i najam-

Nikolina Koljević

Milo Pobor

Crnu Goru predstavlja šest takmičara PODGORICA - Svjetsko prvenstvo u džudou za kadete počelo je juče u Sarajevu.

Moataz Koljević

0 1

Pobor Ilijić

1 0

1.c4 Sf6 2.g3 e6 3.Sf3 d5 4.Lg2 Le7 5.0–0 0–0 6.d4 dxc4 7.Se5 Sc6 8.Lxc6 bxc6 9.Sxc6 De8 10.Sxe7+ Dxe7 11.b3 Dd7 12.bxc4 Td8 13.Lb2 c5 14.d5 exd5 15.Lxf6 gxf6 16.cxd5 Dxd5 17.Sc3 Dxd1 18.Tfxd1 Lb7 19.Kf1 Kf8 20.Ke1 Ke7 21.Sa4 Txd1+ 22.Txd1 Tc8 23.Td3 f5 24.f3 Ke6 25.Kd2 La6 26.Ta3 Lb5 27.Sc3 a6 28.Tb3 Ld7 29.e4 Ke5 30.Ke3 fxe4 31.fxe4 Tc6 32.Tb7 Le6 33.a4 c4 34.Tb2 Td6 (dijagram) 35.Se2 Td3+ 36.Kf2 Kxe4 37.Tb6 Td2 38.Ke1 Ke3 39.Sc3 Txh2 40.Sd1+ Kd3 41.Td6+ Kc2 42.Sf2 a5 43.Ke2 Th5 44.Ke3 Te5+ 45.Kd4 Te2 46.Se4 Lf5 47.Sc5 Td2+ 48.Ke5 Txd6 49.Kxd6 Kb2 50.Ke5 Lg6 51.Sb7 c3 52.Sxa5 c2 53.Sc4+ Ka2 0:1

1.e4 c6 2.d4 d5 3.e5 c5 4.dxc5 e6 5.Nf3 Bxc5 6.Bd3 Nc6 7.0–0 f6 8.Re1 fxe5 9.Nxe5 Nxe5 10.Rxe5 Nf6 11.Bb5+ Bd7 12.Rxe6+ Kf7 13.Rxf6+ gxf6 14.Qxd5+ Be6 15.Qxb7+ Be7 16.Nc3 Rc8 17.Be3 Qc7 18.Qf3 Qe5 19.Bd3 h5 20.Bf4 Qd4 21.Re1 Bg4 22.Qb7 Rce8 23.Be3 Qb4 24.Bb5 Rb8 25.Qd5+ Be6 26.Qxe6+ (dijagram) Kxe6 27.Bc5+ Kf5 28.Bd3+ Kg5 29.Be3+ Kh4 30.g3+ Kg4 31.h3+ Kxh3 32.Bf5+ Qg4 33.Bxg4+ Kxg4 34.Nd5 Bd8 35.Bd4 Kf5 36.b3 a5 37.c4 Rh7 38.Re8 Rf7 39.Kg2 Rfb7 40.Kf3 a4 41.b4 Rd7 42.a3 Rbb7 43.Rf8 Kg6 44.Ke4 Be7 45.Ra8 Rd6 46.Rxa4 Re6+ 47.Kf3 Re1 48.Ra6 Rd1 49.Ke3 Kf5 50.b5 Rb1 51.a4 Rb3+ 52.Kd2 Ke4 53.Be3 Ba3 54.Rxf6 Rd7 55.Rf4+ Ke5 56.Bd4+ 1:0

bicioznijih izdanaka cetinjskog šaha, FIDE majstor Milo Pobor (2292) osvojio

je prvo mjesto na pozivnom intermajstorskom turniru u Požarevcu sa 6,5 poena. Do

ovog značajnog trijumfa na međunarodnom takmičenju stigao je sa šest pobjeda i tri remija, dok je samo u jednoj partiji potpisao kapitulaciju.

Takođe treba istaći da je standardni prvotimac ŠK „Crnogorac“ imao fantastični performans od 2411. ELO i pri tome uknjižio još 28,6 rejting poena. Jedino ostaje žal za propuštenom šansom da osvoji prvi interbal za koji mu je falilo svega pola poena. Šteta. Ali, sudeći po radu i energiji koju posjeduje, nije daleko dan kada će ovaj disciplinovani i uporni mladić kraj imena upisati prefiks IM i zakucati na vrata reprezentacije.

Poslije ovog turnira Milo je na prvoj tabli branio boje ŠK „Slavija“ iz Istočnog Sarajeva u kvalitetnoj ligi Bosne i Hercegovine i na tom takmičenju otkinuo jedan velemajstorski skalp savladavši GM Milovana Ratkovića (2498) u trećem kolu. On je sakupio pet poena i njegov doprinos ekipi da sačuva prvoligaški status bio je nemjerljiv, kao i njegovog klupskog druga Miloša Pečurice koji je na drugoj tabli uknjižio 5,5 poena.

Milu Poboru će ovo biti lijepa uvertira i dobra priprema za predstojeće Svjetsko kadetsko prvenstvo koje će se od 6. do 18. septembra održati u rumunskoj Mamaji.

Priredio: B. KADIĆ

U prostorijama ŠK ,,Budućnost“ održano ekipno prvenstvo za žene

Pehar damama sa Cetinja Dame ŠK crnogorac su šampiinke Crne Gore. Naime, u prostorijama ŠK ,,Budućnost“, nakon deceniju pause, minulog vikenda održano je ekipno

Svjetsko prvenstvo u džudou za kadete počelo juče u Sarajevu

prvenstvo Crne Gore za žene na kojem su nastupile četiri ekipe i pitanje šampiona za tekuću godinu riješile u međusobnim mečevima.

Poslije tri kola, po sedam bodova sakupile su takmičarke ŠK ,,Crnogorac“ (Jovana Srdanović, Nikolina Koljević, Selena Zindović, Jana Katnić i

Nina Delević) i ŠK ,,Mladost“, ali su dame iz crnogorske prijestonice podigle pobjednički pehar jer su uknjižile 8,5, a Nikšićanke sedam poena. Treće mjesto pripalo je ŠK ,,Budućnost“ sa šest, a četvrto bez bodova ŠK ,,Elektroprivreda“.

Prvog dana takmičenja održane su borbe u ženskoj konkurenciji do 40 i 44 kilograma, te u muškoj do 50 i 55 kilograma.

U dvorani ,,Arena Hills“ na Ilidži takmičiće se 484 takmičara iz 60 zemlja i sa pet kontinenata.

Crnu Goru predstavljaće šest takmičara – po tri u muškoj i ženskoj konkurenciji.

U muškoj konkurenciji nastupiće – Mihailo Senić (do 66 kg), Stevan Nikčević (do 73 kg), Pavle Bulatović (do 90 kg), a kod dama – Milana Stevanović (do 48 kg), Andrijana Šutović (do 52 kg) i Mia Božinović (do 57 kg). Naši takmičari danas izlaze na tatami. Mihalio Senić će za protivnika imati Batsuri

Bat Erdena iz Mongolije, a Milana Stevanović za prolaz u drugo kolo mora da savlada Japanku – Mijaki Kano.

Andrijanu Šutović u prvom kolu čeka predstavnica Mongolije – Terbiš Ariunzaja.

Mia Božinović u petak čeka pobjednicu iz duela Romdhani (Tunis) i Hebib (BiH), a istog dana boriće se i Stevan Nikčević koji za protivnika ima predstavnika Bosne i Hercegovine – Dimitrija Savića.

Posljednjeg takmičarskog dana u pojedinačnoj konkurenciji, u subotu (27. avgust), Pavle Bulatović će se sastati sa Kartsaousidisom sa Kipra.

Našu ekipu na ovom prvenstvu prati član Stručno-trenerske komisije Džudo saveza Crne Gore – Goran Dobrović, kome će pomagati Ivana Milović. D. K.

Selektor bokserske reprezentacije Nikola Ružić okuplja takmičare

Talentovani na pripremama na Žabljaku PODGORICA - Selektor bokserske reprezentacije Crne Gore Nikola Ružić objavio je spisak takmičara za sedmodnevne pripreme na Žabljaku, u konkurenciji pionira i školaraca. Navodi se da je Ružić na pripreme pozvao talentovane boksere, koji su se istakli na raznim takmičenjima.

Pozvani su: Miško Milošević (Radnički), Đorđe Mitrović (BK Podgorica), Mihailo Obrenović (Podgorica), Milija Keković (Podgorica), Nikola Raičević (Nikšić), Luka Kovačević (Nikšić), Andrija Nikitović

(Nikšić), Jovan Koljenšić (Nikšić), Matija Roganović (Nikšić).

Na spisku za pripreme do 30. avgusta su i: Jasmin Idrizović (Feniks), Iris Leković (Feniks), Adila Mušović (Feniks), Ena Hot (Feniks), Anja Tešović (Budva), Luka Otašević (Budva), Mihailo Milović (Budva), Vasilije Kujundžić (Budva) i Strahinja Mrdak (Budva).

Treninzi na Žabljaku će se obavljati po planu trenera Vitalija Jarovja, koji je nedavno došao iz Ukrajine. Jarovju će asistirati naši treneri Dragan Đuričković, Boško Drašković, Slavko Mrdak i Stevan Sjekloća. R. A.

Feljton 23

Četvrtak, 25. avgust 2022.

9.

PISMA UREDNIKU » Piše: Milan MARETIĆ OBJAVLJENA PISMA U POLITICI (Tekstovi su objavljeni na ekavici u skladu sa tehničkim uređenjem lista, a naslove tekstova dao je urednik rubrike lista Politika) 11. 5. 2017.

STALJIN „POMERIO“ DAN ARMIJE Javljam vam se povodom priloga „Pogrešan datum“, objavljenog 08. maja ove godine. Citiram: „Na primer, Prva proleterska brigada osnovana 21. decembra 1941. godine, ali kako se taj dan poklapao sa nekim Hazjaninovim jubilejom, to je datum pomeren, pa se Dan armije obeležavao dan kasnije“. Hazjanin je Josif Visarionovič Staljin, a na dan osnivanja Prve proleterske brigade bio je njegov 62. rođendan.

Miloš Vuksanović u knjizi „Prva proleterska brigada“, Beograd, 1981. godine piše, citiram: „Od odluke CKKPJ i Vrhovnog štaba 07. decembra 1941. godine, pa do njenog osnivanja, prošlo je 14 dana.

Bataljoni su pristizali u Rudo, počev od 17. decembra i Vrhovni komandant je mogao da ih postroji 19. ili 20. decembra, da napiše naredbu i da im je saopšti. Realno je pretpostaviti da je osnivanje brigade namjerno izvršeno 21. decembra, na dan rođenja J. V. Staljina. To je bilo u duhu ondašnje situacije“.

Vrhovni komandant Josip Broz Tito je donio 17. decembra 1947. godine naredbu o ustanovljenju Dana Jugoslovenske armije - 22. decembra, kao dana kada je osnovana Prva proleterska brigada. Ta naredba je izazvala mnoga pitanja, u pogledu dana osnivanja Prve proleterske brigade, naročito kod boraca koji su tom činu prisustvovali i još ga imali u svježem sjećanju.

Neizvjesnost je bila još veća kada je drug Tito u izvještaju na Petom kongresu KPJ citirao naredbu koju je pred strojem u Rudom pročitao politički komesar Prve proleterske brigade. Ta naredba je sačuvana, u kojoj stoji da je brigada osnovana 21. decembra 1941. godine i nalazi se u Vojno-istorijskom institutu.

28. 11. 2018.

DVE HEROINE Javljam se povodom pisma „Sećanje na dr Sašu Božović“, objavljenog 24. novembra 2018. u ovoj rubrici.

U lepom i afirmativnom tekstu, autor navodi citiram: „Rođena Beograđanka, iz svešteničke porodice, lekar u ratu i miru, ranjeni borac, žena pukovnik, majka junak, partizanka Prve proleterske brigade sa Neretve i Sutjeske, osnivač ratnih bolnica…“.



Prva proleterska brigada je osnovana 21. decembra 1941.

Josip Broz Tito je donio 17. 12. 1947. naredbu o ustanovljenju Dana Jugoslovenske armije - 22. decembra, kao dana kada je osnovana Prva proleterska brigada. Ta naredba je izazvala mnoga pitanja, naročito kod boraca koji su tom činu prisustvovali. Tito je u izvještaju na Petom kongresu KPJ citirao naredbu koju je pred strojem u Rudom pročitao politički komesar Prve proleterske. Ta naredba je sačuvana, u kojoj stoji da je brigada osnovana 21. decembra 1941. i nalazi se u Vojno-istorijskom institutu

Tito vrši smotru Prve proleterske brigade u Rudom, decembar 1941. godine



Donosimo kritičke priloge koje je autor u protekle 32 godine objavio u podgoričkoj Pobjedi i beogradskoj Politici. Maretić je povremeno reagovao na netačnosti i proizvoljnosti u pismima čitalaca u ta dva lista, iznoseći u znalačkom maniru pred javnost suve činjenice. Pritom nije „rasipao“ riječi, već pisao koliko je neophodno da se kritički poentira, često i na vrlo duhovit način. Maretićeva pisma objavljena su u knjizi „Pisma uredniku“, koju je 2021. izdao kolašinski „Lider montmedia“

„Saznali smo od Saše životnu priču i majke sa buketom poljskog cveća donetog u Beograd, oktobra 1944. godine gde je došla da prepozna poginuog sina. Na zakazanom mestu - Slaviji nije ga našla.

Cveće je stavila na tela palih oslobodilaca Beograda.“ Dr Saša Božović je iz poznate porodice Magazinović, njen otac je prota Sava Magazinović, a u porodici je bilo pet sveštenika.

Za majku palog borca, Saša navodi da je to Milena, čiji je sin Dušan Milutinović iz Pipera, Crna Gora, narodni heroj, poginuo prilikom oslobođenja Beograda, 20. oktobra 1944. kao zamenik komandanta Prvog bataljona Prve proleterske brigade i tada sahranjen na Slaviji. Saša je sačekala Milenu na železničkoj stanici i zajedno su krenule prema Slaviji.

Citiram iz knjige Saše Božović „Tebi moja Dolores“: „Milena laganim hodom prilazi levom grobu, pa desnom.

Poljubi ih. Tek tada priđe i zagrli srednju piramidu sa ime-

Dobrica Ćosić: U poznu jesen 1942. otpočelo je četničko klanje pristalica i simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta. Na savetovanju u manastiru Ljubostinji učestvovalo je nekoliko četničkih vojvoda iz zapadnog Pomoravlja. Osuđeni su na smrt klanjem: Radoje Krstić, Dojčin Savić, Sveta Babović, sestra i sin Mike Radovanovića iz Trstenika, Žika Valjarević, tri brata Karamatovića

majke još ne znaju i iščekuju svoje sinove, pa tek njenom Dušanu. Ne mogu više. Zajecah glasno.“

Dr Saša Božović

nom svoga sina. Malo postoja sa glavom oslonjenom na tek isklesano drvo. A zatim se diže i poče da ih kiti sitnim hrizantemama izvađenim iz torbice, a jabuke stavlja pri dnu. I uvek istim redom. Nikad ne pogreši, da se zaleti i prvo stavi cveće Dušanu, da prvo spusti jabuku ispred njegove piramide. Uvek prvo onoj dvojici čije

Tito, Staljin i Molotov u Moskvi

13. 8. 2019.

PISANA SVEDOČANSTVA O „ANTIFAŠIZMU“ ČETNIKA Javljam se posle više objavljenih pisama na temu partizanskog, odnosno ravnogorskog pokreta. Citiraću deo teksta „Zlatousti Radoje“ Dobrice Ćosića („Prijatelji moga veka“, izdavač „Službeni glasnik“, Beograd 2011): „U poznu jesen 1942. otpočelo je četničko klanje pristalica i simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta. Na savetovanju u manastiru Ljubostinji, koje je organizovao Bogdan Gordić, trstenički vojvoda, bez Nikolajevog prisustva, učestvovalo je nekoliko četničkih vojvoda iz zapadnog Pomoravlja. Osuđeni su na smrt klanjem: Radoje Kr-

Tito u poratnim godinama, ispod Staljinovog portreta

stić, kamenorezac iz Popine, Dojčin Savić, pekar iz Trstenika, Sveta Babović, seljak iz Grabovca, sestra i sin Mike Radovanovića iz Trstenika, Žika Valjarević, zemljoradnik iz Novog Sela, tri brata Karamatovića iz Odžaka. Posle klanja Radoja Krstića, zaklan je Sveta Babović, seljak iz Grabovca, tri brata Karamatovića iz Odžaka, Žika Valjarević iz Novog Sela i neki Vrnjčani koji su poklani na Goču. Na Badnje veče 1942, u mom zavičaju četnici Draže Mihailovića započeli su po spiskovima „trebljenje gube u torini“ - klanje komunista, partizanskih i ruskih pristalica i simpatizera. Pošto nisu uspeli da uhvate ni jednog „komunističkog kolovođu“, četnici su u Poljni, na pragu kuće, zaklali studentkinju Branku Brkić, komunistu, najlepšu devojku u našem srezu i Levču, za njom i pored nje na pragu kuće i njenog oca.

U Velikoj Drenovi „četnička trojka“ na Badnje veče zaklala je samo Tisu Đonđulu.

Navešću još samo jedan potresan i jedinstven primer hrabrosti, junaštva, neustrašivosti, nesalomivosti i neverovatnog samoodricanja Darinke Radović i njenih kćeri Stanke i Radmile iz sela Rajkovac kod Topole. Knjiga „Narodni heroji Jugoslavije“, pripremio Institut za savremenu istoriju, Beograd 1975. godine.

