Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

INTERVJU: Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata i poslanik

Smijeniti Vladu koja funkcioniše po principu ,,kilo izdaje spram pola kila funkcija“

POGLED SA STRANE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ABAZOVIĆEVE IGRE BEZ GRANICA: Premijer, silom funkcije, brutalnim kršenjem zakonskih normi, pokušava da za svoje interese uspostavi kontrolu nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost

Preko Kurtija do tajnih podataka Na osnovu svih informacija, utisak je da je Artan Kurti čovjek sa zadatkom, da je imenovan kako bi u ovoj službi uspostavio svoj paralelni sistem. Svoje ljude u Agenciji već ima, i to već neko vrijeme, a i iskustva sa „paralelnim svjetovima“. Uspio je od teškog izgrednika i prestupnika da se „prekvalifikuje“ u čovjeka iz sistema pravosuđa, a sada će postati i jedna od ključnih ličnosti u sektoru bezbjednosti STR. 2. i 3.

Sukob nauke i vjeronauke

NEODGOVORNO: Ne poklapaju se podaci o umrlima od korone u zdravstvenim ustanovama

Veliki uspjeh crnogorske U20 selekcije na Evropskom prvenstvu u Podgorici

Crkva, kontrarevolucionar Najmanje 50 Piše: dr Dragan VESELINOV

Ne puštajmo popa u škole i na univerzitet, u ime Boga. Nema većeg protivnika znanja od njega, a u školi će se suprotstaviti fizici, astronomiji, biologiji, medicini, hemiji, geologiji, antropologiji, humanizmu, demokratiji, filozofiji, sociologiji. Ne mogu u školi biti dva programa koji se jedan drugom suprotstavljaju. A niko ne spori popu da o svom svijetu govori na Bogosloviji do mile volje. I stoga je važno da Crna Gora ne pogriješi kao što je Srbija pogriješila kada je pustila crne čarobnjake u razrede jer će sjutra na državnoj zastavi Crne Gore biti zvono umjesto orla slobode STR. 8. i 9. PARADOKSI: Uprava policije nema podatke koliko njenih službenika radi privatno kao obezbjeđenje lokala i pojedinaca

Problem nastaje kad je „poslodavac“ sumnjivo lice STR. 10. i 11.

preminulih od kovida nema u bazi podataka Instituta Ovo je samo jedan od primjera STR. 7.

neodgovornog odnosa u vođenju podataka koji su ključni alat za uspješnu borbu protiv epidemije

NAŠA TEMA: Koliko je adekvatno pretvaranje zaštićene graditeljske baštine Crne Gore (tvrđava, zatvora, zadužbina) u ugostiteljske objekte i butik-hotele visoke kategorije

Kad ostanu kulise i ljušture, kulturnog dobra više nema

STR. 12. i 13.

Bronza za naše mlade košarkaše

STR. 18.

Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović o posjeti na Crnogorskom primorju

Brojke kriju realno stanje

STR. 5.

Politika

PODGORICA – Crnogorski premijer Dritan Abazović, kako se u proteklih nepunih dvije godine ispostavilo, vrlo kontroverzna i ličnost sa sumnjivim poslovno-političkim kombinacijama, bjesomučno pokušava da nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost uspostavi kontrolu, kako bi na vrijeme bio u posjedu tajnih, po njega i njemu bliske ljude moguće vrlo kompromitantnih podataka. Od časa kada je postao „faktor bez koga se ne može sastaviti nova vlast“, počele su da se plasiraju informacije o nekim tajnim poslovima i nagodbama lidera Ure.

Poneđeljak, 25. jul 2022.

ABAZOVIĆEVE IGRE BEZ GRANICA: Premijer, silom funkcije, brutalnim kršenjem pokušava da za svoje interese uspostavi kontrolu nad Agencijom za nacionalnu be

Preko Kurtija do tajnih podataka je punoljetan i kaznu je „odležao“ u zatvoru u Spužu. Mediji su opsežno pisali o Kurtijevom krivičnom djelu u Ulcinju: prilikom svađe oko parking prostora, u Ulici 26. novembra, Artan Kurti je ispalio šest metaka u sugrađanina Valdeta Hasanaginića i nanio mu teške tjelesne povrede, nakon čega je uhapšen. Optužen je za krivično djelo „teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja“ (pištolj „browing“ 7,65). U sudskom postupku je izmijenjena kvalifikacija za teško ubistvo, pa mu je suđeno za „ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja“ i dobio je deset mjeseci zatvorske kazne.

AFERA „21 MILION“ I SNIMAK IZ SJEVERNE MAKEDONIJE

I sam je „dolio ulje na vatru“ pričom da mu je nuđen 21 milion da odustane od ulaska u izvršnu vlast, mada nikada – čak ni prilikom davanja izjave u Specijalnom državnom tužilaštvu – „nije mogao da se sjeti“ ko mu je, i kada, nudio bogatstvo da bi bio kupljeni politički igrač. Kao što se nikada nije razjasnilo: kako je došao u kontakt i zbog čega je Abazovićeva Ura finansirala boravak u Crnoj Gori lažnog američkog diplomate i špijuna Stevana Simijanovića koji je čak pregovarao o nabavci municije za Ministarstvo odbrane Crne Gore. I to u vremenu kada je Abazović bio koordinator svih službi bezbjednosti. Istovremeno, Abazoviću je sa više političkih adresa prijećeno objelodanjivanjem diskreditujućih informacija, a posebno se ukazivalo na neki događaj u Sjevernoj Makedoniji. Poslije smjene proruskog i srpskog kadra Dejana Vukšića, sada kada je na čelo Agencije postavljen čovjek u kojeg zapadne adrese ne sumnjaju – Savo Kentera - crnogorski premijer je svjestan da će ponovo oživjeti razmjena informacija.

ČOVJEK ZA „SLOŽENE ZADATKE“

Na sjednici Vlade u petak, 22. jula, bez obzira na upozorenje potpredsjednika i ministra

BRISANJE PROŠLOSTI ZA „BOLJU BUDUĆNOST“

Abazović i Kurti stari prijatelji

Na osnovu svih informacija, utisak je da je Artan Kurti čovjek sa zadatkom, da je imenovan kako bi u ovoj službi uspostavio svoj paralelni sistem. Svoje ljude u Agenciji već ima, i to već neko vrijeme, a i iskustva sa „paralelnim svjetovima“. Uspio je od teškog izgrednika i prestupnika da se „prekvalifikuje“ u čovjeka iz sistema pravosuđa, a sada će postati i jedna od ključnih ličnosti u sektoru bezbjednosti odbrane Raška Konjevića da je kandidat za generalnog inspektora ANB Artan Kurti nepodoban za tu funkciju, jer je pravosnažno osuđivana osoba - Abazović je uspio da dobije podršku većine mini-

stara da njegov lični prijatelj bude imenovan na tu poziciju. Osim Konjevića, protiv je bio i ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić. Tako će generalni inspektor ANB biti čovjek koji je dva

puta pravosnažno osuđivan za teška krivična djela – kao maloljetnik za ubistvo u pokušaju, a potom i za nanošenje teške tjelesne povrede i posjedovanje oružja. Kada je počinio drugo krivično djelo, bio

Zatvorski dani u njegovom slučaju su, izgleda, djelovali vaspitno, pa je Kurti upisao Pravni fakultet i diplomirao na sarajevskom univerzitetu. Diplomu je nostrifikovao u decembru 2014, prijavio se na biro rada 2015, a već 2016. godine, odlukom tadašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, primljen je, sa još pet kandidata, na poziciju sudijski pripravnik, na dvije godine. Kurti je, prema javnosti dostupnim podacima, godinu pošto je postao sudijski pripravnik, podnio 12. septembra 2017. dva istovremena zahtjeva za rehabilitaciju – brisanje osuda iz 2006. i 2009. godine. Viši sud u Podgorici ga je odbio, ali je Ustavni uvažio njegovu žalbu na tu

U januaru je Pobjeda objavila da se tih dana, u jednom kafiću u Bloku V u Podgorici, Kurti sastao sa agentima ANB Batom Milićem i Milošem Jelićem, kao i informaciju da je on blizak Abazovićev prijatelj. Naši izvori rekli su da je Milić na tom sastanku Kurtiju predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Vukšiću i tada odlazećoj vladi odluku i on je rehabilitovan. Do pozicije sudijskog pripravnika, iako sa dvije pravosnažne presude za teška krivična djela, Artan Kurti uspio je da dođe zahvaljujući konkursnim uslovima, jer se ne traži izvod iz kaznene evidencije, već „uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, nije Kurtiju od pomoći bila samo ova činjenica da dobije posao u Privrednom sudu, nego mu se i tada našao Abazović, da „pogura“ njegovu prijavu.

VAŽNE VEZE

Aktuelni premijer bio je funkcioner i poslanik Pozitivne Crne Gore, pa je, preko partijskih veza, prema tvrdnjama izvora Pobjede, uspio da tadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću sugeriše da njegov prijatelj dobije posao. Kurti je, vjerovatno svjestan da će mu dvije pravosnažne presude za teška krivična djela biti za karijeru u javnoj službi stalna „omča na vratu“, pose-

Prilikom svađe oko parking prostora u Ulcinju, u Ulici 26. novembra, Artan Kurti je ispalio šest metaka u sugrađanina Valdeta Hasanaginića i nanio mu teške tjelesne povrede, nakon čega je uhapšen. Optužen je za krivično djelo „teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja“ (pištolj „browing“ 7,65). U sudskom postupku je izmijenjena kvalifikacija za teško ubistvo, pa mu je suđeno za „ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja“ i dobio je deset mjeseci zatvorske kazne

Politika

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore o imenovanju Artana Kurtija za glavnog inspektora ANB-a

KOPČA SA ANB

U januaru smo objavili da se tih dana, u jednom kafiću u Bloku V u Podgorici, Kurti sastao sa agentima ANB Batom Milićem i Milošem Jelićem, kao i informaciju da je on blizak Abazovićev prijatelj. Naši izvori rekli su da je Milić na tom sastanku Kurtiju predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Vukšiću i tada odlazećoj vladi. – Bato Milić i ranije se sastajao sa Kurtijem, pa je iskoristio poznanstvo da prenese njegove poglede na rad Agencije, direktora Vukšića, ali i ključnih službenika Agencije. Sve je to urađeno iza leđa Vukšiću – ispričali su naši sagovornici, uz tvrdnju da je Kurti i ranije bio veza Milića i Abazovića. U januaru je bilo izvjesno da će vlada Zdravka Krivokapića pasti, samim tim da ni Vukšić neće ostati na poziciji direktora ANB-a, ali i da će Agencija biti istrgnuta iz ruku ruskih i srpskih službi. Zbog svega toga Abazoviću je bilo od izuzetnog značaja da dobije što više podataka iz ove službe kako bi imao uvid u to na koga može da računa. Sada je za Kurtija smislio novi zadatak – kao generalni inspektor on obavlja unutrašnju kontrolu rada Agencije i na izvoru je informacija. Osim toga, sa te pozicije imaće i svakodnevan direktan kontakt sa svojim ljudima u Agenciji i neće ni oni ni on biti pod pritiskom tajnih sastanaka. Generalni inspektor za svoj rad odgovoran je isključivo Vladi, ali direktor Agencije, prema Zakonu, može mu privremeno prekinuti ili zabraniti kontrolu rada ove ustanove iz razloga zaštite interesa nacionalne bezbjednosti. Utisak je da je Kurti čovjek sa zadatkom, da je imenovan kako bi u ovoj službi uspostavio svoj paralelni sistem. Svoje ljude u Agenciji ima, i to već neko vrijeme, a i iskustva sa „paralelnim svjetovima“. Uspio je od teškog izgrednika i prestupnika da se „prekvalifikuje“ u čovjeka iz sistema pravosuđa, a sada će postati i

Kurti je, prema javnosti dostupnim podacima, godinu pošto je postao sudijski pripravnik, podnio 12. septembra 2017. dva istovremena zahtjeva za rehabilitaciju – brisanje osuda iz 2006. i 2009. godine. Viši sud u Podgorici ga je odbio, ali je Ustavni uvažio njegovu žalbu na tu odluku i on je rehabilitovan. Do pozicije sudijskog pripravnika, iako sa dvije pravosnažne presude za teška krivična djela, Artan Kurti uspio je da dođe zahvaljujući konkursnim uslovima jedna od ključnih ličnosti u sektoru bezbjednosti. Rad službenika koji u ovoj službi posao ne mogu dobiti, maltene, ni ako imaju prekršajnu osudu, treba da kontroliše i ocjenjuje uposlenik vlade koji za sobom ima dvije pravosnažne presude za teška krivična djela?!

SVI URINI LJUDI

I koliko god se Abazović i njegovi partijski drugovi iz Ure, poput ministra bez portfelja Zorana Miljanića, upirali da opravdaju Kurtija licemjernim izjavama kako biografiju novog generalnog inspektora ANB „ne bi trebalo da unizi neko djelo iz dječačkih dana“, teško da će najveći dio javnosti ostati imun na ovo imenovanje. Jer, osim „djela iz dječačkih dana“, Kurtijevu ulogu za poziciju generalnog inspektora ANB potpuno rasvjetljavaju i razobličavaju njegova djela i kontakti iz ovog njegovog zrelijeg doba. Uzaludan je i vapaj Abazovićevog vjernog saradnika iz Ure, ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića koji je, umjesto svog premijera, „tvitnuo“ kako su izborom Kurtija nezadovoljni oni koji podržavaju mafiju. – Napadima na kadrovska rješenja i medijskom hajkom, toliko puta viđenom kad su ugroženi interes mafije, nećete zaustaviti započete reforme u sektoru bezbjednosti. Što je orkestrirana i plaćena buka veća, to je naš motiv da profesionalizujemo institucije jači – napisao je Adžić. A kako izgledaju „profesionalizovane“ službe bezbjednosti u izvedbi Abazovića i njegove Ure vidimo – ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je po struci turizmolog, a vladin kontrolor rada Agencije za nacionalnu bezbjednost, odnosno generalni inspektor – povratnik u izvršenju teških krivičnih djela, uz to, prema informacijama dostupnim javnosti, čovjek čiji su bliski rođaci dio narko kartela. To je reforma i profesionalizacija bezbjednosnog sektora po mjeri Abazovića i njegove Ure. No, kako je aktuelni premijer već osjetio na svojoj koži – sve može, ali do jedne ure. K. KRSMANOVIĆ / D. ĐURANOVIĆ

Samardžić: Brisane stavke iz kaznene evidencije su prepreka za rad u bezbjednosnom sektoru PODGORICA – Brisane stavke iz kaznene evidencije ne moraju i ne treba da budu prepreka, ali kod imenovanja za odgovorne dužnosti u bezbjednosnom sektoru i te kako su prepreka u svim državama, pa tako i u Crnoj Gori – ocijenio je za Pobjedu bivši načelnik Generalštaba crnogorske vojske Dragan Samardžić.

On je komentarisao odluku Vlade da imenuje Artana Kurtija za glavnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Sagovornik Pobjede Dragan Samardžić podsjetio je da za prijavu u bilo koju službu bezbjednosti, pored opštih, postoje i posebni propisi, kao i da se osim toga vrši i bezbjednosna provjera za sve kandidate. – Biografija gospodina Kurtija ne omogućava da on bude čak ni primljen u Vojsci za vojnika po ugovoru ili da bude policijski službenik. Po opštim i posebnim uslovima koji su navedeni u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost decidno se navodi da lice koje je pravosnažno osuđeno na više od šest mjeseci ne može da bude zapošljeno u ANB-u – pojasnio je Samardžić. Ukazao je da je pozicija glavnog inspektora na koju je Kurti imenovan veoma odgovorna, jer je riječ o osobi koja vrši unutrašnju kontrolu u Agenciji, a istakao je da je za to mjesto potrebno imati i dozvolu za pristup tajnim podacima. – Da bi glavni inspektor u punom kapacitetu vršio svoju dužnost, on mora obezbijediti dozvolu za pristup tajnim podacima kod Direkcije. Prvo i osnovno se popunjava upitnik u kojem mora prikazati sve što se desilo u njegovom životu uključujući i pravosnažne osude bez obzira što su one brisane iz kaznene evidencije – rekao je Samardžić. Naglasio je da izostavljanje podataka prilikom popunjavanja upitnika samo po sebi diskvalifikuje kandidata. – Navešću vam jednostavan primjer. U Vojsci smo imali slučaj da jedan podoficir nije dobio pristup tajnim podacima i nije otišao u Avganistan iz prostog razloga što u upitniku nije naveo da je bio pravosnažno osuđen na tri mjeseca zbog krađe drva u šumi. Znači, to nije bila prepreka da on dobije angažman zbog tog dijela, ali nije prikazao i nije bio istinit prilikom ispunjavanja upitnika, što je bio dovoljan razlog da ne prođe bezbjednosnu procjenu – naveo je Samardžić. Tako, dodao je, ni Kurti ni pod kojim uslovima ne bi mogao

Više sam nego ubijeđen da Vlada na sljedećoj sjednici neće verifikovati ovu odluku i da će imenovanje Kurtija biti povučeno – kazao je Dragan Samardžić

arhiva pobjede

m zakonskih normi, ezbjednost gao za zakonskim mogućnostima da ih se riješi. Nezvanični sagovornici Pobjede tvrde da je Abazovićev prijatelj i na sudu potegao veze. Kada je Viši sud odbio njegov zahtjev za rehabilitaciju kao neosnovan, „prolaz“ za ustavnu žalbu, kažu oni, našao je preko jednog od sudija Ustavnog suda. Tako je očistio kaznenu evidenciju i otvorio put za napredak u karijeri. Kada mu je istekao dvogodišnji pripravnički mandat, Jovanić ga je zaposlio za savjetnika u Privrednom sudu. Nakon avgustovskih izbora 2020. godine, kada je njegov bliski prijatelj Dritan Abazović postao „tas na vagi“ od kojeg sve zavisi na političkoj mapi Crne Gore, Kurti je dobio priliku da bira javnu službu. A kako je Pobjeda objelodanila početkom ove godine - Artanu Kurtiju bliska je „tajna služba“.

Dragan Samardžić

dobiti dozvolu za pristup tajnim podacima. – Za njegovu dužnost potrebna je dozvola za pristup podacima koji su označeni najvećim stepenom tajnosti – „strogo tajno“. Jer je prva dužnost glavnog inspektora da kontroliše upotrebu tajnih podataka, a da bi to radio mora imati dozvolu – istakao je Samardžić. Pojasnio je i da kako je Crna Gora članica NATO-a, izdavanje dozvola za pristup tajnim podacima podliježe posebnoj kontroli odgovarajućeg tijela, koja je u prethodne dvije godine bila i pojačana. – Mislim da je očigledno da je Vlada napravila grešku, previd, nazovite kako hoćete, iako čisto sumnjam da nijesu imali uvid u ove podatke i evidenciju, jer za rad u službama bezbjednosti nije bitno što se podaci brišu iz kaznene evidencije. Kada se vrši procjena bezbjednosti i utvrđuje da li postoje bezbjednosne smetnje gleda se sve što je kandidat prošao kroz život, čak i djelovi koji se brišu iz kaznene evidencije – kategoričan je Samardžić. Nevjerovatno je, smatra on, što su ministri ignorisali ove podatke i imenovali Kurtija za glavnog inspektora u Agenciji. – Ipak, više sam nego ubijeđen da Vlada na sljedećoj sjednici neće verifikovati ovu odluku i da će imenovanje biti povučeno – zaključio je Samardžić. Protiv odluke o imenovanju Kurtija bili su ministri Socijaldemokratske partije Raško Konjević i Ranko Krivoka-

Zirojević Adžiću: Ministre, čudan je taj Vaš osjećaj za pravdu Portparol SD-a Nikola Zirojević reagovao je na stav Filipa Adžića i kazao da je nečuveno da je ministar unutrašnjih poslova zadovoljan što će mjesto glavnog inspektora ANB-a pokrivati Artan Kurti. – Ministre, čudan je taj Vaš osjećaj za pravdu. Ali je, s druge strane, odlično ovo što radite. Prvo da građani vide s kim imaju posla, a drugo da naši međunarodni partneri vide s kim imaju posla. Tužno je što u jednoj državi ministar unutrašnjih poslova podržava ovako kompromitovano naimenovanje u bezbjednosnom sektoru – rekao je Zirojević. Smatra i da je svima postalo jasno da Ura pokušava da zloupotrijebi bezbjednosni sektor za obračun sa Crnogorcima i svima drugima koji se, kako je rekao, ne mire sa izdajom sopstvene države. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić reagovao je juče na tviteru na kritike zbog imenovanja Artana Kurtija za glavnog inspektora u ANB i istakao da ga raduje što novi kadrovi u sektoru bezbjednosti nijesu po volji „onih koji su podržavali da istaknuta mjesta u pomenutom sektoru pokrivaju osvjedočeni saradnici kavačkog i škaljarskog klana“.

pić, koji su ukazivali da se prilikom imenovanja na osjetljive pozicije mora uraditi temeljna provjera, posebno jer je riječ o instituciji kakva je ANB. Kurti je, prema informacijama našeg lista, kao maloljetnik osuđen za pokušaj ubistva na deset mjeseci maloljetničkog zatvora, a punoljetan je bio kada je osuđen i za krivično djelo nanošenje teške tjelesne povrede na deset mjeseci zatvora. Po nalogu Ustavnog suda, obje presude su izbrisane iz dosjea. Bio je i pripravnik u Privrednom sudu kada je predsjednik bio Blažo Jovanić.

Pobjeda je u januaru pisala o ulozi Artana Kurtija u dešavanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Objavili smo tada da su se tih dana, u jednom kafiću u Bloku V u Podgorici, sa njim sastali agenti Bato Milić i Miloš Jelić, kao i da je Kurti blizak prijatelj premijera Dritana Abazovića. Naši izvori iz ANB-a rekli su i da je Milić tog dana Kurtiju predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski bivšem direktoru ANB Dejanu Vukšiću i tada odlazećoj vladi. Ž. ZVICER

Politika

Poneđeljak, 25. jul 2022.

INTERVJU: Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata i poslanik

Smijeniti Vladu koja funkcioniše po principu „kilo izdaje spram pola kila funkcija“

Abazović je, tvrdoglavim insistiranjem na tuđim prioritetima i sastavom Vlade kojom je obezbijedio za sebe dvotrećinsku većinu u njoj, a suverenističke snage smjestio na margine izvršne vlasti, pokazao da je priča o tzv. evropskoj vladi samo mantra za spoljašnju upotrebu, te da je njen suštinski cilj da završi ono što sa Krivokapićem nije stigao – poručio je Damir Šehović, dodajući i da se „ovakvo neodrživo i neprirodno političko stanje jedino efikasno rješava na izborima“ PODGORICA – Nije za očekivati da premijer, koji je čitavu državu podredio trenutnim vlastima u Beogradu i Aleksandru Vučiću, prihvati suštinske izmjene tzv. temeljnog ugovora jer to neće prihvatiti njegovi nalogodavci po čijem diktatu radi – ocijenio je u intervjuu Pobjedi Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata i poslanik. Šehović je poručio da je „nakon sluganske politike za koju je vezao sebe i svoju partiju“, Abazovićev „novi, željeni prirodni partner za potencijalnu većinu za pravosuđe - DF“. – Znajući da SD neće podržati nijedno kadrovsko rješenje koje je mimo državnih interesa, okrenuo se, naravno, onima koji su mu bliski - krajnjoj desnici koja je njegovo prirodno okruženje, nudeći im, kao na pijaci, jedan temeljni za tri ruke u parlamentu. To je ta pilićarska politika koju SD prezire i upravo zato nećemo i ne možemo reći da li ćemo podržati ponuđena rješenja ili ne. Jer naše odluke nijesu posljedica političke trgovine – kazao je Šehović, poručujući da treba smijeniti Vladu koja funkcioniše po principu ,,kilo izdaje spram pola kila funkcija“.

POBJEDA: SD je pripremio inicijativu za skraćenje mandata parlamentu. Postoji li u Skupštini većina koja bi podržala takvu inicijativu i koja? ŠEHOVIĆ: Zavisi kako prilazite stvarima. Ako gledate racionalno i politički pošteno, tu ne bi imalo šta da se misli: DPS i SDP su sami javno otkazali podršku Vladi zbog političke prevare kojoj su, po sopstvenom priznanju, bili izloženi, kada je mimo njihovog pristanka, dogovora i volje, usvojen tzv. „temeljni ugovor“. Uz to, dio manjinskih partija takođe je bio protiv ugovora, a očekivano bi bilo da inicijativu podrži i dio ostalih partija koje su do sada imale samo oštre kritike ove vlade. Da ne govorim o tome da je tzv. temeljni ugovor usvojen ,,običnom“ većinom, iako se Abazović političkim sporazumom u susret formiranju Vlade, koji su potpisali i svi ostali njeni konstituenti, obavezao da će se takve osjetljive odluke donositi kvalifikovanom većinom. Što u prevodu znači da je – prevario sve konstituente Vlade koji su na taj sporazum stavili svoj potpis. Kad bismo, dakle, logicirali kao svaki prosječan građanin, vjerovatno ne bismo mogli da vjerujemo da je ova vlada i dan nakon takve prevare opstala.

Ukoliko pak situaciju sagledavamo oportunistički, konstantno vagajući između ,,kila izdaje spram pola kila funkcija“, a to je, nažalost, princip funkcionisanja koji Abazović u Vladi želi da nametne, onda bi već ishod inicijative išao u drugom pravcu, za koji se nadam da nije realan. Zato je posljednja ura da se stavi tačka, da se sa riječi pređe na djela i da se takva vlada smijeni. Ne sjutra, nego juče. Želim da vjerujem u prije svega političko dostojanstvo suverenističkih partija, ali i svih drugih odgovornih društvenih činilaca na našoj političkoj sceni i uvjerenje da ne žele da tvore vlast sa nekim ko je postao bukvalno sinonim za političko šibicarenje. Što su, da bi stvar bila gora, itekako osjetile na sopstvenoj koži. Mada je to i bilo očekivano, jer kad uđete u pogrešan voz, a ova vlada to jeste, svaka sljedeća stanica je pogrešna. POBJEDA: Je li, po Vama, moguće formiranje neke nove većine, bez izbora? Kako komentarišete Abazovićeve navode o rješavanju političke krize da ,,ima razgovora iza političkih leđa“ i da ne bi bio iznenađen ,,ako dobijemo šeme koje izgledaju dosta nevjerovatne“? ŠEHOVIĆ: Da imamo premijera od političkog integriteta,

on bi već podnio ostavku. Jer je on idejni tvorac ,,ekspertske vlade“, koju je, zajedno sa katastrofom koju je napravila, zajedno sa blokadom evropskog puta koju nam je ispostavila, zdušno podržavao, na šta smo potrošili godinu i po mandata. Zato što ostatak mandata sad sa pozicije premijera troši na antievropsku agendu koja mu je nametnuta i isporučena, a koju iz nekog razloga uporno slijedi. Zato što je samo nakon dva mjeseca suštinski izgubio podršku naših evroatlantskih prijatelja, kojima je, nažalost, dvije godine trebalo da shvate sa kim imaju posla. Zato što je izgubio podršku parlamentarne većine koja ga je birala. I, u krajnjem, zato što je nastavljanje ove političke agonije, novog mrcvarenja i nove prekompozicije, apsolutno siguran put u ništa. Odnosno u novu agoniju. Riječju, ovakvo neodrživo i neprirodno političko stanje se jedino efikasno na izborima rješava. Zato smo ih, uostalom, prvi i predložili. Sve drugo bi predstavljalo novu trulu političku trgovinu, kojih je naše društvo odavno sito. Posebno ono suverenističko. POBJEDA: Predsjednik države Milo Đukanović i premijer Abazović dogovorili su da

a upravo je on trećinu svoje državnom značenju te riječi, Spinovanje „prežvakanih“ tema unacionalnih interesa, naziva naci- odlazeće Vlade poklonio ŠešePOBJEDA: Tokom premijerskog sata razmijenili ste sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem dosta oštrih riječi. Kako ste doživjeli to što Vas je premijer nazvao „crnogorskim Šešeljem“ i kako komentarišete to što Abazović Crnogorce koji slave Dan državnosti u Nikšiću i one koji su bili na Belvederu naziva „nacionalistima i ekstremistima“? ŠEHOVIĆ: Kada se društvo suoči sa politikom koja u svojoj

suštini ima petokolonaške obrise, a to jeste, nažalost, slučaj u Crnoj Gori, onda nemate luksuz da se koristite eufemizmima, već izdaju morate nazvati izdajom. A istorija je dala odgovor na pitanje kako obično završavaju oni koji za takvom politikom posegnu. A upravo to je bila suština onoga što sam u parlamentu saopštio, iz mnogo razloga. Zato što premijer sve one koji se suprotstavljaju njegovoj štetnoj politici preprodaje crnogorskih,

onalistima, a demontažu države koju sprovodi pod izgovorom potrebe za demantažom prethodnog sistema vladanja patriotizmom. Poziva na navodno pomirenje i druge zove ekstremistima, a on i njegova partija druguju sa, u Evropi zabranjenim „Noćnim vukovima“, dok sa sljedbenicima retrogradne ideologije već pune dvije godine afirmiše dekadentne vrijednosti suprotne građanskom konceptu i demokratskim vrijednostima. Druge optužuje za ,,šešeljizam“,

ljevim koalicionim partnerima iz njegovih ,,najboljih dana“, dok ,,po dubini“ postavlja političke predstavnike onih koji lik Ljuba Čupića redovno kaljaju majicama đenerala Draže. Zato što je do dana današnjeg njegova vlada suštinski predložila, slovom i brojem nula ekonomskih zakona, nula socijalnih zakona, ali zato svakodnevno, po nagovoru svog mentora iz Beograda, pjevaju deseterce o Otvorenom Balkanu i „temeljnom ugovoru“. Zato što je znao da poziva

Za istragu o dešavanjima na Cetinju očekujem podršku 81 poslanika, iskoristićemo mehanizme preispitivanja i za Nikšić POBJEDA: Skupština će o prijedlogu SD-a o otvaranju parlamentarne istrage o dešavanjima 4. i 5. septembra prošle godine na Cetinju odlučivati u ponedjeljak. Očekujete li da će parlament prihvatiti prijedlog? ŠEHOVIĆ: Ne postoji čist motiv koji bi bilo koji politički subjekt mogao da navede da glasa protiv utvrđivanja odgovornosti za nasilje nad golorukim građanima na Cetinju 4. i 5. septembra. Ne postoji objašnjenje za odbijanje da se utvrdi ko je i zašto primjenjivao silu i Cetinje ugušio u suzavcu. Dan kad se bude glasalo za prijedlog o parlamentarnoj istrazi Cetinja je dan kada će se znati ko je gdje – politički, ali prije svega ljudski. I zato je sve ispod 81 ruke - malo. POBJEDA: Da li bi trebalo pokrenuti parlamentarnu istragu i o dešavanjima u Nikšiću 13. jula? ŠEHOVIĆ: Isto važi i za dešavanja 13. jula u Nikšiću, za koje će Socijaldemokrate bez sumnje iskoristiti dostupne mehanizme preispitivanja.

stručni tim analizira odredbe nacrta ugovora sa SPC. Vidite li šansu za izmjene tog ugovora ili je, s obzirom na najnovija dešavanja u vezi sa izborom članova, premijerova namjera bila neiskrena? ŠEHOVIĆ: Da je postojala iskrena namjera da se ozbiljan dijalog na tu temu vodi, ne bi se silom na sramotu, bez javne rasprave i prilike za pravu razmjenu argumenata, takav ugovor upravo na premijerovo insistiranje usvajao na Vladi. Zato smo mi u SD-u skloni da kažemo da se radi o kupovini vremena i mazanju očiju domaćoj i međunarodnoj javnosti do nove njegove finalne prevare i

stavljanja tačke na ovu priču. Svaka naredna suštinska izmjena povlačila bi, logično, nove pregovore i nove procedure na Vladi. A da je bilo želje za takvim pristupom, to bi se uradilo prije izjašnjavanja na Vladi. Uostalom, da se ne radi o želji za naknadnom nezavisnom ekspertizom, najbolje svjedoči podatak da je Abazović u tim za ocjenu ugovora umjesto eksperata delegirao ljude koji su radili na dokumentu. Najvažnije je ipak vratiti se na početak i kontatovati da je ugovor usvojen. Preko koljena, tajan do posljednjeg momenta, mimo političkih dogovora, i najvažnije: na silu. Stoga nije

Zdravka Krivokapića da podnese ostavku kad je izgubio većinu u parlamentu, a sad kad je on izgubio, ima preča posla od podnošenja ostavke. Zato što govori neistine, služeći se najprizemnijom demagogijom sprovodi propagandu i zavađuje građane. Eto ukratko razloga za moje, kako kažete, oštre riječi. Sa druge strane pak, nijesu došli kontraagrumenti, već skretanje sa pitanja i vrlo nervozno spinovanje prežvakanom temom koja je očigledno i bukvalno jedini „kontraargument“ meni. Pritom, to vrlo gnijevno, sa

primjesama primitivizma, skretanje teme me čini sigurnim da niko, od formiranja ove vlade, nije uspio da pogodi vladu slučajnog premijera konstruktivnom kritikom kao što je to učinio SD. Što je i očekivano, budući da je SD trenutno jedina suverenistička stranka koja je od početka prozrela štetne političke namjere odlazećeg premijera, zbog čega je i odbila da se sa njim dogovara o ,,dozvoljenoj“ količini izdaje pred kojom bismo zatvorili oči zbog gomile nuđenih funkcija. Opšti je utisak da svoj opozici-

Politika / Ekonomija

Poneđeljak, 25. jul 2022.

oni posao radimo odlično, jer efikasnije od bilo koga drugog, čini se, razobličavamo suštinu sluganske politike koju Abazović vodi. I tek ćemo. Šta ostale suverenističke stranke rade u ovakvoj ekstremističkoj vlasti koja na sve načine pokušava da uruši građansko i sekularno biće ove države, pitanje je za njih. Nama nije do kraja jasno. Nadam se ipak da će politički razum prevladati prije nego bude kasno. Jer bi ih svako drugačije ponašanje od njih napravilo saučesnike, što sam uvjeren da neće dozvoliti.

Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović o podacima o posjeti na Crnogorskom primorju

Brojke kriju realno stanje

Podaci koji govore da je u Crnoj Gori više gostiju nego prošle godine zbunjuju i ne odgovaraju realnoj slici na našem Primorju. Popunjenost u Herceg Novom je dobra, dok je u Budvi, Ulcinju i Baru mnogo lošija od očekivane. Špic sezone se sveo na manje od mjesec. Tokom naredne sedmice će biti znatno više dolazaka koji će trajati najkasnije do 20. avgusta. Nekada smo imali sezonu koja je bila znatno duža – poručuje Golubović PODGORICA – Posljednji podaci Nacionalne turističke organizacije da je u Crnoj Gori za 0,87 odsto gostiju više nego prošle godine zbunjuju i uopšte ne odgovaraju slici koju vidimo na terenu – kazao je Pobjedi direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović. – Za prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2019. godine turista je manje za 45 odsto. Imam osjećaj da podacima hoćemo da prikrijemo realno stanje – poručuje Golubović.

SIVA ZONA

On ističe da su brojke iznenađujuće i smatra da nijesu odraz realnog stanja na našem Primorju gdje se generiše najviše dolazaka tokom ljetnje sezone. – Ukoliko to jeste tako, onda je neko odradio dobru kontrolu prijave gostiju jer smo imali određeni broj u sivoj zoni tokom prošle godine. Ono što se vidi na terenu nimalo nije zadovoljavajuća situacija razvoja ljetnje turističke sezone – kazao je Golubović. Kaže da njegovo iskustvo boravka na Primorju tokom posljednja dva mjeseca govori da je popunjenost u Herceg Novom dobra, dok je u Budvi, Ulcinju i Baru mnogo slabija od očekivanog. Istina je, dodaje on, da je manje automobila i da je trebalo da bude više dolazaka avionima, ali nije tako. – U junu je bilo manje avio putnika nego prošle godine kada ih je bilo negdje 87.000, dok je ove godine 84.000. Poređujući sa 2019. godinom to je, međutim, dva i po puta manje – kazao je Golubović. Prema podacima koje su u petak saopštili sa Aerodroma Crne Gore, od 1. januara do 17. jula preko 840.000 putnika je

Petar Golubović D.MALIDŽAN

za očekivati da premijer, koji je čitavu državu podredio trenutnim vlastima Beogradu i Aleksandru Vučiću koji je personifikuje, prihvati suštinske izmjene, jer to neće prihvatiti njegovi nalogodavci po čijem diktatu radi. Ili da sumiram: za njih izmjene ugovora ili mogu biti dovoljno male, samim tim i beznačajne, pa time samo za njih prihvatljive, ili dovoljno velike i time sa njihove strane odbačene, pod izgovorom da je ugovor već jednom usvojen. Oba scenarija su loša. POBJEDA: Može li se ostvariti dvotrećinska većina za deblokadu pravosuđa? ŠEHOVIĆ: Priču oko kvalifikovane većine za deblokadu pravosuđa, a time i evropskog puta, potrebno je demistifikovati. Abazović je, tvrdoglavim insistiranjem na tuđim prioritetima, i sastavom Vlade kojom je obezbijedio za sebe 2/3 većinu u njoj, a suverenističke snage smjestio na margine izvršne vlasti, pokazao da je priča o tzv. evropskoj vladi samo mantra za spoljašnju upotrebu, te da je njen suštinski cilj da završi ono što sa Krivokapićem nije stigao. Naravno, nakon sluganske politike za koju je vezao sebe i svoju partiju, njegov novi, željeni prirodni partner za potencijalnu većinu za pravosuđe je DF. Uostalom, Abazović nam je, prije svega par dana, i sam priznao da očekuje podršku od DF-a za deblokadu pravosuđa, a da im je zauzvrat „istrgovao“ tzv. temeljni ugovor. Ja bih dodao: i čuvene pozicije „po dubini“. Na osnovu toga se vidi kako slučajni premijer razmišlja i funkcioniše. Znajući da SD neće podržati nijedno kadrovsko rješenje koje je mimo državnih interesa, okrenuo se, naravno, onima koji su mu bliski - krajnjoj desnici koja je njegovo prirodno okruženje, nudeći im, kao na pijaci, jedan temeljni za tri ruke u parlamentu. To je ta pilićarska politika koju Socijaldemokrate preziru i upravo zato nećemo i ne možemo unaprijed reći da li ćemo podržati ponuđena rješenja ili ne. Jer naše odluke nijesu posljedica političke trgovine, koju smo suprotno njihovim očekivanjima odbili, a upravo to najviše žulja one kojima je svaka odluka, nažalost, istrgovana. Umjesto takvog prevarnog principa za obezbjeđivanje potrebne skupštinske većine, ponudili smo naš - opšti dogovor o datumu skorih vanrednih parlamentarnih izbora kao i obliku vlade koja bi ih organizovala, a u međuvremenu glasanje o članovima Sudskog savjeta, sudijama ili makar jednom sudiji Ustavnog suda, kao i izbornom zakonodavstvu. Šta će od svega toga biti, naredni dani i nedjelje će pokazati. Ivana KOPRIVICA

NESLAGANJE ZVANIČNIH PODATAKA I SLIKE NA PLAŽAMA: Sa budvanske plaže

došlo, što je 100 odsto više nego 2021. i 70 odsto u odnosu na 2019. godinu. – Podaci koji su prvobitno saopšteni za prvih šest mjeseci poslovanja pokazivali su jako slab promet i broj dolazaka putnika, a onda je saopšteno da je u 17 dana jula aerodrom opslužio ogroman broj ljudi i sasvim logično se nameće pitanje da li su podaci ispravni i tačni – kazao je Golubović.

ŠPIC SEZONE

Tvrdi i da nam je špic sezone sve kraći, da će narednih dana sve biti puno, da očekujemo veći priliv gostiju, ali da će to trajati kratko. – Imamo situaciju da se špic sezone sveo na manje od mjesec. U narednoj sedmici će biti značajno veći broj dolazaka koji će trajati najkasnije do 20. avgusta. Nekada smo imali sezonu koja je bila znatno duža, zahvaljujući italijanskim turistima, koji su dolazili kod nas do kraja avgusta. Evidentno je da je ove godine manje go-

stiju iz Srbije i da su se vratili Grčkoj. Prošle godine smo bili otvoreni za razliku od Grčke i to ih je opredijelilo da dođu kod nas u onolikom broju – kazao je Golubović. Ove godine smo, kako ističe, podbacili i sa Ulcinjom. – Turistima koji dolaze sa Kosova koji su značajno porodično popunjavali Ulcinj desio se administrativni problem. Maloljetna lica ne mogu ući bez pasoša, dok su prošle godine mogli da uđu sa izvodom iz knjige rođenih. Pošli su na put kao prošle godine i niko ih nije obavijestio, izgleda to nije dobro iskomunicirano. Ljudi su se vraćali sa granica i produžavali na albansko primorje i to je jedan od razloga zašto je Ulcinj ove godine slabo popunjen – objašnjava Golubović. Napominje i da je ove godine privatni smještaj popunjen svega 30 odsto. – Najbolje je popunjen u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu jer tamo ima manje smještajnih jedinica nego u Budvi, Ulcinju

možda i Baru – kaže Golubović koji ima utemeljeno objašnjenje za to. – Ova priča ima dvije strane. Definitivno je manje ljudi, a sa druge strane svake godine imamo sve veći broj privatnog smještaja. Samim tim i da imamo istu posjetu kao prošlih godina, popunjenost je manja. Herceg Novi se manje gradi, dok je Budva kao destinacija sama po sebi po broju kapaciteta u stalnom porastu pri tom ne prateći strukturu i kapacitete plaža koji ostaju isti – objašnjava Golubović. Navodi primjer plaže u Petrovcu koja je ostala kakva jeste, a broj kapaciteta je toliki da ako se sve popuni ti gosti ne bi imali gdje da se kupaju. – Ni sa 50 odsto popunjenosti ne bi imali gdje da se kupaju – tvrdi Golubović.

UKRAJINA, BJELORUSIJA…

Napominje i da kao destinacija nijesmo dobro odradili marketinške kampanje koje su

Daleko smo od Azurne obale – u svakom smislu Golubović ne smatra utemeljenim tvrdnje premijera Dritana Abazovića da smo kao Azurna obala. – Daleko smo mi od Azurne obale u svakom obliku, pa i u cjenovnom. Premijer prećeruje. Imamo različit dijapazon cijena. Nije isto ako ćete da popijete kafu na Luštici u ,,Čedi“ hotelu ili u nekom lokalu

u Bečićima gdje je samo euro – kaže Golubović dodajući da isto tako imate ležaljke od 10 do 30 eura i paket aranžman u jednom odmaralištu u Budvi od 1.000 eura gdje imate prenoćište, šampanjac, ostrige i dvije ležaljke. Cijene jesu povećane od 20 odsto pa na više. Razlog je inflacija koja se dešava globalno. Turi-

sti su, međutim, toga svjesni jer i u njihovim zemljama su drastično povećane cijene zahvaljujući poskupljenju energenata i namirnica zbog rata u Ukrajini. Cjenovni faktor možda utiče na region, ali na zapadnoevropsko tržište ne. Turisti sa tih emitivnih tržišta kažu da smo cjenovno konkurentni – tvrdi Golubović.

trebale da idu ka određenim tržištima koja su trebala da kompenzuju turiste sa ukrajinskog i ruskog tržišta. – Aerodrom Tivat prošle godine imao je sedam dolazaka aviona dnevno iz pet različitih gradova Ukrajine. Ove godine nema nijedan. Tu je bila Bjelorusija, a sada nema ni njih. Postoje nove destinacije koje su se otvorile i koje će se tek otvoriti tokom jula, ali je to već kraj. Nijesmo dobro spremno krenuli – tvrdi Golubović. Prema njegovim mišljenju, u ovom periodu prošle godine je trebalo krenuti sa pripremom ove sezone. – U Katovice u Poljskoj odakle imamo direktnu avio liniju i gdje je 38 miliona potencijalnih turista nijesmo imali uspješnu marketinšku kampanju. Prvenstveno mislim na našu Nacionalnu turističku organizaciju koja je zadužena da promoviše Crnu Goru kao destinaciju. Trebala je biti fokusirana ka tom tržištu. Imamo direktan let, ali imamo letimičan dolazak gostiju. To je moglo biti mnogo bolje – smatra Golubović dodajući da je čak bilo moguće organizovati i čarter letove ukoliko bi interesovanje bilo veće. – Mi kao destinacija moramo da probudimo želju i interesovanje kod turista – poručuje Golubović. Imao je, kaže, razgovor sa gospođom koja živi u Londonu, a odsjela je u hotelu „Avala“ i njena projekcija je da smo vrlo konkurentni i da nijesmo skupi. Kao greške koje su uticale da sezona bude slabija navodi to što nijesmo napravili diverzifikaciju i posljednjih godina se oslanjali najviše na Ruse i Ukrajince. – Ne bih tražio krivca, tako je kako jeste. Rat u Rusiji, inflacija, ali ne smijemo ni oslobađati ljude od odgovornosti koji su trebali bolje da rade određene stvari. Trebala je biti značajno bolja marketinška kampanja jer nijesmo napravili diverzfikaciju, jer smo se oslonili na Rusiju i Ukrajinu, koja nam je činila jednu četvrtinu turista prošle godine i nijesmo uspjeli to da kompenzujemo. Iz grešaka treba učiti i treba razvijati emitivna tržišta i što više širiti kapacitet aerodroma jer smo avio-destinacija – poručio je Golubović. N. KOVAČEVIĆ

Ekonomija / Društvo

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Dužnici u Crnoj Gori ovog mjeseca platili veće anuitete bankama zbog rasta kamate

Savjet za građansku kontrolu rada policije razmatrao devet pritužbi na postupanje policije u Nikšiću za Dan državnosti

Traže spisak službenika koji su primijenili hemijska sredstva prinude PODGORICA – Savjet za građansku kontrolu rada policije saopštio je da je do sada uzeo u rad ukupno devet pritužbi na postupanje policije u Nikšiću prilikom proslave državnog praznika 13. jula. Savjet, kako navode, zahtijeva spisak službenika koji su primijenili hemijska sredstva prinude.

Euribor povećao rate stambenih kredita PODGORICA - Crnogorski građani koji imaju stambene kredite vezane za šestomjesečni euribor platili su ovog mjeseca uvećane rate kredita, jer je kamata po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac od juna ,,u plusu“, prvi put u posljednjih sedam godina. Euribor se formira svakodnevno, a kako utiče na kredite dužnika zavisi od toga koji imate u ugovoru - tromjesečni ili šestomjesečni. Šestomjesečni euribor 1. jula je iznosio 0,2678 odsto i za toliko je uvećan fiksni dio kamatne stope kod kredita s varijabilnim kamatama. Iz tri najveće banke u Crnoj Gori Pobjedi je rečeno da je riječ o minimalnom rastu euribora, te da je za kredite od 50.000 eura, sa rokom otplate do 25 godina, mjesečna rata porasla od pet do sedam eura, u zavisnosti od toga kada je pozajmica uzeta. Kod kredita od 80.000 eura rate su povećane od sedam do 10 eura.

PoskuPio novac

Do rasta euribora došlo je nakon najave Evropske centralne banke (ECB) da će, radi obuzdavanja inflacije, ovog mjeseca povećati referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto. U CKB-u Pobjedi su kazali da rast euribora dovodi do poskupljenja izvora finansiranja banaka, te da je u tom slučaju moguće očekivati porast kamata. – Usaglašavanje nominalnih kamatnih stopa, koje je CKB izvršila, usklađuje se sa ugovornim obavezama klijenata kojima se definiše da li se koristi tromjesečni ili šestomjesečni euribor, kao i datum njegovog obračuna. Na primjeru stambenog kredita od 50.000 eura sa varijabilnom kamatom stopom i periodom otplate od 25 godina, razlika u anuitetu iznosiće šest eura - za obračun je korišćen šestomjesečni euribor čija je vrijednost 18. jula iznosila 0,5 odsto – naveli su iz CKB-a, čiji su stambeni i hipotekarni krediti vezani za euribor. U najvećoj banci u Crnoj Gori

Rate za kredite od 50.000 eura povećane su od pet do sedam eura, odnosno do deset eura za kredite od 80.000 eura naglašavaju da su varijabilne kamatne stope i dalje niže nego fiksne, uprkos rastu euribora. Korekciju kamata obavila je i NLB banka u kojoj ističu da su klijente o tome obavijestili najmanje 15 dana prije primjene na amortizacionim planovima. – Na primjeru kredita od 50.000 eura koji je odobren 2015. godine, na period od 240 mjeseci, razlika u iznosu anuiteta je pet eura. Ukoliko je kredit istog roka i iznosa odobren prošle godine, razlika u iznosu anuiteta je osam eura. Na kredit iste ročnosti, iznosa 80.000 eura, ova razlika je sedam eura za kredite odobrene 2015. i 10 eura za kredit odobren 2021. godine - precizirali su u NLBu, dodajući da su svim klijentima poslata obavještenja o promjeni euribora, nominalne kamatne stope i mjesečnih anuiteta. U Erste banci ukazuju da je za klijente koji su odabrali kredit s varijabilnom kamatnom stopom novo kamatno razdoblje počelo 1. jula. - Za trenutno najpovoljniji stambeni kredit u iznosu od 50.000 eura, uz rok otplate 240 mjeseci, sa nominalnom godišnjom kamatnom stopom od 3,49 odsto uvećanom za šestomjesečni euribor, ukupna nominalna kamatna stopa u narednom kamatnom razdoblju iznosiće 3,758 odsto na godišnjem nivou, a mjesečni anuitet se povećava sa 289,7 na 296,7 eura, odnosno za nešto manje od sedam eura. Poređenja radi, za isti iznos kredita i isti rok otplate, mjesečni anuitet trenutno najpovoljnijeg stambenog kredita uz fiksnu nominalnu kamatnu stopu od 4,3 odsto godišnje, iznosi 311 eura - istakli su iz Erste banke, navodeći da u ukupnim kreditima odobrenim stanovništvu, ne računajući kreditne kartice i overdraft kredite, 12 odsto je vezano za euribor.

Kod Erste banke za euribor su vezani stambeni, adaptacijski i turistički krediti.

nezahvalne Prognoze

Euribor je prethodnih sedam godina bio negativan, što je omogućilo jeftinije zaduživanje građana i privrede. Prethodno je tokom 2008. dostigao najvišu vrijednost od 5,448 odsto i podigao kamate u bankama. Od tada je njegova vrijednost opadala, a posljednji put ,,u plusu“ je bio 9. novembra 2015. godine kada je iznosio 0,001 odsto. Najnižu vrijednost od -0,554 odsto zabilježio je 20. decembra prošle godine, nakon čega je počeo da raste. Podaci sa sajta www.euriborrates.eu pokazuju da se euribor vratio ,,u plus“ 6. juna. Na pitanje Pobjede kakvo dalje kretanje euribora očekuju, iz tri domaće banke odgovorili su da su prognoze nezahvalne. – Dugoročne prognoze su nezahvalne u aktuelnim uslovima, ali relevantni analitičari ne očekuju nagle i drastične promjene, tim prije što je ECB najavila postepenu i faznu normalizaciju monetarne politike i korekcije baznih kamatnih stopa – kažu u Erste banci, dok u NLB-u dodaju da komercijalne banke nemaju uticaj na kretanje euribora. - Vrijednost euribora se formira na međubankarskom tržištu i pojedinačno banke ne mogu uticati na tu vrijednost, stoga je nezahvalno prognozirati dalja kretanja - navode u NLB banci. CKB kontinuirano prati kretanje euribora i ostalih parametara. - Prema svim promjenama ćemo se odrediti u skladu sa situacijom na crnogorskom bankarskom tržištu, donoseći odluke koje će biti u interesu klijenata i ostvarivanja poslovnih ciljeva banke - zaključili su u CKB-u. B. D.

- Ranije su predstavljene pritužbe građana J. M. i Ž. K. iz Nikšića, građanina M. R. iz Kolašina i građanke Ranke Božović iz Nikšića, koja je u međuvremenu dostavila i detaljnu i obimnu ljekarsku

dokumentaciju koja potvrđuje teške tjelesne povrede nastale usljed nezakonitog postupanja za sada nepoznatog službenika policije koji je direktno u nju ispalio patronu suzavca – navodi se u saopštenju. Dodaje se da su građanke M. S. iz Podgorice, J. P., S. Š, G. P. i V. Đ, svi iz Nikšića, zatražile da se utvrdi da li je postupanje policijskih službenika u Nikšiću bilo profesionalno i zakonito. - Da li su prekoračena ovlašćenja u postupanju prema građanima koji su bez remećenja javnog reda i mira pro-

slavljali državni praznik i da li je zbog propuštanja preduzimanja blagovremenih i dovoljnih mjera policija ugrozila njihovu sigurnost kada je dozvolila izgrednicima, kao kontrademonstrantima, da se približe i ostvare kontakt sa slavarima praznika i tako naruše javni red i mir u većem obimu i prekinu njihovo okupljanje/slavlje – ističe se u saopštenju i dodaje da je Savjet od građana informisan da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije počelo postupanje po pritužbama koje je primila i građanska kontrola policije. r. P.

Zvaničnici i NVO osudili napad na prostorije LBGTIQ Drop in centra u Podgorici

Đukanović: Zemlja ne smije dozvoliti primitivizam i mržnju PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović reagovao je na napad na prostorije LGBTIQ Drop in centra u Podgorici i poručio da zemlja koja je značajno iskoračila u pogledu poštovanja različitosti, ne smije dozvoliti primitivizam, jednoumlje i mržnju. – Nedopustivo ponašanje u LGBTIQ Drop in centru... Jedino djelotvoran sistem, koji podrazumijeva odsustvo svakog vida promocije i tolerisanja homofobije u svim njenim pojavnim manifestacijama, može stati na kraj ovakvim incidentima – napisao je Đukanović na Tviteru. Homofobne poruke i prijetnje na spoljašnjosti ovog objekta osudio je i premijer Dritan Abazović. – Očekujem od nadležnih organa da rasvijetle događaj u najskorijem periodu. Potrebno je da svi činioci društva ulože dodatan napor u promociji univerzalnih vrijednosti i sloboda. Stop homofobiji – poručio je Abazović na Tviteru. Oglasili su se i iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Pozvali su na poštovanje i prihvatanje osnovnih ljudskih prava i sloboda svih građana i građanki, a podsjetili su i da je Crna Gora napravila vidan pomak u oblasti poštovanja prava i sloboda LGBTIQ zajednice, kao i da nastoji da zaokruži pravni okvir njihove zaštite. Iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda ocijenili su da je napad na prostorije Drop in centra potvrda postojanja ukorijenjene mržnje i netolerancije prema LGBTIQ osobama, „koja u kontinuitetu proizvodi nesigurno okruženje i opravdani strah za status te populacije u Crnoj Gori“. NVO Juventas, koji vodi LGBTIQ centar, pozvao je nadležne institucije da hitno procesuiraju počinioce napada, ali i da se dodatno posvete rješavanjima uzroka koji su doveli do toga da se ovakav događaj može desiti. Napad na prostorije LGBTIQ Drop in centra osudili su i iz Centra za građansko obrazovanje. Oni su ocijenili da križanje natpisa Gej-Strejt saveza „GASS“ i nacistički kukasti krst upozoravaju na zabrinjavajuće tendencije u društvu koje ne smiju biti ignorisane. Građanska inicijativa „21. maj“ osudila je na-

Natpis na centru u Podgorici

VDT formiralo predmet Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom prijetećih poruka koje su se našle na prostorijama LGBTIQ Drop in centra u Podgorici. - Odmah po obavještenju o događaju VDT je formiralo predmet i izdalo obavezujuće naloge Upravi policije u cilju identifikacije lica koja su na spoljašnjosti objekta ispisali uvredljive i prijeteće poruke - kazali su iz VDT-a. Oni su kazali da će tužilaštvo nakon prikupljenih potrebnih obavještenja i identifikacije lica donijeti odluku u predmetu.

pad i pozvala svetosavska udruženja, kao i Srpsku pravoslavnu crkvu da osude ovaj incident i osnaže i učine vidljivijim svoj doprinos i napore da se smanji nesigurnost za život i rad LGBTIQ osoba u Crnoj Gori. Iz GP Ura poručili su da država u ovom slučaju mora djelovati odlučno kako bi se poslala jasna poruka da je Crna Gora tolerantno i građansko društvo u kojem nema mjesta mržnji, nasilju i fašizmu. Hitno reagovanje zatražila je i predsjednica Odbora za ljudska prava i rodnu ravnopravnost SD-a Mirha Tahirović. Podsjećamo, u subotu veče napadnute su prostorije LGBTIQ Drop in centra u Podgorici na čijoj spoljašnjosti je nacrtan nacistički simbol svastika, napisano „Smrt pe***ima, a prekrižen je i naziv Gej-strejt saveza „GASS“. Ž. z.

Društvo

Poneđeljak, 25. jul 2022.

NEODGOVORNO: Ne poklapaju se podaci o umrlima od korone u zdravstvenim ustanovama

dajućim kategorijama i da se transparentno objasni javnosti da su pristigle nove informacije koje su kasnile iz bolnica, te da imamo novu situaciju sa brojevima, u Institutu za javno zdravlje je odlučeno da se sve gurne pod tepih, tako da podaci do danas nijesu ispravljeni. Ovo je samo jedan od primjera

neodgovornog odnosa u vođenju podataka koji su ključni alat za uspješnu borbu protiv epidemije. Osim navedenog, kada je riječ o vođenju statistike, postoji i problem u tome što u ovom trenutku u Crnoj Gori niko ne raspolaže podacima koliko se gdje obavi testiranja na lokalnim nivoima.

Kada je riječ o vakcinama protiv korona virusa, prema onome što je Pobjedi saopšteno iz IJZ-a i Ministarstva zdravlja, zdravstvene vlasti trenutno ne planiraju nabavku dodatnih količina vakcina, i pored činjenice da će Crna Gora za nekih dva mjeseca ostati sa zalihama samo vakcina kineskih proizvođača, jer za oko 170 hiljada Fajzer vakcina ističe rok, koji je već jednom produžen za tri mjeseca, do kraja septembra. Na pitanje Pobjede upućeno IJZ-u da li su, ili će, s obzirom na činjenicu da će Crna Gora brzo ostati isključivo sa oko 300 hiljada kineskih vakcina na raspolaganju, preporučiti Ministarstvu zdravlja nabavku novih količina vakcina u bliskoj budućnosti od proizvođača koji koriste mRNA tehnologiju, iz te ustanove smo dobili odgovor da su u IJZ „pripremili i dostavili naše preporuke koje su u saglasnosti sa trenutnim standardima“. Pitanja da saopšte što je IJZ konkretno preporučio Ministarstvu zdravlja, te da li je u planu nabavka najnovijih Moderninih dvovalentnih vakcina koje su specifične na omikron soj, ostala su bez odgovora. Ni u Ministarstvu nijesu bili manje misteriozni u pogledu odgovora na pitanja eventualne nabavke najnovijih Moderninih vakcina i kakve su preporuke iz IJZ-a, ali je Pobjedi iz tog resora saopšteno da „vakcina ima dovoljno i za sada ne postoji potreba za nabavkom dodatnih količina, ali u skladu sa epidemiološkim parametrima svakako će se sprovoditi nabavka potrebnih doza“. – U tom smislu Ministarstvo zdravlja obavlja konsultacije sa nadležnim institucijama, u prvom redu Institutom za javno zdravlje, koji prati epidemiološku situaciju i na osnovu relevantnih i dostupnih međunarodnih protokola utvrđuje i eventualne potrebe za nabavkom neophodnih doza vakcina protiv korona virusa – rečeno je iz Ministarstva zdravlja Pobjedi.

Taj procenat je, međutim, danas i veći. Naime, prema Pobjedinim saznanjima, broj

Preminulo dvoje, novih 711 slučajeva korone

Testiranje u ambulanti u Lješkopolju

Kovid ambulanta od danas i u Muzičkom centru Dom zdravlja Podgorica od danas će, zbog epidemiološke situacije u glavnom gradu i porasta broja pregledanih i kovid pozitivnih pacijenata, otvoriti kovid ambulantu u Muzičkom centru. Iz DZPG saopšteno je da će ambulanta u prostorijama Muzičkog centra početi sa radom u sedam sati, a da će se obavljati pregledi, laboratorijska dijagnostika, kao i davanje parenteralne terapije pacijentima sa simptomima kovid infekcije. Rad je obezbijeđen u dvije smjene, od sedam do 21 sat. – Na ovaj način će se rasteretiti rad postojeće kovid ambulante u Donjoj Gorici, približiti usluga građanima sa lijeve strane Morače, kao i smanjiti

Čak i da postoji volja da se ovi podaci srede, to bi bilo moguće samo sa podacima iz lokalnih domova zdravlja, jer su setovi podataka o testiranju koje šalju privatne laboratorije takoreći neupotrebljivi, zbog nekonzistentnog načina na koji se bilježe informacije i često nedostajućih podataka o mjestu prebivališta testiranih. Takođe, ne postoje napisani ni protokoli za liječenje od kovida za primarno zdravstvo, već su ljekari na primarnom nivou koristili hrvatske ili srpske protokole koje su takoreći kolege dijelile među sobom. Prema posljednjim zvanično dostupnim podacima, koje je IJZ objavio u novembru prošle godine, u tom trenutku od kovida preminulih 167 osoba koje su bile vakcinisane sa dvije doze vakcine, 82 odsto su bili imunizovani Sinofarmom, dok je procenat vakcinisanih sa mRNA vakcinom Fajzer bio 2,4 odsto.

Ne planiraju nabavku novih vakcina

M.BABOVIĆ

Nesređeni podaci štete borbi protiv epidemije

D.MIJATOVIĆ

PODGORICA – Najmanje 50 preminulih od posljedica infekcije korona virusom ne nalazi se u zvaničnim statističkim podacima Instituta za javno zdravlje, saznaje Pobjeda iz pouzdanih izvora. Naime, u proljeće prošle godine su zbog kašnjenja podataka, iz IJZ-a tražili bolnicama da srede dokumentaciju o preminulima od kovida i dostave ih Institutu. Kada je dokumentacija dostavljena, upoređivanjem je uočeno nepoklapanje podataka iz bolnica sa onima kojima je raspolagao Institut, odnosno da u bazama podataka IJZ-a nije evidentirano 50 preminulih. Umjesto da se podaci o preminulima rasporede po pripa-

Najmanje 50 preminulih od kovida nema u bazi podataka Instituta S. VASILJEVIĆ

Umjesto da se podaci o preminulima rasporede po pripadajućim kategorijama i da se transparentno objasni javnosti da su pristigle nove informacije koje su kasnile iz bolnica, te da imamo novu situaciju sa brojevima, u Institutu za javno zdravlje je odlučeno da se sve gurne pod tepih, tako da podaci do danas nijesu ispravljeni

broj pacijentata koji čekaju na pregled – saopšteno je. Iz te zdravstvene ustanove su naveli da se svjedoči jako visokim spoljašnjim temperaturama posljednjih dana, koje će, po najavama nadležnih, trajati i narednih nedjelja. – Molimo sugrađane sa simptomima respiratorne infekcije da koriste i naš dispečerski centar (227 722) i da u skladu sa savjetima vrše posjete ambulantama, kako bi se izbjeglo čekanje na pregled – navodi se u saopštenju i dodaje da će zaposleni DZPG i dalje nastaviti da pružaju pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu sugrađanima, uprkos svakodnevnim izazovima.

U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica korona virusa preminule dvije osobe, a registrovano je 711 novih slučajeva infekcije – podaci su Instituta za javno zdravlje. Saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom subote završile analizu i dostavile rezultate za 1.841 uzorak. Otkriveni slučajevi su iz Podgorice 265, Nikšića 79, Budve 73, Bara 69, Herceg Novog 45, Ulcinja 43, Kotora 40, Tivta 31, sa Cetinja 21, iz Berana 11, Bijelog Polja devet, Pljevalja osam. U Danilovgradu je registrovano sedam novih slučajeva korona virusa, Andrijevici i Kolašinu po tri, a u Mojkovcu, Petnjici, Rožajama i na Žabljaku po jedan. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za subotu je iznosio 38,62 odsto. – Tokom subote IJZ-u su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom. Preminuli su imali 62 i 78 godina, iz Podgorice i Plužina – kazali su iz IJZ-a.

ukupno umrlih koji su bili vakcinisani je 350, od čega je 320 bilo vakcinisano Sinofarm vakcinama, što je procenat od skoro 92 odsto. Na naše pitanje ima li u budžetu planiranog novca za nabavku novih količina vakcina, odnosno kako će se finansirati eventualna nabavka, iz Ministarstva je odgovoreno da, s obzirom na činjenicu da pandemija još traje, a prema najavama struke, neizvjesna jesen očekuje se u cijelom svijetu, i Crna Gora sa oprezom prati epidemiološku situaciju i u skladu sa tim preduzima potrebne mjere. – U tom smislu, neće faliti ni finansijskih sredstava za nabavku vakcina, kao i ostalih medicinskih sredstava neophodnih za borbu protiv kovida-19 – naveli su u odgovorima iz Ministarstva. D. MIHAILOVIĆ

Stav

Poneđeljak, 25. jul 2022.

POGLED SA STRANE: Sukob nauke i vjeronauke

Crkva, kontrarevolu » Piše: Dragan VESELINOV Često se pitamo kada je Crkva postala protivnik znanju. Oduvek je to ona bila, još od onda kada je nastala. Ali je u porođajnoj nauci u XVI/XVII veku pop postao neprijatelj onda kada je Vatikan zabranio da se u Crkvi koristi Galilejev durbin i teleskop, kako se ne bi videlo nebo, ptica na grani i društvo na ulici. I kada je zabranila njegov mikroskop da ne vidimo svet manji od nas za koji Crkva nije znala da postoji. Pop je postao neprijatelj nezavisne škole onda kada je u XVI veku Vatikan odlučio da zabranjuje nepodobne knjige i zaveo Index librorum prohibitorum, a njihove autore proganjao do smrti. Pop je neprijatelj škole jer je svoju smrtonosnu bajku o prirodi i društvu koju kradljivo naziva vero-naukom proglasio za jedino tačnu doktrinu zvezda i sveta i napao nauku i filozofiju. Nema veronauke – stari i prihvatljivi termin je vero-učenje koji je Crkva napustila da bi proizvela iluziju da je vera isto što i nezavisni nalaz istraživača posebno od XVI veka naovamo. Vera nije nauka, jer se zasniva na bespogovornom autoritetu starih govornika, vera se ne proverava empirijskim činjenicama i svoje stavove formuliše kao večite ,,dogmatske“ istine i menja ih jedino posle krvave žrtve naučnika. Pop je neprijatelj škole jer je protivnik slobode i humanizma i uči omladinu da ukloni svaki ustav koji zabranjuje patrijarhu da bude nebirani predsednik države koji bezgrešno sledi uputstva Boga, stvarnog predsednika planete Zemlje. Beogradski pop je neprijatelj škole jer uči decu i omladinu da je Bog Srbin i da je istrebljenje drugih naroda put u raj. Pop je neprijatelj škole jer je samoubistvo ljudskog roda u manastiru kao idealne škole ljudi pobožio u kultni ideal za devojke i momke i time stvorio kulturu smrti. I pop je neprijatelj muzike, slikarstva, fudba-

voreći da papa ima pravo na slobodu govora. To je tačno, ali ne mora da ga svako primi u svoju kuću, a slobodu govora može uvek da iskoristi u crkvi, ali ne i na državnom univerzitetu i školi. Ne puštajmo popa u škole i na univerzitet, u ime Boga. Nema većeg protivnika znanja od njega, a u školi će se suprotstaviti fizici, astronomiji, biologiji, medicini, hemiji, geologiji, antropologiji, humanizmu, demokratiji, filozofiji, sociologiji. Ne mogu u školi biti dva programa koji se jedan drugom suprotstavljaju. A niko ne spori popu da o svom svetu govori na Bogosloviji do mile volje. I stoga je važno da Crna Gora ne pogreši kao što je Srbija pogrešila kada je pustila crne čarobnjake u razrede jer će sutra na državnoj zastavi Crne Gore biti zvono umesto orla slobode.

PATRIJARH PORFIRIJE I LED CEPELIN

la, smeha, seksa i ljubavi među ljudima. Plačljive ikone Isusa i Marije su njegovo jedino dozvoljeno umetničko delo i raspoloženje, a groblje mu je najdraža ispovedaonica gde žrtve koje je pobio uzaludno moli za oproštaj. Ko god misli da je danas drugačije, vara se. Jedino je maska popova danas drugačija. Svakako je lepo što se papa Jovan Pavle II izvinio Galileju 1992. godine, ali mu je za to bilo potrebno 360 godina. To i jesu prosečno potrebne godine za Crkvu da stigne svaku novost u društvu. Nemojmo se zavaravati da su pravoslavni drugačiji i da brže praštaju. Ne, od katolika i protestanata su još sporiji. I od njih još manje znaju, zbog čega su im politički akti grublji, a reči siromašnije sadržine. Crkva je milenijumski kontrarevolucionar i nikada se neće promeniti.

POP I GALILEJ

Galilejev teleskop je zabranjen odlukom Rima 1618. godine, kao, sigurno, najzna-

Galileo Galilej

čajniji instrument u istoriji nauke u Evropi, iako ga papa ima već 50 godina pre zabrane za naučnike. Dakako, i teleskop i njegov mikroskop su zabranjeni. Video je da se i Zemlja i druge planete vrte oko Sunca, a ne oko Zemlje i video je da planete nisu nastale u jednom danu već da su ishod dugih geoloških previranja i shvatio da je celo Postanje sveta od šest dana greška. Danas su to trivijalne istine za nas, ali u XVII veku nisu bile, jer su ,,jeretički“ napale materijalnu istoriju prirode i osporavale pouzdanost crkvene interpretacije sveta sa prve stranice Biblije. Crkva je izgubila autoritet večnog univerzalnog znanja. I zato je bila prinuđena da u prvoj polovini XVIII veka odobri astronomima teleskop. Ali, rasprava o Galileju ipak nije završena iako je Vatikan još od 1891. godine vlasnik jednog od, u ono vreme, 18 najvećih teleskopa na svetu, koji se danas nalazi u opservatoriji papske vile Castel Gandolfo, kod Rima, i drugog iz 1993. godine koga

Nauci u XVI/XVII veku pop je postao neprijatelj onda kada je Vatikan zabranio da se u Crkvi koristi Galilejev durbin i teleskop, kako se ne bi videlo nebo, ptica na grani i društvo na ulici. I kada je zabranila njegov mikroskop da ne vidimo svet manji od nas za koji Crkva nije znala da postoji. Pop je postao neprijatelj nezavisne škole onda kada je u XVI veku Vatikan odlučio da zabranjuje nepodobne knjige i zaveo Index librorum prohibitorum, a njihove autore proganjao do smrti

drži u Arizoni sa tamošnjim univerzitetom. Pre nego što je postao papa Benedikt XVI, kardinal Racinger je 1990. godine pozvao studente na starom rimskom univerzitetu La Sapienza i sve nas da na osnovu mišljenja filozofa Ernsta Bloha, Karla Fridriha fon Vajzakera i Pola Fajerabenda razmislimo o njihovim rečima: ,,Crkva se u vreme Galileja držala mnogo bliže razumu od samog Galileja, jer se upustila u razmatranje etičkih i društvenih konsekvenci Galilejevog učenja. Njena presuda protiv Galileja je bila razumna i pravedna, a njeno opovrgavanje bi jedino moglo biti na osnovu političkog oportuniteta“. Drugim rečima, nema naučnih istina, istine zavise od političke prihvatljivosti za Crkvu i vladaoce. To znači da će diktatura države, recimo Srbije, odrediti šta će biti ,,naučna“ sadržina školskog programa u Crnoj Gori i pozvati Crkvu u pomoć. Ne, školski program mora da odredi sekularna vlada i parlament Crne Gore i da ga sprovode licencirani civilni predavači. Dve godine kasnije, 1992, papa Jovan Pavle II je opovrgao Racingera i filozofe primate političkih istina u sjajnom priznanju: ,,… Galilej, koji je praktično izmislio empirijski metod, je razumeo zašto je jedino Sunce moglo da funkcioniše kao centar Sveta koji

je tada bio poznat, da kažemo, planetarni sistem. Greška ondašnjih teologa u razumevanju fizikalnog sveta sa Zemljom kao njegovim središtem proističe iz bukvalnog shvatanja Svetih tekstova“. Racinger se nije dao, kada je postao papa, pokušao je u januaru 2008. godine da se vrati na La Sapienzu i održi novi govor. Protiv njega su ustali profesori i studenti i poslali mu pismo da ne dolazi jer ih njegovi pogledi na Galileja: ,,… vređaju i ponižavaju kao naučnike lojalne razumu i kao učitelje koji su posvetili svoj život napretku i širenju znanja“. Papa je odustao, ali je predsednik vlade, političar Romano Prodi protestovao go-

Klauzura, najteža istorijska disciplina za žene, trajala je od početka XVIII veka, oko 150 godina. Dodatno je otkrila srž hrišćanske doktrine o ženi i teološko jezgro hrišćanskog shvatanja čoveka. Njen užas je najbolje opisala venecijanska benediktanka Arkanđela Taraboti u XVII veku u svojoj knjizi ,,Monaški pakao“ koja je objavljena tek u XX veku

Kada se patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić prožima porukom Led Cepelina iz njihove pesme ,,Stepenište ka nebu“ – Stair Way to Heaven, on, izgleda, ne pridaje uočljivu važnost tome da Džimi Pejdž na gitari vidi jedino muziku kao lestvicu ka nebu, a ne hrišćansku ideologiju samoubistva čovekovih čula i darova. Džimi Pejdž poziva na tonsko harmonijsko uživanje, a ne na smrt u atonalnom hrišćanstvu. A dama koja u pesmi isijava belo blještavilo i koja hoće zlatom na nebo nije Marija Bogorodica – to je nemoguće, jer je od rođenja izgubila slobodu na budućnost a od svoje treće godine je vidljivo predestinirana za nebesa, da rodi Boga Isusa, i stoga ona ne kupuje lestvicu ka Tvorcu. O tome se pita zemaljska žena koja traži večni filozofski put beskonfliktnog ujedinjenja svih ljudi i uviđa na nebu da ga zlato ne osigurava. A šta ga onda daje? Ona kaže da je to pesma.

Stav / Svijet

Poneđeljak, 25. jul 2022.

lucionar Ali njene pesme nema u crkvi. Ako Porfirije Perić misli drugačije, uvek može da pozove Roberta Planta i pita ga za smisao reči njegovih stihova. Možda se i mi varamo, ali Planta niko nije video na liturgiji u crkvi da je u njoj pevao svoje stihove. On je velški Kelt, ne zanima ga Isus. Otuda mi podržavamo patrijarha Porfirija što je otišao na novosadski rok festival Exit jer tamo, uistinu, može da čuje muziku koja sa crkvenim pojanjem nema veze.

UNIŠTAVANJE ŽENAKLAUZURA

A koja je žena ideal kaluđera? Kaluđerica. I evo kakva. Ženski manastir, a ne muški, je vrhunac hrišćanskog shvatanja smisla čovekovog života za vreme Božije kazne nad ljudskim rodom i Božijom odmazdom nad Adamovom drskošću da svom Ocu pokaže srednji prst. Adam je bog slobode, a Isus, njegov mlađi brat, je izdajnik ljudi. Isus, to je slom humanizma. A šta smo mi? Mi smo Antihrist. Tako ćemo i govoriti, Adamov smo sledbenik, prvog sekulariste. A popovi? To su mali luciferi, družbenici palog anđela, Sotone. Hrišćanski čovek je čovek bez čovečnosti. I molimo vas, stoga nemojte biti ljuti zbog dokaza u narednom tekstu. U XVII veku je monaška svirepost nad ženama dostigla paroksizam. Napola tučen protestantskom reformacijom u XVI veku, Vatikan je sa Saborom iz Trenta 1545-1563. godine pokrenuo kontrareformaciju koja je značila i pooštravanje načina manastirskog života za žene. Njega je disciplinski nametnula osnovana Congregazione romana dei rigolara naknadno 1649. godine reformisana kao Congregazione della disciplina dei rigolare. Ukinuta je tek 1906. godine. Klauzura, najteža istorijska disciplina za žene, trajala je od početka XVIII veka, oko 150 godina. Dodatno je otkrila srž hrišćanske doktrine o ženi i teološko jezgro hrišćanskog shvatanja čoveka. Njen užas je najbolje opisala venecijanska benediktanka Arkanđela Taraboti u XVII veku u svojoj

knjizi ,,Monaški pakao“ koja je objavljena tek u XX veku. Rođena je klauzura kao naredba monahinjama na ćutnju, prekid odnosa monahinja sa spoljnim svetom uključujući i porodicu, prekid dnevne glasovne komunikacije kaluđerica, smanjivanje čiste odeće, uvođenje grube iritirajuće tkanine po kožu – i bila je turobne boje, izgladnjivanje dodatnim postovima, mantrističko pevanje mumlajućih psalmi godinama u ponižavajućem telesnom položaju krsta na kamenom podu, iznurivanje nesanicama, fizičkim samokažnjavanjem i bosonogo nošenje karmelističkih sandala zimi bez grejanja po ćelijama. Ozidavani su svi prozori koji su do juče gledali na prirodu i ulicu, ojačavana manastirska kapija dvostranim i dvostrukim lancima da oteža beg iz manastira i neovlašćen ulaz u njega, naređeno svim susedskim kućama i zgradama da i one moraju zatvoriti prozore prema manastiru, naređeno je spoljnim crkvama da moraju ozidati zvonike i prozore sa kojih se može gledati na manastir, zabranjeno je polifono pevanje – canto figurato, zabranjen je ulazak u manastir učitelja pevanja i muzičara… Nadzirani su biskupskim kontrolorima svi majstori i arhitekte koji bi uslužno ulazili u manastir kao i administrator i snabdevači hrane. Prema svim igumanijama je protivstavljeno 24-časovno podozrenje sa obavezom na bespogovornu poslušnost prema oblasnom biskupu. Propisani su oblici držanja tela za svaku priliku i nepomično držanje za vreme dugih meditacija bez uživanja u mislima, zavladala je manijakalna vaginalna provera čednosti monahinja kao najvažnija ,,vrednost“ žene , svi urođeni nagoni su postali ,,prljavi“, a menstruacija sablazan izopačenog duha i povreda dečje čednosti žene. Zatvorski karakter čistote manastirskog života je pojačan osnivanjem zasebne sobe za razgovor - Parlatorio, u kojoj je prostor podeljen neprobojnom i gusto tkanom gvozdenom rešetkom koja je branila monahinjama da se prstima

Reakcija MVP na izjavu Sergeja Lavrova da EU i NATO pokušavaju našu državu i Sjevernu Makedoniju pretvoriti u instrument „u antiruskoj igri“ Nema naučnih istina, istine zavise od političke prihvatljivosti za Crkvu i vladaoce. To znači da će diktatura države, recimo Srbije, odrediti šta će biti ,,naučna“ sadržina školskog programa u Crnoj Gori i pozvati Crkvu u pomoć. Ne, školski program mora da odredi sekularna vlada i parlament Crne Gore i da ga sprovode licencirani civilni predavači pozdrave sa rodbinom i da je jedva i vide. Razgovor se odvijao šapatom. Kaže oko toga naredba Congegazione romana dei regolari iz 1629. godine: Da gvozdena rešetka u sobi za razgovor sa unutrašnje strane ,,bude uža da monahinje ne bi mogle ni na koji način da pruže ruke ka rešetki i da dotaknu šaku, prste ili bilo šta drugo osobe koja je van manastira“. I, od 1627. godine, kaluđericama je bilo zabranjeno da gledaju svet Galilejevim ,,dugim naočarima“, durbinom. A rezultat je bio ovo: izmučene glađu, nesanicom, potiskivanjem ljudskih osobina, bolestima, strahom od nedovoljnog žrtvovanja u korist Isusa, dnevnih i noćnih halucinacija da im se on neprekidno javlja i hrabri ih da nastave još požrtvovanije, opterećene fobijom od spoljnjeg grešnog sveta, tugom da su porodično ostavljene i prepuštene volji i disciplini ponašanja bez religijskog smisla, lišene osećanja za ljudske radosti i prijateljstvo – zapadale bi u neuroze i raspad svesti. A tada bi Vatikan poslao egzorciste da iz njih isteraju đavola i vrate ih u kontrolisano stanje bunila. A tu Kongregacija sadistički završava svoja uputstva: ,,Kada se posle duže vremena ne utvrdi dobar ishod isterivanja zlih duhova, biskup ne treba da dopusti da kaluđerica ponovo bude podvrgnuta oslobađanju… Treba da shvati da je vizija đavola samo verovanje ili priviđanje, od čega one u svakom slučaju mogu lako da se oslobode ne grešeći prema Bogu i redovno se ispovedajući“.

SLOM KLAUZURE

Sve je iluzija, Vatikan zna da nema đavola, ima samo namerno izazivanih privida radi uterivanja discipline prema Crkvi i njenom neznanju. Za nas, ovo je najvažnije: nije Vatikan ukinuo klauzuru zato što se sažalio na kaluđerice, već zato što su one svojim samostalnim i neliturgijskim životom izbacile civilnu neophodnost popa kao vezu između vernika i Boga. One su, paradoksalno, opravdale protestantizam a ne kontrareformaciju. Tu završavamo: Crkva menja svoju politiku jedino radi samoodržanja sopstvene organizacije, a ne zbog dobrobiti ljudi. I zato, ne puštajmo popa u srca dece i omladine. Dobićemo led. I dajmo im što pre durbin, da vide dalje od patrijarha.

Crna Gora je prijatelj ruskog naroda, ali ne i politike agresije PODGORICA - Ruski narod uvijek će imati prijatelje u Crnoj Gori, ali ne i politike agresije i tragičnog ekspanzionizma – ocijenili su iz Ministarstva vanjskih poslova, povodom izjave ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, koji je kazao da Evropska unija i NATO pokušavaju Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju pretvoriti u instrument „u antiruskoj igri“. – Crnoj Gori i Rusiji je za ponos 311 godina diplomatskih odnosa. Prijateljstvo sa ruskim narodom je veće od politike jer postoje ispravne i pogrešne politike. Zbog toga je Vladimir Visocki htio biti Crnogorac. Ruski narod će uvijek imati prijatelja u Crnoj Gori, ali ne i politike agresije i tragičnog ekspanzionizma. Ruski političari su dolazili u Crnu Goru i bili dobrodošli sve dok nijesu okrenuli leđa EU i evropskom sistemu vrijednosti – saopšteno je iz MVP. Navode da ,,politika agresije na kandidata za članstvo u EU – slovenski ukrajinski narod, pokazuje pogubnost politike koja žrtvu i pobjednika Dru-

Sergej Lavrov

gog svjetskog rata pretvara u agresora i gubitnika rata protiv Ukrajine, žrtve agresije“. – Podsjećamo da je svojevremeno i ruski predsjednik Vladimir Putin govorio da ,,ne može biti potpunog jedinstva našeg kontinenta sve dok Rusija, najveća evropska država, ne postane organski dio evropskog procesa“. Kada je riječ o tadašnjoj odluci Crne Gore da pristupi najmoćnijem vojnopolitičkom savezu u istoriji, to nije znao samo onaj koji nije htio i nije želio da vidi. Crna Gora je ponosna na svoja dostignuća na evropskoj i evroatlantskoj agendi i nastaviće da bude pouzdan saveznik – dodaju u MVP. Lavrov je kazao da EU i NATO pokušavaju da Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju pretvore u instrument „u antiruskoj igri“. – To je isto što su pokušali da urade iz Ukrajine i iz niza drugih istočnoevropskih zemalja. V. S. Visocki je bio simbol jedinstva pravoslavnih, slovenskih naroda i velikog čovjeka – rekao je Lavrov u intervjuu koji je dao udruženju ,,Naše kino“. Naveo je da je ranije posjetio Skoplje i Ohrid i da je vidio „ka-

ko se ljudi u Makedoniji odnose prema zajedničkoj istoriji i vjeri“. Kazao je da je bio u Crnoj Gori. – Posjećivao i manastire i hramove. Zadivljujući je spomenik Vladimiru Visockom u gradu Podgorici, na kome je uklesan jedan katren iz njegove dugačke pjesme o Crnogorcima. Završava frazom „žalim u životu ovom, što nemam korijena dva, što drugom domovinom mojom, ne zovem Crnu Goru“ – rekao je Lavrov. Prema riječima Lavrova, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji je obećan ulazak u EU, ali je traženo da uđu u NATO, pridruže se sankcijama i zauzmu ,,stav koji je otvoreno antiruski“. Lavrov je u intervjuu kazao i da je obnavljanje evharistijskog zajedništva između SPC i Makedonske crkve pozitivno i da je to razumna odluka SPC i patrijarha Porfirija. – Ovo je dostojan odgovor na intrige koje plete carigradski patrijarh. On je pokušao da zauvijek sahrani svaki odnos između drugih pravoslavnih crkava, prije svega Srpske i Makedonske. Ovaj provokativni plan je osujećen – rekao je Lavrov. R. P.

STO PEDESET PRVI DAN RUSKE INVAZIJE NA UKRAJINU KIJEV - Ukrajinske snage postepeno napreduju prema hersonskoj oblasti koju je Rusija okupirala početkom invazije na Ukrajinu - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u video-obraćanju. – Okupatori su tamo pokušavali uspostaviti svoje uporište, ali koliko im je to pomoglo? Ukrajinske oružane snage napreduju korak po korak prema toj oblasti – kazao je Zelenski, prenosi Rojters. Dok ruska invazija na Ukrajinu ulazi u šesti mjesec, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da rat neće uništiti Ukrajinu. – Ovaj rat nije, niti će slomiti Ukrajinu. Nećemo odustati. Čuvat ćemo ono što je naše. Mi ćemo pobijediti – rekao

Zelenski: Rat neće slomiti Ukrajinu je Zelenski na Telegramu i istakao da se život u njegovoj zemlji nastavlja uprkos borbama. Zelenski je ponovio svoj poziv SAD-u i drugim članicama NATO-a da isporuče teško naoružanje kako bi zaustavili rusko napredovanje i oslobodili okupirane teritorije. Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova potvrdila je da su ruske snage visokopreciznim projektilima pogodile ukrajinski vojni brod u luci Odesa. Ukrajinska vojska je prethod-

no upozorila da su ruski projektili u subotu pogodili ključnu južnu luku, ugrozivši time sporazum o deblokadi izvoza žitarica iz crnomorskih luka i ublažavanju globalne nestašice hrane uzrokovane ratom koji je u petak potpisan u Istanbulu. – Rakete ,,kalibar“ uništile su vojnu infrastrukturu u luci Odesa, veoma preciznim udarom – navela je Zaharova na Telegramu, u odgovoru ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom koji je rekao da je dijalog sa Moskvom nakon napada neodrživ.

10 Društvo / Hronika

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Kiša ugasila većinu požara u Nikšiću, ali ne sve

PARADOKSI: Uprava policije nema podatke koliko nje kao obezbjeđenje lokala i pojedinaca PODGORICA – Uprava policije nema podatak koliko njenih službenika je privatno angažovano kao obezbjeđenje u lokalima, noćnim klubovima ili radi kao privatno obezbjeđenje pojedincima.

Na Vojniku još gori NIKŠIĆ – U predvečerje je kiša zahvatila veći dio nikšićke opštine, ugašeni su gotovo svi veći požari, pa i onaj na Bogetićima koji je minulih dana zadavao muke vatrogascima i mještanima. Pala je kiša i u podnožju Vojnika, na Jasenovom Polju, u Pragi, na Krnovu, prevoju oko tunela..., ali nije u potpunosti ugasila najveći požar na Vojniku. U predvečerje su rijeke tekle magistralom kroz Gornje Polje i zaobilaznicom. Vatrogasci će moći da odahnu, makar na neko vrijeme, u nadi da će tokom noći kiša natopiti i Vojnik. Istina, juče su našu

redakciju kontaktirali lovci Društva ,,Dr Zoran Kesler“ i kažu da su ogorčeni na državne i lokalne organe, jer se Vojniku niko ne okreće. Upravnik lovišta Milovan Minić nam je potvrdio da im se danima niko nije javljao, da su vatrogasci došli jedan dan i to kad su bili novinari, da im se u drugom navratu pokvarilo vozilo. – Ovo je bruka i sramota. Imali su nadležni mogućnost da jednim šumskim putem presiječemo vatru i spasimo planinu ispod koje su vidrovanska izvorišta. Ovo je grijeh. Kažu da imaju nove kamione, da ne smiju da ih oštete, pa najbolje neka onda samo peru grad-

ske ulice i pušte da sve šume nikšićke izgore. Nas nekoliko lovaca danima gasi, zanimljivo ni mještani nam se ne pridruže, a kamoli neko da dođe iz Nikšića. Tačno je jedino da su nam šumari priskočili u pomoć. Naprtnjače da su nam bar dali, mada i ne znam što bi nam kad ovdje kapi vode nemamo. Očigledno, samo se u kišu možemo uzdati – rekao nam je juče Milovan Minić, a ispostavilo se da je prizvao dugo očekivane padavine, iako ne baš u dijelu Vojnika gdje on danima sa svojim kolegama bije bitku s vatrom. Od pomagala, kako reče, imaju samo zelenu granu. ra. p.

Odluka Tužilaštva u Bijelom Polju zbog napada sjekirom na komšinicu

Berancu zadržavanje do 72 sata PODGORICA – Berancu Lj.Š. (58) koji je u subotu nasrnuo sjekirom i povrijedio komšinicu M.K. (60), Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo je zadržavanje do 72 sata, kazala je za Portal Analitika tužiteljka Tanja Nišević. PODGORICA – Srpski novinar Milomir Marić kazao je da je netačno da je fizički napadnut u Budvi. On je pred policijskim službenicima u Budvi tvrdio da nije doživio neprijatnost u tom gradu, saopšteno je iz policije. – Policijski službenici su u Budvi, postupajući po saznanjima iz medija, u odnosu na novinara i publicistu M. M., preduzeli aktivnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti. Naime, sa M. M. je obavljen razgovor kojom prilikom se izjasnio da je netačna vijest koja je plasirana putem medija da je on fizički napadnut u Budvi, da nije doživio nikakvu neprijatnost, te da nema saznanja iz kojeg razloga je takva vijest plasirana u medijima - saopšteno je iz policije. Iz policije kažu i da su obavili i razgovore sa više lica koja bi mogla biti eventualni svjedo-

- Krivičnom prijavom mu je stavljeno na teret izvršenje krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Osumnjičeni je saslušan i nije iznosio odbranu – kazala je Nišević. Ona je istakla da će biti saslušani svjedoci i urađeno vještačenje. Lj. Š. je u subotu sjekirom napao komšinicu i nanio joj, kako su saopštili iz Uprave policije, povrede u predjelu glave i lijeve podlaktice upotrebom sjekire, u namjeri da je liši života, nakon čega je napustio lice mjesta i zaključao se u stanu u kojem boravi. Nakon višesatne akcije i neuspjelog pregovaranja pripadnici Protivterorističke jedinice izvršili su upad u prostorije i uhapsili osumnjičenog. r.p.

Srpski novinar saslušan u Budvi

Marić negirao da je fizički napadnut ci događaja u ugostiteljskim objektima u dijelu grada u kojem boravi, a koji su se takođe

Milomir Marić

izjasnili da po njihovim saznanjima M. M. nije imao bilo kakav problem. Ž. Z.

Ovo proizilazi iz odgovora Uprave policije dostavljenih Pobjedi samo nekoliko dana nakon incidenata u kojima su četiri policijska službenika ranjena u dva primorska grada, u dva lokala, gdje su, prema tvrdnjama naših izvora, bila zapošljena kao obezbjeđenje. Jednom od njih život je ugrožen, dok su ostala trojica prošla sa lakšim povredama. Ubrzo nakon ova dva nemila događaja, na društvenim mrežama pojavilo se mnoštvo komentara - od onih koji podržavaju službenike policije koji rade kao privatno obezbjeđenje, uz opravdanje i obrazloženje da su im plate male, da rade za bijedni novac, da ih je muka natjerala da stoje ispred vrata primorskih lokala, do onih osuđujućih, uz napomenu da isti ti policajci koji su privatno zaduženi za čuvanje gostiju noćnih klubova, sjutra trebaju da se suoče sa ,,poslodavcima“ prilikom racija, zapljena… Pobjeda je ovim povodom uputila pitanja Upravi policije, tražeći odgovor da li imaju saznanja da su ranjeni policajci radili kao privatno obezbjeđenje u lokalu ,,Habana“ u Sutomoru, čiji vlasnici su bezbjednosno interesantne osobe i ,,H2O“ u Ulcinju. – Uprava policije ne raspolaže saznanjima da povrijeđeni policijski službenici vrše obezbjeđenje objekata ili ličnosti. U odnosu na navedeno, spisi predmeta će biti upućeni Odjeljenju za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova na dalju nadležnost – saopštili su iz Uprave policije. Kako su naveli, Zakonom o unutrašnjim poslovima je propisano da policijski službenik ne smije samostalno obavljati privrednu ili drugu djelatnost, niti obavljati poslove ili pružati usluge pravnom ili fizičkom licu. – Izuzetno, kako je propisano ovim zakonom, policijski službenik može van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju ministra ili lica koje on ovlasti, obavljati samostalno ili kod pravnog ili fizičkog lica poslove koji ne utiču na zakonito i pravilno obavljanje unutrašnjih poslova – naveli su iz policije. Pozivajući se na član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima, podsjećaju da je predviđen dodatni rad policijskih službenika, koji glasi: „Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizič-

Problem n kad je „pos sumnjivo

Kako da policajac sa 600 eura mjesečnog primanja prehrani porodicu? Žalosno je što je doveden u takvu poziciju da obezbjeđuje lokale. Čim dođete na ta vrata, jednom nogom ste zakoračili u Spuž. A kad dođe taj momenat da reagujete, ne smijete biti gubitnik. Morate sačuvati lični integritet i integritet službe – naglašava Begić Sutomorski lokal ,,Habana“ gdje su ranjena tri p kom ili pravnom licu, ako nad tim licima Ministarstvo ne vrši nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom ili ne predstavlja sukob interesa ili smetnju za vršenje dužnosti, odnosno ne šteti ugledu Ministarstva. ćutanje o problemu Jedan od Pobjedinih sagovornika Miodrag Begić, organizator prvog protestnog skupa policajaca nezadovoljnih materijalnim statusom, koji je održan ispred zgrade Vlade 15. juna i starješina u Sektoru policije posebne namjene, komandir stanice za obezbjeđenje diplomatsko-konzularnih predstavništava, kazao je da se posljednjih 20 godina, a i više, ,,prećutno prelazi preko ovog problema“. – U većini lokala obezbjeđenje rade službenici policije i to Pesebne jedinice, Interventne i Sektora antiterorističke jedinice. Žalosno je što su prinuđeni da pored redovnog posla, kad skinu uniforme, umjesto da odmore, oni odlaze po noćnim klubovima – ocijenio je Begić, koji vidi rješenje problema u povećanju materijalnog statusa policajaca. Naveo je da služba prećutno dozvoljava svojim službenicima dodatni angažman, iako on nije u skladu sa zakonom, iz dva razloga. – Jedan je taj što i služba ima korist, jer će policijski službenik u kriznim situacijama

uvijek pokušati da izbjegne konflikt i fizički obračun i postupati u skladu sa profesijom. Uporedo će prikupiti određena saznanja o bezbjednosno interesantnim licima sa dosjeima, što opet ide u korist službe. Dok je u okruženju takvih lica policijski službenik će ih moći bolje kontrolisati, revnosno odreagovati, zatražiti pomoć od kolega i tako sačuvati mir i bezbjednost – naglašava Begić. Nakon nabrojenih prednosti policajaca koji privatno obezbjeđuju lokale, Begić prelazi na negativne strane. – Kada se dogodi incident, koji nekad ne možete da izbjegnete, taj prećutni kompromis se zaboravlja. Nizak standard je ključni razlog zbog kojeg se policijski službenici upuštaju u ovaj dodatno rizičan posao – naglašava naš sagovornik. Zaključuje da nijedan incident, a posebno kada su ranjeni policajci, ne ostavlja lijep utisak. – Kako da policajac sa 600 eura mjesečnog primanja prehrani porodicu? Žalosno je što je doveden u takvu poziciju da obezbjeđuje lokale. Čim dođete na ta vrata, jednom nogom ste zakoračili u Spuž. A kad dođe taj momenat da reagujete, ne smijete biti gubitnik. Morate sačuvati integritet i svoj i službe – naglašava Begić. Pojašnjava da se mnoge njegove kolege odlučuju da rade i druge poslove, zbog lošeg materijalnog stanja. Neki se,

Društvo / Hronika

Poneđeljak, 25. jul 2022.

enih službenika radi privatno

nastaje slodavac“ lice Miodrag Begić, organizator prvog protestnog skupa policajaca nezadovoljnih materijalnim statusom

policajca

kako kaže, bave građevinom, zidanjem, keramičkim poslovima, neki su varioci, bravari, taksisti, ali oni koji ne znaju zanatske poslove idu u lokale. Begić napominje da svaki službenik mora voditi računa da ne pribjegava onim poslovima koji su nespojivi sa službom i ne narušavaju etički kodeks policije. – Kome se radi po lokalima nekad i do 5-6 sati ujutro, a u 7 ide na redovan policijski posao – pitao je Begić. Pobjedin sagovornik, dugogodišnji službenik bezbjednosnih službi, tvrdi da u ljetnjim mjesecima, za vrijeme većeg priliva turista veliki broj policajaca radi u primorskim lokalima, iako to nije u skladu sa pravilima službe. Napominje da su vlasnici nekih lokala gdje su policajci angažovani bezbjednosno interesantna lica. – Kako sjutra da kontrolišu lokale, rade racije, a kriminalci ih plaćaju – pita naš sagovornik. On napominje da obavljanje poslova koji su nespojivi sa službenim poslovima i sa kojima se narušava ugled policije je teža povreda radne dužnosti. – Policijske starješine nemaju zvanične podatke iako se u svim sredinama nezvanično zna ko od policajaca i inspektora radi privatna obezbjeđenja. Po tom pitanju se ništa ne preduzima i ako bi bilo osnova i za preventivno rukovodnu

reakciju starješinskog sastava – naglašava naš sagovornik. Dodaje da bi nadređeni trebalo da obave razgovore i upozore službenike policije na posljedice bavljenja poslovima koji narušavaju ugled policije. – Bilo bi i osnova za reakciju Unutrašnje kontrole MUP-a i policijskih jedinica za borbu protiv korupcije u cilju istraživanja i procesuiranja takvog ponašanja, koji u najmanju ruku narušavaju etičke kodekse i integritet policije, pa do kršenja zakona u smislu mogućih zloupotreba – pojašnjava naš sagovornik. TRAŽITI DOSTOJNE POSLOVE Ocjenjuje da su policajci prinuđeni da rade dodatne poslove. Ali da se mora voditi računa da se biraju dostojni i koji ne ugrožavaju policijski integritet (privreda, obrazovanje, sport, zanatstvo i sl.) i izbjegavaju oni koji su nespojivi sa službenim poslovima iz nadležnosti policije (obezbjeđenje lokala i drugih sličnih objekata, posebno onih koji su u vlasništvu registrovanih izvršilaca krivičnih djela i prekršaja). – U ovom drugom slučaju radi se o klasičnom konfliktu interesa i stvaranju uslova za zloupotrebe službenog položaja. Uveče obezbjeđuju lokale u vlasništvu kriminalaca, a kad su radno angažovani u policiji treba da vrše kontrolu, racije i druge slične radnje u tim objektima i prema vlasnicima. Jednostavno, pogodno tlo da policajac u najblažem smislu bude privilegovan prema svom poslodavcu koji ga plaća za usluge obezbjeđenja, pa do kršenja zakona (dostavljanje informacija o planiranim policijskim aktivnostima) – upozorava naš sagovornik. A. RAIČKOVIĆ

Ženski klub Skupštine apelovao na advokata da se izvini svim ženama i LGBTIQ+ zajednici koje je vrijeđao

Pristajanjem na saradnju Gorjanc-Prelević i Spaić indirektno bi stale iza onoga što zagovara Marković PODGORICA – Kopredsjednice Ženskog kluba Branka Bošnjak i Vesna Pavićević i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić ocijenile su u zajedničkom saopštenju da je to što su dekanka Pravnog fakulteta Aneta Spaić i izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević rad u komisiji koja analizira ugovor sa SPC uslovile izlaskom advokata Velibora Markovića predstavlja borbu za društvo jednakih i ravnopravnih. – Borba za takvo društvo često podrazumijeva nepristajanje na ono što degradira grupe i pojedince, druge i drugačije, žene i muškarce – istakle su u saopštenju. Pristajanjem na saradnju, dodale su, Gorjanc-Prelević i Spaić bi indirektno stale iza onoga što zagovara advokat Marković. – A to nijesu htjele, što je dalje podrazumijevalo i upravo podrazumijeva tešku medijsku harangu i još neumoljiviji govor mržnje i ličnih uvreda, posebno na društvenim mrežama – kazale su. Podsjetile su da je Marković javno izricao i potpisivao društveno neprihvatljive diskriminatorne stavove o ženama i LGBTIQ+ osobama. - Od toga po pravilu počinje „crtanje meta“ i stvaranje predrasuda, koje dovode do porasta homofobije. Govor mržnje prema ženama implicira njihovo protjerivanje sa javne scene u kojoj ionako dominiraju muškarci, dok sa druge strane podstiče na

Poslanice DF-a: Ne želimo biti dio hajke Bošnjak: Trebalo je da se potpišu, i ja sam poslanica Demokratskog fronta Od saopštenja Ženskog kluba ogradile su se poslanice iz DF-a, navodeći da „svako ima pravo na stav, lični ili politički“, pa tako, kako navode, „i naše koleginice, ali niko nema pravo da se potpisuje u tuđe ime i da svoj lični i politički stav predstavlja kao stav iza kojeg stoje sve poslanice u Skupštini“. Branka Bošnjak iz Ženskog kluba za Pobjedu je kasno sinoć kazala da su ona, Pavićević i Jelušić reagovale kao i uvijek kad neko omalovažava žene, bez obzira na partijsku ili bilo koju drugu posebnost, i poručila je da je trebalo da se poslanice DF-a potpišu, jer, kako je kazala, i ona je poslanica DF-a. – Mi, poslanice Demokratskog fronta, do sada nijesmo reagovale zbog kolegijalnosti, ali danas smo prinuđene jer ne želimo da budemo dio hajke čiji je cilj da se sabotira potpisivanje temeljnog ugovora – navele su poslanice Fronta. Dodaju da ne reaguju kako bi branile advokata Velibora Markovića i nagla-

šavaju da nijesu saglasne ,,u velikom dijelu“ sa njegovim stavovima. Bošnjak je Pobjedi kazala da u Ženskom klubu nikada nijesu pravile razliku i da saopštenje nije usmjereno na sadržaj temeljnog ugovora niti na političke stavove koji se za njega vežu. - Saopštenje ne vrijeđa ni stručnost advokata Markovića. Samo se i striktno odnosi na njegov stav prema ženama i LGBT i ništa više od toga. Nije bilo razloga za ovakvu reakciju, očito da ova reakcija ima isključivo političku konotaciju. Niko se od nas nije lažno predstavljao, stale smo imenom i prezimenom iza saopštenja, a one su trebale da se potpišu imenima i prezimenima poslanica, ili kao poslanice njihovih partija, a ne nikako kao poslanice DF-a. Jer i ja sam poslanica DF, a bez PZP kao osnivača DF-a nema ni DF. Tako da bih ja mogla da postavim pitanje vjerodostojnosti predstavljanja - naglasila je Bošnjak.

nasilje i prema ženama i prema LGBTIQ+ osobama, čemu svjedočimo i ovih dana sa crtanjem nacističkih simbola, kao i protekle godine u kojoj su se dogodila čak četiri femicida – navele su.

Pozvale su Markovića da se izvini svim ženama i pripadnicima LGBTIQ+ zajednice koje je vrijeđao, kao i cjelokupnoj javnosti kako bi onima koji podržavaju njegove stavove pokazao da oni nijesu primjereni. Ž. Z.

Grupa građana na Cetinju ponovo dala podršku ukrajinskom narodu u borbi protiv ruske agresije

Pored spomenika na Grahovcu

Crnogorska zastava skinuta sa jarbola PODGORICA – Crnogorska zastava pored spomenika na Grahovcu skinuta je sa jarbola, što se može vidjeti na fotografijama koje su napravljene juče. Prema kazivanju pojedinih mještana tog kraja, zastava je skinuta prije nekoliko dana, ali se ne zna ko je i zašto je skinuo.

„Ruska sramota je vječna“, jedna je od poruka sa sinoćnjeg skupa

Ukrajina je druga riječ za slobodu PODGORICA – Na kraju petog mjeseca rata u Ukrajini grupa građanki i građana Cetinja zajedno sa Ukrajinkama i Ukrajincima su ponovnim okupljanjem sinoć dali podršku herojskom ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Glavne poruke sa transparenata bile su: „Ukrajina je druga riječ za slobodu“ i „Ruska sramota je vječna“. Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su

okupljeni građani pozdravili aplauzom, da ti potom minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu. Pored poruka podrške Ukrajini okupljeni građani su imali i poruke vezane za trenutnu društveno-političku situaciju u zemlji: „Dritan Abazović = Noćni Vučić“, „Jesu li Ukrajinci asimptomatski nacionalisti, što se brane od Rusije?“, „Padre Gojko, Putin će ti proć ka Draža!“, „SPC, oćete li Putinu praviti parastos?“ i „Srdan Kosović = Marija Zaharova“. Ž. Z.

Spomenik poginulim borcima sa Grahovca je napravljen na zaravnjenom uzvišenju sa desne strane magistralnog puta

Risan – Nikšić – Žabljak u čijoj je blizini 11. maja 1858. godine počela Bitka na Grahovcu. Na zadnjoj strani četvorougaonog spomen-obeliska od bijelog mermera visokog deset metara uklesan je grb Crne Gore, a ispod tekst posvete pobjednicima sa Grahovca 1858. godine. Ispod toga ispisani su Njegoševi stihovi, priznanje ratnicima: „Spomenik je vašeg junaštva, Crna Gora i njena sloboda“. Iv. K.

Inicijativa Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje iz Los Anđelesa

Podići spomenike Krstu Zrnovom i Đuru Draškoviću CETINJE – Crnogorsko-američka asocijacija Cetinje iz Los Anđelesa pokrenula je inicijativu za podizanje četiri spomenika u istorijskom jezgru Prijestonice, posvećenih crnogorskim herojima iz 1918. godine. Prvi je Đuru Draškoviću, kapetanu crnogorske vojske i prvoj žrtvi vojne akcije u Crnoj Gori 1918. godine. Potom, generalu Krstu Popoviću i vođama Božićnog ustanka, a treći je „Spomen prahu besmrtnome“. Četvrta inicijativa se odnosi za ponovno postavljanje spomenika koji je na Cetinju prvobitno bio podignut u doba kralja Nikole I kod Vlaške crkve, u čast junacima koji su 1861. godine otišli da pomognu Srbiji u borbi protiv Turaka. R. P.

12 Kultura

Poneđeljak, 25. jul 2022.

NAŠA TEMA: Koliko je adekvatno pretvaranje zaštićene graditeljske baštine Crne Gore (tvrđava,

Već smo dva kulturna dobra pretvorili u ugostiteljske objekte i hotele visoke kategorije – Tvrđavu Besac (tursko utvrđenje iz 1478. godine) i Tvrđavu Mamula (sagrađena 1853, služila kao zloglasni zatvor), a u najavi je i rekonstrukcija Zadužbine Ljubatovića u Risnu (podignuta 1888. godine), koja će biti pretvorena u butik-hotel. Turistička, ugostiteljska, trgovinska, zanatska ili druga uslužna djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ne znači nužno gubitak tog kulturno-istorijskog objekta. Uostalom, sve te djelatnosti predviđa i član 59 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, a naše smo zakonodavstvo prilagođavali evropskom. Sa druge strane, dajući nepokretna dobra u koncesiju, od 30 do 50 godina, država dobija naizgled malo: hiljadu eura po godini zakupa i 15 odsto neto dobiti zakupca. Činjenica je, takođe, da je

Ilija Lalošević

većina nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori zapuštena, neodržavana, neka čak i u ruševinama, poput Zadužbine Ljubatovića, pa se njihova rekonstrukcija i prenamjena u ugostiteljske svrhe laicima može učiniti i kao neka vrsta spašavanja naše baštine. Međutim, arhitekte i stručnjaci za zaštitu kulturne baštine ukazuju da je nužno da se nova namjena prilagodi kulturnom dobru, njegovoj prirodi, istoriji, a ne da se kulturno dobro prilagođava novoj namjeni, kao što je to slučaj u Crnoj Gori. Na ovu temu za Pobjedu govore redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici dr Ilija Lalošević, direktorica

Sve smo podredili željama kapitala Arhitektica Marija Nikolić saglasna je da je novac jedan, naravno važan, činilac koji je potreban za obnovu kulturnog dobra. Ali, novac nije jedino što je za to potrebno, nije ni na prvom mjestu. - Prije svega moramo imati svijest o vrijednosti našeg nasljeđa za nas same. Ono je svjedok naše prošlosti, našeg mjesta u vremenu i prostoru u svijetu u kojem postojimo. Tek kada imamo tu svijest, znaćemo i procijeniti važnosti njegove zaštite i kvalitenog upravljanja baštinom koja ne bi bila na uštrb zaštite – rekla je Nikolić. Ukazuje i na to da smo propustili priliku da veliki interes investitora za naš prostor iskoristimo i usmjerimo na pravi način koji bi donio sredstva za obnovu baštine na profesionalan način. Umjesto toga, kaže Nikolić, sve smo podredili željama kapitala i zaštitu potpuno podredili interesu investitora. - Naša je baština mogla biti pokretač i nosilac razvoja, a mi smo joj dali atribut kočnice razvoja. Zemlja koja na tako malom prostoru ima cijelo područje koje je na listi Svjetske baštine i brojna pojedinačna kulturna dobra i izvanrednu prirodu privukla je i privlači brojne investitore, međutim, čini se da ih nijesmo dočekali spremni, sa jasnom vizijom temeljnog razvoja na očuvanju prirodne i kulturne baštine, nego smo sve podredili njihovoj viziju koja je, prirodno, usmjerena na sticanje uglavnom njihove dobiti pa i uz eksploataciju našega nasljeđa – istakla je Nikolić.

D. MILJANIĆ

PODGORICA – Odavno nam već teoretičari turizma, ugositelji i političari ponavljaju kako Crnoj Gori fale hoteli visoke kategorije. I dok se većina atraktivnih lokacija naše zemlje rasprodaje, daje u zakup ili se na njima grade novi turistički kapaciteti, izgleda da se taj manir sve češće seli i u prostor nepokretne kulturne baštine.

UCG

Kad ostanu kulise i ljušture, kulturnog dobra više nema Biljana Brajović

Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Biljana Brajović i arhitektica Marija Nikolić, a dobili smo i stav Ministarstva kulture i medija. Pitanja smo poslali i Upravi za zaštitu kulturnih dobara, ali odgovori nijesu stigli, uz nezvanično obrazloženje da ovaj upravni organ Ministarstva kulture već nedjelju dana nema direktora.

ETIČKO PITANJE

Ilija Lalošević je kazao da se mnoga od nepokretnih kulturnih dobara ne mogu, a neka i ne trebaju, vraćati prvobitnoj namjeni. Sa druge strane, izbor namjena koji se nekim objektima mogu dati, a da budu adekvatne sa konzervatorskog, etičkog i drugih stanovišta, često je sužen. Ovo je naročito slučaj kada su u pitanju tvrđave. - Ne možete, recimo, tvrđavama dati brojne namjene jer one imaju svoja ograničenja, veli-

Marija Nikolić

kim dijelom su ukopane, imaju specifično okruženje, nalaze se po pravilu na uzvišenjima, izolovane su, nepristupačne... – kazao je Lalošević. Ipak, ne tvrdi da je Tvrđava Besac izgubljena, samo da se pretjeralo sa stepenom intervencija. - Mogu da primijetim da se na Bescu pretjeralo sa konzervatorskim mjerama, tvrđava je suviše izbijeljena, ispjeskarena, djeluje kao da je juče građena, potrebno je ipak ostaviti nešto patine, mada će vrijeme opet učiniti svoje – ocijenio je Lalošević. Kao jedan od najvećih propusta konzervatorske struke on vidi novu namjenu Tvrđave Mamula. - Od jedne tvrđave koja je bila stratište u dva svjetska rata, koncentracioni logor, gdje su zatvarani i mučeni bokeški rodoljubi, nastaje hotel sa restoranima, noćnim klubovima i sl.

Projektovani izgled Zadužbine Ljubatovića

To sa etičkog stanovišta, koje je jako bitno u zaštiti kulturne baštine, ne može da bude adekvatno, jer time u suštini degradiramo i te žrtve i sve ono o čemu spomenik kulture teba da svjedoči – rekao je Lalošević i dodao da umjesto da se nova namjena prilagodi kulturnom dobru, kod nas je obratno, tj. kulturno dobro se prilagođava novoj namjeni. - Projektanti i investitori ne žele nikakva ograničenja, pa se eventualno sačuva ono što ne „smeta“, a ono što se ne „uklapa“ u novi koncept briše se, ruši, uništava – kazao je on. Što se tiče Zadužbine Ljubatovića, Lalošević ističe da moramo da naučimo da poštujemo legat i zadužbinu, ako hoćemo da budemo dio Evrope. - Kad neko nešto poklanja narodu i državi, on propisuje uslove pod kojima to ostavlja i dužni smo da tako postupimo. Ako je on to ostavio za si-

rotinju, lokalno stanovništvo, opšte dobro, vi ste dužni da to ispoštujete. Dakle, treba vratiti izvornost objektu i neku srodnu, društveno korisnu namjenu. Neka druga slična namjena može da se prihvati na određeno vrijeme, da bi se objekat obnovio, ali pod uslovom da ne poremeti autentični raspored, i da se kad istekne koncesija objekat bez većih intervencija može vratiti izvornoj ili srodnoj društveno-korisnoj namjeni, po želji zadužbinara – rekao je Lalošević. Kultuno dobro, prema njegovim riječima, mora da sačuva svoj integritet i autentičnost. - Nove intervencije koje obezbjeđuju čuvanje integriteta i autentičnosti, su „lege artis“ (po pravilima struke), ali ukoliko ta nova namjena i neadekvatne intervencije prouzrokuju gubitak svojstva autentičnosti i integriteta – taj objekat je izgubljen kao kulturno dobro. Ostaje ljuštura, kulisa, ali kulturnog dobra više nema. To je nažalost slučaj sa Mamulom. Mamula je ne samo konzervatorsko već i etičko pitanje. U tolikoj mjeri će biti izgubljena autentičnost da lokalitet više neće imati svojstvo integralnog kulturnog dobra. Takav spomenik kulture, kao što je bila Mamula, trebalo je da bude dostupan široj domaćoj i svjetskoj javnosti. To je moglo da bude mjesto za održavanje kongresa, naučnih skupova, raznih kulturnih manifestacija, muzej, ratni memorijal i slično, poput mnogih takvih kompleksa širom svijeta, pa i obližnje Prevlake – kazao je Lalošević. Kao pozitivne primjere u Crnoj Gori, Lalošević je naveo bivšu Crkvu Sv. Pavla i Stari zatvor u Kotoru. Prilikom rekonstrukcije pomenute crkve prije desetak godina, kako je kazao Lalošević, ona je adaptirana u polivalentnu dvoranu i projektovana je tako da u njoj mogu da se održavaju naučni i

Kultura

Poneđeljak, 25. jul 2022.

, zatvora, zadužbina) u ugostiteljske objekte i butik-hotele visoke kategorije

Mnogo čega smo se odrekli

MAMULA ISLAND

Mamula prije i poslije prenamjene u hotel visoke kategorije

Unutrašnjost jedne od soba u hotelu ,,Mamula“

javni skupovi, radionice, koncerti, izložbe... - Drugi dobar primjer je kotorski Stari zatvor, koji je pretvoren u Kreativni hab. Iako sam svojevremeno kao direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture predlagao da se ta zgrada namijeni za gradski muzej, smatram da je i ova namjena odgovarajuća, projekat je realizovan kvalitetno, ispoštovane su sve autentične vrijednosti objekta. Ne znam koliko će taj hab zaživjeti, ali to je nešto što je, sa konzervatorskog aspekta, urađeno kvalitetno – rekao je Lalošević.

KREATIVNOST

Prema riječima Biljane Brajović, postoji veliki broj faktora koji na neki način uslovljavaju mogućnosti i smjer koji treba slijediti kako bi održivost i buduća namjena nepokretnih kulturnih dobara bile adekvatne. - Zavisi od potreba lokalnih zajednica u kojima se kulturno dobro nalazi, zatim klimatskih uslova, geografskog položaja, potreba društva i svega onoga što čini deficit u okviru zajednice. Buduća namjena mora pratiti duh vremena i vrlo suptilno „uklopiti“ potrebe u koncept postojećeg stanja i izvorne arhitektonske ideje – rekla je Brajović. Mišljenja je da bi „kreativnost i osobenost trebalo da budu početna tačka prilikom upušta-

nja u ovakve izuzetno naučno zahtjevne poduhvate.“ - Obzirom na dugogodišnju ekspanziju građenja hotelskih kapaciteta, većih ili manjih objekata, smatram da je taj vid davanja buduće namjene kulturnim dobrima sve samo ne kreativan – kazala je Brajović. Ukoliko bi se urušili elementi koji čine jedno kulturno dobro, ili se njihova čitljivost umanjila, prema riječima Brajović, svakako bi došlo do urušavanja kompletnog značaja kulturnog dobra. - Osm arhitektonskih osobenosti, svako kulturno dobro ima i svoju istorijsku vrijednost, sociološke aspekte i povezanost sa duhom prošlih vremena, što dovoljno govori koliko sam pristup „rekonstrukciji“ mora biti pažljiv i unaprijed dobro osmišljen i pripremljen. Čak i mnogo bogatije i ekonomski stabilne zemlje imaju vrlo kompleksan pristup kada su ovakvi projekti u pitanju – kazala je Brajović. Jako je važno, ističe ona, voditi računa da ne dođe do devalviranja istorijskih činjenica koje se vezuju za kulturno dobro, jer se u tom slučaju i najbolji projekat može dovesti u pitanje. - Kulturna dobra se čuvaju na mnoge načine, a ovakav način i nije na listi popularnih u međunarodnim zakonima. Na ovaj način se uglavnom „čuvaju“ dobra sa potencijalnim ili evidentiranim kulturnim

vrijednostima – rekla je Brajović. Ona ne misli da država ima adekvatnu strategiju kada je u pitanju očuvanje kulturnih dobara, pa samim tim ni planove kako i na koji način obezbjeđivati sredstva za obnovu kulturnih dobara. - Ako bi se samo dva do tri procenta od ukupne turističke takse na godišnjem nivou odvajalo za baštinu rezultati bi bili veliki za neki period od desetak godina. Takođe je sporan i način dodjele sredstava kroz Program za zaštitu kulturnih dobara jer, realno, ne radi se o malim iznosima i komisije koje rade na dodjeli tih sredstava bi trebale adekvatnije da usmjeravaju tokove zaštite i da određuju prioritete a ne da postavljaju „liste želja“ vlasnika i držaoca kulturnih dobara – kazala je Brajović. Javnosti je, kako je istakla, poznato da smo jedna od rijetkih država koja ima sjajne arheološke potencijale i pritom nijedan valorizovani arheološki lokalitet. - Uz to su svi veliki arheološki lokaliteti u Crnoj Gori veoma pristupačni sa riješenom infrastrukturom, ali čak ni njihova istraženost nije prešla više od 2 do 5 odsto. Primjer su Duklja i Šas, da ne pominjem Municipijum. Takođe, nijedan srednjevjekovni „grad“ nije stabilizovan i van svake je funkcije. Tako da ideja o ugostiteljskim objektima i butik-hotelima u kulturnim dobrima na neki način zvuči „montipajtonovski“ – rekla je Brajović. Marija Nikolić ukazuje da danas, prilikom odlučivanja o prenamjenama nepokretnih kulturnih dobara, ne možemo i ne trebamo insistirati na nekim namjenama poput zatvora i tvrđava. Međutim, takve nekadašnje namjene, njihova uloga i značaj, prema riječima Nikolić, mogu se kvalitetno prezentovati u objektima koji zadržavaju svoj autentični ar-

hitektonski lik, a dajući objektu neku novu, kompatibilnu namjenu. - Mogu biti pozornice ambijentalnog teatra, muzičke pozornice, ljetnja kina, mogu imati edukativne sadržaje i sl – rekla je Nikolić. Kao primjere je navela Lovrijenac u Dubrovniku, arenu u Veroni, arenu u Puli... - Kilmanhaim Gaol u Dablinu je zatvor u kome se danas može vidjeti dokumentovana istorija Irske, to je jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija Dablina – rekla je ona. Prenamjena kulturnih dobara, koji su građeni i koji su služili u odbrambene svrhe ili kao zatvori, u hotele, prema riječima Nikolić, podrazumijeva značajne promjene enterijera u cilju njihove adaptacije za novu namjenu, pa se dovodi u pitanje i autentičnost dobra i njegov integritet. I ona, kao Ilija Lalošević, smatra da prenamjena objekata koji imaju i memorijalni značaj zadire i u etičke norme, osjećaje ljudi, otvara moralne dileme. - Uz to, treba se sjetiti da smo mi porušili veliki broj hotela koji su bili vrijedna arhitektonska ostvarenja svojega vremena, koji su svjedočili o istoriji i razvoju našega turizma, imali ambijentalne i pejzažne vrijednosti – dakle, bili su potencijalna kulturna dobra. Svi ti objekti su mogli biti osavremenjeni i služiti svojoj svrsi i svjedočiti o dugotrajnosti turizma na ovim prostorima. Uništili smo vrijedne hotelske objekte a, na drugoj strani, kulturna dobra čija namjena je bila sasvim drugačija pretvaramo u hotele – rekla je Nikolić. Ona je napomenula da sintagma „visoki turizam“ podrazumijeva puno više od nekoliko objekata sa pet zvjezdica. - Istinski lijepe pejzaže trošimo bjesomučnom gradnjom, kulturna dobra široke ruke ustupamo i prepravljamo po željama vlasnika kapitala ili dozvoljavamo da u tišini propadaju, nije riješeno pitanje odlaganja otpada, još uvijek smo bez kvalitetne komunalne infrastrukture – da navedemo samo neke probleme. U takvoj situaciji teško da se može ponuditi „visoki turizam“, prije se nameće pitanje kakav turi-

sku. Godine 2007. Lalošević je bio gost na kongresu američkog ICOMOS-a. Kongres se održavao upravo u toj bivšoj kasarni, prilagođenoj za brojne namjene. Domaćini su ga obavijestili da je to dobro naroda Sjedinjenih Američkih Država i da nikome ne pada na pamet da to bilo kome proda. - Učesnici kongresa su spavali u skromnim, ali čistim i urednim oficirskim barakama, bilo je to pristojno namješteno, sve uređeno, na svom mjestu. Naša država je u to vrijeme, Arsenal u Tivtu i vojnu bazu u Kumboru, prodavala stranim strateškim partnerima i investitorima. Pritom se nije sačuvalo gotovo ništa od kulturne baštine tih lokaliteta, pa čak nijesu obavljena ni osnovna prethodna arheološka istraživanja, iako je to, bar na lokalitetu Kumbor, bilo veoma indikovano (raniji rimski arheološki nalazi, tvrđava Vrbanj itd). Nažalost, mi smo se mnogo čega odrekli, rasprodali najbolje lokacije sa vrijednim istorijskim objektima, koji su bili u državnom vlasništvu vjekovima, a u naše doba prodati, srušeni ili u velikoj mjeri degradirani – rekao je Lalošević. BESAC HERITAGE

Prof. Ilija Lalošević naveo je i neke pozitivne primjere odnosa prema nepokretnom nasljeđu iz evropske i svjetske prakse. U organizaciji Evropske asocijacije arthitektonske edukacije, svojevremeno je učestvovao na radionici u Belgiji, u Liježu i Haseltu, gdje se uvjerio kako su oni te stare pogranične tvrđave pretvorili u muzeje. U njima, kako je ispričao Lalošević, imate osjećaj da su „vojnici upravo tog momenta napustili tvrđavu i otišli na neku vojnu vježbu“. - Dakle, sve je namješteno, postavljeno naoružanje, kreveti sa posteljinom, priručna vojna bolnica sa svom opremom iz tog vremena, čak imate i zvučne i svjetlosne efekte koji daju utisak da je neprijateljsko bombardovanje u toku. To je nešto fascinantno. Tu nema naravno ni kockarnica, ni noćnih klubova, niti bi po evropskim principima očuvanja tradicije i istorije to moglo biti dozvoljeno, objekat služi isključivo u edukativne, naučne i kulturne svrhe. Dakle, radi se o maksimalnoj prezentaciji i popularizaciji nacionalne istorije tog kraja – rekao je Lalošević. Drugi primjer je kasarna Prezidio u San Franci-

Pogled na baštu restorana ,,Besac“

zam će nam uopšte biti moguć uskoro – kazala je Nikolić.

SVE PO PROPISIMA

Iz Ministarstva kulture i medija za Pobjedu su saopštili da se taj resor zalaže za puno poštovanje i primjenu zakonske regulative kojom se uređuju ova pitanja. Podsjećaju na odredbe Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji, između ostalog, reguliše i korišćenje i namjenu našeg nasljeđa. - Shodno odredbama ovog zakona kulturno dobro može da se koristi za tradicionalnu ili drugu odgovarajuću namjenu koju odredi Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a namjena kulturnog dobra se određuje radi njegovog održivog korišćenja, na način kojim se obezbjeđuje i poštuje njegov integritet i razumijevanje kulturne vrijednosti. Takođe, istim zakonom kojim su uređene i obaveze koncesionara, propisano je da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini može dati na korišćenje putem koncesije, u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije i Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, za obavljanje: turističke, ugostiteljske, trgovinske, zanatske ili druge uslužne djelatnosti; izvorne ili srodne industrijske, odno-

sno proizvođačke djelatnosti – podsjećaju iz Ministarstva kulture i medija. Ukoliko svi poštuju Zakonom propisana prava i obaveze, kako ističu iz Ministarstva, ne možemo govoriti o pretvaranju kulturnih dobara u ugostiteljske objekte ili hotele visoke kategorije, već o njihovom stavljanju u funkciju održivog korišćenja. Tvrde da su Tvrđava Besac, Mamula i Zadužbina Ljubatovića prošli sve zakonske procedure i kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara, dobili konzervatorske uslove i saglasnost za projekte rekonstrukcije za vrijeme nekadašnjeg Ministarstva kulture. Podsjećaju da je prethodno Ministarstvo kulture sprovelo tri javne rasprave i uputilo javni poziv svim zainteresovanim subjektima da se uključe u raspravu o nacrtima planova davanja koncesija za valorizaciju dobara za 2020. godinu, kao i o nacrtima koncesionog akta za Besac i Zadužbinu Ljubatovića. Za sve ove planove i koncesije, ranije Ministarstvo kulture je, kako tvrde u odgovorima Pobjedi, prethodno pribavilo pozitivna mišljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, te sve dalje aktivnosti sprovelo u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Jovan NIKITOVIĆ

14 Povodi STAV

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Šeki Radončić

Vrijeme košmara

ršeći sve prezumpcije nevinosti crnogorski premijer najavljuje, Olja i Vijesti objavljuju, policija hapsi, a tužilaštvo procesuira ljude sa Dritanove „crne liste“. Uoči i nakon svakog hapšenja sa revanšističkom i političkom pozadinom u Crnoj Gori, razmahani Dritan, udarajući se otvorenom šakom u prsa, otvoreno prijeti: „Ruka pravde dobija na snazi“. „Ruka pravde stići će do Solane“. „Ruka pravde ne smije da stane“. „Najvažnije je da je ruka pravde krenula“. „Najznačajnije tek slijedi“... Tamponirajući tako put za mnoga hapšenja. No, premijer-tužilac dostigao je vrhunac pretencioznosti, likovanja i kršenja prezumpicije nevinosti kada je sav ushićen kliknuo: „Pola Crne Gore ne spava, jer je ruka pravde počela da djeluje“!? Dileme nema: pošteni crnogorski premijer optužuje i sumnjiči svakog drugog građanina svoje države da je lopov, kriminalac ili mafijaš, te da zbog toga mirno ne spavaju. Za razliku od samoproglašenog Kadije iz Ulcinja, koji sa 21 milion eura „ispod jastuka“ mirno spava i sanja neke nove Gole Otoke. I nove klinike po Beogradu.

ATMOSFERA LINČA

Pored najavljivanja hapšenja sa premijerske pozicije, atmosferi linča doprinosi i način privođenja osumnjičenih ljudi u Tužilaštvo i ponašanje medija prema njima. Znano je: od kada se Dritan Abazović dohvatio vlasti i pendreka, kamere TV Vijesti su se usijale snimajući privođenja uhapšenih u Tužilaštvo. Na pravo tih ljudi da im se slike ili video snimci ne smiju objavljivati bez njihove dozvole, posebno dok su vezani lisicama, niko se ne osvrće. Prvo je uhapšena predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, pa predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, pa predsjednik Odbora direktora Plantaža, profesor Veselin Vukotić, kao i pet članova tog odbora Đorđije Rajković, Sead Šahman, Duško Perović i Božo Mihailović, dok je Anica Hajduković puštena da se brani sa slobode. Potom je, po sistemu Dritan naručuje, Vijesti objavljuju, a policija hapsi, uslijedilo „spektakularno hapšenje“ pripadnika crnogorske tajne policije Petra Lazovića, „sina Zorana Lazovića“, kako naglašava premijer Abazović i novinari koncerna Vijesti. Iz ugla poštovanja ljudskih prava, zanimljivo je analizirati kako je policija uhapšene ljude privodila na saslušanje u Tužilaštvo i potom vraćala u „maricu“. Načinom na koji je to policija činila šalje se poru-

Od kada je Dritan Abazović preuzeo Vladu i pod svoje stavio policiju, tužilaštvo i sudstvo, crnogorski građani, kao na kakvoj filmskoj traci, gledaju brojna „spektakularna“ hapšenja sa političkom aromom u Crnoj Gori ka i sugeriše javnosti o kakvim je kršiocima zakona riječ. Sudija Jovanić je pred zgradu Tužilaštva došao pješke. U zgradu je ušao bez lisica na rukama i policajaca. Kao da ulazi u hotel. Poruka je sugestivna i jasna: riječ je o nevinom čovjeku. Vesna Medenica je dovedena pred zgradu Tužilaštva u luksuznom automobilu, a ne „maricom“, vezanih ruku naprijed, preko kojih je bio neki sako. Poruka: dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda CG možda i nije kriva. Profesora Veselina Vukotića policija je privela na saslušanje u Tužilaštvo svezanih ruku naprijed, dok ga je policajac u uniformi držao pod ruku. Slično je bilo i sa pomenutim članovima Upravnog odbora Plantaža. Sofisticirana poruka glasi: krivi su, a vidjećemo koliko. Pripadnik crnogorske tajne policije, Petar Lazović, doveden je ispred Tužilaštva „maricom“, koju je pratilo više policijskih vozila. S rukama vezanim na leđima, dok su ga držala dvojica policajaca. Tu je bilo još nekoliko specijalaca, tzv. ,,kornjača“ koji su pokrivali i susjedne objekte. Pod punom „ratnom“ opremom: šljemovima, pancirima i dugim cijevima. Poruka: !? Da je kojim slučajem pripadnik ANB-a, Petar Lazović prilikom privođenja tužiocu na sebi imao pancirni prsluk, onda bi se moglo zaključiti da kolege - policajci brinu da bi se on mogao naći na nišanu kriminalnih klanova, čije je članove otkrivao dok je bio infiltriran među njima. No, Petar Lazović je bio u uskoj pamučnoj majici kratkih rukava. Dakle, glineni golub. Stoga je razumno zaključiti da je policija odaslala sugestivnu poruku medijima i javnosti, identičnu porukama premije-

ra Dritana Abazovića: radi se o opasnom kriminalcu, koji svakog časa može da pobjegne. Ulcinjski Minhuzen, znamo, prezire istinu: Petar Lazović je nakon telefonskog poziva iz CB Podgorica sam otišao u policiju i stavio se na raspolaganje nadležnim organima. Posmatrano iz ugla profesije, ogavno je gledati kako premijer Abazović i njegova glavna medijska kandžija udarnički krše pretpostavku nevinosti. Primjera radi, TV Vijesti samo u jednom informativnom prilogu bjesomučno i naizmjenično ponavljaju snimke svezanog Petra Lazovića kako ga dvojica policajaca privode, a potom odvode iz zgrade Tužilaštva nazad u „maricu“. Što na gledaoce ostavlja utisak da je Lazović hapšen bar desetak puta. Odnosno, da je debelo kriv. Aferim na prodaji laži, manipulativnom novinarstvu i obmanjivanju svojih gledalaca. I dirljivoj saradnji premijera, policije i medija u zločinačkom poduhvatu kršenja prezumpcije nevinosti ljudi uhapšenih nakon premijerovog targetiranja. Sve sa ciljem uticaja na javno mnjenje i glasače u korist Dritana Abazovića, Ure i suvlasnika Vijesti. A kada sa lisicama na rukama privode sudije, tužioce, političare, policajce... to je, kako je to davno konstatovao sada već pokojni novinar beogradskog „Vremena“ Miloš Vasić – čista politika. Sa načinom privođenja ljudi na saslušanja, treba istaći, nikakve veze nema Tužilaštvo, odnosno specijalni državni tužilac Vladimir Novović. Način hapšenja i privođenja određuje policija. U navedenim slučajevima CB Podgorica. Čiji šefovi su, kako se čuje u novinarskim krugovima, pod žestokim pritiskom premijera Abazovića i njegovog ministra policije Adžića.

ŠAMPION U ZLOUPOTREBI PRAVOSUĐA

No, da premijer Dritan Abazović vrši jak politički uticaj na tužioce i sudije ukazuje i pisanje Mportala. Naime, ovaj portal je objavio da je predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić, uvažavajući sve činjenice, odbacio zahtjev SDT-a za određivanje pritvora Petru Lazoviću. No, nakon žestokih političkih pritisaka iz kabineta premijera Abazovića na sudiju Savića, on je promijenio prvobitnu odluku i odredio pritvor Lazoviću do 30 dana. Sudija Savić je to demantovao, ali prepoznajući rukopis Dritana Abazovića i njegovih političkih mentora iz Beograda i Podgorice, crnogorska javnost ipak više vjeruje pisanju Mportala. A onda je uslijedio novi šok o malignoj sprezi politike, policije, tužilaštva i sudstva sa koncernom Vijesti i njihovom marionetom Dritanom Abazovićem. Ovog puta u kršenju prava privedenih osoba na pravedan i pošten tužilačkosudski postupak. Što već poprima dimenzije klasičnog montiranog političkog procesa. Naime, TV Vijesti je u svom Dnevniku ekskluzivno objavila transkripte komunikacije i snimak tih dokumenata, koje Specijalno tužilaštvo nije, vjerovali ili ne, dostavilo odbrani osumnjičenih. Tim povodom ekspresno je reagovao branilac Petra Lazovića, advokat Nikola Martinović, locirajući glavni problem i krivce: ,,Navedeni dokumenti ni po sadržaju ni u formi, koja su objavljena na TV Vijesti, nisu dostavljeni odbrani, pa je sasvim sigurno da je izvor informacije za medije bilo ili tužilaštvo ili sud“, precizira advokat Martinović u obraćanju

specijalnom tužiocu Zoranu Vukčeviću. Advokat Martinović je zatražio puštanje na slobodu njegovog branjenika Petra Lazovića, „zbog toga što njegovo zadržavanje u pritvoru postaje besmisleno, jer su mediji otkrili bukvalno sve od značaja u predmetu koji vodite“. Zatražio je, takođe, od SDT-a da „ispita način na koji podaci iz ovog predmeta dospijevaju u javnost“. Na potezu je specijalni državni tužilac Vladimir Novović. Vidjećemo hoće li to ispitati. Slijedi novi zaplet: nakon ovog policijsko-tužilačkosudsko-političkog rialitija oglasio se, glavom i bradom, Dritan Abazović. I gle čuda, ovog puta nije po običaju mlatarao rukama, galamio i crtao nove mete za hapšenje, već je, shvatajući da je njegovo miješanje u policijsko-tužilačke i sudske postupke postalo očigledno, hrabri ulcinjski Noćni Vuk, do neba zacvilio. U tekstu sa bombastičnim nadnaslovom „Planiraju odmazdu“, premijerov politički bilten obznanjuje da je „Abazović obavijestio čelnike javne i tajne policije da ga grupe bliske uhapšenom službeniku ANB-a Petru Lazoviću i njegovom ocu Zoranu, bivšem visokom policijskom funkcioneru, targetiraju kao glavnog krivca za hapšenje i da planiraju neku vrstu odmazde“. Tvrdeći da „ni u jednom, pa ni u konkretnom slučaju, nije vršio bilo kakav uticaj na tužioce i sudije“, Mister 21 Milion je obećao da će „ruka pravde“ nastaviti da djeluje i da će se on, po cijenu života, nastaviti boriti za pravnu državu. Hoće sigurno. Baš kao i u slučaju Artana Kurtija, koga je taj isti Dritan, bez ikakve želje da utiče na bilo koga, i uz preporuku da je „takav čovjek potreban crnogorskom bezbjednosnom sistemu“ ime-

novao za generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Čovjeka dva puta pravosnažno osuđivanog za teška krivična djela!? Prvi put osuđenog na 10 mjeseci zatvora zbog toga što je pucao u čovjeka i ranio ga, dok je drugi put, u odvojenom incidentu, osuđen na istu kaznu zbog nanošenja teških tjelesnih povreda i nelegalnog držanja oružja. Što je, po mišljenju ministra policije Filipa Adžića, „odličan kadrovski potez u započetim reformama u bezbjednosnom sistemu“. No, po mišljenju autora ovog teksta, trbuhozborac Dritana Abazovića nije u pravu: to bi isto bilo kao kada bi za direktora vatrogasne jedinice doveli dva puta osuđivanog piromana. Kako god bilo, nakon frke koja se digla oko ovog skandaloznog Abazovićevog imenovanja, to je bio dobar povod za novi spin samozvanog evropskog premijera – ovog puta o njegovoj životnoj ugroženosti. Riječ je, dakako, o providnom manevru kojim se, Vučićevim manirom, pokušava sakriti sumorna istina da u ovo vrijeme pravog crnogorskog meteža, u kojem se navikavamo na atmosferu linča i otvorenih pritisaka premijera na policiju, tužilaštvo i sudstvo. Dritan neće stati. Sve dok od Crne Gore ne napravi Goli Otok. Da je tako govore i informacije Mportala da je na trenutnom premijerovom spisku još petnaest pripadnika sektora bezbjednosti, jedan bivši tužilac, te ugledni privrednici koje je Abazović fiksirao da su glavni podržavaoci suverene Crne Gore. Krug se namjerava zatvoriti hapšenjem markiranih visoko rangiranih političara iz bivše vlasti. Akcija počinje ove sedmice i mora se završiti do 5. avgusta, kada se očekuje pad Abazovićeve Vlade zbog potpisivanja temeljnog ugovora. Brojna hapšenja po spiskovima samoproglašenog proevropskog crnogorskog premijera, za koja je on tamponirao put svojim izjavama i najavama, vraćaju Crnu Goru decenijama unazad. Crna Gora se, znamo, nagledala montiranih političkih procesa u posljednjih 30-ak godina. Sjetimo se samo suđenja bivšem ministru poljoprivrede Branku Abramoviću, policijske torture i suđenja čelnicima SDA na čelu sa predsjednikom te stranke Harunom Hadžićem, suđenja zamjeniku državnog tužioca Zoranu Piperoviću i njegovim prijateljima u iskonstruisanoj aferi S.Č., opozicionim političarima... Sva ta montirana politička suđenja dobila su u konačnici adekvatan sudski epilog. Ljudi su proglašeni nevinim, a Crna Gora je mnogima od njih isplatila obeštećenja. Nažalost, naručioci su ostali netaknuti. Što ne znači da će to biti slučaj i nakon vladavine ulcinjskog Noćnog Vuka u vremenu košmara kroz kojeg Crna Gora prolazi.

Primjeri

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Gorska služba spašavanja i ovog ljeta imala dosta akcija, u julu spašeno čak 10 osoba

U planini se moraju poštovati pravila I ovog ljeta smo najčešće spašavali inostrane turiste. U Prokletijama i Durmitoru smo imali po tri akcije u posljednje vrijeme, a imali smo nedavno jednu i u Pivi. Na pitanje koja je planina u Crnoj Gori najopasnija, nemoguće je dati odgovor. Ako bismo po statistici zaključivali, ispada da su to Prokletije i Durmitor, ali moramo shvatiti da planina nije nikakav ljudožder, već da samo jesmo ili nijesmo spremni za nju. Mi iz GSS-a obično kažemo da nas do nevolja dovode čuvena „3N“ – neznanje, neozbiljnost i nepažnja– kaže Željko Loncović, načelnik Gorske službe spašavanja NIKŠIĆ – Samo od početka ovog mjeseca gorski spasioci Crne Gore imali su šest akcija u kojima su spašavali ukupno deset avanturista. Avanturista, jer teško bi se mogli drugačije nazvati oni koji odlaze u planinu nespremni, adekvatno (ne)odjeveni, bez vodiča...

Sa akcije spašavanja nedaleko od Vusanja

Kad aplikacija povede u nedođiju

No, to je uobičajena priča svakog ljeta u Crnoj Gori. Sezona, bar sudeći po dosadašnjim rezultatima, nije ispunila očekivanja na Primorju, ali drugačije slike stižu sa sjevera. Planinski turizam sve je popularniji među onima koji nas posjećuju, što znači da nijesmo više prepoznati samo kao zemlja sa prelijepom obalom, sa jednim od najljepših zaliva na svijetu, kao dopadljiva kruzing destinacija ili zimovnik za jahte. Nažalost, sve te vrste aktivnog odmora od raftinga i paraglajdinga, do sportskog penjanja, kanjoninga, planinarenja... još ne prate adekvatno zakoni i pravilnici kakve odavno imaju zapadnoevropske zemlje.

Ovog ljeta, u masivu Prokletija, nedaleko od Vusanja, dvije noći zaredom gubili su se turisti iz Češke. Prvo veče dvoje planinara, a sljedeće još dvoje, na svega stotinak metara udaljenosti. Uhvatila ih je noć, a koristili su neku čudnu aplikaciju koja ih navodi na stazu koja suštinski ne postoji. Loncović kaže da im je to bilo previše simptomatično, te da su zahvaljujući pomoći Ambasade Češke u Crnoj Gori zaustavili upotrebu takve „podrške“. U saradnji sa lokalnom Službom zaštite i spašavanja GSS je postavio u tom kraju i tablu s upozorenjem da staza, koju je eventualno i prepoznala neka aplikacija, ne postoji.

GSS – prva adreSa

Onda je logično da se i dalje svakog ljeta, i to baš kad su najveće gužve, pitamo isto – koliko su nam turisti bezbjedni u planinama, ko ih i kako vodi, ko ih spašava, ko to sve plaća. Očekivano, Gorska služba spašavanja je prva adresa na kojoj se može naći dio odgovora na sva ta pitanja koja zalaze u aktivnosti s dozom ekstremnog, adrenalinskog... Istina, načelnik GSS Željko Loncović ponavlja da se kod nas ne dešava ništa drastično drugačije nego u ostalim zemljama koje značajno prihoduju od turizma. Ima turista koji pozovu gorske spasioce kada se umore, vjerovali ili ne, ima ih koji panično traže pomoć u planini ako su žedni, a da i ne podsjećamo koliko ih se usudi krenuti mimo markirane staze u garderobi za plažu... – I ovog ljeta smo najčešće spašavali inostrane turiste. U Prokletijama i Durmitoru smo imali po tri akcije u posljednje vrijeme, a imali smo nedavno jednu i u Pivi... Obično me novinari, pa i ostali pitaju koja je planina u Crnoj Gori najopasnija, a na to pitanje je nemoguće dati odgovor. Ako bi po

Sa vježbe Gorske službe spašavanja u Poviji

statistici zaključivali, ispada da su to Prokletije i Durmitor, ali moramo shvatiti da planina nije nikakav ljudožder, već da samo jesmo ili nijesmo spremni za nju. Mi iz GSS-a obično kažemo da nas do nevolja dovode čuvena „3N“ – neznanje, neozbiljnost i nepažnja. To su tri osnovna uzroka za sve naše intervencije. U planini se morate pridržavati pravila, kao i u saobraćaju. Ako vidite saobraćajni znak sa ograničenjem brzine na 60 kilometara na čas, a vozite 120 km/h, jasno je da svjesno činite prekršaj, da rizikujete... Tako, na primjer, i ukoliko meteorolozi najave padavine, nevrijeme, a vi, ipak,

hoćete u planinu ili tražite stazu koje nema, onda, obično, i kažete „desi mi se, kao grom iz vedra neba“. To nije tačno, već vas je u nevolju doveo slijed događaja. Svaka planina je za nekoga opasna, odnosno mi nijesmo spremni da joj se prilagodimo – kaže načelnik Gorske službe spašavanja Cr-



ne Gore Željko Loncović, uz podsjećanje da je planinarenje sport s kontrolisanim rizikom.

Spašavanje ne naplaćuju

U mnogim državama spašavanje se naplaćuje, što u Crnoj Gori nije slučaj. Naprotiv, naši gorski spasioci, a svi su volon-

teri, želeći da se pokažu kao dobri domaćini i humanisti, u svojim dnevnicima imaju desetine neprospavanih noći, zbog nečijeg hira. Spašavaju zimi i ljeti, iz planina i kanjona, nekad ih se angažuje i desetak, rizikuju život, oštete ličnu opremu, a katkad se podigne i helikopter, jer je teren nepristupačan i povrijeđeni udaljen od mjesta gdje se može stići vozilom. Reklo bi se, sve su to mnogo skupe igračke za nečije „hoću li, hoću“. – Planinarske staze u Crnoj Gori su dobro markirane. Ipak, Durmitor, Prokletije, Komovi... nijesu baš pristupačne planine, a posjećene su. Gorski spasioci i helikopter najčešće se angažuju za Durmitor i kreće se iz Nikšića u tehnički vrlo

U mnogim državama spašavanje se naplaćuje, što u Crnoj Gori nije slučaj. Naprotiv, naši gorski spasioci, a svi su volonteri, želeći da se pokažu kao dobri domaćini i humanisti, u svojim dnevnicima imaju desetine neprospavanih noći, zbog nečijeg hira. Spašavaju zimi i ljeti, iz planina i kanjona, nekad ih se angažuje i desetak, rizikuju život, oštete ličnu opremu, a katkad se podigne i helikopter, jer je teren nepristupačan i povrijeđeni udaljen od mjesta gdje se može stići vozilom. Reklo bi se, sve su to mnogo skupe igračke za nečije „hoću li, hoću“

Tabla upozorenja

zahtjevne akcije, jer nije uvijek dan, lijepo vrijeme, teren pristupačan za spuštanje iz vazduha – rekao je Loncović. „Srce“ Gorske službe spašavanja Crne Gore je u Nikšiću, ali ova organizacija ima i tzv. obavještajne tačke na Žabljaku, u Herceg Novom, a odnedavno i u Prokletijama. Momci koji spašavaju u Prokletijama nedavno su prošli obuku i velika su podrška Nikšićanima, a ukupno na nivou Crne Gore imamo 60-ak operativaca koji priskaču drugome u nevolji. - Iskustvo naših spasilaca potvrđuje da je najteže locirati onoga ko je povrijeđen u planini ili se izgubio. Svaki naš spasilac mogao bi napisati zbirku priča koje se ispredaju od prvog poziva za pomoć do okončanja akcije. Čovjek pozove 112 i kaže da se izgubio, ima tzv. pametni telefon i uključenu lokaciju, što umnogome olakša posao spasiocu da dođe do njega, ali turista u međuvremenu ode na drugu poziciju i ponovo poziva, pa onda nastaje prava jurnjava za njim – kaže Loncović. ratko perOševIć

16 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Na pomolu još jedna rekordna turistička sezona u glavnom gradu

Na plažama rijeke u Dinoši ovih dana uživa veliki Tuzana i naših iseljenika koji na odmor dolaze iz E

Unaprijeđena turistička ponuda (novi hoteli, brojni sadržaji u gradu, zanimljive manifestacije…), uz prirodne ljepote koje krase našu Podgoricu, čine je sve interesantnijom za turiste. Siguran sam da će, za koju godinu, naš grad postati ozbiljna konkurencija ljetnjim i zimskim turističkim centrima u Crnoj Gori – poručio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković

Na svega desetak minuta od centra Podgorice ili Tuzi, u rashlađenju u bistroj vodi i hladovini prelijepog kanjona Cijevne, ovih vrelih dana uživa veliki broj Podgoričana, Tuzana, kao i naših iseljenika koji na odmor u ove krajeve dolaze iz Evrope, Sjedinjenih Američkih Država... Obilazeći nekoliko kilometara kanjona prema Dinoši naišli smo na nekoliko stotina parkiranih automobila, kojima su na kupanje ili odmor u kafićima i restoranima stigli domaći i gosti iz inostranstva. Oko 16 časova pristizao je još veliki broj automobila podgoričkih, tuških i registarskih oznaka drugih crnogorskih gradova, ali nemali broj i onih sa stranim tablicama. Od plaže kod prvog mosta na Cijevni (iz pravca Podgorice) do plaže kod tzv. kule (nekoliko kilometara uzvodno) obišli smo nekoliko kupališta sa kojih prenosimo pozitivne utiske posjetilaca iz Podgorice, Tuzi, Bosne i Hercegovine, SAD, Švedske... Svi oni uživaju u rashlađenju, odmoru i lijepom druženju sa porodicom i prijateljima u kanjonu ove rijeke, a oni malo stariji koji su na njoj kao djeca naučili da plivaju, naglašavaju da ljepotu ovog kanjona i čistu rijeku moramo sačuvati i za buduće generacije.

Za prvih pet mjeseci Druženje sa porod boravilo 113 odsto turista više nego lani najviše im prija u k

Turisti u centru

Tokom prvih pet mjeseci ove godine naš glavni grad posjetilo je 44.102 turista, što je za 113 odsto turista više nego lani kada je u ovom periodu boravilo 20.667 turista. Ove podatke Turističke organizacije Podgorice juče je na svojoj FB stranici objavio gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je istakao da će uz 2019. ova biti

najbolja turistička godina za naš grad ikada. Na grafikonu Turističke organizacije se vidi da je tokom prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno 94.729 noćenja, dok je u istom periodu prethodne godine osvareno 46.785. Zahvaljujući dobroj posjećenosti turista porasli su i prihodi Turističke organizacije, pa su oni ove godine iznosili 193.325 eura, dok su

za prvih pet mjeseci prošle godine iznosili 97.378 eura. Gradonačelnik je ovim povodom saopštio da je turistička sezona u Podgorici sjajna te da se nada da će glavni grad za nekoliko godina postati ozbiljna konkurencija ljetnjim i zimskim turističkim centrima Crne Gore. – Dok traju polemike o tome kako prolazi ljetnja turistička sezona u Crnoj Gori, što se Podgorice tiče – dileme nema – naveo je Vuković na svom FB profilu. Kako ističe, sudeći i prema zvaničnim statistikama, ovo će – uz 2019. biti najbolja turistička godina za naš grad ikada. – Unaprijeđena turistička ponuda (novi hoteli, brojni sadržaji u gradu, zanimljive manifestacije…), uz prirodne ljepote koje krase našu Podgoricu, čine je sve interesantnijom za turiste. Siguran sam da će, za koju godinu, naš grad postati ozbiljna konkurencija ljetnjim i zimskim turističkim centrima u Crnoj Gori - zaključio je Vuković. I. M.

Glavni grad nastavlja da ulaže u održavanje

Buše 12 bunara za zalivanje Glavni grad ulaže preko sto hiljada eura za bušenje 12 eksploatacionih bunara za zalivanje zelenih površina na više lokacija u gradu. Realizaciom ovog projekta, ističu iz gradske uprave, navodnjavanje parkova i zelenih površina se neće vršiti iz vodovodnog sistema Glavnog grada, već na mnogo ekonomičniji način iz budućih bunara. -Glavni grad posvećeno radi na izgradnji novih i održavanju postojećih javnih zelenih površina, a rezultati u tom smislu su i te kako vidljivi i van granica Crne Gore i to je obaveza više da nastavimo da unapređujemo zeleni fond i uredno ga održavamo. S tim u vezi, u toku je izvođenje radova na bušenju 12 eksploatacionih bunara na više lokacija u Podgorici, u skladu sa potrebama i zelenim zonama. Za izvođača radova na ovom projektu odabrana je kompanija ,,Indel inženjering“, dok je predviđeni rok za završetak radova septembar ove godine. Ugovorena vrijednost radova iznosi 109.000 eura – poručuju iz Glavnog grada. H. P.

Najveća gužva na plaži kod ugostiteljskog objekta „Tvrđava“

RASHLAĐENJE

Na prvoj plaži pored mosta na Cijevni u subotu, oko 15 časova, bio je veliki broj posjetilaca, uglavnom raseljnih lica sa Kosova a već godinama, standardno, ima i naših sugrađana koji žive u zgradama koje su za njih izgrađene na Vrelima ribničkim. Senad Nerda i Ramadan Beriša uživali su posmatrajući svoju djecu kako se brčkaju u plićaku rijeke. - Voda je dosta opala, ali je čista i topla. Prija nam da se rashladimo kad je ovako vruće. Ova plaža nam je najbliža, na četiri-pet kilometara od zgrada gdje živimo. Došli smo sa porodicama, kolima. Neko

Rashlađivanje u bistroj vodi

dođe biciklom, na konju ili pješke – kazao je Senad. Na nekoliko minuta vožnje širokom cestom koja vodi prema Dinoši naišli smo na ogroman broj posjetilaca koji su rashlađenje našli u dijelu rijeke gdje su na njenoj stjenovitoj obali izgrađena dva ugostiteljska objekta, a plaža od oblutaka prekoputa prekrivena mobilijarom. U hladovini pod suncobra-

naom, na nekoliko metara od vode, sa ćerkama, zetom i unučadima uživao je Nedžad Kajošević iz Milješa. -Voda je čista, hladovine ne fali, uživamo. Ujutro, kad nema gužve, ovdje možete slobodno da pijete vodu iz Cijevne koliko je čista. Gotovo svakodnevno dolazimo ovdje. U lokalima imaju hranu i piće, pa se može ostati cijeli dan. Ko voli mir, najljepše je doći

Sačuvati prirodne ljepote kanjona Cijevna

Bušenje bunara na kružnom toku na Starom aerodromu

Sedamdeset petogodišnji Sadik Đokaj, koji više od pola vijeka živi u Kaliforniji, njegov bratanić Safet i njihov zet Teofik Orahovac koji sada živi u Sarajevu, u hladovini improvizovane terase kafića pored plaže ispod kuća Stanaja prisjećali su se kupališta na Cijevni na kojima su naučili da plivaju. -Mi smo se rodili ovđe blizu Cijevne. Tu smo naučili da plivamo, upravo smo pričalli o tome – kazao nam je Sadik. Navodeći da svake godine tri-četiri mjeseca odmora provede u Crnoj Gori, ističe da

mu ,,ovo naše sunce više prija od kalifornijskog“. -Cijevna je lijepa, ali nije čista kao što je bila ranije. Moramo se potruditi da ne bacamo plastiku, konzerve i stakla u nju. Moramo čuvati ovu lljepotu – poručuje Đokaj. Sa njim je saglasan i njegov zet Teofik Orahovac, koji sada živi u Sarajevu, a koji je takođe porijeklom iz ovih krajeva . -Ja sam ovdje porastao. Nedavno sam došao iz Sarajeva, prvi dan sam ovdje danas. Kanjon se dosta promijenio. Cijevna je uvijek inspiracija za nas. Ovo je pravo bogat-

svo, malo je rijeka koje imaju ovako čistu vodu, donedavno se iz nje moglo piti. Nijesam za to da se restorani grade na obalama rijeke, to narušava ovu ljepotu, ovaj kanjon se mora zaštititi – kaže Orahovac. Istoga mišljenja je i Sadikov bratanić Safet Đokaj, koji živi u Milješu. -Cijevna je bila čistija, ali i sada je čista. Moramo je čuvati, kako bi i buduće generacije uživale u ljepotama ovog kanjona. Sve što se radi treba uklapati u ovaj prirodni ambijent – smatra Safet.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 25. jul 2022.

i broj Podgoričana, Evrope, SAD...

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i juče imali pune ruke posla

Tek što su ugasili veliki dicom i prijateljima požar u Piperima, kanjonu Cijevne buknuo drugi na Bioču i. mitrović

Među brojnim intervencijama najzahtjevnija je bila ona u selu Lopate u Piperima gdje su podgorički vatrogasci-spasioci nakon tri-četiri sata uspjeli veliki požar da stave pod kontrolu. Odmah nakon toga, borba sa vatrenom stihijom nastavljena je na Bioču, gdje im je prijavljen veliki požar nešto prije 18 časova Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i tokom jučerašnjeg dana imali su pune ruke posla.

uveče, jer je tokom dana Suvo korito ivruće. Dolaze i organizovane ture turista da vide vodou naselju pad. Iznenade se kada vide kanjon, ali im i ovakav Kuće Rakića suv bude zanimljiv, pa ga foto-

Obilazeći nekoliko kilometara kanjona prema Dinoši naišli smo na nekoliko stotina parkiranih automobila a pristizao je još veliki broj podgoričkih, tuških i registarskih oznaka drugih crnogorskih gradova, ali nemali broj i onih sa stranim tablicama ranije ujutro ili kasnije poslijepodne – kazao je Kajošević. U blagodetima Cijevne uživao je i njegov zet Demir Šabotić, koji sa porodicom sa Konika svakodnevno dolazi ovdje na kupanje. -Uživamo i djeca i mi. Ne pada nam na pamet da idemo na more, kad ovakvu ljepotu imamo praktično na pragu kuće – kazao je Šabotić. Nedaleko od njih, u hladovini

U mjestu Kuće Rakića, kod vodopada popularno nazvanog ,,Nijagara“, Cijevna je presušila prije četiri-pet dana. Konobar koji radi u popularnom restoranu u blizini vodopada Almir Orahovac kaže da se u ovom dijelu kanjona moglo kupati do prije dvadesetak dana. - Prije mjesec je u ovo vrijeme bila puna terasa. Da ima vode i sad bi bilo tako. Više gostiju ima poslijepodne

grafišu – kazao je Orahovac prekjuče oko 14 sati, kada je bila popunjena trećina terase restorana ,,Nijagara“. U hladovini restorana sa prijateljima je uživao Podgoričanin Amir Lekić. -Kao mlađi često sam sa društvom dolazio ovdje na kupanje. Međutim, ovo je prvi put da vidim kakav je kanjon kad presuši, moram priznati da je zanimljivo vidjeti ovaj prizor – kazao je Lekić.

terase kafića sa društvom, uživao je Ivan Pavićević. -Prvi put sam ovog ljeta na Cijevni. Nijesam očekivao da je voda ovako topla. Došli smo sa Starog aerodroma, nije daleko, desetak minuta vožnje. Doći ćemo opet, ovdje je baš lijepo – kazao je Pavićević.

nje od kada je rijeka presušila u dijelu kanjona u naselju Kuće Rakića, koje im je najbliže Karabuškom polju. -Ovdje je svakako ljepše za kupanje. Voda je čista i topla. Došao sam sa društvom, kolima nam od Karabuškog treba desetak minuta – kazao je Fetić. Malo uzvodno, na parkingu kod mosta na Trgaji, naišli smo na stotinjak parkiranih automobila domaćih i stranih registarskih oznaka. Na kupalištu nizvodno od mosta bio je veliki broj posjetilaca, kao i manji broj onih koji su uživali na plažama i stijenama iznad bistre rijeke uzvodno. Rashlađenje na Trgaji prije dva dana prijalo je i Telajli Ljuljanaj iz Njujorka i Najdi Akšabanović iz Švedske. -Živim u Njujorku, svake godine dolazim ovdje sa porodicom. Nigdje voda nije ovako bistra kao na Cijevni – kazala je Telajla. Najda kaže da uživa u druženju sa Telajlom u kanjonu Cijevne. - Porijeklom smo odavde. Ovo mjesto je čarobno. Često dolazimo ljeti. Ovdje nam je najljepše druženje – kazala je Najda. Veoma lijep osjećaj pruža i vožnja novom cestom kroz krševiti kanjon ispod kojega se vijuga zelena rijeka koja, moramo priznati, najviše prija ovih dana kada se temperature kreću do 40 stepeni I. MITROVIĆ Celzijusa.

PRIRODA

Veliki broj posjetilaca uživao je u kupanju na plaži malo uzvodno, koja se nalazi ispod kuća porodice Stanaj. Mladići sa Karabuškog polja nadmetali su se u skokovima sa stijena visokih nekoliko metara. Jedan od njih – Irfan Fetić, fudbaler FK Dečić i učenik trećeg razreda Srednje medicinske škole, kaže da ovdje dolaze na kupa-

ROĐENI U BLIZINI CIJEVNE: Safet, Teofik i Sadik

Sa akcije gašenja u Piperima

Izlaskom na lice mjesta ustanovljeno je da se radi o požaru većih razmjera. Pripadnici Službe su na terenu i trenutno ne postoji opasnost od širenja požara ka obližnjim objektima – poručili su iz Službe zaštite i spašavanja sinoć poslije 18 časova. U proteklih 24 sata ( juče do 15 časova) pripadnici Službe zaštite i spašavanja realizovali su 13 intervencija. – Od navedenog broja, 12 prijava se odnosilo na požare trave, niskog i visokog rastinja na sljedećim lokacijama: Kokoti, Pelev brijeg, Veruša, Stara Zlatica, Dajbabe, Botun, Pavlovina, Be-

intervencija su u proteklih 24 sata (juče do 15 časova) realizovali pripadnici Službe zaštite i spašavanja

ri, Dajbabe, Piperi, u kanjonu Morače i u blizini Kombinata aluminijuma. Jedna prijava se odnosila na hladnjaču zahvaćenu požarom u mjestu Ljajkovići. Ostale intervencije odnose se na aktivnosti iz naših nadležnosti – naveli su iz Službe. I.M.

Juče bila povećana koncentracija PM 10 čestica D. miJAtović

I suv kanjon atraktivan za turiste

Među brojnim intervencijama najzahtjevnija je bila ona u selu Lopate u Piperima gdje su nakon tri-četiri sata uspjeli veliki požar da stave pod kontrolu. Odmah nakon toga, borba sa vatrenom stihijom nastavljena je na Bioču, gdje je im je prijavljen veliki požar nešto prije 18 časova. – U 14:31 sati Službi zaštite i spašavanja je stigla prijava da gori nisko i visoko rastinje u mjestu Lopate, Piperi. Na lice mjesta su upućene dvije posade sa šest vatrogasaca. Pripadnici Službe su lokalizovali požar, spriječili dalje širenje ka obližnjim objektima i trenutno su na terenu kako bi u potpunosti ugasili požar – saopštili su juče poslije 17 časova iz Službe zaštite i spašavanja. Komandir Službe Goran Janković izjavio je za Pobjedu da je požar u Piperima podmetnut, te da će zbog toga podnijeti krivičnu prijavu protiv NN lica. – Požar je sigurno podmetnut. Bili smo ga ugasili, pa je neko opet palio vatru – objasnio je Janković, uz napomenu da je do 17 časova juče ovo bila najzahtjevnija intervencija tokom koje su se smjenjivale četiri posade. Komandir Službe zaštite i spašavanja nam je u telefonskom razgovoru u 17:45 časova rekao da su njihove ekipe upravo lokalizovale požar. Međutim, malo kasnije je na FB stranici Službe zaštite i spašavanja objavljeno da im je u 17:48 sati stigla prijava da gori nisko i visoko rastinje u mjestu Bioči. – Na lice mjesta su upućene tri posade sa osam vatrogasaca.

POSLJEDICA POŽARA: Podgorica juče oko 11 časova

Zbog požara pretežno na području danilovgradske, ali i naše opštine, Podgorica je

juče ujutro bila pod smogom. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, na

mjernoj stanici u Bloku pet registrovana je povećana koncentracija PM 10 čestica pa je juče u 11 časova ona iznosila 173,7 mikrograma po metru kubnom. Prema preporukama Evropske komisije, koncentracije PM10 tokom 24 sata ne bi trebalo da prelaze 50 µg/m³, a tokom godine 40 µg/m³. Podsjećamo, pripadnici podgoričke Službe i spašavanja prije dva dana imali su 13 intervencija, dok su njihove kolege iz Danilovgrada u Bandićima gasile požar, koji je vjetar razgorio pa je nakratko prijetio da ugrozi kuće u podnožju brda.

Arena

18 Košarka

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Crna Gora u meču za bronzu bolja od Izraela na kraju Evropskog prvenstva za mlade košarkaše u Podgorici

Crna Gora Izrael

86 77

PODGORICA – „Bemax arena“. Gledalaca: 800. Sudije: Papapetru (Grčka), Manuel Rodrigez (Španija), Aunkrogers (Letonija). Rezultati po četvrtinama: 20:24, 20:16, 21:12, 25:25. CRNA GORA: Bogavac 6, Anđušić 10, Varajić 11 (4-3), Ivanović 8 (3-1), Radetić, Kljajević, Vučeljić 8 (2-2), Rakočević, Jovanović 11, Grbović 10 (6-6), Bulajić, Žugić 22 (3-2). IZRAEL: Butler-Burg 2, Levin, Paretski 6, Gat, Aharoni 5, Dovrat 15, Ziper, Agejev, Tal, Rinski 12 (2-1), Dror 6 (2-2), Levi 25 (8-3). Velika propuštena šansa za pobjedu u polufinalu protiv Litvanije i ulazak u finale na kraju, ipak, nije raspršila snove o medalji – iako emotivno i fizički istrošena, mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore je osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu, pošto je u meču za odličje savladala Izrael 86:77. Ova selekcija je, tako, uspjela ono što nijesu prethodne generacije, koje su, do šampionata u Podgorici, u pet navrata stizale do četvrtifinala. Ekipa Dušana Dubljevića je ne samo napravila korak više, već je, potpuno zasluženo, osvojila i medalju … Za razliku od meča sa Litvanijom, kada je ubacila samo tri trojke, naša reprezentacija je pogodila 12 trojki u duelu sa Izraelom i time sebi olakšala put do odličja.

STIGLI MINUS Naša selekcija je do kraja prvog poluvremena uspjela da ne dozvoli Izraelu da na odmor ode uz prednost (40:40), iako su Izraelci vodili od prvog do kraja 20. minuta. Na kraju će se ispostaviti da je to bio veoma važan momenat u ovom meču. Za razliku od duela sa Litvanijom, protiv Izraela je šut sa distance Crne Gore bio bolji, u prvom poluvremenu samo

FIBA. BASKETBALL

Stigla dugo čekana medalja ŽUGIĆ: Istorijski uspjeh

Mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore

DUBLJEVIĆ: Ovo ne mogu da urade ekipe koje nemaju karakter i veliku želju Selektor Dušan Dubljević je nakon pobjede nad Izraelom kazao da je ovo „veliki rezultat“. - Težak poraz za nas protiv Litvanije u polufinalu, bez obzira što je to vrhunska ekipa, ali mislim da smo imali tu utakmicu, ali smo je izgubili. Ekipe koje nemaju karakter i veliku želju tokom čitavog prvenstva, a onda i kvalitet, ne mogu zahvaljujući Fedoru Žugiću, koji je ubacio svih pet trojki za naš tim (iz sedam pokušaja). Od toga četiri u prvoj četvrtini, a sa ukupno 19 poena je bio ubjedljivo najbolji pojedinac na terenu u prvih 20 minuta. U poluvremenu u kojem su „crveni“ konstantno jurili zaostatak, Crna Gora je imala prednost u skoku (19-16) i bolji procenat šuta za tri poena (31,2 – 27,8 odsto) i posebno sa linije penala (9-7), pošto su Izraelci promašili pet od osam bacanja. Izrael je mnogo bolje šutirao iz reketa, ubacio je 28 poena, dok je Crna Gora unutar perimetra upisala samo 12 poena. Uz to, Izraelci su imali više asistencija (10-4) i manje

da se vrate i odigraju meč na ovakav način. Bilo je evidentno da i kod Izraela ima nedostatka energije, ipak smo igrali sedam utakmica u devet dana, a na kraju su samo najbolji, po mom mišljenju, zasluženo u finalu – rekao je Dubljević i zahvalio publici i Savezu „na vrhunskim uslovima koje su imali tokom priprema“. Sve je krenulo od teškog

poraza na startu sa Poljskom. Uslijedile su pobjede protiv Turske, Njemačke, u osmini finala protiv Češke, te u četvrtfinalu protiv Hrvatske. Poraz u polufinalu sa Litvanijom se mogao izbjeći uz malo više sreće i koncentracije u finišu, ali je ekipa nagrađena protiv Izraela. - Nakon te prve utakmice se sve slagalo, mnogo teško je išlo i na kraju smo, mislim,

Španija šampion Zlato je osvojila Španija, koja je u finalu pobijedila Litvaniju 69:61 i stigla do trećeg zlata u ovoj konkurenciji. „Furija“ je EP završila bez poraza.

izgubljenih lopti (1-3). A početak meča nije obećavao ništa dobro, Izrael je za nepuna dva minuta poveo 9:0, četiri i po minuta kasnije je bilo 17:7, ali je Crna Gora, zahvaljući Žugiću, do kraja kvartala svela zaostatak na četiri poena (24:20). U prvoj polovini druge četvrtine se igralo koš za koš, a onda je Izrael sa dva uzastopna koša stigao do sedam poena

prednosti 37:30). „Crveni“ se, međutim, nijesu predavali pa su u posljednjih 30-ak sekundi trojkom Žugića i košem Zorana Vučeljića stigli do važnog izjednačenja na psihološkom planu…

BOLJE U NASTAVKU

Drugo poluvrijeme – druga priča. Od trojke Đorđija Jovanovića za prvo vođstvo (45:42), nakon dva minuta

zasluženo slavili. Ovo je dobila ekipa, ovo ne može da napravi individualac. Dubljević je podsjetio da sedam igrača iz ove ekipe ima pravo nastupa sljedeće godine. - Nadam se da će ovdje biti potencijala za A selekciju, ali dosta zavisi kako će se razvijati u klubovima. Nadam se da će klubovi vidjeti gdje su ovi momci, da će im napraviti neki bolji status, i da će sljedeće ljeto doći još bolji i u narednom periodu konkurisati za A selekciju, a to je najvažnije – dodao je Dubljević. igre u nastavku, sve je krenulo uzlaznom putanjom za našu selekciju. Crna Gora je polako, ali sigurno „dizala“ vođstvo, do devet razlike, koliko je prvi put bilo na četiri minuta i 12 sekundi prije kraja četvrtine, kada je Luka Bogavac pogodio za 57:48. Ista razlika je bila na kraju četvrtine (61:52), uz podatak da nijedna ekipa nije postigla poen u posljednja dva i po minuta. Izrael je samo priprijetio u posljednjoj četvrtini, prišao na 64:61, nakon skoro tri minuta igre, ali su Danilo Ivanović, Žugić i Ilija Varajić osujetili pokušaj Izraela da se vrati u igru, a tačku na meč je stavio Ivanović važnim košem iz prodora za 79:70, na dva minuta i

Fedor Žugić je predvodio ekipu u meču za bronzu. - Mislim da smo stvarno zaslužili medalju. Možda smo zaslužili i nešto više, ali ova bronza je istorijski uspjeh za ovu zemlju. Presrećni smo. Eto nam se, nekako, i zona isplatila, počeli smo noćas da pogađamo i odigrali smo dobru utakmicu – rekao je Žugić nakon meča. Žugić je ponovio da još nije igrao u timu „koji je kompaktniji, u kojem su svi spremni da ‘poginu’ jedni za druge, da se bore“. - Što god je trebalo da se uradi na terenu, svako od 12 igrača je bio spreman to da odradi. Bila je to nevjerovatna sloga u ekipi, razumjeli smo jedni druge i mislim da takve ekipe samo i pobjeđuju. Iako prvi poenter tima, Žugić, inače i jedini seniorski reprezentativac, sebe nije želio da izdvaja posebno. - Dao sam sve od sebe da održavam atmosferu u ekipi, ali nijesam bio sam u tome - zaključio je Žugić koji je nagrađen i mjestom u idealnoj petorci. 23 sekunde prije kraja… Žugić je bio najefikasniji sa 22 poena (16 u prvoj četvrtini, uz ukupno šest trojki iz devet pokušaja), Jovanović i Varajić su ubacili po 11, Andrija Grbović i Anđušić po 10… Izraelce je predvodio centar Gilad Levi sa 25 poena i 10 skokova, a zanimljivo je da je pogodio svih 11 šuteva iz igre, ali je promašio pet od osam bacanja. Čestitke za veliki uspjeh mladih košarkaša uputili su predsjednik Milo Đukaović, premijer Dritan Abazović, ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević i predsjednik COK-a Dušan Simonović. S. J.

Arena

Poneđeljak, 25. jul 2022.

,,Ajkule“ propustile šansu da slave protiv svjetskog šampiona na završnom turniru SL

WPOLO.ME

Za polufinale sa Francuskom Odlično izdanje Vasilija Radovića

Crna Gora 10 (8) Španija 12 (8) (peterci) STRAZBUR - Bazen ,,Kibicenau“. Gledalaca: 100. Sudije: Spiritosanto (SAD) i Painkaud (Kanada). Rezultat po četvrtinama: 2:1, 4:1, 2:3, 0:3. Peterci: 2:4. Igrač više: Crna Gora 7-3, Španija 7-2.

Četvrtfinale 14.00 - Srbija-Italija 16.00 - Španija-Kanada 18.00 - Australija-SAD 20.00 - Crna Gora-Francuska

CRNA GORA: Tešanović (12 odbrana), Andrić, Mršić 1 (1), Radović 3, Averka 2 (1), Čučković, Popadić 2, Vidović 1, Gardašević, Vujović, Spaić 1, Matković, Baničević.

ŠPANIJA: Agire (šest odbrane + peterac), Lorio (šest odbrana), Perikas, Ponferada, Sanauža 1 (1), Domingez, Kalatrava 2 (1), Kopenkova 1, Pegado 2, Kompte 1, Makaro 2, Barosa 2 (1), Garsia, Bustos 1 (1). Crnogorski vaterpolisti propustili su šansu da četvrtfinale završnog turnira Svjetske lige sačekaju sa prve pozicije u gru-

pi A i samim tim za polufinale igraju sa lakšim rivalom – Kanadom. Naš tim je vodio 8:4 sredinom treće četvrtine, imali su i ,,plus pet“ protiv Španije, koja je ponovo majstorski odigrala završnicu. U posljednjih 12 minuta Španci su postigli četiri gola (do odmora dva) i izborili peterce. U penal ruletu svjetski šampion je pokazao veći stepen koncentracije, a pobjedu (12:10) u petoj seriji Špancima je donio Barosa (strijelac posljednjeg gola za 8:8 u regularnom dijelu utakmice). Rubio Agire je odbranio šut Stefana Vidovića u trećoj seriji, na početku pretposljednje Paul je šutirao pored gola, a Vlado Popadić pogodio prečku... - Bili smo borbeni, od prvog minuta smo igrali dobro, možda smo i bolji bili od Španaca. Problem je bila završnica u posljednjoj četvrtini kada su nas stigli. Sada nas čeka četvrtfinale, a iz ovog meča i poraza treba da izađemo uzdignute glave – poručio je Radović. Posljednji meč grupne faze završnice Svjetske lige pokazao je mnogo dobrih stvari, ali i mana našeg tima koji će se danas sa Francuskom boriti za polufinale. - Teško je pričati nakon poraza na peterce. Mislim da smo zaslužili više od toga. Imali smo dobru igru tokom cijele utakmice, željeli smo pobjedom da osvojimo prvo mjesto u grupi. Nijesmo uspjeli, danas nas čeka četvrtfinale, najvažnija utakmica na turniru. Pokušaćemo da se oporavimo i pripremimo za duel sa domaćinom – kazao je selektor Vladimir Gojković. A. M.

Golbal ekipa Nikšića kao prvoplasirana izborila je nastup na finalnom turniru Lige šampiona u Roštoku. Crnogorski predstavnik je, nakon turnira u Pragu i Nikšiću, sa devet pobjeda i porazom bio

najuspješnija ekipa u grupi Jug. Nikšićki turnir završio je sa maksimalnim učinkom i pobjedama u svih pet mečeva. Posljednjeg dana turnira nikšićki golbalisti slavili su u duelima sa francuskim Lionom

PODGORICA - Anabela Mujovi, mlada članica Atletskog kluba ,,Sanja“, jedina je crnogorska atletičarka koja će učestvovati na Evropskim olimpijskim igrama mladih u Slovačkoj.

10:5 i italijanskim Omerom iz Bergama 9:6. Nikšićki tim u debitantskom nastupu u Ligi šampiona ove sezone nastupa u sastavu Marko i Nikola Nikolić, Miloš Ranitović, Mirnes Ramović, Veselin Vuković i Goran Macanović, a sa klupe ih predvodi trener Nikola Čurović. Iz grupe Jug, osim Nikšića, plasman na finalni turnir, koji će od 27. oktobra do 1. novembra biti odigran u Roštoku, izborili su još Čermnicer i Andovis.

Dušku (do 61). Od juniora za medalje boriće se Vasilije Nestorović (do 45), Benan Ju-

sufđokaj (do 48), Mario Vuković (do 59), Vuk Vuletić (do 73) i juniorka Anđela Berišaj

(do 68). Predvodiće ih sportski direktor i trener Fikret Dušku. R.A.

Tekvondo reprezentacija na SP

TSCG

PODGORICA – Crnogorski bokser Almir Škrijelj, koji živi u Njemačkoj, došao je prije par dana u Crnu Goru kako bi se spremao za odbranu UBF internacionalne titule. Meč protiv izazivača, Bjelorusa Siarheija Huliakeviča, planiran je da se održi u Tuzima 1. avgusta. To će biti istorijski meč, jer će biti prvi bokserski meč ikada održan u toj opštini. Kako saznajemo, meč bi trebalo da se održi na stadionu Fudbalskog kluba Dečić. Planirano je da na toj priredbi učešće uzmu i profesionalni bokseri iz Njemačke i drugih evropskih zemalja. Zajedno sa Almirom, za svoj treći profesionalni bokserski meč priprema se i Viktor Mihailović. Ime Viktorovog protivnika još nije R. P. poznato.

Baranka spremna da zablista

Mlada atletičarka AK „Sanja“ iz Bara Anabela Mujovi sa svojom trenericom Sanjom Đurnić biće jedini predstavnici ASCG sa ispunjenom normom u timu COK-a i takmičiće se u konkurenciji od oko 850 atletičara od danas do 30. jula. Ova mlada atletičarka svojim sjajnim rezultatima skreće pažnju barske i crnogorske sportske javnosti. U klubu nekadašnje velike šampionke sa eks-JU prostora Sanje Đurnić, ova mlada Baranka najavljuje neslućene visine. -Rođena sam 2006. godine u Baru, i član sam Atletskog kluba „Sanja“. Atletikom se bavim od svoje devete godine. Pohađala sam Osnovnu školu „Anto Đedović“, završila je kao odličan djak, a svoje školovanje nastavila sam u srednjoj stručnoj školi i prvi razred takođe završila sa odličnim uspjehom – ovako se predstavila buduća velika atletska zvijezda. – Trudila sam se koliko god sam mogla da uskladim atletiku i školu. Naporno je i teško, posebno kad se spremam za neko veće takmičenje i moram da izostanem sa časova. Uvijek sam imala veliku podršku u školi, svi me podržavaju i pomažu mi da nadoknadim izgubljeno i ovim putem ih sve pozdravljam i zahvaljujem im se od srca. Uvijek su bili uz mene, podržavali me i davali sve od sebe da mi isprate svaki uspjeh, posebno nastavnica iz OŠ „Anto Đedović“ Ljiljana

Škrijelj piše istoriju u Tuzima

Izborili nastup na finalnom turniru LŠ

Crnogorska atletičarka Anabela Mujovi na Evropskim olimpijskim igrama mladih

Milović i direktorica Stanka Vukčević. Atletika je postala sastavni dio mog života, a tako će nadam se i ostati. Naravno, ništa od ovoga ne bi bilo moguće da nemam toliku pomoć i podršku moje najbolje i najvoljenije trenerice Sanje Đurnić – kaže Anabela i nastavlja: – Porodica mi je sve. Oni su moja podrška, tu su za mene i kad je sve u redu i kad je teško. Prolazili su sa mnom sve prepreke, bodrili me, i nijesu dali da posustanem već su mi davali snagu da se borim i istrajem. Puno mi pomažu i uvijek mogu da se oslonim na njih. Anabela želi da poruči svima da se bave sportom. Bilo da je to atletika, košarka, fudbal ili tenis, jednostavno nije bitno kojim sportom ćete se baviti i nije bitno da li ste najbolji. – Bitno je da vodite računa o sebi i svom zdravlju. Ako nešto dovoljno jako želite to će se i ostvariti, samo ako vrijedno radite i trudite se – poručuje Anabela. Za svoje najvrednije rezultate smatra ostvarenje norme na 400 metara (59,56) za Balkanijadu, i ostvarenje norme za Eyof (Evropske olimpijske igre mladih) u troskoku koje će se odrzatu u Slovačkoj. – Naročito sam ponosna na crnogorski rekord u skoku udalj za mlađe juniorke, koji sada iznosi 5,56m. Takođe, na Balkanskim školskim igrama osvojila sam prvo mjesto u skoku udalj. Ovo su samo neki od mojih najdražih ostvarenja. Očekujem da i u narednom periodu ostvarim još bolje rezultate i što više normi za neka jača i veća takmičenja – kazala je Anabela Mujovi pred polazak u R. P. Slovačku.

Crnogorski bokser sprema se za odbranu UBF internacionalne titule

Golbal ekipa Nikšića blistala kod kuće

Sportski miks 19

U Sofiji nastupaju mladi takmičari Svjetsko prvenstvo u tekvondou za kadete i juniore, na kojem će nastupiti i crnogorska reprezentacija, održaće se u Sofiji od od 28. jula do 7. avgusta.

Crnu Goru će u Sofiji predstavljati osam takmičara - tri kadeta i pet juniora. U kadetskoj selekciji nastupiće Arta Ismailaga (do 44 kg), Sara Kraja (do 55) i kadet Enes

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Selektor odbojkaša Ivan Joksimović zadovoljan sa dvije provjere protiv BiH u sklopu priprema za kvalifikacije za EP

Naša reprezentacija je u petak i subotu u Kolašinu odigrala dvije prijateljske utakmice sa Bosnom i Hercegovinom, i obje je dobila – u prvom, zatvorenog tipa, Crna Gora je slavia 3:0, u drugom duelu, pred kolašinskom publikom je bilo takođe 3:0… - Imali smo ozbiljne kontrolne provjere protiv reprezentacije Bosne i Hercegovine, gdje smo dobili smjernice što nam je činiti u narednih 10 dana uoči prve utakmice protiv Luksemburga. Pokazali smo veliku energiju, voljni momenat nam je bio na najvećem mogućem nivou da bismo se prikazali u najljepšem mogućem svjetlu i kako bismo u pozitivnoj atmosferi i s dobrom energijom dočekali tu prvu utakmicu. Tim je stvarno funkcionisao na najbolji način i odgovorio svim zadacima koje smo postavili pred igrače – ističe selektor Ivan Joksimović. Kako se primiče početak kvalifikacija, tako je i fokus na prvi meč sa Luksemburgom

Milenković: Osjećaj je odličan! Još u prvom setu prvog meča sa Bosnom i Herecegovinom za seniorsku reprezentaciju debitovao je mladi tehničar Rastko Milenković. - Osjećaj je odličan! Nakon Evropskog prvenstva za mlađe seniore, doći i igrati za seniorsku selekciju i biti dio reprezentacije u kvalifikacijama, zaista je odličan osjećaj. U Bosni i Hercegovini smo imali kvalitetnog protivnika s druge strane, a mislim da ćemo naš maksimum pokazati u kvalifikacijama – kazao je Milenković. (3. avgust). - Svakako smo u mislima bili okrenuti Luksemburgu i imali neke taktičke zamisli, pogotovo u drugoj utakmici sa BiH, koje su bile vezane za Luksemburg. Takođe mi je jako drago što su svi momci igrali, svih 16 igrača je prošlo kroz teren, a jako mi je drago što su mladi opravdali povjerenje koje su stekli tokom rada u Kolašinu. Generalno gledano mogu da kažem da su uspjele

provjere, a ostaje nam 10 dana do meča protiv Luksemburga da radimo na nekim detaljima i da u pozitivnoj atmosferi dočekamo početak kvalifikacija – saopštio je vidno zadovoljni Joksimović. U oba meča je startna postava bila tehničar Rajko Strugar, korektor Aleksandar Minić, primači Marko Bojić i Ivan Zvicer, srednji blokeri Blažo Milić i Luka Babić, te libero Nikola Lakčević. Tokom

Svečano otvorena 66. Bućarska olimpijada

Spektakl u Tivtu

Detalj sa otvaranja u Tivtu

Na zogovima Bućarskog kluba „Palma“ u Donjoj Lastvi, ovogodišnjeg domaćina, sinoć je svečano otvorena 66. Bućarska olimpijada. U pitanju je najdugovječnija i najznačajnija manifestacija za Tivat, koju Tivćani organizuju već sedam decenija. U ime organizatora gostima se obratio predsjednik BK „Palma“ Niko Stjepčević. Osvrćući se na godinu velikog jubileja i svesrdnu pomoć Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat, Stjepčević je, između ostalog, istakao: „Bućarska olimpijada je sport-

ska manifestacija koja će ove godine okupiti više učesnika i posjetilaca nego bilo koja druga sportska manifestacija u Tivtu. Za nas su buće više od sporta, one su naša tradicija i kultura, buće su dio naše svakodnevnice“. Bućarski klub „Palma“ osnovan je 1972. godine, te u godini jubileja Olimpijade proslavlja i 50 godina postojanja. -Klub su osnovali mještani Donje Lastve, ne bih nikoga navodio pojedinačno od njih, kako ne bih koga izostavio. O osnivačima i istoriji kluba biće više u monografiji i filmu koji pripremamo za „Novem-

barske dane“. Klub je ostvario mnogobrojne upsjehe u proteklim godinama. U posljednjih desetak godina dva puta smo bili državni prvaci, dva put osvajači Bućarske olimpijade i dva put osvajači Kupa Crne Gore. Ove godine smo dospjeli i u samu završnicu Evropske lige šampiona u bućanju – poručio je Stjepčević, te poželio svim učesnicima Olimpijade sportsku sreću. Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović je zvanično otvorio manifestaciju. Pozdravivši goste, bućare, Lastovljane i sve Tivćane, predsjednik Opštine je istakao da su

meča su prvi šansu sa klupe dobijali korektor Bojan Strugar, primači Jovan Delić i Slobodan Bojić, tehničar Rastko Milenković i srednji bloker Matija Ćinćur, a u igru su ulazili i ostali igrači, Benjamin Hadžisalihović, Đorđe Jovović, Stefan Radević i najmlađi Srđan Petrović. - Dobro se osjećamo, postižemo polako punu formu. Zadovoljni smo uslovima, za sada se Kolašin pokazao kao

buće za Tivćane više od priče i više od igre. -To je tradicija, buće su kultura života ovoga grada. Drago mi je što je ovogodišnji domaćin, BK „Palma“, jedan od najuspješnijih sportskih kolektiva u gradu, objedinio dva velika jubileja – 50 godina kluba i 70 godina Bućarske olimpijade. Nakon sinoćnje manifestacije na Pinama, preselili smo se u Donju Lastvu, gdje ćemo se družiti narednih mjesec dana. Želim vam svima da uživate, našim gostima da se zabave, bućarima fer igru i neka najbolji pobijedi. Podignite olimpijsku zastavu, neka igre počnu – poručio je Komnenović proglašavajući 66. Bućarsku olimpijadu otvorenom. U nastavku programa prikazan je film „O’ šponde – 70 godina Bućarske olimpijade u Tivtu“ hercegnovske rediteljke Jane Radan, koji je premijerno prikazan veče ranije na gradskoj rivi. Kako tradicija nalaže, Olimpijada je započela utakmicom između prošlogodišnjeg pobjednika i ovogodišnjeg domaćina, a kako je to BK „Palma“, snage su odmjerili sa ekipom „Mladosti“ iz Radoševića. Upravo se „Mladost“ ponosila najvećim ikad brojem prijavljenih ekipa, rekordom koji su zabilježili 2012. godine učešćem 51 petorke. Palma je postavila novi rekord – za Bućarsku olimpijadu 2022. Donja Lastva prijavile su se 63 ekipa, od čega šest ženskih, a sinoć su izvučeni i parovi prvih susreta. R. P.

izvrstan domaćin. Smatram da su pobjede u prijateljskim utakmicama sa Bosnom i Hercegovinom pokazatelj da smo na dobrom putu, da prevazilazimo inicijalne poteškoće sa odsustvom povrijeđenih igrača. Energija u ekipi je dobra, bilo bi lijepo da nastavimo u ovom ritmu i pokažemo što možemo na evropskoj sceni. Radi se jako, ali to je jedini način koji vodi do rezultata. Ono što možemo da obećamo

je da ćemo, kao i uvijek, dati sve od sebe – ističe Luka Babić, jedan od najboljih igrača u dvomeču protiv BiH. Crna Gora će u kvalifikacijama igrati u grupi sa Portugalom, Luksemburgom i Islandom. Domaće mečeve će igrati u Kolašinu – protiv Luksemburga 3. avgusta, Portugala 7. i Islanda 10. avgusta. Vizu za EP izboriće pobjednici sedam kvalifikaconih grupa i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. S. J.

FORMULA 1

PODGORICA – Iako je ekipa skoro mjesec dana u pogonu, selektor crnogorskih odbojkaša Ivan Joksimović tek nakon dva kontrolna meča može da ima jasniju sliku o mogućnostima, vrlinama i manama u igri svog tima uoči predstojećih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

OSCG

Tim je odgovorio zadacima

Velika nagrada Francuske

Ferstapen slavio, glavobolja za Leklera Aktuelni šampion Maks Ferstapen trijumfovao je na Velikoj nagradi Francuske. Vozač Red Bula upisao je sedmu pobjedu (od ukupno 12 trka), a na stazi ,,Pol Rikard“ Šarl Lekler, kada je imao sigurno vođstvo, morao je da odustane. Na podijum se popeo Luis Hamilton i to u jubilarnoj 300. trci u karijeri. Na trećem mjestu završio je još jedan vozač mercedesa Džordž Rasel, koji je u finišu maestralno nadmudrio Serhija Peresa iz Red Bula. Osim trijumfa aktuelnog šam-

piona, Velika nagrada Francuske ostaće upamćena i po tome što treći put u sezoni trku nije završio vozač Ferarija. U 18. krugu Lekler je izletio sa staze, ali nije jasno da li svojom greškom ili zbog problema sa bolidom. Prvih deset kompletirali su Alonso, Sains, Noris, Okona, a bodove su osvojili još Rikardo i Strol. Bod za najbrži krug osvojio je Sains. U generalnom plasmanu vodi Ferstapen sa 233 boda – 63 više od Leklera, Peres je treći sa 163… A. M.

Teniski turnir u Švajcarskoj

Rud odbranio tron Kasper Rud odbranio je trofej u u Gštadu – Norvežanin je finalu savladao Matea Beretinija iz Italije 4:6, 7:6 (7:4), 6:2. Do devete titule u karijeri norveški teniser došao je preokretom, a ubjedljiv je bio u odlučujućem trećem setu. Beretini ostaje na sedam trofeja i zaustavljen je nakon što je osvojio titule u Štutgartu i na Kvinsu. Poznato je da na Vimbldonu nije učestvovao zbog korona virusa. R. A.

Arena

Fudbal 21 FSCG

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Dečić pobjedom u Baru otvorio novu sezonu

Brejk Tuzana 0 1 Mornar

Dečić

FSCG

Detalj sa sinoćnje utakmice u Baru

BAR – Mornar je ostavio dobar utisak, u drugom poluvremenu bio mnogo bolji, ali je Dečić uspio da brejkom na ,,Topolici“ otvori novu sezonu. Utakmica sa dosta uzbuđenja riješena je u finišu prvog dijela igre, tačnije u 41. minutu, kada je Denković odlično reagovao na centaršut Bećiraja i matirao Vukčevića – 0:1. Sam početak nije donio velike šanse, a oba trenera bila su

vrlo oprezna, tako da je bilo dosta prekida na sredini terena. Ipak, Tuzani su pokušali preko Božovića, koji je uputio dobar udarac iz slobodnjaka u 10. minutu, ali je lopta prohujala preko gola. Mornar je čekao strpljivu šansu da ugrozi rivala i u 28. minutu imao zicer, ali je nakon ubačene lopte iz kornera Baošić bio neprecizan. Šansu nakon kornera imali su i gosti, ali je Ćuković bio neprecizan. I, onda je u 41.

Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 1.000. Sudija: Miloš Savović. Gol: 0:1 Denković u 41. Žuti kartoni: Vukotić, Baošić, Ćetković, Kajević (Mornar).

Mornar

Dečić

Vukčević Vukotić Smiljanić Sekulović (od 73. Lambulić) Baošić Vujačić (od 46. Guzina) Grbić (od 80. Nikolić) Stevanović Ćetković (od 58. Poček) Kaluđerović (od 80. Škrijelj) Kajević

Marković Denković Ivanović Ćuković Vucaj (od 71. Pešukić) Bećiraj (od 80. Marušić) Božović Nikolić Tući Drešaj (od 71. Božanović) Đeljaj

minutu presudio detalj, kada se Bećiraj oslobodio Smiljanića i Kajevića, asistirao Denkoviću koji je sa šest metara pogodio za 0:1. U nastavku Mornar je krenuo na sve ili ništa. Trener Andrija Delibašić odmah je uveo napadača Boška Guzinu, a u 58. minutu i ofanzivca Igora Počeka i jasno pokazao da želi da izbjegne poraz na premijeri. I, u 61. minutu Poček je bio u izglednoj šansi, ali je lopta zavr-

šila pored gola. Dobru priliku propustio je i Sekulović, kada je Grbić prošao po desnoj strani, ali je udarac glavom Sekulovića zaustavio čuvar mreže gostiju Marković. Barani su djelovali fizički svježije, spremnije, konkretnije, a kako je vrijeme odmicalo i sve više pravili pritisak, ali bez pravog efekta. Domaćin je u finišu imao veliku šansu, ali Baošić nije zahvatio loptu sa svega R. P. par metara.

stvom. U tom susretu bićemo mnogo jači, jer nam se vraćaju kažnjeni igrači... Svaka utakmica za nas će biti jako teška. Ali mi pristup nećemo mijenjati.

Nadam se da ćemo protiv Bjelopoljaca realizovati svoje šanse. Jednostavno, u Prvoj ligi prilike moraš iskoristiti – kazao je šef stručnog štaba Arsenala. R. P.

Arsenal poražen na premijeri Prve lige

Greške skupo plaćene PODGORICA – Arsenal je poražen u prvom, istorijskom meču u Prvoj ligi Crne Gore. Tivćani su u Kotoru ugostili Petrovac i bili silno motivisani da u komšijskom derbiju osvoje prvi bod, ili bodove, u eliti ali su i pored dobre igre poraženi. Gosti su uspjeli da iskoriste neke greške i lošu realizaciju Arsenala i dođu do trijumfa, dok Tivćanima ostaje da poprave utisak i već u narednom kolu stignu do prvog boda... -Čestitam Petrovcu na zaslu-

ženoj pobjedi, fer i sportskoj borbi. Moram da čestitam i mojim momcima. Nijesmo uspjeli da postignemo gol iz nekoliko izglednih prilika. Bilo je i nekih problematičnih situacija koje moramo bolje da rješavamo. Prvoligaši kažnjavaju greške. Iako smo oslabljeni mislim da smo pružili dobru partiju – kazao je trener Tivćana Radisav Dragićević. Arsenal je domaćin i u narednom kolu, kada će Tivćani ugostiti Jedinstvo. -Okrećemo se duelu s Jedin-

Nikšićani nezadovoljni nakon remija s Jedinstvom

Titule su osvajane i kad se nije počinjalo sjajno NIKŠIĆ – Neka što je neubjedljiv ovog ljeta na međunarodnoj sceni, već je crnogorski šampion i loše počeo domaći šampionat. Malo ko je mogao povjerovati da bi ekipa koja je, ne tako davno, ubjedljivo osvojila trofej, a u međuvremenu podizala formu zbog evropskih mečeva, mogla da poklekne već na prvom gostovanju, i to Jedinstvu. Dakle, nijesu Nikšićani igrali s nekim od crnogorskih rivala koji su se „mjerili“ na inostranoj sceni ovih dana, pa ipak, donijeli su iz Bijelog Polja svega bod. Bila je Sutjeska bolja, imala inicijativu, pa i povela na vrijeme pogotkom Krstovića, a onda je, malo kasnije, s bijele tačke promašio Drinčić. Kazna je uskoro stigla, takođe sa 11 metara, a onda su do kraja mreže mirovale. Kad bi se tražila opravdanja, vjerovatno bi neko od njih bilo i to da su prvotimci Sutjeske umorni, jer su igrali dvomeč s Ludogrecom, a u međuvremenu i s Klaksvikom, ali onda se nameće pitanje čemu se onda nadaju na Farskim Ostrvima za koji dan, koliko bi tek bili „potrošeni“ da uđu u narednu rundu takmičenja, pa još jedno kolo? Opravdanje bi za ovaj remi, ali i lošu partiju s Ludogorecom i Klaksvikom, moglo biti i to što

Fudbaleri Jezera savladali Rudar na premijeri nove sezone prvoligaškog karavana

Bošnjak: Pobjeda trenera Petrovića Dobar start Jezera, pobjeda protiv Rudara na premijeri nove sezone crnogorskog prvoligaškog karavana. Nije bilo previše neizvjesnosti u derbiju sjevera. Plavljani su slavili sa 3:1, a utakmicu u Beranama obilježio je dvostruki strijelac Armin Bošnjak. Krilni napadač je iz penala pogodio za 2:0 u 35. minutu, a 61. je ugasio sve nade Pljevljaka koji su se na samom kraju prvog poluvremena vratili u rezultatsku neizvjesnost. - Ja jesam dao dva gola, ali ovo je pobjeda trenera. Pred utakmicu nam je bukvalno nacrtao kako će utakmica da se odvija, na koje stvari da obratimo pažnju. Postavio je taktički

sve kako treba, a mi smo to ispoštovali na terenu – nije Bošnjak štedio komplimente na račun šefa stručnog štaba Rada Petrovića. - Kao ekipa smo djelovali dobro, a iz tog kolektiva sam ovoga puta izašao ja. Srećan sam zbog pogodaka, znače mnogo na planu samopouzdanja, ali najviše mi je drago zbog ovakvog timskog početka. Nije bilo lošeg pojedinca u našem sastavu. Svi momci su dali maksimim, a nagrada je stigla u vidu tri boda. Najljepše je kada se nešto novo započne pobjedom – dodao je iskusni ofanzivac. Nepisano je fudbalsko pravilo da je 2:0 najopasniji rezultat. Igrači se nesvjesno opuste, a to protivnik obično kazni. Rudar je smanjio

zaostatak, ali Jezero u nastavku nije dozvolilo da ispusti prednost. Štaviše – Bošnjak se pobrinuo da prelomi utakmicu pola sata prije kraja. - Malo smo pali nakon dva gola prednosti, a to je trajalo desetak minuta. Dozvolili smo protivniku da nam zatrese mrežu, ali nas to nije poremetilo. Na njihovu promjenu formacije

– odgovorili smo takođe promjenom sistema. Rudar je krenuo sa tri pozadi, a potom je prešao u 4-4-2. Mi smo izašli u 4-3-3, a u nastavku igrali u 4-23-1. Odradili smo meč kako je trebalo. Zasluženo smo pobijedili. Zadovoljni smo – poručio je Bošnjak. Plavljani su dobili slobodan dan, a od danas će se spremati za gostovanje

je Savović gotovo kompletan prvi tim promijenio od kraja prošle sezone, a i u tom slučaju logično se nameće odgovor – niko vas na to nije ni tjerao. U nabrajanju alibija našlo bi se i odsustvo povrijeđenih Kneževića i Grivića, ali zar šampion i tim koji van granica predstavlja crnogorski fudbal nema u svojim redovima i približno dostojne zamjene. Jasno je, podbacili su „plabobijeli“, ali nijesu svake godine ni počinjali blistavo kada su donosili pehare kraj Bistrice. To je, ipak, tek prvi meč. Sad Nikšićani razmišljaju samo o Faranima, a na gostovanje Klaksviku putuju već sjutra. I Marko Matanović je nezadovoljan nakon gostovanja Jedinstvu, ali kaže da su dali sve od sebe. -Nijesmo bili odlični, ali bili smo bolji i stvorili više prilika, zaslužili da pobijedimo... Poveli smo na vrijeme, otvorili meč kako treba, a onda i „prokockali“ penal. Posle smo greškama pružili njima priliku da se pokažu s bijele tačke i oni su to iskoristili. Nije se naš trud ni kasnije isplatio. Bod je bod, a sad se vraćamo na evropski kolosijek i nadam se da ćemo tamo ostati malo duže ove sezone, zaključuje optimistično nakon gostovanjanja Bjelopoljcima prvotimac Sutjeske Marko Matanović. Ra. P.

Sutjesci narednog vikenda. - Šampion je kiksao u prvom kolu i pokušaće da se iskupi protiv nas. Prepuštamo im ulogu favorita, ali to će morati da opravdaju na terenu. Sutjeska će biti umorna od revanša sa Klaksivikom i dugog puta do Farskih Ostrva. Vidimo šansu. Idemo u Nikšić da se nadigravamo, a za nas je poželjno sve – osim poraza. Uklopili smo se kao kolektiv, prati nas pozitivna atmosfera i vjerujem da ćemo dobro odigrati kraj Bistrice – kazao je Bošnjak. Jezero je u sezonu ušlo sa novim kormilarom i nekoliko novajlija u rosteru. Roster su napustili momci koji su mnogo značili za ekipu, u prvom redu argentinski napadač Rodrigo Faust koji je pojačao Petrovac. - Ostalo nas je pet-šest momaka koji smo igrali, a one koji su otišli – zamijenili su momci koji su se brzo prilagodili. Treniramo dobro, a sada sve ide kako smo planirali. Rastemo kao grupa. U ovom trenutku nije realno da pričamo o dometima, ali vjerujem da ćemo se držati iznad opasne one – D. K. zaključio je Bošnjak.

22 Marketing

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Feljton 23

Poneđeljak, 25. jul 2022.

1.1.

DINAMIČNE IMPRESIJE SA TERENA

Ja na planeti ovoj, bogomdanoj, nigdje nijesam stranac » Piše: Senad KARAĐUZOVIĆ UVOD HODOČASNICI HRLE U ZAGRLJAJ GOSPODU. A ZA HODOLJUBCE (PUTNIKE NAMJERNIKE) NE MARE NI GOSPOD NI ĐAVO... 1990. u septembru sam otputovao iz Čakovca. Kako se vidi iz ovog feljtona, ne zadnji put. Nijesam otišao, kako se kod nas u Crnoj Gori veli: „zatvorivši vrata zadnjicom“. I mlađi dok bijah – i stariji kakav jesam sad uvijek sam u vremeno–prostore ulazio ne kao turist, safari lovac, već kontemplativno, uz puno poštovanja. Možda, a prije bih rekao NESUMNJIVO, zbog takvog pristupa nikada nijesam naišao na zaključana vrata. Želeći da provjerim da li su emocije „lagale mene“ ili sam ja „lagao emocije“ tridesetidvije godine kasnije obišao sam jezgro Međimurja i za divno čudo, sve je bilo isto! Shvativši da nijesam prevarant, ispisah sve ove riječi nakon povratka u moj Bar. Ako Vam ponudim impresije: ne odbijajte ih, kao što se ne odbija ni zalogaj hljeba nasušnog. Jer ko zna da li u tom zalogaju caruje vaša nafaka, kismet ili usud. S poštovanjem Karađoz Antibari – Anno domini 2022. PRIOBALNI PROVINCIJALAC SA PLODOM CITRUSA U DŽEPU SRED SRCA MEĐIMURJA Kao da se razumijem u avione? A i ne moram. Ryanair nas „parkira“ na pisti „Franjo Tuđman“ airport. Loš engleski otkriva da je u pitanju pilot sa sjevera. Imaju Norvežani to vikinško coktanje dok govore anglo-saksonski. Još se u mojem stomaku bućka nikšićko pivo popijeno u Podgorici. Sat vremena Podgorica –Zagreb ... mator sam koliko i ova planeta na kojoj dangubim. Pazi ovo: Po dvadeset sati sam nekada iz Bara za Zagreb putovao. A sad do moga, još se opepelio nisi, već te pretresaju carinici, policija, koje kakvi službenici. Oko vrata nosim budističku brojanicu. Službenici me gledaju sumnjičavo, možda misle da u guzici krijem ampulu nitro glicerina i da ću kad prdnem dići sve u vazduh. Dok nam pretresaju prtljag razmišljam o ranim jutarnjim vjestima, o naslovnici: „TERORISTIČKI INCIDENT NA CARINSKOM ODJELU AERODROMA FRANJO TUĐMAN – Gotovo nepoznati islamski terorist je u svojem rektumu imao skrivenu ampu-

Donosimo putopisno-prozni zapis crnogorskog književnika Senada Karađuzovića u kojem se opisuje posjeta Međimurju i Čakovcu nakon tri decenije. Autor preispituje sjećanja, lične zavjete i emocije u ambijentu postjugoslovenske Hrvatske lu tečnog eksploziva i u 22.00 h raznio svoju suprugu (hrvatsku državljanku), prilježnog carinika i spremačicu koja je postavljala plastične znakove MOKAR POD“. ...Ništa od JUTARNJIH VIJESTI. Na parkiralištu nas čekaju Dean i Sara. Pomenuh li da sam poljubio svoju desnu ruku, takao grudi u visini srca i takao tom rukom tlo? Nijesam pomenuo, ali sam to radio uvijek, kao savjesni putnik, orijentalist. Volim zemlju po kojoj hodam, jer zemlja će me jednog dana prigrlit i postaćemo jedno! Grlim se sa Dejom i sa Sarom, oni su moja djeca. Dobri su, ja na jugu živim sa njihovom majkom. Ostavili smo ih i znam da zbog toga nijesu ljuti na nas. A možda tako mislim? Možda nas puštaju, kao što djeca za vrijeme pogodnih vjetrova puštaju svoje papirne zmajeve i igraju se „sa nama“? Možda nas puštaju da sanjamo svoje snove iznad oblaka. Pa kad stane vjetar ... neko će skupljati naše krhotine. Neću patetiku! Na benzinskoj kod Sljemena, kraj AUTO PUTA pijemo PAN pivo. Dobro je kad sam uznemiren. U vrijeme jedne druge zemlje, obećao sam majci da ću se vratiti. Trideset ljeta kasnije sam ispunio obećanje, a majka kao i svaka mater, prašta i strpljivo čeka. Evo me, važno je da nijesam slagao! Hodočastim ti matero kao ostarjeli sin, gegam se svojim bangavim stopalima.



U vrijeme jedne druge zemlje, obećao sam majci da ću se vratiti. Trideset ljeta kasnije sam ispunio obećanje, a majka kao i svaka mater, prašta i strpljivo čeka. Evo me, važno je da nijesam slagao! Hodočastim ti matero kao ostarjeli sin, gegam se svojim bangavim stopalima. Nijesam zaboravio miris tvojeg plodnog grunta i da znaš nikada te izdao nijesam i nikada te se odrekao nisam



Dean mi priča o svojim iskušenjima poput svetog Antonija. A mlad je i hoće imati sve od jednom. Ali to tako ne ide. Zabavljuju me mladi ljudi i njihova nestrpljivost. Oni su budućnost ovog svijeta – mi matorci smo prošlost. U svojoj čedrdesetpetoj sam se osjećao kao dinosaurus. U pedesetčetvrtoj sam siguran da sam fosilni ostatak nečeg što je četiri i po miliona godina bilo živuće

Karađuzovići na okupu

Nijesam zaboravio miris tvojeg plodnog grunta i da znaš NIKADA TE IZDAO NIJESAM I NIKADA TE SE ODREKAO NISAM. I AKO SU ZBORILI DA SAM PISMILJET I NEZNABOŽAC I POTOMAK OSMANLIJA – BEŠTIJA... Znate: ne caruje gospod na nebesima, da bi mi, njegovi stvorovi, davali lažna obećanja! Kad svaki čovjek sa planete ove ispuni obećanje sa takvim činom uzdiže stvoritelja i onda gospod zna da njegovo djelo nije zaludno. Malo prije ponoći smo u Pribislavcu, onda Čakovec pa Mihovljan. U mraku škiljim pred kućom gdje sam jednom davno čekao: “Kak pes na dežđu“, pod jednim prozorom daleke 1988. Vrišti li to Džoni u meni pod prozorom kuće od pečene cigle gline Međimurske, dok ruka djevojke ne razmakne „feringu“ a meni srce poskoči: „Klinček stoji pod oblokom“ (eho efekt na pod oblokom)... „Ti bogca - veli Drage – ste stigli“?

Na aerodromu Franjo Tuđman

„A jesmo – odgovaram kao krivac za svako kašnjenje i grlim je“. Franc, suprugin japa, tatek, stiže šepajuć do mene i dok se grlimo, mislim: „Matori smo, i ja šepam, jebem mu godine. Protok vremena nas iskrivljuje“. Ko se mora srest, srest će se jednog dana, tako zbore na Tibetu. Hmmm... Vjerujem da sam pitom čovjek, da nijesam lažav: „Sramota je lagat kad brada u čovjeka pobijeli“ - tako zbore na bliskom istoku i još dodaju - „kad pobijeli, onda je ne brij, jer će ti svi vjerovat“. Danima sam upijao miris preoranog grunta, miris mulja sa obala Drave i Mure. Vratio sam se u Međimurje kao čovjek koji je odlučio da potvrdi namjeru gospoda. Nadam se da sam obavio bar pola posla. Vratio sam se kao zločinac na mjesto zločina, nakon trideset i dva ljeta. (Na kraju čitanja ovog teksta, namignite desnim okom i sklopite oči. Na tren ćete osjetititi

isto što i ja: preporuka aut. teksta). AUTOPORTRET BARSKE MUŠICE (DIONIZ 1988.-ARCUS 2022.) Tokom noći je pala kiša. Ujutru je okrenuo sjever. Poznajemo se ja i ti naleti studenog zraka, koji raspiče po međimurskim ravnicama iz pravca Nađkanjiža. Ja na planeti ovoj, bogom danoj nigdje nijesam stranac. Dvadesetsedma noć je Ramazana. Prije sumraka moramo dat vitre. „Idemo – velim supruzi – da u kasiu karitasa ubacimo novce“. Ona klima glavom u znak odobravanja, zna me i zna budističku izreku koju ponavljam često: “Glad ne bira boju kože i vjeroispovjest“. Ali ništa, tek u 17.00 h se otvaraju vrata katedrale za popodnevnu misu. Moram čekat jer Leile tu Kadr sa sumrakom mora počet. Vitre se moraju dat prije zalaska, a vrijeme i prostor ne biraju gladne ljude, već njihovu glad, a gladne valja nahraniti. Da ne bi čekali na vjetrometini idemo u nekadašnji kafić DIONIZ, koji se sada slovi ARCUS. Poznaju i prepoznaju pločnici „naše sijenke“. Pušački dio kafića je desno, nepušački lijevo. E boga mi, mi ćemo desno. Nema konobara Spermića (nekada davno je dobio taj nadimak, zato što je bio anemično providan, bukvalno je bio kao izlučevina iz testisa, koja se po lokalu kreće, ka gostu noseći vam piće sa osmjehom. A znao je tačno koja mušterija što pije i nikad nije mario zbog grdnog nadimka, kojim su ga mušterije pozivale). Prilazi nam konobar mračnog pogleda i ja naručujem nikšićko pivo. Pitam ga za godine i dok mi odgovara na pitanje, shva-

tam da je mlađi od moje najstarije kćeri. Nausput, sluša moje priče o nekadašnjem lokalu u kojem radi, sa ljubaznošću strpljivog konobara. Imam osjećaj da sam momka zbunio sa balkanskom ispovjednom neposrednoću, komesara iz partizanskih filmova, na način: „Ja sam stariji, druže, pusti me da ZASLUŽIM SMRT, kako bi ti živio i u boljoj budućnosti se množio“. Malo kasnije, svi su otišli svojim poslom. Ja i Dean (zovem ga Dejo po crnogorski), sjedimo i cuclajući pivo, palimo cigaretu za cigaretom. Pričamo o poeziji. Dejo je pjesnik. Voli život, ali u svoj njegovoj užurbanosti, smatra da život ne voli njega. Priča sporo i mjenja stanja svijesti brzo, kao i raspoloženja izazvana tokom priče. Zapravo hoda po oštrici žileta, ali bez takvog balansirajućeg hoda sa rizikom da se padne lijevo ili desno, vjerujem da se ne može biti pjesnik. Dean mi priča o svojim iskušenjima poput svetog Antonija. A mlad je i hoće imati sve od jednom. I mudrost i sreću i ženu i djecu i komfornu kuću, i da sve to postigne sad dok ima dvadesetri ljeta. Ali to tako ne ide. Zabavljuju me mladi ljudi i njihova nestrpljivost. Oni su budućnost ovog svijeta – mi matorci smo prošlost. U svojoj čedrdesetpetoj sam se osjećao kao dinosaurus. U pedesetčetvrtoj sam siguran da sam fosilni ostatak nečeg što je četiri i po miliona godina bilo živuće. Odjednom sam opet sam. Samo me miris pripaljenog kotrobana vraća u stvarnost. Pravim sebi nekoliko portreta androidom, da bih potvrdio samom sebi postojanje. (Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. jul 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

BIP HOTELS DOO Adresa: STUDENTSKA ULICA BB LAMELA 7

Tel.: 069-010-261/068-457-457 Email: info@hotelbip.me Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. ŠEF/ICA KUHINJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 8 dana 3. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 4. MENADŽER/KA RESTORANA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS , Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: 180/240 kredita CSPK-a BUREAU RAD DOO Adresa: KOZARAČKA 107

Tel.: 067-443-686 Email: ivan.milutinovic@hotelseptembar.me Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS , Engleski - viši ili konverzacijski nivo Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -180/240 kredita CSPK-a -prijave sa biografijom slati na email:ivan.milutinovic@hotelseptembar.me -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor CG RAD DOO Adresa: PETRA LUBARDE 116

Tel.: 067-578-747 Email: office@cgrad.me Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A INŽENJER/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -prijave slati isključivo na email:office@cgrad.me 2. GRAĐEVINSKI/A TEHNIČAR/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od

1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Građevinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -prijave slati isključivo na e-mail:office@cgrad.me 3. POSLOVNI/A SEKRETAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Ekonomski tehničar (IV SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -prijave slati isključivo na email:office@cgrad.me EKVIVALENT NVO Adresa: BAKU BB LAMELA 3

Tel.: 069-679-882 Email: nvoekvivalent@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, VSS Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Javni rad “Personalni asistent” -uz prijavu na oglas kandidati su dužni predati potvrdu o pripadnosti i pripremljenosti ciljnoj grupi izdatu od ZZZCG

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu. DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

. Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; . Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične

karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje

vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Javni rad “Direktno otvaranje radnih mjesta” -uz prijavu na oglas kandidati su dužni predati potvrdu o pripadnosti i pripremljenosti ciljnoj grupi izdatu od ZZZCG UDRUŽENJE FIZIOTERAPEUTA ZA POMOĆ DJECI I OMLADINI SA SMETNJAMA U RAZVOJU NVO

NVO UDRUŽENJE ZA PODRŠKU DJECI SA POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I NJIHOVIM PORODICAMA CRNE GORE

Adresa: TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA 6

Adresa: 4.JUL 59

Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VSS Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Javni rad “Personalni asistent” -uz prijavu na oglas kandidati su dužni predati potvrdu o pripadnosti i pripremljenosti ciljnoj grupi izdatu od ZZZCG

Tel.: 067-497-696 Email: podrskadjeci.cg@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KINJA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VSS Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Javni rad “Personalni asistent” -uz prijavu na oglas kandidati su dužni predati potvrdu o pripadnosti i pripremljenosti ciljnoj grupi izdatu od ZZZCG

Tel.: 067-407-484 Email: nvofizioterapeuti.podgorica@ gmail.com

UDRUŽENJE RODITELJA I DJECE SA TEŠKOĆAMA U RAZVOJU NVO BULEVAR JOSIPA BROZA TITA BB PODGORICA

TOMONTENEGRO DOO PODGORICA

Tel.: 067-576-780 Email: udruzenjeroditelja.pg@gmail.com

Adresa: BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA 98/4

Tel.: 069-595-669 Email: hr@to.me Oglašava potrebu za: 1. STJUART/DESA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana TRŽNICE I PIJACE DOO Adresa: BULEVAR OKTOBARSKE REVOLUCIJE 124

Tel.: 020-625-424 Email: pijacepg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 2 izvršioca, na određeno

UDRUŽENJE ZA AFIRMACIJU I PODRŠKU MLADIMA NVO Adresa: JOSIPA BROZA TITA BB

Tel.: 068-497-322 Email: afirmacijaipodrskamladima@ gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KI-

poslova radnog mjesta; Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

. . .

NJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VSS Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Javni rad “Personalni asistent” -uz prijavu na oglas kandidati su dužni predati potvrdu o pripadnosti i pripremljenosti ciljnoj grupi izdatu od ZZZCG

ANDRIJEVICA TEL.: 051/230-660

JZU DOM ZDRAVLJA ANDRIJEVICA Adresa: UL B. DELETIĆA BB

Tel.: 243-407 Email: jzudz@e.com.me Poništava oglas objavljen dana 22.07.2022.godine na sajtu ZZZCG i u dnevnom listu “Pobjeda” ,za radno mjesto medicinska/i sestra-tehničar u timu izabranog doktora za žene.

BAR TEL.: 030/313-048

DOO ENERGY UP Adresa: BJELIŠI BB

Tel.: 068/021-385 Email: ivadelibasic3@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U JUICE-SMOOTHIE BARU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika. Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Potrebno poznavanje rada na kasi

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

DOO CG PROMET Adresa: LALA VUKSANOVIĆA 7

Tel.: 067-450-458 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

DOO NO-MI POSLOVNA JEDINICA BIJELO POLJE Adresa: INDUSTRIJSKA

Tel.: 067-627-797 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA C KATEGORIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

BUDVA TEL.: 033/402-556

JU DNEVNI CENTAR ZA DJECU I OMLADINU SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU BISERI BUDVA Adresa: ŽRTAVA FAŠIZMA BB

Tel.: 033/ 474-893 Email: dnevni.centar@budva.me Oglašava se popuna radnog mjesta VASPITAČ/ICA, jedan/jedna izvršilac/izvršiteljka na određeno vrijeme, rok trajanja 12 mjeseci, 6 mjeseci probnog rada. Uslovi za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta i potrebna dokumentacija: -Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore (dostaviti fotokopiju biometrijske lične karte); -Da je lice psihofizički sposobno za vršenje radnog mjesta (ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci); -Da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv lica ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci, dok uvjerenje o kaznenoj evidenciji pribavlja organ po službenoj dužnosti); -Stečeno visoko obrazovanje – VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja – socijalni radnik, psiholog, pedagog, andragog, defektolog, specijalni pedagog, rehabilitator, specijalni edukator (u obimu 240 CSPK-a)(dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja); -Najmanje jedna godina radnog iskustva (dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu); -Licencu za rad u oblasti socijalne i dječije zaštite (dostaviti ovjerenu fotokopiju licence); Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog konkursa u

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 25. jul 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „JAVNI OGLAS – VASPITAČ/ ICA“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno u JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju „Biseri“ Budva ili preporučenom poštom na adresu: Žrtava fašizma bb, Budva, poštanski fax 91. Kontakt telefon 033 474 893 OPŠTINA BUDVA Adresa: TRG SUNCA 3

Tel.: 033/451-743 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A REFERENT/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: 1. SAMOSTALNI/A REFERENT/ICA - Sekretarijat za lokalnu samoupravu, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme Posebni uslovi za popunu ovog radnog mjesta su: - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word) - najmanje tri godine radnog iskustva Svi kandidati pored posebnih uslova treba da ispunjavaju i opšte uslove, u smislu člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“, broj 2/18 i 34/19, 8/21), i to: - da je državljanin Crne Gore (fotokopija biometrijske lične karte), - da ima navršenih 18 godina života, - Uvjerenje da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje dostavlja kandidat koji bude izabran), - da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, - da nije osuđivan za kritivčno djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (pribalja po službenoj dužnosti organ), - da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, - Dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu. Probni rad je obavezan za lokalnog službenika, odnosno namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme, u organu lokalne uprave, stručnoj službi, odnosno posebnoj službi U lokalnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore, broj 2/18 i 34/19, 38/20) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore, broj 50/18). Pisano testiranje sastoji se iz teorijskog i praktičnog dijela i podrazumjeva izradu pisanog rada. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanja organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumjeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi javni oglas. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata

koji ispunjavaju uslove Javnog oglasa biće obaviješteni preko internet stranice Opštine Budva, najkasnije 5 dana prije dana provjere. Kandidati koji se prijave na Javni oglas jedinice lokalne samouprave moraju da dostave dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost uslova predviđenih tekstom Javnog oglasa. Prijavu sa kompletnom dokumentacijom – sve dokaze o ispunjavanju posebnih i opštih uslova treba dostaviti preko: Građanskog biroa odsjek Pisarnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu – Budva, Trg Sunca broj 3, Budva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Oglasa u zatvorenoj koverti, na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se konkuriše, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem – na adresu Sekretarijata za lokalnu samoupravu. 2. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ CA III - ZA FINANSIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: . SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA III - ZA FINANSIJE - Sekretarijat za investicije, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme Posebni uslovi za popunu ovog radnog mjesta su: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, dipl. ecc, dipl. menadžer - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word) - najmanje jedna godina radnog iskustva Svi kandidati pored posebnih uslova treba da ispunjavaju i opšte uslove, u smislu člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“, broj 2/18 i 34/19, 8/21), i to: - da je državljanin Crne Gore (fotokopija biometrijske lične karte), - da ima navršenih 18 godina života, - Uvjerenje da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje dostavlja kandidat koji bude izabran), - da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, - da nije osuđivan za kritivčno djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (pribalja po službenoj dužnosti organ), - da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, - Dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu. Probni rad je obavezan za lokalnog službenika, odnosno namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme, u organu lokalne uprave, stručnoj službi, odnosno posebnoj službi U lokalnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore, broj 2/18 i 34/19, 38/20) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore, broj 50/18). Pisano testiranje sastoji se iz teorijskog i praktičnog dijela i podrazumjeva izradu pisanog rada. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada

i postupanja organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumjeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi javni oglas. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove Javnog oglasa biće obaviješteni preko internet stranice Opštine Budva, najkasnije 5 dana prije dana provjere. Kandidati koji se prijave na Javni oglas jedinice lokalne samouprave moraju da dostave dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost uslova predviđenih tekstom Javnog oglasa. Prijavu sa kompletnom dokumentacijom – sve dokaze o ispunjavanju posebnih i opštih uslova treba dostaviti preko: Građanskog biroa odsjek Pisarnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu – Budva, Trg Sunca broj 3, Budva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Oglasa u zatvorenoj koverti, na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se konkuriše, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem – na adresu Sekretarijata za lokalnu samoupravu. 3. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA III -ZA PRAĆENJE INVESTICIJA, 3 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: . SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA III - ZA PRAĆENJE INVESTICIJA Sekretarijat za investicije, - Izvršilaca: 3, na neodređeno vrijeme Posebni uslovi za popunu ovog radnog mjesta su: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, diplomirani inžinjer građevinarstva - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word) - najmanje jedna godina radnog iskustva Svi kandidati pored posebnih uslova treba da ispunjavaju i opšte uslove, u smislu člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“, broj 2/18 i 34/19, 8/21), i to: - da je državljanin Crne Gore (fotokopija biometrijske lične karte), - da ima navršenih 18 godina života, - Uvjerenje da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje dostavlja kandidat koji bude izabran), - da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, - da nije osuđivan za kritivčno djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (pribalja po službenoj dužnosti organ), - da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, - Dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu. Probni rad je obavezan za lokalnog službenika, odnosno namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme, u organu lokalne uprave, stručnoj službi, odnosno posebnoj službi U lokalnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore, broj 2/18 i 34/19, 38/20) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore, broj 50/18).

Pisano testiranje sastoji se iz teorijskog i praktičnog dijela i podrazumjeva izradu pisanog rada. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanja organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumjeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi javni oglas. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove Javnog oglasa biće obaviješteni preko internet stranice Opštine Budva, najkasnije 5 dana prije dana provjere. Kandidati koji se prijave na Javni oglas jedinice lokalne samouprave moraju da dostave dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost uslova predviđenih tekstom Javnog oglasa. Prijavu sa kompletnom dokumentacijom – sve dokaze o ispunjavanju posebnih i opštih uslova treba dostaviti preko: Građanskog biroa odsjek Pisarnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu – Budva, Trg Sunca broj 3, Budva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Oglasa u zatvorenoj koverti, na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se konkuriše, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem – na adresu Sekretarijata za lokalnu samoupravu. 4. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA I -ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA I - ZA UPRAVNO - PRAVNE POSLOVE - Glavni gradski arhitekta, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme Posebni uslovi za popunu ovog radnog mjesta su: - Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a( VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word i internet) - najmanje pet godina radnog iskustva Svi kandidati pored posebnih uslova treba da ispunjavaju i opšte uslove, u smislu člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“, broj 2/18 i 34/19, 8/21), i to: - da je državljanin Crne Gore (fotokopija biometrijske lične karte), - da ima navršenih 18 godina života, - Uvjerenje da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje dostavlja kandidat koji bude izabran), - da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, - da nije osuđivan za kritivčno djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (pribalja po službenoj dužnosti organ), - da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, - Dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu. Probni rad je obavezan za lokalnog službenika, odnosno namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme, u organu lokalne uprave, stručnoj službi, odnosno posebnoj službi U lokalnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Provjera znanja, sposobnosti, kompe-

tencija i vještina, zavisno od radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore, broj 2/18 i 34/19, 38/20) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore, broj 50/18). Pisano testiranje sastoji se iz teorijskog i praktičnog dijela i podrazumjeva izradu pisanog rada. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanja organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumjeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi javni oglas. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove Javnog oglasa biće obaviješteni preko internet stranice Opštine Budva, najkasnije 5 dana prije dana provjere. Kandidati koji se prijave na Javni oglas jedinice lokalne samouprave moraju da dostave dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost uslova predviđenih tekstom Javnog oglasa. Prijavu sa kompletnom dokumentacijom – sve dokaze o ispunjavanju posebnih i opštih uslova treba dostaviti preko: Građanskog biroa odsjek Pisarnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu – Budva, Trg Sunca broj 3, Budva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Oglasa u zatvorenoj koverti, na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se konkuriše, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem – na adresu Sekretarijata za lokalnu samoupravu.

GUSINJE TEL.: 051/257-643

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI GUSINJE Adresa: ČARŠIJSKA BB

Tel.: 067/700-360 Raspisuje konkurs za: 1. TEHNIČKI/A DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Gusinje Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: TEHNIČKI/A DIREKTOR/ICA - izvrsilaca 1. Tehnički/a direktor/ica imenuje se na određeno vrijeme na period od 5 (pet) godina, radno vrijeme puno. Opšti uslovi su: • Crnogorsko državljanstvo • Punoljetstvo • Zdrastvena sposobnost • Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja • Položen stručni ispit za rad u državnim organima • Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti Pored opštih uslova propisanih zakonom kandidat treba da ispunjava i sledeće posebne uslove. Posebni uslovi su: • Visoko obrazovanje u obimu od najmanje 240 kredita CSPK (Vll 1 nivo kvalifikacije obrazovanja) • Radno iskustvo od najmanje 3 (tri) godine

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. jul 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA • Poznavanje rada na računaru Uz prijavu na javni konkurs (sa kratkom biografijom - CV) kandidat je dužan dostaviti original ili ovjerene fotokopije sljedeće dokumentacije: • Uvjerenje o državljanstvu • Fotokopiju lične karte(kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte) • Uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti koji ga čine nedostojnim za rad u državnom organu (koje nije starije od 6 mjeseci) • Uvjerenje o radnom iskustvu • Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima Uz dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova, navedenu dokumentaciju potrebno je dostavit u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja Javnog konkursa u sredstvima javnog informisanja. Nakon sprovedenog postupka, sa kandidatima koji ispunjavaju opšte i posebne uslove, obaviće se intervju. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno napisati : Ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta za koji se konkuriše, na adresu: DOO “Komunalne djelatnosti” Gusinje , ul. Grebajska br.6 sa naznakom: Javni konkurs za Tehničkog direktora za potrebe DOO „ Komunalne djelatnosti“ Gusinje ili direktno na arhivi Društva.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

MARE MARE NVO Adresa: BRAĆE GRAKALIĆA 15

Tel.: 067/437-912 Oglašava potrebu za: 1. VODITELJ/KA RADIONICE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Slobodna radna mjesta se odnose na zapošljavanje nezaposlenih lica iz programa Javnih radova. Dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi.

NOVSKA KREDENCA NVO Adresa: USTANIČKA 30

Tel.: 069/190-966 Oglašava potrebu za: 1. PRERAĐIVAČ//ICA VOĆA I POVRĆA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Slobodna radna mjesta se odnose na zapošljavanje nezaposlenih lica iz programa Javnih radova. Dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi.

OPŠTINA H.NOVI - SLUŽBA ZA UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA OPŠTINE HERCEG NOVI Adresa: TRG MARŠALA TITA 2, HERCEG NOVI

Tel.: 031/321-052 Email: staka.kovac@hercegnovi.me

Raspisuje konkurs za: 1. MENADŽER/KA OPŠTINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60

mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 20 dana Napomena: MENADŽER/KA opštine Herceg Novi, 1 izvršilac/teljka koji/a se postavlja na vremenski period od 5 godina Uslovi su: - Visoka stručna sprema, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - Najmanje 5 godina radnog iskustva u oblasti planiranja i sprovođenja politika razvoja, - Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Pored navedenih uslova kandidati treba da ispunjavaju i uslove utvrđene članom 34 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Sl.list CG“ broj 2/18, 34/19, 8/21) uz izuzetak da u lokalnom organu može zasnovati radni odnos i lice bez položenog stručnog ispita za rad u državnim organima ukoliko ima položen pravosudni ispit. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja samo izabrani kandidat u roku od 8 dana od dana prijema odluke o izboru kandidata, koje ne može biti starije od 6 mjeseci. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje o traženom radnom iskustvu, - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Konkurs je otvoren 20 dana. Navedena dokumenta u originalu ili ovjerenoj fotokopiji dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja Javnog konkursa, s tim što su kandidati dužni da specifikuju dokumentaciju navodeći broj dokumenata, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje uz prijavu. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati ime i prezime kandidata), na adresu: OPŠTINA HERCEG NOVI, Služba za upravljanje ljudskim resursima Kabineta predsjednika opštine, Trg Maršala Tita broj 2, ili direktno na Građanski biro Opštine sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše. Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Staka Kovač, koordinatorka za kadrove, tel: 031/321-052, lokal 271; e-mail: staka.kovac@hercegnovi.me

ZRAK SUNCA NVO Adresa: ĐENOVIĆI BB

Tel.: 069-547-271 Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, SŠS-IV, VSS Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Slobodna radna mjesta se odnose na zapošljavanje nezaposlenih lica iz programa Javnih radova. Dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi.

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

JAVNA USTANOVA CENTAR ZA KULTURU KOLAŠIN Adresa: TRG BORACA BB

Tel.: 020/865-207 Oglašava potrebu za: 1. KUSTOS/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kolašin Uslovi: VSS. Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Potreban položen stručni ispit za kustosa.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. OPŠTINA KOLAŠIN

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JZU OPŠTA BOLNICA NIKŠIĆ

dostave uvjerenje o pripadnosti ciljnoj grupi i pripremljenosti za uključivanje u program, koje izdaje ZZZCG.

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

Adresa: NIKCA Od ROVINA BB Adresa: BUdA TOMOVIĆA

Tel.: 865-907 Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi dana 22.07.2022 god za radno mjesto Viši/a savjetnik/ca III - Mlađi računovođa : 1. U dijelu kvalifikacije obrazovanja ; Umjesto objavljenog Diplomirani ekonomista treba da stoji VII/1 nivo obrazovanja opšteg ili ekonomskog smjera , 2.U dijelu radnog iskustva : Umjesto radno iskustvo od 12 mjeseci treba da stoji radno iskustvo od 12 mjeseci u računovodstvu , 3. U dijelu posebna znanja :Umjesto poznavanje engleskog jezika treba da stoji poznavanje rada na računaru i poznavanje trezorskog poslovanja . Ostali dio teksta ostaje isti . OPŠTINA KOLAŠIN Adresa: BUdA TOMOVIĆA

Tel.: 865-907 Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi dana 22.07.2022 god Za radno mjesto Inpektor/ka III turistički inspector/ka : U dijelu naziva radnog mjesta tako da umjesto Inspektor - turistički inpektor treba da stoji Inspektor III - turistički inspektor Ostali dio teksta ostaje isti .

MOJKOVAC TEL.: 050/470-050

JZU DOM ZDRAVLJA ,,BOŠKO DEDEJIĆ“ MOJKOVAC Adresa: UL.NjEGOŠEVA BB

Tel.: 050/472-165 Email: jzudzmojkovac@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA U TIMU IZABRANOG/E DOKTORA/ICE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Mojkovac Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju. Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Srednje obrazovanje u obimu 240( CPSKa) kredita, IV 1 ili IV2 nivo kvalifikacije obrazovanja, Položen vozački ispit „B“ kategorije sa iskustvom u sanitetskom prevozu Potrebna dokumentacija: prijava na oglas, diploma o završenoj srednjoj školi u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti dokaz o nostrifikaciji diplome fotokopija vozačke dozvole potvrda o iskustvu u sanitetskom prevozu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte ( kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti ( koje nije starije od 6 mjeseci) Svi dokazi se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji Neblagovremena i nepotpuna prijava neće se razmatrati. Prijave sa dokazima slati na adresu ZU Dom zdravlja Mojkovac, Trg Dragana Jovanovića br.1

Tel.: 040/231-204 Email: bolnica-nk@t-com.me Objavljuje oglas za: Ljekar/ka specijalista/kinja kliničke/ medicinske biohemije u Kabinetu za laboratorijsku dijagnostiku, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme. Uslovi koje kandidati treba da ispunjavaju: Visoko obrazovanje u obimu od 360 (CSPK) kredita, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinski fakultet - specijalista medicinske biohemije ili specijalista kliničke biohemije. Položen stručni ispit.Provjera radnih sposobnosti - nije predviđena. Kandidati su uz molbu dužni da prilože dokaz o stručnoj spremi (Diplomu o završenom medicinskom fakultetu, diploma o stečenom stručnom zvanju specijaliste, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori); licencu za rad, kopiju biometrijske lične karte, dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i ljekarsko uvjerenje. Svi dokumenti se dostavljaju u originalu ili ovjernoj kopiji. Prijave sa dokazima slati na adresu JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb., Nikšić. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati. Oglas je otvoren 3 (tri) dana.

MERSP NVO Adresa: MOjKOVAČKIH RATNIKA BB

Tel.: 067/483-453 Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 1 dan Napomena: Rad sa osobama sa invaliditetom (OSI) Oglas će se realizovati u skladu sa programom Javni rad u saradnji sa ZZZCG. Zainteresovani kandidati obavezni su da dostave uvjerenje o pripadnosti ciljnoj grupi i pripremljenosti za uključivanje u program, koje izdaje ZZZCG.

NVO BIZNIS CENTAR Adresa: NIKŠIĆ 20

Tel.: 067/251-751;068/039-554 Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas će se realizovati u skladu sa programom “Direktno otvaranje radnih mjesta -javni rad” u saradnji sa ZZZCG. Zainteresovani kandidati obavezni su da dostave uvjerenje o pripadnosti ciljnoj grupi i pripremljenosti za uključivanje u program, koje izdaje ZZZCG.

UDRUŽENJE ZA POMOĆ LICIMA OMETENIM UPSIHOFIZIČKOM RAZVOJU NVO Adresa: PAVLA KOVAČEVIĆA 10

Tel.: 040/244-255 Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 1 dan Napomena: Rad sa osobama sa invaliditetom (OSI) Oglas će se realizovati u skladu sa programom Javni rad u saradnji sa ZZZCG. Zainteresovani kandidati obavezni su da

OPŠTINA PLJEVLJA Adresa: KRALjA PETRA I 48

Tel.: 069/309-341

Oglašava potrebu za: 1. VATROGASAC/SPASILAC/TELJKA, 3 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Položen stručni ispit, Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Sekretarijat za opštu upravu opštine Pljevlja – Jedinica za upravljanje ljudskim resursima raspisuje Oglas za sljedeće radno mjesto: 1. Vatrogas/ac/iteljka – Spasi/lac/teljka u Službi zaštite i spašavanja opštine Pljevlja – 3 (tri) izvrši/oca/teljke na neodređeno vrijeme. Uslovi: IV/1 ili III nivo kvalifikacije obrazovanja; položen vozački ispit „C“ kategorije; 6 (šest) mjeseci radnog iskustva na operativnim poslovima vatrogasca spasioca; položen stručni ispit za rad na poslovima zaštite i spašavanja; položen stručni ispit za rad u državnim organima (Izuzetno radni odnos u organu lokalne samouprave može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa) i psiho-fizička sposobnost za vršenje poslova zaštite i spašavanja. Pored posebnih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i opšte uslove predviđene članom 34. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (da je crnogorski državljanin, da ima navršenih 18 godina života, da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izabrani kandidat dostavlja starješini državnog organa u roku od 8 (osam) dana od dostavljanja odluke o izboru), da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja i da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu). Prijavu sa kompletnom dokumentacijom o ispunjavanju posebnih i opštih uslova dostaviti u zatvorenoj koferti u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja oglasa sa naznakom radnog mjesta na koje se prijavljuje i adresom i telefonskim brojem na adresu: Sekretarijat za opštu upravu opštine Pljevlja – Jedinica za upravljanje ljudskim resursima, ul. Kralja Petra I br. 48, 84210 Pljevlja. NAPOMENA: Neblagovremena i nepotpuna dokumenta neće se razmatrati. Lice ovlašćeno za davanje informacija povodom ovog Oglasa je Despotović Sreten – Glavno ovlašćeno službeno lice u Jedinici za upravljanje ljudskim resursima, telefon: 069/309-341.

TIVAT TEL.: 032/674-585

PARKING SERVIS TIVAT DOO Adresa: BONIĆI 1 , TIVAT

Tel.: 068/801-645 Oglašava potrebu za: 1. INKASANT/KINJA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. ASISTENT/KINJA VOZAČA SPECIJALNOG VOZILA PAUK, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. VOZAČ/ICA SPECIJALNOG VOZILA PAUK, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Dana 24. jula 2022. poslije duže bolesti u 61. godini preminuo je

Дана 23. јула 2022. године у 79. години преминула је

СТАНА Душанова КОВИЈАНИЋ

JOVO Vučićev VLAHOVIĆ

рођена МИЛОШЕВИЋ Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 24. jula od 12 do 15 časova i 25. jula od 9 do 11 časova kada krećemo za selo Bulje – Rovca gdje će se primati saučešće od 12 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti: Ul. Mosorska b.b, Podgorica

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 24. јула од 9 до 14 часова и дана 25. јула од 9 до 11 часова када крећемо за село Ђуђевина, М. Морача гдје ће се обавити сахрана на гробљу Пастирица у 14 часова.

Ožalošćeni: supruga NATALIJA, sin BOJAN, ćerka ŽANA, unuk VELIMIR, braća VESELIN i BLAGOJE, snahe ILJKA i MILOJKA, stričevi NIKOLA, ZORAN i RADOMAN, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna porodica

Ожалошћени:ђевер ДРАГУТИН са породицом, сестрић ДРАЖЕН, сестричне СЛАВИЦА и ЛЕНКА, јетрва ЗОРКА, ђеверичић РАДОВАН, ђеверична МАРИЈА и остала родбина КОВИЈАНИЋ и МИЛОШЕВИЋ

953

951

Posljednji pozdrav našem dragom stricu

Posljednji pozdrav dragom kumu

BUDIMIRU BAŠOVIĆU

MILOVANU VUJOVIĆU

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomene na tebe.

Od porodice ĆUPIĆ

DUDA i BALŠA sa porodicama 959

955

RAJKO JELO Duke MARKOVIĆ Devet je godina od kad nijesi s nama. Tuguju za tobom TVOJI NAJMILIJI 952

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Danas 25. 7. 2022. godine navršava se pola godine od smrti našeg voljenog

MIODRAGA MILA NIKOLIĆA 1943 – 2022.

Suočeni sa bolnom stvarnošću, teško je prihvatiti istinu da više nijesi sa nama. Nedostaješ nam svakim danom sve više. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje sjećanje na tebe. Dragi naš Mićaga, ostavio si nas ponosne na tvoj častan život. Vječno smo ti zahvalni za sve što si radio za nas.

Tvoji DEJANA, ZORAN, JADRANKA i DUŠKO

958 Dragi naš,

Milunovi VUČINIĆ

Tvoja mama ŽIVKA, brat ĐORĐE i sestra STAŠA

Boli ljeto, bole Vaši rođendani, jul i avgust dođu i prođu, a godine kada ste otišli ti sa 17 a brat sa 27 bole duboko urezane u srcima Vaših majke, oca, sestre, Miroja, Mie i Đorđa. Bol zbog Vašeg preranog odlaska ne prestaje, umjesto da se radujemo Vašim rođendanima mi Vam na grob umjesto torte donosimo bijele ruže, svijeće i suze koje neprestano padaju. Sve češće grlimo pogledom daljinu zamišljajući Vaše likove koji su se skamenili Vašim odlaskom. Sreće naše, slavite i dalje zajedno dok ponovo ne budemo skupa.

Navršava se 5 godina od smrti naših voljenih 957 Tri godine od kad nije sa nama naša draga

ZORANA

VELIMIRA

RADOMAN Vječno ćete biti voljeni i nikad zaboravljeni. Zajedno počivajte u miru.

BILJANA MIŠOVIĆ

RADE RADOMAN sa porodicom 956

950

MILOŠE

Mila naša Tanja, svaki dan mislimo na tebe i tugujemo što te nema sa nama, puno nam nedostaješ i voljećemo te zauvijek.

Vole te tvoji: BABA, UJAK, UJNA i BRAĆA

MITAR, DANILO, LUKA i BOJANA

MIROJE

25. 7. 2020 - 25. 7. 2022.

954

Uvijek ćeš biti u našim najljepšim uspomenama.

jesi li bratu slavlje napravio

TANJA MARTINOVIĆ

VASILIJE Ni slutili nismo da nas danas na tvoj 14. rođendan nećeš okupiti, mili naš. Da proslavimo kao ove do sada, ne onako kako bi htjeli i željeli već kako je samim tvojim rođenjem nametnuto. Posjetićemo tvoju vječnu kuću, ali ćemo ostati uskraćeni za tvoj blagi osmijeh, zagrljaj i slike uz tortu koje su govorile više od riječi. Doživotno u našim srcima.

36. ti je rođendan srećo naša

Zauvijek u bolu za Vašim preranim nestankom VAŠI NAJMILIJI 949

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Poneđeljak, 25. jul 2022.

MALI OGLASI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PRODAJEM u Glavici u Danilovgradu staru kuću od 146 kvadrata i plac od 1.000 kvadrata. Može i uz 800 kvadrata uz Zetu, ispod stadiona. Zvati poslije 15 časova. Tel. 067834420 1

RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

Poneđeljak, 25. jul 2022.

Marketing

32 Marketing

Poneđeljak, 25. jul 2022.