Dnevni list Pobjeda 23.03.2023.

Četvrtak, 23. mart 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20593 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen pomoćnik direktora policije u okviru akcije razbijanja saradničke mreže narko-mafije

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da je odgovornost vlasti to što NATO ima manju podršku građana Crne Gore GOV.ME

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Kneževića terete da je odavao službene tajne kriminalcima

Predsjednica EMDE alijanse - Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj upitala predsjedničkog kandidata PES-a

Emira Ličina

Ličina: Da se Milatović izjasni da li je Karadžić ratni zločinac i da li se u Srebrenici dogodio genocid

Politička klima prouzrokovala pad podrške članstvu u Alijansi

STR. 2. i 3.

OSVRT Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Evropa sad, NATO nikad STR. 2. i 3.

SDT objedinilo krivične prijave Nebojše Medojevića, NVO Montenegro international i Aleksandra Damjanovića protiv bivšeg ministra finansija I. MANDIĆ

I. MANDIĆ

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, istražitelji su prikupili dokaze koji ukazuju na upletenost Kneževića u kriminalne radnje, a ključne za istragu su bile kriptovane komunikacije sa ,,Skaj“ aplikacije između Kneževića i bivšeg policijskog službenika Ljuba Milovića, koje su dostavile strane službe STR. 10. i 11.

U toku je izviđaj protiv Spajića

STR. 4.

STR. 6.

Predstavnici radnika RTCG različito o koeficijentima zarada, Sindikat zaposlenih RTCG najavljuje štrajk

DPS saopštila da avio-kompanija To Montenegro pokušava da opstruira izborni proces

Nema povećanja plata dok se sindikalci iz Ciriha 2. aprila ne dogovore Let odložili za kasno uveče

STR. 3.

STR. 8. i 9.

D. MALIDŽAN

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Četvrtak, 23. mart 2023.

Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da je odgovornost vlasti to što NATO ima manju podršku g PODGORICA – Dalje kretanje podrške NATO-u u potpunosti zavisi od toga kako će se vlasti u Crnoj Gori postaviti: ako se priča o NATO i ako se prepoznaje kao afirmativna priča, onda će taj nivo podrške ostati u okvirima u kojima je bio do sada. Ako se tema NATO-a iz bilo kog razloga gura u stranu, onda će naravno padati nivo interesa i podrške. To je u razgovoru za Pobjedu ocijenio vojni analitičar Aleksandar Radić, nakon što je istraživanje NATO-a pokazalo pad podrške tom savezu u našoj zemlji.

Na pitanje ,,Ako biste glasali za ili protiv članstva vaše zemlje iz NATO, kako biste glasali“ 48 odsto anketiranih građana u Crnoj Gori reklo bi da bi glasalo da zemlja ostane u ovom savezu, dok bi 32 odsto glasalo za to da zemlja napusti savez. Da ne zna, odgovorilo je 30 odsto građana, pokazalo je pomenuto istraživanje. Ove brojke pokazuju da je, u odnosu na prošlu godinu, opao broj onih koji podržavaju ostanak u Alijansi, sa 50 na 48, a porastao broj onih koji bi izašli iz saveza - sa 24 na 32 odsto.

Politička klima prouzrokov pad podrške članstvu u Al Sistem vrijednosti je drugačiji i veliki je bio problem pridobiti pažnju, kamoli podršku javnog mnjenja u Crnoj Gori za NATO. Sada, kada to više nije pozitivna tema u diskursu vlasti, naravno da onda nivo podrške pada – smatra Radić Sjedište NATO Radić kaže da je vlast ta koja uključuje i isključuje propagandnu mašinu jer ona kreira javno mnjenje. Tako je, kaže, i slučaju NATO-a.

– U Srbiji apsolutno, a to se odnosi i na Crnu Goru jer

smo bili u istoj državi, godinu-dvije iza rata 1999. godine podrška NATO-u je bila mnogo veća nego što je sad.

Naravno, postavlja se pitanje što se promijenilo. Bitno je šta se govori i šta čujete.

Tu je presudna politička klima u Crnoj Gori. Nije riječ o nekom bitnom poremećaju, koliko o tome da je Crna Gora ušla u NATO. Sve zemlje koje su ranije ušle u NATO su imale kampanje za Ali-

Bošković: Rezultat istraživanja nije iznenađenje Bivši ministar odbrane Predrag Bošković ocjenjuje da najnovija istraživanja izazivaju zabrinutost.

– Činjenica da u momentu kada već godinu traje ruska agresija u Ukrajini, a kada se NATO-u okreću i do juče

Osvrt Piše: Draško ĐURANOVIĆ

neutralne države, u Crnoj Gori opada podrška Alijansi, trebalo bi ozbiljno da zabrine sve odgovorne strukture u državi. No, kako vidimo, oni gotovo i da nijesu ni registrovali te podatke - što uostalom i na najbolji način

ilustruje to u kojoj su mjeri sami afirmisali transatlantske vrijednosti i sam značaj članstva u NATO-u – naveo je Bošković.

Istakao je da je u isto vrijeme vlast dopuštala ruskim propagandistima da rade šta

žele - od javnih okupljanja do zabranjivanja koncerata - pri čemu se, kako je kazao, ,,oslobađala“ apsolutno svih kadrova koji su se na bilo koji način bavili ljudima koji su povezani sa ruskim tajnim službama.

jansu, a potom velike padove podrške za NATO kada je to postalo nešto što je stvar rutine i kada prosječan građanin shvati da ga se to i nije ticalo – rekao je Radić.

Radić smatra da treba imati u – Zato ovaj rezultat, nažalost, nije iznenađujući, a kako u partijama vladajuće većine i onima koje su nastale iz nje ili preovladava protivljenje ili suzdržanost povodom NATO-a, za očekivati je da negativni trendovi budu i nastavljeni – zaključio je Bošković.

Evropa sad, NATO nikad ,,Smatram da pristupanje NATO-u nije ni vojni, ni ekonomski, a ni moralni interes Crne Gore, niti je to odraz njenog istorijskog ili budućeg identiteta.“ Što mislite, ko je od lidera ili drugih istaknutih članova Demokratskog fronta dao ovu zlokobnu ocjenu da bi pristupanje Crne Gore Sjevernoatlantskom savezu bilo ne samo protivno državnim interesima, već i moralnom kodu crnogorskog društva? Pogađajte ko – Andrija Mandić, Jole Vučurović, Milan Knežević, Slaven Radunović...

Pogriješili biste.

Ili mislite, možda, da je neki liderčić iz onih ostataka nekadašnjih Šešeljevih radikala ili vođa ekstremističkih bratstava koje širom Crne Gore godinama niču kao pečurke, dok ih osnivaju sveštenici Crkve Srbije?

Opet biste pogriješili.

A ko bi 11. januara 2014. godine – samo dva mjeseca prije nego što će, marta te godine, ruska vojska umarširati i silom oružja anektirati Krim – mogao bi-

ti takav tajnovidac da proročki ustanovi da je ,,u savremenom svijetu prijetnja od frontalnog sukoba država svedena na minimum“?

Ove megalomanske misli iz međunarodne politike, a sve vezano za strategiju razvoja Crne Gore, nije izgovorio niko od ovdašnjih glasnih ili potajnih rusofila ili zagovornika svetosavske imperijalne politike.

Ne, ovo je pogled u budućnost dr Filipa Ivanovića, profesora filozofije sa Univerziteta u Bolonji, doktoranda na Odsjeku za filozofiju i religijske studije u norveškom Trondhajmu.

Sad je jedan od najvažnijih ljudi Pokreta ,,Evropa sad“. Čovjek zna znanje, tako mu piše u biografiji. Kaže da je bio gostujući profesor od Sjevernog Bengala do Milana; osnivač i direktor Centra za helenske studije u Podgorici. Višestruki je ekspert: evaluator je Evropske komisije, pa onda ekspert za akreditaciju studijskih programa pri Agenciji za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, pa član Odbora za filozofiju i sociologiju Crnogor-

ske akademije nauka i umjetnosti, pa je bio član Radne grupe za pregovore sa EU za poglavlje 25 ,,Nauka i istraživanje“, a od maja prošle godine je član Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore đe je rektor osnivač IN4S dr Vladimir Božović.

Jedno vrijeme je, moguće i sad, bio predavač na Univerzitetu Donja Gorica, zajedno sa koleginicom Oliverom Injac, budućom ministarkom odbrane u Vladi Zdravka Krivokapića.

E, sad, prije nego što je postao istaknuti član ,,Evrope sad“, partije Jakov&Mickey, dr Ivanović je te 2011. godine bio pozvan od redakcije Vijesti da, je li, kao prominentni naučnik europske orijentacije, kaže koju riječ u tadašnjoj javnoj polemici: da li Crna Gora treba da bude član Sjevernoatlantskog pakta?

Da je rekao sve što želi, vala jeste. U autorskom tekstu ,,NATO nije naš interes“, Ivanović je – osim proročke sposobnosti da predvidi da neće biti rata na Krimu koji se, naravno, desio – otvorio i ključno etičko pitanje.

Koje njega, naravno, odvraća od ideje da se uđe u NATO.

vidu, bez obzira na to što sada u NATO postoji visok nivo podrške, da Crna Gora nije stara članica pa drugačije funkcioniše javno mnjenje Crne Gore i ni u kom slučaju ne može da se poistovjećuje sa sistemom vrijednosti stare Zapadne Evrope i onih zemalja koje su bile dio Varšavskog pakta, koje imaju drugačije iskustvo života sa Sovjetskim Savezom u odnosu na činjenicu da mi to na Balkanu nijesmo imali.

– Sistem vrijednosti je drugačiji i veliki je bio problem pridobiti pažnju, a kamoli podršku javnog mnjenja u Crnoj Gori za NATO. Sada, kada to više nije pozitivna tema u dis,,Da li ćemo kao država i kao pojedinci prihvatiti zakon džungle po kom jaki i moćni ostvaruju svoje interese uništavajući slabije? To nije samo stvar realpolitike ili krajnjeg pragmatizma, već i suštinskog određenja prema savremenim fenomenima i kolektivne, pa i lične, odgovornosti pred svijetom u njegovoj sadašnjosti i budućnosti“, objašnjavao je u Vijestima Ivanović.

Desetak godina kasnije, nakon istorijskog 30. avgusta, ime dr Filipa Ivanovića postalo je poznato na ,,kadrovskoj listi promjena“. Bio je predložen i za crnogorskog ambasadora pri Svetoj Stolici, ali ga drski predsjednik države Milo Đukanović, suvlasnik Univerziteta Donja Gorica, nije ,,aminovao“.

Ivanovića je to samo učvrstilo u želji da se dalje bori protiv diktatora (pogađate: Đukanovića), unutar Pokreta ,,Evropa sad“.

Niko do sada nije do detalja istražio, ali je sasvim moguće da je ,,Evropa sad“ - partija koja sebe predstavlja građanskom iako Jakov Milatović pobjedu u Podgorici proslavlja sa mitropolitom Joanikijem, pričajući o povećanju nataliteta – baš pod uticajem ovog vrsnog poznavaoca međunarodnih odnosa ustanovila da im je u stranač-

Politika

Četvrtak, 23. mart 2023.

3

građana Crne Gore Demokratska partija socijalista saopštila da avio-kompanija To Montenegro

kursu vlasti, naravno da onda nivo podrške pada – smatra Radić.

Upitan da li je rat u Ukrajini mogao uticati na pad podrške, Radić kaže da je to tek drugi element po redu.

– Ne vjerujem da se bilo ko u Crnoj Gori u ovom trenutku osjeća direktno ugroženim razvojem prilika na Istoku. Teško je sada graditi priču kakva se gradi unutar dvije članice NATO-a. Ako kažete u Poljskoj da postoji direktna prijetnja za društvo, onda je to za Poljake potpuno razumljivo i prihvatljivo i mogu u velikoj većini da se pridruže takvom načinu razmišljanja, ali to nije fraza koja ima svoju težinu u Crnoj Gori – rekao je Radić.

O tome koliko vlasti govore i posvećuju pažnje NATO-u, zavisiće i podrška savezu.

– Mislim da dalje kretanje podrške NATO-u u potpunosti zavisi od toga kako će se vlasti u Crnoj Gori postaviti prema temi - ako se priča o temi NATO i ako se prepoznaje kao afirmativna, onda će taj nivo podrške ostati u okvirima u kojima je bio do sada. Ako se tema NATO-a iz bilo kog razloga gura u stranu, onda će naravno padati nivo interesa i podrške – zaključio je Radić.

Jovana ĐURIŠIĆ kom programu evroatlantske stranke za NATO dovoljna – jedna rečenica.

Da baš jedna, jedina rečenica, koja glasi: ,,Uvažavajući činjenicu da je Crna Gora članica NATO, ‘Evropa sad!’ će raditi na učvršćivanju kredibilne uloge naše zemlje u Sjevernoatlantskom savezu“.

Evropski i nadasve atlantski, zar ne? Učvršćivanje uloge Crne Gore u Savezu koji, kako to reče dr Ivanović 2011. godine, ,,nije ni vojni, ni ekonomski, a ni moralni, interes Crne Gore“?!

No, dobro, danas je vrijeme promjena. Treba dati šansu i Filipu dr Ivanoviću. Eto, ako njegov lider Jakov Milatović pobijedi, neće biti prepreka za diplomatski angažman. I to tamo đe najviše treba diplomatskog žara i naučne potkovanosti. Bilo bi interesantno da – naravno: ukoliko Jakov pobijedi – dr Ivanović bude novi izvanredni i opunomoćeni ambasador Crne Gore u – Ukrajini.

Interesantno? Ma sjajno! Naročito kad posred Kijeva bude razrađivao tezu da je ,,u savremenom svijetu prijetnja od frontalnog sukoba država svedena na minimum“.

Minimum? Ma kakvi, ispod minimuma. Rusija neće napasti Ukrajinu, je li tako?

PODGORICA - Demokratska partija socijalista saopštila je da kompanija To Montenegro grubo pokušava opstruisati izborni proces. Prema aktuelnim najavama, ova kompanija pomjerila je uobičajeni termin leta iz Ciriha 2. aprila za kasne večernje sate.

– Jasno je da iza toga stoji pokušaj da naša dijaspora bude osujećena da iskoristi svoje pravo glasa, a nadalje i strah protivkandidata od sve izvjesnijeg poraza. Upozoravamo kompaniju To Montenegro da se ne bavi stvarima koje podliježu krivičnoj odgovornosti, a naročito ne prema našoj dijaspori, koja je uvijek bila lojalna svojoj državi – kazao je Boris Muratović, član Izvršnog odbora DPS-a.

Naravno, ističe Muratović, što god da učine, neće spriječiti crnogorske birače da iskažu svoj stav, a naročito ne dijasporu, kojoj je Vlada u kojoj je bio i Jakov Milatović na sve načine željela uskratiti pravo glasa u domovini.

Na društvenoj mreži Tviter pojavila se informacija da je kompanija To Montenegro odložila let Air Montenegra iz

D. MALIDŽAN

ovala lijansi

pokušava opstruirati izborni proces

Avion Air Montenegra

Let iz Ciriha 2. aprila odložili za kasno uveče Ciriha za Podgoricu na datum 2. aprila 2023. godine, kada se održava drugi krug predsjed-

ničkih izbora u Crnoj Gori, tako da građani Crne Gore koji žive u Švajcarskoj ne mogu

tog dana stići na glasanje. Inače, letovi nedjeljom iz Ciriha uvijek su zakazani za 16.25 sa-

ti, dok je jedino let za nedjelju 2. aprila odložen za 20.45 sati.

R. P.

Odlazeći premijer Dritan Abazović sastao se sa specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom

Centar za građansko obrazovanje uz podršku „Arhimeda“ sproveo monitoring medija „Spinofact“ za prvi krug predsjedničkih izbora

Crna Gora doprinosi stabilizaciji regionalnih prilika

PODGORICA – Tokom prvog kruga predsjedničkih izbora zabilježeno je kršenje izborne šutnje, a posebnu pažnju javnosti izazvala su TV gostovanja i debate predsjedničkih kandidata uz prateće kontroverze, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje.

PODGORICA – Crna Gora proaktivnom ulogom konstruktivno doprinosi stabilizaciji regionalnih prilika i očuvanju evropske perspektive država Zapadnog Balkana, ocijenjeno je na sastanku odlazećeg premijera Dritana Abazovića i specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara.

Abazović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, sastankom sa Eskobarom započeo radnu posjetu SAD. Tokom susreta sa Eskobarom, kako se navodi u saopštenju, konstatovano je da Crna Gora svojom proaktivnom ulogom konstruktivno doprinosi stabilizaciji regionalnih prilika i očuvanju evropske perspektive država Zapadnog Balkana.

Navodi se da je Abazović pozdravio napore SAD i Evropske unije u zaključivanju trajnog i održivog sporazuma između Srbije i Kosova, postignutim nakon sastanka u Sjevernoj Makedoniji.

Abazović je istakao da je Crna Gora spremna da i sama doprinese postizanju rješenja, što bi otključalo siguran put za evropsku budućnost zemalja Zapadnog Balkana.

Odlazeći premijer je, kako je saopšteno, predstavnike američke administracije u Stejt departmentu upoznao sa najnovijim akcijama crnogorskih institucija u borbi protiv kriminala.

– Zajednički je konstatovano zadovoljstvo činjenicom da je nedavno održan prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori protekao u građanskom maniru, u skladu sa demokratskim standardima, uz odsustvo društvenih tenzija koje su karakterisale prethodne izborne cikluse – navodi se u saopštenju.

R. P.

Dritan Abazović

– Mogućnost besplatnog oglašavanja na RTCG-u najbolje su koristili oni kandidati koji su i najranije krenuli u kampanju, a u značajnom obimu je korišćena i bilbord kampanja kao način promovisanja izborne ponude. Predsjednički kandidati su intenzivno koristili društvene mreže kao rastući alat snažnog uticaja i za to nijesu žalili sredstva – istakli su.

Ipak, kako ukazuju, govor mržnje prema pripadnicima druge nacionalnosti, uvrede i teške optužbe dio su uobičajenog repertoara komentara na društvenim mrežama.

– I ovog puta, teme rodne ravnopravnosti, prava žena, političkog i ekonomskog osnaživanja žena ostale su na margini. Predsjednički izbori privukli su i veliku pažnju medija iz regiona, naročito onih iz susjedne Srbije – naveli su iz CGO. Ovo su neki od ključnih nalaza monitoringa medija „Spinofact 6“ za prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, koji je od 27. februara do 19. marta sproveo CGO uz podršku kompanije „Arhimed“.

U nalazima monitoringa

Andrija Mandić najzastupljeniji na TV gostovanjima

Andrija Mandić

predstavljeno je i vrijeme koje su predsjednički kandidati imali na gostovanjima i debatama na komercijalnim televizijama i Javnom servisu.

U tom dijelu navodi se da je predsjednički kandidat Andrija Mandić imao najviše vremena za iznošenje stavova i odgovaranja na pitanja i to kumulativno 24.841 sekund.

- Slijedi Milo Đukanović sa 19.600 sekundi. Približno vrijeme imali su Aleksa Bečić sa 13.620 sekundi i Jakov Milatović sa 12.368 sekundi.

Istovremeno, kandidatkinja Draginja Vuksanović-Stanković imala je 5.868 sekundi, a Goran Danilović 5.325 sekundi, dok kandidat Jovan

Radulović nije bio medijski prisutan u kontekstu predsjedničkih izbora u televizijskim emisijama – naveli su iz CGO-a.

CGO je napravio i analizu finansijskih izdvajanja partija, od 17. februara do 18. marta 2023. godine, za plaćeno oglašavanje na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram, korišćenjem alatke Meta Ad Library Report, i podaci ukazuju da je za 10 najaktivnijih stranica izdvojeno 43.105 eura za 570 reklama.

– Najviše sredstava su izdvojile sljedeće stranice: „Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora“– 10.189 eura za 90 reklama; „Milo Đukanović“– 8.786 eura za 150 reklama; „Andrija Mandić“ – 8.591 euro za 104 reklame; „Jakov Milatović“ – 5.326 eura za 42 reklame; „Draginja Vuksanović“ – 4.231 eura za 88 reklama; „Ujedinjena Crna Gora – Zvanična stranica“– 1.983 eura za 47 reklama; „Milojko Spajić“– 1.848 eura za jednu reklamu; „Pokret Evropa sad“ – 1.181 euro za 20 reklama; „Građanski pokret Ura“ – 642 eura za 24 reklame; te stranica „Nik Gjeloshaj“ – 328 eura za četiri reklame – naglasili su. Ž. Z.

4

Politika

Četvrtak, 23. mart 2023.

Predsjednica EMDE alijanse - Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj upitala predsjedničkog kandidata PES-a

Stav

Ličina: Da se Milatović izjasni da li je Karadžić ratni zločinac i da li se u Srebrenici dogodio genocid

Piše: Nikola GEGAJ

Emira Ličina

PODGORICA – Presuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, pred drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, odabrao je svog favorita - lidera Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović.

Gostujući u emisiji „Dobro jutro, Srbijo“ na Hepi televiziji kazao je da je sad „najvažnije da ode Đukanović“. Iako je, kako je rekao, Milatović „jedna nepoželjnica“, za njega, kako kaže, „ništa gore nema od Đukanovića“.

– Sad je najvažnije da mi iz Srbije verbalno podržimo da svi glasaju za Milatovića na predsjedničkim izborima, da se riješi problem Đukanovića, a onda da se u nekoj normalnijoj i tolerantnijoj atmosferi

PODGORICA - Predizborna koordinacija EMDE alijanse - Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj uputila je javna pitanja Jakovu Milatoviću, kandidatu za predsjednika Crne Gore na predstojećim izborima, koji će u drugom krugu biti održani 2. aprila, uz molbu za jasne i precizne odgovore.

– Da li smatrate da je Radovan Karadžić ratni zločinac?

Da li se u Srebrenici 1995. godine dogodio genocid nad Bošnjacima – pitala je Jakova Milatovića predsjednica

ju pravo glasa na predstojećim izborima u Crnoj Gori, da li predsjednički kandidat Milatović dijeli evropske vrijednosti u smislu priznavanja činjenica utvrđenih presudama nadležnih međunarodnih sudova (Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud u Hagu), javno mu se upućuju navedena pitanja – kazala je Ličina.

Budući da su, kako je kazala, stavovi drugog predsjedničkog kandidata u pogledu sadržaja ovih pitanja prilično jasni, upućuju ih samo MilaR. P. toviću.

Presuđeni ratni zločinac ima svog favorita u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori

Šešelj pozvao da Srbija podrži Milatovića Sad je najvažnije da mi iz Srbije verbalno podržimo da svi glasaju za Milatovića na predsjedničkim izborima, da se riješi problem Đukanovića, a onda da se u nekoj normalnijoj i tolerantnijoj atmosferi održe parlamentarni izbori i da se održi jedan pošten popis stanovništva – kazao je, gostujući na Hepi televiziji, presuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj održe parlamentarni izbori i da se održi jedan pošten popis stanovništva – kazao je,

Vojislav Šešelj

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici uputilo je zamolnice prema inostranstvu radi utvrđivanja porijekla prijetećih poruka upućenih predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i njegovoj supruzi Lidiji, kao i sada bivšoj funkcionerki Socijaldemokratske partije Draginji Vuksanović-Stanković.

eMDe Alijanse Emira Ličina.

Milatović, navodi ona, u svojim javnim istupima u okviru predizborne kampanje ističe svoju snažnu posvećenost evropskim vrijednostima.

– Kao vizija političke organizacije čiji je kandidat Milatović ističe se ostvarivanje Crne Gore kao „suverene, stabilne, bezbjedne, ekonomski jake države, zasnovane na vladavini prava, koja je punopravni član Evropske unije“. Uzimajući navedenu posvećenost vladavini prava u obzir, a u svrhu obavještavanja pripadnika crnogorske dijaspore koji ima-

gostujući na Hepi televiziji, presuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.

Zna on, kako kaže, da Milatović neće imati neka velika ovlašćenja kao predsjednik Crne Gore, ali je njegova pobjeda značajna zbog parlamentarnih izbora koji slijede.

– Očekujem da će nova vlada poslije sljedećih parlamentarnih izbora biti koaliciona i da će naći zajednički jezik u poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja stanovništva i borbi protiv kriminala.

Crna Gora ne može da bude antisrpska dok ne povuče priznanje nezavisnosti Koso-

va i Metohije. Ali ćemo o ovoj temi razgovarati nakon izbora. Crna Gora je nekad bila neosporno čisto srpska država. Neka se sad svako izjasni kako želi – poručio je presuđeni ratni zločinac.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove, koji je preuzeo kompetencije Haškog tribunala za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije, osudio je Vojislava Šešelja na 10 godina zatvora, zbog podsticanja i počinjenja progona Hrvata u selu Hrtkovci u Vojvodini, 1992. godine. Šešelj važi za jednog od najvećih ratnih huškača.

Z. DARMANOVIĆ

Manjinski narodi su uz Đukanovića U ovim teškim i presudnim danima za Crnu Goru obraćam se pripadnicima manjinskih naroda u Crnoj Gori.

Neka bude jasno da se na ovim predsjedničkim izborima najmanje odlučuje ko će biti predsjednik Crne Gore narednih pet godina. Drugog aprila odlučujemo da li će uopšte biti Crne Gore. Dakle, na ovim predsjedničkim izborima se određuje dalji politički pravac u kojem će se kretati Crna Gora. A to dobro znaju manjinski narodi.

Svi znamo da je pod direktnim vođstvom Mila Đukanovića, nakon skoro jednog vijeka, Crna Gora obnovila nezavisnost i zauzela zasluženo mjesto u porodici suverenih država svijeta. Đukanović je, dakle, pokazivao nenadmašan politički refleks, osjećaj za trenutak, odnosno sposobnost da pravovremeno reaguje u interesu Crne Gore, i to u političkom, ekonomskom i duhovnom smislu. Isti je vješto kormilario burnim balkanskim političkim morem, i kao rezultat toga smo imali jaču i prosperitetniju Crnu Goru. Međunarodni partneri, prije svega zapadni, su ga tretirali uvijek kao i faktor stabilnosti, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.

Zbog njegove aktivnosti, mnogi, kojima je smetala nezavisnost Crne Gore, počevši od Slobodana Miloševića, Momira Bulatovića i sličnih, su na različite načine bezuspješno pokušali da ga sklone sa političke scene Crne Gore, pošto je predstavio nepremostivu prepreku za pokoravanje naše države. Đukanović je dokazani istinski zaštitnik manjina, a to i u najizazovnijim, najturbulentnijim i najgorim vremenima za njih. Milo, sa svojim liderskom iskustvom, uliva uvjerenje da može da sačuva stabilnost, multietnički sklad, građansku i evropsku Crnu Goru.

Svi smo svjedoci da na potpuno neregularnoj atmosferi tokom izborne kampanje prije dvije i po godine, na kojima su politički akteri koji su za nestajanje Crne Gore kao nezavisne države, su sa minimalnim procentom dobili vlast nad njom. Dvije nestabilne vlade ovakve većine su, koristeći se revanšističkim, populističkim i neekonomskim mjerama, uvele Crnu Goru u nezapamćenu institucionalnu, duhovnu i ekonomsku krizu, te još više su se produbile podjele na političkim, nacionalnim i vjerskim osnovama.

Zbog toga je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar veoma otvoreno iznio konstataciju: „Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nijesam vidio u bilo kojoj zemlji. Nema vlade. Pale su dvije vlade i nije bilo napretka u formiranju još jedne“.

Pošto su uvijek manjinski narodi u Crnoj Gori imali značajnu ulogu za uređenje i prosperitet naše zajedničke kuće, ja bih im poručio sljedeće: „Evropa sad“, koju ovdje predstavlja Jakov Milatović, je prevarantski projekat Ministarstva finansija Republike Srbije sa ciljem da potpuno bankrotira državu Crnu Goru i njene građane, čiji je Siniša Mali mozak operacije. Vlada, koju je sastavila Crkva Srbije u Manastiru Ostrog, sa ciljem da potamani Crnu Goru i sve što je crnogorsko, u kojoj je jedan od glavnih „apostola“ bio Jakov Milatović, je uradila sve što je mogla da izbriše crnogorsku dijasporu iz biračkog spiska, a i iz knjiga o prebivalištu. Autoritet institucije Predsjednika je spriječio taj podli pokušaj.

Na kraju: glas za Mila Đukanovića, na ovim predsjedničkim izborima, je glas za suverenu, multietničku i prosperitetnu Crnu Goru, dakle ovaj put vaš glas za njega nema veze sa DPS-om. Imajte u vidu i to da je namjerna apstinencija birača manjinskih naroda siguran glas u korist protivnika Crne Gore, a na to računaju itekako petokolonaši.

(Autor je humanista i član GO DPS-a)

ODT Podgorica uputilo zamolnice da se provjere mejlovi

Čekaju odgovore iz inostranstva o prijetnjama Đukanovićima i Vuksanović-Stanković – Mi smo uputili zamolnice prema inostranstvu da se provjere mejlovi, odnosno odakle su stigle poruke i čekamo odgovor – kazao je za portal Po-

bjeda portparol ODT Podgorica Duško Milanović.

Mediji su 10. marta objavili fotografiju sa Tviter naloga pod imenom Boris Janko-

vić koji je napisao: „Biće tebi Đukanoviću da ćeš sa svojom Lidijom visiti kao Benito sa ljubavnicom Clarom Petacci, pa ćeš videti koga si hteo

učiti ,,da poštuje Crnu Goru“, svanuće dan osvete i revanšizma“.

Noć prije toga, Vuksanović-Stanković je prijavila po-

liciji da joj je na društvenoj mreži Tviter 8. marta upućena prijetnja sa istog naloga na kojem je objavljen sporni saT. K. držaj za Đukanoviće.

Ekonomija

Četvrtak, 23. mart 2023.

Poruka sa konferencije o saradnji Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope na Ekonomskom fakultetu

5

Obilazak druge faze gradilišta Regionalnog vodovoda u Lastvi Grbaljskoj

Investicija od Crna Gora nije u riziku 1,7 miliona eura

od dužničkog ropstva PODGORICA - Ne postoji nikakva državna politika Kine da Crnu Goru uvede u dužničko ropstvo. Mi imamo potencijal da vratimo sve dugove i ne postoji rizik od dužničkog ropstva – poručio je bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović sa konferencije „Pojas i put – saradnja Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope“, koja je juče održana na Ekonomskom fakultetu.

Ocijenio je da je Crna Gora bila privilegovana prilikom uzimanja kredita kod kineskih banaka, dodajući da je predrasudu o dužničkom ropstvu ,,stvorio jedan broj subjekata van Crne Gore“. Smatra da bi sa Kinom trebalo da sarađujemo na isti način kao Italija, Njemačka i Francuska, naglašavajući da je potrebno poštovati princip jednakosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ne miješati se u njihova unutrašnja pitanja. Ocijenio je da ima prostora za poboljšanje trgovinske saradnje, kao i za uvođenje tradicionalne kineske medicine.

I ambasador Kine u Crnoj Gori Fan Kun smatra da ima prostora za dodatnu saradnju, poručujući da je sistem privatno-javnog partnerstva i koncesija privlačan kineskim kompanijama koje su zainteresovane da istovremeno ulažu i u infrastrukturu i energetiku. Kun je naveo da je Kina spremna da pomogne Crnoj Gori da razvije regionalnu povezanost, imajući u vidu dobar geografski položaj, dodajući da bi trebalo da uvidimo da je mo-

guće istovremeno nastupati i na kineskom i na tržištu EU. U okviru konferencije, koju su organizovali China Media grupa, Ekonomski fakultet i Media biro, održani su i paneli o ekonomskoj saradnji Crne Gore i Kine, te generalnom značaju Kine u oporavku globalne ekonomije. Državni sekretar Ministarstva kapitalnih investicija Admir Šahmanović je naveo da je potencijal Luke Bar neiskorišćen, jer nas ekonomski koridori zaobilaze. Šansu vidi u saradnji sa kineskim kompanijama.

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić je navela da u Kinu izvozimo samo alu-

minijum, olovo i malu količinu vina. Navela je da je velika potražnja za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, te da se potrebno aktivirati u tom smjeru.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je kazao da saradnja u turizmu postoji, ali da je loše koristimo. Optužio je vlasti da je ,,proizvod njihovog nerazumijevanja nula turista” sa ovog tržišta koje ima veliki potencijal. Ukazuje na problem crnogorske vize, imajući u vidu da kineski turisti ne mogu da je dobiju onlajn, navodeći da bi mogli godišnje zarađivati i milijardu od kineskih turista.

Master na engleskom Prodekanica za međunarodnu saradnju Ekonomskog fakulteta doc. dr Tamara Backović je najavila da će naredne godine imati novi program na engleskom jeziku, sa predavačima iz 70 partnerskih svjetskih obrazovanih institucija. U planu je, kako je navela, akreditacija master studija na

engleskom jeziku.

– Na taj način se stvara ambijent da se stranci uključe u sistem visokog obrazovanja i otvaraju mogućnosti zajedničkih naučnih istraživanja i međunarodnih projekata uz lakše povezivanje sa kineskim fakultetima – kazala je Backović.

PODGORICA - Ostrvo Gospa od Škrpjela kod Perasta, u Boki Kotorskoj, uvršteno je kao četvrta destinacija na listi 25 najljepših mjesta u Evropi, po izboru uticajnog časopisa Travel & Leisure.

Gospa od Škrpjela

U pitanju je izgradnja prve dionice cjevovoda PK Prijevor – Tivat koji treba da poveća kapacitet vodosnabdijevanja za gradove Kotor, Tivat i Herceg Novi. Vrijednost investicije je 1,7 miliona eura.

– Prethodnih decenija nemarom i trkom za profitom došlo je do velike devastacije voda, a jedna od njih je i izvorište Bolje sestre. Vlada i ministarstvo na čijem sam čelu prethodnih mjeseci su preduzeli aktivne radnje u pogledu suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka – rekla je ona i dodala da istovremeno sa Regionalnim vodovodom razvijaju projekat sanacije vodoizvorišta.

– To podrazumijeva izgradnju posebnog cjevovoda – najavila je Novaković-Đurović.

Potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević zadovoljan je što će dobiti dodatnih 30-40 litara vode u sekundi.

– Ovo je samo prva faza. Kad počne izgradnja bulevara od Lastve do aerodroma Tivat, gdje bi u trupu puta trebao da bude položen novi cjevovod, dobićemo ukupno 750 litara vode u sekundi – najavio je Ševaljević.

Predsjednici opština Budva i Tivat Milo Božović i Jovan Brinić istakli su značaj projekta za stanovnike ovih opština kojima

Sa jučerašnjeg skupa na Ekonomskom fakultetu

Crna Gora je bila privilegovana prilikom uzimanja kredita kod kineskih banaka, a predrasudu o „dužničkom ropstvu stvorio je jedan broj subjekata van Crne Gore“, smatra bivši predsjednik države Filip Vujanović

Autori navode da vožnja putem koji obavija Bokokotorski zaliv pruža mnoge scenske užitke – ,,no niko više ne zaslužuje zaustavljanje i gledanje od Gospe od Škrpjela, vještačkog ostrva na obali Perasta, koje je napravljeno od stijena i kojim dominira rimo-

KOTOR - Crna Gora je vodom bogata država, ali da od našeg odnosa prema vodama zavisi hoćemo li to bogatstvo valorizovati ili devastirati, rekla je ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović, koja je sa predstavnicima Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ obišla drugu fazu izgradnje njihovog postrojenja na dionici Prijevor – Lastva Grbaljska.

Bivši nacionalni koordinator Inicijative 16+1 za Crnu Goru i bivši savjetnik u Ambasadi u Kini Vatroslav Belan je naveo da kineski turisti sa Šengen vizom mogu ući i u Crnu Goru.

Kazao je da godinama nijesu uspjeli da objasne privredi veliki potencijal kineskog turističkog tržišta, navodeći podatak da je do 2019. godine godišnje putovalo 120 miliona Kineza, najviše u EU, trošeći preko 20 milijardi eura. Ukazao je da je malo poznato da je kredit za izgradnju auto-puta upravo dogovoren u okviru Inicijative 16+1. Šahmanović je naveo da je obezbijeđen grant od šest miliona eura za studiju održivosti i pripremu projektne i tenderske dokumentacije za nastavak izgradnje, a prema preliminarnim podacima iduća dionica bi mogla da bude 22 km duga Mateševo – Andrijevica koja bi trebalo da košta oko 500 miliona eura.

Sa EBRD-jem već pregovaraju oko kredita, a očekuje da bi iz kredita trebalo da obezbijede 300 miliona, a 200 miliona bespovratnih sredstava. O značaju Kine u oporavku globalne ekonomije govorili su bivši ambasador u Kini Darko Pajović, te profesori Ekonomskog fakulteta iz Beograda i Podgorice Predrag Bjelić i Danijela Jaćimović. M. Lk. Obilazak gradilišta

Po izboru časopisa Travel & Leisure

Gospa od Škrpjela četvrto najljepše mjesto u Evropi katolička crkva iz 17. vijeka“.

Od destinacija u regionu na listi su samo još dva mjesta u Hrvatskoj – Plitvička jezera (10. mjesto) i Dubrovačke zidine (19).

Na listi 25 najljepših mjesta su: Villa Rufolo, Italija; Egremni plaža, Grčka; Pena palata Portugal; Gospa od Škrpjela, Crna Gora; Briž, Belgija; Abbaye Notre-Dame de Sénanque,

Povećavaju kapacitet 120 posto Predsjednik Odbora direktora DOO Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“ Zoran Lakušić podsjeća da je Svjetski dan voda uspostavljen 1992. godine rezolucijom Ujedinjenih nacija i od 1993. godine se obilježava svake godine na današnji dan.

– Ovaj projekat se finansira isključivo iz sredstava Regionalnog vodovoda, a doprinijeće povećanju kapaciteta vodosnabdijevanja za gradove Tivat, Kotor i Herceg Novi – naveo je Lakušić i naglasio da se ovim radovima kapacitet cjevovoda povećava za 120 posto.

će obezbijediti redovno vodosnabdijevanje. Pogotovo je, navode, problem vodosnabdijevanja u turističkoj sezoni.

Nikola Vujović, tehnički direktor firme „Indel inženjering“ koja je izvođač radova, objašnjava da se radi o cjevovodu dužine 2,2 km.

– Cijevi su duktilne. Prečnik je 700, što će biti dovoljno da se poboljšaju kapaciteti – kazao je Vujović i dodao da im je ovo drugi ugovor sa Regionalnim vodovodom. Prethodnim su obezbijedili vodu za opštinu Herceg Novi.

– Sa radovima smo počeli prije 30 dana, a rok završetka je 15. jun. Dosadašnja dinamika je dobra, tako da očekujemo da će sve biti završeno u planiranom roku – kaže Vujović.

Iv. K.

Francuska; São Miguel, Azori, Keukenhof, Holandija; Château de Chambord, Francuska; Plitvička jezera, Hrvatska; Koloseum, Italija; Lapland, Finska; San Fruttuoso, Italija; Ostrvo Skye, Škotska; Seljalandsfoss Island; La Sagrada Familia, Španija; Dvorac Neuschwanstein, Njemačka; Geirangerfjord, Norveška; Dubrovačke zidine, Hrvatska; Hallstatt, Austrija; Grand-Place Belgija; Ushguli, Gruzija, Nyhavn, Danska; Blue Lagoon Island; Rakotzbrücke Njemačka.

N. K.

6

Ekonomija

Četvrtak, 23. mart 2023.

SDT objedinilo krivične prijave Nebojše Medojevića, NVO Montenegro international i Aleksandra Damjanovića protiv bivšeg ministra finansija

U toku je izviđaj protiv Spajića Milojko Spajić dao podršku tužilaštvu da se konačno ispita slučaj emisije obveznica, a aktuelni ministar tvrdi da nije podnio nikakvu krivičnu prijavu, već je Vlada usvojila informaciju o spornoj emisiji i dostavila SDT-u

Milojko Spajić i Aleksandar Damjanović

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo izviđaj povodom emisije euroobveznica iz 2020. godine i postojećim krivičnim prijavama protiv Milojka Spajića pridružilo i krivičnu prijavu Vlade koji je inicirao aktuelni ministar finansija Aleksandar

Damjanović. Taj predmet je formiran u decembru prošle godine na osnovu krivičnih prijava poslanika Nebojše Medojevića i NVO Montenegro international.

– U toku je izviđaj i prikupljaju se obavještenja, dokazi i podaci potrebni za donošenje

odluke – saopštili su iz SDT-a.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je Pobjedi da to što su objedinili prijave neće da komentariše jer je to stvar nadležnih organa.

– Nijesam ja podnio nikakvu krivičnu prijavu, već je Vlada na sjednici usvojila informaciju o emisiji koju je dostavi-

la tužilaštvu na upoznavanje i dalje postupanje. Zato ne postoji potreba da komentarišem – kazao je Damjanović.

Bivši ministar finansija Milojko Spaić juče je dao podršku SDT i Vladimiru Novoviću, nakon ove informacije.

– Dajem punu podršku da se ispita slučaj emisije obveznica i da se konačno stavi tačka na prljavu kampanju neistina koju plasiraju partije prošlosti – poručio je Spajić na Tviteru.

Spajić je realizovao emisiju obveznica od 750 miliona eura sa kamatnom stopom od 2,85 odsto.

Na sjednici Vlade 24. februara ove godine Damjanović je zatražio da se preispita zakonitost ovog zaduženja i kazao da će dokumentaciju proslijediti SDT-u, što je i učinio tri dana kasnije. Njemu je bio sporan diskont od 3,57 miliona eura, navodeći da je Spajić 16. decembra 2020. godine napravio rješenje koje je fiktivno sprovedeno kroz Državni trezor, te da je taj novac navodno prenešen na obračunski račun Centralne banke.

– Iz Centralne banke su obavijestili Ministarstvo finansija 8. februara ove godine da 16. decembra 2020. nije bilo uplate od 3,5 miliona sa računa Ministarstva finansija na njihov račun – pojasnio je Damjanović na tadašnjoj sjednici i 27. februara SDT-u dostavio krivičnu prijavu protiv Spajića.

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević uputio je 18. januara SDT-u dopunu krivične prijave protiv Spajića, tvrdeći da je u kupovini dva „embraera 195“ oštetio državu za 14,8 miliona dolara. N. K.