Citiram: „U zemunici se skrivao jedan partizan. Četnici su tražili od Darinke (23. maj 1943) i njenih kćeri da otkriju zemunicu i ranjenog partiza-

na. One su sve tri odricale da zemunica i ranjeni partizan uopšte postoje. Počeli su da muče najmlađu kćer, četrnaestogodišnju Stanku, tražeći od nje i Darinke priznanje i preteći da će je zaklati. Svirepi zločinci su pred očima majke i starije sestre zaklali malu Stanku. Pošto su preživele majka i kćerka su odbijale da priznaju saradnju sa partizanima, četnici su počeli da kolju stariju kćer Radmilu. I dvadesetogodišnja Radmila je prerezanog grkljana u ropcu pala pred noge svoje nemoćne vezane majke. Darinka je i dalje ćutala. Podivljali četnički zločinci zaklali su na kraju i nju“.

14. 8. 2019.

BRAČNI PAR ABRAMOVIĆ NISU NARODNI HEROJI Javljam se povodom teksta „Portret bez rama, Marina Abramović, zvezda performansa“ objavljenog 11. avgusta 2019. godine. Tekst počinje rečima: „Narodni heroji Danica i Vojin Abramović pobrinuli su se da njihova kćerka Marina svake godine slavi rođendan 29. novembra na Dan republike“.

Dve Danice su narodni heroji: Danica Materić iz Drvara poginula aprila 1943. godine kod Knina i Danica Milosavljević iz Užica, umrla prošle godine u Beogradu.

Ni Danica ni Vojin Abramović, Marinini roditelji, nisu narodni heroji.

(Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Iv.br.452/2021;1417/2021;685/2022 Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” a.d Podgorica, ul. Moskovska br. 29, Podgorica, protiv izvršnog dužnika MILICE MARKOVIĆ (ranije prezimena KAPA KALUĐEROVIĆ), adr. Bulevar crnogorskih junaka br. 270, Cetinje i adr. Iva Vizina b.b., Podgorica i drugih, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici 1. Milica Marković (ranija prezimena Kapa Kaluđerović), adr. Bulevar crnogorskih junaka br. 270, Cetinje i adr. Iva Vizina b.b., Podgorica; 2. Ivan Bastać, adr. Rijeka Crnojevića b.b., Cetinje; 3. Dragan Petričević, adr. Njegoševa br.50, Cetinje, i naselje Gipos b.b., Cetinje, sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Rješenja o izvršenju gornjih poslovnih oznaka, sa prijedlozima za izvršenje i prilozima i Rješenja o troškovima izvršnog postupka gornjih poslovnih oznaka od 24.08.2022. godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snose same stranke. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, 24.08.2022

Javni izvršitelj Vidak Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJEM nenamješten jednosoban stan sa velikom zastakljenom terasom. Blizu Autobuske stanice. 180e Tel.067/809-693 1

RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom.

Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2 STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova, adaptacije, popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel: 069/926-382; 020/629-558 3 POTREBNI RADNICI -pomoćni kuvar/ica, konobar, pomoćni šanker/ica.

Restoran Elit, Capital Plaza, Podgorica.

Tel.067/877-677 4 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija.

Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 5

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Aleksić Marije, ul. Voja Deretića bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 229.958,93 eura, dana 24.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1482/2015 od 18.06.2015.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene kod notara Ljubiše Markovića iz Nikšića pod poslovnom oznakom UZZ 13/2012 dana 11.01.2012. godine, i rješenja poslovne oznake I.br.1482/15 od 29.10.2019. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

Poslovni broj: I.br. 2098/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore- osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Utješinović Dalibora iz Nikšića, ul. Novice Cerovića br.6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59.580,31 eura, dana 24.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2098/15 od 12.11.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11662/2008 dana 19.08.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se deseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 20 KO Nikšić PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 2502, plan/skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja dvorište, površine 333m2, katastarska parcela broj 2502, broj zgrade 1, plan/skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 172m2, katastarska parcela broj 2503, podbroj 2, plan/skica 34/347, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja pašnjak 1.klase, površine 180m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD1, spratnost P, površine 125m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD2, spratnost P1, površine 90m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD3, spratnost P2, površine 90m2, - sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za desetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 21.09.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 133.900,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br.

1482/2015 od 29.12.2020.godine.

IV Na desetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 13.390,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na im e cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2423/08 od 08.02.08.god. za iznos duga 120.000,00 eura, te zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, zatim podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ. br.13/12 za iznos duga 31.908,17 eura i zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12, zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/373 od 31.01.2013. god.

I Određuje se sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 3449 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 2191, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 50m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za sedmu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 21.09.2022.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 38.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2098/15 od 29.09.2017.godine.

IV Na sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.800,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.279 od 08.02.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca a po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Poslovni broj: I.br. 1482/2015

Dana 24.08.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Dana 24.08.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

1270

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi, tetki i babi

VIDI

VIDI

od brata MILA, snahe NEĐELJKE, bratanića ZELJKA i bratanične SUZANE sa porodicama

od brata RADA, snahe VERE, bratanića FILIPA i bratanični TANJE, SANJE i SLAĐANE sa porodicama

1271 Posljednji pozdrav

VELJKU Žalimo zbog tvoje smrti iskreni prijatelju naše porodice

NIKOVIĆI ROSE sa djecom 1272

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Posljednji pozdrav našem voljenom bratu, đeveru i stricu

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Hvala ti za sve što si uradio za nas.

Brat GAJO, snaha MIRA, sinovci KRSTO i BLAŽO, sinovična IVANA

1247 Tužnim srcem javljamo da je dana 24. avgusta, poslije kraće bolesti, preminuo u 73. godini života naš dragi

Posljednji pozdrav ujaku

Posljednji pozdrav dragom

VELJKU

VELJKU RAMADANOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

TADIJA Ratkov VIŠNJIĆ

Porodica STANKOVIĆ Porodica pok. BOŽA MUHADINOVIĆA

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 25. avgusta od 11 do 16 časova i dana 26. avgusta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.

1266

1265

Opraštamo se od naše strine i jetrve

Prođe četrdeset tužnih dana u dubokom bolu za

Ožalošćeni: supruga ZORKA, sin VLADIMIR – BAĆKO, kćerke MARIJA i OLIVERA, brat MIODRAG, sestre MIOLJKA, DARINKA i STANKA, snahe VERICA, KOVILJKA i VINKA, unučad, sinovci, sinovice, sestrići, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina

OLGE GAZIVODE

VOJISLAVOM – GORANOM PAVLOVIĆEM

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

1268

VESKO, BAĆKO, SENKA i MIKICA 1269

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Oni koje volimo nikad ne odlaze. Prate nas u stopu svakog dana.

Ne vidimo ih, ne čujemo ali su uvijek tu neđe.

UVIJEK ĆEŠ biti sa nama. Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav jača od vremena i zaborava.

SESTRA STOJANKA – CICA RADULOVIĆ sa porodicom 1267

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Tužnim srcem javljamo da je dana 24. avgusta 2022. u 73 godini preminula naša draga majka, baba, sestra, jetrva, strina i zaova

Posljednji pozdrav voljenom suprugu, ocu, tastu i đedu

Дана 24. августа 2022. умрла је у 75. години живота

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

VIDOSAVA - VIDE pok. Neđa PAVIĆEVIĆ ЈОВАНКА - ГАРА Ђурова ДРАГОЈЕВИЋ

rođena Radonjić

Саучешће примамо дана 25. августа од 9 до 13.30 часова у градској капели Чепурци, када крећемо за родно село Бобија гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Saučešće primamo dana 25. avgusta u kapeli Vrbice – Dobrota od 10 do 17 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

Bolan je rastanak sa tobom.

Hvala ti za svu ljubav i podršku koje si nam pružao.

Vječno ćemo pamtiti tvoj blagi osmijeh i veliko srce u kom je bilo mjesta za sve nas.

Ожалошћени: брат ПАВЛЕ, снахе ЗОРА и ЈОВАНКА - ЈОША, брат од стрица ДУШАН, сестре од стрица ЉУБИЦА, АНЂА и ЈЕЛЕНА, братанићи, братаничине, сестрићи, сестричне и остала бројна родбина

Ožalošćeni: kćer MILENA, sin MILORAD, braća RADE i MILO, sestre BOSE, DRAGE i MILKA, unučad ANJA, KATARINA i JANA, BALŠA, FILIP, MIJAT i PETAR, zaove ZORKA i BULA, jetrva JAGODA, đeveričić ŽELJKO, bratanične, bratanići, sestrične, sestrići, snahe i ostala mnogobrojna rodbina PAVIĆEVIĆ i RADONJIĆ

Supruga MILEVA, ćerka MIRJANA, unučad SOFIJA i TODOR, zet LUKA ĐONOVIĆ i prijateljica VUKICA

1239

1263

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem zetu

1257 Posljednji pozdrav voljenom zetu

DAMJANU VUČKOVIĆU

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno hodao.

Hvala ti za iskreno prijateljstvo.

Teško je opisati riječima tvoju dobrotu, plemenitost i radost kojima si plijenio sve nas.

Hvala ti na svemu što si činio za nas.

Neka ti je laka crna zemlja.

Dado, prerano si otišao ali u sjećanju ćeš živjeti zauvijek.

NIKOLA NOVAKOVIĆ sa porodicom

1262 JOVO i CECA KALUĐEROVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

MARKO Nikolin MARTINOVIĆ

KOLE KALUĐEROVIĆ sa porodicom

1260

1258

Posljednji tužni pozdrav našem voljenom

Posljednji pozdrav zetu

17. 3. 1924 – 2. 2. 1998.

Supruga

Snaha

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU ROSE

15. 1. 1929 – 14. 8. 2010.

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

SENKA

22. 12. 1955 – 25. 8. 2020.

Roditeljska ljubav, plemenitost, dobrota i najljepše ljudske vrline krasile su vas do posljednjeg dana vašeg časnog i dostojanstvenog života.

Vječno ćemo čuvati uspomenu na vas.

Bolan je rastanak sa tobom, VENAŠU! Bio si naš iskren prijatelj i dobrotvor kuće naše.

Hvala ti na svemu što si učinio za našu familiju, kao i na pažnji prema našoj sestri Milevi koju si joj nesebično pružao.

Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si Ponosno Hodao.

Bio si naš iskren prijatelj.

Druženje sa tobom činilo nas je radosnim.

Hvala ti na tvojoj dobroti i iskrenosti prema nama.

VAŠI NAJMILIJI 1264 BLAGOTA KALUĐEROVIĆ sa porodicom

Tvoji prijatelji: ĐOKO, SLOBODANKA, MILOVAN, MARKO i MAJA KALUĐEROVIĆ

1261

1259

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Tužnim srcem javljamo rodbini, prijateljima, kumovima i poznanicima da nas je dana 24. avgusta 2022. u 75. godini života napustio naš voljeni

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 23. avgusta 2022. u 83. godini preminuo naš dragi Дана 24. августа 2022. године умрла је, у 85. години живота, наша

VELJKO Blažov RAMADANOVIĆ

STEVAN Andrijin ŠUKOVIĆ

ОЛГА Крстова ГАЗИВОДА рођена Шофранац

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Novom groblju na Cetinju 25. avgusta od 12 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju.

Ožalošćeni: supruga MILEVA, ćerka MIRJANA, brat BOŠKO, sestra ZLATANA, brat od strica VESKO, snaha MIRJANA, sestre od strica STANKA, VASILJKA, JOVANKA, MILEVA i ZORKA, zet LUKA, unučad SOFIJA i TODOR, sinovci KRSTO i BLAŽO, sinovična IVANA i ostala mnogobrojna rodbina

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi dana 25. avgusta od 10 do 13.30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 14 časova na Novom gradskom groblju u Budvi.

Ožalošćeni: supruga NATALIJA, ćerke VEDRANA i NATAŠA, sestra DARA GOVEDARICA sa porodicom, LOLA sa porodicom, GORDANA sa porodicom, sinovci DUŠKO, ADRIJANO, MARKO i VLADO i ostala rodbina

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 24. августа од 10 до 15 часова и 25. августа од 9 до 11 часова, када крећемо за село Додоше, гдје ће се обавити сахрана у породичној гробници у 13 часова. Кућа жалости: Ул. Московска бр. 56, Подгорица.

Ожалошћени: синови МАРКО и БОШКО - БОРО, кћерка МИЛКА, браћа ЂОРЂЕ и ДРАГО, снахе ЗАГОРКА, АНА, ЈОВАНКА и МАЦА, јетрва СЕНКА, унучад МИЛОШ, НИКОЛА, МАЈА, КРСТО, МИЛО, МИЛИЦА и ДУЊА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, заовичићи, заовичне и остала родбина 1233

1244 Posljednji pozdrav našem dragom

Opraštamo se od naše mnogo dobre i voljene sestre

1246 Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

OLGE Krstove GAZIVODA

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

rođena Šofranac

DAMJANU VUČKOVIĆU TOMAŠEVIĆ SAŠA, IGOR i BORKO

Teško mi pada rastanak sa tobom.

Bio si mi pravi brat.

Gledao si na mene i moje sestre kao roditelj, a roditelje si mi gledao kao na svoje.

Počivaj u miru.

1256 Posljednji pozdrav dragom bratu

Draga naša Vonje, hvala ti na izuzetnoj sestrinskoj ljubavi i pažnji.

Radovala si se svakom našem susretu i svemu lijepom što se događalo u našoj porodici. Stvarala si atmosferu bliskog prijateljstva između roda i doma, i uživala si u tome. Ostavljaš divnu porodicu i odlaziš punog srca.

Hvala ti, Vonje, na tome što si živjela častan, pošten i dostojanstven život. Ostaju lijepe uspomene i sjećanja na sva tvoja dobročinstva.

Mnogo mi teško pada to što iz zdravstvenih razloga nijesam bio u mogućnosti da te ispratim na vječni počinak.

Brat od strica VESKO i snaha NATAŠA

DAMJANU - DADU VUČKOVIĆU

Brat DRAGO sa porodicom

Sestra VLADANA, zet IVAN, sestrić TADIJA RADOMAN 1236

1248 Napustio nas je dragi i pažljivi brat od strica

1253

Posljednji pozdrav dragom bratu

Nema više naše tetke

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

OLGE

VELJKO Blažov RAMADANOVIĆ od sestre ZLATE sa porodicom Uvijek smo od tebe imale veliku pažnju, ljubav i poštovanje.

Gledao si na nas kao brat i kao roditelj.

Neka tvoja dobra duša počiva u raju.

1252 Posljednji pozdrav voljenom svaku i tetku

„Bila mi je tetka Olga, zvala me tetka Olga“... Uvijek si stigla tamo gdje si potrebna i sačekala svakog ko se ka tebi uputio. Nedostaje da zazvoni telefon, svakog jutra, da se javiš, da čujem glas natopljen ljubavlju. Mnogo nas se ugrijalo na tvom ognjištu topline, posvećenosti i pažnje.

Odlazite i odnosite sa sobom dobrotu koja ne uzmiče i čovječnost koja slijedi naloge svoje savjesti.

Dala si sve što si mogla. Javljaćeš se i dalje u sjećanjima i uspomenama na lijepo djetinjstvo.

Sestre od strica: STANKA, VASE, JOVANKA, MILEVA i ZORKA sa porodicama Voli te DADA

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

1249

Dragi Veljko, hvala ti na svemu što si učinio za mene i moju porodicu.

Počivaj u miru.

Od porodice pokojnog VOJA VUKIĆEVIĆA 1251

1254

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Дана 22. августа 2022. у 88. години живота, преминуо је наш драги

SJEĆANJE

Danas se navršava godina dana od kada je prestalo da kuca tvoje plemenito srce

MAKSIM Novakov VOJINOVIĆ

МАРКО Ђуров ВУШУРОВИЋ

Сахрана је обављена у кругу породице дана 24. августа у 13 часова на Новом гробљу на Цетињу.

DRAŽEN VUKČEVIĆ

Dvadeset je tužnih godina sada, nezaboravni najdraži Dražene.

Tvoj osmijeh je grijao od sunca toplije. Tvoje oči su bile od neba vedrije, a tvoja duša k’o svilen konac bila je. Bog nije smio taj konac da prekine.

Počivaj u miru, a ja kad budem dolazio u vječnost volio bih da me ti sretneš sa moje dvije sestre.

Teško je prihvatiti istinu da te više nema u našem domu da slavimo tvoj rođendan, početak našeg zajedničkog života.

Sada mi jedino preostaje tužno sjećanje kada si me iznenada napuštio i ostala tuga i bol. Nadam se da si našao mir sa tvojim najmilijima.

Počivaj u miru, među anđelima.

Moja duša i ranjeno srce čuvaće te od zaborava.

Tvoja supruga SENKA 1250

Ожалошћени: унучад МИЛАН, ДЕЈАН, МАРИЈА и ДИЈАНА Tvoj profesor VESELJKO POPOVIĆ

1240

1234

Posljednji pozdrav dragom đedu

Prošla je godina dana od smrti naše drage

MARKU

DRAGICE Milutinove JANKOVIĆ rođ. Đurašković 25. 8. 2021 – 25. 8. 2022.

Unučad: MILAN, DEJAN, MARIJA i DIJANA

POMENI

MAKSIMA VOJINOVIĆA Mnogi ljudi prođu kroz naš život...

Neki nas okrznu, neki dodirnu, a izabrani ostave neizbrisiv trag.

Ti si svojom plemenitošću, dobrotom, jedinstvenim humorom, ostavio neizbrisiv trag u našim srcima.

Ostaješ trajno poštovan i voljen!

Bio si nam đed kakav se poželjeti može.

Počivaj u miru, mi te čuvamo od zaborava.

