Dnevni list Pobjeda 21.06.2021.

Poneđeljak, 21. jun 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19967 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

KAMPANJA SRBIJE PROTIV CRNE GORE NA VRHUNCU:

Reakcije na salve kritika i državnog i crkvenog vrha

Popović: Opozicija oštrije da reaguje, glasniji otpor fašizaciji

ANALIZA: Što znači povratak Sjedinjenih Država na Balkan, kao i poruke koje je američki predsjednik poslao sa NATO samita

Bajdenov obračun sa „Srpskim svetom“

STR. 2.

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke

Ako ne pokazujemo da su ovdje ugrožena elementarna ljudska prava, individualna i kolektivna, ne možemo očekivati pomoć saveznika – kazao je Milorad Popović, ocjenjujući i da je u Crnoj Gori na sceni specifičan vid okupacije, odnosno STR. 2. i 3. pokušaj pretvaranja Crne Gore u pravoslavni Iran

STR. 4.

Glavni grad i Opština Tuzi uz pomoć partnera nastavljaju rekonstrukciju puteva prema atraktivnom i najbližem planinskom izletištu

Poslanica Pokreta za promjene apeluje na UCG da ne bira rektora po aktuelnom propisu i da sačeka novi zakon

Zatvara se prsten oko Kučkih korita

Bošnjak: Demantovali bismo sami sebe

STR. 7.

STR. 12. i 13.

NAŠA TEMA: Na koji način su male izdavačke kuće prošle kroz pandemiju i da li je njihovo postojanje ugroženo nedostatkom pomoći institucija

VODIČ KROZ ANADOLIJU: Eskišehir i Sivrihisar

Vjekovi životu ne mogu ništa

Vlada nije odgovorila zadatku

STR. 14. i 15.

Od publikovanja knjiga u Crnoj Gori zaradu imaju samo štampari

STR. 11.

2

Politika

Poneđeljak, 21. jun 2021.

ANALIZA: Što znači povratak Sjedinjenih Država na Balkan, kao i poruke koje je američki predsjednik poslao sa NATO samita

Bajdenov obračun sa „Srpskim svetom“ NATO ostaje jak što jača i region

Dušan Janjić

Jakša Šćekić

PODGORICA - Najznačajniji učinci posjete predsjednika SAD Evropi su najavljeno kažnjavanje svake vrste izvrtanja istine i širenje raznih lažnih tvrdnji o propasti NATO i SAD te da će njihovo mjesto zauzeti Rusija, a za region je posebno bitna zabrana prekrajanja granica, ali i strogo sankcionisanje svakog etnonacionalizma i fašizma. Analitičari za Pobjedu komentarišu da je najvažnije da će se kažnjavati usporavanje i osporavanje procesa izgradnje mira, a to je u našem slučaju raspirivanje nacinalističkih tenzija i razgradnja postojećih entiteta i država.

- Ova Bajdenova posjeta je prilika za formalno javno saopštavanje da je postignut dogovor o jačanju partnerstva NATO-a, EU i Amerike, to je novina ne samo u pitanjima bezbjednosti i odbrane nego i u pitanjima za odbranu vrijednosti, odnosno, demokratije. To podrazumijeva da će se sarađivati na političkom, ekonomskom i svakom planu suzbijanja rasizma, neofašizma i etn o n a c i o n a l i z m a ko j i s u zahvatili i Ameriku i Evropu, a u ovom slučaju to je najvažnije za Balkan, ali i Crnu Goru i Srbiju kaže Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose, za Pobjedu – na naše pitanje što povratak SAD na Balkan znači za Crnu Goru, nacionalizam i ,,Srpski svet“.

Govoreći o tome kako je propao plan zvani Donald Tramp i da je samo odvojio Ameriku od evropskih saveznika, novinar Jakša Šćekić ocjenjuje za Pobjedu: da su posjeta Bajdena Evropi i razgovori u NATO i G7 dokazi da se Amerika ponovo

vezuje sa svojim tradicionalnim saveznicima.

On navodi i da je susret Bajden Putin pokazao da Amerika razgovara sa Rusijom u ime Evrope.

– Ova promjena i dolazak Bajdena na ovaj način mnogima se neće dopasti u Srbiji jer su smatrali da će Tramp zbog svog izolacionizma smanjiti ulogu Amerike u Evropi, a samim tim i u rješavanju kosovskog problema.

Međutim, ne, Amerika se ponovo vraća na velika vrata i ono što je potpredsjednica Haris rekla svaki događaj i u svijetu od sada interesuje i Ameriku - kaže Šćekić.

KAŽNJAVANJE

Jedan od učinaka Bajdenove posjete biće i kažnjavanje svih onih koji krše i verbalno izvrću sve ono što je potpisano od dokumenata, a sada šire neistine šta se u tim dokumentima zaista nalazi.

- Prethodno saopštena uredba o kažnjavanju političara i istaknutih ljudi Zapadnog Balkana predviđa širok spektar djela koji će biti kažnjivi - kaže Janjić.

On ističe da se tu neće naći samo korupcija, trgovina, finansiranje terorizma za šta su neki ljudi već bili kažnjavani.

-Nije samo riječ o djelu narušavanja pojedinih principa i interesa SAD kao što je već kažnjen Dodik i mnogi - to je sada prošireno i svim rezolucijama koje se tiču ovog prostora, a uključena je i Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

To je jako važno, jer ovdje je stvorena predstava da samo Rusi i Kinezi brane Rezoluciju 1244. To nije tačno jer Rusi i Kinezi svojim vetom sprečavaju promjenu Rezolucije 1244 ne-

Zamjena teza Na pitanje da li će nacionalizam u Srbiji koji se neometano preliva na Crnu Goru malo splasnuti, Šćekić odgovara odrično.

-Gledao sam neke predstavnike DF-a koji se izvinjavaju srpskoj naciji zbog Deklaracije o Srebrenici. Kada je riječ o Srebrenici i svim deklaracijama i odlukama međunarodnog suda, srpski nacionalisti to namjerno predstavljaju kao da je to osuda cjelokupne srpske nacije – i to rade iz političkih razloga. Osuda za genocid za Srebrenicu je individualna krivica, ali oni to zaokreću u kolektivnu krivicu i ljudi u Srbiji misle da je osuđena cjelokupna srpska nacija a ne samo Mladić i Karadžić-kaže Šćekić.

- Otpale su sve spekulacije kako će se raspasti NATO, kako će SAD biti oduzeta vazdušna baza pa data Rusiji koje su promovisane i u medijima i kod političara u Crnoj Gori i u Srbiji. Od toga nema ništa i to je jasno saopšteno na sastanku trilaterale lideri Srbije, BiH i Turske. Poslata je poruka da će Turska raditi na jačanju evroatlantske budućnosti BiH. Dakle, kad sve saberemo direktno i indirektno se tiče Crne Gore - što je NATO stabilniji, stabilnija je i Crna Gora - kaže Janjić.

kom novom rezolucijom, ali Rusija je itekako blokira što se tiče primjene - objašnjava Janjić i navodi konkretan primjer koji će biti sankcionisan.

- Ko god bude dalje tvrdio da na Kosovo okupirano, a to je suprotno Kumanovskom sporazumu i Rezoluciji 1244 - jer su međunarodne vojne snage na Kosovu sa saglasnošću Beograda i odlukom međunarodnih organa - taj podliježe sankcijama. To se često čuje i u Crnoj Gori- prosrpsko krilo tvrdi da se radi o okupaciji. Najvažnije je da će se kažnjavati usporavanje i osporavanje procesa izgradnje mira, a to je u našem slučaju nacionalizam i razgradnja postojećih entiteta i država - zaključuje Janjić

NATO ZAŠTITA

Posebno interesantan detalj sa samita NATO je i Bajdenova poruka da je član 5 povelje Alijanse ,,sveta obaveza“, na šta je predsjednik Crne Gore tvitovao da je to veliki povratak prijatelja i partnera saveznicima. Šćekić zaključuje da Crna Gora sada treba samo da pritisne gas što se tiče članstva u EU, jer je u odličnoj situaciji: ima otvorena sva poglavlja, samo treba da se primijeni nova tehnologija klastera i da polako završava klastere.

- Očigledno je iz hiljadu i jednog razloga da će sada uz partnerstvo sa SAD Srbiju staviti na sporedan kolosijek. I to je velika šansa Crne Gore da bude prva članica sa ovih prostora koja će ući u EU - ocjenjuje Šćekić.

Sumirajući baš taj dio Bajdenove poruke, Janjić navodi da je on bio zanemaren od strane izvršne vlasti u Crnoj Gori iako se tiče svake članice - to je obaveza intervenisanja u slučaju da je neka od članica ugrožena spoljnim opasnostima. Violeta CVEJIĆ

Kampanja Srbije protiv Crne Gore na vrhuncu: U jednom

Popović: Opozic otpor fašizaciji m Ako ne pokazujemo da su ovdje ugrožena elementarna ljudska prava, individualna i kolektivna, ne možemo očekivati pomoć saveznika – kazao je Milorad Popović, ocjenjujući i da je u Crnoj Gori na sceni specifičan vid okupacije, odnosno pokušaj pretvaranja Crne Gore u pravoslavni Iran

Milorad Popović

PODGORICA – Današnja opozicija, pogotovo predsjednik Milo Đukanović, moraju mnogo oštrije, odrešitije da ukažu na sve nedozvoljene, nezakonite i neprijateljske atake iz Beograda prema nezavisnoj, suverenoj Crnoj Gori svim međunarodnim organizacijama, od UN, preko EU i NATO koji nije samo odbrambena nego i politička organizacija. Ukoliko ne bude iznutra mnogo jači i glasniji otpor fašizaciji, međunarodna zajednica neće reagovati – ocijenio je za Pobjedu Milorad Popović, književnik i publicista.

Komentarišući direktno miješanje Srbije u unutrašnje stvari naše države i poruke koje srpski zvaničnici neprestano šalju Crnoj Gori pogotovo nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Popović kaže da je riječ „o neviđeno brutalnoj

eskalaciji prema Crnoj Gori koja je međunarodno priznata, koja je članica NATO i kandidat za EU“.

Popović je istakao da je potrebno da međunarodna zajednica, kako je kazao, vrlo odrešito reaguje na neprestane atake kako iz Srbije, tako i na narastanje očiglednog šovinizma i klerofašizma u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, građani, pogotovo nacionalni Crnogorci kojima se negira pravo na postojanje, trpe neviđena poniženja svakoga dana.

- Ako ne pokazujemo da su ovdje ugrožena elementarna ljudska prava, individualna i kolektivna, ne možemo očekivati pomoć saveznika – kazao je Popović.

VID OKUPACIJE

Popović kaže da Srbija i njeni zvaničnici traže potpunu lojal-

nost crnogorske vlasti.

- Više puta su rekli da predstavnici ove vlasti ne bi došli na vlast bez pomoći Srbije. Ta pomoć bila je nelegalna, nezakonita i suprotna svim međunarodnim pravilima i odnosima između suverenih i međunarodno priznatih država – rekao je Popović.

Ocijenio je i da je u pitanju specifičan vid okupacije, odnosno pokušaj pretvaranja Crne Gore u pravoslavni Iran.

- To najbolje govori izjava novog patrijarha Porfirija koji sad pokazuje pravo lice jednog beskrupuloznog političkog agitatora koji kaže da sadašnja vlada ne poštuje amanete mitropolita Amfilohija, prenebregavajući da je Crna Gora sekularna, građanska država, da nacionalnih Srba u Crnoj Gori ima manje od 30 odsto. On se ponaša kao čuvar islamske revolucije u Iranu,

Izetbegović: Crnogorci pokazali čojstvo Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da je Rezolucija Skupštine Crne Gore, kojom se osuđuje genocid u Srebrenici i zabranjuje njegovo negiranje, veliki korak ka prihvatanju istine o događajima iz devedesetih godina prošlog vijeka.

On je ocijenio da je to osnov za nastavak uspostavljanja povjerenja i izgradnje boljih odnosa među državama i narodima na Balkanu.

-Nervozne reakcije koje dolaze iz Srbije pokazuju, nažalost, da na toj strani još nema spremnosti za takvu vrstu suočavanja sa istinom. Tome najbolje svjedoči reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji Crnoj Gori prigovara što se ‘miješa u pitanje Srebrenice’ i pita se ‘kakve veze ima Srebrenica sa Crnom Gorom’ – rekao je lider SDA. Crnogorci i Crna Gora, objašnjava on, kao i svi narodi i države koji pripadaju civilizovanom i demokratskom svijetu svakako treba da se ,,miješaju u pitanje Srebrenice“.

-Bilo koji zločin počinjen nad nedužnim ljudima, a naročito genocid, tiče se svakog pravednog i

istinoljubivog čovjeka na svijetu, svakog naroda i svake države – naveo je Izetbegović.

A o tome svjedoče, kaže on, brojne rezolucije širom svijeta, od Amerike i Australije, do Azije i Evrope, kojima je osuđen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

-Posebno Crna Gora ima šta da kaže o genocidu koji je počinjen u Srebrenici, jer je politikom (Slobodana) Miloševićevog režima bila uvučena u agresiju na Bosnu i Hercegovinu i zlo koje je počinjeno širom Balkana - naglasio je Izetbegović.

Crnogorci u Skupštini Crne Gore, navodi, sa srebreničkim cvijetom na reveru, pokazali su da u njima živi hrabrost i istinoljubivost, koju ,,oni jednom riječju zovu – čojstvom“.

-To čojstvo znači osvrnuti se za sobom, pogledati se u ogledalo i priznati da si napravio grešku i grijeh. Crnogorci su ovakvim odnosom, poput najvećih evropskih naroda, pokazali da su spremni da odbace istorijske zablude i da na temeljima istine, ma koliko ona nekad gorka bila, grade buduće odnose sa svojim okruženjem – ocijenio je on.

Predsjednik Crne Gore smatra da treba učiniti prohodnim put za zemlje regiona u Evropsku uniju PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović smatra da treba učiniti prohodnim put za zemlje regiona Jugoistočne Evrope ka članstvu u Evropsku uniju.

Govoreći o Antalijskom diplomatskom forumu, Đukanović je kazao da je sa zadovoljstvom prisustvovao ovom događaju.

- Vjerujem da će to biti još jedna jako kvalitetna platforma za raz-

Đukanović: Dogovorena posjeta Erdogana C matranje globalnih ekonomskih i političkih procesa i za doprinos većoj stabilnosti i bezbjednosti na globalnoj sceni. Ako je suditi na osnovu prisustva i sadržajnosti ovog foruma, ne sumnjam da će Antalijski forum zauzeti svoje mjesto na mapi sličnih doga-

đaja u Evropi i svijetu i da će dati prepoznatljiv doprinos - rekao je Đukanović u razgovoru za AA. Mišljenja je da će ADF nastaviti da daje važan doprinos cjelovitijem i promišljenijem sagledavanju globalnih procesa.

Forum je, kako je kazao, poslužio i kao prilika za susret s predsjednikom Republike Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.

-Susret je samo potvrdio da su odnosi između naše dvije zemlje tradicionalno prijateljski, a

sada i dodatno osnaženi partnerstvom u okviru NATO pakta i zajedničkim evropskim aspiracijama. Ocijenili smo da postoji značajan prostor za unapređenje saradnje, prvenstveno u oblasti ekonomije i dogovorili se za skoru posjetu predsjednika

Erdogana Crnoj Gori- pojasnio je Đukanović.

Govoreći o Samitu šefova država i vlada Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji je prethodnih dana, takođe, održan u Antaliji, i zajedničkim naporima Turske i Crne Gore na

Politika

Poneđeljak, 21. jun 2021.

m danu salve kritike i od državnog i od crkvenog vrha

3

cija oštrije da reaguje, Sanitarno-septička klero-strategija mora biti jači i glasniji

Aleksandar Vučić

Ivica Dačić

Porfirije

kao neki novi pravoslavni agitprop koji želi da propisuje unutar Crne Gore moralne, političke, kulturne, ideološke i nacionalne poteze i programe kojima treba da se rukovode političari u Crnoj Gori – poručio je Popović.

Podsjetio je i na nedavna dešavanja u Cetinjskom manastiru.

- Prije neki dan desilo se da se otkrije da se u Cetinjskom manastiru u prostoru Njegoševe štamparije pravi javni nužnik.

To samo po sebi možda bolje od svega simbolično očituje svu pozadinu, namjeru i duhovni habitus parole ,,Ne damo svetinje“ i moleban revolucije – dodao je Popović.

lohija i stavili se u službu sila ovog svijeta koje postoje isključivo i samo na polarizacijama.

On je, u besjedi u Crkvi Svete Trojice u Sremčici, rekao su posljednji događaji u Crnoj Gori pokazali da su „oni koji su na krilima i u snazi mitropolita Amfilohija došli na mjesto da grade mostove, otupe oštrice, zbliže ljude, nezavisno od toga ko kom narodu pripada i na koji način se moli Bogu, iznevjerili povjerenje mitropolita“.

objektivnosti, izriče nekoliko bizarnih neistina i zamjena teza koje se nikako ne mogu doživjeti kao konstruktivan pristup u odnosima dvije - po svemu bi trebalo biti - najbliže države.

Tako gospodin Dačić ponavlja već temeljno raskrinkanu laž da je Rezolucija usvojena prije par dana u Skupštini Crne Gore u stvari politički napad na Srbiju i Republiku Srpsku, kao i srpski narod u cjelini. Zbog čega to Dačić radi lako je pretpostaviti, ali mu poručujemo da može biti siguran da ni njemu, niti bilo kome drugom, to neće proći. A posebno neće proći pokušaj da se lažima i bez ikakvog postojećeg razloga dijele građani Crne Gore - navodi se u reagovanju Demokrata.

Ističu da je Dačić neprofesionalno zaboravio Deklaraciju koju je prije jedanaest godina

Reakcije SRbije

Poruke iz Srbije na račun Crne Gore ne jenjavaju pogotovo od kada je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić i juče je govorio o našoj državi, poručujući da „sve to što su uradili, okrenuto je protiv vitalnih interesa Srbije“.

- Daleko im lijepa kuća, neka rade svoj posao kako god hoće.

Ono što mene zanima jeste da našem narodu u regionu poručim da treba da podigne glavu i da ih ne pogađa to što je neko imao namjeru da ih žigoše - rekao je Vučić.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić pozvao je mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da se uključi u rješavanje političke krize u Crnoj Gori. Dačić je, gostujući na TV Pink, rekao da je donošenje Rezolucije o Srebrenici u crnogorskom parlamentu, upereno direktno protiv Srbije i Republike Srpske i da je to urađeno zbog jakog pritiska iz inostranstva.

Crnogorska vlast dobila je kritiku juče i od patrijarha srpskog Porfirija, koji im je poručio da su iznevjerili povjerenje Amfi-

Crnoj Gori ostvarivanju prosperiteta regiona, crnogorski predsjednik je rekao da su obilježili 25 godina trajanja saradnje u Jugoistočnoj Evropi.

-To je bila prilika da se usvoji zajednički strateški dokument za razvoj jugoistoka Evrope koji je

DemokRate: Dalje oD cRne GoRe

Demokrate su odgovorile Dačiću, poručujući mu da „sa takvim odnosom i takvim antibratskim namjerama dalje ruke od Crne Gore“.

- Dačić u nimalo prijateljskom, ili makar diplomatski očekivanom neutralnom tonu koji teži

Joanikije: Brinite o interesu naroda, a ne o ličnim Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije pozvao je one koji su na vlasti da se, kako je kazao, oslobode viška strasti, mržnje i osude i da se kao odgovorni ljudi pobrinu o interesu naroda, a ne o ličnom i interesu svojih stranaka.

Joanikije je služio juče svetu arhijerejsku liturgiju u Manastiru Svete Trojice Stanjevići, gdje je prokomentarisao nedavno usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Rekao je da se „međusobni naši problemi“ u Crnoj Gori neće riješiti ni iz Brisela ni iz Vašingtona i zapitao se kada je već usvojena Rezolucija o Srebrenici, „gdje je Jasenovac, Jadovno, Velika“.

- Kad je vlast i kad su poslanici u Crnoj Gori pomenuli zločin u Velici? Tek evo skoro - naveo je Joanikije, objavljeno je na sajtu MCP. On je, kako se navodi, pitao gdje su vlasti bile da osude te zločine, poklone se žrtvama. Joanikije je rekao da je „prethodna vlast potiskivala ova stradanja, ali je to ostalo u narodnom pamćenju“.

- Oni koji se hvale da su antifašisti, fašističke zločine genocidnih SS divizija nikada nijesu osudili - kazao je Joanikije.

- Mitropolit je pozvao sve da se zajedno pomole na ovaj sveti dan za svakoga, a ponajviše za izmirenje i da Bog da razuma onima koji danas vode Crnu Goru, da sjednu i razgovaraju kao ljudi i nađu najbolje rešenje koje narodu odgovara i cijeloj Crnoj Gori - navodi se na sajtu MCP.

kompatibilan sa programskim dokumentom Ujedinjenih nacija 20/30. Razgovarali smo o raznim pitanjima, ali osnovna poruka je da treba učiniti prohodnim put za zemlje našeg regiona ka članstvu u EU. Dakle, zajednički osjećaj da je EU zastala s procesom proširenja, da je to stvorilo utisak da je negdje evropska perspektiva ovog regiona daleko i da su se istovremeno otvorili apetiti raznih drugih

geopolitičkih faktora koji žele da penetriraju svoje interese u ovom regionu - pojasnio je Đukanović.

Istakao je da je osnovna poruka SEECP-a da traži od EU aktivniju politiku proširenja kako bi zajedničku evropsku perspektivu regiona definisali kao realnu.

Govoreći o potencijalima za saradnju Turske i Crne Gore i šta treba poduzeti da se produbi saradnja u oblasti ekonomije i tr-

Komentar

usvojio visoki dom kojim on danas predsjsdava, a koju je po usvajanju potpisala tadašnja predsjednica Narodne Skupštine, upravo njegova partijska koleginica Slavica Đukić-Dejanović.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović poručio je da „svima, a naročito zvaničnima iz Beograda koji se poprilično bave Crnom Gorom u posljednje vrijeme, treba da bude jasno da je ona nezavisna država, koja samostalno odlučuje o svojoj sudbini i ne pristaje na poniženja“.

On je Vijestima rekao da je, bez obzira na neke nesuglasice, teške riječi ili nervozu, siguran da svi predstavnici parlamentarne većine neće prokockati istorijski preokret koji se desio prošlog avgusta, kada je, kako kaže, prvi put pokrenut demokratski točak.

DPS: SmiSlena PoRuka

Reagovao je i DPS, poručujući Dačiću da je razumio šta treba činiti – obratiti se Joanikiju.

- Zaista, najsmislenija poruka koju su u posljednje vrijeme poslale beogradske vlasti. Jer, ovdašnjom Vladom ne rukovode ni premijer ni njegovi ministri već Srpska pravoslavna crkva.

Organizacija koja je od ,,osvježenja“ proširila svoju djelatnost i na filmske projekcije, sigurno je posljednja šansa da se ova nestručna, najgora Vlada u istoriji Crne Gore održi. Uostalom, SPC i sastavila je ovu smijuriju od izvršne vlasti, čiji su konstituenti o njoj - umjesto na mjestima predviđenim za to - pregovarali po manastirima sa sveštenicima - saopštio je član Uzvršnog odbora DPS-a Andrija Radman.

SDP: Smanjite Doživljaj

SDP je ocijenila da apel Dačića da Joanikije riješi krizu vlasti u Crnoj Gori samo potvrđuje da je SPC u Crnoj Gori institucija države Srbije kao i to da se Srbija i njen državni vrh drsko miješaju u unutrašnje stvari suverene Crne Gore. Generalni sekretar SDP Ivan Vujović smatra da Vučić i Dačić „misle da im je ovo 1991. ili 1999. kada su namjeravali da huškajući izvana po Crnoj Gori ruše njen građanski mir i stabilnost“. Iz SDP-a im poručuju da „smanje doživljaj i da ne misle da mogu da pale vatre po Crnoj Gori, jer će kao i vazda slomiti zube“.

- I neka ne svojataju crnogorske Srbe jer su oni naša braća, rođaci i prijatelji, koji su kao i svi građani ove zemlje svoji na svome u Crnoj Gori – kazao je Vujović. i. k.

govine, Đukanović je naglasio da saradnja postoji.

- Da su ozbiljni investitori iz Republike Turske već prisutni u Crnoj Gori i da su oni na neki način prokrčili put za veliki broj malih porodičnih kompanija koje su došle iz Turske u Crnu Goru. Taj put je otvoren, a sa crnogorske strane postoji i otvoren poziv za nastavak i širenje saradnje sa stranim investitorima poručio je Đukanović.

R. P.

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Taman kad sam pomislio da će nakon ovoga slučaja svetosavci mokriti doma ili nositi pelene, pop Perović krenu da pravi javni pisoar.

I to đe?! U Cetinjskom manastiru i to na mjestu đe je bila Njegoševa štamparija čija su slova za vrijeme najezde seraskera Omer-paše Latasa pretopljena u municiju kojom su Crnogorci krvavo branili zemlju i Manastir U svemu ovom ludilu ipak je najvažnije zdravlje, te sam odlučio da pišem o epidemiološkom stanju nacije, pardon nacija, ove „građanske i sekularne“ države. Što se tiče korona virusa, tu za sada stojimo dobro. No, poput požara širi se epidemija klerona i šovena virusa, uz kontinuirano prisustvo endemske korupcije.

Pogađate: radi se o kleronacionalističkom i šovinističkom virusu, čije sam nazive skratio radi rime.

Sve su ovo tradicionalne i endemske boljke našeg regiona, koje svako malo nekontrolisano haraju. Svaka nacija nosi u sebi mutaciju tih virusa, ali je izgleda najopasnija ona kod srbopaćene populacije koja kod njih izaziva patološku tjeskobu i teritorijalnu klaustrofobiju pa ne podnose u svojoj državi i susjedstvu prisustvo drugih i drugačijih. Prvi simptomi su kanoničko i doktrinarno pomamljivanje jeretičke etnofiletističke svetosavske vudu sekte, a onda se pošast nekontrolisano širi preko putira na pričešćima i crkvenim službama i molebanima.

Do sada liječenje u dužem istorijskom periodu nije pokazivalo uspjeha, naročito tradicionalne terapije odgoja putem objektivne i stručne crkvene i državne istorije i istorije crkvenog i mirskog prava. Nakon svakog poraza, nije im padalo na um spasenje u Hristovoj vjeri i modernim civilizacijskim vrijednostima, nego opet zalegnu pod etnofiletizam i šire pokliče poput onoga „Srbija do Tokija preko Milvokija“. I kukumavke vračeva u mantijama što im se ne da vlast đe god ih ima, bez obzira na njihovu brojnost i na druge narode sa kojima žive. Pa onda taj plač i kuknjava zakonomjerno prelazi u ,,pravedničko“ nasilje, a završi i sa etničkim čišćenjima... Posljedice i broj žrtava ove epidemije uvijek su tragičnije i brojnije od bilo koje druge epidemije.

I jasno je: povod epidemiji ,,događanja naroda“ u Crnoj Gori nije čuveni novodoneseni Zakon, jer takvi postoje i u Srbiji i u Hrvatskoj i diljem civilizovanog dijela zemnog šara, već poništenje jedne države i bilo kakvog prava naroda koji je čine.

Sve ovo zna i naša sadašnja vlast koja ima monopol na korupciju u našoj domovini, i koja je u devedesetim godinama jahala sa ovakvima bar pet godina i koja je na vlast i došla pomoću srpskog plača i kuknjave. Znali su da se ovo sasijeca u korjenu, jer ako naraste - nužno vodi ka teškim i tragičnim rješenjima. Govori naših čelnika pokazuju upućenost, ali i misaonu dihotomiju satavljenu od strašne odlučnosti za očuvanje tekovina i veliku toleranciju i sklonost pregovorima i mirnim rješenjima.

Na kojim osnovama se to može postići? Sve mi liči na novi truli neprincipijelni kompromis koji će se nama građanima iznova svake četiri godine o izborima obijati o glavu. Jer, eto kod Ruskog mosta u centru grada, ispred Ministarstva odbrane i sjedišta obavještanih i antihibridnih službi, četnici vam u bojama srpske zastave oboje, ne stepenice, no nego tribine. I tobože ih ne vide ni kamere ni policija ,iako je za taj posao potrebna moba i bar tri četiri sata.

Sad policija odbija da obezbjeđuje molebane i litije koji se ne prijavljuju zakonito. Po mom zaostalom i nedemokratskom razmišljanju policija, između ostaloga, i služi da sprječava nezakonite i nenajavljene proteste. Do sada su ih spriječili – niti jedan! I što je rješenje: da oni nekontrolisano protestuju i čine što hoće ili da se možda nekontrolisano sukobe sa nekontrolisanom grupom crnogorskih protestanata? Ne djeluje kao dobar kompromis.

Ni ulazak u EU mi ne nudi nadu. Evo, Hrvatska je ušla - pa što?

Nekontrolisani kleronacionalizam, još manje kontrolisana nego čak stimulisana korupcija od strane stranačkih uhljeba, i ne baš neki ekonomski prosperitet i bijeg stanovništva, uglavnom mladog, obrazovanog i radno sposobnog. A divio sam se njihovom pregovaračkom timu. Ugledni karijerni diplomate, eksperti za međunarodno pravo, ekonomiju, ekologiju, sociolozi... Predivno ih je bilo slušati na TV, da su zastupali Francusku ne bi ih se zastiđela. Mislio sam: kad Hrvatska uđe, onda će je voditi ovi i drugi ovakvi. Kad ono Kolinda, biskupi, srednjovjekovni HDZ i izlizani i profanisani SDP i beslovesna vlastoprežalačka buranija...

Izgleda da, makar u našem regionu, demokratija nije ono što bi trebalo da bude, već je više - vladavina primitivnih glasačkih rulja. Vjerovatno to nije genetski, nego zbog onog virusa s početka teksta.

4

Politika

Poneđeljak, 21. jun 2021.

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i poslanik

Vlada nije odgovorila zadatku PODGORICA – Revanšistički pristup, nepotizam, porast partitokratizma, izraženo naginjanje ka klerikalizmu, gotovo jednonacionalni i jednovjerski sastav izvršne vlasti, pad ekonomije, samo su neke od odlika nove vlasti koje nedvosmisleno govore da ova Vlada nije odgovorila zadatku – ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i šef poslaničkog kluba te partije.

Nastaviću da vodim stranku putem koji je trasirao naš bivši predsjednik Husović. Vjerujem da je to najispravniji put, kojim treba da se kreće BS. To je put evropskih integracija, ravnomjerni razvoj, sa posebnim osvrtom na razvoj sjevera, snaženjem multinacionalne, multivjerske, multikulturalne, demokratske, antifašističke i evroatlantske Crne Gore – poručio je Ervin Ibrahimović

POBJEDA: Ministar Leposavić smijenjen je glasovima, između ostalog, i DPS-a. Zbog toga je DF počeo bojkot Skupštine. Kako komentarišete takvu situaciju? Šta će biti sa Vladom i novom većinom?

IBRAHIMOVIĆ: Pozdravljamo odluku o smjeni ministra, smatramo da je ona ispravna. Sa druge strane, činjenica da je vladajuća većina po pitanju smjene ministra Leposavića imala podijeljen stav, govori o nefunkcionalnosti same vladajuće većine. Ovo ne čudi, imajući u vidu dijametralno suprotne ciljeve i programe konstituenata nove vladajuće većine. Bojkot Skupštine koji je najavljen od DF-a svakako predstavlja krizu nove vlasti. Novi izbori su jedna od opcija, koliko je ona realna nezahvalno je u ovom momentu prognozirati, to zavisi od predstojećih dogovora unutar same vladajuće većine.

POBJEDA: Krivokapić je na plenumu izgovorio da u Skupštini postoji „nemoral i političko licemjerje“. Kako doživljavate ponašanje premijera? Kakav je to govor u parlamentu?

IBRAHIMOVIĆ: Mi se zalažemo za korektnu i civilizovanu komunikaciju unutar plenuma, bez uvredljivih riječi i ponižavanja sagovornika. Vjerujem da su upravo poslanici Bošnjačke stranke primjer kako se treba ophoditi u komunikaciji sa kolegama. Nekada se za Skupštinu Crne Gore govorilo da je to Dom lordova, odlikovao je visok nivo parlamentarizma, kulture dijaloga i vodilo se računa o načinu iznošenja stavova i u momentima uzavrele parlamentarne rasprave.

