Dnevni list Pobjeda 24.11.2019.

Ponedjeljak, 25. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19407 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravio u prvoj zvaničnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Šeik Al Nahijan: Nastavljamo da ulažemo u Crnu Goru

Najvažniji dio naših odnosa je ekonomska saradnja, bazirana na vrlo snažnim investicionim aktivnostima kompanija iz Emirata u Crnoj Gori. Posebno je Luka Bar tema sadašnjeg interesovanja investitora iz ove zemlje. Tu su novi projekti u turizmu, a treća značajna oblast je STR. 2. i 3. proizvodnja hrane – istakao je Đukanović NOVI DETALJI: Stariji vodnik Miloš Kulić ispričao kako je postao dio grupe koja je pokušala da švercuje kokain brodom „Jadran“

Humani papiloma virus uzročnik svih slučajeva grlića materice u Crnoj Gori

Za transport droge dogovorio 800 eura po kilogramu

Vakcinisanje djevojčica ključna mjera prevencije STR. 8. i 9.

Prijedlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola u skupštinskoj proceduri STR. 6. i 7.

NOVA PRAKSA: Sve veći broj ugostitelja ispred objekata ugrađuje sisteme za grijanje i tende

Pušači se preselili na terase STR. 17.

Manjinski narod koji čini većinu u opštini isticaće i svoju zastavu STR. 10.

STR. 3.

2

Politika

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravio u prvoj zvaničnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Šeik Al Nahijan: Nastavlj da podstičemo naš priv sektor da ulaže u Crnu G Zgrada ADNOC-a u bojama crnogorske zastave

Svečani doček za crnogorskog predsjednika u Abu Dabiju

Najvažniji dio naših odnosa je ekonomska saradnja, bazirana na vrlo snažnim investicionim aktivnostima kompanija iz Emirata u Crnoj Gori. Posebno je Luka Bar tema sadašnjeg interesovanja investitora iz ove zemlje.

Tu su novi projekti u turizmu, a treća značajna oblast je proizvodnja hrane – istakao je Milo Đukanović (Od našeg izvještača)

sjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

ABU DABI – Učiniću sve da Đukanović se sastao sa šeinaši odnosi rastu, razvijaju se kom Mohamedom Al Nahijai da gradimo mostove koji će nom, koji ga je dočekao ispred nas trajno povezivati. Emirati predsjedničke palate uz najnastavljaju da podstiču pri- više državne počasti. Istog vatni sektor da ulaže u Crnu dana crnogorski predsjednik Goru, a učešće Crne Gore na razgovarao je u Dubaiju sa šeExpo 2020. vidimo kao do- ikom Mohamedom bin Radatnu vrijednost koja će do- šidom Al Maktumom, preprinijeti da se saradnja dvije mijerom i potpredsjednikom zemlje u pojedinim oblasti- UAE i vladarem Dubaija. ma udvostruči – kazao je šeik Đukanović je novinarima, Mohamed bin Zajed Al Na- nakon sastanaka koji su bili hijan, krunski princ Abu Da- zatvoreni za javnost, kazao da bija i zamjenik vrhovnog ko- su odnosi između Crne Gore mandanta vojnih snaga UAE, i Emirata primjer kako je za tokom razgovora sa Milom relativno kratko vrijeme, za Đukanovićem, crnogorskim deceniju, moguće ne samo predsjednikom, koji je juče uspostaviti odnose, nego ih i boravio u prvoj zvaničnoj po- razviti do ,,izuzetnog nivoa“, i

to ne samo u polju ekonomije, već politike i bezbjednosti. On je poručio da je Luka Bar posebna tema interesovanja investitora iz UAE, ali i turizam i proizvodnja hrane.

– Ovo je prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Emiratima. Izgleda paradoksalno, imajući u vidu da već deset godina imamo uspostavljene diplomatske odnose i istovremeno se veoma dičimo prijateljstvom, razumijevanjem i partnerstvom sa ovom zemljom. Ono što je važno je da su Emirati bili naša veza sa regijom Bliskog istoka i Zaliva, gdje je Crna Gora iskoristila priliku da se dobro pozicionira kao akter globalne spoljne politike –

istakao je Đukanović.

On je poručio da su susreti sa predstavnicima UAE bili prilika da se razmijene iskustva koja su, kako je kazao, vrlo slična, imajući u vidu da živimo u nestabilnim regionima.

– Crna Gora je kao članica NATO-a kontributor nečega što je globalna stabilnost i to je bila druga linija naše saradnje sa UAE, koji su takođe strateški partner NATO-a i koji zajedno sa Alijansom rade na projektovanju globalne stabilnosti. Kada govorimo o tim bezbjednosno-političkim pitanjima, možemo govoriti o kvalitetnom strateškom partnerstvu koje se svakodnevno unapređuje – kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, najvažniji dio odnosa Crne Gore i UAE je ekonomska saradnja, bazirana na vrlo snažnim investicionim aktivnostima kompanija iz Emirata u Crnoj Gori.

– Imamo četiri krupna i mnogo sitnih investitora. Naše iskustvo sa krupnim investi-

Sporazumi temelj za buduću saradnju

Položen vijenac na Spomenik Wahat Al Karama

U okviru zvanične posjete potpredsjednik Vlade Milutin Simović i ministri unutrašnjih poslova, ekonomije i kulture i naučnog razvoja potpisali su memorandume o razumijevanju u oblasti turizma, kultu-

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović položio je juče vijenac na Spomenik palim borcima Wahat Al Karama, u čast 234 vojnika koji su žrtvovali život za svoju zemlju. Đukanović je obišao spomenik u društvu

re i uzajamnom priznanju vozačkih dozvola.

Milo Đukanović novinarima je kazao da ovim ,,obogaćivanjem ugovorne baze, dvije zemlje dodatno učvršćuju temelj za buduću političku i ekonomsku saradnju“.

šeika Kalife bin Tahnon Al Nahijana, direktora Memorijalnog centra u Abu Dabiju.

Spomenik je izgrađen na 46 hiljada kvadratnih metara i nalazi se između velike džamije šeika Zajeda i Glavnog stožera oružanih snaga UAE.

Domaćin je svečanom ceremonijom u predsjedničkoj palati u Abu Dabiju upriličio dobrodošlicu crnogorskom predsjedniku. Intonirane su himne obje zemlje, a čula se i počasna paljba iz 21 puške. Đukanovića su pozdravile djevojčice i dječaci iz Abu Dabija, noseći zastave Crne

torima vrlo je pozitivno i to je bio razlog naših razgovora o unapređenju ekonomske saradnje. Posebno je tema sadašnjeg interesovanja investitora iz ove zemlje Luka Bar. Takođe, tu su novi projekti u turizmu, a treća značajna oblast je proizvodnja hrane – istakao je Đukanović.

On je rekao da je Luka Bar važan infrastrukturni objekat koji treba da omogući dinamičan razvoj i prije svega obezbijedi kvalitetniju vezu Crne Gore sa svijetom. Đukanović je rekao da u oblasti turizma, pored pozitivnog iskustva koje imamo u Porto Montenegru i Porto Novom, postoji nekoliko interesantnih lokacija i na moru i na planinama, gdje investitori iz Emirata že-



Gore i UAE, a tokom boravka crnogorske delegacije u palati čula se crnogorska narodna pjesma ,,Još ne sviće rujna zora“.

U čast Đukanovića zgradu nacionalne naftne kompanije ADNOC - Abu Dabi oil company obasjale su boje crnogorske zastave.

le da učestvuju.

– Proizvodnja hrane je imperativ budućeg razvoja Crne Gore. Svaki novi hotel je potrošač hrane i za nas je pitanje da li ćemo tu potrošnju zadovoljavati samo uvozeći hranu ili ćemo nešto učiniti da dodatno iskoristimo neiskorišćene poljoprivredne površine u Crnoj Gori i proizvedemo dovoljno hrane i pospješimo izvoz. To je vrlo zanimljivo stranim investitorima, posebno iz ove zemlje – rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora i UAE sarađuju i u oblasti obrazovanja.

– Emirati su visoko postavili ciljeve i ostvaruju značajne rezultate na tom planu. Već imamo intenzivnu saradnju

Proizvodnja hrane je imperativ budućeg razvoja Crne Gore. Svaki novi hotel je potrošač hrane i za nas je pitanje da li ćemo tu potrošnju zadovoljavati samo uvozeći hranu ili ćemo nešto učiniti da dodatno iskoristimo neiskorišćene poljoprivredne površine u Crnoj Gori i proizvedemo dovoljno hrane i pospješimo izvoz. To je vrlo zanimljivo stranim investitorima, posebno iz ove zemlje – rekao je Đukanović

Politika

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

a

jamo vatni Goru – rekao je Đukanović, podsjećajući da je ministar obrazovanja UAE tokom ove godine bio u Crnoj Gori i da je dogovorena intenzivna razmjena na tom planu.

Naše uvjerenje je, dodao je Đukanović, da je unaprijeđeno obrazovanje u Crnoj Gori jedina održiva formula našeg ukupnog ekonomskog i demokratskog razvoja.

Iz kabineta predsjednika Crne Gore saopšteno je da je šeik Al Nahijan, u osvrtu na izazove i probleme u regionalnim i globalnim odnosima, posebno zahvalio na pozicijama i stavovima Crne Gore u borbi protiv terorizma. Naveli su da je Đukanović ocijenio da je formalno prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore najbolja potvrda povjerenja, poštovanja, solidarnosti i saradnje koje njeguju dvije zemlje.

– Crna Gora i Emirati su za deset godina izgradili veoma uzorne odnose prijateljstva, a redovni politički susreti pomažu boljem razumijevanju i predstavljanju interesa vanjske politike Crne Gore u zemljama Bliskog istoka i Zaliva. Njegujući iste vrijednosti mira i suživota, doprinosimo stabilnosti oba naša regiona kazao je Đukanović, saopšteno je iz kabineta.

Predsjednik je, kako se dodaje, naglasio da Crna Gora kao članica NATO izuzetno cijeni ulogu Emirata u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorizma i doprinos koji daju u saradnji sa Alijansom u okviru globalne koalicije.

– Predsjednik je izrazio zadovoljstvo iskustvom sa investitorima iz ove zemlje i potvrdio interes za njihovim daljim učešćem u ekonomskom razvoju Crne Gore. U

Al Maktum: Rado ćemo doprinijeti razvoju i atraktivnosti Crne Gore - Crna Gora ima odličan investicioni ambijent i rado ćemo doprinijeti njenom razvoju i jačanju atraktivnosti destinacije - kazao je šeik Mohamed bin Rašid Al Maktum, premijer i potpredsjednik UAE i vladar Dubaija, tokom razgovora sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem u Dubaiju.

Al Maktum je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, kazao da je Crna Gora bliski prijatelj Emirata i da postoje značajne šanse za intenzivniju saradnju.

Saopšteno je da je Đukanović zahvalio Al Maktumu za značajnu pažnju koju posvećuje Crnoj Gori i realizaciju važnih investicionih projekata koji doprinose ekonomskom razvoju zemlje. On je iskazao visoke ocjene za kvalitet odnosa

zasnovanih na saradnji i povjerenju.

- Predsjednik Đukanović upoznao je premijera Al Maktuma sa aktuelnim pozicijama Crne Gore, stabilne zemlje i društva koje se intenzivno modernizuje.

Posebno je istakao posvećenost dinamičnom ekonomskom razvoju i otvorenost za strane investicije, ne samo zbog finansijskog ulaganja, već zbog transfera znanja i podizanja nivoa kvaliteta turističke ponude.

Ukazao je na značaj još bolje saobraćajne povezanosti Crne Gore sa Emiratima i dalje drugim međunarodnim destinacijama. U tom smislu Dubai može biti recept za razvoj i povezanost sa svijetom - kazao je Đukanović, saopšteno je iz njegovog kabineta.

ĐUKANOVIĆ I AL MAKtUM: Dubai je recept za razvoj

tom kontekstu biće razmotreno organizovanje novog poslovnog foruma i zasijedanje komisije za ekonomsku saradnju – saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.

Oblasti u kojima je, kako se dodaje, prepoznat potencijal za dalju saradnju su proizvodnja hrane, infrastruktura i turizam. Đukanović je zahvalio za finansijsku podršku UAE za predstavljanje Crne Gore na Expo 2020, realizovanim aktivnostima u oblasti obrazovanja sa perspektivom dalje operacionalizacije dogovorenih programa.

Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati prošle godine proslavili su deceniju diplomatskih odnosa. Saradnja dvije zemlje na visokom je nivou, čemu doprinose uzajamne posjete državnih zvaničnika, ali Đukanovićeva jučerašnja posjeta prva je zvanična po-

sjeta crnogorskog predsjednika Emiratima. Emirati su, prema podacima Centralne banke, u prošloj godini bili najveći investitor u našoj državi, a najviše ulaganja bilo je u preduzeća i banke. Iz arapskih zemalja u posljednje četiri godine uloženo je više od 223,5 miliona eura a samo u prošloj godini oko 40 miliona eura. Najznačajnija investicija je Porto Montenegro, a među ostalim većim investicionim projektima su poslovni centar The Capital Plaza i Novi duvanski kombinat u Podgorici.

Vladarska porodica Abu Dabija zainteresovana je za Luku Bar, kao i za realizaciju projekata u oblasti turizma u Crnoj Gori. Dvije zemlje sarađuju u mnogim oblastima, među kojima nauke i novih tehnologija u obrazovanju.

Ivana KOPRIVICA

Prijedlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola u skupštinskoj proceduri

VIŠE OD PEt ODStO StANOVNIŠtVA USLOV ZA IStICANJE ZAStAVE: Skupština Crne Gore

Manjinski narod koji čini većinu u opštini isticaće i svoju zastavu

Nacionalni simboli ne smiju se isticati na zgradama i u prostorijama Skupštine (osim prostorija poslaničkih klubova), predsjednika Crne Gore, Vlade Crne Gore, ministarstava i drugih organa uprave, Ustavnog suda Crne Gore, sudova, Državnog tužilaštva, zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Vojske, Univerziteta Crne Gore, Centralne banke i Državne revizorske institucije – predviđeno je Prijedlogom

PODGORICA – U jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine većinsko stanovništvo prema rezultatima posljednjeg popisa, na zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova čiji je osnivač opština, odnosno država, stalno se vijori i zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice – previđeno je Prijedlogom zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, koji je u skupštinskoj proceduri.

Prijedlogom je propisano da se u službenim prostorijama organa lokalne samouprave i javnih ustanova čiji je osnivač opština, odnosno država, kao i u prostorijama namijenjenim za vjenčanje ističe „i zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice“. To pravo ne može se koristiti ako, prema rezultatima dva posljednja uzastopna popisa, pripadnici

 MILO ĐUKANOVIĆ I MOHAMED BIN ZAJED AL NAHIJAN: Učiniće sve da odnosi rastu

3

Zabranjena je upotreba nacionalnih simbola i prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova u organizaciji ovih državnih organa, kao i drugim skupovima na kojima se predstavlja Crna Gora

manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, ne čine većinsko stanovništvo.

Definisano je da se u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine više od pet odsto stanovništva, prema rezultatima posljednjeg popisa, na dan nacionalnog praznika tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, na zgradama organa lokalne samouprave ističe zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice. Ovo pravo ne može se koristiti ako na dva posljednja uzastopna popisa rezultati budu manji od pet odsto.

- Kada se nacionalni simboli upotrebljavaju, odnosno ističu uz državne simbole, državni simbol zauzima počasno mjesto – navodi se u obrazloženju Prijedloga.

Nacionalni simboli ne smiju se isticati na zgradama i u prostorijama Skupštine Crne Gore, osim prostorija poslaničkih klubova, predsjednika Crne Gore, Vlade Crne Gore, ministarstava i drugih organa uprave Ustavnog suda Crne Gore, sudova, Državnog tužilaštva, zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Vojske, Univerziteta Crne Gore, Centralne banke i Državne revizorske institucije – predviđeno je Prijedlogom.

Zabranjena je upotreba nacionalnih simbola i prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova u organizaciji ovih državnih organa, kao i drugim skupovima na kojima se predstavlja Crna Gora.

Propisano je da se himna ne smije izvoditi na način i u prilikama koje vrijeđaju ugled i



Prijedlogom je predviđeno da kazne za nepoštovanje nacionalnih simbola za pravna lica iznose od 500 do 20.000 eura, za preduzetnike od 150 do 6.000, a za fizička lica od 30 do 2.000 eura dostojanstvo Crne Gore. U tekstu i melodiji himne ne mogu se prilikom izvođenja vršiti izmjene. Propisano je da na grbu i zastavi nije dozvoljeno ništa ispravljati, dodavati ili mijenjati, ali uz prethodno odobrenje savjeta, grb i zastava mogu se upotrijebiti kao sastavni dio amblema, odnosno znakova udruženja.

Zakonom je propisana zabrana upotrebe grba i zastave kao znaka političke stranke, privrednog društva, ustanove i drugog pravnog lica ili organizacije. Propisana je zabrana upotrebe grba i zastave kao znaka političke stranke, privrednog drustva, ustanove i drugog pravnog lica ili organizacije. Grb i zastava ne mogu se upotrebljavati kao robni ili uslužni žig, uzorak ill model, niti kao bilo koji drugi znak za obilježavanje roba ili usluga. Zabranjuje se upotreba grba i zastave, ako su ogrebeni ili ako su zbog izgleda nepodobni za upotrebu.

Ako su oštećeni ili za upotrebu nepodobni, grb i zastava povlače se iz upotrebe.

Prijedlogom je predviđeno da kazne za nepoštovanje nacionalnih simbola za pravna lica iznose od 500 do 20.000 eura, za preduzetnike od 150 do 6.000, a za fizička lica od I. K. 30 do 2.000 eura.

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

INTERVJU: Dr Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsj PODGORICA – Bilo bi dobro kada bismo našli način da budžet za narednu godinu, koji je koncipiran na 2,575 milijardi eura, smanjimo do pet odsto, odnosno oko 130 miliona. Mislim da ima prostora i da za to još nije kasno, kazao je za Pobjedu dr Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.

– Svako može malo da uštedi – u porodici, preduzeću, onda možemo i u državi. To bi bilo dovoljno da se podmire kamate koje su koncipirane na 104 miliona. Ne treba linearno da smanjujemo, jer možda neko ima prostora da uštedi tri, a neko sedam odsto, negdje se možda i ne može uštedjeti. Ali bi dublja strukturna analiza pokazala da pojedine budžetske jedinice imaju prostora za smanjenje izdataka. Zarade u državnoj administraciji su preko 500 miliona, što je mnogo. Mi imamo preskupu državu za našu privredu. Moramo da shvatimo da smo na 47 odsto prosjeka BDP po stanovniku EU i moramo da malo smanjimo broj činovnika, na čemu se radi.

Nije to dovoljno brzo jer mi ne možemo sa ovom privredom i parametrima koje imamo da podnesemo tako skupu državu.

Nema te vlade koja može ,,isisati vodu iz suve drenovine“ uz vraćanje duga, deficit fondova, toliku administraciju. Sve to znači da moramo da štedimo i smanjujemo administraciju i potrošnju određenih budžetskih jedinica – kaže Mihailović.

POBJEDA: Budžet za narednu godinu veći je od ovogodišnjeg za 200 do 300 miliona.

Smatrate li da je on realna projekcija Vlade?

MIHAILOVIĆ: Prije svega, treba vidjeti okolnosti u kojima se donosi budžet uključujući posebno narednu godinu. Prije svega, crnogorska ekonomija je dinamična, rastuća sa značajnim stopama rasta u 2017, prošle i tekućoj godini. Važno je da je projektovana relativno viso-

Ima prost da bud smanjimo pet od Još nije kasno da preispitamo ima li prostora za smanjenje rashoda do pet odsto. Ne treba linearno smanjivati, ali bi dublja strukturna analiza pokazala da pojedine budžetske jedinice imaju prostora za smanjenje izdataka ka stopa rasta od 3,4 odsto, u odnosu na međunarodna kretanja.

Budžet polazi od nekih širih karakteristika a ne samo ekonomije - da se održi finansijska i fiskalna stabilnost koja je bila veoma izražajna u ovoj godini.

Vjerujem da će se sa tim nastaviti i iduće godine, jer je inflacija na godišnjem nivou mjerena potrošačkim cijenama oko 0,5 odsto, što znači da su cijene sta-

bilne, da su se plate primale redovno u javnom sektoru i penzije, što je karakteristika finansijski odgovorne države.

Smanjenje budžetskog deficita vjerujem da će se nastaviti u idućoj...

Lakoj realizaciji budžeta ima, međutim, barijera - visoko konstituisana potrošnja pojedinih budžetskih jedinica, visok deficit nekih drugih - kad se uzmu u obzir njihove realne potrebe i

Sa posljednje sjednice crnogorske Vlade

njihovi izvorni prihodi, prije svega mislim na Fond zdravstva i PIO posebno kad se zna da su smanjeni doprinosi na zdravstvo. Lijepo zvuči kad se neki doprinos smanji, ali mora da se zna da Vlada ako nekome da, nekome mora uzeti.

Izražena je potreba i za dalje visokim kapitalnim budžetom.

Istina nešto manje nego tekuće godine, ali je to i dalje visoka stavka. Postoji potreba za pametnim razduživanjem - da se dospjeli dugovi otplaćuju kroz restrukturiranje pod povoljnijim kamatnim stopama uz duži period. Radi se o preko 500 miliona eura, kamate su planirane na 104 miliona... Dobro je što Crna Gora ima povoljniji kreditni rejting nego prethodnih godina.

POBJEDA: Što je važno da se radi, koji potezi da se vuku u takvoj situaciji?

MIHAILOVIĆ: Važno je da se iz tekućih prihoda finansiraju tekući rashodi što se u posljednje vrijeme poštuje. To znači da se Vlada ne zadužuje za tekuću potrošnju, što je dobro i

Za Montenegro erlajnz 21 milio POBJEDA: Kako komentarišete to što je budžetom za narednu godinu predviđeno 21 milion eura za sanaciju Montenegro erlajnza?

MIHAILOVIĆ: Za probleme koje ima MA to nije velika cifra. Čak ta stavka nije velika ni u odnosu na budžet opredijeljen nekim potrošačkim jedinicama. Ali je pitanje šta se rješava sa 21 milion. Smatram da je Vlada prosto prinuđena da to uradi da bi

to mora biti i princip u budućnosti. Takođe je važno da Vlada vodi aktivnu ekonomsku politiku koja daje rezultate kroz visoke stope rasta, važno je i da je u posljednjih godinudvije snažno ojačana finansijska i fiskalna stabilnost - snažan porast prihoda i značajno angažovanje Poreske uprave.

Mora se ozbiljno smanjiti i siva ekonomija koja je značajna stavka BDP. Uvesti je u legalne tokove, ali na realan način, da svako plati porez po ekonomskoj moći.

Generalno gledano, povoljna je situacija u kojoj se budžet donosi uz dosta ograničenja.

Svaki budžet je lako kritikovati, ali je pitanje realnosti kritike i šta donosi, prije svega sa aspekta funkcionisanja budžet-

funkcionisala kompanija dok ne nađe dugoročno rješenje.

Mora se ozbiljno sjesti i vidjeti – šta ako i koje je rješenje dugoročno. Pri tom ne zaboravljajući opasnost da konkurencija u slučaju privatizacije može da ga proguta, a i naše turističke kapacitete. Sve opcije se moraju staviti u igru.

Svako rješenje za MA biće bolno za državu. Svi koji kažu da treba



Neki koji opslužuju kabinete imaju visoke koeficijente. Moramo da preispitamo odnose u raspodjeli i da ih dovedemo u normalne relacije skih jedinica. Vjerujem da je Ministarstvo finansija prilikom koncipiranja budžeta pošlo od realnog sagledavanja prihodne strane i „pokrivanja koliko je pokrivač dug“. Prilično su uravnoteženi tekući izdaci sa tekućim primicima, što

U Beogradu predstavljen regionalni vodovodni sistem Crnogorskog primorja

Projekat koji je promijenio Crnu Goru PODGORICA - Savjetnik u Regionalnom vodovodu Milan Janović je, na međunarodnom naučno-stručnom skupu u okviru Sajma voda u Beogradu, prezentovao regionalni vodovodni sistem Crnogorskog primorja kao primjer uspješno realizovane investicije Vlade Crne Gore, koja je u veoma kratkom roku pokazala svoju punu opravdanost i u potpunosti promijenila sliku o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji.

Kako je saopšteno iz Regionalnog vodovoda, prezentacija je izazvala veliko interesovanje stručne i naučne javnosti, naročito ako se ima u vidu da je ovaj projekat imao dug istorijat od početka 1975. godine kao i da je pored crnogorske, praktično cjelokupna struka nekadašnje Jugoslavije, u većoj ili manjoj mjeri, učestvovala u planiranju i realizaciji ovog projekta.

- Tradicionalni skup u Beogradu je bio prilika da se prikaže uspješnost projekta Regional-

nog vodovoda koji je postao osnovni preduslov kvalitetnijeg života lokalnog stanovništva i sve većeg broja turista, ali i generator razvoja turizma kao i cjelokupne ekonomije Crnogorskog primorja, imajući u vidu da posljednjih godina direkt n e s t ra n e i nve s t i c i j e u prestižne turističke projekte iznose preko 2,5 milijarde eura, što stvara nova radna mjesta i pozicionira Crnu Goru kao prestižnu turističku destinaciju na globalnom nivou – kazao je Ja-

nović.

On je dodao da je na sajmu istaknut i širi značaj ovog projekta za čitav region, s obzirom na činjenicu da je u ovom trenutku područje Crnogorskog primorja veliko gradilište, na kojem su angažovani ne samo crnogorski stručnjaci i operativa, već i veliki broj zaposlenih i preduzeća iz regiona.

- Time realizacija projekta Regionalnog vodovoda dobija i širi, regionalni, značaj apsolutno u skladu sa sloganom „Projekat

Izvorište Bolje sestre

koji je promijenio Crnu Goru“ - ističe Janović.

Dodao je da je skupu prisustvovao značajan broj predstavnika međunarodnih udruženja koja se bave vodosnabdijevanjem, kao i predstavnika preduzeća

sa kojima Regionalni vodovod ima uspješnu saradnju, pa je ovo bila prilika za uspostavljanje nove i jačanje postojećeg nivoa profesionalne saradnje na planu unapređenja poslovanja.

R. P.

Ekonomija

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

tora džet o do dsto

on nije puno ugasiti MA moraju da svate da postoji štap i šargarepa ili da batina ima dva kraja. Ne smijemo zaboravit da je ova kompanija odigrala veoma značajnu ulogu ekonomsku, ali i neekonomsku za državu. Snažno je doprinio razvoju turizma. Sada je u izuzetnim problemima, funansijske i druge prirode, koji su nastajali godinama, a kompanija ne može da ih riješi jer su oni prevazišli njenu snagu.

je izuzetno važno.

Ali ne zaboravimo da mi, narodski rečeno, imamo mnogo grla a malo ruku. Visoko je konstituisana fiksna potrošnja.

Izvori mogu približno da podmire potrošnju, ali imamo i neke varijabilne komponente u prihodnoj i rashodnoj strani. To je objektivna stvar. Treba realno gledati jer lako je reći smanjite budžet za 10, 15 ili 20 odsto - 200, 300 ili 500 miliona, ali šta ćete učiniti sa onima kojima smanjite, kako bi funkcionisale institucije i na kraju država.

Bilo bi lijepo da je budžet više razvojni, a sa manjom tekućom potrošnjom, ali je to teško izvesti.

POBJEDA: Budžetom je predviđeno i povećanje plata prosvjeti i zdravstvu po de-

vet odsto, ukida se krizni porez. Iz opozicije smatraju da je trebalo povećati i druge plate u javnom sektoru, dodatno smanjiti opterećenje rada, smanjiti akcize na gorivo... Vlada za sada to ne planira. Ima li, po Vašem mišljenju, prostora za neki od zahtjeva?

MIHAILOVIĆ: I ranije je trebalo povećati plate prosvjeti i zdravstvu jer su nekoliko godina niske. To povećanje nije neka značajna stavka u budžetu, a u pitanju su izuzetno vitalne društvene funkcije. Ne smijemo dozvoliti da nam ljekari odlaze, a odlaze. Moramo motivisati sve ljude u prosvjeti – od vrtića do univerziteta. Došlo je do ozbiljnog narušavanja relacija u raspodjeli između jednog nivoa državne administracije i zaposlenih na univerzitetu. Plata redovnog profesora univerziteta je 700 i nešto eura. Nekada je plata redovnog profesora i ministra i poslanika bila ista. Sada tu postoji ozbiljna razlika. Neki koji opslužuju kabinete imaju visoke koeficijente. Mi moramo da preispitamo odnose u raspodjeli i da ih dovedemo u normalne relacije.

Ima tu jedan problem - čim je napravljen dogovor o povećanju u prosvjeti i zdravstvu, onda su se povećali apetiti, pominje se cifra od 30 odsto. Sad se traži povećanje plata i u državnoj administraciji. Čim otvorite jedan ventil, odmah se otvaraju i mnogi drugi.

Svako ko zagovara tezu da se smanjuju doprinosi, akcize, porezi, protiv čega nemam ništa, mora da ponudi odgovor odakle će da se nadoknade ta sredstva. Najnoviji primjer je smanjenje doprinosa za zdravstvo, nakon čega su izdaci iz budžeta znatno veći. Da se pogrešno ne razumijemo, nijesam da se stanje „zakuje“ već da se radi postepeno, uz prethodne sveobuhvatne analize.

Moram da kažem i da se mi ponašamo tako da nam je milion eura mali. Nama milion treba da bude srazmjerno veći onoliko koliko smo mi manji u odnosu na veliku zemlju. Kad se tome doda stanje u privredi, socijalna opterećenja... Moramo shvatiti da je veliki i euro, a ne milion.

POBJEDA: Uporno se traže dodatna smanjenja opterećenja rada. Ima li u ovoj situaciji prostora za to?

MIHAILOVIĆ: Podržavam pristup koji je javno saopštio ministar finansija Darko Radunović da se do sredine naredne godine napravi analiza i vidi kakve će to dati efekte. Da nam se ne desi da „živimo u oblacima“. Moramo biti s obje noge na zemlji.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

Zaključen spor Zlatibor gradnje u stečaju i Glavnog grada

Presuda idućeg mjeseca PODGORICA – Sudija Faruk Mušović je zaključio spor koji se vodio po tužbi kompanije Zlatibor gradnja u stečaju protiv Glavnog grada i Agencije za razvoj i izgradnju Podgorice i presudu najavio za sredinu idućeg mjeseca.

Sporazumom od prije deset godina Zlatibor gradnja predala je u svojinu 950 kvadrata zemljišta gradu, a posebnim sporazumom sa Agencijom trebalo je da iznos od 209,2 hiljade eura kompenzuje za komunalno opremanje zemljišta za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa na Draču. Kako sporazum nije realizovan, stečajna uprava traži da im se ovaj iznos nadoknadi ili da im se zemljište, ukoliko nije privedeno namjeni, vrati.

Svjedočeći, tadašnji vlasnik i izvršni direktor Zlatibor gradnje Saša Ćosović je pojasnio da je riječ o zemljištu koje su, nakon kupovine od fizičkih lica, prodali Glavnom gradu radi izgradnje infrastrukture, a koje se nalazilo oko drugog objekta koji je ova firma radila na Zabjelu te da je taj iznos trebalo da bude kompenzovan za komunalije za drugi objekat. Kazao je da su to uradili na prijedlog tadašnjeg direktora Agencije Vladana Vučelića, koji je kazao da grad u tom trenutku nije u mogućnosti da od fizičkih lica otkupi to zemljište te da bi proces ubrzalo ako bi oni to uradili.

Kaže da nijesu bili zadovoljni uslovima iz sporazuma, jer je iznos bio gotovo za trećinu manji od onoga koji su dali za kupovinu zemljišta, a grad nije imao namjeru da im taj novac uplati, već da ga kompenzuje za komunalije, objasnio je Ćosović. U razgovoru sa drugim investitorima kaže da je dobio uvjeravanja da su oni isto postupali sa Glavnim gradom te da nije bilo problema prilikom kompenzovanja za vrijednost

Zgrada Zlatibor gradnje na Draču

komunalija.

-Tada smo smatrali da sa ovim sporazumom imamo ček na sumu 209,2 hiljada eura kako to stoji u sporazumu i to kod Glavnog grada Podgorice za plaćanje budućih komunalija za bilo koji objekat – kazao je Ćosović.

Ipak, ovakva praksa grada je, kako tvrdi Ćosović, prestala nekoliko mjeseci prije nego su im se obratili da potpišu aneks kojim bi precizirali kompenzaciju za komunalije za zgradu na Draču. To je, kako navodi, između ostalog, i odvelo ovu firmu u stečaj sredinom prošle godine.

Na pitanje zastupnika grada zašto nije pristupio realizaciji sporazuma 2014. godine kada je objekat uknjižen u katastru, imajući u vidu da je tada imao projekat na osnovu kog su komunalije mogle biti obračunate, Ćosović je kazao da su po

tada važećem zakonu imali pravo da neposredno prije dobijanja upotrebne dozvole izmire obaveze za komunalije.

On je dodao da do otvaranja stečaja zgrada nije bila završena, ali da su u to vrijeme prodavali stanove. Zastupnik grada je naveo da Ćosovićev iskaz da zgrada nije bila izgrađena ni useljena do uvođenja stečaja, demantuje podatak sa sajta Centralnog registra privrednih subjekata da je stečaj uveden u julu 2018. godine.

Tokom postupka su iz Glavnog grada tvrdili da se oni nijesu obavezali da Zlatibor gradnji isplate ovaj novac te da ne mogu biti odgovorni za propuste ove firme imajući u vidu da nije postupila u skladu sa sporazumom i potpisala ugovor sa Agencijom. Time, smatraju, ne mogu biti pasivno legitimisani u ovom sporu.



Tadašnji vlasnik Saša Ćosović je pojasnio da je riječ o zemljištu koje su prodali Glavnom gradu radi izgradnje infrastrukture, a koje se nalazilo oko drugog objekta koji je ova firma radila na Zabjelu te da je taj iznos trebalo da bude kompenzovan za komunalije za drugi objekat

Isto tvrde i iz Agencije, ukazujući da zemljište nije prenijeto na njih, a kako navode, od 2003. godine nemaju nadležnosti u pravnom poslovima u vezi građevinskog zemljišta. Dodaju da nije moguće reAlizovati sporazum na način da se dug Glavnog grada kompenzuje, jer je Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz 2011. godine ova nadležnost prenijeta isključivo Glavnom gradu. Napominju i da je sam tužilac svojim nečinjenjem doprinio ovakvoj situaciji jer nije dostavio revidirani idejni projekat koji je uslov za zaključenje ugovora o komunalnom opremanju zemljišta.

Sporazum je potpisan u decembru 2009. godine u cilju izgradnje saobraćajnica, trotoara i parkinga u skladu sa DUP-om Zabjelo i utvrđena cijena od 220 eura po kvadratu. Njime je predviđeno da se naknada od 209,2 hiljade eura reguliše posebnim ugovorom sa Agencijom za izgradnju i razvoj Podgorice, čime se, kako stoji u sporazumu, Zlatibor gradnja odrekla bilo kakvih potraživanja prema Glavnom gradu.

M.Lk.

Preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore

Iz zemlje otišlo 325 miliona eura PODGORICA - Ukupan priliv stranih direktnih investicija u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 591,7 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 325 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke.

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 266,7 miliona eura, što je 22,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

- Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je otprilike na istom nivou kao prethodne godine, što je rezultat smanjenja priliva po osnovu vlasničkih ulaganja, koji je kompenzovan povećanjem priliva po osnovu interkompanijskog duga - navodi se u Biltenu.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo

Kursna lista

jednik Saveza ekonomista

5

odlilo 78,2 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 246,8 miliona.

Priliv stranih direktnih inve-

sticija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 335,9 miliona eura, što čini 56,8 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 129,7 miliona eura, a u

preduzeća i banke 206,2 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 235 miliona eura ili 39,7 odR. P. sto ukupnog.

USD

1.10910

GBP

0.85548

AUD

1.62820

JPY

120.46000

CHF

1.09980

CAD

1.47590

6

Hronika/Društvo

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ kažnjena JPU „Đina Vrbica“

Zaposlili osobu bez adekvatne stručne spreme PODGORICA - U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ ove sedmice je evidentirano 20 prijava, na osnovu kojih je izrečena jedna novčana kazna, čiji iznos nije naveden.

Kazna je izrečena Javnoj predškolskoj ustanovi „Đina Vrbica“ iz Podgorice zbog nezakonitog zapošljavanja osobe bez adekvatne stručne spreme. U odgovoru na prijavu nije naveden iznos kazne.

Inspektori su Univerzitetu Mediteran u Podgorici, kafe-šopu ,,Jančić“ iz Herceg Novog i benzinskoj pumpi Eko na Cetinju naložili otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, dok je kontrolom prodavnice ,,Kovači“ u Bijelom Polju ustanovljeno da zaposlenima nijesu uručene fotokopije prijava na socijalno osiguranje.

Prijava protiv Virt Tehnicsa iz

Budve proslijeđena je Poreskoj upravi, dok se u slučaju podgoričkog MSP Pharma inspekcija oglasila nenadležnom.

Kontrolom picerija ,,Torzo“ u Podgorici zdravstveno-sanitarna inspekcija je zatekla zaposlenog bez sanitarne knjižice i obaveznog zdravstvenog pregleda.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole pekare ,,Laki 2“, kafića ,,Per Amići“ i turističke agencije ,,Inrut“ iz Podgorice, pekare/poslastičarnice ,,Battisuore“ iz Kotora, Osnovne škole ,,Mrkojevići“ i frizerskog salona u Baru, vjetrenjače Možura, ugostiteljskog objekta ,,Stadion“ u Tivtu, beranskog hotela ,,Berane“ i NN osoba iz Ulcinja i Herceg Novog.

Kampanju ,,Budi odgovoran“ krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo fi-

NOVI DETALJI: Miloš Kulić ispričao kako je postao 56 kilograma kokaina školskim brodom „Jadran“

nansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave (PU) na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

R. P.

Predstavnici EK zadovoljni sprovođenjem IPARD programa u Crnoj Gori PRETRESIMA PRONAĐENA POŠILJKA VRIJEDNOSTI VIŠE OD PET MILIONA: Sa uviđaja na brodu ,,Jadran“

Dogodine počinje novi IPARD projekat za podršku poljoprivrednicima

Pohvale za rad poljoprivrednika PODGORICA - Predstavnici Evropske komisije za oblast poljoprivrede pohvalili su sprovođenje IPARD programa u Crnoj Gori, kroz koji poljoprivredni proizvođači i prerađivači unapređuju svoju proizvodnju koristeći bespovratnu podršku investicija koje su obezbijedili Evropska unija i Vlada Crne Gore, naglasili su iz Ministarstva

poljoprivrede i ruralnog razvoja.

- U cilju monitoringa i evaluacije tog programa podrške protekle sedmice u Podgorici je održan peti po redu sastanak IPARD Odbora za nadgledanje, tijela u kome su predstavnici institucija uključenih u sam proces sprovođenja IPARD II programa u Crnoj Gori, predstavnici poljoprivrednih proi-

zvođača, odnosno udruženja iz različitih sektora poljoprivredne proizvodnje, kao i predstavnici civilnog sektora - poručili su iz Ministarstva.

Kako su naglasili, predstavnici EK istakli su značajan napredak u ostvarivanju planiranih rezultata, pohvalili su uloženi trud i rad crnogorskih poljoprivrednika i institucija uključenih u proces implementacije.

Ocijenjeno je i da će intenziviranjem aktivnosti u okviru tog programa u narednom periodu biti stvorene pretpostavke da se obezbijede nova sredstva podrške EU crnogorskim poljoprivrednicima kroz naredni IPARD III program.

- Planirano je da izradu pomenutog IPARD III programa, Crna Gora započne u narednoj godini. Crna Gora već dvije godine sprovodi IPARD program kroz dvije mjere podrške, za investicije u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i investicije u preradu. Za projekte unapređenja svoje proizvodnje proizvođači dobijaju značajnu bespovratnu podršku, u iznosu od 50 do 70 odsto investicija - objasnili su iz Ministarstva. Đ. Ć.

Gradnja Porto Budve gotova do prvog juna 2021. godine PODGORICA - Investicija u nekretnine u izgradnji, mogućnosti pasivnog dohotka i povraćaja investicije u roku od pet do sedam godina neke su od pogodnosti pri kupovini nekretnine u objektu Porto Budva – saopštila je menadžerka prodaje ovog objekta Ana Golubović.

- Riječ je o broj jedan investicionom projektu u Crnoj Gori i to iz više razloga. Zbog same lokacije objekta, kompleks se gradi u samom centru Budve, na prvoj liniji, samo 100 metara od Starog grada sa izlaskom na glavnu Mediteransku ulicu i šetalište. Takođe, naš tim se bavi kompletnim opremanjem apartmana pod brendom hotela od pet zvjezdica, kao i sastavljanjem finansijskih izvještaja za naše klijente, čiji se apartmani i poslovni prostori izdaju. U sklopu hotela planiran je najveći spa centar u gradu od 3.500 kvadrata sa otvorenim i zatvorenim bazenom, najveći šoping centar od 8.000 kvadra-

3D prikaz budućeg objekta

Od 300 apartmana slobodno samo 19 ta na dva sprata sa prodavnicama poznatih brendova, kongresnom salom, restoranima, kafićima i dvoetažnim parkingom sa 400 garažnih mjesta - ističe Golubović.

Ona dodaje i da je izvedeno oko 60 odsto radova, te da će ova investicija, vrijedna 80 miliona

eura, biti završena do prvog juna 2021. godine.

- Zbog velikog interesovanja i mogućnosti povrata investicije za samo pet godina, na današnji dan u kompleksu od 300 apartmana slobodno je samo 19, a od 50 poslovnih prostora samo 20 Đ. Ć.

– dodala je ona.

Stariji vodnik otk transport droge d 800 eura po kilo Kulić je u istrazi ispričao detalje susreta sa Nikšićaninom Dejanom Rovčaninom i srpskim državljaninom Vladimirom Račićem i kako su dogovorili isporuku kokaina, te i da je podoficir Duško Radenović bio upoznat sa njihovim planovima i prihvatio da učestvuje u krijumčarenju droge PODGORICA – Stariji vodnik Miloš Kulić, kojem je dodijeljen status svjedoka saradnika, priznao je da je bio dio kriminalne grupe na čijem su čelu bili Nikšićanin Dejan Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić te i da je sa njim dogovorio da za svaki kilogram kokaina koji bude isporučen sa školskog broda „Jadran“ u Istanbul i svaki kilogram heroina koji bude prokrijumčaren u povratku isplate po 800 eura.

Grupa je planirala da u aprilu školskim brodom „Jadran“ u Tursku prošvercuje 56 kilograma kokaina, koji je trebalo da bude „plaćen“ istom ili većom količinom heroina.

Te planove 19. aprila osujetili su crnogorski istražitelji kada su pretresli brod „Jadran“ i pronašli 56 kilograma kokaina, čija vrijednost prelazi više od pet miliona eura, dva pištolja i 56 komada municije. Lisice su odmah stavljene podoficiru Dušku Radenoviću, Tivćaninu Radomiru Osmajiću i nakon nepuna tri mjeseca uhapšen je i Vojin Stupar. Poslije višemjesečne istrage Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužni akt u kojem su Račić i Rovčanin označeni kao organizatori, Radenović, Stupar i Osmajić

članovi te grupe. O zakonitosti optužnice odlučuje vijeće Višeg suda.

Kulić je u istrazi ispričao detalje susreta sa Rovčaninom i Račićem i kako su dogovorili isporuku kokaina, te i da je Radenović bio upozat sa detaljima i prihvatio da učestvuje u krijumčarenju droge. Svjedok saradnik, kako je naveo u iskazu, dogovorio je da sa Radenovićem dijeli novac, saopštivši mu da je cijena 800 eura po prošvercovanom kilogramu droge.

SUSRETI

On je naveo da je krajem februara ili početkom marta 2019. godine slučajno u Nikšiću sreo Dejana Rovčanina, za kojeg je rekao da ga poznaje od ranije te i da zna da je „povezan sa kriminalnim strukturama“. Prilikom susreta Kulić ga je upitao „da li ima neki posao da se odradi“, kazavši mu da brodom putuje za Pirej i Istanbul na što mu je Rovčanin rekao da će mu se javiti za nekoliko dana. Stariji vodnik otkrio je i da sa Rovčaninom nije komunicirao telefonom, već su na sastancima dogovorili vrijeme i mjesto ponovnog susreta. I drugi susret je bio u Nikšiću ispred jednog lokala i tada je Rovčanin ponudio Kuliću da preveze kokain za Tursku i

ponovno „okupljanje“ zakazali su u Tivtu. Tada je precizirano i da iz Istanbula treba da se dopremi heroin.

Trećem sastanku u Tivtu prisustvovao je Račić kojeg je Kulić, prema vlastitim kazivanju, poznavao ranije jer su prije deset godina radili kao obezbjeđenje u jednom ugostiteljskom objektu. Tada su Kulić, Rovčanin i Račić dogovorili cijenu transporta droga od 800 eura po kilogramu.

ŠIFRA „BARABA“

Novi sastanak dogovoren je za osam dana u Podgorici kada je Kuliću predat kriptovani telefon i uputstvo kako da ga korsiti. Telefon je, prema sopstvenom priznanju, sakrio u jednom wc-u na brodu. Objasnio je da su u imeniku telefona Račić i Rovčanin bili upisani pod imenima „Toro“ i „Bogner“, a da je šifra za korišćenje telefona bila „Baraba“.

Tada je dogovoreno da komunikacija ubuduće bude samo kriptovanim telefonom. Predočio im je i da brodom može prebaciti 50 kilograma droge, sugerišući im da je prethodno upakuju u ruksake. Samo nakon nekoliko dana jedan od organizatora grupe saopštio mu je da će za transport biti pripremljeno oko 55 kilograma kokaina, a potom je dva da-

Hronika

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Preuzimanje kokaina Specijalno tužilaštvo osnovano sumnja i da su Osmajić i Kulić tokom 2018. pa do 19. aprila, u više navrata preuzimali kokain u manjim količinama. Osmajić se tereti da je između 100 i 200 grama droge u plastičnim kesama predavao Kuliću radi skrivanja. On je iskoristio položaj profesionalnog vojnog lica, nabavio je ključeve od vojnog objekta Opatovo i u jednoj od prostorija sakrio je. Čuvao je sve do momenta dok je Osmajić nije zatražio radi dalje prodaje. Svjedok saradnik je priznao i ove navode istražitelja.

U objektu Opatovo pronađeno je oko 150 grama kokaina i pištolj.

 krio da je za

dogovorio ogramu na kasnije uslijedio zahtjev i da budu dva pištolja i municija, na što je Kulić rekao da „nema problema“.

On je objasnio i kako je obavljeno preuzimanje droge navodeći da mu je u tome pomogao Radenović koji je za taj posao pozajmio auto. Drogu koju je dovezla nepoznata osoba „golfom 7“ bez registarskih tablica njih dvojica su preuzeli na parkingu ispred jednog tivatskog lokala. Kokain spakovan u rance dovezli su do školskog broda ,,Jadran“ i Radenović je, kako se osnovano sumnja, drogu smjestio u spavaonu broda, ispod svog kreveta a dio u vojničke ormariće. Kulić je rekao da Osmajić nije bio upoznat za unos droge na brod ,,Jadran“.

ZADUŽENJA

Radenović, Osmajić i Stupar osnovano su sumnjivi da su postali članovi kriminalne organizacije koju su tokom 2018.

godine u Crnoj Gori, Turskoj i drugim državama organizovali Račić i Rovčanin. Svi članovi, prema navodima Tužilaštva, imali su unaprijed određene zadatke i ulogu. Organizatori su, kako se osnovano tvrdi, davali uputstva, obezbjeđivali novac i vozila za izvršenje krivičnih djela, kriptovane telefone, oružje, drogu, municiju... Tužilaštvo smatra da je Radenovićeva uloga bila da postupa po naredbi i uputstvima članova kriminalne organizacije, preuzima kokain i unosi ga na školski brod ,,Jadran“, te i da g nakon uplovljavanja u luke Turske preda drugim članovima kriminlane organizacije i od njih preuzima istu količinu heroina. Osmajić se tereti da je preuzimao kokain radi dalje prodaje na teritoriji Tivta, pakovao ga u aluminijske folije i predavao ga na čuvanje članovima kriminalne organizacije.

Stupar je, prema tvrdnjama

Grupa je planirala da u aprilu školskim brodom „Jadran“ u Tursku prošvercuje 56 kilograma kokaina, koji je trebalo da bude „plaćen“ istom ili većom količinom heroina

istražitelja, postupao po naredbi organizatora – obezbjeđivao i čuvao vatreno oružje i municiju, pripremao i pakovao kokain u rance. Osmajić, Radenović i Stupar su u pritvoru, dok su za Račićem i Rovčaninom raspisane crvene potjernice. Rovčanin i Račić imaju dosje i osuđivani su zbog šverca droge. Račić slovi za jednog od najbližih saradnika Darka Šarića, kojeg su srpske vlasti osudile na 15 godina zatvora zbog šverca kokaina.

Rovčanin je hapšen 2012. godine u akciji „Zelena milja“.

Njega terete da je bio dio grupe koja se bavila krijumčarenjem 140 kilograma skanka na međunarodnom nivou. Prvostepenom presudom osuđen je na šest godina i 10 mjeseci zatvora zbog šverca droge u međunarodnim razmjerama.

Apelacioni sud mu je smanjio kaznu na pet godina i četiri mjeseca.

M. Ž.

Ronioci izvadili tijelo žene iz Morače

Nastavlja se potraga za još jednom osobom PODGORICA - Ronioci Regionalnog ronilačkog centra iz Bijele izvukli su juče iz Morače, kod Vukovačkog mosta, tijelo ženske osobe.

Kako je Pobjedi saopštio Danilo Mijajlović, ronioci su tijelo izvukli juče oko 12 sati. On je kazao i da će ronioci Regionalnog centra iz Bi-

Ronioci izvukli tijelo kod Vukovačkog mosta

U Trebinju uhapšen crnogorski državljanin zbog šverca narkotika

U rezervoaru krio 100 kg droge TREBINJE – Crnogorski državljanin uhapšen je juče na području Trebinja nakon što je kod njega pronađeno oko 100 kilograma droge, saop-

šteno je iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

- Policijski službenici SIPA su u Trebinju, u saradnji sa policijskim službenicima Granič-

ne policije BiH i službenicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, realizovali operativnu akciju kodnog naziva ,,A1“, i pronašli oko 100 kilograma droge - navedeno je u saopštenju SIPA. Kako je precizirano, tokom akcije pretreseno je teretno vozilo, kojim je upravljao državljanin Crne Gore, u kojem je pronađeno 100 vrećica u kojima se nalazio kanabis težine oko 100 kilograma.

- Pored toga, privremeno je oduzet mobilni telefon sa sim karticom, teretno vozilo na kojem je bio ugrađen prepravljeni rezervoar u kojem je otkrivena droga i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem krivičnom postupku - precizirano je u saopštenju SIPA. Vozač je uhapšen zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo ,,organizovani kriminal“ i ,,neovlašteni promet opojnim drogama“.

C.H.

Zaplijenjena droga u Trebinju

Akcija Uprave carina

Oduzeta roba od 900 eura PODGORICA -Carinici su juče oduzeli na Dračenovcu robu od 900 eura i izdali jedan prekršajni nalog.

Kako je saopštila Uprava carina, na ulasku u Crnu Goru kontrolom teretnog vozila crnogorskih registarskih oznaka, pronašli su neprijavljene zavjesevenecijanere, čija je vrijednost 900 eura.

Neprijavljena roba je oduzeta.

C.H.

TERETI SE DA JE BIO ZADUŽEN ZA SKRIVANJE KOKAINA: Privođenje Radenovića

jele danas nastaviti potragu za još jednom osobom, koja se vodi kao nestala.

Prema nezvaničnim saznanjima, nadležne službe su u subotu veče kod Vranjine izvadile kombi iz Morače, a ronioci tragaju za osobom koja je upravljala vozilom.

Istraga je u toku.

M. L. Regionalni Ronilački centaR BiJela

dio grupe koja je pokušala da prošvercuje

7

Rasvijetljeno razbojništvo u Bijelom Polju

Maskirani razbojnici iz kuće ukrali 2.000 eura BIJELO POLJE - Policija je u subotu uhapsila Z. V. (34) iz Mojkovca zbog sumnje da je sa još dvije osobe, koje su u bjekstvu, upao u kućuB. S. (40) iz Bijelog Polja, nanijevši mu povrede.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni su B. S. iz kuće ukrali 2.200 eura.

Sumnja se da su u kuću ušli tako što su polomili prozor i maskirani prijeteći nožem i sa dva pištolja nanijeli povrede B. S. - Z. V. je, sumnja se, B. S. zadao više udaraca u predjelu glave i tijela, dok ga je jedan osum-

njičeni udario pištoljem u predjelu glave, nakon čega su mu, kako se sumnja, ukrali oko 2.200 eura. Treći osumnjičeni je prilikom izlaska iz kuće ispalio jedan hitac iz pištolja u za sada nepoznatom pravcu – saopštili su iz policije.

Z. V. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

Kod njega su pronađeni predmeti za koje se sumnja da su korišćeni prilikom izvršenja krivičnog djela i oni će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru.

M. L.

8

Društvo

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Humani papiloma virus uzročnik gotovo svih slučajeva grlića materice u Crnoj Gori PODGORICA – Humani papiloma virus je uzročnik gotovo svih slučajeva raka grlića materice u Crnoj Gori i odgovoran je za značajnu frakciju drugih karcinoma anogenitalne regije, glave i vrata. Istovremeno, kako upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje, podaci ukazuju da je stopa novootkrivenih slučajeva karcinoma grlića u Crnoj Gori znatno viša od stope u Jugoistočnoj Evropi i svijetu što ukazuje na neophodnost sprovođenja hitnih preventivnih mjera kako primarne (vakcinacija) tako i sekundarne prevencije (skrining).

Iz Ministarstva zdravlja je ranije najavljeno da će vakcina protiv Humanog papiloma virusa (HPV) u kalendar imunizacije biti uvedena do kraja godine i ponuđena kao preporučena djevojčicama od devet do 11 godina. Ova vakcina, kako su objasnili, služi za sprečavanje infekcije HPV virusom (vakcina protiv humanog papiloma virusa 9-valentna, za tipove 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52, 58), koji je jedan od uzročnika karcinoma cerviksa, vulve, vagine i genitalnih kondiloma (Condyloma acuminata) uzrokovanih određenim tipovima HPV-a.

Iz Instituta upozoravaju da je karcinom grlića uterusa peti malignitet po učestalosti kod crnogorskih žena (iza karcinoma dojke, nemelenomskih malignih neoplazmi kože, karcinoma debelog crijeva i karcinoma traheje bronha i pluća) i podsjećaju na podatke Nacionalog registra malignih neoplazmi koji pokazuju da je broj novootkrivenih karcinoma grlića materice tokom jedne godine u Crnoj Gori oko 110, a broj umrlih žena usljed ovog karcinoma 46.

Upoređujući malignitete kod oba pola – karcinom cerviksa j e n a o s m o m m j e st u s a učestalošću od 3,9 odsto među svim malignitetima registrovanim u Crnoj Gori.

- Za razliku od prva četri maligniteta sa liste, karcinom cerviksa (grlića materice) se smatra u najvećoj mjeri (gotovo 100 posto) preventabilnim kada bi se sprovodile sve dostupne preventivne strategije, a prije svega vakcinacija i skrining – ističu iz Instituta.

Vakcinisanje djevojčica ključna mjera prevencije Preporučena vakcinacija način je prevencije zaraznih bolesti u situacijama kada postoje dostupne i druge preventivne strategije koje se mogu primjenjivati u sprečavanju ili ranom otkrivanju obolijevanja, što je u prvom redu skrining program - pojašnjavaju iz Instituta za javno zdravlje

Jedina dugotrajna zaštita od najopasnijih tipova (16 i 18) HPV virusa

Zašto nije obaveZna

Odluku da vakcina bude preporučena, a ne obavezna, pojašnjavaju iz ove ustanove, uslovljava to što je preporučena vakcinacija način prevencije zaraznih bolesti u situacijama kada postoje dostupne i druge preventivne strategije koje se mogu primjenjivati u prevenciji ili ranom otkrivanju obolijevanja, što je u prvom redu skrining program. Ostale strategije, kako dodaju, uključuju zdravstveno prosvjećivanje i edukaciju, smanjenje broja seksualnih partnera, upražnjavanje bezbjednih seksualnih odnosa prije odluke o

trudnoći, cirkumcizija (obrezivanje) dječaka i sl.

- Za razliku od infekcije humanim papiloma virusima, bolesti protiv kojih se sprovode obavezne imunizacije su tzv. akutne zarazne bolesti čije

posljedice i komplikacije nastupaju jako brzo i gotovo odmah – sa visokim stopama obolijevanja i umiranja i bez gotovo ikakvih drugih (alternativnih) preventivnih strategija koje su djelotvorne – po-

jasnili su iz Instituta.

Navodeći da vakcinu mogu da prime i dječaci, i komentarišući zašto to neće biti slučaj u Crnoj Gori, oni ističu da skoro sve do sada sprovedene studije ukazuju da infekcija hu-

U Australiji očekuju da će za deceniju da iskorijene ovu vrstu maligne bolesti Neke države, poput Australije, nakon 14 godina sprovođenja vakcinacije i dugog niza godina uspješnog sprovođenja skrining programa karcinoma grlića materice već govore o eliminaciji karcinoma grlića koja je izvjesna do 2030. godi-

ne, ističu iz Instituta za javno zdravlje.

– To znači da očekuju da stopa obolijevanja od ove maligne bolesti bude gotovo nula na 100.000 stanovnika – pojasnili su iz ove zdravstvene ustanove.

Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, iz kancelarije ombudsmana apeluju na efikasan odgovor društva

Porast broja slučajeva nasilja opominje PODGORICA - Više od trećine žena u svijetu tokom života doživi neki od oblika nasilja, 650 miliona djevojčica stupi u brak prije punoljetstva, od čega svaka treća prije petnaeste godine, dok su u 71 odsto otkrivenih zločina trgovine ljudima žrtve žene i djevojčice – saopšteno je iz institucije ombudsmana povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Iz kancelarije ombudsmana navode da su odlučno prijavljivanje i efikasno procesuiranje ključni koraci za uspješan od-

govor društva prema nasilju u porodici i nasilju nad ženama, koji su prema svim pokazateljima i dalje zabrinjavajuće prisutni u Crnoj Gori.

- Kroz sociološka istraživanja iskustveno je potvrđeno da se svaka druga žena u Crnoj Gori suočava sa nekim vidom nasilja. Čak i da zanemarimo ovaj iskustveni podatak, ostaju ozbiljni indikatori o broju prijavljenih i procesuiranih slučajeva nasilja kod policije i sudova, koji opominju. Kod sudova za prekršaje u toku jedne kalendarske godine procesuira se skoro dvije hiljade akata nasilja, dok se u ovim statističkim okvirima

kreće i broj slučajeva registrovan kod Uprave policije. U prvoj polovini 2019. godine došlo je do značajnog povećanja broja predmeta u radu (1.759) u odnosu na prethodnu izvještajnu godinu (2018. je u istom periodu bilo 1.117 predmeta u radu). Znatno su manje brojke kada je u pitanju sudstvo i tužilaštvo, ali to ničim ne umanjuje stepen opasnosti uočene pojave. Naprotiv, reklo bi se da dovodi u pitanje odlučan odgovor, odnosno djelotvornu i odvraćajuću reakciju tužilaštva i sudova – navedeno je u saopštenju.

Iz institucije ombudsmana podsjećaju kako je proces re-

forme i implementacije međunarodnih standarda donio novine u zakonu i postupanju, ali i kako to ne može zaokružiti međunarodnu i unutrašnju obavezu da se sistem kompletira materijalizacijom pravde kroz otkrivanje i kažnjavanje počinilaca nasilnih akata.

- Ove reforme nužno prati promjena i jačanje društvene svijesti o nasilju, ne samo u funkciji eliminacije pojave, nego i kao način sprečavanja devastirajućih posljedica koje takvo nasilja ima, primarno na porodicu, ali i na cijelo društvo. Zato je veoma važno da svako ko je u saznanju, reaguje savjesno i prijavi slučajeve porodičnog nasilja u svom okruženju. O nasilju nad ženama i nasilju u porodici ne smijemo ćutati, već se protiv njega moramo odlučno boriti na svim nivoima – poručuju iz kancelarije ombudsmana. Đ.Ć.

Sporna fejsbuk objava

manim papiloma virusima lakše dolazi kod žena, tako da se HP virusi dokazuju čak i tri puta češće kod žena nego kod muškaraca. Vakcinaciju dječaka, kako primjećuju, kao jednu od strategija sprečavanja karcinoma povezanih sa humanim papiloma virusima primjenjuju samo najbogatije i najrazvijenije zemlje svijeta koje to mogu da priušte. I kod njih je, kako dodaju, ovakva strategija uvedena tek nakon nekoliko godina uspješnog sprovođenja programa vakcinacije kod djevojčica.

- Žene su genetski ili anatomski predisponiranije za nastanak oboljenja povezanih sa HPV infekcijom uključujući i karcinome. Zatim, razlog zbog kog vakcina nije preporučena za dječake leži u činjenici da je isplativost ovakve strategije znatno manja nego kada se vakcinišu djevojčice. Dakle, mnogo bolji javno-zdravstveni i individualni učinak se postiže pravovremenom vakcinacijom djevojčica koje su i najpogođenije karcinomima povezanim sa humanim papiloma virusima. Dugoročno gledano i posmatrajući ishod preveniranja jednog slučaja karcinoma povezanog sa HPV bilo koje lokalizacije – efekat vakcinacije npr. 100 dječaka i dalje je znatno niži nego vakcinacije par djevojčica - istakli su iz Instituta za javno zdravlje.

efikasnost vakcine

Četrnaestogodišnje iskustvo upotrebe ove vakcine u najrazvijenijim zemljama svijeta, kao i podaci koji se zasnivaju na kliničkim ispitivanjima, prema riječima stručnjaka iz Instituta za javno zdravlje, ukazuju da ova vakcina pruža dugotrajnu zaštitu od preko

Društvo

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Povezanost HPV-a i karcinoma cerviksa izraženija nego između cigareta i karcinoma pluća Povezanost između HPV infekcije i raka grlića materice, kako su podsjetili iz Instituta, je značajnija nego povezanost pušenja i karcinoma pluća (Wallboomers i saradnici, 1999) i upravo to otkriće je donijelo Haraldu zur Hasuenu Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju 2008. godine.

- Kada se govori o drugim faktorima rizika za nastanak karcinoma cerviksa, oni su po značaju daleko iza HPV infekcije. Između ostalog to su problemi sa imunološkim sistemom – imunokompromitovane ili imunosupresirane pacijentkinje bez obzira na razlog imunosupresije (neka infekcija, terapijski protokol isl.) imaju veći rizik od razvoja karcinoma grlića. Infekcija genitalnim herpes virusom; pušenje cigareta uključujući i elektronske cigarete takođe su faktori rizika. Najveći rizik za obolijevanje imaju mlade žene u reproduktivnom dobu – između 20-ih i 30-ih godina života. Utiču i socio-ekonomski faktori – iz razloga što je u disprivilegovanim grupama stanovništva ponašanje u vezi sa zdravljem i korišćenje zdravstvenih servisa znatno slabije. Sprovode se istraživanja da se utvrdi ima li povezanosti sa karcinomom cerviksa upotreba oralnih kontraceptiva. Faktor rizika je izloženost dietilstilbestrolu – hormonskom lijeku koji je zbog ove povezanosti povučen iz upotrebe 70-ih godina XX vijeka – kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

90 odsto perzistentnih infekcija sa najopasnijim (najkancerogenijim) tipovima HPV virusa (tipovi 16 i 18) kod djevojčica koje su kompletno vakcinisane prije prvog stupanja u seksualne odnose.

Kako pojašnjavaju, ako se vakcinacija sprovodi kasnije – kod seksualno aktivnih žena i djevojaka, učinak vakcine u prevenciji najtežih formi oboljenja je slabiji, naročito kod žena kod kojih je već dokazana infekcija humanim papiloma virusima.

- Vakcina protiv humanih papiloma virusa je jedini specifični vid prevencije HPV infekcije. Njenim uvođenjem samo će se kompletirati strategija prevencije karcinoma grlića s obzirom da postoji funkcionalan nacionalni program skrininga kao i mreža različitih ginekoloških servisa i usluga na primarnom i svim ostalim nivoima zdravstvene zaštite. Bez vakcinacije, odnosno primarne prevencije svi ostali napori i njihovi rezultati u preveniranju karcinoma grlića su znatno oslabljeni – upozorili su iz Instituta za javno zdravlje.

RaspRosTRanjEnosT

Podaci iz literature ukazuju da je infekcija HPV-om najčešće polno prenosivo oboljenje sa procjenom da je preko 80 ods-

to seksualno aktivne svjetske populacije inficirano nekim od tipova HPV-a, pri čemu najveći broj infekcija protiče hronično, odnosno asimptomatski, oko 5 odsto žena će dobiti kondilome, 35 odsto će imati abnormalan nalaz cervikalnog brisa bojeno po Papanikopolau, a 25 procenata će razviti intraepitelijalnu neoplaziju koja ako se ne prepozna na vrijeme prelazi u invazivnu formu karcinoma grlića.

- Iako većina inficiranih osoba neće razviti ozbiljne simptome i manifestacije HPV infekcije, neki od tipova (6, 11, 16, 18, 31, 33, 42, 45) su odgovorni za teška maligna oboljenja anogenitalne regije. Skoro sve studije navode da do infekcije lakše dolazi kod žena tako da se HPV dokazuje 3 puta češće kod žena nego kod njihovih muških partnera. Mnoge od ovih bolesti, odnosno stanja su takva da se rutinski o njima ne vodi evidencija nigdje u svijetu (genitalne bradavice na primjer), ali se zato poprilično precizno prikupljaju, analiziraju i prave projekcije kretanja obolijevanja od najtežih kliničkih ishoda povezanih sa HPV virusima a to su prije svega karcinomi različitih lokalizacija – kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

Ivana KRUnIĆ

Baranin prodavao sovu preko Fejsbuka

CZIP podnio prijavu protiv dvije osobe BAR - Na jednoj Fejsbuk stranici za prodaju pojavio se oglas jednog građanina iz Bara da prodaje sovu i to vrstu koja je zaštićena. Kako je Baranin naveo, sova je živa uhvaćena, a cijena po dogovoru.

Zbog ovog slučaja, Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP podnio je krivičnu prijavu protiv dvije osobe iz Bara.

U CZIP-u navode da je prodaja divljih životinja jedna od najunosnijih kriminalnih aktivnosti na Balkanu.

- Ova jedinka je uhvaćena u ko-

9

Opština Bar je proslavila jubilej – 75 godina oslobođenja od fašizma

ANTIFAŠISTIČKA BORBA KAO NAUK: Zvanice na svečanosti u Domu kulture

Ponosni na nasljeđe, zajedništvo i multikulturu BAR - Svečanošću organizovanom u Domu kulture, opština Bar je proslavila značajan jubilej - 75 godina oslobođenja od fašizma. Brojne zvanice iz političkog, privrednog, javnog i kulturnog života grada i države, te diplomatskog kora, pedstavnici prijateljskih gradova iz regiona, uživale su u jednočasovnom bogatom i sa ukusom osmišljenom programu proslave u čast rođendana grada, kojim je obilježena pobjeda nad fašizmom, najvećom pošasti 20. vijeka.

Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik SO Bar Mićo Orlandić.

za ponos

- Naša opština proslavlja 75. godišnjicu slobode, ponosna na svoje oslobodioce, svoje antifašističko nasljeđe, na svoje zajedništvo, na svoju multikulturu. Nikada ne smijemo zaboraviti da je u temelje naše



Ostaje nam da krupnim koracima, na temelju borbe naših predaka, na temelju nezavisne i savremene Crne Gore gradimo bolju budućnost za sve naše građane - poručio je Raičević

slobode ugrađeno 885 života naših sinova i kćeri. Ponosni smo na njih, na naše španske borce, na naših 11 narodnih heroja, na 131 nosioca Partizanske spomenice i na njihovom antifašizmu. Nasuprot fašizmu i njegovoj ideologiji, stajao je partizanski pokret i antifašisti koji su ga pobijedili u toku Drugog svjetskog rata, ali se on pokušava još uvijek i iznova obnavljati. Hoću da kažem da smo izloženi istorijskoj reviziji koja se u suštini pojavljuje kao velika prevara i predstavlja pokušaj „prerade“ prošlosti falsifikovanjem i izvrtanjem istorijskih činjenica. Moramo znati da i danas antifašizam nije samo civilizacijsko, već i političko i moralno utočište demokratije i slobode, pa neobično prisjećanje na dešavanja u toku Drugog svjetskog rata i sjećanje na pobjedu i priložene žrtve, jer kako reče Umberto Eko - „pacifizam je kolaboracija sa neprijateljem“. Uvjeren sam da će slobodarski Bar uvijek biti antifašistički i čuvati sjećanje na svoje poginule antifašiste, na njihovu žrtvu i doprinos slobodi, čuvati istoriju i našu tradiciju, čuvati naše antifašističko nasljeđe i uvijek biti okrenut budućnosti, evropskim vrijednostima i ubrzanom ekonomskom razvoju naše opštine i Crn e G o re - n a d a h n u t o j e podsjetio Orlandić.

Pozdravljajući zvanice, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević je podsjetio na „one koji su prije 75 godina dostojanstveno stajali na braniku otadžbine,

košinjcu, što inače nije njen stil lova. Zato i pretpostavljamo da je u pitanju mlada ptica koja se nije snašla i usljed iscrpljenosti i gladi izabrala lak plijen. Velike ušare su nevjerovatna bića i zaslužuju naše divljenje, a ne vez i prodaju - naveli su aktivisti CZIP-a na Fejsbuku.

Oni su se zahvalili upravama policije Podgorica i Bar na spremnosti da reaguju.

- Za sada znamo da su fotografije uklonjene sa oglasa, a nadamo se i da će pticu pustiti prije nego što im policija zakuca na vrata - dodali su oni.

R. p.

Sa ceremonije obilježavanja 75 godina od oslobođenja od fašizma

ubijeđeni da je njihova ideja jedina ispravna i vrijedna podnošenja žrtve“.

- I bila je - ustvrdio je Raičević. I dodao: - Na tome im moramo biti vječno zahvalni. Nijesu se samo borili za antifašističke ideale - borili su se da bi sačuvali ono što je Bar i prije i poslije njih vjekovima gradio i baštinio - međusobno razumijevanje, poštovanje različitosti i skladan suživot.

Različiti periodi sobom nose različite izazove. Nama danas ostaje za nauk da njegujemo vrijednosti antifašističke ideje, ali i da krupnim koracima, na temelju borbe naših predaka, na temelju nezavisne i savremene Crne Gore gradimo bolju budućnost za sve naše građane poručio je Raičević i istakao da se „bolja budućnost ogleda u ekonomskom razvoju, realizaciji kapitalnih projekata, stvaranju novih proizvoda koji će Baru dati novu vrijednost kakvu i zaslužuje“.

- Jubileji se obilježavaju radi poštovanja prošlosti i nezaborava.

Ovaj posebni, 75. rođendan našeg grada, prilika je da se podsjetimo svih dostignuća u periodu između dva praznika.

Prihvatajući činjenicu da će naša jedina legitimacija biti izgradnja infrastrukture i ravnomjeran razvoj svih djelova opštine, opredijelili smo se za koračanje po dobro utabanim stazama i nastavili sa aktivnostima koje za cilj imaju rješavanje životnih pitanja naših sugrađana. Raduje izgradnja rezervoara Zaljevo I sa priključkom na Re-

gionalni vodovod i priključnom mrežom, koji su u završnoj etapi. Potpisan je ugovor za Fazu II, kojom se iz sredstava kapitalnog budžeta opštine planira izgradnja mreže do domaćinstava u naselju Sveti Ivan. Do kraja godine očekujemo i zaključenje ugovora i početak radova na prvoj trasi vodovodne i kanalizacione mreže sa priključkom na Regionalni vodovod za naselje Veliki Pijesak. Tom investicijom biće riješena višegodišnja problematika elitnih turističkih objekata „Ruže vjetrova“ i „Kalampera“. Kroz završetak započetih radova na izgradnji pump n e s t a n i c e Vo l u j i c a , zaokružićemo investiciono ulaganje od preko 3,6 miliona eura u novu vodovodnu i kanalizacionu mrežu i stvoriti pretpostavke za novu etapu sistemskog razvoja vodovodne i kanalizacione mreže na svim bezvodnim područjima - najavio je čelni čovjek opštine Bar.

pUTEVI

U dijelu uređenja javnih površina i unapređenju putne infrastrukture, do kraja godine očekuje se realizacija ili početak realizacije investicija vrijednih preko tri miliona eura, od kojih je predsjednik opštine posebno istakao most na Reni, vrijednosti oko 140.000 eura i nadvožnjak ka Bjelišima procijenjene vrijednosti 1,6 miliona eura.

Tim investicijama će, kako je objasnio, značajno biti poboljšana saobraćajna povezanost ka urbanom gradskom jezgru.

- Zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore, koja je prihvatila višegodišnju inicijativu opštine Bar za prekategorizaciju putnih pravaca od Virpazara do Biskupade i od Biskupade do Kameničkog mosta, otvorićemo prostore koji su prirodno bogatstvo naše opštine - kazao je Raičević. Žiri za dodjelu nagrade ,,24. novembar“ (u sastavu profesorka Radmila Vojvodić, predsjednica i članovi prof. dr Stevan Popović, Muharem Muratović, Stefan Šušter, mr Dejan Đurović, Ljubomir Vukoslavčević i prof. dr Živko Andrijašević), na sjednici održanoj 14. novembra, donio je odluku da se ova nagrada dodijeli NVO ,,Žene Bara velikog srca“, Rajku Joličiću, Nikoli Vučeviću, Majdi Mehmedović, Milanu Vujoviću i posthumno Đorđu Lekiću.

V.KnEŽEVIĆ-VUČIĆEVIĆ

10

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Kolašin: U toku brojni radovi na komunalnoj infrastrukturi

Asfaltirane ulice u centru grada

Regulacija korita Svinjače

„Krote“ se rijeke, asfaltiraju ulice, „regulišu“ vode...

KOLAŠIN - Povoljni meteo uslovi u finišu novembra omogućili su brojne radove na saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi. Predsjednik opštine Milosav Bulatović, sa potpredsjednikom Bojanom Kuburovićem, sekretarkom za urbanizam, komunalne poslove i saobraćaj Ljiljanom Rakočević i direktorom Komunalnog preduzeća Milivojem Bulatovićem obišli su radove na nekoliko lokacija.

Predsjednik Bulatović je izrazio zadovoljstvo kvalitetom i dinamikom radova. U toku je veliko jesenje asfaltiranje koje se realizuje u saradnji sa Upravom za javne radove, a izvođač je preduzeće Bemaks.

- Mehanizaciju i radnike Bemaksa služi dobro vrijeme tako da su u punom intenzitetu radovi na asfaltiranju desetak gradskih ulica kao i u naselju Gornji Pažanj. Sa asfaltiranjem ćemo stići i ka Rovcima, Donjoj i Gornjoj Morači. Pored toga u gradu su u toku radovi na regulaciji kritičnog dijela korita Kolašinske rijeke gdje smo imali veliku pomoć Ivana Vukovića,

Milosav Bulatović i Milivoje Bulatović obilaze radove

gradonačelnika Podgorice i Raša Bulatovića, direktora DOO Putevi – Podgorica koji su nam pomogli sa adekvatnom mehanizacijom. Istovremeno naše Komunalno preduzeće reguliše vode u naselju Mekića polje. Na ovaj način realizujemo kapitalni budžet za ovu godinu - istakao je Bulatović.

Kolašinska rijeka se prilikom nedavnih poplava nije izlila iz korita, ali je itekako zaprijetila zemljanim branama. Dok mehanizacija povećava zemljane

nasipe, radove prate i koordiniraju mještani Duško Šćepanović, Darko Medenica, Ilija Medenica, Milić Šekularac.

Darko Medenica se prisjeća da su mogli još jednu kuću izgraditi koliko su uložili u betonske i zemljane nasipe koje je rijeka iz godine i godinu nosila i – odnijela. Ljiljana Rakočević, sekretarka za urbanizam, komunalne poslove i saobraćaj, ističe da se ovom fazom regulacije korita Kolašinske rijeke obezbjeđuju kuće u neposrednoj

MZ Župa uručila rješenja o stipendiji najboljim studentima

Za pet visokoškolaca mjesečno po 50 eura

Studentima uručene stipendije

Popravka puteva na seoskom području Predsjednik Milosav Bulatović je najavio da će narednih dana početi modernizacija asfaltnih puteva na seoskom području. Modernizovaće se i rekonstruisati kritične tačke na asfaltnim putevima ka Blatini, Babljaku, Drijenku i ka Lipovu. Biće ugrađeno oko 40 tona asfalta a radove će izvesti Komunalno preduzeće.

BiJElo PolJE: Radovi na gradskom vodovodu

Građani od subote bez vode

BIJELO POLJE - Korisnici gradskog vodovoda u Bijelom Polju i prigradskim naseljima od subote u 20 časova ostali su bez vode. Iz Vodovoda Bistrica prvobitno je saopšteno da će se uredno vodosnabdijevanje na području opštine nastaviti u nedjelju u 9 časova, da bi nakon toga saopštili da će zbog nepredviđenih radova uredno vodosnabdijevanje biti omogućeno u nedjelju oko ponoći.

Vodosnabdijevanje je obustavljeno zbog izmještanja dva glavna distributivna voda, a nepredviđeni radovi su uslovili da i u nedjelju potrošači na području grada budu bez vode. Stoga molimo za razumijevanje - saopšteno je iz bjelopoljskog Vodovoda.

Podsjećamo, iz Vodovoda je rani-

je saopšteno da u subotu od 20 sati zbog radova koje izvodi kompanija Bemaks na izmještanju dva glavna distributivna voda u naselju Kruševo, bez vode će ostati svi potrošači sa gradskog vodovoda u opštini Bijelo Polje.

Zbog nedostatka vode, brojni građani prebukirali su bidonima i flašama okolna izvorišta. Čak i u desetak kilometara udaljenom području u pravcu Grančareva mogli su se vidjeti Bjelopoljci kako na izvorištima toče vodu za piće.

- Lijepo su nas častili sa nestašicom vode u vrijeme vikenda. I to baš kada je nedjelja, kada građani ne mogu da kupe vodu za piće u prodavnicama. I to je najrječitiji primjer koliko se vodi računa o potrebama građana - kazao je ljutito na izvorištu Mrdavac jedan Bjelopoljac. B. ČOKOVIĆ

Izvorište Mrdavac

Nikšićka opština organizuje novogodišnji sajam poljoprivrednih proizvoda

blizini gdje postoji opasnost od izlivanja vode i potkopavanja terena.

- Trajno rješenje podrazumijeva izradu projektno-tehničke dokumentacije, usaglašavanje hidrotehničkih, konstruktivnih i urbanističkih uslova. Predračunsku vrijednost radova treba planirati kapitalnim budžetom.

Takođe se planira uređenje ostalih vodotoka a sve su to problemi koje smo naslijedili, ali kao odgovorna lokalna vlast, preduzimamo mjere da se ti problemi riješe - kazala je Rakočević.

U naselju Mekića polje, radnici i mehanizacija Komunalnog preduzeća izvode radove na regulaciji voda. Prema riječima Milivoja Bulatovića, postavljaju se cijevi kojima će se „pokupiti“ vode u ovom naselju i tako spriječiti da višak vode u kišnim danima ugrozi stambene objekte.

Dr. P.

NIKŠIĆ – Opština Nikšić pozvala je sve zainteresovane, sve registrovane poljoprivrednike i proizvođače suvenira i umjetnina da se prijave za novogodišnji sajam poljoprivrenih proizvoda koji će se održati od 20. do 22. decembra. Kako je kazao Svetozar Bajović, opština će primati prijave izlagača do 13. decembra do 15 sati. Takođe, on je napomenuo da je ove godine obezbijeđen novi prostor za štandove.

- Nakon pet godina procijenili smo da je i broj izlagača i posjetilaca prevazišao prostorne kapacitete hodnika Sportskog centra, tako da smo odlučili da od SC ,,Nikšić“ zatražimo, i dobili smo, dvoranu. Ona ima

NIKŠIĆ – Mjesna zajednica Župa će u tekućoj studijskoj godini stipendirati pet najboljih studenata iz ovog nikšićkog kraja. Iako je konkursom bilo predviđeno da se stipendiraju tri najbolja visokoškolca, Savjet MZ je odlučio da mjesečne nadoknade od po 50 eura dodijeli svim prijavljenim studentima. Nagrađeni studenti su: Slobodanka Marojević, studentkinja treće godine Medicinskog fakulteta sa prosječnom ocjenom 9.56, Marija Kostić, studentkinja treće godine Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, smjer Geodezija, sa prosječnom ocjenom 9.24, Mile Krulanović, student četvrte godine Medicinskog fakulteta sa prosječnom ocjenom 9.21, Velimir Ćorović, student četvrte godine Prirodnomatematičkog fakulteta sa prosječnom ocjenom 9.57 i Anđela Čvorović, studentkinja četvrte godine Filozofskog fakulteta, smjer Sociolo-

gija, sa prosječnom ocjenom 9.85.

- Na osnovu pristiglih prijava i dokumenata iz kojih se vidi veliki trud i odricanje svih prijavljenih visokoškolaca, odlučeno je da se stipendiraju svih pet prijavljenih studenata i na taj način im simbolično čestitamo na uspjesima koje bilježe u svojim indeksima. Želim da vjerujem da će ova stipendija svima dati podstrek da ubuduće nastave da nižu uspjehe, da to svoje znanje prenose ovdje, u svojoj državi, na buduće generacije i da ne izgube iz vida svoje mjesto za koje očekujem da ćete biti pokretačka razvojna snaga – kazao je Dragoljub Radulović, predsjednik MZ Župa.

On je poručio studentima da budu primjer generacijama koje dolaze, ali i obećao da ćev u narednom periodu pokrenuti aktivnosti koje će dovesti do što boljeg položaja župske S. D. mladosti.

Pozivaju izlagače 1.500 kvadrata, to nam daje nove mogućnosti u smislu prostora i kvalitetnog prezentovanja proizvoda, ali i veće posjećenosti i kvalitetnijeg prolaza ljudi koji će doći da pazare te proizvode – kazao je Bajović ispred opštine Nikšić.

On je napomenuo da zainteresovani izlagači prijavu mogu naći na sajtu opštine Nikšić www.niksic.me, a mogu je i preuzeti na četvrtom spratu u Sekretarijatu za finansije, razvoj i preduzetništvo kancelarija broj tri. Kako bi izbjegli zloupotrebe, Bajović pojašnjava da će uz prijavu, poljoprivredni proizvođači morati da podnesu i dokaz da su upisani u nekom od registara Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. S. D. Nesvakidašnja intervencija vatrogasaca

Prerezali prsten i spasili ženi ruku BIJELO POLJE - Nesvakidašnja intervencija desila se preksinoć oko ponoći u hitnoj službi u Bijelom Polju. Bjelopoljka J. N. imala je nesnošljiv bol praćen oteklinom prsta na kojem se nalazio prsten te je bila prinuđena da pomoć zatraži u hitnoj službi.

Iz te službe potvrđeno je za Pobjedu da su imali takvu vrstu intervencije.

- Naša dva pripadnika su postepeno i oprezno brusilicom uspjeli da prerežu prsten- kazao je sagovornik iz Službe zaštite i spašavanja.

B. Č.

Intervju

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

11

Razgovor sa generalnim direktorom Centra za genetski inženjering i biotehnologiju

Benks: U Crnoj Gori ima naučnog potencijala PODGORICA – Crna Gora je nedavno dobila prvi grant Centra za genetski inženjering i biotehnologiju na konkursu u okviru kog je bilo više od 500 prijavljenih ideja, a samo njih 25 je odobreno. To pokazuje da u Crnoj Gori ima naučnog potencijala, te da može da ostvari rezultate i u jakoj globalnoj konkurenciji.

To je istakao u razgovoru za Pobjedu generalni direktor ove međunarodne naučne institucije sa sjedištem u Trstu u Italiji Lorens Benks, koji je naveo da projektom rukovodi Jelena Zindović, saradnica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

- U njenom projektu se radi o virusnim infekcijama u koštunjavom voću. Segment koji nam se jako dopada je umrežavanje, odnosno njen projekat podrazumijeva saradnju sa institucijama iz Slovenije i Hrvatske – kazao je Benks.

UMREŽAVANJE

Studenti i naučnici iz cijelog svijeta mogu se prijaviti na pozive za pozicije u Centru za genetski inženjering i biotehnologiju, kao i za grantove i stipendije. Do sada je, prema riječima našeg sagovornika, projektnih prijava iz Crne Gore bilo malo.

To je bio jedan od razloga zbog čega je delegacija ove naučne institucije, sa Benksom na čelu, bila u našoj drža-

Najefektivniji metod istraživanja je ukrštanje različitih disciplina, odnosno umrežiti naučnike koji su u različitim oblastima specijalizovani da pronađu rješenje za određeni izazov, a to je i jedan od načina na koji se stiže do velikih otkrića – istakao je u razgovoru za Pobjedu generalni direktor Centra za genetski inženjering i biotehnologiju Lorens Benks vi početkom prošle sedmice, odnosno kako bi promovisali mogućnosti za studente i naučnike u kolaborativnim programima.

- Drago mi je da informisanost o našim programima raste i radujem se narednim godinama kada ćemo imati mnogo više prijava za stipendije i grantove studenata i naučnika iz Crne Gore – rekao je Benks.

Centar na čijem je čelu ima 66 država članica, 20 država potpisnica, kao i tri države koje imaju status domaćina.

Govoreći o važnosti umrežavanja i saradnje na globalnom nivou, Benks je ocijenio da je kompleksnost nauke drastično uvećana prethodnih godina, kao i da redukcionistički pristupi više nijesu dovoljni.

- Najefektivniji metod istraživanja je ukrštanje različitih disciplina, odnosno umrežiti naučnike koji su u različitim oblastima specijalizovani da pronađu rješenje za određeni izazov. Multinacionalna saradnja najbolji je način da se

Nauka mora da ima uticaj na svakodnevni život Naš sagovornik izabran je za generalnog direktora Centra za genetski inženjering i biotehnologiju ove godine.

Govoreći o planiranim aktivnostima, kazao je da mu je najvažnije da uveća značaj ove globalne organizacije u svim državama članicama, kao i da osigura da rezultati istraživanja o molekularnoj biologiji i biotehnologiji imaju stvaran uticaj u životu ljudi.

- To nije lako, zato što imamo 66 država članica, koje se razlikuju po veličini, ali su i zbog drugih kriterijuma njihove potrebe različite.

Moja uloga je da balansiram te potrebe i osiguram da svaka zemlja ima benefite

od članstva – rekao je Benks.

Način da to postigne je, prema njegovim riječima, održavanje radionice, poput info dana koji je održan u našoj državi, kako bi upoznao naučnike i ljude iz svake zemlje članice i kako bi mogao bolje da razumije njihove potrebe.

- Uživam u novoj ulozi i izazovima. Volim međunarodnu saradnju. U mojoj laboratoriji u Trstu od 12 naučnika jedanaestoro je različite nacionalnosti. To dovoljno govori. Pridružio sam se Centru zato što vjerujem da nauka može da napravi razliku u životima ljudi i sada sam u poziciji da tu promjenu podstaknem – naglasio je Benks.

to postigne i to je jedan od načina na koji se stiže da velikih otkrića – istakao je Benks.

NAUČNA DIPLOMATIJA

Iz perspektive organizacije na čijem je čelu, spajanje kultura i država je važan cilj, kao i, kako je ocijenio naš sagovornik, veoma efektivan način unapređenja međunarodnog razvoja.

- Nauka je sjajan diplomata, odana je sebi, ali je i predivan način da se umreže ljudi različitih nacionalnosti. Veoma smo zahvalni italijanskom Ministarstvu vanjskih poslova na dugogodišnjoj kontinuiranoj podršci Centru u oblasti naučne diplomatije – rekao je Benks.

Govoreći o naučnim rezultatima koji su postignuti u ovoj organizaciji, naš sagovornik je istakao da imaju više od 45 istraživačkih timova u kojima je više od 700 naučnika.

- Puno je, kako možete i zamisliti, aktivnosti. Jedan od rezultata je izašao iz Laboratorije za molekularnu medicinu u Trstu, u kom istražuju nove terapije za liječenje srčanih mana. Identifikovali su molekul koji regeneriše srce kod pacijenata koji su imali bolesti srca. Ovo otkriće bilo je centralno u magazinu „Nature“, a nadamo se da će uskoro početi i klinička ispitivanja.

Ovo je potencijalno nov način liječenja srčanih bolesti u posljednjih 20 godina, tako da ima mnogo uzbudljivog potencijala – naglasio je Benks.

U Centru se, kako je naveo, radi i zanimljivo istraživanje u liječenju „Crigler Najjard“ sindroma, koji je rijetka genetska bolest.

Lorens Benks

- Terapija je razvijena u Trstu i u panevropskoj je prvoj fazi testiranje i izgleda obećavajuće – kazao je Benks.

GLOBALNA RJEŠENJA

Naučnik Vitorio Venturi, kako je precizirao, razvija novo korisno đubrivo za biljke kroz identifikaciju koktela bakterija koje su korisne za biljke i veoma efikasne u podsticanju njihovog rasta.

- Ima odlične rezultate koji vode u razvoj novih ekološki prihvatljivih bio-đubriva.

Moja laboratorija istražuje Humani papiloma virus i rak grlića materice. Ovo je i dalje veliki problem u mnogo djelova svijeta. Naše istraživanje je identifikovalo biohemijske aktivnosti virusnih proteina koji dovode da razvoja raka.

Posljednji rezultati dozvolili su nam da identifikujemo specifične segmente koje možemo pokušati liječiti sa novim medikamentima. Još smo u prekliničkoj fazi, ali smo uzbuđeni zbog mogućnosti – rekao je Benks.

Centar u Nju Delhiju, kako je istakao, važan je dio organizacije, a istraživanja koja se rade

Finansirati fundamentalna istraživanja jer su izvor revolucionarnih otkrića Naš sagovornik je kazao da je finansiranje u nauci uglavnom usmjereno na direktno primjenljiva rješenja, što je ocijenio važnim, ali i naglasio da zaista revolucionarna uvijek potiču od fundamentalnih temeljnih istraživanja koja u mnogim slučajevima nemaju očigledne neposredne koristi.

- Uređivanje genoma je savršen primjer za to. Grupe su radile na ovom području proučavajući nejasne bakterije i pridružene viruse. To bi se moglo smatrati djelom čiste radoznalosti kako funkcioniše biološki sistem, međutim, ovo akademsko istraživanje dovelo je do uređivanja genoma koje će imati ogroman globalni uticaj na poboljšanje zdravlja ljudi i poljoprivrede. Zato je od suštinske važnosti da se za takva istraživanja izdvoji dovoljno resursa – ocijenio je Benks.

Delegacija Centra kojim rukovodi Bruks tokom posjete UCG

Međunarodni institut će prizemljiti naučnike Govoreći o Međunarodnom institutu za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope u čijoj je srži hadronska kancer terapija, a čije uspostavljanje predvodi naše Ministarstvo nauke, Lorens Benks je kazao da je ovo sjajan projekat.

- To je upravo vrsta projekta kojem bi Centar za genetski inženjering i biotehnologiju pomogao i podržao na svaki mogući način. Ono što mi se jako dopada kod Instituta je to što spaja vrhunska istraživanja sa vrhunskom kancer terapijom. To znači da će pacijenti imati pristup najnovijim tehnologijama za liječenje kancera, što je fundamentalno, ali je dobro i za naučnike zato što će ih prizemljiti u realnosti.

Radiće u ustanovi u kojoj će biti stalno u kontaktu s pacijentima, što će ih fokusirati na to da nauka zaista omogućava liječenje pacijenata – objasnio je naš sagovornik. Internacionalni karakter projekta je, kako je dodao, odličan zato što će Međunarodni institut postati mjesto gdje će naučna diplomatija predvoditi unapređenje saradnje među državama.

tamo o agrikulturi i razvoju druge generacije biogoriva od globalnog su značaja.

- Tamošnja grupa, koju finansira indijska vlada, napravila je nevjerovatne pomake u razvoju enzimskih koktela koji se mogu koristiti za razgradnju poljoprivrednog otpada, što je veliki problem u mnogim zemljama,

ali i degradirati taj otpad tako da možete koristite bioetanol iz njega. Ovo je u procesu komercijalizacije, a znači da ćemo imati mnogo efikasnija sredstva za razbijanje poljoprivrednih otpadnih proizvoda i korišćenje tog otpada za proizvodnju biogoriva – objasnio je Benks.

J. BEHAROVIĆ

12

Marketing

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Svijet

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

13

Avionska nesreća u Kongu KONGO - Najmanje 27 osobe su poginule kada se u Demokratskoj Republici Kongo srušio avion, saopštile su lokalne vlasti.

Letilica ,,dornijer 228-200“ lokalne avio-kompanije pala je ubrzo nakon polijetanja na gusto naseljeni dio grada Gome, prenosi Rojters.

U avionu se nalazilo 16 putnika i dva člana posade.

Spasioci na mjestu nesreće u Gomi

Letilica pala na stambenu četvrt, poginulo 27 osoba Među poginulima su i ljudi koji su se zatekli na mjestu na koje je avion pao.

Još nije utvrđeno šta je uzrok nesreće.

Grad Goma se nalazi na isto-

Kampanja za lokalne izbore na sjeveru Italije pobudila pažnju javnosti

„Sardine“ najavile borbu protiv „zmaja populizma“ Pokret u povoju, ,,6.000 sardina“, postavio je sebi cilj da osujeti naizgled neizbježni uspon na vlast Salvinijeve Lige, prvo u bogatom sjevernom regionu Emilija-Romanja RIM - Italija je tokom godina imala mnogo živopisnih političkih simbola, među kojima i hrast, maslinu i bijelu radu, a sada je jedna skromna sardina postala simbol pokreta koji bi mogao da ugrozi lidera krajnje desnice Matea Salvinija.

Pokret u povoju, ,,6.000 sardina“, postavio je sebi cilj da osujeti naizgled neizbježni uspon na vlast Salvinijeve Lige, prvo u bogatom sjevernom regionu Emilija-Romanja, gdje su za januar zakazani lokalni izbori, a zatim i dalje.

- Želimo da pokažemo da zmaja populizma možemo da pobijedimo svojim idejama i umom kaže Matija Santori, jedan od

Prevrnuo se brod sa 14.000 ovaca BUKUREŠT - Teretni brod koji je prevozio više od 14.000 ovaca prevrnuo se kod obala Rumunije, a u akciji spašavanja životinja učestvuju pripadnici policije, mornarice i vatrogasci.

Brod ,,Kraljica Hind“, koji je plovio pod zastavom države Palau, prevrnuo se juče nakon što je isplovio iz luke Midija, nedaleko od Konstante, na obali Crnog mora.

Svi članovi posade su spašeni od kojih su većina državljani Sirije, a jedan je prebačen u bolnicu zbog hipotermije. Neke ovce pronađene su kako plivaju oko broda i one su spašene, ali se strahuje da su se mnoge udavile.

ku zemlje, kilometar od granice sa Ruandom.

Očevici su naveli da je avion nekoliko puta kružio u vazduhu, ispuštajući dim prije nego se srušio na naselje.

Rukovodilac službe spašavanja saopštio je Rojtersu da je iz krhotina aviona i zgrada na koje se srušio izvučeno 27 tijela.

Sukobi demonstranata i vladinih snaga u Iraku

Pet osoba stradalo na protestima u Basri BAGDAD – Najmanje pet osoba stradalo je u južnom Iraku kada su snage bezbjednosti otvorile vatru na demonstrante koji od oktobra protestuju zbog korupcije.

U blizini lučkog grada Basre juče su ubijene dvije, a ranjeno je 50 osoba, dok su noć ranije tri demonstranta ubijena a više od 40 je povrijeđeno.

Broj poginulih se od oktobra popeo na više od 300, a povrijeđeno je najmanje 1.000 ljudi.

Demonstranti traže da se okonča korupcija, traže nova radna mjesta i bolje javne službe.

Protesti su najviše maha uzeli u južnim krajevima zemlje i u prijestonici Bagdadu.

Juče su demonstranti zapalili vatru ispred vladinih zgrada, blokirali mostove i škole u Nasiriji koja se nalazi na oko 300 kilometara južno od Bagdada.

Zvaničnici su naredili da se škole ponovo otvore, ali su demonstranti to ignorisali.

U noći između subote i nedjelje evakuisana su i djeca iz bolnice u centru Nasirije nakon što se suzavac raširio zgradom, prenio je Rojters.

Sukobi su izbili u Karbali gdje je oko 35 osoba povrijeđeno.

Lider Samoopredjeljenja saopštio da je obezbijedio podršku za mandate

Kurti tvrdi da može da formira vladu Kosova

Protest pokreta nedavno održan u Modeni

četvoro mladih Italijana koji su osnovali Pokret ,,6.000 sardina“, prenosi RTS. Pokret je osnovan ovog mjeseca na skupu u Bolonji, glavnom gradu regije Emilija-Romanja.

Santori i njegovi prijatelji nadali su se da će privući 6.000 ljudi, ali se pojavio više nego dvostruko veći broj učesnika skupa, koji su se kao sardine ,,spakovali“ na glavnom trgu.

Nekoliko dana kasnije, oko 7.000 ljudi je, prkoseći jakoj kiši, održalo sličan protest u Modeni, dok je juče oko 8.000 lju-

di, među kojima su mnogi nosili plakate s naslikanim sardinama, okupiralo elegantni centar Ređo Emilije kako bi se suprotstavili Salviniju.

Pokret ,,6.000 sardina“ nije politička stranka i nema namjeru da to postane, ali njegovi članovi tvrde da žele da razmrdaju Italijane, da se suprotstave oštrim antrimigrantskim porukama Lige koja dominira na društvenim mrežama i da pokušaju da uvedu pristojnost u javne rasprave.

- Mnogo je mržnje na društve-

nim mrežama. Liga želi da izazove konflikte, a mi moramo da se odupremo i kažemo ne - rekla je prosvjetna radnica Gaja Landini.

Smještena u plodnoj dolini reke Po, Emilija-Romanja je neprekidno bila pod vlašću ljevičarskih stranaka, počevši od Komunističke partije poslije Drugog svjetskog rata.

Salvini, čiji je desničarski blok pobijedio na svih pet lokalnih izbora ove godine, obećao je da će 26. januara ,,osloboditi istorijsku ljevičarsku tvrđavu“.

Johanis ubjedljivo

Blumberg: Hoću da porazim Trampa i obnovim Ameriku

Sedamdeset sedmogodišnji Majkl Blumberg, koji je ranije poslao snažan signal da će se kandidovati na predsjedničkim izborima, zvanično je objavio kandidaturu.

- Kandidujem se da bih porazio Donalda Trampa i obnovio Ameriku. Ne možemo da priuštimo još četiri godine nesmotrenih i neetičkih pote-

za predsjednika Trampa - poručio je Blumberg u saopštenju, prenosi Rojters.

Kandidaturu je objavio na svom sajtu i društvenim mrežama – na engleskom i na španskom jeziku.

Blumberg je jedan od 17 pretendenata koji se nadaju da će biti kandidati demokrata za predsjednika SAD. Na Forbsovoj listi, rangiran je kao osmi najbogatiji Amerikanac, čije se bogatstvo procjenjuje na 53,4 milijarde dolara.

Osnivač je i čelnik kompanije “Blumberg L.P.”, koja se bavi

- Predsjedavajući tri stranke nevećinskih zajednica, kao i budući poslanici Rasim Demiri, Fikrim Damka i Albert Kinoli glasaće za našu vladu i mene kao premijera, bez ikakvih uslova - poručio je Kurti iz Prizrena.

Nakon odbacivanja glasova

iz Srbije, Samoopredjeljenju i LDK bila su potrebna još četiri poslanika kako bi formirali vladu bez treće partije, prenio je RTS pozivajući se na kosovske agencije.

Prošle nedjelje, parlamentarnoj grupi LVV podršku je dao poslanik Partije Egipćana Elbert Krasnići.

Uz podršku tri nova poslanika, Samoopredjeljenje je obezbijedilo 61 glas za formiranje nove vlade.

Okončan drugi krug izbora za predsjednika Rumunije

Milijarder i bivši gradonačelnik Njujorka u trci za američkog predsjednika

NJUJORK - Milijarder i nekadašnji gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg ušao je u trku za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke.

PRIŠTINA - Lider Samoopredjeljenja Aljbin Kurti objavio je na Fejsbuku da je obezbijedio većinu za formiranje vlasti u Prištini.

BUKUREŠT - Rumunski predsjednik Klaus Johanis ubjedljivi je pobjednik juče održanog drugog kruga predsjedničkih izbora, pokazale su izlazne ankete. finansijskim softverom, ali posjeduje i više globalnih medija usmjerenih na poslovne vijesti.

Blumberg je zaradio bogatstvo kreirajući tehnologiju koju bankari i trgovci koriste da pristupe tržišnim podacima.

Zatim se kao dugogodišnji demokrata okrenuo politici, ali je 2001. godine promijenio partiju i kao republikanac postao gradonačelnik Njujorka.

Tokom drugog mandata napustio je republikance i postao nezavisan političar, da bi 2018. godine ponovo postao član Demokratske partije.

Pobjeda Johanisa je očekivana, konstatuje Rojters.

Johanis je, prema izlaznim anketama IRES-a, osvojio 66,5 odsto glasova, dok je donedavna premijerka Vjorika Dančila osvojila 33,5 odsto.

Prema rezultatima druge izlazne ankete, Johanis je pobijedio sa 64 odsto osvojenih glasova.

U Rumuniji su pod socijaldemokratskom vladom Dančile unazađene antikorupcijske mjere i oslabljena nezavisnost sudstva, što je izazvalo oštre kritike Brisela, podsjeća agencija.

Zapadni saveznici i Evropska unija su odali priznanje Johanisu (60) zbog pokušaja da zaštiti vladavinu prava, posebno zbog suprotstavljanja pokušajima da se ograniči nezavisnost sudstva.

Predsjednička ovlašćenja u Rumuniji su uglavnom ograničena na imenovanje mandatara na osnovu toga koja grupacija ima dovoljno poslanika da formira vladu.

14

Kultura

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Izložba „Stanja disperzije“ Marka Čakalovića otvorena u Baru

Sukob čovjeka sa današnjicom Rad iz kataloga koji prati izložbu

Izložba „Elementali“ večeras u Podgorici PODGORICA – Multimedijalna izložba „Elementali“ vajara Nikole Radonjića, kompozitorke Slobodanke Bobane Dabović -Đurić, i buto plesačice Bojane Popadić biće otvorena večeras u 19 sati u zgradi Kolektor, Saveza arhitekata Crne Gore.

Izložba je rezultat istraživanja mogućih odgovora na to kako je nastao čovjek kao i cijeli univerzum, koje umjetnici nalaze u filozofiji antičke Grčke, te u analitičkoj psihologiji Junga. Izložbu čini pet instalacija poliedara koje prati pet muzičkih kompozicija, kao i buto plesni performans vezan posebno za peti poliedar Dodekaedar.

R. K.

„Trajanje“ u Danilovgradu DANILOVGRAD - Izložba pod nazivom „Σynéxeia - Continuum - Trajanje“, posvećena arheološkim istraživanjima u Risnu, biće otvorena večeras u 19 sati u Zavičajnom muzeju u Danilovgradu.

Izložbu će otvoriti direktor JU Centar za kulturu Danilovgrad Bojan Brajović, dok će autor izložbe dr Dejan Gazivoda predstaviti rezulta-

te istraživanja kroz postavku 20 informativnih panoa uz prateći katalog na crnogorskom i engleskom jeziku.

Postavka se može pogledati do 2. decembra. Izložbu organizuje Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore u saradnji sa JU Centar za kulturu Danilovgrad, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.

B. K.

Predavanje Radovana Damjanovića na FCJK CETINJE – Predavanje na temu „Crnogorska prosvjeta u prošlosti i danas“ biće održano danas u 12 sati na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Predavač je Radovan Damjanović.

FCJK ovo predavanje organizuje u čast Damjanovićevih knjiga „Leksikon institucija crnogorske prosvjete“ i „Leksikon ličnosti crnogorske prosvjete“.

R. K.

„Teatar iskrenosti“ Stefana Simića u KIC-u spoj monodrame, tribine, ispovijesti, kabarea i stand up-a.

Pisac najavljuje ovo veče kao „nezaboravno, prepuno radosti, dubine, iskrenosti, nadahnuća, smijeha, svega onoga što danas nedostaje i razbija ustaljene forme“.

Ulaz je slobodan.

R. K.

CNP

PODGORICA - Veče sa piscem Stefanom Simićem, naslovljeno „Teatar iskrenosti“, biće održano večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. „Teatar iskrenosti“ je nestandardno književno veče otvorene forme, koje predstavlja

Scena iz predstave „Otvoren kraj“

„Otvoren kraj“ u CNP-u PODGORICA - Predstava „Otvoren kraj“, Jovane Bojović u režiji Petra Pejakovića, biće izvedena večeras u 20.30 sati na sceni „Studio“ Crnogorskog narodnog pozorišta.

Uloge tumače: Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Julija Milačić i Momčilo Pićurić. Muzičari su: Vjera Nikolić (klavinova) i Mladen Nikčević (gitara).

Za scenografiju i kostimografiju zadužena je Ivanka Vana Prelević, muziku Vjera Nikolić, asistent režije je Zoran Rakočević, a izvršna producentkinja je Janja Ražnatović.

R. K.

BAR - Izložba djela akademskog slikara Marka Čakalovića, pod nazivom „Stanja disperzije“, otvorena je u galeriji „Velimir A. Leković“, u okviru programa proslave Dana opštine Bar. Upravnik galerije drMilun Lutovac podsjetio je da obično za Dan opštine izaberu da predstave likovni rad nekog od mladih, talentovanih, dokazanih umjetnika ili onih koji će se tek dokazati i na taj način šalju poruku ne samo Crnoj Gori, već i regionu, da je Bar grad umjetnika, stvaralaca, a Crna Gora zemlja slikara.

Lutovac je istakao da je Marko Čakalović jedan od rijetkih ljudi koji ne želi mnogo da se eksponira, ali da se svako ko se sreo sa njegovim djelom mogao uvjeriti u ono što on radi, ne samo po originalnosti, već i po neobičnoj borbi unutar radova, koji govore više od riječi.

DUH EPOHE

-Postoje slojevi ljudskog iskustva do kojih vid ne dopire, gdje je svaki pokušaj prevoda iskustva u oblik i sliku, unaprijed osuđen na neuspjeh. Prostranstvo tajne uvijek je veće od njenog stvarnog sadržaja. „Stanja disperzije“ Marka Čakalovića imaju za cilj da prenesu skrivenu, unutrašnju formu sadržaja i na taj način objelodane duh epohe koji ju je oblikovao. Prostranstvo tajne mitski je obrazac koji upravlja onim arhetipskim i ostavlja dubok trag u iskrenom i buntovnom stvaralaštvu i izrazu, kakav je stvaralački čin Marka Čakalovića. Sami možete da se uvjerite koliko u ovim radovima postoji slojeva, poruka i koliko Marko pokušava da na jedan neobičan, slikarski i uspješan i kvalitetan zanatski način daje odgovore na nešto što nas napada sa svim ovim darovima savremenog društva - objasnio je Lutovac.

Autor izložbe Marko Čakalović kazao je da postavku čini tridesetak radova, od kojih su većina slike rađene u tehnici ulje na platnu, dok su skulpture reljefi koje karakteriše kombinovana tehnika.

-Specifična je priča u pozadini. U fokusu je ljudsko biće i njegov sukob sa današnjicom, odnosno pokušaj da se preživi u eri tehnologije i materijalizma. Na taj način pokušao sam da približim neke mane i vrline današnjice kroz alegorijski način, pretvarajući to nastojanje možda malo u mitologiju. Pokušavam

ORIGINALAN LIKOVNI POTPIS: Otvaranje izložbe u galeriji „Velimir A. Leković“

Prostranstvo tajne mitski je obrazac koji upravlja onim arhetipskim i ostavlja dubok trag u iskrenom i buntovnom stvaralaštvu i izrazu, kakav je stvaralački čin Čakalovića – kazao je Milun Lutovac da napravim neki moderan mit, da približim publici svoje radove u vidu nekog bajkovitog djela. Inspiracija mi je uvijek i samo ljudska psiha - to je neiscrpno polje koje je najbolje za istraživanje - objasnio je talentovani umjetik.

LIKOVNI PUT

Marko Čakalović rođen je 1984. godine u Baru. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi prof. Pavla Pejovića 2008. godine i stekao zvanje akademskog vajara. Dobitnik je priznanja i nagrade kao jedan od 25 najboljih umjetnika Internacionalne umjetničke organizacije „GLO ART“ u Belgiji, 2019. godine, kao i nagrade FLU Cetinje, za skulpturu 2007. godine. Učestvovao je na mnogobrojnim izložbama

Rad „Sanjare nje“, Marka Ča kalovića

u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi nalaze se u mnogim inostranim kolekcijama. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2009. godine. V. K.V.

Žarku Vučiniću u Beogradu uručena književna nagrada „Lukijan Mušicki“

Priznanje za ekološku bajku BEOGRAD - Pisac iz Crne Gore Žarko Vučinić dobitnik je nagrade „Lukijan Mušicki“, koju dodjeljuje književno društvo „Sunčani breg“ iz Beograda. Priznanje mu je pripalo za dječji ekološki roman „Djevojčica Tara i čarobno drvo“.

Predsjednik ove asocijacije prof. dr Miomir Milinković nagradu mu je uručio na promociji posljednjeg dijela Vučinićeve trilogije o puhu Đorđu „Puh Đorđe u zamci Spiridona Ledenog”, koja je održana u Kući Đure Jakšića u Beogradu.

-Pored originalnosti narativnog iskaza, aktuelne tematike o zaštiti životne sredine i moderne koncepcije i kompozicije romana, kombinovanjem proze i poezije, Vučinić se pokazuje kao osoba koja pouzdano poznaje dječju psihu i njihove čitalačke potrebe. Takođe, on „plete“ interesantne događaje junaka, pa

AUTENTIČAN NARATIVNI ISKAZ: Sa uručenja nagrade Žarku Vučiniću

mladim čitaocima ne predstavlja problem da do epiloga iščitaju ovako zanimljivo osmišljenu fabulativnu i motivsku strukturu. Priča o djevojčici Tari i ča-

robnom drvetu je društveno odgovorno i edukativno štivo koje će sa uživanjem čitati mlade generacije na Balkanu – kazao je Milinković.

Zahvaljujući na nagradi, Vučinić je naglasio da je u ovoj ekološkoj bajci, koju je objavila izdavačka kuća „Gligorije Dijak“ iz Podgorice, predstavio ideje „svijeta bez otpada“ - Zero waste koncept.

-Pored toga, promoviše se i vuna kao prirodni materijal budući da glavni likovi priče: djevojčica Tara, dječak Timotije, jež, vrana, žabac, magarac već „postoje“ kao predivne vunene lutke koje heklaju pletilje iz Berana okupljene u društvenom preduzeću „Znuggle“ i plasiraju ih na svjetsko tržište -kazao je Vučinić.

Nagradu „Lukijan Mušicki” koja se dodijeljuje u oblasti poezije, proze i dječje književnosti, za 2019. godinu dobili su i mađarski pisci Atila F. Balaž i Šandor Halmoši, kao i književnica iz Sjeverne Makedonije Lilijana Pandev.

R. K.

Kultura

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

15

INTERVJU: Asmir Kujović, pisac i predsjednik PEN centra Bosne i Hercegovine

Rat kao literarna tema ponovo je u modi

PODGORICA - Pjesnik, prozni pisac i esejista Asmir Kujović ovogodišnji je dobitnik prestižne nagrade „25. novembar“, koja se dodjeljuje povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Priznanje je osvojio za knjigu poezije „Nestorov pehar“ u izdanju sarajevskog Buybooka.

Prema riječim jednog od recenzenata Nehrudina Rebihića ova zbirka stihova svojevrsna je novina i osvježenje u književno-istorijskom i poetičkom smislu u bosanskoj književnosti.

Kujović je jedan od vodeći predstavnika sarajevske ratne generacije pisaca. Rođen je u Novom Pazaru 1973, a 1992. otišao je na studije u Sarajevo, gdje ga je zatekao rat i tako je ostao u ovom gradu. Kujović je predsjednik PEN centra Bosne i Hercegovine. Poezija mu je prevedena na više svjetskih jezika.

POBJEDA: Ratne teme u središtu su knjiga značajnih sarajevskih pisaca. Vama se, takođe, rat nametnuo kao tema, iako ste bježali od nje i „umišljali da pišete metafizičku poeziju“. Šta danas možete reći o uticaju vremena rata na Vaše knjige?

KUJOVIĆ: Nerado se sjećam rata, jer me iz tih sjećanja „bije zima“. Prije i poslije rata za sve nas na ovim prostorima je kao prije i poslije nove ere, jer smo i čitavu našu raniju istoriju nakon rata počeli da sagledavamo iz drugačijih perspektiva. Za vrijeme rata još sam vjerovao da me je to iskustvo u vojsci pod opsadom Sarajeva očvrsnulo, učinilo mudrijim, stamenijim, ali možda su sve te preteške kušnje samo potrošile moje snage i natjerale me da postanem prizemniji. Slučajevi nekih mojih ratnih drugova koji su bili teško ranjavani, koji su ostali invalidi i koji su zbog toga kasnije imali i psihičkih problema potakli su me da počnem pisati prozu, iako nijesam prenio njihovu autentičnu priču već samo neke epizode.

POBJEDA: Mnogi pisci su u tim temama pronašli svoj glas, mogućnost da izraze ratnu, traumatičnu stvarnost. Koliko ste Vi preko tih tema dodirnuli neku univerzalnu, istorijsku istinu i koliko je sve to važno za interesovanje čitalaca?

KUJOVIĆ: Možda će neko u mojoj prvoj zbirci koju sam pisao za vrijeme opsade Sarajeva prepoznati začetak svega što sam pisao kasnije. Jer pisci

Sve političke bitke koje se i danas u Bosni vode u suštini su bitke za različite interpretacije rata i čitaoci su skloni da previde ono što pisac kaže, a da tragaju „između redaka“ za ideološkom pozicijom iz koje on pripovijeda, čak i kada nje u tekstu nema

obično u prvim knjigama pronađu „svoj glas“, koji je kasnije prepoznatljiv u svemu što pišu.

Vjerovatno je tako i u mom slučaju. Na osnovu nekih kritičkih komentara uvidio sam da većina čitalaca od ratne literature traži da pruži nekakvu sveobuhvatnu sliku tog rata, da svaki opisani događaj odražava istorijsku istinu o njegovom karakteru, da se svaki detalj uklapa u jednu unaprijed zadanu opšteprihvaćenu ideološku matricu.

Mene su više zanimala pojedinačna ljudska iskustva. Kasnije sam samo uzgredno zapisivao poneka sjećanja. Sve političke bitke koje se i danas u Bosni vode su u suštini bitke za različite interpretacije tog rata i čitaoci su skloni da previde ono što pisac kaže, a da tragaju „između redaka“ za ideološkom pozicijom iz koje on pripovijeda, čak i kada nje u tekstu nema. Bojao sam se i da moje iskustvo nije „mjerodavno“, da nije čak ni naročito zanimljiv materijal za priču u odnosu na ono kroz šta su drugi prolazili.

POBJEDA: Kako ste Vi birali te teme, da li slučajno, ili smišljeno? Na koji način pisac provjerava taj „materijal“, odnosno iskustva za obliko-

INTIMNO PUTOVANJE KROZ SJEĆANJA: Asmir Kujović

Nobelov komitet nije pokazao dosljednost u kriterijumima POBJEDA: Jenifer Egan, potpisao je saopštenje ispred Američkog PEN centra u kom se izražava žaljenje zbog dodjele Nobelove nagrade Peteru Handkeu. Što biste, kao predsjednik PEN centra BiH dodali danas ovom saopštenju?

KUJOVIĆ: Američki PEN centar prvi je reagovao saopštenjem koje je u Bosni odmah pozdravljeno kao plemenit i odvažan gest. Vjerujem da je upravo ono podstaklo mnoga bosanskohercegovačka udruženja da odlučno krenu sa reakcijama i peticijama.

vanje priče, ili poezije?

KUJOVIĆ: Ratne strahote i krajnja oskudica katkada u ljudima probude one najgore porive, čovjek se nagleda svakakvih poganština.

Meni se činilo da to nije dostojna literarna tema, jer svi bi, ipak, radije da čitaju o „primjerima čojstva i junaštva“. Da sam u ratu bilježio sve priče koje sam čuo od drugih, tu bi bilo nevjerovatne građe, ali sam većinu tih priča kasnije, nažalost, zaboravio. olazio sam i od sebe kao čitaoPolazio ca. Mnoge knjige o ratu i logorima koje sam poznavao kao srednjoškolac nijesu mi pružile ništa osim užasavanja, zgražavanja i mržnje prema tiranstvu svake vrste uz, dakako, spoznaju da bih mogao biti sretan što me je takvo zlo mimoišlo. Ali meni to, ipak, nije dovoljn o, j e r o d k n j i ž e v n o s t i očekujem i nešto više od golog svjedočenja. Kažu da „tuđa nesreća ne postoji“, međutim, ja sam se u ratu više iščuđavao nad tim da čovjek nije sposoban da sagleda ni vlastitu nesreću. Rat je bio period užasnog poniženja za sve Sarajlije i razumljivo je da se neki od nas nerado sjećaju toga.

POBJEDA: Može li se reći da

Nobelov komitet je ovom odlukom doveo u pitanje integritet ove značajne nagrade. Slažem se sa onim što je primijetio i Andrej Nikolaidis u svojoj kolumni, da Nobelov komitet nije pokazao dosljednost u svojim kriterijumima, jer znamo da neki pisci u prošlosti nijesu nagrađeni upravo zbog podrške fašističkim i diktatorskim režimima. Pri tome ne dovodim u pitanje literarnu vrijednost Handkeovog djela, ako tu izuzmemo ono što je devedesetih godina pisao o Srbiji i Bosni.

ste kroz stihove iz pjesme „Na putu za Dardaniju“: „Grad se odmotava na staklu automobila / Ponirući kroz mrlje od jučerašnje kiše“ napravili distinkciju od ratnih tema ka lirskim i melanholičnim iskustvima?

KUJOVIĆ: Da, ima tu i sjete i melanholije. U stvari, s tom pjesmom započinje moje intimno putovanje kroz sjećanja i imaginarne predjele iz literature i predanja, putovanje koje je istovremeno i potraga za duhovnim zavičajem. Nekada su Dardance dovodili u vezu sa Trojancima, čak i sa Enejom, i meni je taj mit poslužio kao zgodna metafora, budući da je i moj zavičaj u Sandžaku smješten na tom prostoru drevne Dardanije. Dardanija je kasnije bila rimska pro-

vincija, kao što i ove naše države stvorene nakon raspada Jugoslavije čekaju u redu da postanu provincije modernog „Rimskog carstva“. U pjesmi je Dardanija neko moje intimno „izgubljeno kraljevstvo“, nebesko i zemaljsko u isti mah.

POBJEDA: Da li je, inače, odlika recentne BiH književne scene, ta promjena tema od ratnih ka drugačijim pričama i društvenim situacijama?

KUJOVIĆ: Još krajem devedesetih pojedini kritičari otvoreno su govorili kako nam je „dosta više ratnih tema“, kako je o ratu već sve ispričano, dokumentovano te da se i čitalačka publika zasitila tog stalnog recikliranja istih motiva. Onda su neki posezali u istorijske teme, drugi su se prisjećali godina sretne mladosti u socijalističkoj Jugoslaviji, dok su neki pisali o mukama egzilantskog života. Međutim, kasnije su se javile mlađe generacije pisaca, za koje je rat bio trauma djetinjstva i odrastanja, zatim pisci iz drugih krajeva Bosne sa svojim iskustvima koja su bitno drugačija od onih sarajevskih, mladi pisci koji su kao djeca prošli

Sofisticirane metode za ućutkivanje „nepodobnih“ pisaca POBJEDA: PEN centar BiH nedavno je obilježio Međunarodni dan pisaca u zatvoru, kroz čitanja u znak solidarnosti s progonjenim književnicima i novinarima širom svijeta. Kako vidite pitanje umjetničkih sloboda danas, posebno u regiji Zapadnog Balkana.

KUJOVIĆ: U Staljinovo vrijeme čitav niz značajnih ruskih pisaca nazivani su „unutrašnjom emigracijom“, pa tako i danas na ovim našim prostorima prepoznajemo angažirane pisce koji bi se mogli nazvati „unutrašnjim emigrantima“, jer su izloženi tihoj izo-

laciji ili su izopšteni iz javnog prostora, etiketirani kao politički heretici ili izdajnici, ucijenjeni ili marginalizirani od vladajućih elita. Očigledno je da se danas politika služi daleko sofisticiranijim sredstvima u ućutkivanju „nepodobnih“ pisaca.

kroz logore, sve do Darka Cvijetića i njegovih poetskih svjedočanstava o zločinima u prijedorskom kraju. Posljednjih pet-šest godina rat je kao literarna tema ponovo u modi, što je možda u dosluhu sa onom tezom da je današnja politika u Bosni - politika nezavršenog rata.

POBJEDA: Vaš roman „Ko je zgazio gospođu Mjesec“ slojevito je štivo o jednom vremenu, djetinjstvu, odrastanju. Što vas je podstaklo za ovaj naslov? Kakva je njegova simbolika posebno sa vremenom Videosexa?

KUJOVIĆ: Isprva je to bio naslov jednog od poglavlja u romanu. Mojim kolegama se nije dopao naslov koji sam ranije dao knjizi, a kako sam žurio da rukopis pošaljem na jedan konkurs najjednostavnije mi je bilo da knjigu naslovim po jednom od poglavlja. Naslov „Ko je zgazio gospođu Mjesec“ bio mi je najzvučniji, a s obzirom na to da je to u neku ruku generacijski roman, učinilo mi se zgodnim da naslov vežem za muziku moje generacije. U pjesmi Videosexa ja sam taj naslov razumio kao pjesničku sliku: djevojka u noći vidi razliven odraz mjeseca na pokislom asfaltu, u barici na cesti kojom hoda. Doduše, nigdje se to u pjesmi precizno ne kaže, ali ja sam to tako doživio, sa svom simbolikom koju ta slika nosi. Dok sam pisao to poglavlje slušao sam sa kasete album „Lacrimae Christi“ i to je spontano ušlo u tekst.

POBJEDA: Crna Gora je bila zemlja gost na ovogodišnjim Sarajevskim danima poezije, što je dokaz da Crna Gora i BiH, kao i PEN centri dvije države, imaju značajne mogućnosti za književnu saradnju?

KUJOVIĆ: Imali smo na Sarajevskim danima zapažene nastupe istaknutih crnogorskih pjesnika, a jedan obimniji temat u časopisu „Život“ posvećen je savremenim crnogorskim pjesnicima te posebno ovogodišnjem laureatu priznanja „Bosanski stećak“ pjesniku Miloradu Popoviću. Drago mi je što sam imao priliku da uživam u poeziji i onih crnogorskih pjesnika koje nijesam odranije poznavao. Nadam se da će u skorije vrijeme biti prilike za saradnju između PEN centara dviju država. Bilo bi lijepo da, recimo, crnogorski pisci gostuju u našem programu „Književni razgovori“ i da češće objavljuju u našim časopisima. Nadam se da ćemo dogovoriti neku saradnju početkom iduće godine.

Ljubeta LABOVIĆ

16

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Maturanti SSŠ ,,Sergije Stanić“ ostvarili zapažen uspjeh na međunarodnom takmičenju u Splitu, uprava škole ponosna

U OŠ ,,Pavle Rovinski“ raznim aktivnostima obilježena Globalna nedjelja preduzetništva

Dječja mašta može svašta Učenici Osnovne škole „Pavle Rovinski“ prethodne sedmice su velikim brojem aktivnosti obilježili Globalnu nedjelju preduzetništva, koja se širom svijeta sprovodi od 18. do 24. novembra.

Iz ove vaspitno-obrazovne ustanove saopštavaju da su događaji tokom nedjelje osmišljeni tako da stimulišu, inspirišu i ohrabre preduzetničke aktivnosti učenika. Uz pomoć nastavnice Jelene Jovićević, koordinatorke preduzetničkog tima ,,Čekaj, imam ideju“, realizovan je niz aktivnosti u kojima je učestvovao veliki broj učenika.

- Mladi biolozi, učenici šestih i sedmih razreda su organizovali izložbu zanimljivih modela ćelija i bakterijskih virusa – bakteriofaga kao i modele zglavkara napravljenih od različitih materijala, dok su hemičari izrađivali mirisne sapune različitih oblika – navode iz OŠ ,,Pavle Rovinski“.

U holu škole učenici su predstavili hobije, poput izrade predmeta od žice, ukrasa od šišarki, nakita, pravljenje medenjaka, maketa starih kuća, slikanje portreta...

- Predstavili su se i umješni kulinari, koji su za vrijeme velikog odmora promovisali zdravu ishranu. Sladokusci su priredili prijatan užitak uz voćne štapiće, a učenici petog razreda pokazali su kako se cijedi i pravi sok od narandže – ističe se u saopštenju.

Sve je bilo u duhu zdravih stilova života. Djevojčice iz VIII-3 su predstavile „Elastik klub“, a njihovi drugari iz VIII-6 pravili su ukusne smutije ,,Tuti –fruti za zdravlje se muti“. Vrijedni likovnjaci su izložili svoje radove, raznovrsne obilježivače za knjige tzv. bukmejkere, šešire iznenađenja su priredili učenici VIII-1, dok su učenici ruskog jezika izlagali babuške i predstavili način njihove izraI. M. de.

Predavanje sjutra u KIC-u ,,Budo Tomović“

Razgovaraće o pravilnom odlaganju otpada Završno edukativno predavanje na temu „Otpad – resurs koji treba iskoristiti – primarna selekcija“ biće održano sjutra u 10 sati u multimedijalnoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

Iz Sekretarijata za komunalne poslove pozivaju građane da prisustvuju, kako bi se upoznali sa pravilnim načinom upravljanja svim vrstama komunalnog otpada u gradu.

VELIKI IZAZOV

Ičević, koji ima iskustva na takmičenjima, kaže da mu je ovo bilo najveći izazov. Glavni uslov je bio poznavanje engleskog jezika, budući da su učestvovale države iz svih krajeva svijeta. Navodeći da su dan prije takmičenja izvlačili imena i pravili ekipe, Lazar kaže da je on izvukao Irsku i da su komunicirali na engleskom.

Imali su zadatak da pripreme po tri jela – hladno predjelo, toplo predjelo i glavno jelo.

- U prvoj kategoriji pripremali smo puširane sardine sa gremalatom od marinade, u drugoj rižoto od ječma sa bundevom, pireom od slatkog krompira i diskovima od hljeba, a glavno jelo bio je rak i dvije vrste ribe sa palentom i musom. Najviše se ocjenjivala komunikacija, timski rad i ekonomičnost. Sve smo to pokazali, te sam na kraju i nagrađen zlatom – kazao je Ičević.

ŽIVOTNI POZIV

- Predstavnici Sekretarijata za komunalne poslove glavnog grada u saradnji sa predstavnicima firme ,,Medix“ d.o.o Podgorica, u prethodna dva mjeseca održali su edukativna predavanja na ovu temu djeci u 16 osnovnih i srednjih škola u gradskoj i prigradskoj sredini kao i seoskom području glavnog grada – podsjećaju iz Sekretarijata za komunalne poslove.

H. P.

Osvajač zlatne medaje u kulinarsvu naglašava da je odlučio da mu ovo bude životni poziv već na kraju osnovne škole.

- Nijesam se pokajao i za vrijeme školovanja nikad mi nije palo na pamet da odustanem od ovog poziva. Znanje i vještine usavršavao sam i na vannastavnim aktivnostima i edukativnim radionicama.

Naravno, tu je uvijek prisutna podrška profesora i škole – kaže Lazar Ičević. Školovanje planira da nastavi u Sloveniji ili Beogradu, a dalje usavršavanje u inostranstvu.

- Od užih specijalnosti u kulinarstvu zainteresovan sam za ,,fajn dajning“. To je sada trend u svijetu i podrazumijeva podizanje gastronomskog

TRUD SE ISPLaTIo: Uspješni maturanti sa mentorkama

Selekcija se pravi od početka školovanja Lazara Ičevića je za titulu evropskog šampiona od maja ove godine, kada su se i prijavili na AEHT, pripremala mentorka Mirjana Vukčević. Kako ističe, izbor učenika koji će ih predstavljati na međunarodnim takmičenjima vrše od početka školovanja.

- Po njihovom ponašanju u našoj školskoj kuhinji mogu da procijenim ko bi mogao da osvoji medalju. Ovo je najpoznatije takmičenje za učenike srednjih škola. Probali smo i pokazali da smo najbolji. Imali smo veliku podršku od uprave škole koja je uvidjela da djecu ne treba držati u okvirima znanja i vještina kako naš obrazovni program nalaže, već da prošire vidike, pogotovo kada je u pitanju komunikacija na stranim jezicima, a ono što je najbitnije je poznanstvo koje su stekli, a koje će im sigurno koristiti u budućnosti – kazala je Vukčević.

TEMELJNE PRIPREME

Marka Maraša je za disciplinu restoransko usluživanje pripremala mentorka i profesorica restoraterstva Anela Harović.

- Pripreme su počele tri mjeseca prije datuma takmičenja, a sve se odvijalo u kabinetu restoraterstva i u školskoj radionici Radovče – kazala je Harović.

Kako je Maraš objasnio, njegovo takmičenje je bilo podijeljeno na tri dana, a prvi je bilo određivanje timova i pisani test koji su radili u paru.

Tim se sastojao od dva takmičara, a izvukao je Belgiju.

Manifestacija ,,Sve boje jeseni“ održana za vikend na zelenoj pijaci na Pobrežju Manifestacija ,,Sve boje jeseni“, u okviru koje su poljoprivredni proizvođači izlagali i prodavali domaće proizvode, a kreativni stvaraoci rukotvorine i ručne radove, održana je u subotu i nedjelju na zelenoj pijaci ,,Pobrežje“.

Naglašavajući da izuzetno cijeni domaće proizvode, sugrađanka Rema Đečević kaže da je došla na pijacu da bi kupila domaći sok.

Prodavac Miloš Perović iz sela Dobro Polje, Ispod Ostroga, sok od divljeg šipka koji je cijedio na licu mjesta prodavao je po tri i po era.

- Mušterije najviše traže sok bez dodatka

Domaće je domaće

šećera – kazao je Perović, uz napomenu da u ponudi ima i liker od šipka, sok od bundeve i domaće kukuruzno brašno.

Prodavac Safer Katana iz Ulcinja podržava ovakve manifestacije jer imaju za cilj promociju domaćih proizvoda.

- Prodajem ovdje na pijaci svakog vikenda.

Mušterije znaju da donosim domaće proizvode. Masline su pet eura, maslinovo ulje 10, kilogram nara je euro, a mandarina 80 centi – kazao je Katana.

- Drugi dan je obilježen pripremnim poslovima i postavljanjem stola, kao i usluživanjem vina, a treći dan su bili osnovne i napredne radne sposobnosti. Osnovne obuhvataju rad u restoranu, a napredne su rad pred gostom – sječenje pršute i sira pred gostom uz dodavanje garniša.

Sve se to radilo sa otmenim, srebrnim servisom koji se koristi na elitnim banketima. U vezi svega su nam postavljali pitanja, a mi objašnjavali postupak rada, da ne bi sve izgledalo kao slučajnost ako smo tačno uradili ili da znamo gdje smo pogriješili – objasnio je Maraš.

Dalje usavršavanje, kao i Lazar, planira da nastavi u Slo-

iskustva na najviši nivo, od prezentacije, samog jela pa do usluge – istakao je Ičević.

Jadranka Pivljanin, koja je prodavala predmete sa motivima crnogorske nošnje, iz ponude je istakla futrole za boce.

Iz ,,Tržnica i pijaca“ kažu da im je cilj organizovanja ovog događaja promocija pijace kao mjesta dobre trgovine, davanje podrške domaćim poljoprivrednim proizvođačima i malim preduzetnicima, koji razvijaju sopstveni biznis, ali prije svega da kupcima pruže raznovrsniju ponudu proizvoda koje mogu kupiti direktno od proizvođača. I. M.

veniji i Beogradu.

- Do kraja godine imam još vremena, nijesam odlučio gdje ću nastaviti školovanje, ali ono što me interesuje i što je veoma atraktivno u restoraterstvu je barmenstvo i somelijer. Na takmičenju me je nekoliko ljudi pitalo da li se profesionalno bavim somelijerstvom, pa možda to izaberem – kazao je Maraš.

ČUVANJE TRADICIJE

AEHT (European assocation of hotel and tourism schools) je konferencija evropskog udruženja ugostiteljsko-turističkih škola u čijem članstvu je preko 300 ugostiteljskih i turističkih škola članica. Svrha postojanja AEHT-a je razmjena iskustava i saradnja učenika iz različitih država, jezika i kultura kroz timski rad, stvaranje novih poznanstava i veza među učenicima.

U sklopu njega se već 32 godine održava i prestižno takmičenje u 10 turističkih i ugostiteljskih disciplina. Iz SSŠ ,,Sergije Stanić“ kažu da će se naredne godine ovo takmičanje održati u Portugalu.

- Planiramo da učestvujemo i u Portugalu. Pokazali smo da se tradicionalnim načinom učenja i manjim sredstvima u odnosu na evropske države može doći do trona Evrope, a naredne godine možda prijavimo veći broj učenika i disciplina – najavljuju iz ove ugledZ. KALAČ ne škole.

M.B.

STIMULIŠU PREDUZETNIČKI DUH: Sa manifestacije

Maturanti SSŠ ,,Sergije Stanić“ Lazar Ičević i Marko Maraš sa međunarodnog takmičenja u kulinarstvu u Splitu vratili su se prošle sedmice sa zavidnim uspjehom.

U konkurenciji od 300 takmičara iz 29 zemalja Ičević je osvojio titulu evropskog šampiona u disciplini kulinarstvo, dok je Maraš zauzeo šesto mjesto u disciplini restoransko usluživanje. Kako se stiže do ovakvog uspjeha otkrivaju za Pobjedu marljivi učenici i njihove ponosne mentorke Mirjana Vukčević i Anela Harović.

D. MIJATOVIĆ

Marljivim radom do krova Evrope

MJESTo DoBRE TRGoVINE: Sa manifestacije

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

17

NOVA PRAKSA: Sve veći broj ugostitelja ispred objekata ugrađuje sisteme za grijanje i tende

Pušači se preselili na terase, a sa njima i nepušači Da bi pružili što bolji ugođaj gostima, veliki broj vlasnika ugostiteljskih objekata tendama je natkrio ili dijelom zatvorio terase i ugradio sisteme za grijanje. Oni sa kojima smo razgovarali ističu da im je posao zbog primjene novog zakona o pušenju umnogome opao, a da grijanje terasa itekako osjete na računima za struju. Neki od njih razmišljaju da zbog neisplativog poslovanja zimi zatvore svoje objekte, dok građani sa kojima smo razgovarali, i pušači i nepušači, kažu da podržavaju i da se pridržavaju novog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskog proizvoda.

GRIJANJE

Ugostitelj iz kafića ,,Friends“ Radovan Janković kaže da, od kada je stupio na snagu novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, vlasnici ugostiteljskih objekata da bi imali posla tokom hladnijeg perioda godine moraju ugraditi sisteme za grijanje u baštama kafića ili restorana.

I. BOŽOVIĆ

Poštujući Zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda većina sugrađana, uprkos hladnom vremenu, kafu ili piće sa društvom ovih dana ispijaju na terasama kafića ili restorana, zato što pušenje u zatvorenom prostoru nije dozvoljeno.

Vlasnici ugostiteljskih objekata da bi imali posla tokom hladnijeg perioda godine moraju ugraditi sisteme za grijanje u baštama kafića ili restorana. Gosti nam sad uglavnom sjede na terasi. Uđu u lokal malo da se ugriju, pa izađu brzo napolje. Trpe i hladnoću, samo da se zapali cigareta napolju – kaže ugostitelj iz kafića ,,Friends“ Radovan Janković - Ljudi sad uglavnom sjede na terasi. Uđu u lokal malo da se ugriju, pa izađu brzo napolje.

Trpe i hladnoću, samo da se zapali cigareta napolju – kaže Janković.

Dužnost ugostitelja, naglašava on, je da se potrudi da gostima

teljske djelatnosti postoje tri vrste: zatvorena bašta kao samostalni privremeni objekat, zatvorena bašta u sastavu ugostiteljskog objekta i ljetnja bašta. Poluzatvorene terase ugostiteljskih objekata nijesu prepoznate u pomenutoj odluci i ovaj organ ne izdaje odobrenja za njih – poručuju iz Sekretarijata za komunalne poslove.

pruži što bolji ugođaj na terasama, kako im ne bi bilo previše hladno.

- Taj ugođaj se itekako odražava na potrošnju električne energije, jer je potrebno grijati terasu gotovo cijelog ili dobar dio dana. Nama četiri grijalice rade u prosjeku 15 sati dnevno.

Na sat potroše dva eura struje, što je oko 30 eura dnevno ili blizu 1.000 eura mjesečno.

Međutim, bez njih ne bi mogli raditi jer je već zahladilo – objašnjava Janković.

Ugostitelj Omer Građević, iz kafea ,,Moda“, kaže da od kada je zakonom zabranjeno pušenje u zatvorenom prostoru, većina gostiju sjedi u bašti kafića. Zbog toga su, dodaje on, bili prinuđeni da nabave grijalice za terasu.

- Moramo udovoljavati gostima. Najčešće je neko u društvu pušač, pa onda svi, kako se ne bi razdvajali, sjede na terasi

– kaže Građević.

Iako tek treba da zahladi, on ističe da im je posao dosta slabiji.

- Ko nema malo veću terasu, koju grije, taj nema posla.

Skoro svi gosti su u bašti. Sad je bolje da je objekat manji, a bašta da je što veća. Međutim, kad još malo zahladi, grijalice nam neće pomagati, jer nije dozvoljeno zatvaranje terase – objašnjava Građević.

TENDE

Labud Mihović, vlasnik firme ,,Labud tende“, kaže da u Podgorici imaju povećan obim posla kada je u pitanju ugradnja tendi i djelimično zatvaranje terasa ceradama ispred ugostiteljskih objekata.

- Ugostitelji traže da im dijelom zatvorimo terase. Međutim, nije dozvoljeno njihovo potpuno zatvaranje. Gledaju da gostima bude malo prijat-

Veče folklora održano u Domu kulture na Barutani Manifestacija ,,Veče folklora“, koju mjesna zajednica Barutana godinama organizuje u znak sjećanja na Novaka M. Vukčevića, nekadašnjeg direktora Kulturnoprosvjetne zajednice Podgorica, održana je u subotu veče u Domu kulture na Barutani.

Kulturno-umjetničko društvo ,,Rako Mugoša“ iz Donje Gorice i Osnovne škole ,,Savo Kažić“ sa Barutane igrom i pjesmom su uljepšali veče brojnim poštovaocima djelovanja Novaka Vukčevića. Najmlađi članovi KUD-a ,,Rako Mugoša“ odigrali su Splet dječijih igara i Igre iz Crne Gore, starija postava Vrsutu, Igre iz Crne Gore, Ciganske igre i

Miomir Jovović: S obzirom da sam pušač, od kada je novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda stupio na snagu, gledam da sjednem u kafanu koja ima terasu. Iako je hladno, zbog pušenja uvijek sjedim na terasi, pa gledam da ima grijanje. Pušač sam tridesetak godina. Nije mi merak izaći iz kafane, zapaliti cigaretu, pa se vratiti unutra. Kafu ne mogu popiti bez cigarete.

Vojislav Dragović: Nepušač sam. Milije mi je da prostor u kojem sjedim nije zadimljen.

Međutim, ako sam u društvu onih koji su pušači, onda ih ispoštujem pa zajedno sjednemo na terasi kafića, kako bi oni mogli da zapale cigaretu.

Inače, kad je hladno više volim da sjednem u zatvorenom prostoru. Podržavam to što se ne može pušiti u ugostiteljskim objektima.

Strahinja Vuković: Pušač sam, pa zbog cigareta uglavnom sjednem na terasi kafića.

Već je hladno, ali trpim kako bih ispalio cigaretu. Međutim, iako sam pušač, podržavam novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, kojim je zabranjeno pušenje u zatvorenom prostoru, jer se na taj način ugrožava zdravlje i onih koji ne konzumiraju cigarete.

Milica Vuković: Bivši sam pušač. U potpunosti podržavam novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, kojim je zabranjeno pušenje u zatvorenom prostoru. Na taj način smo zaštićeni svi oni koji ne konzumiraju cigarete. Međutim, zbog prijatelja koji puše nekad sjednem na terasi ugostiteljskog objekta, uprkos tome što je ponekad i hladno.

nije kad sjede napolju, jer je već hladno. Kupuju i grijalice, ali to nije dovoljno da bi moglo biti udobno kao u zatvorenom prostoru – kaže Mihović.

Navodeći da je vlasnik nekih ugostiteljskih objekata, on kaže da je za njih kupio grijalice i postavio tende, ali da ih je ovih dana teško zagrijati. Od zabrane pušenja u zatvorenom prostoru, ističe on, u ugostiteljskim objektima obim posla im je trostruko opao.

- Ogromni je pad prometa u svim lokalima. Razmišljamo da zatvorimo kafiće tokom zimskog perioda, jer nam se ne isplati, pa da opet radimo kad svanu dani i kad se bude

moglo sjedjeti napolju. Ne može se dovoljno zagrijati terasa, a unutra se ne smije pušiti – kaže Mihović.

Navodeći da ne konzumira duvanske proizvode, on smatra da bi ugostiteljski objekti trebalo da imaju odvojene prostorije za pušače.

- Trenutno sam u Hrvatskoj, u Slavoniji. Oni imaju posebne prostorije za pušače, a postoje i posebni objekti za pušače – kaže Mihović i dodaje da je teško kod našeg naroda stvoriti tu naviku da izađu iz kafane da ispuše cigaretu, pa da se vrate unutra, jer je većina naučila da sjedi i merači cigaretu uz kafu ili piće. I. MITROVIĆ

NI HLADNOĆA NIJE PROBLEM: Ispred jednog od podgoričkih lokala

Sekretarijat ne izdaje dozvole za poluzatvorene bašte Odobrenja za postavljanje montažnih objekata privremenog karaktera (shodno Odluci o postavljanju, građenju i uklanjanju privremenih objekata montažnog karaktera na teritoriji glavnog grada) izdaje Sekretarijat za komunalne poslove glavnog grada.

- Što se tiče bašti koje služe u svrhu za obavljanje ugosti-

ANKETA

Zaštita od gripa u Zavodu ,,Komanski most“

Igrom i pjesmom podsjetili Vakcinisano na Novaka M. Vukčevića 108 korisnika

Igre iz Šumadije. Nastupila je i rekreativna grupa sa Igrama iz Leskovca, kao i guslar Mihailo Radovanović. Učenici OŠ ,,Savo Kažić“ su grupno odrecitovali pjesmu ,,Marko Miljanov i Jusuf Beg“, i odigrali dvije plesne tačke ,,Nek živi ljubav“ i ,,Bon ton“.

Podsjetivši da se Veče folklora posvećeno Novaku Vukčeviću organizuje svake godine, iz MZ Barutana kažu da su veoma zadovoljni posjetom i dobrom atmosferom kakva je bila prije dvije večeri.

I. M.

POŠTOVAOCI TRADICIJE: Sa manifestacije na Barutani

Medicinski timovi Doma zdravlja Podgorica protekle sedmice obavili su preglede i vakcinaciju protiv gripa štićenika JU Zavoda ,,Komanski most“. Kako saopštavaju iz Doma zdravlja, ljekari su pregledali 112 štićenika, od čega je vakcinu protiv gripa primilo njih 108, dok je preostalima zbog respiratornih infekcija odložena vakcinacija nakon liječenja i kontrolog pregleda.

- S obzirom da se radi o posebno osjetljivoj populaciji, koja se nalazi u kolektivnom smještaju, Dom zdravlja Podgorica, u saradnji sa rukovodstvom Zavoda, preduzeo je konkretne mjere kako bi se štićenici ove ustanove zaštitili od obolijevanja od gripa, širenja virusa i komplikacija bolesti – poručuju iz Doma zdravlja Podgorica, uz napomenu da je u glavnom gradu od 11. novembra do juče u toj ustanovi vakcinu primilo preko šest hiljada građana.

H.P.

18

Marketing

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Feljton

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

19

9.

FRAGMENTI IZ DJELA PAVLA ROVINSKOG

Poslovica kaže: Nosi struku preko ljeta, zimi kako hoćeš O NARODNOJ NOŠNJI

„Sada su ta raskošna odijela postala svojina svakoga Crnogorca. Malo koji Crnogorac nema bijeli gunj i modre pantalone od uvoznog sukna, dok ih barem polovina ima džamadane i jeleke izvezene, ako već ne zlatnim, ono crnim svilenim koncem. Umjesto opanaka, sada svi nose cipele ili visoke čizme.“ „Malo ih je koji ne znaju za crnogorsku kapicu. To je kapa ravnoga dna i ravnoga oboda širine oko 8 cm. Ona je sva od crvenog ili tamnocrvenog tankog sukna i dvaput je dublja od širine oboda, ali se njeni krajevi zavrću kako se i dobija dvostruki obod. Odozgo je krug od isto takvoga sukna koji je izvezen zlatom, ovako: sa jednoga kraja izvezen je luk koji ima tri pruge, od kojih srednju čine tri reda od oboda do oboda, a sa obje njenje strane uz manja rastojanja su po dva reda i još dva reda zajedno; dakle, ukupno pet pruga. U tome luku je oznaka „N.I.“ što znači „Nikola Prvi“.

Obod je obložen tankom svilom (deravija ili bogzija) tako da joj krajevi malo prelaze na tjeme i u naborima zauzimaju dio pomenutog kruga.“ „Iznutra je postava od nekog takođe crvenog materijala, ali može biti i bijel, i neke druge boje, samo ne šaren.

MARAMe OkO kApe

„Kapa je laka, ali se na glavi ne drži dovoljno čvrsto, mada joj ni sam Crnogorac ne da da miruje: čas je namiče na obrve, čas gura na potiljak, čas je nakrivi na jednu ili drugu stranu. Najkraće, ona se vrti na glavi već prema raspoloženju njenog vlasnika, naročito ako ovaj nešto priča sa oduševljenjem ili ako je nečim uznemiren ... Kada je jak vjetar preko kape se vezuje marama. Zimi, i uopšte za nevremena, skida se pojas i omotava cijela glava kao što se mota turska čalma, pa se tako obuhvata vrat i donji dio lica. Ovo se naziva poša, od čega i glagol zapošiti se. Kuči i Vasojevići, u ovakvim prilikama omotavaju glavu bijelom pamučnom tkaninom na arnautski način, pa im se vide samo oči, nos i brkovi. Ova je kapica od nedavno, zapravo

Malo ih je koji ne znaju za crnogorsku kapicu. Odozgo je krug od isto takvoga sukna koji je izvezen zlatom. Sa jednoga kraja izvezen je luk koji ima tri pruge, od kojih srednju čine tri reda od oboda do oboda, a sa obje njene strane uz manja rastojanja su po dva reda i još dva reda zajedno; dakle, ukupno pet pruga. U tome luku je oznaka „N.I.“ što znači „Nikola Prvi“ od vremena knjaza Danila i tada su je nazivali šišak (ovo datiranje je pogrešno jer se na akvarelu s kraja 18. vijeka vide Crnogorci i Crnogorke s tradicionalnim kapama na glavi, prim. prir). Do knjaza Danila kape su imale dva oblika: jedni su nosili fesove, pa je među njima bio i sam knjaz i njegov prethodnik vladika Rade (Petar II), a drugi je oblik bila crvena kapa, kao u primorju, ispod koje se nosila bijela kapica od kudjelje (bjelača), kakvu sada nose Arnauti i oni koji su hrišćani a pod turskom su vlašću, koji je nazivaju ćulaf. Nosila se i obična konopljana bijela kapica – pušćenak. Konačno, postojala je i crvena suknena kapa, nazivana tatarlija, a obično su je nosili kuriri ili carski glasnici (tatar).“

ŽeNskA kApA

„Ranije su djevojke nosile na glavi bijelu maramu – ruba ili krpa, koja se vezivala ispod brade. Ponekad se zamotava

Crnogorac sa strukom

cijeli vrat, pa i usta (kod Vasojevića i Kuča). Ponekad su, umjesto bijele, nosile modru maramu. Danas se u Crnoj Gori sve više nosi kapica, koja je ista kao i muška, samo što umjesto polukruga i knjaževog grba sa kraja tjemena, ova ima krug od nekoliko redova zlatnoga veza, a u sredini kruga je zvijezda ili neka njoj slična figura, pa preko kape ide marama.“ „Muškarci spavaju često sa kapama, a ponekad preko toga zamotaju glavu peškirom u obliku čalme. To, razumije se, samo zimi, naročito u kući koja nema tavana, gdje ispod krova slobodno duva hladan vjetar, ali neki to rade i u sobi koja je potpuno zaštićena od vjetra i toplote.“

stRukA

„Ostaje još da kažemo šta (Crnogorac, prim. prir) oblači kada treba da se zaštiti od hladnoće i nepogoda. Na prvom mjestu je struka. Bez nje



Kada Crnogorac treba da se zaštiti od hladnoće i nepogoda, na prvom mjestu je struka. Bez nje Crnogorac ne može ni da izađe iz kuće, pošto ga ona štiti od vjetra i kiše, nju prostire kada negdje treba da prespava, na nju iz svoje torbice vadi hranu koju je na put ponio, njome se na spavanju pokriva, njome se i diči kada je na razne načine nosi preko ramena

Crnogorac ne može ni da izađe iz kuće, pošto ga ona štiti od vjetra i kiše, nju prostire kada negdje treba da prespava, na nju iz svoje torbice vadi hranu koju je na put ponio, njome se na spavanju pokriva, njome se i diči kada je na razne načine nosi preko ramena. Crnogorska poslovica savjetuje: „Nosi struku ljeti, a zimi kako hoćeš“. Drugim riječima: zimi te na nju ne treba podsjećati, ali je važno da je ljeti ne zaboravljaš uzdajući se u lijepo vrijeme. Crnogorac se ovako i ponaša. Struka je Crnogorcu što i pled Škotu, samo je neuporedivo grublja.

Sada ćemo nešto reći o vrstama struka i njihovim osobina-

ma. U Staroj Crnoj Gori ona je crna; u hercegovačkim krajevima, kao u Krivošijama – bijela; u okolini Bara i u Krajini – prugasta, gdje crne, sive i bijele pruge idu poprečno.

Crnogorac nosi i hercegovačku sivu struku, ponekad sa dodatkom kostrijeti (signjava, signjavica).“

BOJA

„Boja struke zavisi od prirodne boje vune od koje je izrađena. Većina ne nosi crnu struku zato što je malo crnih ovaca, pa je teško naći toliko crne vune za sve koji nose struku. Crne su ovce ovdje prava rijetkost. Istovremeno je običaj nametnuo konkretnu boju, i toga se treba pridržavati. U nedostatku prirodne crne vune, boje bijelu.

Obojena struka izgleda ljepše: ljepša je boja, a i vuna dobije neki sjaj.

Ipak se prednost daje prirodnoj, iako redovno ima nekoliko sivih nijansi. Zato se obojena nošenjem olinja, a prirodna nikada. U ostalom, u posljednje vrijeme Crnogorke tako kvalitetno obave bojenje, da ta boja izdrži kišu i svaku drugu nepogodu.“

BRukA

Čobanin sa strukom

Crnogorska kapa

„Zadržimo se upravo na crnogorskoj struci zato što ona predstavlja najsavremeniji tip. Dužina joj je 2-2,5 metara, a širina 50-70 cm. Na rubovi-

ma ima rese na uzicama dužine i do 50 cm koje sve zajedno čine niz, pa, čim je ovaj niz resa duži i gušći, i struka je bolja. Kod struke se cijeni gustoća i, istovremeno, mekoća.

Zato je i rade od najbolje vune koju tvrđe predu da bi bila gušća. Njoj je vunena i osnova i pređa. Dužina se određuje prema visini čovjeka, ali je ženska struka redovno kraća od muške. Muška i ženska struka, osim dužine, razlikuju se još po nekim osobenostima. Muška je po cijeloj površini jednako crna, a ženska, iako je na prvi pogled isto takva, kada se pažljivije zagledate, onda možete primijetiti da ima poprečne tamnomodre ili tamnozelene pruge.

Na muškoj je struci samo na jednome kraju traka od obojenih uskih romboidnih šara i sa krajeva kratke poprečne pruge jarke boje – žute, crvene, modre ili zelene. Osim toga, i rese se razlikuju: na muško j st r u c i re s e v i s e n a upredenom okruglom gajtanu, a na ženskoj – ovaj je gajtan upleten, pljosnat ili četvorougaon. Zatim, miješaju se uzice u boji – tamnocrvene i zelene. Ova razlika mora biti uočljiva kako ne bi došlo do zamjene i zato velike bruke ako muškarac greškom uzme žensku struku. I zato ženska struka ima resu u jednom svom dijelu na sredini.“ (Nastavlja se)

20 Drugi pišu

U trenutku kada alarmantni slučajevi skreću pažnju na nasilje u porodici u Rusiji, aktivisti se - ponovo - zalažu za zakon koji bi to kriminalizovao. Konzervativci se tome protive, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Rusija je jedina zemlja u Vijeću Evrope koja nema odredbu krivičnog zakona o nasilju u porodici. Od 47 zemalja članica, jedino Rusija i Azerbejdžan nisu uspjele potpisati Istanbulsku konvenciju iz 2011. o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Prijedlozi zakona o nasilju u porodici našli su se pred Državnom dumom (donji dom ruskog parlamenta) više od 40 puta u protekloj deceniji, ali nijedan nije prošao ni prvo čitanje.

U svakom slučaju, napori su naišli na snažni otpor konzervativnih organizacija i samoprozvanih čuvara takozvanih tradicionalnih vrijednosti. Ta se istorija sada ponavlja dok aktivisti i njihovi saveznici u Dumi pripremaju još jedan nacrt prijedloga zakona kako bi se riješio dugotrajni problem. „Već nekoliko puta pokušavaju da nam utrpaju ovaj zakon“, rekla je Olga Letkova, aktivistkinja Asocijacije roditeljskih odbora i društava (ARKS), koja je organizovala demonstracije protiv nacrta zakona. „Zadnji put kad smo se borili protiv njih 2016. godine - tada su stručnjaci, javnost i Ruska pravoslavna crkva izašle protiv toga. Nadamo se da ćemo ovaj put ponovo uspjeti da uzvratimo napad.“ U 2016. godini, u član ruskog krivičnog zakona dodan je paragraf o »porodičnom nasilju« - ali je uklonjen šest mjeseci kasnije. Prema izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku iz 2017., prvostepeni postupak za porodično nasilje koje nije uzrokovalo trajnu povredu nalaže novčanu kaznu od 5.000 do 30.000 rubalja (70 do 430 eura), dok se za prekršaj ponovljen u roku od jedne godine izriče novčana kazna do 40.000 rubalja ili kazna zatvora u trajanju najviše do tri mjeseca.

Istovremeno, Amnesti internešenal (Amnesty International) nazvao je dekriminalizaciju „bolesnim pokušajem da se banalizuje nasilje u porodici“ u Rusiji.

Oksana Puškina, članica Dume iz vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i zamjenica predsjednika Odbora za porodice, žene i djecu koja je učestvovala u kreiranju najnovijeg prijedloga zakona, žalila se organima za provođenje zakona da su ona i njeni saradnici bili meta prijetnji na društvenim mrežama.

Puškina je također tvrdila da je protiv prijedloga zakona pokrenuta „dobro organizovana i finansirana kampanja“, koju je poredila s nasilnom kampanjom vođenom 2017. godine protiv filma Matilda, za koji su konzervativci rekli da je omalovažavao prestolonasljednika Nikolu - kasnije cara Nikolu II - detaljno opisujući njegovu aferu s balerinom, napola Poljakinjom.

Rodna ideologija

U oktobru je više od 180 organizacija koje se zalažu za »tradicionalne vrijednosti« i njihovih regionalnih ograna-

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Zakon o nasilju u porodici ljuti ruske čuvare „tradicionalnih vrijednosti“ Aktivisti u Rusiji su više od 40 puta pokušali da donesu zakon o nasilju u porodici.

Ali u državnoj Dumi nijesu dobili čak ni preliminarno odobrenje

Rusija je jedina država članica Vijeća Evrope koja nema odredbu krivičnog zakona o nasilju u porodici

ka potpisalo otvoreno pismo osuđujući predloženi nacrt zakona kao navodni proizvod „rodne ideologije“ i „instrumenta za fundamentalno i prisilno mijenjanje temelja ruskog društva, te uništavanje naše tradicionalne porodice i moralnih vrijednosti“. „U mnogim zemljama u kojima postoji takav zakon dozvoljeni su istospolni brakovi i gej parade“, rekao je Andrej Kormukin, vođa ruskog pravoslavnog javnog pokreta pod nazivom 'Sorok Sorokov' (četrdeset puta četrdeset), nazvanog po legendarnom broju crkava u Moskvi prije revolucije 1917. godine. „Zašto bi naša konzervativno tradicionalna zemlja - koja, prema našem lideru, ima svoju jedinstvenu kulturu usvojila strane vrijednosti?“ Kormukin, koji se bori protiv prijedloga zakona, dodao je da sam izraz „porodično nasilje“ baca ljagu na sliku porodice, „najsigurnijeg i najmirnijeg prostora unutar našeg društva“.

Ali vladine, nepotpune informacije nude kontraargumente Kormukinovoj karakterizaciji ruske porodice. U 2012. godini, državna agencija za statistiku Roskomstat i Ministarstvo zdravlja objavili su studiju u kojoj su utvrdili da je najmanje 20 odsto žena u Rusiji doživjelo fizičko nasilje koje su počinili supružnik ili partner. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2008. godine procijenilo da je do 40 odsto svih teških zločina povezanih s nasiljem u Rusiji počinjeno unutar porodice.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2016. godine prijavilo da su u porodici počinjena 64.421 krivično djelo nasilja, od čega 29.465 protiv supružnika ili partnera. U velikoj većini slučajeva, žrtva je bila žena.

nepRijavljeno zlostavljanje

Aktivisti dodaju da su stvarne brojke o nasilju u porodici vjerovatno mnogo veće jer se takvi zločini znatno manje prijavljuju - a kada se prijave, policija često odbija podnijeti žalbu.

Problem porodičnog nasilja pojavio se u ruskim medijima u nekoliko zapanjujućih slučajeva posljednjih mjeseci. U Sankt Peterburgu je istaknuti istoričar priznao da je ubio svoju djevojku – njegovu bivšu studenticu - i raskomadao njeno tijelo.

U Moskvi se tri sestre tinejdžerke trenutno suočavaju s optužbama za ubistvo s predumišljajem jer su, kako se navodi u optužnici, u julu 2018. ubile svog oca za kojeg tvrde da ih je godinama fizički i seksualno zlostavljao i ponižavao.

U julu je, muškarac u moskovskom predgrađu Ramenskoje ubio partnerku Nataliju Basovu tako što ju je 20 puta izbo nožem na igralištu, pored grupe djece među kojima je bila i njena petogodišnja kćerka.

Navodno je optuženi muškarac počinio samoubistvo dok je bio iza rešetaka, u istražnom zatvoru.

U Moskvi je 27-godišnji Dmitrij Gračov osuđen na 14 godina zatvora u novembru 2018. godine, nakon što je proglašen krivim za otmicu supruge, koju je odveo u šumu izvan glavnog grada gdje joj je sjekirom odsjekao obje ruke. Također mu je naređeno da svojoj bivšoj supruzi plati 30.000 rubalja (430 eura) kao nadoknau za nanošenje „moralne štete“.

Protivnici predloženog zakona organizovali su se na web stranici nazvanoj CitizenGo, gdje je više od 18.000 ljudi na internetu potpisalo peticiju protiv zakona, rekavši da se on „temelji na radikalnoj ideologiji feminizma“.

Web stranica - koja također sa-

Odluka Evropskog suda za ljudska prava Autori prijedloga zakona kažu da su nacrt podnijeli različitim pravnim tijelima unutar Vijeća Federacije i Dume i da su sada u procesu usvajanja njihovih predloženih izmjena. Planiraju da tu mjeru formalno predaju do kraja godine. „Svi mi - oni koji podržavamo nacrt zakona i oni koji su izašli protiv njega - želimo istu stvar“, rekla je za Karent tajm Valerija Dergunova, pravnica i koautorica prijedloga. „Želimo da u kući ne bude nasilja. Želimo da niko ne tuče žene, djecu i starije osobe. Smislimo zajedno mehanizam da bismo to zaista spriječili.“ Pritisak na Rusiju da usvoji zakon pojačan je u julu,

drži materijal koji se protivi abortusu, vakcinaciji i pravima za seksualne manjine - dio je mreže sličnih web stranica širom Evropske unije i Sjedinjenih Država porijeklom iz Španije.

Rusku platformu finansijski podržava Konstantin Malofejev, takozvani pravoslavni oligarh koji je ujedno i osnivač nacionalističko monarhističkog onlajn TV kanala Tsargrad.

Malofejev je također aktivno radio širom bivšeg Sovjetskog Saveza sa Svjetskim kongresom porodica (WCF), američkom organizacijom koja se na internacionalnom nivou zalaže protiv istospolnih brakova, pornografije i abortusa. Južnjački pravni centar za siromašne (Southern Poverty Law Center) je 2014. godine dodao WCF i nekoliko drugih sličnih grupa u Sjedinjenim Državama na svoju listu „antigej gru-

kada je Evropski sud za ljudska prava (ECHR) donio odluku prema kojoj ruske vlasti ne reaguju na odgovarajući način na optužbe o nasilju u porodici i naložio Moskvi da usvoji zakonske izmjene kako bi se spriječilo kršenje prava.

Međutim, 19. novembra Kommersant i druge ruske medijske kuće izvijestile su da je Ministarstvo pravde odgovorilo ECHR rekavši da je opseg problema porodičnog nasilja u Rusiji „prilično pretjeran“ uz tvrdnju da ruski zakoni već „sadrže više od 40 krivičnih i najmanje pet članova zakona o upravnom postupku koji se bave činom nasilja protiv pojedinaca.“

pa koje promovišu mržnju“.

Konzervativci prigovaraju da prijedlog zakona uključuje nekoliko oblika nasilja u porodici - fizičko, psihološko, ekonomsko i seksualno. „Pod 'ekonomskim' nasiljem podrazumijevaju se neuspjeh u davanju novca ili stvari“, rekla je Letkova. „Na primjer, oduzimanje uređaja djetetu ili ne dozvoljavanje da se uključi na internet. Da i ne spominjemo tjeranje djece da obavljaju kućne poslove što se smatra 'iskorištavanjem'“.

lažne tvRdnje

Pristalice prijedloga zakona kategorički odbacuju takve argumente za koje kažu da su namijenjeni zastrašivanju i obmanjivanju javnosti. „[Zakon je napisan da spriječi] da neko muči dijete glađu ili da penzioneru oduzima penziju“, rekla je Alijona Popova, advokatica i aktivistkinja koja

pomaže u izradi nacrta prijedloga zakona. „Ako je vaše dijete nahranjeno, zdravo i uredno obučeno, ali vi odbijate da mu kupite igračku, to nije nasilje.“ Advokatica Mari Davtijan dodaje je da protivnici prijedloga zakona šire lažne tvrdnje da zakon uključuju odredbe koje državi omogućuju da porodicama oduzimaju djecu iz lažnih razloga. Naglasila je da zakon ne uključuje nikakve promjene trenutnog porodičnog zakona Rusije.

Letkova također tvrdi da prijedlog zakona institucionalizira „slobodni seks“. „Prema autorima zakona, oženjeni ljudi zadržavaju pravo na seks s bilo kim ako žele i niko nema pravo da se u to miješa ili da ih kritikuje«, rekla je ona za Karent tajm (Current Time), medijski projekat na ruskom jeziku koji vodi RSE u saradnji s Glasom Amerike. „A to uključuje djecu. Ako žele započeti rani i nesmotreni seksualni život, roditelji se nemaju pravo miješati“, kazala je Letkova.

Davtijan pak smatra da je Letkova krivo protumačila zakon i da je rekla da „svi seksualnu slobodu shvataju u kontekstu vlastite izopačenosti“. „Seksualna sloboda je pravo svake osobe koja je dostigla punoljetnost da samostalno odluči hoće li imati seks“, rekla je ona. „Nije važno da li je riječ o braku ili izvan njega, seksualni odnosi moraju biti sporazumni.“ Letkova također tvrdi da aktivisti guraju zakon radi novčane koristi. Navela je da će, ako se usvoji zakon, predstavnici nevladinih organizacija ići „od vrata do vrata“ tražeći slučajeve nasilja u porodici i nudeći svoje usluge. „Te će organizacije forsirati rehabilitaciju, savjetovanje i druge usluge ovim porodicama da riješe probleme koje otkriju“, rekla je Letkova. „To je očito vrsta posla, novi raskol koji žele stvoriti i iskoristiti.“ Tvrdi konzervativac i nepokolebljivi komentator antizapadne televizije Dmitrij Kiseljov je 17. novembra završio ovonedjeljni pregled vijesti kritikujući one koji tvrde da je nasilje u porodici bitno za rusku kulturu. „Može li se dogoditi da smo toliko duhovno bespomoćni da opravdavamo nasilje prema onima koji su očito slabiji?“ on je rekao. „Mi sami biramo emotivni svijet u kojem želimo živjeti, pa koji je naš izbor?“ Kiseljov je, međutim, prestao podržavati predloženi zakon, rekavši da je stanje »našeg unurašnjeg morala mnogo važnije« od bilo kojeg zakona.

Citirao je poglavara Ruske pravoslavne crkve, patrijarha Kirila, rekavši da „vanjski zakoni ne funkcionišu ako nema unutrašnjih zakona“.

Drugi pišu

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

21

Kako su Vatreni osvetili Vukovar » Piše: Boris Dežulović „Kako je igrala Hrvatska?“ Dok sam živ neću zaboraviti taj glas.

Nekoliko dana ranije Vukovar je sravnjen pao, iz studene magle još su odnekud dopirali daleki reski rafali, a gospođu iz podruma - posve bijele kose, prekrivene prašinom i vidljivim tragovima zgrušane krvi – u kratkom razgovoru s mladim reporterom iz Splita nakon devedeset dana pakla zanimalo je samo to. „‘Kako je igrala Hrvatska’?!“, ponovio sam zbunjen. „Pa ono prije desetak dana, u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo… no, zaboga, protiv Slovačke, sedamnaestoga!“, gotovo da je vikala nesretnica, pa se naglo osvrnula oko sebe i nastavila tiše. „Znate, mi ovdje pod granatama nismo imali ni struju ni televizijski signal.“ „Hrvatska – Slovačka, sedamnaestog studenog?“, pitao sam zbunjen. „Da“, rekla je ona. „Gospođo“, uhvatio sam je za ramena, „ne postoji lijepi način da vam to kažem, ali ta će se utakmica igrati tek za dvadeset osam godina.“ „Za dvadeset osam godina?! Ne valjda?“, gledala me zaprepašteno. „Bojim se da je tako“, potvrdio sam tiho. „Recite“, rekla je glasom punim strepnje, „hoće li dečki barem igrati za nas? Za Vukovar? To je sve što nam je preostalo, samo da Hrvatska pobijedi Slovačku! Samo to, samo da Slovaci plate, da znamo da nije bilo uzalud!“ „Gospođo!“, prekinuo sam je nježno, gledajući ravno u njene krupne, prestrašene oči. „Naravno da će protiv Slovačke igrati za Vukovar. Za što bi drugo igrali? Razmislite malo: zašto se igraju kvalifikacije za Eu-

ropsko prvenstvo, zašto se uopće igra nogomet?“ „Naravno, oprostite“, stigla je reći prije nego je u podrum ruševne kuće bučno nahrupio ogromni jedan pijani bradati četnik s automatskom puškom i golemom kokardom na šubari. „Idi čedo u pičku materinu!“, otelo mi se iz suhih usta. „Mislio sam da su Slovaci.“ Zaista, za što bi drugo hrvatski nogometaši igrali protiv Slovačke, ako ne za Vukovar?

Rane su, što se kaže, još svježe, pamte u gradu na Vuki kako su ta dva naroda do jučer živjeli zajedno, prijateljevali, ženili se i umirali zajedno, nitko nikad nije gledao tko je Hrvat, a tko Slovak. I tko god kaže da je oduvijek znao kako je glasoviti češki Nijemac August Šenoa po majci bio Slovak, ili da je rođeni Slovak bio i čuveni naš jezikoslovac Bogoslav Šulek, pravim imenom Bohuslav, budite sigurni da laže. Nikad se i nigdje nije ta stvar gledala.

Dali smo tako Šenoi i Šuleku naše najsvetije, sve što smo imali, naš jezik, i kako su nam

oni vratili? Jedan nas je otvoreno zajebavao - „Oj, budi svoj! / Al’ brat ti budi braći“ - a drugi narogobatio hrvatski jezik i izmislio „munjovod“, „ozračje“, „glazbu“, „ushićenje“ i „bodrenje“, sve da Hrvat više nikad na utakmici ne bi elektrizirao atmosferu pleh muzikom i frenetičnim drukanjem.

A Hrvat, ubogi naivac, i dalje je radije bio „brat braći“ Slovacima, nego „svoj“ za sebe: njemu je, recimo, dovoljno bilo što je slavni hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup Juraj Haulik žestoki protivnik Mađarske, pa mu na kraj dobre i blage hrvatske pameti nije padalo kako taj rođeni Slovak – da, gospodo, Slovak - zapravo radi za Beč.

I da svega nekoliko mjeseci prije te strašne jeseni, u ožujku 1991., nije u Hrvatskoj obavljen popis stanovništva, nitko u Vukovaru ne bi ni znao da je među njima čak stotinu četrdeset i sedam Slovaka.

Kad su shvatili, bilo je kasno.

Do kraja godine, nakon devedeset dana pakla, u preživjelih

vukovarskih Hrvata živa je ostala samo tiha nada da će nekad, jednog dana hrvatska nogometna reprezentacija osvetiti Vukovar. „Samo to, da znamo da nije bilo uzalud.“ Nesretnice iz vukovarskog podruma prvi put sam se stoga sjetio prije dva mjeseca, kad je Hrvatska igrala prvu kvalifikacijsku utakmicu za Europsko prvenstvo protiv Slovačke u gostima – i to baš u Trnavi, Haulikovu rodnom gradu! - a vjerni hrvatski navijači preplavili grad i pred prestravljenim slovačkim prolaznicima skandirali „Vukovar! Vukovar!“. Drugi put sjetio sam je se u subotu, pred drugu, odlučujuću utakmicu Hrvatske i Slovačke, vidjevši dirljiv status predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović na Facebooku: „Sretno večeras, Vatreni, igrajte za nas, za Hrvatsku, za Vukovar!“ Na poziv vrhovne zapovjednice, a u brk Bohuslavu Šuleku, Riječani su namunjili ozračje limenom glazbom i ushićenim bodrenjem – pardon, naelek-

Zelenski u tamnom vilajetu Da li je Tramp vršio pritisak na ukrajinskog predsednika da pokrene istragu protiv Džoa Bajdena? To je pitanje svih pitanja u SAD. Ta pažnja stavlja Zelenskog u tešku poziciju: ne bi da se zameri ni Trampu ni Bajdenu.

Volodimir Zelenski je žele da bude slavan. Njegov san je ispunjen – doduše drugačije nego što je zamišljao. „Sanjam o svetskoj slavi producenta i glumca“, rekao je Zelenski u jednom intervjuu početkom oktobra.

A o tome što je postao ključna figura predistražnih radnji koje mogu dovesti do smene američkog predsednik Donalda Trampa, Zelenski je rekao: „To nisam želeo.“ Pola godine nakon što je uspešni televizijski komičar izabran za predsednika

Ukrajine, Zelenski se – a sa njim i cela zemlja – nalazi u centru pažnje američke politike i medija širom sveta. Uzrok je izveštaj jednog uzbunjivača iz krugova bezbednosnih službi SAD o telefonskom razgovoru Trampa i Zelenskog krajem jula.

Demokrate u američkom Kongresu optužuju Trampa da je zloupotrebio vlast jer je preporučio Zelenskom da pokrene istragu protiv bivšeg američkog potpredsednika Džoa Bajdena i njegovog sina zbog poslova u Ukrajini. To je posebno pikantno jer Bajden ima ve-

like šanse da bude protivkandidat Trampu na izborima naredne godine.

Pre telefonskog razgovora je Tramp stopirao vojnu pomoć Ukrajini u visini od nekoliko stotina miliona dolara. Da li je to bio pritisak u stilu: dobićete novac tek ako pokrenete istragu

NEDAVNI KRATKI SASTANAK NA GENERALNOJ SKUPŠTINI UN: Zelenski i Tramp

trizirali atmosferu pleh muzikom i frenetičnim drukanjem - i kad ga je Ivan Perišić, koji se nije ni rodio dok su Hrvatskom drmali Haulik i Šenoa, zabio za 3-1, a stadion eksplodirao u zbornom „Vukovar! Vukovar!“, slovački su reprezentativci zahvaljivali Bogu što pakao na Rujevici traje devedeset minuta, a ne devedeset dana. „Ovu pobjedu i plasman na Euro valja posvetiti onima kojih se sa pijetetom i ponosom prisjećamo: gradovima herojima Vukovaru i Škabrnji!“, nakon utakmice podsjetio je komentator Joško Jeličić. „Opet smo cijelu zemlju učinili ponosnom i sretnom. Ovo je za Vukovar!”, potvrdio je i selektor hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić. „Naravno, da naglasimo ponovno, ovu pobjedu poklanjamo Vukovaru”, prisnažio je i Marijan Kustić, šef Hrvatskog nogometnog saveza.

U gradu na Vuki, jasno, vijest o pobjedi nad Slovačkom u odlučujućoj utakmici za Vukovar dočekana je euforično. Davno je bilo kad su Vukovarci

protiv Bajdena? I Tramp i Zelenski to negiraju.

Ukoliko dođe do pokretanja postupka opoziva Trampa, i ukrajinski političari bi mogli da dobiju poziv da svedoče u Vašingtonu. Toliku pažnju u Americi ova bivša sovjetska republika nije dobila čak ni tokom aneksije Krima 2014. godine.

Paradoksalno, pre pet godina je Ukrajina prizivala pažnju svetske javnosti dok bi danas najradije da je izbegne. Zelenski maltene ne daje izjave o nadmetanju Trampa i Demokrata u Vašingtonu. Za CNN je ove sedmice rekao da je Ukrajina „umorna“ od priče o spornom učešću Bajdenovog sina u privatnom ukrajinskom preduzeću Burisma.

Zelenski je zapravo u teškoj dilemi, kaže Serhij Rudenko, kolumnista DW iz Kijeva. „Ako prizna da je postojao pritisak iz Vašingtona za pokretanje istrage, Zelenski bi izgubio naklonost sadašnjeg predsednika Trampa“, smatra Rudenko. „Ako to demantuje, mogao bi da zatvoriti vrata Belu kuće u slučaju da se tamo useli Džo Bajden.“

posljednji put dobili jednu tako veliku pobjedu: onih 2-0 nad Islandom 2013., u odlučujućoj utakmici kvalifikacija za Mundijal u Brazilu - koju je Joe Šimunić ukrasio povicima „Za dom!“, a selektor Niko Kovač „posvetio gradu heroju“ - Vukovar je odavno potrošio, a počasni gol u porazu 1-2 protiv Engleske na Wembleyu, kojega je 18. studenoga prije točno godinu dana Vukovaru posvetio strijelac Andrej Kramarić, ionako je zapravo bio poklon engleskog stoperskog para Dier-Stones.

Pobjeda nad Slovačkom Vukovaru je stoga bila upravo nasušno potrebna, posebice ako se zna da prema posljednjem popisu stanovništva ondje i danas živi šezdeset osam Slovaka i sedamnaest Čeha, koji se nikad nisu pomirili s raspadom Čehoslovačke.

Razumljivo je stoga što je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava oduševljen poklonjenom pobjedom. „Što ćemo s ovih 3-1? Mi smo na sjednici Gospodarskog vijeća već napravili jedan okvirni plan, golom Nikole Vlašića izgradit ćemo Drvno-tehnološki centar i Agrotehnološki centar za skladištenje povrtlarskih i voćarskih kultura, Petkovićev gol bit će dovoljan za završetak dogradnje infrastrukture Luke Vukovar, a onim lijepim golom Ivana Perišića mislili smo u obnovljenom vodotornju urediti rotirajući riblji restoran sa bandži džampingom.“ „Šteta što Perišić nije zabio i onu šansu za 4-1, mogli smo pokriti i šezdeset milijuna kuna minusa u gradskom proračunu za 2020. godinu“, uzdahnuo je predsjednik Gradskog vijeća Vukovara Tomislav Šota. „Ali znate kako kaže izbornik Dalić: valja biti ponizan. Uostalom, bit će prilike već u utorak u Puli, u presudnoj prijateljskoj utakmici za Vukovar protiv Gruzije.“ Zato sretno danas, Vatreni, igrajte za nas, za Hrvatsku, za Vukovar!

Slično misli i Volodimir Jermolenko iz medijske organizacije Internews. „Verujem da se strategija Kijeva sastoji u tome da izbegne zauzimanje strane“, kaže Jermolenko za DW. Ukrajina, kako kaže, ne može da priušti da izgubi američku podršku jer bi onda praktično bila sama u odnosu prema Rusiji.

No Kijev ipak nije ostao potpuno neutralan. Ukrajinsko Državno tužilaštvo ponovo preispituje slučaj Burisma, saznaje se u Kijevu.

Vašington je u međuvremenu nastavio sa američkom vojnom pomoći i podržaće Kijev i dalje, rekao je američki ministar spoljnih poslova Majkl Pompeo.

No odnosi na diplomatskom nivou su poremećeni. Dve zemlje mesecima nemaju redovne ambasadore u glavnim gradovima.

Stoga je malo verovatno da će SAD, kako bi Zelenski želeo, učestvovati u pregovorima sa Rusijom o pitanju istoka Ukrajine. Takođe je upitno da li će Zelenski prihvatiti Trampov poziv da dođe u Belu kuću, posebno jer predsedniku Trampu preti impičment.

22

Marketing

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

23

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore 1. Viši/a savjetnik/ca III - Odsjek za horizontalna i strategijska pitanja, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word i internet) - znanje engleskog jezika, nivo B2 - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spi-

sak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Radulovic tel: 020/202-291; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Ministarstva vanjskih poslova 1. Ataše - Generalni direktorat za multilateralne poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen diplomatsko-konzularni ispit - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word i internet) - znanje engleskog jezika, nivo B2 - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namje-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

štenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Ministarstva vanjskih poslova Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Radulovic tel: 020/202-291; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI KONKURS za potrebe Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju 1. Direktor/ica - , - Izvršilaca: 1, Direktor/ica se postavlja na period od pet godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti prirodnih nauka meteorologija, fakultet iz oblasti društvenih nauka - geografija, fakultet iz oblasti humanističkih nauka istorija, fakultet iz oblasti tehničko tehnoloških nauka - građevina ili hidrotehnika - položen strucni ispit za rad u državnim organima - najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili devet godina radnog iskustva na drugim poslovima Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje konkursa.

Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom

licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta starješine organa uprave, sprovešće se u skladu sa clanom 58 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (Sl.list Crne Gore, br. 02/18).

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja.

Kandidat koji je ostvario više od 50% bodova na testiranju u pisanoj formi, može pristupiti strukturiranom intervjuu.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj konkursa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni konkurs za potrebe Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Vladana Miranović tel: +38267885558; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me JU OSNOVNA ŠKOLA OKTOIH Adresa: JEREVANSKA B.B.

Tel.: 020-640-255 Email: oktoih90@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do povratka nastavnice sa porodiljskog odsustva a najduže do 30. 06.

24

2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 2 mjeseca 2. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do povratka nastavnice sa porodiljskog odsustva a najduže do 30. 06.

2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 2 mjeseca -za 12 časova u matičnoj školi i 6 časova u PO Dajbabe 3. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -rad u PO Dajbabe - do povratka nastavnice sa porodiljskog odsustva a najduže do 30. 06.

2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 2 mjeseca 4. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama - do 30.06.2020.godine -probni rad 2 mjeseca

JU OSNOVNA ŠKOLA OKTOIH Adresa: JEREVANSKA B.B.

Tel.: 020-640-255 Email: oktoih90@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - do povratka radnice sa trudničkog bolovanja a najduže do 30.06.2020.godine -probni rad 2 mjeseca -svi kandidati,osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OSNOVNA ŠKOLA OKTOIH Adresa: JEREVANSKA B.B.

Tel.: 020-640-255 Email: oktoih90@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do povratka radnika sa bolovanja, a najduže do 30.06.2020.godine; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rad;

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

-probni rad 2 mjeseca 2. PEDAGOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedagog Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do povratka radnika sa bolovanja, a najduže do 30.06.2020.godine; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rad; -probni rad 2 mjeseca

JU OSNOVNA ŠKOLA OKTOIH Adresa: JEREVANSKA B.B.

Tel.: 020-640-255 Email: oktoih90@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - do povratka radnice sa bolovanja, a najduže do 30.06.2020.godine; -probni rad 2 mjeseca 2. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - do povratka radnice sa bolovanja, a najduže do 30.06.2020.godine; -probni rad 2 mjeseca; -rad u PO Dajbabe sa 1/2 radnog vremena

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,SAVO PEJANOVIĆ“ Adresa: IV PROLETERSKE 5

Tel.: 020-230-558 Email: skola@os-spejanovic.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - najduže do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi -probni rad 2 mjeseca 2. PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Psiholog, Stepen specijaliste Psihologija. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - najduže do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi -probni rad 2 mjeseca -svi kandidati,osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. PROFESOR/ICA INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor računarske grupe predmeta, Stepen specijaliste – Primijenjeno računarstvo Trajanje oglasa: 15 dana

Napomena: - najduže do 30.06.2020.godine; -za 12 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, -probni rad 2 mjeseca 4. SARADNIK/CA U SOCIJALNOJ INKLUZIJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - najduže do 30.06.2020.godine; -završena obuka za rad u socijalnoj inkluziji; -crnogorsko državljanstvo; -probni rad 2 mjeseca 5. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - najduže do 30.06.2020.godine; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, -probni rad 2 mjeseca

JU OSNOVNA ŠKOLA ŠTAMPAR MAKARIJE PODGORICA Adresa: BLOK V B.B.

Tel.: 020-218-006 Email: Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - do povratka zaposlenih sa bolovanja a najduže do 30. 06. 2020. godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi JU OSNOVNA ŠKOLA ŠTAMPAR MAKARIJE PODGORICA Adresa: BLOK V B.B.

Tel.: 020-218-006 Oglašava potrebu za: - Pomoćnika/cu direktora/icu škole…1 izvršilac.

Za pomoćnika/icu direktora/icuškole može konkurisati lice koje: 1. ima najmanje VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedag, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; 2. ima licencu za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama; 3. ima pet godina radnog iskustva u nastavi.

4. ima crnogorsko dravljanstvo.

Konkurs se raspisuje na period od četiri godine.

Svi kandidati, osim posebnih uslova moraju ispunjavatii opšte uslove, koji su istaknuti u okvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Prijave sa dokumetnacijom se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa i to putem pošte na adresu JU OŠ »Štampar Makarije«, blok V, bb, Podgorica ili radnim danima u periodu od 10 do 12h u pro-

storijama škole.

Kontakt telefon 020/218-006.

JU RESURSNI CENTAR ZA OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 1 JUN Adresa: PRINCEZE KSENIJE 8

Tel.: 020-640-136 Email: centar1.jun@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA DEFEKTOLOG/ ŠKINJA ZA RAD U I RAZREDU OŠ, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Defektolog Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - najduže do 30. 06. 2020. godine; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, -probni rad 3 mjeseca; -oligofrenolog/škinja 2. NASTAVNIK/CA CRNOGORSKOGSRPSKOG, BOSANSKOG I HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor maternjeg jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - najduže do 30.06.2020.godine; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; -probni rad 3 mjeseca

JU RESURSNI CENTAR ZA OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 1 JUN Adresa: PRINCEZE KSENIJE 8

Tel.: 020-640-136 Email: centar1.jun@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA PRIPREMANJU I SERVIRANJU HRANE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 30.06.2020.godine; -svi kandidati,osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

BAR TEL: 030/313-048

DOO F2 Adresa: VLADIMIRA ROLOVIĆA F2

Tel.: 069/650-314 Oglašava potrebu za: 1. KUVAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Trajanje oglasa: 30 dana

BERANE TEL: 051/233-332 JUOŠ ,,MAHMUT ADROVIĆ“ PETNJICA Adresa: Petnjica

Tel.: 051/238-318 Oglašava potrebu za:

1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Godocelje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Rad u PU Godočelje Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka radnice sa bolovanja a najduže do 30.06.2020.godine za 1/2 radnog vremena.

Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

JUOŠ ,,TUCANJE“ PETNJICA Adresa: Tucanje

Tel.: 051/248-022 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tucanje Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Probni rad 1 mjesec Potrebna je licenca za rad Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka radnice sa bolovanja a najduže do 30.06.2020.godine sa punom sedmičnom normom.

Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

DEMOS POLITIČKA PARTIJA Adresa: NOVAKA MILOŠEVA 46/1

Tel.: 020/240-245 Email: office@demos.co.me Oglašava potrebu za: 1. TEHNIČKI/A SEKRETAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Poznavanje najmanje jednog stranog jezika -Prijave slati na mail: office@demos. co.me SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU Adresa: UL.SLOBODE

Tel.: 050/432-152 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Bijelo Polje raspisuje javni oglas za prijem na neodređeno vrijeme Šef/ica Službe za mjesne zajednice Kandidat treba da ispunjava posebne uslove: -VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - najmanje 5 godina radnog iskustva, -položen stručni ispit.

Trajanje oglasa: 15 dana SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI.

25

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

BUDVA TEL: 033/402-556

JU DRUGA OSNOVNA ŠKOLA BUDVA Adresa: UL BABALONIJA BR 19

Tel.: 033/458-058 Raspisuje konkurs za: 1. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama Radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JU DRUGA OSNOVNA ŠKOLA BUDVA Adresa: UL BABALONIJA BR 19

Tel.: 033/458-058 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA POSLOVIMA ODRŽAVANJA HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JU DRUGA OSNOVNA ŠKOLA BUDVA Adresa: UL BABALONIJA BR 19

Tel.: 033/458-058

Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA CRNOGORSKOG, SRPSKOG, BOSANSKOG, HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - nepuno radno vrijeme (12 časova u nastavi) - radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

2. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Diplomirani matematičar - informatičar, Informatičar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - nepuno radno vrijeme (16 časova u nastavi) - radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

3. VASPITAČ/ICA, 2 izvršioca, na

određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Nastavnik predškolskog vaspitanja, Profesor vaspitanja predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

4. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Nastavnik predškolskog vaspitanja, Profesor vaspitanja predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - nepuno radno vrijeme (13 časova u nastavi) - radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

5. NASTAVNIK/CA NJEMAČKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor njemačkog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - nepuno radno vrijeme (8 časova u nastavi) - radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

6. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - nepuno radno vrijeme (6 časova u nastavi) - radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

7. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - radni odnos se zasniva do povratka radnika sa bolovanja, a najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

8. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva

Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - nepuno radno vrijeme (15 časova u nastavi) - radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

9. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

10. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 9 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - nepuno radno vrijeme (16 časova u nastavi) - radni odnos se zasniva najduže do 30.06.2020. godine.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

FRU MONTE DOO Adresa: Ćurilac bb

Tel.: 068-888-898 Email: office@frumonte.com Oglašava potrebu za: 1. MENADŽER/KA PRODAJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 3 dana MONTENOMAKS CONTROL&LOGISTICS DOO DANILOVGRAD Adresa: ĆURILAC BB Tel.: 077-200-001 Email: drazen.brajovic@montenomaks.co.me Oglašava potrebu za: 1. ORGANIZATOR/KA MEĐUNARODNOG TRANSPORTA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Bachelor - ekonomije Trajanje oglasa: 1 dan

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

JU OŠ ORJENSKI BATALJON Adresa: BIJELA BB

Tel.: 031/672-010, 031/671-506 Oglašava potrebu za:

1. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijela Uslovi: Profesor razredne nastave, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: *RADNI ODNOS SE ZASNIVA NA ODREĐENO DO 30.06.2020 *PROBNI RAD 3 MJESECA 2. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijela Uslovi: Profesor računarske grupe predmeta, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: *RADNI ODNOS SE ZASNIVA NA ODREĐENO VRIJEME DO 30. 06. 2020 *PROBNI RAD 3 MJESECA

KOTOR TEL: 032/325-732

OJU MUZEJI KOTOR Adresa: STARI GRAD 313,KOTOR

Tel.: 032/302-540 Email: muzejiperast.direktor@t-com.me Vrši se dopuna konkursa objavljenog 22.11.2019.godine u dnevnim listovima i na sajtu ZZZ CG za radno mjesto Direktor/ica OJU Muzeji Kotor.Dopuna se vrši u dijelu napomene gdje u uslovima treba da stoji 36 mjeseci radnog iskustva.

Sve ostalo u konkursu ostaje isto.

PLAV TEL: 051/255-060

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,PETAR DEDOVIĆ“ U MURINI Adresa: MURINO BB

Tel.: 051-257-104 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada PLAV Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: Prirpodno matematički fakultet- profesor matematike, VII-1 stepen, - položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, - dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo - probni rad u trajanju od 3 mjeseca Radni odnos se zasniva za 16 časove nedjeljne norme.

2. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada PLAV Uslovi: Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: -VII-1 stepen, - položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, - dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo - probni rad u trajanju od 3 mjeseca Napomena: radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30. 06. 2020. godine za rad u PO Velika.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja , na adresu OŠ ''Petar Dedović''

Murina, sa naznakom '' za konkurs''.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

ŽABLJAK TEL: 052/360-031

OPŠTINA ŽABLJAK Adresa: Trg durmitorskih ratnika 1

Tel.: 052/360-102 Email: sozabljak@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. GLAVNI/A ADMINISTRATOR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Žabljak Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit, Pravosudni ispit.

Trajanje oglasa: 20 dana Napomena: Priložiti dokumenta iz člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

VII-1 nivo kvalifikacije (240 cspk-a). Završen Pravni fakultet. Položen pravosudni ispit. Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Najmanje pet godina radnog iskustva.

Konkurs traje 20 dana.

Svi kandidati moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom Opšti uslovi.

Prijava na konkurs se predaje na pisarnici opštine Žabljak - stara zgrada kancelarija br.10.

2. SEKRETAR/KA SEKRETARIJATA ZA UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Žabljak Uslovi: VSS društvenog smjera, Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 20 dana Napomena: Priložiti dokumenta iz člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

VII-1 nivo kvalifikacije (240 cspk-a). Završen fakultet društvenog smjera. Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Najmanje tri godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta Sekretara/ke. Konkurs traje 20 dana.

Svi kandidati moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom Opšti uslovi.

Prijava na konkurs se predaje na pisarnici opštine Žabljak - stara zgrada kancelarija br.10.

3. SEKRETAR/KA SEKRETARIJATA ZA UREĐENJE PROSTORA, ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE I KOMUNALNO STAMBENE POSLOVE OPŠTINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Žabljak Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani inženjer arhitekture (VII/1 SSS), Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS), Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 20 dana Napomena: Priložiti dokumenta iz člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

VII-1 nivo kvalifikacije (240 cspk-a). Pravo učešća na konkursu imaju kandidati koji imaju jedan od navedenih fakulteta: Pravni, Ekonomski, Arhitektonski ili Građevinski. Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Najmanje tri godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta Sekretara/ke.

Konkurs traje 20 dana.

Svi kandidati moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom Opšti uslovi.

Prijava na konkurs se predaje na pisarnici opštine Žabljak - stara zgrada kancelarija br.10.

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Jugopetrol“ a.d. iz Podgorice, ul.Stanka Dragojevića bb, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju benzinske pumpe na UP 238 u zahvatu DUP-a „Suho Polje“, koja se sastoji od dijela katastarske parcele, broj 466 KO Ibarac I, Opština Rožaje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za planiranje, uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Opštine Rožaje, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 03.12.2019.godine.“

Mali oglasi

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5

NEKRETNiNE CENTAR do Ulice slobode – savremena poslovna zgrada bruto 810 m2 sa osam parkinga i podzemnom garažom.

Više prilaza svim vozilima.

Prodajem. Tel. 069 / 539 -328 1 POSLOVNI prostor 415 m2 – centar, nekoliko koraka od Ulice slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking za 100 auta. Tel. 069/871-452 2 CENTAR – Hercegovačka ulica – moderna zgrada (rezidencija) 733 m2 sa velikim parkingom i garažom. Nekorišćena.

Prodaja. Tel. 069 / 867 –791 3

RaZNo

UslUgE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

OTKUPLJUJEM polovne knjige (kućne biblioteke) i umjetničke slike crnogorskih slikara. Isplata odmah. Tel. 067/403-762 6

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

29

Dana 24. novembra 2019. u 87. godini preminuo je naš dragi

Тужним срцем јављамо рођацима, кумовима, комшијама и пријатељима да је послије дуге и тешке болести преминуо наш драги

Наш вољени

NIKOLA - MIŠKO Aleksin ŠPADIJER ЗВОНКО В. ДРАШКОВИЋ

БРАНИСЛАВ-БАЊО Милов ЛОПИЧИЋ Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци 25. новембра 2019. године од 11 до 15 часова и 26. новембра од 9 до 12 часова. Сахрана ће се обавити на сеоском гробљу Друшићи у 14 часова. Кућа жалости Загребачка број 86. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЉИЉАНА, син ДЕНИ, кћерка ТИЈАНА, браћа ЉУБОМИР и ЖАРКО, снахе НАДА и ВЕСНА, синовци ИВАН и АЛЕКСАНДАР, синовице МАРИНА и ЂИНА и остала многобројна родбина

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju 25. novembra od 12 do 16 časova i 26. novembra od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Starom groblju.

Ožalošćena porodica: supruga STANKA, ćerke TANJA i SONJA, sin ALEKSA, braća DRAGOLJUB i TOMISLAV, sestre RADMILA i SLOBODANKA, snahe MARIJETA, MIKE i SONJA, unučad SONJA, NIKOLA i ANA, sinovci BORIS, IVAN, PETAR i JOVAN, sinovica JELENA i ostala rodbina

1168

упокојио се 24. новембра 2019. у 59. години. Саучешће примамо у градској капели у Шкаљарима, у понедјељак, 25. новембра од 10 до 16 сати и у уторак 26. новембра од 10 до 12 сати, кад погребна поворка креће ка мјесном гробљу на Чеву, гдје ће се обавити сахрана у 15 сати. Ожалошћени: супруга НИНА, синови МАТИЈА и АЉОША, сестра ЉИЉАНА, сестричне МИЛЕНА, ТИХАНА и ЛОЛА, зет ИГОР и породице ДРАШКОВИЋ и ВРБИЦА 1165 Dana 24. novembra 2019. godine umrla je

Дана 23. новембра 2019. умрла је у 82. години наша драга

ПОЉКА Вукова СИНЂИЋ

VJERA Brankova DUBAK

рођена Дујовић Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 24. новембра од 10 до 15 часова и 25. новембра од 9 до 13 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Загорич у 14 часова. По жељи покојнице цвијеће се не прилаже. Кућа жалости: Новака Милошева 39. Ожалошћени: синови РАЈКО – БАТО и РАДОВАН, кћерке ВУКИЦА, ВЕСНА и РАЈКА – СЕКА, сестра СТАНОЈКА, ђевер ПЕТАР, снахе НАТАЛИЈА, БРАНКА и ДОБРИЛА, заове МИЛКА, ЉУБИЦА и ДАРА, јетрва АНКИЦА, унучад, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, заовичићи, заовичне и остала многобројна родбина СИНЂИЋ и ДУЈОВИЋ

rođena Keilj

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 25. novembra od 9 do 16 časova i 26. novembra od 8.30 do 10.30 časova, kada krećemo za selo Božiće - Andrijevica, gdje će se obaviti sahrana u 14.30 časova.

Kuća žalosti Ul. 27. marta br. 68.

Ožalošćeni: suprug BRANKO, ćerke ZDENKA i NEVENKA - KEKA, sin DRAGUTIN - DRAGI, zaova MILIJANA, sestre OLGA, SONjA i ZAGA, brat BORIS, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

1169

1171 Posljednji pozdrav dragom kumu

JOVICI KLIKOVCU Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

Porodica pokojnog MILETE NEDOVIĆA 1172

30 Oglasi i obavještenja Naš voljeni

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Moj najhrabriji i najnježniji

LUKA

LUKA

Zaspao je vječnim snom.

Zauvijek u našim srcima.

Beskrajno TE VOLIM i TUGUJEM

Tvoji: MIĆO, ANA i IVA

1150

Majka NENA RAŠOVIĆ

1151

Naš voljeni

LUKA Dragov RAŠOVIĆ

Dragi Luka, počivaj u miru, kad ti sudbina nije dozvolila život koji si svojom dobrotom zaslužio.

LUKA RAŠOVIĆ

Zauvijek nas je napustio.

S ljubavlju i tugom,

SNEŽANA i SRETEN RADONJIĆ

1160

LJUBINKA i PREDRAG

1152

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Dana 23. novembra 2019. poslije duge i teške bolesti napustio nas je u 28. godini naš voljeni

Posljednje zbogom divnoj mladosti

LUKA Dragoljuba RAŠOVIĆ

Sahranjen je u krugu porodice 24. novembra 2019. godine.

JOVICA KLIKOVAC

LUKI

Ostaćeš u našem sjećanju.

Ožalošćeni: majka NENA, sestra NEDA, brat MIĆO, snaha ANA, stric BRANKO, braća od strica MARKO i VUK, snahe NATAŠA i ALEKSANDRA, strina NATA, tetka LJUBINKA, ujak TILE sa porodicama i ostala porodica RAŠOVIĆ i BRAJOVIĆ

1149

Utjehe nema. Zaborav ne postoji za one koji su te iskreno voljeli.

Prerano si nas napustio. Za nas ostaje sjećanje.

Pamtićemo tvoj vedar duh i veliko srce.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav.

SAŠA, MILICA, STEFAN i VUK KEKIĆ

Tvoji: BRANKA, VESNA i LIDIJA sa porodicama

1155

U neizmjernom bolu opraštamo se od našeg dragog bratanića, brata, đevera i strica

31

Preminuo je

1143

LUKA Dragov RAŠOVIĆ

LUKE RAŠOVIĆA

JOVAN KLIKOVAC Smrću dragog Luke izgubili smo najčestitije i najpravdoljubivije ljudsko biće.

Mnogo nam je žao zbog prerane smrti oca našeg druga Danila.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na njega.

Tugujemo za njim,

Razredna IVANA VUJOVIĆ i ODJELJENJE IX 6

ZORAN i ANA MIŠUROVIĆ

Stric BRANKO, braća MARKO i VUK, bratanić VLADIMIR, bratanične KAĆUŠA i ANDREA i snahe NATAŠA i ALEKSANDRA

1157 Posljednji pozdrav mom dragom prijatelju

1156

S tugom se opraštam od dragog

1153

JOVICI Posljednji pozdrav dragom

STANKO – BATO MARAŠ s porodicom

LUKE Dragovog RAŠOVIĆA 1163

LUKI

Dragi Luka, neka tvoja blaga i dobra duša nađe vječni mir.

Dragom i voljenom kumu

Tvoja strina NATA

Pamtićemo te uvijek po dobroti i nježnosti.

JOVICI KLIKOVCU

Porodica KARANIKIĆ

1162

Težak je ovaj posljednji pozdrav.

Tvoje nasmijane oči, pozitivna energija kojom si plijenio i dobra duša nemaju kraj.

Hvala ti za nezaboravna druženja i zajedničke uspomene, koje će, zajedno sa tobom, uvijek biti dio mene.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

e-mail: oglasno@t-com.me 1154

ACO, IRENA, IVA i ANDREJ NEDOVIĆ 1170

32

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Dragi tata Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima, komšijama, prijateljima i poznanicima da je naš

JOVAN KLIKOVAC

JOVAN Dragoljubov KLIKOVAC

preminuo 24. novembra 2019. u 43. godini.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci, 24. novembra od 10 do 15 časova i 25. novembra od 9 do 13 časova.

Živjećeš vječno u našim srcima,

Sahrana će se obaviti 25. novembra u 14 časova na seoskom groblju Bijelo Polje - Zeta.

Vole te tvoji sinovi

Ožalošćeni: majka JAVORKA - BEBA, supruga BOJANA, sinovi MATIJA i DANILO, kćerka KATARINA, sestra MARINA - MAJA, sestrić MILOŠ i ostala mnogobrojna rodbina KLIKOVAC

1125

MATIJA i DANILO

1144 Posljednji pozdrav najdražem, jedinom sinu, bratu, ujaku

Posljednji pozdrav dragom

JOVICI

Živio si za nas, za svoju porodicu i svoju đecu. Lavovski smo se zajedno borili.

Ali, lave moj, nisi uspio.

Nestao je tvoj najljepši osmijeh, glas, pogled... Sve je nestalo, utihnulo... Ostavio si tri anđela da kroz njih vidimo tebe.

Ti, lijepi anđele naš, ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Neutješna majka BEBA, sestra MAJA i sestrić MILOŠ

JOVANU

Čuvaćemo te od zaborava

1164

IVANA, MATIJA i DANILO

1145

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

33

У 82. години преминуо је наш драги

Posljednji pozdrav uvaženoj koleginici

ДРАГО Машанов ЧОГУРИЋ Сахрана је обављена по жељи покојника 24. новембра 2019. у кругу породице.

Ожалошћени: син НЕБОЈША, браћа СТЕВАН и ДРАГОЉУБ, снахе ВЕРА и МИЛАНКА, братанићи ДРАЖЕН и МАШАН, братаничне МАРИЈА, КАТА, ДАНИЈЕЛА и ЈЕЛЕНА, сестрићи ЂОРЂИЈЕ и БРАНКО, сестрична СОЊА, браћа од стрица ВЕСО и СЛОБО са породицама и остала родбина

VESNI RADUNOVIĆ medicinskoj sestri

1158 Опраштам се од нашег драгог

Tvojom preranom smrću ostali smo bez uzornog i posvećenog kolege, velikog prijatelja i dobrog čovjeka.

Vječno ćeš ostati u našem sjećanju.

ДРАГА М. ЧОГУРИЋ

Posljednji pozdrav dragoj

Наша осјећања се не могу описати ријечима као ни боли. Почивај у миру без заборава. Брат ДРАГОЉУБ, снаха ВЕРА, братанићи ДРАЖЕН и МАШАН, братаничне ДАНИЈЕЛА и ЈЕЛЕНА

ZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA

1159

VESNI

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

od MIRE PEROVIĆ sa porodicom

1133 POLJKI SINĐIĆ

1139

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Mojoj kumi

Draga Poljka, neka tvoja plemenita duša nađe mir i vječni počinak pored tvoga supruga Vuka.

Od porodice pok. SPASOJA Nikolinog VUKČEVIĆA 1135

VESNI VESNI

Posljednji pozdrav dragoj

BATO, SVETLANA, ŽELJKO i DUŠAN sa porodicama

VESNI Porodica pok. RADOMIRA i LJUBICE ČABARKAPE

Sestra, najbolja drugarica, kuma, pretužan je ovaj iznenadan pozdrav.

Počivaj u miru, srećo moja.

MILIJANA KALUĐEROVIĆ sa porodicom 1136 Posljednje zbogom

1140

Posljednji pozdrav dragoj

1142

VESNI Minje RADUNOVIĆ Naša voljena

VESNI

Tvojom neizmjernom dobrotom i časnim djelima zaslužila si naše vječno poštovanje i sjećanje.

VESNA Minje RADUNOVIĆ

GULE PEROVIĆ sa porodicom Porodica pokojnog ACA STAMATOVIĆA

Tužno je gledati tvoje mjesto da stoji prazno. Tvoje veliko srce i dobra duša zaslužuju da te zauvijek pamtim.

1147 Dragoj

1141

JELENA PEROVIĆ 1148

Dragoj

VESNI RADUNOVIĆ VESNI RADUNOVIĆ Bogatstvo je bilo imati te za prijatelja.

Tvoja dobrota i plemenitost će nam ostati u neizbrisivom sjećanju.

NOVICA NIKAČ 1129

ZORAN GLAVATOVIĆ sa porodicom 1138

34

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Brate

SJEĆANJE 25. 11. 2011 - 25. 11. 2019.

Dana 23. novembra 2019. u 82. godini preminuo je naš dragi na

IVANE

ČEDOMIR Špirov UŠĆUMLIĆ Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom – Nikšić, 25. novembra od 11 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom.

IVANA DULOVIĆA

Uprkos ruci sudbine i dušmana, nerazdvojni smo jer ja sam otišao s tobom, a ti si ostao sa mnom... Život i smrt nemogući su pred neraskidivom sponom bratske ljubavi.

U tišini našeg bola čujemo samo jeku tvoga imena.

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sin NEBOJŠA, kćerka NATAŠA, sestre JELA i RADOJKA, snahe GABRIJELA i MILENA, unučad KATARINA i STEFAN, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Tvoj brat IGOR

DORIS i MARIJA

1166

1124 Dana 23. novembra 2019. godine preminuo je poslije kraće bolesti u 79. godini

SJEĆANJE 1134

Osam godina uzaludnog čekanja i nadanja da nam dođeš sine i brate

MIODRAG

VUKOSAVA

25. 11. 2010.

20.12. 2005.

RATKO Gojkov RAKOČEVIĆ

IVANE

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 24. novembra 2019. godine od 9 do 15 časova i 25. novembra 2019. godine od 9 do 11 časova, kada polazimo za rodno Prekobrđe gdje će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Ulica u 14.30 časova.

Cvijeće se ne prilaže.

VASO

RADMILA

7. 7. 2010.

16. 8. 2016.

RADUNOVIĆ Ožalošćeni: supruga STEVANIJA, sin SRĐA sa porodicom, kćerka SONJA sa porodicom, sestra JAGLINKA sa porodicom, braća MILORAD - MIŠO i DRAGOLJUB – GAGO sa porodicom i ostala brojna rodbina RAKOČEVIĆ

Tuga za Vama je velika, a riječi malo da iskažemo koliko je bola.

Da nam učiniš dan ljepšim, da nam tvoja mladost, ljepota da snagu, da nosimo težinu života koji nam podari samo lijepe uspomene na nekad srećan i zajednički život.

Nedostaješ nam...

Boli tvoja tragedija sve nas, bezumnost koja nam te uze.

Vaši: BRANISLAV, PETAR i DRAGANA sa porodicama Tvoji: MOMO, DRAGANA i DACA

1128

1132

25. 11. 2014 – 25. 11. 2019.

1167

Posljednji pozdrav dragom suprugu

SJEĆANJE 25. 11. 2011 - 25. 11. 2019.

BRANKO Ilijin RAIČEVIĆ RATKU RAKOČEVIĆU Počivaj u miru i neka ti je laka prekobrđska zemlja.

Prošlo je dugih pet godina od kada nijesi sa nama. Svima nam mnogo nedostaješ.

S poštovanjem,

IVAN DULOVIĆ

Tvoja PORODICA

Tvoja STEVANIJA 1146

1127

Nedostaješ ...

POMENI

Deset je godina od tragične smrti moga brata

Dana 25. novembra 2019. navršava se godina od smrti našeg voljenog

Četiri je godine od smrti moje sestre

DAVOR DULOVIĆ sa porodicom

1161

VASILIJE PAVLIĆEVIĆ

VASILIJA - RAŠKA PAVLIĆEVIĆA Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Počivaj u miru.

Tvoji MIRJANA i ITAN

LJUBICE Perišine ABRAMOVIĆ

25. 11. 2009 – 25. 11. 2019.

rođene Kojičić

Tata, prošla je već godina, a tuga za tobom ne prolazi.

Tvoji: supruga RADMILA, sin MIODRAG, snaha DIJANA 1137

VOJA Pavlovog KOJIČIĆA

Svako moje novo jutro počinje pogledom na vaše slike, na vaša blaga i nasmijana lica, i sjećanjima na toplu bratsku i sestrinsku ljubav. Živjećete u mom srcu dok budem i ja živjela.

VOJISLAV VOJO KOJIČIĆ

1131

Neutješna sestra ANA - ANKA VUKOVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me 1130

Deset dugih godina bez tebe, sa ranom za koju nema lijeka, bez odgovora na stalno pitanje.

Bol i prazninu u našim srcima ublažava samo sjećanje na tebe i tvoju beskrajnu ljubav kojom si nas obasipao.

1126

Tvoje: REĐINA, TANJA i MIRJANA

TV program

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

SERIJA

PRVA TV 22:00

FILM

35

NOVA M 23:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

Besa



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 12:05 Profil, r.

13:05 Ženski raj, r.

15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 18:05 NVO 18:35 Muzika 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:30 Ženski raj I, s.

22:30 Dnenvik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde II, s.

00:15 Dnevna soba, r.

01:45 Argumenti, r.

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Zmajeva oštrica

   TV PRVA

RTCG 2

07:15 Slonovi i tonovi, muzika za djecu 08:00 Košarka: Budućnost Partizan, snimak 09:45 Sport klasik 10:30 Dnevna soba 12:15 Ada, film 14:00 Sport plus 14:15 Pazarni dan, r.

16:15 Fudbal na pijesku, s.

17:15 Koncert 18:00 Sport plus 18:15 Fudbal fest 19:00 Sport plus 19:30 Dnevnik 2 20:10 Fudbal na pijesku: Meksiko - Italija 21:45 Fudbal na pijesku: Japan - Švajcarska 23:20 Fudbal na pijesku: Tahiti - Urugvaj 00:30 Glas Amerike 01:00 Fudbal fest 01:45 Strani dok. program, r.

02:45 Koncert 04:00 Zapis, r.

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:00 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00 02:30

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Čikago u plamenu, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Milost, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Mamini sinovi, s.

Sinđelići, s.

Besa, s.

Dosije Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

150 minuta, r.

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 12:25 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:50

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Totalni obrt, r.

Vijesti Konak Kod Hilmije, r.

Crni biser, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Crni biser, s.

Na granici, s.

Totalni obrt, r.

Zmajeva oštrica, film Odjek smrti, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Vijesti Biljana za vas, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana Ljubav i osveta, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Gorka osveta, r.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Ljubav i osveta, s.

Gorka osveta, r.

Bez granica, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga 15:30 Scena

16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.



20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti

Crna Gora

prognoza za 25. 11. 2019.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

RTV BUDVA

07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

IZLAZAK SUNCA

6.45 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

16.13 sati

Min.

Max.

2° 15° 2° 3° 14° 7° 10° 13° 3° 12°

14° 19° 14° 14° 20° 14° 19° 19° 14° 17°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

5° 2° 5° 1° 11° 1° 4° 13° 13° 0°

15° 11° 12° 13° 18° 11° 13° 19° 18° 8°

Utorak 26. 11. 2019.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra promjenljivo oblačno i uglavnom suvo. Na sjeveru, po kotlinama jutarnja magla. Vjetar tokom dana slab do umjeren i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 13, najviša dnevna od 9 do 19 stepeni. www.meteo.co.me

Srijeda 27. 11. 2019.

36

Magazin

Ponedjeljak, 25. novembar 2019.

Katarina Zlajić ima tek 27 godina, a već se proslavila u dizajniranju nakita BIJELO POLJE - Prekretnica u profesionalnom životu mlade Bjelopoljke Katarine Zlajić bila je vijest da ju je prestižni modni časopis ,,Vog“ uvrstio među 20 najboljih mladih dizajnera koji najviše obećavaju. Katarina, koja ima tek 27 godina, od tada je imala niz izložbi, priznanja, učestvovala je i u krupnim projektima, prije svega u dizajnu nakita, a njene proizvode sada nose i poznate ličnosti.

– Završila sam Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek vajarstvo, a na trećoj godini sam počela da istražujem sve vezano za nakit i tokom raspusta mjesecdva eksperimentisala sa raznim materijalima. Bilo je poteškoća u početku i stalno sam brinula da li će mi neko vratiti nešto, da li će se raspa-

Od rajsferšlusa pravi nakit

Mlada Bjelopoljka stigla do „Voga“

sti i slično - priča mlada dizajnerka.

Da je krenula pravim putem, pokazalo se ubrzo.

- Bila sam izabrana od jedne platforme za promociju mladih dizajnera nakita u Londonu među najbolje. Oni imaju svoj sajt i šop gdje promovišu mlade i podržavaju ih, a ja sam izabrana dva puta - prvi put među 100, a drugi put među 50 najboljih. Tada sam predstavila rad u Vićenci, u Italiji, i upoznala se sa Sarom Maino, koja je jedna

od svjetskih eksperata za mlade dizajnere i radi u italijanskom ,,Vogu“. Tada sam na Instagram stranici italijanskog ,,Voga“ izabrana među 20 najboljih mladih dizajnera koji najviše obećavaju.

To je bila prekretnica u daljem radu - kaže Katarina.

Na pitanje kako izrađuje nakit, kaže da je od samog početka imala više varijacija i raznih načina. Glavni materijal koji koristi je rajsferšlus, kristalno staklo i kamenje, poludrago i prirodno.

- Dva puta godišnje radim kolekcije. Pošto imam puno posla želim da ih upotpunim i radim nešto što želim, i onda se ‘dese’ kapice i aksesoar za glavu, torbe, koje radim redovno, i koje su tražene. Tu imam veći prostor za izražavanje. Radila sam i cipele, to je fenomenalan detalj koji radim po porudžbini i koji uvijek imam spreman u ateljeu za kupce - priča Katarina.

Prije četiri godine, Katarina je radila i krunu za misicu Crne Gore.

- Za izradu krune trebalo mi je više od dva mjeseca i bila je u starom duhu, našoj tradiciji, u skladu sa mojim očekivanjima, sa zelenim detaljima, da asocira na Crnu Goru - kaže Katarina.

Trajanje izrade jednog komada nakita, kako kaže, zavisi od modela i načina na koji se radi, tako da se ponekad posveti i cio dan.

- Najduže sam radila na jednoj torbi koja je rađena duže od tri mjeseca. Izlagala sam je u Italiji. Torbe sam izlagala i u Dubaiju i sve prodala. Izlagala sam i u Luvru, Sloveniji, Srbiji... Kada sam bila u Italiji, nijesam očekivala da će im se toliko dopasti - priča umjetnica.

Što se tiče klijenata, na početku su to, kako kaže, bile otmene žene koje su kupovale nakit, žene koje imaju osjećaj za estetiku i koje umiju to da iznesu, ali sad ima sve više djevojka koje kupuju. Njen nakit nose i brojne poznate ličnosti. Nakit koji je brendiran pod njenim imenom za sada može da se kupi kod nje, u Podgorici i u Bijelom Polju.

Katarina se, odnedavno, bavi i dizajniranjem odjeće.

- U pitanju su odjevni komadi, dosta ekstravagantni, jer sada vidim sebe tu, ali će biti i jednostavnijih. Biće lijepi, svedeni materijali koji ostavljaju moj estetski pečat - otkrila je ona.

Mladima, a posebno onima koji žele da se bave dizajnerskim poslom, poručuje da, prije svega, moraju da vole ono što rade, a zatim i da mo-

Nakon pauze od 26 godina

raju da imaju neku svoju prepoznatljivost.

- Morate biti autentični da biste bili prepoznatljivi i opstali. Morate biti uporni i morate raditi - zaključila je Katarina.

Kampanju kroz koju promovišu mlade, spretne i izuzetne Bijelopoljcie pokrenula je NVO Multimedijal Montenegro sa obrazloženjem da su odlučili da pokažu da postoji i druga strana priče, oni koji ostaju odlučni da svoju ideju i posao razvijaju u svom rodnom gradu. Cilj kampanje je da se pokrene omladinski uspavani preduzetnički duh, motivišu mlade da ostanu u Bijelom Polju, odvaže se da pretvore svoje zamisli u konkretnu ekonomsku korist i obezbijede sebi osnovnu egzistenciju a da zbog toga ne moraju napustiti svoje ognjiBeća ČOKOVIĆ šte.

Legendarni pjevač predstavio novu pjesmu

Harison Ford ponovo na malim ekranima Bebek zaplovio

Dunavom

LOS ANĐELES - Nakon što je više od dvije decenije proveo snimajući isključivo filmove za bioskopske dvorane, sedamdeset sedmogodišnji Harison Ford, na radost publike, prihvatio je ulogu u seriji čiji je scenario napravljen po istinitom događaju.

U televizijskoj adaptaciji ,,The Staircase“ glumiće i holivudska legenda kojem je ovo prvi televizijski angažman nakon 26 godina. Riječ je o seriji napravljenoj po stvarnom događaju, tačnije suđenju američkom piscu Majklu Petersonu optuženom 2001. za ubistvo svoje žene.

Osim što će da glumi, Ford će biti, zajedno sa Antoniom

Kampsom i izvršni producent.

Orginal ,,The Staircase“ je objavljen još 2004, a u njemu je detaljno ispričana priča o suđenju piscu za ubistvo supruge Ketlin, za koju je on tvrdio da je preminula nakon što je pala niz stepenice, dok je policija tvrdila kako je on isplanirao i inscenirao sve kako bi izgledalo kao nesreća.

Peterson je osuđen 2003, a novo suđenje dopušteno mu je 2017. nakon što je zatražio da mu se smanji kazna i da se tereti za ubistvo bez predumišljaja, nakon čega je oslobođen.

Posljednji angažman Forda u nekom serijalu bio je 1993. u ,,Hronike mladog Indijane Džonsa“ gdje je glumio stariju verziju slavnog arheologa.

ZAGREB – Legendarni pjevač Željko Bebek predstavio je novu baladu ,,Dunavom“. Muziku i aranžman za ovu pjesmu uradio je Branimir Mihaljević na stihove Nenada Nena Ninčevića. Za spot su bili zaduženi rediteljka Sandra Mihaljević i snimatelj Igor Ivanović.

Spot je sniman na lokacijama parka prirode Kopački rit, te na Dunavu kod Aljmaša.

- Ovo mi je bilo jedno od najljepših snimanja u životu.

Nakon što smo završili sa snimanjem danima sam bio pod utiskom prelijepe plovidbe po Dunavu - rekao je Željko.

Nova pjesma dolazi u pravo vrijeme. Nakon dva rasprodata koncerta u Lisinskom, 12. decembra nastupiće u Spaladium Areni u Splitu.

Bebek i dalje uživa veliku popularnost među publikom, a njegovi koncerti poseban su doživljaj.

- Publici ostavljam svoje koncerte kao nešto lijepo, novo i emotivno i prvog i drugog dana. Posebno me raduje što je sa mnom na sceni moj sin Zvonimir sad kao stalni član benda. Prije skoro pet godina gledao je nastup sa simfonijskim orkestrom iz publike, a sada je na sceni, što je velika radost jer ga vole svi koji ga čuju i vide - kaže Bebek.