1241

Danas je godina od odlaska našeg dragog

Porodica će na gradskom groblju Čepurci posjetiti njenu vječnu kuću.

Dana 25. avgusta 2022. godine navršava se petnaest godina od smrti našeg dragog

Ožalošćene porodice JANKOVIĆ i ĐURAŠKOVIĆ

LJILJANA, PETAR i MILENA BRAJOVIĆ 1255 Danas se navršava godina dana od smrti našeg dragog pašanoga, svojaka i tetka

1242 Majko...

MAKSIMA N. VOJINOVIĆA

IBRA ĐOZGIĆA

Vrijeme koje je prošlo i koje će proći ne može izbrisati sjećanja na tvoj dragi i plemeniti lik.

Počivaj u miru, dobri čovječe.

Godine prolaze, a sjećanje na tebe, tvoju dobrotu i plemenitost trajaće koliko i mi.

DRAGICA Milutinova JANKOVIĆ rođ. Đurašković 25. 8. 2021 – 25. 8. 2022.

Tvoja PORODICA

Prošla je godina dana od kada si otišla iznenada i tiho...

Nadam se u neki bolji svijet bez bola i tuge...

Jednog dana ćemo opet biti zajedno, a do tada znaj da te i dalje volim najviše na svijetu...

1237 Deset godina od kada počiva naš dragi suprug, otac, đed i svekar 25. 8. 2012 – 25. 8. 2022.

LJUBOMIR PEJOVIĆ sa porodicom

1245 Dvije su godine od rastanka s tobom, dragi brate

Tvoj sin BLAŽO

1243

MIKO ĐEKOVIĆ

VELJKO Jovanov VUJOVIĆ Počivaj u miru, a naša sjećanja sve su jača i bolnija od kada nijesi sa nama.

Ti si nas napuštio, ali tuga za tobom i ponos na tebe nikad neće.

Tvoja PORODICA 1235 Tvoje SESTRE i BRAT OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 1238

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Marketing

31

32 Marketing

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 25. avgust 2022. • broj 335.

ili :

zbog čega serija ,,House of the Dragon“, vizuelno grandiozan prednastavak kultne fantazije ,,Game of Thrones“, pati od narativne skučenosti Str. 4, 5, 6. i 7.

Cijeli Vesteros na jednom stolu

3

Četvrtak, 25. avgust 2022.

A cappella

Visine N

ije bilo davno kad sam u jednoj kolumni pominjao Mariju Vuković i njen doprinos crnogorskoj prepoznatljivosti. U tom tekstu, kao nebrojeno puta do sada, pomenuo sam kulturu i sport kao jedine prepoznatljivosti Crne Gore u koje se ne ulaže ni približno onoliko koliko se svima nama dobrim vraća. U ovom vremenu ludila na svim meridijanima, čini se da jedino kultura i sport nijesu teme oko kojih se svijet svađa i gloži. Svi prate sport, evropska, svjetska prvenstva, razni sportovi i razna takmičenja dostupni su za gledanje. Naravno, male zemlje poput Crne Gore sve to prate s posebnim osjećajem i uvijek s posebnim nadama, jer iz fonda iz kog crpimo te rezultate, neki se mogu brojati u nevjerovatne uspjehe. Takvo je i Marijino srebro na Evropskom prvenstvu. To je njena, krvavim radom stečena medalja, ali je i moja i tvoja, jer Marija je crnogorska atletičarka a nije baš da smo kao država u redu svjetskih atletskih sila.

Bravo ti ga, Marija. Biti drugi u Evropi u čemu god hoćeš, uspjeh je vrijedan prepričavanja pokoljenjima. Sjetićemo se i vaterpolista, rukometašica, košarkaša, pa i fudbalera u godini kada smo u kvalifikacijama bili ispred Engleske, kao i utakmica Zete i Budućnosti protiv evropskih velikana Rendžersa i La Korunje. Tako je, bio je to tračak nade da smo na pravom putu.

*** Ajde da se naglas prisjetimo i Šula Jovovića, Miloša Karadaglića, Alme Mićić, Darka Nikčevića i Srđe Bulatovića i mnogih drugih samo iz muzičkih voda, ali i onih koji pronose crnogorski kulturni potpis širom planete i najbolji su mogući ambasadori naše zemlje.

Sa tankom, da ne kažemo mizernom podrškom države. S druge strane, kada bismo nabrajali sve promašaje i suvišne izdatke iste ove naše države, falilo bi nam i vremena i papira. Šta nam to govori? Ako smo mala zemlja, a jesmo, onda je svaki dragulj poput Marije, bio on u svijetu sporta ili kulture, najvažnija karika u lancu, sama „glava“ oko koje

Piše: Vladimir MARAŠ

Ako smo mala zemlja, a jesmo, onda je svaki dragulj poput Marije, bio on u svijetu sporta ili kulture, najvažnija karika u lancu, sama „glava“ oko koje treba praviti sistem. To se zove prirodno odrastanje jednog društva – dakle, idemo samo za najboljima, pratimo njihove domete i potrebe i to je najbrži i nakraći put do uređenog sistema

treba praviti sistem. To se zove prirodno odrastanje jednog društva – dakle, idemo samo za najboljima, pratimo njihove domete i potrebe i to je definitivno najbrži i nakraći put do uređenog sistema. Da li to do sada niko nije vidio ili, što bi bilo najgore od svega, vidio je pa ignorisao, nikada nećemo utvrditi. Ali je jasno kao dan da kompletna priča strategije razvoja

ove države mora da se vodi na tromeđi turizam – sport – kultura.

Dosta nam je bilo političkih performansa koji kao konačni rezultat nude samo osjećaj bespomoćnosti i sramote. Dosta je suludih politikantskih igrica koje za rezultat samo imaju nove dugove i zaduženja, dosta je bilo gubljenja (našeg) vremena i uništavanja generacija koje samo čekaju priliku i šansu da napuste Crnu Goru. Kao i Marija, prije neki dan je osvanula vijest da je mlada i talentovana Lana Pudar uzela evropsko zlato u plivanju za Bosnu i Hercegovinu. Ako je vjerovati portalima i navodima koji preplavljiuju društvene mreže, Lana je početke karijere napravila u plasteniku, s plastičnim bazenom okvirnih dimenzija 3x2, vezana rastegljivom trakom za leđa kupaćeg kostima, plivajući faktički u mjestu. Sve to prati i fotografija koja izgleda toliko nevjerovatno, ako znamo da u tim uslovima nastaje plivačko evropsko zlato. Sunce ti bogovo!

*** Eto, to su ovi prostori i to je rezultat našeg višedecenijskog posrtanja u ratovima i trvenjima. Da su Marija i Lana pošle davno u Njemačku, Belgiju ili Francusku, danas bi te zemlje posjedovale njihove medalje. I ne bi to bilo ništa strašno, nije Balkan jedini geografski prostor iz kog se bježi. Čitav svijet obiluje ljudima koji su iz raznih razloga pobjegli iz matičnih zemalja i našli sreću i uslove za normalan život u nekoj od uređenih zemalja svijeta.

U tome leži bogatstvo tih zemalja, a tuga onih iz kojih se bježi.

Ulaganjem u kulturu i sport akumuliraćemo i mnoge druge pobočne stvari. To ne treba da bude malo uvećano ulaganje, već jasna strateška odluka o ogromnom ulaganju u kulturu i sport. O tome da počnemo da pravimo heroje od umjetnika i sportista. Dakle, radi se o koraku od sedam milja. Paralelno sa tim, baviti se obrazovanjem i naukom, pa onda medijima. Pa ćemo vidjeti kako se polako smanjuje odliv mozgova i kako najbolji odjednom ostaju ovdje. I kako se, nekako preko noći, popravljaju uslovi i ambijent u kome živimo. Da nam visine ostanu ovdje, a ne da idu negdje tamo.

4

Četvrtak, 25. avgust 2022.

,,House of the Dragon“: Vizuelno grandiozan pred

C na

theposterdb.com

U FOKUSU

T

argerijani su vladali tako dobro za sebe i sasvim pristojno za druge i jedino što ih je moglo srušiti su oni sami.

Princeza Renira (Mili Alkok) - centralni lik u fantazijskom sučeljavanju sa patrijarhatom

Ljubaznošću servisa HBO i Warner Bros, već smo imali priliku da ekskluzivno pogledamo šest od deset epizoda. I da se uvjerimo da su kreatori zaista imali namjeru da iz ,,Game of Thrones“ u novi projekat ugrade najbolje, ono što su fanovi najviše voljeli i što ih je najviše angažovalo. Nažalost, u tom letu na krilima zmajeva, nijesu uspjeli da uhvate taj divni horizont

Prvo ,,Drakaris“

Tu tvrdnju vam otprilike prodaje serija ,,House of the Dragon“ - baladu o seriji ,,Game of Thrones“, onom fantazijskom blokbasteru koji je u završnici sam sebi priredio svilen gajtan pred milionima fanova... Ili, sve to je jedno opravdanje: zašto je tako moralo da bude.

Takođe, svi Targerijani ludi su na isti način, pa su i svi oko kojih se u potpunosti vrti radnja serije ,,House of the Dragon“, tu da

Četvrtak, 25. avgust 2022.

5

Cijeli Vesteros a jednom stolu

buzzfeed.com

dnastavak kultne fantazije ,,Game of Thrones“ pati od narativne skučenosti

Let zmajeva nad Kraljevom lukom od kog zastaje dah

objasne zbog čega je Deneris Targerijan u ,,Game of Thrones“ sebi skuvala gorku sudbinu. To nam onako tolstojevski podvali Rajan Kondal, kreator saj-faj drame ,,Colony“ i scenarista akcione avanture ,,Hercules“ (Bret Ratner, 2014), koji se prihvatio i posla adaptacije djelova knjige ,,Fire&Blood“, fantazijskog hita Džordža R. R. Martina... Svaki pristojan zaljubljenik u fantastiku već je uoči premijerne epizode 22. avgusta znao: ,,House of the Dragon“ je u odnosu na ,,Game of Thrones“ prequel, narativ koji je prethodio debelo ranije onom ,,glavnom“.

Na isti način na koji je knjiga ,,Fi-

re&Blood“ opisala jednu fantazijsku istoriju, mnogo prije one u osnovnom ,,A Song of Ice and Fire“ serijalu Martinovih knjiga.

Ljubaznošću televizije HBO i servisa velike produkcijske kuće holivudskog spektabla Warner Bros, već smo imali priliku da među prvima u svijetu ekskluzivno pogledamo šest uvodnih epizoda. I da se uvjerimo da su kreatori ,,House of the Dragon“ zaista imali namjeru da iz ,,Game of Thrones“ u novi projekat ugrade najbolje, ono što su fanovi najviše voljeli i što ih je najviše angažovalo. I u tom letu na krilima zmajeva ne uspijevaju u cjelini da uhvate taj divni horizont.

Odmah da štrikiramo sve što ljudi koji vole ,,Game of Thrones“ mogu da očekuju: tu je politička intriga, jaka dekonstrukcija borbe za moći, strast za koju je moć i zabranjeno jak afrodizijak, hektolitri krvi prosuti sa ili bez pokrića... E da: zmajevi, nikad grandiozniji, strašniji, opasniji, umiljatiji; u nikad luđem letu nad predivnim i grešnim obalama Vesterosa, tim konturama čvrste i okrutne vladavine Targerijena. Mačevi, dueli, konjanici, oklopi, vitezovi, mračne šume; uske ulice, noći koje trepere samo od baklji i života žednih očiju. Sve, sve je to ,,House of the Dragon“, a najprije je, pomalo

nihilistična i cinična studija patrijarhalnog sistema kojem voljno ili nevoljno sudjelujemo i svi mi. I to, naravno, teško može da promijeni i jedno obožavano ,,Drakaris!“, koje sleti sa ženske usne već u prvoj epizodi, i zbog kog ćete se naježiti taman kao i na prve taktove obožavane ,,Game of Thrones“ melodije.

Očevi i kćeri

Ali, doćemo do toga – jer prvo valja jasno pokazati što seriji ,,House of the Dragon“ nedostaje. Ukratko i vrlo jasno: fali joj širina Vesterosa. Svih raznolikih i Nastavak na sljedećoj stranici

danofgeek.com

6

Četvrtak, 25. avgust 2022.

posve osobenih karaktera, porodica, krajeva, običaja. Fali ono sučeljavanje osoba i klanova koji, u udaljenim krajevima, na skoro iste načine prije svega pokušavaju da prežive, pa tek potom da se ostvare ili obezbijede neki napredak. Taj cijeli atlas jednog velikog i autentičnog, rascvjetalog ili trulog, a posve čovjekolikog svijeta koji je pošao po zlu, ono je što je ,,Game of Thrones“ činilo tako primamljivim, više od svake igre politike, moći i seksa.

E, ,,House of the Dragon“ to nema jer je sveden na dinamiku likova iz vladarske („zmajevske“) kuće Targerijan, dok ostalo i obožavano plemstvo srijećemo samo uzgred, u prolazu, u nekoj rečenici... Tako da ovdje imamo jedan potpuni paradoks: koliko god se autorski tim trudio da vizuelno opravda tih famoznih 20-25 miliona eura potrošenih po epizodi, i koliko god taj let sa visine zmajevog krila i horizont velike krvave bitke bio gozba za oči i najprobirljivije akcione publike – to nije suština radnje. A suština je da je praktično cijeli narativ i cijeli Vesteros stao na jednom stolu u palati Kraljeve luke (King’s Landing). I kompletna serija stala je u tu skučenost, u igru za stolom u kom nova krupnija riba onoj sitnijoj jede rep, iznova i iznova.

Konačno, konture radnje: 172 su godine prije rođenja Deneris Targerijan. Vesterosom u Kraljevoj luci vlada Viseris Prvi, poznat i prepoznat kao ,,topao, čestit, milosrdan, pošten čo’ek“. Pedi Konsidin ga glumi kao tipa koji, čak pomalo djetinjasto, zna da pokaže slabosti i duboke rane. Sve do, naravno, momenta kad mora da lupi šakom o sto i pokaže pravu, silničku prirodu Targerijana. Takva, razboljena figu-

nog prijestola. Kao savršeno uzemljenje za svu tu silnu vatru zmajeva-Targerijana.

Posljednja bitna karika (u igri koja se suštinski vrti u najviše pet likova) je Stiv Tuasejnt u ulozi lorda Korlisa Veleriona. ,,Morska zmija“ Korlis je i jedina realna protivteža moći Targerijana, najpoznatiji moreplovac u istoriji Vesterosa – od ključnog momenta i u životnom vrtlogu sa princezom Renis (Iv Best), starom Renirinom tetkom, Viserisovom starijom sestrom, ,,Kraljicom koja to nikad nije bila“...

U odnosu Renis i Korlisa, ali i u jakoj dinamici između Renire i Dejmona, prepoznajemo obrise voljenih (nikad prežaljenih!)

Sersi i Džejmija Lanistera iz ,,Game of Thrones“. Otprilike, mnogo (ne)dorečene strasti, mnogo sudbine koja ne uspijeva da se zaplete oko iste ose, kad u ljubavnom i grešnom grču ono drugo ne uspijeva niti može da ispuni očekivanja onog prvog.

Centralni odnos je, ipak, onaj koji se tiče princeze Renire i ledi Alisent. Bez bilo kakvog pretjerivanja, to bi se moglo opisati kao preslikana (i naravno, donekle razvodnjena) dinamika glavnih likova knjiga iz ,,L’amica geniale“ serijala Elene Ferante.

Otprilike, to su žene koje na različite načine grabe ostvarenje u

vanityfair.com

Genijalna prijateljica

ra je i idealna meta intrige, plana za svrgavanje.

Otkad je svijeta i vijeka u Vesterosu se zna: svakog kralja, gospodara i oca familije nasljeđuje najstariji sin. I tu nema ,,ali“ ni ,,ili“, pa koliko god sposobna i karakterna prvorođena kćerka bila. Ona je Renira, a Britanka Mili Alkok portretiše je tako karakterno i senzualno, da u njoj uhvatimo i nešto zaista posebno, dovoljno maznih obrisa jogunjastog djeteta i sjenki svih onih rana i one vatre, na kojoj je jahala Deneris Targerijan.

Met Smit je princ Dejmon Targerijan; mlađi brat kralja Viserisa u knjigama je opisan sa više vrline, kavaljerstva, a ovdje je ciljano oslikan kao jogunasti, svojeglavi vuk samotnjak. Kao karakterni sigma muškarac koji (po druge često okrutno) uvijek bira svoj put, preuzima odgovornost, sebe stavlja u centar svijeta i ne obraća pažnju na potrebe drugih. I naravno da je takav lik užasno primamljiv za sve slabije i od njega nemoćnije.

Ključna igračica i vezivno tkivo za igru moći ipak nije Targerijan po rođenju. Ona je ledi Alisent Hajtauer, najbolja prijateljica princeze Renire od djetinjstva, a Emili Keri igra je kao jednu prigušenu, delikatnu i krajnje promišljenu kariku blizu Gvozde-

Renira i Alisent (Olivija Kuk) u jakoj dinamici, poput likova iz knjiga Elene Ferante

bbc.co.uk

Zmajevi nikad grandiozniji, strašniji i voljeniji

svijetu za koji su svjesne da pripada i da je ostavljen muškarcima. Jedna drugu vole, pa mrze, pa razumiju, pa se dive, pa opet ukrug; savršeno su različite i obje pripadaju istom kovitlacu putenosti, samoživosti. Prave iste greške i slične uzvišene izbore. Objema gomila privilegija odrastanja ne znači ništa, spram činjenice da njihovi očevi ne znaju ni da im govore, ni da ih slušaju. Suštinski su, naravno, potpuno usamljene. I nesvjesne da im blizina ili mjesto na Gvozdenom tronu ili na leđima jednog zmaja, ne može donijeti sreću.KaoFerantinejunakinje–uče na skupim greškama i plaćaju debelu životnu cijenu za to.

Čvrsta ruka

Tu dolazimo do onog ključnog ideološkog momenta ,,House of the Dragon“, koji je suštinski produbljivanje jedne dinamike koja je postavljena u ,,Game of Thrones“. I ne tiče se to samo činjenice, da ovo zaista jeste produbljen i proširen uvid u to zašto su Targerijani takvi vladaoci i takva porodica, kakvi jesu.

Dakle, ,,House of the Dragon“ najbolji je dokaz u kojoj je mjeri Džordž R. R. Martin ciničan u studijama patrijarhata. Veliki pisac fantastike sistem vladavine Targerijana u Vesterosu postavlja kao okrutnu igru ,,čvrste muške ruke“ – tako što ga opisuje kao maltene nužan. Tako je vladavina kralja Viserisa opisana kao period blagostanja, za što nijesu potrebne riječi nego samo jedan vizuelni prelet preko Kraljeve luke ili Zmajeve stijene, nebitno. I zato ćete imati jedan neobičan utisak da je ovo ,,svijet budućnosti“ u odnosu na onaj iz ,,Game of Thrones“; da je sve to bilo mnogo naprednije 172 godine prije Deneris.

7

Renira i Dejmon u kovitlacu strasti i moći

theposterdb.com

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Naravno, Martin zato postavlja patrijarhat i kao sistem koji, u bjesomučnoj igri za ,,vrh piramide i lanca ishrane“, praktično jede sebe iznutra. I zato se, naravno, i Deneris i sve što se desilo u ,,Game of Thrones“ moralo desiti. Ali, pri tome, stari lupež fantastike ne želi da pravi bilo kakve iluzije: u okrutnom ratu sa bilo kakvim sistemom za moć, taj kruti, tradicionalni patrijarhat izlazi kao pobjednik. Devijantni, truli, nepravedni pobjednik – ali ipak pobjednik. I to je tragedija Vesterosa i svih vesterosa ovog svijeta, i teška lekcija koju će preko leđa učiti princeza Renira, baš kao onomad Deneris.

Takođe, efektno je oslikana težnja i ambicija svih Targerijena da donesu neku suštinsku promjenu; da ostave trag, pa bilo plemenit, bilo potpuno lud ili iščašen... I naravno da je tu i gomila dobrih namjera, u istoj mjeri koliko je i kaprica, ličnih povreda. Sve to je stalo u ,,House the of Dragon“, da je velika šteta što u ovih šest epizoda praktično ne iskoračimo izvan zidina Kraljeve luke.

Tehnička, manjinska...

Nedostatak širine u prostornoj ravni autori pokušavaju da nadomjeste u vremenskoj. Tako da prelazi između epizoda najčešće predstavljaju i velike vremenske iskorake, koji se izvjesno neće dopasti publici. Taman kad se naviknete i doživite svojom Mili Alkok kao Reniru – zamijeniće je Ema D’Arsi u ,,starijoj“ verziji. I njih dvije zaista fizički liče i dijele isti karakter; ali, radi se o toliko karakternoj uvodnoj izvedbi da ćete sa pravom negodovati, što Mili Alkok nije ,,trajala“ makar sezonu. Zato je mnogo interesantnija i prirodnija ,,evolucija“ ledi Alisent, od momenta kad Emili Keri zamijeni Olivija Kuk.

Princ Dejmon (Met Smit) - najkarakterniji muškarac igre oko Gvozdenog prijestola

Konačno, ,,House of the Dragon“ uspjeće da animira ,,Game of Thrones“ publiku. Da svima pokaže da ima dovoljno razloga da se velikoj hit-seriji prošle decenije ,,oprosti“ onakav kraj. I da je za sve to dovoljna jedna velika politička igra za krunskim stolom, u dvorima nad Kraljevom lukom. A tu će se, vjerujte, dešavati baš svašta i mnogo poznatog: i jedna rekonstrukcija, i pokušaj tehničkog mandata, i igra sa potencijalnim novim manda-

tarima, i sve te silne sujete, ludosti, impulsi koji se prebijaju preko leđa malog čovjeka... Ma, znate već i sve sami i dio je svakodnevice kojoj nijesu potrebni zmajevi – ali će vas i slatko nasmijati. Makar u momentu, kad shvatite ko vam je tu omiljeni Iznogud u igri ,,sultan umjesto sultana“, a ko zaprška u svakoj čorbi i lik koji izlazi iz svakog frižidera u Vesterosu.

E da, sada je apsolutno jasno: ni Martin, ni HBO ni Warner Bros

ne žele da stanu ovdje. ,,House of the Dragon“ nije kraj ,,Pjesme leda i vatre“. I dobra je opklada da ćemo negdje, u drugoj polovini ove decenije, dobiti novi, pravi nastavak ,,Game of Thrones“. Za jedno novo ,,Winter is coming“. Kao da ne znate: svim tim inflacijama, ratovima u komšiluku, baucima noći i podjelama našeg Vesterosa je opet potreban Džon Snou.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3.4/5

8

Četvrtak, 25. avgust 2022.

CELULOID

Pregled glavne takmičarske selekc

sff

Provjereno miješano meso

„SIGURNO MJESTO“: Psihološka drama spakovana u 24 sata

Piše:

Marko STojiljković

S

arajevo film festival ima novu „upravu“ koja svakako ima svoju viziju, ali se odlučila za postepenu, a ne naglu tranziciju. To se možda najbolje osetilo u takmičarskom programu, ne toliko u koncepciji istog koja se i dalje drži spiska država raširene regije (od Austrije na severozapadu do Turske, Grčke i Gruzije na jugoistoku, a na dotični je ove godine, razumljivo, dodata još jedna zemlja – Ukrajina), ko-

„Sigurno mjesto“ je gusta, emocijama nabijena psihološka drama, bazirana na autobiografskim elementima o osobi koja istrajno pokušava samoubistvo, „spakovana“ u vremenski okvir od 24 sata liko u broju takmičarskih naslova. Ove godine ih je bilo samo osam. Koncepcijski, tu se radi o „mešanom mesu“ svetskih premijera nekih manjih, rubni( ji)h naslova koji teško da bi istu osigurali na nekom baš velikom festivalu, i regionalnih proverenih festivalskih favorita koji su već u cirkulaciji ili su, pak, u Sarajevo stigli sa sveže završenog festivala u Lokarnu, odnosno na-

merno su bili bukirani s tim ciljem.

Počnimo od svetskih premijera. Dve od njih došle su iz „šire“ regije, jedna iz Rumunije („Men of Deeds“ Paula Negoeskua), druga iz Mađarske („Six Weeks Noemi“ Veronike Sakonji), te po jedna iz „uže“ regije bivše nam države (u pitanju je slovenački film „Riders“ Dominika Menceja) i sa domaćeg terena – os-

tvarenje Aide Begić „Balada“.

Nijedan od navedenih nije se okitio nijednim od priznanja kako glavnog, tako i partnerskih žirija.

Opšta mjesta

Takmičenje je otvorio domaći naslov za koji se može reći da je čak bio i prilično forsiran i „multipliciran“ i u revijalnom programu nacionalnog filma, tako da se (skoro) svaki dan

Četvrtak, 25. avgust 2022.

9

„RAJDERS“: Avantura na modifikovanim „tomosima“

„čopere“ i kreću u avanturu, prvo za vikend do Ljubljane, onda dalje prema moru, Dalmaciji i Međugorju, a putem im se pridružuju odbegla opatica i mudri stari bajker kojeg igra Nikola Kojo na fantastično „polomljenom“ slovenačkom jeziku. Ono čime film pleni je prirodnost glume mladih slovenačkih glumaca, osećaj za detalje vremena i mesta (radnja se dešava u proleće 1999. godine) i vrlo fina vivisekcija svih adhezivnih sila u jednom društvu koje su i dalje

sff

mogao pogledati u bioskopu. U svom filmu Aida Begić je pokušala ono što je Stefanu Arsenijeviću uspelo sa „Strahinjom Banovićem“ – rekontekstualizaciju narodne pesme u sadašnji socio-ekonomski i politički trenutak, sa tom razlikom da njoj to baš i nije pošlo za rukom.

Naslovna balada je „Hasanaginica“, pesma koja je proslavila narodnu epiku jugoslovenskih naroda, a naša junakinja Meri (autoričina česta saradnica Marija Pikić) je razvedena žena kojoj je muž zlotvor, polukriminalnog profila oteo dete. Meri trpi pritisak svoje majke, eskapade svog razmaženog brata i muljatorsko udvaranje ljigavog advokata sve dok ne sklopi savezništvo sa jednom prijateljicom koja je „na lošem glasu“, a jedino zadovoljstvo u životu joj predstavlja kasting za film koji je u planu da se snima u njenoj mahali. I taj konfluks opštih mesta bosansko-hercegovačke i uopšte postjugoslovenske realnosti traje nimalo lakih dva sata.

Sa druge strane, Dominik Mencej ozbiljne teme rascepa između slovenačkog sela i grada, odnosno represije sredine i želje za slobodom „pakuje“ u dosta lakšu ambalažu unekoliko inspirisanu novoholivudskim klasikom „Easy Rider“.

Naime, dvojica drugara, od kojih je jedan naivna dobrica, a drugi buntovna baraba, modifikuju svoje „tomos“ mopede u

sff

cije SFF-a u okviru koje je trijumfovala drama Juraja Lerotića

prisutne na jedan diskretan način bez plakatnosti.

Ima i „filera“

„Men of Deeds“ bi se, pak, mogao nazvati „lažnim Tarantinom“, budući da se vodi logikom autorovih novijih filmova po kojoj se bizarna socijalna situacija, u čijem centru se nalazi seoski policajac Ilie koji po svaku cenu želi da uspe u životu, ali za to nema ni pameti ni sreće, kroz tri četvrtine filma razvija kroz ekstenzivne dijaloge da bi se završila krvoprolićem.

Problem sa time je što dijalozi deluju reciklirano, a krvoproliće nakalemljeno i pritom dosta trapavo izvedeno. „Six Weeks“ je, pak, klasičan primer festivalskog „filera“, odnosno filma koji popunjava program zarad brojnog stanja.

Reč je o filmu o tinejdžerskoj trudnoći koja zadesi mladu sportsku nadu Žofi. Ona, pak, ima plan kako će se iz situacije izvući, tako što će dete dati na usvajanje srednjeklasnom paru, ali u periodu od naslovnih šest sedmica koliko joj službe daju da se eventualno predomisli, njen život se raspada.

Scenario „čekira“ sve kućice savremenog festivalskog filma, pa je najveća boljka filma koji se teško može ispeglati čak i solidnom režijom, dok najjaču kariku predstavlja gluma debitantkinje i amaterke Katalin Roman.

Kratkih rukava je ostao i naslov „Serviam – I Will Serve“ u režiji austrijske autorice Rut Mader koji je u Sarajevo stigao iz Lokarna. U pitanju je pomalo bizarni pokušaj da se napravi „uzdignuti“, umetnički obrađeni žanrovski film u ključu misterije i neprijatnog trilera na rubu horora, sme-

„SERVIAM – I WILL SERVE“: Triler na rubu horora Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 25. avgust 2022.

zerkalo

sff

10

„KLONDIKE“: Ljudska gadost u kombinaciji sa crnom komedijom

Piše:

Marko Stojiljković

šten u okruženje katoličkog internata za devojčice. Kako nam je Verhoven to već pokazao sa Benedetom, izolovana mesta izgrađena oko mistike i vere mogu poslužiti kao poprišta borbe za moć.

Prvi problem ovog naslova je, međutim, taj što je nedorečen po pitanju izgradnje tog sveta i njegovih internih pravila, a posebno njegove „političke ekonomije“, pa nam nije jasno šta je tu sredstvo, šta cilj, a šta valuta kojom se trguje.

Drugi problem je u „opremi“ filma animacijom za scene snova koja je uvek u drugom stilu i ključu, pa na neku konzistentnost ne valja ni pomišljati.

Među nagrađenima, zanimljivo, oni koji su pre festivala važili za favorite, morali su da se zadovolje sa po jednom nagradom. „Corsage“ po scenariju i u režiji Mari Krojcer je svojoj glavnoj glumici Viki Krips doneo Srce Sarajeva, što nekako i ima smisla budući da je luksemburška glumica u nezaustavljivom usponu ujedno i najjači adut filma.

Film je, pak, unekoliko deglamurizovana biografija austrougarske carice Sisi, žene Franca Jozefa, poznate po svojoj lepoti i ekscentričnim pokušajima da istu sačuva vežbom, sportovima na rubu ekstrema, dijetom i još ponečim, dok njen muž za nju rapidno gubi interes, kći je osuđuje, a sin pokazuje sve znakove melanholije. Stilski bi se film najpre mogao opisati kao varijacija na temu „Marie Antionette“ Sofije Kopole (moderna muzika kao

komentar i kontrast raskošnoj klasicističkoj kostimografiji) sa dodatkom austrijske začudnosti i nekih drugih modernih detalja kojima u filmu mesto nije, ali i kao spoj starih dvorskih tračeva i alternativno-istorijskih špekulacija, čija recepcija dosta zavisi i od kulture iz koje gledalac dolazi.

Trijumfalni pohod

Drugi festivalski favorit, film „Klondike“ Marine Er Gorbač došao je i sa najdebljim festivalskim portfoliom, od premijere na Sandensu preko prikazivanja na Berlinalu do selekcije za Karlove Vari, ali je u Sarajevu pokupio samo nagradu za režiju, time ponovivši uspeh sa Sandensa. Reč je o bespoštednom filmu u čijem se centru nalazi Irka, trudnica pred porođajem u vrlo „zanimljiva“ vremena početka rata u Donbasu i obaranja malezijskog aviona.

Njen muž Tolik misli da mu je dovoljno to što nikome nije ništa skrivio da može da ispregovara sa nadirućim Rusima i proruskim separatistima nekakav imunitet za svoju familiju, dok je njen brat Jarik ne baš bistri nacionalista sklon provokacijama. Ona je, pak, skoncentrisana na porođaj i život koji je pred njom i njenom bebom, dok se svet koji je i ona gradila oko sebe doslovno ruši. „Klondike“ je film izuzetnog tempa koji kombinuje šok od ljudske gadosti sa kao dno bunara crnom komedijom i surovim realizmom rata, bez potrebe za „plakatnošću“.

Kao pobednik festivala, ali i favorit kritike, isplivao je hrvatski film „Sigurno mjesto“ Juraja Lerotića koji je tako nastavio trijumfalni pohod započet sedmicu ranije u Lokarnu, dodavši na svoj konto Srce Sarajeva za najbolji film i najboljeg glumca, te dve nestaturane nagrade portala Cineuropa i udruženja nezavisnih prikazivača CICAE. U pitanju je gusta, emocijama nabijena psihološka drama, bazirana na autobiografskim elementima o bliskoj osobi koja odlučno pokušava samoubistvo „spakovana“ u vremenski okvir od 24 sata. Dok je Lerotićeva gluma izvrsna, čime dobijamo još jednu potvrdu koliko se zapravo bio investirao u priču i koliko mu je značilo da je iz sebe izbaci na filmsko platno, njegova režija pomalo vrluda između ingenioznih rešenja kojima uspostavlja izvestan kod i onih školskih koje primenjuje prigodno i time uspostavljeni kod rastura. Reč je svakako o filmu vrednog gledanja, možda i više njih, ali samo u mraku bioskopske dvorane i nasamo sa mislima, jer u drugim situacijama ne doseže potencijal.

Ocjene: „Balada“ 2 „Riders“ 3+ „Men of Deeds“ 2+ „Six Weeks“ 2+ „Serviam - I Will Serve“ 3„Corsage“ 3 „Klondike“ 4„Sigurno mjesto“ 3+

Žalica je odgovoran i za predugo trajanje filma i utisak glomaznosti zato što je sam sebi služio i kao montažer, pa se nije usuđivao da krati viškove i traži prečice kako bi film od skoro dva sata učinio kompaktnijim

U

prvoj deceniji našeg veka, Pjer Žalica je bio možda i najjači i najglasniji predstavnik nove, posleratne, ali ratom i te kako obeležene bosansko-hercegovačke kinematografije. Da, naravno, Danis Tanović sa Oskarom za „Ničiju zemlju“ i Jasmila Žbanić sa Zlatnim medvedom za „Grbavicu“ požnjeli su veće međunarodne uspehe, ali je Žalica sa filmovima „Gori vatra“ i „Kod amidže Idriza“ dotakao žicu domaće i regionalne publike i kritike.

U međuvremenu je Žalica slagao projekte od kojih su neki propadali, neki drugi su se pokazali kao značajni i primamljivi samo malom broju ljudi, a na nekima je Žalica zapravo pomagao drugim autorima, kao recimo Elmiru Jukiću u adaptaciji uspešne pozorišne predstave „Žaba“ u scenario za solidan film. Makar je na domaćem, sarajevskom terenu, Žalica sačuvao status relevantnog autora, budući da su dva njegova poslednja filma otvorila, odnosno zatvorila Sarajevo film festival.

Pozicija prethodnog filma „Koncentriši se, baba“ bila je unekoliko čudna, budući da je dotični otvarao pandemijsko izdanje festivala čija je fizička izvedba otkazana nekih desetak dana pred sam festival. Rezultat ove dramedije teatarskog štiha u kojem likovi predstavljaju strane u raspadu bivše Jugoslavije bio je „hitičan“ u virtuelnom prostoru, budući da je

11

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Crnogorska manjinska koprodukcija ,,Praznik rada“ u režiji Pjera Žalice

Kadar iz filma „Praznik rada“

na desetine hiljada ljudi pratilo otvaranje festivala i videlo film u prvih nekoliko dana prikazivanja na internetu. „Prazniku rada“, međutim, pripala je čast da zatvori poslednje, a ujedno i prvo u potpunosti „normalno“ izdanje festivala od pandemije naovamo, a o dosezima filma možemo raspravljati tek naknadno. Prvi utisak je ipak takav da film kasni makar desetak godina i na planu sadržaja i na planu egzekucije, te da mu je za to snimanje u doba korone jedini alibi.

Radnja počinje pripremama za proslavu Prvog maja uz obavezni roštilj u jednoj od sarajevskih mahala, a u „organizacionom odboru“ su nekolicina komšijskih mudraca, ratnih veterana, a predratnih i u određenoj meri posleratnih drugova. Te pripreme bivaju prekinute kada specijalci upadnu u njihovo dvorište i iz jedne od kuća uhapse njihovog komšiju i prijatelja Fudu, i to, kako se ispostavlja, pod optužbom za ratni zločin. Fudo je, naime, bio u grupi ljudi koji su „smaknuli“ osumnjičenog snajperistu i njegovu porodicu, a da dokazi za snajperistino delovanje nikada nisu pronađeni, a takođe je on jedini trenutno dostupan iz grupe.

Upadljivo anahrona drama Da stvar bude zakučastija, upravo u to vreme u grad iz Nemačke dolazi i Fudin sin Armin (Muhamed Hadžović), i to sa trudnom suprugom Dibom (Labina Mitevska), ali umesto da on iznenadi oca, on biva iznenađen razvojem situacije. Armin i komšije pokreću svoju istragu kako bi dokazali Fudinu nevinost, pripreme za roštilj i dalje teku, ali među ekipom počinju da deluju i one adhezivne sile u smislu ko kome veruje i šta je ko radio za vreme rata, pa možda na kraju bude kasno i za Fudu, a i za sve njih...

Ako je Žalica hteo da prikaže kako

rat koji počeo pre 30, a završio pre 27 godina, i dalje kroji živote običnih ljudi u Bosni i Hercegovini, onda je uspeo u svom naumu.

Problem je što to saznanje ne predstavlja neku naročitu novinu u bosansko-hercegovačkoj i regionalnoj kinematografiji. Autor je, doduše, po rubovima te priče pokušao da pokrene raspravu o nekim o ređe rabljenim aspekatima ratno-poratnog bosanskog mozaika, recimo o tome može li i strana koja se brani od agresije počiniti ratni zločin ili o sudbini branilaca Sarajeva i pripadnika Armije Bosne i Hercegovine srpske nacio-

nalnosti (jedan od komšija je i Savo, igra ga Boris Isaković, povratnik iz Kanade prema kojem je Žuna, kojeg igra Emir Hadžihafizbegović, pomalo zavidan jer se ovaj iz rata izvukao manje oštećen, a Mujke, u interpretaciji Aleksandra Seksana, nepoverljiv), ali te teme ne uspevaju da se razviju jer nisu u fokusu.

Izvedbeno, glumačka ekipa sastavljena od vedeta bosansko-hercegovačkog i regionalnog filma se i ponajbolje drži, jer im Žalica ostavlja prostora da sami tumače i nadgrađuju svoje likove koji su u scenariju usled inflacije skicirani tek ovlaš. Režija filma je svakako školska, na momente čak pomalo i statična, tako da zrači nekom pozorišnom energijom koju direktor fotografije Almir Đikoli pokušava da pomalo razbije razigranom kamerom i atraktivnim „vožnjama“. Žalica je takođe odgovoran i za predugo trajanje filma i utisak glomaznosti zato što je sam sebi služio i kao montažer, pa se nije usuđivao da krati viškove i traži prečice kako bi film od skoro dva sata učinio kompaktnijim. Na kraju, „Praznik rada“ je korektan, ali pomalo anahron uradak.

Ocjena 5.7/10

12

Četvrtak, 25. avgust 2022.

FESTIVALI

Kako je Vesna Pećanac od otvaranja

Sve zvijezde

,,Moja radost, radost moga srca je neizmjerna. Moja osobita čast, moja dika i moj ponos i sva ljubav srca moga je sa vama“ – izgovara Vesna. A mi gledamo kako se pogurena starica koja je na scenu izašla sa štapom, od te radosti ispravlja i kako nam svima kičmu ispravlja, i...

Festivalska noć nad Kanli kulom

av je život Vesne Pećanac sa Živkom Nikolićem bio kao bajka (ne, ona je kazala jasno: bio je bajka!), isto kao što je svaki njen momenat u ,,Ateljeu 212“ bio bajka... I svaka je od njenih rana svjedočila: koliko je te prve festivalski noći na Kanli kuli, jedna izrečena radost o ličnim bajkama, prkosna i plemenita.

U tu nastaje mala melodrama; Žalicin ,,Praznik rada“ na premijeri kasni već pola sata, kolega voditelj već uveliko sugeriše Vesni da skrati, a ona, kao fol izgovara ,,evo, još samo jedno...“. I cijela Kanli kula navija da se to tako nastavi.

Radost srca

,,Moja radost, radost moga srca je neizmjerna. Moja osobita čast, moja dika i moj ponos i sva ljubav srca moga je sa vama“ – izgovara Vesna. A mi gledamo kako se pogurena starica koja je na scenu izašla sa štapom od te radosti ispravlja i kako nam svima kičmu ispravlja i... ,,E, mora vas i Jeka jednom pozdraviti. Mi-šu-re! O, Mi-li-jana!“ – da se čuje i mnogo dalje od Kanli kule, kad grmi ona koja je toliko dugo birala da ćuti.

Samo je jedan momenat na Kanli kuli bolji od sutona. Kada se sva svjetla zamrače, pa i to veliko platno prostrto iznad pučine. I dok se tu pobožno prikrada prvi kadar filmske špice, nad scenom i nad Bo-

Montenegro film festival

S

kom i nad svim tim snom prvi put primijetite – zvijezde. Tu, na platnu koji sekund ranije bijelio se krasnopisni festivalski slogan: ,,Mi smo djeca filma“. I u toj zvjezdanoj tišini i mekoti, nama je ostalo samo da mu svjedočimo i da mu pripadamo.

Vesna je prije toga stigla čak i do Tesle... Na primjer: Tesla je bio bolešljiv dječak i u toj bolesti i vrućici ga je otac sokolio. ,,Ajde, Nidžo, ajde, sokole pa da velike škole upišeš!“... A mali Nikola, a Vesna odgovara: ,,Hoću tata, hoću“...

Vesna Pećanac je dijete onih prvih posljeratnih godina. Tata je poželio sina i bio čvrsto ubijeđen da će za godinu sina i dobiti; i tačno za godinu dobio – Vesnu.

,,Bravo, Vesna, sine, možeš da upišeš što god hoćeš... Pravo ili ekonomiju“ – smije se Kanli kula, jer je naše, jer je istinito. Žalicin film i dalje čeka, voditelj gleda na sat, a Vesna još do Živka nije ni stigla...

Odbjegli vitezovi

I Vesna je nastavila, o sreći i bajci u prvim danima među velikanima Ateljea ,,212“... I tu, na bini, Tanji Bošković su oči blistale; jer je znala koliko je ta priča lična i važna.

Još malo o mekoti pod zvijezdama: kada se Želimir Žilnik, jedan od onih zabranjivanih, nevoljno odbjeglih vitezova ,,crnog talasa“ jugoslovenskog filma, prije 40 i kusur godina vraćao u Pulu, najveću YU filmsku smotru opisivao je kao

,,turistički festival“, pa i ,,cirkus“.

Sada, primajući nagradu za životno djelo u Herceg Novom koja je pripala i Vesni – Žilnik, uzvišeno pomirljiv. Dok na sceni izgovara: ,,Eto, neki moji filmovi i nijesu imali baš pravu prođu“, svi znamo da je to u najmanju ruku – eufemizam.

Ublaženo stanje stvari. Ili, samo fina patina životnog i autorskog iskustva. I takav je Žilnik: neka ide sve to, prosto im bilo... Jer što je to važno, sve te godine zabranjivanja i filmskog izgnanstva – spram jedne mladosti koja stvara film?

Pa opet, Vesna i jedno putovanje sa kraja na kraj svijeta. ,,Od Ohaja do Teherana, 35 nagrada. Moj Živko je bio samouk; jedini nagrađivani filmski re-

Četvrtak, 25. avgust 2022.

13

nad Kanli kulom Vesna Pećanac na bini Montenegro film festivala

žiser bez jednog jedinog dana filmske škole!“. I eto nas u njihovoj, ličnoj bajci.

Sve to djeluje savršeno logično: da iz jedne prirode, okrutno lijepog svijeta koji je sa ocem otkrivala, Vesna Pećanac pronađe Živka. I da onda, spram svoje životne muke, govori dugo o radosti, o ponosu.

Da zahvaljuje bogu: na Živku, na toj bajci njih dvoje, na svojoj djeci, na roditeljima. ,,Nijedan čas filma, zamislite...

I 35 nagrada. Makavejev je rekao da su svi režiseri učeni, samo je Živko bogom dan režiser“...

Priča iz Napulja

Mikelanđelo Mesina je najtipičnije italijansko gospoče koje ćete na festivalu sresti. Pred-

sjednik FEODORA žirija filmske kritike na festivalu je i organizator sjajnog festivala na ostrvu Iskija pored Napulja (morate da vidite Iskiju, trk na Google!). I na tu svoju divnu Iskiju uspio je, na primjer, da dovede snimanje i ekipu filman,,The Talented Mr. Ripley“ (Entoni Mingela, 1999), pa ,,The Men from U.N.C.L.E.“ (Gaj Riči, 2015), pa... Napisao knjigu, cijelu filmsku istoriju Iskije, ,,Od Kleopatre do Genijalne prijateljice“. Za sada 56 projekata. I dok priča o ekipi serije ,,L’amica geniale“, pa Henriju Kavilu i Ališi Vikander, sa novske terase usput stiže i laganu prepisku sa drugarom Paolom Sorentinom (!) o nekom budućem dolasku na Iskiju na festival... I započinje priču o Vesni Pećanac. ,,Znate, mnogo mi je bitan taj momenat komunikacije kultura. Još filmskim jezikom.

Zato mi je tako bitna priča mog festivala na Iskiji. I zato mi je ovo se u Herceg Novom tako

blisko i autentično. I bilo mi je fascinantno gledati Vesnu na sceni na otvaranju. Ono kad ne razumijete bilo što jer ja zaista ne znam vaš jezik, ali iz svega toga razumijete i osjećate osobu. Da je to nešto iskreno i blisko. E taj momenat, kad vam ona tu govori nekim nerazumljivim jezikom pa vam ipak ispriča sve ne podsjetilo na nijemi film. Na taj početak i mladost filma. Tu ljepotu i čistotu“ – govori Mikelanđelo, pa odmah produžava o papi Vojelu, Maradoni...

Uzdah sevdalinke

Ima pred kraj Žalicinog ,,Praznika rada“ momenat, kad sva svjetla u noći pod Trebevićem djeluju kao zvijezde. I sva ona djeca Sarajeva koja tu više nijesu, koja rane i borbe svojih očeva iz neke daljine nikad nijesu do kraja shvatila i osjetila, u svoj toj krivici i čežnji, djeluju kao biserne suze, tu pod Trebevićem. Zatrepere zvijezde nad Kanli kulom, i one na

Montenegro film festival

a Montenegro film festivala napravila melodramu i intimni šou

velikom festivalskom platnu. I onda znate, da tu i tome pripadate. Žalicin ,,Praznik rada“ počinje u mraku, sevdalinkom. Otima se jedan uzdah: ,,Tebi, majko misli lete...“. I u tom momentu vam je savršeno jasno: zbog čega je Vesna Pećanac skoro pola nepredviđenog sata i mimo programa, tu govorila i o Tesli i o Makavejevu i Živku i...

Tu više nije ni potreban štap, a ono ,,Mi-šu-reee“ ispravlja sva leđa sa kraja na kraj zaliva.

I u ono njeno ,,hvala“, djeci, roditeljima, Živku, bogu, staje i znači samo jedno, festivalsko: ,,Mi smo djeca filma“. Znate već: počinje sa sarajevskim ,,Praznikom rada“, završava sa Estlundovim kanskim pobjednikom ,,Triangle of Sadness“...

A sve između je samo naše, jedna intimna avantura. Na Kanli kuli, na tvrđavi Forte mare, u dvorištu Dvorane ,,Park“, pred kućom Iva Andrića, pod zvijezdama.

Stojan STAMENIĆ

14

Četvrtak, 25. avgust 2022.

imdb.com

SERIJE

Betterul Spin-of kultne „Breaking Bad“ priredio jed Call Sa

Doviđenja, Džimi... i hvala ti na svemu

Bilo je to nezaboravno putovanje tokom kojeg smo prestali da se pitamo kada će se Volter i Džesi pojaviti i počeli da razmišljamo o tome što će biti sa Kim. Serija je održavala bezbrojne veze sa hitom na koji se naslanja - od vizuelnog pristupa, dekora, filozofije radnje i montaže, pa do likova

Saulovo (Oderkink) putovanje mnogo ubjedljivije od „Breaking Bad“ odiseje

15

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

imdb.com

dnu od najboljih završnica u TV istoriji i daleko nadmašio originalnu seriju

N

akon sedam godina, šest sezona i 63 epizode, televizijski univerzum koji je promijenio svijet serija došao je do kraja. „Better Call Saul“, spin-of serije „Breaking Bad“ bio je fokusiran na Džimija Makgila ili Sola Gudmana ili Džina Takaviča (Bob Odenkirk), a sada se oprostio od gledalaca sezonom za pamćenje. Autori Piter Gould i Vins Giligan nadmašili su sami sebe jer su stvorili jedinstvenu seriju koja očarava. Bilo je to nezaboravno putovanje tokom kojeg smo prestali da se pitamo kada će se Volter i Džesi konačno pojaviti i počeli da razmišljamo o tome šta će biti sa Kim. Serija je održavala bezbrojne veze sa prethodnikom „Breaking Bad“ od nastanka. Počev od vizuelnog pristupa, preko dekora, filozofije radnje i montaže, do njenih likova. Međutim, kada se bolje pogleda, avanture Sola Gudmana imaju nešto posebno, zbog njegovog posebnog stila pričanja priče, jer svaki detalj koji vidimo na ekranu doprinosi naraciji serije i njenim likovima, dok će sam kraj ostati upisan zlatnim slovima u istoriji televezije kao savršen.

Povratak na početak

Serija je usredsređena na lik advokata Sola, šest godina prije nego što je upoznao Voltera Vajta i govori o tome kako je „mali“ Džimi, koji se bori da sastavi kraj s krajem, postao „veliki“ advokat Sol. Kada smo prvi put sreli Sola u osmoj epizodi druge sezone serije „Breaking Bad“, i pratili put lika kroz staze podzemlja, niko nije mogao da zamisli da je isti čovjek ušao u advokatsku profesiju sa najčistijim namjerama. To znamo zahvaljujući spin-ofu koji baca puno svjetla na prošlost heroja, predstavljajući ga kao bezbrižnog i veselog momka s talentom u klizanju. Džimi je odlučio da se bavi advokaturom i zasluži poštovanje starijeg brata Čaka (Majkl Makan), poznatog, velikog advokata. Mic po mic, ambiciozni mladić stiče priznanja. Kada otkrije skandal sa zlostavljanjem starijih osoba visokog pro-

DŽIMI I KIM: Dva najsenzacionalnija lika sa malih ekrana

fila koji je doveo do velike tužbe protiv staračkog doma „Sandpiper Crossing“, obavještava Čaka o unosnom slučaju, ali Čakov direktni partner, Hauard Hamlin (Patrik Fabian) ga nogira, govoreći mu da mu neće dati posao. U šokantnom razvoju događaja, saznaje da je pravi krivac koji je stavio veto na njegovo unapređenje njegov rođeni brat (kasnije izvršio samoubistvo). Ovo je prva kritična raskrsnica na kojoj vidimo njegovu urođenu sklonost „zlu“.

Slijediće ih još mnogo, koji će dalje razvijati lik i istovremeno voditi ga u silaznu spiralu moralnog propadanja. Neki od trikova su mu motivisani dobrim namjerama, zahvaljujući saradnji s Kim Veksler (Rija Sihorn), partnerkom i ženom, s kojom je izgradio poseban odnos. Međutim, nenamjerni susret i veza sa ljudima iz meksičkog narko-kartela i Salamankama stvaraće dublje pukotine i promjenu imena u Sol.

Ljubavni par

Otvaranje završne sezone razlikuje se od onog u prethodnih pet, jer umjesto crno-bijelih slika koje prikazuju što radi Džimi/Sol, počinje odmah nakon vrhunca pete sezone, i često koristi motive na početku epizoda (npr. komad stakla usred pustinje privlači pažnju, dok se na kraju iste epizode ne razumije njegova uloga u kontekstu priče). Uprkos tome što ima više linija zapleta, gdje Gudman i Veksler pokreću prevaru protiv Hamlina, gdje Načo bježi od neuspjelog atentata na Lala Salamanku i gdje Gas Frindž, čovjek koji stoji iza pokušaja atentata,

raspravlja o tome koliku pomoć bi trebalo da dobije u Meksiku, šesta sezona se vrti najviše oko odnosa između Sola i Kim, kao vrhunskoj studiji karaktera.

Posljednje epizode su bile majstorski kurs o tome kako dati odgovore na način koji smo najmanje očekivali, a dobijen je savršen kraj i stvorena su dva najsloženija i najsenzacionalnija lika na televiziji. Ova mala-velika serija prvenstveno se bavila ljudima, njihovim osjećajima, odnosima i greškama, a autori su detaljno istraživali likove i ponudili vrlo autentičan pogled u njihove duše. Fleš-bekovi Kim jako su efektni i ona se sada suprotstavlja Solu prvi put otvoreno. Veliki dio epizoda posvećen je Solovom životu u cipelama Džina Takovića. On se krije od vlasti i vodi anonimni život u Nebraski. Međutim, počinje da rizikuje i gura „ruku u vatru“, baš kao što je to činio tokom čitave serije. Sol stalno mijenja životne puteve i kao lukava lisica se koristi trikovima. U trenucima kada sluša đavola na ramenu možemo se smijati onome što radi, ali i biti razočarani njegovom nepopravljivošću, jer tada nema interesa ni za empatiju.

On ne zna kako da spasi ljubav koju gaji prema Kim, a koja je spasila njega. Ostario, zapanjen, odlučan da se žrtvuje, Gudman konačno opravdava svoje ime dok pretvara sud koji mu sudi u ispovjedaonicu.

S druge strane, kraj sporednih likova je samo smrt. Ni Načo Varga (Majkl Mando) i Lalo (Toni Dalton) nisu izuzetak od ovog pravila, a na kraju su zaokružili svoje priče. Izuzetak su njih nekoliko koji se pojavljuju i

u seriji „Breaking Bad“, poput Majka (Džonatan Benks) ili Gasa Frindža (Đankarlo Espozito). Majkova uloga u šestoj sezoni je pomalo po strani. Ovaj lik i dalje vidimo u kontekstu priče, ali za razliku od pete sezone, nema posebnu težinu, iako kada se pojavi bljesne poput scene kada izgovori rečenicu „Kako si lagao do sada, tako ćeš i dalje“. S druge strane, u šestoj sezoni smo više na strani Gasa.

Gledaocu se daju informacije o njegovoj motivaciji i ciljevima.

Pojavljivanje Volltera Vajta i Džesija Pinkmena čekalo se dugo, ali se isplatilo, jer nisu mogli bolje da budu uvučeni u priču.

Vječni rukopis

Osim glumaca, kompletna ekipa serije je bila odličan posao sa vrlo prepoznatljivim rukopisom. U seriji se može pronaći nevjerovatna količina divnih scena i kadrova, zahvaljujući kojima sezone prolete brzo, a na trenutke podsjeća i na rani rad braće Koen. Neke od takvih su povratak Džesija i njegov susret sa Kim na kiši ili posljednje minute cijele serije, koje će dugo ostati u sjećanju. Od kamere, preko zvuka do režije, u kombinaciji sa složenin, detaljno razrađenim scenarijom u svakom pojedinom dijelu, ne može se pronaći nijedna zamjerka. Stvoren je svijet toliko uvjerljiv da je zaboravljena njegova povezanost sa serijom na koju se naslanja -„Breaking Bad“. Opet, pažljivi gledalac će primijetiti vizuelne ili dijaloške reference na prethodnika, kao što su električni znak koji zuji kada Sol spomene Čaka u posljednjoj epizodi. Ako ćemo tražiti dlaku u jajetu, najveća slabost serije je činjenica da je morala da biti završena. „Better call Saul“ je mnogo više od nastavka „Breaking Bad“.

Ona je još bolja, složenija i bolje snimljena dramska serija, koja se u suštini fokusirala na tragične živote likova. Nevjerovatno je kako su kreatori uspjeli ovu priču stvoriti sa tako puno pažnje, obraćajući pažnju na svaki detalj i veliki broj zanimljivih sukoba u „svijetu Albukerkija“.

Bilo je to sjajnih sedam godina koje će se teško ponoviti.

Ocjena: 5/5

16

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Trenuci meditacije u parku u kom se

Baranka na Beogradskom trgu

wikimedia.org

BEČKI VALCER

,,Svijetla dolina“ (Hellerwiese) u parku na Beogradskom trgu u Beču

Helene Huber zvana Baranka, može u isto vrijeme biti i Laponka i Balkanka. Notne linije bora sa njenog lica to ne otkrivaju. Ali zato oči odaju umorni nomadski bluz sazdan od vječitih selidbi, lutanja i briga za sudbinu plemena Iz Beča:

Miloš MILAČIĆ

P

utnik dobronamjernik željan odmora nailazi na park u 10. bečkom okrugu. Park je naizgled kao i svaki drugi, presvučen čojom po kojoj drveće pase sunčeve zrake.

Gledano iz perspektive ptica, te krošnje zaista liče na stada zelenog runa što se hrane plastovima sunca. Čim busenj sunca nikne na klupi gdje neki starčić prelistava dnevnu štampu, drveće se nagne na tu stranu i obrsti ga, tako da ovaj mirno može da nastavi sa čitanjem u hladu.

Slično je i sa igralištem za djecu

i sa ležaljkom od pletenog kanapa, raspetom među stubovima.

I tu sunce jedva da proviri, rijetko, samo onda kad se drveće zasiti i namjerno propusti poneki zrak da se kao zlatna ribica zakoprca u mreži od ,,debelog lada“.

Dremež i juriš

U toj ležaljci obitava mit o bezbrižnosti kojeg se ovaj park još živo sjeća. Jedan stub za koji je vezana ležaljka priziva prošlost, drugi gleda u budućnost. Između njih ljuljuška se sadašnjost.

Putnik dobronamjernik tu sanjari otvorenih očiju i podnevna meditacija neosjetno prelazi u dremež lakih nota. Ali tada, dva

imena, prisna njegovom uhu, zazvone odnekud kao budilnik i trgnu ga iz letargije. Baranka i Beograd. Jedno je naziv parka a drugo trga gdje se park nalazi.

Beogradplac (Beogradski trg) nije posveta srpskoj prijestonici, već austrougarskim vojskovođama Eugenu Savojskom i generalu Laudonu, koji su u raznim epohama istog, 18. vijeka donirali krv Kalemegdanskoj tvrđavi. Ne svoju, već tursku. Zidine Donjeg grada naročito pamte avgust 1717. kad je princ Eugen na turskom ruletu uložio glavu a dobio trijumfalni marš u svoju čast, na povratku u Beč.

Tri sedmice trajala je austrougarska opsada Beograda i kad

su mu svi savjetovali povlačenje, Savojski je viknuo ,,juriš“.

Tu vojnu piruetu istorija je ubilježila pod poglavljem ,,rariteti“. Zaokret od 180 stepeni, pa atak, iznenadni i direktni, sasvim je zbunio tursku vojsku, koja se, mada brojnija i jača, dala u bijeg. Ali tako se zaslužuju spomenici. Eugenov se nalazi na Trgu heroja u Beču. Bronzani konj se propinje na zadnje noge a zauzdava ga vojskovođa koji se sprema baš na taj odlučujući juriš.

Beogradski trg dobio je ime 1900. mada ga malo ko danas tako zove. Taj dio Beča u narodu, naročito među Romima koji su tu živjeli, ostao je prepoznat kao ,,Hellerwiese“ (Svijetla dolina).

I zaista u parku postoji jedno posebno mjesto koje podsjeća na sunčanu dolinu. Tamo je drveće u deficitu, nekako se sklonilo u stranu, a stogovi sunca se razbokorili mazeći zelene vlati. Baš na tom mjestu i možda baš u vrije-

Četvrtak, 25. avgust 2022.

17

Romi i Sinti u „Svijetloj dolini“ parka u prvoj polovini 20. vijeka

me kad je Savojski osvajao Beograd, Romi (iz plemena Lovara) i Sinti razapinjali su šatore da malo predahnu. Ta ,,svijetla dolina“ sve do četrdesetih godina 20. vijeka biće njihov konak i pristanište na putu za Grac, kuda su polazili karavani da bi prodavali tkanine, ćilime i konje…

Dječak na tenku

U očima Helene Huber ogleda se sva tragika jednog plemena.

Kažu da venama Lovara teče i finska krv. Ali Helene Huber zvana Baranka, može u isto vrijeme da bude i Laponka i Balkanka. Notne linije bora sa njenog lica to ne otkrivaju. Ali zato oči odaju umorni nomadski bluz sazdan od vječitih selidbi, lutanja i briga za sudbinu plemena, odvajkada prokletog da traži i nikad ne nađe mir.

Baranka je bila i sluškinja i poglavica, iscjeliteljka i čuvar vatre oko koje su Lovari okupljali, tugovali i veselili se, plakali i pjevali o istom trošku pokazujući zlatne zube.

Legenda kaže da su Lovari narod sunca. Zlato je simbol sunca, zato ga oni nose na sebi i u sebi…

Pored parka nekad se nalazila fabrika čokolade i nije teško zamisliti male Rome kako se tiskaju ispred te fabrike. Tako sakupljaju slatkiše i zahvaljuju dobročinitelju pogledom, jer su im usta već puna a obrazi razmazani od čokolade. Među tim dječacima bio je i Johan Mongo Stojka, Barankin unuk.

Imao je svega 11 godina te 1940. kad su nacisti ogradili park bodljikavom žicom.

Portret Helene Huber zvane Baranka, po kojoj je park na Beogradskom trgu dobio ime

Pjesnik kaže da ako im „oduzmeš drum, oduzmi im i život ne treba im“.

Mongov otac je to nekako predosjetio pa je onaj točak sudbine sa romske zastave poput kormila broda okrenuo u suprotnu stranu, baš kao Eugen Savojski što je uradio sa svojom vojskom. Raskovao je točkove sa pokretne kolibe i ,,posadio“ je na drugi kraj Beča, u Otakring, sklonivši tamo porodicu.

No, i tu su ih Njemci pronašli i zajedno sa onima iz parka 1943. odveli u koncentracioni logor Aušvic - Birkenau. Od 200 tih nesrećnih duša, živo je iz logora izašlo šest. Među njima i Mongo Stojka. A Huber, zvana Baranka je kao Gvido Orefiće stradala spokojna, vidjevši unuka na tenku. Ali, tako se zaslužuju parkovi.

U parku ,,Baranka“ danas se nalazi ,,kamenje sjećanja“ na kom su ispisana imena i godine rođenja Roma iz parka, nastradalih u logoru. Svake godine tamo

dieprese.com

oepb.at

Hari Stojka, rok muzičar i sin Monga Stojke, jednog od šest preživjelih Roma iz parka na Beogradskom trgu, koje su nacisti odveli u koncentracioni logor

se priređuju muzičko-kulturni sadržaji pod nazivom ,,Glas različitosti“ koje organizuje bečki muzičar Hari Stojka, Mongov sin i Barankin praunuk. Električna gitara koju već pola vijeka ne ispušta iz ruku, nije ništa drugo do alhemičarev pribor.

Tim instrumentom, na tragu Džimija Hendriksa, sjećanja pretvara u melodije. Muzikom promoviše slobodu i jednakost.

Različitost kao prednost. A onaj crveni točak sa zeleno-plave zastave vrti se i dalje, kao žrvanj. Melje vrijeme koje često nije bilo naklonjeno Lovarima…

Miloš Milačić

Bundesarhiv

e točak sa romske zastave okreće ka smjeru prihvatanja različitosti

Ptica i kavez

Ako hoćeš da ti ptica tužno pjeva, stavi je u kavez. I to će biti najtužnija pjesma koju ćeš čuti. Ali to nije pjesma o izgubljenoj slobodi. Jer ptica je i u kavezu slobodna. I bilo gdje drugo. Bitno je samo da joj krila ne diraš.

To je, u stvari, njena pjesma o tebi, Čovječe i tvojoj tužnoj ograničenosti da svakog staviš u krletku, ogradiš rešetkama i žicom... Ne ide tako!

A ti Putniče Dobrih Namjera ako te put opet nanese u Baranka park, ne daj se zavesti i uljuljkati u ležaljci od kanapa, bezbrižan i spokojan. Donesi svježe cvijeće. Ne moraju da budu baš ruže, mogu i ljubičice ili đurđevak. Položi ih tiho

Ležaljka u parku ,,Baranka“

kraj ,,kamenja sjećanja“ i oćuti taj zakašnjeli minut. To će biti tvoj mali zalog za budućnost.

U kojoj, ako možemo da je zamislimo iole pravedniju i bolju, se ničija krila ne smiju posjeći. Jer ,,bi phakhengo i maj laćhi papruga krimo hi“ (bez krila je i najljepši leptir samo crv)!

18

Četvrtak, 25. avgust 2022.

Srđan Gagić, pjesnik i urednik Dušan Mičeta

PREPORUKA

Partizanke obučene u džez Đorđe Aćimović: Ove godine mu se dopao film ,,Men“ Aleksa Garlanda

ZGRABI FILM Skupljao sam kasete s domaćim filmovima, a neki su mi i danas omiljeni: ,,Majstori, majstori“ (Goran Marković, 1980), ,,Vrane“ (Gordan Mihić, Ljubiša Kozomara), ,,Lepota poroka“ (Živko Nikolić, 1986). Poslednjih godina pogledao sam sramno malo filmova.

Pomenuću one koji su u nekoj životnoj fazi bili formativni: ,,Harold and Maude“ (Hal Ešbi, 1971) ,,Magnolia“ (Pol Tomas Anderson, 1999), „Rope“ (Alfred Hičkok, 1948), ,,Martha“ (Rajner Verner Fasbinder, 1974), ,,Chinese Roulette“ (Fasbinder, 1976), ,,Badlands“ (Terens Malik, 1973), ,,The Hours“ (Stiven Daldri, 2002), ,,3-IRON“ (Ki-Duk, 2004), ,,Carrie“ (Brajan de Palma, 1976), „Breaking the Waves“ (Lars fon Trir, 1996), „Mysterious Skin“ (Greg Araki, 2004).

Svi, manje-više, govore o istom – usamljenosti, strahu, nasilju, borbi… i pomalo o ljubavi.

TV Odrastao sam uz televiziju, uz dečji program HRT-a i RTS-a, a sve to usred medijske (po)etike jugoslovenskih ratova. Televizija je bitno uticala na formiranje mojih pogleda na svet, a danas

televizor retko uključujem.

Serije gledam online, takođe retko, pošto odrasli život i obaveze najčešće ne dozvoljavaju slatki greh bindžovanja. Radije biram kratke serije, kojima ne moram da posvetim celi komad života. Poslednja dobra bila je ,,Sherwood“, koja u pozadini kriminalističkog sižea priča o decenijskim uticajima političkih zbivanja i radničke borbe u Britaniji na malu, duboko podeljenu zajednicu i o sistemskom razjedinjavanju i negovanju antagonizma unutar radničke klase kako bi se osujetile značajnije društvene promene. Uvek preporučujem ,,The Young Pope“ i sjajnu prozu Paola Sorentina.

MUZIKA Detinjstvo mi je vezano za ploče Beti Đorđević, Tereze, Bisere, Gabi, Josipe… Sve ih i danas slušam. Manje istražujem nego ranije, ali sam otvoren za sve na šta naiđem. U poslednje vreme rado puštam savremene kontratenore, Jakuba Jozefa Orlinskog i Mihala Slaveckog. Glavni junak romana koji čitam sluša Majkla Njumana, pa sam preslušavao plejlistu njegovih kompozicija. Posebno mi je inspirativna novokomponovana narodna muzika 70-ih, 80-ih i 90-ih godina prošlog veka, kao autentičan fenomen

jugoslovenske kulture čije dublje vrednovanje i dalje izostaje. Poslednji bend koji sam ,,otkrio“ je Bohemija iz Niša, kao i solo projekat Warhaus, Martena Devolderea iz benda Balthazar. Slušam (prigodno) i snimke partizanskih pesama u aranžmanima koje je 1980. uradio Zvonimir Skerl, sa džez orkestrom RTB-a.

ZAOBIĐI FILM Ne prija mi kad mi drugi govore šta ne treba da gledam ili čitam. Naročito kada u takav ili sličan kontekst stavljaju dobre filmove i knjige, koji bi nekom zaista mogli biti važni, a sve s idejom o izuzetnosti vlastitog suda. To onda nema veze ni sa filmovima ni sa dobrim ukusom. Nemojte da konzumirate ono što vam ne prija ili u čemu ne nalazite smisao – previše je obaveznih i mrskih stvari u životu koje je teže izbeći. Ako već niste – naučite da ostavljate nepročitane knjige i neodgledane filmove u korist svega lepog što tek treba čitati, gledati i živeti.

TV Kada bi trebalo da svoje učenike, koji uopšte ne gledaju televiziju, podstaknem da

razviju tu vrstu kulture, ne bih imao dovoljno argumenata i verovatno bih rekao: zaobiđi TV. Savremena televizija ne ispunjava nijednu osim propagandne funkcije.

Od zabavnih sadržaja, TV fenomen s kojim donekle imam problem jesu popularne domaće akciono-kriminalističke serije, koje ,,levitiraju“ između žanra i potrebe da se predstave kao hroničari društva. Manjak kritičkog otklona i hrabrosti da se bilo šta dublje etički problematizuje, uz povlađivanje određenim društvenim i ideološkim obrascima, dovodi u pitanje vrednost ovih serija i u estetskom pogledu i kao poštenih predstavnika svog žanra.

Umesto toga, pogledajte ,,Više od igre“, ,,Grlom u jagode“, ,,Otvorena vrata“, ,,Sivi dom“ ili, najzad, reprizirajte ,,Bolji život“.

MUZIKA Među klincima su popularni žanrovi koje teže razumem i zbog kojih mi čak nedostaje stari dobri turbofolk. Možda to upućuje na činjenicu da postajem konzervativan. Svakako, nikada ne bih sugerisao da se nešto zaobilazi, ali bih podsetio da i muzika – kao i poezija – treba da u nama pokrene i nešto značajnije od sentimenata.

19

m bs

Četvrtak, 25. avgust 2022.

cC o

d ž uboks

C as s M

Studija kolektivno nesvjesnog u stihovima kalifornijskog folk-rokera

Muzika je u ovom slučaju neočekivan iskorak; ,,Heartmind“ je razigrana, gotovo proljećno svježa i zamalo rasplesana ploča. I to je odgovor iskusnog alternativca na brojne lične gubitke i povrede U 20 godina karijere Kes Mekombs nije uspio na taj način da ,,otkači“, da ostane sebe nesvjestan, kao na desetoj ploči ,,Heartmind“.

Kao pjesnik, kalifornijski folk-roker je potentan, precizan i svoj, jednako kao u bilo kojoj fazi autorskog razvoja. Na ovom laganom, sanjivom spuštanju niz mirnu rijeku, skoro u potpunosti izbjegava rukavce i vrtloge direktno ličnog... I umjesto toga, fokusira se na opšte ,,stanje čovjeka“, na dert i lavirint ljudskog postojanja koji je i ovovremenski i svakom vremenu pripadajući.

Muzika je u ovom slučaju neočekivan iskorak; ,,Heartmind“ je

razigrana, gotovo proljećno svježa i zamalo pa i rasplesana ploča. I to je odgovor iskusnog alternativca na brojne lične gubitke i povrede, koji su ga pratili u godinama za nama. Nakon tumaranja u horizontima psihodelije, čak i panka, u 45. godini odlučio je da ,,spusti loptu“.

Tip koji je sredinom prošle decenije sa vrlo ozbiljnih adresa kićen epitetom ,,najbližem Dilanu našeg vremena“ (nije šala, red je da slušate Kesa) na ovom albumu traži čvrstinu u kolektivnom duhu, impulsu – ili kolektivnom nesvjesnom. Od starta ,,Music is Blue“, sa jednom postpankovskom distorzijom i uz koju šarmantnu džezi kap iz-

stereogum.com

Sanjivo spuštanje niz rijeku

Čamac koji se prepušta vodi na omotu ploče

među redova, presuđuje i sebi i svom pozivu. ,,Once upon a time, I told myself music was all there was. Like a ghost town in quarantine. No road in, no road out“.

U suštini, Mekombs sa dva suprotna kraja dekonstruiše sve životne momente u kojima je pretjerano osjećao, i u svemu tome bio needy, nesiguran, sebičan. Na melanholičnoj ,,Unproud Warri-

or“ sve to zasoli sa mnogo elegantnih književnih referenci; pa ipak pronađe snagu za jedan reset u ,,New Earth“. I to je predivan, zarazan i najlaganiji momenat ploče. ,,Today is the day after the last day on Earth. It’s such a glad day! After a very bad day“...

Teško da može zvučati jednostavnije, iskrenije, slađe, za jedan novi početak.

S. S.

Ocjena: 80/100

ov a to

Iskorak u mračnjačke rokerske vode za r’n’b i pop zvijezdu

Demi L

S

Bijes u vrištećem lateksu do Adel, da birate). Od 2010. i prvih tretmana i sesija zbog bolesti zavisnosti, power balade ,,Skyscrapper“ koja je uslijedila – pa do zamalo fatalnog predoziranja i molbe da je svi shvate sa ,,Anyone“, prije dvije godine.

U albumu ,,Holy Fvck“ ne fali direktnosti. Bukvalno od prvog stiha ,,Demi leaves rehab again“

demilovato.com

ve što je Demi Lovato stvorila, ticalo se r’n’b i pop horizonta; prije nego je ovog ljeta odlučila da visokom štiklom u to ugazi i vidi što će izaći.

U suštini, Lovato je autorski izraz gradila na manevarskom prostoru ,,ispovjednog popa“ (a to je makar istražena teritorija, na širokom pojasu od Bijonse

Provokacija izmučene zvijezde na kaveru

i prvog serviranog, gorkog i rokerskog ugriza glavnog singla ,,Skin of Teeth“. Uglavnom, tu je ona i potpuno začuđena i prilično ponosna činjenicom da je i dalje živa, da može i dalje da stvara muziku. I sve to zvuči mnogo tvrđe, mračnije, gitarskije nego bilo što. Da ne povjerujete da je ta osoba u vrištećem lateksu i koži – ona Demi Lovato.

Demi je ispunila obećanje, da će sve to biti onako bijesno, gorko, znojavo. ,,Freak“ po mnogo čemu pruža jasnu formu i ton albumu, sa tušta i tma sludge metal gitara i jednom neočekivanom YUNGBLUD kolaboracijom. I sve to, recimo cijela ispovijest veze sa mnogo starijim glumcem kada je imala 17 godina, ili cinizam i humor na račun sopstvene nebitnosti (u fazonu: kao da je bilo kome više bitno kad se predoziram), spakovano je u tvrdoj muzičkoj formi koja bi bila ideal-

U albumu ,,Holy Fvck“ ne fali direktnosti. Bukvalno od prvog stiha ,,Demi leaves rehab again“ i prvog serviranog, gorkog i rokerskog ugriza glavnog singla ,,Skin of Teeth“ na za neku epizodu serije ,,True Blood“. U ,,Substance“ je mrtva-ladna kad izjavi ,,Am I the only one looking for substance“.

U suštini – zabavno, na prvu loptu prijemčivo i uzbudljivo, ali jednoznačno i prilično plitko, iako smjelo i pečobrazno. Da znate: džabe nova forma, to je ista ona Demi Lovato.

S. S.

Ocjena: 67/100

20

Četvrtak, 25. avgust 2022.

film

33 OBRTAJA

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Džeri.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Bio je to neki remaster i projekcija na otvorenom filma „Briljantin“ („Grease“, Rendal Klajzer, 1978), recimo, 1997 godine.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Elevator to the Gallows“ (Luj Mal, 1958), doduše i prati me jer ga imam na plejlisti.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Na Kapri posle filma „Le Mepris“ (Žan Lik Godar, 1963), a vidim na Instagramu da neki to i rade ove godine.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Izvela bih u kafanu na provod neke mlade, neafirmisane filmske autore, jer mi to deluje

luz spava u svima nama, tu je i ne da se sakriti tako lako. Upravo je ta neukrotiva tuga osnova za jedan od najiskrenijih muzičkih žanrova.

Kantautorka, pijanistkinja i vokalistkinja Katarina Pejak sa bluzom se druži od tinejdžerskih dana. Uz oca Vladislava, „isprljala“ je glas i prste i spoznala toplinu koja grije neke od njenih uzora – Toma Vejtsa, Dženis Džoplin, Nine Simon Mejvis Stejpls, Ane Popović... Nakon mnogo kilometara „nemog neba“ vratila se rodnom Beogradu. Život u Bostonu, Nešvilu, školovanje

kao bolje društvo od starijih, afirmisanih. Sa takvima je u kafani, često, naporno.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Zamišljam da bi po kafićima glavnih gradova bila pojačana poseta ne bi li se zadesili tu gde je izašao Tarantino, a i salonima za pedikir bi verovatno skočio posao.

mu

ika

B

Svi Del Bojevi kišobrančići za koktele z

Film koji Vas čini srećnom?

- „Sense and Sensibility“ (Ang Li, 1995), adaptacija romana Džejn Ostin. „Lude godine 3“ – „Ljubi, ljubi, al’ glavu ne gubi“ (Zoran Čalić, 1981) me uvek baš obraduje.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Još nisam imala takvih težnji, moguće da filmska umetnost nema dovoljno dubinski uticaj na mene…

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Previše ih je da bih izdvojila jedan.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volela bih da pogledam film o rasprodaji javnih površina.

Omiljeni filmski rivali?

- Žika i prijatelj Milan („Lude godine“).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „The Godfather“ (Frensis Ford Kopola, 1972) - ponuda koja se ne odbija.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Ono sa Danskom i zemljama Beneluksa iz filma „Kad porastem biću Kengur“ (Radivoje Andrić, 2004), ali malo je predugačko da bih napisala.

Doduše, nije ni ovaj odgovor bolji.

Katarina Pejak, kantautorka

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Poinconneur des Lilas“ Serža Gensbura, „Suspicious Minds“ Elvisa Prislija , „Moj dilbere“ u izvedbi Safeta Isovića. Sve ima svoje, što kaže dživdžan.

na „Berkliju“, turneje po Americi i Evropi, neke ljubavi i mnogo iskustva stali su u njen blog –„prostor gde reči stoje same, misli sazrevaju, a muzika se pretpostavlja između suglasnika“.

Katarina, koju mnogi upoređuju sa Norom Džons, osvaja na prvo slušanje, a priliku za novi susret, nakon čini se davnošnjeg 2018. u Podgorici, čekamo strpljivo i znamo da će biti nezaboravno. Do tog dana družimo se uz „Obrtaje“ koji će vas povesti na odmor do Kaprija, druženje sa Del Bojem uz „raskovane“ melodije Elvisa Prislija.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „That’s No Way to Say Goodbye“ Leonarda Koena.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „You Can’t Always Get What You Want“, Rolling Stones. Sloboda od želja je jedina sloboda.

Ipak, ne bih to nikome poželela.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Sara“ Boba Dilana.

Vaša pjesma za karaoke?

- Nisam imala tu priliku…

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Možda baš Gensbura, raznovrstan je, lepi aranžmani, a i moram da vežbam francuski.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ne znam nijednog domaćeg autora koga svi obožavaju. Na našim prostorima su ljudi vrlo kritični.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Nikako da prežalim Elvisa.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Dead or alive“ od benda Bon Jovi. Opšta mesta pršte, ali pesma radi.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Dosadna sam, ali Elvis. I Kurt Kobejn. Dobro su se slagali.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Živi bili pa videli…

21

Katarina Pejak: Poželjela putovanje na ostrvo Kapri

Ivana Čutura

nakon gledanja Godarovog filma ,,Le Mepris“ Četvrtak, 25. avgust 2022.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Za kišni vikend preporučujem seriju „Mad Men“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Mućke“ („Only Fools and Horses“), „Crna Guja“ („Blackadder“) me asociraju na djetinjstvo.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Mućke“; jer su kultne, čini mi se, samo u Britaniji i na Balkanu.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Downton Abbey“. Nisam mogla…

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Sex and the City“, „The Office“, američka verzija. Nije to užasno, ali žanrovski kompromisi u komercijalne svrhe su promenili ton tih serija.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Svi Del Bojevi upaljači i svi kišobrani za koktele.

Najdraži par iz serije?

- Tenzija između Edmunda „Crne guje“ i kraljice Elizabete me i dan-danas takne.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Absolutely Fabulous“ partnertvo, recimo.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Volela sam kada se udruže protiv neke druge, veće sile.

M. ČAVIĆ

Četvrtak, 25. avgust 2022.

kalendar

Četvrt vijeka od tragične smrti prince

Treperava

Mario Testino/npr.org.uk

22

Princeza od Velsa fotografisana 1997. godine

,,Narodna princeza“, govorio je britanski premijer nakon Dajanine smrti. Pa dodao još ispraznije: ,,Ikona nacije“. A novinar Gardijana pisao: ,,Vladarka kraljevstva stvarnih osjećanja“. Ona čija je smrt udarila jak zarez u novom britanskom narativu; onom koji, makar nakratko, na kraju svakog avgusta i svakog ljeta znači empatiju, slavi otvorenost, iskrenost, integritet

C

ijele su dvije sedmice, u decembru 1995, trajali pregovori Kraljice i premijera. Odluka je Dajani i Čarlsu proslijeđena pismom sa pečatom Elizabete Druge. Prosto i hladno: savjetujemo vam da se razvedete. Dajana je znala: više je to naredba nego savjet. Svakako se već osjećala razvedenom.

Mjesec ranije, u intervjuu za BBC, Dajana je rekla sve o aferi Čarlsa i Kamile. Jedno kratko: ,,Pa, bilo nas je troje u ovom braku, tako da je postalo malo tijesno...“. I još dodala da iskreno sumnja da je njen muž materijal za kralja! Kako je samo svjesno i slatko šokirala Britaniju; i kako je elegantno izrekla i potpisala sudbinu tom braku. I kako je Dajana tog dana izricala sudbinu i samoj sebi...

Kardiohirurg; Britanac pakistanskog porijekla, Hasnat Kan, bio je ljubav Dajaninog ži-

vota. Zvala ga je ,,Mr. Wonderful“, samo pred najbližima; a i najbliži su joj okretali leđa zbog te veze, i nakon razvoda. Ni sa majkom mjesecima nije govorila: kako to, pobogu, britanska princeza i musliman...

Raskinuli su na ljeto 1997; za mjesec je već bila u vezi sa Dodijem Fajedom. Takođe musliman. Njen bijeg i inat. Pravo na jednu mediteransku jahtu, čija je paluba oivičila svijet u kom joj se niko neće miješati u lične izbore.

***

Prvi put se javnosti predstavila nakon vjeridbe, u martu 1981 – na dobrotvornoj aukciji. Do oktobra Čarlsa i Dajanu nijesu vidjeli ni zajedno ni bilo gdje, do momenta kad su posjetili njihovu ,,prinčevinu“ Vels. Tek u novembru istupiće pred javnost prvi put sama – da upali svjetla

Božića na Regent stritu...

Bila je prva kraljevska figura koja je stupila na tlo jedne zemlje Varšavskog pakta. Iste 1990. uz ruku izgladnjelog djeteta u Nigeriji i Kamerunu. Pod njenim osmijehom i štiklom i Berlinski zid je treperio; i bilo je to lice jedne nove otvorenosti, koje se negdje usput, ne samo kraljevska porodica, već i cijeli svijet odrekao.

Starog Nelsona Mandelu držala je pod miškom, da se ne spotakne u godinama slave i pobjede nad aparthejdom. Prva pružala ruku i zagrljaj AIDS pacijentima, u godinama kad se nije još ni znalo kako se virus prenosi...

Dan nakon razvoda, Dajana se odrekla preko 100 dobrotvornih programa i ostala patronka za samo šest. ,,Centrepoint“ – podrška mladim beskućnicima.

Engleski nacionalni balet. Velika dječija bolnica na Ormond

23

Četvrtak, 25. avgust 2022.

eze Dajane - britanske ikone saosjećanja, dužnosti, stila i ljepote

svijeća na vjetru stritu. Nacionalni fond za borbu protiv AIDS-a. Misija za pomoć leproznima. Kraljevska bolnica ,,Marsden“. I niko joj više nije mogao nametati, koje misije i pozive smatra svojima.

Dajana na jahti Dodija Fajeda u danima uoči smrti

***

Mračni ulaz u tunel Ponte de l’Alma, bez svjetla na kraju. Fotografisan sa nekih 20 metara daljine na pariskom pločniku; tog jutra pariska policija nije dozvolila da se priđe bliže. Bila je subota na nedjelju a Britanija je već sve znala: Dajana je privatnim avionom u Pariz stigla sa Dodijem Fajedom, filmskim producentom, sinom milijarde-

pinterest.com

***

Do 10. septembra 1997, izračunali su tabloidni mešetari u svoj svojoj pedanteriji, gomila cvijeća u dvorištu palate Kensington dostigla je visinu od metar i po.

Cijelih 11.000 svjetiljki u ,,Harrods“ tržnom centru, u srcu Londona, u vlasništvu familije Al Fajed, nikad više nije upaljeno.

Preko milion buketa ostavljeno je pred Kensington palatom i pred londonskom rezidencijom princeze. Porodica je danima molila sa starog imanja u Altopru, mjesta njenog djetinjstva: ne donosite više cvijeće, drum je pokriven, zar još treba neko tu da strada...

Na ulicama Londona, na dan sahrane 6. septembra, žalilo je tri miliona ljudi. I još su brojali tabloidi: dvije i po milijarde ljudi širom svijeta pratilo je snimak sahrane.

I svi su, cijeli svijet je vidio: stisnutu malenu pesnicu i ćoškić usne princa Harija. I Vestminsterska opatija i svi njeni kraljevski svodovi, drhtali su od te njegove ručice.

I Elton Džon je svirao jednu novu ,,Candle in the Wind“. Treperava svijeća na vjetru. Što je dogorjela mnogo prije; ali njena legenda nije.

ra. Prethodnih devet dana razvedena princeza provela je na Dodijevoj jahti, na Mediteranu.

I to su joj kao grijeh tog jutra računali.

Sve je tog jutra Britanija već znala; i na koji način je vozač Henri Pol, šef obezbjeđenja hotela Ric, izgubio kontrolu nad vozilom na ulasku u tunel. I na koji način je prethodno bježao od paparaca. I koliko puta je bio zaustavljen sa prisustvom alkohola i droge u krvi. I koliko je droge i krvi tog jutra bilo u njegovoj krvi. I famozno: 105 kilometara na čas. Duplo više od limita. ,,Sami su krivi“; šaputala je tog jutra 31. avgusta sebi jedna Britanija.

A jedna druga zanijemila pred onom tminom na fotografiji ulaska u tunel. Pred suzom reporterke Skaj njuza koja je naciju tog jutra budila iz jednog sna. U jednu novu realnost.

***

Oznaka: ,,top secret“. Fajl sa više od 1.000 stranica. Već 1999.

stiglo je priznanje: Nacionalna agencija za bezbjednost (NSA) pratila je i prisluškivala Dajanu, do dana smrti. Neznano od kada. I još jedno ,,top secret“: NSA odlučno odbija da bilo koju od tih 1.000 stranica učini dostupnom javnosti. ,,Stvar i briga za nacionalnu sigurnost“. I sada, više od dvije decenije kasnije.

I što je ostalo? Desetine pisama, prepiski sa članovima i službenicima u palatama kraljevske porodice – prodati na dobrotvornim aukcijama. Njene najdivnije haljine, ona najčuvenija u kojoj je plesala sa Džonom Travoltom jednom u Bijeloj kući – prodate na dobrotvornim aukcijama: Lično bogatstvo, keš na računima: 17 miliona funti, bez jednog penija duga. Sve ostavljeno mami i sestri. ,,Narodna princeza“, govorio je jedan novi britanski premijer, nakon Dajanine smrti. Pa dodao još ispraznije: ,,Ikona nacije“. A novinar Gardijana pisao:

,,Vladarka kraljevstva stvarnih osjećanja“. Ona čija je smrt udarila jak zarez u novom britanskom narativu; onom koji, makar nakratko, na kraju svakog avgusta i svakog ljeta znači empatiju, slavi otvorenost, iskrenost, integritet.

***

Prelijepo, malo vještačko jezero u Altopru, Northempšir, krije sićušnu bjelinu mira jednog memorijalnog spomenika. Pod tom sjenom od maminih skuta, pod tišinom koju je jednom davno zaslužila, i ovih dana prinčevi Vilijam i Hari osluškivaće šuštanje njene ljetnje haljine. Već stari erl Spenser sestrinoj mladosti opet će govoriti: ,,Dajana je čista esencija saosjećanja, dužnosti, stila, ljepote; sa kraja na kraj svijeta simbol nesebične humanosti“...

I Britanija će ponovo pronaći dušu, na kraju Ponte de l’Alma tunela u Parizu, u njenim očima.

S. Stamenić

24

Četvrtak, 25. avgust 2022.

kalendar

Petnaesti rođendan američkog indi klasika ,,Juno“

Zagrljaj sazrijevanja

Š

U tom Elk Riveru, koliko god skupe lekcije odrastanja prolazila, konstanta je to da Džuno Megraf sebe apsolutno i brižno centrira kao središte sopstvenog svijeta. Rijedak talenat u zabiti za 20 hiljada ljudi Megraf ima 16 godina i ostaje trudna nakon seksa sa drugom za kog zna da je godinama zaljubljen u nju. Jedna-jedina propovijed, školske drugarice, u prilično banalnom ali strastvenom tonu kakav pripada američkoj provinciji – biće dovoljan da ona donese odluku: iznijeće trudnoću. Dijete će dati na usvajanje.

Ušuškana provincija

Elen, danas Eliot Pejdž, imala je samo 20 godina kada je Džuno portretisala jednom kompleksnošću, pred kojom je zanijemila filmska Amerika. I u momentu kada donese odluku, kada čak svojeglavo verbalizuje da je ta trudnoća ,,samo period i stanje koje sad mora proći“, ona djeluje savršeno karakterno. Djetinjasta

i samosvjesna u isti mah. U tom Elk Riveru, koliko god skupe lekcije odrastanja prolazila, konstanta je to da Džuno Megraf sebe apsolutno i brižno centrira, kao središte sopstvenog svijeta.

Rijedak talenat u zabiti za 20 hiljada ljudi. Režiser Rajtman u Oskarom nagrađenom originalnom scenariju talentovane Dijablo Kodi, majstorski balansira važnu dinamiku: koliko god se Džuno u tih devet mjeseci filmskog narativa mijenjala, izgleda da se još više i drastičnije mijenjaju oni oko nje.

Zato bi idealan odgovor svima koji tvrde da je ,,Juno“ film antiabortusa bio i ovo: to je djelo feminizma. Jer pruža uvid u stvarnost i svakodnevicu jedne istinski samosvjesne žene. Pa iako ona ima pinterest.com

to god čuli ili čitali o tome, nije istina da ,,Juno“ propovijeda protiv abortusa. Film Džejsona Rajtmana je slava, propaganda odrastanja; onakvog kakvo, strašno, okrutno i uzvišeno, zaista jeste.

Tako odrasta i Rajtmanov film: počinje kao komedija ,,situacije koja krene po zlu i prijeti da bude katastrofa“ – a završi kao zrela, ostvarena, utemeljena ljubav.

Malo indi čudo koje rascvjetava u moderni filmski klasik. I od premijere prije 15 godina, 1. septembra 2007. traje kao priča čiji bi svaki kadar i sekvencu dijaloga mogli zagrliti. Jer svjedočimo da tu nema viška, niti bi se moglo bilo što dodati. Jer je istinito i stvarno.

Poprište filma je Elk River; zamislite grad od svega 20 hiljada duša, koji je još najveći u centralnoj Minesoti, pa ćete znati o kakvoj životnoj inerciji i o ušuškanosti izvan svakog zla se radi. Džuno

Džuno na jednom od 900 crteža iz predivne rotoskopske špice filma

tek 16 godina, iako tek treba da nauči i sazna kakvo oružje i oklop su joj potrebni za bitke u tom malom svijetu.

Tako film bez ijedne pogrešne ili scene viška teče kao bistra voda u potocima Minesote; a Džuno usput prepoznaje i uči, kome i na koji način suštinski pripada.

Majkl Sera (sada velika pozorišna faca sa dasaka Brodveja, promišljeno i delikatno talentovano čudo), briljantan je dok suptilno otkriva slojeve ličnosti Polija, dječaka koji je za Džuno i najbolji prijatelj i otac tog nevoljnog, neželjenog djeteta.

Igra racija

Jedine ,,zvijezde“ u holivudskoj ravni u filmu su bračni par Loring: Mark (Džejson Bejtman, glavna faca i kreator kultne Netfliksove serije ,,Ozark“) i Vanesa (Dženifer Garner). U dinamici odnosa dva para i unutar njih, režiser Rajtman i scenarista Kodi pružaju vrlo suptilnu i inteligentnu igru. U kojoj će, ne jednom, tinejdžer koji je debelo iza granice punoljetstva iskazati više racija, zrelosti, čak i uzvišene ljudskosti, od nekog ,,zrelog i ostvarenog“ ko pokušava da usvoji dijete. Što, naravno, ne znači da je ,,Juno“ priča ili propaganda protiv usvajanja; naprotiv...

Tu negdje usput i shvatate, zbog čega je filmu bila potrebna ta zaboravljena, banalna i bezbrižna Minesota. Kao pandan i potpuni kontrast, u odnosu na situacije kad naši junaci moraju donositi neke mnogo teške izbori. I to samo zato što su svjesni da su ti izbori ljudski, nimalo sebični, iskreni – ne ubjeđujući vas u njihovu ispravnost.

I tu je negdje i ljepota odrastanja u ovom filmu: jer, u konačnom, niko se tako lijepo i uzvišeno ne lišava sebicentričnosti, niko tako ne njeguje i miluje ožiljke, kao

25

mubi.com

Četvrtak, 25. avgust 2022.

jedna pravičnost sa očima djeteta.

Naravno da muzika u takvoj poslastici od filma igra bitnu ulogu.

Svaka od originalnih pjesama folkerke Kimje Doson igra ulogu preciznog objektiva, da izoštri sliku u našem dvogledu, za svaki važan kutak tu u šumama Minesote. Sama Pejdž insistirala je da ,,Sea of Love“, cover starog klasika koji je savršeno iznijela slavna alt-rokerka Cat Power, tu dobije mjesto. A kako je samo jak i simboličan momenat, kada prvo pojavljivanje Polija u filmu prati ,,A Well Respected Man“ londonskih rokera The Kinks...

Oltar autorstva

Svi ti detalji, poput godišnjih doba koja suptilno klize u mjesecima Džunine trudnoće, zimskog vjetra, cvjetanja trešnje u jednom dvorištu i jednom pecanju koje simbolično otvara put divnom i dozrelom ljetu na kraju – svjedoče o tome koliko je Rajtman brižno pripremao ovaj film. I u kojoj mjeri ga je, kroz svega 30 dana snimanja, grlio i na oltar autorstva pružao darove svog djetinjstva i odrastanja.

A možda je i više od Rajtmana to činila scenaristkinja Dijablo Kodi koja je insistirala da soba naše Džuno bude skoro u potpunosti nalik onom malom habitatu, svijetu za koji najprije veže svoje tinejdžerske godine... E, samo takvi likovi i autori mogli su snimiti ovaj film na takav način, da zaista djeluje kao topao i mek zagrljaj pravog sazrijevanja.

Iz takvog, sanjivog i toplog svijeta zaboravljenog u provincijskoj šumi, morala je zriti jedna predivna, autentična Džuno, za koju je navijala cijela filmska Amerika i koju je tako lično iznijela Elen Pejdž. I tada, sa 20 godina i već od uvodne rotoskopskom tehnikom skockane animacije kao špice za film (900 ručno crtanih slika za nekoliko nezaboravnih minuta), sebi proricala. I već bila svjesna, kakvi je teški i iskreni izbori čekaju u životu. Na putu do onog Eliota Pejdža, do sebe – figure pred kojom cijeli moderni Holivud zna samo da zaćuti. Jer je i cijelom Holivudu uzeo jednu sasvim odraslu i iskrenu mjeru. I zar nakon svega toga, zaista vjerujete da je ovo film o abortusu ili protiv njega?

S. STAMENIĆ

deviantart.com

Majkl Sera i Elen Pejdž u plemenitoj igri odrastanja

Alternativni poster Rajtmanovog ostvarenja

Četvrtak, 25. avgust 2022.

PODGORI č ARENJE

Karavan vijeka S

tanica najegzotičnije reli-trke 20. vijeka bio je i Titograd – i sve to prije više od pola vijeka, u jednom svijetu koji je djelovao i otvorenije i gostoljubivije od današnjeg...

Ne vjerujete? Krećemo na putovanje od 13.500 kilometara. Čak i osobe koje ne interesuje automobilizam, pa pretjerano ni sport, čule su za Dakar reli i ,,najtežu trku svijeta“. Vidjeli ste te kadrove: po 1.000 kilometra dnevno niz pješčane dine ili po kamenitim pustinjama, godinama sa kraja na kraj Sahare, potom u Atakami i na Andima, a u posljednjim godinama u Saudijskoj Arabiji.

Kadrovi kakvim nema premca u svijetu sporta, ultimativni test izdržljivosti, taktike i vještine, tokom dvije januarske sedmice... I da, uvijek, ali uvijek glava u torbi. Od prvog izdanja, 1979. godine – 32 takmičara i 45 članova osoblja trke ili navijača izgubili su život.

I tu dolazimo do trke koja je Dakar reliju prethodila; da se nije desila, nikada ne bi bilo ni kulta zvanog Dakar. Start u Parizu, pa sve do antičkog Persepolisa u srcu Irana, drevne prijestonice i ponosa Ahemedinskog carstva... Pa nazad,

do Pariza. ,,Karavan vijeka“, te, 1971. godine u svom jedinom izdanju – sa obaveznom stanicom u Crnoj Gori, u Titogradu!

Sve je bila zamisao francuske kompanije Sitroen, koja je sa ,,ajkulama“ (legendarni DS model, vrhunac automobilskog dizajna 20. vijeka) ali i terencima tih godina harala kontinentom. Ideja je bila prosta: da se takmičari od 18 do 30 godina okupe, za putovanje od Pariza, kroz tunel Mon Blan, preko Alpa do Titove Jugoslavije. Pa rutom do antičkih grčkih kolonija, trajektom preko Bosfora, uzduž Anadolije, padinama Ararata... Sve do pustinja i vrleti imperijalne Persije. Pa opet nazad.

Interesovanje u Evropi, sa obje strane ,,Gvozdene zavjese“ bilo je nezapamćeno. Na kraju je Sitroen, od 3.800 prijavljenih, odabrao 1.300 osoba za 500 vozila i ovu ludu avanturu.

Takmičarima su, s obzirom na to da se insistiralo upravo na elementu ,,avanture“, podjednako koliko i rezultatu – predstavljena pravila koja su unekoliko slobodnija u odnosu na klasične relije. Odnosno: tačno se znalo mjesto polaska i cilj etapa. Učesnici su birali rutu

Zaglavi se

financialtribune.com

26

Detalj sa relija Pariz – Persepolis – Pariz

sami, sa jedinom obavezom da u određenom vremenskom periodu tokom dana budu na cilju – pa ko stigne prvi... E, jedna od tih bitnih ,,stanica“ bio je i Titograd.

I ne samo naš glavni grad, naravno. U kojoj mjeri je to bila čast i koliko je trka bila prestižna, svjedoči i to da su ,,kontrolni punktovi“ dnevnih etapa bili i Solun, Istanbul, Kajzeri, Van, Hamadan, Teheran, Samsun...

Potpuno uspješna misija karavana relija: planirani start bio je 31. jula 1971, dolazak u Persepolis 15. avgusta, povratak u Pariz 30. avgusta. Sve su takmičari sa uspjehom savladali.

I da, nije bilo nekih težih povreda ili fatalnih ishoda. Učesnici su samo doživjeli neprijatnost u pokrajinama Ataturkove Turske, kada su ih kurdski mladići, iz protesta prema vlastima u državi – zasuli kamenicama. Šteta na vozilima, sitnije povrede i srećom – ništa ozbiljnije.

Crta: Srđan Ivanović

U godinama koje su uslijedile, Sitroen je usmjerio trku ka sjeveru Afrike. Prosto, učesnici su bili oduševljeni pustinjskim trkanjem. I onda se to proširilo na cijelu Saharu, pa sve do Dakara, pa... Znate već, najljepša i najsurovija istorija automobilizma.

I još zeru istorije: te 1971. to je morao da bude Persepolis.

Navršavalo se knap 2.300 godina od najluđe avanture u istoriji – ludo smjelog, iracionalnog i uspješnog pohoda Aleksandra Makedonskog na Persiju. Te 330. godine prije nove ere, najveći osvajač među antičkim vladarima stao je pred kapijama Persepolisa.

Pa 30 dana opsade, pa mjeseci klopki za persijske klopke...

Prije nego rješenje nije stiglo iznutra. Plamen nad palatom, konačno otvorene kapije...

I tog ljeta i tog dana u Persepolisu, 2.300 godina prije jednog relija sa stanicom Titograd, Aleksandar Makedonski je znao da će ga pamtiti cijela istorija. Stojan STAMENIĆ

Moćan angažovani odjek ,,Kinez ispred tenka“

Jedan od najpopularnijih radova izložbe ,,How to Win at Photography“ bio je ,,Kinez ispred tenka“.

Očekivano, najjači utisak ostavila je serija radova maestralnog Aja Vejveja ,,Study of Perspective“ u kojoj slavni umjetnik pokazuje srednji prst nekim od najvažnijih istorijskih zdanja

U

Odjek sa Tjenanmena njom da li smo i u kolikoj mjeri zapravo figure u fotografskim kulturnim mrežama, kao i to ko u ovoj igri zapravo izlazi kao pobjednik – fotografija ili autor...

Na koncu, da li je to uopšte i umjetnost?

Izložba ,,How to Win at Photography“ specifičan je poziv posjetiocima da sagledaju igrajuće aspekte vizuelne kulture, pa pronađu katkad neočekivane veze između istorije fotografije i kompjuterskih ili igrica sa konzola (!)... I time prošire razmišljanja na temu digitalnih ekrana.

Posebno bitan segment izložbe je i monetizacija digitalne fotografije i njena moć ekonomske konkurencije, s posebnim pogledom na njen uticaj na razvoj moderne kulture. Radovi tridesetak međunarodnih umjetnika multimedijalne forme u Fotografskoj galeriji uspjeli su da predstave različite pozicije koju zauzima savremena fotografija i time preispitali smisao, ali i funkciju fotografije u našem vremenu.

Među umjetnicima čiji su radovi izloženi je i kineski maestro savremene umjetnosti, Aj Vejvej, kao i poljska multimedijalna umjetnica Aneta Gžesikovska i Amerikanci Kori Arkejndžel i Džon Hedok, predstavnici zanimljivog osvrta na ,,tehnološko-gejmersku umjetnost“.

Simpatično rješenje za brojne teorije koje je izložba pokušala analizirati pružio je Arkejndžel sa radom ,,Super Landscape“, za koji je iz dvije video igrice uklonio aktere i ostavio pozadinu.

Tako na radu vrlo uočljivo zapažamo oblake iz ,,Super Marija“ i put iz jedne od trkačkih igrica.

Njegov kolega Hedok ponudio je interesantno rješenje kombinovanjem istorijskih kadrova interpretiranih kroz video-igricu.

Jedan od najpopularnijih bio je onaj o ,,Kinezu ispred tenka“ sa trga Tjenanmen 1989. godine.

Očekivano, najjači utisak ostavila je serija radova maestralnog Vejveja ,,Study of Perspective“ u kojoj slavni umjetnik pokazuje srednji prst nekim od najvažnijih istorijskih zdanja na svijetu.

Leila MURSELJEVIĆ

thephotographersgallery.org.uk

brzanim razvojem tehnologije i sasvim jasnom manipulacijom kvaliteta, fotografija kao umjetnička disciplina dugo nije imala pretjerane koristi za razvoj kulture.

Naravno taj stav se mijenja i u zavisnosti od toga koga zapravo pitate – old school fotografa koji uživa u čarima nerazvijenog 35-milimetarskog filma ili ljubitelja digitalnog fotografskog fazona kojem je sasvim dovoljna igra sa tehnološki naprednom kamerom na smartfonu. A u Fotografskoj galeriji u Sohou pokušali su da adresiraju brojne teorije o ,,igranju sa fotogafijom“, sa namjerom da na tom putu odgovore na pitanja naše uloge u svijetu fotografije. Da li se kamera igra sa nama ili mi sa

thephotographersgallery.org.uk

LONDON CALLING

ISSN 2957-2800

Kontroverzni rad ,,Study of Perspective“ slavnog Vejveja

Pozadina iz slavnih igrica na radovima Korija Arkejndžela

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić