Dnevni list Pobjeda 22.07.2021.

Četvrtak, 22. jul 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19997 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Lider PZP za Pobjedu tvrdi da se DPS vratio u parlament po nalogu zapadnih ambasada da spasi Krivokapića i Bečića

Medojević: Protestima spriječiti neviđenu izdaju i prevaru birača

PROJEKAT „POSRBLJAVANJE“: U strahu od mogućeg pada Vlade nova crnogorska „svetosavska“ vlast požurila da imenuje svoje kadrove na čelne pozicije crnogorskog obrazovnog sistema

Božović siguran na UCG, Upravni odbor „pojačan“ prijateljicom Bratić

STR. 2.

Pokušaj predsjednika Opštine Budva da riješi političku krizu u tom gradu

Vladimir Božović

Carević ne vidi razlog da Demokrate ne prihvate sporazum

STR. 3.

» Marijana Bogavac je prva babica magistarka u Crnoj Gori i jedina osoba u državi sa tom diplomom STR. 6.

STR. 8.

Ministar finansija potvrdio da je plaćena prva rata kredita za auto-put

Na protestu ispred Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta zatražena ostavka resorne ministarke i cjelokupne Vlade

Spajić tvrdi da je uštedio 3,91 milion eura

Skupština da poništi rješenja o smjenama

S. VASILJEVIĆ

Ostali i bez glavne sestre

» „Srpski svet“ u Upravnom odboru dodatno je ojačan imenovanjem rođene Bilećanke, vanredne profesorice Filozofskog fakulteta prof. dr Dijane Vučković i sada se može ući u proceduru zakazivanja sjednice za izbor Vladimira Božovića za rektora. U zvaničnoj biografiji Božović je „zaboravio“ poneki detalj: da je predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori, osnivač NVO Akademska alternativa i Srpske kuće u Podgorici, kao i opskurnog portala In4s

I. MANDIĆ

Nakon ostavki načelnika odjeljenja Klinike za ginekologiju, to je uradila i jedina babica magistarka u Crnoj Gori

Dijana Vučković

STR. 6. i 7.

STR. 5.

AKCIJA „DVOGLED“: U Rvašima kod Cetinja otkriveno sedam plantaža droge

Zaplijenjeno 3.700 stabljika marihuane STR. 9.

2

Politika

Četvrtak, 22. jul 2021.

Predsjednik PZP tvrdi da se DPS vratio u parlament po nalogu zapadnih ambasada da spasi Krivokapića i Bečića PODGORICA - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević ocijenio je u izjavi za Pobjedu da se Demokratska partija socijalista vratila u parlament kako bi spasila, kako je kazao, nelegitimnu Vladu Zdravka Krivokapića i nelegitimni parlament Alekse Bečića.

On je dodao da je ulica opcija ukoliko se ovako neodrživo stanje nastavi.

– Protesti su, naravno, demokratsko i legitimno sredstvo kojima se jedino može spriječiti ova neviđena izdaja i prevara birača i mi smo u DF-u svima dokazali i pokazali da smo uvijek spremni da branimo volju birača – kazao je Medojević u izjavi za Pobjedu komentarišući povratak najjače opozicione partije u parlament.

Prema njegovim riječima, protesti su jedino rješenje ako „Bečić i Krivokapić nastave da vladaju uz pomoć DPS-a“.

– To bi bio svojevrsni državni puč i izdaja i prevara birača od 30. avgusta 2020. koji su glasali da se DPS režim demontira, lopovi pohapse i opljačkana imovina vrati državi, a ne da Demokrate i bivši vlasnici Vijesti vladaju sa DPS-om – poručio je Medojević.

Lider Pokreta za promjene je podsjetio da je smjena ministra Vladimira Leposavića glasovima DPS-a, u političkom smislu, već predstavljala prelazak crvene linije od strane Krivokapića i Ure koja znači grubo kršenje volje birača.

– Svi oni ljudi koji su glasali

Medojević: Protestima spriječiti neviđenu izdaju i prevaru birača Bojkot DF-a je odmah dao rezultat, jer su ambasade važnih zemalja bile suočene sa blokadom rada nelegitimnog parlamenta i Vlade i izvršili su pritisak na DPS da se vrate u parlament i tako pruže ruku spasa za Bečića i Krivokapića. Osim pritiska ambasada, DPS vjeruje da je svaki dan duže ove nesposobne i smiješne Vlade dobar za njih, jer „eksperti“ prave takve gluposti i greške koje idu u korist bivšem režimu, naveo je Medojević koaliciju ,,Za budućnost Crne Gore“, ,,Mir je naša nacija“ i ,,Crno na bijelo“, nijesu glasali za koaliranje sa DPS-om. Ovim potezom Krivokapić je javno ozvaničio ono što mi znamo odavno. On se neprekidno tajno i javno sastaje sa Đukanovićem i oni se politički dogovaraju i dijele istu politiku.

Kada smo pokušali da usvojimo zakone kojima bi se očistili birački spiskovi, i nakon tragikomičnih protesta DPS-a, Krivokapić je nakon sastanka sa Đukanovićem dogovorio povlačenje tih zakona i prestanak protesta DPS-a – kazao je on.

DF, kako navodi Medojević, samo poštuje ustavni poredak, osnovna demokratska pravila i odmah nakon javne manifesta-

Nebojša Medojević

cije koalicije Krivokapića, Ure i DPS-a uz tihu saglasnost Demokrata, rekli smo da Krivoka-

pić nema našu podršku i predložili jasno i čisto rješenje: formiranje nove Vlade sa no-

vim premijerom, uz pozivanje manjinskih partija da učestvuju u Vladi.

Kada smo, kako je rekao lider PZP-a, vidjeli da Demokrate i Ura podržavaju ovu vladu i nakon koalicije sa DPS, povukli smo jedini mogući potez, a to je bojkot parlamenta jer je neodrživo da Vlada i parlament žele da nastave rad, a podržava ih samo 14 poslanika od 81.

– Bojkot DF-a je odmah dao rezultat jer su ambasade važnih zemalja bile suočene sa blokadom rada nelegitimnog parlamenta i Vlade i izvršili su pritisak na DPS da se vrate u parlament i tako pruže ruku spasa za Bečića i Krivokapića.

Osim pritiska ambasada, DPS vjeruje da je svaki dan duže

ove nesposobne i smiješne Vlade, dobar za njih, jer „eksperti“ prave takve gluposti i greške koje idu u korist bivšem režimu – naveo je Medojević.

Upitan o daljim koracima, lider Pokreta za promjene je kazao da je vrijeme da DF bude proaktivan i da pripremi demokratski odgovor na ovu koaliciju Demokrata, Ure i Krivokapića sa DPS i spriječe povratak DPS na vlast.

– Protesti su, naravno, demokratsko i legitimno sredstvo kojima se jedino može spriječiti ova neviđena izdaja i prevara birača. Mi smo u DF svima dokazali i pokazali da smo uvijek spremni da branimo volju birača – zaključio je MeN. ZEČEVIĆ dojević.

Politika

Četvrtak, 22. jul 2021.

Pokušaj predsjednika Opštine Budva da riješi političku krizu u tom gradu

Carević ne vidi razlog da Demokrate ne prihvate sporazum BUDVA – Predsjednik Opštine Budva Marko Carević ne vidi ni jedan razlog da Demokrate ne prihvate njegov prijedlog o sklapanju sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji u tom gradu, jer je to, kako smatra, u interesu očuvanja izborne volje građana i normalnog funkcionisanja opštine.

- Ne vidim razlog da ne pristanu. Što se tiče nas (DF), mi smo uvijek konstruktivni i želimo da radimo u interesu građana.

Dešavale su se određene stvari koje su nam svima poznate.

Sada je stanje čisto i mi smo poslali prijedlog. Ne vidim nijedan razlog da se to konačno ne definiše i da konačno počnemo da normalno funkcionišemo – kazao je Carević juče u izjavi za Pobjedu.

On je dodao da je situacija po tom pitanju „potpuno čista“.

- Imamo većinu i ne smatram da bi neko smio ili trebao da mijenja izbornu volju građana – zaključio je Carević.

Funkcioner Demokrata i predsjednik budvanskog lokalnog parlamenta Krsto Radović juče nije odgovarao na telefonske pozive i poruke Pobjede kako bi saopštio svoj stav o prijedlogu Carevića da sklope sporazum o postizbornoj koalicionoj saradnji i konstitutisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Budvi.

Malo je vjerovatno da će Demokrate pristati na Carevićev prijedlog, budući da je u utorak iz te partije saopšteno kako on treba da podnese ostavku jer je „nedostojan funkcije prvog čovjeka grada“.

Nuđenjem ovog sporazuma Demokratama, Carević pokušava da riješi političku krizu koja u Budvi traje od lokalnih izbora održanih 30. avgusta prošle godine.

Ovaj Carevićev potez uslijedio je nakon što su odbori Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Pokreta za promjene sklopili sporazum o jedinstvenom dje-

Vrijeme ,,ljubaVi“ prošlo: Marko Carević i Krsto Radović

lovanju u vršenju vlasti kojim su iz odborničke većine, zbog neglasanja o Izvještaju o radu predsjednika opštine, praktično istisnuti Socijalistička narodna partija i Prava Crna Gora.

Demokratski front u lokalnom paralamentu sada ima 11, od ukupno 33 odbornička mandata. Ukoliko bi Demokrate, sa svojih šest odbornika, pristale na Carevićev prijedlog, nova koalicija Fronta i Demokrata činila bi većinu od 17 mandata.

U prijedlogu sporazuma kojeg je Carević ponudio Demokratama, navodi se da se njegovi potpisnici obavezuju da će pružati jedinstvenu podršku izabranom predsjedniku Opštine Marku Careviću i predsjedniku Skupštine opštine Krstu Radoviću u punom trajanju mandata lokalne vlasti, kao i drugim izabranim i imenovanim javnim funkcionerima.

Učešće DF-a u vlasti, kako je napisano u prijedlogu sporazuma, je 64,7, a Demokratama 35,3 odsto. Navodi se da je cilj uspostavljanje demokratske, odgovorne i transparentne vlasti koja će se obavljati na zakonit način, u interesu svih građana i uz puno poštovanje vladavine prava.

- Vlast u Opštini Budva us-

postavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na četiri godine od dana posljednjih održanih izbora za izbor odbornika u Skupštini opštine Budva – istaknuto je u prijedlogu sporazuma.

Taj dokument predviđa i da njegovi potpisnici ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja, ali bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja.

- Potpisnici Sporazuma se obavezuju da koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasja po svim pitanjima koja spadaju u djelokrug rada Skupštine Opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se i da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u Skupštini opštine Budva za odluke za koje je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika. Potpisnici Sporazuma obavezuju se da će održavati redovne koalicione sastanke, najmanje jednom mjesečno i uvijek po iskazanoj potrebi jednog od koalicionih partnera na kojima će se usaglašavati stavovi o funkcionisanju lokalne i radu izvršne i zakonodav-

ne vlasti. Obavezuju se i da će održavati koalicione sastanke pred zakazivanje i pred održavanje sjednica Skupštine opštine radi usaglašavanja i predlaganja dnevnog reda, kao i radi usaglašavanja u djelovanju njihovih odborničkih klubova. Potpisnici Sporazuma se obavezuju da ni na koji način neće dovesti u pitanje trajanje mandata uspostavljene vlasti niti će sa drugim političkim subjektima inicirati skraćenje mandata niti vršiti opstrukciju u radu lokalne vlasti kako bi se stekli uslovi za njeno razrješenje – navodi se u prijedlogu sporazuma.

Takođe se ističe i potreba da se budući koalicioni partneri obavežu da neće ni na koji način sarađivati sa Demokratskom partijom socijalista i njoj bliskim partijama.

- O svim pitanjima članice koalicije će se dogovarati po principu punog uvažavanja i poštovanja stavova i usaglašeno djelovati, uvažavajući princip jačine učešća u vlasti.

U funkcionisanju vlasti poštovaće se princip realizacije ideja i stavova političkih subjekta koji je proporcionalan broju osvojenih mandata, odnosno procentualnom učešću u vlasti - zaključuje se u tekstu spoĐ. ĆORIĆ razuma.

3

Poruka državnog sekretara u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Slovačke

Klus: O budućnosti Crne Gore da odlučuju Crnogorci PODGORICA - O budućnosti Crne Gore bi trebalo da odlučuju samo Crnogorci i niko drugi van države– poručio je državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Slovačke Martin Klus.

Ako imamo neke probleme, rekao je Klus u intervjuu za Televiziju Crne Gore, moramo biti veoma iskreni i glasniji prema zemljama koje se miješaju, jer to nije u skladu sa međunarodnim zakonom.

– Smatram da o budućnosti Crne Gore moraju da odlučuju samo Crnogorci, niko drugi.

To je ono što naši prijatelji iz regiona treba da čuju i ovdje sam da pričam o tome veoma jasno – kaže on.

Poručio je i da ne može da zamisli mirne odnose i stabilizaciju Zapadnog Balkana bez Evropske unije.

– Zato zemlje članice EU moraju da se vrate korijenima i

Martin Klus

da pričamo o tome kako da se stabilizuje region kroz, na primjer, pregovarački proces i o perspektivi procesa proširenja. Zato vjerujem da se moramo vratiti toj ideji i da razgovaramo sa svakom zemljom pojedinačno u ovom regionu, uključuju i Istočni Balkan gdje, na primjer, bilateralni problemi nijesu dio evropskog integracijskog procesa – rekao R. P. je Klus.

Rektor Cetinjske bogoslovije djelimično demantovao pisanje portala bliskog vrhu SPC

Perović tvrdi da nije smijenjen, ali ne demantuje da je poslat u Podgoricu

PODGORICA - Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović djelimično je demantovao pisanje portala bliskog vrhu SPC Vidovdan da je smijenjen sa te funkcije. Perović istovremeno nije demantovao informacije tog portala da je poslat u Podgoricu da bude starješina Crkve Svetog Đorđa.

– Nema nikakvih smjena, kazni, suđenja niti bilo kakvih procesa protiv škole ili rektora od strane nadležnih crkvenih institucija.

Sve se, Bogu hvala, odvija u redovnim okolnostima i kako treba.

Ne znam čemu služe i kome dobro mogu donijeti tolike laži koje se svakodnevno plasiraju, a tiču se Crkve i njenoga rada – rekao je Perović za Radio Svetigoru.

Pobjeda je prenijela pisanje Vidovdana da je Beogradska patrijaršija smijenila rektora Cetinjske bogoslovije Gojka Perovića i poslala ga u Podgoricu, gdje će biti starješina Crkve Svetog Đorđa, dok je dio beogradskih medija tvrdio da je Perović smijenjen po nalogu mitropolita Joanikija.

– Svešteniku Gojku Peroviću od 4. avgusta kreće dužnost starješine Crkve Svetog Đorđa u Podgorici i neće biti arhijerejski namjesnik. Na mjesto rektora Bogoslovije na Cetinju je postavljen 1999. godine, a trenutno v.d. dužnost rektora obavlja mitropolit N. Z. Joanikije – objavio je Vidovdan.

SKaNDaloZNo: Predsjedniku žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade zasmetala proslava 13. jula pa je napustio nakon dodjele nagrada PODGORICA - Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Bećir Vuković oštro je kritikivao proslavu 13. jula zbog partizanskih pjesama, pjesama o Titu i crvenih marama. Vuković, inače osvjedočeni ljubitelj četničke ideologije i ratnog zločinca Draže Mihailovića, objelodanio je, da je nakon što su uručene Trinaestojulske nagrade 9. jula u Muzičkom centr - napustio proslavu.

– Da ne bih upao u prljave poslove i političke intrige, nijesam odgovarao raznim režimskim i ,,nerežimskim“ – praljama, ali proslavu Trinaestog jula, i komunističku predstavu apsurda, napustio sam nakon uručenja Trinaestojulske nagrade – objeloda-

Bećir Vuković nije mogao da sluša partizanske pjesme i gleda crvene marame

nio je Vuković, inače državni funkcioner izabran glasovima u parlamentu, koji se nije odrekao privilegija koju nosi ta funkcija.

U autorskom tekstu za portal Vidovdan, Vuković navodi da su mu smetale partizanske pjesme, pjesme o Josipu Brozu Titu, ali i crvene marame i prisustvo mitropolita Joanikija.

– Na sceni sa crvenim maramama i crvenim kravatama titoista pjevalo se Josipu Brozu.

U prvom redu, monaški skrušen sjedjeo je mitropolit Joanikije. To je reprezentativna slika potonjeg crvenog talasa.

Pored mitropolita Joanikija,

koji je dobio ime po onome kojeg su komunisti zvjerski rastrgli u nekoj jaruzi bukovičkoj, sjedjeli su i izopšteni iz crkve – piše Bećir Vuković kritikujući proslavu 13. jula iako se nalazio na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.

Režiser, dakle, kako navodi Vuković, nije mogao sakriti ideju.

– Ideje ne smiju biti ogoljene, ideje ostavljaju prostora i poslije predstave, o dobroj predstavi ili filmu pišu se tekstovi i tumači godinama. Ova ideja a priori se shvata, o njoj nemate nijednu dodatnu, suvislu riječ. Živimo li stvarne predstave totalnog apsurda, poto-

Bećir Vuković

njeg crvenog talasa – napisao je Vuković.

Podsjetio je da je „mitropolit Amfilohije svaku besjedu završavao opomenom na strašnu bolest brozomoru koja je u crveno zavila Crnu Goru“. Vuko-

vić ni ovaj put nije propustio da napadne i predsjednika Skupštine Aleksu Bečića.

– Na dan 13. jula, opet je predsjednik Skupštine Bečić na svoju ruku režirao dan policije i prošetao privatnim crvenim

tepihom ispred postrojene policije. Drugi Dnevnik TVCG na scenama apsurda sa Bečićem u glavnoj ulozi potrošio je 13 minuta i 13 sekundi. Ko ne vjeruje može da zaviri u minutažu. I danas se odigravaju iste komunističke predstave u krilu postkomunizma. Da li se 13. juli proslavljao na Lovćenu, pitanje je koje ima smisla.

Zato, u apsurdnim scenama proslave dana državnosti nema Njegoša, ali ima Broza.

Broza – groboubice. Da li se i danas nastavlja sa proslavom 13. jula. Osim, što će na TVCG po stoti put prikazati neki Bulajićev film – zaključuje Vuković.

N. ZEČEVIĆ

4

Ekonomija

Četvrtak, 22. jul 2021.

Advokati za danas odložili sastanak povodom protokola za fiskalizaciju

Čeka se odluka skupštine Komore Poreski inspektor neće smjeti da kontroliše spise predmeta niti da zabrani rad advokatima, navodi se u protokolu o saradnji za izmjenu Zakona o fiskalizaciji PODGORICA – Sastanak u Advokatskoj komori Crne Gore, koji je bio planiran za juče, ipak je odložen za danas u podne, kazao je Pobjedi predsjednik Komore Zdravko Begović.

Očekuje se da bi na današnjem sastanku ponovo trebalo da bude raspisana vanredna skupština, treća u dva mjeseca, na kojoj bi advokati trebalo da odluče da li im je protokol koji nudi Ministarstvo pravde u vezi sa fiskalizacijom prihvatljiv.

Državni sekretar Boris Marić ranije je za Pobjedu kazao da su uvažili određene prijedloge advokata u mjeri u kojoj je to bilo moguće i izrazio nadu da bi, kao gest dobre volje, mogli obezbijediti minimum rada, ali do toga ipak nije došlo.

U protokolu o saradnji za izmjenu Zakona o fiskalizaciji, u koji je Pobjeda imala uvid, navedeno je da su potpisnici ministarstava unutrašnjih poslova, pravde i finansija sa jedne i Advokatske komore sa druge strane saglasni da postoji potreba da se pravno jasno i detaljno definiše način evidentiranja i prijave prometa prilikom pru-



Predviđeno je da na fakturama ne stoje podaci kojim bi se mogao narušiti odnos povjerenja i načelo tajnosti postupka

Institut alternativa uputio inicijativu Upravi prihoda i carina

Objaviti poreska dugovanja opština PODGORICA - Institut alternativa (IA) zatražio je od Uprave prihoda i carina da objavi podatke o ispunjavanju obaveza koje opštine imaju po ugovorima o reprogramu, kao i trenutnim dugovanjima lokalnih samouprava.

- Kako građani nemaju blagovremenu i preciznu informaciju o tome da li opštine izmiruju obaveze po ugovorima o reprogramu, kao i da li su uredne u ispunjavanju redovnih poreskih obaveza, pozvali smo Upravu da počne na mjesečnom nivou objavljivati te informacije - saopšteno je iz IA. Oni su podsjetili da je Ministarstvo finansija 2015. godine potpisalo ugovore o reprogramu poreskog duga sa 16 opština, u ukupnom iznosu od 90 miliona eura, sa periodom otplate od 20 godina za sve osim za Bar i Budvu, koje dug otplaćuju pet godina.

- Ovim ugovorima su opštine bile u obavezi da utvrde dinamiku rješavanja viška zaposlenih i obezbijede saglasnost Ministarstva finansija prilikom svakog novog zapošljavanja.

Uslovi za raskid ugovora sa sedam od 16 lokalnih samouprava stekli su se već nakon prve godine njegovog važenja, najviše u dijelu koji se odnosi na obavezu obezbjeđivanja saglasnosti za nova zapošljavanja, ali i izmirivanja dugovanja po reprogramu – naveli su u IA. Prošle godine je, kako su ukazali, zaustavljen petogodišnji trend smanjenja ukupnog duga lokalnih samouprava.

- Dug opština je na kraju prošle godine bio 119,7 miliona, što je 1,2 miliona više nego na kraju 2019. Početak ove godine su obilježile vijesti o novim milionskim zaduženjima i najrazvijenijih opština, kao i o finansijskim teškoćama u drugim opštinama - precizirali su iz IA. r. e.

Solana je državno vlasništvo

Savjet je utvrdio da se nijesu stekli uslovi za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, jer procijenjena tržišna vrijednost zemljišta ukupne površine 14,52 miliona kvadrata, koje predstavlja svojinu Crne Gore, iznosi 157,51 milion eura

Zdravko Begović

žanja pravne pomoći. Stoji da će radna grupa, uvažavajući specifičnosti advokature, kao polaznu osnovu uzeti stavove usaglašene tokom pregovora, a koji se odnose na to da će pojedinačne radnje advokati fakturisati na osnovu punomoćja u skladu sa dogovorom sa klijentima, a da će prilikom službene odbrane, kao i do sada, sudovi donositi rješenja o naknadama koje će Sudski savjet nakon isplate dostavljati Upravi prihoda i carina (UPIC).

Sudovi će troškove dosuđivati na osnovu ispostavljenog troškovnika, a poreskom inspektoru neće biti dozvoljeno da kontroliše predmete u kancelariji, već isključivo finansijsko po-

Odluka Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte

slovanje, niti će imati ovlašćenja da im zabrani rad. Takođe je predviđeno da na fakturama ne stoje podaci kojim bi se mogao narušiti odnos povjerenja i načelo tajnosti postupka.

- Radne grupe će usaglasiti obostrano prihvatljiva rješenja koja će omogućiti UPIC da blagovremeno i djelotvorno evidentira promet u gotovinskom i bezgotovinskom plaćanju kod advokatske djelatnosti, obezbijediti poštovanje nezavisnosti i samostalnosti advokature u skladu sa njenim ustavnopravnim statusom, a građanima obezbijediti djelotvorno pravo na pristup sudu – stoji u protokolu o kom se čeka konačna riječ advokata.

Navodi se i da će do kraja godine nadležni organi u primjeni postojećih zakonskih propisa imati u vidu ovaj protokol i namjeru da zakon izmijeni kako bi se pronašlo prihvatljivo rješenje za obje strane. Predviđeno je da danom zaključenja protokola Advokatska komora suspenduje odluku kojom je prije dva mjeseca proglašena opšta obustava pružanja pravne pomoći.

M. Lk.

PODGORICA - Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte jednoglasno je utvrdio da se, u slučaju Solane „Bajo Sekulić“, nijesu stekli uslovi za davanje mišljenja za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, zbog nespornog državnog vlasništva nad zemljištem tog preduzeća. Savjet, kojim je predsjedavao premijer Zdravko Krivokapić, ocijenio je to juče na sjednici postupajući po zahtjevu Solane u stečaju od 2. novembra 2011. godine za davanje mišljenja da je preduzeće u postupku privatizacije za nepokretnost platilo tržišnu vrijednost.

PODGORICA - Rukovodilac kolegijuma Državne revizorske institucije dr Branislav Radulović i član dr Milan Dabović dali su pozitivno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj Državne izborne komisije (DIK) za prošlu godinu, ali su zbog neusklađenosti sa više zakona dali uslovno mišljenje na poslovanje.

DRI kontrolisala finansije i poslovanje Državne izborne komisij

Zbog nedostatka evidencije prisutnosti, revizori nijesu mogli utvrditi da li je ukupan broj prekovremenih sati tokom parlamentarnih i lokalnih izbora u Tivtu premašio zakonski maksimum na neđeljnom i godišnjem nivou. Zato je naloženo da se internim procedurama definiše obračun zarada, način evidentiranja prisustva zaposlenih i izvještavanje o ostvarenim radnim časovima sa jasno utvrđenim ovlašćenjima i odgovornostima zaposlenih koji ih sprovode. Naloženo je i da DIK naknade za rad u komisiji utvrđuje u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Ugovori o djeLU

Revizori su ukazali na obavezu zaključivanja ugovora o djelu u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima za one poslove koji ne spadaju u osnovnu djelatnost. U 37 ugovora o dopunskom radu sa deset zaposlenih

- Odlučujući o ovom pitanju, Savjet je imao u vidu detaljne podatke i nalaze iz izvještaja Komisije za procjenu tržišne vrijednosti, formirane kao stalno radno tijelo Savjeta, zaključkom Savjeta donešenim 30. decembra prošle godine, sa prvim zadatkom da u roku od 60 dana utvrdi stvarnu vrijednost Solane u

momentu privatizacije - navodi se u saopštenju Vlade.

Upisana svojina

Uvidom u cjelokupnu dokumentaciju dostavljenu od podnosilaca zahtjeva, kao i dokumentaciju koju je Komisija za procjenu tržišne vrijednosti imovine pribavila od nadležnih državnih organa, a naročito dokumentacije iz perioda transformacije preduzeća, o privatizaciji kompanije i iz stečajnog postupka utvrđeno je, pored ostalog, da je na zemljištu iz lista nepokretnosti 182 ukupne površine 14,52 miliona kvadrata upisana svojina Crne Gore, a da pravo korišćenja nosi Solana.

- Savjet je utvrdio da se nijesu stekli uslovi za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, jer procijenjena tržišna vrijednost zemljišta upisanog u list nepokretnosti 182 katastarske opštine Ulcinjsko polje, ukupne površine 14,52 miliona kvadrata, koje predstavlja svojinu Crne Gore, a korišćenje Solane iznosi 157,51 milion eura - rekli su iz Vlade.

Iz Vlade su objasnili da je

društveni kapital RO/DP Solana ,,Bajo Sekulić“ Ulcinj, u pogledu nekretnina zemljišta i objekata, prilikom privatizacije, iznosio isključivo obim iskazan u knjigovodstvenoj vrijednosti društva od 2,14 miliona eura, u administrativnom području društva, te nije obuhvatao zemljište van administrativnog područja površine 14,52 miliona kvadrata upisanog u list nepokretnosti 182 KO Ulcinjsko polje Ulcinj.

- Prometovani iznos hartije od vrijednosti, odnosno akcija Solane, od više od dva miliona eura, odgovara samo tržišnoj vrijednosti nekretnina u administrativnom području društva, dok ni prema jednom osnovu ne odgovara vijednosti nekretnina zemljišta upisanog u list nepokretnosti 182 KO Ulcinjsko polje vrijednosti 157,51 miliona eura - kazali su iz Vlade.

KontinUitet

Oni su naveli da zemljište iz lista nepokretnsoti 182 KO Ulcinjsko polje ukupne površine 14,52 miliona kvadra-

Pozitivno mišljenje na finansijs uslovno za usklađenost sa za vrijednosti 22 hiljade eura nije navedeno ko je dužan da kontroliše izvršenje poslova, niti su obavezani da o tome izvi-

jeste bilo koga, zbog čega, kako stoji u nalazu, nije moguće ni provjeriti da li je ugovoreni posao obavljen na dogovoreni

Državna izborna komisija

Sporan ugovor o djelu za vozača predsjednika DIK-a Na radno mjesto vozača predsjednika DIK-a, koje je sistematizovano, ali nepopunjeno, angažovano je lice po ugovoru o djelu, za koje je mjesečno primao 373 eura neto. Sa njim su sklapani aneksi ugovora na osnovu kojih su mu jednokratno, po osnovu dodatnog rada, isplaćivane naknade između 80 i 700 eura.

način i van radnog vremena.

Revizijom ugovora o djelu, njih 43 vrijednosti 48 hiljada eura utvrđeno je da ne postoji plan angažovanja lica, niti kriterijum za njihov izbor, a sporno je i to što je za iste poslove ugovarana različita naknada. Ni za ove poslove nije bilo moguće utvrditi da li su obavljeni, imajući u vidu da nije obezbijeđeno ni izvještavanje ni kontrola.

DIK će morati i bolje da raspolaže budžetskim sredstvima kada je riječ o isplatama opštinskim izbornim komisijama koje nijesu dostavljale zahtjeve sa specifikacijom troškova, dok izvještaji o trošenju nijesu bili potpuni, a izostala je i kontrola. Ukazali su da je potrebno da razdvoje odgovornosti kako bi se spriječilo da jedno lice istovremeno bude odgovorno za odobravanje, izvršenje, evidentiranje i kontrolu podizanja gotovine, imajući u vidu da je to ovlašćenje imala osoba koja je ovlašćena u kartonu deponovanih potpisa.

DIK je pogrešno tretirao nabavku stolnjaka, zastava, štampanje

Ekonomija

Četvrtak, 22. jul 2021.

5

Ministar finansija potvrdio da je plaćena prva rata kredita za auto-put

Spajić tvrdi da je uštedio 3,91 milion eura

PODGORICA – Ministar finansija Milojko Spajić saopštio je juče da je Crna Gora platila kineskoj Eksim banci prvu ratu kredita za gradnju prioritetne dionice auto-puta, te da je zahvaljujući hedžing aranžmanu država uštedjela 3,91 milion eura.

Forca: Solanu vratiti opštini Ulcinj Odluka Savjeta za privatizaciju da se imovina ulcinjske solane uknjiži kao državno zemljište samo je pola radosne i očekivane vijesti, jer tu imovinu nije platila Vlada niti ju je primila u posjed, već je to obavljeno od strane Skupštine opštine Ulcinj shodno odluci iz 1965. godine, kazali su iz nove Demokratske snage Forca.

Kako su kazali, Solanom ne smije raspolagati Vlada, već Opština Ulcinj čijim se odlukama ta imovina oduzela od vlasnika i koja je, zajedno sa ovim društvenim preduzećem i platila obeštećenje.

Iz Force su pozvali Vladu da, u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, vrati Opštini Ulcinj 14,52 miliona kvadratnih metara ove imovine na raspolaganje.

ta, kontinuirano predstavlja državnu svojinu Crne Gore, kako prije privatizacije RO/ DP Solane, tako i nakon formiranja preduzeća Solana „Bajo Sekulić“.

Mišljenje Savjeta za privatizaciju da li je isplaćena kupoprodajna cijena na osnovu kojeg bi se svojina mogla upisati na Solanu tražio je prije deset godina tadašnji stečajni upravnik Solane. Kada je prije nekoliko godina raspisan oglas za prodaju imovine aktuelni stečajni upravnik Žarko Ostojić kazao je da Solana pravo svojine ima samo na opremi i zalihama, dok na zgradi i zemljištu ima traj-

no pravo korišćenja. Tada je kazao da to nije prepreka da se ta imovina proda u stečaju, jer je ona transformisana kroz više postupaka, što je čini imovinom Solane i stečajnom masom po sili zakona.

Programirani stečaj u Solanu uveden je prije 16 godina, nakon čega je usvojen plan reorganizacije koji nije ispoštovan, pa je u tu firmu ponovo uveden stečaj 2011. godine.

Za ovaj period promijenila su se tri stečajna upravnika, a prethodni Ognjen Jovović razriješen je na sopstveni zahtjev početkom 2016. godine, kada je imenovan Ostojić.

ski izvještaj, akonom

- Uvidom u fakture utvrđeno je da su ispostavljene faktura za „konferenciju i banket paket“, ali se iz njih ne može precizno utvrditi koje su usluge u pitanju, kao ni jedinična cijena usluga. S obzirom da su cijene na dnevnom nivou različite, a imajući u vidu nedovoljno jasno izražene fakturisane usluge, revizor je mišljenja da se ne radi isključivo o zakupu već i dodatnim uslugama, što se nije moglo podvesti pod izuzeća od Zakona o javnim nabavkama – stoji u izvještaju.

U DIK-u ne postoje interna dokumenta kojim se regulišu reprezentacija, limit potrošnje mobilnih telefona i uslovi pod kojima se zaposlenima može plaćati školarina. Ukazano je da bi Ministarstvo finansija, zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa i DIK trebalo da obezbijede postupanje po pravosnažnim i izvršnim presudama kako bi se izbjeglo neekonomično trošenje u postupcima prinudne naplate, kao i da sprovode finansijsku kontrolu potrošnje državnog novca na način propisan uputstvom o radu državnog trezora. DRI im je dao rok od mjesec da dostave plan aktivnosti, dok će za pola godine morati da ih izvijeste o realizovanim preporukama.

S.P. - M.Lk.

je

priručnika za obuku biračkog odbora kao izborni materijal koji je izuzet od primjene zakona o javnim nabavkama.

zakuP hOteLSkih SaLa

Bez primjene ovog zakona DIK je zakupio i dvije sale u hotelu „Hilton“ radi bezbjednog sprovođenja izbora u pet opština zbog epidemioloških mjera. Međutim, uvidom u fakture utvrđeno je da su predmet nabavke bili i hrana i piće, koji nijesu izuzeti od primjene ovog zakona. To je DIK koštalo 70 hiljada eura za 67 dana tokom jula, avgusta i septembra. Revizori su ukazali da je ovlašćeno lice DIK-a potpisalo četiri fakture za zakup sala za konferencije i bankete ukupne vrijednosti 55,4 hiljade eura, iako ne sadrže specifikaciju o vrijednosti zakupa, broju učesnika niti posluženju. To je suprotno uputstvu o radu državnog trezora na osnovu kog se faktura može ovjeriti samo ako sadrži podatke na osnovu kojih se može uvjeriti da su iznosi i obračuni tačni.

M. Lk.

Crna Gora je u eurima uplatila 27,79 miliona eura po osnovu glavnice i kamata. Da nije urađen hedžing, tih 27,79 miliona bi iznosilo 31,71 milion eura, kaže Spajić s.v.

Sa sjednice Savjeta

On je kazao da je ušteda kod kamate iznosila 3,83 miliona eura, a ostatak kod glavnice 79.276 eura.

- Crna Gora je u eurima uplatila 27,79 miliona eura po osnovu glavnice i kamata, a banke iz hedžing aranžmana državi 37,44 miliona dolara, takođe po osnovu glavnice i kamata, što smo preusmjerili kineskoj banci. Da nije urađen hedžing, tih 27,79 miliona bi iznosilo 31,71 milion eura. Takođe, samo kamata bi bila 6,9 miliona eura, a ne 3,06 miliona koliko smo platiti - rekao je Spajić agenciji Mina.

finansijskim derivatima.

- Hedžing je na 14 godina, koliko traje otplata kredita za prvu dionicu auto-puta, sa mogućnošću da na dvije godine preispitamo uslove, kao i banke koje su dio aranžmana. Cilj nam je da za dvije godine obezbijedimo stabilniju ekonomiju, mnogo bolji kreditni rejting zemlje i više opcija, između ostalog i za još nižu kamatu od 0,88 odsto rekao je Spajić.

Obaveze kOnvertOvane u eure

Pregovarački tim Ministarstva, na čelu sa Spajićem, završio je cijeli proces koji obuhvata unakrsni valutni svop, što je osnovni instrument hedžiranja javnog duga od valutnog rizika. To znači da su obaveze države prema kreditu Eksim banci izražene u američkim dolarima konvertovane u eure. Radi se o iznosu od oko 818 miliona dolara.

- To je cijeli iznos ukupno povučenih sredstava iz kine-

Milojko Spajić

skog kredita do jula ove godine. Ostatak do 944 miliona dolara biće obuhvaćen prije sljedeće rate, u januaru naredne godine, po povlačenju svih tih sredstava - precizirao je Spajić, dodajući da su hedžingom javni dug oslobodili valutnog rizika koji je pred-

stavljao omču oko vrata državi prethodnih godina.

Prema njegovim riječima, sve je urađeno po Zakonu o budžetu za ovu godinu i uz saglasnost Vlade, kao i po međunarodnim standardima Međunarodne asocijacije za transakcije sa svopovima i

U transakciji učestvovao i Goldman saks, nekadašnji Spajićev poslodavac Govoreći o bankama koje su učestvovale u hedžing aranžmanu, Spajić je naveo da je pregovarački tim izabrao četiri od sedam banaka, sa najprihvatljivijim uslovima za Ministarstvo finansija i Vladu.

- Radi se o evropskim bankama - Sosijete ženerale iz Francuske i njemačkoj Dojče bank, kao i dvije američke - Meril Linč internešenel i Goldman saks internešenel. Sve ove banke su bile prijavljene za hedžing aranžman prije mog dolaska na čelo resora finansija, a potom se intenzivno pregovaralo da dođemo do najboljih uslova - rekao je Spajić.

Na pitanje da li je Goldman saks imao privilegovan položaj zbog toga što je Spajić ranije kod njih bio zaposlen, on je odgovorio da su sve banke imale jednak tretman i da nema nikakvog konflikta niti privilegija za bilo koju od njih.

- Pregovarački tim, na čijem sam čelu, vodio se isključivo državnim interesom. Ja služim interesima države Crne Gore. Najpovoljnija kamatna stopa ostvarena je upravo kod Goldman saksa, tako da nema mjesta priči o bilo kakvoj ,,van-tržišnoj“ pogodbi - kazao je Spajić, dodajući da posljednjih pet godina nije bio zaposlen u Goldmanu.

Nacionalna turistička organizacija

bez dOdatnih trOškOva

On je objasnio da unakrsni svop ne podrazumijeva dodatne troškove, već su oni uključeni kroz kamatu koja reflektuje cijenu izloženosti banke prema Crnoj Gori.

- Država je koristila pravno savjetovanje ranije angažovane renomirane advokatske kuće White and Case za zaključivanje ISDA sporazuma i realizaciju transakcije, što je iznosilo 30.000 eura – tvrdi Spajić.

Hedžing je, kako je naglasio, međukorak do refinansiranja kredita za auto-put.

- O tome smo nastavili pregovore sa evropskim partnerima i siguran sam da smo zbog ostvarenih hedžing uslova u još boljoj poziciji. Rasterećeniji smo sada kada je dug zaštićen od rizika nagle promjene kursa dolar/euro.

Očekujemo da raste rejting države i da ćemo imati šansu za još bolje uslove – zaključio b.d. je Spajić.

Podaci Monstata za jun

Besplatni kol-centar na usluzi turistima i građanima

Minimalna potrošačka korpa 656,9 eura

PODGORICA – Kol-centar Nacionalne turističke organizacije, putem specijalnog broja telefona 080 001 300, na raspolaganju je svim turistima koji borave u Crnoj Gori, ali i građanima, za sve informacije, sugestije, pritužbe i pohvale.

Kol-centar NTO je u potpunosti besplatan za sve pozive koji se obavljaju na teritorije Crne Gore.

– Radno vrijeme kol-centra je sedam dana u sedmici, od ponedjeljka do petka, od sedam do 20 sati, odnosno, u danima vikenda od devet do 17 sati – saopšteno je iz NTO. Pored toga, turisti i građani koji pozovu kol-centar NTO van radnog vremena mogu ostaviti glasovnu poruku, a operater će naknadno kontaktirati sa njima.

– Ono što je novina ove godine jeste da korisnici imaju mogućnost da

PODGORICA - Vrijednost minimalne potrošačke korpe za jun je, prema podacima Monstata, iznosila je 656,9 eura, što je 0,1 odsto više u odnosu na maj.

– Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 283,9 eura, što je 0,1 odsto manje u odnosu na maj – navodi se u saopštenju.

Statističari su kazali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 373 eura, što je 0,2 odsto više u odnosu na maj.

Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva.

– Vrijednost minimalne potrošačke korpe je zasnovana na podacima ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke. Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge - kazali su iz Monstata.

Za izračunavanje minimalnih izdataka koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića koriste se prosječne cijene u tekućem mjesecu i mjesečne količine u kilogramima za četvoročlano domaćinstvo. Za izračunavanje vrijednosti korpe neprehrambenih proizvoda i usluga koriste se indeksi potrošačkih cijena. r. e.

putem Live Chat-a, odnosno razgovora uživo, na zvaničnoj stranici NTO www.montenegro.travel, kontaktiraju sa kol-centrom i dobiju željene informacije – dodaje se u saopštenju.

Turisti i građani takođe mogu dati svoje sugestije i na taj način aktivno učestvovati na podizanju kvaliteta turističkih usluga u destinaciji.

– Kontaktira se sa inspekcijom ili ustanovom koja je nadležna za određenu sugestiju ili žalbu i korisnik, ukoliko želi povratnu informaciju, informiše se u toku istog ili narednog dana tako što ponovo kontaktira sa centralom kol-centra i dežurni operater mu daje povratnu informaciju o ishodu intervencije – navodi se u saopštenju.

Kol-centar dostupan je i putem mejl-naloga callcenter@montenegro.travel. r. e.

6

Društvo

Četvrtak, 22. jul 2021.

Nakon ostavki načelnika odjeljenja Klinike za ginekologiju, to je uradila i jedina babica magistarka u Crnoj Gori

Ostali i bez glavne sestre Marijana Bogavac je prva babica magistarka u Crnoj Gori i jedina osoba u državi sa tom diplomom

Marijana Bogavac

PODGORICA – Glavna sestra na Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Kliničkom centru Crne Gore Marijana Bogavac podnijela je juče ostavku – nezvanično saznaje Pobjeda.

Bogavac je prva babica magistarka u Crnoj Gori i jedina oso-

ba u državi sa tom diplomom.

Ona je ranije podnosila ostavku na mjestu glavne sestre u znak solidarnosti, kada je 2019. zbog slučaja zamjene bebe na Klinici za ginekologiju i akušerstvo ostavku podnio tadašnji direktor dr Vojislav Miketić, a njene koleginice

razriješene, ali je nedugo nakon toga vraćena.

Da situacija u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, a naročito na Klinici za ginekologiju nije idealna, pokazuju i ostavke solidarnosti koje su 17. jula podnijeli dr Ivan Đukić na mjestu načelnika Odjeljenja za operativu, dr Azis Haliti na mjestu načelnika Odjeljenja za patologiju, dr Danko Natalić, načelnik Odjeljenja visoko rizičnih trudnoća, i načelnica Porodilišta Gordana Globarević-Vukčević.

Oni su to učinili nakon što je 10. jula menadžment Kliničkog centra smijenio v. d. direktoricu Klinike za ginekologiju i akušerstvo dr Vesnu Čolaković Popović. Ona je u januaru postavljena na tu funkciju.

Na njeno mjeto je postavljen dr Srđan Medan.

Zbog neslaganja sa menadžmentom KCCG i duge liste čekanja za kateterizaciju, ostavku je podnio načelnik Centra za kardiologiju Klinike za bolesti srca dr Miroslav Rabrenović, a nakon njega i direktor Instituta za bolesti djece dr Saša Radović, prenijeli su ranije mediji.

Prošle sedmice dr Radulović je rekla da su najveću zdravstvenu ustanovu napustila dva radiologa, i da su otišli da rade privatno. r. d.

Dokumentacija HE ,,Buk Bijela“ predata crnogorskoj delegaciji, bez odgovora na žalbe Bosne i Hercegovine i Uneska

Eksperti Crne Gore i RS sačuvaće Taru PODGORICA - Dokumentaciju, strukturu i planirani režim rada hidroelektrane ,,Buk Bijela“ pregledaće sedmočlani ekspertski tim Crne Gore i Republike Srpske, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Eksperti će usaglasiti nadmorsku visinu tačke preliva, odnosno maksimalnu gornju kotu do koje buduće vještačko jezero može da raste, saopšteno je nakon sastanka koji je održan u Trebinju na inicijativu državnog sekretara iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore Danila Mrdaka u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske.

– Svako tehničko-tehnološko i inženjersko rješenje koje garantuje da buduće vještačko jezero neće imati negativnih uticaja na rijeku Taru i da neće doći do potapanja ni jednog dijela rijeke Tare, za nas je u potpunosti prihvatljivo – izjavio je Mrdak.

Ukoliko bi, međutim, organi ESPOO konvencije, kojom se definiše da zemlje potpisnice vode računa o prekograničnom uticaju na životnu sredinu, usvojila žalbe nekoliko ekoloških nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, i utvrdili da su odredbe tog dokumenta i ugovor prekršeni odobravanjem projekta gradnje hidroelektrane ,,Buk Bijela“ na Drini - značilo bi to da su organi Rrepublike Srpske dužni da ponove postupak, izrade novu studiju kako ne bi i dalje kršili svoje međunarodne obaveze.

To je Pobjedi saopštila Nina Krševljaković, pravna savjetnica u udruženju Aarhus centar iz Sarajeva, koje je zajedno

sa još nekoliko nevladinih organizacija iz Crne Gore uputilo žalbu sekretarijatu ESPOO konvencije povodom ozvaničenja gradnje „Buk Bijele“ na Drini u sklopu šireg hidroenergetskog projekta u koji Srbija, kao zemlja investitor, planira da uloži više od 200 miliona eura, iako se tome, zbog ekoloških implikacija na susjednu Crnu Goru, protive zvanično Sarajevo, ali i Uneskov Centar za kulturnu baštinu.

PolitičKa volja

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić saopštila je da u prethodnom periodu nije bilo političke volje za rješavanje projekata od zajedničkog interesa, te da je sastanak veliki napredak „jer smo već usaglasili brojna pitanja i napravili plan budućih aktivnosti vezanih za pitanje Buk Bijele“.

Mješoviti holding Elektroprivreda Republike Srpske ustupio je na uvid tehničku dokumentaciju crnogorskoj delegaciji i izrazio zadovoljstvo što je uspostavljena saradnja na rješavanju pitanja ,,Buk Bijele“.

- Raduje me činjenica što ćemo bilateralno rješavati sva zajednička pitanja i što je već prvi sastanak dao konkretne rezultate - istakao je direktor MH ERS Luka Petrović.

uticaj na taru

- Ključan problem je prekogranični uticaj koji će ovaj projekat da ima na područje Crne Gore. Studija uticaja na životnu sredinu navodi da će maksimalna nadmorska visina rezervoara biti 434 metra nadmorske visine, tj. ista kao normalna kota dok Crna Gora

tvrdi da je nadmorska visina na međunarodnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore na 432,37 m. To znači da bi akumulacija ipak obuhvatila dio teritorije Crne Gore – kazala je Krševljaković Pobjedi.

Očekuje se da će dalja gradnja HE ,,Buk Bijela“ na Drini, koja je zajednički poslovni poduhvat Republike Srpske i Srbije, biti obustavljena dok se ne utvrde i kvantifikuju sve činjenice vezane za moguće negativne uticaje na životnu sredinu i biodiverzitet rijeke Tare koja je zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao nacionalni park, Uneskova prirodna baština, potencijalno Natura 2000 područje, kao i Deklaracijom Skupšine Crne Gore.

neSaglaSje u vladi

Ustavni sud BiH je potvrdio da Republika Srpska nema apsolutnu nadležnost u vezi sa izdavanjem koncesije za izgradnju hidrocentrala na Drini.

U apelaciji je navedeno da odluke u vezi s državnom imovinom, poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu biti donijete isključivo na nivou BiH. Ministarka vanjskih poslova BiH Bisera Turković i crnogorski vicepremijer Dritan Abazović su se sastali 9. jula i tada je naglasio da postoji potencijalna opasnost da bi izgradnjom hidroelektrane ,,Buk Bijela“ moglo doći do dalekosežnih posljedica na životnu sredinu Crne Gore, ali i ugrožavanja Nacionalnog parka Durmitor, kao Unescko baštine.

Turković je Abazoviću saopštila da je projekat nanio sjenu na odnose Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, posebno nakon što se u cijeli slučaj uključio i Unesko, koji je tražio stav bosansko-hercegovačkih institucija, ali za takve stavove ne haju vlasti Republike Srpske koje koncesiju doživljavaju kao svoju ingerenciju. j. m.

Na protestu ispred Ministarstva prosvjete, nauke, kultu zatražena ostavka resorne ministarke i cjelokupne Vla

Skupština da p smjene direkto PODGORICA – U Skupštini treba pod hitno da se stave van snage odluke o smjenama direktora/ica i vršiocima dužnosti čelnika ustanova obrazovanja, poručeno je, između ostalog, sa jučerašnjeg građanskog protesta ispred Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Okupljeni građani/ke su negodovali što je ministarka Vesna Bratić smijenila mimo zakona dojučerašnje direktore, a potom imenovala nove, među kojima je i barska učiteljica Rada Višnjić, koja je otvoreno podržavala ratnog zločinca Ratka Mladića. Optužili su je da širi fašizam kroz sistem obrazovanja, te su zatražili ne samo njenu ostavku, nego i cjelokupne Vlade koja podržava ovakva rješenja. Na protestu su nosili transparente ,,Ne damo đecu u četnike“, ,,Ministarstvo etničkog čišćenja“....

U ime Građanske inicijative ,,21. maj“ Miodrag Živković uputio je i dvije poruke za opoziciju – da odlučnije počnu da štite interese Crne Gore.

– Poruka jednom dijelu opozicije jeste da prestanu sa dodvoravanjem, sa pohvalama o demokratskim kapacitetima nekih djelova ove vlasti, jer ova vlast dijeli samo jednu ideju, a to je ideja širenja fašizma – rekao je on.

Kriterijumi za buduće direKtore/ice

Kazao je da ova sječa direktora škola nije zapamćena nigdje u demokratskom svijetu, niti u desničarskim režimima gdje je na vlasti autokratija – da se ovako nešto desilo u jednom danu.

Smatra da su za imenovanja direktora/ica bile odlučujuće tri karakteristike: da su poslušni Srpskoj pravoslavnoj ckrvi, da imaju dokaze da su litijali i treće – oni famozni potpisi podrške crkvi Srbije.

– Moramo znati da su svi oni isti iz jednog velikosrpskog svetosavskog inkubatora. Ne traže uvođenje vjeronauke u škole, a

Građani optužili Bratić da širi mržnju kroz sistem obrazovanja

ASK: Direktore da ne imenuje ministar, već školski odbori Izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje je donijela Skupština Crne Gore 27. maja sadrže nepreciznosti i neodređenosti normi koje otvaraju mogućnost narušavanja transparentnosti i integriteta u oblasti obrazovanja, kao jednoj od oblasti od posebnog rizika od pojave korupcije, ocijenila je u mišljenju Agencija za sprečavanje korupcije.

svi smo to očekivali, jer od čitavog obrazovanja hoće da naprave svoje bogoslovije. To im ne smijemo dozvoliti – smatra Živković.

Izvršni direktor Udruženja Forum ,,Luča“ Nebojša Mrvaljević ističe da Vlada nema pravo da unazađuje sistem vaspitanja i obrazovanja.

– Ne pristajemo da preko naše đece, obrazovnog sistema realizujete velikosrpski nacionalizam i projekat ,,srpski svet“ – poručio je on.

Potpredsjednik Liberalne partije Jovan Rabrenović kaže se danas promoviše fašizam, kliču ratnim zločincima.

–Crna Gora je doživjela da se u njenim institucijama nalaze oni koji podržavaju fašizam. Tuži-

Ministarstvo: Buka i „bes“ ostatka bivšeg sistema Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopšteno je da ,,nažalost, dani koji su za nama, svjedoče o niskom stepenu tolerancije, razumijevanja i strpljenja jednog dijela javnosti, ali i o opasnom, zlonamjernom i proračunatom djelovanju različitih političkih struktura čiji je, u demokratskom smislu, rušilački uticaj ponovo kontaminirao javni prostor“. Ističu da su smijenili direktore u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Dodaju da su u tim slučajevima poštovali jedino ,,meritokratski princip, a ne pripadnost bilo kojoj političkoj partiji“.

– Nepošteno je postupanje javnosti koje nalikuje na diskriminaciju novoizabranih vršilaca dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola, koji su, ponavljamo, birani nepartijski i kojima su se vrednovali profesionalni angažman, znanje, kompetencije i stručnost.

Takođe, neophodno je poštovati institucije sistema i u tom smislu pozivamo sve odlazeće direktore, koji vjeruju da su nezakonito razriješeni, da pravdu potraže pred državnim institucijama i da tamo zaštite svoja prava – navodi oni.

Kažu da bi voljeli da novonastala ,,zaglušujuća larma na društvenim mrežama i elektronskim medijima, uistinu predstavlja odraz narodnog mišljenja – jer to bi bio nedvosmislen indikator progresa i buđenja našeg društva iz višedecenijskog autokratskog mraka“.

- Međutim, čitav slučaj dosta često podsjeća na buku i bes ostataka bivšeg sistema koji, uplašeni zbog gubitka privilegija i nadolazeće pravde, posežu za podlostima različitih vrsta – zaključuju u saopštenju.

- Agencija poziva nadležno ministarstvo da prilikom pripreme novog zakonskog teksta u ovoj oblasti izmijeni proceduru za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova tako da iste ne imenuje ministar, već da nadležnost izbora i razrješenja direktora bude jedna od nadležnosti školskog, odnosno upravnog odbora, posebno imajući u vidu da su preko predstavnika u odborima

laštvo, sudstvo i policija ne rade ništa da kazne organizatore fašističkih pirova po Crnoj Gori.

Moramo se suprotstaviti demokratski – rekao je on.

Nikada Crna Gora, prema njegovim riječima, neće postati država koja poistovjećuje četnike i partizane.

– Toga neće biti u Crnoj Gori po cijenu da se desi ponovo ono što se desilo 13. jula. Fašizam u Crnoj Gori neće imati svoje mjesto – rekao je on, dodajući da treba da se usvoji zakon o zabrani fašističkog djelovanja.

Izvršna direktorica nevladine organizacije Crnogorski ženski lobi Aida Petrović rekla je da naum ove vlasti mora biti zaustavljen.

SvaKi miniStar/Ka – veSna bratić

Građanski aktivista i član Savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ Aleksandar Zeković je rekao da im nije samo stalo do smjene Bratić. Oni su, prema njegovim riječima, ,,marionete jedne iste ideologije - politike četništva“.

Draginja VuksanovićStanković kazala da neće dopustiti širenje četničke, kleronacionalističke ideologije.

– Oni kojima smo pružili ruku kada im je najteže bilo moraju poštovati državu. Ko ne podrži smjenu ministarke Bratić, svi su Vesna Bratić.

Zvaničnicima Srbije poručujemo: niti će biti ,,srpskog sveta“

Društvo

Četvrtak, 22. jul 2021.

ure i sporta ade

i. mandić

poništi ora

zastupljeni interesi Ministarstva, a što je najvažnije i interesi zaposlenih u obrazovnovaspitnim ustanovama, đaka i roditelja, te bi njihova odluka oslikavala najbolji interes škole – piše u mišljenju ASL. Oni su u mišljenju naveli i da je neophodno revidirati i procedure koje se odnose na zapošljavanje nastavnika u pravcu jasnog definisanja procedura zapošljavanja, predviđanja kriterijuma za izbor članova komisije i definisanja kriterijuma za ocjenjivanje kandidata.

Šehović inicirao kontrolno saslušanje Bratić Potpredsjednik Socijaldemokrata i predsjednik Odbora za prosvjetu Damir Šehović inicirao je kontrolno saslušanje ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić povodom primjene nedavno usvojenih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

O inicijativi Šehovića treba da se izjasni matični odbor.

- Otvorene su brojne kontroverze koje se odnose na: nejasnu odgovornost za neizbor novih školskih, odnosno upravnih odbora, upitan zakonski osnov za razrješenje direktora, na prilično neselektivnu promjenu kompletnog rukovodećeg kadra u obrazovnom sistemu koja je zbog toga dobila obrise takozvane „čistke“ i otvorenog revanšizma prema nepodobnima iz sistema obrazovanja, tako i na pojedinačna kadrovska rješenja, među kojima ima i ekstremnih nacionalista, podržavalaca osuđenih ratnih zločinaca, sljedbenika četničke ideologije, odnosno poštovalaca anticivilizacijskih i antievropskih vrijednosti – naveo je on.

Nastavljeno konsultativno saslušanje kandidata za četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika

I Medojević odustao

PODGORICA - Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu nastavio je konsultativno saslušanje kandidata za četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, čiji je broj umanjen na 14 jer je advokat Nikola Medojević juče povukao kandidaturu isto kao i njegov kolega Balša Dragović dan ranije.

Odbor je juče intervjuisao advokate Borivoja Đukanovića, Maju Zeković, Filipa Jovovića i Dalibora Kavarića.

KONKURS

Poslanik Demokratske partije socijalista Dragutin Papović, obraćajući se kandidatima, kazao je da učešće pojedinih od njih u procesu izbora članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, vladajućoj većini služe samo kao paravan.

- Jer oni su već odabrali članove TS-a. Neki su to shvatili i povukli svoje kandidature.

Da li je ovo tačno, vidjećemo kada se završi proces i kada će svako od vas moći da uporedi svoje sa biografijama onih koji budu izabrani. Ovdje struka i pravnički ugled neće biti presudni – kazao je Papović.

Poslanica Socijalističke narodne partije Milosava Paunović reagovala je na Papovićevu tvrdnju i poručila kandidatima da predstavnici većine ne znaju ko će biti izabran.

- Samo se trudimo da implementiramo novi zakon i da nešto u ovom sistemu promijenimo. Kako će ko da glasa, hoće li to biti spoj mladosti i iskustva, ne znam. Mi smo ovdje svi iz različitih partija. Mogu da vam kažem da je konstatacija da je oglas namješten, neistina – kazala je Paunović.

Poslanik Demokratske narodne partije Predrag Bulatović rekao je da na ključnim rukovodećim mjestima u tužilaštvu postoje prepoznatljivi pojedinci koji su u funkciji prethodne vlasti.

- Sada se preko TS-a i tužilačke organizacije vodi borba između onoga što su neophodne promjene koje su nastupile nakon 30. avgusta prošle godine i onoga što želi parlamentarna opozicija – kazao je Bulatović.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša ocijenio je da su se juče kandidati držali struke i profesionalno, što, kako je kazao, nije bio slučaj prethodnog dana.

KANDIDATI

Kandidat za člana TS-a Borivoje Đukanović, koji je bio sudija i predsjednik Osnovnog suda u Podgorici i koji se od 1999. godine bavi advokaturom, odgovarajući na pitanja članova Odbora, ocijenio

Na protestu su nosili transparente ,,Ne damo đecu u četnike“, ,,Ministarstvo etničkog čišćenja“ – Naš cilj je da razobličimo pseudoevropske i pseudograđanske strukture koje se predstavljaju kao demokratske – istakao je Zeković.

Nije Bratić, kako dodaje, sama.

– Ona ima njihovu punu podršku. Svaki ministar aktuelne Vlade se zove Vesna Bratić, svaki poslanik vladajuće koalicije se zove Vesna Bratić – smatra Zeković.

Građanka Marija Popović istakla je da kada neko želi da uništi društvo počinje od obrazovanja.

– Ne smijemo ćutati – smatra ona.

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja VuksanovićStanković kaže da neće dopustiti širenje četničke, kleronacionalističke ideologije.

– Oni kojima smo pružili ruku kada im je najteže bilo moraju poštovati državu. Ko ne podrži smjenu ministarke Bratić, svi

su Vesna Bratić. Zvaničnicima Srbije poručujemo: niti će biti ,,srpskog sveta“ niti velike Srbije – istakla je VuksanovićStanković.

Najavljeno je da će se okupljanja nastaviti.

Aršini prilikom imenovanja v.d. direktora škola, naročito barski primjer jer je Rada Višnjić dobila otkaz zbog političke i vjerske zloupotrebe djece kada ih je zvala na moleban, doveli su do pokretanja peticije za smjenu Bratić.

Ministarstvo je početkom ove sedmice nastavilo poštom da šalje rješenja rukovodiocima ustanova da su razriješeni sa tih funkcija, jer – nijesu ispoštovali zakon i imenovali školski odbor.

Profesorica pravne grupe predmeta Stanka Vukčević kazala je prekjuče za Pobjedu da direktorima/icama koje su željeli da smijene nijesu mogli da pronađu ništa da su nezakonito uradili, pa su im na teret stavili da ostaju bez funkcije zato što nijesu imenovali školski odbor.

Sporno je, kako je ocijenila, što taj posao prosto nijesu mogli do kraja da završe zato što taj resor nije imenovao svoje predstavnike u tom tijelu. Pojedini direktori najavili su da će pravdu potražiti na sudu.

N. Đ.

7

PODGORICA – Pripravna radnica u podgoričkom Centru za socijalni rad dobila je otkaz zbog propusta u nedavnom slučaju privođenja samohranog oca pred maloljetnom djecom, ishod je tog disciplinskog postupka.

Kako je utvrđeno, počinila je niz propusta u postupku izmještanja i zbrinjavanja maloljetne djece, iz razloga što je neovlašćeno i samoinicijativno na teren poslala pripravnicu.

Nije pribavila potrebnu dokumentaciju, pa je na taj način ,,narušen ugled ove ustanove“.

Okončan je i disciplinski postupak protiv rukovoditeljke Službe za djecu i mlade, čiji je posao da organizuje rad stručnih radnika, a izrečena joj je novčana kazna. Ocijenjeno je da je olakšavajuća okolnost što je stupila na dužnost 10. juna, dok se sporni događaj desio 17. juna, van radnog vremena. Utvrđeno je da se pripravna radnica nije konsultovala o ovom slučaju, tako da ona nije znala da će pripravnicu poslati na teren.

Iz podgoričkog Centra za socijalni rad objašnjavaju da je postupak pokrenut i protiv bivše voditeljke slučaja, koji

Kandidati za članstvo u Tužilačkom savjetu

mjene zakona dovesti do toga – kazala je DPS: Vladajućoj većini Zeković. služite samo kao paravan. Advokat Filip Jovović, koji se od 2012. godine samostalno bavi advokaturom, Oni su već odabrali kazao je da je uglavnom bio fokusiran na članove TS-a. Neki su to poslovno pravo i privredni kriminalitet.

On je ocijenio da je osnovna mana doshvatili i povukli svoje sadašnjeg rada tužilaštva nedovoljan broj finansijskih istraga i dodao da je u kandidature

SNP: Samo se trudimo da implementiramo novi zakon. Konstatacija da je oglas namješten je neistina je da institut sporazuma o priznanju krivice ne treba ukidati.

- Ne slažem se sa mišljenjima da ga treba ukinuti, jer za to nema iole ozbiljnog utemeljenja. Kada je prvobitno uveden, sporazum o priznanju krivice bio je predviđen za djela koja se gone po službenoj dužnosti, sa maksimalnim kaznama do deset godina. Međutim, kasnijim izmjenama to je eliminisano kao ograničenje, pa se danas može sporazum zaključiti za bilo koje krivično djelo, osim za terorizam i ratni zločin – kazao je Đukanović zaključujući da taj institut treba vratiti na prvobitno rješenje.

Kandidatkinja Maja Zeković bila je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici, a posljednjih sedam godina je u advokaturi.

Ona je ocijenila da posao u pravosuđu mora biti lišen bilo kakvih uticaja.

- Postoje značajni pomaci u tužilaštvu za ovih 25 godina koliko sam u pravosuđu, ali to ne znači da ono radi onako kako to očekuju građani Crne Gore i neprikosnoveno u njihovom interesu. Zbog toga treba sačekati da vidimo hoće li nove iz-

proteklom periodu bilo visoko profilnih slučajeva, koji su uključivali imovinska krivična djela, a da ishod tih postupaka nije dovodio do trajnog oduzimanja tako stečene imovine, a privremena oduzimanja su proizvodila ogromne troškove.

Prema njegovoj ocjeni, uzrok nedostatka finansijskih istraga leži u nedovoljnoj edukaciji tužilaca.

Kandidat Dalibor Kavarić, koji se bavi advokaturom od 2005. godine, u odgovorima na pitanja članova Odbora, kazao je da je advokatura ravnopravni dio pravosudne vlasti, zajedno sa tužilaštvom i sudstvom.

- U tom smislu ulazak advokature, odnosno pogleda na stvari iz advokatskog ugla, u TS-u, nije narušavanje principa jednakosti pravosudne vlasti, već može predstavljati dobar korektivni mehanizam kako ne bi dolazilo do korporativne solidarnosti, odnosno da tužioci budu sami sebi i tužioci i sudije – kazao je Kavarić.

Prvog dana konsultativnog saslušanja, u utorak, Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu intervjuisao je advokate Maricu Babović, Danijelu Bulatović, Nikolu Bulatovića, Nevenku BožovićJovović i Miloša Vuksanovića, a danas bi konsultativno saslušanje trebalo da bude završeno ispitivanjem advokata Siniše Gazivode, Elvisa Durakovića, Jovana Poleksića i Sava Šofranca, kao i bivše zamjenice zaštitnika ljudskih prava i sloboda Zdenke Perović, koja je konkurisala i za jedno od dva upražnjena mjesta za D.M. sudiju Ustavnog suda.

Okončana dva disciplinska postupka u slučaju nedavnog privođenja samohranog oca u Podgorici, treći u toku

Otkaz za socijalnu radnicu, novčana kazna za šeficu

je i dalje u toku, jer je traženo da se obavi usmena rasprava, uz pravnu pomoć advokata. Objašnjavaju da se slučaj odužio zbog toga što advokati još štrajkuju.

Iz podgoričkog Centra podsjećaju da su ih spornog dana, kada je trebalo da se izvrši sudska odluka da samohrani otac odsluži zatvorsku kaznu od mjesec dana, pozvali iz policije, dok im je pisano obavještenje od suda stiglo dan nakon događaja. Ističu i da je prema Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, organ starateljstva dužan da u toku oduzimanja i predaje djeteta prati njegovo ponašanje i reakcije, kao i osobe kojoj se dijete oduzima, utiče na sprečavanje izazivanja sukoba ili traumatskog reagovanja djeteta, savjetuje sudiju kako da se oduzimanje i predaja djeteta ostvare sa što manje štete po njegov rast i razvoj.

– Ova koordinacija je izostala, jer niti je psiholog delegiran od organa starateljstva, niti je mogao savjetovati sudiju, čije prisustvo je izostalo – kažu iz Centra.

Smatraju, ne umanjujući svoju odgovornost u dijelu pravnih propisa, da su za dječju traumu izazvanu nespretnim izvođenjem izvršenja sudskog rješenja odgovorni i Uprava policije i Osnovni sud.

Javnost je nedavno osudila način na koji je policija, uz prisustvo službenika Centra za socijalni rad, ispred jedne porodične kuće u Podgorici, privela samohranog oca da služi zatvorsku kaznu od mjesec dana zato što nije dozvoljavao majci da posjećuje djecu.

Djeca su se opirala, vrištala i plakala dok su predavana majci na čuvanje, a dok se otac ne vrati iz zatvora.

Taj slučaj je sniman i dijeljen na društvenim mrežama.

Za naše novine nedavno su kazali iz Tužilaštva da je policija, po nalogu državnog tužioca, identifikovala pojedine učinioce i protiv njih podnijela krivičnu prijavu za neovlašćeno fotografisanje, objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka.

Iz Osnovnog suda ranije su saopštili da je samohrani otac sproveden u zatvor, jer je intenzivno odbijao da maloljetna djeca gledaju majku.

Djeca su, inače, povjerena ocu, ali je pred ovim sudom u toku postupak za izmjenu te odluke o povjeravanju djece.

Prema aktuelnoj odluci, majku mogu da gledaju dva puta nedjeljno.

Predsjednik Milo Đukanović nedavno je pomilovao oca, uvažavajući, kako je saopšteno, mišljenje Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava koje je potpisao Sergej Sekulović.

N. Đ.

8

Društvo

Četvrtak, 22. jul 2021.

PROJEKAT „POSRBLJAVANJE“: U strahu od mogućeg pada Vlade nova crnogorska „svetosavska“ vlast požurila da imenuje svoje kadrove na čelne pozicije crnogorskog obrazovnog sistema

Božović siguran na UCG, Upravni odbor „pojačan“ prijateljicom Vesne Bratić „Srpski svet“ u Upravnom odboru dodatno je ojačan imenovanjem rođene Bilećanke, vanredne profesorice Filozofskog fakulteta prof. dr Dijane Vučković i sada se može ući u proceduru zakazivanja sjednice za izbor Vladimira Božovića za rektora. U zvaničnoj biografiji Božović je „zaboravio“ poneki detalj: da je predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori, osnivač NVO Akademska alternativa i Srpske kuće u Podgorici, kao i opskurnog portala In4s PODGORICA – Obrazovni sistem, pored Srpske pravoslavne crkve, treba da ima ključnu ulogu u projektu „posrbljavanja“ Crne Gore.

Zbog toga se, u žurbi, zbog s t ra h a o d p a d a V l a d e , imenuju provjereni ljudi na čelne funkcije u prosvjeti.

Univerzitet Crne Gore jedan je, pokazalo se, od značajnih bastiona „srpskog sveta“ u našoj zemlji, a aktuelni vršilac dužnosti rektora prof. dr Vladimir Božović, tvrde naši izvori iz ove visokoškolske ustanove, da bi osigurao opstanak na toj funkciji i u slučaju skorog odlaska ove vlasti, produžio je školski kalendar kako bi Senat i Upravni odbor verifikovali njegovu kandidaturu za ovu poziciju.

Tako je Senat u utorak, jednoglasnom podrškom prisutnih članova, dao „zeleno svjetlo“ Božoviću, a na istoj sjednici, tajnim glasanjem, za upražnjeno mjesto u Upravnom odboru izabrao vanrednu profesoricu Filozofskog fakulteta prof. dr Dijanu Vučković. Naravno, i ona je dio „srpskog sveta“.

Izvori Pobjede sa Univerziteta ističu da je bliska prijateljica ministarke Vesne Bratić, koja je u ministarsku fotelju stigla takođe sa UCG. Interesantno je i da je Vučković rođena Bilećanka (Bosna i Hercegovina), da je u Crnu Goru stigla na studije, ali nema podataka kada je dobila crnogorsko državljanstvo. Zanimljiv detalj je i da u njenoj zvaničnoj biografiji na sajtu Univerziteta ne postoje podaci o mjestu rođenja. Biografija počinje od 2000. godine kada je završila osnovne studije za obrazovanje učitelja na Filozofskom fakultetu UCG u Nikšiću. Studije je nastavila u Beogradu – gdje je magistrirala i doktorirala, a posao je dobila na crnogorskom univerzitetu.

Za njeno članstvo u Upravnom odboru, kao predstavnice akaPODGORICA – Osnovni sud u Prištini osudio je Rista Jovanovića, uhapšenog na Gazimestanu zbog navodnog ,,izazivanja razdora i netrpeljivosti“, na šest mjeseci zatvora. Sud može da uvaži i zamjenu kazne zatvora za novčanu u iznosu od 6.700 eura, sa čim se Jovanović saglasio.

Demokratski front će, prenose mediji, platiti kauciju „da Risto Jovanović, Srbin iz Podgorice, odmah napusti kosovski zatvor“.

Vladimir Božović Dijana Vučković

Intervju Vladimir Božović u opširnom intervjuu časopisu Srbija nacionalna revija, 21. marta, naslovljenim „I bi što biti ne može“ predstavljen je kao jedan od najznačajnijih ljudi „za pobjedu nad Đukanovićevim režimom“.

U tom intervjuu Božović se požalio novinaru kako zbog te uloge već ima probleme sa mnogim saborcima ukazujući na „nerijetku životnu okolnost – da vam najbezdušnije spletke spremaju

demskog osoblja, glasalo je 18 članova Senata, dok je njen protivkandidat prof. dr Miodrag Jovanović dobio osam glasova. „Srpski svet“ u Upravnom odboru dodatno je ojačan njenim imenovanjem i sada se može ući u proceduru zakazivanja sjednice za izbor Božovića za rektora.

A i on je, kao i njegova koleginica Vučković, u zvaničnoj biografiji „zaboravio“ poneki detalj. Nije naveo da je predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori i osnivač NVO Akademska alternativa i Srpske kuće u Podgorici.

oni kojima ste najviše dobra činili“.

Nije precizirao ko spletkari protiv njega.

Rekao je u tom intervjuu i kako je u Crnoj Gori u prethodnom periodu „sprovođen specifičan eksperiment identitetskog inženjeringa“.

- Stvarana je, kako su često navodili, „nova Crna Gora“ na koju su pokušali da nas naviknu. Uspostavljen je antisrpski „društveni dogovor“, vrlo čvrst i operativan.

S druge strane, građen je birokratski „identitet“, diza-

Nije se „sjetio“ da napiše da je učestvovao u osnivanju opskurnog portala In4s i finansijski ga podržao. Kako smo ranije pisali, njegovo ime vezuje se za firmu „Atlantik njuz grup“ koja je osnivač firme ANG u Crnoj Gori čiji je izvršni direktor Gojko Raičević, urednik ovog portala i Božovićev blizak prijatelj.

- On je izuzetan u komunikaciji sa kolegama. Nije napadan i ne ponaša se kao eksponent politike „srpskog sveta“. Ali ta politika ni prethodnih godina nije javno sprovođena na Univerzitetu, međutim, kao što vidimo, ključne ljude aktuelne vlasti

jniran po krajnje banalnom kroju – negacijom onog izvornog, istorijskog – rekao je on, pored ostalog, uz konstataciju da je „tako bestidna laž postala najznačajniji DNK element, kičmeni stub tog novog identiteta“.

Osvrnuo se i na 1918, uz konstataciju da je „endemično ludilo Montenegra“ stav „po kom je Srbija 1918. okupirala Crnu Goru“.

Božović je u ovom intervjuu, kako je rekao, preuzeo krivicu da je „zaista sve učinio da se na prethodnim izborima

iznjedrio je upravo Univerzitet – ističe jedan od naših nezvaničnih sagovornika. Član Senata UCG, koji je želio da ostane anoniman, objašnjava da u programu razvoja Univerziteta nema ništa sporno i da su oni podržali program koji je ponudio, a ne njega.

- Kao što smo podržali i program smijenjenog rektora Danila Nikolića – dodaje on.

Svi članovi Senata, kaže, znaju za politički aktivizam Božovića, kao i za njegovu ulogu u projektu takozvanog „srpskog sveta“, međutim, naš sagovornik nema objašnjenje zašto mu

uspostavi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“, kazao je i da je radosno dijeli sa „vladikom Joanikijem i ocem Gojkom Perovićem“.

Govorio je i o portalu In4s ističući kako je stvoren „kao krik očaja u uslovima medijske, ali i političke okupacije“.

- On je kreiran kao borbeni medij za opstanak identiteta koji je bio ukliješten u totalitarističkim čeljustima. Moj prijatelj Gojko Raičević je romantični titan te borbe... Zasluge In4s za izvojevanu slobodu su ogromne – poručio je Božović.

zbog toga i činjenice da je negator crnogorske države i nacije nijesu uskratili podršku.

- Na Senatu ne raspravljamo na taj način, niti govorimo o tim stvarima. Program koji ponudi budući rektor je ključan. A i nije bilo drugih kandidata – kaže on.

Neki dekani svoju podršku Božoviću pravdaju riječima da su i zbog kolega sa „svog“ fakulteta glasali za njega, jer bi u suprotnom taj fakultet i zaposleni imali problema.

Uglavnom, čovjek koji Crnogorce naziva izmišljenom nacijom, a urednika In4s Gojka Raičevića titanom uz jednoglasnu podršku kolega, profe-

Risto Jovanović osuđen na Kosovu pola godine ili da plati 6.700 eura

DF platio kauciju, MVP ga bezbjedno vraća u Crnu Goru Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je saopštilo da su se stekli uslovi da se „naš državljanin vrati svojoj porodici“.

Iz resora Đorđa Radulovića je saopšteno da je, uz predstavni-

ke Ministarstva vanjskih poslova i Ambasade Crne Gore na Kosovu, ročištu prisustvovala sestra Rista Jovanovića, Slavenka Perazić, koja je iskazala zahvalnost „na velikom trudu

koji je od prvog dana uložen u cilju zaštite prava njenog brata, kao i zbog činjenice da je Ministarstvo obezbijedilo njegov bezbjedan povratak u Crnu Goru“.

Sud je u odluci naveo da je Jova-

nović imao namjeru da izazove razdor i netrpeljivost između etničkih zajednica tokom obilježavanja Vidovdana na Gazimestanu, prenosi RTS. Jovanoviću se zabranjuje ula-

Od delegata Vlade do rektora Prvi put u istoriji Univerziteta Crne Gore desilo se da za rektora bude izabran neko ko je došao sa pozicije delegata Vlade.

Vladimira Božovića i prof. dr Rajku Glušicu, nakon smjene vlasti u Crnoj Gori prošle godine, u Upravni odbor UCG imenovala je Vlada.

Sa te pozicije on je postavljen za vršioca dužnosti rektora, a ona za predsjednicu Upravnog odbora.

- Sve što oni sada rade ranije su kritikovali kao autokratske mehanizme. Međutim, kada im je zatrebalo i sami su im pribjegli – kaže jedan od naših sagovornika sa UCG, podsjećajući na smjenu bivšeg rektora Danila Nikolića.

sora najprestižnije obrazovne institucije u našoj zemlji ostaće na njenom čelu.

Izvori Pobjede sa Univerziteta tvrde i da „ova suluda situacija u ovoj ustanovi“ ide dotle da su neki od prorektora, koje je Božović naslijedio od prethodnika Danila Nikolića, kojeg je sa novom vlašću smijenio nezakonito, kod članova Senata lobirali za njega?!

No, nije ovo prvi put da profesori Univerziteta Crne Gore sebi dozvoljavaju da im politika, odnosno elite na vlasti, biraju čelne ljude. Ni na prethodnim konkursima, unazad godinama, nije se prijavljivalo više od jednog kandidata.

Kako tada, tako i danas, na pitanje zašto se ne jave na oglas većina profesora, sliježući ramenima, kažu da je izlišno da ulaze u „bitku“ za poziciju za koju je unaprijed određeno ko će je dobiti.

Upravni odbor, odlukama ranijih univerzitetskih vlasti, učinjen najvažnijim organom Univerzitata. Njegove odluke su presude, bez obzira na stav senatora i akademske zajednice.

- I tada, kao i sada presuđujuće je mišljenje pet predstavnika Vlade i naravno tri studenta koji uvijek stanu uz njih. I taj presedan i sada skupo plaćamo – kaže jedan od Pobjedinih sagovornika sa UCG. Božović je tu situaciju samo iskoristio kako bi sebe pozicionirao za rektora.

Iako je i sam kritikovao ovako uspostavljen sistem i ocjenjivao neprimjerenim da sva vlast bude skoncentrisana u Upravnom odboru.

Kada je shvatio da će upravo Upravni odbor presudno uticati i na njegov, odlučio je da ne čeka demokratičnije procedure za koje se zalagao.

K. KRSMANOVIĆ

zak na Kosovo u narednih pet godina.

– Bez obzira na kompleksne okolnosti i pokušaje da se ovaj slučaj zloupotrijebi i ispolitizuje, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i ovom prilikom, kao i svaki put do sada, uložilo je maksimalne napore u cilju pružanja pomoći crnogorskim građanima u zaštiti njihovih prava, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, političku ili bilo koju drugu pripadnost – saopšteno je iz Ministarstva.

R. D.

Hronika

Četvrtak, 22. jul 2021.

AKCIJA „DVOGLED“: U Rvašima kod Cetinja otkriveno sedam plantaža droge

9

Nikšićka policija podnijela krivične prijave protiv dvije osobe

Zaplijenjeno 3.700 Terete ih za šverc kokaina stabljika marihuane

Zaplijenjene stabljike marihuane

PODGORICA - Marko Gazivoda (34) iz Podgorice uhapšen je kada su službenici Uprave policije otkrili oko 3.700 stabljika marihuane u mjestu Rvaši u prijestonici Cetinje.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, ovo je do sada najveća plantaža marihuane u Crnoj Gori.

-Na plantažama je bilo oko 3.700 stabljika ove biljke koje su i oduzete. Tom prilikom uhapšen je M. G. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljenje u promet opojnih droga i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – naveli su iz policije.

Gazivoda je uhapšen nakon višenedjeljne akcije, kodnog naziva „Dvogled“, koja je uspješno je realizovana danas nakon što je podgorička poli-

Dolaskom na imanje Marka Gazivode zatečeno je sedam većih plantaža na kojima su pronađeni zasadi 3.346 stabljika veličine do dva metra i 347 saksija sa zasadima marihuane, kao i lovački karabin sa dva komada municije. Preradom i prodajom ove droge osumnjičeni bi zaradio višemilionski iznos cija utvrdila činjenično stanje na terenu i inicirala naredbu za pretres porodične kuće i imanja osumnjičenog u naselju Rvaši – opština Cetinje.

Dolaskom na imanje prijavljenog zatečeno je sedam većih plantaža na kojima su pronađeni zasadi 3.346 stabljika veličine do dva metra i 347 saksija sa zasadima marihuane – saopšteno je iz Uprave policije.

Dodaju da bi preradom i pro-

dajom ove droge osumnjičeni zaradio višemilionski iznos, čime je spriječeno da marihuana bude krijumčarena – kako na teritoriji Crne Gore, tako i prema zemljama regiona.

-Pretresom porodične kuće pronađena je veća količina iste droge koja je već bila spremna za prodaju, kao i lovački karabin sa dva komada municije – saopštili su iz policije.

Podsjećaju da je ovo treća zaplijena sa takozvanih plantaža u julu, kojom prilikom su procesuirane četiri osobe osumnjičene da su uzgajale marihuanu na svojim porodičnim imanjima.

Plavska policija je prekjuče u naselju Aljov Laz, koje pripada opštini Gusinje, pronašla parcelu na kojoj je bilo zasađeno 30 stabljika marihuane.

Droga je izuzeta i upućena u Forenzički centar radi vještačenja.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju sprovodi radnje kako bi utvrdilo ko je vlasnik parcele u Gusinju na kojoj je zasađena marihuana.

- U narednom periodu službenici Uprave policije će nastaviti sa pojačanim aktivnostima na sprečavanju i otkrivanju distribucije narkotika i drugih nezakonitih postupanja – poručuju iz UP. Policija je 6. jula otkrila parcele na kojima se uzgajala marihuana u mjestu Cijevna Zatrijebačka i uhapsila P. N. (62) i D. N. (66) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Kako su tada saopštili iz policije, nakon višednevne istrage otkrili su pet parcela na kojima se nalazilo 222 stabljike marihuane.

-Policijski službenici su 6. jula zatekli P. N. i D. N. u obrađivanju zasada marihuane. O događaju je obaviješten državni tužilac koji je naložio da se P. N. i D. N. uhapse zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga – kazali su ranije iz Uprave policije.

Napominju da je pronađena marihuana oduzeta i biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru.

A.R.

NIKŠIĆ - Službenici Centra bezbjednosti Nikšić su, preduzimajući aktivnosti na suzbijanju ulične distribucije narkotika, protiv dvije osobe podnijeli krivične prijave, a za prethodna dva mjeseca prekršajno procesuirali 17 zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotreba opojnih droga.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, prekjuče su u saobraćaju kontrolisali A. R. (24) iz Nikšića i u vozilu pronašli četiri pakovanja sa sadržajem opojne droge kokain. Nakon toga je policija, postupajući po naredbi nadležnog sudije, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice gdje je pronađena manja količina kokaina.

U Nikšiću rasvijetljena četiri imovinska delikta

Sumnjiče ih da su krali novčanike, akumulatore...

NIKŠIĆ - Nikšićka policija je, preduzimajući aktivnosti na rasvjetljavanju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, rasvijetlila dva razbojništva i dvije krađe.

Pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić su 19. jula postupili po prijavi vlasnika lokala koji je naveo da je u objektu zatekao nepoznatu osobu, sa šrafcigerom u ruci, koja je provalila u objekat i ukrala novac, te da je on pomenutu osobu spriječio da se udalji nakon izvršenog djela i zadržao je do dolaska policije.

Policija je uhapsila Z. K. (40) iz Nikšića zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo razbojništvo.

Kako se navodi u saopštenju, rasvijetljeno je razbojništvo koje je izvršeno 14. jula na štetu ženske osobe.

Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova RS prikupljaju dokaze

Pušteni na slobodu Ročište zakazano osumnjičeni za pomaganje za 13. septembar u skrivanju Miloša Božovića Odgođeno suđenje optuženom za saobraćajnu nesreću u Nikšiću u kojoj su stradala tri mladića

NIKŠIĆ - Suđenje Zoranu Koprivici koji se tereti za izazivanje saobraćajne nesreće, 18. jula prošle godine u Nikšiću, u kojoj su poginuli Andrija Vicković (19) i Danilo Delibašić (18), dok je Nikola Delibašić od posljedica povreda preminuo 12 dana kasnije, odgođeno je za 13. septembar, zbog štrajka advokata.

Deset ročišta do sada je odgođeno, jer nijesu bile ispunjene procesne pretpostavke za održavanje pretresa i sprovođenje dokaznih radnji.

– Predmetni postupak se nalazi u fazi dokaznog postupka u ko jem je potrebno saslušati svjedoka i sprovesti potrebna vještačenja – kazali su ranije Pobjedi iz nikšićkog Osnovnog suda.

Podsjećamo, 18. jula navršila se godina od stradanja trojice mladića, koji su bili u automobilu ,,opel korsa“ registarskih oznaka CTAL277, kada su se sudarili sa šleperom (NK-CT 936) kojim je upravljao optuženi Koprivica, dok se sa pumpe uključivao u saobraćaj. Za volanom „opel korse“ bio je pokojni Vicković. Automobil se od siline udarca odbio pored puta.

Na mjestu su stradali Danilo Delibašić i Andrija Vicković, dok je Danilov brat od strica Nikola nakon udesa hitno prevezen u nikšićku bolnicu.

Ljekari su mu konstatovali višestruke povrede grudnog koša i mladić je 30. jula preminuo.

Zbog smrti trojice mladića u Nikšiću je bio proglašen A.R. Dan žalosti.

PODGORICA - Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske pustili su nakon kriminalističke obrade na slobodu P. D. i G. D. koji su uhapšeni zbog sumnje da su pomagali u skrivanju Miloša Božovića iz Nikšića, kojeg crnogorske vlasti potražuju zbog podstrekivanja na ubistvo.

To je saopšteno iz MUP-a RS. -Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka biće podnesen izvještaj protiv lica P. D. za krivično djelo prikrivanje, dok je lice G. D. saslušano u svojstvu svjedoka – saopšteno je iz MUP-a.

Kako se navodi, prilikom pretresa, kod P. D. su pronađena dva motorna vozila za kojim je raspisana potraga.

Te dvije osobe uhapšene su u Banjaluci u nedjelju 18. jula, zbog sumnje da su pomagali Božoviću, koji je dan ranije uhapšen po međunarodnoj pot-

O događaju je obaviješten državni tužilacu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se protiv A. R. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvšio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Takođe, krivična prijava je podnijeta protiv M. B. (24) iz Nikšića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga. Kod njega je policija pronašla i pakovanje sa sadržajem kokaina.

-Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da je M. B. opojnu drogu nabavio u cilju omogućavanja uživanja opojne droge drugim licima – saopštili su iz policije.

C.H.

Policija je uhapsila S. K. (28) iz Nikšića, koji je, kako se sumnja, s leđa prišao oštećenoj i upotrebom fizičke snage iz lijeve ruke istrgao novčanik sa novcem, gdje je tom prilikom ona zadobila laku tjelesnu povredu.

On je, kako se sumnja, 6. jula istrgao novčanik sa novcem i mobilnim telefonom od oštećene.

Daljom kriminalističkom obradom ovog lica policija je došla do sumnje da je S. K. zajedno sa D. K. (23), 14. jula, iz kruga jedne firme, koja je locirana u Ulici Vuka Karadžića, ukrao djelove od putničkih vozila i akumulatore.

Osumnjičeni su uhapšeni i privedeni nadležnom tužiocu.

Policijski službenici Centra bezbjednosti Nikšić su pronašli dio ukradenih stvari i vratili vlasniku.

C.H.

U Crnoj Gori se u utorak dogodila 21 saobraćajna nezgoda

Dvije osobe teže povrijeđene, a četiri lakše PODGORICA - U Crnoj Gori se u utorak dogodila 21 saobraćajna nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a četiri lakše.

Sa hapšenja Miloša Božovića

jernici. Hapšenja su nastavak policijske akcije u okviru koje su u subotu naveče, 17. jula, pored Božovića, koji je u policijskim evidencijama označen kao član škaljarskog klana, uhapšen i glavni inspektor Uprave kriminalističke policije MUP-a RS Mladen Milovanović.

Milovanović je uhapšen, po navodima iz MUP-a RS zbog „sumnje da je kao policijski

službenik pomagao počiniocu krivičnog dela“.

Istovremeno, Sud Bosne i Hercegovine odredio je mjeru pritvora u maksimalnom trajanju od 18 dana za uhapšenog Božovića, za kojeg se očekuje da bude izručen Crnoj Gori.

Kako navode iz policije Republike Srpske – nastavljaju istragu i dalje aktivnosti u ovom predmetu…

A.R.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su se u Podgorici i Baru dogodile po četiri nezgode, Kotoru tri, a po dvije u Nikšiću i Herceg Novom.

U Ulcinju, Budvi, Tivtu, Bijelom Polju, Andrijevici i Pljevljima dogodila se po jedna nezgoda.

Izdato je 378 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 32 prekršajne prijave.

Policija je oduzela šest pari registarskih tablica. C.H.

10

Crnom Gorom

Četvrtak, 22. jul 2021.

Predsjednici države i parlamenta Milo Đukanović i Aleksa Bečić čestitali Dan opštine Šavnik

Borba za mlade i ulaganje u njihov razvoj mora ostati prioritet PODGORICA/ ŠAVNIK – Predsjednici države i parlamenta Milo Đukanović i Aleksa Bečić čestitali su predsjedniku Opštine Šavnik Jugoslavu Jakiću, predsjednici Skupštine opštine Nadeždi Kotlici, odbornicima i svim građanima Dan opštine koji se obilježava 22. jula. Đukanović u čestitki navodi

da se ovogodišnji praznik obilježava u slavlju 80. godišnjice Trinaestojulskog ustanka.

- Na temeljima slobodarstva, koje je uvijek bilo na ponos čitavog durmitorskog kraja, Crna Gora je izrasla u modernu evropsku zemlju, multietničku demokratiju koja odlučno ide u pravcu svoje dalje evropeizacije. Uvjeren

sam da će u vremenu pred nama rukovodstvo šavničke opštine nastaviti da odgovorno radi na očuvanju ovih vrijednosti, kao i na valorizaciji raspoloživih resursa, poboljšanju kvaliteta života i unapređenju uslova za ostanak i povratak mladih u ovaj kraj – kazao je Đukanović.

Takav pristup i zajedništvo, kazao je, od posebne su važ-

nosti i danas kada se, između ostalog, suočavamo sa posljedicama dugotrajne pandemije kovid-19.

- Vjerujem da će i Vlada prepoznavati potrebe lokalne zajednice i aktivno podsticati razvojne mogućnosti kako bismo što prije nastavili putem uspjeha, na dobrobit svih građana Crne Gore – naveo je Đukanović u čestitki.

BIJElo PolJE: Turistkinja iz Fidžija na Fejsbuku podijelila pozitivno iskustvo iz Crne Gore

Prevoznik je zaboravio, autobus stigla uz pomoć policajca Blaža Jeremića Kada sam vidjela da je autobus nastavio put bez mene, obratila sam se za pomoć policiji. Odmah mi je pomogao Blažo Jeremić koji je dao gas i stigao autobus u kojem su mi bile stvari - napisala je Filadelfija Tivoli

NoVI PRIJATElJI: Filadelfija Tivoli i Blažo Jeremić

DA JE DRUGI PUT NE ZABoRAVE: Filadelfija sa vozačima autobusa

BIJELO POLJE - Filadelfija Tivoli porijeklom sa Fidžija, juče je zahvaljujući pripadniku bjelopoljske policije Blažu Jeremiću, uspjela da nakon nesvakidašnje situacije stigne autobus koji saobraća od Herceg Novog prema Kraljevu a čiji ju je vozač zaboravio na benzinskoj pumpi u Bijelom Polju.

U nastavku ispocijesti ona dodaje da su policajci odmah ponudili pomoć i rekli joj da sjedne sa njima u policijsko vozilo.

-Mislila sam da će policajac pozvati prevoznika i tako mi pomoći da uzmem stvari iz autobusa a potom da nađem novi prevoz, ali desilo se nešto drugo. Policajac Blažo Jeremić sjeo je u vozilo i dao gas, upalio sirenu i požurio da stigne autobus pretičući druga auta, bezbjedno naravno. Poslije nekoliko minuta smo stigli

Filadelfija se vraćala iz Herceg Novog ka Kraljevu kad je autobus napravio pauzu na benzinskoj pumpi u Bijelom Polju.

-Pitala sam da li imam dovoljno vremena da odem do toaleta i vozač autobusa mi je rekao da imam pa sam i otišla. Međutim, kad sam se vratila autobus je već otišao, sa mojim stvarima. Iskreno, nijesam znala šta da radim.

Radnik sa pumpe mi je savjetovao da se obratim policijskoj patroli koja je bila preko puta. Otrčala sam do njih i ispričala im šta se desilo. Pričali su engleski jezik pa sam im lakše objasnila situaciju napisala je Filadeflija na Fejsbuku.

CETINJE: Projekat Prijestonice i UNDP-a

Za šest sela 25 solarnih panela CETINJE - Prijestonica i Program Ujedinjenih nacija za razvoj obezbijediće 25 solarnih fotonaponskih sistema za proizvodnju električne energije namijenjenih poljoprivrednim domaćinstvima u udaljenim seoskim područjima na teritoriji Cetinja.

- Podrška se prvenstveno daje nosiocima i članovima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i domaćinstava koji nemaju stalan i stabilan pristup električnoj energiji, čiji je primarni izvor prihoda poljoprivreda ili su korisnici socijalne pomoći. Podrška je namijenjena stanovnicima

mjesnih zajednica: Bata Cucka, Njeguši, Ćeklići, Čevo, Trešnjevo, Ubla Čevska - navodi se u javnom pozivu koji je raspisala Prijestonica.

Prijave se mogu podnositi do 2. avgusta.

Pravo da konkurišu imaju sva poljoprivredna domaćinstva i gazdinstva koja ispunjavaju

autobus koji se baš okretao zato što su primijetili da nisam tu. Ispostavilo se da se vozač autobusa Nikola Petrović i Blažo Jeremić znaju i da su dobri prijatelji. Mali svijet! Luda vremena - napisala je Filadefija koja živi i radi u Kraljevu.

Ona se zahvalila, kako je navela novim prijateljima Blažu Jeremiću i njegovim kolegama na pomoći, kao i vozaču Nikoli Petroviću, za kojeg je imala poruku ,,nemoj da me zaboraviš sljedeći put“.

B. ČOKOVIĆ

sljedeće uslove: da članovi domaćinstva borave u ruralnom području Prijestonice, na teritoriji neke od navedenih mjesnih zajednica, da domaćinstvo nije spojeno na elektrodistributivnu mrežu i da nemaju ili nijesu već dobili opremu za solarno napajanje od nekog drugog.

Sredstva za program podrške su obezbijedili UNDP i Prijestonica po 45 odsto, a korisnik ima obavezu da plati 10 odsto ukupnih troškova. C.G.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić navodi da ,,veliki istorijski značaj 22. jula prožima u sebi junaštvo, hrabrost i čojstvo drobnjačkog kraja u borbi za slobodu, kao najuzvišeniju vrijednost“.

- U proteklim decenijama, svjedoci smo da se naša država suočava sa odlaskom mladih ljudi iz sjevernih krajeva,

što nas obavezuje da borba za mlade ljude i ulaganje u njihov razvoj mora ostati prioritet. Turistički potencijali ovog područja pogodan su investiocioni prostor za značajne infrastrukturne projekte, koji će doprinijeti podizanju životnog standarda stanovništva, što bi, siguran sam, stimulisalo ljude da ostanu i privređuju u svojoj opštini. Čvrsto sam uvjeren da opštini Šavnik predstoji ekonomski, socijalni i turistički napredak, kao i da će se kroz politiku otvaranja novih radnih mjesta omogućiti zapošljavanje domicilnog stanovništva – poručio je Bečić.

C.G.

KOLAŠIN: Rukovodstvo Opštine razgovaralo sa predstavnicima Asocijacije kineskih kompanija

IMA PRoSToR ZA SARADNJU: Učesnici sastanka

Veliki potencijali male varoši

KOLAŠIN - CRBC je sa autoputem otvorio vrata ali ima još zainteresovanih komapanija da ulažu u Crnu Goru i Kolašin – saopšteno je na sastanku rukovodstva Opštine Kolašin sa predstavnicima Asocijacije kineskih kompanija u Crnoj Gori.

Predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović je predstavio potencijale opštine.

- Naše razvojne šanse se između ostalog ogledaju u turizmu, drvopreradi, poljoprivredi, proizvodnji vode, ljekovitog bilja, energetici. Svjedoci smo značajnih ulaganja u turizam koja se potvrđuju izgradnjom hotela na Bjelasici i Brezi. Postoji mogućnost saradnje i partnerstva u oblasti energetike, turizma, saobraćaja, tretmana komunalnog otpada, proizvod-

nje hrane i ljekobilja. Za nas su izuzetno značajna ulaganja u Sportsku zonu gdje će se dominantno održavati MOSI igre 2023. godine - kazao je Bulatović. Predsjednik Asocijacije kineskih kompanija u Crnoj Gori, Hei Shiqiang je naglasio da žele da budu na usluzi građanima Kolašina i Crne Gore.

- Vjerujem da ćemo pronaći modele saradnje jer je naša Asocijacija sa kompanijama koje je čine, konkurentna na svjetskom tržištu – kazao je on.

Predsjednik SO Kolašin Milan Đukić smatra da je neophodno intenzivirati saradnju kompanije CRBC sa državnim i lokalnim organima na primjeni standarda zaštite životne sredine u dolini rijeke Tare, pogotovo oko tretmana komunalnog Dr. D. otpada.

BAR: Završen 15. košarkaški turnir ,,Sutomore 2021“

Pehar za KK ,,Pljevlja“ PoSTAJE TRADICIJA: Učesnici turnira u Sutomoru

BAR - Crnogorsko društvo za borbu protiv raka u saradnji sa KK ,,Sutomore“ iz Sutomora, 15. put je u okviru obilježavanja Dana državnosti, pod pokroviteljstvom Opštine Bar, organizovalo košarkaški turnir za pionire.

Turnir je održan na terenu OŠ „Kekec“ u Sutomoru. Učesnici su bile ekipe sa Primorja i ekipa iz Pljevalja, za koje su nastupali igrači rođeni 2006. godine i mlađi.

U finalu je pobijedilo KK ,,Pljevlja“ sa 83:81 i tako osvojilo pehar koji dodjeljuje CDPR pobjedničkoj ekipi. Najbolji košarkaš turnira je Savo Lalević iz KK ,,Sutomore“, dok je najbolji strijelac bio Nemanja Džaković iz KK ,,Pljevlja“.

Najbolju petorku turnira sačinjavaju: Savo Lalević i Sergej Stanišić (KK Sutomore), Nemanja Džaković, Božidar Laković i Miloš Milinković (KK Pljevlja).

C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 22. jul 2021.

DANILOVGRAD: Stočari na prezentaciji iskazali nezadovoljstvo agrobudžetom

CEDIS

Povećanja neznatna, mnogi planiraju zatvaranje farmi Samo tražimo da nam se uveća subvencija od pet centi po proizvedenom litru mlijeka. Cijena stočne hrane i njihove komponente je povećana od 35 do 43 odsto, žitarica 38 odsto, a kukuruza čak 72 odsto. Ako se stanje ne promijeni do kraja godine ja, a vjerovatno i mnoge kolege moraćemo da egzistenciju porodica rješavamo na drugi način – kazao je Vladimir Lakić DANILOVGRAD - Nemamo više živaca da slušamo bajke.

Mjere iz ovog budžeta su prepisane sa neznatnim uvećanjem u odnosu na prošlu godinu. Nema nikakvih pomaka u smislu da se rješavaju naši problemi i iz dana u dan nam je sve teže da uzgajamo stoku i bavimo se ovim poslom – kazao je vlasnik dvadeset krava muzara iz mjesta Kula Lukića Vladimir Lakić.

On je prilikom predstavljanja agrobudžeta za ovu godinu naveo da stočari ne djeluju ucenjivački kao što im neki zvaničnici pripisuju.

- Govorimo argumentima, samo tražimo da nam se uveća subvencija od pet centi po proizvedenom litru mlijeka, a ne po dva centa za jun i jul kako nam je ponuđeno. Cijena stočne hrane i njihove komponente se povećala od 35 do 43 odsto, a svih žitarica 38 odsto, a kukuruza čak 72 odsto. U takvoj situaciji nijesmo ni na pozitivnoj nuli i sva je prilika, ako se stanje ne promijeni do kraja godine da ću ja, a vjerovatno i mnoge kolege morati da rasformiramo farme i egzistenciju porodica rješavamo na drugi način. Kad sve saberemo i oduzmemo zašto i za koga

STOČARI NEZADOVOLJNI: Juče u Danilovgradu

smo radili i mučili se – pitao je Lakić.

Negodovali su i ugledni farmeri Milan Iković, Željko Radeč, Dragan Keković, Časlav Keković i drugi dok su pojedini demonstrativno napustili prezentaciju.

Prema riječima državnog sekretara u resornom ministartvu Nebojše Veličkovića, agrobudžet za 2021. godinu iznosi 44,8 miliona eura i sadrži 58 mjera iz različitih sektora poljoprivrede i ribarstva te podrške ruralnom razvoju i opštih srevisa. Sva direktna pla-

ćanja za stočarski sektor i za biljnu proizvodnju povećana su od pet do deset odsto, što predstavlja ukupno povećanje od dva miliona eura za direktna plaćanja u poljoprivredi.

- Naš cilj je da svaki euro bude iskorišćen po utvrđenim kriterijumima. Za buduće korisnike je olakšavajuća okolnost da je s obzirom na virusnu pandemiju pojednostavljena procedura pribavljanja i dostavljanja potrebne dokumentacije prilikom apliciranja istakao je Veličković.

Za direktna plaćanja u biljnoj

proizvodnji ove godine opredijeljeno je ukupno 2,05 miliona eura, što je 30 odsto sredstava više nego prošle godine.

Opredijeljena sredstva u stočarskoj proizvodnji uvećana su 19 odsto sa 3,5 miliona eura na 4,17 miliona eura. Povećane su premije po grlu za krave i junice sa 70 eura na 75 eura, za ovce i koze sa osam eura na devet eura, a iste će ostvariti oko 5,3 hiljade gazdinstava.

Opredijeljena je podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka kao i preradi mlijeka na gazdinstvima - za tu mjeru

povećana je podrška u odnosu na prethodnu godinu preko 30 odsto, sa 1,5 na oko dva miliona eura.

Subvencije u biljnoj proizvodnji povećane su sa 200 na 220 eura po hektaru, odnosno 230 eura za mlađe od 40 godina. Unaprijeđen je sistem kontrole, te će ove godine sve obradive površine biti evidentirane u Sistemu za identifikaciju zemljišnih parcela, za tu namjenu opredijeljeno je 1,9 miliona eura, pola miliona eura više nego prošle godine.

Povećan je iznos i za direktna plaćanja za proizvodnju sjemenskog materijala oko 40 odsto u odnosu na prošlu godinu, te je za ove namjene opredijeljeno 100.000 eura.

Od ove godine u vinarstvu moguće je ostvariti podršku i za protivgradne mreže sa pratećom konstrukcijom. Za podizanje i modernizaciju/ opremanje voćnih zasada opredijeljeno je 230.000 eura, odnosno 21 odsto više nego prošle godine. Podrška maslinarstvu iznosi 150.000 eura, odnosno sedam odsto više nego prošle godine. Opredijeljeno je 50 odsto više podrške povrtarskoj proizvodnji u odnosu na prošlu godinu u iznoB.K. su od 600.000 eura.

KOTOR: Skupština grada nije zasijedala KOTOR - Na zahtjev odborničkog kluba Demokratske Crne Gore, sedma sjednica Skupštine opštine Kotor juče nije održana. Prvobitno bila je zakazana za 8:30, potom za 10:30 sati. Predsjednica Skupštine Maja Mršulja, kazala je da će u roku od tri dana sazvati kolegijum predsjednika Skupštine, radi dogovora o ponovnom zakazivanju.

Sjednica odgođena na zahtjev Demokrata

TIVAT

HERCEG NOVI: Ministar ekonomskog razvoja i čelnici Opštine zadovoljni posjetom

Krv dala 22 činovnika

HERCEG NOVI - U Herceg Novom boravi oko 22.000 turista, što je deset puta više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Od toga imaju benefita svi - građani, privrednici, centralni i opštinski budžet kao i cjelokupno društvo - saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović i dodao da svi imaju benefite od toga.

TIVAT – U akciji koju je organizovala Opština u saradnji sa Zavodom za transfuziju odjeljenje Kotor i uz podršku Crvenog krsta učestvovala su 22 dobrovoljna davaoca.

Oni su zaposleni u organima lokalne uprave, javnim preduzećima i ustanovama, odbornici i zainteresovani građani.

Potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović, inicijator događaja, podsjetio je da je ovo 11. akcija dobrovoljnog davanja krvi u Opštini.

- Nakon dvije godine pauze obnavljamo akciju i ličnim primjerom ukazujemo da je davan j e k r v i g e s t ko j i t re b a afirmisati u što većoj mjeri– istakao je Božović.

Opština Tivat dobitnik je plakete zahvalnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore.

S.K.

Na dnevnom redu pored ostalih bio je prijedlog lokalne uprave koji je dobio saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, da se podigne spomen-obilježje bivšem vaterpolisti Zoranu Gopčeviću na način što će se po njemu nazvati zatvoreni bazen u Škalja-

On je boravio u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi, gdje je sa njenim predsjednikom Stevanom Katićem i predsjednikom Skupštine Opštine Ivanom Otovićem i saradnicima razgovarao o više aktuelnih tema, utiscima o trenutnom stanju u turizmu u toj Opštini, kao i značajnoj saradnji koju Opština ima sa Vladom.

Milatović je ocijenio da je ova turistička sezona jedna od boljih na Mediteranu.

- Oživljavanje turizma u Her-

rima poznat kao ,,Nikša Bućin“. Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća su protestovali zbog toga. Oni navode da razlog reagovanja nije vezan za sportsku karijeru Gopčevića, već za njegov angažman kao komandira straže u logoru Morinj 1991. godine.

Nikša Bućin je rođen u trgovačkoj porodici 1924. godine u Kotoru. Gimnaziju je završio u Kotoru i bio aktivni sportista. Nakon sloma bivše Jugoslavije, početkom 1941. g. aktivno učestvuje u pripremi ustanka. Odmah postaje član SKOJ-a 1941. g. i kandi-

dat za člana KPJ. Sredinom 1944. godine, kao mladi komunista, stupa u Bataljon OZN-e za Boku i postaje komesar čete u Bataljonu. Poginuo je krajem 1944. godine u Šišićima, opština Kotor - u borbi protiv četnika.

Iv.K.

Milatović: Jedna od boljih sezona na Mediteranu

ZAJEDNIČKI RJEŠAVATI PROBLEME: Sastanak u Opštini

ceg Novom, ali i u cijeloj Crnoj Gori nije došlo samo od sebe već kroz zajedničke pametne odluke Vlade i Opštine, jedna od njih je bila i otkup putarine na putu Trebinje - Herceg-Novi - kazao je Milatović.

Katić je rekao je da su zado-

voljni uloženim naporima i ostvarenim rezultatima, kako od Ministarstva zdravlja, tako i od Opštine Herceg Novi.

- Sadašnja situacija je prevazišla naša očekivanja, s tim što i dalje svi zajedno moramo voditi računa o epidemiološkoj

11

situaciji - naveo je Katić. Čelnik grada je ministru Milatoviću predstavio probleme hercegnovske opštine i pozvao na zajedničko rješavanje: pitanje Bolnice Meljine i Hotelsko-turističkog preduzeća Vektra Boka, kao i projekat povezivanja Luštice sa Graničnim prelazom Debeli brijeg.

Milatović je odgovorio da je uvjeren da će Vlada uraditi sve što je u njenoj moći da se krene u rješavanje ovog pitanja, dok će Ministarstvo ekonomskog razvoja nesumnjivo dati svoj doprinos i pomoć u svakom smislu.

On je posjetio Portonovi, ,,Lazure“ Hotel kao i Institut ,,Dr Simo Milošević“, koji predstavlja međunarodno priznatu instituciju i centar zdravstvenog turizma. Ž.K.

Isključenja u 12 opština PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 7:30 do 18 h dio sela Đulići, Cecuni, Kruška, dio sela Kuti, Košutiće, Konjuhe Brod, Dulipolje i Jošanica; od 08:30 do 14:30 h Poda.

Bar: od 8 do 10 h Markičići, Ulica Smokvina do hotela ,,Babović“.

Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Petnjik.

Bijelo Polje: od 9 do 15 h Crhalj, Jagoče, Sutivan i Pisana Jela; od 11 do 12 h Muslići, Selakovići, Skočigorina, Drndari, Glibavac, Tomaševo, Cerovići, Grančarevo, Ujniče, Lijeska, Galica, Sokolac, Pisana Jela, Šljemena, Barice.

Cetinje: od 8 do 17 h Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Dobrsko Selo, Ulići, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Štit a r i , Ko s i j e r i , O r a š a n i , Mikulići i Tomići.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Poljica i dio Martinića oko klanice.

Kolašin: od 8 do 9 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića i Drndari; od 08 do 15 h Mujića Rečine; od 08 do 16 h Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića i Drndari; od 09 do 15 h Vočje; od 15 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića i Drndari.

Kotor: od 9 do 11 h Škaljari, naselje oko Štamparije.

Nikšić: od 8 do 15 h dio Vilusa i dio Prage; od 08 do 18 h Tupan, Donji Klenak i Gornji Klenak; od 9 do 15 h Kuta, Vasiljevići, Bjeloševina, Dučice, Morakovo, Dolovi Dučićki, Zabran Kralja Nikole i vodovod Morakovo.

Mojkovac: od 10 do 13 h Gostilovina.

Pljevlja: od 7:30 do 18 h Jakupov Grob; od 9 do 17 h Potoci; od 9 do 18 h Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče. Žabljak: od 8 do 15 h Hotel ,,Jezera“; od 8 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

12

Kultura

Četvrtak, 22. jul 2021.

Radionice za književnu kritiku u Sarajevu

Edona Bakali u Sarajevu

Nagrada za Edonu Bakali PODGORICA - Profesorica crnogorskog jezika i književnosti Edona Bakali osvojila je prvu nagradu za „Kritiku i književni zanat“ u kategoriji mladih književnih kritičara na 6. Internacionalnom festivalu literature „Bookstan“ u Sarajevu.

U okviru ovog segmenta festivala predavači su bili ugledni regionalni književnici i kritičari: Đorđe Krajišnik, Darko Cvijetić, Edin Salčinović, Dragoslav Dedović, Senka Marić, Teofil Pančić i Vladimir Arsenić. Bakali je nagradu dobila za kritiku romana „Kapija“ književnice Medihe Šehidić.

Edona Bakali je rođena u Baru 1992. godine. Diplomirala je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

Sedmi semestar je provela na Pedagoškom institutu u Klagenfurtu kao dobitnica CEEPUS-ove stipendije za studije u inostrantstvu. Radove iz oblasti književne kritike je do sada objavljivala u časopisu za književnost i kulturu „Fokalizator“. Bavi se simultanim prevođenjem sa albanskog na crnogorski jezik, a radi kao profesorica crnogorskog jezika u OŠ „Maršal Tito“ i u Privatnoj gimnaziji „Drita“ u Ulcinju. Saradnica je portala UL-info.

D. E.

SDP protiv imenovanja Zagarčanina za direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Postavljen da preda baštinu svojoj SPC

PODGORICA - Najavljeno imenovanje Mladena Zagarčanina za direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara samo je nastavak smjena i kadriranja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori – navodi se u saopštenju SDP-a, koje je potpisao potpredsjednik te partije Nikola Đurašković.

- Gospodin koji tvrdi da u Crnoj Gori postoje materijalni dokazi o osam vjekova trajanja SPC čime brutalno negira CPC i istorijske činjenice postavljen je da ,,štiti“ crnogorska kulturna dobra. Kakva će to zaštita biti više je nego jasno

– kazao je Đurašković.

Prije će biti, prema njegovim riječima, da je Zagarčanin postavljen da sprovede predaju crnogorskih kulturnih dobara svojoj SPC i državi Srbiji i ozakoni započetu i planiranu divlju gradnju Srpske pravoslavne crkve po Crnoj Gori.

- SPC kao višestruko ,,uhvaćeni“ divlji graditelj čeka legalizaciju brojnih građevinskih poduhvata i raskopavanja po Crnoj Gori. Izvršilac je određen, a đe će bolja referenca od tvrdnje o osam vjekova trajanja SPC u Crnoj Gori. Ura i Demokrate, naravno, ćute – rekao je Đurašković.

R. K.

„Teuta“ u Porto „Skin and Stone“ u Kotoru Montenegru TIVAT - Predstavljanje romana „Teuta kraljica Ilira“ Miraša Martinovića biće priređeno večeras u 21:30 sati u Ljetnjoj bašti Porto Montenegra, u okviru kulturne manifestacije „Purgatorije“. O djelu će govoriti Dragan Popadić, Dragić Rabrenović i autor, dok će moderator biti Dragan Laković.

- Miraš nas uvijek iznenadi novom knjigom. Ne temom, no svježinom misli. Mnogo puta ispričane priče on donosi na svoj način. On osluškuje zvukove prošlosti, njemu stare zidine nešto pričaju – zapisao je u osvrtu na knjigu Dragan Popadić.

Knjigu „Teuta kraljica Ilira“ zajednički su objavili Radio Bijelo Polje i JU „Ratkovićeve večeri poezije“.

D. E.

PODGORICA – Izložba slika „Skin and Stone“ autorke Mine Radović biće otvorena večeras u 20:30 sati, u Gradskoj galeriji u Kotoru.

Izložba je dio autorkinog ciklusa radova pod nazivom „Kad kamen progovori“, a kako je u propratnom materijalu zapisao prof. dr Ratko Božović, umjetnička preokupacija Radović je civilizacijska i antropološka u odnosu na tjeskobu žene koja ovoga puta kroz kamene forme rađa novi tjelesni odgovor.

Radović je završila Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu i doktorske studije (digitalna umetnost) na beogradskom Univerzitetu umetnosti, na kome je i doktorirala. Imala je brojne samostalne i grupne izložbe slika i video instalacija u zemlji i inostranstvu. Član je ULUS-a. S. V.

BUDVA – Poznati makedonski gitarista Vlatko Stefanovski nastupiuo je sa svojim triom na sceni između crkava, u okviru muzičkog programa festivala „Grad teatar“. Tokom dva sata koncerta nizali su se prepoznatljivi taktovi pjesama „Makedonsko devojče“, „Seir“, „Eleno ćerko“, „Jovano, Jovanke“, „Bistra voda“, a publika je s oduševljenjem aplaudirala i pozvala virtuoza da se vrati na čak dva bisa.

Trio gitariste Vlatka Stefanovskog oduševio publiku na

Trio, koji osim Vlatka čine njegov sin, Jan Stefanovski za bubnjevima i Ivan Kukić na bas gitari, započeo je ljetnju turneju 1. jula, a Stefanovski ističe da je od svih koncerata do sada, upravo koncert u Budvi bio najbolji.

- Dvadeset dana smo na putu, prešli smo 4.000 km i održali deset koncerata, ali ovo je bio najbolji koncert. Ne znam zašto, možda zbog toga što sjutra idemo kući pa smo se otkačili, ali ovo je bio najnadahnutiji koncert do sada. Išli smo korak više, jedan nivo iznad. Mislim da je u muzici najvažnija količina emocija i valjda sam napravio nešto od muzike što ljudima znači. Ako nemate emociju, nemojte se time ni baviti - kazao je Stefanovski.

Bojim se samo da ova hiperurbanizacija ne vodi ka dobrom, previše sam vidio kranova koji grade velike zgrade. Ne znam da li je to u duhu ambijenta, podneblja, mora, kamenih kuća, Starog grada. Očajan sam kad vidim kranove i u Skoplju jer puno drveća i zelenila strada – kazao je Stefanovski

Ako nemate e ne bavite se m

ENERGIJA MLADIH

S obzirom da nije prvi put gost u Budvi, Stefanovski je primijetio da se dosta toga promijenilo.

- Volim da sretnem drage ljude i ljudi su ovdje dosta gostoprimljivi. Bojim se samo da ova hiperurbanizacija ne vodi ka dobrom, previše sam vidio kranova koji grade velike zgrade. Ne znam da li je to u duhu ambijenta, podneblja, mora, kamenih kuća, Starog grada. Očajan sam kad vidim kranove i u Skoplju jer puno drveća i zelenila strada. Sa druge strane sam fasciniran gostoprimstvom ovih ljudi i festivalom „Grad teatar“ koji zaslužuje još veću pažnju, tribine, publiku -

Trio Vlatka Stefanovskog na koncertu u Budvi

kazao je Stefanovski.

Dodao je da su mu pažnju privukli i pojedini bilbordi u Budvi.

- Vidio sam bilborde sa natpisom „Smrt fašizmu sloboda narodu“ i to odavno nisam nigdje vidio. Mi smo odrasli na tome, naši roditelji su odrasli

na toj frazi. To mi se jako dopalo. Energija se spojila, sve zajedno je uticalo na večerašnji koncert: festival, grad, turisti, ljeto. Ja sam mnogo zahvalan i siguran da ćemo se češće gledati u Crnoj Gori - rekao je Stefanovski.

Kako je dodao, ne može obećati ponovno formiranje benda „Leb i sol“.

- To je veliki bend bio, velika zaostavština, potrebno je da se velika mašina pusti u pogon, i muzička i marketinška i tehnička. To je velika priča

Roman „Kastigulja“ Jasenke Lalović predstavljen na „Barskom ljetopisu“ PODGORICA - Roman „Kastigulja“ Jasenke Lalović okupio je veliki broj ljubitelja književnosti i autorkine trilogije „Brda od pelina“ pred Dvorcem kralja Nikole, u okviru književnog segmenta „Barskog ljetopisa“.

Veče je najavio selektor književnog programa Stefan Bošković i istakao da će u okviru tog segmenta, nakon „Kastigulje“, biti predstavljene knjige Ognjena Spahića, Vladimira Vujovića i Aleksandra Radunovića Popaja.

Moderatorka Dragana Erjavšek okarakterisala je roman „Kastigulja“ kao emotivan, prenabijen bogato opisanim međuljudskim odnosima te izdvojila specifičan odnos snahe i zaove. Autorka je govorila o svojoj povezanosti sa Barom, gradom u kojem je stasavala i u kojem je, zahvaljujući profesorici Kaći Kosać naučila da piše.

- Bar mi znači puno, ne samo zato što mi je tu dio familije, već sam i višestruko emotivno vezana za ove prostore. Zato i ne čudi što sam radnju knjige smještala među ova brda.

Valjda su mi ti obrisi bili neophodni da bih mogla da preciznije i potpunije opišem te ljudske odnose koji su specifikum samo ovog komada neba -rekla je Lalović.

Radnju „Kastigulje“ smjestila

Ljudski odnosi i pečat crnogorskih brda je na primorje, od Grblja do Spiča, gdje su se, kako kaže autorka, sudarale dvije kulture, dva jezika pa je imala potrebu da svoju trilogiju završi upravo tu. U knjizi su korišćeni i specifični izrazi za to područje, pa se na kraju knjige nalazi i rječnik.

- Za „Kastigulju“ sam imala pomoć, dobijala sam sugestije.

Od drugarice Jasmine Rabrenović, nekada Vuksanović,

dobila sam ono što je njen otac, čuveni Pešo Vuksanović skupljao. To su baš spičanski izrazi.

Sa druge strane bilo mi je interesantno da pronađem razlike u jeziku koji se koristi u Grblju.

To ljudi sa strane vjerovatno ne bi primijetili, ali mi je osjećamo. Uživala sam dok sam pisala i taj jezik je bogatstvo ovog prostora - smatra Lalović.

Pričajući o svom romanu, Lalović je priznala da je na po-

Književno veče Jasenke Lalović na „Barskom ljetopisu“

četku pisala tako da jednu od glavnih junakinja, Jelu, čitalac odmah osudi.

- Kakva je to mati koja se odrekne svog đeteta? Međutim, nekada ženama nije pripadala postporođajna kriza, pogotovo što je imala tešku sudbinu.

Rodila je treću šćer i naravno, bila je svjesna da je tim osuđena na nedolazak njenog domaćina, da će on lako da odustane od nje - otkrila je Lalović koja je u svom romanu opisala i tragičan odnos majke i kćerke.

- U trenutku kad je njen domaćin otišao za Ameriku i sa nadom očekivao sina, ta treća šćer mu je darivala slobodu da tamo može da počne život ispočetka. Jela je znala da je na taj dan sve ono što je imala i htjela, što je dolaskom u tu kuću donijela kao vjeru i nadu, morala da pokopa. To je moment gdje se cijepamo. Namjerno sam na početku dovela čitaoce do lake osude, ali kako sam gradila Jelin lik, trudila sam se da je čitaoci zavole priznala je Lalović.

Odlomke iz romana „Kastigulja“ vrlo je izražajno čitala je glumica Ivana Mrvaljević.

R. K.

Kultura

Četvrtak, 22. jul 2021.

sceni između crkava u Budvi

emociju, muzikom i ja ne bih čeprkao po tome istakao je Stefanovski.

Drago mu je, ipak, što može promovisati mlade kvalitetne muzičare koji sa njim sviraju.

- Oni to zaslužuju. Svirao sam sa dosta kvalitetnih muzičara i ovo nije samo pitanje virtuoznosti već i strasti, entuzijazma i mladalačke energije koja je nezamjenjiva. Oni su non stop nasmijani, ta radost i energija su meni neophdone u ovim godinama i u ovoj fazi karijere. Sve sam vidio, sve sam probao i sad je red da ja pokažem svijetu te mlade talentovane ljude. Kao što sam ja u njihovim godinama svirao sa starijima, tako sad treba da sviram sa mlađima. To je toliko prirodno i normalno. Ja njima iskustvo, oni meni mladalački žar i entuzijazam - kazao je Stefanovski.

NOVI HUMANIZAM

Današnja muzika je lošijeg kvaliteta u odnosu na onu koja se stvarala tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, a Stefanovski je saglasan da ovaj sadašnji trenutak nije najbolji.

- Civilazicija ide u sinusoidama, ide gore pa ide dolje i bojim se da smo sad na toj donjoj liniji zbog korone, limitiranja ljudskih sloboda, lockdown-a, velikih korporacija, popularnih bogataša. Ništa mi tu nije jasno, ali ne brinite jer će i to proći. Doći će neki novi humanizam i renesansa, a civilizacija će ponovo ići gore. Bojim se da ovaj trenutak nije najbolji

Bis za Dragoljuba Đuričića Vlatko Stefanovski se, na zahtjev publike, dva puta vraćao na bis. Tokom drugog bisa je održao kratak, ali veoma emotivan govor o nedavno preminulom bubnjaru, čuvenom crnogorskom muzičaru Dragoljubu Đuričiću u čiju čast je, za kraj ove muzičke večeri, izveo numeru „Uči me majko, karaj me.“

- naglasio je Stefanovski.

Poznati muzičar je jedan od najznačajnijih virtuoza na gitari ovih prostora i svjetski je poznat po svojim uzvišenim interpretacijama na gitarama zbog kombinacije etno džeza, roka, džez fjužna i bluz muzike. Osnivač je kultne grupe „Leb i sol“, a komponovao je muziku za pozorište i film.

Svirao je i snimao sa velikim brojem vrhunskih umjetnika kao što su: Tomi Emanuel, Stoćelo Rozenberg, Jan Akerman, Teodosi Spasov, Stefan Milenković, Kudsi Erguner, Manu Katče, Toni Levin i mnogi drugi. Posljednji put je na sceni između crkava nastupao zajedno sa gitaristom Miroslavom Tadićem u okviru XXIX festivala „Grad teatar“ 2015. godine.

R. B.

Djela Dritona Selmanija izložena u Galeriji „Art“

Sa otvaranja izložbe djela Dritona Selmanija

Fragmenti sadašnjosti PODGORICA – Izložba djela Dritona Selmanija, pod nazivom „Screenshots of Now“, otvorena je u Galeriji „Art“, u okviru manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“.

Prisutne je u ime Muzeja i galerije pozdravila istoričarka umjetnosti Maša Vlaović, koja se osvrnula na Selmanijev dosadašnji rad ističući da se umjetnik na likovnoj sceni pozicionira i kao posmatrač i kao performer, stvarajući djela na osnovu vlastitih iskustava, perspektiva i sumnji.

Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Ana Ivanović, koja je istakla da ovu izložbu čine fragmenti „umjetnikove sadašnjosti“, djelovi posvećenog umjetničkog djelovanja, dugog trajanja (riječ je o životnom pozivu, oflajn), počev od najintimnijeg, ličnog prostora i iskustva kao polazišta, dok je s druge sve to stavljeno na uvid javnosti (onlajn), istoj onoj koja ima mogućnost da u svom brzom pogledu i bilježenju iz toga osjeti i pokuša da razumije određeni trenutak u (svojoj) sadašnjosti.

Selmani je istakao da mu je bilo zadovoljstvo da sarađuje sa timom Muzeja i galerija Podgorice i pozvao je sve zainteresovane posjetioce da pogledaju njegovu izložbu u narednom periodu.

Driton Selmani pripada grupi umjetnika mlađe generacije čija je umjetnička praksa fokusirana na preispitivanje sopstvene pozicije i uloge unutar savremenog trenutka, kao i svih onih slojeva sadašnjosti koji komplikuju njeno razumijevanje. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a djela mu se nalaze u javnim kolekcijama u Holandiji, Italiji, Izraelu, Kosovu.

R. K.

13

Proslava dvadesetogodišnjice istraživanja poljskih arheologa u Boki Kotorskoj PODGORICA - Proslava dvadesetogodišnjice novijih arheoloških istraživanja na prostoru Risna, u organizaciji Ambasade Republike Poljske u Podgorici, Centra za antička istraživanja Jugoistočne Evrope i Opštinske javne ustanove „Muzeji“ Kotor održana je na lokalitetu Rimski mozaici.

- Ambasada Poljske još od 2015. godine ima uspješnu saradnju sa Rimskim mozaicima, tako da danas, nakon pauze izazvane pandemijom, imamo priliku vidjeti nove informativne panele na kojima su prikazana istraživanja arheologa sa kojima sarađujemo. Takođe, zadovoljstvo nam je što nastavljamo saradnju kazala je ekspert za ekonomske odnose i medije pri Ambasadi Poljske Ivona Vujisić, dodavši kako u ime opravdano odsutnog ambasadora Artura Dmohovskog ima čast da pozdravi novoizabranu direktoricu OJU „Muzeja“ Kotor Dušicu Ivetić.

Od 2001. godine stručnjaci sa Varšavskog univerziteta, koje predvodi Pjotr Diček sa Janušom Reclavom i Martinom Lemke, sprovode u Risnu naučni projekat „Rizon – prijestonica kraljice Teute“.

Poljskim arheolozima najprije je partner na projektu bio Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, a nakon transformacije 2011. godine Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Arheološkim radovima upravljali su Jovan Martinović, Vilma Kovačević, a od 2014. Dejan Gazivoda. Kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crna Gora sufinansira projekat.

- Zahvaljujući radu arheologa iz Crne Gore i sa Varšavskog univerziteta mnoge misterije grada kraljice Teute i kralja

Novac je prolazan, a priča u Risnu temelj je identiteta

Nadam se da će vlasti Opštine Kotor i zajednice u Risnu uložiti sve napore da osiguraju da ovo područje ostane namijenjeno samo za iskopavanja, a ne u svrhu prodaje ili razvoja – rekao je Pjotr Diček

Svečanost na lokalitetu u Risnu

Balajosa su razriješene. Zlatni prsten, najveće svjetsko blago novčića, brojne helenističke posude, amfore, jedini poznati ilirski kompleks palata, mozaici otkriveni u rimskoj zgradi u kojoj se nalazimo, ali i svakodnevni predmeti, čine jedinstvenu kolekciju lijepih nalaza - kazao je Pjotr Diček.

Dodao je da je pred arheolo-

zima još dosta posla. Riječ je o nastavku istraživanja na ilirskoj palati, te proučavanju takozvane agore koja se nalazi u centra Carina nasuprot hotela „Teuta“.

- Nadam se da će vlasti Opštine Kotor i zajednice u Risnu uložiti sve napore da osiguraju da ovo područje ostane namijenjeno samo za iskopavanja, a ne u svrhu prodaje ili razvoja.

Nela Savković-Vukčević o učinku ministarke Bratić u resoru kulture PODGORICA - Imajući u vidu kakva se katastrofa dešava u resoru prosvjete, kulturni djelatnici trebalo bi još da budu i zadovoljni zbog toga što je ministarka Bratić potpuno zanemarila tu oblast – navodi se u saopštenju Nele Savković-Vukčević, članice Izvršnog odbora DPS-a Crne Gore.

Ova je reakcija uslijedila zbog zanemarenosti, stagnacije i ignorantskog stava koji MPNKS ima prema kulturi.

Prema riječima Savković-Vukčević, crnogorski su stvaraoci ostavljeni na vjetrometini, a nekadašnje Ministarstvo kulture pretvoreno je u „ispostavu koja služi samo tome da Vesna Bratić po kazni šalje nepodobne službenike“.

- Budžet je usvojen prošlog mjeseca, a konkursa za stvaraoce nema ni na vidiku. Isto je i sa programom podrške kulturi na sjeveru, a inovativni i djelotvorni programi poput „Kreativne Crne Gore“ sada su već dio davnog prošlog vremena. Mnoge manifestacije, koje su u Crnu Goru dovodile i priznate autore i brojnu publiku iz inostranstva, odumiru – kazala je Savković-Vukčević.

Ona ističe u svom saopštenju da su potpuno stali projekti kojima je umjetničko-kreativna zajednica u Podgorici, Baru i Bijelom Polju trebalo da dobije prostor za stvaranje, a Crna Gora objekte za rezidencijalne programe.

Umjetnost pod anestezijom

Nela Savković-Vukčević

- Ministarka Bratić već je počela da svojata sličan projekat u Kotoru, koji je u cjelosti realizovala prethodna Vlada - a sa kojim ona sama i dalje pojma nema šta će raditi. Brojni obnovljeni objekti iz prošlog mandata, poput Pekićeve kuće u Šavniku, zjape prazni i neiskorišćeni – istakla je Savković-Vukčević.

Prema njenim riječima, ni kultura nije pošteđena revanšizma, partijskih uhljebljenja i svega što su glavna obilježja rada aktuelne Vlade.

- Vrsni i stručni službenici iz resora kulture i institucija umjetnosti danas su uglavnom besposleni, a ustanove kulture

pretvorene su u mjesta koja uglavnom služe za organizaciju programa iza kojih stoji vladajuća većina. Od ukidanja Ministarstva kulture, riječju, umjetnost u Crnoj Gori je pod anestezijom, čekajući ćutke upokojenje – zaključila je.

Demokratska partija socijalista, navodi se u saopštenju, od vladajuće većine zahtijeva da se manu politike kompromisa, besmislenih ograđivanja i osuđivanja i da pod hitno utiču da se kulturom bavi posebno ministarstvo - ono koje je i postojalo dok oni nijesu počeli sa eksperimentisanjem čije su posljedice već katastrofalne.

- Nije ovaj zahtjev nikakvo politikantstvo, već posljednji poziv da država konačno učini jedan odgovoran potez prema kulturnoj zajednici i da se spriječi konačna propast umjetnosti, ka čemu je vodi ministarka Bratić sa svojim saradnicima. Kao konstruktivan politički subjekt, ne samo da ćemo pozdraviti takvu odluku, već ćemo biti i saveznici u ambiciji da crnogorska kultura konačno krene naprijed, nakon osam mjeseci njenog potpunog zanemarivanja i krajnje nemarnog odnosa ministarstva „četiri u jedan“ – rekla je Savković-Vukčević. D. E.

Ovo drugo izazvalo bi proteste u evropskom naučnom svijetu. Novac je prolazan, a priča u Risnu temelj je identiteta i treba da bude ponos Crne Gore - zaključio je Diček.

Moderator prezentacije bila je Aleksandra Simeunović, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica u OJU „Muzeji“ Kotor.

S. V.

Promocija romana Milana Kneževića

„Obala Nesanice“ u Srpskoj kući PODGORICA – Predstavljanje romana „Obala Nesanice“, autora Milana Kneževića, biće priređeno večeras u 20 sati u Srpskoj kući.

U svom romanu prvijencu, koji je objavljen u izdanju kuće „Štampar Makarije“, Knežević je na upečatljiv literarni način izložio galeriju slika o diktaturi iz hiljadu i jednog ugla, u imaginarnoj afričkoj državici, Obali Nesanice.

- Na stranicama ovog često groteskno-satiričnog romana, u duhu najbolje tradicije Servantesa, Gogolja i Markesa, smjenjuju se scene krugova pakla u zahuktalom jurišu voljenog sina svih naroda i narodnosti Obale Nesanice, velikog Vođe, stratega i vizionara, uz njegovu želju da na bizaran način uvede svoju malu zemlju u članstvo Afričke unije i pored uticaja stranih plaćenika i domaćih izdajnika – zapisao je o romanu prof. dr Dragan Koprivica.

Pored Koprivice, na promociji romana će govoriti književni kritičar Želidrag Nikčević i autor Knežević, a veče će voditi publicista Dragan Alorić.

R. K.

14

Svijet

Četvrtak, 22. jul 2021.

Vlada Haitija imenovala Ariela Enrija, novog premijera

Uspostaviti red i eliminisati bezakonje PORT O PRENS – Vlada Haitija i zvanično je juče imenovala Ariela Enrija za premijera, dvije nedjelje nakon što je, u političkoj zavjeri, ubijen predsjednik Žovenel Moiz.

Ariel Enri

Ariel Enri je preuzeo ulogu vođe najsiromašnije nacije zapadne hemisfere na ceremoniji u glavnom gradu Port O

Prensu, a svoj inauguracioni govor započeo je minutom ćutanja u čast ubijenog predsjednika Žovenela Moiza.

Haiti se bori sa bezakonjem koje generišu nasilne bande, a Enri je izjavio da želi da stvori uslove da što veći broj ljudi glasa na izborima koji su zakazani za septembar.

– Vrijeme je za jedinstvo i stabilnost –

poručio je Enri.

Bivši premijer Klod Džozef ocijenio je da bi Enrijevo imenovanje trebalo da olakša izbore koji su posljednji put na Haitiju održani 2016. godine i upozorio na težak zadatak koji mu predstoji.

– Naslijedili ste situaciju koju karakterišu odsustvo predsjednika koji bi vam

Poplave izazvane obilnim padavinama zahvatile i centralnu Kinu

Nastradalo 25, evakuisano više od 100 hiljada ljudi

PEKING – Obilne padavine izazvale su poplave i u centralnoj Kini gdje je u glavnom gradu provincije Henan, Džengdžou nastradalo 25 osoba, dok ih je više od 100 hiljada evakuisano. Prijavljen je i nestanak sedam osoba, izvijestila je novinska agencija Sinhua.

Kineska vojska raznijela je branu kako bi preusmjerila vodotok koji je prijetio jednoj od najnaseljenijih provincija Henan.

Operacija rušenja brane izvedena je u utorak kasno uveče u gradu Luojang, malo prije nego što je voda preplavila Džengdžou blokiravši putnike u metrou, đake u školama i građane u kancelarijama i stanovima.

Lokalni zvaničnici su saopštili da je prijavljen nestanak sedam osoba, prenio je AP. Sjeverno od Džengdžoua, poplave su pogodile i slavni hram Šaolin, poznat po borbenim vještinama budističkih monaha.

Kinu tokom ljeta redovno po-

služio kao štit, politička kriza bez presedana u istoriji naše zemlje, galopirajuća nesigurnost, teška i nesigurna ekonomska situacija – rekao je Džozef.

Enri i Džozef su naglasili da vlada treba da uspostavi red i bezbjednost, kao i da radi na jačanju ekonomije uništene kriminalom i pandemijom korona virusa.

Obećanje njemačke savezne vlade

Za žrtve poplava izdvajaju 400 miliona Procjena štete još nije završena

BERLIN – Savezna vlada odobrila je juče 400 miliona eura hitne pomoći žrtvama katastrofalnih poplava koje su nedavno zadesile Njemačku.

Njemački zvaničnicu su takođe poručili kako će se ubrzo pristupiti sanaciji područja razorenih u poplavama.

Vlada očekuje da će potrošiti milijarde eura na renoviranje, ali se još ne zna koliko će se tačno uložiti. Precizni podaci o tome biće poznati nakon procjene obima nastale štete.

Najmanje 171 osoba je poginula u prošlonedjeljnim poplavama, u najgoroj prirodnoj katastrofi u Njemačkoj za više od pola vijeka.

Veliki požar u ruskom regionu Jakutija

Gori više od milion i po hektara šume Palo 617,1 mililitara kiše po kvadratnom metru

gađaju poplave, ali rast gradova i pretvaranje obradive zemlje u građevinsko zemljište, pogoršao je posljedice tih nepogoda.

Meteorolozi su ranije saopštili kako su to bile najgore kiše „u posljednjih 1000 godina“.

Kineska centralna vlada je juče povećala nivo nacionalne

reakcije na vanredne situacije u oblasti kontrole poplava sa nivoa tri na nivo dva. Životi miliona ljudi u Henanu su otežani od vikenda, u „neobičajeno kišnoj ljetnjoj sezoni, koja je dovela do brzog povećanja nivoa rijeka u slivu Žute rijeke“, prenio je Rojters.

Brojne željezničke linije širom

Henana su otkazane, zatvoreni su pojedini auto-putevi, dok su avionski letovi obustavljeni ili odloženi.

Od subote uveče do utorka poslije podne palo je 617,1 mililitara kiše po kvadratnom metru, što je skoro na nivou godišnjeg prosjeka od 640,8 mililitara.

MOSKVA - U ruskom regionu Jakutija bukti čak 208 šumskih požara ukupne površine 1.519.431 hektara, saopštila je pres služba ruskog Ministarstva za vanredne situacije.

- Čak 208 šumskih požara na ukupnoj površini od 1.519.431 hektar bukti u Jakutiji, a 14 požara je ugašeno na ukupnoj površini od 82.165 hektara - saopšteno je iz pres-službe ministarstva, prenosi agencija Tas. U protekla 24 sata uključeno je ukupno 2.119 ljudi i 297 komada opreme za potrebe gašenja šumskih požara u toj oblasti.

Jakutija je jedan od požarima ruskih najugroženijih ruskih regiona. Stanovnicima tog područja je od prvog jula zabranjeno da posjećuju šume.

Najbogatiji čovjek na svijetu nakon leta u svemir iznenađen ljepotom i krhkošću Zemlje VAŠINGTON - Američki milijarder Džef Bezos rekao je da ga je ,,zapanjila ljepota i krhkost“ Zemlje kada je u utorak gledao plavu planetu iz svemira, iz svemirskog broda njegove kompanije Blu Oridžin.

– Svi koji su bili u svemiru rekli su da ih je to promijenilo i da ih je zapanjila ljepota i krhkost Zemlje i ja se potpuno slažem – izjavio je osnivač Amazona na konferenciji za novinare nakon leta na više od 100 kilometara visine.

– Zemlja je sitna i krhka, a mi koji na njoj živimo nanosimo joj štetu. Jedno je to priznati, a drugo vidjeti vlastitim očima do koje je mjere stvarno krhka – rekao je Bezos.

Džef Bezos i troje članova posade sletjeli su na Zemlju nakon leta koji je trajao 11 minuta, a letilicu i članove posade vinuo je u svemir.

U poduhvatu u letilici Nju Šepard, Bezosa su pratili njegov brat Mark, osamdeset dvogodišnja Voli Fank, pionirka svemirskih istraživanja koja je

Bezos: Moja očekivanja su bila velika i dramatično su premašena postala najstarija osoba u svemiru i Oliver Dimen, osamnaestogodišnji student - sada najmlađa osoba koja je dosegla kosmos.

- Najbolji dan ikada. Moja očekivanja su bila velika i dramatično su premašena - izjavio je Bezos.

Nju Šepard je poletio sa lansirne rampe u mjestu Van Horn u američkoj državi Teksas, a posada se spustila u kapsuli sa padobranom u zapadnom Teksasu.

Kapsula, u kojoj su se našla braća Bezos, Fank i student Oliver Dimen, odvojila se od letilice na visini od oko 76 kilometara, dva minuta od polijetanja.

Raketa je sletjela na oko tri kilometra od lansirne rampe, dok je kapsula nastavila da ide do visine od oko 106 kilometara.

Na brifingu poslije leta prikazan

Svemirska trka milijardera Prije devet dana, Bezosov rival, britanski milijarder Ričard Brenson letio je do ivice svemira letilicom sopstvene kompanije Virdžin Galaktik. Brenson je prošle sedmice rekao da mu nije bilo važno da pobijedi Bezosa. Čak je imao i prijateljski savjet: – Samo upijajte pogledom, to je prilika koja se nudi jednom u životu – rekao je Brenson.

Iako se često navodi da ova revolucija privatnih svemirskih letova predstavlja korak ka tome da se svima omogući let, mjesto na jednom od letova Virdžin Galaktika u početku će se naplaćivati 250.000 američkih dolara. Redovna cijena karte za let Nju Šepardom nije objavljena.

Posada svemirskog broda

je snimak na kome se članovi posade prevrću i izvode salta tokom četiri minuta koliko su proveli u bestežinskom stanju.

Bezos je izjavio da je bio iznenađen ovim osjećajem mikrogravitacije.

- Djelovalo je tako normalno objasnio je.

Ovacije astronauta su se mogle čuti dok je kapsula prolazila Karmanovu liniju - zamišljenu granicu između Zemljine atmosfere i svemira na visini od

100 kilometara. Ranije je rekla da će izvesti salto dok je u bestežinskom stanju u svemiru.

Ona je šezdesetih godina prošlog vijeka bila dio grupe žena ,,Merkur 13“. Bile su podvrgnute istim testovima kao i

muški astronauti, ali nikada nijesu poletjele u svemir.

- Voli može sve nas da nadmaši.

Tokom ,,Merkura 13“ bila je bolja od svih muškaraca i mogu da garantujem da je to i danas tačno izjavio je Bezos za Si-Bi-Es njuz.

Četvrtak, 22. jul 2021.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 22. jul 2021.

Poslovnoj zajednici Italije predstavljeni investicioni potencijali Podgorice

Onlajn prezentacija u Glavnom gradu

Investitori dobrodošli Menadžer Glavnog grada i Služba za međunarodnu saradnju, zajedno sa Ambasadom Republike Italije i Udruženjem italijanskih privrednika u Crnoj Gori „Konfindustrija Montenegro“, organizovali su onlajn prezentaciju investicionih potencijala Podgorice poslovnoj zajednici Italije i onima koji svoj biznis razvijaju u našoj državi.

Tokom prezentacije, gradonačelnik Ivan Vuković izrazio je zadovoljstvo što se potencijali Podgorice sve više prepoznaju i podsjetio da je uprkos brojnim izazovima, naročito tokom prethodne godine, glavni grad imao pozitivne rezultate.

Zahvalio je na dosadašnjoj saradnji i istakao da vjeruje da će do kraja godine biti još zainteresovanih investitora koji će doprinijeti ukupnom socio-ekonomskom razvoju Podgorice i Crne Gore.

Vuković je naglasio da je ovo još jedan od načina da se poboljša ekonomska slika, što je od velikog značaja naročito u ovim vremenima, ali i da Podgorica dobije nove sadržaje. Naglasio je da Podgorica želi da tradicionalno dobri odnosi Italije i Crne Gore budu temelj za izgradnju još boljih ekonomskih odnosa.

Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Luka Zelioli pohvalio je angažovanje Glavnog grada kada je u pitanju podsticaj razvoju

biznis zajednice. On je istakao prednosti činjenice da se u Crnoj Gori koristi euro kao valuta, naglašavajući da je riječ o zemlji koja je u procesu pristupanja EU otišla najdalje.

Direktor „Konfindustrije Montenegro“ Marko Đinđinović takođe je ocijenio da su prilike za investiranje i saradnju značajne, posebno naglašavajući značaj udruženja čiji je predstavnik.

Menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj je kroz prezentaciju o biznis zonama predstavio brojne povoljnosti i detalje u vezi sa Javnim pozivom za izbor korisnika biznis zona u Podgorici, te ukazao na povoljnosti i olakšice koje su od značaja za potencijalne investitore. H. P.

D. MIJATOVIĆ

Opština Tuzi tražila saglasnost za izgradnju objekta na zemljištu u imovini Glavnog grada

Skupština Glavnog grada

Traže parcelu za izgradnju zgrade za opštinsku administraciju Zahtjevom kojim se Opština Tuzi u aprilu obratila gradonačelniku Podgorice, ta lokalna samouprava od Glavnog grada zatražila je da im bude obezbijeđeno ostvarivanja prenosa prava raspolaganja na nepokretnostima (katastarska parcela broj 2265 iz PL broj

1991 KO Tuzi, površine 5.863 kvadrata), na kojoj bi trebalo da bude izgrađen novi objekat za potrebe tamošnjih organa i službi.

Odluka o davanju Opštini Tuzi tražene saglasnosti za raspolaganje zemljištem u svojini Glavnog grada – Pod-

gorice, naći će se pred odbornicima gradskog parlamenta na sjednici zakazanoj za 27. jul.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog dokumenta, Glavni grad je u posjedovnom listu upisan kao sopstvenik-posjednik parcele o kojoj je riječ.

- Imajući u vidu činjenicu da još nije izvršena dioba imovine izmedu Glavnog grada - Podgorice i Opštine Tuzi, ocijenjeno je opravdanim da se Opštini Tuzi na navedenom zemljištu omogući izvođenje planirane izgradnje, u skladu sa zakonom – navedeno je u prijedlogu.

Ističe se i da je pravni osnov za donošenje ovakve odluke sadržan u članu 29 stav 2 Zakona o državnoj imovini, kojim je propisano da nepokretnim i pokretnim stvarima i drugim dobrima u državnoj imovini, na kojima odredena svojinska ovlašćenja vrši Opština, raspolaže nadležni organ Opštine u skladu sa ovim zakonom i statutom. Takođe, članom 38 stav I tačka 9 Zakona o lokalnoj samoupravi i članom 54 stav I tačka 12 Statuta Glavnog grada, propisano je da Skupština raspolaže nepokretnom imovinom, osim u slučajevima otuđenja imovinskih prava na nepokretnostima neposrednom pogodbom, utvrdenim zakonom kojim se ureduje državna imovina.

I.Kr.

Odlična posjećenost sportsko-rekreativnih manifestac

Dječji osmijes Avanturističk Pedesetak mališana (uzrasta od pet do 14 godina) uživalo je od devet do 11 časova u besplatnim igrarijama u hladovini, na tri staze namijenjene njihovom uzrastu, dok su o njihovoj bezbjednosti brinuli profesori i instruktori Ljetnji dani u glavnom gradu ljepši su uz sportske aktivnosti – potvrđuje odlična posjećenost manifestacija koje od ponedjeljka organizuje Sekretarijat za kulturu i sport na više lokacija u gradu.

Zahvaljujući manifestaciji ,,Školski sportski raspust“, koja je počela prije tri dana, juče su Avanturistički park na Gorici krasili dječja graja i osmijesi.

IGRA I DRUŽENJE

Pedesetak mališana (uzrasta od pet do 14 godina) uživalo je od devet do 11 časova u besplatnim igrarijama u hladovini, na tri staze namijenjene njihovom uzrastu, dok su o njihovoj bezbjednosti brinuli profesori i instruktori iz Avanturističkog parka. Profesorica fizičkog u OŠ ,,21. maj“ Nina Ražnatović iskazala je zadovoljstvo jer su djeca baš disciplinovana. Navodeći da veliki broj njih sa lakoćom prelazi staze, ističe da su instruktori

kazali da je bilo samo jedno dijete kojem su morali da pokažu kako da pređe stazu.

- Vjerujemo da će do kraja manifestacije (19. avgusta) djece u Avanturističkom parku biti u ovolikom broju kao danas – kazala je Ražnatović, koja je pohvalila rad instruktora u parku, zahvaljujući kojem je bezbjednost djece na visokom novou.

Koordinatorka odjeljenja za sport Sekretarijata za kulturu i sport Nela Tatar, podsjetila je da je manifestacija ,,Školski sportski raspust“ posvećena predškolcima i osnovcima organizovana petu godinu zare-

dom i istakla da je i prethodnih godina naišla na odličan odziv mališana.

- Cilj manifestacije je da se kroz besplatne sportske sadržaje, u toku ljetnjeg raspusta, uključi što veći broj djece, da se kroz sportske aktivnosti razvija ljubav prema sportu, zdravi načini života i aktivno provodi slobodno vrijeme. Svi ponuđeni sadržaji su besplatni, a sportske aktivnosti se sprovode uz koordinaciju profesora fizičkog vaspitanja ili licenciranih trenera. Oni su zaduženi da organizuju i osmisle aktivnosti i prilagode ih uzrastu, veličini grupe, kao i željama samih učesnika – poručila je Tatar.

TERMINI I SADRŽAJI

Na osnovu predloga stručnih lica koji su bili zaduženi za sprovođenje sportskih aktivnosti u okviru ove manifestacije, kao i na osnovu sugestija i interesovanja učesnika prethodnih godina trude se da svake godine uvedu nešto novo, istakla je koordinatorka odjeljenja za sport Sekretarijata za kulturu i sport.

- I ove godine smo uveli nekoliko noviteta. To su nove lokacije, a pored osnovaca organizuju se sportske aktivnosti i

 Nema prepreka za mališane

U okviru manifestacije Školski sportski raspust mališanima su, od 19. jula do 19. avgusta, na raspolaganju besplatni sadržaji na sedam lokacija u gradu

si uljepšali ki park

Preko konopa kao profesionalci

(srijeda i petak – od 8 do 10h i 19 do 21 sat), balon sala OŠ „Pavle Rovinski“ – dva puta nedjeljno (ponedjeljak i srijeda – od devet do 11 i 18 do 20 sati), balon sala OŠ „Štampar Makarije“ – dva puta nedjeljno (utorak i četvrtak – od osam do 10 i od 18 do 20 časova), balon sala Dadex (za tenis) OŠ ,,Vladimir Nazor“ - dva puta nedjeljno (ponedjeljak i četvrtak - od osam do 10 i 16 do 18 časova).

- Svi zainteresovani osnovci mogu da se jave na ovim lokacijama u navedenim terminima i danima, a ,,Smart gym“ je predviđen samo za djecu predškolskog uzrasta. Sve informacije su istaknute na društvenim mrežama Sekretarijata za kulturu i sport Podgorice, a informacije se mogu dobiti i putem tel: 225-168; 225-144 – poručuje Nela Tatar.

I.MITROVIĆ

Zajednički treninzi na Stadionu malih sportova i bazenima SC ,,Morača“ Sekretarijat za kulturu i sport po drugi put organizuje sportsko-rekreativnu manifestaciju „Fitnes dani Podgorice“, ove godine u saradnji sa „Star Fitness“ i Kancelarijom za mlade Podgorice.

Na prvom treningu koji je prije dva dana održan je u lijepom ambijentu na Stadionu malih sportova pod Goricom učestvovao je veliki broj sugrađana. Najavljujući da je naredna aktivnost zakazana za noćas, u 20:30 časova, na otvorenom bazenu SC ,,Morača“, iz Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada pozivaju zainteresovane da dođu da treniraju zajedno.

Nela Tatar podsjeća da je Sekretarijat za kulturu i sport prošle godine, u saradnji sa fitnes centrima iz Podgorice, uz podršku njihovih licenciranih trenera, odlučio da tokom ljeta na nekoliko lokacija organizuje za građane besplatne treninge na otvorenom.

- Smatrali smo da je to idealan način da Glavni grad promoviše zdrave stilove života i oživi podgoričke parkove. Pošto je manifestacija postigla planirani cilj, od ove godine je ova sportskorekreativna manifestacija uvrštena u Program rada Sekretarijata. Prošle godine su, navodi ona, promovisali parkove i trgove, a ove godine tokom jula treninzi će se organizovati na dvije nove atraktivne lokacije.

- Planirano je da se odradi osam treninga na otvorenom koje će voditi licencirani instruktori, a treninzi će bili organizovani u četiri dana po dva treninga, i to: trening koji je već održan na Stadionu malih sportova, zatim sjutra (četvrtak) na otvorenom bazenu SC „Morača“ (od 20:30 do 21:30 časova), utorak (27. jul) – Stadion malih sportova, od 19:30 do 20:30 sati i u četvrtak, 29. jula, na otvorenom bazenu SC „Morača“, od 20:30 do 21:30 časova – najavila je Tatar.

Služba zaštite i spašavanja juče intervenisala na više lokacija

Požar u Piperima i dalje aktivan U mjestu Radeća u Piperima juče oko sedam sati ujutro izbio je požar koji je tokom dana, usljed jakog vjetra i nepristupačnog terena, na trenutke prijetio da ugrozi stmbene i pomoćne objekte.

Poslije cjelodnevnog angažovanja pripadnika podgoričke Službe zaštite i spašavanja vatra je sinoć oko 20 sati bila pod kontrolom, ali je požar i dalje bio aktivan. Šest vatrogasnih ekipa i oko 20 vatrogasaca smjenjivali su se na ugroženom području, a kako je kazao komandir Službe zaštite Goran Janković, posao im je otežavalo to što je riječ o terenu na kojem je veliki broj potpuno zapuštenih, nepokošenih imanja.

- Većina imanja na ovoj lokaciji su vrlo zapuštena, potpuno nepokošena, te nebezbjedna sa aspekta požara. Čak i oko stambenih objekata u ovom reonu trava uglavnom nije bila pokošena. Imali smo pomoć nekih mještana koji su se tu zatekli u gašenju, ali generalno je riječ o veoma zahtjevnom poslu – kazao je Janković.

Kako je istakao, ekipe vatrogasaca su uspjele da odbrane stambene i druge objekte kojima je vatra prijetila u više navrata.

- Do sada smo uspjeli da odbranimo objekte. I dalje smo na terenu i pratimo situaciju, pokušavamo da lokalizujemo požar, koji je i dalje aktivan, ali u mnogo manjem intenzitetu. Najvažnije je da smo za sada najvjerovatnije odbranili objekte, ali s obzirom na to da je područje potpuno zapušteno i još uvijek praktično nepristupačno, postoji mogućnost i da je neki napušteni objekat oštećen. Naglašavam, za sada nemamo takvih informaciju – kazao je Janković.

Komandir Službe zaštite kazao je da postoje indicije da je

M. BABOVIĆ

cija koje organizuje Sekretarijat za kulturu i sport

za djecu predškolskog uzrasta – kaže Tatar, uz napomenu da je manifestacija postigla planirani cilj, a najbolja potvrda je veliko interesovanje, zadovoljstvo i osmjeh djece od prvog dana na svim lokacijama.

U okviru manifestacije Školski sportski raspust mališanima su, od 19. jula do 19. avgusta, na raspolaganju besplatni sadržaji na sedam lokacija širom grada: Capital Plaza - Smart Gym (samo za predškolski uzrast) – dva puta sedmično, poslije podne - ponedjeljak i srijeda od 16 do 18 sati, Avanturistički park na Gorici – tri puta nedeljno - ponedjeljak, srijeda i petak od devet do 11 časova, otvoreni tereni za mali fudbal u okviru SC ,,Morača“ – tri puta nedjeljno (utorak, srijeda i subota od 19:30 do 21 čas), balon sala Cross, kod Trim staze na Zlatici – dva puta sedmično

17

Hronika Podgorice

Četvrtak, 22. jul 2021.

Gašenje požara u Piperima

Gorjelo i na Medunu Komandir Službe zaštite istakao je da je juče registrovano više požara na teritoriji glavnog grada, ali da oni, osim ovog u Piperima, nijesu bili značajnijeg intenziteta i da su svi lokalizovani.

- Oko 15 sati izbio je požar u Kučima, u selu Medun, gorjelo je na Smokovcu, u Donjoj Gorici, u Zagoriču... S obzirom na jak vjetar i veliku sušu, povećan broj požara je bio i očekivan. Srećom, riječ je uglavnom o požarima manjeg obima, sa izuzetkom ovoga u Kučima. Tamo je takođe riječ o nepristupačnom terenu, tako da moramo pratiti situaciju i kada se stvore najpovoljniji uslovi da reagujemo i ugasimo ga – kazao je Janković.

ljudski faktor uzrok izbijanja požara.

- Imamo osnova da pretpostavimo da je na izbijanje požara uticao ljudski faktor. Ovdje, naime, nema drugih faktora rizika koji bi se mogli dovesti

sa eventualno slučajnim izbijanjem požara, na primjer postojanje pruge ili slično, tako da sumnjamo na ljudski faktor i u skladu sa pravilima o tome ćemo obavijestiti i policiju – I.Kr. kazao je Janković.

Vandali ponovo prevazišli sebe

Zapaljena palma u centru grada Podgoričani koji su se zadesili na Trgu nezavisnosti u utorak veče svjedočili su još jednom primjeru vandalizma.

Ovoga puta na meti je bila jedna od palmi uz zgradu Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ koju je neki besprizornik zapalio!? Kako je Trg nezavisnosti dobro pokriven kamerama, ostaje da čekamo da li će ovoga puta biti utvrđeno ko je počinilac. I naravno, da se još jednom zapitamo: Kuda idemo…

N. S.

Fitnes trening na Stadionu malih sportova

18

Arena

Tokio 2020.

Kapiten ,,ajkula“ Draško Brguljan smatra da je još uvijek rano baviti se pretpostavkama

Četvrtfinale daje odgovor Za Arenu iz Tokija: Ana Marković

Vaterpolisti su stigli u Olimpijsko selo, do 25. jula i premijernog meča sa Australijom probaće da završe još neke finese i spremni uđu u možda i najvažniji duel grupne faze.

- Pripreme smo uspješno odradili i sve što je bilo do nas. Prilagodili smo se na vremensku razliku, dobro je sve izgledalo, vidjećemo kako će sve biti kada počne – kazao je Draško Brguljan, kapiten vaterpolo reprezentacije Crne Gore.

Pobjedom na premijeri naš tim bi se primakao četvrtfinalu.

- Završili smo dio priprema, imamo dva-tri dana do prve utakmice. Čeka nas kvalitetna ekipa. Australija je pokazala prije dvije godine da je respektabilna... Pobijedili su nas u osmini finala Svjetskog

prvenstva. Od tada, posljednje dvije godine, nijesmo imali priliku da ih gledamo.

Ali, gaje isti stil igre, sa dosta plivanja i uplivavanja. Stigli su bez centra Kejsa, što znači da će stil igre doći do većeg izražaja. Moramo dobro na to da se pripremimo.

Puno je kandidata za medalje.

- Kandidati uvijek isti. Osam, devet reprezentacija konkurisaće za medalju. Naša grupa je teža, sa favoritima Srbijom, Hrvatskom, Španijom, tu je i Australija. Kazahstan je autsajder. Što se druge grupe tiče – Mađarska, Italija, uz Grčku i SAD, glavni su favoriti.

Kapiten kaže da ne treba

Vladan Spaić: Odlična Australija sa Jangerom

Četvrtak, 22. jul 2021.

DNEVNIK IZ TOKIJA

Kako je minut kašnjenja otvorio pandorinu kutiju

Trči, trči, koliko te noge nose Što radiše danas?

Ništa i sve, u velikom gradu, na sigurnu kartu niko ne dobija.

Zato, bez planova – kad krenemo – krenemo, kad dođemo – dođemo. Tako je to u Tokiju – ništa i sve je u rukama medija.

Najbolje je misliti na vinograd (bravo za Šobića)!

Zaposliti glavu razmišljanjem da li će prva ,,prljava“ kiša u selu ,,stući“ listove i uništiti grozdove. Ili osvježiti sjećanje surfovanjem po telefonu: slika prva – 27. maj – Bar, 31. jun – rođendan (ipak je u ovoj sivoj majici makar za tri kilograma mršavija). A kada ponestane ideja, u preostalih sat, do dolaska autobusa, na plus 35, sve smeta. I sunce, i glasovi, i pitanja ,,odakle si i da li je to blizu...“ (Novinaru iz Kolumbje nijesmo morali da crtamo Crnu Goru).

Smeta i pertla koju smo po ulicama vukli od Medija centra do Medija transporta. I vjetar i miris mora i vlaga. I što nema klupe i što nam kao bingo koji bi sve podmirio, fali gutljaj ,,turske“ sa dvije kašike šećera.

Zato i nije baš preporučljivo kasniti u Tokiju. Minut i ode autobus. Zbog slabe kondicije i onog podgoričkog ,,bolje on mene da čeka nego ja njega“, izgubili smo dragocjeno vrijeme. Dva sata je otišlo u ništa, i još pola u putu. Izgubili smo i red za testiranje, najbolje mjesto u hotelu za rad (u mrtvom uglu sa jedinim utikačem od dva ulaza za struju).

Fokus na vrijeme, molim!

P.S – danas naše rukometašice od 19.30 sati (12.30 po srednjoevropskom vremenu) igraju prijateljski meč sa Francuskom...

Od početka korone Australija je bila sakrivena od očiju javnosti (bez ijedne zvanične utakmice).

Centar ,,ajkula“ Vladan Spaić upozorava: - Čak ni sparing nijesu odradili. Posljednje iskustvo sa njima na Svjetskom prvenstvu nije bilo prijatno. Iz velike škole izašli smo pametniji i vjerujem sa pravim odgovorima protiv jake i brze ekipe. Poznajemo njihov kvalitet, imaju odlične pojedince poput Jan gera. Na visokom su nivou, a mi im moramo odgovoriti istom mjerom. Prva utakmica je važna jer može dosta toga da nam otvori – poručio je debitant na Igrama, centar Vladan Spaić. žuriti sa pretpostavkama.

- Vidjećemo ko će proći grupu. Kada dođu mečevi

četvrtfinala, definitivno će se iskristalisati ko može do medalje.

Matea Pletikosić i Anastasija Babović Olimpijske igre vide kao podstrek, a ne kao teret Utisci su legli, emocije oduševljenja i početna trema splasnule. Sada je fokus samo na utakmice. ,,Lavice“ su uradile što su uradile – još danas će sa Francuskom u prijateljskom meču da ,,udare“ posljednju, lijepu ruku za 25. jul koji iščekuju kao da je finale, a ne premijera Olimpijskih igara.

- Sve je ovo nestvarno. Vjerovala sam, iskreno, u priče oko Olimpijskih igara, ali, tek sada sam uspjela da složim sve u glavi. Ali i prošla je početna euforija, možemo da namjestimo glavu za ono što nas čeka, konkretno premijerni meč sa Angolom. Fokus je samo na ovu selekciju i ne mislimo na dalju budućnost – kazala je Matea Pletikosić, jedna od debitantkinja na Igrama u Tokiju.

Dodatno veći izazov je i taj što Angola ne pripada krugu reprezentacija sa kojima su Crnogorke često odmjeravale snagu. I stilom su drugačiji.

- Teško ih je spremiti, nijesmo puno igrali sa njima, nijesu tipičan rival, ali sam sigurna da je sve do nas. Moramo ih smiriti, obratiti pažnju na odbranu, koja je ključ za sve. A tek onda polako

Neka drugi razmišljaju o ,,lavicama“ i smireno da realizujemo šanse u napadu.

Pod pritiskom je svih 10 hiljada sportista Igara, korona može u minut sve da promijeni. Opravdan je strah da bi snovi mogli da se sruše.

- Kovid režim je težak, svaki dan imamo testiranja, maske se moraju nositi, a nadam se da će se suzbiti virus i da neće doći do nečeg većeg. Vjerujem da ćemo prebroiditi krizu. Mi smo, inače, od prošle godine u posebnom režimu i polako se navikavamo.

Pred premijerni meč, ,,lavice“ će sa kolegama i koleginicama prisustvovati ceremoniji svečanog otvaranja. Bez publike, ali…

- Nadamo se da će biti lijepo i da će otvaranje ostaviti utisak za

pamćenje – poručila je reprezentativka.

A ko su favoriti na Igrama? Na papiru ih je mnogo, ali samo će tri biti na postolju.

- Gledamo samo sebe, a za mene nema favorita. Mi smo jedini favoriti, a naša priča je da idemo utakmicu po utakmicu – ispričala je najmlađa članica našeg tima Anastasija Babović.

Golmanka je puna samopouzdanja, mladost i iskrenost jači su od svega.

- Smatram da svi imaju respekt prema našem timu, jer imamo kvalitet i energiju, po čemu se prepoznajemo. Nikome nije svejedno kada igra sa nama. Odjeknula je pobjeda u kvalifikacijama za Igre

protiv Norveške.

Inat i karakter je zid preko kojeg je malo ko mogao da prođe 2012, zlatne godine ženskog rukome-

ta. Mlada golmanka vidi isto i danas.

- Imamo energiju, karakter, ne predajemo se nijednog trenut-

ka. Zato vjerujem u dobar rezultat. Ovo je jedinstvena šansa, a Olimpijske igre su samo podstrek, a ne teret.

Arena

Četvrtak, 22. jul 2021.

Tokio 2020.

19

Prvi trening plivačice Anđele Antunović u Tokiju

Očekujem da otplivam svoje najbolje vrijeme - Iskreno, oduševljena sam Olimpijskim selom i cijelokupnom organizacijom. Sve je po planu i programu. Istina je da su velike procedure, ali se to mora poštovati ako želimo da ostanemo, prije svega, zdravi – kazala je Anđela Antunović, debitantkinja na Igrama.

Naša plivačica odradila je juče prvi trening.

- Zadovoljna sam. Bazen je predivan, tribine su ogromne, ali, nažalost, publike neće biti.

Sa njima bi bio još veći doživljaj.

Našu predstavnicu u plivanju čeka obaveza kao cilj.

- Nastaviću ovakvim tempom i očekujem da otplivam svoje najbolje vrijeme u disciplini 100 metara kraul.

Na Olimpijskim igrama Crnu Goru predstavljaće i Boško Radulović koji će, takođe, plivati u ,,kraljevskoj“ disciplini.

Međunarodni olimpijski komitet potvrdio da je organizaciju dobio australijski grad

Olimpijske igre 2032. u Brizbejnu Australijski grad Brizbejn biće domaćin Olimpijskih igara 2032. godine, potvrđeno je iz Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Milionski grad u pokrajini Kvinslend, na sjeveru Australije, bio je jedini zvanični kandidat za organizaciju. Australija će tako treći put ugostiti Olimpijske igre, nakon Melburna 1956. i Sidneja 2000. godine.

Nakon uspješne organizacije Igara Komonvelta 2018. godine, Brizbejn je ušao u proces

kandidature za OI, iste godine.

Kao zainteresovani gradovi za organizaciju figurirali su i Džakarta, Doha, Madrid i niz njemačkih gradova, ali u realnosti samo je kandidatura Brizbejna tretirana kao ozbiljna i sveobuhvatna.

Međunarodni olimpijski komitet vjeruje da će ovo biti Igre organizovane po najvišim standardima ekologije i održivog razvoja, po čemu je kandidatura ovog velikog turističkog centra bila posebna.

Iako Igre još nijesu otvorene, u fudbalskom takmičenju kod žena imamo ,,lude” rezultate

Holandija brojala do 10 Iako zvanično Olimpijske igre u Tokiju još nijesu otvorene, već je startovao fudbalski turnir.

Sve brojnija crnogorska delegacija

Stigla i Jovana Peković Naša jedina predstavnica u borilačkim sportovima Jovana Peković priključila se danas crnogorskom timu u Olimpijskom selu.

Evropska šampionka u džudou

do 23 godine iz 2019. dobila je pozivnicu Međunarodne džudo federacije (IJF) za nastup u Japanu. Jovana če debitovati na Igrama poput mnogih koleginica i kolega.

Utakmice ženskih selekcija prve su odigrane na najvećem sportskom događaju, a selekcija Velika Britanija je savladala Čile sa 2:0 u okviru E grupe.

Ovaj duel obilježila je Elen Vajt sa dva postignuta gola, dok su selekcije Kanade i Japana, koje su takođe u ovoj grupi, podijelile bodove (1:1) I Brazilke su izašle na veliku scenu, predvođene legendarnom Martom, najboljom igra-

čicom i kapitenom, koja je postigla dva gola u ubjedljivoj pobjedi nad Kineskinjama od 5:0, u sklopu F grupe. Mrežu su pogađale i Debinja, Andresa sa bijele tačke i Bertiz, dok je golman kineske selekcije, veoma lošim reakcijama kumovala ubjedljivom porazu.

Uzbudljivo je bilo i u drugoj utakmici ove grupe, gde je Holandija sa 10:3 savladala Zambiju i tako postavila rekord kao selekcija koja je postigla najviše golova u ovom takmičenju. Četiri gola za reprezentaciju Holandije postigla je Vivijen Miedma, Mertens je pogodila

dva puta, a po jednom su mrežu zatresle Van de Sanden, Rord, Berenstajn i Pelova, dok je sva tri pogotka za Zambiju postigla Barbara Banda.

Poraz je u sklopu G grupe doživjela Amerika, iako u svojim redovima ima jednu od najpopularnijih fudbalerki- Aleks Morgan. Šveđanke, koje su ig-

rale finale na prethodnim Olimpijskim igrama su ih savladale sa 3:0. U istoj grupi Australija je bila bolja od Novog Zelanda 2:1. Jalop i Ker su do 33. minuta donijele prednost svojoj selekciji, a do počasnog gola Novozelanđanke su stigle tek u nadoknadi, a strijelac je bila Reni.

Angola je na posljednjim OI u Riju do četvrtfinala bila bolja i od Crne Gore i Rumunije

Mogućnosti nestvarne, nedisciplina glavni problem Od 24 muške i ženske ekipe u Tokiju, Angola je najbolje pripremljena u pogledu nedavnih takmičarskih akcija. Prve rivalke ,,lavica“ su, nakon odlaganja šest mjeseci zbog korone, osvojile treći put zaredom, a ukupno 14. Afrički kup. Pokazale su da znaju da igraju, ali i iskazale niz slabosti u polufnalu sa Tunisom kada su pobijedile u produžecima.

Taj test bio je dobar za njih, prije svega jer su u Japan stigle u ritmu više od drugih, ali da li će biti dovoljno?

Dugogodišnja kontinentalna dominacija, neostvarenost na svjetskim šampionatima – najbolji plasman 8. mjesto 2011. u Brazilu i sedmo 1996. na OI, pokazala su da ovoj selekciji, prije svega, nedostaje više discipline u igri. Ali, i uz takvu manu, 2016. u Riju Angola je do četvrtfinala pobijedila i Rumuniju i Crnu Goru u grupnoj fazi.

Tada ih je predvodio Filipe Kruz, koji se vratio na posao nakon što je početkom godine zamijenio Danca Mortena Soubaka. Novi-stari selektor osloniće se na

,,Lavice“ su još u grupi sa Japanom, Južnom Korejom, Norveškom i Holandijom, a upravo bi sa super kvalitetnim evropskim re-

Pridružiće se američkoj reprezentaciji pred derbi sa Francuskom

Igrama na provjereni kadar iz Evrope. S punim pravom jer su mnoge reprezentativke imale zapažen nastup po Francuskoj, Norveškoj, Rumuniji... Među prvima Albertina Kasoma – sa 194 centimetra djeluje neprelazno u odbrani!

Još jedna ključna igračica i dominantni desni bek je Azenaide Karlos, postigla je 43 gola za Podravku u Ligi šampiona.

- Verujemo u svoj potencijal. Igraćemo

prezentacijama mogle da odlučuju o visokom plasmanu pred eliminacione – četvrtfinalne borbe.

Babović vidi šansu, a ohrabruje je

hrabro sa željom za pobjedom, poštujući sve rivale. Za Angolu je veoma važno da predstavlja Afriku na ovom turniru i da igra sa najboljim timovima sa kontinenata. Nadamo se da ćemo poboljšati rang – kazao je selektor Angole.

Za Kruza evropske reprezentacije su favoriti na olimpijskom turniru.

- Mislimo da je grupa uravnotežena, a evropski timovi su glavni favoriti.

klik između iskustva i mladosti.

- Mislim da je ovo prava kombinacija. Ali, to će pokazati mečevi.

Iskusnije djevojke mogu da nam

pomognu i daju vjetar u leđa, a mi mlađe treba da donesemo novu energiju. Vjerujem u to i vjerujm u tim.

Levin ipak stiže u Tokio Zek Levin, NBA zvijezda Čikago Bulsa, ipak će igrati na Olimpijskim igrama u Tokiju, iako je trenutno u samoizolaciji zbog kontakta sa osobom zaraženom korona virusom.

Američki košarkaš će u četvrtak popodne doputovati u glavni grad Japana. U nedjelju, od 14 časova po našem vremenu, Sjedinjene Ame-

ričke Države igraće derbi grupne faze olimpijskog turnira, protiv Francuske.

Oslabljenoj selekciji do tada će se priključiti i trojica igrača koji su nastupali u NBA finalu – Buker, Midlton i Holidej.

Levin je važan igrač u američkom ,,timu snova“ – na četiri prethodne pripremne utakmice bilježio je 10,3 poena po meču.

Arena

20 Fudbal

Četvrtak, 22. jul 2021.

,,Plavi“ večeras (20h) gostuju Toršavnu u 2. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija Letom iz Podgorice preko Osla, fudbaleri Budućnosti doputovali su na Farska Ostrva, gdje ih večeras protiv Toršavna očekuje novi evropski ispit (20h).

Nakon bolne eliminacije od Helsinkija u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona (ukupno 7:1), ,,plavi“ su se preselili u Ligu konferencija.

Reklo bi se da je rival po mjeri, da Podgoričani imaju realne šanse da se plasiraju u treću rundu kvalifikacija novog Uefinog takmičenja, s tim što bi crnogorski prvak trebao da bude na oprezu.

Popularni ,,bijeli tigrovi“ su u prošlosti znali da iznenade velike favorite na ino sceni, a ne tako davno i naša mlada reprezentacija je izgubila u gostima od Farskih Ostrva u kvalifikacijama.

Budućnost u meč na „Gundadalur stadionu“ ulazi sa ciljem da napravi pozitivan rezultat uoči revanša za pet dana pod Goricom.

Pobjeda je – najbrža misao…

- Jako je bitno da se vratimo na pobjednički kolosjek i pokušamo da napravimo rezultat koji želimo. Uradićemo sve da u revanšu obezbijedimo prolaz u narednu fazu takmičenja – rekao je trener Mladen Milinković, koji nastavlja: - Mnogi misle da će biti laka utakmica, ali mi znamo da neće biti tako. Naravno, očekujem da odigramo mnogo bolje nego protiv Helsinkija, da pokažemo inat, da se probudimo, napravimo pozitivan epilog i dovedemo stvari u neku normalu. Nijesmo naučili da funkcionišemo ovako. Što prije treba da se prilagodimo vremenskim prilikama koje su dosta drugačije nego u Crnoj Gori. Želimo da igramo svoju igru, a kao plod toga da budemo zadovoljni nakon prve utakmice – naglasio je pedeset trogodišnji Lozničanin.

Ekspedicija Budućnosti imala je naporan put do sjevera Evrope.

Nakon tročasovnog leta od Podgorice do norveške prijestonice, te čekanja od dva sata u Oslu, pa novog leta na relaciji Norveška – Farska Ostrva i obaveznog testiranja po slijetanju u zemlju prelijepih pejzaža i prirode, „plavi“ su juče nešto prije 15 časova po lokal-

Nova evropska šansa Budućnosti Kordić: Bolji smo taktički i tehnički Napad Budućnosti nedavno je pojačao korpulentni Šaleta Kordić.

Snažni golgeter trebalo bi da debituje u dresu ,,plavih“.

- Ulazimo u utakmicu kao favoriti, ali to moramo da opravdamo na terenu. Moramo od prvog minuta da budemo motivisani i koncentrisani. Mislim da ćemo na kraju da se radujemo. Vjerujem da ćemo rezultatski mirno sačekati revanš – rekao je novajlija u taboru najboljeg crnogorskog kluba.

U čemu je prednost Podgoričana?

- Mislim da je naša prednost što smo taktički i tehnički bolja ekipa od Toršavna. Svjesni smo da možemo da namučimo protivnika, analizirali smo ga dobro. Na kraju krajeva, vježbali smo na treningu kako treba da igramo protiv Farana – rekao je Kordić.

Novi je u timu, ali kao da nije tako…

- Ekipa me je prihvatila fenomenalno, osjećam se kao da sam u Budućnosti već godinu dana. Atmosfera je dobra i svi momci su na mjestu – ističe Kordić.

Kadrovski problemi nijesu izostali ni ovoga puta.

- Nedostajaće nam Mirković i Terzić, jer je nama svaki igrač od velikog značaja. Naročito njih dvojica koji su prethodne sezone bili veoma bitni u osvajanju duple krune – kaže Kordić.

nom, a 16 sati po našem vremenu, stigli na konačno odredište.

Poslije odmora, Grbić i društvo trenirali su na stadionu koji Toršavn dijeli sa timom B36.

Rival Podgoričana je u dosadašnjem dijelu prvenstva odigrao 13 utakmica i osvojio 30 bodova.

- Nemamo više prava na nikakav izgovor. Jeste put bio naporniji, ali to se zaboravlja. Od nas se traži da budemo na visini mogućnosti, u krajnjem i da prođemo u treće kolo. Sve smo tome podredili – kazao je Milinković, koji je iznio kratku analizu protivnika.

- Oni dosta trče, imaju dva-tri igrača koji odskaču. Kao tim su čvrsti, kompaktni, a možda

je odbrana slabiji dio tima.

Dva centralna igrača u zadnjoj liniji su malo sporiji, ali imaju fizičke predispozije, krupni su, snažni. Nadam se da ćemo iskoristiti to što nemaju brzinu. Prema snimcima koji su nam bili dostupni vidjeli smo da igraju dosta ofanzivno i jedan i drugi bek. Probaćemo da iskoristimo prostor koji ostavljaju iza sebe.

Helsinki je (ne)zacijeljena rana, ali nema Budućnost vremena da misli na ono što je bilo.

Toršavn je nova, lijepa šansa da Podgoričani dobro zarade, poprave utisak na ino sceni i bace rukavicu pobjedniku iz duela Dinamo Tbilisi – Makabi Haifa.

- Htjeli ne htjeli treba da zabo-

ravimo Helsinki, ali i dalje je to u podsvijesti jer su nas ubjedljivo porazili. Znali smo o kakvoj se ekipi radi, da imaju kvalitet, ali zasmetao nam je konačni epilog. U poređenju sa tim dvomečom, moramo da budemo bolji u svim segmentima, da razlika u kvalitetu prevagne na našu stranu – ističe Milinković, najtrofejniji

trener u istoriji Budućnosti.

Na Farska Ostrva je otputovalo 18 igrača – golmani Miloš Dragojević i Đorđije Pavličić, te Bogdan Milić, Anto Babić, Jovan Baošić, Vladan Adžić, Velimir Vlahović, Andrija Ražnatović, Nemanja Sekulić, Miomir Đuričković, Aleksa Ćetković, Miloš Raičković, Draško

legende poput Džordža Besta, Brajana Robsona, Erika Kantone, Dejvida Bekama, Kristijana Ronalda i Majkla Ovena, engleski reprezentativac naslijediće od urugvaj-

R. A.

(4-3-3)

Stadion: Gundadalur. Kapacitet: 5.000.

Sudija: D. Munro (Škotska). Pomoćnici: G. Stjuart i D. Doig (oba iz Škotske).

Početak: 20 časova.

Gestson Johansen

Mor

Aškam

Hensen Sojli

Vardum

Przebilski Džastinusen

Radosavljević Dal Kordić

Grbić Božović

Ražnatović

Ivanović

Raičković

Adžić

Đuričković

Babić

Milić

Dragojević

Trener Kevin Šnidler

Trener Mladen Milinković

Božović, Viktor Đukanović, Petar Grbić, Igor Ivanović, Lazar Mijović i Šaleta Kordić.

Ni ovoga puta ,,plavi“ nijesu kompletni – sa spiska su zbog povreda otpali Vasilije Terzić i Luka Mirković.

- Svako ko fali je malo veći problem, ali nadam se da će momci koji budu igrali izvući najbolje iz sebe – rekao je Milinković.

Mjesto na poziciji lijevog beka trebalo bi da zauzme dvadesetogodišnji Andrija Ražnatović.

- Mnogi Toršavn, a generalno i timove sa Farskih ostrva, gledaju kao amatere, ali mi smo svjesni da posjeduju kvalitet.

Očekujem jednu jaku utakmicu sa puno trke i borbe – poručio je Ražnatović.

Pomalo iznenađujuće djeluje činjenica da je šampionat Farskih Ostrva za tri pozicije bolje rangiran od Telekom 1. CFL (47 – 50) po Uefinim parametrima na osnovu učešća u Evropi u posljednih pet godina. ,,Plavi“ su, ipak, favoriti protiv Toršavna…

- Koncentracija je najbitnija, a vjerujem da nam motiva neće nedostajati. Farani igraju fudbal sa dosta trčanja i kontakta, tako da moramo da im odgovorimo na isti način uz kvalitet koji posjedujemo – zaključio je Ražnatović, koji je sa mladom selekcijom već boravio na Farskim Ostrvima.

D. K.

Tuča igrač sa policijo

Kavani prepušta ,,sedmicu“ Sanču

Džejdon Sančo (21) nosiće broj sedam u dresu Mančester junajteda, prenijeli su ostrvski mediji. Čuvenu ,,sedmicu“ Junajteda, koju su tokom karijere nosile

Budućnost

(4-2-3-1)

Skandalozan incident n

Velika čast za engleskog reprezentativca i pojačanje Mančester junajteda

skog veterana. Napadač Kavani odigraće još sezonu za premijerligaškog giganta.

Sančo je nosio ,,sedmicu“ i u Borusiji Dortmund, odakle je ovog ljeta pojačao Junajted, za oko 80 miliona eura obeštećenja.

Po pisanju engleskih medija, Junajtedovi dresovi sa imenom Sanča već su u zvaničnoj prodaji, iako igrač još nije zvanično predstavljen kao pojačanje.

Nekada veliki talenat Mančester sitija stiže u Junajted sa namjerom da bude jedan od lidera mladog tima, koji napada trofeje u sezoni pred nama.

Toršavn

Klub nudi 12, igrač traži ugovor od 20 miliona eura

Gorecka ide iz Bajerna?

Leon Gorecka (26) možda napusti Bajern Minhen već ovog ljeta, objavio je najtiražniji njemački list Bild.

Njemački reprezentativac ima još sezonu ugovora, a za novi traži 20 miliona eura po sezoni. Najveći klub Bundeslige to ne želi da prihvati – Bajern igraču nudi platu u rangu između deset i 12 miliona eura godišnje.

Kako prenosi Bild, engleski gigant Mančester junajted je Gorecki ponudio značajno veću platu. Bajern ima novca, ali ne želi da naruši strukturu plata u timu koja važi godinama. Opcija je odlazak iz kluba i ovog i narednog ljeta, s tim što na ljeto 2022. minhenski klub ne bi mogao da računa na obeštećenje.

Gorecka je u posljednje dvije sezone stekao reputaciju jednog od najboljih igrača sredine terena na kontinentu. Fudbaler iz Behuma je na 32 meča u svim takmičenjima prošle sezone postigao osam golova za Bavarce.

R. A.

Opšta tuča fudbalera Boke juniors i Atletiko Mineira, sa pripadnicima redarske službe i policije, biće razlog po kom će se pamtiti duel osmine finala Kopa Libertadores.

Duel odigran na terenu Atletika u

Četvrtak, 22. jul 2021.

Arena

21

Fudbal

Sutjeska na ,,DG areni“ dočekuje Makabi iz Tel Aviva u prvom meču 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija

Žele da promijene sliku o crnogorskom fudbalu

Makabi

(3-4-3)

(4-2-3-1)

Stadion: DG arena. Kapacitet: 1.500.

Sudija: K. Jeger. Pomoćnici: A. Hajdenrajh i A. Štojdinger (svi iz Austrije).

Početak: 20.30 sati Giljen Drinčić

Grivić

PODGORICA - Sutjeska je prodala sve karte za večerašnji meč na podgoričkoj ,,DG areni“ (20.30h), tačnije za 30 odsto kapaciteta (oko 450), koliko je dozvoljeno u ,,korona režimu“.

Janjić: Pokazaćemo zube

Ulaznice bi sasvim sigurno planule i da nema ograničenja u broju gledalaca, budući da se ne ukazuje često prilika da nikšićki tim igra sa rivalom kakav je Makabi iz Tel Aviva.

Da su uslovi ,,normalni“, a naročito da se igra u Nikšiću, bio bi to potpuni spektakl – ,,plavo-bijeli“ dočekuju klub koji je u 23 navrata bio šampion Izraela, prošlosezonskog učesnika nokaut runde Lige Evrope, bez dileme velikog favorita za prolaz u treće kolo kvalifikacija za Ligu konferencija.

Nikšićani su do dvomeča sa izraelskim velikanom došli preko gruzijskog drugoligaša Gagre (1:0, 1:1), a sada ih čeka nešto sasvim drugo, mnogo veći izazov.

- Očekuje nas sasvim drugačija utakmica, prije svega jer smo protiv Gagre imali imperativ prolaza, a sad je slika potpuno obrnuta i nijesmo favoriti. Rasterećeniji smo, ali i značajno spremniji nego prije dvije sedmice kad smo igrali

Nikola Janjić je efektnim pogotkom u Tbilisiju trasirao Sutjesci put ka prolazu u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija.

Može li da ,,promiješa“ i odbranu Makabija?

- U prvom meču sa Gagrom preuzeo sam rizik i u dogovoru sa stručnim štabom odlučio da igram uprkos povredi, što se na kraju ispostavilo dobro. Naš medicinski tim je odradio odličan posao da bih bio 100 odsto spreman za revanš, u kojem smo taktički odigrali vrlo dobro, mnogo bolje nego u Podgorici. Na kraju sam uz pomoć saigrača ispao prva zvijezda. Najbitniji je, ipak, uspjeh tima i samo o tome razmišljam – kazao je Janjić.

Mladi ofanzivac vjeruje da Sutjeska ima što da traži protiv izraelskog velikana.

- Biće mnogo teže nego protiv Gagre. Makabi je odlična ekipa, sa mnogo iskustva u Evropi, a nije im strano ni igranje u Ligi šampiona. Autsajderi smo, ali pokazaćemo zube i nećemo dozvoliti da nas lako prođu. Drago nam je što možemo da se oprobamo sa tako jakim protivnikom – poručio je Janjić.

prvi meč protiv Gagre. Ako trkački i po pitanju discipline budemo na nivou iz Tbilisija, mislim da možemo da se predstavimo u dobrom svjetlu. Teško je procijeniti koji to kvalitet

može da bude, kako za nas, tako i za njih, koji takođe nijesu počeli prvenstvo – rekao je trener fudbalera Sutjeske Milija Savović na konferenciji za medije.

- Nemamo mnogo informacija o Makabiju, ali po onome što znamo trebalo bi da su malo slabiji nego minule sezone. Prvi meč će nam dati jasniju sliku.

Zahtjevi, navike i obaveze u Makabiju su na mnogom višem nivou nego kod Sutjeske.

Iz tabora ,,žutih“ poručili su da im je cilj da svake sezone igraju grupnu rundu nekog evropskog takmičenja. Ima li

Van Leven: Cilj Makabija je grupna runda svake sezone Trener Makabija iz Tel Aviva je Patrik van Leven, koji je četiri godine u istom klubu bio direktor za mlađe kategorije.

Ovo mu je prvi trenerski posao u seniorskom fudbalu, budući da je u kazahstanskom Kairatu obavljao ulogu direktora, a u Fejnordu i Šahtjoru iz Donjecka radio u omladinskom pogonu.

U Tel Avivu računaju na prolaz protiv Sutjeske, ali Holanđanin je istovremeno oprezan.

- Gledao sam dvije prethodne utakmice Sutjeske, stekao sam pozitivan utisak, ali vidjecemo sve kada počne utakmica. Očekujem tvrdu

utakmicu, igraju čvrsto i direktno, ali ćemo probati da nametnemo svoju igru i meč privedemo kraju kako očekujemo. Nama su planovi da

na meču Kopa Libertadores u Brazilu

ča Boke i Mineira om i redarima

Belo Horizonteu, u Brazilu, završen je bez golova – a domaćin je u penal-seriji bio bolji.

Igračima Boke, slavnog argentinskog kluba, je tokom duela poništen gol kontroverznom VAR

Sutjeska

odlukom. To je doprinijelo atmosferi na ivici incidenta tokom meča, što je eskaliralo nakon utakmice...

Nakon penal-serije uslijedila je opšta tuča na terenu, u kojoj su

svake godine igramo Evropu, a ovo je samo početak tog puta – rekao je Van Leven.

Vezista Makabija Avi Rikan optimista je pred (dvo)meč sa crnogorskim predstavnikom.

- Sutjeska je već odigrala dvije, nama je ovo je prva utakmica u sezoni. Ali daćemo sve od sebe da ostvarimo dobar rezultat i kući završimo posao. Cilj Makabija je da uvijek igra dominantan fudbal i bude prisutan u evropskim takmičenjima.

naš predstavnik šanse da im poremeti planove?

- Moraće sačekati narednu sezonu za ulazak u grupnu rundu, ove godine neka malo odmore – našalio se Savović.

KOLIKO SMO BLIZU...

Nije šala da bi Sutjeska mogla da promijeni sliku o crnogorskom fudbalu, da pokaže da nijesmo baš toliko daleko makar od ,,srednje klase“.

- Ovo jeste prava prilika da pokažemo da naš kvalitet nije daleko od njihovog, ako je zaista tako. Moramo biti optimisti i mislimo da možemo da pokažemo nešto više. Iz svega onoga što crnogorske ekipe pokazuju u Evropi i kako prolaze, pa i ove godine, trebalo bi da učimo, a čini mi se da to baš i ne radimo. Donosimo pogrešne zaključke, konstantno se priča o tome da fizički zaostajemo i to je na prvi pogled očigledno, ali to nije prvi, nego posljednji problem – smatra mladi stručnjak.

- Utakmica protiv Gagre je to pokazala. Ko poznaje fudbal, vidio je da je to fudbalski izuzetno ozbiljna ekipa, a druga

Eraković

Augusto

Vuković

Stijepović

Matanović

Marković

Bubanja Janjić

Kohen Rikan

Gerero

Hozez Jeini

Šahar Davidzada

Piven Ernandes

Baltaksa Perec

Trener Milija Savović

Trener Patrik van Leven

stvar je što smo mi kvalitetniji i što smo bili u stanju da je izbacimo. Takođe, ako mi odigramo dobro protiv Makabija, a eliminišu nas, to će biti ta razlika u kvalitetu. Ali, stil igre, taktika, prihvatanje obaveza – tu mnogo zaostajemo za Evropom i to je naš glavni problem.

Ne želim da držim predavanje, ali taktički zahtjevi prouzrokuju sve ostalo.

DŽABA TRČIMO AKO NE ZNAMO DA IGRAMO

Savović je bio slikovit: - Možemo da trčimo tri sata oko stadiona, po šumama i gorama, ali ako ne znamo da igramo džabe smo trčali. Ako znaš što da radiš u datom momentu na terenu, gdje da budeš u odnosu na loptu i protivnika, onda ćeš trčati racionalno i biti spreman za to. Možemo da pričamo da nijesmo spremni, ali nijedne godine nijesmo uradili nešto da se pomjerimo sa mjesta. To su ozbiljni problemi našeg fudbala i svake godine se vide kroz Evropu. Potrudićemo se da i u tom dijelu odgovorimo Makabiju, koji je najjači rival kojeg je Sutjeska imala u Evropi. Veoma jak rival, ali i prilika da vidimo gdje nam je mjesto - naglasio je Savović, koji ne može da računa samo na povrijeđenog Marka Bojovića.

U protokolu će biti i novajlije Drešković i Zoćević, a šansu Ne. K. će čekati s klupe.

Pljevljaci angažovali dojučerašnjeg fudbalera subotičkog Spartaka učestvovali igrači obje ekipe, čelnici Atletika i pripadnici obezbjeđenja i organa reda.

Po pisanju argentinskih medija, čak osam fudbalera Boke juniors je privedeno u policiju. Svi su zadržani, kako bi se utvrdila pojedinačna odgovornost svakog, na osnovu brojnih video snimaka incidenta.

Nije poznato kada će fudbaleri tima iz Buenos Airesa biti pušteni na slobodu – a argentinski ambasador je tokom noći lobirao da im uz kauciju bude dozvoljeno da napuste Brazil...

Posebno ,,agilan“ u incidentu bio je Argentinac Markos Roho.

Bivši lijevi bek Mančester junajteda je u jednom trenutku u tuči čak uzeo protivpožarni aparat, da se sa njim razračunava...

Na snimcima se vidi da su igrači Boke koristili djelove ograde koja odvaja miks zonu od igrača, kako bi se tukli sa pripadnicima obezbjeđenja. Takođe, snimljen je i detalj kada predsjednik Atletika flašicom za vodu gađa jednog fudbalera Boke.

R. A.

Jočić u Rudaru, Flavio otpao Rudar je angažovao pojačanje u veznom redu – Pljevljaci su dogovorili saradnju sa Branimirom Jočićem.

Riječ je o doskorašnjem fudbaleru subotičkog Spartaka koji igra na poziciji zadnjeg veznog.

Dvadeset sedmogodišnji momak iz Sombora ostavio je trag u dresu ,,plavih golubova“ čiji je član od 2012.

Jočić može da pokriva i mjesto u centralnom dijelu odbrane.

Kao novi igrač pljevaljskog prvoligaša viđen je bio i Brazilac Flavio, koji je ranije nastupao za Budućnost i Lovćen.

Ipak, transfer je sinoć otkazan, a razlog je administrativna prepreka.

Flavio je pod FIFA sporom sa prethodnim klubom iz Indonezije i nije dobio zeleno svi-

jetlo u Fudbalskom savezu Crne Gore za registraciju u našim klubovima.

Uprava Rudara reagovala je ekspresno i dovela Jočića.

D. K.

Arena

22

Milvoki šampion, Grk Adetokumbo

ŠAH Uprava ŠK „Crnogorac“ veliku pažnju poklanja mlađem naraštaju

Omladinci kucaju na vrata reprezentacije U predvečerje velikog jubileja, decenije od osnivanja ŠK „Crnogorac“, ovaj uzorni šahovski kolektiv sa neskrivenim optimizmom dočekuje nova iskušenja na crnogorskoj sceni, pri čemu rukovodstvo kluba ne odstupa od već oprobane varijante da se po cijenu rezultata i dobrog plasmana afirmišu mladi talentovani igrači koji iz turnira u turnir stiču sve više neophodnog iskustva i za nastupe na međunarodnim takmičenjima.

Za jednog od osnivača i predsjednika cetinjskog kluba Nebojšu Pobora, za razliku od prošle godine kada su takmičari odigrali prilično skroman broj partija zbog poznate epidemiološke situacije, u ovoj su pionirima i omladincima omogućili učešće na nekoliko kvalitetnih turnira u organizaciji ŠSCG, što su oni znali da iskoriste i značajno podignu nivo igre i uvećaju lične rejtinge.

-Nakon seniorskog šampionata , Milo Pobor je prešao granicu od 2300 rejting poena i time ispunio uslov za osvajanje titule fide majstora, a Savo Vujović je uspješnu igru krunisao osvajanjem petog mjesta. Takođe, istakli su se i Nikolina Koljević i daroviti Peko Đurović.

U nacionalnom kupu, i ovoga puta, nastupili smo sa podmlađenim sastavom od kojeg smo, nakon neriješenog rezultata sa ekipom „Budućnosti“ (2:2), opravdano očekivali osvajanje medalje, ali nam je nakon egala u posljednjem kolu, protiv „Prosvjete“, izmaklo srebrno odličje, rekao je Pobor i naglasio da su zapaženi rezultati pomenutih junoša bila najbolja preporuka da budu pozvani u šahovski kamp pod Lovćenom koji je realizovan prije desetak dana.

EDUKACIJA Da je rad agilne uprave u službi podmlatka dovoljno govori činjenica koliko se pažnje poklanja njihovom šahovskom usavršavanju i edukaciji. Tako im je poznati šahovski trener i

M. Pobor 1 Paksoj 0 1.e4 d6 2.d4 Nf6 3.Nc3 g6 4.Be3 Bg7 5.f3 Nbd7 6.Qd2 c6 7.g4 b5 8.0–0–0 Nb6 9.Bd3 Nc4 10.Bxc4 bxc4 11.Nge2 Rb8 12.Rdg1 Qb6 13.Nd1 h5 14.g5 Nd7 15.f4 Qa6 16.Nec3 Nb6 17.Rf1 Bg4 18.f5 Bxd1 19.Rxd1 Na4 20.Nxa4 Qxa4 21.Kb1 0–0 22.Qc3 Rb7 23.Rhf1 Rfb8 24.Bc1 Qb5 25.f6 exf6 26.gxf6 Bf8 27.d5 Re8 28.Rd4 cxd5 instruktor – velemajstor Ivan Sokolov, tokom kampa uputio niz korisnih savjeta kako i na koji način osmisliti i realizovati taktiku za tablom.

- Sa naturalizovanim Holanđaninom naš klub je i ranije imao jako dobru i uspješnu saradnju, tako da smo i ovom prilikom rado prihvatili ulogu suorganizatora kampa i nastojali da budemo dobri domaćini, u čemu su nam značajno pomogli „Grand Hotel“ i „ Gradska kafana“ i mi smo im puno zahvalni na razumijevanju.

Kako su se među pozvanim polaznicima kampa našli i sadašnji i potencijalni reprezentativci, naš klub je počastvovan time što su nastavi prisustvovala i tri prvotimca – Milo Pobor, Savo Vujović i

29.exd5 Rc7 30.Re1 Rxe1 31.Qxe1 c3 32.b3 Rc8 33.Rd3 Qb4 34.Be3 Qe4 35.Rxc3 Re8 36.Qd2 Qf5 (dijagram) 37.Bxa7 Qxf6 38.Bd4 Qf1+ 39.Kb2 Kh7 40.Rc7 Bh6

41.Qf2 Qxf2 42.Bxf2 Bg7+ 43.Ka3 g5 44.Rxf7 Kg6 45.Rd7 Be5 46.Bg3 Ra8+ 47.Kb4 Rxa2 48.Bxe5 dxe5 49.Kc3 g4 50.Kd3 h4 51.Re7 Kf6 52.Rh7 h3 53.d6 Ke6 54.d7 Ra8 55.Ke3 Rd8 56.Kf2 Rf8+ 57.Kg3 e4 58.Kxg4 e3 59.Rxh3 Kxd7 60.Rxe3 Rf2 61.h4 Rxc2 62.h5 Rg2+ 63.Kf5 Rh2 64.Kg6 Rg2+ 65.Kh7 Rg5 66.h6 Rg2 67.Kh8 Rg1 68.h7 Rg4 69.Re5 Rg3 70.b4 Rg4 71.b5 Rg6 72.b6 Kc6 73.Re8 Kxb6 74.Rg8 Rc6 75.Rg4 Rc7 76.Kg8 Rc8+ 77.Kg7 Rc7+ 78.Kh6 Rc8 79.Rg8 1:0

Peko Đurović. Nije krio zadovoljstvo Pobor, ističući kako je strategija kluba usmjerena prevashodno na aktivnosti sa mlađim kategorijama i samim tim podmlađivanje seniorske ekipe. On kaže da su odlučili da na predstojećem državnom ekipnom šampionatu na visočijim tablama igraju Milo Pobor i Savo Vujović i tako pokušaju da se na što bolji način nametnu selektoru crnogorske reprezentacije.

-Uoči početka Premijer lige planirali smo da angažujemo velemajstora Miloša Perunovića kako bi ih pripremio za naše najprestižnije takmičenje i ujedno pokušamo da se domognemo jedne medalje ili da odbranimo titulu vicešampiona. To

znači da ne odustajemo od ambicija za vrh tabele, pri čemu očekujemo da mladi ponovo zablistaju. Inače, do kraja godine klub će insistirati na njihovom učešću na što većem broju domaćih i međunarodnih turnira koji bi im, uz planirani rad sa eminentnim trenerima, pomogli da unaprijede formu i valorizuju stečena znanja kako bi uskoro bili rame uz rame sa našim najboljim igračima i u dogledno vrijeme obezbijedili mjesto u selekciji sa državnim grbom... Kao što je to već nekoliko godina unazad, u ženskoj reprezentaciji Crne Gore, pošlo za rukom neprikosnovenoj omladinskoj prvakinji Nikolini Koljević, dodao je naš sagovornik.

Janis sada stoji uspravno kao istinski velikan evropske košarke. Grk je dvostruki dobitnik MVP nagrade za najboljeg igrača sezone, a sada je dočekao i po mnogima onu vredniju, za najboljeg igrača finala. Adetokumbo je sa 26 godina zaslužio momenat košarkaške vječnosti – šta god da uradi do kraja, uvijek će se pamtiti taj meč za titulu protiv Finiksa kada je ubacio 50 poena.

I pored toga – ključni detalj iz četvrtog duela finala, kada je Janis, igrač sa pozicije krila, blokadom zaustavio protivničkog centra

Priredio: B. KADIĆ

Rola Midltona U šestom meču NBA finala bitnu ulogu za Milvoki imao je i Kris Midlton, koji je duel završio sa 17 poena, po šest skokova i asistencija.

U finišu, pet minuta prije kraja, pogodio je bitan šut za šest

Ejtona i donio trijumf...

- Sve ovo što sam uradio treba da bilo koju osobu, ili bilo koje dijete, ubijedi da vjeruju u snove – poručio je Adetokumbo nakon finala.

Juniorsko prvenstvo Balkana za odbojkaše

Crna Gora sigurna protiv Kosova 3 0

PRIŠTINA – Dvorana sportova. Rezultat po setovima: 25:19, 25:15, 25:14.

CRNA GORA: Dubak, M. Joksimović 2, Mašković 1, Rovčanin 2, Cimbaljević 17, Peruničić 7, Kosović 8, Ćinćur 8, Jovović, A. Joksimović (libero), Miljanić 1, Lečić 4.

KOSOVO: Macula 3, Fetahu 3, Tara 1, Ćosaj 2, Nrecaj 4, Salihu 3, Malići (libero), Gaši (libero), R. Bajrami 3, E. Bajrami 4, Zeka 3, Krasnići 3.

Muška juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore upisala je maksimalnu pobje-

Svetozaru Gligoriću za ferplej. Priznanje mu je uručio potpredsjednik FIDE Mair Mamadov. Ceremonija je održana prije početka prve partije Norvežanina na Svjetskom kupu. Podsjetimo, na ovom je takmičenju igrao 19-godišnji Ergus Pekhats iz Slovačke, kojeg je Arkadij Dvorkovič lično pozvao zbog činjenice da je u „hibridnom“ izboru za Kup (preko interneta) ponudio remi Borisu Gelfandu nakon što je Gelfand slučajno ostavio nebranjenu kraljicu.

Janis

Nakon pola vijeka Baksi, tim iz američke provincije Viskonsina, su NBA šampioni. Finiks Sansi su u šestom meču finala savladani 105:98, za ukupnih 4:2 u seriji.

Adetokumbo? U noći za nezaborav ubacio je 50 poena, od čeka 33 u drugom poluvremenu!

U jednoj od najboljih pojedinačnih košarkaških predstava u mečevima NBA finala uopšte, Janis je odigrao 42 minuta. Njegov učinak je demonstracija igre košarkaša koji je riješio da nadiđe sopstvene nedostatke: pogodio je čak 16 od 25 šuteva iz igre. Čak 19 puta je stao na liniju slobodnih bacanja, sa kojima je imao probleme tokom karijere – i pogodio 17 puta. Uz to, dodao je 14 skokova i čak pet blokada.

Crna Gora Kosovo

Najbolji i u fer-pleju

Taj gest Svjetskog prvaka nije ostao nezapažen, naprotiv, u Sočiju je dobio specijalnu nagradu FIDE nazvanu po

Grčki bog na NBA tronu: Janis Adetokumbo je status košarkaškog vječnika zaslužio partijom kojom je na svojim leđima ponio Milvoki ka prvoj NBA tituli od 1971. godine.

VJERA U SNOVE I INKLUZIJA

Karlsenu nagrada „Svetozar Gligorić“

Prije otprilike godinu dana, na jednom od blic turnira preko interneta, Magnus Karlsen je u polufinalu igrao sa Ding Lirenom i upisao jedinicu u prvoj partiji jer je kineski velemajstor izgubio konekciju da bi u revanšu Karlsen namjerno ostavio nebranjenu kraljicu u četvrtom potezu i predao partiju.

Četvrtak, 22. jul 2021.

du protiv Kosova, u drugom kolu kolu Balkanskog prvenstva u Prištini. Podatak da su izabranici Srđana Popovića slavili za 71 minut igre govori o odnosu snaga dva tima.

Vukašin Cimbaljević je upisao 17 poena i bio ubjedljivo najefikasniji igrač utakmice, Miloš Kosović i Matija Ćinćur su upisali po osam, a jedan manje Nemanja Peruničić. U selekciji Kosova niko se nije istakao, a najviše poena osvojili su Endrit Nrecaj i Erion Bajrami – po četiri.

Crna Gora je u prvom kolu poražena od Turske 3:1, a večeras od 18 časova igra meč trećeg kola protiv Bugarske.

S. J.

Arena

Četvrtak, 22. jul 2021.

Sportski miks

23

o ubacio 50 poena u šestom meču finala protiv Finiksa

s na NBA Olimpu Nema kome što da dokazuje Grk je imao interesantnu izjavu nakon finala, da više ne želi bilo što da dokazuje bilo kome u karijeri.

- Kad se samo sjetim, momenata kada sam dolazio u NBA prije osam godina, ili odrastanja, dok je mama bila prodavačica na ulici... I evo me sad, na vrhu vrhova u NBA. Da ništa više ne osvojim u karijeri, da se nikad više ne pojavim u sobi gdje se predstavlja i prvi put za medije govori NBA šampion, ne bih zamjerio.

Sve sam u životu iskusio, bio na klupi, borio se za minute, slušao i ljude koje su tražili da budem plejmejker... Pa čekao šansu da moja porodica dođe u Milvoki. Sve je to put i proces na kom mi je pomoglo mnogo ljudi. Želim samo da ovo bude podsticaj za neke ljude, bilo gdje u svijetu, da ne odustanu od snova – poručio je Janis.

poena prednosti domaćina.

Potom je Baksima donio prednost 102:96, na početku posljednjeg minuta, a zatim vezao dva bitna ubačena bacanja. Bek-krilo iz Čarlstona je sezonu završio sa 20,4 poena, šest skokova i 5,4 asistencija u prosjeku.

Janis je i izuzetna priča o inkluziji; rijetko uspješna u modernoj istoriji, u kojoj su odjeci rasizma sve glasniji. Dijete nigerijskih roditelja, odrastao je

u Grčkoj a bio relativno nepoznat do 2013. godine. U NBA se afirmisao kao tek 13. pik na draftu...

Adetokumbo je u Grčkoj prihvaćen i voljen kao nacionalni heroj; kao košarkaško božanstvo vrijedno Panteona u Atini.

- Što bih volio? Recimo, sto hiljada ljudi na dočeku u mojoj Atini, u subotu – našalio se Adetokumbo nakon finala.

KRVAVI RAD

Prošle godine izabran je i za najboljeg defanzivca u NBA ligi. Njegova atletska dominaci-

ja je nesvakidašnja. A 211 santimetara visoki košarkaš je očigledan primjer svakodnevnog žestokog rada. Kako na fizikalijama, tako i na tehnici i šutu koji je bolji iz godine u godinu.

Zbog veličine šake, Adetokumbo je svojom prirodom sputan da bude vrhunski šuter sa distance. Ipak, iz sezone u sezonu pokazuje da i taj segment u igri može da popravlja.

- Tvoja karijera može da bude u bilo čemu, košarci, u kancelariji, nebitno... Ali neka ova titula bude moja poruka: nastavi da radiš. Vjeruj u to što radiš.

Ne dozvoli bilo kome da ti kaže što možeš biti, a što ne – rekao

je Adetokumbo.

U oku statistike: u regularnom dijelu sezone, osme u NBA karijeri, bilježio je 28,1 poena, 11 skokova, 5,9 asistencija i po 1,2 ukradenu loptu i blokadu po meču.

Potom u plej-ofu – 30,2 poena, 12,8 skokova, 5,1 asistencija i 1,2 blokade po utakmici! Uz izuzetnih 57 procenata šuta iz igre...

Adetokumbo, sin Čarlsa, nigerijskog fudbalera i Veronike, nigerijske skakačice u vis – ovog vikenda imaće priliku da bude dočekan u Atini, kao ponos domovine Grčke. Imaju pravo da ga doživljavaju i slave, kao trenutno najdominantnijeg košarkaša planete.

S. S.

Juniorska košarkaška reprezentacija odradila je pripreme za ovo ljeto

Todorović: Dobili smo uvid u ono što možemo da očekujemo iduće godine PODGORICA – Muška juniorska košarkaška reprezentacija odradila je pripreme za ovo ljeto i napravila pravu uvertiru za izazove u 2022. godini, saopšteno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore.

Selektor Vladimir Todorović je 15 dana radio sa velikim brojem košarkaša, a juniori su odigrali i po dva prijateljska meča sa Srbijom i Hrvatskom.

- Odlučili smo se za kombinovani sastav pošto je pola momaka bilo 2003. a druga polovina 2004. godište i oni će i narednog ljeta imati pravo da igraju za juniorsku selekciju. Moram pomenuti da je

nekoliko izuzetno talentovanih momaka, koji su 2003. godište, propustilo ovo okupljanje. Vrlo važan za nas je bio ovaj kamp iz

više razloga – ističe Todorović, i nastavlja: - Prvo da bismo vidjeli u kakvom su trenutno stanju momci, a onda

Crnogorski košarkaš se vratio sa pozajmice

Dino Radončić iduće sezone u Saragosi PODGORICA – Nakon sezone u kojoj je igrao, i to veoma dobro, na pozajmici u Gipickoi iz San Sebastijana, Dino Radončić se vratio u Saragosu, za koju će igrati naredne sezone, saopštio je španski košarkaški klub.

Radončić je u Saragosu stigao prošlog ljeta, kada je potpisao četvorogodišnji ugovor, ali je odmah poslat na pozajmicu u Gipickou. Crnogorski reprezentativac je u Gipickoi na 36

mečeva u ACB ligi, igrajući prosječno 28 minuta, bilježio 10,9 poena, 5,6 skokova i 1,7 asistenciju po meču, za prosječan indeks korisnosti 13,6.

Zahvaljujući takvom učinku, 22-godišnje krilo naše reprezentacije je izabrano u najbolju petorku mladih košarkaša najjače lige Evrope.

Najbolju partiju odigrao je 14. marta u pobjedi protiv Valensije (78:60), kada je ubacio 18 poena, uz devet skokova, pet ukradenih lopti i tri asistencije

za indeks korisnosti 31. Taj meč je, vjerovatno, bio presudan da se u kvalitete Radončića uvjeri tadašnji trener Valensije Đaume Ponsarnu, koji je preuzeo upravo Saragosu.

Društvo Radončiću u Saragosi, koja je prošle sezone zauzela 13. mjesto u prvenstvu i nije igrala plej-of, između ostalih, praviće bivši plej Budućnosti i reprezentacije Crne Gore, 39-godišnji Omak Kuk, koji je ljetos stigao iz Burgosa.

Sljedeća će biti šesta sezona

i da krenemo u selekciju za narednu godinu. Jednostavno, ovi momci nijesu imali do sada nijedno zvanično takmičenje i praktično će debitovati naredne godine.

Zbog toga smo morali da ih pripremimo za taj izazov jer vjerujemo da će 2022. biti organizovana FIBA takmičenja – nastavlja selektor juniora.

Juniori su u Vršcu oba puta poraženi od Srbije, dok su u Tivtu sa vršnjacima Hrvatske imali polovičan bilans.

- Zadovoljni smo ostvarenim, okupljanje je uspjelo jer smo dobili uvid u ono što možemo da očekujemo od juniora iduće godine – zaključio je Todorović. S. J.

Radončića u ACB ligi. Prošao je akademiju Reala, debitovao je za prvi tim, a u sezoni 2017/2018 je sa Madriđanima osvojio titulu u Španiji i trofej u Evroligi. Kasnije je na pozajmici igrao u Burgosu, pa Mursiji.

Nakon raskida ugovora sa Realom, sezonu 2019/2020 je počeo u Mursiji, ali je, nakon raskida ugovora sa Mursijom, drugi dio sezone igrao za Tenerife...

Radončić je trenutno na pripremama reprezentacije Crne Gore na Zlatiboru, gdje se „crveni“ spremaju za pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo i turnir u Podgorici (12 – 18. avgust), gdje su rivali Danska i Island. Nakon četiri odigrana meča, dvije prvoplasirane selekcije izboriće plasman u kvalifikacija za SP. S. J.

Barani dobili četvrto pojačanje za narednu sezonu, stigao je igrač koji je ponikao u klubu iz grada pod Rumijom

Miković nakon pet godina opet u Mornaru PODGORICA – Krilni centar Milija Miković četvrto je pojačanje Mornara za narednu sezonu, ali prvi igrač koji je ponikao u klubu iz rodnog grada.

Miković je potpisao ugovor na dvije godine, a u Mornar stiže nakon odlične sezone u Šibenki, u čijem dresu je bio najbolji strijelac prvensta Hrvatske, sa prosjekom od 19,7 poena, sedam skokova i dvije asistencije po meču.

- Nagrada za najboljeg strijelca je za mene jedno veliko priznanje i veliki vjetar u leđa za moju košarkašku budućnost. Mogu slobodno da kažem da je za mene to bila najbolja sezona u košarkaškoj karijeri. Drago mi je da se to dogodilo u jednom velikom klubu kao što je Šibenka – kazao je nedavno Miković.

Miković je košarku počeo da trenira i igra u Mornaru, odakle je u avgustu 2016. godine otišao u slovenački Tajfun iz Šentjura.

Nakon Slovenije, slijede dvije kratke epizode u Bosni i Mađarskoj, nakon čega prelazi u hrvatsku Premijer ligu. Prvo je igrao za Goricu, pa prošle sezone za Šibenku.

Nastupao je za kadetsku, a potom i za juniorsku selekciju Crne Gore. Bio je 2013. godine član selekcije do 20 godina, koja je na Evropskom prvenstvu u Estoniji zauzela osmo mjesto. Na Eurobasketu 2014. je bio drugi strijelac turnira, pošto je prosječno bilježio 18,3 poena, uz devet skokova i 1,3 asistencije po meču.

Kao košarkaš Mornara, Miković će dobiti šansu da zaigra i za A selekciju Crne Gore, pošto je dobio poziv za pripreme za pretkvalifikacije za Svjetsko prven-

Potpis dijeli Mihailovića od povratka u Bar Mornar je na pragu da vrati još jednog bivšeg igrača – Vladimira Mihailovića.

Naime, barski klub je u završnoj fazi pregovora sa Ulcinjaninom, koji je za barski klub nastupao od 2008. do 2010. godine.

Nakon toga je četiri sezone proveo u Budućnosti (četiri titule i tri Kupa Crne Gore), a posljednjih sedam je nastupao za Ostende u Belgiji (osvojio titulu i Kup), poljski Anfil, bjeloruski Cmoki i njemačke bundesligaše Oldenburg, S. Oliver i Tubingen.

Imao je odličnu prošlu sezonu u dresu Okapija iz Alsta, jer je bio MVP belgijskog šampionata i prvi strijelac sa 19,3 poena prosječno po utakmici.

stvo. Prije Mikovića, u Mornar su stigli centar Gligorije Rakočević, američki bek Kori Dejvis i, takođe, povratnik, krilni centar Strahinja Mićović.

Od prošlogodišnjeg tima, ugovore za narednu sezonu imaju Aleksandar Lazić, Marko Jeremić, Tejlor Smit (ostaje da se vidi da li će zaista i ostati) i Nemanja Vranješ, koga čeka dug period oporavka i rehabilitacije nakon operacije Ahilove tetive.

Pravu šansu će sljedeće sezone, kako su najavili predsjednik i trener Mornara, Đorđije i Mihailo Pavićević, dobiti mladi S. J. Balša Živanović…

24

Feljton

Četvrtak, 22. jul 2021.

5.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

Crkva na Ćaf Kiši iz doba plemenskog uspona Hota

Andrija Jovićević je 1911. godine, govoreći o starim crkvama, pomenuo i crkvište u Ljumovićima. Kaže da je bilo klačno, kao i da se pred crkvom nalazi jedna grobnica sa likom ženskim i sa dvije dojke. Grobnica sa ženskim likom postoji i danas, kao i samo crkvište.

Nalaze se na mjestu pored koga je u davnini iz pravca Šin Đona prolazio važan put

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

Oltarski dio crkve na Ćaf Kiši

isteku 14. vijeka, u balšićko doba, u momentu kada su Mleci 1396. godine zavladali Skadrom i cijelom lijevom stranom Bojane. Prema ugovoru koji su tada potpisali Venecija i Đurađ II Stracimirović Balšić, mletačka teritorija se protezala prijezerjem sve do početka Zetske ravnice, do područja plemena Mataguža – koje se tada prostiralo neđe do brda Huma. U takvim okolnostima Hoti su kao jedna od većih „ratničkih družina“ ili „samostalnih opština“ dobili na značaju, osobito od izbijanja Prvog skadarskog rata između Balše III i Mletaka 1403. godine.

Uslijedio je buran dvodecenijski period tokom koga je započelo i njihovo širenje



Družinom Hota koja je oko 1415. prišla Mlečanima komandovao je Andrija Hot „s nekim svojim rođacima i sljedbenicima”. Skadarski katastih (1416-1417) ih navodi po imenu: Andrija Hot s braćom i sinovima, Radoš Hot, Zaharija Ljubić sa svojom braćom, Đorđe Mida i njegova braća, Mazarek Hot i njegova braća, Nikola Bakši i njegova braća

i plemensko zaokruživanje. Ekspanzija je, pored ostalog, dovela i do sukoba sa Matagužima oko teritorije 1413-1414. godine, prilikom čega je stradalo nekoliko Hota. Nakon što im je Balša III poručio „da su dobili što su tražili“, došlo je do zaoštravanja odnosa sa zetskim gospodarom i odmetanja jedne veće grupe Hota koja je prišla Mlecima. Družinom Hota koja je ta-

S. ČUKIĆ

Početkom aprila 2017. godine sprovedena su arheološka istraživanja na crkvištu Ćaf Kiš u Hotima. Ostaci tog hrama nalaze se iznad Vuksanlekića, u brdskoj strani, podno Bratilje, u povećoj udolini po imenu Dubrava. Kroz Dubravu vodi put ka Božaju, a može se i uzbrdo prema hotskim selima i zaseocima Spinji, Skoraću, Arzi, Helmici, Nabomu i Traboinu. O drevnosti tog prostora svjedoče ilirski tumuli, rasuti po okolnim brdima. Jedan se nalazi u Dubravi.

Stigao sam na lokalitet i pozdravio se sa arheolozima Milem Bakovićem i Majom Jabučanin. Bio sam na Ćaf Kiši i prije toga, dok je sve još bilo obraslo šikarom. Crkvište je nakon iskopavanja izgledalo impresivno. Mile i Maja su obavili krasan posao. Pored ostalog, nađena je jedna polomljena kamena posuda s krstom.

Sa sjeverne strane crkvišta je bilo nekoliko grobova, među kojima su se izdvajala tri nadgrobna spomenika sa simbolima.

Oltarska apsida je prvobitno bila velika i izdužena, da bi nakon njenog rušenja bio podignut novi zid, kojim je znatno skraćen prostor apside. Ispred tog zida, u oltaru, nađena je grobnica sa očuvanim kostima. Otvor groba je bio u obliku blago povijenog pravougaonika, a skelet na oko metar dubine.

Na osnovu onoga što je nađeno, crkva je datirana na početak 16. vijeka.

Bio sam malo skeptičan prema tom gledištu. Držim da bi se nastanak tog hrama mogao pomjeriti pola vijeka ranije, u Ivanbegovo doba, kada su Hoti doživjeli veliki uspon i kada je možda i živjela ona osoba čije su kosti nađene u oltaru.

Hoti su bili moćno pleme.

Pominju se još 1330. godine „u katunu Lješa Hota“, kada i Mataguži, Kuči i Bušati. U početku su živjeli u Hotskim brdima (Hotskoj planini) odakle su se polagano pomjerali prema ravnici. Njihova snaga je počela da dolazi do izražaja još na

S. ČUKIĆ

GROBNICA U CRKVIŠTU ĆAF KIŠ U HOTIMA



Hoti su bili moćno pleme. Pominju se još 1330. godine „u katunu Lješa Hota“, kada i Mataguži, Kuči i Bušati. U početku su živjeli u Hotskim brdima (Hotskoj planini) odakle su se polagano pomjerali prema ravnici. Njihova snaga je počela da dolazi do izražaja još na isteku 14. vijeka, u balšićko doba

Stare grobnice na groblju u Donjoj Gorici

da prišla Mlečanima komandovao je Andrija Hot „s nekim svojim rođacima i sljedbenicima”. Skadarski katastih (14161417) sve ih po imenu navodi: 1.

Andrija Hot s braćom i sinovima, 2. Radoš Hot, 3. Zaharija Ljubić sa svojom braćom, 4. Đorđe Mida i njegova braća, 5.

Mazarek Hot i njegova braća, Nikola Bakši i njegova braća.

Starješine sa istim prezimenom bili su rođaci po muškoj liniji, a ostali vjerovatno njihovi zetovi”, piše Ivan Božić (Istorija Crne Gore, Knjiga druga, Tom drugi, Titograd, 1970, 356).

Hotsko nezadovoljstvo se osjećalo i u narednim decenijama, u kojima je istaknutu ulogu igrao Junk Hot. On se pominje 1432. godine kao „odmetnik“ od despota Đurđa Brankovića, koga su Mleci prihvatili i nazivali vitezom. Kada je Stefan Vukčić Kosača zaposjeo Zetu 1441. godine, pridobio je za sebe Junka Hota, dodijelivši mu tri sela. Kada je despot Đurađ Branković iznova zavladao Zetom, u izmirenju Hota s Matagužima posredovao je despotov vojvoda 1445. godine. Tada je među njima utvrđena i međa.

Situacija se promijenila kada je Stefanica Crnojević tri puta u dvije godine (1452-1453) potukao srpsko-turske vojske i ovladao cijelom Zetskom ravnicom. Hoti se pominju 1455. godine u vranjinskom ugovoru koji je Stefanica potpisao sa Mlecima, skupa sa

Grobnica sa ženskim likom u Ljumovićima

glavarima 51 „samostalne opštine“ („ratničke družine“, „katuna“) iz Gornje Zete.

Hoti su došli u sukob sa Ivanom Crnojevićem 1467. godine, zbog čega im je ovaj uzeo taoce da bi ih zadržao u pokornosti. Neđe u to vrijeme hotski glavar Ban Hot je, u Ivanbegovo ime, posredovao u rješavanju graničnog spora između Podgoričana i Gruda, za šta je dobio 50 ovaca i jednog konja.

Turci su krajem 1473. godine, u pripremama za opsadu Skadra, pokušali da pridobiju Hote. Hotski glavar Ban Hot se u isto vrijeme nudio Mlecima, poručujući im da ima veliki ugled među svojim saplemenicima i da bi mogao da privoli Hote da stupe u mletačku službu. Ivan Crnojević je u isto vrijeme upozorio Veneciju da ne oklijeva s time, pa je mletački Senat 1474. godine na njegov zahtjev dodijelio Banu Hotu vojvodsku titulu. Pitanje je da li je taj događaj označio i momenat gradnje crkve na Ćaf Kiši, kao simbolu vojvodskog prestiža i plemenskog uspona?

Jesu li, možda, one kosti u oltaru pripadale njemu? Ili je ipak riječ o nekoj crkvenoj ličnosti?

Naredne dvije decenije protekle su u znaku plemenskog uspona. U tim godinama Hoti su oko sebe već bili okupili nekoliko susjednih katuna sa kojima su bili povezani rodbinskim i drugim vezama.

Riječ je o Tihomirima, Mihaljanima, Pobrežanima, Božanima, Ljubicitama i Kećima koji su u vranjinskom ugovoru iz 1455. bili navedeni kao „samostalne opštine“ („katuni“, „ratničke družine“). Četiri decenije kasnije, prema turskom defteru iz 1497. go-

dine, ti katuni su već bili obuhvaćeni hotskom plemenskom teritorijom koju su Osmanlije prihvatile kao nahiju. Popis iz 1497. godine pokazuje da se broj stanovnika Hotima, kao i u Kučima i Piperima, udvostručio u odnosu na brojku u defteru iz 1485. godine (Istorija Crne Gore, 1970, 281).

GROBNICA SA ŽENSKIM LIKOM U LJUMOVIĆIMA

U Jankovićima u Riječkoj nahiji nalaze se stara naselja Arbanasi i Ljumovići ispod brda Kostadina i Trzikeća. Arbanasi se pominju još u srednjem vijeku u povelji kralja Milutina (oko 1296). Jankovići su se tu naselili u drugoj polovini 18. vijeka, zatičući i brojne tragove prastarog života.

Andrija Jovićević je pisao 1911. godine da su Arbanasi i Ljumovići vrlo stara sela. Govoreći o starim crkvama, pomenuo je i crkvište u Ljumovićima. Kaže da je bilo klačno, kao i da se pred crkvom nalazi jedna grobnica sa likom ženskim i sa dvije dojke („Riječka nahija”, 174).

Pomenuto crkvište i groblje skriveni su u šumarku. Grobnica sa ženskim likom postoji i danas, kao i samo crkvište pored koga je u davnini iz pravca Šin Đona prolazio važan put koji je nastavljao prema Cetinjskom polju.

Ovakvih grobnih ploča nije preteklo mnogo. Jovićević piše da u Špurima iznad Šin Đona ima mjesto koje se zove Grobnice. „Kad sam to mjesto, naročito zbog toga imena, ispitivao, našao sam tu grobnicu sa glavom ljudskom, sa ramenima i rukama i zvijezdom na prsima” (isto). (Nastavlja se)

Četvrtak, 22. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. jul 2021.

Posljednji pozdrav majci i babi

27

Umrla je 20. jula 2021. u 71. godini života

BISERKI ĐUROVIĆ Hvala ti za sve.

Duša ti carevala.

975

MILOSAVA pok. Veljka JOVANOVIĆ Sin SAŠA i unuk FILIP Zbog epidemiološke situacije sahranjena je u najužem krugu porodice 21. jula na gradskom groblju Čepurci.

Posljednji pozdrav

Kuća žalosti: ulica Vojvode Stanka Radonjića broj 63.

BISERKI ĐUROVIĆ

Ožalošćeni: sin MARKO, ćerka MARIJA, porodica pok. RANKA JOVANOVIĆA, djeca pok. NEVENKE MAJIĆ i sestre DESANKA, STANKA-ĆANA i ĐINA sa porodicama

Draga majko i bako hvala ti na svemu.

Volimo te i voljećemo te do kraja života.

976

Tvoj sin SRĐAN i unuka DANICA

945

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me 1111

JELENA Vidakova RADEVIĆ Hvala ti na lijepom druženju, neka ti je laka zemlja na kojoj si čestito živjela.

RADMILA pok.

SVETA BOŽOVIĆA 968

28

Oglasi i obavještenja

Умрла је наша драга

Četvrtak, 22. jul 2021.

Dana 19. jula 2021. u 81. godini života preminuo je naš dragi

Dana 20. jula 2021. godine preminula je naša draga

ВЕРА УЗЕЛАЦ

рођена Филиповић

VOJISLAV Markov MIHAILOVIĆ Сахрана ће се обавити 22. јула 2021. године на новом гробљу у Београду. Тугују и жале за њом њени најдражи.

DRAGMILA – PENA Batova CEROVIĆ rođena Lješević

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 20. jula u 11 časova na gradskom groblju Zagorič.

Ожалошћена породица: УЗЕЛАЦ и МИЋА и МИЛЕНКО ФИЛИПОВИЋ

Ožalošćeni: supruga ĐURĐA, ćerka ALEKSANDRA, brat LJUBOMIR, sestre PERSA, ANGELINA, MILICA, MILOJKA i ZORAIDA, unučad IVANA, STEFAN, ANDREA, DEJAN i DEJANA, praunučad, zetovi ŽELJKO i RANKO, bratanične, sestrići, sestričine i ostala mnogobrojna rodbina

949

Zbog novonastalih okolnosti u državi sahrana je obavljena u krugu uže porodice dana 21. jula na Gradskom groblju u Nikšiću.

U Beogradu je od posljedica saobraćajnog udesa preminuo

Ožalošćena porodica: sin MILAN, brat ANDRIJA, snaha LJILJANA, bratanić, bratanična, sestrići, sestrična sa porodicama, porodice CEROVIĆ i LJEŠEVIĆ

955 Umro je naš dragi zet i tetak

MIRKO M. ĐERKOVIĆ

956

Sahrana će se obaviti 22. jula u Bačkom Dobrom Polju u 15 časova.

Dragi naš Mirko, dobri čovječe i plemenita dušo, počivaj u tišini vječnog mira sa tvojim divnim roditeljima i dragom suprugom Darom.

VOJISLAV – VOJO MIHAILOVIĆ

Dana 20. jula 2021. godine napustila nas je naša draga

Opraštamo se od Tebe ne zaboravljajući ljubav, dobrotu i veselu narav koje si nam darivao.

Neka je vječni pokoj tvojoj plemenitoj i napaćenoj duši.

Voli te tvoj stric DRAGUTIN sa porodicom

PEJO, VINKA, OLJA i ZVEZDAN

JELENA Vidakova RADEVIĆ

974

952

Умрла је

Posljednji pozdrav tetki

rođena Boljević

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu najuže porodice dana 21. jula u 13 časova, na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: kćerka NADA i sin ZORAN sa porodicama

BISI

БИСЕРКА – БИСА Милисавова ЂУРОВИЋ 1950 – 2021. рођена Радуловић

Саучешће за нашом драгом покојницом примамо у градској капели Даниловград, дана 21. јула од 12 до 15 часова и 22. јула од 10 до 13 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници у Даниловграду.

Počivaj u miru, draga tetka.

MILADIN MIĆKO MIJAJLOVIĆ sa porodicom 969

957 Dana 20. jula 2021. godine napustila Nas je naša draga

Posljednji pozdrav dragoj komšinici Ожалошћени: ћерка ЖЕЉКА, синови САША и СРЂА, сестре ДАРА и ПЕРСА, браћа МОМЧИЛО и ДИМИТРИЈА, унучад ФИЛИП, ДАНИЦА, МАЈА, ДРАГИША и ПЕТАР и остала бројна родбина

JELENA Vidakova RADEVIĆ

946

JELENI RADEVIĆ

22. 7. 2006 – 22. 7. 2021.

BOŽO MUHADINOVIĆ sa porodicom

VIDOSAVA Petrova VUKAŠEVIĆ Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo tugu za tobom.

Tvoje ANA i RAJKA 970

Draga Jelena, počivaj u miru a mi, tvoji najmiliji, uvijek ćemo se rado sjećati Tvoje dobrote i plemenitosti prema svima nama.

Ožalošćeni: sin ZORAN i kćerka NADEŽDA sa porodicama, zaova VJERA i jetrva BOSE sa porodicama, bratanić NIKOLA, bratanična DRAGANA sa porodicama

973

958

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Posljednji pozdrav strini

22. 7. 2006 – 22. 7. 2021.

JELENI RADEVIĆ S poštovanjem porodica pok. DUKE MARKOVIĆA 972

VIDOSAVA Petrova VUKAŠEVIĆ Nenadoknadiva je praznina koju si ostavila u našim životima Porodica VUKAŠEVIĆ 971

e-mail: oglasno@pobjeda.me

JELENI S ljubavlju, ponosom i poštovanjem ću čuvati uspomenu na tebe, tvoj lik i pažnju koju si nesebično pružala.

MILEVA sa porodicom 966

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. jul 2021.

29

Dana 22. jula 2021. navršava se godina dana od kako nas je napustila naša draga

Posljednji pozdrav ocu našeg prijatelja i člana Uprave

PAŠA Smajilova DIVANOVIĆ

MILINKU ŠĆEPANOVIĆU

rođena Đečević

Prošla je godina od kako nisi sa nama, ali si uvijek u našim mislima i srcima.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i prazninu koju si ostavila za sobom, svakim danom sve više nam nedostaješ. Bila si nam veliki oslonac i podrška.

Nedostaje nam tvoj savjet, topli zagrljaj, topli osmijeh i tvoja utjeha.

Ponosni smo na trag koji si ostavila za sobom.

S poštovanjem se opraštamo od Vas.

KOŠARKAŠKI KLUB BUDUĆNOST VOLI Tvoji: suprug SMAJIL – SLADO, sinovi SOKO sa porodicom i HARIS

965

967

Dana 20. jula 2021. godine prestalo je da kuca srce naše drage majke, svekrve, babe i prababe

Ostali smo bez naše drage babe

JELENE

JELENE Vidakove RADEVIĆ Draga baba Jelena, tako smo te svi zvali, hvala Ti za svu pažnju i ljubav koju si prema Nama gajila i osjećala, a Mi Tvoji najmiliji nikad te nećemo zaboraviti.

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena 21. jula u 13 časova u krugu najuže porodice.

Ožalošćena porodica: kćerka NADEŽDA, sin ZORAN, snaha RADMILA, unučad DUŠAN, IVAN, PAVLE, IVANKA, MARIJA i MAJA sa porodicama i zet SLOBO DRAŠKOVIĆ 959

Posljednji pozdrav babi

Pola godine je od smrti naše drage supruge, majke i bake

NADE MAROVIĆ

JELENI

Tužni i neizmjerno zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala.

IVAN, MARIJA i VIDAK

Unuka IVANKA, unuci DUŠAN i IVAN sa porodicama 963

964

Posljednji pozdrav dobroj i plemenitoj komšinici

Opraštamo se od naše drage

rođene Pavlinović učiteljice u penziji Draga Nado, sjećanja su svježa kao da se sve dogodilo juče. Tvoja dobrota, brižnost i toplina kojom si nas čitavog života okruživala, biće dio nas dok budemo živi.

Počivaj u miru!

Tvoji: ČEDO, NENAD, VESNA, IVANA, SEJAD, IVO, ASJA i INA 947 Prođe 40 tužnih dana od smrti

JELENE Vidakove RADEVIĆ

JELENI RADEVIĆ

JELENA RADEVIĆ Draga baba, hvala ti za svu ljubav i pažnju kojom si nas obasipala.

Sad si opet sa đedom, koračajte zajedno u vječnost, a mi ćemo vas sa osmijehom čuvati od zaborava.

Tvoji: PAJO, NANA i GIGO 961

Draga Ješo, počivaj u miru pored tvojega dobroga Vidaka.

ZORAN Jankov

S poštovanjem i ljubavlju ćerka NADA DRAŠKOVIĆ sa porodicom 962

960 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Dana 22. jula 2021. navršava se pet godina od smrti

Voljena naša, počivaj u miru i neizmjerno ti hvala za sve što si uradila za nas.

Ožalošćeni: suprug ILIJA, ćerka RAJKA sa porodicom, sinovi VESKO i SLOBO sa porodicama 950 Dana 22. jula je 13 godina od smrti

Mojoj voljenoj strini

DRAGANA ULJAREVIĆA

JELENI RADEVIĆ

JELENI RADEVIĆ Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si pružala meni i mojoj porodici.

Počivaj u miru.

953

SENKE Ilijine ĐURANOVIĆ

BOSE LIPOVINA sa porodicom

Neka tvoja duša počiva u vječnom miru.

Godine se nižu, a praznina i bol sve veća.

DRAGAN VUKOVIĆ sa porodicom 954

Supruga MARA sa djecom i unučadima 948

BLAŽA LALIČIĆA Još ne vjerujemo da smo ostali bez tebe, tvoje snage i oslonca za sve nas.

Vječno žaljen, nikad zaboravljen.

951

TVOJA PORODICA

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Četvrtak, 22. jul 2021.

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Poslovna oznaka I.br. 1870/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “DEPONIJA” DOO Podgorica, Ul. Španskih boraca bb, protiv izvršnog dužnika ″PREMIER-MONTENEGRO″ D.O.O. PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – Moskovska 92, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.07.2021. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

IZDAJEM garsonjeru novogradnja Stara Varoš namještena,u stanarinu 170e uračunata voda i internet.

Klimatizovana, zaseban ulaz u kući.

Tel.069/391-759 1

Izvršnom dužniku ″PREMIER-MONTENEGRO″ D.O.O. PODGORICA, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 1870/2021 od 20.05.2021. godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

O B A V J E Š T E NJ E

O B A V J E Š T E NJ E

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, Opština Kolašin, Ulica Buda Tomovića, 81210 Kolašin podnijela zahtjev za izjašnjenje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Izgradnja infrastrukturnih priključaka za PPOV u Kolašinu” koje je planirano na kat.parcelama br. 379/1 i 384 KO Drijenak.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG “, broj 75/18), Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, Opština Kolašin, Ulica Buda Tomovića, 81210 Kolašin podnijela zahtjev za izjašnjenje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Izgradnja kanalizacione mreže (KM) u opštini Kolašin”.

KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 3

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova.

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 4

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.

I - 980/2017 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, koga zastupa advokat ĐUKANOVIĆ DRAGOLJUB, PODGORICA, ul. MOSKOVSKA BR.169 protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

NEKRETNINE

da je preduzeće COMP-COMERC D.O.O NIKŠIĆ, Grebice bb; 81400 Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat Rekonstrukcija sa dogradnjom zgrade u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, na lokaciji Zona C, blok 1, UP1, K.P. broj 1562, K.O. Nikšić (Hotel „Onogošt“), u zahvatu DUP-a “Centar”, Opština Nikšić.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Zgrade Opštine Nikšić, Građanski biro (Njegoševa 18, Nikšić) ili putem e-maila Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (eko_opstinank@tcom.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

MALI OGLASI

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za VI prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se oglašava nesupješnom i Zaključka o VII prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 13.08.2021. u 10.30 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj I 980/2017 od 16.07.2021. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 21/07/2021 godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

Poslovna oznaka I.br. 1271/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka AD Podgorica – osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, koju zastupa izvršni direktor Tarik Telaćević, protiv izvršnog dužnika Fran Đonaj iz Podgorice, Podhum bb – Tuzi, radi naplate novčanog potraživanja, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.07.2021. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Fran Đonaj iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 1271/2021 od 29.03.2021. godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „AGENCIJA ZA IZGRADNJU I RAZVOJ PODGORICE“ D.O.O. Podgorica, donijeto Rješenje broj: 08-PUI-331/21427 od 21.07.2021. godine, kojim je odlučeno da za uređenje šetališta uz rijeku Moraču od Sastavaka do plaže Labud-faza I, na životnu sredinu koja je planirana na katastarskim parcelama broj 3873/1, 3873/8, 3876/1, 4135, 4151/1 i 4312/1 KO Podgorica II, u zahvatu PUP-a Podgorica nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 1, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

O B A V J E Š T E NJ E Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG “, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, Opština Kolašin, Ulica Buda Tomovića, 81210 Kolašin podnijela zahtjev za izjašnjenje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Izgradnja gradskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV)” koje je planirano na kat.parcelama br. 379/1 i 384 KO Drijenak.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.

IZDAJEM klimatizovan namješten stan u zgradi visočije prizemlje na Stari aerodrom u blizini fakulteta, Volija i Arome.

Tel: 068/410-396 Mogu i agencije 2

RAZNO

POTREBAN vozač C- kategorije sa radnim iskustvom.

Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu Tel.069/032-380 5

Četvrtak, 22. jul 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Četvrtak, 22. jul 2021.

Dvanaestogodišnji Podgoričanin osvojio Veliku nagradu na bjeloruskom Slavljanskom bazaru

Komnen Vuković je pobjednik najvećeg dječjeg festivala na svijetu U konkurenciji 16 finalista Komnenu je dodijeljeno prestižno muzičko priznanje. Žiri je oduševio izvođenjem pjesme ,,Čuvam svijet“, kao i izvedbom pop numere „Je t’aime“ PODGORICA – Dvanaestogodišnji Podgoričanin Komnen Vuković osvojio je Veliku nagradu na bjeloruskom Slavljanskom bazaru, najvećem dječjem festivalu na svijetu.

Komnen Vuković sa mentorom Danijelom Alibabićem nakon što je, po završetku takmičenja, stigao u Crnu Goru

U konkurenciji 16 finalista Komnenu je dodijeljeno prestižno muzičko priznanje. Žiri je oduševio izvođenjem pjesme ,,Čuvam svijet“ kao i izvedbom pop numere „Je t’aime“.

Muziku i tekst za pjesmu ,,Čuvam svijet“ napisao je crnogorski pop pjevač Danijel Alibabić, koji je na svom Fejsbuk profilu prokomentarisao pobjedu polaznika njegove

muzičke škole ,,D-moll“.

– Dragi Komnene, ovaj uspjeh je kruna tvog rada, truda, borbe, talenta. Očekivao sam da ćeš dati maksimum i pokazati svijetu kakvog dragulja

ima Crna Gora ali pobjedom si iznenadio čak i mene koji te uvijek i na svim takmičenjima vidi kao pobjednika. Ova pobjeda je samo tvoja i tvoje porodice koja prati tvoje snove. Želim ti da ovo bude odskočna daska jer tvoj talenat ne poznaje granice. Mi iz ,,D-mola“ ćemo uvijek biti ponosni što smo imali priliku da učestvujemo u tvom razvojnom muzičkom putu – napisao je Alibabić na Fejsbuku.

Snežana Ćosović, profesorica pjevanja u školi ,,D-mol“, istakla je da je sve više primjera da izuzetni mladi ljudi svoj kvalitet pokazuju i dokazuju daleko od našeg grada i zemlje, a svim srcem pjevajući za nju.

– Ovom dječaku nije pružena mogućnost da se kao solista predstavi na festivalu ,,Naša radost“ (dva puta nije prošao konkurs), ali… Nestručnost, sujeta, ne mogu niti će moći zaustaviti talenat koji samo raste uz veliki rad, trud, upornost, odricanje. To je upravo Komnen i pokazao. Dragi Komnene, ti si ponos Crne Gore – napisala je na svom Fejsbuk profilu Ćosović.

Na bjeloruskom Slavljanskom bazaru prvi put se dogodilo da pobjedu ponese izvođač sa Balkana.

B. Prelević

Princ Hari piše knjigu o životu u kraljevskoj porodici LONDON – U javnost je dospjela informacija da britanski princ Hari piše knjigu, u kojoj će opisati život od djetinjstva. Hari sada živi u Kaliforniji sa suprugom Megan i dvoje djece, dok Velika Britanija, ali i ostatak svijeta, već razmišljaju koje detalje o najslavnijoj porodici svijeta će Hari otkriti.

Harijeva izdavačka kuća ,,Pengiun Random House“ najavila je izdavanje djela krajem sljedeće godine, a prema nekim informacijama, Hari je prije godinu započeo pisanje. Njemu u procesu rada pomaže čuveni pisac i dobitnik Pulicera, J. R. Moringer.

– U intimnim memoarima jedne od najfascinantnijih i uticajnijih osoba našeg doba, princ Hari će prvi put podijeliti svoja iskustva, avanture, gubitke i životne lekcije koje su ga oblikovale – naveli su britanski mediji.

Informacije je ubrzo potvrdio i sam Hari.

Šakira snimila novu pjesmu „Don’t Wait Up“ NJUJORK- Šakira je objavila novi singl pod nazivom „Don’t Wait Up“. Ovo je njen prvi singl na engleskom jeziku još od 2016. godine.

Kolumbijska zvijezda početkom sedmice nagovijestila je skori izlazak nove pjesme, tako što je na društevnim mrežama sa pratiocima podijelila lijepe vijesti.

– Nadam se da mogu da ispričam svoju priču – uspone i padove, greške, lekcije koje sam naučio… Mogu da pomognem svima da vide kako nije bitno odakle dolazimo, imamo mnogo više sličnosti nego što mislite. Uzbuđen sam što će ljudi pročitati u mom životu, koja je iskrena i potpuna - poručio je britanski princ.

Nakon Harijeve objave, spekulacije su krenule – što će se naći u knjizi i da li ćemo saznati nepoznate detalje o kraljevskoj porodici.

Prema navodima BBC-a, Harijeva porodica već je u strahu.

Javnost je o njima već saznala mnogo toga, što nijesu željeli da podijele, ali su Hari i Megan prije nekoliko mjeseci odlučili da je vrijeme da ispričaju svoju stranu priče.

U jednom od najgledanijih intervjua ovog vijeka, bračni par je čuvenoj Opri ispričao zašto su napustili okrilje kraljevske porodice i šta su sve preživjeli tokom dvije godine života Bakingemskoj palati.

Pjesma nije potpuno iznenađenje jer je Šakira na novim pjesmama radila od početka 2020. godine, kada je uvjeravala fanove da je produktivna tokom trajanja karantina.

-Pročitala sam vaše tvitove sa naređenjima – našalila se ona u objavi na Instagramu nakon što su fanovi pisali kako žele nove pjesme. „Don’t Wait Up“ će navodno biti vodeći singl sa Šakirinog još neimenovanog, 12. studijskog albuma.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 22. jul 2021. • broj 280.

ili:

zbog čega megalomanski „Space Jam: A New Legacy“ ne igra kako bogovi košarke i filma zapovijedaju Str. 4 , 5, 6. i 7.

Lebron kosi, Duško vodu nosi

2

Četvrtak, 22. jul 2021.

3

Četvrtak, 22. jul 2021.

A cappella

Bankrot U

okviru ovogodišnjeg izdanja festivala Kotor Art, imao sam čast i priliku da učestvujem na panel diskusiji koja se bavila novom normalnošću u sferi kulture, dok još traje kovid kriza, ali i putevima kulture nakon krize.

Zanimljiva diskusija, zanimljivi učesnici, zainteresovana publika, reklo bi se, ipak postoji interesovanje za razvoj kulture u Crnoj Gori.

Zaključak je, makar moj, da je pandemija samo ogolila probleme sa kojima se susrijećemo decenijama. U kulturu se nikada ne može ulagati dovoljno, jasno je. Ali osim hroničnog nedostatka novca, na koji smo navikli, izgleda da veći problem leži u disperziji tih sredstava.

Ko, kako i na koji način raspodjeljuje sredstva koja idu za razvoj kulture nije enigma, ali pitanje je da li taj i takav tretman projekata koji se nude adekvatan ponuđenom.

***** U Crnoj Gori, makar što se tiče muzičkih festivala, ima ponude, nije da nema. Ima tu i umjetničke muzike, komercijalne, trash nota, festivala izvorne muzike, džeza... Svaki od tih festivala zaslužuje šansu, ali nijesu baš svi konkurentni za državni support. Osim toga, može da se napravi jasna razlika između projekata koji funkcionišu na potpuno komercijalnoj osnovi (prodaja ulaznica) i koji jesu masovni festivali popularne muzike, stoga je jasno da je pandemija njima pomrsila konce u organizaciji i planiranju budžeta jer epidemiološke mjere nijesu i još ne dozvoljavaju masovnost potrebnih razmjera.

Sa druge strane, imate festivale koji se ne oslanjaju na broj prodatih ulaznica i ne nude masovnu kulturu – u tu grupu spadaju džez i umjetnička muzika. A upravo taj sektor je najranjiviji i tiče se nadležnosti ministarstva za kulturu.

Javni pozivi na koje se festivali moraju prijavljivati nužno su zlo; iziskuju brojne administrativne korake, troše dragocjeno vrijeme u pripremi projekta i na kraju, opet zavisite od neke komisije koja se najčešće vodi logikom „svima po malo“, a nikome dovoljno.

U godini u kojoj je podrška festivalima nekomercijalne muzike potrebnija nego ikad, sistem ćuti kao nikad. Nakon redovnog konkursa koji je raspisan u decembru prošle godine, isti je poništen, zbog nedostatka budžetskih sredstava ili narodski rečeno, zbog budžeta koji u tom trenutku nije bio usvojen. Dočekali smo usvajanje budžeta, ali umjesto brze reakcije i makar zajedničkog sastanka sa zaintere-

Piše: Vladimir MARAŠ

Ozbiljni festivali planiraju se makar osam do 12 mjeseci unaprijed, a mi na kraju jula, dok vrijeme curi, ne znamo sudbinu ovogodišnjih projekata. Na kraju, imamo dva puta – ili hitna reakcija i podrška ili neka neko proglasi „bankrot potreba za kulturom“, pa da se snalazimo nekako drugačije ili da festivale selimo na druge adrese

sovanim stranama, uslijedilo je iznenađenje – muk. Istovremeno, nezvanične informacije govore da se ponovo mora raspisati Javni poziv – konkurs, ali taj svečani čin nikako da se dogodi.

Ovaj tekst objavljen je 22. jula, a konkurs još nije raspisan. Zamislite sad, festival koji se zbog pandemije pomjerio iz junskog za septembarski termin, festival koji reputacijom zaslužuje dugogodišnje partnerstvo s američkom kompanijom, festival koji u kontinuitetu ima podršku ministarstva za kulturu, Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, američke ambasade, ali i nekih drugih, društvenog odgovornih kompanija iz Crne Gore, na mjesec i po prije održavanja, nema informaciju da li ga podržava ministarstvo kulture zemlje u koji taj festival godinama dovodi najznačajnija svjetska džez imena.

Kada radite s ozbiljnim partnerima koji žive i rade u uređenim sistemima, ovakve situacije su teško objašnjive, štoviše, neobjašnjive su.

Nama odavde, koji se trudimo da profesionalnošću zaslužimo povjerenje inostranih partnera, situacija nimalo ne ide naruku. Stiče se utisak da niko u sistemu odlučivanja u sferi o kojoj govorimo jednostavno ne želi da preuzme odgovornost. Kao da niko ne shvata da se ovdje ne radi o bilo čijim hirovima, već o jasno definisanim projektima sa reputacijom, koji ovu zemlju predstavljaju na najbolji način, kao kulturno-turističku destinaciju.

Osim toga, ne treba napominjati značaj tih festivala u budućem razvoju mladih generacija, koji bukvalno na pragu kuće imaju priliku da najveće svjetske zvijezde pitaju sve što mogu da požele, da sa njima zasviraju, fotografišu se, popiju kafu, dobiju motivaciju da još jače zagrizu, vježbaju, napreduju.

***** Najlakše je praviti se mrtav. Ali niko nema pravo na to, kada se nalazi na javnoj funkciji i obaveza mu je da preuzme odgovornost. Donosioce odluka motivišem, ali i evo molim, da preuzmu odgovornost i donesu odluke od interesa za crnogorsku kulturu, pa neka evo i pogriješe ponešto na tom putu. Teško mogu napraviti štetu nekom pogrešnom odlukom, u odnosu na štetu koju uzrokuje nedonošenje odluka.

Festivali, makar oni ozbiljni, planiraju se makar osam do 12 mjeseci unaprijed, a mi na kraju jula, u pripremi ovogodišnjih projekata ne znamo sudbinu, dok vrijeme curi, svakodnevno. Festivali i dalje imaju strpljenja, ali plašim se, ne još zadugo. Na kraju, imamo dva puta – ili hitna reakcija i podrška festivalima ili neka neko proglasi „bankrot potreba za kulturom“, pa da se snalazimo nekako drugačije ili da festivale selimo na druge adrese.

4

Četvrtak, 22. jul 2021.

Megalomanski „Space Jam: A New Legacy“ n

textlessposters.com

U FOKUSU

S ovim filmom Lebron Džejms nije dobio legat koji je želio

5

Četvrtak, 22. jul 2021.

ne igra kako bogovi košarke i filma zapovijedaju

P

Lebron kosi, i s o n u d o v Duško

romašaj svih promašaja u košarci je „airball“; to je omiljena pošalica navijača, a usud košarkaša. „Airball“, to je onaj šut kojem ne pripada ništa osim praznina i vazduh. Čiji domašaj nije ni obruč, a kamoli mrežica.

Dovoljno je razloga da film „Space Jam: A New Legacy“ ipak ne bude ,,airball“ šut i zbog kojih makar dobacuje do obruča. No, Lebron Džejms nije, niti bi bio to što jeste, prva zvijezda moderne košarke, da se ikada zadovoljavao „pristojnim promašajima“.

Đavo popio

Film „Space Jam: A New Legacy“ nije pobjednička igra, niti akcija za trijumf velikog šampiona, i to Lebron Džejms odlično zna. Šteta, nije bilo dostojnog dirigenta sa klupe, nekog Fila Džeksona, Peta Rajlija ili Grega Popovića režije, da ovaj megalomanski „Warner Bros.“ projekat navije kako bogovi košarke i filma zapovijedaju.

O megalomaniji: prije četvrt vijeka „Space Jam“ („Svemirsko zakucavanje“ ili „Svemirski basket“, Džo Pitka, 1996) bio je, ni manje ni više, sjajna i zabavna filmska reklama za brend Majkla Džordana. Ta milenijalska sjećalica nikad se nije ni trudila da postane ništa više od toga.

E, ako je „Space Jam“ sa Džordanom prodavao patike, ,,Space Jam: A New Le-

Prije četvrt vijeka „Space Jam“ bio je, ni manje ni više, sjajna i zabavna filmska reklama za brend Majkla Džordana. E, ako je original sa Džordanom prodavao patike, ,,A New Legacy“ sa Lebronom pokušava mnogo više: da proda cijelu paletu proizvoda, filmova i franšiza kompanije „Warner Bros.“

gacy“ sa Lebronom pokušava mnogo više: da proda cijelu paletu proizvoda, filmova i franšiza kompanije „Warner Bros.“.

Jedno od prokletstava našeg vremena: nema tog uspješnog momenta pop kulture, koji neće pokušati da se reciklira, da se presvuče i uvali na kartu nostalgije. Da se uokviri u ogledalu nekog modernog narativa. I tu uopšte nije problem filma „Space Jam“, koji je sjajan materijal za rimejk ili nastavak – već mišljenje nekih „umnih“ glava iz „Warner Bros.“ svijeta da im bitne reference i franšize više nijesu dovoljno u fokusu publike. Konkretno, da im ,,Looney Tunes“ ekipa iz crtaća nije ni izbliza popularna kao prije dvije, tri, četiri, pet decenija.

Tako bi se film u kom Lebron Džejms spašava odnos sa sinom – prije mogao nazvati kao spašavanje redova Duška Dugouška, Patka Dače, Brzog Gonzalesa ili Ptice Trkačice. Epilog na kraju filma: neće, đao’ popio, ni kapi jedne

„Looney Tunes“ biti popularniji na kraju, nego što li je već bio na početku ovog pandemijskog ljeta.

Još malo o megalomaniji: ekipa koja je osmislila ovaj film, relativno neostvaren režiser Malkom D. Li i čak sedam scenarista (sedam!, kao da su adaptaciju „Tihog Dona“ pisali), pokušali su jednim udarcem da ubiju nekoliko muva.

Božanska aura

Imali su na raspolaganju prvu među NBA zvijezdama. Imali su i sjajnu ekipu animatora, naročito u 2D ravni, čija i jeste ključna zasluga to što je ovaj filmski šut zaplesao makar na obruču, da ne bude „airball“... I imali su cijeli arsenal ,,Warner Bros“ ostvarenja za uklopiti i uskladiti.

Od svega je ispao nabacan bućkuriš, poput tima sa previše zvijezda u kom se čak ne zna ni to da Lebron Džejms kosi, a Duško i ostali vodu nose. Zvuči taman kao priča njegovih megagiga-glamuroznih Lejkersa, ili Bruklin Netsa u NBA sezoni za nama...

Dodatni i možda suštinski problem: Lebron Džejms jeste košarkaški superstar, ali za košarku nikad neće imati tu božansku auru veličine jednog Džordana. Kada je Majkl snimao „Space Jam“, svijet nije treptao u toj igri lude animacije – jer smo svi znali da je to pred nama holivudski izlet vjerovatno najboljeg košarkaša od kad je svijeta i vijeka. I to samo godinu od momenta kada je odlučio da prekine dvogodišnju košarkašku pauzu, uslovljenu ličnom tragedijom – pa da opet pokaže NBA svijetu ko je gazda.

Dakle, kontekst vremena u kom je nastajao unaprijed je prodavao „Space Jam“. A sada? Lebron Džejms jeste marketinški prva zvijezda lige, ali nema tog košarkaškog zaljubljenika koji vam neće nabrojati dvojicu, tri, pet košarkaša trenutno boljih od njega. Čak bi se moglo reći da je zbog cijele priče dugog oporavka i velikog povratka, nakon najteže od svih košarkaških povreda, u ovaj film bolje

uklopio po mnogima veći talenat i velika prznica sa društvenih mreža, Kevin Djurent...

Zli algoritam

Dakle, cijeli svijet zna da Lebron Džejms nije tako važan za košarku i tako dobar kao što je to bio Majkl Džordan – ali ruku na srce, za klasu je bolji glumac nego što je to Džordan bio.

Kada na filmu Lebron „privali“ da: „Film sa sportistima je automatski recept da nešto pođe po zlu“, to zvuči štosno.

Premisa filma je dobra i interesantna posebno u kontekstu milenijalaca koji su odrastali uz „Space Jam“ a sada imaju klince. Tiče se građanja bliskosti i razumijevanja sa sinom, samo što klinac Dom (Sedrik Džo), umjesto sa loptom, dane provodi pred računarom, kodirajući ili igrajući igrice. Lebron tu igra pomalo pretjeranu i njemu definitivno nepotrebnu ulogu polunamćora, koju će kasnije još i izoštriti u odnosu sa „Looney Tunes“ likovima... Živčani Džejms? Nije nešto što biste očekivali u filmu za klince...

Lako je provaliti da će Lebron sasvim slučajno sa sinom završiti u svijetu njegovih programa i igrica. Čak je i tu ideja dobro postavljena i blago ironična: zli lik, duh i algoritam iz svijeta programskih linija,

Nastavak na sljedećoj stranici

»»»

6 twitter.com

nula i jedinica, kojeg tumači Don Čidl, ljut je na Lebrona što nije želio da učestvuje u bilo kojoj od njegovih (Warner Bros) franšiza ili ustupi prava za njih! I naravno da će tako postavljen scenario voditi do velike košarkaške borbe u završnici, od koje će zavisiti Lebronov i Domov povratak u realnost.

Četvrtak, 22. jul 2021.

Dosadna utakmica

Uz „Harija Potera“ i još nekoliko ,,DC Comics“ momenata u jednačini, jasno je da se radi o razvučenom i nepotrebnom punjenju prostora, prije nego što, iz neba pa u rebra i ničim izazvana – krene famozna utakmica za pobjedu. A tek se ona razvukla...

U originalnom filmu „Space Jam“ meč je funkcionisao ne zbog sjajne animacije, već zbog dinamičnosti, štosa, gega. A ovdje? Em je utakmica pretjerano iscjepkana dugim, predugim tajm-autima i pauzama.

Em je samom svojom pri-

Don Čidl kao zli algoritam koji pokušava da zavadi oca i sina

rodom, neke igre i košarke po Domovim pravilima, previše haotična i nasumična. Ili – totalna anarhija, tako da praktično ne liči na nešto što bi trebalo da bude košarkaška utakmica.

Najgore od svega? Utakmica je prilično dosadna. Nekom desetogodišnjaku će teško držati pažnju, podjednako kao i zahtjevnom milenijalcu roditelju koji pamti „Space Jam“ kao džordanovsko iskustvo.

Puki proizvod

I konačno – ona čuvena Lebronova karta koju je ta-

ko vješto uspio da naplati tokom karijere, kako trofejima na terenu, tako novcem van njega. Činjenica da je Džejms jednostavno sjajan timski igrač. A kako to funkcioniše u „Space Jam: A New Legacy“, najbolje se vidi po Dušku Dugoušku.

A ko j e D u š ko p re m a Lebronu pomalo bezobrazni prevarant i oportunista, to u prvi mah djeluje simpatično. A onda se ponavlja, pa opet ponavlja, pa... I počinje da djeluje zamorno i iritantno, do momenta „spašavanja“ u završnici. Da se djeca mogu lako zapitati, koji je razlog zbog kog je taj Duško uopšte bio interesantan, na bilo koji način, njihovim roditeljima.

Nema potrebe da brinete: ponavljamo, „Space Jam: A New Legacy“ nije totalni „airball“. I izvjesno će se prodati, nošen žestokom marketinškom kampanjom otplatiće debeli produkcijski ulog u kinima. I Lebron Džejms će dodatno napuniti džepove ovim projektom, za koji, na kraju krajeva, niko neće u njega prstom upirati. Ali Lebron Džejms nije tip koji je bilo

textlessposters.com

BEZVEZNO POPUNJAVANJE PROSTORA: Pera Kojot u „Mad Max“ tajmlajnu; pa Lebronova i Duškova mini-posjeta „DC“ univerzumu

indiewire.com

Ono što u uvodnom dijelu predvidljivo ali ipak dinamično šiba, prospe se čim dođe do okupljanja „Looney Tunes“ ekipe. U njihovom svijetu ostao je samo kukali Duško Dugouško (realna slika gdje moderni klinci od svih njih uglavnom znaju samo za njega) – a ostale je zli duh poslao sa kraja na kraj „Warner Bros.“ franšiza, da pokušaju da ožive karijere.

Tako je, sasvim uspješno, Pera Kojot ubačen u „Mad Max: Fury Road“ tajmlajn – dok su ostali „gosti“ po slavnim filmovima i serijalima uglavnom promašeni.

Brzi Gonzales u trilogiji „Matrix“? Nedovoljno ubjedljivo. Sima Strahota za klavirom u klasiku „Casablanca“ (1942), dok mu Hemfri Bogart izgovara ono ,,Sviraj to ponovo, Sem“? Nikakve potrebe za tim, osim donekle očigledne veze s istim imenom.

Lola Bani kao ratnica Amazonka u franšizi „Wonder Woman“? Samo zato da bi se igralo na kartu sentimenta neke demografske ili ideološke grupe. Pijetao Sofronije u „Game of Thrones“? Ao...

7

Četvrtak, 22. jul 2021.

Balada o poprsju Lole Bani da se Lebronu mora pomoći u nevolji.

Lola je savršen primjer kako su Warner Bros scenaristi, sa dozom cinizma, pristupili toj temi pravljenja bućkuriša sa likovima iz različitih filmskih serijala. U jednom narativnom momentu, usred dozlaboga razvučene „košarkaške“ utakmice, čak se i konkretno govori, koliko su takvi eksperimenti besmisleni. Gle čuda i o, ironijo!

– u filmu koji je apsolutno upravo to, bućkuriš svega i svačega. imdb.com

Vječita simpatija Duška Dugouška, dominantno seksualizovana Lola Bani, prije četvrt vijeka bila je tema male holivudske kontroverze: kako to, animirani „Looney Toones“ lik, pa sve sa izbačenim poprsjem u jednom dječjem filmu...

Nakon 25 godina, od nje je napravljena mašinerija emancipacije: Amazonka iz „Wonder Woman“ franšize, samosvjesna ženska koja u cijeloj ekipi ima najviše smisla za košarku. I naravno, sa jasnom sviješću

Manje grudi i više samosvijesti za novu Lolu Bani

kad igrao bilo što zbog novca (ili: primarno zbog novca).

To je tip koji ovog ljeta najavljuje da će igrati negdje do 45. godine, kako bi dobio priliku da u NBA zaigra u istom timu sa sinom. Njemu su porodica, radna etika, požrtvovanje, predavanje sebe kolektivnom interesu – sve. Ni njemu, kao ni vaskolikoj filmskoj publici, nije dovoljno da ovo bude „produkt“. Puki proizvod. A „Space Jam: A New Legacy“, nažalost, jeste mnogo više artikal sa proizvodne trake nego – pravi film.

Bez nostalgije

Činjenica je da novoj NBA zvijezdi fali Džordanove aure koja je i učinila originalni film kultnim

Konačno, ono što je Lebron Džejms želio od ovog filma, jeste upravo ono što piše u naslovu. Htio je legat. Zaostavštinu. I sada je sigurno svjestan: niko se za 25 godina neće okrenuti za sobom i sa nekom nostalgijom sjećati filma „Space Jam: A New Legacy“. Modernim desetogodišnjacima ovaj film ni izbliza neće značiti kao što Lebronu i

njegovim vršnjacima znači „Space Jam“...

I tu negdje staje i poređenje velikih karijera nedodirljivog Džordana i „domaćeg“, ljudskijeg Džejmsa. Džordan će uvijek imati „Space Jam“, kao što ima onaj šut preko ruke Brajana Rasela, u posljednjoj sekundi posljednjeg meča finala protiv Jute, u posljednjem danu njegove karijere u Čikagu.

Lebron? Za legendu o Džejmsu fali taman onoliko Džordanove aure, dodira božanske sudbine, koliko filmu „Space Jam: A New Legacy“ fali istog u odnosu na originalni „Space Jam“.

Na kraju krajeva, pustite desetogodišnjem klincu ovih dana i četvrt vijeka stari „Space Jam“ pa neka vam sam kaže koji je film bolji. Djeca vas neće slagati. I poslaće najbolji odgovor Lebronu Džejmsu, što se to obično desi kad jedan vanvremenski sportista završi na filmskom platnu.

Stojan STAMENIĆ Ocjena: 2.9/5

8

Četvrtak, 22. jul 2021.

ZERKALO Manje film, a više kolekcija gifova ili muzičkih spotova

Sestrinska krimi-akcija „G REŽIJA: Navot Papušado ULOGE: Karen Gilan, Lina Hedi, Mišel Jo, Anđela Baset, Pol Đamati TRAJANJE: 114 min

Lina Hedi djeluje kao da je zalutala u sopstveni film

TEXTLESSPOSTERS.COM

Utripova Vik z

Piše:

Marija Ivanović-Nikičević

M

uškarci ne moraju da traže osvetničke heroje poput Džona Vika.

Serviraju im se već decenijama, željeli to ili ne. E, akcione heroine su već druga priča... Recimo, Tarantinova nevjesta („Kill Bill“) samo je izuzetak koji je dugo potvrđivao to prokleto nepisano pravilo da je ludačke, sa lanca puštene filmske osvete ipak bolje ostaviti muškarcima. No, vremena se mijenjaju, pa velike producentske face polako kontaju da im dame čine više od 50 odsto poten-

cijalne publike... I konačno im je došlo iz dupeta u glavu da bi se tu možda i moglo profitirati od jednog Džona Vika za žene.

Napuštena kćerka

Kamo sreće da su samo znali kome da povjere jedan takav projekat. Onda bi „Gunpowder Milkshake“ možda i ličio na džonvikovsku sestrinsku akciju, a ne na skoro dvočasovno smaranje malog Perice koji zadovoljno tapše sebe po leđima, uvjeren da je baš to ono što žene žele.

Od prvog kadra je jasno da se izraelski režiser Navot Papušado („Big Bad Wol-

Veliki problem?

Glavna junakinja Sem je smaračica prve lige. Zbog manjka harizme Karen Gilan i očajnog skripta kvari svaki kadar u kojem se pojavi, a ovo jeste tip filma koji bi svaku scenu sa svojom nabudženom heroinom trebalo da nosi kao odlikovanje ves“, 2013) previše trudi da njegov film djeluje kul.

Estetski, „Gunpowder Milkshake“ odmah vuče na nešto što biste najprije povezali sa Tarantinovim Diznilendom, uz prstohvat Refnovog opasnog neonskog svijeta iz filma „Drive“ (2011).

Sa druge strane, narativno brzo dolazimo do poveznice sa Džonom Vikom.

Priča se vrti oko Sem (Karen Gilan, Nebula iz Marvelovog univerzuma), djevojke koja radi kao plaćeni ubica za krimi-organizaciju prostog imena „Firma“.

Nakon što greškom ubije nekoga koga nije trebalo i zamjeri se zajebanim riva-

lima svojih šefova (naravno da su to morali da budu Rusi), polako se otkriva džonvikovska priroda svijeta u kojem orbitira. Jer, nasilje je jedino pravilo i obaveza u Seminom univerzumu. Konobari, taksisti, slučajni prolaznici – svi znaju što se događa, i svi na neki način učestvuju u održanju tok kriminalnog ekosistema.

U čemu je štos sa Sem: prije 15 godina, dok je bila na pragu puberteta, ostavila ju je majka. Skarlet (Lina Hedi, Sersi iz „Game of Thrones“) je radila za tu istu Firmu, a onda joj se dogodio sličan propust koji će u budućnosti snaći i Sem, nakon što zauzme njeno mjesto u organizaci-

Četvrtak, 22. jul 2021.

9

IMDB.COM

VARIETY.COM

Gunpowder Milkshake“ previše se trudi da bude kul

Narandžasta „uniforma“ za kvazitarantinovsku heroinu

ji. Da bi zaštitila kćerku, morala je da nestane. I pojavila se tek sada, nakon što je Sem upala u debelu nevolju.

Dakle, osim pucačine i akcije, u sklopu „Gunpowder Milkshake“ paketa imamo i dosta drame: razočaranu, bijesnu, napuštenu milenijalku koja od majke želi mnogo bolje i realnije objašnjenje od onog koje suštinski može da dobije. I sve bi to bilo skroz okej, da je Semin lik na bilo koji način intrigantan. Nažalost, nije.

Nevjestina jaknica

Onako ljuta i cmizdrava, Sem je smaračica prve lige. Što zbog manjka glumačke harizme neiskusne Karen

Gilan, što zbog očajnog pisanja Papušada i Ehuda Lavskog, ozbiljno kvari skoro ama baš svaki kadar u kojem se pojavi... I to je veliki problem, jer „Gunpowder Milkshake“ jeste tip filma koji bi svaku scenu sa svojom pretjeranom, nabudženom, ludom heroinom trebalo da nosi kao odlikovanje.

Papušado ne samo što ne vidi da je Gilan aposlutno lišena „star power“ energije koju mora imati zaštitno lice ovakve osvetničke akcije, nego je gura i otvara joj vrata pun samopouzdanja kao da je Uma Turman na vrhuncu snage. S onom narandžastom jaknicom iz koje je ne pušta (sjetite se žutog „Kill Bill“ kostima), taman se i istripovao da mu

TWITTER.COM

ani Džon za žene

je Sem tarantinovska nevjesta, a „Gunpowder“ akcija tog kalibra.

Istina je, pak, znatno drugačija. Ni svi usporeni snimci, podijeljeni ekrani, neonske boje, stilizovana akcija, bijesni one-lineri ne mogu dati sofisticiran akcioni film ako nemaš tu jedinstvenu sposobnost koju, recimo, ima baš taj Tarantino, da od palpa i kiča napraviš umjetnost.

Šaka Bibliotekarki

Onako nabužen, napumpan, filovan teškim pop saundtrekom „Gunpowder“ u najbolju ruku liči na zamornu, ponavljajuću kolekciju muzičkih spotova.

Ovo je, nažalost, više materijal za tvitovanje i gifovanje nego za akcioni užitak.

A da je moralo da bude tako, nije. Gilan jeste promašen izbor za glavnu ulogu, ali sa Hedi i Polom Đamatijem, koji je zalutao u film igrajući Firminog izvršnog direktora, moglo se uraditi više.

O potencijalu Bibliotekarki da ne govorimo. Sa tri ratnice, koje igraju Mišel Jo, Anđela Baset i Karla Guđino, čija je biblioteka istovremeno utočište i oružarnica za plaćene ubice – džonvikovski trip mogao je biti podignut na mnogo ozbiljniji nivo.

Nažalost, Papušado je i tu fulao, tretirajući vrlo interesantne junakinje kao ukrase, udjeljujući im neke jade akcije tek u po-

Bibliotekarke, jedan od najslabije iskorišćenih motiva u Papušadovom krimi-svijetu

sljednjoj trećini, jasno potvrđujući da je sve vrijeme donosio grešne odluke. Grešne, a ne pogrešne – baš tako. Jer ne može se drugačije nazvati ta vrsta netretmana Mišel Jo, veteranke borilačkih vještina koja je mogla da pruži nevjerovatan doprinos filmu. I koja bi Papušadovu nesretnu glavnu junakinju mogla da sažvaće i ispljune za pet sekundi.

Nije, vala, niko mislio da će „Gunpowder Milkshake“ ispisati istoriju, kao što se, na primjer, očekivalo od popularnih akcija sa kvazifeminističkim vajbom poput „Birds of Prey“ (Keti Jen, 2020). Sve što je Papušado trebalo da uradi jeste da servira jednu poštenu „neboliglavu“, laganu pu-

cačinu, dva sata gledljive i iole pristojne zabave... Ni to nije uspio da uradi. „Gunpowder Milkshake“ teško može da vam se dopadne čak i ako volite pretjerane i prepumpane akcije, one koje djeluju toliko smiješno i nerealistično, da postaju urnebesno dobre. Vjerujte, Papušadovo čedo nije jedno od njih. „Gunpowder Milkshake“ nije kul zato što je naduvan. Samo je, eto, naduvan... I polako duši, poput balona.

Tako da, ako ste željni džonvikovske akcije, što vam je – pa upalite „Džona Vika“! Uz tri komada Kijanua Rivsa, kome bi još moglo da bude do uplakane i utripovane Nebule u narandžastoj jaknici...

Ocjena: 4.4/10

10

Četvrtak, 22. jul 2021.

CELULOID

„Murina“: Dobitnik „Zlatne kamere

Iz Pule:

Marko Stojiljković

M

Poriv za pobunom

Hrvatska premijera u Areni, gdje je „Murina“ otvorila 68. izdanje Pulskog filmskog festivala, „pala“ je baš na dan kada su u Kanu objavljene nagrade, dok ime Martina Skorsezea na popisu producenata i „sales“ kuće „The Match Factory“ govore u prilog tome da će festivalska turneja biti duga i verovatno plodna, te da Zlatna kamera verovatno neće biti poslednja nagrada za ovu koprodukciju Hrvatske, Slovenije, Brazila i SAD. Antoneta Alamat Kusijanović se, dakle, vraća u morski i obalski krajolik istražen i pokazan u višestruko nagrađivanom kratkometražnom filmu „U plavetnilo“ (2017) koji je nagrađen u Sarajevu i Berlinu, i sa kojom „Murina“ deli i glavnu glumicu Graciju Filipović, a možda čak i glavnu junakinju, budući da se obe nose ime Julija. Antonetine Julije, međutim, ne traže nužno Romea, nego oslobođenje od opresivnog okruženja. Slobodu pronalaze u vodi, naročito u morskim dubinama.

Primarni izvor neugodnosti za obe Julije jeste otac. U „Murini“ ih upoznajemo nakon kratke uvodne špice u kojoj je plavetnilo mora auditivno obojeno elek-

DEADLINE.COM

urina je riba pomalo zastrašujuće, zmijolike pojave i veličine koja bi čoveka mogla uplašiti, ali i izrazito ukusnog mesa koje je poslastica na lokalnim menijima na obali toplih mora. U debitantskom filmu Antonete Alamat Kusijanović, nedavno nagrađenom „Zlatnom kamerom“ (kansko priznanje za najbolji dugometražni debi), naslovna riba pojavljuje se dva puta u fizičkom obliku, na samom početku i pred kulminaciju, ali njeno odsustvo iz sredine još je i „glasnije“ nego što bi prisustvo moglo biti. Jer upravo ono služi kao ilustracija, ako ne i okidač frustracija u okviru najuže porodice...

Lučev i Filipović, jake karike odlično probrane glumačke ekipe

Film Antonete Alamat Kusijanović pati od nekih „dječjih bolesti“, ali je za dugometražni debi na sasvim zadovoljavajućem nivou. Gracija Filipović je glumačko otkriće, a Leonu Lučevu odlično leže ovakve uloge sirovih „kućnih diktatora“ tronskom neoklasikom. Julija i njen otac Ante (Leon Lučev) rone zajedno, u lovu su na murine. Baš ova delikatesna riba mora se naći na meniju za izuzetno važnu večeru koju Ante i njegova žena Nela (srpsko-danska glumica Danica Ćurčić, najpoznatija po ulozi u drugom, ponajboljem delu serijala o Q-odeljenju za zab o rav l j e n e s l u č a j eve,

Lijepo snimlj ali nesavrše morsko plave

„Ubice fazana“, 2014) pripremaju za uvaženog stranog gosta.

Ante, i inače klasičan primerak patrijarhalnog despota, želi da ostavi jak utisak na gosta, pa kontroliše svaki aspekt, od izbora ženine haljine, do toga kada će punoletna kći recitovati (i koju) pesmu za goste, te kada će ići u krevet. Dok Nela na takvo ponašanje nevoljno pristaje,

pravdajući to višim ciljem, u Juliji se budi poriv za pobunom.

Račun bez krčmara

Gost Havi (novozelandski glumac Klif Kertis) kojeg Ante opisuje kao „Boga na Zemlji“ izrazito je bogat i naoko sofisticiran čovek za kojeg je Ante 20 godina ranije radio kao skiper. On se pojavljuje sa svitom prijatelja i

tokom večere galantno deli komplimente Neli i Juliji, a oni upućeni Anti imaju nekakvu žaoku, što govori da dvojica muškaraca imaju neke neraščišćene račune, i poslovno i privatno, a verovatno i neku istoriju rivalstva.

Ante ima sasvim opipljive materijalne pobude za ugošćavanje Havija: želi mu prodati zemlju na nenase-

11

Četvrtak, 22. jul 2021.

e“, kanske nagrade za najbolji dugometražni debi

ske kancone i španska gitara) koji signaliziraju nivoe sofistikacije likova, odnosno različite svetove u kojima obitavaju.

A O S LA N ZIV TIVA U L K EKS OG FES SK PUL

ljenom ostrvu, gde bi ovaj mogao da napravi elitno odmaralište, dok su Havijevi razlozi za posetu možda i sasvim privatni, ali ne nužno iskreni.

Počinju psihološke igrice u okviru porodice u kojima se očeva gruba sila susreće s kćerinim veštim eskivažama i kratkim „ubodima“, a gde majka pokušava da smiri situaciju. U igru je uklju-

Kusijanović i glavna glumica na premijeri u Kanu

čen i Havi, za čiju se pažnju bore svi troje, a na kojeg Julija projektuje sopstvene želje da njoj i majci upravo on bude spasitelj i dobročinitelj. Iako zapravo film posmatramo iz Julijine perspektive, nama je kao gledaocima jasno da je njen račun bio „bez krčmara“ pre nego što ona to shvati.

Nesavladana pravila

Osnovni problem sa „Murinom“ je dramaturgija, odnosno scenario Antonete Alamat Kusijanović i Frenka Gracijana koji pati od boljki tipičnih za „mejnstrim ar-

thaus“ festivalsku produkciju, ali i za postjugoslovenske filmove smeštene u uska okruženja porodice i bliskih prijatelja.

Reč je o svojevrsnoj kalkulaciji s otkrivanjem, odnosno doziranjem važnih detalja i motivacija likova za pojedine postupke. Alamat Kusijanović i Gracijano do pred kraj filma uspevaju održati višesmislenost, ako ne i misteriju, ali onda prebrzo bacaju sve karte na sto kroz nepotrebno eksplikacijske dijaloge. Antoneti Alamat Kusijanović je uspevalo da nas u kratkoj formi održi do-

AMAZON.COM

Za Juliju, more je izvor slobode i sredstvo za bijeg od opresivnog oca

24SATA.HR)

jeno, eno etnilo

Odlična podjela

voljno dugo u mraku, odnosno u difuznoj podvodnoj svetlosti, u prethodnom filmu, ali dugi metar ima neka svoja pravila kojima ona još mora ovladati.

Sa pozitivne strane, njena režija je na višem nivou nego što je scenario, posebno u smislu audio-vizuelnog pripovedanja, kreiranja atmosfere i miljea. Originalni muzički skor Jevgenija i Saše Galperina diktira dinamiku na za to predviđenim mestima, a upotpunjen je i „odležalim“ hitovima domaće (Magazin) i strane produkcije (ruske romanse, italijan-

Montaža Vladimira Gojuna izuzetno je glatka, a najjači adut filma je svakako fotografija Elen Luvar, poznate po radu na filmovima „Invisible Life“ (Karim Ainous, 2019), „Never Rarely Sometimes Always“ (Elajza Hitman, 2020) i „Happy as Lazzaro“ (Aliće Rorvaćer, 2018), naročito kada naša junakinja i filmska akcija zarone ispod površine vode.

Jedan od aduta filma je svakako i kasting, odnosno glumačka podela. Leon Lučev je standardno dobar kao Ante, njemu i inače uloge sirovih „kućnih diktatora“ odlično leže. Klif Kertis uglavnom nije imao prilike da igra uloge svetskih plejboja, ali se ovde sasvim dobro snalazi, osim u aspektu španskog akcenta za koji se čuje da mu nije prirodan.

Danica Ćurčić ima nezahvalan zadatak da pronađe balans između žene-majke, žene-žrtve i „žene-žene“, odnosno da igra više različitih uloga u raziličitim socijalnim situacijama.

Otkriće filma je svakako Gracija Filipović pred kojom je još teži glumački zadatak da sa minimalnim promenama izraza lica nas kao gledaoce drži u neizvesnosti što njen li misli, smera i planira, u čemu njen lik i njena gluma pomalo podsećaju na Marijanu, protagonistkinju filma „Ne gledaj mi u pijat“ (Hana Jušić, 2016) u interpretaciji Mie Petričević. „Murina“ je film koji pati od nekih sitnih nesavršenosti i „dečjih bolesti“, ali je za dugometražni debi na sasvim zadovoljavajućem nivou.

Još jedna od stvari koje filmu idu u prilog, bilo da je reč o pažljivoj kalkulaciji ili slučajnoj podudarnosti, jeste ambijent leta i mora. More možda ne može sprati svu nelagodu, ali ono svakako ponekad može promeniti odnos snaga i osloboditi potlačene.

Ocjena: 3.5/5

12

Četvrtak, 22. jul 2021.

BEcKI VALCER Iz Beča:

Miloš Milačić

vjedočio sam, prije neki dan, napadu velikog plavog kita na bijelu ajkulu. Zapravo, kit nikad ne bi prvi napao da nije bio izazvan.

Ajkula se spletom okolnosti našla naspram njega. Ali umjesto da mirno sačeka rasplet situacije, namjerno ga je provocirala. Iako je mnogo veći, znala je da joj ne može ništa. I zbilja, vidno razdražena grdosija, prvo se primakla na pet metara, zatim i na metar – a onda su se skoro sudarili.

Incident je na trenutak surfovao na pjenušavom talasu neizvjesnosti. Ali tada se uključilo zeleno svijetlo na semaforu i akteri saobraćajne gužve napustili su pozornicu.

Upad u makazice

usi Gradski autob u Beču liče na dobroćudne ni. morske nema aju Njima upravlj rci uglavnom Tu ili Balkanci.

Ali, nijesu ni pi približno svire e kao tramvajsk vodene zmije ore motori. Ili još g i – automobilsk morski psi

San bečkih biciklista - ulice bez automobila

Drumovi će pož

Vozač bijelog „citroena“ bio je, prema slobodnoj procjeni - domorodac. Svojom krivicom upao je u „makazice“ na raskrsnici i nije mogao da se vrati nazad, niti da krene naprijed. Ali je prema šoferu gradskog prevoza, koji je dolazio sa strane, morao da bude ljubazniji. I da bar podigne ruku u znak

TRAM.AT

Gradski autobusi što plutaju bečkim ulicama liče na dobroćudne morske nemani. Gledano iz ugla bicikliste, oni nijesu ni približno svirepi kao tramvajske vodene zmije i štakori - motori. Ili još gore – automobilski morski psi.

Autobus moraš propustiti ukoliko te prati, i strpljivo stajati iza dok ne ispusti „mlaz“ putnika iz sebe. Ili dok ne usisa one koji čekaju na stanici, baš kao planktone. Njima upravljaju uglavnom došljaci, Turci ili Balkanci.

WIEN.INFO

S

Saobraćajna kultura

Tramvaj i kočija – prevozna sredstva u glavnom gradu Austrije

izvinjenja što mu je zakrčio put.

Ne, on je samo gledao nadmeno, cerio se i pravio grimase u stilu: ‘Ajde, udari me ako smiješ! Vozač autobusa bio je crven u licu. Trubio je i psovao ali bez efekta. Na kraju, uz bučno turiranje primakao je vozilo tik uz „citroen“ ne bi li bar zastra-

šio provokatora. No, ovaj se bezbjedno šepurio iza volana i čekao na zelenu signalizaciju. Čim mu se otvorio put – projurio je dalje.

Moj poznanik Benjamin iz Južnog Tirola, porijeklom Italijan, strastveni je biciklista. Dvotočkašem svakodnevno pređe između 30 i 50 kilometara bečkim ulicama. Što poslom, što rekreativno. Svojevremeno mi je pričao kako najveću fobiju ima od tramvaja. Naročito kad su šine mokre. U takvim situacijama, kaže, treba biti oprezan jer ako ne držiš čvrsto volan, točak bicikla može lako da prokliza i upadne u šinski procjep.

Koliko god bio vješt u upravljanju, ravnoteža se izgubi. U boljem slučaju možeš da padneš sa bicikla i razbiješ koljeno ili lakat. Ali što ako ti tramvaj diše za vratom?

Benjamin mi je ispričao svoj san. Vozi u tom snu šinskim putem, jer drugog nema. A tramvaj ga cijelo vrijeme prati. Onda on, ipak, nekako

skrene biciklom na bočni put – i nastavlja normalno da vozi cestom. Ali onaj zvuk tramvaja umjesto da se utišava i nestaje, bruji istom jačinom. On se okrene, pogleda – a tramvaj juri za njim. Stazom, kaldrmom, trotoarom... Tako ga je, veli, vijao do zore.

Doktor samoreklame

Austrijanci baš i nijesu talentovani za marketing.

Vozio sam skoro dunavskim kejom i praterskom šumom. To su najduže staze u Beču. Dženet za bicikliste. Saputnici su rijeka i drveće. Možeš cijeli sat da pedalaš u jednom smjeru a da ne vidiš nijedan automobil. Ipak, neki kombi bio je parkiran kraj puta. A na njemu reklama za farmu koja se bavi uzgojem stoke i živine i prodajom mesa. Na kombiju su bile nacrtane tri glave: kokošija i kravlja sa strane i svinjska u sredini.

Tačno ispod glave praseta stajalo je ime vlasnika i vebsajt.

13

Četvrtak, 22. jul 2021.

Jedna od najzelenijih prijestonica Evrope

željet vozača da konju viknu: „Gledaj kuda voziš, majstore“! A kočijašu: „E, konju jedan“.

San svakog bicikliste je grad bez automobila. I prazan drum. Beč vječno forsira ekološku priču o zelenom gradu. Smanjenje emisije štetnih gasova rimuje sa većim brojem sigurnih glasova (na izborima), pa mnogi političari vole da igraju na tu kartu.

U narednim godinama, kažu, preuzeće primat vozila na struju. U Beču, broj domaćinstava bez automobila povećao se u posljednjih deset godina za 25 odsto. A lani je čak 73 odsto Bečlija prelazilo svakodnevne relacije koristići gradski prevoz ili bicikl. Ili su prosto išli pješke.

kraj mene. Bio sam brži.

Mogao sam ga ponovo preteći. Ali nijesam. Na volanu se nalazila prikačena korpa sa cvijećem a u njoj mali „jack rassel“ terijer. Mlada žena koja je upravljala biciklom pristizala je, zapravo, još jednog vozača. Njega je poznavala. Javila mu se, ne zaustavljajući se.

RADBUB85/DREAMSTIME 85

Zaustavio sam se da bih to fotografisao. Kasnije sam ušao na sajt da vidim ko je taj „doktor“ za samoreklamu. Iznenadio sam se kad sam prepoznao mesara.

Bio je to vlasnik radnje u koju sam nekoliko puta navraćao. Ljubazan, prijatan i krupan čovjek, lijepih crta lica. Ni nalik glavi sa reklame. Izbrisao sam fotku da bih njega sačuvao. Od sebe.

Među učesnicima u saobraćaju nema ljubavi. Ali i uzajamno poštovanje je iscurilo kao posljednje zrnce na pješčanom satu tolerancije.

Po nevaspitanju se ističu taksisti. Ne poštuju saobraćajne propise i psuju u svakoj neprilici. Kočije u Beču su najotmjenije prevozno sredstvo. No, one su interesantne jedino turistima.

Ostalima smeta taj usporeni ritam kočijaša i gizdavih atova što vuku kola. Dok čekaju na uzanom putu da se mimoiđu sa kočijom ili da je preteknu, vozači automobila pobrkaju ko je ko. Pa biva

Dama sa kučencetom

Kad smo već kod toga, ni biciklisti ni pješaci se baš ne podnose. Za njih uglavnom postoje odvojene staze, ali i one koje dijele. Jedno plavo žensko biciklo marke „cantaloupe“ projezdilo je po-

Detalj iz centra grada

Dok su uporedo vozili (ja iza njih!) ćaskali su. Razumio sam da je pohvalila njegov njemački, a on nju pitao kako se zove kučence. Valdi - rekla je. Skraćeno od Vivaldi, pojasnila je. Još slušaš klasiku, primijetio je on uz osmijeh...

A onda je morao da skrene.

Ona je nastavila pravo. I tad su se, na zajedničkoj trasi, zatekla dva sredovječna gospodina - pješaka!

Dama nije imala lošu namjeru, samo je dobacila poluglasno „Achtung“ (pažnja), kako bi ih upozorila da će upravo proći. No, jedan od dvojice šetača namjerno je stao nasred puta i

CHICANDFURIOUS.COM

a u austrijskoj prijestonici iz ugla jednog bicikliste glasno protestvovao: „Zašto ‘pažnja’? Ovo je naša staza koliko i vaša. Ne trebamo mi da pazimo jer šetamo. Vi ste neiživljena banda i treba da vas je sramota što jurite ovuda i ugrožavate nas...“ Njegov prijatelj je klimao u znak podrške. A dama ih je lišila odgovora. Zaobišla je šarmantno obojicu i tada, malo usporila, pa na opšte izneđenje, podigla ruku ispruživši im srednji prst.

Baš u tom momentu prolazio sam pored njih i uspio sam da ih osmotrim. Bili su zgroženi. Htjeli su nešto da joj dobace dok još nije odmakla, ali riječi su im zastale u grlu. Jer ubrzo su doživjeli još jedan šok.

Moja desna ruka, ničim izazvana, skliznula je sa volana i skupila se u pesnicu. Prsti kao košarkaši na odlučujućem tajm autu dogovarali su se koju akciju da izvedu.

Onda se kapiten tima - srednji prst, izdigao u vis i kao da je poručio saigračima: „Prepustite to meni“. Stajao je tako uspravno i pobjednički, nekoliko sekundi u zraku. Nepokolebljiv i sam.

Kao kakav uličar i heroj.

Kao ulični heroj. Dok su ga ona dvojica, vjerovatno, posmatrala u čudu.

Eto, neka ostane zabilježeno da sam se tog 13. jula, kao aktivni učesnik u saobraćaju, solidarisao sa jednom damom i prvi put u životu nekome pokazao srednji prst.

14

Četvrtak, 22. jul 2021.

serije

N

egdje pred kraj pretposljednje epizode prve sezone, direktna asocijacija i omaž sceni sa kraja „Devete kapije“ („The Ninth Gate“, 1999) Romana Polanskog, pokazaće vam koliko je „Loki“ stvarno đavolski pametan i temeljno osmišljen projekat. Na stranu to što je i kvintesencija zabave. Na stranu čak i to što vas emotivno angažuje i provoza taman koliko „The Mandalorian“...

Zahtjevna teza

Vrijeme je da se pred Lokijem, tim božanstvom Azgarda i Princem obmane, gospodo, poklonimo i priznamo: „Loki“ je u šest epizoda najbolje napisan i razrađen koncept od svega što je Marvel Cinematic Universe do sada, za skoro deceniju i po, ponudio.

Eto, na primjer, „WandaVision“ jeste izvjesno smjelija – ali je „Loki“ raskošnije i bolje razrađena priča. I možemo samo da zahvalimo što nakon šest epizoda nije kraj. Što je djelo režiserke i producentkinje Kejt Heron postavljeno da traje. I to ne samo kao materijal za grozničavo čekanu novu sezonu. Već kao nešto što je, „kao da neće“, postavilo i fokusiralo čitavu ključnu igru i narativ „četvrte faze“ Marvelovog univerzuma.

U centru svega, kao teza i velika rijeka koju treba autorski preplivati: multiverzum. Svijet sa toliko opcija i rukavaca, da konačno djeluje nepredvidivo. Jedna sloboda. Konačno sloboda.

Užasna i zastrašujuće lijepa, Pandorina kutija koju je u svijetu Marvelovaca mogao otvoriti samo Loki.

A u našem kutku multiverzuma, Loki je uspio da podvali jednu ljetnju groznicu. Recimo, omiljena julska pitanja marvelovske i TV publike: koji je vaš Loki? A Silvi ili Loki? A da nije možda Kroki? A...

Cijela jedna onlajn biblioteka od silnih mimova, klipova, postova, koja nam se pred očima iz dana u dan

stvara, samo nastavlja da dokazuje da je „Loki“ uspio da vam se ušunja u dom, na desktop, u intimni prostor. Da maltene pola svijeta natjera; da ljudima postane stalo. Nije loše za hirovitog, samoživog narcisa i negativca... Za jednog boga sa kompleksom veličine.

Onaj narativ postavljen u uvodnoj epizodi – o kosmosu u kojem je Lokiju predodređeno da igra isključivo jednu ulogu negativca i vječitog gubitnika – i o svijetu nekakve birokratske daleke budućnosti gdje je svačiji život kontrolisan i predodređen zbog nekog balansa – odlično je razrađen. Lokiju je, eto, bastalo da konačno u životu odigra nešto na drugačiji način, mimo svojih i tuđih pravila. A to nešto, taj neko ko ga je uspio natjerati, jeste naravno žena. Silvi.

Srodne duše

Činjenica je da su Tim Hidlston - Loki, i Sofija di Martino – Silvi, jedan savršen televizijski par. Da su u manje od jedne zajedničke epizode, negdje na pola sezone, uspjeli da nas ubijede da su maltene srodne duše.

E sad, jedino Lokiju može biti – da se zaljubi praktično u sebe samog! U nekog ženskog Lokija iz paralelnog univerzuma, nju koja je praktično od djetinjstva bila osuđena na bijeg. Pa ipak preživjela. I koja je takođe majstor obmane i pogrešnih odluka.

Loki i Silvi – taman kao junaci „Iskrene pesme“, gdje jednom božanstvu Asgarda može biti da „u njoj voli sebe sama“... Samo što, eto, u ovoj seriji to savršeno i bez grama sladunjavosti funkcioniše.

Romantika? Vidjećete kad Loki i Silvi prirede jedno drugom jedan dejt na kraju univerzuma i vremena.

Gdje će, na primjer, zajednički moći da pogledaju u oči jednom ostarjelom i ogorčenom Lokiju, pustom ostrvu od čovjeka ko-

Loki

Najubjedljivije razrađen projekat z

Lice u lice s zastrašujućo multive

Možemo samo da budemo zahvalni što nakon šest epizoda nije kraj. Što je djelo Kejt Heron postavljeno da traje. I to ne samo kao materijal za grozničavo čekanu novu sezonu, već kao nešto što je postavilo glavni narativ „četvrte faze“

ji nikad nije bio bilo čiji, osim svoj. Ili da se druže sa jednim Lokijem iz odrastanja, strašnim djetetom kojem je, eto, u nekom paralelnom kosmosu pripalo da na prečac riješi onu ključnu „prepreku“ u porodici.

Ili sa, zamislite, nekim Lokijem iz ko zna kog univerzuma, koji je, iz ko zna kog razloga, postao sasvim neodoljivi predator – kroko-

Loki (Hidlston) i Silvi (Di Martino), srodne duše koje su se pronašle na kraju vaseljene

dil... Da, tu je negdje i odgovor koga to pola televizijskog svijeta ovih dana naziva Krokijem. I kojeg Marvelovca bi jedino mogli zamisliti u trci za predsjednika Amerike, ili recimo u napadu Trampovih pristalica na Kapitol u Vašingtonu...

Dakle, servirana je cijela galerija neodoljivih razloga zbog kojih će Loki do finiša sezone odlučiti da,

konačno, prestane da bude jedna samoživa prda koja se bori isključivo za sopstveno dupe, već da žrtvuje nešto za drugu osobu. Ali to, naravno, nije dovoljno.

U samoj završnici, pred licem Kanga: „gospodara vremena“, čarobnjaka iz Oza ove serije i jednog od omiljenih Marvelovih negativaca kojeg smo konačno upoznali – Loki i Silvi biće postavljeni pred teš-

15

Četvrtak, 22. jul 2021.

INDIEWIRE.COM

s užasom i om ljepotom erzuma

Džonatan Mejdžors kao dugo čekani „gospodar vremena“ Kang

GAMESRADAR.COM

za deceniju i po Marvelovog univerzuma

zonama i brojnim Marvelovim filmovima.

I ključni izbor. Sva ta gomila, cijela knjiga pametnih rečenica, rukavaca priče o Lokiju i Silvi, jeste priprema za tezu u završnici. Onda kad Lokiju za iskupljenu dušu nije dovoljno samo da poželi da se žrtvuje za nekog. Već i da suštinski shvati njenu i bilo čiju slobodu... Zato je Silvin izbor na kraju, koji razdvaja dvoje junaka, istovremeno užasan, tragičan... Ali i plemenit i pun nade.

Limbo ili čistilište

Mekani kolos

Samo koja riječ o Kangu: na prvu loptu, Džonatan Mejdžors (znamo ga kao glavnu facu iz propalog prošlogodišnjeg projekta „Lovecraft Country“) ne djeluje kao dostojno rješenje za „Onog koji ostaje“.

Za naučnika iz 31. vijeka i gospodara koji vjekovima, eonima, svim pravcima vremena drži kosmos da se ne raspadne. Djeluje, prosto, kao da je previše mek i nebitan za ovako kolosalnu ulogu.

Ipak, negdje uoči samog kraja biće vam jasno da je upravo takav bio potreban kao potpuni kontrast za onu ulogu koja mu je namijenjena u narednim se-

A koji ste vi Loki... ili Kroki?

TWITTER.COM

kim izborom. U koji je stala praktično cijela zublja (dijalektika!) četvrte faze Marvelovog univerzuma.

Kako samo „multiverzum“ strašno zvuči na kraju serije „Loki“ – taj svijet u kojem se sudaraju paralelni kosmosi i u kom svaki izbor ima podjednaku šansu. A zvuči strašno samo i isključivo u onoj mjeri u kojoj je to i sloboda. Ono što jedna Silvi konačno i prvi put u svom dozlaboga determinisanom životu dobija priliku da okusi... E na jedan takav svijet beskrajne slobode i još veće odgovornosti, svi Marvelovi superheroji našeg vremena moraju se navići. I pronaći način za novu zajedničku pobjedu, negdje tamo na kraju „četvrte faze“.

Do tada, i ovi junaci i svi njihovi fanovi će plesati u jednom kosmičkom i filmskom limbu, zajedničkom čistilištu. Tući se sa sebičlukom,

strahovima i refleksima od straha i povreda - i učiti se brizi jednih za druge.

Jednom Lokiju već je zakazan nezaboravni filmski susret sa Doktorom Strejndžom; tog užasnog gospodara vremena Kanga vidjećemo već u narednom filmu Antman serijala... A Silvi? Na nekom drugom

kraju multiverzuma, u igri skrivalice sa slobodom koju joj je neko i nekad davno uskratio. Kakvu nam je samo avanturu paralelnih svjetova Marvel zakuvao!

Poslasticu koja bi zasitila i jednog neodoljivog krokodila Krokija, tamo na kraju vaseljene.

S. S. Ocjena: 4.8/5

16

Četvrtak, 22. jul 2021.

serija

Dr. Death

Moćna dekonstrukcija i

B

ila bi to serija po istinitom događaju koju bi bilo užasavajuće mučno gledati - da joj ne znate epilog. Rijedak je taj majčin sin, koji bi imao stomaka da uključi „Dr. Death“ i pogleda pravo u oči ovakve televizijske dekadencije ljudskog bića – da ne zna unaprijed da je Doktor Smrt završio u zatvoru, jednom za svagda.

Kristofer Danijel Danč, neurohirug, ime koje je dobro zapamtila moderna Amerika. Doktor Smrt, glavom i bradom.

Prije osam godina optužen da je povrijedio 33 od 38 pacijenata, te da je kriv za smrt dvoje. Psihopata koji je, sa skalpelom u rukama i svim privilegijama koje uživa ljekar sa licencom neurohirurgije, bio gospodar života i smrti. I potpuno ludo, užasno često birao ovo drugo. Uhapšen u julu 2015, konačno u februaru 2017. osuđen na doživotnu robiju.

Slijepi kod očiju

IMDB.COM

Skalpel za vrli novi svijet Pripovijest o psihopati koji je 2017. osuđen na doživotnu robiju

„Dr. Death“, mini-serija platforme Pikok koja pripada televiziji NBC, jeste vrlo ambiciozan pokušaj da se Danču pronikne u trulu dušu. Da se odgovori na pitanje: „Pobogu, zašto?“.

Jasno je kakav je to izazov, šansa karijere za kanads ko g g l u m c a Džošuu Džeksona. Znamo ga odlično po dobrim rolama u za komad laganijim projektima poput vrlo delikatne uloge Pitera Bišopa u sajfaj hitu „Fringe“ (20082013), serije koja je negdje usput propisno banalizovana. Potom i kao Kola u drami „The Affair“. Vjerujte, nakon ovih osam epizoda, za vas će on ostati samo i isključivo doktor Danč.

Nepomenik.

Autor ove krimi-drame, koja je i proceduralac i medicinarska hronika, jeste Patrik Mekmanus (iza njega je prilično sterilna istorijska serija „Marco Polo“). I on i režiserke Megi Kajli i Dženifer Morison

17

Četvrtak, 22. jul 2021.

istinite priče o neurohirurgu koji je uništavao živote pacijenata deadline.com)

pametno su se sklonili, taktički lišili seriju jasnijeg autorskog potpisa ili autentičnog vizuelnog jezika.

U prvom planu je izuzetan kasting; Džekson je savršen doktor Danč onda kad je u kompoziciji, igri, lovu i šunjalici s ostalim likovima. Dvojica slavnih progonitelja su ključna: Alek Boldvin je smiren, racionalan i saosjećajan ljekar, odlučan da na čistac istjera sumnju, a potom i uvjerenost u Dančove devijantne postupke.

Vrtloglava osa

Uz njega je odličan kontrast lik Kristijana Slejtera - energični, plahoviti i skoro agresivni emotivac koji, jednostavno, odveć ljudski reaguje na očigledno ludilo koje mu se dešava pred očima. Njih dvojica su oni hirurzi koji će vam vraćati vjeru u ljekare, taman kad se zbog Danča zareknete da nikad više nećete ni primaći ordinaciji.

Galeriju odličnih likova za vrlo dinamičnu igru dopunjuju savjetnica tužioca Mišel Šugart (vrlo interesantna Anasofija Rob, znamo je kao mladu Keri Bredšo iz „The Carrie Diaries“). Način na koji pred porotom razloži taj suštinski momenat i koncept plemenitosti Hipokratove zakletve i izazov neurohirurgije je vrlo pametno osmišljen; to je trenutak koji ćete možda i najduže pamtiti.

Tu su i Dančova partnerka Kim (Grejs Gamer) koja, zaslijepljena arogancijom sociopate, ostaje slijepa kod očiju, kao i njegov nesretni prijatelj Džeri (dobro poznato britansko televizijsko lice Dominik Berdžis) koji je spreman da mnogo toga založi za lojalnost. I jasno je da je sa takvom ekipom postavljena sjajna podloga za grozničavu igru mačke i miša, u kojoj progonitelj i progonjeni često mijenjaju uloge.

Samo tako, izuzetnim rolama glavnih aktera, uspio je da se poveže često pretjerano nategnut narativ, s učesta-

Džošua Džekson izvanredan u ulozi doktora nepomenika Kristofera Danijela Danča

Odličnim šue lim i nenajavljenim sistemu. Onom, Džo promjenama vreu kom jednom dabirom Aleka o , menske ose koje Doktoru Smrti a sami morate može da se vjeDžekson jana Slejtera i t s da prokljuvii koji moi r ga ruje aiK o l n i d v o d te. Takve sceže da ga štiti p l o a B sjajn e j narističke igre godinama – a n e e k j l č moraju da bez obzira na postav ičavu igru ma i n j funkcionišu n e va p a j e l z e o t r i za g gon o r p bez greške, da bi ljudi koje je j o j o k u , a š kupovale pažnju osakatio. i o t im es (kako je to prolaKako su samo onjeni č e g o r p g zilo u hitu „Lost“, njihovi jauci u o u ul j a j n e sjećamo se svi). U saglasju s izuzetj i m seriji „Dr. Death“ to je nim saundtrekom

učinjeno ne baš sa hirurškom, ali ipak sa dovoljno preciznosti, da vas serija ne izgubi do kraja.

Konačno, svi ti vratolomni momenti, sa kraja na kraj, od dna do vrha Dančove ljudske propasti i nazad, sjeu materijal kojim ćete hvatati autorov, ili graditi neki svoj lični odgovor – na ono „zašto“. I mnogo je tu dvosmislenih momenata i namjerno serviranih krivih smjernica koje će vas, vrlo pametno, vraćati na početnu tačku. I tiču se više stvari; prije svega, jako pažljivo se, kroz univerzitetsku karijeru Danča, neostvarenog sportiste – graditi portret okoline i društva koje pospješuje hladne, proračunate likove. Sve one spremne da kroz glorifikovanje nedod-

ljirivog liderstva drže živote u šaci.

Potom se, vrlo pažljivo dekonstruiše ono čega ste sigurno toliko puta bili svjedoci i u našem zdravstvenom sistemu – stavljanja na pijedastal, glorifikovanja i nedodirivosti svih u svijetu „bijelih mantila“. Uz neku, iščašenu i iskonsku ljudsku potrebu, da sebe i svoje postojanje prepuste i predaju na ruke nekom...

Efektna teza

Kada serija konačno sklizne u sudnicu, već će pred vama vrlo inteligentno biti postavljena cijela jedna građevina od dokaza, kojom će se suštinski presuđivati cijelom

mini-serije! Uz kasting, definitivno je pun pogodak bila angažovana ekipa muzičara na ovom projektu. Ovdje, Etikus i Leopold Ros i Nik Čuba uradili su mnogo bolji posao nego, recimo, u Netfliksovom projektu „Operation Varsity Blues“.

Uspjeli su da dostignu taj nivo zategnutosti drame, taj drhtavi balans nemoći i prkosa da se istraje u jednoj naizgled uzaludnoj borbi. Naravno, po američkom receptu sudnice i „nekoliko dobrih ljudi“ – ali s ubjedljivom i nimalo jeftinom realizacijom. Tako da je jasno, koliko je svim tim ljudima, od ekipe koja je radila seriju do umnih glava na čelu servisa Pikok, bilo bitno da „Dr. Death“ bude dobra i uspješna pri-

ča. Naročito nakon fijaska i otkazivanja prošlogodišnjeg udarnog projekta, adaptacije čuvene SF knjige „Brave New World“ velikog Oldusa Hakslija.

Igra moći

I konačno, zašto? Samo i isključivo zbog igre moći u kojoj je jednom liku pripalo, kojem je moglo bit da bira – ko preživljava, ko ostaje osakaćen, a ko ide pod zemlju. I patološkog uzbuđenja u toj igri, da dobije još jednu priliku, pa da se opet izvuče... Gotovo da možete to sladostrasnički osjetiti, u uglu stisnutih usana Džošue Džeksona. Tako da se pred svim masovnim ubicama sedamdesetih i osamdesetih, svim tim Kemperima i Berkovicima, taj doktor Danijel Danč ne bi mogao postidjeti.

Sa bitnom razlikom, što je i najefektnija teza serije „Dr. Death“: ovog, ovakvog Danča, svi smo mi zajedno stvarali i takav sistem pospješivali. Kao da sami želimo da nam ovakve narcističke i arogantne protuve spuste žmarce niz kičmu. I da tako to bude u vrlom novom svijetu nadljudi, gospodara sudbina, u drugoj deceniji 21. vijeka.

S. S. Ocjena: 4/5

18

Četvrtak, 22. jul 2021.

serija

Physical

Eplova dramedija bila bi negledljiva da nije izvanredne Rouz Bern

Mnogo safre ni zbog čega

M

imdb.com

nogo je lijepo Rouz Bern odigrala slavnu Gloriju Stajnem u mini-seriji „Mrs. America“ (2020). Štoviše, iznijela ju je tako prirodno, lagano i kul, da je kasnije bilo neobično i nekako suvišno gledati čak i jednu veliku Džulijen Mur u istoj ulozi, u filmu „The Glorias“ (Džuli Tejmor, 2020). I zato nije ni čudo što su oni koji cijene Bern zbog projekata poput „Mrs. America“ sa velikim zanimanjem čekali „Physical“.

Neonske boje

U najavi, kao priča o domaćici na ivici nervnog sloma koja vraća (samo)kontrolu pokrećući aerobik imperiju, Eplova nova dramedija djelovala je zanimljivo. I kao histerično dobar materijal za dokazivanje potcijenjene glumice, i kao nešto što će, nakon uloge neumoljive feminističke ikone, gurnuti Bern na drugačiju teritoriju... Pravo u naručje psihički nestabilne glavne junakinje koja udara totalnu kontru Glorijinoj filozofiji.

Reklamiranje serije je tek posebna priča. Sudeći prema onome što je plasirano sa servisa Apple TV+, na „Physical“ su posebnu pažnju morali da obrate hardkor fanovi rvačke dramedije „GLOW“, jedne od rijetkih (Netfliksovih) serija koje su šarmantno igrale na kartu nostalgije za osamdesetima. Otprilike je tako i reklamirana, kao „GLOW“ ali s onom zlicom iz „Bridesmaids“ (2011) i aerobikom umjesto rvanja... I naravno da to suštinski nema apsolutno nikakve veze sa „Physical“.

Ovo je ipak šou napunjen sa mnogo, mnogo više safre; jedan od onih koji bi da vam u veselom i laganom paketu, štiklirajući sve te šljašteće spandekse, lakirane kose i neonske boje osamdesetih - proda i raskrinka vrlo ozbiljne teme, od bulimije, preko konzumerizma i reganizma, sve do ekocida ili, recimo, pretvaranja šoping mola u crkvu modernog čovjeka.

Vjerovatno bi „Physical“ to i uspio da je projekat pisao neko duhovit a pronicljiv i ruski melanholičan kao Fibi-Voler Bridž... A ne Eni Vajsman, koja ni nakon sedam emitovanih od deset planiranih epizoda prve sezone ne zna da l’ je pošla il’ je došla glavna joj junakinja.

hamburger za jednu omanju četu vojnika pa onda povraća do iznemoglosti – blaga manifestacija njene poremećene psihe.

Aerobik će ući u Šilin život slučajno i postaće njeno mjesto za bijeg od realnosti, izvor smirenja, crkva, dom. Serija, inače, počinje malim skokom u budućnost i nagovještajem da je uspjela da napravi čitavo carstvo od video-kaseta sa vježbanjem. No, ni sedam epizoda kasnije, sa još samo tri do kraja, nemamo ni nagovještaj kako je uspjela da preuzme, pretpostavljamo, Banin (Dela Saba) posao.

Nula emancipacije

Radnja počinje osamdesetih godina u San Dijegu, u doba kada je legendarna Džejn Fonda počela da se profiliše kao glavni američki guru za vježbanje, a Jugoslaviju na grupni aerobik sa neviđenim šarmom vukla jedna i jedina Milena Dravić. Vrti se oko Šile Rubin (Bern): žene koja se osjeća apsolutno zarobljeno u sopstvenom tijelu i životu.

Otrovne misli

Šila je domaćica, majka, supruga propalog profesora i beskrajno iritantnog wanna-be političara Denija (Rori Skovel). Taj ne može ni da zamisli da njegova supruga u životu može da poželi nešto bolje od

Vajsman se gubi vrlo brzo: svaka naredna epizoda njene serije predstavlja novi test izdržljivosti i nameće pitanje vrijedi li ostati sa Šilom i što je, uopšte, poenta valjanja u njenoj mizeriji.

Da je „Physical“ bolje napisana, koncept bi možda i funkcionisao.

Ovako, osuđeni ste na Šilu koja šeta nakolo i u sebi naziva i sebe i svakoga na koga naiđe – glupim i(li) debelim. I to je to. Za do sada emitovana tri i po Ni nakon sata, da joj se nijednom ne nasmijete i sedam emitovanih osjetite potrebu epizoda, kreatorka ne da budete na njenoj strani. zna da l’ je pošla il’ je došla Bez Bern, serija glavna joj junakinja. I šteta što bi bila negledljiva; zbog nje ćete je tako, jer priča o frustriranoj se osjećati frustrirano i krivo domaćici iz osamdesetih zato što vam do Šile uopšte nije koja vraća (samo)kontrolu stalo. Nije ni mobaveći se aerobikom, glo biti drugačije, sa k re a t o r ko m ko j a ima potencijala uopšte nije produbila toga nenijednu dotaknutu temu. go da mu Spolja, „Physical“ je lijepo napravi doruupakovana i ušuškana u neon čak. I naravno da ne vidi da se bori osamdesetih, ali iznutra je vrlo džinovskim poremećajem ishrane. prazna i folirana serija. Eto, makar Koliko Šila mrzi samu sebe i sop- po tome aposlutno odgovara sopstveni život, slušamo vrlo ekspli- stvenoj junakinji koja naizgled drcitno od prve epizode, sve vrijeme ži konce života u rukama, a iznutra prateći tok misli u njenoj glavi. se raspada. Šteta zbog fenomenalČim počne da niže otrove o sebi, ne Bern, ali činjenica je da vam ova suprugu, prijateljima, slučajnim dramedija ne može reći ništa bitno prolaznicima – postaje jasno da je o ženskom tijelu, anksioznosti, bizaglibila. I da su svakodnevni od- jesu, pobuni, emancipaciji...

M. I.-N. lasci u motel, gdje obično ostane Ocjena: 2.5/5 samo u donjem vešu i „izbindžuje“

Četvrtak, 22. jul 2021.

Marija Radusinović, likovna umjetnica

Marija Radusinović: Vendersovo „Nebo nad Berlinom“ pokazalo joj je koliko je raznolika ljudska unutrašnjost

Zgrabi FILM

Omiljeni filmski autori su mi Pol Tomas Anderson, Nikolas Vinding Refn, Džos Vidon, kao i Dejvid Finčer, Kjubrik, Felini, Polanski i nezaobilazni Vudi Alen. Privlače me razni žanrovi. Od trilera, drame, do Njenog Visočanstva - komedije.

Vjerovatno se moja istraživanja u slikarstvu i crtežu poklapaju sa tom radoznalošću i pretrazi po raznim žanrovima. Nekad mi odgovara psihološka drama, a nekad je to vrhunski animirani film. Mislim da je ipak najteže napraviti inteligentnu, jaku komediju. Upravo su svi ti žanrovi negdje i moja inspiracija. Osim dobrog scenarija, film mora da ima odličnu fotografiju, a dok ga gledam, često sebe uhvatim kako pojedine kadrove smještam u ramove slika. Smatram da vješt režiser mora imati velikog dara za likovnu umjetnost.

Filmske kadrove smještam u slikarske ramove Vendersovo „Nebo nad Berlinom“ („Wings of Desire“, 1987) probudilo je najjaču emociju.

Koliko god puta mu se vraćam, uvijek doživljavam neki novi snažni osjećaj.

Nevjerovatno je koliko snaga ljubavi može da promijeni svijet... I koliko je, zapravo, duboka, bogata i raznolika ljudska unutrašnjost.

Od novijih filmskih naslova preporučujem francusku dramediju „African Doctor“ („Bienvenue à Marly-Gomont“, Žulijen Rambaldi, 2016) koju možete pronaći na Netfliksu, kao i ostvarenja „Miracle in Cell No. 7“ (Li Hvankjong, 2013) i „Fatima“ (Marko Pontekorvo, 2020).

viziji jedino pratim dobre dokumentarne emisije.

MUZIKA

Dok sam bila mlađa, odabir muzike se konstantno mijenjao. Sada izgleda potpuno drugačije, mnogo je određeniji i prilagođeniji mom načinu života. S obzirom na to da me mnogo zanima ljudska psihologija, emocija, tako i slušam muziku koja u sebi ima te osobine. Na prvom mjestu je Gordon Samer poznatiji kao Sting. On je glumac, pjesnik, muzičar - jednom riječju, umjetnik. Izdvojila bih i grupu The Queen, Ninu Simon, Ejmi Vajnhaus, Šade.

Zaobiđi

TV

Ogromnu gledanost sa debelim razlogom postigla je Netfliksova serija „The Queen’s Gambit“, koju toplo preporučujem, kao i nezaboravne animacije „Rick and Morty“ i „Family Guy“. Na tele-

FILM

Trebalo bi zaobići komercijalne filmove koji su inspirisani trenutnom političkom i društvenom situacijom.

TV

Što se tiče televizije, kod nas je stanje veoma loše. Veliki je nedostatak obrazovnih, emisija iz kulture, dječjih, edukativnih... Pod hitno bi trebalo izvršiti redukciju Pinkovih kanala. Mislim da je nedostatak dobrih dječjih serija i emisija edukativnog karaktera globalni problem. Moguće je da je razvoj društvenih mreža i interneta doveo do mehaničke proizvodnje programa. Televizija definitivno gubi na značaju i kvalitetu. Rijaliti programi su preplavili ekrane, što je pogubno i veoma loše. To je čista manipulacija i vulgarnost.

MUZIKA

U muzici imamo situaciju kada fizičkim izgledom želimo da nadomjestimo loš tekst, glas, odnosno lošu muziku. Isto tako ljudi žele scenografijom i koreografijom da pokrivaju lošu muziku. Primorani smo gledamo umjesto da slušamo.

Treba biti jako oprezan i zreo, pa ne upasti u zamku komercijale.

PRIVATNA ARHIVA

PREPORUKA

19

20

U

rave br

M

d ž uboks

o ji m

Četvrtak, 22. jul 2021.

Kolektiv iz Rijeke bunca na albumu „Zemlja kamenog bizona“

Zgubidanska psihodelija HEADLINER.RS

pozorenje: na zvaničnoj stranici benda Mrave brojim, zaista će vam se učiniti da je nešto krenulo da vam mili po ekreanu. Svakakve trikove je spremna da podvali ova ekipa, prije nego što sebe opiše kao „pokret za očuvanje digniteta popularne glazbene i ine kulture“.

Takođe, bend Mrave brojim sebe opisuje kao „narančasti art kolektiv iz Rijeke“, a ono što sviraju kao alternativni, indi, psihodelični rok. U suštini, tu je mnogo zezanja sa debelim pokrićem i pozadinom koja se iza (mravljeg) brda valja, pa tu i nema pretjerane potrebe za objašnjavanjem.

Bijeg ka štosu

Nova kometa na regionalnom muzičkom nebu je ipak dobro poznata, uigrana ekipa. O čemu se radi mnogo je jasnije sa saznanjem da iza projekta stoje Zoran Klasić i Metej Zec, muzičari koji su dobar dio stvaranja vezali za kultni riječki bend Let 3.

Ovu psihodeličnu poslasticu premazali su silnim bojama, igrajući na kartu jakih vizuelnih senzacija - za što su pogonsko gorivo i servirani spotovi, i sajt. Sve u maniru buncanja nekoga ko je nabasao na gomilu ludih pečuraka, pa još bio spreman da se, kao fol neznaveno, poigra s elektronikom. „Zemlja kamenog bizona“ je album na kojem bend Mrave

Članovi benda su i Zoran Klasić i Metej Zec, poznati iz Leta 3

brojim djeluje kao raskošno talentovana trupa, koja baš i ne želi, neće ili ne umije da u potpunosti fokusira taj talenat. To je nešto poput „prokletstva“ Frenka Zape: vječita spremnost za bijeg ka novoj formi, ideji, štosu. I to je samo uslovno loše – ni u kom slučaju ne bi trebalo smetnuti činjenicu da je takav pristup ono što ovi Rije-

loča Ovo je p nd be na kojoj djeluje vam se činiti kao čani upravo žele. m i dadaistička igra U takvoj igri j o r praznih riječi, sebi sužavaMrave b talentovana o po neju krug pon š e prosutih o srazmjerno patencijalne kao rask baš i ne želi, neć publike, ali ne ja sti metnoj i sočnoj muzici. čini se da ih je trupa, ko e da u potpuno j i Ipak, tu je laza to pretjerae j m u o t I . t a ili ne n e ko prepoznati no briga. l taj ta a r i s sjajnu moderJunaci albuma , u e k š fo o lo n v nu poeziju – za „Zemlja kameo l s u samo što, na koncu, nenog bizona“ su ani baš č e j i ma boljeg dokaza i neki nevoljni R i v jer o potvrde od toga da je zgubidani i autsaje l e to i ž „Alkohol“ finalista u deri. Sve će vam biti jasno nakon pjesme „Alkohol“.

Izlazak iz kutije

U njoj Gospodina Alkohola mole da im dopusti „izlazak iz male crne kutije“, dok u „Stanici“ stiže vrlo jednostavno priznanje: „Ja ne znam koliko dugo već sjedim na klupi i ne znam koliko dugo ću sjediti na klupi i ne znam koji je točno danas dan i ne znam kada sam toč-

no ostao sam“. Nešto usput je pošlo po zlu, a ostala je jedna velika stanica Zoo kao jedini, nevoljni modalitet pripadanja.

Mnogo puta će vas, kao u životima i danima takvih zgubidana, bend Mrave brojim navesti na pogrešan trag, pa natrag na istu rutu i u začarani krug. Mnogo puta to će

konkurenciji za Nagradu Milana Mladenovića.

Najbolji pristup za upoznavanje s ovom ausajderskom pričom ipak je varenje pjesme po pjesmu, bez potrebe za zametnutim redom. Onaj pomenuti zamućeni fokus bi se izoštrio, da se tražilo više kohezije na ploči. Zato bend Mrave brojim zaslužuje jaču ocjenu od samog albuma „Zemlja kamenog bizona“. S. S. Ocjena: 72/100

21

ple

s

Četvrtak, 22. jul 2021.

V

inc ta eS

Slavni muzičar servirao iskrenu, blisku i ljekovitu kvaziautobiografiju

U

mjesto neke velike zvijezde, druga pobratima ili rivala, intro u pjesmi Vinsa Stejplsa servira njegova mama. Pa još sa krivicom govori o borbi sa kontrolom bijesa tokom njegovog odrastanja. Vins je pronašao još jedan način da servira nešto što nikako nije obična rep ploča.

Gost na albumu „Vince Staples“ je, na primjer, drug iz odrastanja koji će izgovoriti vrlo gorke stihove o pozivu na jednu žurku koju je Vins izbjegao, da bi se potom pretvorila u tragediju.

Daleko od običnog repa

Vins je uspio da postane planetarna zvijezda a da ne „proda“ nijedan megahit. Ovaj „autobiografski“ album servirao je paralelno sa najavom televizijske Netfliks poslastice, pritom konstantno insistirajući da ga to ne interesuje

Spuštena lopta

nije“ koju su svijetu prije skoro šest decenija prodali, naravno, momci iz The Beach Boys.

Plemenite namjere

Teško je povjerovati da Stejpls ima samo 28 godina

Umjesto, na primjer, zapaljivog goriva od detroitskog tehna na ploči „Big Fish Theory“, na novoj „Vince Staples“ slavni reper odlučio je da nas lagano provoza putem od kalifornijskog doma do plaže.

I usput podijeli nekoliko priznanja („Can’t even hit the beach without my heaters in my trunks... this summer sucks“), ličnih odrednica („I’m a real beach boy“) i poigra se onom utopijom „bijele Kalifor-

CULTUREDMAG.COM

Tu je toliko ne ličnih, već sudbinskih detalja, da je jasno zbog čega je upravo ova ploča morala nositi ime muzičara. A ključni kvalitet je Stejplsova riješenost i talenat da u pompeznim i teškim momentima spusti loptu. Da igru okrene po pravilima najlaganije duhovitosti i nekih sunčanih osmijeha. I tako se otrese od sebicentričnosti – čak i onda kad priznaje nešto poput „When I see my fans I’m too paranoid to shake their hands“.

Vins je uspio da postane velika, planetarna rep zvijezda a da ne „proda“ nijedan megahit. Ovaj „autobiografski“ album servira paralelno sa najavom televizijske Netfliks poslastice i nekako uspijeva da bude strašno uspješan, pri tome konstantno insistirajući da ga to ne interesuje.

Osim toga, Vins se igra formama na način koji ga sigurno ne prodaje širokim masama. Na primjer, na albumu „FM!“ prije tri godine spakovao je 11 pjesama u svega 20 minuta i sve servirao u formi nekakve vrtoglave radijske emisije. Sada, debi „Summertime 06“ (2015), mračan i poklopljen arsenalom ličnih sjenki, djeluje kao rad potpuno druge osobe – a „Big Fish Theory“ (2017) koji ga je proslavio kao nešto čega se potpuno otresao. Da ne povjerujete da mu je tek 28 godina.

Pop melodija uvodne „Are You With That“ je, ipak, vrlo konkretan dokaz da Vins želi da se što prije otrese reputacije slavnog muzičara koji nema trajnu hitčinu. Ne uspijeva da sakrije, a žestoko pokušava, da sebe prikaže manje promišljenim nego što suštinski jeste.

Konačno, kad jedan tip iz komercijalnog hip-hop svijeta pjesmu nazove po jasnoj referenci na Stenlija Kjubrika („The Shining“) – onda baš i poželite da ovaj momak oprosti sebi što je pametan i talentovan. Što je uspio da odskoči debelo iznad i daleko od kalifornijskog svijeta u kom je odrastao. Namjere su mu dobre i plemenite, lako uhvatite čega sve nikako ne želi da se odrekne - i zato je „Vince Staples“ jedna ipak iskrena, bliska i ljekovita priča.

S. S. Ocjena: 80/100

22

Četvrtak, 22. jul 2021.

33 OBRTAJA

Jovana Mugoša, grafička dizajnerka i ilu

film

Veliki prasak Žan Mišel Žara koliko ste čitali specijalnu Pobjedinu publikaciju „Crnogorski dan“, objavljenu u čast Trinaestog jula, te ako redovno čitate sedmični dodatak za kulturu i društvo Kult, sigurno ste zapazili radove talentovane ilustratorke i grafičke dizajnerke Jovane Mugoše.

Gošća naših „Obrtaja“ je članica ilustratorske grupe Ilustress koju čine i Ivana Vujošević, Denis Ćupić, Srđa Dragović, Sara Kovačević, Radovan Vukasović.

Ova družina, čije je djelovanje bilo otežano i većinom ograničeno na onlajn prostor zbog korone, konačno se „vratila u normalu“. Odskočna daska bila je izložba održana krajem prošlog mjeseca u interesantnom, nekonvencionalnom prostoru u Beogradu. U „Uličnoj galeriji“, u Čavketovom pasažu, prikazana je sažeta, ali sadržajna retrospektiva dosadašnjih radova i cjelokupnog procesa njihovog nastanka.

Mugoša ističe da je ovo putovanje obilježila saradnja s umjetničkim kolektivima iz Beograda, koji će rezultirati izložbama, projektima i zajedničkim radovima, a nada se i kolaboraciji s inostranim magazinima i novinama.

Ne sumnjamo da je pred njom brdo angažmana, bezbroj sjajnih ilustracija. A kako Jovana pronalazi inspiraciju i koji su to pravci u pop kulturi koje možemo pronaći u njenom stilu, odlučili smo saznamo, predavši joj naš upitnik.

je zasigurno ogromna štetočina: Mr. Nezu iz „Akire“ (Kacuhiro Otomo, 1988) koji, naravno, i izgledom podsjeća na pacova.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ako se dobro sjećam, mislim da je to bio „Lara Croft: Tomb Raider“ (Sajmon Vest, 2001) s Anđelinom Džoli. Išla sam sa bratom.

Ubrzo poslije toga nabavljena je i istoimena igrica za kompjuter.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Run, Lola, Run“ (Tom Tikver, 1998), „Blade Runner“ (Ridli Skot, 1982) ili „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Chungking Express“ (Vong

Kar-vai, 1994) i Hong Kong.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Samo bi pustio kamermane da idu i snimaju ulicama, naletjelo bi se već na neku radnju.

MU IKA

provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Pošto smo svi iz 2D sfere: Kacuhira Otoma, Mamoru Ošija i Satoši Kona. Kafana nebitna, al’ rakija vrlo bitna.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Hedviga i Hari Poter. Obično izbjegavam da gledam filmove u čijem su fokusu životinje, jer ako bi se išta tužno desilo u vezi sa njima, to bi bio potop od suza.

Drag citat iz domaćeg filma?

- „Ajmo sada polako napolje... BRZO!“ ili „Mislim, locirajte svoje mesto u koordinatnom sistemu konfuzije“, mada „Munje“ (Radivoje Andrić, 2001) imaju toliko citata da je teško odabrati, haha.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Definitivno nije neodoljiva, ali

Z

Film koji Vas čini srećnom?

- Film kojem se uvijek vraćam ako sam neraspoložena i potrebno mi je nešto da me izvuče iz te rupe definitivno je „Dazed and Confused“ (Ričard Linklejter, 1993)!

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Jedino mi padaju na pamet obrnute situacije, gdje imate osjećaj da je režiser htio mentalno da vas samelje. Ruski filmovi „Beanpole“ (Kantemir Balagov, 2019) i „Lilya 4-ever“ (Lukas Mudison, 2020), kao neki od primjera.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Angel’s Egg“ (Mamoru Oši, 1985). Oduševila sam se, iako ništa nijesam ukapirala poslije prvog gledanja (mada, može da se pogleda i kao neka vrsta animirane apstraktne slike). Shvatila sam ga tek kad sam malo istražila po internetu, da vidim o čemu se tu konkretno radi.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Film o Antu Markoviću.

Omiljeni filmski rivali?

- Nemam omiljene, ali neki koji su interesantni: Elijas i Barns iz filma „Platoon“ (Oliver Stoun, 1986).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u

U

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Marian“, Sisters of Mercy.

Četvrtak, 22. jul 2021.

23

INDIEWIRE.COM

ustratorka

Jovana Mugoša: Preosjetljiva na patnju životinja, većinom izbjegava filmove o njima

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Nie Pytaj O Polskę“, Obywatel G. C. Podsjeća na jedno ljetnje veče i društvo.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Theme One (Resistance Mix)“, Borghesia – ili „Second Rendezvous“, Žan Mišel Žar. Da se ide uz prasak.

Pjesma koja je himna slobode/ hedonizma?

- Bilo što od grupe Prodigy ili Džordža Majkla!

Vaša pjesma za karaoke?

- Ne postoji, karaoke izbjegavam.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Kako odgovoriti na ovo a ne osuditi sebe na muku vaskoliku!

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi mislite da je precijenjen?

- Oliver Dragojević, ali ne mislim da je precijenjen. Jednostavno, ne mogu da slušam tu vrstu muzike. Nije pomoglo ni to što su ga moji roditelji, dok sam bila mala, na repeat puštali tokom svakog dužeg putovanja.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Borisa Aranđelovića iz Smaka.

Dva mjeseca prije smrti slušala sam ga na koncertu na Ušću, tako da me je to poprilično potreslo.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Mrak, mrak“ od Džeja (u pozadini se čuje eho „Thunder“), hahaha.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- U srednjoj nijedne, jer se u tom

PETAR STRUGAR

Poslije filma „Chungking Express“ poželjela je da vidi Hong Kong

nekom periodu desila apokalipsa krečenja sobe. U osnovnoj školi se svašta nešto lijepilo što se moglo naći u časopisu Bravo.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Naravno.

TV

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Derry Girls!“ i nadam se da ćemo dočekati tu dugo očekivanu treću sezonu.

Serija idealna za kišni vikend?

- „GLOW“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „’Alo ’Alo“ i „Digimoni“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- To je jedno 70 odsto serija koje sam gledala/započela, hahah.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Game of Thrones“ jer sam kaskala sa gledanjem serije svaku sezonu, a zadnju nijesam ni završila. Spoiler da je kraj loš, nikakav, zakucao je to da neću ni odgledati.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Erikov podrum iz serije „That 70’s Show“.

Najdraži par iz serije?

- Ponovo „That 70’s Show“, Džeki i Kelso.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Iz Netfliksove doku-serije „Abstract: The Art of Design“, konkretno iz prve epizode „Christoph Niemann: Illustration“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, kao dijete opsjednuto mačkama u tom periodu.

M. ČAVIĆ

24

Četvrtak, 22. jul 2021.

kalendar

Holivudski biser iz Nebraske Montgomeri Klift

Kadrovi iz filmova „The Misfits“ i „Judgment in Nuremberg“

Red River

U većini Kliftovih filmografija kao njegova prva uloga navodi se „The Search“, fenomenalni poslijeratni film Freda Cimermana, za koji je glumac dobio i prvu nominaciju za Oskara za glavnu ulogu. Ipak, to nije slučaj. Njegov debi i naslov koji ga je proslavio bio je „Red River“ (1948), vestern klasik sa Džonom Vejnom u režiji Hauarda Hoksa.

Film, snimljen dvije godine ranije, bio je perfektan debitantski nastup mladog Klifta zbog njegove vrlo očigledne glumačke oprečnosti pored Vejnovog mačoizma.

A Place in the Sun

Fenomenalni Džordž Stivens tačno je znao da samo Klift može prenijeti ulogu konfuznog i usamljenog glavnog lika iz čuvenog američkog komada o malom kapitalističkom autsajderu u borbi za dvije žene. „A Place in the Sun“ (1951), dobitnik čak šest Oskara uključujući i statuete za najbolju režiju i scenario, bio je prilika da Klift potvrdi Holivudu da se nimalo ne šali. Ipak, izgubio je oska-

Izuzetni glumac bio je prisutan na filmskoj sceni samo dvadesetak godina, a iza sebe je ostavio 17 naslova. No, najpoznatiji je po utvrđivanju čuvene glumačke teorije „metodskog“ pristupa industriji rovsku trku od Hemfrija Bogarta koji je nagrađen za „The African Queen“ velikog Džona Hjustona.

From Here to Eternity

Fenomenalni Fred Zimerman osjetio je trenutak da onu „metodičnost“ sa početka Kliftove karijere utvrdi nečim konkretnijim. Što se moglo bolje ponuditi uvijek spremnom holivudskom talentu, do uloge prekoputa legendarnog Berta Lankastera u ratnoj drami „From Here to Eternity“ (1953)? Blokbasterski hit o američkim vojnicima na Havajima pred napad na Perl Harbur zaradio je čak osam Oskara od 13 nominacija, uključujući i one u ka-

tegoriji najboljeg filma, režije i scenarija. Klift je opet ostao bez nagrade zbog nenadmašnog Vilijama Holdena u takođe ratnoj drami „Stalag 17“ (Bili Vajlder, 1953). Ipak, razlog zbog kojeg je Akademija odabrala Holdena, vjerovatno leži u činjenici da su u kategoriji za najbolju mušku ulogu nominacije podijelili Klift i Lankaster, pa je bilo jednostavnije zaobići klasičnu favorizaciju.

The Misfits

„Spektakl Holivuda osuđenog za propast“, kako su često nazivali legendarni neovestern „The Misfits“ (Džon Hjuston, 1961), bila je dobra prilika da Klift po-

tvrdi da može sijati i u sporednoj ulozi. Simpatična priča o prijateljstvu, ljubavi i kompleksnom pristupu životu u Nevadi nije uspjela da ostavi pečat u Holivudu, ali je vremenom, isključivo zbog glumačke ekipe koju predvode Klark Gejbl i Merilin Monro, uspio da se popne na listu vječnih klasika. Hjustonov vestern biće upamćen i kao posljednji film koji je Klift gledao prije nego što je iznenada umro.

Judgment in Nuremberg

Jedinu nominaciju za Oskara u kategoriji sporedne

muške uloge Klift je zaradio za rolu u legendarnoj sudskoj drami Stenlija Kramera. U filmu „Judgment in Nuremberg“ (1961) o čuvenom poslijeratnom sudskom procesu, imao je najkraću ulogu u karijeri, ali i jednu od najefektnijih.

Ipak, ni uloga mentalno zaostalog mladića kojeg su nacisti sterilisali, nije bila dovoljna da ga Akademija nagradi Oskarom. Nagrada je otišla u ruke Džordžu Čakirisu za glumački doprinos mjuziklu „West Side Story“ (Robert Vajz, Džerom Robins, 1961).

L. MURSELJEVIĆ

pinterest.com

ikada nije uspio da trijumfuje na Oskarima i u očima Američke akademije filmskih nauka i umjetnosti, ali fakat je da je holivudski biser iz Nebraske utvrdio čuvenu glumačku teoriju „metodskog“ pristupa industriji. Montgomeri Klift bio je jedan od rijetkih primjera melodramatičnog glumačkog „zlatnog doba“: neko ko se s lakoćom mogao identifikovati sa zadatim, iako je privatno sigurno bio stepenicama i stepenicama daleko.

Klift je bio prisutan samo dvadesetak godina na filmskoj sceni, a iza sebe je ostavio 17 naslova. Uoči 23. jula, kada se obilježava pet i po decenija od njegove iznenadne smrti od srčanog udara u Njujorku, prisjetićemo se pet ključnih uloga jednog od najvećih holivudskih talenata.

tumblr.com

N

Pet i po decenija od smrti Montgomerija Klifta

Četvrtak, 22. jul 2021.

kalendar

25

Sedamdeseti rođendan najblistavije adaptacije Kerolove „Alise u Zemlji čuda“

Diznijev silazak niz zečju rupu K

ada je engleski autor Luis Kerol 1865. objavio čudesni roman o alternativnom svijetu, nije mogao ni da pomisli da će njegova mlada heroina uljepšavati živote djece i odraslih decenijama kasnije. Takođe, vjerovatno mu nije padalo na pamet ni da će Alisa i njen neobično svijet proći kroz više desetina filmskih i televizijskih adaptacija. Ipak, u tom moru popularnih prikaza Kerolove divlje mašte jedna sa pravom ima počasno mjesto. To je Diznijeva adaptacija „Alice in Wonderland“ iz 1951. godine.

Muzički rekord Ovom prilikom, Dizni je kombinovao oba romana, onaj iz 1865. i nastavak „Through the Looking Glass“ objavljen 1871. godine, pa je fabula vrlo konkretna: mlada Alisa upada u zečju rupu, otkriva misteriozni svijet - i magična avantura sa Bijelim zecom, Češirskom mačkom i Ludim šeširdžijom može da počne.

Sasvim adekvatno, ova adaptacija mogla je da se

Pedeset šest epizoda ranije Ovo, ipak, nije prvi sudar Diznija i Alise. Dvadesetih godina prošlog vijeka, Volt Dizni ušao je u produkciju serijala kratke forme pod nazivom „Alice Comedies“, fokusiran na šašave avanture Alise i mačka Džulijusa. Projekat je postao toliko popularan, da je na kraju kreirano čak 56 epizoda! „Alice Comedies“ se stoga sa pravom smatra ključnim Diznijevim „obrtom“ koji je, na koncu, i doveo do i dan-danas prepoznatljivog dugometražnog animiranog filma.

pohvali sa najviše pjesama i likova u cijeloj dotadašnjoj istoriji studija! Interesantno, uoči početka produkcije, bilo je tu čak i mnogo više lirike nego što je moglo stati, pa je Dizni bio primoran da neke eliminiše.

Iako se film „Alice in Wonderland“ kuvao skoro dvije decenije i snimao čak pet godina (!) nenadmašna fabula nije najbolje prošla kod kritičara nakon 26. jula 1951. kada je održana premijera u Londonu. Štoviše, ni sam Dizni

nije bio zadovoljan finalnim projektom.

- Ovaj film nema srca - ponavljao je dugo nakon završetka projekta.

Evropsko priznanje Projekcija ove adaptacije zapravo je pratila tadašnji „trend“: nijedno prethodno filmsko oživljavanje „Alise u Zemlji čuda“ nije bilo popularno. Nakon premijere u Londonu, publika je sa lakoćom identifikovala samo muziku.

Trebalo je da prođe desetak godina da Alisina fabula postane animirani klasik.

Poslije Diznijeve produkcije nizale su se nove adaptacije, ali najprepoznatljivija je naravno ona iz 2010. godine, u režiji Tima Bartona, koji se barem tada činio kao jedini režiser današnjice koji je mogao da približi ovaj čudesni luckasti roman modernoj publici.

Kako pedesetih godina prošlog vijeka nije postojala oskarovska kategorija posvećena animaciji (uvedena je tek 2001, kada je zlatni kip odnio „Shrek“), film je bio predložen samo za najbolji muzički skor.

Kompozitor Oliver Volis, pak, izgubio je trku. Zlatna statueta uručena je Džoniju Grinu i Solu Čaplinu za popularni mjuzikl „An American in Paris“ (Vinćente Mineli, 1951).

Evropljani su ipak imali više osjećaja za magičnu animaciju, pa je film „Alice in Wonderland“ bio u trci za Zlatnog lava u Veneciji! Iako nije imao šanse pored Kurosavinog klasika „Rashomon“, ta nominacija je barem potvrdila važnost Diznijevog doprinosa razvoju animacije.

L. M.

26

Četvrtak, 22. jul 2021.

PODGORI č ARENJE

O

suđenika Borislava Pekića su za smoking u Kanu praktično opelješili. Aplauz nakon premijere bio je mlak. Da nijesu stigli hvalospjevi i tapšanja po ramenu dan kasnije, već je bio spreman da zažali što je uopšte krenuo u snimanje tog filma sa školskim drugom sa Cetinja.

Zatvor mladu osobu zna da pokoleba, savije joj kičmu. Pekić je zato pred vratima „Lovćen filma“, koju godinu prije tog Kanskog festivala 1961. godine, zastao stidljivo.

- Znate, ne znam ja trebam li ja vama, znate da sam bio u zatvoru...

Piscu je odgovorio Radoslav Rotković.

- A sad reči, jesi li sad u zatvoru? – i bilo je sve riješeno. Mogao je postati film.

Majčino prezime „Dan četrnaesti“ Zdravka Velimirovića bio je prvi jugoslovenski film prikazan u glavnoj takmičarskoj konkurenciji u Kanu. I jedan je od razloga zbog kojeg u Crnoj Gori mogu svojatati Pekića, a ne samo zbog toga što je rođen u Podgorici ili zbog jedne porodične kuće u Šavniku ili...

Na posteru i filmskoj špici, kao scenarista je potpisan Borislav Petrović.

Bilo je to prezime piščeve majke. I mali dokaz da ni 1961. nije mogao pobjeći zbog toga što je kao tinejdžer bio posljeratni zatvorenik.

artmontenegro.me

Zatvorenik Pekić u Kanu

Velimirović

Pekić

A sav je „Dan četrnaesti“ upravo taj Pekić – utamničena mladost koja traži način da je čuju. I da nekako prodiše riječima, iskaže što joj je na srcu, a da to niko neće cenzurisati ili trpati natrag u zatvor.

- Kad čovek oduva kaznu, sasvim mu je svejedno da li je kriv ili nevin... A ako je nevin? E to je drugo, bar mu je čista savest – izgovara jedan barmen negdje na polovini filma, u momentu kad je sasvim jasno da je to priča Pekićeve mladosti.

Potpisana presuda Četvorica utamničenih zbog dobrog vladanja dobili su otpust na 14 dana. I film ih hvata do momenta dok se pokušavaju na slobodu navići. I u danu četrnaestom, kada se konačno i opet

Zaglavi se

moraju vratiti iza rešetaka... Te 1961. djelo „Lovćen filma“ nekako je ostalo ispod radara cenzure; Pekić je imao 30 godina i već znao kako da ispod površine provuče i kritiku, i politiku, i umjetnost.

Korak više od deceniju ranije: niko iz današnje perspektive ne bi mogao jednom đaku zamjeriti što ne miriše aktuelnu ideologiju. Ali eto, u godinama nakon rata, školarcu Pekiću nije se moglo oprostiti što mu se nikako ne dopada komunizam. I što je bio dio nekakve demokratske omladine, tamo u Beogradu...

Zbog toga je osuđen na 15 godina robije. Praktično, da u zatvoru provede skoro onoliko godina koliko je do tada imao. I Titova Jugoslavija tako je, u sopstvenim godinama izgubljene

Crta: Srđan Ivanović

nevinosti, presudom budućem piscu već tada sama sebi potpisivala presudu.

Vrijeme čuda U tamnici je Pekić, do pomilovanja nakon pet i po godina 1953. manijakalno čitao i pisao. Do susreta i kasnijih druženja sa Zdravkom. Svjesni rigidnosti i fasade sistema, ostali su fascinirani jednim novinskim člankom i idejama, da se u Jugoslaviji najboljim među zatvorenicima dozvoli dvosedmični izlazak na slobodu. I tu je slučajno upala ideja za film. Bori je bio potreban novac, poslao je dio scenarija na konkurs „Lovćen filma“.

Od tog novinskog članka, junak ove priče postaje i Zdravko Velimirović.

Cetinjsko dijete, kasnije diplomac režije sa Visoke filmske škole 1957. u Parizu. Nakon niza dokumentaraca, „Dan četrnaesti“ bio je njegov prvi igrani film... I pravac Kan! Za „Lelejsku goru“ (1968), na primjer, dobio je Trinaestojulsku nagradu. „Derviš i smrt“ (1974), „Dorotej“ (1981) i „Vreme leoparda“ (1985) su razlozi da ga i dan-danas prepoznajemo kao bitnu figuru našeg filma. Naročito taj posljednji, istorijska drama o borbi za nezavisnost u Mozambiku!

A Pekić? Sa „Vremenom čuda“ (1989) Gorana Paskaljevića vratio se u Kan. Jedan nepoznat mladić dodiruje preminulog učitelja na odru i podiže ga iz mrtvih; i kako sada komunisti da se postave, jer revolucija ne vjeruje u čuda? U jednom ideološkom klinču koji je Bora započeo onog dana kada je stao pred vrata „Lovćen filma“.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 22. jul 2021.

27

LONDON CALLING

Uznemirujući 3D hekleraj Harijete Nakls i Danijele Delmonte

Umjetnička staza

Meksimpson Rad „Imagination of Wildlife“ Ejmi

Minijaturni modernizam i dalje u trendu

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

N

Prethodnu godinu obilježio je lokdaun, pa ne čudi što je element „samoizolacije“ dominirao na manifestaciji „Art Trail“. Sa druge strane, Ejmi Meksimpson uvela je posjetioce u svijet flore i faune detaljnim umjetničkim komadima

akon prošlogodišnje pauze izazvane globalnom krizom, manifestacija „Art Trail“ s istoka Londona nedavno se vratila na zadovoljstvo mnogih umjetničkih sladokusaca. Ovogodišnja „umjetnička staza“ imala je i specifičnu temu „Moguće budućnosti: mašta, domišljatost i odlučnost“, koja i te kako reflektuje, nažalost, i dalje aktuelnu borbu sa koronom.

Stotine i stotine umjetnika iz istočnih londonskih okruga u protekla tri mjeseca prijavili su umjetnička rješenja na zadatu temu, pa su organizatori imali težak zadatak da odaberu najbolje. Pored teme, za konačan odabir bilo je važno da se radovi tiču i diverziteta i inkluzije.

Posjetioci ovogodišnje umjetničke staze imali su prilike da vide umjetnička rješenja lokalaca kroz sve vidove umjetnosti - od slikarstva, preko plesa, do fotografije. Umjetnici i kreativci pokušali su da podstaknu i razmišljanja o klimatskim promjenama, socijalnoj nepravdi, nejednakosti i budućnosti kreativnog sektora nakon globalne krize.

S obzirom na to da je prethodnu godinu obilježio lokdaun, ne čudi da je element „samoizolacije“ bio jedan od najzastupljenijih. Lokalni umjetnik Beri Blis naslikao je set slika koje je na specifičan način reflektuju boravak u četiri zida.

Sa druge strane, simpatična umjetnica Ejmi Meksimpson uvela je posjetioce u svijet flore i faune detaljnim umjetničkim komadima.

Dvadeset odsto profita donirala je nevladinim organizacijama koje se bore za prava životinja.

Da je minijaturna umjetnost i dalje u trendu, dokazala su i neka od rješenja od drveta i konca. Koncept „minijaturnog modernizma“ viđen je na nekoliko mjesta u istočnom Londonu, a „minimalizam u kući“ izazvao je najviše pažnje. Sa druge strane, pomalo uznemirujući 3D hekleraj umjetnice Harijet Nakls, nastao u saradnji sa kompozitorkom Danijelom Delmonte, donio je unikatan i krajnje personalan pogled na prošlu godinu.

TEKST I FOTO: Leila MURSELJEVIĆ

Izdavač „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić

28

Četvrtak, 22. jul 2021.