Issuu

Harasani detaljno pojasnio plan o formiranju manjinske vlade

Izjava visokog funkcionera Ure Ilira Harasanija, u intervjuu za Euronjuz na albanskom, da ta partija „predvodi napore za stvaranje nove manjinske vlade koju podržavaju prozapadne stranke“ i da tu strategiju podržava američki izaslanik Eskobar izazvala je burne reakcije koalicionih partnera. Nakon tog pritiska Harasani je, preko Tvitera, računajući na jezičku barijeru, to demantovao kazavši da je u intervjuu pričao o tri modela rješenja krize gdje je kao opcije ponudio „da Vlada nastavi ovako, izbore ili manjinsku vladu“, te da je Eskobara samo parafrazirao. Harasani je u intervjuu veoma kratko govorio o tri moguća modela rješenja političke krize, ali tek nakon što je detaljno pojasnio plan oko formiranja manjinske vlade. -Sporazum koji smo sklopili prije nedjelju dana mislim da je dobar korak ka budućnosti i formiranju možda nove vlade, čiji su dio sve STR. 3. nacionalnosti i konfesije – saopštio je on.

Zakon o bivšim korisnicama primanja po osnovu rođenja troje i više djece prošao na Zakonodavnom odboru

ISTRAŽUJEMO: Video zapisi dokazuju da su nepoznate osobe, očito sa posebnim ovlašćenjima, prolazile policijske kontrole i bile u Cetinjskom manastiru 4. i 5. septembra

Tajnovita civilna sedmorka Predvođena onižim sveštenikom sedmočlana grupa je, bez vidljivog pozdravljanja ili pokazivanja legitimacija prisutnim policajcima koji stoje u punoj opremi za razbijanje demonstracija pored parkiranih policijskih ,,marica“, produžila dalje. Potom su se žurnim korakom primakli još jednom kontrolnom punktu policije koji je stacioniran ispred žičane ograde koja okružuje okolinu Cetinjskog manastira STR. 4.

SKRINŠOTOVI SA VIDEO ZAPISA

DEMANTOVANJE POD PRITISKOM: Što je sve funkcioner Ure rekao u intervjuu za Euronjuz na albanskom

Vlasnik Uniproma Veselin Pejović obratio se zaposlenima

Rudnik uglja a.d. Pljevlja pomaže porodici Mašović u borbi protiv razdvajanja brata i sestre

Radnici KAP-a će Obeštećenje samo dobijati po 450 eura za majke koje su već narednih šest mjeseci primale naknadu STR. 7.

STR. 6.

S. VASILJEVIĆ

Lekić: Zaposlićemo jednog roditelja da se prekine ova agonija

STR. 9.

„Marić joj obećao gledanje zalaska sunca pa je ubio“ STR. 10.

Ljiljana Simić

D.MIJATOVIĆ

Radomir Delić i Zoran Marić optuživali jedan drugog za ljubavnu vezu sa Ljiljanom Simić i njeno ubistvo

Politika

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a potvrdio da je bilo međupartijskih dogovora oko načina izlaska iz političke krize

Đukanović: Do smjene vlasti nije došlo jer su partije tražile dodatno vrijeme

Kada je u pitanju popis, jasno je da se želi falsifikovati popis stanovništva u Crnoj Gori, želi se politikantski zloupotrijebiti i želi se dokazati da su navodno Srbi u Crnoj Gori ugroženi, zbog čega im je potrebna podrška države Srbije, ocjenjuje Đukanović PODGORICA - Crna Gora se nalazi u dubokoj političkoj krizi, a do promjene vlasti nije došlo onog dana kada je bilo najavljeno jer su neke od partija koje su dio tog političkog dogovora tražile kratko dodatno vrijeme, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović komentarišući odlaganje inicijative o glasanju nepovjerenju Vladi koja je bila zakazana u Skupštini 13. decembra. –Ne govorimo o mjesecima, govorimo o eventualnom periodu od mjesec dana – zbog

adekvatnije pripreme za ono što treba učiniti i gdje bi i same trebale participirati – kazao je Đukanović u intervjuu za Hrvatsku radio-televiziju. Dodaje i da je to pitanje od tolikog značaja da se nije postavljalo pitanje treba li prihvatiti to odlaganje i treba li obezbijediti da tokom januara dođe do promjene izvršne vlasti. Govoreći o optužbama za korupciju tokom vladavine DPSa, Đukanović ističe da njegova partija nije izgubila vlast zbog prekomjerne korupcije. – Bilo bi apsolutno pogrešno

Đukanović sa Milanovićem na proslavi 30 godina Crnogorske nacionalne zajednice u Hrvatskoj

tvrditi da u Crnoj Gori, kao i okolnim društvima, kao i u evropskom društvu, nema ko-

rupcije. Ima je, ali to definitivno nije nikakva posebnost, nikakva specifičnost, nikako naglašen

problem u Crnoj Gori u odnosu na druge države – istakao je crnogorski predsjednik.

–Ne govorimo o mjesecima, govorimo o eventualnom periodu od mjesec dana – zbog adekvatnije pripreme za ono što treba učiniti i gdje bi i same partije trebale participirati – kazao je Đukanović u intervjuu za Hrvatsku radio-televiziju Kada je u pitanju popis, jasno je da se želi falsifikovati popis stanovništva u Crnoj Gori, želi se politikantski zloupotrijebiti i želi se dokazati da su navodno Srbi u Crnoj Gori ugroženi, zbog čega im je potrebna podrška države Srbije, ocjenjuje Đukanović. Dodaje da je 1981. godine u Srbiji živjelo 147.000 Crnogoraca, kao i da je prema popisu iz 2011. godine u toj zemlji živjelo 38.000 Crnogoraca. – Dakle, otprilike 110.000 manje nego 30 godina ranije. Kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori, 1981. godine je u Crnoj Gori živjelo 9,3 odsto Srba. Trideset godina, kasnije, 2011. živi 28,7 odsto Srba. Dakle, toliko o asimilaciji predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori. I toliko o mogućnostima očuvanja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta Crnogoraca koji žive u Srbiji – poručio je crnogorski predsjednik. Dodaje i da se velikosrpski nacionalizam suštinski nikada nije pomirio s crnogorskom nezavisnošću. R. P.

Politika

Četvrtak, 23. decembar 2021.

DEMANTOVANJE POD PRITISKOM: Što je sve funkcioner Ure rekao u intervjuu za Euronjuz na albanskom PODGORICA – Izjava visokog funkcionera Ure Ilira Harasanija, u intervjuu za Euronjuz na albanskom, da partija Dritana Abazovića „predvodi napore za stvaranje nove manjinske vlade koju podržavaju prozapadne stranke“ i da tu strategiju podržava američki izaslanik Gabrijel Eskobar, koju su prekjuče prenijeli crnogorski mediji, izazvala je burne reakcije njihovih koalicionih partnera. Nakon tog pritiska Harasani je, preko Tviter profila, računajući na jezičku barijeru, to demantovao kazavši da je u intervjuu pričao o tri modela rješenja političke krize gdje je kao opcije ponudio – „da Vlada nastavi ovako, izbore ili manjinsku vladu“, te da je Eskobara samo parafrazirao. Pobjeda je istražila što je tačno funkcioner Ure u intervjuu rekao za albanski Euronjuz. Harasani je u intervjuu veoma kratko govorio o tri moguća modela rješenja političke krize, ali tek nakon što je detaljno pojasnio plan oko formiranja manjinske vlade. -Sporazum koji smo sklopili prije nedjelju dana mislim da je dobar korak ka budućnosti i formiranju možda nove vlade, čiji su dio sve nacionalnosti i konfesije – saopštio je on. Harasani je kazao da među sedam potpisnika Memoranduma imaju Srbe, Crnogorce, Bošnjake i Albance, kao i da se Albancima sada pruža mogućnost da budu politički subjekti, a ne „objekti“ što su bili ranije. Istakao je i da je važno što je Memorandum potpisala Socijalistička narodna partija koja je dio DF-a jer nju čine Srbi koji nijesu ekstremisti.

PLAN

Na konstataciju novinara da, nakon što je Ura potpisala Memorandum o saradnji sa nekim političkim partijama, stekao utisak da je cilj stvoriti manjinsku vladu/vlast u parlamentu i da se onda krene u nove izbore i na pitanje da li je to njihov kratkoročni cilj, Harasani je odgovorio da Vlada ne bi trebala samo da pripremi izbore. -Naš plan ne bih nazvao kratkoročnim iako je riječ o manjinskoj vladi. Jedan od naših uslova biće da ova vlada ne pripremi samo izbore, već bi trebala da funkcioniše kao svaka druga vlada i, ako je moguće, u punom mandatu – rekao je Harasani. Na pitanje da li to znači da će vlada imati mandat od četiri godine, kao manjinska, iako to nije uobičajena situacija na Balkanu, visoki funkcioner Ure je odgovorio da će ići na varijantu da vlada traje do kraja mandata ili najmanje godinu i po do dvije godine, jer, kako je rekao, misli da nije dobro da vlada bude kratkoročna. – Time niko ne dobija. Promjena vlade svake godine mislim da nije dobra ni za građane – rekao je on.

DOGOVORI SA DPS-OM

Na pitanje novinara na kom nivou su dogovori sa DPS-om i pod kojim uslovima bi oni podržali manjinsku vladu, Hara-

Komentar

Jingle Ilir Harasani Bells – po detaljno pojasnio dubini plan o formiranju manjinske vlade » Piše: Milorad PUSTAHIJA

- Naš plan ne bih nazvao kratkoročnim iako je riječ o manjinskoj vladi. Jedan od naših uslova biće da ova vlada ne pripremi samo izbore, već bi trebala da funkcioniše kao svaka druga vlada i, ako je moguće, u punom mandatu - rekao je Harasani

Ilir Harasani, funkcioner Ure

sani je kazao da partije koje su potpisale sporazum, kao i dvije stranke koje su se naknadno pridružile, čine 25 odsto snage u parlamentu, ali da treba da imaju 51 odsto. -Ako budemo imali novu vladu, ove partije će predvoditi vladu, bez DPS-a, bez DF-a, kao dva glavna pola u Skupštini, jedan koji je proizašao iz kriminala, a drugi iz nacionalizma i šovinizma – naglašava on. Visoki funkcioner partije Dritana Abazovića u intervjuu naglašava da će ove partije tražiti podršku DPS-a, jer su se iz DFa već izjasnili da neće podržati takvu vladu. – Dakle, samo je preostao DPS, odnosno Đukanovićeva partija da nam da podršku kako bismo mi formirali ovu vladu – rekao je Harasani. Naglasio je i da uslove ne postavlja DPS, već oni i poručio je da je njihov glavni uslov da se Đukanović povuče iz političkog života. – Mislim da će on ovaj uslov prihvatiti, oni treba da se reformišu. Imaju mnogo mladih ljudi koji su kulturni, obrazovani i mi njih ne možemo zaobići, jer je skoro 40 odsto njih podržalo i većina tih građana je proevropski i pro-NATO orjentisana. I mi treba da sarađujemo sa njima, ali ne na način kako su oni radili do sada – rekao je Harasani. Glavni uslov Ure, kako kaže njihov visoki funkcioner, je da

potpisnici Memoranduma o saradnji predlažu politiku, a DPS da podržava ako stvarno želi da Crna Gora bude proevropska zemlja i ako želi da DF ne upravlja ili da bude dio vlade. – Ako stvarno žele da se šovinizam iskorijeni iz Crne Gore. Mi smo jedna koalicija koja ima 25 odsto podrške u parlamentu i mi imamo plan. Ako se on njima sviđa, mogu da nas podrže jednu, dvije godine ili do kraja mandata – kazao je on.

DF - „CRVENA LINIJA“

Tek na pitanje - zar ne bi bilo najpoštenije prema građanima Crne Gore da im se ponude izbori, kako bi oni donijeli odluku o legitimitetu ove Vlade - Harasani je nakratko pomenuo tri opcije rješenja krize. – I ovo (izbori) je jedna od opcija. Prva opcija da ova vlada nastavi da vlada. Druga – manjinska vlada. Treće – izbori, mi kao Ura nijesmo za izbore – kazao je on. Naglasio je i da je poruka međunarodne zajednice, a prije svega Sjedinjenih Američkih Država sa kojima su imali razgovore, jasna, što im, kako je rekao, olakšava koalicije sa drugim partijama u budućnosti. – Imali smo razgovore sa gospodinom Eskobarom koji je decidan da ne treba da imamo posla i planova sa DF-om – to je ta crvena linija. On je rekao da ne treba da sarađujemo i mi

Visoki funkcioner stranke Dritana Abazovića u intervjuu naglašava da će ove partije tražiti podršku DPS-a, jer su se iz DF-a već izjasnili da neće podržati takvu vladu. – Dakle, samo je preostao DPS, odnosno Đukanovićeva partija da nam da podršku kako bismo mi formirali ovu vladu – rekao je Harasani cijenimo njegovo mišljenje – istakao je Harasani. Očekuje se, kako je rekao, da u januaru naredne godine SAD proglasi „neke osobe kao nepoželjne“, a pojasnio je i da je većina njih iz DF-a što njima olakšava put i daje legitimitet da nastave politiku, a da ne prave saradnju sa onima sa crne liste SAD-a. Harasani je tokom intervjua kazao i da nakon parlamentarnih izbora nijesu bili u mogućnosti da prave koaliciju sa DPS-om jer su se borili za njegovu smjenu, ali je i istakao da ideološki nijesu daleko, jer je riječ o dvije partije koje su proevropski i proevroatlantski opredijeljene. Ž. Z.

Dolaze blagi dani i već zvone zvončići. Samo ne onako zvonko i veselo već nekako čudno, kao iz bunara. To je zato što ove godine u Crnu Goru neće doći Djed Mraz. Ne, nije ga smijenila ni otpustila Vesna Bratić, on nije u njenoj nadležnosti, niti mu je ministarka zdravlja čuvena BB zabranila ulazak zato što nije vakcinisan. Što se pandemije tiče, tu smo prvaci svijeta po svim pokazateljima, a nakon naših novogodišnjih bahanalija, koje BB ne smije da zabrani, naše liderstvo će biti još više učvršćeno. Ne, Djed Mraz je sam odlučio da ne dođe u Crnu Goru. Kada je čuo obećanja koja smo dobili od naše vlasti i opozicije, siroti djedica se postidio zbog igračaka, slatkiša i drugih sitnica koje on donosi, te je odlučio da se ne pojavljuje. Mickey nam je obećao znatno povećanje plata i svega što mu je na um palo, Evropu sada, dionicu auto-puta Mateševo – Andrijevica za četiristo miliona eura, Jadransko-jonski auto-put u nadahnutoj izvedbi američkog Behtela, a ne zna se ni trasa ni cijena, a ni hoće li biti tendera ili će biti ugovoren onako kao čudesno tajno zaduženje s početka mandata. Justitiae mano ferrero (nosilac ruke pravde), od milošte zvani Berija, obećao nam je velika iznenađenja u ime svoga mentora Eskobara. Članovi vlasti iz politprodakšn odjela koncerna „Vijesti“, Ura i Civis, kao i SNP, uz sodejstvovanje manjinskih stranaka, već su nam poklonili Memorandum i izazvali– i oduševljenje i prezir. Predsjednik Crne Gore i predsjednik DPS-a Milo Đukanović obećao nam je, ne više podmlađivanje i konsolidovanje, nego ozbiljnu reformu stranke. Zato čudno zvone zvončići, jer njima zveckaju kadrovi iz političkih dubina, širina i visina. Razumijete li sada Djeda Mraza? Pređimo na veliki poklon koji smo već dobili na Memorandum o saradnji. Prije svega, pretenciozna su tumačenja ovoga akta od strane potpisnika kao i očekivanja od građanske glasačke pučine. Memorandum je u principu podsjetnik, a tim imenom se nazivaju i protestne note i razne proklamacije. Potpisali ga ili ne, autori takvog dokumenta ne snose nikakvu odgovornost za njegovo provođenje ili neprovođenje, jer takav dokument nema ni primisli obligatornosti, odnosno obaveznosti, a samim tim nema ni primisli o mogućnosti sankcionisanja neodgovornosti potpisnika. Možda ono nešto kao gubitak časti zbog nedržanja date riječi? Ma kakvi, što to uopšte znači kada gotovo cijela naša politička scena nema baš neku časnost niti ima običaj držanja riječi. Iz dalje analize bih isključio manjinske stranke, ne da bih ih marginalizovao, gluho bilo, nego zato što su oni ovome pristupili časno i gospodstveno, te ne bih želio da na osnovu mojih ocjena o motivima potpisnika koje slijede, ni pomisle da se odnose na njih. Kao prvo, dokument koji pretenduje da bude polazna tačka političke, ekonomske, socijalne i kulturne emancipacije jednoga društva i države, a stane na jednu i po stranu, ne vrijedi ni pišljiva boba. Jednostavno: prezirem tu gomilicu proklamacija i parola, bez naznaka analize stanja, metoda djelovanja i bilo čega serioznog. Frapantno podsjeća na koalicioni ugovor koji su sklopile stranke parlamentarne većine - i obimom i pameću. I koji su sve prekršile svađajući se i bručeći se svo vrijeme. A ugovor, pa i potpisani dogovor, ima obligatorni karakter. Toliko o očekivanjima od ovog memorandumskog sočinjenija. Čuš, oni će spriječiti revanšizam? Završeno vam je to, što bi rekli Podgoričani. Revanšizam je već proveden u nauci, obrazovanju, kulturi, vojsci, policiji, zdravstvu, a i brutalna policijska agresija na Cetinju prema drugačije mislećim i drugačije nacionalno se osjećajućim građanima. I kao vi ćete nakon izglasavanja svega što je Crkvi Srbije i diktatoru Srbije palo na um, izgraditi Crnu Goru kao građansku državu bez diskriminacije po bilo kom osnovu. I naravno, poštovati Ustav, uvesti nas u Evropu, snažno ekonomski razviti, socijalno osnažiti, uvesti vladavinu prava, očuvati prirodu... Ima tu još, ali ne mogu više. Motivi su sasvim prozaični. Ura i Civis, puleni „Vijesti“ i Druge familije, željeli su ojačati ovim okupljanjem nakon zavade sa Frontom i Demokratama i da bi mogli da se prče put DPS-a i procrnogorskog bloka. Predsjednik SNP-a Jokić je odlučnim i snažnim vokabularom branio Memorandum kao što je donedavno na isti način zastupao stavove svetosavskog bloka, sve dok mu ne metnuše po dubini i smijeniše Laloševića, Damjanovića i još poneke. Ovo je ljigavo kao kad Ljaljo hoće da nas ujedini na principima njegoševske i lovćenske Crne Gore. To je kao kad bi se Srbi ujedinjavali sa Kosovom na osnovu toga što su Karađorđevići od Klimenta i da je Kosovski zavjet u stvari Besa. No, raščistimo mi prvo Belveder. Sretni vam svima praznici.

Politika

Četvrtak, 23. decembar 2021.

ISTRAŽUJEMO: Video zapisi dokazuju da su nepoznate osobe, očito sa posebnim ovlašćenjima, prolazile policijske kontrole i bile u Cetinjskom manastiru 4. i 5. septembra

Tajnovita civilna sedmorka

PODGORICA/CETINJE – Iako je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zoran Miljanić zvanično objavio da u Cetinjskom manastiru nije bilo ne samo naoružanih ljudi, već ,,ni jedne osobe koja je mogla biti pod bilo kakvim uticajem bilo koga van sistema crnogorskih bezbjednosnih službi“, video zapisi koje Pobjeda posjeduje ukazuju da je makar jedna grupa nepoznatih civila 4. septembra volšebno prošla čekpointe crnogorske policije i ušla u Cetinjski manastir.

Na jednom od snimaka, koje su Pobjedi dostavili građani Cetinja, uočava se kako sedmorica mlađih ljudi, ležerno obučenih u farmerice i majice kratkih rukava, prolazi bez zadržavanja jedan kordon policije. Većina nosi ruksake na leđima, neki ručne torbe ili plastične kese u rukama.

CIVILI ZA SPECIJALNE NAMJENE

Predvođeni su onižim sveštenikom i grupa je, bez vidljivog pozdravljanja sa prisutnim policajcima koji stoje u punoj opremi za razbijanje demonstracija pored parkiranih policijskih ,,marica“, produžila dalje. Potom su se žurnim korakom primakli još jednom kontrolnom punktu policije koji je stacioniran ispred žičane ograde koja okružuje okolinu Cetinjskog manastira. Na drugom snimku, koji posjeduje Pobjeda, grupa se zadržava ispred dvojice policajaca. Potom jedan povisoki momak, u narandžastoj majici, razgovara sa pripadnikom crnogorske interventne jedinice, dok jedan iz grupe civila nekoga zove telefonom. U neposrednoj blizini njih, parkiran je bijeli automobil budvanskih registracija, dok crni auto, cetinjskih tablica, čeka ispred žičane ograde koju policajac otvara nakon izvjesnog vremena i propušta da prođe u pravcu Manastira. Na trećem snimku, grupa momaka ulazi, vjerovatno nakon nečijeg odobrenja, u krug Manastira i prolazi pored policajaca koji su na punktu. Prema analizi snimaka, opisana situacija se odigrava negdje oko podneva, u subotu 4. septembra, i možda ne bi zavređivala bilo kakvu pozornost da nije nekoliko važnih činjenica.

Predvođena onižim sveštenikom sedmočlana grupa je, bez vidljivog pozdravljanja ili pokazivanja legitimacija prisutnim policajcima koji stoje u punoj opremi za razbijanje demonstracija pored parkiranih policijskih ,,marica“, produžila dalje. Potom su se žurnim korakom primakli još jednom kontrolnom punktu policije koji je stacioniran ispred žičane ograde koja okružuje okolinu Cetinjskog manastira Naime, sve se odigrava dok su tenzije na Cetinju u porastu, kada je već blokiran put ka Cetinju kod Belvedera i kada policajci počinju lagano da blokiraju saobraćajnice koje vode u pravcu Prijestonice. Istovremeno, video snimak ulaska nepoznatih osoba koje predvodi sveštenik Crkve Srbije u dvorište Cetinjskog manastira ukazuje da je njihov dolazak bio, ne samo organizovan, već i nekome najavljen, te pobuđuje sumnju da su civili imali neka ,,posebna ovlašćenja“. Kako drugačije objasniti činjenicu da je sedmorica momaka nesmetano prošla policijske čeking-punktove a da istovremeno novinarima brojnih redakcija, među njima i Pobjede, nije bio omogućen ulazak u dvorište Manastira kada je ograda postavljena. Čak ni sa novinarskim legitimacijama. Stoga je logično pretpostaviti da je grupa koja je zabilježena kamerama mobilnih telefona bila na neki način povezana ili sa crnogorskim

bezbjednosnim sektorom, Crkvom Srbije ili – nekom stranom službom.

MUP VS ANB

U dokumentu MUP-a, nazvanom ,,Poseban izvještaj sa analizom postupanja policijskih službenika Uprave policije, u cilju obezbjeđenja uspostavljanja narušenog javnog reda i mira na Cetinju 04-05.09.2021. godine“ - ne pominje se prisustvo civila unutar Cetinjskog manastira. Ni u kasnijim izjavama policijskih zvaničnika nema pomena da je bilo ko, bez ovlašćenja, boravio iza zidina Manastira kojim upravlja Crkva Srbije. O tome svjedoči i izjava državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zorana Miljanića koji je, već 10. septembra, ,,presudio“ da u Cetinjskom manastiru nije bilo naoružanih ljudi, čak ni osoba koje bi mogle imati veze sa bilo kakvom stranom državom. – Mimo obezbjeđenja štićene ličnosti tu nije bila nijedna osoba koja je mogla imati veze sa bilo kakvom stranom državom i koja je mogla biti pod bilo kakvim uticajem bilo koga van sistema crnogorskih bezbjednosnih službi – istakao je sekretar Miljanić. Sljedstveno logici državnog sekretara MUP-a, ,,uslikani“ civili koji su prošli nekoliko kordona crnogorske policije bili su – pripadnici crnogorskog bezbjednosnog sektora. No, policijsku idiličnu priču remeti - izvještaj Agencije za nacionalnu bezbjednost. Pobjeda je već pisala da je na sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost direktor ANB-a Dejan Vukšić članovima Odbora pružio informaciju da je najmanje 35 bezbjednosno interesantnih lica bilo u Cetinjskom manastiru, namjerni da po svaku cijenu ,,odbrane“ ustoličenje mitropolita Joanikija 5. septembra. Frapantna kontradiktornost informacija policije i tajne službe. Zato se i otvara pitanje: ako u Cetinjskom manastiru, kako tvrdi policija, nije bilo nikoga ,,van sistema crnogorskih bezbjednosnih službi“ i ukoliko ANB ima podatke da je u Manastiru bilo trideset i kusur ljudi sa policijskim dosjeima – kojoj grupi onda pripada sedmorka uslikana kako nesmetano prolazi kontrolu crnogorske policije, ali i za kakve specijalne namjene su bili spremni ti civili? D. ĐURANOVIĆK. KRSMANOVIĆ

Skrinšotovi video zapisa koji pokazuju ulazak osoba u dvorište Cetinjskog manastira

Predsjednik Socijaldemokratske partije uvjeren da će doći do formiranja nove parlamentarne većine

Konjević: Dio vlasti bi sa opozicijom mogao srušiti Vladu

Raško Konjević

PODGORICA - Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević kazao je da su 13. decembra odustali od

izglasavanja nepovjerenja Vladi jer iz stranaka vladajuće većine ima signala da bi u saradnji sa opozicijom moglo da

dođe do skraćenja mandata Vladi Zdravka Krivokapića. On je, u intervjuu Televiziji Crne Gore, rekao da je inicijativa taktički povučena. – Postoje određeni signali da bi pojedine strukture iz parlamentarne većine bile sklone da, u saradnji sa opozicijom, prekinu mandat ovoj vladi i mi smo to

odlaganje napravili da bismo investirali u izgradnju povjerenja, a ne da bismo otvorili raspravu o povjerenju Vladi – istakao je Konjević. Smatra da sazrijeva svijest i u parlamentarnoj većini da ovakvo funkcionisanje Vlade ne može više da daje efekta i da ovo postaje, kako je rekao, karikatu-

ra od vladanja. Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi je krajem novembra u skupštinsku proceduru predalo 40 poslanika opozicije, a da bi prošla potreban je glas 41 poslanika. Crnogorska opozicija je 13. decembra povukla inicijativu na dan kada je u Skupštini trebalo

da se raspravlja o njoj. Kako su tada pojasnili, imajući u vidu najavu Demokratskog fronta da će podnijeti inicijativu za skraćenje mandata Skupštine, a nakon što je ujedinjena opozicija pokrenula proceduru izglasavanja nepovjerenja Vladi, smatraju da bi bez odlaganja trebalo otpočeti razgovore o formiranju nove skupštinske većine. – Uvjereni smo da će doći do formiranja nove parlamentarne većine i, na taj način, biti stvorene neophodne pretpostavke za pad Vlade i razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore – navedeno je u zajedničkom saopštenju opozicije. Demokratski front je predložio da se Skupštini skrati mandat i da se ide na nove izbore. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Odbor za ekonomiju nastavio raspravu o budžetu za narednu godinu

Front traži da se zaduženje ukloni iz budžeta

PODGORICA – Nećemo podržati nova blanko zaduženja ministra finansija Milojka Spajića i tražimo da se iz budžeta za narednu godinu izbrišu članovi koji predviđaju zaduženje od 500 miliona eura za finansiranje deficita i 900 miliona za refinansiranje dugova, saopštili su poslanici DF-a na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju. Tražili su da se o svim zaduženjima posebno glasa u Skupštini, u čemu ih je podržala opozicija.

– Zašto nam treba 500 miliona, je li zbog „Evropa sad“? Mi za ovo nećemo glasati jer smatramo da nam je novo zaduženje previše – rekao je Dejan Đurović, dodajući da će u DF-u biti „vrlo čvrsti“ po ovom pitanju.

ZADUŽIVANJE

Na to je Spajić kazao da Đurović ne razumije koncept zaduživanja i objasnio da je za državu važno da izlazi na tržište svake godine, bez obzira trebaju li joj pare, zbog krive prinosa koja joj daje vidljivost finansiranja i troškova u svakom trenutku. – Svaki amandman na budžet koji bude usvojen ići će na neto zaduženje. Ne postoji nijedna država koja zaduživanje najavljuje u parlamentu, a to zabranjuju pravila londonske i njujorške berze zbog mogućeg mešetarenja – naveo je Spajić, predlažući

Povećali potrošnju za 34 miliona Paunović je saopštio da su, nakon konsultacija sa potrošačkim jedinicama, amandmanima povećali potrošnju za 34 miliona eura. – Budžet Zavoda za zapošljavanje povećan je 430.000 eura, Skupštine 1,9 miliona, MUP-a 3,6 miliona, Sudskog savjeta 690.000 eura, ANB 2,3 miliona, Ronilački savez 76.000 eura i Ministarstva finansija 25 miliona u dijelu rezerve za finansiranje lokalnih samouprava. Došlo je i do povećanja u kapitalnim projektima za 3,8 miliona eura, koji je predložio matični odbor – precizirao je Paunović.

Ovo blanko zaduživanje vam neće proći, upozorio je Slaven Radunović ministra Milojka Spajića

da se ubuduće prije zaduženja organizuje sastanak sa predstavnicima poslaničkih klubova, koji ne bi bio javan i dodao da je to podržao Slaven Radunović (DF). – Što se tiče 900 miliona, mala je vjerovatnoća da ćemo se zadužiti poslije hedžinga, zbog kojeg smo sada u plusu 25 miliona. Kineski kredit više nije briga za Crnu Goru, ali ukoliko nađemo neku povoljniju varijantu, zašto to ne iskoristiti – pitao je Spajić. Nakon toga se na sjednici pojavio Radunović, tražeći pravo da odgovori Spajiću, kojem je poručio da se može organizovati sastanak predstavnika poslaničkih klubova, ali ne za ovo zaduženje. – Nemamo povjerenja u Spajića i Vladu, pa insistiramo na odluci Skupštine. Milioni bi mogli da budu iskorišćeni u propagandne svrhe za osnivanje nove partije – naglasio je Radunović, na šta je Spajić odgovorio da se nijedna partija ne može finansirati

gdje ide taj prinos. Raško Konjević (SDP) ukazao da je legitimno pravo ministra da traži zaduženje.

DINAMIKA

Sa sjednice Odbora za ekonomiju

nezakonito, te da će u narednoj godini primjenjivati programsko budžetiranje i imati inspektora koji će kontrolisati kako se troši svaki euro. – Kod vas je sve marketing, gospodine Spajiću, pa i ovo. Nijesam mislio da uzmete novac i kupujete glasove, već da ćete da koristite ono čime ćete da privučete glasače. Nećemo nikad zaustaviti zaduživanje za razvojne projekte, ali vam ovo blanko zaduživanje neće proći – rekao je Radunović i napustio sjednicu. Simonida Kordić (DF) tražila je pauzu od par sati, kako bi se konsultovali sa koalicionim partnerima. – Ovo su pitanja koja potenci-

jalno lome kičmu ovoj državi i narodu – rekla je Kordić, koju je podržao Damir Šehović (SD) i predložio da se svi dogovore i donesu amandman koji bi onemogućio zaduženje od 500 miliona, a otvorio prostor za 900 miliona eura refinansiranja uz saglasnost Skupštine.

AMANDMANI

– Ako ćete usvojiti budžet onako kako smo ga predložili, apsolutno smo saglasni da nema potrebe za zaduženjem, ali ako usvojite neki amandman potrebno nam je potencijalno zaduženje – kazao je državni sekretar Janko Odović, na šta je Kordić od-

govorila da je zaduženje planirano u budžetu prije nego što se znalo za amandmane. Na to je Spajićev pomoćnik Bojan Paunović objasnio da 500 miliona služi za obezbjeđenje fiskalne rezerve i nedostajućih sredstava koja obuhvataju otplatu duga u iznosu od 292 miliona. – Uklanjanjem zaduženja od 500 miliona eura iz budžeta dovešćemo u rizik otplatu duga u 2023. godini, kada već 3. januara imamo prvu ratu – naveo je Paunović. Zdenka Popović (Demokrate) kazala je da za 30 godina nije čula poslanike bivše vlasti da pitaju zašto se zadužujemo, po kojim uslovima i

Nejasnoće u prijedlogu budžeta za 2022. godinu

Savez građana CIVIS upozorio

Ne zna se kako će namaknuti 137,7 miliona eura PODGORICA - Komentarišući to što su prijedlogom budžeta za iduću godinu, iako su ukinuti, predviđeni prihodi od 19,5 miliona eura za doprinose za zdravstvenu zaštitu, predsjednik Senata DRI dr Milan Dabović je naveo da pretpostavlja da je riječ o zaostalim obavezama. – Ako uzmemo u obzir da je na rashodnoj strani u budžetu za zdravstvenu zaštitu, bez najavljenih amandmana, predviđeno 332,7 miliona eura, dolazimo do zaključka da će u budžetu za ovu svrhu nedostajati 313,28 miliona eura. Taj iznos bi trebalo da se nadoknadi iz drugih vrsta poreza na dohodak, PDV, carine, takse i naknade. Smatram da je možda bilo cjelishodnije tražiti racionalizaciju zdrav-

Saopštenje Montenegroberze

Do daljnjeg bez trgovanja akcijama Hipotekarne banke

Milan Dabović

stvene zaštite, nego ga kompletno finansirati iz opštih prihoda budžeta – kazao je Dabović za Pobjedu. Navodi da se još ne mogu izvesti jasni fiskalni efekti, imajući u vidu da će, ukoliko budu

– Moja zamjerka ovom budžetu nijesu ciljevi. Problem je dinamika. Ogroman je rizik što se neke stvari u implementaciji neće sprovoditi fazno. Obeshrabruje me kod zaduživanja što ste jednom prema ovom odboru nastupili sa nečim što se kasnije nije desilo. Manjak finansiranja opština je još jedna sporna stvar – smatra Konjević. Branko Radulović (PZP) ocijenio je da je „Evropa sad“ ludost koja će izazvati hiljadu drugih stvari i naglasio da parlament mora učestvovati u odluci o zaduživanju. Da većina država za zaduženje traži saglasnost parlamenta smatra i Predrag Sekulić (DPS), koji je Spajiću rekao da je uspio prvi put da ujedini parlament time što su svi protiv budžeta. Šehović je pitao Spajića šta je garancija da se neće desiti slom javnih finansija, osim njegove riječi. – Nemojte da nam pokazujete slikovnice, pokažite nam analize – poručio je Šehović, koji je problematizovao manjak novca za finansiranje Fonda zdravstva, smanjenje prihoda opština, te to što Spajić ne govori o stavu MMF-a o programu „Evropa sad“, kao i to što nije konsultovao CBCG. B. D.

usvojeni, amandmani imati velike implikacije na budžet. – U ovom momentu ne može biti poznato ni da li bi ni koliko se država eventualno mogla zadužiti da pokrije taj deficit. Imajući u vidu da je Vlada ipak predvidjela mogućnost zaduživanja, to može biti neki indikator osiguranja za moguću nestabilnost bilansa za iduću godinu – smatra Dabović. Iz Ministarstva finansija su kazali da je je 313 miliona eura obezbijeđeno I dofdali da se ni ranijih godina taj fond nije finansirao u potpunosti iz doprinosa, već i iz drugih opštih prihoda - PDV, akcize, koji su rezultat rasta ekonomske aktivnosti i mjera na prihodnoj M. Lk. – B.D. strani budžeta.

PODGORICA - Montenegroberza je juče privremeno obustavila trgovanje akcijama Hipotekarne banke, a odluku je, kako navode, donijela na zahtjev emitenta. – Privremena obustava trgovanja akcijama će trajati do završetka korporativnih i drugih aktivnosti u vezi sa registracijom istih – stoji u saopštenju Montenegroberze. R. E.

Podržaće samo realan budžet PODGORICA - Savez građana CIVIS je najavio podršku budžetu, ukoliko konačna verzija bude zasnovana na realnim ekonomskim parametrima, cijeneći činjenicu da bi poboljšanje standarda građana trebalo da bude osnovni cilj svake Vlade. Ocijenili su da pojedine partije tokom rasprave o budžetu plasiraju populističke i nerealne zahtjeve zarad ,,politikantskog šićara i zbunjivanja građana“. Podsjetili su da je u parlamentu nedopustivo dugo blokirano izglasavanje prošlog budžeta, navodeći da još traje opstrukcija drugih važnih odluka, poput izbora Tužilačkog savjeta, ocjenjujući to zanemarivaR. E. njem javnog interesa.

Kursna lista 1.13010

GBP

0.84900

AUD

1.57580

JPY 129.08000

CHF

1.04320

CAD

1.45890

USD

Ekonomija

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Vlasnik Uniproma Veselin Pejović se obratio zaposlenima

Radnici KAP-a će još pola godine dobijati po 450 eura PODGORICA - Radnici KAPa će narednih šest mjeseci, bez obzira na gašenje elektrolize, dobijati plate od 450 eura, kako bi period traženja novog posla mogli lakše da podnesu, rekao je vlasnik Uniproma Veselin Pejović, koji se juče, zajedno sa izvršnim direktorom Nebojšom Dožićem, obratio radnicima u prostorijama KAP-a. Zahvalio je zajedničkom radu i stručnom angažovanju i dodao da nije pogriješio što nije mijenjao menadžment koji je zatekao i istakao posebnu zahvalnost Dožiću i njegovim prvim saradnicima. – Ako se stabilizuje tržište za nastavak rada KAP-a, računam na vas sve ovdje prisutne. Zato ću vam narednih šest mjeseci isplaćivati po 450 eura mjesečno. Dožić kao vaš poslodavac i dalje ostaje prvi čovjek ove kuće, pa će vas o svemu blagovremeno obavještavati radi vaše orjentacije i eventualne mogućnosti da nađete drugi radni angažman – saopštio je Pejović i naglasio da se više od toga nije moglo. – Još jedanput hvala svima. Znam da nemate razloga da se radujete predstojećim praznicima, ali ću poželjeti vama i

Protest juče u Podgorici

Tvrde da ih je Spajić prevario

Sa sastanka sa radnicima

Abazoviću nudi KAP za 50 miliona eura Pejović je vicepremijeru Dritanu Abazoviću ponudio KAP za 50 miliona eura. – A Vi dovedite kupca za vrijednost 250 miliona eura i omogućite kome god hoćete zaradu od 200 miliona eura, što će biti najbolja potvrda „svih vaših istina“ – poručio je Pejović.

vašim porodicama kao što bih i svojoj – puno zdravlja – naveo je Pejović. Dožić je objasnio da je nemoguće podnijeti gubitke koji bi bili

Dodao je da je KAP kupio za 28 miliona eura, uložio u remont tehnoloških postrojenja i novu infrastrukturu zamjenom energenata, smanjio emisiju štetnih gasova i finansirao proizvodnju bez državne pomoći pune četiri godine, koliko je KAP bio u minusu milion i po mjesečno.

uslovljeni ponudom koju je dala EPCG, a koja, kako je kazao, podrazumijeva ogromnu cijenu struje, najveću koju jedna fabrika aluminijuma plaća na

Konzorcijum Elektrotehna – Industriaimport – Industriaimpeks tuži državu zbog neizgrađene mini HE na Murinskoj rijeci

Traže 9,2 miliona

PODGORICA – Vještak finansijske struke Milenko Popović i Aco Vuković, direktor Elektrotehne koja je sa Industriaimport – Industriaimpeksom oformila konzorcijum, biće saslušani u postupku koji su pokrenuli protiv države zbog raskida ugovora za izgradnju mini HE na Murinskoj rijeci. Konzorcijum traži da sud utvrdi da su raskinuti ugovor o koncesiji iz 2010. godine i aneks, te naknadu štete od 9,2 miliona, od čega za izmaklu dobit za 26 godina proizvodnje 7,2 miliona, za stvarnu štetu 1,7 miliona i za nematerijalnu štetu 342 hiljade. Tražili su i spajanje sa novim postupkom u kom traže da sud utvrdi da izjava Vlade o raskidu ugovora iz maja ove godine nema pravno dejstvo, o čemu će sudija Faruk Mušović odlučiti na sljedećem ročištu. Iznos koji traže bazirali su na nalazu Popovića kog su angažovali u dogovoru sa Vladom za slučaj sporazumnog raskida ugovora. Vuković bi na idućem ročištu početkom marta trebalo da se izjasni o zaključenju ugovora i aneksa, izvedenim radovima, krivici za nerealizovan ugovor te eventualnoj šteti i izmakloj dobiti, a Popović da li je vještačenje sproveo po prijedlogu obje stra-

ne radi mirnog rješenja spora i utvrđenja štete. U tužbi se navodi da je konzorcijum sa radovima započeo u junu 2017. godine, ali da su sedmicu kasnije naišli na otpor lokalnog stanovništva, na koji Vlada nije regovala. Nakon što je bivši premijer Duško Marković saopštio da od gradnji mHE neće biti ništa, Vlada je u oktobru 2019. godine donijela zaključak o početku pergovora za sporazumni raskid ugovora, do kojeg nije došlo, već im je dat dok od 60 dana da izgrade mHE. Kada je Vlada, nakon toga, aktivirala bankarsku garanciju od 400 hiljada eura, konzorcijum je od suda tražio da im privremenom mjerom to zabrani, ali njihov zahtjev nije usvojen. Država odbija krivicu, navodeći da im ni u jednom momentu nije sporila pravo da koriste vodotok Murinske rijeke. Tvrde da rješavanje problema sa mještanima nije bila njihova obaveza, već je poslovni rizik konzorcijuma, koji je mogao zaštitu svojih prava da traži pred sudom. Ukazuju da je država investitoru dozvolila prolongiranje rokova i omogućila nastavak realizacije, iako je kasnio sa izgradnjom i dostavljanjem garancije. U izjašnjenju resornog Ministarstva kapitalnih investicija se navodi da je tužba podnijeta u momentu kada im je Vlada dala dodatni rok, koji nijesu iskoristili, zbog čega su ispunjeni uslovi za jednostrani raskid. Smatraju da je investitor tužbom potvrdio namjeru da odustane od ugovora, koji je u tom momentu još bio na snazi te da koristi proteste mještana kao izgovor za kašnjenje. Vlada je u maju odlučila da raskine ugovor, jer mHE nije izgrađena niti je dostavljena nova garancija. M. Lk.

Sastanak ministra Spajića sa predstavnikom Behtela

Jadransko-jonski auto-put strateški cilj PODGORICA – Izgradnja Jadransko-jonskog auto-puta jedan je od strateških projekata Vlade i nastojimo da ubrzanim koracima uđemo u njegovu realizaciju – saopštio je ministar finansija Milojko Spajić na sastanku sa

Prevoznici su i juče organizovali protestnu vožnju u Podgorici

predstavnikom američke građevinske kompanije Behtel Endruom Patersonom. Na sastanku je dogovoreno strateško sveobuhvatno partnerstvo u razvijanju putne, željezničke, avijacijske, lučke, poljoprivredne, prosvjetne i

odbrambene infrastrukture. Spajić je najavio da će premijer Zdravko Krivokapić sa Behtelom potpisati memorandum o razumijevanju, kojim će početi formalizacija dogovora i biti specificirane planirane investicije. R. E.

svijetu. Dožić je dodao i da je važno da se uradi plansko gašenje ćelija, jer jedino na taj način možda nekad može ponovo da se podigne elektroliza. S. P.

PODGORICA - Autobuski prevoznici su juče, treći dan zaredom, organizovali protestnu vožnju 50 autobusa u 14 sati u Podgorici, jer nijesu dobili dvije rate bespovratne pomoći koje su im obećane do kraja godine, ukupne vrijednosti 950.000 eura. Traže i povraćaj dijela akcize na gorivo vanlinijskim prevoznicima. Imaju pravo povraćaja dijela akciza na gorivo. Predstavnik NVO klastera Prevoz CG Davor Dokić rekao je Pobjedi da je ministar finansija Milojko Spajić na sastanku u aprilu obećao pomoć prevoznicima zbog pandemije, ali nijedan zahtjev nijesu poštovali. – Dobili smo samo jednu ratu pomoći od 500 eura po vozilu i sad se oni prave ludi. Na tom sastanku je konkretno Spajić rekao da će druga i treća rata

pomoći, odnosno hiljadu eura po autobusu, biti isplaćena preko ministarstava kapitalnih investicija i ekonomskog razvoja – kazao je Dokić i dodao da bi i naredne godine trebalo da dobiju tri rate pomoći. – U skupštinsku proceduru su uputili izmjene Zakona o akcizama, a nijesu napisali vanlinijski, nego vanredni prevoz putnika – rekao je Dokić i pojasnio da je to kategorija koju zakon ne poznaje i da su u pitanju odrednice koje važe za teretni saobraćaj. Naglasio je da su im iz Ministarstva finansija poručili da su navodno ispunili sve što su obećali, što apsolutno nije tačno. – Ne pomjeramo se sa ulice dok nam se zahtjevi koje smo ispostavili i koji su nam obećani ne ispune – istakao je Dokić. Nove protestne vožnje najavio je za sjutra, dok ih danas neće biti. S. P.

Održana 111. sjednica Savjeta Centralne banke

Inflacija do 5,5 odsto PODGORICA – U makroekonomskom izvještaju CBCG, koji je Savjet usvojio na jučerašnjoj sjednici, navodi se da se domaća ekonomija postepeno oporavlja od prošlogodišnje recesije. Deficit tekućeg računa u trećem kvartalu smanjen je za 71,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je rezultat povećanih prihoda u turizmu i transportu. Cijene su porasle 0,9 odsto, dok je u septembru

taj rast u odnosu na prošlu godinu iznosio za 2,9 odsto, na šta su uticali eksterni faktori. Modelska prognoza za kraj 2021. projektuje inflaciju od 3,4 do 4,6 odsto sa centralnom tendencijom od 4 odsto. Projekciju od 3,5 do 5,5 odsto, sa centralnom projekcijom od 4,5 odsto daje i ekspertska prognoza CBCG. Savjet je usvojio i izvještaj o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, prema kojoj bi moglo doći do smanjenja kamatnih marži, provizija i na-

Sa sjednice Savjeta

knada, ali i pooštravanja standarda za kredite privredi, uz nastavak ublažavanja kreditnih standarda za mikro, mala i srednja preduzeća. Može se očekivati ublažavanje standarda za potrošačke kredite, ali i pooštravanje za stambene kredite građanima. Usvojena je odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizicima u kreditnim institucijama koja će biti u primjeni od 1. januara, kao i odluka o stopi kontracikličnog bafera kapitala. Konstatovano je da je likvidna aktiva banaka 27,5 odsto njihove ukupne aktive, a da je koeficijent solventnosti iznad zakonskog minimuma i iznosi 18,53 odsto. Navode da je IRF u trećem kvartalu imao pad aktive od 1,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok su krediti na približno istom nivou. Lizing društva su imala rast aktive, kapitala i ukupnih pozajmica, a pad potraživanja, dok su dva faktoring društva imala pad ključnih bilansnih pozicija, izuzev kapitala. R. E.

U parlamentu razmotrene izmjene Zakona o PIO za metalce i rudare

Brže u penziju

PODGORICA - Predloženim izmjenama Zakona o PIO, koje su juče razmatrane u parlamentu, produžena je odredba da zaposleni u metalskoj i rudarskoj industriji mogu ići u penziju sa 30 godina staža, od čega najmanje 20 godina na radnim mjestima sa beneficijama.

Prijedlog su podnijeli Maksim Vučinić (Radnička partija), Maja Vukićević (DF) i Dragan Bojović (DF). – Na ovaj način zaposleni u metalskoj i rudarskoj industriji, koja bilježi konstantan pad, bili bi zaštićeni kako od neizvjesnosti i od vjerovatnoće da će postati socijalni slučajevi – kazao je Vučinić. S. P.

Društvo

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Zakon o obeštećenju bivših korisnica primanja po osnovu rođenja troje i više djece prije rasprave u parlamentu dobio zeleno svjetlo Zakonodavnog odbora

Obeštećenje samo za majke koje su već primale naknadu PODGORICA - Zakon o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece, koje je predložila Demokratska Crna Gora, dobio je zeleno svjetlo na Zakonodavnom odboru. Akt predviđa da pravo na obeštećenje, odnosno doživotnu isplatu, imaju samo korisnice mjesečne naknade po osnovu rođenja troje ili više djece kojima je to pravo pripadalo u periodu od 1. januara 2016. do 11. jula 2017. godine. Pravo na ovu vrstu obeštećenja imaće nekadašnje korisnice koje, uz dokaz da su koristile naknade za majke sa troje i više djece, podnesu zahtjev Centru za socijalni rad. Za primjenu zakona, kako je najavljeno, biće opredijeljeno 25 miliona eura. Predviđeno je da obeštećenje za korisnice iznosi 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi godini sticanja prava. Odnosi se na žene koje su ostvarile to pravo po osnovu rođenja troje djece i ostvarivanjem najmanje 25 godina radnog staža, odnosno za žene koje su ostvarile to pravo po osnovu rođenja četvoro i više djece i ostvarivanjem najmanje 15 godina radnog staža. Pravo na obeštećenje u iznosu od 40 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi godini

Šćepanović je odgovorila da se mora utvrditi da li i dalje postoji diskriminacija ako se obeštete bivše korisnice nadoknada po osnovu rođenja troje i više djece. Ona je kazala da u budžetu za 2022. godinu nijesu predviđena sredstva po ovoj osnovi. - Ako mogu da dobijem informaciju od predlagača - finansijska procjena, broj korisnika, koliki je iznos i odakle će doći te pare - pitala je Šćepanović. Martinović je kazao da je cilj ,,obeštetiti majke kojima je prošla vlast bespravno otela, uzela kako bi novac trpala tajkunima i kriminalcima“. - To ćemo vratiti, svidjelo se to nekome ili ne - poručio je Martinović i kazao da su prijedlogom definisana sredstva u iznosu od 25 miliona eura. Sa sjednice Zakonodavnog odbora

sticanja prava, odnosi se na žene koje su ostvarile to pravo po osnovu rođenja troje ili više djece a bile su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje najmanje 15 godina.

DILEME

Glavna dilema predstavnika opozicije bila je na koji način će se opredijeliti sredstva i kako se pravno definiše obeštećenje, koje će bivšim korisnicima naknade biti plaćano doživotno.

Poslanica DPS Marta Šćepanović podsjetila je da je Ustavni sud prije četiri godine konstatovao da sličan zakon nije bio u skladu sa Ustavom jer su norme bile diskriminatorne. - Mislim da treba da nam se objasni pojam obeštećenje i na koji se način misle obeštetiti bivše korisnice koje naknadu treba da primaju do kraja života. Poslanik Demokrata Vladimir Martinović, stranke koja je predlagač zakona, rekao

da je ustavni osnov donošenja ovog zakona sadržan u članu 16, stav jedan, tačka pet Ustava Crne Gore. – Samo hoću da dobijem odgovor o definiciji obeštećenja i predstavnik predlagača je dužan da nam da odgovor. Na koji način treba obeštećenje bivše korisnice da dobijaju do kraja života – kazala je Šćepanović. Poslanik Demokrata je kazao da ga niko neće propitivati te da je bitno da je akt u skladu sa Ustavom.

TErMInoLogIja

Jovanka Laličić iz DPS kazala je da kad se govori o obeštećenju mora se definisati da li je riječ o nadoknadi nastale štete po nekog, kao i da se takvim rješenjem ne mogu rješavati budući slučajevi. - Dobro znate zašto ste upotrijebili ovu formulaciju. Svaka druga bi dovela u pitanje zakon. Pogledajte član 1 na šta liči. Kolega Martinoviću, morate naučiti malo pravo, nemate ga baš u malom prstu kako mislite - kazala je Laličić.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da su u prethodnom periodu načinjene dvije greške države. - Prilikom donošenja prvog zakona nije donesen obuhvat koji bi bio nediskriminatoran. Druga je što je pravo definisano kao doživotna mjesečna nadoknada ukinuta pa su hiljade korisnica ostavljene na cjedilu i ostavljene na milost i nemilost. Mnoge od njih su uzele kredite, ostavile posao, planirale neke kućne, porodične investicije. Oslonile su se na odluku države, a ta odluka države je izostala kao čvrsta, pouzdana i postojana. Za sve to vrijeme desetine miliona su se trošile na burazersku ekonomiju. Pomagala se burazerska banka, davale su se fiktivne odštete bratu šefa režima i tako dalje - kazao je Koprivica. Pojasnio je da su precizno definisani uslovi za ostvarivanje prava, kao i da je riječ o obeštećenju jer je nanijeta šteta. - Garantovano im je doživotno pravo koje im je uskraćeno. Ovo nije bilo klasično socijalno davanje po osnovu ekonomskog uslova. Zato može biti stečeno pravo. Uskraćivanjem takvih prava proizvodi se šteta, ako se proizvodi šteta potrebno je obeštećenje. Obeštetićemo ih do kraja života, uvažene gospođe, bez obzira što DPS kaže - kazao je Koprivica. E. M.- r. D.

Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za lokalne izbore

Demokrate bile najzastupljenije u programima PODGORICA - Agencija za elektronske medije uradila je izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za lokalne izbore u decembru i pokrenula četiri postupka zbog kršenja odredbi Pravilnika o pravima i obavezama emitera tokom kampanje za izbore. U ovom dokumentu nije precizirano protiv kojih emitera su pokrenuli postupke. Ukupno trajanje medijskog predstavljanja na programu televizijskih programa, za period od 20. novembra do 03. decembra iznosilo je 75.544 sekundi (1.259 minuta) ili približno 21 sat za period od 15 dana. Najveće učešće je imala kategorija ,,oglašavanje koje se odnosi na besplatno oglašavanje u okviru programa javnog emitera“. Najviše medijskog predstavljanja, nezavisno od vrste, emitovano je na Parlamentarnom kanalu (87 odsto), TVCG1 (30 odsto) i TVCG2 (30 odsto).

Najviše medijskog predstavljanja posvećenog izborima za odbornike u Skupštini Prijestonice Cetinje ostvarile su liste – „Demokrate – Crnogorsko, a svjetsko! Cetinje!“ i „SD – LP Vazda dosljedni Cetinju“ (po 20 odsto), a najmanje lista „Da vratimo ponos Crnoj Gori! DPS Milo Đukanović“ (13 odsto) U analizi piše da je u programu Televizije Vijesti emitovano 10 odsto ukupnog medijskog predstavljanja, a u programu TV Nova M – 3 odsto, dok je TV Prva emitovala manje od 1 odsto ukupnog medijskog predstavljanja. - Od ukupnog medijskog predstavljanja posvećenog izborima za odbornike u Skupštini opštine Mojkovac, najviše je ostvarila lista – „Demokrate – Mojkovac. Junački!“ (22 odsto), a najmanje (po 13 odsto) liste „Ujedinjena Crna Gora – Ujedinjeni Mojkovac“ i „Grupa građana Ne damo Mojkovac“- piše u dokumentu. Liste „Mojkovac Naša kuća – koalicija DPS-SD-LP-Milo Đukanović“ i „Mojkovačka Ura – mr Ivan Ašanin – Budi odgovoran – Može Mojkovac“

ostvarile su po 18 odsto medijskog predstavljanja. - Lista „Za budućnost Mojkovca DF – SNP – RP – PZP – DNP“ imala je 16 odsto medijskog predstavljanja. Od ukupnog medijskog predstavljanja posvećenog izborima za odbornike u Skupštini opštine Petnjica, najviše je ostvarila lista „Dr Albin Ćeman - Demokrate – Demokratska Crna Gora Nova snaga“ (24 odsto), a najmanje (4 odsto) lista „SNP Časno za Petnjicu“- precizirano je u dokumentu. Liste Bošnjačke stranke, Stranke pravde i pomirenja i Demokratske partije socijalista ostvarile su po 16 odsto medijskog predstavljanja. Socijaldemokrate Crne Gore, odnosno Socijaldemokratska partija Crne Gore, ostvarile su 13 odsto odnosno 11 odsto me-

dijskog predstavljanja. Najviše medijskog pojavljivanja posvećenog izborima za odbornike u Skupštini Prijestonice Cetinje ostvarile su liste – „Demokrate – Crnogorsko, a svjetsko! Cetinje!“ i „SD – LP Vazda dosljedni Cetinju“ (po 20 odsto), a najmanje lista „Da vratimo ponos Crnoj Gori! DPS Milo Đukanović“ (13 odsto). Lista Građanskog pokreta Ura ostvarila je 17 odsto medijskog pojavljivanja, dok su liste Socijaldemokratske partije Crne Gore i „Ekološka Knjaževina Stara Crna Gora“ ostvarile po 15 odsto. - Plaćeni oblici medijskog predstavljanja (što je uobičajeno za lokalne izbore) nijesu imali veliko učešće. Zanemarljivo mala količina plaćenog oglašavanja je zabilježena

Zakonska regulativa Zakon o izboru odbornika i poslanika reguliše i prava i obaveze elektronskih i štampanih medija u toku predizborne kampanje. - Pravo na medijsko praćenje u predizbornoj kampanji počinje od dana potvrđivanja izborne liste učesnika predizborne kampanje i prestaje 24 časa prije dana održavanja izbora. Zakon propisuje da se od dana potvrđivanja izborne liste, stiče pravo da se posredstvom Radio Televizije Crne Gore, kao i posredstvom regionalnih i lokalnih javnih emitera, u okviru istih dnevnih termina, odnosno rubrika, svakodnevno, u jednakom trajanju i besplatno obavještavaju građani o izbornim listama, programima i aktivnostima - pojašnjeno je u analizi. Javni servis, regionalni i lokalni javni emiteri obavezni su da, u vrijeme izborne kampanje, u blokovima komercijalnog marketinga, svakodnevno, u jednakom trajanju i u istom terminu, obezbijede besplatno i ravnopravno objavljivanje najava svih promotivnih skupova podnosilaca izbornih lista.

jedino u programu Televizije Vijesti - piše u dokumentu. Iz AEM-a su dali preporuke i naveli da je medijska kampanja istakla važnost sistemskog pristupa u formulisanju zakonskih rješenja koja preciziraju prava i obaveze medija, nadležnih organa za sprovođenje zakona i svih drugih subjekata koji su na direktan

ili indirektan način uključeni u izborni proces i medijsko predstavljanje u toku njega. - Još jednom je potvrđena potreba revidiranja zakonskog okvira na način da se izbjegnu preklapanja ili odsustva nadležnosti i obezbijedi efikasnost u nadzoru, prevenciji i sankcionisanju - navodi se u dokumentu. K. j.

Društvo

PODGORICA – Od kovida-19 u Crnoj Gori je u utorak preminula jedna osoba dok je zabilježeno 308 novih slučajeva infekcije korona virusom među 2.177 testiranih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Kako se navodi, preminuo je pacijent iz Nikšića star 91 godinu, čime se broj umrlih od kovida u decembru popeo na 71, dok je od početka epidemije

Četvrtak, 23. decembar 2021.

IJZ saopštio da je zabilježeno 308 novih slučajeva korone među 2.177 testiranih

Od kovida preminula jedna osoba zabilježen 2.381 smrtni slučaj. Prema podacima Instituta, u Podgorici je registrovano 140 novih slučajeva, Tivtu 33, Kotoru 24, na Cetinju 21, u Herceg Novom 19, Baru i Budvi po 13, Bijelom Polju i Nikšiću po 12, u Berana devet, Dani-

lovgradu šest, Mojkovcu i Ulcinju po dva, a Pljevljima i na Žabljaku po jedan. Dodaje se da je udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za utorak iznosio 14,15 odsto, dok je do 15 sati prijavljen

Resor ministarke Vesne Bratić tražio razgovor sa premijerom da se poboljša status prosvjetnih radnika

Očekuju da će Spajićevo ministarstvo uvažiti zahtjeve prosvjetara Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi je rečeno da računaju da će se pronaći modaliteti da uvećaju zarade prosvjetnim radnicima. Očekujemo da će MFSS razumjeti ove zahtjeve koji imaju podršku MPNKS – kazali su iz Ministarstva, komentarišući i stav Prosvjetne zajednice da će krajnja mjera kojoj će pribjeći biti organizovanje protesta, ako se ne povećaju njihove plate

Vesna Bratić

PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta podržava zahtjev nastavnika da se pronađe rješenje za uvećavanje zarada. Iz resora ministarke Vesne Bratić Pobjedi je rečeno da su zajedno da Sindikatom prosvjete poslali upit Ministarstvu finansija i socijalnog staranja i premijeru da ih prime na razgovor kako bi iznašli rješenje za poboljšanje statusa prosvjetnih radnika. Prethodno je predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović, 6. decembra kazao da je dopis sa takvim zahtjevima upućen premijeru i ministru finansija. Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi je rečeno da računaju da će se pronaći modaliteti da uvećaju zarade prosvjetnim radnicima. - Očekujemo da će MFSS razumjeti ove zahtjeve koji imaju podršku MPNKS – kazali su iz Ministarstva, komentarišući i stav Prosvjetne zajednice da će krajnja mjera kojoj će pribjeći biti organizovanje protesta, ako se ne povećaju njihove plate. Nevladino udruženje Pro-

svjetna zajednica Crne Gore je u nedjelju 19. decembra pokrenula elektronsku peticiju „Povećanje startnog koeficijenta na plate profesora u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Koeficijent 12,56 je naš cilj!“. Za manje od tri dana prikupili su tri hiljade elektronskih potpisa nastavnika i građana. Dan kasnije, proslijedili su mejl svim predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, u kom su im poslali verziju peticije koju neposredno potpisuje svaki nastavnik/vaspitač. Kazali su da imaju veliku podršku sindikalnih predstavnika, uprava škola/vrtića i raznih struktura građana.

sjutra novi rok

Rok za potpisivanje obje peticije je petak - 24. decembar. U slučaju da se Vlada i Ministarstvo ogluše o njihove zahtjeve i predočenu tešku situaciju zaposlenih profesora, jedan od sljedećih koraka, kako su najavili, je da sa problemima i rezultatima peticije idu u medije. Ponudiće Sindikatu prosvjete da se udruže i zajedno organizuju pres konferenciju na kojoj bi

upoznali javnost sa problemima, pozvali Vladu i resorno ministarstvo da odgovore na zahjeve, ali i pozvati kolege na obustavu svih radnih obaveza koje ne ulaze u minimum procesa rada, a nametnuti su im Zakonom o štrajku. Na kraju, kao krajnja mjera, organizovaće protest, ukoliko se Vlada i Ministarstvo finansija na sve ovo ogluše. Objasnili su da je koeficijent profesora zaposlenih u školama/vrtićima je 7,67, a uz povećanje od 17 odsto koeficijent ostaje isti, a uvećanje bi bilo samo razlika između bruto i neto plate. Smatraju da je to degradirajuće za njihovu profesiju.

obećanja

Pozivaju se na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, član 5, gdje piše da se utvrđivanje zarada zaposlenih zasniva na principima: ujednačenosti zarada u javnom sektoru za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo, odnosno podnivo kvalifikacija. Smatraju da se taj član zakona ne poštuje duži period, jer je trenutno plata profesora, sa četiri godine fakulteta, izjednačena sa platom medicinskog tehničara koji ima završeno srednje obrazovanje. Ranije su nadležni u više navrata obećavali zaposlenim u prosvjeti da će im povećati plate, kao i zdravstvenim radnicima, ali to obećanje nijesu do kraja ispunili. Jesu zdravstvenim radnicima, a prosvjetnim su saopštili da će im plata biti uvećana 17,5 odsto kada se usvoji program Evropa sad. Međutim, uvećanje u tom iznosu dobiće svi zaposleni u Crnoj Gori, tako da su prosvjetni radnici u više navrata poručivali da su izigrani i da je njihova profesija iznova marginalizovana. n.Đ.

oporavak kod 160 pacijenata. - Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, u Crnoj Gori aktivno je 1.877 slučajeva kovida-19. Od početka epidemije ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim ko-

rona virusom u Crnoj Gori je 161.672 – navode iz IJZ. U Podgorici su trenutno aktivna 762 slučaja korona virusa, Kotoru 150, Herceg Novom 127, Baru 114, Tivtu 112, Nikšiću 102, na Cetinju 94, u Budvi 82, Bijelom Polju 73, Beranama

69, Pljevljima 40 i u Ulcinju 39. Broj aktivnih slučajeva u Danilovgradu je 33, Tuzima 19, Mojkovcu 18, Kolašinu 17, Andrijevici 12, Rožajama četiri, na Žabljaku tri, u Plavu i Plužinama po dva, Gusinju, Petnjci i u Šavniku po jedan. r. D.

PODGORICA – Svi poslanički klubovi podržaće izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore kojima će se pooštriti kaznena politika za krivična djela iz oblasti ugrožavanja polnih sloboda na štetu maloljetnih i nemoćnih lica. Kazna za silovanje i seksualno zlostavljanje maloljetnika u Crnoj Gori je od jedne do 12 godina zatvora, dok bi izmjenama i dopunama zakona, čije se usvajanje očekuje do kraja godine, prestupnici mogli ležati u zatvoru i do 40 godina.

Poslanici složni u podršci izmjenama pooštravaju kazne za silovanje i seksu

Neophodno registra ped

Poslanici su tokom rasprave o Prijedlogu izmjena i dopuna KZ-a bili gotovo unisoni u ocjeni da je dobro što su pooštrene maksimalne kazne, ali da je kod jednog dijela krivičnih djela iz te oblasti trebalo povećati i minimalne kazne. Poslanici su ukazali i na neophodnost hitnog kreiranja registra pedofila, što je izostalo iz predložnih izmjena i dopuna zakona.

Početak Promjena

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Bojan Božović u završnoj riječi je kazao da u tom resoru nemaju ništa protiv kreiranja registra, te da je tek započela „cjelokupnost zakonskih izmjena“. – Nemamo iluzija da ćemo ovim izmjenama riješiti sve probleme. Planiramo da imamo registar i radićemo na tome, jer on mora da postoji. Zbog toga ćemo kroz izmjene sistema koji će pratiti cjelokupnost rada pravosudnog sistema imati veću mogućnost da kreiramo registar, nadam se, tokom naredne godine – kazao je Božović. Poslanica Demokratske partije socijalista Daliborka Pejović podsjetila je da je posljednja smrtna kazna koja je izvršena u Crnoj Gori 1981. godine, upravo za krivično djelo silovanja djevojčice koje je završeno njenim ubistvom spaljivanjem. – Nakon 40 godina ostali su zločini i zločinci. Promijenilo se samo to što smo postali strašno humani, a cijenu te humanosti plaćamo poražavajućim statistikama. U Crnoj Gori je od 2018. do aprila 2021. godine izrečeno ukupno 12 pravosnažnih presuda za krivična djela iz oblasti pedofilije. Maksimalna izrečena zatvorska kazna je bila četiri godine i šest mjeseci, a najniža četiri mjeseca - kazala je Pejović. Ona je saopštila i podatke da su zbog dječje pornografije ili posjedovanja eksplicitnog materijala koji aludira na pornografiju, do sada u Crnoj Gori uhapšene samo tri osobe, a da postoje pri-

Srđan Pavićević

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Bojan Božović u završnoj riječi je kazao da u tom resoru nemaju ništa protiv kreiranja registra i najavio njegovo stvaranje naredne godine jave za još 29 lica koje „nije stigla ne ni ruka pravde, nego ih još nije stigla ni policija“.

Prateća normativa

Pejović je dodala i da se mora pomoći djeci da se ohrabre i da im se vjeruje, jer su njihova svjedočenja najvažnija, te da je zato važno izmijeniti i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji nije dovoljno ispromovisan. – Moramo stimulisati sistem i djecu da im se omogući maksimalan i komforan pristup pravdi. Moramo omogućiti da se djeci i roditeljima omogući saznanje šta se desilo sa učiniocem krivičnog djela. Kao posljedicu imamo da se sve krije u Crnoj Gori - kriju roditelji, komšije, djeca... – kazala je ona. Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja VuksanovićStanković podsjetila je na slučaj profesora jedne od škola iz Bara koji je godinama silovao mušku djecu, koji je na izdržavanju zatvorske kazne i ukaza-

la na značaj prevencije takvih situacija, te navela primjer da je u Srbiji tokom posljednje godine uhapšeno 18 pedofila na način što su bile praćenje njihove aktivnosti na društvenim mrežama. Ona je pitala ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića da li postoje podaci koliko ima pedofila u Crnoj Gori. – Ženski klub Skupštine je saglasan da treba predložiti i hemijsku kastraciju za pedofile. Imali smo primjer na Zabjelu, gdje je djevojčica izmakla jednoj osobi. Tužilaštvo nije imalo osnov da pokrene postupak jer djevojčica nije pipnuta, slučaj je proslijeđen Sudu za prekršaje koji može maksimalno da propiše 60 dana pritvora. Treba li da se prekrši polna sloboda da bi postojao osnov za pokretanje tužbe – upitala je Vuksanović- Stanković. Dodala je da treba još da se pooštri kaznena politika i uvede registar pedofila.

Društvo

Četvrtak, 23. decembar 2021. PLJEVLJA – Rudnik uglja Pljevlja zaposliće jedno od supružnika Mašović čija je borba protiv razdvajanja rođenih brata i sestre koju su oni primili u svoj dom odjeknula snažno u javnosti.

Krivičnog zakonika kojima se ualno zlostavljanje maloljetnika

no kreiranje dofila

– Svi treba da se uhapse i njima nije mjesto na slobodi, pa neka institucije odluče da li treba da idu u zatvor ili psihijatrijsku ustanovu, ali im nije mjesto na ulici – kazala je VuksanovićStanković i zamolila da se ovoj temi pristupi ozbiljno.

DonjA grAnicA

Poslanik DF-a Dejan Đurović zapitao se da li je iko mogao računati da će djecu u školi zlostavljati prosvjetni radnik. – Gornja granica se pomjerila, ali se nije pomjerila donja granica kazne. To je problem. Danas odlični advokati, bez ikakvog morala, prihvataju i ovakve slučajeve da brane. Nikada u životu zbog takve situacije ne bih mogao biti advokat. Kako možete da branite ovakvu situaciju u Baru ili kakva je bila na Koniku? Primio sam gospođu i njenu ćerku sa Konika koja je imala ovaj problem, imala je problem i u kući kako to da prijavi - bruka za familiju, a strah za svoje. Parlament se mora ujediniti oko ovakvih stvari – kategoričan je bio Đurović. DF-ov poslanik Predrag Bulatović pitao je zbog čega Vlada pitanje hemijske kastracije nije stavila na dnevni red, ističući da je saglasnost poslanica po ovom pitanju jako važna, dok je poslanik CIVIS-a Srđan Pavi-

ćević kazao da smatra da je kazna za počinioce silovanja nesrazmjerno mala u odnosu na traumu osobe koja je silovana. Kazna je, kako je naveo, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, dok osoba koja je silovana nosi traumu cijelog života. – Defekt u sferi seksualnosti direktno uništava kompletan konstrukt ličnosti. Činjenica je da taj defekt uslovljava niz drugih defekata kod te osobe i neophodno je da prođe adekvatan psihijatrijski tretman – naveo je Pavićević. A priori prići hemijskoj kastraciji je, kako je naveo, privremena stvar koja traje dok traje terapija, ali nakon toga ,,ponovo imate nasilnika na ulici“, te da je zato jako važan psihotretman. Poslanica Socijalističke narodne partije Milosava Paunović ocijenila je da se sa izmjenama zakona čekalo predugo, a smatra da nijesu dobri izuzeci za propisivanje tzv. dugotrajne kazne zatvora (koja ne može biti kraća od 30 i duža od 40 godina). – Od ove vrste kazne izuzete su osobe koje imaju manje od 21 godine i osobe čija je uračunljivost bila smanjenja u trenutku izvršenja djela, a uračunljivost može biti smanjena i zbog alkohola, droge i psihičkih smetnji, što čini većinu izvršilaca ovih krivičnih djela – istakla je Paunović.

Stroge norme

Državni sekretar Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Bojan Božović je kazao da je i u ovom momentu naš Krivični zakonik, poslije KZ-a Srbije, najstroži po propisanim sankcijama u Evropi. – Nama je problem izricanje onih sankcija koje su na zakonskom minimumu ili čak ispod toga. U moru sumornih vijesti, moramo istaći da je dobro da barem nijesmo imali propisivanje novčanih kazni, a to smo sada u potpunosti isključili kao mogućnost – naglasio je Božović. On je dodao i da će pripremiti i usvojiti poseban zakon koji će pratiti ovu materiju, te da će poseban dio tretirati onlajn nasilje. Poslanici će o predloženim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika glasati naknadno. D. m.

Ensar i Abela Mašović su usvojili dječaka, a nakon saznanja da on ima rođenu sestru kojoj je takođe trebao dom, postali su hraniteljska porodica djevojčici i pokrenuli procedure usvojenja i za nju. Umjesto da proces bude završen, stigla im je obavijest da je Centar za socijalno staranje našao podobniju porodicu od one u kojoj već živi sa svojim bratom. Nakon protesta javnosti, apela i protesta građana u Pljevljima, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je obustavilo postupak prebacivanja djevojčice u drugu porodicu. Kao jedan od razloga je bila navedena i materijalna situacija Mašovića. Zbog toga je direktor Rudnika uglja Pljevlja Milan Lekić juče kazao da će pomoći ovom paru. – Pretpostavljajući da je osnovni argument za kojim posežu nadležni državni organi taj što nijeste oboje u stalnom radnom odnosu, odlučili smo da prekinemo ovu agoniju u kojoj se nalazite i da ponudimo, jednom od vas dvoje, radno mjesto u našoj PODGORICA - Ulcinjska solana, najvažnije zimovalište, gnjezdilište i hranilište za ptice na istočnoj obali Jadranskog mora, uskoro bi mogla postati drugo mjesto u Crnoj Gori na kojem se gnijezde pelikani. Ornitolozi Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su u okviru redovnih monitoringa koje sprovode na ovom području registrovali i do 150 pelikana. – Brojka je pokazatelj da im uslovi na solani itekako odgovaraju te da je njihovo gniježđenje moguće očekivati uz sprovođenje određenih konzervacijskih mjera – saopšteno je iz te organizacije. CZIP je podsjetio da je slična akcija relizovana na Skadarskom jezeru i da su zabilježeni odlični rezultati i porast broja gnijezdećih parova u proteklih par godina, što se očigledno reflektuje i na brojnosti pelikana na Ulcinjskoj solani. CZIP je postavio jedan splav za gniježđenje i na ovaj način su obezbijedili uslove za povratak pelikana kao gnjezdarica na Solani. – Imajući u vidu literaturne podatke iz 19. vijeka koji pokazuju da su se pelikani gnijezdili na Zoganjskom blatu, tj. sadašnjoj solani, i ohrabrujuće podatke o njihovoj trenutnoj brojnosti nadamo se da će pelikani prihvatiti splavove i da ćemo u narednim godinama brojati mlade upravo sa ovog područja – saopšteno je iz CZIP-a. Istakli su da su zbog propadanja nasipa i bentova ugrožene i čigre, jer nema upravljanja hidrološkim režimom na solani, pa su izgubile stanište. Ugrožena je zbog neadekvatnog upravljanja rijetka i zakonom zaštićena vrsta - šarena utva. – Odlaganje odluke o formiranju upravljačkog tijela, spori administrativni procesi i neadekvatno upravljanje vodnim

Rudnik uglja a.d. Pljevlja pomaže porodici Mašović u borbi protiv razdvajanja brata i sestre

Lekić: Zaposlićemo jednog roditelja da se prekine ova agonija

Porodica Mašović sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Milanom Lekićem

kompaniji u skladu sa vašom stručnom spremom. Vjerujem, na taj način bismo pomo-

gli konačnom rješavanju ovog pitanja i uklonili sva eventualna ograničenja koja su se ispri-

ječila pred vašom porodičnom srećom – saopštio je Lekić porodici Mašović. A. S.

CZIP ima optimističke prognoze za neke vrste ptica

Na solani će se gnijezditi pelikani

Nove platforme za pelikane

Propali nasipi ugrozili staništa rijetkih vrsta

režimom već su doveli do ozbiljnog pogoršanja biodiverziteta i pejzažnih vrijednosti. Nedavno usvojena odluka da se Ulcinjska solana konačno upiše u katastar kao držav-

na svojina, jedna je prepreka manje na putu uspostavljanja upravljačkog tijela. Od Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj očekujemo da će brzo reagovati i riješeno pitanje vlasniš-

tva iskoristiti da u što skorijem roku omoguće da solanom upravlja stručan i iskusan upravljač, pa samim tim i sačuvaju njen epitet „ptičijeg raja“ – saopšteno je iz CZIP-a. j. m.

10 Hronika PODGORICA - K. B. (29) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je oteo A. G i držao ga u kući na Koniku dva dana, pokušavajući da od njegovog brata iznudi 35.000 eura. - Preduzimajući operativne mjere i radnje službenici policije su došli do sumnje da K. B. u svojoj kući, u naselju Konik, sa još dva nepoznata lica drži mimo njegove volje oštećenog A. G. vršeći na taj način pritisak

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Krivična prijava protiv Podgoričanina osumnjičenog za otmicu

Držao ga u stanu dva dana da bi iznudio 35.000 eura?

na njegovog brata da im isplati novac u iznosu od 35.000 eura – navode iz Uprave policije.

Prema njihovim riječima, pripadnici policije su, postupajući po naredbi sudije za

istragu, pretresli tri lokacije kojom prilikom je u kući K. B. zatečen oteti A. G. i osum-

njičeni K. B. dok druga dva lica nijesu zatećena. Dodaju da je pretresom stana

pronađena i oduzeta ručna bomba, manja količina marihuane, dok su oduzeta vozila „BMW M5“ i „porche ayenne“. O događaju je obaviješten državni tužilac u osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se K. B. liši slobode. Njemu se na teret stavlja krivično djelo otmica i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. C. H.

pisani dokazi na Radomir Delić i Zoran Marić optuživali jedan drugog Na pitanje ovog optuženog Predstavljeni ,,što to uradi“ Marić mu je za- suđenju optuženima za pranje novca za ljubavnu vezu sa Ljiljanom Simić i njeno ubistvo prijetio riječima

d. mijatović

„Marić joj obećao gledanje zalaska sunca pa je ubio“

Viši sud

PODGORICA – Radomir Delić juče je u podgoričkom Višem sudu ustvrdio da 3. septembra prošle godine nije znao da će Zoran Marić ubiti Liljanu Simić, u selu Mokrine iznad Herceg Novog, gdje ju je poveo pod izgovorom da želi da joj pokaže zalazak sunca. On je naveo da je bez pritiska bilo koga u istrazi priznao što se desilo tog dana i da mu je krivo što policiji nije prijavio njenu smrt. Sa druge strane, Marić je u odbrani Delića označio kao mogućeg ljubavnika pokojne Simić tvrdeći da su tog 3. septembra otišli na Orjen bez njega jer je imao obavezu da ostane sa sinom koji je imao udes. Marić je ustvrdio da mu je po povratku Delić kazao da je sve prošlo kako treba i da je Ljiljanu ispratio na aerodrome, odakle je odletjela za Kanadu. Proces vodi sudija Predrag Tabaš. Marić je označen kao direktni izvršilac teškog ubistva iz koristoljublja na svirep način kanadske državljanke Ljiljane Simić, dok je Delić optužen za saizvršioca u ovom krivičnom djelu. -Krivo mi je što je Ljiljana Simić mrtva i što kao građanin nijesam prijavio njenu smrt – kazao

je Delić navodeći da je istina sve što je rekao pred tužiocem. On je naveo da se ponešto prisjeća od tog događaja. -Znao sam da su bili u nekoj vezi. Bili su ljubavnici. Kada smo došli do tog mjesta gdje se sve desilo, Marić mi je rekao da čekam na makadamskom putu i da pazim da neko ne naiđe – kazao je Delić. On je naveo da nije htio da smeta, zbog čega se vratio u auto. -Nijesam znao da će Zoran da ubije Ljiljanu. Kada se vratio, pitao sam ga šta se desilo. Rekao je: ,,Šuti, da ne bi završio kao Ljiljana“. Bio sam izbezumljen i u šoku – ispričao je Delić. Kako je sud ocjenio da u njegovoj izjavi pred sudom nedostaju detalji koje je naveo u istrazi, pročitan je iskaz Delića koji je dao pred tužiocem nakon hapšenja. Delić je tada kazao da je Marić došao po njega Liljaninim džipom ,,nisan“, te da su se potom odvezli do Kotora, ispred zgrade u kojoj je Simićeva imala stan. -Bilo je popodne oko 17-18 časova kada je ona izašla iz stana i ušla u džip. Marić je kazao da će da je odvede da vidi zalazak sunca… Uputio se usponom putem ka mjestu Mokrine prema Trebinju. Potom je skrenuo

Ljiljana Simić

na uži asfaltni put, a zatim skrenuo na makadamski put. Kada se zaustavio, rekao je da će da joj pokaže zalazak sunca. Bilo je već 19.30 časova. Nas troje smo potom išli pješice preko neke livade. Potom mi je rekao da ostanem na tom mjestu, i da gledam da neko ne naiđe, a oni su se udaljili. Nijesam čuo šta pričaju osim kada joj je Zoran rekao „k…o, droljo“, a zatim je i ona njemu nešto rekla i počela da plače. Već je bio mrak. On je uzeo nešto sa zemlje i udario je u glavu. Ona je zajaukala i pala na zemlju. Potom je udario još pet-šest puta u glavu. Vjerovatno je to bio kamen – ispričao je Delić u istrazi.

„šuti da i ti ne prođeš kao ona“, a zatim dodao „ulazi u auto da te ne zgazim“. -Osjećam se krivim što sam bio sa Marićem. Obećao mi je 4.000 – 5.000 eura da ćutim i da ga ne prijavljujem. Bilo me je strah – izjavio je Delić u istrazi. On je juče pred sudom ustvrdio da nije dobio nikakav novac jer ga to nije interesovalo, i da mu je Marić prijetio u Istražnom zatvoru. Sa druge strane, Marić je negirao ljubavnu vezu i ubistvo Simić. On je kazao da je komunikaciju sa Simić otpočeo kada mu je tražila pomoć oko obezbjeđenja, jer ima problem sa izvjesnim bivšim policajcem Draganom iz Zete. -Rekao sam joj da sam porodičan čovjek i da se bavim građevinom i predložio joj da je Delić prati i obezbjeđuje. Za iznos od 40 eura, imao je obavezu da prespava u njenom stanu a zatim bi ujutro odlazio – kazao je Marić navodeći da su Delić i pokojna Simić možda bili u vezi. Marić je ispričao da je sa pokojnom Simić dogovorio da joj renovira stan u Kotoru i da je na ime avansa uzeo njen džip ,,nisan“. Sa rekonstrukcijom je trebao da počne u novembru prošle godine, kada je Simić planirala da ponovo dođe iz Kanade. -Ljiljana je predložila da pođemo na Orjen jer je željela da pogleda okolinu… Zbog udesa koji je moj sin imao sa džipom, kod tunela na putu od Zelenike ka Meljinama, odustao sam od tog putovanja i ostao sa sinom a Ljiljana i Delić zajedno su pošli na Orjen… Narednog jutra pozvao sam Delića pitajući ga kako je bilo. Rekao mi je da je sve bilo u redu i da je Ljiljanu ispratio – ispričao je Marić. On je ustvrdio da je Deliću neko nešto obećao kako bi njega okrivio za smrt Ljiljane Simić. Komentarišući odbranu Marića, Delić je istakao da sve što je njegov nekadašnji prijatelj rekao u odbrani nije tačno. Nestanak Simić je prva primjetila njena prijateljica 6. septembra prošle godine. Kako se Simić nije javljala na telefon, prijateljica je alarmirala njenu porodicu a potom je o nestanku obaviještena i policija. Uz pomoć izvještaja Viza centra policija je provjerila kamere na mjestima gdje su vršene zadnje transakcije sa bankovne kartice pokojne Simić i upravo su to bili prvi tragovi koji su istražitelje doveli do Delića i Marića. Nakon dvodnevnog ispitivanja Delića, on je istražiteljima priznao zločin i poveo ih do mjesta gdje je ostavljeno tijelo Simić. Marić je ubrzo uhapšen u Bosni i Hercevegovini. B.R.

Advokati ne spore transakcije pripadnika Medojevićeve grupe PODGORICA – Na suđenju lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću i još dvanaest osoba, danas je u podgoričkom Višem sudu provedena poslovna i finansijska dokumentacija na osnovu koje se temelji nalaz finansijsko-ekonomske struke, odnosno jedan od ključnih dokaza Specijalnog tužilaštva protiv ove grupe optužene za pranje novca i formiranje kriminalne organizacije. Predstavljeno je 16 dopisa crnogorskih poslovnih banaka u kojim se Specijalno tužilaštvo obavještava o detaljima transakcija iz 2016. godine, koje su preko njih obavljali optuženi u ovom slučaju. Prezentovan je dokument Poreske uprave u kojem se navodi da je optuženi Momir Nikolić od 2004. godine paušalno oporezivan. Njegov branilac, advokat Dušan Radosavljević, ukazao je sudu da dokument Poreske uprave potvrđuje odbranu Nikolića – da se u skladu sa zakonom prijavljivao za plaćanje paušalnog poreza. Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Nebojše Medojevića, biznismena Momira Nikolića i još deset članova njegove grupe, pod sumnjom da su prali novac tokom izborne kampanje uoči

parlamentarnih izbora. Osim Medojevića i Nikolića, na optužnici su se našli direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, lokalni diler deviza Gordan Konatar, v. d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, sin funkcionera DF-a Slavena Radunovića, sinovac funkcionera Predraga Bulatovića, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, član Demokratske narodne partije Aleksandar Sekulić i član Glavnog odbora PZP-a Mladen Jovanović. Oni se terete za članstvo u kriminalnoj organizaciji i pranje novca u produženom trajanju. Specijalno tužilaštvo više od godinu provjerava kako su pojedinci u interesu PZP-a oprali stotine hiljada dolara, a za te optužbe, kako kažu istražitelji, imaju čvrste materijalne dokaze. Transakcije Šćepanovića i Konatara u fokus istrage dospjele su prošle godine u oktobru, kada je kod njih pronađen novac sumnjivog porijekla. Kod Šćepanovića je tada zaplijenjeno 30.000 dolara, a kod Konatara 18.000. Sljedeće suđenje zakazano je za 26. januar naredne godine. Proces vodi sutkinja Vesna Pean. B.R.

Prijava zbog nelegalne eksploatacije iz rijeke Ibar

Ispred kuće Rožajca zatekli šljunak i mašine ROŽAJE - Ispred porodične kuće S. D. (45), u mjestu Bać u Rožajama, policija je zatekla određenu količinu pijeska i šljunka, mašinu i kamion za koje se sumnja da je korišćen za eksploataciju i transport šljunka i pijeska, saopšteno je iz Uprave policije. Kako su kazali, protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja. - Sa sudskim vještakom koji je sačinio stručni nalaz i mišljenje o količini, vrsti i vrijednosti riječnog materijala koji je eksploatisan, pripadnici policije su izvršili uviđaj i u mjestu Svinjski brod, gdje su vidljivi tragovi koji ukazuju na to da

je iz korita rijeke Ibar vršena eksploatacija šljunka i pijeska u većem obimu, te je nedaleko od obale rijeke Ibar zatečena i fotodokumentovana jedna veća gomila prosijanog riječnog materijala, a za koju se sumnja da je S. D. pripremio za transport i prodaju – navode iz Uprave policije. Prema njihovim riječima, kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je S. D. bez prethodno pribavljenih saglasnosti i bez sklopljenog ugovora sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na pomenutom lokalitetu, u mjestu Svinjski brod u Rožajama, iz korita rijeke Ibar nezakonito eksploatisao veće količine riječnog materijala koje je zatim prodavao, te je na taj način stekao protivpravnu imovinsku korist, a na štetu budžeta Crne Gore. C. H.

Svijet

Četvrtak, 23. decembar 2021. VAŠINGTON/MOSKVA – Bilateralni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o masovnom gomilanju trupa duž ukrajinske granice mogli bi početi već u januaru, najavili su juče najviši zvaničnici Stejt departmenta. - Spremni smo da se diplomatski angažujemo preko više kanala. Mislim da ćete relativno rano u Novoj godini vidjeti angažmane u svim tim oblastima, kako bismo vidjeli da li možemo diplomatskim putem da umanjimo razlike – rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken na konferenciji za novinare u utorak. Šef američke diplomatije je, takođe, upozorio na „velike posljedice“ ukoliko se Rusija, kako je rekao, upusti u dalje akte agresije protiv Ukrajine. U međuvremenu je i pomoćnica državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Karen Donfrid saopštila kako će se SAD i Rusija dogovoriti o konkretnom datumu za početak razgovora o zahtjevima Moskve da NATO odustane od bilo kakve vojne aktivnosti u

Sjedinjene Američke Države spremne da se diplomatski angažuju preko više kanala oko ukrajinskog pitanja

Bilateralni pregovori sa Rusijom mogući već u januaru

SAD I RUSIJA: I dalje traju pregovori oko pitanja Ukrajine

Istočnoj Evropi i Ukrajini. - Jasno smo stavili do znanja da svaki dijalog mora biti zasnovan na reciprocitetu, da se bavi našom zabrinutošću u vezi sa akcijama Rusije i da se odvija u punoj koordinaciji sa našim evropskim saveznicima i partnerima. Da

budem jasna, bez Evrope neće biti razgovora o evropskoj bezbjednosti – poručila je Donfrid. Rusija je rasporedila 100 hiljada vojnika duž svoje granice sa istočnom Ukrajinom, prema zapadnim procjenama, nakon jednostrane aneksije

ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine. SAD su izrazile zabrinutost da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu početkom iduće godine. Američki predsjednik Džozef Bajden upozorio je Putina prije dvije nedjelje tokom virtuelnog samita da će SAD i njihovi saveznici uvesti razorne ekonomske sankcije Rusiji ukoliko napadne Ukrajinu. Bajden je odbacio raspoređivanje američkih kopnenih trupa u slučaju ruskog napada na Ukrajinu, ali Vašington šalje ručno naoružanje i municiju kijevskoj vladi, zajedno sa projektilima „Džavelin“, za koje SAD kažu da bi Ukrajina trebalo da koristi samo u odbrambene svrhe. Putin je, govoreći na sastanku najviših ruskih vojnih lidera,

okrivio Zapad za tenzije koje rastu u Evropi. U okviru predstojećih bilateralnih pregovora sa SAD, Putin će zahtijevati da NATO uskrati moguće članstvo Ukrajini, istovremeno obuzdavajući svoje vojno raspoređivanje u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Putin je rekao da Kremlj želi „dugoročne i pravno obavezujuće garancije“ od Zapada, za razliku od „verbalnih uvjeravanja, riječi i obećanja“ kojima, kako je rekao, ne može da vjeruje. Ruski lider tvrdi da će, ukoliko SAD i NATO postave raketne sisteme u Ukrajini, projektilima biti potrebno samo nekoliko minuta da stignu do Moskve. - Za nas je to najozbiljniji izazov našoj bezbjednosti. Ono što se sada dešava, tenzije koje

rastu u Evropi, krivica je SAD i NATO – rekao je Putin. On je dodao i kako je Rusija bila prinuđena da reaguje na svakom koraku. - Situacija se pogoršavala i pogoršavala. I evo nas danas, u situaciji kada smo primorani da to nekako riješimo – naveo je predsjednik Rusije. Istakao je i kako se Moskva nada konstruktivnim i smislenim razgovorima sa vidljivim krajnjim rezultatom i u određenom vremenskom okviru, koji bi obezbedili jednaku bezbjednost za sve. - Oružani sukobi i krvoprolići nisu naš izbor i mi ne želimo takav razvoj događaja. Želimo da rješavamo pitanja političkim i diplomatskim sredstvima – zaključio je Putin.

Odgođeni predsjednički izbori koji su u petak trebali da se održe u Libiji SKOPLJE: Nakon što je njegova stranka postigla

Mirovni proces u haosu, vlada u neizvjesnosti

Sudbina privremene vlade u neizvjesnosti

TRIPOLI – Predsjednički izbori, koji su u Libiji trebali da budu održani u petak, odgođeni su, saopštio je juče libijski parlament bez određivanja novog datuma glasanja. Mirovni proces u Libiji time je ostao u haosu, a sudbina privremene vlade u neizvjesnosti, prenosi agencija Rojters. Odgađanje izbora bilo je očekivano s obzirom na sporove oko pravila, uključujući i podobnost nekoliko glavnih kandidata koji izazivaju podjele. Na kocki je mirovni proces koji se smatrao najboljom nadom za okončanje desetogodišnjeg haosa i nasilja koje je zahvatilo Libiju otkako je 2011. godine, u pobuni, uz podršku NATO-a sa vlasti svrgnut i ubijen Moamer Gadafi. Velik broj Libijaca već se prijavio za dobijanje glasačkih listića, što je, kako su političari sa svih strana u Libiji rekli, znak snažne želje naroda za glasanjem.

Frakcije, kandidati i strane sile su iza kulisa razgovarali o tome mogu li se izbori još održati sa kratkim odgađanjem ili je potrebno duže odgađanje kako bi se postigao dogovor o pravnoj osnovi glasanja, navodi britanska agencija. Posebna savjetnica UN-a Stefani Viliams rekla je na društvenim mrežama da se sastajala sa članovima političkog foruma koji je pokrenuo izborni proces prošle godine i ponovila je potrebu za „slobodnim, poštenim i vjerodostojnim izborima“. U međuvremenu je ugrožen i status privremene vlade koja je postavljena u martu kao dio istog mirovnog procesa, jer joj je parlament sa sjedištem na istoku u septembru uskratio povjerenje. U saopštenju izbornog odbora od srijede dodaje se da vladi ističe mandat u petak. Međutim, druge glavne frakcije i političke institucije mogu ostati uz vladu, koju takođe priznaju Ujedinjene nacije.

Izbori su prvobitno sazvani u skladu sa smjernicama koje je podržao UN i koje su predviđale istovremene parlamentarne i predsjedničke izbore 24. decembra, na Nacionalni dan Libije. Međutim, u političkim institucijama u zemlji nije postignut dogovor o ustavnoj osnovi za izbore. U septembru je predsjednik parlamenta Aguila Saleh, i sam predsjednički kandidat, progurao zakon za koji su njegovi kritičari rekli da nije propisno prošao kroz parlament, da je odstupio od smjernica te da je izrađen kako bi koristio njemu i njegovim saveznicima. Taj zakon, koji je odvojio predsjedničke izbore od kasnijih parlamentarnih, bio je temelj izbornog procesa, iako su ga moćne frakcije i vodeći kandidati odbili. Uz malo dogovora o pravilima ili o tome ko će ih prodvoditi ili rješavati sporove, ulazak kandidata koji su izazvali velike podjele u predsjedničku trku pokrenuo je kolaps procesa. Trojica najistaknutijih kandidata, istočni komandant Kalifa Haftar, sin bivšeg čelnika Libije Saif al-Islam Gadafi i privremeni premijer Abdulhamid al-Dbeibah, izazvala su najveće podjele. Haftar je mnogima u zapadnoj Libiji bio neprihvatljiv nakon njegovog napada na Tripoli 2019. i 2020. godine. Gadafija je sud u Tripoliju osudio za ratne zločine. On je neprihvatljiv za većinu onih koji su 2011. godine bili uključeni u pobunu. Dbeibah je, kada je postavljen na mjesto premijera, obećao da se neće kandidovati na izborima, a njegov ostanak na dužnosti uoči izbora naveo je mnoge njegove suparnike da kažu da je imao nepravednu prednost.

loš rezultat u drugom krugu lokalnih izbora

Zaev podnio ostavku na funkciju premijera SKOPLJE- Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev juče je predsjedniku parlamenta podnio ostavku, koju je najavio nakon što je njegova stranka SDSM postigla loš rezultat u drugom krugu lokalnih izbora. Zaev je u pisanoj ostavci naveo da svoju odluku neće usmeno objašnjavati. On u obrazloženju ističe da su rezultati prošlih izbora, iako su bili lokalni, za politički trenutak u kojem se država nalazi imali nacionalnu i političku težinu. -U takvim uslovima, za mene lično i za mene kao premijera, zbog politike u koju vjerujem, politički je neodgovorno i neopravdano pred mojim narodom i zemljom da lično

nastavim da vodim vladu evroatlantskim putem. Mislim da će drugi premijer iz redova SDSM to moći da postigne na bolji način – naveo je Zaev. Dodao je da ostavkom želi da preuzme odgovornost i da primjer za donošenje dobrih odluka kada je to potrebno, kako bi dao „još jedan doprinos jačanju demokratskog kapaciteta naroda, ali i budućim liderima da budu svjesni svoje građanske dužnosti kada vode računa o svojoj zemlji“. Nakon ostavke Zaeva, šef države bi trebalo da povjeri mandat novom premijeru. Po Ustavu, predsjednik je dužan da u roku od deset dana da mandat stranci, odnosno strankama koje imaju većinu u Skupštini.

Najava premijera Viktora Orbana

Mađarska zamrzava kamate na stambene kredite stanovništvu

BUDIMPEŠTA - Mađarska će od januara zamrznuti kamate na hipotekarne kredite stanovništvu na šest mjeseci, saopštio je juče premijer Viktor Orban.

To je najnovija u nizu mjera za zaštitu domaćinstava od povećanja troškova uoči nacionalnih izbora, koji će se vjerovatno održati u aprilu sljedeće godine, prenosi Rojters. -Inflacija ima uticaj na mnoge oblasti, na primjer, na kamate na ranije uzete kredite. Zato moramo da gradimo nove linije odbrane. Pokrećemo zamrzavanje kamatnih stopa na kredite stanovništvu – naveo je Orban u video poruci na Fejsbuku.

On je precizirao da će kamatne stope na stambene hipotekarne kredite biti fiksirane na nivou sa kraja oktobra, a građani će smanjenje rate za otplatu kredita osjetiti od februara. Mađarska Centralna banka, prva u Evropskoj uniji koja je počela da podiže troškove zaduživanja otkako je izbila pandemija korona virusa početkom 2020, povećala je referentnu kamatu za 180 baznih poena od juna, na najviši nivo od maja 2014. Inflacija u Mađarskoj je u novembru porasla na 14-godišnji maksimum od 7,4 odsto, iznad svih očekivanja, podstaknuta poskupljenjem goriva, alkohola i duvana. Cijene usluga su porasle za 4,6 procenata. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 23. decembar 2021.

CETINJE: Gradonačelnik negodovao što je umjesto budžeta donijeta odluka o privremenom finansiranju

HERCEG NOVI: Sastanak predstavnika Opštine i direktora zdravstveno-medicinskih ustanova

Kašćelan: Interesi građana podređeni su političkoj potrebi Bolnica i Institut ZDRAVSTVENE USTANOVE U KRIZI: Sa sastanka u Opštini

Zbog neusvajanja budžeta neće biti usvojen plan javnih nabavki, što znači potpuno zaustavljanje svih aktivnosti Prijestonice i preduzeća čiji je osnivač. Neće biti moguće raspodijeliti sredstva za sport, kulturu, NVO, niti organizovati prevoz učenika na seoskom području i ka Podgorici– saopšteno je iz Prijestonice CETINJE - Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan donio je odluku o privremenom finansiranju Prijestonice za period januar – mart 2022. godine. Takva odluka uslijedila nakon što sjednica Skupštine nije mogla biti organizovana zbog nedostatka kvoruma. Zasijedanje je prvobitno bilo zakazano za 2. decembar, ali je odgođeno usljed nepredviđenih okolnosti izazvanih pandemijom korona virusa. Novi pokušaji da se sjednica zakaže bili su neuspješni. - Neshvatljivo je ponašanje većine odbornika aktuelnog saziva da odgodi usvajanje budžeta do konstituisanja nove većine u parlamentu, iako će i tada svi politički akteri biti isti – konstatuje Kašćelan. Jasno je, ocjenjuje, da je riječ

Aleksandar Kašćelan

o bjelodanom odsustvu elementarne odgovornosti prema građanima i potrošačkim jedinicama, od kojih će mnoge biti dovedene u nezavidan položaj zbog najavljene blokade računa. - Neće biti usvojen plan javnih nabavki, što znači potpuno

zaustavljanje svih aktivnosti Prijestonice i preduzeća čiji je osnivač. Biće obustavljeno raspisivanje tendera za nabavku roba i usluga. Neće biti moguće raspodijeliti sredstava za sport, kulturu, nevladine organizacije, niti organizovati prevoz

učenika na seoskom području i ka Podgorici. Dodatno, ovakvim razvojem situacije stvara se nepotreban pritisak na novu gradsku upravu, ma ko da je bude konstituisao, jer će morati bespotrebno, u kratkim rokovima, da se bavi veoma važnim pitanjima koja se odnose na redovno funkcionisanje grada – piše u saopštenju Kašćelana. On ukazuje na to kako razumije političku arenu kao mjesto za zadovoljenje dnevnopolitičkih potreba i za ostvarivanje određenih ciljeva, ali se ne može pomiriti sa činjenicom da se interesi grada i građana podređuju bilo čijoj političkoj potrebi ili namjeri. Privremeno finansiranje može se obavljati najviše do iznosa koji odgovara jednoj dvanaestini ostvarenih rashoda u 2021. godini. C.G.

Đurašković: Ko vam je branio da kao većina donesete budžet Nosilac liste ,,SDP i Građani – Svim srcem za Cetinje“ Nikola Đurašković reagovao je na saopštenje Prijestonice. On podsjeća da gradom četiri godine upravlja parlamentarna većina okupljena oko DPS-a koja je ,,svih ovih godina donosila budžet pa je i ovog puta jedina odgovorna za njegovo nedonošenje“! -Naime, imali ste većinu pa ste morali naći način da donesete budžet na vrijeme, a ne nakon završenih izbora sa upitnim legitimitetom to raditi ,,na vrat, na nos“, a onda nakon neuspjeha tražiti krivca negdje drugo. Ko vam je branio da kao većina donesete budžet – kaže Đurašković On ocjenjuje kako je nekorektno navoditi moguće blokade računa i druge probleme u funkcionisanju sistema i optuživanje drugih za tako nešto. -Zaostale obaveze po osnovu poreskog duga nastale

su u prethodnim godinama i time ste se imali kada baviti i kao odgovorna gradska uprava riješiti problem bez rizika od potencijalnih blokada računa. To nijeste uradili kada je trebalo i sada krivca tražite na pogrešnoj strani. Da ste, na primjer, novac od predizbornog šminkanja trotoara usmjerili na pokrivanje dijela poreskog duga, ne bismo danas imali rizik od blokada računa ali, očigledno je, imali ste drugačije prioritete! Uostalom, najčešća je praksa u periodu postizbornih promjena, donošenje odluke o privremenom finansiranju, tako da će sistem nastaviti da funkcioniše, a potencijalni problemi biće riješeni bez obzira što ih nijesu rješavali oni koji su bili obavezni i koji su ih generisali – naveo je ported ostalog Đurašković.

Nikola Đurašković

neophodni gradu

HERCEG NOVI – Bolnica Meljine i Institut Igalo su neophodni Herceg Novom i grad neće dozvoliti da se oni ugase. Opština i te zdravstvene ustanove zajednički će se obratiti nadležnim državnim organima i inicirati sastanak sa ciljem rješavanja problema - zaključak je sastanka koji je juče održan kod predsjednika Opštine Stevana Katića. Sastanku su prisustvovali potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“, dr Savo Marić, direktorica PZU Opšta bolnica Meljine, dr Olivera Elez i direktor Doma zdravlja Herceg Novi, dr Goran Komar. Jedna od tema bila je i nedostatak medicinskog osoblja, te je sastanku prisustvovala i direktorica Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“, Ljiljana Karanović. Konstatovano je da, izuzev Doma zdravlja koji redovno funkcioniše, ostale zdravstvene ustanove i službe na nivou grada – Institut, bolnica i služba Hitne medicinske pomoći, imaju ozbiljne probleme koji zahtijevaju hitno reagovanje nadležnih državnih organa. Učesnici sastanka su saglasni da bez stabilnog funkcionisanja tih ustanova ne može biti garantovana zdravstvena zaštita stanovnika i posjetilaca Herceg Novog, niti se može razmišljati o razvoju grada i turizma, a naročito zdravstvenog. Predsjednik Opštine Stevan

CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje (22. decembar)

PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem 22. decembra izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Isključenja u 15 opština

Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Zabrđe. Bijelo Polje: od 8:30 do 15 h Potkrajci; od 9:30 do 15 h Goduša (škola); od 9 do13 h Njegnjevo; od 8 do 16 h Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Sipanje, Korita, Ličine, Moravac, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Osmanbegovo Selo, Lazovići, Čampari, Sušica, Đalovići, Sokolovac, Dupljaci, Čokrlije, Mahala, Krstače, Pavino Polje, Bijeli Potok, Grubješići, Kičava, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Tomaševo (škola), Strojtanica, Rakonje, Čokrlije, Boljanina, Rodijelja, Brčve, Ravna Rijeka (Majstorovina).

Cetinje: od 7:30 do 17:30 h Lipovik, Čukovići , Dujeva, Zajčina, Mihailovići, Poseljani i Zaštek; od 8 do 16 h Šinđon, Kokošice, Pod Uba, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića; od 7 do 16 sati – Drušići. Danilovgrad: od 8 do 15 h Stanjevića Rupa, Iverak i Crvena Paprat. Kolašin: od 9 do 16 h Rogobore, Babljak, mHE Paljevinska, Ski centar 1600, tunel ‘Klisura’, repetitor ‘Zekova Glava’, Manastir Morača, Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smoli-

ce, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, repetitor RDC-a, Velje Duboko, Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela, Vrujca, Ravni, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Zakrilje, Osreci, Krušev Lug, Ljevišta, mHE Lipovska Bistrica, Plana, Blatina, Lancer, Lipovo, Bakovići, Ilinčić, Trebaljevo, Željeznička stanica - Trebaljevo, mHE Bukovica, Sjerogošte, Fabrika vode ‘Suza’, Fak, Šik, Drijenak i Rovačko Trebaljevo; od 9 do 15 h Selišta, Rečine, Žirci i Liješnje; od 8 do 15 sati – Bare; od 8 do 16 h Selišta,

Drpe, Biočinovići, Rijeka Mušovića, Paljevine i Ski centar 1450. Kotor: od 9 do 13 h oko stare fabrike Ljekobilje, dio Bujevine i Stoliv (dio prema Kotoru); od 10 do 13 h Dobrota (Studentski dom i područje oko njega); od 10 do 12 h Perast (centar) i naselje oko Vile Perast; od 9 do 11 h Turist B (naselje od Fakulteta do Gradske plaže). Mojkovac: od 9 do 12 h Lojanice; od 10 do 13 h Bjelojevići; od 9 do 14 h Paćice. Nikšić: od 8 do 15 h Krstac, Okolišta i Savino Brdo. Plav: od 9 do 14 h dio sela Kruševo. Pljevlja: od 9 do 15 h Mijakovići, Kosanica, brenta Petrović, Paćevina, repetitor Mrčajevac, Ski lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Vaškovo, Pan-

Katić kazao je da je dogovoreno da će biti upućena zajednička inicijativa za organizovanje sastanka sa predstavnicima Vlade i resornih ministarstava. - Herceg Novi je i strateškim dokumentima prepoznat kao centar zdravstvenog turizma i ne možemo na ovakav način i u ovakvom ambijentu nastaviti dalji razvoj u tom pravcu, bez podrške nadležnih ministarstava i Vlade. Zato je neophodno formirati komisije koje će se baviti ovim temama, posebno kada su u pitanju privatizacija i stečaj u bolnici Meljine i problemi sa kojima se suočava Institut - kazao je Katić. On je poručio da su bolnica Meljine i Institut neophodni Herceg Novom i da grad neće dozvoliti da se oni ugase. - Moramo od Ministarstva dobiti podršku da se dodatna sredstva usmjere ka Bolnici Meljine koja sada radi u stečaju, kako bi oni mogli redovno da funkcionišu i servisiraju svoje obaveze. Dodatno je važno i to što je Meljine postkovid bolnica u koju dolaze pacijenti iz Kotora, Bara i sa Cetinja. Situacija u ovoj ustanovi je veoma kompleksna i neophodna je pomoć da nastavi da funkcioniše dok se ne riješi pitanje stečaja - rekao je Katić. Sve zdravstvene ustanove se suočavaju sa nedostatkom medicinskog osoblja, pa su učesnici sastanka saglasni da bi za Herceg Novi bilo od izuzetnog značaja otvaranje smjera medicinski tehničar u okviru SMŠ „Ivan Goran Kovačić“. Ž.K.

durica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, pilana Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica, repetitor Kutuša i Đurđevića Tara. Plužine: od 8 do 15 h Mratinje (selo) i repetitor T-mobile; od 10 do 12 h dio Donjih Brezana; od 12 do 14 h dio Gornjih Brezana. Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Lovnica. Tivat: od 9 do 11 h oko malog parka u centru Tivta, ulice Luke Tomanovića, Palih boraca, Trg Dara Petkovića, Njegoševa ulica i Ulica 21. novembra. Tuzi: od 9 do 16 h Kodra, Dušići, Lekovići, dio Sukuruća, Vladne, Vranj, dio Mataguža i Dubrave. Ulcinj: od 8 do 14:30 h Donji Štoj (Beogradsko naselje 1 i 2) i Donji Rastiš. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Bar: Promjena na čelu Turističke organizacije grada

Kukalj podnio ostavku, Kovač v. d. direktora

BAR - Ivan Kovač je vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije Bar, potvrđeno je iz Izvršnog odbora TO. Dosadašnji direktor Emil Kukalj podnio je ostavku.

IMa PrOSTOra Za UNaPrEĐENJE SaraDNJE: Juče u Bijelom Polju

Kukalj je bio u žiži interesovanja nakon što je ,,Biram Crnu Goru – Biram Bar“ tražila njegovu ostavku 12. decembra zato što je kako su naveli ,,na svoju ruku, ne tražeći odobrenje Izvršnog odbora potrošio 40.200 eura više“. Na jučerašnjoj sjednici SO usvojen je Program rada sa programom turističke informativno-propagandne djelatnosti i finansijskim planom Turističke organizacije Opštine Bar za 2022. godinu - sa 11 glasova za i deset protiv. Program je predstavila menadžerka za promotivne aktivnosti mr Nikoleta Nikčević. Odbornici su komentarisali inicijativu za smjenu Kukalja. U inicijativi za smjenu Emaila Kukalja ,,Biram Crnu Goru – Biram Bar“ naveli su kako je nadzorni odbor TO Bar 3. decembra konstatovao kako je od 19. jula do 23. septembra po izvodima uplaćeno 85.200 eura izvođačima. - Za stavku „Novogodišnji hepening“ odobreno je 30.000 eura i dozvoljeno je sa stavke „Ljeto sa zvjezdama“ još 15.000 eura. Znači, ukupno odobreno je 45.000 eura. Za uplate preko 45.000 eura nema pismenog odobrenja. Znači, direktor TO Bar Emil Kukalj je, na svoju ruku, u doba najveće ekonomske krize, ne tražeći odobrenje IO, potrošio 40.200 eura bez saglasnosti –

BIJELO POLJE: IRF predstavio kreditne linije

Najviše para za ,,zelene“ projekte

Emil Kukalj

Ivan Kovač

Nikezić: A što ako je sve bila laž Branka Nikezić (DPS) je istakla da je Turistička organizacija jedno od barskih preduzeća koje ne kuburi s parama. Primijetila je da su se umjesto Programu rada odbornici posvetili uglavnom ostavci Emila Kukalja. Procijenila je da da odbornici „apriori osuđuju nekoga za nešto što nijesmo sigurni da je uradio, a to treba da dokažu neke druge službe koje za to postoje“. -Odbornici nijesu dežurni policajci koji mogu reći da je nekoga potrebno smijeniti samo zbog toga što je nečija percepcija bila takva. To je, rizično, jer ne vodi pomirenju ako ćemo da idemo naprijed. Dovoljno je rečeno… Na kraju se može desiti da se cjelokupna priča završi kao u stihu Dina Merlina „Sve je laž“ – kazala je Vojvodić.

objasnili su svoj zahtjev. Ljubomir Vukoslavčević (Biram Bar) je kazao da su predstavnici te partije, zbog toga što je Kukalj u međuvremenu podnio ostavku, tu tačku povukli sa dnevnog reda. On je podvukao da je Nadzorni organ

nedvosmisleno utvrdio da je Kukalj u više navrata prekršio Statut. Podsjetio je, kako je kazao, da direktor lokalne TO čak nije htio ni Izvršnom odboru da na uvid da uplate i ugovore za Novogodušnji hepening, kao i da je novac od boravišne

takse uplatio u tu svrhu, a bez odobrenja. - Nemam ništa lično protiv direktora, ali imam protiv nenamjenskog trošenja novca, skrivanja ugovora, jer se podrazumijeva da građani moraju znati gdje se novac troši – kazao je Vukoslavčević. Miloš Fuštić (Demokrate) koji se nalazi na čelu Poreske inspekcije, istakao je da je sa Emilom Kukaljem imao odličnu saradnju. Pitao je da li je protiv njega podnešena krivična prijava, ili je cilj bila isključivo smjena direktora. Osman Đokić (nezavisni odbornik) naglašava kako su u Biram Bar kada su uočili nepravilnosti, imali zakonsku obavezu da to prijave nadležnim organima, jer je prikrivanje krivičnog djela krivično djelo. Današnje dnevnice odbornici su opredijelili za pomoć u liječenju mlade Baranke Irene Crnčević. V.K.V.

BIJELO POLJE – Postoji značajan potencijal za proširenje saradnje Investiciono razvojnog fonda i Opštine Bijelo Polje, pogotovu u oblasti unapređenja lokalne infrastrukture i povlačenja EU i drugih fondova – konstatovano je na sastanku predsjednika Odbora direktora IRF-a, Velizara Kaluđerovića, i izvršne direktorice, Irene Radović, sa predsjednikom Opštine Bijelo Polje, Petrom Smolovićem. IRF je privrednicima koji investiraju u Bijelom Polju do sada odobrio 401 kredit u ukupnom iznosu od 69,7 miliona eura. Radović je kazala da postoji mogućnost za saradnju i kroz uparivanje bespovratnih sredstava koje Opština opredjeljuje za razvoj preduzetništva kreditima IRF-a. Ona je kazala da su krediti IRFa dostupni po najpovoljnijim uslovima na finansijskom tržištu. -Za investicione projekte preduzeća čije je sjedište na sjeveru kamatna stopa je 0,5% niža, a dodatno 0,2% kod investicija

koje uključuju zapošljavanje mladih - saopštila je Radović. Petar Smolović je kazao da je prioritet Opštine stvaranje pretpostavki za dalji razvoj. -Ključno je riješiti pitanje seoskih puteva, što bi doprinijelo razvoju poljoprivrede i drugih djelatnosti i sprečavanju odliva stanovništva – kazao je Smolović. Izvršna direktorica, Irena Radović, je kazala da postoji snažan potencijal za povlačenje EU sredstava kroz WBIF i druge mehanizme. Ona je iskazala očekivanje da bi i IRF mogao biti prepoznat kao finanasijska institucija koja može da bude partner u povlačenju ovih sredstava, te da je važno da opštine koriste ovaj raspoloživi finanasijski potencijal. -IRF je obezbijedio dovoljno sredstava za kreditiranje opština i privrede od međunarodnih kredibilnih kreditnih institucija, sa posebnim fokusom na finasiranje tzv. zelenih projekata. Pažljivo pratimo potrebe opština, privrede i tržišta i shodno tome unapređujemo postojeće i razvijamo nove kreditne linije – rekla je Radović. B.Č.

TIvaT: Predsjednik Opštine za moguće neusvajanje budžeta krivi odbornika SDP-a

Komnenović: Od Đurovića zavisi održavanje Skupštine

PrIJaTNIJI aMBIJENT: Prilaz vrtiću

DaNILOvgraD: Bolji uslovi u predškolskoj ustanovi

Djeci ljepši put do vrtića DANILOVGRAD - Mališani iz vrtića JPU „Irena Radović“, njihove vaspitačice i roditelji od juče mnogo lakše i bezbjednije dolaze do objekta te predškolske ustanove. Asfaltiran je prilaz do ulaznih vrata i uređeno dvorište tako da djeca imaju još ljepši i prijatniji ambijent za igru i razonodu.

Direktorica vrtića Dragana Tvrdišić kazala je kako su uprkos lošoj godini zbog epidemije uspjeli da relizuju nekoliko projekata. - Uspjeli smo da obnovimo eksterijer našeg veselog doma, unaprijedimo radne kompetencije zaposlenih i na viši nivo uzdignemo osjećaj zajedništva i timskog rada. Raznim aktivnostima, koje su inicirane i potpomognute prijateljima iz lokalne zajednice, iz dana u dan stvaramo sve bolje uslove za boravak i edukaciju najmlađih - rekla je Tvrdišić. B.K.

TIVAT – Zahvalni smo odborniku i predsjedniku opštinskog odbora SDP- a, Aleksandru Đuroviću, koji je svojim glasom nakon izbora 30. avgusta prošle godine podržao građanske liste i tako nam omogućio da stavimo tačku na pljačku. Ali, on je podlegao pritisku i ako se ne održi sjednica Skupština opštine i ne usvoji budžet za 2022. godinu on će snositi odgovornost poručio je sa koferencije za novinare predsjednik Opštine Željko Komnenović. Komnenović je naglasio da je ponosan na rezultate koje je lokalna uprava ostvarila u tekućoj godini. - Od minus 4.000.000 došli smo do 6.000.000 plusa u opštinskoj kasi i to u najtežem vremenu, bez bilo čije pomoći. Tivat ide krupnim koracima naprijed, nema načina da se to spriječi, ne

ZaDOvOLJNI rEaLIZaCIJOM BUDŽETa: Sa konferencije za novinare

može spriječiti ni jedan odbornik – kazao je Komnenović. On je potom govorio o posljedicama neusvajanja budžeta. U slučaju da dođe do privremenog finansiranja, naglasio je, neće se, između ostalog, moći raspisivati tenderi za kapitalne projekte, neće biti sufinansiranja sportskih klubova i nevladinih organizacija, a izostaće i pomoć od 500 eura, koliko je planirana podrška za novorođenčad.

- Ako ne dođe do usvajanja budžeta, nije velika tragedija, ali građani moraju da znaju ko je odgovaran. Na polju finansija, racionalizacije i borbe protiv kriminala pokazali smo da umijemo, možemo i hoćemo. Hoćemo da Tivat bude najljepši grad na svijetu i tu je razlika između nas i opzicije, koja po komandi DPS-a i Duška Markovića bojkotuje sjednicu - kazao je Komnenović.

Sekretar za finansije Jovan Brinić kazao je kako je na žiro računu Opštine bilo 5.772.907 eura, a budžet je iznosio 19.661.867 eUra, što je 116 odsto od planiranog. Od lokalnih prihoda koji čine porez na nepokretnosti i naknade za komunalno opremanje u kasu se slilo 10.453.371 eura, a u kapitalne projekte uložena su skoro 4.000.000 eura. Budžet za narednu godinu planiran je na 18.653.700 eura, a kapitalni izdaci su 52 odsto od toga (9.793.420), što ga čini razvojnim. - Imamo novac, ali ako se budžet ne usvoji do 31. decembra moraćemo preći na privremeno finansiranje. Prva tri mjeseca imali bismo 1/12 stvarnih izdataka ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, a naredna tri uslovi će biti još stroži, jer će nadležno ministarstvo odlučivati šta se može plaćati - kazao je Brinić. S.K.

14 Kultura

Četvrtak, 23. decembar 2021.

„Nevjernik pri Svetoj Stolici“ večeras u KIC-u PODGORICA - Nova knjiga doskorašnjeg ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu Miodraga Vlahovića „Nevjernik pri Svetoj Stolici“ biće predstavljena večeras u 20 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

skim medijima, pod svojim imenom i pod pseudonimom B. Grinevski. U knjizi su tekstovi koje je Vlahović pisao u Rimu, za vrijeme dok je bio ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu. Pored Pobjede i Antene M, članci su prevođeni i objavljivani i u prištinskoj „Koha Ditore“, kao i na američkom portalu peacefare.net. R. K.

D. MILJANIĆ

O ovom izdanju Pobjede, pored autora, govoriće ambasador Nebojša Kaluđerović, nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore i Draško Đuranović, novinar, direktor Pobjede. - „Nevjernik pri Svetoj Stolici“ je zbirka članaka i političkih analiza, ali i satiričnih tekstova i poezije, koje je ambasador Miodrag Vlahović, crnogorski diplomata i političar, šef crnogorske diplomatije u vrijeme obnove nezavisnosti, objavio u periodu od januara 2018. do aprila 2021, u domaćim i inostranim štampanim i elektron-

Ivana Čanović

Gitaristi Srđan Bulatović i Darko Nikčević obilježili 30 godina karijere pr PODGORICA - Dokumentarni film „Feel the moment“ o snimanju novog albuma istog naziva gitarskog dua Srđan Bulatović i Darko Nikčević, prikazan je premijerno u Muzičkom centru Crne Gore. Autori filma su Davor Klisić i Miodrag Miki Brajović, a povod je bila proslava 30 godina karijere ova dva virtuoza. Ako je suditi po uzorku koji smo čuli unutar dokumentarno-muzičkog filma, zaista nas na albumu „Feel the moment“ Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića očekuju toplije melodije, žanrovski rasterećenije, pogodne za slušanje u samoći jednako kao i u gužvama i njihova meditativna podloga sugeriše doba opšte usamljenosti u kome su kompozicije uglavnom nastale. Očigledno je da su Bulatović i Nikčević do te mjere u saglasju da ponekad ne možemo pretpostaviti ko je od njih dvojice autor koje kompozicije, što svakako ide u rok službe. Kada je film u pitanju, tu već publika nije znala šta da očekuje sve dok nije prikazan, i umjesto dinamične priče koja se događa sa obje strane studijskog stakla i interakcije između muzičara i tehničke podrške u fokusu je mini koncert, vizuelno i zvučno savršen.

EMOTIVNI DOŽIVLJAJ

U CNP-u održan Novogodišnji koncert

Klasika ponovo živi na sceni

PODGORICA - Slavni violinista Juri Revič i sopran Ivana Čanović nastupili su sinoć na Novogodišnjem koncertu Crnogorskog narodnog pozorišta. Publici se predstavio i novi Kamerni orkestar Crne Gore sastavljen od najboljih muzičara iz države i regiona, pod dirigentskim vođstvom Saše Gecela. Uoči koncerta, direktor CNP-a Marko Baćović je rekao da je lijep događaj kada se dramska sala „pretvara u čarobnu muzičku kutiju gdje se divna muzika Vivaldija, Mocarta, spaja sa novim umjetnicima“. Sopran Ivana Čanović kazala je da joj je velika čast i zadovoljstvo da crnogorskoj publici predstave maestra Sašu Gecela koji je došao iz Bečke opere, prenosi

Mediabiro. - On je prihvatio da dođe u Crnu Goru zbog muzike i novoformiranog orkestra Crne Gore - kazala je Čanović. Dirigent Saša Gecel je istakao da mu je veliko zadovoljstvo da nastupi u CNP-u. - Kada sam dobio poziv od Jurija i kada mi je rekao da će nastupati u Crnoj Gori, zaista mi je bilo teško da kažem ne - rekao je Gecel. On je napomenuo da je srećan što je u Crnoj Gori baš u periodu koji prethodi praznicima, jer je to period davanja i opraštanja. - Posljednje dvije godine su bile izuzetno teške za sve i sama činjenica da smo u prilici da stvaramo muziku, da nastupamo, da dijelimo scenu sa divnim kolegama muzičarima je nešto što me zaista ispunjava srećom i zadovoljstvom - rekao je Gecel, prenosi Mediabiro. Violinista Juri Revič je rekao da je u Crnoj Gori bio prije četiri godine i da ima jako lijepa sjećanja na koncert koji je bio sličan ovom. - To su mi praktično jedna od najljepših sjećanja koja nosim u srcu - rekao je Revič. D. E.

Promocija „Komune“ u Podgorici

PODGORICA – Novi 41. broj časopisa „Komuna“ posvećen je glavnom gradu, a biće predstavljen večeras u 20 sati u prostoru Muzeja i galerija, u okviru manifestacije „DEUS“. Govoriće Zoja Bojanić-Lalović, Željko Rutović, Dragana Tripković, Slobodan Čukić, Dragan Mitov Đurović i Amer Ramusović. U muzičkom dijelu programa nastupiće Šukrija Žuti Serhatlić. Novi broj „Komune“ donosi veliki broj interesantnih tekstova vezanih za prošlost grada pod Goricom, što predstavlja svojevrstan arhiv grada za sadašnje i buduće generacije. B. B.

Iza Nikčevića i Bulatovića je devet albuma, koncerti u Karnegi holu i na svim važnim pozornicama svijeta koje imaju sluha za njihov mediteranski i orijentalni misticizam. Nikčević je istakao da je muzika samo jedan vid komunikacije među ljudima i da je muzičarima cilj da slušaoce podstaknu na razmišljanje, na emotivni doživljaj, da ih navedu da vizualizuju.

Magija muzike i Ako je suditi po uzorku koji smo čuli unutar dokumentarnomuzičkog filma, zaista nas na albumu „Feel the moment“ Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića očekuju toplije melodije, žanrovski rasterećenije, pogodne za slušanje u samoći jednako kao i u gužvama - Na koncertima je to na neki način lakše jer imate publiku preko puta sebe i imamo direktan kontakt između naših instrumenata i publike. Na audio-snimanjima je drugačije jer tu imate samo sebe i tamo se trudimo da udovoljimo sebi i svojim idejama – rekao je Nikčević. S posebnim je oduševljenjem govorio o Studiju 6 Televizije Crne Gore kao mjestu u kome vlada apsolutna tišina i koji može biti prostor za mnoge buduće dobre muzičke projekte. Upravo su u tom studiju Bulatović i Nikčević prvi put snimali zajedno. - Ta prostorija se nalazi na drugom spratu Radija Crne Gore i nekako je u središnjem dijelu zgrade, nema kontaka-

Srđan Bulatović i Darko Nikčević

ta sa spoljašnjom okolinom i ono što sam prvi put doživio je ta tišina koja je nama muzičarima nekad tako potrebna, jer smo konstantno u zvuku, stvarajući, komponujući, svirajući. Ta tišina koja postoji u toj prostoriji je nešto što vas momentalno umiri, spusti na zemlju i inspiriše da svirate i da stvarate u njoj. Naša ideja je bila da se kroz ovaj snimak i tu prostoriju prezentujemo, jer smatramo da i ona može biti osnova za pokretanje neke vrste muzičke produkcije ili za inspirisanje mlađih muzičara, naših kolega svih žanrova da tu prostoriju dožive na isti način kao nas dvojica – objasnio je Nikčević.

DVA PERIODA

Bulatović se vratio u rane devedesete. - To je bilo jedno vrijeme veoma neobično i uzbudljivo jer nas je vezala gitara i sličan stil muzike koju smo svirali. Ja sam se u tom trenutku bavio klasičnom gitarom i bio jedan od rijetkih, prvi u ovoj sredini, a Darko je bio flamenko gitarista, takođe prvi u ovoj sredini – rekao je Bulatović. Na njihovim prvim nastupima je bilo, kako je istakao Bulatović, i filmske muzike i improvizacija, džeza, a sve je to vodilo ka autorskim kompozicijama. - Ja bih ovaj jubilej podijelio u dva dijela: jedan je kada smo analizirali i izvodili tuđu mu-

Novinar i publicista Danilo Burzan gostovao na tribini „Podgoričke priče“ u Dodestu

O Podgorici nema dovoljno faktografije PODGORICA – Novinar i publicista Danilo Burzan bio je gost tribine „Podgoričke priče“, koju je u sali Dodest organizovao KIC „Budo Tomović“. Sa Burzanom je razgovarao novinar Vanja Kovačević. Bilo je riječi o titogradskim školskim danima, ulicama, bogatom radnom angažmanu, priznanjima, prijateljstvu, porodici i podjelama koje su i danas, nažalost, prisutne u društvu. Burzan se prisjetio djetinjstva i bobmardovanja Podgorice, školskih dana i učiteljice Branke Petranović, svojih prijatelja koji su postali ugledni ljudi. - U to vrijeme malo je bilo literature o prošlosti Crne Gore. Sjećam se da je otac na jednom baunu donio iz Amerike cjelokupna djela kralja Nikole i knjige Vase Pelagića „Narodni učitelj“. To su bile jedine knjige u našoj kući – rekao je Burzan. Istakao je da je od malih nogu volio pisanje i da je kupovao novine. - Dok sam bio u osnovnoj školi naročito sam čitao feljtone. Sjećam se da sam u šestom razredu čitao feljton „Tajna Luvra“. To je za mene bio put u vasionu od uzbuđenja – rekao je Burzan. Čitao je, kako je kazao, i „Pobjedu“ koja je izlazila jednom nedjeljno i „Omladinski pokret“. - Imao sam 14 godina kad mi je objavljena vijest o Kulturno umjetničkom društvu u Troglavici u „Omladinskom pokretu“. To je

Gore – rekao je Burzan. Pojasnio je da nema ambicije da se ponovo vraća u žanr romana. - Neophodno mi je bilo da se ‘ispraznim’ i maknem tu temu, jer je nosim otkako znam za sebe. Riječ je o porodičnoj drami, traumi i istorijskim događajima – kazao je on. Ukazao je da je u romanu pokušao da kroz očeve riječi saopšti da je vrijedna ideja Krsta Zrnovog Popovića u Crnoj Gori. - Ne govorim o svim djelima, te da li je bilo nepočinstava ili nije. Njegova ideja je crnogoska, nije okupatorska. Svoja je i za sve one koji su u njoj – ocijenio je Burzan. Prisjetio se da je sa 17 godina objavio prvu ukrštenicu u „Pobjedi“, koju čuva i danas, jer se bavio i enigmatikom. - Tako je i počelo. Novinarstvo sam učio čitajući ono što su drugi napisali – rekao je Burzan. Prema njegovim riječima, najvažnije je prihvatiti osnovne uzuse profesije koji su isti na svim meridijanima. - A to je istina. Sve ostalo nije moguće dosegnuti i to je najveći problem profesije, jer se mnoge istine kriju. Naročito danas kad je mnogo medija. Postalo je neshvatljivo. I mnogi profesionalci ne shvataju suštinu da je novinarstvo ogromna moć. Veljko Vlahović je govorio: „Novine su veliko čudo i zato utuvi, ako hoćeš nekoga da pohvališ učini to odmah, ne časeći ni časa. Ako hoćeš nekog da kritikuješ, razmisli dobro, pa i onda ako može ublaži“ – rekao je Burzan. B.B.

FOTO: I. M.

Predstavljanje knjige Miodraga Vlahovića

Danilo Burzan

teritorija između istočnih padina Gorice i Savinog potoka prema maslinama – prisjetio se Burzan. Ocijenio je da su ranije generacije dosta stvarale, ali da su se u manjoj mjeri posvetili istraživanju Podgorice. - Malo je bilo onih koji su ostavili trag o tome. Na prstu jedne ruke se mogu nabrojati hroničari koji su nešto zabilježili. Nema dovoljno faktorgrafije – rekao je Burzan. Njegov nedavno objavljeni roman o Jusovači je, kako je rečeno, porodični i cronogorski. - Recezent izdanja akademik Zuvdija Hodžić je kazao da sam se time odužio i ocu i svim borcima za pravo čast i slobodu Crne

Kultura

Četvrtak, 23. decembar 2021.

iz Studija 6 Uvijek na pravom mjestu i u pravom trenutku

ziku, djela velikih kompozitora. Drugi je počeo od našeg albuma iz 2011. godine „Dodir Crne Gore“, kada smo se predstavili sopstvenim djelima i prestali da se krijemo iza velikih kompozitora. Upravo ta naša muzika će nas odvesti u mnoge zemlje svijeta, u krajeve gdje nikad ne bismo došli da nas naša autorska muzika nije odvela – rekao je Bulatović. Reditelj Klisić kazao je da nas Srđan i Darko posljednjih 30 godina podsjećaju na činjenicu da bez ljubavi i strasti i bez požrtvovanja nema uspjeha. Brajović je kazao da dvojica muzičara jesu svetionik i put kako je moguće uspjeti i u teškim uslovima. D. ERJAVŠEK

Pred malobrojnom publikom u Centru, ali pred brojnim auditorijumom koji je pratio premijeru u direktnom prenosu na TVCG, program je otvorila poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koja je govorila o 25 godina saradnje sa ovim proslavljenim crnogorskim muzičarima. Ona je naglasila da su Bulatović i Nikčević u njenom poslu uvijek bili partneri, uvijek na pravom mjestu i u pravom trenutku. - Za njih je karakteristično da su uvijek imali dobar program, čak i kad su radili samo klasičan program, imali smo gotovo uvijek pune sale, radili smo i koncerte po cijeloj Crnoj Gori, ali mogu da kažem da je kvalitet njihove karijere istrajnost. Znači, bilo je tu i nezadovoljstva i neshvaćanja sredine, i nekih razočaravajućih očekivanja i svega na što nailazi jedan čovjek koji stvara u ovoj našoj sredini, koja često nema razumijevanja za naše ljude. Oni su bili uporni – rekla je Damjanović.

Stipendija za studenta FDU Miloša Kašćelana

Vjetar u leđa za nastavak studija

PODGORICA - Predsjednica Pozorišnog savjeta Gradskog pozorišta iz Podgorice Nina Redžepagić, treću godinu zaredom odrekla se svog godišnjeg honorara koji je u vidu specijalne stipendije dodijelila Milošu Kašćelanu, studentu II godine glume FDU-a, u klasi profesorice Dubravke Drakić. Stipendija u iznosu od 1.800 eura biće podsticaj za nastavak školovanja talentovanih studenata Fakulteta dramskih umjetnosti. - Želio bih da se zahvalim Gradskom pozorištu čija su vrata uvijek širom otvorena za studente Fakulteta dramskih umjetnosti. Posebnu zahvalnost za ovo priznanje dugujem gospođi Nini Redžepagić, koja nesebično pomaže i podstiče rast i razvoj mladih glumaca-studenata, kao što je bilo i u mom slučaju. Veliku zahvalnost dugujem i svim zaposlenima, profesorima na Fakultetu dramskih umjetnosti, dekanu Edinu Jašaroviću, mojoj mentorki Dubravki Drakić i naravno

Crnogorska premijera predstave „Nije to to – studije Fausta“ održana u Zetskom domu PODGORICA – Crnogorska premijera predstave „Nije to to – studije Fausta“, koju je prema tekstu Simone Semenič režirao Tomi Janežič, održana je u utorak veče u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“. Koprodukcioni projekat Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“, Sarajevskog ratnog teatra – Sartr, NVO „Aparat“, Festivala MESS iz Sarajeva i Beogradskog dramskog pozorišta, nastao je inspirisan Geteovim dramskim spjevom „Faust“. A, kako se navodi u opisu komada, preispitivanje odnosa mita i realnosti u našoj regiji, ali i pravljenje mosta između Zapada i Istoka, neke su od tema koje preispituje, što je naišlo na izuzetnu reakciju publike u najstarijem crnogorskom državnom teatru. Direktor Zetskog doma Ilija Subotić srećan je što je Zetski dom, uprkos situaciji s pandemijom korona virusa, zajedno s koproducentima uspio da realizuje crnogorsku premijeru, nakon izvođenja u Sarajevu i Beogradu. - Riječ je o veoma značajnom koprodukcionom projektu Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, u režiji jednog od najznačajnijih slovenačkih, ali i evropskih reditelja Tomija Janežiča. Ovo je šesta premijera u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, odnosno šesti projekat koji smo samostalno ili u koprodukciji realizovali u 2021. godini, pri čemu je ovog mjeseca započet rad i na sedmom projektu – kazao je Subotić. U predstavi uloge tumače glumice iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije: Jelena Laban, Selma Alispahić, Emina Muftić, Maja Salkić, Amila Terzimehić, Maja Ranđić

mojim klasićima bez kojih i ne bilo ovog dostignuća - kazao je Kašćelan. Uručenju stipendije prisustvovao je i dekan FDU Edin Jašarović. On je kazao da je siguran da će Milošu stipendija biti izuzetan podstrek i vjetar u leđa u nastavku studija. R. K.

Scena iz predstave „Nije to to – studije Fausta“

Preispitivanje odnosa mita i realnosti u našoj regiji, ali i pravljenje mosta između Zapada i Istoka, neke su od tema koje preispituje ova predstava Tomija Janežiča i Dunja Stojanović, uz učešće Benjamina Konjicije i Gabrijela Lazića. Šarenolik proces, koji je zbog načina rada podsjećao na kolaž, kako je Laban rekla, manifestuje se na jak utisak koji predstava ostavlja na publku. - Mislim da ova predstava komunicira sa publikom, da svako donosi i da svako osjeća svoju priču. To je esencija ove predstave – kazala je Laban. Predstava je počela sa Faustom,

ali je reditelja i glumice, prema riječima Alispahić, odvela mnogo dalje. Obrađuje mnogo tema, koje se tiču svih. - Počeli smo raditi prije pandemije, onda nas je prekinula pandemija, pa smo imali pauzu. Mislim da je reditelj na kraju shvatio da je najbolje okrenuti se tišinama. Jer, pred svim što nam se dešavalo na ovim prostorima u posljednjih 20-30 godina, čovjek jedino može da zaćuti. Čovjek mora da gleda tu

tišinu i stvara asocijacije iz svog života – rekla je ona. Predstava je, prema riječima Salkić, izuzetno slojevita. - Mislim da je ovo jedan od onih trenutaka u pozorištu koje pamtite i koji vas natjeraju na neku ličnu promjenu, ali i na promjenu razmišljanja – rekla je Salkić. Dramaturgiju, dizajn zvuka i svjetla potpisuje Tomi Janežič, scenografiju Branko Hojnik, a kostimografiju Marina Sremac. Za koreografiju i saradnju na dramaturgiji bila je zadužena Katja Legin. Predstava je reprizno izvedena sinoć, na sceni Zetskog doma. S. V.

KOLAŠIN: Otvorena izložba fotografija Bojana Kuburovića KOLAŠIN - Fotograf koji je orijentisan na prirodu, njen zaljubljenik i osvajač, promoter prirode koji može doći na neka mjesta koja su nama ostalim nedostupna. On bilježi trenutak kao istinski narator stvarnosti ali ne riječima nego objektivom - kazala je direktorica Centra za kulturu u Kolašinu Gorica Ilinčić, na otvaranju izložbe „Bojanove boje“ autora Bojana Kuburovića. Prema riječima Iličnić, autor nas svojim bojama podsjeća na postojanje magičnih i čudesnih mjesta koja treda da nas ojačaju prirodnom ljepotom i inspiracijom. O Bojanovim fotografijama je govorio i komunikolog Mirko Jakovljević, ističući da on pripada onima koji su poželjeli da se fotografijom vrate i rekonstruišu što je nekada bilo, ali ovoga puta novim tehnikama fotografije. - Od malih nogu, Bojan je ušao u svijet ljubitelja prirode i pla-

Miloš Kašćelan

Čovjek može samo da zaćuti

V. MARTINOVIĆ

remijerom filma „Feel the moment“

Boja koja „crta“ vječnost trenutka

Bojan Kuburović

ninarenja, u koji ga je uveo otac Ljubiša a zdrav način života mu je udahnuo i doajen planinarstva Mijo Kovačević. Svim tim ljepotama koje je tada doživio i neke zabilježio tadašnjim foto aparatom, Bojan se sada vraća sa moćnijim tehničkim uređajima i životnim iskustvom ozbiljnog

Književnost Albanaca tema u Biblioteci PODGORICA – „Književnost Albanaca u Crnoj Gori – koliko se poznajemo“ tema je o

kojoj će se govoriti večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, u orga-

umjetničkog fotografa. To su fotografije koje oslikavaju ne samo njega već i njegovu Crnu Goru, one su autonomne i kreativno prepoznatljive - kazao je Jakovljević. Svoj sud o Bojanovim fotografijama dao je i Darko Drljević, svjetski poznati karikaturista. On je podsjetio da sama riječ fotografija znači crtanje pomoću svjetlosti, postajući na na taj način svjedok jednog vremena. - Živimo vrijeme fotografije, ona je u ekspanziji, ima široku društvenu primjenu, uz pomoć savremene tehnologije, svi se bave fotografijom. Ipak, pravu i vrijednu umjetničku fotografiju, mogu napraviti samo oni sa osjećajem za kadar i kompoziciju, osjećaj za pravi trenutak. Oni koji uočavaju detalje i prikazu-

ju ih na umjetnički način. Naš Bojan ima sve te komponentne, posjeduje umjetničku crtu i osjećaj za pravu i kristalno jasnu umjetničku fotografiju - kazao je Drljević. Kuburović je postavio pitanje „šta se ne vidi na ovim fotografijama“. I odgovorio – ne vidi se fotograf, fotograf promrzlih prstiju, kaljavih i kvasnih cipela i garderobe. - Ne vide se pređeni kilometri, kvarovi na opremi i automobilu, dosadni rojevi insekata onda kada fotografija traži višesatno stajanje na jednom mjestu. Ne vidi se odricanje od druženja sa prijateljima i porodicom. Mene su obojili još kada su mi dali ime – Bojan. Otuda „Bojanove boje“. Boje su svuda oko nas - kazao je Kuburović. Izložbu je proglasio otvorenom Milosav Bulatović, predsjednik Opštine, naglašavajući da ove fotografije kao umjetnička vrijednost, treba da budu i dopuna turističkoj ponudi Kolašina. Dr. D.

nizaciji CEKUM-a. Govoriće: akademik Zuvdija Hodžić, književnik, novinar i izdavač Jovan Nikolaidis, univeziteteki profesor dr Draško Došljak, književnik i novinar dr Hadži Šabani i književnik mr Anton Gojčaj. Moderatorka programa

će biti Vesna Šoškić. Kako je saopšteno, cilj večeri je da se javnost bolje upozna sa književnošću Albanaca u Crnoj Gori. Biće pokrenuta pitanja da li je i koliko javnost upoznata sa albanskim književnim stvaraocima u Crnoj Gori. B. B.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Prijedlog odluke o privremenom uređenju odnosa između Glavnog grada i Opštine Tuzi

Korak ka razgraničenju i podjeli imovine

Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada obavljaće poslove na teritoriji Opštine Tuzi, o čemu će gradonačelnik i predsjednik Opštine Tuzi zaključiti poseban ugovor u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. Opština Tuzi bi od maja do septembra imala obavezu da na svojoj teritoriji obezbijedi punkt za potrebe Službe zaštite, kao i da joj za obavljanje poslova na toj teritoriji plaća mjesečnu naknadu Skupština Glavnog grada raspravljaće na narednoj sjednici, 27. decembra, o prijedlogu odluke o privremenom uređenju odnosa između Glavnog grada i Opštine Tuzi do konačne raspodjele imovine i stvaranja uslova za rad Opštine Tuzi. Odlukom bi, ukoliko dobije zeleno svijetlo u gradskom parlamentu, trebalo da privremeno budu uređeni odnosi u oblastima od značaja za rad Opštine Tuzi. Jedna od stavki u dokumentu koji će se naći pred odbornicima odnosi se na zemljište, pa je tako predloženo da na Opštinu Tuzi budu prenesene, u obimu prava koji posjeduje Glavni grad, sedam parcela po posjedovnim listovima, odnosno listovima nepokretnosti, u Katastarskoj opštini Tuzi.

NEPOKRETNOSTI

- Opština Tuzi na osnovu ove odluke stiče svojinska prava na navedenim nepokretnostima u obimu prava prethodnog imaoca, te će se upisati kod Uprave za katastar i državnu imovinu – navedeno je u prijedlogu, uz napomenu da će za ovaj dio odluke biti zatražena saglasnost Vlade Crne Gore. Predložen je i prenos prava i obaveze Glavnog grada, kao osnivača Javne ustanove Kulturno-informativni centar ,,Malesija“ na Opštinu Tuzi. Glavni grad se obavezuje na izmirenje dospjelih obaveza

Isključenja struje

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 17 sati: Lijeva Rijeka, Veruša, Opasanica, Mokra i Bukumirsko jezero (kratkotrajna isključenja u navedenom vremenu); Grbi Do, Kraljevac, Brskut i Dubaje; - od 8 do 15: Ubli, Živkovići, Prisoja, Prelevići, Bezjovo, Cvilin, Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; dio Momišića (Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Vladike Danila, Baja Pivljanina, 18. februara); dio Donje Gorice uz obalu kod sportskih terena; Knjaza Danila, Veliše Popovića. H. P.

i obaveza iz započetih sudskih postupaka protiv JU KIC ,,Malesija“ do kraja ove godine. - Sredstva za finansiranje djelatnosti Ustanove od dana početka primjene ove odluke obezbjeđuju se iz budžeta Opštine Tuzi. Danom stupanja na snagu ove odluke, Opština Tuzi stiče pravo da se upiše kao osnivač Ustanove u Centralni registar privrednih subjekata – predloženo je u dokumentu. Predloženo je takođe da Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada obavlja poslove na teritoriji Opštine Tuzi, o čemu bi gradonačelnik i predsjednik Opštine Tuzi zaključili poseban ugovor u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. Opština Tuzi bi od maja do septembra imala obavezu da na svojoj teritoriji obezbijedi punkt za potrebe Službe zaštite, kao i da joj za obavljanje poslova na toj teritoriji plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 3.000 eura.

VODOVOD I KANALIZACIJA

Regulisanje odnosa između dva preduzeća koja su zadužena za oblast vodovoda i kanalizacije predloženo je na način da to preduzeće iz Glavnog grada prenese vlasnička prava na infrastrukturi i instalacijama koje se nalaze na teritoriji Opštine Tuzi na svoje kolege iz Tuzi. Takođe, predloženo je da za potrebe Glavnog grada budu Direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović ocijenio je da je godina na izmaku bila izuzetno uspješna za tu gradsku agenciju, te da su premašili zadate ciljeve na planu uljepšavanja grada. - Kroz akciju ,,Za ljepše lice Podgorice“ bio je postavljen plan da saniramo fasade na 41 objektu, a već smo završili radove na 50. Na više objekata radovi su u toku ili su već u završnoj fazi, tako da možemo

Zgrada Glavnog grada

Javna rasvjeta i kablovi Javna rasvjeta i kablovi na stubovima i podzemni kablovi koji se nalaze na teritoriji Opštine Tuzi, a koristi ih i servisira gradsko preduzeće Komunalne usluge Podgorica, bile bi prenesene na privredno društvo čiji je osnivač Opština Tuzi u roku od 30 dana od dana početka primjena ove odluke. To bi bilo

korišćeni bunari ,,Vuksanlekići 2“ i ,,Dinoša 2“, uz analizu na svake dvije godine koja bi ispitivala da li korišćenje tih bunara ugrožava snabdijevanje Tuzi vodom. U slučaju da bude utvrđeno da korišćenje pomenutih bunara ugrožava vodosnabdijevanje Opštine

sprovedeno u skladu sa sporazumom kojim se prenose vlasnička prava i bliže određuju infrastruktura i instalacije koje se odnose na javnu rasvjetu i kablove. Opština Tuzi preuzela bi obavezu plaćanja računa za javnu rasvjetu i troškove održavanja od 30. aprila 2022. godine.

Tuzi, Glavni grad se obavezuje da u roku od jedne godine obezbijedi alternativna vodoizvorišta. - Vodovod i kanalizacija Podgorica će tokom trajanja korišćenja bunara ,,Vuksanlekići 2“ i ,,Dinoša 2“ održavati sve bunare i servisirati obaveze za

iste, uz hlorizaciju vode koja se koristi za snabdijevanje vodom u Opštini Tuzi – precizirano je u dokumentu. Osim toga, Vodovod i kanalizacija Tuzi preuzelo bi iz podgoričkog preduzeća zaposlene koji obavljaju poslove za Tuzi, u skladu sa sporazumom koji

Deponija Preduzeće Deponija d.o.o. Podgorica bi, u skladu sa planskom namjenom, koristilo i upravljalo nepokretnostima (LN 2215 KO Tuzi) iz zahvata Urbanističkog projekta ,,Sanitarna deponija sa reciklažnim centrum“ u Podgorici. Usluge deponovanja komunalnog otpada, koje Deponija pruža privrednom društvu čiji je osnivač Opština Tuzi, bile bi bez naknade do konačne raspodjele imovine, o čemu bi dva privredna društva zaključila poseban sporazum.

bi bio naknadno potpisan. Slično je rješenje i u još jednoj oblasti. Naime, Privredno društvo Pijace iz Tuzi trebalo bi da preuzima zaposlene iz gradskog preduzeća Tržnice i pijace Podgorica koji obavljaju poslove za pijacu u Tuzima, u skladu sa sporazumom koji bi zaključili direktori ovih preduzeća u roku od 15 dana od dana početka primjena ove odluke. U skladu sa odredbama predložene odluke, gradonačelnik i predsjednik Opštine Tuzi formirali bi zajedničku stručnu komisiju koja bi predložila konačnu raspodjelu imovine Organizacionom odboru za stvaranje uslova za početak rada novoosnovane Opštine Tuzi, sa ciljem efikasnog funkcionisanja jedinica lokalnih samouprava i poštovanja implementiranih principa za podjelu imovine. Taj odbor bi bio zadužen da predloži način uređenja odnosa između Glavnog grada i Opštine Tuzi u dijelu koji nije uređen ovom odlukom, u smislu razgraničenja i podjele imovine. Ukoliko bude usvojena u gradskom parlamentu, odluka bi stupila na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - Opštinski propisi, a primjenjivala bi se od 1. januara 2022. godine. H. P.

Za Agenciju za stanovanje 2021. godina bila je veoma uspješna

Urađeno više od planiranog reći da ćemo do kraja godine akciju uspješno okončati na 55 objekata. Poređenja radi, prošle godine organizovali smo 25 obnova fasade, a prethodnih godina taj broj je bio devet – deset - kazao je Tomović. Gostujući na Gradskoj televi-

ziji, Tomović je najavio nastavak, pa i intenziviranje ovih aktivnosti. - Za sljedeću godinu postavili smo još ambicioznije planove. Sa akcijom ,,Za ljepše lice Podgorice“ krenuli smo od centra grada i kako je ona naišla na pozitivne reakcije

sugrađana, odlučili smo da se širimo ka svim djelovima grada. Bićemo angažovani u Ulici Vasa Raičkovića, u nastavku Ulice Kralja Nikole, dijelu prema Koniku i u Beogradskoj ulici – najavio je Tomović. Kada je riječ o akciji ,,Pobolj-

Poskupljenja građevinskog materijala otežavala poslovanje Tomović je naglasio da je tokom godine bilo i nepredviđenih okolnosti. - Jedan od najvećih problema bio je veliki rast cijene građevinskog materijala. Ove godine smo drugačije poslovali, jer nije bilo dobavljača koji su spremni da na isti način isporučuju robu, već smo morali postupke da sprovodimo i po nekoliko puta, dok smo prošlih godina raspisivali tender samo jednom. To nije uticalo na cijene naših usluga, jer smo željeli da izađemo sugrađanima u susret, kako bi bio realizovan što veći broj projekata – naveo je Tomović.

Uređene fasade na više desetina objekata

šanje uslova stanovanja“, Tomović je podsjetio da je Agencija za stanovanje uvela više noviteta. - Do prije par godina, u aktivnosti u sklopu ove akcije ubrajalo se uređenje fasade i unutrašnjosti ulaza, te sanacija ravnih krovova, a ove godine smo uveli i mogućnost saniranja kosih krovova, kao i ograđivanje zelenih površina koje pripadaju skupštinama etažnih vlasnika. Sve se realizuje po principu partnerstva, odnosno 50 odsto plaćaju stanari, a 50 odsto Glavni grad i Agencija za stanovanje. Ova godina je pokazala da su noviteti koje smo uveli bili pun pogodak – kazao je Tomović, uz napomenu da su kroz tu akciju potpisani ugovori u vrijednosti od pola miliona eura. P. H.

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Arena

Proglašenje najboljih

GLAVNI GRAD DODIJELIO PRIZNANJA ZA 2021. GODINU: Karate klub Omladinac ,,pokupio“ sve nagrade

Jelena zaštitno lice Podgorice PODGORICA - Sportska kraljica Podgorice za 2021. godinu je Jelena Maksimović. Osvajanjem bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u Poreču, u kategoriji do 55 kilograma, karatistkinja „Omladinca“ zaslužila je priznanje za najuspješnijeg sportistu glavnog grada Crne Gore. - Velika mi je čast i privilegija što sam proglašena za najbolju. Zahvalna sam svima koji su procijenili da treba da dobijem nagradu. Drago mi je da su priznanja dobili i moj trener i klub. Dokazali smo kvalitet – istakla je Maksimović na današnjoj ceremoniji proglašenja najboljih. Za najbolji klub proglašen je „Omladinac“, čiji je strateg Žarko Raković dobio priznanje za trenera godine. - Čast je biti najbolji u izuzetnoj konkurenciji. Potrudićemo se da i narednih godina budemo konkurentni. Za nas je bila odlična godina, ostvarili smo ono što smo zacrtali. Željeli

smo ekipnu evropsku medalju, žao mi je što to nijesmo uspjeli i na Svjetskom prvenstvu – rekao je Raković.

PRIZNANJA I PLAKETE Najperspektivniji sportisti Glavnog grada (dječaci i djevojčice rođeni 2005. godine i mlađi) su Vasilije Adžić (FK Budućnost), Darija Popović (OK Budućnost Volley), Una Raković (KK Omladinac), Jusuf Saljiu (KK Omladinac), Jelena Miladinović (KK Omladinac), Helena Backović (KK Omladinac), Jovana Savković (ŽKK Budućnost Bemax), Nađa Drobnjak (ŽKK Budućnost Bemax), Anđela Borilović (ŽRK Budućnost Bemax), Nemanja Baćović (PVK Budućnost, vaterpolo) i Marko Šuković (PVK Budućnost, plivanje). Plakete za izuzetne rezultate u 2021. godini uručene su Mariji Vuković (AK Podgorica), Maji Rajković (AK OSI Vihor), Miroslavu Vujoviću (KBK

Ariston), Dejanu Vukčeviću (JJK Fenix), Mileni Jovanović (KK Omladinac), Mariju Hodžiću (KK Omladinac), Nenadu Duloviću (KK Omladinac), Balši Miličkoviću (KK Omladinac), Andriji Fatiću (KK Omladinac), Krstu Raduloviću (JJK Fenix), Aleksi Raduloviću (JJK Fenix), Mladenu Bojanoviću (JJK Fenix), Anđeli Vukčević (JJK Fenix) i Milošu Mugoši (KBK Strugar team). Zlatne plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta dobili su Dejan Đuranović (OŠ ,,Milan Vukotić“) i Aleksandar Radulović (Srednja građevinsko-geodetska škola ,,Marko Radević“), kao i Osnovna škola ,,Maksim Gorki“, najuspješnija i najbrojnija na tradicionalnoj manifestaciji Liga osnovnih škola. Za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za kulturu i sport nagrađeni su Šahovski klub „7. oktobar“, Atletski klub Sparta i Sportsko-rekreativno društvo

Kajaksport, dok je priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom dobio Košarkaški klub Paramont. Zlatnom plaketom za promociju i razvoj sportske rekreacije nagrađena je Biljana Asanović (SRD Podgorica), dok su plakete za izuzetan doprinos u razvoju, organizovanju i unapređenju sporta dobili Milanka Šćepanović, Slobodan Mugoša, Zoran Balaban, Spaso Paloski i Radovan Mirović. Sekretarijat za kulturu i sport posthumno je dodijelio plakete porodicama zaslužnih sportskih radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) – Miloradu Asanoviću, Saši Milačiću, Ganu Ćeriću, Petru Ljumoviću, Draganu Ivanoviću, Ganu Muleškoviću, Branku Markoviću i Mirku Vlahoviću.

TEŠKA I LIJEPA 2021. Gradonačelnik Ivan Vuković podsjetio je da glavni grad

duže od dvije decenije organizuje proglašenje najboljih sportista, i da 2021. godinu, koja će se ,,zbog svih izazova pamtiti kao jedna od najtežih“, završava na lijep način. - Ove godine, osim što je Podgorica bila domaćin brojnih međunarodnih takmičenja, doživjeli smo da imamo određeni broj predstavnika na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama i da zahvaljujući sportistima u glavni grad stigne još medalja sa nacionalnih, regionalnih, evropskih i svjetskih takmičenja – rekao je Vuković. Gradonačelnik Podgorice naveo je da je gradska uprava ispunila obećanje da će u kontinuitetu raditi da uslovi za bavljenje sportom, rekreativnim i profesionalnim, budu sve bolji. - Zahvaljujući strateškom partnerstvu sa kompanijom ,,Savana“ stvorili smo pretpostavke da Fudbalski klub Budućnost nastavi da niže uspjehe i da se uslovi rada u tom sportskom kolektivu i

dalje unapređuju. Uspjeli smo da održimo stabilnost naša dva najtrofejnija sportska kolektiva, ŽRK Budućnost i muškog KK Budućnost. Obećao sam, a to se i našlo u prijedlogu budžeta za narednu godinu, da će se udvostručiti finansijska izdvajanja za rad ta dva sportska kolektiva – istakao je Vuković, ističući posebno zadovoljstvo zbog povratka Odbojkaškog kluba Budućnost pod okrilje Glavnog grada, ,,čime su stvorene pretpostavke za njegov stabilan razvoj“. Vuković je naveo da je unaprijeđeno stanje stvari u Vaterpolo plivačkom klubu Budućnost, da je rekonstrukcijom dvorane ,,Venom“ ove godine vraćen dio duga kolektivima koji se bave borilačkim sportovima, te da su – vodeći računa o amaterskom sportu i stvaranju uslova za rekreativce – u proteklih tri i po godine na teritoriji Podgorice rekonstruisana ili izgrađena 43 sportska Ne. K. poligona.

Arena

18 Sportski miks

Četvrtak, 23. decembar 2021.

POSLIJE 12 SUŠNIH GODINA: Primorac bolji od Jadrana u finalu Kupa Crne Gore za vaterpoliste

Jadran Primorac

9 10

PODGORICA - Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 100. Sudije: Ivanovski i Đurašković. Igrač više: Jadran 11-2, Primorac 9-5. Peterci: Jadran 1 (1), Primorac 2 (1). Rezultat po četvrtinama: 2:1, 2:4, 2:2, 3:3. JADRAN: Đurović (14 odbrana + peterac), I. Radović, Vujičić, Vučurović 2, Obradović, Vujović, D. Radović 2, Murišić 1, Gardašević, Muskat, V. Radović, Čaraj 1, Petković 2, Sladović 1. PRIMORAC: Kralj (10 odbrana), Isljamović, Drašković 3, Paunović, Gopčević 2, Mačić, Vukasović, Šekarić, Stanojević 1, Baštrica, Matković 4, Vukšić, Vučković. Primorac slavi – vaterpolisti iz Kotora osvojili su Kup (posljednji put 2009) i prekinuli dominaciju Jadrana u ovom takmičenju dugu deceniju. Igrači Ranka Perovića pobijedili su sinoć novljansku ekipu 10:9, a ključnu ulogu u finišu meča odigrao je golman Aleksandro Kralj sa dvije važne odbrane, od ukupno deset koliko je upisao u finalu. Novljani su loše odigrali igrača više (šut 11-2), a šansu za remi u posljednjih 12 sekundi nijesu uspjeli da realizuju i utakmicu odvedu u peterce (i golman Darko Đurović priključio se napadu). Bokeljski derbi u Podgorici opravdao je očekivanja, kvalitet mladosti je isplivao, potencijalni i A reprezentativci su odigrali jedan od boljih mečeva karijere. Mirniju ruku i hladniju

I. MANDIĆ

Kotorani prekinuli dominaciju Novljana

12 godina Primorcu je trebalo da prekine dominaciju Jadrana u Kupu

glavu imali su Kotorani koji su taktički zrelo, od druge četvrtine, odigrali utakmicu. Primorac se odlično branio od Jadranove tranzicije (primili dva gola), a sa druge strane uspijevali su

PETKOVIĆ: I treba da slave Marko Petković, kapiten Jadrana, čestitao je Primorcu Kup trofej, uz nadu da će ovakav rezultat podići kvalitet vaterpola u Crnoj Gori. - Primorac je apsolutno zasluženo osvojio trofej i čestitam momcima. Drago mi je zbog njih i treba da slave. Nadam se da će ovaj rezultat uticati na podizanje kvaliteta kako klupskog tako i reprezentativnog vaterpola u Crnoj Gori. lakim golovima da dođu do prednosti. Nakon prvih osam minuta (Jadran bolji 2:1) polako su igrači Primorca uveli rivala u svoj ritam od kojeg nijesu odustajali, što im je i donijelo

Budva bolja od Katara u borbi za treće mjesto Budvani su sa Katarom posao završili do odmora (7:2), a pitanje pobjednika nije se postavljalo do kraja meča (11:8), iako su Kotorani posljednju četvrtinu dobili 4:1. Posljednju utakmicu na

završnom turniru Kupa Crne Gore Budvani su završili trijumfalno, osvojili treće mjesto, pred pauzu u nove obaveze koje ih čekaju u Regionalnoj ligi. Najefikasniji kod Budvana sa

dva gola bili su Nenad Dragović i Vladan Vukićević, a Milija Mandić upisao je devet odbrana. Kod Katara po dva gola postigli su Dušan Milaš i Marko Milić...

Sedmo kolo Kupa Crne Gore standardnim vazdušnim oružjem

Primat Novaku Deviću PODGORICA - Sedmo kolo Kupa Crne Gore standardnim vazdušnim oružjem održano je u subotu u Podgorici. Kod strijelaca vazdušnom puškom, Darinki Bulatović (Centar PG) opet je pripalo prvo mjesto, sa 618,3 bodova. Miloš Božović (Berane) i Anđela Miličković (Stara

varoš) lako su stigli do 614+ bodova. Miljan Dević (Donje luge) je u svom najboljem ovosezonskom izdanju „upucao“ 613,9, a talentovana Ksenija Jukić (Donje luge) 612,8 bodova. Krenulo je i Nemanji Obradoviću (Donje luge) koji se „probudio“ i sa 606,2 bodova našao kariku koja mu je nedo-

stajala – naveli su iz Streljačkog saveza Crne Gore. Iz SSCG navode da su ponosni na rezultat OSI takmičara Milana Đinovića (Berane), koji je ostvario lični rekord od 611,8 bodova. - Samo je lošija posljednja serija učinila da ovaj rezultat ne bude za nekoliko cifara i impresivniji. Svaka čast Milanu na pokaza-

prvu, veću prednost od dva gola u drugom minutu treće četvrtine. Imao je i Jadran svoje šanse, nije ih iskoristio kod vođstva od 4:3 (3.20) u drugoj četvrtini (četiri puta i peti sa igračem više) da ode na ,,plus 2“. Kazna je došla ekspresno, iz brzih kontri poentirali su Marko Gopčević i Vuk Drašković za ,,plus 1“. Nastavak meča, nakon pauze, pripao je Kotoranima, koji su, nakon propuštene šanse sa igračem više za ,,plus 2“ (prvi napad), poentirali u sljedećem napadu za opipljivih 6:4 (drugi minut treće četvrtine). Finale

MATKOVIĆ: Lijepo je kad se rad isplati Dušan Matković odigrao je jedan od najboljih mečeva u kapici Primorca. Reprezentativac Crne Gore postiga je četiri gola u slavlju kotorske ekipe. - Poseban je osjećaj. Poslije su mogli da prelome ranije, u finišu treće četvrtini, ali je šut iz peterca raspoloženog Vuka Draškovića zaustavio Đurović. Novu šansu za ,,plus 3“ ispustili su Kotorani u kontranapadu kada su se spetljali i loptu uputili daleko od gola. Za ovaj promašaj kaznili su ih Novljani, preko Uroša Vučurovića, i vratili se u život. Dobar ritam iz finiša treće, prenijeli su igrači Petra Radanovića u prva tri minuta

PEROVIĆ: Podstrek i početak Ranko Perović se ove sezone vratio na klupu Primorca, a sa njim je stigao i trofej, prvi od decembra 2009. kada je takođe popularni „Čapro“ sjedio na klupi kotorskog velikana. I tada mu je, kao i sada, prvi pomoćnik bio Vido Lompar. - Drago mi je zbog ove djece, koja su poslije toliko godina rada i truda, a bez bazena, dočekala ovo. Međutim, moramo da ostanemo čvrsto na zemlji, da radimo jako i kvalitetno, kako bi Primorac stalno bio ono što bi trebalo da bude. Mislim da smo igrali bolje od Jadrana i zaslužili pobjedu – kazao je Perović. Primorac je osvojio Kup i nagovijestio da bi mogao da se upusti i u borbu za titulu u prvenstvu, na koju čeka od 2008. - Radimo mnogo, rezultat mora da dođe. Ali, ponavljam, ovo je tek početak. Lijepo je dobiti podstrek, ali ako momci misle da su nešto završili – onda su na pogrešnom putu – zaključio je Perović.

toliko godina trofej donosimo kući. Duži niz mjeseci smo radili za ovo, lijepo je znati da se rad isplatio. Fizička priprema je nešto na čemu smo, takođe, puno radili, a uspjeli smo i da budemo smireni u napadu, što je dalo rezultat. Imali smo i taj pad u igri nakon što smo promašili peterac, ali izborili smo se sa pritiskom - kazao je Matković. posljednje četvrtine za 8:8. I stali i ponovo nastavili sa lošom realizacijom igrača više. Takve poklone Kotorani nijesu oprostili, preko Matkovića i Stanojevića, na 3.35 do kraja meča, došli su do ogromne prednosti od 10:8. Pokušali su Novljani da se vrate, uspjeli su da dođu do gola zaostatka na 40 sekundi prije kraja, ali prekasno... Primorac je ugrabio trofej...

A. M.

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Arena

Sportski miks 19

Košarkaši Budućnost Volija protiv Burga upisali šestu pobjedu u osam mečeva u grupi B Evrokupa, trener „plavih“ želi bolji učinak većeg broja igrača

Umor veća opasnost od rivala PODGORICA – Drugu godinu zaredom, košarkaši Budućnost Volija su uspješno preskočili gostovanje Burgu u meču Evrokupa. Podgoričani sada sa francuskim timom imaju perfektan skor od 3-0, pošto su slavili i u prošlosezonskom meču u „Morači“. Posljednja pobjeda od 86:82 je šesta u ovoj sezoni u grupi B, uz dva poraza, pa je Budućnost Voli jedna od dvije ekipe na vrhu tabele koje će sa tim skorom završiti kalendarsku godinu. I sa velikom šansom da „plavi“ sredinom januara, nakon meča u „Morači“ sa turskom Bursom, prvu polovinu ligaškog dijela Evrokupa završe sa odličnih 7-2. U dosadašnjih šest trijumfa stale su i dvije pobjede kod kuće protiv favorita takmi-

KOBS: Treba da se odmorimo S obzirom na to da nema zamjenu na terenu, zbog povreda Igora Drobnjaka i Petra Popovića, u Budućnosti „kucaju u drvo“ da Džastina Kobsa podrži zdravlje i odlična forma. Protiv Burga je

igrao više od 35 minuta i bio najbolji pojedinac na meču... - Mislim da smo u drugom poluvremenu protivniku dozvolili previše otvorenih šuteva za trojku, jer je to ono što Burg radi – dobro šutira.

Igrali su sa dosta tempa i „pik-end-pop“ igru, uz dobar šut. Mislim da smo se osjetili previše komforno nakon što smo ubjedljivo poveli, i dozvolili smo im da nas sustignu – rekao je Kobs, i dodao

da je svaka utakmica u gostima teška. - Čeka nas još jedna utakmica u gostima (Borac Čačak), pa treba da se odmorimo i spremimo za meč ABA lige. Pred nama je pauza u Evrokupu, moramo da je iskoristimo da se odmorimo i spremimo za nastavak – zaključio je Kobs.

čenja, Valensije i Virtusa, te ubjedljiv trijumf protiv Cedevita Olimpije, koja je u ovom kolu slavila u gostima protiv Valensije, kao i tri pobjede u gostima (protiv Ulma, Promiteasa i Burga). Savršen skor „kvare“ porazi u gostima od Venecije i kod kuće od Gran Kanarije… Izabranici Aleksandra Džikića su zasluženo pobijedili Burg, u meču u kojem je

domaćin samo jednom vodio (3:2). Serijom 11:0 „plavi“ su do poluvremena stekli 15 poena prednosti (46:31), sredinom trećeg kvartala su imali i vođstvo od 18 razlike (57:39), ali nijesu izdržali u istom ritmu u nastavku. To je Burg iskoristio i nešto više od tri minuta prije kraja smanjio na samo posjed zaostatka (75:73), ali je tada na scenu stupio MVP meča – Dža-

stin Kobs. Plej Podgoričana je sa šest uzastopnih poena (trojka, pa tri slobodna bacanja nakon što je fauliran u šutu za tri poena) odbio napad domaćih (81:73), a onda je košem odgovorio na koš Kurbija, za nedostižnih 83:75, dva minuta i 19 sekundi prije kraja… - On je „zatvorio“ utakmicu na način na koji igrači njegovog nivoa to i treba da rade. Ali,

iskreno, očekivao sam veću pomoć njegovih saigrača. Kobs je uradio to što je morao da uradi. U savršenom svijetu ja bih volio da vidim više igrača sa mu pomažu u tome. To je nešto na ćemu treba da nastavimo da radimo – rekao je Džikić. Budućnost je pobijedila Burg sa osmoricom igrača (u igru jedino nije ulazio Filip Baro-

vić), i svi su se upisali u strijelce. Pored Kobsa, poenterski su se istakli i Di Džej Sili (21 poen) i Vili Rid (15, uz osam skokova), pa su njih trojica zajedno upisali skoro 70 odsto poena „plavih“ (86), odnosno 75 od 97 indeksnih poena ekipe (77,3 odsto). I Burg je igrao sa osmoricom igrača, a nije mu pomoglo ni to što su petorica imala dvocifren poenterski učinak. - Bili smo veoma umorni, ali smo igrali svih 40 minuta i pored mnogo grešaka koje smo pravili. Možda nije trebalo da im dozvolimo da se vrate nakon našeg vođsta od 15 poena, ali, tako je –kako je. Ponavljam, bili smo veoma umorni, tako da će moji igrači sigurno dobiti dva slobodna dana. I ja se osjećam umorno, mrtvo umorno, pa ću proslaviti ovu pobjedu – istakao S. J. je Džikić.

Odigran posljednji meč osmine finala Kupa Crne Gore za košarkaše

NBA: Finiks rutinski pobijedio slavni tim, važna pobjeda Dalasa

PODGORICA - Košarkaši Lovćena izborili su plasman u četvrtfinale Kupa Crne Gore – Cetinjani su na svom terenu eliminisali abaligaša SC Derbi sa 91:78 (20:22, 16:15, 31:21, 24:20). Lovćen je u drugom poluvremenu slomili otpor „studenata“ koji su ovaj duel odigrali sa mladim snagama. Najbolji u redovima cetinjske ekipe bio je Alen Hadžibegović sa 31 poenom, a imao je i 10 skokova. Marko Mugoša je dodao 11 poena. Kod gostiju, najefikasniji je bio Danilo Ivanović sa 17 poena, uz sedam asistencija i četiri skoka,

po 12 poena su dodali Viktor Vujisić i Eraj Bujukčangaz. Plasman u četvrtfinale su ranije obezbijedili Milenijum, Podgorica, Sutjeska, Primorje

i Jedinstvo. Od četvrtfinala će takmičenje početi Budućnost Voli i Mornar Barsko zlato. Budućnost Voli brani trofej. S. J.

nom, iz kola u kolu pokazuje da kod njega ima (para)olimpijskog materijala – saopšteno je iz Streljačkog saveza. U disciplini pištolj, Novak Dević (Donje luge), najbolji crnogorski strijelac u p/p disciplinama, ostvario je rezultat od 568 krugova. - Nakon zapaženog nastupa i srebra u Splitu, sigurnog nastupa u Beogradu i na nacionalnim kolima Kupa u međuvremenu, Novak pokazuje da njegov rezultat nije slučajan i da s ozbiljnošću i profesionalnim radom može da bude

„ime“ na međunarodnom nivou. Rezultati, pa i ovaj od 568 krugova, ostavljaju ga bez izgovara i postavljaju mu obavezu da svom sportu i treningu od sada pristupa sa većim očekivanjima i bez alternative – poručeno je iz Streljačkog saveza. Svoje najbolje rezultate ostvarili su i Martin Goda (Kalibar) i Radoje Ćorić (Brskovo) koji su se zaustavili na koti 552, odnosno 550 bodova. Kod djevojaka u disciplini pištolj, ispred svih bila je Anđela Miličković svojim

najboljim rezultatom od 551 kruga. - Pokazala je da nije bilo mjesta sumnji da je, pucajući obje discipline, sebi postavila težak zadatak i da će, prije ili kasnije, pokleknuti. Za sada, izgleda da joj prija „dupli posao“ i da joj obje discipline pružaju zadovoljstvo koje se vidi i po rezultatima – navode iz SSCG. Ivona Bulatović (Centar PG) je ponovila rezultat od 550 krugova, Nevena Šaranović (Centar PG) je stigla do 548, a Jovana Popović (Gorštak) do R. A. 546 krugova.

Finiks Sansi su zasluženo ekipa sa najboljim skorom u NBA ligi (25-5), jasno je to nakon potpuno rutinske pobjede u gostima Los Anđeles Lejkersima 108:90. Aktuelni NBA vicešampion je prelomio meč u trećoj dionici, a do kraja samo uvećavao prednost u novom odličnom timskom izdanju. Finiks krasi timska igra o kojoj slavni Lejkersi mogu samo da sanjaju. Bek Devin Buker, prvi strijelac Sansa, pokazao je da je povreda zadnje lože zbog koje je propustio sedam mečeva za njega prošlost. Bio je najefikasniji sa 24 poena, uz devet skokova i sedam asistencija. Centar Ejton dodao je 19 poena uz 11 skokova, a slavni plejmejker Pol je pored 11 poena imao devet asistencija. Bridžis i Džonson postigli su po 14, a Pejn i Megi po deset poena u trijumfu. ,,Jezerdžijama“ u porazu nije mnogo pomoglo to što je superstar Lebron Džejms bio raspoložen za igru (34 poena, sedam skokova). Vestbruk je dodao 22 poena, imao i deset skokova, pet asistencija i tri ukradene lopte – ali ostatak tima nije ispratio glavne zvijezde. Lejkersi sada imaju skroman skor 16-16 i ugrožena im je plej-of pozicija.

Lovćen u četvrtfinalu Sansi ,,spržili“ Lejkerse

Dalas je bez povrijeđenog Dončića ostvario važan trijumf nad sve boljom Minesotom 114:102 i stigao do polovičnog skora 15-15. Bek Branson je sa 28 poena bio ključni igrač u trijumfu. Teksaška ekipa nije računala ni na zvijezde Porcingisa i Hardeveja, ali rezervisti su sjajno odradili posao. Tako je krilo Braun pored 12 poena imao 11 skokova, a krilo Fini-Smit 19 poena. Za Minesotu, koja nije računala na mladu zvijezdu Edvardsa, centar Entoni-Tauns je ubacio 26 poena uz 14 skokova i sedam asistencija.

Odlični Majami (19-13) je odigrao perfektno protiv Indijane (13-19) u pobjedi 125:96. Krilo Dankan Robinson je ubacio 26 poena, kao i odlični mladi bek Hiro, koji je imao i pet asistencija. Izostanak zvijezda Adebaja i Batlera nije se osjetio u igri. Indijana se očigledno muči u napadu od starta sezone – Levert i Duarte zaustavljeni su na po 17 poena, centar Sabonis je ubacio samo 12 poena uz po četiri skoka i asistencije. Plejof pozicija izvjesno ostaje san za ekipu koja je jedno od najvećih razočaranja sezone. S. S.

Arena

Četvrtak, 23. decembar 2021.

ŠAH Prvi Memorijal „Radojica Dabetić“ okupio 108 igrača iz zemlje i okruženja

Za sjećanje i nezaborav Međunarodni otvoreni turnir u ubrzanom šahu, Memorijal „Radojica Dabetić“ održan je minulog vikenda u multimedijalnog sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici, uz učešće čak 108 igrača iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nastupilo je pet velemajstora, pet internacionalnih majstora i dvanaest majstora FIDE, što čini ovaj turnir ne samo jednim od najmasovnijih, već i jednim od najjačih turnira po ubrzanom tempu ikada odigranih u Crnoj Gori. Nagradni fond je iznosio 2.500 eura. Poslije uzbudljivih borbi i devet odigranih kola po švajcarskom sistemu, prvo mjesto su podijelili velemajstori Nikola Đukić i Igor Miladinović sa po 7,5 poena, s tim što je po dodatnim kriterijumima pobjednički pehar pripao našem reprezentativcu - Đukiću. Bronzanom medaljom se okitio FM Igor Sarić sa 7 poena. Među nagrađenima su i Danilo Nenezić, Nikola Potpara i FM Miloš Vlatković, takođe sa po 7 poena, te FM Andrej Šuković, GM Milan Draško, Dario Alivodić, Veljko Draganić i IM Bogdan Podlesnik sa po 6,5, Milo Pobor, IM Zoran Runić, IM Predrag Nikač, GM Nebojša Nikčević i GM Dragiša Blagojević sa po 6 poena. Pored šesnaest redovnih, organizator je obezbijedio i sedam specijalnih nagrada koje su otišle na adrese najuspješnijeg veterana FM Dragana Popadića, omladinca Dragoljuba Kovačevića , najbolje dame Jelene Nerić, najboljeg nerejtingovanog učesnika Nikole Popovića, te Denisa Šabotića u kategoriji do 2000 ELO i FM Sretena Đukanovića do 2200 ELO. Nagrada za

postavlja nove standarde u organizaciji turnira, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu, kaže se u saopštenju rukovodstva.

Nataša Dabetić, kćerka pokojnog Radojice Dabetića uručuje pehar Nikoli Đukiću

najbolje plasiranog člana ŠK „Budućnost“ ili ŠK „Omladinac“ pripala je IM Blažu Kaleziću. Nagrade i medalje trojici prvoplasiranih, kao i pehar pobjedniku, uručila je ćerka Radojice Dabetića – Nataša. Na ceremoniji svečanog otvaranja o Radojici Dabetiću, izuzetno značajnom imenu crnogorskog šaha i jednom od najistaknutijih članova ŠK „Budućnost“, u njegovoj bogatoj istoriji, sa puno emocija i evociranih uspomena govorili su velemajstori Nikola Đukić i Božidar Bonja Ivanović dok je Memorijal proglasio otvorenim predsjednik ŠK „Budućnost“ i direktor turnira Aleksandar Radunović. Prije dodjele nagrada, kao uspomena na turnir, novo izdanje knjige „Šahovski vijenac“ uručeno je porodici Dabetić, dr Slobodanu Radonjiću, Vladimiru Lukšiću i svim stranim igračima, kao i glavnom sudiji Zoranu Peruničiću, koji je dao veliki doprinos da sve protekne u savršenom redu. Autor ovog naslova Maksim Lutovac, koji je bio spriječen da lično posjeti takmičenje, poslao je telegram

sa čestitkama za besprekornu organizaciju turnira u čast, kako je napisao, „najskromnijeg velikana našeg šaha“. Rukovodstvo ŠK „Budućnost“, glavni organizator Memorijala, zahvaljuje se svima koji su omogućili organizaciju ovako prestižnog turnira, prije svega svom generalnom sponzoru kompaniji CEDIS, ŠSCG, koji je pružio i tehničku i finansijsku podršku, kao i sponzorima DOO „Vodovod i kanalizacija Podgorica“, NLB banci i Crnogorskom elektroprenosnom sistemu. - Posebnu zahvalnost dugujemo porodici Dabetić, koja je bila aktivno uključena u pripremu i organizaciu i učinila sve da se učesnici i gosti osjećaju prijatno, priredivši koktel nakon svečanog otvaranja, kao i bogatu zakusku na polovini turnira. ŠK Budućnost će nastaviti da čuva uspomenu na svog dugogodišnjeg igrača, kapitena, trenera u klupskoj školi šaha i predsjednika Skupštine kluba, ali prije svega divnog čovjeka – Radojicu Dabetića. Velika želja svih u klubu je da Memorijal postane tradicionalan i da nastavi da

NAJDRAŽA POBJEDA Po završetku turnira, slavljenik Nikola Đukić nije krio zadovoljstvo na račun ostvarenog uspjeha. -Zaista sam presrećan, prije svega zato što je turnir protekao uspješno i što su svi učesnici imali samo riječi hvale za organizaciju, a zatim i zbog osvojenog prvog mjesta u veoma jakoj konkurenciji. Radojica Dabetić je čovjek kome mnogo dugujem i koji je, kao trener i prijatelj, imao izuzetno značajnu ulogu u mom šahovskom razvoju, pa mogu reći da mi je ovo jedna od najdražih turnirskih pobjeda. Raduje me ovako veliki odziv šahista iz Crne Gore, a takođe i učešće značajnog broja igrača iz inostranstva. Posebno me je obradovalo što je bivši omladinski prvak svijeta, bivši član ŠK Budućnost i jedan od mojih omiljenih saigrača velemajstor Igor Miladinović uveličao turnir svojim prisustvom i doveo i svoja dva učenika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Želim da se zahvalim svima koji su učestvovali na turniru ili su ga posjetili, a pogotovo čika Vladu Lukšiću koji je, iako već u devetoj deceniji, doputovao iz Bara i ispratio sve duele od prvog do poslednjeg kola, kao i svima koji su pomogli njegovu organizaciju. Vjerujem da će ŠK „Budućnost uspjeti“ u namjeri da Memorijal „Radojica Dabetić“ postane tradicionalan i da ćemo nastaviti da čuvamo sjećanje na jednog divnog čovjeka koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju i prosperitetu našeg kluba, ali i crnogorskog šaha u cjelini istakao je Đukić.

Mladi odbojkaši spremaće se za prvu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Prebiračević objavio spisak kadeta PODGORICA - Selektor muške kadetske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Darko Prebiračević saopštio je spisak od 15 igrača za pripreme za prvu rundu (zonskih) kvalifikacija za U18 Evropsko prvenstvo (rođeni 2005. i mlađi), koja je na programu od 12. do 16. januara u Sofiji (Bugarska). Kako je saopšteno iz Odbojkaškog saveza Crne Gore, selektoru Prebiračeviću će u radu pomagati treneri Miljan Bošković i Dragan Mašković. Okupljanje kadeta je zakazano za 3. januar u hotelu „Voco“, a pripreme će odraditi u „Verde kompleksu“ u Podgorici. Na dan okupljanja, pozvani igrači će obaviti ljekarske preglede u Podgorici. Na turniru će, pored Crne Gore, učestvovati još Bugarska, Srbija, Grčka, Rumunija i Turska, a samo pobjednik će se

direktno plasirati na Evropsko prvenstvo. Plasman na EP iz prve runde kvalifikacija, izboriće pet pobjednika turnira, koji će se odigrati najkasnije do 31. januara 2022. XV Evropsko prvenstvo u konkurenciji kadeta održaće se u Tbilisiju, u Gruziji, od 9. do 17. jula 2022. godine. Spisak - tehničari: Avram Božović (Galeb), Nemanja Rađenović (Mediteran), Bogdan Jaćimović (Top volej); primači servisa: Lazar Cimbaljević, Božidar Petković (Galeb), Danilo Bigović (Mediteran), Nikola Vukčević (Top volej); srednji blokeri: Srđan Petrović, Luka Vujošević, Damir Ramović (Galeb), Nikola Đurović (Jedinstvo); korektori: Ivan Martinović (Galeb), Jovan Jovanović (Mediteran); libera: Damir Ćatović (Jedinstvo), Nikola Ražnatović (Mediteran). S. J.

Na seniorskom prvenstvu Bara i Ulcinja

Pehar Neneziću Majstorski kandidat Danilo Nenezić osvojio je prvo mjesto na pojedinačnom seniorskom prvenstvu Bara i Ulcinja, koje je održano u prostorijama ŠK ,,Rumija 1998“. Standardni prvotimac podgoričkog premijerligaša ,,Prosvjeta“ sakupio je šest poena i turnir završio bez poraza sa pet pobjeda i dva neriješena ishoda. Da je u odličnoj formi Nenezić je potvrdio i dan

kasnije na prvom memorijalu ,,Radojica Dabetić“, na kojem je u žestokoj konkurenciji među 108 igrača iz zemlje i okruženja takmičenje završio na izvanrednoj četvrtoj poziciji sa sedam poena. Inače, u Baru su drugo i treće mjesto podijelili FIDE majstori Milinko Rabrenović i Miloš Pečurica sa pola poena zaostatka za Nenezićem. Zatim slijede Aleksandar Plamenac

Nenezić 1:0 Medović 1.e4 e6 2.d4 d5 3.Sc3 Se7 4.Sf3 dxe4 5.Sxe4 Sg6 6.Ld3 Sd7 7.De2 Le7 8.Ld2 a6 9.0–0–0 b5 10.g3 Lb7 11.h4 h6 12.h5 Sgf8 13.Kb1 Sf6 (dijagram) 14.Lxb5+ axb5 15.Sxf6+ gxf6 16.Dxb5+ Dd7 17.Dxb7 Da4 18.Db3 Dc6 19.Lf4 Sd7 20.d5 exd5 21.Dxd5 Da4 22.Td4 Ta5 23.Txa4 Txd5 24.Ta8+ Ld8 25.Lxc7 Se5 26.Te1 0–0 27.Lxe5 fxe5 28.c4 Td6 29.Sxe5 Te6 30.f4 f6 31.Sf3 Td6 32.Kc2 Tc6 33.b3 Tc5 34.Sd4 1:0

Crna Gora u naredne tri godine dobija i trećeg međunarodnog odbojkaškog sudiju

Rabrenović, Nenezić i Pečurica

sa 4, Biša Gani, Rodoljub Pikula, Vladimir Nedović, Pavle Lekić, Saša Kovače-

vić, Vladimir Lukšić i Gojko Baranin sa po 3,5, Zoran Popović sa 3, Vuk Milošević i Milan Nedić sa po 2,5 te Mate Karolj i Vasilije Radulović sa po 1,5 poena. Treba istaći odličnu organizaciju ovog šampionata zahvaljujući direktoru turnira Pavlu Lekiću, te predsjedniku kluba Saši Kovačeviću i sudiji Davoru Draškoviću koji se postarao da sve protekne u najboljem redu, shodno utvrđenom pravilniku. Priredio: B. KADIĆ

Mitrović uspješno završila FIVB kurs PODGORICA – Crna Gora bi u naredne tri godine trebala da dobije i trećeg međunarodnog sudiju. Naime, Jelena Mitrović iz Podgorice od sada ima zvanje „kandidat za međunarodnog odbojkaškog sudiju“, nakon što je uspješno položila FIVB kurs za međunarodne sudije, koji je održan od 12. do 20. decembra u Kaorleu (Italija). Na kursu je učestvovalo 27 sudija iz 23 države, a Jelena Mitrović je bila jedini predstavnik iz Crne Gore.

Kurs je obuhvatao teorijsku, kao i praktičnu nastavu, a sudije kandidati su sudili na utakmicama koje su zakazane za finalnu fazu Kupa Veneto za muškarce. Nakon položenih teorijskih i praktičnih ispita u Kaorleu, 26 sudija uključenih u ovogodišnji EIRCC imaju tri godine da postignu puni status međunarodnih sudija. Sonja Simonovska i Slobodan Kovačević su dugogodišnje i trenutno jedine crnogorske međunarodne odbojkaške sudije. S. J.

Arena

Jovanka Radičević

Sportski miks 21 Crnogorski rukometaši pobijedili Kuvajt u kontrolnom meču

Vuk Latković

Položili prvi test pred EP RSCG

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Sa sinoćnjeg meča u Podgorici

Rukometni savez Crne Gore izabrao najbolje u godini koju ispraćamo

Radičević, Latković, Jauković i Vujović bez premca u 2021. Đurđina Jauković najbolja je igračica, a Branko Vujović najbolji igrač u inostranstvu u 2021. godini, odlučio je Upravni odbor Rukometnog saveza Crne Gore.

Jovanka Radičević je najbolja rukometašica Crne Gore u 2021. godini (prvih pola godine igrala za Budućnost, sada je u turskom Kastamonuu), dok je među rukometašima na doma-

ćoj sceni ispred svih Vuk Latković iz Lovćena. Jelena Vukčević je najbolja mlada igračica, a Radoš Premović najbolji mladi R. A. igrač Crne Gore u 2021. godini.

Đurđina Jauković

Branko Vujović

Crnogorski rukometaši ostvarili su pobjedu u prvoj od tri prijateljske utakmice koje će odigrati ove sedmice u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo u januaru – izabranici selektora Zorana Roganovića savladali su Kuvajt 29:27 (13:14). ,,Lavovi“ su gubili poslije 30 minuta, da bi sredinom drugog poluvremena prelomili meč i stigli do pobjede. Branko Vujović i Mirko Radović bili su najefikasniji sa po pet golova, dok su Filip Vujović, Stevan Vujović i Vasko Ševaljević postigli po tri. Dva puta u strijelce su se upisali Balša Čejović, Nemanja Grbović, Vuk Lazović i Božidar Simić, a mrežu Kuvajta po jednom su zatresli Jovan Abramović i Božo Anđelić. - Rezultat nije bio u prvom planu, ali svaka pobjeda raduje i da-

je samopouzdanje momcima, naročito mlađoj gardi i onim igračima koji do sada nijesu imali veću priliku. Dali su veliki doprinos kad smo se odvojili na pet golova razlike i to me veoma raduje. Ostaje nam da dobro radimo i da kroz naredne dvije utakmice pokušamo da sklopimo mozaik, da budemo sve bolji – rekao je selektor Roganović. Stručni štab ,,lavova“ strahovao je da je lijevo krilo Filip Vujović pretrpio težu povredu početkom drugog poluvremena, ali su poslije meča stigla dobre vijesti. Rukometaš španske Nave nije doživio prelom potkoljenice moraće da miruje sedam do 10 dana, nakon čega će se priključiti pripremama reprezentacije za EP. Crna Gora i Kuvajt novi međusobni duel odigraće u petak, u 19 sati, u dvorani „Verde“. Ne. K.

U finalu bolji od ETF

Studentski dom ETF

2 1

PODGORICA- Univerzitetska dvorana. Sudije: B. Žižić i B. Osmajić. Rezultati po setovima: 25:19; 23:25; 15:7. STUDENTSKI DOM PG: Bajović, V. Stojanović, D. Stojanović, Vojinović, Tvrdišić, Batrićević, Mirković, Rondović. ETF: Šćekić, Novović, S. Dedić, B. Dedić, Perošević, Pilica, Jašović, Lukovac, Maksimović, Perošević. Studentski dom iz Podgorice osvojio je titulu šampiona Studentske lige Crne Gore u odbojci. ,,Studenti“ su u finalu slavili protiv ekipe Elektrotehničkog fakulteta rezultatom 2:1, po setovima 25:19, 23:25, 15:7. - Od početka susreta, predvođeni fenomenalnim Petrovićem, Stojanovićem i Bajovićem,

SSSCG

Studentski dom prvak Studentske lige

Državno prvenstvo 38. Školskih sportskih igara u rukometu održano na Cetinju

Titule šampiona za Beranke i Cetinjane PODGORICA - Učenice OŠ „Vuk Karadžić“ iz Berana i učenici OŠ „Njegoš“ sa Cetinja pobjednici su 38. državnog prvenstva u rukometu, kojim su završene Školske sportske igre Crnogorskog školskog sportskog saveza za osnovne škole.

Studentski dom je lako riješio prvi set u svoju korist. Kada su svi u u sali mislili da će finale završiti maksimalnim rezultatom, probudili su se studenti Elektrotehničkog fakulteta pa su asevima, blokom i odličnim smečevima krajem drugog seta stigli zaostatak od tri poena

i došli do poravnanja 23:23. I to nije bilo sve, odličnom paralelom Pilice došli su do prve set lopte koju je Slobodan Dedić realizovao fantastičnim smečom, za 1:1 u setovima. U trećem setu nije bilo dileme. Studentski dom je poveo čak 9:1 pa je pobjednik i šampion susreta

već tada bio riješen, za na kraju konačnih 15:7 - naveli su iz Studentskog sportskog saveza Crne Gore. U meču za treće mjesto, Ekonomski fakultet je opravdao ulogu favorita protiv ekipe Medicinskog fakulteta i slavio 2:0. R. A.

Na završnom takmičenju, čiji je domaćin bilo Školsko sportsko društvo Gimnazije Cetinje u obje konkurencije su nastupile po tri najuspješnije ekipe iz tri regije, a igralo se po principu svako sa svakim. Beranke su savladale oba svoja rivala – OŠ „Milan Vukotić“ iz Golubovaca rezultatom 20:12,

a OŠ „Maršal Tito“ iz Ulcinja sa 27:19. Drugo mjesto pripalo je pobjedniku Srednje regije – OŠ „Milan Vukotić“, koja je sa 15:12 pobijedila OŠ „Maršal Tito“. U muškoj konkurenciji rukometaši OŠ „Njegoš“ su na superioran način došli do titule, pošto su u dvije utakmice ostvarili ubjedljive pobjede sa gol razlikom od čak plus 24. Cetinjani, koje je predvodio profesor Pero Petričević, savladali su OŠ „Sutjeska“ iz Podgorice sa čak 17:1, a OŠ „Aleksa Bećo Đilas“ iz Mojkovca sa 17:9. Mojkovčani su došli do drugog mjesta nakon pobjede nad OŠ „Sutjeska“ sa 16:8. R. P.

22 Feljton

Četvrtak, 23. decembar 2021.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (PRVI DIO)

U Jevropi čuveni skitač Duka pao je našoj vlasti u ruke Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„Crnogorac”, br. 18. izdanje od 23. maja 1871. godine Iz Zete, 19 maja. — Naš kraj, pitoma Zeta sa Arbanijom vazda je poprište krvavijeh događaja. U svu tursku carevinu, i u vascijeli bijeli svijet nije većeg nereda ni veće opasnosti da čovjek lako glavom plati, kao što je ovđe. (…) Ima pet šest dana kako su osam Kuča iz turske granice došli da kupe desetak tovara soli u Crnu Goru. Vrćući se dođu na Vezirov most kraj Podgorice. Tu je vazda turska straža, i uzimaju njeki đumruk za uvoz i izvoz. S jedne i s druge strane mosta ima tvrda kapija. Oni ti nekako uglave sa prvom stražom da ne plate svu đumručinu, i za nekoliko groša pušte ih da prelaze. Kad dođu na druga vrata, straža ne pušta, no ište da se plati. Oni jadni kažu, da su platili, jer, rekoše, ne bi ih prva kapija propustila da nijesu podmirili. Al ne pomaže razlog Turcima. Videći Kuči da nije kud kamo, grabe njeko kamenje koje se tu na mostu nalazilo što su ih nizami za klupe upotrebljavali i razbiju vrata. Turci se late oružija, a Kuči desi se hitriji, te trgni puške, a povadi noževe, pa juriš na nizam. Rezultat je ono da je desetak nizama što mrtvijeh što ranjenijeh na mjestu ostali; a od Kuča, za čudo divno ni jedan jedini da se je ranijo, kamo li poginujo. Pošto učine tu kasapnicu od nizama, oni ti bjež, da se glava iznese, da ih vojska iz Podgorice ne opkoli. Tu na mostu ostanu im konji sa cijelijem prtljagom. Šta će za ovijem sljedovati to je mučno predviđeti. Kuču već nije puta u Podgoricu ni niđe na pazare turske; a dal će Turci svetiti svoju braću, idemo da vidimo. „Crnogorac”, br. 19. izdanje od 29. maja 1871. godine Cetinje, 28. maja. — U Jevropi čuveni skitač, najpoznatiji pod imenom Duka od Meduna, pao je našoj vlasti u ruke i evo ga već od njekoliko dana u zatvoru ovđe na Cetinju. On je na žalost rodom iz Bjelopavlića, i pravo mu je ime Raško Milutinov Grozdanović, no to je samo ovđe priznao jer su mu svi tragovi pohvatani, a u svijetu je uzimao svaki dan drugo ime. Izdavao se sad za ovoga grofa, sad za onoga kneza, ili rođaka jedne vladajuće porodice, a u srpskijem krajevima često za sina Luke Vukalovića. Ovo je onaj isti Duka od Meduna, koji će biti poznat našem svijetu iz čuvenoga procesa njegovog u Parizu, gdje je bio optužen zbog zloupotrebe imena i znatne novčane prevare u odnošaju s jednom groficom. U Rimu opet jednome kanoniku sv. Jeronima izmamio je njekolike stotine škuda, a u Đenovi jednom trgovcu do 15,000 talira. U pošljednje vrijeme vukao se po

Duka od Meduna se izdavao sad za ovoga grofa, sad za onoga kneza. Ovo je onaj isti koji je poznat našem svijetu iz čuvenoga procesa u Parizu, gdje je bio optužen zbog zloupotrebe imena i znatne novčane prevare u odnošaju s jednom groficom. U Rimu opet jednome kanoniku Sv. Jeronima izmamio je njekolike stotine škuda, a u Đenovi jednom trgovcu do 15,000 talira

Prvobitni Vezirov most

našijem krajevima pod imenom Garašanina (sina) kao član izmišljena društva „Prva jugoslavenska borba“ i imao je pečat sa tijem natpisom u naokolo a u srijedi dvije ruke stisnute i dva prekrštena mača. On govori jezike: srpski, francuski, njemački, talijanski, grčki, ruski, turski a možda i još koji. Zna mnoštvo narodnijeh pjesama na izust, izdaje se za spisatelja i pjesnika i navodi njeke svoje pjesme. Govori o svijema našijem narodnijem ljudima, kao da sve lično poznaje, a tako isto o jevropskijem velikijem ljudima. On kaže sam za sebe „da je njegov život puniji čudnijeh događaja nego i onoga grofa Monte Hrista”. Po svemu se vidi da je darovit, ali zloupućeni život načini ga šarlatanom. Njegov ispit pred sudom, koji će se ovijeh dana držati, biće na svaki način jako zanimljiv. Vijesti iz našijeh i tuđijeh zemalja. — O turskijem zulumima javljaju sada i strani listovi više nego ikada. U Bosni se već ne može zulum podnositi. U Novome Pazaru bacilli su Turci u tavnicu 200 Srba, među kojijema ima i muhamedanaca i to

zbog njihove simpatnje k Srbnji. I u Hercegovini se zatvaraju najodličniji ljudi, a njeki su i u Afriku prognani. Banja Luku i Gradišku zapališe fanatički Turci. Šta he se iz ovoga izleći? Pesimiste proriču skori ustanak. Biogradski dopisnik „P. Lojda,“ koji ovo javlja, misli da neće do toga baš tako brzo doći, ali žalosni sukobi da će se teško izbjeći! - U Parizu je sa svijem ugušen ustanak. Članovi komune svi su koje poubijani, koje pohvatani. Uhvaćen je i Rošfor i osuđen na smrt. Da li je već pogubljen ne zna se. Ingleski listovi osuđuju versaljsku vladu, što postupa sa uhvaćenim ustašima nečovječnije, nego sami ustaši. „Crnogorac”, br. 20. izdanje od 5. juna 1871. godine Pojava reakcije „Na pijaci Sandole u Parizu slučio se u zadnje vrijeme jedan žalostan događaj. Okolo 130 vojnika, višom stranom izopijanih i predvođenih jednijem narednikom, opkole podnožije srušenog vandomskog stupa, te pošto njihov vođa izgovori



Donosimo izbor članaka iz prvog crnogorskog lista ,,Crnogorac“, koji je pokrenut početkom 1871. godine i izlazio sedmično. ,,Crnogorac“ se pojavio baš u danima Pariske komune, o kojoj je izvještavao iz broja u broj. Ovdje smo obuhvatili prvih dvadesetak brojeva. Izbor iz ostatka objavićemo u narednim mjesecima

Staro Cetinje



Pariz nakon slamanja Komune 1871. godine

Duka od Meduna govori jezike: srpski, francuski, njemački, talijanski, grčki, ruski, turski a možda i još koji. Zna mnoštvo narodnijeh pjesama na izust, izdaje se za spisatelja i pjesnika. Govori o svijema našijem narodnijem ljudima, kao da sve lično poznaje. On kaže sam za sebe „da je njegov život puniji čudnijeh događaja nego i onoga grofa Monte Hrista”

kratku rijsč, stadoše vikati: Živio kralj Eprik V! Javna snaga pokuša da ih uapsi, ali se oni tome uzprotive, pa oficir naredi palbu, te se 15 pobunjenika sruše na zemlju. Buntovnički vođa bude uhvaćen, ali sav teško izranjen. Pošto su ga premetnuli, našli su mu 100,000 franaka u bankama, i njekolike stotine franaka u zlatu.“ — Ovaj čin ovako prosto donešen u javnijem listovima neda se drugčije istumačiti, nego da se sa zlatom legitimista francuskih pokušava proglasiti Francuskoj za kralja burbonca grofa Šamborskog i vojvodu od Bordo-a. U sljed toga njeke novine pripisuju takove pojave, i to sa dobrim osnovom, gnjusnom u pretvorničkom postupanju vlade i skupštine versaljske. (…) Dopisi Podgorica, 27. maja. — Nijesam vam se već zadugo odavde

javio, no nije ni bilo nikakvijeh važnijeh događaja. Sada imam jedan slučaj vrlo zannmljiv da vam saopštim, koji se baš neposredno i netiče nas raje. Podgorički zabit je svake godine izdavao zapovijed, da se polje iza Ljubovića Zabijela ne pase od 1. Aprila pa do 1. Junija, i da se čuva od Podgoričana. No turske samovolje pogaziše tu zapovijed nemareći za prijetnje zabitove. Jedno pleme Seknići oslobode se i ućeraju stoku u zabran. Zaptije ih nađu tuna i opomenu ih da iziđu sa stokom, pa ih neće zabitu tužiti. No Seknići se protiviše i rekoše, da neće stoku isćerati. Zaptije pođu i kažu zabitu, a zabit pošlje osam zaptija, to ih nasilno dovedu na čardak pred zabita i kadiju Derviševića i osude ih da plate globu i da idu u apsu. No Seknići se pomutiše odmah na čardaku i Mahmut Seknić trgne nož i malo po-

siječe zabita po nosu, a drugi Seknići kuburama zamlatice istuku kadiju, dok se najposlije pokupi mahala i sve zaptije, te Mahmuta i sve Sekniće bace u aps. Vidićemo hoćeli stvar na tome proći ali i ovo je već dosta da se vidi, kako izgledaju sudovi u Turskoj. Cetinje, 4. juna. — Njeke novine donose, da je Crna Gora dobila od Austrije na dar oružja. Ovo je puka izmišljotina. Jesu došle puške pa Cetinje, no njih je kupila Crna Gora za svoje rođene novce u jednoj bečkoj fabrici. Ovo javljamo da se zna i da se ne bi širili neistiniti glasovi, koji se možda i s nečistom namjerom iznose. Vijesti iz našijeh i tuđijeh zemalja. — Ustanak u Parizu je sasvijem ugušen, ali mir za to još nije povraćen, jer se već pojavljuju novi znaci nove možda još užasnije revolucije. Po svijema vijestima, teško će se izbjeći ozbiljan sukob između umjerenijeh republikanaca i monarhista. Dinastičari rade živo za svoje idole i teško da će se dugo čekati na proglašenje monarhije. Vlastoljubivost će opet onda bratsku krv proliti. (…) — Čitamo po novinama da je u Carigradu bio žestok požar 26. Maja, koji se s četiri kraja pojavio. Izgorjelo je 170 kuća, a veli se da je vatra nječijom zlobom podmetnuta. — U Švajcarsku vrve neprestano pariski bjegunci. Na pitanje versaljske vlade, da se oni izdadu Francuskoj, odobrilo je švajcarsko praviteljstvo, da će ono najpre ispitivati, da li su se oni ljudi okaljali prostim zločinstvom, pa ako su, onda da će ih izdati, ali političke prestupnike da nipošto izdavati neće. (Nastavlja se)

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Oglasi i obavještenja 23

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, koga zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 22.12.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se deveta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za devetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 19.01.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine. IV Na devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383. Dana 22.12.2021. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Adriatic Bank AD Podgorica,Bulevar Džordža Vašingtona 98, u svojstvu hipotekarnog povjerioca, u predmetu prodaje hipotekovane nepokretnosti, radi namirenja potraživanja po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. 580-5220000000069-71 od 08.12.2020. godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Založne izjave UZZ br.728/2020 od 11.12.2020., shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Zumreti Fetić, sa poslednjom poznatom adresom Čanj bb, Mišići,Bar Obavještenja o početku namirenja nepokretnosti : 1.Zemljište, ukupne površine 323 m2, svojina Zumrete Fetić, u obimu prava 1/1, upisanom kao: -Parcela broj 1144, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 6, skica 12, potes Čanj, način korišćenja porodična stambena zgrada, osnov sticanja građenje, površine 132 m2, -Parcela broj 1144, podbroj 2, plan 6, skica 12, potes Čanj, način korišćenja dvorište, površine 191 m2, 2.Objekat na parceli broj 1144, podbroj 2, broj zgrade 1, način korišćenja porodična stambena zgrada, osnov sticanja građenje, spratnost trospratna zgrada sa podrumom, površina u osnovi 132 m2 i posebnim djelovima objekta upisanim kao: -PD 1, način korišćenja stambeni prostor, osnov sticanja građenje, trosoban stan, prva etaža podruma, površine 115 m2, svojina Zumrete Fetić u obimu prava 1/1, -PD 2, način korišćenja stambeni prostor, osnov sticanja građenje, trosoban stan, prizemlje, površine 115 m2, svojina Zumrete Fetić u obimu prava 1/1, -PD 3, način korišćenja stambeni prostor, osnov sticanja građenje, trosoban stan, prvi sprat, površine 115 m2, svojina Zumrete Fetić u obimu prava 1/1, -PD 4, način korišćenja stambeni prostor, osnov sticanja građenje, trosoban stan, drugi sprat, površine 115 m2, svojina Zumrete Fetić u obimu prava 1/1, -PD 5, način korišćenja stambeni prostor, osnov sticanja građenje, trosoban stan, treći sprat, površine 115 m2, svojina hipotekarnog dužnika-Zumrete Fetić u obimu prava 1/1, Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Adriatic Bank AD Podgorica, odjeljenju pravnih poslova Banke, na adresi Bulevar Džordža Vašingtona br.98,Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na adresi koja je kao poslednja prijavljena hipotekarnom povjeriocu. Upozorava se hipotekarni dužnik Zumreta Fetić, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati hipotekarnom povjeriocu, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovana. Ovo objavljivanje izvršiće se objavom u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem istog na oglasnu tablu nadležnog suda. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 23. decembar 2021. Dana 22. decembra 2021. u 70. godini života iznenada je preminuo

Дана 22. децембра 2021. године преминуо је наш драги

MOMIR Dimitrijev SEKULOVIĆ ТОМИСЛАВ – ТОМИЦА Ђоков ПЕТРИЧЕВИЋ 1950 – 2021. Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti 23. decembra u 14 časova na seoskom groblju u Brskutu. Kuća žalosti: I Proleterska 86.

Поштујући његову жељу, сахрана је обављена истог дана на сеоском гробљу Метеризи, у кругу породице.

Ožalošćeni: majka OLGA, supruga SENKA – GARA, sinovi DIMITRIJA i NEBOJŠA, kćerka SANDRA, brat VESELIN, sestra BOŽIDARKA, snahe DRAGANA i BOJANA, unučad SOFIJA, SVETLANA, TEODORA i ANA, bratanići IGOR i NIKOLA, bratanične NEDA i DIJANA, sestrići DEJAN i DARKO, sestrična BILJANA i ostala mnogobrojna rodbina SEKULOVIĆ i ujčevina DABETIĆ

Ожалошћени: супруга ВЈЕРА, син НИКОЛА, ћерке АНА и АДРИЈАНА, снаха СОЊА, сестрић ЈОВАН, сестричне МАЈА и ЉИЉА, братанић МИЛАН, унучад и остала многобројна родбина ПЕТРИЧЕВИЋ и ујчевина РАЖНАТОВИЋ

1338

1322

Posljednji pozdrav ocu našeg kolege Mišela

TOMISLAV PETRIČEVIĆ

MILIJI BULATOVIĆU

Oče, ponosu moj, tuga je prevelika. Nismo uspjeli ni da se pozdravimo kako treba. Dok ovo srce kuca u meni, misliću na tebe i voljeti te vječno. Hvala ti za sve lijepe stvari u životu. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. NIKOLA, SONJA i KALINA 1343 Posljednji pozdrav

KOLEKTIV FIRMI PEGASUS d.o.o. i EFEL TRAVEL d.o.o.

STANKA VUKSANOVIĆ 1333

Draga naša kumo, za svu ljubav i pažnju koju si nam poklanjala čitavog života, veliko hvala.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

1313

Porodica STOJANOVIĆ

Dana 23. decembra 2021. navršava se 4 godine od kada nas je napustio naš voljeni

VERI POPOVIĆ rođenoj Vujović

Ponosan na tvoju sestrinsku ljubav, dobrotu, iskrenost i pažnju. Ostaje velika praznina i bol za tobom. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. 1331

MIJODRAG – MIJO Rada LATKOVIĆ

Brat PUNIŠA sa porodicom

Sve ove godine bez tebe, čitava vječnost patnje, tuge i bola za tobom. Utjehe nema, zaborav ne postoji za one koji te vole. Za nas postoje samo suze, tuga i neizbrisiva praznina. Za tobom vječno tuguju tvoji najmiliji, otac RADE, majka ZORE, sestre MARINA i MIRJANA 1342

e-mail: oglasno@t-com.me

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Sa neizmjernom tugom i poštovanjem, opraštamo se od dragog kolege i prijatelja

Tužan pozdrav, drugu i prijatelju

TOMISLAV PETRIČEVIĆ Ostaćeš vječno u našim srcima. Hvala ti na ljubavi koju si nam nesebično pružao.

MIODRAGU – MIJU Dušanovom IVANOVIĆU

Tvoji: ADRIJANA, JOVO, UNA i FILIP

Hvala ti za iskreno druženje i prijateljstvo.

1344

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MIODRAGA – MIJA IVANOVIĆA

MILAN JANKOVIĆ 1332

TOMISLAV PETRIČEVIĆ Sa iskrenom žalošću opraštamo se od poštovanog zeta i tetka

Ponosni smo što smo te imali. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Teško je oprostiti se od kolege i prijatelja koji je svim svojim bićem iskazivao punu ljepotu humanosti i dobrote. Ponosni smo na djelo koje ostaje iza našeg Mija, čuvaćemo od zaborava tvoj vedri lik.

Tvoji: ANA, RADOVAN, MAKSIM i HELENA 1345 Посљедњи поздрав мом драгом комшији

MIODRAGA MIJA IVANOVIĆA

SINDIKAT FONDA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA CRNE GORE ТОМИЦИ

Trajno sjećanje na njegov dragi lik.

Заувијек ћеш остати у мом срцу, никада заборављен. Твоја комшиница ВЕСНА ВУЛИЋЕВИЋ са дјецом

1336

1323

Porodica NIKOLE MALIŠIĆA, ELI JOVIĆEVIĆ i IVE ADAMOU

Посљедњи поздрав драгом сваку и тетку

Posljednji oproštaj od našeg dugogodišnjeg službenika i bivšeg člana Upravnog odbora Fonda PIO

1326 Mom dobrom drugu i prijatelju

ТОМИЦИ Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава. ВЕСНА и ДРАГАН са породицом

MIODRAGA MIJA IVANOVIĆA

1340

MIJU IVANOVIĆU Počivaj u miru. 1335

Posljednji pozdrav dragom

Porodice GAZIVODA, LJUMOVIĆ i RADULOVIĆ

POMENI Dvije godine je od smrti

S dužnim poštovanjem,

MIJU IVANOVIĆU

Porodici iskreno saučešće.

RADOMIRA RATKA RADULOVIĆA

MIŠO i DRAGICA sa porodicom

FOND PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA CRNE GORE

Svakog dana si u našim mislima. Nedostaješ.

1328 TANJA, MARINA i ALEKSANDAR OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

1329

1334

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Навршава се 40 болних и тужних дана од када није са нама наш мили, вољени, драги

Dana 23. decembra 2021. se navršava dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni

VASILIJE Mihalja PINTER

ДРАГАН Миљанов МИЛИЋ Четрдесет је дана како чезнемо за тобом, твојим ликом, гласом, савјетом. Недостаје нам твоја духовитост и увијек праве животне одлуке које си за све нас доносио. Када си требао да уживаш са нама, напустио си нас и остала је велика празнина и бол за тобом. Поносни смо што си баш ти наш отац, супруг, брат. Поносни смо на твој частан живот и добра дјела. Жељни смо твојих шала, жељни Тебе поред нас овога трена, данас, сјутра, заувијек… Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава, са поносом помињати и по добру памтити. Живјећеш вјечно у нашим срцима и мислима кроз најљепше успомене. НЕДОСТАЈЕШ…НЕДОСТАЈЕШ…НЕДОСТАЈЕШ…

Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati sjećanje na tebe. Čuvamo te od zaborava i uvijek ćeš biti u našim srcima.

Đed MARJAN, baba LJILJANA i stric OGNJEN

1330 Navršava se četrdeset dana od smrti naše drage majke

ВОЛЕ ТЕ ЗАУВИЈЕК ТВОЈИ САЊА, ИВАНА и БОГДАН

STANKE Blažove VUKSANOVIĆ 1341

IN MEMORIAM 23. 12. 2012 – 23. 12. 2021.

SJEĆANJE Dana 23. decembra 2021. navršava se 45 godina

20. decembra 2021. navršilo se 12 godina i šest mjeseci

Tvoje tople riječi, veliko srce i melemna duša ostaju trajno u našim sjećanjima.

od smrti naših dragih

TANJA i SVETLANA sa porodicama

dr RATKO S. VELIMIROVIĆ 1339 S ljubavlju,

MILUTINA Jovanovog KUSOVCA

LILA, DADA i MAJA sa djecom

VLADIMIRA Milutinovog KUSOVCA

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

nosioca Partizanske spomenice 1941.

1320 Navršava se četrdeset bolnih dana od smrti našeg voljenog

Prolaze dani, prolaze godine, ali ne prolaze lijepe uspomene koje nas svakodnevno podsjećaju da ste bili i ostali dio naših života, da ste bili dobre i plemenite duše i da vas s ponosom čuvamo od zaborava.

PORODICA

VLADA Ilijinog VRBICE

DUŠANA PEJOVIĆA Vrijeme prolazi, sjećanja ne blijede. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru. 1325

1318

23. 12. 2005 – 23. 12. 2021. SJEĆANJE

Najdraži naš, napustio si nas iznenada i ostavio veliku tugu. Vrijeme prolazi ali ljubav prema tebi nikada. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima kroz najljepše uspomene. Nedostaješ za sve trenutke koje smo trebali podijeliti sa tobom. U subotu, 25. decembra u 11 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Tvoji: NADA, ANJA i NIKOLA 1324

Ožalošćena porodica PEJOVIĆ

RADOVAN – RAJKO MARKOVIĆ Sa sjećanjem, poštovanjem i ljubavlju živjećeš sa nama. 1327

Tvoja PORODICA

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Навршава се четрдесет дана од када нас је напустио наш драги пријатељ

ДРАГАН МИЛИЋ

Са поносом ћемо те спомињати и по добру памтити. Нека твоја племенита и честита душа спокојно почива и нађе мир у небеском рају. Успомене су свијет у којем ћемо те увијек наћи и тамо ћеш заувијек постојати.

КОЛЕКТИВ ДИБИЕМ-а

1321 Godina dana je od kada nije sa nama naš dragi đever i stric

Navršava se godina dana od smrti mog brata

MIRKA S. KOVAČEVIĆA

MIRKO KOVAČEVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati sjećanje na tvoju plemenitost, posvećenost i pažnju za sve nas koji smo te voljeli.

Dana 23. decembra navršava se godina od smrti našeg voljenog

Ti nijesi otišao, jer ostaješ u našim najljepšim sjećanjima, kao stameni i pažljivi brat i nježni ujak. Sa ljubavlju, zahvalnošću i poštovanjem.

MILICA KOVAČEVIĆ sa porodicom

MIRKA S. KOVAČEVIĆA Godina je prošla, ali nijedan dan ne prođe bez sjećanja na tebe, na tvoju dobrotu i požrtvovanost za porodicu. Nadamo se da si se konačno odmorio. Nedostaješ od beskraja do vječnosti. Ostavio si nas ponosne na tvoj život i najbolju dušu. Hvala ti na svemu.

Sestra MILOSAVA sa porodicom

Tvoja PORODICA

1337

1317

1314

Navršava se godinu dana od smrti naše drage

Voljenom ocu i tastu

Navršava se godina od smrti dragog đevera i strica

MIRKU Stevanovom KOVAČEVIĆU

NATALIJE Gojkove TABAŠ

MIRKA S. KOVAČEVIĆA

rođene Cerović

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Ne postoje sjećanja u kojima te nema. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

Porodica TABAŠ 1319

Plemenitom dušom i časnim životom zaslužio si naše vječno poštovanje i sjećanje. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Porodica pokojnog VASILJA KOVAČEVIĆA

Tvoji OLJA i GORAN 1315

1316

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja 31

Četvrtak, 23. decembar 2021.

MALI OGLASI NEKRETNINE Izdajem jednosoban namješten stan ulica Moskovska, preko Morače. Podgorica. TEl. 067 571 907 1 PRODAJEM 4OOOm2 Starče, Gornja Morača, put, voda, struja. Tel. 068/760-377 2 Izdajem , prodajem , mijenjam za Podgoricu ili Cetinje studio apartman u Bečiće iznad hotela Splendid. Tel. 069/ 885-416 2

RAZNO

Dnevni list

MAJSTOR STRUČAN i EFIKASAN , savjesno obavlja sve vrste poslova oko krovova, dimnjaka i adaptacija stanova i kuća. Tel: 069-926-382 3

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 5

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „Crvena Glavica Investment“ doo, Budva, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju turističkog kompleksa 5*- hotel i vile, na urbanističkoj parceli 60 u okviru Urbanističkog Projekta „Ekskluzivni turistički kompleks Crvena Glavica“, Opština Budva. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za prostorno planiranje i održivi razvoj Opštine Budva, Trg Sunca 2 (zgrada Montenegroexpresa, I sprat), radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 29.12.2021. godine.

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Marketing

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 23. decembar 2022. • broj 302.

ili:

zbog čega je Netfliksov spektakl ,,The Witcher“ u drugoj sezoni zasluženo zauzeo tron najzabavnije epske fantastike na televiziji Str. 10 i 11.

Veza jača od svake magije

Četvrtak, 23. decembar 2021.

A cappella

Genija O

vaj tekst neka ide u prilog opštem muzičkom obrazovanju. Jedan od najznačajnih kompozitora 18. vijeka, ali i svih vremena otkad čovječanstvo bilježi i pamti, bio je Volfgang Amadeus Mocart. Danas, dovoljno je reći Mocart i siguran sam da 99 procenata svjetske populacije zna o kome se radi. Iako je živio nepunih 35 godina, briljantnošću i talentom upisao je svoje ime zlatnim slovima u istoriju svjetske muzike.

*** Rođen je u Salcburgu 1756. godine. Već sa četiri godine naučio je da svira harpsikord, žičani instrument koji je imao dirke, a sa pet godina savladao je tajne violine. Kao takav, već je bio prepoznat diljem Austrije ali i Evrope kao vunderkind i počeo je da zabavlja bogate ljude po dvorovima. Sa šest godina, počinje da analizira i da se divi Bahovim, Hendlovim i Hajdnovim djelima i počinje sam da komponuje. Njegov otac Leopold bio je svjestan činjenice da je Volfi savladao jezik muzike prije nego što je naučio da čita i piše. I u njemu je prepoznao muzičkog genija. Ako se tako može reći, ujedno mu je bio i menadžer. Već sa 12 godina napisao je prvo veliko djelo, ,,Misu brevis“ u G duru a napisao prvu operu sa 14 godina. Od desete pa do 17. godine, Mocartova reputacija kompozitora u Evropi raste i u tom periodu zarađivao je ogromne svote novca od komponovanja. Ali je i volio da potroši, što bi se reklo, pa je često upadao u finansijske probleme. Godine 1782. Mocart je oženio Konstancu Veber. Imali su šestoro djece, ali četvoro nije preživjelo. Njegovom ocu se taj brak nije dopao jer je Konstanca bila siromašna, pa su često bili bez novca koji je podrazumijevao normalan život. Postoji nekoliko verzija o tome kako se Mocart razbolio i prerano umro i sva-

Piše: Vladimir MARAŠ

Nekoliko godina nakon Mocartove smrti, supruga Konstanca tvrdila je da je bio otrovan i da je u stvari, rekvijem bio naručen kao djelo koje će Mocart napisati u ime sopstvene smrti

kako, danas teško možemo da neku od tih verzija uzmemo kao potpuno tačnu. Ali ono što sigurno znamo je da je u sred rada na jednom od njegovih kapitalnih djela, operi ,,Čarobna frula“, stigla ponuda da komponuje ,,Rekvijem“, kao ,,Misu za mrtve“. Zamoljen je od strane potpunog neznanca da to radi u potpunoj tajnosti. Utvrdilo se da je potpuni neznanac bio izaslanik grofa Franca fon Valsega, koji je htio da naruči rekvijem za prerano umrlu suprugu. Nekoliko godina nakon

njegove smrti, supruga Konstanca tvrdila je da je Mocart bio otrovan i da je u stvari, taj rekvijem bio naručen kao djelo koje će Mocart napisati u ime sopstvene smrti. Svakako, nije stigao da rekvijem i završi i umro je decembra 1791. godine. Neka svjedočanstva iz tog vremena kažu da je Mocart ubačen u neku od zajedničkih grobnica u to vrijeme, jer je bio toliko siromašan da njegova supruga nije mogla ni da plati zasebno grobno mjesto. Ali uvidom u ,,New Grove Dictionary“, veoma relevantnu svjetsku bazu podataka, možemo naići na citat: „Mocart je sahranjen u običnom grobu, u skladu sa bečkim pravilima tog vremena, na groblju Sent Marks, malo dalje od grada, tačno 7. decembra. Sahrani nije prisustvovao niko osim najuže porodice, u skladu sa pravilima o sahranama u tom vremenu. Priča o snijegu i sumornom danu koja se nudi u filmu Miloša Formana, netačna je. Upravo suprotno, dan je bio miran, bez ikakvih vremenskih nepogoda“. Priča o „običnom grobu“ ne podrazumijeva grobno mjesto za siromaha, već se misli na zasebno grobno mjesto koje pripada običnom građaninu, ne aristokrati ili nekom važnom i poznatom članu zajednice. Drveni znak sugerisao je čiji je grob.

*** Uzrok Mocartove smrti nikada neće jasno biti utvrđen. Zvanični izvještaji tog vremena sugerišu da je u danima pred smrt imao jaku groznicu, a doktori danas kažu da je to mogla biti posljedica reumatskog oboljenja, neke infekcije, gripa, bolesti bubrega, ali i trovanja. Tako da, dilema ostaje i ostaće. Kako god, sa komponovanih preko 600 djela, uključujući i poznata djela simfonijske, kamerne, klavirske i operske muzike, svijet mu mora biti zahvalan. Bio je najbolji u svakom muzičkom smjeru u kojem je odlučio da se oproba. Bio je genija, u punom smislu te riječi.

Četvrtak, 23. decembar 2021.

U FOKUSU

Sorentinov ,,The Hand of God“: Savršen filmska posveta sopstvenom autorstvu

Za kim ključaju sva grotla Vezuva Tanke linije tkanja što grabe ka božanskom u ovom filmu su napuljske ulice. To su hirurški šavovi na nekim potpuno ličnim i intimnim ranama velikog režisera, koje ne zacjeljuju već tri i po decenije. Sa koliko ih je petlje i sa koliko plemenitosti Paolo Sorentino samo otkrio u ovom filmu! I sa koliko autorske promisli Tragedija Sorentinovih roditelja koje igraju Tereza Saponanđelo i Toni Servilo, prelomni momenat filma

Četvrtak, 23. decembar 2021.

cineuropa.org

no životna i hrabra u i rodnom Napulju

Talenat Filipo Skoti, sjajan u autobiografskoj ulozi velikog režisera Sorentina

a peronima posljednje željezničke stanice, u recimo Nikšiću, gotovo svakog dana ćete zateći neke iste ljude. U bilo koji od vozova oni ne zakorače; tu su samo da svaki od vozova isprate, napola radosno i napola jurodivo. Njihove poglede na peronu koji odmiče za posljednjim vagonom, je tako lako uhvatiti u filmu ,,The Hand of God“ Paola Sorentina. To oni tamo ne ispraćaju i ne mašu samo neznancima; već i svojim ostvarenim životima; nekim životnim prilikama, što su davno otišle ka nekim drugim gradovima. U jedan od takvih vozova sredinom osamdesetih ušao je, u Napulju, mladi Sorentino. Cijeli je Napulj tog ljeta imao Dijegovo ime na usnama; Maradona je Napoliju donio prvi titulu šampiona Italije... A Sorentino je grabio ka Rimu, na sastanak sa sudbinom. Tamo gdje će postati veliki umjetnik među režiserima.

kaist455.com

Dijego spasilac

,,Božija ruka“. U četvrtfinalnom meču najvećeg od svih Mundijala, onom u Meksiku 1986. godine, Maradona je u inat svoj engleskoj gospodi ,,podvalio“ gol rukom. I potom je to musavo gače argetinske sirotinje pred bjelosvjetskim kamerama reklo: ,,Bila je to božija ruka“.

Nema Napulja mnogo u Sorentinovim filmovima. Samo je za prvi film, za koji je potpisao scenario, ,,The Dust of Naples“ (,,Polvere di Napoli“, Antonio Kapuano, 1998), za poprište birao ulicu rodnog grada. Ili makar – nije ga bilo do ,,The Hand of God“. Sorentino je imao 16 godina, kada su mu oba roditelja stradala u nesreći koju je izbjegao pukim slučajem – jer je tog dana odabrao da ipak bude na meču Maradoninog Napolija... ,,Bila je to božija ruka“, izgovorio je na sahrani Sorentinovih roditelja jedan stari Paolov ujak. Kao da mu je Maradona lično i božanskim proviđenjem život spasio. Znaju to svi koji pate za beskrajno lijepom i štosnom provokacijom Sorentinovog djela, od filma ,,La Grande Bellezza“ (2013) do HBO serija ,,The Young Pope“ (2016) i ,,The New Pope“ (2019): uvijek je to igra ,,običnog“ i božanskog, racionalnog i neobjašnjivog, prolaznog i vječnog. I to nije trenje, već grčevit, krvnički i čežnjiv zagrljaj, gdje se ne zna gdje jedno završava, a drugo počinje. Tanke linije tkanja što grabi ka božanskom u filmu ,,The Hand of God“ su napuljske ulice. To su hirurški šavovi na nekim potpuno ličnim i intimnim ranama velikog režisera, koje ne zacjeljuju već tri i po decenije.

Sa koliko ih je petlje i sa koliko plemenitosti Paolo Sorentino samo otkrio u ovom filmu! I sa koliko autorske promisli...

Porodična tragedija

Ako pažljivo pratimo vremensku nit kojom mladić Fabieto (sjajni Filipo Skoti, fizionomija slična a talenat mnogo ubjedljiviji od ove godine izvikanog Timotija Šalamea) grabi u filmu, lako je primijetiti, gotovo u dan, Sorentinovu preciznost u želji da oslika horizont lične životne tragedije. Ipak, sa druge strane je lako tvrditi: Napulj u ,,The Hand of God“ možda nikad nije postojao, niti će postojati, osim što je naravno tu, prokleto primamljiv, treperav, životan i tužan u Sorentinovom filmu. Jer sav onaj život koji Sorentino broji u danima prije roditeljske smrti, mladi Fabieto opisuje kao ,,vrijeme iz bajke“. Pa ipak, Paolo ga je živio; i upravo taj božanskom rukom dodirnut kutak odrastanja ovdje oslikao. Film klizi niz skoro sasvim linearne kolosjeke; za one upoznate o tragediji Sorentinove porodice, lako je pretpostaviti koje je filmsko odredište, kuda grabi i što će mu put biti... Pa ipak, bilo koji Paolov film suštinski stanuje daleko izvan toga. To je onaj Nastavak na sljedećoj stranici

italy24news.com

Luiza Ranijeri blista kao simbol vanvremenske i Četvrtak, 23. decembar 2021. neuhvatljive ljepote svih Sorentinovih djela

ZERKALO Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

realni životni ukus, onaj sok i meso svakodnevice koja čovjeka približava nečem neprolaznom, nečem što je bliže Božanstvu... Nečem što je, eto, kao Maradona. Tako da, lako je reći: ,,The Hand of God“ je film o porodici mladića kojoj će se desiti užasna tragedija, pa do momenta kada će on otići iz rodnog grada. Ali ne brinite: u filmu se toliko toga, cijeli jedan realni i blizak život, da ćete biti uvjereni da mu prosta narativna kopča čak i nije ni onaj osnovni skelet. Čak naprotiv... I tako to biva u Sorentinovim filmovima. Prije svega, ,,The Hand of God“ (ital. ,,È stata la mano di Dio“, dakle ,,Bješe to božija ruka“) prati na koji način, bilo ko od nas, recimo jedan nad stvarnošću duboko upitan dječak - pokušava da sebe iskaže u ovom svijetu. Da glasno izgovori svoje Ja i neku svoju istinu... Da, konačno, to što kaže, bude ubjedljivo, stvaralački. Da drži konce života u rukama. E taj izlaz, to nešto, za Sorentina je bio i jeste film. I bila je i jeste umjetnost.

Roditeljski klinč

Mnogo je onih koji su nakon filma kazali da je Sorentino o sebi i svom autorstvu ovdje možda previše direktno izgovorio. I tačno je; ovo je film u kom ćete konačno i do kraja istražiti sve korijene i rukavce njegove opsesije prema starijim ljudima. U liku jedne tetke tetke Patricije (velika, klasična italijanska ljepota Luiza Ranijeri, koja je u filmu praktično frejm po frejm ponovila slavne i kontroverzne scene filma ,,Eros“ (2004) Mikelanđela Antonionija) ćete u svakoj pori i geometriji dojke

premjeriti onu Paolovu ,,veliku ljepotu“. Pratiti ga do vrata na audiciji za film velikog Felinija, istovremeno nesposobnog da tamo zakorači ali spremnog da izvuče neke svoje lekcije... I da, u toj igri putenog i neobjašnjivog, stida i privlačnosti, shvatiti; što je tu za Sorentina božansko a što ljudsko. I što je tu, što na ćošku Patricijine izazivačke usne, što ga gubi, čini svjesnim sve prolaznosti i svega neuhvatljivog. A što je ono sa čim, u odrazu nečije cinične starosti, savršeno lako iskomunicira i uhvati... Takav Sorentino je u filmu ,,The Hand of God“ duboko meditativan i, naravno, autoironičan. Šiba sebe najokrutnije, u riječima i očekivanjima savršeno ostvarenog Fabietovog oca Saverija. Veliki Toni Servilo, ključni glumac Paolove autorske karijere, tipičan je Napolitanac. Bankar, muž, ljubavnik, prznica, štosni folirant, tip koji će mjesecima tvrditi da nema šanse da Maradona dođe u njihov prokleti Napulj, prije nego prvi iz banke dobije potvrdu da je Dijego tu... Spram tog oca, koji živi, diše, osvaja, potpuna suprotnost je Fabietova majka Marija (Tereza Saponanđelo). Beskrajno duhovita i harizmatična žena – koja se za bilo što u svom životu, ama baš ništa, nikad nije pitala… U odrazu očeve dugogodišnje afere i majčine nesposobnosti da uradi nešto u vezi toga, je veliki, kosmički vrijedan i tragičan konflikt mladog Sorentina. Tu negdje je i ona ključna lekcija: što je uopšte film za Paola Sorentina. Da, konflikt, preispitivanje, bacanje u najdublji ambis demi-

stifikacije – pa onda milovanje, nekom božanskom ljepotom, svega onoga što je na dnu ostalo…

Titula Cezara

Takav Sorentino je naravno do kraja oštar i prijek, a opet savršeno sentimentalan, prema svom Napulju i Napolitancima. Rođenu sestru će praktično cijeli film držati zaključanu u kupatilu, brata uokviriti kao zgubidana kojem je to životna deviza. Najbližu tetku oslikati kao najputeniju od svih strastvenih Napolitanki, čija je ljepota plaćena prokletstvom i stidom jer ne može da ima dijete. Najbolji drug će se našeg Sorentina - Fabieta odricati, samo zato što ne želi da ga na bilo koji način rastužuje svijest o njegovoj tragediji. A otac, naravno, neće ni pomišljati o tome da ostavi ljubavnicu… I sve je to Napulj, onaj koji lagano klizi pod more i ne mrda ni milimetar od propasti i tutnjave svog ključalog Vezuva. I sve je to, naravno Sorentino; onaj koji je nekada davno, poput filmskog Cezara, ,,otišao; da se vrati“. I zakoračio na peron svih naših sudbina, na talasima što odvajaju vječite ljubavnike Napulj i Kapri, ili iz guste šume međunožja jedne stare baronice… Pa kroz lavirint od nogu strašnih engleskih štopera, kroz koji je jednom, samo Maradona, uspio pronaći put. A sve to, samo za obećanje najljepšoj od svih božanskih nerotkinja: da će mu jednog dana postati muza. Dovoljno za vječnost najdivnijeg siročeta među umjetnicima, zar ne? Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.5/5

akon silnih filmskih, pravnih i poslovnih peripetija oko statusa Spajdermena u svetu filma i Marvel korporacije, te premijernog pojavljivanja njegove najnovije filmske verzije u interpretaciji Toma Holanda u franšiznom univerzumu u filmu ,,Captain America: Civil War“ (2016) braće Ruso, kreativna kontrola nad novom trilogijom je poverena do tada relativno nepoznatom Džonu Votsu.

Povratak iz Evrope

I to se pokazalo kao vrlo pametna odluka. Vots je, naime, savršeno shvatio onu osnovu Spajdermena, odnosno činjenicu da je on klinac sa svojim setom klinačkih prioriteta i problema, u krajnjoj liniji i sa svojom perspektivom koja je obojena viškom emocija, a manjkom iskustva, što ga na poseban način pozicionira i u našem društvu spektakla, postistine i krajnje koruptivnih medija koji mogu na osnovu bilo čega nekoga proglasiti herojem ili zlikovcem. Vots je već dugometražnim prvencem ,,Cop Car“ (2015) pokazao kako razume klince, njihove nestašluke, gluposti koje čine i opasnosti u koje se dovode. ,,Spider-Man: Homecoming“ (2017) je tako bio film koji savršeno funkcioniše samostalno i savršeno kanališe tinejdžersku anksioznost u formi super-herojskog filma, dok u drugom planu „podmazuje“ i franšiznu mašineriju. Njegov nastavak ,,Spider-Man: Far from Home“ (2019) bio je takođe funkcionalan nastavak, doduše nešto više uklopljen u franšizu, ali sve u svemu vrlo solidan film koji ostaje veran klinačkoj razigranosti koju Holand savršeno igra, dok sa druge strane imamo i težinu koju daje Džejk Gilenhol kao negativac Misterio. Finale trilogije ,,Spider-Man: No Way Home“, pak, dolazi u specifično vreme posle „seče knezova“ u poslednjem ,,Avengers“ filmu u kojem su nastradali noseći junaci a „univerzum“ jedva ostao čitav. Jedini put dalje odatle je koncept multiverzuma, što nije nužno loša vest, posebno ako se uzme u obzir

Četvrtak, 23. decembar 2021.

da se s tom idejom poigravaju već i u stripovima o Spajdermenu. A do blistavog komičnog apsurda je dovode u novom, animiranom ,,Spider-Verse“ serijalu, odnosno u njegovom prvom delu ,,Spider-Man: Into the Spider-Verse“. Radnja ,,No Way Home“, paradoksalno, počinje kada se Spajdermen već vratio kući s putovanja po Evropi i obračuna s Misterijom u Londonu, ali ga tamo čeka negativan odijum javnog mnjenja za koji je odgovoran ljigavi desničar Džej Džona Džejmison (Dž. K. Simons) i federalna istraga koja ipak ne uspeva da odvede nikuda. Jedina opipljiva posledica toga je, međutim, da osramoćeni Piter Parker (Holand), njegova devojka Em Džej (Zendaja) i najbolji drug Ned (Džejkob Batalon) ne budu primljeni na željeni fakultet zbog upitne reputacije i asocijacije. Piter zato odlazi kod svog novog super-herojskog mentora Doktora Strejndža (Benedikt Kamberbeč) sa molbom da ovaj izbriše svima sećanje na Spajdermena, ali, kako je klinac, seti se da bi ipak želeo da zadrži i svoju devojku i najboljeg druga i tetku (Marisa Tomej) i njenog dečka, nekadašnjeg Starkovog zaposlenika Hepija (Džon Favro), zbog čega ometa Strejndžovu čaroliju. Neuspeh iste dovodi do pukotina u univerzumu u kojem se sada pojavljuju negativci koji su se sa Spajdermenom susreli u drugim svetovima i filmovima, Dok Ok (Alfred Molina), Zeleni Goblin (Vilem Dafo), Elektro (Džejmi Foks), Sendmen (Tomas Hejden Čerč) i Gušter (Ris Ifans). Doktor Strejndž želi naprosto da ih pozatvara i pošalje nazad u njihove svetove, ali Spajdermen bi hteo da ih izleči koristeći se ostatkom Starkove opreme koju je sakupio. Dolazi do peripetije, svet je opet u opasnosti i pitanje je mogu li ga Spajdermen i njegovi drugari spasiti. Srećom, možda mogu da računaju na pomoć starijih i iskusnijih Spajdermena iz drugih univerzuma, odnosno iz filmova Sema Rejmija i Marka Veba. Akcione sekvence nikada nisu bile najjača strana Votsove režije, ali su se za potrebe ,,No Way

marvelcinematicuniverse.fandom.com

,,Spider-Man: No Way Home“ korektan završetak Marvelove trilogije

Sva lica heroja Junaci Marvelovog hita na njujorškom poprištu kosmičke prijetnje

Režiser Vots je u svom elementu u tišim, dramski ili komično intoniranim momentima filma u kojima se bavi ljudskošću i fragilnošću Home“ one unekoliko popravile. Ima ih dve velike (koje su u svom oslanjanju na kompjuterske efekte funkcionalne, ali ne nužno impresivne) i nekoliko manjih koje znaju biti kreativnije, a posebno je impresivna borba između Spajdermena i Strejndža u svetu ogledala koji je potonji kreirao.

Ponoć iz multiverzuma

Scene borbe možda čine narativnu okosnicu filma, i Vots to solidno razume, ali čak i tu ponekad okreće vodu na svoju

vodenicu, računajući sa humornim momentima i pomalo bezobrazno ostavljajući pauze za aplauze kada na scenu stupaju druga dva Spajdermena (Magvajer i Garfild, logično), a pre njih i njihovi negativci. U inflaciji negativaca, ne uspevaju svi da se razviju jednako, pa je uglavnom na glumcima da se snađu i izbore za svoje likove, a prevagu u tome odnose najbolji među njima, Molina i Dafo. Opet, Vots je u svom elementu u tišim, dramski ili komično intoniranim momentima filma u

kojima se bavi ljudskošću i fragilnošću kako Pitera Parkera Spajdermena (stariji Spajdermeni mladom mogu poslužiti kao slika vlastite budućnosti), tako i njemu bliskih osoba. Hemija između Holanda i Zendaje je na nivou, dok se veća minutaža koju Ned dobija pomalo i oseća u filmu. Konačno, trajanje od preko dva i po sata se može učiniti preteranim, ali je i neophodno kako bi nam Vots preneo svoju viziju Spajdermenovog odrastanja.

Ocjena: 6.8/10

Četvrtak, 23. decembar 2021.

CELULOID

,,Swan Song“ Bendžamina Klirija

Manje od prosjeka ve je veća gužva na streaming sceni u koju se uključila i kompanija Apple, posebno na njenom raskošnijem i kvalitetnijem delu. ,,Swan Song“, dugometražni prvenac nagrađivanog autora kratkih filmova Bendžamina Klirija (koji u svojoj kolekciji trofeja ima i Oskara za film ,,Stutterer“ iz 2015. godine), svakako je jedan od naslova tog profila.

Filozofska pitanja

Festivalsko poreklo mu možda nije baš sjajno, budući da je nekoliko dana nakon premijere na AFI festu pušten paralelno na internet i u probrane bioskope, ali ne bi smelo biti neko veliko iznenađenje ako se bude spominjao i u konkurenciji za nagrade. Razlog tome će pre svega biti glavni glumac, dvostruki „oskarovac“ Maheršala Ali koji je svakako na nešto višem nivou nego što ga film u celini dostiže. Ali igra dvostruku ulogu u ovoj lagano naučno-fantastisčnoj (melo)drami koja u centru ima ambiciozno zamišljena filozofska pitanja života i smrti, iskrenosti i požrtvovanosti. Prvo ga upoznajemo kao Kamerona, u trenutku kada u vozu slučajno upoznaje svoju buduću suprugu Popi (Naomi Haris, Mis Manipeni iz novih Bondova i Alijeva partnerka u nagrađivanom filmu ,,Moonlight“ Berija Džen-

kinsa iz 2016). Zabuna oko čokoladice kupljene iz robota-automata pokrenuće ljubavnu priču veću od života, krunisanu stabilnim brakom, divnim sinom Korijem (Daks Rej), karijerama u kreativnim industrijama i životom u idealno modernoj kući u predgrađu. Problem je, međutim, u tome što Kameronu nije preostalo puno života. Razjeda ga bolest nalik raku od koje on ima iznenadne napade i pada u nesvest. On to nekako uspeva da sakrije od supruge i sina, a za to ima dobre razloge koje ćemo polako i postepeno otkrivati u „flešbek“ scenama. To nas, pak, dovodi do glavnog zapleta filma i dileme u njegovom središtu... Kameron, dakle, ide na eksperimentalne tretmane kod doktorice Džo Skot (Glen Klouz), ali ti tretmani nemaju cilj da ga zaleče, nego da ga kloniraju. Začkoljica je, međutim, u tome što će njegova klonirana verzija radnog imena Džek potpuno preuzeti njegov život i njegovu ličnost na bazi učitanih sećanja, a on sam o tome ne sme da kaže ništa ni Popi ni Koriju. Dok mu poznanstvo sa koleginicom-pacijentkinjom i njenim klonom Kejt (Avkvafina) čak i umereno uliva poverenje, činjenica da Džo ne može biti on, ma koliko ličio na njega i ma kako bio baziran na njegovim vlastitim sećanjima,

Velikanka Glen Klouz karakterna doktorica u centru medicinskog tretmana budućnosti

budi određenu dozu nepoverenja, pa čak i bojazni. Najviše od svega, čini se da Kameron ima potrebu da se oprosti od dvoje ljudi koje voli najviše na svetu i da ostavi makar nekakav trag pre nego što se mirno i dostojanstveno upokoji daleko od njih. Iako premisa etički upitnog postupka kao što je to kloniranje i prepuštanje kontrole nad vlastitim životom (odnosno preuzimanja iste nad tuđim) može odvesti u pravcu trilera ili misterije (neka kao reference posluže ,,Open Your Eyes“ (1997) Alehandra Amenabara i ,,Ex Machina“ (2014) Aleksa Garlanda), čini se da scenarista i reditelj Kliri nema takvih namera.

Moralna dilema

On se zapravo više drži klasične drame bazirane na unutrašnjoj moralnoj dilemi koja kada se eksternalizuje ima tendencija da skrene u vode melodrame međuljudskih odnosa. Dok ponešto iz pozadine što služi kao glavna motivacija protagoniste, biva lagano i strpljivo dozirano, ipak je glavni utisak da Kliri nije uspeo da izvuče maksimum od tog potencijala, zbog čega ,,Swan Song“ (i sam naslov filma je nekako pogrešan, znajući šta pojam „labudova pesma“ zapravo znači – Kameron nije takav tip lika da bi se njegov postupak mogao tako okarakterisati) ponajparisbeacon.com

pre deluje kao kratki film na koji su nakačeni neki novi i sveži elementi. Srećom, takav autorski fokus otvara opcije glumcima da zablistaju. To se pre svega odnosi na Maheršalu Alija i njegovu dvostruku ulogu u kojoj su i Kameron i Džek zapravo fino profilisani i dorađeni likovi sa svojim određenim sličnostima i razlikama. U nešto manjoj meri je u sličnoj poziciji i Avkvafina kao umiruća Kejt i njen živahni klon, a hemija između njih dvoje je sasvim uverljiva da nam bez problema „prodaju“ novostečeno prijateljstvo. Naomi Haris je uvek ugodno prisustvo, a kao Popi je u interakciji sa Alijem naprosto briljantna, bez obzira na to što samu Popi možemo lako ukalupiti u tip onih genijalnih i mističnih žena koje često signaliziraju scenarističku lenjost, odnosno nedostatak pažnje za detalje. Sa svoje strane, pak, Glen Klouz je onaj glumački dodatak koji čini razliku, a njena hladna pojava je sjajno upotrebljena kao nagoveštaj manipulativnosti, pa čak i psihotične rešenosti kakvu je u nekim drugim registrima igrala i kao Aleks Forest u filmu ,,Fatal Attraction“ (Ejdrijan Lin, 1987) i kao Kruela de Vil u igranoj verziji ,,101 Dalmatians“ (Stiven Herek, 1996).

Progresija svijeta

Vizuelno i tehnički, film je takođe na visokom nivou, zahvaljujući pouzdanom i predanom radu direktora fotografije Manasobua Takanajađija (ove godine smo njegov rad videli i na primeru filma ,,Stillwater“ Toma Makartija) i montažera Nejtana Nudženta, te Klirijevoj zanatski preciznoj režiji. Možda su hladni tonovi i hiper-modernistička arhitektura svojevrstan kliše u ovakvim filmovima, ali scenografija Eni Bošam ovde i te kako ima smisla, ne samo vizuelno, nego i kao element teksture, pa čak i izgradnje sveta, što je uz glumu čini možda i najjačom karikom u filmu.

Četvrtak, 23. decembar 2021.

- lagana saj-faj (melo)drama, čiji potencijal nije ni izbliza ostvaren

Dok ponešto iz pozadine, što služi kao glavna motivacija protagoniste (Maheršala Ali), biva lagano i strpljivo dozirano, ipak je glavni utisak da režiser Kliri nije uspio da izvuče maksimum Svet koji je Kliri zamislio je intrigantan i zapravo deluje kao realistična progresija našeg. U njemu je tehnologija lagano, ali opet nezanemarivo uznapredovala, a taj napredak je u principu više usmeren ka podizanju komfora života. Osim simpatičnog robota-automata za kafu i čokoladice koji čita misli svojih mušterija (a kod njega je na taj način omogućeno i plaćanje) na početku, kasnije imamo i samovozeće automobile, kompjuterske ekrane koji rade na telepatiju i mlatarenje rukama u prazno, pa i unapređenu „zoom“ komunikaciju. Sa druge strane, tehnologija koja menja suštinu života (i smrti) dosta je ređa i eksperimentalnija, a doktorka čije je to „čedo“ obećava da će u bliskoj budućnosti tako nešto biti dostupno „kao transplantacija srca“, što bi se u slobodnom prevodu moglo pročitati kao nešto sasvim normalno, ali ipak namenjeno dobrostojećima. Opet, kada se crta podvuče, „Swan Song“ je ipak nešto manje od proseka svojih sastavnih elemenata, a razlog tome može biti ne baš sasvim razvijena priča koja čak i ne zalazi u dubine koje obećava, koliko se zadovoljava senzacijom koju uspevaju da naprave velike ideje od kojih je satkana. To je dovoljno tek za solidan film, ali ne više od toga. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3/5

theposterdb.com

a dobrih elemenata Oskarovac Maheršala Ali u roli koja je sveukupno jača od samog filma

Geralt i Siri ubjedljivi u porodičnoj dinamici svijeta koji je pošao po zlu

Četvrtak, 23. decembar 2021.

SERIJE The Witcher

Netfliksov hit u drugoj s

Veza jača od svake magije

digitalspy.com

Sjajna stvar je to što je od starta tako lako navijati za junake ove serije. A to je zato što oni suštinski biju bitku svakodnevice modernog vremena; što u jednoj urnebessalati od obaveza, politike i sveopšteg ludila svijeta mača i magije, samo pokušavaju da sačuvaju neke bliske ljude. Da dozvole sebi luksuz da nekog nazovu: porodicom

Četvrtak, 23. decembar 2021.

sezoni zasluženo zauzeo tron najzabavnije epske fantastike na televiziji rebacio tri rata i jedan smak svijeta preko leđa - i na kraju imao da kaže samo da je sve to obično sranje. Vještac se umorio od velikih, tuđih ili kolektivnih borbi; sve što želi je da ga ostavite na miru. I naravno da ga to u drugoj sezoni serije ,,The Witcher“ čini realnim i bliskiim.

vedesetih pisao, tako trpi ili vrijednosno skače i sama serija. Što je, vjerujte, dobro – Sapkovski je majstor da kroz stotine stranica gradi sve dinamičniji, vibrantan svijet velikih uloga. Dakle, televizijski ,,The Witcher“ može biti samo još bolji, zabavniji i kompleksniji u godinama pred nama. Sada više nema bilo kakve dvojbe: Kavilu uloga Viješca, Geralta, savršeno leži. I vidi se da mu je mnogo stalo i da je projekat i ulogu iskreno i lično osjetio; a kroz neke scene biće vam jasne sve te silne priče da mu je život na snimanju realno bio ugrožen.

goodgamesnews.com

Pravda za izvanjca

,,The Witcher“ svijet je u drugoj sezoni otprilike zaglavio negdje između rekonstrukcije, manjinske vlade ili opšteg rata svakakvih magova i kraljeva. A naš Vještac, u svom tom životnom i opštem metežu koji znači sve i ne znači baš ništa, želi ipak da ugrabi nešto više od toga; nešto za sebe, za lično ostvarenje. I zato je od svih supermena, ,,U.N.C.L.E“ agenata, Tjudora i detektiva Holmsa, za Henrija Kavila ipak ključna i najkarakternija uloga ipak Vještac. Tip koji je zaglavljen u svijetu tuđih ambicija i borbi; koji je sopstvenom prirodom i suštinom parija, izvanjac. Bezmalo čudovište – da nije, eto, koristan kao uslužna djelatnost i osoblje za tamanjenje drugih čudovišta. Lik koji svakodnevno, revnosno i godinama radi takav, mučan i prljav posao, do koljena i lakata uvaljen u tuđim moralnim i stvarnim fekalijama... Bez nade da će se nešto, ipak, promijeniti. A onda se desi – a to nešto je ono što apsolutno nije očekivao da uopšte zaslužuje. Porodica. Sjajna stvar sa drugom sezonom serije ,,The Witcher“ je to što je od starta tako lako navijati za njene junake. A to je zato što oni suštinski tuku bitku svakodnevice modernog vremena; što u jednoj urnebes-salati od obaveza, politike i sveopšteg ludila, samo pokušavaju da sačuvaju neke bliske ljude. Da dozvole sebi luksuz da te najbliže nazovu: porodicom. Zvuči poznato? Apsolutno mimo kanona i pravila najčešće šablonske epske fantastike; suštinski antiepski. Po receptu koji ,,The Witcher“ čini bez premca najzabavnijom fantastikom na televiziji. Tako je, ,,Game of Thrones“ nikad nije bio ovako zabavan! Kada je u pitanju Netfliksova ekskluziva, bazirana na sjajnim knjigama Poljaka Andžeja Sapkovskog i kultnom serijalu kompjuterskih igara, ne očekujte

Zimska gozba Anja Čalotra konačno pokazala da je pravi izbor za ulogu čarobnice Jenefer

mnogo širokih i epskih kadrova bitke ili horizonta za osvajanje. Ne, ovdje se osvajaju duša i karakter, nekih ljudi koji su u svojim životima već imali brdo promašaja. Uzmimo, na primjer, Vješca Geralta: Kavilov lik je tipičan milenijalac (dobro, mnogo zgodniji od tipičnog milenijalca, da se ne uvrijede sve obožavateljke) koji je prilično kasno skontao da može učiniti nešto smisleno od života. I da bi to vrijedilo. Njegova vječita (i nikad dorečena) ljubav, čarobnica Jenefer (Anja Čalotra, konačno i sve ubjedljivija kako druga sezona odmiče) takođe je slika milenijalke koja bježi od bliskosti progonjena ko zna kakvim ličnim promašajima... A Siri (Freja Alen, sjajan balans za lik princeze i rantnice) već tipična samosvjesna ,,gen Z“ djevojka kojoj je neko natutnuo i natovario odgovornost brige o budućnosti cijelog svijeta. Kad već ove prije nje to nije interesovalo, ili su se samo ispromašivali, naravno.

Sjajan tim

Već možete da pretpostavite: njih troje su sjajna cjelina (eto, recimo, porodica) i savršeno je lako navijati za njih u jednom svijetu koji je žestoko pošao po zlu – jer su tu, naši, stvarni. I pogotovo dobro funkcionišu kada ih narativ druge sezone smjesti u isti prostor-vremenski okvir. Kao cjelina su jednostavno mnogo bolji nego kao prosta suma pojedinačnih djelova – i njih

troje, takvi ovu seriju čine, naravno, velikim globalnim hitom. Dakle, dinamika tri glavna lika, uz šmek fantastike koja je sjajno začinjena momentima slovenske mitologije i gotike – sama po sebi je dovoljna da pod tepih zabašuri neke objektivne nedostatke serije, poput pretjerano objašnjavane i očigledne poruke o ,,onoj porodici koju sami biramo“. Fanovi i knjiga i igara će i u drugoj sezoni izvjesno govoriti da ,,The Witcher“ zaslužuje unekoliko mračniji ton. Nijesu, na primjer, nimalo u pravu da kritikuju kreatore serije da se uvedu neka nova i važna narativna rješenja; cijeli jedan novi rukavac i motiv Besmrtne vještice je potreban, da se upakuje jaka konekcija i ključni izbori koji će svaki od tri glavna lika morati da donese. Sa idejom Besmrtne vještice autori serije su uspjeli da ,,otključaju“ neke bitne informacije iz pete knjige Sapkovskog, da malo više titraju niz dlaku fanova igara - ali i da se naslone na čuveni slovenski mit Baba Jage (pu pu, nalet je bilo!). Priča je naravno koherentnija i bolje uvezana, dinamičnije i angažovanije teče od prve sezone prije dvije godine – za što je ključni razlog naravno to što je uvodna sezona bila uglavnom bazirana na razbacanim kratkim pričama Sapkovskog, koje su prethodile kultnim romanima. Otprilike, kako varira kvalitet onoga što je slavni Poljak de-

Baš kao što je i Čalotra negdje usput nakon sezonu i po spoticanja dokazala da je sjajna Jenefer; a mala televizijska Siri je idealna tinejdžerka spremna da spasi ili upropasti svijet... Tako da će vam ovih novih osam epizoda proletjeti kao sjajna zimska gozba fantastike. I naravno, vrlo vjerovatno i natjerati da se dohvatite sjajnih romana po kojima je serija bazirana. Mane se tiču striktno vašeg konzumerskog pulsa: recimo, gomilu likova magova, vilenjaka i vladara je kroz sezonu teško raspetljati (ko je tu ko, ko tu koga) – sve do same završnice kad konačno svi ,,kliknu“ i shvatite raspored figura na velikoj tabli. Što se samog Geralta tiče – formu okršaja Viješca sa svakakvim karakondžulama i baucima egzotičnih imena koja vuku na slovenštinu će ponavljati iznova i iznova... I biće vam sve zabavnija. E da, najdraži i najzabavniji od svih bardova opet će imati fantastičnu, sjajnu pjesmu kojoj je mana samo to što neće biti globalni hit kao ,,Toss a Coin“... I tu se otprilike spotičemo o ključnu manu: ko će, bre čekati nove dvije godine na novih osam epizoda?! Netfliks će teško odstupiti od pravila industrije i produkcije, pa je osjećaj da vam je nešto dobro servirano na kašičicu ipak dominantan... A lako se navući na ovako jaku, iskrenu i štosnu konekciju junaka serije ,,The Witcher“. Onu vezu, tanku liniju što pobjeđuje sve političke igre, karakondžule i magije! S. STAMENIĆ

Ocjena: 4/5

Četvrtak, 23. decembar 2021.

SERIJE

Landscapers

Mini-serija s Olivijom Kolm

imdb.com

Sasvim neobičan lju skrojen po mjeri sta time.com

Štosan i potpuno uspio omaž vestern klasicima

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

bistvo po istinitom događaju, hapšenje, suđenje…zvuči kao još jedna klasična krimi- serija. Međutim, ova to nije. Ovo je sasvim drugačija istinita kriminalistička drama, koja je ujedno i crna komedija i ljubavna saga. Ime mini-serije je ,,Landscapers“ i ima četiri nastavka, a prikazuje se na HBO i Sky Atlanticu. Uprkos sjajnom glumačkom paru, Olivijom Kolman i Dejvidu Tevlisu, projekat izdvaja genijalno napisan scenario Eda Sinklera (Olivijin suprug) i izuzetno lijepa režija, uz mnogo eksperimentalnih vizuelnih metoda, Vila Šarpa.

Rođendanska čestitka

Sve počinje i završava 2014. godine, kada je bračni par Suzan i Kristofer Edvards (Olivija Kolman i Dejvid Tevels) osuđen na minimalno 25 godina zatvora zbog ubistva Suzaninih roditelja Viljiama i Patriše Vajčerli (Felisiti Montagu i Dejvid Hajman). Oni su ubijeni 1998. i ležali su pokopani u svojoj bašti u ulici 2 Blenheim Close, u Mensfildu, čak 15 godina. Za to vrijeme, Edvardsovi su uspješno održavali iluziju da su oni još živi, pišući čestitke rodbini ili održavajući kontakt s ordinacijom doktora u njihovo ime. Ubistva možda nikada ne bi izašla na vidjelo da Odjeljenje za rad i penzije nije 2012. Vilijamu čestitao nadolazeći 100. rođendan, tražeći sastanak kako bi

U manje vještim rukama ovo bi moglo da bude klasično, manje-više dosadno prepričavanje mračne epizode o još jednom zločinu koji je potresao planetu, ali Sinklerov hrabar koncept je podiže znatno, dok je Šarpova režija čini nezaboravnom razgovarali o dogovaranju telegrama od kraljice. Na kraju svega, Edvardsovi su priznali ubistvo iz nehata, ali ne ubistvo, već su tvrdili da je Suzanina majka ubila njenog oca, a da je Suzan upucala majku. U međuvremenu, prvi put upoznajemo sretni par kako živi u oronulom stanu u Francuskoj, gdje je Suzan opsjednuta starim filmovima, Gerijem Kuperom, Žerarom Depardijeom, a Kristofer ne može dobiti posao, jer je užasan sa francuskim jezikom. Već 15 godina razmišljaju o zajedničkoj, smrtonosnoj tajni, koja će izaći na vidjelo kad on u trenutku slabosti nazove maćehu Tabitu da traži novac, što će podići uzbunu u domovini, a posebno kod dva policajca DC Eme Lensing (Kejt O’Flin) i DC Pol Vilkija (Samjuel Anderson).

Telvis i Kolman briljiraju u neobičnom i smjelom ostvarenju

Četvrtak, 23. decembar 2021.

man i Dejvidom Tevlisom jedno od najljepših iznenađenja godine

ubavni krimić arog Holivuda

U manje vještim rukama ovo bi moglo biti klasično, manje-više dosadno prepričavanje mračne epizode o još jednom zločinu koji je potresao planetu, ali ova serija je imala veće ambicije. Sinklerov hrabar koncept i scenario je podižu znatno iznad prosječne kriminalističke drame, dok je Šarpova režija ono je što je čini nezaboravnom.

Stvarnost i fantazija

imdb.com

Njih dvojica pretvaraju priču u nadrealni kolaž stvarnosti i fantazije. Četvrti zid razbijan je redovno s likovima koji su upadali u tuđe scene kako bi dodali svoje komentare, a produkcijska postavka podsjeća na HBO rimejk ,,Scenes froma a Marriage“, gdje je svaka epizoda počinjala prateći glumce dok su dolazili na set i hodali do svog cilja prije nego što je režiser rekao ,,Cut!“. Sjajan je, inventivan i učinkovit dio pripovijedanja, poput onog u hipnotičnoj sceni treće epizode, u kojoj Suzan odlazi sa seta, kroz studio, na drugi set, srećući glumce koji glume njene roditelje, a zatim ih režira dok ponavlja zločin. Sa promjenama različitih stilova, serija kroz blistav i komplikovan način želi da se izrazi u najboljem svjetlu, a isto tako pokaže da su Edvardsovi sami sebi ponekad neprepoznatljivi. Jer, ono što je najzanimljivije, nije ubistvo, već laži koje oni govore kako bi sačuvali ljubav, kao i bijeg od komplikacija njihovih stvarnih života, poput bijega u klasične vesterne (,,Tačno u podne“) i francuske filmove (,,Posljednji metro“), kojima se odaje i omaž. U vjernom prikazu dodatno pomaže fotografija, koja je očaravajuća i suptilno prelazi u crno-bijelu i obrnuto, bez ikakvog for-

siranja. Na kraju, sama špica, takođe donosi zanimljivo rješenje, gdje se prikazuju dijelovi vijesti koji pokazuju dokumentovani material o događaju i povezanost sa samom serijom. Kolman i Tevlis briljiraju u ulogama i ne može se ostati imun prema njihovoj nesreći, već imati empatiju, iako je ne zaslužuju. Oni dobijaju dovoljno vremena pred ekranom da iskristališu uvjerljive likove i stvore neophodnu hemiju između sebe. U jednoj sceni oni su ljubavnici koji se sastaju u kafiću, a u drugoj su odmetnici iz vesterna.

Gubitak ravnoteže

Tevlis je plašljiv čovjek, uhvaćen u podmukloj laži. Dobro se slaže sa Kolmanovom u njenim fantastičnim sanjarenjima o filmskom životu, koji seže od monohromatskih scena u njihovom životu, do odvojenih setova koji reprodukuju njihove zajedničke živote, a zatim se vraćaju u stvarnost i sobu za ispitivanje. U scenama u kojima sjedi sam za stolom prekoputa policajaca i bez advokata, brzo se transformiše od jagnjeta do lava, kada shvati da policija kruži oko Suzan kao osumnjičene. Kolman isto radi izvrstan posao balansirajući Suzaninu navodnu ,,nježnu“ prirodu s zlokobnijim osjećajem kontrole i manipulacije u njenim scenama s Tevlisom. Njen talent za neprimjetno mijenjanje raspoloženja dobro joj služi u ulozi. U pritvoru su prvi put razdvojeni i dok pričaju o svojim životima i kako su se upoznali, njihova ljubav je opipljiva. Upravo ta dvosmislenost izbacuje iz ravnoteže tokom cijele četiri epizode. S druge strane, dva policajca su poput stendap komičara i unose najviše humora u seriju, a pridružuje im se Danijel Rigbi koji donosi zabavni zaokret kao trajno ogorčeni DCI Džef Kolier. Za gledaoce bez strpljenja za umjetničkiji pristup pravom kriminalističkom žanru, ova serija vjerovatno neće biti njihov ,,cup of tea“, ali ali sjajna glumačka ekipa i režija će ih spiječiti da je odvrate od nje, potresne priče o ljudskom ponašanju. Jer, ovdje nisu bitni konačni odgovori, već umjesto toga, saosjećanje za gotovo sve uključene.

Ocjena: 4.2/5

Stari bračni drugovi savršeni partneri u dugo skrivanom zločinu

Četvrtak, 23. decembar 2021.

businessinsider.com

Sjajna Mekenzi Dejvis (Kisten) u centru humane drame u apokaliptičnoj budućnosti

SERIJE

en Station Elev

Interesantan novi projekat a

Optimističan pogled na apokalipsu

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Jak motiv preživljavanja putujuće pozorišne trupe

autora serije ,,The Le overs“ prikazuje smak svijeta na drugačiji način

moždani udar i umre. Da li nam je u ovom momentu ovako nešto trebalo? Serija ,,Station eleven“ Patrika Somervila, jednog od autora serije ,,Leftovers“, temelji se na istoimenom, već popu-

larnom, romanu Emili Sent Džon Mandele i nije poput drugih distopijskih serija. Šest godina prije nego što je pandemija izbila, Mandel je zamislila svijet koji će se zauvijek promijeniti, kada virus uništi vaguevisages.com

lazimo u treću godinu pandemije korona virusa i još jedan period strogih mjera kontrole zbog omikrona, dok je na ekrane stigla apokaliptična serija, u kojoj preko 90 procenata populacije doživi

gotovo cijelu ljudsku populaciju, a preživi samo nekoliko sretnika.

Strip i Biblija

Somervil, umjesto da nastavi putem kojim su krenule serije poput ,,Y: The Last Man“, oslanjajući se na popularnu pretpostavku da će kolaps društva donijeti najgore u čovječanstvu, ide suprotnim putem, predstavljajući širom svijeta katastrofu kao priliku da se rodi ljudska dobrota. Kuriozitet je da je snimanje i produkcija serije počela prije nego što je pandemija korona virusa ušla u naše živote, da bi HBO naredio da se snimanje zaustavi na pola godine. Napokon je serija od deset nastavaka dostupna, Nastavak na sljedećoj stranici

Matilda Lovler, izuzetna u ,,mlađoj verziji“ glavne junakinje Kirsten

Četvrtak, 23. decembar 2021.

indiewire.com

nakon što se civilizacija sruši. Takođe, pokazuje nam osobu zaleđenu, gdje smo je posljednji put vidjeli. Ovakav pristup daje seriji liriku, puštajući je da teče između vremenskih crta na načine koji izazivaju više emocija. Budući da se mnogo vremena troši na istraživanje individualnih putovanja svakog lika, njihova motivacija je jasna i različita i svakog od njih je zanimljivo pratiti. Ove kvalitete čine da se ,,Station Eleven“ osjeća kao slagalica koju treba sklopiti, a svaka epizoda polako dodaje više djelova u veliku sliku.

Više od preživljavanja

Himaš Patel (Dživan), kvalitetan izbor za ,,spasioca“ u budućnosti koja je otišla po zlu

Serija, poput rolerkostera iznenađuje mješavinom žanrova koji dižu i spuštaju. S jedne strane, imamo sumoran i spor pandemijski triler, a s druge nalazimo postapokaliptičnu dramu koja djeluje kao tragikomedija od kojih smo pogledali prve tri epizode, koje obećavaju da će biti jedna od najzaraznijih i najintrigantnijih ove i početkom sljedeće godine. Sve počinje u živopisnoj zelenoj prirodi sa svinjama. Što se kamera više približava, to nam više pada na pamet da smo u pozorištu koje je priroda progutala. Zatim vidimo isto prepuno pozorište u plavim, hladnim nijansama, gdje se izvodi Šekspirov ,,Kralj Lir“. U jednoj sceni, glumac pada mrtav, a odavde kreće zaplet, a tako i vremensko grananje sa nekoliko likova. Svaka mala priča ima bitnu ulogu u događajima koji se odvijaju u različitim vremenskim linijama. Iz tog razloga, režiser skače u vremenu na razuman način, kako bi nas upoznao s određenim likovima posebno, kojih ima mnogo i povezani su stripom ,,Jedanaesta stanica“, koji se pojavljuje kao svojevrsna nova Biblija. Artur (Gael Garsija Bernal), čija je sudbina raspletena na početku prve epizode, okidač je u centru svih zapleta. Isto tako, dijeli blizak odnos s Mirandom (Daniel Dedvajler), menadžericom i umjetnicom koja je tvorac stripa. Strip je bitan svim likovima, bilo zbog vlastite

opsjednutosti njime ili zato što se njihovi događaji na ovaj ili onaj način odražavaju u životima svakoga od njih. Najbolji primjer za to je Kirsten (Matilda Lovler), glumica, koju je kao dijete spasio Dživan (Himeš Patel), koja je od prvog čitanja postala opsjednuta stripom. Još traumatizovana događajima, 20 godina kasnije, kao odrasla Kirsten (Mekenzi Dejvis) živi s grupom glumaca ,,The Traveling Symphony“, koji putuju zabavljajući ,,Hamletom“ nekoliko preostalih stanovnika zemlje. Ovo je samo mali izbor velikog broja protagonista poput Proroka (Daniel Zovato), Klarka (Dejvid Vilmot) ili Elizabet (Ketlin Fitcgerald) i mnogih drugih.

Mreža žanrova

Koji je smisao koji život dobija kada smo suočeni s katastrofom ovog kalibra? Kao što Bernalov lik kaže: „Ne želim živjeti krivim životom i umrijeti“, tako, kako serija napreduje, pokušava da ulije optimizam i ne dozvoli da se predamo. Ova serija poput rolerkostera, iznenađuje mješavinom žanrova, koji diže i spuštaju. S jedne strane, imamo sumoran i spor pandemijski tri-

ler koji može postati zamoran, a s druge strane nalazimo postapokaliptičnu dramu koja djeluje kao tragikomedija. Tako, pojedinačno, svaka od tri pogledane epizode nudi drugačije iskustvo i omogućava da se stekne utisak o svemu što ga čeka tokom ostatka ovog putovanja. Tragikomedija se prvenstveno odnosi na pomalo šokantan humor u ovako tragičnoj temi, poput priče o Danu nezavisnosti, koji razbijaju mračni dio. Opet, impresivna je sposobnost da serija bude jednako napeta i depresivna, pa čak i pomalo zbunjujuća, zbog velike mreže odnosa između protagonista i događaja koja se formiraju prolaskom epizoda. Režiser i montažer su zbog toga bili vrlo pažljivi kako će sve uvezati. Somervil i njegovi režiseri Hiro Murai, Helen Šejver i Džeremi Podesvu su u tome dobro uspjeli, neometano se krećući između prošlosti i budućnosti, a priča se ispreplijeće sa glavnim likovima. Zanimljiv način vizuelnog suprotstavljanja sadašnjosti i budućnosti je vidljiv već u prvoj epizodi u interesantnim rezovima, tako da vidimo istu lokaciju zaraslu u korov i uvid u to kako će izgledati

Rijetki su slučajevi kada su ulogu djeteta i odrasle osobe mogli jednako lako voditi mlađi glumac i zreli glumac. Ovdje je to obavljeno uspješno, jer koliko je Lovler dobra i uspostavlja temelj za Dejvis, ona je ta koja nekako pronalazi način da odrazi glas zdravog razuma, koji je Kirsten postala i nadoveže se na djevojčicu koja se nikada nije vratila kući nakon smrti bliske osobe. U njenoj sadašnjosti, telefoni su relikvije. Dok Kirsten izvodi ,,Hamleta“ uz svjetlo baklje, stih ,,Sve što živi mora umrijeti, prolazeći kroz prirodu do vječnosti“ postavljen je na uspomenu na vrijeme kada je bila mlada i primila poruku u kojoj je obavještavena o smrti. Patel je jednako suptilan u ulozi heroja Dživana. On je tip koji se sreće s trenutkom za koji ne može da shvati da ga toliki broj ljudi ne preponaje. Vilmot je prirodan i harizmatičan, dok Bernal i Dedvajler svoje scene maksimalno iskorištavaju. Daniel Zovato glumi tajanstvenog lika koji sebe naziva Prorokom, a male uloge ispunjavaju dinamični glumci poput Dejvida Krosa, Lori Peti i drugih. U doba pandemije korona virusa, kojoj se ne nazire kraj, ova konkretna priča može da preoblikuje način na koji gledamo na kraj svijeta. Epizode se ne bave smrću, već cijene život, kao što i moto Simfonije kaže: ,,jer preživljavanje je nedovoljno“. Prisutnost nevidljivog ubice samo je jedan od načina da natjeramo sve nas da pogledamo prema dubljem cijenjenju našeg vremena na Zemlji i okrenemo se bitnim stvarima. Davor PAVLOVIĆ

Ocjena: 4/5

Četvrtak, 23. decembar 2021.

PREPORUKA

Biljana Maslovarić, sociološkinja

Zgrabi FILM Među mnogim filmovima koji su na mene ostavili utisak i koje sam željela ovdje da pomenem, izdvojila sam, uz dosta napora, nekoliko sa nestandardnim filmskim jezikom, uz istovremeno ispunjenu svrhu da budu zanimljivi i upečatljivi. Jedan od njih je „Huston, We Got the Problem“ (2016), pseudodokumentarna komedija mladog slovenačkog režisera Žige Virca. To je intrigantna priča o kontroverznom jugoslovenskom svemirskom programu s početka šezdesetih godina prošlog vijeka, koji je SAD navodno kupio za milijardu dolara. Glavni adut filma je montaža arhivskih snimaka, čime se postiže efekat da se pitamo je li ono što vidimo istina ili pažljivo složena alternativno-istorijska fantazija. Ključ za tumačenje nam se nudi kroz komentare svjetskog filozofskog superstara Slavoja Žižeka, koji filmu daju metatekstualni nivo. Film po istinitoj priči „Woman in Gold“ (Sajmon Kurtis, 2015) sa sjajnom Helen Miren u glavnoj ulozi, govori o borbi Jevrejke Marije Altman za povratak Klimtovih slika koje su bile u vlasništvu njene porodice. „Portret Adele Bloh-Bauer“, koji je bio nazivan i „austrijskom Mona Lizom“ i neprekidna borba protiv zaborava su glavni simboli ovog filma. „Amélie“ („Le Fabuleux Destin d’Amélie Poulain“, Žan-Pjer Žune, 2001) je čudesan film sa neobičnom i genijalnom Odri Tatu i dječjim pogledom na svijet, koji smo odavno izgubili pokušavajući da se uklopimo u društvo. Snažan utisak na mene je

Privatna arhiva

Žižek i svemirski program tor i dirigent Enio Morikone, na čijem sam koncertu bila u Oslu, prije par godina. Svjedočim o tome kako je s pravom stekao nadimak Maestro, jer je postavio nove granice u komponovanju filmske muzike. Sjećam se da sam na tom koncertu doživjela i projekcije filmova, sjetila sam se pojedinih scena i dijaloga.

Zaobiđi FILM

Biljana Maslovarić: Uživala na Morikoneovom koncertu u Oslu

ostavio i film „Ajvar“ (Ana Marija Rosi, 2019) koji je intimna priča o običnim ljudima, melodrama, ali ne po holivudskom obrascu, već ispričana na način blizak našoj kulturi. Na kraju, sa rizikom da ovo bude opšte mjesto, moram da pomenem sjajne filmove velikog Živka Nikolića, posebno „Ljepotu poroka“ (1986), koji sam nedavno ponovo gledala sa jednakim interesovanjem i još većim divljenjem za sposobnost autora da pronikne u kompleksnost crnogorskog ruralnog miljea i sudara sa nadolazećim uticajem urbanog, zapadnjačkog načina života.

TV Televiziju gledam rijetko i to, silom prilika, a djelimično i po sopstvenom izboru, uglavnom političke emisije, koje nisu za preporuku. Ponekad me daljinski upravljač „usmjeri“ ka putopisnim reportažama, obično stranim dokumentarnim serijalima („Pijace Evrope“ , „Top 10

destinacija“), koje toplo preporučujem.

MUZIKA Od rane mladosti, pa do danas Pink Floyd i The Rolling Stones su moji favoriti, i to se ne mijenja, ostaje kao nit koju ni sve godine slušanja druge muzike nisu prekinule. Istom snagom na mene djeluju „Shine On You Crazy Diamond“ ili „Angie“. Naravno, ne bih da preskočim princa tuge Lenarda Koena i još žalim što nisam otišla u Pulu, na njegov koncert i što sam propustila poslednju priiku da slušam uživo „Dance Me to the End of Love“ ili „Suzanne“. Ovoj listi pripadaju Leb i sol, Sting, Oliver Dragojević i Miladin Šobić... Poštujem i način na koji Andre Riju približava ljudima ozbiljnu muziku, čineći da u njoj istinski uživaju, u što sam se i sama uvjerila na koncertu u Budimpešti. Izdvajam muziku za filmove koju je potpisivao kompozi-

Dug je i kompleksan put od prvobitne ideje do magičnog mozaika filma. Cijeneći napor koji je uložen u svaki korak snimanja filma, ne usuđujem se da za neki film kažem da nije vrijedan gledanja. Čini mi se i da u poslednje vrijeme dominaciju ostvaruju filmovi o superherojima i filmovi po knjigama za mlade, što za sada ostaje izvan sfere mog interesovanja.

TV Umjesto toga evo preporuke za dvije knjige. „Gramofon za jednu noć“ Tatjane Ćalasan je poetično putovanje kroz sopstvenu dušu, opisano na iskren, raskošan i duhovit način. Autor knjige „Matematika života i smrti“ („The Math of Life and Death“) Kit Jejts, univerzitetski je profesor matematike i na primjerima iz života govori o važnosti matematike, posebno statistike. Knjigu mogu i treba da čitaju i oni, kao ja, kojima matematika nije bliska.

MUZIKA Ne slušam turbo folk i prilično sam dosljedna u tome. Veliku prevaru i opasnost za formiranje ukusa, posebno mlade publike, vidim u muzici koja je suštinski turbo folk, ali koketira sa pop, čak i sa rok muzikom (Miligram, na primjer).

Krauss

Četvrtak, 23. decembar 2021.

& Aliso

Velikani isporučili ipak očekivanu dozu

Ro be

d ž uboks

t Pla

rvi put je djelovalo kao cunami talas nostalgije; drugi put već kao recikliranje. Malo podsjećanje: veliki rok veteran, Robert Plant pjevač i ikona Led Zeppelina, je 2007. sa folk-kantri-blugras zvijezdom Alison Kraus pogodio nešto magično na ploči ,,Raising Sand“. Sada su se vratili za drugu rundu nostalgije. Prije 14 godina ,,Raising Sand“ je neočekivano protutnjao za žetvu Gremi nagrada i ostao upamćen kao neobičan momenat, gotovo singularitet uspjeha - u industriji gdje su sva pravila tog istog uspjeha predvidljiva. Zato je lako shvatiti, zbog čega je nakon skoro deceniju i po bilo logično (i isplativo) iskoračiti sa novim, sličnim albumom ,,Raise the Roof“. Kao prirodnim nastavkom onog što se, iskreno, moglo spakovati u recimo nekoliko mjeseci nakon ,,Raising Sand“ uspjeha. Nema nekog jakog motiva i smisla slušati ,,Raise the Roof“, osim kao prirodan produžetak, ekspanziju priče prethodne ploče. A naravno da je, gotovo telepatska, konekcija Planta i Alison i

Nema nekog jakog motiva i smisla slušati album ,,Raise the Roof“, osim kao prirodan produžetak, ekspanziju priče već kultne ploče ,,Raising Sand“. A naravno da je, gotovo telepatska, konekcija Planta i Alison, i dalje jaka

variety.com

pitchfork.com

Dobro poznata zvjezdana

dalje jaka; vrlo lako ćete poželjeti, da ih ponovo zajedno čujete ponovo u narednih pet, ili deset godina. Fokusirali su se dominantno na obrade muzike koju oboje vole. Malo rariteta, pa još malo naftalinskih momenata i naravno vrtoglavih žanrovskih paralela i hiperbola kakve ne bi-

Stabilan ,,muzički brak“ Roberta Planta i Alison Kraus i nakon deceniju i po

ste uopšte očekivali... Znate već dobro formu takvih albuma, od uvodne obrade ,,Quattro (World Drifts In“ bitnih indi-folkera današnjice iz benda Calexico. I ovog puta dotaknute su bitne pjesme genijalnog i epohalnog dueta The Everly Brothers (praktično pioniri kantri roka!) i

ikone tako specifične i važne muzike Nju Orleansa, Alena Tuasenta. Slavni producent Ti Boun Barnet, velika aždaja iz pop svijeta, je 12 pjesama dodirnuo tako da im podari ruho „pametne zabave“. A tu je i jedna originalna pjesma koju je Plant prvobitno spakovao sa, naravno,

Debi ploča zagonetne Britanke žestoko odjekuje

er ess

Nostalgija sa T

PinkPantheress, instant senzacija sa društvenih mreža

vijet ne zna mnogo toga o PinkPantheress, a ova britanska producentkinja i pjevačica je sa 20 godinica skovala termin koji žestoko odjekuje muzičkim horizontom ove jeseni: ,,nova nostalgija“. Ono za čim žali i za čim nostalgiše naša Pink Panterica (niko joj imena ne zna) je, zamislite,

pitchfork.com

Pi nkPanth

onaj period kada su milenijalci visili i stvarali nekakav identitet po Majspejs i Mirc stranicama i servisima. Po starim, još neugašenim Majspejs profilima lovi neku sirovu, naivnu, grešnu muziku – i to koristi kao inspiraciju za svoju muziku. Važno o PinkPantheress: skoro sve što o njoj znamo je muzika.

Društvena mreža će izvjesno ostati platforma mistične muzičarke i nakon debi albuma ,,to hell with it“, koji je suštinski kompilacija do sada objavljivanih pjesama. Razlog: upakovana u toj formi djeluje savršeno iskreno Ona nije jedna od modernih zvijezda ispred čije će muzike ići pojava ili slika o njima. Sve što stvara servira na TikToku, društvenoj mreži pred kojom su se oni pomenuti milenijalci prvi put osjetili – ostarjelima. I vjerovatno ,,predali plamen“ silnim zumerima i generaciji koja ide poslije njih.

PinkPantheress, ukratko, stvara minimalističku, čežnjivu i sanjivu muziku; već ima dva velika hita ,,Pain“ i ,,Flowers“. Ona je djevojka kojoj je užasno dosadno (,,I wasn’t meant to be/This bored at 19“) ali je i dovoljno kul da ne opterećuje bilo koga time. I da, koliko god je poredili sa, recimo, Grimes

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Ne žni Dali

a trasa velikim bajom iz Zeppelina – Džimijem Pejdžom lično – pa je elegantno prepakovao za potrebe albuma sa Alison Kraus. Ukratko, uz brojne i efektne nastupe Alison i Roberta sedmicama na ključnim američkim televizijama - sasvim dovoljno razloga da bilo koji temeljniji rok sladokusac nikako ne propusti ipak dobro ispeglanu ploču ,,Raising Sand“. Najinteresantniji su momenti poput neočekivano mračnjačke obrade klasika Ane Brigs ,,Go Your Way“. ,,High and Lonesome“ ipak je zenit albuma, gdje Plant sa proganjajućim ,,Will she still be mine?“ dostiže visinu i formu najboljih Zeppelina... Pri tome, ne možete se oteti utisku o mekoti i zrelosti, sada već staračkog glasa jednog velikana, od prvog do posljednjeg minuta albuma. I opet; sve u sklopu očekivanog i već viđenog za ovaj sjajni muzički par. Uz utisak, da je ipak bolje od ovoga čuti 14 godina stari ,,Raising Sand“, ako već nijeste. S. S.

Ocjena: 70/100

e muzičkim horizontom

TikToka

Četiri nove pjesme za efektan EP dobro poznate ekipe iz Vranja

Vožnja sa serpentinama Projekat je odraz vitalnosti, koja postoji samo zato što je ,,uprkos svemu ovome“. Recimo, u cijelih šest minuta naslovne i uvodne pjesme ,,Skroz OK“ je mnogo konflikata, sudara, meteža od buke; ali to se kanališe isključivo kao jedna sila stvaranja i rađanja

kspres spakovana zakuska – ili, otprilike, ključni regionalni EP pandemijske jeseni. Četvorka starih srednjoškolskih drugova iz Vranja, koja je na zajednički muzički put krenula prije više od dvije decenije, projektom ,,Skroz OK“ pokazala je da je na trenutnom vrhuncu kreativnosti. Ovo, sasvim logično pakovanje četiri nove pjesme prožete odjecima pandemijske realnosti, jedan je inadžijski i frontalni napad neke nove energije. Odraz vitalnosti – koja postoji

samo zato što je ,,uprkos svemu ovome“. Recimo, u cijelih šest minuta naslovne i uvodne ,,Skroz OK“ je mnogo konflikta, sudara, meteža od buke; ali to se kanališe isključivo kao jedna sila stvaranja i rađanja. Jedno ironično ,,skroz sam OK, ništa me ne dotiče“ je uvodu, ipak, poziv za ljekovito putovanje. I za iskren optimizam, sa pokrićem – od onih kojima su kritika i demistifikacija ključna oružja i oruđa odbrane u ovom svijetu. ,,Ova vuda“ je, vjerujte, cijeli jedan muzički tajfun od ra-

zularene energije – i kao takva je apsolutno potrebna nakon ciljano bezživotne ,,Ne prekidam“. Tu pjevač i gitarista Ivica Marković ,,kao da neće“ stigne i na teritoriju jednog Toma Jorka; a ipak isključivo pripada nekim, vrlo autentičnim i prepoznatljivim kontrastima i muzičkim slalomima. I to je ono što Nežni Dalibor čini posve osobenom pojavom na regionalnoj muzičkoj sceni. ,,Nije do nas“ je, nakon takvih kontrasta serviranih u vrlo ograničenom vremenu – idealna završnica. Jedna vožnja p op d epr sa serpentinama koja nakon ess io n .ba 20 minuta vodi ka vrhu, ka širokom i treperavom pogledu spokojne noći. I tada je lako osjetiti, da su muzičari iz benda Nežni Dalibor, autorski i lično - utemeljeni, spokojni i svoji na svome. Sposobni da artikulišu i ispričaju neke potpuno istinite priče. Upravo takvi vam trebaju u društvu, pred osvit zore nekih konačno dužih dana. S. S. ca

.co

Ocjena: 79/100

Nežni Dalibor, četvorka na putu potpune kreativne ostvarenosti

– Panterica je svoja i autentična. TikTok će izvjesno ostati njena platforma i nakon debi albuma ,,to hell with it“, koji je suštinski kompilacija do sada objavljivanih pjesama. Razlog: na toj platformi djeluje savršeno iskreno. I znate da ova muzika pripada toj anonimnoj djevojci, da ovo živi jedna PinkPantheress. Ako vam je bio potreban razlog da prvi put privirite na TikTok – ne morate dalje od njene muzike. Za ostale, jedan sasvim pristojan zabavan album pop muzike našeg vremena. S. S.

headliner.rs

već viđenog

Ocjena: 80/100

Četvrtak, 23. decembar 2021.

33 OBRTAJA

Maja Čampar, glumica

film

Ženska verzija Sopr

z ika

Film koji Vas čini srećnom? - Tatijev film ,,Mon Oncle“ (1958), Andresonov ,,Moonrise Kingdom“ (2012) i svaka Mijazakijeva anima. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Da ubijem ne, ali da na neki način oduzmem titulu da. I to mi se zaista desilo, kako se kaže ‘,,uživo’“. No, mi smo u najvećem miru. Ako ne, trudimo se da budemo. :D Film koji uopšte nijeste skapirali? - Iskreno, volim kad mi se desi da ne ukapiram film. Jer onda želim da znam mnogo više o njemu i svemu što stoji iza njega. Samo da nije dosadan, sve drugo može. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Verovatno bi to bila tema ćerke u crnogorskoj porodici ili tema samohrane majke u Crnoj Gori. I zanimljivo bi mi bilo da to radi Jorgos Lantimos. Omiljeni filmski rivali? - Ja ne znam nikog ko se bavi time da bude rival nekom kolegi. Svako je poseban za sebe i svako radi svoj posao na svoj način. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - To je scena iz Sorentinovog ,,Youth“ (2015), kada Fred, odnosno Majkl Kejn diriguje životinjama. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - Ima ih mnogo, ali najviše volim monolog iz ,,Sabirnog centra“ (Goran Marković, 1980) koji Gaga Nikolić govori Radetu Markoviću koji ih kao profesor ,,napušta“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Maša iz animiranog ,,Maša i medved“. Carica! Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Jao, ne sećam se. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Trenutno imam tri filma na pameti, ,,The Pink Panther“ (Blejk Edvards, 1963), ,,Pulp Fiction“ (Kventin Tarantino, 1994) i ,,Scent of a Woman“ (Martin Brest, 1992). Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Posle svakog koji obiluje kadrovima prirode u toku proleća i leta. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Kao nađemo se Kjubrik, Skorseze, Hodorovski i ja da pijemo viski, i negde u pola noći dođu Kurosava i Bergman a pred zoru Tarkovski uđe u kazino. Bergman i Tarkovski se napokon sretnu, svi smo pijani i kreće najbolji brainstorming. I ako se pitate zašto kazino, jer se nema pojma o prolaznosti vremena. To je neka vrsta ovozemaljskog raja. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Hahaha, mislim da ne bi stigao da ga režira jer bi budžet nekim čudom ispario.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - Ima ih mnogo, jer kad mi je jako lepo sa nekim, kazem se-

bi da treba nekako da zapamtim taj momenat i u tome mi uvek pomognu muzika i mirisi. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - Ne znam da li bih volela da slušam muziku u tom momentu. Ali moguće je da bi to bila neka kompozicija - Šubertova, Vivaldijeva, Bahova ili Čajkovskog. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - Nikola Ariljano - ,,I Sing Ammore“, jedna od. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - Mnogo je tu prelepih pesama! Koenova ,,Suzanne“, Kleptonova ,,Layla“, Krisova ,,Josephine“, Ejmi i njena ,,Valerie“… Vaša pjesma za karaoke? - Hahaha nemam je. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Mislim da nema šanse da ja izaberem jednog autora. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Mnogo je toga precenjeno danas, ali da toga nema ne bi bilo mogućnosti poređenja dobrog i lošeg. Tako da, samo neka oni postoje. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Vlade Divljana i Lenarda Koena. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Hahaha, jao guilty pleasure! Pregršt, ali za privatnu kolekciju. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Nisam držala muzičke zvezde na zidu. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - To treba pitati njega.

Serija idealna za kišni vikend? - Neka koja popunjava želju i nestrpljenje za izlaskom vani, odnosno netrpeljivost vremena u kući. „Fleabag“? Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - ,,Simpsonovi“, i naravno ,,Kasandra“ i ,,Rubi“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - ,,Young Pope“. Serija koju nikada nijeste završili? - ,,Suits“, i dalje se trudim. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Čula sam da je to ,,Game of Thrones“. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Svaki put je to neki kofer sa mnogo novca i brutalni espresso aparat. Najdraži par iz serije? - Ne idu mi srceparajući momenti, poslednja serija tog tipa je bila ,,Normal People“, pa možda njih dvoje Dejzi Edgar-Džons i Pol Meskal. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - ,,True Detective“ kao Rejčel Mekadams, ,,Suits“ – Đina Tores, a kad bi se ovo pitanje ticalo moje poslovne želje, to bi bila ,,ženska verzija“ Sopranovih. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Navijala sam za onog buldoga ispred kuće, ni kriv ni dužan a vezan. S. S.

Četvrtak, 23. decembar 2021.

pranovih P

Sara Apostolović

oprištem sve popularnije regionalne serije ,,Dug moru“, koja je ove godine regionalni hit, grabi i talentovana Podgoričanka Maja Čampar. Karakterna uloga Vide, Rnjove (Vule Marković) majke, efektna je minijatura u kojoj se nagovještavaju budući Majini dometi. Formalno obrazovanje sticala je na novosadskoj Akademiji umetnosti; život i karijeru orkestrira na liniji između Beograda i Podgorice i polako proširuje horizont i senzibilitet vrlo upečatljive ličnosti na sceni. Iza nje su efektne uloge Nađe u prošlogodišnjem filmu ,,Sve je teklo sigurnim tokom“ Anje Jovanović, ali i Marte u jakom ostvarenju ,,Majmun“ (Maša Miljković, 2019). A blistala je, recimo, i na pozorišniim daskama – kao izuzetna Suzana Volkot u ,,Vešticama iz Salema“ Nikite Milivojevića. Maja je, ipak, i mnogo više od zvijezde u usponu sa regionalnog bioskopskog platna ili televizijskog ekrana. Pripada joj i slikarski štafelaj, i oprema profesionalnog ronioca i mjesto na jahačkoj stazi… I njenoj svestranoj mladosti je sasvim komotno u prostoru naših ,,Obrtaja“.

Maja Čampar: Voli kad se desi da ne ukapira film

Četvrtak, 23. decembar 2021.

kalendar

ilm o dobrom čovjeku, koji tek treba da shvati da to jeste. U jednoj rečenici Frenk Kapra je tako opisivao ,,It’s a Wonderful Life“ (1946), mnogo, decenijama ranije prije nego će postati praznični klasik. Seneka Fols, zaboravljeni gradić duboko u provinciji američke države Njujork, mjesto je koje svake godine, pred Božić, proslavlja ,,Festival predivnog života“.

Pravda za luzera

Već deceniju i kusur glavna atrakcija u gradu je Hotel Klarens, nazvan po anđelu-čuvaru Kaprinog junaka iz filma Džordža Bejlija... Grad na četiri i po sata vožnje od Njujorka iz zime u zimu, cvjeta na Amerikancima tako bitnoj i dragoj hipotezi: da je upravo tu, u posljednjoj zimi Drugog svjetskog rata, Frenk Kapra dobio ideju da jednu veliku filmsku priču smjesti u mjesto potpuno nalik takvom. Na filmu se zvao Bedford Fols; grad bitan samo zato, što je oivičio cijeli kosmos života jednog Džordža Bejlija. I u jednom takvom Bedford Folsu, taj potpuno običan i nebitan Amerikanac Bejli – je možda, možda kosmički bitan. Nije ,,It’s a Wonderful Life“ Kapra ni zamišljao kao božićni ili novogodišnji film. Njegov Džordž Bejli je bilo koja žrtva

Kaprin praznični klasik ,,It’s a Wonderful Life

Kome zvo zvončići na Kada je, sredinom sedamdesetih, film postao kultni televizijski hit, Kapra je ostao potpuno zatečen. I to opisao kao ,,najluđu stvar koja mu se desila u karijeri i koju apsolutno nije očekivao“. Potom je ,,It’s a Wonderful Life“ opisao kao dijete koje sa 18 godina pošaljete u bijeli svijet – da bi, koju deceniju kasnije, postalo predsjednik Amerike

kamataša ili berzanskih spekulacija Velike krize; bilo koji veteran Drugog svjetskog rata koji se nije vratio kući... On je i bilo koja žrtva tranzicije i otac koji nema novca da talentovanom djetetu obezbijedi privatnu školu, iako radi deset i više sati dnevno. Ukratko, Bejli je lik zlatnog srca i dobrih namjera kojem u ovom svijetu prosto nije moglo biti, da svoje namjere ostvari. Luzer – ali samo u onoj mjeri, dok njegovi najbliži ne shvate, koliko bi svijet bio lošiji da Džordža uopšte nije bilo tu, sa njima.

Takav Džordž Bejli mogao je za Kapru biti isključivo Džejms Stjuart; etalon američkog poštenjačine iz komšiluka i, negdje između redova, jedan od onih likova zbog kojih se vjerovalo da Amerika vodi u jedan bolji svijet. Izbor glavnog glumca bio je jednostavan kao i priča i premisa: srednjovječni gospodin će se u noći uoči praznične naći na mostu i pokušati suicid... Prije nego ga neko, neznani namjernik ili pravi anđeo, povede na turu jednim paralelnim svijetom. Onim, kakav bi bio da Džordž

Bejli uopšte nije postojao. Režiser Kapra je bio filmski lupež i vrlo namazan lik; scenaristi filma ,,It’s a Wonderful Life“ su decenijama kasnije pamtili, da je bez njihovog znanja Frenk tražio rješenja za priču od više paralelnih ekipa.. A film na kraju, u toj poratnoj 1946. nije ni napravio veliki finansijski uspjeh u bioskopima. I tek sredinom sedamdesetih, kada je postao dio ,,javnog domena“ i mogao se besplatno prikazivati na televizijama – postao savršen dio prazničnog duha, mekote, radosti i nostalgije.

coffeeordie.com

Zamalo političar

Veliki Džejms Stjuart u ulozi očajnika koji je postao simbol običnog Amerikanca 20. vijeka

Kapra je ,,It’s a Wonderful Life“ učinio toliko pojednostavljenim i arhetipskim narativom - da je ta priča bila potpuno prijemčiva i onima koji su filmskim jezikom potpuno nepismeni. I to nije na bilo koji način loše, naprotiv – riječ je o jednom od onih filmova koji tako pitko i lako teku, da ih možete gledati iznova i iznova, pa i sa distancom od nekoliko decenija... I naravno, uvijek i najbolje, u praznične dane. Onda, kad se mirimo sa svojim propuštenim šansama ili promašajima; i kada više od svega vjerujemo i prepoznajemo tuđe dobre namjere. Original, priča ,,The Greatest Gift“ Filipa van Dorena Sterna, bio je kudikamo mračniji i komplikovaniji. Njegov, ,,originalni“ Bejli je, na te 24 strane teksta, političar-idealista koji iz-

bfi.org.uk

Suptilna kritika kapitalističkih skorojevića i gospodara radničkih života

Četvrtak, 23. decembar 2021.

e“ slavi 75. rođendan

bore u lokalnoj zajednici gubi. Sve više cinik i sve bliži suicidu, nalijeće na anđela koji mu pokazuje, koliko bi svijet bio lošiji – da je, na primjer, postao biznismen, a ne političar. Tekst iskopiran u 200 primjeraka za bliže prijatelje, na Božić 1943. stigao je do velikog glumca Kerija Granta. Potom i do Kapre, onda kad je bilo jasno da Keri zbog preuzete obaveze snimanja jednog ciljano prazničnog filma, ne može učestvovati u projektu... A Frenku je to došlo kao kec na desetku: za glavu ulogu već je imao Džejmsa Stjuarta u glavi. Kapru nije interesovala priča o politici: želio je Bejlija koji, iz milion dobrih namjera, pravi kiks sa pozajmicom u banci – i suočava se sa scenariom u kom ga kamataši praktično hvataju za gušu. Ili: želio je tipa koji za drugovima, za sloganom, za dobrim namjerama ili pukom propagandom pođe u rat – pa tek onda uvidi pravo lice rata. Tada, krajem četrdesetih, film su mu bjelosvjetski kritičari kao naivan. Čak kao djelo koje vrijeđa inteligenciju gledalaca (!), koje oslikava bankare kao babaroge i prestupnike, koje igra pretjerano na prosti sentiment... Čak je i u godinama za nama jedan kritičar Njujork tajmsa, iz glave osobe modernog vremena, iskritikovao lik Bejlija kao ,,nedopustivog lika koji u svojoj promašenosti izbacuje bijes na svoje dijete, na jednog učitelja i na savršenu suprugu“ (?!). Sam Kapra je ,,It’s a Wonderful Life“ 1946. opisivao kao osoba iz jednog vremena koje nije nalik našem; prosto kao ,,priču o individualcu koji mora da pronađe vjeru u sebe, inače će propasti... I da, kao mali odgovor na trend

bevinbells.com

one jelci

ateizma“. Kada je, sredinom sedamdesetih, film postao kultni televizijski hit, Frenk je ostao potpuno zatečen. I to opisao kao ,,najluđu stvar koja mu se desila u karijeri i koju apsolutno nije očekivao“. Potom je ,,It’s a Wonderful Life“ opisao kao ono dijete koje sa 18 godina pošaljete u bijeli svijet – da bi, koju deceniju kasnije, postalo predsjednik Amerike...

Najtiša noć

A sve to se desilo, naravno, jer cijeli svijet nije davao pet para za mišljenja onih kojima je film bio pretjerano sentimentalan, Džordž Bejli nasilan, a ,,jedina realna slika svijeta ona u kojoj Bejli uopšte ne postoji“ (da, i to je jedna umna holivudska glava opisala). Jer sve to, taj impuls kojim ,,It’s a Wonderful Life“ budi damare, radosti i tuge na dnu lije-

Katarzična sreća kraj praznične jelke

ve pretkomore – tiče se baš svake osobe, koja je nekog bitnog izgubila. Koja u odsjaju i odrazu nakita na jelci hvata obrise svijeta, onakvog kakav bi bio, da je taj neko i dalje tu. Onog svijeta, kakav bi bio da su neki izbori, naravno oni iz najboljih namjera, nekada, jednom, bili drugačiji. Svi takvi najbolje znaju, za kim zvone zvončići na prazničnoj

jelci; i koji to anđeli dobijaju krila u to doba najtiše zimske noći. Znao je i Frenk Kapra, i samo takav je mogao snimiti ,,It’s a Wonderful Life“; taj poklon umotan u najljepši, nesagorivi komad filmske trake, ostavljen pod jelkom za neke čežnjive ruke, da ne ozebu od samoće. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 23. decembar 2021.

Jubilej Stounove kultne p

Zagon unu Glavni osvetnik enig među inspektorima kalendar

„Dirty Harry“: Pola vijeka od prvog filmskog pojavljivanja inspektora Harija Kalahana

themoviedb.com

ada na dnevni red stigne pitanje, ko je montaže najbitniji je segment ove trilerske igre. američku filmsku legendu Klinta Istvuda Uostalom, nakon Sigela i „Dirty Harry“, nijedan naučio da onako koncizno režira, odgovori su akcioni film, serijal ili pak kratka forma nijesu često pogrešni. Na sličan način se nižu i odgosnimljeni na način kako su to dotadašnja pravila vori na pitanje ko je vratio no-nonsense likove u diktirala. Na sličan način na koji je „prljavi Hari“ moderni film. prkosio pravilima, Sigel je krajnje buntovnički Kada se malo efikasnije prečešlja filmski 20. postavio nova pravila budućim generacijama vijek, obje teorije je zapravo lako riješiti – usaautora. mljeni cinik Don Sigel. Iako su Sigel i Istvud Ako zanemarimo kontroverzne efekte koje je radili na više ostvarenja, ona saradnja u neonoir probudio, kada govorimo o policijskoj brutalklasiku „Dirty Harry“ iz 1971. godine (koji će nosti, danas ostvarenje „Dirty Harry“ uživa vrlo imati čak četiri nastavka) obilježila je i Istvusličnu popularnost koju je uživalo tada, prije dovu karijeru, ali i promijenila kurs kojim će se pet decenija, bez obzira na očigledne rupe u kretati policijski krimići. kvalitetu. Ipak, segment čuvenih rečenica koje Film koji je skrenuo Istvuda sa vestern na akciIstvud izgovara tokom ovog ostvarenja, najupeonu scenu prati parcijalno osvetoljubivog „vigičatljiviji su dokaz na koji način je Sigelovo djelo lantnog“ inspektora, koji pokušava da uhvati uticalo na razvoj filma, ali i kulturu uopšte. Na svirepog psihopatu-ubicu, snajperistu koji sebe koncu, jedno je sigurno, generacije neće lako zove Skorpio. Možda komad ne bi bio toliko zaboraviti kontroverznog policijskog inspektointeresantan da režiser, sasvim očigledno, nije ra. „Do you feel lucky, punk?“. L. M. koncipirao glavnog lika kao tipičnog ,,antagonističko-protagonističkog“ Na sličan no-nonsense igrača. Onog kojem je posljednje na umu način na koji da prati slovo zakona. je „prljavi Hari“ Dok je zanimljiva akcioprkosio pravilima, no-noarska fabula dovoljan razlog za povratak režiser Sigel je Sigelovoj akciji, ljepota krajnje buntovnički režije, fotografije, mizanspostavio nova cena i neprikosnovene

Legendarna uloga Klinta Istvuda koja ga je trasirala iz svijeta vesterna u akcije i trilere

pravila budućim generacijama autora

bistvo američkog predsjednika Džona Kenedija godinama je na pretenciozan i morbidan način uzbuđivalo i američku i svjetsku javnost. Kada govorimo o akterima u filmskoj industriji, (ne)dokumentarnom vizualizacijom ovog nesretnog događaja bavila su se i „velika“ i „mala“ imena.

Više od zavjere

Jedan od prvih bio je ni manje ni više nego Endi Vorhol (!) 1966. godine. Nedovršeni sedamdesetominutni komad „Since“, rađen u popularnoj ,,Fabrici“, dramatična je rekonstrukcija događaja Kenedijevog ubistva, sa posebnim osvrtom na osumnjičenog Li Harvija Osvalda i kasnijeg predsjednika Lindona Džonsona. Jedan od ozbiljnijih kandidata bio je i Dejvid Miler i ostvarenje „Executive Action“ 1973. godine sa Bertom Lankasterom u glavnoj ulozi. Scenario koji je između ostalih napisao fenomenalni Dalton Trambo, fokusiran je na onaj drugi dio „zavjereničke“ priče, koja deskriptivno (čitaj: fiktivno) dešifruje, ko možda stoji iza njegovog ubistva. Sve ovo se čini kao dobra podloga od koje može da se krene, ako želite da otvorite vrata nekom efektnom istraživanju, što se dešavalo iza kulisa. Američki sineasta Oliver Stoun odlučio je da ovu igru započne iz malo drugačijeg, sudskog ugla. Film „JFK“, završen 1991. godine, kreće od okružnog tužioca, sakupljanja dokaza, materijala, do finalnog izrazito dugog suđenja i (ne)zatvaranja priče koja će po ko zna koji put otvoriti more pitanja o ovom događaju. Zajedno sa

Zakarijem Sklarom, Stoun kao podlogu scenarija uzima dva literarna rada – „On the Trail of the Assasins“ okružnog tužioca Džima Garisona i „Crossfire: the Plot that Killed Kennedy“ Džima Marsa. Osmišljen tako da iskontrira izvještaju koji je sačinila takozvana Voren komisija, Stoun kontroverzno zaranja u teoretičarsko-zavjereničke vode. I klimaksno donosi kompleksno sastavljenu vizuelnu puzlu.

Kostnerova igra

A za ovu priliku, krajnje čudnjikavo na prvi pogled, Stoun u glavnu „tužilačku“ stolicu dovodi Kevina Kostnera, čiji ga je performans u fenomenalnom „The Untouchables“ Brajana de Palme četiri godine ranije oduševio. Na sličan način na koji je Kostnerov lik opsesivno tragao za načinom procesuiranja Al Kaponea, Stoun ga je vidio i ovdje kako krajnje opsesivno kopa po dokazima. Kostner je uspio potvrditi da se radi o izuzetno talentovanom glumcu, i to posebno na samom kraju, kada je u izuzetno dugom monologu završnim riječima u sudnici dao poroti (čitaj: američkoj publici) da odluči. Zanimljivo, Džim Garison ovaj govor u sudnici nikada nije iznio – režiser je spojio isjeckane Garisonove intervjue o slučaju i napravio Kostnerov monolog. No, nije samo „priča koja nikako da ode“ glavni kec autora. Da, svi ćemo se okrenuti kada čujemo neko novo istraživanje na ovu temu, ali bez kadriranja fenomenalnog Roberta Ričardsona i muzike Džona Vilijamsa, ovo provokativno intenzivno djelo bilo bi samo

Sjajni Kevin Kostner u momentu ,,rekonstrukcije“ ubistva

Kostner je uspio da potvrdi da se radi o veoma talentovanom glumcu, i to posebno na samom kraju, kada je u izuzetno dugom monologu završnim riječima u sudnici dao poroti (čitaj: američkoj publici) da odluči. Zanimljivo, lik koji tumači, Džim Garison, ovaj govor u sudnici nikada nije iznio jedno u nizu onih s početka istraživanja ubistva Kenedija. Sasvim očekivano, nakon premijere, kontroverze upakovane u ljutnju i negiranje nizale su se sedmicama. Stouna su mnoge važne face iz tog perioda krivile da „izvrće istinu“ kako mu politički odgovara. Kao specifičan odgovor, u njegovom stilu, Stoun je nedugo nakon premijere filma objavio svoj scenario sa specijalnim dodacima za svaku tvrdnju koju je iznio, opravadavajući i obrazlažuci ih dodatno. Kontroverza oko filma nije stala samo tu. Do te mjere se mržnja prema „neistinitom“ filmu širila, da su novinari i filmski kritičari vodili borbe sa medijskim kućama, s obzirom da im se branilo da napišu „pozitivnu kritiku“ o ostvarenju. Na koncu, film je na ovaj ili onaj način obilježio nagrade. Stoun je samo u borbi za Zlatni globus uspio da trijumfuje u kategoriji najbolje režije, s obzirom na to da nije mogao da se izbori sa „The Silence of the Lambs“ i Džonatanom Demom. Ipak, „JFK“ na dodjeli Oskara trijumfuje u onim kategorijama u kojima nije bilo šanse za bilo kakvo iznenađenje, pa su montaža i fenomenalna fotografija pripale Stounovim pulenima. Parafrazirajući Vinstona Čerčila, odnosno predratni govor o Rusiji, Džo Peši kroz lik američkog pilota u filmu na simboličan način upotpunjuje koncept na kojem leži „JFK“ riječima - „To je misterija umotana u zagonetku koja se nalazi

unutar enigme“. Da, filmski kritičari i novinari su dočekani ,,pod nož“ mnogih medijskih kuća, urednika, šefova. I možda je većina od njih bila u pravu – možda Stoun nije uspio ponuditi dokaze koji govore u prilog da je Kenedijevo ubistvo planirano iza kulisa administracije.

Ali, ostaje pitanje što je za nas, publiku, značilo ovo ostvarenje a što za režisera, i da li obje strane moraju biti komplementarne. Zar umjetnost nije takav vid ekspresije, u kojoj će neko djelo svako sagledati na svoj, unikatan način? Leila MURSELJEVIĆ

pinterest.com

netka utar gme

imdb.com

političke poslastice ,,JFK“

Jaka simbolika na posteru Stounovo g ostvarenja

Četvrtak, 23. decembar 2021.

PODGORI č ARENJE

Od Titograda do Šri Lanke

amo zamislite putovanje automobilom prije 70 godina, od Londona do Kolomba na Šri Lanki (uključujući i dva trajekta), tamo na obali Indijskog okeana... I to u društvu pisca, jednog od najvećih koje je Australija imala – kojem će pentranje uz Brajiće i preko Čakora, ili ,,slalom“ kroz Platije, biti posebna uspomena! Ime Džefrija Datona veže se za neke od najljepših putopisa pisanih na engleskom jeziku. Avanturista i nosilac ordena Reda Australije britanske kraljice Elizabete II iza sebe je, do smrti 1998. godine, ostavio oko 200 knjiga; pisao je romane, knjige poezije, biografije, knjige za djecu, istorijske hronike... Jedan od osnivača čuvene izdavačke kuće Sun Books, bio je sjajan putopisac – jer je bio pustolov kalibra, recimo, nezaboravnog Željka Malnara. Ili, poput nekog od najživopisnijih likova iz filmova Vernera Hercoga. E, taj gospodin Daton, treća generacija aristokrata-avanturista u porodici (djed mu je bio jedan od prvih zapadnjaka

koji je prešao Australiju uzduž i poprijeko) - nakon studija na Oksfordu odlučio je da krene na fantastično putovanje od Londona do Kolomba. Feribot je korišćen svega na nekoliko očiglednih lokacija (kanal Lamanš, prelaz na Bosforu) – a sve ostalo, do Carigrada pa Putem svile preko Hindukuša i Himalaja do juga Indije, prešao je automobilom. Jednim jedinim, koji je sam održavao. Ne treba opisivati koliko je u tim poratnim godinama, u vrijeme propasti kolonijalizma, bilo opasno da Australijanac prođe, recimo, pustinjom Iraka, avganistanskim visoravnima ili zapaljivom granicom mladih država Indije i Pakistana. Zato su Džefrijevi putopisi, objavljivani u australijskom listu South Coast Times, tokom ljeta 1952. godine, bili za čitaoce prava atrakcija. A Daton je želio da u tom prvom, najširem izvještaju sa putovanja piše posebno o – Crnoj Gori. Jugoslovensku obalu (na Zapadu su je tad zvali: ,,Crvena rivijera“), put od Rijeke do Budve, opisuje ,,tako

Zaglavi se

thetimes.co.uk

Veliki australijski pisac i pustolov Džefri Daton

grandioznom da vrijedi preći te grube puteve“. Potom ističe da put postaje još lošiji na crnogorskim planinama, od Titograda put Peći... Sjajni pisac potom ističe da postoji alternativni izbor putovanja od Zagreba do Beogada, pa dolinom Morave do Skoplja; ali da ,,taj put nije ni izbliza interesantan kao onaj koji je on odabrao“. Ono što se u komunističkoj Jugoslaviji, ranih pedesetih, australijskom pustolovu nije svidjelo, je izostanak restorana duž puta; u rijetkim gostionicama je dobio ,,oskudnu hranu po paprenoj cijeni“. Sve to je, naravno, opisao kao nebitno spram ljepote krajeva koje je vidio. Uz napomenu da je prosječan automobil u Australiji sasvim prikladan za crnogorske drumove. Putovanje od Sirije, do Amana u Jordanu do Bagdada, tada, preporučuje kao idealno noću; put preko Persije kao ,,vrelinu koju nije mislio da može doživjeti“. A na najlošije i najteže puteve, gdje je jedva mogao prelaziti 30 kilometara na čas – naišao je, naravno, u Avganistanu.

Crta: Srđan Ivanović

Putopisac koji je deceniju i po dobio odlikovanje Njenog veličanstva Elizabete II, je tada, početkom pedesetih, isticao da je na dugom putu ,,posjedovanje bilo kakvog oružja nepotrebno i za graničare samo sumnjivo“. Da znanje engleskog ili njemačkog pomaže, posebno u Jugoslaviji; da se u Grčkoj izbjegavaju skupi hoteli – a da se nikako, ni u kom slučaju, ne fotografišu lokalci u Siriji ili Persiji. Globalne karte su promiješane – pa slavni pisac sigurno danas ne bi mogao da odabere rutu ovog Puta svile kao bezbjednu. Ali bi, recimo, onu jadransku, preko crnogorskih planina – opet opisivao kao interesantniju i atraktivniju od predloženog auto-puta... Zato su ovakvi putopisi, poput onog koji je Džefri Daton potpisao u dalekoj Australiji prije sedam decenija, samo smjernica i putokaz, koliko atraktivan će u godinama pred nama postati, recimo, put kroz Platije. Onda kad postane samo jedna, egzotična i alternativna ruta.

Stojan STAMENIĆ

pacegallery.com

Četvrtak, 23. decembar 2021.

LONDON CALLING

U slavu slobode i mašte Elegantno pozajmivši ime od antičkog grčkog i rimskog pojma za javni umjetnički salon, slavni japanski umjetnik Jošimoto Nara izložio je neke od njegovih najznačajnjih slika, skulptura i radova na kartonu, podijeljene kroz multidimenzionalne sobe

prepoznatljivi stil izražava dječije likove u nizu emotivnih složenosti – od otpora i pobune do tihe kontemplacije – Nara je izložbom „Pinacoteca“ želio da na specifičan način proslavi slobodu mašte pojedinca.

Multidimenzionalne sobe poslužile su umjetniku da kod posjetilaca probudi jak osjećaj za prostor i vrijeme, kako bi kreirao specifičnu vezu između posmatrača i okoline koja ga okružuje. Na unutrašnjim zidovima instalacije posjetioci su pronašli radove na drvetu, crteže na platnu, kao i radove na korišćenim kovertama, kartonskim kutijama. umjetnik Nara je spoljne zidove direktno naslikao za ovu izložbu, na kojima je okačio stilski i grafički jednostavnije radove, kako bi zidovi došli do izrazaja.

Šetnjom kroz multidimenzionalne sobe, posjetioci su bili efektno „praćeni“ velikim očima sa radova, koje precizno šalju (anti)političke i (anti)ratne poruke uvijene u umjetnikov prepoznatljivi kolažni stil. Dok su radovi u većini slučajeva izrazito koloritni, Nara nije zaboravio da predstavi svoje crteže na papiru „jednostavnijeg sadržaja“, koji su ukrašavali drvene zidove, ali i stolove u centralnom dijelu sobe. Nakon Londona, Narini radovi nastaviše put ka drugim evropskim umjetničkim centrima. Leila MURSELJEVIĆ

pacegallery.com

šuškana na Hanover trgu londonskog Mejfera, galerija ,,Pejs“ godinama je uspijevala da okupi radove nekih od najznačajnijih međunarodnih figura savremene umjetnosti 20. i 21. vijeka. I dok su tokom protekle krizne godine, kao i mnoga druga londonska umjetnička zdanja, u ,,Pejsu“ bili primorani da izložbene prostore presele na onlajn platforme - ipak već mjesecima uživaju u tete-a-tete izdanjima. A izložba „Pinacoteca“, otvorena tokom sedmice za nama, jedna je od onih za kojom bi Londonci žalili da je nijesu vidjeli u „živom“ formatu. Elegantno pozajmivši ime od antičkog grčkog i rimskog pojma za javni umjetnički salon, slavni japanski umjetnik Jošimoto Nara izložio je neke od njegovih najznačajnjih slika, skulptura i radova na kartonu, podijeljene kroz multidimenzionalne sobe. Kao jedna od najznačajnijih pionirskih figura u savremenoj umjetnosti čiji

Narini poznati antiratni radovi iz 2019. godine

Efektna postavka proslavljenog Japanca u ,,Pejs“ galeriji

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić