Issuu

Zašto premijer krije stav CANU o ugovoru sa SPC? • Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović danima krije od javnosti ocjene Predsjedništva Crnogorske akademije nauka i umjetnosti o spornim odredbama ,,temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve“ iako je mišljenje vrha CANU, sa dva prateća priloga, zvanično dostavljeno još 11. jula, saznaje Pobjeda. Prema informacijama našeg lista, crnogorski premijer o mišljenju CANU nije informisao ministre ni tokom sjednice Vlade u poneđeljak 18. jula, niti većinu njih narednih dana tokom redovnih kontakata. Čak i nakon razgovora sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, kada je dogovoreno da se obavi širi krug konsultacija sa stručnom javnošću, premijer Abazović nije ni svom sagovorniku a ni crnogorskoj javnosti naznačio da već ima mišljenje najviše naučne institucije u državi?! Bahati postupak Abazovića je skandalozna manipulacija javnošću i nedopustiva politička igra koja narušava ugled Vlade Crne Gore, ali i razobličava lik i djelo aktuelnog premijera i lidera Ure.

Predsjednik Vlade u Skupštini poručio da neće podnijeti ostavku nakon što je najavljeno da gubi parlamentarnu većinu i tvrdi da se iza incidenata 13. jula kriju ljudi iz kriminalnog miljea

Abazović: I u jednom i u drugom taboru u Nikšiću su bili pripadnici narko-kartela » Iz DF-a uslovili premijera da prvo potpiše „temeljni ugovor“ sa SPC, pa će nakon toga razgovarati o deblokadi pravosuđa. Abazović pozvao poslanike da svi zajedno postignu dogovor i izaberu čelnike pravosuđa ako ne do 31. jula, onda do 1. septembra. Poručio je da sve primjedbe koje je čuo na nacrt ugovora sa SPC nijesu razlog da se taj akt ne potpiše jer, kako je kazao, „sve što je rečeno ne stoji“ STR. 2. i 3.

STR. 5.

Zeković: Što bi bilo da je policija puštila huligane na povorke ponosa

M. BABOVIĆ

Đukanović uručio državna odlikovanja istaknutim ličnostima, institucijama i sportskim kolektivima

Ordeni onima koji su afirmisali slobodarsku i antifašističku Crnu Goru D. MIJATOVIĆ

Ministar unutrašnjih poslova nije zadovoljan preventivnim djelovanjem policije u Nikšiću, ali je i dalje slijep na grupu ekstremista – smatra da su to bili prolaznici kojima nije smjela biti uskraćena sloboda kretanja

M. BABOVIĆ

Skandalozno ćutanje Abazovićevog kabineta na dopis najviše naučne institucije

VIŠI SUD: Saslušani osumnjičeni za više krivičnih djela

STR. 4.

STR. 8. i 9.

Lazoviću i Pantoviću pritvor do 30 dana

Poslanik PZP-a Branko Radulović upozorio predsjednika Vlade Dritana Abazovića

Nemojte prodati akcije EPCG i biti dio pogibije Crne Gore STR. 6. i 7.

STR. 11.

Politika

Četvrtak, 21. jul 2022.

Predsjednik Vlade u Skupštini poručio da neće podnijeti ostavku nakon što je najavljeno da gubi parlamentarnu

Abazović je poručio i da neće podnijeti ostavku nakon što je najavljeno da više nema podršku parlamentarne većine. Kazao je da mu je prihvatljivo sve što dogovori većina poslanika – rekonstrukcija Vlade, tehnička vlada ili izbori, ali je istakao da „ima razgovora iza političkih leđa“, te da ne bi bio iznenađen ako „dobijemo šeme koje dosta izgledaju nevjerovatne“. Jevto Eraković (DPS) pitao je premijera da li je komisija utvrdila da li je bilo propusta u radu policije u Nikšiću 13. jula. – Da li Vi lično znate da je bilo propusta i ko je naredio da se propuste provokatori, kako ih naziva ministar unutrašnjih poslova? Događaji u Nikšiću su u direktnoj vezi sa onima na Cetinju. Ponovljen je scenario direktno povezan sa centrima koji su kreirali i ukrajinsku krizu. Na najvažniji državni praznik slušali smo pjesme kako leleču Turci i kukaju bule, a da se nakon toga služi parastos ratnom zločincu Draži Mihailoviću. Vi ste išli na slavu onima koji su pjevali o lelekanju Turaka i kukanju bula. Zarad ličnih interesa paktirate sa srpskim nacionalizmom. Sada želite da nas pomirite vještački, stvarajući narativ o dva nacionalizma – kazao je Eraković. Abazović je odgovorio da za njega nije bilo neočekivano da u Nikšiću „ima nekih elemenata turbulencija tog dana“. Kazao je da je otkazan koncert Sergeja Ćetkovića zbog pritisaka i da je SUBNOR odlučio da svoju manifestaciju preseli u Bijelo Polje. – Sve se i prije 13. jula činilo da će tog dana biti nešto što nije povod za slavlje nego određene provokacije. Žao mi je zbog toga. Taj ambijent kreira politika, kao što je politika kreirala ambijent 4. i 5. septembra – istakao je Abazović. Poručio je da Vlada neće zaštitnički postupati prema bilo kome, ali da moramo poštovati institucije. – Ako se utvrdi personalna odgovornost bilo koga, biće procesuiran. Mogu da najavim da će biti promjena unutar policije – istakao je Abazović. Eraković je kazao da je premijer više puta izrekao tvrdnje koje nijesu tačne. – Nije SUBNOR odlučio da preseli proslavu iz Nikšića u Bijelo Polje, nego nijesu dobili odgovor ni od Vas ni od Opštine Nikšić – kazao je Eraković. Kazao je da Abazović relativizuje da je riječ o nacionalizmu zbog kojeg, između ostalog, imamo i rat u Evropi. – Koja se korupcija krije iza nacionalizma koji je bio prisutan u Nikšiću – pitao je Eraković i

Abazović: I u jednom i u drugom taboru u Nikšić bili pripadnici narko-ka M.BABOVIĆ

PODGORICA – Nije mi bilo neočekivano da u Nikšiću bude turbulencija 13. jula. Sve se i prije 13. jula činilo da tog dana bude nešto što nije povod za slavlje nego provokacije. Nećemo zaštitnički postupati prema bilo kome i ako se utvrdi personalna odgovornost bilo koga, biće procesuiran. Biće i promjena unutar policije – kazao je juče predsjednik Vlade Dritan Abazović na premijerskom satu u Skupštini.

Dritan Abazović na premijerskom satu juče u Skupštini

Iz DF-a uslovili premijera da prvo potpiše „temeljni ugovor“ sa SPC, pa će nakon toga razgovarati o deblokadi pravosuđa. Abazović pozvao poslanike da svi zajedno postignu dogovor i izaberu čelnike pravosuđa ako ne do 31. jula, onda do 1. septembra. Poručio je da sve primjedbe koje je čuo na nacrt ugovora sa SPC nijesu razlog da se taj akt ne potpiše jer, kako je kazao, „sve što je rečeno ne stoji“ dodao da iza ovog nacionalizma ne leži korupcija. – To je problem na Balkanu već dugi niz godina koji je donio stotine hiljada žrtava – dodao je Eraković. Abazović je kazao da su i u jednom i u drugom taboru bezbjednosno interesantna lica, koja su dio narko-kartela. – Postoje pojedinci koji vjerovatno imaju zadatak i koji su iz svojih pobuda spremni da izazovu incidente – kazao je Abazović i poručio da policiju u Crnoj Gori niko neće napadati. Istakao je da nije bio cilj da se ,,ljudi puste da imaju konflikt“. – Ako me pitate da li je bilo

mogućnosti da se to spriječi – logično zvuči da jeste. Ali nije bilo fizičkog kontakta između dvije grupe, što je nekome bio cilj – dodao je Abazović. Eraković je rekao da je riječ o onima koji su naredili pripadnicima policije da se sklone i sprovedu „pripadnike vjerske paramilitarne organizacije“. – Danas o tome govori i EU, organizacijama sa kojima ste slavili i družili se uvedene su sankcije – dodao je Eraković. Milan Knežević (DF) postavio je premijeru pisanim putem kratko pitanje „I što ćemo sad“, na koje je dobio kratak pisani odgovor Abazovića:

„Crna Gora mora biti zdrava“. U parlamentu je, međutim, bila žustra diskusija, u kojoj je Knežević uslovio Abazovića da potpiše „temeljni ugovor“ sa SPC, pa će onda DF razgovarati o deblokadi pravosuđa. – Kakva provjera ugovora sa SPC? Nije ugovor bezbjednosno interesantno lice, pa da se provjerava je li u kakvom prekršaju. Nećemo dozvoliti da se neko igra sa SPC. Ako nijeste u stanju da potpišete ugovor, podnesite ostavku. Čega Vas je strah? Ako je od Draginje Vuksanović-Stanković, ja ću da Vas branim – rekao je Knežević.

– Nemam strah od bilo koga i zato sam napadan sa svih strana – odgovorio je Abazović. Trudim se da budem fer i efikasan. Svaka odluka koju je Vlada donijela podložna je monitoringu – rekao je premijer. Poručio je da, kad je riječ o donošenju odluka sa dvije trećine ili tri petine, to je interes svih. – Mislim da u dobrom duhu možemo sve da završimo, možda nije realno do 31. jula, ali do 1. septembra – kazao je Abazović. Knežević je pitao premijera jesu li tačne spekulacije nakon njegovog sastanka sa ambasadorima zemalja Kvinte da je „zaprijetio Đukanoviću hapNije mi drago što je predsjednik Vlade moje države doveo sebe u šenjem ako otkaže podršku“. situaciju da politički prevari naše međunarodne partnere. Zbog – Ne pada mi na pamet da bilo interesa tuđe države i čovjeka kojeg je potpredsjednik Vlade nazvao koga ucjenjujem, ni predsjedvažnim regionalnim igračem, doveli ste u pitanje evropski put države. nika DPS-a. Niti mi pada na pamet da bilo koga branim – U političkom smislu, prevarili ste i domaću javnost, i to 2020. kada odgovorio je Abazović. ste obećali multietničku, ekspertsku vladu, a dobili smo kleronacionalističku, Knežević je kao mogući izlaz pripravničku vladu sa četničkim primjesama, a drugi put kada ste obećali proiz političke krize naveo tri scecrnogorsku, proevropsku i pro-NATO vladu – kazao je Šehović narija – rekonstrukciju Vlade



bez SDP-a, tehničku vladu koja bi pripremila izbore i izbore u oktobru uz predsjedničke i lokalne. – Rekonstrukcija, moguća stvar. Tehnička vlada, što god dogovori većina poslanika, sasvim je OK. Ima razgovora iza političkih leđa, ne mislim da je to fer i korektno, ali nije nešto što već nije viđeno, ne bih bio začuđen da dobijemo šeme koje dosta izgledaju nevjerovatne. Treće, izbori svakako moraju biti ili prije Nove godine ili odmah poslije – rekao je Abazović. Damir Šehović (SD) pitao je Abazovića da li će podnijeti ostavku, nakon što je izgubio podršku parlamentarne većine koja ga je izabrala. – Nije mi drago što je predsjednik Vlade moje države doveo sebe u situaciju da politički prevari naše međunarodne partnere. Zbog interesa tuđe države i čovjeka kojeg je potpredsjednik Vlade nazvao važnim regionalnim igračem, doveli ste u pitanje evropski put države – kazao je Šehović. – U političkom smislu, prevarili ste i domaću javnost, i to 2020. kada ste obećali multietničku, ekspertsku vladu, a dobili smo kleronacionalističku, pripravničku vladu sa četničkim primjesama, a drugi put kada ste obećali procrnogorsku, proevropsku i pro-NATO vladu – dodao je Šehović. – Neću podnijeti ostavku, ovdje sam dok parlament odluči drugačije – odgovorio je Abazović. Rekao je da je Šehovićeva stranka pošla udesno i da širi nacionalizam. - Hoćete li stan od 15.000 eura u Sity kvartu pa da nas podržite vi iz SD-a, je li to vaša politika. Mi ne radimo za bilo koga, osim za građane – kazao je Abazović. Na konstataciju Šehovića da će ova vlada imati najkraći mandat, premijer je odgovorio da „sve što je uradio Dritan Abazović je specifično i originalno, najkraći mandat-najkraći mandat“. - Ja ću otići sa funkcije i neće me pratiti afera, za Vas nijesam siguran – rekao je Abazović. Šehović je odgovorio narodnom izrekom. – Kada klovn uđe u palatu, on ne postaje kralj, nego palata postaje cirkus. Vi ste ulaskom u Vladu, od te Vlade napravili cirkus – kazao je Šehović. Poručio je Abazoviću da nije ništa bolji od ,,Noćnih vukova“ kojima je išao na slavu, te da je

Politika

Četvrtak, 21. jul 2022.

u većinu i tvrdi da se iza incidenata 13. jula kriju ljudi iz kriminalnog miljea



Događaji u Nikšiću su u direktnoj vezi sa onima na Cetinju. Ponovljen je scenario direktno povezan sa centrima koji su kreirali i ukrajinsku krizu. Na najvažniji državni praznik slušali smo pjesme kako leleču Turci i kukaju bule, a da se nakon toga služi parastos ratnom zločincu Draži Mihailoviću. Vi ste išli na slavu onima koji su pjevali o lelekanju Turaka i kukanju bula. Zarad ličnih interesa paktirate sa srpskim nacionalizmom. Sada želite da nas pomirite vještački, stvarajući narativ o dva nacionalizma – kazao je Eraković pontonski most za destrukciju države. - Svakim svojim djelom se ponosim, dabogda mi bio najveći grijeh to što mi spočitavate u vezi sa zakonito dodijeljenim stanom. Vi ste nedolaskom na posao zaradili svi po jedan stan - rekao je Šehović. Abazović je odgovorio Šehoviću da je on „dnevni vuk“ i da je ,,crnogorski Šešelj“. Šehović je poručio Abazoviću da je antireklama tužilačkoj vlasti jer je pretvara u svoju političku batinu.

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Govorom u Srebrenici Abazović načinio istorijsku sramotu po državu Draginja VuksanovićStanković kazala je premijeru da je govorom u Srebrenici napravio istorijsku sramotu po državu Crnu Goru. – Povrijedili ste majke Srebrenice. U Srebrenici se desio genocid i trebalo je da znate to – kazala je. Abazović je odgovorio da je njegov govor bio univerzalan. – Zašto se digla hajka, jer su izbori u BiH. Moj govor je bio univerzalan, ja sam rekao – u Srebrenici je ubijeno čovječanstvo. Problem je što kosmopolitski duh premijera treba ubiti i u drugim zemlja-

Na pitanje Šehovića ko se krije iza firme u Kipru koja stoji iza beogradske luksuzne bolnice njegovog brata i kako se pogodi da njegov brat i životna partnerka predsjednice Vlade Srbije prave grandiozni objekat, Abazović je odgovorio da su vlasnici bolnice tri doktora njegov brat Džihan Abazović, Aleksandar Ljubić i Dušan Marić. Kazao je da njegov brat nema veze sa politikom, a da je partnerka Ane Brnabić šefica radiologije u toj bolnici, ali nije u vlasničkoj strukturi. Šehović je kazao da je ,,uloga Abazovića da ovu državu razori i da je trojanski konj za potrebe velikodržavnih interesa“. Draginja Vuksanović-Stanković (SDP) pitala je koja je to politička pitanja Abazović riješio sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i šta su bili razlozi za nezakonito zadržavanje i maltretiranje poslanika na granici sa Srbijom. – Da li ste obećali Vučiću usvajanje štetnog i brzopletog ugovora? Ovaj ugovor ako se potpiše znači okupaciju Crne Gore. To Crnogorci neće dozvoliti – kazala je VuksanovićStanković. Istakla je da su za premijera nacionalisti i ekstremisti oni koji brane čast i ugled svoje države na Belvederu i oni koji su u mirnoj atmosferi slavili Dan državnosti u Nikšiću. – Ali, nijesu za Vas ekstremisti i nacionalisti oni koji povikuju „Ovo je Srbija“ i ističu srpsku zastavu. Ne podržavamo napad na policiju, ali neko mora objasni-

M.BABOVIĆ

u ću su artela

KOMENTAR

Zakon o zaštiti Boga

Draginja Vuksanović-Stanković

ma – rekao je Abazović. – Nijeste održali u Srebrenici univerzalni govor, nego onaj

koji vam je napisao Aleksandar Vučić – kazala je Vuksanović-Stanković.

ti što se policija izmiče onima koji negiraju državu – kazala je Vuksanović-Stanković. Kad je riječ o maltretiranju poslanika, Abazović je rekao da je apostofirao to, ali da nije za mjeru reciprociteta, jer to nije demokratski standard. Pozvao je Vuksanović-Stanković da navede primjedbe na nacrt ugovora sa SPC i kazao da će CPC imati isti tretman kao sve vjerske zajednice. Vuksanović-Stanković kazala je da je ugovorom povrijeđeno obligaciono pravo, da država ima obaveze, a crkva prava. – Brojne su primjedbe od NVO i intelektualaca na „temeljniugovor“, a Vi ste slušali neznavene pravnike. Ako imate član ugovora koji je suprotan Zakonu o obligacionim odnosima, vi suspendujete taj zakon. Ugovor je suprotan Krivičnom zakoniku, jer je tužilac prije hapšenja popa dužan da obavijesti arhijereja. Crkva ne može imati javnopravna ovlašćenja jer je vjerska organizacija. Kršite i Zakon o obrazovanju, uvodite vjeronauku u škole. Ako se potpiše ugovor, on je nezakonit jer je sadržina suprotna brojnim zakonima, a pravna posljedica nezakonitog ugovora je pravno ništavna. Država će podnijeti tužbu – kazala je Vuksanović-Stanković, dodajući i da onaj koji izvrši uknjižbu na osnovu ovog ugovora završiće u Spužu. Abazović je odgovorio da sve to nije razlog da se ovaj ,,temeljni“ i ne potpiše, jer „sve što je rečeno ne stoji“. – Rečeno je da policija neće

moći da reaguje u objektima, a to nije tačno kad je u pitanju bezbjednost i zdravlje ljudi. Kad su u pitanju javnopravna ovlašćenja – dao sam primjer krštenice, a vjeronauka može biti uvedena samo Zakonom o obrazovanju – rekao je Abazović. Vuksanović-Stanković rekla je da policija neće moći da uđe u te objekte da obavlja zakonske obaveze, već da mora prvo da obavijesti arhijereja. – A mnogo ih je zrelo za hapšenje. Da ima države, svi bi bili pohapšeni jer svi rade protiv Crne Gore. SPC je paramilitarna organizacija – kazala je poslanica SDP. Vuksanović-Stanković istakla je da je preambula ugovora krađa i falsifikat crnogorske istorije, a nakon što je Abazović rekao da je preambula uljepšavanje stvarnosti, poručila mu je da ,,izbriše ono što su okitili“. Predsjednica parlamenta Danijela Đurović reagovala je na to što je Vuksanović- Stanković nazvala SPC paravojnom formacijom. – Nijesam uvrijedila vjernike SPC, a istina je da je Srpska crkva okupatorska i paravojna – odgovorila je Vuksanović-Stanković. Tvrdim da oni koji ovo huškaju, koji hoće da nas okupiraju i koji se dive Draži Mihailoviću, raspiruju mržnju i podjele i treba da budu pohapšeni – dodala je, na šta je Đurović kazala da je kao vjernica uvrijeđena, ali je od Vuksanović-Stanković dobila odgovor: „To je Vaš problem“. Bogdan Božović (SNP) pitao je koje su najveće prepreke na putu ka EU. Abazović je istakao da se moraju donijeti odluke o deblokadi pravosuđa i ako ih donesemo do kraja avgusta ili sredine septembra, možemo računati da će Crna Gora dobiti završna mjerila. Miloš Konatar (Crno na bijelo) pitao je koji su naredni koraci kako bi Crna Gora ubrzala evropski put i da li je po cijenu pada Vlade spreman da ide do kraja kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala. Abazović je odgovorio da ne postoji funkcija, ni politički dil u vezi sa kompromisom o tim stvarima. Ivana KOPRIVICA

Premijer o Vladi: Sve opcije su otvorene Odgovarajući na pitanje Pobjede da li je na sastanku sa predsjednikom države Milom Đukanovićem razgovarao o odluci DPS-a da uskrati povjerenje Vladi, Abazović je odgovorio odrečno. – Mi smo razgovarali kako da dođemo do deblokade evropskog puta. To je naša ambicija, agenda i vjerujem da tu imamo saglasnost, da oni imaju raspoloženje da budu dio konstruktivne većine – istakao je Abazović. Kazao je da postoji mogućnost i da, ukoliko DPS uskrati podršku, nju obezbijedi neki drugi politički subjekt. – Ne bih ništa isključivao, niti uzimao zdravo za gotovo. Sve opcije su otvorene – rekao je Abazović.

» Piše: Milorad PUSTAHIJA

Istakao je da su on i Đukanović, tokom razgovora, dogovorili da pruže stručnoj javnosti priliku da dodatno analizira tekst ugovora koji bi trebalo da se potpiše sa SPC, a rekao je i da nijesu govorili o personalnim rješenjima koja bi činila ekspertski tim koji će provjeriti njegovu usaglašenost sa ustavno-pravnim sistemom. – Ali na neki način smo uputili apel stručnoj javnosti – Pravni fakultet, univerziteti, Udruženje pravnika, Notarska komora, strukovna udruženja koja bi mogla da daju doprinos koji se možda do sada nije čuo – pojasnio je Abazović. Rad tog tima, dodao je, nije vremenski oročen jer, kako je rekao, ne vidi da je ,,neka hića“. Ž. Z.

Moramo zaštititi Boga od ovog ugovora i od jeretičkog etnofiletističkog svetosavlja i umantijašenih ratnih zločinaca i drugog uvoznog bogobojaznog šljama. Nijesam pravnik, ali ako je onu mogao napisati prepametni Džoma, mogu i ja ovu. A i neće biti laži u preambuli. Pošto ja vjerujem samo dok slušam muziku nadahnutu religioznim zanosom, kao preambulu predložiću tekst pjesme Džonija Keša „God’s gonna cut’em down“ Nakon gotovo inkvizicijski brutalnog pritiska na naš um, svijest, istoriju, identitet, duhovnost, državu, zakonodavstvo i slobodu, od strane crnorizačkog kleronacionalističkog fašisoidnog šljama Crkve Srbije i pokroviteljskih joj država Srbije i Rusije, tajno je stigao prijeteći i obavezujući prijedlog temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i Crkve Srbije. Naravno, sramna Vlada još sramnijeg premijera je odglumila raspravu i usvojila ga nekvalifikovanom većinom i potpisaće ga u nekom klerobudžaku jer bi na Cetinju opet morali angažovati helikoptere i hiljade oklopljenih policijskih suzavaca, nindži vičnih ispaljivanju gasa čak i na žene i djecu. Naravno da ćemo mi to razjebati i regulisati makar morali primijeniti čuvenu razvojnu parolu jednog podgoričkog kvarta „Sve gorjelo - ćetalo Zabjelo“. Ali, moramo prvo Boga zaštititi od jeretičkog etnofiletističkog svetosavlja i umantijašenih ratnih zločinaca i drugog uvoznog bogobojaznog šljama. Ne zaboravimo da Bogu i religioznom zanosu i ontološkim vizijama i umovanjima dugujemo mnogo u oblastima filosofije i etike, kao i nadahnućima u graditeljskom, likovnom, muzičkom i literarnom stvaralaštvu. Zato moramo zaštititi Boga od ovog ugovora. Donijećemo zakon o zaštiti Boga i objave i propisati što se smije raditi i pričati pri pomenu imena Njegovoga i rasturiti bahatost i nekažnjivost sramnih preprodavaca lažnih Tvorčevih nauma i poruka. Naročito se ne smije pljačkati i ubijati u ime njegovo. Evo, iako ateista, i sam ću doprinijeti tome i predložiću preambulu. Nijesam pravnik, ali ako je onu mogao napisati prepametni Džoma, mogu i ja ovu. A i neće biti laži u preambuli. Pošto ja vjerujem samo dok slušam muziku nadahnutu religioznim zanosom, kao preambulu predložiću tekst pjesme Džonija Keša „God’s gonna cut’em down“. Dakle, evo prijedloga preambule: ,,Možeš bježati veoma dugo, al prije il’ kasnije Bog će te pokositi. /Idi kaži lažovu, skitnici, ubici, kockaru i izdajici prije il’ kasnije Bog će ih pokositi./ Možeš kamen baciti i ruku svoju skriti, u tami protiv bližnjeg svog raditi/ Ali kao što Gospod razdvoji dan od noći/ sve što se uradi u tami na svjetlo će doći/ Možeš bježati dugo al’ prije il’ kasnije Bog će te pokositi“. Obavezno poslušajte navedenu pjesmu na Jutjubu u nadahnutoj izvedbi Džonija Keša ne bi li vam odagnali mučninu od kvarnih i retardiranih jurističkih eksplikacija premijera i ministra pravde. „Nije važno ako je nešto neustavno, to će kasnije Ustavni sud utvrditi“, reče glavni Justicijin sluga u Vladi Crne Gore. I pri tom pomisli, kad ga dopunimo našim kadrovima. Dakle, ili je demokratija stvarno precijenjen fenomen ili joj ovi nisu dorasli. Ne može gomila balavih nedotupavaca, žonglera i nedorečenika raspravljati o najsloženijim i najvažnijim stvarima jedne zemlje. Veliki njemački pjesnik i filosof Helderlin, u svom ogledu o Solomonu i Hesiodu, kaže: „Bitni dijelovi nekog sistema, terminologija, načela i definicije, korisni su koliko i štetni. Terminologija je nužna radi tačnog određivanja stavova, ali često pronosi opskurnost i verbalizam. Opšta načela su nužna; inače sistem ne bi imao nikakvu polaznu osnovu niti cilj prema kome bi usmjerio napore. Ali, iz opštih načela se mogu izvući pogrešni zaključci, baš kao što se mogu formulisati pogrešne hipoteze i iz njih izvlačiti opšta načela. Tako je i sa definicijama. I one su korisne zbog toga što nam omogućuju da uočimo precizne ideje, a koje opet mogu štetiti poradi sofizama do kojih nas mogu dovesti“. I sad ti u ovako nešto uvališ Adžića i Jokovića i gorepomenute lumene i slične i terorišeš naciju direktnim prenosom zasijedanja Vlade i razmećeš se zbog „sjaja i moći“ svoje vladavine. Veliki pjesnik i filosof Helderlin je poludio oko tridesete godine, a i mi ćemo masovno izluđeti bez obzira na uzrast ako ovo hametice i hitno ne počistimo. Evo i Damjanovića koji mi je izgledao civilizovano i stručno izgleda je uhvatilo. Hoće direktni platni promet sa Srbijom, a zna da ne može osim ako to nije ona fora da mi njima plaćamo robu u eurima, a oni nama u dinarima ili rubljama. Veliki NATO Kentera tihuje u ANB, a građani preko mreža identifikuju klerikalističke huligane koji su iz Hercegovine upali u Nikšić. Istu vrstu dokaza o kriminalnom udruživanju imaju za bivšu predsjednicu Vrhovnog suda i onog janjičara Kneževića iz specijalne policije. Nju brutalno tretiraju, a njega i ne diraju. Možda misle da će ga belvederci obraditi sljedeći put kad se sretnu. Ovo je ludilo. Sreća, DPS i SDP i SD će da se ujedine, ono kao na Cetinju, i da preuzmu vlast. Ide maca oko tebe, pazi da te ne ogrebe, čuvaj Abaz rep ...

Politika

Četvrtak, 21. jul 2022.

Ministar unutrašnjih poslova nije zadovoljan preventivnim djelovanjem Odgovor Upravi policije na njihovo reagovanje na tekst „Bulatović puštio ekstremiste, Gorović policije u Nikšiću, ali je i dalje slijep na grupu ekstremista – smatra da su suzavcem na građane“ to bili prolaznici kojima nije smjela biti uskraćena sloboda kretanja

Zeković: Što bi bilo da je policija puštila huligane na povorke ponosa

Ministar Filip Adžić tvrdi kako grupa policajaca na vrhu Manastirske ulice „nije imala zadatak da spriječi put prolaznicima, jer su oni čuvali javni red i mir“ iako su prethodno dogovorene precizne mjere zaštite sa organizatorima skupa kojim se obilježavao Dan državnosti i one su podrazumijevale da policija bude na počecima ulica koje vode ka Trgu slobode. Aleksandar Zeković je uvjeren da je „ova glupost podmetnuta ministru iz Uprave policije“ PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je juče da nosi žal što policija nije efikasnije preventivno djelovala u Nikšiću u susret obilježavanju Dana državnosti, indirektno potvrđujući da su, o čemu je Pobjeda pisala, postojale bezbjednosne procjene da skup nosi visoki rizik. Ministar žali „što se efikasnije nijesu obavili razgovori sa osobama koje su potencijalno mogle da naprave problem, bez obzira sa koje ideološke strane dolazili“. – Mislim da smo bili u posjedu velikog broja informacija i da su lica koja su tog dana dominantno pravila problem bila i odranije poznata policiji – neka po svojim kriminalnim aktivnostima, neka radikalnim i ekstremističkim. Dakle, većina njih je bila poznata i zato smatram da je moglo i moralo drugačije – rekao je Adžić za RTV Nikšić.

OPRAVDANJE ZA SUZAVAC

Bez zadrške je, međutim, opravdao i neprihvatljivu odluku policije da omogući bliski kontakt ekstremističke proruske i srpske grupe sa građankama i građanima koji su na Trgu slavili Dan državnosti i Dan antifašističkog ustanka u Crnoj Gori, licemjernom konstatacijom da su to bili samo prolaznici, a da je policija na vrhu Manastirske ulice čuvala javni red i mir. Nije ministar Adžić rekao da je ta grupa od oko sedamdesetak „prolaznika“ glasno najavila da ide na „hiljadu komita“ na Trgu, da su ti „prolaznici“ bili okićeni zastavama i obilježjima tuđe države, da su pjevali šovinističke pjesme, da su flašama gađali građanke i građane koji su sjedjeli u kafiću na dnu Manastirske i vrijeđali ih i prijetili im... Na pitanje zašto su pripadnici Uprave policije dozvolili prolaz grupi kroz Manastirsku ulicu u pravcu Trga - što je bio ključni momenat koji je doveo do nemilih scena i sukoba - rekao je da je „na više lokacija u Nikšiću toga dana bilo i više grupa poli-

Filip Adžić

cijskih službenika“. – Jedna od njih je bila na ulazu u Manastirsku ulicu. Ali građani moraju da znaju da ta grupa policajaca nije imala zadatak da spriječi put prolaznicima, jer su oni čuvali javni red i mir i onemogućavali da se na tom prostoru koji su oni pokrivali desi neki incident. Kordon policajaca bio je na kraju Manastirske, koji je i spriječio direktan sukob ideoloških neistomišljenika – viđenje je našeg ministra unutrašnjih poslova. Iako će se, kako je najavio, istraživati upotreba sredstava prinude i suzavca, Adžić već zna odgovor - napad policije suzavcem na građanke i građane na Trgu slobode, s njegovom stanovišta bio je neophodan. Za Aleksandra Sašu Zekovića, jednog od stručnjaka iz Pokreta „21. maj“, koji se duže od dvije decenije bavi praćenjem postupanja policije, a bio je dugo godina član i predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, neprihvatljivo je svođenje grupe ekstremista na grupu pješaka. Nije tačno, naglašava, da policijski službenici nijesu mogli zabraniti prolazak ekstremistima. – Policija ima pravo da spriječi prolazak svih lica, ograniči njihovo kretanje na određenom prostoru, za određeno vrijeme, a najduže do šest sati ako je to u interesu javne bezbjednosti i ako bi se tako spriječilo izvršenje različitih krivičnih djela i prekršaja – podsjetio je Zeković ministra na zakonske propise. Objašnjava da „radnja ograničenja kretanja iz bezbjednosnih

Aleksandar Saša Zeković

razloga, i u domaćem i u međunarodnom pravu, ima primat nad pravom na slobodu kretanja, posebno u ovim složenim i rizičnim bezbjednosnim situacijama“. - To nijesu bili pješaci već osobe koje su bile riješene i to su javno najavile da naruše javni red i mir. Ako bi uvažili ovu glupost koja je iz policije podmetnuta ministru Adžiću, to znači da je policija trebala huligane na crnogorskim povorkama ponosa u Budvi i Podgorici, ili na drugim događajima visokog rizika, da primarno posmatra kao pješake koji šetkaju gradom – upozorio je Zeković.

POKAZATI ODGOVORNOST

Ipak, za njega je „nastup ministra unutrašnjih poslova u neku ruku ohrabrujući“ i smatra da je „bitno drugačiji od licemjernih i neprofesionalnih istupa njegovog prethodnika (Sergeja Sekulovića)“. – Važno je kada ministar unutrašnjih poslova prepozna i javno kaže da je izostala prevencija i operativni rad sa procjenom i to je potpuno suprotno, podvlačim suprotno, onome što su javno saopštili Uprava policije i pomoćnik direktora za Sektor policije opšte nadležnosti Dragan Gorović – kazao je Zeković za Pobjedu. No, iako je za Zekovića „nastup ministra“ ohrabrujući, primijetio je u njegovim izjavama i ozbiljne neistine kojima, smatra naš sagovornik, Adžić želi, „to jeste pokušava, da izbalansira svoje ocjene i ne zamjeri se, kao

političar, moćnicima u policiji“. Poručuje da postupanje policije u Nikšiću ne smije da se zataška političkim podjelama u Crnoj Gori. – Ministar Adžić, a naročito crnogorska policija moraju biti iznad toga i zato je važno da se konačno pokaže odgovornost i da bez daljeg odlaganja primarno i neodložno budu smijenjeni Gorović i načelnik CB Nikšić Dragoslav Peković – smatra sagovornik Pobjede. Pobjeda je u seriji tekstova upozoravala da je doskorašnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić odmah pošto je nakon smjene vlasti u avgustu 2020. godine postavljen na ovu poziciju naložio da se uvede još jedna stavka – radikalni crnogorski ekstremizam. Crnogorski premijer Dritan Abazović, lider Ure i njegov partijski saborac, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, kao i Vukšić, dio vlasti postali su na osnovu rusko-srpske agende pripremljene u susret tim izborima i svi su imali precizne zadatke. Crkvena vlada Zdravka Krivokapića je, kada su zapadne adrese shvatile za čije interese radi, srušena, pa je Abazović dobio priliku da on formira proevropsku vladu. Ispostavilo se da je to vlada kontinuiteta – Abazović i njegova partija nastavljaju da rade po agendi Crkve Srbije i „srpskog svijeta“, a uz svesrdnu podršku političkih otaca okupljenih oko koncerna Vijesti. K. KRSMANOVIĆ

Manite se lažljivih pokušaja demantija, javnosti dugujete istinu

PODGORICA – U Nikšiću, gradu heroju, pred kipom heroja Ljuba Čupića, crnogorska policija zgazila je 13. jula, na Dan državnosti i Dan antifašističkog ustanka, antifašističke temelje naše zemlje i još jednom se stavila u službu onih koji Crnu Goru pokušavaju da podrede svojoj fašističkoj, četničkoj ideologiji. Opet je crnogorska policija silom i suzavcem napala građansku Crnu Goru. I opet je Uprava policije, kao i prilikom sramnog napada na građanski protest na Cetinju 5. septembra prošle godine, pokušala da laž pretvori u zvaničnu istinu. Ali džaba je – otpor slobodne Crne Gore nećete ugušiti u dimu hemijskog „oružja“, ni pendrecima, pa ni nemuštim pokušajima demantija na tekstove slobodnih medija. Policijski starješina Božidar Bulatović, kao što i vi znate, jeste omogućio grupi proruskih i srpskih ekstremista da 13. jula oko 19.30 sati uđu u Manastirsku ulicu u Nikšiću i spušte se do Trga slobode gdje su, kao i u okolnim kafićima, stotine građanki i građana, još proslavljali Dan državnosti i Dan antifašističkog ustanka, nakon što je nepunih sat ranije okončana svečana manifestacija. Ne samo da ih je puštio, nego je, prema nama dostupnim informacijama, nekim policajcima, kojima takav nalog nije bio jasan i koji su upozorili da će doći do haosa, ponovio da ih pušte da prođu… Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor policije opšte nadležnosti Dragan Gorović jeste komandovao policijskom akcijom u Nikšiću, samim tim i naložio upotrebu suzavca, iako to pokušavate da demantujete. To su nesporne činjenice koje smo objavili u tekstu „Bulatović puštio ekstremiste, Gorović suzavcem na građane“. Umjesto pokušaja demantija, crnogorskoj javnosti dugujete jasne i precizne odgovore: zašto su ekstremisti pušteni u Manastirsku ulicu i zašto su stotine ljudi u centru Nikšića – na Trgu slobode i okolnim kafićima, te Njegoševoj ulici – zasuti suzavcem? U dimu su se, kao što ste mogli vidjeti na brojnim snimcima i fotografijama, gušile desetine porodica sa djecom, čak i bebama, stari i nemoćni, trudnice, a jedna starija žena pogođena je u nogu, najvjerovatnije patronom suzavca i teško je povrijeđena… Nijeste bili tamo i nijeste mogli čuti plač djece, vidjeti unezvijerena lica majki koje su nemoćno pokušavale da izvuku svoje mališane iz zone policijskog napada… Nijeste vidjeli da je policija, s vrha Njegoševe ulice, u trenutku dok su građani bježali ka skve-

ru i niko nije pružao nikakav otpor, ispalila patrone suzavca… Zakon o unutrašnjim poslovima, u članu 71, pored ostalog nalaže da se „prilikom upotrebe hemijskih sredstava u blizini ustanova u kojima borave djeca i stariji, bolnica, osnovnih škola i prometnih saobraćajnica i lako zapaljivih materijala preduzimaju i posebne mjere zaštite“. Jasno je da je policija u obavezi da povede računa o upotrebi hemijskih sredstava u slučaju kada mogu biti ugrožena djeca, stari, bolesni i nemoćni. A na Trgu u Nikšiću i okolnim ulicama 13. jula bilo ih je mnogo. I bili su meta – bez ikakvog upozorenja, niti im je ostavljena mogućnost, makar majkama sa djecom i starijima i nemoćnima da se evakuišu. Policija je, prije svih, u Nikšiću odgovorna za narušeni javni red i mir. I što prije identifikujete izgrednike u svojim redovima i kaznite ih - policija će vratiti povjerenje građana i građanki. Tražimo odgovore i na tome ćemo istrajavati. Tražimo istinu. Nećemo se zadovoljiti smiješnim odgovorima, kao onim na pitanje što je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević činio sa inspektorima, u Centru bezbjednosti, nakon što su trojica građana prijavila napad iz mržnje i fizički nasrtaj pripadnika jedne ekstremističke organizacije stvorene pod okriljem Crkve Srbije, čiji je izdanak i Kovačević. Rekoste kako je Kovačević došao da prijavi prijetnje na društvenim mrežama, a ne da čita zapisnike. Ne vjerujem vam. Nesuvislo je to pojašnjenje, kao i ono da je Gorović, kako vi rekoste, „rukovodio policijom“, iako u tekstu to i ne piše – piše da je rukovodio akcijom. Ako nije, zašto se baš on, u ime policije, oglasio 14. jula uveče i u opširnom obraćanju javnosti pokušao da opravda akciju u Nikšiću. Ako Gorović ne govori istinu kada priča o policijskoj akciji, ukoliko on nije komandovao, onda je Uprava policije dužna da pruži odgovor: da li je bilo prekida u lancu komandovanja i ko je, ako ne Gorović, dao nalog za bacanje suzavca? Manite se karikaturalnih pokušaja demantovanja nespornih činjenica i pozabavite se ozbiljnim problemima u svojim redovima. I izvedite pred lice pravde policijske službenike koji su svojim odlukama 13. jula u Nikšiću ugrozili javni red i mir, a cijenu njihovih odluka – trovanjem suzavcem, neki i teškim povredama, platili građanke i građani, djeca, bebe, stari i nemoćni. Umjesto nemuštih opravdanja policijske sile očekujemo jasne i precizne odgovore. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Politika

Četvrtak, 21. jul 2022.

Skandalozno ćutanje kabineta predsjednika Vlade Crne Gore na dopis najviše naučne institucije

Bahati postupak crnogorskog premijera je skandalozna manipulacija javnošću i nedopustiva politička igra koja narušava ugled Vlade Crne Gore, ali i razobličava lik i djelo aktuelnog premijera i lidera Ure PODGORICA – Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović danima krije od javnosti ocjene Predsjedništva Crnogorske akademije nauka i umjetnosti o spornim odredbama ,,temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve“ iako je mišljenje vrha CANU,

D.MIJATOVIĆ

Zašto Abazović krije stav CANU o ugovoru sa SPC? Ignorisanje Predsjedništva CANU

sa dva prateća priloga, zvanično dostavljeno još 11. jula, saznaje Pobjeda.

Prema informacijama našeg lista, crnogorski premijer o mišljenju CANU nije informisao ministre ni tokom sjednice Vlade u poneđeljak, 18. jula, niti većinu njih narednih dana tokom redovnih kontakata. Čak i nakon razgovora sa predsjednikom d r ž ave Milom Đukanovićem, Đukanovićem kada je dogovoreno da se obavi širi krug konsultacija sa stručnom javnošću, premijer Abazović nije ni svom sagovorniku a ni crnogorskoj javnosti naznačio da već ima mišljenje najviše naučne institucije u državi?! Uvidom u dopis koji je Akademija poslala na adresu predsjednika Vlade Dopis koji je CANU uputila premijeru saznaje se da je

Sjedište Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

Predsjedništvo CANU još 8. jula razmatralo tekst ugovora sa Crkvom Srbije. – Predsjedništvo Crnogorske akademije nauka i umjetnosti smatra da odnosi države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve već duže vrijeme opterećuju crnogorsko društvo i onemogućavaju njegovu integraciju. Ovo je potvrđeno i tokom rasprave i glasanja na sjednici Vlade Crne Gore, održanoj 8. jula 2022. godine, prilikom usvajanja Temeljnog ugovora Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve – piše u dopisu CANU upućenom kabinetu crnogorskog premijera. Potom se informiše predsjednik Vlade da je Predsjedništvo CANU istog dana kada je bila

sjednica Vlade, 8. jula, razmatralo tekst ,,temeljnog ugovora“ i da je sačinilo dva priloga o dva sporna dijela – istorijska tumačenja iz preambule i rješenja vezana za svojinska prava nad sakralnom i drugom imovinom. – Posebno ističemo značaj istorijskog konteksta i njegovog tumačenja datog u preambuli ovog ugovora koji su bitni za kontinuitet i identitet Crne Gore (prilog 1). U normativnom dijelu ovog dokumenta posebno ukazujemo na rješenja vezana za svojinska prava sadržana u članu 7, stavovi 3 i 4 (prilog 2) – piše u obavještenju koje potpisuje predsjednik CANU dr Dragan K. Vukčević. Pobjeda nije imala uvid u sadr-

žaj dva priloga koje je CANU uputila na adresu predsjednika Vlade, ali je iz intonacije dopisa sasvim jasno da akademici smatraju spornim neke istorijske detalje iz preambule, kao i odredbu o ,,automatskom“ upisu svojine. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti nije do sada bila prepoznata kao institucija koja se rado oglašava o bitnim pitanjima za državu i društvo, čak ni u vremenima velikih političkih kriza koje su potresale Crnu Goru prije i nakon obnove nezavisnosti. Možda su upravo kritički tonovi iz mišljenja CANU motivisali Dritana Abazovića da, umjesto rasprave, materijal Akademije drži sakriven u fioci, daleko od javnosti. Bez ob-

Frapantno je što se premijer Abazović drznuo da ignoriše mišljenje vrha CANU, jer u Predsjedništvu Akademije ima osoba koje mogu dati meritoran sud o pravnoj validnosti i političkim implikacijama prijedloga ugovora države Crne Gore i Crkve Srbije. Članovi Predsjedništva Akademije su, kako piše na sajtu institucije, predsjednik, potpredsjednici, generalni sekretar i sekretari odjeljenja CANU. Predsjednik je Dragan K. Vukčević, a potpredsjednici su Đorđe Borozan i Ljubiša Stanković. Generalni sekretar je Dragan Radonjić, dok su članovi Predsjedništva i sekretari odjeljenja - Predrag Miranović, Odjeljenje prirodnih nauka, Zoran Rašović, Odjeljenje društvenih nauka, Niko Martinović, Odjeljenje humanističkih nauka i Žarko Mirković, Odjeljenje umjetnosti.

zira na motive, bahati postupak crnogorskog premijera je skandalozna manipulacija javnošću i nedopustiva politička igra koja sramoti i ugled Vlade Crne Gore, ali i razobličava politički lik i djelo premijera i lidera Ure. D. ĐURANOVIĆ

Socijaldemokrate traže od premijera da postupi u skladu sa posljednjim paketom sankcija EU prema Rusiji

Danas sjednica Ustavnog suda Crne Gore

PODGORICA – Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Socijaldemokrata Miloš Đuričković pozvao je Vladu Crne Gore da postupi u skladu sa posljednjim paketom sankcija Evropske unije prema Rusiji i zabrani rad ogranka „Noćnih vukova“ u Crnoj Gori.

PODGORICA – Ustavni sud Crne Gore danas bi trebao raspravljati i ocijeniti ustavnost izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da lokalni izbori u Podgorici i 13 opština budu raspisani istoga dana, najkasnije do 30. oktobra.

Đuričković: Premijer da zabrani djelovanje Ocjenjuju ustavnost izmjena Zakona o ogranka „Noćnih vukova“ u Crnoj Gori lokalnoj samoupravi

Podsjetio je da je Vlada krajem februara, nakon napada na Ukrajinu, donijela odluku o „pridruživanju svim restriktivnim mjerama koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije“. – Nadamo se da lične relacije između Abazovića i ogranka „Noćnih vukova“ u Crnoj Gori, kojima smo svjedočili krajem februara, neće uticati na evropski spoljnopolitički kurs Crne Gore – istakao je Đuričković. Kako je u utorak objavio EUObserver, pozivajući se na dokument Evropske unije u koji je imao uvid, prokremaljski moto-klub „Noćni vukovi“ stavljen

je u nacrt nove liste sankcija Evropske unije, zajedno sa najvećom ruskom Sberbankom, gradonačelnikom Moskve Sergejem Sobjanjinom i „ukrajinskim kvislinzima“. Pobjeda je još u septembru 2016. godine pokušala od institucija da dobije podatke o djelovanju „Noćnih vukova“ u Crnoj Gori. Tada su nam iz

MUP-a saopštili da je ova nevladina organizacija upisana u crnogorski Registar nevladinih udruženja 5. septembra 2014. Na pitanje da li su rađene bezbjednosne procjene te ruske organizacije i ako jesu kakav je rezultat, odgovorili su da takve procjene radi drugi organ i pozvali se na Ustav koji garantuje pravo na udruživa-

Abazović sa Carevićem na proslavi slave pravoslavnog društva ,,Đurđevi stupovi“ februara ove godine

nje građana „po političkom, sindikalnom i drugom osnovu, shodno pozitivno-pravnim propisima“. „Noćnim vukovima“ zabranjen je ulazak u SAD, Poljsku, Njemačku i Kanadu. Shodno ciljevima moskovske centrale i crnogorski ogranak ove organizacije dijeli njihove vrijednosti – prije svega san o takozvanom „ruskom svijetu“. Samim tim, u Crnoj Gori oni čvrsto stoje na braniku „srpskog svijeta“. Zajedno sa bratstvima bliskim Crkvi Srbije - ,,Miholjska Prevlaka“, ,,Tvrdoš-Stupovi“ i mnogim drugim, ,,Noćne vukove“ ova crkva je angažovala 5. septembra prošle godine da „brane“ Cetinjski manastir od građanki i građana Crne Gore koji su se okupili na Cetinju u znak protesta zbog nasilne inauguracije mitropolita ove vjerske organizacije Joanikija Mićovića u toj crnogorskoj svetinji. R. P.

Poslanici crnogorskog parlamenta u dva navrata su usvajali ove izmjene zakona. Prvi put 5. maja, ali ih je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. Četiri dana nakon toga, u Skupštini su ponovo usvojene dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, pa je taj zakon predsjednik države shodno ustavnim odredbama potpisao. Shodno odredbama ovog zakona, predsjednik je izbore koji su bili zakazani za jun u Podgorici, opštini u okviru Glavnog grada – Golubovcima, kao i u Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Šavniku, Danilovgradu, Baru, Bijelom Polju, Kolašinu i Žabljaku, Tivtu i Budvi, odgodio za 23. oktobar. Centar za demokratsku tranziciju podnio je 11. maja, Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odlaganja lokalnih izbora. Oni smatraju da izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi nijesu usklađene sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, a naročito je važna neusklađenost sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika koji predstavlja zakon više pravne snage. Promjene su, smatraju oni, pored neusklađenosti sa zakonima, u suprotnosti i sa članom 91 Ustava Crne Gore kojim se reguliše hijerarhija pravnih akata, odnosno precizira koji se akti usvajaju kvalifikovanim većinama. Z. D.

Ekonomija

PODGORICA – Koliko povjerioci kompanije Duška Kneževića Meljine kompleks tačno potražuju u stečaju, biće poznato tek za dva mjeseca, jer prijave i dopune prijava i dalje pristižu. Kako stečajni upravnik Lado Šekularac zbog toga još nije mogao da sačini konačnu listu priznatih i osporenih potraživanja, jučerašnje ispitno ročište odloženo je za 21. septembar. To znači da bi potraživanja mogla i da premaše 100 miliona eura, koliko je do sada navedeno da je prijavljeno. Zastupnik Atlas capa, osnivača Meljine kompleksa, najavio je na prošlom ročištu podnošenje plana reorganizije, koji se, prema zakonu, predaje u roku od dva mjeseca od otvaranja stečaja. Najveće potraživanje prijavio je zaštitnik imovinsko- pravnih interesa, 80 miliona eura, koje se odnosi na sudski spor pokrenut prije više godina za raskid ugovora o privatizaciji bolnice Meljine, uz dodatnih šest miliona eura za odštetu. Po oko šest miliona eura potražuju bivše Kneževićeve banke, takođe u stečaju, Invest banka Montenegro i Atlas banka, dok

Četvrtak, 21. jul 2022.

Odloženo ročište za ispitivanje potraživanja prema Meljine kompleksu

Povjerioci bi mogli da traže više od 100 miliona

Atlas cap traži 67 hiljada eura koje je ova kompanija u njihovo ime uplatila, kada je stečaj zbog duga za zarade i doprinose tražila tadašnja direktorica Olivera Elez- Mihajlović. Opština Herceg Novi, koja je i inicirala stečaj zbog neizmirenih poreskih obaveza, prijavila je preko 800 hiljada eura potraživanja, a Uprava prihoda i carina (UPIC) 59 hiljada. Potraživanja po osnovu doprinosa od nekoliko stotina eura prijavila je i bivša direktorka Meljine kompleksa Ivona Čavić, koja je bila jedina zaposlena u ovoj kompaniji. Stečaj u Meljine kompleks su-

PODGORICA - Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović tokom premijerskog sata tražio je od predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da se ne prodaje deset odsto akcija Elektroprivrede (EPCG).

dija Dragan Vučević otvorio je 26. maja, što je nedavno potvrdio i Apelacioni sud odbivši žalbu ove kompanije. U postupku je utvrđeno da su svi poslovni računi ove kompanije ukinuti, dva u bivšim Kneževićevim bankama IBM i Atlas na ljeto 2018, a treći kod CKB-a krajem prošle godine. U posljednje četiri godine, u Meljine kompleks stečaj je uveden i poništen tri puta, dok je četvrti put zahtjev Elez-Mihajlović za otvaranje stečaja odbijen jer je Atlas cap, u ime ove kompanije, izmirio njena potraživanja. M. Lk.

Završeno treće kolo konkursa ,,Zajedno ka vrhu“ kompanije M-tel

Dodijeljene dvije nagrade od po hiljadu eura PODGORICA – Video Igora Savića u trećem kolu nagradnog konkursa kompanije M-tel ,,Zajedno ka vrhu“ osvojio je 14.053 lajka, dok je fotografija Stevana Žugića, prema odluci stručnog žirija kompanije M-tel, proglašena za najbolju. Direktor sektora za marketing, prodaju i brigu o korisnicima Milivoje Cerović i savjetnik izvršnog direktora Zoran Milovanović uručili su Saviću i Žugiću nagrade od po hiljada eura. Cilj konkursa, kako je kazala PR menadžerka M-tela Ana Martinović, je afirmacija mladih i talentovanih ljudi u Crnoj Gori. – Svi koji žele da nešto kreiraju na temu ,,Zajedno ka vrhu“, a ima ih mnogo i to čine unazad tri mjeseca, pozvani su da učestvuju. Kao što znate, svakoga mjeseca biramo po dva dobitnika i nagrađujemo ih sa po hiljadu eura – podsjetila je Martinović. Cerović je kazao da je M-tel ovaj konkurs pokrenuo u znak obilježavanja 15 godina posto-

Poslanik PZP-a Branko Radulović na premijerskom satu upozor

– Nemojte da budete dio pogibije Crne Gore. Taj koji je kupi po sadašnjim uslovima, vratiće je za dvije godine – poručio je Radulović. On je Abazovića pitao kako će Vlada nastaviti investicioni ciklus i reforme koje su od značaja po budućnost države. Abazović je u toku izlaganja naveo da je prodaja akcija EPCG redovan proces i da bi najviše volio da ih država kupi. Odgovorio je Raduloviću da suština problema leži u tome što ljudi pričaju o stvarima koje nijesu važne i troše ogromnu energiju na njih. EPCG je krajem prošle sedmice objavila javni poziv za prodaju paketa sopstvenih akcija u blok transakciji. Iz EPCG je saopšteno da je predmet javnog poziva prodaja 11.813.238 sopstvenih akcija u blok transakciji. Navedeno je da je minimalna cijena 8,63 eura po akciji (investiciona cijena po Elaboratu o procjeni vrijednosti akcija). U javnom pozivu navodi se da će se odabir najpovoljnije ponude sprovesti putem nadmetanja sa potencijalnim kupcima koji uzmu učešće po uslovima iz javnog poziva. Te akcije su u sklopu realizacije ugovora o izvršenju ,,put opcije“ između kompanije A2A i Crne Gore, za iznos od 52,8 miliona eura otkupljene od ove italijanske kompanije.

EnErgEtska tranzicija

Sa dodjele nagrada

janja te da svi zainteresovani, svojim učešćem, doprinose razvoju M-telove priče. – Do sada prikupljenih 60 hiljada lajkova govore da je ovo jedan od najvećih konkursa realizovanih u prethodnih par godina. Mi ćemo i u narednom periodu voditi računa o mladim ljudima, koji svoju kreativnost ispoljavaju na pravi način. Najljepše od svega je to što ćemo i dalje biti zajedno, ne sa-

mo tokom petnaestogodišnjice koja je za nas jako značajna i vrijedna, nego i u svim godinama koje dolaze. Naš čuveni slogan ,,Imate prijatelje“ postaje sve važniji u našim životima. Posebno pozdravljam Igora i Stevana i zahvaljujem se na učešću. Njihova kreativnost je poziv za sve koji su ovog puta imali manji broj lajkova, da se i dalje trude – kazao je Cerović. r. E.

– Kad bi se trošili o energetskoj tranziciji, koliko temeljnom ugovoru vjerovatno bi bili srećnije društvo – naveo je Abazović. On smatra da je Crna Gora bogomdana da kroz projekte gradnje vjetroparkova i solarnih panela, koji će se realizovati, zadovolji potrebe sopstvenog stanovništva. – Podržavam gradnju vjetroelektrana na Brajićima i Gvozd u Nikšiću i početak nekoliko projekata vezano za solarne panele – rekao je Abazović. On je kazao da nije za ideju da se potopi Komarnica. – Mislim da je neisplativa. Da li na postojećim objektima mo-

CGO objavio podatke o zaradi bivšeg državnog sekretara Ministarstva finansija

Odović za godinu prihodovao 31 hiljadu PODGORICA - Bivši državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović za posljednjih 12 mjeseci mandata prihodovao je od države ukupno 31.011 eura neto, od čega čak 14.478 eura po različitim osnovima, uz dodatno pokrivanje troškova iznajmljivanja stana, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Janko Odović

Podaci koje je CGO dobio od Ministarstva finansija ukazuju kako je od maja 2021. do kraja aprila 2022. Odo-

viću isplaćivano prosječno 2.584 eura mjesečno, od čega najviše u februaru i aprilu ove godine 3.888 i 3.873 eura. Tome se, kako kažu, dodaje i po 330 eura mjesečno za stan. - Različita radna tijela, dnevnice za putovanja i slično, aktivno se koriste za ,,napumpavanje“ funkcionerskih zarada, što je vidljivo i na primjeru Odovićevih prihoda za februar, kada mu je isplaćeno 1.491 euro zarade i 2.397 eura po drugim osnovima, bez nadoknade za stan - navode iz CGO. Na sajtu ASK-a nema Odovićevog kartona nakon prestanka funkcije. r. E.

Nemojte pr akcije EPC pogibije Cr EPCG je krajem prošle sedmice objavila javni poziv za prodaju paketa sopstvenih akcija u blok transakciji. Iz EPCG je saopšteno da je predmet javnog poziva prodaja 11.813.238 sopstvenih akcija u blok transakciji

Branko Radulović

žemo imati produžetak reverzibilne energije - ne vidim ko bi bio protiv toga – poručio je Abazović. Radulović je pitao Abazovića kako će Vlada nastaviti investicioni ciklus i reforme koje su od značaja po budućnost države.

– Urgentan, dinamičan i održiv investicioni ciklus i temeljne reforme su od sudbonosnog značaja po budućnost Crne Gore. Jedino to može da stvori nove vrijednosti i radna mjesta, smanji brojne limite i slabosti, obezbijedi progres cijelog društva, poveća otpor-

EPCG: Ne prodajemo akcije iz sumnjivih namjera EPCG se juče oglasila povodom, kako je saopšteno, nekih pogrešnih tumačenja pozadine odluke o prodaji sopstvenih akcija. Navedeno je da nije riječ o prodaji iz kaprica ili sumnjivih namjera, nego o jasnom izboru: ili će se, preko javnog poziva, a shodno Zakonu o privrednim društvima, prodati deset odsto akcija, stečenih na osnovu ugovora o izvršenju ,,put opcije“ između A2A i Crne Gore ili će ta milionska transakcija biti poništena na štetu EPCG. – Varijanta u kojoj EPCG zadržava postojeći paket akcija nije moguća, jer tako nešto ne dozvoljava Zakon o privrednim društvima. Stoga smo, kao odgovorna kompanija, zainteresovana za uspješno poslovanje u interesu cijelog društva, jasno opredijeljeni za prodaju akcija kao opciju neuporedivo bolju od njihovog poništenja – poručili su iz EPCG.

PODGORICA - Javno-privatno partnerstvo, koje nudi višestruke koristi, u Crnoj Gori još nije dovoljno zastupljeno, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić. – Za realizaciju te vrste ugovora usklađen pravni, regulatorni i politički okvir je neophodnost i jedan od uslova za privlačenje stranih investicija – kazala je Drakić na okruglom stolu o javno-privatnom partnerstvu kao šansi za valorizaciju potencijala Crne Gore, koji je realizovan u PKCG. Ona je dodala da iskustva zemalja EU i regiona pokazuju da

Okrugli sto o javno-privatn

Usklađen pr uslov za priv izbor projekata javno-privatnog partnerstva treba temeljiti na sveobuhvatnim i sistemskim analizama, uz odgovarajuću procjenu rizika, te da projekti na lokalnom nivou moraju biti usklađeni sa prostornim planovima lokalne uprave. – Uspješno realizovani projekti pokazuju da je primjena javno-privatnog partnerstva

Ekonomija

Četvrtak, 21. jul 2022.

rio predsjednika Vlade Dritana Abazovića

prodati CG i biti dio rne Gore

nost na šokove koji će biti sve veći i integriše Crnu Goru u bogatu zajednicu. Da li imate plan kako to sprovesti – pitao je Radulović. Abazović je podržao Radulovića da treba formirati jaku vladu koja će se baviti važnim, suštinskim pitanjima kao što su ta. – Možemo lako doći u situaciju da u oktobru ili novembru nećemo moći ni novcem da kupimo električnu energiju – rekao je Abazović. On je dodao da svi znaju da ćemo da uđemo u energetsku krizu nezavisno od dešavanja na istoku Evrope. Abazović je, govoreći o nikšićkoj željezari, kazao da mu je žao što je turski investitor odlučio da gasi pogon.

Ambicije VlAde

– Mislim da je to pogrešno. Vlada prihvata da se Željezari ustupi mogućnost da radi solarne panele i vjetrogeneratore – poručio je Abazović. Ambicija Vlade je, kako je na-

veo, da se bazen crvenog mulja pretvori u solarne panele, kako bi se proizvodila struja i riješila jedna eko tačka. – Moj prijedlog je da se za bazen crvenog mulja pokušamo dogovoriti sa razmjenom zemljišta da bi ga pretvorili u solarne panele i riješili ekološku crnu tačku – kazao je Abazović. On je, govoreći o Plantažama, saopštio da to preduzeće ima ogromne probleme, a da je njegov savjet da se grade solarni agropaneli, koji bi se instalirali na određenoj visini da bi sve kulture ispod mogle da se razvijaju. - Problem je što ljudi ne gledaju biznis, već nacionalna pitanja. Dovedete investitore iz Albanije – kažu vam hoćete da gradite veliku Albaniju, isto važi i za Srbiju - naveo je Abazović. On je rekao da u Luci Bar treba da se gradi enerdži terminal i da Crna Gora treba da bude dio mreže. Prema njegovim riječima, Crnoj Gori treba fond za razvoj u iznosu od 20 miliona eura, kako bi moglo odmah da se interveniše u rješavanju nekih problema. Abazović je kazao Raduloviću da podržava njegove diskusije, ali i da one nijesu dorasle vremenu. Ukoliko do kraja godine ne dobijemo završna mjerila, Radulović smatra da ih nikada nećemo dobiti. On traži od Abazovića da preispita malverzacije oko ekološke rekonstrukcije termobloka. Radulović je istakao i da hitno treba odraditi studiju novih solarnih vjetro-parkova. - Strategiju za energetiku bačite u korpu, ona je bila retrogradna i prije deset godina, a posebno je danas - naglasio je Radulović. N. K.

nom partnerstvu u PKCG

ravni i politički okvir vlačenje investicija dovela do efikasnijih usluga javnih preduzeća i unapređenja tehnologija, osavremenjavanja prozvodnih procesa i usvajanja novih standarda kvaliteta kod privatnog sektora. Na taj način privatni sektor unapređuje konkurentnost, povrat investicija može biti veći, a omogućen je i lakši pristup finansijama – navela je Drakić.

Direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić je govoreći o pravnom okviru za javno-privatno partnerstva u Crnoj Gori podsjetila da je zakon donijet 2019. godine, ali da još nije zaživio u punom kapacitetu zbog nedovoljno prakse i novih projekata. S. P.

U Ministarstvu kapitalnih investicija očekuju da će do kraja godine izabrati koncesionara PODGORICA - Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) još nije pripremilo koncesioni akt na osnovu kojeg bi se izabrao koncesionar za gradnju benzinske pumpe na prioritetnoj dionici auto-puta ,,Princeza Ksenija“, potvrđeno je Pobjedi u tom resoru. Dionica Smokovac – Uvač – Mateševo svečano je otvorena 13. jula za saobraćaj, ali bez benzinske pumpe. Prostornim planom predviđena je gradnja dvostrane pumpe na lokalitetu Gornje Mrke. - Predmetni akt još nije završen i očekujemo da se izbor koncesionara za građenje benzinske pumpe i drugih sadržaja na odmorištu Mrke sprovede do kraja godine - rečeno je Pobjedi u MKI. Iz tog resora su i početkom godine saopštavali da je koncesioni akt u pripremi, ali proceduru nijesu okončali prije otvaranja prve dionice autoputa. Prema zvaničnim podacima Monteputa, novootvorenom dionicom je od 14. do 18. jula prošlo 81.246 vozila. Potrošnja goriva na auto-putu je povećana zbog velikog uspona, budući da se sa 60 metara kod Smokovca dionica diže na 1.100 metara nadmorske visine. Vozačima su, do izgradnje objekta u Gornjim Mrkama, na raspolaganju pumpe na izlazu iz Podgorice i jedna u Kolašinu. Prostornim planom definisano je da na auto-putu od Bara do Boljara bude izgrađeno ukupno 11 benzinskih pumpi, u okviru kojih će biti parkinzi, informativno-turistički punktovi, služba prve pomoći. Na

Auto-put

Pumpa na auto-putu na čekanju tom prostoru biće i restoran sa terasom od minimum 120 mjesta i etno kuhinjom kapaciteta od 500 obroka dnevno. Na izlaznom dijelu benzinske stanice biće postavljeni posebni servisi za opravku putničkih automobila i teretnih automobila i autobusa, kao i šlep služba i zaklonjeni parking za

havarisana vozila. Prioritetna dionica auto-puta je dugačka 41,5 kilometara, ima 20 mostova na glavnoj trasi i devet na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje, sa

Od danas naplata putarine Od danas se naplaćuje putarina za auto-put. Saobraćaj prioritetnom dionicom auto-puta je prvih sedam dana bio besplatan. Putarina za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.

naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo. Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat. b. d.

Evropska komisija usvojila IPARD III program Crne Gore za period od 2021. do 2027. godine

Poljoprivrednicima na raspolaganju dodatnih 63 miliona eura

PODGORICA - Crnogorskim poljoprivrednicima u novom programskom periodu u okviru usvojenog IPARD III programa Crne Gore predviđeno je 62 odsto više sredstava u odnosu na prethodni, odnosno dodatnih 63 miliona eura. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković i ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa juče su na gazdinstvu korisnika IPARD programa

Sa jučerašnjeg predstavljanja

Radosava Brnovića, u Bobiji, objavili usvajanje IPARD III programa za period od prošle do 2027. godine.

- Usvajanju ovog dokumenta prethodila je kontinuirana komunikacija sa Evropskom komisijom i zainteresovanim stranama, te je u skladu sa sugestijama Komisije IPARD III program i sačinjen - navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede. Crna Gora, kako se dodaje, trenutno koristi preostala ras-

položiva sredstva iz IPARD II programa koja se formalno mogu koristiti do kraja naredne godine, tako da će se sredstva iz novog IPARD III programa koristiti nakon isteka ovog roka. IPARD III program sadrži osam mjera podrške, a Crna Gora je do sada akreditovala upravljačku strukturu, odnosno dobila ovlašćenje Evropske komisije da može da sprovodi mjere 1, 3 i 7. – Ovim programom na raspolaganju poljoprivrednim pro-

izvođačima je 63 miliona eura bespovratnih evropskih sredstava. Smatram ovo velikim uspjehom za cijelu Crnu Goru i vjerujem da će dostupnost ovih sredstava u značajnom unaprijediti sektor poljoprivrede - rekao je Joković. Popa je kazala da posjete korisnicima IPARD-a širom zemlje predstavljaju pravo uživanje, pošto su prilika da se vidi kako preduzeća korisnika rastu uz podršku EU i donose koristi njihovim porodicama, zajednicama i cijeloj zemlji. - Kroz program IPARD II podržali smo više od 250 investicija svih vrsta i veoma sam srećna što obilježavamo usvajanje IPARD-a III. Poljoprivredna proizvodnja i agroprerada u Crnoj Gori treba da se prilagode i unaprijede, kako bi bili spremni i konkurentni za evropsko tržište kada zemlja postane punopravna država članica EU – rekla je Popa. Investicije koje će biti podržane IPARD III programom odnose se na nabavku opreme i mašina, izgradnju i rekonstrukciju objekata. Implementacijom ovog programa poljoprivredni proizvođači će se približiti i prilagoditi zahtjevima domaćeg i inostranog tržišta, povećati produktivnost i konkurentnost, kao i diverzifikaciju i razvoj ekonomskih aktivnosti i poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima. S. P.

Društvo

Četvrtak, 21. jul 2022.

Savjet za građansku kontrolu rada policije tražio od Brđanina da pojasni postupanje službenika

Đukanović uručio državna odlikovanja istaknutim lično PODGORICA – Povodom jednog od najvećih datuma u slavnoj crnogorskoj istoriji 13. jula, Dana državnosti, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručio je visoka državna odlikovanja istaknutim ličnostima, kulturnim institucijama i sportskim kolektivima, koja se dodjeljuju za izuzetne rezultate u različitim oblastima, za doprinos afirmaciji naše zemlje i njenog državnog i kulturnog identiteta i najviših vrijednosti crnogorskog društva.

DOprINOs DržAVI

U Nikšiću policija ispaljivala patrone suzavca u pravcu građana

Pet pritužbi na postupanje policije u Nikšiću PODGORICA – Savjet za građansku kontrolu rada policije do juče je primio ukupno pet pritužbi na postupanje policije u Nikšiću prilikom proslave državnog praznika 13. jula, saopštio je predsjednik tog tijela, advokat Zoran Čelebić. Kako je objašnjeno, od građanke D. P. K. iz Nikšića zatražena je dopuna i konkretizacija navoda kako bi pritužba mogla biti uzeta u rad, dok su pritužbe građanke J. M. iz Nikšića, građanina Ž. K. iz Nikšića i građanina M. R. iz Kolašina uzete u rad. Savjet za građansku kontrolu rada policije je zatražio od direktora Uprave policije Zorana Brđanina da pojasni razloge postupanja policijskih službenika prema njima, da li ih policija dovodi u vezu sa izvršenjem bilo kojeg krivičnog ili prekršajnog djela i da li su odbili da postupe po izdatom naređenju policijskih službenika. Iz Savjeta navode da građani J. M., Ž. K. i M. R. tvrde da su policijski službenici prilikom postupanja na glavnom gradskom trgu u Nikšiću 13. jula prekoračili ovlašćenja, jer su bez opravdanog osnova u njihovom pravcu ispalili patrone suzavca, iako prethodno nijesu remetili javni red i mir na bilo koji način niti im je izdato upo-

zorenje i naređenje da napuste skup i lokaciju. Oni su se požalili, a naročito građanka J. M., koja je i dojilja tek rođenog djeteta, da je policija svojim neblagovremenim postupanjem dovela u pitanje, onemogućila zakonito i mirno okupljanje i ugrozila njihovo zdravlje. Savjet je zatražio od Uprave policije da dostavi bilo koji video-snimak na kojem se vidi da policijski službenici jasno, vidljivo, razumljivo, glasno izdaju naređenje ovim ili drugim građanima koji su proslavljali državni praznik i traže od njih da se udalje sa skupa i predmetne lokacije. Savjet za građansku kontrolu rada policije uzeo je u rad i pritužbu Građanske inicijative ,,21. maj“ koja se odnosi na postupanje policije prema građanki Ranki Božović iz Nikšića zbog nezakonitog postupanja, za sada nepoznatog, službenika policije koji je direktno u nju ispalio patronu suzavca usljed čega je došlo do teških tjelesnih povreda. GI ,,21. maj“ zatražila je juče od ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, direktora Uprave policije Zorana Brđanina i načelnika Centra bezbjednosti (CB) Nikšić Dragoslava Pekovića da provjere da li su nastupi policijskog službenika Gorana Bojića na društvenim mrežama u skladu sa etičkim

vrijednostima crnogorske policije. – Nakon što su ekstremisti i kleronacionalisti prekinuli proslavu državnog praznika 13. jula u Nikšiću, policija je intervenisala suzavcem. To je potaklo službenika CB Nikšić Bojića da se oglasi na svom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk tako što je podijelio objavu sa stranice ,,Ovo je Balkan“ koju prati snimak koji je javnost doživjela nedobronamjernim i podmuklim i kojim se ismijavaju oni koji su slavili državni praznik, a čije su okupljanje nacionalisti prekinuli – saopšteno je iz GI „21. maj“. Kako se navodi, zbog kredibiliteta Uprave policije i CB Nikšić, nezavisno od postupka pred Etičkim odborom, od važnosti je da se gospodin Bojić oglasi i izvini javnosti jer njegovi nastupi ne smiju i ne treba da budu pristrasni i neprimjereni, posebno u ovako podijeljenom društvu. Pokret ,,21. maj“ ocjenjuje da je ispoljeni nastup Bojića protivan i dalje važećoj instrukciji direktora Uprave policije koja se odnosi na oglašavanje policijskih službenika na društvenim mrežama i u javnosti. – Gospodin Bojić je i do sada imao problematične nastupe na društvenim mrežama, zbog čega je i disciplinski gonjen – zaključuje se u saopštenju GI ,,21. maj“. D. MIHAILOVIĆ

Poslanici usvojili Zakon o privremenom izdržavanju djece

Orden crnogorske zastave I stepena dodijelio je jednom od najznačajnijih i najpoznatijih jugoslovenskih filmskih reditelja, čije ime je u vrhu evropske i svjetske kinematografije, Veljku Bulajiću. – Njegova vrhunska filmska ostvarenja prikazana su na mnogim filmskim festivalima širom svijeta. Bulajićevi filmovi jednako su nagrađivani od strane stručnih žirija, kao i od publike. Film „Bitka na Neretvi“, za koji je plakat izradio Pablo Pikaso, smatra se jednim od najboljih ratnih filmova svjetske kinematografije. Bio je nominovan za Oskara, a vidjelo ga je preko 450 miliona gledalaca – kazao je Đukanović. Govoreći o Bulajiću, rekao je da je njegovo filmsko djelo trajno svjedočanstvo o borbi jugoslovenskih naroda protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, čiji je i sam bio akter, i čijim je idealima ostao dosljedan do današnjeg dana. – Poznat je i po tome što je u vremenu krvavog raspada Jugoslavije svojim umjetničkim, životnim i slobodarskim kredom, svojim velikim imenom, ostao čvrsto i hrabro na braniku najviših ljudskih i civilizacijskih vrijednosti. Kao što je u procesu obnove crnogorske nezavisnosti sa istim žarom snažno dizao glas za suverenu, demokratsku, multietničku, antifašističku, evropsku, savremenu Crnu Goru – ističe Đukanović.

HuMANOst

Orden crnogorske zastave II stepena predsjednik naše zemlje je odlučio da dodijeli Hajrizu Brčvaku, biznismenu i humanisti, Bjelopoljcu koji živi i radi u Njemačkoj, čije dobročinstvo ima neprocjenjiv značaj. – Hiljade ljudi u Crnoj Gori, regionu i širem okruženju sa zahvalnošću izgovaraju ime Hajriza Brčvaka. Svi oni koji-

Ordeni on afirmisali antifašistič

Govoreći o novinaru Boru Krivokapiću, predsj neodvojivi dio novije istorije Crne Gore, da je b najboljih dana, cijenjeni sagovornik ondašnjih

Predsjednik Milo Đukanović sa odlikovanim

ma je pomogao da dobiju dom, da imaju bolje uslove za život, za školovanje i liječenje. Donacijama u opremi i ljekovima on je značajno pomogao i svojoj državi Crnoj Gori, iznenada suočenoj sa nepoznatim korona virusom. Jednako su mu zahvalni majke i đeca iz Ukrajine, koji su bježeći od strahota rata, spas našli u Bijelom Polju – naveo je Đukanović. Brčvak je, kako navodi, primjer uspješnosti naših ljudi u svijetu, čovjek koji uživa ugled, poštovanje i zahvalnost šire javnosti za svoj nesebični humani rad, koji ne poznaje vjerske, nacionalne i državne granice. Orden crnogorske zastave II stepena dodijeljen je i Branki Šćepanović, umjetnici, koja je

proslavila crnogorsku izvornu pjesmu i našu muzičku tradiciju na prostorima bivše Jugoslavije i širom svijeta. – Višedecenijskim njegovanjem crnogorskog melosa, Branka Šćepanović na najbolji način promoviše jedinstveni muzički izraz, po kome je prepoznatljiva i cijenjena jednako od svojih kolega, kao i od publike. Bez njenih pjesama gotovo da i nema veselja u Crnoj Gori. Višedecenijsko trajanje na muzičkoj sceni prava je potvrda njenih visokih umjetničkih dometa i vrijednosti – naveo je Đukanović. Isti orden je dodijeljen i Branku Vujoviću, istaknutom privredniku i društveno-političkom radniku Cetinja i Crne

Za alimentacioni fond 69 glasova Bulajić: EU vjeruje da je Crna Gora

PODGORICA – Poslanici su juče sa 69 glasova usvojili Zakon o privremenom izdržavanju djece prema kom će država reagovati kada se ne plaća alimentacija na način što će iz alimentacionog fonda preusmjeravati novac samohranim roditeljima, a onda će tu uslugu naplatiti od onih, mahom očeva, koji izbjegavaju ovu zakonsku obavezu. Počeće da se primjenjuje od 1. novembra.

Samohrani roditelj treba da ima sudsku presudu o iznosu plaćanja alimentacije. Ako nije plaćana dva mjeseca ili se plaća ispod utvrđenog iznosa, šalje se zahtjev centru za socijalni rad koji postupa po hitnom postupku. Donosi se potom rješenje u roku od 15 dana. Omogućeno je i centru za socijalni rad da samoinicijativno reaguje kada se ne poštuje zakon. Poslanici su govorili da će ove ustanove biti preopterećene, jer su za godinu doneseni

brojni zakoni zbog čega imaju previše posla. Zato smatraju da treba da se proširi kadar u centrima za socijalni rad, da se zaposli više ljudi, te da jedan ili više njih budu određeni da se bave samo primjenom ovog propisa. Alimentacioni fond, kako je predviđeno, treba da se formira u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona. To će da bude zasebna jedinica u sklopu Ministarstva finansija. N. Đ.

dostojna da bude dio porodice U ime svih koji su dobili odlikovanja obratio se Veljko Bulajić koji je kazao da mu je velika čast i zadovoljstvo što je primio priznanje koje, kako je rekao, jako cijeni. – Primam priznanje kad se Crna Gora neposredno nalazi pred ulazak u Evropsku uniju. Država je preživjela mnoge ratove i nevolje, ali sad ulazi u EU. Ta velika EU vjeruje da je Crna Gora dostojna da bude dio evropske porodice što je značajno za nas – rekao je Bulajić.

On je istakao da se danas rado sjeća jednog od nagrađenih - Bora Krivokapića, čovjeka koji je, kako kaže, svojim perom znao šta da piše o Crnoj Gori i vidio Crnu Goru kako treba da je vidi. – Miroslav Krleža je rekao da je sa Krivokapićem napravio intervju koji je osvijetlio sve probleme u Crnoj Gori i to je bio posljednji intervju koji je Krleža dao. Svi koji stojimo na poziciji hrabre i antifašističke Crne Gore treba da ga se sjećamo sa poštovanjem – poručio je Bulajić.

Društvo

Četvrtak, 21. jul 2022.

ostima, kulturnim institucijama i sportskim kolektivima

nima koji su slobodarsku i čku Crnu Goru

jednik naše države Milo Đukanović je naveo da je za života postao bio među najvećim imenima jugoslovenskog novinarstva iz h najumnijih ljudi, ličnost sa stavom i intelektualnim autoritetom

Gore, ranijem ministru trgovine i ministru ekonomije. – Na svim poslovima koje je obavljao, Branko Vujović se isticao kao visoki profesionalac, čestit i radan čovjek, koji je dao doprinos stvaranju ekonomskih uslova za obnovu državnosti Crne Gore, kao i za njen savremeni razvoj na evropskom putu – naveo je Đukanović.

Autoritet

Orden crnogorske zastave II stepena posthumno je dobio i istaknuti crnogorski i jugoslovenski novinar i publicista - Boro Krivokapić. Orden je preuzela njegova životna partnerka Tamara Nikčević. – Dodjeljujem orden čovjeku koji, nažalost, više nije među nama, a koji je za života postao neodvojivi dio novije istorije Crne Gore. Bio je među najvećim imenima jugoslovenskog novinarstva iz najboljih dana, cijenjeni sagovornik ondašnjih najumnijih ljudi, ličnost sa stavom i intelektualnim autoritetom – naveo je Đukanović. Kazao je da Krivokapić nikad nije napuštao Crnu Goru, iako dugo u njoj nije živio. – Odlikovao se mudrošću i posebnim osjećajem za tradicionalne vrijednosti na kojima je satkana sva crnogorska istori-

ja. Sa jednakim žarom afirmisao je neprolazne vrijednosti Narodnooslobodilačke borbe kroz koju je Crna Gora povratila svoje nacionalno ime, veličajući svojim djelom i svojim životom antifašizam kao stožer crnogorskog slobodarstva i državnosti. Bio je i oštar kritičar anomalija u svim državnim aranžmanima i sistemima i posebno ukazivao na opasnosti od nacionalizama i velikodržavnih ambicija na balkanskim prostorima – istakao je Đukanović. Rekao je da je Boro Krivokapić ugradio cijelog sebe u temelje savremene nezavisne Crne Gore, pionirski prepoznavajući da je ostvarenje strateških, evropskih i evroatlantskih ciljeva garancija dugovječnosti njenog državnog trajanja. Orden je uručen i Matici crnogorskoj, instituciji koja afirmiše istorijsko i savremeno nasljeđe Crne Gore, njen nacionalni i kulturni identitet, multietničnost i multikulturalnost, i koja, prema Đukanovićevim riječima, predano uvećava fond novih znanja, objavljujući važna svjedočanstva i naučno-istraživačke radove o crnogorskoj istoriji i kulturi. – Zavidne rezultate ostvarila je i ostvaruje i u izdavačkoj djelatnosti, između ostalog i kroz

časopis „Matica“ koji izlazi već 22 godine i koji je stekao visoku stručnu reputaciju. Posebno je za respekt njegovanje plodne saradnje Matice sa crnogorskim iseljeništvom. Matica je imala nezamjenjivu ulogu u procesu obnove crnogorske državnosti, posebno u objedinjavanju suverenističkih snaga uoči referenduma – kazao je Đukanović. Istakao je značaj i Vaterpolo kluba „Primorac“ iz Kotora, kome je dodijeljen orden kao jednom od najstarijih i najtrofejnijih crnogorskih sportskih klubova. – Klub je poznat ne samo po izuzetnim rezultatima, već i po vlastitoj školi vaterpola koja je iznjedrila najslavnija imena ovog sporta na evropskom i svjetskom nivou. Uzdigao se do evropskog trona, doprinoseći u kontinuitetu afirmaciji svog grada i svoje države. To čini i kroz učešće njegovih vaterpolista u reprezentaciji Crne Gore, koja ima svoje zasluženo mjesto na evropskoj i svjetskoj sceni – istakao je Đukanović. Orden je dobio i Plivački vaterpolo klub „Jadran“ Herceg Novog, jedan od velikana našeg plivačkog i vaterpolo sporta. – Vijek postojanja kluba čini nasljeđe dostojno poštovanja, prožeto brojnim uspjesima, uključujući titule vicešampiona Evrope, koji su proslavili grad Herceg Novi i državu Crnu Goru. Zajedno sa prestižnim rezultatima na domaćoj i međunarodnoj sceni, PVK „Jadran“ se diči slobodarskom antifašističkom tradicijom na koju smo veoma ponosni – kazao je Đukanović.

u ime nAgrAđenih

Orden crnogorske zastave III stepena dodijelio je Gradskoj muzici Kotor, koja ove godine proslavlja 180 godina postojanja. – U dugom trajanju Gradska muzika je postala zaštitni znak drevnog Kotora, njegove posebnosti i mediteranskog biljega. Tradicija Gradske muzike je upečatljiv primjer emancipacije i duhovnosti gradske kulture koja se uspostavljala na trajnim vrijednostima muzičkog nasljeđa, koje seže u daleku prošlost. Bez učešća Gradske muzike Kotor se ne može zamisliti ni jedna značajnija manifestacija u gradu – kazao je Đukanović. K. JAnKoViĆ

Senat Univerziteta Crne Gore postupio po pravosnažnoj sudskoj odluci

Izabrali Đurišić-Bečanović za redovnu profesoricu

PODGORICA – Senat Univerziteta Crne Gore izabrao je juče na sjednici Tatjanu ĐurišićBečanović za redovnu profesoricu. U materijalu za tu sjednicu, koji je istaknut na sajtu Senata, navedeno je da je u ovom slučaju riječ o izvršenju pravosnažne sudske presude. Nakon što je Osnovni sud po tužbi vanredne profesorice Đurišić-Bečanović donio odluku da je ona trebalo da se izabere 2015.godine u zvanje redovne profesorice, ranije je Senat pokrenuo proceduru izvršenja te presude. Đurišić-Bečanović je ranije, kako su prenijeli mediji, kazala da se vještak suda izjasnio da odluka po kojoj nije

izabrana u više zvanje nije u skladu sa propisima i da je u cjelosti protivna članu 13 mjerila za izbor u akademska i naučna zvanja, kao i pozitivnim izvještajima članova komisije, recenzenata... Naveo je i da je suprotno konačnom mišljenju Naučnog odbora ona ispunjavala uslove za izbor i više od toga. Sa UCG saopštavali su ranije da je, u skladu sa ovom presudom, Senat obavezao Filološki fakultet da predloži članove komisije za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja, po konkursu od 11. aprila 2015. godine, za izbor u akademsko zvanje. n.đ.

U Petnjici za danas najavljena projekcija filma „Oslobađanje od zaborava“ o Osmanu Rastoderu, osuđenom ratnom zločincu

Opasne balkanske igre revidiranja istorije PODGORICA - Film „Osman ef. Rastoder - oslobađanje od zaborava“ biće premijerno prikazan danas u Petnjici. Projekciju filma o osuđenom ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata organizuje Bošnjački kulturni centar Sandžak. Autor filma je Avdo Huseinović. Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača je krajem 1945. godine poslala dopis da se Osman Rastoder proglasi ratnim zločincem, a to je urađeno nekoliko mjeseci kasnije. U akciji Odjeljenja za zaštitu naroda OZNA, Obavještajne službe Jugoslavije, Osman efendija Rastoder je ubijen 1946. godine. Istoričar Vukota Vukotić je Pobjedi kazao da je „blago rečeno, neukusno promovisati lik i djelo osuđenog ratnog zločinca“. Osman Rastoder je bio vođa fašističke milicije u toku Drugog svjetskog rata i SS jedinice Skenderbeg, pojasnio je Vukotić. – Promovisanje njegove ličnosti u ovom trenutku kada je upravo bošnjački narod pogođen stradanjem i genocidom u Srebrenici, kada je ekstra osjetljiv na gubitke i osjeća duboki pijetet prema žrtvama, zapravo je kontraproduktivno i u neku ruku skandalozno – ističe Vukotić. On je kazao da opasne igre revidiranja prošlosti, posebno na Balkanu, ali i u sadašnjem složenom trenutku, ne mogu ostati neprimijećene i na njih se mora reagovati. – Ne smije se dozvoliti da u savremenoj Crnoj Gori iko, bilo koja strana, bilo koja manjina, slavi i veliča osuđene ratne zločince. Zato ovakvi potezi, poput filma o efendiji Rastoderu ili izjave o Đurišiću i drugima, samo skandalizuju crnogorsku javnost i ruše multietnički sklad naše države – naglasio je Vukotić. On je kazao da je davanjem važnosti takvoj ličnosti, „po principu i mi konja za trku imamo“, samo potez koji na ruku ide svima koji danas pokušavaju da relativizuju istorijske činjenice. – Istorijski revizionizam koji je već više decenija na snazi u nama susjednim zemljama, prema kojemu se rehabilituju osvje-

dočeni saradnici okupatora iz Drugog svjetskog rata, konstantno se pokušava preliti i na Crnu Goru – rekao je Vukotić. Osvrnuo se i na posljednju izjavu Gojka Perovića kojom je taj sveštenik SPC pokušao uvrstiti Pavla Đurišića i Dražu Mihailovića u antifašiste. – Ovakvim skarednim pokušajima, koji su unaprijed osuđeni na propast, želi se stvoriti neka nova stvarnost i iskrivljena slika o prošlosti – kazao je Vukotić komentarišući apologetske izjave o fašistima i presuđenim ratnim zločincima. On je istakao da se pokreti koji se danas rehabilituju nikako ne mogu svrstati u antifašističke snage. Na informaciju o projekciji filma o Osmanu Rastoderu crnogorska javnost, ni laička ni stručna, nije reagovala. Pobjeda je dva dana pokušavala da dobije komentar i istorijski kontekst djelovanja Osmana Rastodera tokom Drugog svjetskog rata. Nekoliko crnogorskih istoričara, aktivnih u civilnom i političkom javnom životu, nijesu imali vremena da komentarišu činjenicu da će u državi, u kojoj

je Krivičnim zakonikom zabranjeno javno odobravanje, negiranje postojanja ili značajno umanjivanje težine krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina biti prikazan film koji revizionistički govori o presuđenom ratnom zločincu, vođi muslimanske milicije. I pored toga je 2015. godine u Petnjici postavljena tabla na jednoj ulici sa imenom Osmana Rastodera. Nadležni u Petnjici nikada nijesu odobrili da se nekoj ulici zvanično da takav naziv. Tadašnji predsjednik Skupštine u Petnjici Adnan Muhović je ocijenio da samoinicijativno postavljanje table ne predstavlja provokaciju jer se radi o „vrlo značajnoj ličnosti u nas Bošnjaka“. Tada je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović kazao da je tabla postavljena nelegalno i da je dat nalog da se ukloni. Reagovao je i predsjednik petnjičkog Udruženja boraca NOR-a Faik Adrović koji je taj čin osudio i kazao da je Osman Rastoder proglašen ratnim zločincem. J. mArtinoViĆ

10 Društvo

Četvrtak, 21. jul 2022.

Usložnjava se epidemiološka situacija, IJZ apeluje na vakcinaciju, u Crnoj Gori ostaju samo kineske vakcine

Bez odgovora o nabavci novih količina vakcina PODGORICA – Institut za javno zdravlje apelovao je juče na građane, zbog usložnjavanja epidemiološke situacije, da se vakcinišu ili da prime dodatnu treću li četvrtu dozu, međutim ni iz ove ustanove, kao ni iz Ministarstva zdravlja, nema preciznih odgovora na pitanja o nabavci novih količina mRNA vakcina, s obzirom na činjenicu da će Crna Gora za manje od dva i po mjeseca ostati samo sa cjepivom kineskih proizvođača.

Ministar odbrane kazao da je helikopter korišćen u dijelu zvanične posjete komesara EU

Krivokapić bio domaćin Borelju za obilazak Bokokotorskog zaliva PODGORICA - Helikopter Vojske Crne Gore angažovan je 17. jula u svrhu realizacije dijela zvanične posjete visokog predstavnika EU Žozepa Borelja, a domaćin tog dijela posjete bio je ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.

VAKCINE

Do kraja septembra, kao što je ranije saopšteno Pobjedi iz Montefarma, ističe rok za oko 174.000 vakcina proizvođača Fajzer zasnovanih na mRNA tehnologiji, a kojima je ranije već jednom produžen rok trajanja za tri mjeseca. Prvom kontingentu Fajzer vakcina rok ističe već za deset dana, a rokovi za preostala dva kontingenta su 30. avgust i 30. septembar. Na pitanje Pobjede upućeno IJZ-u da li su ili će, s obzirom na činjenicu da će Crna Gora brzo ostati isključivo sa oko 300 hiljada kineskih vakcina na raspolaganju, preporučili Ministarstvu zdravlja nabavku novih količina vakcina u bliskoj budućnosti od proizvođača koji koriste mRNA tehnologiju, iz te ustanove smo dobili odgovor da su u IJZ „pripremili i dostavili naše preporuke koje su u saglasnosti sa trenutnim standardima“. Pitanja da saopšte što je IJZ konkretno preporučio Ministarstvu zdravlja, te da li je u planu nabavka najnovijih Moderninih dvovalentnih vakcina koje su specifične na omikron soj, ostala su bez odgovora. Prema posljednjim dostupnim podacima, koje je IJZ objavio u novembru prošle godine, u tom trenutku od kovida preminulih 167 osoba koje su bile vakcinisane sa dvije doze vakcine, 82 odsto su bili imunizovani Sinofarmom, dok je procenat vakcinisanih sa mRNA vakcinom Fajzer bio 2,4 odsto. Ni u Ministarstvu nijesu bili manje misteriozni u pogledu odgovora na pitanja eventualne nabavke najnovijih Moderninih vakcina i kakve su preporuke iz IJZ-a, ali je Pobjedi iz tog resora saopšteno da „vakcina ima dovoljno i za sada ne postoji potreba za nabavkom dodatnih količina, ali da u skladu sa epidemiološkim parametrima svakako će se sprovoditi nabavka potrebnih doza“. – U tom smislu Ministarstvo zdravlja obavlja konsultacije sa nadležnim institucijama, u pr-

Raško Konjević

Apelovali na građane da prime dodatnu treću, odnosno četvrtu dozu

Do kraja septembra ističe rok za oko 174.000 vakcina proizvođača Fajzer zasnovanih na mRNA tehnologiji Ministarstvo zdravlja: Za sada ne postoji potreba za nabavkom dodatnih količina. IJZ odbio da saopšti što je konkretno preporučio Ministarstvu vom redu Institutom za javno zdravlje, koji prati epidemiološku situaciju i na osnovu relevantnih i dostupnih međunarodnih protokola, utvrđuje i eventualne potrebe za nabavkom neophodnih doza vakcina protiv korona virusa – rečeno je iz Ministarstva zdravlja Pobjedi. Na naše pitanje ima li u budžetu planiranog novca za nabavku novih količina vakcina, odnosno kako će se finansirati eventualna nabavka, iz Ministarstva je odgovoreno da, s obzirom na činjenicu da pandemija još traje, a prema najavama struke, neizvjesna jesen očekuje se u cijelom svijetu i Crna Gora s oprezom prati epidemiološku situaciju i u skladu sa tim preduzima potrebne mjere. – U tom smislu, neće faliti ni finansijskih sredstava za nabavku vakcina, kao i ostalih medicinskih sredstava neophodnih za borbu protiv kovida-19 – naveli su u odgovorima iz Ministarstva. Dakle, za sada su zdravstvene vlasti bez konkretnih odgovora o nabavci novih količina mRNA vakcina.

SITUACIJA OZBILJNA

Nakon što se, sa juče prijavljenih 769, broj otkrivenih slučajeva u posljednje dvije nedjelje popeo na skoro 7.500, iz IJZ- su konačno priznali ono o čemu Pobjeda piše već nedjeljama, da se epide-

mieološka situacija usložnjava, pa mole „građane da se pridržavaju snažne preporuke Instituta za javno zdravlje Crne Gore vezane za nošenje zaštitne maske u zatvorenom prostoru“. Podsjećaju i na preporuke držanja adekvatnog odstojanja i pravilne higijene ruku, koja se odnosi na sve kategorije stanovništva, ali prije svih osobe starije od 65 godina, imunokompromitovane i osobe sa hroničnim bolestima. Apelovali su i na sve građane da ukoliko nijesu vakcinisani to urade, a ako su vakcinisani da prime dodatnu treću, odnosno četvrtu dozu u skladu sa preporukama nacionalnog Stručnog savjetodavnog tijela za imunizacije (NITAG). NITAG preporučuje da četvrtu dozu vakcine protiv korona virusa treba da prime osobe starije od 60 godina, ali i mlađe, koje su u većem riziku od teških formi infekcije kovid-19. U preporukama se navodi da se druga buster doza preporučuje najmanje četiri mjeseca nakon treće doze kod osoba koje su primile vakcinu koja se davala u dvije doze (,,fajzer“, ,,moderna“, ,,sinofarm“, ,,sinovak“, ,,astrazeneka“, ,,sputnjik V“), ili kao treća doza kod vakcina koje su primane u jednoj dozi (J&J vakcina). Četvrta doza se preporučuje svima koji su stariji od 60

godina, osobama koje imaju između 15 i 18 godina sa hroničnim oboljenjima, a mogu je primiti i punoljetne osobe koje ne pripadaju navedenim grupama.

PODACI

Tokom utorka u Crnoj Gori je u laboratorijama analizirano 2.063 uzoraka na korona virus, od čega je dijagnostifikovano 769 novopozitivnih što predstavlja procenat od 37,77 odsto, dok je zabilježen i jedan smrtni ishod kod pacijenta od 82 godine iz Podgorice. Prema podacima IJZ-a, broj aktivnih slučajeva je 4.454, međutim ovaj podatak zbog nesistematskog testiranja treba uzeti sa rezervom jer je, prema statističkim modelima, procijenjeni broj trenutno inficiranih preko 15 hiljada. Najviše je, prema zvaničnim podacima, aktivnih slučajeva u Podgorici 1.587, Baru 428, Budvi 373, Nikšiću 367, Ulcinju 284, Kotoru 272, Herceg Novom 259, Tivtu 165, na Cetinju 153, u Bijelom Polju 117, Pljevljima 92, Danilovgradu 91. U Beranama je aktivno 68 slučajeva korona virusa, Rožajama 44, Mojkovcu 35, Tuzima 27, Andrijevici 19, Kolašinu i na Žabljaku po 17, u Petnjici 12, Plavu deset, Šavniku devet, Plužinama sedam i u Gusinju jedan. D. MIHAILOVIĆ

To je juče kazao ministar odbrane Raško Konjević reagujući na pisanje Vijesti da je Krivokapić koristio vojni helikopter u privatne svrhe za posjetu Borelju koji se nalazio na Žabljaku. – Radi istinitog informisanja javnosti, helikopter Vojske Crne Gore angažovan je 17. 7. 2022. godine na relaciji Podgorica – Žabljak – Radanovići – Podgorica u svrhu realizacije dijela zvanične posjete visokog predstavnika EU. Domaćin tog dijela posjete, obilaska Bokokotorskog zaliva bio je ministar – napisao je Konjević na Tviteru. Ministar odbrane istakao je da helikopter nije korišćen za privatni prevoz Krivokapića.

– Dakle, helikopter nije korišćen za privatni prevoz ministra Krivokapića do Žabljaka kako su to Vijesti napisale – rekao je Konjević. Premijer Dritan Abazović je juče novinarima nakon premijerskog sata kazao da je dobro što je ministar Krivokapić još jednom razgovarao sa komesarom Boreljom. Na pitanje da li je upotreba helikoptera na fonu priče o štednji, premijer je rekao da se ljudi različito odnose prema državnim resursima. – Smatram da je dobro što je ministar vanjskih poslova još jednom porazgovarao sa komesarom. Da li je tamo mogao da ode drugim prevoznim sredstvom, mogao je – šta da radimo, svi nosimo ličnu odgovornost, svi smo odrasli ljudi i moramo se prema državnim resursima odnositi na odgovarajući način. Svi treba da damo lični primjer, to je moja poruka. Ne osuđujem, može i to da se koristi kao prevozno sredstvo – rekao je Abazović. J. M.

Konjević: U kom svojstvu je urednik Vijesti koristio državne resurse Ministar odbrane Raško Konjević je u svom reagovanju objavio izvještaj o tome kada je i ko koristio helikopter za potrebe Vlade „koje su bile opravdane i odobrene“. Konjević je objavio izvještaj za jun i jul ove godine ,,Prevoženje za potrebe Vlade Crne Gore helikopterom bel 412“. Pod datumom 14. jun u izvještaju se navodi da je preveženo devet lica iz Podgorice za Tiranu. Osim članova Vlade Crne Gore, u helikopteru se nalazio i urednik Vijesti Srdan Kosović, piše u pregledu putnika i tereta. Konjević je istakao da o jednom dijelu korišćenja helikoptera nije bio upoznat prije odobrenja. – U kom svojstvu je državne resurse koristio glavni urednik Vijesti Srdan Kosović i zašto tu ,,privilegiju“ u odnosu na druge urednike medija nije podijelio na naslovnoj strani – pitao je juče Konjević, reagujući na tekst u kojem je problematizovana upotreba helikoptera od strane ministra vanjskih poslova za razgovor sa komesarom EU.

Hronika

Četvrtak, 21. jul 2022.

Ministarstvo pravde Crne Gore odobrilo ekstradiciju srpskog policajca osumnjičenog da je dio kriminalne grupe Darka Šarića

Uhapšen osumnjičeni za pokušaj ubistva u Bijeloj

Novljanina terete da je Danilo Stojanović nožem ranio sugrađanina izručen Srbiji HERCEG NOVI - Policija je preksinoć u Herceg Novom uhapsila Novljanina Vuka Vujoševića (29) koji se sumnjiči da je pokušao da ubije sugrađanina B. L.

Kako su saopštili iz Uprave

policije, u mjestu Bijela preksinoć je došlo do narušavanja javnog reda i mira, a što su građani prijavili dežurnoj službi Centra bezbjednosti Herceg Novi u 21.45 sati. Na mjestu događaja zatečen je oštećeni B. L. iz Herceg Novog

sa povredama nanesenim oštrim predmetom. - On je odvezen na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede u vidu dvije ubodne rane u predjelu ispod rebarnog luka – saopšteno je iz policije.

Dodaju da su došli do saznanja da je u blizini jednog hotela u mjestu Bijela došlo do verbalnog i fizičkog sukoba između B. L. i Vujoševića. Osumnjičeni će biti priveden tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. A. R.

U Višem sudu saslušani osumnjičeni za više krivičnih djela

Lazoviću i Pantoviću pritvor do 30 dana PODGORICA - Službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost Petru Lazoviću i Radovanu Pantoviću, koji se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije, sinoć je nakon saslušanja u podgoričkom Višem sudu određen pritvor do 30 dana. Oni su oko 21 sat sprovedeni u Istražni zatvor. Njih je saslušao predsjednik Višeg suda Boris Savić umjesto sutkinje za istrage Suzane Mugoše i donio rješenje o pritvoru. Pritvor je određen zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke. Lazović je uhapšen u ponedjeljak po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je učinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i zloupotreba službenog položaja. Za policijskim službenikom Ljubom Milovićem izdat je nalog za hapšenje, a Pantović je uhapšen u utorak. Lazović je uhapšen na osnovu materijala Europola i francuskih pravosudnih organa koji je prošle godine dostavljen cr-

PODGORICA - Danilo Stojanović, koji se sumnjiči da je pripadnik kriminalne grupe Darka Šarića, juče je izručen Srbiji.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, realizovana je ekstradicija iz Crne Gore u Srbiju lica koje se potražuje od strane NCB Interpola Beograd. -Republika Srbija ovo lice potražuje radi obezbjeđenja njegovog prisustva krivičnom postupku koji se vodi protiv njega shodno naredbi Tužilaštva za organizovani kriminal Republike Srbije zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo udruživanje radi vršenja krivičnih djela i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu – navodi se u saopštenju. Dodaju da je navedeno izručenje izvršeno u skladu sa rješenjem Ministarstva pravde, a na osnovu ugovora između Crne Gore i Republike Srbije o izručenju, s obzirom na to da su ovim ugovorom propisani uslovi za izručenje sopstvenih državljana. -D. S. je predat od strane službenika Uprave policije policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije

na GP Dobrakovo – naveli su iz policije. Podsjećamo, izručenje Stojanovića ranije je tražilo Ministarstvo pravde Srbije radi vođenja krivičnog postupka za krivična djela kriminalno udruživanje i zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu u produženom trajanju. Stojanović je uhapšen 18. aprila na GP Grnčar dok je kao suvozač u automobilu kojim je upravljao V. R. pokušao da izađe iz Crne Gore. Danilu Stojanoviću se stavlja na teret da je zajedno sa kolegom Milutinom Radovanovićem sačinjavao službene isprave neistinite sadržine u kojima su pripadnike organizovane kriminalne grupe i druga lica lišena slobode predstavljali kao lica od izuzetnog značaja za bezbjednost Srbije, zbog čega postupajući javni tužilac nije donio rješenje o zadržavanju niti je protiv njih predložio određivanje pritvora. U međunarodnoj akciji koju su koordinirali Europol i Eurojust 14. aprila uhapšeni su Šarić i još četiri osobe osumnjičene da su članovi organizovane kriminalne grupe koja je djelovala na teritoriji Srbije, Evrope i Južne Amerike. A. R.

Odgođeno suđenje optuženima za pokušaj ubistva Igora Krstovića

Stanišić i Bulatović pred sudom 15. oktobra Sa privođenja Petra Lazovića

nogorskim istražiteljima, koji su 20. januara 2022. godine donijeli odluku da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja u ovom slučaju. Č e t i r i m j e s e c a k a s n i j e, predmet je ponovo otvoren, nakon što je portal Libertas objavio transkripte razgovora između Lazovića i policijskog službenika Ljuba Milovića sa članovima organizovane kriminalne grupe označene kao kavački klan. Pantović je uhapšen u predmetu formiranom po materijalu

sa aplikacije Skaj, a na saslušanju u SDT-u juče se branio ćutanjem. Tereti se da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Lazović je negirao optužbe, a Pantović se branio ćutanjem pred tužiocem. Pozivajući se na ,,dokument Europola“, Libertas pres je sredinom maja direktno označio Lazovića i Milovića kao

članove kavačkog klana, koji su uključeni u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku uniju i Australiju. Osim šverca kokaina, Lazovića i Milovića, prema pisanju ovog portala, dovode u vezu sa krijumčarenjem oružja i cigareta. Prema navodima portala Libertas, koji se poziva na dokumente Europola, Lazović i Milović bili su u komunikaciji sa Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom i Markom Miljkovićem, ali nijesu objavljeni transkripti tih razgovora. A. R.

PODGORICA - Suđenje Dragiši Bulatoviću i Vidoju Stanišiću zbog pokušaja ubistva Igora Krstovića juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 15. oktobar zbog izostanka jednog od branilaca optuženih. Krstović je 28. januara 2020. godine preživio napad u kome je na njega ispaljeno 28 metaka. Stanišić je prilikom davanja odbrane ustvrdio da put kojim se kretao Krstović kada je pucano na njega pokriva 50 kamera i da ni na jednoj od njih nema njega i optuženog Bulatovića. On je prilikom davanja odbrane

ustvrdio da je u vrijeme napada na Krstovića bio u kući brata od strica Radoslava Stanišića sa prijateljem Raškom Džankićem. I optuženi Bulatović je ranije pred sudom kazao da je na dan kada je Krstović napadnut bio zauzet renoviranjem svoje kuće, a što može potvrditi Lazar Lazarević, građevinac i izvođač radova kojeg je angažovao. Prema navodima optužnice, Stanišić i Bulatović se terete da su u drugoj polovini 2018. godine postali članovi kriminalne organizacije u Crnoj Gori koju je formirala za sada nepoznata osoba. B. R.

Bivšem policijskom funkcioneru osumnjičenom da je dio škaljarskog klana produžen pritvor još tri mjeseca PODGORICA – Bivši policijski funkcioner Dalibor Medojević ostaće u Istražnom zatvoru do 8. septembra jer u dosadašnjem toku trajanja pritvora ovog osumnjičenog za članstvo u kriminalnoj organizaciji Jovana Vukotića istraga nije mogla biti završena iz objektivnih razloga, navodi se u dokumentu Vrhovnog suda. Iz SDT-a su pojasnili da u dosadašnjoj istrazi nijesu uspjeli da analiziraju sve podatke (radi se o velikoj količini zapisa) koji se nalaze na dvije fleš memorije zaplijenjene prilikom hapšenja Medojevića kao određene službene zabilješke i bilješke o aktivnostima ovog policajca u vezi suzbijanja organizovanog kriminala.

Analiza službenih zabilješki pokazaće da li je Medojević prećutkivao bitne činjenice pretpostavljenima

U nastavku istrage, kako je pojašnjeno u dokumentu Vrhovnog suda, neophodno je provjeriti i utvrditi da li je Medojević podatke dostavljao pretpostavljenim ili nije. Ukoliko se utvrdi da je pretpostavljene obavještavao o svom radu istražitelji imaju zadatak da utvrde kada je to činio i u kolikom obimu.

-Ukoliko se ukaže potreba neophodno je i saslušati ta lica na navede okolnosti, te izvršiti i dodatne analize podataka dobijenih pretresima više elektronskih uređaja koji su pronađeni i oduzeti od okrivljenog i preduzeti druge radnje ukoliko se ukažu kao neophodne radi utvrđivanja činjeničnog stanja – navodi se u odluci Vrhovnog suda.

Medojević je uhapšen 8. marta nakon što je analizom dijela kriptovane komunikacije koju je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol utvrđeno da je ovaj bivši policijski funkcioner imao direktnu komunikaciju sa Vukotićem koji slovi za vođu škaljarskog klana. Među povjerljivim informacijama koje je Medojević odavao ljudima iz

kriminalnog miljea je i podatak o lokaciji šefa kavačkog klana Radoja Zvicera u Kijevu, gdje je pokušana njegova likvidacija. Medojeviću je pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva u koje bi se prema ocjeni suda zasigurno dao uzeći u obzir na težinu krivičnog djela za koje je osnovano sumnjiv, kao i težinu kazne koju može očekivati za slučaj da bude oglašen krivim. U prilog sumnji suda da bi Medojević pobjegao je i činjenica da je bio u direktnoj komunikaciji sa odbjeglim Vukotićem koji bi mu pomogao u bijegu. Prema saznanjima Pobjede, SDT posjeduje transkripte razgovora između Medojevića i Vukotića sa Skaj aplikacije. U tim razgovorima Medojević Vukotiću odaje podatke i „namješta“ kolege.

Pored Medojevića, zbog sumnje za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Jovana Vukotića i Janka Vukadinovića na listi SDT-a su Milo Jovanović, Radovan Stanišić, Amira Mujahodžić, Dušan Ivanović i Momčilo Milić. Oni su po kazivanju zaštićenog svjedoka kodnog imena Kamenko Kuč i svjedoka saradnika Hasana Turkovića planirali likvidaciju Veljka Belivuka i Marka Miljkovića na tivatskom aerodromu, u januaru prošle godine. Međutim, Viši sud je prilikom kontrole optužnice obustavio krivični postupak protiv Mila Jovanovića i Radovana Stanišića da su po nalogu Janka Vukotića pokušali teško ubistvo čelnih ljudi suprotstavljenog kavačkog klana. B. R.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 21. jul 2022.

Ugovorena realizacija projekta vrijednog 20 miliona eura

ULCINJ – Na jesen počinje realizacija projekta snabdijevanja vodom i odvođenja otpadnih voda u Ulcinju. Projekat vrijedan 20 miliona eura potpisan je sa firmom ,,Jedinstvo“ iz Srbije koja će izvoditi radove. O tom kapitalnom projektu predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari informisao je juče predsjednika Vlade Dritana Abazovića. Ministarstvo finansija, tivatski Vodacom i KfW banka, zaključili su 2013. godine ugovor o zajmu na iznos od 36 miliona eura za projekat vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda za Crnogorsko primorje, od čega se 20 miliona odnosilo na Opštinu Ulcinj. Lokalna vlast ranije je probila petogodišnji grejs period, a rate su, prije početka realizacije projekta, iznosile oko 930.000 eura. Predsjednik Vlade je istakao povodom potpisivanja ugovora da su vodovodna i kanalizaciona mreža osnov razvoja svakog grada i da bez tog uređenog sistema nema razvoja i velikih investicija koje se očekuju u Ulcinju. On je ukazao i na važnost tog projekta za pregovaračko Poglavlje 27. Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari istakao je da je ,,danas srećan dan za Ulcinj jer će projekat, koji je kasnio skoro deceniju, infrastrukturno promijeniti nabolje grad“.



D.MALIDŽAN

Ulcinj od jeseni počinje rješavanje najvećih komunalnih problema

VODOVODNA I KANALIZACIONA MREŽA OSNOV RAZVOJA GRADA: Ulcinj

U prvoj fazi planira se obnova izvorišta i pumpnih stanica, rekonstrukcija rezervoara u Bijeloj Gori, te izgradnja dva nova u Brajši i Đeranama. Predviđena je rekonstrukcija kanalizacione mreže u užem gradskom jezgru i podmorskog ispusta Đerane – Projekat podrazumijeva izgradnju vodovodne mreže u naseljima gdje je nema, zamjenu stare, kancerogene mreže, ugradnju preko hiljadu novih brojila, ulaganje u više od 30 postojećih i novih objekata, što ukupno iznosi oko 90 km vodovodne i kanalizacione mreže – objasnio je Bajraktari.

Predstavnik Njemačke razvojne banke Arne Gos istakao je važnost dobre saradnje sa Vladom i naglasio značajan broj projekata koji se implementira zajednički, a čija vrijednost iznosi više od 700 miliona eura. Projekat podrazumijeva rehabilitaciju i izgradnju 65,3 km

Projekat podrazumijeva izgradnju vodovodne mreže u naseljima gdje je nema, zamjenu stare, kancerogene mreže, ugradnju više od hiljadu novih brojila, ulaganje u više od 30 postojećih i novih objekata, što ukupno iznosi oko 90 km vodovodne i kanalizacione mreže – objasnio je Omer Bajraktari

BIJELO POLJE

KUD „Tekstilac“ na festivalu u Poljskoj BIJELO POLJE – Kulturnoumjetničko društvo ,,Tekstilac“ nastupiće na Međunarodnom festivalu folklora, koji se održava od 21. do 24. jula u poljskom gradu Bjelistoku. Bjelopoljski folkloraši će imati nastup tokom tri festivalske večeri, na kojima će kroz igračko umijeće, pjesmu i muziku predstaviti ljepotu tradicionalnih igara naroda Crne Gore. Po povratku iz Poljske, KUD ,,Tekstilac“ očekuje učešće na 19. Internacionalnom festivalu tamburaških orkestara u Bijelom Polju, a potom, koncert u Njemačkoj i gostovanja u nekoliko crnogorskih gradova. B. Č.

DANILOVGRAD – Opština će u saradnji sa Parti busom, 22. jula, povodom Dana mladih organizovati koncert s početkom u 21 sat na Trgu golootočkih žrtava, na kojem će nastupiti Marčelo, Bolero i Džanum. Kako su organizatori objasnili, koncert je ,,poklon danilovgradskoj mladosti u susret Danu mladih“. Predstavnik Opštine Danilovgrad Milan Brajović kazao je da je obilježavanje još jedne godišnjice od stradanja na Lazinama, gdje su strijeljana 52 omladinca iz danilovgradskog sreza, opomena za sva vremena da brat na brata više nikad ne smije. U ime Parti busa, Anđela Popović podsjetila je da se taj projekat realizuje od 2017. godine i da je do sada privukao preko 40.000 posjetilaca. – Osmišljen je originalno, kao jedinstvena koncepcija – bendovi, članovi organizacije i

vodovodne mreže. Planirana je fazna realizacija. U prvoj će, pored ostalog, biti rehabilitovana izvorišta i pumpne stanice, rekonstruisan rezervoar kapaciteta 1.600 m³ u Bijeloj Gori, te izgrađena dva nova rezervoara od 6.000 m³ i 300 m³ u Brajši i Đeranama. Takođe, biće rekonstruisana kanalizaciona mreže u užem gradskom jezgru (1,6 km) i saniran podmorski ispustaĐerane (1,1 km). Druga faza projekta obuhvata izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u mjestu Zoganje. I. R.

DANILOVGRAD: Opština obilježava Dan mladih

U petak koncert na Trgu golootočkih žrtava

Mian Brajović i Anđela Popović

produkcije putuju autobusom koji putuje odabranim gradovima i u večernjim satima pravi muzički događaj – kazala je Popović. Najavila je da će u svakom gradu, kao i prethodnih godina, biti posađeno drvo kao simbol

brige prema prirodi i doprinos ekološkoj crti festivala. Dan mladih obilježava se 23. jula u znak sjećanja na mlade slobodare koji su strijeljani na daj dan 1944. godine na Lazinama, u osvit slobode Drugog svjetskog rata. I. R.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje

Isključenja u 16 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 21. jula radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Sjenožete, Gnjili Potok, Trešnjevik i katuni: Štavna, Rudo brdo i Gradišnica. Berane: od 8.30 do 14.30 h dio sela Ruišta. Bijelo Polje: od 9 do 9.30 h Lelo, Vinilplast, Kisela voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kukulje, Livadice, Dubrave, Sela, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Dobrakovo, Granični prelaz, Kumanica, Kanje, Mioče, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Hasanbegovići, Bistrica, Dolac, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja; od 9 do 12.30 h Orahovica; od 9 do 16 h Ivanje – Koraći, Džukeljska jama, Nikoljac, Mijatovo kolo – Rakita, Vrh, Osmanbegovo selo; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“; od 12 do 12.30 h Lelo, Vinilplast, Kisela voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kukulje, Livadice, Dubrave, Sela, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Dobrakovo, Granični prelaz, Kumanica, Kanje, Mioče, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Hasanbegovići, Bistrica, Dolac, Kostenica. Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja. Danilovgrad: od 7 do 9 h područje grada, Jelenak, Klanica, Farma koka, Brojler, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Donji Martinići, Donje Selo, Ždrebaonik, Kula Lakića, Gorica, Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Bzo, Studeno, Vučica, Ivanj Uba, Jablan, Pješivci, Bogićevići, Lalevići, Veleta, Rova, Brijestovo, Sretnja, Mosori, Frutak, Kujava, Rsojevići, Orja Luka, Vinići, Zagorak, Tunjevo, Viš, Dobro Polje, Adžin Most, Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Boronjina, Mandići, Kupinovo, Grlić, Ćurilac, Lazine, Bjelousi, Kopito Petrovića, Begovine, Tomaševići, Gruda, Jabuke, Lazarev Krst, Gornji i Donji Zagarač, Povrhpoljina, Malenza, Đeđezi, Bandići, Branelovica, Zagreda, Velje Polje, Pažići, Slap Zete, Glava Zete, Dobro Polje, kao i preduzeća GSI i ZIP; od 8 do 15 h dio Studenog, Pištet – dio Gornjih Martinića i Glava Zete. Gusinje: od 9.30 do 14.30 h dio sela Kruševo. Kolašin: od 8 do 15 h Sunga. Kotor: od 9 do 12 h Tabačina, Kamelija, zgrada ,,Jugopetrol“, Centar Morinja; od 9 do 12 h Stari Urc i naselje oko ljetnjeg bazena, kratki prekidi u periodu izvođenja radova. Mojkovac: od 8 do 15 h Gojakovići; od 9 do 14 h Jakovići; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari. Nikšić: od 7 do 9 h Dabovići, Povija, Ostrog, Norin, Stubički kraj, Jovan Do; od 8 do 15 h Bršno, Donje Čarađe, Ul. Školska, Ul. Gračanička, Ul. Trgovačka, dio Kličeva. Petnjica: od 9 do 14.30 h dio sela Trpezi. Plav: od 9.30 do 14.30 h dio sela Velika. Pljevlja: od 9 do 17 h Selo Odžak (moguća kratkotrajna isključenja), Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Kosanica, Krejino Vrelo; od 12.30 do 15 h naselje Bogiševac, Dolovi, Dragaševića imanje, Eko-bajka, Hram Svetog Georgija i okolina, naselje Brdo, Ul. Peđe Leovca, Bobovska, Durmitorska, Balibegovo brdo, Gagovića imanje, Guke, Ul. Save Kovačevića, Bjelopoljska, Slobodana Sloba Dragaševića, Budvanska, dio Ul. Božidara Žugića, Vojni logor, Dragićevića imanje, Ul. Nemanjina, Zagrebačka, Stevana Samardžica, Vlatka Samardžica, dio Ul. Njegoševe, 29. novembra, Drvarske, OŠ ,,Salko Aljković“, zgrade Obnove, zgrada GM1 i GM2, GM3, GM5 – svi ulazi, Ul. Miša Cvetkovića, Iva Andrića, dio Ul. Lovćenske, GM6, GM7, GM8, Ul. Drvarska, Vardarska, dio Lovćenske, kapela Ravni, Vektra Optel, zgrada TE, Ul. Boračka, dio Ul. kralja Petra, Vase Čarapića, Ivana Milutinovića, SC ,,Ada“, Dom starih, zgrade u Ul. Mila Peruničića, ,,Milet bašta“, Ul. Vuka Kneževića, dio Ul. Vardarske, gradska pijaca, hidrofor, Ul. Vojske, dio Ul. Drvarske, Lovćenske, naselje Kamen, Ul. Marka Miljanova, Durmitorska, Premćanska, Kozaračka, Osmana Đikića, Novosadska, Bobovska, Gotovuška, Obilićeva, dio Ul. Volođine, zgrade u naselju Kupusište, pumpe za vodu na Bogiševcu, Ul. Njegoševa, Meše Selimovića, Vase Čarapića, dio Manastirske, Manastir Svete Trojice, zgrade u Ul. Mila Peruničića, Ul. Ivana Milutinovića, Sutjeska, Osmana Džikića, stara stanica Policije, zgrade u Ul. kralja Petra i dio Ul. 29. novembra, zgrade Opštine i SDK, zgrade od Jalije prema Opštini, Ul. Boljanićka, 4. Sandžačka, Kozaračka, Nikole Pašića, naselje Deveta, Bakrenjače, Donja Rudnica, pilana ,,Leovac“, pilana ,,Jasen – Stevanović“, Srdanov Grob, Donje i Gornje Jugovo, Milunići, krečana ,,Vraneš“, Gotovuša, Velike i Male Krće, Okazion Laković, naselje Šuljkovac, asfaltna baza – ,,Vektra“, Bušnje, Radeta, Potoci, Tusko Brdo, Brvenica, Crljenice, Crni Vrh, Zaglavice, Rudnica, Stajišta, Bjelibor, Trlica, Košido, pilane ,,Marić Vukoman“ i ,,Spajić“, Otilovići, Lukavice, Mihailovica, Vijenac, pilana ,,Marić Vuko“, Ranče, carina Ranč, brana ,,Otilovići“, Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova, Roganice, Obarde, Kneževići, Gačevića Dolina, Mataruge, Vukovo Brdo, Kleke, Kozica, Raćevo. Rožaje: od 9 do 14.30 h dio sela Grahovo. Šavnik: od 9 do 17 h Dobra Sela, Previš, M-tel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel Ivica, motel ,,Provalija“, Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode ,,Diva“, Borovac. Tuzi: od 9 do 13 h ,,Kodra“, Dušići, Lekovići, dio Sukuruća, Vladne, Vranj, dio Mataguža i Dubrave Žabljak: od 9 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca, Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, Motički Gaj, Stijepović CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. jul 2022.

Požari u Herceg Novom i Nikšiću i dalje aktivni, u gašenju pomaže helikopter

„Veče uz oganj“ u prijestonici

Vatrogasci danonoćno čuvaju Kabao i Vojnik

Požar u blizini Zelenike raspirio vjetar, ali je spriječeno da se proširi prema Kotoru. U Nikšiću je gorjelo na više lokacija, a najgora situacija bila je na Jasenovom Polju i u Seocima, iznad Lukova

The Books of Knjige sjutra u Biljardi CETINJE – Sekretarijat za kulturu Prijestonice u petak organizuje nastup alternativne organizacije The Books of Knjige – „Veče uz oganj“. Nastup će biti održan u atrijumu Biljarde, s početkom u 20 časova, a ulaz je slobodan. The Books of Knjige je nevladina organizacija koja se bavi kulturom i aktivna je tridesetak godina, a zahvaljujući specifičnom humoru popularni su kako u Crnoj Gori, tako i u regionu. Sekretarijat za kulturu pozvao je sve građane na „Veče uz oganj“ uz TBOK, uz koje je dobar provod zagarantovan. I. R.

Berane: Vodovod počeo restrikcije

Suve česme u Polici, Dapsićima i Petnjiku

VJeTar OTeŽaVa POSaO VaTrOGaSCIMa: Kabao

HERCEG NOVI/ NIKŠIĆ – Helikopter ,,bell 412“ Vojske Crne Gore juče je intervenisao na brdu Kabao (Zelenika), gdje gori od nedjelje. Iz Službe zaštite i spašavanja saopštili su da je požar u utorak veče bio skoro ugašen, ali da ga je vjetar narednog jutra raspirio, pa su ponovo tražili pomoć iz vazduha. Helikopter je nalijetao desetak puta. – Zahvaljujući pomoći helikoptera zaustavljeno je širenje na Braunoviće i Bjelske Kruševice i na Kotor – kazali su iz Službe zaštite. Peti dan aktivan je požar u Nikšiću, na planini Vojnik. Imali su vatrogasci pomoć helikoptera, pa vatru uspijevaju da drže dalje od kuća. Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Slavka Tadića, gorjelo je na još nekoliko lokacija Gvozdenice, Kličevo, Uzdomir… Juče je najgora situacija bila na Jasenovom Polju i u Seoci-

BERANE – Zbog neracionalne potrošnje preduzeće Vodovod i kanalizacija uvelo je restriktivni režim snabdijevanja potrošača u naseljima Polica, Dapsiće i Petnjik. Planirana isključenja se obavljaju po rasporedu: Polica (gornja zona) – utorak, srijeda i petak, Polica (donja zona) – četvrtak, subota i nedjelja, Dapsiće – utorak, srijeda i petak i Petnjik – četvrtak, subota i nedjelja. – U saradnji sa komunalnom inZnaČaJna POMOĆ MJeŠTana: Lukovo (Nikšić)

ma, iznad Lukova. Srećom, a najviše zahvaljujući ažurnosti mještana, spašene su kuće, pa veće materijalne štete nije bilo. – Teška je situacija, velika suša i duva vjetar. Na Vojniku gori, a imali smo podršku sa državnog nivoa i juče su avioni napravili osam naleta. Ugašeno je prilič-

no, ali ja ne mogu biti zadovoljan. Ljudski faktor je neminovan. Imamo savršenu saradnju sa lovcima, sa svima koji su na terenu, ali to ne donosi uvijek rezultat. O deponiji Mislov do da i ne govorim, ona je gorjela i zimus, a kamoli sad. Važno je da je taj požar lokalizovan, da

Zec kojeg su spasili mještani (Seoce, Nikšić)

se ne može proširiti na Budoš, a ostalo je u drugom planu. Sve raspoložive kapacitete smo angažovali, danonoćno smo na terenu, ali je najvažnije da se naši sugrađani uzdržavaju navika, da poštuju naš trud i prirodu – kazao je kratko za Pobjedu Slavko Tadić. Ra. P.

KOlaŠIn: Veljo Jovanović kupio Domu zdravlja šestokanalni EKG i inhalator za mališane KOLAŠIN – Pedijatrijsko odjeljenje Doma zdravlja dobilo je šestokanalni EKG aparat i inhalator. Medicinska sredstva vrijedna skoro 2.000 eura obezbijedio je Veljo Jovanović, činovnik i preduzetnik iz Kolašina. To je prva donacija u posljednje tri decenije koja je direktno usmjerena potrebama kolašinskih mališana. Veljo Jovanović je gradski menadžer, ali i uspješan poslovni čovjek koji organizuje posao u restoranu „Crkvina“. Kaže da djeca u svim oblicima društvene odgovornosti moraju biti u prvom planu. – Da obezbijedim ovu donaciju, opredijelila su me dva razloga. Najprije da se poveća kvalitet zdravstvene zaštite djece u našem Domu zdravlja. Na taj način sam htio da podržim

Preduzetnik velikog srca Privrednici da pomognu otvaranje trauma-centra Milan Marković najavio je da širenje usluga Doma zdravlja počinje otvaranjem trauma-centra gdje bi sportisti, ali i turisti, naročito zimi, mogli da dobiju kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Veljo Jovanović pozvao je sugrađane da pomognu toj zdravstvenoj ustanovi donacijama. – Pošto menadžment Doma zdravlja planira otvaranje trauma-centra, pozivam sugrađane i privrednike da shodno mogućnostima doniraju opremu u cilju kvalitetnije zdravstvene zaštite – kazao je Jovanović.

posvećenost i profesionalnost osoblja pedijatrijske ambulante. Zbog toga mi je zadovoljstvo da ovu donaciju prima dr Momčilo Vukčević koji je

skoro dvije i po decenije u kolašinskom zdravstvu i pedijatriji. Posvećenim radom i brigom o djeci pokazuje da je briga o zdravlju najmlađih njegova za-

spekcijom i komunalnom policijom vršićemo kontrolu mjera primjene restrikcije potrošnje vode. Protiv korisnika koji se ne pridržavaju ovih mjera, primijeniće se kaznene odredbe – saopšteno je iz tog preduzeća. Iz Vodovoda je prošle sedmice saopšteno da je zbog neracionalne potrošnje vode došlo do pada pritiska u sistemu. Apelovali su na korisnike da smanje zalivanje poljoprivrednih površina i koriste vodu racionalno, ali to nije urodilo plodom. C. G.

VrIJeDan Dar: Veljo Jovanović, dr Momo Vukčević, Milan Marković

kletva – kazao je Jovanović. Dr Momčilo Vukčević je potvrdio vrijednost donacije Velja

Jovanovića. – Na ovaj način se potvrđuje koliko se voli svoj grad, ali i

uvažava posao nas zdravstvenih radnika i ustanove u kojoj radimo. Vjerujem da će i drugi privrednici, koji investiraju na području opštine, slijediti primjer Velja Jovanovića kako bi usluge Doma zdravlja bile raznovrsnije i kvalitetnije – kazao je Vukčević. Direktor Doma zdravlja u Kolašinu Milan Marković kazao je da će oprema koju je obezbijedio Veljo Jovanović, biti u pedijatrijskoj ambulanti, ali će je po potrebi koristiti svi pacijenti. – Humanost i dobročinstvo sa strane Velja Jovanovića, a sa naše – velika zahvalnost. Povećali smo kvalitet i raznovrsnost opremljenosti naše ustanove. Ovakav gest treba da bude primjer drugima koji su u mogućnosti da nam pomognu kako bi zdravstvena zaštita u Kolašinu pratila uvećane potrebe razvoja Opštine – istakao je Marković. Dr. D.

14 Svijet

Četvrtak, 21. jul 2022.

Toplotni talas koji je zahvatio Evropu obara temperaturne rekorde u nekoliko zemalja

Najmanje hiljadu ljudi umrlo u Portugalu, u Španiji, Francuskoj i Grčkoj bukte požari Usljed toplotnog talasa koji je zahvatio Evropu juče su oboreni temperaturni rekordi. Živa na Celzijusovoj skali se u Velikoj Britaniji prvi put popela na iznad 40 stepeni, dok su se u Francuskoj, Španiji i Grčkoj razbuktali šumski požari. Najtopliji dan u godini registrovala je i Njemačka, dok je u Portugalu zbog velikih vrućina preminulo više od hiljadu ljudi, prenosi BBC. Evropski mediji vrućine ko-

je su zahvatile kontinent već nazivaju „smrtonosnim toplotnim talasom“, a svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih nacija upozorava kako „najgore tek dolazi“. Osim temperaturnih rekorda u Velikoj Britaniji, povećan je i broj požara. U istočnom dijelu Londona, Veningtonu, vatra je uništila osam kuća i lokalnu crkvu, a vatrogasci situaciju opisiju kao „pakao“. U Francuskoj su u ponedjeljak na 64 lokacije zabilježene rekordno visoke temperature.

Požari su od 12. jula zahvatili više od 20.300 hektara francuskog regiona Žironda, a gotovo 37.000 ljudi je evakuisano. Upozorenja na visoke temperature na snazi su i u Njemačkoj, gdje je u utorak meteorološka služba zabilježila 39,5 stepeni na Celzijusovoj skali, što ujedno predstavlja i najtopliji dan u 2022. godini u toj zemlji. BBC javlja da su vrućine u Portugalu od protekle nedjelje odnijele najmanje hiljadu ljudi. Centralnu i sjeverozapadnu Španiju su pogodili šumski

Šume gore u više evropskih država

požari. Mediji javljaju da su se vatrogasci u toj zemlji borili sa nizom požara nakon neuobičajeno visokih temperatura koje su dostizale i do 45,7 stepeni Celzijusa. - Toplotni talas koji je trajao gotovo nedjelju dana prouzro-

STO ČETRDESET SEDMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruski lider u Teheranu postavio uslov za ublažavanje svjetske prehrambene krize

Izvoz žita moguć ako Zapad ukine sankcije na rusku pšenicu

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je u međuvremenu poručio da se „geografija mijenja“, te kako geopolitički ciljevi „specijalne vojne operacije u Ukrajini“ više nijesu ograničeni na Donbas, već da uključuju i Hersonsku i Zaporošku oblast i niz drugih teritorija

KIJEV/MOSKVA – Moskva je spremna da omogući izvoz ukrajinskih žitarica iz crnomorskih luka, ali pod uslovom da Zapad ukine sankcije na izvoz ruske pšenice, poručio je juče ruski lider Vladimir Putin.

On je to izjavio tokom posjete Teheranu gdje je o ovoj temi razgovarao sa iranskim i turskim predsjednikom Ibrahimom Raisijem i Redžepom Tajipom Erdoganom. U dogovoru oko izvoza ukrajinskog žita posreduje turski predsjednik, a u pregovorima učestvuju i Ujedinjene nacije. Iz te međunarodne organizacije poručuju kako su optimisti da do dogovora može doći. Izvori iz Ankare najavili su juče kako će sastanak Rusije, Ukrajine, Turske i Ujedinjenih nacija o bezbjednoj isporuci ukrajinskih

Putin, Raisi i Erdogan tokom sastanka u Teheranu

žitarica biti održan ove nedjelje u Istanbulu. CNN Turk je prenio kako će taj sastanka biti održan u petak, ali ta informacija do zaključenja

Olena Zelenska govorila pred američkim Kongresom Supruga ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Olena Zelenska boravi u posjeti Vašingtonu gdje je juče govorila i pred američkim Kongresom i tom prilikom zatražila da SAD njenoj zemlji pošalju sisteme protivvazdušne odbrane. - Rat, nažalost, nije završen. Teror se nastavlja i apelujem na sve vas, u ime onih koji su poginuli, u ime onih koji su izgubili ruke i noge, u ime onih koji su još živi i zdravi, i onih koji čekaju da im se porodice vrate sa fronta. Tražim nešto što nikada ne bih željela da tražim, tražim oružje. Oružje koje se ne bi koristilo za vođenje rata na tuđoj zemlji, već za zaštitu nečijeg doma i prava da se živi u tom domu. Tražim sisteme protivvazdušne odbrane – rekla je Zelenska.

ovog izdanja Pobjede nije bila i zvanično potvrđena. Turski ministar odbrane Hulusi Akar ranije je saopštio da su postignuti načelni sporazumi o stvaranju koridora za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Crnog mora, kao i da će se kasnije ove nedjelje održati sastanak između delegacija Rusije, Turske, Ukrajine i UN na kojem bi glavni sporazumi mogli da budu formalizovani u jednom dokumentu. I dok dogovori oko prevazilaženja svjetske prehrambene krize traju, borbe na fronu su nastavljene i juče. U međuvremenu je i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov poručio kako geopolitički ciljevi „specijalne vojne operacije u Ukrajini“ više nijesu ograniče-

ni na Donbas, već da uključuju i druge teritorije. - Geografija je sada drugačija. Ne radi se samo o DNR i LNR, već i o Hersonskoj oblasti, Zaporoškoj oblasti i nizu drugih teritorija – rekao je Lavrov i dodao kako se proces nastavlja „dosljedno i uporno“. Lavrov je, takođe, zaprijetio i da bi se ciljevi Kremlja mogli dalje proširiti ukoliko Zapad nastavi da snabdijeva Ukrajinu oružjem, prenio je Gardijan. Ambasadori zemalja članica EU su dali „zeleno svjetlo“ za novi paket sankcija protiv Rusije koji se uglavnom odnosi na mjere za održavanje i jačanje efikasnosti šest do sada uvedenih paketa sankcija. Nove mjere podrazumijevaju i restrikcije na izvoz zlata iz Rusije, a više fizičkih i pravnih lica dodati su na listu onih kojima se zamrzava imovina i ograničava kretanje u EU.

kovao je 360 smrtnih slučajeva – navodi španski zdravstveni institut „Karlos III“. Šumski požar izazvan olujnim vjetrovima bjesnio je i u planinskoj oblasti na periferiji Atine, zbog čega su lokalne vlasti naredile evakuaciju naj-

manje četiri oblasti i bolnice. Prognostičari u Italiji upozoravaju da su do petka moguće temperature od 40 do 42 stepena Celzijusa. Šumski požari zahvatili su i tu zemlju, a najaktivniji je bio u Toskani.

Tragedija na istoku Francuske

Mladić ubio pet članova svoje porodice katanom

DOUVRES - Policija u Francuskoj ubila je 22-godišnjeg muškarca nakon što je on uzeo nekoliko članova svoje porodice kao taoce i ubio njih pet, uključujući i svog oca.

Šokantni incident počeo se odvijati u utorak veče kada se 22-godišnji mladić zabarikadirao u kući sa svojim ocem, maćehom i troje djece u malom istočnom gradu Douvresu. Lokalni izvještaji kažu da su pregovarači došli na lice mjesta tokom noći i postavili perimetar oko grada, prije nego što su ,,uzaludno pokušali ostati u kontaktu s osumnjičenim tokom cijele noći’. U zoru je mladić, naoružan vatrenim oružjem i velikom katanom, počeo ubijati članove porodice.

Ranil Vikremesinge izabran za predsjednika Šri Lanke

Ostrvu prijete novi nemiri

KOLOMBO - Parlament Šri Lanke, uz visoke mjere bezbjednosti, većinom glasova za šefa države izabrao je Ranila Vikremesingea, dosadašnjeg premijera i vršioca dužnosti predsjednika, prenosi agencija Rojters. Ranil Vikremesinge (73), bio je jedan od dva glavna kandidata za novog šefa države, nakon što je porasla podrška njegovom protivniku Dulasu Alahaperumu (63), bivšem ministru, portparolu vlade i poslaniku vladajuće stranke. Novi predsjednik je izabaran podrškom 134 poslanika, dok je Alahaperume dobio 82 glasa. Za trećeg, ljevičarskog kandidata, glasala su svega tri poslanika, prenosi AP. Vikremesinge bi trebalo da bude na vlasti do 2024. godine, što je ostatak mandata Gotabaje Radžapakse, koji je

nedavno podnio ostavku i pobjegao iz zemlje usljed velikih socijalnih nemira koji su zahvatili tu ostrvsku zemlju. Eventualnoj pobjedi Vikremesingea protivili su se mnogi obični stanovnici Šri Lanke, koji ga doživljavaju kao dio vladavine Radžapakse koja je zemlju odvela u ekonomsku katastrofu, prenosi Rojters. Njegov izbor bi mogao da dovede do novih protesta, zbog ogorčenja na vladajuću elitu koja se smatra odgovornom za veliku ekonomsku krizu sa nestašicom goriva, hrane i ljekova, reklo je nekoliko demonstranata britanskoj agenciji. Stotine policajaca, paravojnih i vojnih trupa bilo je raspoređeno oko zgrade parlamenta, a prilazni put imao je najmanje tri barikade. Vikremesinge, šestostruki premijer, postao je vršilac dužnosti predsjednika prošle nedjelje, nakon što je tadašnji predsjednik Gotabaja Radžapaksa pobjegao u Singapur, u trenutku kada je stotine hiljada ljudi izašlo na ulice protiv njegove vlade i zauzelo predsjednikovu zvaničnu rezidenciju i kancelariju. Demonstranti su tada, takođe, zapalili Vikremesingeovu privatnu kuću i upali u njegovu kancelariju. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Četvrtak, 21. jul 2022.

Marketing

16 Kultura

Četvrtak, 21. jul 2022.

Maida Kurgaš i Goran Kaluđerović uspješno završili kurs 3D animacije u Danskoj

Nova znanja za bolji umjetnički razvoj Završen konkurs za nagradu „Risto Ratković“

Oboren rekord, stiglo 89 knjiga BIJELO POLJE - Na konkurs za regionalnu pjesničku nagradu „Risto Ratković“ pristiglo je 89 knjiga poezije iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Uz podsjećanje da je konkurs bio otvoren od 4. maja do 15. jula ove godine, sekretar žirija Edin Smailović kazao je ,da je do sada najveći broj pristiglih knjiga. - To potvrđuje činjenicu da je nagrada „Risto Ratković“ najznačajnija pjesnička nagrada u regionu. Za ovu prestižnu nagradu svake godine vlada veliko interesovanje, ali ove godine je

oboren rekord. Na konkurs su se javili značajni autori i izdavačke kuće iz regiona, tako da ćemo i ove godine imati kvalitetnog laureata. Takođe, na konkurs za nagradu „Ratkovićevih večeri poezije“ za pjesnike do 27 godina stiglo je 10 rukopisa potpisanih šifrom, a rezultati konkursa i za jednu i za drugu nagradu biće poznati najkasnije do 1. septembra – kazao je Smailović. Nagrada „Risto Ratković“ dodjeljuje se za najbolju knjigu poezije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. B. Č.

Uhapšen reditelj i kritičar režima u Iranu

Zatvor za Panahija TEHERAN - Nagrađivani iranski reditelj i disident Jafar Panahi uhapšen je u Teheranu i mora da odsluži šestogodišnju kaznu koja mu je izrečena 2010. godine zbog podrške antivladinim demonstracijama, objavio je sud u iranskoj prijestonici, prenosi AFP. Panahi (62) je osvojio niz nagrada na međunarodnim festivalima za filmove u kojima kritikuje savremeno iransko društvo, uključujući glavnu nagradu u Berlinu za „Taksi“ iz 2015. i najbolji scenario u Kanu za film „Tri lica“ iz 2018. godine. On je treći reditelj koji je priveden ovog mjeseca, pored Mostafe Aleahmada i Mohammada Rasoulofa, koji je osvojio „Zlatnog medvjeda“ u Berlinu 2020. godine svojim filmom „Nema zla“. - Panahi je 2010. godine osuđen na šest godina zatvora i zbog toga je odveden u pritvorski centar Evin da tamo služi kaznu. Ta kazna je konačna i izvršna – potvrdio je portparol pravosuđa Massoud Setayeshi.

Jafar Panahi

Osim zatvorske kazne, Panahiju je na 20 godina određena i zabrana režiranja i pisanja filmskih scenarija, putovanja i obraćanja u medijima, zbog „propagande protiv režima“. Iako je Panahiju bilo zabranjeno putovanje proteklih godina, kazna nikada nije izvršena i on je nastavio snimati filmove, koji su prikazivani u inostranstvu i osvajali brojna priznanja. Vlasti su uhapsile Panahija prošle sedmice, po dolasku na sud u Teheranu kako bi pratio slučajeve reditelja Rasoulofa i Aleahmada koji su optuženi za podrivanje državne bezbjednosti izražavanjem protivljenja na društvenim mrežama vladinom nasilnom suzbijanju nemira na jugozapadu zemlje, navodi AP. R. K.

„Bladi Mun“ u Budvi BUDVA - Predstava „Bladi Mun“ Crnogorskog narodnog pozorišta, po tekstu i u režiji Ane Đorđević, biće izvedena večeras, u 21 sat, na sceni između crkava u Starom gradu, u okviru Grada teatra. Dramaturg je Stefan Bošković, kostimografkinja Svetlana Cvijanović, scenografkinja Ljubica Petrović, muziku su radili Ivana Čanović i Bojan Jovović, asistentkinja rediteljke je Nataša Milićević, asistentinja kostimografkinje je Gordana Bulatović a izvršni producent Danilo Milatović. U predstavi igraju: Sanja Vujisić, Nikola Perišić, Kristina Stevović-Obradović, Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Maša Božović, Stevan Vuković i Branka Otašević. R. K.

Za ovaj program bilo je selektovano 14 polaznika iz različitih djelova svijeta, a Kurgaš i Kaluđerović bili su jedini stipendisti iz Crne Gore. Stipendije su rezultat sporazuma o saradnji Filmskog centra Crne Gore, koji je prethodne godine potpisan sa jednom od najznačajnijih škola za animaciju u Evropi – VIA University College u Danskoj, u cilju podrške mladim i talentovanim autorima iz Crne Gore u oblasti animacije.

ISKUSTVO

Cjelokupan program koji su pohađali u Danskoj, kako su kazali mladi autori, bio je osmišljen tako da na različite načine i kroz drugačija iskustva imaju priliku da stiču brojna znanja o 3D animacijama. Kurs se, kako je Kurgaš objasnila, sastojao iz 14 nedjelja, od kojih je svaka imala definisanu oblast na koju se fokusira. - Časovi su se obično sastojali od kombinacije demonstracije i predavanja, pa zatim praktičnog individualnog rada – ili na projektu, ili na zadatoj vježbi – s tim da su profesori bili stalno tu da obilaze i prate napredak i asistiraju. Predavači su bili profesionalci iz industrije koji aktivno rade svoj posao u studijima širom svijeta. Učesnici su bili raznih godišta, iz raznih

Maida Kurgaš

Goran Kaluđerović

značaja u daljem radu. Iako je teško izdvojiti jedan segment, prema riječima Kurgaš, pored nevjerovatnog iskustva i divnih prijateljstava koja su se oformila, najkorisniji element ovog kursa bio je to što su se profesori smjenjivali zajedno sa oblastima. - Samim tim, uspjeli smo da primimo znanje od šest profesora i naučimo od svakog malo drugačiji pristup radu i izvučemo ono što najviše funkcioniše za nas. Kroz konekciju sa njima smo dobili priliku da iz prve ruke saznamo detalje o radu u industriji i dobijemo korisne savjete u vezi sopstvenih karijera. Uz to, radno okruženje i pristup obrazovanju su bili jako osvježavajući zato što svi, od administracije i profesora pa do učenika, vole svoj posao i vole animaciju kao umjetnost. Ta ljubav i posvećenost se odražava na to kako čitav sistem funkcioniše i samim tim podstiče na kreativnost – objasnila je ona. Pored sticanja znanja od vrhunskih profesora, Kaluđerović je istakao i tehničku podršku i tehnologiju koja je bila omogućena svim polaznicima kursa. - Polaznicima je omogućena vrhunska tehnička podrška i tehnologija – ispričao je on. S. V.

Nadaju se razvitku 3D animacije u Crnoj Gori Nakon uspješno završenog kursa, Maida Kurgaš i Goran Kaluđerović nadaju se uspješnoj budućnosti i razvitku vještina u oblasti animacije. Kurgaš se, kako je kazala, nada da će postati uspješna režiserka. - Moj plan je da se penjem na ljestvici u industriji, odnosno da počnem kao karakter animator, da se dalje usavršavam i da radim ka tome da postanem supervizor animacije, a potom i režiserka animiranih filmova – rekla je ona. U predstojećem periodu, za Kaluđerovića bi posebno iskustvo bilo rad sa kolegama iz Crne Gore na realizaciji prvog domaćeg 3D animiranog, dugometražnog filma. - Želim da nastavim usavršavanje u 3D animaciji i nadam se da ću biti angažovan u nekoj produkciji animiranih filmova. Pored toga, volio bih realizovati svoje projekte kratkih animiranih filmova u budućnosti – kazao je Kaluđerović.

zemalja, i sa raznim nivoima iskustva, ali su svi bili izuzetno motivisani i odlučni da započnu svoju karijeru u oblasti 3D animacije. Baš zbog tih kulturoloških i drugih razlika smo uspjeli mnogo da naučimo jedni o drugih, pogotovo jer je svako od nas dominantno stručan u različitim vrstama umjetnosti – ispričala je ona. Prema riječima Kaluđerovića, program stručnog usavršavanja je osmišljen kroz različite segmente 3D animacije.

Od samog uvoda u program, različitih osnova i principa animacije, dijaloga, glume aktera, ali i čitavog procesa produkcije jedne ideje animiranog filma. Svi pomenuti aspekti animacije imali su nedjeljne vježbe, dok je na kraju bilo potrebno uraditi finalni projekat – kratak animirani film – rekao je on.

VELIKI BENEFITI

Prestižni kurs, saglasni su mladi polaznici, donio im je velike benefite koji će im biti od velikog

Izložba „Čedo i njegova đeca – dvije generacije Lekića u ateljeu“ otvorena na Barskom ljetopisu

Za mlađe velika faca, za starije veliki vajar BAR – Izložba „Čedo i njegova đeca – dvije generacije Lekića u ateljeu“ otvorena je u galeriji „Velimir A. Leković“ kao dio selekcije bARS programa 35. Barskog ljetopisa. Riječ je o postavci koju čini više od dvadeset vajarskih radova Čeda, Joka i Jelene Lekić, rađenih u drvetu, kamenu, aluminijumu, bakru i drugim tehnikama. Čedo Lekić bio je prvi topolički vajar, u čiji su atelje u Lamelama dolazile generacije barskih pionira i omladinaca, da krišom vire kako u bakru, gvožđu i kamenu nastaju umjetnička djela. Osnovnu školu učio je u Starom Baru, a u radionici Jovovića „krao zanat“ rada u drvetu. Poslije

D. OrlanDić

Kuća Rista Ratkovića

PODGORICA – Mladi crnogorski autori Maida Kurgaš i Goran Kaluđerović uspješno su završili program stručnog usavršavanja u oblasti animacije pod nazivom „The Animation Workshop (3D Character Animation)“, koji se realizovao od 7. marta do 10. juna, u okviru VIA Univerziteta u Danskoj.

Dio radova izloženih u galeriji „Velimir A. Leković“

završene polumature, dobio je stipendiju od Luke Bar i otišao u Titograd da pohađa Industrijsku školu. Tamo su zapazili njegov izuzetan talenat za ručnu obradu željeza. Ozbilj-

nije je počeo da se bavi umjetnošću od 1965. godine, a sedam godina kasnije i da aktivno izlaže. Novembra 1976. godine dobio je najveće opštinsko priznanje – Nagradu oslobođenja

Bara i postao član Udruženja likovnih amatera Crne Gore. Njegova djeca Joko i Jelena su završili Filozofski fakultet (Italijanski jezik) i Fakultet za turizam, ali su od oca naslijedili dar za likovnu umjetnost. Prvu Čedovu izložbu nakon 38 godina otvorio je Željko Milović, selektor bARS-a koji je kazao da je za mlađe Barane Čedo Lekić bio velika faca. A za starije veliki vajar. - Znali su to svi njegovi dobronamjerni vrsnici i kolege, znali su i oni što su ga vazda peckali zato što nije završio akademiju. A što će čika Čedu akademija kad je i bez nje dobio Nagradu oslobođenja Bara, kad je i bez nje bio najpoznatiji umjetnik u gradu početkom osamdesetih, kad su mu radovi plovili morima i okeanima u kapetanskim kabinama... Što će čika Čedu likovna akademija kad bi mu svaki put kad bi vidio novu skulpturu čika Milo Vukčević rekao: „Ovo ti je odlično“ – istakao je Milović. S. V.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 21. jul 2022.

Veliko interesovanje mališana prvog dana manifestacije ,,Školski sportski raspust“

I. MITROVIĆ

Lijepa najava ljetnjeg druženja Ako se po jutru dan poznaje, odnosno, ako je suditi po odličnoj posjećenosti mališana prvoj u nizu aktivnosti koja je juče ujutro u okviru ,,Školskog sportskog raspusta“ održana u Avanturističkom parku na Gorici, onda će efekti ove sportsko-rekreativne manifestacije za predškolce i osnovce biti izuzetno pozitivni. Organizatori, Sekretarijat za kulturu i sport i profesori fizičkog vaspitanja iskazuju veliko zadovoljstvo zbog dobre posjete i pozivaju sve mališane koji raspust provode u Podgorici da im se pridruže u lijepom druženju uz besplatne sportske aktivnosti, koje će u narednih mjesec biti organizovane na šest lokacija u gradu. I djeca i roditelji, sa kojima smo juče razgovarali, imali su samo riječi hvale za ovu manifestaciju, a kada uzmemo u obzir važnost njenog cilja – da kod djece razvije ljubav prema sportu i usmjeri ih ka zdravim stilovima života i aktivnom provođenju slobodnog vremena, onda je i na ponos gradu zbog toga što je interesovanje djece za ,,Školski sportski raspust“ veće nego prethodnih godina.

Besplatne sportske aktivnosti za djecu u okviru ,,Sportskog školskog raspusta“ u narednih mjesec biće organizovane na šest lokacija u gradu: Gorica – Avanturistički park: ponedjeljak, srijeda i petak od 9 do 11 sati; Zlatica – balon sala Cross parka, kod trim staze: srijeda i petak od 8 do 10 i od 19 do 21; SC ,,Morača“ – otvoreni fudbalski teren: ponedjeljak, srijeda i petak od 19 do 21; Stari aerodrom – trim staza ,,13. jul“: ponedjeljak, petak i subota od 19 do 21; Tološka šuma – nova trim staza: utorak, četvrtak i nedjelja od 19 do 21. Od 1. do 30. avgusta: Smart gym – Kapital plaza (samo za predškolce, termini će biti objavljeni naknadno).

Mališani uživali na Gorici

ZABAVA

Četvorogodišnji Viktor Peličić u Avanturistički park juče oko devet sati došao je sa ujakom Željkom Mijovićem. Kako tokom ljeta ne ide u vrtić, i te kako mu je prijalo druženje sa djecom u prirodi. – Bio sam ovdje i prošle godine. Nije teško preći stazu. Ujak mi pomalo pomaže, ali ću je sljedeći put sam preći – kazao je odvažno maleni Viktor. U lijepom druženju na Gorici uživala su i braća Stevanović, sedmogodišnji Pavle i dvije godine od njega stariji Damjan, koji su u Avanturistički park došli sa majkom Tanjom. – Probao sam ovo prije dvije godine. Nijesam zaboravio, lako je preći stazu. Treniram džudo, ali sad nam je pauza, pa mi ovo dobro dođe – kazao je Pavle. Iskazujući zadovoljstvo zbog

lijepog provoda u Avanturističkom parku, stariji brat je kazao da će prisustvovati i aktivnostima koje u okviru ove manifestacije budu organizovane u Tološkoj šumi, koju inače redovno posjećuju. Zadovoljstvo zbog odlične organizacije ,,Školskog sportskog raspusta“ iskazala je i njihova majka. – Ovo je odlično osmišljeno, jer djeci ljeti bude dosadno, pročitali su lektire, traže da igraju igrice ili da gledaju televiziju po cijeli dan… Međutim, druženje sa djecom u prirodi

Isključenje struje Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 14 sati: dio Donje Gorice oko Morače (Desanke Maksimović i Raka Mugoše); dio Veruše; - od 8:30 do 12: dio Murtovine (Orijenska, Savska i Balkanska). H. P.

Sunčano, do 39 stepeni Za danas je najavljeno sunčano i veoma toplo. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 25 stepeni, najviša dnevna do 39. H. P.

i rekreacija mnogo su bolja i zdravija opcija. Kada ih ujutro povedem u park, bude im pomalo dosadno jer nema djece, ovako, kada ih je dosta vidim da baš uživaju – kazala je Tanja Stevanović. Slično misli i Vesna Globarević, koja je u Avanturistički park došla sa kćerkom Stašom i njenom drugaricom Borikom Barović. – Ovo je odlično, djeca treba što više da borave u prirodi, a manje da budu na telefonima i tabletima. Iznenađena sam zbog ovako dobre posjećeno-

sti i u isto vrijeme oduševljena. Pratićemo program aktivnosti i posjećivati ih i na ostalim lokacijama u gradu – kazala je Globarević. Njena ćerka Staša, koja je završila peti razred OŠ ,,Vlado Milić“, a trenira tenis, kaže da joj se sviđa druženje u Avanturističkom parku. Dvanaestogodišnja Borika, koja je završila šesti razred OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ i trenira odbojku, kaže da ove aktivnosti i te kako dobro dođu tokom ljeta, kada nema treninga i škole.

Lokacije i termini

ZDRAVLJE

Nela Tatar iz Sekretarijata za kulturu i sport istakla je da su svi ponuđeni sadržaji za osnovce i predškolce besplatni, a da se aktivnosti organizuju uz nadzor i koordinaciju profesora fizičkog vaspitanja. – Cilj ove manifestacije je da djeci ukažemo na važnost rekreacije i bavljenja sportom, koliko je važan ne samo za zdravlje već i za neke druge stvari koje će im pomoći sjutra kroz školovanje i život. Sve aktivnosti su besplatne, održavaju se kroz koordinaciju profe-

sora fizičkog vaspitanja, koji će u zavisnosti od grupa, uzrasta i želja mališana osmisliti aktivnosti – kazala je Tatar i pozvala dječake i djevojčice da se priključe zajedničkim sportskim aktivnostima, zabavi i druženju koje će u narednih mjesec biti organizovane na šest lokacija u gradu. Ona je iskazala zadovoljstvo zbog toga što je uprkos ljetnjoj vrelini ,,Školski sportski raspust“ izazvao veliko interesovanje najmlađih sugrađana. – Izgleda da je ova manifestacija ostavila pozitivan utisak tokom prethodnih godina. Možemo reći da se ona razvija na pravi način, da su i roditelji prepoznali njene prave vrijednosti. Iz godine u godinu osluškivali smo želje i prijedloge djece i njihovih roditelja, trudili se da im prilagođavamo lokacije i aktivnosti upotpunimo shodno njihovim željama, jer ovo organizujemo zbog djece i najvažnije nam je da ona budu zadovoljna – zaključila je Tatar. I. MITROVIĆ

TO Podgorice prvi put predstavila turističku ponudu na sajmovima u Oakhamu i Londonu

Promocija Crne Gore u Velikoj Britaniji Turističke organizacije Podgorice, Tivta i Bara, uz podršku Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i u saradnji sa turističkom agencijom ,,Monticola“, predstavili su ponudu Crne Gore kao nove ,,birdvočing“ destinacije na sajmu ,,Global Birdfair“ koji je održan u Oakhamu (Velika Britanija). Riječ je o najvećem događaju te vrste koji okuplja izlagače i ljubitelje posmatranja ptica iz svih krajeva svijeta. Crnogorski predstavnici predstavili su našu gastro ponudu na sajmu ,,National

Geographic Traveller Food Festival“ u Londonu. Brojni posjetioci festivala bili su u prilici da na crnogorskom štandu degustiraju neke od tradicionalnih specijaliteta crnogorske nacionalne kuhinje – pršutu i sir, paštrovske ruštule, priganice, pite, kao i vino – ali i da se upoznaju sa ukupnom turističkom ponudom destinacije putem promotivnih materijala. Crna Gora je dodatno promovisana na britanskom tržištu objavom fotografije na naslovnoj strani julskog izdanja magazina ,,Food and Travel“, uz koju je našoj turističkoj ponudi bilo posvećeno 11 stranica poznatog magazina. H. P.

Uspjela promocija gastro ponude u Londonu

Arena

18 Fudbal

Četvrtak, 21. jul 2022.

KVALIFIKACIJE ZA LIGU KONFERENCIJA: ,,Plavi“ oprezni pred večerašnje gostovanje Brejdabliku

Budućnost ne želi ,,jurnjavu“ na Islandu

Brejdablik

Crnogorski fudbalski vicešampion je za rivala u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija dobio Brejdablik, lidera prvenstva Islanda. Prvi meč igra se večeras (21.15 h) u Kopavoguru, drugom gradu po broju stanovnika u ovoj nordijskoj državi. ,,Plavi“ žele da pred revanš narednog četvrtka u Podgorici budu bliži prolazu... - Prednost rivala je veći broj utakmica do sada, odigrao ih je 15 ove sezone. Islanđani igraju sa puno tranzicije, sa mnogo duela, a sa jako malo talenta. Treba da uvedemo meč u ritam koji nam odgovara, da ne ulazimo u ,,jurnjavu“ sa rivalom, već da pokušamo da kroz kvalitet i veliki posjed lopte dođemo u situaciju da se borimo za dobar rezultat – rekao je trener Aleksandar Nedović. Brejdablik je rutinski odradio posao u prvom kolu – eliminisao je Santa Kolomu iz Andora dvostrukom pobjedom (1:0, 4:1). Ozbiljniji je protivnik od Lapija, ali sigurno nije nepremostiva prepreka za Nedovićev sastav. - Imamo cilj, znamo zašto smo prevalili ovoliki put do Islanda. Očekujemo pozitivan rezultat, pa da u Podgorici uradimo sve da preskočimo ovu prepreku i plasiramo se u treće kolo kvalifikacija – istakao je trener podgoričkog tima. Budućnost nije imala podršku navijača u Prištini jer je kosovska policija zabranila ulaz ,,varvarima“, koji su u prvom meču razvili skandaloznu karikaturu Hogara, Albanca i koze.

IMAJU RAZLOGA ZA OPTIMIZAM: Mijović, Terzić i Đukanović

(4-3-3)

Stadion: Kopavogsvelur. Kapacitet: 3.009. Sudija: D. Šurman (Ukrajina). Pomoćnici: E. Bajtinger i D. Šal (Njemačka). Početak: 21.15 sati A. A. Einarson Muminović Gunlaugson

V. K. Einarson

PODGORICA - Budućnost je bez mnogo problema opravdala ulogu favorita protiv ekipe iz komšiluka, kosovskog Lapija (2:0, 2:2), sada je na ,,kraju“ Evrope čeka veći izazov.

Budućnost

(4-3-3)

Margeirson

Ludvikson

Svantorson Steindorson Đukanović

Ingvarson

Eijolfson Torvaldson

Milošević

Janković

Mijović Terzić

Mirković Ražnatović

Đuričković Adžić

Dakić

Dragojević

Trener Oskar Hraf Torvaldson

Trener Aleksandar Nedović



Prednost rivala je što su odigrali veći broj utakmica, ali tako smo i mi imali više materijala da se pripremimo na što kvalitetniji način - rekao je Andrija Ražnatović

Na sjeveru Evrope će se ipak čuti njihov glas. Nedović tvrdi da će biti vjetar u leđa igračima. - To će nam sigurno mnogo značiti, nakon svega što se dešavalo na posljednjem gostovanju. Pokušaćemo da i iz prisustva navijača crpimo energiju u trenucima kada nam vremenski uslovi ne budu išli naruku, jer je razlika u temperaturi u odnosu na Podgoricu 30 stepeni. To može da bude problem, ali ne smije da bude alibi – zaključio je Nedović.



Razlika u temperaturi u odnosu na Podgoricu je 30 stepeni. To može da bude problem, ali ne smije da bude alibi – poručio je trener Aleksandar Nedović

Budućnost je prošle sezone evropsku avanturu završila neslavno, već krajem jula, nakon što je HB Toršavn pobijedio ukupnim rezultatom 6:0. ,,Plavi“ ovog ljeta žele da produže misiju na kontinentalnoj sceni, da dođu na korak od plej-ofa najmlađeg Uefinog klupskog takmičenja. - Čeka nas teška utakmica,

sigurno. Igramo protiv ekipe čije je prvenstvo u punom jeku, to je njihova prednost, ali negdje tu vidim i našu šansu – rekao je lijevi bek Andrija Ražnatović. - Analizirali smo rivala, stručni štab nam je pripremio i pokazao sve pojedinosti i mislim da smo se spremili na najbolji mogući način. Nadam se

dobroj utakmici i pozitivnom rezultatu u gostima. Poslije 13 kola šampionata Islanda, koje je za jedno mjesto bolje kotirano od crnogorskog (naša liga je 53. od 55 evropskih), Brejdablik kao lider ima šest bodova više od Vikingura, čak 10 od Akurejrija... Ima i dvije pobjede u Kupu. - Prednost rivala je što su odigrali toliki broj utakmica, ali tako smo i mi imali više materijala da se pripremimo na što kvalitetniji način. Brejdablik je u prvom trenutku bio nepoznanica za nas, ali sada

definitivno nije jer smo mu se posvetili maksimalno. S druge strane, mi smo njima možda i dalje u neku ruku nepoznanica – naveo je Ražnatović. - Kao i pred svaku utakmicu, svi smo dobili zadatke i na koga treba da obratimo pažnju. Međutim, to je praksa, ništa neuobičajeno u odnosu na neke druge mečeve – dodao je fudbaler Budućnosti. I dvadeset jednogodišnji defanzivac govorio je o tome što će na tribinama biti podgorički ultrasi. - Njihova podrška će nam značiti. Da su mogli da budu uz nas, njihova pjesma bi nam bila od koristi i u Prištini gdje je bio žešći sudar, tako da će nam još više značiti u mirnijoj atmosferi koja nas čeka na Islandu. Čućemo ih jače i vjerujem da je pred nama prava utakmica – rekao je Andrija Ražnatović. Ne. K.

Arena

Četvrtak, 21. jul 2022.

Fudbal 19

KVALIFIKACIJE ZA LIGU KONFERENCIJA: Sutjeska u Podgorici remizirala sa Klaksvikom

Blijeda igra za 0 0 brigu pred revanš Sutjeska

Klaksvik

Stadion: DG arena. Gledalaca: 1.500 Sudija: Arde Kardešler (Turska) Žuti kartoni: Krstović, Vuković (Sutjeska), Pavlović (Klaksvik)

D. MALIDŽAN

Sa sinoćnjeg meča na ,,DG areni“

SAVOVIĆ: Nijesmo bili na očekivanom nivou Sve što smo očekivali smo i dobili, rekao je trener Sutjeske Milija Savović. - Klaksvik je izuzetno organizovan rival, zna što hoće u svakom trenutku, dosta dobro su zatvarali prilaze golu. U momentima kad su imali loptu često su nam pravili problem dugim pasovima iz zadnje linije, na taj način ,,razdvajali“ našu ekipu, pa smo morali da igramo na većem prostoru nego što smo navikli. Kasnije smo uspjeli da stvorimo inci-

jativu, ali je bila jalova. Rival je došao da čeka šansu iz kontre i obezbijedi dobar rezultat pred meč kod kuće, nama ostaje da se pripremimo za revanš i da mi njih iznenadimo u gostima – rekao je Savović. - Nijesmo bili na nivou koji smo očekivali, nijesmo izgledali svježe i očekujem da u narednom meču, uz bolje vremenske uslove, sve izgleda bolje. Savović očekuje drugačiji meč na sje-

veru Evrope. - Mislim da ćemo imati više prostora. Sada smo imali pritisak da pobijedimo, ali ova ekipa ima kvalitet da igra na kontru. Biće važno da odbranimo veliki broj prekida ubacivanja, bitne su ,,druge lopte“, da se pokriju i brzo odreaguje. Mislim da imamo snage i kvaliteta da se izborimo s tim, probaćemo da pobijedimo – kazao je Savović.

Sutjeska

Klaksvik

Giljen Grivić (od 78. Vlahović) Drinčić Rudović Stijepović Krstović Eraković Matanović (od 62. Tučević) Alharaiš (od 70. Vuković) Striković (od 46. Konrad) Nenov (od 79. Pajović)

Rosenorn Jensen (od 38. Faero) Brink Vatsdal Pavlović (od 90. Danielsen) Da Silva Kronberg Andreasen Mikelsen (od 78. Holvad) Bjartalid Kletskard (od 79. Frederiksberg)

najuspješniju crnogorsku ekipu „tvrd orah“. Previše oprezna igra Nikšićane bi, očigledno, mogla koštati mnogo ovog ljeta. Konrad je u sudijskoj nadoknadi vremena šutirao glavom, ali lopta je završila u naručju golmana gostiju i to je, praktično, bio jedini šut u okvir Klaksvikovog gola. Kad se već očekivao posljednji zvižduk turskog arbitra kapiten Andreasen je lukavo šutirao ka golu Sutjeske. Lopa „padalica“ zatresla je prečku, pa bi se moglo konstatovati da su Nikšićani, na kraju, i imali sreće. Sad ih očekuje dugo putovanje, prilagođavanje na sasvim drugačiju klimu, a za Miliju Savovića i njegove saradnike Klaksvik sad već nije apsolutna nepoznanica. Naravno, ukoliko žele da se odmjere s ekipom Balkanija s Kosova (u utorak savladao La Fjoritu iz San Marina – 4:0), Sutjeska će 27. jula morati da Ra. P. pokaže mnogo više. WOLVES.CO.UK

Sutjeska nije ostvarila plan, odigrala je samo 0:0 sa Klaksvikom u prvom meču drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija i u revanšu naredne srijede čeka je težak posao. Fudbalski šampion Crne Gore neće biti favorit protiv ekipe koja je prošle sedmice tri puta zatresla mrežu Bode/Glimta na svom terenu i umalo nije prošla u drugu rundu kvalifikacija za Ligu šampiona. Prvo poluvrijeme na ,,DG areni“ proteklo je u odmjeravanju snaga, pa moglo bi se reći i da je Sutjeska previše igrala defanzivno, baš kao i protiv Ludogoreca u Bugarskoj. Gosti su tražili prilike iz kontre i uspijevali doći do Giljenovog gola. Najozbiljnije šanse u vrlo siromašnom prvom poluvremenu imali su Kronberg i Bjartalid, a na drugoj strani terena Striković je u finišu imao izglednu šansu pošto je dobio upotrebljivu loptu od Alharaiša sa lijeve strane. Upravo to je bila i najbolja prilika Nikšićana u tom dijelu meča. U nastavku je Milija Savović želio ofanzivniju igru, pa je u „vatru“ ubacio Holanđanina Konrada, Vukovića, Pajovića, Tučevića... Ipak, Farani su odolijevali, pa i uspijevali doći do kaznenog prostora „plavo-bijelih“. U 63. minutu Kronberg je bio u prilici, ali na napad 35-godišnjeg internacionalca dobro je odgovorio Vladan Giljen. I Kletskard je uspio priprijetiti crnogorskom šampionu, a posljednjih pola sata domaćin je pokušavao stići makar i do minimalne prednosti, svjestan da bi mu taj pogodak mnogo značio, jer naredne sedmice, u revanšu, teško se nadati povoljnom ishodu. Dakle, priča o povoljnom žrijebu ukoliko se Klaksvik prođe, sad je mnogo manje aktuelna nego prije nekoliko dana, jer Farani su, nažalost, za

Sjajna forma dak u pobjedi DAK-a iz Dunajcrnogorskog napadača ske Strede nad Vikingurom

„Makazice“ Nikole Krstovića

Potpisao Ceklić, stiže i Vukčević

PODGORICA – Bokelj će u narednoj sezoni imati velike ambicije. To je jasno nakon akvizicija drugoligaša iz Kotora, koji se sprema da napadne elitu. Bokelj je postigao dogovor sa Zvonkom Ceklićem, doskorašnjim defanzivcem Zete. Ceklić je bio standardan u timu iz Golubovaca, a u karijeri je nastupao još za Bratstvo. Gotovo izvjesno je da će Bokelj pojačati i Igor Vukčević. Mladi napadač krajem juna došao je u

Ljapi, ali je 22-godišnji ofanzivac napustio klub iz Podujeva, nakon što su navijači tog kluba na revanš meču prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija protiv Budućnosti razvili skandalozan transparent. Vukčević je ponikao u Budućnosti, igrao za Titograd, Petrovac, Arsenal i Kom. Prošle sezone kao član Zlatičana bio je uz Žarka Koraća najbolji strijelac Druge lige. Sigurno je da će biti veliko pojačanje za Kotorane. R. P.

Sačuvao mrežu protiv Alavesa

Šarkić debitovao za Vulverhempton TWITTER/DAC 1904

Drugoligaš iz Kotora se ozbiljno pojačava

PODGORICA - Nikola Krstović nastavio je sjajnu golgetersku formu ovog ljeta. Fudbalski reprezentativac Crne Gore postigao je pogo-

na Farskim Ostrvima u prvom meču drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija (2:0). Nekadašnji napadač Zete i Crvene zvezde upisao se u strijelce u osmom minutu, i to na spektakularan način – ,,makazicama“ je najavio pobjedu slovačkog tima. To mu je peti pogodak u isto toliko takmičarskih mečeva ove sezone, četvrti u kvalifikacijama Ne. K. za Ligu konferencija.

PODGORICA - Crnogorski golman Matija Šarkić debitovao je na golu Vulverhemptona. Dvadeset četvorogodišnji čuvar mreže nedavno je produžio ugovor s ,,vukovima“, a juče odigrao svih 90 minuta i sačuvao mrežu u pripremnom meču protiv Alavesa (4:0). Šarkić je prošlu sezonu proveo na pozajmici u Birmingemu i ostavio odličan utisak u Čempionšipu, iako je drugi dio takmičarske godine propustio zbog povrede ramena. U Vulvsima mu je konkurent za mjesto među stativama Portugalac Žoze Sa. Ne. K.

Arena

Prvo pojačanje podgoričkog košarkaškog kluba za narednu sezonu

Mateo Drežnjak stigao u SC Derbi

PODGORICA - Mateo Drežnjak prvo je pojačanje SC Derbija za narednu sezonu – dvadeset trogodišnji hrvatski

bek potpisao je trogodišnji ugovor sa „studentima“, saopšteno je iz podgoričkok košarkaškog kluba.

Hrvatski reprezentativac je u SC Derbi dolazi iz Cibone, gdje je proveo protekle dvije sezone. Sa Cibonom je osvojio duplu krunu prethodne sezone, a od 2015. do 2019. godine je branio boje Širokog sa kojom je osvojio prvenstvo Bosne i Hercegovine 2019. godine. U prethodnoj sezoni je prosječno u ABA ligi i prvenstvu Hrvatske prosječno bilježio 10 poena, tri skoka, 2,7 asistencija i 1,1 ukradenu loptu. -Podgorički klub potpisivanjem Drežnjaka nastavlja sa potpisivanjem mladih i perspektivnih košarkaša koji će nositi klub na duže staze, a Mateo Drežnjak će biti novi projekat za naš klub. Mateo, dobrodošao među „Studente“! – navodi se u saopštenju SC Derbija. Iz SC Derbija je u ovom prelaznom roku Kenan Kamenjaš otišao na jednogodišnju pozajmicu u Budućnost. S. J.

Košarkašica Marija Baošić na B prvenstvu Evrope pokazala veliki potencijal PODGORICA – Evropsko prvenstvo B divizije za košarkašice do 20 godina promovisalo je nekoliko crnogorskih talenata u velike zvijezde, čije vrijeme tek dolazi. Jedna od onih koja je tokom cijelog prvenstva blistala svakako je Marija Baošić. Bjelopoljka koja će tek 12. oktobra postati punoljetna bila je u reprezentaciji do 16 godina 2018. i 2019, kada je nakon Jedinstva i prešla u Budućnost Bemax. Upravo ta godina bila je specifična za Mariju Baošić. Igrala je Bemax ligu osnovnih škola Podgorice i sa ekipom OŠ „Branko Božović“ osvojila titulu, a na kraju takmičenja dobila je priznanje za najbolju igračicu. Mjesec prije toga Goran Bošković uvrstio je u seniorski tim podgoričkog kluba, koji je tada igrao fajnal for u Celju, čime je Baošić postala najmlađi akter završnog turnira regionalnog takmičenja. Sa ekipom Lovćen/Budućnost osvojila je srebro u WABA ligi do 17 godina, a posljednje dvije sezone predvodi Podgoricu, fijalu „plavih“, a po partijama koje pruža jasno je da je već spremna i za veliku scenu. Šampionat u Sjevernoj Makedoniji dokazao je to… -Ponosna sam što smo osvojile zlato i uspjele da postanemo šampionke. Potajno smo se nadale da možemo do A divizije, ali je sve ispalo savršeno. Sedam pobjeda, sedam ubjedljivih pobjeda, totalna dominacija i bez dileme zasluženo prvo mjesto i plasman u elitni rang – rekla je Marija Baošić. Plejmejkerka Crne Gore na se-

Od Bemax lige do zlata na EP

Crna Gora pobijedila Češku, ostvarila zacrtani cilj na Evrops

Sa Hrvatima z Crna Gora Češka

80 78

PODGORICA – „Bemax arena“. Gledalaca: 1.000. Sudije: Rodrigez (Španija), Jilmaz (Turska), Liška (Poljska). Rezultat po četvrtinama: 10:18, 20:26, 20:21, 20:13. CRNA GORA: Bogavac 6, Anđušić 16 (6-4), Varajić 2, Ivanović 9 (2-2), Radetić, Kljajević, Vučeljić 10 (4-3), Rakočević, Jovanović 9 (2-1), Grbović 11 (4-4), Bulajić 2, Žugić 15 (3-2). ČEŠKA: Hanzlik 17, Vik, Švec 19 (12-10), Kabrt, Kejval, Hustak, Janša, Vrabel 4, Mička 9 (3-3), Rilih 4 (2-2), Balint 14, Keil 11 (2-0). Prvi cilj je ostvaren – plasmanom u četvrtfinale Evropskog prvenstva, mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore izborila je opstanak u A diviziji, a nakon pobjede protiv Češke, u teškom meču, sa 80:78, izabranici Dušana Dubljevića imaju šansu da urade i nešto više, možda da se bore i za medalju. Za to će im trebati pobjeda večeras u četvrtfinalu protiv Hrvatske u „Bemax areni“ (21 čas), koju je naša selekcija prije skoro tri sedmice savladala na pripremnom turniru u Podgorici (77:66)…

POČETAK NAJAVIO POBJEDU Češkoj je pripalo prvo poluvrijeme, iako je samo dva puta vodila u prvih 18 minuta, ali je odigrala bolje finiš druge četvrtine i najbolji način iskoristila katastrofalan šut Crne Gore za tri poena u ovom poluvremenu (11-0). Za razliku od domaćina

EP, Česi su u prvom poluvremenu ubacili sedam trojki i time anulirali slabiji šut za dva poena u odnosu na rivala (46,7 – 76,2 odsto). Naša selekcija u prvom poluvremenu nije iskoristila bolji skok (20-15), kao ni raspoloženog Filipa Anđušića (11 poena, šut iz igre 5-4, sa penala 3-3), a osim promašenih trojki tome je doprinio i veći broj izgubljenih lopti u odnosu na rivala (8-3), što su Česi kaznili sa 11 poena.

A početak je bio obećavajući, Crna Gora je nakon dva i po minuta povela 6:0, dok je Česima trebalo skoro tri minuta da se upišu, i to trojkom Šveca. Naša selekcija je u prvoj četvrtini kontrolisala vođstvo, ali ono nije prelazilo maksimalnih šest razlike, koliko je bilo i nepuna četiri minuta prije kraja kvartala, kada je Fedor Žugić pogodio za 14:8. Druga četvrtina je bila neizvjesna u prvih osam minuta, gdje

Marija Baošić i Zorana Radonjić sa peharom

dam utakmica imala je prosjek 6,3 poena i 2,6 skokova po meču, a najbolju partiju pružila je protiv Hrvatske, kada je ubacila 17 poena, dok je u polufinalnom duelu protiv Izraela sjajnim asistencijama pokazala da ima izuzetan potencijal. -Bilo je naporno u samo par dana odigrati sedam mečeva. Imale smo zgusnut raspored, ali selektor Vladan Radović tokom svake utakmice rotirao je svih 12 igračica, pokušao da sačuva svježinu kod svake i to je mnogo značilo. Jedinu neizvjesnost imale smo u tom meču protiv Izraela koji, iako se vratio u meč u finišu, smo uspjele da trijumfujemo – istakla je Baošić.

Važno pojačanje za Itudisovu ekipu

Marija Baošić u dresu Podgorice blista, a tokom prethodne dvije sezone dodatno je napredovala, zbog čega i ne čudi poziv Jelene Škerović za seniorsku reprezentaciju. -Trudim se da svakog dana napredujem. Sigurno da veliku ulogu u tome ima moj trener Petar Stojanović, koji sa nama ima poseban odnos i koji želi da uživamo u košarci, ali i da tokom velikog rada ispavljamo neke stvari i da budemo sve bolje. Zlato sa ovog prvenstva dodatno će svaku od nas motivisati da radimo još jače i da nastavimo da bilježimo dobre rezultate – naglasila je Baošić. R. P.

Hejs iz Barse prešao u Fenerbahče PODGORICA - Amerikanac Najdžel Hejs (27), doskora košarkaš Barselone, potpisao je za Fenerbahče, rivalski tim u Evroligi. Kako su objavili turski i španski mediji, igrač sa NBA iskustvom će za sezonu u istanbulskom klubu zaraditi oko 600 hiljada eura. Košarkaš visok 203 santimetara može nastupati na obje

Četvrtak, 21. jul 2022.

FIBA. BASKETBALL

20 Košarka

krilne pozicije i ima izuzetne atletske karakteristike. Nekada zvijezda litvanskog Žalgirisa, u Barseloni nije uspio da se u potpunosti iskaže u sezoni za nama. Bilježio je šest poena po utakmici. Ipak, biće veliko pojačanje za ekipu slavnog trenera Dimitrisa Itudisa i jedna od ključnih karika na terenu, u drugačijem sistemu igre od Barsinog. R. A.

NBA zvijezda pred sudskim procesom za nasilje u porodici

Bridžis optužen za zlostavljanje đece PODGORICA - Majls Bridžis (24), jedno od najboljih NBA krila, suočen je sa ozbiljnom optužnicom za nasilje u porodici. Kako su objavili američki mediji, zvijezda Šarlot Hornetsa je pred sudskim procesom, sebi je ugrozio karijeru i reputaciju. Po riječima okružnog tužioca, Bridžis je optužen da je u junu napao partnerku pred njihovo dvoje djece u Los Anđelesu. Jedna od tačaka optužnice je

,,povreda roditelja đeteta“, a druga ,,zlostavljanje đece sa opasnošću ozbiljnih povreda ili smrti“. Još 29. juna Bridžis je priveden, da bi dan kasnije bio pušten uz visoku kauciju od 130 hiljada američkih dolara. Košarkaš visok 201 santimetar ima četiri sezone iskustva u NBA. U prethodnoj je igrao izuzetno i bilježio 20,2 poena, sedam skokova i 3,8 skokova u prosjeku. R. A.

Ženska odbojkaška reprezenta

Perović: Ide po korak k PODGORICA – Ženska odbojkaška reprezentacija je kompletna od poneđeljka, ekipi koja se sprema za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo priključila se Nikoleta Perović, koja je zbog privatnih obaveza, u dogovoru sa selektorom Miloradom Krunićem, preskočila prvu sedmicu rada u Pljevljima. – Pripreme teku zaista odlično. Odradila sam četiri treninga sa ekipom do sada i sve što vidim je mnogo lijepo. Idemo korak po korak ka cilju. Ovim putem bih zahvalila selektoru na razumijevanju i dozvoljenom odsustvu – kaže Nikoleta Perović za portal OSCG. Jedan od najvećih aduta naše selekcije nada se da Crna Gora može da napravi istorijski rezultat u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo i izbori nastup na najvećoj

Arena

Sportski miks 21 VUK ILIĆ

Četvrtak, 21. jul 2022.

skom prvenstvu za mlade košarkaše (Podgorica, 16 – 24. jul)

za polufinale Grbović ponovo pogodio odlučujuće poene za pobjedu Crne Gore

Rezultati osmine finala Španija – Poljska Turska – Ukrajina Belgija – Grčka Izrael – Slovenija Italija – Hrvatska Litvanija – Njemačka Francuska – Portugal Crna Gora – Češka

83:60 72:56 87:72 77:60 72:88 75:70 54:41 80:78

Parovi četvrtfinala 14.15 - Francuska – Litvanija 16.30 - Belgija – Španija 18-45 - Izrael - Turska 21.00 - Crna Gora - Hrvatska

FINIŠ BEZ GREŠKE Crna Gora je početkom drugog poluvremena pogodila

dvije trojke, preko Žugića i Danila Ivanovića, i to je dalo dodatan elan našoj selekciji, jer je odmah vratila vođstvo (50:49). Ipak, „crveni“ do kraja četvrtine više nijednom nijesu pogodili iz daljine, pa su se do posljednjeg minuta dvije ekipe smjenjivale u vođstvu, ne većem od tri poena. Poenima Šveca sa penala, Češka je u posljednji kvartal ušla na pet poena prednosti (65:60), a odmah na početku posljednje

acija od poneđeljka trenira kompletna i sprema se u Pljevljima za kvalifikacije za EP

emo korak ka cilju smotri Starog kontinenta. Bez obzira na to što reprezentacija ponovo nije kompletna, jer u ovoj akciji, između ostalih, nedostaju Danijela Džaković (saobraćajni udes), Evgenija Milivojević i Jelena Cvijović (odlučile da se ne odazovu pozivu), Tamara Roganović (završila igračku karijeru), mlađe djevojke sada su iskusnije, a vratila se Tanja Bokan. – Ekipa je dosta mlada, neće biti lako, jer smo ostale bez šest bitnih igračica. Nedostajaće njihovo iskustvo, ali isto tako, mlađe djevojke će dobiti šansu da se čeliče i preuzmu odgovornost koja ih svakako čeka. Pružiće im se prilika da steknu važno iskustvo. Tanja se vratila i samim tim smo jači na poziciji primača, kao i iskusniji – dodaje Perovićeva. Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo održaće se od 21. avgusta do 10. septembra

Sjutra počinje završni turnir SL, Gojković dosta mijenjao u odnosu na SP

Brane zlato, ali ne mogu da prijete PODGORICA - Selektor vaterpolo reprezentacije Vladimir Gojković saopštio je spisak od 15 igrača za superfinale Svjetske lige u Strazburu koje će se odigrati od 22. do 27. jula. Na spisku su: Lazar Andrić, Marko Mršić, Vasilije Radović, Kanstantsin Averka, Uroš Čučković, Vlado Popadić, Stefan Vidović, Bogdan Đurđić, Jovan Vujović, Vladan Spaić, Dušan, Matković, Dušan Banićević, Petar Tešanović, Luka Murišić i Martin Gardašević. Crna Gora će u prvom meču 22. jula od 18 sati igrati sa Srbijom, narednog dana (14 sati) rival je Australija, a u posljed-

njem kolu grupe A ,,ajkule“ čeka najteži protivnik, svjetski aktuelni šampion Španija. U grupi B su Francuska, SAD, Italija i Kanada. Četvrtfinalni mečevi na programu su 25. jula. Posljednji test pred put u Francusku naši vaterpolisti imali su sa Njemačkom. - Bila je dobra utakmica što se tiče agresivnosti. Pokušali smo nakon pauze od Svjetskog prvenstva da dođemo do takmičarske forme. Opet je napad bio tanak, pogotovu u prve dvije četvrtine gdje nijesmo iskoristili veliki broj dobrih šansi. Ali, energija je bila dobra – kazao je Gojković. Do posljednjeg dana Gojković je čekao da sastavi najboljih 15

za obaveze na završnom turniru Svjetske lige. - Neki igrači koji su povrijeđeni nijesu se oporavili. A kada se oporave priključiće nam se na turniru u Grčkoj na kojem će učestvovati još Holandija i Njemačka. Na ovaj način igrači koji su bili povrijeđeni i oni koji su imali dužu pauzu dobiće nekoliko utakmica. Crna Gora brani zlatnu medalju osvojenu prošle godine u Svjetskoj ligi. S obzirom na promjene u sastavu u odnosu na SP i na možda ne toliko idealnu fizičku spremu, Gojković je oprezan. - Ne znamo ni mi tačno sa čime raspolažemo. Mada, svi su bili u sistemu, većina od maja, i nije potrebno nešto puno da se uigravamo. Znaju što treba da rade i za njih će ovo biti značajno iskustvo. Za one koji su SP odigrali lošije je prilika da bolje odigraju. Nadam se da ćemo samo da izbjegnemo povrede – zaključio se Gojković. A. M.

Žolt Varga naslijedio Tamaša Merca

Mađari dobili novog selektora

ove godine, a Crna Gora je u grupi sa Češkom, Finskom i Islandom. Domaće mečeve će igrati u Pljevljima. Plasman na EP izboriće dvije prvoplasirane ekipe. – Ekipa Češke je, po mom mišljenju, najjača u grupi. Imaju iskusne igračice i pokrivene su na svakoj poziciji. Tražimo šansu protiv Finske i Islanda. Finsku znamo dobro, sa njima

smo igrale prije godinu. Na prošlim kvalifikacijama nam je malo falilo da ih pobijedimo. Moramo da povedemo računa o sitnicama i sigurna sam da nećemo imati problema. Tu je i Island, koji je slabiji, ali nije naivan protivnik, ne smijemo ga potcjenjivati – zaključila je Nikoleta Perović, koja će iduće sezone igrati u italijanskoj A2 S. J. ligi, u Konsoliniju.

TOTAL-WATERPOLO.COM

je Crna Gora češće bila u prednosti, ali ne većoj od pet poena, koliko je bilo nakon koša Janka Bulajića za 33:28, nepuna četiri minuta prije kraja. Međutim, Martin Keil je u posljednja dva i po minuta ubacio tri trojke i „pogurao“ svoj tim do preokreta i vođstva od četiri razlike na odmoru (44:40).

dionice je došla i do najveće prednosti do tog trenutka (67:60). U naredna tri i po minuta samo je dva puta koš pogodila Crna Gora (67:64), a post Čeha prekinuo je Rilih (69:64) i primorao Dubljevića na tajm-aut. Minut odmora je dao rezultat, pogodili su Luka Bogavac i Zoran Vučeljić (69:68), pa je uslijedio tajm-aut na drugoj strani, na četiri minuta i 11 sekundi prije kraja. Vučeljić je nedugo kasnije pogodio jedno od dva bacanja za izjednačenje (69:69), ali je Češka onda pogodila dva koša za važno vođstvo od 73:69, na dva minuta i 26 sekundi, kada je Dubljević uzeo tajmaut. Odmah je važnu trojku pogodio Andrija Grbović (73:72), dva minuta i osam sekundi prije kraja, a Anđušić je skokom u odbrani, nakon promašaja gostiju za tri poena, izborio i faul i pogodio jedno od dva bacanja na minut i devet sekundi za izjednačenje (73:73). Tada je na scenu stupio Vučeljić, koji je prvo pogodio trojku, a onda je bio precizan i sa penala za nedostižnih 78:73, na 21,7 sekundi prije kraja…S. J.

PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Mađarske dobila je novog selektora – Žolt Varga naslijedio je Tamaša Merca, s kojim je raskinuta saradnja poslije razočaravajućeg sedmog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti. Varga, koji je kao igrač bio olimpijski šampion prije 22 godine, trener je Ferencvaroša od 2013. godine. Na klupi ,,zeleno-bijelih“ ostaće do kraja sezone 2022/23. i u narednih godinu biti u dvostrukoj ulozi. Debi na velikim takmičenjima čeka ga već krajem avgusta, kada počinje Evropsko prvenstvo u Splitu. - Najvažniji cilj za reprezentaciju Mađarske je plasman na Olimpijske igre u Parizu. Ali u isto vrijeme, naša strategija je podmlađivanje i taj proces sada treba ubrzati. Nadam se da će reprezentacija izboriti plasman na Olimpijske igre. Nemamo mnogo vremena. Bliži se Evropsko prvenstvo. Pripreme moraju početi što prije, a Žolt mora imenovati stručni štab – rekao je Atila Vari, predsjednik Vaterpolo saveza Mađarske (MVLSZ). Sa Vargom je potpisan ugovor do kraja Olimpijskih igara 2024. - Poznato je da sam radoholičar i rado bih stajao na plaži sa zviždaljkom u ustima. Jedno je sigurno, slogan u narednom periodu biće: rad, rad, rad, napredak, napredak, korak po korak – naveo je Varga. Žolt Varga (50) je kao reprezentativac Mađarske osvojio pet medalja na evropskim prvenstvima (dva zlata, dva srebra i jednu bronzu) i jedno svjetsko srebro. Najveći uspjeh s nacionalnim timom postigao je na OI u Sidneju R. A. 2000, kada su Mađari bili šampioni.

22 Feljton

Četvrtak, 21. jul 2022.

KAKO STVARI ZBILJA STOJE SA PORFIROGENITOVIM SPISOM I JUŽNIM SLOVENIMA

1. 15.

Ispod Gradine u Martinićima nalazilo se lužansko naselje Jovan Vukmanović piše da je u Paštrovićima, u podnožju brda Babac, u XV vijeku bilo staro Nakon razaranja Dukljansko- gusto naseljeno selo Dukljan Brijeg. Toponim Dukljan Brijeg se nalazi na prostoru plemena ga grada i Crkve Svete Marije, Lužani su, kako svjedoči Dabković. Po paštrovskome narodnom predanju predak Dabkovića je Novak Crnac, zbog predanje, duhovno središte krvi dobjegao iz Crnaca u Piperima u Paštroviće » Piše: Stevo VUČINIĆ

premjestili u jelenačku Crkvu Svetoga Nikole. Ograđena je na prostoru rimske putne stanice Salunto, i tako je potvrđen autoritet mjesta iz antičkih vremena, do danas poštovan. Stoga je sama crkva donedavno služila kao grobljanska za sve Bjelopavliće od Martinića do pravoslavnoga Manastira Ždrebaonika, utemeljenoga koncem XVI ili početkom XVII vijeka. Taj manastir je vezan za doseljenike iz Dukađina, odnosno, njihovo zimovalište u Bjelopavlićima. Ime je dobio po pośedu zvanome ždreb koje je dobijao pop za uzdržavanje dok je na službi među Vlasima, na kojemu je sagrađen. Ovo nije jedini takav primjer koji upućuje na zaključak da je feudalna vlast Vlasima nametnula parohijsku organizaciju. Na Kosovu ima nekoliko takvih primjera. Pomeđu katuna Sušica i Ratiševci postoji crkva i nekoliko crkava u međama banjskoga i svetoaranđelovskoga vlastelinstva na Kosovu, koje potvrđuju postojanje parohijske organizacije među stalno nastanjenim Vlasima. Kao i u slučaju Bjelopavlića śedišta su im bila u blizini zimskih staništa. Preko svih ovih činjenica ne može se tako olako preći, pa zaključujemo da se Bubino porijeklo ne može izvoditi od doseljenika iz Dukađina. Navedeni argumenti dovode u sumnju, bolje reći, negiraju biološku vezu između Bube i sina mu Radelje Bubića i pretka dukađinskih bratstava, koju favorizuje samo jedno od tri narodna predanja o Bubinome porijeklu. Mislimo i vjerujemo da je ta veza između Bube i Bijeloga Pavla uspostavljena na nedovoljno jasan način i da nije stvarna. Moguće da je lužanski ban, čijom je šćerkom bio oženjen Bijeli Pavle, predak



Marin Bici pisao je početkom 17. stoljeća da zbog vremenskih prilika nije mogao obići Bjelopavliće, Pipere, Bratonožiće i Cuce od kojih su polovina šizmatici, a polovina katolici. Tada je u Bjelopavlićima bilo 200 lužanskih porodica latinske vjere, a 90 je već ispovijedalo islam

Stare kamene grobnice kod manastira Ždrebaonik

doseljenih Bjelopavlića iz Dukađina, bio iz ugledne i znatne porodice čiji je reprezent bio Buba. Pa je po tome osnovu, a moguće iz zbog samoga njegovoga nespornoga ugleda, narodno predanje dukađinskih bratstava, Bubu dovelo u vezu s njima, afilirajući ga i tumačeći sinom njihovoga prapretka Bijeloga Pavla. Nesumnjivo, savremeni Bjelopavlići imaju biološku vezu s dukljanskim Slovenima i to trinaest, kako ih predanje naziva lužanskih bratstava, u cjelini, dvadesetak bratstava Bubića iz Martinića i Vražegrmaca, takođe, i po praocu i po pramajci, dok su Mitrovi potomci sasvim sigurno po pramajci povezani sa slovenskim stanovništvom koje je naseljavalo Porfirogenitovu sklaviniju Duklju. Jovan Vukmanović piše, da je u Paštrovićima, u podnožju brda Babac, u XV vijeku bilo staro gusto naseljeno selo

U ugovoru Sinjorije i Paštrovića, potpisanom na Drobnom pijesku 4. aprila 1423. godine, nalazimo Novaka Crnca kao jednoga od trinaest potpisnika. Narodno predanje u Piperima, Crnce drži glavnim śedištem lužanskih, odnosno, slovenskih bratstava Dukljan Brijeg. U jednoj Balšinoj povelji iz 1413. godine, izdatoj Crkvi Svetoga Nikole u Praskvici, pominju se svjedoci Medoje Dukljan i sin mu Radič. A 1436. godine, u jednome ugovoru, žena Milete Dukljanovića, Katuša, imenuje svoga punomoćnika u Kotoru. Jedna stara paštrovska pjesma pjeva o stanovnicima Dukljan Brijega: „Kokot pjeva u Dukljane, / pa doziva u Burane: / Jesu li žene doma vaše, / jer se naše sve poklaše?“ Toponim Dukljan Brijeg se nalazi na prostoru plemena Dabković, koje je rasuto između brda Babac, izviše Bečića, na zapadu, pa do izviše Sušćepana (odnedavno Sveti

Izvor Ljeskovnik u Martinićima podno Gradine

Stefan) na istoku. U zahvatu mu je selo Kuljače u neposrednoj blizini Dukljan Brijega, Čelobrdo i prema istoku, tri kilometra udaljeno selo Đenaši, koja, uglavnom, naseljavaju pripadnici plemena Dabković. Po paštrovskome narodnom predanju predak Dabkovića je Novak Crnac, zbog krvi dobjegao iz Crnaca u Piperima u Paštroviće. Pominje se na samom početku XV vijeka. Po drugome osnivač plemena je njegov sin Dabo od koga su se razgranala današnja bratstva Dabković, Kažanegra, Kuljača, Kentera i Balić. Inače, prezime Crnac, od koga vode porijeklo svi Dabkovići, zabi-

Crkva u Jelenku

lježeno je prvi put 1413. godine, kad se u jednoj povelji Balše III pominju kao svjedoci Božićko i Novak Crnac sa sinovima Nikolom i Radanom. U ugovoru Sinjorije i Paštrovića, potpisanom na Drobnom pijesku 4. aprila 1423. godine, nalazimo Novaka Crnca kao jednoga od trinaest potpisnika. Narodno predanje u Piperima, Crnce drži glavnim śedištem lužanskih, odnosno, slovenskih bratstava. Inače, lužansko stanovništvo iz Bjelopavlića i Pipera, uglavnom, skoncentrisano je u okolini Martiničke gradine, u čijem je zahvatu i pipersko selo Crnci. U Piperima ih ima ukupno 14 bratstava; većina u Crncima, razgranata od starih lužanskih bratstava (dukljanski Sloveni) Janića, Lalića i Božanovića. U neposrednoj blizini, u doticaju, bilo je i drugo lužansko naselje, u Župini, podno Martinićke gradine, identifikovane kao Dukljanski grad (Civitate

Dioclitana) iz Ljetopisa Popa Dukljanina. Zaključujemo, nesporno, postoji neka, nedovoljno ispitana veza između sklavinije Duklje i dukljanskih Slovena i povijesno zabilježenoga prezimena Dukljanović u Paštrovićima, odnosno stanovništva okoline Martinićke gradine/Dukljanskoga grada, od kojih je jedan i Novak Crnac, predak paštrovskoga plemena Dabkovića, i toponima Dukljan Brijeg. Njihovo dukljansko porijeklo potvrđuje i narodna izreka iz Pipera, koja se u narodu može čuti u vrijeme velikih suša: „O prokleta dukljanska zemljo“. Teško je pridjevu „dukljanska“ osporiti da opisuje imenicu „Dukljani“ kojom se imenuju stanovnici ranosrednjovjekovne Duklje, koja je zahvatala i Pipere i unutar njih Crnce. Lužansko slovensko stanovništvo zadugo se držalo katoličkoga vjerskoga iskaza. Tek koncem 17. vijeka prešli su na pravoslavlje. Turci nijesu dozvoljavali katoličkim popovima da službuju na njihovoj teritoriji i progonili su ih, što ga je, lišeno latinskoga sveštenstva, navelo na konverziju vjere. Inače, slovenskih bratstava, samim koncem XV vijeka bilo je i u dotičnim današnjim arbanaškim Hotima. U Defteru za 1497. godine u Hotima su popisana slovenska sela Tihomir s 34 kuće, Mihaljani s 22 kuće, Pobrežani s kuća 30, Božani s 29 i Ljubicite s 18 kuća. Zadugo je slična situacija bila i u današnjim albanskim Klimentima (Kelmendi). Marin Bici u drugoj apostolskoj vizitaciji Bara i okoline, 1611. godine, zbog velikih snjegova nije mogao obići Klimente koji su, kako navodi, gotovo svi katolici i govore albanski i dalmatinski, odnosno slovenski. Govornici slovenskoga jezika su nesporno Sloveni, mada nije isključeno da su slovenizovani Vlasi. Bici žali što zbog vremenskih prilika nije mogao obići Bjelopavliće, Pipere, Bratonožiće i Cuce od kojih su, piše, polovina šizmatici, a polovina katolici. Tada je u Bjelopavlićima bilo 200 lužanskih porodica latinske vjere, a 90 je već ispovijedalo islam. Tri godine kasnije M. Bolica piše da Kuči pod komandom Lala Drekalova i Nika Raičkova imaju 490 kuća s 1500 vojnika, i svi su rimskoga obreda. Niko Raičkov je imenom i imenom oca nesporno Sloven, a Lale Drekalov albanizovani Vlah, što svjedoči slovenizovano albansko ime njegovoga oca – Drekala, odnosno Andrije. (Nastavlja se)

Četvrtak, 21. jul 2022.

Oglasi i obavještenja 23

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. jul 2022.

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 21. jul 2022.

Poslovni broj: Iv. br. 364/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Kalamper” Bar/ Tomba bb, koje zastupa Jasmina Isić, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika „Lockown logistics” doo Bar, Mila Boškovića br. 16/25, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 82-003-2022 od 31.01.2022. godine; br.151-001-2022 od 31.01.2022. godine; br.1203-003-2021 od 31.12.2021. godine; br.1097-003-2021 od 30.11.2021. godine; br.2016-001-2021 od 30.11.2021. godine; br.985-003-2021 od 01.11.2021. godine i br.877-004-2021 od 30.09.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.07.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika „Lockown logistics” doo Bar, Mila Boškovića br. 16/25, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 82-003-2022 od 31.01.2022. godine; br.151-001-2022 od 31.01.2022. godine; br.1203-003-2021 od 31.12.2021. godine; br.1097-003-2021 od 30.11.2021. godine; br.2016-001-2021 od 30.11.2021. godine; br.985-003-2021 od 01.11.2021. godine i br.877-004-2021 od 30.09.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 28.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.07.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: IVM-2324/2015 KOTOR, 20.07.2022.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca EDIN SERHATLIĆ (ranije HETA ASSET RESOLUTION DOO PODGORICA), protiv izvrsnog duznika GLOBALL VILLAGE GROUP DOO TIVAT ,IGMANSKA BB –KRAŠIĆI ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture-računa, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca EDIN SERHATLIĆ (ranije HETA ASSET RESOLUTION DOO PODGORICA), protiv izvrsnog duznika GLOBALL VILLAGE GROUP DOO TIVAT ,IGMANSKA BB –KRAŠIĆI, a istome nije bilo moguce uruciti Rješenje o utvrđivanju vrijednosti IVM-2324/2015 od 19.07.2022.godine. Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 533.794,27 eura na ime glavnog duga ,sa zakonskom zateznom kamatom počev od 03.12.2010.godine, pa do isplate , sa troškovima izvršnog postupka ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati. Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o utvrđivanju vrijednosti IVM-2324/2015 od 19.07.2022.godine. Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. jul 2022. Dana 20. jula 2022. u 60. godini preminula je naša draga

Dana 20. jula 2022. godine u 83. godini, poslije kraće i teške bolesti umrla je naša draga

HANA pok. Petra MALJEVIĆ rođena ELEZOVIĆ

DUŠANKA Đorđeva POPOVIĆ rođena VIDIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, dana 21. jula od 11 do 16 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Zagorič 21. jula 2022. godine od 10 do 15 časova gdje će se i obaviti sahrana. OŽALOŠĆENA PORODICA: sin MARKO, ćerke SLAĐANA, MILENA, MARIJANA, brat PAŠKO, sestre DANIJELA, FANDA, MARIJA, đever NIKOLA, jetrva DRAGE, zaova RADMILA, unučad, praunučad, đeveričići, đeverične, bratanići, bratanične i ostala rodbina MALJEVIĆ i ELEZOVIĆ

Ožalošćeni: sin VLADIMIR, kćerka NATAŠA, snaha MARIJA, sestre ZORA, NEVENKA i SLOBODANKA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina POPOVIĆ i VIDIĆ

744 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav ujni

HANI MALJEVIĆ

ANI

Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo i nikad ne zaboravimo. Počivaj u miru.

Od BOBA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici, majci i babi

HANI Počivaj u miru i nek te anđeli čuvaju a mi ćemo te čuvati od zaborava.

IVAN VICKOVIĆ sa porodicom

MITAR i SLAĐANA sa porodicom

756

755

Posljednji pozdrav voljenoj babi

Posljednji pozdrav

751 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici, majci i babi

HANI Ostaćeš zauvijek u našem najljepšem sjećanju. Unuka MARIJA i unuk SPASOJE sa porodicom 758

HANI MALJEVIĆ Ostaćeš zauvijek u našem najljepšem sjećanju. Počivaj u miru. MILOŠ i BORKA KRASNIĆI 757

HANI Ostaćeš draga i posebna u našim srcima. Tvoj zet NEBOJŠA, ćerka MILENA, unuci STEFAN i SIMON 752 Sa tugom se opraštamo od

DRAGUTINA JANJUŠEVIĆA Pamtićemo te po dobru i plemenitosti. BRANKA i BAJO sa porodicom 741

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 21. jul 2022. Posljednji pozdrav našoj majci

Posljednji pozdrav

Preminuo je dana 20. jula 2022. poslije duže bolesti u 73. godini

HANI Draga majko, hvala ti za sve. Svojim primjerom si nas naučila kako izgleda pravi borac u životu i što je najvrednije... Učili smo od tebe bez riječi, promatranjem... I u ovoj bitki si dostojanstveno se borila, snažno, istrajno, tiho i bez glasa... Ti si svoju trku života dostojanstveno istrčala do kraja. Volimo te i čuvamo od zaborava jer znamo da si samo zaspala...

MILANU MILAN Andrijin VUKOTIĆ Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo i nikad ne zaboravimo. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: MARKO, MILENA, MARIJANA i SLAĐANA

Sahrana će se obaviti dana 21. jula u 14 časova u porodičnoj grobnici na Čevu u krugu najuže familije.

748 Tvoji: VELIMIR, OLJA, MILOŠ, MILICA i MAJA

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini

Ožalošćeni: supruga MILIJANA, sinovi BOŽIDAR i JOVAN, sestre MILENA i RAKE, braća ILIJA, VELIMIR i VLADO, snahe ANA, OLJA i LJUBICA, unučad, bratanić, bratanične, sestrić, sestrična i ostala rodbina

747

761

HANI MALJEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

Suočeni sa bolnom stvarnošću, teško je prihvatiti istinu da nijesi više sa nama. Boli praznina koju si ostavila, bole uspomene, sjećanja na tebe ostaju zauvijek jača od vremena i zaborava. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima. Tvoji: NIKOLA, DRAGE, ILIJA, VASILIJE, VLADAN, DANILO, NINA, VLADANA, TIJANA i TEODORA

MILANU

749 Dragi brate, tvoj odlazak je u nama ostavio bol i tugu, neka tvoja napaćena duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

HANI

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, s tugom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Brat VLADO i snaha LJUBICA

ILIJA i MARIJA

Vrijeme ne donosi zaborav. Živiš u našim srcima voljena i nikad zaboravljena kao što si i do sad. Posljednji pozdrav od PAŠKA, DANIJELE, FANDE i MARIJE sa porodicama 750

762

759

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav našoj strini

HANI Draga naša strina, otišla si tiho kao što si i živjela. Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju. 753

BAJA

MILANU

ILIJA i VASILIJE MALJEVIĆ sa porodicama Tužan je ovaj rastanak. Boli više od smrti. Hvala ti za svu toplu i iskrenu bratsku ljubav. Zauvijek u našim srcima.

Posljednji pozdrav strini

Prijateljica RADOJKA NIKOLIĆ sa porodicom

HANI MALJEVIĆ

Tvoje sestre MIKE i RAKE

Svojom dobrotom i plemenitošću zaslužila si vječno poštovanje i pamćenje. Počivaj u miru. NINA i RADOVAN sa porodicom 754

e-mail: oglasno@pobjeda.me

763

760

28 Oglasi i obavještenja Dana 20. jula 2022. preminuo je u 85. godini života naš dragi

Četvrtak, 21. jul 2022. S tugom se opraštamo od našeg dragog kuma Nakon teške bolesti upokojio se u Gospodu u 77. godini života

PETAR – RUCA Nikolin PEROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 21. jula od 9 do 13 časova, kada se kreće za Komarno – Virpazar, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

PETRA - RUCE PEROVIĆA

Ostaćeš zauvijek u našem najljepšem sjećanju.

Ožalošćeni: sinovi ZORAN – KOKO i VLATKO – KILE, unučad NIKOLETA i NEMANJA, snahe RADMILA i BOJANA i ostala rodbina

VJERA, SANJA i RADE STANIŠIĆ

733

BAĆO Blažov BOŽOVIĆ

Ožalošćena porodica saučešće prima u Miločanima u Hramu Arhangela Mihaila dana 20. jula 2022. od 11 do 16 časova i 21. jula od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju. Cvijeće se ne prilaže!

Ožalošćeni: supruga BRANKA, kćerke DANICA, TIJANA i ANA, brat BRANKO, sestra BOSILJKA, snahe ZORKA, JEVROSIMA i ZORICA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestričine, braća i sestre od stričeva i ostala mnogobrojna rodbina

726

738 Обавјештавамо родбину и пријатеље да је, у 101. години живота, преминула наша драга и добра

Sa ljubavlju i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog

Dana 19. jula 2022. u 85. godini, poslije kraće bolesti umrla je naša draga

PETAR RUCA PEROVIĆ

СЛАВКА Крстова РАДОВИЋ

DARINKA - DARA Mirkova BOŽOVIĆ rođena Bojanić 17. 1. 1938 – 19. 7. 2022.

рођена Милутиновић

Саучешће примамо у капели у Режевићима дана 21. јула од 12 до 17.30 часова. Сахрана ће се обавити дана 21. јула у 18 часова на гробљу манастира Режевићи.

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра ИВАНИЦА и породице РАДОВИЋ, МИЛУТИНОВИЋ, СТОЈАНОВИЋ, ЂУРАШЕВИЋ, ЈОВАНОВИЋ, ШОЉАГА и остала родбина

Ožalošćena porodica ŽIVANOVIĆ

743

Opraštamo se od našeg kolege

Saučešće primamo u kapeli u Miločanima dana 20. jula od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Miločanima. Cvijeće se ne prilaže!

Ožalošćeni: sinovi MILAN i MILIVOJE - BATO, kćerka LJUBINKA, sestra SENKA, snahe JELICA, BRANKA i ANA, unuci MILOŠ, MARKO i NIKOLA, unuke ANA, MARINA, SVETLANA, ANĐELA i MARIJA, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina BOŽOVIĆ i BOJANIĆ 727

746 Draga naša baba

Дана 20. јула 2022. послије дуже болести у 83. години живота преминула је наша драга

VESELIN DAMJANOVIĆ SLAVKA Hvala za ljubav, toplinu i nježnost koju si nam nesebično pružala. Tvoje mudre i blage riječi, tvoja plemenitost i dobrota učinili su da svaki trenutak proveden s tobom bude neprocjenjiv i zauvijek urezan u našim srcima. Ponosni što smo te imali, počivaj u miru!

Dragog Veselina pamtićemo kao iskrenog prijatelja i divnog kolegu.

КОСА Владимира ВУКОВИЋ рођена Јоцовић

Tvoji: STELA, LORENA, DORA i NENAD LEKIĆ

Kolektiv ZUACG MONTEFARM

Саучешће примамо у капели Горње Поље дана 21. јула од 11 до 16 часова и дана 22. јула од 11 до 14 часова. Сахрана ће се обавити на мјесном гробљу Јесеново Поље у 15 часова.

745 ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ДРАГАН, ЖЕЉКО и РАНКО, брат ВОЈИСЛАВ, сестра МИЛУША, снахе, унучад, јетрва, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, заовићи, заовичне и остала многобројна родбина

737

e-mail: oglasno@t-com.me

742

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 21. jul 2022. Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 20. jula 2022, poslije duge i teške bolesti, u 76. godini života, preminuo naš voljeni

Posljednji pozdrav dragom tetku

DRAGUTINU – OKICI JANJUŠEVIĆU

JELENE Vidakove RADEVIĆ

Veliko hvala za pažnju i poštovanje koje si nesebično poklanjao meni i mojim najmilijima Sa zahvalnošću,

Ponosni smo što smo Te imali za majku, dobru svekrvu, poštovanu taštu, samo takvu babu i prababu. Ostaćeš vječno u našim srcima i čuvana od zaborava. Počivaj u miru, zajedno sa svojim Vidakom, sa kojim si provela najljepše dane svoga života.

JOVAN Rada VOJVODIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi dana 20. jula od 17.30 do 20.30 časova i dana 21. jula od 9 do 12 časova, kada povorka kreće za rodno selo Radomir, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga OLGA, sinovi DEJAN i IVAN, sestra GOSPAVA, sinovci DANILO i BOŠKO, snahe MARIJA, SNEŽANA i BOŽENA, unuci NIKOLA, JOVAN, PETAR i SAVO, unuke TEODORA, SARA i ALEKSIJA i ostala rodbina

Godina dana je prošlo od smrti naše drage i nikad prežaljene

Sa poštovanjem,

DANIJELA ŽARIĆ

Kćer NADA i sin ZORAN sa porodicama

731

740

Posljednji pozdrav dragom

Danas se navršava godina dana od smrti našeg dragog supruga, oca i brata

729 Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

DRAGUTINU OKICI JANJUŠEVIĆU

NEŠA Milutinovog ŠĆEPOVIĆA Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo i nikad ne zaboravimo. Počivaj u miru. Vrijeme ne može izbrisati tugu zbog tvog preranog odlaska. Ostaje nam sjećanje na tvoju dobrotu i čestitost.

JOVANU VOJVODIĆU DANICA, ZORICA i MIJAJLO STANIŠIĆ sa porodicom Dragi tata, poslije dugo patnje i boli našao si svoj spokoj i mir. Bio si nam uzdanica i ponos. Vječna ti slava i hvala. Tvoji: sin DEJAN, snaha SNEŽANA, unučad NIKOLA, JOVAN, TEODORA i SARA

732

S ljubavlju, supruga SONJA, sinovi MILUTIN, ALEKSANDAR i sestra MARICA STOJANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

734 Posljednji pozdrav mom ocu

728

DRAGUTIN - OKICA JANJUŠEVIĆ

JOVANU VOJVODIĆU

7. 12. 2014.

RAJKO Vladov

VLADO Milovanov

Boli nas tvoj odlazak, kao i svaki dan tvoje bolesti. Počivaj u miru.

Prestalo je da kuca veliko srce ali nikada neće prestati moja sjećanja na tebe i sve što si uradio za nas.

SPASA DRAGIŠIĆ sa porodicom 739

Sin IVAN VOJVODIĆ

BURIĆ

POMENI

736 Posljednji pozdrav dragom đedu

21. 7. 1998.

Sjećanje na moga brata

Ljubav, ponos i poštovanje za sva vremena. Svugdje i u svemu u našim srcima.

Vaši: DESA, BONJA, VERA i MAJA

ĐORĐIJA - Đola KRIVOKAPIĆA

JOVANU VOJVODIĆU Otišao si među svoje koji te čekaju raširenih ruku. Tvoja plemenitost i poštenje živjeće zauvijek u našim srcima. Hvala ti, đede, za sve i nikad te nećemo zaboraviti.

20. 7. 2005 – 20. 7. 2022. Prevari te san i srce jako, a zar, brate, mora biti tako? Ti rodoslov ne dovrši, no te tvoje srce sruši!

Tvoji: PETAR, SAVO, ALEKSIJA VOJVODIĆ

Sestra JOVANKA KEŠELJEVIĆ 730

735

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

725

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora:

Četvrtak, 21. jul 2022.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i održivi razvoj, Opštine Mojkovac

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je D.O.O „Best Produkt“ iz Mojkovca, dana 11.07.2022. godine podnijelo Zahtjev broj 09-332/22-834, za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, projekta farme za tov brojlera, koji se planira na katastarskoj parceli broj 549 KO Podbišće, Mojkovac. U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i održivi razvoj Opštine Mojkovac, Trg Ljubomira Bakoča bb, kancelarija br. 4 na drugom spratu, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i na web adresi: www.mojkovac.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opštine Mojkovac, Sekretarijat za uređenje prostora i održivi razvoj, je 19.08.2022. godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održat će se u Multimedijalnoj sali Opštine Mojkovac, dana 10.08.2022. godine.

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Da je VHM DEVELOPMENT d.o.o. iz Nikšića kao nosilac projekta podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat:,,Izgradnja kondo hotela (4*)” na urbanističkoj parceli 230d, koju čini katastarska parcela broj 2718/12 KO Žabljak I, u zahvatu detaljnog urbanističkog plana ,,Žabljak“, opština Žabljak. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove, Trg durmitorskih ratnika 1, kancelarija broj 8, radnim danima od 11 do 13 časova i na web sajtu Opštine Žabljak. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak i u elektronskoj formi na e-mail: stanojkav@gmail.com je 29.07.2022. godine. SEKRETAR, Sava Zeković

Poslovni broj: I 669/21 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Demirović Safet iz Leskovca, stalno nastanjen u Beču, Donaustadt strasse 30/17/13, 1220 Wien, protiv izvršnog dužnika Resulbegović Afrodita, ul. Ćazima Resulbegovića bb, Ulcinj radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 200.000,00 eura, dana 20.07.2022. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik, Resulbegović Afrodita, ul. Ćazima Resulbegovića bb, Ulcinj u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo zaključak o predaji I.br. 669/21 od 07.07.2022. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR blizu ugla Hercegovačke i ulice Slobode – lokal 410m2 sa 4 parkinga. Savremen, više prilaza za sva vozila. Prodajem Tel.069/ 991-786 1 PRODAJEM 40.000 m2 livade i šume u turističkoj destinaciji, Starče – Dragovića Polje. Tel. 068/760-377, 068/051299 2

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom.

Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 4

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150

STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica. Tel: 069/926-382, 020/629-558 5

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

POTREBAN vozac C kategorije sa radnim iskustvom. Tel. 069/032-380 6

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

POTREBNI radnici za rad u magacinu za slaganje robe. Tel. 069/032-380 7

Četvrtak, 21. jul 2022.

Marketing

32 Marketing

Četvrtak, 21. jul 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 21. jul 2022. • broj 330.

ili:

zbog čega je ,,Decision to Leave“ Park Čan-vuka magično filmsko iskustvo i rijedak primjer instant klasika

i 9. 7, 8. Str.

Divna intriga dubokih emocija

Četvrtak, 21. jul 2022.

A cappella

Basso continuo T

okom 17. i 18. vijeka muzika je počela da dobija funkcionalnost. Basso continuo, kako mu i ime kaže a lako se da pretpostaviti, bio je donja melodijska linija koja je ukupnom kontekstu muzike davala „ram“ – začetak harmonske strukture. To je, u stvari, začetak muzičke harmonije u muzici, kakav imamo i danas. Takav način muzičkog razmišljanja doveo je do toga da se muzika „posmatra“ odozdo, od basa kao fundamenta harmonskog oblika, pa sve do gornjih glasova koji zajedno čine vertikalnu harmonsku strukturu. Do tada, dakle do početka takvog razmišljanja u muzici, komponovalo se na razne druge načine i koristile su se razne tehnike koje nije su mogle da se tumače na „harmonski“ način.

*** Elem, Crna Gora danas izgleda kao da joj nedostaje taj, kohezioni potencijal gledano od fundamenta – od basa. A bas, u prenesenom značenju, trebalo bi da predstavlja sistem jedne države koja je na pragu ulaska u društvo najrazvijenijih evropskih naroda. Kada nemate bas kao osnovu, harmonija ne postoji, jednostavno, nema je. Ono što čujete vas zbunjuje, različiti ljudi će istu muziku lišenu basa doživljavati svako na svoj način, a samo će se rijetki folirati govoreći da u njoj uživaju. Kao i takva muzika, tako i naš sistem zvuči kao kakofonija raznih melodija, lišenih zajedničkog imenitelja. I kakofonija ima svoje definicije i pravila, pa tako, kada vispreni kompozitor uzme sebi u zadatak da napravi djelo koje se može svrstati u kakofoniju, radi ga po nekim svojim, internim, ali ipak – pravilima. Ovo što nas svakodnevno okružuje pripada žanru kakofonije, ali bez ikakvog koncepta i što je najgore od svega, djelo ne izgleda (ili ne zvuči) kao da mu je skoro kraj. Bez stabilno definisanog i znalački vođenog basa, džabe vam sve vrhunske melodije iznad. I baritoni i tenori, kao i alti i soprani, sve uzalud. Bas svemu tome daje okvir koji običnom čovjeku, najčešće neukom za muzička pitanja, daje utisak konsonantnosti i

Piše: Vladimir MARAŠ

Crna Gora sada izgleda kao da joj nedostaje kohezioni potencijal gledano od fundamenta, od basa. A bas bi trebalo da predstavlja sistem jedne države koja je na pragu ulaska u društvo najrazvijenijih evropskih naroda. Kada nemate bas kao osnovu, harmonija ne postoji, jednostavno, nema je prijatnosti u slušanju. Ukinite mu bas u slušanju iste muzike u kojoj uživa, neće znati šta nedostaje, ali će znati da mu ne prija. U tome leži odgovornost onih koji znaju i koji komponuju našu realnost – da muzičkom okviru dodaju bas, da mu dodaju suštinu muzike, kako bi muzika bila muzika, a ne imitacija. U našem sistemu vrijednosti, u ovoj fazi razvoja demokratije, ovom društvu koje kao i svako drugo želi da uživa u muzici, fale ljudi koji znaju kako muzika treba da izgleda. Fale ljudi koji znaju kakav je okvir obaveznih elemanata da bi muzika bila muzika, a ne ljuštura kojoj uvijek nešto nedostaje. Doduše, činjenica je da smo i

navikli na šumove i čudne zvukove decenijama, pa se nije lako odrediti prema kakofoniji kada vam se uši i mozak naviknu na disonantnost u produženom trajanju. Zato će, jednog dana, kada neko postavi stabilan, jasan, kompozitorski dobro vođen bas, sve preko noći dobiti jasniji izraz, izraz koji će prijati svima. Kako rekoh, bas znači sistem. A dobar sistem satkan je od vrijednosti civlizacije. Kad postavimo dobar bas, onda ćemo biti sposobni da čujemo svaku grešku u djelu, bićemo u stanju da čujemo kako ga neko svira – s manje, više grešaka ili bez greške. Oni koji budu dobro upravljali basom (sistemom), biće poželjni lideri, što znači da će biti sposobni da preveniraju svaku lošu namjeru i promjenu dionice, kako se ne bi urušio kompletan harmonski sklop. Dakle, biće sposobni ne samo da bas komponuju (donose zakone) već i da ga beskompromisno sprovode (dobro sviraju). Do tog momenta, bićemo osuđeni na kakofoniju, uprkos nekim dobrim melodijama koje donose gornji glasovi. Sve dobro što uradimo, nestaće kao pjena dok god ne postavimo temelj, fundament, oličen u sistemski dobro postavljenoj bas liniji.

*** Da ne pominjemo da su neki prethodni kompozitori namjerno ostavljali loše bas dionice, neki su čak htjeli da nam prodaju priču da bas i nije neophodan ako imate priznato djelo, neki su, pak, u najboljoj namjeri da dobar bas naprave, izgorjeli u sopstvenoj iskrenoj želji da nas ubijede kako je baš njihova bas dionica idealna za ovo društvo. Slušaoca ne možete prevariti, imao on muzičko znanje ili bio bez njega. Srce vam nepogrešivo govori, uvijek, a to shvatimo prije ili kasnije. Dakle – i dalje tražimo vrsnog kompozitora dobrih namjera, sa jasno izraženim talentom za komponovanje i sa jasnom vizijom kako napraviti basso continuo, kako bismo konačno stvorili okvir u kome možemo gledati kako da popravljamo i ostale glasove. To se zove suočavanje društva samog sa sobom. To će biti premijera u Crnoj Gori, nakon višedecenijske kakofonije, koja traje i danas. Živio basso continuo.

Četvrtak, 21. jul 2022.

,,Šutnja“: Matanićeva seri

U FOKUSU hbomax.com

Uvid u ko želim kro

Udarni glumački trio serije ,,Šutnja“

Poigravajući se stereotipima i skačući iz grada u grad, serija na prizeman i realističan način, koji je u kontrastu sa vizuelnim dijelom, razotkriva kockicu po kockicu slagalice

posljednjih desetak godina, serijska produkcija u regiji, posebno Srbiji, cvjeta, ali ima i velikih oscilacija u kvalitetu. U Hrvatskoj nije ništa drugačija situacija, jer se može pohvaliti, od sasvim solidnih serija, poput ,,Crno-bijelog svijeta“, preko ,,Počivali u miru“, pa do sasvim dobrih ,,Područja bez signala“, ,,Dnevnika velikog Perice“ i ,,Novina“. Kada pogledate ovaj spisak, dvije serije režirao je isti autor. Riječ je o možda trenutno najproduktivnijem režiseru iz Hrvatske Daliboru Mataniću, koji je u godini imao dvije serije. Dok se još nisu slegli utisci o ,,Području bez

signala“, tu je već nova, još bolja, koja se prikazuje i na HBO televiziji. Riječ je o seriji ,,Šutnja“, od šest epizoda nastaloj u produkciji ,,Drugog plana“ i HRT, te Beta filma iz Njemačke, ,,Star Medija“ iz Rusije i njemačkoj ZDF.

Lanac užasa

Inspirisana je romanima osječkog novinara Draga Hedla ,,Izborna šutnja“, ,,Ispovjedna tajna“ i ,,Kijevska piletina“, pa je planirano da ima tri sezone od šest epizoda (za sada je prva ugledala svjetlost ekrana). Priča se vrti oko lanca maloljetničke prostitucije, koji je Hedl razotkrio, a u koji su bila umiješana pozna-

ta imena iz političkih i biznis krugova. Matanić je u svom prepoznatljivom stilu, sa izvrsnim glumcima i uz pomoć scenariste Marjana Alčevskog, koji je pisao ,,Uspjeh“, napravio seriju koja će nas držati prikovane za ekran. Klupko počinje da se odmotava, kada ratni veteran koji boluje od posttraumatskog sindroma, Igor Kožul (Zlatko Burić) pronađe tijelo mlade djevojke na obali Drave u Osijeku. Na početku izgleda da je riječ o nesretnom slučaju, ali istraga ubrzo pokazuje da je u pitanju ubistvo. Slučaj preuzimaju detektivi Vladimir Kovač (Darko Milaš) i njegova partnerka Vesna Horak

Četvrtak, 21. jul 2022.

u svijet oji ne mo da očimo

imdb.com

ija o prostituciji maloljetnika spojila Hrvatsku i Ukrajinu

Poster serije dostupne na HBO Max servisu

(Sandra Lončarić). O slučaju počinje da piše lokalni novinar Stribor Kralj (Goran Bogdan), koji čeka prinovu sa ženom Lanom (Tihana Lazović). Ubrzo nakon toga, pronađena je i druga djevojka, dok se u isto vrijeme, istočnije od Osijeka, u ukrajinskom Kijevu, Olga (Ksenija Mišina), supruga hrvatskog političara, a uskoro i ministra policije Ivana Horvatića (Leon Lučev) bavi humanitarnim radom i skupljanjem sredstava za Udruženje koja brine o djeci, sve dok joj maloljetna nećakinja Katja (Dariana Doncova) nestane. Uspostaviće se da ove dvije priče imaju isti nazivnik…

Problem maloljetničke prostitucije strašan je i nije od juče. Međutim, kada se o njemu počne govoriti, okreću se glave i stvari guraju ispod tepiha. Hedl je pokušao bar dio tih stvari da ne gurne ispod tepiha, već da ih objelodani. Pridružio mu se i Matanić sa ovom serijom, u kojoj je kolaps novinarstva i korupciju crkve i države, zamijenio drugom rak ranom društva. Međutim, ukazivanje na zlo, ne znači i oslobađanje od njega, ali bar njegovo prikazivanje čini mali odmak naprijed.

Osijek i Kijev

U ovoj seriji izrazito teške tematike, prelijepe kadrove Ri-

jeke zamijenili su kadrovi Osijeka i Kijeva, gdje se radnja odvija, a oni izgledaju impresivno i dočarani su na prepoznatljiv Matanićev stilizovan način, od panoramskog korištenja drona, do krupnih kadrova ulica, prekrasne prirode uz Dravu i oronule komunističke arhitekture. Oni pričaju svoju prostornu priču, koja se efikasno uklapa u funkciju one priče u prvom planu, jer je riječ o tranzicijskim društvima, koji nikako da pronađu svoje mjesto pod suncem i nalaze se između dvije vatre, istoka i zapada. Matanić se ovdje prikonio još nekim riješenjima koje je koristio u ,,Novinama“ i koje su mu postale jedan od zaštitnih znakova, poput glava junaka u krupnom planu ili nenadanog mijenjanja tempa. Ipak, ova serija ima dosta i autentičnih momenata, dok vizuelne i tehničke karakteristike nisu jedino pozitivno u njoj. Poigravajući se stereoti-

pima i skačući iz grada u grad, serija na prizeman i realističan način, koji je u kontrastu sa ranije navedenim vizuelnim dijelom, razotkriva kockicu po kockicu slagalice. Dinamična sa događajima koji se redaju jedan za drugim uz privatne borbe aktera, bez razvlačenja i praznog hoda i sa dovoljno izmješane tuge, bijesa, ali i povremenog smjeha kroz šest sati, koje povezuje pjesma iz 1971. godine ,,Kad će zazelenit Slavonija“, ova serija izvlači najbolje od ,,Novina“ ili pruža ono što nedostaje ,,Ubicama mog oca“. Detaljan istraživačko-novinarski pristup sa ubačenim dodatnim dramaturškim elementima ponudili su realističan uvid u svijet u koji ne želimo da kročimo sa prepoznatljivom tipologijom likova, od žrtava, preko lovaca, do onih koji su spletom okolnosti uvučeni u mrežu. Matanić je Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 21. jul 2022.

filmneweurope.com

Znakovit kadar serije koja spaja rijeke Osijeka i Kijeva

ovu mračnu seriju svojim ,,ispadima“ kao Lana.

Glumačka hemija

Iako je u seriji mnogo likova, režiser je svima dao prostora, a onima koji su zaslužili više, a nije dao, poput Lane, vjerovatno će dati u sezonama koje predstoje. S druge

hbomax.com

ko zna koji put pokazao da izvrsno radi sa glumcima, pa su svi jako upečatljivi, od Zlatka Burića koji genijalno igra bolesnog ratnog veterana, Leona Lučeva, kao licemjernog političara karijeriste, na kojeg je suvišno trošiti bilo kakve riječi, do Tihane Lazović koja unosi dašak vedrine u

Gordan Bogdan u istraživačkoj misiji

strane, od Gorana Bogdana nijesmo manje ni očekivali, u ulozi novinara koji čeka dijete i bori se za egzistenciju, spreman da igra igru koju inače ne bi iz moralnih razloga, ali pritisnut finansijskom krizom želi da objavi članak prije svih. Ipak, u njemu prevlada ljud-

ska solidarnost. Inspektori Vlado i Vesna su kao jin i jang. On je savjestan ali opterećen porodičnim problemima, koji mu ne dozvoljavaju da se fokusira na posao, tako da nerijetko ne uspjeva održati hladnu glavu. Vesna mu služi kao rame za plakanje, iako i ona često pokazuje emocije. Ukrajinski glumci, predvođeni Ksenijom Mišinom su se sjajno uklopili, a stvorena je hemija koju će osjetiti svaki gledalac ispred ekrana. Kroz atmosferu dva grada, oslikana je svjetska mračna priča, koja nudi uzbudljivo putovanje iza vrata na koja ne želimo ni da pokucamo. Ono što isplivava iz same priče je pesimizam, ne samo regije, nego i onaj koji je zahvatio svijet, jer koliko se god pojedinac trudio da napravi bolji svijet, naići će na masu onih koji žele iz sebičnih razloga da ga unište. S druge strane, u seriji se optimizam krije u sitnicama, koje ćete sami morati otkriti. Ostaje da se vidi šta će nakon preostale dvije sezone prevladati i kako će se priča rasplesti. Vjerujemo da nas Matanić i ekipa neće razočarati. Davor PAVLOVIĆ Ocjena: 4.2/5

Četvrtak, 21. jul 2022.

,,Decision to Leave“ Park Čan-vuka: Magično filmsko iskustvo i rijedak primjer instant klasika

Divna intriga dubokih emocija Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

trast je strast! - govorio je Pablo Sandoval (Giljermo Fransela) svome šefu Benjaminu Espozitu (Rikardo Darin), u filmu ,,The Secret in Their Eyes“ (,,El secreto de sus ojos“, Huan Hoze Kampanela, 2009). A sve to - objašnjavajući fudbalske reference u pismima osumnjičenog, povezujući ih sa Espozitovom opsesijom svojom šeficom Irene Menendez Hejstings (Soledad Viljamil) i opsesijom osumnjičenog prema žrtvi, tako zapravo rešivši misteriozno i brutalno ubistvo.

Usputno mjesto

Ista konstatacija bi mogla da se primeni i na dvoje centralnih likova, policajskog inspektora Hae-džuna (Park Hae-il) i misterioznu udovicu Seo-rae (Tang Vei) koja je možda i ubica u slučaju čudne pogibije imigracionog službenika u filmu ,,Decision to Leave“ slavnog korejskog autora Park Čan-vuka. Da koincidencija ili namerna referenca odzvanja još jače,

nziff.co.nz

ZERKALO

Tang Vei blista poput heroina iz filmova Vong Kar-vaja

Uz elegantnu režiju sa obiljem montažnih sekvenci, finih pretapanja i pažljivo komponovanih kadrova uhvaćenih kamerom Kima Dži-jonga, ,,Decision to Leave“ je pravo uživanje za prvo gledanje koje pritom otvara apetit i za naredno ili naredna upravo će Seo-rae u maniru Pabla Sandovala, koristeći baš taj argument, na jednom usputnom mestu u filmu, pomoći inspektoru da reši niz brutalnih ubistava. Strasti, ali i duboki osećaji dužnosti prema drugima, definitivno vode likove Parkovog filma i upravljaju njihovim postupcima. I zbog toga je ,,Decision to Leave“ vrlo efektan neo-noar triler i nesvakidašnja ljubavna priča. ,,Decision to Leave“, prikazan u maju na Kanskom festivalu, nastavlja niz filmova iz Južne Koreje koji kvalitetom dominiraju u Kanu, nakon ,,Burning“ (Li Čang-dong, 2019) i ,,Parasite“ (2020), što im možda neće nužno doneti Zlatnu palmu (zapravo, veliki režiser Bong Jun-ho je u Kanu napravio prvi od mnogih presedana vezanih za ,,Parasite“), ali će krajem godine dominirati kritičarskim lestvicama. Kako to obično biva, jedna od prvih

stanica na festivalskoj turneji za ,,Decision to Leave“ bila je u Karlovim Varima, gde smo imali priliku da pogledamo Parkovo ostvarenje. Film će takođe predstavljati jedan od vrhova Parkove karijere, nakon „osvetničke“ trilogije koju čine ,,Sympathy for Mr Vengeance“ (2002), ,,Oldboy“ (2003) i ,,Lady Vengeance“ (2005), te uvrtnute romanse ,,I’m a Cyborg, but That’s OK“ (2006) i kostimiranog trilera intrige ,,The Handmaiden“ (2016). Znao je Park tu i tamo da promaši, recimo s pokušajem proboja u Americi sa „južanjačkom gotik“ misterijom ,,Stoker“ (2012), ali i da se izvadi sa špijunskom serijom ,,The Little Drummer Girl“ po romanu Džona le Karea. Jedno je, međutim, sigurno: Park ima originalne ideje koje razrađuje sa mnogo pažnje prema detaljima, što na kraju rezultira izuzetnim, uzbudlji-

vim i emocijama nabijenim filmovima koji ostavljaju jak utisak. ,,Decision to Leave“ tu nikako nije izuzetak, već uradak koji pleni elegancijom na svim nivoima.

Inspektor i inžinjerka

Hae-džun vrhunski je policijski inspektor, inteligentan, precizan i sklon udubljivanju u detalje, ali i etičan kada treba da prizna grešku. U Busan je došao iz Seula, gde je bio najmlađi inspektor, a iz grada je, otkrivamo, otišao pomalo osramoćen zbog činjenice da nije sprečio samoubistvo jednog osumnjičenog. On je oženjen nuklearnom inženjerkom Džung-an (Li Džung-hjun), jednako intelignetnom i briljantno duhovitom, ali njihov zajednički život se svodi na vikende jer ona radi u elektrani u gradiću Ipo na obali mora. Hae-džun takođe pati od nesanice, zbog čega Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 21. jul 2022.

screendaily.com

Delikatna i slojevita istraga zločina

Autor Park Čan-vuk sa nagradom za najboljeg režisera u Kanu

„zakucavanju“, jer sve ukazuje na planinarsku nesreću. Međutim, slučaj svejedno treba istražiti, a nekoliko okolnosti je tu čudno. Prvo, žrtva je iskusni penjač, a osim tog hobija i snimanja videa, te posla u imigracionoj službi, čini se da gospodin nije imao mnogo toga u timesofoman.com

insistira na noćnim prismotrama na koje vuče svog ne baš bistrog, ne baš fit, ali zato povremeno nasilnog partnera (Go Kjung-pjo). Kada njima dvojici uleti slučaj čoveka koji je pronađen mrtav u podnožju stene nedaleko od grada, čini se da će biti reči o

životu. Opet, sva njegova imovina obeležena je njegovim inicijalima, što možda ukazuje na neke skrivene tendencije. Stvari će postati još misterioznije kada im pod lupu dođe njegova udovica Seo-rae, Kineskinja koja ne govori tečno korejski, koja je u zemlju došla ilegalno, ali je državljanstvo ipak dobila legalno i počasno, preko svog dede, korejskog partizana koji se borio protiv japanske okupacije, i koja na vest o smrti muža reaguje prilično hladno.

Korejski partizan

Opravdanje o jezičkoj barijeri, kao i o njenom očekivanju da se nesreća pre ili kasnije mora dogoditi, ne zvuči uverljivo, ali, sa druge strane, Seo-rae deluje kao izuzetno brižna i humana osoba, što ispoljava na svom poslu gerantološke sestre. Hae-džun počinje da je špijunira, ona to otkriva i između njih počinje odnos negde između nadmudrivanja, strasti i dubinske povezanosti nalik na ljubav zbog čega on može da se opusti i da konačno zaspi u njenom prisustvu. Taj je odnos, doduše, više platonski, a nikako nalik na Verhovenov „Basic Instinct“, premda je sumnja koja njega mori ista. Kada rupe u njenom alibiju postanu jasnije, a on shvati da je možda poražen u „igri“ koju je ona s njim igrala, on se opet

seli, ovog puta u Ipo. Godinu kasnije, međutim, i ona se pojavljuje tamo, s novim mužem, poznatim investicijskim savetnikom s televizije. Muž će, pogađate, ubrzo osvanuti mrtav, a Seo-rae će se opet naći pod Hae-džunovom istragom, što će ostaviti posledice na sve. Istovremeno zapetljana i fino razložena priča drži pažnju. Park i njegova stalna saradnica na scenariju Džeong Seo-kjeong otkrivaju nam dozirano tačno onoliko koliko je optimalno da znamo, a intrigantnost je na visokom nivou. Uz Parkovu elegantnu režiju sa obiljem montažnih sekvenci, finih pretapanja (montažu potpisuje veteran i Parkov stalni saradnik Kim Sang-beom) i pažljivo komponovanih kadrova uhvaćenih kamerom Kima Dži-jonga, ,,Decision to Leave“ je pravo uživanje za prvo gledanje koje pritom otvara apetit i za naredno ili naredna. Jasno, delimična dezorijentacija je Parkova namerna taktika, a u žanrovskom okruženju trilera, noara, misterije i neverovatne romanse, sasvim je odgovarajuća. Za dušu filma, pak, odgovorni su glumci sa kojima Park vrhunski radi na produbljivanju likova koji bi u nekom drugom filmu verovatno ostali na nivou klišea. Park Hae-il poznat iz Bongovih ranijih filmova ,,Memories of Murder“ (2003) i ,,Host“ (2006), te istorijskih

Četvrtak, 21. jul 2022.

spektakala ,,War of Arrows“ (2011), ,,Fortress“ (2017) i ,,The King’s Letters“ (2019) ovde je izuzetan kao detektiv s tragovima kompulsivno-opsesivnog poremećaja koji nikada ne završava u karikaturi, već ga možemo „kupiti“ kao ljudsko biće.

Bračna tišina

Sa druge strane imamo Tang Vei, glumicu aktivnu u različitim kinematografskim kontekstima, od Kine, Tajvana i Hong Konga (u orbitu ju je izbacila uloga u hitu ,,Lust, Caution“ Ang Lija iz 2007. godine), preko Koreje do Holivuda (recimo u filmu ,,Blackhat“ Majkla Mana iz 2015), čiji bi nastup možda bio najbolje uporediv sa Vong Kar-vaijevim heroinama. Hemija između njih dvoje je sveprisutna toliko da ju je teško izmeriti, a ona scena u kojoj njih dvoje u tišini pospremaju sto posle obroka tokom ispitivanja u policijskoj stanici je jedan od najmoćnijih prikaza gotovo bračne rutine i dubinskog razumevanja između ljudi koji su se tek upoznali. ,,Decision to Leave“ tako postaje magično filmsko iskustvo i redak primer instant klasika u današnjoj kinematografiji. Tehnički ispoliran, neverovatno elegantan, intrigantan i posvećen dubokim emocijama, ovo nije samo jedan od najboljih filmova godine, već i delo koje će ostati zauvek i biti jednako aktuelno i u budućem vremenu. Zaista nešto veliko. Ocjena: 9,3/10

Intima ubjedljivih glavnih junaka zapetljana u noar misteriji

filmaffinity.com

thinksyncmusic.com

Jedan od najintrigantnijih kadrova u ostvarenju jake simbolike

Četvrtak, 21. jul 2022.

CELULOID

,,The Eight Mountains“ Feliksa va

u e n i n a l P očima h i k s d a r g fićfirića

Jak motiv podijeljenog truda na posteru

imdb.com

koro je sve neobično i pomalo antiintuitivno kao nešto što se događa prvi put oko filma ,,The Eight Mountains“. Primera radi, Feliks van Groningen iz ravne i izrazito urbanizovane Flandrije snima film o prijateljstvu dvojice dečaka, kasnije mladića i odraslih ljudi u italijanskim Alpima. Mada, kako kažu, svaki čovek ima dve domovine, a druga je uvek Italija.

Kontrasti odrastanja

Ovo je takođe Van Groningenov prvi film koji je premijerno prikazan na Kanskom festivalu („uhvaćen“ je, doduše, u Karlovim Varima na jednoj od prvih stanica svoje festivalske turneje), što se može smatrati usponom od Berlina (u kojem su prikazivani njegovi filmovi pre nego što je karijeru podigao na međunarodni nivo) i Toronta (gde je premijerno prikazan autorov internacionalni prvenac ,,A Beautiful Boy“ iz 2018. godine). Nadalje, ovo je prvi film u kojem je njegova uglavnom stalna ko-scenaristkinja Šarlot Vandermerš potpisana i kao korežiserka, kao i prvi van Groningenov film „mamutskog“ trajanja od skoro dva i po sata. Na nešto se ipak možemo pouzdati čak i u ovom slučaju, pa makar to bila muzika američkog žanra, a ovde je to folk-rok s prizvukom bluza u izvođenju švedskog kantautora Danijela Norgrena i notorna činjenica da van Groningen, poznat po filmovima ,,The Broken Circle Breakdown“ (2012) i „Belgica“ (2016), neće prezati od jakih emocija, već će ih namerno tražiti i kanalisati. Nastao po istoimenom romanu Paola Konjetija, film se otvara Pjetrovom, dakle protagonistinom, naracijom i njegovim prvim dolaskom iz Torina u vikend-kuću u skoro opustelom planinskom selu. Tu Pjetro (Lupo Barbiero) upoznaje svog vršnjaka, a kasnije drugara i prijatelja Bruna (Kristiano Sasela). Dvojica dečaka su do tada prebivala u posve različitim svetovima (kontrasti urbano-ruralno, buržoaski-sirotinjski), ali zbog toga neće imati problema da se povežu kroz igru i uživa-

Četvrtak, 21. jul 2022.

Prijateljstvo dječaka kao polazna tačka avanture

„Epičnost“ koju trajanje od skoro dva i po sata priziva, u koliziji je sa suštinom prijateljstva glavnih junaka, koje možda nije bilo posve obično, ali je zato bilo sasvim životno nje u prirodi na planini, čak i da prvi put odu na planinarenje zajedno s Pjetrovim distanciranim ocem, pre nego što ih životne okolnosti rastave na neko vreme. Više od deset godina kasnije, dvojica prijatelja (Luka Marineli iz filma ,,Martin Eden“ (2019) Pjetra Marčela i Alesandro Borgi preuzimaju uloge Pjetra, odnosno Bruna) sreću se u ne tako bezbrižnim okolnostima. Pjetro je svog oca kojeg je jedva poznavao sahranio, a Bruno je sa svojim koji je bio tiranin raskrstio i vratio se da živi u selu. Možda najveće otkriće predstavlja da su Bruno i Pjetrov otac održavali kontakte i planinarili za-

jedno, popevši se na svih osam vrhova iz naslova. Pjetro želi da ispuni očev san i obnovi ruševnu kuću koju je ovaj digao u planini, pa on i Bruno kreću u poduhvat da je izgrade zajedno i da je isto tako bratski upotrebljavaju. Godine prolaze, Pjetro se seli na Nepal, tamo upoznaje devojku i postaje pisac, a Bruno se ženi Pjetrovom prijateljicom Larom (Elizabeta Maculo), s njom zasniva porodicu i pokreće biznis s preradom mleka. Iako su i dalje bliski, dvojica prijatelja se međusobno udaljavaju, a Bruno pokazuje pustinjačke tendencije. Može li ih njihovo prijateljstvo i planina koju vole spasiti?

Glavni junaci u velikom zajedničkom poduhvatu u planinama

,,The Eight Mountains“ jedna je od najdirektnijih adaptacija romana u integralnom obliku, dakle sa sve izdašnom upotrebom naratora i dugim kadrovima i scenama u kojima samo posmatramo fascinantnu prirodu koja ih okružuje, a koje figuriraju kao jednako tako dugi opisi krajolika.

Spas za pustinjaka

Kako svaki medij ima svoje zakonitosti, ovaj bukvalistički pristup adaptaciji izuzetno je rizičan, a van Groningenu i Vandermarš se taj rizik nikako nije isplatio. Jednostavno, roman ovog tipa („bildungsroman“, pa još razvučen duboko u odraslu dob protagoniste)

treba temeljno adaptirati, a „epičnost“ koju trajanje od skoro dva i po sata priziva, u koliziji je sa suštinom njihovog prijateljstva koje možda nije bilo posve obično, ali je sasvim životno. Takođe, relativno odsustvo konflikta, odnosno forsiranje unutarnjih konflikata u samim likovima, nimalo ne pomaže u ovakvoj situaciji. Istini za volju, ,,The Eight Mountains“ je film krajnje ugodan oku, a ideja da se snimi u uskom formatu slike 4:3 pokazala se dobrom, budući da ističe strmine predela, visine vrhova i impozantnost prirode. Gluma usmerena na pokazivanje snažnih, ali socijalnim konvencijama utišanih emocija, jedna je od stavki za pohvalu, baš kao i rad režiserskog para s glumcima. Njih dvoje će takođe na nekoliko mesta elegantno ubaciti pseudomudre opservacije iz Konjetijevog romana, ali pitanje je šta gledalac može da izvuče kao trajno iskustvo iz filma. Možda tek kad ona lucidna opservacija da gradski fićfirići vide prirodu kao holistički, apstraktni koncept vredan divljenja, dok oni koji u toj prirodi žive nju posmatraju fragmentirano, usmereni na utilitarnost njenih pojedinih elemenata poput kamena, drveta, livade, jezera ili potoka. Čini se da rediteljski duo ima upravo one turističke, holističke poglede na prirodu i otud možda dva sata ove meditacije uglavnom u prazno. M. STOJILJKOVIĆ Ocjena: 2.7/5 cineuropa.org

premiere.news

an Groningena – adaptacija koja pati od bukvalističkog pristupa

Četvrtak, 21. jul 2022.

egdje pri vrhu liste tipova koji ,,imaju priču“ sigurno bi našli Taiku Vaititija. Novozelanđanin je ona rijetka vrsta modernih filmskih alhemičara, režisera sa vještinom da od baš ničega umiju da sačine nešto zabavno, iskričavo, bezbjedno... Ukratko, šarmantno. Početna premisa nove karike Marvelovog gargantuanskog mozaika, bioskopskog spektakla ,,Thor: Love and Thunder“ nije baš jedno potpuno ,,ništa“ – ali svakako jeste potpuno generički superherojski zaplet.

Poruka za klince

Neko je tu od junaka ugrožen, neko mu tu ne osporava samo postojanje već i svrhu; a do kraja će taj superheroj (ili više njih) dokazivati da je ipak potreban ovom svijetu. Sve između na tom putu je Taika Vaititi - filmski alhemičar sposoban da od jednog takvog narativa na autopilotu spakuje i slatku zabavu za odrasle, kao i efektnu poruku za klince. Nešto slično kao Taika: naš junak Tor (Kris Hemsvort) je car, kralj, prvak u bacanju čekića i skoku udalj i sasvim rijetka zvjerka među božanstvima u nordijskom Panteonu. Ukratko, u našem Toru nema mrve samoživosti; pa tako na početku četvrtog Marvelovog filma sa Torom kao glavnim likom, zatičemo osobu koja je sposobna da sama-samcita bije i rješava galaktičke bitke – a da, ironično, pritom djeluje kao savršen timski igrač. To nije sa-

,,Thor: Love and Thunder“: Štosna superherojsk

Najbolja božan su timski igra Marvelovi fanovi ne treba da brinu: između Tora i Džejn varniči kosmička i božanska hemija, koju (opet) niko ili skoro niko u filmskom svijetu nije očekivao. Hemsvort i Portman su u ovoj priči savršen par, jer oboje imaju svrhu mo Torova karakterna crta, već i potreba; jer Odinov sin je u uvodnom dijelu filma ,,Thor: Love and Thunder“ prilično usamljen tip. Naravno, da će se to do kraja ove priče promijeniti. E taj Tor, suvereni atletski šampion u olimpijskim disciplinama vaskolikih božanstava (neka se pomjeri Herkul!), u suštini u filmu ,,Thor: Love and Thunder“ trči počasni krug nakon Vaititijevog velikog trijumfa sa filmom ,,Thor: Ragnarok“ (2017). Prije pet godina Taika je uspio da razmrda prilično blijedu, uspavanu i čak ideološki sumnjivu sagu o nordijskim božanstvima – tako što ju je učinio Kristijan Bejl ubjedljiv kao glavni ,,negativac“ Gor

štosnom, zabavnom i sasvim ljudskom. Tor, Loki, Valkirija, Odin i svi ti likovi, odjednom su prodisali kao sasvim bliske osobe iz komšiluka, a priča ,,Ragnoroka“ je do generičkog sup e r h e ro j s ko g ra s p l e t a u posljednjih 40 minuta bila potpuno osvježenje. E, sa ,,Thor: Love and Thunder“ je Vaititi uspio i da publiku angažuje i za taj rasplet ,,finalne borbe“ (što je neminovno ishodište, blagoslov i prokletstvo svakog Marvelovog filma) – i to je najveći uspjeh ovog filma. To što je ,,Thor: Love and Thunder“ priča sa poentom koja je najprimjerenija klincima ili mlađim tinejdžerima, nije nužno loše. Pri tome, to je i jedna stereotipna, ali ipak uspjela ljubavna priča. Onaj alhemičar Vaititi je uspio nešto što je djelovalo zaista malo vjerovatno: da nakon sedam godina u Torov univerzum vrati Natali Portman (prilično nekarakterna Džejn Foster, naučnica i Torova bivša) – i da dokaže da joj je tu mjesto.

Kosmička hemija

polugon.com

CEluloid

Marvelovi fanovi apsolutno ne treba da brinu: između Tora i Džejn varniči kosmička i božanska hemija, koju (opet) niko ili skoro niko u filmskom svijetu nije očekivao. Hemsvort i Portman su u ovoj priči savršen par, jer oboje imaju svrhu. Ona,

da se ostvari u jednom ,,božanskom“ (ili, preciznije, superherojskom) svijetu, kojem se divi poput najiskrenijeg i zagriženog navijača... A on – da ostvari i podari bliskost i odškrine vrata svog svijeta. Njih dvoje neodoljivi su od momenta kada on shvati da je doktorka Džejn, na svoj način, preuzela sve moći koje su njemu od rođenja bile suđene. To što je ona podjednako ,,Tor“ kao i on, što sada samo ona vitla i varniči njegovim voljenim čekićem mjolnirom – njemu ne ostavlja bilo kakav prostor za sujetu ili ljubomoru. Ne – on je prije svega oduševljen što je nakon mnogo godina vidi, što je sretna i ostvarena! I to je neodoljivo, naročito imajući u vidu strašne razloge zbog kojih je ona morala da postane ,,Tor“; a za to ćete već morati da pogledate film. Naravno da ,,Thor: Love and Thunder“ ima brdo mana, koje se ne tiču isključivo onog generičkog herojskog zapleta. Narativno, ali i vizuelno, kao da su to dva okomito podijeljena filma – a druga polovina tiče se glavnog ,,negativca“, Gora ,,bogosijeka“ kojeg uvjerljivo tumači Kristijan Bejl. Njegov lik je nešto poput ,,ćudljivog Nosferatua“, čovjeka koji pomalo forsirano i neubjedljivo ima milion razloga da svim božanstvima zamjeri mnogo toga i, konačno, uzme mjeru. Sve njegove scene kao da su provučene kroz vizuelni filter iz filmova poput ,,300“ (Zek Snajder, 2006) i u očigledno pretjeranom kontrastu sa centralnim narativom romanse Tora i Džejn. Vaititi se hrabro odlučio za jedan stilski raskorak i biće interesantno pratiti tu njegovu autorsku jed-

Četvrtak, 21. jul 2022.

nstva ači

theposterdb.com

ka romansa Taike Vaititija potire mane Marvelovog generičkog zapleta

načinu u eventualnim daljim radovima za Marvel. Sporedni likovi su skup promašaja i pogodaka: recimo, štosno karakterna i neodoljiva Tesa Tompson kao Valkirija kupuje i gospodari svakim kadrom u koji bane. S druge strane, olinjali Rasel Krou kao grčko hiperbožanstvo Zevs, sa forsiranim viškom kilograma i još više forsiranim i karikiranim helenskim akcentom – kao da ne pripada filmu. I cijela ta vinjeta sa bogovima grčkog Panteona, koja izvjesno otvara cijele filmske priče u Marvelovoj budućnosti, djeluje neubjedljivo, pa i kao potencijalni ćorsokak za franšizu... Dok je upliv likova iz ,,Guardians of Galaxy“ serijala, u prvoj polovini filma, možda ne nepotreban, ali svakako ne dovoljno iskorišten, kad su već tu.

Vatromet sa Gansima

Vaititi na izuzetan način ispunjava neka obećanja iz vratolomnog trejlera: recimo, svaki očekivani momenat sa pjesmama velikog benda Guns’n’Roses je spektakularni vatromet i uragan radosti. ,,Paradise City“, ,,Sweet Child O’Mine“ (čak dva puta) – samo su uvod u ,,November Rain“ eksploziju u kojoj će sva svjetska bioskopska publika svjedočiti da je Taika Vaititi i bratina i car i onaj ,,lik koji ima priču“... I, naravno, jedan od njih. U ,,Thor: Love and Thunder“, Hemsvortov Tor je pokazao da je najbolji onda kad je pomoćnik, batler, glavni sporedni lik; kad kao Toni Kukoč propovijeda da ,,koš čini jednog čovjeka sretnim, a asistencija dvojicu“... I to je mnogo važno, naročito za veliku životnu priču i borbu ko-

Tor (Hemsvort) i Džejn (Portman) u kovitlacu superherojske romanse na posteru filma

ju tuče naša doktorica Džejn. Tako je Vaititi pronašao ubjedljivu svrhu i za Hemsvorta i Portman u ovom serijalu, mnogo više nego za Bejla, na primjer – iako je sam Kristijanov glumački performans na mnogo većem, raskošnijem nivou. Cijela Marvelova franšiza lagano tone pod teretom priča koje su sasvim nalik jedna drugoj, o

čemu svjedoči i manje interesovanje u bioskopima u odnosu na spektakle od prije nekoliko godina. U takvoj situaciji, kapetan Vaititi je ovom štosnom i romantičnom zabavom učinio da makar pronađe dašak svježine za bezbjedan ljetnji filmski kurs. Uz efektnu poruku za klince, da su najbolja božanstva među nama neki savršeni tim-

ski igrači, ,,Thor: Love nad Thunder“ je uspjela priča. Na pobjednički podijum Tor može stupiti jedino ako nije sam, i to je ideja koju je režiser Taika Vaititi spakovao u sjajnoj ambalaži od dirljive ljudskosti. Dovoljno da za Tora i Džejn navijate, od početka do samog kraja filma. Stojan STAMENIĆ Ocjena: 3,3/5

Četvrtak, 21. jul 2022.

Jelena Svilar, scenaris

Ili-ili

Štefine me muke podsjećaju na vla S

vijet književnosti prostraniji je od drugih. U njemu gradimo sebe, dopunjavamo se i doziramo količinu saosjećanja, prepoznajući ograničenja svih drugih svjetova golim okom i s neviđene udaljenosti. Jelena Svilar, scenaristkinja, novinarka, prevoditeljka, feministkinja i neumorna analitičarka društvenih pojava i abnormalnosti iz Zagreba, koja je završila komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nije nikada mogla da odvoji poeziju od muzike, prozu od filma, autora od djela. Zato je njena opsesivna potreba za sadržajima uvijek na korak od ponude i zato imamo potvrdu da, kako to reče Hornbijev junak, nije važno kakav si, već što voliš. Po kojem je slavnom muzičaru njen mačak dobio ime i koji je najbolji od svih filmskih đavola, ali i koja uloga Nikole Đurička joj je najdraža – samo su neke od važnih sitnica koje nam je Svilar otkrila u ovom upitniku. Uloga Nikole Đurička: Simke u „Sedam i po“ ili Juri u „Stranger Things“? - Jako mi je drago što je Đuričko uspio u Holivudu već s prvom ulogom karikaturalnog Jurija, jer ga je divno odigrao, čak je i Stivena Kinga oduševio toliko da po Twitteru pledira da mu se dodijeli glavna uloga u nekoj seriji. Ali nikada nijedan glumac ne može igrati tako prirodno kao na svom maternjem jeziku, a Đuričko je na svom odigrao stvarno puno prekrasnih rola. Jedna od meni najdražih je Peđa u „Vratiće se rode“, a volim ga jako i u filmu

Od svih muških likova najdraži mi je Pipo, kojeg je maestralno odigrao Bogdan Diklić, sve kajkajući. Često sam se u posljednjih tridesetak godina sjetila one njegove legendarne proročanske: „Tu bu grdo“ „Do koske“ (Slobodan Skerlić, 1997), gdje je briljirao u sinergiji s neprežaljenim Nebojšom Glogovcem. Mislim da sam ga tu prvi put i zapazila. Divan, neponovljiv glumac. Učiteljica sa ekrana: mis Honi iz filma „Matilda“ (Deni de Vito, 1996) ili maestra Oliviero iz serije „L’amica geniale“? - Maestra Oliviero, naravno. Premda sam uvijek bila ambivalentna prema njezinom liku, zbog napadno različitog tretmana Lenu i Lile. Ta je serija jedna od najboljih adaptacija književnosti koje sam gledala, a moram priznati da sam bila skeptična kako će to ispasti, jer mi ta tetralogija Elene Ferante spada u najdraže romane u životu. No, ipak, s tako potentnim i raskošnim predloškom i moćnim redateljima i glumcima, pa onda još i Sorentinom kao producentom i direktorom fotografije, nije zapravo ni moglo ispasti ništa drugo nego prekrasno poetičan prikaz socijalnog horora poslijeratne Italije i intimnog, nedokučivog svijeta ženskog prijateljstva. Ljubavnik Štefice Cvek: Trokrilni ili Intelektualac? - Jao, nijedan! Obojica su silno stidni, prave paradigme balkanskih siledžija i mizoginih šovena-intelektualaca, i sva sreća da joj se nijedan od njih

ipak nije ,,dogodio“. Štefine me muke s muškarcima jako podsjećaju i na vlastite loše izbore, ali vjerujem da se skoro svaka žena može s tim poistovjetiti, univerzalno je to žensko iskustvo. Zato taj film i jest tako bezvremen. Svi su u njemu briljirali, ali od svih muških likova najdraži mi je Pipo kojeg je maestralno odigrao Bogdan Diklić, sve kajkajući. Često sam se u posljednjih tridesetak godina sjetila one legendarne proročanske: „Tu bu grdo“. Đavo na filmu: Harvi Kajtel u „Little Nicky“ (Stiven Bril, 2000) ili Vigo Mortensen u „The Prophecy“ (Gregori Vajden, 1995)? Oba sam filma sad morala pogledati da donesem konačan sud i moram reći da mi je od svih filmskih Đavola daleko najbolji Žika Todorović u „Mi nismo anđeli“ (Srđan Dragojević, 1992), a od serijskih Tom Elis u „Luciferu“. Budući da sam ateistica, više mi se sviđa kad se biblijskoj mitologiji pristupa opušteno i zabavno blasfemično, nego kad ju se tretira ozbiljno, kao da su u pitanju povijesne činjenice. Regionalna serija: „Jutro će promeniti sve“ ili „Crno- bijeli svijet“? - Drag mi je „Crno bijeli svijet“, zabavan je i golicao mi je nostal-

giju za posljednjim šarenim i bezbrižnim vremenom u kojem sam živjela kao dijete, ali u „Jutro će promeniti sve“ sam se zaljubila na prvi pogled. To je jedan krasan komad slow cinema, sa suptilnom i nenametljivom društvenom kritikom, sjajno napisana, prekrasno snimljena i vrhunski odigrana serija koja uz sve to još ima i odličan soundtrack. Konačno je negdje došla do izražaja ova naša bujna regionalna nevidljiva muzička scena. Frustrira me što se u Hrvatskoj ne snimaju takvi zabavni, nepretenciozni sadržaji, bez velikih i važnih tema za „nacionalno biće“, bez hiperrealizama koji podsjećaju na dokumentarce o sumornoj aktualnoj zbilji, ratno-traumatske drame i socijalne horore. Želim na svom jeziku gledati i lepršave romantične komedije, želim narative o prijateljstvu, odrastanju, nesnađenosti, muzici, bilo čemu univerzalnom, a ne samo lokalno transgeneracijski čemernom i traumatičnom. „Jutro“ je uspjelo obuhvatiti sve ono što mi od serije treba. Filmska verzija Bob Dilana: Kejt Blančet u filmu „I’m Not There“ (Tod Hejns, 2007) ili Džon K. Rajli u filmu „Walk Hard“ (Džejk Kasdan, 2007)? - Kejt Blančet, definitivno, jer odigrala je karakternu ulogu u tom filmu. Premda ovo nije biopic, ona igra nekog Džuda a ne Dilana, nevjerojatno je koliko je snažno i nijansirano uspjela oponašati ne samo njegovu fizičku pojavnost, nego i karakter. I inače je jedna od najvećih glumica koja može odigrati ama baš sve, jako ju volim.

Četvrtak, 21. jul 2022.

stkinja, novinarka, prevoditeljka i feministkinja

Privatna arhiva

e sa muškarcima astite loše izbore

„Walk Hard“ je urenbesno zabavan pseudobiografski film i Rajli je sjajan glumac, ali ipak je to komedija u kojoj ne vrijede ista pravila kao u drami. No, njihova prisutnost uvijek je garancija svojevrsna garancija kvalitete nekog filma ili serije. Soundtrack: „High Fidelity“ (Stiven Frirs, 2000) ili „Singles“ (Kameron Krou, 1992)? - Iako oba filma jako volim jer me podsjećaju na mladost, „HiFi“ ima bolji soundtrack. ,,Singles“ je manifest grandža, posljednjeg velikog muzičkog

Jelena Svilar: Zbog Hornbija počela da pravi liste

pokreta, koji se meni, premda sam odrastala u vremenu kad se događao, nikada nije „pelcovao“. Voljela sam poneku pjesmu od ponekog benda, ali moj je muzički ukus uvijek bio eklektičan i nisam se nikada vezala samo za jedan muzički pravac ili žanr. A u devedesetima sam slušala alt, slacker i indie rock i pop i tada mi se ukus zapravo najviše formirao. Hornbi me je tim romanom/filmom upropastio jer sam nakon njega počela praviti liste i rangirati muziku, što se pokazalo

najjalovijim poslom na svijetu. Ne može se rangirati umjetnost, pogotovo ne nešto toliko mistično kao što je muzika. Mislim, može, ali čemu? Književni klasik pretočen u film: „Ljubav u doba kolere“ ili „Razum i osjećajnost“? - Obje su adaptacije vrlo uspješne, što s filmskim adaptacijama književnosti nije čest slučaj, ponajviše zbog skučenog trajanja. Sva sreća da su danas televizijske serije preuzele taj posao. Mister Darcy je lik koji je upropastio generacije žena stvorivši

nam nerealna očekivanja od muškaraca, ali ipak mi je nekako draži taj film i gledam ga svaki put kad moram nahraniti deficitarnu romantičnu dušu. No, radije bih živjela u latino-američkoj književnosti nego u viktorijanskoj, ipak sam mediteranka kojoj je potpuno strana engleska suzdržanost. Nove televizijske komedije radnog okruženja sa feminističkim predznakom: „Minx“ ili „Abott Elementary“? - Svidjele su mi se obje serije, iako su posve različite i teško mi ih je uspoređivati. Osnovna im je poveznica što su im autorice žene, ali razlikuju se i tematski i formatom. „Minx“ je dramedija, „Abbott Elementary“ je mockumentary, po uzoru na „The Office“ i „Parks & Recreation“, kraljice toga žanra. „Abbott Elementary“ je smještena u sadašnjost i barata drugačijim setom tema, a zakonitosti formata utječu i na suptilnost društvene kritike. „Minx“ pak nije nimalo suptilan ni u radnji, ni u humoru ni u društvenoj kritici, kako sama tema i period koji prikazuje i nalažu. Očito se suvremena televizija, unatoč konzervativnim tendencijama američkog društva, ipak uspjela dovoljno revolucionirati da u svoje redove pripušta sve više kvalitenih autorica koje se ne libe rovariti po patrijarhalnim obrascima, a usput se rješava i inflacije golog ženskog tijela sve više normalizirajući golu muškost. To nisu male stvari, ako znamo koliko snažno pop-kultura utječe na oblikovanje društvenih procesa. Dragana ERJAVŠEK

Četvrtak, 21. jul 2022.

Evil

Glavni junaci u rolama koje ne prestaju da intrigiraju

Bračni par King n theposterdb.com

SERIJE

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

ada smo pravili osvrt na drugu sezonu serije „Evil“, napisali smo da za gledaoce koji uživaju u natprirodnim pojavama i egzorcizmu na million načina, ova serija ima mnogo da ponudi, dok za one koji u toj mjeri ne vole ove teme, takođe povremeno može biti zadovoljavajuća, najviše scenarističkim zamislima. Prva sezona serije čiji su autori bračni par Mišel i Robert King, emitovana je na CBS televiziji tokom 2019. a zatim se preselila na Paramount+ servis sa drugom sezonom prošle godine. Prije mjesec, tačnije 12. juna, počela je treća sezona (pogledali smo šest epizoda), koja poput talasa donosi i odnosi uzbuđenja, ali isto tako i ravnodušnost iz epizode u epizodu.

Novi slučajevi

Demonska igra u vrtlogu humora

Za one koji ne znaju, ,,Evil“ je drama o demonskoj opsjednutosti i drugim (nat)prirodnim pojavama, koje istražuje tim sastavljen od troje ljudi, sa Kristen Bušar na čelu (Katja Herbers), majkom i suprugom, dok joj društvo pravi sveštenik Dejvid Akosta (Majk Kolter), sa kojim ima razvijen poseban odnos, dok trojac upotpunjuje Ben Šakir (Asif Mandvi). S vremena na vrijeme se pojavi i Liland Taunsend (Majkl Emerson), kako bi dodatno zašećerio radnju. Nova sezona donosi još jednu zanimljivu ulogu u malo većoj minutaži, a to je ona Andree Martin, koja glumi drsku i neustrašivu časnu sestru, koju proganja napaljeni, dlakavi, plavi demon. Tu su još Kristenin terapeut Kurt (Kurt Fuler), Benova sestra Karima (Sohina Sidhu) i nezaobilazna Kristenina mama Šeril (Kristin Lahti), koja ostaje zaključana u zbunjujućem odnosu sa Lelandom. Nakon što je Kristen priznala Dejvidu grijehe preljube i ubistva serijskog ubice Lerua, njih dvoje se upuštaju u tinjajuću ljupku strast, koja postaje

Četvrtak, 21. jul 2022.

nastavlja da niže iznenađenja i u trećoj sezoni

meaww.com

Asif Mandvi i dalje važna karika ,,udarnog trojca“ serije

Ne pretjerano stravičan horor pruža slojevit kontekst

indiewire.com

dosta misteriozna unutar prvih epizoda, posebno dok jet u njen muž Endi (Patrik Bramal), koji ponovo odlazi na put. Prvi slučaj trojca ove sezone je lični zahtjev monsinjora Metjua Koreckog (Boris Mekgiver) da pomogne naučniku koji želi da koristi modernu nauku, da otkrije da li je eksperiment iz 1901. koji je pokazao težinu duše od 21 gram tačan. Malo podsjećajući na ,,Dosije X“, ali ipak dosljedna sebi, nova sezona nastavlja koračati utabanim poznatim narativnim stazama, povremeno otvarajući vrata novih. Svaka epizoda je povod za jedinstvenu proceduralnu radnju u kojoj su granice između stvarnosti i natprirodnog često zamagljene, kako za likove, čija su uvjerenja stavljena na probu, tako i za nas, gledaoce, koji nikada znaju koji je rasplet. Demonska opsjednutost i nadrealne pojave su samo maska, koja je pametno iskorišćena da bi se dotaklo tema koje nas svakodnevno okružuju i muče, od političkog užasa, preko problema kriptovaluta, do samopoštovanja i uticaja interneta na mlade ljude. Druga epizoda, koja se bavi zadnjom navedenom temom je jedna od najboljih u čitavom serijalu. ,,Zlo“ sve teme filtrira kroz posebne naočare, izmišljajući mnogo puta prežvakanim temama neki novi pristup, što nekada izazove oduševljenje, a nekad

Serija sve teme filtrira kroz posebne naočare, izmišljajući mnogo puta prežvakanim temama novi pristup, što nekada izazove oduševljenje, a nekad ravnodušnost. Ta sposobnost da svakodnevne probleme učini metaforičkim i dalje je najjači plus ovog projekta ravnodušnost. Ta sposobnost da svakodnevne probleme učini metaforičkim i zanimljivim je i dalje najjači plus ove serije. Ponekad se stvori osjećaj da ni scenaristi ne raznišljaju precizno o slijedu događaja, već da se jednostavno žele zabaviti, pa kuda ih to odvede.

Zamijenjene role

Onim perfekcionistima koje traže ,,dlaku u jajetu“, to će vjerovatno zasmetati, dok će se drugi zabaviti.

S druge strane, u nekim epizodama, pošto je već treća sezona, dolazi do zamora materijala i neke stvari se ponavljaju, što ipak ne utiče na tempo, jer znamo da nas sljedećom epizodom autori mogu iznenaditi, čemu doprinose mješavina zastrašujućeg i glupog, s dovoljno promjena u dinamici između likova da stvari ne stagniraju. Najistrošenije djeluje Kristen, koja je provela mnogo vremena na ivici nasilja i nevjere. Po-

stoje trenuci kada je i dalje snažna, ali i potpuno ranjiva. Jednom rječju, od nje se u ovoj sezoni svašta može očekivati. S druge strane, Dejvid je tokom ove sezone preuzeo ulogu najintrigantnijeg, jer je uvučen u dublji nivo lova na demone i nastavlja da se bori s vjerom i sumnjom, sa svrhom i osjećajem nemira. Ta promjena ne utiče na hemiju između glavnih junaka, koja je i dalje na visokom nivou, a njihov odnos blizak, dok su oni sami prepuni unutrašnjeg nereda. Asif Mandvi je i dalje onaj dobri, stari Ben, koji jednom crticom u epizodi izmami osmijeh na lice, koji ne silazi sa lica do kraja. Povremeno ispunjena užasnim elementima, ova serija nije strašna. Ona nudi dobru poentu i manje će biti zanimljiva onima koji traže pravu horor seriju, a više onima koji uživaju u mješavini žanrova sa društveno-političkim porukama i puno humora. Bez obzira na temu i stalna pitanja o tome da li je zlo ukorijenjeno u duhovnom, svjetovnom svijetu ili oba zajedno, nova sezona i dalje pruža odličnu zabavu. Ocjena: 3.7/5

Četvrtak, 21. jul 2022.

ANIME PLANET

Made in Abyss

Briljantan i zastrašuj

Drhtaj duše na dnu Ničeovog ambisa awsmone.com

igdje odrastanje ne izgleda tako zastrašujuće divno kao u svijetu anime ,,Made in Abyss“. Tu negdje leži i odgovor zbog čega je ovo ključni, označiteljski anime u deceniji za nama. E da: kada bi se Springstinova pjesma ,,Born to Run“ mogla oslikati, odgovor bi bio ,,Made in Abyss“.

Lovci na blago

Troje neodoljivih junaka u ,,šestom krugu pakla“

Pred gorko-slatkom vizijom crtača mange Akihite Tsukušija i dalje zastaje dah; i na početku druge sezone to je svijet koji opominje, raduje, stiska za grlo i obećava avanturu, kakvoj nema premca u modernoj animaciji. ,,Made in Abyss“ i dalje je životna pustolovina sa koje nema povratka; jer ona je kao svaki dugačak put, koji vas možda vrati u istu tačku, gdje sigurno više ništa neće biti isto, a najprije vi sami. Pa ipak, za njene junake, ova avantura je i jedini ispravan izbor – i jedini za koji se mogu odlučiti uopšte. Nama ostaje da u njima prepoznajemo njih same. Takođe, lako bi svijet anime ,,Made in Abyss“ mogli vezati i za kultnu knjigu pozne Jugoslavije i njenog najvoljenijeg avanturiste Željka Malnara ,,U potrazi za Staklenim gradom“. Putopisni klasik dijeli istu notu, boju i ukus kao ,,Made in Abyss“, baš kao i ona Željkova mantra da ,,Stakleni grad je žena, a put na Istok je put čovjeka u samog sebe“. Prije pet godina, na početku uvodne sezone, djevojčicu iz sirotišta Riko zatekli smo u predivnom gradu Ort; na ivici gigantskog Procjepa (Abyss), rupe koja krije tajanstveni, možda i magični svijet okrutne prirode, možda i neke drevne i

Četvrtak, 21. jul 2022.

Prvi pogled na stravični svijet Zlatnog grada

je maestralno osmislio Akihita Tsukuši. U završnici premijerne sezone od 12 epizoda, prije pet godina naučili smo da je odrastanje u Procjepu strašno kao i najopakiji japanski horor. Potom, u filmu ,,Dawn of the Deep Soul“ svjedočili još strašnijim momentima prvog realnog gubitka bliske osobe za našu Riko. Na tom putu najokrutnijih lekcija, naša junakinja samo je dodatno očvrsla; tako da može da stupi i u svijet ,,šestog kruga“ procjepa. Tu stupamo na početku druge sezone (zvanično ime ,,Made in Abyss: The Golden City of the Scorching Sun“). U Zlatni grad svih pustolova, gdje možemo i sami svjedočiti, koliku su cijenu osakaćene duše morale da plate da bi tu gospodarili i drumovali.

Horor i magija

Kreator Tsukuši savršeno inteligentno i neočekivano u priču uvodi niz novih likova. Ovog puta, u Procjep stupa djevojčica Vuelo, sa vjerom da je njen, pravi život čeka na mjestu gdje

tvacute.com

zaboravljene civilizacije. Abyss – to je mjesto koje pripada samo posebnoj vrsti pustolova, lovaca na blago, Tragača pećina. Riko je negdje usput čula da je jedna od tih ludih avanturista i njena majka, za koju nosi samo nejasne, blijede i možda izmaštane uspomene. Tek treba da nauči, kakvu su cijenu pustolovine njema majka, i svi njoj slični vagabundi, morali da plate. U svijetu ,,Made in Abyss“, na putu ka dnu Procjepa i kroz sedam krugova strašnijih od samog Pakla – Riko će računati na dva fantastična saputnika. Reg je dječak za kojeg ni sama ne može utvrditi da li je robot ili živo biće; istovremeno je i jedini sa sposobnošću da se uz Procjep penje, a ne isključivo spušta (što je i ključno prokletstvo za sve koji u Procjep stupe; to što se suštinski radi o ,,putu bez povratka“). Neodoljivi Reg je u svijet djevojčice Riko stupio sa samog dna Procjepa – istovremeno bez bilo kakvog sjećanja, kako se našao na vrhu. Potpuno nesvjestan sebe i svojih potreba, bez mrve sebičluka i potpuno požrtvovan, on je savršen drug, pomoćnik, vitez i mnogo više od toga. S druge strane je Nanači – magijsko biće u koje je stala sva ljepota prirode, nekada davno sasvim ljudsko dijete koje je u okrutnim eksperimentima dobilo sasvim novi, divan oblik. Jogunasto i štosno, Nanači je samo otjelotvorenje super ega. Tako da je svako od njih troje Riko i suštinski predstavljaju tri lika jedne osobe. I njihovi su odnosi raskošniji čak i od samog nevjerovatnog svijeta Procjepa, koji

myanimelist.net)

jući početak druge sezone kultnog modernog remek-djela

Ekipa djevojčice Vuelo u interesantnoj vinjeti paralelnog narativa

Pred gorkoslatkom vizijom crtača mange Akihite Tsukušija i dalje zastaje dah; i na početku druge sezone to je svijet koji opominje, raduje, stiska za grlo i obećava avanturu kakvoj nema premca u modernoj animaciji njen tajanstveni kompas pokazuje uspravno. Negdje usput, dobiće lekciju da djeca sa očima poput njenih ljepotu mogu pronaći na mjestima izrazite tame. Imaće neke divne i strašne pomačage, i u otprilike pola premijerne epizode preći kompletan put koji je za Riko i njene drugare trebala cijela prethodna sezona. Tsukuši je izuzetan pisac, jer se perfektno snalazi u serviranju diskretnih nagovještaja. Tako mi ne znamo da li se radnja koja se tiče djevojčice Vuelo poklapa sa onom u kojoj put ka dnu Procjepa traži Riko. Negdje nagovještavamo da se sve to desilo mnogo ranije od glavnog narativa; slutimo, ili možda navijamo, da sve to ima veze sa njenom majkom... A kad u samom Zlatnom gradu zateknemo izobličene, gotovo patetično nakazne likove Tragača pećina, strahovaćemo i za malu Vuelo, i za budućnost ko-

ja izvjesno čeka Riko, Rega i Nanači. Ukratko, Tsukuši se perfektno igra emocijama publike ove mange i anime adaptacije, jer se sve to tiče izgubljene nevinosti jednog djetinjstva. I silnog taloga od izgubljenog vremena, svega što nas sprečava da se vratimo u početnu ili neku raniju tačku jednog putovanja bez povratka. Tako put ka sedmom krugu Procjepa ne znači ništa više nego putovanje jednog života. A ,,Made in Abyss“ nije ništa drugo nego, naravno – suočavanje jednog djeteta sa životnom realnošću. A kad u tu Ničeovu tminu pogledamo očima djeteta, lako je shvatiti u kojoj mjeri i ona gleda u nas same. Nakon uvodne dvije epizode sezone, jasno je da se pred nama raspliće ne samo anime klasik, nego remek djelo pop-kulture 21. vijeka. ,,Made in Abyss“ će u godinama koje slijede na Zapadu pronaći širu publiku, u onoj mjeri u kojoj to čini veliki i takođe okrutni hit ,,Attack on Titan“... S bitnom razlikom: ova narativna igra je tako postavljena, da ne ostavlja prostor za bilo kakvo razočaranje na kraju. Ako na dnu Procjepa ovi junaci sačuvaju i promil sebe i sopstvene duše, ,,Made in Abyss“ je trijumf... Jer tako to biva sa odraslim čovjekom: nauči da se bori i da vjeruje u neke male pobjede, kao da je to sve što mu je jedini izbor, jedino preostalo. Genijalni anime ,,Made in Abyss“ to savršeno shvata, i propovijeda predivnu bajku i avanturu u slavu i za ljubav tog, takvog čovjeka. S. STAMENIĆ Ocjena: 4.8/5

Četvrtak, 21. jul 2022.

Bojana Lalatović, mlada evropska ambasadorka i aktivistkinja za ljudska prava

PREPORUKA

Ostvarenje sna doktora Kinga FILM Pored filmskih klasika „The Scent of a Woman“ (Martin Brest, 1992) „The Shawshank Redemption“, Frenk Darabont, 1994) i „12 Angry Man“ (Sidni Lamet, 1957 ), preporučujem filmove „The Butler“ (Li Danijels, 2013) i „The Imitation Game“ (Morten Tildum, 2014). „The Batler“, zasnovan na članku Vašington posta, istinita je priča o afroameričkom batleru koji je služio u Bijeloj kući više od tri decenije i bio svijedok nekoliko velikih događaja u pokretu za građanska prava tokom 20. vijeka. Film je moćan prikaz borbe za jednaka prava i jedna od ključnih poruka je da postojanje zvjerstava i flagrantnih nepravdi u, ne tako dalekoj prošlosti, ne treba izbrisati iz naših kolektivnih sećanja, jer kako se to navodi na samom početku filma „oni koji ignorišu istoriju, osuđeni su na to da je ponavljaju!“ Iako je u fokusu napredak koji je društvo napravilo u prošlom vijeku ka ostvarenju „sna“ dr Martina Lutera Kinga, ujedno je i podsjetnk da je ova oblast uključuje stalno unapređenje kako bi se osigurala prava ranjivih grupa, a naročito onih kojima je nanijeta istorijska nepravda. „The Imitation Game“ fantastičan je film o Alanu Tjuringu, neobičnom čovkeku zadivljujućeg intelekta, matematičkom geniju i kreatoru mašine koja je razbila nacističku mašinu za generisanje kodova. Tjuringov izum dao je prednost savezničkim snagama u obavještajnoj službi, što je doprini-

MUZIKA

Filip Roganović

ZGRABI

ni dan mnogo težim, ali ujedno i prijatnijim. Moja preporuka su i Netfliksove serije „When They See Us“, „The Tinder Swindler“, „The Queen’s Gambit“, „Maid“. Muzika ima posebno mjesto u mom životu, pa su i note koje biram da slušam često odraz misaonih zbivanja u meni. Od umjetnika sa eks-Ju scene izdvajam grupe EKV, Idole, Indexe, Haustor, U škripcu, Azru, a među izvođačima Branimira Štulića, Olivera Dragojevića, Miladina Šobića, Vladu Divljana... Kada je riječ o međunarodnoj sceni, to su Pink Floyd, Depeche Mode, Guns N’ Roses, AC/ DC, Animals, The Beatles, Dire Straits, John Lennon, Metallica, Red Hot Chilli Pappers, Led Zeppelin, Artic Monkeys, Nirvana, Lenard Koen, Džimi Hendriks, potom italijanski izvođači kao što su Lučo Dala (Karuso), Mina, Andrea Bočeli...

ZAOBIĐI FILM

Bojana Lalatović: ,,The Batler“ moćan prikaz borbe za jednakost

jelo porazu nacističke Njemačke. Podatak o Tjuringovoj ratnoj ulozi godinama je bio tajan. „La vita e bella“ (Roberto Beninji, 1997), tragikomedija sa naglaskom na komičnom, djelimično je inspirisan knjigom „Na kraju, pobijedio sam Hitlera“ koji je napisao Rubino Romeo Salmoni, kao i Beninjijevim ocem, koji je proveo dvije godine u koncentracionom logoru tokom Drugog svjetskog rata.

TV Poslednjih godina često pratim američke televizijske šou-

programe koji se na satiričan način bave političkom i društvenom zbiljom. Izdvajam „Dnevni šou“ sa Trevorom Noom, „Džimi Kimel uživo“, „Late Show“ sa Stivenom Kolbertom, „Late Night“ sa Džimijem Falonom, „ L a t e Show“ sa Dejvidom Letermanom. Trenutno gledam američku humorističku seriju „The Office“ o svakodnevici zaposlenih u jednom od ogranaka kompanije za prodaju papira. Glavni lik je Majkl Skot (Stiv Karel), regionalni menadžer ogranka kompanije - čovjek-dijete koji privlači pažnju i svima čini rad-

„Star Wars: The Rise of Skywalker“ (Džej Džej Ejbrams, 2019) iz prostog razloga što sama ideja mnogo podsjeća na šesti dio filma, a dijelom i što je prvih šest djelova postavilo „teško dostupne“ standarde.

TV Definitivno su to rijaliti programi. Ne samo da su lišeni bilo kakve umjetničke težine, već njihov sadržaj vrlo često odražava norme ponašanja/postupanja koje su, u najmanju ruku, upitnog etičkog karaktera.

MUZIKA Mislim da je potrebno zaobići sva muzička ostvarenja koja ne bude u nama lijep osjećaj. Pokušavam zaobići muziku bez dubine - koja pronalazi svoju refleksiju kroz tekst i muzički aranžman.

Zamor materijala na novoj ploči moderne pop zvijezde

Bez daha na podijumu

akvu silinu od zahvalnosti i ljubavi za prijatelje, porodicu i ljubavnike na albumu ,,Special“ nosi Lizzo, dama koja je servirala neke od ključnih pop himni 2019. godine. Sa jednom parolom ,,It’s bad bitch o’clock!“ Lizzo je na ploči ,,Special“ neodoljiva; direktna, topla i spremna da podrži, motiviše, ozari sve oko sebe. Sipa ljetnje piće i (pomalo predvidljivo) zove na disko podijum sedamdesetih i osamdesetih. Energiju ovog albuma najlakše bismo zamislili kao neko vjenčanje na ljetnjoj terasi, na kom bi di-džej puštao retro disko hitove poput ,,Rhytm is Gonna Get You“ Glorije Estefan ili ,,Respect Yourself“ benda The Staples Singers. Ukratko, Lizzo ponovo čini da se ponosno i dobro osjećaju svi kojima su se najviše rugali, u koje su prstom upirali i od kojih su glavu okretali. Udarna tačka je vrtoglava ,,The Sign“, koja možda i dostigne status hitova poput ,,Juice“ i ,,Tempo“ sa albuma ,,Cuz I Love You“ (2019). Na njoj Lizzo ispovijeda da je

d ž uboks

Energiju albuma ,,Special“ najlakše bi bilo zamisliti kao vjenčanje na ljetnjoj terasi, na kom bi di-džej puštao retro disko hitove

ponovo kući već duže od dvije godine. ,,Twerking and making smoothies, it’s called healing. And I feel better since you’ve seen me last, I’ve been training, I can flex that ass“ – uglavnom, jedan samosvjesni pandemijski režim koji otkriva sve kvalitete i mane koncepta albuma. A mane ploče ,,Special“ je otprilike to što objektivno kasni godinu i po; što bi u tom najjačem pandemijskom zamahu bila prkosno pop čudo. A sad je sa previše ukusa poznatog u ustima (na primjer, fanki bas u ,,Everybody’s Gay“ sa previše očiglednih referenci na kultne ,,Thriller“ momente

spotify.com

d ž uboks

zz o

Četvrtak, 21. jul 2022.

Iskričavi portret pop dive Lizzo na omotu

Majkla Džeksona) – i objektivno, to je već zadihana i umorna muzika u drugoj polovini albuma. Lizzo je najavila da želi da njeni fanovi ,,plaču, smiju se, plešu, ljuljaju guzom, šire noge, rade šta god hoće“; samo kad bi još i sebe i njih naučila da dođu do daha. S. S. Ocjena: 75/100

Njujorčani na putu da ponovo budu relevantni

Karakteristični tonovi na omotu sedme ploče njujorškog benda

Korak ka zrelosti

to sve neće probati Pol Benks, frontmen velikog njujorškog benda prve decenije ovog vijeka, u pokušaju da Interpol ponovo bude planetarno relevantan. Recimo, da sebi ,,sveže ruke“ i sputa glas, a glavnu rolu na novom albumu prepusti – muzici. Previše medijskih redova sa

interpol.bandcamp.com

Sa više tekstura, introspekcije, na prostoru od manje izgovorenih riječi, muzika benda Interpol na sedmom albumu ,,The Other Side of Make-Believe“ konačno uspijeva da prodiše

Interp

kraja na kraj svijeta je u posljednje dvije decenije ispisano o tome da Benks i nije neki pjesnik. Postpanker se otprilike u zenitu pandemije korona virusa konačno dosjetio da mu idolatrija (i mimikrija) legendarnog Iana Kertisa i ne donosi nešto pretjerano dobro u karijeri. Sa više tekstura, introspek-

cije, na prostoru manje izgovorenih riječi, muzika benda Interpol na sedmom albumu ,,The Other Side of Make-Believe“ konačno uspijeva da prodiše. Možda i više nego bilo kad u posljednjih deceniju i po. Na ,,Something Changed“ Benks se pita i ubjeđuje: ,,I waded through shame for this — are you there? Every day, I’d see if chance was calling — are you there?“. Gitarista Danijel Kesler ga navodi pravim putem,

interesantno, onda kad se dohvati klavirskih dirki. A bubnjar Sem Fogarino pruža čvrstinu i onda kad pokuša, recimo, i da uhvati jedno neočekivano džezi skretanje na jednoj bitnoj raskrsnici. Nakon dugo vremena djeluje da trio konačno uživa u stvaranju muzike; ,,Gran Hotel“ zauzima više prostora i lišava ih prepoznatljive tjeskobe, a ,,Fables“ je mala posveta Bitlsima i potvrda da je ovo vrlo promišljena muzika. Ključne momente na albumu nose Keslerovi gitarski udari, poput iskričave vatre na trudu nekog vještog limara. I to je dobro, jer Benks i sa manje manevarskog prostora zna uprska stihovima, poput ,,She’s really, really warm, her center can make automatons breathe“ (,,Into the Night“). U ,,Passenger“ lamentira ,,Save me, I’m in my head“ – i tu već možete i pretpostaviti da Interpolu treba još brat-bratu deceniju i po da sazri kao autorski bend. S. S. Ocjena: 70/100

Četvrtak, 21. jul 2022.

33 OBRTAJA

Tiha K. Gudac, režiserka, producentkinja i scenaristkinja

inspirativnijih koje sam uspjela posjetiti je kuća Karen Biksen pored Nairobija. Po njenoj autobiografskoj knjizi je snimljen film „Out of Africa“ (Sidni Polok, 1985), a njezin dom je bio i jedna od lokacija filma. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Skorsezea bih odvela na Dugi Otok, pivu iz trgovine bismo popili na klupici ispred knjižnice u mjestu Sali, s ekipom koja je tu redovito. To se sve događa ujutro, paralelno s doručkom kojeg smo kupili u pekari. Ja volim krafne, a on može i uzet i burek ako hoće. Felinija bih izvela na plesnjak, ne disko nego baš plesnjak. Jedan od onih na koje ide zrelija populacija, često penzioneri, s ogromnom količinom energije i odličnim poznavanjem plesnih koraka. Pili bismo vodu, možda limunadu, ponijeli bismo je od kuće sa sobom u bočicama. Braću Limije u kino. Na šanku multipleksa bih prije 3D projekcije kupila najveće kokice i šećerasta gazirana pića u neprirodnim bojama. Da vide malo do kud je to njihovo doguralo. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Proces bi se odvijao kroz dvanaest radnih sati dnevno, šest ili u boljem slučaju pet dana u tjednu. Kako bi se radilo servisu na stranoj produkciji, prekovremeni bi bili plaćeni svima, a ne samo nekima. Ostalo ovisi o scenariju, ali neka samo dođe, kod nas će naći dobre filmske radnike. Preporučam se, mogu mu i kavu nosit.

ika

Film koji Vas čini srećnom? - „Dirty Dancing“ (Emil Ardolino, 1987), uvijek iznova. Vjerovatno zato što patim od kronične neisplesanosti. Život bi trebao biti spot pjesme „Why Go?“ grupe Faithless. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Najčešće – moji filmovi. Najintenzivnije – nakon gledanja prvog grubog šnita. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Nije što nisam skapirala, nego nisam nikad pogledala niti jedan Džejms Bond film u cijelosti. Ne znam kako mi je to uspjelo. Često sam pokušavala, ali bi tijekom gledanja opet zaspala, bar nakratko. Oprosti mi, 007. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Voljela bih vidjeti što više priča o jednostavnim osjećajima kao što su ljubav, ljepota, tuga, mržnja, radost – ispričanim glasovima toliko zanimljivim da imam osjećaj da ih otkrivam po prvi puta. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Najdraža mi je scena afričkih životinja pijanih tijekom i nakon prenajedanja voćem marula, iz dokumentarca „Animals Are Beautiful People“ (Džejmi Uis, 1974). Preporu-

čam svima da na internetu potraže ta divna pijana stvorenja i uljepšaju si dan. Omiljeni filmski rivali? - Kad produciram i pokušavam spasiti budžet– redatelji. Kad režiram i pokušavam nažicat što veći budžet – producenti. Na moje ste mislili, jel’ da? Posebno drag citat iz domaćeg filma? - Franjo: Perice ljudi su svinje. Nemoj nikome otvoriti svoje srce. Perica: Neću tata. A smijem se sutra igrati tvojom sabljom? Iz „Tko pjeva zlo ne misli“ (Krešimir Golik, 1970). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Pat & Mat. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Prva kino iskustva kojih se sjećam su ciklusi filmova Bastera Kitona, u multimedijskom centru u Zagrebu. Živo se sjećam fascinacije tim crno-bijelim slikama u pokretu, a tada sam imala manje od pet godina. Mislim da su me te projekcije obilježile. Nakon toga se sjećam jače opsesije filmom „The Witches from Eastweak“ (Džon Miler, 1987). Gledala sam ga u kinu tri puta, s nekih šest ili sedam godina. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Samo nek soundtrack složi Tarantino i bit će ok. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Nakon gledanja dokumantarnog filma „Baraka“ (Ron Frike, 1992) poželim poći na polagano i autentično putovanje planetom Zemljom. Jedna od

film

Na klupici sa pivom i Skorsezeom Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Ptičija tuga“, Betoven, koju u mojoj obitelji svi pjevamo jedni drugima za rođendane. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Ptičija tuga“, Betoven. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Himna slobodi“, Ivan Gundulić. Čisto ovako, po naslovu. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Sound of Silence“ – s mojim imenom u prijevodu. Vaša pjesma za karaoke? - „I Don’t Wanna Miss a Thing“, Aerosmith. Jer to mogu samo urlat, kao što su neki osvjedočili jednom kad sam s ulice ušla u bar, popela se na stejdž, odurlala svoje i izašla. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Izabrala bih nekog vrsnog violinistu da ga slušam uživo. Kako je ponuda da ga mogu slušati do kraja života, pretpostavljam da bi se onda nalazili redovito i zajedno usvajali dnevni repertoar. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Ne znam koje autore danas svi obožavaju, a ni što više znači „domaće“.

Ivana Ljevak

Četvrtak, 21. jul 2022.

Tiha K. Gudac: Nijedan film iz Bond serijala nije do kraja pogledala

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Smrt Morikonea. Moje plakanje se pogoršalo nakon čitanja njegovog oproštajnog pisma. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „Rano, ranije“, kao i neki drugi hitovi u rimi grupe Magazin. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi? - U osnovnoj sam bila zaljubljena u frontmana grupe Europe, što sam iskazivala ostavljanjem tragova našminkanih usana na njegovom posteru na vratima sobe. Pretpostavljam da me osvojio minivalom. Očito su rane patnje zbog neostvarivosti te naše ljubavi do srednje škole dovele do odbacivanja postera bandova, tako da mi je soba bila obljep l j e n a r e p r o d u kc i j a m a umjetničkih djela, crtežima, citatima velikih povjesnih patetika. Nijedna patnja koja nije prošla test vremena za mene tada više nije bila dovoljno duboka. Bandovi su bili za djecu.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Možda će nadživjet većinu, ali njega će nadživjet Josip Manolić.

Serija idealna za kišni vikend? - „Twin Peaks“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - Češka „Tajomny ostrov“ i glavna pjesma koju i danas pjevušim na vjerovatno nekom izmišljenom češkom. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „Jutro će promeniti sve“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Fantastična žanrovski, ako ne drugačije, a razočarala je mnoge krajem. „Game of Thrones“, da spomenemo još jedanput.

Serija koju nikada nijeste završili? - U hiperprodukciji genijalnih serija ih previše nisam ni započela gledati. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Pametni televizor s pretplatom na hrpu kanala. Godinama sam bila bez TV-a, a sad imam veliki TV ekran, sa samo četiri kanala, a i to mi je previše jer bih samo buljila u njega da je drugačije. Najdraži par iz serije? - Dr. Džoel Flašman i Merilin Virlvind, iz „Nothern Exposure“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Poželim posao istraživača voditelja koji rade dokumentarne serijale za National Geographic i BBC. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Navijala sam za to da nam napokon pokažu lice žene koja ganja Toma. Strašno frustrirajuće. M. ČAVIĆ

roducentkinja, scenaristkinja i režiserka Tiha K. Gudac bila je gošća međunarodnog festivala dokumentarnog filma Underhill, na kome je prikazan njen film „Žica“. Svi koji su gledali Tihin režiserski debi „Goli“, znali su da će i „Žica“ jednako ostaviti trag na srcu. Jer, njeni dokumentarci su priče o stvarnosti, svakodnevici, bolu, prihvatanju, zaostavštini. Ogradama koje, uprkos našoj želji za bliskošću i slobodom, neko uvijek postavlja. Protekli mjesec je bio veoma uspješan za našu gošću jer je njen „Grad animacije“, film o 50 godina zagrebačkog Animafesta, imao premijeru u Muzeju savremene umjetnosti u Zagrebu i na TV HRT3. Želimo joj da još mnogo priča ulovi kamerom i da uživa u ljetu uz dobre filmove, serije i muziku. Da je na tom putu bez premca, potvrdićete čitajući njene „Obrtaje“.

Četvrtak, 21. jul 2022.

kalendar eficit dobrih filmskih romansi znači samo to da o modernoj ljubavi ne znamo dovoljno. U filmu ,,Oficir i džentlmen“ (,,An Officer and a Gentleman“, Tejlor Hakford, 1982), sva se ljubav tiče odrastanja; onog momenta, kad shvatimo što suštinski jesmo, za što se borimo i što želimo da budemo.

Usamljenik i luzer

Na listi ljudi kojem bi svaki muškarac koji drži do sebe prišao, pružio ruku i rekao jedno: ,,Brate, volio bih da sam ka’ ti“, na vrhu ili blizu vrha, mladi je Ričard Gir u bijeloj mornaričkoj uniformi iz filma ,,Oficir i džentlmen“. Gir je i pustolov i kauboj i tip besprijekornih manira starog kova; ali ni dalje nije ono ,,džentlmen“... To će možda, ali samo možda postati do kraja filma. I učiti: mnogo je sklekova u dubokom blatu i kaljuzi potrebno da se zasluži ono dostojanstvo epoleta na najčistijoj, mornaričkoj bjelini. I još mnogo toga, što se tiče pravih izbora u nekim prelomnim momentima. Zato taj lik na motoru u bijeloj uniformi ne znači nije prije svega ni kul ni seksi ni opasan; već mu sa svakog savršeno ispeglanog šava isijava isključivo jedno: integritet. Istorijski park Fort Vorden, uvučeni i tih pacifički zaliv blizu kanadske granice i napušten mornarički bunker Bateri Kinzi; mjesto i poprište jedne od ključnih, generacijskih scena američke mladosti osamdesetih. Tamo gdje Ričard Gir, u svom stidu, ponosu i sramoti, jogunasto priznaje i vrisne jedno: ,,I got nowhere else to go!“... Svakih 13 sedmica, pred kapije Škole za mornaričku avijaciju u Briljantni Lu Goset Džunior u delikatnoj roli narednika Folija

Epolete od bli Magija filma leži u tome što sve izbore glavnih junaka, dobre ili loše, ispravne ili sumnjive, možemo da shvatimo; i za svaki od njih da navijamo

američkoj državi Vašington ređaju se pitomci. Na putu do prijema u školu pilota avijacije, čeka ih drakonski program treninga i obrazovanja; svakih 13 sedmica, pola ili više od pola njih suoči se sa saznanjem da tog poziva nijesu vrijedni. Oko kapija mornaričke škole, svakih 13 sedmica očijukaju djevojke iz komšiluka, svaka od njih kraj sebe je poželjela nekog od budućih oficira... Kada se kandidat za oficira avijacije Zek Mejo (Gir) prvi put, na balu za pitomce nakon mjesec treninga, sretne sa Polom Pokrifki (Debra Vinger) – o njih dvoje znamo već mnogo više nego što oni znaju jedno o drugom. Mejo je i usamljenik i luzerčina; sin pijanca i majke koja je umrla tako rano da je skoro nije ni zapamtio. Ona je kći jednog oficirskog kandidata koji je, 20 godina ranije, njenu majku volio i zauvijek napustio. Sve se između njih dvoje

dešava i rađa savršeno prirodno; plešu, šetaju, razgovaraju, zaljubljuju se do ušiju. Magija filma ,,Oficir i džentlmen“ leži u tome što sve izbore glavnih junaka, dobre ili loše, ispravne ili sumnjive, možemo da shvatimo; i za svaki od njih da navijamo. Pola odbija da, kao gomila njenih drugarica, svom budućem oficiru ,,priredi“ ili lažira trudnoću. On je lik koji se plaši vezivanja, koji svima a najprije sebi odbija da prizna da mu je stalo do bilo koga. S druge strane, kao svojevrsni kontrapunkt i antiteza funkcioniše paralelna romansa između drugog pitomca i druge djevojke... I negdje možemo da nagovijestimo, što će tu da pođe po zlu. Mnogo je toga u filmu i melodramatično i neočekivano erotično i seksi; ali sve je u službi ključne i osnovne teze. Istraživanja, što je ono što jednoj osobi pruža kičmu, stav, utemeljenje, nesalomivo kormilo; još onda kad ta osoba uopšte i ne zna, niti joj je to do tad bilo ko rekao, da joj je integritet potreban u životu.

Trening odrastanja

Savršeno čvrsto sidro, sigurno uzemljenje od odrastanja u filmu je narednik Emil Foli. Jedan od najvoljenijih američkih glumaca osamdesetih, predivni Lu Goset Džunior je za ,,ludu glavu“ Meja i učitelj džedaj, i sensi i sam crni đavo, riješen da nikad i apsolutno nikad ne odustane od visokih profeplay.google.com

,,Oficir i džentlmen“, klasik mo

sionalnih standarda. Narednik Foli je taj koji fino balansira između očigledne naklonosti prema buntovnom štićeniku – i strogoće koju zahtijeva jedan časni poziv. Narednik Foli na ramenu nema oficirske epolete; ali od početka filma znamo da je on taj koji je personifikacija svega što stoji u naslovu filma. Režiser Hekford nas kroz film vodi tako da nakon putovanja od 13 sedmica treninga i odrastanja tačno znamo i vjerujemo, što je našim junacima potrebno za odluke koje vode ka ostvarenom životu. I na čemu počiva jedna planina od integriteta. Na samom vrhu je romansa Gira i Vinger, u koju je tako lako vjerovati i za koju je potpuno lako navijati – jer je potpuno i do kosti životno istinita. Ali, kad film prijeti da njihovu romansu prospe u paramparčad, ova priča se sa našim emocijama igra tako da ni Gira ni Vinger ne možemo osuđivati. Svaki od njihovih postupaka je lako razumjeti, čak i onda kad nikako ne želimo da se to prokleto desi. Zato je ,,Oficir i džentlmen“, od ljetnje premijere prije 40 godina, činio nešto važno: vraćao vjeru da filmski autori ipak znaju što se to dešava između modernog muškarca i žene. A to je mogao isključivo tako, što strpljivo razvija likove, pruža publici vrijeme da ih prihvati i doživi ličnim. ,,Oficir i džentlmen“ nije film o bilo kakvim pompeznim, privilegovanim oficirima; ne, on pripada svijetu ,,plavih kragni“, onoj Americi težaka i trudbenika koji su u graškama znoja čuvali san o ostvarenju, o miru, porodici. Takav je film zaista bio sposoban da svojoj publici kičmu ispravi i učini je tri metra visokom.

Plave kragne

Istovremeno je i mnogo teži nego što ga njegova divna publika i pamti, jer do samog kraja uspijeva da zacijeli žive rane, na popucalim šavovima od života nekih mladih ljudi. Hekfordov film je suštinski i realno romantičan, jer postavlja tezu da neka divna mladost, za-

Četvrtak, 21. jul 2022.

oderne ljubavi i realne romantike, slavi 40. rođendan

istavog integriteta izlizane video-kasete, svi izlazili i svi se dičili nekim divnim i zasluženim epoletama na ramenima. Plaćali istu skupu cijenu i uzvikivali one iste riječi kao Zek Mejo, na tihoj obali jednog napuštenog bunkera u pacifičkom zalivu. Jedno ,,I got nowhere else to go!“, prije nego shvatimo, da odatle blista jedan i ispravan mornarički kurs. Sa detaljnom mapom moderne ljubavi i realne romanse u rukama. S. STAMENIĆ

fanart.tv

pletena u kučine odrastanja za koje je niko nije pripremao, niti joj rekao koliko će biti teško i zahtjevno – ipak može da pronađe put. Onda kad odluči da se nekom preda, da zaigra mimo linije manjeg otpora, da uloži nešto suštinski, od sebe važno i cjelovito. I to je, u konačnici, odrastanje i to je onaj integritet, kojim uzavrelu i ludu glavu Meja, našeg oficira i kauboja na motoru, uči narednik Foli. Tako, da smo iz bioskopske sale, ili na kraju već

Ričard Gir i Debra Vinger na nezaboravnom drumovanju realnog odrastanja

Četvrtak, 21. jul 2022.

PODGORI č ARENJE

Na brodu Žila Verna

rije nego će postati prvi brod koji je grabio okeanom pod crnogorskom zastavom, ,,Sybil“ je bio ponosno vlasništvo Žila Verna, velikog maestra naučne fantastičke i avanturističkog romana. A sve pod komandom jednog kapetana iz Đenovića. Ta jahta ,,Sybil“ jedina je direktna konekcija knjaza, docnije kralja Nikole sa Žilom Vernom i naučnom fantastikom; ali, priči valja prvo pružiti jasan kontekst. Glas Crnogorca je 22. aprila 1886. pisao: ,,Dođe iz Nanta crnogorski jaht ,,Sybil“, kapetan Savo Petković. Bože, daj u budućnosti da se vije naša zastava u dosta daljnjim mjestima“. O samoj jahti: Dinko Franetović u ,, Historiji pomorstva i ribarstva Crne Gore do 1918. godine“ (Titograd, 1960) piše o ,,luksuznoj jahti na vijak“ koju je za sebe izgradio markiz Preliks Anževin. Kupio je, potom, Žil Vern lično i to za 60.000 franaka – i imenovao je ,,Sveti Mihailo“ (,,Sankt Mikael III“). Još malo

konteksta: Vern je rođen i odrastao u luci Nant, otac mu je bio bogati advokat a majka kći brodovlasnika i pustolova. Dovoljno da znate, da je Vern imao i senzibiliteta i pokrića da razvije one fascinacije iz knjiga poput ,,Put oko svijeta za 80 dana“ (1873), ,,Sa Zemlje na Mjesec“ (1865), ,,Djeca kapetana Granta“ (1867). Znamo i da je Vern crnogorskom knjazu jahtu prodao 13. marta 1886; prije toga pisao je ,,Matijasa Sandorfa“, našoj javnosti nepravedno nedovoljno poznat roman i veliku mističnu avanturu, koja se odvija od Trsta do Transilvanije, preko Dubrovnika! Jasno je, da je knjazu bio merak da trguje sa već velikim svjetskim piscem. Upravo je knjaz i birao novo ime za jahtu; jer Sibila je bila mitološka proročica, savjetnica vladara i vojskovođa. Kapetan Savo Petković je prethodno, sa 46 godina, stigao u Crnu Goru sa iskustvom moreplovca koji je svjetske okeane prošao uzduž i poprijeko. Nikom do njemu nije

Zaglavi se

maquettesdevoiliers.fr

Maketa broda ,,Sybil“ koji je Žil Vern prodao knjazu Nikoli

moglo ni pripasti da pođe u Nant i jahtu doveze do Crne Gore. Uspješna plovidba, prateći liniju Francuske, Španije i Portugala, bila je i prva u kojoj je brod pod zastavom Crne Gore brodio nekim okeanom. Interesantno, tada je i zabilježeno da Crna Gora još nije bila međunarodno priznata kao pomorska zemlja; ipak, Savoj je insistirao da se razvije zastava zemlje knjaza Nikole. Oluja je prijetila da potopi brod već kod rta Sagresa u Atlantiku. Potom, pred tuniskom lukom Bizerta, kod ostrva Jalte (Galiote), Savo i ,,Sybil“ upali su u nevrijeme. Dolazak je kasnio, ali je plovidba ipak bila bezbjedna, isključivo zahvaljujući vještini kapetana. Potom je uslijedio i prvi crnogorski pomorski incident! Kada je, na ulazu u Boku, austrijska komanda zahtijevala da se sa broda ukloni crnogorska zastava... To nije smetalo Bokeljima; tog dana izašli su masovno na pri-

Crta: Srđan Ivanović

staništa, ovacijama pozdravili knjaževu jahtu. Za duža putovanja, ,,Sybil“ je knjazu i već velikoj sviti vladara bila tijesna u godinama koje su uslijedile. Prodata je 1891. u Trstu; a koliko je taj period funkcionisanja Crnogorskog parobrodarskog društva dobro dokumentovan, svjedoči to da su poznata imena svih članova prve posade broda. Svi su bili Bokelji. Savo Petković preminuo je 1894. u 56. godini. Imao je pet sinova i četiri kćeri; najstariji Dušan bio je organizator luke Buenos Airesa, potom i kapetan porta argentinske prijestonice! Koliko je život kapetana izazovan, svjedoči i Dušanov kraj: tragično je stradao u plovidbi u Magelanovom moreuzu. Već sa životnim iskustvom i karijerom moreplovca-pustolova, kakvom ne bi bilo mane ni za romana Žila Verna.

Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

tate.org.uk

Zdanje muzeja Tejt Britan u danima proslave velikog jubileja

Široka vrata modernosti Nacionalna galerija britanske umjetnosti, sada Tejt Britan, otvorena je prije 125 godina na obali Temze na Milbanku. Tako su radovi poput čuvene slike „Ofelija“ Džona Evereta Milea, u kojoj je vizuelno opisana jedna od najznačajnijih scena iz Šekspirovog „Hamleta“, napokon pronašli zid za sebe

ta“, napokon pronašli zid za sebe. Za koncept zdanja bio je zadužen „viktorijanski“ arhitekta Sidni R. Smit, čija su inicijalna dizajnerska rješenja vi-

Čuvena ,,Ofelija“ Džona Evereta Milea

še puta odbijana i proglašavana „pretencioznim“. Na koncu, rješenje koje je prošlo, pružilo je osjećaj britanskog autoriteta i tradicije, sa velikim širokim ulazom, centralnom kupolom i statuom lava. Jedan od najvećih muzeja umjetnosti na svijetu, Tejt Britan, nalazi se na lokaciji bivšeg zatvora i to u vrlo političko-administrativnom dijelu grada. I dok je na samom startu 1897. godine Tejt prestavljen kroz samo jedno malo zdanje pored Temze, danas čini četvoroslojnu mrežu umjetničkih galerija u Ujedinjenom Kraljevstvu, zajedno s vrlo popularnim Tejt modern muzejom, sa druge strane Temze, te Tejt u Liverpulu i Tejt na Kornvolu u St. Ajvsu.

tate.org.uk

ada se šećerni magnat ser Henri Tejt krajem 19. vijeka dočepao više od šezdeset radova velikih britanskih umjetnika, naišao je na, za London, čudnjikav problem: nije imao gdje da ih izloži. Tejt, jedan od najvećih „zaštitinika“ djela predrafaelitskog perioda, mogao je u tom trenutku da učini samo jedno – da posao završi sam. Nakon što je organizovao kampanju u kojoj je od najbogatijih Londonaca tražio donacije (a i sam je dao više od tada basnoslovnih 80 hiljada funti), Nacionalna galerija britanske umjetnosti, sada Tejt Britan, otvorena je prije 125 godina na obali Temze na Milbanku. Tako su radovi poput čuvene slike „Ofelija“ Džona Evereta Milea, u kojoj je vizuelno opisana jedna od najznačajnijih scena iz Šekspirovog „Hamle-

tate.org.uk

Portret ser Henrija Tejta

Kao i u drugim ,,sestrinskim“ muzejima, gdje se nalaze relativno moderni umjetnički komadi, Tejt Britan je pored originalnog koncepta, u kojem posjetioci mogu da vide više od sedamdeset hiljada radova koji datiraju iz perioda Tjudorovoih, uveo modernizam na široka vrata. Tako da pored velike kolekcija Vilijama Turnera sasvim lagano ,,skrećete“ u fenomenalnog Marka Rotka, nakon kojeg vas čeka Dejvid Hokni… Ulaz u Tejt Britan je besplatan za regularnu postavu, a naplaćuje se za specijalne izložbe i događaje. Godišnje ga posjeti više od šest miliona ljudi. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić