Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NESPREMNI ZA POŽARE: MUP sa nula litara vode dočekuje sezonu

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

STRAH OD POSLJEDICA: Odlazeći menadžment Crnogorskog elektroprenosnog sistema ponovo podlegao pritisku Sindikata, Vlade i javnosti

S. VASILJEVIĆ

D. MALIDŽAN

Nema pilota, letilice prizemljene

Sa dnevnog reda borda povučena sistematizacija i stambeni pravilnik U operativnom stanju nije nijedan od tri ,,er traktora“ i dva ,,bel“ helikoptera MUP-a, kao i jedan rezervoar od 1,5 hiljada litara vode koji trune na aerodromu, jer nema para za obuku osoblja

STR. 5.

Novi pokušaj odlazećeg menadžmenta Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, koji čine kadrovi Demokratskog fronta i Demokrata, da kroz dnevni red sjednice Odbora direktora ,,provuče“ tačke koje se odnose na sistematizaciju radnih mjesta i pravilnik o dodjeli stanova, ponovo je propao. Te dvije tačke trebale su da budu na dnevnom redu jučerašnje sjednice Odbora direktora, ali su pod pritiskom Sindikata i Vlade one povučene neposredno pred početak jučerašnje sjednice. O povlačenju spornih tačaka izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović juče je obavijestio i predstavnike Sindikata Igora Mijuškovića i Bešira Kajevića sa kojima je održao sastanak. STR. 3.

Kadrovske promjene u Upravi policije nakon likvidacije visokopozicioniranog člana škaljarskog klana u Budvi

Premijer Crne Gore bez konkretnog odgovora ko u ime države pregovara sa Srpskom pravoslavnom crkvom o potpisivanju ugovora o regulisanju odnosa

U Beogradu uhapšen državljanin Bosne i Hercegovine i Srbije po međunarodnoj potjernici

Miljković čeka izručenje zbog pljačke Pošte u kojoj je stradao Mrdak STR. 11.

STR. 10. i 11.

M.BABOVIĆ

Terzić sa mjesta inspektora za strance ide da rukovodi budvanskom policijom

Abazović: Na narednoj sjednici šira informacija o pregovaračkom timu i svim vjerskim zajednicama STR. 2.

Ministarstvo kulture i medija podijelilo 162.000 eura za 34 štampana medija i internetske publikacije

Najviše novca dobio nedjeljnik Monitor STR. 7.

Politika

Utorak, 21. jun 2022.

Premijerka Finske Sana Marin u posjeti Crnoj Gori, sastala se sa predsjednikom Vlade i predsjednicom Skupštine

Abazović: Podržavamo aplikaciju Finske za članstvo u NATO Ona je boravila u radnoj posjeti Crnoj Gori tokom koje se sastala sa Abazovićem i predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović. Crnogorski premijer je istakao da Finska može da računa na podršku naše države za članstvo u NATO-u jer je to demokratski princip koji želimo i za sebe. – Kao što smo mi u jednom trenutku izrazili želju da budemo dio jedne međunarodne organizacije, i na svu sreću postali, tako su sada i njihovi građani, parlament, Vlada legitimno uputili zahtjev za punopravno članstvo u NATO – kazao je Abazović. Crna Gora, dodao je, u tome ne vidi ništa sporno. – Naprotiv, mi se radujemo da će još dvije države pojačati Sjevernoatlantski savez i da će zajedno Premijer Dritan Abazović nije precizno odgovorio na pitanje Pobjede ko u ime države pregovara sa Srpskom pravoslavnom crkvom oko potpisivanja ugovora o regulisanju odnosa, zbog čega pojedini ministri, kako tvrde, nijesu informisani o toku pregovora i zašto je u informaciji koja je bila predmet rasprave na prethodnoj sjednici Vlade izostavljena Crnogorska pravoslavna crkva koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica. Umjesto konkretnog odgovora na pitanja, Abazović je kazao da će tokom naredne sjednice Vlade biti pripremljena šira informacija „koja će se ticati pomenute teme“. U odgovoru Pobjedi, premijer je pojasnio da će šira informacija Vlade obuhvatiti više podataka

Mi se radujemo da će još dvije države pojačati Sjevernoatlantski savez i da će zajedno sa Crnom Gorom pokušati da u narednom periodu prezentuju i što više afirmišu politiku mira i pomirenja – naveo je Abazović m. babović

PODGORICA – Crna Gora u potpunosti podržava politiku otvorenih vrata NATO saveza i aplikaciju Finske za članstvo u Alijansi, poručio je premijer Dritan Abazović na jučerašnjoj konferenciji za medije koju je održao sa predsjednicom Vlade Finske Sanom Marin.

Vlada ukida uredbu o dodjeli stanova, enormno zapošljavanje u CEDIS-u treba sankcionisati Abazović je kazao i da će Vlada Crne Gore, na prvoj narednoj sjednici, ukinuti uredbu o dodjeli stanova državnim funkcionerima kako ne bi postojala nikakva dilema da će se nastaviti praksa od ranije. Komentarisao je i informaciju da je odlazeći menadžment Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) na jučerašnjoj sjednici trebalo da usvoji novu sistematizaciju radnih mjesta kojom bi se broj zapošljenih povećao za 300 i ocijenio da se time nastavlja praksa političkih partija da državne kompanije

koriste kao partijske bastione. Istakao je da bi u slučaju CEDISa, ali i drugih državnih kompanija, trebalo utvrditi kako se sa promjenama menadžmenta mijenjao broj zapošljenih i te podatke predstaviti građanima. – Mislim da se takva politika mora najstrože sankcionisati. Zašto? Da nam se ne bi ponavljalo u narednom periodu. Trenutno jedna politička partija upravlja CEDIS-om, možda će sjutra upravljati neka druga, ali da se takva praksa ne bi nastavila mislim da to moramo sasjeći u korijenu i sankcionisati – naglasio je Abazović.

Zahvalila je na podršci koju je Crna Gora iskazala njihovoj aplikaciji za članstvo u NATO, te navela da je naša država veoma cijenjena u Alijansi.

Kazala je i da su zabrinuti kakva će biti reakcija Turske koja bi, kako je i najavila, mogla da uloži veto na članstvo Finske u NATO, zbog čega i vode intenzivne razgovore sa tom zemljom. – Smatram da proces može vrlo brzo da se dovrši. Mi već tijesno radimo u partnerstvu sa NATO-om, ispunili smo sve kriterijume tako da ne bi trebalo da bude problema. Prije same aplikacije Turska je rekla da neće praviti probleme, a onda su promijenili stav za 180 stepeni – istakla je Marin. Poručila je da je Finska spremna da djeluje kao NATO članica, da čuva i čini bezbjednijom sjevernu granicu Evrope, a čitavu Alijansu snažnijom. Podršku zahtjevu Finske da pristupi Alijansi uputila je i predsjednica Skupštine Danijela Đurović. Ona je, tokom sastanka sa Marin, kazala kako očekuje da će proces ulaska Finske u NATO biti uspješno sproveden i završen s obzirom na to da su oni i do sada bili jedan od najbližih partnera Alijanse. Ž. ZVICER

Sana Marin i Dritan Abazović

sa Crnom Gorom pokušati da u narednom periodu prezentuju i što više afirmišu politiku mira i pomirenja – naveo je Abazović. Očekuje i da Finska uradi isto i

podrži Crnu Goru za članstvo u EU kada za to dođe vrijeme. Marin je, sa druge strane, istakla da su evropske integracije za njih prioritetne, te istakla da

su spremni da podrže zatvaranje poglavlja koje je Crna Gora otvorila u pregovaračkom procesu kada kriterijumi za to budu ispunjeni.

Premijer Crne Gore bez konkretnog odgovora ko u ime države pregovara sa Srpskom pravoslavnom crkvom o potpisivanju ugovora o regulisanju odnosa koji su potpisani sa Abazović: Na narednoj sjednici šira informacija o ugovorima drugim vjerskim zajednicama, poručio da on ne može biti pregovaračkom timu i svim vjerskim zajednicama teiznad Ustava i zakona. „kako o pregovaračkom timu, tako i o svim registrovanim/ evidentiranim vjerskim zajednicama“. - Ministarstvo pravde će kao nadležno voditi ovaj proces, a o svim aktivnostima u vezi sa temom obaviješten je Kabinet predsjednika Vlade – istakao je Abazović. Poručio je i da država, u skladu sa Ustavom i zakonom, „prema svim vjerskim zajednicama ima jednak tretman, ne praveći razliku i garantujući svakoj pravo na slobodu vjeroispovijesti“. Ova pitanja problematizovana su i na sjednici Vlade koja je

održana u petak kada je ministar pravde Marko Kovač predložio da se kroz dopunu dnevnog reda usvoji informacija o nastavku pregovora o statusu i ugovorenim odnosima između vjerskih zajednica i države Crne Gore. Ministar odbrane Raško Konjević smatrao je da tu informaciju ne bi trebalo usvojiti bez rasprave, a podsjetio je da na Vladi nije bilo informacija o dosadašnjem toku pregovora. Problematično mu je bilo i to što dokument pominje sve vjerske zajednice u Crnoj Gori – osim Crnogorske pravoslavne crkve.

– Jedina vjerska zajednica koja nije navedena u informaciji je Crnogorska pravoslavna crkva. Ako nominujete jednu da nije potpisan temeljni ugovor, nominujte i drugu. Srpska pravoslavna crkva je pomenuta, a Crnogorska pravoslavna crkva nije pomenuta. Stavimo onda i CPC – predložio je Konjević. Zanimalo ga je i ko je i kada pregovarao sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ali crnogorska javnost odgovor na Vladi nije dobila. Na toj sjednici Abazović je kazao da je ugovor koji treba da se potpiše sa SPC identičan

Pitanje temeljnog ugovora sa SPC Abazović je komentarisao i na jučerašnjoj konferenciji za medije. Upitan da li je tekst usaglašen sa Crkvom, hoće li biti potpisan do kraja juna i da li se oko tog pitanja konsultacije vode i sa Demokratskom partijom socijalista, kazao je da je cilj da se obezbijedi što širi konsenzus. – Ne vidim nikakav problem u tome. Ko god može da pomogne da se unaprijedi tekst i tako dalje - dobro je došao. Uglavnom, to pitanje ćemo vrlo brzo završiti i to je to – naglasio je premijer.

Izvještaj visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja

Crna Gora u potpunosti usklađena sa spoljnom politikom EU

Žozep Borelj

PODGORICA – Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija u potpunosti su se uskladile sa spoljnom politikom Evropske unije, uključujući i sankcije Rusiji, saopštili su

juče zvaničnici iz Brisela. UIzvještajuvisokogpredstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja, objavljenom na sajtu Savjeta EU, navodi se da je „ruska ničim izazvana

agresija protiv Ukrajine snažno odjeknula širom regiona“. - Međutim, dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU nastavljen je i svi partneri sa Zapadnog Balkana su se uskladili sa stavom EU tokom glasanja o rezolucijama Generalne skupštine UN (UNGA) kojima se osuđuju invazija Rusije i njen humanitarni efekat. Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija u potpunosti su se uskladile sa spoljnom politikom EU, uključujući sank-

cije Rusiji - piše u Izvještaju. Visoki predstavnik EU u dokumentu navodi i da je „ruska invazija na Ukrajinu dramatično promijenila geopolitički kontekst zajedničke spoljne i bezbjednosne politike EU“. Ističe se i kako „agresorski rat Rusije dovodi u pitanje univerzalne principe suverene jednakosti, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta i ima ozbiljne posljedice širom svijeta“. – Štaviše, ruska invazija je pogodila svijet u vrijeme kada se

zemlje još oporavljaju od ekonomskih i društvenih efekata pandemije kovida, zbog čega su mnoge od njih bile duboko ranjive – piše u Izvještaju i dodaje kako „sve snažnija, ambicioznija i autoritarnija Kina doprinosi globalnim tenzijama“. - Odbijanje Kine da osudi rat Rusije protiv Ukrajine rizikuje novu geopolitičku polarizaciju, što bi moglo dovesti do dalje fragmentacije i slabljenja multilateralnog poretka zasnovanog na pravilima i ozbiljno na-

rušiti međunarodnu saradnju - piše u dokumentu EU. U Izvještaju se navodi i da to „uključuje oblasti koje su ključne za bezbjednost kao što su klimatske promjene, nuklearna neproliferacija, upravljanje globalnim zajedničkim dobrima i migracije“. U dokumentu EU se, takođe, navodi da se nastavlja sa snažnim fokusom na unapređenje evropskih integracija regiona Zapadnog Balkana kao geopolitičkog prioriteta. Đ. Ć.

Politika

Utorak, 21. jun 2022.

STRAH OD POSLJEDICA: Odlazeći menadžment Crnogorskog elektroprenosnog sistema ponovo podlegao pritisku Sindikata, Vlade i javnosti

O povlačenju spornih tačaka izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović juče je obavijestio i predstavnike Sindikata Igora Mijuškovića i Bešira Kajevića sa kojima je održao sastanak.

ODUSTAJANJE

- Obavještavamo vas da su predstavnici Sindikata Igor Mijušković i Bešir Kajević završili sastanak sa izvršnim direktorom CEDIS-a, na kojem su informisani da će se danas sa dnevnog reda sjednice Odbora direktora povući tačke koje se tiču sistematizacije i stambenog pravilnika – saopštio je juče Pobjedi predstavnik Sindikata CEDIS-a Nikola Šoć. Nova sistematizacija radnih mjesta, kako je Pobjeda juče izvijestila, predviđa radikalno povećanje broja radnika za čak 300. Time bi se ukupan broj radnika CEDIS-a povećao na 1.926, što je za 600 više u odnosu na broj radnika koje je CEDIS imao u trenutku smjene vlasti 30. avgusta 2020. godine. Procjene Sindikata kažu da bi to dovelo kompaniju pred bankrot što bi građani plaćali astronomskim računima za struju. - U odnosu na prethodnu sistematizaciju koja je imala nešto preko 1.300 radnih mjesta, ova ima 1.926 što je povećanje za čak 626. U svakom gradu bi po toj sistematizaciji postojali koordinatori koji su direktno ispod izvršnog direktora, njih ima ukupno 18. To su ljudi koji su trenutno zapošljeni po ugovoru, inače visoki funkcioneri Demokrata koji sada rade bez sistematizovanih radnih mjesta. Po toj sistematizaciji bili su predviđeni i veći koeficijenti za gotovo sve radnike - tvrde izvori Pobjede. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, do trenutnog povlačenja sporne sistematizacije i stambenog pravilnika došlo je nakon protivljenja Sindikata, koji je zaprijetio

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, do povlačenja sporne sistematizacije i stambenog pravilnika došlo je nakon protivljenja Sindikata, koji je zaprijetio protestom radnika, ali i oštrog upozorenja dijela Vlade o mogućnosti krivičnih prijava protiv aktuelnog menadžmenta zbog zloupotrebe službenog položaja

Crnogorski elektrodistributivni sistem

protestom radnika, ali i oštrog upozorenja dijela Vlade o mogućnosti krivičnih prijava protiv aktuelnog menadžmenta zbog zloupotrebe službenog položaja. Iz Sindikata CEDIS-a juče je Pobjedi saopšteno da Odbor direktora planira usvajanje nove sistematizacije kojom se, kako su naveli, ukida ICT sektor, a broj zapošljenih na neodređeno povećava do tačke neodrživosti firme.

NEODRŽIVOST

Iz Sindikata napominju da je ICT jedan od najbitnijih sektora za buduću digitalizaciju i transformaciju CEDIS-a u smislu održavanja i upravljanja energetskom mrežom, te da njegovo ukidanje znači veliki korak unazad za tu kompaniju. - To se nikako ne smije dozvo-

liti. Jasno je da su potezi aktuelnog menadžmenta doveli firmu u nezavidan položaj, ali je još jasnije da bi usvajanje planirane sistematizacije bila njena smrtna presuda. Ako zbrojimo koliko se familija u ovoj državi hrani, liječi i školuje platama iz CEDIS-a, jasno je kakve posljedice i za koliki broj ljudi bi proizvela nova sistematizacija – navedeno je u saopštenju predstavnika radnika Nikole Šoća. U saopštenju se ističe i da se Sindikat ne protivi zapošljavanju, ali i da ne može podržati „nesvrsishodno zapošljavanje“. - Koje će ugroziti sve nas, uključujući i novozapošljene. Zapošljavanje će se svakako nastaviti, ali se mora dobro izanalizirati svaka buduća sistematizacija i organizacija – navode iz Sindikata.

Dodaju i da kompaniju CEDIS niko od njih nije dobio u nasljedstvo, ali i da ih to ne oslobađa odgovornosti za njeno očuvanje. - Dužni smo da učinimo sve što častan pojedinac može učiniti kako bi zaštitili firmu i njeno poslovanje od neodgovornosti i samovolje pojedinaca. Niko ne može očekivati da ćemo mirno posmatrati kako neko razgrađuje mjesto koje nazivamo drugom kućom – zaključuje se u saopštenju. Izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović je kadar Demokrata i predsjednik Odbora glavnog grada te partije, a na čelu Odbora direktora je kadar DF-a Rajko Radošević. Očekuje se da oni budu smijenjeni nakon 30. juna kada je zakazana Skupština akcionara pa se ovaj potez dovodi u vezu sa najavljenim razrješenjima. Đ.Ć.-N.Z.

Crnoj Gori je mjesto u Evropskoj uniji Iz Glavnog grada su saopštili da je u pitanju jedna od najuti-

» Piše: Milorad PuSTAHIJA

Zašto nakon ovolike ,,iskrene podrške“ ,,Open Balkanu“ ne predložite ,,Open World“ pa uključite Sjedinjene Države, Rusiju, EU, Ukrajinu, Kinu pa na principu slobodnog protoka robe, ljudi, ideja i kapitala ne donesete blagostanje svijetu

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na godišnjoj konferenciji Evropskog savjeta za vanjske poslove u Berlinu

BERLIN - Gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković učestvovao je na godišnjoj konferenciji Evropskog savjeta za vanjske poslove.

Komentar

Sa dnevnog reda Open borda povučena mind sistematizacija i stambeni pravilnik

i. mandić

PODGORICA – Novi pokušaj odlazećeg menadžmenta Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), koji čine kadrovi Demokratskog fronta i Demokrata, da kroz dnevni red sjednice Odbora direktora ,,provuče“ tačke koje se odnose na sistematizaciju radnih mjesta i pravilnik o dodjeli stanova, ponovo je propao. Te dvije tačke trebale su da budu na dnevnom redu jučerašnje sjednice Odbora direktora, ali su pod pritiskom Sindikata i Vlade one povučene neposredno pred početak jučerašnje sjednice.

cajnijih i najuglednijih evropskih think-tank organizacija, koja se bavi pitanjima od značaja za evropsku vanjsku i bezbjednosnu politiku. - Tokom protekla dva dana imao sam zadovoljstvo da učestvujem na godišnjoj konferenciji Evropskog savjeta za vanjske poslove, čiji sam član.

Sasvim očekivano, u fokusu svih debata koje su se desile na ovogodišnjoj konferenciji, našla se ruska invazija na Ukrajinu i brojne posljedice, političke, ekonomske i druge, koje ovaj rat trenutno proizvodi – kazao je Vuković. On je dodao da ohrabruje da je Zapadni Balkan bio često

pominjana tema ovogodišnje konferencije. Svi učesnici su se saglasili da je neophodno intenzivirati proces proširenja Evropske unije, te da upravo naš region, u narednom periodu, imajući u vidu geopolitička dešavanja, mora biti apsolutni prioritet Evropske unije. R. P.

Da, otvoreni um i razum je neophodan da bi se razmotrio ,,Open Balkans“ ili bilo koji društveni koncept, a naročito da bi se usvojio ili potpisao. Moraju se analizirati prednosti i mane i to detaljno i ozbiljno ne zanoseći se bombastičnim političkim proklamacijama već temeljito odraditi ekonomsku i političku cost-benefit analizu. Mi ekonomisti to obavezno radimo čak i za ordinarne projekte na nivou preduzeća ili mjesnih zajednica, a kamoli za projekat od krucijalnog državnog društveno-ekonomskog značaja. Nije da nije publikovan solidan broj takvih analiza od respektabilnih umova koje su gotovo jednoglasne u stavu da nam ,,Otvoreni Balkan“ ne donosi ništa novo niti dobro što ne postoji u već postojećim inicijativama i da nas u ozbiljnom dijelu vraća unazad po dionicama koje smo već prešli. I od institucija EU i respektabilnih pojedinaca izrečene su utemeljene rezerve prema ovom projektu. Uprkos svemu, naš premijer Berija kaže da ga niko nije ubijedio u loše strane ,,Otvorenog Balkana“ i poput razmaženog derišta prnja po sjednicama Vlade i medijima i najavljuje analizu od strane njegovih kadrova i ide na kanabe kod Vučića da to razmotri. Pošto su njegovi pretkoalicioni ugovori i razni memorandumi rađeni maksimalno na dvije strane, mogu da zamislim obim i serioznost te analize, a Vučić i Rama su donosioci najvećih političkih problema toga projekta. Berija, i ne pomišljaj na helikoptersko ustoličenje ,,Open Balkana“ i utemeljenje Crkve Srbije na silu, jer ćemo srušiti Vladu, ne samo kao instituciju. Izvukli smo pouku sa Cetinja. Moraš uzeti u obzir i građane i mišljenja što se suprotstavljaju tvojim nakanama, jer bi se trebao osjećati kao premijer svih građana. No, to je nemoguće, ti si samo Vučićev potrčko koji radi za „thin Gipsy fee“, kako kaže Leonard Koen. Ti si sigurno shvatio ovo pod navodnicima, ali zbog čitalaca moram objasniti da se radi o sitnom ciganskom šićaru. Otvorimo sad malo um. Ko podržava ,,Open Balkans“? Eskobar je li? Ne, Podgoričani, onaj Eskobar što ga pominje Brčko na radiju što je dilovao psihodeličnu robu, nego Eskobar US diplomata koji diluje psihodelične političke vizije. Nisam pročitao podršku ,,Otvorenom Balkanu“ sa nivoa najvažnijih američkih donosilaca političkih odluka, to su ozbiljni ljudi. Držim da je Eskobarova uzdržana podrška posljedica prava terenskih diplomatskih izvršilaca na izvjestan nivo improvizacije. A Eskobar je Rambo američke diplomatije i bio je na žestokim mjestima kao što su Pešavar, Irak, Bolivija, Srbija i slične sretne destinacije koje je ostavio u blagostanju. Zato Berija njegove i najsitnije improvizacije doživljava kao božije objave i počeo je da se duva i prči, što bi Draginja rekla, ne bi li i on ostavio impresivni utisak Eskobarove tjelesne figure. Zatim Varhelji – Orbanov i Vučićev pion čije terenske eksplikacije imaju veze sa stavovima EU kao ove moje sa diplomatskim manirima. Mađari imaju pravo na svoje stavove u okviru EU, ali Srbi nemaju dok su na tri stolice i jasno ne definišu svoju poziciju. Naravno da i mi imamo pravo na svoj stav, naročito o svojoj sudbini. Onda Vučić. Srbija nas formalno priznaje kao pseudodržavu i to zbog članstva u NATO-u, a i to samo dok Putin ne pobijedi ili se desi neka slična kataklizma. A kao narod nikad nas nisu ni priznavali i rado bi nas okupirali i izbrisali. Zašto bi nama bilo važno njegovo mišljenje? Mi hoćemo u EU, a ne u Srbiju. Rama je isto za OB, ali mi je sumnjiviji od Vučića jer vjeruje u njegovu ljubav i iskrene namjere prema Albancima. I kao šlag na tortu stiže podrška OB ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, koja definitivno govori o apsurdnosti cijele ove priče. Znate šta, zašto ovako genijalnu ideju kao ,,Open Balkans“ trošiti na nas Balkanjerose. Zašto nakon ovolike iskrene podrške ne predložite ,,Open World“ pa uključite Sjedinjene Države, Rusiju, EU, Ukrajinu, Kinu pa na principu slobodnog protoka robe, ljudi, ideja i kapitala ne donesete blagostanje svijetu i oslobodite nas straha od uspostavljanja novog svjetskog poretka koji se evo počinje rađati u krvi. Tada ćemo mi sami izbrisati svoje granice. Predlažem da himna tog novog svijeta bude Lenonova pjesma „Imagine“. Do tada moraćemo ipak pomalo misliti svojom glavom. I tu mi pade na um genijalna ideja: da mi nezavisni, slobodoumni građani, sa ultrasima, čuvenim navijačima naše reprezentacije, napravimo stranku i rasturimo monopole stranački i nacionalno ukopanih demagoga. Što je sad smiješno? Pa na samo jednom okupljanju pokazali su više razuma, duha, kreativnosti i ljubavi nego kompletna naša politička scena u posljednjih trideset godina.

Politika

Utorak, 21. jun 2022.

Nastavljena praksa zadržavanja crnogorskih poslanika na granici sa Srbijom

Šaranović: Ovakav primitivizam je slika iskrenosti u priči o pomirenju Čuo sam da je u proteklim mjesecima i poslanik Marko Milačić, koji nije glasao tu rezoluciju, duže zadržavan nekoliko puta prilikom prelaska granice sa Srbijom. Vjerovatno zato što je branio izbornu volju od 30. avgusta i suprotstavljao se rušenju Vlade i pobjedničke parlamentarne većine - kaže Šaranović PODGORICA – Poslanik Demokrata Danilo Šaranović doživio je juče neprijatnost na granici sa Srbijom gdje je sa porodicom i u prisustvu dvogodišnjeg djeteta, kako je saopštio na Fejsbuk profilu, duže zadržavan i detaljno pretresan. Šaranović je napisao da su poslanici Demokrata na granici sa Srbijom maltretirani više puta, ali da su ćutali i nijesu željeli da izađu u javnost, jer su se nadali da će „primitivizam konačno prestati“. Međutim, naveo je on, kap je prelila čašu kada je juče, pri izlasku iz Srbije, preživio „duže zadržavanje, detaljno pretresanje i svojevrsno maltretiranje“. - Kao da sam u najmanju ruku šef neke evropske kriminalne grupe. Dok Marovići uživaju po Beogradu, mi koji u životu nijesmo imali praktično ni saobraćajni prekršaj preživljavamo ovakvo maltretiranje. I ne samo mi, već i članovi naših porodica, pa i naša djeca – ista-

Supruga i dijete poslanika Šaranovića maltretirani na granici

kao je Šaranović. Pojasnio je da, iako se ovakvo postupanje često u javnosti vezuje za izglasanu rezoluciju o genocidu u Srebrenici, to ovdje nije slučaj.

- Čuo sam da je u proteklim mjesecima i poslanik Marko Milačić, koji nije glasao tu rezoluciju, duže zadržavan nekoliko puta prilikom prelaska granice sa Srbijom. Vjerovat-

no zato što je branio izbornu volju od 30. avgusta i suprotstavljao se rušenju Vlade i pobjedničke parlamentarne većine. Znači, očito imamo novi kriterijum u naletu neviđenog primitivizma prema crnogorskim poslanicima koji su branili i brane izbornu volju – rekao je Šaranović. Ocijenio je da je „ovakav primitivizam na koji Crna Gora nije uzvratila recipročnom mjerom ni nakon godinu dana nadajući se da će prestati, najbolja slika iskrenosti u priči o pomirenju, regionalnoj saradnji, regionalnim inicijativama i evropskim vrijednostima“. Maltretiranje Šaranovića na granici sa Srbijom osudili su poslanici Demokratske partije socijalista Predrag Bošković i Duško Marković. - Ovakvi događaji zahtijevaju od nas da budemo kolegijalni i solidarni, bez obzira na naše političke razlike – napisao je Bošković na Tviteru. Marković je ocijenio da se radi o smišljenoj i dugoročnoj akciji pritiska zvanične Srbije na crnogorske političare. - Koja ne smije ostati bez jasne reakcije naše države. Najnoviji postupci prema poslanicima kao predstavnicima naroda i serija sličnih u ranijem periodu, jasan su signal nepoštovanja Crne Gore i njenih institucija, pa bi Vlada morala da reaguje na adekvatan način i to bez odlaganja – poručio je Marković. Neprijatnost na granici sa Srbijom u nedjelju je doživio i poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kojeg je policija takođe duže zadržala i pretresala, a tokom prošle godine isto se dogodilo i poslanicama Draginji VuksanovićStanković, Dragici Sekulić, Boženi Jelušić, Suadi Zoronjić, kao i poslaniku Damiru Šehoviću i ministru Ervinu Ibrahimoviću. Ž. Z.

Iz Liberalne partije upozorili da se nastavlja hajka na slobodne građane i funkcionere zbog odbrane države na Belvederu

Popović pozvan kao okrivljeni u Sud za prekršaje na Cetinju PODGORICA – Nastavlja se policijsko-sudska hajka na građane i funkcionere suverenističkih partija zbog dešavanja na Cetinju i Belvederu 4. i 5. septembra kada je prekomjernom upotrebom sile i nasiljem od strane policije izvršen napad na mirne demonstrante protiv tadašnje kleronacionalističke vlasti – upozorili su juče iz Liberalne partije. Kako su saopštili, „žrtva ove hajke, pored mnogobrojnih građana koji se ovih dana ponovo pozivaju i zastrašuju ovakvim pozivima, su i visoki funkcioneri LPCG, između ostalih i potpredsjednik Jovo Rabrenović i poslanik i predsjednik liberala Andrija Popović“. - Poslanik Popović ranije je već saslušan, i to u svojstvu građanina, jer se nije pozivao na poslanički imunitet. Uprkos tome, Popović je ponovo istim povodom pozvan kao okrivljeni od strane OB Cetinje. Oni su pokrenuli postupak da se ispita, kako navode, okrivljeni, poslanik LP koji očito treba da se proglasi krivim pred Sudom za prekršaje – objasnili su u saopštenju. Očigledno je, poručuju, da se progon neistomišljenika nastavlja i dalje u Crnoj Gori. - Ako se na ovaj način progone poslanici i lideri partija iz Skupštine Crne Gore zbog prisustva na demonstracijama, šta da očekuju građani koji, sva je prilika, treba da se ućutkaju kako se ne bi čulo drugačije mišljenje – naglasili su oni. Postavlja se pitanje, ističu iz Liberalne partije, što su nadležne

Andrija Popović

institucije uradile da procesuiraju sve one koji su tog dana neovlašćeno napali građane, ranili ili teško povrijedili veliki broj ljudi i upotrijebili nedozvoljena sredstva prinude. - Pitanje je zašto država ćuti do danas na paravojne formacije koje su bile stacionirane u Cetinjskom manastiru, koje je cijela javnost vrlo dobro vidjela na snimcima, sa sve automatskim naoružanjem, ali i visokim funkcionerima policije koji su na snimcima koji su isplivali očigledno davali izjave koje su zastrašujuće sa najavama da će izazvati krvoproliće – podsjećaju u saopštenju. Umjesto svega toga, konstatuju, meta su ponovo slobodnomisleći građani koji nijesu dozvolili da se od Crne Gore napravi srednjovjekovni klerikalno-militaristički poligon. - Liberalna partija boriće se protiv toga i ukazivati svuda na takvu demonstraciju sile, uz pomoć svojih međunarodnih partnera koji pomno prate demokratske procese u državi – zaključili su oni. R. P.

Debata „Strateški kompas za snažniju sigurnost i odbranu EU u sljedećoj deceniji“ DPS Ulcinj obratio se Specijalnom državnom tužilaštvu

Timonije: Da bi se investiralo u nove generacije, mora se raditi na obrazovanju PODGORICA – Strateški kompas za jaču sigurnost i odbranu Evropske unije, koji je usvojilo 27 država članica tog bloka, objedinjava sve evropske instrumente iz domena bezbjednosti i kreira kapacitet potpisnica da sarađuju u slučaju prijetnje, rekao je ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije. On je na debati „Strateški kompas za snažniju sigurnost i odbranu EU u sljedećoj deceniji“, koju su juče u Evropskoj kući u Podgorici organizovali Crnogorska panevropska unija i Ambasada Francuske, rekao da taj dokument do sada nije imao dovoljan publicitet. - Riječ je o novom dokumentu, koji daje sveobuhvatan pogled na ono što treba uraditi. Strategija stvara kapacitet potpisnica da sarađuju u slučaju prijetnje i pruža osnovu za bezbjednosne politike – rekao je Timonije.

Kristijan Timonije

Francuski ambasador ističe da su okolnosti u kojima živimo pokazale neophodnost tog dokumenta. - Rusija je dala primjer zašto treba krenuti tim putem. Prijetnje poput terorizma, kovida i klimatske promjene dale su veoma jake povode da razmišljamo o globalnom okruženju prilikom odgovora na prijetnje - dodao je Timonije. Francuski ambasador naglaša-

va i da Strateški kompas za jaču sigurnost i odbranu Evropske unije ne predstavlja alternativu NATO savezu, ali i dodaje da se mora poštovati autonomija EU. - Strategija otvara i zanimljiva pitanja poput bilateralnog partnerstva sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Nagomilavali smo instrumente iz domena bezbjednosti, ali oni nijesu povezani. Ova strategija objedinjava sve te instrumente - naveo je Timonije. Ističe kako ključni dio te strategije treba da bude sajber prostor i bezbjednosna politika EU i da se ona fokusira na obrazovanje i inovacije. - Da bi se investiralo u nove generacije, mora se raditi na obrazovanju. Važno je i to što se u ovom dokumentu oslanjamo na naše partnerstvo – rekao je Timonije. Francuski ambasador je zaključio i da ova strategija zaslužuje da se o njoj više zna. Đ. Ć.

PODGORICA - Demokratska partija socijalista Ulcinj podnijela je juče krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv lidera Force Gencija Nimanbegua, poslanika u Skupštini Crne Gore i odbornika u Skupštini opštine Ulcinj, kao i još 18 odbornika u ulcinjskom lokalnom parlamentu, koji su, kako navode, učestvovali na nelegalnoj sjednici Skupštine. Krivičnu prijavu su podnijeli i protiv Marka Vučinića, upravnog inspektora Ministarstva javne uprave. - U cilju zaštite javnog interesa, podnijeta je i tužba Upravnom sudu radi poništaja odluke Skupštine opštine Ulcinj – naveli su iz ulcinjskog odbora DPS-a. Kako je ulcinjska i crnogorska javnost, ističu u ovoj partiji, na konstitutivnoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj svjedočila skandaloznom pravnom nasilju i najgrubljoj zloupotrebi i prekoračenju datih ovlašćenja odbornika, čime je prekršen Zakon o lokalnoj samoupravi i Statut Opštine Ulcinj, bili su prinuđeni da pokrenu pravne

Podnijeli krivičnu prijavu protiv Gencija Nimanbegua i još 18 odbornika mehanizme kojima će se zaštititi ugled najvišeg doma u ovom gradu. Krivičnu prijavu protiv Nimanbegua podnijeli su jer je, s obzirom na svoje poslaničko iskustvo, znao da prvom sjednicom Skupštine predsjedava najstariji odbornik, svjesno „oteo“ funkciju predsjedavajućeg i omogućio da se sjednica nezakonito nastavi i nezakonito izabere predsjednik Skupštine, a kasnije i predsjednik Opštine Ulcinj. - Osnov sumnje da je 18 odbornika izvršilo krivično djelo leži u činjenici da su znali za protivpravno oduzimanje funkcije predsjedavajućeg, učestvovali u radu takve sjednice i u konačnom glasali, te svojim glasovima izabrali rukovod-

stvo Opštine Ulcinj - navode iz ulcinjskog DPS-a. Upravnog inspektora Marka Vučinića sumnjiče da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz član 416 Krivičnog zakonika Crne Gore jer je protivpravno izdavao obavezujuće naloge i mjere, postupajući bez naloga, omogućio je pečatiranje nezakonite odluke o izboru predsjednika Skupštine opštine Ulcinj i njeno objavljivanje u Službenom listu Crne Gore, iako je, kako kažu, znao da je donijeta suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutu Opštine Ulcinj. Podnijeli su tužbu Upravnom sudu Crne Gore radi poništaja odluke Skupštine opštine Ulcinj. R. P.

Ekonomija

Utorak, 21. jun 2022.

MUP sa nula litara vode dočekuje sezonu požara

Drastičan skok cijena na domaćem tržištu naftnih derivata

Nema pilota, letilice Dizel skuplji 20, benzin devet centi prizemljene

,,Er traktori“ prizemljeni

PODGORICA – U sezonu požara Crna Gora ulazi sa nula litara vode za gašenje, dok je teoretski operativna sposobnost vazduhoplova (aviona i helikoptera) u državnom vlasništvu 16 tona, saznaje Pobjeda. I to sve uprkos činjenici da Direktorat za vanredne situacije ima tri aviona ,,er traktor“, MUP dva, a Vojska Crne Gore tri ,,bel“ helikoptera koja se mogu koristiti za ove namjene. Kako se stiglo do toga? Zahvaljujući prije svega kadrovskoj politici, a potom činjenici da se kroz profesiju pilota prelamaju mnogobrojni interesi. Nije ni čudo, s obzirom na visinu mjesečne zarade koja je tri hiljade eura plus. Da počnemo od ,,er traktora“ koje je Crna Gora kupila namjenski za gašenje požara, sa obrazloženjem da vodu za gašenje mogu zahvatati kako na moru (kao kanaderi) tako i na jezerima. Od tri ,,er traktora“ dva su, prema izvorima Pobjede, neoperativna, jer oba imaju oštećenja krila koje traži ozbiljnu opravku. Lani je samo jedan bio operativan, ali ni on nije letio, jer apostolska vlada nije obezbijedila novac za osiguranje. Za ta tri aviona potrebno je šest pilota, a u stalnom radnom od-

U operativnom stanju nije nijedan od tri ,,er traktora“ i dva ,,bel“ helikoptera MUP-a, kao i jedan rezervoar od 1,5 hiljada litara vode koji trune na aerodromu, jer nema para za obuku osoblja nosu su samo tri, od kojih je jedan ozbiljno bolestan. Ostale angažuju po potrebi, a radi se uglavnom o sportskim pilotima, koji obezbjeđuju dovoljan broj sati letjenja radeći druge poslove – instruktori letjenja ili inspektori. Za tri helikoptera, od kojih su dva ,,bel“ i sposobni su za gašenje požara, a treći je mali i koristi se za kontrolu saobraćaja, MUP ima na platnom spisku pet pilota. Od toga su dva pod suspenzijom, jer nijesu htjeli dostaviti Joanikija na inauguraciju na Cetinje, a jedan godinama živi u Srbiji, pa su samo dva operativna. Apostolska vlada je, rečeno je Pobjedi nezvanično, suspendovala dva operativna pilota i ostavila ih bez plate, ali uredno svaki mjesec isplaćuje tri hiljade eura pilotu koji godinama nije kročio u Crnu Goru. Ovom pilotu niko u MUP-u ne umije već drugu godinu napisati rješenje o otkazu zbog nepojavljivanja na radnom mjesftu duže od pet dana zaredom, ali su suspenziju pilotima koji dolaze na posao, zbog nedostavljanja popa Mićovića, znali napisati. Uz to, ovi piloti nemaju dovoljno sati letjenja.



Od šest pilota potrebnih za ,,er traktor“ za cjelodnevnu operativnu upotrebu tri su u stalnom radnom odnosu, od kojih je jedan bolestan

Uz to, trenutno nijedan MUPov helikopter nije u plovidbenom stanju, jer nema važeći ugovor o osiguranju. Prema pravilima, MUP bi za svoja tri helikoptera trebalo da ima 12 članova posade idealno, iako bi posao završavalo osam, pod uslovom da nikad ne mogu da podignu kompletnu flotu istovremeno. Sada mogu, tvrde naši izvori, podići samo jedan helikopter, a drugi u najavi, jer je manjinska vlada najavila da će reaktivirati dvojicu pilota iz suspenzije i to samo po šest sati šest do sedam dana u nedjelji, koliki je vremenski limit za pilota. Ali da bi helikopteri mogli da se

koriste za gašenje požara treba ispuniti jedan od dva uslova koja stoje na raspolaganju MUP-u. Jedan je da aktiviraju rezervoar za ,,bel“ helikoptere, koji im je još prije dvije godine poklonila Vlada SAD i da kupe još jedan za drugi bel helikopter koji imaju. Ti rezervoari su kapaciteta 1,5 tona i dizajnirani su kao dio helikoptera, što pilotu omogućava bolju upravljivost i veću efikasnost u gašenju požara. Ti rezervoari, međutim, trunu na podgoričkom aerodromu, kako saznajemo, jer je trebalo odvojiti desetak hiljada eura da se obuče mehaničari i posada za njihovo korištenje. Vojska CG ima tri ,,bel“ helikoptera identičnog tipa kao MUP, na koje kače kanistere sa 700 litara vode na vitlo, dakle za polovicu manje od rezervoara za koje su ovi helikopteri projektovani i sa kojima je teže upravljati, jer se ponašaju kao sidra. U većini država vazduhoplovne jedinice koje mogu da se koriste za gašenje požara su pri vojsci. Time je riješen jedan od najvažnijih problema – ljudstvo i obuka, koji, kako se vidi iz primjera Crne Gore, drži na zemlji flotu MUP-a. J. R.

PODGORICA - Sve vrste goriva od danas su skuplje osam do 20 centi, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija. Eurodizel i lož ulje poskupili su po 20 centi i koštaju 1,78 eura, odnosno 1,99 eura. Cijena eurosupera 95 se povećala osam centi na 1,73 eura, a eurosupera 98 devet centi na 1,77 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 7. juna kada su eurosuper 95 i eurodizel poskupili po cent, a lož ulje pet centi. Vlada je početkom juna usvojila odluku o umanjenju akciza za ukupno 50 odsto. Ove cijene će važiti do 5. jula. S. P.

Abazović: I građani da se ponašaju odgovorno Premijer Dritan Abazović je kazao da Vlada čini sve što je u njenoj mogućnosti, ali da ne može da zaustavi rat u Ukrajini. Rekao je i da strahuju od krize energenata i hrane na jesen. Apelovao je na građane da pokušaju da „budu odgovorni u ovim teškim vremenima“. - Da rade na uštedama električne energije i goriva koliko je to moguće, da se dok je lijepo vrijeme možda malo više prilagodimo zdravijim stilovima života – savjetovao je Abazović.

Nova linija Air Montenegra

Letovi za Kopenhagen PODGORICA - Avioni Air Montenegra od juče lete jednom sedmično iz Podgorice ka Kopenhagenu, dok su od jula planirani letovi dva puta sedmično. - Sa ovom avio-linijom povezali smo našu zemlju sa glavnim finansijskim sjedištem sjeverne Evrope, ali i omogućili brojnoj dijaspori u Danskoj i susjednim državama, direktan let i lakše planiranje odmora u domovini - poručila je v.d. izvršne direktorice Dragana Frantov-Nikolić. S. P.

Mišljenje Odbora direktora budvanskog hotelskog preduzeća o ponudi za preuzimanje srpskog biznismena Miodraga Kostića PODGORICA - Odbor direktora kompanije ,,Sveti Stefan hoteli“ jednoglasno je protiv prodaje većinskog paketa akcija, navedeno je u mišljenju o ponudi za preuzimanje akcija preduzeća . MKG Properties srpskog biznismena Miodraga Kostića objavio je prošle sedmice prospekte za preuzimanje akcija HG Budvanska rivijera i preduzeća ,,Sveti Stefan hoteli“. MKG Properties je u transakciji na Montenegroberzi 24. maja, vrijednoj 24,27 miliona eura, stekao dodatne akcije u ta dva preduzeća i prešao prag od 30 odsto vlasništva, što im, u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava omogućava da ponude preuzimanje tih kompanija. Vlasnik 58 odsto akcija u obje firme su Vlada i državni fondovi. - Odbor direktora preduzeća ,,Sveti Stefan hoteli“ je stava, uzimajući u obzir strateške planove sticaoca u pogledu budućeg poslovanja emitenta

Državne akcije ,,Sveti Stefan hotela“ se ne smiju prodavati na berzi Stava smo da država, odnosno Vlada treba nastojati da uveća svoj udio u kapitalu kompanije ,,Sveti Stefan hoteli“ u skladu sa pozitivnim propisima države u smislu člana 45 stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, poručeno je iz Odbora direktora budvanske hotelske kompanije koje preuzima, da imovina tog preduzeća predstavlja zaštićeno kulturno dobro od nacionalnog značaja i ne smije biti dalji predmet trgovine na berzi (u smislu udjela akcija koje su u državnom vlasništvu) – navodi se u mišljenju borda. Podsjećaju da su rješenjem o utvrđivanju statusa nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja od 19. oktobra 2017. godine Svetom Stefanu definisane granice kulturnog dobra i granice zaštićene okoline kulturnog dobra. Rješenju je prethodila izrada elaborata o

revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Predstavnici borda ističu da je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara od 13. avgusta 2021. godine propisano da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti. - Stava smo da država, odnosno Vlada treba nastojati da uveća svoj udio u kapitalu kompanije u skladu sa pozitivnim propisima države u smislu člana 45 stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara – kaže se u mišljenju i ističe da je Vlada kao većinski

vlasnik garant ugovora o dugoročnom zakupu kompletne imovine te firme, koja je formirana izdvajanjem iz HG Budvanska rivijera 2019. godine. Hoteli ,,Sveti Stefan“ i ,,Miločer“ su u dugoročnom zakupu Adriatic Propertiesa. - Kompanija ,,Sveti Stefan hoteli“ iako je kompletnu imovinu dala u dugoročni zakup, ostvaruje dobit i predstavlja najprepoznatljiviji crnogorski turistički brend – istakli su iz borda i ocijenili da MKG Properties neće u bitnom unaprijediti politiku zapošljavanja i radno-

pravni status zaposlenih budući da ,,Sveti Stefan hoteli“ kao preduzeće u većinskom vlasništvu države ,,kvalitetno i odgovorno vodi politiku zapošljavanja sa tendencijom da nastavi da se na upražnjena radna mjesta zapošljavaju najstručniji kadrovi, uz postojanje kvalitetne socijalne politike za zaposlene i njihov radnopravni status“. MKG Properties je ostalim vlasnicima akcija Budvanske rivijere s pravom glasa uputio javnu ponudu da kupi 5,5 miliona preostalih otplaćenih dionica po 7,3 eura. Za 5,58 miliona ak-

cija ,,Sveti Stefan hoteli“ nude po 3,85 eura. Ponuda je otvorena do 5. jula. Upitan da prokomentariše ponudu biznismena Miodraga Kostića, da kupi preostale akcije Hotelske grupe Budvanska rivijera i kompanije ,,Sveti Stefan hoteli“ za ukupno 61,5 miliona eura ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović je u srijedu novinarima kazao da Vlada o tome još nije odlučivala. Samo dan kasnije Đurović je polemišući sa poslanikom Demokrata Draganom Krapovićem na Tviteru objavio da Sveti Stefan ostaje zaštićeno nacionalno dobro i ,,nećemo ga prodati ni za 600 miliona eura, a ne za 60 miliona“. S. P.

Ekonomija

Utorak, 21. jun 2022.

Vrhovna monetarna institucija izrekla supervizorsku mjeru najvećoj banci na tržištu nakon kontrole zbog pronevjere 14 miliona eura sa računa klijenata

Krajem jula ističe mandat predsjedniku Senata DRI dr Milanu Daboviću

CBCG utvrdila nepravilnosti u Senat da sačeka poslovanju CKB-a Jokovićevog nasljednika Detalji o otkrivenim nepravilnostima i izrečenoj mjeri su povjerljivi podaci zbog čega iz CBCG nijesu mogli Pobjedi da saopšte koje su greške u poslovanju CKB

PODGORICA - Centralna banka izrekla je supervizorsku mjeru Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) nakon što je vanrednom kontrolom otkrila nepravilnosti koje su dovele do pronevjere 14 miliona eura sa računa klijenata, potvrđeno je Pobjedi iz CBCG. Naveli su da su izvršili vanrednu ciljnu kontrolu poslovanja CKB. - Na osnovu činjeničnih nalaza u izvještaju, banci je u skladu sa odredbama Zakona o kreditnim institucijama izrečena supervizorska mjera koja za cilj ima blagovremeno i pravilno otklanjanje nepravilnosti u ovom segmentu poslovanja banke. Obaveza banke je da postupi u skladu sa svim zahtjevima u supervizorskoj mjeri i da blagovremeno izvještava regulatora o preduzetim aktivnostima - istakli su iz CBCG. Na pitanje Pobjede koje nepravilnosti su utvrđene, iz CBCG su odgovorili da je riječ o povjerljivim informacijama. - Svaka izvršena ili planirana aktivnost regulatora po osnovu prethodno izrađenog izvještaja o kontroli ima povjerljiv

karakter u kontekstu publikovanja određenih podataka i informacija prema trećim licima, na šta nedvosmisleno upućuje imperativno određenje iz člana 253, stav tri Zakona o kreditnim institucijama - pojasnili su iz CBCG, dodajući da je CKB u redovnom režimu poslovanja, te da komuniciraju sa klijentima koje treba da obeštete. Zakonom o kreditnim institucijama propisano je da je upravni odbor banke dužan da obezbijedi realizaciju supervizorskih mjera CBCG, te da će u suprotnom izreći opomenu, odnosno oduzeti odobrenje za obavljanje funkcije predsjednika i člana upravnog odbora. Istim zakonom predviđeno je da se nepravilnostima u poslovanju banke smatraju neadekvatno upravljanje rizicima, primjena nesigurnih i nesolidnih praksi, te postupanje koje nije u skladu sa ovim zakonskim rješenjem.

Glavni izvršni direktor OTP danas u Crnoj Gori Iz CKB su juče saopštili da će predsjednik i glavni izvršni direktor OTP banke Šandor Čanji danas boraviti u posjeti Crnoj Gori, navodeći da će se sastati sa premijerom Dritanom Abazovićem, ministrom Goranom Đurovićem i guvernerom Radojem Žugićem. To je njegova prva posjeta Crnoj Gori nakon spajanja Podgoričke i CKB banke i otkrivanja pronevjere novca klijenata. Prema informacijama Pobjede, Čanji će sa Žugićem razgovarati o kontroli poslovanja CKB i supervizorskoj mjeri. Iz banke su juče naveli da će na sastancima biti riječi o mogućnostima za jačanje podrške privredi i stanovništvu, unapređenju investicionog ambijenta i geopolitičkim prilikama.

Pronevjera 14 miliona eura otkrivena je u februaru ove godine, kada je internom kontrolom CKB utvrdila da su neki službenici banke „skinuli“ taj iznos sa računa 200 klijenata. Od tada je banka podnijela više krivičnih prijava protiv zaposlenih, a među ostalim i protiv bivšeg izvršnog direktora Pala

Kovača. Njega OTP, vlasnik CKB banke, sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj u privrednom poslovanju u dijelu nevršenja dužnosti. Banka je pokrenula i više disciplinskih postupaka prema zaposlenima, od kojih je većina završila otkazom, zbog čega su radnici podnijeli tužbe. B. D.

PODGORICA – Iako je javni poziv koji je raspisao skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet (OEFB) za imenovanje petog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) završen krajem prošle godine, još nije poznato ko će se i kada naći na ovom mjestu koje je upražnjeno godinu i po. Osim toga, predsjedniku Senata dr Milanu Daboviću 30. jula ističe devetogodišnji mandat, nakon čega nastavlja angažman kao član. Na pitanje Pobjede u kojoj je fazi procedura izbora petog senatora, iz Skupštine nam je rečeno da se čeka imenovanje novog predsjednika odbora, imajući u vidu da je Vladimir Joković, u međuvremenu, imenovan za potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede. - Za očekivati je da će procedura za izbor jednog člana Senata DRI biti nastavljena nakon što Skupština donese odluku o imenovanju predsjednika OEFB, a što će podrazumijevati i saslušanje prijavljenih kandidata, u skladu sa članom 73a Poslovnika Skupštine – rečeno je Pobjedi iz Skupštine. Upoznati su, kako navode, i sa skorim prestankom mandata Daboviću te očekuju da će i taj izbor biti obavljen u skladu sa definisanim rokovima. Na javni poziv za senatora prijavilo se njih osmoro, Jadranka Delibašić, Milan Popović i Siniša Čađenović, zaposleni u DRI-ju, Neli Ćuković i Dubravka Mihailović iz Revizorskog tijela Crne Gore, Snežana Mugoša iz Ministarstva finansija, Danijela Papić, te bivši predsjednik opštine An-

drijevica i nekadašnji potpredsjednik SNP-a Veselin Bakić. Dabović je još polovinom januara prošle godine uputio dopis tadašnjem predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću ukazujući da je nakon smrti senatora Radula Žurića mjesto upražnjeno, imajući u vidu da Zakon o DRI propisuje da Senat ima pet članova koje imenuje i razrješava Skupština na prijedlog OEFB. Krajem januara ove godine zamjenik predsjednika Senata i senator Nikola N. Kovačević obavijestio je Jokovića o isteku mandata Daboviću navodeći da je potrebno blagovremeno pokrenuti proceduru izbora novog predsjednika. Zakon predviđa da predsjednika Senata, na prijedlog odbora, Skupština bira iz reda senatora na devet godina te da isto lice ne može biti ponovo imenovano. Kovačević je ukazao da ovaj zahtjev smatra opravdanim imajući u vidu brojne obaveze u sprovođenju plana revizije iz nadležnosti sektora kojim rukovodi Dabović, te predstavljanje institucije i obavljanje poslova na međunarodnom nivou. Aktuelni članovi Senata, kojim do kraja jula predsjedava Dabović, su, pored Kovačevića, Zoran Jelić i Branislav Radulović. Zakon o DRI predviđa da senatori moraju biti pravnici ili ekonomisti, sa položenim pravosudnim ili ispitom za državnog revizora sa najmanje deset godina relevantnog iskustva. Član Senata, čija funkcija je stalna, ne može obavljati poslaničku, drugu javnu funkciju ili profesionalnu djelatnost, niti biti član političke partije. M. Lk.

Apelacioni sud potvrdio presudu u korist državnih fondova oko privatizacije Boke

Dragan Brković ostao bez 5,4 miliona

PODGORICA – Vijeće sudija Apelacionog suda Rama Strikovića, Dijane Radulović i Danijele Vukčević potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je kompanijama biznismena Dragana Brkovića Vektri Montenegro u stečaju i Vektri Boka odbijen tužbeni zahtjev da ih državni fondovi koji su učestvovali u privatizaciji te hotelske kuće obeštete sa 5,2 miliona eura. Tražili su da Investiciono-razvojni fond, Fond PIO, Zavod za zapošljavanje i Savjet za privatizaciju solidarno isplate 1,8 miliona za štetu zbog uvećanja poreske stope na nepokretnost

uz kamatu od pola miliona eura, a za nadoknadu troškova zbog radnih sporova nastalih prije privatizacije 3,4 miliona eura. U tužbi su ukazivali da su pretrpjeli štetu, jer zbog zabilježbi restitucija i imovinskih sporova nijesu uspjeli da privedu namjeni niti da raspolažu kupljenim hotelima HTP Boka. Ukazivali su da im je zbog toga porez na imovinu obračunavan po većoj stopi te da se godinama uvećavao dok nije dostigao gotovo desetostruku vrijednost u odnosu na prvu godinu. Krive državu i zbog potraživanja radnika za radne sporove, zbog čega su se, kako

su navodili, obraćali državnim institucijama, ali i pored zaključaka Savjeta za privatizaciju da Ministarstvo finansija predloži model izmirenja, do toga nije došlo. Sudovi su bili stava da je ovakav Brkovićev zahtjev neosnovan, imajući u vidu da kao kupac 59,4 odsto akcija HTP Boka nije u roku od godinu od zatvaranja ugovora obavijestio tužene o postojanju eventualne povrede ugovora, čim je izgubio pravo na naknadu štete. Prema ugovoru, Brković je mogao obavijestiti državu o svim eventualnim zahtjevima trećih strana u roku od 30

Dragan Brković

dana od saznanja, što nije uradio. Sudovi su zaključili da su rješenja o porezu donijeta na

osnovu propisa, te da je ova kompanija mogla da ih osporava na način i u roku predvi-

đenom zakonom. Obavezu za isplatu potraživanja po osnovu radnih sporova Vektra je preuzela kupoprodajnim ugovorom. Vektra Montenegro je 2007. godine kupila 59,45 odsto akcija nekadašnjeg HTP Boka, ali je osam godina kasnije uveden stečaj zbog četiri miliona eura duga prema CKB-u. Plan reorganizacije usvojen je dvije godine kasnije, a bilo je predviđeno da se prodajom dijela imovine obezbijede sredstva za namirenje povjerilaca. Nijesu naišli na odobrenje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte kada su htjeli da prodaju hotele ,,Plaža“, ,,Igalo“, ,,Tamaris“ i stari hotel ,,Boka“. M. Lk.

Društvo

Utorak, 21. jun 2022.

Ministarstvo kulture i medija podijelilo 162.000 eura za 34 štampana medija i internetske publikacije

Najviše novca dobio nedjeljnik Monitor

PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija je opredijelilo 162.000 eura za 34 projekta za kreiranje informativnih i edukativnih sadržaja u štampanim dnevnim, nedjeljnim i lokalnim medijima te na internetskim publikacijama sa ciljem oporavka medija od štetnih posljedica izazvanih pandemijom kovida-19. Ugovore sa korisnicima je potpisala juče na Cetinju ministarka kulture i medija Maša Vlaović. Za dnevne i nedjeljne štampane medije je predviđeno 60.000 eura. Taj novac su podijelila četiri medija, a odlukom petočlane komisije Ministarstva kulture i medija najviše novca je dobio jedini nedjeljnik Monitor 15.840 eura, koji ima i znatno manje brojnu redakciju u odnosu na preostale tri dnevne novine. Štampani dnevni mediji, koji imaju veliki broj radnika u medijskoj industriji, su dobili: Dan 15.120 eura, Pobjeda 14.580 eura, a Vijesti 14.400 eura. Za lokalne štampane medije je, prema ovom konkursu Ministarstva, opredijeljeno 32.000 eura, a za njih osam je komisija dala zeleno svjetlo. Ti sumu

su podijelili Komuna, kojoj je pripalo 4.704 eura, a slijede Riječ Pive 4.560 eura, Novine Nikšića 4.272 eura, Mozaik 3.888 eura, Glas Žabljaka 3.096 eura. Mojkovačke novine su dobile 3.600 eura, Nova sloboda 2.832 i Kolašinski pogledi 2.496 eura. Najviše novca, 70.000 je opredijeljeno za internetske publikacije, a 22 su dobile saglasnost komisije - od 40 koliko ih se prijavilo na konkurs Ministarstva kulture. Najviše novca je opredijeljeno Portalu Vijesti – 6.510 eura, slijedi CdM 5.656 eura, Antena M 5.355, Mina news 4.935, Portal Pobjeda 4.410, Portal Dan 4.095, Analitika 3.990 eura koliko i CIN-CG. Portal Onogošt je dobio 3.465 eura, Portal Radio Titograd 3.150, a portali Roditelji.me 3.045, Standard 2.520, koliko i Investitor.me i Biznis CG. Portal Vijesti iz Bijelog Polja je dobio 2.310, Feral Bar 1.995 eura, Portal Petnjica i Portal Kombinat po 1.680 eura. Portal Mir i Teuta, Fokalizator, Boka News i PV portal.me su odlukom resora zaduženog za medije dobili po 1.470 eura.

Ostali prijavljeni nijesu prošli zbog, kako je navedeno u odluci, ograničenih finansijskih sredstava i kvaliteta projekata. Tako su Media biro, Bankar. me, Lopta.me, PV informer, Espona, Dnevno, Press online, Portal Nikšića, Portal Radio Elita, Volim Podgoricu,

Kolektiv.me, MNE magazin, Seljak. me, Portal sjever.me, Portal Slobodna riječ, Sportfem, Volim Danilovgrad i Novine sjevera ostali bez novca. Ugovori sa predstavnicima medija su potpisani juče, a ministarka Maša Vlaović je kazala da se medijska indu-

strija suočila sa brojnim krizama, koje su dovele do smanjenja ili povlačenja dijela novca za marketing, sa kojim primarno komercijalni mediji finansiraju svoju djelatnost, što u konačnom utiče na uslove u kojima rade novinarke i novinari. - Zato je sprovođenjem ovih konkursa, i još jednim paketom pomoći za komercijalne medije koji emituju svoj signal preko Radio-difuznog centra, spovedena sveobuhvatna državna pomoć medijima – rekla je Vlaović. Ministarstvo je ove godine raspisalo još jedan konkurs za kreiranje informativnih i edukativnih sadržaja u lokalnim javnim emiterima, a ukupan iznos opredijeljenih budžetskih sredstava iznosio je 150 hiljada eura. - Dobili smo 14 prijava i odlukom komisije podržani su svi projekti – saopštila je Vlaović. Vrednovanje projekata vršila je stručna komisija od pet članova, koju su činili predstavnici Ministarstva, Direktorata za medije i članovi radne grupe koji su učestvovali u izradi nacrta medijske strategije. R. D.

Relevantne međunarodne adrese upozoravaju da nove forme virusa mogu da izazovu ozbiljnija oštećenja pluća od svega što smo do sada vidjeli, kazala je direktorica KCCG PODGORICA – Klinički centar Crne Gore sprema se za eventualni novi talas epidemije korona virusa, kao da će ga definitivno biti, saopštila je juče direktorica te zdravstvene ustanove Ljiljana Radulović na konsultativnom saslušanju Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Crne Gore. - Pomno pratimo epidemiološku situaciju u Crnoj Gori. S druge strane, pratimo i upozorenja koja dobijamo od relevantnih međunarodnih medicinskih adresa koje nas upozoravaju da nove forme mogu da izazovu ozbiljnija oštećenja pluća od svega što smo do sada vidjeli. Bićemo i ostajemo stub zdravlja svake crnogorske porodice – kazala je ona. Prema njenim riječima, zahvaljujući uvođenju novih procedura takve pacijente više ne šalju u inostranstvo, već se oni zbrinjavaju u KCCG-u. Radulović je, predstavljajući izvještaj o radu KCCG-a, kazala da u toj ustanovi radi oko 400 specijalista i užih specijalista i oko 100 ljekara, što je manje od četvrtine ukupnog broja ljekara u zemlji koji su u prvih šest mjeseci ove godine liječili više od polovine Crne Gore. Ona se pohvalila da su u KCCG tokom 2021. godine znatno skratili liste čekanja u odnosu na period prije kovida, kao i da se danas na specijalističke preglede čeka znatno kraće nego u Ljubljani, Zagrebu ili Beogradu. Ona je takođe kazala da je KCCG tokom 2020. godine u više navrata obustavljao rad za sve osim za hitne i kovid pacijente što je, prema njenim riječima, bio uzrok dugog čekanja na specijalističke preglede, što je novo rukovodstvo Kliničkog centra riješilo otvaranjem poliklinike u januaru prošle godine i dopunskim radom. Na ove trvdnje reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista i bivši direktor

KCCG se sprema za eventualni novi talas epidemije

KCCG-a Jevto Eraković koji ih je nazvao tendencioznim. - Nijesu istinite tendenciozne i zlonamjerne tvrdnje da je u Kliničkom centru tokom prvog talasa pandemije zaustavljen rad i da je ostao veliki broj pregleda iz tog perioda koji nije odrađen – kazao je on. Kako je objasnio, tačno je da je na samom početku, kao i drugdje u svijetu, KCCG bio zatvoren za sve osim za hitne slučajeve i kovid pacijente, ali da je poliklinika otvorena veoma brzo, te da je najveći dio tih pacijenata pregledan već do kraja juna, a da su već u prvoj sedmici jula 2020. godine pregledani svi ostali i da nijedan zaostali pacijent iz tog perioda u KC nije ostao. Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković kazala je, obraćajući se direktorici Radulović, da je lijepo to što čuje od nje u vezi sa listama čekanja, ali da ona sluša građane. - Ne jednog, nego 101 građanina i više koji uporno govore da su liste čekanja dugačke i da se na neke preglede čeka od šest mjeseci pa na dalje. Ova kritika nije upućena samo vama. Ukazala sam ni da prethodni ministri ni rukovodioci nijesu uspjeli da nađu rješenje za toliko duge liste čekanja. Od svih vas čujemo da liste čekanja maltene ne postoje, a građani

Sa sjednice Odbora

i dalje čekaju po šest mjeseci i duže – kazala je ona. Direktor Poliklinike KCCG Rifat Međedović u odgovoru poslanici Vuksanović-Stanković kazao je da lista čekanja za specijalističke preglede Kliničkog centra Crne Gore nije lista čekanja samo te ustanove već cijele Crne Gore. - KCCG pruža 65 odsto najkomplikovanijih zdravstvenih usluga u zemlji i od 1. januara do danas zbrinuli smo oko 300 hiljada pacijenata, dakle pola Crne Gore. Tempom kojim radimo, do kraja godine pregledaćemo bukvalno cijelu državu iako kod nas radi manje od jedne četvrtine od ukupnog

broja ljekara u zemlji - naveo je Međedović. - Istovremeno vas informišem i da naša današnja lista čekanja za prvi specijalistički pregled nikad nije bila kraća, a prvi slobodni termini za pregled u Poliklinici KCCG za većinu specijalističkih pregleda ranije su dostupni u odnosu na region - rekao je dr Međedović. On je navodeći primjere da je prvi slobodan termin za magnetnu rezonancu glave u KCCG-u 17. jul ove godine, a za kardiologa već 5. jul, kazao da liste nijesu fiksne. - Naše liste čekanja nijesu fiksne, već se svakog mjeseca otvaraju novi, dopunski ter-

mini. Lista koju vidite nije konačna jer svakog 25. u mjesecu otvaramo dodatne termine – kazao je Međedović. Prema njegovim riječima, u jednom trenutku su uočili da postoji 5.300 višestrukih uputa, što znači da je jedan pacijent za pregled kod, na primjer, reumatologa imao i do osam uputa. - Taj problem smo riješili, a uz to, od početka ovoga mjeseca pozivamo sve pacijente za reumatologa, neurologa, endokrinologa, hematologa i gastroenterologa koji su imali zakazane termine u julu, avgustu i septembru da budu pregledani sada. Naši ljekari

u ambulantama rade svakog dana do osam sati uveče, da bi liste čekanja od jeseni, takođe, bile značajno kraće - pojasnio je direktor Poliklinike KCCG. Predsjednik Odbora dr Srđan Pavićević ocijenio je nakon izlaganja Međedovića da javnost „očigledno živi u jednoj permanentnoj zabludi u produženom vremenskom roku“. - Građani sigurno ne lažu, već pričaju ono što ih muči. Negdje vjerovatno u informacionom sistemu nešto škripi, kao i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, jer se ne smije događati da od 5.500 ljudi 2.500 zauzme termin koji im ne treba – rekao je on i dodao da se na taj način kreira vještačka gužva koja stvara sliku dugog čekanja, što su „elementi mozaika konfuzije u kojoj su pacijenti nezadovoljni, a ljekari nepravedno optuženi“. Pomoćnica direktorke KCCGa za kontrolu kvaliteta zdravstvenih usluga Žanka Cerović kazala je da je ta ustanova, u kompletnom procesu jačanja kvaliteta i efikasnije kontrole zdravstvene zaštite, u procesu normiranja rada, a kao prvi korak ka budućim akreditacijama koje će biti garant kvaliteta i dokaz da se pacijent u Podgorici liječi na isti način kao u bilo kojoj od zemalja članica EU. Medicinski direktor KCCG, dr Zoran Terzić kazao je da je ovog mjeseca postignut veliki uspjeh u kardiohirurgiji i dječijoj hirurgiji. - KCCG se svrstao među deset evropskih ustanova u kojima se izvodi mini invazivna video asistirana kardiohirurgija – kazao je on i dodao da su u Institutu za bolesti djece prvi put izvedene najsloženije operacije augmentacije bešike iz oblasti dječije urologije, hirurški zahvat ,,zatvaranje otvora“ na nosnoj pregradi primjenom silikonske proteze, kao i operacija urođenog defekta dijafragme primjenom nove metode u Crnoj Gori - mini invazivne hirurgije. D.M.

Društvo

Utorak, 21. jun 2022.

Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović najavila elektronski registar

Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović najavila elektronski registar PODGORICA - Crna Gora će dobiti elektronsku bazu podataka, odnosno registar svih ljekara u zemlji, saopštila je juče dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore. Bez obzira na to da li radi u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi, biće registrovani podaci svakog ljekara. - Ovaj dokument biće od neprocjenjivog značaja za zdravstvenu politiku države. Na osnovu podatka o broju ljekara, njihovim specijalizacijama i subspecijalizacijama kao i gradovima u kojima rade, omogućićemo Vladi i Ministarstvu zdravlja da strateški kreiraju zdravstvene politike – kazala je Cerović. Ne manje važno, neće biti iznenađenih i zatečenih kada neko od ljekara stekne uslov za penziju. - Ova elektronska baza podataka biće puls na osnovu kog će država znati u kom pravcu promišljeno treba da se kreće - objasnila je predsjednica Ljekarske komore. Osim toga ona je kao uspjehe Ljekarske komore istakla i povećanje plata ljekarima u Crnoj Gori 30 odsto, uvrštavanje njihovih primanja u Zakon o zaradama u javnom sektoru i tretiranje napada na ljekara kri-

Banka hrane kritikuje odluke nadležnih

Marina Medojević

Materijalnu pomoć povećati za 80 odsto

Banka hrane ističe da bi najniži iznos za jednočlanu porodicu sa sadašnjih 63,5 eura trebalo povećti na 114,3 eura, a za porodicu od pet i više članova sa 120,7 eura na 217,26 eura

Povećanje plata ljekarima jedan od uspjeha Ljekarske komore

vičnim zakonikom. Saopštila je da u Crnoj Gori danas radi 2.300 ljekara koji imaju prebivalište u našoj zemlji. Njih 104 ima privremeni boravak, 98 ima stalni boravak i još 110 ljekara radi po pozivu ustanove. Prema podacima SZO iz 2013. godine, Crna Gora ima oko 250 ljekara na 100 hiljada stanovnika. - Ispred nas, dakle više ljekara od Crne Gore imaju Srbija, Hrvatska, Slovenija, pa čak i Gruzija, Jermenija, Moldavija, Azerbejdžan, Uzbekistan ili

Kazahstan. Zato ovaj problem mora da se rješava strateški i na duže staze - kazala je Cerović na Danima Ljekarske komore. Ona je podsjetila i da Komora za Ministarstvo zdravlja obavlja dvije važne vrste poslova od javnog interesa: to su izdavanje licenci i kontinuirana medicinska edukacija. Ona se zahvalila domaćoj i međunarodnoj javnosti koji su prepoznali presudnu ulogu crnogorskih ljekara tokom najjačeg udara korona virusa 2021. i 2022.

- Zdravstveni radnici Crne Gore su, tačno dvije godine od registracije prvog slučaja korona virusa u Crnoj Gori, dobili specijalnu nagradu Svjetske zdravstvene organizacije koju su zavrijedili, kako je naveo regionalni direktor SZO dr Hans Kluge, u znak počasti i priznanja za doprinos očuvanju zdravlja i života građana tokom pandemije kovid-19 – podsjetila je Cerović. Najavila je da će ljekarska institucija dobiti svoje prostorije prvi put od osnivanja. J. M.

PODGORICA – Program ,,Evropa sad“ napravio je haos u sistemu socijalne zaštite. Minimalna zarada je uvećana na 450 eura, neophodno je zato odmah povećati i iznos materijalnog obezbjeđenja porodice za 80 odsto, saopštila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević. Medojević je negodovala što uvećanje minimalne zarade nije pratilo usklađivanje drugih sistemskih zakona. Ističe da je neophodno odmah povećati iznos minimalnih prihoda za dobijanje MOP i sam iznos MOP za 80 odsto. Tako bi najniži iznos za jednočlanu porodicu sa sadašnjih 63,5 eura trebalo povećti na 114,3 eura, a za porodicu od pet i više članova sa 120,7 eura na 217,26 eura. – Banci hrane Crne Gore se učestalo javlja veliki broj porodica i pojedinaca koji ne mogu da prežive od socijalnih primanja jer su izuzetno niska

i nijesu usklađena sa rastom cijena niti sa povećanjem plata – rekla je Medojević. Dodaje da su kreatori budžeta za ovu godinu smanjili iznos sredstava za MOP za milion i četiri stotine hiljada eura. – Oni koji su nastavili da ga koriste i rade rebalans budžeta pokazuju isti odnos prema najugroženijima – istakla je Medojević. Rekla je da je ono što posebno brine ukidanje MOP brojnim porodicama. – Ukoliko se neko iz porodice zaposlio makar na mjesec, dva (sin, kćerka, iako ne žive u zajednici) i dobije minimalnu platu od 450 eura, a naveden je da brine o članu domaćinstva (majci, ocu, sestri, bratu), doveo je u situaciju da MOP gubi ljude u stanju nužde i nemoći. Sezonsko, nesigurno zaposlenje, ne smije biti kriterijum za gubitak socijalne pomoći – rekla je Medojević. N. Đ.

UCG i Arhitektonski fakultet saopštili da su preduzeli niz aktivnosti nakon što je na društvenim mrežama objavljena sporna prepiska studenata

Ne mogu da utvrde jesu li sporne poruke originalne PODGORICA – Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore nema mogućnost da utvrdi autentičnost skrinšot prepiske na jednoj Vajber grupi gdje su navodno neki studenti negativno komentarisali Rome i Egipćane koji žive na Koniku u Podgorici, rečeno je Pobjedi sa Univerziteta Crne Gore i ovog fakulteta. Nedavno je zamjenica ombudsmana Nerma Dobardžić zatražila od Univerziteta da ispita jesu li su studenti Arhitektonskog fakulteta pisali neprimjerene komentare i da se preduzmu određene mjere i radnje. Sporna prepiska studenata na Vajber grupi objavljena je u vidu skrinšota na društvenoj mreži Instagram. Uz tu prepisku ispisano je da je navodno riječ o komentarima studenata Arhitektonskog fakulteta u Podgorici. Neki od njih su na nedopustiv način reagovali kada su dobili Konik kao lokaciju za izgradnju hotela za semestralni rad. Osporavali su Konik izjavama: „nije no konik glibavi“, „je li moguće hotel na konik da radimo“, „levo pumpa, iza crkva, desno cigani“, „a što jes, lokacija je šugava“, „reci da je lokacija na konik ako nisu znali“, „ne treba preko argument“.



Komisija Arhitektonskog fakulteta je, u cilju prevencije širenja govora mržnje, preporučila akademskom osoblju i svim zaposlenima da kontinuirano podsjećaju studente na granice slobode izražavanja i opšte vrijednosti tolerancije

U okviru iste Vajber grupe postavljeno je pitanje o promjeni lokacije, za koju je glasalo 18 članova grupe, ili 90%, dok su dva člana bila protiv. Sa UCG i Arhitektonskog kažu da izražavaju punu podršku aktivnostima koje realizuje zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i osuđuju rječnik diskriminacije i netolerancije. Ističu da su u ovom predmetu preduzeli više koraka. Postupajući po dopisu Rektorata Univerziteta Crne Gore, Komisija za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta Arhitektonskog fakulteta, objašnjavaju oni, održala je sastanak na kojem je razma-

Sporna vajber prepiska studenata

tran slučaj. Zaključke sa tog sastanka usvojilo je i Vijeće ovog fakulteta, a potom su upućeni Rektoratu UCG. - Međutim, kao što je i zaključeno na sastanku ova institucija nema mogućnosti utvrđivanja autentičnosti skrinšot prepiske u okviru privatne Vajber grupe niti mogućnosti utvrđivanja načina na koji je ona plasirana na društvene mreže – naveli su oni. Kažu da Arhitektonski fakultet ima centralnu ulogu u stvaranju profesionalnog kadra za ak-

tivno učestvovanje u očuvanju, razvoju i unapređenju prostornih vrijednosti Crne Gore i produktivnom razvoju prostorne kulture. U fokusu nastavnog procesa je, prema njihovim riječima, prostor kao jedan od najvažnijih resursa društva. - Prema svim lokacijama na kojima studenti intervenišu kroz projektne zadatke zahtijeva se visok nivo senzibiliteta i uvažavanje svih aspekata zatečenog konteksta, bez obzira na izazove sa kojima se susri-

jeću. Isključena je bilo kakva mogućnost diskriminacije, po bilo kom osnovu, uz istovremeno uvažavanje različitosti i intervenisanje u cilju unapređenja aktuelnog stanja - stoji u zaključku Komisije. Dodaju da Univerzitet Crne Gore, kao odgovoran društveni subjekt i kroz realizaciju osnovne djelatnosti - visokog obrazovanja, promoviše humanističke principe i ljudska prava i aktivno djeluje na suzbijanju svih oblika diskriminacije i govora mržnje. Sve njihove organizacione jedinice, kako podsjećaju, uključujući i Arhitektonski fakultet, imaju ključnu ulogu i odgovornost u stvaranju uspješnih i društveno odgovornih akademskih građana. - U skladu sa tim, kao i u skladu sa preporukom ombudsmana, intenzivirane su aktivnosti na podizanju svijesti o važnosti poštovanja ljudskih prava – rekli su oni. Komisija Arhitektonskog fakulteta je, u cilju prevencije širenja govora mržnje, preporučila akademskom osoblju i svim zaposlenima da kontinuirano podsjećaju studente na granice slobode izražavanja i opšte vrijednosti tolerancije. Iz Rektorata Univerziteta Crne Gore upućen je dopis Pravnom fakultetu, sa prijedlogom da

Centar za ljudska prava Pravnog fakulteta u saradnji sa Studentskim parlamentom UCG organizuje obuke za studente i studentkinje na temu prava na slobodno izražavanje, odnosno na zloupotrebu ove slobode kršenjem prava drugih. Pravni fakultet će, najavljuju oni, svakako organizovati odgovarajuće edukativne aktivnosti na promociji i zaštiti ljudskih prava. - O svim preduzetim aktivnostima u skladu sa preporukama ombudsmana, obavijestićemo u propisanom roku i zaštitnika ljudskih prava i sloboda – zaključuju sa najstarije visokoškolske ustanove u Crnoj Gori. Zamjenica ombudsmana nedavno je istakla da sloboda izražavanja ne može da se manifestuje na način kojim se vrijeđa, omalovažava i stigmatizuje određena grupa ljudi, odnosno zajednica, stavljanjem etikete „glibavih“ i „šugavih“. Iako u spornoj Vajber komunikaciji nema elemenata direktnog poziva na nasilje prema romskoj i egipćanskoj zajednici, koja živi u naselju Konik, obojena je uvredljivim i ponižavajućim komentarima kojima se ismijava i etiketira ova zajednica, poručila je tada Dobardžić. Ona je sačinila mišljenje o ovom predmetu po pritužbi Romskog savjeta. N. Đ.

Utorak, 21. jun 2022.

Marketing

10 Hronika

Utorak, 21. jun 2022.

Presuda Višeg suda u Bijelom Polju za obračun u Domu zdravlja

Berancu dvije godine i četiri mjeseca za pokušaj ubistva sugrađanina BIJELO POLJE – Beranac Adnan Muratović (27) osuđen je na dvije godine i četiri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva sugrađanina Veljka Lutovca (41) u hodniku beranskog Doma zdravlja ,,Dr Nika Labović“ 15. aprila prošle godine. Lutovac je zbog nanošenja lakih tjelesnih povreda osuđen na tri mjeseca zatvora, dok je Alsad Muratović (23) oslobo-

đen optužbe za nanošenje lake tjelesne povrede. Presudu je donio sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović na ponovnom suđenju. Prema navodima optužnice, Adnan Muratović je nekoliko puta nožem ubo Lutovca, a Alsad ga je udarao motkom, nanoseći mu laku tjelesnu povredu. Lutovcu je stavljeno na teret da je motkom, koju je oteo od Alsada, više puta udario Adnana. B. Č.

Ukinuta oslobađajuća presuda optuženima za infekciju beba od kojih je jedna preminula

Bjelopoljskim ljekarima će se ponovo suditi

Bjelopoljski ljekari optuženi za infekciju beba

PODGORICA – Bjelopoljskim ljekarima Tomislavu Jeremiću, Zvonku Puletiću, Haki Tahirović i Jeli Cimbaljević ponovo će se suditi za teško djelo protiv zdravlja nakon što je Apelacioni sud ukinuo presudu kojom su 14. oktobra prošle godine oslobođeni od optužbi da je njihovom nemarnošću novembra 2014. godine inficirano pet beba od kojih je jedna preminula u Kliničkom centru Crne Gore. - Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća održane 24. maja donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, oštećenih Predraga Karišika, Eldina Salemovića, Slaviše Kneževića i Vučića Rakonjca i njihovih punomoćnika, i ukinuo presudu Višeg suda u Bijelom Polju od 14. oktobra 2021. godine i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje – navodi se u saopštenju Apelacionog suda. Prilikom razmatranja žalbi na presudu Višeg suda u Bijelom Polju, vijeće Apelacionog suda je utvrdilo da su u prvostepenom postupku učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka koje se nijesu mogle otkloniti u postupku pred drugostepenim sudom. Po ocjeni Apelacionog suda prvostepeni sud nije uzeo kao osnov za odlučivanje u ponovljenom postupku izmijenjenu optužnicu Višeg tužilaštva u Bijelom Polju od 26. februara 2021. godine, smatrajući da je ona izmijenjena na štetu optuženih. - Viši sud je u ponovljenom postupku svoju odluku zasnovao na ranijoj optužnici i činjenič-

nom utvrđenju iz ranije optužnice, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka – pojašnjeno je iz Apelacionog suda. Nasuprot takvom stavu prvostepenog suda, Apelacioni sud Crne Gore je ocijenio da izmijenjenom optužnicom od 26. februara 2021. godine u dijelu činjeničnog opisa nijesu dodate nove inkriminisane radnje, kao ni novi blanketni propisi, već je tužilaštvo izmijenilo optužnicu shodno nalozima Vrhovnog suda Crne Gore i dopuni mišljenja Sudsko-medicinskog odbora od 22. jula 2019. godine. Iz tog razloga, prvostepenom sudu je naloženo da u ponovljenom postupku otkloni bitne povrede iz rješenja Apelacionog suda i za osnov prilikom odlučivanja uzme izmijenjenu optužnicu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju od 26. februara 2021. godine, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu i na zakonu zasnovanu presudu. Viši sud u Bijelom Polju je prvom odlukom 28. jula 2017. godine osudio Jeremića i Tahirović na po sedam mjeseci zatvora dok su Puletića i Cimbaljević osuđeni na pola godine kućnog zatvora. Apelacioni sud je 20. februara 2018. godine ovu presudu preinačio u dijelu odluke o kazni i sve optužene osudio na po godinu zatvora. Vrhovni sud Crne Gore je odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenih, ukinuo presude Višeg suda u Bijelom Polju i Apelacionog suda Crne Gore i naredio da se održi novi glavni pretres pred prvostepenim sudom. B. R.

Kadrovske promjene u Upravi policije nakon likvidacije visokopozicionir

Terzić sa mjesta inspe za strance ide da ruko budvanskom policijo

PODGORICA – Novi načelnik budvanske policije biće Nikola Terzić, koji je sada na poziciji inspektora za strance u Graničnoj policiji Bara, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora. On će zamijeniti dosadašnjeg šefa Zorana Bubanju i to će, kako nam je nezvanično saopšteno, biti jedino rješenje za sada.

O kadrovskim promjenama u ostalim primorskim opštinama za sada se ne razmišlja, rečeno je Pobjedi. Nezvanično nam je saopšteno da ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić još nije donio rješenje, jer nije stigao pisani prijedlog direktora Uprave policije Zorana Brđanina. Adžić je nakon zločina u Budvi koji se dogodio u petak poručio da će država pokazati da je jača od svakog klana i da će poslati policijske snage na Primorje. - U večernjim satima na ulicama će biti i Posebna jedinica policije, a doći će i do određenih kadrovskih promjena. Uprava policije u saradnji sa nadležnim tužilaštvom intenzivno radi na otkrivanju počinioca teškog ubistva koje se u petak veče dogodilo u Budvi, saopštio je on. - U susret turističkoj sezoni na Primorju će biti raspoređene dodatne policijske snage, a u večernjim satima na ulicama će biti i Posebna jedinica poli-

Pobjedi je nezvanično rečeno da ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić još nije donio rješenje o postavljenju policijskog službenika Nikole Terzića, jer nije stigao pisani prijedlog direktora Uprave policije Zorana Brđanina

Centar bezbjednosti Budva

cije, uz to doći će i do određenih kadrovskih promjena. Bezbjednosna situacija u zemlji je stabilna, Crna Gora se može tretirati kao bezbjedna destinacija - najavio je Adžić samo dva dana nakon organizovane likvidacije.

Terzić je dugogodišnji inspektor, a trenutno je angažovan u Graničnoj policiji Bar kao inspektor za strance. Interesantno je da Terzić do sada nije bio na poziciji rukovodioca u policijskoj jedinici. Hapšen je u aferi „Dokazi“ u

februaru 2016. godine zbog sumnje da je po nalogu šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Dalibora Medojevića preuzeo dokaze koji su izuzeti pretresom kuće Veselina Mujovića od službenika

Apelacioni sud u drugom navratu potvrdio rješenje Višeg suda u Bijelom Polju PODGORICA – Apelacioni sud je u drugom navratu potvrdio odluku da se srpski policajac Danilo Stojanović iz Berana izruči vlastima Republike Srbije koje protiv njega vode krivični postupak zbog sumnje da je pripadnik kriminalne grupe Darka Šarića koja je djelovala na teritoriji Srbije, Evrope i Južne Amerike. - Apelacioni sud Crne Gore je na sjednici 16. juna 2022. godine utvrdio da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje okrivljenog Danila Stojanovića, nadležnim organima Republike Srbije i odbacio žalbu branioca Stojanovića na odluku Višeg suda u Bijelom Polju od 3. juna 2022. godine - navodi se u saopštenju Apelacionog suda. Viši sud u Bijelom Polju je u ponovnom postupku po zamolnici srpskih vlasti za izručenje Stojanovića donio istu odluku – da su ispunjeni zakonski uslovi za izručenje osumnjičenog pripadnika Šarićeve grupe ali ovaj put uz detaljno obrazloženje.

Sudovi dali zeleno svjetlo za izručenje Danila Stojanovića Prvo rješenje Višeg suda u Bijelom Polju od 26. maja ukinulo je vijeće Apelacionog suda i naložilo da se u ponovnom postupku otklone nedostaci na koje je ukazao. U obrazloženju ukidnog rješenja se navodi da se iz prve odluke Višeg suda u Bijelom Polju ne može zaključiti kada je i kojim rješenjem pritvor prema ovome okrivljenom određen. Sudije Višeg suda u Bijelom Polju su zanemarile činjenicu da Stojanović pored državljanstva Republike Srbije ima i državljanstvo Crne Gore. Stojanović je uhapšen 18. aprila na GP Grnčar dok je kao suvozačč u automobilu kojim je upravljao V. R. pokušao da izađe iz Crne Gore. Stojanović je prilikom kontrole pokazao identifikacione dokumente Republike Srbije ali kada su ga granični policajci usmjeri-

Danilo Stojanović

li na drugu liniju granične provjere, on se dao u bjekstvo. Međutim, Stojanović nije daleko odmakao i ubrzo su mu stavljene lisice na ruke. Nakon njegovog hapšenja, iz policije je pojašnjeno da je Stojanović izbjegao hapšenje

pripadnika Šarićeve grupe u Beogradu 14. aprila jer je istog dana ušao u Crnu Goru bez problema jer za njim nije bila raspisana potjernica. U međuvremenu, nakon registrovanja ulaska Stojanovića u Crnu Goru, o tome su upoznati nadležni organi Republike Srbije sa kojima je ostvarena dalja komunikacija – kazali su tada iz policije. Danilu Stojanoviću se stavlja na teret da je zajedno sa kolegom Milutinom Radovanovićem sačinjavao službene isprave neistinite sadržine u kojima su pripadnike organizovane kriminalne grupe i druga lica lišena slobode predstavljali kao lica od izuzetnog značaja za bezbjednost Srbije, zbog čega postupajući javni tužilac nije donio rješenje o zadržavanju niti je protiv njih predložio određivanje pritvora. B. R.

Hronika

Utorak, 21. jun 2022.

ektora ovodi om

Pretreseno više stanova, pregledaju se snimci Posljednjih desetak dana visokopozicionirani član škaljarskog klana Milić Minja Šaković viđan je na više lokacija u Budvi, pa se istražitelji nadaju da će otkrivanjem njegove putanje kretanja doći i do osoba koje su ga pratile i likvidirale u petak u lokalu ,,Korkovado“. Kako je Pobjedi saopšteno iz izvora iz bezbjednosnih službi, provjeravaju se snimci sa nadzornih kamera više prestižnih budvanskih hotela i restorana u kojima je Šaković boravio sa prijateljima. Istražitelji su juče pretresli više stanova u potrazi za dokazima o zločinu i otkrivanju počinioca. Za sada nema informacija da je u istrazi o ubistvu Šakovića došlo do nekog pomaka ili da je istraga usmjerena u određenom pravcu.

Nikola Terzić

Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta Sima Lukačevića. Tada je uhapšen i Medojević. Nakon što je vreća sa dokazima stigla kod Medojevića, on je konstatovao da među zaplijenjenim materijalom nedostaju pisma Veselina Mujovića. Medojević se nalazi u pritvoru od 8. marta zbog sumnje da je policijske tajne dijelio sa škaljarskim klanom i opstruirao istrage. Mujović je ranije bio uhapšen zbog sumnje da je od Svetozara Marovića uzeo 800.000 eura da mu navodno pomogne u istragama koje se vode protiv njega. Tokom tadašnjeg pretresa pet lokacija vezano za hapšenje Veselina Mujovi-

ća izuzeti su predmeti koji se shodno ZKP-u mogu oduzeti, a za koje su, shodno pravilima postupanja policijskih službenika prilikom pretresanja prostorija, što je standard i praksa, izdate potvrde o privremenom oduzimanju i za koje je sačinjen foto-elaborat, kao i zapisnici o pretresanju prostorija. U prostorijama Uprave policije MUP-a, gdje su se nalazili predmeti oduzeti prilikom pretresa, tokom popisivanja oduzetih predmeta uočeno je da nedostaje 13 pisama, kao i dva dokumenta na kojima se nalaze podaci koji ukazuju na to da postoji mogućnost da se radi o dva dokumenta jednog državnog organa, a ne radi se o Upravi policije MUP-a. A. R.

Jedna osoba odgovaraće krivično, tri prekršajno

Kod osam osoba pronađena manja količina marihuane PODGORICA - Podgorička policija je tokom vikenda vršila pojačane aktivnosti sa ciljem suzbijanja i sprečavanja zloupotrebe opojnih droga. Kontrolisano je više osoba, te je protiv jedne osobe odnijeta krivična prijava, a protiv osam osoba prekršajne prijave, dok se čeka izjašnjenje tužioca u odnosu na još tri osobe. - Pretresom kuće koju koristi M. L. (20) policija je pronašla 27 grama opojne droge marihuana i vagu za precizno mjerenje. On je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i uz krivičnu prijavu priveden je postupajućem tužiocu na da-

lju nadležnost - navedeno je u saopštenju. U sklopu tih aktivnosti, kontrolisani su J . G. (20) kod koje su pronađena četiri manja PVC pakovanja opojne droge marihuana, zatim V. A. (21) kod kojega je pronađeno jedno takvo pakovanje i S. S. (28) od koga je policija oduzela dva pakovanja ove opojne droge. - Protiv J. G, V. A. i S. S. podnijete su prekršajne prijave zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Osim toga, kod D. R. (21), P. V. (21) i F. B. (21) je takođe pronađena manja količina opojne droge marihuana, obaviješten je tužilac čije se izjašnjenje čeka - rekli su iz UP. C. H.

U Beogradu uhapšen državljanin Bosne i Hercegovine i Srbije po međunarodnoj potjernici

Miljković čeka izručenje zbog pljačke Pošte u kojoj je stradao Mrdak PODGORICA - Državljanin Bosne i Hercegovine i Srbije Nemanja Miljković (37), za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica, uhapšen je u Beogradu zbog sumnje da je učestvovao u pljački Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine kojom prilikom je ubijen radnik obezbjeđenja ,,Security Guard Montenegro“ Ljubiša Mrdak. - Za njim je raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Podgorica na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je 20. oktobra 2021. godine u Nikšiću, sa više saizvršilaca, izvršio krivično djelo razbojništvo, kojom prilikom je na radnom mjestu stradao radnik firme fizičkog obezbjeđenja „Security Guard Montenegro“ Ljubiša Mrdak - navedeno je u saopštenju Uprave policije. Slijedi komunikacija nadležnih ministarstava pravde obje države u okviru ekstradicionog postupka. Podsjećamo, podignuta je optužnica protiv sedmočlane grupe koja je 20. oktobra prošle godine u oružanoj pljački Pošte u Nikšiću ubila radnika firme fizičkog obezbjeđenja „Security Guard Montenegro“ Na optužnici su Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, i Stefan Regojević i David Banjac, koji je u bjekstvu. Mitar Knežević iz Nikšića uhapšen je 21. oktobra prošle godine u Igalu. Knežević je hapšen 2010. godine, kada je sa bosansko-hercegovačkim policajcem Nebojšom Novićem iz Kotor Varoši i osuđenikom na dopustu iz Doboja Vanjom Panićem uhapšen nedaleko od GP Deleuša u BiH zbog pljačke poslovnice Prve banke iz koje su odnijeli 27.500 eura. Šest godina kasnije, ime Kneževića se pominje kao uhapšenog pljačkaša benzinske pumpe ,,Nastro“ u naselju Srpske

ratko peroišević

ranog člana škaljarskog klana u Budvi

Mjesto ubistva Mrdaka

Toplice u Banjaluci. Nakon što je uzeo neznatnu količinu novca iz kase (446 konvertibilnih maraka - oko 223 eura) Knežević je u bijegu sletio autom sa ceste. U tužilaštvu je priznao djelo i ,,izrazio kajanje“. Kneževićevo ime pominjalo se i uoči ustoličenja mitropolita MCP Joanikija na Cetinju. Tada je uz podršku predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i logistiku pojedinih sveštenika Crkve Srbije, zajedno sa grupom bezbjednosno interesantnih osoba učestvovao u okupljanjima pripremajući se da bude dio grupe koja bi na Cetinju 4. i 5. septembra služila kao ,,kordon zaštite“ prilikom ustoličenja mitropolita SPC u Crnoj Gori Joanikija Mićovića. Mitar Knežević je jedan od vođa grupe nikšićkih srpskih ,,Zavjetnika“. Dan ranije, u Bileći je uhapšen Stojan Albijanić. Početkom novembra u Srbiji je uhapšen državljanin Bosne i Hercegovine Petar Zolak (34). Banjalučani Stefan Regojević (29) i Srđan Svjetlanović uhapšeni su 9. februara u Beogradu.

Krivična prijava zbog nedozvoljenog bavljenja privrednom djelatnošću

Prema navodima optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namijenjen za isplatu penzija. Kako je saopšteno iz policije, ukradeno je 423.000 eura. Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta prošle godine sa iznajmljivanjem štek stanova u Nikšiću gdje su se krili prije i nakon razbojništva. Prema unaprijed utvrđenom planu, 20. oktobra prošle godine, oko 9 sati, optuženi su u džipu „kaškai“ čekali radnike obezbjeđenja. Kada se kombi, namijenjen prevozu novca i dragocjenosti, primakao iza zgrade Pošte, tada su naoružani napadači iskočili iz džipa i hitro krenuli ka zadnjim vratima vozila. Uvidjevši da je pljačka u pitanju, Mrdak je pokušao da se suprotstavi, ali tada su razbojnici ispalili nekoliko hitaca od kojih je jedan pogodio Mrdaka u grudi.

Ostalu dvojicu njegovih kolega razbojnici su kundacima izudarali, isprskali biber sprejem, prebacili novac u svoje vozilo i pobjegli. Ubrzo nakon toga policajci su u naselju Grebovice pronašli uništeni džip koji su koristili počinioci. Kako se navodi u optužnici, razbojnici su se potom uputili prema Manastiru Ostrog. Banjac je iz ,,citroena kaktus“, kojim je upravljao Zolak, prešao u vozilo Stefana Regojevića koji je ga je odveo na lokaciju za skrivanje a Regojević potom nastavio put prema Budvi. Istovremeno, Svjetlanović se sklonio u iznajmljeni stan u Ulici Četvrte crnogorske brigade gdje je uništio garderobu koju su nosili optuženi u oružanoj pljački. - Garderobu je isjekao i bacio u kanalizaciju, kako bi prikrio i uništio tragove i dokaze koje bi istražitelji mogli povezati sa izvršenjem krivičnog djela – navodi se u optužnici. Mrdak je preminuo od posljedica povreda grudnog koša koje su mu razbojnici nanijeli iz automatske puške. A. R.

Protiv 23-godišnjeg mladića podnijeta krivična prijava

Prevozio migrante iz Kao fizičko lice Avganistana i Irana izgradio tri zgrade, zaradio više od milion PODGORICA - Policija je u Podgorici podnijela krivičnu prijavu protiv Z. V. (51) koji se sumnjiči za nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja. On je, kako se sumnja, izvršio ovo krivično djelo na način što je bez prethodne registracije kod nadležnog organa za obavljanje privredne djelatnosti CRPS-a u periodu od 2013. do 2018. godine kao fizičko lice izgradio tri stambena objekta sa ukupno 21 stambenih i nestambenih jedinica. - Nakon toga je izvršio prodaju 16 nepokretnosti, pribavivši na taj način imovinsku korist u iznosu od 1.099.391 euro - naveli su iz Uprave policije. C. H.

PODGORICA - Protiv Ž. K. (23) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. - Pripadnici policije su, preduzimajući aktivnosti na suzbijanju nezakonitih migracija na teritoriji opštine Pljevlja, na putnom pravcu Pljevlja – Čajniče, u mjestu

Vučevo, kontrolisali putničko motorno vozilo ,,golf“, pljevaljskih registarskih oznaka kojim je upravljao Ž. K. Kontrolom je utvrđeno da Ž. K. u vozilu prevozi pet migranata, državljane Avganistana i Irana - navedeno je u saopštenju Uprave policije. Protiv Ž. K. je podnijeta krivična prijava nadležnom tužilaštvu. C. H.

12 Crnom Gorom

Utorak, 21. jun 2022.

CEDIS

BIJELO POLJE: Nakon što je obustavljena izgradnja fontane, počela zaštitna istraživanja

Isključenja u 16 opština

BIJELO POLJE – Iz Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje saopšteno je da su počela zaštitna arheološka istraživanja na gradskom trgu u Bijelom Polju, u skladu sa zakonom i dogovorom između Medžlisa i nadležnih institucija.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 21. juna radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Bar: od 8 do 14 h naselje Tomba. Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Trešnjevo; od 9 do 17 h planinski katun Jelovica. Bijelo Polje: od 9 do 16 h Slijepač most – Pali, Džukeljska Jama, Žiljak, Ušanovići, Njegnjevo, Stožer 2 i Kovren; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-Impex, Zminac i repetitor ‘Kurilo’. Cetinje: od 8 do 17 h Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Kopito, Meoci, Bijele Poljane, Ubli, Prisoja, Bijelo Polje i Kosijeri; od 8 do 15 h Višnjica. Danilovgrad: od 8 do 15 h Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Grlić, Glavica, Voštar, vodoizvorište Oraška Jama i preduzeća: Montenomaks, Stefani 91, Vuković, Okov, Kasarna, Garmin, Ramini, Jovović i Đurović (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu), Zagreda, Ivanj Uba, Jablan i Dolovi Kovački, Bregovi Mijovića, Donji i Gornji Crnci, Kopilje, Gostilje, Dobri Do, Ruišta, Vukotica, Seoca, Radovče, Osredina i Ćelija Piperska. Gusinje: od 9:30 do 14:30 h Dosuđe. Kolašin: od 11 do 16 h Manastir Morača, Rovca, Gornja Morača, Prekobrđe, Crkvine, Andrijevo, Bogutov Do, Međuriječje, Liješnje, Mrtvo Duboko, Velje Duboko, Trešnjica, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Ljevišta, Bare, Đuđevina, Petrova ravan, Raičevine, Sela, Ulica, Podi, Sreteška gora, Vrujca i Ravni; od 9 do 15 h Mujića Rečine; od 8 do 15 h Suva Gora i Sunga; od 7 do 15 sata - Industrijska zona ‘Bakovići’. Kotor: od 8 do 12 h Kavač (dio Kavča prema Trojici), Krivošije i Dragalj; od 8:30 do 12:30 h Muo (centar). Nikšić: od 8 do 15 h Dragovoljići, Risji Do, Ploča Dragovoljska, Laz, Rudnik Bunići, Ćipranić, kao i ulice Hercegovački put, Obalska, Jezerska, Vukov most, dio Kočana i Kapinog Polja; od 9 do 15 h Bršno. Pljevlja: od 9 do 17 h Gradac, Pupovići, Crnci i Leovo Brdo i selo Odžak (moguća kratka isključenja na početku i kraju radova); od 9 do 17 h Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina i Maoče. Mojkovac: od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac i Žari; od 9 do 15 h Dobrilovina; od 9 do 13 h Štitarica. Petnjica: od 8:30 do 14:30 Azane i Vrševo. Plužine: od 8 do 15 h Borkovići. Rožaje: c od 9 do 14:30 h dio naselja Bandžovo Brdo. Ulcinj: od 7:45 do 15 h Gornja Kolomza. Žabljak: od 9 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca i Šumanovac. C. G.

U toku istraživanja, kako navode, arheolozi su naišli na ploče i zid koji predstavljaju dio neke cjeline. - Ova istraživanja vršiće se u nekoliko etapa. Na tom putu, niko od nas ne može predvidjeti šta se može otkriti. Prilikom prethodnih radova na dijelu ulice pronađen je jedan broj mezara, što možemo očekivati i u nastavku arheoloških iskopina. O svim daljim informacijama javnost će biti blagovremeno obaviještena – navedeno je na FB stranici Medžlisa uz napomenu da ta institucija prati istraživanja.

FONTANA

Tokom izgradnje fontane na trgu je 4. juna pronađena ploča sa natpisom ,,Od vakufa Hadži Danuše“. Ustanovljeno da se radi o ploči koja je stajala na česmi – šadrvanu koji je 1771. godine izgradio Abdi-paša. Medžlis Islamske zajednice i Opština su nakon toga postigli dogovor da se radovi obustave a da dalje aktivnosti preuzme Uprava za zaštitu kulturnih dobara u cilju potpunog arheološkog istraživanja, na cijelom prostoru vakufa. Iz Medžlisa podsjećaju da je Abdi-pašin vakuf bio jedan od najvećih u Bijelom Polju. - Za ovaj vakuf je postojala vakufnama koja je datirana na 6. šaban 1185. hidžretske godine (13. novembar 1771. godine).

ISTRAŽIVANJA ĆE SE ODVIJATI U NEKOLIKO ETAPA: Radovi na trgu

Arheolozi došli  do ploče i zida Istraživanja će se obavljati u nekoliko etapa, niko od nas ne može predvidjeti šta se može otkriti. Prilikom prethodnih radova na dijelu ulice pronađen je jedan broj mezara, što možemo očekivati i u nastavku arheoloških iskopina – saopšteno je iz Medžlisa Islamske zajednice Tekst vakufname je glasio: da se dovede voda i napravi sedam česama u varoš Bijelo Polje na sedam različitih mjesta. Za ovu potrebu uvakufljen je han sa 15 dućana i kirijom od 72 groša. Vakuf je funkcionisao sve do Drugog svjetskog rata. Kako

se imovina vakufa nalazila na atraktivnoj lokaciji tako je vakufska uprava još 1912. godine započela izgradnju još jedne zgrade na zemljištu vakufa. Gradnja je prekinuta zbog izbijanja ratova (prvo Balkanskog, a onda Prvog svjetskog rata), a

nastavljena 1926. godine a nema podatke kada je tačno završena – navode iz Medžlisa.

VAKUF

Naglašavaju da se taj vakuf razlikovao od ostalih u Bijelom Polju po tome što se dio sredsta-

Pronađeni posmrtni ostaci su u posjedu Islamske zajednice - Svi posmrtni ostaci pronađeni do sada su u posjedu Islamske zajednice što će biti slučaj i ako se u ovoj akciji otkriju mezari naših predaka. Razlog zbog kojeg oni do sada nijesu ponovo pokopani leži u tome što ne možemo sa sigurnošću znati koliko mezara postoji na tom području. Kada se arheološka istraživa-

Penzioneri sa sjevera protestovaće 11. jula

Zahtijevaju da najmanja penzija iznosi 350 eura BIJELO POLJE – Iz Udruženja penzionera sa sjevera uputili su pismo premijeru Dritanu Abazoviću u kojem navode da će 11. jula organizovati protest i da će državi postaviti nove zahtjeve - da najniža penzija umjesto 270 bude 350 eura i da se ostale penzije povećaju srazmjerno s najnižom penzijom. Oni objašnjavaju kako su prinuđeni da svoja prava traže na ulici jer je to jedini način. - Idemo do kraja, pa ako treba svi ćemo i na dan lokalnih izbora umjesto na izbore izaći na proteste i pozvati građane da nam se pridruže. Nama na sjeveru Crne Gore je još jedino ulica ostala da se izborimo za svoja prava, očigledno ste sve građane na sjeveru potcijenili. Nas na sjeveru očigledno čeka velika glad i već se vidi da su se političari u Podgorici, a i ovi naši, koji su se ,,usadili“ u Podgorici, spremili da se kriza opet prelomi preko leđa građana sjevera Crne Gore - navodi se, pored ostalog, u saopštenju penzionera. C. G.

nja okončaju tada ćemo i donijeti odluku koje korake preduzeti dalje. Insinuacije o uništavanju posmrtnih ostataka su zlonamjerne neistine kojima pojedinci žele zadobiti pažnju javnosti i skrenuti pažnju sa arheoloških otkrića koja su u toku – saopšteno je iz Medžlisa Islamske zajednice.

Abdi-pašin vakuf bio jedan od najvećih u Bijelom Polju. Razlikovao se od ostalih po tome što se dio sredstava davao za održavanje vodovoda i platu vodovođi – navode iz Medžlisa IZ

va davao za održavanje vodovoda i platu vodovođi. - U islamu voda ima posebno značajno mjesto, tako da nema nikakve sumnje da je Abdi- paša ovim vakufom riješio jedan veliki problem građana Bijelog Polja u tom vremenu. Nažalost, o njegovom identitetu, položaju, obrazovanju, porodici, ne znamo ništa. Ono što je nesumnjivo jeste da, po do sada dostupnoj arhivskoj građi, a i sam natpis na pronađenoj tabli potvrđuje, je Abdi-paša bio jedan od najvećih dobrotvora u istoriji Bijelog Polja. Ovo treba biti podsticaj institucijama da intenziviraju istraživanje naše prošlosti jer pronađena tabla je kulturno dobro svih građana Bijelog Polja i Crne Gore – poručuju iz Medžlisa Islamske zajednice. B. Č.

BERANE: Nakon urbanog dijela grada završena evidencija u prigradskim naseljima

Ukupno popisano 3.825 objekata BERANE - Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove, saobraćaj i zaštitu životne sredine sproveo je popis stambenih i poslovnih objekata u prigradskom dijelu Berana, u tri mjesne zajednice i to: Pešca, Dolac i Beranselo. Sekretar Miloš Kastratović kaže da je popisano ukupno 1.575 stambenih i poslovnih objekata i isto toliko brojeva je dodijeljeno na osnovu rješenja Sekretarijata.Prema podacima Sekretarijata, u MZ Pešca u 14 ulica, uz jedan stari i jedan magistralni put, određe-

no je ukupno 628 brojeva stambenim i poslovnim objektima; MZ Dolac u 15 ulica, određeno je ukupno 553 broja i u MZ Beranselo u 19 ulica, uz jedan stari put i jedan magistralni put, određeno je ukupno 394 broja. Sekretarijat za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i zaštitu životne sredine uradio je tri zbirna rješenja za svaku mjesnu zajednicu. Na taj način zvanično su određeni brojevi stambenim i poslovnim objektima u ovim mjesnim zajednicama. Rješenja su objavljena na saj-

IMA 14 ULICA, JEDAN STARI I JEDAN MAGISTRALNI PUT: Pešca

tu i na oglasnoj tabli Opštine Berane. - Na ovaj način stvoreni su uslovi da građani iz tih mjesnih zajednica od sada imaju broj i dobiju preciznu adresu sa brojem objekta, nazivom ulice i mjesne zajednice kojoj pripada – kazao je Kastratović. Ranije je Sekretarijat odredio brojeve u urbanom dijelu grada odnosno 2.250 brojeva (MZ Novo naselje, MZ Park, MZ Stari grad, MZ Lim, MZ Hareme), tako da do sada, zajedno sa prigradskim dijelom, ukupno je određeno 3.825 brojeva. C. G.

Crnom Gorom

Utorak, 21. jun 2022.

Kolašin: Susret sa Svetlanom Milošević na katunu Ošljak

Sinjajevina nudi sve, fale vrijedne ruke planinki KOLAŠIN - Ustaje se između četiri i četiri i po. Kaže da tada mjesec zalazi i sviće junska zora. Kada taj detalj uhvati pogledom a nekad i snimkom, počinju dnevne obaveze. Loži vatru, prigoni pa potom muze stoku, siri. Slijedi pripremanje doručka, čišćenje pa oko 10 sati druga muža. Tada je malo opuštenije, priprema se ručak, svrati neko od katunjana na kafu. Prošeta se i ubere malo čaja. Predveče ide za stoku, napoji je, pa treća muža. Noć je najmirnija. Televizor, telefon, neka dobra knjiga. Junski dan Svetlane Milošević na Sinjajevini izgleda tako. Tu je i suprug Milivoje Milošević koga svi znaju i poštuju kao Garuška i koji tiho ispuni svoj dio radnih zadataka na planini. Rezultat je „trofej“ – Svetlanin lisnati sir. Sa posebnim naglaskom se traži u prodavnici kod Željka Vujisića u glavnoj kolašinskoj ulici. Tu ga ima najviše a stigne i do podgoričkih prodavnica i posebno restorana… I ovoga proljeća Milivoje i Svetlana Milošević su na Sinjajevini, u svom katunu Ošljak. Osam muznih krava, dvije junice kao „podmladak“, telad, svinje, kokoške. I prve Svetlanine rečenice sa Sinjajevine: - Lijep i smiren život. Planinsko cvijeće i planinski mirisi oko nas. Sve imamo, Bogu hvala. Samo da zdravlje posluži. Do ljepote i smirenosti se dolazi – radom. Svetlana ga i ne pominje jer se podrazumijeva. I kada su od kraja maja do oktobra na Sinjajevini i kada su od oktobra do kraja maja u donjelipovskom selu Plana. Rad, porodična organizacija, umješnost u „listanju sira“, stvorili su kod Svetlane posebnu vrstu

Kada se konjima izlazilo na planinu, ručno sve radilo, pila snježanica i ,,svitio“ gas, oko mene su bile 32 planinke. Danas autom do katuna, mehanizacija, agregat, solarni paneli, televizija i 11 planinki – priča Svetlana Milošević

Planina UZvRaĆa oniMa Koji je ČUvajU i vole: Svetlana Milošević

Milivoje Milošević ispred objekta na katunu Ošljak

samopouzdanja. Ona je liderka uključena u brojne društvene projekte. Od, nekada, odbornice u kolašinskom parlamentu pa do udruženja i organizacija kojima se jača poljoprivreda i položaj dama u njoj. Spremna da analizira i upoređuje. – Provela sam pola vijeka u vrletima Sinjajevine. I dok sam bila đevojački Krgović i kasnije udata Milošević. Jedna sam od onih koja se sjeća kada je osnovno prevozno sredstva za planinu bio – konj. Do vode smo jedino dolazili iz pokrivenih smetova snijega i bra-

životnu parolu – zašto nas nema više na Sinjajevini. - Prije 22 godine kada smo se ozbiljno opredijelili za ovu proizvodnju, bilo su oko mene 32 planinke. Danas samo 11. Tada su katunu bili na ručni pogon, danas mehanizacija, muzilice, agregati, solarni paneli. Moram postaviti pitanje – šta je razlog tome. Dosta ih je a ja krećem od sljedećeg – mladi čovjek koji bi se opredijelio za ovaj posao, nema penziju. Ko ovo izabere, treba veliki rad i odgovornost pa neka to prati i poljoprivredno osiguranje.

nili „snježanicu“ da je sunce ne istopi. Svjetlo je stizalo od petrolejskih lampi i fenjera. Ručno se kosilo, plastilo, đenulo sijeno. Ručno se muzlo. Danas automobilima na katune, solarna rasvjeta, agregati, mehanizacija, muzilice. I sa svim tim, ovoga proljeća u katunima Ošljak, Bojića i Potrk, izdiglo je 11 domaćinstava sa jednim buljukom ovaca gdje ih je oko 80 i sa oko 100 govedi na tri katuna – priča Svetlana Pamti vrijedna planinka, nabraja, postavlja pitanja, nudi odgovore. Ispisuje društvenu i

Pogled na stoku i planinu

Ostavljamo planinu samu, nema smjene generacija. Ostavljamo planinu koja nije samo pašnjak za našu stoku. To je opojni miris ljekobilja, čistog vazduha, zdrave hrane. Svi smo krivi, i sistem i mi pojedinačno. Kada je neko nagradio dijete koje „sluša“ i radi i voli selo i planinu? Kada je nagrađena žena na selu za uređeno dvorište, lijepo držanu stoku, proizvod koji pravi? Treba nam stimulacija, treba i planina da postane dio trenda, dio modernog načina života – objašnjava Svetlana.

Dala je sebi i zadatak: - Ja iskreno volim planinu, stoku, prirodu. Srećna sam i zadovoljna kada sam na imanju u Plani, kada sam na Sinjajevini. E to treba da objasnim, da prenesem… Do tada, ide raport sa Sinjajevine. - Planina je lijepo „krenula“. Ima trave, vode, za sada obećava dobru sezonu. Put dobar, za jedan školski čas sam do kuće u Plani, za manje od sata u Kolašin da donesem svoj sir – poručuje Svetlana Milošević. Dražen DRAŠKOVIĆ

Pljevlja: Predsjednik Opštine krivi Upravu za saobraćaj za zastoj u izgradnji tri puta zbog kojih je grad izolovan

Kovačević: Hitno razgovarati sa investitorima, Vladom i EBRD-om PLJEVLJA – Predsjednik Opštine Rajko Kovačević reagovao je povodom odgovora koje je dobio od Uprave za saobraćaj, direktora Radomira Vuksanovića, a odnose se na zastoj u izgradnji tri magistralna puta. On konstatuje da problem ,,izolacije Pljevalja nema izgleda da uskoro bude riješen, a Vuksanović još nije uradio ništa konkretno da pokrene proces rješavanja problema za koje je nadležan“ te da takvo ,,neodgovorno ponašanje nanosi ogromnu štetu državi i ugrožava svakodnevni život građana“.

Riječ je o putevima Pljevlja – Bijelo Polje, dionica Vrulja - Mijakovići, Pljevlja – Metaljka i Pljevlja – Mihajlovica. Iz Uprave za saobraćaj odgovorili su da su radovi na prvom putu izvođeni do kraja prošle godine i da su obustavljeni zbog vremenskih uslova. – Očekivani nastavak bio je 1. maja ali ih zbog nastanka krize u Ukrajini i poremećaja cijena na tržištu građevinskog materijala, izvođač Tehnoput MNE nije nastavio. Očekujemo da do kraja juna definišemo sa izvođačem da li će radove nastaviti ili ćemo pokrenuti procuduru raskida. Za put Pljevlja - Metaljka izvođač Crnagoraput je

Rajko Kovačević

nakon sastanka 15. juna preuzeo obavezu da nastavi radove uprkos novonastaloj situaciji. Na putu Pljevlja - Mihajlovi-

ca je u toku ugradnja završnog sloja asfalta, uvedene su svakodnevne obustave zbog tehnologije. Nakon 30. juna

višesatnih obustava neće biti, a planirani završetak radova je kraj oktobra – piše u odgovorima Uprave za saobraćaj. Kovačević konstatuje kako je na osnovu odgovora jasno da Uprava za saobraćaj još nema rješenje za prekid radova na putnim pravcima Pljevlja – Bijelo Polje i Pljevlja – Metaljka. – Navodi da su radovi na ova dva putna pravca trebalo da budu nastavljeni tek 1. maja. I laicima je jasno da su vremenski uslovi takvi da nije trebalo čekati 1. maj. Postavlja se pitanje šta je direktor Uprave za saobraćaj i zašto čekao do 15. juna, ako je već radove trebalo nastaviti 1. maja, što

je inače kasan rok, zašto nije reagovao već 2. maja. Šta je Radomir Vuksanović do sada preduzeo iz svoje nadležnosti prema izvođačima koji ne poštuju obaveze za šta su plaćeni novcem iz budžeta Crne Gore odnosno novcem građana i šta direktor Uprave za saobraćaj uopšte radi kada već ne radi svoj posao – kaže Kovačević. On podsjeća da rat u Ukrajini i globalni poremećaji cijena goriva i građevinskog materijala ne pogađaju samo Crnu Goru. – Mnoge države, među kojima i zemlje u našem okruženju, riješile su ove izazove. Crna Gora još nije, a Uprava za saobraćaj ne pokazuje i ne objavljuje da ima ideju kako da izađe iz ovakvog stanja. Potrebno je da Uprava za saobraćaj hitno inicira razgovore sa investitorima odnosno sa nadležnima u Vladi i Evropskom investicionom bankom. To je trebalo da uradi odavno – poručuje Kovačević. C. G.

14 Svijet

Utorak, 21. jun 2022.

Partija francuskog predsjednika na nedjeljnim izborima izgubila većinu u parlamentu

Mala izlaznost ojačala opoziciju PARIZ – Koalicija „Zajedno“ predsjednika Francuske Emanuela Makrona vodi u drugom krugu parlamentarnih izbora u toj zemlji sa 38,48 procenata osvojenih glasova ili 245 mandata u parlamentu. Ljevičarska koalicija „Nupes“ Žan-Lika Melanšona osvojila je 131, a „Nacionalno okupljanje“ Marin Le Pen 89 mandata.

Na osnovu sto odsto obrađenog materijala, na četvrtom mjestu su Republikanci sa 7,10 odsto glasova, odnosno 61 mandatom u parlamentu. Žan-Lik Melanšon ocijenio je kako je u drugom krugu izbora „predsjednička stranka totalno razbijena“.

Na birališta izašlo svega 46,88 odsto glasača

- Niko nema većinu. Francuska se izjasnila i mora se reći nedovoljno, jer je nivo apstinenata i dalje previsok, što znači da veliki dio Francuske ne zna gdje da se okrene, tako da su tri bloka na sličnom nivou - naveo je Melanšon, prenosi Figaro. Prema njegovim riječima, to predstavlja neuspjeh „makronije“. - Moralni neuspjeh onih koji su svima davali lekcije. Oni su ojačali „Nacionalno okupljanje“ Marin Le Pen – rekao je Melanšon. Marin le Pen je, sa druge strane, istakla da je „Nacionalno okupljanje“ ostvarilo „ubjedljivo najveću pobjedu u istoriji“. - Naša poslanička grupa će biti daleko

STO SEDAMNAESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage granatirale Odesu, ukrajinske naftnu platformu na Krimu

Njemačka ograničava upotrebu ruskog gasa KIJEV/MOSKVA – Skladište hrane u ukrajinskoj crnomorskoj luci Odesi uništeno je juče u ruskom raketnom napadu, dok su ukrajinske snage gađale naftnu platformu „Černomornaftegaza“ na anektiranom poluostrvu Krim. Ukrajinska vojska je saopštila da u napadu na skladište hrane u Odesi nije bilo civilnih žrtava. – Ruske snage su ispalile 14 projektila na jug Ukrajine tokom trosatne baražne paljbe – saopštila je ukrajinska operativna komanda „Jug“, a prenio Rojters. Načelnik Krima Sergej Aksjonov napisao je na svom Telegram nalogu da je prilikom bombardovanja naftne platforme na Krimu povrijeđeno najmanje troje ljudi. - Tri osobe su povrijeđene, a traga se za još sedmoro drugih radnika - napisao je Aksjonov, a prenio Rojters. Načelnik Brjanske oblasti na jugozapadu Rusije Aleksandar Bogomaz tvrdi da su ukrajinske trupe juče granatirale i civilno područje naselja Suzemka u toj oblasti i da je tom prilikom povrijeđena jedna osoba. - Vatreni položaji neprijatelja potisnuti su odmah nakon napada – naveo je Bogomaz. Zvanični Kijev juče nije komentarisao tvrdnje o granatiranju Brjanske oblasti. Njemačka će, kako je juče najavljeno iz Berlina, ograničiti upotrebu prirodnog gasa za proizvodnju električne energije usljed zabrinutosti zbog mogućih nestašica izazvanih smanjenjem snabdijevanja iz Rusije. Njemačka se oslanja na Moskvu za većinu svog gasa. Sada nastoji da popuni svoja skladišta gasa i postepeno ukine uvoz ruske energije kako bi se pripremila za iduću zimu. Njemačka je zabrinuta da bi Rusija, koja je smanjila isporuke posljednjih dana, mogla čak i potpuno da obustaviti snabdijevanje. Njemačko ministarstvo ekonomije saopštilo je da će nove mjere uključivati pove-

Njemačka će, kako je juče najavljeno iz Berlina, ograničiti upotrebu prirodnog gasa za proizvodnju električne energije usljed zabrinutosti zbog mogućih nestašica izazvanih smanjenjem snabdijevanja iz Rusije

Na jug Ukrajine ispaljeno 14 projektila

ćano oslanjanje elektrana na ugalj, kao i mehanizam kojim bi se industrija podstakla da troši manje. U međuvremenu se oglasio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov koji navodi da sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji sprečavaju isporuke ruskog gasa Njemačkoj preko gasovoda Sjeverni tok. Peskov ističe da Rusija ostaje „najpouzdaniji snabdjevač“, ali da su zapadne restriktivne mjere tehnički onemogućile isporuku gasa. - Sa tehnološke tačke gledišta, mehanička infrastruktura gasovoda trpi zbog sankcija koje je uvela EU. Pumpna postrojenja, odnosno turbine, moraju da se šalju na

Mađarska nudi svoju teritoriju za prevoz žita iz Ukrajine Mađarska je ponudila svoju teritoriju kao moguću rutu za izvoz ukrajinskog žita zbog prekida uobičajenih ruta preko Crnog mora, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto. Sijarto je taj prijedlog iznio na sastanku ministara spoljnih poslova EU, navodeći i da ne očekuje prekid u isporukama ruskog gasa Mađarskoj. Njemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok saopštila je da Berlin

podržava Poljsku i Rumuniju u prilagođavanju svojih željeznica za izvoz miliona tona žita zaglavljenih u Ukrajini. - Treba modernizovati prugu. Potrebni su pravi teretni vagoni. Njemačka vlada radi na tome. Jasno je da nećemo moći da izvučemo sve žitarice, ali, ako samo uspijemo da oslobodimo dio, to će pomoći da se suočimo sa tim globalnim izazovom - rekla je Berbok uoči ministarskog sastanka u Luksemburgu.

remont, ali ne mogu da se vrate, odnosno Evropljani ih ne vraćaju - rekao je Peskov. Ruski „Gasprom“ je prošle nedjelje smanjio isporuku prirodnog gasa Njemačkoj preko gasovoda Sjeverni tok za 60 odsto, navodeći kao razlog propust kompanije „Simens enerdži“ da na vrijeme vrati dio opreme za kompresorsku stanicu, koji je poslat u Kanadu na redovno održavanje. Rusija je juče od Litvanije zahtijevala da odmah ukine zabranu tranzita određene robe u rusku enklavu Kalinjingrad. Rusko ministarstvo spoljnih poslova je litvanskom izaslaniku u Moskvi saopštilo da će, ukoliko tranzit tereta između Kalinjingradske oblasti i ostataka Rusije preko Litvanije ne bude obnovljen, Moskva odgovoriti kako bi zaštitila svoje interese. Litvanske vlasti zabranile su tranzit robe koju je sankcionisala Evropska unija na svojoj teritoriji, koja obuhvata jedinu željezničku rutu između kopnene Rusije i Kalinjingrada na Baltičkom moru. Zabranjena roba uključuje ugalj, metale, građevinski materijal i naprednu tehnologiju. Sa druge strane, iz ministarstva inostranih poslova Litvanije navode kako zabrana tranzita ka ruskoj enklavi Kalinjingrad utiče samo na robu koja je pod sankcijama EU. Iz tog resora navode i da Litvanija nije uvela „jednostrana, pojedinačna ili dodatna“ ograničenja.

najveća u istoriji naše političke porodice. Ovo povjerenje nas obavezuje – rekla je Marin Le Pen. Ona je dodala i kako je „Nacionalno okupljanje“ postiglo svoj cilj, odnosno da Emanuel Makron postane predsjednik manjine, bez kontrole vlasti i da se nastavi politička rekompozicija koja je neophodna za demokratsku obnovu. Izlaznost na izborima je, prema navodima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, nakon obrađenih 97 odsto glasačkog materijala, iznosila 46,88 procenata. Građani Francuske glasali su u nedjelju, u drugom krugu parlamentarnih izbora, za kandidate za ukupno 577 poslaničkih mjesta u skupštini. Prvi krug izbora, koji je održan 12. juna, obilježila je rekordno mala izlaznost od 47,7 odsto.

Slovenačke diplomate pripremile prijedlog koji će predstaviti u petak u Briselu

BiH dati status kandidata za članstvo u EU LJUBLJANA – Slovenačke diplomate pripremile su dokument, koji će biti predstavljen na samitu ministara spoljnih poslova EU u petak, a u kojem se zahtijeva da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Televizija N1 Sarajevo prenosi kako se u tom dokumentu navodi da, prije otvaranja pristupnih pregovora, Bosna i Hercegovina mora da usvoji zakone navedene u Političkom sporazumu, koje su prošle sedmice u Briselu prihvatili predstavnici političkih partija BiH. - Cilj prijedloga Slovenije da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodijeli status kandidata za članstvo u EU je da se odmah pošalje pozitivan signal BiH i cijelom regionu Zapadnog Balkana. Takav signal za BiH, otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i vizna liberalizacija za Kosovo, potvrdili bi privr-

ženost EU Zapadnom Balkanu – navedeno je u dokumentu. Prijedlog Slovenije zasniva se na „Političkom sporazumu o principima osiguravanja funkcionalnog napredovanja Bosne i Hercegovine na evropskom putu“, koji su podržali predstavnici 12 političkih partija u toj zemlji na sastanku u Briselu prošle sedmice. Kako N1 saznaje, cilj prijedloga je da se povećaju šanse za otvaranje pristupnih pregovora vezanih za poglavlja 23. i 24. koja se tiču vladavine prava. - Pošto su pitanja vladavine prava u BiH postala fokus angažmana EU, bilo bi važno stvoriti poseban prostor za otvaranje pregovaračkih poglavlja o vladavini prava – navodi se u dokumentu. Dokument Slovenije će biti predstavljen u Luksemburgu na sastanku ministara spoljnih poslova EU, a iduće nedjelje u Briselu će ga predstaviti diplomate, slovenački ministri i slovenački premijer Robert Golob, navodi N1 Sarajevo.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Utorak, 21. jun 2022.

Marketing

16 Kultura

Utorak, 21. jun 2022.

Autorsko veče Slobodana Koncertom u Podgorici završeno šesto izdanje festivala Made in New Yor Simovića u Biblioteci

Ubjedljiv odgovor na ljub

je to u mogućnosti, doprinese razjašnjenju pojedinih pitanja. - Profesor Simović pokazuje pri tome profesionalnu etiku i svijest da nijedno istorijsko djelo, pa ni njegovo, nije konačan iskaz i sud o materiji kojom se bavi, te nakon svog velikog istraživačkog i stvaralačkog pregnuća, dobronamjerno i s povjerenjem gleda na čitaoce i buduće nastavljače – zapisao je Burzanović. R. K.

Omaž Kseniji Cicvarić u Kući Stojanovića PODGORICA – Omaž Kseniji Cicvarić biće priređen večeras u 21 sat u Kući Stojanovića, u okviru serijala „Žene u kulturi“. O životu i muzičkoj karijeri čuvene interpretatorke crnogorskih pjesama govoriće dr Tijana Todorović, Senad Gačević i Mićo Miranović. Ksenija Cicvarić rođena je u

Staroj varoši u Podgorici 1929. godine. Njene interpretacije pjesama „Mlada Jelka ljubi Janka“, „Sejdefu majka buđaše“, „Il’ je vedro, il’ oblačno“, „Oj, vesela Veselice“ i mnoge druge, ostaće vječno upamćene. Sa nadimkom „Slavuja sa Ribnice“, Ksenija je na najdostojanstveniji način promovisala i proslavila crnogorsku pjesmu. R. K.

,,Noć multimedijalne biti“ na terasi KIC-a PODGORICA – Kulturnoumjetnički događaj pozorišnog karaktera ,,Noć multimedijalne biti“, satkan od performansa i koreodrame, koji je već dva puta odložen zbog vremenskih neprilika, biće održan večeras u 21 sat na terasi KIC-a ,,Budo Tomović“.

,,Noć multimedijalne biti“ nastao je kao inovativni i izmješteni vid promocije zbirke poezije ,,Od glagola biti“, dramaturškinje, performerke i poete Teodore Kipa. U projektu učestvuju razne umjetnice: pijanistkinje, vajarke, plesačice, dramaturškinje, performerke i glumice. A. Đ.

,,Bihorski dunjâ“ u KIC-u PODGORICA – Promotivna tribina ,,Bihorski dunjâ u kulturi različit-istosti“, u organizaciji NVO Centar za kulturu Bihor, biće održana večeras u 20 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Govoriće prof. Nađa Durković, Rebeka Čilović, Božidar Proročić, Amela Frljučkić i Selma Rastoder-Skenderović. Riječ je o zborniku priča koji prati nagradni konkurs „Zavičajne staze“ i otvara svoje stranice piscima i čitaocima iz regiona i dijaspore. R. K.

PODGORICA – Ko god je bio na jednom od koncerata šestog festivala Made in New York Jazz Montenegro morao se još jednom uvjeriti da je Crna Gora postala fantastična pozornica svjetskog džeza. Ko nije bio, morao bi se kajati, jer je još jednom propustio priliku da vidi kako to zvuči kada kvalitetnu muziku predstavljaju vrhunski muzičari, zajedno sa crnogorskim i regionalnim iskusnim izvođačima koji su ostavili srce na Sinhro stejdžu u Tivtu i u atrijumu Kapital plaze u Podgorici. Nakon sjajnog koncerta u Tivtu, učesnici šestog festivala ništa manje nijesu bili dobri i u Podgorici. Spoj različitih stilova sviranja, autentičnih poetika, iskustava, nasljeđa, udruženo i ubjedljivo je profunkcionisao u atrijumu Kapital plaze. Posveta velikanima džeza i hitovima koji su sama srž džez muzike bio je i prostor u kojem su muzičari mogli da improvizuju i još jednom nam pokažu koliko su važni sloboda, inspiracija i nove mogućnosti.

NAJBOLJI NAČIN

Publika je jako dobro reagovala od samog starta, kada je koncert otvorio saksofonista i stari znanac crnogorske publike, Jakov Mejman, koji je, kako rekoše organizatori, postao otac po treći put i upravo ovim koncertima u Crnoj Gori proslavlja proširenje svoje porodice. Mejmanov solo bio je uvod i u tradicionalno obraćanje dvojice organizatora festivala – Vladimira Maraša iz Podgorice i Majkla Brovkina iz Njujorka. – Oni koji nas prate od početka, od 2016. godine, zapazili su da smo prethodnu 2021. godinu odgodili, ali odgodio je i cijeli svijet. Kao najbolji mogući način da ljubiteljima džez muzike nadoknadimo propušteBIJELO POLJE – Međunarodno priznanje Zlatni zmaj za doprinos razvoju fantastične književnosti pripalo je Branislavu Jankoviću, književniku iz Srbije. Isto priznanje, za doprinos razvoju fantastične književnosti u regionu, pripalo je Vanji Kranjčević, organizatorki SFeraKona iz Hrvatske. Kako saopštavaju iz Radija Bijelo Polje, organizacioni odbor desetog Regionalnog festivala fantastične književnosti REFESTICON, organizatori partnerskih festivala i konvencija i neki od prethodnih dobitnika nagrade Zlatni zmaj iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, između više nominovanih iz regiona, većinom glasova su odlučili da Janković i Kranjčević budu ovogodišnji laureati. Priznanja će im biti uručena na jubilarnom desetom REFESTICON-u, u Bijelom Polju 25. juna od 19.30 časova u Kući Rista Ratkovića. U saopštenju se navodi da je Branislav Janković, pisac iz Ni-

Sa koncerta u Kapital plazi u Podgorici

Dolazim ovamo sedam godina i svaki put sam zadivljen i šokiran, zajedno sa ljudima koji dolaze sa nama, koliko je Crna Gora lijepa zemlja – rekao je Majkl Brovkin no, crnogorska producentska kuća Rabbit Records u saradnji sa Made in New York Jazz Competition iz Njujorka odlučila se za korak koji nas vraća na pravo mjesto, u žižu festivalskih aktivnosti u Crnoj Gori. Deset dana džez muzike u Crnoj Gori, čak dva potpuno različita festivalska izdanja u samo dvije sedmice, mnoštvo manjih programa, dva regionalna spektakla u „Sejdefi“ u Podgorici, strit džem sešn programi u Tivtu i Podgorici,

naš su način da odgovorimo na letargiju kojom je svijet bio obuzet prethodnih par godina – rekao je Maraš. Majkl Brovkin je odmah počeo sa komplimentima i zapitao publiku da li znaju i da li mogu zamisliti koliko je Crna Gora lijepa? – Dolazim ovamo sedam godina i svaki put sam zadivljen i šokiran, zajedno sa ljudima koji dolaze sa nama, koliko je Crna Gora lijepa zemlja. Govoriću iz dubine svog srca, jedno-

stavan je recept kreiranja ovog festivala, to radimo sa dosta ljubavi, a kada dođemo u Crnu Goru, vidimo vašu podršku, vidimo da uživate u koncertima i podržavate džez. Osjećamo da nam vraćate ljubav. Hvala vam – rekao je Brovkin i čestitao Dan očeva svima u Crnoj Gori i Americi. Brovkin je najavio i prvu kompoziciju „London sax“, autora Vladimira Maraša, što je bio i sasvim kvalitetan i ubjedljiv uvod u fantastično džez veče u

Festival REFESTICON dodijelio priznanja za fantastičnu književnost

Zlatni zmaj pripao Jankoviću i Kranjčević

ša, tokom prethodnih godina dao izuzetan doprinos razvoju fantastične književnosti kroz književno stvaralaštvo, uredničku i izdavačku djelatnost. Objavljeno mu je deset knjiga, među kojima osam romana, zbirki priča i poezije. Jankovićevih šest romana objavila je izdavačka kuća „Laguna“ iz Beograda, po jedan „Čarobna knjiga“ i „Dereta“. Osim romana, autor je brojnih priča objavljenih u regionalnim zbirkama i antologijama, od kojih su neke i u izdanjima festivala REFESTICON. Autor je i šest pozorišnih predstava i više radio-drama. Nagrađivan je za stvaralaštvo. Organizatori REFESTICONa ističu da je priznanje Zlatni zmaj za doprinos razvoju fan-

Radio Bijelo Polje

PODGORICA – Autorsko veče Slobodana Simovića, profesora istorije, autora nekoliko značajnih istorijskih knjiga i potpredsjednika Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, biće održano večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. O stvaralačkom opusu, o knjigama „Piperi u balkanskim ratovima“, „Piperi u I svjetskom ratu“, „Piperi u II svjetskom ratu“, „Piperski pomenik“ i „100 godina od formiranja Komunističke partije Jugoslavije“, govoriće Vukić Pulević, Zuvdija Hodžić, Marjan Mašo Miljić, Dragan Mitov Đurović i autor. O stvaralaštvu Simovića, istoričar Slavko Burzanović je zapisao da se autor, iako je nesumnjivo najkompetentniji poznavalac materije o kojoj piše, ne ustručava da iznese i nedoumice u pogledu pouzdanosti pojedinih činjenica, pa poziva budućeg čitaoca da i sam, ako

Branislav Janković i Vanja Kranjčević

tastike u regionu pripalo Vanji Kranjčević, predsjednici Društva ,,Sfera“ iz Zagreba, kao dugogodišnjoj organizatorki i promoterki fantastike. Ona je između ostalog dobitnica nagrade Evropskog društva za na-

učnu fantastiku (ESFS), za najboljeg promotera na području SF književnosti u Evropi za 2021. godinu. Od 2016. godine je glavna koordinatorka konvencije SFeraKon, koja je ove godine održana 44. put, kao najdugo-

Kultura

Utorak, 21. jun 2022.

M. BaBović

bav i energiju dinstven ton. Još ako to prati i jedinstvena tehnika, kao što to jeste slučaj sa Džordanom, onda je to pun pogodak i muzičara sasvim opravdano izdvaja sa liste velikana gitare. U jednom trenutku, dok je na sceni svirao samo sa pijanistom Sajrusom Čestnatom, gotovo da se nije raspoznavalo gdje počinje gitara, a gdje nastavlja klavir, jer u Džordanovim rukama imate oba ova instrumenta zajedno.

MAGIČNA LEZLI

Podgorici. Na sceni su se smjenjivali saksofonista Jakov Mejman, trubač Fredi Hendriks, pijanista Sajrus Čestnat, bubnjar Vins Ektor, saksofonista Ljubiša Paunić, bubnjar Predrag Milutinović, pijanista Enes Tahirović, gitarista Šule Jovović, basista Džon Li koji je zahvalio na crnogorskom i istakao da je počastvovan što je gost u našoj prelijepoj zemlji. Posebnu pažnju izazvao je gitarista Stenli Džordan, sa svojom jedinstvenom tehnikom (taping) sviranja gitare. I dok je bio sam na sceni i sa bendom, Džordan je pokazao zašto se svi izuzetni gitaristi decenijama trude da dostignu svoj je-

Ništa manje oduševljenje izazvala je i vokalna solistkinja Lezli Harison, koja je u Podgoricu donijela šarm i dušu njujorških džez scena i klubova. Iako sa povrijeđenom rukom, Harison je opušteno i ubjedljivo, sa velikim osmijehom na licu, podigla publiku na noge i još jednom demonstrirala kako to rade iskusni majstori sa zapada koji srce i dušu daju za muziku. I ona je oduševljena Crnom Gorom, atmosferom, hranom, ali i fantastičnim muzičarima iz Crne Gore. Svi gostujući muzičari, vrhunski umjetnici iz SAD, pokazali su, dakle, i veliku podršku i poštovanje za crnogorske džezere – Šula Jovovića, Enesa Tahirovića i Vladimira Maraša. Ništa lošije nijesu prošli ni gosti iz Srbije – Ljubiša Paunić i Predrag Milutinović. Sasvim sigurno, precizno, sa dosta umijeća i uživanja, svirali su rame uz rame sa svojim američkim kolegama i dokazali da džez muzika i na Balkanu ima svoju tradiciju, ljepotu i smisao. Za one koji su propustili ova dva koncerta, već u petak slijedi popravni, jer će na Sinhro stejdžu u Tivtu, 24. juna, i u Kapital plazi u Podgorici, 26. juna, nastupiti novi vrhunski džezeri iz svijeta, regiona i Crne Gore. Biće to, nesumnjivo, još jedna prilika da se Crna Gora, zasluženo, stavi na mapu prestižnih svjetskih džez i turističkih destinacija. J. NIKITOVIĆ

U CNP-u počele probe za predstavu „Pokojnik“, u režiji Egona Savina PODGORICA – U Crnogorskom narodnom pozorištu juče su počele probe za predstavu „Pokojnik“ Branislava Nušića, u režiji Egona Savina. Predstava je zajednički projekat CNP-a i Centra za kulturu iz Tivta i prilagođena je crnogorskom mentalitetskom i jezičkom miljeu i kontekstu. Biće premijerno izvedena na sceni u Tivtu 30. jula, a početkom oktobra otvoriće novu pozorišnu sezonu u Crnogorskom narodnom pozorištu. U predstavi igraju: Bojan Dimitrijević, Aleksandar Radulović, Marko Baćović, Slobodan Marunović, Lazar Dragojević, Goran Vujović, Stevan Vuković, Slavko Kalezić, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Branka Otašević, Dragan Račić, Jadranka Mamić i Radmila Božović. Autorski tim čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografkinje, Dubravka Drakić, scenski govor, izvršna producentkinja Nela Otašević i asistentkinja reditelja Radmila Božović. Jedan od najuglednijih regionalnih pozorišnih reditelja Egon Savin je u Crnogorskom narodnom pozorištu režirao više veoma uspješnih, nagrađivanih i dugovječnih predstava kao što su: „Oblomov“, „Zločin i kazna“, „Nigdje nikog nemam“… On je istakao da se Nušić u „Pokojniku“ predstavlja kao neumoljivi satiričar koji sada više ne upućuje blage podsmijehe društvu i pojedin-

Društvo u kandžama bezakonja i korupcije K. vulović

rk Jazz Montenegro

Reditelj Egon Savin na prvoj probi u CNP-u

cu, dovodeći ih u neodoljivo komične situacije, već veoma sugestivno, tamnim bojama, prikazuje lažni moral predstavnika buržoaskog društva, ali i bezakonje i korupciju na kojima počiva čitav društveni poredak. - Trka za profitima neprikosnovena je i pod zaštitom je vlasti. Slučaj Pavla Marića otkriva gorku istinu o savremenim pojavama i nemoći poštenih ljudi da se odbrane pred pohlepnom najezdom. U ovoj

komediji Nušić je direktno naslikao spregu vlasti sa kriminalom, kao što je otvoreno prikazao policijsko nasilje nad građanskim pravima i slobodom sličnosti. Slika društva u kojem je zakon – bezakonje i pljačka, u „Pokojniku“ je lišena one nušićevske veselosti i razigranosti. U satiričnom tonu, prepunom gorčine, komična slika mentaliteta zamijenjena je ovdje sumornom slikom i oporim razrešenjem bez perspektive. Zato je sati-

Učenici startuju u Crkvi Sv. Duha

PODGORICA – Koncert džez kvarteta „Marović / Ottignon / Rubinowski / Nanda“, u okviru mini-turneje u Crnoj Gori, biće održan večeras u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Ulaz je besplatan. Na programu su kompozicije članova benda kao i probrani džez standardi. Crnogorski pijanista i kompozitor Ivan Marović (Baltazar, Piva Jazz) od 2015. godine živi i stvara u Berlinu, dok uz njega ovaj međunarodni sastav čine basista Eden Otignon (Novi Zeland), saksofonista Darek Rubinovski (Poljska) i bubnjar Steve Nanda (Malezija). Sastav je oformljen u Berlinu u cilju stvaranja autorske muzike kao i izvođenja kompozicija džez velikana koji su im zajednički uzori. R. K.

ričko značenje „Pokojnika“ potpuno i veoma efektno – istakao je Savin. Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Marko Baćović je istakao značaj saradnje sa Centrom za kulturu iz Tivta na ovom projektu. - Neke od najboljih režija Nušića ikada urađenih su upravo Egonove i uvjeren sam da će rad sa njim mnogo značiti našem ansamblu i da ćemo dobiti veliku predstavu – dodao je Baćović. R. K.

Bogat program serijala KotorArt talenti, Pjaca od džeza i Luke umjetnosti

Džez kvartet vječnija konvencija naučne fan- na sceni tastike u bivšoj Jugoslaviji. Od 2013. godine članica je Uprav- Zetskog doma nog odbora Evropskog društva za naučnu fantastiku (ESFS). Jubilarno izdanje jedinog festivala ove vrste u Crnoj Gori biće održano od 23. do 26. juna u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju. Organizator je Lokalni javni emiter Radio Bijelo Polje, pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Bijelo Polje. Partneri su NVO Akademija društvenih nauka iz Bijelog Polja i NVO Umjetnost bez granica iz Bara. Institucionalna podrška su JU Ratkovićeve večeri poezije i Turistička organizacija Bijelo Polje. Planirano je više od dvadeset programa u kojima će učestvovati više od 40 autora iz država Zapadnog Balkana. - Osim promocija zbirki priča i romana, biće organizovane likovne i foto-izložbe, predavanja i panel diskusije – saopštili su organizatori. B. Č.

PODGORICA – Serijal KotorArt talenti, Pjaca od džeza i Luke umjetnosti i ove godine će ponuditi bogat umjetnički sadržaj Međunarodnog festivala KotorArt. Kao uvod u Festival, na Svjetski dan muzike, večeras u 20 sati, predstaviće se najbolji učenici ŠOSMO ,,Vida Matjan“. KotorArt talenti, značajan programski segment festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike, stavlja fokus na mlade talente programima kojima se podržavaju perspektivni, da-

roviti ljudi na njihovom putu umjetničkog sazrijevanja. Rezultate svog rada, posvećenost i upornost, KotorArt talenti će ove godine predstaviti publici na tri koncerta u Crkvi Sv. Duha u Kotoru. Pored večerašnjeg koncerta, najbolji studenti Muzičke akademije sa Cetinja nastupiće 18. jula u 21 sat. Trio Iskra, sačinjen od mladih muzičara koji studiraju u inostranstvu: Dušan Obrenović (violina), Teodora Uskoković (violončelo) i Miljana Nikolić (klavir), predstaviće se djelima Smetane,

Rahmanjinova i Pjacole na koncertu 4. avgusta u 21 sat. Mladima je posvećen i program KotorArt akademija, na kojoj će istaknuti umjetnici i pedagozi tokom jula i avgusta održati majstorske radionice. Polaznici majstorske radionice violine, koju će voditi poznati violinista, Stefan Milenković, nastupiće na završnom koncertu 26. jula u 21 sat. Zajednički koncert istaknutog flautiste Janoš Balinta i polaznika majstorske radionice flaute održaće se 29. jula, sa početkom u 19 sati. Na kraju Ko-

torArt akademije, 11. avgusta u 19 sati, publika će imati priliku da sluša završni koncert polaznika majstorske radionice klavira, koju će voditi renomirani pijanista Kemal Gekić. Već tradicionalno, svake nedjelje tokom trajanja Festivala, realizovaće se Pjaca od džeza, serijal koncerata džez muzike domaćih i međunarodnih muzičara, u okviru koje će nastupiti mađarska operska diva Erika Mikloša sa džez ansamblom ,,Kvartet Escualo“, u partnerstvu sa Ambasadom Mađarske, potom džez sastav ,,Shime“ i orkestar ,,Muzikon“, ,,Jailhouse Jazz Quartet“, Paula Jusić (vokal) i Đelo jr. Jusić (klavir) u partnerstvu sa Ambasadom Hrvatske i drugi. KotorArt već godinama organizuje i serijale nastupa Luke umjetnosti, koji će se i ove godine dnevnim izvođenjem djela popularne klasike i poznatih melodija, čuti na pjacama Starog grada, dajući im posebnu atmosferu, istovremeno najavljujući večernje događaje. U cilju promocije kulturnog sadržaja i poštovanja ljubitelja umjetnosti, ulaz je besplatan za sve koncerte festivala, osim za koncert Berlin u gostima sa solistima Berlinske filharmonije, karte su već u prodaji putem interneta i fizički putem mreže Gigs Tixa. A. Đ.

18 Hronika Podgorice Danas protest protiv odluke Vlade da dozvoli gradnju na Gorici

Grupa građana okupiće se kod Spomenika partizanu-borcu Grupa građana Podgorice protestovaće danas povodom odluke Vlade Crne Gore da se dozvoli gradnja na brdu Gorica. Kako se navodi u pozivu koji kruži društvenim mrežama, građani će se okupiti u 19 sati na stepenicama Spomenika partizanu-borcu na Gorici. Iz Glavnog grada ranije je saopšteno da su učinili sve što je do njih da spriječe gradnju novih zgrada u podnožju brda Gorica, nudeći investitorima adekvatne parcele kao alternativu, ali da je u rješavanju tog problema izostala saradnja sa prethodnom vladom. Sekretar Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Miljan Barović napomenuo je da je Glavni grad u novembru prošle godine resornom ministarstvu uputio zahtjev za zabranu gradnje u podnožju brda Gorica, ali da odgovora još nema. -Ako se vratimo u kontekst vremena kada se sve ovo događalo, na čelu Vlade je bio čovjek koji je rekao da neće imati nikakvu komunikaciju sa Glavnim gradom dok je određena uprava na čelu, što je, po mom mišljenju, poražavajuće. Iz tih razloga dolazimo do ovakvih situacija - zaključio je Barović, prenosi Portal Analitika H.P.

Na javni poziv za izbor korisnika biznis zona i dodjeljivanje parcela za izgradnju objekata pristiglo 19 ponuda

Okov je jedini zainteresovan za kupovinu parcela Na jučerašnjem javnom otvaranju ponuda po javnom pozivu za izbor korisnika biznis zona i dodjeljivanje parcela za izgradnju objekata u biznis zonama koji je raspisao Glavni grad, otvoreno je 19 ponuda. Firma Okov predala je ponudu vrijednu 2,1 milion eura za kupovinu parcela u zahvatu DUP ,,Servisno-skladišna zona sa ranžirnom stanicom“, gdje bi realizovala investiciju od pet miliona eura i zaposlila 31 radnika. Preostalih 18 firmi bilo je zainteresovano za zakup parcela na 30 godina. Tako je kompanija Stadion predala ponudu za zakup parcela u zahvatu DUP ,,Servisnoskladišna zona sa ranžirnom stanicom“, na kojima planira investiciju 11,735 miliona eura i zapošljavanje 40 radnika, a Benkov za zakup parcele u zahvatu DUP ,,Agroindustrijska zona“, u koje bi bilo investirano više od dva miliona i zapošljeno 54 radnika. Firma ,,Metropol trejding“ zainteresovana je za zakup parcela u zahvatu DUP ,,Podgorica 3“, gdje bi investirala 1.138.641 euro i zaposlila 25 radnika. Gra-

đanski pokret ,,Mi možemo“ predao je dvije ponude ukupne vrijednosti 2,4 miliona za parcele u zahvatu DUP ,,Agroindustrijska zona“ gdje bi zaposlili po 130 radnika. Firma ,,VHM solušn Nikšić“ zainteresovana je za zakup parcela u zahvatu DUP ,,Servisno-skladišna zona sa ranžirnom stanicom“, na kojima bi investirali više od 12 miliona i zaposlili 140 radnika. ,,Ljetopis auto-motiv“ predao je ponudu za parcele u zahvatu DUP ,,Industrijska zona KAP“, gdje bi investirao 3,5 miliona eura i zaposlio 30 radnika, dok bi ,,Sana internešnal“ investirala dva miliona eura u gradnju objekata u zahvatu DUP ,,Agroindustrijska zona“ i zaposlila 50 radnika. ,,Euro tehnika MN“ investirala bi u okviru DUP ,,Industrijska zona KAP“ četiri miliona i zaposlila 30 radnika, dok bi za parcele u zahvatu DUP ,,Servisno-skladišna zona sa ranžirnom stanicom“ uložila još četiri miliona eura i zaposlili 30 radnika. Ponude za zakup parcela na 30 godina predale su i firme Kips gradnja, Indel inženjering, Milšped, Ribnica komerc, Monkor i Kapital kar. Nj. Ž.

Utorak, 21. jun 2022.

Stanje na dobrom dijelu javnih zelenih površina poziva na reakciju kako S obzirom na to da su podgoričke ljetnje vrućine već uveliko počele, a da nas iskustvo uči da nije pametno oslanjati se na odgovornost svih građana u poštovanju zabrane paljenja vatre na otvorenom, nadležne službe bi trebalo da se aktivnije angažuju na uređenju javnih parkovskih površina Košenje i uklanjanje zelenog i drugog komunalnog otpada sa javnih parkovskih površina trebalo bi sprovoditi revnosnije, kako bi se smanjila mogućnost izbijanja požara. O tome svjedoči situacija u park šumama na Ćemovskom polju, pored Kamionske pijace i na Zlatici, kao i na Gorici i Ljuboviću, te na nekoliko drugih javnih površina uz bulevare i saobraćajnice. Na gotovo svim tim mjestima povisoka je sasušena trava, a na pojedinim mjestima dosta je zelenog i drugog komunalnog otpada. S obzirom na to da su podgoričke ljetnje vrućine već uveliko počele, a da nas iskustvo uči da nije pametno oslanjati se na odgovornost svih građana u poštovanju zabrane paljenja vatre na otvorenom, nadležne službe bi trebalo da se aktivnije angažuju na uređenju pomenutih površina.

SUVA TRAVA

Na vrhu Gorice, koji je prošlog ljeta bio poharan velikim požarom, na prostoru gdje je Glavni grad organizovao nekoliko velikih akcija raščišćavanja terena i sadnje, oko mladih sadnica drveća je sasušena trava visine oko pola metra. Na drugoj strani prema obnovljenom fudbalskom igralištu trava je uredno pokošena. Na prilazim vrhu Gorice na nekoliko mjesta su velike količine zelenog komunalnog otpada - suvog granja i drveća. U podnožju Ljubovića, prema spomeniku strijeljanim rodo-

Gomile suvog g i nepokošena tr prijete park šum

Dosta sasušenog granja i visoka trava u park šumi na Zlatici

Do kraja septembra zabranjeno loženje vatre na otvorenom Iz Službe zaštite i spašavanja podsjetili su da je 14. juna stupila na snagu naredba o zabrani loženja vatre na otvorenom prostoru. - Loženje vatre na otvorenom prostoru na teritoriji Podgorice je zabranjeno od 14. juna do 30. septembra ove godine. Pravna i fizička lica koja svojim radnjama izazovu pojavu i širenje vatre, kazniće se

ljubima u Drugom svjetskom ratu, trava je pokošena, dok je na drugoj strani brda drugačija situacija. Prostor uz Bulevar crnogorskih serdara (između zgrada ,,Normal kompani“ i groblja Čepurci) zarastao je u sasušenu travu i drače.

u skladu sa zakonom – navodi se u naredbi. Napominje se da je na poljoprivrednim zemljištima, kampovima i drugim otvorenim prostorima moguće ložiti vatru isključivo uz odobrenje Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada i pozivaju građane da se pridržavaju ove N. Ž. naredbe.

Ako je suditi po visini trave i količini sasušenog granja i oborenog drveća, rizik od izbijanja požara najveći je u park šumi na Zlatici, gdje je na sve strane osušena visoka trava, gomile suvog granja i ostaci oborenih borovih stabala.

GUME I GRANJE

Trava je nepokošena i uz novu trim stazu koja se uređuje kod kružnog toka u blizini upravne zgrade Plantaža na Bulevaru Šarla de Gola. Na tom prostoru prisutan je i zeleni komunalni otpad, dok je uz magistralu po-

Foto-detalj

Rekonstruisana igrališta u Dječjem parku

Ekipe gradskog privrednog društva Zelenilo obnovile su dva dječja igrališta u Dječjem parku u Moskovskoj ulici i omogućili mališanima da uživaju u bezbrižnoj igri u jednom od najljepših podgoričkih parkova. Vrijednost projekta iznosila je 40.200 eura od čega je 8.700 bila donacija kompanije ,,Telemont“ koja se već dokazala kao društveno-odgovorna. H. P.

Hronika Podgorice 19

Utorak, 21. jun 2022.

NVO Prijatelji životinja ukazala na još jedan slučaj zlostavljanja životinja, oglasila se i Komunalna inspekcija

granja rava mama

I. MITROVIĆ

o bi bila smanjena mogućnost izbijanja požara

Gomile suvog granja i oborenih stabala na vrhu Gorice

Uginuli konj na trotoaru u Ulici Pete proleterske

Napuštene životinje su u nadležnosti Veterinarske inspekcije

Sasušeni zeleni otpad na Ćemovskom polju

Nevladina organizacija Prijatelji životinja Podgorica upozorila je juče na još jedan slučaj zlostavljanja životinja, tj. uginulog konja koji je ležao na trotoaru u Ulici Pete proleterske brigade. Izvršni direktor te NVO Dragoje Vlahović pozvao je Komunalnu inspekciju da počne da sankcioniše one koji zlostavljaju konje, tjerajući ih da po najvećim vrućinama vuku teške zaprege.

Park šuma Tološi najurednija

Hidranti na Gorici u punom kapacitetu Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Službe zaštite i spašavanja kazali su da je hidrantska mreža na Gorici u potpunosti ispravna. - Zajedno sa kolegama iz Vodovoda i kanalizacije obišli smo brdo Gorica i testirali hidrantsku mrežu. Ista je funkcional-

red Kamionske pijace formirana divlja mini-deponija, a nešto dalje ispod borova leži gomila od stotinjak starih auto-guma. S druge strane Tuškog puta, između objekta ,,Skvoš“ i obližnjeg naselja, ispod drveća je trava pokošena ,,pod konac“. Trava je uredno pokošena i u ograđe-

na i u punom kapacitetu – poručili su iz Službe zaštite. Podsjećamo, mreža hidranata na Gorici prošle godine nije bila u funkciji, pa su tokom velikog požara na vrhu brda ekipe Službe zaštite i spašavanja morale da pune cistijerne vodom na hidrantima kod

nom dijelu oko vinograda kompanije ,,Plantaže - 13. jul“, dok je nepokošena na javnoj površini uz bulevar prema Tuzima. Na trim stazi na Ćemovskom polju, u blizini Doma za stare i Kuće fudbala, trava je takođe nepokošena, ali nema komunalnog otpada... Najbolja situacija je u

Gradskog stadiona. Ekipe Vodovoda i kanalizacije ove godine su izgradile veliki podzemni šaht i ugradile pumpne stanice za dodatno punjenje rezervoara na Gorici, na koji je povezana mreža hidranata na ovom brdu, koja je i te kako značajna za intervencije u slučaju izbijanja požara.

Tološkoj šumi, gdje je trava nedavno košena i još uvijek zelena. Iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada prethodnog mjeseca je Pobjedi saopšteno da su u redovnoj komunikaciji i kroz zvaničnu formu upoznali sve nadležne gradske službe (Vodovod, Zelenilo, Čistoća) o

Isključenje struje Zbog planiranih radova na mreži danas će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke, Korita, Đurkovići i dio Zlatice u blizini restorana ,,Smederevo“. Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ljuari, Ledine, Lopari, Roždec, Rudine, Nikmaraš, Stijepovo, Benkaj, Poprat, karaula Cijevna, karaula Poprat, repetitor Zatrijebač, Gornji Kokoti, Gornja i Donja Vrbica. H. P.

Sunčano, do 34 stepena Za danas je najavljeno pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 20 stepeni, najviša dnevna do 34. H. P.

aktivnostima koje je neophodno sprovesti na terenu u susret požarnoj sezoni. Kako su tad pojasnili, to podrazumijeva utvrđivanje ispravnosti vodovodne i hidrantske mreže, te košenje i uklanjanje zelenog i drugog komunalnog otpada sa javnih površina. I. MITROVIĆ

- Mnogi od tih konja padaju i umiru po ulicama, pred očima prolaznika i službenika Komunalne inspekcije Glavnog grada, čiji je posao da takve stvari sprečavaju. Jedan takav slučaj desio se danas na kružnom toku na Starom aerodromu, kada je konj koji je vukao zapregu pao na ulicu, vjerovatno zbog izgladnjelosti i visoke temperature – navedeno je u saopštenju NVO Prijatelji životinja Podgorica. U saopštenju se dodaje da ovakve scene, osim što uznemiravaju građane i turiste, svakako ne priliče glavnom gradu jedne evropske države, uz tvrdnju da se službenici Komunalne inspekcije nijesu pojavili na licu

mjesta ni pola sata nakon što su obaviješteni. Povodom ovog slučaja oglasili su se i iz Komunalne isnpekcije. - Postupajući po prijavi u Ulici Pete proleterske, Komunalna inspekcija zatekla je na trotoaru leš uginule životinje (konja), obavijestila privatnu veterinarsku ustanovu, koja je izlaskom na lice mjesta sačinila nalaz u kojem je utvrdila da je leš uginule životinje bezbjedan za uklanjanje. Nakon toga, gradsko preduzeće Čistoća uklonilo je leš uginule životinje - saopšteno je iz Komunalne inspekcije. Iz te gradske službe naglasili su da je problem tretmana napuštenih životinja definisan Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja i Zakonom o veterinarstvu, odnosno da su u nadležnosti Veterinarske inspekcije, koja je državni organ kao dio Uprave za inspekcijske poslove. Dodaje se da Glavni grad u granicama svojih ovlašćenja, a vodeći računa o javnom interesu, pokušava da utiče na rješavanje ovog problema, a Komunalna inspekcija uvijek izlazi na teren i postupa po prijavama građana. Nj. Ž.

Udruženje penzionera Podgorica obratilo se Ministarstvu rada i socijalnog staranja

Spriječiti održavanje sjednice UO Fonda PIO Udruženje penzionera Podgorica obratilo se Ministarstvu rada i socijalnog staranja sa zahtjevom za hitnu reakciju povodom dešavanja u Fondu PIO. - Umjesto da obezbijedi puno sprovođenje mjera za poboljšanje materijalnog položaja penzionera, po kojima su ranije vlade bile prepoznate, Upravni odbor Fonda PIO i menadžment Fonda na čelu sa v. d. direktora kojem je nezakonito produžen mandat po treći put, sprovodi istražne radnje i kadrovske čistke u opštinskim udruženjima penzionera. Na taj način, od juna prošle godine vršeno je sistemsko urušavanje ovog fonda dovodeći ga u poziciju da ne ostvaruje svoju zakonsku funk-

ciju – saopšteno je iz Udruženja penzionera. U saopštenju se podsjeća da su članovi Upravnog odbora Fonda PIO nezakonito imenovani od prethodne vlade, jer ne ispunjavaju uslove u smislu člana 119 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. - Samim tim, sve odluke donesene na ovom organu moraju biti stavljene van pravne snage. Imajući u vidu činjenicu da Upravni odbor Fonda nastavlja sa nezakonitim radnjama van svake kontrole i nadzora ovlašćenih državnih organa, insistiramo da spriječite održavanje sjednice Upravnog odbora zakazane za četvrtak. Na sjednici je planirano razmatranje izvještaja samozvane Komisije za provjeru i ana-

lizu trošenja sredstava opredijeljenih udruženjima penzionera formirane po onoj narodnoj - ,,Kadija te tuži, kadija ti sudi“ – poručuju iz podgoričkog udruženja penzionera. Podsjećaju da je Skupština Udruženja penzionera Crne Gore zatražila hitnu smjenu v. d. direktora Fonda PIO Ranka Aligrudića zbog, kako kažu, njegovog odnosa prema penzionerima i bahatosti u odnosu prema državnim sredstvima. - Više je nego jasno da, ako postojeća garnitura nastavi sa ovako, krajnje neprihvatljivom, politikom u Fondu PIO Crne Gore, realno je očekivati adekvatan odgovor od strane penzionerske strukture – navodi se u saopštenju Udruženja penzionera Podgorice. Nj.Ž.

Arena

20 Košarka

Utorak, 21. jun 2022.

Crna Gora sa dosta izmijenjenim sastavom očekuje od

Jedan centar, problema i još Sa jučerašnjeg presa u crnogorskoj kući košarke

Okupila se juniorska košarkaška reprezentacija

Cilj ostati u A diviziji

PODGORICA - Muška juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se u Podgorici i počela pripreme za nastup na Evropskom prvenstvu u Turskoj. Selektor Vaso Milović na raspolaganju će imati 18 košarkaša, a veći dio priprema biće odrađen u Tivtu. Na spisku za pripreme su Amar Hot, Petar Minić, Amar Ličina, Vladimir Sudar, Lazar Mirotić, Petar Radonjić, Igor Joković, Nikola Ratknić, Boško Janković, Nikola Glendža, Milorad Brajović, Krsto Dubljević, Filip Bošković, Jakša Pejović, Aleksa Lekić, Čedomir Žižić, Vanja Vojinović i Bodin Šaranović.

Milović je kazao da je glavni cilj opstanak u A diviziji, navodeći da će to biti teško ostvariti jer je konkurencija veoma jaka. - Izdvojio bih tu rivale iz grupe pošto su tu Italija, Litvanija i Hrvatska. Imamo u planu šest pripremnih utakmica. Prvo protiv U20 reprezentacije Kosova, u Makedoniji ćemo igrati turnir sa domaćinom, Grčkom i Bugarskom. Na kraju ćemo igrati protiv Mađara dva meča u gostima – kazao je selektor Milović. Na pripreme su pozvani momci 2004. i 2005. godište i prema tome realno ne može se znati koji su dometi ovog tima. - Momci još nijesu imali nijedno zvanično takmičenje zbog kovida. FIBA nije organizovala

evropska prvenstva u prethodne dvije godine, pa je iz tog ugla ova selekcija nepoznanica. Naravno daćemo sve od sebe da ih što bolje spremimo i da se pokažemo u što boljem svjetlu - rekao je selektor. Miloviću će u radu pomagati treneri Ivan Jelenić i Predrag Radović, kondicioni trener Luka Rakić i fizioterapeut Dražen Lukolić. - Baš velika čast za mene, mnogo mi znači poziv da budem selektor. Uz to je i odgovornost i ja se nadam da ću opravdati očekivanja i ispuniti ciljeve Saveza - zaključio je Milović. Evropsko prvenstvo biće odigrano u Izmiru od 30. jula do 7. avgusta. R. P.

Sa jednog od dosadašnjih kampova

PODGORICA – Posljednjih godina sistem kvalifikacija za Evropsko i Svjetsko prvenstvo u košarci stvorio je čudnu sliku, koja predstavlja reprezentacije uglavnom bez onih najboljih – igrača iz Evrolige i NBA.

Osmi „Lovćen osiguranje - Basket kamp Kolašin 2022“

Novo okupljanje ispod Bjelasice KOLAŠIN - Predstojeće turističko i sportsko ljeto ispod Bjelasice još jednom će obilježiti okupljanje košarkaških zaljubljenika od osam do 16 godina u kampu koji se i ove godine, zahvaljujući generalnom sponzoru, zvanično zove „Lovćen osiguranje Basket kamp Kolašin 2022“. Tokom osam godina postojanja i održavanja košarkaški kamp u Kolašinu je dobijao sve što mu treba da postane prepoznatljivi sportsko-turistički događaj. Tri otvorena terena, dvije sportske sale, staze za trčanje parkovima i pored obale Tare, sve kvalitet-

niji smještajni kapaciteti, izleti Bjelasicom i Biogradskom prašumom i plivanje u bazenu prestižnog hotela „Bjanka“. Dobre uslove je uvijek pratila kvalitetna i moderna organizacija kampa koja je podrazumijevala stručan i posvećen trenerski rad. Angažovanjem uvaženih trenerskih autoriteta stvoreni su zahtjevni i priznati sistemi rada i treninga koji su kamp učinili posebnim i prepoznatljivim. Posebna vrijednost kampa su njegovi promoteri koji su uvijek bili najbolji košarkaški Crne Gore i regiona sa dresovima NBA i najboljih evropskih klubova. Kada bi se

sastavila ekipa od promotera našeg kampa bio bi to tim za najveće košarkaške domete. Za „Lovćen osiguranje - Basket kamp Kolašin 2022“ vlada veliko interesovanje. Biće organizovan u dvije smjene, prva od 26. juna do 2. jula a druga od 2. do 8. jula. - Nastavljamo da budemo zajedno u Kolašinu koji je kao grad pravi partner ovom događaju, potvrđujući svoje turističke moći i potencijale. Nastavljamo da rastemo i da se razvijamo kaže se u saopštenju predstavnika kampa koji organizuju Vlado Šćepanović i Savo Đikanović. Dr. DRAŠKOVIĆ

Sve to nažalost je postalo normalno, a ujedno manje zemlje su dobile neku svoju novu, neočekivanu nadu da mogu biti na velikoj sceni. Prije tri godine, Crna Gora je postala najmanja zemlja koja je ikada stigla do svjetskih prvenstava u košarci. Sada je opet u trci da bude na Mundobasketu. Ali situacija u kojoj se nalazi crnogorska reprezentacija stvara utisak da je to nemoguća misija, zbog čega bi viza za šampionat u Japanu, Filipinima i Indoneziji bila senzacija! Kako drugačije opisati da tako malo zemlja nema u odlučujućim momentima igrače poput Nikole Vučevića, iako smo na to navikli, Bojana Dubljevića, Marka Todorovića, Marka Simonovića, a uz sve to i Filipa Barovića i Dina Radončića. - Vijest da ćemo biti učesnici Evropskog prvenstva je sve u javnosti okrenula ka tome, ali nama slijede dvije veoma bitne utakmice u kvalifikacijama za Mundobasket. Susrijećemo se sa baš velikim problemom i izostankom pet jako bitnih igrača za našu reprezentaciju - rekao je na početku konferencije za novinare Boško Radović.

SPISAK PLEJMEJKERI Nikola Ivanović (Crvena zvezda, Srbija) Igor Drobnjak (Budućnost Voli) Nikola Pavlićević (SC Derbi) BEKOVI Vladimir Mihailović (Mornar) Džona Radebou (Ludvigzburg, Njemačka) Petar Popović (Budućnost Voli)

OTKAZIVANJA Selektor Crne Gore ispred sebe je imao gotovo veći spisak igrača koji neće doći ili koji će kasniti, nego onih koji će od prvog dana biti na raspolaganju. Krenuo je sa analizom, koja je očekivano počela od prve zvijezde… - Pretpostavljam da vas najviše interesuje status Nikole Vučevića. Predsjednik Saveza i direktor reprezentacije su od prošle godine u kontaktu sa njim, bio sam i ja sa njima nedavno na ručku, na kojem nam je rekao da je odlučio da ljeto provede sa porodicom. Neće igrati ni kvalifikacije, ni Evropsko prvenstvo, to je njegov stav – rekao je Radović. Kada je u pitanju Bojan Dubljević, selektor je objasnio da je to zajednička odluka. - Bojan neće nastupiti u ova dva meča. U dogovoru sa nama će izostati iz razloga koji nijesu za javnost, ali će biti na raspolaganju 28. jula, na početku priprema za Evropsko prvenstvo. Što se tiče Todorovića, najveći problem je što je već duže vrijeme van trenažnog procesa, pa

KRILA Vladimir Tomašević (Sutjeska) Emir Hadžibegović (SC Derbi) KRILNI CENTRI Radosav Spasojević (Sutjeska) Nemanja Radović (Mursija, Španija) Aleksa Ilić (SC Derbi) Vasilije Baćović (SC Derbi) CENTAR Zoran Nikolić (Budućnost Voli)

je neizvjestan čak i za šampionat Starog kontinenta. - Marko je van treninga skoro tri mjeseca, ima povredu donjih leđa. Neće biti tu za ova dva meča, a otvara se i veliko pitanje koliko će moći da izdrži ono što slijedi kasnije. U kontaktu smo, doći će na pripreme za Eurobasket i vidjećemo u kakvom je stanju. Nema ni Marka Simonovića, koji je u SAD, ali se očekuje da stigne na početak priprema za Eurobasket. - Simonović zbog obaveza prema Čikagu mora da bude u trening kampovima, pretpostavljam da će igrati i Ljetnju ligu. Ni na njega ne možemo da računamo, ali će se nakon kratkog odmora pojaviti na početku priprema za Eurobasket. Ali od centara nedostaje i Filip Barović, koji ima skup sitnih povreda. Prošle godine se vratio nakon dvije ozbiljne operacije, stalno se nakupljaju te neke povrede i mora da odradi preglede i terapije u Novom Sadu i Beogradu – objasnio je Radović, ali i otkrio da osim onih za koje se znalo da ih

Arena

Utorak, 21. jun 2022.

dlučujuća dva meča u borbi za Mundobasket

D. MIJATOVIĆ

r, mnogo oš više motiva

neće biti, u timu nema ni Dina Radončića. - Sve ovo za centre smo znali, ali nijesmo očekivali ono što se desilo sa Dinom. U kontaktu smo sa njim i njegovim ocem, usljed udarca koji je dobio prije mjesec i više pojavio mu se gas u grlu, otiče mu, zbog čega je bio i hospitalizovan. Dobre vijesti su da neće morati na operaciju, a u naredna dva dana možda se desi da se i on priključi, mada je to pod velikim znakom pitanja. Mnogo veća je mogućnost da neće, nego da hoće. Čekamo zeleno ili crveno svjetlo od doktora – objasnio je Radović.

IVANOVIĆ LAKŠE POVRIJEĐEN Igač koji je imao najdužu sezonu je Nikola Ivanović. Ali u finišu 3. četvrtine utakmice sa FMP-om u u neđelju, u okviru finalu Košarkaške lige Srbije, povrijedio je skočni zglob. - Nikola je doživio povredu zgloba koja nije strašna, biće spreman. I da nije bilo toga, morali bismo veoma pažljivo da ga uvodimo, jer je tek završio sezonu. Imamo igrače koji su prije šest-sedam dana odigrali posljednji meč i neke prije mjesec i po, ali vjerujem da ćemo sa našim kondicionim trenerom Milovanom Ljubojevićem naći pravi način da ih sve uvedemo u ritam. I Fedor Žugić i Džona Radebou će se priključiti malo kasnije, a i Petar Popović je zbog sitnih povreda i naporne sezone

Košarka 21

Prestižni trofej juče u prostorijama KSCG

NIKOLIĆ: Pokušaćemo da iznenadimo Francuze S obzirom na to da je čak pet igrača na poziciji centra otkazalo iz različitih razloga učešće u reprezentativnim akcijama, Zoran Nikolić je postao jedina prava opcija na centarskoj poziciji u reprezentaciji Crne Gore. Međutim, stameni Nikšićanin ne osjeća pritisak. - Smatram da uz pomoć saigrača neću imati veći problem sa tim. Tu smo da potpomognemo jedni druge, nijesam previše ni razmišljao o tome – iskren je Nikolić, koji je nakon naporne i turbulente sezone sa ekipom Budućnosti odmah u novoj akciji. - Imao sam vremena da se odmorim i restartujem, maksimalno sam spreman za ovaj prozor – bio je kristalno jasan Nikolić na konferenciji za novinare. Crna Gora je u prva četiri meča ostvarila polovičan učinak. Sada slijede dva presudna - prvi meč igraće 1. jula u ,,Morači“ protiv Francuske od 19 sati, a drugi duel posljednjeg ,,prozora“ u prvoj fazi kvalifikacija je u gostima protiv Portugala 4. jula. - Znamo šta nas očekuje u ove dvije utakmice, pogotovo protiv Francuske koja će biti u boljem sastavu nego u prvom meču koji smo igrali. U Francuskoj smo odigrali dobro 35 minuta, bili smo u utakmici i možemo da pokušamo da iznenadimo. Tokom kvalifikacija ima dosta iznenađenja i ekipe koje nijesu favoriti dobijaju. Fokusirani smo na Francusku, nakon toga ćemo razmišljati o Portugalu. Idemo utakmicu po utakmicu, daćemo svoj maksimum i ja mislim da možemo napraviti dobar rezultat – dodao je Nikolić. Protiv Portugala smo slavili u Podgorici, u gostima, međutim, se očekuje teži meč. - Pokazali smo već u Podgorici da smo kvalitetniji od Portugala. Nijesu za potcijeniti, ali smatram da smo kvalitetnija i bolja ekipa. Na nama je to da dokažemo i vjerujem da hoćemo. Što se tiče Francuske oni su u jačem sastavu, to je svakako dobro i za našu publiku jer će imati priliku da vide neke igrače koje posljednjih godina nijesu gledali u Podgorici i mislim da će to da bude jedan dobar meč – istakao je Zoran Nikolić. dobio nekoliko dana pauze. Mislim da ćemo od 23. juna svi biti na okupu – istakao je selektor Crne Gore.

RADEBOU SVJEŽA KRV Crnogorska reprezentacija i muška i ženska uvijek su imale u svojim redovima američkog igrača. Prvi put na pripremama reprezentacije pojaviće se novi Amerikanac Džona Radebou, nakon što više neće biti Džastina Kobsa. - Doveli smo novog igrača, mladog momka koji je imao ozbiljnu sezonu u Ludvigzburgu i potpisao dvogodišnji ugovor sa Tenerifeom. Bila nam je potrebna svježa krv, a Kobsa više neće biti. Naturalizovali smo i Kendrika Perija, a za ovaj ,,prozor“ smo odlučili da tu bude Radebou, jer imamo tri naša plejmejkera - Ivanovića, Drobnjaka i Pavlićevića, s kojima ćemo iznijeti ovaj ,,prozor“. I Radebou može da pokrije tu poziciju, ali je prevashodno dobar napadač, koji je imao skoro 15 poena prosječno i donijeće nam ekstra kvalitet poručio je Radović.

FRANCUSKA „Crveni“ prvi meč igraju 1. jula u „Morači“ sa Francuskom, u čijem timu će za razliku od prošlog međusobnog duela biti igrači iz Evrolige, Evrokupa, NBA…

- Uvijek idemo utakmicu po utakmicu, prva je sa Francuskom u Podgorici. Biće u znatno boljem sastavu nego na posljednjoj našoj utakmici, tu su igrači iz Evrolige i NBA. Protiv tako favorizovanog tima moramo da se spremimo i odigramo dobru utakmicu. Nemamo nikakvih kalkulacija. Ovo su momci koji imaju karakter, nebitno s kim igramo idemo na pobjedu. Gledajući i naše druge sportove, prije svih rukomet i fudbal, kada su, iako oslabljeni, svi pružali maksimum, nadam se da ćemo i mi nastaviti niz dobrog odnosa prema državnom grbu. Uoči posljednjeg „prozora“ u prvoj fazi kvalifikacija Crnu Goru očekuje duel sa Francuskom 1. jula u Podgorici, te tri dana kasnije gostovanje Portugalu. Jedna pobjeda bi produžila san, a ta se očekuje protiv Portugala. - Veoma važno je da odigramo dvije dobre utakmice. Tražićemo pobjede, ali moraćemo puno da radimo da bismo došli do toga, da idemo preko mogućnosti i granica. Deficitarni smo na poziciji pet, ali ovo nije prvi put da smo u problemima. Momci koji su tu su najbolji koje imamo, nadam se da ćemo se u narednih desetak dana pripremiti za sve – zaključio je Boško Radović. R. PEROVIĆ

Trofej Eurobasketa u Podgorici PODGORICA – ,,Trophy Tour 2022“, kojim FIBA promoviše Eurobasket u Njemačkoj, Gruziji, Češkoj i Italiji, počeo je krajem marta u Bugarskoj. Jedanaesta zemlja koju će „obići“ je posljednja koja je dobila pravo nastupa - Crna Gora. Trofej namijenjen pobjedniku Eurobasketa 2022. danas i sjutra biće u našoj zemlji. Promocijom pehara FIBA počinje i kampanju za šampionat kontinenta koji se igra u sep-

tembru. Trofej će biti gost svih učesnika šampionata, a u Crnoj Gori će građanima biti promovisan na Cetinju i Podgorici. Pored toga planirano je da se fotografiše na Svetom Stefanu i Lovćenu. - Trofej Eurobasketa putuje kroz sve zemlje učesnice. U naredna dva dana pehar će biti gost Košarkaškog saveza Crne Gore i organizovali smo njegovu promociju. Pozivamo sve gledaoce, navijače, koji žele da podrže reprezentaciju da prisustvuju i

ovom događaju. Očekujemo pravi odziv kako bismo na pravi način obilježili dolazak ovog trofeja - istakao je generalni sekretar Saveza Darko Ivanović. Trofej će na Dvorskom trgu na Cetinju biti izložen večeras od 19 do 20 sati. U srijedu od 18 do 20 sati biće na Trgu nezavisnosti, a zatim na košarkaškom terenu u Njegoševom parku od 20 do 22 sata. Tom dijelu će prisustvovati i članovi naše seniorske 3x3 reprezentacije. R. P.

Španac dočekao šestu titulu u španskoj ACB ligi

Lasov ponos nakon infarkta i Realove titule Pablo Laso (54) je manje od mjesec nakon infarkta dočekao titulu šampiona u španskoj ACB ligi sa Real Madridom. Slavni Španac se radovao šestoj tituli prvaka u 11 sezona vođenja ,,kraljevića“. Nakon oporavka od infarkta i izlaska iz bolnice, ekipu nije vodio sa klupe u završnici plej-ofa, ali je pripremao tim za teške okršaje sa velikim rivalom Barselonom u finalnoj seriji. - Prije svega, treba gledati širu sliku i reći da je sezona bila izuzetno komplikovana. To-

kom deset mjeseci dešavale su se dobre i ne tako dobre stvari.

Na svim frontovima borili smo se za titulu. Ponosan sam na igrače, skidam im kapu. Znate, ostavio sam teške dane iza sebe, sada sam bolje, a iskreno nije mi bilo lako da podignem trofej. Na kraju, moram da budem zadovoljan, kako se sve izdešavalo – rekao je Laso. Dvostruki osvajač Evrolige će, po pisanju španskih medija, vjerovatno napustiti klubu kluba. Već se licitira o imenu nasljednika, a među kandidatima figurira proslavljeni njemački trener Andrea Trinkijeri. R. A.

Mladi crnogorski košarkaški stručnjak ostaje u Slovačkoj, ali u drugom klubu

Rakočević na klupi Intera

PODGORICA - Mladi crnogorski stručnjak Danilo Rakočević ostaje da radi u slovačkoj klupskoj košarci, ali će naredne sezone biti u novom klubu.

Podgoričanin, nakon dvije sezone u Handlovi, karijeru nastavlja na klupi Intera iz Bratislave. Biće to povratak u Inter, nakon sezone 2019/2020. kada je Rakočević bio pomoćnik u stručnom štabu Aramisu Nagliću. Inter je nedavno potpisao ugovor sa crnogorskim košarkašem Goranom Bulatovićem. Rođeni Kolašinac, koji je sezonu završio u dresu Podgorice, devet sezona je igrao u prvo-

ligaškim ekipama u Slovačkoj. Tim iz Bratislave je pet puta bio prvak Slovačke, posljed-

nji put u sezoni 2018/2019, a Kup Slovačke je osvajao četiri puta. R. P.

Arena

22 Fudbal

Utorak, 21. jun 2022.

Budućnost brusi formu na Zlatiboru, stručni štab zadovoljan odnosom igrača

Nedović: Stariji daju primjer mlađima POVRATAK NA MJESTO USPJEHA: Nekadašnji crnogorski reprezentativac u hrvatskom klubu započinje trenerski put

FK BUDUĆNOST

PODGORICA - Iza Budućnosti je šest radnih dana na Zlatiboru – i vrijeme je za prve utiske. Trener Aleksandar Nedović zadovoljan je dosadašnjim učinkom ekipe koja je u prijateljskoj utakmici remizirala protiv Mladosti iz Lučana (1:1). - Najvažnije je da su momci u dobrom stanju, a to smo vidjeli u provjeri ovdje na Zlatiboru. Jedina negativna stvar koja se desila je povreda novajlije Adamsa. Moramo da sačekamo snimak koji će jasno pokazati o čemu se radi – rekao je Nedović za klupski sajt. - Sve ostalo je na nivou. Atmosfera je odlična. Ne osjeća se jaz između starijih i mlađi igrača. Ima prostora za šalu, ali kada se izađe na teren – momci su pravi profesionalci, pružaju ono najbolje, bore se za mjesto. Raduje me što iskusniji daju primjer kako svi moraju da se odnose prema dresu Budućnosti – ističe kormilar osvajača Kupa u nedavno završenoj sezoni. Podgoričani su se u pozitivnom svjetlu predstavili u meču sa rivalom iz Lučana. - U uvodnih 60 minuta smo igrali izvanredno. Zbog problema sa virusom u timu nije bilo Mijovića, Đukanovića, Adžića, Mrvaljevića i Vlahovića. Da smo na njih mogli da računamo, to bi još bolje izgledalo. Ali svi oni koji su dobili šansu – opravdali su očekiva-

Đalović u stručnom štabu Rijeke

Sa jučerašnjeg treninga Budućnosti na Zlatiboru

nja – kazao je Nedović. ,,Plavi“ su na planinu poveli veliki broj juniora pred kojima je svijetla budućnost. Među njima su i oni koji su premijerno na pripremama seniorskog tima. - Želio sam odmah da im pružim priliku u prijateljskoj utakmici. Osjetili su draž igranja za prvi tim, a to će im pomoći da se još bolje prilagode obavezama koje ih čekaju. Fascinantan je bio trenutak kada su ulazili i dobili instrukcije što treba da sprovedu na terenu. Nevjerovatan osjećaj, puls, srce im je lupalo. Super stvar za njih, a i stvarno su ta djeca pokazala da su budućnost Budućnosti. Ne

treba zaboraviti da su neki tek napunili 16 godina, a da su već sa nama. Na neke ćemo moći da računamo i u predstojećoj sezoni – ističe Nedović. ,,Plavi“ su angažovali tri stranca – desnog beka Uroša Ignjatovića, štopera Lionela Adamsa i vezistu Arijela Lusera. - Ignjatović je odmah pokazao da će biti zavidno pojačanje. Jako je taktički obučen. Došao je u ekipu koja je ultra ofanzivna i nije jednostavno uhvatiti konce u oba pravca. On se dobro prilagodio. Ima i određenih nedostataka, ali kroz treninge ćemo to ispraviti. Što se tiče Adamsa, dobro j izgledao

protiv Lučana, ali desio mu se peh sa povredom. Sa Argentincem Luserom smo, takođe, napravili pravu stvar. Tražili smo individualca koji može da napravi višak kada se rivali postave sa duplim blokovima. Sve mu je novo, čak i novi kontinent, ne govori engleski jezik, samo španski, a to je otežavajuća okolnost. Nadam se da će se brzo prilagoditi i što prije biti nam od koristi – naglasio je Nedović. Budućnost će na startu kvalifikacija za Ligu konferencija igrati sa kosovskim Lapijem. Podgoričani su u prvom duelu domaćini – 7. jula, dok je revanš sedam dana kasnije. D. K.

PODGORICA - Nekadašnji crnogorski reprezentativac Radomir Đalović vratio se u Rijeku – ovoga puta u drugačijoj ulozi, kao asistent u stručnom štabu trenera Dragana Tadića. Trideset devetogodišnji Bjelopoljac imao je respektabilnu igračku karijeru koju je, između ostalog, gradio i na Kantridi. U hrvatskom klubu je ostavio trag, a odatle će započeti i trenerski put. - Iza sebe imam ogromno iskustvo kao fudbaler. Jednog dana je igračka karijera morala da se završi, ali ostajem u fudbalu. Krenuo sam u novi izazov. Drago mi je da sam se vratio u Rijeku. Nastupao sam za ovaj klub i rado se sjećam tog vremena. Vjerujem da mogu da pomognem. Očekujem uspješnu saradnju – rekao je Đalović za Pobjedu. Bivši golgeter je predstavljen na ,,Rujevici“. - Uživao sam u Rijeci kao igrač, ovo je uvijek bio moj klub i ovdje sam se odlično osjećao. Poziv Rijeke se ne odbija. Sigu-

Crnogorski reprezentativac karijeru nastavlja u Azerbejdžanu

Gradski rivali se bore za potpis

Janković u Karabagu PODGORICA - Marko Vešović neće biti jedini Crnogorac u Karabagu – ugovor sa najboljim klubom iz Azerbejdžana potpisao je Marko Janković. Cetinjanin je stavio paraf na trogodišnju vjernost, a u novoj ekipi je zadužio dres sa brojem osam. Janković je prethodno nastupao u Izraelu, gdje je branio boje Beitara i Hapoela iz Tel Aviva. Tokom karijere je branio boje Partizana, OFK

Totenhem uz Arsenalu ,,isp

Beograda, Maribora, te italijanskih Spala i Krotonea. Dvadeset šestogodišnji vezista postao je važan šraf u timu ,,hrabrih sokola“ od kada je na mjesto selektora postavljen Miodrag Radulović. Iskusni stručnjak prekomandovao je Jankovića sa krila u centralni dio ekipe i opšte je mišljenje da na toj poziciji pruža zapaženije partije. Za najbolji državni tim upisao je 34 nastupa i postigao jedan gol. D. K.

Gabrijel Žezus (25), napadač Mančester sitija, u ozbiljnim je pregovorima sa Totenhemom oko transfera za ovo ljeto, iako je prošle sedmice bilo skoro izvjesno da će potpisati za Arsenal. Po ekskluzivnim saznanji-

Defanzivac Budućnosti vraća se u matični klub

Uskoro razrješenje transfer sage poljskog napadača

Babić nova akvizicija Sutjeske

Barsa spremna da plati 50 miliona za Levandovskog

PODGORICA – Anto Babić biće novo pojačanje Sutjeske. Kako Pobjeda saznaje čelnici nikšićkog kluba odlučni su da vrate Anta Babića, defanzivca koji je minule dvije sezone igrao za Budućnost. Babić je karijeru počeo upravo kraj Bistrice, zatim je prije tri godine prešao u Radanoviće, gdje je igrao za Grbalj. Nije imao pravu ulogu, zbog čega

se našao u Bokelju. Zanimljivo je da je u timu iz Kotora činio štoperski tandem sa Adrijanom Rudovićem, koji je u tom periodu bio najbolji u Drugoj ligi. Partije u Bokelju ,,lansirale“ su Babića pod Goricom. Rudović je već pojačao Sutjesku, a sada se čeka i Babić, kako bi Sutjeska nadomjestila odlaske Meldina Dreškovića i Vladana Bubanje koji je, iako je vezista, često je igrao na poziciji štopera. Babić je za dvije sezone odigrao za Budućnost 47 utakmica. Sutjesku su, osim Rudovića, već pojačali Ilija Tučevića iz Iskre, Julijan Nenov iz Boteva, Ognjen Đinović i Srđan Krstović iz Zete. R. P.

ran sam da mogu puno toga da ponudim i u novoj ulozi. Želim da pomognem saradnicima u stručnom štabu. Hvala predsjedniku Damiru Miškoviću na povjerenju – poručio je Đalović. Đalović je nosio dres bjelopoljskog Jedinstva, Crvene zvezde, Železnika, Zagreba, Arminije Bilefild i Rapida iz Bukurešta. Iz Rijeke je odlazio i vraćao se, a bio je i član Amkara iz Perma, iranskog Sepahana, nastupao u Kini i na Tajlandu. Osvojio je titulu sa ekipom Budućnosti, potom prešao u Rudar, pa u Titograd i Grbalj, gdje je imao posljednji angažman. Za ,,A“ selekciju Crne Gore upiso je 26 utakmica i sedam golova. - Zahvalnost predsjedniku Fudbalskog saveza Crne Gore Dejanu Savićeviću, kao i Niku Raičkoviću i Borisu Ljutici što su nam omogućili da se preko naše Kuće fudbala školujemo za trenere – rekao D. K. je Đalović.

Barselona će uskoro poslati ponudu od čak 50 miliona eura za obeštećenje, za transfer Roberta Levandovskog (33) iz Bajern Minhena. Kako je objavio londonski Dejli Mejl, uprava Barse računaće na taj novac nakon što je ovog mjeseca prodala dio marketinških prava kluba, kao i nakon što završi prodaju nekog od prvoti-

maca, u prvom redu Frenkija de Jonga. Levandovski već mjesecima najavljuje transfer u redove giganta Primera. Ipak, od Barselone šampion Bundeslige Bajern zahtijeva visoko obeštećenje. Slavni poljski napadač ima još sezonu ugovora u redovima bavarskog kluba, a iz uprave su mu poručili da će moći da ode

jedino u slučaju visoke ponude. Cifra od 50 miliona eura za obeštećenje je po mnogima previsoka, budući da fudbaler iz Varšave ima samo još sezonu ugovora u Bajernu i uzimajući u obzir njegove godine. Ipak, u

Utorak, 21. jun 2022.

Arena

Sportski miks 23

Crnogorski vaterpolisti večeras na startu SP u Budimpešti igraju s domaćinom Mađarskom (21 h)

Najljepši izazov na premijeri PODGORICA - Crnogorske vaterpoliste večeras (21 h) čeka najveći i najljepši mogući izazov – u prvom kolu Svjetskog prvenstva rival će im biti Mađarska, domaćin i jedan od glavnih favorita za zlato. Sve i da su ,,ajkule“ u mnogo jačem i iskusnijem sastavu od onog koji je izabrao Vladimir Gojković, a u kojem su četiri debitanta na velikim takmičenjima, duel s Mađarima bio bi ogroman ispit. Marka Petkovića i drugove čekaju pune tribine bazena ,,Alfred Hajoš“, pravog vaterpolo ,,Vemblija“, i mnogo asova na suprotnoj strani. Mladi Gojkovićev sastav mogao bi da dobije značajne odgovore... - Jedva čekamo da počne Svjetsko prvenstvo. Sa Mađarskom smo igrali dva meča u ovoj godini i znamo da su vrhunska ekipa, da ima izvrsne šutere. U te dvije utakmice u Svjetskoj ligi nijesmo se dobro snašli protiv zone protivnika i to je nešto na čemu smo radili. Vjerujem da će sada biti drugačije, iako su nas u oba duela glatko pobijedili. Želimo da budemo dugo u egalu protiv favorita, nadamo se pozitivnom rezultatu – rekao je Bogdan Đurđić, protekle sezone vaterpolista Crvene zvezde. Poslije Mađara, naši vaterpolisti će za rivale imati Gruziju u četvrtak i Brazil dva dana kasnije. ,,Ajkule“ će biti favoriti u tim mečevima, ali tim koji je tek na početku procesa punog zamki mora da bude maksimalno fokusiran ko god bio protivnik.

Samo jedna medalja na SP Crnogorski vaterpolisti nastupali su na šest svjetskih prvenstava. Na debiju u Rimu 2009. razočarali su osvajanjem devetog mjesta, a nijesu mnogo bolje prošli ni dvije godine kasnije u Šangaju – zauzeli su sedmu poziciju. U Barseloni 2013. osvojili su do sada jedinu medalju na planetarnoj smotri – selekcija koju je vodio Ranko Perović u finalu je poražena od Mađarske. ,,Ajkule“ imaju i dva peta mjesta (Kazanj 2015. i Budimpešta 2017) i deseto u Gvangdžuu 2019. godine.

Raspored

GRUPA B (DEBRECIN) 18.00 – Njemačka – Japan 19.30 – Grčka – Hrvatska GRUPA C (ŠOPRON) 18.00 – J. Afrika – Italija 19.30 – Kanada – Španija GRUPA D (SEGEDIN) 18.00 – Australija – Kazahstan 19.30 – SAD – Srbija

Vaterpolisti Mađarske na svjetsko zlato čekaju od 2013. i šampionata u Barseloni. Još dva puta su bili na krovu planete – 1973. i 2003.

2 puta je Crna Gora osvajala medalje na takmičenjima u Budimpešti – zlato u Svjetskoj ligi 2019. i bronzu na Evropskom prvenstvu 2020.

- Mađarskoj ne može da se prijeti i nije rezultat najbitniji u toj utakmici. Bitno je da odigramo dobro, da počnemo prvenstvo kako treba jer taj uvod u takmičenje je veoma bitan, pogotovo za ovako mladu ekipu kakva je naša - istakao je Đurđić. Atmosfera na ,,Alfred Hajošu“ je inspirativna, jedinstvena i u takvim situacijama često odlučuje nadahnuće.

Crnogorski reprezentativci spremni su da se pokažu u najboljem svjetlu i nagovijeste da bi mogli da budu ,,nagazna mina“ za favorite. - S nestrpljenjem smo čekali da počne turnir, a na otvaranju nas čeka najteži mogući zadatak. Znamo kakvi su Mađari, pogotovo kao domaćini, bazen će biti pun... Sve to ide naruku našem protivniku, ali i mi smo

spremni da ih poremetimo. Ne želimo da im dozvolimo da igraju svoju igru i na tome moramo da insistiramo od prvog minuta. Poznajemo ih, znaju i oni nas, igrali smo dva puta i ne vjerujem da može da bude nepoznanica – poručio je Vlado Popadić. Pobjednik grupe izboriće direktan plasman u četvrtfinale, dok će drugoplasirani i treće-

Crnogorka na 88. mjestu na planetarnoj WTA listi teniserki

računati na mjesto prvotimca. Brazilski napadač ima još sezonu ugovora u mančesterskim ,,građanima“ tako da obešteće-

nje ne bi trebalo da bude visoko (oko 20 miliona eura). Ono što Totenhem ima da ponudi Žezusu je jasan plan nastupa u timskoj rotaciji, kao i igranje u Ligi šampiona u narednoj sezoni. Žezus je odlučan u namjeri da nastavi da igra u Premijer ligi, u kojoj nastupa od 2017. godine, kada je za Siti potpisao iz Palmeirasa. U sezoni za nama na 28 nastupa u engleskom šampionatu Žezus je bio strijelac osam puta, a često nije bio starter u šampionskom timu Sitija. R. A.

zima Žezusa pred nosa“

plasirani igrati osminu finala. Naša grupa ukrstiće se sa grupom B, u kojoj su Hrvatska, Grčka, Njemačka i Japan. - Protiv ovakve Mađarske trijumf bi mnogo značio. Dao bi

nam samopouzdanje, odveo nas praktično već u četvrtfinale. Vidjećemo, ne možemo da prijetimo, ali možemo da u bazenu dokažemo da vrijedimo – naveo je Popadić. Ne. K.

Dankin pad za poziciju pred Vimbldon Danka Kovinić (27) od ovog poneđeljka zauzima 88. mjesto na svjetskoj WTA rang listi teniserki. To je za poziciju lošiji plasman u odnosu na prethodnu sedmicu. Kovinić ima 773 poena, tri manje od poznate Ruskinje Anastasije Potapove. Novljanka ima za mjesto lošiji plasman, jer je Mađarica Dalma

Šampion Formule 1 uživao u pobjedi u kanadskom Montrealu

Ferstapen: Srećom smo brzi na pravcima

Barseloni vjeruju da će Levandovski moći da igra na vrhunskom nivou još godinama. Zvijezda Bajerna u sezoni za nama na 46 mečeva u svim takmičenjima postigla je čak 50 golova. R. A.

crnogorskih vaterpolista u Budimpešti će debitovati na velikim takmičenjima – Vasilije Radović, Marko Mršić, Uroš Vučurović i Kanstancin Averka



napadača Mančester sitija

ma londonskog Dejli Mirora, uprava ,,pijevaca“ je odlučna da gradskom rivalu Arsenalu ,,ispred nosa“ pokupi Brazilca. Žezus je još u aprilu nagovijestio da želi da promijeni klub, svjestan da nakon dolaska Erlinga Halanda u Siti ne može

GRUPA A (BUDIMPEŠTA) 19.30 – Brazil – Gruzija 21.00 – Crna Gora – Mađarska

Maks Ferstapen,, šampion i aktuelni lider Formule 1, kazao je nakon pobjede u Montrealu da je njegov jak adut brzina bolida Red Bula na pravcima. Na Velikoj nagradi Kanade, u neđelju veče, mladi Holanđanin uspio je da zadrži nalete rivala iz Ferarija Karlosa Sajnca u završnici. Španac Sajnc bio je blizu da iskoristi to što je 21 krug prije kraja na stazu izašlo sigurnosno vozilo... - Ferari je bio izuzetno brz tokom trke. Pružio sam sve od sebe, naravno i Sajnc... Završni krugovi su bili stvarno zabavni. Srećom, ove godine smo zaista izuzetno brzi na pravcima i uspio sam da zadržim prvo mjesto – poručio je Ferstapen. U generalnom plasmanu šampionata svijeta Ferstapen vodi sa 175 bodova, ubjedljivo ispred timskog kolege Serhija Peresa (129). Treći je Šarl Lekler iz Ferarija sa 126 poena – u Montrealu Lekler je završio peti. Sezona se nastavlja 3. jula, na čuvenoj stazi u britanskom Silverstonu. R. A.

Galfi ostvarila veliki napredak od 17 pozicija i sada je na 81. mjestu u WTA poretku. Veliku prednost na vrhu liste zadržala je Poljakinja Iga Švjontek sa 8.631 poenom, ispred Estonke Anet Kontavejt sa 4.511 bodova. Kovinić od 27. juna čeka nastup na Vimbldonu, trećem od četiri najveća grend slem turnira sezone i najprestižnijem takmi-

čenju u godini. Danka na londonskom turniru, jedinom velikom koji se održava na travnatoj podlozi, do sada u karijeri nije uspjela da ostvari trijumf u glavnom žrijebu. Tri puta je igrala u prvom kolu, posljednji put još 2017. godine. Eventualni plasman u drugu rundu Vimbldona donio bi joj važan napredak na WTA listi već u prvoj polovini ljeta. R. A.

Sedmostruki šampion F1 zadovoljan nakon podijuma u Montrealu

je i da je dobar rezultat u kvalifikacijama bio veliki podstrek i da ga je doživio emotivno. - Već u subotu u timskoj garaži smo svi komentarisali koliko je to dobro za nas. Uslijedila je odlična trka, to nam zaista pruža novu nadu. Veliki je potencijal u bolidu Mercedesa, problem je samo to što imamo zaista mali ,,prozor“ i prostor da radimo i usavršavamo vozilo. Ako ne ,,pogodite“ izmjene na bolidu na perfektan način, onda se teško u svemu tome snaći i ostvariti bilo kakav napredak. Ovog puta je uspjelo, tim je zaista odradio sjajan posao – rekao je Hamilton. Na tabeli šampionata trenutno je sedmi sa 77 bodova, 98 manje od lidera i aktuelnog prvaka Marksa Ferstapena. R. A.

Hamilton: Nova nada za Mercedes Luis Hamilton (37), legenda i rekoder sa sedam titula Formule 1, poručio je da mu treće mjesto u Montrealu pruža veliku nadu za napredak Mercedesa do kraja sezone. Timski kolega, mladi Britanac, Hamiltonov zemljak Džordž Rasel završio je četvrti na Velikoj nagradi Kanade. Istakao

24 Feljton

Utorak, 21. jun 2022.

NEKOLIKO RIJEČI O PODGORIČKIM ZAGONETKAMA » Piše: Slobodan ČUKIĆ Pod oltarom i oko oltara prastare crkve Sv. Đorđa nalaze se temelji još starijeg zdanja. Jovan Nešković je zapisao da se ti stariji temelji pružaju i ka śeveru i ka jugu, kao i prema unutrašnjosti crkve. U ovoj konstataciji krije se neizrečena poenta. Nešković, naime, ovo nije formulisao na najrećniji način, jer je kao pravac prostiranja starijih temelja uzeo osu śever-jug, iako je bilo mnogo opravdanije da se ravnao prema osi istok-zapad. A evo zbog čega. Karakter samog lokaliteta i okolnost da se tu nalazi drevna crkva, snažno ukazuju da je tu i prije njenog nastanka postojao sakralni objekat. Stoga je bilo prikladnije, štoviše, neophodno, da Nešković ukaže na poklapanje orijentacije dva zdanja - mlađe crkve Sv. Đorđa i starije građevine - jer, kako svjedoči tlocrt, orijentacija starijeg objekta u potpunosti odgovara položaju jednog hrišćanskog objekta. Ruku na srce, iz Neškovićeve skice (tlocrta) se ne može nedvosmisleno zaključiti da se radilo o crkvi, ali je najvjerovatnije riječ o tome. Na tom je fonu i mišljenje Božidara Šekularca koji pretpostavlja da je riječ o kasnoantičkim zidovima i da to ukazuje na kontinuitet kultnog (sakralnog) mjesta. Ne bi bilo nikakvo iznenađenje kada bi se u budućim arheološkim istraživanjima ustanovilo da je taj stariji objekat bio ranohrišćanska crkva. Ovome u prilog snažno govori poznata arheološka činjenica, na koju je često ukazivao Pavle Mijović. Riječ je dobro poznatom arheološkom modelu, svojevrsnom arheološkom „šablonu“, po kome su malene predromaničke crkve, kakva je bila izvorno crkva Sv. Đorđa, često građene na mjestu porušenih ranohrišćanskih crkava, stradalih u avaroslovenskim najezdama između 590-610. godine. Benediktinci su običavali da te malene crkve podižu u oltarskom dijelu starijih crkava (bazilika), s namjerom da na taj način održe kontinuitet sakralnog mjesta (traditio legis).

SPOLIJE

U unutrašnjosti crkve Sv. Đorđa može se viđeti više ugrađenih fragmenata s ornamentima, koji snažno upućuju na simboličku praksu legitimisanja u starijoj tradiciji. Ovi fino

Jovan Nešković je istakao da je prilikom zidanja crkve Sv. Đorđa „korišćeno dosta antičkog materijala“. Skrenuo je pažnju da su pored spolija upotrijebljenih za gradnju niše u jugozapadnom uglu crkve, takvi fragmenti ugrađivani i na drugim mjestima u crkvene zidove, dok su u istočnom traveju bili upotrijebljeni prosto za nivelisanje terena prije postavljanja poda

Crkva Srbije zabašuruje činjenice o Crkvi Sv. Đorđa

Srpska pravoslavna crkva konstantno pokušava da prikrije okolnost da su Crkvu Sv. Đorđa pod Goricom izgradili benediktinci i da je u prvim vjekovima postojanja bila katolička. Sve je to vezano za nepobitnu činjenicu da je predromanička baština na tlu Crne Gore povezana s jurisdikcijom Rima nad ovim prostorima

U dnu apside Crkve Sv. Đorđa vidni su temelji starije građevine Crkva Sv. Đorđa prije stotinak godina - kada je na njoj još postojalo izvorno kube

obrađeni kameni fragmenti uzeti su sa nekog starijeg (porušenog) objekta i ugrađeni u zidove nove crkvice. Riječ je o spolijama. Terminom spolija označavamo ostatke razrušenih zdanja u sekundarnoj upotrebi, iskorišćenih za gradnju novih objekata i to na dva načina – ili kao običan građevinski materijal ili, kada su u pitanju sakralni objekti, kao simbolički detalji koji naglašavaju vezu sa ranijim objektom. Takav je, na primjer, slučaj sa Cetinjskim manastirom, u koji su ugrađeni brojni elementi s prvobitnog Manastira Ivana Crnojevića na Ćipuru, porušenog 1692. godine. Branislav Borozan je ovu praksu uočio i na Gradini u Martinićima, đe su u ranosrednjovjekovnu episkopsku crkvu, sa simboličkom svrhom, prenešeni oltarski elementi iz neke od porušenih dukljanskih (prevalitanskih) crkava. Osvrnućemo se na još jedan primjer. Putopisci svjedoče da su se spolije u 19. stoljeću mogle viđeti na fasadama mnogih podgoričkih domova. Riječ je o mermernim fragmentima, često s latinskim natpisima, koji su donošeni sa rimske Duklje i ugrađivani u zidove kuća. Putopisci su ovu praksu uočavali na turskim kućama, pa je pravo pitanje, odakle potiče i o čemu govori ta sklonost podgoričkih muslimana da na fasadama ugrađuju spolije s latinskim

Malena niša u jugozapadnom dijelu Crkve Sv. Đorđa

natpisima. Ovo je značajno, jer je po svoj prilici, začeto još u dobu prije dolaska Turaka. Drugim riječima, to su podgorički hrišćani činili još u prijeosmanskom dobu. Nekoliko decenija po dolasku Turaka, hrišćansko stanovništvo je čini-

lo većinu u varoši. Vremenom je muslimansko stanovništvo prevagnulo u odnosu dva prema jedan. Proces islamizacije očito nije prekinuo staru praksu ugrađivanja spolija s latinskim natpisima i slovima, koja se održala sve do 19. stoljeća.

ODAKLE POTIČU SPOLIJE

Tlocrt Crkve Sv. Đorđa koji je načinio Jovan Nešković 1963. godine – oko oltarskog dijela se vide temelji starijeg objekta

U vezi spolija u crkvi sv. Đorđa, postoji veoma intrigantan detalj, kome nije pridata neophodna pažnja. U njenom jugozapadnom dijelu nekoliko ornamentisanih mermernih fragmenata posloženo je na naročiti, neuobičajeni način, tako da tvore malenu nišu - baš kao da su graditelji željeli da izdvoje taj „ugao“, da naglase njegov značaj. Srpski arhitekta Aleksandar Deroko je uočio ovaj

Putopisci svjedoče da su se spolije u 19. stoljeću mogle viđeti na fasadama mnogih podgoričkih domova. Riječ je o mermernim fragmentima, često s latinskim natpisima, koji su donošeni sa Duklje i ugrađivani u zidove kuća. Pravo je pitanje, odakle potiče ta sklonost podgoričkih muslimana da na fasadama ugrađuju spolije s latinskim natpisima kutak u crkvi 1932. godine, pa je zapisao da taj izdvojeni prostor izgleda „kao kakvo mesto za grobnicu”. Vrlo je moguće da je tu počivala neka značajna ličnost, neki vladar ili možda davnašnji crkveni velikodostojnik, koga je tokom dugih stoljeća prekrio veo zaborava. Jovan Nešković je istakao da je prilikom zidanja crkve Sv. Đorđa „korišćeno dosta antičkog materijala“. Skrenuo je pažnju da su pored spolija upotrijebljenih za gradnju niše u jugozapadnom uglu crkve, takvi fragmenti ugrađivani i na drugim mjestima u crkvene zidove, dok su u istočnom traveju bili upotrijebljeni prosto za nivelisanje terena prije postavljanja poda. „Pored jednog kamenog dovratnika sasvim uz severni zid položeno je na zemlju još nekoliko obrađenih kamenih blokova od kojih je jedan profilisan i rađen od belog mermera, a pripadao je svakako kakvoj većoj antičkoj građevini“, kaže Nešković („Crkva sv. Đorđa u Titogradu”, 1965-66, str. 115). Ovo pokazuje da su u crkvi Sv. Đorđa došla do izražaja oba načina upotrebe spolija - i graditeljska i simbolička upotreba ostataka ranije (porušene) građevine. Ključno pitanje glasilo je: da li su se fragmenti nalazili na licu mjesta ili su donešeni sa nekog arheološkog lokaliteta u okolini? Nešković je u vezi toga bio neodlučan. Bio je u dilemi oko toga da li postoji bliža veza između upotrijebljenog antičkog materijala i starijih temelja pod crkvom Sv. Đorđa ili su prilikom građenja crkve ovi klasični fragmenti

donošeni sa obližnje Duklje. Ovim posljednjim otvorena je mogućnost da su spolije potekle sa ruševina antičkog grada, udaljenog oko tri kilometra od crkve Sv. Đorđa. Rasplet pokazuje da je ta opcija od početka bila favorizovana, tako da nakon izvjesnog vremena više niko nije ni uzimao u obzir da su se spolije mogle nalaziti in situ.

PREĆUTKIVANJE

Ostaci starijeg zdanja pod crkvom Sv. Đorđa vremenom su pali u zaborav i za njih danas rijetko ko zna. Činjenica je da Jovan Nešković nikada nije negirao da su fragmenti koji su ugrađeni u crkvu Sv. Đorđa mogli poticati sa prvobitnog (porušenog) objekta koji su benediktinci zatekli tu, pod Goricom. A, ukoliko je riječ o tome, jasno je da se radilo o reprezentativnom zdanju. Na žalost, Nešković 1963. godine istraživanje nije doveo do kraja. Izveo ga je taman tako kao da je htio da se ne otkrije karakter starijeg objekta i uklone dileme oko tradicije samog sakralnog mjesta. Srpska pravoslavna crkva je još manje bila zainteresovana za dovršenje istraživanja. Štoviše, ta institucija konstantno pokušava da zabašuri okolnost da su crkvu Sv. Đorđa izgradili benediktinci i da je u prvih 200-300 godina postojanja bila katolička. Nepobitna je činjenica da je predromaničke crkve na tlu Crne Gore bile povezane s jurisdikcijom Rima nad ovim prostorima, a to je za Crkvu Srbije oduvijek predstavljalo nepoželjnu činjenicu. Kost u grlu. (Nastavlja se)

Utorak, 21. jun 2022.

На основу члана 13 Закона о процјени утицаја на животну средину (“Службени лист ЦГ”, број 75/18) Секретаријат за комунално-стамбене послове, саобраћај и заштиту животне средине Општине Беране ОБАВЈЕШТАВА заинтересовану јавност да је инвеститор Кљајић Мирољуб из Берана, поднио захтјев за одлучивање о потреби процјене утицаја на животну средину за пројекат “Објекат за прераду млијека- производњу сира”, чија реализација се планира на локацији коју чини кат.парцела бр. 742 КО Загорје, у захвату ПУП-а „Беране“, општина Беране. У вези са наведеним позивамо заинтересовану јавност да изврши увид у достављену документацију у просторијама Секретаријата за комунално-стамбене послове, саобраћај и заштиту животне средине Општине Беране, ул. IV Црногорске бригаде бр.1, радним данима од 12 до 14 часова, као и на веб страници Општине Беране, www.berane.me. Рок за јавни увид и достављање примједби и мишљења у писаној форми, на адресу Секретаријата ( ул. IV Црногорске бригаде бр.1) или путем е-поште: stambeno@berane.co.me , је 29.06.2022.године.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

Informacija o dodjeli ugovora za nabavku ribarskog plovila za kupca Dušana Gregovića, Petrovac, Budva, Crna Gora Naziv projekta: Drugi Projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore (MIDAS 2) Implementaciona agencija Projekta: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Država: Crna Gora Kod projekta: P164424 Implementirano od strane kupca: g.dina Dušana Gregovića, Mirišta bb, Petrovac, Budva, Crna Gora Broj tendera / ugovora No: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFBO-UP-I-06-318/21-627/11 Svrha ugovora: Kupovina / nabavka ribarskog plovila za g.dina Dušana Gregovića, Mirišta bb, Petrovac, Budva, Crna Gora Trajanje Ugovora: 26 sedmica Valuta evaluacije: EUR Dodijeljeno ponuđaču Naziv: UNA doo, Addresa: ul. Istarska br 3, 85320 Tivat, Crna Gora Cijena ponude na otvaranju ponuda: 106.046,74 EUR (uključujući PDV)

ŽELJKA RADULOVIĆ

Evaluirana cijena ponude: 106.046,74 EUR (uključujući PDV)

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Ugovorena cijena: 106.046,74 EUR (uključujući PDV)

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

Evaluirani ponuđači Naziv: UNA doo, Addresa: ul. Istarska br 3, 85320 Tivat, Crna Gora Odbijen(i) ponuđači Nema ih

Utorak, 21. jun 2022.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Sekretarijat za finansije i ekonomski razvoj-Služba za izradu razvojnih projekata Opštine Rožaje, podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Regulacija korita rijeke Ibar kroz naselje Suho Polje, od mosta zvanog Dimiškin most do mosta zvanog Klekovački most. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www.rozaje.me. Rok za javni uvid i davanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine ul,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na e-mail:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 27.06.2022.godine. SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica

AD’’PREKOOKEANSKA PLOVIDBA’’BAR Br: OD/IV Bar, 30.III 2022 god.

TANJA PAVIĆEVIĆ

Na osnovu cl.36-40 Zakona o privrednim drustvima i cl.18i 38 Statuta AD’’Prekookeanska plovidba’’ Bar,Odbor direktora na svojoj IV sjednici odrzanoj dana 30.III.2O22godd.donio je sljedecu

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

ODLUKU o SAZIVANJU XXI REDOVNE SKUPSTINE AKCIONARA AD’’PREKOOKEANSKA PLOVIDBA’’BAR XXI Redovna Skupstina akcionara AD’’Prekookeanska plovidba’’Bar odrzace se dana 30/6/2022 g.

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

u prostarijama Putnickog terminal u Baru,sala Barske plovidbe AD Bar,sa pocetkom u 14,00 casova. Identifikacija i evidentiranje akcionara ce poceti istog dana u 14,00 casova. Za Skupstinu se predlaze sljedeci: DNEVNI RED 1.Usvajanje informacije o jedinstvenom spisku akcionara Drustva,dostavljenog od CKDD, 2.Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Skupstine akcionara Drustva, 3.Razmatranje i usvajanje:Zavrsnog racuna Drustva za 2021 godinu i Izvjestaj o poslovanju u 2021 god. 4.Razmatranje i usvajanje Izvjestaja o radu Odbora direktora, 5.Donosenje Odluke o razrjesenju clanova Odbora direktora, 6.Donosenje Odluke o izboru clanova Odbora direktora, 7.Donosenje Odluke o naknadama clanova Odbora direktora. Pozivaju se akcionari da pisustvuju sjednici Skupstine ili da budu zastupljeni preko punomocnika. Identifikacija akcionara vrsi se na osnovu licnih isprava,a punomocnika na osnovu ovjerenih punomo cja i licne isprave. Materijali za Skupstinu stavice se na raspolaganju akcionarima u prostarijama Drustva,radnim danima od 8,00 do 14,00 casova. Predsjednik Odbora direktora Dino Tutundzic

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR kod ugla dvije glavne ulice jedinstvena poslovna zgrada oko750m2 (delux penthaus na vrhu) sa 8 parkinga i garažom po želji. Ima niz veoma bitnih prednosti za biznis. Izuzetna po svemu. Prodajem. Tel. 069/867-791 1

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija.

Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 2 OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3

Utorak, 21. jun 2022.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. jun 2022.

Posljednji pozdrav našoj dragoj

LOLI

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Kumovi UROŠ, MILOŠ i ZORICA

785 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

DANICA DAŠIĆ

LOLI DAŠIĆ Čuvaćemo te u najljepšim sjećanjima. MILAN KRŠIKAPA sa porodicom 775

Loki moja, bila si moja koleginica, moja kuma, moja životna saputnica. Hvala ti za sve dane i godine provedene sa tobom, prijatelju moj pravi i iskreni. Neka ti duša počiva u raju i nebeskom carstvu.

Posljednji pozdrav dragoj teta Posljednji pozdrav na vječiti počinak od kumova RADONJIĆA MARKA, VANJE, IVANE i NIKOLE

783

LOLI

Posljednji pozdrav dragom kumu

DUŠAN, NASTA, DRAGAN i DORIS MILOŠEVIĆ 776

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Posljednji pozdrav dragom rođaku

Posljednji pozdrav dragom đedu

VOJISLAVU - PURI PAVIĆEVIĆU

Hvala ti na svemu, dobra i plemenita dušo.

VOJISLAVU - PURI PAVIĆEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav od bratanića

Od porodice pok. ŽARKA PAVIĆEVIĆA

RAJKA sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Dragom stricu

782

781

VOJISLAVU - PURI PAVIĆEVIĆU

DRAGOLJUB, VERA, MARKO i MARIJA sa porodicama

Unuci ANDRIJA i DEJAN 780

784

Oglasi i obavještenja 29

Utorak, 21. jun 2022.

Posljednji pozdrav dragom đedu

Дана 18. јуна 2022. у 95. години, преминуо је наш вољени

VOJISLAVU - PURI PAVIĆEVIĆU Unuka DIJANA sa porodicom

МИРОСЛАВ Лукин ЛУКЕТИЋ

777

МИРОСЛАВ ЛУКЕТИЋ

Posljednji pozdrav dragom đedu

Саучешће примамо у градској капели у Будви дана 21. јуна од 9 до 13 часова и 22. јуна од 9 до 10.30 часова. Сахрана ће се обавити 22. јуна у 11 часова на Старом градском гробљу у Будви.

У име колектива ЈУ Народна библиотека Будве изражавамо најдубље саучешће породици Лукетић поводом смрти нашег драгог Мира. Својим неисцрпним знањем, професионалношћу и прегалаштвом дао си велики допринос развоју културе у Будви, Црној Гори и Југославији. Вјечна ти хвала и слава!

Ожалошћени: синови МИЛОРАД и ВЛАДИМИР, снаха ЛИДИЈА, унучад МИЛЕНА, ЛУКА и ПЕТАР, праунучад ЛУКА и СОЊА

762

VOJISLAVU - PURI PAVIĆEVIĆU Unuka VESNA sa porodicom 778 Posljednji pozdrav dragom đedu

Дана 20. јуна 2022. у 66. години преминуо је наш драги

КОЛЕКТИВ ЈУ НАРОДНА БИБЛИОТЕКА БУДВЕ VOJISLAVU - PURI PAVIĆEVIĆU Unuk MARKO sa porodicom

767

ГОРАН Жарков ШЋЕПАНОВИЋ

779

Tužnim srcem javljamo da je dana 20. juna 2022. u 66. godini poslije kraće bolesti preminula naša draga Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 21. јуна од 12.00 до 14.30 часова када ће се обавити сахрана.

Dana 20. juna 2022. poslije teške bolesti preminuo je u 82. godini naš dragi

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА ШЋЕПАНОВИЋ

VOJISLAV – PURA Ilije PAVIĆEVIĆ

DANICA – LOLA Željka DAŠIĆ rođena ĐUKANOVIĆ

770

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu dana 20. juna od 12 do 18 časova i 21. juna od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu. Po želji porodice cvijeće se ne prilaže.

ГОРАНЕ

Ožalošćeni: kćerka MILIJANA, sin RADOVAN, sestra MILICA, snaha ANĐELIJA, unučad VESNA, DIJANA, MARKO, DEJAN i ANDRIJA, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala porodica PAVIĆEVIĆ i KEKOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 21. juna od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Peka Dapčevića 4 – Stari aerodrom.

За незаборавне године пријатељства. Кум МИШКО ЈОВАНОВИЋ

758 Posljednji pozdrav dragom rođaku

772 Dragi prijatelju

OŽALOŠĆENI: suprug ŽELJKO, sin VLADIMIR - GIGO, ćerka JELENA, sestra MIRJANA - MIKE, zetovi VIDO i PETAR, snaha MARIJA, sestrići BOŠKO i MIROSLAV, unučad KLARA, LAURA, HELENA, EVA, MORENA i ostala mnogobrojna rodbina DAŠIĆ i ĐUKANOVIĆ

VOJISLAVU - PURI PAVIĆEVIĆU PURA Tvoju dobrotu i tvoj prijateljski iskreni odnos i veliko poštenje nemoguće je zaboraviti. 774

Tvoj NOVICA NIKOLIĆ sa porodicom

Laka ti zemlja bila. Nikada te nećemo zaboravit. Porodica pokojnog KIRA PAVIĆEVIĆA 773

771

30 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Utorak, 21. jun 2022. Dana 21. juna 2022. navršavaju se 4 godine od smrti našeg

VUKAŠINU RADULOVIĆU

DUŠKA VUKČEVIĆA

Hvala ti za iskrenu pažnju i podršku koju si pružao meni i mojoj đeci. 760

Prošlo je četrdeset dana od kada je preminuo naš dragi

SAVETA sa porodicom Svakim danom sve više nedostaješ, a opet si prisutan u svakoj našoj priči... Ponosni što smo te imali za supruga, oca i djeda, ljubomorno čuvamo svako sjećanje na tebe...

Posljednji pozdrav našoj dragoj jetrvi i strini

ĐORĐE DŽUVEROVIĆ

Supruga NINELA, ćerke IVONA, NEVENA, ANDREA i IVANA, unučad ZORAN, OGNJEN, ELENA, BALŠA i BODIN, zetovi MARKO i ALEKSANDAR

JOVANKI Brankovoj BANOVIĆ

Danas posjećujemo njegovu vječnu kuću, sa prijateljima dijelimo uspomene, tužni i zahvalni za zajedničke godine.

769

Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

JOVANKA, BILJANA, NEBOJŠA i NATAŠA BANOVIĆ

SJEĆANJE 21. 6. 2010 – 21. 6. 2022. Navršilo se dvanaest godina od smrti naše voljene majke, babe i prababe

756 Posljednji pozdrav našoj dragoj strini

OŽALOŠĆENA PORODICA

GORDANE Steva BEĆIRA rođene Stanišić

JOVANKI BANOVIĆ Počivaj u miru, u vječnom zagrljaju sa tvojim i našim Željkom. 764

SLAVICA i IVO sa porodicama

S tugom, bolom, ljubavlju, ponosom i poštovanjem.

POMENI

757 Dana 21. juna 2022. navršavaju se dvije godine od smrti našeg

Sjećanje na voljenog svekra i đeda

Sinovi ČEDOMIR i DRAGAN, kćerka MILANKA i snaja RADMILA, unučad MILANKA, STEVAN, IVANA i BOJAN , praunučad KORA, VEDA, SOFIA, ZOJA, VITO, MARA i MILAN

RADOJICU M. CEROVIĆA Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem tebe nema. Vječno ćemo te pamtiti i sa ponosom čuvati od zaborava.

766

ATVIJE BIBEZIĆA

Dana 21. juna 2022. navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naša draga majka Prazninu koju si nam ostavio, riječi ne mogu opisati. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitu dušu. Hvala ti za svu ljubav, podršku i razumijevanje koje si nam nesebično darivao. Molimo Allaha da ti podari Dženet i vječni Rahmet.

Tvoja snaha ĆAKA sa porodicom 761 Trideset sedam godina od smrti moga oca

Šest godina i pet mjeseci od smrti moje majke Zauvijek tvoji, supruga MUHIBA, sin DENIJAL, sestra NADIRA, unučad SANIN, NERMIN i NEJLA i snaha VERA

BOŽICA BABIĆ

RADOSAVA

JELENE NOVAKOVIĆ

Majko i tata, ja vam svake godine pišem, a odgovora nema… Zahvalni su vam vaša ćerka i vaši potomci, koje ste podizali, voljeli i učili časnom životu. Hvala vam zauvijek!

Nedostaješ...

768 Navršava se godina dana od kada nam se preselila u vječnost naša voljena

S ljubavlju i poštovanjem,

Vaša ćerka VJERA, unuci BOJAN i VUK

IKE RAIČEVIĆ

Tvoji VESNA i PEĐA sa porodicama

759

rođena Matanović Majko, hvala ti za sve što si uradila u životu za svoju porodicu, počivaj u miru, moja Crnogorko!

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

765

763

Sin DRAGAN sa porodicom

Utorak, 21. jun 2022.

Marketing

32 Marketing

Utorak, 21. jun 2022.