Dnevni list Pobjeda 21.12.2022.

STR. 3.

Mi hodamo, ne klečimo!

STR. 4.

U Poglavlju XXI Uredbe Savjeta EU taksativno je nabrojana zabrana uvoza: 3104 20 - kalijumov hlorid; 3105 20 - mineralna ili hemijska đubriva, koja sadrže tri elementa – azot, fosfor i kalijum; 3105 60 - mineralna ili hemijska đubriva koja sadrže dva elementa - fosfor i kalijum; 3105 90 20 - sva druga đubriva koja sadrže kalijumov hlorid! Nije, dakle, dozvoljen uvoz ili tranzit svih vrsta vještačkog đubriva. Pogotovu ne onih koja mogu da posluže za pravljenje eksplozivnih naprava! I što ćemo sada, gospodo draga iz Vlade Crne Gore i Uprave prihoda i carina?

STR. 5.

Vujanović razočarana

presuda nije preinačena

STR. 16.

Za novog vršioca dužnosti postavljen je pravnik Aleksa Đekić. Dr Komar je poručio da njegova smjena ima političku pozadinu, te da se kao ljekar i kao direktor ,,nije okoristio niti jednim centom koji mu nije pripadao“

Bivša sutkinja Vrhovnog suda je Pobjedi kazala da će u upravnom sporu uspjeti samo ako se utvrdi diskriminacija i poništi odluka Sudskog savjeta. Kaže da bi se jedino time prekinula povreda ljudskih prava i stvorili uslovi za povratak na sudijsku dužnost

STR. 8. i 9.

STR. 8. i 9.

PRIPREME ZA IZBORE: Premijer Dritan Abazović pohvalio se enormnom cifrom o broju novozaposlenih tokom mandata njegove Vlade

Veselin

Radulović

Svetlana Vujanović

Četvrti protestni skup pod sloganom „Ima nas“, organizatori traže povlačenje Zakona o predsjedniku, vanredne izbore, deblokadu Ustavnog suda, odustajanje od „Otvorenog Balkana“

Mi hodamo, ne klečimo!

PODGORICA - Povlačenje izmjena Zakona o predsjedniku, hitan dogovor o izboru sudija Ustavnog suda i određivanje datuma održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, odustajanje od najavljenog pristupanja „Otvorenom Balkanu“, te oslobođenje tužilaštva i sudstva od političkog uticaja – to su zahtjevi koje su iznijeli organizatori protestnog skupa „Ima nas“, koji je sinoć četvri put organizovan ispred Skupštine Crne Gore. Prema procjeni organizatora, protestu je prisustvovalo oko 20.000 građana iz svih crnogorskih gradova.

Govoreći na protestu, književnik Đorđe Šćepović ocijenio je da su svi okupljeni slobodni ljudi koje su, kako je naveo, sabrali beogradski poslušnici i ujedinili u svetoj obavezi da sačuvaju Crnu Goru. On je naveo i da je Crna Gora danas okupirana zahvaljujući posilnima Aleksandra Vučića – Svi arhitektonski planovi ,,srpskog sveta“ bili bi uzaludni da nije njih - beogradskih slugu. Znao je Vučić da im izdaja Crne Gore ne remeti miran san i ne uzurpira savjest. Zgazili su beogradskom čizmom crnogorski Ustav i bačili pod noge ono što jednu državu čini državom. Ogolili smo sve njihove laži. Laž u kojoj diktaturu zovu demokratijom. Laž u kojoj sluganstvo Srbiji zovu slobodom. Laž u kojoj svako svoje nepočinstvo pravdaju gomilom drugih laži. Zakucavali su ekser po ekser u kovčeg Crne Gore. Za posljednji čavao su ostavili tzv. Otvoreni Balkan – naglasio je Šćepović. On je ocijenio i da ulaskom u „Otvoreni Balkan“ Crna Gora ponovo otvara vrata 90-ih godina.

– Otvorićemo širom vrata već podivljalom velikosrpskom nacionalizmu. E pa potpiši, Dritane Abazoviću, kad si već izdao sve što se moglo izdati. Udari i taj pečat na svoju sramnu biografiju. Jednom ćete položiti račune. Pred crnogorskim sudovima. Računajte na to – naglasio je Šćepović. Poručio je i da ih ne mogu plašiti oklopnim vozilima, reprizom Belvedera, šok bombama, gumenim mecima i suzavcima jer, kako je naveo, Crnogorci znaju da „strah životu kalja obraz često“.

– I zato, okanite se takvih namjera. Mi ne rušimo, mi branimo ono što su gradili naši preci. Crnogorci nijesu primitivna i neartikulisana rulja kojom komanduju crne mantije. Crnogorci nijesu rušitelji i varvari. Crnogorci ne ližu olizane srebrne kašike, ne kleče na koljenima pred popovima

U proglasu koji je, kako su rekli organizatori, potpisalo 60 hiljada građana i koji je pročitan ispred sjedišta Delegacije EU u Podgorici navedeno je da zbog današnjih i generacija koje dolaze ne smijemo dozvoliti da Crnom Gorom upravljaju neznalice, oni koji je ne vole i koji su spremni da je izdaju

mi nemamo ni rezervni put ni rezervnu državu. Imamo samo našu Crnu Goru. Naš izbor je i lak i težak, ali jedini ispravan. Nek je vječna – poručila je Pavićević.

Student Ilija Vujačić naveo je da Skupština Crne Gore, osim što ruši državni temelj, ne radi ništa drugo, te objasnio kako su se ponovo okupili jer im je država iznad svega.

– Ne branimo ni fotelje ni partije. Našu slobodnu misao ne mogu kupiti, zato što Crnu Goru nosimo u srcu, a Evropu želimo na dlanu – istakao je Vujačić.

Ocijenio je i kako su nekima „dojč i tiket preči od države“ i takve nazvao „nesrećnicima, poslušnicima i plaćenicima“. – Neću ih pitati sa čim ćete pred đedove, no sušto ćete pred potomke? Što ćete im ostaviti, poslušnici? Iskopaše vam kuću plaćenici, vi gledate. Đe je intelektualna luča Crne Gore koja je najjače sijala kad je bilo najteže? Ima li vas? Vjerujte mi, ljepše je na ulici nego na uzici. Ustajte – poručio je Vujačić.

tuđe crkve. Crnogorci ne ljube ruke i podove i ne grle mantije lažnih sveštenika. Mantije ispod kojih su se skrivali ratni zločinci i masovne ubice. Zaboravili ste, okupatori, da Crnogorci neće rušiti i razarati. Razlika je između nas i vas. Razlika, koju uporno pokušavaju poništiti vaši medijski kerberi. Iznajmljeni novinari, u čijim je očima isto biti izdajnik i patriota, sluga i slobodan čovjek – istakao je on.

Poručio je da neće zaustaviti rijeku slobode.

- Jer ima nas, i više nego dovoljno da vas zaustavimo u daljem razaranju ove zemlje, koju ste već dobrano razorili. U ovoj će se rijeci udaviti svi koji Crnogorce žele na koljenima. Na vama je kako i na koji način će se braniti Crna Gora. Mi ne osvajamo i ne otimamo, mi samo branimo svoje. I nemamo gospodara mimo Crne Gore. Mi hodamo, ne klečimo. Razlika je – poručio je Šćepović. Novinarka i građanska aktivistkinja Tanja Pavićević naglasila je kako Crnogorci više od dvije godine trpe krivotvorenje, bezakonje i razvaljivanje države za tuđe interese i da su se okupili da bi Dritanu Abazoviću i ostalim Vučićevim slugama poručili da umjesto „Otvorenog Balkana“ biraju Otvorenu Evropu, a umjesto „srpskog sveta“, samo svijet. – Svjedočimo desantu na državu. Gledamo svjesno i zlonamjerno urušavanje institucija, beskrupuloznu partitokrati-

ju, gaženje Ustava. Sve kako bi nas zavađene, obespravljene i siromašne, odveli što dalje od sanjanog članstva u Evropskoj uniji. Njihova nepočinstva probudila su građane. Građane svjesne da Vlada ne štiti nacionalne interese Crne Gore. Građane svjesne da Vlada Crne Gore vodi zemlju, kroz punu asimilaciju, Srbiji pod noge. Neće moći jer ima nas koji želimo da Cr-

na Gora ostvari pravo na svoj evropski put. Ima nas koji ne mrzimo nikoga. Koji saosjećamo sa svojim prijateljima Srbima i ostalim narodima u Srbiji koji punih 12 godina žive u mraku, pod čizmom autokratskog režima. Ima nas koji vjerujemo da će se Srbija probuditi. Ima nas koji se stidimo zbog Dubrovnika, deportacije Bošnjaka, koji glasno kažemo da se u Srebrenici dogodio

genocid. Ima nas koji znamo pravu ulogu Srpske pravoslavne crkve. Ima nas koji želimo mir i građansko društvo i koji se borimo za građanska prava i slobode – rekla je Pavićević. Naglasila je i da, dok za odlazeću vladu njihov put predstavlja ekstremizam, za njih znači preuzimanje pune odgovornosti pred sobom, svojom djecom i istorijom. – I zato se nećemo povući. Jer

Građanski proglas: Crnoj Gori potrebna evropska budućnost

U proglasu koji je, kako su prethodno rekli organizatori, potpisalo 60 hiljada građana i koji je pročitan ispred sjedišta Delegacije EU, navedeno je kako zbog današnjih i generacija koje dolaze ne smijemo dozvoliti da Crnom Gorom upravljaju neznalice, oni koji je ne vole i koji su spremni da je izdaju. – Svi pojedinačno i svi zajedno odgovorni smo pred sobom, pred svojim precima i svojim potomcima. Crnoj Gori treba izvjesna evropska budućnost i stabilan razvoj, a ne populizam i bankrot. Ovo je 21. vijek, a ne devedesete. Crnoj Gori treba svaki njen građanin. Aktuelna parlamentarna većina stvorila je duboku društvenu podijeljenost i ekonomsku neizvjesnost. Pokazalo se da njihova zlodjela vode u socijalnu, ekonomsku i institucionalnu anarhiju i beznađe. Zdravstvo ne funkcioniše. Obrazovanje je dovedeno do ruba propadanja. Bezbjednost svakog građanina je ugrožena. Ekonomija propada. Crna Gora ima nekontrolisanu inflaciju, sve veću zaduženost, veće cijene i zaostajanje na svim poljima. Vlastodršci stvaraju podjele, radeći za one

koji žele da nas nema. To se zove izdaja. Sa svojim partnerima i finansijerima vratili su nas u mračne devedesete. Vlast ne bi trebalo da stvara probleme, već šanse. Crna Gora treba da bude društvo slobode, realne politike i odvažnih i hrabrih građana. Niko od nas nema više pravo da ne vidi šta se dešava. Suprotstavimo se svakom pokušaju koji je usmjeren protiv interesa naših građana i naše države. Crna Gora je naša kuća u kojoj ima mjesta za sve. Svako ko je zloupotrijebio svoj položaj i državnu imovinu da bi udovoljio ličnim interesima ili asimilatorskim pokušajima druge države, odgovaraće pred pravosudnim organima ove države. Izdajnicima, lopovima i marionetama mjesto je na optuženičkoj klupi crnogorskog pravosuđa, oslobođenog političkih pritisaka. Vanredni parlamentarni izbori su put oporavka. Pozivamo sve političke subjekte, organizacije civilnog sektora i pojedince da podrže ovaj građanski proglas i da javno pokažu svoju privrženost Crnoj Gori. Nemamo više vremena – zaključeno je u proglasu.

Građanska aktivistkinja Tijana Vidaković ocijenila je da građane još jednom okuplja „otpor protiv ugnjetača i njihovih pomagača“. Naglasila je i kako tajna slobode počiva u hrabrosti i kako je ona zlatna nit našeg hiljadugodišnjeg trajanja.

– Danas, na ovom mjestu, shvatam, ponosni i prkosni moji saborci da ste vi sloboda. Zato borba ne smije stati, jer ona odlučuje hoćemo li biti građani svijeta ili ponizni sužnji velikosrpskih hegemonističkih ideja. Ovo je borba u kojoj će se pokazati jesmo li dostojni nepokornog imena crnogorske države. Jer Crna Gora su spomenici hrabrosti naših predaka, grobovi naših đedova i kolijevka naše đece. Crna Gora je naše mjesto pod suncem, koje ne damo balkanskom mraku, u koji nas žele uvući tamne sjene sluganskih vlastodržaca. Istih onih koji žele da nas utamniče u ,,Otvoreni Balkan“, da ne vidimo više svijet, osim onog srpskog, ako danas svijet ne bude vidio nas i našu borbu za civilizacijske vrijednosti – naglasila je Vudaković.

Ona je, u ime svih mladih ljudi, poručila i da hoće evropski put, a ne balkanske stranputice, koje nudi Vlada Dritana Abazovića.

– Dragi prijatelji, budimo hrabri i istrajni, jer moramo iznijeti breme koje nam udijeli istorija svaki put kad se nađemo na vjetrometini geopolitičkih interesa. Budite ponosni, jer naša ideja, postojana kao svaki kamen zemlje prađedovske, nadživjeće sve kukavičluke i bestidnike, dok u na-

Mi ne rušiMo, Mi braniMo ono što su gradili naši preci: Sa sinoćnjeg protesta ,,Ima nas“

–

Đukanović

podržao protest

Protest Pokreta „Ima nas“, objavom na svom Tviter nalogu, podržao je sinoć predsjednik države Milo Đukanović

Podrška mirnom patriotskom okupljanju protiv rušenja ustavno-pravnog sistema i konfrontacije sa partnerima iz evropske i evroatlantske zajednice –napisao je Đukanović na Tviteru.

ma živi iskra trinaestojulskog prkosa – poručila je Vidaković. Na protestu je govorio i potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković koji je okupljene pozvao da ne dozvole da, kako je rekao, luču crnogorske slobode lud vjetar ugasi.

– Ne bojimo se jer branimo san naših majki i očeva. Lažu nas, kradu i ponižavaju više od dvije godine. Ne možemo se takmičiti u nesojluku. Prevarili su sve, svoje birače, međunarodne partnere. Mali im je onda posao da i nas prevare, a da ne trepnu - rekao je Eraković. Poručio je i kako su vanredni parlamentarni izbori, na kojima će pobijediti oni koji nikada neće biti izdajnici, lažovi i lopovi, jedini ispravan način da to prestane.

– Na nama je da se izborimo za te izbore. Izdajnici i lažovi boje se tih izbora i sve čine da ih ne bude. Ovo je borba za opstanak Crne Gore i pobijediće najmudrije. Ovo proljeće mora biti crnogorsko i proljeće pametnih odluka, a mi moramo biti njegovi vjesnici. Stiže crnogorsko proljeće – zaključio je Eraković.

Okupljenima se stihovima obratio i muzičar Momčilo Zeković Zeko koji je zajedno sa Stevanom Fedijem izveo svoju novu pjesmu „Ima nas“.

Učesnici skupa su se, nakon završetka govora ispred Skupštine, bulevarima Stanka Dragojevića i Ivana Crnojevića, te ulicama Slobode i Vuka Karadžića uputili ka sjedištu Delegacije Evropske unije u Podgorici gdje su pročitali proglas kojim zahtijevaju povlačenje Zakona o predsjedniku, dogovor o izboru sudija Ustavnog suda i datum održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, odustajanje od najavljenog pristupanja „Otvorenom Balkanu“, kao i oslobođenje tužilaštva i sudstva od političkog uticaja.

Kolona se na putu ka Delegaciji EU nakratko zaustavila kod zgrade Specijalnog državnog tužilaštva gdje su ocijenili da je dio tužilaca profesiju bacio pod noge i da su postali sluge najgoreg premijera u istoriji Crne Gore.

– Zahtijevamo da procesuirate one koji ruše Ustav – poručio je, u ime okupljenih građana, glumac Zoran Vujović.

Đurđica ĆORIĆ

PRIPREME ZA IZBORE: Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović se pohvalio enormnom cifrom o broju novozaposlenih tokom mandata njegove Vlade

Vlada i direktori iz DF-a i Demokrata omogućili partijsko zapošljavanje više od 10 hiljada građana

PODGORICA - Vlada Dritana Abazovića, direktori javnih preduzeća i energetskih kompanija iz DF-a i Demokrata i predsjednici opština u kojima je stara parlamentarna većina na vlasti, omogućili su u posljednjih osam mjeseci partijsko zapošljavanje za više od 10 hiljada građana, pokazuju podaci Pobjede.

Prema informacijama našeg lista, Abazovićeva Vlada je omogućila direktno zapošljavanje 3.500 hiljada građana, direktori energetskih kompanija nešto preko 2,5 hiljade, dok ostatak od četiri hiljade su zapošljavanja u opštinama, ali i u ostalim javnim preduzećima u vlasništvu države i opština.

Te informacije je i potvrdio predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović koji se pohvalio da je tokom mandata 43. Vlade kreirano oko 10.000 novih radnih mjesta. Preko 99 odsto tih ,,kreiranih“ radnih mjesta je u javnom sektoru jer nije bilo otvaranja fabrika izuzev manjeg pogona za proizvodnju čipsa. Plate za tih novih 10 hiljada radnih mjesta su na budžetu države i opština.

NOVE CIFRE

Cifra od 10 hiljada partijskih zapošljavanja ili, kako to Vlada zove ,,kreiranih radnih mjesta“, biće znatno veća nakon što nova vlast preuzme lokalne vlasti u Podgorici, ali i Pljevljima gdje se očekuju masovna partijska zapošljavanja u gradskoj administraciji.

Sama Vlada je na 28 održanih sjednica usvojila 30 kadrovskih planova i sistematizacija u ministarstvima i javnoj upravi kao i 160 odluka o imenovanjima čime je omogućila partijsko zapošljavanje preko tri i po hiljade građana.

Samo u MUP-u i Upravi policije novim sistematizacijama omogućeno je dodatno zapošljavanje 2.500 građana, dok je po kadrovskom planu usvojenom na Vladi u junu u upravama i ministarstvima predviđeno 661 novo radno mjesto. Vlada je na sjednici održanoj početkom mjeseca,

Menadžment u 18 preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, koji čine kadrovi DF-a i Demokrata, u posljednjih osam mjeseci zaposlio preko 2,5 hiljada novih ljudi, mahom partijskih aktivista. Većina tih novih radnih mjesta je u energetskom sektoru i to mahom za partijske aktiviste

nistarstva kapitalnih investicija u 16 državnih preduzeća (bez EPCG i CEDIS-a) gdje su u posljednjih godinu zapošljena 1.642 lica, kao i podaci kojima raspolaže Pobjeda po kojima je u te dvije elektroenergetske kompanije, nakon izbora i promjene vlasti, zapošljeno gotovo 900 ljudi.

U zvaničnim podacima resora Ervina Ibrahimovića, apsolutni rekorder je Rudnik uglja Pljevlja na čijem čelu su kadrovi DF-a i Demokrata, koji je za nešto više od godinu zaposlio čak 646 ljudina neodređeno vrijeme 161 osobu, 66 na određeno, a čak 419 na osnovu ugovora o djelu. Preduzeće koje vodi predsjednik pljevaljskog odbora Nove Milan Mijo Lekić je zapošljavalo čak i vrtlare. EPCG Solar gradnja, koju kontrolišu DF i Demokrate, je zaposlila 153 osobe - na neodređeno dvije, na određeno 69, a na ugovor o djelu - 82 novozaposlena.

mimo već postojeće sistematizacije u MUP-u, dala saglasnost za zasnivanje radnog odnosa za 57 svršenih polaznika Policijske akademije u Danilovgradu, 102 policijska službenika u Upravi policije i 83 državna službenika i namještenika u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

KADROVSKI PLANOVI

Istovremeno na Vladi su u njenom tehničkom mandatu donijete sistematizacije i kadrovski planovi za Ministarstvo evropskih poslova, Upravu za šume, ministarstava unutrašnjih poslova, odbrane, finansija, pravde, kapitalnih investicija, zdravlja, sporta, kulture… U toku 2022. godine planirano je i, prema saznanjima Pobjede, ispunjeno u najvećoj mjeri zapošljavanje 661 državnog službenika, odnosno namještenika, od čega 327 na neodređeno vrijeme i 334 na određeno vrijeme. Zbog obima posla Uprava prihoda i carina je zaposlila čak 152 službenika od kojih 47 na neodređeno, a 105 na određeno, Ministarstvo finansija 85 od kojih na neodređeno 57, a 28 na određeno. Upravi za inspekcijske poslove je bilo potrebno 122

radnika od kojih 117 na određeno, a četiri na neodređeno, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je bilo neophodno 30 radnika od kojih 28 na neodređeno, a dva na određeno, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija 28 radnika od kojih su svi na neodređeno. Sva zapošljavanja su realizovana.

U Ministarstvu kapitalnih investicija je bilo predviđeno zapošljavanje 29 lica od kojih na neodređeno 18, a na određeno 11, a u Ministarstvu vanjskih poslova 25 od kojih 18 na neodređeno, a sedam na određeno, Ministarstvu javne uprave je potrebno 17 službenika od kojih osam na određeno, a devet na neodređeno. U Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava je zapošljeno sedam ljudi od kojih pet na određeno, u Upravi za katastar i državnu imovinu 12 od kojih je 11 na neodređeno. U Upravi javnih radova predviđeno je da se zaposli 15 osoba od kojih 10 na određeno, a pet na neodređeno. Upravi za šume je potrebno 11 službenika od kojih devet na neodređeno, a dvoje na određeno, Upravi za ugljovodonike osam osoba od kojih su svi na neodređeno. U Ministarstvu

odbrane je potrebno zaposliti samo troje na određeno, a u Ministarstvu zdravlja šestoro od kojih petoro na neodređeno, a u Ministarstvu prosvjete sedmoro od kojih su svi za stalno. Sva zapošljavanja su, prema informacijama Pobjede, realizovana u procentu većem od 95 odsto. U brojku od 3.500, prema saznanjima Pobjede, nijesu uključena i politička namještenja u Vladi koja se već obavljaju shodno dogovorima nove parlamentarne većine. Procjene Pobjede govore da je namještenjima u 160 odluka vlade zapošljeno još najmanje 400 građana, mahom partijskih kadrova.

ZAPOŠLJAVANJA U ENERGETICI

Masovna partijska zapošljavanja su sprovedena i u energetskom sektoru gdje, kako tvrde dobro upućeni izvori, se u kancelarijama traži i stolica viška.

Tako je menadžment u 18 preduzeća u većinskom državnom vlasništvu koji čine kadrovi DF-a i Demokrata zaposlio preko 2,5 hiljada novih ljudi, mahom partijskih aktivista.

Ta brojka se dobije kada se saberu zvanični podaci Mi-

Aerodromi Crne Gore su zaposlili novih 139 lica - na neodređeno 42 osobe, na određeno 91, a po ugovoru o djelu šest lica.

CGES a.d. Podgorica je zaposlio ukupno 109 novih radnika - 33 na neodređeno, 16 na određeno vrijeme, 16 po ugovoru o djelu i 45 na osnovu preuzimanja zaposlenih. Nova nacionalna avio-kompanija To Montenegro, poznata po lošim poslovnim rezultatima, je za godinu zaposlila novih čak 112 radnika, jedno lice na neodređeno i njih 111 na određeno vrijeme.

Prema podacima Pobjede, u CEDIS-u i EPCG je u četiri kategorije - određeno, neodređeno, ugovor o djelu i preuzimanje zaposlenih - u posljednjh godinu zapošljeno gotovo 900 ljudi. U EPCG je bez Solara ta brojka oko 400 novozaposlenih. Pobjeda je ranije ekskluzivno objavila djelove novog pravilnika CEDIS-a koji predviđa radikalno povećanje broja radnika za čak 300. Time bi se ukupan broj radnika CEDIS-a povećao na 1.926, što je za 600 više u odnosu na broj radnika koje je CEDIS imao u trenutku smjene vlasti 30. avgusta 2020. godine.

Nenad ZEČEVIĆ

BRIGA O PARtIjskIM kAdROvIMA: Sjednica Vlade

Odlazeći premijer kazao da pregovori o formiranju nove vlade još nijesu počeli

Odluke vlade formirane na osnovu neustavnog zakona bile bi ništavne

Ne bi bilo dobro da se izabere vlada na osnovu neustavnog zakona, ne samo zbog onoga što su saopštile Venecijanska komisija i Evropska komisija, već i zbog toga što bi to proizvelo ozbiljne posljedice. Takva vlada i eventualne odluke koje bi donosila, a morala bi donositi neke odluke, bile bi ništavne i neustavne – istakao je Radulović

PODGORICA – Ustavni sud već nekolika mjeseca nije funkcionalan i može se govoriti o tome da sva pravna sredstva koja se pred njim izjavljuju nijesu djelotvorna, zbog toga, smatra pravnik Veselin Radulović, u slučaju izmjena Zakona o predsjedniku može se razmišljati i u pravcu obraćanja međunarodnim sudovima.

– Kada je organ koji odlučuje nefunkcionalan svakako da i pravna sredstva koja se podnose tom organu ne mogu biti djelotvorna, odnosno ne mogu ispunjavati osnovni uslov da bi se smatrali djelotvornim pravnim ljekovima – pojasnio je Radulović Pobjedi.

Zbog toga se, dodao je, može razmišljati i o obraćanju međunarodnim sudovima.

– Moguće da se i u tom pravcu može razmišljati, a čini se da je neka vrsta međunarodnog posredovanja možda i neophodna, jer su naši političari odavno već pokazali da nijesu sposobni, i ne samo da nijesu sposobni, već i da nemaju želju da neka ključna pitanja riješe na način koji bi bio ustavan i legitiman – naglasio je Radulović.

Smatra i da ne bi bilo dobro formirati vladu na osnovu neustavnog zakona, jer bi to, pored kršenja najvišeg crnogorskog pravnog akta, otvorilo i drugi niz problema.

- Ne bi bilo dobro da se izabere vlada na osnovu neustavnog zakona, ne samo zbog onoga što su saopštile Venecijanska komisija i Evropska komisija,

već i zbog toga što bi to proizvelo ozbiljne posljedice. Takva vlada i eventualne odluke koje bi donosila, a morala bi donositi neke odluke, bile bi ništavne i neustavne – istakao je Radulović.

I tu se, dodao je, postavlja pitanje što će se dogoditi kada se u jednom trenutku kompletira Ustavni sud i utvrdi da su usvojene izmjene Zakona o predsjedniku neustavne. – Što onda treba raditi sa svim tim odlukama koje je vlada izabrana na osnovu takvog zakona donijela – upitao je Radulović.

Podsjetio je i da je oko pitanja neustavnosti usvojenih izmje-

na postojala saglasnost među pravnim stručnjacima, a vjeruje i da su autori takvog teksta svjesni da on nije u skladu sa Ustavom.

Komentarisao je i tumačenje pravnika koji su ocijenili da bi predsjednik države Milo Đukanović mogao ukazom raspuštiti Skupštinu zato što nije izabrala vladu u prethodna tri mjeseca.

Radulović, međutim, smatra da bi takvo tumačenje ustavne norme bilo preširoko.

– Mislim da to ne bi bilo u skladu sa Ustavom, jer on propisuje da predsjednik države može raspuštiti Skupštinu u situaciji kada protekne 90 dana otka-

da je određen mandatar, a nije izabrao vladu. Mi imamo specifičnu situaciju – nijesmo ni imali predloženog mandatara. Zbog toga smatram da se ne može ni početi sa računanjem tog roka – istakao je Radulović.

Podsjetimo, Đukanović je u petak potpisao ponovo izglasane izmjene Zakona o predsjedniku, ali je i kazao da neće postupati po njima. Takođe, saopštio je i da se konsultuje sa stručnjacima za ustavni sistem kako bi vidio kakve mogućnosti ima na raspolaganju i ima li pravnog osnova za raspuštanje Skupštine.

Ž. ZVICER

PODGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović ocijenio je juče da predsjednik države Milo Đukanović nema mogućnost da raspušti Skupštinu jer, kako smatra, Ustav ne sadrži član koji mu u ovakvoj situaciji daje tu mogućnost.

– Lično mislim da nema spornog člana Ustava, on tu mogućnost nema. Imao bi je da je dao mandat Miodragu Lekiću, ali pošto nije, ne znam na šta će da se pozove – kazao je Abazović. Ustvrdio je i da „ukaz predsjednika“ ima „samo neki svečani karakter“.

– Ukazom predsjednik proglašava zakone, ali to ne znači da ih on piše nego ih donosi Skupština, a on ih ukazom stavlja u upotrebu. Da je mogao ukazom raspustiti parlament, primijenio bi ga u septembru kad se odlučio da ne da mandat Lekiću. Ovako, moguće da će ići u kršenje zakona, mislim da to nije dobro, ali da sačekamo – naveo je.

Komentarišući pregovore o formiranju nove vlade, kazao je da još nijesu počeli da teku rokovi, ali i da je potrebno mandataru dati vremena

da obavi konsultacije.

Upitan da li sebe vidi na čelu bezbjednosnog sektora, rekao je da su po tom pitanju i prije bili jasni, ali nije direktno odgovorio.

– Da li ja personalno treba da budem tu ili neko od saradnika vidjećemo, ali to niko nije problematizovao nijednog sekunda, tu je vrlo jasna situacija i komunikacija sa partnerima. To su ozbiljne stvari i vrlo je škakljivo, nijesu kao drugi resori, zato treba da se nađe balans – naveo je Abazović.

Dodao je i da će o strukturi vlade tek da razgovaraju, te istakao da je prvo potrebno utvrditi pregovaračku platformu.

– Kao što sam i prije bio ubijeđen da se, kad su nacionalni interesi u pitanju, ništa ne mijenja, tako i sada – ako bude zavisilo od nas, nijedan nacionalni interes neće biti ugrožen, naročito ne finansijski. Ministar finansija će biti neko ko odgovorno obavlja posao i ko omogućava da se servisiraju potrebe građana bez restrikcija – rekao je Abazović uz konstataciju da bi Aleksandar Damjanović mogao ostati na toj poziciji. Ž. Z.

Ministri vanjskih poslova Austrije i Slovenije danas u Podgorici

PODGORICA - Formiranje vlade na osnovu neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku i suprotno preporukama euroatlantskih partnera jasan je znak svjesnog zaokreta od politike Evropske unije i težnje Crne Gore za članstvom u EU, smatra lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović.

On je apelovao na sve euroatlantski orjentisane političke partije i njihove lidere da politiku i aktivnosti usklade sa evropskom agendom u cilju očuvanja proevropskog i prozapadnog spoljnopolitičkog kursa Crne Gore.

– Nakon jasnih poruka euroatlantskih partnera i uprkos činjenici da se njen međunarodni legitimitet unaprijed

dovodi u pitanje, insistiranje na formiranju vlade na temelju neustavnog zakona i suprotno preporukama partnera jasan je znak svjesnog zaokreta od EU politike i težnji Crne Gore ka EU – ocijenio je Ibrahimović.

EU agenda, smatra on, u integracijskom, vrijednosnom i svakom drugom smislu, visoko je na listi prioriteta BS.

– Svako skretanje sa te agende je apsolutno neprihvatljivo, jer je članstvo Crne Gore u EU najbolji garant prosperitetne budućnosti naše države i ostvarivanja manjinskih i svih drugih ljudskih prava – poručio je Ihrahimović, saopšteno je iz BS-a.

On je kazao da onaj ko Crnu Goru svjesno skreće sa evropskog puta i vodi je prema novoj međunarodnoj izolaciji ne može za to naći partnera u BS-u, jer su negativne posljedice takve politike od prije 30 godina i danas snažno prisutne u društvenom, političkom i ekonomskom životu. R. P.

PODGORICA - Ministri vanjskih poslova Austrije i Slovenije Aleksander Šalenberg i Tanja Fajon boraviće danas u Podgorici, po mandatu visokog predstavnika Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja.

Kako je saopšteno iz Delegacije EU u Podgorici, ministri će se tokom posjete sastati sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović i premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem – Crna Gora je jedan od najbližih partnera EU, dobro je napredovala u pristupnim pregovorima i ima najduže iskustvo potpune usklađe-

nosti sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije – kaže se u saopštenju.

Navodi se da se posjeta organizuje u trenutku kada su nedavna politička dešavanja izazvala ozbiljnu institucionalnu krizu, podrivajući demokratske institucije i usporavajući napredak države na putu pristupanja EU.

– Posjeta će biti prilika da se naglasi da, u cilju napredovanja ka pristupanju EU, što je želja velike većine građana Crne Gore, svi politički akteri treba da podrže funkcionalnost institucija, a posebno Ustavnog suda – kaže se u saopštenju.

Kako je najavljeno, ministri će, nakon sastanka sa crnogorskim zvaničnicima, održati zajedničku konferenciju za

medije. R. P.

Pravnik Veselin Radulović ocijenio za Pobjedu da se u slučaju izmjena Zakona o predsjedniku može razmišljati i u pravcu obraćanja međunarodnim sudovima

Veselin

Poruka lidera BS Ervina Ibrahimovića

Basna o lažljivoj kozi i vuku i bajka o istini UPC i MVP

Četiri dana nakon što smo Upravi prihoda i carina uputili pitanja povodom spornog tranzita ogromnih količina ruskog vještačkog đubriva iz Albanije, preko crnogorske teritorije, za Srbiju; poslije tri dana tihovanja od teksta koji je objavila Pobjeda, Uprava prihoda i carina je konačno smogla snage da se oglasi. Ne zbog osjećaja odgovornosti, već pritisnuta neprijatnim pitanjima zapadnih ambasada crnogorskom premijeru – da li to Crna Gora omogućava da se njena teritorija koristi za kršenje sankcija Rusiji? Pa je onda uznemireni premijer Dritan Abazović naredio svom jednako uznemirenom savjetniku Đorđu Raduloviću da Ministarstvo vanjskih poslova sve ispita i, naravno, proslijedi Upravi prihoda i carina odgovor.

Uslijedio je famozni odgovor UPC, koji glasi, sve pozivajući se na odluke Savjeta EU, da je Pobjeda – slagala, ili ,,netačno navela“. Ukratko: ,,u skladu sa vanjskopolitičkim prioritetom usaglašavanja sa Evropskom unijom, u oblasti zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, nije zabranjen tranzit robe - vještačko đubrivo, pa iz tog razloga nije bilo zakonskog osnova da UPC zabrani tranzit ove robe preko teritorije Crne Gore“!

U Poglavlju XXI Uredbe Savjeta EU taksativno je nabrojana zabrana uvoza: 3104 20 - kalijumov hlorid; 3105 20 - mineralna ili hemijska đubriva, koja sadrže tri elementa – azot, fosfor i kalijum; 3105 60 - mineralna ili hemijska đubriva koja sadrže dva elementa - fosfor i kalijum; 3105 90 20 - sva druga đubriva koja sadrže kalijumov hlorid! Nije, dakle, dozvoljen uvoz ili tranzit svih vrsta vještačkog đubriva. Pogotovu ne onih koja mogu da posluže za pravljenje eksplozivnih naprava! I što ćemo sada, gospodo draga iz Vlade Crne Gore i Uprave prihoda i carina?

I to bi, misle u UPC i Vladi Dritana Abazovića, bilo to. Pobjeda lažima hoće da oblati časnu Vladu i časnu Upravu koje, je li, poštuju svoje odluke o pridruživanju sankcijama Rusiji. Ili, što bi rekao premijer Abazović, koji više vlada u ostavci nego dok je bio izabran: ,,Ako laže koza, ne laže vuk“. E, ukoliko se ova Abazovićeva somnabulija prevede kroz odgovor Uprave prihoda i carina znači – Pobjeda (koza) laže, a vlast (vuk) govori istinu.

Realnost je, međutim, sasvim drugačija i pokazuje da je Pobjeda istinito upozorila da se crnogorska teritorija koristi za kršenje sankcija Rusiji. O tome govore, decidno, odluke Savjeta EU 2022/576 kao i 2022/578 kojima su, kao i mnogim prethodnima, izmijenjene odredbe Uredbe br. 833/2014 o ,,mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se de-

stabilizuje stanje u Ukrajini“. Njima se, između mnogih ostalih, uvode dodatna ograničenja uvoza određene robe iz Rusije.

Da su odgovorni u Upravi prihoda i carina sami čitali sve odredbe EU restrikcija prema Rusiji, da se nijesu oslonili na činovnike iz Ministarstva vanjskih poslova kojima očito komanduje Abazovićev savjetnik Radulović, znali bi da je još 8. aprila zabranjen uvoz posebnih vještačkih đubriva iz Rusije.

U Poglavlju XXI, taksativno je nabrojano: 3104 20 - kalijumov hlorid; 3105 20 - mineralna ili hemijska đubriva, koja sadrže tri elementa – azot, fosfor i kalijum; 3105 60 - mineralna ili hemijska đubriva koja sadrže dva elementa - fosfor i kalijum; 3105 90 20 - sva druga đubriva koja sadrže kalijumov hlorid!

Dakle: ako se dosljedno po-

štuju evropske, međunarodne sankcije prema Rusiji, nije dozvoljen uvoz ili tranzit svih vrsta vještačkog đubriva. Pogotovu ne onih koja mogu da posluže za pravljenje eksplozivnih naprava! I što ćemo sada, gospodo draga iz Vlade Crne Gore i Uprave prihoda i carina, kako ćete vašim i našim zapadnim partnerima ovo da objasnite? Nijeste čitali uredbe EU o sankcijama koje formalno podržavate, izgubili ste se u prevodu, ili, naprosto – ne govorite istinu, da više ne pominjemo priglupu, a nepostojeću, narodnu poslovicu brata Abaza o kozi koja laže i vuku koji govori istinu.

Ovdje su stvari vrlo jasne: Ministarstvo vanjskih poslova pogrešno je informisalo Upravu prihoda i carina na njihov upit. ,,Vezano za nedoumice koje su nastale nakon tendencioznog i neprofesional -

nog pisanja lista ,,POBJEDA“ dajem sledeće tumačenje: Sankcije EU prema Ruskoj Federaciji nijesu usmjerene na hranu i poljoprivredne proizvode“, navodi se u dopisu-uputstvu Ministarstva vanjskih poslova upućenom Upravi prihoda i carina. Nećemo, za sada, objaviti potpisnika ovog tumačenja, u vjeri da će se sam javiti, makar da pojasni kako stoji sa engleskim kad ne može da pročita. Da, da - nije vam dobra bezbjednosna zaštita, Kurtijev ANB i dalje ne zna ko je ,,poštar“ Pobjede i tako nastaju problemi. Ne samo što otkrivamo kako targetirate Pobjedu, kao da ste, ne-daj-bože iz BIRN-a, već se razotkriva piramida državnih obmana. I tako su, zahvaljujući ,,tendencioznoj“ Pobjedi, vaše male tajne postale javna bruka. I valjda je svima bjelodano jasno zašto su mijenjane carinske deklaracije na robi

iz Luke Drač i kako su prolazile naočigled carinskih službenika. Možda je, nakon ovih otkrića, jasno kako se odjednom na deklaracijama pojavljuje roba iz – Turkmenistana.

Izvjesno je i zašto su odgovorni žmurili neđeljama i mjesecima na tranzit i zbog čega je dopušteno da se tako zoupotrebljava crnogorska teritorija - jer je tako naređeno Dritanu Abazoviću ili je tako dogovoreno sa Aleksandrom Vučićem i Edijem Ramom

Baš onako kako je Pobjeda napisala u tekstu od petka. Čiji je naslov Uprava prihoda i carina – pogrešno navela u svom reagovanju, jer je neko bistrog uma umjesto naslova, citirao nadnaslov teksta! Mada, mora se priznati, bilo je i djelova teksta u reagovanju UPC gdje se mogla uočiti neka vrsta neočekivane duhovitosti. Posebno nas je dojmilo ono upozorenje da ,,neprovjereni i netačni navodi koje objavljuju sredstva javnog informisanja mogu negativno uticati na ugled Crne Gore“.

Ili je to, ipak, neka vrsta samo-ironije? Jer, kada ovako brinu državne institucije o ugledu Crne Gore, onda brige i ne treba da bude. Nema ugleda, nema brige.

Draško ĐURANOVIĆ / Kaćuša KRSMANOVIĆ

PODGORICA – Administrativni odbor razmatraće u

zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva za skida-

nje imuniteta za pet poslanika Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata zbog sumnje da su zloupotrijebili

službeni položaj prilikom rješavanja stambenih potreba funkcionera Vlade.

SDT je zatražilo odobrenje kri-

vičnog gonjenja Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, Suzane Pribilović, Ivana Brajovića i Damira Šehovića Na sjednicu su pozvani glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i državni tužilac Vukas Radonjić – Saglasno Poslovniku Skupštine Crne Gore, o održavanju sjednice Odbora obaviješteni su i poslanici čije se pitanje imuniteta razmatra – kaže se u sazivu.

U dopisu SDT-a dostavljenom Skupštini navodi se da je u tom tužilaštvu formiran predmet po krivičnoj prijavi Vlade od 13. oktobra. SDT formiralo je predmet protiv Boškovića, Sekulić, Pribilović, Brajovića i Šehovića, kao i protiv Budimira Šegrta, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, Dražena Miličkovića zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom rješavanja stambenih potreba funkcionera Vlade. Zbog sumnje da su učinili isto krivično djelo SDT je formiralo predmet i protiv Osmana Nurkovića, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića R. P.

PODGORICA – Partija evropskih socijalista (PES) je izuzetno zabrinuta zbog neregularnog usvajanja novog zakona od strane parlamenta u Crnoj Gori kojim se ograničavaju ovlašćenja predsjednika kršeći Ustav, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista.

Pozvali su parlament da „ukine“ ovaj zakon i raspiše vanredne parlamentarne izbore radi obnove ustavnog poretka. – Podržavamo sve one koji pokušavaju da prevaziđu ovu krizu kroz dijalog. Stojimo uz narod Crne Gore, koji svakodnevno protestuje na ulicama braneći demokratiju –poručio je izvršni sekretar PES-a Đakomo Filibek

Rast javne potrošnje bez novih prihoda

PODGORICA - Predsjednik Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić naveo je deset razloga zbog kojih poslanici ne bi trebalo da podrže Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu.

Prvi razlog je što mu je osnova ovogodišnji rebalans, kojim je planiran deficit od osam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i dodatno zaduženje od 350 miliona eura, što se, kako tvrdi, neće desiti, budući da je trenutno deficit na istorijski najnižem nivou od samo jedan odsto BDP-a, a zaduženje nije potrebno jer će u državnoj kasi ostati 200 miliona eura depozita.

– Drugi razlog je što u prijedlogu nema nijedne mjere usmjerene na generisanje novih prihoda budžeta. Rashodi su značajno veći u odnosu na prethodne budžete, što bi pozdravili da je u pitanju finansiranje strukturnih reformi ili velikih investicionih projekata. Međutim, u budžetu za narednu godinu vidimo deficit tekuće potrošnje od prosječno 150 miliona godišnje do 2025, što znači da će se država zaduživati za finansira-

nje svojih osnovnih funkcija – saopštio je Spajić. Razlog je i planirani deficit tekuće potrošnje u narednoj, 2024. i 2025. godini, kao i ukupni kumulativni deficit od šest odsto u svakoj godini i 2,5 milijarde eura zaduženja u tom periodu.

- To ukazuje da su prekršena sva pravila propisana Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti - upozorio je Spajić. Istakao je da se predlaže dalje povećanje zarada u javnom sektoru, protiv čega Pokret „Evropa sad“ nije, ali smatraju da to treba ostvariti na održiv način, ne zanemarujući i privatni sektor.

– Takvim pristupom dodatno se pravi jaz između zarada u javnoj upravi i u privredi koja puni budžet - rekao je Spajić.

On tvrdi i da je prekršen član 9 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji kaže da se taj fond može povećati kada je budžet uravnotežen ili je ostvaren suficit, odnosno mora se smanjiti kad se ostvaruje deficit tekućeg budžeta iznad dva odsto BDP-a.

Spajić je poručio da nema govora o reformi zdravstvenog sistema i pitao zašto se nastavlja sa eksponencijalnim rastom budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje.

- U budžetu nije pomenuta ni racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru, što je upravo ova vlada najavljivala kao jednu od glavnih reformi, a u kapitalnom budžetu nema nijedan veliki i značajan projekat - naveo je Spajić i zaključio sa desetim razlogom, kojim se projektuje zaduženje za finansiranje tekuće potrošnje, rast deficita i rast javnog duga, a da nije ponuđena nijedna konkretna reforma, mjera ili veliki infrastrukturni projekat. S. P.

PODGORICA – Ministar finansija Aleksandar Damjanović je pred skupštinskim Odborom za ekonomiju kazao da je budžet za 2023. godinu izraz trenutne ekonomske situacije i da je ukalkulisao sve unutrašnje i spoljne faktore koji će uticati na javne finansije.

Damjanović PrezaDovoljan

Odbor za ekonomiju i danas nastavlja o državnoj kasi za 2023. godinu

PODGORICA – Iako je predsjednik odbora direktora EPCG Milutin Đukanović pred Vladom medijima i radnicima željezare najavio da će ugovor o kupovini imovine fabrike sa turskom Tosjali grupom biti potpisan juče u Nikšiću, to se ipak nije desilo.

Iz EPCG nijesu odgovorili da li je tekst ugovora usaglašen, zbog čega nije došlo do zaključenja te kada bi se to moglo desiti. Predstavnik radnika Ivan Vujović Pobjedi je juče potvr-

dio da ugovor neće biti potpisan, dodajući da ih je turska kompanija uslovila potpisivanjem izjava da ih neće tužiti, a da će oni koji su ih već tužili zbog minulog rada, koeficijenta i ostalih prava iz rada, povući tužbu.

Izjave koje su im, kako je naveo Vujović, Turci proslijedili preko EPCG juče je već potpisalo 150 radnika, a očekuje da će ovih dana kompletirati i tu dokumentaciju i poslati im. – Kad se to potpiše, oni su spremni da dođu. Nadam da

se da će to biti do kraja nedjelje – kazao je Vujović. Dogovor oko kupovine imovine fabrike u kojoj više neće biti proizvodnje čelika, napravljen je u Vladi prije dvije nedjelje, kada su se usaglasili da 20 miliona eura plate u dvije tranše, i to 15 miliona eura 15. januara, a preostalih pet miliona mjesec kasnije. EPCG će, kako su najavili, formirati ćerku firmu željezara Solar kojoj će EPCG ustupiti imovini željezare na korišćenje. Planiraju tehnološki centar, dok će pogoni željezare biti korišteni za remonte elektrana. Ipak, fokus stavljaju na razvoj solarne energije i na zapošljavanje svih radnika koji su bili angažovani u Tosčeliku. m.lk.

– Održiv je, realno utemeljen i predviđeno je da očuva nivo životnog standarda i bude u funkciji revitalizaciji privrede – kazao je Damjanović dodajući da je na istorijskom maksimumu zbog odluka prethodnih administracija. Projektovan je deficit 5,9 odsto, odnosno 366 miliona eura, a Damjanović tvrdi da takve deficite planiraju države EU i regiona zbog inflacije, ali misli da zaduživanje ne bi trebalo da premaši 600 miliona. – U direktnim razgovorima sa majkama bankama, imamo najave da bismo našu finansijsku konstrukciju trebalo da sklopimo – kazao je Damjanović i dodao da su u toku razgovori i sa Svjetskom bankom u vezi 80 miliona eura pozajmice, što bi dalo prostora da se uključe komercijalne banke. – Pokušavamo da očuvamo standard građana, povećamo zarade i penzije u mjeri mogućeg, da bi tokom 2024. i 2025. godine imali punu konsolidaciju, jer od 2025-2027. dolaze na naplatu obveznice koje je neko izdavao 2019. i 2020. godine i lagodno tokom godinu i po trošio 750 miliona – kazao je Damjanović. Za socijalna davanja predviđeno je oko 785 miliona, a cilj je da prosječna penzija dođe na nivo od 65 odsto minimalne, odnosno prosječne zarade. Naveo je da je kapitalni budžet od 202 miliona eura, 35 miliona eura veći nego ove godine sa 44 nova projekta. – Prihode smo se trudili da planiramo konzervativno, ne ostavljajući prostora da, kao prethodna administracija, planiramo prihode koji ne postoje, već smo i potencijalne prihode koji bi trebalo da se ostvare iduće godine vrlo konzervativno kalkulisali - kazao je Damjanović. Konzervativno su, navodi, planirali i privredni rast od četiri odsto, iako je ove godine sedam odsto, a prvi put u deset godina su dugovi Fonda za zdravstvo na nuli.

UPozorenja Član Savjeta Državne revizorske institucije (DRI) Milan Dabović ukazao je da će Fondu PIO nedostajati 98 milio-

Pozajmljuju isplate plate

Za narednu godinu planirano 785 miliona eura socijalnih davanja i 600 miliona eura novih zaduženja, sve veći jaz u zaradama u korist zaposlenih u javnim službama i na štetu onih u privredi, koji pune budžet

na, Fondu za zdravstvo 385,9 miliona, a Zavodu za zapošljavanje 30 miliona eura, ukupno 511 miliona eura.

- Kad se taj minus pokrije sa 148 miliona suficita, dolazi se do iznosa 366 miliona eura –kazao je Dabović dodajući da MF nije ostavilo mogućnost fleksibilnog zaduživanja u narednoj godini, jer je vrlo kruto pristupilo zaduživanju.

Ocijenio je da je sa aspekta fiskalne discipline to dobro, ali da ne zna koliko to može biti praktično u dijelu izvora finansiranja, dodajući da je potrebno definisati da li će se zaduživati 600 miliona eura bruto ili neto. Veliki rizik vidi i u tome što je u strukturi bruto zarada

Prijedlog zakona o završnom računu budžeta za 2021. godinu sa izvještajem o reviziji DRI-ja sa duplim negativnim mišljenjem nije dobila potrebnu većinu na odboru, jer su svi poslanici bili uzdržani.

Odbor je Skupštini predložio da usvoji zaključak kojim će pozvati Vladu na poštovanje i ispunjavanje svih preporuka DRI iz revizije završnog budžeta.

Ministar Damjanović je ukazao da nije bio na toj funkciji prošle godine, podsjetivši da je budžet usvojen u junu prošle godine, dok je do tada bilo privremeno finansiranje. Senator Milan Dabović je kazao da se radi o najkomplikovanijoj reviziji, imajući u vidu da su primjenjivani zakoni koji nijesu bili komplementarni. Ukazao je da su rješenja o privremenom finansiranju donošena na početku, a korigovana na kraju mjeseca, tako da su imala retroaktivno dejstvo. Tako su se, objašnjava, korigovale nepravilnosti. Naveo je i da je 1/12 mjesečnog budžeta definisana na 168 miliona eura, ali da je MF diskreciono određivao iznose potrošačkim jedinicama na osnovu njihovih zahtjeva i odluke MF-a koliko će im uplatiti.

– Privremeno finansiranje snažno se odrazilo na iskrivljenu sliku izvještavanja za 2021. godinu – kazao je Dabović.

U okviru projekta BIOM tima „Nauči danas, za bolje

biznis informator

PODGORICA - U okviru projekta BIOM tima „Nauči danas, za bolje sjutra“ krei-

Milojko Spajić

Predsjednik „Evrope sad“ predstavio deset razloga za neusvajanje predloženog budžeta za 2023. godinu

Sa sjednice Odbora

Bez podrške za završni račun

Stešević

Pozajmljuju pare da plate i naknade

Uskoro peti član DRI

Predsjednik Odbora Dejan Đurović (DF) najavio je da će u januaru izabrati petog člana Senata DRI, a nakon toga i predsjednika Senata, imajući u vidu da je Milanu Daboviću mandat istekao ljetos. Mjesto senatora upražnjeno je dvije godine, a krajem prošle završen je konkurs na koji se prijavilo osam kandidata.

- Ukoliko nemamo kvalitetne kapitalne investicije možemo samo napraviti spisak želja i povećavati stavku rashoda, a pitanje je kako to možemo ispuniti – naveo je Raičković. Marko Sošić iz Instituta Alternativa je ukazao da od 25 zakona u skupštinskoj proceduri, samo dva donekle imaju fiskalnu procjenu, ocjenjujući to velikim rizikom. Smatra da je broj kapitalnih projekata ogroman, te da se od 27 amandmana 80 odsto čini dodavanje novih projekata vrijednih preko sto miliona eura.

Konferencija za medije premijera Dritana Abazovića i ministra finansija

Damjanović: Deset razloga zašto Spajić treba da se sakrije u mišju rupu

PODGORICA - Ministar finansija u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović komentarišući izjavu lidera „Evrope sad“ Milojka Spajića da ima barem deset razloga zbog kojih budžet ne bi trebalo usvojiti, odgovorio je da bi njegov prethodnik trebalo da se sakrije u mišju rupu. Na istoj konferenciji premijer Dritan Abazović najavio je da će pomoć, odnosno dodatak na sopstvenu penziju dobiti 119 hiljada penzionera i da je to jedna od aktivnosti koju Vlada planira, kao i da će nastaviti da povećavaju penzije.

Damjanović je naveo nekoliko razloga zašto Spajić ne treba da navodi razloge za neusvajanje budžeta.

Što bi sa milijardom iz Japana i milionima iz Dubaija i kada će pola milijarde u Pljevlja stići, pitao je Damjanović Spajića

porez samo 21,8 miliona eura.

Kazao je da je porez na dohodak građana bio između 140 i 150 miliona prošle i pretprošle, dok se za iduću godinu projektuje na 60 miliona. Dabović pretpostavlja da je riječ o prekompoziciji zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo.

– Ova komponenta je jako niska, posebno poreza na dohodak fizičkih lica, ne da je prepolovljen, već sunovraćen – kazao je Dabović dodajući da pretpostavlja da je to rezultat velikog dijela neoporezovanih zarada koje participiraju u ekonomskom sistemu i ako je to tačno, rizik je da svako povećanje potrošnje dovodi do povećanja deficita trgovinskog bilansa, koji generiše veliki uvozni PDV. Pogoršanje trgovinskog bilansa pogoršava platni bilans, koji se u tom slučaju mora pokriti stranim direktnim investicijama.

-Problem nastaje ako ih nema, jer će to zahtijevati radikalne rezove u javnoj potrošnji. Ne tvrdim da je scenario tačan, samo govori o potencijalnom riziku – kazao je Dabović.

Iz Centralne banke su upozorili na rizik pooštrenih uslova finansiranja na finansijskom tržištu zbog povećanja referentnih kamatnih stopa. Sma-

traju da će očekivano usporavanje rasta u EU uticati i na manju sklonost finansiranja zemalja u razvoju. Kretanje inflacije pokazuje da će iduće biti najveća stopa u posljednjih 20 godina. Ocijenjeno je da, iako je konzervativno planiran, rast od četiri odsto je i dalje neizvjesan te da je potrebna fiskalna konsolidacija kada je riječ o neproduktivnoj potrošnji i racionalizaciji broja zaposlenih.

Privrednici

Iz Privredne komore je ocijenjeno da je kapitalni budžet manji nego godinu prije krize te da projekti nijesu razvojni. Refik Bojadžić iz Zajednice opština kazao je da opštine gotovo nemaju nikakvo učešće u planiranju budžeta te da nakon dostavljanja prijedloga za kapitalne projekte, najkasnije do kraja marta, nemaju više nikakve informacije. Državni sekretar MF Bojan Paunović je naveo da su od opština dobili 170 prijedloga, te da malo koja na vrijeme dostavi planove zrele za realizaciju. Dodao je i da se od 350 projekata planiranih za ovu godinu, 200 nije ni pomjerilo.

Budimir Raičković iz Asocijacije menadžera pitao je kako će se finansirati 785 miliona eura socijalnih davanja.

-Ako se pređe na taktiku uslovljavanja podrške budžetu, ni iole zreli planirani projekti neće imati šanse da se sprovedu - naveo je on.

Sindikalci

Veselin Vujanović iz Udruženih sindikata tražio je veće plate za inspektore, a smatra da je povećanje kazni za saobraćajne prekršaje jedno od rješenja za punjenje budžeta. Predložio je besplatnu pravnu pomoć za zaposlene u javnom sektoru, kako bi se smanjili troškovi sporova, kao i limitiranje zarada funkcionera na 1,5 hiljada eura i po 50 eura po sjednici za članove odbora direktora. Sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković tražio je da se regulišu naknade za bivše funkcionere, dok predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević zamjera što prijedlog budžeta nije usklađen sa potrebama uvećanja zarada u javnoj upravi, a predstavnik Sindikata prosvjete Radomir Božović je ukazao da previše novca ide na zarade, navodeći da je budžet osnovnog obrazovanja planiran na 103,3 miliona, od čega na plate ide 96 miliona. Rasprava o prijedlogu budžeta nastavlja se danas na sjednici odbora. M. lk.

bolje sjutra“

tovo sve vrste finansijskih i nefinansijskih podrški koje preduzetnici (pogotovo mladi i žene) mogu ostvariti u Crnoj Gori.

Kako nam je kazao predsjednik tima Stefan Stešević, u okviru ovog projekta organizovana su i tri praktična tre-

ninga/edukacije na temu preduzetništva na Univerzitetu Donja Gorica.

- Na biznis informatoru možete pronaći sve najvažnije informacije o mogućnostima za unapređenje posla. Tu su i neizostavne emisije na YouTube kanalu BIOM TV, u kojima ćete

direktno od predstavnika ključnih institucija i organizacija za razvoj preduzetništva čuti kako te prilike možete iskoristiti, dok od iskusnih predavača možete učiti o osnovnim vještinama koje su neophodne za uspjeh u preduzetništvu - kazao je Stešević za Pobjedu.n k

- Dio budžeta bi on prvi trebalo da podrži, a ne da kritikuje, jer smo pokušali da ispravimo brojne stvari koje je on svojom lošom politikom napravio od sistema. Spajić treba da se sakrije u mišju rupu zbog nezakonitog emitovanja obveznica od 750 miliona eura bez objava u Službenom listu, ruiniranja penzija, gaženja penzionera na račun sitnih političkih poena i populizuma koji mu je donio izborni rezultat, ruiniranja opština koje je ostavio bez prihoda, odnos prema privrednicima, ugroža-

vanja javnog zdravstva - naveo je Damjanović kojeg zanima i ,,šta bi sa milijardom iz Japana i milionima iz Dubaija i kada će pola milijarde u Pljevlja stići“. Upitan u kom kontekstu pominje Trebinje i Spajića, Damjanović je rekao da će se tim kontekstom baviti institucije. - Ja kažem taj trougao Meljine -Trebinje - Muo... volim kad bivši funkcioneri razmišljaju i ima ih u raznim kontekstima. Doći će to samo od sebe, objašnjavaće prije ili kasnije - rekao je Damjanović.

Ocijenio je da će penzije rasti u skladu sa rastom plata i najavio da će i dogodine biti tri puta usklađivane, dok će i korisnici srazmjerne penzije dobiti jednokratnu podršku od 50 do 100 eura. Najavio je i da će napraviti određene iskorake, kako bi se obezbijedili uslovi da srazmjerne penzije ne budu ispod minimalne. Ocijenio je da se pomoć penzionerima, koju primaju ovih dana, odnosi skoro na petinu stanovništva.

Damjanović je izjavio da je očito da predsjednik države Milo Đukanović i Milojko Spajić imaju politički dogovor. - Kada se pogledaju kritike budžeta Đukanovića i Spajića, vidi se da su dogovorene i top usaglašene. Pitanje za Jakova Milatovića je da li je saglasan sa onim što se vidi na djelu o koordiniranom nastupu bivšeg ministra finansija i predsjednika države - rekao je Damjanović.

Raste

- Očekujemo da jedna slična aktivnost bude i u prvoj polovini naredne godine - rekao je Abazović i ocijenio da penzioneri do sada nijesu bili tretirani na pravedan način i da su izostali iz svih naknada i pomoći koje su u prethodnom periodu bile namijenjene drugim kategorijama stanovništva.

- Ukoliko se usvoji budžet za narednu godinu, 50 hiljada građana može računati da će 1. februara dobiti znatno uvećanu platu u odnosu na prethodni mjesec - dodao je Abazović.

firmi u blokadi

PODGORICA - Nelikvidnost preduzeća jedan je od najozbiljnijih izazova crnogorske ekonomije, saopštio je Boris Mugoša (SD)

Podsjetio je da novembarski izvještaj Centralne banke pokazuje da je u blokadi 19,5 hiljada firmi sa ukupnim dugom od gotovo milijardu eura. U odnosu na 2020. godinu broj blokiranih firmi povećan je za 600, a u odnosu na prošlu godinu za 100. Dug je u odnosu na 2020. povećan blizu 270 miliona eura, a u odnosu na prošlu godinu za 122 miliona. Podsjetio je da je 43. Vlada prije sedam mjeseci povukla iz procedure prijedlog zakona o kreditno-garantnom fondu, koji je podnijela 42. vlada. Fond je bio zamišljen kao instrument podrške likvidnosti prvenstveno preduzet-

nicima, mikro, malim i srednjim preduzećima. Mugoša je saopštio da SD već duže predlaže konkretne mjere u cilju poboljšanja likvidnosti preduzeća.

-Osim povoljne kreditne podrške, potrebno je u kontinuitetu raditi na smanjenju (para)fiskaliteta, preći na model plaćanja PDV po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi, primijeniti institut multilateralne kompenzacije, odnosno prebijanja obaveza i potraživanja između više preduzeća, bolje i dosljednije primjenjivati antimonopolske politike i kontrolisati rokove izmirenja novčanih obaveza - kazao je Mugoša, koji smatra da informacije o blokadama preduzeća trebalo da budu onlajn dostupne na dnevnom, umjesto na mjesečnom nivou. S. P.

Sa jučerašnje konferencije

Tvrdi da Đukanović i Spajić imaju politički dogovor

Boris Mugoša (SD) upozorava da je sve veća nelikvidnost preduzeća jedan od ključnih izazova

broj

Ključna pravilna primjena u praksi

PODGORICA - Nacrt izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama sveukupno ide u dobrom pravcu, dok će ključna biti njihova pravilna primjena –saopštila je juče Venecijanska komisija.

Pravni eksperti Savjeta Evrope objavili su mišljenje na nacrt izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama Crne Gore, koje je tražio ministar pravde Marko Kovač

Venecijanska komisija ocijenila je dobrim što je organizovana inkluzivna, demokratska i transparentna javna rasprava o Zakonu, te što je Ministarstvo pravde podnijelo tom tijelu zahtjev za mišljenje u oktobru 2022. godine, prije finalizacije izmjena.

Venecijanska komisija ohrabruje vlasti da nastave sa dobrim radom na ovim izmjenama i dopunama, u cilju potpunog usklađivanja sa standardima, ali naglašava da će se velika pažnja morati posvetiti praktičnoj implementaciji novog teksta.

– Kao što se pokazalo u praktičnoj primjeni, zakoni na papiru se ne mogu uvijek primijeniti u praksi – navodi VK.

Venecijanska komisija smatra da Zakon, generalno gledano, ide u dobrom pravcu: uvodi jasnije odredbe o imenovanju i premještaju sudija, podstiče internu mobilnost, predviđa jasan i sistematizovaniji sistem ocjenjivanja, precizira nove odredbe o Komisiji za Etički kodeks, pojačava odgovornost i transparentnost tako što se Sudskom savjetu povjerava mogućnost pokre-

tanja disciplinskog postupka – navodi se u mišljenju Venecijanske komisije. Ipak, napominju da se dvije ključne teme - prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu i poteškoće pri izboru uglednih članova Sudskog savjeta - ne mogu obrađivati bez zadiranja u ustavna ovlašćenja drugih organa. – Znak je zrelosti i odgovornosti političke klase da može da pronađe konsenzus ili dogovore, posebno u pogledu

imenovanja nezavisnih institucija – navodi se u mišljenju. Venecijanska komisija žali što mnoge od njenih preporuka iz 2014. godine nijesu sprovedene.

Posebno preporučuju da pravo na adekvatnu platu ili starosna granica za odlazak u penziju treba da budu jasno regulisana zakonom, kako bi se zaštitio i podržao osnovni princip nezavisnosti sudstva, prava sudija u vezi sa radom.

Vujanović razočarana presuda nije preinačena

Bivša sutkinja Vrhovnog suda je Pobjedi kazala da će u upravnom sporu uspjeti samo ako se utvrdi diskriminacija i poništi odluka Sudskog savjeta. Kaže da bi se jedino time prekinula povreda ljudskih prava i stvorili uslovi za povratak na sudijsku dužnost

PODGORICA – Vrhovni sud Crne Gore usvojio je juče zahtjev bivše sutkinje ovog suda Svetlane Vujanović i ukinuo presudu Upravnog suda kojom je odbijena njena žalba povodom odluke Sudskog savjeta da je penzioniše.

mah mogla vratiti na sudijsku dužnost.

PODGORICA – Detaljnim pregledom policija nije pronašla ništa što bi ukazivalo na sumnju da su u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore i tehničkih fakulteta postavljene eksplozivne naprave, kako je bilo navedeno u prijetećem mejlu poslatom juče ujutro, potvrđeno je iz Uprave policije.

Prethodno je, kako se navodi, radi zaštite bezbjednosti svih studenata, nastavnog i drugog osoblja, u svim ustanovama koje su pomenute u dojavama sprovedena evakuacija.

„Nešto loše će se desiti zgra-

Posebno preporučuju da pravo na adekvatnu platu ili starosna granica za odlazak u penziju treba da budu jasno regulisani zakonom, kako bi se zaštitio i podržao osnovni princip nezavisnosti sudstva, prava sudija u vezi sa radom

Što se tiče „političke“ nekompatibilnosti, period „hlađenja“ za članove Sudskog savjeta trebalo bi da se smanji na pet godina, kako bi se izbjegla prekomjerna stigmatizacija političkog djelovanja i spriječilo ograničavanje grupe potencijalnih kandidata.

Deblokirajući mehanizmi za izbor vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda trebalo bi da budu ograničeni na izuzetne događaje, kao što su smrt, ostavka ili razrješenje aktuelnog predsjednika, kako bi se izbjeglo pretvaranje izuzetka u pravilo. J. Đ.

Svetlana Vujanović je juče Pobjedi kazala da je razočarana ovakvom odlukom Vrhovnog suda i da je pogodila više nego ona kojom joj je prestala sudijska funkcija prije 17 mjeseci. Ona ističe da je Vrhovni sud kod datih razloga trebao da preinači odluku Upravnog suda i poništi odluku Sudskog savjeta, čime bi se od-

PODGORICA – Ministar zdravlja dr Dragoslav Šćekić smijenio je direktora hercegnovskog Doma zdravlja dr Gorana Komara – potvrđeno je Pobjedi iz ovog resora. Na njegovo mjesto postavljen je diplomirani pravnik Aleksa Đekić koji će tu funkciju obavljati do izbora novog direktora na osnovu javnog konkursa.

Iz Sindikata doktora medicine sinoć su na svojoj Fejsbuk strani objavili da je Đekić bio dugogodišnji komunalni policajac. Iz Ministarstva zdravlja to nijesu komentarisali.

Kontrola rada

Sudski savjet je 3. avgusta 2021. godine penzionisao 23 sudije, među kojima i veliki broj sutkinja mimo njihove volje. To tijelo se pozvalo na Zakon o PIO, tačnije član 17, prema kome osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena).

Brojni pravnici su tada tvrdili da se tim članom ženama omogućava da idu u penziju sa 64 godine, samo ako žele, a da sudijsku funkciju mogu zakonski obavljati do 66. godine.

Tvrdili su da je taj čin neustavan i diskriminatorski pre -

ma sutkinjama. Eksperti su naglasili i da je Sudski savjet morao da zatraži izjašnjenje žena sudija da li žele da koriste pravo iz člana 17 o penzijskom i invalidskom osiguranju i da se nijedna žena ne može prisilno penzionisati po osnovu 64 godine života i 15 godina staža.

Vujanović je kazala da se nastavlja diskriminacija te da se vraćanjem predmeta na ponovno odlučivanje Upravnom

Ministar zdravlja razriješio direktora Doma

Komar tvrdi da je smijenjen a Šćekić da su u pitanju

di UCG i tehničkih fakulteta. Eksplozivni materijal je već postavljen i eksplodiraće danas. Ovo je posljednje upozorenje“ – naveo je anonimni pošiljalac čiji identitet iz policije nastoje da utvrde preko identifikacije IP adrese sa koje su mejlovi upućeni. Policija je prošle sedmice, dan nakon drugog uzastopnog uzbunjivanja javnosti, uz pomoć međunarodnih partnera utvrdila da je prijetnje o navodno postavljenim eksplozivnim napravama koje su pristigle na adrese 93 vaspitno-obrazovne ustanove u Crnoj Gori stigle sa teritorije Češke i da je au-

tor maloljetnik. To je potvrđeno u saradnji sa policijom te zemlje.

Prve prijetnje stigle su u ponedjeljak 11. decembra, a dan kasnije su ponovljene na mnogo više adresa, nakon čega je Ministarstvo prosvjete proglasilo prelazak na onlajn nastavu koja se izvodila od utorka popodne do petka. Slična kampanja masovnog uzbunjivanja javnosti zabilježena je u aprilu kada je na adrese škola, institucija i više ustanova u Crnoj Gori upućena prijetnja koja je, navodno, adresirana od zabranjene ekstremističke ruske organizacije „Muška država“. I. P.

Iz tog resora su objasnili da je odluka o smjeni dr Komara donešena nakon sprovedene kontrole rada u Domu zdravlja Herceg Novi kojim je utvrđeno niz nepravilnosti i kršenja propisa. Sa druge strane, dr Komar tvrdi da njegova smjena ima političku pozadinu, te da je samo utvrđena nepravilnost oko forme ugovora o djelu kada je u pitanju dopunski rad. On je za Pobjedu rekao da je to uzrok loše pravne službe kao i da su nepravilnosti uklonjene.

- Kao ljekar i kao direktor nijesam se okoristio niti jednim centom koji mi nije pripadao – poručio je dr Komar.

Međutim, u Ministarstvu zdravlja kažu da je Komisija za kontrolu rada zdravstvenih ustanova koju je formirao taj resor, između ostalog, utvrdila da se direktor nije pridržavao propisa i opštih akata.

- Komisija je utvrdila da su pojedine odluke o uvođenju prekovremenog rada donijete suprotno odredbama Zakona o radu, kao i da određeni broj zaključenih ugovora o dopunskom radu takođe nije u skladu sa ovim i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kao ni odredbama Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje

dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Uz to, direktor je zaključivao ugovore o djelu za obavljanje poslova koji su u opisu sistematizovanih radnih mjesta, čak i pored upozorenja sekretara ustanove, što je suprotno odredbama Zakona o radu i Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta - naveli su iz Ministarstva. Utvrdili su, kako je Pobjedi rečeno iz Ministarstva, da je dr Komar suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, isplaćivao naknade za članove Komisije za kontrolu

Vrhovni sud ukinuo presudu kojom je Upravni sud odbio Sudskog savjeta da je penzioniše

Venecijanska komisija o izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama

Marko Kovač

Svetlana Vujanović

Goran Komar

razočarana što preinačena

propustio Vrhovni sud, iako je na osnovu razloga mog zahtjeva morao odlučiti drugačije. Nama ostaje da čekamo i trpimo diskriminaciju – kazala je ona.

PODGORICA - Premijer Dritan Abazović rekao je da su promjene u Fondu PIO plod toga što članovi Upravnog odbora kao i predsjednik Alija Košuta nijesu zadovoljavali zakonske uslove koji se odnose na godine iskustva za penzijsko osiguranje.

sudu samo dodatno odugovlači postupak koji već neopravdano dugo traje.

- U upravnom sporu ću uspjeti samo ako se utvrdi diskriminacija i poništi odluka Sudskog savjeta. Jedino time bi se prekinula povreda ljudskih prava koju trpim i stvorili uslovi za povratak na sudijsku dužnost. To je ono što smo mi, diskriminisane sutkinje, očekivale od Upravnog suda prije 17 mjeseci. Sada je tu šansu

Protiv navedene presude Upravnog suda, Vujanović je Vrhovnom sudu podnijela zahtjev za ispitivanje sudske odluke zbog, između ostalog, povrede materijalnog prava, a naročito opšte zabrane diskriminacije iz čl.1 Protokola 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. U obrazloženju presude, Vrhovni sud između ostalog navodi da je Upravni sud, kao i tuženi organ, prekršio niz ustavnih odredbi, kao i odredbe Zakona o Sudskom savjetu i sudijama kao organizacionom zakonu te Zakona o upravnom postupku. Vrhovni sud je zaključio i da su prekršeni pojedini članovi Konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda kao i veliki broj međunarodnih standarda, a koje je Upravni sud bio obavezan da primijeni, shodno članu 9 Ustava Crne Gorezaključeno je u obrazloženju Vrhovnog suda. J. M.

smijenjen zbog politike, pitanju propusti u radu

kvaliteta zdravstvene zaštite Doma zdravlja, a nije obrazovao ni Komisiju za prevenciju bolničkih infekcija.

- Pored toga, Dom zdravlja Herceg Novi nema obrazovan etički komitet, što je predviđeno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, a suprotno članu 33 i 43 Statuta, direktor nije donio pravilnik o rješavanju stambenih potreba zaposlenih, pravilnik o arhivskom poslovanju, odluku o poslovnoj i profesionalnoj tajni – naveli su iz Ministartva.

Naglasili su i da dr Komar nije postupao u skladu sa zakonom, odnosno da se nije pridržavao propisa i opštih akata prilikom obavljanja dužnosti direktora zdravstvene ustanove.

Pritužbe PaciJenata Povod za kontrolu u navedenom Domu zdravlja bile su, kažu u Ministarstvu, učestale pritužbe pacijenata i evidentni problemi u organizacionom smislu, što se reflektovalo kroz lošu saradnju u okviru samog menadžmenta.

Komar tvrdi i da je posljednjih sedmica od Ministarstva ugrentno molio saglasnost za prijem novog interniste, jer ustanova do nove 2023. godine ostaje bez specijaliste dr Slobodana Guzine. On je kazao i da crnogorska partitokratija, takva angažovanja zadržava za svoj upravljački kadar.

– Sa najužim timom saradnika otkrio sam i javno ukazao na široko raširenu pojavu falsifikovanja potvrda o vakcinisanju protiv bolesti kovid-19 i zatim podnio odgovarajuće prijave. U pitanju je otkrivanje putem materijalnih dokaza masovno zastupljene pojave koja pokazuje ka kriminogenoj strukturi unutar nacionalnog zdravstvenog sistema (oni koji su u stanju da za novac falsifikuju potvrde, šta su još u stanju da čine ukoliko im se ukaže prilika). Ove strukture djeluju u Herceg Novom i dakako ostatku sistema – naveo je dr Komar u saopštenju koje je uputio juče medijima. Sl. r.

Komentarišući to što je Vlada u ponedjeljak na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, donijela rješenje o razrješenju Košute i članova Marka Kastratovića i Jadranke Milošević, Abazović je kazao da je od Agencije za sprečavanje korupcije traženo mišljenje da li neko ko je član borda može sam sebe da bira za direktora institucije, te da pomenuta lica nijesu zadovoljila zakonske uslove da budu na tim funkcijama.

Sjednica Upravnog odbora na kojoj bi se birao direktor Fonda je trebalo da bude održana 15. decembra, ali je odgođena za juče, upravo jer se čekalo mišljenje ASK. U obrazoženju Vlade o razrješenju toga nema.

Slao uPozorenJa Abatović je juče kazao da je pokušao džentlmentski da pošalje nekoliko upozorenja, ali su se neki članovi o njih oglušili.

- Vlada preduzuma svoje mjere i tako će biti i ubuduće - za rad vladinih organa odgovara Vlada i premijer i onda će se raditi kako mi mislimo da je najbolje. Mi želimo da pomognemo penzionere i da imamo Fond koji je proaktivan.

Ako neko ne želi sebe u tome i ne želi dogovor da napravi, onda je jednostavna procedura, ne mogu protivzakonito da budu tu - istakao je Abazović.

Kazao je i da je Košutu htio da smijeni još tokom ljeta.

-Trebao sam da ga smijenim u toku ljetnih mjeseci nakon neprimjerene izjave za nekog ko je, ne samo direktor jedne institucije, nego građanin koji posmatra političke procese. Zbog korektnosti prema političkom subjektu kojem pripada, zbog moje tolerancije, naglašene i nikakve želje da se zbog nekih postupaka osjeti uvrijeđenim, tada sam odustao, ali sada sam iz profesionalnuh razloga preuzeo mjeru - istakao je Abazović upitan da prokomentariše najavu da će ga Košuta tužiti zbog smjene.

Za Abazovića je sporna Košutina izjava da je on ,,krat-

Abazović: Košutu je trebalo smijeniti još tokom ljeta

Pokušao sam džentlmentski da pošaljem nekoliko upozorenja, ali su se neki članovi o njih oglušili. Vlada preduzima svoje mjere i tako će biti i ubuduće - za rad vladinih organa odgovara Vlada i premijer i onda će se raditi kako mi mislimo da je najbolje - poručio je Abazović

penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, prije isteka mandata, u gore navedenom sastavu – zatražio je Abazović juče, uoči izbora, iako je rješenje o imenovanju ovih ljudi donešeno još u avgustu.

Izbor za rukovodioca Fonda PIO je bio zakazan za prošlu sedmicu, ali je donošenje odluke o imenovanju direktora/ ice ove institucije odloženo za danas, jer se čekalo mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije, koje je neophodno za definisanje procesa donošenja odluke.

nije bio zadovoljan rangiranjem kandidata. Sagovornici tvrde da je jučerašnja smjena ,,odrađena“ kako bi sadašnji v.d. direktora Ranko Aligrudić ostao na tom mjestu do daljnjeg. To je četvrti put uzastopno da on u v.d. stanju rukovodi Fondom PIO

koročni premijer koji je nanio dugoročnu štetu Crnoj Gori“. I pored prekjučerašnje smjene predsjednika i članova UO, juče je ipak održana sjednica na kojoj je trebalo da se izabere direktor, ali je samo konstatovano da će se odluka donijeti u najkraćem roku nakon formiranja punog sastava ovog organa upravljanja. Prema zakonu, samo predsjednik Odbora saziva i odlaže sjednicu, a njega u ovom slučaju nema jer je razriješen. olakšao PoSao Podsjećamo da je ministar rada i socijalnog staranja u avgustu Vladi predložio ove članove i predsjednika, a stručnjaci su Pobjedi kazali da razrješavaju takođe na prijedlog onoga ko ih je imenovao. Međutim, premijer je na pitanje Pobjede kako je Košu-

tu smijenila Vlada bez prijedloga resornog ministra rekao ,,da mu je olakšao posao“. U obrazloženju prijedloga za razrješenje, dan pred izbor, piše da je utvrđeno da predsjednik i jedan član ne ispunjavaju uslove propisane članom 119 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Taj član nalaže da u UO moraju biti lica sa stručnim znanjem i iskustvom iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, a stavom 2 propisano je da najmanje četiri od ukupnog broja članova Upravnog odbora mora imati najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima iz stava 1 ovog člana. U obrazloženju piše i da je jedan član u konfliktu interesa.

- Predlažem Vladi Crne Gore da razriješi predsjednika i dva člana Upravnog odbora Fonda

Prema informacijama Pobjede, premijer Dritan Abazović nije bio zadovoljan rangiranjem kandidata. Sagovornci tvrde da je jučerašnja smjena ,,odrađena“ kako bi sadašnji v.d. direktora Ranko Aligrudić ostao na tom mjestu do daljnjeg. To je četvrti put uzastopno da on u v.d. stanju rukovodi Fondom PIO. U Odboru je od predstavnika Vlade ostao samo Kemal Đečević, ostala tri člana su iz Sindikata, Unije poslodavaca i Saveza penzionera.

Pobjeda je prošle sedmice pisala da je prvorangirana na testiranju kandidata za direktora Fonda PIO u Upravi za ljudske resurse bila nekadašnja direktorica ove ustanove Jadranka Milošević iz Demokratske partije socijalista. Sagovornici Pobjede kažu da to nije bilo po volji premijeru Abazoviću, ali ni Damir Gutić iz Bošnjačke stranke - i ovaj čin Vlade su nazvali pučem, kako bi preduprijedio neželjene kandidate da dođu na čelne pozicije.

Košuta je najavio da će tužiti Vladu i premijera, smatrajući da je ovim nanijeta velika šteta i pita se šta će sada sa kandidatima koji su prošli Upravu za ljudske resurse.

Košuta je najavio da će tužiti Vladu i premijera, smatrajući da je ovim nanijeta velika šteta i pita se šta će sada sa kandidatima koji su prošli Upravu za ljudske resurse

- Oni su smjenama preduhitrili da ne dođe do izbora novog direktora. Vjerovatno nijesu zadovoljni listom kandidata Uprave za ljudske resurse. Možda su imali neke predrasude ko će biti izabran. Šta su njihovi razlozi ne znam, ali je nezakonito - naglašava Košuta najavljujući da će njihova tužba ići i prema Specijalnom tužilaštvu. n.k.

Doma zdravlja Herceg Novi

Premijer o smjeni predsjednika i članova Upravnog odbora Fonda

Dritan Abazović

Prema informacijama Pobjede, premijer Dritan Abazović

Profesori za platu pričaju priču iz „đedovog džepa“

PODGORICA – U školama širom naše države na časovima istorije ,,prosipa“ se nacionalizam, fašizam i klerikalizam, umjesto da se govori o antifašističkim vrijednostima, ocijenio je predsjednik Udruženja profesora istorije Crne Gore Rade Vujović.

On je to saopštio na okruglom stolu „Antifašizam u programima istorije u Crnoj Gori“ u organizaciji Zavoda za školstvo. Većina učesnika, mahom profesora istorije, podržala je njegov govor.

Vujović je ocijenio da umjesto što se ćuti na izlive fašističkog bijesa u učionicama, prvo moraju među profesorima definisati stvari kako se ne bi dozvoljavalo da neko priča „tamo neku svoju istoriju“.

-Za platu pričate priču „iz đedovog džepa“ koji je možda bio četnik, ili ko god da je bio... To rade ljudi koji se zovu profesori istorije – navodi Vujović.

Podsjetio je da je za nas kao društvo bio najbolji period kada je antifašizam bio slavljen.

– U Titovo vrijeme je bilo zabranjeno da radimo što hoćemo. Mi živimo u fašizmu i onih koji ga propagiraju i nemamo načina makar da ih utišamo ili da se vrednosno dogovorimo da budemo glasniji – smatra Vujović.

Naglasio je da je demokratija kada poštujete plan i program, ali i vrednosni sistem.

Profesorica istorije u Gimnaziji „Tanasije Pejatović“ Ljiljana Bajčetić smatra da nije pitanje šta predajemo učenicima već i kako to radimo.

-Potrebno je da programe i udžbenike prilagodimo djeci. Oni uče iz drugih neformalnih izvora saznanja. Oni kod nas dolaze sa određenim ubjeđenjima. Nastavnici se bore sa sjećanjima iz „đedovih džepova“ - primjećuje Bajčetić. Prema njenoj ocjeni, opasno je ako svaku netrpeljivost i netoleranciju definišemo kao fašizam, , jer ćemo pojam „da ispraznimo od suštine“, pa nećemo uspjeti da prepoznamo njegovu suštinu. –Moramo da upoznamo učenike sa pojmom antifašizma

vrlo rano, a ne tek u devetom razredu jer se oni sa fašizmom susrijeću ranije – navodi Bajčetić.

Britak odgovor na fašizam je, smatra ona, da se on napada iz pozicije različitih nauka.

Direktor Direktorata za opšte, srednje, stručno i cjeloživotno obrazovanje Slobodan Savović ističe da je antifašizam korijen svake zdrave, normalne osobe, svuda u svijetu.

Antifašizam se uči i na fizičkom ili biologiji...

Profesor istorije Igor Radulović tokom diskusije je istakao da profesori, bez obzira na normu, mogu da obrazuju djecu i da im ukažu na fašizam kad god za to ima potrebe, a fašizam se dešava svakog dana, u učionici, na ulici... - Ako mi je obaveza da govorimo o nekom davnom periodu, ja tu mogu

da kažem i nešto o antifašizmu i tome koliko je važan. Antifašizam može jako dobro da se obradi i na času fizičkog. Ako imate učenika koji vrijeđa i potuče se sa nekim, upravo je tu profesor da mu pojasni da to nije dobro, a ne samo da to zataška. Na času biologije će govoriti o homoseksualcima i tada treba zaustaviti svakoga ko kaže

da je to bolest. Znači imamo prostora da reagujemo i kad nam program to striktno ne nalaže - pojašnjava Radulović.

Kaže da niko ne treba da se skriva iza uskih ograda, te da je onaj profesor koji nije sposoban da kao praktičar uvezuje stvari i događaje, promašio profesiju.

Očekuje od svojih kolega da pokrenu inicijativu da se napravi analiza broja časova. – Moramo da nađemo balans kod prirodnih i društvenih nauka. Imate po jedan čas geografije i istorije. Nastavnici kažu da su đaci nezainteresovani, a to nije tako, mi smo krivi što ih nijesmo naučili da budu zainteresovani – primjećuje Savović. Kaže da treba pokrenuti inicijativu prema Ministarstvu prosvjete i Nacionalnom savjetu za obrazovanje da se otvori priča o obrazovanju djece. U suprotnom, ne treba da čudi vandalizam koji bukti. – Najveća greška koja je napravljena je što je 2017. sma-

Traže primjenu medijskih zakona odmah nakon usvajanja

PODGORICA – Grupa od 47 nevladinih organizacija, predvođena Media centrom, tražila je juče od Ministarstva kulture i medija da se nacrti zakona o Audiovizuelnim medijskim uslugama i RTCG izmijene u prijelaznim odredbama, te da se propiše pokretanje postupka izbora novih članova Savjeta u roku od osam dana nakon usvajanja ta dva zakona.

- Ne postoji valjan argument koji može biti opravdanje da se zadrži rješenje koje se nalazi u nacrtima zakona, a koji-

ma je propisano da sadašnjem Savjetu Agencije i Savjetu RTCG mandat traje do kraja, odnosno naredne tri do četiri godine, kao i da aktuelni menadžment ostane do kraja mandata na svojim funkcijama – navodi se u saopštenju. S obzirom na činjenicu, kako navode, da se donose novi Zakon o AVM uslugama i novi Zakon o RTCG kojima se unapređuje zaštita javnog interesa jer se propisuju nove norme kojima se unapređuje samostalnost upravljačkih organa, neophodno je odmah nakon usvajanja medijskih zakona

pristupiti njihovoj primjeni. – U novom Zakonu o RTCG u sastav Savjeta uvode se novi predstavnici novih ovlaštenih predlagača (Advokatska komora, predstavnici NVO iz oblasti rodne ravnopravnosti i dr.) koji treba da doprinesu unapređenju rada ovog ključnog upravljačkog organa. Takođe, uvode se novi kriterijumi u pogledu kvalifikacija/ iskustva članova Savjeta, kao i novi kriterijumi za NVO kao ovlaštene predlagače. Zato je potpuno opravdano da se odmah nakon usvajanja ova dva zakona započne procedura iz-

bora novih upravljačkih organa – ocjenjuju iz Media centra. Ovo se, kako navode, odnosi i na izbor novih direktora Agencije za AVM usluge i RTCG, jer su i za ove funkcije pooštreni kriterijumi za izbor. -Nacrtima zakona predviđeno je da kandidati za direktore, umjesto sadašnjih pet, moraju imati najmanje deset godina radnog iskustva u VII stepenu kvalifikacije – navodi se u saopštenju i ocjenjuje da ukoliko Vlada želi profesionalizaciju Agencije za AVM usluge i RTCG, onda ne treba odlagati primjenu zakona

i imenovanje novih upravljačkih struktura.

- Ako Vlada neće odmah profesionalizaciju RTCG i Agencije za AVM usluge, onda time obesmišljava dugotrajan rad članova radne grupe, ali i zaustavlja ispunjavanje obaveza iz procesa pridruživanja EU –navodi se u saopštenju.

Ova grupa NVO, kako tvrde, predlaže i da se nacrt zakona o medijima dopuni normom kojom se može otkloniti problem da su u ovom trenutku internetske publikacije (portal) i štampani mediji van kontrole primjene profesionalnih

njena norma časova istorije i geografije. Nedjeljna norma je 32 časa u srednjim školama, a to je zločin – kategoričan je Savović. Kaže da, ukoliko se ovo ne promijeni, đaci će i dalje da izlaze iz škole bez ili sa smanjenim osnovnim vrijednostima.

Profesor istorije Dževdet Pepić naveo je da djeca u školama samo razmišljaju kako da prošverciju nešto, a da roditelji vuku za rukav profesore. – Roditelji su najgora karika u obrazovnom sistemu. Stvaramo djecu koja ne razmišljaju. U naše obrazovne institucije se uplela politika i to moramo da mijenjamo pod hitno – upozorio je Pepić.

Direktorica Zavoda za školstvo Zoja Bojanić-Lalović rekla je da su odlučili da povodom 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice razgovaraju o temi antifašizma, koja je značajna za sve nas u istorijskom smislu, ali i za ključne vrijednosti koje baštinimo kao što su solidarnost, tolerancija i sloboda.

– To će otvoriti i važna pitanja, položaja predmeta istorije u našem obrazovnom sistemu, fonda časova i ključno pitanje da li sa ovim brojem časova možemo razvijati ove bitne vještine koje su temelj antifašizma. Bez kvalitetnog obrazovnog sistema ne možemo govoriti o vrijednostima, a antifašizam treba da bude temelj vrijednosti u društvu – poručuje Bojanić-Lalović.

K. JANKOVIĆ

sandarda, skrivenog reklamiranja itd...

Predloženo je i da Agencija za elektronske medje (AEM) preraste u Agenciju za medije i proširi opseg djelovanja. - Prijedlozima je zatraženo da se, po svaku cijenu, internetske publikacije pridruže audiovizuelnim medijskim uslugama kako bi se osigurala adekvatna uloga buduće Agencije za audiovizuelne usluge i poboljšala primjena profesionalnih standarda na portalima. Takođe, predloženo je da se zadrži postojeće rješenje iz zakona i da se komentari na portalima koji imaju uvredljiv sadržaj brišu u roku od 60 minuta od trenutka kada je ukazano na uvredljiv sadržaj, a ne u roku od osam sati, kako je predviđeno u nacrtu zakona o medijima - navedeno je u saopštenju NVO Media centar.

Učenici se sa pojmom antifašizma moraju upoznati vrlo rano, poručili nastavnici istorije

Zauzimanje

Bahmuta, koji se nalazi u Donjecku, prekinulo bi ukrajinske linije snabdijevanja i otvorilo rutu za dalji napredak ruskih snaga prema gradovima koji sada predstavljaju ključna ukrajinska uporišta u toj pokrajini

– Ukrajinski lider Volodimir Zelenski posjetio je juče istočni grad Bahmut koji trenutno predstavlja poprište najžešćih borbi ruskih i ukrajinskih snaga na ukrajinskom frontu.

Bahmut, koji se nalazi na oko 600 kilometara istočno od Kijeva, ostao je u ukrajinskim rukama čime je osujećen plan Moskve da zauzme cio region Donbasa.

Zelenski se u Bahmutu, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, sastao sa pripadnicima ukrajinskih oružanih snaga.

- Sreo se sa našim vojnicima, razgovarao sa njima i nagradio ih – navedeno je u saopštenju kabineta Zelenskog.

Ruska kopnena invazija na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, posljednjih mjeseci je usporila. Zauzimanje Bahmuta, koji se nalazi u Donjecku, prekinulo bi ukrajinske linije snabdijevanja i otvorilo rutu za dalji napredak ruskih sna-

SAD

Zelenski posjetio vojnike u Bahmutu

Donjeckoj narodnoj republici, drugoj ukrajinskoj oblasti koja je proglasila nezavisnost. - U reon Soledara upućen je rezervni bataljon da zaustavi napredovanje naših jedinica i spriječi povlačenje ukrajinskih trupa u ataru sela Minkovkerekao je Maročko.

Prethodno je u nedjelju portparol ruskog Ministarstva odbrane, general-potpukovnik Igor Konašenkov naveo da su ruske oružane snage preuzele kontrolu nad selom Jakovljevka i započele „čišćenje naselja od ostataka ukrajinskih trupa“. Ruske snage su u noći sa utorka na srijedu gađale jedan od objekata naftno-gasne infrastrukture grupacije „Naftogas“ u Harkovskoj oblasti, usljed čega je na tom objektu izbio požar.

- U Harkovskoj oblasti gori rafinerija nafte, a požar je izbio usljed ruskog raketnog napada - saopštio je na Telegramu šef harkovskog garnizona, general Sergej Melnik

Prethodno se oglasio i direktor ruske državne naftne kompanije „Transnjeft“ Nikolaj Tokarev saopštivši da je od Poljske i Njemačke stigao zahtjev za kupovinu ruske nafte za 2023. godinu.

ga prema gradovima koji sada predstavljaju ključna ukrajinska uporišta u toj pokrajini.

Svoje bezbjednosne agencije i vojsku pohvalio je juče, na ceremoniji u Moskvi, i ruski predsjednik Vladimir Putin. On je tom prilikom, kako prenosi AP, šefovima četiri ukrajinska anektirana regiona uručio i nagrade.

- Naša zemlja se često suočavala sa izazovima i branila svoj su-

Sjedinjene Američke Države optužile su generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša da je „očigledno popustio pred ruskim prijetnjama“ jer nije poslao izaslanike u Ukrajinu kako bi se istražile optužbe Vašingtona i drugih zapadnih centara da Rusija u napadima na Ukrajinu

verenitet. Rusija se sada ponovo suočava sa takvim izazovom.

Vojnici, oficiri i dobrovoljci pokazuju izuzetne primjere hrabrosti i samoodricanja na prvoj liniji fronta – naveo je Putin.

U video obraćanju, koje je Kremlj objavio prije ceremonije dodjele nagrada, Putin je naročito pohvalio osoblje obezbjeđenja koje je raspoređeno u anektiranim regionima Ukrajine i poručio im kako „ljudi ko-

koristi iranske dronove. - Žalimo što se UN nijesu mrdnule da sprovedu normalnu istragu o ovom prijavljenom kršenju - rekao je ambasador SAD u UN Robert Vud na sjednici Savjeta bezbjednosti o rezoluciji iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

ji tamo žive računaju da ćete ih zaštititi“.

- Vaša dužnost je da učinite sve što je potrebno da osigurate njihovu bezbjednost i zaštitu prava i sloboda - rekao je ruski lider.

Obećao je i da će jedinice stacionirane u pripojenim oblastima biti pojačane sa još ljudstva i opreme.

Putin je, takođe, pozvao i kontraobavještajne službenike da

pojačaju napore kako bi neutralisali aktivnosti stranih špijunskih agencija i „brzo pronašli izdajnike, špijune i sabotere“.

U međuvremenu je oficir Narodne milicije samoproglašene Luganske narodne republike Andrej Maročko izvijestio kako je, usljed uspjeha ruske vojske, komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala dodatne snage i sredstva u grad Soledar u

letilice u Ukrajini i tvrdi da nema osnova da izaslanici UN odlaze u Kijev, kako bi istražili porijeklo dronova. Iran je, sa druge strane, priznao da je Moskvi isporučio dronove, ali da su oni poslati prije nego što je Rusija izvršila invaziju na svog susjeda u februaru ove godine.

- Rekli su da od 1. januara neće kupovati naftu od Rusije, a sada smo dobili zahtjeve poljskih kompanija za nabavku tri miliona metričkih tona iduće godine. I Njemačka je, takođe, poslala zahtjev za prvi kvartal sljedeće godine - rekao je Tokarev za TV Rusija 24, a prenijela agencija Rojters.

Britanska agencija navodi i kako su podaci koje je iznio direktor „Transnjefta“ u suprotnosti sa indicijama da je Poljska namjeravala da odustane od dogovora o kupovini ruske sirove nafte.

EU je ranije donijela odluku da od 5. decembra prestane sa kupovinom ruske nafte pomorskim rutama, pri čemu su zapadne zemlje takođe uvele ograničenja na cijenu ruske sirove nafte, s tim što je naftovod „Družba“, preko koga je Poljska uvozila rusku naftu, izuzet od sankcija.

BRISEL – Ambasadori država članica Evropske unije odobrili su juče kompromisni tekst o viznoj liberalizaciji za građane Kosova, a iz zvaničnog Madrida je u isto vrijeme poručeno kako Španija neće podržati kandidaturu Prištine za članstvo u EU jer, kako je navedeno, ne priznaje samoproglašenu nezavisnost te teritorije.

Na Tviter nalogu češkog predsjedavanja Savjetom EU juče je objavljeno saopštenje u kome se navodi da je odobravanjem teksta o liberalizaciji vi-

za Priština otišla korak dalje na evropskom putu.

Istovremeno se oglasio i državni sekretar Španije za Evropsku uniju Paskal Navaro izjavivši da vlada u Madridu neće podržati kandidaturu Prištine u EU, jer ne priznaje samoproglašenu nezavisnost te teritorije.

Najavio je i da će zbog toga Španija glasati protiv bilo kakve proceduralne odluke i davanja statusa kandidata.

- Španija ne priznaje nezavisnost Kosova, stoga će glasati protiv bilo kakve procedural-

ne odluke i protiv davanja statusa kandidata Kosovu – rekao je Navaro pred komisijom za EU u Senatu.

Navaro je rekao i da je Priština zvanično predala zahtjev za članstvo Češkoj kao predsjedavajućoj EU, ali i da pretpostavlja da će taj zahtjev u proceduru ući tek za vrijeme švedskog predsjedavanja Savjetom EU koji počinje od januara iduće godine.

Navaro je rekao kako treba da uslijedi mišljenje Evropske komisije, zatim rasprava u Savjetu za opšte poslove, te da

se konačno odlučuje u Evropskom savjetu.

- Vlada neće podržati kandidaturu u sadašnjim okolnosti-

ma i taj stav se nije promijenio – rekao je Navaro. Španija je jedna od pet zemalja članica EU, pored Grčke, Ki-

KIJEV/MOSKVA

pra, Rumunije i Slovačke, koja Kosovo ne priznaje kao državu.

TRISTOTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Odbrana poslala dodatne snage u Donjeck

Zelenski sa vojnicima u Bahmutu

PODGORICA – U koritu

pronađeno je tijelo

ća (26), potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije. Tijelo je pronađeno nešto nakon 10 časova. Podsjetimo, Stamatović je radio kao poštar i njegov nestanak su u subotu prijavile kolege, nakon što se nije vratio da razduži smjenu.

Njegov automobil pronađen je u Botunu, nedaleko od korita rijeke Morače, a u njemu su bile njegove lične stvari. A. R.

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv srpskih državljana Veljka Belivuka, Marka Miljkovića, Nebojše Jankovića i Ratka Živkovića koji su, prema dokaznom materijalu, 14. oktobra 2020. godine oteli Miletu Radulovića zvanog Kapetan, a potom ga predali ostalim članovima kavačke grupe, koji su ga po nalogu Slobodana Kašćelana i Igora Božovića dva mjeseca kasnije ubili.

Optužnica za ubistvo Radulovića je nakon potvrđivanja spojena sa ranije potvrđenom optužnicom za ubistvo Nikole Stanišića s obzirom da su oba zločina, prema dokazima SDT-a, počinili pripadnici kavačke grupe po nalogu Slobodana Kašćelana.

Obje optužnice potpisuje bivši specijalni tužilac Saša Čađenović

Miloš Radonjić i Petar Đurović označeni su kao direktni izvršioci ubistva Radulovića koji se na meti ove kriminalne organizacije našao zbog sumnje da je učestvovao u planiranju ubistva Radoja Zvicera u Ukrajini početkom 2020. godine.

Na optužnici, koju potpisuje specijalni tužilac Čađenović, su i Radoje Zvicer, Radoje Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Duško Roganović i Vladimir Vučković.

PODGORICA – Pedeset trogodišnja V. L. preminula je u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica saobraćajne nesreće koja se juče ujutru dogodila u Danilovgradu, saopšteno je CdM-u iz policije.

Nju je udario automobil dok je prelazila ulicu.

U Crnoj Gori se u protekla 24 sata dogodilo 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba poginula, a dvije teže povrijeđene.

U Podgorici se dogodilo deset nezgoda, u Baru dvije.

Po jedna saobraćajna nezgoda dogodila se u Nikšiću, Beranama, Bijelo Polju, Herceg Novom i Danilovgradu. C. H.

Prema dokumentu Specijalnog tužilaštva, Belivukova grupa (Miljković, Janković i Živković) je u dogovoru sa Kašćelanom, Božovićem i ostalim pripadnicima njihove kriminalne grupe 14. oktobra 2020. godine otela Radulovića koji je nakon dva mjeseca mučenja ubijen. Radulović je pao u klopku zahvaljujući Ratku Živkoviću koji je od njega tražio da se vide, pa ga pozvao da dođe u njegovu kuću u Sta-

njevića Rupi, u Spužu. Ne sumnjajući u Živkovića, Radulović je došao u Spuž gdje su ga dočekali Belivuk, Miljković i Janković. Pošto su ga savladali, držali su ga do večeri u Spužu a potom po nalogu Kašćelana i Božovića prebacili u kotorsko naselje Radanovići u kuću koju je obezbijedio Duško Roganović. Poslije 70 dana mučenja, pošto su od Radulovića, uz obećanje da će ga ostaviti u životu, izvukli sve informacije koje ih zanimaju, iskoristili njegov kriptovani telefon da namame pripadnike suprotstavljene grupe, Kašćelan i Božović su dali nalog da se Kapetan ubije. Radonjić i Đurović su 21. decembra, u kući koju je obezbijedio Roganović, Raduloviću ,,vezali ruke, a potom mu na glavu stavili najlonsku kesu vezavši je električnim produžnim kablom oko vrata“. Radulović je preminuo od ugušenja a njegove posmrtne ostatke je do napuštenog vojnog objekta - ukopa na vrhu Babina glava

– na Cetinju „pasatom“ prevezao optuženi Vučković. Vučković i Radonjić su na lomači od 23 stare automobil-

ske gume i 50 kilograma roštiljskog ćumura položili tijelo Radulovića i zapalili ga kako bi uništili sve tragove.

PODGORICA – U društvu vladavine prava nedopustivo je da advokatura, kao sastavni dio pravosuđa, bude izložena bilo kojoj vrsti napada –saopšteno je iz Advokatske komore Crne Gore u reagovanju povodom informacije da je ugrožena bezbjednost advokata Lazara Akovića.

Podsjećamo, Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrđuju da li je ugrožena bezbjednost advokata Lazara Akovića nakon što je kao branilac angažovan da zastupa bivšeg specijalnog

tužioca Sašu Čađenovića od optužbi za pripadništvo kavačkom kriminalnom klanu.

Iz Advokatske komore Crne Gore, u reagovanju koje potpisuje predsjednik Zdravko Begović, ističu da su po ko zna koji put primorani da najoštrije protestuje i izraze nezadovolistvo zbog još jednog slučaja ugrožavanja sigurnosti advokata.

- Advokatska komora poziva nadležne organe da u najkraćem roku otkriju, procesuiraju i najstrože sankcionišu sve izvršioce i eventualne nalogodavce.

Nažalost, ovo je još jedna potvrda da su advokati izlože -

ni svakodnevnim pritiscima i stalnim napadima od nasilnih pojedinaca ili grupa. Posebno bi istakli da je ovakav neprimjereni čin u odnosu na kolegu Lazara Akovića istovremeno napad na advokaturu, kao samostalnu i nezavisnu profesiju – istakao je Begović. Obaveza je, kako je kazao, ,,svih državnih organa da u okviru svojih nadležnosti preduzmu sve mjere i radnje kako bi advokati bez pritisaka i straha za svoj život nesmetano mogli obavljati advokatsku djelatnost“. Advokat Aković je ranije za Pobjedu potvrdio da se procjenom eventualne ugroženosti

njegove bezbjednosti bave se nadležni državni organi, ističući da vjeruje u njihov rad. On je pojasnio da je njegova dužnost kao branioca, bez izuzetka, da svoje klijente profesionalno, zakonito brani, bez obzira na njihovo ime i prezime, društveni status koji su imali prije hapšenja i krivična djela za koja se optužuju. - Advokat brani ljude, njihova prava, ne djela. Veličanstvenost ovog poziva se ogleda u tome što branite klijenta u momentu kada mu društvo, pa čak u nekim slučajevima i najbliži, okreću leđa – kazao je Aković.

da će i po cijenu rizika

rijeke Morače u naselju Botun

Danilovgrađanina Miloša Stamatovi-

PODGORICA – U saobraćajnoj nesreći koja se jutros oko 10.40 sati dogodila u Podgorici stradao je pješak, saopšteno je Pobjedi iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Kako nam je rečeno, nesreća se dogodila u blizini Katoličke crkve na Starom aerodromu. Obavljen je uviđaj na osnovu kojeg će se utvrditi kako je došlo do nesreće. C. H.

predmeti Milete Stanišića

ne sa Radulovićem dok su ga držali otetog, ali i one koje su pripadnici klana napravili nakon što su ga ubili.

Prema fotografijama koje su okrivljeni razmjenjivali, pronađeno je i lice mjesta na kojem je tijelo žrtve zapaljeno.

Među dokazima se našao i DNK Radulovića koji su forenzičari ipak pronašli na mjestu paljenja tijela.

Tokom istrage, supruga ubijenog Radulovića potvrdila je da je na zahtjeve koji su upućeni sa telefona njenog muža predala kavčanima više stotina hiljada eura i dva skupocjena sata u Kotoru.

Četri i po mjeseca ranije po nalogu Kašćelana, pripadnici njegove grupe oteli su Nikolu Stanišića nadomak Kotora i poslije nekoliko dana mučenja ubili ga.

Pored Kašćelana, SDT za ubistvo Stanišića optužuje i visokopozicioniranog pripadnika kavačkog klana, Kotoranina Radoja Zvicera, Dragana Kneževića, Miloša Radonjića, Srđana Juriševića, Radoja Živkovića (35), Vladimira Vučkovića (45) i Zdravka Perunovića, Milana Vujotića, Aleksandra Dragićević, Zorana Kažića i Milana Kneževića, Darka Prelevića i Krsta Maroša.

Ova grupa je završila na optužnici Specijalnog tužilaštva, zahvaljujući presretnutim transkriptima razgovora i fotografijama napravljenim tokom mučenja i ubistva Nikole Stanišića.

Prema dokazima SDT-a, Kašćelanova grupa je pratila kretanje i navike Stanišića pet dana prije nego je otet, a potom i ubijen u noći između 2. i 3. avgusta 2020. godine.

zbog

– Preduzimajući mjere i radnje na rasvjetljavaju događaja od 17. decembra u kojem je D. V. zadobio povrede od posljedica ranjavanja vatrenim oružjem i fizičkog na-

pada, službenici UP identifikovali su i lišili slobode dvije osumnjičene osobe, dok se na identifikaciji još tri osobe intenzivno radi – saopšteno je iz policije.

Službenici cetinjske policije su 17. decembra u mjestu Bjeloši kontrolisali vozilo kojim je upravljao Vojvodić i vidjeli da je povrijeđen.

D. V. je transportovan na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su mu konstatovane povrede i prostrijelna rana nastala od posljedica ranjavanja vatrenim oružjem. Sumnja se da je pet osoba navedenog datuma učestvovalo u izvršenju krivičnih djela na štetu D. V.

- Policija je u saradnji sa državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici identifikovala i lišila slobode I. L. (53) i N. L. (31), iz Cetinja. Njima se na teret stavljaju krivična djela ubistvo u pokušaju, protivpravno lišenje slobode, teške tjelesne povrede i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - navode iz policije. A. R.

Među dokazima na kojima se temelji optužnica Specijalnog tužilaštva su i fotografije optuženih koje su napravlje-

Stanišić je bio blizak škaljarskom klanu i, kako se sumnja, likvidiran je jer je učestvovao u ubistvu člana suprotstavljenog kavačkog kriminalnog klana. B. R.

PODGORICA – Bivši šef Kontraobavještajne zaštite u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović podnio je tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Milana Kneževića radi naknade nematerijalne štete zbog uvreda na njegov račun iznijetih na sjednici Odbora za bezbjednost 28. oktobra. Tom prilikom Knežević je za Spičanovića rekao da je ,,najveći lažov, nesoj i fukara u Crnoj Gori“, da su to teške riječi, ali istinite, te da onaj ko njega optuži da radi za srpsku i rusku službu zaslužuje ovakav odgovor.

Spičanović smatra da je ovakvim riječima jednog poslanika i predsjednika Odbora za bezbjednost kao što je Knežević povrijeđeno njegovo pravo na ličnost na najdrskiji mogu-

ći način, posebno kod činjenice što je Knežević sve to izgovorio na sjednici koja je imala veliku gledanost. Zato je predložio Osnovnom sudu da usvoji njegov tužbe-

ni zahtjev i obaveže Kneževića da mu na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti, ugleda i časti isplati 1.000 eura sa pripadajućom zakonskom kamatom.

sopstveni život braniti principe profesije.

- Ako je život branioca cijena za takav pristup, nemam dilemu, platiću je. Sve drugačije ne bi bilo pošteno prema klijentu, sopstvenoj savjesti i profesiji koju obavljam – kazao je on. Aković navodi i da je zbog ovakvog svog pristupa često na udaru određenih pojedinaca, koji „ne zaslužuju da im se ime pomene“, koji „vode prljave i lažne medijske kampanje“

protiv njega, koje odbacuje sa indignacijom. Advokatu Akoviću je 2016. godine bila dodijeljena dvadesetčetvoročasovna policijska pratnja, jer su procjene Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost pokazale da je njegova bezbjednost ozbiljno ugrožena nakon što su ga 4. aprila te godine dvije nepoznate osobe pretukle u podgoričkom naselju Siti kvart. B. R.

BAR – Policija je podnijela krivične prijave protiv tri osobe koje se sumnjiče za dvije krađe.

Sumnja se da je V. K. (37) iz Bara izvršio krivično djelo krađa na način što je 16. decembra oko 11.50 časova ukrao bici-

- Tužba je poslata na odgovor tuženom i biće zakazano pripremno ročište u zakonskom roku, kada se za to steknu uslovi – saopšteno je iz Osnovnog suda.

C. H.

klo ispred jedne cvjećare. Osim toga, krivična prijava zbog krivičnog djela krađa podnijeta je i protiv dva maloljetna lica iz Bara, oba starosti 16 godina.

-Oni su, kako se sumnja, otuđili vučnu auto prikolicu sa jednog parking prostora u mjestu Šušanj – navodi se u saopštenju policije.

Ukradene stvari su pronađene i vraćene vlasnicima.

PODGORICA – Ilija (53) i Nikola Lipovina (32) uhapšeni su zbog sumnje da su 17. decembra ranili Cetinjanina Dražena Vojvodića

Zdravko Begović

Cetinje

Drago Spičanović

Milan Knežević

Najviše prihoda očekuju od poreza i naknada

Bruto zarade i doprinosi koštaće gradski budžet 530.000 eura što čini 39,05 odsto ukupno planiranih izdataka. Institucijama kulture je namijenjeno 18.000 eura, a na službena putovanja, reprezentaciju i komunikacione usluge otići će 16.000 eura

za rad komisija i savjeta koje imenuje Skupština opštine. Rashodi za materijal planirani su u iznosu od 66.500 eura (71.000) i opredijeljeni su za gorivo, lož ulje i električnu energiju.

Usluge će opštinski budžet koštati 55.000 eura (46.500). Na službena putovanja, reprezentaciju i komunikacione usluge otići će 16.000 eura (500 eura više nego ove godine), na usluge prevoza 8.000 (3.000), a na advokatske, sudske i konsultantske 13.000 eura (1.000 eura više), a za komunalne usluge 25.000 eura.

Institucijama kulture je namijenjeno više novca nego ove godine 18.000 eura (8.500). Isti iznos kao 2022. godine dobiće sport 17.000, NVO 5.000, jednokratne socijalne pomoći 8.000 eura, a političke partije 13.000 eura. Preduzećima čiji je osnivač Opština je namijenjeno 130.000 eura.

Za zimsku idilu samo snijeg fali

KOLAŠIN – U organizaciji lokalne turističke organizacije i Opštine otvoren je Novogodišnji sajam. Kućice – prodajni štandovi će i ovoga puta ponuditi originalne proizvode domaće radinosti, kolašinskih i „gorštačkih“ suvenira, vunenih čarapa i rukavica, domaćih specijaliteta, proizvoda od ljekobija, meda...

PETNJICA – Budžet za narednu godinu lokalna uprava planirala je na 1.779.235 eura, manji je od ovogodišnjeg koji (nakon rebalansa) iznosi 1.844.752 eura.

– Prilikom planiranja imalo se u vidu da se budžet donosi na osnovu podataka iz prethodne četiri godine, tako da smo se kod plana mogli rukovoditi tim parametrima – navedeno je u nacrtu tog finansijskog dokumenta.

Porezi su planirani u iznosu od 225.000 eura (ove godine 174.166 eura) i njihovo učešće u tekućim prihodima je 45,52 odsto. Najveće učešće ima porez na nepokretnost

(44,44 odsto). Od taksi će Opština prihodovati 8.000 eura, 2.000 više nego ove godine. Naknade će budžetu donijeti 254.800 eura (ove godine 181.000) što je sa 51,55 odsto tekućih prihoda. Od tog iznosa se očekuje 210.000 eura od naknade za korišćenje šuma. Naknada za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta donijeće 15.000, za korišćenje puteva 10.000 a za izgradnju i održavanje lokalnih puteva 7.000 eura. Ostali prihodi su planirani u iznosu od 6.500 eura, a sredstva iz prethodne godine iznose 5.000 eura. Donacije i transferi su planirani u iznosu od 1.279.935 eu-

T IVAT: Komisija donijela odluku

Preduzetnicama 30.000 eura za biznis planove

TIVAT - Komisija je donijela odluku o raspodjeli 30.000 eura za podršku ženskom preduzetništvu za 2022. godinu.

Predviđeno je da se djelimično finansira prvih šest najbolje ocijenjenih biznis planova. Najviše je izdvojeno za biznis plan Jelena Bogović, DOO Adria vet, za usluge veterinarske zaštite kućnih ljubimaca u toj ambulanti, koji je podržan sa 8.000 eura.

ra (1.127.190 eura), što iznosi 71,94 odsto ukupnih prihoda. Iz budžeta države dobiće 215 000 (210.902) a iz Egalizacionog fonda 1.009.935 eura (1.039.288), dok se od Zavoda za zapošljavanje očekuje 30.000 eura po osnovu povrata dijela sredstava za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Bruto zarade i doprinosi koštaće gradski budžet 530.000 eura (500.564) što čini 39,05 odsto ukupno planiranih izdataka za 2023. godinu. Sredstva za ostala lična primanja planirana su u istom iznosu kao ove godine – 43.000 eura, a odnose se na ostale naknade, naknade odbornicima i druge naknade

Ostali transferi su opredijeljeni za rad i aktivnosti mjesnih zajednica od 50.000 eura. Otplata obaveza planirana je na 149.735 eura, a budžetske rezerve 25.000 eura.

Kapitalni izdaci planirani su u iznosu od 422.000 (ove godine 537.061 euro) i čine 23,72 odsto ukupnih rashoda planiranih za 2023. godinu. Najveći dio je opredijeljen za izdatke za razvoj, investiciono održavanje lokalne infrastrukture od 228.000 eura, kao i izdaci za razvoj lokalne infrastrukture i participaciju za projekte od 98.000 eura. Kao i ove godine, navedeni su projekti vodovoda za Bor, Murovsko vrelo i Javorova, te sanaciju klizišta. D. Š.

Kako je kazao Aleksandar Vlahović, direktor LTO Kolašina, sajam će raditi do 5. februara, svakoga dana od podne do 20 sati. – Otvaranjem Novogodišnjeg sajma i završavanjem raskošnog kićenja grada šaljemo poruku da je Kolašin u punom kapacitetu spreman za zimsku turističku sezonu. Čekamo i vjerujemo u pravi snijeg. I prije njega su stigle najave i rezervacije za odličnu posjećenost tokom novogodišnjih i božićnih praznika i uopšte tokom turističkog januara. Pored domaćih gostiju, interesovanje pokazuju gosti iz Albanije i regiona – kazao je Vlahović.

Prvi radni dan Novogodišnjeg sajma obilježila je i posjeta dosadašnje predsjednice Opštine Marte Šćepanović i novog predsjednika Opštine Vladimira Martinovića Dr. D.

BIJELO POLJE – Psi lutalice ponovo uništavaju stoku u bjelopoljskim selima. Samo u posljednjih 15 dana poharana su stada ovaca nekoliko domaćinstava.

Prekjuče u jutarnjim satima u mjestu Ravna Rijeka, prema kazivanju vlasnika

Milivoja Rudića, psi su napali tor sa 150 ovaca od kojih je 20 stradalo, 14 povrijeđeno, dok je 53 nestalo.

Vlasnik je slučaj prijavio Lovačkoj organizaciji, veterinarskoj ambulanti „Grandov“ i nadležnim opštinskim službama. Po njegovim riječima, njegov slučaj ni-

je usamljen.

– Poharana su stada ovaca i jagnjadi u selu Majstorovina u podnožju planine Bjelasice, Rajku Đokiću je od 11 stradalo 10 ovaca, Milu Jeremiću dvije ovce i dvoje jagnjadi i Slavku Miniću 36 ovaca – navodi Rudić.

On ističe kako lokalna uprava treba što prije da aktuelizuje priču o otvaranju azila da bi se što prije riješio problem napuštenih životinja. Podsjetimo, Opština Bijelo Polje ima ugovor sa Opštinom Berane za korišćenje tamošnjeg azila za pse lutalice. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović ranije je saopštio da je ugovor dugoročan i takvo rješenje je ekonomičnije nego graditi objekat na području bjelopoljske opštine.

I. R.

– Marini Ristanović, za poslovni plan radionice/poslastičare DOO Tortica, odobrena su sredstva u iznosu od 5.500 eura, koliko i Rei Vasić za biznis plan ,,Umjetnički foto-studio“. Modni studio ,,Blanka“, Blaženke Orlandić, dobio je sredstva u iznosu od 5.000 eura, dok je Dragana Odalović, za biznis plan ,,Vešeraj, uslužno pranje i peglanje“, dobila 3.800 eura. Za biznis plan ,,Nabavka novog ribolobnog plovila i opreme“, preduzetnice Zorane Jočić, dodijena su sredstva u iznosu od 2.200 eura – navodi se u odluci komisije.

– Nije isplativo otvarati azil samo za potrebe Bijelog Polja, otvarati nova radna mjesta i ulagati u izgradnju objekta. Apsolutno je ekonomičniji ovaj način, kada na osnovu dobre saradnje sa Berancima koristimo ovaj regionalni azil – kazao je Smolović. B. Č.

BUDŽET MANJI OD OVOGODIŠNJEG: Petnjica

PETNJICA: Opština planirala budžet za narednu godinu na 1,77 miliona

KOl AŠIN: Otvoren Novogodišnji

GRAD SPREMAN ZA SEZONU: Štandovi na trgu

Marta Šćepanović i Vladimir Martinović na sajmu

NE POMAŽU NI lOVAČKA

Na čelu odbora i savjeta i predstavnici opozicije

Napravljen je iskorak za predsjednike odbora, birani su i predstavnici iz redova opozicije, što ranije nije bio slučaj. Inače, predsjednici i članovi ovih tijela ne biraju se na četiri godine, te postoji mogućnost da dođe do izmjena, ako za tim bude potrebe – kazao je Abaz Dizdarević

BIJELO POLJE – Skupština opštine u novom sazivu izabrala je predsjednike i članove odbora i savjeta. Predsjednik lokalnog parlamenta Ernad Suljević, naveo je, kako se vodilo računa da u tim tijelima budu predstavnici različitih političkih partija, te su tri člana iz reda vlasti, a dva iz opozicije.

Abaz Dizdarević (DPS) izabran je za predsjednika Odbora za izbor i imenovanja, a članovi su: Amer Smailović, Adnan Striković, Vaso Obradović i Andrija Delić.

Dizdarević je rekao da je napravljen iskorak prilikom formiranja stalnih radnih tijela Skupštine.

– Za predsjednike pojedinih odbora birani su predstavnici iz redova opozicije, što ranije nije bio slučaj – kazao je Dizdarević. Inače, predsjednici i članovi odbora i savjeta ne biraju se na četiri godine, te postoji mogućnost da dođe do izmjena, ako za tim bude potrebe – podsjetio je Dizdarević.

Za predsjednicu Odbora za Statut i propise izabrana je Vesna Pavićević (DPS), dok su članovi Vera Medojević, Mirsada Bošnjak, Mitar Radović i Nikola Raosavljević Na čelu Odbora za finansije, privredu i razvoj je Asmir Pućurica, a članovi su Elsan Trubljanin, Mujo Vre-

va, Vaso Obradović i Dražen Petrić

Predsjednik Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost je Elvir Zvrko (koalicija „Prava stvar“), dok su članovi Jasmila Hot, Ernad Suljević, Radovan Rakočević i Hajrudin Bučan.

Na čelu Odbora za društvene djelatnosti biće Jasmina Kalić (SD), a članovi su Gordana Knežević, Admir Hasić, Jelenka Andrić i Bojana Furtula. Izabran je i Odbor za međuopštinsku, međunarodnu saradnju i evropske integracije na čijem je čelu Marko Ljujić (Demokrate), a članovi

Nakon lokalnih izbora za predsjednika Skupštine opštine je izabran Ernad Suljević (BS). Grad vodi Petar Smolović (DPS) koji je na funkciju predsjednika opštine reizabran u januaru

su Damir Mustajbašić, Elza Numanović, Jasmin Ćorović i Bojana Popović.

Za predsjednika Savjeta za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova izabran je Dževad Omerović (DPS), a članovi tog tijela su Vera Medojević, Adnan Striković, Amer Smailović, Marko Đukić, Vladimir Perišić i Zoran Bošković

Predsjednica Savjeta za zašti-

tu životne sredine je Suada Zoronjić (Ura) i članovi Demir Mulić, Mujo Mahmutović, Jasmin Ćorović, Elsan Trubljanin, Miloš Šaponjić i Mevlida Ćatović.

Na čelu Odbora za osobe sa invaliditetom je dr Admir Hasić (Prava stvar), dok su članovi Una Lješnjak, Eldina Džogović, Miloš Šaponjić i Neđeljko Bulatović. Za predsjednika Savjeta za predstavke

Isključenja u 18 opština

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 22. decembra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h Bojovići, Božici, Poda, Kuti, Cecuni, Jošanica, Dulipolje, Konjusi, Gračanica, Gornje Luge, Ulotina, Zorići i dio sela Seoce.

Bar: od 9 do 14 h dio Starog Bara, Podgrad i Velembusi; od 8.30 do 14.30 h Kaptaža Brca, korisnici kod kaptaže i u okolini crkve na Brcu, Šaren Sad i gornji dio naselja Brca sa Gošićima; od 8 do 16 h Boljevici, Godinje, Seoca, Raduš, Krnjice, Donja Seoca, Marstijepovići, Djuravci, Lukići, Gornji Šestani, Donji Murići, Besa, Gornji Murići, Livari, Pinčići, Gornje Briske, Teani, Bljace, Bobovište,

Koštanjice, Matguš, Runje i Kacići; od 10 do 15 h Sotonići, Brčeli, Bukovik, Podgor i Bijele Poljane.

Berane: od 8.30 do 14.30 h Zaostro, Crljevine, Skakavac, Lukavica, Štitari, Bubanje, Rujišta, naselja Kips, Rudeš 1 i 2 i dio naselja Taluma.

Bijelo Polje: od 8 do 12 h Mioče; od 10 do 14 h Voljavac; od 9 do 16 h Osmanbegovo selo, Njegnjevo, Femića Krš, Bioča, Crniš, Jagoče, Lozna, Poda, Srđevac, Trubina, Lješnica i Radulići; od 8.30 do 15 h Tomaševo, Lijeska, Barice, Čokrlije, Drndari, Grančarevo, Potrk, Obod, Zaljevo, Sokolac, Galica, Pavino Polje, Stožer, Kicava, Grab i Bliškovo.

Budva: od 7.30 do 18 h Prijevor, Seoce i servisna zona Jaz; od 7.30 do 18 h Servo Mihalj i dio Poljica.

Cetinje: od 8.30 do 15 h Katunska nahija: Cuce, Bjelice, Čevo, Velestovo,

Markovina, Ubli, Bijele Poljane, Ćeklići, Resna i Lastva Čevska; od 8 do 10 h Bogdanov Kraj, Ulica Peka Pavlovića i Save Burića.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Ždrebaonik, Vučica, Međice, Gorica, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, Šabov Krug, Luke, Jelenak, Kula Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolovi Kovački (kratkotrajna isključenja), Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo, Studeno, dio Donjeg Zagarača, Donji Martinići-Kiro Radović, Prentina Glavica i Oraška Jama.

Kolašin: od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica, Smira, Jasenova, Ocka go-

i pritužbe imenovan je Aleksandar Obradović (DPS), a članovi tog tijela su Jasmina Kalić, Ernad Suljević, Bojana Popović i Lejla Softić. Na čelu Savjeta za rodnu ravnopravnost je Almasa Rizvanović (DPS), članovi su Sanja Bojović, Elha Striković, Stefan Madžgalj, Dijana Kovačević, Miodrag Pajović i Mirsada Bošnjak Nakon lokalnih izbora u oktobru za predsjednika Skupštine opštine je izabran Ernad Suljević (BS). Grad vodi Petar Smolović (DPS) koji je na funkciju predsjednika Opštine reizabran je u januaruu.

B. ČOKOVIĆ

Izletnička taksa za Stari grad euro

HERCEG NOVI – Lokalna uprava pripremila je odluku o uvođenju izletničke takse za Stari grad. Plaćaće je, navedeno je u obrazloženju, turisti koji u okviru organizovanih grupa, posredstvom agencija, drugih pravnih lica ili preduzetnika, posjećuju taj lokalitet izuzetne prirodne ili kulturno-istorijske vrijednosti Sredstva od naplate izletničke takse iskazuju se u finansijskom planu Turističke organizacije Herceg Novi. – Kod određivanja lokaliteta na kojem će se naplaćivati izletnička taksa rukovodili smo se činjenicom da se na istom lokalitetu sve veći broj posjetilaca nesmetano kreće i uživa njegove blagodeti, a sve posredstvom mnogobrojnih domaćih i inostranih turističkih agencija koje dovode organizovane grupe posjetilaca i na taj način ostvaruju prihode. Uvođenjem izletničke takse stvara se mogućnost da naplaćena sredstva po osnovu izletničke takse, lokalna turistička organizacija iskoristi za revitalizaciju i unapređenje turističke ponude pomenutih lokaliteta – piše u obrazloženju odluke.

O odluci će se 27. decembra na sjednici Skupštine grada izjasniti hercegnovski odbornici. Saglasnost Vlade za uviđenje takse dobijena je prošle godine. D. Š.

ra, Međuriječje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Bogutov do, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Smolice, RDC, Vlahovići, Andrijevo, Jasenov do, Gornja Rovca, Višnje, Velje Duboko, Trmanje, Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lugovi, Žirci, Crkvine, Pčinja i Moračka Bistrica; od 10.30 do 13.30 h Ski centar 1600, Klisura, MHE Paljevinksa rijeka i Zekova Glava.

Mojkovac: od 9 do 15 h NNM Donji Lepenac, NNM Pobrsijevići i NNM Lepenac; od 8 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac i Žari.

Nikšić: od 8.30 do 15 h MUP, Ul. Milovana Pekovića, Novice Cerovića, Vuka Karadžića, Voja Deretića, Ozrinići; od 8 do 15 h Dragovoljići, Risji Do, Laz, Rudnik Bunići, Ćipranić TS, dio Rubeža, Kunovo, Lukovo, Granice, Žirovnica, Seoca, Bukovik, Ivanje, Vučje, Prekića Polje, Ćeranića Gora, Gvozd, Smoljevine, Gradačka Poljana, Miruše i Usputnica.

Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Petnjica, Godočelje, Lagatori, Đuđ, Murovac,

Javorovo, Radmanci, Lješnica, Tucanje, Orahovo, Vrševo, Bor, Savin Bor, Ponor, Dobrodole, Vrsaljke, Dašča Rijeka, Kruščica, Lagatori i Ponor.

Plav: od 9 do 14.30 h sela Brezojevice i Mašnica.

Plužine: od 8 do 15 h Donja Brezna. Rožaje: od 9 do 14.30 h Gusnice.

Šavnik: od 9 do 17 h zgrade Opštine i UP, Voli, Prva banka, ,,Lovac“ i vatrogasna jedinica.

Ulcinj: od 8 do 15 h naselje Kolomza, Pistula, Gač, Zoganje, Darza, Briska Gora, Sveti Đorđe, Ćurke, Sutjel, Brdela i repetitor Možura; od 8 do 14 h Rožajska ulica, Pinješ.

Zeta: od 9 do 15 h Botun, Dahna i Dajbabe.

Žabljak: od 10 do 14 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Pitomine-Blagota, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca i Radovan Luka. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

Stari grad

NASTAvljENo ForMIrANjE vlASTI: Juče u bjelopoljskom parlamentu

„Nasljeđe u pokretu“ u Matici

PODGORICA – „Nasljeđe u pokretu: Mjesta identifikacije i sjećanja – jugoslovenska i postjugoslovenska iskustva“ naziv je tribine koja će biti održana danas u podne u prostorijama Matice crnogorske. Gošća tribine je dr Marija Đorđević, istoričarka umjetnosti a medijator prof. mr Janko Ljumović. Đorđević je doktorirala na Univerzitetu u Hildeshajmu u Njemačkoj 2019. godine, na temu tjelesne didaktike javnih performansa, kao osnovi „izvođenog nasljeđa“. Angažovana je kao naučna saradnica na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti. Autor je naučne monografije „Jugoslavija pamti – Mesto, telo i pokret za prostore izvođenog nasleđa“. Njena knjiga je fokusirana na oblasti kulture sjećanja, na socijalističku Jugoslaviju, analizirajući spomeničku baštinu NOB-a. D. E.

Dodjela nagrade „Milo Bošković“

KOLAŠIN – Završni događaj tradicionalne manifestacije „Dani Mila Boškovića“ biće književno veče posvećeno ovom stvaraocu na kojem će biti uručene nagrade najboljima na ovogodišnjem konkursu, večeras u 18 sati, u velikoj sali Doma kulture. Govoriće književnik i književni kritičar Bogić Rakočević i književni kritičar Vlatko Simunović. Takođe će biti prikazan film o književniku „krvno vezanom za zavičaj“, kako su određivali Mila Boškovića, autora Bogića Rakočevića. Nedavno je žiri u sastavu Svetlana Kalezić-Radonjić, Anđelija Rondović i Kemal Musić odlučio da od 169 pristiglih radova prvu nagradu dobije pjesma Aide Camović iz Srbije, „Unutrašnji radovi“. Drugo mjesto je pripalo Hrvoju Grliću iz Hrvatske za pjesmu „U zemlji, u Damasku“, dok je treće osvojila Milica Rosić iz Srbije porukama pjesme „Mašine su radile 25 sati dnevno“. Dr. D.

Serkas u Podgorici

PODGORICA – Međunarodna nagrada „Književni plamen“ biće uručena španskom piscu Havijeru Serkasu, večeras u 20 sati u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore. Potom će sa Serkasom razgovarati izdavač i književni kritičar Gojko Božović, dok će u programu učestvovati i prof. Aleksandar Jerkov i direktor „Nove knjige“ Predrag Uljarević R. K.

PODGORICA – Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve kažnjena je sa 4.000 eura zbog nelegalnih radova na Manastiru Ćelija piperska, dok je mitropolitu Joanikiju, kao odgovornom licu u Mitropoliji, napisana kazna od 600 eura.

To je Pobjedi saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove, uz obrazloženje da su prekršajni nalozi izdati 16. decembra zbog „sprovođenja konzervatorskih mjera na kulturnom dobru bez prijave radova Upravi za zaštitu kulturnih dobra i zbog neobezbjeđivanja konzervatorskog nadzora, u skladu sa članom 138, stav 1, tačka 6 Zakona o zaštiti kulturnih dobara“.

- Prilikom potpisivanja prekršajnih naloga, subjekat nadzora je odbio da prihvati odgovornost, što je konstatovano zapisnikom, te će isti podnijeti zahtjev za sudsko odlučivanje sudu za prekršaje – ističu iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

RADOVI

Podsjetimo, inspektorka za zaštitu kulturnih dobara Uprave

za inspekcijske poslove obišla je 1. decembra Manastir Ćelija piperska kako bi utvrdila stepen nelegalnih radova na ovom kulturnom dobru iz 17. vijeka. Postupala je po inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je podnesena 17. novembra u vidu izvještaja o građevinskim radovima koji su na manastiru izvedeni sredinom prošle godine. Pobjeda je, podsjetimo, 28. no-

vembra objavila priču o tome kako je Mitropolija crnogorsko-primorska SPC od proljeća do jeseni prošle godine uspjela da završi obimne građevinske radove na Manastiru Ćelija piperska, u selu Crnci, u Piperima. Na sjevernoj strani manastira srušili su kameni ogradni zid, zatim dogradili konak izvan granica kompleksa, a potom su u prizemnom dijelu sagra-

dili tri garaže. Iznad garaža, formirana je velika terasa sa metalnom konstrukcijom. Uz to, veći dio prvobitnog zemljanog prostora ispred manastira je ili popločan ili asfaltiran, što je dovelo do stvaranja saobraćajnice do samih ulaza u garaže. U unutrašnjosti objekta, uz novopodignuti zid, sazidali su prodavnicu crkvenih predmeta, a započeli su i oslika-

vanje freski u manastirskoj crkvi. Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Pobjedi je potvrđeno da su ove intervencije na kulturnom dobru urađene bez dozvole ovog organa, tačnije bez konzervatorskih uslova i konzervatorskog projekta.

DVA NALOGA

Zanimljivo je da je istovjetnu kaznu, u ukupnoj vrijednosti od 4.600 eura, Uprava za inspekcijske poslove izdala 24. novembra i producentskoj kući „Meander film“ iz Nikšića, zbog postavljanja scenografije u utvrđenju na Žabljaku Crnojevića, za potrebe snimanja filma „Otapanje vladara“ Ivana Salatića. Stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara konstatovao je da su „u objektu sjevernog dijela kulturnog dobra izvršene grube, neprimjerene intervencije koje u velikoj mjeri zadiru u integritet kulturnog dobra Žabljak Crnojevića“.

Član 138 Zakona o zaštiti kulturnih dobara propisuje novčane kazne u iznosu od 4.000 do 9.000 eura za pravno lice i od 600 do 1.600 eura za odgovorno lice u pravnom licu. J.N.

ne Gore bilježi kao doba redefinisanja državne paradigme. - Upravo to nam u dobroj mjeri predočava materijal koji je prezentovan na izložbi čiji će nam koncept omogućiti da steknemo potpuniji uvid u život kraljice Jelene. Brojne situacije koje su zabilježene na ovim fotografijama pokazuju nam i dio onoga što se može naslutiti iza njihovog prvog plana, koji je u ovom žanru, po prirodi stvari, uvijek pomalo stereotipan – rekla je Vlaović. Pico je podsjetio na to da je Jelena bila istinski protagonista italijanske i međunarodne istorije prve polovine 20. vijeka, dajući svojoj ulozi specifične osobine svoje ličnosti i uspijevajući da poveže različite kulture i narode.

PODGORICA – Panel diskusija pod nazivom ,,Pozicija savremene umjetnosti u crnogorskom društvu – prepreke, potrebe, perspektive“ biće održana večeras, u 18.30 sati, u Botaničkoj bašti Centra savremene umjetnosti Crne Gore

PODGORICA

Italije u Crnoj

je da oda počast liku velike žene zbirkom fotografija koje prikazuju najznačajnije trenutke života omiljene kraljice svih Italijana – kazala je juče ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela, otvarajući izložbu fotografija ,,Jelena, kraljica Ita-

lije“ u Crnogorskoj galeriji umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Na otvaranju izložbe govorili su i ministarka kulture i medija Maša Vlaović i profesor Marko Pico sa Instituta za istoriju italijanskog Rizorđimenta u Rimu.

Vlaović je kazala da zajednički život kralja Vitorija Emanu-

ela i kraljice Jelene Savojske može poslužiti kao primjer na kojem će Crna Gora i Italija dalje učvršćivati saradnju između država, posebno u oblasti kulture. Ona je istakla da svako podsjećanje na kraljicu Jelenu Savojsku u njenom rodnom gradu predstavlja svojevrsni povratak u vrijeme koje istorija Cetinja i Cr-

- Život kraljice Jelene ostavio je tačne dokumentovane tragove u Institutu za istoriju Rizorđimenta u Rimu, koji čuva jednu od najvažnijih i najdosljednijih arhiva o istoriji Italije od kraja 18. vijeka do kraja Prvog svjetskog rata – kazao je Pico.

Izložbu su realizovali Ministarstvo kulture i medija i Ambasada Italije u Crnoj Gori, u saradnji sa Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu i Institutom za istoriju italijanskog Rizorđimenta u Rimu, a povodom obilježavanja 70 godina od smrti kraljice Jelene Savojske. A. Đ.

Govoriće istoričarka umjetnosti, kustoskinja Umjetničkog muzeja (NMCG) Ana Ivanović, istoričarka umjetnosti, rukovoditeljka Umjetničkog muzeja (NMCG) Mirjana Dabović-Pejović, istoričarka umjetnosti, rukovoditeljka Istorijskog muzeja (NMCG) Ljiljana Karadžić, vizuelna umjetnica, docentkinja Fakulteta za dizajn i multimediju (UDG) Irena Lagator-Pejović i vizuelna umjetnica i kustoskinja CSUCG Natalija Vujošević - Ovih dana kontinuirano svjedočimo pominjanje Centra savremene umjetnosti Crne Gore u medijima u kontekstu njegovog transformisanja u Muzej savremene umjetnosti Crne Gore. Ono čemu takođe svjedočimo jeste nedopustivo nedovoljno prisustvo glasa struke u javnosti – ističe se u najavi CSUCG-a.

– Ambasada

Gori željela

Sekretar Crnogorskog

društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković u sklopu redovnih aktivnosti tog društva posjetio je OŠ „Radojica Perović“, gdje je sa učenicima starijih razreda razgovarao o problemima koje izaziva konzumiranje duvanskih proizvoda u školskom uzrastu.

- Ovakvi obilasci osnovnih i srednjih škola i razgovori i radionice o problemu pušenja, samo su jedan od načina koje koristimo da mladima ukažemo na svu štetnost koju konzumiranje duvanskih proizvoda ima na njihovo zdravlje. I ovoga puta izuzetno sam za-

dovoljan interesovanjem koje su osnovci pokazali za učešće u diskusiji. Ukazano im je na uticaj pušenja i na oboljenja srca i krvnih sudova, što oni već dobro znaju praktično kao i odrasli, ali nažalost ne poštuju uvijek ni jedni ni drugi. Pored uputstava i osnovnog principa da je daleko najbolje nikada i ne početi pušenje, preporučeno im je da, ukoliko su već probali i eventualno postali pušači, prekinu tu štetnu naviku i odviknu se od konzumiranja duvanskih proizvoda kako bi sačuvali zdravlje – kazao je Žarković, iskazujući zahvalnost direktorki škole Snežani Tomanović i njenoj pomoćnici Mariji Čelebić za gostoprimstvo i uspjeh posjete.H. P.

Tržnice i pijace i ove godine organizuju Božićni i novogodišnji pazar Praznična atmosfera i na Velikoj pijaci

Gradsko preduzeće Tržnice i pijace i ove godine organizovaće Božićni i novogodišnji pazar.

Na Velikoj pijaci u TC „Pobrežje“, od 23. jecembra do 6. januara, prodavaće se novogodišnji ukrasi i domaći proizvodi, a biće organizovana zabava za djecu, kao i dnevna žurka za odrasle.

Iz tog gradskog preduzeća poručili su da se svi zainteresovani za učešće u prodajnom dijelu sajma mogu prijaviti do četvrtka, 22. decembra, na broj telefona 067/000-526. H. P.

Treći ,,Climathon Podgorica“, događaj posvećen najboljim digitalnim rješenjima za probleme koji nastaju zbog klimatskih promjena, koji je tri godine od priključivanja naše zemlje ovoj globalnoj ekološkoj priči prvi put organizovan uživo u NEST Coworking prostoru u Podgorici, dobio je svoj epilog.

U konkurenciji velikog broja prijavljenih timova sa zadatkom da osmisle kreativna, održiva i izvodljiva rješenja bilo kroz proizvod ili uslugu, biznis ili NVO, 10 izabranih bilo je u užem izboru za tri nagrade.

Prvo mjesto i novčanu nagradu od 3.000 eura osvojio je tim ,,Spectro“, koji čine Ana Ašanin, Stefan Vuković, Dušan Kovačević, Filip Nađ i Polina Čečina, čija ideja je bila kreiranje inteligentnog servisa za ranu detekciju požara koji upotrebljava algoritme vještačke inteligencije – kompjutersku viziju i mašinsko učenje. Drugoplasirani tim ,,Cyber Savers“, koji je osvojio nagradu u vrijednosti od 2.000 eura, činili su Nina Pantović, Luka Manojlović i Miljan Bajčeta, a njihova ideja je softversko-hardversko rješenje, aplikacija koja bi pratila potrošnju električne energije u domaćinstvima i drugim objektima. Korisnici aplikacije imali bi mogućnost da izračunaju potrošnju različitih uređaja, da određene uređaje isključe iako nijesu u blizini, kao i da sakupljaju bodove koji bi im pružili određene benefite u gradskim servisima i koji bi ih motivisali da i dalje štede energiju.

,,Prezla“, tim koji je zaslužio treće mjesto i nagradu u vrijednosti od 1.000 eura, činile su Tamara Stanić, Dragana Vujović i Jovana Čađenović, a njihova aplikacija će uticati na smanjenje otpada od hrane. Ona bi povezivala ponu-

ISKLJUČENJA STRUJE

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; dio Farmaka, Romanovih, Milana Mladenovića; dio Gornjih Kokota; Iva Andrića, Ljevorečka, Dragana Đurovića, Hercegnovska, Andrijevička i Danilovgradska; - od 9 do 12: Braće Ribar, Tuška, Medunska, Zagrebačka, Milutinovića, Matije Gupca i Žrtava fašizma; Perojska, Novosadska, Carev Laz i Milana Kuča. H. P.

Odabrana najbolja digitalna rješenja na trećem izdanju događaja ,,Climathon Podgorica“

Prva nagrada za tim ,,Spectro“

Za tri godine postignuto mnogo

Organizatori ,,Climathon-a Podgorica“ – NVO Gnijezdo, iskazali su zadovoljstvo realizacijom događaja i smatraju da je za tri godine postignuto mnogo. - Značaj i uticaj ,,Climathon-a“ dodatno su pokazani kroz nagradu za društveno odgovorno poslovanje u kategoriji ,,Briga za životnu sredinu“, koja je prije nekoliko dana NEST-u uručena od strane Unije poslodavaca Crne Gore. Ovakvo priznanje nam je potvrdilo da radimo dobre stvari i, naravno, motivacija da nastavimo sa zalaganjem kako bi ,,Climathon“ iznjedrio što više zelenih startapova, kompanija i nevladinih organizacija u Crnoj Gori – saopštili su iz NVO Gnijezdo.

đače koji imaju višak hrane (markete, hotele, pekare, poslastičare, restorane…) sa korisnicima koji bi tu hranu ku-

povali po znatno nižoj cijeni. Takođe, aplikacija bi uticala na smanjenje upotrebe jednokratne ambalaže.

,,Climathon“ je globalni pokret Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), koji je 2015. godine pokrenuo ,,Climate KIC“, kako bi omogućio predstavnicima lokalnih institucija i građanima da se okupe na jednom mjestu i zajednički predlažu rješenja za ekološke izazove sa kojima se njihova zajednica suočava. U Crnoj Gori je organizovan u saradnji sa UNIQA osiguranjem, Erste bankom, Privrednom komorom Crne Gore, Agencijom za zaštitu životne sredine, Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Glavnim gradom, te kompanijama ,,Five G“, ,,First Line“, ,,BENU“ i ,,Red Bull“. H. P.

Korak ka još kvalitetnijoj zdravstvenoj

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, predsjednik Skupštine opštine Luka Krstović i odbornik Aleksandar Kojičić obišli Zdravstvenu stanicu „Zeta“, gdje su počeli radovi na rekonstrukciji.

Riječ je o projektu koji finansira Svjetska banka, a radove izvodi firma „Bombeton“ sa Cetinja.

Asanović je izrazio zadovoljstvo što će ovaj važan zdravstveni objekat biti značajno rekonstruisan i poboljšana njegova energetska efikasnost, iskazujući i uvjerenje da će rokovi za završetak radova biti poštovani. Predsjednik lokalnog parlamenta Luka Krstović istakao da je srećan što već

prvih dana mandata nove vlasti počinju novi značajni projekti, koji će bitno uticati na kvalitet zdravstvenih usluga koje pruža Dom zdravlja.

Aleksandar Kojičić izrazio je

nadu da je ovo samo početak, te da će nakon rekonstrukcije objekta uslijediti tehnička i kadrovska ulaganja, koja će osigurati visok nivo zdravstvene zaštite građana Zete. I. M.

Dobitnici nagrada na 3. ,,Climathon Podgorica“

Sekretar CDPR-a u razgovoru sa đacima iz OŠ ,,Radojica Perović“

Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka obišao OŠ ,,Radojica Perović“

Radmila Petrović ostaje na čelu Budućnost Bemaksa

PODGORICA – Radmila

Petrović i u naredne četiri godine obavljaće funkciju predsjednice Upravnog odbora Ženskog rukometnog kluba Budućnost Bemaks, odlučeno je na sjednici Skupštine.

Proslavljena crnogorska rukometašica, koja je prvi mandat dobila u martu 2018. godine, dobila je jednoglasnu podršku 28 delegata koji su prisustvovali sjednici Skupštine.

Uz zahvalnost na ukazanom povjerenju, Petrović je u obraćanju delegatima

istakla da je zajedništvo najveća snaga kluba, te izrazila zahvalnost svim sponzorima i partnerima koji pružaju podršku, u prvom redu kompaniji Bemaks.

Na sjednici su izabrani i novi članovi Upravnog odbora u kojem će biti Katarina Bulatović ispred kompanije Bemaks, Matjaž Božić – Lovćen osiguranje, Vladimir Perunović – Kodio, prof. dr Milica Vukotić – Univerzitet Donja Gorica, Vuksan Vuksanović – Glavni grad Podgorica, Milena Raičević – kapitenka Budućnosti

Bemaksa, Srđan Markoč – predstavnik osnivača i Miodrag Maksimović –preduzetnik.

Jednoglasnu podršku za novog predsjednika Skupštine dobio je proslavljeni crnogorski trener i dugogodišnji član Upravnog odbora – Nikola Petrović Uoči početka sjednice, direktorica kluba Maja Bulatović uručila je zahvalnicu dugogodišnjem predsjedniku Upravnog odbora i Skupštine kluba Branimiru Gvozdenoviću za doprinos razvoju ŽRK Budućnost Bemaks. A. M.

Pobijedio rukomet

Najbolja odbrana na najbolji napad

PODGORICA – Večerašnjom utakmicom protiv Turk Telekoma, košarkaši Budućnost Volija ,,spuštaju zavjesu“ u 2022. godini kada su u pitanju evropski mečevi. U ,,Morači“ od 19 časova gostuje turski Turk Telekom, jedna od ekipa u najboljoj formi u Evropi, lider grupe B Evrokupa sa šest pobjeda i pet poraza, odnosno jednom pobjedom više od Budućnosti, zbog čega je ovo, ujedno, i derbi kola.

Turk Telekom je prvi i u domaćem prvenstvu, sa 10 pobjeda u 11 kola, ispred evroligaša Fenerbahčea i Efesa, i to dovoljno govori kakav je izazov pred crnogorskim šampionom. Posebno što, vjerovatno, ponovo neće biti Alfe Kabe (virus), u dosadašnjem toku Evrokupa najboljeg igrača ,,plavih“ sa 13,5 poena, 11,5 skokova i 2,2 ukradene lopte po meču.

Podgoričani su u prošlom kolu u Las Palmasu propustili priliku da valorizuju odličnu odbrambenu partiju i prvi put u Evrokupu savladaju Gran Kanariju. Loše napadačko izdanje na Kanarskim ostrtvima su ,,naplatili“ u Baru u ABA ligi, gdje su do vrha napunili koš Mornara (104:87), pa u boljem šuterskom raspoloženju očekuju deveti

Važno je da Turci ne prebace 81

Tim iz Ankare je do sada samo dva puta postigao manje od 80 poena, i upisao po pobjedu (u gostima protiv Slaska 75:71) i poraz (kod kuće od Pariza sa 90:75). Sa 81 poenom je, takođe, imao polovičan uspjeh (poraz od Gran Kanarije i pobjeda protiv Trenta), dok je sa 82 i više poena Turk Telekom zabilježio sve četiri pobjede (London, Promiteas, Hapoel, Hamburg).

sezonski meč u Evrokupu, sa željom da upišu treću pobjedu u petom meču kod kuće, pošto su do sada u ,,Morači“ porazili Promiteas i Trento, dok su izgubili od Hamburga i Pariza…

ODBRANA PROTIV NAPADA

Meč između Budućnost Volija i Turk Telekoma je, ujedno, i duel najbolje odbrane i najboljeg napada u grupi B. U prethodnih osam kola, Podgoričani su prosječno po meču primali 72 poena, dok je turski tim prosječno postizao 86,1 poen po utakmici. Prosječnih 79,3 ubačenih poena Budućnosti se, praktično, poklapa sa brojem poena koje je Turk Telekom primao u prethodnih osam utakmica (79).

Turk Telekom, koji je do sada dobio sve tri utakmice u gostima, trenutno je druga najbolja ekipa u procentima šuta za dva (60,5 odsto) i tri poena (39,5 odsto). Budućnost, međutim, do sada protivnicima nije dozvoljavala da budu precizniji od 48,7 odsto za dva, te 26,5 odsto za tri poena.

Budućnost je slabija u šutu od Turaka (50,3 odsto za dva, te 32,4 odsto za tri

To znači da će izabranici Vladimira Jovanovića imati, prije svega, zadatak da defanzivno odigraju na nivou Evrokupa, kako bi mogli da se nadaju šestoj pobjedi u grupi, bitnoj za borbu za prve četiri pozicije koje donose prednost domaćeg terena u meču osmine finala.

- Definitivno je Turk Telekom lider i najbolja ekipa u grupi. Dosadašnjim igrama i u Evrokupu i u turskom prvenstvu, u jakoj konkurenciji, prije svega mislim na Fenerbahče i Efes, drže prvo mjesto. Radi se o jako kvalitetnom sastavu, koji vode dva iskusna američka igrača – Tejlor i Grant. Sigurno će u utakmici naš cilj biti da zaustavimo njih dvojicu, ali i trećeg igrača,

Dana

rukometašica.

Organizatori – dva partnerska rukometna kluba RK Zeta i ŽRK Podgorica, pokazali su se kao odlični domaćini djevojčicama i dječacima 2006/07. i 2008/09. godište. Osim klubova iz Crne Gore, učešće su uzeli i gosti iz inostranstva. Glavni grad Podgorica, Sekretarijat za kulturu i sport Podgorice, Rukometni savez Crne Gore i Opština Zeta dali su

vjetar u leđa da ovaj turnir zaživi i traje.

U kategoriji najmlađih slavila je Trebjesa, drugo mjesto pripalo je ekipi Metalca, a treći je bio Medicinar. Za najbolju igračicu proglašena je Bojana Obradović (Medicinar), najbolja golmanka je Maša Dubljević (Trebjesa), a strijelac Mia Jekić (Metalac).

U konkurenciji 2006/07. slavile su rukomtašice Budućnost Bemeksa, druga je bila Zeta, a treća Levalea iz Nikšića. Najbolja igračica je bila Maja Ceklić iz Zete, Vanja Živković iz Levalea najbolja na golu, a Elena Mitrović iz šampioske ekipe bila je najuspješniji strijelac.

Kod rukometaša (2006/07) najbolji je bio Mornar 7, Lovćenu je pripalo drugo mjesto, a treće Bjeljini. Dvije nagrade otišle su u ruke barske ekipe: najbolji rukometaš je Petar Kovačević, a strijelac Dražen Peruničić. Najbolji golman je David Ostojić iz Bjeljine.

U nešto mlađoj kategoriji trofej je podigao Lovćen, na postolju su završili barski tim i Partizan iz Tivta. Kao i u kadetskoj konkurenciji dvije nagrade su pripale Baranima: Danilo Gutić je bio najbolji strijelac, a golman Vuk Rakočević. Za najboljeg igrača proglašen je Ognjen Pejaković, član Lovćena. A. M.

Dončić isključen, Dalas poražen

Najlošiju partiju od starta sezone Luka Dončić je odigrao u porazu Dalas Meveriksa od Minesota Timbervulvsa 116:106.

U trećoj dionici mladi slovenački NBA superstar zaradio je isključenje zbog tehničke greške, nakon prigovora arbitru. Do tog momenta Luka je imao 19 poena uz sedam asistencija i šest skokova, uz vrlo loš šut iz igre 17-5. Minesota je u nizu odličnih partija, a ,,vukove“ je do pobje-

de predvodio bek Entoni Edvards sa 27 poena, 13 skokova i devet asistencija. Ekipa je slavila iako nije računala na slavni centarski par koji čine Tauns ni Gober. Sada je deveta u Zapadnoj konferenciji sa skorom 16-15, upravo ispred Dalasa (15-16).

Demijan Lilard postao je najbolji strijelac u istoriji Portlanda. Slavni bek je na vječnoj listi ,,blejzera“ prestigao legendarnog beka Drekslera

Portland je ipak poražen od Oklahoma Sitija 123:121, a meč je košem 0,9 sekundi prije kraja riješio najbolji igrač ,,gromova“ Gildžus Aleksander. Meč je završio sa 35 poena, šest asistencija i dva skoka. Lilard je upisao 28 poena.

Finiks je demonstrirao silu protiv oslabljenih Lejkersa 130:104, a već na poluvremenu pobjednički tim imao je prednost 68:44. S. S.

Jednoglasna podrška za novi četvorogodišnji mandat

PODGORICA - Povodom

oslobođenja Podgorice održan je međunarodni turnir „Montenegro Handball Cup 2022 – Turnir prijateljstva“, koji je okupio nekoliko stotina mladih rukometaša i

Povodom Dana oslobođenja Podgorice održan Turnir prijateljstva

NBA: Lilard prvi strijelac u istoriji Portlanda

Rukometaši Mornara 7 i Lovćena

odbrana napad

81 poen

poena). Turk Telekom ima više asistencija po utakmici (19,5 – 15,5), ukradenih lopti (9 8), a manje izgubljenih (1,34 – 14,9). Budućnost je najbolja skakačka ekipa u Evrokupu, sa prosječne 43 uhvaćene lopte po meču (Turk Telekom 34,5), odnosno ofanzivnih 13,4 (Turk Telekom 9,8) i 29,6 defanzivnih (24,8). Podgoričani su do sada nešto bolje šutirali slobodna bacanja (71,3 – 67,3 %) i imali više blokada (3,4 – 2,3).

centra Džonsa, koji je jako dobar igrač. Zbog svih problema koje imamo, tj. neigranje Kabe na prošlom meču protiv Mornara, zbog virusa koji je dobio na meču sa Gran Kanarijom, moraćemo da presložimo redove i da drugi momci preuzmu dio njegovih minuta ali i dio odgovornosti. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti –kazao je Jovanović.

SAMO TRI PORAZA U SEZONI

Turk Telekom je na startu sezone ,,vezao“ dva poraza od Burse i Pariza, a onda je uslijedila serija od 12 pobjeda, što u turskoj ligi, što u Evrokupu. Niz je prekinula Gran Kanarija, ali to očigledno nije poremetilo ekipu Erdema Džana koja je

nakon toga ponovo dobila tri utakmice u nizu. Trener Turk Telekoma je mladi i talentovani 42-godišnji stručnjak koji je godinama bio asistent kod Željka Obradovića, a kasnije i kod Igora Kokoškova. Prošle godine bio je i u Juti u NBA ligi.

U Turk Telekomu je pet stranaca koji su i nosioci igre, dok ostatak rotacije čine domaći igrači. Najveća opasnost su Džerijan Grant (13,6 poena po meču), koji je stigao iz Olimpije Milano i Toni Tejlor (14,7), koji je došao iz Karšijake. Ovaj dvojac tokom utakmice kombinovano podijeli preko 10 asistencija po meču.

U reketu je osnovna snaga Tajrik Džons (11,9 poena i

8,7 skokova po meču), koji je stigao iz Pezara, ali i Nejt Sestina (11,9 – 4,6), koji je stigao iz Denzila. Najefikasniji do sada je bio francuski košarkaš Aksel Butije (16 poena prosječno). koji je stigao iz Unikahe…

- U goste nam dolazi jedna, možda, od najboljih ekipa u našoj grupi. Za nas će sigurno biti težak meč jer dolazi u našem zgusnutom rasporedu, pogotovo smo u ovom mjesecu imali dosta utakmica. Turk Telekom je ekipa koja se nalazi u pobjedničkom ritmu, nanizali su dosta pobjeda, ali smo se i mi malo podigli igrački. Očekujem težak meč ali kao domaćini treba da idemo na pobjedu, kao i u svakom meču do sad – rekao je krilni centar Aleksa Ilić S. J.

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa već u ranoj fazi osigurale su prolaz u Superligu, još prije dva kola obezbijedile su i prvo mjesto u A grupi WABA lige.

Večeras (18 h), na kraju grupne faze dočekuju ekipu Zagreba, protiv koje će juriti 31. uzastopnu pobjedu u ,,Bemaks areni“ u WABA ligi u mečevima za bodove. A, kada smo već kod bodova, to je ono što posebno motiviše ,,plave“ u duelu protiv Hrvatica. Zagreb je uspio da ,,okrene“ Banoviće i pobjedom 74:38 neutrališe poraz u gostima, što je bilo dovoljno za plasman u Top 8 fazu. Baš zbog toga ovaj duel ima važnost, jer Podgoričanke pobjedom imaju priliku da Superligu dočekaju sa maksimalnih 12 bodova... -Svjesne smo specifičnosti utakmice, ali sigurno da ćemo biti vrlo motivisane. Zagreb je pokazao u nekim mečevima da ima kvalitet, napravio je to iznenađenje protiv Montane, tako da će sigurno i u drugoj fazi biti neugodan rival. Ipak, pokazale smo u prvoj utakmici da je velika razlika u kvalitetu, tako da očekujem da opravdamo očekivanja, pokažemo još jednom da smo bolje i na pravi način završimo grupnu fazu i 2022. godinu – kazala je Maja Bigović, centar Budućnost Bemaksa.

Prije nešto više od mjesec Podgoričanke su bile ubjedljive u glavnom gradu Hrvatske – slavile su čak 101:50. Ali, i pored toga, oprez je prisustan u jed-

noj od najmlađih ekipa u ligi. -Znamo da nam pripada uloga favorita i zbog kvaliteta dva tima i zbog činjenice da igramo na našem terenu. Ali, nećemo se opustiti, niti ćemo olako ući u meč. Nastojaćemo da odigra-

mo što bolje i da pokažemo da smo s razlogom lideri grupe, a pobjedom bi na najljepši način završili grupnu fazu. Tek nakon ovog duela razmišljaćemo o rivalima u Top 8 fazi – naglasila je Bigović. R. P.

Marija i Danijel četvrti put zaredom laureati

Atletski savez Crne Gore sa ponosom može da napravi rekapitulaciju i sumira godinu.

Godina kojoj se broje posljednji dani ostaće zlatnim slovima upisana u istoriju crnogorske atletike, a prije svega zbog Marije Vuković, koja je postala prva crnogorska atletičarka koja je osvojila seniorsku medalju na velikim takmičenjima (srebro na prvenstvu Evrope). Baš zbog toga nije bilo dileme na sjednici Upravnog odbora Atletskog saveza – četvrti put uzastopno najbolja crnogorska atletičarka je Vuković, a baš kao i prethodne tri godine i ovog puta biće laureat za glavnu nagradu sa Danijelom Furtulom, koji je najbolji atletičar. Na sjednici je konstatovano da

je 2022. istorijska godina za crnogorsku atletiku, a samo rezultati Marije Vuković čine je impresivnom. Marija je osvojila srebro 21. avgusta u Minhenu na prvenstvu Evrope (195 cm), bila je četvrta na Svjetskom prvenstvu u dvorani (195 cm), ima i zlato sa Mediteranskih igara (192 cm), dok je na prvenstvu Balkana u dvorani bila druga (190 cm). Sa rezultatom 196 cm ispunila je normu za Svjetsko prvenstvo u dvorani i postavila novi crnogorski dvoranski rekord u visu. Tokom 2022. nastupila je na tri mitinga Dijamantske lige (dva puta peto mjesto i jednom deveto mjesto).

Kada je u pitanju bacač diska Danijel Furtula, treba naglasiti da je na prvenstvu Evrope bio

21. sa rezultatom 59.10, osvojio je zlato na Igrama malih zemalja Evrope (61.48), bronzu na Mediteranskim igrama (61.74), dok je na prvenstvu Crne Gore slavio sa rezultatom 64.31 metar. U Baru je na dva takmičenja imao rezultate 62.05 i 63.63 metara. Najbolji junior je Ognjen Marsenić (Lim), dok je članica mojkovčake ,,Tare“ Irena Bošković najbolja juniorka. U kategoriji mlađih juniora priznanja će dobiti Haris Adrović (Jedinstvo) i Vesna Kljajević (Tara), dok su kod pionira najbolji Bogdan Borović (Rudar), te Anđela Đuranović (AK ,,Sanja“), Elzana Guberinić (Jedinstvo) i Amra Hubanić (Jedinstvo). Tanasije Kujundžić (Podgorica) i Rada Miladinović (ATK ,,Pod-

gorički maraton“) najbolji su veterani.

Specijalna priznanja dobiće Dragan Pešić i Kristina Rakočević, a posebna priznanja Tomaš Đurović, Darko Pešić, Ljiljana Matović, Mila Milašinović, Risto Drobnjak, Amir Papazi i Anabela Mujović. Priznanja za ostvarene rezultate dobiće Nevena Dobrašinović, Maša Bubanja, Petar Tomić, Ognjen Vojvodić. Upravni odbor dodijeliće i posebno priznanje Veselinu Petrušiću za 30 godina bavljenja atletikom, a priznanja za rezultate u ovoj godini dobiće: Mijat Vojvodić, Anastasija Pajović, Nemanja Đurišić, Ivan Popović, Matija Bulajić i Anđela Drobnjak. Biće nagrađeni i treneri. Speci-

jalna priznanja dobiće treneri čiji su takmičari osvojili medalju na međunarodnim takmičenjima ili su ostvarili norme za velika takmičenja: Marko i Danilo

Ristić (Tara), Osman Erović (Jedinstvo), Zoran Jojić (Lim) i Željko Ćavar (Tempo). Posebna priznanja dobiće treneri čiji su takmičari imali nastup u reprezentaciji ili su postavili državne rekorde: Sanja Đurnić (AK ,,Sanja“), Bojana Đurković i Danijela Vojinović (Mornar), Ljubiša Marović (Orion), Budimir Jestrović (Rudar), Dragoje Rajković (Lim), Branislav Maslovarić (Jedinstvo) i Đorđe Radović.(Lovćen).

Svečanost proglašenja najboljih održaće se 29. decembra. R. PEROVIĆ

Upravni odbor ASCG proglasio najuspješnije za 2022.

Podgoričanke ne bježe od uloge favorita

Aleksa Ilić

Nezapamćena fešta

Fešta za sva vremena, žurka koja se čekala 36 godina.

Fudbaleri Argentine, novi šampioni svijeta, u utorak u ranim jutarnjim časovima stigli su u Buenos Ajres.

Ni to što su ,,gaučosi“ sletjeli u glavni grad domovine u 2.40 časova po lokalnom vremenu (6.40 po našem) nije spriječilo milione Argentinaca da ih dočekaju na

ulicama, jer – takav spektakl se ne propušta, a događa se možda jednom u životu.

Ipak, nacija koja živi za fudbal nada se da neće ponovo na ,,zlatnu boginju“ čekati skoro tri decenije.

Heroji nacije su otvorenim autobusom prolazili kroz oduševljenu masu, a zvanični doček upriličen je u centru grada. Prije toga, reprezentacija je odmorila

u trening centru selekcije, blizu aerodroma.

Na glavnom trgu u Buenos Ajresu ,,ludnica“ je vladala još od finalnog meča i gotovo da nije prestajala do juče.

A slaviće se još dugo... Dan kada je reprezentacija trostrukog prvaka svijeta stigla u domovinu proglašen je zvanično za neradan i državni praznik ove godine.

Avion kojim su reprezen-

tativci stigli u Argentinu nosio je natpis ,,Jedan tim, jedna zemlja, jedan san“. Na zadnjem krilu bile su velike fotografije Lionela Mesija i Anhela Di Marije, strijelca drugog gola na finalu. Argentina je u spektakularnom finalu Svjetskog prvenstva u Kataru savladala Francusku nakon jedanaesteraca 4:2, poslije 120 minuta borbe i 3:3 nakon produžetaka. Ne. K.

Argentinci priredili doček šampionima svijeta u fudbalu

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, Zoranu Vujoševiću, iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: 08-331/22-691 od 19. decembra 2022. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, za izgradnju solarne elektrane “Ubli” instalisane snage 5 mW, sa 35 kV trafostanicom, kao i njeno priključenje na distributivnu mrežu, radi uklapanja 35 kV postrojenja na 35 kV dalekovod TS Podgorica 1- TS Ubli, koja će biti locirana na katastarskim parcelama broj 3946, 3947, 3948, 3949, 3950, 3951, 3952, 3953, 3954, 3955, 3956, 3957, 3958, 3959, 4082/2, 4083/3 i 4085/3 KO Ubli, opština Podgorica. Predmetni Elaborat i Rješenje dostupni su na internet stranici Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj na adresi http://www.sekretarijat-za-plurzs. podgorica.me/2022/12/21/obavjestenje-o-donijetom-rjesenju-nosiocu-projekta-zoranu-vujosevicu-kojim-je-data-saglasnost-na-elaborat-uticaja-na-zivotnu-sredinu/

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

TELEFON:

020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

I.br.1500/2022 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Miljana Konatara iz Podgorice, ul.Baku br.24, koga zastupa punomoćnik Drago Konatar, advokat iz Bijelog Polja, protiv izvršnog dužnika Grgura Ristića iz Podgorice, ul.Vasa Bracanovića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.12.2022.godine, shodno čl.45 ZIO-a

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca Miljana Konatara, protiv izvršnog dužnika Grgura Ristića, na osnovu izvršne ispraverješenja Osnovnog suda u Bijelom Polju poslovne oznake K.br.188/20 od 12.07.2022. godine, koje je preinačeno rješenjem Osnovnog suda u Bijelom Polju poslovne oznake Kv.br.167/22 od 25.10.2022.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja I.br.1500/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja, nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Grguru Ristiću - Rješenja o izvršenju I.br.1500/2022 od 10.11.2022.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Grgur Ristić, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 20.12.2022. godine Ivan Sekulić

Poslovni broj: I.br.710/2019

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 50.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 10348/07 od 12.07.2007. godine, dana 20.12.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o IV prodaji nepokretnosti od 20.12.2022. god, i Zaključka o V prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 20.12.2022.god. Izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o IV prodaji nepokretnosti od 20.12.2022. god, Zaključka o V prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 20.12.2022.god.Upozorava se izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 20.12.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

PORTAL POBJEDE

Posljednji pozdrav dragom

VESKU

Dobrom i plemenitom čovjeku i velikom prijatelju.

MARIJA, MAJA i SENKA sa porodicama 970

Obavještavamo familiju, rođake i prijatelje da je 20. 12. 2022. preminuo naš otac

Posljednji pozdrav MILOŠE

Tvoj kratak životni vijek bio je dovoljno dug za dobar i častan život.

BRANISLAV, IGOR, TANJA, PAVLE i KATARINA VUJOVIĆ 971

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

RADMILI KALEZIĆ

Bol i tugu zbog tvoje smrti nadjačaćemo ljubavlju i uspomenama na tebe. Počivaj u miru. Nedostajaćeš.

Kćerka TANJA i unuka JELENA 968

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Posljednji pozdrav kumi

Srijeda, 21. decembar 2022.

сахрана.

мајка НАДА, сестре СВЕТЛАНА, МИРЈАНА, ИВАНА и МИЛЕНА, стриц ДРАГОЉУБ, стрина МИЛА, брат од стрица ДУШАН, сестра од стрица ДУШИЦА, ујаци БРАНИСЛАВ и ИГОР, тетке СТАНКА, ДРАГИЦА, СОЊА и АНКА, сестричне, сестрићи, зетови, браћа и сестре од ујака и тетака као и остала многобројна родбина СТАМАТОВИЋ и ВУЈОВИЋ 964 Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 20. decembra 2022. u 78. godini života preminula naša draga

PAVLE Mirojev BOGETIĆ

profesor Ekonomskog fakulteta u penziji 1934. g. – 2022. g.

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima dana 21. decembra od 10 do 13 časova. Sahrana će biti obavljena istoga dana u 14.30 na groblju Ždrebaonik, Danilovgrad, u najužem krugu porodice.

Ožalošćeni: ćerke TATJANA i ANA, sin ZORAN, snaha LJUBICA, unuci i unuke, braća BLAŽO i VOJISLAV, sestra DANICA, bratanić, bratanične, sestrići i sestrične

RADMILI KALEZIĆ

Od MIĆA i TANJE PETROVIĆ sa porodicom 944

Sjećanje na naše drage

RADMILI KALEZIĆ

Od DUŠKA i GORDANE MARTINOVIĆ sa porodicom 945

RADMILA Radivojeva KALEZIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, dana 20. decembra od 12 do 15 časova i dana 21. decembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.

OŽALOŠĆENI:

VASO MIRKOVIĆ ZORAN MIRKOVIĆ

Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati u našim mislima i srcima zauvijek.

DRAGAN i MIĆO sa porodicama              967

Navršavaju se tri godine od našeg rastanka ILIJA Radojev

VUKČEVIĆ

S ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: SUZANA, STOJA, MILAN, NATAŠA i MILENA sa porodicama 969

e-mail: oglasno@pobjeda.me

sinovi NENAD i GORAN, kćerka TATIJANA, unuka JELENA, brat SVETOZAR, snahe BILJANA, VESNA i ZORICA, bratanići, bratanične, sestrične i ostala rodbina KALEZIĆ i GAZIVODA 905

Posljednji pozdrav dragom zaovičiću i bratu VESKO VUČERAKOVIĆ

Neka je vječni mir tvojoj dobroj duši. MILEVA, MLADEN, LJILJA i KAĆA 938

Posljednji pozdrav VESKU

Dobrom bratu, Crnogorskom sinu i Velikom čovjeku. Tvoja ljudskost, poštenje i karakter se nikad ne zaboravljaju.

Tvoji: VESKO, VIDA, VUK i IVANA 946

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir, putuj s anđelima. Čuvaćemo te od zaborava.

ZORAN LAKIĆ

Prestalo je da kuca veliko srce mog dragog brata u kojem smo svi imali svoje mjesto, toplinu, pažnju, ljubav. Ostaje praznina, tuga, bol... Trajaćeš kroz najljepše uspomene dok god budem disala. Hvala ti za sve što si u životu za mene učinio.

Tvoja sestra VERA 965

2022. године упокојио се у Господу Академик проф. др ЗОРАН Миројев ЛАКИЋ

примамо у градској капели Чепурци, дана 21. децембра од 10 до 15 часова и у градској капели Даниловград, дана 22. децембра од 10 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници.

Ожалошћени: супруга СЛОБОДАНКА, кћерка ЛИНА, син ИВАН, сестра ВЈЕРА, снахе ИРЕНА, ОЛГА и ЈЕЛИЦА, унуке ХЕЛЕНА и КАТАРИНА, братанићи, братаничне и остала многобројна родбина 963

961

Posljednji pozdrav dragoj majki

Posljednji pozdrav dragoj ANĐELI

RADMILI KALEZIĆ

Počivaj u miru.

Tvoj sin NENAD 962

Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi

RADMILA KALEZIĆ

MARKO, BOJANA i BOGDANA GAZIVODA 948

Dragi naš brate, striko i đevere VESKO VUČERAKOVIĆ Čast nam je bilo što si bio naš brat, đever i stric. Hvala ti na svemu, na svoj dobroti, pažnji, osmijehu i zagrljaju!!! Brat ČEDO, snaha VANJA, bratanične JOVANA, VASILISA i bratanić BAJO

више са нама, а то је тако тужно и болно. Увијек си био тако драг, чистога срца, храбар и насмијан. Таквог ћемо те се сјећати. Твој живот се наставља у нашим мислима и срцима, гдје ћемо заувијек чувати успомену на тебе. Твоје ујна ЗОРА и сестре НАТАША, ТАТЈАНА и МИРЈАНА 957 Najdraži naš

VESELIN VUČERAKOVIĆ

Suviše je malo riječi, a previše tuge da ti kažem koliko mi nedostaješ. Bio si razuman, pažljiv i osjećajan. Bio si najbolji. Hvala ti. Zbogom ti ne mogu reći jer ćeš u meni živjeti dok i ja budem živio. Počivaj u miru, brate...

Tvoji: brat BAĆA, snaha SONJA i bratanična UNA 958

Voljenom

VESELINU VUČERAKOVIĆU

Ne možemo se pomiriti sa sudbinom da nisi više među nama. Fizički nisi, ali u svakom razgovoru, mislima, u srcima uvijek si prisutan i ostaćeš vječno. Počivaj u miru.

Stric PAVLE i strina MACA 959

e-mail: oglasno@pobjeda.me

KOVAČEVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u tišini vječnog mira. SLAVEN, RAJKA, KSENIJA i TIJANA 941

Posljednji pozdrav ANĐELA

KOVAČEVIĆ

S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost. Počivaj u miru.

VOJNA, SEKA i BORO 943

Posljednji pozdrav kumari VESKU

ACO, MARINA, MINA i BALŠA DRAGOVIĆ 913

Posljednji pozdrav dragom drugu RAJKU

Ostaćeš uvijek u našim sjećanjima.

VERA i PEĐA JOVANOVIĆ 956

Posljednji pozdrav majki i svekrvi

RAJKI

Tvoji GORAN i BILJANA

Poslednji pozdrav dragom bratu i stricu

Danas nas je napustio naš najbolji brat, ujak i šura

Duboko smo ožalošćeni zbog gubitka našeg voljenog brata, djevera i strica

RAJKA Milovog VRATNICE

RADOVAN – RAJKO Milov VRATNICA

Dragi najdraži brate i striče prerano si nas napustio i ostavio veliku prazninu iza sebe, ali ćeš večno živeti u našim srcima.

RADOVAN – RAJKO VRATNICA

Tri mjeseca strepnje, nade i iščekivanja da ćeš se probuditi dragi brate, ali tvoje povrede bijahu jače od naših želja. Imao si veliko srce za sve nas. Neka tvoja dobra duša počiva u vječnom miru, a mi ćemo te u našim srcima čuvati od zaborava.

Riječi su nemoćne da izraze tugu naših srca pred Njegovom tragičnom sudbinom...Fali i Faliće nam, za sva buduća vremena, njegova bratska ljubav, pažnja i dočeci. Toplina i iskrenost njegove duše. Sjećanje, poštovanje i nezaborav na našeg ,,AJU“ trajaće koliko i mi sami. VOLIMO TE !

Brat GORAN, snaha DANIJELA – BEBA, bratanići LUKA, NIKO i DAMIAN i bratanična LEA 947

Posljednji pozdrav dragom bratu

Tvoj brat BRANKO – PIRO, bratanac MIJAT, bratanična ANJA 949

Poslednji pozdrav dragom stricu

Sestra LJILJANA, sestrići BOŽIDAR, BOJAN, BALŠA, sestrična BOJANA i zet MILAN BOŽOVIĆ 951

Danas nas je napustio naš najbolji brat i ujak

RADOVANU RAJKU VRATNICI

Ostaćeš u našem najljepšem sjećanju voljen i neka tvoja duša nađe vječni mir.

Vole te tvoji MIODRAG VRATNICA sa porodicom 953

Posljednji pozdrav dragom bratu

Dragi ćića, hvala ti na svemu što si me kroz život naučio i uradio za mene. Čast mi je što sam odrastao uz tebe, bio si mi sve! Zauvek ću te sa velikim ponosom pamtiti.

Tvoj bratanić MIJAT

RADOVAN – RAJKO VRATNICA

Hvala ti na svakoj toploj riječi i osmijehu koji si uvijek imao za nas. Od tebe smo naučili da se nikad ne predajemo i da sa osmijehom koračamo kroz život. Čuvamo te kao najveće blago skriveno u našim srcima. Uzalud je bilo naše čekanje i nada da nam se vratiš. Ostajemo u bolu i tuzi za tobom. Volimo te, najdraži naš.

RADOVAN RAJKO VRATNICA

Sjećanje i uspomene na tebe nikad umrijeti neće. Čuvaćemo te u našim srcima zauvijek.

Tvoji sestra NEVENKA i zet ANDRIJA RISO sa porodicom 954

Posljednji pozdrav dragom bratu

Tvoja sestra NADA sa djecom

RADOVANU – RAJKU VRATNICI

Tvoj iznenadni odlazak je ostavio neizmjernu prazninu u našim srcima, sve što bismo rekli malo je za ono što osjećamo.

DUŠKO VRATNICA sa porodicom 955

RADOVAN – RAJKO Milov VRATNICA

VLADIMIR ROGANOVIĆ

Jedan jedini brat moj, nema dana da ne mislim na tebe, volim te i čuvam od zaborava, tvoju ljepotu ne dam da se zaboravi.

Voli te tvoja sestra JOVANA      939

Prošle su 4 godine od smrti voljenog

VLADIMIR ROGANOVIĆ

Tvoj glas i osmijeh je svuda oko nas. Živiš u nama, volimo te beskrajno!

DULE, BOJANA i ŠĆEPAN

VLADIMIRA ROGANOVIĆA

Kada veliki čovjek umre, godinama svijetlo koje ostavlja leži na putevima ljudi... Tvoja svjetlost na svakom je koraku... Smrt ne može ubiti tvoje ime... Nedostaješ u svakom danu...

Voli te ŽENČE

ДРАГИЦА, син ДЕЈАН, кћерка РАДМИЛА, сестра ЗОРКА, унучад МАРКО, САНДРА, ИВАН и ЛУКА, братанићи ВЕЛИМИР и ВЛАДИМИР, братанична ВЕРА, сестрић МИРОСЛАВ, сестричне СВЕТЛАНА и МИРЈАНА, снахе ТОМИЦА, ЈАСМИНА, ТАЊА и НАТАША, браћа од ујака ВУКАЛИЦА и МИЛЕ, сестра од ујака

Posljednji pozdrav dragom kolegi i drugu

Posljednji pozdrav ocu

Prolaze bolni i tužni dani, sedmice, mjeseci i godine bez vas, mojih jedinstvenih, neprevaziđenih voljenih roditelja.

Duša jeca, suze liju, srce boli što niste sa nama, već u nama dokle budemo koračali ovom zemljom !!! U svakoj našoj ćutnji vas čujemo, u snu vidimo i čuvamo u srcu!!!

Dragi naši roditelji, Božja ruka vas milovala i pazila nježno i toplo, kao što ste vi nas!

Ni vrijeme koje je prošlo, ni godine koje će proći, ne mogu umanjiti vječnu bol za vama.

Vaša MIĆA POPOVIĆ sa porodicom 942

Sjećanje na drage

VASO MIRKOVIĆ ZORAN MIRKOVIĆ

Neka vas u tišini vječnog mira čuva naša ljubav, jača od zaborava.

Kćerka i sestra MARICA LALATOVIĆ sa porodicom 936

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455

“POBJEDA” 020 202 456

VESKU VUČERAKOVIĆU

VESELINU VUČERAKOVIĆU

Dragi naš tajo, hvala ti za svu tvoju požrtvovanost, borbenost, neizmjernu ljubav i pažnju koju si nam pružio. živimo za tebe i živjećeš kroz nas vječno. Neka ti je laka naša crnogorska zemlja po kojoj si ponosno kročio.

od kolega RADIČEVIĆ MIĆO, LAZAREVIĆ ZORAN, BURZANOVIĆ ZORAN, TALJANOVIĆ NINO, MILIĆ NEBOJŠA, VUJOVIĆ IGOR, PETROVIĆ SINIŠA, BOLJEVIĆ SAŠA, KRIVOKAPIĆ BRANKO, DRAGAN RADONJIĆ i MILOVIĆ VESKO, ACO MARAŠ 925

Posljednji pozdrav i vječni spokoj dragom kolegi.

Vole te ANĐELA i DARA do beskraja! 934

Dragom sinu i bratu

VESELINU VUČERAKOVIĆU

VESELINU VUČERAKOVIĆU

Bio si nam sve. U neprebolu za tobom. NIKOLA, SONJA i SVETLANA 935

Posljednji pozdrav dragom kumu i bratu

923

Posljednji pozdrav dragom zaovičiću i bratu

VESKO VUČERAKOVIĆ

Neka počiva u miru tvoja plemenita duša.

ČEDA, PEĐA i DRAGAN 937

VESKU VUČERAKOVIĆU

Počivaj u miru, naš voljeni Venja, i neka te anđeli čuvaju.

DRAGO, DRAGANA, LJUBO i NAĐA 911

KOLEKTIV SLUžBE ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE GLAVNOG GRADA – PODGORICA

OGLASNO ODJELJENJE „POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

RADOVANA – RAJKA VRATNICE

Oжалошћени: синови МИЛОВАН и СТЕФАН, шћери ТИЈАНА и ЈОВАНА, сестре ВЕСНА, СВЕТЛАНА и НАДА, полубрат РАЈКО са породицом, полусестра РАЈКА са породицом и ДРАГАНА, браћа од тетке ЗОРАН, ПРЕДРАГ и НЕНАД МАРАШ са породицама, сестрићи ИЛИЈА, БОЈАН и МИЛОШ, сестричне ЈОВАНА и БИЉАНА са породицама и остала многобројна родбина 904

Posljednji pozdrav dragoj posestrimi VIOLETI LUKIĆ

Od pobratima MIGA ĐUROVIĆA sa porodicom 930

Dana 20. decembra 2022. u 63. godini života preminuo je naš dragi brat, stric i ujak

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

Saučešće primamo u porodičnoj kući u Tološima, dana 20. i 21. decembra do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Tološima. Kuća žalosti: Partizanski put 112 Podgorica

Ožalošćeni: brat RANKO – PIRO, sestre LJILJANA i NADA, bratanić MIJAT, bratanične ANJA, ĐINA i JASNA, sestrići, BOŽIDAR, BOJAN, BALŠA i RADOJICA, sestrične BOJANA, SANDRA i ANA, braća od strica DUŠKO i MIJO, sestre od strica MILEVA i NEVENKA i ujčevina BULATOVIĆ

RAJKU VRATNICI

Tvoj plemeniti lik čuvaćemo sa ponosom vječno od zaborava. Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobru dušu.

VELIBOR VRATNICA sa porodicom 932

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

VOJO

Odlazi u sjećanje Boem iz Njujorka da vječno miruje u Dolini Bogova.

ZDRAVKO i VESNA PEJOVIĆ sa porodicom

RAJKU VRATNICI

Sve lijepo i plemenito imalo je tvoje srce u kom je bilo mjesta za sve nas. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR VRATNICA sa porodicama 933

RAJKO VRATNICA

Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno gazio.

Tvoj kum ŽELJKO STANIŠIĆ sa porodicom 907

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

RADMILI KALEZIĆ

Počivaj u miru.

Brat SVETOZAR, snaha VESNA, bratanić NIKOLA, bratanične NATAŠA, MARIJA i BILJANA i snaha OLGA 922

e-mail: oglasno@pobjeda.me

RADOVAN – RAJKO Milov VRATNICA

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 19. decembra 2022. poslije kraće bolesti u 86. godini života, preminula naša draga i nikada prežaljena

Četrdeset je dana od smrti našeg brata, šure i ujaka

DRAGANA M. SEKULIĆA

ANĐELA pok. Ljubomira KOVAČEVIĆ

Saučešće se prima 20. decembra u gradskoj kapeli na Savini u Herceg Novom od 11 do 14 časova i 21. decembra u kapeli na Novom Selu u Spužu od 11 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na istom groblju.

Ožalošćeni: sin PREDRAG, sestra FUMICA, unučad ANA –MAJA, FILIP, TINA i SARA, jetrva VOJNA, đeverići SLAVEN i BORO, đeverične DRAGANA i MARINA, zaovične ŽELJKA i JELENA i ostala mnogobrojna rodbina KOVAČEVIĆ i PERUŠKO 909

Sahranjen je u Puli 22. novembra 2022. godine. Živjeće u našim najljepšim sjećanjima.

VESNA i VESKO RASPOPOVIĆ sa porodicom 916 Četrdeset je dana od smrti našeg brata, đevera i strica

ANĐELA pok. Ljubomira KOVAČEVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj strini. U našim srcima ćemo čuvati uspomenu na tebe. Ožalošćeni: MARINA, MAŠAN, MAŠA i SIMONA 912

Tiho i dostojanstveno kao što je i živjela preselila se u vječnost

MILOSAVA Jovanova PEJOVIĆ

Čuvaćemo je u lijepom sjećanju s tugom i poštovanjem. MARINA PEJOVIĆ sa porodicom 914

POMENI

Prođe 10 godina od smrti naše dobre majke

MILICE Velišine ŽIVKOVIĆ

I poslije 10 godina živiš u svakoj našoj priči i uspomeni na tebe i tvoju ljubav.

Tvoje kćerke: NEVENKA, BILJANA, LJILJANA i MALINA sa porodicama 929

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DRAGANA M. SEKULIĆA

Nadamo se da je tvoja plemenita duša našla zasluženi mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MIŠKO i RUMICA SEKULIĆ sa porodicom 917 21.12.2021 – 21.12.2022

MIODRAG MIJO IVANOVIĆ

Vrijeme prolazi, ništa ne mijenja. Osjećanja ostaju ista. I dalje nedostaješ...

LELA, IVANA, MARKO, FILIP i JOVAN 901

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

ROGANOVIĆ VLADIMIR

Kaću da vrijeme čini svoje i da je sve prolazno, Ti nas ne prolaziš i nećeš, čuvamo te u sebi od zaborava. Nedostaješ brate puno.

VLADIMIR ROGANOVIĆ

Brate: prođoše godine, a bol i tuga za tobom ne prestaju, kao i prvog dana. Vrijeme ne liječi tvoj gubitak, nikad nisi napustio naša srca. Pamtićemo te dok smo živi!

Tvoji ILIJA i JOLE 931

Sjećanje na LAZARA RADUNOVIĆA 21. 12. 2013 – 21. 12. 2022 Uvijek si u našim mislima.

Tvoje: LETICIJA, MAJA, MILA i ANA sa porodicama 898

Dana 21. decembra navršava se dvije godine od smrti voljenog supruga i oca

DRAGANA MIJANOVIĆA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji TANJA, MILOŠ, NINA i ĐIĐO 928

Osam je godina od smrti našeg dragog

MIODRAGA – GAŠA VUKAJLOVIĆA

Čuvamo te od zaborava. Hvala ti za sve lijepe uspomene.

TVOJA PORODICA 903

900

Tvoja braća IGOR BOŠNJAK i NEMANJA ZUROVAC 927

Dani prolaze ali tuga i bol ostaju

VLADIMIR ROGANOVIĆ

VLADIMIR ROGANOVIĆ

Nikada se nećemo oprostiti od tebe, veliki ljudi ne umiru.

Hvala ti za sve godine prijateljstva od osnovne škole kad smo bježali iz kuće pa do posljednjeg našeg razgovora gdje mi kažeš: ,,Sofka, idem na put, vraćam se za dva dana“.

Vratio se sa puta nisi, a tvoja drugarica te i dalje čeka…

KUM RADOJICA

ZEKOVIĆ

899

Sedam je godina od smrti našeg dragog

ZORANA MIRKOVIĆA

Živiš u našim srcima, mislima, sjećanjima... Beskrajno nedostaješ za sve što je bilo i što će biti.

Tvoja PORODICA 924

Drugarica SOFIJA

Sedam je godina od smrti našeg dragog oca, tasta i djeda

ZORANA MIRKOVIĆA

Dragi naš, vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje na tebe i tvoju dobru dušu.

Nedostaješ nam.

Ćerka JELENA sa porodicom 918

Poslovni broj: I.br. 2692/15

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Barović Bojan iz Nikšića, ul. Nikca od Rovina broj 33, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 29.474,78 eura, dana 20.12.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2692/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne ispraveUgovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.6664/07 dana 11.05.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 96 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 594, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja dvorište, površine 17m2, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 113m2, u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1978, površine 96m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 17.01.2023.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.360,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2692/15 od 25.04.2017.godine.

IV Na dvadeset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.936,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 25.000,00 eura, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07 od 11.05.07.god., podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.163 od 24.01.2011.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07, sve na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 20.12.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Ivm.br.656/2019 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca INVESTICIONO - RAZVOJNI FOND CRNE GORE A.D., Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.126/I, Podgorica, PIB: 02217937, protiv solidarnih izvršnih dužnika 1. D.O.O. “N-S CO” ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE, EXPORT-IMPORT - BIJELO POLJE, Bistrica bb, Bijelo Polje, PIB: 03106667, 2. ENESA PILICE iz Bijelog Polja, Bistrica bb ( selo Mirojeviće ) 3. MULAZA PILICE iz Bijelog Polja, Bistrica bb ( selo Mirojeviće ), dana 20.12.2022. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se deseta prodaja nepokretnosti solidarnih izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, to: kat. parcele broj 1249 po načinu korišćenja šume 5.klase površine 10916 m2 kat. parcele broj 1254/2 po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, livada 6.klase, površine 12655 m2, porodične stambene zgrade, površine 58 m2, broj zgrade 1, porodične stambene zgrade, površine 62 m2, broj zgrade 2, pomoćne zgrade, površine 12 m2, broj zgrade 3 i pomoćne zgrade, površine 78 m2, broj zgrade 4, ukupne površine 24281 m2, koje nepokretnosti su upisane u listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 PILICA JAKUP MULAZA, te porodične stambene zgrade spratnosti 1P, površine 58 m2, broj zgrade 1, nestambenog prostora PD1, spratnosti 1P, površine 30 m2, broj zgrade 1, stambenog prostora PD2, spratnosti P, površine 39 m2, broj zgrade 1, porodične stambene zgrade, spratnosti 1P, površine 62 m2, broj zgrade 2, stambenog prostora u izgradnji PD1, spratnosti 1P, površine 50 m2, broj zgrade 2, stambenog prostora u izgradnji PD2, spratnosti P površine 50 m2, broj zgrade 2, stambenog prostora u izgradnji PD 3, spratnosti P1, površine 50 m2, broj zgrade 2 pomoćne zgrade, spratnosti P površine 12 m2, broj zgrade 3, koje nepokretnosti se nalaze na kat.parceli broj 1254/2 upisane u listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 PILICA JAKUP MULAZA pomoćne zgrade spratnosti P, površine 78 m2, broj zgrade 4, na kat.parceli br.1254/2 koja nepokretnost je upisana u listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 DOO N-S CO BISTRICA.

II Na nepokretnostima navedenim u stavu I ovog zaključka postoje tereti ograničenja koji su precizno navedeni u Listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA.

III Deseto usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 12.01.2023.godine u 11.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi, ul. 3 januara, ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 + 382 (0)68 829 822, što strankama zainteresovanim licima jeste poziv.

IV Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja Ivm. br.656/2019 od 01.02.2021.godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, tako da ukupna procijenjena tržišna vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi 141.439,80 evra.

V Na desetom usmenom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti stavom IV ovog zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 10.01.2023.godine, polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje, u iznosu od 14.143,98 evra, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem Ivanom Sekulićem iz Bijelog Polja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti uplati na poseban račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na usmenom javnom nadmetanju ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX POZIVA SE izvršni povjerilac da u smislu člana 170 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, iskoristi zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koje su predmet izvršenja.

X Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti .

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Javni izvršitelj Ivan Sekulić