Nažalost, u posljednje vrijeme svjedoci smo narušavanja kultura dijaloga i stanje je potrebno svakako mijenjati na bolje. Ali isto tako, oni koji dođu kao gosti u Skupštinu moraju pokazati odgovornost i poštovanje prema poslanicima koje su građani izabrali da ih predstavljaju, kao i poštovanje prema centralnoj instituciji u našoj državi.

POBJEDA: Usvojena je Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Kakva

pustila Odbor za izbornu reformu. Šta će dalje biti sa tim tijelom?

Postoji li uslov da se vratite i koji je?

I B R A H I M OV I Ć : B o š n j a č k a stranka je pristalica dijaloga, dogovora i kompromisa. Smatramo da jedino na taj način možemo doći do rezultata. Pred nama je mnogo posla, potrebno je izabrati VDT-a i izglasati ostale važne pozicije putem dvotrećinske većine. Za to nam je potreban dijalog. Odgovornost je i na poslanicima opozicije, a posebno na poslanicima vlasti.

POBJEDA: Kao član Odbora za bezbjednost, kako gledate na to što je premijer Krivokapić imenovao Dejana Vukšića za direktora ANB bez mišljenja Odbora i Skupštine?

IBRAHIMOVIĆ: Ne može se opravdati takav stav premijera. To je kršenje procedura i pravila i svakako ne podržavamo praksu da se krše pravila koja sami donosimo. To takođe potvrđuje činjenicu da je saradnja parlamenta i Vlade na niskom nivou.

POBJEDA: Što će biti Vaši prioriteti kao novog predsjednika Bošnjačke stranke?

IBRAHIMOVIĆ: Nastaviću da vodim stranku putem koji je trasirao naš bivši predsjednik Husović.

Vjerujem da je to najispravniji put, kojim treba da se kreće BS. To je put evropskih integracija, ravnomjerni razvoj, sa posebnim osvrtom na razvoj sjevera, snaženjem multinacionalne, multivjerske, multikulturalne, demokratske, antifašističke i evroatlantske Crne Gore. Moramo uraditi još više kako bi se smanjilo iseljavanje iz naše države. Stvaranje uslova za investiranje u Crnu Goru i nova radna mjesta, posebno za mlade, biće prioriteti naše politike. Želim da se izgradi bolji odnos sa našom dijasporom, koja je najvažniji potencijal za razvoj naše države.

Radiću na jačanju partije i širenju članstva, unapređenju odnosa sa našim partnerima iz EPP-a.

POBJEDA: Kako Vam Crna Gora izgleda danas i kako se Bošnjaci osjećaju u njoj?

Ervin Ibrahimović

je to poruka, šta to za Bošnjačku stranku znači?

IBRAHIMOVIĆ: Ovo je velika pobjeda pravde i istine. Ovo je ujedno i pobjeda istine nad neistinom, nad negiranjem istine i nad relativizacijom istine. Dvotrećinskom podrškom za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Skupština je poslala snažnu poruku da su vrijednosti evropske, građanske i multikulturalne Crne Gore većinske.

Dvije trećine poslanika je nedvosmisleno za suočavanje s prošlošću, bez koje nema perspektive, ne samo u Crnoj Gori, već i u okruženju.

Rezolucija je korak u pravcu pomirenja i ozdravljenja odnosa između država u okruženju. Zahvaljujemo se svim poslanicima koji su glasali za Rezoluciju.

POBJEDA: Kako ocjenjujete rad Krivokapića i njegovog kabineta za prvih 200 dana?

IBRAHIMOVIĆ: Obećali smo u

startu da ćemo biti strpljivi i dati Vladi 200 dana da pokaže prve rezultate. Nažalost, iako je na momente imala i pohvalnih stvari, ova Vlada nije položila ispit. Revanšistički pristup prema neistomišljenicima iz sada opozicionih stranaka, nepotizam, porast partitokratizma, izraženo naginjanje ka klerikalizmu, gotovo jednonacionalni i jednovjerski sastav Vlade, pad ekonomije, nesposobnost da se nabujale podjele smanjuju i prevazilaze, nesnalaženje pojedinih ministara, stagnacija u EU integracijama, skandali sa povjerljivim podacima kada je odnos prema NATO-u u pitanju, samo su neke od odlika nove vlasti koje nedvosmisleno govore da ova Vlada nije odgovorila zadatku. Predloženi budžet je definitivan dokaz nesnalaženja nove većine i bojim se da će to građani najviše osjetiti.

POBJEDA: Bošnjačka stranka je, sa drugim partijama iz opozicije, na-

Nema problema u BS POBJEDA: Nedavno je nekoliko funkcionera napustilo Bošnjačku stranku. Zbog čega se to desilo, ima li unutrašnjih problema u partiji?

IBRAHIMOVIĆ: Nedavno smo održali 4. redovni Kongres, gdje je izabran predsjednik partije i članovi Glavnog odbora. Usvojen je Program stranke koji je na fonu prethodnih, čime smo željeli da pokažemo kako stranka korača sigurnim i utabanim političkim putem koji je trasirao naš bivši predsjednik partije rahmetli Rafet Husović. Na Kongresu je usvojen novi Statut stranke koji je u mnogim segmentima unaprijeđen. Akcenat je stavljen na dodatno otvaranje stranke, transparentnost, demokratičnost i dostupnost. Određeni organi stranke su zamijenjeni drugim, a uvedeni su i brojni novi koji za cilj imaju jačanje partije i uključivanje većeg broja ljudi. Dakle, Bošnjačka stranka je pokazala da su joj interesi bošnjačkog naroda na prvom mjestu, sve odluke koje smo do sada donijeli ispostavile su se kao ispravne, tako da nema bojazni za članstvo. Na prethodnim parlamentarnim izborima napravili smo najbolji rezultat od postojanja stranke i vjerujemo da će rezultat na narednim izborima biti još bolji.

Partiju je, za razliku od toga kako su to pojedini mediji predstavili, napustilo svega šest članova. Ne postoje problemi odliva članstva iz BS kako se to željelo prikazati. Naprotiv, bilježimo konstantno pristupanje novih članova partiji, a najnovije ankete su nam potvrdile da Bošnjačka stranka bilježi trend rasta.

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je nakon promjene vlasti napravila korak unazad. Nijesam za promjenu vlasti radi same promjene. Ako promjena nije promjena na bolje, onda nije ni opravdana. Nažalost, promjena vlasti u Crnoj Gori je promjena nagore. U takvom ambijentu, ekonomsku sigurnost i bolju perspektivu ne mogu osjetiti ne samo Bošnjaci, već i ostali građani Crne Gore. Nabrojao sam razloge zašto je to tako. Građani trpe, a to je nedopustivo. Ipak, nadam se da će i ovo stanje vrlo brzo biti iza nas i da će se Crna Gora ponovo naći na ispravnom putu stabilnosti, usmjerena ka ubrzanom ispunjavanju poglavlja, kako bi se u što kraćem roku našla u društvu najrazvijenih država Evrope.

I. KOPRIVICA

Optimistične najave crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića

Crna Gora želi u EU do kraja 2024. godine PODGORICA - Crna Gora teži članstvu u Evropskoj uniji prije kraja 2024. godine, kazao je premijer Zdravko Krivokapić u intervjuu austrijskoj agenciji APA. On je kazao da se nada da će to biti slučaj u sadašnjem mandatu Evropske komisije.

- Ova vlada želi raditi ubrzanim tempom. Nema vremena za gubljenje - rekao je Krivokapić, koji je borbu protiv korupcije i organizovanog krimin a l a p ro g l a s i o g l av n i m prioritetom svoje Vlade.

– Najvažnije je da zakon više neće biti selektivan, kao što je

to trenutno još uvijek slučaj – rekao je Krivokapić.

Korupciju, kako je naveo Krivokapić, Vlada želi da svede na nulu kako više ne bi bilo ,,organizovanog kriminala koji je međunarodno umrežen“.

Premijer je takođe kritikovao bilans bivše vlasti u pregovorima sa EU. Pregovori su trajali devet godina za vrijeme prethodne vlade, ,,ali osim posljednje dvije i po godine, malo smo napredovali“, navodi Krivokapić.

On je za agenciju APA kazao da je prozapadni kurs Crne Gore nepovratan.

Zdravko Krivokapić

– Crna Gora je apsolutno nezavisna i naša se nezavisnost nikada ne može dovesti u pitanje – poručio je Krivokapić. Istovremeno je priznao da su odnosi sa Srbijom trenutno nejasni i na neki način neodređeni.

Upitan o non pejperu koji je nedavno rasplamsao polemike u javnosti na Zapadnom Balkanu, Krivokapić smatra da je vrijeme za promjene granica prošlo.

- Ne možemo promijeniti svoju prošlost, ali možemo odrediti svoju sadašnjost i budućnost - rekao je.

Na pitanje o mogućoj razmje-

ni teritorija radi rješavanja kosovskog pitanja, Krivokapić poručuje da je to pitanje između Beograda i Prištine.

- Postoje brojne mogućnosti za dobro rješenje. Međutim, članstvom u EU sve postaje puno lakše jer bi granice unutar Unije nestale. Crna Gora ima dobrosusjedske odnose sa svim zemljama u regiji i nema teritorijalnih sporova - naglasio je Krivokapić.

Crna Gora je, kako navodi, uzor drugim zemljama u regionu kada je riječ o mogućnosti demokratske promjene vlasti.

R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 21. jun 2021.

5

Privredni sud demantovao navode o političkom uticaju

Opravdana svaka radnja kojom se štiti stečajna masa Montenegro erlajnza PODGORICA - Svaki stečajni postupak, uključujući i stečaj koji se vodi u Montenegro erlajnzu (MA), je javan, transparentan i podložan isključivo sudskoj kontroli kroz načelo dvostepenosti, a nikako bilo kojoj drugoj kontroli ili uticaju, saopšteno je iz Privrednog suda.

Oni su ocijenili neosnovanim, tendencioznim i proizvoljnim navode analitičara vazdušnog saobraćaja Alena Šćurića da je to što je MA tužio To Montenegro zbog loga, rezultat političkog uticaja pod kojim radi Privredni sud.

Postupak stečaja je, podsjećaju u sudu, uređen Zakonom o stečaju, a njegov cilj je ostvarivanje najveće moguće vrijednosti imovine stečajnog

dužnika i najvećeg mogućeg stepena namirenja potraživanja povjerilaca.

- Potraživanja povjerilaca MA su 169,3 miliona eura, a taj iznos je podložan promjenama. Stečajni upravnik je samostalan u odlučivanju da li će i koju tužbu podnijeti u ime stečajnog dužnika. Svaka radnja koju preuzme u cilju zaštite stečajne mase i interesa povjerilaca apsolutno je cjelishodna i opravdana. Sa pravnog aspekta, da li je takav zahtjev osnovan ili ne, Privredni sud će u postupku koji je započet po predmetnoj tužbi dati svoj sud i ocjenu - istakli su u Privrednom sudu.

Ukazali su da svi učesnici u stečajnom postupku koji imaju pravni interes mogu da podnesu prigovor na postupanje stečajnog upravnika.

- Ukoliko takav prigovor bude pod-

Privredni sud

nijet, sud će donijeti odluku u skladu sa zakonom - poručili su iz Privrednog suda.

Kako je Pobjeda ranije objavila, ste-

čajni upravnik MA Saša Zejak tužio je To Montenegro jer je neovlašćenim predstavljanjem i stavljanjem u promet loga, koji je sličan čuvenom

orlu, povrijedio registrovani žig kompanije. Tužbom se traži da se To Montenegru zabrani korišćenje loga.

Predstavnik bivših radnika MA Miljan Perović Pobjedi je kazao da je Zejak ispunio njihova očekivanja zaštite stečajne mase kompanije i nematerijalne vrijednosti - grba, loga i imena MA. - Svjedok sam da je upravnik ponudio To Montenegru iznajmljivanje ,,fokera 100“, upotrebu potrošnih materijala i alata za održavanje aviona. Radnicima se duguje sedam plata i doprinosi od 2017. godine, dok nam Vlada nije ponudila socijalni program. Stoga stečajni upravnik ima podršku bivših radnika, u nadi da ćemo naplatiti makar dio potraživanja - zaključio je Perović.

B. D.

Članovi Odbora Udruženja špeditera Privredne komore žalili su se na brojne neusklađenosti u ovoj oblasti

Podaci Centralne banke

Stranih investicija gotovo 16 odsto manje PODGORICA - Ukupan priliv stranih direktnih investicija u aprilu je iznosio 238 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 117,8 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke.

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u aprilu je iznosila 120,2 miliona eura, što je 33,5 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

– Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 15,6 odsto u odnosu na uporedni period, što je posljedica pada dužničkih ulaganja – navodi se u Biltenu CBCG. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 10,7 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 107,1 milion eura.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 103,2 miliona eura, što čini 43,3 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 51,2 miliona eura, a u preduzeća i banke 52 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 123,6 miliona eura, što je 30,1 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

R. P.

Problematične česte kontrole i različita tumačenja propisa

Sa sastanka u Privrednoj komori

PODGORICA - Česti detaljni pregledi kontejnera koji idu u tranzit, prijavljivanje robe i rad u slobodnoj zoni, kao i neadekvatni rokovi za donošenje rješenja na žalbe, neki su od problema sa kojima se suočava sektor špedicije u Crnoj Gori. Članovi Odbora Udruženja špeditera Privredne komore žalili su se i na rad skenera u Baru, različita tumačenja carinskih propisa, razduženje garancija, te elektronsku potvrdu istupa.

Predstavnica Uprave prihoda i carina Tatjana Vujisić saopštila je na sastanku u PKCG da je u toku izrada prijedloga uredbe o izmjenama i dopunama za sprovođenje Carinskog zako-

na, koji bi uskoro trebao da stupi na snagu, kao i formiranje novih odjeljenja u Upravi, čime bi se riješila većina problema.

Na sastanku je bilo riječi i o trenutno aktivnoj uredbi prema kojoj je automobile moguće cariniti samo u mjestu gdje je uvozniku registrovano sjedište kompanije, kao i o efektivnom radnom vremenu i broju inspektrora u ispostavama.

Vujisić je kazala da se intenzivno radi na pitanju carinjenja novih vozila i najavila da će ta uredba vrlo brzo biti izmijenjena. Kada je u pitanju radno vrijeme carinskih ispostava, ona je podsjetila da je to interni akt koji se vrlo lako može promijeniti.

Privrednici su na sastanku go-

vorili i o potrebi unapređenja sistema komunikacije UPC-a sa špediterskm kompanijama, dodajući da interni raspisi Uprave često sadrže instrukcije direktno vezane za način, uslove i mjesto carinjenja određene vrste roba.

Oni su objasnili da kompanije u tom sektoru nemaju uvid u te raspise, niti ih mogu staviti na uvid klijentima, već su samo usmeno informisani, zbog čega smatraju da bi od velikog značaja bilo da sve informacije, uredbe i dopisi koji se tiču uslova carinjenja budu svima dostupni i objavljeni na portalu UPC. -Mi osluškujemo zahtjeve privrede, kao i obim posla koje carinske ispostave imaju, pa u

skladu sa tim organizujemo radno vrijeme- rekla je Vujisić i dodala da su spremni za rad na unapređenju sistema komunikacije Uprave carina sa špediterskim kompanijama.

Privrednici su tokom sastanka posebno naveli problem tumačenja zakonskih rješenja i carinskih propisa, navodeći njihovu potpuno različitu primjenu u praksi, čime se stvaraju teškoće u poslovanju.

S tim u vezi, predloženo je organizovanje radionica, seminara i obuka, kako bi se ti problemi prevazišli. Predsjednik Odbora Darko Globarević ocijenio je da je prethodna godina, obilježena pandemijom korona virusa, bila teška kako za sektor logistike i špedicije,

tako i za cjelokupnu privredu Crne Gore.

On je dodao da problema u poslovanju uvijek ima, kako u određenim rješenjima u zakonodavnom okviru, tako i na terenu. Na sastanku je bilo riječi i o projektima koji će omogućiti sprovođenje tranzitnog postupka bez zadržavanja robe na granicama, što podrazumijeva elektronsku komunikaciju carinskih organa svih država EU i drugih članica Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku.

Globarević je saopštio da primjena konvencija o zajedničkom tranzitnom postupku i o olakšicama u trgovini robom pretpostavlja prethodno izmijenjene carinske propise, uspostavljanje odgovarajuće organizacione strukture i korišćenje elektronske tranzitne aplikacije kompatibilne sa evropskim Novim kompjuterizovanim tranzitnim sistemom (NCTS).

On je dodao da će se ulaskom Crne Gore u Konvenciju olakšati robna razmjena sa ključnim spoljnotrgovinskim partnerima, jer se smanjuje broj potrebnih carinskih deklaracija na jednu. Smanjiće se, prema njegovim riječima, i zadržavanje i čekanje kamionskih pošiljki na graničnim prelazima sa susjednim državama, što će prevoznicima omogućiti bolje korišćenje transportnih sredstava. Globarević je kazao da je za uspješnu realizaciju planiranih aktivnosti neophodna i odgovarajuća priprema, kako preduzeća, tako i UPC. Konsultantkinja u Međunarodnoj finansijskoj korporaciji Ratka Stijepović govorila je o značaju mjerenja vremena carinjenja koji je istaknut u Sporazumu o trgovinskim olakšicama Svjetske trgovinske organizacije (STO TFA).

Ona je kazala da će se u septembru to mjerenje realizovati uz tehničku pomoć IFC-a, a mjeriće se prosječno vrijeme potrebno da se okončaju procedure uvoza, izvoza i tranzita robe od momenta ulaska u carisku teritoriju Crne Gore do njenog napuštanja.

- U obzir će se uzeti ukupno vrijeme potrebno za završavanje svih formalnosti, a posebno će biti mjerena vremena svih aktera, javnih i privatnih, uključenih u pomenute postupke - rekla je Stijepović.

R. P.

6

Društvo

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Analiziran 1.121 uzorak na novi korona virus

Dvadeset novih slučajeva infekcije, bez smrtnih slučajeva Iz Instituta za javno zdravlje

PODGORICA – U Crnoj Gori juče je registrovano 20 novih slučajeva infekcije korona virusom i nije

prijavljen nijedan smrtni slučaj saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

- Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa dostavile su Institutu

rezultate za 1.121 uzorak na novi korona virus. Ukupno je dijagnostifikovano 20 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 – navodi se u saopštenju.

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalazi 20 pacijenata sa infekcijom korona virusa, od kojih je šest životno ugroženo, saopštili su iz Ž. Z. te ustanove.

Istraživanje o stavovima i percepcijama građana i zaposlenih u javnoj upravi o rodnoj ravnopravnosti pokazalo

Polovina ispitanika smatra da poslodavac ima pravo da traži potvrdu o trudnoći Joanikije predvodio Kako prijestonica turizma dočekuje turiste

litiju u Budvi, grad okićen trobojkama

PODGORICA - Svaki drugi građanin vjeruje da se žene i muškarci toliko razlikuju da je rodnu ravnopravnost nemoguće u potpunosti postići, dok polovina smatra da poslodavac ima zakonsko pravo da traži potvrdu da kandidatkinja za posao nije u drugom stanju.

To je pokazalo istraživanje o stavovima i percepcijama građana i zaposlenih u javnoj upravi o rodnoj ravnopravnosti, koje je sproveo Ipsos stratedžik marketing za potrebe Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

Prema istraživanju, svaki drugi građanin vjeruje da poslovno uspješne žene moraju neminovno da zanemare svoju porodicu.

- Dvije od tri žene zaposlene u javnoj upravi smatraju da muškarci imaju veća prava od žena, tek jedan od tri muškarca će se složiti sa ovom konstatacijom - pokazalo je istraživanje.

Svaki treći zaposleni u javnoj upravi nema kapacitet da procijeni da li se princip rodne ravnopravnosti primjenjuje u procesima zapošljavanja, selekcije i odabira kadrova u javnoj upravi, dok svaki četvrti smatra da se ne poštuje princip rodne ravnopravnosti.

- Zaposleni u stručnoj službi Skupštine pokazuju veći stepen osviješćenosti i prepoznavanja rodno zasnovane diskriminacije u odnosu na službenike drugih institucija - pokazalo je istraživanje.

Prema istraživanju, muškarci kao glavne prepreke za svoje napredovanje u javnoj upravi vide nedovoljnu kvalifikovanost, motivisanost i neravnopravan tretman donosilaca odluka, dok je žene vide u usklađivanju posla s privatnim i porodičnim obavezama.

Zaposleni u institucijama, njih 40 odsto, smatra da zastupljenost žena na mjestima odlučivanja treba da bude veća.

Svaki drugi zaposleni smatra da u njihovim institucijama postoje jasne instrukcije kako da u kreiranju zakona, strategija i programa uključe načela rodne ravnopravnosti, iako čak 60 odsto ne može sa sigurnošću da kaže da li je u njihovoj instituciji u posljednjih godinu rađena rodna analiza.

Navodi se da 80 odsto zaposlenih u institucijama smatra da je tema rodne ravnopravnosti dužnost kontakt osoba ili timova za rodnu ravnopravnost u onim institucijama gde oni postoje, dok je tek 20 odsto stava da je rodna ravnopravnost

BUDVA - Mitropolit crnogorsko-primorski SPC Joanikije predvodio je sinoć prazničnu litiju u Budvi, prenosi RTV Budva.

Crkvena opština Budva i Hram Svete Trojice u Starom gradu, kako se navodi, organizovali su proslavu slave grada Budve.

Litiji su prisustvovali čelnici lokalne samouprave Marko Bato Carević i Krsto Radović kao i članovi opštinskih odbora DF-a i Demokrata.

RTV Budva piše da je vicešam-

pion u boksu Petar Liješević nosio krst na čelu kolone, te da su litiji prisustvovali direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kao i načelnik Službe zaštite i spašavanja Dragan Božović. Ulicama Budve organizovana je i auto–kolona, a dominirale su trobojke i crkvene zastave. Zbog gužvi glavni bulevar bio je paralizovan.

Korisnici društvenih mreža pišu da Budva litijama i trobojkama dočekuje turiste, što su oštro kritikovali.

Ne postoji potpuna jednakost polova

polje djelovanja svih zaposlenih u instituciji.

Prema istraživanju, svaki drugi zaposleni u javnoj upravi nije upoznat sa postojanjem kontakt osobe za rodnu ravnopravnost u njihovoj instituciji, a polovina ne zna kako njihova institucija doprinosi ispunjenju obaveza preuzetih međunarodnim konvencijama.

Navodi se da dva od tri službenika javne uprave smatra da se na godišnjem nivou obezbjeđuje dovoljno finansijskih sredstava za rad na polju rodne ravnopravnosti.

Istraživanje je pokazalo da je rodno odgovorno budžetiranje kao pojam i praksa uglavnom nedovoljno poznat zaposlenima u javnoj upravi i najčešće se shvata dosta usko i povezuje sa različitim podsticajima namijenjenim ženama.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić je na predstavljanju istraživanja istakla da su u tom resoru postavili ravnopravnost polova visoko na listu prioriteta.

- Cilj nam je povećati pristup, ukloniti barijere, razviti vještine i osnažiti ljude koji bi na neki način mogli biti marginalizovani i isključeni iz kreiranja i primjene vladinih politika, programa i usluga - rekla je Srzentić.

Ona je poručila da je Ministarstvo posvećeno promovisanju inkluzivnog okruženja u kojem će se svi pojedinci osjećati slobodno da se u potpunosti iskažu, gdje će njihova jedinstvenost biti cijenjena i gdje će se osjećati kao dio tima.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova podsjetila je na Konferenciju o ženama u Pekingu, sa koje je prije 26 godina poručeno da je učešće žena u svim sferama društva osnov za dostizanje jednakosti i razvoja.

- Put ka dostizanju rodne ravnopravnosti je dug i izazovan i zahtijeva sveobuhvatan pristup, odgovornost i zajedničko djelovanje institucija u privatnom i javnom sektoru i pojedinaca - rekla je Gašparikova.

Ona je poručila da će UNDP nastaviti dugogodišnji rad sa partnerima na osnaživanju žena u svim sferama života i boljem kreiranju i sprovođenju politika rodne ravnopravnosti. Šef sekcije za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Herman Špic, smatra da Crna Gora treba da intenzivira napore na integrisanju rodne perspektive u svoje politike i reforme, uključujući i sektor javne uprave.

- Ukidanje rodne neravnopravnosti u javnoj upravi važno je za tekuću reformu javne uprave u Crnoj Gori, koja je presudna za proces integracije Crne Gore u EU. EU će i dalje podržavati i pratiti rodno odgovornu reformu u Crnoj Gori - naveo je Špic.

UNDP je u toku prethodne dvije godine, u saradnji sa Upravom za kadrove, intenzivno radio na podizanju kapaciteta u javnoj upravi, te sproveo akreditovani program obuke za trenere iz javne uprave, a 24 sertifikata danas su uručena polazniR. P. cama i polaznicima treninga.

Reditelja Borisa Malagurskog čuva policija

Nema objašnjenja zašto mu je dodijeljena zaštita PODGORICA - Reditelj Boris Malagurski juče je sa porodicom obišao Nijagarine vodopade na Cijevni, i to u pratnji policije. On je za CdM potvrdio da ga čuva policija.

Iz Uprave policije nijesu saopštili zbog čega mu je dodijeljena policijska zaštita.

U više navrata su stručnjaci za bezbjednost objašnjavali da procjene bezbjednosnih prijetnji zahtijevaju ozbiljan pristup i nije dobro da se politizuje i zloupotrebljava policijska služba i zaštita na dati način.

Malagurski ovih dana boravi u Crnoj Gori gdje je u više gradova bila zakazana projekcija njegovog filma ,,Crna Gora podijeljena zemlja“. Zbog nezadovoljstva javnosti i najavljenih protesta projekcije su

otkazane, a održana je samo jedna u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici.

Prvobitno je bilo planirano javno prikazivanje filma na platou uspred Hrama, ali za to nije dobijena dozvola pa je odlučeno da se film emituje unutar Hrama.

Prema ranijoj izjavi Malagurskog film je nastao uz podršku Hrama Hristovog vaskrsenja.

U kratkim najavama koje se mogu naći na društvenim mrežama i Jutjubu dati su isječci iz ovog ,,dokumentarca“, među kojima su i izjave aktuelnog premijera Zdravka Krivokapića, zatim Jovana Markuša, Matije Bećkovića, kao i sada već bivšeg ministra ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, koji poručuje da se u Crnoj Gori događa duhovna revoluŽ. Z. cija.

Društvo

Poneđeljak, 21. jun 2021.

7

Poslanica Pokreta za promjene apeluje na UCG da ne bira rektora po aktuelnom propisu i da sačeka usvajanje novog zakona o visokom obrazovanju

Bošnjak: Demantovali bismo sami sebe PODGORICA – Poslanica Branka Bošnjak (Pokret za promjene) kazala je za Pobjedu da izbor rektora Univerziteta Crne Gore ne treba da se obavi po starom modelu po kojem je propisano da ga biraju članovi Upravnog odbora.

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore pokrenuo je u četvrtak postupak za izbor rektora, za mandatni period 2021-2024. godine, iako nije usvojen novi zakon o visokom obrazovanju kroz koji bi trebalo da se uvedu nova pravila. Tačnije, polemisalo se o dvije alternative – jedna, koju je ranije kroz svoj predloženi zakon ponudila Bošnjak, propisuje da rektora ubuduće treba na izborima da bira čitava akademska zajednica, uključujući i studente i administraciju, a druga se tiče ranije ugašenog modela – da fakulteti predlažu kandidate o kojima će da se izjašnjava Senat. Iako je bilo najavljeno da će se novi zakon o visokom obrazovanju usvojiti krajem juna, to se neće dogoditi, jer radna grupa Ministarstva prosvjete, nau-

Vršilac dužnosti rektora, prof. dr Vladimir Božović ranije, nakon što je u februaru razriješen sa te funkcije prof. dr Danilo Nikolić, izjavio je da bi se novi rektor mogao birati po novom modelu i izričit je bio da treba da se izbjegne sistem koji je neprimjeren – da sva vlast bude skoncentrisana u Upravnom odboru. Bošnjak smatra da bi zato sa etičke strane bilo problematično da se Božović sada prijavi na konkurs

ke, kulture i sporta ne obavlja taj posao planiranom dinamikom.

Kako je Upravni odbor pokrenuo proceduru za izbor rektora, to znači da će ga po raspisanom konkursu

Branka Bošnjak

izabrati - članovi Upravnog odbora.

Taj način se kritikuje u dijelu javnosti, jer se smatra da nije objektivan, odnosno da se politizuje zato što u tom tijelu sjede i osnivači Univerzi-

teta, odnosno predstavnici Vlade.

Vršilac dužnosti rektora, prof. dr Vladimir Božović ranije, nakon što je u februaru razriješen sa te funkcije prof. dr Danilo Nikolić, bio je stava da bi se novi rektor mogao birati po modelu koji predlaže Bošnjak ili ovom drugom. Izričit je bio da treba da se izbjegne sistem koji je neprimjeren – da sva vlast bude skoncentrisana u Upravnom odboru.

ETIČKI PROBLEM AKO SE PRIJAVI BOŽOVIĆ

Hoće li se Božović sada, ipak, prijaviti na konkurs, ne zna se, jer nije odgovarao na pozive Pobjede, a kada mu ističe v.d. stanje, nijesu nam odgovorili sa Univerziteta iako su najavili da će to učiniti.

Bošnjak smatra da bi sa etičke strane bilo problematično da se Božović javi na konkurs za izbor novog čelnika Univerziteta, imajući u vidu njegovu izjavu da je cilj da se naredni izbor obavi pod demokratičnijim uslovima.

Bošnjak dodaje da ne treba birati rektora po starom načinu, jer bi tako ,,sami sebe demantovali“.

– Nije dobra poruka da nam odgovara ono što je krojeno po starom kada se zatvarao UCG, kada se nije čuo glas studenta, profesora i da se sve odvijalo u zatvorenom malom krugu. Nije pametno da se istrajava na tome – ističe ona.

Dodaje da, možda, može da se produži v.d. stanje ili kada se izabere rektor, nakon što se usvoji novi zakon, da se obavi reizbor.

– Možda su sada u obavezi da raspišu konkurs. Može se naći rješenje.

Upravni odbor može da ne izglasa, pa da se ponovi konkurs, postoje pravne varijante za prelazno rješenje, jer je zakon u fazi izrade.

Upravni odbor može da ne izglasa nikoga. Ima tu nekih pravnih gimnastika koje mogu da se izvedu. Može da se napravi nešto, možda ne bi bilo fer prema tim kandidatima koji se prijave, ali valjalo bi im se unaprijed sugerisati da se sačeka sa novim zakonom i novim načinom izbora. Ovaj način izbora je toliko zatvoren i ne odražava želju nastavnog kadra UCG, da prosto ne bi trebali da ulaze u to. Taj model je uveden kada su htjeli baš sve da iskontrolišu – navodi ona.

Ako su htjeli obaviti reforme, dodaje Bošnjak, i svi su bili za to, onda treba naći modus da se ide na to da se rektor bira po novom modelu i da se sačeka izglasavanje zakona.

Bošnjak kritikuje aktuelne propise po kojima rektora bira Upravni odbor, ističući da je raspisivanje konkursa u tom slučaju samo predstava za javnost, jer se unaprijed zna koji kandidat će biti izabran.

OČEKUJE JAVNU RASPRAVU

Podsjeća da je ranije pripremila zakon kojim se reguliše izbor rektora, ali da ga je povukla, iz razloga što je resorno ministarstvo naumilo da u potpunosti izmijeni, odnosno napiše novi zakon o visokom obrazovanju zbog čega je formirana radna grupa. Bošnjak im je onda dostavila svoje sugestije, ali nema informaciju šta je uvaženo, odnosno koje njene smjernice će se naći u nacrtu tog akta. Očekuje da se uskoro o svemu tome obavi javna rasprava.

Upravni odbor ima 15 članova. Odluku o izboru rektora donosi to tijelo većinom glasova od ukupnog broja članova i ta odluka je konačna.

Predsjednica UO je redovna profesorica Filološkog fakulteta prof. dr Rajka Glušica iz Ure. N. ĐURĐEVAC

Član Savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ analizirao postupanja policije ispred Hrama PODGORICA – Zbog jasne poruke da država Crna Gora ne toleriše ometanje i sprečavanje prava na slobodu okupljanja i slobodu izražavanja, i da je neophodno procesuiranje svih koji nekome ugrožavaju bezbjednost, neophodno je odmah identifikovati sve one koji su se nasilnički i drsko ponašali - kazao je član Savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ Aleksandar Saša Zeković.

On je to rekao komentarišući incident koji se dogodio ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici kada je grupa huligana napala feminističku grupu ,,Bogougodnice“ koje su održale uredno prijavljen skup.

- Ispoljeno ponašanje kontrademonstranata ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja vodi osnovanom zaključku da se na licu mjesta potvrdio osnovni cilj javnog okupljanja grupe crnogorskih feministkinja – oni koji tvrde da baštine određene vrijednosti, na djelu (ponašanjem) nijesu dokazali da je to stvarno tako. Pokazali su da su primarno nasilnici i huligani bez ozbira što su uvjereni da su i ,,dobri vjernici“ koji (od nekog) ,,brane“ pravoslavlje (svetosavlje) i svetinje (hramove) – kazao je Zeković.

Primjetno je, dodaje Zeković, da vodeći mediji nijesu istakli huliganstvo prema

Zeković: Neophodna predostrožnost prema ekstremizmu

ženama, niti su konstatovali da se kontrademonstracijama pokušao spriječiti uredno prijavljen i odobren skup. Izostali su snimci i fotografije koji bi potvrdili nasilje isključivo muških (kontra) demonstranata prema 15-ak žena koje su mirno stajale, uz liturgijske pjesme, protiv vrijednosnog pretvaranja (licemjerja) u najbrojnijoj crkvenoj zajednici.

- Interesantno je da je, u vodećim medijima, umjesto video snimaka i fotografija koje govore o ometanju regularnog javnog okupljanja, objavljeno više fotografija jednog te istog građanina (muškarca) koji je na sebi imao majicu kratkih rukava sa likom predsjednika Crne Gore. Građanin, tako odjeven, nije imao veze sa okupljanjem ,,Bogougodnica“ – poručio je Zeković.

Namjera takvog pristupa, smatra on, ukazuje na moguću namjeru da se javnosti podmetne osjećaj da iza okupljanja i nasilja stoji Đukanović, što, kaže Zeković bar u ovom slučaju ne odgovara

istini.

On je pohvalio i profesionalno ponašanje policije koja je učesnicama javnog okupljanja pomogla da prostor oko Hrama bezbjedno napuste.

- Važno je da demokratska javnost prepozna i činjenicu da Uprava policije, i pored postojanja značajnih bezbjednosnih prijetnji i izazova, feministički skup nije zabranila. To je više nego jasna poruka da država, kako to obično vole reći ljudskopravaši, ,,nije kapitulirala“ pred naletom ekstremista i najavom njihovog nasilja. Ovo je i vrlo ozbiljna i pozitivna legitimacija novog rukovodstva Uprave policije ali i jasna poruka da je država riješena da bude uspješna u borbi protiv ekstremizma – kazao je Zeković.

On je Upravi policije uputio par preporuka koje se odnose na predostrožnost prema daljem djelovanju grupe koja je imala incidentno i nasilničko ponašanje.

- Neophodna je prevencija i rad usmje-

ren na umanjenje štetnosti njenog djelovanja. Procjena policije da će ta grupa destruktivno djelovati tog dana je bila osnovana – pojasnio je Zeković.

Istakao je da uprkos tome što se Srpska pravoslavna crkva ogradila od ove grupe huligana situacija na terenu je pokazala da sveštenici poznaju gotovo sve članove i da na njih imaju prilično jak uticaj.

Uprava policije i Srpska pravoslavna crkva, u sklopu ukupnih napora da se u čitavoj zemlji osigura stabilan javni red i mir, mogu blisko sarađivati po pitanju unutrašnje bezbjednosti, a posebno osnažiti rad s porodicom i svetosavskom omladinom kako bi se djeca i mladi zaštitili od radikalizacije – poručio je Zeković. Činjenica da su kontrademonstranti, dodaje Zeković, toliko prišli demonstrantkinjama i napali njihov mobilijar koji je bio ključan za slobodu izražavanja i slanje potrebnih poruka treba da zabrine policiju. Taj događaj zahtijeva određene interne provjere, rovjere, bolje pripreme ali i sankcionisanje kontrademonstranata kod kojih se

prepoznaje protivzakonito ponašanje.

- Dodatno, policija je dužna da od nasilja i govora mržnje na internetu zaštiti sve učesnice javnog okupljanja ispred Sabornog hrama. Komentari su najčešće neprimjereni i brutalni, pa je zbog upućenih prijetnji policiji već prijavljen Ž. P. iz Podgorice – kazao je on.

Blagovremena i efikasna reakcija i oglašavanje Uprave policije, zaključuje Zeković, uticaće pozitivno na njihovu bezbjednost ali i na prevenciju daljeg nasilja. Ž. Z.

Aleksandar Saša Zeković

8

Društvo

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Predsjednica Sudskog savjeta najavila podnošenje krivične prijave zbog verbalnog napada fotoreportera Dana u Nikšiću

Cetinjani negoduju jer je direktorica OŠ „Njegoš“ objavi

Simović-Zvicer: Psovao me i vrijeđao

Sporne fotografije sa mitropolitom A

PODGORICA - Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer kazala je da ju je prekjuče u Nikšiću ispred lokala ,,Lenoks“ verbalno napao fotoreporter ,Dana Željko Šapurić.

Vesna Simović-Zvicer

či i djela novinara u značajnoj mjeri kreiraju svijest u svakom društvu, pa i u mom Nikšiću – napisala je ona.

Povodom te objave oglasio se i Šapurić koji je kazao da je jedino istina da je sjedio na terasi pomenutog lokala, a da je ,,sve ostalo podmetačina usmjerena da pričini štetu kako njemu lično, tako i njegovoj porodici i redakciji za koju radi“.

- Vesnu Simović-Zvicer ne po-

znajem, niti imam bilo što protiv nje. Kućno vaspitanje mi ne dozvoljava da koristim rječnik koji pominje, a posebno ne prema jednoj dami. Ja sam posljednji čovjek koji bi nekoga prozivao i vrijeđao na ulici – rekao je Šapurić.

Pozvao je Simović-Zvicer da podnese krivičnu prijavu kako bi se utvrdila istina i dodao da, ukoliko ona to ne uradi, to će Ž. Z. učiniti on.

D. MALIDŽAN

- Dok sam se parkirala ispred frizerskog salona - koji se nalazi do lokala ,,Lenoks“, na čijoj terasi je u prisustvu vlasnika sjedio dotični, čula sam kako viče: ,,Je li ovo Simovićka!“ Nakon toga je počeo da pljuje i da me psuje... Ja sam, da bih izbjegla veći incident, mirno ušla u frizerski salon, ne osvrćući se na ,,društvo sa terase“ – napisala je ona na svom Fejsbuk profilu.

Najavila je da će povodom ovog događaja podnijeti krivičnu prijavu.

– Posebnu zabrinutost osjećam zbog činjenice da se radi o fotoreporteru, koji nikako ne bi smio da se na primitivan i prizeman način ,,obračunava“ sa neistomišljenicima, jer rije-

CETINJE - Grupa građana Cetinja tražila je od direktorice Osnovne škole ,,Njegoš“ Vesne Knežević da sa zvanične Fejsbuk stranice škole ukloni vjerski sadržaj (fotografije na kojima je i pokojni mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije) i da objasni zašto se takav sadržaj tu našao.

- Poštovana gospođo Knežević, kao direktorku Osnovne škole ,,Njegoš“, pristojno Vas pitamo da djeci, roditeljima i građanima Cetinja pojasnite odluku da na zvaničnoj stranici škole objavite vjerski sadržaj koji nema dodirnih tačaka sa obrazovanjem, izvođenjem nastave, kohezijom u lokalnoj zajednici… Vašim postupkom ste prilično uznemirili lokalnu zajednicu. Nastupili ste provokativno i neprihvatljivo!

Pozivamo Vas da sadržaj koji je izazvao negativne reakcije bez odlaganja obrišete - navode oni.

U toj objavi, predstavljen je jedan od najboljih učenika Petar Balaban. Na dvije od četiri fotografije koje prate objavu, učenik se nalazi u društvu pokojnog mitropolita Amfilohija, što je građanima sporno.

U apelu je naveden i telefonski broj Knežević, a pozivaju se građani Cetinja i Crne Gore da ,,pristojno kontaktiraju“ direktoricu, da bi dobili objašnjenje o spornom sadržaju.

- Pozivamo građanke i građane Cetinja i Crne Gore da telefonski i putem SMS ili Vibera pristojno kontaktiraju gospođu Vesnu Knežević, direktoricu Osnovne škole ,,Njegoš“ na Cetinju, koja je bez objašnjenja i bez konsulto-

U apelu se pozivaju građani Crne Gore i Cetinja da ,,pristojno kontaktiraju“ direktoricu škole Vesnu Knežević i da traže obrazloženje o spornom sadržaju na Fejsbuk stranici

vanja kolega u kolektivu, roditelja i građanstva Cetinja, na zvaničnoj stranici škole objavila sadržaj o pokojnom mitropolitu Srpske pravoslavne crkve koji je

prilično uznemirio djecu, roditelje, nekadašnje učenike/ce škole, građane/ke Cetinja i Crne Gore. Pozovite gđu Knežević ili joj pišete, budite pristojni, za-

Nedoumice o epidemiji podijeliti sa ljekarima

Istraživanje agencije Ipsos uz podršku britanske ambasade i Unicefa

Trećina građana vjeruje u teorije zavjere o koroni PODGORICA – Trećina građana Crne Gore vjeruje u teorije zavjere o korona virusu, rezultati su istraživanja koje je sprovela istraživačka agencija Ipsos uz podršku britanske ambasade u Podgorici i Unicefa.

Među njima je više osoba s osnovnim i nižim nivoom obrazovanja, a u teorije zavjere više vjeruju osobe koje su bile izložene velikom broju netačnih informacija o korona virusu.

– Ovi podaci ukazuju na značaj medijske pismenosti za javno zdravlje, jer upravo ona omogućava ljudima da nađu



informacije koje ih zanimaju, kao i da kritički sagledaju svaku informaciju i provjere je u pouzdanim, stručnim izvorima – kazao je direktor Ipsosa Vladimir Raičević.

Među građanima koji su naveli da informacije o epidemiji nijesu pratili iz više izvora, ima značajno više onih koji vjeruju u dezinformacije i teorije zavjere o korona virusu nego među ostalim ispitanicima, pokazali su rezultati istraživanja.

– Potpuno je razumljivo da ljudi brinu, da su uplašeni ili zbunjeni i zato ih pozivam da sva pitanja i nedoumice podijele s ljekarima i da s njima

Sloboda medija i sloboda izražavanja vlastitih stavova je važna - ali oni koji objavljuju informacije treba da budu odgovorni za ono što pišu

otvoreno razgovaraju o svim informacijama, pa i o teorijama zavjere – poručio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

Ipsosovo istraživanje ukazuje i na značaj izgradnje kulture dijaloga u društvu, jer rezultati pokazuju da oni koji vjeruju u teorije zavjere obično komuniciraju samo sa istomišljenicima.

– Sloboda medija i sloboda izražavanja vlastitih stavova je važna - ali oni koji objavljuju informacije treba da budu odgovorni za ono što pišu. Teorije zavjere se šire na internetu, ali nanose ozbiljnu štetu u stvarnom svijetu. Kada govorimo o samozaštiti od kovida-19, dobijanje tačnih informacija jeste zapravo pitanje života i smrti – rekla je britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks.

Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje obuhvatio je 821 ispitanika starosti 18 ili više godina širom zemlje. Prikupljanje podataka obavljeno je u periodu od 24. do 26. marta ove godine, putem telefonske ankete, tj. upitnika čije je prosječno trajanje bilo 20 minuta. Ž. Z.

NIKŠIĆ: Postavljeno spomen-obilježje Šćepanu Mijuškoviću

Nepravda ispravljena poslije 97 godina PODGORICA - Postavljanjem spomen-obilježja u park šumi Trebjesa u Nikšiću iznad jame u kojoj je srpska vojska bačila izmučeno tijelo crnogorskog heroja Šćepana Mijuškovića ispravljena je nepravda prema borcu za pravo, čast i slobodu Crne Gore, saopšteno je iz Crnogorske kulturne mreže.

- Tadašnje vlasti nakon 1918. godine, pošto nijesu mogle dokazati njegovu krivicu, nakon izlaska iz zatvora su ga držale pod prismotrom sve do njegovog ubistva. Šćepan Mijušković je zvjerski mučen i svirepo ubijen po naređenju srpskih vlasti zbog svog protivljenja prisajedinjenju Crne Gore u Kraljevinu i negiranju odluka Podgoričke skupštine – navodi se u saopštenju.

O njegovom junaštvu i borbi za Crnu Goru, navode iz CKM-a, se dosta pričalo ali država mu se nije odužila na način kako je on zasluživao zbog svog odnosa prema njoj.

- Nažalost trebalo je da prođe 97 godina da se ovom heroju oda priznanje u vidu postavljanja mermerne ploče za sve ono što je uradio za Crnu Goru – ističu oni.

Crnogorska kulturna mreža izrazila je poštovanje prema gestu organizatora postavljanja spomen-obilježja velikom crnogorskom sinu Šćepanu Mijuškoviću.

- Ovim činom je ispravljena nepravda prema heroju i opran crn obraz kulturnim institucijama Crne Gore koje se nijesu śetile da izraze poštovanje prema heroju Šćepanu Mijuškoviću – zaključili su iz CKM-a. Ž. Z.

Društvo

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Prijem povodom nacionalnog Dana Muslimana Crne Gore

ila vjerski sadržaj na stranici škole

e učenika Amfilohijem

Vulić: Žestoko smo ugroženi, druge države nemamo niti ćemo imati Nagrađeni

Uprava odgovorila da su škola i učenici iznad svih podjela

Sabrija Vulić

Odavno su stvoreni uslovi da se crnogorski Muslimani politički organizuju i da na taj način ostvare svoja prava, jer formula da kroz građanske partije ostvare ono što zaslužuju za sada ne izgleda kao rješenje, ocijenio je predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić

Na kritike građana Cetinja, uprava škole je dala obrazloženje u komentaru objave na Fejsbuku.

– Naša škola je prije svega obrazovno-vaspitna ustanova. Nijesmo nikakva politička, niti nacionalna organizacija te se stoga ne bavimo pomenutim pitanjima. Prepoznati smo kao škola koju krasi ravnopravnost i jedinstvo svih učenika. Ne bavimo se vjerskim, nacionalnim ili bilo kojim drugim sličnim pitanjima, tako da vas ljubazno molimo da se uspjesi naših učenika ne stavljaju u drugi plan zbog raznih govora mržnje! Škola i naši učenici su daleko iznad svih podjela i rasprava neistomišljenika. Unaprijed zahvalni - objavila je škola na Fejsbuk stranici odgovarajući na kritike građana prijestonice.



Vašim postupkom ste prilično uznemirili lokalnu zajednicu. Nastupili ste provokativno i neprihvatljivo! Pozivamo Vas da sadržaj koji je izazvao negativne reakcije bez odlaganja obrišete - navode građani u obraćanju direktorici tražite pojašnjenje i momentalno brisanje neprimjerenog sadržaja.

Postoji i mogućnost da je primorana i uslovljena na ovakav čin, ali

zahtijevajmo da se sačuva integritet i ugled škole - navodi se u dopisu proslijeđenom Pobjedi.

I.T.

Reagovanje potpredsjednice DPS-a na izjavu ministra ekonomskog razvoja

Damjanović: Milatović nije uradio ništa za naučnu i inovativnu zajednicu Crne Gore PODGORICA – Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović za sedam mjeseci rada nije uradio ništa za naučnu i inovativnu zajednicu Crne Gore, rekla je potpredsjednica Demokratske partije socijalista (DPS) i bivša ministarka nauke Sanja Damjanović.

Ona je kazala da je rasformirano Ministarstvo nauke bilo na ponos Crne Gore.

– Nula eura za inovativne projekte, nula eura za naučno-istraživačke projekte, nula eura za razvoj startapova, nula eura za PhD stipendije, nula eura za razvoj IT zajednice, nula iskorišćenih zakonskih podsticaja za razvoj istraživanja i inovacija, nula finansiranih projekata od strane Fonda za inovacije, centri izvrsnosti bez finansiranja.

Nula novih inicijativa i na kraju nula rezultata – pojasnila je Damjanović.

Najtužnije od svega, dodaje ona, je što su otjerali najveći infrastrukturni naučno-istraživački i medicinski projekat SEEIIST od 250 miliona eura i predali ga u ruke

9

Sanja Damjanović

drugoj državi.

– Ne morate se mnogo mučiti, samo implemenirajte ono što su vam zakonske obaveze, konkurse i programe koje smo vam mi kreirali i ostavili na stolu kako bi podržali našu inovativnu zajednicu, koja vrlo dobro zna ko i šta je uradio za njih – istakla je Damjanović.

Ocjenu o tome u kakvom stanju su nauka i inovacije, kaže Damjanović, daće Evropska komisija.

– U međuvremenu biste, literature radi, mogli posjetiti sajt Vlade u kojoj slučajno sjedite ili sajt Evropske komisije da otkrijete veliku tajnu.

Ko je dobio najbolju ocjenu u regionu za ovu oblast? Pitanje je sad – zaključila je Damjanović. Ž. Z.

PODGORICA – Mi druge države nemamo niti ćemo imati. Mi drugog jezika osim crnogorskog nemamo. Takav je stav svih nas u Savjetu Muslimanskog naroda Crne Gore, takav je stav i preko 20.000 Muslimana u našoj zemlji. Ali, nažalost, već dugo imamo sumnju da se to u našoj državi malo cijeni.

Možda će neko pomisliti da to nije tako, ali činjenice govore suprotno – rekao je predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić na jučerašnjoj svečanosti povodom nacionalnog Dana Muslimana održanoj u Podgorici.

Svečani prijem organizovao je Savjet Muslimanskog naroda u spomen na 20.jun 1912. godine kada je Ukazom o postavljenju muftije crnogorskih muslimana, knjaz Nikola imenovao Murtezu Karađuzovića, čime su crnogorski Muslimani prvi put u svojoj

istoriji dobili duhovnog poglavnika iz redova domicilnog naroda.

Predsjednik Savjeta Muslimana Sabrija Vulić kazao je da je izborom ovog datuma za nacionalni praznik crnogorskih Muslimana još jednom potvrđena njihova vjekovna privrženost svojoj jedinoj državi Crnoj Gori.

POPISI

Na posljednja dva popisa 2003. i 2011. godine, dodaje, broj onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Muslimani racionalno pada u odnosu na ranije periode.

-Razlozi tome su mnogobrojni, ali u ovom svečanom trenutku nećemo analizirati načine asimilacije crnogorskih Muslimana, o tome ćemo nekom drugom prilikom i na drugom mjestu. Ipak ćemo pomenuti činjenicu da je ova nacionalna manjina žestoko ugrožena i biću slobodan da kažem da je to u neku ruku po-

sljedica činjenice da smo apsolutno odani državi Crnoj Gori - rekao je on, a navedeno je u saopštenju Izvršnog odbora Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore.

ORGANIZOVANJE

Iz tog razloga smatra da su odavno stvoreni uslovi da se crnogorski Muslimani politički organizuju i da na taj način ostvare svoja prava, jer formula da kroz građanske partije ostvare ono što zaslužuju za sada ne izgleda kao rješenje.

-A Muslimani u ovoj zemlji su u, u većini, apsolutno građanske orijentacije, to pokazuju naša istraživanja, kontakti sa sunarodnicima. Ali, gle čuda, obično smo u drugom ili trećem redu kada treba da dobijemo ono što nam po znanju, stručnosti i kvalitetu pripada. Što zbog toga sto naši istovjernici kroz svoje nacionalne stranke dobiju ono što zaslužuju i onda nama koji se izjaš-

Na svečanosti su uručene nagrade zaslužnim pojedincima. Istoričar Novak Adžić je dobitnik ovogodišnje nagrade „Avdo Međedović“ za očuvanje kulturnog nasljeđa Muslimana Crne Gore jer je napisao i objavio knjigu „Prilog proučavanju istorije Mrkojevića“ (fragmenti iz prošlosti Mrkojevića), što je prvo djelo u kojem se neki autor sveobuhvatno bavi istorijom Mrkojevića.

Godišnje zahvalnice zbog predanog rada na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore dobili su Suada Drpljanin Fetić iz Bijelog Polja i mr Alen Pelinković iz Bara.

Telegram i poruke čestitali uputili su iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, iz kabineta premijera Zdravka Krivokapića, predsjednici opstina Bijelo Polje i Bar, Petar Smolović i Dušan Raičević, predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, UO „Lovćenske straže 1990“.

Svečanosti su prisustvovali i savjetnica predsjednika Skupštine Crne Gore Sandra Radević, direktor CEKUM-a Salko Luboder, predsjednik Skupštine glavnog grada Đorđe Suhih, predstavnik trgovinske misije Azerbejdžana, predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća, predstavnik Islamske zajednice u Crnoj Gori i brojni drugi gosti.

njavamo kao Muslimani ili Crnogorci islamske vjeroispovjesti a to je značajan broj, što zbog toga što upravo pripadamo ovom nacionalnom korpusu - istakao je Vulić. Čini se, zaključio je, da je došlo vrijeme da se to rapidno R.P. promijeni.

Uhapšena osoba koja je vrijeđala urednicu Parlamentarnog kanala TVCG Slavicu Kruščić-Vasović

Nema elemenata krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti PODGORICA – Podgorička policija locirala je i uhapsila M. M. (55) koja je vrijeđala urednicu Parlamentarnog kanala Televizije Crne Gore Slavicu Kruščić-Vasović saopštili su iz Uprave policije.

– Kruščić-Vasović je 18. juna podnijela prijavu Centru bezbjednosti Podgorica u kojoj je navela da joj jedna osoba putem elektronske komunikacione mreže šalje uvredljive poruke i fotografije i snimke eksplicitnog sadržaja – navodi se u saopštenju.

– Policijski službenici su lišili slobode M. M. zbog počinjenog prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru (grubo vrijeđanje, naročito drsko, bestidno i uvredljivo ponašanje) – pojasnili su iz UP. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u radnjama M. M. nema elemenata krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Ž. Z.

Slavica Kruščić-Vasović

10

Crnom Gorom

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Svečanost u bjelopoljskom naselju Gornja Pruška

Postavljen kamen temeljac za izgradnju džamije i islamskog kulturnog centra Bijelo Polje - U bjelopoljskom gradskom naselju Gornja Pruška juče je priređena svečanost prilikom koje je položen kamen temeljac za izgradnju džamije i islamskog kulturnog centra Objekat za pripadnike islamske konfesije u Bijelom Polju, na čiju se izgradnju čekalo nekoliko godina, pored džamije, obuhvataće i prateće sadržaje, a ukupna vrijednost ove investicije je oko četiri miliona eura.

Glavni imam medžlisa Islamske zajednice u Bijelom Polju prof. Enis ef. Burdžović u uvodnoj riječi, zahvalio se predstavnicima Islamske zajednice u Turskoj, koji su i podržali izgradnju islamskog centra i izrazio uvjerenje da će vrlo brzo svi zajedno prisustvovati i njegovom otvaranju.

Reis Islamske zajednice u Cr-

noj Gori Rifat Fejzić istakao je da će izgradnjom ovog islamskog kulturnog centra svim vjernicima biti omogućeno da se na jedan kulturan i civilizovan način mole svome Bogu.

- Nama Božje ne tebaju da bi nekome prkosili, već da bi imali gdje da se molimo, jer smo svi svjedoci da mnogi vjernici nemaju mjesta da obave molitvu, odnosno da klanjaju namaze -poručio je Fejzić.

Podsjetio je da je ideja o izgradnji islamskog centra stara nekoliko godina, te da je došlo vrijeme da se i započne njegova izgradnja.

- Islamski centar će služiti kao spomenik kulture i eventualno nova turistička tačka u Bijelom Polju - kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, zahvalivši Islamskoj zajednici Turske, koja je podržala realizaciju ovog projekta.

- Mi kao Islamska zajednica i

Muslimani imamo dosta prijatelja, ali samo je jedna naša država Crna Gora. Svi su naši prijatelji dobrodošli, oni su tu uvijek da nam pomognu, oni su i naši prijatelji i prijatelji svih građana države Crne Gore - kazao je Fejzić, dodajući da veliku zahvalnost duguju i čelnicima lokalne samouprave.

Predsjednik Diyaneta uprave za vjerske poslove Republike Turske, prof. dr Ali Erbaš, istakao je da „Alahove kuće prave oni koji u Alaha i u onaj svijet vjeruju, oni koji zekat daju, molitvu obavljaju“.

- A Alahov poslanik kaže da ,,Onaj koji ovdje na dunjaluku napravi jednu džamiju - Alah će njemu isto tako u dženetu sagraditi kuću“ - naveo je Erbaš, naglasivši da je srećan što je u Bijelom Polju, gradu u kojem vlada međuvjerski sklad i suživot.

- I vidimo svjedočenja kroz istoriju da, kada se osjetila potreba za jednom bogomoljom, onda se ona i uslišila. Naša vjera to i poziva. I toliko se detaljno gledalo na čuvanje tih bogomolja, ma o kojoj bogomolji i kojoj vjeri se radilo. Do te mjere se to čuvalo, da i kada bi se, nažalost, pošlo negdje radi rata, prva naredba koja bi bila jeste da se sačuvaju bogomolje, da se sačuvaju ljudi, da se ne diraju stariji, djeca i da se sačuvaju te vrijednosti - istakao je reis Islamske zajednice Turske Ali Erbaš.

Kazao je i da su naši preci najbolji primjer kako se može u miru živjeti, makar se radilo i o više religija na jednom mjestu.

- Kada danas ovdje među vama vidim i ljude drugih religija, ovaj sklad i mir, to mi je samo jedno smirenje, jer glavni cilj ove naše vjere jeste živjeti u miru i skladu. Svakako da biti

Detalj sa svečanosti u Bijelom Polju

dobar čovjek i izgraditi dobre ljude počinje iz bogomolja.

Ako Bog da i džamija koja će se ovdje sagraditi, zasigurno će biti razlogom pronicanja dobrih ljudi, koji će biti korisni za svoje društvo i zajednicu - poručio je Erbaš.

Svečanosti polaganja kamena temeljca za izgradnju džamije,

pored vjernika, prisustvovali su predstavnici lokalne uprave na čelu sa predsjednikom Opštine Petrom Smolovićem i predsjednicom SO Nemšom Omerhodžić, predstavnici javnog i političkog života, kao i ambasadorka Turske u Crnoj Gori Songul Ozan sa saradnicima.

B. ČOKOVIĆ Foto-priča iz Gornje Morače

Studijska grupa novinara iz Kazahstana u posjeti Crnoj Gori

Oduševljeni našom obalom Obišli su barsku rivijeru, vidjeli naše plaže, a zatim posjetili Staru maslinu, maslinjak Džidžarin, Stari grad… Nadamo se da su utisci pozitivni i da će u njihovim prilozima i reportažama naša ponuda biti predstavljena na najljepši način - kazao je direktor TO Bar mr Emil Kukalj

BAR - Studijska grupa novinara iz Kazahstana, koja je u organizaciji Nacionalne turističke organizacije direktnom avio-linijom stigla u Crnu Goru, tokom vikenda je obišla znamenitosti i turističke atrakcije Bara.

– Utisci su mnogo bolji nego što smo očekivali – kazali su predstavnici medija iz ove centralnoazijske zemlje, a reportaže o našoj državi i gradu pod Rumijom već su, putem interneta, plasirane na tržište Kazahstana.

Nacionalna avio-kompanija Er Astana uspostavila je direktnu avio-liniju sa Podgoricom 9. juna, a od ponedjeljka, 21. juna, avioni će svakodnevno letjeti na toj relaciji.

Zahvaljujući otvaranju direktne avio linije Kazahstan – Podgorica, očekuje se da će Crnu Goru ovoga ljeta posjeti-

Pozdrav iz Bara za Kazahstan

ti značajan broj turista iz te azijske zemlje.

Nakon turoperatora, koji su nedavno posjetili Bar i druge primorske gradove, turistička ponuda grada pod Rumijom prezentirana je i kazahstanskim novinarima.

– Obišli su barsku rivijeru, vidjeli naše plaže, a zatim posjetili Staru maslinu, maslinjak Džidžarin, Stari grad… Nadamo se da su utisci pozitivni i da će u njihovim prilozima i reportažama naša ponuda biti predstavljena na najljepši način – kazao je direktor TO Bar mr Emil Kukalj.

Da je to tako, i mnogo bolje nego što su očekivali, potvrdila je u razgovoru za Radio Bar i Bar info, Bela iz Kazahstana.

– Oduševljeni smo onim što smo vidjeli, ljudima, ljubaznošću, gastronomijom – kazala je Bela, koja je objasnila da su novinarske reportaže, putem in-

Detalj sa konferencije

terneta, već dostupne na tržištu Kazahstana.

Studijske posjete turoperatora i novinara organizovala je Na-

cionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa nacionalnim avio-prevoznikom iz Kazahstana, turističkom privredom i lokalnim turističkim organizacijama.

– Prethodnih dana u Crnoj Gori je boravila grupa od deset uticajnih kazahstanskih turoperatora kako bi se upoznali sa ponudom naše destinacije.

Sa ciljem uspostavljanja saradnje i kontakata sa turističkom privredom, organizovali smo više poslovnih radionica na kojima su učestvovali hotelijeri i predstavnici turističkih agencija iz primorskih opština, glavnog grada, prijestonice i turističkih agencija sa sjevera, Kolašina i Žabljaka, kojima je predstavljena integralna ponuda - objasnila je Aleksandra Maksimović, zamjenica direktorke NTO, koja je istakla da je privlačenje turista iz Azije, posebno u vre-

menu pandemije, izuzetno važno.

– Očekujemo da će obje posjete rezultirati značajnim promotivnim efektima kada je riječ o kreiranju imidža i pozicioniranju Crne Gore kao turističke destinacije na tržištu Kazahstana. Posebno je to važno u pandemijskom vremenu, imajući u vidu da se radi o visokoplatežnim gostima, koji su spremni da za kvalitet plate više od prosječnog turiste. Prvenstveno su zainteresovani za luksuzni segment ponude, a poznati su i kao veoma aktivni gosti, koji tokom odmora preferiraju da dožive destinaciju u potpunosti, upoznavajući tradiciju, kulturu, gastronomiju zemlje u kojoj borave - kazala je Maksimović.

U Turističkoj organizaciji Bar očekuju, u ovoj sezoni, ostvarenje 50 odsto turističkog prometa iz 2019. godine. V.K.V.

Snijeg „do bola“ ka planini Lola...

KolAŠiN - Prava dobrodošlica ljetu koje danas (21. jun) zvanično počinje. I nijesu ovo glečeri na bližim Alpima i daljim Andima. Ovo je Gornja Morača, put ka planini Lola, četrdeset i nešto kilometara od Kolašina...

Fotografije metarskog snijega u samom finišu juna su potvrdile koliko je prethodna zima bila snjegopadna. Koliko je bilo dana sa ozbiljnim sniježnim padavinama i njegovim metarskim vrijednostima. Tamo gdje mu, ne baš pravo i agresivno proljećnje sunce nije smetalo, metarski snijeg je i te kako sačekao ljeto...

Ekipe Komunalnog preduzeća iz Kolašina su ljeto dočekale na putu ka planini Lola. Kao po običaju sa njima je bio i Milivoje Bulatović, direktor preduzeća. Najbolje su kancelarije, tamo gdje su radnici, gdje je mehanizacija, gdje se nešto konretno radi i stvara...

- Između svih ostalih redovnih i vanrednih poslova koje imamo u ovo doba godine, stigli smo i do ovolikog junskog snijega u Gornjoj Morači. Probili smo sniježne namete koji su pokazali priličnu otpornost junskog snijega. Metarske visine sa strane probijenog puta ostaju iza naše mehanizacije i djeluju pomalo nestvarno za prve ljetnje dane. Ono što je najvažnije probijen je put ka katunu Bljušturov do i ostalim katunima na planini Loli. U radnim nalozima našeg preduzeća imamo čišćenje snijega i u januaru ali evo i u junu. Važno je da se posao završi i da budemo na usluzi građanima - kazao je Bulatović. Dr. D.

Kultura

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Na koji način su male izdavačke kuće prošle kroz pandemiju korona virusa i da li je njihovo postojanje ugroženo nedostatkom pomoći institucija

Od publikovanja knjiga u Crnoj Gori zaradu imaju samo štampari PODGORICA - Vrijeme koje je pandemiju korona virusa ponudilo kao odgovor na sva nedovršena pitanja, u ovom slučaju ne pokriva probleme s kojima se susrijeću male izdavačke kuće u Crnoj Gori. Svaka sa svojim posebnim statusom, bilo da funkcionišu kroz NVO sektor ili ogranak neke veće firme, ima svoje prepreke, ali i izazove.

Kroz razgovor sa četvoro entuzijasta koji su iz ljubavi prema pisanoj riječi više nego zbog finansijskog prestiža krenuli u avanturu kojoj kraj neće odrediti nikad sami, saznali smo da sve ono s čime se bore nijesu vjetrenjače sagrađene u protekloj godini. Natalija Đaletić (Ourborous), Ognjen Savić (Arto), Đorđe Šćepović (Transkript) i Željko Milović (Mediteran Multimedia) nijesu odustali, iako je neizvjesnost riječ s kojom sve vrijeme kalkulišu.

IZLAZAK

Đorđe Šćepović kaže da nije siguran da podjela na male i velike izdavačke kuće u Crnoj Gori uopšte postoji.

- Postoji nekoliko ozbiljnih i aktivnih izdavača, od kojih ni za jednog ne mogu reći da je veliki u pogledu tržišta koje pokriva i načina na koji funkcioniše. Ono što je relevantno u crnogorskom izdavaštvu može se lako nabrojati (zanemarujem izdavače koji su crnogorski samo po mjestu prebivališta). Tu prije svih imam u vidu Otvoreni kulturni forum i Fokalizator, kada je riječ o književnosti, i Fakultet za crnogorski jezik i književnost kad je riječ o stručnoj literaturi i književnosti – rekao je Šćepović.

Prema njegovim riječima, izdavači koji funkcionišu kao NVO, a njegova kuća Transkript je upravo dio tog sektora, ne mogu održati kontinuitet u izdavačkoj produkciji. Sve što je u okviru Transkripta objavljeno do sada, objavljeno je bez bilo kakve institucionalne podrške.

Njegova je izdavačka kuća posljednju knjigu objavila 2020. godine, i to knjigu poezije koju sam potpisuje. Pandemija, ipak, nije uticala na njihov rad.

- I u vremenu prije pandemije naš status je bio sličan, ako ne i isti. Otprilike, na isti način smo finansirali projekte – ili donacijama ili iz vlastitog džepa – kazao je.

Drugačije je bilo sa izdavačkom kućom Arto čije je aktivnosti pandemija, koja je prema riječima Ognjena Savića sasvim preoblikovala profesionalni i socijalni život ljudi, značajno usporila, kako u dijelu organizacije i dinamike rada, tako i samih finansija.

- S obzirom na to da je izdavačka kuća Arto dio kompanije BRCA koja posluje u više privrednih sektora, a dominantno u ugostiteljstvu kroz svoje klubove Tarantino, Štrudla i Gostiona 1928,

Zastoj u državnoj pomoći pogađa domaće izdavače

MILOVIĆ: „Malo“ izdavaštvo nije stvar novca, već misije ĐALETIĆ: Ništa od planova za ostvarivanje finansijske dobiti SAVIĆ: Polako i postepeno izlazimo iz tog mučnog perioda ŠĆEPOVIĆ: I prije pandemije naš status je bio sličan, ako ne i isti

Željko Milović

Natalija Đaletić

Ognjen Savić

Đorđe Šćepović

koji su u prethodnih 18 mjeseci pretrpjeli velike restrikcije i ozbiljnu štetu, neizbježno je bilo da i Arto prođe kroz fazu stagnacije u radu. Zbog toga u ovom periodu nismo uspjeli da završimo započete izdavačke projekte, ali ni da daleko odmaknemo sa realizacijom novih ideja. Sada već polako i postepeno izlazimo iz tog mučnog perioda i nadamo se da ćemo uskoro moći da nastavimo sa našom izdavačkom produkcijom – optimističan je Savić.

gorica art festivala) objavili i nekoliko zbirki kratke proze i poezije dominatno novih crnogorskih autora/ki, odnosno što smo makar malo otvorili vrata domaće književne scene za neka neafirmisana imena. I nikako ne bih preskočio da spomenem Jovanu Marojević i njene „Materice: poema obscura“, kao posebno uredničko iskustvo rada s nekim ko ne produkuje književnost kao posljedicu svoje umjetničke ili neke druge ambicije, već skoro pa posve čist, nadrealistički necenzurisan čin življenja – kazao je.

I Natalija Đaletić koja je na čelu izdavačke kuće Ouroboros nije u finansijskom smislu zadovoljna onim što im je prošla godina priredila.

- Pandemija nas je dovela u stanje finansijske krize. S obzirom na činjenicu da je izdavačka kuća Ouroboros osnovana 2019, a da su naša izdanja publikovana u 2020. godini, ništa od planova za ostvarivanje finansijske dobiti nije realizovano – rekla je Đaletić.

Ipak, objavili su četiri knjige u posljednjih 18 mjeseci: zbirku priča „Glasovi“ Miraša Martinovića; roman „U(L)ica slobode“ Tanje Vujović, roman „U

inat svima“ Tatjane Kuljače i zbirku pjesama „U svijetu nesklada“ Valentine Šuković-Šaranović.

- Kao urednik knjiga koje Ouroboros publikuje lično sam ponosna na sve četiri knjige i na sva četiri autorska glasa kojim Ouroboros izdavačka kuća govori do sada – pohvalila se. Najavila je i integralno izdanje drama prof dr Slobodana Tomovića i izdanje od četiri njegove drame prevedene na engleski jezik koje će izaći sljedećeg mjeseca.

- Dramski opus dr Slobodana Tomovića je snažno i vrijedno kulturno i umjetničko nasljeđe Crne Gore i čini nas bezmjerno srećnim i ponosnim što imamo čast i privilegiju da ga Ouroboros ovim izdanjem ponovo predstavi javnosti – najavila je.

„Akademia“ i dokumentarni film „Bar na vremenskoj kapiji“ i bili koautori u projektu „Interkulturalni prikazi – Ulcinj i Bar“ novinara i publiciste iz Ulcinja Mustafe Canke.

Prema riječima urednika Željka Milovića, ova kuća se bavi promocijom Bara, njegovog kulturno-umjetničkog nasljeđa i djela lokalnih autora.

- To je prilično šarolika lepeza objavljenog materijala kome je „najmanji zajednički sadržalac“ da sačuva ono što bi, nestankom onih koji bi mogli da pričaju ili svjedoče, bilo pokriveno velom zaborava – objasnio je i dodao da pandemija nije previše uticala na njihov izdavački plan, budući da su neprofitna i niskobudžetna kuća čiji se tiraži se kreću do 500 primjeraka.

Male izdavačke kuće u Crnoj Gori su, prema mišljenju Đaletić, ugrožene činjenicom da je konkurs za sufinasiranje projekata iz oblasti kulture koji je raspisalo nekadašnje Ministarstvo kulture, novo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta poništilo.

- Mada, sredstva koja su do sada dodjeljivanja na ovom konkursu malim, nezavisnim izdavačima su više nego mizerna - rekla je.

KRIZA

Zahvaljujući Arto-u, nekoliko vrlo značajnih naslova je objavljeno u Crnoj Gori. Prvi put su štampani Artoovi rani radovi, Desnosova „Sloboda ili ljubav“, Bitorov roman „Raspored vremena“, Perekov „Mali moped“, „Simona“ Eduarda Lala, Lorensove „Studije iz klasične američke književnosti“ i Fernandesov „Muzej romana o Vječitoj : prvi dobar roman“. Sudeći po naslovima, Savićev doživljaj da je izdavač Arto stvarno nešto valjano ponudio čitaocima nije neobjektivan i pretjeran.

- Naravno, mislim da je izuzetno bilo vrijedno što smo kroz naše konkurse u okviru PAF-a (Pod-

UGROŽENI

Barska izdavačka kuća Mediteran Multimedia funkcioniše kao NVO i u posljednjih godinu i po su objavili tri knjige kratkih priča barskih autora. Knjiga Predraga Milovića „Košarkaške i druge priče“, „Koronartno odjeljenje, soba 80“ Željka Milovića i „Podrumijske priče“ nedavno preminulog Zorana Gojića.

Objavili su i drugi CD rok grupe

11

Izvan konvencija i mode Pitanje isplativosti posla kojim se bave naši sagovornici je već prefiksom „mali“ postalo odgovor, a Savić to slikovitije objašnjava.

- Skoro se uvijek, na slična pitanja, sjetim Gutenberga, kao prvog izdavača štampanih knjiga u istoriji Zapadne civilizacije, koji je ubrzo nakon publikovanja svojih prvih naslova potpuno finansijski propao.

Drugim riječima, kao da je izdavaštvo od samih svojih početaka sve do danas ponajviše namijenjeno onima koji u knjigama vide nešto više od tržišne robe, koji isplativost izdavanja knjiga prvenstveno mjere aršinima intelektualnog i emocionalnog zadovoljstva i koji vrlo dobro znaju da u ekonomskoj ravni postoji hiljadu boljih i bržih načina da se zaradi novac.

Otuda je vjera ili uobrazilja da makar malo doprinosimo svom društvu, da svojim knjigama podstičemo ljude oko sebe da kritički promišljanju o stvarnosti i sagledavaju sebe i svijet oko sebe izvan konvencija i mode, negdje suštinska, pa često i jedina satisfakcija bavljenja izdavaštvom – rekao je Savić.

Savić smatra da je, imajući na umu da je Crna Gora izuzetno malo tržište, i malim i velikim izdavačima, kao i samim autorima, uvijek potrebna pomoć i podrška države kako bi svoje izdavačke projekte mogli da realizuju.

- Konkursi za sufinansiranje su nam često i jedini model da sklopimo finansijsku konstrukciju kada publikujemo knjige, i otuda je suvišno reći koliko bilo kakav zastoj u državnoj pomoći pogađa domaće izdavačke kuće i produkciju knjiga u Crnoj Gori. Nadamo se da će se nezgodna situacija sa konkursom Ministarstva i uopšte državnim budžetom uskoro riješiti – kazao je Savić.

NE ISPLATI SE

Natalija Đaletić ne krije da stalno razmišljaju o odustajanju.

- Od publikovanja knjiga u Crnoj Gori zaradu imaju samo štampari. Za štampanje knjige u nekom pristojnom kvalitetu štampe neophodni su grdni novci.

Nikako se ne isplati – rekla je Đaletić.

Transkript nikad nije imao ambiciju da bude izdavačka kuća koja će zarađivati. Osnovan je, prema riječima Šćepovića, s ciljem i namjerom da bude izdavač časopisa „Script“, a da povremeno objavi, u skladu s mogućnostima, i nekog od mlađih crnogorskih autora.

- Nažalost, primarni cilj je izgubio smisao onog trenutka kada je izašao posljednji broj časopisa.

A razlog gašenja časopisa je upravo izostanak bilo kakve podrške kada je riječ o crnogorskim institucijama kulture – objasnio je.

I Milović je svjestan neisplativosti posla kojim se naši sagovornici, manje ili više, bave „sa strane“.

- Usudio bih se reći onu već deplasiranu i izlizanu frazu da „malo“ izdavaštvo nije stvar novca, već misije, i to zaista ispada tako – rekao je Milović za Pobjedu.

D. ERJAVŠEK

12

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Glavni grad i Opština Tuzi uz pomoć partnera nastavljaju rekonstrukciju

Povodi

Zatvara se prsten oko Kučkih korita

Tuzović ispred spomenika na Pobrežju

Kome smetaju spomenici Prije 16 godina, 11. jula 2015. godine, na temelju muslimanskog groblja „Pobrežje“ podignut je spomenik civilnim žrtvama ratova 1991–2001. godine. Prethodno su napravljena dva u razmaku i oba oštećena, da nijesu bila za gledanje. Drugi je bio u staklu i otvorio ga je tadašnji predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić. Nije bio dugog vijeka. Štetočine i mrzitelji svega dobrog i korisnog i njega su uništili. Tada je Forum Bošnjaka u Crnoj Gori pokrenuo akciju da se sagradi novi od kamena – veličine oko dva i po metara i čvrstine da mu zlobnici nijesu mogli nauditi. Čak ni oni koji (jun 2021. Nikšić) urinišu spomenike velikih ljudi. Tome mrzitelju svega što pripada demokratskoj, građanskoj i više vjerskoj našoj domovini (druge nemamo), tom primitivcu, bez srca i ljudskog obraza i ponosa, smetao je u centru Nikšića spomenik narodnom heroju Ljubu Čupiću, kojemu je „Sloboda bila bliža od života“ (stih na početku Spomeniku partizanu borcu na brdu Gorica).

Otkrivanje trećeg spomenika, nakon što su zulumćari oštetili, 11. jula 2015. godine spomenik na Pobrežju nikog i „mudri“ diskutanti, kojima smeta podnesena Deklaracija Bošnjačke stranke u Crnoj Gori, vjerovatno nijesu ni vidjeli, mada su pri svakom obilježavanju važnih događaja pozivani, ali uzalud.

Da su na poziv organizatora dolazili, ne bi danas predlagali nešto što je u Podgorici učinjeno.

Na kamenom spomeniku, uz ono što smo u početku naveli, stoji „NE PONOVILO SE!“ Novac za realizaciju tog projekta obezbijedili su: Sekretarijat za kulturu Glavnog grada (Hamdo Kočan i Nela Vukčević – Savković), Ministarstvo za ljudska manjinska prava (ministar Suad Numanović), Branislav Mićunović, Rifat Rastoder, Sabahudin Delić.

O izgradnji spomenika brinuli su Husein Tuzović, predsjednik Savjeta Foruma Bošnjaka, Mirsad Rastoder, predsjednik Upravnog odbora Savjeta Foruma Bošnjaka.

Uz spomenik Glavni grad je izgradio park i fontanu, a u posljednje vrijeme postavljeno je dječje igralište sa potrebnim rekvizitima da bi se đeca što više zadržavala na čistom vazduhu. To važi i za starije osobe. Hvala gradonačelniku Ivanu Vukoviću za sve što je učinio da park ima svoju namjenu.

A sad prigovor nekim poslanicima, čija imena ne želim saopštavati, a dobro ih znam i sa njima, neovisno od ideološkog opredjeljenja, održavam dobre građanske odnose.

Izglasavanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Crna Gora kreće dobrim putem. Onim koji joj pripada po svemu što je u prošlosti učinila. A to je veliko i ne može se mjeriti promjenom vlasti. I mi kao i predsjednik Udruženja Bošnjaka u SAD Esad Rastoder koji je na TVCG, u razgovoru sa izvrsnom voditeljkom Slavicom Kruščić-Vasović, kazao da sve države poštujemo, ali mi druge nemamo. Jer, ona nije od juče već još od unazad hiljadu i više godina.

Husein TUZOVIĆ

Aktivnosti Službe zaštite i spašavanja

Za dva dana ugasili 11 požara Pripadnici Službe zaštite i spašavanja protekla dva dana imali su 34 intervencije, od čega 11 na gašenju požara na teritoriji glavnog grada i opštine u okviru Glavnog grada Golubovci i u Tuzima.

U periodu od 15 časova u petak do 15 časova u subotu realizovali smo ukupno 20 intervencija. Intervencija gašenja požara bilo je ukupno sedam i to na sljedećim lokacijama: Gostilj, Bioče, Mahala, Vuksanlekići, kod autobuske stanice, Zeti i Tuzima – objavljeno je na FB stranici Službe zaštite i spašavanja.

Osim pomenutih intervencija, dodaju oni, uspješno su izvršili tri akcije spašavanja kućnih ljubimaca, uklonili četiri zmije,

intervenisali i na otvaranju zaglavljenog lifta u kojem se nalazilo jedno lice.

Od 15 časova u subotu do 15 časova juče pripadnici Službe zaštite i spašavanja realizovali su ukupno 14 intervencija.

- Intervencija na gašenju požara bilo je ukupno četiri i to na sljedećim lokacijama: Mataguži, Trijebač, Mahala i kod Krivog mosta. U toku navedenog perioda pripadnici Službe realizovali su jedan prevoz cistijerne sa vodom u bezvodnom području grada, obezbeđivali sportski događaj, u dva navrata intervenisali na otvaranju stana kao i na otvaranju zaglavljenog lifta u kojem se nalazilo jedno lice – navode iz Službe zaštite i spašavanja.

I. M.

ZA POLA SATA NA SKORO 1.400 METARA VISINE: Kučka korita

Početkom sedmice Putevi kreću u rekonstrukciju puta Orahovo – Građen -Korita, u dužini od dva i po kilometra – objavio je gradonačelnik Vuković na svom Fejsbuk profilu uz napomenu da im je plan da kompletna dionica od Orahova do Korita bude završena do kraja mandata gradske uprave. Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj, navodeći da je za dionicu puta od Deljaja do Korita obezbijeđeno 750.000 eura, najavio je početak radova ovih dana Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio je da ove sedmice počinje rekonstrukcija dva i po kilometra puta na dionici Orahovo – Građen – Kučka korita, za što će biti utrošeno 200.000 eura.

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj, koji se prije dva dana sastao sa gradonačelnikom Vukovićem i njegovim saradnicima, kao i predstavnicima

kompanije Bemax, najavio je da će u saradnji sa njima rekonstruisati dionicu puta od Deljaja do Korita, za što je obezbijeđeno 750.000 eura.

ULAGANJA

U kompletnu dionicu od Orahova do Kučkih korita potrebno je uložiti 840.000 eura a, kako je najavio gradonačelnik Podgorice, biće završena do

kraja mandata gradske uprave.

- Početkom sedmice Putevi d. o. o. Podgorica kreću u rekonstrukciju putnog pravca Orahovo – Građen - Korita, u dužini od dva i po kilometra. Za te namjene obezbijeđeno je 200.000 eura – objavio je gradonačelnik Vuković na svom Fejsbuk profilu.

Za rekonstrukciju kompletnog putnog pravca (od Orahova do Kučkih korita), naveo je

on, potrebno je 840.000 eura.

- Naš plan je da cjelokupan posao završimo do kraja mandata gradske uprave – poručio je Vuković.

Uporedo s tim, najavio je on, Putevi će započeti i rekonstrukciju dijela puta Zatrijebač – Poprat - Korita, za šta su finansijska sredstva obezbijeđena prošle godine, zahvaljujući predsjedniku Crne Gore i

Tradicionalna manifestacija Sekretarijata za kulturu i sport okupila 80 takmičara

Mladi perspektivni sportisti sedam dana na Kopaoniku Mladi perspektivni sportisti Podgorice juče su otputovali na kamp koji se organizuje na Kopaoniku, od 20. do 27. juna.

Tradicionalna manifestacija Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada ovog ljeta, prenosi PG biro, okupila je 80 takmičara iz pet sportova (fudbal, košarka, ženski rukomet, ženska odbojka i džudo).

Pomoćnik sekretara za kulturu i sport Miloš Antić istakao je da je ovo još jedan pokazatelj brige Glavnog grada o najmlađim sportistima.

- Stvaramo im uslove da se bave sportom, da se druže i stiču nova iskustva. Sigurni smo da će se za mnoge od njih u perspektivi čuti i da će se na lijep način sjećati ovog kampa – kazao je Antić.

Savjetnik za sport Rajko Ćupić ističe da je za sve učesnike Sekretarijat obezbijedio smještaj na bazi punog pansiona, kao i potrebne terene za sprovođenje trenažnog procesa.

Kako je naveo, sa djecom će, uz nihove trenere, u hotelu ,,Junior“, boraviti i predstavnici Sekretarijata za kulturu i sport.

ULAGANJE U BUDUĆNOST: Mladi sportisti sa trenerima i predstavnicima Sekretarijata

Koordinatorka odjeljenja za sport Nela Tatar podsjetila je da je ovo petnaesti kamp u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.

- Mnogi veliki crnogorski sportisti prošli su ovaj kamp i sigurni smo da će se ta tradicija nastaviti. Iskustva iz pret-

hodnih godina govore nam da je ovo sjajna stvar, da djeca ove pripreme doživljavaju i kao veliku čast i obavezu s obzirom na to da predstavljaju svoj grad, ali i kao odličnu mogućnost da napreduju u svojim sportovima – poručila je Tatar.

Iz Glavnog grada poručuju da

će, pored podrške koju pružaju sportistima, nastaviti da unapređuje sportsku infrastrukturu u Podgorici i nastojati da stvore što bolje uslove za bavljenje sportom, kako za profesionalne sportiste, tako i za amatere i rekreativce.

I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Odluka o ublažavanju finansijskih posljedica korona virusa na sjednici lokalnog parlamenta

Neke komunalne takse možda budu i ukinute S.VASILJEVIĆ

u puteva prema planinskom izletištu

Nik Đeljošaj, Veselin Kovačević i Ivan Vuković

ljudima iz naše dijaspore.

- Na ovaj način, pravimo ogroman korak u pravcu ,,zatvaranja“ kruga oko Korita, jednog od najljepših panoramskih puteva u Crnoj Gori – zaključio je Vuković.

SARADNJA

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj na svom Fejsbuk profilu saopštio je da se u subotu sastao sa gradonačelnikmom Vukovićem, njegovim saradnicima, kao i predstavnicima kompanije Bemax.

Put oko Korita, istakao je on, jedan je od glavnih atrakcija opština Tuzi i Podgorice, koje promovišu planinski turizam.

- U našoj opštini ostalo je da se rekonstruiše još devet kilometara puta (od Deljaja do Korita), a još malo posla i na teritoriji glavnog grada. Naša dijaspora je u dio puta koji je na našoj teritoriji uložila stotine hiljada.

Znači, prvi dio ovog puta je prije nekoliko godina, dok smo bili sastavni dio glavnog grada, zajednički završen do Deljaja – podsjetio je Đeljošaj.

Kako ističe, za rekonstrukciju preostalih devet kilometara puta, od Deljaja do Korita, već je obezbijeđen novac - oko 750.000 eura.

- Dio novca obezbijeđen je u saradnji sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, koje je Vlada prebacila na Glavni grad, dok je ostatak obezbijeđen iz budžeta Opštine Tuzi – naveo je Đeljošaj.

Predsjednik Opštine Tuzi iskazao je zahvalnost kompaniji Bemax koja će ih, kako navodi, podržati i pomoći im u realizaciji ovog projekta.

- Pripremni radovi će početi za nekoliko dana. Dio puta će asfaltirati Putevi, a ostalo zavisi ko će biti dobitnik javne nabavke, koja se zatvara u srijedu – zaključio je Đeljošaj.

Podsjećamo, za rekonstrukciju dvadesetak kilometara puta od Doljana do Orahova, koja je realizovana kroz privatno-javno patrtnerstvo Fonda za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“ i Glavnog grada, a uz pomoć Vojske Crne Gore, uloženo je preko million eura.

I. M.

Radnici Čistoće uklonili otpad sa plaže u Rogamima

POMOĆ UGOSTITELJIMA: Detalj iz kafića u centru grada

Uprava lokalnih javnih prihoda omogućiće umanjenje od 100 odsto iznosa lokalne komunalne takse za postavljanje ljetnje bašte, zatvorene bašte, ostalih privremenih objekata koji se mogu izmještati s jednog mjesta na drugo (slobodnostojeća vitrina, pokretna tezga, zabavni parkovi i sl.) i za promotivne svrhe, za period od 1. do 30. aprila ove godine, a 50 odsto za period od 1. maja do 30. septembra - navodi se u odluci Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković donio je odluku o ublažavanju finansijskih posljedica korona virusa u Podgorici, o kojoj će se izjasniti odbornici na sjednici gradskog parlamenta 30. juna.

OLAKŠICE

Odlukom, piše u dokumentu, propisane su dodatne olakšice u poslovanju i podrška usljed okolnosti izazvanih korona virusom (kovid-19), koje će omogućiti Uprava lokalnih javnih prihoda, glavni gradski arhitekta, Agencija za izgradnju, Sportski objekti, Tržnice i

pijace, Čistoća, Deponija i Direkcija za imovinu.

- Uprava lokalnih javnih prihoda omogućiće umanjenje od 100 odsto iznosa lokalne komunalne takse za postavljanje ljetnje bašte, zatvorene bašte, ostalih privremenih objekata koji se mogu izmještati s jednog mjesta na drugo (slobodnostojeća vitrina, pokretna tezga, zabavni parkovi i sl.) i za promotivne svrhe, za period od 1. do 30. aprila ove godine, a 50 odsto za period od 1. maja do 30. septembra - navodi se u Odluci.

Za korišćenje komercijalnih objekata kojima je omogućen

pristup sa opštinskog puta, propisano je umanjenje od 50 odsto iznosa godišnje naknade za period od 1. aprila do 30.juna.

ODOBRENJA

Poreski obveznici, navodi se u odluci, mogu se obratiti Upravi lokalnih javnih prihoda sa zahtjevom za umanjenje komunalnih taksi putem pošte ili na imejl adresu: uljp@podgorica.me.

Prema toj odluci, glavni gradski arhitekta odobrava proširenje postojećih ljetnjih bašti, ostalih privremenih objekata koji se mogu izmještati s jednog mjesta na drugo (slobod-

Obilježavaju Međunarodni dan joge

Parkovi su prijatan ambijent za vježbu i meditaciju

Čišćenju gradskih kupališta će posvetiti posebnu pažnju Ekipe gradske Čistoće očistile su juče komunalni otpad sa gradske plaže u Rogamima, koja je prije nekoliko mjeseci uređena zahvaljujući kompaniji ,,Bemax“.

- Detaljno je očišćen i prostor plaže u Rogamima. S obzirom na to da gradske plaže imaju sve više posjetilaca, ovim lokalitetima ćemo u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju – objavljeno je na FB stranici Čistoće.

Radnici koji obavljaju poslove manuelnog održavanja javnih površina, ističu iz Čistoće, juče su najviše posla imali oko i u blizini Gradskog stadiona i na Trgu Argentina. Mašinski su očistili saobraćajnice u centru, dok je odvoz nepropisno odloženog otpada sa javnih površina uz angažovanje mehanizacije realizovan u naseljima Stari aerodrom i Konik, kao i na određenim lokacijama u centru grada.

I. M.

13

Turistička organizacija Podgorice i Umjetnost življenja Crne Gore (Art of Living Montenegro), u okviru obilježavanja Međunarodnog dana joge, prethodnih dana organizovali su manifestaciju ,,Joga u prirodi“.

Djeca i odrasli, koji su učstvovali u časovima joge koje su održali eminentni predavači iz zemlje i regiona u gradskim parkovima, su zajedno sa njima na ovaj način skrenuli pažnju na mogućnost korišćenja javnih površina za zdrave stilove života, kao i time da jogu čine lako dostupnom.

- Na ovaj način želimo da ponudimo saznanja o korišćenju i efektima različitih metoda joge, kojima sebi možemo da olakšamo doba neizvjesnosti i straha i upoznamo renomirane lokalne instruktore joge sa eminentnim stručnjacima iz zemalja regiona, koji svi u svojim sredinama neumorno doprinose buđenju povjerenja u pozitivne zdravstvene uticaje ove vještine – poručuju iz Tu-

UŽIVALI I NAJMLAĐI: Sa časa joge u Parku na Kruševcu

rističke organizacije.

U subotu u 10 sati mališani su uživali u času joge u Parku na Kruševcu, dok je za sve učesnike organizovano od 19 do 20 časova u park-šumi Tološi.

Juče od devet do 10 časova joga za seniore održana je u Karađorđevom parku, a za sve od 19 do 20 sati u Njegoševom parku. Joga vježbe, ističu organizatori, vodili su eminentni stručnjaci iz ove oblasti iz

Crne Gore i regiona, a svi programi su bili besplatni.

Za danas je planirana interna diskusija, gdje će se predstavnici 10 škola joge, gosti i lokalni instruktori, sresti i razgovarati o svojim uspješnim modelima za korist lokalnoj zajednici, koje su razvili tokom svoje dugogodišnje prakse, ali i o različitim viđenjima joge od strane lokalnog staI. M. novništva.

nostojeća vitrina, pokretna tezga, zabavni parkovi i sl.) i za promotivne svrhe, za period od 1. jula do 30. septembra na površinama koje su u vlasništvu Glavnog grada (trgovi, parkovi i sl.).

- Stranke se za odobrenje mogu obratiti sa zahtjevom putem pošte ili na imejl adresu: glavni.arhitekta@podgorica. me. Direkcija za imovinu će osloboditi zakupce plaćanja zakupnine koji se obrate pisanim zahtjevom i koji imaju zaključene ugovore o zakupu zemljišta u vlasništvu Glavnog grada, za period od 2. marta do 16. aprila, osim onih zakupaca koji su nesmetano obavljali djelatnost - piše u dokumentu.

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice oslobodiće zakupce plaćanja zakupnine koji se obrate pisanim zahtjevom i koji imaju zaključene ugovore o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Glavnog grada, za period od 2. marta do 16. aprila 2021. godine, osim onih zakupaca koji su nesmetano obavljali djelatnost.

Olakšice će omogućiti i Sportski objekti i Tržnice i pijace, koji će osloboditi obaveze plaćanja zakupnine zakupce koji se obrate pisanim zahtjevom i koji imaju zaključene ugovore o zakupu poslovnih prostora koji su dati na upravljanje društvu, za period od 2. marta do 16. aprila, osim onih zakupaca koji su nesmetano obavljali djelatnost.

Privredna društva Čistoća i Deponija korisnike njihovih usluga koji se obrate pisanim zahtjevom, za period od 2. marta do 16. aprila, oslobodiće plaćanja naknade za korišćenje usluga, osim onih korisnika koji su nesmetano obavljali djelatnost.

Ova odluka biće dostavljena na ocjenu Agenciji za zaštitu konkurencije. Nj. BOŠKOVIĆ

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - dio ulica Đoka Miraševića i Dalmatinske (zgrade na uglu i naselje oko njih) - od osam do 15 sati - dio Tološa (dio ulica Boška Buhe, Trebinjske, Kninske, Bjelopoljske, Tivatske i Budvanske) - od devet do 14 sati - Pajkov Vir od devet do 19 sati.

H. P.

Dio oko Gimnazije pet sati bez vode Zbog radova na gradskoj vodovodnoj mreži potrošači iz dijela grada oko Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ danas će biti bez vode, od 15 do 20 časova – saopšteno je iz Vodovoda i kanalizacije.

H.P.

14

Reportaža

Poneđeljak, 21. jun 2021.

VODIČ KROZ ANADOLIJU: Eskišehir i Sivrihisar Krenuli smo prema Anadoliji, tamo gdje su se miješale sve nama znane civilizacije. Rekli su nam šta ćemo da vidimo, a ja sam već u glavi slagala slike cijele istorije koju sam mogla da sklopim onim što sam znala.

Idemo u Eskišehir. Prvi put sam čula za taj grad, 300 kilometara od Istanbula, što mi je bilo veoma relativno s obzirom na to da je sam Istanbul dugačak 200 kilometara.

Brzo ćemo mi tamo...

Međutim, 300 kilometara na putu je mnogo duže nego 200 kilometara prolaska kroz grad. Put se odužio, razvučen i željom da vidim zemlju kralja Mide. Onog Mide što je umro gladan jer je sve što je dotakao pretvarao u zlato. A za mene su sve legende i bajke jednostavno istina.

Eskišehir, reče nam Arzu koja nas je vodila sedam dana, je manji grad, 11. po veličini u Turskoj. Ima oko 600.000 stanovnika. Nikad se neću navići da dolazim iz zemlje koja ima upravo toliko stanovnika i uvijek mislim o tome kako bi izgledalo kad bi cijela Crna Gora živjela u jednom gradu.

Kažu, idemo u Veneciju istoka na rijeci Porsuk. Ime mu znači Stari grad. I tako potpuno izromantizovana podacima o Frigiji, o tome da ga zovu i grad stakla, da je Venecija, gledam kroz prozor očekujući da na svakom metru vidim poneku arheološku iskopinu... Ne trči pred rudu, mala...

Vjekovi životu ne mogu ništa

PIKASOVE RUKE

Istočna Venecija, rijeka Porsuk

TURSKA I GONDOLE

I stigosmo u grad, moderan, beskrajno čist, naoko kao i svaki drugi. Dok se nijesmo iskrcali i pravo u gondole. Kakav prelaz, da ti se pomuti u glavi kad od svega što očekuješ dobiješ nešto sasvim drugačije, što bi se reklo neočekivano.

Mala zelena rijeka, mirna, ide kroz centar grada, na svako malo po jedan pješački mostić, obale uređene i na njima sjede studenti.

Uče, ćaskaju, crtaju, sviraju gitare... Samo mladi i smijeh. Pomislila sam kako bih voljela da moja kćerka studira u ovom gradu, toliko starom a mladom od svih tih ljudi čiji se žamor i smijeh dizao kroz majski dan.

I kao u Veneciji, provozali smo se, vidjeli parove u drugim gondolama i beskrajno odmahivali mladosti na obalama. Nikad nijesam vidjela toliko mladih, toliko boja kose, neobičnih frizura i odjeće, i onih tradicionalno obučenih koji zajedno sjede i objašnjavaju nešto jedni drugima nagnuti nad knjigama i papirima. U ovom gradu ima više od 40.000 studenata na dva univerziteta. U tom Starom gradu, koji može biti i nulta tačka naše civilizacije, je glavni čovjek gradonačelnik od 80 godina koji je tako lijepo dao prostor i primat mladosti. Šetnja kroz Eskišehir povrati svu

Umjetnost u staklu

staklo koje je kao plastelin nekim štipavicama u krug, pa drugi, treći... Kako je lako to izgledalo dok sam gledala majstora što radi, dok nijesam uzela stvar u svoje ruke.

Potpuna pažnja, mekoća okreta, stalno razmišljanje kuda sa staklom, dolje ili gore, lijevo ili desno, kada treba okrenuti ruku da staklo ne iscuri u nit od koje više ne možeš ništa. Sem da tu staklenu dlaku gledaš nemoćno, opčinjen metamorfozom krhkog.

Napravila sam sebi to oko. Od sada si zaštićena od svih zlih sila i misli, kaže mi njegova majka. Ko ga napravi niko mu ništa više ne može. Uz taj idealistični vjetar u leđa, stavih vrelo oko u pijesak da se hladi. Staklo je kao ljudsko srce.

Ako ga ne praviš kako treba, uvući će se vazduh i napraviti pukotinu i staće, a niko neće znati zbog čega. Kaže meni Džem, dok čekamo da se moje oko ohladi. Kada sam ga uzela, bilo je još toplo i gledala sam na dlanu to oko koje treba da me čuva od svega zlog na svijetu. I pomislila na sve ljude koje volim i rekla „Ovo je za sve nas. Ja sam ga napravila“. Nekada je ljudima potrebna vjera da su napravili nešto zbog čega će sve da bude u redu.

Kažu, idemo u Veneciju istoka na rijeci Porsuk. Ime mu znači Stari grad. Mala zelena rijeka, mirna, ide kroz centar grada, na svako malo po jedan pješački mostić, obale uređene i na njima sjede studenti.

Uče, ćaskaju, crtaju, sviraju gitare... Samo mladi i smijeh energiju rasutu putovanjem. Iako su kafići bili zatvoreni, prošli smo kroz te ulice u kojima je centar noćnog života. Desetine kafića zatvoreno, ali studenti stoje i sjede ispred, po navici i čekaju da prođe korona.

Lijep je grad koji tako čuva mladost, dajući im zabavu i znanje. I mjesta na kojima mogu da budu opušteni i da uče u isto vrijeme. I ja bih voljela da sam studirala tako.

A sjutra ćemo se baviti istorijom, rekli su nam. Onom starom. Južni dio Eskišehira je na brdu, kojim se autobus mučno peo. Odunpazar, kvart koji je Unesko stavio na svoju listu. Velike drvene osmanlijske kuće, uske strme ulice, za nas sa Balkana ništa novo. Osim što su žive, sređene, prepune malih radnji koje prodaju filigran, ručno rađene figure od stakla, figure i lule od bijelog kao pjena laganog minerala kojeg ima samo u ovom gradu.

Na brdu je medresa i mali muzej i prodavnice sa nakitom i lulama od tog bijelog kamena. Kada su u

davna vremena ljudi naseljavali ovaj kraj, izabrali su baš to brdo, jer je vazduh čist. I zaista, pluća se otvore i udišeš čisto, kao jutro.

Prema predanju, ljudi su birali gdje će se nastaniti tako što bi ostavili životinjsku jetru i par dana gledali kako se ponaša. Na ovom mjestu je ona ostala nepromijenjena danima i onda su tu počeli da grade kuće. Pomislila sam kako su nekada vodili računa o tome što ih okružuje, i od cijelog prostora birali onaj najbolji za sebe. Jeste brdo i daleko od rijeke, ali je najbolje. Za razliku od nas danas koji trpamo kocke od stanova na svakom slobodnom mjestu.

SVE MANJE MUŠTERIJA

Spuštali smo se strmim uličicama koje prolaze kroz te prelijepe dvospratne kuće, kao vrijeme da prolazi kroz nas.

Starinarnice za turiste i radnje pune rukotvorina i nakita, toliko lijepog i jeftinog, da smo davali i malo više. A usred toga jedna mala berbernica, sa gotovo zaboravljenim alatom, stolicama od drveta i

malim umrljanim ogledalima. U njoj je vrijeme stalo baš kao što stoji i prastarom berberinu koji je sjedio ispred prazne radnje na popločanom kamenom okruglom trgu. Kada nas je vidio, nasmijao se, a mi smo na svim jezicima svijeta probali da pričamo sa njim.

Tužan sam, kaže. Korona je pojela svijet. Nekada je na ovom trgu bilo mnogo ljudi i sjedjelo se ispred ovih radnji. Pričali smo mnogo jedni s drugima. Sada nema nikoga, osim turista i to rijetko. I sve je manje mušterija, kaže... odlaze mi zauvijek. Drugačija su vremena.

Tužan sam jer se ne razgovara kao ranije.

Ostao je da sjedi gledajući u drvo u sredini trga, puštajući da sunce i vrijeme pojedu još jedan dan bez ljudi.

A mi smo otišli u radionicu stakla.

Među starim drvenim kućama je i ta gotovo ukopana u ulicu, u donjem dijelu radionica, a gore kuća i život.

Za velikim drvenim stolom sjedi Džem, momak od dvadesetak godina, lijep, moderan i uz Bitlse

Majstor Džem u svojoj radionici

pravi umjetnička djela. Bez mnogo uvoda, na savršenom engleskom, uzima običnu bocu i počinje da nam pokazuje vještinu pravljenja predmeta od stakla. Od braon pivske boce je napravio labuda za manje od 15 minuta. Na stolu gorionik i hiljade staklenih raznobojnih komada i štapića koje on toplotom pretvara u ukrase života. Oko njega na policama na stotine skultpura i domaća debela mačka koja kao da je rođaka one što ju je don Vito Korleone držao u krilu. Nedvosmisleno nam je pokazala da je glavna, i kada je vidjela gužvu u radnji, pokazala nam je spretnost kretanja kroz staklene figure, onako dežmekasta, i stala na kasu i gledala pažljivije nego gazdarica. Nikada ništa nije slomila, kazala nam je vlasnica.

Džem je objašnjavao kako se staklo topi, govorio o temperaturama i zbog čega se nešto okreće lijevo ili desno, praveći rukama nevjerovatne kružne pokrete.

Pleše nad vatrom i topi staklo. Ko želi da proba, pitao je. Naravno ja. Dobila sam zadatak da napravim urokljivo oko nazar bondžuk, simbol koji ćete u Turskoj vidjeti na svakom koraku. Izaberi tri boje, dobih prvo uputstvo. Upalio je plamen i upozorio me da budem pažljiva i polako sam istopila jedan štapić, oblikovala mekano

A onda sam čula, zapravo, više osjetila na dlanu neko krckanje.

Moje oko je puklo negdje unutra... pogledah Džema skoro prestravljena vjerovanjem a on kaže... može da se polomi sad, a može za 10 godina... a možda i nikad. Kao i sve na svijetu. Pustila si da uđe vazduh, to je proces, naučićeš. A onda je njegova majka kazala – e, ovo je pravi znak. To znači da si sad otjerala svo zlo. Kada pukne, znači da si uspjela. Ti si dobra.

Ne znam jesu li me tješili ili je to priča za nas turiste željne bajki, ali sam otišla sretna, kao što je ona i obećala da ću biti.

Dok sam izlazila, na polici sam vidjela Don Kihota od stakla. Džem ga je napravio po Pikasovom crtežu. Svaka linija, svaka krivina Pikasove ruke je izašla od stakla vještinom mog učitelja. Nijesam pitala koliko košta, samo sam rekla uzeću ovo. Don Kihot i Sančo Pansa, tanani, a ja ne baš spretna, kako da ih donesem do Podgorice ucijelo. Samo 15 eura, reče vlasnica. Zabezeknuta cijenom majstorskog djela pomislih da bi to negdje drugo bilo sigurno 200 eura. Tamnoljubičasti borci s vjetrenjačama, moj omiljeni lik, u starinskoj radnji stakla u kojoj sam i ja napravila nešto... Vrijeme koje nikada neću zaboraviti, napunjeno simbolikom koja kao žig uđe u misao.

Tako zadovoljna i potpuno iracionalna nastavih sa svojim životom. I ne prođe dan da ne pomislim na tu priču koja me, najiskrenije, gura kroz sve ono što zovemo obični život.

I mislila sam da je taj dan ne može biti bolji, dok nijesmo otišli na degustaciju tradicionalne hrane. U hotelu, sa čijih su staklenih svodova visile ogromne figure od stakla, a na podovima stajale takve staklene forme koje su širile i lomile zrake sunca po prostoru, čekala nas je trpeza kakvu nijesam nikada vidjela. Čudesna je moć umjetnosti i velika sila je u ljudskim rukama.

Uveli su nas u ogromnu tamnu salu, a 20 kuvara je stajalo iza svojih remek djela. Od hljebova u raznim bojama, dolmi i japraka zavijenih tako sitno, u veličini idealnog zalogaja, taman i da prst poslije toga poližeš, ćufti i priloga od patlidžana, slatkiša i šerbeta u hiljadama boja. Moja grupa, koja me tokom par dana upoznala po tome što sam bila non stop oduševljena nečim i govorila „probaj-

Reportaža

Poneđeljak, 21. jun 2021.

15

Majstorice tkanja

Lavovska pećina

te, probajte“, koja je odustala od čekanja mene kada uđem u neku prodavnicu slatkiša, me gledala i smijali su se mom pogledu na to čudo. A ja sam stajala i smišljala strategiju kako da probam sve.

Koliko je dovoljno uzeti da mu osjetiš ukus i da uživaš, a da ostaviš mjesta za još.... i još... I probala sam sve. I šta ti je najbolje, pitali su me kao iskusnog gastronauta, koji zapravo veze nema sem što zna da uživa u hrani. Šerbet od crvenog bosiljka, odgovorila sam kao iz topa a oni su me razočarano gledali. Nijesu probali to vatreno crveno piće. Šef kuhinje mi je obećao recept jer je čuo da izgovaram fisliđen i japrak. Dvije magične riječi koje su mi odale tajnu.

Ukus toga soka je takav da nijesam sigurna imam li dovoljno riječi i prostora da ga opišem. Kao kad uzmeš neki bombon koji osvježava, dok ležiš na livadi u rano jutro, ali da je i more oko tebe okupano suncem, ako tako nešto može da bude. Nešto slično prvom gutljaju kafe koji ode do svakog kapilara... E tako i ovaj crveni bosiljak ... izvrne te naopako i kao da ti cijeli organizam diše iznutra. Šta više da tražim od ovog dana, pomislila sam dok sam ulazila u autobus. Kako ću ja sa svim ovim emocijama i hoću li se svega sjećati, jesam li uspjela sve da zapamtim. Jesam, jer nijesam pisala i mnogo fotografisala. Samo sam bila potpuno tu. Potpuno romantizovana.

Ipak, dan se nastavio u parku Sazova. To vam je nešto kao Diznilend.

Ogroman dvorac na zelenoj travi, sa parkom koji uređuju neki umjetnici vrtlari, uz jezero sa replikom starog jedrenjaka, labudovima i brežuljcima je bio smirujući momenat dana. Mjesto na kome se u hladovini moglo izvući iz svih emocija koje sam od tog jutra kupila. I završilo se tako što sam naručila kafu i dobila je u fildžanu sa čašom vode u kojoj je plivao sićušni pupoljak ružičaste ruže. Sve što u ovoj zemlji postoji je napravljeno za uživanje. U svaki dio dana ugrađuju momente slatke kao lokum, a svaki predah je za merak. Jedan sitni detalj koji ti otvori svijet.

Ima li ovaj dan kraja, pitala sam se već umorna od sebe i oduševljenja. Ja ne smijem više ništa da vidim i doživim. Domaćini su, izgleda, znali kada je dosta i vratili nas u hotel. Nijesam se nikad obradovala sobi i samoći kao tada.

Nijesam ni razmišljala o tome što ću tek vidjeti sjutra, kad odem na mjesta o kojima slušam od djetinjstva.

ski grob u njegovim čeljustima, staru kuću u kojoj ljudi žive, naslonjenu na taj spomenik iz 9. vijeka, jedan žrtvenik na brdu, nepojmljivo star. I gledaš tog frigijskog lava kako je stao u vremenu, kako se kuće i život i ljudi okolo raspadaju i rađaju, kako u tom siromašnom selu kokoške nehajno prčkaju po praistoriji... ars longa vita brevis. I to je to. Od pamtivijeka.

I dalje, u dubinu Male Azije, do kamene stijene koja izgleda kao saće koje se topi pod suncem.

Ovako bi Dali naslikao stijenu, pomislih. Gordo na uzvišenju stoji taj ogromni kamen pun rupa u kome su nekada u nezamislivo davna vremena živjeli ljudi. Svako je imao svoju pećinicu, unutra crne od gara tavanice tamo gdje se ložilo i isklesane klupe. Kameni podovi izglačani koracima i tijelima koja su spavala na njemu.

Tu su se krili od vojski koje su tumarale i osvajale ovaj prostor. Između istoka i onoga što znamo kao zapad. Pogledaj gore, kaže mi vodič, vidiš li... i vidim profil lijepe žene kako štrči kao da prkosi vjetru i vremenu. Kažem, predivna je. Vodič odgovara - jeste jer je to priroda napravila, nije djelo

ljudskih ruku. U savršeno oblim otvorima stijene, takođe prirodnim, jedino što je klesano i oštro je profil žene. Kao velika majka koja je čuvala jadnike sakrivene u rupama.

MIDIN HRAM

A onda veličanstveni zid, visok kao soliter, savršenog izglačanog crvenog kamena, savršeno postavljenih pločica sa urezbarenim znakovima. Ostaci Midinog hrama. Na golom kršu stoji spomenik vjeri toga naroda. Proveli su nas tim putem dalje, sa druge strane brda stoji započet spomenik, 6. vijek prije nove ere. Nijesu ga završili Frigijci, jer su osvajači sa obje strane bili jači. Na sredini jedne livade koja me podsjetila na moje selo stoji kameno isklesano stepenište, iz kojeg se izdvajaju dva naslona. Prijesto na kom su sjedjeli Mida i njegova žena. Kako da ne sjednem na mjesto čovjeka čiji je život pretvoren u legende iz kojih svi učimo. Ne budi moćniji od najmoćnijih i ne traži da sve oko tebe bude suvo zlato jer ćeš ostati bez ljubavi i hrane. Umrijećeš prebogat, sam i gladan.

Ova zemlja i taj dan su nam još

Odmor uz male savršene detalje, pupoljak u čaši vode

ponudili i mali grad Sivrihisar, rodno mjesto Nasrudina hodže, čiji spomenik na kome je predstavljen kako sjedi naopako na magarcu uvodi u priče o prastarom mjestu na kome su bili svi nama poznati narodi i plemena.

Da ih ne nabrajam, ko vam god padne na pamet živio je ili boravio na ovim mjestima. Nasrudin hodža i nije baš izlazio iz ovog grada, sem u susjedna mjesta da bi trgovao i završavao druge poslove, a magarca je jahao naopako da ne bi uvrijedio svoj narod da gledaju magarcu u dupe dok ga oni ispraćaju. Mudar toliko da su njegove riječi i tada obišle poznati svijet. Posjetili smo i njegovu kuću, a unutra čovjek, njegova replika nam je pričao šale, govorio o njemu, dao nam bombone i lizalice i naučio nas da igramo neke igre, koje smo mi u djetinjstvu zvali „bližnje“. Stari grad, stare kuće, drvene, neke sasvim male, mnoštvo trgova na kojima se prodaje ili samo razgovara... Makar 100 godina unazad u svemu što smo vidjeli.

Ispod ogromnog brda, stijene, tog hisara je i Ulu džamija iz 12. vijeka. Spolja kamena i dugačka, unutra samo drvo. Napravljena je od drveta bez ijednog eksera.

Ograde, stubovi uglačani kao staklo, prastari stoje i drže cijelo zdanje ukopani u kamene prste-

Studenti odmaraju pored rijeke

FRIGIJA

Jutro je donijelo put u Frigiju.

Idemo da vidimo prijesto kralja Mide, ostatke iz 12. vijeka koje je u kamenu vrijeme sačuvalo od vremena Hetita, frigijskog lava, rim-

Odmor

Profil žene koji je isklesala priroda

nove. Molitva, potpuni mir i sunce koje koso ulazi kroz prozore i poziva na tišinu i spuštanje otkucaja srca. Gledam te stare ljude kako uče, odvojeni od nas, koji hodamo kao po pamuku i dodirujemo drvo toplo od vjekova. Rijetko je čovjeku dato da osjeti takav mir. Vrijeme koje je usporilo i svijest o tome da stojiš na mjestu koje može biti nulta tačka savremenih ljudi te opije i predaš se pogledu na te tepihe, molitve, tespihe koji se vrte i pognuta tijela koja vjeruju.

Iz tog mira idemo dalje uzbrdo, ispod stijene koja čuva gradić, na veliku izložbu na njenim padinama. Skultpure koje slažu istoriju ovog velikog carstva na otvorenom, likovi, životinje, scene, majke, djeca... Pogled mi ide na veličanstvenu figuru propetog konja bez glave. Simbol slobode i snage i borbe. Napeti mišići i žile, savršena anatomija životinje koja govori o tome da treba jurišati za ono što ti je važno. Često mi padne na pamet, tako stravična, obezglavljena a moćna. Samo snaga i srce kada dođu kritični trenuci...

Pored je velika jermenska crkva iz 1877. godine. Iako više nema hrišćana u Sivrihisaru, a posljednji Jermeni su otišli 60-ih godina prošlog vijeka, mještani je čuvaju.

U njoj je izložba slika i fotografija lokalaca. Ima svoju namjenu.

Vjeru u umjetnost. Kažu da Jermeni dolaze ponekad da obiđu svoje domove i da tada idu u tu crkvu. Komšije im čuvaju to što je ostalo. Ali njih više gotovo da i nema...

Tu smo vidjeli i dom Zaim-paše u čijoj se kući Ataturk sastajao sa prijateljima i u kojoj su kovali planove za revoluciju. Svaki detalj kuće je rekonstruisan. Puno svijetlih soba, mekanih tepiha i mindera koji pozivaju na odmor. U nekim sobama lutke sa replikama sastanaka za nas turiste da vidimo i slikamo, a ne samo da slušamo vodiča.

LJEPOTA TKANJA

U Sivrihisaru se prave i predivni tepisi i to je tradicija koju ljubomorno čuvaju. Taj mali grad ima i svoj muzej posvećen toj umjetnosti, i tamo sam prvi put čula da svaki tepih ima svoju priču. Da su žene tkale svoje živote u njih. Na zidovima fotografije starica sa tepisima, ogromne, kojima im se ukazuje počast. Čuče one ispred svojih djela i smiju se vremenu u kameru fotografa. Evo, ovaj tepih, govori vodič, nosi priču djevojke koja se udala za ljubav svog života. On je brzo nakon svadbe otišao u rat i poginuo. Ona je ostala i radila tepih, a kada ga je završila otišla je u rijeku i utopila se. Dok ga je tkala, pričala je priču o ljubavi, životu i utkala i svoju budućnost koje se nije odrekla. Gledam u te šare pokušavajući da otkrijem kroz te simbole sve ono što sam čula. I vidim plave talase, vidim srca, i ruže i crne niti...

Drugi tepih govori o ženi koju je svekrva maltretirala a ona je voljela muža i svoju porodicu. Radila je tepih da ih sačuva od bijesa i ljutnje. Nekada su te žene na taj način svoje muke govorile svijetu. Stvaranjem.

Na izlasku velika tabla sa grafičkim znacima svih šara koje postoje na tepisima. Svi ih znate, ali nijeste znali da svaka nešto govori. Vuk, ruža, krst koji rasčetvori svakog neprijatelja doma, rijeka... Izgledaju tako poznato i godinama sam gazila po njima i onda mi se otvorio jedan svijet simbola o kojima ne razmišljamo. Svuda oko nas su ljudske priče.

Na jednom od tepiha koje smo vidjeli u tom gradu je, na primjer, napravljen cijeli plan. Djevojka je pošla u rimsku tvrđavu i dobila je osudu od svih iz sela.

Ali ona je tkala tepih na kome je opisala pet kula, koliko ima vojnika, gdje su prolazi, gdje su prokopani kanali, na kom mjestu stoje stražari... poslala ga je svojoj porodici i tako su pobijedili Rimljane i osvojili tvrđavu.

Otišla sam iz najdalje tačke u kojoj sam ikad bila. Vidjela sam čuda, nešto drugačije i prastaro.

I poželjela da se vratim. Istoriji koja se ponavlja na kom god mjestu na planeti da si.

Jelena MARTINOVIĆ

16

Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 21. jun 2021.

GRUPA A: Italija savladala Vels na „Olimpiku“ (1:0), Švajc

Holanđanin letio i osvojio VN Francuske

Duplo slavlje za Ferstapena Borba za pobjedu na jugu Francuske vodila se između Maks Ferstapena i Luisa Hamiltona, na kraju se radovao Holanđanin koji je u Red Bulu trijumfovao u sedmoj ovogodišnjoj trci Formule 1.

Ferstapen je na stazi ,,Pol Rikard“ upisao treći trijumf u ovoj sezoni sa tri sekunde prednosti u odnosu na Britanca.

Serhio Peres bio je treći (šest sekundi zaostatka) i Red Bulu priredio dvostruko slavlje.

- Na kraju trke sam uživao, a na početku je bilo teško. Zbog vjetra smo u jednom krugu imali dobru ravnotežu, a zatim smo se na sljedećem klizali. Kada sam prvi put otišao u boks pritiskali su me na tvrdim gumama, ali smo se odlučila na dva zaustavljanja i na kraju se isplatilo. Morali smo naporno da radimo, ali nagrađeni smo.

Tokom cijele trke borio sam se sa Luisom i tako će biti do kraja sezone - kazao je Holanđanin.

Mercedesova strategija ponovo nije bila ispravna za Hamiltona i Botasa, što su na savršen način iskoristili vozači Red Bula. Istina je da se Hamilton, uprkos istrošenim pneumaticima, odlično držao, ali u finišu nije mogao ništa Ferstapenu. Drugi vozač Mercedesa završio je kao četvrti ispred Landa Norisa i Danijela Rikarda u Meklarenu.

Pjer Gasli bio je ispred Fernanda Alonsa, a bodove su osvojili vozači Aston Martina Sebastijan Fetel i Lens Strol.

Trku za Veliku nagradu Francuske moraće da zaborave vozači Ferarija - Karlos Sains i Šarl Lekler nijesu osvojil bodove.

Trku za VN Francuske završili su svi vozači, a bod za najbrži krug osvojio je Ferstapen koji je na čeku generalnog plasmana ima 131 bod, slijedi Hamilton (119), Peres 84...

Narednog vikenda na proA. M. gramu je VN Austrije.

Azuri maksimalni, prošli i Ostrvljani Prolaz u osminu finala Evropskog prvenstva Italija je kompletirala maksimalnim učinkom u Grupi A ,,azuri“ su do treće pobjede stigli na „Olimpiku“ protiv Velsa (1:0), a heroj je bio Mateo Pesina koji je presudio rivalu u 39. minutu.

Negativan epilog nije mnogo pokvario planove Ostrvljana koji su takođe prošli kao drugoplasirani. Turska je završila turnir sa svim porazima, a posljednji je doživjela u Bakuu od Švajcarske (3:1), koja je sakupila četiri boda i nada se plasmanu u nokau fazu kao jedna od najboljih trećeplasiranih selekcija.

Italija nije bila tako ubjedljiva kao protiv Turske (3:0) i Švajcarske (3:0), ali je i sa kombinovanim timom pokazala svu moć protiv Velsa.

Izabranici Roberta Manćinija izjednačili su sopstveni rekord od 30 vezanih utakmica bez poraza, a na putu do osmine finala nijesu primili gol (7:0).

Ovakva Italija definitivno je jedan od glavnih kandidata za osvajanje Eura.

Ekipa koja gotovo da nema slabu tačku priredila je nekoliko interesantnih napada u uvodnom dijelu meča, s tim što pokušaji Kjeze, Bernardeskija i Emersona nijesu bili dovoljni dobri da bi promijenili rezultat, dok je Beloti bio kratak na dubinski pas blizu peterca.

Nije Vels mogao da izađe viso-

Švajcarska

3

Turska

2

1

Italija

0

Olimpijski stadion u Bakuu.

Sudija: Slavko Vinčić (Slovenija).

Golovi: 1:0 Seferović u 5, 2:0 Šaćiri u 25, 2:1 Kaveči u 62, 3:1 Šaćiri u 68. Žuti kartoni: Džaka (Švajcarska), Čalhanoglu, Čelik, Sojunču (Turska).

1

Vels

1

00

Stadion: Olimpiko Sudija: Ovidiju Hacegan (Rumunija).

Gol: 1:0 Pesina u 39. Žuti kartoni: Alen, Ganter (Vels).

Crveni karton: E. Ampadu (Vels) u 55.

Švajcarska

Turska

Italija

Vels

Zomer Elvedi Akandži Rodrigez Vidmer (od 90.+2 Mbabu) Frojler Džaka Zuber (od 85. Benito) Šaćiri (od 75. Vargas) Seferović (od 75.

Gavranović) Embolo (od 85. Mehmedi)

Čakir Čelik Demiral Sojundžu Muldur Ajhan (od 63. Jokoslu) Tufan (od 63. Jazići) Kaveči (od 80. Kokču) Under (od 80. Karaman) Džalanoglu (od 86. Tokoz) Jilmaz

Donaruma (od 89. Sirigu) Toloi Bonući (od 46. Aćerbi) Bastoni Emerson Pesina (od 87. Gastrovili) Žoržinjo (od 75. Kristante) Verati Kijeza Beloti Bernardeski (od 75. Raspadori)

Vord Gunter Gordon Ampadu Roberts Alen (od 86. Levit) Morel (od 60. Mur) Vilijams (od 86. Dejvis) Bejl (od 86. Bruks) Remzi Džejms (od 74. Vilson)

čije, a u 24. minutu preživio je opasnu priliku Belotija koji je šutirao iskosa sa desne strane nakon dodavanja Bernardeskija.

Ostrvljani su stajali u defanzivni blok, ali da mogu da budu opasni pokazali su u 27. minutu kada je malo falilo da povedu.

Zaspala je odbrana domaćih prilikom kornera protivnika, a to je mogao da kazni desni bek Ganter koji je glavom poslao loptu tik iznad prečke.

Uzvratila je Italija, ovoga puta preko Kjeze koji je opalio sa gotovo istog mjesta odakle i Beloti iz prethodnog ataka, ali ni ofanzivac Juventusa nije bio najbolji u završnici.

Malo dodira imao je kapiten i glavni fudbaler Velsa - Bejl, koji je u 34. fauliran blizu linije centra. U nemogućnosti da približe igru golu ,,azura“, Ostrvljani su odatle probali da urade nešto više, ali je Donurama pokazao da je gospodar u svom kaznenom prostoru.

Italija nije kroz dodavanja uspjela da pronađe put do mreže, ali jeste iz uigrane kombinacije iz prekida. Krenuo je da teče 39. minut kada je Verati izveo slobodan udarac iskosa sa lijeve strane, a na pravom mjestu bio je Pesina, koji je lijepo skrenuo loptu u mrežu.

Bernardeski nije imao sreće da na turniru postigne prvi gol iz slobodnog udarca - u tome ga je spriječila stativa koja je u bila saveznik rivala u 53. minutu.

Problemi za Vels postali su složeniji od 55. nakon što je Ampadu dobio direktan crveni karton nakon grubog starta.

Dalo je to još više prostora Italijanima da pritiskaju brojčano slabijeg rivala, a novu situaciju nije materijalizovao Beloti u 65.

Ofanzivci ,,azura“ zadavali su mnogo muka Velšanima koji su još i dobro prošli sa minimalnih 1:0.

Ispoštovao je Manćini još pet momaka sa klupe, a nekoliko minuta pružio je čak i rezervnom golmanu Siriguu.

NADA ŠVAJCARSKE Švajcarska je bez problema opravdala ulogu protiv Turske koja je završila turnira sa sva tri poraza.

Momci Vladimira Petkovića riješili su utakmicu do sredine prvog poluvremena kada je na semaforu pisalo - 2:0.

Brzi gol u Bakuu postigao je Seferović, koji je šutirao sa

Vezista Španije ubijeđen u prolaz

MOTO GP: VN Njemačke

Markes prekinuo post na omiljenoj stazi Mark Markes je napokon briljirao u Njemačkoj, na svojoj omiljenoj stazi. Vozač Honde je, nakon 19 mjeseci, slavio na ,,Sahsenringu“.

Osmostruki svjetski šampion 11. put je došao do podijuma na VN Njemačke, od toga osam u kraljevskoj klasi i ostvario najbolji rezultat od otvaranja prošle sezone kada je doživio prelom ruke i devet mjeseci pauzirao. Markes je drugoplasiranog Migela Oliveiru ostavio iza sebe sa sekundu i po, dok je trećeplasirani Fabio Kvartararo za vozačem KTM rejsinga bio u zaostatku ček

pet sekundi!

Oliveira je bio izuzetno raspoložen juče u Njemačkoj, u jednom trenutku približio se lideru na osam desetinki, ali je u posljednjih nekoliko krugova posustao. I Kvartararo je imao problema da zadrži treće mjesto, ali je uspio da se odbrani od naleta Džeka Milera, koji je do kraja izgubio poziciju od Breda Bindera i timskog kolege Frančeska Banjaje.

U generalnom plasmanu vodi Kvartararo (131 bod).

Moto GP nastavlja se krajem vikenda u Asenu (VN Holandije), pred ljetnju pauzu. A. M.

Ništa od osmine finala u Bad Homburgu

Poraz Danke Kovinić Danka Kovinić nije uspjela da se izbori za osminu finala WTA turnira u njemačkom Bad Homburgu.

Naša najbolja teniserka poražena je od Amande Anisimo-

ve 6:2. 6:1.

Amerikanka, 79. na svijetu, završila je posao za 50 minuta.

Novljanka je 60. na WTA listi i učesnica je Olimpijskih igara u Tokiju.

Rodri: Igraćemo u osmini finala Španija se kocka sa plasmanom u finale, a mediji na Pirinejima oštri su u kritikama prema igri ,,crvene furije“.

Selekcija Luisa Enrikea ima samo dva boda iz duela sa Švedskom i Poljskom i moraće da pobijedi Slovačku da bi se plasirala u osminu finala.

Prva u grupi E je Švedska sa četiri, druga Slovačka sa tri boda.

- Frustrirani smo, to je očigledno. Lopta ne želi da uđe u gol, a teren nije u najboljem stanju za igru sa defanzivno orijentisanim rivalom.

Ipak, sada je pred nama finale sa Slovačkom. Fudbal nam duguje uslugu i nadam se da su navijači uz nas. Siguran sam da ćemo proći u osminu finala - optimista je vezista Rodri.

Posljednje kolo u grupi E igra se u srijedu.

Ne. K.

Selektor Njemačke oduševljen pobjedom nad Portugalom

Lev: Bili smo spektakularni Gigant je uzvratio udarac. Poslije poraza od Francuske (1:0) koji je izazvao sumnju u kvalitet i domete Njemačke, ,,elf“ je odgovorio perfektno - zgromio je aktuelnog šampiona Evrope, Portugal (4:2), i to nakon što je gubio od 15. minuta. ,,Manšaft“ je sada blizu prolaza u osminu finala, vjerovatno će mu biti dovoljan bod protiv Mađarske, ali ambicije su da uzmu sva tri.

Ukoliko se ponovi igra iz meča sa Portugalom sve će ići glatko - Njemci su gazdovali sredinom terena, probijali po bokovima, bili sigurni

u odbrani...

- Izuzetna igra cijelog tima, izuzetan stav, sjajan duh... Imali smo toliko šansi. Ma, sve je bilo spektakularno - oduševljen je bio selektor Joakim Lev. Najbolji igrač ,,elfa“ u pobjedi nad Portugalom bio je Robin Gosens, strijelac i asistent, igrač koji je po lijevoj strani radio što je htio.

- Gosens je odigrao senzacionalnu utakmicu. Ne znam je li mu to bila utakmica života, ali nevjerovatna igra. Radio je jako mnogo, a povrh toga bio je i stalna prijetnja. To je upravo ono što smo tražili od njega i Kimiha - dodao je Lev. Ne. K.

Arena

Tabela 1. Italija 2. Vels 3. Švajcarska 4. Turska

3 3 3 3

3 1 1 0

0 1 1 0

0 7:0 1 3:2 1 4:5 3 1:8

9 4 4 0

ivice šesnaesterca, a lopta na putu do mreže prošla kroz noge Demirala.

Pokušali su izabranici Šenola Guneša da se pridignu, a zaprijetili su preko Muldura čiji je šut zaustavio golman Zomer.

Sve nade Turske ugasio je Šaćiri, koji je pratio akciju

svog tima i nakon majstorskog udarca ,,iz prve“ skinuo paučinu sa mreže Čakira u 26. minutu. Švajcarci su jurili gol razliku, važnu u borbi za treće mjesto, a već u 28. mogli su da imaju trostruko vođstvo da Šaćiri nije izgubio duel jedan na jedan sa protivničkim golmanom.

Svoj dan imao je Zomer koji je bravurom spriječio Muldera da efektno poentira u 33. minutu - dozvolivši protivniku samo korner.

Isti Turski fudbaler je u 43. osvojio 60 metara terena, prilikom prodora nanizao je nekoliko švajcarskih igrača, ali umjesto da asistira nekome od svojih - odlučio se za udarac koji je Zomer odbranio.

Bilo je pogodaka i u nastavku - Kaveči je smanjio u 62, ali je Šaćiri drugim pogotkom u 68. postavio konačnih 3:1 za Švajcarsku koja se nada prolazu kao jedna od najboljih trećeplasiranih selekcija na D. K. turniru.

GRUPA B: Belgija blizu prvog mjesta, Rusi gostuju u Kopenhagenu

Danska sa nule sanja veliki obrt Belgija ima osiguran plasman u osminu finala pred posljednje kolo grupe B, bod joj garantuje prvo mjesto, na kojem bi mogla da završi i u slučaju poraza od Finske.

Trijumfu ,,crvenih đavola“ nada se Danska, koja ima šanse za prolaz iako poslije duela sa Finskom i Belgijom nema nijedan bod.

Selekciji Kaspera Hjulmanda potrebna je pobjeda na domaćem terenu nad Rusijom od dva razlike i poraz Finske u Sankt Peterburgu.

Pobjeda od gola razlike - osim 1:0, uz poraz Finske, takođe vodi Dance u osminu finala.

- Spremni smo da istrčimo na ,,Parken“ i priredimo magičnu noć. Za nas Evropsko prvenstvo kao da sada počinje - kazao je Hjulmand.

- Ništa nije završeno. Imali smo težak početak i sad ćemo krenuti ispočetka. Spremni smo da prođemo grupu i odigramo još utakmica. Dali smo sve od sebe protiv Belgije, sada moramo učiniti isto. Stvorili smo mnogo šansi, po statistici bi trebalo da imamo šest bodova, a naš saldo je nula.

Hjulmand je rekao da je njegovom timu mnogo značila posjeta Kristijana Eriksena, koji je imao srčani zastoj u prvom kolu sa Finskom.

- Igračima koji ga nijesu vidjeli značilo je mnogo, naročito onima koji su bliski sa njim. Jedno je vidjeti ga na videu, a drugo gledati u oči. Atmosfera je sigurno drugačija, u svakom slučaju bilo je dobro vidjeti opet njega i njegovu porodicu.

Rusija je pobjedom nad Finskom popravila utisak iz poraza od Rusije i u Kopenhagenu bi joj i bod možda bio dovoljan za prolaz.

- Siguran sam da će nas Danska staviti pod žestok pritisak, imaće veći posjed i više napada.

Ali spremni smo na to, spremni da uzvratimo, držaćemo se naše taktike. Svi smo svjesni da

GRUPA C: Holanđani rasterećeni protiv Makedonaca, u Bukureštu remi odgovara svima

Ukrajina i Austrija mogu zajedno u osminu finala Pred posljednje kolo u C grupi Evropskog prvenstva situacija je prilično jasna Holandija će sa prvog mjesta u osminu finala, Sjeverna Makedonija će debitantski nastup na velikim takmičenjima završiti u grupi, dok Ukrajina i Austrija u međusobnom duelu odlučuju o prolasku u nokaut rundu. ,,Das team“ i ,,plavo-žuti“ imaju po tri boda i izvjesno je da bi remi objema selekcijama donio osminu finala - Ukrajincima kao drugoplasiranom timu, Austrijancima kao jednoj od četiri najbolje trećeplasirane iz svih grupa.

To je bio povod teoretičarama zavjere da lansiraju priču kako će oba rivala ići na ,,iks“, zbog čega se oglasio predsjednik Fudbalskog saveza Austrije Leo Vintner.

- Najbolje je da ne otvaramo tu temu - kazao je Vintner za britanski ,,Gardijan“.

- Ne bi bilo prikladno izaći na teren i od početka igrati na bod. Ipak, najvažnije je doći do cilja, bez obzira na to kojim re-

zultatom to postigli. A naš cilj je plasman u osminu finala.

Ni u taboru Ukrajine nijesu ostavili prostora za sumnju u pošten pristup.

- Stanje na tabeli zahtijeva da obje ekipe igraju vrlo pažljivo imajući na umu rezultat. Ali obje reprezentacije žele pobjedu. Ako razmišljamo o igranju na remi, nemoguće je ići naprijed, nemoguće je napredovati. Moramo pokazati kvalitet, a vidjećemo koji će biti rezultat - najavio je selektor Andrej Ševčenko.

- Vjerujem svom timu i veoma sam zadovoljan pristupom igrača. Austrija je dobar tim sa kvalitetnijim igračima, poput Alabe. Kompaktna su ekipa, sa prepoznatljivim stilom.

Izuzetno ih poštujemo i očekujemo dobru utakmicu.

Mislim da smo otprilike na istom nivou. Dakle, biće meč visokog tempa.

Austrija ima veliki motiv pred duel na ,,Nacionalnom stadionu“ u Bukureštu, budući da bi prvi put u istoriji mogla da prođe preliminardnu rundu na EP.

- Želimo da pobijedimo. To nam je cilj u svakoj utakmici.

Ali i protivnik želi isto. Dobro poznajemo Ukrajinu, mnogo su napredovali sa Ševčenkom i imaju vrhunski individualni kvalitet. Ali imaju mane, kao i svaki tim. Moramo da ih prepoznamo i iskoristimo poručio je selektor Franko Foda.

- Moramo da stvorimo više prostora i popravimo našu vertikalnu igru. Završni pas nije bio dobar u posljednjem meču. U tome je ključ poboljšanja našeg izdanja u napadu.

OPROŠTAJ PANDEVA

Holandija je pobjedama nad Ukrajinom (3:2) i Austrijom (2:0) završila posao u grupi i protiv Sjeverne Makedonije može da odigra rasterećeno i sačuva snagu za osminu finala.

- Ne očekujem lak meč iako Makedonci imaju dva poraza.

Kao debitant na Evropskom prvenstvu sigurno žele da osvoje prve bodove. Nijesu u tome uspjeli u prethodnim mečevima i ostaje im da protiv nas pokušaju da se što bolje

17

Raspored i tabela 18.00 (Bukurešt) - Ukrajina - Austrija 18.00 (Amsterdam) - S. Makedonija - Holandija 1. Holandija 2 2. Ukrajina 2 3. Austrija 2 4. S. Makedonija 2

2 1 1 0

0 0 0 0

0 1 1 2

5:2 4:4 3:3 2:5

6 3 3 0

oproste od šampionata - izjavio je selektor ,,lala“ Frank de Bur. - Nezgodan su protivnik, protiv kojeg moramo biti na nivou. Imam nekoliko novih ideja za meč sa Sjevernom Makedonijom, možda ćemo promijeniti formaciju i sastav, ali pristup mora ostati isti.

Makedonci se nijesu obrukali u porazima od Austrije (3:1) i Ukrajine (2:1), a posljednji duel na Euru biće poseban iz razloga što će biti oproštajni za legendarnog Gorana Pandeva u dresu nacionalnog tima.

- Svako od nas želi da Pandev i u budućnosti bude sa nama jer svi znamo koliko znači za reprezentaciju, a čeka nas nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Ali ako je utakmica sa Holandijom posljednja za brata Gorana, onda želimo da ga ispratimo pobjedom. Ponavljam, ne znam tačno kakvi su mu planovi, ali uradićemo sve da osvojimo tri boda, bez obzira što je Holandija veliki favorit - poručio je makedonski majstor Eljif Elmas.

Ne. K.

DBU.DK

carska slavila protiv Turske u Bakuu (3:1)

Fudbal

UZDAJU SE U SEBE I BELGIJANCE: Fudbaleri Danske

Raspored i tabela 21.00 (Sankt Peterburg) - Finska - Belgija 21.00 (Kopenhagen) - Rusija - Danska 1. Belgija 2. Rusija 3. Finska 4. Danska

2 2 2 2

2 1 1 0

0 0 0 0

0 1 1 2

5:1 1:3 1:1 1:3

6 3 3 0

možda nećemo imati mnogo šansi, zato je potrebno iskoristiti ono što nam se pruži - izjavio je vezista Daler Kuzjajev.

Rusija je prva dva meča igrala kao domaćin u Sankt Peterburgu, večeras će biti gost.

- Ovo je naš prvi meč u gostima na posljednja dva velika takmičenja, prvi bez podrške navijača - podsjetio je selektor Stanislav Ćerćesov da je Rusija bila domaćin proteklog Mundijala.

- Ipak, to neće biti problem za nas. Riječ ,,problem“ nijesmo upotrebljavali posljednjih pet godina. Znaćemo kako da se nosimo sa tim, naš zadatak je odradimo dobro posao i ostvarimo rezultat koji želimo.

Finska je u sličnoj situaciji kao Rusija. Nordijskoj selekciji remi protiv Belgije, uz poraz Rusije, donosi drugo mjesto, s tim što bi sa četiri boda na kontu sve i da ,,zbornaja“ završi ispred nje - mogla da se nada da će igrati u osmini finala kao jedUAF.UA

Poneđeljak, 21. jun 2021.

na od četiri najbolje trećeplasirane ekipe.

Bio bi to senzacionalan rezultat za debitanta.

- Radujemo se vjerovatno najvažnijoj utakmici u istoriji finskog fudbala. Mislim da niko osim nas nije vjerovao da možemo doći u ovu poziciju.

Fantastično je da pred posljednje kolo u grupi imamo sve u svojim rukama. Možemo čak i da završimo kao prvi. Prvo smo sanjali da se plasiramo na Euro, sada sanjamo da prođemo u nokaut rundu - naglasio je selektor Finske Marku Kanerva.

Belgija je bila furiozna protiv Rusije (3:0), protiv Danske je slavila ,,na mišiće“ (2:1), sve u svemu gura po planu.

Ostalo joj da odbrani prvo mjesto i u osmini finala izbjegne Italiju.

- Prestižno je osvojiti grupu, to je definitivno ono što želimo. To što ste prvi ne mora da znači da će vam u nastavku biti lakše, u fudbalu se dešavaju iznenađenja. Na Svjetskom prvenstvu utisak je bio da smo teže prošli Japan nego Brazil. Neke stvari ne možete da ukalkulišete, jednostavno uvijek morate igrati da pobijedite - poručio je golman Tibo Kurtoa.

Ne. K. DOBRO RASPOLOŽENJE U TABORU UKRAJINE: Andrej Ševčenko i Sergej Sidorčuk

18

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 21. jun 2021.

ZAVRŠENA G Crna Gora do

Španija PODGORICA - Crnogorske košarkašice nijesu uspjele da naprave iznenađenje protiv Srbije (87:75), a zahvaljujući trijumfu Italije nad Grčkom, osvojile su treće mjesto u grupi B prvenstva Evrope.

Lijepa priča Tatjane Jeraminok u Budućnosti i reprezentaciji

Sa pionirkama najbolja, juniorke tek treba da se pokažu PODGORICA - Tatjana Jeraminok je jednu priču uspješno završila i sada može potpuno da se prebaci na drugu, kako kaže, jednako zahtjevnu i uzbudljivu.

Prije dva dana sa pionirkama Budućnosti I (2006. godište i mlađe) osvojila je šampionsku titulu, a 9. jula u Sloveniji će debitovati sa juniorskom reprezentacijom Crne Gore na šampionatu Evrope.

- Želim, prije svega, da se zahvalim Rukometnom savezu Crne Gore i predsjedniku Petru Kapisodi za veoma kvalitetnu organizaciju ovog takmičenja. Veliko hvala sudijama, delegatama, zapisničarima i fizioterapeutima koji su omogućili da igramo u kvalitetnim uslovima i uz pravu takmičarsku atmosferu. I, naravno, čestitam kolegama i koleginicama na učešću u uzbudljivoj i korisnoj sezoni. Zajedno smo napravili pravo sportsko takmičenje za devojčice koje jure loptu i maštaju o Olimpijskim igrama, Ligi šampiona, reprezentaciji, medaljama. Naš zadatak je da pomognemo da ostvare snove - ispričala je Jeraminok.

Naše dame sa trijumfom na startu protiv Grkinja stigle su do osmine finala, koja je i bila primarni cilj, ali nakon, može se reći neočekivanog, epiloga u grupi A, naša selekcija će za plasman među osam najboljih imati domaćina, reprezentaciju Španije, koja je na posljednja četiri prvenstva čak tri puta bila prvak Starog kontinenta. Španija je savladala očekivano Slovačku, ali je Bjelorusija bila ubjedljiva nad Švedskom, pa su Bjeloruskinje zahvaljujući trijumfu protiv Španije direktno otišle u četvrtfinale, a nama ,,gurnule“ najtežeg rivala.

Crna Gora je nakon dva sjajna nastupa 2011. i 2013. godine, imala priliku 2015. godine da bude u trci za medalju, ali je spriječena upravo od Španije u četvrtfinalu, koja je u posljednjim trenucima stigla do trijumfa, za jedan od najbolnijih poraza naše selekcije. Sada slijedi novi duel, s tim što je jasno da je situacija drugačija i da je prvak Evrope izraziti favorit, odnosno da ,,crvene“ čeka gotovo nemoguća misija da stignu do četvrtfinala….

SJAJAN POČETAK

U posljednjem kolu ,,plave“ su u direktom duelu sa vršnjakinjama iz Berana 2003 odlučivale o trofeju. Do finiša je bilo uzbudljivo.

- Zaista mi je drago što smo uspjeli na najljepši način da osvojimo titulu. Iz više razloga, kao prvo, takmičenje ove godine bilo je veoma solidne konkurencije. Berane, Trebjesa, Levalea i Mornar 7, pokazali su veliku borbenost i kvalitet u igri. Smatram da ekipa Berana, sastavljena od djevojčica Berana i Komova iz Andrijevice, u ovom trenutku ima iskusnije igračice od Budućnosti, jer su bile veoma

zapažene u Drugoj ligi. To su Nina Ramusović, Natalija Lekić i Anđela Guberinić. Trebjesa je, takođe, bila veoma opasan protivnik.

Dobili su od mene nadimak ,,osice“. Borbene su i hrabre, a Miloš Perović stvara dobru priču i napravio je odličan klub. A mi smo morali u jedan dan da pobijedimo dva najopasnija rivala. I uspjeli smo. Drugi razlog je to što djevojke posljednja tri mjeseca treniraju od 7.30 sati.

Takve su okolnosti, nije bitno zašto smo imali taj termin za trening, bitno da nijedna nije odustala. Zbog velike volje za

radom mislim da su zaslužile da dobiju satisfakciju. Temelji generaciji 2006/07. tek se stvaraju i zato je ova Pionirska liga važan i značajan faktor - kazala je Jeraminok.

Sezona je bila naporna, posebno finiš.

- Nekako smo uspjeli da ostanemo u trenažnom procesu.

Bilo je karantina i povreda, ali i nas je bilo dosta. Kombinovali smo kako bi svaka igračica dobila minutažu i šansu da se pokaže. Zato se takmičila i naša ekipa Budućnost II. Ovogodišnja Pionirska liga bila je dragocjena za sve učesnike.

Vaterpolo reprezentacija (U15) treća na turniru u Budvi

Pobjeda nad Mađarskom daje nadu za EP PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U15) pobjedom nad Mađarskom (10:7) završila je učešće na jakom međunarodnom turniru koji je organizovao VPSC u Budvi.

Igrači koje predvodi trener Veljko Uskoković upisali su trijumf nad Njemačkom (17:10), remizirali su sa Italijom (12:12) i Hrvatskom (11:11), a jedini poraz doživjeli su od Srbije (12:10) na startu turnira.

Mlade igrače 4. jula očekuje nastup na šampionatu Evrope.

- Turnir je bio izuzetno jak, maltene krem evropskog vaterpola. Ovakve provjere došle su u pravo vrijeme - dvije sedmice pred Evropsko prvenstvo. Prije svega sada jasno vidimo gdje smo i na čemu treba još da radimo. Ovo su, inače, bile prve zvanične utakmice ovog reprezentativnog uzrasta. Rezultatom i igrom možemo biti zadovoljni - kazao je Uskoković.

Mladi tim će kroz dva dana nastaviti sa radom u Nikšiću.

- Treniraćemo pet, šest dana, a onda ćemo

u Beograd sa Srbijom na sparing utakmice.

Nekadašnji kapiten nacionalnog tima vidi priliku da sa prvog mjesta mlada ekipa dođe do četvrtfinala. Crna Gora je u grupi sa domaćinom - Portugalom, Rusijom i Njemačkom.

- Grupa nije za potcjenjivanje. Njemačka je na turniru igrala bez najboljeg igrača, a pokazala kvalitet i moramo najozbiljnije da je shvatimo. Znači, grupa nije prejaka, probaćemo da osvojimo 1. mjesto kako bi u

četvrtfinalu imali lakšeg rivala, ali ni tamo nema slabijeg. Kako stvari stoje, mogli bi da igramo sa Hrvatskom ili Mađarskom.

To je nokaut sistem i čeka nas težak posao.

Do starta prvenstva Evrope Uskoković će sa saradnicima uraditi sve kako bi ekipu fizički, taktički i tehnički doveli do nivoa.

- Treba da idemo korak po korak. Vidjećemo sve, vremena baš puno nemamo, ali kako drugima tako i nama.

A. M.

- Dobili smo iskustvo igranja neizvjesnih i značajnih utakmica, a stvaranje kolektivne svijesti je jos jedan dobitak, kao i prihvatanje poraza i grešaka kao proces daljeg rasta. I još mnogo svega jer najbolji mogući trening je kvalitetna utakmica, a tu smo vazda u deficitu.

U subotu je Jeraminok sa saradnicom Marinom Rakočević od devet sati bila na terenu, a nakon završetka Pionirske lige, nastavila je rad sa juniorskom reprezentacijom.

- Tako su se okolnosti složile, a sve se lijepo uklopilo. A. M.

PODGORICA - Atletska reprezentacija Crne Gore zauzima deveto mjesto u generalnom plasmanu nakon prvog takmičarskog dana na ekipnom prvenstvu Evrope, treća grupa, koje se održava na Kipru.

Takmičenje, koje je okupilo 600 takmičara iz 16 država, donijelo je uzbudljiv prvi dan, a nakon 10 disciplina u muškoj i 10 disciplina u ženskoj konkurenciji Crna Gora osvojila je deveto mjesto sa 151 bodom. Najvredniji rezultat od crnogorskih atletičara prvog dana prvenstva ostvario je Tomaš Đurović u bacanju kugle sa hicem 20,20 metara, koji je osvojio treće mjesto. Iza njega plasirao se svjetski juniorski šampion i četvrtoplasirani sa dvoranskog prvenstva za seniore Mesud Pezer iz Bosne i Hercegovine. Crnogorski takmičari prvog dana su postavili šest ličnih rekorda i jedan crnogorski rekord za mlađe seniore u štafeti 4x10 metara muškarci

Crna Gora odlično je ušla u meč protiv Srbije i uspjela da iznenadi rivala. Dobrom odbranom, brzim protokom lopte i sjajnom završnicom, ,,crvene“ su u trećem minutu, nakon trojke Dubljević kompletirale seriju 12:0 za nevjerovatnih 12:2! Naše košarkašice konstantno su održavale prednost, što je donosilo određenu nervozu i greške kod Srbije, pa i njene selektorke Marine Maljković, koja je na tajm-autu željela da motiviše svoje igračice, pa je crnogorske i ponizila, govoreći: ,,Ko su te igačice, u kojim klubovima igraju one?“ Bilo je jasno da je Srbija u šoku

Evropsko ekipno prvenstvo u at

Crna Gora de

sa rezultatom 43,12, gdje je štafeta u sastavu: Danilo Vujičić, Ognjen Marsenić, Ognjen Vojvodić i Filip Vujadinović osvojila u svojoj grupi drugo mjesto . Prvo mjesto na 400 metara prepone osvojio je Dragan Pešić (56,71), a prva je bila i žen-

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Arena

GRUPNA FAZA EVROPSKOG PRVENSTVA ZA KOŠARKAŠICE: obro parirala Srbiji, večeras (21 h) protiv domaćina za četvrtfinale

a kao nemoguća misija ŠKEROVIĆ: Ostaje problem sa izgubljenim loptama Jelena Škerović bila je zadovoljna igrom, posebno odnosom igračica sa klupe, jer i kada su mlađe dobile šansu Srbija je bila na mukama.

- Odlično odigran meč za nas, nakon duela sa Italijom, protiv još jačeg protivnika. Odlična energija na terenu, sve što smo dogovorili je ispunjeno. Ostaje taj problem izgubljenih lopti. To moramo da korigujemo, sjutra ćemo na treningu još pričati o tome. Košarkašice koje su ušle sa klupe pokazale su veliku borbenost i nijesu dozvolile da se Srbija odlijepi, primakle su se i na pet poena minusa. Zadovoljna sam igrom, nas čeka najvažniji meča za ulazak u četvrtfinale, ostaje da se odmorimo i pripremimo - rekla je Jelena Škerović, selektorka Crne Gore.

Grupa B 1. Srbija 2. Crna Gora 3. Italija 4. Grčka

3 3 2 2

3 1 1 0

0 2 1 2

258:207 206:219 158:147 106:155

6 4 3 2

Osmina finala DANAS 18.00 Švedska - Italija 21.00 Španija - Crna Gora 18.00 BiH - Hrvatska 21.00 Slovenija - Rusija U četvrtfinale direktan plasman obezbijedili su Francuska, Belgija, Bjelorusija i Srbija.

zbog takvog epiloga na terenu.

Sa druge strane, Jelena Škerović već u prvoj dionici pustila je i mlađe - Dragana Živkov i ć p o n o v o j e i m a l a značajnu ulogu. Imali smo 20:13, na kraju prve četvrtine 24:19, a Srbija je u 12. minutu preko Krajišnik uspjela da stigne do egala - 24:24.

Crna Gora se teško snalazila na konstatni zonski presing, često je bilo problema sa prenosom lopte, ali smo prednost u reketu Markiše Getling dobro koristile i dolazile do lakih poena. Ipak, sredinom druge čevrtine Srbija je serijom 7:0 povela 33:26, a nakon trojke

MUJOVIĆ: Napredak vidan Plejmejkerka Božica Mujović vidi i dobre strane u porazu na kraju grupne faze.

- Mislim da rezultat nije mjerilo naše igre, bilo je pre-

Jovanović i Vasić i prvu dvocifrenu razliku - 45:33. Ali u finišu prvog poluvremena, nakon što je Jovanović pogodila trojku uz faul, te Mujović polaganje ,,crvene“ su uspjele da istope zaostatak - 39:45.

ŠANSA ZA MLAĐE

Srbija je održavala prednost, naša reprezentacija u dva navrata došla na zaostatak od jednog posjeda (Jovanović u 22. minutu pogodila za 43:45, Getling u 24. minutu za 45:47), ali je sve nakon toga bilo u znaku Srbije, koja međutim, nije mogla da prelomi meč.

Crnogorke su bile u igri, imale i ,,minus jedan“ (50:51), ali nijesu mogle da preokrenu. Na šest i po minuta prije kraja, nakon što je Aleksić vezala

tletici, treća grupa

eveta nakon prvog dana

ska šafeta 4x100 49,55 u grupi (Anja Turner, Kristina Dubak, Maša Bubanja, Ljiljana Matović). Dosta bodova donio je i Ognjen Marsenić, koji je bio drugi u grupi u trci na 100 metara (11,02), te Tomaš Đurović (kugla) 20, 20 metara.

Četvrta u troskoku bila je Baranka Ljiljana Matović (12,57 metara). Peta uz novi lični rekord bila je Marija Živković (800 metara) u grupi,za 2:25,24. Šesti su bili Petar Tomić (kladivo) 42,56 metara, Kristina Dubak na 100 meta-

ubjedljivo na kraju što nije realno. Našim greškama smo im dozvolili da se odlijepe, popravili smo neke greške iz meča sa Italijom, iako smo

imali nekih izgubljenih lopti, ali vjerujem da smo se navikli na taj presing koji igra većina reprezentacija. Ne mogu reći da sam zadovoljna zbog poraza, ali sam zadovoljna napretkom - objasnila je Mujović.

DUBLJEVIĆ: Dobar meč Crna Gora je dobro parirala Srbiji i pokazala da se ne predaje i protiv favorita.

- Mislim da smo odradili utakmicu onako kao što smo se dogovorili. Htjeli smo da ispravimo neke greške iz prve dvije utakmice i poboljšamo neke druge stvari u igri i mislim da smo u tome uspjeli. Prvenstveno mislim na post igru Markiše, to je najbitnije za nas što smo nju, ajde da kažem, iskoristili na najbolji mogući način tako bi trebalo da se koristi do kraja. Ona je previše dominanta i to je najveći mogući plus za nas. Energetski smo utakmicu odradili na najbolji mogući način i moramo to da iskoristimo prije najbitnije utakmice na prvenstvu u osmini finala - naglasila je Jelena Dubljević.

pet poena, bilo je ,,minus pet“ (72:67), ali iako smo igrali sa gotovo drugom petorkom prijetili smo do kraja. Lazarević, Jakšić, Raković, d e b i tantkinja Leković imale su ra u grupi (12,71), Amina Suljević u grupi na 400 metara (1:01,65), za lični rekord. Šesti je bio i Ognjen Vojvodić (7,05m metara), za lični rekord u dalju. Lični rekord na 400 metara prepone postavila je Aleksandra Matkvić (1:11,61), za sedmo mjesto, a sedma je bila i Ana Bošković u disku (39.80).

Osmo mjesto osvojila je Darinka Đuričković (koplje) uz najbolji rezultat ove sezone (36,70 metara), a lične rekorde postavili su Petar Veljić na 1.500 metra (4:32,72 - 12. mjesto) i Vesna Pavlićević, koja je takođe bila 12. u trci na 3.000 metara 11:47,05.

U trci na 5.000 metara Vasilije Šepanović imao je vrijeme 16:42,47 i osvojio 12. mjesto.

Drugog dana takmičenja očekuje se borba crnogorskih takmičara za što bolji plasman na ekipnom šampionatu, jer će nastupiti Danijel Furtula u bacanju diska i Marija Vuković u skoku uvis i Slađana Perunović na 1.500 metara.

R. P.

priliku da odigraju veći dio posljednje dionice, a Srbija je u posljednjem napadu, četiri sekunde prije kraja trojkom Anderson, ipak stigla do dvocifrene razlike na kraju… R. P.

Sudar zvijezda u meču za pamćenje

Milvoki u finalu Istoka Milvoki je u finalu Istočne konferencije.

Do velikog uspjeha nakon produžetaka u pobjedi nad Buklinom (115:111) ekipu je vodio Janis Adetokumba koji je meč završio sa 40 poena, 13 skokova i pet asistencija.

U poraženom timu Kevin Djurent dao je 48 poena (devet skokova i šest asistencija), a na terenu je bio 53 minuta.

- Najbolji igrač na svijetu - rekao je Adetokumbo o Djurentu nakon meča.

Sedma utakmica je od starta bila neizvjesna, a jedinu dvocifrenu prednost imali su Netsi u finišu druge četvrtine.

Sportski miks

19

Nikola Ivanović se obratio javnosti

Sve što sam dao nekom nije bilo dovoljno Nakon odlaska iz Budućnost Volija u Crvenu zvezdu, Nikola Ivanović odlučio je da se javnosti obrati emotivnim saopštenjem, koje prenosimo u cjelosti.

- Dragi prijatelji, cijela košarkaška javnosti, želio bih da u kontekstu odluke vezane za moju sportsku karijeru, uputim jedno duže saopštenje: - Cijeli život, kao i puno djece, sanjam jedno. Da budem profesionalni košarkaš. Svaki iskazani trud, proliveni znoj je bio utkan u mozaik tog istog cilja, da Božiji dar talenta koji mi je dat, opravdam, i dokažem da sam vrijedan toga. Potvrda je stizala u vidu uspjeha, koji su dolazili vremenom. Bila je to i potvrda vrijednosti koje su puno veće od materijalnih dobara i koje predstavljaju tek neke od neprocjenjivih stvari: poštovanje, duhovna i emocionalna podrška kad ne ide dobro, osjećaj obostrane pripadnosti i još puno toga. Punog srca mogu reći da sam je imao od vas, mog naroda i od divnih ljudi kojima sam okružen. Ali eto u ovom momentu se pokazalo, nažalost, da to nije bio slučaj sa svima i da sve što sam dao klubu mog grada nekom nije bilo dovoljno.

Nikom ne zamjeram za to.

Pa ni za mural, ni za uvrede, ni za gorke i teške riječi zla i ravnodušnosti koje su izlazile nakon toliko godina ostavljenih za uspjeh i promociju našeg grada i države.

Sve razumijem i želim samo jedno: da mi budete zdravo i da vam bude svako dobro.

Vi koji ste pokazali da ipak niste bili moja šira porodica kakvom sam vas doživljavao: želim vam da za sve odluke dobijete podršku i istinsko poštovanje koje ja nisam dobio od vas. Da ne osjetite to na sebi, kako je kada ne znate ni dio okolnosti, a sudite o nečijem životu kao da ste prošli tim putem. Iskreno vam želim da to ne doživite i da vam pravda uvjek bude saputnik u životu!

Potičući iz porodice starosjedilaca sa Cetinja, a kao rođenom podgoričkom djetetu, nije mi trebao nikada dodatan motiv da igram za klub svog grada i za reprezentaciju. Ponosan sam sam što je to prepoznato i što je ostavilo utisak na narod u mojoj Crnoj Gori, od kojeg sam dobijao najljepše osmijehe, iskrenu podršku u uspjehu i saosjećanje u teškim momentima. To mi je hranilo dušu i dalo snage da izdržim i ono što se ne može vidjeti na malim ekranima. A bilo ga je, i to puno. Prvi odlazak iz kluba mog grada mi je donio nekoliko ozbiljnih trauma, koje sam nosio u duši i dijelio samo sa mojim najbližima.

Sve to sam svjesno potisnuo kad sam se vratio, da me ne

bi remetilo da dam u svakom momentu sve što imam za ostvarenje zajedničkog cilja. Koji je došao ubrzo.

To su najsrećniji dani mog života. I nakon toga se nastavilo u istom pravcu, dajući svaki atom snage za klub i grad kom svoju pripadnost nisam dokazivao nikako drugačije, već ljubavlju i zalaganjem. To je bilo više od maksimuma. Svjestan sam sada da su postavljena nerealna očekivanja od nekih ljudi očigledno nekad prevazilazila moje realne moći. I često su bila utemeljena na mislima da sam uvijek i u svakom minutu na terenu i van njega, u procesu dokazivanja koji jos uvijek traje, kao da upravo taj dan počinjem karijeru.

I kada nisu bila na taj način ispunjena ,,očekivanja“, nerijetko sam slušao: ‘nije to to’, ‘nema ništa od njega’… To mi je nametalo dodatnu odgovornost i teret emocionalni, ali i u tom domenu dao sam više od svojih mogućnosti, pa mogu reći da sam apsolutno miran.

Po isteku posljednjeg ugovora, imao sam samo jednu zvaničnu ponudu za nastavak karijere. Evroligašku, od strane KK CZV. Ozbiljnu i konkretnu. I kako kažu moje starije košarkaške kolege i stručnjaci ta ponuda je izuzetna potvrda mojih vrijednosti i sjajna šansa za dalji razvoj u ligi koju želim da igram od kada sam bio dijete i to sa trenerom s kojim sam već sarađivao, i u kog imam povjerenja i vjere da će mi pomoći da tu šansu mogu i opravdati. Što se tiče odlaska u Zvezdu, moram da kažem da za mene put u Beograd nije inostranstvo, već nešto što takođe osjećam svojim.

Moj duhovni dom, Hram Hristovog vaskrsenja zamijeniću Hramom Svetog Save, te je to garancija da ću se osjećati prijatno, kao i kada sam prvi put tamo boravio.

Neće mi ništa biti nepoznato, niti strano.

Draga braćo, svi domaći i strani igrači, divni ljudi koji ste pazili na mene i toliko posvetili pažnje i ljubavi i jednako pratili i podržali i moje uspjehe i moje povrede, beskrajno sam zahvalan na svakom trenu provedenom s vama. Svi ljudi koji ste moj privatni i košarkaški život napravili lakšim, pomogli mi i cijenili, biće mi najteže što vas neću gledati svakodnevnno kao do sada. Moji sugrađani dragi i narode Crne Gore, za našu reprezentaciju cu se boriti svim srcem kao i uvijek, a u koji god klub da odem, Podgorica je moj dom, tu je moja uža biološka porodica i šira koju vi predstavljate. I u ime vaše predstavljaću naš grad i državu gdje god me košarka i život odvedu.

Beskrajno vam hvala na svoj podršci i ljubavi! Vaš Nikola – stoji u saopštenju Ivanovića.

20 Feljton

Poneđeljak, 21. jun 2021.

3.

SLOVO O STEĆCIMA

Na stećku Petka Krstjanina uklesana je i riječ - duša » Piše: Slobodan ČUKIĆ

STEĆAK PETKA KRSTJANINA U ŠĆEPAN POLJU

Stećci sa natpisima su vrlo rijetki. Od ukupnog broja od 69.356 stećaka ima ih manje od jednog procenta, preciznije, oko 0.5 odsto. Šefik Bešlagić je 1975. pisao: „Ustanovili smo da ih u svemu ima 363 od čega u Bosni i Hercegovini 323, u Srbiji 15, u Hrvatskoj 13 i u Crnoj Gori 12“ („Stećci u Pivi“, Starine Crne Gore, V, Cetinje, 1975, 102).

Bešlagić navodi da je na području Pive (od 611 registrovanih stećaka na 23 nekropole u 12 naselja) našao samo dva stećka sa natpisima, od kojih je jedan bio na nekropoli u Šćepan-Polju. Taj stećak nalazio se u zeseoku Zagrađe, na lokalitetu Grčko groblje, đe je smještena nekropola od 14 stećaka, od kojih 12 sanduka i 2 sljemenaka. „Spomenici su dobro obrađeni, danas su nešto nagnuti i djelimično zemljom zatrpani. Postavljeni su po pravcu zapad-istok, osim 4 primjerka koji leže okomito na taj pravac orijentacije“ (isto, 84). Š ć e p a n - Po l j e j e s e l o i ravničarski predio između rijeka Tare i Pive, na mjestu đe se spajaju i stvaraju rijeku Drinu. Šćepan-Polju pripada i nekoliko zaselaka u stranama koje su vezane za utvrđeni grad Soko. Ostaci Sokola stoje na uzvisini, na udaljenosti oko jedan kilometar od polja, na kamenitom brdu do koga je pristup vrlo otežan. Najlakši je od strane Zagrađa. Dolje, u samom polju, nalaze se i ostaci stare crkve, dimenzija 15 x 6 metara (isto, 84).

Soko je pripadao porodici Hranića i iza smrti oblasnog gospodara Sandalja Hranića naslijedio ga je vojvoda Stjepan Vukčić Kosača, gospodar Huma, koji će od 1448. godine nositi titulu herceg. Soko je bio jedan od najvažnijih Sandaljevih i Hercegovih gradova i dvorova. „Tu je Sandalj sa braćom, na primjer, izdao 1419. godine povelju kojom se Dubrovniku ustupa polovina Konavala.

Izgleda da je Soko sve do pada pod Turke 1465. godine bio glavni grad Hercega Stjepana, po čemu se on često nazivao - od Sokola“, kaže Bešlagić (isto, 104-105).

Osim nekropole stećaka u zaseoku Zagrađe, u ŠćepanPolju postoje još dvije. Jedna je na blagoj prostranoj glavici u samom polju, u blizini seoskih kuća, oko 200 metara od asfaltne ceste, na kojoj se nalazi 110 stećaka. Druga nekropola je u zaseoku Knežev Do, udaljenom od sastavaka Pive i Tare jedan sat hoda uzbrdo, đe se nalazi nekropola od 15 stećaka, od kojih 14 sanduka i jedan sljemenjak (isto, 84).

Stećak s natpisom u ŠćepanPolju pripada Petku Krstjaninu. Natpis na stećku ukle-

Drugi dio natpisa na Petkovom stećku saopštava nam da je pokojnik sam sebi pripremio spomenik još za života. Takvi slučajevi nijesu bili česti. Od značaja je dalji dio natpisa koji govori da se radi o ličnosti koja je živjela na dvoru vojvode Stjepana u utvrđenom gradu Sokolu. Petko ističe da ga je vojvoda Stjepan za života pošteno štitio i uvažavao

Stećak sa natpisom Petka Krstjanina u Zagrađu (Šćepan-Polje)

san je na tri strane. Slova su vješto i znalački klesana. Dosta su visoka i uglasta. Stećak je na nekim mjestima sasvim uništen (isto, 103). „Početak natpisa nije razumljiv“, izvještava Bešlagić. „Izgleda da se bogu preporučuje Petkov spomenik. Zatim se pokojnik obraća braći, rođacima i prijateljima, s molbom da sačuvaju dobru uspomenu na njega, odnosno da o njemu ne govore rđavo i da ne povređuju njegov zagrobni život, upozoravajući ih da će i oni jednoga dana umrijeti.

Na takvo objašnjenje upućuje upotreba riječi duša u smislu zagrobnog života i riječi popirat (poprat) koja u staroruskom jeziku znači pogaziti, povrijediti, narušiti. Riječ duša je jedinstvena pojava na natpisima stećaka. Riječ popirat poznata je još samo na jednom stećku u Pošćenju kod Šavnika (uzidan u crkvu) u kome se spominje BRAN DROBNJAK, koji je vjerovatno ugledna ličnost iz XIII vijeka“ (isto, 104).

Drugi dio natpisa na Petkovom stećku, sa Bešlagićevom rekonstrukcijom oštećenih mjesta u zagradama, glasi: П О С ТА В И Х ‘ Б И Л И Г

Šćepan Polje

ЗА ЖИВОТА А ЧЕКАХ‘ СМ Р ТИ У С О КОЛ У (А У М И Л О С Т И Д В О РА ) ВОЕВОДЕ СТЈЕПАНА КОИ МЕ ПОЧТЕНО ХРАНАШЕ А БГ‘ НЕГОВУ Д(У)ШУ (Н) Е УНИХ‘ШЕМ‘ ЈЕРЕМИЈА ПЕТКО КРСТИЈАНИН „Drugi dio natpisa – nastavlja Bešlagić - najprije nam saopštava da je pokojnik sam sebi pripremio spomenik još za života. Takvi slučajevi nisu česti, ali ih je ipak bilo, kao što ih i danas ima. Od značaja je dalji dio natpisa koji govori da se radi o ličnosti koja je živjela na dvoru vojvode Stjepana u utvrđenom gradu Sokolu (...) U daljem tekstu Petko ističe da ga je vojvoda Stjepan za života pošteno štitio i uvažavao (ХРАНАШЕ) pa se obraća bogu da mu sačuva dobru uspomenu, a njegovoj duši milost i mir na drugom svijetu. Na kraju se Petko predstavlja kao KRSTJANIN,

sa još jednim imenom JEREMIJA“ (isto, 104).

Na osnovu zapisanog Bešlagić zaključuje da „vojvoda Stjepan iz našeg natpisa ne može biti niko drugi nego Stjepan Vukčić-Kosača, i to između 1435. godine kada je počeo samostalno gospodariti svojom oblašću i 1448. godine kada se prozvao hercegom. Za njega se općenito pretpostavljalo da je bio pristaša srednjovjekovne bosanske crkve, te je kao takav pružio zaštitu brojnim bosanskim porodicama koje su kralj Stjepan Toma i njegov nasljednik kralj Stjepan Tomašević jedno vrijeme nemilosrdno gonili iz Bosne (...)

Po svemu izloženom slijedi siguran zaključak da ovaj natpis potječe iz druge četvrtine XV vijeka“ (isto, 105).

Dakle, Petkov stećak potiče iz perioda 1435-1448. godine u kome je Stefan Vukčić samostalno vladao kao vojvoda,

Šefik Bešlagić zaključuje da vojvoda Stjepan iz natpisa ne može biti niko drugi nego Stjepan Vukčić-Kosača, i to između 1435. godine kada je počeo samostalno gospodariti svojom oblašću i 1448. godine kada se prozvao hercegom. Slijedi siguran zaključak da ovaj natpis potiče iz druge četvrtine XV vijeka“

prije nego što je 1448. godine ponio titulu hercega.

U vezi toga javlja se zanimljiva mogućnost - da su se Petko Krstjanin i Ivan Crnojević poznavali. A evo kako. Poznato je da je Stefan Vukčić Kosača zauzeo Zetsku ravnicu (Gornju Zetu) 1441. godine, kao i da je tada pridobio za sebe Stefanicu Crnojevića, kome je ustupio nekoliko katuna (sela) na zapadu Zetske ravnice.

Kosača je pritom bio oprezan. Da bi se osigurao i obezbijedio Stefaničinu vjernost, on je tada, najvjerovatnije još 1441. godine, uzeo za taoca Stefaničinog sina Ivana Crnojevića. U narednim godinama prilike su se mijenjale, a odnosi između Stefanice i Kosače su se komplikovali, sve do otvorenog neprijateljstva. Kosača je ubrzo izgubio vlast nad Gornjom Zetom, ali je i dalje vršio pritisak na Stefanicu Crnojevića, što je utiicalo da mladi Ivan ostane u zarobljeništvu kod Kosače punih jedanaest godina, sve do jeseni 1452. godine, kada je oslobođen uz mletačko posredovanje. Kosača se tokom 1452. opirao mletačkim zahtjevima ali je na kon-

Petko Krstjanin je, kako stoji u natpisu na njegovom stećku, boravio na Kosačinom dvoru u Šćepan-Polju. Prema Šefiku Bešlagiću, natpis na Petkovom stećku je nastao između 1435. i 1448. godine. Ukoliko je Petko napustio svijet nakon 1441. godine, onda je sasvim izvjesno da su Petko i Ivan Crnojević mogli boraviti na Kosačinom dvoru u isto vrijeme i poznavati jedan drugoga cu popustio i predao Ivana mletačkim izaslanicima. Ivan je doveden u Veneciju, odakle je otpremljen u domovinu uz bogate darove i počasti.

Ne znamo kako je izgledalo Ivanovo jedanaestogodišnje zatočeništvo i da li je za to vrijeme držan u tamnici ili je boravio na Kosačinom dvoru, pod nadzorom. Držimo da je ovo drugo mnogo vjerovatnije i da je to, u kraćem ili dužem periodu, moglo biti i na Kosačinom dvoru u gradu Sokolu u Šćepan-Polju.

To nas dovodi do poente. Petko Krstjanin je, kako stoji u natpisu na njegovom stećku, boravio upravo na Kosačinom dvoru u Šćepan-Polju. A prema Šefiku Bešlagiću, natpis na stećku je nastao između 1435. i 1448. godine. Ukoliko je napustio svijet nakon 1441., onda je sasvim izvjesno da su Petko i Ivan Crnojević mogli biti na Kosačinom dvoru u isto vrijeme i poznavati jedan drugoga.

Na koncu, sa tim Ivanovim zatočeništvom je povezan i jedan kuriozitet, odnosno, činjenica da se sedamnaest godina po oslobođenju i povratku u domovinu, oženio Kosačinom kćerkom Marijom! Prema Cetinjskom ljetopisu Ivanbeg je sa Marijom, kćerkom hercega Stefana Vukčića Kosače izrodio tri sina (Đurđa, Stefana i Stanišu) i kćerku Jekaterinu (Božidar Šekularac, Crnogorski anali ili Cetinjski ljetopis, Cetinje, 1996, 163).

Grob iz XV vijeka, zvani Ercegov grob, kod Sokola, grada Hercega Stjepana Gornji dio groba, dužina 2,41 m, širina 1,19 m, visina 0,61 m Donji dio visina 0,30 m

(Nastavlja se)

In memoriam/Marketing

Poneđeljak, 21. jun 2021.

KOLAŠIN: Odlazak najstarijeg prosvjetnog radnika

Učitelj Maksim iz „kombinovanog odjeljenja“

U prvoj polovini juna, kada se po tradiciji završavaju školske godine, završio se i jedan život koji je upravo bio posvećen školi i to godinama, decenijama.

Učitelj Maksim Bošković je u 90. godini zatvorio svoj životni učiteljski krug i to baš u Trebaljevu, rodnom selu, gdje je i započeo svoj pedagoški vijek.

Bio je najstariji prosvjetni radnik koji je školovanje i učiteljovanje započeo u kolašinskom kraju. Prve razrede osnovne škole je završio u Trebaljevu da bi gimnazijsko školovanje nastavio i završio u Ivangradu.

Nakon toga upisuje Učiteljsku školu u Herceg Novom, a završava je u Nikšiću...

Sa posebnim poštovanjem Maksima se sjeća Mihailo Mikaš Anđelić, njegov nekoliko godina mlađi kolega. Kaže da nema učitelja koji je sa dnevnikom obišao više kolašinskih sela i seoskih škola.

– Radio je kao učitelj u Štitarici, Trebaljevu, Lipovu, Sreteškoj Gori, Veljem Dubokom, Barama Moračkim. Nema učionice u tadašnjem srezu kolašinskom koju Maksim nije otvorio. Uvi-

Maksim Bošković

jek sa novom učiteljskom snagom i izazovom. Bio je prosvjetni radnik koji je unosio

sebe u ono što je djeci najpotrebnije da znaju. Bio je posebno nadaren za rad u kombino-

vanim odjeljenjima koja su tada bila dominantna u seoskim školama. Stvarao je posebnu atmosferu, „prvake“ je približavao đačkim obavezama, opuštao ih je, oslobađao treme, a starije razrede usmjeravao ka pravim znanjima. Volio je da organizuje susrete i druženja prosvjetnih radnika. Znao je koliko je važno da se bude zajedno, da se druženjima povećava i kvalitet i odanost učiteljskom pozivu – priča Anđelić.

Kolege su mu tada bili Zora Šuković, Kosta Vuković, Mikaš Anđelić, Dragoje Drašković, Jovan Rakočević, Bato Ivanović i mnogi drugi. Seoske škole su bile temelj na kojima su nastajala nova znanja i novi motivi da se učenjem krote zamke života. Nakon tog iskustva, Maksim donosi odluku da se preseli iz Crne Gore.

Odlazi najprije u Kruševac a onda u Sremsku Mitrovicu. U tamošnjim domovima radi kao vaspitač sa posebnom toplinom i razumijevanjem. Naučio da uči i da stvara ličnosti, ostavio je trag i u tom sistemu obrazovanja. Životni krug je zatvoren 13. juna. U Trebaljevu odakle je i počeo.

D. DRAŠKOVIĆ

21

IN MEMORIAM: Slovo o prijatelju

Radomir Mikan Zec Navršava se četrdeset dana od kada nas je u 74. godini napustio naš prijatelj Radomir Mikan Zec. Bio je jedan od pionira modernog hotelijerstva u Crnoj Gori, zaljubljenik u fudbal i dugogodišnji predsjednik Budućnosti, ali prije svega i više od svega – bio je naš prijatelj decenijama.

Nije bio od onih što „kroz život nečujno i tiho gaze“, iz antologijskih Lesovih stihova. Gdje god bi se pojavio sve je odjekivalo od njegovog glasa i smijeha. Onako krupan i pomalo nezgrapan, uvijek spreman da čuje šalu i na svoj račun, ali bogami i da uzvrati istom mjerom, svuda je ostavljao trag koji se nije mogao izbrisati.

Takvog smo ga upoznali, sa njim takvim živjeli i družili se pola vijeka.

Kada je kao mladi direktor preuzeo upravljanje kultnim hotelom ,,Crna Gora“, Mikan Zec počeo je da otvara stranice novog crnogorskog hotelijerstva. Bilo je to još krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, od kada hotel u centru grada postaje nezaobilazno mjesto odvijanja jednog paralelnog društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života Crne Gore. I u onim opasnim i prelomnim vremenima za našu zemlju, kada se mnogo toga rješavalo pod svodovima ,,Kazablanke“, pa i u njegovom prisustvu, Mikan je bio jasno opredijeljen i posvećen obnovi države.

U posljednjoj deceniji svog života, vratio se svom Ulcinju da ogromnim iskustvom pomogne oporavku hotela na Velikoj plaži i Adi Bojani, sve do prošle jeseni kada je okončao radni vijek.

Jednaku ljubav, ako ne i veću, Mikan je dijelio i prema sportu, u koji je ušao još kao talentova-

ni košarkaš sa igrališta u Parku.

Decenije je proveo u fudbalu, kao predsjednik FK Budućnost u tri mandata, a takođe i u organima Fudbalskog saveza Crne Gore.

Bez dlake na jeziku, uvijek jasan i direktan, stvarao je oko sebe širok krug prijatelja, ali i onih koji ga nijesu prihvatali. To je i sudbina svih onih sa kojima uvijek znate na čemu ste i šta misle o vama. A Mikan je upravo bio takav, odan kao prijatelj, bilo da je riječ o vodećim političarima, nenadmašnim fudbalerima ili jednostavno ljudima s kojima je dijelio neke svoje strasti, a nepokolebljiv prema onima koji se nijesu uklapali u njegovo shvatanje prijateljstva.

Bilo je sigurno i boljih lidera u crnogorskom turizmu i hotelijerstvu, bilo je i uspječnijih čelnika u našem fudbalu, ali će Radomir Mikan Zec uvijek imati svoje mjesto u povjesnici našeg grada, kao neko ko se svojim posebnim radnim i životnim stilom izdvaja i pamti.

Za nas, njegove dugogodišnje prijatelje iz gotovo svakodnevnih druženja, mnogo više od toga: ostaju praznina i tišina za našim stolom. I česti uzaludni pogledi ka vratima Hotela ,,Crna Gora“…

Počivaj u miru, Mikassu!

Tvoji prijatelji

22

Drugi pišu

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Vrijeme smrti: 5:05 U Srebrenici je izgubila gotovo sve što je imala: muža, sina, dva brata; ukupno 56 članova uže i šire porodice. Dobro ste pročitali: 56! Ovim je Kada i započela ovaj razgovor.

Bila je to njena legitimacija, brojka od koje se ledi krv u žilama Potpredsjednica NVO Pokret „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Kada Hotić preživjela je Srebrenicu. Ili nije?

U Srebrenici je izgubila gotovo sve što je imala: muža, sina, dva brata; ukupno 56 članova uže i šire porodice. Dobro ste pročitali: 56! Ovim je Kada i započela ovaj razgovor. Bila je to njena legitimacija, brojka od koje se ledi krv u žilama.

Kada pogledate Kadu i čujete njenu priču, prvo što pomislite je da tako ne može izgledati osoba koja je ostala bez 56 članova familije. I to samo zato što je druge vjere.

-Prije rata, život u BiH odvijao se normalno. Niko ništa nije znao, niti je mogao pretpostaviti šta će se dogoditi… Išli smo na posao, Srebrenica je imala četvrtu ekonomiju u BiH, živjeli smo pristojno. Suprug mi je bio profesor sociologije i veoma cijenjen čovjek u Srebrenici. Prve komšije Srbi, Hrvat najbolji prijatelj mog sina…

Ništa nije slutilo na krvoproliće.

Do nas su dopirale priče o sukobima u Sarajevu i drugim gradovima, ali na to nismo obraćali pažnju. Onda su jednog dana nepoznati ljudi iz Sr-

Nikakva kazna ili odšteta mi ne može vratiti dijete. Ne želim da se svetim.

Nijedno dijete koje se rodilo u ratu nije se osvetilo - kazala je Kada bije pokucali na naša vrta. Iz Šapca, iz Užica, Valjeva… Bili su odjeveni u trenerke, tražili su nam da predamo oružje koje imamo. Govorili su da je to uobičajena stvar i da je riječ o obavezi. Iz Srebrenice su uzeli sve oružje, i ostavili nas bez mogućnosti da se odbranimo.

Iz okolnih vojnih objekata odvozili su naoružanje u nepoznatom pravcu. Nikom nije bilo jasno šta se dešava. Nekih pola godine prije rata vojska je raščišćavala brda iznad Srebrenice. Na pitanja šta se dešava, kazali su - sjeku šumu. Nedugo zatim, sa brda su počele da padaju granate iz minobacača. Ljudi su se povukli u šume i ostavili svoje domove kako bi spasili živote. Oni koji su bili nemoćni da pobjegnu, uhvaćeni su i pobijeni. Često sam noću brojala koliko je granata ispaljeno, a koliko ih je eksplodiralo; jer nije svaka granata eksplodirala. U aprilu sam se sa djecom našla u šumi.

Pao je snijeg, onda i ledena kiša; punih 11 dana. Morila nas je velika glad. Nakon što su zapalili Srebrenicu, vratili smo se

čim smo im vidjeli leđa i nastavili da živimo. U strahu.

Uskoro su obnovili granatiranje. Nestajalo nam je hane. Onda su krenula bombardovanja avionima. Organizovali smo odbranu. Imali smo ukupno 40 pušaka i po dva-tri metka za svaku. Praktično ništa. Ali i tako smo preživjeli sve do tog 11. jula 1995. Godine- kazuje Kada Hotić u dahu.

Sjeća se dana kada je u Srebrenicu ušao osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić.

-Kada je jula 1995. Mladić ušao u Potočare, u Srebrenicu, svi čije kosti danas tražimo i svi koje smo ukopali do sada, bili su živi. Mladić je naredio njihovu smrt. On je kriv što ih nema. Od početka rata u BiH postojala je genocidna namjera da se Bosna očisti od nesrpskog življa. Srećom, nijesu svugdje mogli počiniti Srebrenicu. U Srebrenici je to bilo moguće jer smo, pod okriljem UNPROFOR-a, bili sabijeni kao u toru. Da nije bilo UNPROFOR-a, da smo uspjeli pobjeći u šume, ko zna kako bismo prošli. Oni su direktno

Kada Hotić

pomogli zločincima.

Bila sam nekoliko metara od njega. Kada sam ga ugledala, noge su mi se odsjekle, što od straha, što od gladi i ljetnjeg sunca koje je pržilo. Sjela sam na zemlju. Gledala sam ga. Rukavi zasučeni do lakta, maljave, snažne ruke. Iza njega nekoliko kamera koje su snimale kako se prijateljski pozdravlja sa holandskim generalom.

Djeci je počeo je da dijeli čokoladice i slatkiše. To je trajalo desetak minuta, dok se kamere nisu ugasile. Onda je okupio nekoliko vojnika oko sebe i izgovorio nešto što mi i danas ledi krv:

“Braćo Srbi, iskoristite priliku.

Ovakva vam se više neće pružiti”. Do večeri nisam shvatila značenje tih riječi. Pao je mrak, a onda i sva ljudskost.

Ubijali su djecu od devet godina.” “Imam novu kuću, uzmite je, uzmite sve, samo mi djecu ostavite”, molila ih je moja prijateljica Nura.

Nisu uzeli kuću, ali su joj uzeli sve: ubili su joj sinove, jednog od 9, drugog od 16 godina. Nikog nisu poštedjeli.

Djevojčicu od 12 godina odvojili su od majke. Na deset metara od nas su je silovali. Vrištala je, jecala, a onda je sve utihnulo. Ubili su dijete! Nastavili su da nas odvajaju, da biraju. Majke su oblačile djevojčice u dronjke i pokrivale ih krpom da ne vide njihovo tijelo. Silovali su i ubijali… To mi je najteža noć u životu. Još uvijek čujem jauke i jecaje. Razdvojili su nas. Ubačena sam u autobus i odvedena. Muža i sina nikada više nisam vidjela.”

“U Petkovcima sam kasnije, obilazeći stratišta, našla čaure od ispaljenih metaka. Tu je moj sin okončao život. Kupila sam čaure, gledala i razmišljala iz koje je pogođen. Je li patio? Pitala sam ljude koji su bili ranjeni boli li kada pogodi metak. Kažu – ne boli u trenutku, boli kasnije. Možda je brzo umro.

Muž mi je umro brzo. Imao je više prostrelnih rana, to se vidjelo na kosturu. Kada smo se razdvojili, bio je u trenerci, u džepu je nosio sat. Metak je pogodio sat. Vrijeme je stalo: 5:05. Vrijeme smrti.

Za moje dijete ne znam ništa.

Sahranila sam mu potkoljeničnu kost i kosti prstiju u čarapi.

Moj brat Mustafa ubijen je u Kravici u hangaru. Njemu su bile smrskane karlične kosti.

Nije bilo glave. Kako nije bilo tragova metaka, pretpostavlja se da su mu otkinuli glavu. Tu je i 1.313 identifikovanih.Zbog ovog slučaja se sudi osmorici u Beogradu, ali je to suđenje obična farsa. Nisam sigurna da će ih osuditi. Tako se bahato ponašaju. Advokati optužbe na pitanje: „Imate li šta reći?“, odgovaraju sa: „Nemamo“.

Uglavnom pričaju optuženi.

Oni pričaju, njih 24 hiljade vojnika bilo je u Srebrenici i svi pričaju, a niko ne odgovara za zlodjela. Moj sin ne može da priča”.

“Nisu mi oni samo ubili sina i 56 članova porodice, ubili su mi mnogo više. Danas bi moj sin imao troje djece, radovala bih se unučadima i praunučadima. Pokušali su da nas istrijebe. Da nas zatru. Smetali smo im zato što smo muslimani. Nedam im halal. Kad bi ti ljudi osudili svoje i kazali da ih se odriču, bio bi to put ka ozdravljenju naroda. To je moja želja. Nikakva kazna ili odšteta mi ne može vratiti dijete. Ne želim da se svetim. Nijedno dijete koje se rodilo u ratu nije se osvetilo- kazala je Kada.

Ponosna je na svoj postsrebrenički rad. Svjedočila je u Hagu.

Tada je ponovo vidjela Mladića.

-Bili smo udaljenosti nekoliko metara. Negodovao je, bio je drzak, sudija je morao da ga opomene. Nije se kajao. Nije imao osjećaj da je uradio nešto loše. A mogao je u istoriji ostati upisan kao veliki general.

Ubijao je i na drugim mjestima, nije samo u Srebrenici.

Holandskim vojnicima je bilo zabranjeno da pričaju… Tužili smo Ministarstvo odbrane i Vladu Holandije, dobili smo ih na sudu. Četvorica advokata iz Mostara i tim iz Amsterdama vodili su slučaj. Divim im se što su uspjeli. Veoma sam ponosna. Imam osmogodišnju školu, a sa ostalim majkama smo na sudu pobijedili veliku državu. Sjećam se da je holandski predstavnik rekao da je isplata odštete gest dobre volje njegove vlade. „Kako dobar gest? Vi nas sa Balkana vjerovatno smatrate glupim. Pomogli ste da se pobiju naši najmiliji. Je li i to bio dobar gest?“, skočila sam. Želim da kazna koju je dobio Mladić služi za opomenu budućim generacijama. Trebalo bi do sada da smo naučili lekciju. Pričala sam na raznim tribinama, pričala sam u Beogradu, dosta mladih saosjeća sa nama. Međutim, još uvijek ima i onih koji negiraju. U Novom Sadu je jedan od njih, s majicom Radovana Karadžića, prekinuo tribinu “Neka ta gospođa kaže što je bilo u Bratuncu“, vikao je.

Policija je htjela da ga udalji.

Nemojte, ostavite ga, došao je ovdje da čuje. Nije siguran šta je istina. On je taj koji se može liječiti. Opasniji su oni koji su ostali kod kuće i koji misle da su u pravu“, rekla sam- završava Kada Hotić.

Aleksandar Sekulović

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Marketing

23

24

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Pobjeda

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

DEFACTO CONSULTANCY DOO Adresa: 8.MARTA 55

Tel.: 067-226-392 Email: office@defacto.me Oglašava potrebu za: 1. ANKETAR/KA, 2 izvršioca, privremeni i povremeni poslovi u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 9 dana JU DOM STARIH PODGORICA Adresa: BULEVAR VELJKA VLAHOVIĆA B.B.

Tel.: 067-094-692 Email: domstarih.pg@usdz.me Oglašava potrebu za: 1. ŠEF/ICA SLUŽBE ZA PRUŽANJE USLUGE SMJEŠTAJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Opšti uslovi koje kandidati treba da ispunjavaju prilikom prijavljivanja na javni oglas su : 1. Da je navršio petnaest godina starosti – što se dokazuje dostavljanjem ovjerene kopije biometrijske lične karte.

2. Da ima opštu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, što se dokazuje ljekarskim uvjerenjem koje ne može biti starije od šest mjeseci.

Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa kandidati moraju ispunjavati posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane posebnim zakonima, drugim propisima ili Aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Dokumentacija za dokazivanje ispunjavanja posebnih uslova podrazumjeva: 1. Ovjerenu fotokopiju ili original diplome o završenom obrazovanju u kojoj je navedeno stručno zvanje u određenoj oblasti sa navedenim nivoom kvalifikacije obrazovanja, 2. Dokaz o radnom iskustvu –uvjerenje izdato od strane poslodavca, original ili ovjerena kopija.

3. Licenca za rad Sve prijave sa dokazima u orginalu ili ovjerenoj kopiji dostaviti isključivo putem Pošte na adresu Bul. Veljka Vlahovića bb, Podgorica.

Neblagovremeno podnijeta dokumentacija i dokumentacija poslata putem e-maila neće se razmatrati.

2. ŠEF/ICA KUHINJSKE SLUŽBE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Opšti uslovi koje kandidati treba da ispunjavaju prilikom prijavljivanja na javni oglas su : 1. Da je navršio petnaest godina starosti – što se dokazuje dostavljanjem ovjerene kopije biometrijske lične karte.

2. Da ima opštu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, što se dokazuje ljekarskim uvjerenjem koje ne može biti starije od šest mjeseci.

Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa kandidati moraju ispunjavati posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane posebnim zakonima, drugim propisima ili Aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Dokumentacija za dokazivanje ispunjavanja posebnih uslova podrazumjeva: 1. Ovjerenu fotokopiju ili original diplome o završenom obrazovanju u kojoj je navedeno stručno zvanje u određenoj oblasti sa navedenim nivoom kvalifikacije obrazovanja, 2. Dokaz o radnom iskustvu –uvjerenje izdato od strane poslodavca, original ili ovjerena kopija.

Sve prijave sa dokazima u orginalu ili ovjerenoj kopiji dostaviti isključivo putem Pošte na adresu Bul. Veljka Vlahovića bb, Podgorica.

Neblagovremeno podnijeta dokumentacija i dokumentacija poslata putem e-maila neće se razmatrati.

3. ŠEF/ICA SLUŽBE ODRŽAVANJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike, Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Opšti uslovi koje kandidati treba da ispunjavaju prilikom prijavljivanja na javni oglas su : 1. Da je navršio petnaest godina starosti – što se dokazuje dostavljanjem ovjerene kopije biometrijske lične karte.

2. Da ima opštu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, što se dokazuje ljekarskim uvjerenjem koje ne može biti starije od šest mjeseci.

Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa kandidati moraju ispunjavati posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane posebnim zakonima, drugim propisima ili Aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Dokumentacija za dokazivanje ispunjavanja posebnih uslova podrazumjeva: 1. Ovjerenu fotokopiju ili original diplome o završenom obrazovanju u kojoj je navedeno stručno zvanje u određenoj oblasti sa navedenim nivoom kvalifikacije obrazovanja, 2. Dokaz o radnom iskustvu –uvjerenje izdato od strane poslodavca, original ili ovjerena kopija.

Sve prijave sa dokazima u orginalu ili ovjerenoj kopiji dostaviti isključivo putem Pošte na adresu Bul. Veljka Vlahovića bb, Podgorica.

Neblagovremeno podnijeta dokumentacija i dokumentacija poslata putem e-maila neće se razmatrati.

JZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA Adresa: TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA 6

Tel.: 020-481-905 Email: domzdravljapdg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. PSIHOLOG/ŠKINJA U CENTRU ZA MENTALNO ZDRAVLJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Psiholog Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 19 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -licenca za rad JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za:

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

1. DOKTOR/ICA U TIMU, 4 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Licenca Ljekarske komore CG; -Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; -Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG; -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu; -Uvjerenje o završenim osnovnim studijama; - Ljekarsko uvjerenje; - Kopija lične karte

ANDRIJEVICA TEL: 051/230-660

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA Adresa: UL. B. DELETIĆA B.B.

Tel.: 051-244-345 Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

BAR TEL: 030/313-048

DOO L GROUP Adresa: ŠUŠANJ BB

Tel.: 067/654-076

DOO L GROUP Adresa: ŠUŠANJ BB

Tel.: 067/654-076 Raspisuje konkurs za: 1. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Konobar, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: * Kuće Lekovića apartmani DOO L GROUP Adresa: ŠUŠANJ BB

Tel.: 067/654-076 Oglašava potrebu za: 1. SPASIOC/TELJKA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: * Kuće Lekovića apartmani - Licenca za spasioca MEDITERAN EXPRESS DOO Adresa: TRG SUNCA BR.2

Tel.: 030/346-112 067/532-250 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ D KATEGORIJE, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV, Vozački ispit za “D” kategoriju Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Prijave na broj: 067/214-221 Goran Čvorović OPŠTINA BAR Adresa: Bulevar Revolucije br. 1

Tel.: 085/ 311-611

Oglašava potrebu za:

Oglašava JAVNI OGLAS za popunu radnog mjesta

1. ŠANKER/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Barmen, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: * Kuće Lekovića apartmani

U Službi za vršenje komunalnog nadzora – Komunalnoj policiji: Inspektor/ka III za komunalnu oblast, turizam i ugostiteljstvo, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme Uslovi: -VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu od od 240 kredita CSPK-a

-Pravni fakultet, Ekonomski fakultet ili neki drugi fakultet prirodnog ili društvenog smjera -najmanje 2 godine radnog iskustva -položen stručni ispit za rad u državnim organima Svi kandidati, pored posebnih uslova propisanih za pojedina radna mjesta, moraju ispunjavati opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane u članu 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 08/21) koji glasi da u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje: •je crnogorski državljanin, •ima navršenih 18 godina života, •je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidat koji bude izabran Odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od 8 dana od dana dostavljanja te odluke) •ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, •ima položen stručni ispit za rad u državnim ortganima (izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

•nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (uvjerenje da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu pribavlja se po službenoj dužnosti).

U organu lokalne uprave ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

U skladu sa članom 119 Zakona o lokalnoj samoupravi, probni rad je obavezan za lokalnog službenika, odnosno namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme, u organu lokalne uprave, stručnoj službi, odnosno posebnoj službi. Probni rad traje godinu dana.

Potrebna dokumentacija: -Prijava na javni oglas -Curriculim Vitae (CV) -fotokopija biometrijske lične karte -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata, izvršiće se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi, pisanim te-

Pobjeda

25

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA stiranjem i usmenim intervjuom i na drugi odgovarajući način, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, na osnovu propisanih kriterijuma.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove internog oglasa će biti obaviješteni najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa, preko arhive ili preporučenom poštom, na adresu: Opština Bar – Sekretarijat za lokalnu samoupravu Bulevar revolucije br. 1, Bar sa naznakom “Prijava na Javni oglas”. ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GOREAD PODGORICA Adresa: POLJE ŽELJEZNIČKA STANICA

Tel.: 030-301-601 Oglašava potrebu za: 1. PRUŽNI RADNIK/CA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Vrši se ispravka oglasa objavljenog dana 18.06.2021.godine u dnevnim novinama i na sajtu ZZZ za radno mjesto Pružni radnik/ca , koja se odnosi na broj izvrsilaca, umjesto 1 treba da glasi 2 izvršioca. Ostali dio teksta ostaje nepromijenjen. * Potrebno uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak

BERANE TEL: 051/233-332

DOO REGIONALNI BIZNIS CENTAR BERANE Adresa; Rudeš bb BERANE

Telefon: 051/680-118 objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe DOO REGIONALNOG BIZNIS CENTRA BERANE za radno mjesto PROJEKT MENADŽER/KA II Uslovi: -izvršilac 1,na neodređeno vrijeme -VII/1 nivo kvalifikacije obrazovanja -Fakultet društvenih nauka -najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva -da posjeduje iskustvo u razvoju preduzetništva -da posjeduje iskustvo u pisanju projekata -dobro poznavanje engleskog jezika -da posjeduje znanje u korišćenju informacionih tehnologija (Microsoft,MS Office) Mjesto rada Berane Trajanje oglasa 8 dana Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto -Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti -Fotokopija lične karte -Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak -Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu

Navedenu dokumentaciju u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati: ime i prezime,adresu,kontakt telefon,naziv društva sa ograničenom odgovornošću i radnog mjesta) potrebno je dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu:

PRVA BANKA CG OSNOVANA 1901 AD NIKŠIĆ PJ BIJELO POLJE

TEL: 040/214-162

Adresa: MARŠALA TITA 42

Tel.: 020/409-133

PIVARA TREBJESA DOO

objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe

Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA ZA RAD NA ŠALTERU I, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS), Maturant gimnazije (IV SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana

DOO REGIONALNOG BIZNIS CENTRA BERANE

ŽELJEZNIČKI PREVOZ CRNE GORE AD PODGORICA BIJELO POLJE

DOO REGIONALNI BIZNIS CENTAR BERANE Adresa; Rudeš bb BERANE

Telefon: 051/680-118

za radno mjesto LOŽAČ/ICA-RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU OBJEKTA Uslovi: -izvršilac 1,na neodređeno vrijeme -III ili IV nivo kvalifikacije obrazovanja -poželjno iskustvo na istim ili sličnim poslovima -organizovanost Mjesto rada Berane Trajanje oglasa 8 dana Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto -Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti -Fotokopija lične karte -Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak -Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu Navedenu dokumentaciju u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati: ime i prezime,adresu,kontakt telefon,naziv društva sa ograničenom odgovornošću i radnog mjesta) potrebno je dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: DOO ,,REGIONALNI BIZNIS CENTAR,, Rudeš bb BERANE Sa naznakom: za javni oglas za radno mjesto Ložač/ica-radnik/ca na održavanju objekta.

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

LOKALNI JAVNI EMITER RADIO BIJELO POLJE Adresa: Ul. Tomaša Žižića bb

Tel.: 050/ 432-688 Email: radiobijelopolje@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. NOVINAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Novinarstvo - stepen specijaliste Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -Potrebno najmanje dvije godine radnog iskustva u elektronskim i on line medijima -CV SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

Adresa: INDUSTRIJSKA

Tel.: 020/ 441-476 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U KONAČIŠTU I ČIŠĆENJU KOLA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka zaposlenog radnika sa bolovanja, privremene spriječenosti za rad.

BUDVA TEL: 033/402-556

SUR TRI RIBARA Adresa: BEČIĆI RAFAILOVIĆI

Tel.: 069/080-624 Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Konobar, Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 15 dana

KOTOR TEL: 032/325-732

JU OŠ ,,NJEGOŠ“ KOTOR Adresa: BENOVO BB, KOTOR

Tel.: 032/304-283, 032/325-105 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU OBJEKTA, OPREME I NA POSLOVIMA ODRŽAVANJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi: III ili IV1 SSS stolarske,bravarske, metalske ili elektro struke;položen ispit radne osposobljenosti u skladu sa zakonom o energetici.

Uz prijavu dostaviti dokument o položenoj stručnoj spremi, dokument o položenom ispitu radne osposobljenosti u skladu sa zakonom o energetici i ovjerenu kopiju lične karte CG. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

NIKŠIĆ

Adresa: NJEGOŠEVA 18, NIKŠIĆ

Tel.: 040/204-928 Oglašava potrebu za: 1. INŽINJER U PROIZVODNJI, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani mašinski inženjer - konstruktor (VII/1 SSS), Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS), Diplomirani mašinski inženjer za proizvodno mašinstvo (VII/1 SSS), Engleski - viši ili konverzacijski nivo Rok za prijavljivanje: 24 dana Napomena: Prijave na oglas podnose se isključivo putem internet portala za zapošljavanje: 1. zaposli.me 2. prekoveze.me 3. mojposao.me

ULCINJ TEL: 030/412-213

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI ULCINJ Adresa: MAJKE TEREZE BB

Tel.: 030-416-002 Email: info@jpkd-ul.me Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA SMEĆARE, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SSS-III, Vozač drumskog vozila (III SSS i KV), Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI ULCINJ Adresa: BOŠKO STRUGAR BB

Tel.: 425-003 Oglašava potrebu za: 1. INKASANT/KINJA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. NK RADNIK/CA -ZELENILA I TRŽNICE, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. RADNIK/CA NA UTOVAR SMEĆA, 3 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI ULCINJ Adresa: MAJKE TEREZE BB

Tel.: 030-416-002 Email: info@jpkd-ul.me Oglašava potrebu za: 1. NK RADNIK/CA ČISTOĆEMETLAR/KA, 2 izvršioca, sezonski

rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana DOO REAL ESTATE CO Adresa: 26 NOVEMBAR B.B.

Tel.: 067314-000 Email: realestate@t-com.me Vrši se ispravka oglasa, za radno mjesto”pomoćni kuvar/ica” objavljenog dana 16/06/2021. god.

Ispravka se odnosi na broj telefona i treba da stoji 067/387-357 i 067/314-000.

Svi ostali uslovi ostaju nepromijenjeni.

Vrši se ispravka oglasa, za radno mjesto “kuvar/ica”, objavljenog dana 16/06/2021. god.

Ispravka se odnosi na broj telefona i treba da stoji 067/387-357 i 067/314-000.

Svi ostali uslovi ostaju nepromijenjeni.

ŽABLJAK TEL: 052/360-031

HM DURMITOR DOO ŽABLJAK Adresa: DURMITORSKIH RATNIKA 1

Tel.: 069/195-473 Email: hmdurmitor@hotmail.com Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Žabljak Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. KUVAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Žabljak Uslovi: Kuvar, SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 3. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Žabljak Uslovi: Konobar, SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 4. POMOĆNI/A KUHINJSKI/A RADNIK/CA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Žabljak Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana OPŠTINA ŽABLJAK Adresa: Trg durmitorskih ratnika 1

Tel.: 052/361-271 Email: sozabljak@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. VIŠI/A NAMJEŠTENIK/CA PORTIR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Žabljak Uslovi: SŠS-IV, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: PRILOŽITI DOKUMENTACIJU IZ ČLANA 34. ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA. IV-A NIVO KVALIFIKACIJE (240 CSPK-A), RADNO ISKUSTVO OD NAJMANJE 1 GODINE. POLOŽEN STRUČNI ISPIT ZA RAD U DRŽAVNIM ORGANIMA. OGLAS TRAJE 15 DANA. SVI KANDIDATI MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI. PRIJAVE ZA OGLAS SE PREDAJU NA PISARNICI OPŠTINE ŽABLJAK - STARA ZGRADA KANCELARIJA BR.10.

Tel. 020-202-455, 020-202-456

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. jun 2021.

MaLI oGLaSI NEKRETNINE MOŽE i preko agencije da se izda jednosoban, klimatizovan, komplet namješten stan u zgradi, visočije prizemlje, na Starom Aerodrumu, između „Volija“ i „Arome-Maksija“, na duži period.

Tel. 067/879-220 1

USLUGE STRUČNO, SAVJESNO i ODGOVORNO radim skoro sve vrste gradjevinskih poslova sa zapadnim iskustvom.

U Podgorici.

Tel. 069/926-382; 020/629-558 2 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999,067/000-008 4

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Tužnog srca javljamo da je 19. juna 2021. u 84. godini preminuo naš dragi

TUŽNO SJEĆANJE 21. 6. 1992 - 21. 6. 2021.

Дана 19. јуна 2021. престало је да куца велико и племенито срце нашег драгог

МИЛОВАН - МИМИЦА Драгољубов НЕБРИГИЋ

RADOMIR - RAŠO Vasov ČARAPIĆ

1950–2021.

1937–2021.

DRAGO DRAGUTINOVIĆ

Сахрана ће се обавити 21. јуна у 15 часова на старом градском гробљу у Никшићу. Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА - ГАРА, син ДРАГАН, кћерка САНДРА, сестре БЕБА и ДЕСА, снахе СЛАЂАНА и ТАЊА, унучад, синовци, синовице, сестричне и остала многобројна родбина 911

Sahrana će se obaviti 20. juna u krugu porodice.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Ožalošćeni: supruga NADA, ćerka LJILJA, sin TODOR, unučad NATAN i ISAK, zet RASSEL, braća MILOSAV - MIĆO i MLADEN, sestre KOVILJKA, MILOSAVA, MILKA, bratanići, bratanične, sestričići i sestrične

TVOJA PORODICA

Dana 19. juna 2021. umrla je 921

932

Тужна срца јављамо да је наша драга

Prošla je godina od smrti našeg voljenog

BRANKA Čedova ĐURANOVIĆ 1943-2021.

ATVIJE B. BIBEZIĆ

ДАНИЦА Маркова МАШАНОВИЋ рођ. Драговић U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana je obavljena u krugu porodice 20. juna 2021. godine.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Преминула 20. јуна 2021. послије дуже болести у 74. години. Сахрана ће се обавити 21. јуна у 13 часова на градском гробљу Чепурци у Подгорици. Синови МОМО и МИРО, кћерка ЛИДИЈА, брат НИКОЛА, сестра СТАНКА, снахе ДАНИЈЕЛА и МАРГОТ, унучад ВУК, ИВАН, РАДОМИР, БОЈАН, ЂИНА и ИВАНА, праунучад, сестрична и сестричићи и остала родбина МАШАНОВИЋ и ДРАГОВИЋ

931

926

Dana 20. juna 2021. godine preminuo je naš dragi

Посљедњи поздрав вољеној баби

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i prazninu koju si ostavio za sobom. Svakim danom nam sve više nedostaješ.

Bio si veoma brižan suprug, otac, svekar i najbolji đed na svijetu.

Molimo Allaha da ti podari dženet i vječni rahmet.

Supruga MUHIBA, sin DENIJAL, unuci SANIN, NERMIN, NEJLA i snaha VERA 929 Dana 21. juna 2021. navršava se godina od smrti moga brata

ATVIJE BIBEZIĆA Dragi brate, prođe tužna godina bez tebe. Nedostaješ mi puno. Čuvaću te od zaborava u svom bolu i ranjenom srcu.

Molim Allaha da ti podari dženet i sastavi sa našim roditeljima i našim bratom.

ДАНИЦИ МАШАНОВИЋ PAVLE Đoke LJULJIĆ 1935–2021.

Uz poštovanje epidemioloških mjera pokojnik će biti izložen u rodnoj kući u Goričane 20. i 21. juna do 13 časova kada se kreće na mjesno groblje Đuravci gdje će se obaviti sahrana.

Остаћеш вјечно у нашим срцима.

Tvoja sestra NADIRA 930 Posljednji pozdrav

Унучад: ВУК, ИВАН, РАДОМИР, БОЈАН, ЂИНА и ИВАНА 927

Ožalošćeni: supruga MARIJA, sin PERO, kćerke ANĐELINA -ANA, MARIJA - MIRA, brat ĐERĐA, sestra MRIKA, bratanić NIKOLA, snahe ROZA, JULKA i SLAVICA, sestrići, sestrične, unuke, unuci i ostala rodbina

DUŠKU KARADŽIĆU Plemenitom, dobrom zetu, tetku i pašenogu.

925

MILODARKA ĐUROVIĆ sa porodicom 923 Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru i stricu

STANKO - ĆIRO Ilijin DAJKOVIĆ Tvoj topao i mio lik ostaće zauvijek u našim srcima.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Brat MARKO, snaha RADMILA, sinovac ŽARKO i sinovična ŽELJKA 924

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Dana 20. juna 2021. u 84. godini preminuo je naš dragi

29

Danas se navršava četrdeset dana otkako nas je, iznenada, zauvijek napustio naš

KRSTO Matijin STEVOVIĆ

Saučešće se prima u gradskoj kapeli na Žabljaku 20. juna od 13 do 15 časova i 21. juna od 10 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju u selu Borje.

RADOMIR MIKAN ZEC

Ožalošćeni: supruga NADA, kćerke TANJA i VESNA i unuci KEVIN i RAFAEL

Najdraži naš Miko, Neka ti duša bude nagrađena vječnim mirom, onako kako si ti nagrađivao pažnjom one koje si volio.

A u našim srcima i srcima tvojih dobrih prijatelja, koji su se najdivnijim i najtoplijim riječima oprostili od tebe, živjećeš zauvijek!

Hvala dragim prijateljima.

918 Posljednji pozdrav našem dragom

Deset godina je od smrti našeg voljenog oca i djeda

Tvoje ZORICA i LIDIJA

KRSTU VOJKA sa porodicom

919

BLAŽA Jokovog VUJOVIĆA

Posljednji pozdrav našoj

Puno nam nedostaješ, a mi te čuvamo od zaborava.

Tvoji: BRANKO, BILJANA, BUBA i DAVOR

913

928

Sa tugom i poštovanjem opraštam se od moje mile rođake

Šest mjeseci od kada nije sa nama naša majka i bakica

RADI Tvoje srce našlo je svoj mir pored tvojih voljenih. Pamtićemo te po dobru.

MICA, RAJKA i MARINA sa porodicama 920

PERSE Vladove MARKOVIĆ Otišla si bez pozdrava i nanijela mi ranu na moje već ranjeno srce. Želim da nađeš lijek tvom bolu, a mir i spokoj tvojoj duši za tvojim milim sinom Rankom.

Mnogo ćeš mi nedostajati.

Počivaj u miru.

ANKA ĐUKIĆ sa porodicom

RADMILI

Tužni su dani bez tvoje ljubavi, pažnje i bezgranične podrške.

Tvoje: SUZANA - SONJA, JOVANA i ZORANA 917

914

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

912

ROKSANDA Brankova MILIĆ

rođ. Raičković

Dragoj sestri

Brat SLAVKO sa porodicom

Šest godina je otkad nas je napustio naš voljeni

Dvije godine je od smrti naše voljene

POMENI Trideset šest godina od smrti moga oca

RADOSAVA

Pet godina i osam mjeseci od smrti moje majke

NOVAKOVIĆ

RADOJICA CEROVIĆ

DRAGICE HAJDUKOVIĆ

Dani i godine prolaze sa puno tuge i praznine. Ljubav i sjećanje na tebe su dio našeg života u kojem zauvijek ostaješ.

Ljubav, toplina, zagrljaj, blaga, puna razumijevanja, lijepa riječ... Čuvamo naše uspomene zauvijek.

Tvoje: BULKA, VESNA, MILENA i VERA

NADA i NEVENKA sa porodicom

JELENE

Majko i tata, ja vam svake godine pišem, a odgovora nema… Zahvalni su vam vaša ćerka i vaši potomci, koje ste podizali, voljeli i učili časnom životu.

Hvala Vam zauvijek!

Vaša ćerka VJERA, unuci BOJAN i VUK 916

e-mail: oglasno@pobjeda.me

915

922

30

TV program Dnevni list

Poneđeljak, 21. jun 2021.

FILM

RTCG 2 13:00

SERIJA

RTCG 1 23:15

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Noć i dan

Čovjek sa zapada

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dok.program, r.

10:05 Naučno – obrazovni program 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom IV, r.

12:05 Zapis, r.

13:05 Ženski raj IV, r.

14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom IV, s.

15:00 Lajmet 15:10 Znaš ti to, kviz 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor 16:30 Montenegro all in one, r.

17:00 Dok. program, r.

17:40 Meridijani, e.

18:00 Dok. program 18:40 Kad se djeca pitaju, r.

19:00 Znaš ti to, kviz 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje, e.

21:30 Ženski raj IV, s.

22:30 Dnevnik 3 23:15 Noć i dan, s.

23:50 Zumiranje, r.

01:10 NVO sektor, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:00 E sport 06:15 Košarka (ž): Grčka – Italija, EP, snimak 08:00 Tini tajm, crtani film 08:20 Maks Stil, crtani film 09:00 Dnevna soba, r.

10:10 Košarka (ž): Crna – Srbija, EP, snimak 12:00 Skrivena kamera, e.

13:00 Čovjek sa zapada, film 14:45 Muzika 16:10 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r.

17:15 Skrivena kamera, r.

18:20 Luda kuća, r.

18:50 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Narkos, s.

21:00 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s.

22:00 Mlade djevojke su napunile, film 23:00 Glas Amerike 23:15 Dokumentarni program 00:05 Narkos, r.

01:00 E sport

07:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:00 17:00 17:05 18:00 18:30 19:00 19:30 21:15 22:00

Mame, r.

Pogrešan čovjek, s.

Praktična žena, e.

Brusko, s.

Dnevni žurnal Sanjalica, r.

Tri muškarca i tetka, r.

Dnevni žurnal Tri muškarca i tetka, s.

Praktična žena, e.

Dnevni žurnal Mame, s.

Ekskluziv, e.

Stolice, kviz Žurnal Sanjalica, s.

Tri muškarca i tetka, s.

Igra sudbine – retrospektiva, s.

00:00 Đavolji advokat, film 02:15 Pogrešan čovjek, r.

03:00 Brusko, r.

NOVA M 06:55 Centralni dnevnik, r.

07:35 Ljubav, navika, panika, r.

08:20 Sportisimo, r.

08:30 Zabranjena ljubav, s.

10:00 Agencija za SIS, s.

11:00 Vijesti 11:30 El Principe, s.

13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, s.

14:00 Među nama, r.

14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:40 Domaćinske priče, e.

16:10 Totalni obrt, e.

17:00 Centralni dnevnik 17:45 Euro 2020: Ukrajina - Austrija 20:00 Volkano erupcija, e.

20:45 Euro 2020: Rusija - Danska 23:00 Euro 2020: Finska - Belgija 01:15 Sportisimo 01:25 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:15 12:00 12:06 14:00 14:06 14:50 15:40 16:25 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:25 01:15 03:10

Boje jutra, e.

Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Kinestezija, r.

Vijesti Moje noći borovnice, r.

Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Boje dana, e.

U okovima ljubavi, r.

Filmopis, e.

Vijesti U okovima ljubavi, s.

Zabranjena jabuka, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica, magazin Dokumentarni program Vijesti Sport, e.

Pet dana rata, film Bez granica, r.

Berlinski dosije, r.

Boje dana, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 05:45 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15 21:15 22:00

Novo jutro Premijera Eksluzivno, e.

Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Film Film Zakletva, s.

Fatalna ljubav, s.

Zadruga, izbor potrčka

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

777 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 10:45 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Intermeco Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek

13:15 13:45 14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55

Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Poneđeljak, 21. jun 2021.

Manekenka Ivana Čupić predstavlja Crnu Goru na izboru za Mis turizma u Atini

U konkurenciji 40 djevojaka očekujem dobar plasman Organizator ovog događaja Džordž Kautolijas je i lični prijatelj supermodela Naomi Kembl, tako da nije isključeno da će se i neko od svjetskih imena pojaviti na ovom događaju - kazala je naša sagovornica POGORICA - Nikšićanka Ivana Čupić predstavljaće Crnu Goru na Izboru za Mis turizma 2021, koji će se održati u Atini od 24. juna do 6. jula. U razgovoru za Pobjedu Čupić je pojasnila da je u pitanju izbor međunarodnog karaktera, sa dvadesetogodišnjom tradicijom održavanja.

- Ovo nije klasičan izbor ljepote, već je u pitanju skup modnih događaja u sklopu fešn vika koji ćemo raditi danima prije finala. Organizator ovog događaja Džordž Kautolijas je i lični prijatelj supermodela Naomi Kembl, tako da nije isključeno da će se i neko od svjetskih imena pojaviti na ovom događaju - kazala je naša sagovornica.

Dodaje da je konkurencija velika, ali da će se ona kao do sada u prethodnim takmičenjima ljepote truditi da sebe i Crnu Goru predstavi u najboljem svjetlu.

- S obzirom na to da sam dugo u ovom poslu a i da imam odgovornost više jer pretstavljam najljepšu na svijetu svoju zemlju Crnu Goru, logično je da su moja očekivanja usmjerena ka jednoj od nagrada.

Daću sve od sebe da to dostig-

nem, vidjećemo kakav će ishod biti. Zbog procedure vezane sa korona virusom, putujem 24. juna, a za mjesto najljepše na izboru za Mis turizma takmičiće se djevojke iz 40 zemalja svijeta - rekla je naša sagovornica.

Ističe da je veoma raduje što se modeling polako vraća na velika vrata nakon cjelokupne situacije sa korona virusom.

- Modeling se vraća, ali vrlo usporenim tempom. Prije svega, zavisi od situacije zemlje u kojoj je, a onda i od ekonomije, koja je vidno oslabljena u svim zemljama svijeta. Mislim da će modelingu, kao i svakom drugom poslu, biti potrebno mnogo vremena da se vrati u prvobitno stanje - rekla je Ivana Čupić.

Ona je za Pobjedu ispričala da je i pored toga što je u modnom svijetu bilo vrlo malo posla posljednje dvije godine, uspjela da odradi nekoliko kampanja uglavno za modne kuće iz Istanbula.

- Posljednjih pola godine sam radila samo reklame preko društvenih mreža, uglavnom vezane za modne kuće u Istanbulu, sa kojima sam sarađivala ranije. Plan mi je bio već odav-

no da sam ponovo tamo ali kako je situacija složena što se korona virusa tiče, odlučila sam da ljeto provedem u našoj Crnoj Gori a od septembra planiram povratak, Ukoliko situacija bude bolja ili ću prihvatiti ponudu koja dolazi iz drugog podneblja - rekla je naša sagovornica.

Ističe da je slučajno ušla u svijet modelinga ali da je namjerno u njemu ostala.

- Pronašla sam se u svijetu piste, reflektora i svega ostaloga što ide uz to. To nije nešto od čega sam imala koristi koliko me takav život potpuno ispunjava i trudim se da ostanem u njemu još malo, s obzirom na to da je u manekenskom svijetu biološki sat ograničen.

Radila sam za veliki broj kreatora i sa stranog i domaćeg tržišta, a izdvojila bih reviju čuvenoga brenda Viktoria sikret, čije kostime u kombinaciji sa čuvenim krilima sam ponijela u Šenženu, 2018. godine. izdvojila bih saradnju sa čuvenim Muždtom Kavasom, Stevom Bergzalom, modnom kućom Tiessi, Trend Mileny, Culotte i mnogim drugima - zaključila je naša sagovB. P. ornica.

Ivana Čupić

Opra Vinfri odbila da bude kuma kćerki princa Harija i Megan Markl LOS ANĐELES - Američka voditeljka Opra Vinfri odlučila je da prekine glasine o kumstvu kćerki princa Harija i Megan Markl, malenoj Lilibet.

U nedavnom intervjuu objasnila je da je prestara za ulogu kume.

- Ja sam komšinica i prijateljica samo, vjerujem da će oni uzeti nekoga mlađeg za tu ulogu - pojasnila je Opra koja je u dobrim odnosima s porodicom od 2018. kada je dobila poziv za njihovo kraljevsko vjenčanje.

Tokom intervjua otkrila je da joj se jako sviđa odabrano ime za djevojčicu, a i da će ponosnim roditeljima poslati poseban poklon za dan očeva.

Opra je intervju sa Harijem i Megan snimila nakon nekoliko turbulentnih mjeseci za njih dvoje, u kojem su postali roditelji, bili na sahrani pokojnog Filipa i odradili intervju s Oprom koji je privukao pažnju šire javnosti.

Džeksonov spot „Billie Jean“ ima više od milijardu pregleda na Jutjubu Kćerka Pola Vokera glumiće Pjesma „Billie Jean“ Majkla Džeksona sakupila je više od milijardu pregleda na Jutjubu, postavši treća pjesma iz osamdesetih kojoj je to uspjelo.

Objavljen 1983. na MTV-u, spot u režiji Stiva Barona u kojem Džekson svojim plesom osvjetljava pločnik po kojem hoda, prosječno je ove godine imao 600.000 pregleda dnevno.

Od muzičara iz osamdesetih, granicu od milijardu pregleda prešli su samo Guns N’ Roses sa „Sweet Child O’Mine“ iz 1988, kao i grupa A-ha sa „Take On Me“ iz 1984. godine.

Pjesmu „Billie Jean“, koju je napisao Džekson, a producirao slavni Kvinsi Džouns, nagrađena je sa dva Gremija.

Pjesma „Thriller“, po kojoj je nazvan album sa te dvije pesme, takođe se približava broju od milijardu pregleda – trenutno je na 765 miliona.

Prema podacima stranice statista.com, najviše pregleda na Jutjubu ima dječja pjesma „Baby Shark“, čak 8,8 milijardi, a slijede je „Despacito“ Luisa Fonsija s 7,2, kao i „Shape of you“ Eda Širana s 5,3 milijarde.

Opra Vinfri

u filmu ,,Brzi i žestoki“?

Medou Voker

LOS ANĐELES - Film ,,Brzi i žestoki 9“ prikazuje se u bioskopima, a snimaće se i deseti dio ove popularne filmske franšize. Tim povodom je glavni glumac Vin Dizel kazao da postoji mogućnosti da se u sljedećem nastavku pojavi i Medou Voker, kćerka tragično preminulog glumca Pola Vokera, čiji je glumački uspon takođe započeo ulogom u franšizi ,,Brzi i žestoki“.

- Ne bih odbacio tu mogućnost - rekao je Dizel kad su ga za

portal ,,E! Entertainment“ pitali hoće li Medou debitovati kao glumica u 10. dijelu franšize, a onda je dodao: Podsjetimo, Medou je bilo 14 godina kada je njen otac poginuo. Bilo je to tokom snimanja sedmog dijela franšize, a film je dovršen uz pomoć njegove braće Kodija i Kejleba.

- Kada se 2013. dogodila tragedija, na pet mjeseci smo prekinuli snimanje filma - rekao je Vin i objasnio kako je filmski studio prihvatio njihovu odluku da se lik Pola Vokera pojavljuje kao dio mitologije: - Ipak smo mi zajedno započeli ovu franšizu, čime je započelo naše bratstvo. Naše bratstvo nadživjeće ovu franšizu - rekao je Vin Dizel.