Nastavljen postupak po tužbi investitora male HE na Murinskoj rijeci PODGORICA – Na jučerašnjem ročištu po tužbi konzorcijuma Elektrotehna i Industrijaimport-Industrijaimpeks zbog raskida ugovora o gradnji mHE na Murinskoj rijeci prezentovan je dokument MUP-a Plav u kojem se navodi da iz Vlade kao koncedenta nije tražena asistencija radi omogućavanja početka izgradnje ove mHE. To, kako navodi tužba, dokazuje da se država kao ugovorna strana u potpunosti oglušila o njihov apel da im se omogući da realizuju svoje ugovorne obaveze. Zastupnica države je predložila saslušanje bivšeg gradonačelnika Plava Mirsada Barjaktarovića, čemu su se tužioci protivili navodeći da je u to vrijeme gradonačelnik bio Orhan Šahmanović koji je bio naklonjen projektu. Sudija Faruk Mušović će o eventualnim saslušanjima bivših gradonačelnika odlučiti naknadno.

Na prijedlog konzorcijuma, sudija je naložio građevin-

Vlada nije tražila asistenciju policije

sko vještačenje iz oblasti hidrogradnje koje će sprovesti vještak Veselin Perović. Njegov zadatak će biti da utvrdi vrijednost izvedenih radova i pribavi cjelokupnu dokumentaciju uz dokaze o plaćanju troškova, kako bi se utvrdilo da li su bili nužni. Nakon toga će, kako je sudija najavio, odlučiti o prijedlogu tužilaca da se sprovede i finansijsko vještačenje. Ranije je u ovom postupku svjedočio vještak finansijske struke Milenko Popović i tužioci po njegovom proračunu traže 7,2 miliona izgubljene dobiti, 1,7 miliona stvarne štete i 342 hiljade nematerijalne štete, dok su na jučerašnjem ročištu dodali i 440,4 hiljade eura koje država naplatila aktiviranjem garancije, a sud će o preinačenju tužbe odlučiti naknadno.

Ranije je direktor Elektroteh-

Podaci Centralne banke

Crnogorski bankari

Banke u plusu 83,3 miliona eura PODGORICA – Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju decembra prošle godine zabilježilo je svih 11 poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 83,3 miliona eura.

Najveći profit, 30,86 miliona eura, ostvarila je Crnogorska komercijalna banka, za kojom slijede NLB i Erste sa dobitkom od 15,5 miliona, odnosno 11,59 miliona eura, pokazu-

ju podaci objavljeni na sajtu Centralne banke.

Adriatik banka je imala profit od 7,12 miliona, Hipotekarna 6,04 miliona, a Univerzal kapital 5,21 milion eura.

Dobit Adiko banke je na kraju decembra iznosila 3,88 miliona, Lovćen banke 2,37 miliona, Zapad banke 666 hiljada, Prve banke 62 hiljade i Zirat banke devet hiljada eura.

N. K.

Državna avio-kompanija objavila oglas

To Montenegro traži direktora PODGORICA - Kompanija To Montenegro je juče objavila oglas za izbor izvršnog direktora. Shodno statutu ovog preduzeća, direktora imenuje Vlada nakon sprovedenog postupka javnog oglašavanja.

Vlada je 15. decembra prošle godine imenovala Sašu Radovića za vršioca dužnosti izvršnog direktora kompanije To Montenegro. Uprava za inspekcijske poslove utvrdila je ranije da je Radović imenovan nezakonito i donijela rješenje kojim je naložila To Montenegru da otkloni nepravilnost u postupku zasnivanja radnog odnosa sa Radovićem. Inspektori rada kontrolisali su To Montenegro sredinom februara po prijavi Budvanske rivijere, kojoj je Radović prethodno odbio da vrati otpremninu.

Iz To Montenegra su prošle sedmice saopštili da su u zakonskom roku iskoristili pravo na žalbu i očekuju odgovor od

drugostepenog organa.

Radović je ranije saopštio da nije imao nikakvih zakonskih smetnji da se zaposli u To Montenegru iako nije vratio otpremninu dobijenu iz Budvanske rivijere.

– Kako inspekcija nije navela načine kako treba otkloniti nepravilnosti, postoji nekoliko postupaka kojima se to može obezbijediti, što ćemo uraditi i ja i kompanija u predviđenom roku. Naravno, postoji i institut žalbe sljedećem organu, kojem ću, opet, u zakonskom roku pribjeći, jer smatram da sam isključivo shodno zakonu zasnovao radni odnos u To Montenegru – kazao je Radović Pobjedi 7. marta.

Radović je ranije našoj redakciji kazao da nije imao nikakvih zakonskih smetnji da nakon isteka godinu dana od razrješenja od strane skupštine akcionara Budvanske rivijere zasnuje radni odnos bilo gdje, pa S. P. i u To Montenegru.

Od idućeg mjeseca u primjeni odluka o adekvatnosti kapitala kreditnih institucija

Nova pravila neće uticati na obračun zatezne kamate Protesti protiv izgradnje mHE na Murinskoj rijeci

ne Aco Vuković kazao da su sa mještanima u početku imali dobar odnos, ali da su kasnije postali nasilni, zbog čega je šef gradilišta sklonio svu mehanizaciju jer su prijetili da će je zapaliti. Pokušaj pregovora sa mještanima nije uspio, a na sastanku sa tadašnjim direktorom za obnovljive izvore energije Nikolom Vujovićem i na-

čelnicom Majom Pavićević predočeno im je da se može smatrati da su ugovori raskinuti. Naveo je da je zajednički zaključak bio da se angažuje ekonomski vještak. Država tvrdi da je posao investitora bio da se sudi sa mještanima i da nijesu iskoristili dodatni rok za završetak investicije.

M. Lk.

PODGORICA - Od 1. aprila počeće primjena odredbe odluke o adekvatnosti kapitala kreditnih institucija, kojom se utvrđuju uslovi i pravila za stupanje dužnika u status neispunjavanja obaveza, čime se uvode posebna pravila računanja, saopšteno je iz Centralne banke.

Iz vrhovne monetarne insti-

tucije su objasnili da ta pravila obuhvataju brojanje dana kašnjenja u ispunjavanju obaveza dužnika. Primjena novih pravila imaće uticaj na regulatorni tretman pojedinih izloženosti, dok se neće odraziti na obračun zatezne kamate za kašnjenje, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, obavljati na isti način kao i prije primjene naN. K. vedene regulative.

Društvo

Četvrtak, 23. mart 2023.

Svi ljekari sa Interne klinike imaju dozvolu da rade privatno s. vasiljević

Saglasnost nema nijedan doktor sa Kardiologije, Radiologije, Ortopedije, Infektivne klinike, a svjedoci smo da većina njih, uprkos tome, pruža usluge u nekoj od privatnih ambulanti. Disciplinska komisija može ljekaru zabraniti rad na pet godina kod privatnika ako ga inspekcija kazni zbog neposjedovanja dozvole od strane menadžmenta dopunski rad. Za konstatovane nepravilnosti, shodno Zakonu, izrečene su tri novčane kazne u iznosu od po 250 eura, jedan postupak je u toku.

Takođe, donesena su rješenja o zabrani obavljanja dopunskog rada zdravstvenih radnika u kontrolisanoj ustanovi, dok ne dobiju saglasnost direktora matične ustanove. Svi ljekari su iz KCCG – kazali su iz inspekcije.

nepravilnosti

LIstE čEkANJA I dOpuNskI RAd NE Idu zAJEdNO: Interna klinika

PODGORICA – Iako je jedan od uslova za dobijanje saglasnosti za dopunski rad da ne postoje liste čekanja pacijenata kod tih specijalista, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, to se ne poštuje u Kliničkom centru. Svi oni koji rade na Internoj klinici gdje pacijenti mjesecima ne mogu doći do termina - imaju tu dozvolu, kazali su sagovornici Pobjede.

Sa druge strane, dozvolu nema nijedan doktor sa Kardiologije, Radiologije, Ortopedije, Infektivne klinike, a pacijenti svjedoče da većina njih, uprkos tome, pruža usluge u nekoj od privatnih ambulanti.

Bez odgovora

A koliko tačno doktora u Kliničkom centru ima saglasnost direktorke dr Ljiljane Radulović za dopunski rad kod privatnika, Pobjedi nijesu odgovorili iz najveće zdravstvene ustanove. Nijesmo dobili ni odgovore protiv koliko njih će biti pokrenut disciplinski postupak, zato što nemaju tu potvrdu.

Dr Žanka Cerović smijenjena je prošlog petka sa pozicije pomoćnice direktora KC-

CG jer je privatno radila bez saglasnosti. Ona je Pobjedi tada kazala da joj je dozvola za dopunski rad istekla u avgustu, te da je od tada povremeno privatno radila. Kao glavni razlog smjene navela je njen kritički odnos prema Nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti. Osim novčane kazne od 250 eura, ona će odgovarati i pred Disciplinskom komisijom.

Jedna od kazni, kako je objašnjeno Pobjedi, može da bude i zabrana rada kod privatnika na pet godina.

Nezvanični sagovornik Pobjede iz KCCG ističe da je davanje saglasnosti za rad kod privatnika diskriminatorski.

– Svi smo ih tražili, ali ih sada ignorišemo i radimo privatno. Saglasnost smo od 2016. godine dobijali na osnovu istog pravilnika. I tada je bilo listi čekanja. Sada ih ne možemo dobiti – kazao je nez-

vanično sagovornik zaposlen u KCCG. Saglasnost za rad kod privatnika daje se na pola godine.

Iz Uprave za inspekcijske poslove za naš list su kazali da su od početka godine u zdravstvenim ustanovama utvrdili 43 nepravilnosti, zbog čega su izdali 40 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 13.950 eura.

prekršajni postupci

Podnešeno je i sedam zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu za prekršaje.

– Od početka godine inspektori su konstatovali da su četiri zdravstvena radnika u momentu vršenja inspekcijskog nadzora dopunski rad u kontrolisanoj ustanovi obavljali suprotno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, odnosno bez saglasnosti direktora matične ustanove za

Nezvanični sagovornik Pobjede iz KCCG ističe da je davanje saglasnosti za rad kod privatnika diskriminatorski.

– Svi smo ih tražili, ali ih sada ignorišemo i radimo privatno. Saglasnost smo od 2016. godine dobijali na osnovu istog pravilnika. I tada je bilo listi čekanja. Sada ih ne možemo dobiti – kazao je nezvanično sagovornik zaposlen u KCCG

Među nepravilnostima odnose se i te da su pojedinim ambulantama ljekari obavljali zdravstvenu djelatnost za koju mu nije izdata licenca od nadležne komore.

– Inspektori su konstatovali i neposjedovanje dokumentacije za zdravstveni kadar u momentu inspekcijskog pregleda u zdravstvenim ustanovama iako nema licencu za tu djelatnost – naveli su iz inspekcije.

Cerović, koja je i predsjednica Ljekarske komore, prošlog petka je na sajtu Komore objavila saopštenje u kojem upozorava ljekare od svakodnevnog inspekcijskog nadzora Zdravstvene inspekcije koja postupa po nalogu Ministarstva zdravlja nad privatnim zdravstvenim ustanovama.

– Vaš rad u privatnim zdravstvenim ustanovama bez saglasnosti poslodavca biće strogo kažnjen, kako novčano tako i pokretanjem disciplinskog postupka što je neprimjeren odnos prema ljekarina Crne Gore – poručuje ona u obraćanju ljekarima.

Jedini opravdani razlog da se onemogući ljekaru da radi u svom slobodnom vremenu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, kako dodaje, bila bi dokazana nestručnost i neispunjavanje radnih obaveza.

Ljekarska komora u više navrata reagovala je kroz dopise i neposredne razgovore, ali, nažalost, piše Cerović, sve pomenuto je bilo ignorisano od strane Ministarstva sl. r. zdravlja.

Stav Neustavna odluka Udruženja saveza penzionera i Fonda PIO i. mandić

Iz Kliničkog centra ćute o tome koliko ljekara u toj ustanovi ima saglasnost za dopunski rad, uslovi za dobijanje te potvrde nijesu isti

7

Ko može u tuđe ime i bez dozvole da raspolaže primanjima

Uzeli bez pitanja 90 hiljada eura najsiromašnijim građanima Piše: Jadranka RABRENOVIĆ Odluka Fonda PIO da uzme po euro od februarske penzije svakom penzioneru koji je odlučio da plaća članarinu Savezu udruženja penzionera Crne Gore najbolji je dokaz kako je put do pakla popločan dobrim namjerama.

Nekome je, naime, u tom udruženju palo na pamet da sakupi pare za postradale u zemljotresu u Turskoj i Siriji i to tako što će se poigrati malim sumama na velikom broju ljudi. Sakupili su 89.301 euro sa isto toliko računa građana Crne Gore sa najnižim primanjima!

A da nikoga od tih građana nijesu upitali za dozvolu da to urade!

Vele, obavijestili su ih predstavnici 26 lokalnih odbora penzionera da to mogu da urade.

Sad je pitanje da li su predstavnici opštinskih odbora pitali svakog svog člana i dobili njegovu pismenu saglasnost da Fond PIO može da uzme euro od njegove penzije. Tako, naime, Fond PIO pita svakog penzionera da li hoće da se učlani u neko od penzionerskih udruženja i ako je odgovor potvrdan daje mu potvrdu na potpis.

Iz opštinskih odbora Saveza udruženja penzionera su nam nezvanično rekli da Fondu PIO nijesu dostavili pismena ovlašćenja svakog penzionera da im se skine euro sa računa, niti su tražili odobrenje od svakog svog člana pojedinačno. Vele, to je procedura koja bi trajala godinu!

Pa im je lakše bilo sprovesti svoju odluku na tuđi račun!

Trebalo je samo pogledati reakcije penzionera na društvenim mrežama na vijest da su oni sakupili 90 hiljada eura za pomoć postradalim, da se spozna da ih niko pojedinačno nije pitao.

I sad dolazimo do ključnog problema – ko može u tuđe ime i bez dozvole tog čovjeka da raspolaže njegovim primanjima. Ustav kaže – niko!

I sada nije bitno što se radi o euru i o plemenitom porivu. Bitno je što je jedna državna institucija odlučila da je u redu da bez pitanja građana, zbog kojih je osnovana i zbog kojih postoji, počne prpati po njihovim računima i njihovoj cjeloživotnoj ušteđevini. I to na nečiju časnu riječ!

Danas je nekolicina ljudi u menadžmentu Saveza udruženja penzionera odlučila da je OK da uzmu pare od članova tog udruženja i da ih za to ne pitaju da bi pomogli postradalim u Turskoj i Siriji. Ako im to prođe sada, sjutra će nastaviti sa tom praksom pa graditi kuće, slati ljude na liječenje, putovati po svijetu… a sve skidajući svojim članovima po euro sa računa i ne pitajući ih!

Zamislite samo da Unija samostalnih sindikata odluči da od svakog svog člana uzme po euro od plate i pomogne postradalim u Turskoj i Siriji i da to traže od poslodavaca ne dostavljajući pismenu saglasnost svakog pojedinačnog člana. Ili da Vlada odluči da, na primjer, ove godine svaka državna firma i ustanova uzme po euro od zaposlenih za kupovinu flote trajekata na liniji Kamenari – Lepetane! I izda dekret! Nezamislivo, jer Ustav im to zabranjuje.

Ako se opštinskim penzionerskim funkcionerima činilo da bi godinu trebalo da sakupljaju potpise i da oni to ne mogu da rade, onda je očigledno da ta ideja nije bila dobra. Mogli su, na primjer, pozvati, ne samo svoje članove, već sve ljude dobre volje, da od svoje volje uplate novac na račun koji bi otvorili u nekoj od domaćih banaka. A ne ovako, uvlačiti ljudima ruku u džep i ne tražiti dozvolu.

Društvo

Četvrtak, 23. mart 2023.

Institut za medije naknadno, na insistiranje Pobjede, objasnio koga smatra etabliranim medijima

IN4S platforma za širenje dezinformacija i govora mržnje sadržaja, dezinformacija i govora mržnje. Nijesmo detaljnije objašnjavali metodologiju, jer je riječ o saopštenju, a kompletna analiza će biti naknadno objavljena o čemu ćemo vas informisati – naveli su iz Instituta za medije.

Analiza IMCG-a pokazala je da u uredničkim sadržajima tri etablirana onlajn medija u Crnoj Gori o događajima koji su obilježili kampanju za prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori nije bilo uvredljivog i spornog govora, dok je na portalu IN4S uvredljivog govora bilo i u uredničkim sadržajima, dok je većina komentara čitalaca sadržala uvrede i govor mržnje.

Prema nalazu IMCG-a i u komentarima na tekstove objavljene u tzv. etabliranim onlajn medijima zabilježene su uvrede, opravdavanje nasilja, zapaljiv i mrziteljski govor što, prema ocjeni istraživača, znači da moderiranje komentara čitalaca i nalozi tih medija na društvenim mrežama i dalje ostaju veliki izazov.

Kako je saopšteno iz IMCG-a, analiza ukazuje na to da mediji u potpunosti ne slijede etičke smjernice sopstvenih pravila komentarisanja, Kodeks novinara/ki Crne Gore i odredbe Zakona o medijima.

Iz IMCG podsjećaju da je medij odgovoran za sadržaj komentara na portalima i da to ne smije biti kanal za širenje sadržaja sa elementima govora mržnje, uvreda i poziva R. D. na nasilje.

Dok se sindikalci ne dogovore, nema povećanja plata PODGORICA – Da bi se povećale plate zaposlenima u RTCG svi članovi komisije koja se bavi izmjenom kolektivnog ugovora, a koju čine predstavnici menadžmenta, savjeta i dva sindikata treba da se dogovore oko iznosa i na kraju da stave potpis. Za sada se predstavnici sindikata – mimoilaze.

Komisija je prekjuče imala sastanak. Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak kazala je Pobjedi da imaju danas sastanak i da je u petak zaključni, što se njih tiče. Traže da se poveća plata u prosjeku 20 odsto, da to povećanje ne uključuje menadžment i rukovodstvo. Ako se to ne uvaži, najavljuju radikalizaciju – štrajk upozorenja, pa onda štrajk… Drobnjak je rekla da je drugi sindikat na sastanku predložio da se najugroženijima poveća plata i do 15 odsto, a svim ostalim, uključujući i menadžment deset odsto.

Predsjednica drugog sindikata, Reprezentativne organizacije sindikata RTCG Slavica Kruščić-Vasović rekla je Pobjedi da to nije tačno, da to nije njihov prijedlog. Kaže da su predložili da se koeficijent poveća za 1,5. Dalje navodi da to znači da bi se povećala plata od 12 do 41,67 odsto.

Kruščić-Vasović navodi da bi najniži stepen, četvrti stepen

Sa protesta radnika RTCG sredinom marta

stručne spreme dobio 41,67 odsto. Najveće povećanje bi imali, prema njenim riječima, zaposleni sa srednjom školom, nešto manje sa šestim stepenom, a najmanji sa sedmim. U prosjeku bi po plati bilo uvećanje - 150 eura.

Kruščić-Vasović kaže da se u plate rukovodstva nijesu miješali, jer je to sloboda generalnog direktora, da nezavisno koliki im je koeficijent, može da im poveća platu.

Ona je dodala da je ovo treći njihov prijedlog za povećanje plate, da žele da dođu do dogovora. Ranije su, navodi ona, krenuli da im se poveća m. babović

PODGORICA – Institut za medije Crne Gore prekjuče je u svom saopštenju naveo da tokom predizborne predsjedničke kampanje u tri etablirana medija nije bilo uvredljivog i spornog govora, pri tome ne navodeći o kojim medijima se radi, a zbog nespretno napisanog saopštenja čitaoci su mogli zaključiti da se kao etablirani medij tretira opskurni portal IN4S. Ono što je bilo zbunjujuće je činjenica da su, navodeći medije koje su analizirali, imenovali tri portala kao najčitanija među kojima je IN4S, a kao poseban, četvrti, izdvojili portal Javnog servisa.

Na insistiranje Pobjede, iz Instituta za medije su objasnili da shvataju da njihovo saopštenje nije bilo najpreciznije.

– U nekoliko naših istraživanja, pa i ovom, portale CdM, Vijesti i RTCG definišemo kao etablitane medije, a portal IN4S kao desno orjentisani portal koji u Crnoj Gori nije evidentiran u registru Ministarstva kulture i medija – naveli su naknadno iz Instituta za medije.

Kriterijum po kojem analiziraju, kako kažu, je čitanost i zbog toga analiziraju CdM, Vijesti i IN4S, a analizi su dodali portal RTCG jer je riječ o javnom servisu.

– Dodatno, pored kriterijuma čitanosti, IN4S analiziramo i jer je u našim ranijim istraživanjima prepoznat kao platforma za širenje spornog

Predstavnici radnika RTCG različito o koeficijentima zarada, Sindikat zaposlenih RTCG najavljuje štrajk

d. malidžan

8

Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak kazala je Pobjedi da imaju danas sastanak i da je u petak zaključni, što se njih tiče.

Traže da se poveća plata u prosjeku 20 odsto, da to povećanje ne uključuje menadžment i rukovodstvo. Ako se to ne uvaži, najavljuju radikalizaciju – štrajk upozorenja, pa onda štrajk… koeficijent za 2,2 kao u javnoj upravi, pa da bude 20 odsto svima, ali su shvatili da to ne bi bilo, kaže ona, korektno prema zaposlenima sa srednjom školom, te da bi ljudima sa sedmim stepenom to najviše odgovaralo.

Kaže da dva sindikata treba da

Sa tržišta povučena sporna serija Torlakovih vakcina protiv

Bilo odstupanja zbog k do nepotpunog imun Od 10.000 vakcina bolnicama i domovima zdravlja isporučeno je oko 3.000. Pobjedi juče nije odgovoreno iz Instituta za javno zdravlje da li i koliko djece je primilo tu vakcinu i da li i poslije kojeg vremena mogu primiti drugu – ispravnu

BSŽ se u najmlađem uzrastu prima najkasnije do 12. mjeseca života

donekle dođu do zajedničkog prijedloga.

- Dok se svi ne složimo, povećanje plata i novog kolektivnog neće biti – rekla je ona, dodajući da je sastanak - naredne nedjelje.

Drobnjak, iz drugog sindikata, rekla je Pobjedi da su do

PODGORICA – Apotekarska ustanova Montefarm povukla je prošle sedmice 10.000 BCG (BSŽ) vakcina protiv tu-

berkuloze koje je proizveo Institut za virusologiju, vakcine i serume Torlak iz Srbije zbog, kako su naveli, potencijalnog odstu-

panja u proizvodnji zbog kojeg očekivani imunski odgovor kod izuzetno malog broja pacijenata može biti nepotpun.

Kako su Pobjedi kazali iz Montefarma, bolnicama i domovima zdravlja isporučeno je oko 3.000 vakcina.

Naš list juče nije dobio odgovor iz Instituta za javno zdravlje da li i koliko djece je primilo tu vakcinu i da li i poslije kojeg vremena mogu primiti drugu - ispravnu.

– Zvanični uvoznik vakcine

Društvo

Četvrtak, 23. mart 2023.

Akademik DANU i potpredsjednik PEN centra pozvan u tužilaštvo jer je osumnjičen za sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje

Vujović: Nije bilo čak ni verbalnog delikta PODGORICA - Akademik DANU i potpredsjednik Crnogorskog PEN centra Sreten Vujović juče je dobio poziv od cetinjskog Osnovnog državnog tužilaštva da kao „osumnjičeni za krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje“ dođe u to tužilaštvo 29. marta.

On je prethodno dao izjavu u Centru bezbjednosti Cetinje povodom dešavanja u prijestonici 10. marta, koje je okarakterisano kao navodni „pokušaj da se spriječi predsjednički kandidat Jakov Milatović da održi promotivni skup“.

Vujović je ocijenio da se nastavlja hajka „krivosuđa“ na intelektualce i neistomišljenike koji su predsjedničkom kandidatu Milatoviću, 10. marta, na

promotivnom skupu, željeli da postave pitanje da li je istina da je izjavio „pa šta ako na Cetinju pogine deset Crnogoraca“ povodom belvederskih događaja u septembru 2021.

– Dobio sam poziv da se 29. marta pojavim u ODT Cetinje kao osumnjičeni, što znači da je sve to već u proceduri.

Ja sam prisustvovao protestu, koji smatram sasvim legitimnim i tu ne vidim ništa sporno. Na mjestu gdje sam ja bio nasilja nije bilo, a ka-

da sam htio da Jakovu Milatoviću postavim pitanje da li je istina da je izjavio ono što se govori da je izjavio povodom belvederskih događaja, policija nije htjela da me pusti. Tu je nastalo malo prepirke, ali nasilja nije bilo – kazao Vujović Anteni M. Kako je rekao, desilo se upravo suprotno - službeno lice je njemu zabranilo da prisustvuje javnom skupu.

On je rekao da će angažovati advokata jer je posrijedi oz-

nije bilo ni uvreda ni psovki: Sreten Vujović razgovara sa policajcem tokom protesta 10. marta

tuberkuloze

kojeg bi došlo nskog odgovora BCG - Glosarij 15. marta je nakon što je primio od Torlaka hitan opoziv sporne serije koja je uvezena u Crnu Goru, proslijedio ga Montefarmu kao distributeru navedene vakcine. Postupajući po navedenom obavještenju, istog dana smo prvo usmenim putem, a potom i elektronskom poštom obavijestili sve zdravstvene ustanove u kojima se vrši imunizacija da odmah povuku iz upotrebe spornu seriju i vrate je u naše skladište, što je i učinje-

Vujović je ocijenio da se nastavlja hajka „krivosuđa“ na intelektualce i neistomišljenike koji su predsjedničkom kandidatu Milatoviću, 10. marta, na promotivnom skupu, željeli da postave pitanje da li je istina da je izjavio „pa šta ako na Cetinju pogine deset Crnogoraca“ povodom belvederskih događaja u septembru 2021.

s. vasiljević

sada izgubili previše vremena. Ona je kazala da je sindikat koji predvodi Kruščić- Vasović pred komisijom predočio prijedlog za povećanje koeficijenata koji je drugačiji od njihovog. Kaže da ti prijedlozi liče na blažu varijantu prijedloga Borisa Raonića, te da je on ranije ,,predložio da se svima poveća 10 odsto“.

– To su i dalje igre svemoguće u toku – rekla je ona.

Kruščić-Vasović, međutim, kaže da su oni bili nezadovoljni prijedlogom kuće. Navodi da su u prijedlogu imali nova zvanja koja nijesu zvanično sistematizovana, gdje nema opisa radnog mjesta, te da ne može za tako nešto da se da koeficijent. Kaže da nije razmatran prijedlog jer je bilo puno nezadovoljnih ljudi. Upitana za koliko bi se prema njemu povećale plate, kaže različito – nekome sedam odsto, nekome 10 – 20 odsto.

Drobnjak kaže da se direktor u par navrata saglasio sa koeficijentima koji je Sindikat kojeg zastupa podnio, da se u prosjeku poveća plata 20 odsto, da je tražio da završe kolektivni, onda je krenuo, navodi ona, u priču o sistematizaciji, da to treba da se završi. Rekla je da Raonić – iznalazi nove zadatke.

Sindikat koji zastupa Drobnjak ima 290 članova, a onaj koji zastupa Kruščić-Vasović oko 200.

Sindikat koji zastupa Drobnjak prošle sedmice održao je konferenciju sa koje je poručeno da će još ove sedmice radikalizovati reagovanje ako im se ne povećaju plate. Žalili su se kako pregovaraju oko toga četiri mjeseca, da im se plate povećaju te da su radnici zbog inflacije na ivici egzistencije.

Govorili su i da menadžment odbija da im poveća zarade, upravo zato što je ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao da mogu da im se povećaju 20 odsto, ali da to uvećanje ne uključuje rukovodioce i menadžment. Tada je saopšteno da menadžment ima veće plate od ministara, predsjednika države, te da dosežu 2.000 i 3.500 eura.

N. ĐURĐEVAC

9

no – naveli su u saopštenju.

Iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva juče su saopštili da iako ova vakcina nije registrovana u našoj zemlji, u januaru su u skladu sa Zakonom o ljekovima odobrili uvoz putem takozvanog mehanizma interventnog uvoza, na osnovu procjene dostavljene dokumentacije kojom je dokazano da vakcina zadovoljava propisane standarde u pogledu kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti.

– Navedena dokumentaci-

ja, između ostalog, uključuje dva sertifikata o kontroli kvaliteta lijeka – Sertifikat analize proizvođača lijeka i Sertifikat analize izdat od strane Nacionalne kontrolne laboratorije Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, a koja je članica Evropske mreže zvaničnih kontrolnih laboratorija za ispitivanje ljekova – kazali su oni.

Naknadnim rutinskim ispitivanjima koja sprovodi proizvođač, kako su dodali, utvrđeno je da postoji mogućnost potencijalnog odstupanja broja živih, atenuisanih bakterija Bacillus Calmette-Guerin (Mycobacterium bovis BCG), u odnosu na deklarisani.

– Prema tome, očekivani imunološki odgovor može biti nepotpun kod izuzetno malog broja pacijenata (no-

vorođenčad, djeca i odrasli sa visokim rizikom za razvoj tuberkuloze). Iz tog razloga, navedene serije vakcine su povučene, imajući u vidu da je proizvođač dužan da sprovede postupak povlačenja lijeka iz prometa, iako je u pitanju sumnja u neispravnost koja ne može da izazove ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi – kazali su Instituta za ljekove.

Bebe primaju BSŽ vakcinu prije odlaska iz porodilišta, a ukoliko su rođena van porodilišta ili iz nekog drugog razloga nije bilo moguće izvršiti vakcinaciju, djeca treba da je prime do navršenih 12 mjeseci života.

Prema pravilniku o imunizaciji, vakcinacija protiv tuberkuloze je obavezna za sva lica osim onih sa „trajnim kontraindikacijama“.

Sl. R.

biljna stvar koja mu se stavlja na teret.

– Krivična prijava koju je MUP podnio Tužilaštvu smatram da treba da bude odbačena jer je neosnovana. Nema čak ni verbalnog delikta, jer sam govorio o sasvim normalnim stvarima koje nijesu ni uvrede ni psovanje. Moram ozbiljno shvatiti ovu situaciju, jer mi se ponavlja nešto iz 1993. godine, kada sam bio učesnik na protestu protiv Momira Bulatovića, usljed čega sam dobio dvije godine zbog navodnog verbalnog delikta. Bio sam neko vrijeme u istrazi, a zatim sam amnestiran kao i svi koji su prošli kao i ja – podsjeća Vujović u izjavi na devedesete godine prošlog vijeka.

Prema njegovim riječima, protiv njega se pokreće sinhronizovana akcija i iz Ministarstva prosvjete, gdje se postavlja pitanje njegovog rada, kao i slanje inspekcije nakon, kako kaže, 40 godina provedenih u prosvjeti.

– Trenutno sam na bolovanju, ali sam u saznanju da će krenuti kontrole i inspekcije. Zaista, nakon 40 godina mog rada ne znam što sada traže, jer ako sam svojim djelovanjem uništio 40 generacija, onda ovo društvo zaista treba da propadne i ja zajedno sa njim - dodaje Vujović.

Odlazeći premijer Dritan Abazović, dan nakon incidenta na Cetinju, takoreći je zaprijetio

cetinjskom tužilaštvu, odnosno targetiranjem pojedinačnih ljudi iz te institucije.

– Za taj i sličan događaj u tom području adresa je državno tužilaštvo. Evidentno je da nam se slični događaji na sličnim mjestima ponavljaju od sličnih ljudi. Možete doći do zaključka…

Mislim da neki ljudi koji nijesu spremni, a imaju odgovorne pozicije, da distribuiraju pravdu treba da oslobode mjesta za druge ljude koji neće imati zadrške – poručio je Abazović 11. marta.

Kako je ocijenio, „neki ljudi ne žele da rade, postoji neka zadrška, to su korijeni bivšeg režima“.

– Neko ne smije, ili ne želi, da ih procesuira, ali tome će se stati na kraj. Reći će se imenom i prezimenom ko su ljudi koje ne smiju da sprovode pravdu – zaprijetio je Abazović. Četiri dana kasnije, nadležni tužilac na Cetinju je ustvrdio da se u radnjama osam osoba, učesnika protesta zbog uloge Milatovića u nasilnom ustoličenju Joanikija, među kojima je i akademik Vujović, stiču elementi krivičnih djela konflikata sa policijom.

Podsjećamo da je prilikom dolaska Milatovića na izbornu konvenciju u zgradu Sportskog centra došlo do incidenta, tokom kojeg je, dok je Milatović sa svojim obezbjeđenjem prolazio kroz policijski špalir, došlo do guranja i koškanja okupljenih građana sa pripadnicima policije.

Milatović je dočekan uz zvižduke i negodovanje više desetina Cetinjana. Kao što se vidi na video snimku koji je Pobjeda objavila 10. marta, tokom prolaska kroz policijski špalir pripadnik Milatovićevog obezbjeđenja se sapleo i umalo oborio predsjedničkog kandidata kojeg je neposredno prije toga zagrlio. To je bio Milatovićev jedini fizički kontakt sa bilo kim tokom ulaska u zgradu Sportskog centra na Cetinju.

D. M.

U prijestonici sjutra nova protestna šetnja podrške Ukrajini

Dužnost je dići glas protiv zločina PODGORICA – Protestna šetnja podrške Ukrajini koja je više od godinu izložena agresiji Rusije biće održana sjutra na Cetinju, u 17 sati, ispred Dvora Kralja Nikole.

-Cetinje će i 24. marta biti mjesto đe će se jasno osuditi ruska agresija i pružiti podrška herojskom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu. Ruski napad na Ukrajinu, uključujući sistemsko mučenje i ubijanje civila u okupiranim regijama, nesumnjivo predstavljaju ratne zločine, što je potvrdio i Savjet za ljudska prava UN-a navodeći da bi ruske snage mogle biti krive i za zločine protiv čovječnosti – poručili su Cetinjani.

U poruci povodom održavanja šetnje ocijenili su da je dužnost svakog čovjeka da se suprotstavi zločinu.

- Kada se radi o sistematskom i organizovanom zločinu koji Rusija i njena ratna mašinerija s predumišljajem izvršava u Ukrajini, onda je naša dužnost utoliko veća da dignemo glas protiv ruskog agresora. Zato vas pozivamo da dođete u petak u 17 sati ispred dvora kralja Nikole da zajedno pružimo podršku Ukrajini i njenom herojskom narodu u njihovoj borbi za slobodu. Slava Ukrajini! Herojima slava – zaključili su u saopštenju. R.D.

10 Hronika

Četvrtak, 23. mart 2023.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen pomoćnik direktora policije u okviru akcije razbija

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja Kneževića su uhapsili nešto poslije 17 časova, po nalogu SDT-a i priveli u zgradu „Limenke“, gdje mu je uručeno rješenje o zadržavanju.

– U nastavku akcije koju Specijalno policijsko odjeljenje preduzima po nalogu i zajedno sa Specijalnim državnim tužilaštvom, a na osnovu višemjesečnog planiranog i koordinisanog djelovanja Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona - EUROPOL, lišen je slobode vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, D. K, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela – kazao je državni tužilac Vukas Radonjić.

On je upozorio da su „državni organi, mediji, udruženja građana, javne ličnosti i druga lica dužni da se pridržavaju pretpostavke nevinosti i da svojim javnim izjavama o postupku koji je u toku ne vrijeđaju druga pravila postupka i prava lica protiv kojih se postupak vodi“.

SKAJ PREPISKA

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, istražitelji su prikupili dokaze koji ukazuju na upletenost Kneževića u kriminalne radnje, a ključne za istragu su bile kriptovane komunikacije sa Skaj aplikacije između Kneževića i bivšeg policijskog službenika Ljuba Milovića, koje su dostavile strane službe.

Knežević je, kako se sumnja, odavao informacije o bezbjednosno interesantnim osobama, koje su bile na mjerama tajnog nadzora i, navodno ih, preko posrednika, upozoravao o aktivnostima policije kako bi spriječio prikupljanje dokaza.

O aktivnostima policije je obavještavao dugogodišnjeg prijatelja Milovića, koji je službene informacije, navodno, prosljeđivao Radoju Zviceru, vođi kavačkog klana.

Portal Libertas je ekskluzivno početkom maja prošle godine, pozivajući se na dokument Europola, objavio da je „Ljubo Milović u jakim privatnim i poslovnim vezama sa direktorom crnogorske policije Zoranom Brđaninom i direktorom kriminalističkog odsjeka Dejanom Kneževićem“.

– Obavještajne službe ukazuju da su Petar Lazović i posebno Ljubo Milović, možda u bliskoj vezi sa sadašnjim direktorom policije Zoranom Brđaninom i sadašnjim šefom kriminali-

Kneževića terete da je odavao službene tajne kriminalcima Knežević je, kako se sumnja, odavao informacije o bezbjednosno interesantnim osobama, koje su bile na mjerama tajnog nadzora i, navodno ih, preko posrednika, upozoravao o aktivnostima policije kako bi spriječio prikupljanje dokaza.

O aktivnostima policije je obavještavao dugogodišnjeg prijatelja Milovića, koji je službene informacije, navodno, prosljeđivao Radoju Zviceru, vođi kavačkog klana Sa privođenja Dejana Kneževića stičke policije Dejanom Kneževićem. Nema dokaza da su Brđanin i Knežević bili umiješani u bilo kakve kriminalne aktivnosti – piše u dokumentu Europola.

NASTAVAK AKCIJE

Istraga Specijalnog tužilaštva inicirana je transkriptima „Skaj“ komunikacija, a na osnovu tih i drugih dokaza protekle sedmice uhapšeni su i policajac potražne službe Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Goran Stojanović, njegov kolega, suspendovani inspektor u Sektoru za borbu protiv droge Milan Popović, te bivši policijski specijalac Vladimir Bajčeta i Podgoričanin Tihomir Adžić. Službenici SPO uhapsili su i Kotoranina Miletu Ojdanića. Njima je određen pritvor.

Oni su nakon hapšenja sprovedeni u spuški Istražni zatvor zbog opasnosti od bjekstva, uti-

caja na svjedoke i saučesnike koji su u bjekstvu, ali i zbog „naročito teškog načina izvršenja krivičnog djela“.

Izdati su nalozi i za hapšenje službenika Sektora za borbu protiv kriminala Ivana Stamatovića i bivšeg službenika Sektora obezbjeđenje ličnosti Nebojše Bugarina, koji su u bjekstvu.

Na spisku osumnjičenih za saradnju sa kriminalnom organizacijom Zvicera su Ljubo Milović, za kojim se traga od prošlog ljeta, kao i policajci Ivan Nikolić, Marko Novaković, Miloš Mišurović, Dražen Milović, Božidar Bobo Jabučanin, A. K. i F. Z. Prošlonedjeljna hapšenja su rezultat proširene istrage Specijalnog tužilaštva koja je pokrenuta u maju prošle godine po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a na osnovu podataka koje je EUROPOL dostavio još u junu 2021.

I. MANDIĆ

PODGORICA – Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je juče zbog sumnje da je dio kriminalne grupe, čije privođenje je počelo prošle sedmice, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge.

MAPA KRIMINALA

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je protekle sedmice, nakon sjednice Vijeća, novinarima kazao kako je riječ o istorijskoj akciji suzbijanja narkokartela i krijumčarenja više tona kokaina u Crnoj Gori i inostranstvu.

- Aktivnosti se sprovode protiv osoba od kojih je jedna među pet najvećih krijumčara u Evropi – saopštio je Abazović i dodao da se akcija nastavlja.

On je tada kazao i da će ta akcija imati velike političke reperkusije jer je, kako tvrdi, riječ o ljudima koji su u prethodnom periodu „finansirali političke kampanje i mnoge druge aktivnosti“.

- Onaj ko ima bilo kakve veze sa kriminalom više ne može da bude službenik naših službi. Pipci organizovanog kriminala ne bi bili ovoliko snažni da ih nema u mnogim institucijama.

Mi smo odlučni da tu hobotni-

Adžić: Kriminalci neće upravljati Crnom Gorom Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić na društvenoj mreži Tviter je nakon hapšenja Dejana Kneževića kazao da kriminalci neće upravljati Crnom Gorom.

- Bolni procesi ka ozdravljenju institucija

i uspostavljanju funkcionalnog sistema.

Pred Crnom Gorom je vrijeme u kojem se bavljenje kriminalom nikome neće isplatiti.

Ne postoje više nedodirljivi, zakon jednak za sve - poručio je Adžić na Tviteru.

Ime Dejana Kneževića pominjano je i u „Skaj“ aplikacijama koje je ekskluzivno objavljivao M portal. U avgustu prošle godine ovaj medij prenio je transkripte razgovora takozvane „budvanske“ kriminalne grupe, koja je ogranak škaljarskog klana, iz 2021. godine, a u kojima oni iskazuju nezadovoljstvo kadrovskim promjenama u sektoru bezbjednosti nakon što je došlo do smjene vlasti na izborima u avgustu 2020. godine cu pogodimo u glavu i da otkinemo sve njene pipke – poručio je Abazović.

Kao koordinator službi bezbjednosti i potpredsjednik Vlade, Abazović je dvije godine ranije, zbog jedne takođe, kako je rekao, „istorijske akcije“, uručio, na svečanosti u Vili „Gorica“, zahvalnicu Dejanu Kneževiću, rukovodiocu Sektora za borbu protiv kriminala, kao i njegovom timu i čestitao mu na uspjesima.

Sinoć se oglasila i Uprava policije, potvrđujući u kratkom saopštenju da je Knežević uhapšen.

- Danas je lišen slobode v.d. pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević.

Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju - naveli su oni.

Do zaključenja ovog broja Pobjede, inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja pretresali su kancelarije Uprave policije. Iako nam je nezvanično saopšteno da bi se Kneževiću mogli pridružiti još neki službenici Uprave policije, potvrdu te informacije nijesmo dobili.

Kneževiću je u aprilu 2016. godine zapaljeno službeno vozilo „opel astra“ koje je bilo parkirano ispred zgrade u kojoj živi.

Policija je uhapsila Podgoričanina Mirka Jankovića, a zvanično je saopšteno da je motiv napada Kneževićev profesionalni angažman.

,,ALO, NA VEZI JE...“

Dugi niz godina Knežević je pokrivao odgovorne funkcije u Upravi policije.

Ime Dejana Kneževića pominjano je i u „Skaj“ aplikacijama koje je ekskluzivno objavljivao M portal. U avgustu prošle go-

Hronika/Svijet

Četvrtak, 23. mart 2023.

11

anja saradničke mreže narko-mafije TRISTA DEVEDESET PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Predsjednik Volodimir Zelenski obišao vojnike u okolini Bahmuta

Optužnica protiv Milovića u Srbiji!

Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije podiglo je optužnicu protiv devetočlane grupe, među kojima su pripadnici srpskog MUP-a i BIA-e, kojoj se na teret stavlja krijumčarenje velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Optužnicom, koja još nije pravosnažna, kao vođa ove grupe tereti se crnogorski policajac Ljubomir Ljubo Milović, rečeno je Tanjugu u tom tužilaštvu.

Pored Milovića, optuženi su i radnica BIA-e Dušica Jovanović, njen suprug Danijel Jovanović, vlasnik firme „Blumen market“ Aleksandar Milojević, Strahinja Kutlešić, Milivoje Kišić, Miodrag Pamučina, Živojin Filipović i Milan Krstović.

Grupa se sumnjiči da je od 2019. godine do 2. avgusta prošle godine, učestvovala u transportu kokaina prekookeanskim brodovima iz Ekvadora u Roterdam, odakle su ga prenosili u zemlje Evropske unije, a sumnja se da su drogu prodavali u Holandiji.

dine ovaj medij prenio je transkripte razgovora takozvane „budvanske“ kriminalne grupe, koja je ogranak škaljarskog klana, iz 2021. godine, a u kojima oni iskazuju nezadovoljstvo kadrovskim promjenama u sektoru bezbjednosti nakon što je došlo do smjene vlasti na izborima u avgustu 2020. godine.

Vođa „budvanske“ je, prema operativnim podacima policije, Marko Ljubiša Kan, a iz „Skaj“ komunikacija članova ove kriminalne grupe vidi se da su imali detaljne informacije o Dejanu Kneževiću, čiju hitnu smjenu su tražili od tadašnjeg potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti Dritana Abazovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića. „Budvanska“ kriminalna grupa ima bliske veze i sa Crkvom Srbije.

U razgovoru Blaža Rađenovića (Abazovićeva Ura) i Ognjena Kažanegre, vođenom 13. jula 2021. godine Kažanegra kaže da je Dejan Knežević (tada šef Sektora za borbu protiv kriminala) „uzeo 500.000 eura od Zorana Lazovića“.

Sjutradan, 14. jula 2021, Ognjen Kažanegra je razgovarao sa tadašnjim predsjednikom Opštine Budva Markom Batom Carevićem koji ga obavještava da je o svemu izvijestio Vukšića.

– Jutros još nijesam stigao da zovem da to eliminišu pod hitno – kaže mu Carević, koji je preko Vukšića trebalo da završi da SBPK „ne maltretira“ ljude iz „budvanske“ kriminalne grupe.

Interesantno je da je Vukšić već u avgustu pokušao da se, preko premijera Krivokapića, riješi Dejana Kneževića.

TAJNE ULOGE I JAVNE PRIJETNJE

Objavili smo polovinom avgusta informaciju da je u susret nasilnom ustoličenju mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića, u Cetinjskom manastiru, organizovan zajednički sastanak predstavnika službi bezbjednosti sa Krivokapićem, te da je premijer zahtijevao da akcijom pripreme inauguracije rukovodi Vukšić, a „da Uprava policije mora ‘slušati’ Agenciju i uvažiti njene informacije i procjene“.

Brđanin i njegov tim nijesu bili saglasni sa tom idejom.

- Vukšić je nekoliko dana kasnije premijeru dostavio negativne podatke o pojedinim Brđaninovim najbližim saradnicima, predlažući čak da neki od njih budu i smijenjeni. Jedan od onih koji je dobio posebno negativne ocjene od Vukšića je i Brđaninov pomoćnik Dejan Knežević. Poslije zabilješke dostavljene premijeru Knežević se našao u nemilosti pojedinih krugova iz Vlade – rekli su tada naši sagovornici.

Interesantno je da je Knežević na dan ustoličenja Mićovića imao značajnu ulogu.

Nakon što je bilo jasno da Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić do Cetinja ne mogu preko Belvedera, kako su bili planirali da uđu u prijestonicu sa svečanom procesijom, jer bi to podrazumijevalo obračun policije sa građankama i građanima koji su tamo napravili živi zid, a Brđanin i tadašnji ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović nijesu bili spremni na tu opciju, Krivokapiću su u pomoć došli lideri Demokratskog fronta.

U zgradu Vlade, kako smo ranije pisali, oko dva sata iza ponoći, stigli su Andrija Mandić i Milan Knežević koji su Krivokapiću ispostavili spisak pouzdanih ljudi u policiji, a pored Miloša Rakonjca i Petra Kneževića, koji su preuzeli rukovođenje akcijom dopremanja Mićovića i Perića u Cetinjski manastir, kao čovjek od povjerenja bio je i Dejan Knežević.

Izvori Pobjede iz ANB tada su ispričali i kako je Knežević uspostavio blizak kontakt sa Milanom Kneževićem, s kojim se, prema njihovim tvrdnjama, navodno tajno sastajao u nekoliko navrata.

Kada je Pobjeda u decembru 2021. godine objavila priču u kojoj su, pored ostalih, bile i ove informacije, kao i podatak da je i ranije dovođen u vezu sa stranim službama bezbjednosti, kao i da je imao blisku saradnju sa nekim novinarima, Knežević je burno reagovao. Čak je autorima teksta uputio i svojevrsnu prijetnju u mafiK. K. – D. Đ. jaškom stilu.

Kada je riječ o Bahmutu, oko koga se već mjesecima vode žestoke borbe između dvije zaraćene strane, britanska vojna obavještajna služba saopštila je juče kako postoji mogućnost da ruski napad na taj grad gubi zamah i da su neke jedinice ruskog Ministarstva odbrane preraspoređene u druge sektore

Zelenski sa vojnicima u Bahmutu

KIJEV/MOSKVA – Divizija raketnih sistema obalske odbrane Bastion raspoređena je u Paramuširu, jednom od Kurilskih ostrva u sjeverozapadnom Pacifiku, saopštio je juče ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.

On je naveo da su oružane snage na istoku Rusije prošle godine dobile oko 400 komada savremene vojne opreme, uključujući i avione SU-57 i protivvazdušne raketne sisteme. Šojgu je najavio i da će modernizacija ruskog sistema protivvazdušne odbrane biti završena već ove godine.

Ruske snage su juče, tokom 391 dana invazije na Ukrajinu, raketirale više ukrajinskih gradova i tom prilikom ubile najmanje sedam osoba, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Načelnik regionalne policije

Ruske rakete raspoređene na Kurilskim ostrvima Andrij Nebitov saopštio je da je šest osoba stradalo, a 18 povrijeđeno u gradu Ržišivu.

Još jedna osoba je poginula, a 33 je ranjeno prilikom ruskog raketnog napada na Zaporožje.

Ukrajinski lider Volodimir Zelenski obišao je juče ukrajinske vojnike angažovane na odbra-

ni istočnog grada Bahmuta i tom prilikom minutom ćutanja odao poštu stradalima u ratu.

- Čast mi je što sam ovdje, na istoku naše zemlje, u Donbasu i da nagrađujem naše heroje, da vam se zahvalim, da se rukujem. Hvala vam što štitite državu, suverenitet i istok Ukrajine

Švedski parlament usvojio zakon o ulasku zemlje u NATO Švedski parlament usvojio je zakon koji toj zemlji omogućava pridruživanje NATO-u.

Za članstvo u Alijansi glasali su poslanici šest od ukupno sedam parlamentarnih partija, odnosno 269 od ukupno 349 parlamentaraca. Protiv je bilo svega 37

poslanika, dok 43 nijesu ni učestvovali u glasanju.

– Članstvo u NATO je najbolji način da se zaštiti bezbjednost Švedske - rekao je ministar inostranih poslova Tobijas Bilstrom tokom debate.

- rekao je Zelenski.

Kada je riječ o Bahmutu, oko koga se već mjesecima vode žestoke borbe između dvije zaraćene strane, britanska vojna obavještajna služba saopštila je juče kako postoji mogućnost da ruski napad na taj grad gubi zamah i da su neke jedinice ruskog Ministarstva odbrane preraspoređene u druge sektore.

Ukrajinske snage su u utorak odbile ruske pokušaje da napreduju ka centru Bahmuta, a Međunarodni komitet Crvenog krsta juče je saopštio da je ta organizacija duboko zabrinuta zbog situacije u tom gradu i okolnim mjestima.

To je saopšteno nakon što je osoblje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta isporučilo humanitarnu pomoć u Kostjantinovku, Časiv Jar i Selidove, u blizini linije fronta.

– Teška oštećenja pretrpjele su kuće, bolnice, škole i infrastruktura. Humanitarna situacija je teška za one koji niJEsu pobjegli, a stalna neprijateljstva im onemogućavaju pristup najosnovnijim uslugama – navode iz te organizacije.

Ističu i da je većina civila koja je bila u mogućnosti da ode to već učinila, ali da je na hiljade ljudi i dalje zarobljeno na liniji fronta i da je uglavnom riječ o starim, slabopokretnim i osobama sa invaliditetom.

Emanuel Makron primjenu penzione reforme najavio prije kraja godine Pucnjava u Južnoj Karolini

Novi veliki štrajk najavljen za danas PARIZ – Zakon o penzionoj reformi Francuske, koji podrazumjeva podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine života i kome se radnici, sindikati i građani oštro protive, trebalo bi da počne da se primjenjuje već do kraja ove godine.

To je juče najavio francuski predsjednik Emanel Makron, poručujući i kako će Vlada u Parizu nastojati da zemlju „što je prije moguće vrati u normalu“.

Makron je ranije iskoristio ustavnu odredbu kako bi sporni zakon, zbog koga već danima traju protesti i štajkovi sindika-

ta širom zemlje, progurao bez glasanja u parlamentu.

Opozicione partije su nakon toga u parlamentu pokrenule inicijativu o povjerenju vladi koja je u ponedjeljak veče to glasanje jedva preživjela. Za nepovjerenje Vladi francuske premijerke Elizabet Born glasalo je čak 278 poslanika, što je za samo devet glasova manje od neophodnih 287 za pad Vlade.

Predsjednik Makron je u međuvremenu rekao kako premijerka Born i dalje uživa njegovo povjerenje.

– Ona će nastaviti da vodi ovu vladu – poručio je Makron.

U isto vrijeme, protesti sindika-

Petoro mrtvih, među njima troje đece

Emanuel Makron

ta, tokom kojih dolazi i do sukoba sa policijom, nastavljeni su širom zemlje.

Bakingemska palata je zbog toga juče saopštila kako kralj Čarls Treći razmišlja o odlaganju planirane posjete Parizu.

Sindikati su za danas najavili organizaciju još jednog, kako su rekli, velikog štrajka i protesta u cijeloj Francuskoj.

JUŽNA KAROLINA - Bivši vojnik ubio je iz vatrenog oružja aktivnog pripadnika američke vojske i troje đece u kući u Južnoj Karolini i izvršio samoubistvo, izvijestio je AP pozivajući se na izjave lokalnih zvaničnika.

Policija je saopštila da su ubijeni troje đece i dva muškarca, da se pretpostavlja da je jedan od muškaraca bio ubica, te da je istraga u toku.

Agencije navode da se radi o četiri ubistva i jednom samoubistvu i da je najmanje jedan od stradalih pripadnik vojske.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 23. mart 2023.

Zajednica lokalnih uprava uputila sugestije na Nacrt zakona o poreskoj administraciji

Opštinama dug i skup put do naplate dažbina

Problemi nastaju zato što se poreska rješenja donose na osnovu pogrešnih podataka u javnim evidencijama i registrima. Usljed toga ne može se poreskom obvezniku dostaviti rješenje jer je nepoznat ili nije živ, a nasljednici nijesu pokrenuli ostavinski postupak – navedeno je u obrazloženju POBJEDA

PODGORICA – Zajednica opština, u saradnji sa svojim članicama, pripremila je sugestije na Nacrt zakona o poreskoj administraciji i dostavila ga resornom Ministarstvu finansija.

Iz Zajednice opština saopštili su da su njihove sugestije usmjerene na rješavanje ključnih problema sa kojima se lokalne uprave svakodnevno suočavaju u sprovođenju postupka utvrđivanja i naplate poreza koji generišu velike izdatke iz budžeta po osnovu troškova postupka.

EVIDENCIJA

– Dio problema uzrokovan je pogrešnim podacima u javnim evidencijama i registrima na osnovu kojih se donose poreska rješenja. Pošto ti podaci predstavljaju samo jedno od dokaznih sredstava u poreskom postupku, predložili smo obavezu ostalih organa koji te podatke obrađuju u različite svrhe da dostavljaju poreskom organu važeće pravne akte i dokumentaciju na osnovu koje poreski organ može pravilno da utvrdi činjenično stanje i donese valjano rješenje. Takođe smo predložili obavezu stranke da obavještava poreski organ o svim promjenama od uticaja na poresku obavezu čije neizvršavanje za posljedicu ima oslobađanje organa od troškova postupka uzrokovanih nečinje-

FOND i ZavOD Da RaZMJENJUJU PODaTKE: Zavod za zapošljavanje

njem stranke – pojasnili su iz Zajednice opština.

Jedan od problema sa kojim se susreće poreski organ jeste nemogućnost dostave rješenja obvezniku, koji je nepo-

znat ili nije živ, a nasljednici nijesu pokrenuli ostavinski postupak. Zajednica opština predlaže rješenje – da se odredi punomoćnik koji bi zastupao stranku u svim fazama po-

Predloženo je da Zavod za zapošljavanje i Fond PIO obavežu da sa lokalnim poreskim organom razmjenjuju lične podatke o korisnicima njihovih usluga koji su istovremeno poreski obveznici sa statusom penzionera ili nezaposlenih lica

BiJElO POlJE: Upozorenje Vodovoda

KOTOR: Podrška poljoprivredi

U Lipnici žedni zbog Najviše ,,divljih“ priključaka novca pčelarima

BIJELO POLJE – Usljed kvara na pumpnom postrojenju ,,Lipnica“ dio tog naselja od preksinoć je bez urednog vodosnabdijevanja – saopšteno je iz Vodovoda Bistrica.

Iz tog preduzeća navode da je u utorak u 19 časova došlo do obustave snabdijevanja za potrošače koji koriste vodu sa rezervoara u dijelu Lipnice.

– Apelujemo na potrošače koji se snabdijevaju vodom sa rezervoara ,,Lipnica“ da svojim odgovornim ponašanjem prekinu nelegalno korišćenje vode, usljed čega dolazi do prekomjerne potrošnje i opterećenja pumpi na postrojenju, što dovodi do čestih kvarova. Iako u sistemu imamo još pet pumpnih stanica, ni sa jednom nemamo problem kao sa ovom u Lipnici, gdje korisnici naših usluga, preko nelegalnih priključaka, neograničeno rasipaju vodu – stoji u saopštenju Vodovoda Bistrica.

Uredno snabdijevanje očekuju najkasnije do 23. marta, odnosno do otklanjanja kvara na pumpi kod ovlašćenog servisera.

Oni apeluju na građane da svaki nelegalni priključak prijave, kako bi Vodovod u saradnji sa Komunalnom policijom ukinuo te priključke i trajno riješio problem. C. G.

KOTOR – Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj objavio je javni poziv za raspodjelu 75.000 eura.

Subvencije se dodjeljuju za: podršku razvoju voćarske proizvodnje (10.000 eura), maslinarstva (15.000), povrtarske i cvjećarske proizvodnje (8.000), razvoju pčelarstva (17.000). Na podršku mogu računati stočari (10.000), poljoprivrednici koji se bave organskom proizvodnjom (2.000), ribari i marikuluristi (10.000) kao i uzgojivači i prerađivači ljekovitog i aromatičnog bilja (2.000).

Javni poziv otvoren je do 31.

C. G. marta.

stupka, uključujući i prinudnu naplatu o trošku takvog poreskog obveznika.

ZAVOD I FOND

U cilju tačne i precizne identifikacije poreskog obveznika, predložena je norma kojom se propisuje obaveza Zavoda za zapošljavanje i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje da sa lokalnim poreskim organom razmjenjuju lične podatke o korisnicima

njihovih usluga koji su istovremeno poreski obveznici sa statusom penzionera ili nezaposlenih lica.

– Razmjena podataka u vezi sa zaposlenim poreskim obveznicima koji se nalaze u registrima Uprave prihoda i carina već je uspostavljena zakonom.

Tako su obuhvaćene sve kategorije poreskih obveznika i omogućena njihova identifikacija u slučaju kada imaju pogrešan JMBG, adresu ili druge greške koje otežavanju njihovu identifikaciju i oporezivanje – objasnili su iz Zajednice opština.

Sugestijama je obuhvaćeno pravo poreskog obveznika na besplatni obrazac za podnošenje žalbe, kao i potrebna pojašnjenja u cilju njegove demotivacije da angažuje advokate u postupku po žalbi.

Iz Zajednice opština su ranije predložili izmjene Zakona o reprogramu poreskih potraživanja kojima se daje pravni osnov da opštine mogu poreskim obveznicima omogućiti plaćanje poreskog duga na rate. Na taj način se pravno zaokružuje institut reprograma države prema opštini na način kako se to inače sprovodilo u praksi, a nije bilo regulisano I. R. zakonom.

TivaT: Inicijativa Bokeškog foruma

Klapa „Jadran“ zaslužuje poseban status TIVAT – Bokeški forum najavio je da će predložiti da NVO Klapa „Jadran“ bude četvrta nevladina organizacija sa posebnim statusom Opštine.

U obrazloženju navode da je ta klapa prošle godine obilježila 50 godina postojanja i treća je kulturna organizacija po starosti koja svoj rad od osnivanja nije prekidala. Osnovao ju je 1972. godine Ivo Buljanović, tadašnji pjevač hora „Jadran“ iz Tivta. Mediteranski način života su belkantističkim pjevanjem, uz Buljanovića, donijeli Nikica Počanić, Đuro Odžić i Đurko Tripović. To je bila prva postava klape – navodi se u saopštenju.

– Mijenjala su se vremena, pjevači, pjevanja, aranžmani.

Mijenjale su se fešte, televizijske emisije, prigode za nastupanja. Mijenjali su se poznati pjevači uz koje je klapa nastupala. Mijenjali su se voditelji klape, festivali na kojima se učestvovalo i festivali na kojima su se uzimale nagrade.

Pedeset godina se, ipak, nije promijenilo ono što klapa kontinuirano radi – čuva tradiciju klapskog pjevanja na ovim prostorima – naveli su iz Bokeškog foruma.

Status nevladine organizacije od posebnog značaja za grad imaju Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, Bokeljska mornarica 809 – podružnica Tivat i KUD „Boka“.

C. G.

ROžaJE: Uprava za šume obilježila ekološki datum ROŽAJE – Uprava za gazdovanje šumama i lovištima u Područnoj jedinici Rožaje u saradnji sa Izviđačkim odredom „Ibar“ uspješno su organizovali akciju, u kojoj je zasađeno više stotina smrče i jele.

Sadnice su iz sopstvenog rasadnika Uprave „Županica“ u Rožajama.

– Želeći da ukažemo na značaj odgovornog odnosa prema prirodi i šumama, za lokaciju je izabrana Gazdinska jedinica „Crnja – Ibarac“, u kojoj je u požaru iz 2020. godine uništeno više desetina hektara četinarske šume – saopšteno je iz Uprave za šume uz napomenu da je ta akcija samo dio onoga što je u planu da se radi po pitanju saniranja opožarenih površina.

Dodaju da takvim i sličnim akcijama nastoje da probude kolektivnu svijest građana, posebno kada je riječ o šumskim požarima, koji imaju nesagle-

Uz podršku izviđača sadili jele i smrče

vaTRa PROGUTala HEKTaRE: Akcija na području Crnja – Ibarac

dive posljedice za naše šumsko bogatstvo.

– Apelujemo na javnost da se uzdrže od neodgovornog odnosa prema crnogorskim šumama i pozivamo ih da zajedno učinimo sve kako bismo

sačuvali i unaprijedili jedan od naših najvrednijih prirodnih resursa, koji treba da sa ponosom ostavimo budućim generacijama u što boljem stanju – poručili su iz Uprave za šume.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 23. mart 2023.

Martinović, Vuković i Bulatović

Helena Vuković „kraljica“ biologije KOLAŠIN – Predsjednik Opštine Vladimir Martinović je organizovao prijem za Helenu Vuković, učenicu IX razreda OŠ ,,Risto Manojlović“, i njenu nastavnicu Danicu Bulatović. Helena je osvojila prvo mjesto na državnom takmičenju iz biologije.

Martinović je istakao da je obrazovanje ključ uspjeha i da će lokalna uprava posebnu pažnju posvećivati obrazovanju, kulturi i mladima. Obezbijediće se uslovi za afirmaciju talentovane djece koja su najbolji reprezenti grada.

Helena Vuković je prošle godine na Olimpijadi znanja, ko-

ju organizuje Univerzitet Crne Gore, osvojila prvo mjesto iz biologije, a ove godine prvo mjesto iz biologije na državnom takmičenju. Priprema se za Olimpijadu znanja koja treba da se održi u maju. Učestvovala je u radu kampa „Igra znanja i vještina“, a bila je i polaznica Zimske škole nauke.

Izuzetno je zainteresovana za proučavanje prirodnih nauka i svoju obrazovu budućnost vidi u njima. Zanimljivo je da je Helena Vuković svoj taenat potvrdila i kao učenica Škole za osnovno muzičko obrazovanje, osvojivši brojne nagrade svirajući klavir.

Dr. D.

ULciNJ: Saradnja Opštine i Eko-fonda

KoTor: Nije uklonjena ribarska kućica Luke Miloševića u Ljutoj

Inspekcija nije došla na zakazano rušenje Luka Milošević i njegova supruga Milica Mandić kažu da posjeduju sve papire za objekat. Kažu da se prema njima sprovodi pravno nasilje, a zarad interesa nekih moćnika. Inspekcija nije saopštila zašto se odustalo od rušenja KOTOR – Najavljeno rušenje operativnog dijela uzgajališta školjki u Ljutoj, čiji vlasnik je preduzetnik u uzgoju školjki i predsjednik NVO Marikultura Luka Milošević, juče nije izvršeno.

Komunalna inspekcija nije došla u zakazanom terminu u 10 časova, a Miloševića nijesu obavijestili o razlozima nedolaska.

U znak podrške, na uzgajalištu okupili su se Miloševićevi porodica i prijatelji, kao i ostali uzgajivači školjki iz Kotora.

Milošević je naglasio da se nijesu okupili u namjeri da spriječe akciju rušenja privremenog objekta (drvene kućice), već da budu svjedoci jednog pravnog nasilja.

On je ponovio da ima svu potrebnu dokumentaciju i da ne razumije razloge rušenja.

–Bojim se da je nekome ova lokacija zapala za oko i da hoće silom na sramotu da uklone objekat poštenom i urednom uzgajivaču školjki koji nije dužan ni jedan cent državi – kazao je Milošević.

DOKUMENTACIJA

UNAPriJeDiTi ZAšTiTU ŽivoTNe SreDiNe: Boljević i Barjaktari

Zajedno će čistiti kanal Port Milena ULCINJ – Lokalna uprava i Fond za žaštitu životne sredine Crne Gore (Eko-fond) zajedno će planirati projekte i aktivnosti koji za cilj imaju poboljšanje kvaliteta života i zaštite životne sredine i energetske efikasnosti u Ulcinju i Crnoj Gori.

To je predviđeno memorandumom o saradnji koji su potpisali predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari i izvršni direktor Eko-fonda

Draško Boljević. Iz ulcinjske lokalne uprave navode da je osnovni cilj potpisivanja memoranduma organizovanje zajedničkih akcija čišćenja kanala Port Milena, koje će Eko-fond i Opština Ulcinj uvrstiti u svoje ovogodišnje programe rada.

Opština će do kraja sedmice dostaviti Fondu neophodnu dokumentaciju kako bi blagovremeno počela priprema C. G. akcije.

Njegova supruga Milica Mandić, koja je dr bioloških nauka, zaposlena kao viši naučni saradnik u Institutu za biologiju mora, kaže da je bila aktivan učesnik u prikupljanju svakog potrebnog papira za postavljanje privremenog objekta.

Ona je kazala da imaju Ugovor sa JP Morsko dobro, sve anekse ugovora, saglasnost glavnog

PoDršKA MiLoševiĆU: Juče u Kotoru

u obavezi da im u roku od 15 dana odgovori na idejno rješenje, pozitivno ili negativno.

– Dva mjeseca se nijesu oglašavali što znači da smo mi dobili dozvolu za postavljanje ovog privremenog objekta, što smo i učinili. U međuvremenu Komunalna inspekcija je izašla na teren, zapisnički utvrđuju da je sve u skladu sa UT uslovima – kaže Mandić. iNSPeKciJA TvrDi DA NiJe Po UTU: Sporna kućica

gradskog arhitekte, saglasnost Agencije za zaštitu prirode, saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

– Nakon prikupljanja sve potrebne dokumentacije u skladu sa UT uslovima, predato je sve prvo JP Morsko dobro na uvid 12. avgusta 2022. godine. Nakon toga 12. septembra 2022. godine kompletnu dokumentaciju sa idejnim rješenjem predali smo Službi za inspekcijske poslove, a sve u

Bez odgovora iz Opštine Iz Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor juče nijesu odgovorili na upit Pobjede, a načelnik Službe za inspekcijske poslove Miro Anđelić nije odgovarao na telefonski poziv.

Ranije su saopštili da vlasnik privremenog objekta – ribarska kućica, nije postupao u skladu sa UT dokumentacijom i da istu nije postavio u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

– Vlasnik objekta se, iako zna da postoje izvršna rješenja za uklanjanje bespravno izgrađene betonske podloge i niza nelegalno postavljenih pomoćnih i privremenih objekata, odlučio za izgradnju ribarske kućice u gabaritima i na način koji njemu odgovara, a koji nijesu predviđeni UT uslovima na taj način – saopšteno je tada iz Službe za inspekcijske poslove.

Herceg Novi: Donacijom Telemaha oplemenjen grad

Stotinu sadnica za Pet Danica HERCEG NOVI – Na dijelu Šetališta pet Danica, kod Omladinskog parka, posađeno je 100 sadnica, u vrijednosti od 4.000 eura, koje je obezbijedila kompanija Telemah.

Prema riječima Vasilija Sefe-

rovića, Herceg Novi slovi za grad cvijeća i zelenila.

– Težimo da mu se taj epitet vrati. Odlučili smo da u okviru donacije posadimo i oplemenimo površine pored Omladinskog parka. Akciju ćemo nastaviti i duž Šetališta na ko-

skladu sa UT uslovima. U tom idejnom rješenju je sve ono za šta u suštini terete, što je van svake pameti. Tu je podloga na kojoj stoji kućica, jer kućica ne može da lebdi, podloga je propisana u idejnom rješenju, ograda takođe i drveni montažni-demontažni objekat sa svim atestima proizvođača – kaže Mandić.

Dalje navodi da je u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata Komunalna inspekcija bila

jem ćemo popuniti nedostajući zeleni fond od ,,Galeba“ do restorana ,,Rafaelo“ – naveo je Seferović.

On je najavio da početkom aprila očekuju donaciju kompanije Sava osiguranje, kojom će oplemenili Park Boke.

Slobodanka Nikolić, rukovoditeljka sektora za razvoj proizvoda i komunikacije kompanije Telemah, saopštila je da su do sada donirali ukupno 1.000 sadnica u Podgorici, Pljevljima, Baru i Bijelom I. R. Polju.

PRESEDAN, INTERESI

Ona sumnja da su u pitanju interesi nekih moćnih i povlaštenih pojedinaca.

– Ovo je presedan u Crnoj Gori, da se objekat koji ima kompletnu dokumentaciju ruši, a ne znamo zarad čega – kazala je Mandić.

Upitana da li zna zašto Komunalna inspekcija nije došla na zakazano rušenje, kazala je da ne zna.

–Mi zvanično nemamo obavještenje, informaciju, ni naš advokat nije dobio nikakvo obavještenje. Ono što mogu sigurno da kažem jeste da ćemo krivično da gonimo sve koji su bili dio ovog procesa, odnosno, cirkusa i da će svi ponaosob biti pozvani na odgovornost – poručila je Mandić.

Milošević se zbog najavljenog rušenja ranije obraćao dopisom i predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću, kao i resornom ministru Vladimiru Jokoviću, ali, kaže, od njih nije dobio odgovor.

Iv. K.

RTHN

KoLAšiN: Martinović ugostio talentovanu učenicu

13

ZeLeNA MiSiJA: Sadnja duž šetališta

14 Kultura

Četvrtak, 23. mart 2023.

Izložba djela iz kolekcije podgoričkog Muzeja

Crnogorski gitarski duo održao koncert na otvaranju 49. takmičenja „F

Smjenjivanje emotiv elegičnog i razigran ,,Male lekcije o ljepoti“ u Modernoj galeriji PODGORICA – Izložba radova „Male lekcije o ljepoti – umjetnička djela iz depoa gradskog Muzeja“ biće otvorena večeras, u 19 sati, u Modernoj galeriji. Kustoskinja izložbe je Selma Đečević.

Nakon dužeg vremena, Muzeji i galerije Podgorice realizuju tematsku izložbu umjetničkih djela iz svoje kolekcije. Vrijedan umjetnički fond, decenijama prikupljan putem otkupa i poklona, pohranjen u muzejskim depoima i nedovoljno poznat široj javnosti – zaslužuje veću vidljivost, ali i reafirmaciju i reinterpretaciju.

Na izložbi, koncepcijski podijeljenoj na tri cjeline („Lice“, „Tijelo“ i „Priroda“), mogu se pogledati djela preko 70 umjetnika, koja datiraju od perioda nakon Drugog svjetskog rata do kraja prošlog vijeka.

Zastupljeni su prvorazredni radovi velikana crnogorske i jugoslovenske umjetnosti, ali i njihova „atipična“ djela koja iskaču iz njihovih poetskih matrica. Svojevrstan kuriozitet jeste to što će na izložbi biti prikazana i djela nepravedno zaboravljenih i manje pozna-

tih umjetnika, koji su svojim osebujnim djelom i ličnošću ostvarili svojesvrstan „supkulturni uticaj“. Eklektična postavka, organizovana u tri muzeološka ostrva koja se prepliću, nudi uvid u glavne tokove i rukavce umjetničkih kretanja druge polovine XX vijeka, apostrofirajući strukturalnu ljepotu svakog djela ponaosob.

U okviru cjeline „Priroda“ prikazana su djela 30 umjetnika među kojima su djela Petra Lubarde, Gojka Berkuljana, Smaila Karaila, Đorđa Pravilovića, Žarka Bjelice i Sava Braunovića. Cjelina „Lice“ prikazuje djela 28 umjetnika među kojima su djela Miodraga Dada Đurića, Vaska Lipovca, Voja Stanića, Uroša Toškovića, Petra Omčikusa, Moma Vukovića, Rajka Todorovića i Branka Papovića. Među slikama koje prezentuju „Tijelo“, u pregledu koji prikazuje djela 28 autora, su i djela Krsta Andrijaševića, Cvetka Lainovića, Srđana Vukčevića, Franja Likara, Toma Pavićevića, Radovana Pejovića – Riječkog. A. Đ.

UCG

Uspjeh kamernih ansambala Muzičke akademije

Nagrađeni ansambli Muzičke akademije sa Cetinja

Druga i treća nagrada u Beogradu PODGORICA – Dva kamerna ansambla Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore osvojili su drugu i treću nagradu na nedavno održanom IV Međunarodnom takmičenju kamerne muzike „Olivera Đurđević“ u Beogradu.

Klavirski kvartet koji čine violinista Jovan Jovović, violistkinja Milena Jovićević, violončelista Branislav Proročić i pijanistkinja Sofija Jović, za izvođenje kvarteta Gustava

Malera i Žan Batista Lilija osvojio je drugu nagradu.

Kamerni kvartet u sastavu flautistkinja Zorica Pavićević, violinistkinja Anđela Todorović, kontrabasista Mihailo Pešut i pijanistkinja Sara Dimitrijević, za izvođenje kompozicije „Samba“ Miroslava Štatkića i kvarteta K. F. E. Baha osvojio je treću nagradu.

Nagrađeni ansambli su iz klasa profesorki kamerne muzike Žane Lekić i Nataše PoD. E. pović.

Krivokapić i Cerović se nadigravaju kao da su u žučnoj raspravi i stvaraju utisak kao da su na sceni bar još dvije gitare koje pokušavaju da umire strasti PODGORICA – Bahovom „Engleskom svitom broj 6 u D-molu“ Crnogorski gitarski duo je preksinoć otvorio nastup u Madridu u okviru Međunarodnog gitarističkog takmičenja „Fernando Sor“.

Radi se o jednom od najprestižnijih svjetskih gitarskih takmičenja, koje se održava naizmjenično u Rimu i Madridu, a ove godine organizovano je 49. put u Real Casino de Madrid u Španiji. Naši gitaristi Danijel Cerović i Goran Krivokapić dočekani su kao istinske zvijezde.

PREMIJERA

Dugogodišnja saradnja dvojice izuzetnih instrumentalista učinila je da je teško uhvatiti momenat u kom jedan počinje a drugi se naslanja i nadovezuje. Bahova ,,Engleska svita broj 6 u D-molu“ je već uigran komad za dva crnogorska virtuoza i kombinaci-

ja je Cerovićevog sputavanja emotivnog sloja i žustrine koju emituje Krivokapić.

Kompozicija Fernanda Sora s kraja 19. vijeka koja je posvećena jednoj od njegovih učenica, ima primjetnu didaktičku notu, no u aranžmanu novijeg doba se pomalo zanemaruje taj pedagoški sloj, a u prvi plan dolazi estetski. Ova kompozicija za dvije gitare rasprostire bazičnu naklonost i emotivnu suzdržanost kroz raslojavanje melodijskih cjelina između kojih nijesu pauze već nešto nalik udisajima.

Krivokapić i Cerović izvode „L’encouragement op. 34“ suzdržano, bez nepotrebnog ubrzavanja kojemu se teško odolijeva, i bez pretencioznosti, naglašavajući posebnosti i dekonstruišući trzaje u prelivanja. Ovaj muzički „čas“ je u isto vrijeme i ozbiljan i zabavan, a nakon Baha je donio dozu usplahirenosti na scenu. Festivalske kamere, nažalost, nijesu bile usmjerene

Cerović i Krivokapić tokom nastupa u Madridu

ka publici što je pomalo gušilo opštu sliku o događaju, ali ne i uživanje u samoj muzici. „Recuerdos del fandango“, muzičko djelo Santijaga Lančaresa, premijerno je izvedeno na koncertu Crnogorskog gitarskog dua. Ovaj savremeni španski kompozitor u svom novom djelu balansira između tradicionalnog i modernog, između prošlosti i sadašnjosti, su-

protstavljajući ih u najmanjim zajedničkim sadržaocima i utapajući dodirne tačke kao novi nadzvuk. Krivokapić i Cerović se nadigravaju kao da su u žučnoj raspravi i stvaraju utisak kao da su na sceni bar još dvije gitare koje pokušavaju da umire strasti. Aplauz publike na kraju kompozicije, koji dođe pomalo iznenada, kao da je neko ugasio ozvučenje, je signa-

Održana tribina „Generacije – o savremenoj crnogorskoj pjesničkoj sceni“

Poeziju će na kraju čitati samo PODGORICA – Spisateljski posao je uvijek posao dubioze, dvoumljenja. Možda će na kraju poeziju čitati samo pjesnici, ali, ni to nije toliko loše – ocjene su koje su se mogle čuti na tribini „Generacije – o savremenoj crnogorskoj pjesničkoj sceni“ koja je održana u KIC-u ,,Budo Tomović“ povodom obilježavanja Svjetskog dana poezije. Govorili su Aleksandar Bečanović, Barbara Delać i Jana Radičević.

Na početku večeri Delać je predstavila ediciju „Antologija“, izdavačke kuće CID, čiji je urednik Pavle Goranović koji iz zdravstvenih razloga nije bio u mogućnosti da učestvuje na tribini.

- Do sada je u ediciji objavljena poezija Marine Cvetaeve, Borisa Pasternaka, Vaska Pope, Miloša Crnjanskog, Stevana Raičevića i Rainera Marie Rlikea. Dragocjeno je što su ovakva djela objavljena, pogotovo imajući na umu to što se mnogi izdavači zapravo uopšte na usuđuju da objavljuju poeziju pod izgovorom

Književno veče u KIC-u

da ona nije tržišno isplativa.

Nekad nam ovako vrijedna izdanja promaknu jer se mnogo toga objavljuje i promoviše – kazala je Delać.

Prisjećajući se početaka kada je riječ o pisanju poezije, Bečanović je naglasio važnost mikro okupljanja.

- Kada je moja generacija po-

činjala, ranih devedesetih, to je bilo mnogo važno. To je bila grupa ljudi koja je prepoznata kao nova crnogorska književnost ili crnogorska postmoderna. Bitan je taj intimni osjećaj da postoji neka grupa ljudi sa kojom možete da komunicirate i podijelite vaš sistem vrijednosti. To je važno da biste

u sljedećem koraku insistirali na onome što je vaše personalno, što je vaš autorski pogled.

Uvijek su za kritiku zanimljivije razlike između ljudi koji su bliski, koje su to autorske specifičnosti koje treba dalje razvijati – kazao je Bečanović.

Radičević, članica Foruma mladih pisaca, kazala je da su

Kultura

Četvrtak, 23. mart 2023.

vnog, nog

lizirao da je kompozicija i te kako spremna da osvaja i druge pozornice. Na sceni se, tek na momenat, pojavio i sam Lančares, odajući zadovoljstvo onim što je čuo.

PJACOLA ZA KRAJ

S koncertne premijere na ciklus tango komada Astora Pjacole pod nazivom „La Suite Troileana“ koji je izvrno komponovan za Elektron-

ski ansambl. Ovo četvorostavačno djelo posveta je Pičuku (Anibal Toilo), argentinskom tango muzičaru s kojim je kompozitor sarađivao.

Djelo je nastalo nakon Pičukuove smrti i zato je u kompletnom opusu Pjacolinom jedno od najemotivnijih i najdirljivijih, na pola puta između elegije i posmrtnog slova bez ijedne riječi. I crnogorski gitaristi su izvodili ovu kompoziciju s posebnom pažnjom, praveći od nje i koračnicu u naznakama, i u jednom trenutku je doveli do ivice džeza, tamo gdje se nastavlja na plačljivost, što pažljivom uhu ne može da promakne.

Za kraj koncerta Cerović i Krivokapić su ostavili Manuela de Falju, vjerovatno zbog doze svečanosti koja je i slušaoce koji su pratili koncert putem digitalnih servisa ostavio u dobrom raspoloženju. „Danza del Molinero – danza ritual del fuego“ je samo muzički razdragan, ali kao i svi ritualni plesovi, pogotovo nakon tanga, iznutra korelira s očajanjima i zato se povremeno ubaci u ponavljajuću, mantričnu rutinu, ali samo na mahove. To je posebno karakteristično za drugu polovinu prvog stava. Kompletna kompozicija je, uprkos značenjskom sloju, šarmantna i u izvođenju naših vrhunskih gitarista, energična.

Publici nije bilo dovoljno samo ono što je najavljeno, već su Gorana Krivokapića i Danijela Cerovića vratili na scenu. Koncert su odjavili kompozicijom „Oblivion“ Astora D. ERJAVŠEK Pjacole.

Otvoreno „Bjelopoljsko likovno proljeće“

o pjesnici Priznanja za tri u Forumu posebno insistirali na savremenom izrazu.

- Mnogo je mladih ljudi dolazilo koji su pisali zastarjelim pjesničkim izrazom. Uvijek smo prvo morali da izdvojimo vrijeme da popričamo o tome, da damo uvid da je poezija nastajala i poslije, kako sve može i treba da se piše da bi savremeni čitalac bio zadovoljen – istakla je Radičević, dodajući da bi mnogo mladih ljudi danas čitalo mnogo više da znaju šta sve mogu da čitaju.

Delać je kazala da je sa internetom čitaocima omogućeno da čitaju sve, ako znaju gdje da traže.

- Često me pitaju da li je savremena poezija dostupnija čitaocima zbog interneta i društvenih mreža. Meni se čini da nije, upravo zbog toga što se mnogo toga objavljuje, a ne postoji neki kompas koji bi odvojio kvalitet. Karaktersitika naše gerenacije je što svi imamo svijest o trenutku u kojem živimo i svi se osvrćemo na te teme. Iako su poetike različite, postoji neka kritička i ironijska distanca – istakla je A. Đ.

Delać.

Predstava „Bajka o elektricitetu“ premijerno izvedena u Nikšićkom pozorištu

Ako je priroda mačka, ko onda nju vuče za rep PODGORICA – Da Nikola Tesla iz znatiželjnog, sjajnog djeteta, nije izrastao u velikog genija, svijet kakav danas poznajemo sigurno bi bio drugačiji.

Fragmentima njegovog djetinjstva i odrastanja bavi se i predstava „Bajka o ekektricitetu“ (8+), premijerno izvedena u utorak veče u Nikšićkom pozorištu.

M. Zvicer

Fernando Sor“ u Španiji

Nova produkcija pozorišta u Nikšiću, koju je prema tekstu Milene Bogavac adaptirao i na scenu postavio Milo Vučinić, zabavna je i simpatična priča, koja zadržava i svoj edukativni karakter.

EDUKATIVNA

Nije uobičajeno da publiku na ulasku u teatar dočeka mrak, pa naći svoje mjesto u utorak veče nije bilo jednostavno, ali svakako da je simbolično napravljena uvertira u priču o vremenu kada nije bilo „magičnih“ prekidača za svjetlo.

Ako je priroda velika mačka, ko onda nju vuče za rep – jedno je od osnovnih pitanja na koje je pokušao da odgovori desetogodišnjak u Lici, za koga su roditelji imali jedan cilj. Ali, nastavak puta u bogoslovskim vodama značilo je ukrotiti maštu, što za Teslu nije dolazilo u obzir, pa se kao svako domišljato dijete, za svoj cilj (Elekto-tehnički fakultet) borio na svoj način – različitim nestašlucima. Predstava „Bajka o elektricitetu“ domišljata je i interaktivna, te traži

Scena iz predstave „Bajka o elektricitetu“

od djece prisutnost, kroz nenametljiv način. Jedna od originalnijih stvari u predstavi su i singlovi, koje izvode članovi glumačke postave. Život predstave, naročito kada su u pitanju projekti za djecu, kako je reditelj Vučinić kazao nakon premijere, počinje tek narednim igranjima, ali je zadovoljan kako je publika reagovala.

- Tekst Milene Bogavac je u osnovi priče. Međutim, prepustili smo se istraživanju, otklonu od konvencije. Iako smo stvarali u kratkom vremenu, napravili smo novu dramatizaciju i dobili smo strukturu koja se može nazvati predstavom, koja ima svoje biće, sa svojim vrlinama i manama.

Imali smo zanimljiv i slojevit

proces. Život predstave kreće sada – rekao je Vučinić.

MAŠTA

Glumačku podjelu predstave čine: Nikola Vasiljević, Matija Memedović, Kristijan Blečić, Maja Stojanović i Milica Kekić. Mladom glumcu Memedoviću, koji igra malog Teslu, ovo je prvi projekat za djecu, a kako je kazao, osnovna poruka ove predstave je istrajati na svom putu.

- Kada smo djeca imamo veliku maštu, što je neophodno kako bi se razvili putevi, prevazišle prepreke. Važno je da oni znaju da ništa ne treba da ih sputava ka cilju, da na tom putu treba da istraju. Zbog toga je bitno da djeca dođu i pogledaju ovu predstavu. Oni sve

Završena sanacija krune bunara na Balšića pazaru na Cetinju

umjetnice Ljepši ambijent grada PODGORICA – Likovni salon ,,Bjelopoljsko likovno proljeće“, na kojem je izloženo 29 radova 18 autora, otvoren je u galeriji Centra za kulturu „V. B. Strunjo“.

Prva nagrada pripala je Moniki Vujisić, studentkinji treće godine Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, druga nagrada Ivani Smolović, dok je trećenagrađena Lejla Međedović.

Specijalna nagrada dodijeljena je Saški Bojić. Žiri su činili akademski slikar iz Rožaja mr Aldemar Ibrahimović (predsjednik žirija) i članovi akademski slikar iz Berana mr Irvin Masličić i akademski slikar iz Mojkovca mr Mladen Blažević.

Otvarajući ,,Bjelopoljsko likovno proljeće“, Ibrahimović je kazao da ovaj salon pruža publici mogućnost da spozna raskoš umjetničkih poetika i stilsku razuđenost autohtonih umjetničkih izraza. A. Đ.

15

PODGORICA – Prijestonica Cetinje, u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, završila je konzervatorske radove na sanaciji kamene krune bunara na Balšića pazaru.

Za izradu konzervatorskog projekta i sanaciju kamene krune bunara na Balšića pazaru dobijene su sve neophodne saglasnosti i dozvole, na osnovu kojih su sprovedene konzervatorske mjere, što je u krajnjem imalo za cilj postavljanje nove kamene krune

bunara po uzoru na postojeće arhitektonsko-estetske i ambijentalne u gradu. Izvedeni radovi po projektu podrazmijevali su demontažu postojeće krune bunara, izradu kamenog elementa krune bunara i novog postamenta, te njihovo postavljanje.

Prijestonica Cetinje je, na osnovu Konkursa za program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2021. godinu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, prijavila ovaj i pet drugih projekata i svi su odobreni i podržani u formi sufinansiranja. Cilj projek-

ta je očuvanje i unapređenje stanja kulturnih dobara, njihova promocija, popularizacija i valorizacija, kao i ljepši vizuelni ambijent dijela grada koji pripada užem istorijR. K. skom jezgru Cetinja.

„Našli smo jedno drugo“ u KIC-u PODGORICA – Predstavljanje četvrte zbirke poezije „Našli smo jedno drugo“ Edite I. Dautović biće biće priređeno večeras, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

O zbirci će govoriti novinar i književni kritičar Vlatko Simunović, mr medija i PR-a Snežana Burzan-Vuksanović i autorka. Stihove će kazivati glumice Branka Otašević i Jelica Vukčević, za video i produkcijsku podršku

zadužena je Neda Bakić-Vojvodić, a moderatorka večeri je Sofija Kirsanova.

Zbirka je objavljena u izdanju Spirit Art Montenegro-a iz Podgorice, a i podržana je od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. R. K.

spoznaju na pravi način – rekao je Memedović.

Projekti poput ovog, prema riječima Stojanović, su veoma važni, naročito imajući u vidu dva datuma – Svjetski dan pozorišta za djecu i lutkarstva.

- od početka smo bili srećni i ponosni što nije u pitanju crno-bijeli tekst, navijački, u kome se djeca sve vrijeme navode na odgovore. Mnogo je korisnih informacija u njoj, a plašili smo se hoće li sve razumjeti. Osluškivali smo i kada smo iza scene, djeca su reagovala na određene stvari na koje smo mislili da neće, ali i obratno. To je jedno beskrajno istraživanje i iznenađenje, kada je najmlađa publika u pitanju – rekla je Stojanović.

S. VIŠNJIĆ

,,Boing-boing“ u Podgorici PODGORICA – Predstava „Boing-boing“ Nikšićkog pozorišta, koju je po tekstu Marka Kamelotija režirao Ratislav Ćopić, biće izvedena večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

U predstavi igraju: Stevan Vuković, Jovan Krivokapić, Gordana Mićunović, Maja Stojanović, Žana Gardašević-Bulatović i Nikola Vasiljević. Čovjek, kako je o predstavi zapisao reditelj Ćopić, ide u pozorište jer mu je potrebna ta iluzija, mogućnost boljeg svijeta.

- Dok čovječanstvo u ovom trenutku možda ide ka svojoj propasti, zaboravljajući koliko je sve prolazno i promjenljivo, poslije svega što smo prošli u posljednje vrijeme, čovjeka je potrebno podsjetiti da se smije, da se igra i raduje. Da se vrati sebi – zapisao je on.

Ulaznice se mogu kupiti putem mobilne aplikacije Gradskog pozorišta i na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati. Kontakt telefon: 020/664-237. S. V.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 23. mart 2023.

Izgradnja druge faze bulevara prema Tuzima odvija se brže od predviđene dinamike

Završeno 90 odsto posla 30

S obzirom na to metara biće ukupna koliko je posla do širina poprečnog sada odrađeno, presjeka bulevara sa sigurnošću možemo reći prateće infrastrukture koju čine atmosferska kanalizacida ćemo radove ja, vodovod, TK kanalizacija, završiti prije postavljanje javne rasvjete, ugradnja irigacionog sisteugovorom ma, pejzažno uređenje zepredviđenog roka, lenih površina, iscrtavanje jula tekuće godine biciklističke staze – navodi Vuksanović.

– kazala je Jovana Vrijednost ovog projekta, koji zajedno realizuju Uprava Vuksanović za saobraćaj i Glavni grad, jeiz kompanije ste 6,5 miliona eura, od čega 20 odsto novca obezbjeđuje Bemaks

Izgradnja druge faze bulevara prema Tuzima, od kružnog toka kod Uprave prihoda i carina do Stočne pijace, u dužini od 2,5 kilometara, odvija se brže od predviđene dinamike.

Kako je rok za završetak posla jul ove godine, a s obzirom na to da je do sada završeno 90 odsto ugovorenih radova, iz građevinske firme Bemaks, koja izvodi radove, uvjeravaju da će radovi biti završeni prije toga roka.

PUNOM PAROM

Koordinatorka za niskogradnju u kompaniji Bemaks Jovana Vuksanović podsjeća da su radovi na rekonstrukciji magistralnog puta Podgorica – Tuzi, na dionici od kružnog toka kod Uprave prihoda i carina do Stočne pijace, započeli 23. novembra prošle godine.

- Radovi se izvode u svemu prema glavnom projektu, kvalitetno i u skladu sa pravilima

Gradilište druge faze bulevara prema Tuzima

struke. Na gradilištu se svakodnevno obavljaju kontrole ugrađenog materijala. Rok za izvođenje radova je jul tekuće godine, a sada smo i ispred

predviđene dinamike. Završili smo oko 90 procenata od ukupno ugovorom predviđenih radova – kazala je Vuksanović za Pobjedu.

Duž čitave dionice saobraćaj se odvija dvosmjerno Predstavnica kompanije Bemaks Jovana Vuksanović naglasila je da se duž čitave dionice saobraćaj odvija dvosmjerno.

- Na gradilištu je postavljenja odgovarajuća privremena saobraćajna signalizacija, te je na taj način svim

učesnicima skrenuta pažnja da nailaze na gradilište i zonu izvođenja radova – kazala je Vuksanović.

Kako navodi, završene su hidrotehničke instalacije, provučene sve instalacije jake i slabe struje i ugrađena dva sloja asfalta.

- Moram da naglasim da izgradnja kružnog toka kod benzinske stanice ,,Dekar“ nije dio našeg ugovora, već te radove izvodi druga građevinska kompanija (riječ je o lokaciji gdje se ovaj bulevar ukršta sa budućim Bulevarom Veljka Vlahovića). Trenutno izvodimo radove na irigaciji, pripremu za izgradnju ostatka trotoara jer je jedan dio već

odrađen, te na javnoj rasvjeti. Uskoro počinjemo pejzažno uređenje i postavljanje saobraćajne signalizacije – poručila je Vuksanović.

RADOVI

Ukupna dužina puta koji se rekonstruiše i širi u saobraćajnicu bulevarskog tipa je 2,5 kilometara. Radovi obuhvataju izgradnju četiri saobraćajne trake (po dvije za svaki smjer vožnje) širine po 3,5 metra, razdjelnim pojasom širine četiri metra i obostranim trotoarom i zelenilom širine po tri metra.

- Ukupna širina poprečnog presjeka bulevara biće 30 metara. Predviđena je izgradnja

Glavni grad.

Ova investicija je od velikog značaja za veliki broj ljudi koji svakodnevno putuje iz Podgorice ka Tuzima i obratno, kao i zbog toga što je budući bulevar dio međunarodnog puta koji povezuje Crnu Goru i Albaniju. Prva faza bulevara koja povezuje Podgoricu i Tuzi, od Stočne pijace do mosta na Cijevni u dužini od 1,6 kilometara, vrijedna 2,2 miliona eura, završena je u maju pretprošle godine.

Uređene su četiri saobraćajne trake sa širokim razdjelnim ostrvom, biciklističkim stazama i pratećim podzemnim instalacijama, a duž ove dionice zasađeni su drvoredi i ukrasno rastinje.

I. MITROVIĆ

Aktivnosti Komunalnih usluga na više lokacija u gradu

Ugradili ili zamijenili 194 LED svjetiljke

Nova rasvjeta u Ljubljanskoj ulici

U okviru projekta modernizacije javne rasvjete, ekipe gradskog privrednog društva Komunalne usluge završile su izvođenje radova na nekoliko veoma važnih i prometnih saobraćajnica na teritoriji glavnog grada.

Iz tog preduzeća saopšteno je

da su završili rekonstrukciju javne rasvjete na bulevarima Stanka Radonjića i Miloša Rašovića, u ulicama Janka Đonovića, Rista Stijovića, Radosava Burića, Princeze Ksenije, Studentskoj i Ljubljanskoj. Takođe, na zgradi Muzeja i galerija Podgorice postavljena je dekorativna rasvjeta, a u Ulici Mar-

Zaključen javni oglas za dodjelu linija za javni prevoz u opštini Tuzi

Nije bilo ispravnih ponuda autobuskih prevoznika D. MALIDŽAN

Javni oglas koji je Opština Tuzi u januaru raspisala za dodjelu linija za javni prevoz putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju okončan je neuspješno. Naime, u roku koji je bio propisan javnim pozivom, na adresu Sekretarijata za ekonomski razvoj stigla je samo jedna ponuda, i to nekompletna, koja je odbijena.

Neefikasan linijski prevoz putnika između Podgorice i Tuzi

Javnim pozivom bilo je obuhvaćeno 11 linija: Tuzi – Sukuruć, Vladne – Vranj – Kuće Rakića, Tuzi – Kuće Rakića, Tuzi – Omerbožovići, Dinoša – Za-

trijebač, Donji Milješ – Gurec, Dinoša – Cijevna Zatrijebačka, Dinoša – Selište, Tuzi – Traboion, Ćaf kiš – Drume – Barlaj i Božaj – Tuzi.

Pozivom je bilo predviđena mogućnost da prevoznici konkurišu za sve linije, grupe linija ili pojedinačno za određene linije.

Iz Sekretarijata za ekonomski razvoj, u čijem djelokrugu nadležnosti u Opštini Tuzi je i javni prevoz putnika, navedeno je da će intenzivirati aktivnosti na rješavanju ovog problema i što bržem uspostavljanju efikasnog linijskog prevoza putnika.

Nakon razdvajanja Opštine Tuzi od Podgorice, mještani Tuzi ostali su bez prevoza, a nakon negodovanja građana privremeno rješenje tada je nađeno kroz dodjelu vanrednih linija autoH. P. buskim prevoznicima.

ka Miljanova zamijenjeni stubovi i poboljšana postojeća rasvjeta. Na ovim lokacijama zamijenjene su i postavljene 194 LED svjetiljke.

– Modernizacija javne rasvjete podrazumijeva zamjenu starih energetski neefikasnih svjetiljki savremenim LED svjetiljkama, čime se postiže

značajno kvalitetnije osvjetljenje, smanjuje potrošnja električne energije i troškovi održavanja, utiče na povećanje sigurnosti učesnika u saobraćaju, a sve u skladu sa savremenim dostignućima iz oblasti javne rasvjete – podsjetili su iz Komunalnih usluga.

I. M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 23. mart 2023.

17

Gradonačelnik Vuković uručio zahvalnice radnicima Zelenila koji su u poneđeljak spasili bebu iz Morače

Herojski čin zaslužio priznanje Gradonačelnik Ivan Vuković juče je ugostio i uručio zahvalnice Aldinu Ibrahimoviću, Špejtimu Demaju i Almiru Mujaku, radnicima gradskog preduzeća Zelenilo koji su u poneđeljak iz Morače spasili dvomjesečnu bebu.

– U ime gradske uprave i, vjeru-

jem, svih Podgoričana, kolegama sam zahvalio na ovom herojskom činu – naveo je Vuković.

Radnici Zelenila i švedski parlamentarac Adnan Dibrani spasili su bebu koja je u hladnu rijeku upala nesrećnim slučajem.

Ibrahimović, Demaj i Mujak u tom trenutku obavljali su svoje

redovne radne zadatke u blizini Blažovog mosta, ali su brzom reakcijom uspjeli da izvuku dijete iz vode i iznesu ga na obalu.

Dijete je bilo bez svijesti, a Dibrani, koji se slučajno zadesio na licu mjesta, uspio je da mu istisne vodu iz pluća i vrati ga u H. P. život.

Zahvalnice za pokazanu hrabrost i prisebnost

Nastavak rekonstrukcije saobraćajne infrastrukture u Staroj varoši

Izmjena režima odvijanja saobraćaja

Ulica dUga 300 metara: Gradilište u Staroj varoši

Počeli radovi u Ulici Radoja Jovanovića Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice počela je radove na rekonstrukciji Ulice Radoja Jovanovića u Staroj varoši. Gradonačelnik Ivan Vuković kazao je tim povodom da je to jedan u nizu projekata Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice čiji je cilj da u infrastrukturnom smislu unaprijede kvalitet života u ovom starom urbanom gradskom jezgru.

- U Staroj varoši smo u prethodnom periodu realizova-

Sunčano, do 23 stepena Za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko sedam stepeni, najviša dnevna do 23.

H. P.

li brojne projekte kako bismo ovom dijelu grada vratili autentičan izgled. Prije radova u Ulici Radoja Jovanovića izvršili smo temeljnu rekonstrukciju, uz ugradnju kaldrme i moračkog oblutka, ulica Braće Zlatičanin, Gojka Radonjića, Keše Đurovića, Predgrad, Sava Lubarde i Spasa Nikolića. Tako da je praktično kompletan dio naselja, od Ulice Petra Prlje do Morače i Ribnice, dobio potpuno novi izgled – kazao je Vuković, koji je juče obišao gradilište.

Vuković je naglasio da će takav

izgled dobiti i Ulica Radoja Jovanovića, uz napomenu da je već raspisan tender i za uređenje Ulice Špira Mugoše.

Ulica Radoja Jovanovića, koja se prostire od Ulice Petra Prlje do Ulice Špira Mugoše, biće rekonstruisana u postojećim gabaritima. Duga je 300 metara, a širina kolovoza je promjenljiva i kreće se između 2,5 i 3,5 metara. Takođe, s obje strane kolovoza planirani su trotoari promjenljive širine, koliko je bilo moguće s obzirom na prostorna ograničenja.

Na kolovozu je umjesto asfal-

Iz Sekretarijata za saobraćaj saopšteno je da će zbog rekonstrukcije Ulice Radoja Jovanovića doći do izmjene režima odvijanja saobraćaja u Staroj varoši.

Naime, u Ulici Radoja Jovanovića biće zabranjen saobraćaj za sve vrste motornih vozila, dok će u Ulici Petra Prlje (od raskrsnice sa Ulicom crnogorskih serdara do Trga Bećir-bega Osmanagića) režim saobraćaja biti izmijenjen iz jednosmjernog u dvosmjerni. Ove izmjene važiće do 22. aprila, sa mogućnošću produženja.

ta predviđen zastor od kamene kocke, kao i trotoar od kamenih oblutaka u cementnom malteru. Od prateće komunalne infrastrukture planirana je izgradnja atmosferske kanalizacije, vodovoda, bočnih priključaka fekalne kanalizacije, TK kanalizacije i zamjena svjetiljki javne rasvjete koje se nalaze na stubovima niskonaponske mreže.

Ugovorena vrijednost radova je 338.560,93 eura sa PDVom, a izvođač radova je Indel inženjering iz Podgorice.

H. P.

ISKLJUČENJA STRUJE Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; Franca

Prešerna i Zagrebačka; Farmaci (ispod magistrale); naselje iza marketa Venkor, Miloja Pavlovića, Borisa Kidriča, Vojvođanska, Vinogradska, Kosmajska, Rusa Radulovića, Kragujevačka, Lička; obala Ribnice u blizini OŠ ,,21. maj“ na Draču.

H. P.

Na Sajmu zapošljavanja koji organizuje Glavni grad učestvovaće više od 30 poslodavaca

Smotra prilika za zaposlenje Glavni grad sljedeće sedmice (29. i 30. marta) organizuje treći po redu Sajam zapošljavanja ,,Tražite posao? Posao te traži!“. Na dvodnevnoj smotri poslodavaca, koja će biti održana u holu šoping mola ,,Big Fashion“, svoju ponudu će predstaviti više od 30 poslodavaca.

Tako će dio ovogodišnjeg sajma biti kompanije Krušo, Nergelia, Petrol Crna Gora, Savana grupacija (Ramada), Montehos grupacija (Pearl Beach Resort, Monte Mare, Montenegrina i Vile Oliva), Ruža vjetrova resort, Jobzilla, Entext, CMM, Limit prime securities AD Podgorica, Montenegro Stars, Kalamper, Voli, Franca, Azul Beach Resort Montenegro, Porto Montenegro, Luštica Development, OKI AIR, Blue Kotor Bay, Donator,

Okov, Saniteko, Naky’s, Hotel La Fleur, Bemaks, Telemont, Kim-Tec, Mil Pop, Telekom, One, veb-platforma Zaposli. me, kao i Glavni grad Podgorica, Zavod za zapošljavanje i Ministarstvo odbrane.

– Uvjereni smo da će ovogodišnji Sajam zapošljavanja biti odlična prilika da zainteresovana lica predstave svoja znanja i kvalifikacije koje ih čine konkurentnim na tržištu rada i da iskažu interesovanje za ponuđena radna mjesta, bilo da je riječ o radnoj praksi, sezonskom, pripravničkom radu ili stalnom zaposlenju. Pozivamo sve sugrađane da nas posjete u srijedu (29. mart) i četvrtak (30. mart) od 12 do 20 sati jer ih prilika za zapošljenje čeka možda baš na sajmu gdje će biti predstavljeno preko 30 kompanija – poručili su H. P. iz Glavnog grada.

18 Sportski miks

Arena

Četvrtak, 23. mart 2023.

Evropsko karate prvenstvo

Mikulić za bronzu

PODGORICA – Crnogorski karatista Nemanja Mikulić boriće se u subotu za bronzanu medalju na 58.

Evropskom prvenstvu u Gvadalahari.

Mikulić je na startu takmičenja u kategoriji do 75 kilograma eliminisao bronzanog sa Olimpijskih igara u Tokiju, Mađara Karolja Horspatakija (0:0). U drugom slavio je protiv Adila Kaidara iz Luksemburga (6:6), dok je u četvrtfinalnoj borbi poražen od Ukrajinca Andrija Zaplitnija 4:0. Ukrajinac je plasmanom u finale omogućio Mikuliću nastavak takmičenja, a borbu za medalju izborio je

pobjedom protiv Stefana Pokornija iz Austrije 4:3. Član Bijele odlučujuća tri poena, za preokret i pobjedu, zabilježio je u posljednjoj sekundi borbe.

Njegov rival za prvu seniorsku evropsku medalju u karijeri biće Belgijanac Kventin Mahuden.

Kao sedmoplasirani prvi takmičarski dan završili su članovi Bara Vasilisa Bujić u borbama i Vladimir Mijač u katama, dok je članica Budućnosti Biserka Radulović bila deveta.

Bujić je u prvom kolu kategorije do 68 kilograma pobijedila

Poljakinju Viktoriju Greiner 6:1, dok je u drugom izgubila od zvanične svjetske šampionke Irine Zaretske iz Azerbejdžana 4:2, koja je plasmanom u finale povukla u repasaž. Od borbe za medalju odvojio je poraz od Španjolke Marije Izabel Mehias Nieto 3:1.

Mijač je kao prvoplasirani u grupi izborio drugu rundu šampionata, a za izvođenje kate Gojušiho je dobio 40,5 poena.

U drugom krugu bio četvrti u grupi sa 38,4 boda, a na istoj poziciji završio je i u trećem krugu (38,6), što nije bilo dovoljno da nastavi borbu za medalje. Od borbe za bronzano odličje dijelila su ga svega 0,2 boda.

Radulović je sa 38,3 boda, kao četvrtoplasirana u grupi, izborila nastavak takmičenja.

U drugom krugu bila je peta u svojoj grupi (38,1), što nije bilo dovoljno za plasman među osam najboljih.

Dobar nastup imao je i Nikola Malović,koji je u kategoriji do 84 kilograma sudijskim izjašnjavanjem eliminisao Belgijanca Valida Begalija (0:0) i zvaničnog prvaka Evrope, Mađara Danijela Đorđija (0:0).

U četvrtfinalnoj borbi poražen je od Holanđanina Brajana Timermansa 1:0. Holanđanin nije uspio da se domogne finala, čime je članu nikšićkog Onogošta zatvorio vrata repasaža.

Bez pobjede nastup su završili član Bara Nemanja Jovović (preko 84) i karatistkinje Omladinca – Ksenija Rajović (do 61) i Milena JovanoR. A. vić (preko 68).

Elitna runda kvalifikacija za Evropsko prvenstvo blizu pogotka u 37. minutu,

Remi kadeta u prvom kolu Crna Gora Island

0 0

KARDIF – Međunarodni sportski kampus. Sudija: Dominik Stari (Češka).

CRNA GORA: Ognjen Milović, Miloš Vračar, Bojan Damjanović, Bodin Tomašević, Lazar Maraš, Vasilije Adžić, Andrija Bulatović, Stefan Đukanović, Andrej Camaj (od 81. Pavle Pićurić), Marko Perović, Marko Tadić (od 83. Filip Perović).

ISLAND: Ivar Porhalson, Stefan Stefanson, Zelvi Stefanson, Pori Porbjonson, Kjartan Kjartanson, Oli Melander, Stigur Pordanson (od 67. Sesar Hardarson),

Noel Arnorson, Danijel Johaneson, Tomas Johanesen, Danijel Gudjonsen.

Kadetska reprezentacija Crne Gore osvojila je bod na startu elitne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. U prvom kolu grupe 2 nije bilo golova u duelu sa Islandom.

Ipak, po prikazanoj igri i stvorenim šansama, ,,sokoli“ su zaslužili više. Prvi put su zaprijetili nakon dva minuta igre, kada je izblokiran udarac Vasilija Adžića. Odličnu šansu propustio je Marko Tadić u 29. minutu – u situaciji ,,jedan na jedan“ sa golmanom šutirao je pored stative. Ubrzo se u prilici našao i Stefan Đukanović, ali je čuvar mreže Islanda bio siguran. Isti igrač bio je

međutim, jedan od defanzivaca Islanda izbacio je loptu sa gol linije.

I nastavak meča donio je sličnu situaciju na terenu. U 68. minutu Marko Perović je bio zamalo neprecizan, da bi desetak minuta kasnije protivnički igrač isred gola ,,očistio“ loptu koju je uputio Tadić.

U posljednjim trenucima utakmice Bodin Tomašević je pokušao nakon kornera sa desne strane.

- Očekivali smo da pobjedom otvorimo elitnu rundu, ali nažalost nijesmo uspjeli da slavimo, iako smo po prikazanom to zaslužili. Stvorili smo pet odličnih šansi, ne dozvolivši protivniku da nas ozbiljnije ugrozi. Igračima ne mogu ništa da zamjerim, odigrali su odličnu utakmicu u kojoj je zatajila samo realizacija. Ostaje nam da se oporavimo i spremimo za drugu utakmicu – rekao je selektor Goran Perišić.

Naredni rival ,,sokola“ je Škotska. Taj meč igra se 25. marta R. P. od 18 časova.

Sjutra u Budvi Memorijalni turnir ,,Mirko Vlahović“ Spreman da od ljeta ponovo igra za Murinja

Lukaku sve bliži dresu Rome

Povratak Sekulovića nakon tri godine

PODGORICA - Romelu Lukaku (29), napadač Intera, želi da nakon sezone pojača rivala iz Serije A Romu, objavili su italijanski mediji.

Belgijanac ima ambiciju da ponovo radi sa slavnim trenerom Žozeom Murinjom.

To bi bio obostrani interes,

PODGORICA – Poslije tri i po godine Milovan Sekulović vraća se na profi ring.

U pitanju je bokser koji je osvojio bronzanu medalju na juniorskom prvenstvu Evrope 2016. godine, a zatim dvije godine kasnije bio pokraden u borbi za medalju na Evropskom prvenstvu u Italiji. Između amaterskih mečeva, međunarodnih turnira i profesionalnog ringa, Sekulović se u dogovoru sa svojim trenerom Draganom Đuričkovićem, sa kojim sarađuje u Bokserskom klubu ,,Podgorica“, odlučio da se oproba u profi ringu.

Sekulović je imao pet mečeva u profi karijeri, ali nakon tri godine sjutra će opet biti u prilici da pokaže svoj potencijal. Sekulović će nastupiti na Memorijalnom turniru ,,Mirko Vlahović“, koji će se održati u hotelu ,,Splendid“, a rivać će mu biti

Kristijan Đaković iz Srbije.

Milovan ima 22 godine i boksuje u poluteškoj kategoriji.

U dosadašnjih pet mečeva na profi ringu, ostvario je maksimalan skor, a sve je mečeve dobio prekidom.

Meč je predviđen da traje šest rundi.

Posljednji meč Sekulović je imao 2019. godine, kada je za rivala imao pet godina starijeg borca iz Gruzije Beku Mukilišvilija, gdje je Milovan oduševio sve prisutne svojom tehnikom, a kruna sjajnog nastupa bila je četvrta runda kada je Sekulović tehničkim nokautom natjerao Mukilišvilija na preR. P. daju.

budući da su u rimskoj ,,vučici“ dugoročno nezadovoljni partijama engleskog napadača Temija Ejbrahama, koji je ove sezone samo sedam puta bio strijelac.

S druge strane, Lukakuov drugi mandat u redovima Intera nije uspješan, a opcija po-

Portugalac jasno poručio upravi Mančester sitija da želi da promijeni klub

Bernardo Silva odlučio da ode sa Ostrva PODGORICA - Bernardo Silva napustiće Premijer ligu ovog ljeta, po pisanju italijanskih medija. Portugalac je riješen da napusti Mančester siti.

Kako se navodi, slavni ofanzivac izuzetne tehnike je upravi Sitija jasno poručio da želi da promijeni sredinu

nakon šest sezona u klubu.

Za aktuelnog prvaka Engleske već je nastupio u 290 mečeva (52 postignuta gola), a očekuje se da će moći da napusti klub za obeštećenje od oko 70 miliona eura.

Silva (28) je prije svega zainteresovan za transfer u špansku Primeru, primarno u redove Barselone. Jedan od ključnih igrača mančesterskih ,,građana“ sa klubom je osvojio četiri titule šampiona Premijer lige, kao i četiri Liga kupa Engleske i jedan FA kup.

R. A.

vratka u londonski Čelzi nije na stolu. Ni uprava ,,plavaca“ ne želi da ga vrati sa pozajmice, čelnici Čelzija spremni su za dogovor sa Romom.

Ove sezone Lukaku je na 19 nastupa u svim takmičenjima za milanski klub postigao svega pet golova.

R. A.

Legenarni napadač igraće za Portugal 197. put

Ronaldo od četvrtka apsolutni rekorder po broju mečeva za reprezentacije PODGORICA - Kristijano Ronaldo (38) postaće u četvrtak apsolutni rekorder kada su u pitanju nastupi fudbalera za nacionalni tim, u meču Portugal – Lihtenštajn.

Legenda modernog fudbala zaigraće za Portugal čak 197. put u karijeri i oboriti re-

kord Kuvajćanina Al-Mutava. Još 2003. godine slavni napadač Ronaldo prvi put je igrao za Portugal.

Debitovao je u prijateljskom meču protiv Kazahstana, manje od dva

Arena

Četvrtak, 23. mart 2023.

Fudbal 19

Bod nije dobar, samo me pobjeda zanima PODGORICA – Fudbaleri Crne Gore danas preko Varne putuju za Razgrad, gdje će sjutra od 18 sati (19 po lokalnom vremenu) igrati prvi meč u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2024. godine.

Bugarska je protivnik po mjeri za start ciklusa, ali i reprezentacija koju ,,sokoli“ moraju maksimalno da poštuju. Uostalom, Crna Gora nije u poziciji da bilo koga potcjenjuje, čak ni selekcije koje su lošije rangirane od ,,lavova“.

- Imamo veliku želju i motivaciju da ostvarimo pozitivan rezultat na startu. Zato smo ovdje i nadamo se da ćemo u tome uspjeti. Analizirali smo Bugarsku, mlad su tim, sa dosta kvalitetnih igrača. Vidjećemo gdje možemo da ih ugrozimo – rekao je Adam Marušić.

Crnoj Gori je u mnogo utakmica trebalo dugo da ,,upali“, igrala je bolje i otresitije tek kad dođe u rezultatski zaostatak. Prazni hodovi više ne smiju da se dešavaju.

- Svaki igrač mora od starta da ima veliku želju i fokus, da nam se ne dešava da moramo da jurimo rezultat i onda se trgnemo u drugom poluvremenu.

Od prvog minuta motivacija mjeseca nakon 18. rođendana.

Portugalci će tri dana kasnije igrati, ponovo kao apsolutni favoriti, protiv Luksemburga. To će biti nova prilika za Ronalda da popravi skor.

Sa reprezentacijom je bio šampion kontinenta, a postigao je za Portugal čak 118 golova. R. A.

I. MANDIĆ

KVALIFIKACIJE ZA EP: Adam Marušić pred sjutrašnje gostovanje Bugarskoj u prvom kolu

Adam Marušić na jučerašnjem treningu pod Goricom

Kvalifikacije kreću iz Astane, derbi na stadionu ,,Maradona“ Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo počinju danas utakmicama u grupama C, J i H. Ciklus otvaraju Kazahstan i Slovenija, koje će od 16 sati igrati u Astani. U istoj grupi (H) sastaće se i Danska – Finska (20.45 h) i San Marino – Sjeverna Irska (20.45).

Derbi dana i kompletnog prvog kola igra se u grupi C, gdje će se od 20.45 sati na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“ u Napulju sastati finalisti prethodnog Evropskog prvenstva, Italija i Engleska. U istom terminu snage će odmjeriti Sjeverna Makedonija i Malta.

i koncentracija moraju da budu na najvišem nivou – naglasio je Marušić.

Desni spoljni Lacija bio je strijelac u remiju s Bosnom i Hercegovinom prošle godine u Ligi nacija, prije toga tresao je i mrežu Turske u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

I ovog puta se od njega očekuje da bude jedan od ključnih igrača, kao što to radi u Laciju s kojim je proteklog vikenda slavio

I mečevi grupe J počinju u 20.45 časova – sastaće se Bosna i Hercegovina – Island, Slovačka – Luksemburg i Portugal – Lihtenštajn.

U petak će se, osim grupe G u kojoj je Crna Gora, igrati i mečevi u skupinama B, E i F. U grupi B sastaće se Gibraltar – Grčka (20.45) i Francuska – Holandija (20.45), u E grupi Češka – Poljska (20.45) i Moldavija – Farska Ostrva (20.45), a u F će igrati Austrija – Azerbejdžan (20.45) i Švedska – Belgija (20.45).

Prvo kolo zatvaraju timovi iz grupa A, D i I. Grupa A: Škotska – Kipar (15 h) i Špa-

u gradskom derbiju s Romom.

Pred duele s Bugarskom i Srbijom raduje to što je još nekoliko igrača imalo uspješan vikend.

- Srećan sam zbog golova u dresu reprezentacije, nadam se da ću tako nastaviti i dati pravi doprinos ekipi – istakao je Marušić.

- Vrlo je važno što imamo mnogo igrača koji su standardni u klubovima, u dobroj su formi, postižu golove, asistiraju... Bit-

nija – Norveška (20.45); grupa D: Jermenija – Turska (18) i Hrvatska – Vels (20.45); grupa I: Bjelorusija – Švajcarska (18) i Andora – Rumunija (20.45).

Plasman na EP već je obezbijedila Njemačka kao domaćin, a Rusija zbog sankcija ne učestvuje u kvalifikacijama. Odlazak na Euro će obezbijediti po dvije reprezentacije iz svih grupa, kao i tri selekcije kroz baraž.

U baražu će učestvovati 12 timova pobjednika grupa u divizijama A, B i C Lige nacija. Ako se pobjednici tih grupa plasiraju na EP kroz ove kvalifikacije, njihovo mjesto u plej-ofu pripašće najbolje rangiranoj selekciji iz te divizije. Ako u diviziji ne bude dovoljno selekcija koje se nijesu plasirale kroz kvalifikacije, baraž će se popuniti selekcijama iz naredne divizije, zaključno sa D.

no je kad igrač dođe u reprezentaciju s minutažom iz kluba, što možda u prethodnom periodu nije bio slučaj sa većinom. Srećom, to se promijenilo i predstavlja vrlo pozitivnu stvar za nas. Mnogo nam znači i kad su zdravi igrači poput Savića i Jovetića, kao i svi ostali naravno, jer u prošlosti smo imali problema s povredama.

Osim Bugarske i Srbije, rivali u kvalifikacionoj grupi još su

Mađarska i Litvanija.

- Grupa je ujednačena, nema unaprijed upisanih bodova, svako sa svakim može da igra.

Biće zanimljivo i vjerujem da možemo da budemo u trci za prva dva mjesta.

Poraz u Razgradu bi te planove već na startu učinio gotovo nedostižnim, zato Crna Gora na stadionu Ludogoreca mora da se postavi kao tim koji hoće cijeli plijen.

Naše kadetkinje neuspješno otvorile kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

Poraz na startu BiH Crna Gora

4 2

BIJELJINA – Teren ,,Etno selo Stanišići”. Sudija: Elena Gobjila (Moldavija). Golovi: 1:0 Muhić u 9, 2:0 Hadžikadunić u 17, 2:1 Tomašević u 41, 3:1 Radošević u 45, 3:2 Tomašević u 45’+3, 4:2 Pupić 51. minutu. Žuti kartoni: Osmajić, Krstevska, Merdović (Crna Gora).

BOSNA I HERCEGOVINA: Panić, Bratović (od 90. Bećirović), Radošević, Brnić, Milićević, Abdukić, Dedić (od 71. Mirković), Ran-

kić, Muhić (od 71. Građan), Pupić (od 88. Novaković), Hadžikadunić (od 88. Feriz).

CRNA GORA: Žugić, Bojanić, Merdović (od 86. Janković), Milović, Krstevska (od 83. Vukčević), Čađenović, Đurković, Nikčević, Osmajić, Tomašević, Milović (od 67. Vladana Boričić). Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore poražena je od Bosne i Hercegovine u prvom kolu preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Domaćin turnira došao je do bodova rezultatom 4:2.

Nakon nešto više od 17 mi-

nuta igre bilo je 2:0 za Bosnu i Hercegovinu, golovima Samre Muhić i Line Hadžika-

dunić. U finišu prvog poluvremena viđena su čak tri gola, od toga dva Maše Tomašević,

- Grupa je ujednačena, nema unaprijed upisanih bodova, svako sa svakim može da igra. Biće zanimljivo i vjerujem da možemo da budemo u trci za prva dva mjesta rekao je Marušić - Znam za podatak da nikada nijesmo izgubili na početku kvalifikacija i svjesni smo koliko je bitno dobro krenuti. Ali ima mnogo utakmica, tako da nijesmo pod moranjem. Znamo što nam je činiti, imamo veliki motiv da upišemo tri boda, što bi nam mnogo značilo.

Je li bod dobar?

- Po mom mišljenju – ne. Zadovoljan bih bio samo ako pobijedimo – odgovorio je Marušić.

Tri dana nakon meča u Bugarskoj, ,,sokole“ čeka derbi sa Srbijom.

- Javnosti sigurno više znači utakmica sa Srbijom, svi znamo zbog čega. Mi, ipak, ne razmišljamo o tom meču, najbitniji nam je ovaj koji nas čeka u Razgradu. Potom ćemo razmišljati o Srbiji – rekao je tridesetogodišnji BeN. KOSTIĆ ograđanin. dok je treći pogodak za domaći tim postigla Ivona Radošević.Konačan rezultat postavila je Nina Pupić u 51. minutu.

- Ušli smo bojažljivo u utakmicu i rano primili dva gola. Kasnije smo se rezultatski vratili u igru, ali, uprkos nekim prilikama, vidjelo se da je Bosna i Hercegovina kvalitetnija reprezentacija i zasluženo je pobijedila. Očekuje nas duel sa Kazahstanom, mislim da sa tom ekipom može da se igra.

Napravićemo analizu njihove igre i spremiti se što bolje za tu utakmicu – kazao je selektor Mirko Marić.

U drugom kolu turnira, 25. marta od 14 časova, Crna Gora se sastaje sa Kazahstanom, koji je na startu poražen od Azerbejdžana rezultatom 2:0.

R. P.

Arena

,,Plave“ se spremaju za revanš osmine finala LŠ sa FTC-om, Nina Bulatović sigurna u bolje izdanje

PODGORICA – Nikakvu specijalnu igru FTC nije pokazao u ,,Morači“ protiv Budućnost Bemaksa u prvoj utakmici osmine finala Lige šampiona. Ali je slavio sa četiri gola razlike, a ,,plave“ su ih pogurale do trijumfa serijom tehničkih grešaka i promašajima iz situacija koje žmureći realizuju na treninzima.

Svakako da je i duža klupa ekipe iz Mađarske uticala na ovakav epilog, a na leteće izmjene, miješanje karata i ogromno iskustvo najmlađi tim u eliti nije uvijek imao odgovarajuću reakciju. Kao na pozicioni napad gošći koje su vješto stvarale viškove i pogađale sa krila i na iznenađenje sa devet metara u prvom poluvremenu. Najviše golova odbrana je primila od strane Njemice Alisije Stole, jedne od najslabijih ofanzivnih karika ekipe FTC-a.

- FTC je bio favorit, ali mogle smo bolje i individualno i ekipno. Energija je morala da bude na većem nivou, ali ne treba zaboravti da veliki broj naših igračica nema iskustvo igranja ovakvih utakmica. Ovo nam je bila velika lekcija za subotu.

Smatram da ćemo u revanšu mnoge stvari popraviti. Pričale smo puno nakon prvog meča i složile se vezano za neke stvari. Jasno nam je da smo mogle mnogo bolje sebe da prikažemo – istakla je Nina Bulatović.

Podgoričanke su dobro brani-

A. MARKOVIĆ

Ne žele reprizu iz ,,Morače“

Nina Bulatović

le kontru i tranziciju, stvarale lake šanse u napadu, a slabo ih realizovale. Veliki broj promašaja ekipa kakva je FTC nije praštala.

- Šuterski nijesmo bile na nivou na kojem smo inače. I to nas je koštalo nekih bitnih momenata. Da smo pogađale šanse koje smo stvarale, utakmica bi išla u drugom smjeru.

Naišle su ,,plave“ na izuzetno grubu igru. Gošće su u prvih devet minuta imale tri isključenja.

- Znali smo da će na takav način da igraju. U prethodnim iskustvima dobro su nam parirali, tako da su se ovaj put još bolje spremili za nas.

Reprezentativka Crne Gore istakla je da je rotacija problem koji prati ekipu od početka LŠ, a i mnogo su nedostajale povrijeđene Nataša Ćorović i Jele-

na Vukčević. Evidentno je bilo da je povreda i malo duže odsustvo ostavilo traga na pivotkinju Ivanu Godeč.

- Druge ekipe su u prednosti, u što smo se uvjerili. Neke igračice koje sa klupe uđu u teren, sa velikim iskustvom znaju da riješe utakmicu ili da naprave važne pomake u igri. ,,Plave“ u revanšu čeka težak posao na terenu. Domaće će imati podršku nekoliko hiljada bučnih navijača.

- Imali smo smo iskustvo sa Rapidom – gdje je bila paklena atmosfera. Ne mislim da će to uticati na nas na bilo koji način.

Sve će uraditi da utakmicu uvedu u egal. Bulatović kaže da još nije kraj.

- U svaku utakmicu ulazimo da pobijedimo – jasna je BulaA. M. tović.

Četvrtak, 23. mart 2023.

Težak poraz od Gran Kanarije ,,ogolio“ probleme koša PODGORICA – Da je onakav meč protiv Gran Kanarije došao negdje na početku sezone, kada je ekipa sa osam novih igrača još bila u fazi uigravanja i traženja prave forme, ili da je to, pak, bilo izdanje tima nakon posljednjeg ,,prozora“ kvalifikacija za Mundobasket, kada je odsutno bilo devet igrača, a posebno imajući u vidu snagu rivala, onda bi sve moglo biti logičnije i lakše za razumjeti.

Međutim, igru koji su košarkaši Budućnost Volija prikazali u utorak veče u ,,Morači“, kada su doživjeli igrački i rezultatski debakl (69:94), teško je razumjeti, sa navijačke strane još teže za prihvatiti. Uostalom, dio navijača je to jasno stavio do znanja zvižducima ekipi tokom i nakon utakmice sa španskim timom, te povicima ,,Varvara“ upućenim treneru Podgoričana – ,,Vlado odlazi“.

Iako su tek drugi put u sezoni vezali dva poraza (računajući oba fronta), od početka sezone je jedno konstanta u igri Budućnosti – previše oscilacija, neočekivanih i neobjašnjivih uspona i padova. Meč protiv Gran Kanarije se nadovezao na neočekivan poraz i lošu igru u gostima protiv Trenta, a sve je to došlo nakon odlične igre i sigurne pobjede protiv Hapoela. Uz prisjećanje da je Budućnost na Kanarskim ostrvima poražena od Granke tek nakon produžetka (79:71), tada bez Erika Grina (25 poena u ,,Morači“ protiv španskog tima) i Džej Džej O’Brajena…

Zbog svega toga će ,,plavi“ grupnu fazu Evrokupa završiti na šestom mjestu, za poziciju slabije nego prošle sezone, kada je, takođe, bilo dosta problema u igri tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića, posebno u drugom dijelu sezone. Uz dosta brige, Podgoričani čekaju ime rivala za osminu finala, trećeplasirani tim grupe A, sa kojim će igrati u gostima, kao i u eventualnom četvrtfinalu. A ko će biti rival, između Venecije, Litkabelisa, Ulma i eventual-

I. MANDIĆ

20 Rukomet/Košarka

JOVANOVIĆ: Da li igrači vjeru Nije lak trenutak za odgovor n Vladimir Jovanović je ponovio ono što je više puta govorio tokom sezone.

- Ja vjerujem u te momke, stvarno. Ne postoji nijedan razlog, ili nije postojao, da izgledamo kao protiv Gran Kanarije. Ali, opet, to se dešava. Neki razlozi, očigledno, postoje. Ali ne neki očigledan, za koji bi

bih mogao da se uhvatim i kažem da bi popravkom ili korekcijom istog mogli da okrenemo na drugu stranu – rekao je Jovanović.

Na naše pitanje da li osjeća da igrači i dalje vjeruju njemu, trener Budućnosti je kazao da će pokušati ,,da bude iskren, ali mudar“.

- Nije ovo lak trenutak za

no Burga, biće poznato tek nakon posljednjeg kola…

- Prije utakmice sa Gran Kanarijom nijesam stigao da ispratim situaciju u drugoj grupi, a poslije utakmice mi je to, stvarno, daleko, da ne možete da povjerujete.

U ovom trenutku je cijelo moje razmišljanje na nekom drugom mjestu. Moramo da popravimo neke stvari, prije svega, za utakmicu u subotu, koliko god možemo. Govorim o glavama…

Moramo da se koncentrišemo na to, a u ovom trenutku razmišljati o tome ko će da nam bude protivnik u Evrokupu, to je jako daleko – kaže trener ,,plavih“ Vladimir Jovanović.

BEZ ODGOVORA O UZROCIMA PROBLEMA

Male šanse za spektakl na ,,Vembliju“ 29. aprila

Borba Fjurija i Usika pred otkazivanjem PODGORICA - Tajson Fjuri i Oleksandr Usik skoro sigurno se neće boriti 29. aprila u Londonu, kako je ranije bilo najavljivano.

Po informaciji ostrvskih medija, šanse da se svi detalji spektakla na ,,Vembliju“ dogovore u predviđenom roku su minimalne. Neporažene zvijezde

teške kategorije imaju jedinstvenu šansu da se, nakon više od dvije decenije, bore za ujedinjenje titula svih relevantnih organizacija boksa.

Po riječima Usikovog agenta Egisa Klimasa, Ukrajinac je prihvatio sve zahtjeve iz Fjurijevog kampa, ali se uvijek traži nešto novo.

Nakon meča sa Gran Kanarijom i nešto više od 50-minutnog sastanka u svlačionici, koji je inicirao predsjednik kluba Dragan Bokan, očigledno veoma nezadovoljan igrom ekipe, nije bilo konkretnih odluka.

Bokan je rekao da ih neće biti što se tiče kluba, što znači da Jovanović, za sada, ostaje na klupi, pošto srpski stručnjak i dalje vjeruje da može da izvuče ekipu iz ove situacije.

Kako više nema prostora da se bilo šta mijenja u igračkom kadru, ostaje da se u narednom periodu vidi u kom pravcu će da plovi „plavi“ brod. Jedno je sigur-

- Koliko god da mi popustimo, oni traže još. Pristali smo da se novac dijeli 70:30 u korist Fjurija, pristali smo da nema klauzule o revanšu, ali to očigledno nije dovoljno i Fjuri traži načine da izbjegne borbu – kazao je Klimas.

Kontroverzni Britanac Fjuri, WBC šampion, godinama najavljuje povlačenje iz boksa.

Klimas je poručio da, ukoliko definitivnog dogovora o borbi 29. aprila ne bude, u igri nije neki drugi termin i moraće da se okrene pregovorima sa drugim rivalima.

R. A.

Arena

Košarka

21 I. MANDIĆ

Četvrtak, 23. mart 2023.

arkaša Budućnost Volija pred odlučujuću fazu sezone

Kud plovi ,,plavi“ brod?

do pozitivnih rezultata. I to

smo utakmice. Nijesam uju u mene? ih ja dobijao, dobijali su ih dobili smo ih zajedno. na takvo pitanje oni, Utakmica protiv Gran Kanarije je izgubljena, i sad da odgovor na takvo pitanje.

Svi mi imamo neke svoje momente. Ne vjerujem da je sada, stvarno, meni najteže. Vjerujem da je igračima isto teško, čak i više. Sigurno postoji gomila misli koje more igrače…

Ponoviću riječi nekog igrača od prije sedam dana – sve je bilo sjajno. Dobijali

ja upirem prstom na njih, ili oni na mene, mislim da to nije… Pogotovo u ovom trenutku. Treba čovjek da bude hladne glave, i da radimo košarkaške stvari.

Najljekovitija stvar je ući u neku rutinu koju smo imali do sada i pokušati da se sve to ispravi – kazao nam je Jovanović.

no – potrebno je što prije naći „recept“ kako da ekipa do kraja sezone igra bolje u kontinuitetu. A da bi to uspjeli, moraju se da pronaći i uzroci problema…

- Ne znam da li je baš kulturno davati objašnjenja. Uvijek postoje neka objektivna objašnjenja. Sezona je takva, kakva je. Pričamo o timu Budućnosti, o odlascima, dolascima… Znamo gdje smo košarkaški, i što se tiče njihove fizike. Neki put to izgleda sjajno, neki put ne, ali nemamo tu kontrolu od početka sezone. Borimo se koliko možemo. Ponekad svi zajedno, prvenstveno igrači, uspjevamo da izvučemo maksimum i dođemo

je u posljednjem periodu bilo dobro. Međutim, ne znam šta je moglo da utiče na ono što se desilo protiv Gran Kanarije. Na nama je da nađemo odgovor na to.

A siguran sam da to mora da se popravi i to jako brzo – nastavlja Jovanović.

ŠTO MANJE PRIČE – TO BOLJE Na pitanje kako se ova situacija može popraviti i preokrenuti na bolje, Jovanović odgovara: - Porazi kao što su bila posljednja dva u Evrokupu (Trento i Gran Kanarija), koja nijesu nimalo prijatna, izbace dosta stvari na vidjelo, pa i nešto što, možda, nije bilo

vidljivo prije toga. Ovo nije ništa novo, ne dešava se samo ovdje, dešava se svuda.

Istina, ovo je senzitivniji dio sezone, gdje svaka utakmica nešto znači. Ne mogu da pravdam ni ekipu, niti sebe sa onim što smo pokazali protiv Gran Kanarije. Ali, nadam se da će onaj dio ličnosti, o kojem pričam od početka sezone, na pravi način da shvati ovo i da ćemo svi zajedno pokušati da se vratimo jako brzo. A način da se to uradi su sastanci i treninzi, drugačiji pristup na prvom narednom treningu, a na kraju krajeva i prvoj narednoj utakmici koja nas čeka u ABA ligi. To je univerzalni recept – sastanak, trening, utakmica, uz priču između sebe. Ali, što manje priče – to bolje.

APATIČNO PROTIV GRANKE Gran Kanarija je u ,,Morači“ imala odličnih 70,4 odsto šuta za dva poena, a ubacila je čak 17 trojki, imala 25 asistencija, devet skokova više (34-25). Protiv tako raspoložene ekipe je bilo teško pobijediti i sa mnogo boljom igrom od one koju su prikazali Podgoričani.

- Sve utakmice koje smo ove sezone napadački odigrali dobro, odigrali smo dobro i odbrambeno. Mi i krećemo da igramo iz te odbrane.

Protiv Gran Kanarije nam je padala odbrana i otvorila dosta problema, poslije toga smo loš ritam prenijeli i na drugu stranu terena. A apatično je bilo na obje strane – rekao je Jovanović.

Trener ,,plavih“ ističe da ništa nije nagovještavalo tako loše veče.

- Treneri uvijek pokušavaju da donesu neke zaključke, zakonitosti, kako se ponaša ekipa, itd. Nekad se poslije serije loših treninga odigra vrhunska utakmica. U zavisnosti od kvaliteta i iskustva igrača, znaju oni da natempiraju formu. Ne bih rekao da smo se nešto drugačije ponašali nego u periodu prije prethodnog, ali naša forma, fizički i košarkaški, u ovom senzitivnom dijelu sezone, nije na zadovoljavajućem nivou. Definitivno nijesmo bili pravi, vidjećemo šta je u pitanju – zaključio je Jovanović.

S. JONČIĆ

U Podgorici za vikend fajnal for WABA lige za košarkašice

Budućnost Bemaks juri četvrtu krunu PODGORICA – ,,Bemaks arena“ će 25. i 26. marta, drugu godinu zaredom, biti domaćin fajnal fora WABA lige za košarkašice.

Baš kao i prethodne godine košarkašice Budućnost Bemaksa u polufinalu će u subotu (16 h) igrati protiv bugarske Montane, dok drugi polufinalni par čine aktuelni šampion, ekipa Celja i Vojvodina, a već u neđelju od 19 časova očekuje nas meč za trofej.

Nakon duge sezone najbolji skor imali su Budućnost Bemaks i Celje, prošlogodišnji finalisti, ali su Vojvodina i Montana ostavili nadu da mogu napraviti iznenađenje i eventualno spriječiti da prvi put nakon deceniju dva tima igraju dvije godine zaredom finale (2010. i 2011. to su bili Gospić i Šibenik). ,,Vučice“ prošle sezone nijesu uspjele da stignu do četvrte krune, već su prvim porazom u ,,Bemaks are-

ni“ treći put u četiri godine postale vicešampionke. Da li je sada vrijeme za novu krunu?

- Uveliko se spremamo za dva najvažnija meča u sezoni. Bile smo dominantne u grupi, zatim smo u Top8 fazi imale taj jedan poraz od Celja u Sloveniji, ali smo dobile sve ostale derbije i zasluženo osvojile prvo mjesto pred završni turnir. Sigurno da imamo ogroman motiv i da želimo da trofej ostane kod nas – kazala je Dragana Živković, kapitenka Podgoričanki.

Celje je tokom posljednje decenije uz ,,plave“ tim koji ima najveći kontinuitet uspjeha.

Ali, u taboru Podgoričanki sada su fokusirani na polufinale.

- Dobile smo Montanu oba puta u ligaškom dijelu. Ali, sada je sve drugačije, jedan meč koji može mnogo toga da donese. Nema opuštanja, zbog toga ne mislimo na Celje, fokusirane smo na Montanu, jer prvo

Slavni Litvanac za sada razočarao na trenerskoj poziciji

Šaras ne zna da li ostaje u Barsi PODGORICA - Šarunas Jasikevičijus, legenda litvanske i evropske košarke, poručio je da nije siguran da li će i naredne sezone voditi Barselonu sa pozicije trenera.

Sveukupno, tim sa najvećim budžetom u Evroligi ni-

je ostvario željene uspjehe od kada je popularni Šaras trener. Skoro je izvjesno da će biti smijenjen ako klub ne osvoji titulu u evropskoj eliti.

- Dogovorili smo već sastanak na kraju sezone i tada ćemo razgovarati da li ostajem – poručio je Jasikevičijus na kon-

NBA: ,,Kelti“ moćni u Sakramentu, trijumf Oklahome Siti protiv Klipersa

Boston hvata zalet pred plej-of PODGORICA – Boston Seltiksi igraju sve sigurnije uoči NBA plejofa, u prilog tome ide odlična partija i ubjedljiva pobjeda 132:109 u gostima Sakramento Kingsima.

Trijumfom su se ,,Kelti“ učvrstili na drugom mjestu Istočne konferencije sa skorom 50-23, imaju dvije pobjede više od Filadelfije uz dva odigrana meča više. Sakramento je skliznuo na treće mjesto Zapada

treba odraditi polufinale. Vjerujem da imamo kvalitet i da ćemo to i dokazati – naglasila je Živković.

Prošle godine ,,Bemaks arena“ tokom dva dana završnog turnira bila je gotovo puna do posljednjeg mjesta zbog čega je iz Podgorice poslata lijepa slika, neuobičajna za žensku košarku. Budućnost Bemaks i sada će imati posebnu podršku sa tribina.

- Želim da istaknem veliku zahvalnost klubu i našem sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“, što su nam omogućili prije svega da ponovo igramo fajnal for u Podgorici. Prošle godine, iskrena da budem, bila sam iznenađena koliko smo imali navijača, jer ni kada je reprezentacija igrala u Podgorici nije ih bilo toliko. Sigurna sam da će klub i ovog puta uraditi sve da tribine budu pune, da imamo sjajan ambijent, tako da je sve na nama – podvukla je Živković.

R. P.

(43-29) nakon drugog uzastopnog poraza, deset mečeva uoči kraja ligaškog dijela sezone.

Boston je do pobjede predvodila prva zvijezda Džejson Tejtum, slavno krilo postiglo je 36 poena. Bek Braun odlično ga je ispratio sa 27 poena, a odličnu rolu imao je Vajt (20 poena uz 11 asistencija).

Za Sakramento, litvanski centar Sabonis ostvario je tripl-dabl: 16 poena, 13 skokova i 12 asistencija. Igrači spoljne li-

nije ipak nijesu bili posebno inspirisani.

Oklahoma Siti u gostima je savladala Kliperse 101:100 u najuzbudljivijem meču NBA večeri. Prva zvijezda ,,gromova“ Šaj Gildžus-Aleksander odigrao je na standarrdno vrhunskom nivou: postigao je 31 poen uz sedam skokova i četiri asistencije.

Poraženi Klipersi računali su na raspoloženog Lenarda koji je ubacio 21 poen. Povreda Džordža u finišu meča velika je briga za kalifornijsku ekipu.

ferenciji za medije uoči meča sa Panatinaikosom.

U elitnom evropskom takmičenju katalonski gigant je trenutno treći sa učinkom 19-10.

U domaćem šampionatu (ACB liga) dijeli prvo mjesto sa učinkom 19-4, koji imaju i Real Madrid i Baskonija.

R. A.

Skor Klipersa na petom mjestu Zapadne konferencije je 38-35 i ne bi trebalo da im je ugrožen direktan plasman u plej-of. Oklahoma Siti je na trenutno sedmom mjestu (36-36) na Zapadu.

Atlanta je lako pobijedila Detroit 129:107 i tako učvrstila poziciju koja vodi u plej-in razigravanje.

U dobroj timskoj partiji ,,jastrebova“ standardno najbolji bio je plejmejker Trej Jang sa 30 poena uz 12 asistencija. Bek Bogdanović dodao je 18 poena.

Atlanta je sačuvala i šansu za šesto mjesto na Istoku i direktan plasman u plej-of. Sada ima učinak 36-36 na osmom mjestu u konferenciji. Begli je predvodio Detroit sa 31 poenom. S. S.

Arena

22

Četvrtak, 23. mart 2023.

ŠAH U toku je 23. pojedinačno prvenstvo Evrope u ženskoj konkurenciji

Petrovac ugostio dame Starog kontinenta Da je Crna Gora prava šahovska destinacija koja privlači ne samo igrače sa profesionalnim stažom nego i amatere i ostale ljubitelje drevne igre, potvrđuje i 23. pojedinačno prvenstvo Evrope za žene koje se već pet dana uspješno održava u Petrovcu.

Poslije pet odigranih kola na čelu tabele izdvojile su se Olivija Kolbasa i Irina Bulmaga sa po 4,5 poena.

Mnogo afirmisanijim protivnicama i po titulama i po rejtingu koje predvodi gruzijka Bela Kotenašvili (2.491) hrabro su se suprotstavile

Maltevskaja 0:1 Bulmaga 1.e4 e5 2.Nc3 Nf6 3.d4 exd4 4.Qxd4 Nc6 5.Qd3 Bc5 6.Bf4 d6 7.Qd2 Bb4 8.0–0– 0 Be6 9.Qd3 0–0 10.Nd5 Bc5 11.f3 Nxd5 12.exd5 Nb4 13.Qe4 Bxd5 (dijagram)14.

Qf5 Be6 15.Qh5 Nxa2+ 16.Kb1 Nb4 17.Nh3 Qe8 18.Ng5 Bf5 19.Bd3 Nxd3 20.cxd3 Bg6 21.Qg4 Qb5 0:1 i naše predstavnice WFM Nikolina Koljević (1,5), prvotimka ŠK ,Crnogorac sa Cetinja i članice podgoričkog ŠK ,Budućnost –Omladinac, Mateja Popović (1),

Nikolina Koljević

Tara Ivanović (0,5) i Mia Marija Maraš (1). Bez obzira na njihov trenutni učinak treba im čestitati na velikoj želji i htjenju da dostojno reprezentuju matične

klubove i Crnu Goru.

-Iskreno se radujem i drago mi je što smo ove godine dobili ulogu domaćina jednog ovako prestižnog internacinalnog takmičenja – kaže u komentaru šampionata za Pobjedu Nikolina Koljević.

- Nakon debitantske premijere u Turskoj 2019. ovo mi je drugi nastup na šampionatu Starog kontinenta za dame.

Na turniru se za laskavo pri-

U Pljevljima 25. marta

Na turniru u Sent Luisu

Drugi memorijal ,,Vlastimir Bujišić“

Nakamura i Kruš najbliži finalu

U znak sjećanja na legendarnog pljevaljskog šahistu Vlastimira Vlasta Bujišića u ovom gradu će se 25. marta održati drugi memorijal posvećen čovjeku koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre u rodnom mjestu i Crnoj Gori uopšte.

Turnir počinje u 10.30 časova u hotelu ,,Franca“ sa tempom igre od deset minuta po igraču i bonifikacijom od pet

sekundi za svaki odigrani potez. Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu. Organizatori ŠK ,,Rudar“ i porodica Bujišić obezbijedili su nagradni fond u iznosu od 2.250eura, a pobjedniku će pripasti 400 eura. Specijalna priznanja namijenjena su najboljem pioniru, omladincu, veteranu, dami i najuspješnijem predstavniku grada domaćina.

Prošlogodišnju titulu brani

velemajstor Dragiša Blagojević. Za regularnost takmičenja staraće se međunarodni šahovski sudija Zoran Perunićić i njegov pomoćnik Savo Bakrač.

Superturnir u Sent Luisu okupio je velemajstorsku elitu sa vrha FIDE liste u muškoj i zavidnu postavu u ženskoj konkurenciji. S obzirom na prikazanu igru u kvalifikacijama, kod matadora velike šanse da se domogne finala ima Hikaru Nakamura a kod amazonki Irina Kruš.

Priredio: B. KADIĆ

znanje nadmeće 136 takmičarki iz 34 države, a o kvalitetu najbolje svjedoči podatak da je među nama čak 111 sa međunarodnim titulama.

Srećna sam što imam priliku da odmjeravam snage sa vrhunskim šahistkinjama – istakla je trostruka seniorska prvakinja Crne Gore.

Nikolina je obećala da će u preostalih šest rundi pružati još bolje partije, željna i spremna da se uhvati u koštac sa

renomiranim protivnicama i opravda povjerenje trenera koji su je pripremali i selektora koji je poziva za državnu i olimpijsku selekciju.

Predsjednik ECU Zurab Azmaparašvili nije štedio komplimente na račun velikog truda koji ulaže rukovodstvo Šahovskog saveza Crne Gore na popularizaciji i organizaciji masovnih takmičenja na državnom i međunarodnom nivou.

Nakamura 1:0 Sevian 1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.d3 d6 6.c4 Bg4 7.h3 Bxf3 8.Qxf3 Nd7 9.Be3 Be7 10.Nc3 Nf8 11.Ne2 Ne6 12.d4 (dijagram) exd4 13.Nxd4 Nexd4 14.Bxd4 0–0 15.Bxc6 bxc6 16.Rd1 Re8 17.0–0 Bf6 18.c5 Re6 19.Bxf6 Qxf6 20.Qxf6 gxf6 21.f3 Rb8 22.Rf2 Rb5 23.Rc2 dxc5 24.Rd7 Rd6 25.Rxc7 c4 26.Kf2 Rb6 27.Ke3 Kg7 28.Ra7 Rd3+ 29.Kf4 Rd4 30.h4 Kg6 31.h5+ Kg7 32.Ra8 h6 33.a4 c5 34.a5 Rc6 35.Rb8 Kh7 36.Ke3 Kg7 37.Ke2 Re6 38.g4 Rc6 39.Rd2

Rc7 40.Rb6 Rcd7 41.Rxd4 cxd4 42.Rxa6 Rc7 43.Rd6 Rb7 44.Rb6 Rc7 45.a6 c3 46.bxc3 Rxc3 47.a7 Ra3 48.Rb7 Re3+ 49.Kd2 Ra3 50.Rc7 f5 51.e5 fxg4 52.fxg4 1:0

Feljton 23

Četvrtak, 23. mart 2023.

20.

KATINJSKI MASAKR – ZLOČIN BEZ KAZNE

Pokušaj NKVD-a da krivicu za zločin pripiše Njemcima Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

RUSKA PROPAGANDA PROTIV KATINJSKOG MASAKRA

Kao odgovor na vijest Radio Berlina od 13. aprila 1943, Moskva je već 15. aprila emitovala saopštenje Sovinformbiro-a (Sovjetski informativni biro), koje je 16. aprila 1943. Objavljeno i u novinama ,,Pravda“. Sovjeti su svojim saopštenjem optužili Njemce za zločin i izjavili da su poljski ratni zarobljenici 1941. godine radili na građevinskim radovima zapadno od Smoljenska, a da su u ljeto 1941. pali u ruke njemačke vojske.

Nakon obraćanja poljske vlade Međunarodnom crvenom krstu, „Pravda“ je objavila članak pod naslovom ,,Hitlerovi poljski partneri“, a u noći sa 25. na 26. april poljski ambasador Tadeuš Romer primio je poruku o prekidu diplomatskih odnosa.

U septembru 1943., nakon što je njemačka vojska protjerana iz regije Smoljensk, specijalni tim funkcionera NKVD-a i vojne kontraobavještajne službe Smerš na čelu sa Vsevolodom Merkulovom, Leonidom Rajhmanom i Sergejem Kruglovovom, odmah je započeo posao u Katinju.

Ogradio je mjesto sahrane, otvorio grobove i odredio dva nova mjesta sahrane. Službenici NKVD-a stavljali su u grobove falsifikovane dokumente, pripremali lažne svjedoke i likvidirali neprijatne svjedoke ili ih osudili na dugogodišnju kaznu zatvora. Ove aktivnosti su trajale tri mjeseca, do januara 1944. U to vrijeme grobovima su imali pristup samo oficiri NKVD-a.

Samo dva dana nakon vijesti Radio Berlina o otkriću masovnih grobnica poljskih oficira, Moskva je izdala saopštenje u kome su Njemci optuženi za zločin. Tvrdili su da su poljski ratni zarobljenici 1941. radili na građevinskim radovima zapadno od Smoljenska, a da su u ljeto 1941. pali u ruke njemačke vojske Po završetku ovih priprema, rezolucijom od 13. januara 1944, Politički biro Centralnog komiteta KP SSSR-a (b) osnovao je takozvanu „Specijalnu komisiju za utvrđivanje i istraživanje okolnosti strijeljanja poljskih ratnih zarobljenika u Katinjskoj šumi od strane njemačko-fašističkih osvajača“, na čelu sa akademikom Nikolajem Burdenkom, poznatu i kao ,,Komisiju Burdenka“. U njoj su, između ostalih, bili pisac Aleksej Tolstoj i velikodostojnik Ruske pravoslavne crkve potčinjen NKVD-u, egzarh Ukrajine, mitropolit Kijevski Mikolaj, dok njeni članovi nijesu bili iz zemalja koje su van SSSR-a, pa čak ni iz Saveza poljskih patriota (politički savez, koji su od 1. marta 1943. godine organizovali poljski komunisti u SSSR-u, čineći instrument Staljinove politike prema Poljskoj, čime su se pripremali uslovi za preuzimanje vlasti od strane komunista u poslijeratnoj Poljskoj).

Komisija Burdenka radila je u Katinju od 13. do 24. januara 1944. godine (prethodno njeni članovi nijesu imali pristup mjestu sahrane) i izvršila brojne ekshumacije i ispitivanja svjedoka koje je pripremio NKVD i pronašla dokumente falsifikovane od strane NKVD-a. Na osnovu toga, članovi Komisije potpisali su saopštenje, takođe pripremljeno od tajnih službi, u kojem se ukazuje na krivicu Njemaca – prema ovome, poljski ratni zarobljenici biti su smješteni u proljeće 1940. godine bez pra-

Lobanje poljskih oficira sa prostrijelnim rupama od metaka

Nikolaj Burdenko

va na dopisivanje u tri logora br. 1-ON, 2-ON, 3-ON (posebno odredište) u Smoljenskoj oblasti, a zatim su ih Njemci ubili u jesen 1941. godine.

Ovo saopštenje objavljeno je 26. januara 1944. i nudi lažne podatke o broju žrtava sahranjenih u Katinju. Prema Komisiji Burdenka, u Katinju je sahranjeno oko 11.000 poljskih ratnih zarobljenika, iako je tamo zapravo sahranjeno oko 4.400.

U godinama 1990–1994, tokom istrage masakra u Katinju, koju je sprovelo rusko Glavno vojno tužilaštvo, istražna grupa koju je predvodio pukovnik Aleksandar Tretecki, ruski advokat i vojni tužilac 1990–1992., proučila je

Vsevolod Nikolajevič Merkulov

originalne dokaze koje je prikupila Komisija Burdenka i ispitivala svjedoke, a zatim je utvrdila da je ta Komisija počinila falsifikat da bi dokazala krivicu Njemaca.

Nakon što je Istočni front probijen i Crvena armija zauzela Katinj u septembru 1943. godine, u Katinju su 30. januara 1944. održana komemoracija u znak sjećanja na žrtve Katinjskog masakra, kojima su prisustvovali vojnici 1. korpusa poljskih oružanih snaga u SSSR-u. Tokom njihovih govora, verziju Njemaca o ubistvu poljskih oficira potvrdio je general Zigmunt Berling, major Aleksandar Zavadzki a tokom besjede, katolički sveštenik major Vilhelm Kubs.

Dana 3. marta 1959. godine, Aleksander Šelepin, predsjedavajući KGB, u tajnom dokumentu br. N-632-Sz (N-632-Š), koji su istoričari nazvali Šelepinovim dokumentom, predložio je Nikiti Hruščovu da se uništi 21.857 ličnih dosijea žrtava katinjskog masakra - kako je rekao „o osobama bivše buržoaske

Poljske“ kao beskorisne i operativno i istorijski, što je i učinjeno, a sačuvani su samo protokoli u posebnom dosijeu.

Prof. Vojćeh Materski, član poljsko-ruske Grupe za složena pitanja, izjavio je u maju 2010. godine da u arhivima preostalim poslije SSSR-a nema dokaza o uništavanju ličnih dosijea žrtava masakra u Katinju i da se može reći sa velikim stepenom vjerovatnoće da su još uvijek u arhivima. Sličan stav ima i prof. istorije Kšištof Jaśevič.

U doba Leonida Brežnjeva, 1969., sovjetske vlasti su u malom selu zvanom Hatin u Bjelorusiji sagradile vojni memorijal u znak sjećanja na žrtve nacističkih zločina. Prema britanskom istoričaru Normanu Dejvisu, selo je odabrano namjerno, u svrhu dezinformacije, zbog sličnosti svog imena sa imenom Katinj. Otuda, zbog naslova sela, ovaj masakr se često miješa sa Katinjskim masakrom koji se zbio 1940, dok se Hatinjski desio 22. marta 1943. godine.

Ruska istoričarka Natalija Le-

U septembru 1943. godine, Njemci su protjerani iz regije Smoljensk, a specijalni sovjetski tim odmah je započeo posao u Katinju. Ogradio je mjesto sahrane, otvorio grobove i odredio dva nova mjesta sahrane.

Službenici NKVD-a stavljali su u grobove falsifikovane dokumente, pripremali lažne svjedoke i likvidirali neprijatne svjedoke ili ih osudili na dugogodišnju kaznu zatvora

bedeva, rođena 1939. godine, specijalista za istoriju međunarodnih odnosa i istoriju Drugog svjetskog rata, član poljsko-ruske Grupe za složena pitanja, vjeruje da je poenta bila u povezivanju Katinjskog masakra sa Njemačkom.

Kasnije su u Hatinj pozivani mnogi strani gosti: Ričard Nikson, Urho Kekonen, Fidel Kastro, Radživ Gandi, Jaser Arafat i Jiang Zemin.

Istovremeno, akcije obilježavanja žrtava masovnog ubistva u Katinju preduzete u zapadnoj Evropi izazvale su diplomatske proteste SSSR-a (kao u slučaju Katinj Memorjial u Londonu 1976. godine).

Između ostalih objavljene su i informacije koje optužuju Njemce u poslijeratnom (drugom) izdanju Velike sovjetske enciklopedije, dok se u trećem izdanju iz sedamdesetih godina prošlog vijeka odrednica o Katinju nije pojavila (međutim, tamo je uvršten zapis o Hatinju u Bjelorusiji).

U Katinju je 1978. godine stvoren komemorativni kompleks - izgrađene su betonske stele sa mermernim završnim pločama, sa lažnim natpisom na poljskom i ruskom jeziku: Žrtvama fašizma - poljski oficiri koje su nacisti strijeljali 1941. godine.

Na ulazu u Katinjsku šumu nalazi se i spomenik posvećen sovjetskim ratnim zarobljenicima koje su Njemci navodno strijeljali tokom ekshumacije 1943. godine (takav događaj se zapravo nije dogodio i spomenik je uklonjen 1990. godine).

Tokom 1989–1990. godine slučaj masakra u Katinju samostalno je istraživao major Oleg Zakirov (1952- 2017), Rus uzbekistanskog porijekla, oficir KGB - a u činu majora unaprijeđen 1985, publicista, autor naučno-popularnih publikacija, od 2002. imao je poljsko državljanstvo. Zakirov je pronašao direktne svjedoke zločina, bivše zaposlene u Smoljenskoj NKVD. Troje od njih su ispričali dramatičnu priču o zatvoreniku koji je ubio pratnju, uskočio u oružarnicu i otvorio vatru. Prema svjedočanstvima koje je prikupio Zakirov, službenici NKVD-a nijesu mogli da ga ubiju tri dana, poplavili su podrum vodom iz vatrogasne pumpe, a zatim ga otrovali gasom. Zakirov je napustio KP SSSR-a i otpušten iz KGB-a zbog svoje samostalne istrage. Plašeći se za svoj život, odlazi 1998. godine sa porodicom u Poljsku, gde je 2002. godine dobio poljsko državljanstvo.

(Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. mart 2023.

Poslovni broj: I.br. 776/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 22.03.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br.

214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 i katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 19.04.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću.

Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja.

Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.

IV Na šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a).

Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god.

Dana 22.03.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1779/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 22.03.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br.

1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četvrtu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 19.04.2023.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću.

Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja.

Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a).

Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.

Dana 22.03.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

I.br.1471/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Otp Debt Collection” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, protiv izvršnog/hipotekarnog dužnika Mirka Joksimovića, ul.

Buče bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 9.411,57€), dana 22.03.2023. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

Poslovna oznaka I.br.4111-1/2017 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Tmušić Radosav iz Podgorice, adresa za prijem službene pošte ul. Plitvička br. 9, radi naplate novčanog potraživanja, dana 22.03.2023. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE drugo ročište za prodaju nepokretnosti iz lista LN 4479 KO PODGORICA III, PJ PODGORICA koju čine: Kat. parcela br. 2090/63, br.zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 112 m2, Kat. parcela br. 2090/63, dvorište, površine 247 m2, Kat. parcela br. 2090/63, br.zgrade 1, porodična stambena zgrada, prizeman zgrada sa podrumom ili suterenom, površine 112 m2, Kat. parcela br. 2090/63, br.zgrade 1, stambeni prostor, dvosoban stan, PD 1, prizemlje, površine 80m2 ( na licu mjesta to su 2 PD i to PD br.1 stambeni prostor spratnosti P površine 75m2 i PD br.2 stambeni prostor spratnosti P površine 31m2, sa uračunatim terasama-faktičko stanje) i Kat. parcela br.

2090/63, br.zgrade 1, garaža kao dio zgrade, jedna soba, PD 2 , prva etaža podruma,, površine 20m2( na licu mjesta to je PD br.3 garaža kao dio zgrade, prva etaža podruma, površine 20m2).

II Drugo ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan .20.04.2023. godine u 09.00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nekretnine opisane u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br. 4111-1/2017 od 18.11.2022.godine i iznosi 92.000,00 eura.

IV Na drugom ročištu za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50 % te vrijednosti, a saglasno odredbi čl. 173 st.3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za predmetnu nepokretnosti iz LN 4479 KO PODGORICA III, iznosi 9.200,00 eura.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-1480396 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača.

U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 23.03.2023. godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Određuje se peto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog/hipotekarnog dužnika Mirka Joksimovića, upisanih u LN br. 299 KO Buče I, i to: kat. parcela br. 932, po načinu korišćenja dvorište površine 500m2, i porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, površine 50m2, kao svojina izvršnog dužnika, sa obimom prava 1/1. Peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 13.04.2023. godine u 12.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Nepokretnosti izvršnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.11471/2016 od 06.10.2016.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 9.411,57€, na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom 13.09.2016. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1471/2016 od 08.12.2016. godine, shodno čl.

168 ZIO-a, i iznosi 16.500,00 €. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Na nepokretnosti koje su predmet prodaje upisana je hipoteka u korist povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, Ov.br. 3579/07 od 13.08.2007. godine, kao i obavještenje o početku namirenja u korist povjerioca i zabilježba rješenja o izvršenju po rješenju Uprave za katastar i državnu imovinu br. 111-954-1198/1 od 10.10.2016. godine. Na petom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st.7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od jedne desetine utvrđenje vrijednosti, odnosno u iznosu od 941,15€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti biće objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 23.03.2023. godine.

U Beranama 22.03.2023. godine Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

ZAKLJUČAK O PRODAJI

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Četvrtak, 23. mart 2023.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. mart 2023.

Četvrtak, 23. mart 2023.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. mart 2023.

Četvrtak, 23. mart 2023.

Oglasi i obavještenja 29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. mart 2023.

Četvrtak, 23. mart 2023.

Oglasi i obavještenja

31

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. mart 2023.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost vas da je Nosilac projekta Crnogorski elektrodistributivni sistem d.o.o., Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju podzemnog 10kV kablovskog voda TS 10/0.4kV „Žičara K8“-SM26-TS 10/0.4kV „Zekova glava“ dionica od tačke B do TS 10/0.4kV „Zekova glava„ na dijelovima katastarskih parcela br.2712, 1815, 1814, KO Lubnice, Opština Berane.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i zaštitu životne sredine, Opština Berane radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 30.03.2023. godine.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost vas da je Nosilac projekta Crnogorski elektrodistributivni sistem d.o.o., Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju podzemnog 10kV kablovskog voda TS 10/0.4kV „Žičara K8“-SM26-TS 10/0.4kV „Zekova glava“- dionica od TS 10/0.4kV „Žičara K8„ do tačke A na dijelovima katastarskih parcela br.971/1, 973/1, 977, 970, 1057/15, 1060/23, 1060/52, 1060/22, 971/4, 971/5, 971/6, 971/7, 971/8, 970, KO Smrče, Opština Kolašin U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, Opština Kolašin radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 30.03.2023. godine.

Četvrtak, 23. mart 2023.

Oglasi i obavještenja 33

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. mart 2023.

Oglasi i obavještenja 35

Četvrtak, 23. mart 2023.

Poslovni broj: Iv. br. 281/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Liharević Nafija iz Bara, Mila Boškovića H-6, ul. 2 br.3, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 12976, radi naplate novčanog potraživanja, dana 22.03.2023. godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Liharević Nafija iz Bara, Mila Boškovića H-6, ul. 2 br.3, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 12976. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 27.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 22.03.2023. godine.

Izvršnom dužniku “Ocean blue group” doo iz Podgorice, sa posljednjom poznatom adresom – Bulevar Ivana Crnojevića br. 69, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju sa prilozima I.br.266/2023 od 15.02.2023.godine, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 283/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Brežanin Željko iz Bara, Haj Nehaj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6497, radi naplate novčanog potraživanja, dana 22.03.2023. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Brežanin Željko iz Bara, Haj Nehaj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6497. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 27.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 22.03.2023. godine.

Poslovna oznaka I.br.266/2023 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, na adresi Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Tržnice i pijace doo,ul.Oktobarske Revolucije br.124 protiv izvršnog dužnika “Ocean blue group” doo , Bulevar Ivana Crnojevića br.69, dana 22.03.2023. godine, u smislu odredbe člana 45 ZIO-a, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Iv.br.1632/2022 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca MFI „ALTER MODUS“ D.O.O. PODGORICA, PIB: 02741792, protiv izvršnih dužnika Amera Eća iz Bijelog Polja, Loznička br.71 (poslednja poznata adresa Loznice br.73 - Bijelo Polje) i Alije Eća iz Bijelog Polja, Loznička br.71 (poslednja poznata adresa ul.Avda Međedovića br.71 - Bijelo Polje), radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.03.2023.godine, shodno čl.45 ZIO-a

Aleksandar Bošković Poslovna oznaka I.br.239/2023 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, na adresi Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, koju zastupa Tarik Telećević, predsjednik Upravnog odbora i Natasa Martinović, protiv izvršnog dužnika Slavka Komnenić , Bulevar Save Kovačevića br.99, dana 22.03.2023. godine, u smislu odredbe člana 45 ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Slavka Komnenić iz Podgorice, sa posljednjom poznatom adresom – Bulevar Save Kovačevića br. 99, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju sa prilozima I.br.239/2023 od 10.02.2023. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda Crne Gore i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda Crne Gore.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković Poslovni broj: Iv.1972/22 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić – FC Snabdijevanje,Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, PIB 02002230, protiv izvršnog dužnika, Đeljošević Bećir, Vladimir D. Kravari, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 81,87 eura, dana 22.03.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

JAVNO OBJAVLJUJE

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca MFI „ALTER MODUS“ D.O.O. PODGORICA protiv izvršnih dužnika Amera Eća i Alije Eća, na osnovu vjerodostojne isprave - obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja na dan 01.12.2022.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.1632/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja, nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnim dužnicima Ameru Eću i Aliji Eću - Rješenje o izvršenju Iv.br.1632/2022 od 02.12.2022.godine.

Da se izvršni dužnik, Đeljošević Bećir, Vladimir D. Kravari, Ulcinj u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju javnog izvršitelja Ana Nikić Petričević iz Ulcinja Iv.1972/22 od 04.07.2022.godine i rješenje o troškovima od 22.03.2023.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici Amer Ećo i Alija Ećo, u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

U Bijelom Polju, Dana 21.03.2023. godine

Javni izvršitelj Ivan Sekulić

Iv.br.214/2018 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3. Januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca (ranije SOCIETE GENERALE BANKA MONTENEGRO AD) sada “CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA” A.D. PODGORICA, Bulevar Revolucije 17, Podgorica, PIB: 02239108, protiv izvršnog dužnika Gorana Sarića iz Bijelog Polja, Lješnica br.68, ( poslednja poznata adresa ul.Luke Ivaniševića-Cetinje), radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.03.2023.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Goran Sarić u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Ivan Sekulić s.r.

I.br.238/23 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Faud Redžepagić, protiv izvršnog dužnika Spahija (Shelzen) Ardita, Gusinje, radi naplate novčanog potraživanja 3.123,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 22.03.2023 godine, JAVN O

Poslovni broj: Iv.2333/22 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić – FC Snabdijevanje,Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, PIB 02002230, protiv izvršnog dužnika, Popadić Jela, Bgd. Naselje III-1 Femići, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 86,86 eura, dana 22.03.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca (ranije SOCIETE GENERALE BANKA MONTENEGRO AD) sada “CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA” A.D. PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Gorana Sarića, na osnovu vjerodostojne isprave - obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja na dan 05.02.2018.godine, radi naplate novčanog potraživanja.

U predmetu izvršenja Iv.br.214/2018 javni izvršitelj Ivan Sekulić nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Goranu Sariću - Rješenje o izvršenju Iv.br.214/2018 od 07.02.2018.godine.

U Bijelom Polju, dana 21.03.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik, Popadić Jela, Bgd. Naselje III-1 Femići, Ulcinj u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju javnog izvršitelja Ana Nikić Petričević iz Ulcinja Iv.2333/22 od 05.08.2022.godine i rješenje o troškovima od 22.03.2023.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.3216/22 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ‘’Crnogorski elektrodistributivni sistem’’ Podgorica, ul. Ivana Milutinovića br. 12 – Podgorica, protiv izvršnog dužnika Hodžić Alija, Bregvija Štoj, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 703,64 eura, dana 22.03.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Spahija (Shelzen) Ardita, sa zadnje poznatom adresom Martinovići bb, Gusinje.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br. 238/23 od 21.02.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 16.03.2023. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Da se izvršni dužnik Hodžić Alija, Bregvija Štoj, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.3216/22 od 07.11.2022. godine i rješenje o troškovima od 22.03.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

36 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Četvrtak, 23. mart 2023.

MALI OGLASI

922

USLUGE Дана 22. марта 2023. у 89. години, преминула је наша драга

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah.

Povoljno. Vukčević Tel. 069/ 991-999, 067/000-008 1 OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah, NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

МИЛИЦА Милошева БАЈИЋ

Саучешће примамо у капели у Горњој Горици 22. марта од 16 до 18 часова и 23. марта од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу. По жељи покојнице, цвијеће се не прилаже.

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop!

Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3 TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229 4

919

Ожалошћени: синови ДРАГАН и МИЛАН, снахе АНКА, НАДА и ГИНА, јетрва ВУКИЦА, унучад ОБРАД, ОЉА, МИРЈАНА и МАРИЈАНА, праунучад, братанићи МОМЧИЛО и ДРАГАН, братанична ДАРИНКА, заовичићи и заовичне и остала многобројна родбина БАЈИЋ и ШАРАЦ

Dana 22. marta 2023, u 61. godini, preminuo je poslije kraće bolesti

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

MILENKO Damjana RAJKOVIĆ 920

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Po sopstvenoj želji, sahranjen je u krugu porodice, kumova, drugova istog dana.

OŽALOŠĆENA PORODICA

PORTAL POBJEDE JOVANA ĐURIŠIĆ

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

MILENKO

951

Urednica OBJEKTIV

Moj

Tužnim srcem javljamo da je 22. marta 2023. godine, u dubokoj starosti, preminuo

Hvala ti za sve zajedničke trenutke. Hvala ti što si me volio više od svog života.

Dok sam ja živa, živjećeš i ti u mom srcu.

KULT

Urednica

Tvoja MAJA

TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.176 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PAVLE Šćepanov JOKANOVIĆ učesnik NOR-a i RVI 1926 – 2023.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 23. marta od 10 do 14 časova i 24. marta od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Vasiljevac – Masline.

Ožalošćeni: ćerka NADEŽDA, sinovi RADOJICA i RAJKO, snahe SMILJANA, LJILJANA i SLAVKA, unuci IVAN, DRAGAN, VESELIN i DUŠAN, braća LABUD i MILENKO, praunučad, bratanići i bratanične i ostala rodbina

929

Posljednji pozdrav

JOVANU VUJOVIĆU

Od BOŽIDARA Vasova

940

Posljednji pozdrav dragom rođaku

JOVANU I. VUJOVIĆU Od porodice pok. MITRA Stevanovog

Oglasi i obavještenja 37

Četvrtak, 23. mart 2023.

947

933

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom bratu i ujaku

930

Posljednji pozdrav

JOVANU – JOZU VUJOVIĆU

Počivaj u miru.

Brat od tetke MILORAD – MITAR ĐUROVIĆ sa porodicom

JOVANU Ilijinom VUJOVIĆU

ŽELJKU VUKMIROVIĆU

909

Posljednji pozdrav dragom rođaku

S velikim bolom, tugom, ponosom i poštovanjem se opraštamo od tebe a tvoja plemenita duša neka nađe mir i spokoj koji si svojim časnim životom zaslužio.

Počivaj u miru, dragi i plemeniti Željko, zauvijek ćeš nam nedostajati.

Sestra BOSE ĐURKOVIĆ sa porodicom

JOZU

DEJAN VUKMIROVIĆ sa porodicom

MILIVOJE VUJOVIĆ sa porodicom 943

Posljednji pozdrav dragom

Poslјednji pozdrav dragom

914

934

Posljednji pozdrav dragom kumu

ŽELJKU VUKMIROVIĆU Duboko nas je potresao tvoj prerani odlazak. Čuvamo te od zaborava.

JOVANU

ŽELJKU V. VUKMIROVIĆU

BORIS, LJILJANA i SONJA VUKMIROVIĆ 942

Posljednji pozdrav voljenom Od LJUBA, ĆILA i LJUBINKE sa porodicama

Šta reći… puno me potresla vijest o tvojoj smrti. Počivaj u miru sa tvojim najmilijim, a mi te čuvamo od zaborava.

SLAVKA KRIVOKAPIĆ sa porodicom

JOVANU Ilijinom VUJOVIĆU 950

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav našem dragom

Brate, i dobri ljudi umiru, ali tvoj lik umrijeti neće.

Pamtićemo te po toploj riječi, blagoj naravi, nasmijanom licu.

Neka tvoja duša odmori, brate, čuvaćemo te od zaborava.

MEDU

ŽELJKU VUKMIROVIĆU Po dobru ćemo te pamtiti i od zaborava čuvati.

VESKO i MILIJANA

Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju

Počivaj u miru, a mi ćemo zauvijek pamtiti tebe i tvoju iskrenu ljubav prema svima nama.

RADMILA, PEĐA i VLADO sa porodicama

931

Sestra SENKA RADULOVIĆ sa porodicom

ŽELJKU VUKMIROVIĆU PEĐA, KRULE, BATO, DANIJELA i VLADO

945

38 Oglasi i obavještenja Opraštamo se od našeg dobrog i čestitog rođaka

Četvrtak, 23. mart 2023.

910

JOZA Ilijina VUJOVIĆA

Posljednji pozdrav bratu, stricu i đeveru

JOVANU VUJOVIĆU

Počivaj u miru, blagorodna dušo.

Tvoja pažnja, toplina i nježnost ostaće vječno u našim srcima.

JOVANU VUJOVIĆU

Sestrična TANJA RADUNOVIĆ sa porodicom

SLOBODAN VUJOVIĆ sa porodicom 913

935

937

Posljednji pozdrav dragoj

Draga strina

Sa bolom i tugom opraštam se od voljenog kuma

JOVANA – JOZA Ilijina VUJOVIĆA

U vječnost se preselio časni čovjek koji je služio kao primjer kako se časno živi, vole ljudi, čuva i poštuje svoja otadžbina.

Porodica PERIŠIĆ Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.

911

Posljednji pozdrav dragoj zaovi

VERA Mihailova ĐUROVIĆ

VERI ĐUROVIĆ

GORAN, SLOBODAN i LJILJANA s porodicama

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tvoja sestrična MILODARKA ĆETKOVIĆ sa porodicom

926

Posljednji pozdrav dragoj sestri

VERI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

S poštovanjem,

OBREN sa porodicom

Brat MIĆO POPOVIĆ sa porodicom

924

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav dragoj tetki

916

Опраштамо се од наше стрине

944

Posljednji pozdrav dragoj

VERI ĐUROVIĆ

921

912

JOVANU Ilije VUJOVIĆ

SLAVICA, JOVANA i RADE

Snaha DANICA ĐUKANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom ujaku

VERI Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav.

Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.

936

Posljednji pozdrav dragoj

ŽELJKO, MIKI i RADA sa porodicom

Tvoje plemenito srce, tople bratske riječi i mudri savjeti, trajno me obavezuju da te čuvam od zaborava.

Uspomene i sjećanja će uvijek postojati.

Ožalošćeni: brat MARKO, snaha RAJKA, bratanić ILIJA i bratanična ANA

VERI

VERA

SAVO PERIŠIĆ sa porodicom 925

946

948

Posljednji pozdrav dragom ujaku i prijatelju

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

938

VERI VERI ĐUROVIĆ

ВЕРЕ ЂУРОВИЋ

VERI ĐUROVIĆ

Počivaj u miru.

Od BATA ĐUKANOVIĆA sa porodicom

Драга стрина, твој частан живот и ведри лик остаће у нашим сјећањима.

Hvala ti na tvome iskrenom prijateljstvu.

Počivaj u miru.

Porodica MRVOŠEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj strini i babi

MAŠO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

VERI M. ĐUROVIĆ ДРАГАН и ТАМАРА ЂУРОВИЋ

Počivaj u miru.

RANKA, MAJA i BLAŽO sa porodicama

939

Oglasi i obavještenja 39

Četvrtak, 23. mart 2023.

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

941

918

Sjećanje na dragog prijatelja

JOVANU VUJOVIĆU

DUŠKO

MILIVOJA ARSOVIĆA

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo, a mi ćemo te sa tugom i poštovanjem čuvati od zaborava.

Mnogo nas je zabolio tvoj vječni odlazak. Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo dok smo živi.

ĐIDO

OLGA, NENA, ĐURO i MILAN sa porodicama

915

STEVAN VUČETIĆ sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

927

Dragi

928

949

Posljednji pozdrav dragom zetu

1999–2023.

DUŠANU I. VUČETIĆU Hvala ti na godinama iskrenog prijateljstva i poštovanja naše porodice.

Počivaj u miru pored tvoje i naše Rajke, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

VASE VUJOVIĆ

Zauvijek u našim srcima.

VITOMIR VITO Mitrov STIJEPOVIĆ

Tašta OLGA i šura ČEDO LOPIČIĆ

IVAN i IVANA

917

908

Iskrenom drugu i prijatelju

23. 3. 1999.

23. 3. 2023.

Dugu deceniju i po, uz poštovanje i zahvalnost za posvećenost i podršku, za humanost i pravednost, za dobrotu i ljubav nezaboravnu uspomenu čuva

VASE

ŽELJKU VUKMIROVIĆU

Sa ponosom i tugom pamtićemo tvoju dobrotu i vedar lik.

Posljednji pozdrav od

Tvoja sestra SENKA sa porodicom

PORODICA

GAŠA, RAJKA, BAJA, VESKA, NEŠA, MAĐA, MILOŠA, MARTINA, RAJA, BRANA i ZORANA 923

932

23. 3. 2022 – 23. 3. 2023.

Godina je neprolazne tuge i bola

DRAGAN M. BATRIĆEVIĆ

Tiho je otišao moj divni, umiljati brat Daša. Ostala sam bez ogromne ljubavi i dobrote.

Nastavlja da živi u mom srcu i mislima.

Previše nedostaje SESTRI

DRAGAN – TILE Milutinov BATRIĆEVIĆ

Godina prošla od odlaska našeg milog i dobrog Daše!

Tuga neprestana!

Njegovi: DRAGAN, DRAGICA i RADMILA BOŽOVIĆ

40 Marketing

Četvrtak, 23. mart 2023.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 23. mart 2023. • broj 364.

ili:

kako je neuredan i preambiciozan koncept Skota Z. Burnsa minirao brdo velikih zvijezda i potentnu ekooštricu Eplove SF antologije „Extrapolations“ Str. 4, 5. i 6.

Šeststo lica traži pisca

3

Četvrtak, 23. mart 2023.

A CAPPELLA

Lament

P

rođe još jedan vikend, naizgled običan i sunčan. Što bi rekli, praznik demokratije u punom obimu. Ulicama hodaju familije sa djecom, babe i đedovi s unučadima, parovi... Dakle, sasvim redovna sedmica u jednom evropskom gradu, koji odiše slobodom i demokratijom.

Kao i u crtanom filmu u kojem glavne uloge igraju Nindža Kornjače, jedan život se odvija gore, a jedan potpuno drugi - van očiju javnosti. Prateći društvene mreže, čovjek koji živi negdje drugo, mogao bi da zaključi da slika uljudnog i savremenog života ovdje ipak ne postoji.

Većina profila na koje nailazim ipak jesu ljudi s imenom i prezimenom, a ne botovi i bezimeni učesnici u raspravi. Upravo ta situacija podsjeća na društvenu propast koju tako uspješno njegujemo i živimo, čak i na predsjedničkim izborima.

*** Mučno je živjeti u Crnoj Gori 2023. godine i slušati teme kojima se bave predsjednički kandidati. Kada tome dodamo društvene mreže i njihov doprinos slobodi govora, rezultati su poražavajući. Toliko mržnje, neukusa, uvreda, klevetanja, nipodaštavanja drugačijeg, nepoštovanja tuđeg... E, pa to stvarno odavno nije bilo tako očigledno; čini se da smo propali skoro do granica nepodnošljivosti. I to se definitivno mora analizirati dublje jer ovako, stvari postaju i neodržive ali i opasne za opstanak običnog čovjeka.

Dakle, što smo zaboravili kao društvo?

Zaboravili smo na empatiju, to smo odavno konstatovali. Izuzetni slučajevi potvrđuju pravilo, jer će na vijest da su radnici gradskog preduzeća Zelenilo Aldin Ibrahimović i Almir Mujak, uz pomoć Demaja Spejtima, izvukli i spasili bebu iz Morače, te da je švedski parlamentarac Adnan Dibrani, rođen u Kosovskoj Mitrovici, uspio da dječaku istisne vodu iz pluća – pozitivno reagovati većina.

Beba je trenutno u stabilnom stanju, a svi se nadamo da će tako i ostati. Sve mreže preplavljene su natpisima i postovima koji veličaju veliki gest hrabrog čovjeka koji se našao u pravo vrijeme na pravom mjestu. Čim prođe ta euforija, evo većine koja se vrati na fabrička

Piše: Vladimir MARAŠ

Sve mreže preplavljene su postovima koji veličaju spašavanje dvomjesečne bebe iz Morače. Čim prođe ta euforija, većina se vraća na fabrička podešavanja, na diskurs posrbica ili montenegrina - i tu prestaje skoro svaki pokušaj pronalaženja normalnosti u našem društvu podešavanja, na diskurs posrbica ili montenegrina - i tu prestaje skoro svaki pokušaj pronalaženja normalnosti u društvu koje je očigledno toliko oronulo, da više i ne prepoznaje mjeru sopstvene propasti.

Najbolje od svega? Činjenica da neko kritikuje način na koji se neko drugi raduje... Dakle, ako neko slavi sopstveni izborni rezultat uz muziku koja nije nečiji „cup of tea“ za paket lične upotrebe, to u suštini ne znači ništa. Iz toga se sigurno teško može izvlačiti zaključak koji se tako nametljivo nudi – da je to potvrda nečije

političke agende iza koje se kriju ko zna kakve namjere. Upravo suprotno.

Prema mom skromnom mišljenju, proslavljali su se ovdje rezultati izbornih procesa u trajanju od tri decenije na razne načine, a rijetko koji bez treš muzike i pinkovskih gadluka. Samo bi bilo važno da ne zaboravimo da su trenutno u naletu oni malo mlađi od onih koje smo navikli da gledamo i sa njima zajedno starimo. Živjeli oni po bijelom svijetu ili ovdje, ne zaboravite da ni svi njihovi glasači nužno ne moraju da žive van Crne Gore, nego upravo suprotno – žive ovdje i ovo društvo ih je odgojilo upravo onako kako stalno i pišem u ovim redovima. Na pogrešan način, zloupotrebom političke moći i davanjem nekontrolisane podrške medijskim krvopijama, prethodne generacije političara imale su interes. I uz taj politički interes, nije im duši bilo strano da većinu izbornih pobjeda proslave uz pevaljku uživo ili s USB stika na kome piše – „Proslava izborne pobjede“.

*** Mjera kulturološkog posrnuća jedne nacije ogleda(la) se u svim, ali svim izbornim ciklusima kroz proslave tih dobrih rezultata. Ne samo izbornih.

Sve proslave različitih uspjeha koje doživljavamo kao neke kolektivne, bile su problematične zbog jasne i precizne kulturološke poruke koje su nam slale – a to nije bilo nešto na što smo se do sada okretali i analizirali.

Da bismo izbjegli ta i takva društvena stanja, očigledno će osim političke volje i evropske agende koja podrazumijeva ne samo otvaranje i zatvaranje poglavlja, biti potrebno suštinsko, iskreno suočavanje, pogled u ogledalo. Zatim, jasna evaluacija propasti, nakon koje treba da uslijedi stagnacija, zaustavljanje tog procesa. A negdje paralelno i proces ozdravljenja.

Ako je za utjehu, sve ovo dosadašnje govori nam da do sada to nije moglo, a neke promjene su evidentne, pa tako, umjesto da lamentiramo nad kolektivnom propasti jednog društva, bolje je da energiju uložimo u popravljanje stvari u trenutku kada je to moguće. Jer, svaka promjena prilika je za novi pokušaj, a moraće barem neki da urodi plodom.

4

Četvrtak, 23. mart 2023.

P

andemijske 2020. godine, nakon što je u karantin strpana publika (ponovo) otkrila Soderbergov hit iz 2011, njegov proročki scenarista proglašen je za modernog Nostradamusa. Jer, Skot Z. Burns u filmu „Contagion“ nekako jeste uspio da predvidi skoro sve elemente kovid stvarnosti: od onog inficiranog slijepog miša, do 15 minuta internet slave raznih teoretičara zavjere. Zato nije ni čudo što je antologija „Extrapolations“, nova mini-serija koju je kreirao za Apple TV+, čekana sa vanrednim nestrpljenjem.

Scenario opstanka

Zamišljajući Burnsa kako se nadnosi nad plećkom, činijom pasulja, kristalnom kuglom, tarot kartama, nečijim dlanom – fanovi su stali u red i bojažljivo čekali da nam svima kaže kako ćemo, kao ljudska vrsta, odgovoriti na jednu drugu vrstu virusa koja nas polako ubija... Na sve brže pregrijavanje Zemlje i neizbježnu eko-katastrofu koja se sprema našem jedinom domu.

Za takve imamo i dobru, i lošu vijest. Sudeći prema tri emitovane od osam planiranih epizoda, Burnsova impresivno prostudirana vizija bliske budućnosti definisane teškim posljedicama klimatskih promjena – već na početku nudi ogromnu porciju vrlo zanimljivih futurističkih koncepata i ideja. I naravno, nešto što ste mogli previdjeti samo ako ste prethodnih mjeseci živjeli pod kamenom: brdo (skoro 20) hiperpopularnih i dokazanih glumačkih zvijezda vrlo željnih da prenesu ekološki osviješćenu poruku.

Nažalost, tu dolazimo do loših vijesti. Umjesto da bude jedan od najjačih aduta, kasting je postao drugi najveći teret serije „Extrapolations“.

Prvi je neuredni, preambiciozno skockani koncept rukovođen Burnsovom nerazumnom željom da prorekne sve i svašta o našoj bliskoj budućnosti.

Zbog toga su najviše i stradale njegove najveće glumačke zvijezde poput Meril Strip, Kita Haringtona, Metjua Risa,

Preambiciozan koncept minira velike zvijez

Šeststo lica

Mnogi gledaoci napustiće seriju mnogo prije nego što najzanimljiviji momenti počnu, uvjereni da im hodajući pamfleti ne mogu reći ništa bitno o budućnosti. No, ipak mogu. I to je najgora stvar u vezi sa novim projektom „proročanskog“ Skota Z. Burnsa

Dejvda Digsa, Dejvida Švimera, Sijene Miler, da nabrojimo samo neke od njih.

Antologija „Extrapolation“ podijeljena je na osam jednočasovnih epizoda, od kojih svaka nosi naziv prema godini odvijanja radnje. Vrijeme koje pokrivaju prva, druga i treća je od 2037. do 2048, a do kraja mini-serije biće obuhvaćen i period do 2070. godine. Što se mjesta tiče, priča je interkontinentalna. Iz epizode u epizodu skačemo od jednog do drugog grada, od Njujorka i Majamija, preko Tel Aviva i Mumbaja, do Londona i Sankt Peterburga. Burns sve vrijeme šeta sa jednog na drugi kraj svijeta, non-stop uvodeći barem tuce novih likova.

Misteriozni inovator

Sve epizode, mimo uvodne, fokusirane su na jednu priču i zasebnu grupu protagonista. Jedan od rijetkih koji se provlači od početka do kraja jeste Nikolas Bilton (Harington), misteriozni milijarder i izvršni direktor tehnološkog konglomerata „Alpha“. Jednoj

theposterdb.com

U FOKUSU

Približno 20 popularnih glumaca iznosi Burnsovu ekološku poruku

takvoj faci, naravno, klimatska kataklizma otvara prostor da pod parolom „Nevjerovatno je lako pregovarati sa čovjekom kojem gori kuća“ - tjera beskrupuloznu kapitalističku agendu.

Rukovodeći se mišlju da je mnogo likova najlakše hendlovati u formatu antologije, Burns je napravio prilično nezahvalan konceptualni izbor.

Antologije su skoro uvijek, čast izuzecima, mač sa dvije oštrice, pa se tako u istom paketu nerijetko isporučuju i vr-

hunske epizode koje postaju stvar TV istorije, i totalni promašaji, i nešto između. Sudeći prema startu Burnsove serije, ni „Extrapolations“ neće biti izuzetak.

Odavno nam se nije dogodila distopija koja tako pogađa, a istovremeno i promašuje metu. Toliko, da je ocjenjivanje njenog kvaliteta na skali od jedan do pet – potpuno besmisleno. Burns nudi hipnotišuće stvari zbog kojih ga morate poštovati i reći da njegova serija nije samo gledljiva (da-

Četvrtak, 23. mart 2023.

5

zde i potentnu eko-oštricu Eplove SF antologije „Extrapolations“

variety.com

traži pisca Meril Strip u kratkoj i prilično sapunjavoj sporednoj ulozi

Razvučena ekspozicija

A kakva je to budućnost na čijem nas pragu, sa maskom za kiseonik i brošurom o izazovima „klimatskih izbjeglica“, dočekuje Burns? Godine 2047. to je svijet od devet milijardi stanovnika u kom je pronađen lijek za kancer; Palestina i Izrael su u miru; Mars je kolonizovan, a američka demokratija izdržala je test vremena svuda, osim u Teksasu.

Istovremeno, naša planeta je i mjesto na kojem više nema slonova, vukova i orangutana; gdje gavrani polako nestaju; pčele su gotovo sve iščezle, a okeanskim dubinama pliva samo još jedan primjerak grbavog kita. Katastrofalni požari poput onih u Amazonu i Australiji – stvar su svakodnevice. Vazduh je toliko zagađen, da je maska sa kiseonikom obavezna... a zbog ogromnih poplava i još većih suša u raznim krajevima svijeta na godišnjoj bazi migrira makar 15 odsto svjetske populacije.

Naravno, dok Zemlja gubi na svim frontovima, evolucija

tehnologije se nastavlja, a jaz između bogatih i siromašnih doseže gotovo neljudske razmjere. Od svih futurističkih tema, ta dva momenta najviše zanimaju Burnsa. I to je sasvim legitimno, samo je problem u tome na koji ih je način obradio: više vodeći računa kako će da izgleda setting, nego likovi.

U prilog tome najbolje govori uvodna epizoda, najslabija od do sada prikazane tri. Kakofonična uvertira sasvim je kontraproduktivna i mnogo više liči na pretjerano razvučenu ekspoziciju, nego na intrigantno odškrinuta vrata mračne a vrlo bliske budućnosti.

Ženka grbavog kita

Druga epizoda prati trudnicu koja je, u uvodnoj, hitno porođena zbog komplikacija nastalih nakon boravka u požarom zahvaćenoj šumi. Deset godina kasnije, Rebeka (Miler) radi za „Menagerie 2100“, kompaniju koja sakuplja genetski materijal ugroženih životinja ne bi li mogla da ih rekreira, kada (i ako) dođu bolja vremena. Njen sin je preživio, ali rođen je sa takozvanim „ljetnjim srcem“, kardiološkim stanjem zbog kojeg ne smije, ni na milisekundu, da se izlaže suncu. I zbog kojeg mu predviđaju životni vijek od otprilike 30 godina.

Rebekina epizoda ima jakih momenata, ali ključni utisak ponovo nije pozitivan. Jer, priča o njenoj borbi da sačuva dignitet posljednje ženke grbavog kita na Zemlji puna je totalno luckastih detalja. Recimo, zanimljiv momenat je softver koji koristi kompanija za koju radi, a koji jezik životinja prevodi na engleski. Takođe, i to što je zaposlenima zabranjeno da personalizuju komunikaciju sa jedinkom koju proučavaju dodjeljujući joj neki poznat glas. Na primjer, preminulog supruga. Ili majke.

Kit Harington kao beskrupulozni milijarder Nikolas Bilton imdb.com

kle, za ocjenu manju od trojke), ali uspijeva i da upropasti gomilu potentnih elemenata.

Ukratko, „Extrapolations“ je fascinantan izdanak prestižne televizije – i na najbolji, i na najgori način.

Burns kao da ne zna odakle da počne i kako da postavi scenu, pa bira princip „svi i sve u isto vrijeme“, zatrpavajući nas gomilom materijala i likova.

Neke od njih vrlo brzo nogira su iz priče, iako djeluju kao jedni od ključnih igrača. Instant-zbogom, recimo, dobija otrovni kapitalista Džunior (Ris), kom će u sasvim bizarnoj, gotovo koenovskoj sceni u finišu epizode - kljovama presuditi jedan CGI morž.

Sa druge strane, mnogi u „pilotu“ uvedeni likovi, poput Digsovog rabina Maršala, dobiće zasebne epizode u nastavku, pa ih Burns ovdje pretrčava, vjerujući da ima vremena da nas veže za njihove drame. I to je velika greška.

Mnogi gledaoci napustiće seriju mnogo prije nego što najzanimljiviji momenti počnu, uvjereni da im hodajući pamfleti ne mogu reći ništa bitno o svojoj i njihovoj budućnosti. I da se u seriji „Extrapolations“ bore makar još šest serijala i 600 likova.

No, nakon što pregrmite prvih 50 minuta, onog CGI morža i gomilu crtaćki zlih kapitalističkih izjava, pa i ispraznih aktivističkih parola „Do nas je.“, „Ko će spasiti planetu ako ne mi?“, „Zemlju nijesmo na-

slijedili od đedova, nego smo je pozajmili od unuka.“ – stvar počinje da se lomi. Tek nakon što se priča prebaci na intimniji teren i fokusira samo na nekoliko likova - možete da dobijete realniji uvid u to što vas zaista čeka.

6

Rabin i birokratija

Treća epizoda, fokusirana na očajnički pokušaj rabina Maršala da sačuva sinagogu u Majamiju od biblijske poplave, takođe je mixed bag. Opet imamo sjajne ideje, od krize identiteta vjerujućih i tereta koji, u doba kriza i najopasnijih testiranja vjere, pada na slabašna pleća njihovih duhovnih vodiča; do korupcije i birokratizacije tog cijelog procesa spašavanja najvažnijih gradskih zdanja.

Upravo taj momenat treće epizode djeluje i najrealnije, to da bi ljudski životi u poplavi, koja guta milionsku metropolu, bili manje bitni od parčeta papira sa pečatom nekakve Uprave za kontrolu nivoa mora. I naravno, da bi od toga koliko je bitna zgrada koju želite da sačuvate, bilo važnije to koga tačno u gradu poznajete, te koliko je zelembaća tutnuto u džep onih koji se za opstanak svega pitaju.

Na svaki ovakav detalj, žestoko utemeljen u našoj globalno korumpiranoj realnosti, stigne i jedan (kvazi)koenovski, kojim Burns demonstrira nevjerovatnu ambiciju i samouvjerenost, kao da misli da bismo mu jeli iz ruke u svakoj situaciji;

Marion Kotijar i Edvard Norton u fokusu još neemitovanih epizoda

theverge.com

Upravo to radi Rebeka, a s obzirom na to da njenu mamu igra Meril Strip, možete samo da zamislite koliko je čudna svaka scena u kojoj glavna junakinja i ženka kita razgovaraju. Meril se, inače, pojavljuje u svega nekoliko kratkih video-isječaka, u kojima njen lik, uoči smrti, unuku čita basne i „Malog princa“. Da bi, barem na taj način, u formi video-zapisa, ostala dio njegovog života.

Sve to, od pozajmljivanja glasa grbavom kitu, do sapunjavih scena snimanja i čitanja za unuče, budi vrlo pomiješana osjećanja. Sa jedne strane, fascinirani ste tim „Black Mirror“ vajbom, prisutnim u onim emotivnijim epizodama poput „San Junipero“, te mogućnošću da nas to ili nešto iole slično čeka u budućnosti. No, sa druge, osjećate se pomalo krivo što vas ne pogađa onoliko koliko bi, valjda, trebalo. I zbog toga epizoda, koliko god idejno interesantna bila, djeluje kao vlažni san aktivista za prava životinja. Što je šteta, jer imala je potencijala.

da bismo i govno smazali ako nam kaže da je sladoled.

Uz ubilačkog CGI morža i ženku kita sa Merilinim glasom, odličan primjer iz treće epizode je „Singing in the Rain“ momenat, sa plešućim i pjevajućim rabinom i Alanom (Neska Rouz), buntovnom tinejdžerkom koja doživljava krizu vjere zbog klimatske katastrofe kojoj svjedoči. Bizarno? Kitnjasto i neubjedljivo? Ipak dirljivo? Možda i slatko? U skladu sa karakterizacijom oba lika?

Vjerovatno sve istovremeno, u još jednoj sceni koja zbunjuje i sudara osjećanja.

Ako nijeste do tada, tu ćete totalno ukapirati da Burns sve vrijeme ima veliki problem sa karakterizacijom. Jer, čak i oni likovi koji ne djeluju kao dvonožni kapitalistički ili ekološki manifesti, previše su crno-bijeli.

U seriji koja tipuje da bude proročanska; koja se bavi tragično aktuelnom temom; te za koju ste dobili debelu lovu, glumce s „A“ liste i najveće svjetske naučnike, stručnjake i donosioce odluka da vas savjetuju i potvrde da li ka ovakvom scenariju zaista plovimo u budućnosti... Ne smijete dozvoliti sebi poprostačenu podjelu na dobre i loše momke. „Extrapolations“ je distopija, a na planu likova najčešće djeluje kao bajka. I džaba sve plemenite namjere, intrigantna

futuristička rješenja, poštena želja da se kaže, jasno i glasno, da su raspištoljeni sinovi kurvinskog kapitalizma krivi za mnogo jada i čemera planete...

Sve je protraćeno i izgubljeno, čak i ako je idejno jako, ako nemate i snažan ljudski faktor.

Ako ubjedljivim likovima i njihovim sudbinama ne angažujete i srce onog koji gleda seriju, a ne samo njegov um. Što se likova tiče, veliki problem, makar u prve tri epizode, jeste zanemarivanje običnog čovjeka, posebno kada uzmete u obzir da ih ima nenormalno mnogo i da sve vrijeme imate osjećaj da se traže i objašnjavaju sa Burnsom.

Jedan od ključnih problema bliske budućnosti su „klimatski imigranti“ – a nigdje ih ne vidimo, niti saznajemo išta o njihovom iskustvu. Svedeni su samo na brojke izgovorene za astalom političara i birokrata koji ne znaju ništa o stvarnom životu.

Kazino na Arktiku

Burns se, ponavljamo, makar na početku, previše fokusirao na „posebne“, one koji uprkos laganom umiranju planete, koliko-toliko drže konce u rukama, pa jedva čekaju da se istopi onaj famozni glečer na Arktiku, ne bi li tu gradili kazino – ako im Kinezi ne „ukradu“ tezgu. Ili trguju mogućnošću da obnove izumrle vrste,

ili da prodaju tehnologiju za desalanizaciju vode zemljama u kojima milioni, bukvalno, umiru od žeđi. Što se inovacija tiče, da budemo fer prema Burnsu, u seriji „Extrapolations“ urađen je prilično dobar posao. Noviteta poput „smart“ prozora, prozirnih kompjutera ili telefona koji podsjećaju na parče stakla, ima taman toliko da vam bude očigledno da boravite u budućnosti. Takve inovacije, što je najbitnije, djeluju neapstraktno, nadohvat ruke, kao da biste se vrlo lako svikli na njihovu upotrebu. I to je vrlo važno, jer Burns vam ipak govori o događajima od kojih nijesmo udaljeni ni 15 godina...

Sve u svemu, za sada se čini da Burns odlično kapira hiperkapitalističke i druge mehanizme koji su doveli do klimatske krize i bacili Zemlju na koljena. I umom smo uz „Extrapolations“, sto odsto, dok čekamo da nam i srca angažuje. Da iz pažljivo građenog 3D settinga istjera te proklete 2D likove.

Bez 3D likova, Burnsova serija svešće se samo na vozilo za prenos poruke, te na eksperiment i misaono razgibavanje, umjesto da postane ono što (sa budžetom, glumcima, imenom striming kuće i sopstvenog kreatora) na papiru stvarno jeste i treba da bude - punokrvno parče prestižne televizije.

Hoće li se ukupni utisak popraviti nakon emitovanja pet preostalih epizoda? Dok čekamo da ekranom prodefiluju Marion Kotijar, Forest Vitaker, Dajan Lejn, Edvard Norton, Tobi Megvajer, Nik Krol, Tahar Rahim, Adarš Gurav (imamo posebno dobar osjećaj u vezi sa posljednjom dvojicom), držimo fige da nastavak bude narativno fokusiraniji. „Extrapolations“ bi od sužavanja kataklizmatičnog manevarskog prostora sigurno profitirala, a kako se to radi vidjeli smo u jednoj drugoj distopiji, mnogo ljudskijoj mini-seriji „Years and Years“. Mnogo je Burns mogao da nauči od njenog kreatora Rasela T. Dejvisa. Prvenstveno, kako da se ne shvati previše ozbiljno čak i onda kada govori o smrtno ozbiljnoj temi.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

theposterdb.com

Četvrtak, 23. mart 2023.

Mreža: Šoutajm Sezona: II Kreator: Piter Mofat Uloge: Brajan Kranston, Majkl Stalbarg, Houp Dejvis, Ajzaja Vitlok Džunior trajanje: 10 ep/55 min

Your Honor Kranston odličan kao otac u žalosti izmučen krivicom

K

ada mini-serija dobije perfektno zaokružen kraj, kojem se teško išta može dodati ili oduzeti, a njen kreator ipak najavi nastavak – teško je ne biti skeptičan. No, iako se ta vrsta skepse najčešće pokaže razumnom, kao što smo i vidjeli u slučaju ogromastičnog HBO hita „Big Li-

ttle Lies“, Šoutajmova „Your Honor“ uspjela je da opravda drugu sezonu.

Krimi-triler „Your Honor“ tokom čitave prve sezone, sa manje ili više uspjeha, pleo je mrežu laži u koju se sve brže zapetljavao sudija Majkl Desijato (Brajan Krenston), beznadežno pokušavajući da

sačuva sina Adama (Hanter Duhan) od osvete lokalnog krimi-bosa Džimija Bakstera (Majkl Stalbarg). Na koncu, u tragičnom finišu, ostavili smo ga sa mrtvim sinom u naručju.

Ironično, Adamovo ubistvo bilo je produkt koincidencije, a ne osvete zbog hit-and-run automobilske nesreće u kojoj je stradao Džimijev sin. Mladića, koji je želio da se preda policiji, u grob su otjerali upravo postupci nasmrt prestravljwwwenog oca.

Gorka završnica snažno je potcrtala poruku da je u Nju Orleansu, ili bilo kojem gradu grijeha, nevina mladost ta koja uvijek strada i da pravde nema niti je može biti kada se za sve pitaju moćnici koji su oštećeni – i koji baš zbog toga znaju da ne postoji ništa što ne mogu preživjeti. I tako je, servirajući realnu i tvrdu sliku života ogrezlog u lažima i korupciji, kreator Piter Mofat uspio da se iskupi za forsiranosti u Desijatovom katkad napornom pletivu laži.

Na početku druge sezone zatičemo nekada moćnog i uglednog sudiju iza rešetaka, suicidalnog i namučenog krivicom, nakon priznanja svih zločina koje je počinio pokušavajući da spriječi Adamovu sudbinu.

Srećom, Mofat nema plan da pretvori „Your Honor“ u forsirani zatvorski triler. Sa Majklom, koji ubrzo izlazi na slobodu, druga sezona polako poprima smisao.

Jedan od ključnih noviteta je Olivija (neubjedljiva Rosi Peres), agentkinja koja želi da Majkl postane doušnik

7

i pomogne joj da dođe glave mafijaškoj dinastiji Bakster.

Malo je reći da je svaka njena scena (a ima ih sasvim dovoljno) bolno iritantna, da se vrti oko opštih mjesta i da malo čime doprinosi jačanju tenzije i drame.

Srećom, Peres je izuzetak od pravila: ključni krivci za to što „Your Honor“, i pored svih mana, lako progmiže ispod kože jesu izvanredni glumci.

Kranston je odličan u suicidalnoj roli oca sluđenog žalošću i krivicom. I ovdje, kao i u ulozi Voltera Vajta, njegovo lice najčešće je savršeno mirno, a ispod se stotine đavola bore. A tek kad stane ispred Stalbarga, perfektno sposobnog da vas smrzne jednom totalno drugačijom, prijetećom mirnoćom... „Your Honor“ samo tada postane ono što Mofat želi i misli da jeste: parče vrhunske, prestižne televizije. Totalno savršenstvo.

Nažalost, to što važi za Kranstona i Stalbarga, te za Houp Dejvis i Ajzaju Vitloka Džuniora u sporednim rolama, ne može da se primijeni na kompletnu seriju. Iako druga sezona ima štošta da ponudi, naročito na polju karakterizacije ključnih igrača, nastavak nije na nivou prvog dijela. Nove epizode možda donose više nego što se to očekivalo, ali znatno pate od fragmentisanja radnje. Mnogo je likova i podrukavaca priče, a oni poput Judžina (Bendžamin Flores Džunior) i Big Mo (Andren Vord-Hamond) nijesu ni upola zanimljivi i tenzični koliko bi htjeli da jesu.

Lik Džimijeve kćerke Fije (Lili Kej) negdje je na polovini puta: čas iritira, čas cijeloj priči daje zamajac i moralno sidro. I ipak uspijeva da opravda onaj na početku nategnuti surprajz sa bebom.

Opet, Mofatovi ključni aduti ostaju Kranstonov Majkl i Stalbargov Džimi, te Dejvis u ulozi njegove ledene supruge Đine. Čak i da nema ništa drugo osim dva oca namučena krivicom, i bračnog para nalik Gomezu i Mortiši Adams – ali koji se strastveno mrze, vrijedilo bi ostati uz Mofata. Tako da, iako nije prestižna televizija, „Your Honor“ ipak prolazi „test“ druge sezone.

M. I.-N. Ocjena: 3/5

8

Četvrtak, 23. mart 2023.

zer kalo

„Boston Strangler“: Zbrzana i do

Zodijakov neugl Raskinov tekst više liči na spisak sa štikliranim temama, nego na pravi, punokrvni serial killer scenario od kojeg srce brže lupa, a moždane vijuge konstantno ostaju u stanju pripravnosti

Piše: Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

B

ostonski davitelj odavno je ušao u bukvar hardkor obožavalaca priča o serijskim ubicama. Njegovi zločini, počinjeni ranih šezdesetih, inspirisali su krimi-drame poput „The Strangler“ (Bert Toper, 1964) i mnoge druge filmove, većinom horore. No, većina se zaustavila samo na tome – na inspiraciji. Jer, slučaj poznat još kao „Silver Stocking Murders“ direktno i konkretno obrađen je samo u filmu „The Boston Strangler“ (Ričard Flajšer, 1968).

Nedavno, 55 godina nakon premijere zanatski vješto skockanog i zavodljivog, ali etički problematičnog filma sa Henrijem Fondom i Tonijem Kertisom, u ponudu striming servisa Hulu uvrštena je nova krimi-drama o Bostonskom davitelju. I sinopsis je sasvim dovoljan da shvatite da film režisera i scenariste Meta Raskina s ondašnjim hitom, koji je Kertisu donio nominaciju za Zlatni globus, ima zajedničko samo ime.

Neka što je novi „The Boston Strangler“ sa velikim zvijezdama Kirom Najtli i Keri Kun znatno drugačija filmska zvjerka, nego Raskin kao da namjerno bira ugao pripovijedanja u okviru kojeg bi mogao da „ispravi“ Flajšerove krucijalne greške... One zbog kojih je veliki Rodžer Ebert u recenziji i zapisao: „Film koji je snimljen veoma dobro, na koncu, uopšte nije trebalo da bude napravljen.“ U čemu je problem sa Flajšerom: iz priče o 13 žena iz Bostona, čija su silovanja i ubistva „potpisana“ vezivanjem svilenih čarapa oko vrata – režiser je tada prognao svu novinarsku i policijsku faktografiju. Iako ni

Isisana tenzija REŽIJA I scEnARIo: Met Raskin ULoGE: Kira Najtli, Keri Kun, Kris Kuper, Alesandro Nivola TRAJAnJE: 112 min

knamaru (Bil Kemp) da se urgentno pozabavi slučajem.

Drugi aspekt koji je Flejšman zanemario jeste sumnja, odnosno mogućnost da su serijska ubistva – mizogini fenomen. Da su rezultat djelovanja ne pojedinca, nego više osoba.

Jer, najbolji profajleri serijskih ubica, najveći stručnjaci

imdb.com

Novinarska puzla

dan-danas nije potvrđeno da je doživotno osuđeni Albert Desalvo stvarno bio Bostonski davitelj (DNK testom iz 2013. potvrđena je njegova veza samo sa posljednjom žrtvom), Flajšer je tu „činjenicu“ uzeo zdravo za gotovo. I cijeli film fokusirao na igru mačke i miša Fondinog detektiva i Kertisovog serijskog ubice, dižući u nebo hrabrost policijskih snaga i totalno zaboravljajući barem dva ključna aspekta (filmskog ) slučaja na koje je odlučio da se skoncentriše Raskin.

Prvi je, naravno, novinarski. Jer, ko zna kad bi ubistva stala da djeliće slagalice nijesu povezale Loreta Maklohlin (Najtli) i Džin Kol (Kun), novinarke dnevnog lista Record American (kasnije Boston Herald). Pokrivajući priču, upravo njih dvije satjerale su u ćošak impotentnu bostonsku policiju i natjerale komesara Edmunda Me-

iz oblasti krimi-psihijatrije, i dan-danas tvrde da je previše širok profil i žrtvi, i načina na koje je ubijao Bostonski davitelj. Čarape svezane u mašnicu oko vrata, te pol i činjenica da su živjele same a samim tim i bile lakše mete – jedino je što je zajedničko svim ubijenim ženama.

Keri Kun, najjača karika glumačkog ansambla

Na Flajšerov sočni senzacionalizam, zbog kojeg film sa Fondom i Kertisom na momente zamiriše čak i na jeftinu eksploataciju terora, patnje i straha koji je šezdesetih potresao Boston, Raskin je odgovorio uzemljenim činjenicama, tvrdom faktografijom. I naravno, odavanjem počasti istraživačkim novinarkama koje su totalno iskulirane u filmu iz 1968. godine.

Raskinov „The Boston Strangler“, čiji je koproducent Ridli Skot, od starta puca žanrovski visoko: što se krimi i triler segmenta tiče, cilj je, bez ijedne sumnje, vajb Finčerovog serial killer klasika „Zodiac“ (2007), a u novinarskom smislu lovi se težina Pakulinog masterpisa „All the President’s Men“ (1976). Nažalost, malo je

Četvrtak, 23. mart 2023.

9

osadno spakovana priča o kultnom serijskom ubici

reći da su želje jedno, a dometi nešto potpuno drugačije.

U novinarskom dijelu, Huluov „The Boston Strangler“ možda tu i tamo zaliči na Spilbergov precijenjeni „The Post“ (2017), a Finčeru ne može ni da priviri. Raskinov film, koliko god bio pošten i sa srcem na pravom mjestu, ne dijeli tenzični, klaustrofobični DNK materijal sa „Zodijakom“. Čak i u najboljim momentima, maksimum što može jeste da djeluje kao kao njegov usvojeni mlađi brat.

U čemu je problem sa Raskinom: režiser i scenarista kao da je toliko zgađen zločinima Bostonskog davitelja i kao da se toliko plaši mogućnosti da njegov film preraste u eksploataciju, da isisava svu tenziju, saspens i jezu iz njega.

Porobljene strahom

Narativna nit filma je jasna i korektno ispričana – i to je sve. Sve teme koje dotiče pretrčane su, spedevećene i klišeizirane do te mjere, da glavni likovi, čija bi hrabrost i pronicljivost morali da nas pomjere na toliko mnogo nivoa, djeluju kao lutkice od papira. Glumci su odlični, naročito Kun (Najtli ima momenata, no gubi se u klišeima sopstvenog lika), ali ne mogu da se izbore sa površno napisanim skriptom.

Raskinov tekst više liči na spisak sa štikliranim temama, nego na pravi, punokrvni serial killer scenario od kojeg srce brže lupa, a moždane vijuge konstantno stoje u stanju pripravnosti. Tim gore što je odabrao odličan ugao pripovijedanja. To samo čini „The Boston Strangler“ većom propuštenom šansom.

Propustilo se u scenariju mnogo toga, naročito na polju karakterizacije i pitkog uvezivanja „ženskih“ elemenata. Pred sobom imate dvije žene koje se bore za svoje mjesto u tada strogo muškocentričnoj profesiji, te koje rizikuju da postanu

naredne žrtve davitelja ne bi li ga zaustavile. I konačno oslobodile sve strahom porobljene žene Bostona.

Imate ih, a suštinski – nemate. Jer, toliko karakterizacija ne ide u prilog dvjema glavnim junakinjama, toliko ni po čemu ne odskaču od klišeiziranih novinarki u žanrovski sličnim filmovima, da vas nije briga što će im se dogoditi. Radoholičarki koje opsesija poslom dovodi do krize braka i enormne griže savjesti zbog zapostavljanja djece nagledali smo se, vala, za deset života.

theposterdb.com

ledni mlađi brat Tmurno i viđeno

Raskinov spisateljski „zločin“ u toliko je veći kada uzmete u obzir činjenicu da se bavio i dalje nepotpuno rasvijetljenim slučajem. Desalvo, koji je i prethodno robijao zbog silovanja žena a kog u filmu sasvim pristojno igra Dejvid Dastmalčijan, priznao je svih 13 ubistava, znao je mnoge detalje koje samo počinitelj može znati... Ali, postoje indikacije da je ipak lagao, da su se u istragu upetljale određene persone sa nerasvijetljenim agendama, da je sve što je znao o ubistvima saznao boraveći u zatvoru, od jednog drugog osuđenika...

I da DNK konekcija sa posljednjom žrtvom ne govori ništa o njegovoj povezanosti sa prethodnih 12 žrtava.

Gre’ota je i misliti kakav je žur nasilja i smrti Finčer mogao da nam napravi u glavi baratajući ovakvim materijalom. „Zodiac“, „Se7en“ (1995), nikad prežaljeni „Mindhunter“ pokazali su nam kako krv od filma i serije može da proključa, kako se ovakve teme hvataju za vrat...

Da je slučaj Bostonskog davitelja završio kod Finčera, nije teško pretpostaviti koliko bismo se dezorijentisano i sluđeno osjećali na kraju. I koliko bismo o moralnim dilemama, mizoginiji, impotenciji onih

Kira Najtli kao novinarka koja je „prekrstila“ Bostonskog davitelja

koji se za sve pitaju, novinarskoj izdržljivosti, ma o svakom aspektu ove stravične priče veće od života – lomili glave.

Poslije, pak, Raskinovog zbrzanog, repetativnog, dosadnog, neugledno spakovanog obračuna sa temom, nema tu što da se lomi. Tmuran i već vi-

đen, kako narativno, tako i vizuelno odveć dobro poznat, njegov „The Boston Strangler“ jeste serial killer film koji se ni po čemu ne ističe... Osim po tragično propuštenoj šansi da opako dobro zagrize odličnu finčerovsku temu.

Ocjena: 5/10

10

Četvrtak, 23. mart 2023.

CELULOID

Vajlder susreće Hičkoka u francuskoj melodrami „Mascarade“

Mondenski miks trilera i romanse

Piše:

Marko Stojiljković

A

zurna obala je osunčano mesto za veoma mutne ljude - pisao je britanski pisac i dramatičar Vilijam Somerset Moham, stanovnik ove francuske mediteranske regije. E, kada se već snimalo u njegovoj kući, red bi bio i citirati ga makar jednom u tom filmu. Ova Mohamova „sentenca“ može da posluži kao lajt-motiv ostvarenja „Mascarade“ francuskog režisera Nikolasa Bedo-

sa koji je, nakon premijere van konkurencije u Kanu i na beogradskom Festu, gde smo ga i ulovili, zaigrao i u bioskopima.

Kobno jutro

Filmskoj publici Bedos je najpoznatiji po drugom filmu „La Belle Epoque“ (2019). U ovaj simpatičan, lagan i pitak meta-film „upakovao“ je sasvim životne stvari kao što su starenje, nostalgija i oživljavanje mladalačkih fantazija. Između njega i „Mascarade“, Bedos je od kolege Mišela Azanavičijusa „preuzeo“ franšizu „OSS 117“ i u ovoj

Drugi film Nikolasa Bedosa nije nam otkrio „toplu vodu“. Ipak, pojavno je raskošan, zanatski dobar, sjajno odglumljen i sve u svemu vrlo vješto izveden parodiji Bond-filmova svojski se isprdao sa francuskom imperijalnom prošlošću. Sa „Mascarade“ je, ipak, stupio na malčice mračniji teren spletki, intriga i prevara. U uvodnoj sceni upoznajemo se sa mladim parom.

Jutro je. Muškarac radi nešto na kompjuteru, a žena izlazi ispod tuša. Trenutak mira prekida sre-

imdb.com

Vješto izvedene prevare i obrti povjereni uigranoj glumačkoj ekipi

dovečni muškarac koji kuca na vrata. Žena otvara, čuje se pucanj, ona prokrvari iz rane na ramenu. U sledećoj sceni je sredovečni muškarac na optuženičkoj klupi i sudi mu se, pretpostavljamo, za taj incident. Dok suđenje predstavlja okvir kojem ćemo se povremeno vraćati, ostatak priče se seli u seriju „fleš-bekova“ koja će se, očekujemo, završiti tim kobnim jutrom.

Mladić iz ove priče je Adrian (Pjer Nine), bivši baletan koji je morao da se odrekne karijere nakon motociklističke nesreće, pa sada za život zarađuje kao žigolo. Njegova trenutna „sponzorka“ je Marta (Izabel Ađani), nekada slavna glumica kojoj su od svega ostali vila u Nici, stav dive i želja za povratkom među zvezde. Zbog toga priređuje luksuzne zabave za lokalnu finansijsku i državnu kulturnu elitu nadajući se da će odobrovoljiti nekog od poznanika-režisera.

Impulsivan par

Na jednoj zabavi Adrian se upoznaje sa Margo Hansen (Marin Vakt), mladom ženom iz uvodne scene, koja je došla u pratnji jednog starijeg bogataša. Iskra između njih je instantna - i vrlo jaka. Ništa čudno za mlade, osuđene da žive od milosti starijih i situiranih ljudi. Zbog toga će se oni odlučiti da sopstvene „atribute“ uposle kako bi sebi osigurali dugoročnu i zajedničku egzistenciju. Dok Adrian „odrađuje“ kapricioznu Martu od koje želi da se makne, Margo preuzima novu žrtvu, magnata nekretnina Simona (Fransoa Kluze), onog sa optuženičke

imdb.com

klupe, a u prevari im pomaže i Adrianova bivša klijentkinja Đulija, koja ima svoje motive da se osveti Simonu. Dok se prevara naizgled odvija po planu, dvoje mladih teško da mogu da isključe emocije, a oboje su prilično impulsivni.

Kako se iz naslova može pretpostaviti, „Mascarade“ je spoj trilera intrige i romantične melodrame smešten u svet bogataša i onih koji bi želeli da pronađu prečicu da to postanu. Sam film odiše atmosferom holivudskih klasika a-la-Bili-Vajlder sa začinom „mondenskijih“ Hičkokovih filmova.

Bedos se oslanja na neke od ranije proverenih saradnika, poput scenografa Stefana Rozenbauma („La Belle Epoque“) koji kreira štimung stare i nove aristokratije; te direktora fotografije Lorana Tangija („OSS 117: From Africa with Love“) i montažerke Ani Danše koja sa Klemonom Selickim sve to pakuje u ritmičan film sposoban da drži pažnju u višestrukim linijama radnje svih 135 minuta.

Ponosni atributi

Glavni aduti filma su ipak glumci. Pjer Nine prisutan je u najmoćnijem izdanju do sada, a Marin Vakt, otkrovenje Fransoa Ozona u filmu „Young & Beautiful“ (2013) i dalje ponosno nosi oba atributa, pa je više nego uverljiva kao zavodnica zbog koje je moguće izgubiti pamet.

Diva Izabel Ađani je toliko dobra glumica, da bez problema može da odigra i onu lošiju čija je zvezda usahla. Fransoa Kluze je još jednom uverljiv kao čovek kojim manipuliše mlada, lepa žena. Ansambl upotpunjuje Laura Morante kao Đulija, Emanuel Devo kao Simonova ostavljena supruga Karol (obe su vrlo životne), kao i Šarl Berling kao Martin vrckavi batler Žan-Šarl zadužen za prilično duhovite komentare.

Na kraju, „Mascarade“ ne spada u onu kategoriju filmova koji će nam otkriti „toplu vodu“ jer smo priče ovog tipa već gledali.

Sa druge strane, film je pojavno raskošan, zanatski dobar, sjajno odglumljen i sve u svemu vrlo vešto izveden, posebno kad je reč o dvostrukim i trostrukim prevarama i oštrim preokretima koji na kraju sasvim fino sedaju na svoje mesto, čak i s određenom poentom.

Ocjena: 3.5/5

11

Četvrtak, 23. mart 2023.

Three Day Millionaire

K

ada se neki film reklamira kao „vintidž“ uradak Gaja Ričija smešten u svet Kena Louča, očekivanja, prirodno, rastu u nebesa. Naravno, da bi se takav koncept sproveo od početka do kraja, potreban je autor koji je iznimno talentovan ili iskusan, a najbolje oboje. Šta se dešava kada dotični nije na visini zadatka, kao što nisu ni scenarista Pol Stivenson, ni režiser Džek Spring?

U odbranu potonjeg možemo reći da je mlad (rođen 1996.), ali da iskustvo stiče munjevitom brzinom: ovo mu je već šesti dugometražni film. Opet, fenomen Gzavijea Dolana teško da može da se ponovi (Kanađanin je ipak odrastao na filmu i sa filmom u kući). Tako da, Springov „Three Day Millionaire“ u suštini jeste gledljiv, lagan film, ali ne više o toga.

Naslov je izreka u britanskim ribarskim mestima. Kada se vrate sa višenedeljnih „šarži“ na moru, najčešće dolaze na produženi vikend u toku kojeg daju sve od sebe da čašćavanjem i opijanjem potroše mukom stečenu platu, do nove ture. Junaci našeg filma ne odstupaju mnogo od viševekovne tradicije, ali uskoro bi mogli da, silom prilika, osta-

nu bez nje. Njihovom gradu Grimzbiju preti ono što je pod svoje uzelo mnoge britanske radničke gradiće - džentrifikacija, odnosno prenamena oronulih industrijskih sadržaja u nešto profitabilnije.

Sa time nas upoznaje naš protagonista i narator, Kovrdžavi Din (Džejms Berouz), jedan od ribara kojima preti nezaposlenost ili „prekvalifikacija“ za konobara koji služi „mafine i lošu kafu“ jednom kada se luka prenameni u urbani kompleks. Opasnost preti od beskrupuloznog gazde, lokalnog bogataša Bara (Kolm Mini, skoro pa karikaturalno zao), pa zato Din okuplja ekipu da, tokom vikenda odmora, opljačkaju neprijatelja.

Gaj Riči prisutan je kao referenca i uzor koji Spring pokušava da dostigne, sa silnim brzim i „napucanim“ montažnim sekvencama i kompleksnom pričom sa mnogo likova koji pokušavaju da „odrade“ jedni druge. Opet, Stivensonov scenario nije ni izbliza čvrst kao Ričijevi, a pritom je i problematično strukturiran: skoro pola filma otpada na ekspoziciju, uvođenje likova i objašnjavanje njihovih odnosa. I to je, pak, izvedeno šablonski, te čak i uvredljivo do granica mizoginije: ovo

REŽIJA: Džek Spring ULOGE: Džejms Berouz, Kolm Mini, Majkl Kinsi, Sem Glen TRAJANJE: 96 min

malo ženskih likova je definisano (seksualnim) odnosima sa partnerima zbog čega imaju ili pasivnu, ili nevoljno-aktivnu ulogu u priči. Spring takođe pokušava da izborom muzike komentariše stanje u društvu, ali to čini uglavnom prvoloptaški.

Prisutni su tu i odjeci Louča koji je kroz mešavinu socijalne drame, komedije i „pljačkaškog“ trilera znao da odapne pokoju otrovnu strelicu prema društvenoj nepravdi. „Three Day Millionaire“ ipak nema toliko duha i dubine kao, recimo, „The Angel‘s Share“, i zapravo se više oslanja na standarde britanske soc-komedije devedesetih. „A Full Monty“ i slične filmove gledali smo kad je bilo vreme, pa možemo da ih ponovimo, a ne da gledamo ovu recikliranu varijantu.

Ma koliko „Three Day Millionaire“ bio „neloš“ film, problem je u tome što nije baš ni dobar, ni nov.

M. S. Ocjena: 2.8/5

12

Četvrtak, 23. mart 2023.

SERIJE

The Last of

Us Veliki HBO hit nije revolucio

Tek kada bi svijeto počeli bismo konačn M

jesecima se već Pedro Paskal iskreno ljuti i čudi zbog čega je, zaboga, cijela planeta totalno poludjela za njim... I tako „neznaven“, postaje još slađi, pa samo pojačava svu tu ljubav i obožavanje fanova, totalno opsjednutih i zaposjednutih njegovim „najočinskijim“ ulogama... Prvo u Diznijevom hitu „The Mandalorian“, a onda i u HBO hitčini „The Last of Us“.

I nema im se što Pedro iščuđavati... Jer, jedan je od ključnih krivaca za uspjeh obje serije. „The Mandalorian“ bi vjerovatno bio samo još jedan obični produženi prst „Star Wars“ franšize da nije Din Đarinovog emotivnog odnosa sa Groguom, a „The Last of Us“ izgubio bi možda i čitavu težinu da Paskalov Džoel nije tako savršeno kliknuo s Eli Bele Ramzi.

Brutalno finale taj utisak samo je zacementiralo.

Sebičan izbor

Mnogo se ovih dana raspravljalo o Džoelovoj teškoj moralnoj dilemi u „Look for the Light“, sjajnoj završnici prve sezone. Toliko, da su je secirali, pravdali ili napadali ne samo gledaoci i TV kritičari, nego i psiholozi, sociolozi, stručnjaci za bihejvioralnu analizu... Jedni grdeći Džoela za sebičluk i žrtvovanje dobra cijele planete zarad dobrobiti jedne osobe; drugi pravdajući takav izbor kao sasvim ljudski, tvrdeći da bi isto tako postupila većina nas grešnika, željnih da zaštitimo one koje volimo.

Sve te silne priče, u kojima se pretjerano akcentuje Džoelova dilema, pak, opasno vode ka propuštanju cijele poente i najjačeg aduta serije „The Last of Us“: činjenice da su kreatori Kreg Mazin i Nil Drakmen

Mnogo je čemera i gubitka, ali i ljepote i slave života isporučeno u prvoj sezoni...

I sve stvari, i one predivne, i beskrajno užasne, popločavale su Džoelu put do zacjeljenja baš tim izborom zapečatirali sve ono što su prethodno gradili. Ispisujući, pritom, svoju, vrlo efektnu i emocionalno slojevitu verziju dobro poznatog zaključka sličnih izdanaka zombi-podžanra: da bi tek onda kada bi mrtvi zavladali svijetom, živi bili primorani – da konačno i istinski počnu da žive.

Džoelov izbor, zapravo, uopšte nije bio toliko sebičan kakvim se predstavlja. Nije se tu biralo između čovječanstva i djevojčice koja mu je, negdje nausput, koliko god se opirao, postala kćerka. Jer, i u slučaju najboljeg scenarija – da Eli ne umre budzašto, nego da doktori stvarno pronađu lijek – niko ne garantuje da bi se svijet ikada vratio u normalu. Bilo čovječanstvo ozdravljeno ili ne, previše je zla preturilo preko glave da bi ikada moglo da krene dalje. I Džoel je, ako tako gledamo, totalni realista.

Nazvali njegovu odluku realnom, nihilističkom ili, pak, duboko pesimističnom, svejedno je. Tako je kako je: postapoka-

liptična slika svijeta postavljena u prvoj sezoni toliko je mračna, da čini ideju o kolektivnom ozdravljenju totalno utopističkom. Ako je išta pokazala, to je da će čovjek uvijek biti svoj najgori neprijatelj.

I najveća, vječita prijetnja samom sebi. Nema tog zombija koji ga može ugroziti kao on Drugog, ili Drugi njega. I zbog toga je, i ovdje i drugdje, živi mrtvac tako moćan filmski simbol i znak kojem se mogu učitavati različiti konteksti i značenja.

Povratak osnovama

Serija „The Last of Us“ u prvoj sezoni nije ponudila ništa žanrovski novo, a kamoli revolucionarno poput metafora koje je veliki Džordž Romero počeo da pakuje u autorske zombi-filmove krajem šezdesetih.

Nije ovdje zombi povezan sa kritikom hiperpotrošnje i kapitalističkog pretvaranja šoping mola u crkvu, ili rasizma, ejdžizma, propagande i mas-medija, društvene i političke nejednakosti, te nekih savremenijih tema poput robovanja tehnologiji.

Postoje momenti kada Mazin i Drakmen neke od ovih motiva i dotiču, a jasno je i da je ono „čovjek je čovjeku vuk“ prisutno u svakom kadru njihove serije, kao i kod Romera. Opet, „The Last of Us“ jeste back to basics, a njegova poenta mnogo je optimističnija od one koju je, recimo, režiser zombi klasika „Night of the Living Dead“ (1968) isporučio u finišu ovog filma, s onim kukama bestijalno zarivenim u Benovu kožu.

No, to što seriji fali romerovski angažovane oštrice i tvrdih istina u vezi sa samom prirodom ljudske prirode – ne mora da bude i nije nužno loša stvar.

Kada znate kako da priču držite tenzičnom kao Mazin i Drakmen, najčešće umijete i da je odvedete do ubjedljive poente. One da je zombi, u suštini, čovjekovo ogledalo. Da pandemijska anarhija ljudska bića uvijek vraća primalnim instinktima i svode im život na bestidno preživljavanje.

Da tu gdje počinje zombi, završava čovjek... I to samo da bi zakucali obrt nad obrtima: da možda ipak ne skončava tu, pred razjapljenim čeljustima zombija kao kod Romera, nego ipak počinje... Da zombi čovjeku daje šansu za novi početak.

U tome je cijeli štos sa Džoelovim „nemogućim“ izborom.

13

Četvrtak, 23. mart 2023.

onaran, ali efektno iznosi dobro poznatu zombi-poentu

theposterdb.com

om zavladali mrtvi, no i istinski da živimo

Džoel (Paskal) i Eli (Ramzi) u tragičnoj završnici prve sezone

Jer, prešao je naš antiheroj dugačak i trnovit put od onog suicidalnog i krivicom smrvljenog oca koji nije zaštitio (biološku) kćerku. U startu, Džoel ne želi da pomogne Eli ne zato što ne vjeruje da je pronalazak lijeka moguć – nego zato što se ozdravljenja čovječanstva plaši. Jednostavno, nema dovoljno dobar razlog da živi u tom novom, potencijalno ozdravljenom svijetu.

Sa druge strane, da vječno tumara jalovom, apokalipsom sprženom zemljom, to može, ako treba – do kraja svijeta i vremena. Jer, njemu opasnosti, zombijevske i ljudske, dođu kao prijeko potrebna distrak-

cija. I posljednja linija odbrane od suočavanja s istinom.

Televizijski podvig

Na koncu, nakon što u Elinim očima pronađe utočište i smisao, Džoelu ozdravljeni svijet uopšte nije potreban. Sa njom i ljubavlju koju prema njoj osjeća, konačno može da počne istinski da živi i da pronalazi ljepotu čak i u tom najgorem od svih mogućih svjetova. I samo kažite da takva poenta nije dirljiva i plemenita... Ili da uz takav zaključak nije odveć lako posmatrati i osjetiti da je pandemija u seriji „The Last of Us“ samo oblanda u koju su kreatori smjestili sasvim

jednostavnu metaforu života.

Mnogo je čemera i gubitka, ali i ljepote i slave života isporučeno u prvoj sezoni serije „The Last of Us“... I sve stvari, i one predivne, i beskrajno užasne, popločavale su Džoelu put do zacjeljenja. Kreatorima serije kapa dolje za veliku pažnju i posvećenost koji su to putovanje učinili uzbudljivim. Baš njihovim odabirom, potcrtavanjem ili modifikacijom pokazali su odlično razumijevanje razlika između dva medija.

I učinili da serija bude jednako dobra i fanovima video-igre, i gledaocima koji je nikada nijesu upalili.

Jeste da su se nausput, poslije emitovanja svake epizode, malo previše pravdali fanovima... No, Bože moj, ipak je prije „The Last of Us“ mnogo, odveć previše video-igara očajno prenešeno na velike i male ekrane. Tako da, nijesu ni ta pravdanja niotkud, posebno ako u obzir uzmemo činjenicu da hardkor fanovi umiju da budu i pretjerano ostrašćeni u vezi sa „kanonom“.

I jednima i drugima, i fanovima igre i „nevinima“, Mazin i Drakmen dali su „Long, Long Time“: treću epizodu, malo remek djelo televizije u kojem su Nik Oferman i Mari Bartlet za pedesetak minuta uspjeli da vam nasmiju srce, pa da ga slome, pa da ga sastave i opet vrate na mjesto. I pritom stvore i mikrokosmos za sebe, i važan „eksterni“ dodatak Džoelovoj priči s Eli. Ako to nije podvig, što jeste?

U suštini, od devet epizoda, samo se sedma „Left Behind“, u kojoj pokušaj rekreiranja sličnog intimnog mikrokosmosa kreatorima nije pošao za rukom, može nazvati ispodprosječnom. Uvodna je bila to,

otprilike – samo prosjek, ali dovoljan da postavi scenu i stvari na svoje mjesto... pa da onda naredna, druga po redu, sa „poljupcem smrti“ i Tes (Ana Torv), zagrmi do nebesa.

Pozajmljeno vrijeme

Ono što je bitno: skoro svi sporedni likovi bili su u službi karakterizacije Džoela i Eli. Izmijenili su ih ili (pre)usmjerili, direktno ili indirektno uticali da na kraju dođu tu gdje su došli i postanu oni koji jesu. Bio to onaj maleni superheroj iz pete epizode „Endure and Survive“, čije nam je „I’m sorry“ slomilo srca; ili kanibal i pedofil u odeždi duhovnika iz osme, „When We Are in Need“.

A „Kin“, epizoda Jasmile Žbanić? Pravi mali vestern pod snijegom, sa bračnim parom Američkih domorodaca u uvodu tako duhovitom, da biste potpisali da im daju zasebnu seriju. Ne zna se da li su šarmantniji bili njih dvoje ili, pak, Džoel i Eli u četvrtoj epizodi „Please Hold My Hand“, sa savršenim „Logan“ (Džejms Mangold, 2017) vajbom dok začikavaju jedno drugo...

Finale za anale, priča je koju smo već ispričali. I znate to dobro, ako ste iz sedmice u sedmicu nestrpljivo čekali svaku epizodu serije „The Last of Us“, da je moralo da bude baš takvo; da su tragedija i radost, ljepota i teror, morali da obilježe i posljednji kadar prve sezone. Za krajnji utisak, da je dobro što su Džoel i Eli ostali zajedno. Iako troše „pozajmljeno“ vrijeme, iako znamo da se kad-tad sprema neizbježno, to je bilo jedino moguće. Ili, što bi u onoj drugoj „roditeljskoj“ seriji rekao Pedro: „This is the Way“.

M. I.-N.

Ocjena: 4.2/5

14

Četvrtak, 23. mart 2023.

SERIJE

Rain Dogs

Kostelo, Ajris i Selbi čine da već u startu poželite da postanete dio njihove disfunkcionalne porodice. Ako im se pridružite, zauzvrat dobijate briljantan prikaz autentično teških, ali i totalno ludih života

Uvrnuta britanska dramedija op

Njuške u koje se zaljubite na prvi pogled

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

N

ova sedmica, makar jedna nova serija – nepisano je pravilo koje pratim od kada je TV hiperprodukcija na vrhuncu. Opet, kad god biram nove stvari za gledanje, znam da me čekaju prilično pomiješana osjećanja. Uvijek se zapitam hoće li to biti gubitak vremena ili nešto što će izazvati oduševljenje – i sigurno nijesam usamljen u tome. Jer, iz dana u dan sve više se gubimo u močvari prepunoj različitih naslova među kojima se tek ponekad pronađe nekoliko lokvanja vrijednih divljenja. I činjenica je da se vjerovatno gonim da gledam previše serija upravo iz straha da će mi nešto istinski vrijedno promaći van radara... a vjerovatno nijesam usamljen ni u tome.

Vječni luzeri

Zbog toga me posebno raduje kada, sasvim slučajno, otkrijem pravi televizijski dragulj o kojem se ćuti ili vrlo malo govori po bespućima interneta. Upravo takva je britanska dramedija „Rain Dogs“ u BBC i HBO produkciji. I zato ću se potruditi da makar vama koji čitate ovaj tekst ne prođe nezapaženo. Siguran sam, ako joj pružite šansu, da će vam se dogoditi isto što i meni: da nakon što pogledate tri do sada dostupne - odmah želite da pritisnete „play next“. A ne možete, jer će HBO Max i preostalih

Dejzi Mej Kuper i Fler Tažen kao majka i kćerka koje ćete obožavati

pet, nažalost, otvarati jednu po jednu, iz sedmice u sedmicu...

Naslov „Rain Dogs“ odnosi se na istoimenu pjesmu Toma Vejtsa i na ljude koji se osjećaju izgubljeno (kišni pas koji ne može da pronađe put kući, jer je kiša sprala sve mirise i tragove). I malo je reći da glavni junaci serije sa ponosom nose i debelo opravdavaju jednu takvu referencu. „Rain Dogs“ je zasnovana na knjizi „Skint Estate: A Memoir of Poverty, Motherhood, and Survival“ Keš Karavej, ujedno i autorke serije, koja je čitavu

priču zasnovala na vlastitom iskustvu. U središtu radnje je Kostelo Džons (Dejzi Mej Kuper), siromašna samohrana majka, koja radi kao striptizeta, ali čiji je životni cilj da napiše roman, dok ujedno podiže i obrazuje desetogodišnju kćerku Ajris (Fler Tažen). U polučasovnim epizodama, Karavej se fokusira na njihove zgode i nezgode, a ovih drugih je, blago rečeno, mnogo više.

Istjerane iz kuće, majka i kćerka skaču sa mjesta na mjesto, zarobljene siromaštvom. Povremeno, kad baš zaškripi, u

pomoć priskaču i Kostelini najbolji prijatelji. Jedan od njih je svojevrsni otac djeteta, prijatelj iz studentskih dana. Florijan Selbi (Džek Farting) upravo je pušten iz zatvora, a iza rešetaka završio je zbog nasilne i nepredvidljive naravi.

Koliko god Kostelo želi da se distancira, jasno je kako je, na neki način, razvila zavisnost od Selbija. I neka je, jer zajedno čine beskrajno uzbudljiv duo, u koji se tako lako zaljubiti.

Njena druga najbolja prijateljica i kuma je Glorija (Ronke Adekoluedžo) koja radi u oče-

Četvrtak, 23. mart 2023.

15

pravdava i ponosno nosi ime pjesme Toma Vejtsa imdb.com

voj pogrebnoj firmi i ima tendenciju da se napije i budi u telefonskim govornicama. Gradeći odnose između Kostelo i njenih drugara, Karavej suptilno oslikava nedostojanstven život radničke klase u zabačenim britanskim ulicama u kojim je sve lijepo i ružno, dobro i loše, u isto vrijeme.

theposterdb.com

Spoj kontradikcija

Nekoliko snažnih likova, brutalni crnohumorni scenario i razigrana kamera čine da „Rain Dogs“ izgleda prelijepo, iskreno i urnebesno u svoj svojoj prljavštini i vulgarnosti. Uprkos mračnom uvodu, Karavej ne ulazi duboko u tragičnu dramu, već kombinuje surovost svakodnevnog života sa pronicljivom komedijom. Zbog toga „Rain Dogs“ nije serija ograničena samo na razotkrivanje problema koji muče njene protagoniste, već predstavlja i društvenu kritiku načina na koji društvo funkcioniše i teškoća koje „vječnim luzerima“ onemogućavaju da napreduju u životu.

Ovo je crna komedija koja je ritmična, a kroz tri do sada prikazane epizode kreće se lako i sasvim prirodno balansirajući između najbizarnijeg humora, emocija i drame. Crni humor je prisutan kako bi se ublažio ton mizerije koju serija pokazuje, ali činjenica je da se Karavej ne trudi, niti želi da je u potpunosti sakrije.

Ono što je najvažnije: cijela priča utemeljena je na odnosima koji djeluju razoružavajuće iskreno i tačno, od scene u kojoj Selbi, sav nježan uspavljuje Ajris zaklinjajući joj se na ljubav, do zabavnog razgovora Kostelo i Glorije. Galerija katastrofalnih, strastvenih i simpatičnih likova radi sve što može da preuzme kontrolu nad sopstvenim, totalno ludim životima. A većina onoga što misle o načinu na koji žive, staje u ono: „Imamo užasan život, ali ga vodimo dostojanstveno.“ Izgovara je Kostelo, naravno, u totalno neprimjerenoj situaciji: dok starijem čovjeku, koji je masturbirao pred njom dok mu je čistila kuću za sitnu lovu, pruža peškir da se obriše.

Kosteline dogodovštine uokvirene su i sjajnom estetikom, bez obzira na to da li se kreće među

Džek Farting u posvećenoj ulozi furioznog Selbija

ulickanim tržnim centrima ili zabačenim ulicama. Sve je prljavo, a taman kada pomislite da postoji svjetlo na kraju tunela, ljudska priroda vas ponovo iznevjeri. U kombinaciji stilova, od portreta predgrađa uz društvenu nesigurnost protagonista, do popularnog stila koji se očekuje od grada poput Londona, kamera hvata sve resurse pred njima. Karakteriše je i drugačije korišćenje boja (recimo, one tamnije i prljavije forsiraju se na ulici), čak i posebnih kadrova kako bi pojačala intimnost. Uz takvu igru kamere, sasvim lako i spontanu ređaju se scene savršeno sposobne da vam slome srce.

Dodatni razlog zbog kojeg saosjećate sa likovima, čak i ako biste ih ponekad baš dobro istukli, jesu glumci. Oni daju život protagonistima i brinu se da ostanu ljudi, da ni na trenutak ne zaliče na nekakvu grupicu problematičnih slučajeva. Dejzi Mej Kuper blista kao Kostelo Džons. Pokazuje izuzetnu prirodnost, što se potvrđuje, ne sa-

mo načinom kretanja, već i ekspresivnošću njenog lica.

Pored nje, veličanstvena je i Fler Tažen. Znajući kako da se suoči sa „teretom“ svoje Ajris, lako se kreće između dvije energije koje se savršeno spajaju. Sa jedne strane, tu je preuranjena zrelost zbog djevojčicinog načina života, a sa druge nevinost jer još nije punoljetna.

Njih dvije čine izuzetan duo.

Disfunkcionalni trio

Treća karika u ovom lancu je Džek Farting, koji je briljantan kao Selbi. Rđav, nasilan i uporan, vodi računa o svim detaljima lika, što ukazuje na visok kvalitet njegovog glumačkog rada. Osim toga, uspijeva proputovati kroz spoj emocija i senzacija, zbog kojih je pravo zadovoljstvo gledati ga na ekranu, a uopšte nije lako igrati nesavršenog lika sa tako specifičnom ličnošću.

Sa druge strane, Ronke Adekoluedžo je malo više u sjenci kolega. Ona ulazi u Glorijinu kožu i koristi svoju snažnu ličnost da bi

Gloriji obezbijedila tu istu snagu. Tako uspijeva da se istakne u vrlo specifičnim trenucima, a nadamo se da će ih u narednim epizodama imati još više.

Neke stvari krijete od djeteta, neke stvari krijete od sebe, a za neke stvari morate se pretvarati da je u pitanju samo igra, jer ih drugačije ne biste mogli podnijeti. U seriji „Rain Dogs“ mora se istrpjeti mnogo jada i nema tu ni trunke lakih odgovora. No, zauzvrat dobijate briljantan prikaz autentično teških života. Kostelo, Ajris i Selbi čine da već u startu poželite da postanete dio njihove disfunkcionalne porodice. I odveć lako trijumfuju u srcima svih nas zahvaljujući ogromnoj dozi neprimjernog humora i prvenstveno groteskne ljudskosti koju pokazuju. Zato bi trebalo, ako ih već nijeste upoznali, da to brzo učinite. Jer, „Rain Dogs“ jedan je od onih rijetkih i dragocjenih lokvanja u močvari punoj svega i svačega. Nemojte da ga ne uberete.

Ocjena: 4.3/5

Oliver Tvist, ali sa velikim sisama U nedostatku riječi da što jasnije opišu kako tako vulgarni i nenormalni ljudi mogu toliko lako i brzo da se zavuku pod kožu, mnogi instant-fanovi porede „Rain Dogs“ sa briljantnom serijom „Shameless“ i njenim nosećim likovima, nepopravljivim Galagerima. I tačno je, radilo se o britanskoj ili američkoj verziji, ono čime Kostelo i Selbi odišu od prvog kadra najbliže se može opisati kao galagerovština. No, iako obje serije nude rijetko uspjele portrete pripadnika radničke klase prikazane na malim ekranima, „Rain Dogs“

je ipak malo zauzdanija (makar za sada), a fazon „niko i ništa na ulicama Londona“ daje joj i neodoljivi dikensovski šmek. Ako ništa drugo, to potvrđuje i sama kreatorka Keš Karavej, replikom napisanom za Kostelo.

Kada je pitaju kako bi se mogla zvati njena biografija, odgovor glasi: „‘Oliver Tvist’, ali sa velikim sisama.“ I srcem, dodali bismo, dok kupujemo svaki dostupni primjerak – i dijelimo ga džabaluka narodu po ulici. U slavu nove heroine radničke klase; beskrajno lucidne, zabavne i dirljive Kostelo! M. I.-N.

SERIJE

Četvrtak, 23. mart 2023.

Perry Mason

N

ajveće traume i povrede mogu se preboljeti samo tako što... pronađete nove traume i povrede. Makar to tako prodaje HBO serija „Perry Mason“, a na startu druge sezone tom privatnom istražitelju, njuškalu i advokatu zaista jedemo iz ruke. I sve mu vjerujemo.

Više od imitacije

Čudna je faca taj Peri Mejson: što djeluje mizernije, ojađenije i neostvarenije, to je i moćniji penicilin za sve korumpirane njuške Los Anđelesa.

I bolje dešifruje i traži put u velikom kalifornijskom lavirintu između dva svjetska rata - i proslavljajući, i cinično se osvrćući na predivno filmsko nasljeđe noara. A ono je, naravno, savršena paradigma našeg, modernog vremena.

Najmračnija noć L. A. jedna je nemirna pučina, kojom u drugoj sezoni sa mnogo više sigurnosti i fokusa kormilari Peri Mejson (Metju Ris). Ako hoćete jednu jasnu odrednicu, kako to zaista sada djeluje, onda bi to bio ni manje, ni više nego „Chinatown“ (1974) Romana Polanskog... Samo što, naravno, „Perry Mason“ nije copycat; daleko je ova serija od bilo kakve imitacije.

Dakle, nebrušeni HBO biser je već u tri emitovane od osam planiranih epizoda pokazao da je naučio sve bitne lekcije, i to tako što kreativni „Perry

Dirljivo autentičan start druge

Bojno polje od Priča je briljantna čak i u momentima koji se ne tiču centralne krimi-istrage. Već u trenucima neizrečene intime. Kada svjedočeći nečijoj maloj sreći, koliko god sirotinjska bila, naš Peri shvati koliko je usamljen i uskraćen za bliskost

Mason“ tim grabi iz najboljeg nasljeđa klasičnog, ali i „novog Holivuda“. Recimo, Peri će, pritisnut jednom skoro komičnom povredom, na ročište u sudnici pingvinski ušetati kao Mala skitnica Čarlija Čaplina. Sirotinjsko predgrađe L. A. grliće onim pogledom od slomljenih snova Džeka Nikolsona u „Chinatown“... A u kancelariji u kojoj je, nekim čudom, čak dobio i sekretaricu, u uglu usne kriti onaj bogartovski osmijeh Filipa Marloua iz vječnog „The Big Sleep“ (1946) Hauarda Hoksa.

E da, Metju Ris je tako dobar glumac, potvrđen klasom kultne serije „The Americans“ o sovjetskim agentima na decenijskom tajnom zadatku u Americi – da taj noarovski miks može da iznese kao potpuno svoj. I daleko od toga da je to jedina autentična, ili

stvarna karika u toj velikoj igri.

Prva sezona je, u najkraćem, bila put za novi početak jednog ratnog veterana sa užasnim ožiljcima iskustva rovovskog ratišta na Verdunu.

Narativno klimava, zapletena oko tek donekle ubjedljive priče o nekakvom religijskom kultu (možda) odgovornom za smrt djeteta, bila je svedena na previše prost put na kojem Peri pronalazi nova razočaranja i opsesije. Jedan svijet koji i mrzi i osjeća svojim u isti mah.

Mizerija samoće

E, u drugoj sezoni, sve to je mnogo klasičniji noar; prije svega priča koja se tiče klasa, korumpirane elite i sitnih riba koje pokušavaju da nekako isplivaju na viši nivo, a da pritom ne budu progutane. Peri ih sve gleda kroz nimalo zgađen – pa, skoro i melanholičan

Lavirint kapitalizma u kom čak i jedan piljar igra po pravilima rata salon.com

16

pogled sopstvene promašenosti. Taj lik kojeg Metju Ris iznosi na kalifornijsku prašinu scenu je tipični sredovječni neostvarenjak bez iđe ikog; i u tome je, nećete vjerovati, potpuno dostojanstven.

Takva je i Džulijer Rajlans u sve moćnijoj i karakternijoj roli Dele Strit, lojalne, intuitivne i samosvjesno pravične partnerke u tom klimavom Perijevom biznisu. Naravno da je njihova konekcija, zbog njenih intimnih izbora, osuđena tu na strogo prijateljski odnos – što Perijevu samoću čini samo produbljuje i čiji je još mizernijom...

Ako je serija „Perry Mason“ od starta prve sezone istraživala jedan slučaj bizarnog ubistva bebe – onda je dovoljno reći i da se ova druga tiče smrti djeteta... A da se, pri tome, radi i o fizičkom uništenju snova i ambicija jedne nove generacije. Jer one najkrupnije zvjerke L. A. spremne su u svemu tome da budu mnogo okrutnije i spremnije na užasne žrtve, nego što iko može i pomisliti...

Sa tim što, naravno, postoji taj jedan Peri Mejson, da izađe na mjesto zločina, da im pohvata sve konce i ćoškove, i da umaršira u sudnicu kad god treba.

Interesantno, upravo potencijalno najklimaviji momenti, koji se tiču advokatskih i tužilačkih dvoboja pred sudom, ovdje na startu druge sezone konačno štimaju. Peri Mejson se u svemu tome sada mnogo bolje i realnije snalazi – jer shvata da je svaka od tih rola pravnog branioca u građanskoj parnici ciničan mač sa dvije oštrice. Gdje prečesto samog sebe posiječe... I uči grube lekcije, recimo, onda kad ga jedan samoživi piljar uči da u biznisu i u sudnici mora da bude onakav ratnik kakav je bio u rovu svjetskog rata.

Veronika Falkon kao Lupe, opasna i emancipovana pilotkinja i samosvjesna ženska, i dalje ima bitnu malu rolu iz koje varniči seksualna iskra sa

Četvrtak, 23. mart 2023.

17

sezone noarskog trilera sa Metjuom Risom

d slomljenih snova Teret krivice

Peri Mejson će u svemu tome grabiti po tipičnim noarskim pravilima istrage, primati udarce, bježati od nekih sumnjivih tipova i bivati proganjan krivicom za neke nerazjašnjene slučajeve i nepravde. Tu je i nekoliko kliše momenata, poput jednog sna koji ga proganja i tjera da iracionalno prihvati novi „sam protiv svih“ slučaj.

Ali, vjerujte, „Perry Mason“ je briljantan i autentičan čak i u momentima koji se ne tiču centralne noarovske istrage.

Već u trenucima neizrečene intime. Tipa, za astalom afroameričke barake u predgrađu. U momentu kad Dela flertuje sa starom ljubavi ili joj se vraća...

Ili, čak najviše, kad svjedočeći nečijoj maloj sreći, koliko god sirotinjska bila, naš Peri shvati koliko je usamljen i uskraćen za bliskost. U jednom svijetu, koji je sasvim izvjesno osuđen na propast i smrt; jer, znamo to dobro, Perija Mejsona i sve te ljude uskoro čeka još jedan i veći svjetski rat. A Los Anđeles i njegovi snovi već odavno pripadaju nekim drugim i mnogo drugačijim ljudima...

Kad to uhvatite, onda je lako shvatiti u kojoj mjeri je Periju Mejsonu potreban taj novi, veliki i beznadežni slučaj u kojem nema pravo da pobijedi i dosegne pravdu. „Perry Mason“ je samo jedan istražitelj željan čovjeka. I tako je, na početku druge sezone, lako navijati za njegove neostvarive male pobjede.

S. S. Ocjena: 4/5

Metju Ris briljira kao neostvarenjak u borbi s okrutnim svijetom

theposterdb.com

našim Perijem. Za njega je ona važan skretničar i gotovo lični guru; onda kad on polako bude shvatao, zbog čega ga taj Los Anđeles prati i proganja, da ne može ni poželjeti neki novi početak, negdje daleko. Od novih likova, Pol Raći kao Lajdel Makačen briljira u upeglanom odijelu starog korumpiranog bogatuna, zvjerke svjesne svih pravila najžešće borbe za opstanak...

18

Četvrtak, 23. mart 2023.

Anime planet

Attack on Titan

Frenetičan, mračan i filozofski dubok početak finalnih poglavlja

U jednočasovnom anime specijalu, ovi ratnici biće spremni na žrtve poput „zatočnika mrijet’ naviknutih“. I hvataće publiku za najtananije emotivne strune u momentu dostojanstvenog i svjesno biranog oproštaja to više „Attack on Titan“ servira teške i skupe lekcije, to postaje bolji u očima publike. Znate gdje stanuje nada u tom anime svijetu beskrajnog rata i genocida? Zamislite, u misli da je i onaj najstrašniji činilac i zamajac rata – negdje u krajnjoj liniji u pravu. Da bi i njegove motive trebalo dokučiti i razumjeti. I da je čak i on vrijedan spasenja.

Temeljna introspekcija

Nema hepienda u ratu, znamo to nakon prvog dijela „finalnih poglavlja“ najvećeg modernog anime serijala „Attack on Titan“. Završni obračun u vrtlogu najmračnije apokalipse je blizu – a sve što se tu može spasiti jeste zera ljudskosti. A ljudskost u tom svijetu treperi kao slaba svijeća u mraku samo onda dok svi prihvataju krivicu i grijeh čovjekovog postojanja i iskustva.

Sasvim promašujući poentu, dio fanova kritikovao je slavni studio MAPA zbog toga što je u četvrtoj sezoni junake učinio - previše mračnim. Umjesto raskošne epske akcije, servirani su temeljna introspekcija i cinična ratna mizerija. Jed-

na ničeanska ironija, u kojoj se čovjek sve više spotiče, onda kad pomisli da može biti totalni gospodar sudbine i nešto veće od čovjeka. Pa kako je sve to samo jedna gorko-slatka pilula i lekcija odrastanja za mlade anime fanove!

Prvi dio „The Final Chapters“ je jednočasovni specijal koji bi se samo ugrubo mogao opisati kao „tri epizode u jednoj“.

U suštini, ovaj anime je sada najbliži sopstvenom manga predlošku; autorski, to je klinč „kost u kost“ s esencijom užasa koji je ispisivao famozni Hađime Isajama. Konkretno: dvije trećine specijala vezano je za frenetično „Rumbling“ stripovsko poglavlje, a sve to je uvod za „Sinners“ koji donosi kakvu-takvu (a opet, sasvim uzvišenu) katarzu, ili makar njen nagovještaj.

Ključni katarzični kadar jednočasovnog specijala

sam čekao da pogledam što je to sa druge strane zida... I ostao potpuno razočaran time“.

U fantastičnom obrtu, u vrtlogu Erenovog rušilačkog pohoda, jedna mlada žrtva pruža mu opravdanje! I jednu rečenicu prihvatanja užasne ratne kazne: „Previše dugo smo mrzili one, kojima ni lica nijesmo znali“.

U tako postavljenom stanju stvari, Eren ne djeluje samo hladno i proračunato racionalno, već i zaštitnički svrsishodno. A rezon borbe za opstanak je ovo – mi ili oni. Eldijanci ili...

Svi ostali, ostatak svijeta ako treba, nije problem.

Eren je taj koji je spreman da cijeli grijeh (genocidnog) čovječanstva ponese na leđima, samo zato da bi spasio prijatelje, pa i po cijenu da ga mrze. I to je ona ključna, armaturno jaka kičma serijala „Attack on Titan“.

Izgnaničko dijete

U epicentru je, naravno, Eren Jeger. Dijete izgnaničkog i davnim „grijesima“ obilježenog naroda, koje je tokom cijelog odrastanja gledalo samo u zidove nametnutih društvenih normi i podjela... Da bi onda sve sam objasnio. „Toliko dugo Neviđeno moćan okršaj sa titanima danofgeek.com

Š

butwhytho.net

Svjetlo najmračnijeg sata

Rijetka radost

Pa ipak, ovaj i ovakav „Attack on Titan“ ostavlja dovoljno prostora za razrješenje. Da jednom velikom drugarskom avanturom pronađe i luču rijetke ratne radosti. Onda, kad neki najmanje očekivani prijatelji, povjeruju u spas Erena Jegera!

Ono što je na kraju četvrte sezone nagovješteno, u „Final Chapters“ dobija jasne kon-

ture. Ovi ratnici biće spremni na žrtve poput „zatočnika mrijet’ naviknutih“. Hvataće publiku za najtananije emotivne strune u momentu dostojanstvenog i svjesno biranog oproštaja. I pokazivati, kako to izgaraju zvijezde padalice na kraju svog uzvišenog puta. Upravo tu blista i svjetlo najmračnijeg sata, u najstrašnijem ratnom vihoru kakav je cijeli svijet animacije do sada vidio.

Jedna „stara ratnička garda“ pokazaće u kojoj mjeri je dostojna da joj se ime i lik šapuće i pjevuši – ne u ratnim koračnicama, nego u slavu mira i zajedništva! A oni najbliži Erenu, sada na početku „finalnih poglavlja“, biće i na tragu lake, nedorečene ali sasvim istinite i dugo čekane romanse.

Fanovi će do septembra iščekivati drugi dio finalnih poglavlja. Već uveliko analiziraju promo, hvataju stop-kadrove i „gataju“ ko bi i kakvu cijenu mogao platiti u misiji „spašavanja“ Erena Jegera... Šira slika na ratnom anime frontu je jasna: ovaj, ovako mučan i mračan „Attack on Titan“ nije samo ključna anime odrednica našeg vremena, već i jedna od najbitnijih za animaciju, sada. I to mnogo govori i o nama samima.

S. S. Ocjena: 4.2/5

19

Četvrtak, 23. mart 2023.

PREPORUKA

Dejan Medojević, grafički dizajner i digitalni autor Instagram stranice Dejosavija

Rade Todorović

njem svijetu, i obrnuto.

Volim i „Generazione 56k“, romantično nostalgičnu seriju koja prati grupu prijatelja paralelno u sadašnjem vremenu i krajem devedesetih godina kada su bili klinci i otkrivali čari tada nove tehnologije.

Preporučujem i: „Normal People“, „After Life“, „Black Mirror“ i „Ted Lasso“, a od regionalnih: „Ono kao ljubav“, „Područje bez signala“, „Uspjeh“, „Crno-bijeli svijet“ i „Jutro će promeniti sve“.

MUZIKA

DEJAN MEDOJEVIĆ: Muziku dijeli na prije i poslije Svemirka

Jugosloven u stanju šoka ZGRABI

FILM Idealan spoj filmskih žanrova za mene su romantika i naučna fantastika. Takav je „Midnight in Paris“ (Vudi Alen, 2011) o nostalgičnom i povučenom piscu koji sanja o životu u Gradu svjetlosti iz perioda u kojem su stvarali umjetnici poput Pabla Pikasa, Salvadora Dalija i Ernesta Hemingveja. Baš poput mene, samo što je on putovanje u davno prohujalo doba stvarno doživio.

Volim misterije, komedije i SF ostvarenja kao što su: „Back to the Future“ (Robert Zemekis, 1985), „Ready Player One“ (Stiven Spilberg, 2018), „Pixels“ (Kris Kolambus, 2015), „Blade Runner“ (Ridli Skot, 1982), „Eternal Sunshine of the Spotless Mind“ (Mišel Gondri, 2004).

Ključni su za inspiraciju kada se bavite dizajnom, a strast vam je nešto što više ne postoji - Jugoslavija.

Ipak, sve od Vardara do Triglava jeste i dalje domaće, a jedan od novijih filmova koje bih izdvojio je hrvatski „ZG80“ (Igor Šeregi, 2016).

Radnja prati navijače Dinama koji putuju u Beograd krajem osamdesetih godina prošlog vijeka. Ovo nije klasičan film o fudbalu, već komedija s opuštenom atmosferom.

Slovenački film „Stanje šoka“ (Andrej Košak, 2011) prava je jugoslovenska poslastica. O čemu se radi: glavni junak Peter Zmazek 1986. proglašen je za najboljeg radnika godine. Nakon što dobije stan od firme, od šoka pada u komu i budi se deceniju kasnije, tačnije 1996. godine.

Ako već nijeste, preporučujem da pogledate filmove: „About Time“, „V for Vendetta“, „Frequency“,

„Butterfly Effect“, „What Happened to Monday“, „Mandela Effect“, „Ruby Sparks“, „Exam“, „Music&Lyrics“, „Before We Go“, „303“, „Before Sunrise“, „Serendipity“... kao i „Dječake iz Ulice Marksa i Engelsa“, „Crnog bombardera“ i „Hadersfild“.

TV Moj TV odavno čami ugašen, pali se samo kad okupim društvo zbog FIFE, pa ću se fokusirati na podkaste i serije.

Ekipa Njuz.net nedavno je pokrenula „Njuz POPcast“ u kojem preporučuje novu muziku, filmove, serije i knjige. O svemu se priča vrlo detaljno, pa možete da saznate mnogo zanimljivosti.

Izdvajam SF seriju „Severance“ o firmi koja zaposlenima nudi takozvanu „opciju odvajanja“. Tačnije, ugrađivanje čipa u mozak koji omogućava da vaše „ja“ na poslu ne zna ništa o vašem „ja“ u spoljaš-

Muzika koju slušam dijeli se na prije i poslije Svemirka.

Svemirko je synth-pop bend iz Hrvatske, kod kojeg je sve po mom ukusu, a pjesma „Možda nisam dobar“ moja je himna. Ipak, volim da otkrivam novu domaću muziku za koju mislim da je dobra, pa evo još predloga: Valentino Bošković, Dolores, Fantom, Sijenke, Porto Morto, Pocket palma, Keni nije mrtav, Pahor, Joker out, Koala Voice, Dram, Funk Shui, Silente, PMG kolektiv, Helem nejse...

ZAOBIĐI FILM / TV / MUZIKA Volim zimu i praznične filmove, ali ove godine zaobišao sam klasike i bacio se u istraživanje. Opekao sam se.

Ukratko, ako na posteru filma piše „Hallmark“, to znači da su radnja, gluma i kostimi plitki, tragični i kliše.

Serija „The Last Man on Earth“ obećavala je apokaliptičnom pričom i komičnim situacijama, ali kad je žena koja je nosila blizance jedno dijete porodila tokom sna bez da to osjeti, a drugo tako što ga je izvadila sama rukom kao hleb iz rerne, sve je palo u vodu.

Nikad je nijesam odgledao do kraja.

Od serije „Superstore“ očekivao sam da bude nešto kao „The Office“, samo u drugom radnom okruženju. Međutim, za nju važi isto što i za „Hallmark“, plus politička koreknost navijena na maksimum.

20 v

DZUBOKS

Cy rus

Četvrtak, 23. mart 2023.

Miley

Ljubavno pismo Los Anđelesu karakterne pop-zvijezde

Jakanje s emocijama A

lbum „Endless Summer Vacation“ može se tačno uokviriti u prostor i vrijeme.

Majli Sajrus to čini u jednom stihu: „I’m on an island, dirty dancing in the sun“, da odmah shvatite o kako se ponosno samotnjačkoj raboti tu radi.

Ako nešto pop -hitčina „Flowers“ treba da bude, to je poziv da Majli zaista upoznate na ovom albumu.

amazon.com

Pjesma „Flowers“, cijeli svijet već zna, slika je Majline riješenosti da ozdravi i učini se čvršćom, dostojanstvenijom nakon raskida; a ploča „Endless Summer Vacation“ svjedočanstvo, da taj put ipak nije nimalo lak

Veo misterije

stereogum.com

Ono priznanje i poruka bivšem mužu Liamu Hemsvortu, da sebe može voljeti više nego što to on umije i može, samo je jedan lik, ugao, tek vidljivi vrh za jedan karakterni portret. Čini ga, između ostalog, i jasna riješenost pop-zvijezde da na osmom albumu ispiše muzička ljubavna pisma Los Anđelesu, sada kada nema kome drugom.

Majli je ploču plasirala savršeno: prethodno smo je svikli kao izrazito direktnu i bez dlake na jeziku, da bi potom ovaj projekat bio ušuškan u veo misterije i od novogodišnjih slavlja „klizio“ u javnost samo sa jednim (bombastičnim, mega-giga!) singlom.

Pjesma „Flowers“, znate već to odlično, slika je Majline od-

Majli Sajrus, akrobatkinja na trapezu emocija

lučnosti i riješenosti da ozdravi i učini se čvršćom, dostojanstvenijom nakon raskida. A album „Endless Summer Vacation“ je svjedočanstvo da taj put nije nimalo lak.

Tu se Sajrus prije svega spotiče o uspomene; sama je sebi najveći neprijatelj, kad

upadne u lavirint sjećanja na ono najbolje iz uništene veze u „Rose Colored Lenses“. Ta mekana hipnoza je savršen uvod za bespoštednu „Muddy Feet“ (sa sve Siom kao bek-vokalom). Tu Majli možda previše zvuči kao Lana del Rej od prije deceniju – ali nas vrlo precizno fokusira na to, što ovaj album jeste.

Grozničav san

A to što „Endless Summer Vacation“ jeste – nije nikakvo „varničenje“ na relaciji sa Hemsvortom, ovdje je on zaista najmanje bitan. Ne, ovo je često mučno, ali suštinski vrlo plemenito jakanje i tuča „na fer“ sa sopstvenim emocijama.

I time, kako ih kanalisati i obezbijediti da se ne povampire, da je ne učine gorkom, destruktivnom ili dugoročno nesrećnom.

Kada to znate, onda je lako i pjesme poput „You“ (suštinski o kratkoj rebound kombi-

naciji za zacjeljivanje rana) doživjeti kao stvarne i kompleksne. Tu Majli istražuje i onu queer stranu ličnosti koju je publika možda zaboravila („I am not made for no horsey and carriage“). A laganu vezu proslavlja ovako: „May not be eternal but nocturnal, nothin’ more“.

Pomirljiva, sunčana i rasplesana muzička forma, pogotovo u drugom singlu „River“, odraz je osobe koja je dovoljno zrela da pred svijetom ne nastupa ni sa zerom ispovijedanja o razočaranju u bivšu ljubav. Tako uspijeva da uhvati jednu karakternu crtu velike Stivi Niks (takođe kćeri Kalifornije) iz najbolje kreativne faze u epohalnom bendu Fleetwood Mac – ili, recimo, hita „Midnight Sky“.

Takva Majli obećava da se od Los Anđelesa, onog grada u koji je stigla praktično kao dijete zarad uloge u Diznijevoj seriji „Hannah Montana“ – neće ni opraštati, niti ga se odreći. Naprotiv, upravo tu i na tom suncu pronalazi horizont za novi početak.

Jasno je to i u pjesmi „Thousand Miles“ na početku, kantri kolaboraciji sa Brendi Karlajl – kao i u psihodeličnoj groznici „Handstand“, jednom pravom odjeku snova koji je realno i najinteresantniji momenat albuma.

Ovo nije ploča pretjerano široke vizije ili iole svježih tema, ali će svejedno okupirati pažnju raznolike publike. Dok klizi niz slušalice u posljednjoj baladi „Wonder Woman“, Majli zatičemo okupanu suncem i pjeskom, spokojnu i smjelu.

Još kad kaže: „But don’t forget, baby I’m a wildcard“, može samo sa vam se nasmije brk, jer znate da se ova kalifornijska ptica ne može uhvatiti: ona je do kraja gospodar sopstvene sreće i tuge.

S. S.

21

Van Morrison

amazon.co.uk

Četvrtak, 23. mart 2023.

Moving on Skiffle

N

ije bluz, niti blugras, a svakako ne ni klasični folk – skifl je žanr američkog folka koji su, ironično, proslavljali najprije sa druge strane okeana, recimo, Rori Galager, a dijelom i Bitlsi.

Dakle, skifl je muzika Ven Morisonove mladosti, muzički pejzaž onog njegovog Belfasta koji je (nekim čudom, eto, makar u jednom segmentu) jed-

nako i protestantski i katolički; a koji, izvjesno, više i ne postoji. Ovom tako često i neodoljivo gorkom starcu (ser Džordž Ajvan Morison ima 77 godina!), lako je sada praštati očiglednu sentimentalnost; jer „Moving on Skiffle“ je njegov hod kroz 23 pjesme. Žanrovska klasika koja je njemu bitna.

Album je, ukratko, najbolje i najsočnije što je muzički skoc-

kao nakon mnogo godina, pa je pravo osvježenje nakon pandemijske kontroverze, kada je Morison kontrirao kovid mjerama i čak negirao da korona virus uopšte postoji. Fantastičan je njegov pogled na apsolutne i najšire poznate klasike poput „Cold, Cold Heart“ Henka Vilijamsa ili „Freight Train Blues“ Elizabet Koten.

Presimpatičan je način na koji

Morison ne odustaje od bandoglave angažovanosti. Ovdje to čini štosno i nenametljivo recimo, kada „Mama Don’t Allow“ Džej Džej Kejla prepjeva u „Gov Don’t Allow“. Sigurno ne možete dobiti sat i po boljeg druženja sa bilo kojim drugim starim teoretičarem S. S. zavjere.

Ocjena: 84/100

spotify.com

M83

Fantasy ednog dana Antoni Gonzales naučiće kako da otrese breme globalnog hita „Midnight City“ - i M83 će konačno uspjeti da uhvati novu kreativnost.

Ovako, sve što radi indi-čudo od elektronske muzike iz Antiba, s Azurne obale, ipak uvijek, u krajnjoj liniji, djeluje kao odjek,

Ocjena: 77/100

Č

ak i kada (konačno!) svom kreativnom katalogu pristupi sa filterom svedenije muzičke forme, grupa U2 ne može da izbjegne tu prokletu glomaznost. Album „Songs of Surrender“ donosi 40 (!) pjesama i tri sata muzike!

Otprilike, nova U2 ploča više je produžetak (u svakom slučaju, nije puki dodatak, treba biti pošten i to reći) – Bonove autobiografije „Surrender“. U knjizi svako od 40 poglavlja nosi naziv pjesme. Samo što ovdje nema apsolutnog preklapanja, jer ovih 40 pjesama na albumu ipak su zajednički birali svi članovi benda.

je zaista važan dio M83 kreativne slagalice.

Momenti kad kreativni mastermajnd istupi iz dobro istražene sint-pop ili shoegaze forme prilično su predvidljivi: kad album ponese vihorna akustična gitara, djeluje kao da M83 izmišlja toplu vodu.

U momentima poput „Kool Nuit“ Gonzales ipak uspijeva da, brižljivo grabeći ka klimaksu u vrtlogu analognih sintisajzera, gudača i harpe - dotakne iskre-

U2

nu i moćnu emociju. Od tog momenta album djeluje kao avantura, maksimalistička u „Oceans Niagara“, sa sve šmekom psihodeličnog sint-roka!

Na predvidljivoj pjesmi „Laura“, koju nosi saksofon, Antoni podvlači: „It’s ok to lose control sometimes“. Samo kad bi samog sebe poslušao i umio – da otkači i prestane da se dokazuje i pravda... Pa kako bi to važan umjetnik moderne muzike bio. S. S. Ocjena: 71/100 spotify.com

J

ili kao reakcija na onaj uspjeh na koji Antoni prije deceniju i kusur nije bio pripremljen. I zbog koga se i dalje nekom pravda. „Fantasy“ je album koji Gonzales opisuje kao najličniji do sada; istovremeno je svojevrsna proslava ludih, vibrantnih snova. Silne M83 fanove ovim projektom apsolutno je ubijedio da i dalje umije da stvara raskošne muzičke svjetove. Sa druge strane, teško da dopire i do neke novije publike, što je šteta – jer ovo

Songs of Surrender Ovdje nema jasnog narativnog koncepta, niti je ovo „best of“ kolekcija – pa bi ključna poruka albuma otprilike bila da ta stara četiri momka iz U2 misle da im je „Songs of Innocence“ (2014) vrlo potcijenjen album.

Slabo će se sa tim bilo ko i složiti.

Da živimo u nekoj eri mp3 plejera i dial-up konekcija, znači prije više od dvije decenije, iz-

vjesno bi neke od ovih unplugged verzija velikih hitova poput „Pride (In the Name of Love)“ i „One“ izvršile masovnu invaziju na mladalačke kompilacije. Ovako, „Songs of Surrender“ može ispuniti svrhu isključivo kao muzika za noćnu vožnju tokom koje je suvozač uveliko zahrkao, ili kao nenametljiva podloga za kampersku noć pored vatre.

Pogodak je, recimo, „One“ koja barem malo odjekuje u ovoj globalnoj realnosti... A totalni promašaj „Where the Streets Have No Name“, toliki da pomislite da u Bonu nije ostalo ni kapi života, damara i kreativnosti. Kao da to ne znamo već S. S. tri lijepe decenije...

Ocjena: 53/100

22

Četvrtak, 23. mart 2023.

fil

33 OBRTAJA m

Film koji Vas čini srećnom?

- „Amélie“ (Žan Pjer Žene, 2001), „Avatar“ (Džejms Kameron, 2009), „10 Things I Hate About You“ (Žil Džanger, 1999), „Mi nismo anđeli“ (Srđan Dragojević, 1992), „Bumbari“ (makedonska serija)...

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ne pratim toliko filmove, da bi me neko baš toliko naljutio.

Ne sviđaju mi se horori. Predvidljivost holivudskih režisera i njihovo igranje pretežno na kartu šoka, šminke, stereotipiziranja, seksa i nasilja bez konteksta - dosadno je, a i treba da budemo svjesni (i oprezni) koliko filmovi utiču na oblikovanje naših misli i psihe. Izaberi to što je univerzalno dobro, a stereotipe, nasilje i slične nametnute stvari – baci u smeće.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Ne postoji ili ga se trenutno ne mogu sjetiti.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Kako postati čovjek u pravom smislu te riječi; kako koristiti mnogo više sopstvenog potencijala; kako se prestati plašiti i živjeti u iluziji. Što je smisao života. Žena u glavnoj ulozi, kako se bori protiv ekstremnog tradicionalizma, nepravde i presije. Nešto tako, možda.

Omiljeni filmski rivali?

- Vegeta i Goku („Dragon Ball“), Antonio Salijeri i Volfgang Amadeus Mocart („Amadeus“, Miloš Forman, 1984), Neo i Agent Smit („The Matrix“, Lana i Lili Vačovski, 1999), Beatriks Kido protiv Bila i njegovog tima plaćenih ubica („Kill Bill“, Kventin Tarantino, 2003-2004).

Renata Arizanova, vokalistkinj

Zalazak sun King Kon

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Kada An kaže „Beautiful“ King Kongu dok gledaju zalazak sunca. U toj sceni, King Kong je tužan, neshvaćen i usamljen. An pokušava da ga razveseli žongliranjem, a on samo želi da sjedi i da uživa u zalasku. Tada ona počinje da razume da Kong nije samo krvoločna zvijer, nego mnogo više od toga, da ima osjećanja i emocije. To povezivanje King Konga i An suština je cijelog filma, u kombinaciji sa muzikom u pozadini, divno.

Na pamet mi pada još jedna scena: u filmu „Džgan“ (Vardan Tozija, 2016), kada glavni lik pronalazi malo mrtvo mače pored kontejnera, a prethodnog dana ga je mazio.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ja ne pripadam nikome“ iz filma „Ispravi se, Delfina“ (Aleksandar Đurčinov, 1977). I „Bekni, bre, ponestaje mi trake“ iz „Tetoviranja“ (Stole Popov, 1991).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Maša iz „Masha and the Bear“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Harry Potter and the Philosopher’s Stone“ (Kris Kolambus, 2001), ako se dobro sjećam. Možda je ipak „Balkan-kan“ (Darko Mitrevski, 2005).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Ako baš moram, onda biram Dejvida Linča, Vladimira Blaževskog, Dragana Bjelo-

Renata Arizanova: Pjesma „Džuli“ podsjeća je na majku

grlića... I nekog od evropskih režisera ili režiserki. Sjeli bismo u neku kafanu u Strumici i pili bismo mastiku.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Burn“ („The Crow“ , Aleks Projas, 1994), „Lonely Shepard“ („Kill Bill“), „Moon River“ („Breakfast at Tiffany’s“, Blejk Edvards, 1961).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije Linklejterove trilogije „Before“ , u Austriju (Beč), Francusku (Pariz) i Grčku. Takođe, nakon „Vicky, Cristina,

Barcelona“ (Vudi Alen, 2008) – u Španiju.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Snima nasilnu scenu na ulici, kafići i tezge su u kadru, dim svuda, u pozadini svira neki balkanski rokenrol. Dok kadrira, sjedi na gajbi Skopskog piva, jer režiserska stolica je nestala. Povremeno jede šopsku salatu i pijucka rakiju, dok daje instukcije. Igra i prati pokrete aktera, kako bi mogao da izvuče maksimum. Uči da igra neko oro u pauzama, kako bi bolje „vibrirao“ sa kulturom.

Četvrtak, 23. mart 2023.

23

nja benda SoundEdge

Pero Baldziev

unca sa ngom

mu z

ika Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Džuli“, Daniel Popović.

Podsjeća me na mamu.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Ne bih ništa pustila vjero-

vatno, ali prvo mi na um padaju „Bleed“ (Meshuggah), „So maki sum se rodila“ (Vanja Lazarova), „Zajdi zajdi jasno sonce“ (Aleksandar Sarievski).

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Under Pressure“, The Queen i Dejvid Bouvi.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Angie“, The Rolling Stones; „Iris“, Goo Goo Dolls.

Vaša pjesma za karaoke?

- Sve pjesme su za karaoke!

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Simeona Spirovskog Monija. Auroru. The Queen. EKV. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ne znam. Ne postoji takav da ga baš svi obožavaju a da ne mogu da ga smislim. Možda neko od narodnjaka. Precijenjeni su kod nas.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Kada je Toše Proeski poginuo, bila sam uznemirena.

Mnogo mi je bilo žao, i bice mi, uvijek.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Džingrlaka“, Suzana Spasovska. Obožavam je.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Sleš, Eksl Rouz, Avril Lavinj, Green Day i slični. Oni su prvi na koje sam naljetjela u to doba.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Vjerovatno.

O

ve sedmice imamo divnu gošću iz komšiluka.

Renata Arizanova je vokalistkinja makedonskog benda SoundEdge, a sa Simeonom Spirovskim i Aleksandrom Lazarevskim i članica SoundEdge produkcije. Opus ovog kreativnog trija čini aktuelni drugi album „Volume 2“, objavljen krajem prošle godine, te muzički prvijenac „Volume 1“ i EP „Stay Visible“. Članovi benda imaju i posebne projekte, instrumentalni EP Simeona Spirovskog – „Nothing Special“ i Renatin „R.A.M.“ Arizanova nam je otkrila da ovog mjeseca bend snima spot za jednu od numera s albuma, ali i da polako privodi kraju novi projekat benda R.A.M. Ističe i da željno čekaju nastupe uživo, a nadaju se i da će crnogorska publika imati priliku da uživa u njihovom koncertu.

Ne sumnjamo da bi zvuk benda SoundEdge oduševio ljubitelje snažnih i prepoznatljivih ženskih vokala, kao i onog šarma bendova devedesetih koje smo obožavali, a kojima gospodare moćne dame. Čekajući skopsku „oštricu zvuka“, sa Renatom odlazimo na „tetoviranje“ uz mastiku, družimo se sa pohmanitalim Tarantinom i preslušavamo vrhunske pjesme makedonskih muzičara, manje poznatih u našoj zemlji.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Prespav“, makedonska serija. Neku labavu humorističnu s ovih prostora. „Lud, zbunjen, normalan“, takođe mi je pala na pamet u trenutku.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Bumbari“, „Un Paso Adelante“, „Rebelde Way“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Charmed“. Svakako ima mnogo drugih koje ne znam ili sada ne mogu da ih se sjetim.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „The Big Bang Theory“, zbog toga što su prestali da je emituju na televiziji.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Game of Thrones“. Previše je tu nasilja, ali je generalno mnogo dobra, sa fantastičnom

muzikom i likovima, ali i bezveznim krajem. Sve vrijeme su nas šokirali, pa su kreatori u završnici mogli da daju više onoga što je publika zaista željela.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Predmet nijesam, ali jesam zmajeve Deneris Targerijen.

Najdraži par iz serije?

- Ne pratim serije u posljednje vrijeme, ali evo nekoliko dobrih koji su mi ostali u memoriji: Rori i Džes („Gilmore Girls“), Ragnar i Lagerta („Vikings“), Kler Rendal i Džejmi Frejzer („Outlander“), Geralt i Jenefer („The Witcher“). Nijesam sigurna da su baš bili par, ali su se mnogo voljeli, tako pamtim otprilike.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Ne znam, neka biblioteka, muzički studio, lijepo osvijetljena soba sa stolom za pisanje pored prozora, sa šmekom klasika ruske književnosti. Ili rabota vani sa životinjama, ili okruženje „Karate Kid“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma.

M. ČAVIĆ

24

Četvrtak, 23. mart 2023.

I

mao je Pedro Almodovar period, jedan dio mladosti koji tako dobro poznajemo, kada bi prvi pogled s ulaznih vrata usmjeravao - ka telefonu.

Upaljena blic-lampica, znak da je glasovna poruka sa jednog broja ostavljena, bila je isključivi razlog da bude srećan.

Ili da ne bude, ako...

Histerična poruka

Zbog te lampice Pedro Almodovar snimio je dramu „Žene na ivici nervnog loma“ („Mujeres al borde de un ataque de nervios“), premijerno prikazanu 14. marta 1988. godine. I progovorio, ili makar pokušao da priča o nečem tako neizrecivom, kao što je to nerazumijevanje žena i muškaraca. Ili, nešto mnogo veće od nerazumijevanja – jedno silno razočaranje, taj osjećaj kosmičke napuštenosti, samo zbog toga što jedni druge suštinski ne shvatamo.

Izgubljeno u prevodu. Ono „ataque de nervios“ iz naslova filma i u našem i na engleskom jeziku znači isto – „ner-

Trideset peti rođendan Almodovarovih „Že

Paljivi urneb Velaskezovim Niko nikad kao Pedro u filmu koji će la ljekova za smirenje kojima naša junakinja nekako, na stomu donijeti svjetsku slavu, nije tako tinu jada – uspijeva da priminježno i sa manje osude milovao ženske ri taj pandemonijum i paljivi urnebes u kom se odjednom nesigurnosti, traume i loše izbore zadesila.

vni slom“. U španskom to ima kudikamo ranjiviju notu; to je momenat potpune emocionalne razoružanosti, slabosti koji bi prethodio najčešće gubitku svijesti... I bliži je histeriji sasvim nemoćne i od strašne povrede neodbranjive osobe – nego tipičnom nervnom slomu.

Takvu zatičemo Pepu Markos na početku; ona je televizijska

theposterdb.com

Ekscentričan i slobodarski pogled na osamdesete godine u Madridu

glumica talenta svedenog na sinhronizovanje, uglavnom loših ili starih filmova. Karmen Maura tu rolu precvale, neostvarene Madriđanke uspijeva da iznese sa patosom iskrenog dostojanstva.

Pepu je navrat-nanos ostavio Ivan (Fernando Guiljen), kolega sa posla, istim onim zavodničkim glasom kojim je grabio kroz gomilu zajedničkih filmova, recimo, „Johnny Guitar“ (1954) Nika Reja, u kojem je ona bila Džoan Kraford a on Sterling Hejden...

I ona ne stiže ni da se pozabavi sobom nakon raskida; na telefonu je čeka uragan od histerične poruke prijateljice Kandele (urnebesna Marija Baranko). One, koja se u nekom privatnom haosu u kojem se mogu naći samo akutno singl žene, uplela u aferu s Arapom koji je, paz’sad, šiitski terorista sa rezervisanom avionskom kartom za Stokholm!

Iščupana žica

Kad u cijelu priču upadne i Ivanov sin Karlos, ni manje ni više nego mladi Antonio Banderas, pa advokatica Paulina koja istovremeno vrišti i od nesigurnosti i od samopouzdanja – dobijamo koktel-recept za privatni haos. U kom Pepa, ne samo jednom, čupa telefonsku žicu iz zida pa je lansira sa prozora; Banderas pušta i pjevuši nevjerničku himnu „Soy Infeliz“ Lole Beltran... A u činiji s andaluzijskim čorbanlukom gaspaćom završava gomi-

Kako je samo Almodovar beskrajno sentimentalan, ne prema Pepi, nego prema svim ženama kojima se privatni život, taj sutlijaš od veza i vezica, nedorečenih i nedopečenih muškaraca – pretvori u najpaljiviji kari koji se može okusiti!

I kako genijalno hvata te momente idealne slučajnosti, ironične sudbine, koje proživljava skoro svaka singl žena u potrazi za „onim pravim“. Pa i uspijeva da bude blagonaklon prema činjenici, da su njihovi emotivni izbori najčešće totalni promašaji od nazovi samosvjesnih muškaraca. Da povjerujete: niko nikad u filmimdb.com

kalendar

ena na ivici nervnog sloma“

25

bfi.org.uk

Četvrtak, 23. mart 2023.

bes pod m nebom ipak su te žene uspijevale, da u tome pronađu, za sebe, nešto istinski dostojanstveno.

Đerdan zvijezda

Zbog toga Pepa od tog Ivana ne želi povratak, ne proganja ga iz bilo kog drugog razloga – osim onog, da ga još jednom pogleda u oči i pronađe jedan sasvim ponosit (a ludo komičan, jer sve je ovo crna i iščašena komedija!) način da ga pusti da ode. I zato čak lagano uspijeva da tim magičnim paljivim gaspaćom uspava gomilu prijatelja, majstora i policajaca, pa da zaustavi jednu napola ludu klinku u pokušaju ubistva... Da na kraju, maltene, postane superherojka, u onoj mjeri komedije u kojoj je, naravno, spremna da se odrekne sopstvene povrede i ekspresno zacijeli rane.

Marija Baranko i Antonio Banderas, nezaboravni kao Kandela i Karlos

Almodovar 1988. na setu sa zvijezdama filma

Zbog toga joj Almodovar, na kraju, ostavlja i jedno madridsko nebo modernosti, uzvišeno poput onog sa Velaskezovog platna. I jedan pogled sa terase madridskog grada, đerdan zvijezda koji joj šapuće da nije, da nikad ni ne može ostati sama. I tako te divne žene, u svoj svojoj gorkoj slatkoći srednjih godina, potpisuju predivnu posvetu jednom gradu koji im je pružio taj dar slobode. One, koja je i skupa i koja boli, a koju opet i na kraju nijedna od njih ne bi mije-

njala, ni za što na ovom svijetu.

Kad sve to znamo, lako je shvatiti zbog čega je baš ovaj film, prije 35 godina, donio svjetsku slavu Almodovaru. I zbog čega je postao ikona, simbol i označitelj jedne nove Španije... One, koja je do tada bila svedena samo na neizrecivo, na privatno, na četiri zida. Pa ipak postala potpuno dorečena i ostvarena u onom svetilištu mučenika ljubavi i romanse, koje se zove film. Jer, takva je moć filmskog jezika...

S. STAMENIĆ

Karmen Maura iznosi Pepu sa patosom iskrenog dostojanstva imdb.com

skom svijetu nije tako nježno i sa manje osude milovao ženske nesigurnosti, traume i loše izbore - kao Pedro Almodovar.

I još nešto: niko nije uradio toliko za emancipaciju cijele Španije, kao osamdesetih godina prošlog vijeka taj isti Pedro Almodovar! Jer dok su se prve demokratske vlade nakon Frankove smrti primarno bavile time kako da olabave jedan rigidni, decenijama tirjanski politički sistem – cijela jedna paleta od boja oslobođene privatnosti bujala je ludim mirisima u privatnosti domova velikih gradova.

I bilo je potrebno da neko ispriča živote tih žena, tog vremena, tih osamdesetih kada su se privatna sloboda i emancipacija plaćale najčešće nezgrapnim koracima, a još češće povredama i samoćom... Pa

wikimedia.org

26

Četvrtak, 23. mart 2023.

v

podgoricarenje

Baletan našeg krša

Autoportret Žorža Skrigina

čuveni Titov portret koji je hvatao u šest ujutro, najpoznatija ratna fotografija s ovih prostora.

A kako je taj Georgije Vladimirovič Skrigin stigao do Crne Gore? Nikakve privilegije nakon rata, koje su ga čekale, nije želio da prihvati. Jer je do kraja, i do kosti, bio autor. Pa je, nakon baletske i fotografske karijere, počeo da snima filmove već 1947. godine. Završio je Kultne ratne fotografije baletana i filmskog režisera 22, od čega osam igranih! Žorž je „Krvavu košulju“ sniBeogradu, u dubokoj starosti; njegov mao 1957; bio je to tek četvrti igrani film momenat autorske katarze vjerovatno je u produkciji „Lovćen filma“, samo dvije godine nakon prvog „Lažnog cara“ Veli- bila trijumfalna izložba u Parizu, 11 godina ranije. mira Stojanovića... I manje od godinu I gdje je sada njegova autorska zaostavnakon famoznih Stojanovićevih „Zlih ština u Crnoj Gori? Prije svega u djelima para“.

Apsolutna je činjenica, da je vizuelni film- mladih autora, koji stasavajući uz Kinoteku i na Fakultetu dramskih umjetnosti, ski jezik u ukupnoj produkciji „Lovćen filma“ u „Krvavoj košulji“ - nenadmašan. A bivaju svjesni svega onog što je „Lovćen ta crvena košulja odnosi se na običaj koji film“ radio.

Nema boljeg dokaza od jednog od naših je bio dio naše užasne stvarnosti u prošnajuspješnijih modernih kratkih filmova, losti. Onda kad bi se krvna osveta dugo koji je festivalski obišao svijet... čekala, majka bi ili supruga za slavskom ili gostinskom trpezom iznosila sačuvanu „Umir krvi“ (2015) Senada Šahmanovića dijeli istu temu krvne osvete. I lako je, košulju ubijenog, da je svi dobro vide... I u nekim dramatičnim totalima, u jednom da svakog dobro podsjeti na ludu „dužcrvenom svjetlu s ognjišta koje na startu nost“ koja je pripala, kao samar i užasni tovar, mnogim crnogorskim porodicama. sluti na nezacjeljive rane jednog kameSkriginova monografija „Rat i pozornica“ nitog doma, uhvatiti i dio senzibiliteta i (1968) kapitalno je remek djelo umjetautorske vizije Žorža Skrigina.

Stojan STAMENIĆ ničke fotografije. Preminuo je 1997. u

Zaglavi se

yugopapir.com

J

edan baletan iz Odese snimao je film o krvnoj osveti na crnogorskom kamenu, prije 66 godina i u našoj produkciji...

A ta potpuno potcijenjena autorska i životna priča jednog umjetnika, važna je konekcija Crne Gore i Ukrajine. Pritom je i sasvim antifašistička.

Zvao se Žorž Skrigin. Georgije Vladimirovič, dijete ruskih emigranata u građanskom ratu, završilo je u Jugoslaviji.

Diplomac Visoke baletske u Zagrebu; od 1930. baletan Hrvatskog narodnog kazališta... I od tih godina – pasionirani fotograf.

Izlagao u Torinu, nagrađivan u Njujorku, San Francisku, Londonu i Buenos Airesu još prije svjetskog rata! I da – usred rata jedan od najpoznatijih partizanskih fotografa, na svim svjetskim bojištima.

Lako je shvatiti, spram svih svjetskih priznanja, da Žorž nije morao da pođe u rat, da je mogao da ga izbjegne. Ali, to je bio dio njegovog integriteta; da u ratnom vihoru, u zbjegovima preko Sutjeske i Neretve i sa ranjenicima, sa Titom u krajiškom skrovištu ili na Kozari, uhvati neke od ključnih kadrova svjetskog rata na ovim prostorima.

Zamislite kakav je to senzibilitet bio – da je za sudbonosno zasijedanje AVNOJ-a u Jajcu, u ratni osvit nove Jugoslavije, Skrigin stigao da pripremi baletsku tačku za komad rađen po tekstu Ivana Gorana Kovačića... A rat je prešao praktično na nogama, sa puškom o jednom i fotoaparatom na drugom ramenu. Konačno, njegova „Majka Knežopoljka“ je, uz jedan

Crta: Srđan Ivanović

M

Kadar iz potresnog ukrajinskog filma „When Spring Came to Bucha“

Poligon za filmsku hrabrost

Marka Lenca koji su prikazali uništene živote u ukrajinskom gradu nakon povlačenja ruske vojske. U njihovom filmu prikazana su svjedočenja o gubitku nade, ali i jačanju snažnog otpora građana, te kompleksnosti poput snabdijevanja lokalaca čistom vodom, ili ži-

barbican.org.uk

eđunarodna nevladina organizacija „Human Rights Watch“ posljednje četiri decenije usmjerava aktivnosti na istraživanje zloupotreba, te pokušava da utiče na predstavnike vlasti u zemljama u kojima dolazi do kršenja ljudskih prava. Njeni članovi zabilježili su značajne probleme u vezi sa sistemima više od 90 država, i to u nekim krajnje neočekivanim zemljama.

Negdje nausput, pronašli su i najefektniji način da promovišu sopstveni rad: kroz kinematografiju, odnosno koristeći, već približno 30 godina, kao platformu djelovanja filmski festival koji se organizuje u petnaestak zemalja.

Ovogodišnje, 27. londonsko izdanje Filmskog festivala o ljudskim pravima (HRWFF), koje je održano u Barbikanu, kreiralo je specijalni forum za hrabre pojedince s obje strane objektiva, u cilju da pokaže publici da lična posvećenost temi može napraviti razliku u svijetu. Program je uključivao filmske priče o djeci koja su preko noći postali vojnici; o zloupotrebama na ratištu u Ukrajini, kao i o progonu koji trpe žene u Iranu.

Očekivano, najjači utisak ostavilo je dokumentarno ostvarenje „When Spring Came to Bucha“ u režiji Mile Tešajeve i

barbican.org.uk

london calling

ISSN 2957-2800

„Silent Love“, moćna priča o LGBTQ zajednici u Poljskoj

vota jedinog učenika osnovne škole čiji su prijatelji ubijeni.

No, našlo se mjesta i za jačanje optimizma, poput slika vjenčanja mladog para koji pokušava da prihvati da život mora ići dalje.

U okviru festivala prikazan je i „Seven Winters in Tehran“ Štefi Nidarcol, dobitnice specijalne međunarodne nagrade za mir. Njen film donio je priču o slučaju mlade Iranke koja je u samoodbrani usmrtila klijenta, za što je osuđena na smrt. Iako je možda samo blago otvorio prozor u realnost sa kojom se žene u ovoj zemlji Bliskog istoka suočavaju, jasno je ukazao na ogroman rizik koji preuzimaju oni koji ih brane i podržavaju.

U programu ove godine nijesu zaobiđene ni priče o kršenju ljudskih prava iz Afrike: „Category: Woman“ režiserke Fi-

U okviru programa 27. Filmskog festivala o ljudskim pravima, prikazane su moćne priče o djeci koja su preko noći postala vojnici; zloupotrebama na ratištu u Ukrajini, kao i o progonu koji trpe žene u Iranu lis Elis o trkačicama koje ustaju protiv vršenja „policijskog nadzora“ nad tijelima sportašica, te „No U-Turn“ Ikea Naebuea o bijegu ljudi iz Benina, Malija i Mauritanije do Maroka, kao i o njihovoj nemogućnosti da dođu do evropske obale. Oba filma otvorila su niz pitanja o kompleksnom statusu koji imaju određene ugrožene grupe.

Oni koji ne prate političku situaciju u Poljskoj, ostali su začuđeni snažnim vizuelnim radom „Silent Love“ Mareka Kozakjeviča. Fenomenalno ostvarenje o životu dvije partnerke u konzervativnom poljskom selu otvorilo je brojna pitanja o statusu LGBTQ zajednice, ali i generalnim slobodama u jednoj, barem na papiru, slobodnoj članici Evropske unije. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović