Dnevni list Pobjeda 21.08.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 21. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20383 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Brojne reakcije parlamentarnih partija i evropskih zvaničnika na smjenu Abazovićevog kabineta, izvršna direktorica CGO nije iznenađena padom Vlade

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

RAZGOVOR: Biznismen Refik Radončić, prvi predsjednik Fondacije „Gusinje“ u Njujorku, zabrinut zbog situacije u našoj državi

Uljarević: Inicirati brzo formiranje tehničke vlade koja bi pripremila izbore Niko više Sada je na crnogorskim institucijama da preduzmu naredne korake u skladu sa Ustavom i zakonskim okvirom. Nije na EU da odlučuje ili utiče na ovaj proces. Crnoj Gori je potrebna stabilna, funkcionalna i sposobna vlada da sprovede reforme vezane za EU kako bi napredovala na svom putu ka Uniji.

Važno je da sve političke snage odgovorno rade na unapređenju konsenzusa u ovom pogledu, jer je dragocjeno vrijeme već izgubljeno ove godine - kazala je portparolka EK Ana Pisonero Hernandez za Pobjedu STR. 2. i 3.

Predstavnici četiri prekornička bratstva digli glas zbog zahtjeva SPC da se seoska crkva prepiše na tu vjersku organizaciju

D. MALIDŽAN

NE! RATU U UKRAJINI

neće ulagati u Crnu Goru Očekivali smo napredak, ali ovo što nam se sada dešava ne shvatam. Ne možeš urušavati državu. Šaljemo ružnu sliku svijetu i vratili smo se petsto godina unazad. Stvorili smo nepovoljnu sredinu za bilo kakva ulaganja. Ne ulazim u sve greške prethodne vlasti, ali moramo biti svjesni činjenice da je prethodna vlast dovela par velikih investitora. Dovesti jednog Rotšilda i Pitera Manka, koji je napravio Porto Montenegro, a svi znamo kakav je Tivat bio. Od toga je sve krenulo i Luštica i Portonovi...

I umjesto da se bavimo ekonomskim pitanjima i da ovaj narod bolje živi, mi se bavimo samo vjerskim - kaže Radončić STR. 5.

INTERVJU: Čedomir Jovanović, lider Liberalno-demokratske partije

TURIZAM NA SJEVERU: Plužine i Šavnik iz godine u godinu šire kapacitete i ponudu

SPC oduzima djelove suvereniteta crnogorskoj državi

Mitropolija nema ni pravo korišćenja ni pravo svojine nad svetinjom u Ljubotinju

STR. 4.

A. SOFTIĆ

Novinarka Pobjede Dragana Erjavšek prvonagrađena na konkursu za kratku priču „Zavičajne staze“

D. MALIDŽAN

STR. 9.

Stranci cijene našu prirodu, etno sela puna STR. 6. i 7.

POGLED SA STRANE

Dvije realne utopije u Crnoj Gori Piše: dr Dragan VESELINOV

STR. 14.

Priča o nostalgiji i ponosu siromašnih

U Crnoj Gori su u jasnom sukobu dva nacionalizma: srpski i crnogorski.

Prvi hoće Crnu Goru u srpskoj državnoj federaciji pod Beogradom, drugi čuva cjelinu Crne Gore bez promjene ustavne raspodjele vlasti u Podgorici. Dijaloga dvije utopije za sada nema, parlament je blokiran.

Kao da se čeka na spoljnu presudu: ili će interesi velikih sila da zaustave Srbiju u pohodu na Crnu Goru uz moguću korekciju Ustava Crne Gore, ili će velike sile žrtvovati Crnu Goru i čak je STR. 8. i 9. možda podijeliti na dva dijela, beogradski i podgorički

2

Politika

Neđelja, 21. avgust 2022.

Reakcije parlamentarnih partija i međunarodnih zvaničnika na smjenu Abazovićevog kabineta

Pisonero: Crnoj Gori potrebna vlada sposobna da sprovede EU reforme Suverenističke partije pozivaju na formiranje tehničke vlade koja bi pripremila izbore, Demokrate poručile da je srušena vlada DPS-a i da „u prevarantske Ura-SNP-DPS modele neće ulaziti“, iz DF-a rečeno da je smjena Vlade „pobjeda DPS-a“, dok je iz Ure saopšteno da je Vlada srušena zbog mržnje prema Dritanu Abazoviću PODGORICA – Crnoj Gori potrebna je stabilna, funkcionalna i sposobna vlada koja će sprovesti regorme na putu ka EU - kazala je za Pobjedu portparolka Evropske komisije Ana Hernandez Pisonero komentarišući smjenu kabineta Dritana Abazovića.

- Primamo na znanje odluku Skupštine nakon usvajanja prijedloga za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Sada je na crnogorskim institucijama da preduzmu naredne korake u skladu sa Ustavom i zakonskim okvirom. Nije na EU da odlučuje ili utiče na ovaj proces. Crnoj Gori je potrebna stabilna, funkcionalna i sposobna vlada sposobna da sprovede reforme vezane za EU kako bi napredovala na svom putu ka EU. Važno je da sve političke snage odgovorno rade na u napređenju konsenzusa u ovom pogledu, jer je dragocjeno vrijeme već izgubljeno ove godine - kaže Pisonero.

Većina partija reagovala je na smjenu 43. Vlade. Suverenističke partije pozivaju na formiranje tehničke vlade koja bi pripremila izbore, Demokrate poručuju da je srušena vlada DPS-a i da „u prevarantske UraSNP-DPS modele neće ulaziti“, iz DF-a rečeno je da je smjena Vlade „pobjeda DPS-a“, dok

je iz Ure saopšteno da je Vlada srušena zbog mržnje prema Dritanu Abazoviću.

DPS ZA DIJALOG

- Poslije dva loša eksperimenta od 2020. godine, izlazak iz disfunkcionalnosti treba da se dogodi na vanrednim parlamentarnim izborima. To je najčistije rješenje – poručio je Andrija Nikolić, član Predsjedništva DPS-a i poslanik, ističući da je DPS spreman na konstruktivan dijalog sa svim parlamentarnim partijama, vođen državnim interesom.

- Moraćemo da se dogovorimo o tome ko izbore treba da pripremi, ne bismo li nakon njih napokon dobili evropsku vladu koja će građanima i državi vratiti izgubljeno samopouzdanje. Spremni smo na konstruktivan dijalog sa svim parlamentarnim partijama, kako smo to praktikovali i u prethodnom periodu, vođeni državnim interesom. Bez sujete i potrebe da se jalovo verbalno prepucavamo, indiferentni u odnosu na zavist koju podstiču nesposobnost i revanšizam, ali prevashodno sa sviješću da smo uzaludno potrošili dragocjene dvije godine i da Crna Gora više nema vremena za gubljenje – saopštio je Nikolić.

Naveo je da ništa od onoga što je bio cilj formiranja manjin-

Bilčik: Neophodna istinski proevropska vlada Crnoj Gori potrebna je istinski proevropska vlada koja može dati prioritet strateškim reformama EU u odnosu na uske političke interese – rekao je Vladimir Bilčik, predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom.

Bilčik je na Tviteru napisao da Crna Gora može pristupiti EU kada uspješno bude rješavala neke teške domaće političke zadatke.

- Spremni smo da pomognemo – poručio je Bilčik.

ske vlade, kabinet Dritana Abazovića nije ispunio, već je Crnu Goru samo udaljio od političkog kompromisa, dijaloga i pokušaja da se teško nasljeđe vlade Krivokapić – Abazović bar djelimično sanira. Umjesto deblokade institucija pravosuđa, DF i Ura sinhronizovano su blokirali izbor sudija Ustavnog suda, ostavili nekompletan Sudski savjet, a za VDT nije raspisan čak ni oglas – naveo je Nikolić.

Prema njegovim riječima, treba biti krajnje nedobronamjeran, nekompetentan, ili debelo ucijenjen, pa samo u sto dana rada Vlade, plus od 46 poslanika pretvoriti u minus od 68 poslanika.

Dodao je da karikaturalno zvuče poruke Abazovića koji je nakon izbora na funkciju, izjavio da SAD i EU njegovu vladu vide kao spas od negativnog ruskog uticaja na Balkanu.

- Da bi, suočen sa strahom od izvjesne smjene, pristao na rekonstrukciju Vlade, pozivajući proruski DF da uđe u Vladu – dodaje poslanik DPS-a, navodeći da su paralelna inicijativa DF-a o smjeni Abazovićeve vlade, blamaža sa rekonstrukcijom usred rasprave o nepovjerenju, kao i žalopojka lidera DF-a nad sudbinom Vlade kojoj su formalno opozicija, potvrda

Sa sjednice Skupštine kada se glasalo o smjeni Vlade

sumnje da je smijenjeni premijer zapravo eksponent Fronta i Frontovih mentora.

- Privremeno smo kao država propustili šansu. Ko je odgovoran? Najodgovorniji je premijer koji je nametnuo agendu, koja nije imala veze sa EU integracijama – dodao je Nikolić.

Gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković poručio je da Abazović završava svoju misiju.

- Premijer koji je, u samo par mjeseci, postao ozbiljna prijetnja demokratskom poretku u Crnoj Gori i ključna prepreka na njenom putu ka EU, završava svoju „misiju“ – napisao je Vuković na Tviteru.

Jedini put za Crnu Goru je evropski put razvoja. Crna Go-

ra je trasirala taj put vođena od Demokratske partije socijalista – poručila je potpredsjednica te partije Sanja Damjanović.

Ona je kazala da je DPS kredibilan i pouzdan partner EU i Zapada i da „najprije može nas da vrati na taj put“.

SDP: PROPUŠTENA PRILIKA

SDP je saopštio je da je pad 43.

Vlade najbolji odgovor svima koji umjesto bavljenja državnim interesima evropske i građanske Crne Gore posegnu za realizacijom tuđih antievropskih agendi i udalje Crnu Goru od EU. - Manjinska 43. vlada formirana je sa apsolutnim prioritetom deblokade evropskog

puta i baš zbog toga je i dobila nepodijeljenu međunarodnu podršku. Zahvaljujući slijepoj politici Abazovića propuštena je velika šansa za ulazak u brzi evropski voz, za šta je preduslov bila deblokada pravosuđa i postizanje dogovora oko evropskih i reformskih tema, a ne nametanje i forsiranje tema koje dijele društvo i za koje je bilo jasno da dodatno urušavaju političku i društvenu koheziju neophodnu za evropski i reformski konsenzus – saopšteno je iz SDP-a.

Ta partija navodi da ukoliko bude dovoljno zrelosti i pameti svi evropski politički subjekti koji slijede sopstvene a ne tuđe interese treba da nađu najmanji zajednički imenitelj, pred Crnom

Vlasi: Umjesto bržeg kretanja ka EU, Abazović ispunjavao volju negatorima crnogorskog identiteta - Vlada je trajala nešto više od stotinu dana, jer se ponašala prevarantski – kazao je za Gradsku TV advokat i bivši političar sa Kosova Azem Vlasi.

Istakao je da je Abazović dokazao da mu evropski put Crne Gore nije prioritet, pogotovo, kako kaže, „ilegalnim potpisivanjem ugovora sa Crkvom Srbije“.

- Dobila je podršku na osnovu nekog pozitivnog programa za rješavanje važnih pitanja crnogorskog društva i bržeg kretanja ka članstvu ka EU, pa čim je zasjela na vlast, njen premijer se okrenuo pitanjima koja su do tada kočila evropski put Crne Gore. Umjesto

bržeg kretanja ka EU, on se okrenuo da ispunjava volju negatorima crnogorskog identiteta, to samo on zna kome je šta obećao i kome se obećao. Čovjek je shvatio da vlast nije vječna, pa rješava svoja privatna pitanja, Beograd, Srbija, itd – kazao je Azem Vlasi.

Vlasi smatra da je tvrdnja Abazovića da ga smjenjuju zbog njegove nacionalne pripadnosti neutemeljena, te da je sam Abazović u savezništvu sa mrziteljima Albanaca.

- Čudo kako on ističe da je Albanac, kad je stalno u savezu sa onima koji Kosovo nazivaju terorističkom državom, koji mrze Albance. Njegovo ponašanje je

vrlo čudno i pokazuje volju za vlašću.

Valjda još nije ispunio zadatke koje je neko očekivao od njega.

On je za ovih sto dana ponizio većinsku Crnu Goru i u Crnoj Gori se pokazalo da to ne može da prođe – naveo je Vlasi.

Politika

Neđelja, 21. avgust 2022.

3

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje kaže da je bilo očekivano da kabinetu Dritana Abazovića bude izglasano nepovjerenje

Stejt department: Brzo formirati vladu ili raspisati izbore, DF ne smatramo partnerom Sjedinjene Američke Države očekuju od Crne Gore da ispoštuje svoje pravne procedure – da ili brzo formira novu vladu u službi zemlje ili sazove vanredne parlamentarne izbore – saopšteno je za Glas Amerike iz Stejt departmenta.

Neimenovani portparol Stejt departmenta je u odgovoru na upit Glasa Amerike naveo da je „izglasavanje nepovjerenja parlamentarna demokratija na djelu, gdje crnogorski narod, kroz svoje izabrane

predstavnike, poziva vladu na odgovornost“.

- SAD će podržati bilo koju demokratski izabranu vladu koja osigurava napredak Crne Gore u evroatlantskim integracijama, što obuhvata ubrzanje procesa pristupanja EU, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, jačanje NATO učešća, promovisanje inkluzivnog i građanski orijentisanog društva, i nastavak pozivanja Rusije na odgovornost zbog brutalnog rata protiv Ukrajine – navodi

se u reagovanju.

Na pitanje Glasa Amerike da li će Sjedinjene Države podržati učešće DF-a u eventualnoj novoj vladi, portparol Stejt departmenta je ponovio da SAD ne smatraju DF partnerom, zato što „ne podržavaju evropske vrijednosti, u šta spada i kritički odnos prema ruskoj agresiji protiv Ukrajine, i nijesu pokazali liderstvo ili spremnost da postignu napredak u ključnim reformama potrebnim za pristupanje EU“.

Picula: Odlučite, evropske integracije ili potrošna roba ruskih i srpskih interesa - Crnogorska politika mora odlučiti nastavlja li u smjeru evropskih integracija ili će postati potrošna roba ruskih i srpskih interesa u regiji – poručio je izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

Naveo je da bez pravog i punog demokratskog legitimiteta, nijedna vlada ne može sprovoditi obuhvatne i temeljne demokratske reforme. Picula je istakao

Gorom će i dalje stajati šansa za brzi put ka EU – dodaje se .

SD saopštio je da je padom „izdajničke 43. Vlade Crna Gora spašena i sada građanke i građani, konačno, mogu odahnuti“.

- Vidjeli smo da je evropska agenda te vlade mrtvo slovo na papiru, te da Abazović i Joković imaju samo jednu agendu – sluganski odnos prema svojim nalogodavcima i tzv. srpski svet.

Zbog toga smo, iako su nam nuđene brojne pozicije po dubini, odbili da budemo dio ovog na sreću poslatog u prošlost opasnog eksperimenta - navedeno je u saopštenju.

Sada nama političarima, kako se navodi, preostaje da budemo pametniji nego prošlog puta, kada smo srušili Krivokapićevu vladu, da se ovoj državi ne bi desio još jedan Dritan Abazović.

Poručuju da formiranje tehničke vlade i organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora moraju biti prioritet.

LP se gotovo dvije godine zalaže za formiranje koncentracione, tehničke vlade čiji bi zadatak bio da u roku od nekoliko mjeseci pripremi vanredne izbore.

Na teži način pokazalo se da je to bilo najbolje rješenje i da je Crna Gora izgubila mnogo vremena – poručili su.

DEMOKRATE: NEMA VIŠE VLADE DPS-A

Demokrate su saopštile da su „srećom uspjeli i da vlade DPSa više nema“.

- Za foteljama kuka ne samo Vlada, nego i oni koji su tajno rušili prethodnu vladu i sa Urom, SNP-om, DPS-om formirali 43.

Vladu Crne Gore. Sad SNP-Ura imaju šansu da dokažu da ih je DPS na samo sto dana iznajmio, te da ih nije trajno politički kupio – poručili su iz Kluba poslanika Demokrata, dodajući da oni nijesu izdali avgust 2020. godine i da „u prevarantske Ura-

da upravljanje približavanjem EU nije tehničko pitanje, nego prvorazredni politički proces „koji zahtijeva jasnu podršku bez balansiranja sitnih politikantskih interesa“.

- To je pokazao i pad Vlade Crne Gore, druge koja u prethodne dvije godine nije za ključne proevropske odluke uspijevala osigurati jasnu potporu Skupštine – rekao je Picula.

Radončić: Smjena Abazovića velika pobjeda Đukanovića i težak poraz Vučića Crnogorski novinar Šeki Radončić ocijenio je da je smjena Dritana Abazovića sa mjesta crnogorskog premijera „velika pobjeda evropske, građanske i multietničke Crne Gore i težak poraz zvaničnog Beograda“.

- Personalno gledano to je velika pobjeda Mila Đukanovića i njegovog DPS-a sa koalicionim partnerima i veliki poraz Aleksandra Vučića, SPC i Rusije, koji su iz petnih žila podržavali destruktivnu Abazovićevu vladu – rekao je Radončić za Radiosarajevo.ba.

Smjena Abazovića, kako navodi, istovremeno znači da se Crna Gora vraća svom evropskom putu i da će vrlo brzo opet biti predvodnik evropskih integracija na Zapadnom Balkanu.

- Pošto će uskoro uslijediti i četvrta vlada u posljednje dvije godine, to govori da Crna Gora nije zemlja zarobljenih institucija, kako su joj imputirali, već država izgrađenih i snažnih institucija koje su uspjele da izdrže sve, od pokušaja državnog udara u režiji ruskih agenata, pa do kancerogenog djelovanja kvislinške Abazovićeve vlade – zaključio je Radončić.

SNP-DPS modele neće ulaziti“.

Iz Ure Demokratama je poručeno juče da su dio nove parlamentarne većine.

- Sada imate mogućnost da sa gospodom Đukanovićem, Šehovićem i Konjevićem napravite novu vladu i preuzmete odgovornost za vođenje države – kazao je potpredsjednik Ure Goran Đurović.

Samo zbog, dodao je, mržnje prema Dritanu Abazoviću srušili ste Vladu koja je potpisala „temeljni ugovor“. Reagovala je članica Predsjedništva Demokrata Valentina Minić.

- Javio se i ministar milioner.

Malo mu je bilo što je milione zaradio za vrijeme DPS-a, nego je uz to osmislio genijalnu stvar da bude i DPS ministar, a mi da gledamo i da mu aplaudiramo.

Danas je sve jasnije. Od DPS-a motivisani i pozicijama čašćeni ministri odbijaju svaku moguću saradnju sa pobjednicima izbora od 30. avgusta. A, znate li za-

što? Pa, kad DPS nešto politički kupi, on ga ne kupi za dan ili dva, nego trajno – saopštila je Minić.

Jedan od lidera DF-a, Andrija Mandić, kazao je da mu je žao što su propustili veliku šansu da poslije „dva velika eksperimenta“ ostanu u okviru parlamentarne većine koja je pobijedila na izborima 2020. godine. Kazao je za RTS da je rasplet situacije teško prognozirati.

On je dodao da je, ako se uzme u obzir da je ovo bila inicijativa DPS-a i da je povod za izglasavanje nepovjerenja bilo potpisivanje „temeljnog ugovora“, nesumnjivo DPS odnio jednu veliku pobjedu.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka u odlazećoj vladi kazao je da se pri glasanju o nepovjerenju Vladi poslanik Mehmet Zenka izjašnjavao po svom nahođenju i interesima.

- A ne u ime naše koalicije koja je osvojila mandat – saopštio je Đeka.

J. Đ - I. K.

Uljarević: Inicirati brzo formiranje tehničke vlade koja bi pripremila izbore Demokrate su dobile veliku šansu da se sa margine vrate u centar pažnje. Moj utisak je da je Ura sebe izgubila u silnim ,,flertovanjima“ i skrivenim vezama sa svima, a posebno sa nekima kojima nije u interesu evropska budućnost Crne Gore. DF se vraća na svoja fabrička podešavanja i pokušaće da se ponovo predstavi kao najjači opozicioni stub – kazala je Daliborka Uljarević PODGORICA - Bilo je očekivano da svi poslanici koji su podnijeli inicijativu, bez želje da na taj način trguju funkcijama, izglasaju nepovjerenje Vladi.

Logično bi bilo da oni koji su smijenili Vladu iniciraju brzo kreiranje tehničke vlade koja bi zamijenila postojeću i radila na pripremi prijevremenih izbora – kazala je za Pobjedu Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje.

Komentarišući smjenu Abazovićevog kabineta, Uljarević je kazala da je kroz dvije inicijative, smjenu 43. Vlade tražilo ukupno 68 poslanika, odnosno više od 80 odsto.

- Bilo je za očekivati da svi oni poslanici koji su podnijeli inicijativu, bez želje da na taj način trguju funkcijama, izglasaju nepovjerenje Vladi, kao i da će tu biti dovoljne većine – kazala je

Uljarević.

Prema njenim riječima, „dijelom neočekivan“ je pokušaj Abazovića da ponudi rekonstrukciju vlade u posljednji čas.

- Jedino dijelom neočekivan, i rekla bih krajnje neprincipijelan, bio je prijedlog odlazećeg premijera da u posljednji čas dogovori rekonstrukciju na onim osnovama koje su mu faktički, dok je bio u boljoj pregovaračkoj poziciji, bile neprihvatljive. Kažem dijelom neočekivan potez, jer nije prvi put da svjedočimo raznim metodama kako bi se pošto-poto zadržala funkcija – istakla je Uljarević.

Na pitanje je li bila očekivana odluka Demokrata da podrže smjenu Vlade, Uljarević kaže da jeste.

- Jer bi svaka druga odluka značila da nijesu bili iskreni ni u onom potpisu za inicijativu za smjenu Vlade o kojoj je trebalo da se raspravlja 2. septembra – kazala je Uljarević.

Nije rješenje izbor jednog sudije Ustavnog suda Daliborka Uljarević je, komentarišući to što nije izabran nijedan sudija Ustavnog suda i što će ta institucija već od sredine septembra biti u blokadi, kazala da nije rješenje izbor makar jednog sudije, jer bi u toj situaciji sud bio na ivici kvoruma.

- Izbor sudija Ustavnog suda, osim što je dio „paketa“ izbora u pravosuđu, predstavlja nužnu pretpostavka ostvarivanja zaštite biračkog prava kao jednog od osnovnih demokratskih standarda svakog zakonitog izbornog procesa. Iako nestabilna politička situacija nesporno utiče na izbore u pravosuđu, svi akteri bi morali pokazati odgovornost prema očuvanju poretka, kao i posvećenost evropskom putu – kazala je Uljarević.

Podsjetila je da imenovanje sudija Ustavnog suda ne zavisi od statusa u kojem se nalazi Vlada, već od dogovora u Skupštini i kazala da je to prilika za sve političke subjekte da demonstriraju da im je proklamovani evropski put istinski cilj, a ne usputna politička floskula i da ne koriste pad Vlade kao izgovor.

- Treba ukazati da u ovoj konstelaciji nije rješenje izbor makar jednog sudije, jer bi u toj situaciji sud bio na ivici kvoruma, odnosno za donošenje bilo koje odluke bi tada bila neophodna saglasnost svih sudija a znamo da to u crnogorskom kontekstu može biti nemoguća misija. Imamo i nedavni primjer da Ustavni sud, bez obzira što je postojao kvorum, nije mogao donijeti odluke po žalbama jednog političkog subjekta a u vezi odgađanja izbora. To naglašava potrebu izbora svih sudija, a nedavne kandidature za izbore u pravosuđu pokazuju da Crna Gora ima zainteresovanih kandidata koji bi mogli odgovoriti na zahtjeve ove važne funkcije – istakla je Uljarević.

Ovo je posebno važno, dodala je, i u kontekstu raspisanih lokalnih izbora, i mogućih vanrednih parlamentarnih izbora, jer nema adekvatne zaštite biračkog prava bez izbora svih sudija Ustavnog suda, a, kako je rekla, to ne bi smjelo ni da se iskoristi da se osnovno ljudsko pravo (pravo na slobodne izbore) povrijedi svim biračima iz svih ovih opština, što je dodatno opasno.

Istakla je da je „odlazeća vlada upravo prema kadrovima Demokrata sprovodila revanšizam”“, što je bio, kako je kazala, dodatni podsticaj da budu dosljedni u svojoj odluci da iskoriste legitimna sredstva u pravcu uticaja na smjenu Vlade.

- To je, vjerujem, znao Abazović kada je podnio prijedlog da se napravi dogovor u zadnji čas, jer je to dijelom bio i pokušaj da se Demokrate dovedu u neku poziciju gdje bi im se prigovaralo da prave dogovor sa DPS-om. To je, naravno, svakom ozbiljnom bilo providno u ovom okviru, a dodatno i licemjerno jer je on prethodno sam napravio dogovor sa DPS-om i njegovu je Vladu podržavao DPS dok on sam nije prekršio koalicioni sporazum – poručila je Uljarević.

Ona je, na pitanje gdje to pozicionira Demokrate, istakla da su Demokrate dobile veliku šansu da se sa margine vrate u centar pažnje.

- Ostaje da se vidi da li će sad oni povući neki aktivan potez i time iskoristiti poziciju što od njih sada dosta toga presudno zavisi – kazala je Uljarević.

Njen utisak je, kako je rekla, da je Ura sebe izgubila „u silnim flertovanjima i skrivenim vezama sa svima, a posebno sa nekima kojima nije u interesu evropska budućnost Crne Gore“.

- DF se vraća na svoja fabrička podešavanja i pokušaće da se ponovo predstavi kao najjači opozicioni stub i neko ko štiti navodno ugrožena prava srpskog naroda u Crnoj Gori – istakla je Uljarević. Što se tiče pozicije DPS-a, Uljarević kaže da ta partija nije iskorstila vrijeme od parlamentarnih izbora 2020. da se reformiše.

- Tako da se više nikad neće naći u prilici da dominantno oblikuje procese u Crnoj Gori, a (ne)spremnost rukovodstva da napravi neke kadrovske rezove i postavi nove strateške pravce djelovanja odrediće omjer daljeg uticaja na političku zbilju – dodala je Uljarević.

Na pitanje je li moguć dogovor o novoj većini, Uljarević je kazala da je to pitanje na kojem će se mjeriti zrelost onih koji su smijenili Vladu.

- Logično bi bilo da oni iniciraju brzo kreiranje tehničke vlade koja bi zamijenila postojeću i radila na pripremi prijevremenih izbora. To bi dovelo aktere i u približno izbalansiranu poziciju za izbore – dodala je Uljarević.

I. KOPRIVICA

4

Aktuelnosti

Neđelja, 21. avgust 2022.

Reakcija kompanije koju je odlazeći premijer Dritan Abazović optužio za navodnu povezanost sa zaplijenjenim cigaretama

Bemax: Ljudska mašta može svašta PODGORICA - Ljudska mašta može svašta – poručili su iz kompanije Bemax u komentaru na optužbe koje je smijenjeni premijer Dritan Abazović iznio u Skupštini na njihov račun, navodeći da su cigarete zaplijenjene u Luci Bar vlasništvo te kompanije i ljudi povezanih sa njima.

Iz Bemax su kazali da se više od 15 godina bave isključivo građevinskim radovima.

- Uredno državi plaćamo sve poreze, pa nemamo, niti ćemo imati

probleme sa državnim organima – poručili su iz te kompanije u izjavi za Televiziju Crne Gore (TVCG).

Iz SDT-a je juče saopšteno da će saslušati Abazovića i sve osobe koje je pomenuo.

- U Specijalnom državnom tužilaštvu je formirano više krivičnih predmeta zbog postojanja osnova ili osnovane sumnje da je na organizovan način učinjeno krivično djelo krijumčarenje, čiji su predmet cigarete iz Luke Bar. Nakon izjava

premijera u parlamentu, specijalni tužioci i državni tužioci upućeni na rad u Specijalno državno tužilaštvo koji postupaju u tim predmetima će razmotriti da u izviđaju i istrazi saslušaju i premijera, ali i svako drugo lice za koje je vjerovatno da ima saznanja koja su vazna za postupke koji su u toku – saopštio je prije dva dana portalu Pobjede državni tužilac i portparol u Specijalnom državnom tužilaštvu Vukas Radonjić.

On je kazao da SDT postupa u okviru svoje stvarne nadležnosti određene Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, tako da određeni događaji o kojima je premijer iznosio svoja saznanja po zakonu ne mogu biti predmet njegovog interesovanja.

- Već nadležnost drugih državnih tužilaštava, koja su, za neke pomenute događaje, već i formirali krivične predmete, a što je poznato i javnosti –kazao je Radonjić.

INTERVJU: Čedomir Jovanović, lider Liberalno-demokratske partije

SPC oduzima djelove suvereniteta Crnoj Gori

Joanikije sabrao političare raznih partijskih boja za istu trpezu, čak i predsjednika Opštine Žabljak iz DPS-a

Crna Gora je u stanju političke nestabilnosti od jeseni 2016. godine i neuspjelog državnog udara dirigovanog sa poznate moskovske adrese, dok je sve to kulminiralo avgusta 2020. godine. U takvom ambijentu sve ono što se kasnije događalo samo je „prirodan“ tok stvari, u kojem je najviše stradalo i posljedice trpi crnogorsko društvo

Čedomir Jovanović

BEOGRAD – SPC je u povlašćenom položaju, a građanske vrijednosti se guraju na margine. Funkcija premijera nije zamjena za nedoraslo ponašanje koje pokušavate da promovišete kao državnu politiku. Cetinjska tragedija je utišala sve sporove bar na dan-dva, a Vladimira Božovića ne posmatram kao osobu oko koje treba da trošimo riječi razmišljajući o toj tragediji – kaže Čedomir Jovanović, predsjednik Liberalno-demokratske partije u intervjuu Pobjedi.

POBJEDA: Nakon potpisivanja tkz. temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, Crna Gora je u stanju političke nestabilnosti.

U šta vodi snishodljivost pojedinaca iz vlasti prema SPC? JOVANOVIĆ: Crna Gora je u stanju političke nestabilnosti od jeseni 2016. godine i neuspjelog državnog udara dirigovanog sa poznate moskovske adrese, dok je sve to kulminiralo avgusta 2020. godine. U takvom ambi-

jentu sve ono što se kasnije događalo samo je „prirodan“ tok stvari, u kojem je najviše stradalo i posljedice trpi crnogorsko društvo. Sa druge strane, SPC nema mnogo obzira prema interesima Crne Gore niti pokazuje trunku razumijevanja za poteškoće u kojima se ona nalazi. Kao pravi pobjednik parlamentarnih izbora od prije dvije godine, SPC oduzima djelove suvereniteta Crnoj Gori, dovodeći je u neodrživo stanje. Takav redosljed poteza i odluka stavio je SPC u povlašćeni društveni položaj koji ona koristi i zloupotrebljava, dok se građanske vrijednosti guraju na margine, predstavljajući se kao ekstremni stavovi pojedinaca.

POBJEDA: Da li je premijer Abazović, prema odlukama koje je do sada donio, ucijenjen nečim od SPC, vlasti u Srbiji ili kriminalnim grupama sa kojim ga dovodi u vezu prepiska na Skaj aplikaciji?

JOVANOVIĆ: Dritan Abazović djeluje kao čovjek koji tuđu

glavu nosi na ramenima, uporno je predstavljajući kao stvarno svoju. Funkcija premijera nije u životu zamjena za propušteni pubertet, pa da tako svoje nedoraslo ponašanje pokušavate da promovišete kao državnu politiku. Nemam nikakvo razumijevanje za to što on radi, ne vidim u tome interese crnogorskog društva, ali prepoznajem svakako nevjerovatnu ambiciju Abazovića da se preporuči kao nekakav pouzdani faktor koji o nečemu odlučuje i donosi navodno teške odluke.

POBJEDA: Ruski hibridni rat protiv Crne Gore, u koaliciji sa SPC, na više frontova, doprinio je promjeni režima 2020. godine. Vidjeli smo litije na djelu i u Srbiji protiv Europrajda, iako je vlast u Srbiji ogroman novac dala SPC i Rusiju, pored svega, smatra prijateljskom državom. Šta ovu koaliciju održava u životu?

JOVANOVIĆ: Rusija danas nema mnogo adresa u svijetu koje

može destabilizovati, pošto je sama sebe osudila svojim ludilom na izolaciju od savremenog svijeta. I Srbija i Crna Gora su za nju platforme za prikriveni, a, naravno, ako treba i otvoreni rat sa Zapadom, u kojima su Srbima i Crnogorcima namijenjene uloge lake pješadije. Danas je to pitanje Europrajda, sjutra je to bilo šta što vam padne na pamet, zbog čega navodno zabrinuti zaštitnici srpske porodice litijaju. Jasna je poruka i sa tog i sa svakog sličnog skupa – Srbija mora da ostane slijepo crijevo Evrope, putinofilija treba da ostane hronična bolest srpskog društva, usput ako neki homoseksualac strada, to će pripisati našem naglašenom patriotizmu i muškosti.

POBJEDA: Srbija je tragediju na Cetinju, kroz slanje saučešća preko protjeranog ambasadora Vladimira Božovića, iskoristila da bi unizila vlast u Crnoj Gori. Zašto Srbija stalno provocira i Crnu Goru, ali i susjede?

JOVANOVIĆ: Strašna cetinjska tragedija, bar na dan-dva, utišala je sve sporove koji postoje na ovim prostorima i natjerala svakog pojedinca da se zamisli i preispita i sebe i svijet oko sebe.

Kada vam se tako nešto desi, kada jedan grad doživi takvu traumu, kada komšije dignu ruke jedni na druge, tu prestaje bilo koja priča i ostaje samo patnja.

Zbog tog čina, monstruoznosti i ožiljaka koji će biti trajni, smatram da se sa mnogo više senzibiliteta mora prilaziti u takvim situacijama i da se bol mora razumjeti i osjetiti. Ne posmatram Vladimira Božovića kao osobu oko koje mi uopšte treba da trošimo riječi, razmišljajući o toj tragediji, jer možemo izgubiti fokus sa strašnog čina koji nas je, ipak, kao ljude, na kraju, ujedinio, makar na sat ili dan, u kojima smo svi na ovim prostorima bili ljudi, makar nekima bilo teško da se naviknu na ulogu čovjeka.

Violeta CVEJIĆ

Veselin Vukićević, Joanikije i Nemanja Vuković (prvi red)

Veselin Vukićević sa mitropolitom Crkve Srbije na ručku Odluku o gradnji sabornog hrama usvojio je lokalni parlament krajem decembra prošle godine i to jednoglasno.

Glasalo se o tome da se 600 kvadrata opštinskog zemljišta ustupi Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i Crkvenoj opštini Srpske pravoslavne crkve ŽABLJAK - Mitropolit Joanikije sabrao je političare različitih partijskih boja prije dva dana na Žabljaku gdje su za istu trpezu sjeli i predsjednik Opštine Žabljak, kadar Demokratske partije socijalista Veselin Vukićević, kao i prvi čovjek Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković iz reda Demokrata.

Povod je bio da se prije dva dana proslavi osveštanje krsta koji je, prethodno, u januaru postavljen na lokaciji u Žabljaku gdje je odlukom lokalnog parlamenta predviđena gradnja sabornog hrama Crkve Srbije u toj opštini.

I dok na državnom nivou DPS pokreće inicijativu za smjenu Vlade zbog potpisivanja ,,temeljnog ugovora“, na lokalnom je kadrovima DPS-a ostavljeno na političku procjenu i lični stav kako će se odnijeti prema SPC, ali i dodjeli imovine toj vjerskoj organizaciji.

Prostor za gradnju hrama nalazi se u centru grada između ulica Vuka Karadžića i Jakova Ostojića, ispred ulaza u nekadašnju kasarnu i zdravstvenu ustanovu. Parcela je i DUP-om predviđena za tu namjenu.

Odluku o gradnji sabornog hrama usvojio je lokalni parlament krajem decembra prošle godine i to jednoglasno. Glasalo se o tome da se 600 kvadrata opštinskog zemljišta ustupi Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i Crkvenoj opštini Srpske pravoslavne crkve.

Iako je održavanje sjednice 21. decembra bilo pod znakom pitanja, jer je na dnevnom redu bio i prijedlog budžeta za ovu godinu, kada je na red došlo pitanje glasanja za dodjelu placa za SPC, svi odbornici su bili – na svom mjestu.

Tako je lokacija na kojoj se sada nalazi park i dječje igralište dodijeljena Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.

Krst kojim je obilježena lokacija postavljen je u januaru, a prije dva dana na praznik Preobraženja, mitropolit Joanikije ga je osveštao i pred vjernicima koji su učestvovali na litiji poručio da će gradnjom sabornoga hrama Žabljak postati - pravi grad.

Mr. J.

Ekonomija

Neđelja, 21. avgust 2022.

5

RAZGOVOR: Biznismen Refik Radončić, prvi predsjednik Fondacije „Gusinje“ u Njujorku

Mnogo svog vremena, van profesionalnog angažmana, posvetio je raznim aktivnostima koje se tiču naše države i građana.

– Vjerovatno te aktivnosti nijesu puno atraktivne za predstavnike današnje vlasti, jer se kose sa njihovim ideologijama, ali ja sam lično ponosan na sve što sam činio.

Vjerujem da su to bila dobra djela. Bio sam žestok zagovornik ideje o samostalnosti, učestvovao sam u bezbroj humanitarnih akcija, pomagao mladim ljudima ovdje i u Njujorku – kaže za Pobjedu Radončić.

POBJEDA: Kad je krenula priča o samostalnoj Crnoj Gori među našim krugovima u Americi?

RADONČIĆ: Ljubav i emocije pokrenuli su naše ljude u Americi. Teško mi je sada da o tome pričam. Uhvate me emocije jer sam svjestan gdje smo sad došli. Ja i moj prijatelj Ivo Đukanović smo u proljeće 2006. godine pomogli kampanju za referendum. Pomagali smo da se to završi u dijaspori u Americi sve kako treba i zadovoljan sam učinjenim s obzirom da je referendum završen sa toliko glasova ,,preko“.

Uspjeli smo da pokrenemo nevjerovatnu energiju prema Crnoj Gori među svojim sunarodnicima, Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima, Albancima, koji su izgubili u ratu rodbinu i prijatelje. Te frustracije su, međutim, ostale pa je bilo nezgodno govoriti o Crnoj Gori... Definitivno smo koordiniranim radom mnogima pomogli da shvate kolika je važnost da svi damo doprinos učešćem u glasanju na referendumu jer je to naša domovina i to je naša patriotska dužnost prema našoj Crnoj Gori. Iako sve narode sa prostora bivše Jugoslavije doživljavam kao svoje i ljude dijelim na dobre i loše i imam prijatelje na sve strane, jedina domovina mi je Crna Gora i imam poseban senzibilitet prema njenim narodima, različitostima koje je čine posebnim ne samo na Balkanu već i šire. Tako je doživljavam i ne dam nikom za pravo da je više voli od mene. Zato što se tako osjećam. Unijeli smo posebnu energiju tih godina i maštali o državi koja će biti uređena. Evo se danas vraćamo na istu temu, što je tragedija.

POBJEDA: Vaša prvobitna ideja koja bi unaprijedila odnose sa dijasporom u Americi i poboljšala saradnju je i crnogorska kuća. Što je sada sa tim projektom?

RADONČIĆ: To je bio način na koji je trebalo unaprijediti ovu našu lijepu zemlju koja ima toliko potencijala.

Jedan sam od osnivača crnogorsko-američke fondacije za gradnju crnogorske kuće

Niko više neće ulagati u Crnu Goru Očekivali smo napredak, ali ovo što nam se sada dešava ne shvatam.

Ne možeš urušavati državu. Šaljemo ružnu sliku svijetu i vratili smo se 500 godina unazad – poručuje Radončić Refik Radončić u svojoj porodičnoj kući u Gusinju d.malidžan

GUSINJE – Refika Radončića zatekli smo u porodičnoj kući u Gusinju, koju je obnovio. Sačuvao je đedovinu jer je Kula Radončića bila jedna od najstarijih u ovom gradu.

u Njujorku. To je projekat koji je ostao nedovršen i bio aktuelan sve do prije dvije godine. Vidi se sada koliko je on bio veoma bitan za promociju državnosti i bio je dobro osmišljen. Promovisao bi našu pripadnost i razvoj, prvenstveno bi uvezao dijasporu sa matičnom državom i stavio na raspolaganje sve kapacitete kojima naša dijaspora raspolaže prvenstveno u znanju i iskustvima koja su veoma bitna za razvoj naše zemlje. Ideja u osnivanju je bila da prvo napravimo identifikaciju naših iseljenika sa matičnom državom i da pokušamo da ih integrišemo u punom kapacitetu sa državom Crnom Gorom. Mogli smo u toj crnogorskoj kući da imamo razne prezentacije kulture, privrede, turizma ... Mnogi su shvatili koliko je važno ponuditi najjačoj ekonomiji svijeta potencijale svoje zemlje posebno kada je u pitanju turizam. Mi kasnimo. Tu bi svoje mjesto našla i diplomatija koja plaća ogromne zakupnine za prostor koji i nije adekvatan za sve naše potrebe. Sa novcem od zakupnine se mogao vraćati kredit kojim bismo završili crnogorsku kuću. Sredstva za ovaj projekat još postoje u banci, međutim isto tako sve

je poskupilo i kako sad stvari stoje ne vjerujem da je iko raspoložen za realizaciju. To mi je jedan od većih neuspjeha u mojoj profesionalnoj karijeri jer znam koliko je to bilo značajno za našu državu da imamo crnogorsku kuću u srcu Njujorka.

POBJEDA: Što mislite o promjeni vlasti prije dvije godine i jeste li očekivali napredak u Crnoj Gori?

RADONČIĆ: Slažem se da je vlast svakako poslije 30 godina trebalo promijeniti, ali ne na ovakav način. Vakat je bilo da dođe do nekih promjena.

Nađeš se u zoni komfora, praviš greške, nema kontrole i promjena se jednog dana morala desiti. Očekivali smo napredak, ali ovo što nam se sada dešava, ne shvatam.

Ne možeš urušavati državu. Šaljemo ružnu sliku svijetu i vratili smo se 500 godina unazad. I umjesto da se bavimo ekonomskim pitanjima i da ovaj narod bolje živi, mi se bavimo samo vjerskim.

POBJEDA: Kako gledate na politička dešavanja u Crnoj Gori?

RADONČIĆ: Svi su razočarani političkim dešavanjima. Ono što najviše mrzim je nacionalizam. Za mene je neshvatljivo da neko ima animozitet prema svojoj dr-

žavi, zastavi, jeziku... Vidite, u Americi, ajde neka neko ponese nacionalnu zastavu bez državne sigurno neće jer postoje pravila korišćenja nacionalnih simbola i svi ih se pridržavamo, u protivnom slijede posljedice. Pitamo se kako dospjesmo ođe. Ne znam ko bi normalan shvatio ovu državu ozbiljno. Meni je ovo kao neka šala, san... Ne shvataš da bi se ovo ozbiljno moglo dešavati u jednoj državi. Možda sam ja u krivu i možda su moja očekivanja bila velika, ali je ovo noćna mora za sve nas.

POBJEDA: Vi ste jedan od prvih naših iseljenika koji se počeo baviti ozbiljnim biznisom, obično su naši ljudi počinjali u uslužnim djelatnostima?

RADONČIĆ: Došao sam u Njujork 1992. godine i nakon tri godine otvorio kompaniju – napravio dobru priču. Imao sam sreću da se u početku sretnem sa uspješnim ljudima i da započnem biznis u građevinarstvu - gradnja stanova na ekskluzivnim lokacijama. Vremenom sam počeo samostalnu gradnju i danas sam vlasnik nekretnina u Njujorku. Iako je to za prosječnog Amerikanca zavidan kapital, ne mislim da je to moj najveći uspjeh. Moj uspjeh je

Stvorena nepovoljna sredina za investicije POBJEDA: Krećete su u krugu ozbiljnih investitora, kakvo je njihovo mišljenje o Crnoj Gori kao poslovnom ambijentu?

RADONČIĆ: Stvorili smo nepovoljnu sredinu za bilo kakva ulaganja. Poslije ovoga ko će normalan doći u Crnu Goru. Ne ulazim u sve

greške prethodne vlasti, ali moramo biti svjesni činjenice da je prethodna vlast dovela par velikih investitora. Dovesti jednog Rotšilda i Pitera Manka, koji je napravio Porto Montenegro, a svi znamo kakav je Tivat bio. Od toga je sve krenulo i Luštica i Portonovi...

Crnogorci u dva talasa naseljavali Ameriku POBJEDA: Kada su se Crnogorci najviše doseljavali u Ameriku?

RADONČIĆ: Crnogorci su u dva talasa naseljavali Ameriku. Prvo je to bilo krajem 60-ih do 80-ih kada je bio prvi talas iseljavanja.

Doselilo je tada dosta ljudi čisto zbog ekonomskih razloga, ne drugih. Drugi talasa je bio 90-ih godina zbog ratova i dešavanja u Jugoslaviji.

u mojim sljedbenicima, mojim drugarima, mom komjunitiju – primjer da možemo bolje i da imamo potencijala i znanja da živimo bolje i bogatije. To je ono što me čini posebno zadovoljnim. Novac dođe i prođe, ali djela ostaju za sva vremena.

POBJEDA: Žalite li što ste toliko vremena potrošili u ,,borbi“ za svoju državu?

RADONČIĆ: Ne žalim, opet bih to uradio. I dalje ću njegovati ljubav prema ovoj državi i prema svom kraju i za svog biološkog trajanja ću isto činiti. Iako sve što sam radio prvenstveno za svoj kraj, a time i za državu nije cijenjeno kako bi trebalo, ne zbog mene nego zbog svih onih koji bi htjeli da slijede moj primjer.

Ne znam šta bih rekao svojoj djeci jer sam vrijeme koje sam trebao da provedem sa porodicom trošio na državu i na moj rodni kraj. Sa našom Fondacijom ,,Gusinje“, čiji sam i nosilac i jedan od osnivača, uradili smo mnoge stvari –humanitarne, građevinske, projektantske... Ne bih želio da sve nabrajam jer bi uzelo puno prostora. Dovoljno je da se prošeta Gusinjem i rezultati našeg djelovanja su vidljivi. Naša djela su obilježila ovu varošicu i učinila je prepoznatljivom.

POBJEDA: Vjerska pitanja su kamen spoticanja crnogorskog društva. Smijenjeni premijer je potpisao ugovor sa Crkvom Srbije kojim se ponižava Crna Gora i krade crnogorski identitet i državnost. Kako to komentarišete?

RADONČIĆ: Ne shvatam to.

Hoćeš visoki turizam, a ka-

ko da ga razvijaš – etiketiranjem. Iskorišćavaš djecu na ulicama da nose ikonografiju.

Navedite mi jednu civilizovanu zemlju ili turističku destinaciju gdje se ovakve stvari dešavaju. Meni je to neshvatljivo, ne ulazeći u suštinu problema jer prvenstveno ne razumijem o čemu se stvarno radi i ne želim da komentarišem. Vraćamo se unazad i još zloupotrebljavamo religiju u partijske svrhe. Žao mi je da se oko tog pitanja ulaže toliko energije.

POBJEDA: Koja je poruka nadležnima, kako naprijed? : Imamo frustracije iz prošlosti i generalizujemo stvari.

Trebalo bi da bude više tolerancije u Crnoj Gori. Upoznao sam mnoge ljude na prostoru bivše Jugoslavije i dalje mislim da su ljudi sa ovih prostora dobri, bistri, pametni, samo trebaju da prestanu da sa bave frustracijama iz prošlosti. Treba se vratiti vrijednostima svakog pojedinca bez obzira na njegovu pripadnost, uvažavanju, prosperitetu, ekonomiji. Živim u Americi gdje je hiljade nacija i tamo niko nikom ne smeta, a na prvom mjestu su vrijednosti. Bitno je koliko si sposoban, vrijedan da odgovoriš svom radnom zadatku. Taj metod treba da zaživi u Crnoj Gori, a ne partijsko zapošljavanje. Žao mi je što gubimo previše vremena na stvari koje nijesu toliko bitne, niti za nas kao društvo. Neće nas popraviti ni u finansijskom smislu, ni u znanju. Samo nam odnosi energiju da se bavimo stvarima koje su bitne. Poražavajuće je da naša djeca ne vide budućnost u sopstvenoj državi.

N. Kovačević

6

Turizam

Neđelja, 21. avgust 2022.

Turizam na sjeveru: Plužine i Šavnik iz godine u godinu šire kapacitete i ponudu PLUŽINE/ŠAVNIK – Turistički poslenici sjevernih opština zadovoljni su posjetom. Tako u Pivi i Šavniku bilježe broj turista mnogo veći nego prošle godine. Turisti su obično ljubitelji prirode sa svih meridijana, a ima ih najviše iz Zapadne Evrope, Izraela, Emirata… Domaći gosti dođu vikendom i njima je, kako su sagovornici Pobjede kazali, najmanje poznata naša lijepa crnogorska priroda. Ono što strance impresionira su etno sela, kojih na ovim područjima ima sve više.

Traži se krevet više, pa iz godine u godinu proširuju kapacitete. Jedini problem koji imaju su radnici kojih je sve manje iako su zarade povećane.

Širi se ponuda i kapaciteti

Direktor Parka prirode Piva Slobodan Delić kazao je da na području Plužina sezona počinje već od aprila što zavisi od vremenskih uslova.

Posjeta je bolja od prošle za nekih 20 do 30 odsto, dok se, kažu, još ne mogu porediti sa rekordnom 2019. godinom.

Kaže i da je teško znati koliko gostiju posjeti planine, ali da se vidi veća cirkulacija planinara.

– Do 2019. oko 40.000 turista je posjećivalo park. Prošle godine je bilo do 15.000, ove godine do 20.000. Veliki je ovo prostor i ne možemo ih sve ni evidentirati. Mislim da će svi biti zadovoljni ove godine. Neće to biti vrhunski, ali trebalo bi da bude u redu – kazao je Delić.

Ističe da im je predsezona krenula odlično. Onda je u junu i julu malo stalo, pa smo u avgustu imali 30 odsto više nego prošle godine.

– Korona je čitav sistem poremetila i da se oporavi treba vremena, dok stignemo do rekordne 2019. To je proces, ali biće dobro. Sezona traje do oktobra ako bude lijepog vremena, čak bude i do kraja ovog mjeseca – kazao je Delić Pobjedi.

Očekuju dobru i postsezonu, ali im, kako ističe, sve zavisi od vremenskih uslova.

– Vidno je na ulici, cirkuliše narod. Turisti su sa svih meridijana. Dolazili su Rusi i Ukrajinci prošlih godina i što se tiče raftinga oni su činili 30 do 40 odsto. I osjeća se na raftingu njihov nedostatak – kazao je Delić dodajući da nije primijetio neko novo tržište da ih je zamijenilo. Kao i prošlih godina, prisutni su turisti iz Zapadne Evrope i regiona.

Ono što je loše je kratka sezona jer se zimi oslanjaju na lokalno stanovništvo, posebno ko ima zaposlene cijele godine. Navodi i da kubure sa sezonskom radnom snagom koje je sve manje iako za četiri-pet mjeseci sezone bude, po njegovim saznanjima, od 800 do 1.000 eura plata konobarima, kuvarima, sobaricama… u kampovima na Tari. Što se tiče cijena, kaže da su turistički radnici pokušali da ih zadrže na prošlogodiš-

Etno selo ,,Eagles Nest“

Etno selo “Izlazak Rudinice“

Stranci cijene našu prir interesovanje sve viš Slobodan Delić: Kosa Blagojević: U Plužinama je Ima Francuza, 2003. bilo samo Engleza, gostiju 30 ležajeva i to u iz regiona, hotelu koji sada ne Podgoričani radi, a sada imamo dolaze vikendima. privatnih 1.500 Sezona traje od 1. ležajeva. Etno sela maja do 1. oktobra je sve više i posjeta je dobra njem nivou što se tiče smještaja, dok su cijene hrane i pića povećane za nekih 10 odsto. Ponuda je na ovim prostorima sve raznovrsnija iz godine u godinu.

– Osim raftinga, imamo Pivsko jezero, planinarenje, vožnju kajaka, čamcem, kupanje. Imamo i stijenu za slobodno penjanje, posmatranje životinja, jahanje konja, vožnja kvadova – kaže Delić dodajući da je planinara sve više. Što se tiče promocije, ističe da su je izgurali ,,na mišiće“ najviše na društvenim mrežama jer im za to ne treba puno novca. Radili su i koncerte,

muzičke manifestacije kako bi zadržavali goste na dva-tri dana.

– Priroda je lijepa, resursi su dobri, ljudi sami dolaze. Ovdje je potreban razvoj infrastrukture i biće to dobro – kazao je Delić.

Podsjeća da je ovdje 2003. bilo samo 30 ležajeva u hotelu koji sada ne radi, a sada imaju privatnih 1.500 ležajeva. Etno sela je sve više.

– Ljudi su vidjeli svoj interes i to dobro ide, širi se svake godine. Ovdje je stan mogao da se kupi za 5000 paušalno, sada više nema stana na prodaju, sve se izdaje – kazao je Delić.

sviđa im se – kaže Blagojević.

Naglašava da su im prošlih godina u velikom broju dolazili Rusi i Ukrajinci i da ih ove godine nema.

– Ima i Poljaka dosta ove godine, kao i sa svih meridijana.

Uspjeli smo da nadomjestimo Ruse i Ukrajince. Biće dobro ako nas vrijeme posluži pa se sezona produži na septembar i oktobar – kaže Blagojević.

A zaposleni su im obučeni u uniformi sa motivima crnogorske nošnje.

– Fidija invest, kada je kupila i renovirala ovaj objekat, obukla je radnike u uniforme sa motivima crnogorske nošnje pa nas gosti često pitaju kakva su to obilježja – kaže Blagojević.

Naglašava i da im fale smještajni kapaciteti jer često gosti pitaju za prenoćišta i da rade na tome da ih obezbijede.

Nemanja Gogić: Milorad Petković: Impresije gostiju Crna Gora iz Emirata su može da živi od nevjerovatne. Iako turizma ako se dolaze iz luksuza, na pravi način oni ovo nijesu valorizuje, vidjeli. Stavljaju posebno ovaj čiste desetke na sjeverni dio bukingu oživjela sela Gostima se sve sviđa

Menadžerka restorana ,,Sočice“ u Plužinama Kosa Blagojević se već 40 godina bavi turizmom i kaže da je turista u njihovom gradu sve više. Jedini im je problem zimi gdje su im gosti samo slučajni prolaznici.

– Stranaca je sve više, zadovoljni smo ove godine. Ima Francuza, Engleza, gostiju iz regiona, Podgoričani dolaze vikendima. Sezona traje od 1. maja do 1. oktobra i posjeta je dobra, međutim sporna nam je zima. Tada nam nema nikoga, a radnike treba sačuvati – kaže Blagojević i dodaje da objekat radi cijele godine.

Radila je, kaže, 20 godina u hotelu ,,Piva“ i od 2011. godine je u ovom restoranu.

– Ovo mjesto ima potencijal. Samo da se malo osmisli zima, da ima posjete – kaže Blagojević dodajući da su ovdje zime sada blaže i da se snijeg mnogo ne zadržava.

– Zadnjih dvije-tri godine ima puno više turista iz Zapadne Evrope, prepoznali su našu netaknutu prirodu. Ovo je raj za planinare, za odmor, za dušu. Sviđa im se hrana, ambijent - sve im se sviđa.

Nema ništa da im ne odgovara. Stranci vole da probaju domaću hranu. Najviše piju ‘nikšićko pivo’ i lokalna vina i

Etno sela u Plužinama strancima su sve interesantnija, traži se mjesto više. Tako je u selu Rudinice porodica Gogić razradila svoje domaćinstvo.

Kako je Pobjedi kazao mladi Nemanja Gogić, koji je jedan od rijetkih koji se iz Nikšića vratio na svoju đedovinu, posao im dobro ide i svake godine šire smještajne kapacitete. Đed mu je na svom imanju još 1994. godine otvorio malu kafanu, otac proširio 2000, a 2007. godine startovali su sa etno selom ,,Izlazak“.

– Zvanično smo počeli 2009. sa šest kućica i restoranom, a sada već imamo 17. Tu je kapacitet sa više od 50 ležajeva.

Interesovanje je sve veće, ta-

Turizam

Neđelja, 21. avgust 2022.

Na ziplajnu godišnje i do 8.000 ljudi U Plužinama je i najduži ziplajn ,,Eko Piva“ dugačak 1.450 metara. Kako nam je kazao Nikola Glomazić, sastoji se od dva dijela – 645 pa 810 metara koje turisti prođu po cijeni od 25 eura.

– Presijedaju, idu kroz šumu, pješače 85 metara, onda drugi dio i onda ih mi prihvatamo i vraćamo ovdje. Na godišnjem nivou od aprila do septembra bude do 8.000 ljudi.

Bolje je mnogo nego prošle godine i imamo goste sa svih meridijana, ali 60 odsto je Poljska – kaže Glomazić.

rodu,  še ko da koliko zaradimo na kraju sezone toliko se proširimo iduće godine. Rusi i Ukrajinci su nam bili dobri gosti, radili smo sa ruskim agencijama, ali je to sada stopirano. Ove godine smo nadomjestili sa Francuzima, Njemcima, Belgijancima, Izraelcima, Poljacima… Prilično gostiju iz Ujedinjenih Emirata imaju ove godine zbog toga što su novinari prošle godine gostovali kod njih i napravili reportažu na jednom poznatom portalu.

– Impresije su nevjerovatne.

Iako dolaze iz luksuza, oni ovo nijesu vidjeli. Čiste su desetke na bukingu. A imamo ove godine i Filipince, valjda rade na Primorju pa dođu ovdje da vide – kaže Gogić.

Imaju oko 15 radnika i sve veći problem da ih obezbijede.

– Prvih godina su sami dolazili da traže posao, sada ih ne-

Osim raftinga, imamo Pivsko jezero, planinarenje, vožnju kajaka, čamcem, kupanje. Imamo i stijenu za slobodno penjanje, kao i posmatranje životinja, jahanje konja, vožnju kvadova – kaže Delić dodajući da je planinara sve više

ma. Traže da idu na Primorje, iako su plate kod nas dobre i radimo cijele godine. Radimo i zimi – kaže Gogić dodajući da su im i u novim kućicama peći na drva, kamini i da je lijep ugođaj kad napolju pada snijeg.

– Ovdje se klima promijenila pa nemaju ni mnogo snijega zimi. Mnogo je toplije vjerovatno zbog klimatskih promjena, a stručnjaci tvrde da je i jezero uticalo – kaže Gogić.

Navodi da su gosti impresionirani prirodom i da ostaju ovdje i do pet noćenja. Obično dođu sa porodicama. Odu-

U Šavniku etno sela takođe postaju sve više interesantna stranim turistima.

Posjetili smo etno sela ,,Eagles Nest“ (Orlovo gnijezdo) na ivici kanjona male Komarnice. I ovdje imamo pozitivan primjer da se mladi vraćaju selu. Milorad Bato Petković se sa porodicom vratio u selo Duži da napravi turističku priču kakvu je vidio u Švajcarskoj, Austriji…

Imanje je na samoj ivici kanjona i turisti uživaju u pogledu.

Petković je, inače, profesor fizičkog vaspitanja. Napustio je taj posao i sa svojom porodicom odlučio da započne sa etno selom.

– Počeli smo prošle godine, sredinom jula. Bio je to pilot projekat, kada smo završili objekat. Za kratko vijeme je bila posjećenost veoma dobra, i 80 odsto su nam gosti bili Njemci iako se nijesmo reklamirali još na pravi način – kaže Petković dodajući da ih stranci pronađu na internetu.

– Ove godine smo počeli 15. maja i za kratko se vrijeme pročulo, društvene

ševe se ukusom hrane i veličinom porcije.

– Forsiramo pečenu, kuvanu jagnjetinu, teletinu, jaretinu, cicvaru, kačamak… Imamo domaće sokove, rakiju. Planirali smo da radimo proizvodnju. Da pravimo sušaru i veliku farmu krupne i sitne stoke, ali nemamo radne snage – kaže Blagojević.

Ističe da što se tiče domaće hrane imaju sreću zbog dobre saradnje sa nekoliko porodica iz sela.

Priznaje da je jedan od rijetkih od svoje generacije koji se preselio na selo sa porodicom, ali kaže da im ništa ne fali i da se od ovog posla može fino živjeti. Sa svojim ocem forsira i ostale stanovnike sela da počnu da se bave turizmom i da cijelo selo Rudinice bude etno selo.

N. Kovačević foto: D. MaliDžaN

Na ivici kanjona mreže su odradile posao – kaže Petković dodajući da je zadovoljan početkom i svojom vizijom.

– Bukvalno sam se ovome posvetio i mislim da se nijesam pokajao. Sticajem okolnosti putovao sam puno po Evropi. Vidio sam kako to rade Austrijanci, Švajcarci, tako da u suštini imamo neiskorišćeni potencijal, bitno je samo da se krene. Ovaj posao ne može da se radi bez ljubavi – kaže Petković.

Dolazio je ovdje kao dijete i zavolio ovu prirodu. Zadovoljan je, kaže, što je okupio porodicu, o čemu je maštao.

– Crna Gora može da živi od turizma ako se na pravi način valorizuje, posebno ovaj sjeverni dio. Država još ovo ne podržava, ali projekti postoje. Međutim, tu je dosta papirologije i dosta uslova koje treba ispuniti i dosta je da nas jedan tehnički detalj odbije – kaže Petković dodajući da su aplicirali prije godinu za IPARD program kako bi počeli sa izgradnjom

Zlatna kafa od 25 eura U etno selu ,,Eagles Nest“ posebno u ponudi je kafa sa zlatnim nitima koju svi dođu da probaju iz radoznalosti. Petković kaže da je to vidio putujući po svijetu i više zbog fore je uvrstio u ponudu i kaže da ima interesenata. Šoljica košta 25 eura i zbog izgleda gosti je probaju, slikaju i kače na Instagram.

- U pitanju je 24-karatno zlato u prahu i listićima. Nije laž, pospe se na kafu i prelijepo to izgleda. Vole ljudi to da postave na društvene mreže – ističe Petković.

Elektroprivreda nema obzira za turizam, jezero na minimumu Pivsko jezero bilježi minimum ovih dana zbog pojačane proizvodnje struje, pa turistički radnici kažu da Elektroprivreda nema obzira za turizam.

– Maksimum je da se smanji pet do deset metara, da snize nivo, ali to se ne poštuje zadnjih godina – kažu naši sagovornici.

Kako ističe Slobodan Delić, Elektroprivreda ima neodgovoran odnos prema ovom problemu iako oni shvataju da je energetska kriza i da se mora zaraditi.

– Jezero opada i na nas se odražava negativno jer nema plaža, kupanja… Težak je prilaz jezeru pa turisti ne dožive jezero na onom nivou na kome bi ga trebalo doživjeti. Drugi aspekt je neporibljavanje jezera. Evo 10 godina jezero se ne poribljava. Postoji sporazum između Elek-

troprivrede i Opštine koji je potpisan još 80-ih godina nakon potapanja, šta su obaveze. U jednom momentu su poštovali, a potom pozivajući se na neke zakonske odredbe prestali su da poštuju. Zakon im je dao prostor da se izvuku, ali to im nije opravdanje da 10 godina ne traže način kako da poribe jezero – poručuje Delić.

Podsjeća da je ovdje 1998. godine bilo 800 ribolovaca i od dozvola je moglo da opstane društvo, da se uređuje prostor.

– Sada neće niko da lovi jer nema ribe – kazao je Delić jer, kako dodaje, pravljenjem vještačke akumulacije je izgubljena mogućnost prirodnog mrijesta.

Po njegovim riječima, treba da se ubaca određena količina mlađi iz godine u godinu i da to bude na nekom nivou na kome treba da bude.

Pivsko jezero dostiglo minimum

bungalova čime bi upotpunili ponudu, ali još čekaju.

– Da smo dobili odobrenje već bi za ovu sezonu imali smještaj, jer je sve pripremljeno za gradnju. U planu je po projektu pet kućica koje su namijenjene za porodični odmor – kaže Petković dodajući da im sada dolaze kamperi sa porodicama pretežno iz Zapadne Evrope.

Zadivljeni su prirodom jer se tu spajaju tri kanjona, prave veliku Komarnicu koja ide u Plavsko jezero. Napominje da im je veliki problem što nemaju živu vodu, već moraju da je kupuju iz Šavnika.

– Nadam se da će država da nam pomogne da nađe tu vodu ne samo nama nego i ostalim mještanima jer se bave poljoprivredom. Ovo selo zaslužuje da oživi kao što je nekad živjelo. Moj đed je zbog industrijalizacije prešao u Nikšić da živi i ja kao njegov unuk se vraćam na svoje – kaže Petković.

Radiće kaže do 15. oktobra, a onda on i supruga ostaju da se odmore i ostaće dok ne bude velikog snijega.

7

8

Društvo

Neđelja, 21. avgust 2022.

POGLED SA STRANE

Dvije realne utopije u

U Crnoj Gori su u jasnom sukobu dva nacionalizma: srpski i crnogorski. Prvi hoće Crnu Goru u srpskoj državnoj federaciji pod Beogradom, drugi čuva cjelinu Crne Gore bez promjene ustavne raspodjele Piše: dr Dragan VESELINOV vlasti u Podgorici. Dijaloga dvije utopije za sada nema, parlament je blokiran. Kao da se čeka na spoljnu Dve se utopije istovremeno bore već preko 230 godina u presudu: ili će interesi velikih sila da zaustave Srbiju evropskoj kulturnoj oblasti: u pohodu na Crnu Goru uz moguću korekciju Ustava nacionalizam i antinacionaCrne Gore, ili će velike sile žrtvovati Crnu Goru i čak je lizam. U Evropi se oni bore kao originali, a van nje, možda podijeliti na dva dijela, beogradski i podgorički transferno, sa interkontinentalnim prodiranjem Evrope u sve narode sveta.

Kako borba ovih kolosa izgleda u Crnoj Gori?

DVA KONCEPTA

Prvo, nacionalizam je utopija jer nacionalna država ne može da se izoluje od svetskog privrednog i kulturnog prožimanja. Čak ni etnički ne može da bude čista, jer se i do juče „čista“ Finska „zaprljala“ strancima, rasama, kulturama i verama.

Svaki je nacionalizam istovremeno i multikulturalan po poreklu i nijedan narod nije samosvojan u svom kulturnom biću. Svima nama u Evropi teku u krvi znanja, govor i običaji iz Indije, Persije, Grčke, Egipta, Rima, Bagdada i drugih. Nacija je iznutra globalna, ma koliko se pozivala na misticizam jedinstvene nevinosti i porekla. Nacionalizam mora da se oplemeni humanizmom i građanskim programom da bi uopšte bio nacionalistički – društvo jednakih.

Tako je nastao, napadom na feudalizam nejednakih, od kralja, knezova, građana, seljaka i Crkve. Osim toga, na Zemlji je oko 5.000 naroda koji još nemaju državu i postojeća raspodela Zemlje je verovatno neodrživa.

Ne verujete? Zamislite da se milionski Romi politički ujedine i zatraže državu u Evro-

pi! Ako ih saberete po Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji, jugoslovenskim republikama, Italiji i drugim evropskim državama dobićete iznenađujući broj, možda i šest miliona, čak i više, ni oni ne znaju. Ko može da kaže da je raspodela teritorija završena - a da li je i dobro da se sitnimo do poslednje etničke grupe, da li je pravo na samoopredeljenje neograničeno?

A šta da su se juče hteli naći Nikola Pašić, Mihajlo Pupin i Branislav Nušić sa današnjom teniserkom Simonom Halep na čelu svog cincarskog naroda i u ime Moskopolja zatražiti državu?

Karta Balkana bi drugačije izgledala, i Crne Gore? Hm, reč „katun“ je cincarska, nije slovenska. Oh, Crnogorci iz katuna, ne dajte se! Ne bojte se, Cincari su se srećom odselili, Rumunija im je danas mati.

Drugo, antinacionalizam je utopija jer ne može ideologijom nadnacionalnih i nadetničkih ljudskih prava da slomi nacionalnu državu i pravo na teritorijalno samoopredeljenje kao prvi zahtev naroda.

Antinacionalizam ne može da pretvori planetu u jednu zakonsku teritoriju, ali je ipak pretvara u kolosalnu federalnu zajednicu sa zajedničkim međunarodnim pravom ograničenog dejstva po unutrašnjim državnim teritorija-

ma. Propast Vilsonove Lige naroda posle Prvog svetskog rata i savremeno egzistencijalno mučenje Ruzveltovih Ujedinjenih nacija posle Drugog svetskog rata su upadljiv dokaz snage nacionalista.

Građanska država je nemoguća bez nacionalnog teritorijalnog i programskog jedinstva. Narod ima pravo na monopol na stanište. Ali taj monopol podjarmljuje drugi narod pod prvim.

Kako onda izbeći njegovu pobunu?

Obe utopije su paradoksalno realne jer obe donose rezultat: nacionalistička daje državu, antinacionalistička daje u državi ljudska prava svim građanima nezavisno od nacije. I obe moraju stati na pola puta: nacionalistička ne može da osamostali državu u internacionalnom okruženju i ne može da se očisti od unutrašnjeg internacionalnog istorijskog nasleđa, dok antinacionalistička ne može da razvije ljudska prava unutrašnjih socijalnih slojeva, manjina i akcija individua, bez nacionalne države jer mora imati stanište, locus standi.

Ljudi bez zemlje žive jedino na nebu, jedino u religijama, a tamo nemaju vlasti. Otuda hrišćanstvo ne spašava ljude već nastavlja sa božijom diktaturom na oba mesta, na Zemlji i na Nebu.

A sa stanovišta emocionalne

ekspresije, ništa ne može da se meri sa zanosom nacionalne zastave i žrtava za nju. Antinacionalizam je tu slabiji ali topi zastavu međunarodnim savezima i unutrašnjim sporazumima o jednakosti svih ljudi. Tako nacionalni barjak i himna čovečanstvu moraju zajedno.

SUKOB U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori su u jasnom sukobu dva nacionalizma: srpski i crnogorski. Prvi hoće Crnu Goru u srpskoj državnoj federaciji pod Beogradom, a drugi čuva celinu Crne Gore bez promene ustavne raspodele vlasti u Podgorici. Dijaloga dve utopije za sada nema, parlament je blokiran. Kao da se čeka na spoljnu presudu: ili će interesi velikih sila da zaustave Srbiju u pohodu na Crnu Goru uz moguću korekciju Ustava Crne Gore, ili će velike sile žrtvovati Crnu Goru i čak je možda podeliti na dva dela, beogradski i podgorički.

Postoji i treći put, to je stav puškom samih Crnogoraca obe utopije: sve je moje, ostali napolje! Neki će kazati da postoji i četvrti put, on je status quo – ali koliko dugo on može opstajavati u Crnoj Gori bez daljih radikalizacija obostranih govornika?

Pravo pitanje jeste kako ove dve utopije spojiti u održivi hibrid, čemu dati prvenstvo u monopolu na teritoriju ili programu humanističke zajednice. I kako sekundarnoj narodnoj vrednosti osigurati odgovarajuću satisfakciju? Šta bi onda bilo sa Crnom Gorom? Mi mislimo da je koegzistencija dva fetiša moguća.

I pravo pitanje je kako srpski i crnogorski nacionalizam mogu zajedno? Neki već dobacu-



Izvanredna karakteristika crnogorskog nacionalizma je to što on ne negira postojanje srpske nacije u Crnoj Gori

ju - na belgijski način ? Nismo sigurni, rano je za to. Ima mekših rešenja pre tvrdih.

SLABOSTI NACIONALIZMA

Dve su glavne slabosti nacionalizma u svim državama: Prva, nacionalizam nije ispunio francusko obećanje da će doneti jednakost ljudi bez obzira na pol, klasu, ideologiju i veru. Nije uspostavio ni bratstvo, ni jednakost, niti slobodu za sve; i drugo, nije ispunio obećanje da će osigurati mir.

Naprotiv, segregacija u nacionalnim državama zajedno sa kolonijalizmom se nastavila i posle obračuna sa kraljevima, crkvom i kneževima Evrope, a sve nacionalne države su nastale silom – osim, možda, Norveške, Islanda i Japana u Aziji, jer su se obrele u nezauzetom praznom prostoru.

Nacionalizam je antipacifistička ideologija, obojen je krvlju od Francuske revolucije do Prvog i Drugog svetskog rata, a od njih do danas, sa jugoslovenskom tragedijom.

Sada ode i na Ukrajinu i Rusiju.

Hans Ulrih Veler je u pravu kada tvrdi: „Drugim rečima rečeno, fundamentalni deficit nacionalizma i nacionalne države kao njegove tvorevine sastoji se u njihovoj nespo-

Rješenje nesumnjivo nije ni u riječima Porfirija Perića koji je 14. avgusta, za vrijeme nacionalne žalosti, kazao da je u Crnoj Gori primjer spasonosnog raja „Manastir Savina“, jer je makar on „taj mali Eden“.

Svi Crnogorci da odu u manastir, tu bi našli raj?

Nikada to, nadamo se, neće probati. Ne slušajte popa, on nije sa ovoga svijeta. Ali i jeste, kad mu dirnete u džak dukata i imovinu

Porfirije Perić

sobnosti da na zadovoljavajući način reše unutrašnje i spoljne probleme i uspostave trajan mir – ili da ih barem bolje reše nego što su to činili dosadašnji državni i idejni sistemi“.

Da li to neki govornici iz Nikšića u 2022. godini razumeju, a ne sećaju se da je pleme Nikšića 1918. godine zauzelo izvanredan stav, reinterpretiramo njegov smisao: Mi, staro-hercegovački Nikšići, mi Župa, mi smo etnički Srbi, a Crna Gora je naša država. Zar nisu odbili uništenje svoje zemlje? Zar nisu bili junaci u Drugom svetskom ratu? Šta se to danas promenilo?

Rešenje nesumnjivo nije ni u rečima Porfirija Perića koji je 14. avgusta, za vreme nacionalne žalosti, kazao da je u Crnoj Gori primer spasonosnog raja „Manastir Savina“, jer je makar on „taj mali Eden“. Svi Crnogorci da odu u manastir, tu bi našli raj? Nikada to, nadamo se, neće probati. Ne slušajte popa, on nije sa ovoga svijeta. Ali i jeste, kad mu dirnete u džak dukata i imovinu.

NEDOSTATAK I PREDNOST CRNOGORSKOG NACIONALIZMA

Za razliku od hermeneutički izgrađenog srpskog nacionalizma, crnogorski nije stigao do njegove snage: mitovi, legende, zastave, pesme, marševi, običaji, odlikovanja, ratne pobede, proslave i ceremonije, nacionalna crkva, pravoslavni međunarodni etos, ekavica, ćirilica, grafika slova, carska rimska popovska odeća, mediji, balkanski i širi uticaj, međunarodni savezi, akademici, književnici, univerziteti, muzeji, arhive, kapital, nacionalističke partije i drugo.

Uz njega idu i monarhizam,

Društvo

Neđelja, 21. avgust 2022.

u Crnoj Gori vidi: može kod Crnogoraca doći do otvorenog odbacivanja prava za Srbe ukoliko dođe do eskalacije međusobnih sukoba. I što god više bude rastao nacionalistički sadržaj crnogorskog nacionalizma radi odbrane države smanjivaće se njegov humanistički korpus vrednosti. Narod će ići ka uniformi.

Setimo se, nacionalizam nije pacifistička ideologija, već ratna. Građanska ga humanizuje.

I, nije ni ovo bez značaja, Crna Gora je mala, nije bogata, a narodno se podelila i ima nestabilnu i neodgovornu vladu. Zato se širi ilegalna vlast.

NJEMAČKA KATASTROFA

centralizam, rehabilitacija srpskih kolaboranata sa nacistima i preuzimanje spomenika iz socijalističke ere sa lažnim optužbama njihovih autora. Evo poslednje: Komunisti su navodno zlotvori srpskog naroda, a potom srpski nacionalisti iz Beograda odu u Jasenovac na spomenik koji su upravo komunisti podigli Srbima i drugim narodima stradalim od hrvatskih kvislinga!

Crnogorski nacionalizam još nema emocionalnu snagu srpskog iako se diže, mlad je, tek je nekoliko decenija u njemu, a politički nema jasnih državnih saveznika osim ćutljivih NATO-a i Evropske unije. Njegova izvanredna karakteristika je to što on ne negira postojanje srpske nacije u Crnoj Gori, dok crnogorski Srbi odriču da crnogorska nacija postoji.

Srbi će tu neistinu morati da odbace ako žele istorijski sporazum. Ako je paradoksalno izražavanje ponekad razumno, mi bismo rekli da crnogorski nacionalizam još nije postao nacionalistički, i da se znoji da ne bude nacionalistički, isključiv i ratoboran. Crnogorac jesam, istrebitelj nisam.

Zašto je takav? Zato što on ima i ovo što srpski nema: to je spoj državotvornog nacionalizma sa ideologijom ljudskih prava usaglašenih sa procesom pristupanja Evropskoj uniji. Crnogorski nacionalizam je sličan slovenačkom iz 1990. godine sa XIV Kongresa SKJ, s tim što Slovenci nisu imali unutrašnju nacionalnu konkurenciju kao Crnogorci.

Ideologija crnogorskog nacionalizma je bogatija od srpske, ali joj je intenzitet u opasnosti iako se to danas malo

Pre nego što je pod Hitlerom uništen mesijanski nemački nacionalizam, njega su vekovima stvarali velikani filozofske, književne, naučne i teološke misli.

Luter je u XVI veku začetnik nemačkog nacionalizma odbacujući „italijansku“ interpretaciju svenadzornog papskog hrišćanstva lokalizujući ga na protestantsku interpretaciju na „nemačkom“ jeziku.

Njegovo gađenje Latinima, Jevrejima i Turcima, sa pobedom njegovog jezika kao budućeg službenog nemačkog jezika, stvorila je od Nemaca misionarsku nadmoćnu snagu sa pravom da svoje zemlje izuzmu od papske kontrole i krenu u samostalno doba i šire protestantizmom teritoriju vladavine.

Nemci imaju pravo na obećanu zemlju. Luter je Nemce oslobodio kompleksa niže vrednosti od Italijana, širitelja vojnih znanja, humanizma i renesansne umetnosti.

To će u XIX veku odmah posle nemačko-francuskog rata 1871. godine da nastavi Bizmark kada će sa prethodnim ujedinjenjem nemačkih kneževina te godine da krene u rivalitet sa Francuzima čiji je sjaj od 1789. godine i 1848. godine opčinjavao Evropu.

Berlin će na svim poljima ući u trku sa Parizom da se otrese francuskog kompleksa, a Francuze posle 1871. godine opteretiti teškim reparacijama, što će im ovi vratiti milo za drago 1918. godine.

Pomenućemo samo neke teologe i filozofe graditelje nemačkog nacionalizma i mesijanizma. Najveći protestantski teolog XIX veka Fridrih Šlajermaher je rekao da je ,,nemačka nacija izabrano oruđe božije i da je božji narod“. Veliki izdavač Fridrih Pertes se složio sa Šlajermaherom i kazao „mi Nemci smo izabrani narod koji reprezentuje čovečanstvo“. Fridrih Šlegel je kazao „da u Nemačkoj teče duh novog vremena“. Adam Miler je rekao da „sve što je veliko, temeljno i večno u evropskim

institucijama – jeste nemačko“. Hajnrih fon Klajst je istakao da su „u Nemcima bogovi više nego igde drugde sačuvali prasliku čovečanstva“. Fridrih Šiler je opazio da su „Nemci stigli na cilj vremena…i da kao najsposobniji narod valja da prestignu sve ostale, ako je to božiji plan“.

Hegel je kazao da su Nemci „narod čovečanstva“ a da je svaki „dan Nemaca dan žetve čovečanstva“. Ernst Moric Arnt se zapitao „da li ima tog naroda …koji pred nemačkim imenom neće pasti na kolena…jer je Nemačka pupak evropske zemlje…srce našeg dela sveta“. Johan Gotlib Fihte je ustanovio da je „Nemcima određeno da vladaju i upravljaju svetom… jer bi inače svetom zavladali Turci, crnci, severno-američka plemena i time učinila kraj sadašnjoj civilizaciji“.

Tvorac sporta i gimnastike Fridrih Ludvig Jan se zapitao „koji to narod stoji najviše“ i otkrio da su to Nemci, oni su „jedan od svetih naroda čovečanstva“. Vilhem fon Humbolt je opazio „da ne postoji otadžbina kojoj bi čovek radije da pripadne nego što je to Nemačka“, a Nemačka „uvek ostaje jedna nacija, jedan narod , jedna država“. A na pitanje gde su granice nemačke države odgovara pre Hitlera pomenuti istoričar Ernst Moric Arnt da je Nemačka svuda tamo gde se „čuje nemački jezik, od Severnog mora do Karpata, od Baltičkog mora do Alpa“, zajedno sa Švajcarskom, Holandijom i Danskom, a glavni grad bi se zvao „Teutonija“.

Na uništenje Francuza su pozivali fon Štajn, fon Klauzevic i pisac Fridrih Šlegel: „Umlatite ih! Svetski sud vas neće pitati za razloge!“ Hitler je to proširio na mnoge druge, a „Teutoniju“ u Tiringiji je zamenio berlinskom „Germanijom“ u Pruskoj.

Uh, sada bismo rado prešli i na Amerikance, na predsednika Endrju Džeksona, i na njihov „Manifest Destiny“ iz 1845. godine, gde stoji kako je Amerika „Novi Sion“, no, o tome, drugi put. Nema više ovde prostora.

MOGUĆA SKICA PRIJEDLOGA ZA CRNU GORU

Prvi - Ako je nacionalizam gotovo glavna, monopolska ideja u Crnoj Gori, a jeste, onda ga valja razređivati i drugim istinitim identitetima Crnogoraca tako da ovaj monopolski ne bi bio jedini, ma koliko drugi identiteti svaki zasebno ne mogu sa njim izaći na kraj. Čak ni zajedno. Ali ga slabe.

Tako je Crnogorac, jednostavno, i čovek sveta - globtroter, humanista, ekonomski liberal, pravični socijal-demokrata, borac za



Crnogorski nacionalizam još nema emocionalnu snagu srpskog iako se diže, mlad je, tek je nekoliko decenija u njemu, a politički nema jasnih državnih saveznika osim ćutljivih NATO-a i Evropske unije. Njegova izvanredna karakteristika je to što on ne negira postojanje srpske nacije u Crnoj Gori, dok crnogorski Srbi odriču da crnogorska nacija postoji. Srbi će tu neistinu morati da odbace ako žele istorijski sporazum

polnu ravnopravnost i slobodu braka, zemljoradnik, veliki Evropljanin, član IT nacije, slovenofil, sagovornik nacionalnih i socijalnih manjina, borac za ekologiju, regionalni ujedinitelj, patriota svog kraja i grada, književnik, muzičar novog stila, prosvetitelj nauke i stotinu drugog.

Uistinu, ne postoji nacionalni Crnogorac i Srbin a da nešto od pomenutih svojstava nema u sebi.

Višestruki identitet postoji u svakom od nas, daleko više od navedenih.

Drugi - Bolje od nas je Hans Ulrih Veler definisao ovaj predlog: „Neograničena zagarantovanost i zajemčenost svih osnovnih prava, kao pravo na regionalnu i kulturnu autonomiju u sklopu federalističkog državnog ustrojstva, trebalo bi da uživaju prioritet i zauzmu mesto onog inače u doba globalizacije izbledelog ideala suverene nacionalne države“. Drugim rečima, postojeći Ustav Crne Gore nije nepromenljiv s obzirom na teritorijalni raspored novih snaga. Bolje je promeniti Ustav nego razbiti državu.

Vlast valja razvući iz centra tako da lokalna područja sa svojim stanovništvima budu zadovoljna.

Treći - Ubrzavanjem puta ka prenosu dela suvereniteta države Crne Gore na Evropsku uniju smanjuje se intenzitet srbijanske iredentističke destrukcije Crne Gore jer tada deo nacionalističkih planova pada u vodu . Otuda beogradska ideja o ,,Open Balkans“ nije zamena za članstvo u Evropskoj uniji, jer je prenos suvereniteta na balkansku zajednicu doživeo poraz sa Jugoslavijom, pri čemu je Srbija posle toga ostala pretnja po budućnost države Crne Gore. ***** Opaska: Možda ste odahnuli što u ovom prilogu nismo analizirali Crkvu kao ranije.

Neće to dugo da traje, mi znamo zašto je manastir Srpske pravoslavne crkve neprijatelj Crne Gore.

9

Predstavnici četiri prekornička bratstva digli glas zbog zahtjeva SPC da se seoska crkva prepiše na tu vjersku organizaciju

Zbor ispred škole okupio 31 predstavnika prekorničkih bratstava

Mitropolija nema ni pravo korišćenja ni pravo svojine nad svetinjom u Ljubotinju Kako se navodi u obraćanju odbora četiri prekornička bratstva, Crkva Svetog Nikole je zadužbina njihovih predaka a oni njeni čuvari već 160 godina. Predmet neosnovanog zahtjeva za upis svojine SPC odnosi se na crkvu, sav prostor crkvene porte, uključujući i grobove predaka i grobna mjesta koja su svako pojedinačno privatna svojina PODGORICA - Predstavnici četiri prekornička bratstva iz Ljubotinja dostavili su podnesak Upravi za katastar, područnoj jedinici na Cetinju, kojim traže da se, kako navode, odbaci kao neosnovan zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve o upisu prava svojine na Crkvu Svetog Nikole u tom selu. Predstavnici mještana, pritom, traže od Uprave da im se, u slučaju spora, osigura status stranke.

Kako se navodi u obraćanju mještana Pobjedi, predstavnici četiri prekornička bratstva (Vučkovići, Banovići, Laličići i Ratkovići) su 13. avgusta održali zbor u svojoj seoskoj školi i ispred svoje crkve kojem je prisustvovao 31 bratsvenik, „povodom inicijative Mitropolije crnogorsko -primorske u sastavu SPC – Crkve Srbije (kako je zvanično imenuje Carigradska patrijašija) od 6. juna 2022. godine“.

Tema zbora je bila informacija o zahtjevu MCP SPC Upravi za katastar i državnu imovinu za upis prava svojine iz prava korišćenja na prekorničku Crkvu Svetog Nikole, iako MCP SPC, po hronologiji upisa u katastru, nema ni pravo korišćenja ni pravo svojine – naveo je u ime odbora prekorničkih brastava prof. dr Rade Ratković.

-Pravo korišćenja je upisano na samu crkvu – Pravoslavna Crkva Sv. Nikola – Prekornica, Ljubotinj, koju su podigla i održavaju prekornička bratstva već više od 160 godina. To je naša narodna crkva, shodno tradiciji koju je još Njegoš jasno definisao riječima (parafraziramo): „Crkve su narodne, ni popova, ni vladika, nego narodne.

Svještenstvo u njima ima udjela taman koliko i svaki drugi Crnogorac“ – navodi Ratković.

Predstavnik odbora seljana podsjeća da tradcionalno važe i stihovi „Muž je branič žene i đeteta, narod branič crkve i plemena“.

-To nas sve obavezuje da stanemo u odbranu naših svetinja i naše crkvene tradicije, te ne dopustimo krađu i prekrađu zadužbina naših predaka, koje pripadaju nama, a svakom čovjeku dobre volje slobodan je pristup uz poštovanje reda i zakona. Predmet neosnovanog zahtjeva su, pored Crkve, i sav prostor crkvene porte, uključujući i grobove predaka i grobna mjesta koja su svako pojedinačno privatna svojina – navodi se u obraćanju.

Zahtjev za promjenu upisa u katastru od strane Mitropolije samo je jedan u nizu sličnih zahtjeva kojima se traži upis vlasništva nad crkvama i grobljima koja su nastala zajedničkim dorpinosom crnogorskih brastava i plemena.

Tako je 24. maja Mitropolija crnogorsko-primorska SPC pokrenula postupak kod Uprave za katastar i državnu imovinu, sa zahtjevom za upis u svoje vlasništvo crkava Sveti Danilo i Sveti Dimitrije, koje se nalaze u Ljubotinju i zaštićeno su nepokretno kulturno dobro Crne Gore. Ovaj zahtjev, poklapa se sa aktuelnim spornim odredbama „temeljnog ugovora“, koji je tada premijer Dritan Abazović potpisao sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

U članu 7 spornog ugovora, na koji su ukazali akademska zajednica i pravnici, podsjetimo, navodi se da se „država obavezuje da, u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske, Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije mileševske, Eparhije zahumsko-hercegovačke i njihovih crkveno-pravnih lica kojima pripadaju“.

Polazeći od toga, MCP je inicirala niz zahtjeva da se onaj dio imovine koji nije devedesetih godina volšebnim izmjenama u katastru tada prepisan na SPC, sada realizuje do kraja. To, sudeći prema stavu predstavnika prekorničkih bratstava, nije zaobišlo ni zadužbinu i grobove njihovih predaka.

R. P.

10 Društvo/Hronika

Neđelja, 21. avgust 2022.

Andrijana Mićanović iz CDE ističe da zaštita ambijenta predstavlja model koji znači napredak a ne stagnaciju ekonomije

Ekološke mreže - ključ razvoja na temeljima očuvane prirode PODGORICA - Da bi Crna Gora kao zemlja u procesu EU integracija zatvorila pregovaračko poglavlje 27, koje se tiče zaštite životne sredine, u obavezi je da uspostavi međunarodnu mrežu zaštićenih područja, takozvanu Natura 2000 mrežu. Riječ je o najvećoj mreži zaštićenih područja na svijetu, koja ima cilj da obezbijedi opstanak najvrednijih vrsta i staništa.

Strategija EU o biodiverzitetu do 2030. godine ima za cilj da zaštiti 30 odsto kopna i mora, što bi trebalo da se postigne kroz uspostavljanje mreže nacionalno zaštićenih područja, ekoloških mreža i OECM područja – podsjeća Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa.

Prema njenim riječima, sva četiri navedena cilja u isto vrijeme su i globalni ciljevi kojima se planira ublažiti gubitak biodiverziteta na Zemlji.

- Sa druge strane postoji panevropska ekološka mreža - Emerald, koja je ekvivalent Natura 2000 mreži za zemlje koje nijesu članice Evropske unije. U okviru Bernske konvencije za zaštitu evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, Crna Gora je razvila (uspostavila) listu od 32 područja kandidata za Emerald nacionalnu ekološku mrežu definisana kao područja od posebnog interesa za zaštitu na evropskom nivou. Natura 2000 je zato zapravo dio panevropske Emerald mreže, samo što se primjenjuje u zemljama

Andrijana Mićanović

- Priroda u našoj zemlji nikada nije dovoljno promovisana kao najvredniji resurs i brend države. Uvijek bi priča o razvoju privrede isključivala zdravu okolinu, nadjačala potrebu čovjeka da ujedno bude i zdrav i siguran, a u vremenu u kojem živimo zaista ne mora da bude tako – kaže Mićanović članicama EU. Ove dvije mreže zajedno ubuduće će formirati panevropsku mrežu za očuvanje biodiverziteta - navodi sagovornica.

CIJENIMO LI BOGATSTVO

Prema riječima Mićanović, Crna Gora je država izuzetno bogata vrijednim prirodnim resursima.

- Njenom bogatstvu doprinosi velika raznolikost reljefa i klime, gdje se na prilično maloj površini prostiru mediteranski i visokoplaninski pojas. Kako se klima i geomorfološki uslovi mijenjaju idući do mora do planina, tako se prema tim zonama raspoređuju i opstaju naj-

Priroda ne može da čeka - Veliki broj vrijednih prirodnih bogatstava u proteklom periodu je izgubljen, a za mnoge od njih prijeti velika opasnost da im se to desi, čak i ako neki od njih imaju određen stepen zaštite – upozorava Mićanović.

Prema njenim riječima, neusaglašenost prostornog planiranja i načela zaštite životne sredine, kao i decenijsko davanje prioriteta kratkotročnim finansijskim dobitima u odnosu na dugoročni održivi princip za koji imamo sve predispozicije, dovela nas je, izgleda, u ovu situaciju.

- Stoga je lako zaključiti da čekanje ulaska Crne Gore u EU će nas koštati gubitaka najvrednijih prirodnih područja. Iz tog razloga nam treba nacionalna ekološka mreža Emerald, jer priroda ne može da čeka i ona treba ostati u pravom smislu te riječi jedan od državnih prioriteta – ističe Mićanović.

različitije vrste živog svijeta, od kojih su mnoge endemske, reliktne, ugrožene ili zakonom zaštićene. Šume prašumskog karaktera, divlje rijeke, pijaća voda u svakom dijelu zemlje, lednička jezera, visoke planine, livade morske trave (Posidonia oceanika), samo su neki od elemenata koji Crnu Goru čine posebnom i mnogo bogatijom u odnosu na brojne druge evropske zemlje – ističe sagovornica.

Kaže da u isto vrijeme, ljudi u Crnoj Gori generalno imaju negativan stav prema zaštiti prirode i generalno ekologiji, smatrajući da im ona ograničava razvoj i mogućnosti zarade.

- Činjenica je da postoje područja koja zbog svojih vrijednosti i specifičnosti uživaju status stroge zaštite u kojima su brojne ljudske intervencije zabranjene i kažnjive. Takvi su nacionalni parkovi, strogi rezervati prirode, djelimično i parkovi prirode i td. I pored toga što ograničavaju određene ljudske aktivnosti, ova područja su proglašena zaštićenima zbog izuzetno velike ekološke vrijednosti, i iako zauzimaju prilično male površine, upravo ona predstavljaju najveći brend ove države – smatra sagovornica.

Mićanović, međutim, primjećuje da je i pored relativno dobre očuvanosti prirode, čemu

Dvije osobe iz Podgorice odgovaraće zbog posjedovanja narkotika

Uhapšeni sa kokainom i 97 tableta ekstazija

PODGORICA – Dvije osobe iz Podgorice uhapšene su u Baru prije dva dana nakon što je kod njih pronađen kokain i ekstazi, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se navodi, riječ je o S. D. (23) i T. B. (21) iz Podgorice kod kojih je u naselju Čeluga pronađena droga prilikom kontrole.

Policija je kod njih pronašla dva manja PVC pakovanja sa sadržajem opojne droge kokain i dva PVC pakovanja u kojima se nalazilo 97 tableta opojne droge ekstazi.

- Od S. D. i T. B. su u službenim prostorijama Centra bezbjednosti Bar prikupljena obavještenja za zapisnik, te je sa svime upoznat nadležni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici - navedeno je u saopštenju.

Po nalogu postupajućeg tužioca S. D. i T. B. su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, nakon čega su uz krivičnu prijavu privedeni tužiocu na dalje postupanje.

R. P.

doprinosi mahom izostanak velike industrije i zagađivača, znanje ljudi o vrijednostima prirode i dalje na jako niskom nivou.

- Priroda u našoj zemlji nikada nije dovoljno promovisana kao najvredniji resurs i brend države. Uvijek bi priča o razvoju privrede isključivala zdravu okolinu, nadjačala potrebu čovjeka da ujedno bude i zdrav i siguran, a u vremenu u kojem živimo zaista ne mora da bude tako – kaže ona.

VEZA ČOVJEKA I PRIRODE

Evropa, navodi sagovornica, nije pokrenula proces uspostavljanja ekoloških mreža kako bi se samo i isključivo zaštitile neke vrste biljnih staništa ili životinja već je jednako akcenat na poboljšanju kvaliteta života lokalnog stanovništva, koji žive u tim predjelima.

- Posljednjih nekoliko decenija ogroman broj ljudi odustaje od života na selu. Drastično je smanjen intenzitet ispaše i kosidbe pašnjaka. Zato se pojavljuju invazivne vrste, veći je broj požara, smanjena je koncentracija hranjivih materija i tako dalje, a sve to dovodi do nestanka različitih biljnih i životinjskih vrsta – upozorava Mićanović.

Prema njenim riječima, eko-

Korist od kreiranja Emerald mreže za Crnu Goru Ispunjavanje zahtjeva prema Bernskoj konvenciji i približavanje Evropskoj uniji, samo je jedan od benefita formiranja Emerald područja.

Pored ispunjavanja obaveza Crne Gore iz Bernske konvencije, doprinijelo bi poštovanju ciljeva Strategije EU o biodiverzitetu 2030 i globalnih ciljeva očuvanja biodiverziteta, kaže Mićanović.

Takođe, navodi da je Emerald mreža doprinos nacionalnim naporima za zaštitu biodiverziteta i očuvanje usluga ekosistema na osnovu standarda Bernske konvencije i direktiva Eu o staništima i pticama.

- Mreža Emerald je prepoznata kao inovativno i fleksibilno sredstvo za integraciju očuvanja biodiverziteta u druge sektore, koji bi trebalo da budu uključeni u proces od samog početka.

Za razliku od stvaranja mreže Natura 2000 u cjelini, koje se predlaže Evropskoj komisiji na dan pristupanja EU, Emerald može definisati i pojedinačna područja – kaže Mićanović.

Prema njenim riječima, Crna Gora trenutno priprema ažuriranu bazu podataka za Bernsku konvenciju.

- Iako ovaj proces još nije završen to nije prepreka za prijedlog Konvenciji da se pokrene proces potvrđivanja nekih od Emerald područja kandidata, za koje određeni podaci već postoje.

Neke od zemalja Zapadnog Balkana stekle su veoma korisna iskustva u stvaranju Emerald mreže, posebno kada su ova područja određena na osnovu Direktive o pticama i staništima – navodi Mićanović.

loške mreže ne mogu da postoje i da se održavaju bez uključivanja lokalnog stanovništva.

- Ovo je upravo iz razloga što neka staništa koja su po konstantnim uticajem čovjeka (tradicionalnim) će biti uključena u ekološke mreže. Takvo jedno stanište su livade košanice, koje predstavljaju dom za određene vrste biljaka koje izuzetno dobro podnose te uslove i pritiske. Slično tako funkcionišu i pašnjaci za čije održavanje je neophodna ispaša stoke. Ovo su samo neki od primjera kako to ekološke mjere ne isključuju čovjekove (održive), već naprotiv trebaju njihovo maksimalno uključivanje u proces praćenja i održavanja ovih zaštićenih područja, kao i razvoj ekonomije lokalne zajednice na temeljima očuvane prirode – navodi Mićanović.

Kako primjećuje, priroda nije samo očuvanija u ekološkim mrežama nego su lokalna ekonomija i ruralni turizam upravo najrazvijeniji u selima koja su postala dio ekološke mreže.

Takvi primjeri, dodaje ona, stižu iz regiona gdje lokalni domaći proizvodi koji nose tag porijekla iz zaštićenog područja imaju mnogo veću prednost u odnosu na ostale.

- Zato se ovime ne oduzima mogućnost razvoja tih sela nego se samo kreira novi ekonomski ambijent koji ide u korist i čovjeku i prirodi. Ekološka mreža se uspostavlja zbog ostvarivanja balansa između čovjeka i prirode. Na taj način se istovremeno razvija ekonomija a priroda ostaje sačuvana ili čak dobija na kvalitetu. Mnoge zemlje su ovo uradile čak i prije 30 godina a mi to moramo uraditi sada ako hoćemo da sačuvamo prirodu i naš život u njoj – ističe sagovornica.

Napominje da je uspostavljenje ovakvih mreža dug i mukotrpan proces i zapravo najveći izazov će biti upravo u održavanju integriteta tih staništa. Čovjek svoje aktivnosti treba da sprovodi odgovorno i tako će biti nagrađen zdravim životom u zdravim područjima a dobit je dugoročna, smatra ona.

I. P.

Podgoričanin koji se potražuje zbog krivičnog djela u Srbiji uhapšen na osnovu Interpolove potjernice u Zagrebu

Bjegunac koji se tereti za pokušaj ubistva imao više lažnih pasoša

PODGORICA – Hrvatska policija uhapsila je prije dva dana u Zagrebu Podgoričanina I. V. (35) kojeg je NCB Interpol Beograd potraživao zbog pokušaja ubistva.

Iz Uprave policije su saopštili da je za osumnjičenim NCB Interpol Beograd raspisao međunarodnu potjernicu zbog krivičnog djela počinjenog u Srbiji.

Navodi se da je I. V. bio predmet ciljanog traganja u okviru ENFAST mreže, gdje su pored Crne

Gore, Srbije i Hrvatske bile uključene Slovenija i Holandija i njihovi timovi.

- U okviru potrage je razmijenjen veliki broj operativnih informacija o mogućim lokacijama skrivanja i lažnim identitetima kojima se ovo lice koristilo - kazali su iz Uprave policije.

Prema njihovim navodima, prilikom hapšenja kod I. V. je pronađeno više lažnih isprava različitih država i različitih identiteta od kojih i falsifikovana dokumenta Crne Gore u kojima je bila umetnuta fotografija traženog lica.

R. P.

Društvo

Neđelja, 21. avgust 2022.

11

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje podržava formiranje registra za osobe sa autizmom PODGORICA – Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje u najskorijem periodu razmatraće probleme sa kojima se susrijeću osobe sa autizmom u našoj državi, i njihove porodice, a pojedini članovi tog skupštinskog tijela sa kojima smo razgovarali podržavaju onlajn peticiju kojom se od nadležnih traži da hitno pristupe izradi registra djece i odraslih s autizmom.

Prije nekoliko mjeseci, ovu peticiju pokrenuo je Goran Laković, otac autistične djevojčice, koji razumije sa čim se te osobe, ali i njihovi roditelji susrijeću i koliko je važno da imamo polaznu tačku – registar koji bi pokazao gdje smo i kuda treba da krenemo.

U liječenju se oslanjamo samo na iskustvo, nemamo strateška dokumenta

Poslanici Srđan Pavićević, Tamara Vujović i Halil Duković ističu da u Crnoj Gori nema dovoljno stručnjaka koji se bave problemima sa kojima se susrijeću osobe koje imaju autizam - dječji psihijatri, psiholozi, defektolozi, logopedi, pa država osobe koje imaju probleme iz tog spektra šalje u inostranstvo na tretmane koji su skupi

Lična karta

Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Srđan Pavićević (Crno na bijelo), koji je i kardiohirurg, Pobjedi je nedavno rekao da apsolutno podržava inicijativu koju je Laković pokrenuo.

– Podržavam i insistiram i na konačnoj realizaciji svih registara zaraznih i nezaraznih bolesti, kojim bi trebao da raspolaže Institut za javno zdravlje – ističe Pavićević.

Kazao je da je razgovarao sa predstavnicima raznih udruženja koja se bave temom autizma te da je od njih dobio relevantne informacije.

Pavićević navodi da su registri bolesti jedan od pet ili šest strateških dokumenata, koji ima obavezu da stručnu i laičku javnost upozna sa pojedinostima određene bolesti.

– Registar određene bolesti je neka vrsta ‘lične karte’ te bolesti. Kao takvi, urađeni registri patoloških stanja i bolesti daju punu informaciju o njihovoj prisutnosti i samim tim određuju i determinišu sve aktivnosti iz domena zdravstva i zdravstvene politike, koji treba da nađu način i vid za njihovu najbolju i najkvalitetniju prevenciju, liječenje i rehabilitaciju – ističe Pavićević.

Kaže da bez kvalitetnih strateških dokumenata, aktivnosti u zdravstvu se realizuju na osnovu sporadičnih ili epidemijskih slučajeva i njihovo liječenje i prevencija se, pored stručnog znanja, veoma često

Srđan Pavićević

bazira na iskustvu i empiriji, što ipak nijesu aktuelni i krucijalni vodiči u modernoj medicini.

Pavićević navodi da će poslije avgustovskih odmora sa kolegama iz Odbora da organizuje tematsku sjednicu i da će pozvati relevantne i kompetentne sagovornike.

– Da zajedno damo puni stručni i politički doprinos, da ova ideja i problem budu kvalitetno sagledani i ponuđena kvalitetna rješenja, koja će biti u skladu sa savremenim standardima evropske medicine. Odbor za zdravstvo, rad i socijalnu politiku, do sada u ovih dvije godine nijednu temu nije skrivao od očiju javnosti i gurao ,,pod tepih“.

Naprotiv, uradili smo do sada sve, sto je u našoj moći, da odgovorimo svakom izazovu,

Tamara Vujović

tako ćemo i ovog puta – zaključuje Pavićević.

SpecijaLiSti

Još jedan ljekar u tom odboru Halil Duković (DPS) smatra da je žalosno to što ne znamo koliko je osoba koje imaju autizam, a nemamo ni podatke o specijalizantima koji se bave tim stanjem.

– Apsolutno podržavamo da se formira registar osoba sa autizmom i to što prije. Trebaju nam konkretni podaci i detalji kako bismo Ministarstvu zdravlja naložili što da radi po ovom pitanju – istakao je Duković.

Kaže da je Odbor nekoliko puta pokretao ovo pitanje, ali da se u posljednje dvije godine ništa ne dešava.

Duković ističe da se naročito treba osvrnuti na kadar ko-

ji će se baviti problemima sa kojima se susrijeću osobe koje imaju autizam.

– Fali kadar u mnogim oblastima, tako da moramo da se potrudimo da zadržimo ljekare da ostanu u Crnoj Gori.

Tu naročito mislim na mlade ljekare koji odlaze iz zemlje i traže bolje uslove – poručuje Duković.

Zaključuje da nam fali neurologa, psihologa i psihijatara, a uz to napominje da je autizam vrlo složen i treba mu se posvetiti na adekvatan način.

tajnoSt podataka

Poslanica Demokrata Tamara Vujović registar sa poremećajem iz spektra autizma vidi kao dobru ideju jer bi se prema tom broju mogao projektovati broj potrebnih usluga koje te osobe treba da imaju.

Halil Duković

I ona problem vidi u nedostatku kadrovske i institucionalne infrastrukture koja bi mogla da primijeni princip rane intervencije, odnosno stručne stimulativne tretmane.

– Ne postoji spisak neke konkretne baze stručnjaka koji se bave ovom problematikom. Ti stručnjaci su dječji psihijatri, psiholozi, defektolozi, logopedi... Ovim dijelom posla se bave uglavnom defektolozi i logopedi, ali nekada i psiholozi koji su prošli određene edukacije – pojašnjava Vujović.

Kaže da nam u Crnoj Gori fali tog kadra, naročito u javnim institucijama.

– Te se stoga djeca na tretmane šalju u inostranstvo, u Beograd na jedan ili dva instituta.

To je ogroman trošak ne samo za državu već i za porodice koje moraju da snose visoke

troškove života. Uz, ne manje važno, odvajanje porodica i odrastanje u uslovima koji nijesu prirodni za rast i razvoj – napominje Vujović.

Smatra da i roditeljima nedostaje psihosocijalna podrška.

– Veliko je neprepoznavanje i nerazumijevanje u školama. I tu je potrebna edukacija. U adolescentnom periodu problem nastaje ako se desi, a često se dešava, da djeca postanu emocionalno neusklađena i agresivna. Oni kao takvi nemaju adekvatni institucionalni smještaj.

Dijagnostički dio je uglavnom riješen dolaskom dječjih psihijatara. Ali je najveći problem u primjeni adekvatnih tretmana – zaključuje Vujović.

Poručuje da bi registar trebalo da bude strogo uređen po pitanju privatnosti podataka. k. janković

12 Svijet

Neđelja, 21. avgust 2022.

Sto sedamdeset osmi dan ruske invazije na Ukrajinu

U Italiji sve više ubistava žena

Ukrajinski dronovi napali Crnomorsku flotu Jedna žrtva na svaka tri dana RIM - Od avgusta prošle do avgusta ove godine u Italiji je ubijeno 125 žena, što znači jedna žena na svaka tri dana. Broj ubistava se povećao u odnosu na prošlu godinu, kada je stradalo 108 žena.

Posljedice ukrajinskog raketiranja dronom

KIJEV - Ukrajina je juče napala sjedište Crnomorske flote na Krimu. I, kako se čini, napad je bio uspješan, to su priznali i Rusi. Iz luke u Sevastopolju suklja crni dim, a napad je izveden dronom.

Navodno su Rusi svim snagama pokušali srušiti bespilotnu letilicu, ali njihovi pokušaji bili su uzaludni.

Guverner Sevastopolja Mikhail Ravožev potvrdio je napad.

- Nažalost, dron nije oboren. Nisko je letio, nijesmo uspjeli. Nije bilo žrtava!

- Transport ruskog gasa u Evropu gasovodom Sjeverni tok 1 biće u prekidu tri dana, od 31. avgusta do 2. septembra, zbog ,,održavanja“ - saopštila je u petak velika ruska gasna kompanija Gazprom.

- Dana 31. avgusta 2022. jedina stanica za primanje gasa Trent 60 isključiće se na tri dana radi održavanja u kojem će učestvovati Simensovi tehničari - navodi se u saopštenju ruske kompanije Gazprom.

Ranije ove nedjelje ruski me-

diji su objavili informaciju da je komandat Crnomorske flote Igor Osipov smijenjen u svjetlu nedavnih napada na Krimu. Novinska agencija RIA je saopštila da je novi šef flote Viktor Sokolov predstavljen vojnim vođama u luci Sevastopolj. Čini se da Moskva trenutno pokušava da ponovo naoruža svoju opkoljenu flotu. Državni mediji su javili da je admiral Sokolov grupi mladih oficira rekao da će kasnije dobiti 12 novih plovila, uz dodatna avijacijska i kopnena vozila.

Ukrajinske oružane snage objavile su nove procjene gubitaka ruskih snaga od početka invazije. Navode da je do sada ubijeno oko 44.900 ruskih vojnika i srušeno više od 200 aviona.

Dodaju da su uništili i 1.907 tenkova, kao i više od 1.000 artiljerijskih sistema. Četiri ruske rakete oborene su iznad istočne Ukrajine, javlja ukrajinska novinska agencija UNIAN. Prema izvještaju, ukrajinske snage protivvazdušne odbrane presrele su četiri ruska projek-

Eksplozije u Mikolajevu Sinoć oko tri sata prijavljene su eksplozije u Mikolajevu. Sirene za vazdušnu uzbunu odjekuju gradom.

tila tipa ,,kalibr“ iznad istočne regije Dnjepropetrovsk.

- Naša vojska je danas imala dobar početak dana. Oborili smo sve četiri ruske rakete ,,kalibr“ iznad regije Dnjepropetrovsk.

Slava našoj vojsci - rekao je čelnik regionalne vojne uprave Valentin Rezničenko.

Glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužnij navodno je kazao da su rakete oborili projektilima S-300.

SAD su najavile novu pošiljku oružja Ukrajini u vrijednosti od 775 miliona dolara. Paket uključuje više projektila High Speed Anti Radiation Missiles (HARM) za napad na ruske radarske sisteme zemlja-zrak. Još

dva broda sa žitaricama i uljem isplovila su iz Ukrajine, ukupno 27.

Nakon nastavka udara na baze na Krimu, koji je okupirao Rusiju, što je rezultiralo značajnim gubicima materijala i opreme, Rusija postavlja viceadmirala Viktora Sokolova za novog komandanta ruske Crnomorske flote, saopštio je NYT, pozivajući se na izvještaj ruske državne novinske agencije Tas. Iako je bilo nepotvrđenih izvještaja o sličnim velikim promjenama u rukovodstvu drugih snaga, ruska vlada ih nije objavila u javnosti - piše Njujork tajms.

Operativna komanda „Jug“ saopštava da su Oružane snage Ukrajine granatirale ruske snage u toj oblasti, ubivši 17 ruskih vojnika i uništivši radarski sistem i četiri oklopna i druga vojna vozila.

Guverner Sumske oblasti Dmitro Živicki rekao je da je zajednica Krasnopolja granatirana sedam puta tokom 19. avgusta, a da je zajednica Šalihinje gađana najmanje 40 puta.

Britanija: Rusija nema moralno pravo da sjedi u G20 Portparol britanskog ministarstva spoljnih poslova rekao je da Rusija nema moralno pravo da prisustvuje sastanku

G20 dok nastavlja svoju invaziju na Ukrajinu.

Indonezija će biti domaćin samita u

Teška saobraćajna nesreća u Turskoj

novembru i saopštila je da će prisustvovati ruski diktator Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping.

Poginulo 16 osoba, 21 povrijeđena ANKARA - Šesnaest osoba je poginulo, a 21 je povrijeđena danas na auto-putu u jugoistočnoj Turskoj u sudaru vozila Hitne pomoći i autobusa, saopštile su lokalne vlasti provincije Gazijantep.

Prema njihovim navodima, u nesreći su se sudarili autobus i vozilo Hitne pomoći dok mediji prenose da su se sudarili vozilo Hitne pomoći, vatrogasno i vozilo sa novinarskom ekipom koji su zajedno krenuli ka mjestu neke druge nesreće. Ta tri vozila su direktno udarila u autobus koji je vozio auto-putem.

Među 16 poginulih su četiri spasioca, tri vatrogasca i dva novinara turske novinske agencije Ilhas, javljaju lokalni mediji. Druge okolnosti nesreće nijesu saopštene.

Sa mjesta nesreće

Godišnji izvještaj italijanske vlade pokazuje da je najveći broj žena ubijen u porodičnom okruženju, od strane bračnog ili nevjenčanog partnera, kao i od strane bivših.

Prema podacima zavoda za statistiku (Istat), ogroman broj žena ne prijavljuje nasilje, niti razgovara o tome sa drugim ljudima.

Broj prijavljenih slučajeva nasilja od strane partnera je 12 odsto, a šest odsto od strane osoba koje nijesu u emotivnoj vezi sa žrtvom.

Smanjen je i broj prijava stolkinga, ove godine ih je bilo 15.817, u odnosu na 18.653 iz prošle godine.

Samo prije nekoliko dana izvršena su tri zločina nad ženama različitog godišta u Torinu, Rimu i Parmi. U Torinu je nastradala žena od 73 godine kada ju je muž istukao štapom do smrti.

Njeno dozivanje upomoć sa balkona nije bilo dovoljno da se spriječi tragičan ishod. Ovaj par je važio kao miran bračni par, koji je u bračnoj zajednici više od 30 godina.

Samo par sati prije toga u Parmi je iz pištolja upucana žena od 52 godine. Ubistvo je pokušao njen suprug od 62. Žena se kolima uputila ka najbližoj stanici karabinjera, jer je osjetila da je u opasnosti. Međutim, suprug ju je stigao i pucao u nju na ulici, ali je pogodio u rame, tako da se žena spasila iako je u bolnici, dok je muž uhapšen.

Još jedna žena je napadnuta i nekoliko puta izbodena nožem u Rimu od strane partnera, a spasena je zahvaljujući prolazniku, te se u ovom momentu nalazi u bolnici.

U posljednjih godinu u Italiji je izvršeno 319 ubistava, što je više u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj broj iznosio 276.

Od ukupnog broja ubijenih osoba, 39,2 odsto su žene, a 36 ubistava je djelo organizovanog kriminala.

U Italiji je izvršeno 900.000 krađa, 24.644 pljačke, uhapšeno je 149.608 osoba, dok je njih 632.647 prijavljeno policiji.

Povećava se i broj slučajeva sajber kriminala. Zabilježeno je 8.814 slučajeva, što je skoro duplo više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 4.938. Uhapšeno je 150 osoba, a 2.595 sajtova je stavljeno na crnu listu.

EU: Rusija da pusti Navaljnog iz zatvora Visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj ponovio je danas raniji poziv Unije Moskvi da iz zatvora pusti istaknutog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, u skladu sa privremenom mjerom koju je ranije donio Evropski sud za ljudska prava, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove.

-Osuđujemo stavljanje van zakona organizacije gospodina Navaljnog i njegovih regionalnih kancelarija kao takozvanih ,,ekstremističkih grupa“, i kontinuirani progon i zatvaranje gospodina Navaljnog i članova njegovog tima- rekao je Borelj, a navodi se u saopštenju EEAS. Dodaje se da su mjere koje su protiv Navaljnog ranije preduzele zatvorske vlasti ,,neopravdane“, i da će EU za njegovu bezbjednost i zdravlje smatrati odgovornim ruske vlasti.

-Sa žaljenjem smo svjedoci da je neopravdani, protivzakonit rat Rusije protiv Ukrajine bez povoda samo pojačao rusku unutrašnju represiju i sistematske obračune sa najglasnijim kritičarima Kremlja i civilnim društvom u cjelini- navodi se u saopštenju EEAS. Navaljni, politički neprijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina, uhapšen je u januaru 2021. po povratku iz Njemačke, gdje se oporavljao od trovanja nervnim agensima, za šta je okrivio Kremlj.

Dobio je dvije godine zatvora zbog kršenja uslova uslovne slobode dok je bio van Rusije.

U martu je Navaljni osuđen na devet godina zatvora pod optužbom za prevaru i nepoštovanje suda, a on je to nazvao politički motivisanom pokušajem ruskih vlasti da ga drže iza rešetaka što je duže moguće.

Arhiv

Neđelja, 21. avgust 2022.

13

ISTORIJSKI ZAPIS: Sveštenici iz Bjelopavlića o Crkvi crnogorskoj 13. marta 1900. godine u pismu mitropolitu Mitrofanu Banu

» Piše: Novak ADŽIĆ Autokefalna Crnogorska crkva (Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, Crnogorska mitropolija, Cetinjska mitropolija) bila je u Knjaževini (18521910) i Kraljevini Crnoj Gori (1910-1920) državna crkva.

Aktivno pravo izbora njenog poglavara pripadalo je suverenoj državnoj vlasti -najprije crnogorskom Senatu, a onda neprikosnoveno knjazu/ gospodaru kao inokosnom nosiocu najviše državne centralne vlasti. U tom smislu, poglavare Crnogorske pravoslavne crkve (Mitropolije crnogorske) birali su svojim odlukama, najprije, knjaz Danilo I Petrović-Njegoš i potom knjaz Nikola I Petrović Njegoš, nakon čega su oni po crkvenim pravilima uvođeni u episkopska zvanja i bili hirotonisani u inostranstvu od strane poglavara i članova Sinoda drugih crkava (konkretno u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno, Petrogradskoj mitropoliji).

Vremenom, u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori poglavar Crnogorske crkve, njen episkopat i sveštenstvo, pored svoje duhovne samostalne misije i položaja unutar Crkve, postali su i državni činovnici i službenici, odnosno, primali su platu propisanu državnim odlukama, zakonskim regulama i unutrašnjim crkvenim aktima. Kako iz crkvene kase, tako i iz državnog budžeta primali su plate.

Pored toga, poglavar mitropolit Crnogorske crkve bio je i virilni (po položaju) poslanik Crnogorske narodne skupštine, kao što su bili i barski nadbiskup i muslimanski muftija.

Knjaževina Crna Gora je 1900, na posebno zauzimanje i pregnućem mitropolita Mitrofana Bana, odlukom zakonske snage uredila svešteničke plate. Knjaz Nikola je udovoljio molbama i prijedlozima da se zakonski regulišu plate sveštenicima i tako osigura stabilnost njihovih materijalnih prihoda i zarada za svešteničku službu, koju su redovno i savjesno obavljali.

Ta odluka i zakonsko regulisanje godišnjih svešteničkih plata prirodno i razumljivo izuzetno su obradovali cjelokupno sveštenstvo Crnogorske crkve (Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Mitropolije crnogorske), jer se na taj način jasno uredio i znatno poboljšao njihov materijalni status.

U tom smislu je arhiepiskop cetinjski i mitropolit crno-

Kako su sveštenici Crnogorske crkve postali državni činovnici

Nikola I Petrović Njegoš i Mitrofan Ban

Sveštenici iz plemena Bjelopavlića, njih 17 (a ne 16, kako izvještava Glas Crnogorca), su navedenog datuma, a povodom ustanovljavanja stalnih i sistematskih godišnjih plata sveštenicima u Knjaževini Crnoj Gori, u pismu koje su poslali mitropolitu Mitrofanu Banu, između ostalog, izričito pomenuli - Crkvu crnogorsku tri puta gorski Mitrofan Ban u ime Mitropolije crnogorske uputio Okružnicu (broj 280), sa Cetinja, 24. februara 1900, cijelom parohijalnom sveštenstvu, kojom je obznanio da su sistematski uređene godišnje plate sveštenstvu i to u sporazumu sa knjaževskim Ministarstvom prosvjete i crkvenih poslova i ministrom vojvodom Simom Popovićem, a na osnovu saglasnosti Državnog savjeta Knjaževine Crne Gore taj zakonski projekat je upućen na odobrenje knjazu gospodaru Nikoli I Petroviću Njegošu, koji ga je razmotrio i konačno odobrio.

Tako je na osnovu saglasnosti knjaza Nikole i njegove odluke sa zakonskom snagon riješeno; da jerarhijsko parohijalno sveštenstvo, počevši od 1. januara 1900. godine i ubuduće ima primati godišnju sistematsku platu preko knjaževskog Ministarstva posvjete i crkvenih djela; da se narod u Crnoj Gori ubuduće oslobodi plaćanja godišnjih birova, za vjenčanja i pogrebe sveštenicima koji su ih obavljali, a što je do tada plaćao; te da se od naroda za potrebe crkve i sveštenstva kupi precizno određena dacija i izvjesni prirez, umjesto dotadašnjih birova koji su plaćani itd.

Tu Okružnicu sveštenstvu Mitrofan Ban završava riječima: ,,Pored mnogijeh drugijeh, korisnijeh i naprednijeh ustanova, koje je Njegovo Visočanstvo, naš Uzvišeni Gospodar Knjaz Nikola I, narodu svome darovao, i ova nova ustanova, jedan je dokaz suviše Njegove vladalačke brige za dobro svete Pravoslavne crkve; njezinih služitelja-sveštenika-dragoga i vjernoga mu naroda.

Zato, cijeneći ovakve mislosti Uzvišenoga našega Vladara, svi skupa, najtoplije molitve prinosimo nebesnome Prijestolu, za dugi i sretni zivot Njegovog Visočanstva Gospodara i Njegov Uzvišeni Dom“. (Glas Crnogorca, Cetinje, broj 9 od 4. marta 1900, str. 1, Zvanični dio).

Sveštenstvo Crnogorske mitropolije - Pravoslavne crkve u Crnoj Gori - Crnogorske autokefane crkve - bilo je posebno zadovoljno ovim rješenjem sa snagom zakona, koje je bilo na korist naroda i njegovu korist, i uputilo je broj-



na pisma zahvalnosti, koja su objavljena u svesci V lista Prosveta, zvanične publikacije Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova Knjaževine Crne Gore za 1900. godinu.

Ovom prilikom izdvajam pismo koje su 13. marta 1900. sveštenici plemena Bjelopavlićkog uputili, iz Manastira Ždrebaonik, mitropolitu Mitrofanu Banu povodom regulisanja sveštenickog stanja, odnosno, sistematske godišnje plate sveštenicima u Crnoj Gori.

Glas Crnogorca, Cetinje, broj 11, od 18. marta 1900. (urednik lista bio je istoričar dr Lazar Tomanovic) na strani 3 piše i sljedeće: ,,S Danilovgrada pišu nam da su se 12. o. mj. sakupili 16 sveštenika sa g. protom Milutinom Boskovićem na čelu i pošli u manastir Ždrebaonik, gdje su odslužili večernju, a sjutri dan poslije jutrenja i liturgije držali blagodarenje povodom novoga zakona o svesteničkim platama. Za tijem je u manastiru bila sveštenička trpeza,

odakle je sveštenstvo poslalo pismenu blagodarnost Nj. V. Gospodaru preko svog Arhipastira g. Mitropolita Mitrofana“.

Sveštenici iz plemena Bjelopavlića, njih 17 (a ne 16, kako izvještava Glas Crnogorca), su navedenog datuma, a povodom ustanovljavanja stalnih i sistematskih godišnjih plata sveštenicima u Knjaževini Crnoj Gori, u pismu koje su poslali mitropolitu Mitrofanu Banu, između ostalog, izričito pomenuli - Crkvu crnogorsku tri puta.

To pismo je, kao što smo rekli, objavljeno u svesci broj 5, u časopisu Prosvjeta, 1900. godine, a i mitropolit Mitrofan Ban uvrstio ga je u svoje memoare.

Navedeno pismo 17 sveštenika iz Bjelopavlića od 13. marta 1900 glasi u cjelosti: ,,Vaše visokopreosveštenstvo, najmilostiviji arhipastiru!

Od dana kad je Vaše Visokopreosveštenstvo, promislom Božijim i najmilostivijim blagovoljenjem njegovog visočanstva preuzvišenoga Gospodara,

Vremenom, u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori, poglavar Crnogorske crkve, njen episkopat i sveštenstvo, pored svoje duhovne samostalne misije i položaja unutar Crkve, postali su i državni činovnici i službenici, odnosno, primali su platu propisanu državnim odlukama, zakonskim regulama i unutrašnjim crkvenim aktima. Kako iz crkvene kase, tako i iz državnog budžeta primali su plate

stupilo na visoku mitropolitsku katedru bogomhranime Crnogorske jerarhije, dajete svojim neumornim radom neocijenjene koristi Crkvi crnogorskoj ukrašenjem, popravljanjem i podizanjem božjih domova, živom i umnom riječju područnom svom sveštenstvu i pastvi, kojom rasplamćuje i oduševljava Vaše visokopreosveštenstvo-za sve ono što je moralno, čim se ide na opću korist Crkve i na susret usrdnoj želji njegovoga visočanstva Gospodara, književnim svojim radom, a tako i umnim i moralnim unapređenjem crnogorskog sveštenstva, čemu je uvelike na putu stalo slabo materijalno stanje. No Vaše visokopreosveštenstvo, Božijim promislom upućeno, našlo je dovoljno razloga podstrijeti njegovom visočanstvu Gospodaru, koji je najmilostivije blagovolio odobriti sistematične plate našim sveštenicima.

Ova srećna ustanova za današnje i buduće sveštenstvo crnogorsko ostaće vjekovno zlatnim slovima zapisata u povijesnici Crkve crnogorske.

U to ime, podižemo najtoplije molitve svemogućemu Tvorcu, da Vas dugo poživi na zadovoljstvo uzvišenoga Knjaza gospodara i na ponos Crkve crnogorske.

Istovremeno, molimo Vaše visokopreosveštenstvo da blagoslovite uručiti njegovom visočanstvu Gospodaru ovdje priloženu blagodarnost (bilo je naročito pismo, preko mene, za Gospodara) i biti tumač naše najpokornije podaničke vjernosti i najusrdnije blagodarnosti.

Vašemu visokopreosvestenstvu ostajemo, ljubeći svetu desnicu, pokorni.

Sveštenici Plemena Bjelopavlićkog“.

I na kraju pisma slijede njihovi potpisi: protopop Milutin Bošković, nadziratelj Srdan Popović, sveštenici Jovan Čobeljić, Jovan Velašević, Filip Pešić, Jagoš Nikolić, Nedeljko Mihailović, Marko Popović, Stojan Radović, Jovan Damjanović, Savo Dragović, Luka Radović, Božo Iković, Stevan Vujadinović, Pero Jovanović, Kosto Ristić, Radovan Pavićević.

(Navedeno prema: ,,Sabrana djela Mitropolita Mitrofana Bana“, knjiga 1, ,,Mitropolit Mitrofan Ban-Životopis ili uspomene iz života“, priredio prof. dr Vuk Minić, Obod, Cetinje, 1999, str. 312-313).

14 Kultura

Neđelja, 21. avgust 2022.

Novinarka Pobjede Dragana Erjavšek prvonagrađena na konkursu za kratku priču „Zavičajne staze“

A. SOFTIĆ

Priča o nostalgiji i ponosu siromašnih

njera koje su obišle cijelo selo, lokuma koji su „pustili vodu“, tih smo se priča naslušali sa svih strana. Ponosni u nemanju, nije li to nešto što definiše ovdašnjeg čovjeka i nije li to trebalo napisati bez izrugivanja, sa razumijevanjem? Drago mi je što je žiri prepoznao moju namjeru i moju emociju – rekla je Erjavšek.

VJEŠTINA

Erjavšek na dodjeli nagrada u Petnjici

PODGORICA – Priča „Gost“, čija je autorka novinarka i književna kritičarka Pobjede Dragana Erjavšek, dobila je prvu nagradu na ovogodišnjem, 15. izdanju festivala priče „Zavičajne staze“. Nagrade najboljima dodijeljene su sinoć u Centru za kulturu u Petnjici.

ocjenjivanja nametnula.

- Po svemu. Do te mjere da se čini kako je grehota objašnjenjima ili utiscima oskrnaviti njenu savršenost. Napisana je izuzetno promišljeno i estetski pedantno – ništa ne manjka, ničeg nema suviše. Jednostavno, stilski savršeno. Sve metafore, sva pera u lepezi sjećanja i osjećanja, i sva „preslaganja“ slika iz života, dokazuju predano i posvećeno pismo. Ovakve priče, iako prirodom stvari slave pisca, same sobom odaju i posebnu počast upravo čitaocu. Kad pisac poštuje moguće čitaoce, piše tako posvećeno.

Kompozicija priče, koja je neupitna, možda može djelovati previše precizno, ali i to svjedoči o vrsnom umijeću. Rečenice su veoma elegantne, nedvosmislene i jezički čiste. Piščev jezik je savremen, sugestivan i nepretenciozan, a rezultat je dominantan i snažan – saopštio je, između ostalog, žiri.

Najbolje priče, inspirisane Bihorom, ocjenjivao je žiri u sastavu: Nada Bukilić, Enes Halilović i Mehmed Pargan, a pored priče Erjavšek, nagrađene su i priče „Gluho doba“ Mirze Pinjića i „Hamal“ Safeta Sijarića. Specijalnu nagradu za autentičnost pripovijedanja dobio je Afan Latić za priču „Dova“.

POSVEĆENOST

Prvonagrađena priča „Gost“, kako je navedeno u obrazloženju žirija, se u osobitom sjaju od samog početka čitanja i

Erjavšek je izjavila da, iako nije povezana sa prostorom svojih predaka, zna dosta o nostalgiji, budući da je rano otišla iz roditeljske kuće i rodnog grada.

- Kada sam shvatila da se nostalgija ne mjeri brojem kilometara već frekventnošću posjeta, te konstantnim promjenama koje se događaju mimo mene tamo gdje sam provela djetinjstvo, poželjela sam da izvučem iz sebe tu nelagodu zbog spoznaje da jednom kad odeš – život za one koji ostaju neće stati – rekla je Erjavšek.

Motiv je našla, kako je rekla, u jednom uobičajenom postupku karakterističnom za siromašne sredine kao što je Crna Gora, ali i cijeli Balkan.

- Sjetila sam se priče kako su dubrovačke gospođe u siromaštvu tukle u prazne daske da bi komšiluk mislio da spremaju meso za ručak. A toga da se nešto čuva za goste, bombo-

Priča „Gluho doba“, koja je dobila drugu nagradu, kako je žiri saopštio, majstorski je napisana.

- Priča uvodi čitaoca u jednu ratnu noć i sve što je sa njom povezano ili može biti povezivo. Lalićevski precizne rečenice i izgrađene, stabilne stilizacije, priča je istovremeno i sasvim jasna i posebno zagonetna. Atmosfera borbe, moguće smrti i nenadnog spasa ili budućeg užasa, ne može se to znati, i u njoj čovjek – to je okvir ove priče – navedeno je, između ostalog, u obrazloženju nagrade. „Hamal“, priča koja je osvojila treće mjesto, kako je žiri obrazložio, je uistinu priča napisana sa mnogo pažnje i sa evidentnom stilskom vještinom.

- Ima priča koje već na prvo čitanje osvajaju čitaoca i učvrste se na stečenoj poziciji. One su poput eha onoga što smo mi sami davno i lično doživjeli, pa nam se sada to isto vraća u formi priče. Otuda su nam tako bliske i poznate. I drage. Takva je i ova priča. Međutim, pisac ove priče takođe to zna, i u tome se i krije njegova vještina – navedeno je u obrazloženju.

Veče u Petnjici otvorila je poetska regata „Kultura razumijevanja“ na kojoj su učestvovali Enver Muratović, Božidar Proročić, Kristina Babić i Selma Rastoder-Skenderović.

Osim dobitnika, svečanosti su prisustvovali predsjednica žirija Nada Bukilić, urednik programa Mirsad Rastoder i pjesnikinja Rebeka Čilović koja je vodila program. S. V.

Masterklas i revija filmova poznatog reditelja na predstojećem festivalu

HERCEG NOVI - Reditelj Želimir Žilnik biće gost 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala, u okviru kojeg će biti organizovan masterklas čuvenog stvaraoca, dobitnika ovogodišnje nagrade za životno djelo, kao i retrospektiva filmova pod nazivom „Želimir Žilnik – kratki rezovi“.

Masterklas pod nazivom „Kafa sa Žilnikom“ biće organizovan 23. avgusta u Dvorani Park, od 18 časova. Sa nagrađivanim rediteljem čiji rad je uvijek aktuelan i relevantan činilac regionalne kinematografije razgovor o filmu, filmskoj režiji i kratkometražnim filmovima vodiće reditelj Sead Šabotić.

Nakon masterklasa uslijediće specijalna projekcija filma „Žurnal o Želimiru Žilniku“, a potom razgovor sa autorom tog ostvarenja Jankom Baljkom i producentom Sinišom Bokanom.

V. VUKMIROVIĆ

Žilnik gost festivala u Herceg Novom

Želimir Žilnik

Retrospektiva filmova „Želimir Žilnik – kratki rezovi“ na programu je 24. i 25. avgusta, u Dvorani Park od 19.30 časova. Prvog dana biće prikazano šest kratkih filmova iz Jugoslavije: „Žurnal o omladini na selu, zimi“ (1967), „Nezapo-

sleni ljudi“ (1968), „Pioniri maleni mi smo vojska prava, svakog dana ničemo ko zelena trava“ (1968), „Lipanjska gibanja“ (1969), „Crni film“ (1971) i „Ustanak u Jasku“ (1973).

Drugog dana na programu su

Žilnikovi kratki filmovi nastali u Njemačkoj: „Javno pogubljenje“ (1974), „Molba“ (1974), „Inventar“ (1975), „Rastanak“ (1975), „Pod zaštitom države“ (1975) i „Kućni red“ (1975). Želimir Žilnik autor je brojnih igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra dokudrama, nagrađivan na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima.

Svi prateći programi festivala otvoreni su za javnost i besplatni.

Filmski Festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival otvoriće 22. avgusta na Kanli kuli glumica Vesna Pećanac, dobitnica nagrade za životno djelo. Početak ceremonije zakazan je za 20 časova, nakon čega će publika u Herceg Novom imati priliku da, tri dana nakon svjetske premijere, pogleda novi film Pjera Žalice „Praznik rada“, a potom i ostvarenje Sonje Tarokić „Zbornica“.

R. K.

NAŠA TEMA: Ko su kupci umjetn

Haljina od se kotira o

PODGORICA - Povećanje životnih troškova i pad kupovne moći građana odražava se i na promet umjetnina na likovnoj sceni Crne Gore. Sam čin kupovine umjetničkih djela može imati razne motive – može to biti istinska ljubav prema umjetnosti, može se raditi o čisto konzumerističkim porivima, a tu je i uvijek prisutna potreba za prestižom koji donosi posjedovanje umjetničkih djela. Pa, ko su kupci crnogorske likovne umjetnosti?

Iz odgovora Pobjedinih sagovornika stiče se utisak da su to ljudi iz različitih segmenata društva. Tu su i dobri poznavaoci umjetnosti, predstavnici srednje klase, kao i oni sa većom platežnom moći, galeristi, mecene koje žive van Crne Gore…

Likovni umjetnici Ivana Stanić, Sanja Raonić, Tijana Gordić, Marko Petrović Njegoš i Radovan Grujić saglasni su da su kupci njihovih djela ljubitelji umjetnosti i poznavaoci njihovog rada, što prepoznaju prilikom direktne komunikacije sa njima. I te kako vode računa o tome kome će prodati svoje djelo. Na formiranje cijene slike/skulpture utiče veliki broj faktora, ali svakako se vode egzistencijalnim prilikama u kojima se nalazimo. Cijela je priča neodvojiva od prilika na tržištu umjetnina u Crnoj Gori koje je, kako se često može čuti, neuređeno i neorganizovano.

KUPCI

Raonić je kazala da su najčešći kupci njenih slika ljudi različitih profesionalnih identiteta, ali i ljudi koji žive u različitim sredinama.

- Zajedničko im je istrajavanje u zadovoljenju potrebe za umjetničkim sadržajima – istakla je ona.

Grujić je podsjetio da je godinama organizovao izložbe u nekoliko lokala u Podgorici.

- Tu sam prodao veliki broj slika. Radio sam ponekad i sa galeristima. Kupci mojih slika su ljubitelji umjetnosti. Dugo radim slike, imam specifičan stil i ima nešto zajedničko kod ljudi

koji kupuju moje radove. Slika nalazi svog ljubitelja. Ne znam da li je to sreća ili je do slika – od prošlog ljeta pojavio se ljubitelj mojih slika koji je kupio šest-sedam radova. Jedan vremenski period sam relaksiran. Likovna kultura počiva na slikama i slikarima, a mi smo u najlošijoj poziciji u društvu. Potpuno smo prepušteni sami sebi i slučaju.

To bi trebalo da bude drugačije – kazao je Grujić.

Petrović Njegoš je istakao da su najčešći kupci njegovih skulptura većinom stranci, galerije, ali ne zaostaju puno ni naši ljubitelji umjetnosti.

- Makar oni koji mogu sebi priuštiti željeni rad. Mala smo zemlja, lošeg standarda i nerazvijene svijesti o umjetnosti – smatra Petrović Njegoš.

Stanić je kazala da radi i stvara, zato što želi, što ,,mora“, komunicira sa sobom i sa okolinom.

- Postavljajući kvalitetna pitanja dolazim do odgovora. Nasušna ljudska potreba je upravo ta tanana nit jedinstva i intimizacije.

Izlaganjem djela umjetnik je ogoljen i njegov rad je prepušten ,,linču“ okoline. Kada uspijem da se izrazim kroz meni zadovoljavajuću formu, ja sam završila ,,misao“. Moj rad više nije moj, on traži konzumenta. Šta umjetnik ima od prodaje svojih dijela? Protokom istih, umjetnik ima finansijsku podršku da stvara – rekla je Stanić.

Konzumenti njenih djela, kako je objasnila, su uglavnom oni ljudi koji prepoznaju i ,,čitaju“ te radove, nekad intuitivno, nekad emotivno, nekad intelektualno i vrlo rijetko sveobuhvatno.

- Teško od konzumenata možemo očekivati razumijevanje i podršku kao od kolega. Najčešće su to mecene koje uglavnom žive van Crne Gore i sa kojima imam najprofesionalnije odnose, zatim estetski istomišljenici, a tu su i art ,,nomadi“ i preprodavci, kao i poštovaoci rada i djela – kazala je Stanić.

KONTAKT

S obzirom na to da ima direktan kontakt sa ljudima koji žele njen crtež ili sliku u svom vlasništvu, Raonić kaže da je riječ o ljudima koji cijene likovnu umjetnost i rad umjetnika.

Sve što vrijedi – to i košta Marko Petrović Njegoš napominje da sve što vrijedi – to i košta.

- Za razliku od laika, istinski poštovaoci umjetnosti ne vrijeđaju umjetnike komentarišući vrijednost njihovih djela.

U 21. vijeku zahvaljujući internetu lako možete saznati cijene umjetničkih djela na svjetskom tržištu. Jasno je da su djela crnogorskih umjetnika drastično jeftinija iako je u mnogim slučajevima njihova umjetnička vrijednost zasigurno veća. Sve se to može pripisati neznanju i neinformisanosti – kazao je Petrović Njegoš.

Kultura

Neđelja, 21. avgust 2022.

15

nina u Crnoj Gori i kako se snalaze stvaraoci na totalno neorganizovanom tržištu

I. MANDIĆ

d 1.000 eura bolje od slike ili skulpture

KUPOVINA UMJETNINA DUHOVNA POTREBA ILI SNOBIZAM: Publika na jednoj od izložbi u Podgorici

- Takvo je moje iskustvo. Ljudi koji su spremni da provedu vrijeme u ateljeu sa autorom, koji žele razgovor i koji imaju vremena da gledaju i da promišljaju o izboru djela, nijesu ljudi koji to rade zbog prestiža – kazala je Raonić.

Petrović Njegoš kaže da se lako može prepoznati ljubitelj umjetnosti i veliko je zadovoljstvo razgovarati sa njim ili njom o djelu, u suprotnom ne troši energiju jer je uzaludno. Stanić smatra da likovna umjetnost nije pristupačna svima u smislu da je imaju na svome zidu.

- Nažalost, upravo je to taj trenutak gdje možete sagledati standard jedne zemlje i uređenost sistema. Naravno da postoje istinski poznavaoci umjetnosti, ali i parafraziraću – ima onoliko istinskih konzumenata likovne umjetnosti koliko i autora iste. Umjetnine mogu biti prestiž, ,,ime“ je prestiž, mjenica na zidu, ostavština za djecu. Istorija umjetnosti stvara ,,imena“, u našoj sredini najčešće gradska ćakula, kao i galerije koje pokušavaju stvoriti promet da bi opstale upravo ,,stvaranjem imena“ – istakla je Stanić.

Kada je riječ o tome da li vodi računa kome će prodati sliku, odnosno, koliko na nju utiče to iz kakvog miljea kupac potiče, koliko se razumije u slikarstvo i da li zaista ima osjećaj za vrijednost umjetnosti, Raonić kaže da je za nju kao autora to značajno, ali ne bi smjelo da bude presudno.

- Naravno da je ogromno zadovoljstvo kada je ta komunikacija na nivou razumijevanja i prepoznavanja, ali iako se ne učini takvom, ja ostavljam prostor da će se to kroz vrijeme i dogoditi. Umjetnost je strpljiva i nije diskriminativna. Umjetnost je

RAONIĆ: Cilj je da umjetnost putuje i mijenja živote, a ne da ostaje zatvorena u mom radnom prostoru

GORDIĆ: Država nam sve otvorenije na različite načine saopštava da joj umjetnici nijesu naročito potrebni

GRUJIĆ: Likovna kultura počiva na slikama i slikarima, a mi smo u najlošijoj poziciji u društvu

iznad svega komunikativna – smatra Raonić.

Petrović Njegoš takođe vodi računa kod koga će njegova skulptura završiti.

- Loša iskustva mi se dešavaju rijetko. Kupce, koji ne vide razliku između gipsanog suvenira Manastira Ostrog i skulpture uglavnom odbije cijena ili stav umjetnika – kazao je on.

Stanić je istakla da joj je bitno gdje se njen rad nalazi, gdje diše, ko ga gleda, zašto, kome što donosi i koja mu je svrha.

- Shvatila sam da dođe skoro uvjek u prave ruke i kad-tad iskomunicira, nekad su i godine potrebne. Postoji određena kategorija ljudi kod kojih ne bih voljela da budu moja djela – kazala je Stanić.

da postoji neka svota ispod koje nikako ne ide.

- Nijesam ni ja zadovoljan sa cijenama svojih slika s obzirom na to da je kupaca vrlo malo i da su rijetki. Cijenu formiram po osjećaju, znam otprilike kakva je situacija na tržištu, pa se orijentišem prema tome – kazao je Grujić.

Petrović Njegoš kaže da je u formiranje cijene skulpture uključeno više faktora kao što su: materijal, veličina, uloženo vrijeme i kvalitet odrađenog komada.

- Njihovim zbirom dobijam preliminarnu cijenu, nakon čega vršim konsultacije sa nekoliko svojih kolega i tako bez sumnje dolazim do idealne vrijednosti skulpture – istakao je on.

Raonić cijenu slike želi da prilagodi mogućnostima ljudi koji ih žele i vrlo je svjesna egistencijalnih prilika u kojima se nalazimo.

- Obzirom da nemam i ne prihvatam posrednike u komunikaciji sa ljudima koji se interesuju za moj rad, kroz razgovor ostvarimo razumijevanje i dođemo do rješenja koje je prihvatljivo. Jer, cilj je da umjetnost putuje i mijenja živote, a ne da ostaje zatvorena u mom radnom prostoru – kazala je Raonić. Što se tiče tržišta umjetnina, ono je u Crnoj Gori dosta neuređeno, dok pojedini čak dovode u pitanje i samo njegovo postojanje. Grujić ga je prokomentarisao vrlo kratko – potpuno neorganizovano.

- Ne znam je li ikad to bilo u Crnoj Gori organizovano. U našoj umjetničkoj branši najbolje prolaze oni za koje političari misle da su umjetnici, a umjetnici ih doživljavaju kao političare – kazao je Grujić.

Ivana Stanić smatra da tržište

CIJENE I TRŽIŠTE

Što se tiče formiranja cijene slike ili skulpture, Grujić kaže

Mali broj umjetnika u Crnoj Gori živi od svoga posla Ivana Stanić je istakla da je formiranje cijene slike specifično.

- Imam radove koje želim da zadržim i oni nekako nemaju cijenu, ali realnost je drugačija. Postoji ,,zanatska formula“ visina puta dužina i dodate nulu, naravno to nije moguće kod nas. Mnoge kolege vode računa i o cijenama drugih stvaraoca, i tako održavaju tržište. Jako mali broj kolega u Crnoj Gori živi od svoga posla, mi svi imamo dodatne poslove ,,kupujući“ sebi slobodu za iskreno i beskompromisno stvaranje, kakvo ono god da je. Kada radovi završenih akademaca izađu na tržište, oni su apsolutno sami, bez ikakve podrške sistema i države. U formiranje cijene ulazi materijalni aspekt kao najnebitniji (materijal i oprema), zatim ruke i vrijeme, estetska komponenta i sam kvalitet djela i potom vezanost autora za to djelo – rekla je Stanić.

umjetnina u Crnoj Gori ,,i nije za svakoga“.

- Laicima npr. nije skupa večera od 500 eura, haljina od 1.000 ili auto od 50.000, ali jeste umjetnina na zidu, zato što nijesu uplovili u likovni svijet. Nemam opravdanja više. Često se pozivamo na marginalizaciju likovne kulture u školama i neobrazovanje. Ljudi treba da rade na sebi. Tržište umjetnina u Crnoj Gori je, nažalost, svedeno na treš tezge i kolekcionarstvo radova starijih kolega – kazala je Stanić.

Gordić smatra da tržište umjetnina u Crnoj Gori skoro da i ne postoji, a broj talentovanih je impozantan, pa se mnoge kolege odlučuju da rad u ateljeu (ako uopšte mogu sebi obezbijediti prostor) ne bude jedina njihova djelatnost.

- Egzistencija ne pita. Jednocifren je broj ozbiljnih privatnih galerija i one sarađuju sa nekoliko umjetnika i na taj način brendiraju iste. Sa druge strane, država nam sve otvorenije na različite načine saopštava da joj umjetnici nijesu naročito potrebni. Umjetnik je prepušten sebi i njegova potreba za radom mu određuje put. Prodaje su uglavnom interne i to pokazuje da je tržište skoro isključivo u sivoj zoni – kazala je Gordić.

Prema njenim riječima, atmosfera oko umjetnosti je takva da je umjetnik srećan ako je u stanju da obezbijedi materijal potreban za rad, sve ostale potrebe mu postaju luksuz.

- Kolege same formiraju cijene radova, jer kadar koji bi se time bavio ne postoji. Kad govorimo o kupcima, možemo da primijetimo da među njima ima raznih profila, laika, poznavaoca, srednje klase, kao i onih sa dobrom platežnom moći. Svi mi koji smo isključivo vezani za rad u ateljeu, moramo biti svjesni da smo se upustili u najnerealniju profesionalnu avanturu na našem podneblju. Ostaje nam da se nadamo da će jednog dana sistem prepoznati i ovu sferu života kao neraskidivi dio zrelog i civilizovanog društva, pa opredijeliti pristojan budžet uperen ka umjetnicima, kao i kadar koji će za početak razlikovati elementarne pojmove, umjesto svakodnevnog propagiranja mržnje i podjela na svim mogućim nivoima – kazala je Gordić.

Pitanje tržišta umjetnina u Crnoj Gori je, smatra Raonić, pitanje za galeriste.

- To je svijet koji ne poznajem, a takođe je i svijet koji upravo i

stvara sliku o elitnom u umjetnosti. Valjda sam baš zbog toga i izabrala da ga ne poznajem – kazala je Raonić.

PRODAJA

Pitali smo naše sagovornike i koliko puta im se desilo da se kupac javi tokom ili nakon neke njihove samostalne izložbe i da li uopšte na izložbama računaju i na potencijalne kupce djela. Petrović Njegoš kaže da mu se to dešava u oko 60 odsto slučajeva.

- Većinom se jave u toku izložbe, ali nerijetko i kasnije. Vjerujem da će se svi samostalni umjetnici složiti sa mnom, mi ne radimo iz hira već živimo od svog rada – kazao je Petrović Njegoš.

Raonić je kazala da su izložbe prilika da umjetnik predstavi svoj rad pa samim tim i sebe.

- To je prilika za ostvarivanje kontakata. Prilika za (meni) neophodnu komunikaciju sa posmatračem. Zato jesu jako značajna aktivnost u životu autora. Priprema izložbe je zahtjevna u svakom mogućem smislu, ali je neophodan dio stvaralačkog procesa jer nova sredina donosi novi krug ljudi sa novom percepcijom stvaraoca i njegovog djela. Da, izložbe uvijek otvore komunikaciju između autora i potencijalnog kupca – istakla je Raonić.

Stanić smatra da su samostalne ili kolektivne izložbe, jednom riječju, menadžerski momenat ako se govori isključivo o prometu robe.

- Izložbe mogu biti promotivnog, aktivističkog ili prodajnog karaktera. Nažalost, uglavnom ove tri komponente idu ruku pod ruku u Crnoj Gori. Kupci mojih djela su uvjek upoznati sa svakom novom izložbom, čak i kad je u najavi. Imati takve kupce je jedan poseban odnos koji se svodi na duboko razumijevanje i obostrano poštovanje – kazala je Stanić.

Grujić je sa nama podijelo i zanimljiv primjer kako je određeni broj njegovih djela ,,našao put“ do kupaca. Naime, njegovi radovi su se pojavili u filmu Aleksandra Saše Radovića i u nekoliko dokumentaraca kao dio enterijera.

- Nakon što su ljudi to pogledali, zvali su me i htjeli su da kupe baš te slike. Sjećam se da sam ih prodao, ali i još ponešto usput.

To je dobra reklama – kazao je Grujić.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

Arena

16 Vaterpolo/Rukomet

Neđelja, 21. avgust 2022.

Bogdan Đurđić o pobjedi ,,ajkula“ nad svjetskim šampionom na turniru u Njemačkoj i formi pred EP u Splitu

Sistem nam odgovara

- Uvijek je lijepo pobijediti na pripremnim turnirima. Španija je velika ekipa i igrala je u najjačem sastavu, tako da je njima i nama ovo bio dobra test i generalna proba pred prvenstvo Evrope. Zadovoljan sam kako smo odradili pripreme, posebno kako smo izgledali na tim utakmicama. U posljednju sedmicu ulazimo da odradimo još neke taktičke detalje i da se pripremimo ma-

taj da se smanji broj ,,praznih minuta“.

- Svakako ima dosta oscilacija, pogotovu ih je bilo na SP. Dali smo sve od sebe da te periode loše igre svedemo na što manji broj minuta. To znači da nijesmo dugo bez gola i da, jednostavno, igramo vaterpo-

lo tokom cijelog meča. Upravo nam je to bio jedan od taktičkih fokusa. Vidjećemo na EP kako ćemo da izgledamo, a lično mi djeluje da smo našli sistem igre koji nam odgovara. Svakako, kad bi te periode sveli na minimum, iako trenutno ne znam koji je to minimum, mogli bismo sa svima da igramo. Ne najavljujemo ništa senzacionalno, ali može se dobro ući na turnir. Treba da se fokusiramo na Gruziju koja nas je namučila u Budimpešti i onda ćmo vidjeti da li smo naučili neke stvari - jasan je Đurđić.

U grupnoj fazi ,,ajkule“ očekuje izazov protiv Italije.

Svjetski vicešampion je uvijek u borbi za visok plasman, a upravo će ovaj duel pokazati koliko su blizu ili daleko od same završnice.

- Italija je ekipa koja uvijek pretenduje na najveći plasman. Nakon te dvije utakmice, ako dobro sve prođe, taj meč će odlučivati za prvo mjesto u grupi. Pobjeda nad velikim rivalom svakoj ekipi donosi veliku motivaciju i značajno samopuzdanje. Ali Italija mi nije trenutno u pr-

sa ekipom trenera Dragana Adžića.

Za 26. i 27. avgust je planiran

nastup na Memorijalnom turniru ,,Josip-Bepo Samardžija“ u Koprivnici, a 10.

ANA FEHER

PODGORICA - Ohrabrujući trijumf nad svjetskim šampionom u posljednjoj provjeri pred Evropsko prvenstvo 29. avgusta u Splitu, daje nadu da bi ,,ajkule“ mogle daleko, a to znači da se umiješaju u borbu za medalju. Osvojili su je na posljednjem prvenstvu Evrope u Budimpešti, kada nijesu bili u najozbiljnijem krugu favorita, a nijesu u prvi plan ni pred nove obaveze. To, naravno, ne opterećuje, već rasterećuje mladu ekipu selektora Vladimira Gojkovića koja je prije dvije noći na turniru u Dizeldorfu, u meču sa Španijom, djelovala razigrano i napadački moćno.

DOBAR ZALET PRED EP: Bogdan Đurđić

lo fizički za ono što nas očekuje, a Evropsko prvenstvo se približilo. Još nekoliko dana je do prve utakmice, a tamo je sve moguće. Nadam se da ćemo iz utakmice u utakmicu dolaziti do samopouzdanja i igrati kako možemo, a to je najbitnije - kazao je Bogdan

Đurđić koji je postigao gol za pobjedu nad Španijom.

Smjena generacije, neiskustvo, povrede, mnoga odsustva neki su od faktora nepredvidljive igre našeg tima.

Upravo je jedan od glavnih zadataka, nakon Svjetskog prvenstva u Budimpešti, bio

ŽRK BUDUĆNOST BEMAX

,,Plave“ ubjedljive protiv šampiona Srbije

Iz kontri postigle 17 golova PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaxa ostvarile su drugu pobjedu u pripremnom periodu za novu sezonu.

Nakon što su početkom avgusta slavile protiv slovenačkog Krima, „plave“ su u savladale prvaka Srbije, Železničar iz Inđije 41:25 (22:13).

Podgoričanke su bile raspoložene za igru, postigle su 17 golova iz kontranapada, a od prvih 10 golova čak sedam su dale iz ovog segmenta igre. „Plave“ su već u 5. minutu vodile 7:3, u 9. je bilo 12:4, a prvi put dvocifrenu prednost imale su u 25. minutu kada je na semaforu bilo 21:11!

U nastavku su priliku dobile

sve igračice, a najefikasnija je bila Ivona Pavićević sa devet golova. Nina Bulatović je postigla šest, a Matea Pletikosić i Ivana Godeč po pet, Milena Raičević i Nađa Kadović po četiri, Kardosa i Ana Popović po dva, a po gol su dale Gordana Marsenić, Katarina Džaferović, Tomova i Ilda Kepić.

Armel Atingre je upisala 10, a Jovana Kadović četiri odbrane.

U duelu protiv Železničara, trener Bojana Popović nije mogla da računa na povrijeđene Nikolinu Vukčević i Vanesu Agović.

- Prijateljske utakmice su nam neophodne i nemamo tu priliku da igramo kao možda

neki drugi veliki broj turnira. Zato nam mnogo znače ovakvi mečevi i nije bitno da li je protivnik jači ili slabiji. U ovakim mečevima je važno da svaka od nas da maksimum, što može samo dobre stvari da nam donese. Ekipa se kompletno dobro osječa, lijepo funkcionišemo i povezale smo se za kratko vrijeme.

Milena Raičević je bila karika koja nam je prošle godine falila i vidjeli ste da je ona neko ko drži sve konce. Mislim da smo na dobrom putu – kazala je nakon meča Nina Bulatović.

Naše šampionke u poneđeljak putuju u Ljubljanu, gdje će odraditi zajednički trening i odigrati kontrolnu utakmicu

vom planu, jer razmišljam o prvim utakmicama.

Pozitivno je govorio Đurđić o mladim igračima koji su u Budimpešti pokazali da imaju talenat, ali klasa se jedino može razbuditi kroz utakmice na velikim reprezentativnim i klupskim takmičenjima.

- Imamo zanimljive mlade igrače koji su tu sa nama zato što su zaslužili da budu. Imaju kvalitet koji je dobar za njihove godine, talentovani su, a najbitnije je da kroz takmičenja dolaze do iskustva. Odradili su vrhunski duge i teške pripreme i siguran sam da su spremni za ono što nas čeka i očekuje u budućnosti.

A koliko olakšava posao to što ,,ajkule“ nijesu u samom vrhu favorita?

- Kada igrate za Crnu Goru očekujete od sebe i ekipe da idete ka vrhu. Ne idemo u takmičenja eto tako ili da se zadovoljimo četvrfinalom.

Idemo da probamo da pobijedimo sve. Trenutno zbog posljednjih rezultata nijesmo u prvom krugu favorita, ali dobro, mislim da je to čak pozitivno za ovu ekipu. Može da rastereti, prije svega, mlađe igrače. Mislim da bismo dosta toga riješili ulaskom u četvrtfinale, jer u takvoj situaciji tražili bismo prolaz u borbu za medalju - poručio je A. M. Đurđić.

septembra je prvi meč u Ligi šampiona protiv Kastamonua u Turskoj.

A. M.

Arena

Neđelja, 21. avgust 2022.

Odbojka

17

Odbojkaši Crne Gore upisali očekivanu pobjedu u Luksemburgu na kraju kvalifikacija

Treći put na Evropskom prvenstvu Luksemburg Crna Gora

1 3

LUKSEMBURG – Dvorana: „D’Kok Gimnazija“. Gledalaca: 320. Sudije: Dobrev (Bugarska), Herbots (Belgija).

Rezultat po setovima: 25:27, 22:25, 27:25, 13:25. Poeni iz napada: Luksemburg 47, Crna Gora 49. Poeni iz bloka: Luksemburg 8, Crna Gora 9. Poeni iz servisa: Luksemburg 4, Crna Gora 10. Greške: Luksemburg 34, Crna Gora 28.

LUKSEMBURG: Si. Marinjo, Sa. Marinjo (libero 2), Gajin 26, Bras 2, Distefano, Veber 10, Hofman, Hilbert, Konstantinu, Erpelding 7, Zuidberg 12, Feit 2, Glesener (libero 1), Galopo.

CRNA GORA: Minić 16, Ćinćur, Babić 10, Zvicer 11, R. Strugar 6, Milenković, Hadžisalihović, Lakčević (libero 1), M. Bojić 20, S. Bojić, Milić

5, B. Strugar, Jovović, Radević (libero 2). Šansu za koju su se sami izborili nijesu htjeli, niti smjeli da propuste – pobjedom u Luksemburgu (3:1), odbojkaši Crne Gore su treći put uzastopno izborili plasman na Evropsko prvenstvo. Izabranici Ivana Joksimovića su kvalifikacije završili sa pet pobjeda i porazom, i u najgorem slučaju

će na EP kao jedna od četiri najbolje plasirane selekcije iz sedam kvalifikacionih grupa. „Crveni“ su, naime, trenutno preuzeli prvo mjesto na tabeli grupe D, ali bi trebalo da se dogodi sportsko čudo da Portugal danas izgubi na Islandu i ne završi kvalifikacije na prvom mjestu. Za naše odbojkaše je, međutim, manje važno sa koje će pozicije otići na treće

Slavlje naših odbojkaša u Luksemburgu

uzastopno veliko takmičenje, više nego zasluženo.

I sve to poslije velikih peripetija ovog ljeta, kada je Makedonac Joško Milenkoski odustao od mjesta selektora, vjerovatno uplašen brojnim otkazima igrača (povlačenje

je zaista veliki uspjeh za malu Zvicer: Veliki uspjeh prvenstvo državu kao što je Crna Gora, sa ne tako velibrojem igrača. Ovo je ogroman, istorijski za malu državu kao kim uspjeh. Što se utakmice tiče, bila je psihički veoma teška, jer smo znali da nas pobjeda što je Crna Gora vodi na EP. Znali smo da smo kvalitetnija Primač Ivan Zvicer je već druge uzastopne kvalifikacije odigrao kao starter (prethodne u paru sa Vojinom Ćaćićem, sada sa Markom Bojićem), i bio jedan od najzaslužnijih za izborenu vizu.

- Treći uzastopni plasman na Evropsko

ekipa i favorit protiv Luksemburga, ali unaprijed dobijene utakmice su uvijek teške i mogu da izazovu dosta problema, što se i dogodilo. Međutim, kada je trebalo, u tom četvrtom setu, pokazali smo snagu, skupili smo se i jednostavno pokazali kvalitet u odnosu na Luksemburg – rekao je Zvicer.

Ćulafića, povreda Ćaćića, odluka Vukašinovića i Ječmenice da zbog povreda i porodičnih razloga preskoče ovu akciju). Tada se OSCG našao u nezavidnoj situaciji, ali je onda napravio pravu odluku izborom Ivana Joksimovića, koji je prvi crnogorski odbojkaški stručnjak koji je izborio EP, pošto je prije njega Crnu Goru na EP dva puta vodio Veljko Bašić, trener iz Bosne i Hercegovine.

Joksimović, koji već godinama radi u Kataru, u svom drugom mandatu na klupi „crvenih“, našao je dobitnu formulu da podmlađen sastav, predvođen iskusnijim igračima poput Marka Bojića, Aleksandra Minića i Blaža Milića, više nego uspješno odradi posao u kvalifikacijama. Osim dvije

pobjede protiv Luksemburga, ključna je bila pobjeda od 3:2 protiv Portugala 7. avgusta u Kolašinu, kada je i utaban put do novog plasmana na EP… Što se utakmice tiče, Crna Gora je teže došla do pobjede protiv Luksemurga, ne samo zbog nadahnutog domaćina, već i zbog toga što su meč protiv Luksemburga bolesni odigrali Bojić, Rajko Strugar i Ivan Zvicer, i to bez izmjene!

- Znali smo da će biti teško, da će nas namučiti, vjerujem da nas je i umor stigao, ali na kraju smo pobijedili 3:1, što je rezultat koji nas vodi na Evropsko prvenstvo. Iako nije bilo lako igrati ovaj meč, na kraju moramo biti srećni i zadovoljni – rekao je srednji bloker Luka Babić.

S. J.

Odbojkašice Crne Gore danas (17.30 h) protiv Finske u Pljevljima počinju kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

Premijera kao putokaz

Bokan: Potrebna nam je što veća podrška sa tribina Podmlađenu selekciju predvodiće kapitenka Tatjana Bokan, što bi u ovim kvalifikacijama moglo imati velik značaj.

- Nažalost, u pripremnom periodu smo imali dosta nekih pratećih problema i povredica, neke smo uspjeli da saniramo, neke nažalost nijesmo, tako da ćemo kvalifikacije početi bez Nikolete Perović, koja je jedna od udarnih igala naše reprezentacije, ali sam isto tako sigurna da će Dijana Vuković moći da nadomjesti taj nedostatak. Iskoristila bih priliku da pozovem navijače da dođu u što većem broju kako bi nas podržali, jer su nam zaista potrebni zbog toga što je riječ o jednoj jako mladoj reprezentaciji - kazala je Bokan.

PODGORICA – Nakon šest sedmica priprema, vrijeme je i za pravu provjeru odrađenog – današnjom utakmicom u Pljevljima (17.30 sati) protiv Finske, odbojkašice Crne Gore počinju kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

Pored Finske, izabranice Milorada Krunića će se za prvi plasman na EP boriti u grupi B

i sa Češkom i Islandom, a vizu za šampionat Evrope izboriće dvije prvoplasirane selekcije.

Kako je Češka veliki favorit za prvo mjesto, a Island austsajder grupe, današnji meč u Sportskom centru ,,Ada“ sa Finskom bi mogao odrediti ili nagovijestiti rasplet u grupi, odnosno pokazati da li naše dame imaju šansi da se domognu EP… - Pozvao bih pljevaljsku publiku

da nam da vjetar u leđa, mislim da je to jako važan faktor. Težina utakmice sa Finskom jeste stvarno velika, loše je to što je prva i odmah na početku toliko važna, ali moj neki cilj je da naša najbolja utakmica i naša najbolja partija budu u posljednjem kolu u Finskoj. Ako bismo uspjeli u kontinuitetu odigrati šest utakmica onako kako smo trenirali i kako smo se pripre-

mali, ne misleći samo na ovu, mislim da bismo sigurno bili blizu uspjeha i rezultata - ističe selektor naših djevojaka Milorad Krunić. ,,Crvene“ su kompletan period priprema odradile upravo u Pljevljima.

- Kad prođemo kroz analizu nekog našeg rada, zaista mogu da budem zadovoljan i ponosan kako su to cure sve prihvatile i

iznijele. Ipak smo bili novi, ja sam tu tek stigao 20 dana pred pripreme. Sve je ličilo na neku avanturu, ali mislim da sad ta avantura ima neki svoj smisao.

Uspjeli smo složiti ekipu, uspjeli smo pobijediti sve te prepreke koje su nas pratile, prvenstveno mislim na neke povredice koje su nas pratile kroz pripreme.

Sad smo vrlo blizu maksimuma forme, što se osjetilo kroz protekle treninge. Ovim putem bih se htio zahvaliti Odbojkaškom savezu Crne Gore na svoj podršci koju su nam dali, od pratećih stvari do onih najvažnijih, a to je medicina i sve to oko nas što nam je bilo jako neophodno da funkcionišemo kako smo funkcionisali – rekao je Krunić.

Crna Gora će kvalifikacije odigrati bez nekoliko iskusnih igračica koje su otkazale ovu akciju (Danijela Džaković,

Evgenija Milivojević, Jelena Cvijović), startovaće i bez trenutno povrijeđene Nikolete Perović.

- Imamo veoma mladu ekipu i smatram da je to motiv više da se borimo i da se kvalifikujemo za Evropsko prvenstvo. U nedjelju nas očekuje utakmica protiv Finske, za koju mislim da je i ključna u ovim kvalifikacijama. Dosta smo pripremali taj meč i ako ispoštujemo dogovor, nadam se da ćemo ih pobijediti – kaže primačica servisa Dušanka Petrović, koja će igrati pred svojom publikom u gradu u kojem je rođena, pa nema sumnje da će to biti dodatni motiv da njeni sugrađani u neđelju ispune ,,Adu“ i ekipi da ostvari izuzetno dragocjen trijumf.

U prvom meču ove grupe, Češka je na svom terenu porazila Island sa 3:0.

S. J.

Arena

18 Fudbal

Neđelja, 21. avgust 2022.

GOLEADE U 5. KOLU MERIDIANBET 1. CFL: Budućnost bolja od Sutjeske, Iskra na dnu tabele, novajlije Jedinstvo i Arsenal zadovoljni učinkom u gostima

,,Plavima“ pripao 2 0 prvi derbi u sezoni Budućnost

Jezero

Sutjeska

0

0

D. MALIDŽAN

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 2.000.

Sudija: Nikola Dabanović.

Golovi: 1:0 Ražnatović u 64, 2:0 Mijović u 78. Žuti kartoni: Novović (Budućnost), Konrad (Sutjeska).

Podgoričani nijesu bili u elementu tokom prvog poluvremena, falilo je dosta stvari, ali su na svoje došli u nastavku – kada su ubrzali i kaznili grube propuste rivala u odbrani.

Ražnatović je iskoristio slobodu u 64. minutu i dijagonalom pogodio metu, da bi tačku na meč stavio Mijović u 78. nakon asistencije Mrvaljevića koji je tek ušao sa klupe.

Dobra utakmica viđena je u Beranama, gdje Jezeru nijesu bila dovoljna dva gola prednosti da uzme sve bodove iz duela sa Petrovcem. Tim sa Jadrana spasili su momci koji su do ljetos nosili dres prvoligaša iz Plava – Mendi i Faust, sada uzdanice ,,nebo-plavih“, potpisnici boda za svoj novi sastav (2:2).

Još više uzbuđenja bilo je u Danilovgradu – Arsenal je vodio 1:0, potom je Iskra preokrenula na 2:1 uprkos promašenom penalu Nikača, da bi debitant iz Tivta na kraju odnio čitav plijen – 3:2.

Mornar je dva puta gubio na ,,Topolici“, ali je stigao do boda u 90. minutu – pogodak za 2:2 protiv Jedinstva postigao je Milivoje Raičević.

,,PLAVI“ NAŠLI RUPE U ODBRANI SUTJESKE

Ton slabom fudbalu u prvom poluvremenu pod Goricom davao je domaćin. Igralo se sporo, sa dosta grešaka, na momente bezidejno, posebno od strane Budućnosti koja nije nalazila načina da ozbiljnije zaprijeti protivniku. ,,Plavi“ nijesu imali kreativnosti u veznom redu, ono što donosi Terzić, koji je izostao iz ti-

ma zbog povišene temperature.

Domaćin je djelovao povučeno, ništa smisleno nije radio na terenu, falila je kombinatorika, a pokušaji dugim loptama kao da su unaprijed bili osuđeni na neuspjeh.

Samo na startu Mijović je uputio šut – ravno u Giljena, a to je premalo za 45 minuta od tima koji ,,puca“ na duplu krunu.

Sutjeska je stojala bolje, bila je opasnija – individualno i timski. Eraković je znao da osvoji prostor solo prodorom, ali najbliži golu bio je Knežević koji je u 18. minutu pogodio prečku.

Nikšićani su više boravili na polovini rivala, ali za nešto konkretnije trebalo je dodatne hrabrosti i odlučnosti u posljednjoj trećini terena.

Podgoričani su od početka imali podršku najvatrenijih navijača – ,,varvara“, dok su gostujući ultrasi došli na derbi sredinom prvog poluvremena.

Na najvećoj crnogorskoj areni nije bilo žustrine i konkrektnih fudbalskih elemenata, ali je makar monotoniju razbio pravi pravcati vatromet na nebu koji su organizovali domaći navijači.

Na startu nastavka mrežu Sutjeske napustio je kapiten Giljen, a njegovo mjesto zauzeo je rezervni golman Ličina.

Mijović je traljavo šutirao na otvaranju drugog dijela, a potom su Nikšićani propustili veliku šansu. Eraković je priredio zicer Vukoviću koji je sa sredine šesnaesterca poslao loptu visoko iznad mreže.

Na kontrastrani revanširao mu se Đukanović koji nije dobro reagovao na upotrebljiv centaršut Đuričkovića.

Podigao se ritam meča, a i Budućnost je došla do bolje igre. ,,Plavi“ su ubrzali i počeli da prave probleme najvećem rivalu.

Takav pristup donio je promjenu rezultata u korist izabranika Miodraga Džudovića. Krenuo je da teče 64. minut kada je za-

tajila odbrana Sutjeske, a to je kaznio Ražnatović. Lijevi bek je primio loptu, namjestio se i sa ivice šesnaesterca matirao Ličinu.

Reagovao je strateg gostiju ofanzivnim izmjenama, rizikovao, ali nije to donijelo ništa Sutjesci. Štaviše, lančane greške u zadnjoj liniji Nikšićana koštale su ih drugog primljenog gola, a time i neizbježnog poraza.

Drinčić je ispao, a za njim i Babić koji je olako izgubio duel sa Mrvaljevićem – uslijedila je asistencija za Mijovića koji je rutinski poentirao za 2:0 na praznu mrežu.

PETROVAC STIGAO DVA GOLA MINUSA

Prvi put u istoriji međusobnih duela Jezero i Petrovac odigrali su neriješeno – 2:2.

Bio je to vatreni remi, pun dinamike, uzbuđenja, šansi i golova koji su pali u drugom poluvremenu.

Plavljani su vodili dva razlike nakon pogodaka u 55. i 56. minutu, ali tandem stranaca, Mendi i Faust, nije dozvolio da tim sa Jadrana izgubi. Senegalac je pogodio u 63. minutu, a Argentinac u 90.

Dobrim ritmom je krenula utakmica u Beranama. Gosti su brzo stvorili dvije velike prilike preko Perovića iz igre i Mikijelja nakon kornera, dok su Plavljani odgovorili u sedmom minutu kada je Bošnjak loše šutirao iz obećavajuće pozicije.

Mendi je probio po desnoj strani, ali novu veliku priliku imali su domaći koji su opasno zaprijetili iz vazduha – najviši u skoku bio je Dedić čiji je pokušaj odbranio Jelovac.

Petrovac na momente smušen, sa nekoliko grešaka u predaji lopte, ali sa željom da napada, što je bio slučaj i kod protivnika.

Jezero je bilo konkretnije, bolje, ali nije imalo mirnoće u posljednjoj trećini terena da pove-

Rezultati Budućnost – Sutjeska Jezero – Petrovac Iskra – Arsenal Mornar – Jedinstvo

2:0 2:2 2:3 2:2

Neđelja Dečić – Rudar

Sutjeska

Pavličić Simić Ignjatović Janković (od 74. Rudović) Petrović (od 74.

Mrvaljević) Ražnatović Đukanović (od 93. Dakić) Đuričković Adžić Mijović (od 85. Novović) Mirković

Giljen (od 46. Ličina) Vučić (od 65.

Matanović) Babić Krstović Tučević (od 71. Sahli) Knežević (od 65. Konrad) Drinčić Stijepović Eraković Grivić Vuković (od 75. Striković)

Iskra

Arsenal

2 0 31

Radost Podgoričana nakon trijumfa u derbiju

Budućnost je dobila prvi veliki derbi u sezoni - ,,plavi“ su pod Goricom slavili protiv Sutjeske (2:0) i upisali drugu vezanu pobjedu pod vođstvom novog trenera Miodraga Džudovića.

Budućnost

(20h)

Tabela 1. Petrovac 5 3 2 0 11:6 11 2. Dečić 4 3 1 0 8:2 10 3. Jezero 5 3 1 1 8:7 10 4. Arsenal 5 3 0 2 7:7 9 5. Sutjeska 5 2 1 2 8:5 7 6. Budućnost 4 2 0 2 5:6 6 7. Rudar 4 1 1 2 2:4 4 8. Mornar 5 1 1 3 5:7 4 9. Jedinstvo 5 0 2 3 3:6 2 10. Iskra 4 0 1 3 2:9 1 U narednom kolu (27. i 28. avgusta) sastaće se: Sutjeska – Dečić, Jezero – Mornar, Petrovac – Rudar, Jedinstvo – Iskra, Arsenal – Budućnost.

de do odlaska na odmor.

Radenović je blokom spriječio bivšeg saigrača Boškovića da pogodi metu, a potom je Adžović na isteku 42. minuta natjerao Jelovca da krajnjim naporom spašava mrežu.

Sredinom prvog dijela počela je da pada kiša, a prije toga su ,,nebo-plavi“ bili prinuđeni na ranu izmjenu kapitena Mikijelja (povreda) umjesto kojeg je ušao Zonjić.

Upravo je zbog posjekotine rezerviste Petrovčana pet minuta duže trajalo poluvrijeme, a toliki dodatak bio je dovoljan timu sa Jadrana da priredi zicer – Mendi je centrirao, a Faust glavom uzdrmao prečku sa linije peterca.

Utakmici su falili samo golovi, a oni su stigli u nastavku. Momci Rada Petrovića naštelovali su nišanske sprave i ,,blickrigom“ poveli dva razlike.

Dedić je poentirao iz skoka nakon nabačene lopte iz ugla u 55. minutu, a u 56. je Tošković natrčao na odbitak Jelovca i snažno zakucao za 2:0. Šok za primorskog prvoligaša koji nije digao ruke od borbe.

Izabranici Mladena Lambu-

Stadion: Braća Velašević. Gledalaca: 200.

Sudija: Pr. Radovanović Golovi: 0:1 Marković u 36, 1:1 Muharemović u 49, 2:1 Muharemović u 65, 2:2 Bakić u 82, 2:3 Savio u 90. Žuti kartoni: Čelebić, Dašić, Mršulja (Arsenal).

Iskra

Arsenal

Kordić Vukčević D. Marković Boljević (od 46.

Muharemović) Mitrović (od 62. B. Obradović) Nikač Popović (od 54. Rogošić) Kojašević (od 85. Gazivoda) Pavlićević (od 85. Đolaj) Šaletić Kumburović

Nikić Marković (od 70. Muhović) Čelebić Dašić (od 83. Bojanić) Bakić Došljak (od 83. Stešević) Bulatović Montenegro (od 77. Savio) Todorović Manojlović Mršulja (od 70. Mirković)

lića odreagovali su u 63. kada je Mendi pobjegao odbrani, lijepo zaobišao golmana Kastratovića, te prizemnim šutem iskosa smanjio na 2:1.

Igrači sa klupe podigli su Petrovac koji se preselio na polovinu rivala, ali nije pravio šanse iz kojih je mogao nešto da uradi.

Ipak, inicijativa je urodila plodom na samom kraju. Boljević je opalio sa dvadesetak metara, a nakon intervencije golmana – Faust je u padu dao gol svojoj prethodnoj ekipi. Za konačnih 2:2 u foto-finišu.

NEMA KRAJA KRIZI ISKRE

Nema kraja Iskrinoj krizi, iako se učinilo da će puleni Milivoja Novovića ostvariti prvu pobjedu u takmičarskoj godini.

Tako je makar izgledalo kada su okrenuli rezultat nakon vođstva Arsenala, ali čak ni to nije bila garancija ničeg dobrog.

Tivćani su u 83. izjednačili, a u prvom minutu sudijske nadoknade stigli do pobjede.

Božo Marković je doveo goste u vođstvo u 36. minutu, da bi re-

Petrovac

2 0 20

Stadion: u Beranama. Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Bošković.

Golovi: 1:0 Dedić u 54, 2:0 Tošković u 56, 2:1 Mendi u 63, 2:2 Faust u 90. Žuti kartoni: Tošković, Radunović (Jezero), Vujović, Zonjić (Petrovac).

Jezero

Petrovac

Kastratović Jelovac Adžović Milić (od 83.

Radenović Radenović) Mikijelj Bošković (od 18. Zonjić) (od 80. Ćetković) Radinović Bošnjak (od 64. Boljević) Dedić Vujović Jovićević (od 64. Babić) Kontić Augusto (od 80. Pajović) Dubljević Marveđo (od 55. Carević) Mendi Pavlović Perović Radunović Tošković (od 55. Zvrko) (od 66. Perošević) Faust

Mornar

Jedinstvo

2 0 20

Stadion: Topolica. Gledalaca: 600.

Sudija: Savo Vujović.

Golovi: 0:1 Idrizović (pen) u 48, 1:1 Baošić u 52, 1:2 Đorđević u 62, 2:2 Raičević u 90. Žuti kartoni: Baošić, Kaluđerović, Seratlić (Mornar), Vlaović, Dacić, Cvijović, Kolić (Jedinstvo).

Mornar

Jedinstvo

Popović Jovanović (od 46. Grbić) Maraš Vukotić (od 46. Seratlić) Smiljanić Lambulić (od 66. Raičević) Stevanović Ćetković Kaluđerović (od 46. Marković) Kajević (od 72. Sekulović)

Joksimović Krnić (od 46. Đorđević) Mrđa (od 85. Mušović) Alić Bugarin Vlaović (od 82. Bojić) Idrizović Hajrović (od 85. Kolić) Dacić Cvijović Banda (od 73.

Krulanović)

zervista Muharemović sa dva pogotka usmjerio meč na vodenicu Danilovgrađana.

Nikač je između njegovih pogodaka promašio najstrožu kaznu, a u finišu su kola ponovo krenula nizbrdo za ,,crveno-bijele“. Bakić je poravnao na 2:2, a Brazilac – Savio Oliveira u 91. donio radost Tivćanima.

MORNAR DO BODA U 90.

MINUTU

Mornar je bio veliki favorit protiv Jedinstva, ali ne samo da nije opravdao ulogu – nego je u posljednjem minutu izbjegao poraz (2:2).

Bilo je 0:0 na poluvremenu, a onda su krenuli golovi. Bjelopoljci su poveli preko Idrizovića sa bijele tačke, a Baošić je vratio Barane u egal.

Navijači na ,,Topolici“ očekivali su preokret, ali umjesto toga – lopta se po drugi put našla u mreži Popovića. Strijelac je bio Đorđević. Četvrti negativan epilog Mornara iz samo pet kola spriječio je Raičević u 90. minutu.

D. K.

Neđelja, 21. avgust 2022.

Dečić sa ulogom favorita večeras u Tuzima (20 h) dočekuje Rudar

Domaćin želi da ostane u vrhu

Druga liga (2. kolo)

Kom dočekuje Otrant, Berane na ,,Trešnjici“ Utakmice drugog kola Druge fudbalske lige Crne Gore igraju se danas.

Rundu će otvoriti primorski okršaj između Grblja i Igala od 17 sati. ,,Trikolori“ su na startu bili bolji od Berana u gostima (1:0), dok su Novljani istim rezultatom slavili protiv Nikšića.

U prvom kolu najubjedljiviji je bio Kom, koji je na svom terenu slavio 3:0 protiv Bokelja, a i večeras će tim Nedeljka Vlahovića biti domaćin – u podgoričkom naselju Zlatica gostovaće Otrant Olimpik, nakon što je prije četiri dana odigrao bez pogodaka s Podgoricom.

Podgorica će na ,,DG areni“ igrati sa Mladošću Donja Gorica, klubu kojem je dom takođe u Lješkopolju i bila je filijala ,,starijeg brata“.

Zeta je porazom ,,debitovala“ u Drugoj ligi, a večeras će imati priliku za iskupljenje - ,,vukovi“ će na ,,Trešnjici“ igrati s Beranama. Od 20 sati igraće i Bokelj – Nikšić.

Ne. K.

Raspored RADANOVIĆI: Grbalj – Igalo KOTOR: Bokelj – Nikšić GOLUBOVCI: Zeta – Berane PODGORICA: Podgorica – Mladost PODGORICA: Kom – Otrant Olimpik

(17 h) (20) (20) (20) (20)

Dečić se na startu prvenstva nameće kao jedan od glavnih favorita za titulu.

Tuzani su ostvarili tri pobjede i remi, a večeras protiv Rudara imaju šansu da poprave brojke – i ostanu na vrhu Meridianbet 1. CFL. Izabranici Vladimira Jankovića sa ulogom favorita dočekuju Pljevljake (20 h), s tim što je Igor Ivanović, jedan od najboljih fudbalera lige, svjestan da to treba opravdati na terenu.

- Favoriti smo, ali takve uloge su često nezahvalne. Teren je jedino mjerilo i mjesto gdje se sve rješava. Imamo dosta razloga za optimizam, igramo dobro i vjerujem da ćemo nastaviti u tom ritmu. Učinak je mogao da bude maksimalan da smo u Petrovcu bili malo mirniji. Ipak, i ovako smo zadovoljni. Za sada sve ide kako smo planirali – kaže Ivanović, koji nastavlja: - Nema lakih utakmica u našoj ligi. Gotovo svako kolo se desi poneko iznenađenje, ali se iskreno nadam da to nećemo dozvoliti pred domaćom publikom. Respektujemo Rudar koji se pojačao sa nekoliko provjerenih, iskusnih igrača, poput – Bakrača, Šahmana, Nikolića. Budućnost se mučila u Pljevljima, što pokazuje da naš naredni rival može da bude nezgodan. Moramo da budemo fokusirani, dobro da uđemo u meč, a ako svi damo maksimim – rezultat neće izostati. Mnogo faktora je na našoj strani i očekujem da to pretvorimo u novu

(4-2-3-1)

Stadion u Tuzima. Kapacitet: 2.000.

Sudija: D. Vujisić.

Pomoćnici: A. Đikanović i D. Dević.

Početak: 20 časova.

Marković

Drešaj

Šofranac

Tući

Pešukić

Stanišić

Nikolić

Božović

Ivanović

Bećiraj

Denković

Živković

Zečević

Gašević

-

Talović Šahman Boričić

Pejović

Janjić

Muminović

Trener Vladimir Janković

pobjedu – dodao je crnogorski reprezentativac.

Dečić je ekipa sa velikim ofanzivnim potencijalom. Ivanović, Denković, Bećiraj, iza njih Božović, sa još nekoliko momaka koji mogu da daju doprinos prema naprijed.

Tuzani igraju na gol više, ali ve-

NORDPHOTO

meča nijesmo igrali dobro – rekao je Marko Rojs.

Borusija je pretrpjela prvi poraz, dok je sastav iz Bremena upisao prvu pobjedu od povratka u elitu.

Verder je prvi tim u istoriji Bundeslige koji je postigao tri pogotka od 89. minuta.

Začelje tabele pripada Bajeru iz Leverkuzena, koji je pretrpio i treći poraz. Od ,,farmaceuta“ je u gostima bolji bio Hofenhajm - mrežu domaćina tresli su Krištof Baumgartner, Andrej Kramarić i Žoržinio Ruter.

Rudar

(4-3-3)

Peličić

Pomračenje ,,milionera“ Verder je za šest minuta na ,,Signal Iduna parku“ postigao tri pogotka i upisao veliki trijumf – 3:2.

Borusija je povela u nadoknadi prvog poluvremena preko Julijana Branta, a na 2:0 povisio je Rafael Gereiro u 77.

Kod oba gola asistent je bio Marko Rojs. Činilo se da su ,,milioneri“ obezbijedili pobjedu, a onda se dogodilo čudo. Li Buhanan je efektnim pogotkom smanjio u 89, a u 93. je izjednačio Niklas Šmit, a potpunu senzaciju potpisao je Oliver Burk u 95. minutu.

- Nemam pojma što se dogodilo. Iako smo vodili 2:0, nijesmo imali nikakvu kontrolu nad utakmicom, čak ni tokom 90 minuta. Potom je Verder smanjio u 89. i desilo se što se desilo. Jednostavno, tokom cijelog

Dečić

Nikolić

BUNDESLIGA (3. KOLO): Borusija Dortmund vodila 2:0 do 89, pa izgubila

Borusija iz Dortmunda imala je u džepu tri boda protiv Verdera, vodila 2:0 do 89. minuta, a onda joj se dogodilo ,,pomračenje“.

Fudbal 19

FSCG

Kom želi novu pobjedu na svom terenu

Arena

U gostima je slavio i Majnc protiv Augsburga (2:1), te Frajburg protiv Štutgarta (1:0).

U terminu od 15.30 sati od domaćina nije izgubio samo Volfsburg koji je remizirao sa Šalkeom, a onda je pobjedu upisao Union Berlin protiv RB Lajpciga - 2:1.

Union ima sedam bodova iz tri kola, koliko i Borusija Menhengladbah i Majnc, a šansu da ponovo dođe na vrh danas će imati Bajern Minhen (6) koji gostuje Bohumu (17.30 h).

Ne. K.

čeras može i 1:0.

- Gajimo ofanzivan stil i dajemo golove. Potrudićemo se da budemo efikasni i protiv Rudara, ali potpisao bih i da dobijemo jedan razlike. Bodovi su najvažniji, a goleade ne moraju baš uvijek da se dese – ističe nekadašnji član pljevaljskog kluba,

Sutjeske, Budućnosti i Zire iz Azerbejdžana.

Rudar je u bliskoj prošlosti znao da slavi na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“, čak i kada mu se uoči meča nijesu davale pretjerane šanse za uspjehom.

Slično je i sada uoči duela sa Dečićem.

Trener Srđan Nikić

Idemo u Tuzi poslije poraza od Budućnosti koji nijesmo zaslužili pod Golubinjom. Ako ponovimo takvu igru, pristup i borbenost – vjerujem da možemo do željenog učinka protiv Dečića. Bod je dobar, ali probaćemo da uzmemo sva tri – kazao je vezista Miloš Zečević.

Kapiten Pljevljaka ima visoko mišljenje o protivniku: - Dečić je s pravom kandidat za titulu. Odlična su ekipa, sa puno kvalitetnih igrača koji u svakom trenutku mogu da riješe utakmicu. Nadam se da ćemo ih zaustaviti. Istina je da su favoriti, ali rezultat i od nas zavisi. Ispraznio nas je prošli meč – fizički i psihički, nije svejedno kada daš sve što imaš, a izgubiš. Ali to je prošlo. Pred nama je šansa da se iskupimo.

Spremni smo i borićemo se svih 90 minuta – zaključio je Zečević.

Pod znakom pitanja je nastup Miloša Bakrača zbog povrede lista.

D. K.

PREMIJER (3. KOLO): Mitrović junak Fulama, ,,tobdžije“ noćile na vrhu Arsenal je lider Premijer lige poslije nepotpunog trećeg kola. ,,Tobdžije“ imaju maksimalan učinak, gol razliku 9:2 i djeluju kao ekipa koja bi ove sezone konačno mogla da bude pri vrhu, ne i na njemu, budući da je teško očekivati da može da se trka s timovima poput Mančester sitija, koji će danas protiv Njukasla (17.30 h) imati šansu da se vrati na diobu prvog mjesta.

Sastav Mikela Artete je, poslije Kristal Palasa i Lestera, pobijedio i Bornmut – rutinski, 3:0.

Već u petom minutu Martin Edegor je doveo Arsenal u vođstvo, da bi isti igrač u 11. udvostručio prednost gostiju.

Domaćin nije bio ravnopravan ni u jednom segmentu, a u 54. je štoper Vilijam Salaba efektno pogodio za 3:0 i ,,zatvorio“ utakmicu.

Hari Kejn je pogotkom u 64. minutu donio Totenhemu pobjedu nad Vulverhemptonom (1:0) i ušao u istoriju Premijer lige - sa 185 golova postao je najefikasniji fudbaler jednog

Hari Kejn rekorder

kluba u engleskom elitnom rangu.

Za sobom je ostavio Serhija Aguera koji je u dresu Mančester sitija bio strijelac 184 puta.

- Imao sam fantastičnih devet, deset sezona u Premijer ligi.

Nadam se da najbolje tek dolazi jer ne želim da se zaustavim.

Uživam dok postižem golove - rekao je Kejn, čiji tim ima sedam bodova iz tri kola.

- Najvažnije je da pobjeđujemo. Nije bilo lako protiv Vulvsa, koji je bio odličan protivnik.

U drugom poluvremenu smo imali intenzitet koji se traži, stvarali smo šanse i zaslužili da osvojimo tri boda.

Aleksandar Mitrović je na startu sezone postigao oba gola u remiju Fulama s Liverpulom, protiv Vulverhemptona nije iskoristio jedanaesterac, a juče protiv Brentforda promašio je zicer.

Na kraju je, ipak, ponovo izrastao u junaka – srpski napadač pogodio je u 90. minutu za pobjedu od 3:2, nakon što je Fulam ispustio vođstvo od 2:0.

Sautempton je do prve pobjede u sezoni došao na gostovanju Lesteru (2:1) koji je ostao na samo jednom bodu, koliko ima i Everton nakon utakmice sa Notingem Forestom (1:1).

Prvi put je slavio Kristal Palas, i to nakon što je gubio od Aston Vile – na kraju je bilo 3:1.

Danas igraju Lids – Čelzi (15 h), Vest Hem – Brajton (15) i Njukasl – Mančester siti (17.30), dok se sjutra igra najveći engleski derbi Mančester junajted – Liverpul (21). Ne. K.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 21. avgust 2022.

Crnogorska atletičarka večeras nastupa prvi put u finalu EP

Marija piše istoriju PODGORICA – Marija Vuković večeras (19.05 h) će prvi put biti učesnik finala Evropskog seniorskog prvenstva u atletici.

Najbolja crnogorska atletičarka, lakše nego što se očekivalo, skokom od 187 centimetara, sa još 12 takmičarki izborila je kroz kvalifikacije finale, u kojem će se naći još Mirela Demireva iz Bugarske, Britanka Morgan Lejk, Julija Levčenko, Jaroslava Mahučik i Irina Gerašenko iz Ukrajine, Njemica Maeri Jungfleš, Angelina Topić iz Srbije, Brit Verman iz Holandije, Lia Apostolovski iz Slovenije, Elena Valortigara iz Italije, Grkinja Tatjana Gusin i Francuskinja Soli Žigel.

- Prvi cilj sam ispunila, uspjela sam da dođem do finala i budem u krugu najboljih. Nije bilo naporno u kvalifikacijama, tako da sada sa maksimalnim fokusom čekam finale. Sigurno da me očekuje izuzetna konkurencija – rekla je Marija.

Najbolji rezultat ove sezone ima Ukrajinka Jaroslava Mahučik (203), dok su visinu 200 cm ove sezone savladale Irina Gerašenko i Elena Valortigara. Mahučik je osvojila bronzu na posljednjim Olimpijskim igrama, dok je Gerašenko bila

EP B divizije za košarkašice do 16 godina

Crnogorke serijom 23:1 razbile Norvešku Norveška Crna Gora

24 59

PODGORICA - Ženska košarkaška kadetska reprezentacija Crne Gore ostvarila je i drugu pobjedu na šampionatu Evrope B divizije, koji se održava u Podgorici. četvrta, što dovoljno govori o kvalitetu ovog šampionata.

- Sada će odlučiti detalji, trenutna forma i inspiracija. Svih 13 djevojaka vide neku svoju šansu. Sigurno da su Ukrajinke uvijek favoritkinje, ali mislim da nas čeka neizvjesna borba – nastavlja Vuković.

Za Mariju Vuković, koja je na ovom prvenstvu u društvu trenerice Joane Siomu, ovo je četvrto prvenstvo Evrope.

Marija je učestvovala 2010.

(kada je bila 21 – 187), 2016. (kada je osvojila 18. mjesto – 185) i 2018. (18 – 181). Na taj način već ima najbolji rezultat na šampionatima Starog kontinenta.

Vuković ima sjajnu sezonu – osvojila je zlato na Mediteranskim igrama sa rezultatom 192. Prije toga, crnogorska rekorderka imala je zapažene nastupe – osvojila je miting u Atini „Filothei Women Gala“ sa preskočenih 195, a miting

u Kalitei završila je sa rezultatom 188, a prethodno je u Kefaloniji preskočila 193, a u Kalamatiju 195 centimetara.

U Oregonu na Svjetskom prvenstvu sa rezultatom 190 cm osvojila je 14. mjesto i propustila priliku da dođe do finala, dok je na mitingu Dijamatske lige osvojila četvrto mjesto sa rezultatom 188.

Finale ženskog visa na šampionatu u Minhenu je večeras od 19.05 časova.~ R. P.

Naše djevojčice nakon startne pobjede nad Turskom uspjele su da savladaju i Norvešku 59:24, tako da će u posljednjem kolu u poneđeljak protiv Bugarske igrati za prvo mjesto u grupi.

Duel protiv Norveške donio je dosta grešaka sa obje strane, ali je Crna Gora održavala prednost. Nakon pet vezanih poena Vrcan, „crvene“ su imale prednost 18:6. Bilo je 24:8, nakon poena Bulajić i 26:10 u 14. minutu.

Tada je Norveška zonom 1-2-2

pokušala da napravi reakciju, ali je umjesto toga brojnim izgubljenim loptama omogućila domaćinu lake poene iz tranzicije.

Na poluvremenu je bilo 32:19, ali je u nastavku sve bilo u znaku Crnogorki. Norveška je tokom trećeg perioda bila bez koša (?!), pa je naš tim napravio nestvarnu seriju 23:1! Norveška je prvi koš iz igre u nastavku postigla tek na 2.43 prije kraja, tako da je Crna Gora rutinski stigla do pobjede.

Valentina Vrcan je ubacila 11 poena, devet je dodala Jelena Bulajić, osam Ksenija Nišavić, a po sedam Janja Dragišić, Atina Radević i Nađa Drobnjak. Akšam je postigla 4, uz 7 skokova, Milena Vujović postigla je 3, Ljube Andrić 2 i Ana Filipović 1.

Duel sa Bugarskom na programu je u poneđeljak, od 18.45 časova, u „Bemax areni“.

R. P.

Prvenstvo Crne Gore u planinskom trčanju Muška kadetska košarkaška reprezentacija savladala Letoniju na kraju Evropskog prvenstva u Skoplju

PODGORICA – Na planini Vučje, nadomak Nikšića, održano je deveto prvenstvo Crne Gore u planinskom trčanju.

Takmičenje su organizovali Atletski savez Crne Gore i Atletski klub Nikšić uz podršku Ministarstva sporta mladih Crne Gore, Opštine Nikšić i TO Nikšić. Na takmičenju je nastupilo oko 50 takmičara iz Crne Gore.

Deveti put uzastopno u konkurenciji seniorki pobijedila je Slađana Pejović iz Nikšića, koja je 6.000 m istrčala za 45:06,9, drugo mjesto osvojila je Rada Miladinović iz AK Podgorički maraton sa rezultatom 50:55,4, a treće mjesto Jovana Vučetić iz AK Nikšić sa rezultatom 59:16,0. U muškoj konkurenciji u trci na 10.000 metara pobijedio je Miloš Mikić (AK Sparta) sa rezultatom 1:10,49 ispred trkača AK Nikšić Miloša Vojvodića sa rezultatom 1:13,03 i Alekse Malikovića sa rezultatom 1:18,48.

U trci juniora sva tri mjesta na pobjedničkom postolju zauzeli su atletičari Nikšića - prvi je bio Miloš Radović sa rezultatom 40:19,4, drugi Ivan Popović sa rezultatom 41,26,4, a treći Matija Bulajić sa rezultatom 48:58,1 .

Nagrađeni su i najbrži u konkurenciji Vojske i policije, studenata kao i veterana. Vojska i policija:1. Igor Đapić (1:26,52); studenti: (1:40,34);Veterani 4050:1. Veselin Petrušić(1:30,13), 2. Nikola Krcmanović (1:51,39), 3. Dejan Popović (2:11,34); Veterani 60+ :1. Dragan Eraković (43:57,2);Veterani 70+:1. (40:6,10); Veteranke 40-50: 1. Ana Petrovic Njegoš (1:24).

Takmičenju su prisustvovali ispred Atletskog saveza Crne Gore Milan Madžgalj i generalni sekretar i selektor reprezentacije Osman Erović.

Uspješan tehnički organizator manifestacije je bio AK Nikšić na čelu sa Dragom Musićem.

R. P.

Letonija Crna Gora

54 64

SKOPLJE – SRC ,,Kale“. Sudije: Ciopanos (Grčka), Ferevski (Sjeverna Makedonija), Parlak (Turska). Rezultat po četvrtinama: 9:16, 18:13, 13:17, 14:18.

LETONIJA: Niedra 8 (2-1), Eglitis, Vavers 3 (3-1), Šulc 5, Skrinda 2, Kilups 9 (2-1), Katlaps 17 (1-1), Ginters, Donis 4 (2-2), Ailis 2, Petersons 4 (22), Salzemnieks.

CRNA GORA: Komnenović, Drašković 8 (2-2), Ašanin, Radunović 9 (4-1), Jevrić, Andrijašević, Radulović, Đurović 1 (2-1), Jošović 9 (21), Mirković 30 (4-3), Čičić 3 (4-3), Bećiragić 4 (2-2).

Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore zauzela je deveto mjesto na Evropskom prvenstvu u Skoplju – u posljednjem meču na šampionatu, izabranici Rajka Krivokapića su savladali Letonije 64:54.

To je bio treći uzastopni trijumf ,,crvenih“, nakon što su slavili protiv Hrvatske 72:65 i Poljske 87:69 i izborili opsta-

Pobjeda za deveto mjesto

FIBA.BASKETBAL

Pobjednici Slađana Pejović i Miloš Mikić

David Mirković na meču sa Letonijom

nak u A diviziji.

Takmičenje u grupi, u prvoj fazi šampionata, završili su sa sva tri poraza - od Sjeverne Makedonije 69:62, Španije 74:66 i Grčke 79:45, a u osmini finala izgubili su od Italije 78:72.

Crna Gora je nagovijestila pobjedu već početkom druge četvrtine, kada je stigla do dvocifrene prednosti (25:13), ali je u posljednjih sedam minuta

ovog kvartala potpuno stala u napadu i dozvolila Letoniji da do odmora smanji zaostatak na posjed (29:27). Letonci su preokrenuli u prvoj polovini treće četvrtine, ali su imali samo do dva poena prednosti, ali su naši kadeti serijom 9:0 preokrenuli na 46:38 i posljednji kvartala dočekali sa šest poena prednosti (46:40). Sredinom posljednje dionice je David Mirković

pogodio za ,,plus 12“ (59:47), nakon čega je naša selekcija rutinski privela meč kraju.

Mirković je meč završio sa 30 poena i 10 skokova, odnosno indeksom 33. Po devet dodali su Marko Radunović i Andrija Jošović, koji je imao i devet skokova.

U letonskoj selekciji najbolji je bio Pauls Martins Katlaps sa 17 poena.

S. J.

ABA2 LIGA/D. STJEPANOVIĆ

Nikšićki košarkaški klub nastavlja sa kompletiranjem sastava za narednu sezonu konjić Grada, Student iz Mostara,

Vrbica i Vučković pojačali Sutjesku

Mašan Vrbica

PODGORICA - Mašan Vrbica i Arsenije Vučković novi su igrači košarkaškog kluba Sutjeska, saopšteno je iz nikšićkog kluba.

Vrbica (28 godina, 187 cm) igra na poziciji plejmejkera, a prethodnu sezonu je proveo u sarajevskim Sparsima. U ABA 2 ligi je prethod-

ne sezone prosječno bilježio 13,3 poena, 4,3 skoka, 5,5 asistencija, uz prosječan indeks 16,5.

U karijeri je igrao za Lovćen, Megu, Teodo i Goricu.

Vučković (23 godine, 206 cm) igra na poziciji krilnog centra, a prethodnu sezonu je počeo u češkom

Olomucu, a završio u Pardubicama.

U dresu Olomuca je na 32 meča prosječno bilježio 14,9 poena, 6,8 skokova, 1,6 asistencija i jednu blokadu.

U karijeri je igrao još za Borac iz rodne Banjaluke, Mladost iz Mr-

Gostivar i tivatski Teodo, za koji je nastupao od 2019. do 2021. godine.

Sutjeska je ranije dovela Andreja Vulevića, Miloša Popovića, Milana Lužaića, a ugovore su produžili trener Darko Vujačić i igrači Vladimir Tomašević, Miloš Koprivica i Bogdan Bojić.

Otišao je Radosav Spasojević, u slovenačku Krku, Ilija Goranović je prešao u SC Derbi…

S. J.

Feljton 21

Neđelja, 21. avgust 2022.

5.

PISMA UREDNIKU

Zbog čega u knjigama nema imena slavnog komandanta » Piše: Milan MARETIĆ 7. 11. 2019. („Pobjeda“) ZAŠTO JAGOŠ ŽARIĆ NIJE POMENUT KAO KOMANDANT PRVE PROLETERSKE BRIGADE (Pismo je objavljeno i u listu „Politika“ u rubrici „Među nama“, 4. 11. 2019.) „Politika“ je objavila 21. oktobra „Među nama“ da je godišnjica oslobođenja Beograda obilježena i u opštini Voždovac, gdje je ministar Zoran Đorđević otkrio tablu sa imenom komandanta Prve proleterske brigade Jagoša Žarića u istoimenoj ulici. U prvoj i drugoj knjizi, sjećanja boraca „Prva proleterska“, Vojno izdavački zavod JNA „Vojno delo“, Beograd, 1963, na ukupno 1518 strana, nema imena komandanta Jagoša Žarića, osim u spisku boraca na dan formiranja 21. decembra 1941. u Rudom. U knjizi Miloša Vuksanovića „Prva proleterska brigada“, Beograd, 1981, sa 532 strane, takođe je naveden samo kao borac na dan formiranja. U registru imena je navedeno da se ime nalazi na 213. strani, ali ga ni tu nema.

Međutim, kod Milije Stanišića „Kadrovi revolucije, Crnogorci na rukovodećim dužnostima u NOR-u naroda i narodnosti Jugoslavije (19411945)“, Titograd, 1984, piše, citiram: „Jagoš Jovičin Žarić, žandarm, komandant 4. (Kraljevačkog) bataljona, jun-avgust 1943. rođen je 27. oktobra 1914. u selu Martinići, Danilovgrad, u siromašnoj seljačkoj porodici. Završio je pripremnu žandarmerijsku školu. Poslije sloma Jugoslovenske vojske došao je u rodni kraj i uključio se u pripreme za ustanak, obučavajući omladinu vojnim vještinama. Član je KPJ od jula 1941. U Trinaestojulskom ustanku je komandir voda, a u pljevaljskoj bitci zamjenik komandira čete. Na dan formiranja Prve proleterske brigade imenovan je za komandira voda u 3. četi 2. bataljona, a potom je u njemu bio komandir čete i zamjenik komandanta bataljona. Od avgusta 1943. do marta 1944. je zamjenik komandanta brigade, a od početka marta 1944. do kraja rata komandant brigade“. Od 1949. do 1956. bio je u zatvorima Banjica, Stara Gradiška, Goli Otok, Bileća i to je razlog što imena komandanta nema u pomenutim knjigama.

U Politici u „Među nama“ je 11.05. 2017. godine objavljeno moje pismo “Staljin „pomjerio“ dan Armije”, u kojem je navedeno da je Prva proleterska brigada formirana 21. 12.

1941, na dan 62. rođendana Josifa Visarionoviča Staljina i to je bio dan JNA. Krajem četrdesetih godina, Dan JNA je pomjeren i obilježavao se 22. decembra.

Jagoš Žarić je u Trinaestojulskom ustanku komandir voda, a u Pljevaljskoj bici zamjenik komandira čete. Na dan formiranja Prve proleterske brigade imenovan je za komandira voda. Od početka marta 1944. do kraja rata bio je komandant brigade. Od 1949. do 1956. bio je u zatvorima Banjica, Stara Gradiška, Goli Otok i Bileća

Prva proleterska brigada u Foči 1942. godine



Donosimo kritičke priloge koje je autor u protekle 32 godine objavio u podgoričkoj „Pobjedi“ i beogradskoj „Politici“. Maretić je povremeno reagovao na netačnosti i proizvoljnosti u pismima čitalaca u ta dva lista, iznoseći u znalačkom maniru pred javnost suve činjenice.

Pritom nije „rasipao“ riječi, već pisao koliko je neophodno da se kritički poentira, često i na vrlo duhovit način. Maretićeva pisma objavljena su u knjizi „Pisma uredniku“, koju je 2021. izdao kolašinski „Lider montmedia“

15. 6. 2021. („Pobjeda“) NIJESU BILI ANKETA I NJUJORK TAJMS NEGO UNIVERZITET U OKSFORDU Javljam se povodom objavljenog teksta „Borio bih se za slobodu riječi, ma kojoj epohi pripadao“ o tribini povodom 110 godina od rođenja MILOVANA ĐILASA, održanoj u Podgorici, a objavljenog 12. juna 2021. godine na stranama 14. i 15. u Pobjedi.

Citiram: „Đilas je, prema riječima prof. dr DRAGUTINA



Đorđe Ivov Lompar, jedan od učesnika prve „dopisne“ partije šaha u Crnoj Gori, bio je od 1939. član Komunističke partije Jugoslavije. Učesnik je i organizator Trinaestojulskog ustanka sa svojom braćom Mihailom, Dušanom i Blažom.

Poginuo je 1. decembra 1941. u Pljevaljskoj bici kao zamjenik komesara Druge čete Lovćenskog bataljona

PAPOVIĆA, bio nesumnjivo značajan, barem zbog činjenice da je prema anketi Njujork tajmsa njegova knjiga „Nova klasa“ ušla u izbor 100 najznačajnijih knjiga 20. vijeka“.

Profesor PAPOVIĆ nije kazao tačne podatke.

Nije bila anketa i nije Njujork tajms, već Univerzitet u Oksfordu, odnosno njegov Forum.

1995. godine u 100 najznačajnijih knjiga, koje su u posljednjih 50 godina fundamentalno uticale na oblikovanje zapadne kulture, uvrštena je i „Nova klasa“.

U konkurenciji je bilo milijarda osamsto sedamdeset miliona knjiga, a među ovih 100 najznačajnijih su i knjige autora: VINSTONA ČERČILA, ANDREA MARLOA, ŽAN POL SARTRA, SIMON DE BOVOAR, VACLAVA HAVELA, HANE ARENT,

Đorđe Ivov Lompar

BORISA PASTERNAKA, ALBER KAMIJA, ALEKSANDRA SOLŽENJICINA i ostalih.

Sav honorar od „Nove klase“, pola miliona američkih dolara Đilas je namijenio fondaciji „Albert Švajcer“ za izgradnju bolnice u Gabonu - Afrika.

Američki izdavač Alfred Preger je proglasio bankrot i sav novac je izgubljen, a prihod je bio daleko veći od predviđenog honorara. „Nova klasa“ je objavljena u Americi, tokom ljeta 1957. godine.

Zbog objavljivanja, Milovan Đilas je (nalazio se na izdržavanju kazne), 05. oktobra 1957. godine od Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici osuđen na sedam godina strogog zatvora.

5. februara 1958. godine, američka NBC televizija u seriji o dramama sa istinitim događajima, emitovala je jednočasovnu epizodu „Nova klasa“.

1958. godine za „Novu klasu“ Milovan Đilas je dobio prestižnu francusku nagradu “PRIX DE LA LIBERTE“. „Nova klasa“ je objavljena na preko 40 svjetskih jezika i prodata u preko tri miliona primjeraka.

3. 7. 2022. („Pobjeda“) IGRAČI SU POTEZE SLALI JEDAN DRUGOME PO MLJEKARICI MILICI Molim vas da objavite sljedeće pismo pošto „Dan” nije htio da ga objavi: U dnevnom listu „Dan” od 28.

Jovo Kapičić u NOB-u

juna 2022. godine, u tekstu „Vječna zublja vječne pomrčine” Blažo Sredanović je o tajni prve dopisne partije šaha u Crnoj Gori rekao: „Poznat je slučaj Božidara Kažića, prvog poslijeratnog šampiona Crne Gore. Njegov jedini partner bio je neki učitelj koji je, kad je premješten sa Cetinja na Bokovo, Kažiću slao potez po mljekarici koja je svakodnevno dolazila na cetinjsku pijacu i u povratku odnosila na Bokovo Kažiću odgovor. Tako je, zahvaljujući mljekarici, ovaj „dopisni” meč ušao u šahovske analize”. Đorđe Ivov Lompar je šahovski protivnik Božidara Kažića, a prva dopisna partija šaha igrana je u avgustu 1938. godine. Đorđe je bio đak Četvrte realne gimnazije u Beogradu i došao u rodno selo na ferije. Inače, bio je elitni igrač čuvenog beogradskog šah kluba, kasnije i srednjoškolski prvak Beograda.

Mljekarica je bila Milica Ilina (Ilijina) Mudreša (1910-1978) iz Bokova. Đorđe Lompar je rođen 10. marta 1921. godine u Bokovu.

Osnovnu školu i četiri razreda gimnazije završio je na Cetinju. Godine 1936. u Beogradu je nastavio školovanje i završio veliku maturu gimnazije 1940. godine i upisao Medicinski fakultet u Beogradu.

Već 1939. godine postaje član Komunističke partije Jugoslavije. Učesnik je i organizator Trinaestojulskog ustanka sa svojom

braćom Mihailom, Dušanom i Blažom. Poginuo je 1. decembra 1941. u Pljevaljskoj bici kao zamjenik komesara Druge čete Lovćenskog bataljona.

Revolucija, šah, ljubav i rana smrt su riječi koje čine srž života Đorđa Lompara, mladog studenta medicine, vizionara i darovitog šahiste.

Na rodnoj kući u Bokovu postoji spomen-ploča na kojoj su osim imena Đorđa i imena njegove braće Mihaila, diplomate odnosno, amabasadora Jugoslavije, Dušana, ministra u Vladi Jugoslavije i Blaža, general-pukovnika i ratnog komesara Duge armije.

O Đorđu Lomparu su pisali: - Šah – Šahovskog saveza Srbije od 10. jula 1951.

- „Pobjeda“ od 4. decembra 1952.

- „Mladost“ od 14. novembra 1959.

- „Politika ekspres“ od 28,29. i 30. novembra 1981.

- „Mat“ – Službeni glasnik Srbije broj 11 i 12 iz 1981.

- „Politika“ od 6. decembra 1981 - „Front“ od 29. januara 1982.

- „Glasnik“ SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, br. 31, avgust 2012.

- „Glasnik“ SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, br.36. jun 2014.

- „Glasnik“ SUBNORA-a i antifašista Crne Gore, br. 41, novembar 2015.

Kao i u knjigama: - Maksim Lutovac – „Šahovski vijenac” - Vesko Pejović – „Šah na Cetinju“ - dr Milenko Vujović – „Ljekari i medicinsko osoblje stradali u borbama naroda Crne Gore za slobodu” (Nastavlja se)

22 Horoskop

Neđelja, 21. avgust 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u petak u 15:03.

Đotiš bioritam (22. 8 - 28. 8) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre može- mo, kao i podijelne karte (specifičte lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na područja života) u horoskopu, Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. što je vrlo individualno, različito od poznatog đotiš astrologa Mladena soulmatestars.com/vedic-signs/cal- osobe do osobe.

Lubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako pre- Mjesec je u fazi zamračenja u petak sideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program od 8:54 do subote u 10:17, te nije na www.vedicastrologer.org/jh preporučljivo započinjati ništa tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od Za ukupan rezultat nije dovoljno značajno. Pripaziti u komunikaciji posmatrati samo planetarne tran- sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljinavedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog zite, već i periode kroz koje prolazi- vi tokom ovakve mjesečeve mijene. dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Škorpiji

Mjesec u Biku

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbo-

lje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojav-

ljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Neđelja, 21. avgust 2022.

Enigmatika 23

24 Enigmatika

Neđelja, 21. avgust 2022.

Neđelja, 21. avgust 2022.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. avgust 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 21. avgust 2022.

Tužnim srcem javljamo da je dana 20. avgusta 2022. u 83. godini života, preminula naša draga

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 20. avgusta 2022. u 78-oj godini, preminula naša draga i voljena

Voljena majko,

ZORICE

KOVILJKA – KOJA Gojkova VRAČAR rođena Cicmil

ZORICA KRALJEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 21. avgusta od 10 do 16 časova i 22. avgusta od 10 do 12 časova, kada se kreće u zavičajnu Pivu, u selu Šarići, gdje će se u 15 časova obaviti sahrana.

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju dana 20. avgusta od 12 do 16 časova i 21. avgusta od 12 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana na Starom groblju na Cetinju.

Ostaješ neraskidiv dio moga života, srca i duše, tuga je neizmjerna.

Nastavićeš da živiš u mom srcu i mislima.

Bila si majka kakva se samo poželjeti može.

Počivaj u miru.

Tvoja TANJA 1153 Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: sin MIRO, kćerke LELA, RADMILA, STANA, OLGA i BILJANA, brat RAJKO, sestre TOMKA, NJEGOSAVA, RADA, KATA i ZORA, đeveri MILOVAN i SAVA, zaović ZORAN, snahe MILENA i MICA, zaova RADOJKA, jetrve NADA, MILIJANA, KRSTINJA i KRUNA, bratanići, bratanične, đeverići, đeverične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala porodica VRAČAR i CICMIL

Ožalošćeni: kćerka TANJA, brat TOMO, snaha BILJANA, bratanići MARKO i BRANISLAV i ostala rodbina

ZORICI Draga naša Zorice, opraštamo se od tebe, ali ćeš nastaviti da živiš u svima nama koji smo te voljeli neizmjerno.

Počivaj u miru i putuj s anđelima.

1175

1152

Posljednji pozdrav mojoj dragoj tetki

Posljednji pozdrav

1154

VESNA i TANJA KRALJEVIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj

ANKI Hvala ti za ljubav i dobrotu koju ću pamtiti do kraja života.

ZORICI

ZORICI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoja bratanična MIRA BOKAN 1173

GORAN i SANJA sa porodicama BOŽOVIĆ i VUJOVIĆ

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

1162

Braća od strica RANKO i RAJKO, sestra od strica BEBA, snahe NANE i VESNA i ostala mnogo brojna rodbina

Posljednji pozdrav mojoj dragoj i dobroj komšinici

ANKI DABANOVIĆ ZORICI KRALJEVIĆ Pamtićemo tvoju posvećenost i pažnju kojom si obasipala svoj rod.

Porodica pok. DRAGA LUKIĆA

1161 Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

1174

Mirno si živjela, tako si i otišla.

Druženje sa tobom neću nikada zaboraviti.

Počivaj u miru, moja Zoki MILANKA 1155 Posljednji pozdrav našoj dragoj

DRAGANU OGNJENOVIĆU ZORICI

S tugom i poštovanjem.

SONJA i ZORAN ERAKOVIĆ 1147

PETRANOVIĆI 1158 Posljednji pozdrav dragoj

ZORICI porodica SUKAČEV 1160

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. avgust 2022.

Dana 20. avgusta 2022. preminuo je naš dragi

Navršava se devet godina od kada nije sa nama

Тужним срцем јављамо да је дана 20. августа у 75. години живота преминула наша драга

SLOBODAN BEGINA MARTINOVIĆ Sjećamo te se s ljubavlju i poštovanjem.

MIRKO Vladov KOSTIĆ 1953 – 2022.

СТАНКА Ђорђијева ВУШУРОВИЋ

Tvoji,

рођена Ђукановић Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 21. avgusta od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira.

Ožalošćeni: supruga JASMINKA, kćerke NATAŠA, IVANA i JELENA, sin MARKO, braća SLOBO, LUKA, VESO i MILAN, sestre BUBA, LJILJA i NATAŠA, unučad MARTIN, NINA, MATEA i DARIA, snahe, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

1164

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду дана 20. августа од 13 до 19 часова и дана 21. августа од 10 до 12 часова. Сахрана ће се обавити 21. августа на градском гробљу у Цетињу у 14 часова. Кућа жалости Сладојево Копито бб – Даниловград.

VERA, DRAŽEN i DIJANA

1157

IN MEMORIAM

Ожалошћени: син ПРЕДРАГ, ћерке ОЛИВЕРА, БРАНКА и МИРЈАНА, сестра МИЛЕНА, ђевери МИЛОРАД и ВЕЛИМИР, заове РУЖИЦА и ДЕСАНКА, јетрве МАРТА и ЈЕВРОСИМА, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, унучад и остала родбина ВУШУРОВИЋ и ЂУКАНОВИЋ 1159

POMENI

Tužan je ovaj posljednji pozdrav od našeg dragog zeta i tetka

prim. dr MIRJANA KNEŽEVIĆ

VELISAV – MIĆA KNEŽEVIĆ

rođena Grbić spec. ginekolog 1935 – 2001.

diplomirani pravnik

Pet je godina kako je otišao na vječni počinak

MIRKA KOSTIĆA

ČEDOMIR Vladimirov JANKOVIĆ

Svijet oko nas se mijenja iz godine u godinu, životi iz dana u dan, a naša uzajamna ljubav ostaje velika, nepromijenjena i tu zauvijek.

Nedostajete nam i praznina boli. Svako sjećanje na vas ispuni srca toplinom i ponosom. Ona su blagodet i tu su sa svakim novim jutrom. Živite sa nama, čuvani u zagrljaju srca i duše.

Sin MIRKO i kćerka SNEŽANA

Moja Tata, moj biser, ponos, podrška i snaga.

Boliš. Nedostaješ. Volim te Tata.

Tvoja NJAKA

SEKA, BALŠA, STEFAN i TAMARA

1935 – 2020.

1144 Šest godina je od kada nas je napustio naš voljeni

1172 Šest mjeseci je prošlo od kada te nema

MIŠEL MARZANO 1169

ĐORĐIJE POPOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom kumu

Fališ mi tata.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

1171

TELEFON ZA INFORMACIJE

Majka RADMILA, sin NEBOJŠA, sestra ANĐELA

Ćerka NANA sa porodicom 1148

Tata

020-202-455, 020-202-456.

I danas kao i svakog dana od kada nijesi sa nama tuga, bol i praznina u našim srcima.

Vrijeme ne donosi zaborav.

Nedostaješ sve više.

Navršava se 6 godina od smrti mog oca

MIRKU KOSTIĆU Kume naš dobri, počivaj u miru.

VESO BOŠKOVIĆ sa porodicom 1170

NOVAK Vasov PETRIČEVIĆ 21 je godina prošla bez tebe.

Teško je ali ti ćeš vječno biti u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru.

Tvoji: ANA, JASNA i ZORAN 1145

MIŠELA MARZANA Ostaješ vječno u mom srcu.

Tvoj sin NEBOJŠA 1150

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 21. avgust 2022.

Našoj majki i babi

Драги наш

FIKRETI CEROVIĆ S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imali čuvaćemo uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav.

Znala si koliko te volimo, a nikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ.

Kćerke OLIVERA-OLJA i ŽELJKA sa porodicama 1146 Dragi tata

СЛАВКО

PETAR KRIVOKAPIĆ Već prođe ova godina od kada nisi više sa nama, ali ćemo te čuvati od zaborava u našim srcima.

1165

Прођоше дани и година прође. Пуна туге и сјећања на тебе. Све што би рекли, то је мало. Јер нема тих ријечи, за оно што осјећамо.

MIOMIR sa porodicom

Godina dana je prošla od smrti moga oca

Мајка МИЛЕВА, сестре ЛИДИЈА, ЗОРИЦА, СЛАВИЦА, ВАЛЕНТИНА и МАРИЈАНА са породицама

PETRA KRIVOKAPIĆA Vrijeme prolazi a bol i praznina ostaje zauvijek u našim srcima.

Sin MOMČILO, snaha MAJA, unučad NADA, ANASTASIJA, MATEJ 1149

Pola je godine od smrti moga oca

1167 Дана 26. августа 2022. године

SIMEUNA – SIĆA RADOJEVIĆA

Dani prolaze ali ne brišu uspomenu na tebe. Tvojim odlaskom ostavio si veliku prazninu u mom srcu. Ponosna sam što sam imala tebe za oca, tata. Neka tvoja plemenita duša nađe mir koji si zaslužio svojim časnim životom.

Zauvijek ću te čuvati od zaborava.

Tvoja šćer MAJA GORANOVIĆ sa porodicom

Pet godina od smrti moje majke

СЛАВКО ТОМАШЕВИЋ

Навшрава се тужних годину од како ниси са нама. Чувамо те од заборава.

DESANKE ŠUŠOVIĆ

Ponosna na svaku uspomenu i sjećanje na tebe.

Твоји: тетка ЈЕЛКА, сестре ИВАНА и НАТАША и брат РАЈКО

Šćer SVETLANA PERAZIĆ

1168

1143

Dvije godine je od kada nije sa nama naša

Sjećanje na naše voljene

1156 Navršava se pola godine otkad je preminuo naš voljeni đed

VUKICA MRVALJEVIĆ I danas kao i onog dana, boli što si otišla.

Postojiš i traješ u našim životima kroz najljepše uspomene.

1151

LJUBOMIRA MILANOVIĆA

BOSILJKU MILANOVIĆ

Tvoji: DUŠKO, GORDANA, LAZAR, IVONA i ANJA Nosiće vas u srcu i čuvati od zaborava

SIMEUN RADOJEVIĆ Beskrajno nedostaješ i nedostajaćeš zauvijek.

Vaši NAJMILIJI

Tvoja unuka ANĐELA i praunuka MATIJA 1166

1163

PETRA MILANOVIĆA

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 21. avgust 2022.

MALI OGLASI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PRODAJEM 40 000m2 livade i šume u turističkoj destinaciji.

Starče- Dragovića polje.

Tel. 068/760-377, 068/051-299 1

RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2 STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova, adaptacije, popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel: 069/926-382; 020/629-558 4 ZAPOSLENJE – Zbog povećanog obima posla, gazdinstvu potrebni radnici na održavanju imanja i uslužnom dijelu.

Tel. 067/854-444 5 POTREBNI RADNICI -pomoćni kuvar/ica, konobar, pomoćni šanker/ica.

Restoran Elit, Capital Plaza, Podgorica.

Tel.067/877-677 6 PRODAJEM GROŽĐE, prodajem prošlogodišnje vino i rakiju flaširanu, Gornja Gorica, Podgorica.

Tel: 067/410-323 7

DR TRADE DOO Bulevar 21.maj br.89; Podgorica

Oglasava slobodno radno mjesto

-transportni radnik Broj potrebnih radnika: 2 Tražimo radnike za potrebe prijema i isporuke kancelarijskog namjestaja.

Potrebne kvalifikacije: *1 godina rada na sličnim poslovima *vozačka dozvola B kategorije Kontakt tel. za prijave i informacije 069-031-071/ 069-105-100

Neđelja, 21. avgust 2022.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 21. avgust 2022.