Issuu

PODSJEĆANJA: Kako je 2001. godine sastavljena i kako je 2002. godine propala prva manjinska vlada u Crnoj Gori

RAZGOVOR: Predsjednik Savjeta Igmanske inicijative za Srbiju i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandar Popov

Ne idu „srpski svet“ i „Otvoreni Balkan“ zajedno

Članovi prve manjinske vlade u Crnoj Gori

Dvije decenije od kada je Crna Gora uvela euro kao jedino sredstvo plaćanja

Istorijska odluka koja nas je sačuvala od finansijske nestabilnosti STR. 6. i 7.

STR. 2. i 3. S.VASILJEVIĆ

Dok su javno pregovarali sa koalicijom okupljenom oko Demokratske partije socijalista koja se zalagala za obnovu crnogorske državnosti, lideri izvorne suverenističke stranke LSCG tajno pregovarali sa prosrpskom koalicijom „Zajedno za Jugoslaviju“ oko rušenja „režima Mila Đukanovića“. Pod pritiskom javnosti i članstva vođstvo liberala dalo manjinsku podršku vladi Filipa Vujanovića

Prva kupovina eurima u ,,Mimiju“, 2. januar 2002.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila inicijativu da se utvrdi arheološka vrijednost otkrića sa Volušnice STR. 10.

Kameni sat sa Prokletija stavljen pod zaštitu države

M.BABOVIĆ

U „neželjeni“ eksperiment zbog sujete i mržnje prema DPS-u

,,Otvoreni Balkan“ nije pokrenut na zdravim osnovama i ta teza da će ekonomija moći da ispegla loše političke odnose u regionu nije tačna. Privrednici su uvijek sarađivali, čak i za vrijeme rata. Puno je otvorenih političkih pitanja među državama da bi ova inicijativa profunkcionisala. Nije mi jasno zašto SAD forsiraju ,,Otvoreni Balkan“, a postoji Berlinski proces i imamo promovisano zajedničko regionalno tržište. Mislim da je to bolja formula jer su po njoj svi ravnopravni, nema onih koji su osnivači i kroz tu inicijativu je trebalo dovršiti proces pomirenja STR. 4. i 5.

POVODI: Pobjeda u gostima kod Sretena Perovića, dobitnika Ordena crnogorske zastave prvog reda

STR. 12.

Nikako se ne mogu pomiriti antifašizam i fašizam Tviter spejs – trend na koji nijesu ostali ravnodušni ni crnogorski političari STR. 8. i 9.

Platforma za komunikaciju sa građanima

Politika

Poneđeljak, 21. februar 2022.

INTERVJU: Admir Adrović, generalni sekretar Bošnjačke stranke

Manjinska vlada da ne donosi odluke koje bi izazvale nestabilnost

PODGORICA – Glavni zadatak manjinske vlade trebalo bi da bude nastavak procesa pristupanja Crne Gore EU, ali ona ne bi trebalo da donosi krupne odluke koje bi mogle da izazovu nestabilnosti u društvu – kaže za Pobjedu Admir Adrović, generalni sekretar Bošnjačke stranke. Adrović je rekao da će ove sedmice biti poznato koje partije će ući u manjinsku vladu, kao i kakva će biti njena struktura. Istakao je da bi Bošnjačka stranka podržala lidera Ure Dritana Abazovića za premijera manjinske vlade. POBJEDA: Koji su uslovi Bošnjačke stranke za podršku i ulazak u manjinsku vladu? ADROVIĆ: Bošnjačka stranka je spremna da učestvuje i da ponudi adekvatna kadrovska rješenja za pozicije u budućoj vladi Crne Gore. Svjesni smo svih rizika i izazova sa kojima će se ta vlada suočiti, ali smo spremni da damo doprinos u stabilizaciji političkih i društvenih prilika u Crnoj Gori. Ako govorimo o uslovima za ulazak Bošnjačke stranke u vladu, onda slobodno mogu reći da je osnovni uslov da nova vlada bude isključivo fokusirana i usmjerena na deblokadu procesa koji bi trebalo Crnu Goru da približe i na kraju dovedu do članstva u Evropskoj uniji. Očekujemo da će tokom ove nedjelje biti poznato koje će sve političke partije sačinjavati i kakva će biti konačna struktura nove vlade. Sigurno je da će se povećati broj resora, tj. da će se neki glamurozni resori koje smo imali u aktuelnoj Vladi podijeliti na više manjih i tek nakon toga ćemo razgovarati o raspodjeli resora.

Očekujemo da će tokom ove sedmice biti poznato koje će političke partije sačinjavati i kakva će biti konačna struktura nove vlade. Sigurno je da će se povećati broj resora, tj. da će se neki glamurozni resori koje smo imali u aktuelnoj Vladi podijeliti na više manjih i tek nakon toga ćemo razgovarati o raspodjeli resora – kazao je Admir Adrović Admir Adrović

POBJEDA: Šta bi, po Vašem mišljenju, još trebalo da budu zadaci manjinske vlade, a koja pitanja bi trebalo ostaviti za neku buduću vladu? ADROVIĆ: Kao što sam i rekao, glavni zadatak nove vlade treba da bude nastavak procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, koji je trenutno na veoma niskom nivou. Pored toga, treba da se bavi i ekonomskom situacijom, iznalaženjem mogućnosti da se formira većina koja će odblokirati institucije koje se nalaze već duži period u v. d. stanju, naročito u pravosu-

Problematična i opasna odluka POBJEDA: Kako komentarišete usvajanje Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva na dan smjene premijera i njegove Vlade? Šta je namjera? ADROVIĆ: Samo usvajanje Odluke o kriterijumima za sticanje crnogor-

skog državljanstva neposredno pred izglasavanje nepovjerenja premijeru Krivokapiću i njegovom kabinetu i bez formalnog prijedloga resornog ministra je veoma problematična i opasna odluka. Jedna takva odluka usvojena je sa

đu, kao i saniranje određenih šteta iz prethodnog perioda. Jedan od ključnih zadataka je i izglasavanje novog izbornog zakonodavstva. Moramo raditi na tome da dođemo do rješenja koja su u skladu sa preporukama OEBS-a i međunarodnih partnera, kako bi sljedeći parlamentarni izbori bili održani po najvećim mogućim standardima i gdje bi imali najniži stepen nepovjerenja u taj proces. Smatram da manjinska vlada ne bi trebala da ulazi u donošenje nekih krupnih odluka koje bi mogle da izajasnim ciljem da se utiče na promjenu strukture u biračkom tijelu u Crnoj Gori u korist nekih političkih subjekata. Sve aktivnosti koje su usmjerene u tom pravcu mogu da dovedu do ozbiljnih problema u našem društvu, tako da očekujem da nova vlada takvu i slične odluke hitno stavi van snage.

zovu određene nestabilnosti u našem društvu. Mora se pokazati odgovornost, spremnost na konsenzus za sva otvorena krupna pitanja i mora se težiti što većoj saglasnosti svih političkih faktora kako bi osigurali dugoročnu stabilnost našeg društva. POBJEDA: Lider Ure Dritan Abazović kazao je da ako ne bude dogovora o manjinskoj vladi, može da se formira tehnička koja bi pripremila nove izbore. Kako to komentarišete, koje rješenje je bolje za Crnu Goru? ADROVIĆ: Na osnovu svih relevantnih istraživanja i na osnovu onoga što imamo na terenu, Bošnjačkoj stranci bi u ovom trenutku najviše odgovarali izbori, ako bi se vodili isključivo partijskim interesima, zalagali bi se za njihovo održavanje. Ali, smatram da bi organizovanje izbora u ovom trenutku i u ovakvim uslovima značilo blokadu države i njenih institucija najmanje još pola godine, a vjerovatno i duže. Svjesni ukupne situacije, smatramo da ne smijemo

Poslanik Demokratskog fronta i funkcioner Nove srpske demokratije o načinu izlaska iz političke krize PODGORICA - Poslanik Demokratskog fronta (DF) i funkcioner Nove srpske demokratije Jovan Vučurović rekao je za Portal RTCG da Demokratski front nudi dva prijedloga u vezi formiranja buduće vlade. - U pitanju su dva prijedloga za tehničku vladu koja bi organizovala izbore - tehnička vlada od nestranačkih ličnosti, podržana od 41 poslanika plus stranke manjina ili

Vučurović: Nudimo dva prijedloga za tehničku vladu tehnička vlada od političara, takođe uz podršku parlamentarne većine - kazao je Vučurović za Portal RTCG. Potreban je, prema njegovim riječima, dogovor parlamentarne većine. - U toj vladi ne bi bilo mjesta za Demokratsku partiju so-

cijalista - istakao je Vučurović. On je naveo da je normalno da vladu formiraju oni koji su pobijedili na izborima, te dodao da „sve što bi bila saradnja sa DPS-om bila bi velika izdaja narodne volje od 30. avgusta 2020. godine“.

- Ako smo se 30 godina borili, trpjeli mnogo toga, onda da zajedno blokadom ključnih saobraćajnica u Crnoj Gori pokažemo da nećemo pristati na formiranje manjinske vlade koju bi podržala Demokratska partija socijalista - rekao je Vučurović. R. P

Jovan Vučurović

dozvoliti taj luksuz da organizujemo izbore u ovakvim okolnostima. U ovom trenutku je neophodno da se formira vlada koja će krenuti da rješava nagomilane probleme iz prethodnog perioda i da na taj način dođemo do situacije kada će biti najbolje organizovati izbore. Ono što je očigledno, postoji jasna većina političkih partija u Skupštini Crne Gore da se formira vlada koja će biti evropski orijentisana i ne vidim ni jedan racionalni razlog da se to ne desi. POBJEDA: Da li biste dali podršku Dritanu Abazoviću za premijera, ako bude predložen? ADROVIĆ: U ovom trenutku je najrealnija opcija da gospodin Abazović dobije mandat za sastavljanje nove vlade Crne Gore. Sa gospodinom Abazovićem i koaliciijom koju on predvodi smo u decembru prošle godine potpisali Memorandum o saradnji, za koji smatramo da je prvi korak ka uspostavljanju nekih novih i kvalitetnijih političkih odnosa i smanjenju podjela u našem društvu. Takođe, koalicija Crno na bijelo je izašla sa konceptom formiranja manjinske vlade, koncept koji je Bošnjačka stranka javno zagovarala sve vrijeme nakon parlamentarnih izbora. Dakle, gospodin Abazović i Ura su predložili sastavljanje nove vlade na način za koji smatramo da je optimalno rješenje u ovom političkom trenutku. S obzirom na sve to, ukoliko bude predložen, a očekujemo da će tako i biti, gospodin Abazović će, siguran sam, imati podršku Bošnjačke stranke da bude premijer. POBJEDA: Pojedini ministri sada već smijenjene vlade, konkretno Vesna Bratić omalovažavala je predstavnike manjinskih naroda prozivajući ih direktno na protestu ispred Vlade. Kakav je bio odnos prema Bošnjacima za ovih godinu i po Vlade Zdravka Krivokapića i očekujete li da će se to promijeniti? ADROVIĆ: U više navrata od formiranja Vlade gospodina Krivokapića upozoravali smo i ukazivali na odnos te vlade prema manje brojnim narodima u Crnoj Gori. Iako smo imali deklarativne pozive da učestvujemo u izvršnoj vlasti, u stvarnosti smo imali revanšistički i diskriminativan odnos prama pripadnicima manjinskih naroda, a pogotovo prema Bošnjacima, a sve u cilju smanjivanja njihovog broja i uticaja u javnoj sferi. Javno omalovažavanje i prozivanje političkih predstavnika manjinskih naroda od ministarke Bratić, kao i odobravanje njene reakcije od još jednog broja ministara je samo javna manifestacija onoga što smo imali od samog formiranja te vlade. Očekujemo da će se ta praksa i takav odnos promijeniti, i upravo i to je jedan od razloga što smo iskazali spremnost da učestvujemo u novoj vladi. I. KOPRIVICA

Politika

Poneđeljak, 21. februar 2022.

PODSJEĆANJA: Kako je 2001. godine sastavljena i kako je 2002. godine propala prva manjinska vlada u Crnoj Gori

U „neželjeni“ eksperiment zbog sujete i mržnje prema DPS-u Dok su javno pregovarali sa koalicijom okupljenom oko Demokratske partije socijalista koja se zalagala za obnovu crnogorske državnosti, lideri izvorne suverenističke stranke LSCG tajno pregovarali sa prosrpskom koalicijom „Zajedno za Jugoslaviju“ oko rušenja „režima Mila Đukanovića“. Pod pritiskom javnosti i članstva vođstvo liberala dalo manjinsku podršku vladi Filipa Vujanovića PODGORICA – Dok traje sapunica oko pokušaja lidera Ure Dritana Abazovića da obezbijedi manjinsku podršku i sastavi vladu, nije zgoreg podsjetiti da je Crna Gora već imala ne baš uspješno iskustvo sa manjinskom vladom, nakon aprilskih izbora 2001. godine.

PUT KA NEZAVISNOSTI

ULTIMATUM LSCG I TAJNI PREGOVORI

Iako se očekivalo da će se stranke koje su se zalagale za obnovu nezavisnosti, a koje su na tim izborima dobile ubjedljivu većinu 44 od 77 mjesta u parlamentu, brzo dogovoriti i sastaviti snažan suverenistički blok, to se nije dogodilo. Liberali su u pregovore sa Đukanovićevom koalicijom krenuli sa megalomanskim uslovima za ulazak u Vladu. Tražili su zakon o referendumu u roku od 60 dana od konstituisanja novog saziva Skupštine i da se referendum mora održati u roku od godinu dana nakon donošenja zakona. Dodatni zahtjevi za ulazak u Vladu bili su da im se prepuste veoma bitni resori: potpredsjednik Vlade za politički sistem, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde, državni tužilac, Sekretarijat za zakonodavstvo i oko petnaestak pomoćničkih mjesta u drugim resorima... Kada je Đukanović pristao na te uslove očekivalo se da za kratko vrijeme bude potpisan koalicioni ugovor koji je trebalo da uradi Liberalni savez. Međutim, LSCG nije ispoštovao rok već su njegovi lideri u isto vrijeme tajno pregovarali sa prosrpskom koalicijom „Zajedno za Jugoslaviju“ Predraga Bulatovića. U međuvremenu su predali koalicioni sporazum i ponudili ga Đukanovićevoj koaliciji, ali su uz sve prethodne već dogovorene uslove, od koalicije „Pobjeda je Crne Gore“ zatražili po principu „uzmi ili ostavi“ da im ustupe pet poslaničkih mandata. DPS je to odbio jer je smatrao

s.vasiljević

Sve se desilo nakon što je, 24. novembra 2000. godine, na samitu lidera zemalja EU sa čelnicima država Zapadnog Balkana u Zagrebu prvi put zvanično predstavljena crnogorska inicijativa da Crna Gora i Srbija budu dvije nezavisne, međunarodno priznate države. Tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je tom prilikom da će u manjoj članici SRJ biti organizovan referendum o njenom državno-pravnom statusu. Na zagrebačkom samitu nije bilo eksplicitnih reakcija na crnogorsku inicijativu, ali kada je Đukanović to isto ponovio na Centralno-evropskom samitu u Budimpešti, samo dva dana nakon Zagreba, u EU su uvidjeli da je ,,vrag odnio šalu“ i da mala Crna Gora misli ozbiljno da obnovi svoju državnost, koju je baš voljom svjetskih moćnika izgubila 1918. godine. Uslijedili su neviđeni pritisci i spolja i iznutra da Crna Gora odustane od tog puta. Dvadesetak dana nakon zagrebačkog samita Narodna stranka, u decembru, napušta Vladu koju su još činili DPS i SDP, pa su izbori raspisani za april 2001. Koalicija DPS-a i SDP-a „Pobjeda je Crne Gore - Milo Đukanović“ osvojila je 153.946 glasova i 36 mandata, Liberalni savez Crne Gore 28.746 glasova i 6 mandata. Po jedan mandat pripao je albanskim strankama, Demokratskoj uniji Albanaca i Demo-

kratskom savezu u Crnoj Gori. Prosrpska koalicija „Zajedno za Jugoslaviju“ osvojila je 148.513 glasova što joj je omogućilo 33 mandata.

Slavlje pristalica Liberalnog saveza nakon izbora u aprilu 2001. godine

da je taj zahtjev neustavan. Iako je javnost očekivala nastavak pregovora liberali nijesu odustali od ultimatuma. Mržnja nekih lidera LSCG prema vrhu DPS-a i njenom lideru Milu Đukanoviću bila je, izgleda, jača od programskih opredjeljenja liberala. Nakon izvjesnog vremena tadašnji predsjednik liberala Miroslav Vicković okrivio je Dragana Šoća, lidera Narodne stranke, za propadanje sporazuma sa koalicijom „Zajedno za Jugoslaviju“. Tako smo saznali da su liberali vodili pregovore sa ovim prosrpskim blokom. To je potvrdio i Predrag Bulatović izjavivši da su sa liberalima pokušali da postignu dogovor o demontaži vlasti Mila Đukanovića uz uslov organizovanja poštenog referenduma o državnopravnom statusu Crne Gore čiji bi rezultati bili obavezni za sve strane. Dok su trajali javni i tajni pregovori lansirane su priče i o enormnim svotama novca koje su se navodno nudile ili tražile za potpisivanje koalicionih ugovora.

PRITISAK I MANJINSKA PODRŠKA

Članstvo Liberalnog saveza je izvršilo veliki pritisak na rukovodstvo stranke poručivši im da se ne smije dozvoliti da liberali izdaju Crnu Goru i da se okanu bilo kakvih razgovora sa prosrpskim strankama. Nakon što je „pritjeran uz zid“ oglasio se i neprikosnoveni lider liberala Slavko Perović, obavijestivši javnost da LSCG neće više ni sa kim pregovarati, već će podržati manjinsku vladu koalicije „Pobjeda je Crne Gore“. Potpredsjednik DPS-a i mandatar Filip Vujanović, krajem maja 2001. godine, obavijestio je javnost da će novu vladu formirati DPS i SDP, članice koalicije „Pobjeda je Crne Gore“. Rekao je i da „DPS prihvata obavezu i odgovornost da sa SDP-om realizuje projekat obnove crnogorske državnosti uz obezbjeđenje dalje stabilnosti i razvoja Crne Gore“, te da ostaju otvoreni „za koalicionu saradnju sa Liberalnim savezom na javno usaglašenim osnovama“. Sporazumom sa LSCG vlast se obavezala da će donijeti novi zakon o referendumu i da će raspisati referendum za godinu dana, a da pitanje na referendumu mora da glasi: „Da li ste za to da Crna Gora bude nezavisna i međunarodno priznata država“. Skupština Crne Gore je 7. juna

Prva manjinska vlada u Crnoj Gori 2001.

Sastav prve manjinske vlade Vlada Filipa Vujanovića, trideset četvrta po redu, pored premijera, imala je tri potpredsjednika i šesnaest ministara. Dva potpredsjednička mjesta pripala su Demokratskoj partiji socijalista. Dragan Đurović bio je potpredsjednik zadužen za politički sistem i unutrašnju politiku, a Branimir Gvozdenović za ekonomsku politiku i privredni razvoj. Žarko Rakčević iz SDP-a bio je potpredsjednik za finansijski sistem i javnu potrošnju. Dužnost ministra pravde obavljao je Željko Šturanović (DPS), Andrija Jovićević bio je ministar unutrašnjih poslova, Miroslav Ivanišević (DPS) ministar finansija, a Branko Lukovac ministar inostranih poslova.

2001. godine za predsjednicu izabrala Vesnu Perović, poslanicu Liberalnog saveza Crne Gore. Nakon njenog izbora očekivalo se da će i izbor nove vlade ići glatko, međutim, „zapelo“ je oko njenog sastavljanja. Filip Vujanović, mandatar za sastav nove vlade, bio je na pravim mukama, jer njegovu ponudu odbio je veliki broj stručnih i nestranačkih ličnosti. Tek 1. jula, 2001. godine, tri mjeseca nakon izbora crnogorski parlament izabrao je 34. Vladu, prvu sa manjinskom podrškom, na čijem čelu je bio Filip Vujanović.

TRNOVIT PUT I PAD VLADE

Međutim, trajala je nepunu godinu, a njen put bio je trnovit. Glavni proklamovani cilj i uslov podrške LSCG manjinskoj vladi – organizovati referendum o nezavisnosti Crne Gore za godinu dana – bio je, kako se vrlo brzo ispostavilo, nemoguće ostvariti. Crnogorski parlament pripremio je zakon o referendumu, ali u novembru 2001. nije usvojen, jer je uslijedio neviđen pritisak međunarodne zajednice da naša država odustane od tog puta. U novembru 2001. godine, tadašnji visoki predstavnik Evropske unije Havijer Solana počinje sa ubjeđiva-

Ministar prosvjete i nauke bio je Predrag Ivanović (DPS), Branimir Popović ministar kulture, Darko Uskoković (DPS) ministar privrede, Jusuf Kalamperović (SDP) ministar pomorstva i saobraćaja, a Milutin Simović (DPS) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok je dužnost ministra turizma obavljao Predrag Nenezić (DPS). Ivan Raičević (DPS) bio je ministar trgovine, Rade Gregović (DPS) ministar zaštite životne sredine i uređenja prostora, Žarko Mićović (DPS) ministar zdravlja, Dragiša Burzan (SDP) ministar rada i socijalnog staranja, a Gzim Hajdinaga (DUA) ministar za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa.

njem predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da odustane od referenduma, kako bi „bila sačuvana stabilnost regiona“. Solana je predstavio koncept formiranja državne zajednice Srbije i Crne Gore koji je bio svojevrstan ultimatum međunarodne zajednice, jer je predstavljen kao ponuda koja se ne može odbiti. Poslije tromjesečnog neviđenog pritiska na Crnu Goru, Đukanović, svjestan da samo strpljenjem može doći do željenog cilja, u februaru 2002. godine privremeno odustaje od referenduma. Dobijene su garancije na pravo na referendum i to u roku od tri godine umjesto početnih devet. U martu 2002. godine potpisan je Beogradski sporazum. SRJ je prestala da postoji i formirana je Državna zajednica Srbija i Crna Gora, na čijem čelu je bio Svetozar Marović (DPS). Ozvaničeno je da Crna Gora može nakon tri godine raspisati referendum o nezavisnosti. Privremeno odustajanje od referenduma naljutilo je LSCG i on uskraćuje podršku manjinskoj vladi. 23. maja 2002. godine izglasano joj je nepovjerenje. I SDP je bio nezadovoljan potpisivanjem Beogradskog sporazuma pa i njegovi ministri napuštaju Vladu. Đukanović 28. maja ponovo daje mandat

Vujanoviću, ali 18. juna nova većinu LSCG i koalicija „Zajedno za Jugoslaviju“ skraćuje mandatu parlamentu. Dok je trajao tehnički mandat parlamenta i vlade, novoformirana skupštinska većina izglasala je medijske zakone koje je Đukanović vratio, a nakon što ih je parlament ponovo izglasao morao je da ih potpiše. Koalicija LSCG i „Zajedno za Jugoslaviju“ smijenili su rukovodstvo i uredničku strukturu u Javnom servisu i tada državnom listu Pobjeda i instalirali umjesto njih svoje kadrove. Na oktobarskim izborima Demokratska lista za evropsku Crnu Goru – Milo Đukanović dobija 47,7 odsto glasova i osvaja apsolutnu vlast. Đukanović postaje premijer i time je okončana unutrašnja politička kriza. Euro u aprilu te godine postaje jedina valuta u Crnoj Gori. Put ka nezavisnosti nastavljen je i uspješno okončan na referendumu 21. maja 2006. godine. Liberalni savez Crne Gore, stranka koja se još burnih devedesetih, kada to nije bilo nimalo popularno - već vrlo opasno, prva i jedina zalagala za nezavisnost Crne Gore, zbog sujete svoga lidera nije dočekala ispunjenje svog glavnog političkog cilja - obnovu crnogorske države. Zoran DARMANOVIĆ

Politika

Još jedan sastanak predstavnika vladajuće većine u Budvi završen bez dogovora o prevazilaženju političke krize

Danas nova runda pregovora

Aleksandar Franeta

Izvor Pobjede vjeruje da do uvođenja prinudne uprave ipak neće doći i da će Radović do petka sazvati sjednicu SO i to sa tačkom dnevnog reda perifernog karaktera, samo kako bi Demokrate u Budvi izbjegle odgovornost i eventualne optužbe za izdaju izborne volje građana, protiv čega se bore na državnom nivou BUDVA – Sastanak predstav- SO, ali ne i to da ode i Bato Carević, što podržava svega nika opštnskih odbora Desedam odbornika. DF-u je to mokratskog fronta, Demoneprihvatljivo – ističe izvor krata i Prave Crne Gore, koji je u petak održan u Budvi, zavr- Pobjede. Politička kriza u Budvi usliješen je bez iznalaženja kondila je odmah nakon lokalnih kretnog rešenja kojim bi se prevazišla aktuelna politička izbora 30. avgusta 2020. godine, jer predstavnici vladajuće kriza u tom gradu i izbjeglo većine nisu uspijeli da dogovouvođenje prinudne uprave re formiranje koalicije. zbog nezasijedanja lokalnog parlamenta, ali je ipak dogo- Zbog nezasijedanja Skupštine Opštine Budva duže od povoreno da se pregovori nala godine, Ministarstvo javne stave već u ponedeljak. To je Pobjedi, ne želeći da izno- uprave, digitalnog društva i si više datalja, potvrdio lider medija nedavno je izdalo prePrave Budva Aleksandar Fra- poruku da se do 25. februara neta. On se pozvao na raniji održi sjednica lokalnog parladogovor sa Demokratama da menta i time izbjegne primjene daju izjave za javnost dok, na instituta kojim Vlada raskako je rekao, „ne riješimo tu pušta lokalni parlament čiju funkciju, do konstituisanja nostvar u ponedeljak ili utorak“. Pobjeda, međutim, iz više vog, obavlja odbor povjerenika izvora uključenih u pregovore, koji imenuje Vlada. saznaje da su Demokratska Cr- Izvor Pobjede, blizak prvom na Gora i Prava Budva i tokom čovjeku Opštine Marku Carejučerašnjeg sastanka ostali pri viću, vjeruje da do toga ipak ranijem zahtijevu da se, u ci- neće doći i da će Radović do lju uspostavljanja normalnog petka sazvati sjednicu SO i to funkcionisanja lokalne upra- sa tačkom dnevnog reda perive, sa čelnih pozicija Opštine fernog karaktera, samo kako i Skupštine Opštine povuku bi Demokrate u Budvi izbjegle funkcioneri Demokratskog odgovornost i eventualne opfronta Marko Carević i De- tužbe za izdaju izborne volje građana, protiv čega se bore na mokrata Krsto Radović. Demokratski front, sa druge državnom nivou. strane, to ne prihvata kao re- - Ja mislim da je ovo samo njišenje i insistira na tome da se hova predstava za javnost, jer oni ne žele da se dogovore. Njilokalni parlament odblokira. - Stav Fronta je da je u Budvi ma Budva trenutno, zbog svena sceni parlamentarna kriza, ga što se dešava na državnom jer parlament ne funkcioniše. nivou i pozivanja ljudi na uliDakle, parlament je blokiran, ce, predstavlja problem, jer bi a izvršna vlast radi koliko je bilo nepricipijelono da u Budto moguće u tim okolnostima. vi prekrajaju izbornu volju, a Tako da se ostalo na istim pona republičkom nivou se bore zicijama. U ponedeljak se na- protiv toga. Mislim da njima stavljaju pregovori – naveo je samo treba pauza od šest mjeseci. Vjerujem da će se održati izvor Pobjede. Naš izvor dodaje i kako je za neka sjednica Skupštine, oko taj politički savez prihvatljiv nekog pitanja koje nije krucisamo dio tog zahtijeva, koji se jalno poput usvajanja budžeta. odnosi na to predsjednik SO Demokrate bi time mogle da Krsto Radović podnese ostavu se opravdaju pred crnogorskom javnošću. A da je tu vona tu funkciju. - DF podržava zahtijev da Ki- lja za nekim dogovorom, ja je ko Radović treba da podnese ne prepoznajem – zaključio je Đurđica ĆORIĆ ostavku. Za to je 31 odbornik naš izvor.

Poneđeljak, 21. februar 2022.

RAZGOVOR: Predsjednik Savjeta Igmanske inicijative za Srbiju i direktor C PODGORICA - ,,Otvoreni Balkan“ nije pokrenut na zdravim osnovama i ta teza da će ekonomija moći da ispegla loše političke odnose u regionu nije tačna. Privrednici su uvijek sarađivali, čak i za vrijeme rata. Puno je otvorenih političkih pitanja među državama da bi ova inicijativa profunkcionisala. Nije mi jasno zašto SAD forsiraju ,,Otvoreni Balkan“, a postoji Berlinski proces i imamo promovisano zajedničko regionalno tržište. Mislim da je to bolja formula jer su po njoj svi ravnopravni, nema onih koji su osnivači i kroz tu inicijativu je trebalo dovršiti proces pomirenja - kaže u razgovoru za Pobjedu predsjednik Savjeta Igmanske inicijative za Srbiju i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandar Popov. Ističe da bi EU napravila najbolju stvar da primi Crnu Goru i tako stabilizuje Balkan. POBJEDA: Kako vidite situaciju u Crnoj Gori, idemo li ka stabilnosti ili još većoj nestabilnosti kroz koncept manjinske vlade? POPOV: Kada pratim situaciju iz Srbije i čitam našu štampu drugačiji je pogled i vidi se da su srpski zvaničnici spustili ton. A potpuno je drugačije kada čovjek dođe ovdje pa razgovara sa Branislavom Radulovićem i Momom Radulovićem. U svakom slučaju, situacija djeluje veoma haotično i za mene je rasplet vrlo neizvjestan. Stanje u Crnoj Gori je bilo toliko konfuzno nakon litija da ni najbolji poznavalac prlika nije mogao da predvidi šta će se desiti. Ja nijesam mogao da predvidim da će tako brzo i na taj način da padne Krivokapićeva vlada. Očekivao sam da će je srušiti desno krilo u okviru vladajuće koalicije - DF, a srušio ga je Abazović koji je i sam bio dio te vlade. Tu je takođe bilo mnogo paradoksa jer znamo da je ta vlada formirana pod Ostrogom, znamo kako je Krivokapić postao nosilac liste DF-a, ali je i dalje mnogo zbunjujućih detalja. Odlazeći premijer jeste bio Amfilohijev čovjek, ali se čvrsto držao dogovora koji je predviđao memorandum koji je potpisao sa koalicionim partnerima. Nije vodio politiku prema Srbiji koju je Vučić očekivao - nije poništio odluku o priznanju Ko-

Ne idu „Otvo i „srpski svet m. babović

Aleksandar Popov

ovi ostali iz vladajuće koalicije Očekivao sam mnogo više od protestuju i najavljuju proteBajdenove administracije - da će ste... jako je teško razumjeti ove kombinatorike. Ali ja nastvoriti čvrsto partnerstvo sa EU za vijam da Crna Gora dobije vladu i da se situacija stabilizuje. Zapadni Balkan. Nažalost, nemaju Najvažnije je da pokušaju da strategiju za ovaj dio Evrope i to je se prevaziđu podjele koje su potencirane za vrijeme i ono što mene brine, jer je cijeli region jako poslije litija, da se očuva stadestabilizovan: Crna Gora nema vlade, bilnost i da se ljudi vrate normalnom životu. Tu je jedan od nestabilna je izvršna vlast u Sjevernoj važnih faktora DPS i pitanje je u kojoj mjeri će partija uspjeti Makedoniji, imate stabilokratije da se reformiše. Ne zaboravimo da je ipak to partija koja je u Tirani i Begradu, koje podržava dosljedno čuvala koncept grameđunarodna zajednica zarad mira u đanskog društva i njegovala antifašizam. To kući, imate BiH sa kojom ne znate šta tradicionalni je nešto dragocjeno, što mora biti konstantna i nikada ne bi ćete i neriješen problem Kosova sova, nije vratio ambasadora Božovića, za vrijeme njegove vlade je donijeta Deklaracija o Srebrenici i sklonio je ministra koji je negirao genocid. A sada akteri manjinske vlade podržavaju ,,Otvoreni Balkan“

o kojem se Krivokapić nije izjasnio, a znamo da je Đukanović bio oštro protiv. Kažem vam zato da je jako teško predviđati situaciju. Sad manjinska vlada ima podršku DPS-a, iako DPS neće biti u izvršnoj vlasti,

trebalo dozvoliti da stvari idu predaleko. Što se tiče odnosa dvije države, Podgorica i Beograd trebaju da sjednu za sto da se dogovaraju, a ne da se prepucavaju preko medija i zato mi je žao što nije održana sjednica dvije vlade koja je

Saradnja Igmanske inicijative i Evropskog pokreta

Igor Lukšić, Branislav Radulović, Aleksandar Popov i Momčilo Radulović

U okviru aktivnosti Igmanske inicijative na realizaciji projekta „Regionalni barometar – mjerenje indeksa regionalne

saradnje“, koji se sprovodi u četiri države regiona (Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora), u petak je u Podgorici održan

sastanak predstavnika Inicijative i Evropskog pokreta u Crnoj Gori. Kako je saopšteno iz Inicijative za regionalnu

saradnju, predsjednik Savjeta Igmanske inicijative za Srbiju i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandar Popov informisao je kopredsjednika Inicijative za Crnu Goru Branislava Radulovića i člana Savjeta Inicijative za regionalnu saradnju Igora Lukšića o do sada objavljenim izvještajima i metodologiji koja je korišćena za mjerenje indeksa saradnje za države regiona u oblastima politike (skupštinska saradnja i ministarstva inostranih poslova), društva (univerziteti i akademije) i privrede (privredne komore i asocijacije). - Ekspertski tim na projektu

Politika

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandar Popov Poslanica DPS-a ocijenila da je parlamentarna većina

oreni Balkan“ “ zajedno planirana poslije posjete Krivokapića Beogradu. POBJEDA: Kako da se razgovara sa Vučićem? Brutalno se miješa u unutrašnja pitanja Podgorice i svojim postupcima direktno dovodi u pitanje nezavisnost države. Kako razgovarate sa nekim ko od vas očekuje poslušnost i prilagođavanje srpskim interesima? POPOV: To je dobro pitanje. Još od Vojislava Koštunice Crna Gora nije tretirana kao nezavisna država, tada 2006. ostala je zapamćena njegova nervozna reakcija - kada je rekao da je to kvazidržava. Mislim da je u vrijeme Demokrata bilo miješanja u unutrašnje stvari, recimo kada je ovdje bio popis 2011. u Srbiji je vođena kampanja da se što više crnogorskih državljana izjasne kao Srbi. Strategija za dijasporu 2012. je predviđala da Srbi budu konstitutivni narod u Crnoj Gori, pa je to izbrisano na službeni zahtjev Crne Gore. O litijama neću da govorim jer su organizovane uz pomoć Srpske pravoslavne crkve i Beograda. Znači, ako postoji taj koncept „srpskog sveta“ onda je normalno da to izaziva zabrinutost susjeda kod kojih postoji veća srpska populacija. Kada tome dodate srpske tabloide i tu atmsferu tenzija koju stvaraju, ima velikih razloga za brigu. POBJEDA: Kako neko ko zagovara „srpski svet“ može da inicira ,,Otvoreni Balkan“? I kako ima podršku američke administracije - specijalni izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar je baš ovu inicijativu pomenuo kao jedan od tri stuba strategije za Balkan? Kako sve to objašnjavate? POPOV: ,,Otvoreni Balkan“ nije pokrenut na zdravim osnovama i ta teza da će ekonomija moći da ispegla loše političke odnose u regionu činili su Senada Selo Šabić, Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba (Hrvatska), Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu (BiH) i Milan Antonijević, kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju. Na sastanku je posebno razmotrena mogućnost saradnje sa Evropskim pokretom u Crnoj Gori kojom prilikom je predsjednik EP Momčilo Radulović predočio zainteresovanost da se projekat „Regionalni barometar – mjerenje indeksa regionalne saradnje“, kroz intenziviranu saradnju dvije asocijacije, dodatno unaprijedi i nastavi i u narednim ciklusima - navodi se u saopštenju.

Najvažnije je da pokušaju da se prevaziđu podjele koje su jako potencirane za vrijeme i poslije litija, da se očuva stabilnost i da se ljudi vrate normalnom životu. Tu je jedan od važnih faktora DPS i pitanje je u kojoj mjeri će partija uspjeti da se reformiše. Ne zaboravimo da je ipak to partija koja je dosljedno čuvala koncept građanskog društva i njegovala tradicionalni antifašizam nije tačna. Privrednici su uvijek sarađivali, čak i za vrijeme rata. Puno je otvorenih političkih pitanja među državama da bi ova inicijativa profunkcionisala. Nije mi jasno zašto SAD forsiraju ,,Otvoreni Balkan“, a postoji Berlinski proces i imamo promovisano zajedničko regionalno tržište. Mislim da je to bolja formula jer su po njoj svi jednaki, nema onih koji su osnivači i svi su ravnopravni i kroz tu inicijativu je trebalo dovršiti proces pomirenja i uspostavljenja povjerenja. Čak je Berlinski proces uključivao i civilno društvo dok su zvaničnici imali samite mi smo imali sastanke. I onda su naši stavovi iznošeni pred učesnike samita. To je bila takođe jedna bitna komponenta tog procesa. Ne vidim da ,,Otvoreni Balkan“ nudi nešto bolje i nije mi jasno zašto se uz Berlinski proces pominju neke nove inicijative. POBJEDA: Pa onda je pravo pitanje i za EU i za SAD kako neko ko ne priznaje granice Kosova, narušava nezavisnost Crne Gore i podržava težnje jednog entiteta u BiH za otcjepljenje, može da bude promoter regionalne saradnje? POPOV: EU ima velikih problema, cijela Višegradska grupa je odmetnuta, mislim da taj savez ima konstruktivnu grešku. Ako se sve rješava konsenzusom i ako je dovoljan samo jedan glas neke članice da blokira donošenje odluka, teško je tako funkcionisati. Sjetite se samo da je bugarski ministar zbog dnevnopolitičkih interesa blokirao napredak Sjeverne Makedonije. Dok je bila aktivna Angela Merkel, to je držala na okupu, međutim vidimo da Makron igra tu ulogu i želi da konsoliduje EU, ali nema odgovor na pitanje kako. Što se Balkana tiče, EU bi napravila najbolju stvar da primi Crnu Goru i dodatno stabilizuje region. Ipak je Crna Gora najviše odmakla u ovom procesu i zato je bitno da što prije dobije vladu. Veliko je pitanje šta će se dešavati sa EU jer jednostavno ne postoji ideja kako rješavati probleme na Balkanu. To što je Gabrijel Eskobar pomenuo tri stuba EU, NATO i regionalnu saradnju to nije strategija, to sve već postoji. Takođe, bio sam vrlo iznenađen Eskobarovim svjedočenjem

pred Senatom jer je, recimo, priča o BiH imala puno rupa, kao da ne percipiraju situaciju u regionu. Mnogo stvari koje su tamo rečene jednostavno su netačne, pogotovo oko stanja u Bosni. Poslije čevrt vijeka od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, tamo je stanje kao da je juče stao rat. Dodik i dalje pomjera crvene linije, i to američko prijećenje sankcijama nema više efekta. Ponekad mi se čini kao da ne razumiju ili ih je baš briga šta se dešava u regionu. Očekivao sam mnogo više od administracije Bajdena - da će stvoriti čvrsto partnerstvo sa EU za Zapadni Balkan, međutim ni toga nema. I tu nema jedinstvenog stava - Vašington sve radi otvorenim kritikama i zavrtanjem ruke, a Brisel sve radi uvijeno, pa su pregovori Prištine i Beograda pretvoreni u čajanku. Bilo bi bolje da su ti nastupi sinhronizovani i da imaju neku strategiju, ovako mi se čini da se ništa ne dešava. I to je ono što mene brine jer je cijeli region destabilizovan: Crna Gora nema vlade, nestabilna je izvršna vlast u Sjevernoj Makedoniji, imate stabilokratije u Tirani i Begradu, koje podržava međunarodna zajednica zarad mira u kući, imate BiH sa kojom ne znate šta ćete i neriješen problem Kosova. POBJEDA: Kakva su Vam predviđanja za izbore u Srbiji? POPOV: Opozicija se donekle konsolidovala i dalje je u više kolona, ali su izbacili dva kandidata koja su respektabilna - Zdravka Ponoša i Vladetu Jankovića. Ne može, svakako, Ponoš pobijediti Vučića pored državne mašinerije koju ima, ali ako ga natjera u drugi krug to bi nešto značilo. Sad je ključno da opozicija dobije Beograd, ali ne znam koliko je realno jer vlast ima mehanizme da to spriječi. Parlamentarne izbore opozicija ne može dobiti, ali možda može osvojiti trećinu mandata i da se čuje njen glas. Ali Beograd je ključan jer je svaki autokrata padao na velikim gradovima. Miloševićev pad je počeo kada je izgubio Beograd, Novi Sad, Niš. Erdoganu je teško pao pad Istanbula i Ankare, a za Orbana je gubitak Budimpešte bio veliki udarac. Ako se dobije Beograd, razbiće se iluzija da je Vučić nepobjediv. M. JOVIĆEVIĆ

zanemarila preporuke Venecijanske komisije kako bi ostvarila kontrolu nad Tužilačkim savjetom

Pribilović: Pojedini politički subjekti žele da povlače konce u tužilačkoj vlasti PODGORICA – Izjava portparolke Evropske komisije Ane Pisonero da Crna Gora nije u potpunosti ispoštovala sve preporuke Venecijanske komisije kako bi se izbjegla politizacija Tužilačkog savjeta trebalo bi da zabrine sve političke subjekte, ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista Suzana Pribilović. Ona je kazala da je parlamentarna većina tendenciozno zanemarila preporuke Venecijanske komisije kako bi ostvarila potpunu političku kontrolu nad njim. - Kada uzmemo u obzir da je Zakon o tužilaštvu prošle godine usvojen protivustavno i na silu, bez dijaloga sa opozicijom, da je predsjednik države zbog neusaglašenosti sa Ustavom vratio ovaj akt na

Potpredsjednica DPS-a kazala da se nada da će „doći kraj lomovima“

Damjanović: Devijacije na putu razvoja eskaliraju na svim poljima PODGORICA – Devijacije na putu razvoja Crne Gore od 30. avgusta 2020. eskaliraju na svim poljima, kazala je potpredsjednica Demokratske partije socijalista Sanja Damjanović. - Žalimo za onom naprednom Crnom Gorom i nadamo se da će se vratiti razvoj, da će doći kraj lomovima, uličnim maskenbalima i farsi u kojoj je jedino bitan lični interes - navela je Damjanović na Tviteru. R. P.

Suzana Pribilović

ponovno odlučivanje, a da je parlamentarna većina ignorisala sva upozorenja i ponovo izglasala sporan zakon, ne čudi da smo došli u situaciju da nam evropski partneri spočitavaju politizovani Tužilački savjet – navela je Pribilović.

Smatra da je iz takvih poteza jasno da pojedini politički i parapolitički subjekti imaju ambicije da povlače konce u tužilačkoj vlasti, da se bave kadriranjem u tužilaštvu i politički podešavaju njegov sastav. Ž. Z.

Glavni odbor Socijaldemokrata poručio da su vanredni izbori najpravednije demokratsko rješenje

Rukovodstvu SD-a puna podrška da nastavi pregovore

PODGORICA – Vanredni izbori su najčistije i najpravednije demokratsko rješenje ocijenili su iz Glavnog odbora Socijaldemokrata, dodajući da daju punu podršku rukovodstvu partije da nastavi razgovore i o drugim ponuđenim političkim modalitetima.

Iz SD-a su saopštili da su, na sjednici Glavnog odbora, usvojili sedam zaključaka u vezi sa aktuelnom političkom situacijom. U zaključcima se navodi da GO partije podržava sve aktivnosti rukovodstva stranke u cilju iznalaženja održivog rješenja iz društveno-političke krize izazvane, kako smatraju, „nekompetentnošću i svjesnim lošim namjerama 42. Vlade, zbog koje se danas naše društvo nalazi u najvećoj institucionalnoj, političkoj, zdravstvenoj, bezbjednosnoj i socio-ekonomskoj krizi u našoj novijoj istoriji, dok su temeljne vrijednosti države, poput njenog građanskog, sekularnog i antifašističkog karaktera posebno ugrožene“.

Iz GO su u zaključcima istakli da su vanredni izbori najčistije i najpravednije demokratsko rješenje. - Ali GO daje punu podršku rukovodstvu partije da nastavi razgovore i o drugim ponuđenim političkim modalitetima, koji takođe imaju za cilj izlazak iz političkog ćorsokaka u koji smo zapali krivicom Vlade i dosadašnje parlamentarne većine - kaže se u saopštenju. Iz GO-a su istakli da jasna programska i politička platforma mora biti temelj eventualne nove manjinske ili neke druge vlade. Oni su rekli da ključni prioriteti te vlade moraju biti odblokiranje procesa evropskih integracija, rješavanje v.d. stanja u pravosuđu, odnosno dogovor oko izbora vrhovnog državnog tužioca, troje sudija Ustavnog suda i preostalih članova Sudskog savjeta. Kako su dodali, među prioritetima se mora naći i izborna reforma, intenziviranje ekonomskih reformi u cilju poboljšanja kvaliteta životnog standarda građana i pravedna i odgovorna socijalna politika. R. P.

Demokrate organizovale protest na Žabljaku

Bečić: Sreću pokvario jedan čovjek

PODGORICA – Sreću naroda nakon pobjede na izborima 30. avgusta 2020. pokvario je jedan čovjek ili šačica ljudi koji su imali najmanje mandata, a najviše vlasti – kazao je Aleksa Bečić, predsjednik Demokrata, na sinoćnjem protestu na Žabljaku. Demokrate su organizovale pro-

test na Žabljaku zbog najavljenog formiranja manjinske vlade. Bečić je kazao da nude evropsko rješenje, a to su vanredni parlamentarni izbori. - Da ovo ne rješavamo silom, nego onako kako smo riješili 30. avgusta: isključivo olovkom - kazao je Bečić. – Nama nijesu bile bitne funkci-

je i fotelje, bili smo spremni da im aplaudiramo izvan Vlade, da nemamo nijednog ministra, samo da bi ovaj narod bio srećan. Ali, prevarili su se, ako misle da su ovaj narod izdajom ili putem ka izdaji pobijedili. Ovaj narod diše slobodu, ustao je i odbraniće sve što smo zajedno stekli – kazao je Bečić. R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Dvije decenije od kada je Crna Gora uvela euro kao jedino sredstvo plaćanja, neki od tadašnjih glavnih akt PODGORICA – Dvije decenije prošle su otkad je euro uveden kao zvanična valuta u Crnoj Gori, a potez koji su 1. januara 2002. godine jednostrano povukle crnogorske vlasti, prateći 12 članica eurozone, tadašnji glavni akteri i danas smatraju istorijski dobrom odlukom, koja je utrla put ka nezavisnosti države i sačuvala privredu i građane od finansijske nestabilnosti. Prije nego što je euro stigao u novčanike crnogorskih građana, u Crnoj Gori se koristila njemačka marka. Od novembra 1999. godine marka je korišćena kao paralelna valuta sa dinarom, dok je od januara 2001. bila jedino sredstvo plaćanja. Njemačka valuta bila je sredstvo kojim je tadašnji politički vrh, predvođen predsjednikom Milom Đukanovićem, pokušao da stane na kraj hiperinflaciji, te marginalizovanju Crne Gore u političkim i ekonomskim okvirima od strane režima Slobodana Miloševića. - Vrlo su specifični razlozi uvođenja eura u naš platni i ekonomski sistem. Oni se ne mogu razumjeti, a da se prethodno ne vratimo na uvođenje njemačke marke. Upravo je elementarna i egzistencijalna zaštita ekonomskih interesa Crne Gore i njene privrede i građana bila u osnovi odluke o uvođenju marke u ekonomski platni sistem - prisjetio se u izjavi za Pobjedu tadašnji ministar finansija Miroslav Ivanišević.

MARKA KAO SPAS

Uvođenje strane čvrste valute bilo je tada jedino rješenje crnogorskih vlasti jer je, kako ukazuje Ivanišević, štampanje sopstvene bilo rizično zbog očekivane nediscipline. Prije uvođenja marke, zvanična Podgorica dobila je saglasnost njemačke Bundesbanke koja je omogućila konverziju, a takva odluka razljutila je Beograd i naišla na protivljenje važnih međunarodnih zvaničnika. - Mi prosto nijesmo imali nikakav ma n evarski prostor. Mogli smo da biramo - ili da ćutimo i trpimo destrukciju, monetarnu i svaku drugu zvaničnog Beograda sa pogubnim posljedicama po privredu i stanovništvo Crne Gore ili da sprovedemo u djelo uvođenje strane valute u platni sistem zemlje - opisuje Ivanišević situaciju u kojoj se našla tadašnja republička vlast. Kritični momenat te operacije desio se kada je trebalo izračunati i obezbijediti novac potreban za isplatu plata, penzija i socijale. Niko nije znao koliko je maraka u ,,slamaricama“ građana, pa su pri

Istorijska odluka ko nas je sačuvala od finansijske nestabiln Ono što je sigurno je da bismo pristupili evropskoj monetarnoj uniji moraćemo ispuniti potrebne kriterijume, a to je prvenstveno finansijska disciplina i dovođenje deficita budžeta na prihvatljiv nivo - podvlači Ivanišević obračunu u pomoć pritekli evropski eksperti. - Izračunali smo da je za startnu isplatu plata, penzija i socijale bilo potrebno oko 23 miliona maraka. Sjećam se da je bilo i rezervi prema stručnim kapacitetima Ministarstva finansija i Monetarnog savjeta za ovako sofisticiranu monetarnu i finansijsku operaciju, pa su angažovani i eminentni evropski eksperti da provjere naše r ačunice. Pamtim i imena, došli su Danijel Gros, direktor CEPS-a iz Brisela i Žerar Dušen, obojica vodeći evropski ekonomisti-monetaristi. I oni su potvrdili naše simulacije i procedure i operacija je krenula sa 20 miliona maraka za prve isplate - priča Ivanišević. Svjedok uvođenja marke i demonetizacije dinara iz crnogorskog platnog prometa bio je i ekonomski analitičar Predrag Drecun, tadašnji ministar rada i socijalnog staranja iz redova Narodne stranke. - Taj potez je imao i političku i ekonomsku konotaciju. Bilo je to vrijeme velikog političkog inaćenja crnogorske i savezne vlade, što se prvo vidjelo na funkcionisanju carinskog sistema. U tom inaćenju, koje je u stvari bilo produženi sukob dva dojučerašnja partij-

Euro može da uđe u Crnu Goru na četiri načina - ako ga zaradimo, ako ga pozajmimo, ako neko uloži u Crnu Goru ili ako nam ga neko pokloni. Isto tako, moramo da platimo sve što uvezemo, pa je naš spoljnotrgovinski deficit realno najveća negativna posljedica uvođenja eura, smatra Drecun

Miroslav Ivanišević

- Vrlo su specifični razlozi uvođenja eura u naš platni i ekonomski sistem. Oni se ne mogu razumjeti, a da se prethodno ne vratimo na uvođenje njemačke marke. Nijesmo imali nikakav manevarski prostor, mogli smo da biramo - ili da ćutimo i trpimo destrukciju, monetarnu i svaku drugu zvaničnog Beograda ili da sprovedemo u djelo uvođenje strane valute, kaže bivši ministar finansija Miroslav Ivanišević

Sa eurom smo uveli stabilnost i sigurnost. Bio je veliki pritisak na nas da se vratimo na dinar nakon smjene Miloševića, ali mi smo već bili daleko odmakli u procesu osamostaljivanja u ovom segmentu, prisjetio se bivši guverner CBCG Ljubiša Krgović ska druga, Crna Gora je zaista pretrpjela ekonomsku štetu. Novac koji se štampao na Topčideru završavao je na ulicama kod dilera deviza. Inflaciju, koja je razjedala privredu, lakše je podnosila Srbija, jer je imala razuđeniju ekonomiju, dok je Crna Gora imala ozbiljne probleme da očuva javne finansije. Uvođenjem marke i drugim mjerama z aista je zaštićen standard građana - navodi Drecun u izjavi za Pobjedu.

trolu crnogorskih vlasti. Formiran je Monetarni savjet, a ZOP i glavna filijala Narodne banke Jugoslavije u Podgorici objedinjeni su kao Narodna banka Crne Gore. - Zakonima i uredbama Vlade preuzeli smo finansijske nadležnosti sa saveznog nivoa i donijeli Zakon o Centralnoj banci i bankama. Politikom kursa i obavezne rezerve, na kraju dualnog sistema vratili smo dinare i zamijenili za čvrstu valutu, tako da su u našim trezorima PRELAZAK NA EURO ostale samo oštećene i nevažeNakon što je marka uvedena u će novčanice i kovanice dinara. platni promet, Crna Gora je is- Naši međunarodni partneri, ključena iz monetarnih opera- USAID i Evropska agencija za cija Narodne banke rekonstrukciju su nam objeJugoslav i je, zbjeđivali tehničku pomoć. dok je Zavod Imali smo prećutnu saglasnost za obrač u n za ono što smo radili - kazao je p l a ć a n j a Pobjedi Ljubiša Krgović, prvi (ZOP) stav- guverner CBCG. l j e n p o d Krgović je predsjedavao Moko n - netarnim savjetom u vrijeme uvođenja njemačke marke, bio je potpredsjednik Vlade za finansijski sistem kada je donijet Zakon o CBCG i bankama, a potom i predsjednik Savjeta, odnosno guverner CBCG tokom uvođenja eura. - Taj proces je bio isključivo nadležnost CBCG. Mi smo u ljeto 2001. imali razgovore sa Evropskom centralnom bankom i Bundesbankom, ali smo Predrag Drecun operaciju uvođenja eura

Ljubiša Krgović

realizovali sa njemačkim komercijalnim bankama, jer nijesmo bili dio Evropskog monetarnog sistema - prisjetio se Krgović, za kojeg je uvođenje eura bilo prirodno rješenje nakon utapanja njemačke marke u evropsku valutu. - Deponovali smo sav keš iz trezora CBCG kod njemačkih banaka i unaprijed obezbijedili novčanice i kovanice eura, nedjelju dana prije početka konverzije. Iz kamate na depozit smo finansirali troškove, tako da je konverzija za građane i privredu bila besplatna. Sproveli smo javnu kampanju i na taj način pripremili građane za konverziju - prepričava Krgović. Građani su brzo stekli povjerenje u evropsku valutu, pa su u redovima čekali ispred banaka kako bi zamijenili marke. - Iznijeli smo milijardu njemačkih maraka i zamijenili za eure, od čega je samo jedna novčanica bila neispravna, bile su to spojene polovine dvije različite novčanice od 50 maraka - prepričava Krgović. Da bi konverziju učinili relaksiranijom i smanjili uticaj na povećanje cijena, monetarne vlasti su dvovalutni sistem njemačka marka – euro produžili do juna 2002. godine. - Bez vremenskog ograničenja smo garantovali konverziju marke u eure. Bila je to složena

i zahtjevna operacija, kakva nikada nije izvedena u Crnoj Gori, a teško i da će se nešto takvo ponoviti u budućnosti - smatra Krgović.

OLAKŠAN ŽIVOT

Na pitanje da li danas, 20 godina kasnije, misli da je uvođenje eura bilo dobro za Crnu Goru, Krgović odgovara da je to istorijski dalekosežna i dobra odluka. - Sa eurom smo uveli stabilnost i sigurnost. Bio je veliki pritisak na nas da se vratimo na dinar nakon smjene Miloševića, ali mi smo već bili daleko odmakli u procesu ostamostaljivanja u ovom segmentu. Sa eurom se mogao mnogo lakše i brže okončati proces pristupanju EU, što se nažalost nije desilo. Onemogućen je uticaj političara na monetarnu politiku koji je u prošlosti često bio poguban. Euro je bio osnov za strane investicije. Olakšao je život i međunarodnu komunikaciju građana i privrede, i još mnogo toga - ocjenjuje Krgović. Sa njim je saglasan i Ivanišević, koji ukazuje da je nakon uvođenja eura, a prije njega marke, Crna Gora sprovela i ostale ključne reforme u oblasti finansijskog sistema, reformu budžeta, trezora, platnog sistema i poreskog sistema kroz uspješno uvođenje PDV-a. - Sve te reforme, osmišljene i sprovedene u relativno kratkom roku, bile su temelj za otvaranje Crne Gore za strana ulaganja, kao i povjerenje međunarodnih partnera i investitora. Istovremeno, a možda i najbitnije, zaokruživanje crnogorskog monetarnog, fiskalnog i budžetskog sistema je predstavljalo jedan od glavnih temelja obnove crnogorske državnosti na referendumu 2006. godine i dokaz da je Crna Gora sposobna da sama usmjerava održivu ekonomsku budućnost i od najsiro-

Političari da ne kli Ivanišević smatra da bi nove generacije političara i donosilaca odluka koji su vodili Crnu Goru mogle nešto naučiti iz uspješno realizovanog projekta prelaska sa dinara na njemačku marku, te kasnije sa marke na euro. - Ne morate da baš u sva-

Ekonomija

Poneđeljak, 21. februar 2022.

oja

S. VASILJEVIĆ

tera za Pobjedu evociraju sjećanja na događaje koji su tome prethodili

MOŽDA NAM ZAŽMURE

To što, iako nije članica eurozone ni EU, Crna Gora godinama kao svoju valutu koristi euro problem je u pregovorima koje vodimo sa zvaničnim Briselom i još nije poznato hoće li se od nas tražiti da ga se odreknemo i kasnije uvedemo, poštujući pravila. To pitanje tretirano je u okviru poglavlja 17 - Ekonomska i monetar-

PODGORICA – Crnogorska komercijalna banka saopštila je da su ugroženi interesi približno 200 njihovih klijenata, te da su o tome obavijestili Upravu policije i Specijalno državno tužilaštvo. Podnijeli su, kako su naveli, dodatne krivične prijave zbog moguće zloupotrebe službenog položaja u privrednom poslovanju, a kazali su i da će svaka utvrđena šteta klijentima biti nadoknađena. -Kao rezultat ranije pokrenute sveobuhvatne kontrole poslovanja, uočili smo moguću zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju od strane dijela za-

poslenih. Usljed pomenutih aktivnosti, konstatovali smo da je došlo do ugrožavanja interesa za približno 200 naših klijenata – naveli su u saopštenju. Rekli su da će kontaktirati sve klijente kojima su ugroženi interesi i informisati ih o utvrđenim činjenicama. Ističu i da kao članica OTP grupe i najveća banka na crnogorskom tržištu, koriste sve neophodne resurse da trenutnu situaciju razriješe u najboljem interesu klijenata. -Zbog poštovanja postupka koji sprovode nadležne institucije, uzdržaćemo se od daljeg komuniciranja pojedinosti u vezi sa pomenutim slučajem – zaključili su. R. E.

Prva kupovina eurima u „Mimiju“ 2. januar 2002.

na unija, a posljednje poruke evropskih zvaničnika bile su da je EU opredijeljena da po ulasku u evropsku zajednicu naša država zadrži euro kao sredstvo plaćanja, te da će oni predložiti način na koji će to biti urađeno. Evropska pravila nalažu da država mora da bude članica EU kako bi koristila euro kao zvaničnu valutu, te da poštuje Mastrihtske kriterijume koji podrazumijevaju budžetski deficit od tri odsto BDP-a i javni dug do 60 odsto BDP-a, što Crna Gora ne ispunjava. Na pitanje očekuje li da će se od Crne Gore tražiti da se odrekne eura kako bi ušla u EU, Drecun odgovara da se boji da hoće, a vjeruje da neće. - Poglavlje 17 će se posljednje zatvoriti. Bugarska, Češka, Rumunija, Švedska, Hrvatska, Poljska i Mađarska su van eurozone, a Danska je u nekom međustatusu sa opcijom da izađe. Mi sad koristimo euro

prećutnom saglasnošću EU autoriteta. Ukoliko bi nam EU dozvolila da koristimo euro protivno kriterijumima kojima se odobrava njegova upotreba u EU, moguće je da izazove neke političke potrese unutar sebe. Ukoliko nam ne dozvoli, moguća je velika nestabilnost u Crnoj Gori, pa je pitanje kako bi tako nestabilna država mogla da bude dio EU. Sreća je što smo mala ekonomija za EU relacije, pa možda zažmure zbog toga - ističe Drecun. Što će se dešavati kada budemo pristupili EU nezahvalno j e p ro g n o z i ra t i , s m a t ra Ivanišević, s obzirom da nas očigledno čeka još dobar dio tog puta. - Ono što je sigurno je da bismo pristupili evropskoj monetarnoj uniji moraćemo ispuniti potrebne kriterijume, a to je prvenstveno finansijska disciplina i dovođenje deficita budžeta na prihvatljiv nivo - podvlači nekadašnji prvi čo-

maju uvijek glavom međunarodnim partnerima koj prilici klimate glavom međunarodnim partnerima, već da nešto važno može osmisliti i sprovesti i bez njihove saglasnosti, naravno, samo ako ste čvrsto uvjereni i sposobni da zaštitite interes svoje države i građana - poručuje Ivanišević. On žali što nadležni nijesu

Crnogorska komercijalna banka obavijestila Upravu policije i Specijalno državno tužilaštvo zbog mogućih zloupotreba

Ugroženi interesi gotovo 200 klijenata

nosti mašnije republike bivše SFRJ postane jedan od lidera u regionu kada su u pitanju evroatlantske integracije i potencijal za ekonomski razvoj - smatra Ivanišević. Da su marka i euro bili prvi korak ka definitivnom utemeljenju političke nezavisnosti Crne Gore, vjeruje i Drecun. Međutim, osim što je proizvela brojne pozitivne efekte, Drecun ukazuje i na drugu stranu medalje - da je odlukom da pređe na euro Crna Gora izgubila monetarni suverenitet, a time i sredstva monetarne politike. - Ja sam 2000. godine, na nekim unutrašnjim konsultacijama, bio zagovornik karensi borda. Mislio sam da je bolje da imamo i svoju valutu i devizne rezerve. Sad je kasno za naknadnu pamet. Euro može da uđe u Crnu Goru na četiri načina - ako ga zaradimo, ako ga pozajmimo, ako neko uloži u Crnu Goru ili ako nam ga neko pokloni. Isto tako, moramo da platimo sve što uvezemo, pa je naš spoljnotrgovinski deficit realno najveća negativna posljedica uvođenja evra. Dobre strane su što je psihoza finansijske nestabilnosti nestala i vjerujem da niko ne bi želio da se vrati u to vrijeme. Uprošćen je platni promet sa EU, ali je složen sa Srbijom, koja je naš najveći trgovinski partner. Olakšan je dolazak stranih investitora, ali samo euro nije dovoljan uslov da se privuku investicije - upozorava Drecun.

imali sluha da 2019. obilježe 20 godina od uvođenja marke, uprkos inicijativi Njemca Ernsta Veltekea koji je bio predsjednik Bundesbanke u vrijeme kada je Crna Gora uvela njihovu valutu. - Velteke je te 2019. godine više puta boravio Crnoj

Gori u svojstvu člana borda direktora Lovćen banke. Uputio je inicijativu autoritetima da se taj jubilej obilježi. On lično i Lovćen banka bili su spremni da organizuju okrugli sto na tu temu, ali, nažalost, na njegovu inicijativu nije odgovoreno - kaže Ivanišević.

Na prodaju jedan od najvećih trgovačkih lanaca

Idea kupuje Francu? Iznijeli smo milijardu njemačkih maraka i zamijenili za eure, od čega je samo jedna novčanica bila neispravna, bile su to spojene polovine dvije različite novčanice od 50 maraka - priča Krgović vjek resora finansija. Prema ocjeni Krgovića, za Crnu Goru je najbolje da momentom ulaska u EU bude spremna da uđe i u Evropski monetarni sistem, što je zahtjevnije, ali i kompatiblno. - Neophodno je imati funkcionalno i personalno nezavisnu CBCG, a ne samo na papiru, potpunu vladavinu prava, nivo javnog duga u skladu sa Mastrihtskim kriterijumima, stabilnost cijena, srednjoročno i dugoročno održivu ekonomiju. Bojim se da smo u nekim od ovih sfera često nazadovali umjesto da napredujemo. Odavno sam van ovog procesa, pa ne mogu sa sigurnošću da dam tačan odgovor na vaše pitanje, pogotovo što oni koji vode ovaj dio pregovaračkog procesa ne informišu javnost na zadovoljavajući način - zaB. D. ključio je Krgović.

PODGORICA – Kompanija Idea kupuje supermarkete Franca, saznaje Antena M. Kako su prenijeli, posao je skoro završen, ali iz ove dvije kompanije nijesu željeli zvanično da se oglašavaju. Izvršni direktor Idee Ivan Karadžić kazao je Anteni M da prije danas ne može dati nikakve informacije, dok iz France odgovor nijesu dobili. Podsjetimo, supermarketi Franca su trgovački lanac osno-

van u sklopu mesne industrije DOO „Meso-promet“ koja je rad započela 1990. Supermarketi Franca danas predstavljaju jedan od vodećih crnogorskih trgovačkih lanaca, sa 67 maloprodajnih objekata na crnogorskom tržištu. Srpski trgovinski lanac Idea na crnogorskom tržištu pojavio se marta 2016. Forten grupa postala je aprila prošle godine većinski vlasnik lanca Merkator - Idea. R. E.

Društvo

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Doskorašnji glavni specijalni tužilac obratio se pismom v.d. direktoru Fonda PIO

Tviter spejs – trend na koji nijesu osta

Katnić: Aligrudić prevario dio članova TS i izvršio zloupotrebu

Za razliku od većine kolega koji se, i kada učestvuju u Tviter spejsu, ponašaju uštogljeno i komuniciraju sa tviterašima kao sa skupštinske govornice, dvoje parlamentaraca, koji su rado viđeni gosti na spejsovima, krase neposrednost, humor, direktni i konkretni odgovori na pitanja, a tviteraši im se često obraćaju sa „ti“

PODGORICA – Doskorašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić poručio je v.d. direktoru Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Ranku Aligrudiću da je prevario dio članova Tužilačkog savjeta, ali i cjelokupnu javnost, jer je protivzakonito dao obavještenje da je ispunio uslove za starosnu penziju i da mu je plaćeno cjelokupno osiguranje. On se Aligrudiću obratio pismom jer mu je on predložio da u ponedjeljak podnese zahtjev za starosnu penziju i provjeri da li je Fond „izmislio“ njegove uslove za penziju.

ZAHTJEV

Podsjetio je da je 18. februara dostavio zahtjev Fondu da u roku od tri dana utvrdi i dostavi da li mu je uplaćeno penzijsko i invalidsko osiguranje, za efektivni i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, posebno za period od 1985. do 2005. godine, kada je, kako su utvrdili, navodno obavljao poslove na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem. Naveo je da Fond to ne može da uradi iz dva razloga. Prvi je, kako je rekao, što im to nije u nadležnosti, jer o tome ne vode službenu evidenciju, a drugi je što je Fond u uvjerenju koje je izdao na njegov zahtjev naveo da ne može iskazati pojedinačni obračun iznosa doprinosa za staž osiguranja i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem za period od 1. 9. 1985. godine do 11. 3. 2005. godine. Zbog toga je, kako je rekao, i uputio zahtjev i dao rok od tri dana. – Treba javnost da sazna da ste je Vi, bez sumnje netačno i tendenciozno, obavještavali i istovremeno toj istoj javnosti davali moje lične podatke koji se po službenoj dužnosti vode u Vašem organu, što predstavlja krivično djelo, a neposredno prije odlučivanja u Tužilačkom savjetu o ispunjenosti uslova za moju starosnu penziju – naveo je. Drugi razlog je, dodao je, da javnost sazna da je s pravom kazao da se radi o „nezabilježenoj prevari vijeka i nezapamćenoj zloupotrebi i kršenju zakona“. - Ponoviću da zapamtite bolje, da ste mi 11. 6. 2021. dostavili uvjerenje Ministarstva odbrane na osnovu koga ste mi u stavu II naveli „na osnovu izvorne dokumentacije, akta br. 15-105/21-4654 od 10. 6. 2021. koje vam je dostavilo Ministarstvo odbrane ne možete iskazati pojedinačne iznose osiguranja za period od 1. 9. 1985. do 11. 3. 2005. godine“ – naveo je. Pojasnio je i zbog čega postoji osnov da je Aligrudić počinio zloupotrebu službenog položaja. - Zato što sam ja nakon ovog dopisa dao prijedlog da ove činjenice utvrdite u upravnom

koje je pravosnažno, već da se vodi upravni postupak zbog čega bi Tužilački savjet, a na osnovu imperativne zakonske odredbe, morao prekinuti postupak utvrđivanja da li sam ispunio zakonske uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju – kategoričan je. Poručio mu je da je dostavio akt Ministarstva odbrane od 10. 6. 2021. godine koji nije akt Fonda, koji ne služi za vođenje službene evidencije i pokazao se u postupku kao netačan. Milivoje Katnić

postupku, što je Fond i prihvatio, pa je sprovedeno desetine dokaza, među kojima je samo jedan, akt Ministarstva odbrane od 10. 6. 2021. godine, koje sam više puta naveo i na osnovu koga ste i obmanuli Tužilački savjet, dok su u upravnom postupku sprovedeni dokazi iz kojih proizilazi da mi ništa nije plaćeno ili makar ne u cjelini u pogledu staža osiguranja sa uvećanim trajanjem – istakao je Katnić.

DOKAZ

Kao dokaz je naveo uvjerenje Ministarstva odbrane – Službe za finansijsko poslovanje, broj 81702-213/13-1 od 5. 2. 2013. godine, gdje je navedeno da nema podataka da mu je za period od 1993. do 2004. godine plaćeno penzijsko i invalidsko osiguranje za efektivni staž osiguranja i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem. - Da ne falsifikujete i prikrivate, dostavili bi ovo i ostala uvjerenja koja su izvedena u upravnom postupku kao dokaz. Vi znate da je ovo važno (a brzo ću Vam reći i zašto znate) jer u čl. 61 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju stoji „u staž osiguranja, u smislu čl. 60 ovog zakona, računa se vrijeme koje je osiguranik proveo na radu po osnovu koga je bio obavezno osiguran i za koje je uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje“, dok je snižavanje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju određeno čl. 18 istog zakona po kojem se „ista snižava za po jednu godinu za svakih šest godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 14 mjeseci ili za svakih pet godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 15 mjeseci ili za svake četiri godine provedene na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 16 mjeseci“ – pojasnio je. Potrebno je, dodao je, da se ispuni više konstitutivnih elemenata da bi se staž osiguranja mogao računati u staž osiguranja na osnovu koga se ispunjavaju uslovi za ostvarivanje

PRAVNA POMOĆ

prava na starosnu penziju, a jedan od njih je, rekao je, i činjenica da li su uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. - Šta se desilo nakon pokretanja upravnog postupka pred Vašim organom, koliko sam vremena proveo na poslovima gdje se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, da li mi je taj staž uplaćen i pojedinačno koliko, kako za efektivni staž, tako i za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem – upitao je Katnić. Pitanje je, dodao je, i što se dešavalo u upravnom postupku i nakon njegovog završetka. - Donijeli ste rješenje br.1327168/1 od 25. 8. 2021. godine kojim ste, a između ostalog i na osnovu akta Ministarstva odbrane od 10. 6. 2021. godine kao jednog od dokaza, utvrdili da sam ispunio uslove za ostvarivanje starosne penzije, odnosno 41 godinu penzijskog staža, na koje rješenje sam podnio žalbu zbog povreda upravnog postupka prilikom donošenja rješenja, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava – kazao je. Istakao je i da je drugostepeni organ utvrdio da su povrijeđene odredbe postupka, pogrešno utvrđeno činjenično stanje i primijenjeno materijalno pravo. -Pa Vam je dao jasne upute šta treba da učinite, a to je, i dobro bi bilo i sad da zapamtite, da u novom postupku utvrđujete činjenice o kojima vodite službenu evidenciju, a da moj staž osiguranja i staž sa uvećanim trajanjem i da li je plaćen utvrđuje Ministarstvo odbrane za period dok sam bio aktivno vojno lice – rekao je Katnić. Aligrudić je, dodao je, postupio po tim uputima i donio rješenje br.13-27168/3 od 23. 11. 2021. godine kojim je odbio da utvrdi njegov cjelokupan staž osiguranja, što znači, kako je rekao, da nije prihvatio podatke iz akta Ministarstva odbrane od 10. 6. 2021. godine koje je dostavio Tužilačkom savjetu. - Pitam Vas zašto nijeste dostavili ova rješenja, kako Vaša prvostepena, tako i drugostepena, te obavijestili Tužilački savjet da ne možete dostaviti niti jedan podatak na osnovu evidencije koju vodite, jer ne postoji nijedno vaše rješenje

Taj akt, kazao je, moglo je formalno da dostavi Ministarstvo odbrane u slučaju da Tužilački savjet vodi upravni postupak, ali to, dodao je, nije mogao uraditi u konkretnom slučaju, jer je zbog imperativne norme postupak ocjene ispunjenosti njegovih uslova za starosnu morao biti prekinut. - Zašto kažem formalno? Zato što se i pred Ministarstvom odbrane vodi upravni postupak i to nakon što je ombudsman donio odluku da se isti mora sprovesti, jer su mi kršena osnovna ljudska prava, mada ne prvi put – naveo je Katnić. Kazao je i da je izvršio najgoru zloupotrebu u crnogorskoj pravnoj praksi, jer je dostavio netačne i neistinite podatke ne respektujući i prećutavši odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i nove odredbe Zakona o radu koje se odnose na smanjenje godina života, a vezano za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, iako se takve odredbe zakona, a na osnovu čl. 9 Ustava Crne Gore i međunarodnih konvencija ne mogu primjenjivati. - Osiguraniku kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava (nažalost, nemamo prava) na starosnu penziju utvrđena odredbama ova dva zakona, snižava se zavisno od stepena uvećanja staža za po jednu godinu i to: za po jednu godinu za svakih šest godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 14 mjeseci ili za svakih pet godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 15 mjeseci ili za svake četiri godine provedene na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 16 mjeseci – pojasnio je Katnić. Da bi mogao biti ispunjen konstitutivni elemenat iz čl. 61 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju da je uplaćen doprinos, dodao je, mora se prvo utvrditi koliko je osiguranik proveo vremena pojedinačno na radnom mjestu gdje se efektivno vrijeme računa kao staž 12/14, a potom 12/15, pa onda 12/16 mjeseci. R. D.

Platfo komu sa gra

PODGORICA – Društvena mreža Tviter je nakon posljednjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori doživjela pravu ekspanziju, a nova platforma Jelena Pavićević kompanije – spejs (Spaces) iako lansirana u maju prošle Pavićević godine, tek posljednjih mjeseci ocjenjuje da u lokalnoj tviteraškoj zajednici doživjela je pravi bum na je manji broj koji nijesu ostali ravnodušni ni političara u crnogorski političari, pa je na potpunosti svjestan neki način postala nova vrsta o kakvom auditorijupolitičke platforme za komunikaciju sa građanima. mu se radi, većinom Platforma omogućava audio koninteligentnom i verzaciju uživo između korisnika duhovitom, i shodno kojoj svako može da se priključi kao slušalac, a ako dobije mikrotome prilagođava fon od domaćina koji je kreirao svoju komunikaciju konkretni spejs i kao govornik. Na crnogorskim spejsovima uglavnom dominiraju političke teme, Dakle, Tviter može biti opasna a nerijetko su gosti i crnogorski igračka, pa i za naše političare – kazala je Pavićević za Pobjedu. političari. Stručnjaci komunikologije sa ra- Ona ocjenjuje da je manji broj zličitih meridijana komentarisali političara u potpunosti svjestan su da je „vođenje politike“ na Tvi- o kakvom auditorijumu se radi, teru mnogim političarima „došlo većinom inteligentnom i duhoviglave“, od bivšeg američkog pred- tom, i shodno tome prilagođava sjednika Donalda Trampa, pa do svoju komunikaciju. odlazećeg crnogorskog premije- - Tviter spejs njima služi kao fora Zdravka Krivokapića. Sada, kus grupa na kojoj preispituju dio sa novom platformom, u živoj svojih političkih stavova, odlukomunikaciji sa širokim audito- ka ili planova. Taj manji dio više rijumom ti rizici su možda i ve- sluša nego što priča, solidaran je, ći. Pitali smo konsultantkinju za odaziva se na pozive, odgovara strateško komuniciranje Jelenu na komentare i spreman je da dio Pavićević koliko nova platforma svog vremena podijeli u druželjumože biti dobra, a koliko loša po bivom izdanju i približi se odrenaše političare. đenim strukturama sa kojima, - I sama sam mišljenja da je vo- inače, nema priliku da se srijeće đenje politike na Tviteru nekima kroz politički život. Sa druge stradošlo glave, jer Tviter jeste kanal ne, većina političara na Tviteru i komunikacije koji treba dobro dalje ima isključivu potrebu da poznavati, a ne samo koristiti za ispriča šta je naumila. Razgovajednosmjerno i brzo komunicira u jednom smjeru i vjeruje da ranje, a često i kao jedini izbor za su njihove izjave na Tviteru doplasiranje brojnih stavova. Kao i voljno značajne da odjeknu, odkod svake druge komunikacije, ako ne prepoznajete sve karakteristike nekog kanala komunikacije i ciljne grupe koja prati taj kanal, bolje je da ga ne upotrebljavate nego da ga pogrešno koristite. Rekla bih da naši političari, u najvećoj mjeri, ne poznaju ni opšta pravila dobre komunikacije, a kamoli komunikacije na Tviteru koja u potpunosti otkriva snagu, odnosno karakter, bez obzira da li lično upravljate nalogom ili to neko radi u vaše ime. Snaga se osipa ukoliko nemate autentičnost i misiju, pokazujete aroganciju, a ne odražavate individualnost, konzistentnost, stabilnost, soDragica Sekulić lidarnost, učtivost i slično.

Društvo

Poneđeljak, 21. februar 2022.

ali ravnodušni ni crnogorski političari

orma za unikaciju ađanima

nosno da budu prenešene i kroz tradicionalne medije. Ta većina komunicira političkim jezikom, floskulama i opservacijama koje preslikava iz političkog života – naglašava Pavićević.

KAO NA KAFI

Za razliku od većine crnogorskih političara koji se i kada učestvuju u takvim razgovorima ponašaju uštogljeno i komuniciraju sa tviterašima kao sa skupštinske govornice, dvoje parlamentaraca, koji su rado viđeni gosti na spejsovima, krase neposrednost, humor, direktni i konkretni odgovori na pitanja, a tviteraši im se često obraćaju sa „ti“. O tome kako je došlo do te vrste bliskosti sa njima, jer ipak veliku većinu tviteraša ne poznaju lično, a opet često zvuče kao da sa prijateljima sjede negdje na kafi, razgovarali smo sa poslanicima Dragicom Sekulić i Borisom Mugošom. Sekulić ističe da ne vodi svoj nalog kao oglasnu tablu na koju će zakačiti saopštenje, već nastoji da ostvari dvostranu komunikaciju. - Tviteraši to cijene svojim odnosom prema meni, pa čak i kad imaju drugačije stavove od mojih. Trudim se da nešto što ne bih nekome rekla u razgovoru uživo, ne uradim ni u virtuelnom prostoru, poštujem svoje sagovornike, ne trudim se da otkrivam njihove stvarne identitete, komuniciram jezikom mreže i poštujem različita mišljenja sve dok su ona saopštena na uljudan način – kaže Sekulić. Mugoša kaže da se trudi da bude onakav kakav je i u životu – komunikativan, otvoren i neposre-

dan i dodaje i da je tokom svoje profesionalne karijere imao privilegiju da se druži i komunicira sa velikim brojem ljudi; prvo kao dugogodišnji sportista, a zatim kroz radni angažman u banci, na fakultetu, u tekomunikacionoj kompaniji, u lokalnoj samoupravi i već skoro četiri godine kao poslanik u državnom i odbornik u podgoričkom parlamentu. - Mnogo se prijatnije osjećam kada mi se ljudi obraćaju sa „ti“ i posebno mi je drago što je veliki broj tviteraša osjetio taj nivo bliskosti da mogu na taj način da mi se obrate. Sa značajnim brojem njih, iako se ne poznajemo lično, imam komunikaciju i preko privatnih poruka i zaista se radi o izvanrednim ljudima sa kojima mi je zadovoljstvo komunicirati. Drago mi je što na spejsu ostavljam utisak kao da sam sa prijateljima na kafi, a ne za političkom govornicom – kaže Mugoša. On dodaje da generalno zamjera političarima to što ne tako rijetko prave neku vrstu njemu neshvatljive distance u odnosu na građane i što imaju naglašen osjećaj samobitnosti. - Uvijek ističem da partije i političari moraju shvatiti da su u službi građana, a ne obrnuto – kaže on.

„PARTIJSKI ZADATAK“

Sekulić i Mugoša rado se odazivaju organizatorima spejsova na učešće u tematskim „emisijama“ i često provedu sate u razmjeni mišljenja sa građanima, ali i kolegama. Na pitanje što je motiv i da li se radi o „partijskom zadatku“, ili individualnom pristupu, Seku-

Trudim se da nešto što ne bih nekome rekla u razgovoru uživo, ne uradim ni u virtuelnom prostoru, poštujem svoje sagovornike, ne trudim se da otkrivam njihove stvarne identitete, komuniciram jezikom mreže i poštujem različita mišljenja sve dok su ona saopštena na uljudan način – kaže Sekulić

Mugoša kaže da se trudi da bude onakav kakav je i u životu – komunikativan, otvoren i neposredan i dodaje i da je tokom svoje profesionalne karijere imao privilegiju da se druži i komunicira sa velikim brojem ljudi; prvo kao dugogodišnji sportista, a zatim kroz radni angažman u banci, na fakultetu, u telekomunikacionoj kompaniji, u lokalnoj samoupravi i već skoro četiri godine kao poslanik u državnom i odbornik u podgoričkom parlamentu lić naglašava da je Tviter jedina društvena mreža na kojoj ima zvaničan nalog, a na različite načine se „druži“ sa njim nekih desetak godina. - Koncept ove društvene mreže mi odgovara po dinamici, temama, profilima koji su tamo prisutni, a istovremeno mi omogućava da na najbrži način doznam najnovije informacije, mišljenje javnog mnjenja na različite teme, kao i da najbrže reagujem ukoliko želim nešto javno reći. Spejsovi su relativno nova platforma koju Tviter nudi i prevashodno su predviđeni kao mogućnost šire audio-diskusije uživo, što omogućava neposredno uključenje javnosti na različite aktuelne teme. Ipak, zbog aktuelnosti političkih tema, čini se da su one i najčešće teme spejsova u Crnoj Gori. Nadam se da ćemo na toj platformi nekad razgovarati i na druge teme, o hobijima, kućnim ljubimcima, vremenu i putovanjima, ali za sada izgleda da ljude na Tviteru ipak više interesuje politika. Moj motiv je jednostavan - interesuje me, i ako je neka zanimljiva tema, volim da odslušam ili kažem šta mislim. Iz ovoga što sam rekla jasno je da mi to nije nikakav „partijski zadatak“, već je to jednostavno stvar ličnog izbora i senzibilteta. Naravno, ne slušam samo crnogorske spejsove. Interesuje me i ono što mi je struka, međunarodna politika i mnogo toga još – kazala je Sekulić. I Mugoša naglašava da je riječ isključivo o individualnom pristupu i želji da čuje šta je to što građanke i građani misle, na čemu im zamjeraju, čime su zadovoljni i šta predlažu. - Iskren da budem, ranije nijesam bio preveliki ljubitelj društvenih mreža, ali je upornost mlađih partijskih kolega pobijedila. Tviter je veoma moćno sredstvo komunikacije, a crnogorsku Tviter zajednicu čine zaista kvalitetni ljudi od kojih se može čuti mnoštvo pametnih stvari, dobrih zaključaka, prijedloga, ali i konstruktivnih kritika. Kao što ste i sami istakli, navedena društvena platforma je postala dio moje svakodnevice i moram priznati da mi prija takva neposrednija komunikacija sa građankama i građanima. Da budem do kraja otvoren i da odgovor na posljednji dio pitanja prikažem na slikovit način – često mi, u posljednje vrijeme, kolege iz partije kažu „Ostavi više taj Tviter, trebaš nam ovamo“ – kaže Mugoša.

ŠTREBERI

Osim što učestvuju u spejsovima kao specijalni gosti, Dragica i Boris su često prisutni i kao

Pravnici apeluju na građane da iskoriste mogućnost besplatne pravne pomoći

Važan mehanizam u borbi protiv nasilja u porodici

Boris Mugoša

slušaoci i veoma spontano se uključuju u neke diskusije kad ih neko „prozove“. S obzirom da se crnogorski spejsovi uglavnom organizuju u kasnim noćnim satima, i nerijetko traju po više sati, pitanje je kako im sve to pada? - Poznata kao štreber, prvo sam samo slušala iz prikrajka kako bih „skontala“ pravila platforme, a onda se vremenom odvažila i da ponešto kažem. Sad me već ne mogu natjerati da prestanem da pričam, a vjerujem da će uskoro morati i da me „mjutuju“. Šalim se, posao poslanika je, za razliku od rada u izvršnoj vlasti, sa aspekta radnog vremena relativno fleksibilan i omogućava mi da s vremena na vrijeme ostanem budna do kasno kako bih do kraja odslušala neke diskusije ili se uključila. Drugo, ja posao poslanice doživljavam i kao obavezu stalne komunikacije s građanima. Prošlo je vrijeme kada se ta komunikacija obavljala samo licem u lice. U trećoj smo deceniji XXI vijeka, treba koristiti blagodeti tehnologije. U ovom slučaju, pogodnost je i to što nam tehnologija daje priliku komunikacije sa ljudima koje inače teško da bismo uživo sreli – kazala je Sekulić. Mugoša kaže da mu mnogo znači da u spejsu učestvuje kao slušalac iz prostog razloga što kao poslanik ima više načina da iznese svoje stavove i razmišljanja i stavove Socijaldemokrata – na plenarnim zasijedanjima i odborima u parlamentu, putem svih medija, raznih okruglih stolova, konferencija... - Ali, spejs je jedinstven primjer da čujem šta građanke i građani misle o brojnim veoma značajnim temama i izazovima. Zbog toga me često možete vidjeti u donjem dijelu liste, umjesto među govornicima. Naravno, kao što ste i rekli, uvijek se rado i sa velikim zadovoljstvom odazovem kada me neko „prozove“, zatraži moje mišljenje ili nešto pita. Djeluje mi da je Tviter dosta promijenio percepciju o političarima i negdje mislim da suština bavljenja ovim poslom jeste upravo to – da budemo bliski sa građankama i građanima i da uvijek pomno slušamo njihov glas. Nekada ti spejsovi znaju da se oduže. Obično uspijevam da izdržim najkasnije do 1 ujutro i onda me umor savlada. Koliko god da je to možda ponekad teško zbog svih obaveza u toku dana, zadovoljstvo što razgovaram sa velikim brojem sjajnih ljudi uvijek odnese pobjedu nad umorom – zaključuje Mugoša. D. MIHAILOVIĆ

PODGORICA – Žrtve porodičnog nasilja mogu i treba da iskoriste pravo na besplatnu pravnu pomoć koja im je u Crnoj Gori institucionalno omogućena kako bi se ovoj, sve učestalijoj, pojavi konačno stalo na kraj - poručio je u razgovoru za Pobjedu advokat Dejan Dragović. Iako za odobravanje besplatne pravne pomoći postoje posebne kancelarije, odnosno mehanizmi preko osnovnih sudova u svim opštinama, vrlo malo ih koristi ovu mogućnost, a broj predatih zahtjeva opada tokom tri posljednje godine, iako se u praksi bilježi porast broja slučajeva nasilja, naročito sa fatalnim ishodima. Na djelu su brojke porazne - samo u protekla četiri mjeseca u Crnoj Gori su ubijene tri žene koje su prijavljivale da su ih partneri fizički i psihički zlostavljali. Ovo jasno pokazuje da se žrtvama ne vjeruje dovoljno, da su institucije pasivne i da ne reaguju na adekvatan način na ovu stravičnu pojavu. Posljednji slučaj kada je dvadeset sedmogodišnja Zimrita Nerda iz Bara, majka troje maloljetne djece, preminula u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica nasilja za koje je osumnjičen njen nevjenčani suprug Dalibor Nikolić (33) iz Bosne i Hercegovine, dodatno je uznemirio javnost. Advokat Dragović ističe da je besplatna pravna pomoć od velikog značaja naročito u ovim i ovakvim slučajevima, ali i da mediji mogu imati jaku, konstruktivnu ulogu ukazivanjem ko sve i pod kojim uslovima može da se obrati za pravnu pomoć. - To bi doprinijelo da žrtve nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici postanu svjesne da imaju ovu značajnu zaštitu ističe Dragović. Prema njegovim riječima, pravo mogu da iskoriste svi građani koji ne mogu sebi da priušte stručnu pravnu pomoć. - Besplatna pravna pomoć obezbjeđuje se građanima radi ostvarivanja prava na pravično suđenje ukoliko određeno lice prema svom imovnom stanju nije u mogućnosti da obezbijedi pravo na sudsku zaštitu – naveo je on.

Pojašnjava da pomoć obuhvata obezbjeđivanje neophodnih sredstava kako bi se potpuno ili djelimično obezbijedili troškovi stručne pravne pomoći u postupku pred nadležnim sudom, državnim tužilaštvima i Ustavnim sudom Crne Gore i u postupku za vansudsko rješavanje sporova, a podrazumijeva oslobađanje troškova sudskog postupka. Naš sagovornik dodaje da pravo na besplatnu pravnu pomoć mogu ostvariti osobe koje su crnogorski državljani, ali i osoba bez državljanstva (apatrid) koja u Crnoj Gori zakonito boravi, kao i oni koji u našoj zemlji traže azil. Ovo pravo ostvaruju i stranci sa stalnim nastanjenjem ili boravkom ili odobrenim privremenim boravkom i druga lica koja borave zakonito u Crnoj Gori, kao i „druga lica shodno potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, u skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći“. Dragović ističe da pravo na ovu vrstu pomoći ima i korisnik materijalnog obezbjeđenja porodice u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita, dijete bez roditeljskog staranja, kao i osobe sa invaliditetom. - To pravo ostvaruju i žrtve krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i trgovine ljudima, kao i žrtve nasilja u porodici u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita od nasilja u porodici, kao i lica koja su lošeg imovnog stanja - naveo je Dragović. Za odobravanje besplatne pravne pomoći nadležan je predsjednik Osnovnog suda ili sudija koga predsjednik suda ovlasti, na čijem području podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć ima prebivalište ili boravište. U Osnovnom sudu u Podgorici postoji kancelarija za besplatnu pravnu pomoć, a iz te ustanove su ranije kazali da je evidentna slaba zainteresovanost za korišćenje ovog prava. Tokom prošle godine, zahtjev za besplatnu pravnu pomoć podnijele su 24 osobe sa invaliditetom i samo osam žrtava nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici. K. J.

Postupak i procedura odobravanja Advokat Dejan Dragović kaže da se postupak odobravanja besplatne pravne pomoći inicira zahtjevom koji se podnosi Službi za besplatnu pravnu pomoć. Zahtjev, prema njegovim riječima, treba da sadrži ime, matični broj i adresu podnosioca zahtjeva; ime, matični broj i adresu članova porodice podnosioca; potrebne podatke o predmetu podnosioca zahtjeva, opis traženog oblika pravne pomoći, podatke o korišćenju prava na materijalno obezbjeđenje porodice i izjavu o imovini i prihodima podnosioca zahtjeva i njegove porodice. - Nakon ispunjenja potrebnih uslova Osnovni sud, odnosno Služba za besplatnu pravnu pomoć, odobrava podnosiocu besplatnu pravnu pomoć u formi rješenja. Lice kojem je odobrena besplatna pravna pomoć dužno je da obavještava Službu za besplatnu pravnu pomoć o promjenama svih činjenica i okolnosti koje su od uticaja za ostvarivanje za prava na besplatnu pravnu pomoć zaključuje Dragović.

10 Društvo

Kako se navodi u odluci Uprave, prihvatanjem inicijative koju je 30. decembra prošle godine predložio Centar za arheologiju Crne Gore, stekli su se uslovi da za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobra „Analematski sunčani časovnik na Volušnici u Prokletijama“. Kako je Pobjeda objavila početkom godine, kamen sa vremenskim markerima sunčanog časovnika, koje je tokom bronzanog doba uklesao dobar poznavalac „kretanja“ Sunca i Mjeseca, predstavlja jedinstven arheoastronomski nalaz na području Crne Gore. Otkrio ga je arheolog Petričević koji je nakon uporednih provjera naveo da preliminarni nalazi ukazuju da je jako sličan najstarijim sunčanim časovnicima na svijetu koji su otkriveni prije nekoliko godina u Ukrajini i vezuju se za stepsku Srubna kulturu. Njegova naučna važnost prevazilazi granice Crne Gore i zahtijeva da se oformi multidisciplinarni tim koji će nakon otapanja snijega izvršiti sve neophodne analize i do detalja dokumentovati ovaj vrijedan arheološki nalaz.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila inicijativu da se utvrdi arheološka vrijednost otkrića sa Volušnice

Institut za javno zdravlje analizirao 1.875 uzoraka na novi korona virus

Stavljanjem pod zaštitu analematskog sunčanog časovnika umanjen je rizik njegovog oštećenja, uništenja ili nestanka, čime je Uprava za zaštitu kulturnih dobara pravovremeno reagovala u interesu zaštite ovog rijetkog nalaza – kazao je Pobjedi arheolog Miloš B. Petričević

Preminula tri pacijenta, novopozitivnih 249

Kameni sat sa Prokletija stavljen pod zaštitu države

VolušnIca I praIstorIja

Uprava je u dokumentu od 8. februara navela da je uvidom u stručnu, pravnu i prateću dokumentaciju o kulturnim dobrima i kulturnoj baštini, utvrđeno da za dobro analematski časovnik ranije nije rađena valorizacija o kulturno-istorijskoj i arheološkoj vrijednosti. U obrazloženju za prihvatanje inicijative za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobra, Uprava ističe da su podnosioci naveli da je riječ o jedinstvenom arheoastronomskom nalazu na tlu Crne Gore.

virus. Ukupno je dijagnostikovano 249 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 – saopštili su iz IJZCG. Preminula su dva pacijenta iz Bara i jedan iz Podgorice. Najmlađi je imao 35, a najstariji 92 godine. Oporavilo se 410 pacijenata. - Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 2.440 – naveli su iz IJZCG. ž.z.

Iz Unicefa kazali da najmanje jedna trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu

Iskorak do trajnog rješenja

-Stavljanjem pod zaštitu analematskog sunčanog časovnika umanjen je rizik njegovog oštećenja, uništenja ili nestanka čime je Uprava za zaštitu kulturnih dobara pravovremeno reagovala u interesu zaštite ovog rijetkog nalaza – kazao je juče Pobjedi Petričević. Prema njegovim riječima, odluka Uprave garantuje da sunčani časovnik na Prokletijama trenutno uživa potpunu zaštitu države. Time je, dodaje, napravljen značajan iskorak u nastojanju da se ovaj nalaz i lokacija u potpunosti i trajno zaštite. -U zakonskom smislu, status kulturnog dobra ostvaruje se donošenjem upravnog akta nakon utvrđivanja svojstva na temelju naučne valorizacije, što ujedno predstavlja metodološki postupak u selekciji kulturnih dobara. S tim u vezi, izradom Elaborata o valorizaciji stvoriće se uslovi za donošenje rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro „Analematski sunčani časovnik“ u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i Zakonom o upravnom postupku – kazao je on.

PODGORICA – Od posljedica infekcije korona virusom u Crnoj Gori su preminule još tri osobe, dok je broj novozaraženih 249, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje. - Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1.875 uzoraka na novi korona

Arheolog Miloš B. Petričević pored sunčanog sata na Volušnici

like, 1.500 godina prije nove ere. Petričević je tada ukazao da ukoliko ne bude pravovremene reakcije i konzervacije otkriće bi moglo ubrzo nestati jer je već načeto zubom vremena. Preliminarni rezultati analize sunčanog časovnika predstavljeni su početkom decembra na konferenciji „Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope“ u organizaciji Istorijskog instituta u Podgorici.

Santander: Smanjenje siromaštva djece treba da bude prioritet unicef

PODGORICA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila je inicijativu da se uspostavi zaštita kamenog sunčanog časovnika sa Prokletija, koji je na Volušnici otkrio crnogorski arheolog Miloš B. Petričević u oktobru prošle godine.

Poneđeljak, 21. februar 2022.

podrška I putokaz Rekonstrukcija analematske eklipse sunčanog časovnika prema Vodolažskajevoj i Petričeviću

- Između ostalog, čini ga ostatak kamenog bloka na čijoj je gornjoj površini očuvano 15 oznaka časovnog niza u formi anale m atske eklipse. Sa predmetnim dobrom u vezi je lokalitet Volušnica – staza ka Prokletijama, arheološki rekognosciran i dokumentovan 2007. godine a dostavljena je i prihvaćena inicijativa njegove kulturno-istorijske valorizacije pod nazivom Volušnica – arheološko nalazište iz praistorije – navodi se u ocjeni Uprave za kulturna dobra.

objaVa IstražIVanja

Kako je povodom ovog jedinstvenog otkrića početkom godine u razgovoru za Pobjedu pojasnio Petričević, na površini kamenog bloka uočljive su oznake časovnog niza, ukupno petnaest (15), koje u vidu lećastih depresija obrazuju takozvanu analematsku elipsu (dnevni otklon Sunca) u čijem središtu se nazire kružni motiv. Tri radijalna

Prema Petričevićevim riječima, odluka Uprave garantuje da sunčani časovnik na Prokletijama trenutno uživa potpunu zaštitu države. Time je, dodaje, napravljen značajan iskorak u nastojanju da se ovaj nalaz i lokacija u potpunosti i trajno zaštite utora uočljiva su na arbitrarno određenim stepenima za 16, 18 i 20 sati, što može da ukazuje n a period zalaska Sunca u različita godišnja doba... Svega nekoliko ovakvih sunčanih časovnika sačuvano je u svijetu, a na osnovu analogije preliminarno se prokletijski primjerak može, procjena je Petričevića, datovati u period, otpri-

Petričević je naveo da ne postoji puno radova, odnosno nalaza horizontalnih časovnika koji sa sigurnošću mogu pripisati praistorijskim epohama. Zbog toga mu je nemjerljivu pomoć i vrlo važna pojašnjenja koja se odnose na konstruisanje analematskog horizontalnog časovnika pružila Larisa Vodolažskaja sa Južnog federalnog univerziteta u Rusiji sa kojom će u naučnom radu, svjetskoj arheološkoj javnosti prezentovati rezultate istraživanja. Kako je ranije naveo Petričević, stari istraživački rad antropogeografa Branimira Gušića, kao i uputi i sugestije pokojnog Ilijaza Durakovića iz Gusinja, bili su vrijedan putokaz koji je doprinio ovom naučnom saznanju. - Nijesam mogao pretpostaviti da ću biti u prilici da iskoristim rezultate Gušićevih istraživanja o drevnom pastirskom kalendaru u interpretaciji novootkrivenih arheoloških nalaza. Stoga, ovaj nalaz sunčanog časovnika sa Volušnice vidim kao svojevrsni omaž naučnom radu Gušića u Prokletijama. I. perIĆ

Huan Santander

PODGORICA – Siromaštvo djece predstavlja tzv. razvojnu zamku za svaku zemlju i duboku nepravdu za svako dijete, a smanjenje siromaštva djece treba da bude ključni prioritet Crne Gore, kazao je šef predstavništva Unicefa u Crnoj Gori Huan Santander. Iz Unicefa su, povodom Svjetskog dana socijalne pravde koji se obilježava 20. februara, kazali da najmanje jedna trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu. Poručili su da bi, prema analizama Univerziteta u Mastrihtu, uvođenje univerzalnog dječijeg dodatka za djecu do 18 godina u ovom trenutku rezultiralo smanjenjem nacionalnog siromaštva za 3,8 procentnih poena, a siromaštva djece za 6,7 procentnih poena. - To znači da bi siromaštvo djece palo ispod 30 odsto prvi put od 2013. godine kada je počelo da se mjeri u Crnoj Gori. Tako

bi se prepolovio jaz između stope siromaštva djece u Crnoj Gori i prosječne stope siromaštva djece u EU od 20 odsto (2020) – naveli su. Podsjetili su na rezultate istraživanja koje su sproveli 2012. godine koji ukazuju na to da su djeca podložnija siromaštvu u odnosu na bilo koju drugu starosnu grupu u Crnoj Gori. - Stopa siromaštva djece u Crnoj Gori je za 10 procentnih poena viša od nacionalne stope siromaštva. Očekuje se da će se ta brojka dodatno povećati zbog porasta broja roditelja i staratelja koji su izgubili posao ili čiji su prihodi smanjeni tokom pandemije kovida-19 – istakli su. Naveli su i da je veća vjerovatnoća da će dijete iz sjeverne regije Crne Gore odrasti u siromaštvu, gdje je stopa siromaštva (45 odsto) značajno viša nego u centralnom (15 odsto) i južnom (12 odsto). ž. z.

Svijet

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Putin i Makron o situaciji u Ukrajini, dok Rusija i Bjelorusija nastavljaju vojne vježbe

Prekid vatre, krizu rješavati diplomatijom

Zvaničnici Francuske i Rusije su rekli da će raditi ,,intenzivno“ na omogućavanju Trilateralnoj kontakt grupi, koja uključuje Ukrajinu, Rusiju i OEBS, da se sastane ,,u narednih nekoliko sati sa ciljem da se sve zainteresovane strane obavežu na prekid vatre na kontaktu linija“ u istočnoj Ukrajini MOSKVA/PARIZ - U danu kada su Rusija i Belorusija nastavile održavanje vojnih vježbi na granici sa Ukrajinom, ruski predsjednik Vladimir Putin održao je u nedjelju telefonski sastanak sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom na kojem su se složili da rade na prekidu vatre u istočnoj Ukrajini. Kako je saopštila Makronova kancelarija, u telefonskom razgovoru koji je trajao 105 minuta, saglasili su se i o „potrebi da se favorizuje diplomatsko rješenje tekuće krize i da se učini sve da se ono postigne“, saopštila je Jelisejska palata, dodajući da bi francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drijan i njegov ruski kolega Sergej Lavrov trebalo da se sastanu „u narednim danima“. Ruske agencije su kasnije izvijestile iz Moskve da će oba ministra razgovarati u poneđeljak, 21. februara.

KONSULTACIJE

Putin i Makron su rekli da će raditi ,,intenzivno“ na omogućavanju Trilateralnoj kontakt grupi, koja uključuje Ukrajinu, Rusiju i OEBS, da se sastane ,,u narednih nekoliko sati sa ciljem da se sve zainteresovane strane obavežu na prekid vatre na kontaktu linija“ u istočnoj Ukrajini, piše Slobodna Evropa. – Intenzivan diplomatski rad će se odvijati narednih dana saopštila je Makronova kancelarija, uz nekoliko konsultacija koje će se održati u francuskoj prijestonici. Makron i Putin su se takođe složili da pregovori između Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke treba da se nastave radi sprovođenja takozvanog protokola iz Minska, koji je 2014. godine već pozivao na prekid vatre u istočnoj Ukrajini. Putin je u nedjeljnom pozivu rekao Makronu da namjerava da povuče ruske trupe iz Bjelorusije čim se završe tamošnje vojne vježbe, takođe je saopštio Jelisej. Francusko predsjedništvo je saopštilo da će ova tvrdnja „morati da se provjeri“, dodajući da je to u suprotnosti sa izjavom bjeloruske vlade da će ruska vojska „nastaviti inspekcije“ poslije prethodno

najavljenog završetka vježbi u nedjelju, ostavljajući Moskvu velikim snagama blizu granice sa sjeverom Ukrajine. Ministar odbrane Bjelorusije izjavio je ranije u neđelju da će se zajedničke vježbe njegove zemlje sa ruskim trupama nastaviti zbog rastućih tenzija u Ukrajini, javio je AP. Vježbe, za koje je bilo planirano da se završe u neđelju, dovele su značajan kontingent ruskih snaga u Bjelorusiju, koja se na sjeveru graniči sa Ukrajinom. Prisustvo ruskih trupa izazvalo je zabrinutost da bi one mogle biti iskorišćene za napad na ukrajinsku prijestonicu Kijev. Ministar odbrane Bjelorusije Viktor Hrenjin rekao je u neđelju da su bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko i ruski predsjednik Vladimir Putin odlučili da „nastave testiranje snaga za reagovanje savezne države“. Kao razlog za to Hrenjin je naveo „povećanje vojne aktivnosti u blizini spoljnih granica savezne države i zaoštravanje situacije u Donbasu“ – regionu istočne Ukrajine koji kontrolišu proruski separatisti. Lukašenko se pridružio Putinu u subotu, 19. februara, u Kremlju kako bi posmatrao kako ruske snage izvode nuklearne vežbe, prema ruskim zvaničnicima.

Ukrajinski vojnici u Donjecku

Zapadni lideri su upozorili da je Rusija spremna da napadne svog susjeda, koji je sa tri strane okružen sa oko 150.000 ruskih vojnika, ratnih aviona i opreme. Rusija je u subotu održala nuklearne vježbe i izvela konvencionalne vježbe u susjednoj Bjelorusiji, a u toku su i pomorske vježbe pored obale Crnog mora. Sjedinjene Države i mnoge evropske zemlje tvrde da Rusija pokušava da izazove povod za invaziju. Zapad je Kremlju zaprijetio velikim i trenutnim sankcijama ako se odluči da napadne Ukrajinu. Zapad bi mogao da smanji pristup američkim dolarima za ruske kompanije, kaže britanski premijer. Rusija je više puta negirala planove za invaziju.

MIRNO RJEŠENJE

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da odabere mjesto gdje bi dvojica lidera mogla da se sastanu kako bi pokušali da riješe krizu. - Ukrajina će nastaviti da slijedi samo diplomatski put zarad mirnog rješenja - rekao je Zelenski u subotu na međunarodnoj bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu u Njemačkoj.

Nije bilo trenutnog odgovora iz Kremlja. Visoki zvaničnik Evropske unije Šarl Mišel rekao je u neđelju da „ostaje veliko pitanje da li Kremlj želi dijalog“. – Ne možemo zauvijek nuditi maslinovu grančicu dok Rusija sprovodi raketne testove i nastavlja da gomila trupe – rekao je Mišel, predsjednik Evropskog savjeta na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. On je poručio da je ,,jedino sigurno“ da će Zapad reagovati snažnim sankcijama, ukoliko se Rusija odluči na vojnu agresiju. Lideri separatista na istoku Ukrajine u subotu su naredili punu vojnu mobilizaciju i poslali još civila u Rusiju, koja je izdala oko 700.000 pasoša stanovnicima teritorija pod kontrolom pobunjenika. Zvaničnici na separatističkim teritorijama tvrde da su ukrajinske snage izvele nekoliko artiljerijskih napada tokom proteklog dana i da su dva civila ubijena u neuspješnom napadu na selo blizu ruske granice. Potpredsjednica SAD Kamala Haris u neđelju je istakla značaj trenutka sa kojim se Evropa suočava. - Govorimo o potencijalu za rat u Evropi - rekla je Haris na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

Ukrajinski predsjednik je kritikovao SAD i druge zapadne zemlje zbog suzdržavanja od novih sankcija Rusiji. Zelenski je, u komentarima prije konferencije, takođe doveo u pitanje odbijanje Zapada da dozvoli Ukrajini da odmah pristupi NATO. Putin je zahtijevao da NATO ne primi Ukrajinu u članstvo. Haris je stajala pri odluci SAD da odustanu od sankcija, ali je rekla da neće sumnjati u „želje Zelenskog za njegovom zemljom“.

PREPORUKA GRAĐANA

U novim znacima straha da bi rat mogao da počne za nekoliko dana, Njemačka i Austrija su izdale preporuku svojim građanima da napuste Ukrajinu. Njemački avio-prevoznik Lufthanza otkazao je letove za prijestonicu Kijev i za Odesu, crnomorsku luku koja bi mogla da bude ključna meta u invaziji. Kancelarija za vezu NATO u Kijevu saopštila je da premješta osoblje u Brisel i u grad Lavov na zapadu Ukrajine. Američki predsjednik Džo Bajden rekao je u petak da je na osnovu najnovijih američkih obavještajnih podataka sada „ubijeđen“ da je Putin odlučio da izvrši invaziju na Ukrajinu u narednim danima i napadne prijestonicu.

Američki vojni zvaničnik rekao je da se procjenjuje da je 40 do 50 odsto tih kopnenih snaga prešlo na položaje za napade bliže granici. Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti da bi razgovarao o internim američkim procjenama, rekao je da je do promjene došlo tokom oko nedjelju dana i da to ne znači nužno da se Putin odlučio na invaziju. Linije komunikacije između Moskve i Zapada ostaju otvorene: američki i ruski šefovi odbrane razgovarali su u petak. Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je u neđelju sa Putinom. Državni sekretar SAD Entoni Blinken i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dogovorili su se da se sastanu sljedeće nedjelje. Neposredna zabrinutost bila je usredsređena na istočnu Ukrajinu, gdje se ukrajinske snage bore protiv proruskih pobunjenika od 2014. godine. U tom sukobu je poginulo oko 14.000 ljudi. Ukrajina i separatistički lideri razmijenili su optužbe za eskalaciju. Rusija je u subotu saopštila da su najmanje dvije granate ispaljene iz dijela istočne Ukrajine pod kontrolom vlade pale preko granice, ali je ukrajinski ministar spoljnih poslova odbacio tu tvrdnju kao „lažnu izjavu“. Najviši ukrajinski vojni zvaničnici bili su izloženi granatiranju tokom obilaska fronta skoro osmogodišnjeg separatističkog sukoba u istočnoj Ukrajini. Zvaničnici su pobjegli u sklonište, nakon čega su otišli sa tog područja, javio je izvještač AP. Vojska je u nedjelju zatvorila ključni kontrolni punkt koji vodi ka separatističkom regionu nakon što je ponovo bio izložen granatiranju. Na drugim linijama fronta, ukrajinski vojnici su rekli da im je naređeno da ne uzvraćaju vatru. Sporadično nasilje izbija godinama duž linije koja razdvaja ukrajinske snage od separatista koje podržava Rusija, ali skok koji je primijećen posljednjih dana je znatno veći od bilo čega što su nedavno zabilježili međunarodni posmatrači: skoro 1.500 eksplozija zabilježeno u 24 sata. R. P.

12 Kultura

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Pobjeda u gostima kod Sretena Perovića, dobitnika Ordena crnogorske zastave prvog reda

Uskim ulicama, preko dva mosta i kroz pejzaž koji inspiriše, stigli smo do Perovićeve mirne oaze usred voćnjaka i skrivene od putnika namjernika. Jedan od najvažnijih boraca za očuvanje crnogorskog identiteta i kulturnog osvješćivanja, dočekao nas je u dobrom zdravlju, uprkos godinama koje ima.

Posljednju pjesmu napisao ćerki Milici Crnogorci su poznati u svijetu ne samo po onome što su Evropljani o njima kazali, nego kao oni koji su bili za trinaestojulski antifašizam, a ne fašizam. Nažalost, nova vlast u Crnoj Gori pokušava da pod 13. jul podvede i četničke vojvode koji su bili na strani okupatora, a te dvije struje se ne mogu pomiriti - rekao je Perović

d. mijatović

PODGORICA - U podgoričkom selu Beri, udaljen od pulsa grada, gdje tišinu razbija samo lavež domaćih pasa čuvara, svoje najzrelije godine provodi akademik, pozorišni kritičar, enciklopedista i jedan od začetnika modernog poetskog izraza u Crnoj Gori, Sreten Perović. Tu je, prije nekoliko dana, ovaj višestruko nagrađivani kulturni poslenik, dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade i dva puta nominovani autor za Nobelovu nagradu, proslavio svoj 90. rođendan, tu je dobio vijest o tome da je počastvovan Ordenom crnogorske zastave prvog reda.

VANPARTIJAC

Svjestan je Perović koliko su dani i jubileji značajni, ali priznanjima se više nije nadao. - Tih prvih 90 godina, to se ne ponavlja. Nijesam se uopšte nadao niti računao na priznanje, nego sam računao na tih 90 godina. To jeste ozbiljan datum u životu jednog čovjeka, posebno onoga koji je čitavog svog života bio takozvani vanpartijac – rekao je Perović ekipi Pobjede. Status vanpartijskog čovjeka koji se nekada borio za bolju Jugoslaviju, kao što se posljednjih 30 godina bori za bolju Crnu Goru, ga prati još od fakulteta u Beogradu gdje je studirao jugoslovensku i svjetsku književnost na Filozofskom fakultetu. - Beograd je tada bio, zaista, internacionalni grad, isto kao što je bio Beč, Ženeva, kao što je bio Pariz, na kraju krajeva. Beograd je bio mali Pariz – prisjetio se Perović mladalačkih dana, ali i povjerenja koje su mu ukazivali posebno u situacijama kad je trebalo raspolagati resursima i ravnopravno dijeliti. Prisjetio se i čuvene Trumanove slanine, s osmijehom je opisao kao mirišljavu, finu i ukusnu. Kada je u pitanju povjerenje koje mu je ukazano, ne krije da je upravo najteži zadatak jednog čovjeka ostati principijelan. Na pitanje da li zna za još neki primjer da je u nekoj zemlji teško biti ono što nam stoji u nazivu države, kaže da je svuda teško, ali da odnos prema došljacima i autohtonim manjinama nije uvijek isti. - Imamo primjer Slobodana Marunovića koji je obišao svijet, koji je svuda pozivan da go-

ISPOD NULE

OZBILJAN DATUM U ŽIVOTU JEDNOG ČOVJEKA: Sreten Perović

vori Njegoša ili o Njegošu, pa on zna da su i nordijske zemlje bile vrlo rezervisane prema svemu što nije njihovo, ali su ipak poštovale svoje manjine i shvatale da ukoliko su te manjine na neki način uzurpirane, da oni time urušavaju sebe – rekao je Perović.

NEZADOVOLJSTVO

Proteklih 13 mjeseci koliko je prošlo od dana kada je vlast u Crnoj Gori promijenjena, pomno je pratio političku situaciju i ne skriva nezadovoljstvo konstantnim negiranjem crnogorskog identiteta. To negiranje, prema Perovićevom mišljenju, nije i neće prestati padom Vlade koji se dogodio 4. februara. - Ja mislim da ovaj pad i nije prava smjena, već samo trenutna slika, ali da je u igri previše različitih interesa koje nije moguće kontrolisati. U parlamentu je većina naših ljudi (mislim građanski orijentisanih, poštovalaca evropskih

vrijednosti) i oni ne mogu da budu odbačeni, njihov se glas mora čuti - smatra Perović. Dodaje da je nije iznenađen činjenicom da Dritan Abazović, kako je rekao, neće odbiti da bude predsjednik Vlade ako mu to mjesto bude ponuđeno. - On, koji ne uživa baš veliko uvažavanje među crnogorskim političkim strukturama ili među crnogorskim političkim partijama, izjavljuje da neće odbiti mjesto predsjednika Vlade. Nijesam siguran da će ta njegova ponuda proći, mada, malo me što još može iznenaditi, pa možda i prođe – rekao je Perović. Od svih nepravdi koje su nanijete crnogorskim građanima posljednjih godina najviše ga boli to što su ugledne ličnosti u svim krajevima države, a posebno na sjeveru, potisnute, izgurane iz javnog života, te činjenica da se smatra da je građanska opcija u Crnoj Gori pobijeđena. - To nije tačno, građanska opcija u Crnoj Gori (koju predstav-

Saradnja i poštovanje koji traju 70 godina Sreten Perović je godinama onaj Crnogorac koji prevodi tekstove sa makedonskog i na makedonski jezik, spaja dvije kulture, uživa status počasnog državljanina najjužnije jugoslovenske republike. Sličnost između Crnogoraca i Makedonaca nije samo u načinu na koji nostalgično percipiraju bivšu zajedničku državu,

Crnoj Gori pokušava da pod 13. jul podvede i četničke vojvode koji su bili na strani okupatora, a te dvije struje se ne mogu pomiriti - rekao je Perović. Kada govori o najboljim periodima za Crnu Goru, prisjeća se situacije u kojoj je upravo taj antifašistički stav bio vodilja. - Recimo kada je Marko Orlandić izašao pred masu koja je došla da protestuje i rekao: „Ako me miješate sa četnicima, ja nijesam sa vama“ i spustio se u publiku, nije ostao na stepeništu crnogorskog parlamenta da pokaže da napušta taj položaj – naveo je primjer. Zahvaljujući politici u jednom periodu smo, smatra Perović, bili pošteđeni velikih tragedija. - Po nekima je crnogorsko rukovodstvo bilo kapitulantsko, a po nekima je bilo razumno, jer da nije bilo tako smireno, moglo je doći do teškog krvoprolića, a to ne bi bilo korisno ni za Crnu Goru, a ni za one koji su bili protiv nje - smatra Perović.

već i borba da sačuvaju svoj identitet, smatra Perović. - Ne može se negirati makedonska samostalnost, odnosno makedonski jezik i makedonska istorija. To je sasvim suprotno od onoga što su željeli oni koji nijesu za savremenu Makedoniju. Ja sam tu zemlju zavolio od studentskih dana, kad je delegacija Beo-

gradskog univerziteta posjetila Skoplje i Titov Veles. Ja sam bio na čelu te delegacije, vjerovatno zato što sam bio osnivač studentske revije „Vidici“ pa pošto su znali da sam sa Vukom Filipovićem, koji je kasnije postao predsjednik Akademije Kosova, nosio prvi broj „Vidika“ od BIGZ-a do 45-ice, centra Beograda,

ljaju DPS, SDP, SD, Liberalna partija i sve partije manjinskih naroda) je, još uvijek, najjača politička ali i društvena struktura i ne može se tvrditi da je potisnuta. Nije potisnuta, samo su trenutno, kao u Nikšiću i u Beranama, na pozornici ljudi koji sebe nazivaju patriotama, a znaju da rade isključivo za svoj račun, a ne za račun Crne Gore, pogotovo ne ove naše suverene. Oni neće da priznaju suverenu Crnu Goru, a hoće da kažu da je njihova i naša zajednička, kažu: „Izvolite, gospodo, kažite što želite pa ćemo mi, ako nijesmo u pravu, dodati našoj politici to što vi predlažete“. Eto i beogradski naučnici i stručnjaci kažu da se ne mogu nikako pomiriti fašizam i antifašizam. Crnogorci su poznati u svijetu ne samo po onome što su Evropljani o njima kazali, nego kao oni koji su bili za trinaestojulski antifašizam, a ne fašizam. Nažalost, nova vlast u vjerovatno su zbog toga smatrali da smo to malo više zaslužili od onih ostalih koji su se kasnije priključili „Vidicima“ – prisjetio se Perović. Delegacija iz Makedonije na čijem su čelu tada bili Kosta Krpan i Niko Angelovski, koji su kasnije postali značajni pedagozi, je vratila posjetu beogradskim studentima i ta saradnja je nastavljena u narednih 70 godina.

Budući da je polje njegovog djelovanja uvijek bilo u tri oblasti koje danas, trenutno u tehničkom mandatu, pokriva Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, zamolili smo Perovića da nam kaže kolika je šteta nanijeta nauci, kulturi i prosvjeti i na koji je sve način Vesna Bratić, koja je bila nadležna u ovom ministarstvu posljednjih 14 mjeseci, toj šteti „kumovala“. Prema njegovom mišljenju, „nijesmo na nuli nego ispod nule“. - Biće potrebne, kako kaže predsjednik naše države Milo Đukanović, decenije da se smanji šteta koja je nanesena Crnoj Gori i na društvenom i na političkom planu. Veliki broj istaknutih stvaralaca iskazuje želju da se uključi u rad Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, bilo kao njeni članovi ili njeni podržavaoci, jer najveći broj njih voli Crnu Goru, voli crnogorsku naciju, bori se za nju, zajedno sa našim iseljenicima i sa njihovim nasljednicima i srodnicima – rekao je Perović. Posljednju pjesmu Perović je napisao svojoj kćerki Milici za njen 50. rođendan. - Ona je, možda, najoštrija, najvatrenija, ali najpravičnija od svih. Stroga je i prema sebi i prema svojima i prema svojoj djeci i prema svojim prijateljima i njoj sam napisao pjesmu s povodom, jer je to takođe jedan datum koji se ne može ponoviti. To je ta posljednja pjesma, a ostale vrste tekstova pišem i dalje – rekao je Perović. Prvu pjesmu je napisao u sedamnaestoj godini, a od tada je napisao stotinjak knjiga. Fondacija „Sveti Petar Cetinjski“ uskoro će objaviti dvojezično izdanje 90 njegovih pjesama, a povod je upravo 90. rođendan. CD „Rt dobre nade“, nazvan po jednoj njegovoj pjesmi, već

Pozorište je živa stvar, to je akcija koja djeluje na publiku. Zato se ovi koji danas igraju pred praznom salom ne osjećaju dobro. Publika diše sa pozorištem i pozorišni glumci dišu sa publikom i ta zajednica publike i glumaca je nezamjenljiva u svim okolnostima – rekao je Perović je objavljen prošle subote u izdanju Dukljanske akademije i pomenute fondacije.

ŽIVA STVAR

Najznačajniji doprinos pozorišnoj kritici, a samim tim i popularizaciji pozorišta u Crnoj Gori, dao je upravo Sreten Perović. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka je, kao istaknuti pozorišni i književni kritičar, bio predsjednik žirija za dokumentarni program YUTV festivala u Portorožu, te član ili predsjednik žirija na Festivalu malih i eksperimentalnih scena /MES/ u Sarajevu i Sterijinom pozorju u Novom Sadu. Posljednji put je, kako sam kaže, davno bio u pozorištu. - Nijesu me nosili, ali su me držali s jedne i druge strane i uveli u ložu. To je bio festival i tu sam ja gledao i pratio, a možda i više nego što treba kritički pratio, ali u svakom slučaju nijesam smatrao svoje prisustvo suvišnim, a nijesu ga smatrali suvišnim ni oni koji su učestvovali u toj pozorišnoj večeri – rekao je Perović. Pozorište mu, kako sam kaže, mnogo nedostaje. - Pozorište je živa stvar, to je akcija koja djeluje na publiku. Zato se ovi koji danas igraju pred praznom salom ne osjećaju dobro. Publika diše sa pozorištem i pozorišni glumci dišu sa publikom i ta zajednica publike i glumaca je nezamjenljiva u svim okolnostima – rekao je Perović. Prema njegovom mišljenju, najbolje vrijeme za Crnogorsko narodno pozorište je bilo ono u kome je Nikola Vavić bio umjetnički direktor, jer je tada, iako možda nije bilo najkvalitetnije, bilo najcjenjenije i najpoznatije. Njegove kćerke Itana, Milica i Nevena su, kaže Perović, krenule njegovim stazama kada je u pitanju građanski aktivizam i osvješćivanje na socijalnom i političkom planu, ali nema saznanja da je neka krenula putevima poezije. - Možda neka od njih tajno piše poeziju, ali javno ne. Najstarija moja kćerka koja je u Kirgiziji, moguće da ona piše druge stvari, eseje recimo, prevodi, organizuje i vodi okrugle stolove, i sve to je društvena djelatnost, ali da li piše i poeziju, to ja ne znam – rekao je Perović. Na pitanje da li se danas cijene književni i pozorišni kritičari, Perović odgovara afirmativno. - Ja ne mogu da se požalim, mene i dalje konsultuju, jer ja sam jedan od onih koji mogu biti i svjedok i savjetnik. Malo je danas ljudi od 90 godina koji mogu da o svemu pričaju, da razmišljaju i da svjedoče – zaključio je Perović. D. ERJAVŠEK

Kultura

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Predavanje, promocija i tribina o jeziku PODGORICA - Tribina o značaju i obilježavanju Međunarodnoga dana maternjeg jezika koju organizuje Fakultet za crnogorski jezik i književnost biće održana danas u 12 sati na Cetinju. O jezičkoj raznolikosti i postojanju svijesti o tim vrijednostima u današnjim društvima govoriće prof. dr Mate Kapović, doktorandica Jelena Šušanj i doktorandica Sanja Orlandić. Time će započeti obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika u organizaciji FCJK. Program se nastavlja u 19 sati u suorganizaciji s Bibliotekom „Radosav Ljumović“ u Podgorici gdje će biti promovisana knjiga Adnana Čirgića „Dialectology of the Montenegrin language“ (Lexington books, 2020). O knjizi će govoriti akademik Mark L. Grinberg sa Univerziteta u Kanzasu i prof. dr Andrij Danilenko, sa Odsjeka za savremeni jezik i kul-

ture na Pejs univerzitetu u Njujorku koji će se uključiti putem digitalnih platformi, kao i prof. dr Mate Kapović, sa Odsjek za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doktorandica Sanja Orlandić sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, doktorand Goran Drinčić, prevodilac knjige i autor prof. dr Adnan Čirgić. Predavanje prof. dr Mate Kapović na temu „Akcentuacija imenskih o-osnova u Podgorici“ biće održano sjutra u 12 na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Kapović je redovni profesor Odsjeka za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se, pored ostaloga, akcentologijom, dijalektologijom, sociolingvistikom. Autor je knjiga „Uvod u indoeuropsku lingvistiku“, „Povijest hrvatske akcentuacije. Fonetika“, „Čiji je jezik“, koautor knjige „Jeziku je svejedno“, urednik značajnih međunarodnih publikacija te autor preko 60 naučnih radova. D. E.

„Cinema Italia Oggi Balkan“ večeras u Muzičkom centru Crne Gore

JUBILEJ: Izložba djela Rajka Todorovića Todora 8. marta u Modernoj galeriji

Slike herojstva savremenog života PODGORICA - Izložba radova crnogorskog slikara Rajka Todorovića Todora, pod nazivom ,,Bezimeni ciklus“, biće otvorena 8. marta u Modernoj galeriji, povodom sedamdeset godina života i pedeset godina umjetničkog stvaralaštva. Todorović baš danas, 21. februara, proslavlja 70. rođendan, pa će izložba u Podgorici simbolično označiti i njegov višedecenijski stvaralački opus.

Kustoskinja izložbe Selma Đečević u uvodnom tekstu kataloga zapisala je da je Todorovo slikarstvo subjektivni potres koji se reflektuje na naša čula kao šok. - Njegove slike obiluju potentnom voljom i strašću. Kako nam samo beživotna osušenost svijeta pred očima oživljava u sjajnoj gustini slikarske materije. Suštinsko beznađe u rascvjetaloj afektivnoj ekspresiji. Svijet se do sablazja potvrđuje, ali on se, potvrđujući se, istovremeno ruši. Ovo su slike herojstva savremenog života, koje nas okružuju i gone. Kakva robusna umjetnička osjećajnost - zapisala je Đečević.

SLOJEVI

Smotra vrhunskih filmskih ostvarenja PODGORICA - Prvo izdanje smotre novog italijanskog filma u Srbiji i u Crnoj Gori pod nazivom „Cinema Italia Oggi Balkan“ biće održano od 21. do 25. februara u sali Muzičkog centra Crne Gore. Izbor od pet najuspješnijih i najcjenjenijih italijanskih ostvarenja u protekle tri godine otvoriće večeras u 20 sati film ,,Prokleto proljeće“ (2020) Elize Amoruzo. U narednim danima biće prikazani i filmovi „Doktor na jednu noć“ (2021) Gvida Kjeze, „U kavezu“ (2021) Leonarda di Kostanca, „Bangla“ (2019) FaPODGORICA - Kulturna manifestacija „Ljubišini dani“ koju organizuje JU Muzeji i galerije Budve, počinje večeras u Budvi i Petrovcu i trajaće do 2. marta. Ovogodišnje izdanje biće posvećeno obilježavanju 200 godina od rođenja znamenitog pisca i političara iz Budve i Paštrovića Stefana Mitrova Ljubiše (1822–2022). Manifestacija će početi u Modernoj galeriji ,,Jovo Ivanović“ u 19 sati izložbom „Ujedinjenje Boke i Crne Gore (1813–1814)“, koja se realizuje u saradnji sa

ima Buijana i „Mijenjam sve!“ (2020) Gvida Kjeze. - Ovaj ambiciozni projekat, osmišljen i promovisan s ciljem da se u Srbiji i u Crnoj Gori valorizuje novi italijanski film, realizovao je Italijanski institut za kulturu u Beogradu u saradnji sa ustanovom Činečita i Jugoslovenskom kinotekom, uz podršku ambasada Italije u Beogradu i Podgorici. Organizaciji ovog događaja umnogome je doprinijela Činečita koja je velikim italijanskim distributerima prenijela značaj promocije italijanske kinematografije izvan tradicionalnih krugova distribucije filma. Dragocjen doprinos promociji dali su pojedini lokalni distributeri, čime su potvrdili zainteresovanost Balkana za savremeni italijanski film – navodi se u saopštenju organizatora. Svi filmovi su titlovani, a ulaz na sve projekcije je slobodan. D. E.

Đečević je ocijenila da za Todorovićevu umjetnost ne možemo kazati da je kontemplativna. - Naglašavanje muteži, ljepljivosti, ljudske osamljenosti i bezrazložnosti zapravo je polazak od čiste subjektivnosti, u kojoj umjetnik sebe izdiže u svojoj samoći. Isticanje ovakvih osobina svijeta upravo je prva akcija. Umjetničko djelovanje i predstavljanje svijeta „bez nade“ nije derivat pesimizma, već stvaralački iskaz optimističke strogosti. U tom

Svjedočimo, jednako, moralu akcije i angažovanja koji će nas otrgnuti iz letargične ušuškanosti, opominjućoj sumornosti koja nam neće dozvoliti luksuz „prevarenog sna“ jer tjeskobnost Todorovićeve slike proizilazi iz odgovornosti - zapisala je kustoskinja izložbe Selma Đečević bojana ćupić

Fakultet za crnogorski jezik i književnost obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika

Rajko Todorović Todor

dubinskom sloju njegovog kompleksnog likovnog vokabulara pronalazimo radikalnu izmjenu vjerovanja u odnosu na prvi, manifestni iskaz - istakla je Đečević. Posmatrajući sliku, kako je zapisala Đečević, počinjemo da svjedočimo halucinatornoj renesansi osjećanja. - Svjedočimo, jednako, moralu akcije i angažovanja koji će nas otrgnuti iz letargične ušuškanosti, opominjućoj sumornosti koja nam neće dozvoliti luksuz „prevarenog sna“ jer tjeskobnost Todorovićeve slike proizilazi iz odgo-

vornosti - istakla je Đečević. „Bezimeni ciklus“ Rajka Todorovića Todora, prema riječima Đečević, predstavlja seriju slika koju karakteriše dramatičan i žustar temperament. - Složeni likovni metod prožet je neobičnom umjetničkom osjećajnošću: uzbuđenim, pažljivim, pronicljivim kolorističkim erupcijama, „čupavom fakturom“ (D. Radovanović), dobro organizovanim likovnim blokovima u kojima su svi kvaliteti koncentrisani bez jasne diferencijacije i tvore shemu ispunjenu do rasprsnuća. Slikarski organizam oživljen je skupovima crta, linija i reljefnih tekstura. U crtežu građenom eksplozivnim tonovima fascinira nas osjećaj gorostasnog napora. „Boja ništa nije izgubila od svoje svirepe originalnosti ovim novim i potpunim umijećem, i dalje je krvoločna i užasna“ (Š. Bodler) – zapisala je Đečević.

PUT

Jedan od radova Rajka Todorovića Todora

Rajko Todorović Todor rođen je 21. februara 1952. godine u Jasenovom Polju kod Nikšića. Akademiju likovnih

umjetnosti završio je u Beogradu u klasi prof. Radenka Miševića. Studirao je poslijediplomske studije u klasi prof. Aleksandra Lukovića. Jedan je od osnivača neformalne grupe „Generacija 9“. Član je ULUCG-a od 1982. godine. Od 1983. do 1990. godine radio je kao glavni scenograf u RTVCG. Od 1995. do 2002. godine bio je predsjednik ULUCG-a. Za profesora slikanja na FLU na Cetinju izabran je 1997. godine. Član je PEN centra Crne Gore. Izabran je 1999. godine za člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Dobitnik je brojnih nagrada za slikarstvo, a laureat je i najznačajnije državne nagrade - Trinaestojulske. Ima status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore. Dobitnik je Nagrade „19. decembar“ za 2016. godinu. Do sada je imao 30 samostalnih i 250 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Realizovao je nekoliko javnih projekata, od kojih je najpoznatiji „Porto Montenegro“ na stadionu „DelaVitorio“ u Bariju za Mediteranske igre 1997. godine. A. Đ.

Manifestacija „Ljubišini dani“ počinje večeras u Budvi

Dva vijeka od rođenja znamenitog Paštrovića JU Centar za kulturu „Nikola Đurković“ Kotor i Pomorskom bibliotekom Kotor. Izložbu će zvanično otvoriti Jamina Bajo, bibliotekarska savjetnica i koordinatorka projekta. Nakon otvaranja izložbe, više o događajima koji su predstavljeni izložbom reći će prof. dr Vasilj Jovović u predavanju na temu „Znameniti ljudi i događaji u istoriji Boke Kotorske

XIX vijeka (Stefan Mitrov Ljubiša i Ujedinjenje Crne Gore i Boke 1813. godine).“ Na otvaranju će se prisutnima obratiti predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke kulture i sporta, CANU-a i Opštine Budva, kao i Vladimir Bujišić, direktor JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve.

U okviru kulturne manifestacije „Ljubišini dani“ biće održan koncert hora Stanjevićki pojci pod vođstvom Dušice Kordić i Nikole Vukčevića, zatim izložba ikona umjetnice Petre Kosnić kao i koncert JU ŠOMO Budva sa izvođenjem budvanskih i paštrovskih pjesama iz Ljubišinog doba, a biće prikazan i animirani film „Krađa i prekrađa zvona“.

Prof dr Žika Bujuklić predstaviće knjige „Statut Budve“ i „Pravno uređenje srednjovjekovne budvanske komune“ a predavanja će održati Vida Ognjenović na temu „Odnos pisca Stefana Mitrova Ljubiše prema usmenom nasljeđu: Legenda kao književni materijal u djelu Stefana Mitrova Ljubiše“ i dr Miodrag Jovanović na temu „Dijalekatsko

i normativno u jeziku Stefana Mitrova Ljubiše“. Predstavljanjem monografije „Manastir Gradište“ (2019) i zbornika radova s međunarodne konferencije „Gradište – manastir u Paštrovićima“ (2020) koje su uredili dr Katarina Mitrović i Dušan Medin 2. marta u Spomen-domu „Crvena komuna“ biće zatvorena manifestacija „Ljubišini dani“. R. K.

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Gugu marame za dojenje do kraja mjeseca u centralnom atrijumu Delta sitija

Za ljepši užitak u majčinom mlijeku na svakom mjestu Osim što će majkama pružiti komfor i intimu prilikom dojenja, marama će zaštititi bebu od svega što je vizuelno ometa dok doji. Može se koristiti kao zaštita od sunca i vjetra dok beba spava u kolicima tokom šetnje, a da pritom ne morate da brinete da li beba ima dovoljno svježeg vazduha, jer podesivi kaiš marame osigurava dovoljan protok svježeg vazduha. Služe i kao lagani prekrivač – kazala je kreativna preduzetnica Dalida Ćorović-Martinović

Ova marama je jedinstven proizvod na našem tržištu i zamišljena je da osim komfora služi i kao zaštita. Njihov značaj prepoznali su Glavni grad, markentinška agencija Stratedžist i TC Delta siti, zahvaljujući kojima će ovaj brend do kraja mjeseca biti izložen u centralnom atrijumu Delte. Tim koji stoji iza ovog brenda pruža i besplatne savjete i podršku za sve zainteresovane majke, ne bi li na taj način pomogle i ohrabrile ih da doje svoje bebe.

PRAKTIČNO

Pravnicu po struci Dalidu Ćorović-Martinović i majku dvije djevojčice, bebeće gugutanje inspirisalo je da počne da dizajnira marame za dojenje. - Kada sam bila trudna i postala majka, kao i sve majke koje svom

i.mitrović

Ako GuGu marame za dojenje doprinesu tome da se makar jedna majka odluči da doji, umjesto da bebu hrani adaptiranim mlijekom, misija izrade ovog praktičnog i lijepog proizvoda za Dalidu ĆorovićMartinović i Sabinu Kardović-Sinanović, koje ih dizajniraju, biće ispunjena.

Besplatni savjeti

Štand brenda Gugu u Delta sitiju do kraja mjeseca

čedu žele samo najbolje, tako sam i ja čitala, istraživala i čvrstu odluku donijela da ću dojiti svoje dijete. Međutim, dolaskom prvih gostiju pa i članova porodice evidentno je bilo da sam više vremena provodila u drugoj sobi dojeći i upravo se tada javila ideja o potrebi marame za dojenje koju tada nijesam našla u Crnoj Gori, pa sam je kupila u drugoj državi. S obzirom na to da dojenje na zahtjev bebe obično ne podrazumijeva neki ustaljen ritam, zahvaljujući marami za dojenje nijesam imala brige

U Crnoj Gori svaka peta beba pije majčino mlijeko Dalida Ćorović-Martinović ističe da je u razgovoru sa majkama saznala da dosta njih ima nelagodu da doji u javnosti. Kroz proizvodnju marama, ističe ona, daju doprinos i pomažu da taj problem nelagode dojenja u javnosti prevaziđu. - Mi podržavamo dojenje u javnosti sa ili bez marame, to je nešto što ne bi smjelo biti tabu. Ono što je konkretno meni bilo najvažnije je da je dojenje prirodan proces i što je majčino mlijeko nešto najzdravije za bebu i majku. Prednosti su brojne od toga da majčino mlijeko zadovoljava sve metaboličke potrebe djeteta, da je to najbolja zaštita od infekcija, do toga da se dojenje dovodi u vezu sa boljim savladavanjem vještine govora – poručuje Ćorović-Martinović, uz napomenu da je prema posljednjem istraživanju procenat dojenih beba u Crnoj Gori svega 20 odsto, što je veoma poražavajući podatak.

ako se nađem negdje vani, jer je marama meni i bebi omogućavala intimu i sve ono što sada ja ističem kao prednost njenog korišćenja. Mnogo puta su mi prilazile žene i interesovale se za maramu i to mi je dalo ideju da počnem da ih proizvodim – započinje razgovor za Pobjedu Ćorović-Martinović. Brend GuGu je relativno mlad, u decembru prošle godine je proslavio prvi rođendan. Tri u jedan GuGu marama za dojenje je njihov prvijenac, a planiraju proširenje asortimana. - Marama za dojenje je nešto što, pogotovo u inostranstvu, postoji odavno. Ono što karakteriše ,,tri u jedan“ GuGu maramu od ostalih je njena praktičnost. Osim što će majkama pružiti komfor i intimu prilikom dojenja marama će zaštititi bebu od svega što je vizuelno ometa dok doji. Zatim, marama se može koristiti kao zaštita od sunca i vjetra dok beba spava u kolicima tokom šetnje, a da pri tom ne morate da brinete da li beba ima dovoljno svježeg vazduha, jer podesivi kaiš marame osigurava dovoljan protok svježeg vazduha. Služe i kao lagani prekrivač, a uz jedinstven način na koji ih slažemo i pakujemo garantujemo minimalno zauzimanje prosto-

Lijepo i korisno: Marama za dojenje

ra u maminoj, ionako prepunoj, torbi prilikom kojeg će marama uvijek biti uredno složena i spremna za ponovno korištenje – kaže Dalida, uz napomenu da marame izrađuje sa sestrom Sabinom Kardović-Sinanović, koja je po struci prevodilac engleskog jezika.

KVALITETNO

U ponudi uvijek imaju desetak dezena i nastoje da ih imaju za svačiji ukus. - Mnogo pažnje posvećujemo kvalitetu proizvoda jer osim praktičnosti i korisnosti našeg proizvoda kvalitet mora biti na zavidnom nivou. S obzirom na to da podstičemo dojenje koje je prirodni proces i da se radi o bebama onda je naš izbor takođe prirodan materijal – pamuk – ističe Dalida. Ovaj interesantan proizvod reklamiraju i putem društvenih mreža. - Zadovoljne smo interesova-

Aktivnosti Puteva i Agencije za stanovanje na Koniku

Obnovili saobraćajnicu i fasade zgrada u Mojkovačkoj ulici Ekipe gradskog preduzeća Putevi d. o. o. završile su detaljnu sanaciju Mojkovačke ulice. Zahvaljujući obnavljanju trotoara i kolovoza jedna od najstarijih ulica na području MZ Konik, nakon dugo vremena, dobila je potpuno novi izgled. Uporedo s tim, ekipe iz Agencije za stanovanje uredile su fasade na obližnjim objektima, pa ovaj dio

Konika izgleda mnogo ljepše u odnosu na prethodni period. - Nakon ugradnje novih trotoara, obnove kolovoza, instaliranja savremene rasvjete i uređenja fasada na obližnjim zgradama, narednih dana, na zahtjev sugrađana, završavamo izgradnju novog parkinga u neposrednoj blizini – objavio je gradonačelnik Ivan Vuković na svom FB profilu.

Podsjećamo, detaljna sanacija Mojkovačke ulice koštala je 36.000 eura. Rekonstruisane su trotoarske površine, postavljeni novi ivičnjaci, odrađena nivelacija postojećih poklopaca fekalne kanalizacije i atmosferske kanalizacije, ukonjen oštećeni asfaltni kolovoz, i nakon toga asfaltirana kompletna saobraćajnica, dužine 110, a prosječne širine šest metara. I. M.

Novi izgled Mojkovačke ulice

njem i reagovanjem na cjelokupnu našu ideju. Kada se u obzir uzme da smo počele sa radom u samom jeku pandemije, gdje smo se kao društvo suočavali sa ograničenjima kretanja i cjelokupnom neizvjesnošću, strahom za egzistenciju koji pandemija sa sobom nosi, sa jedne, i činjenica da se naš proizvod najčešće koristi u šetnji i boravku izvan doma, sa druge strane onda je potražnja i prodaja koju smo ostvarile za naš veliki uspjeh i u tom smislu smo i više nego zadovoljne – poručuje naša sagovornica. Cijena ,,tri u jedan“ GuGu marame je 15 eura, ali je u toku februarska akcija, pa je snižena na 10 eura. - Mogućnost da izlažemo u najvećem tržnom centru u gradu, koju smo dobile zahvaljujući Glavnom gradu, Stratedžistu i Delta sitiju, za nas je fenomenalna prilika i potvrda da ovo što radimo ima smisla. Nastavi-

Primijetivši da se dosta toga o dojenju ne zna i da su zastupljenje netačne i pogrešne informacije, ove dvije kreativne preduzetnice i savjetnice za dojenje osmislile su i GuGu enciklopediju o dojenju na profilima na društvenim mrežama, gdje ističu zanimljivosti i činjenice o dojenju. - Pružamo podršku i savjete o dojenju svim majkama koje žele da doje, besplatno. S obzirom na to da je i meni bila potrebna pomoć i podrška kada sam postala majka, prva adresa na koju sam se obratila su vršnjačke savjetnice za dojenje Udruženja Roditelji. Imale su veliku ulogu u mom uspješnom dojenačkom stažu. Toliko sam bila fascinirana činjenicama i samom procesu dojenja da sam se kasnije dodatno edukovala i sama postala dio vršnjačkih savjetnica za dojenje Udruženja Roditelji kako bih pomagala ženama i podsticala ih da doje svoju djecu. U svom timu imamo medicinsku sestru, koja ima višedecenijsko iskustvo u radu sa bebama tako da pružamo i usluge patronaže i njege beba kako bi roditeljima olakšali prve dane sa bebom u kući – kazala je Ćorović-Martinović.

ćemo da osluškujemo roditelje i nastojati da olakšavamo taj izazovan period koji se roditeljstvom naziva – zaključuje kreativna preduzetnica i savjetnica za dojenje Dalida Ćorović-Martinović. I. MITROVIĆ

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Marketing

Arena

Naša reprezentativka zvanično se dogovorila sa ruskim klubom

Tatjana Brnović pojačala Rostov PODGORICA - Tatjana Brnović nova je članica Rostova i imaće pravo da nastupa za ruski klub u Ligi šampiona od nokaut faze!

Budvani zakazali okršaj s Lovćenom Finale prije finala u polufinalu Kupa Crne Gore za rukometaše.

zentativka Beatris Edviž više zadužena za defanzivne zadatke. Koliko su ,,tanki“ na crti pokazuje to da Ana Sen (inače bek) pravi društvo francuskoj

Zablistala na dvoranskom prvenstvu u Beogradu

Ljiljana Matović postavila novi rekord PODGORICA - Dvoranska sezona definitivno će biti impresivna za crnogorsku atletiku. Poslije sjajnih rezultata Marije Vuković, još jedan odličan rezultat ostvarila je Ljiljana Matović. Članica barskog Dionisa na prvenstvu u višebojima u Beogradu postavila je novi crnogorski rekord u trci na 60 metara prepone. Matović je imala sjajan nastup, a sa vremenom 9.40 postavila je novi najbolji crnogorski rezultat, koji je od 5. februara 2017. godine držala Danijela Pešić (9.49). Sjajna Baranka je vlasnica čak 11 crnogorskih rekorda u više disciplina! Članica barskog Dionisa, pomjerila je granice prije četri godine, kada je na državnom prvenstvu uspjela da spoji nespojivo – osvojila je četiri zlata u četiri discipline –

Marko Radoman, bek Budvanske rivijere

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za rukometaše

dalj, troskok, vis i 100 metara s preponama, te srebro u bacanju koplja. Višebojka iz Bara dominira godinama - drži rekorde u više disciplini i to u seniorskoj konkurenciji u troskoku, dvoranskim na 50 metara i troskoku, a za juniorke u sedmoboju, te dalju za mlađe juniorke i pionirke. Rekordera je i u dvorani u troskoku i petoboju za mlađe seniorke, za juniorke na 50 metara i 60 metara prepone, te mlađe juniorke na 60 metara prepone. Zanimljivo je da Matović obično godinu otvori rekordom, jer je sredinom januara u Beogradu prošle godine postavila novi crnogorski rekord u dvorani u troskoku – 12,60 metara (prethodni 12,23 m takođe je bio u njenom vlasništvu), da bi zatim, takođe u Beogradu, ostvarila identičnih – 12,60. R. P.

tivkama, ima visoke ambicije. Brnović će se novom klubu priključiti poslije gostovanja ,,lavica“ (5. marta) u Norveškoj u okviru EHF Euro kupa. A. M.

rukometašici. Rostov u ovoj sezoni, sa zvijezdama poput Brazilke Eduarde Amorim, Francuskinje Zadi i mnogim drugim domaćim reprezentaSniježno-ledena čarolija je završena - Zimske olimpijske igre u Pekingu juče su zatvorene, a olimpijska zastava predata je gradonačelnicima Milana i Kortine D’Ampeco, koji su organizatori Igara 2026. - Vi, sportisti, ne samo da ste se međusobno poštovali nego ste se i podržavali, čak ste se i zagrlili iako su vaše zemlje možda u sukobu. Prevladali ste podjele i pokazali da smo u ovoj zajednici svi jednaki bez obzira kako izgledali, otkud dolazili i u što vjerovali. Ova ujedinjujuća snaga olimpijskog duha jača je od sila koje pokušavaju da nas podijele. Ta snaga daje šansu miru. Neka politički lideri budu inspirisani vašom porukom solidarnosti i mira - rekao je predsjednik MOK-a Tomas Bah, nakon čijeg govora je ugašen olimpijski plamen. Ni posljednjeg dana ZOI u Pekingu, organizovanih pod strogim kovid mjerama, nije nedostajalo uzbuđenja, uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima. Skijaška reprezentacija Austrije osvojila je zlatnu medalju u miksu u paralel-slalomu. Austrija je stigla do zlata pobjedom protiv Njemačke u finalu, dok je bronzu osvojila Norveška, koja je bila bolja od selekcije SAD. I Austrija i Njemačka u finalu su imale po dva trijumfa, pa je olimpijskog šampiona odlučilo bolje ukupno vrijeme Austrije. Za SAD je nastupila legendarna Mikaela Šifrin, ali je izgubila tri od četiri trke. Šifrin je nastup u Pekingu završila sa samo dvije trke u pojedinačnoj konkurenciji, gdje je bila deveta u superveleslalomu i tek 18. u spustu. Norveška takmičarka Tereza Johaug bila je najbolja u skijaškom trčanju - masovni start na

TWITTER/OLYMPICS

Jedna od najboljih pivotkinja svijeta nedavno se razišla (sporazuman raskid) sa ŽRK Budućnost Bemax iako je imala ugovor do ljeta 2023. godine. Brnović je tražila da ode iz kluba, a Rostov je jedva dočekao i angažovao sjajnu igračicu. Posljednji meč u plavo bijelom dresu Brnović je odigrala 21. novembra i postigla dva gola u pobjedi protiv Bresta. Naša reprezentativka je protiv Rostova u Podgorici, u 4. kolu, takođe dala dva gola. Nema dileme, jer Tanja igra fenomenalno u oba pravca, da će biti prvi izbor na crti bivšeg selektora ,,lavica“ Pera Johansona. Rostov, inače, muku muči u napadačkom dijelu sa crte, jer je francuska repre-

Poneđeljak, 21. februar 2022.

RSCG

16 Sportski miks

Budvanska rivijera Budva je u četvrtfinalu kao domaćin savladala Jedinstvo 27:20 (13:8) i zakazala okršaj s Lovćenom 20. maja. Bjelopoljski tim parirao je Budvanima u prvih 15 minuta, nakon čega je sastav Dejana Dragnića dodao gas i do poluvremena stekao pet pogodaka prednosti. U 33. minutu bilo je 15:8 i ubjedljiv trijumf bio je izvjestan. Najefikasniji u Budvanskoj

rivijeri bio je iskusni desni bek Marko Simović sa sedam golova, pet je dao Luka Nikolić, četiri Radivoje Đođić... Kod gostiju samo pet igrača je šutiralo i postizalo golove - Edvin Kučević šest, Aleksandar Đurđević pet, Bojan Varagić i Nikola Jelić po četiri, te Nenad Vojinović jedan... Osim Budvanske rivijere i Lovćena, plasman na završni turnir obezbijedila je i Budućnost Podgorica, koja će za plasman u finale igrati sa Rudarom ili Mornarom 7, čiji je duel na programu 9. Ne. K. marta.

Završene Zimske olimpijske igre 2022, Norveška najuspješnija

Poruka mira iz Pekinga 30 kilometara slobodnim stilom. Johaug je pobijedila rezultatom sat, 24 minuta i 54 sekunde. To joj je treća zlatna medalja u Pekingu, nakon što je bila najbolja u skijatlonu na 15 kilometara i u klasičnoj trci na 10 kilometara. Srebrnu medalju osvojila je Džesi Digins sa 1:43,3 sekunde zaostatka. Prigrabila je drugo odličje u Pekingu, poslije bronze u sprintu, kada je postala prva Amerikanka osvajačica olimpijske medalje u individualnoj konkurenciji u kros-kantriju. Finkinji Kerti Niskanen pripala je bronza sa 2:33,3 minuta zaostatka. I njoj je to druga medalja na ovim ZOI, poslije srebra u trci na 10 kilometara. Njemci su dominirali u bobu četvorosjedu. Njemački takmičari predvođeni Franćeskom Fridrihom osvojili su zlatnu medalju rezultatom 3:54,30 minuta. Osim Fridriha, nastupili su i Torsten Margis, Kandi Bauer i Aleksandar Šuler. Fridrih je osvojio drugo zlato u Pekingu, nakon što je bio najbolji i u dvosjedu, a ukupno četvrto olimpijsko zlato u karijeri. Srebrnu medalju osvojila je

njemačka posada predvođena Johanesom Lohnerom sa 0,37 sekundi zaostatka. Selekciji Kanade, predvođenom Džastinom Krispom, pripala je bronza sa 0,79 sekundi zaostatka. U Pekingu je bilo ukupno 10 takmičenja u bobu, Njemačka je osvojila devet zlatnih medalja, ukupno 16. Ostatak svijeta osvojio je 14 medalja u bobu na ovim ZOI. U hokeju je slavila Finska, pobijedivši u finale branioce titule, selekciju Ruskog olimpijskog komiteta - 2:1. Finska je osvojila prvu zlatnu olimpijsku medalju u hokeju na ledu, a prethodno najbolji rezultat su srebrne medalje 1988. godine u Kalgariju i 2006. godine u Torinu. Bronzanu medalju prije dva dana osvojila je Slovačka. U Pekingu se u sedam sportova i 15 disciplina takmičio 2.871 sportista iz 91 zemlje, a podijeljeno je ukupno 109 kompleta medalja. Najuspješniji je bio olimpijski tim Norveške sa 37 medalja, od čega 16 zlatnih, osam srebrnih i 13 bronzanih.

Prethodni rekord ZOI bio je 14 zlatnih, a dijelile su ga Norveška i Kanada. Njemačka je treća po ukupnom broju medalja - 27, ali je druga po uspješnosti, sa 12 zlatnih, 10 srebrnih i pet bronzanih. Treća u generalnom plasmanu je domaćin Kina - devet zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane. Slijede SAD (8z, 10s, 7b), Švedska (8z, 5s, 5b), Holandija (8z, 5s, 4b), Austrija (7z, 7s, 4b), Švajcarska (7z, 2s, 5b), takmičari Ruskog olimpijskog komiteta (6z, 12s, 14b), Francuska (5z, 7s, 2b)... Crnu Goru je predstavljalo troje sportista - Jelena Vujičić i Eldar Salihović takmičili su se u slalomu i veleslalomu, a Aleksandar Grbović u dvije kroskantri discipline. Salihović je kao 42. završio nastup u slalomu, dok je u veleslalomu osvojio 41. mjesto. Vujičić je u obje discipline ostala bez plasmana. U nordijskom skijanju, Grbović je zauzeo 84. mjesto u kvalifikacijama u kros-kantriju, u disciplini sprint, dok je bio 93. u trci na 15 kilometara klasičnim stilom. R. A.

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Arena

Rukomet

Bojana Popović sumira utiske nakon oproštaja ,,plavih“ od Lige šampiona

Put je bio težak, ali smo uživale PODGORICA - Kada se neko ,,koprca“ znači da je živ i ima nade da će ustati, krenuti, možda i nesigurnim koracima... Ali i to je nešto. Stati na noge je početak. Upravo je na ovaj način naš gigant, ne tako davno dvostruki šampion Evrope, gurao i izgurao ovogodišnju Ligu šampiona. Bez pretjeranih ambicija, ,,ludih“ obećanja, pritiska i namjere da se rivalima prijeti - ŽRK Budućnost Bemax je sačekao septembarski nastup u eliti. Oslabljeni, izranjavani odlascima mnogih domaćih i ino zvijezda, možda i pomalo uplašeni za mladost koja je tek trebala u kadetskom i juniorskom uzrastu da raširi krila, Bojana Popović sa saradnicima i igračicama krenula je u avanturu. Bez pripremnih utakmica, desetak dana zajedničkog rada (zbog obaveza na OI u Tokiju mnoge igračice kasnije su se priključile klupskim obavezama), rukometašice Budućnosti sačekale su prva dva (sa Podravkom i Borusijom) meča koja su, nažalost, odredila sudbinu kompletne sezone. Porazi su ih udaljili od šestog mjesta, u konkurenciji osam ekipa, i od martovskih duela osmine finala. Do kraja ,,plave“ su slavile protiv Bresta (vicešampiona), a zatim su u posljednje dvije sedmice, na oproštaju, bukvalno pregazile njemačkog i hrvatskog predstavnika. Kasno buđenje za nešto više u ovogodišnjoj eliti, ali na vrijeme za budućnost koja bi mogla da donese lijepe stvari najtrofejnijem crnogorskom klubu.

REALNOST - Od starta smo bili realni što nam je i pomoglo. Ušli smo u elitu sa mladim i neiskusnim igračicama, sa novim timom i sa nečim što je jedino bilo moguće u tom momentu. Imali smo ambiciju mladim igračicama da pružimo šansu uz pomoć nekoliko starijih, ali sa slabijim iskustvom iz Lige šampiona. Znali smo i da su Borusija i Podravka u našem krugu ali, nažalost, možda i najvažnije utakmice došle su na samom početku sezone. Ekipa nije bila spremna, jer su igračice malo vremena bile zajedno i bilo je nemoguće da se neke stvari sklope. Jednostavno, nijesmo imali pravi ritam, energiju i hemiju da zablistamo u prvim kolima - kazala je Popović. Budućnost je na samom startu sezone napustila Itana Grbić,

Anastasija je bila najiGolmani su lako. skusnija, ali bez velikog broja u ovom rangu. Vjekao vino, što utakmica rovatno je teret koji je pao na teško podnijela, a imala stariji to bolji nju je volju, želju... Kada se vrai 17 godina. Zato im nije bilo

Anastasija Babović u posljednjem meču sa Podravkom napravila je potrebnu razliku sa gola. Nije bila opuštena tokom sezone, pritisak je u mnogim mečevima sputavao veliku nadu crnogorskog rukometa. - Golmani su kao vino, što stariji to bolji. Ne pamtim da je neka ekipa u Ligu šampiona ušla sa golmanima od 20, 19

tila Armel bilo joj je lakše, a mogla je i trebalo bolje da nije imala pritisak. Ali s pritiskom se svi borimo. Svakako ima potencijal, braniće tamo gdje ide i doći će do bogatstva utakmica. Sve su (Jovana Kadović i Marija Marsenić) napredovale kroz treninge. U mladim godinama nije se lako nositi sa ovom pozicijom - istakla je Popović.

Atingre ostaje, stiže Mari Plamenova Tomova Francuska golmanka Armel Atingre i naredne dvije sezone nosiće dres podgoričke ekipe, a ,,plavima“ će se od naredne sezone priključiti juniorska reprezentativka Bugarske Mari Plamenova Tomova. Time je nastavljen posao oko formiranja tima za narednu sezonu, nakon što su ranije ugovore produžile Ivona Pavićević i Nina Bulatović. stigla je iz Krima Matea Pletikosić, nedostajala je iskusna Armel Atingre sa gola (oporavila se tek pred kraj sezone), desio se peh u finišu godine sa povredom Valerije Maslove, a onda su ,,plave“ ostale bez kapitenke Tatjane Brnović (nije igrala drugi dio sezone). Previše pehova, odlazaka... - ,,Podizali“ smo neke stvari, bilo je pomaka, a kada su do forme došle igračice od kojih se najviše očekivalo - stigla je pobjeda nad Brestom. Očekivali smo od januara da nastavimo istim ritmom, ali naišli su novi problemi. Nešto što smo gradili oko dvije glavne igračice nijesmo više mogli, a nove klinke dobile su ulogu i ponovo smo počeli da gradimo. Svaka djevojka je dobila minutažu u gabaritima svojih kvaliteta i mogućnosti. Realna slika je ovakva Budućnost je LŠ završila sa tri pobjede. Budućnost može da slavi mladost, ali i dragocjeno iskustvo koje su dobile mnoge crnogorske reprezentativke. - Nije jednostavno praviti mlade igrače, ako uz sebe nemaju nekoliko iskusnijih, kroz Ligu šampiona. Ali, eto, sve su se našle u istom košu i zajedno su prolazile isti put. Mislim da su do kraja uspjele da nađu pravi put.

ZAJEDNIČKI PUT Popović se takođe u trenerskoj ulozi prvi put sudarila sa novim detaljima. Učila je i nije bježala od borbe. - Učila i sazrijevala sa njima i gledala šta sve mogu da iskoristim. Ponekad je bilo teško jer smo morali da se vraćamo korak nazad. Shvatila sam da ne mogu da tražim neizvodljivo i da se nerviram zbog momenata koji ne mogu da se promijene. Ponekad čovjek ne može iz kože da iskoči, ali mu dođe do glave da drugog puta nema. A naš put je bio težak, ali smo i na njemu mogli da uživamo. Bilo je i puno nervoze, u duši sam pobjednik, a u ovoj sezoni je bilo puno poraza - prihvatljivih. Zašto kažem prihvatljivi porazi? Zato jer su djevojke bile 30 ili 40 minuta na dobrom nivou protiv favorita. Zbog toga smo se spremali za svaku, novu nedjelju kako bi za još koji minut bili bolji na terenu. Strpljenje nas je vodilo i mislim da smo zajedno istrajali u borbi. Lično sam se prvi put u ukupnoj karijeri srela sa nekim stvarima. Sport je takav - svaki dan učiš.

MAGIČNA IVONA Manji broj igračica došao je do blizu ili konstantne forme, neke su samo bljesnule, neke

I onda dođu u ponedjeljak, nakon poraza, pune elana za rad... Da li je bilo trenutaka kada se Bojana Popović zamislila ili pitala da li je ovo meni potrebno? - Svaki dan je bila nova situacija. Pitala sam se da li je realno, šta mi ovo treba... Ponekad mi je dola-

zilo da vrištim od nervoze i od svega. Ali prespavaš, dođe novi dan i kažeš ajde, nema veze , idemo dalje, to su djeca koja uče. Možda sam mnogo očekivala i polako spustila loptu. Mnogo je ljepše kada pobje-

đuješ, puniš se dobrom energijom... A djevojke su nakon poraza ponedjeljkom dolazile pune elana, spremne za rad i to mi je vraćalo snagu. Željele su da idu dalje i da uče - kazala je Popović

su bile na nivou toplo - hladno. Statistika svjedoči da je Ivona Pavićević bila najstandardnija - Nova, mlada, ekipa je osjetila najstabilniju kariku. Ivona je odigrala sezonu života. Pravili smo dosta toga da joj omogućimo veliki broj šuteva što je maksimalno iskoristila. Uvijek je bila skoncentrisana. I kada nijesmo znali šta ćemo sa loptom, mogli smo uglas da kažemo - daćemo je Ivoni. Ima veliki potencijal i za svaku je pohvalu. Nina Bulatović se razbudila na desnom krilu u nekim utakmicama. Nije bila standardna, ali obećava dobre stvari za narednu sezonu. - Imala je perioda gore - dolje i nekoliko dobrih utakmica. Prvi put je igrala na ozbiljnom nivou. Nije lako držati fokus i koncentraciju i pritisak koji se nametne saznanjem da si bitna karika. Na leđima je nosila veliki teret koji se takođe trenira što nije jednostavno, a u LŠ je ušla bez prethodnog velikog iskustva. Jasno je da je mnogo napredovala, ima sjajan osjećaj za odbranu, a šut može bolje i preciznije. Sve je do nje, a nadam se da će i kod nje vidljivi grč brzo da prođe. Patila je Budućnost na crti nakon odlaska kapitenke

Brnović. Popović je kombinovala i bukvalno izmislila Andrijanu Popović za poziciju koju je od janura potpuno preuzela Nikolina Vukčević. - Ana je novokomponovani pivotmen, tako se desilo. Bila je dugo van stroja zbog povrede ramena, vratila se i znali smo da će odbrambeno da pomogne iako je mlada i neiskusna. Prošla je školu i biće bolja. Vidjećemo u kom će pravcu da ide, a možda je njena buduća pozicija pivot. Neko ko ima odlične predispozicije za rukomet je Nikolina. Brza je i motorički odlična, samo to treba da uklopi u paket i pokaže konstantnost. Nekada je i prebrza, a ponekad joj skočnost smeta. Iza nje je nekoliko odličnih utakmica, a bila je fenomenalna u pretposljednjoj.

se u kom momentu radi i zbog čega. Hrabri što je prihvatila inicijativu i greške koje su prirodne. Ko nema inicijativu ne može da griješi. Uz to nije tip beka koji ima veliku kilažu, visinu - zato i igra životom. Da bi došla do dobre situacije mora da se potroši. Imala je idealnu sezonu. Jelena je dijete sa dobrom energijom. Stabilna, strpljiva i igrala je bez stresa. Nije imala strah od ovakvog nivoa LŠ i nikada neće pokazati strah. Potencijal je za golove i asistencije i može da postane neko ko će praviti razliku na terenu. Na lijevom beku imali smo najviše problema. Očekivala sam više od Ilde Kepić i Ivane Mitrović. Trebalo je da iskoriste šuterske mogućnosti - nijesu pronalazile takve situacije, a bilo ih je. Ilda je imala više prostora u odbrani gdje je bila mnogo bolja. Nataša Ćorović je rođeni fajter, pokazala je u dosta utakmica djevojkama put do agresivnosti u odbrani. Napadački je morala sebe da traži na više pozicija zbog situacija, a bila je odgovorna. Nije joj bilo lako jer je igrala prvi put sezonu na ovakvom nivou. Svjesna je da mora još puno da radi na nekim stvarima, pogotovo napadačkim - kazala je Popović. A. MARKOVIĆ

MATEA I JELENA Bekovi? Od ukupno 14 utakmica, samo protiv Borusije i Bresta bili su svi na približnom nivou. Uglavnom su odskakale Pletikosić i Maslova, a u posljednjoj pobjedi i 17-godišnja Jelena Vukčević. - Srednjem beku se mora dati prostor. U nekim utakmicama je bila fantastična, neke je završavala sa velikim brojem grešaka, ali je jedina imala kontrolu u smislu da zna šta

Arena

18 Sportski miks

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Podgoričanke poražene u Zagrebu na turniru WABA lige do 17 godina

,,Plave“ bile na korak od podviga Ratgeber Bud. Bemax

76 73

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa poražene su od Ratgebera (76:73) na turniru WABA lige do 17 godina, koji se održao u Zagrebu. Podgoričanke su protiv tima koji je među favoritima za visok plasman, i koji je najbolji u konkurenciji do 15 godina, bile blizu iznenađenja, ali su u samom finišu prokockale šansu da naprave podvig. ,,Plave“ su imale i ,,minus 15“, ali su uspjele da se vrate u meč i dođu do neizvjesne završnice. Ali pri rezultatu 74:73 dosu-

đen je faul u napadu Jovani Savković na desetak sekundi prije kraja, čime je Budućnost

Bemax propustila priliku da u posljednjem napadu dođe do trijumfa.

Drugi dan Ol-star vikenda u Klivlendu

Tauns najbolji trojkaš, Topin prvi u zakucavanju Orleansa, Dezmond Bejn iz Memfisa, košarkaš Toronta Fred Vanvlit i Zek Levin iz Čikaga. Sa dva metra i 11 centimetara, Tauns je drugi najviši košarkaš koji je pobijedio u tom takmičenju od Njemca Dirka Novickog 2006. godine. Interesantno, Tauns je jedva prošao prvu rundu takmičenja, kada je prolaz obezbijedio posljednjim šutem. - Srećan sam što sam pobijedio. Ovo je sjajno, ali postavio sam sebi visoke standarde, ja

sam svoj najveći kritičar. Nema novinara, blogera, nikoga ko bi mogao oštrije da me kritikuje. Bio sam razočaran što nijesam postigao 30 poena. Mislio sam da će mi 30 biti dovoljno za pobjedu, ali izvukao sam se sa 29 - rekao je Tauns. Tauns je 2016. godine pobijedio u takmičenju vještina, pa je uz Stefena Karija iz Golden Stejta jedini igrač koji je pobijedio u dva takmičenja u istoriji Ol-stara. Kari je pobijedio u šutiranju trojki 2015. i 2021. godine, te u takmičenju vještina 2011.

B. KADIĆ

Košarkaš Minesote Karl-Entoni Tauns pobijedio je u šutiranju trojki, dok je Obi Topin iz Njujorka bio najbolji u zakucavanjima, drugog dana Ol-star vikenda NBA lige u Klivlendu. Tauns je pobijedio sa 29 poena i postao prvi visoki košarkaš koji je bio najbolji trojkaš na Ol-staru od Kevina Lava 2012. godine. U finalu je bio bolji od Luka Kenarda iz Los Anđeles Klipersa i Treja Janga iz Atlante. Šutirali su još Peti Mils iz Bruklina, Si Džej Mekalum iz Nju

Borbeno na svim tablama PODGORICA - I drugo, kao i prvo kolo na 74. pojedinačnom seniorskom šampionatu Crne Gore, bilo je izuzetno borbeno. Posebnu pažnju ljubitelja drevne igre skrenula je partija na prvom stolu u kojoj je perspektivni Božidar Kisić pokušao da iznenadi velemajstora Nikolu Đukića žrtvom lake figure za dva pješaka već

u desetom potezu. Međutim, naš iskusni reprezentativac je otklonio sve eventualne matne prijetnje „crnog” i potom u završnici preciznom igrom iskoristio materijalnu prednost za drugu pobjedu na turniru. Važniji rezultati drugog kola: Đukić - Kisić 1:0, Draganić - Blagojević 0:1, Drašković - Alivodić remi, Đurović - Kalezić 0:1, Nikčević Vujačić 1:0, Šćekić - Mušović 0:1, Pečurica - Miletić 1:0, M. Pobor - Podlesnik remi, Tomić - Krstonijević 1:0, Đoković - Nikač 0:1, Šuković - Šoć 1:0, D. Pobor Nenezić 1:0 itd. Tabela poslije drugog kola: Đukić, Šuković, Nikač, Pečurica, Blagojević, Mušović, Nikčević, Tomić i Kalezić B. KADIĆ po dva poena...

U takmičenju u zakucavanjima, Obi Topin iz Njujorka pobijedio je u finalu košarkaša Golden Stejta Huana Toskana-Andersona. Topin je bio najkonstantniji i osvojio je najmanje po 44 poena u posljednja četiri zakucavanja. U takmičenju su učestvovali i Džejlen Braun iz Hjustona i Kol Entoni iz Orlanda. U takmičenju vještina pobijedio je domaći tim Klivlenda u sastavu Džeret Alen, Darijus Garland i Evan Mobli. Iako su izgubili u dodavanjima i na stazi prepreka, Kavalirsi su pobijedili zahvaljujući dobrom šutu, predvođeni Garlandom koji je postigao 24 poena. Za tim Adetokunbo nastupila su braća Janis, Aleks i Tanasis, a za tim Ruks Skoti Barns, Kejd Kaningem i Džoš Gidi. S. J.

U oba duel ulazimo sa maksimaln ambicijam PODGORICA – Nakon tri dana rada u nekompletnom sastavu, košarkaška reprezentacija Crne Gore bi danas trebalo da kompletira redove i počne najvažniju fazu priprema za prvi od dva meča sa Mađarskom, u okviru drugog ,,prozora“ kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Do puta za Debrecin, gdje u četvrtak igraju prvi meč sa Mađarima, izabranici Boška Radovića će trenirati u podgoričkoj ,,Bemax areni“, nakon što su prva tri dana radili u ,,kući košarke“, odnosno dvorani u sklopu hotela ,,Voco“. - Atmosfera je odlična u ekipi. Prvi dani priprema su uvijek kao uvod u tranziciju igrača iz klubova u reprezentaciju. Radi se najviše na uigravanju – ističe za Pobjedu bek ,,crvenih“ Vladimir Mihailović, koji se u prošlom ,,prozoru“ vratio u reprezentaciju nakon nekoliko godina pauze i koji je, sa uku-

Danas ekipi treba da se priključe Bojan Dubljević i Nemanja Radović, koji su sa Valensijom (četvrtfinale) i Mursijom (polufinale) igrali Kup Španije, kao i Jovan Kljajić, koji stiže iz Litvanije.

Završeni radovi u Tivtu

Održano prvo kolo bokserske li

Arsenal dobio novu tribinu

Mihailović

PODGORICA - Fudbalski klub Arsenal ozbiljno se sprema za Prvu ligu. Nakon neuspješnog pokušaja da se kroz baraž domogne elite, jer je prošle godine eliminisan na penale od Petrovca, tivatski klub krenuo je u još veći i bolji rad. Čelnici kluba u saradnji sa Komunalnim preduzećem Tivat krenuli su u nove radove i u ekspresnom roku završena je montažna tribina na glavnom HERTHABSC.COM

Odigrano drugo kolo na 74. šampionatu Crne Gore u šahu

Upravo je Jovana Savković blistala, jer je ubacila 35 poena, imala 11 skokova, uz po dvije asistencije i ukradene lopte (indeks 31), a dvocifrene su bile još Lana Vukčević sa 13 (uz 12 skokova) i Jovana Milošević sa 10. U strijelce su se upisale još Anastasija Begović osam (dvije trojke), uz po tri skoka i asistencije, Nađa Drobnjak pet i Atina Radević dva poena. Budućnost Bemax će narednog vikenda biti domaćin turnira, na kojem će ugostiti Triglav i Trešnjevku, a upravo u tim duelima Podgoričanke će juriti plasman za narednu fazu. U dosadašnjem dijelu ,,plave“ su R. P. na skoru 1-2.

Košarkaši Crne Gore danas bi trebal kompletiraju redove u pripremama dvomeč sa Mađarskom, u kvalifikac za SP, Vladimir Mihailović poručio

stadionu Arsenala. Na taj način ovaj stadion dobio je novu tribinu sa 306 sjedećih mjesta, koja će biti u funkciji i potpuno spremna za početak drugog dijela sezone. Osim toga u planu je i do kraja maja postavljanje još jedne tribine od 600 sjedećih mjesta, a u saradnji sa FSCG i Opštinom Tivat tada će se postaviti i reflektori na pomoćnom terenu. Jasno je da se Arsenal već sprema za Prvu ligu…

Nakon sjajnog posla u prelaznom roku, gdje je Arsenal angažovao nekoliko iskusnih igrača, te otvorene najave za borbu za prvo mjesto, iako Jedinstvo ima osam bodova više na polusezoni, rukovodstvo kluba stavilo je akcenat i na infrastrukturu. Samim tim, posebno nakon sponzorskog ugovora sa Portom Montenegro, jasno je da se u Tivtu sprema fudbalska ,,bura“… R. P.

PODGORICA - Bokser Podgorice Viktor Mihailović obilježio je prvo kolo bokserske lige Crne Gore u Bijelom Polju. Mihailović je u konkurenciji seniora, u kategoriji do 92 kilograma, savladao Đorđa Lainovića iz Bokserskog kluba Zlatičanin 3:0, osvajača medalje sa prvenstva Evrope za mlade. Za prikazano u tom meču član Podgorice zaslužio je priznanje za najboljeg boksera turnira. Pobjedu u konkurenciji seniora ostvario je i Stefan Savković (BK Zlatičanin), koji je u kategoriji do 80 kilograma prekidom u drugoj rundi savladao Stefana Janković iz podgoričkog kluba R Montenegro. U konkurenciji mladih Ilhan Dervišević iz bjelopoljskog

BUNDESLIGA (23. KOLO)

Jovetić strijelac u deb Stevan Jovetić postigao je prvi pogodak u 2022. godini, šesti u debitantskoj sezoni u Bundesligi. Napadač Herte je u 48. minutu povukao loptu sa sredine

svoje polovine, došao na oko 17 metara od gola RB Lajpciga i uz devijaciju savladao Petera Gulačija za 1:1. Jo-Jo je u narednih šest minuta još dva puta mogao da se upiše u strijelce. Kad se mreža RB

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Žugić otpao, Živanović i Baćović naknadno pozvani

lo da a za cijama

la a nim ma pno 39 poena, bio najefikasniji u našoj selekciji u prva dva meča sa Francuskom i Portugalom. A Crna Gora će u odnosu na prvi ,,prozor“ biti jača za jednog od svojih najboljih igrača, Bojana Dubljevića. - O Bojanovom kvalitetu je suvišno govoriti, tako da će, nesumnjivo, njegov dolazak biti ogromno pojačanje za nas. Mađarska je rival Crne Gore za drugo mjesto, s obzirom na to da je Francuska favorit u grupi. Od dvomeča sa Mađarima umnogome zavise i šanse Crne Gore u drugom krugu kvalifi-

Arena

Fedor Žugić je otpao iz kombinacije za drugi ,,prozor“ kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Kako je saopšteno iz Košarkaškog saveza Crne Gore ,,Žugić zbog zdravstvenih problema nakon infekcije kovidom-19 neće moći da pomogne selekciji u duelima sa Mađarskom“. Nakon otkazivanja Žugića, selektor Boško Radović reprezentaciji je priključio dvojicu košarkaša – debitanta i beka Mornara Barsko zlato Balšu Živanovića i krilnog centra SC Derbija Vasilija Baćovića, koji će konkurisati za duele sa Mađarima. kacija, pa bi sva četiri boda iz duela u Debrecinu i Podgorici bila od velikog značaja. - Reprezentacija Mađarske je vrlo neugodna ekipa kojoj je veliki kvalitet taj kontinuitet u sastavu koji održavaju godinama – upozorava Mihailović. Bek Mornara ističe da motivacije sigurno neće faliti, i da uopšte nije bitno gdje se igra prva, a gdje druga utakmica sa Mađarima. - Nadam se da ćemo biti maksimalno spremni za Mađarsku, tako da je po meni svejedno gdje se igra prva utakmica. U oba duela ulazimo sa maksi-

malnim ambicijama. Bez obzira na poraz od Francuske u prvom meču, Crna Gora je i protiv ,,trikolora“ odigrala veoma dobro, u trećoj četvrtini je vodila i 10 razlike, imala je egal do sredine posljednje dionice, ali je na kraju poražena 73:67. Sa takvom igrom, naša selekcija je favorit protiv Mađarske. - U prošlom ,,prozoru“, atmosfera u ekipi, želja i odnos su bili na maksimalnom nivou. Uz određeni kvalitet koji posjedujemo, vjerujem da je to nešto što donosi prevagu – zaključio S. J. je Vladimir Mihailović.

ige Crne Gore

ć oduševio Feniksa pobijedio je u kategoriji do 67 kilograma klupskog druga Ivicu Veličkovića, prekidom u prvoj rundi. Najperspektivniji bokser je školarac Jasmin Idrizović (BK Feniks), koji je u kategoriji do 40 kilograma prekidom u prvoj rundi savladao Nemanju Velkovskog (R Montenegro). U konkurenciji školaraca slavio je i Miško Milošević iz beranskog Radničkog, koji je u kategoriji do 33 kilograma savladao Demira Bandu (Feniks) 3:0. U konkurenciji pionira pobjede su ostvarili Admir Pepeljak (Feniks) i Strahinja Mrdak (Bijelo Polje). Pepeljak je u kategoriji do 30 kilograma pobijedio Petra Miloševića (Radnički) prekidom u prvoj rundi, dok je Mrdak bio bolji od

baklu Herte Lajpciga nije zatresla drugi put, jeste Hertina i to u još pet navrata - Nkunku je u 64. vratio vođstvo ,,bikovima“, da bi isti igrač već u 67. povisio na 3:1. Na kraju je bilo 6:1, pogađali su

Omara Bahovića (Feniks) 2:1. Najbolja bokserka turnira je Iris Leković (BK Feniks), koja se u uvodnim borbama borila sa Enom Bandom (Feniks). U uvodnim borbama borili su se još Nikola Lekić (Pauer boksing) i Milorad Purić (Pauer boksing), pioniri Adila Mu-

šović (Feniks) i Ena Hot (Feniks), školarci Kerim Banda (Feniks) i Zulević Bešir (Fenix) i Inel Hot (Feniks) i Omar Čoković (Feniks) i juniori Emra Banda (Feniks) i Kristina Femić (Bijelo Polje). Sve uvodne borbe bodovane su 1:1. R. P.

Dani Olmo, Amadu Haidara i Jusuf Poulsen. Prije jučerašnjeg meča u Berlinu, Jovetić je posljednji put bio strijelac 11. decembra, a potom je doživio povredu... U 70. minutu duela s RB Lajpcigom zamijenio ga je Maolida. Herta je 15. na tabeli i ima samo bod više od Augsburga, koji je na poziciji baraža za opstanak. RB Lajpcig je četvrti,

u zoni Lige šampiona, poravnat sa Hofenhajmom. Četiri boda više ima Bajer iz Leverkuzena. U trci za titulu su Bajern i Borusija iz Dortmunda. U Minhenu je juče poslije preokreta savladan posljednjeplasirani Grojter Firt (4:1), dok je u Dortmundu deklasirana Borusija iz Menhengladbaha (6:0). Bajern na vrhu ima šest bodoNe. K. va prednosti.

Sportski miks 19

Milovan Sekulović sprema se za povratak u ring, a u planu je napad na titulu omladinskog prvaka svijeta

Treba mi lakši meč nakon pauze, zato izazivam Vasa Bakočevića PODGORICA – Mladi crnogorski bokser Milovan Sekulović sjajnim nastupima u amaterskom boksu izrastao je u najveću nadu sa ovih prostora, rano dobio šansu da se oproba u profi ringu, gdje je pokazao da je nevjerovatan talenat i biser koji tek treba da zablista. Milovan Sekulović oduševio je prije dvije i po godine u Podgorici u profi meču na trgu, kada je ,,pospremio“ Beku Mukilišvilija iz Gruzije. Momak koji je 2016. godine osvojio bronzanu medalju na juniorskom prvenstvu Evrope, a dvije godine kasnije je brutalno pokraden u borbi za medalju na Evropskom prvenstvu u Italiji, između amaterskih mečeva i međunarodnih turnira i profesionalnog ringa, Sekulović je u dogovoru sa svojim trenerom Draganom Đuričkovićem, sa kojim sarađuje u Bokserskom klubu Podgorica, odlučio da se oproba u profi ringu. Iako mlad ima već skor 5-0. Ali, od nastupa za BK Podgoricu u Regionalnoj ligi i meča sa Vardarom trećeg jula, Sekulović nije imao mečeve. Povrede i zdravstveni problemi uticali su na to da je Sekulović neočekivano napravio pauzu, pa samim tim i od profi boksa. - Imao sam problema sa povredom, onda je uslijedio povratak, međutim, baš kada sam vjerovao u povratak u ring stigla je korona i zdravstveni problemi. Sve to uticalo je da budem duže vrijeme bez mečeva i svjestan sam da ni sada nijesam u najboljoj formi. Ali, uveliko se spremam i sa velikim motivom očekujem da opet uđem u ring – kaže Sekulović. Sekulović je u profi ringu ostvario pet pobjeda, svih pet je ostvario prekidom. Uz odlične reference koje ima iz amaterskog ringa već se spominje i borba za titulu profesionalnog prvaka svijeta u konkurenciji boraca do 23 godine. - Svjestan sam da sam još mlad, ali i da sam do sada do svih uspjeha stigao velikim radom i odricanjima. Tim putem planiram da idem i dalje. Titula prvaka svijeta je nešto posebno. Treba mi meč za povratak, zatim bi trebalo da uslijedi revija gdje bih mogao da se dodatno spremim za napad na titulu – kaže Sekulović. Svjestan da je bez profi meča već gotovo dvije godine, Sekulović sada želi da odradi meč koji bi označio njegov povratak, a ističe da ima posebnu želju koga bi izazvao za rivala. - Pratim boks i sva dešavanja u borilačkim sportovima. Nije mi jasno kada neki borci izazivaju veliku pažnju, a to rezultatima realno i ne zaslužuju, jer često njihovi mečevi jako kratko traju. Tu mislim na Vasa Bakočevića, sa kojim bih volio da radim meč. Ne znam da li će prihvatiti, ali to

Još jedan bokser spreman za pohod na titulu U Bokserskom klubu Podgorica ponosni su na Milovana Sekulovića, ali trener Dragan Đuričković uveliko sprema i drugog boksera u liku Viktora Mihailovića. Mladi takmičar sprema se za drugi profi meč, koji će raditi u Bosni i Hercegovini. - Uveliko treniram sa trenerom Đuričkovićem i radujem se što ću imati novi profi meč. Baš kao i Milovan vjerujem da ću uskoro raditi meč za titulu prvaka svijeta u omladinskoj konkurenciji, tako da će mi meč u Bosni i Hercegovini mnogo značiti kao priprema za pohod na titulu – naglasio je Mihailović.

Sala prioritet Trener BK Podgorica Dragan Đuričković, raduje se povratku u profi ring mladih takmičara, ali ističe da klub uveliko radi na poboljšanju uslova i omasovljenju baze. - Iako u otežanim uslovima, zbog finansija, radovi su u toku na izgradnji nove sale. Ipak, veliku zahvalnost dugujemo Sekretarijatu za Glavni grad, koji je obezbijedio salu samo za borilačke sportove, što nam mnogo znači. Raduje me što je svakog dana sve više polaznika i baš zbog toga da bi mogli da rasporedimo grupe po uzrasnim kategorijama nadam se da ćemo u dogledno vrijeme uz pomoć određenih sponzora uspjeti da završimo salu, kako bi mogli da sve organizujemo na maksimalnom nivou – kazao je Đuričković. bi bila idealna prilika da sa jednim takvim borcem imam lagan meč da se vratim u ring – sa puno optimizma istakao je Sekulović i poslao jasnu poruku Bakočeviću. Milovan Sekulović neće moći za predstojeće reprezentativne akcije da bude na raspolaganju selektoru Nikoli Ružiću, ali ističe da je nastup pod crnogorskim grbom za njega

posebna privilegija. - Znam da još nijesam u pravoj formi i onda ne želim da se meni dešava ovo što sam pominjao, da izlazim nespreman i da se „valjam“ po ringu. Nastup pod crnogorskom zastavom je privilegija i čast i svakako da ću se uvijek odazvati pozivu selektora, sa uvjerenjem da mogu dosta R. P. doprinijeti.

20 Feljton

Poneđeljak, 21. februar 2022.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (DRUGI DIO)

Ujedinjenje Jugoslovena postalo je ideja mladog naraštaja » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„CRNOGORAC“, BR. 24. IZDANJE OD 3. JULA 1871. GODINE

Cetinje, 2. jula. — Od dana rođenja našljednika Njegove Svijetlosti kneza Nikole I., pa sve do danas izgleda Cetinje neprekidno kao u najveći praznik. Naroda je jednako puno, da se jedva ulicama može proći. Jedni odlaze, a drugi dolaze, a ima ih sa sviju strana: iz Boke Kotorske, iz Hercegovine, iz Arbanije. Svi su došli da učestvuju u opštoj radosti i da čestitaju knezu srećno rođenje našljednika. Iz Boke Kotorske bile su deputacije iz Paštrovića, Brajića, Grblja, Krivošija, iz Novske Krajine, iz Majina i Pobora. Jedno na drugo bilo je iz Boke do 600 ljudi. Doista ova svečanost o rođenju našljednika kneza Nikole može se najpravičnije nazvati narodna svečanost i po mnoštvu naroda, koji se iz različih krajeva stekao i po oduševljenju i velikijem željama, koje su knezu Nikoli izjavljene.

List Crnogorac, br. 3 od 6. februara 1871.

Cetinje krajem 19. stoljeća

Misao o ujedinjenju Jugoslovena nije stara, ali je našla skoro svuda na jugu slovenskom svoje privrženike … Osobito posle sedanske bitke uvidela se je potreba sdruženja, kad se je Njemačka tako osilila. Pre toga bile su jugoslovenske težnje samo snovi nekolicine vatrenih Slovenaca i Hrvata

Vijesti iz našijeh i tuđijeh zemalja — U Carigradu je promijenjen opet ministar finansije. Kao da će im to što pomoći! — U Parizu su svršeni izbori. Većinom su izabrani „umjereni republikanci.” Ima ih, koji su s tijem sa svijem zadovoljni, jer držaše, da će to spasti Francusku. Među tijem sada je najneizvjesnije stanje u Francuskoj: nit je pređašnje borbe nit je nove postojanosti. Bilješke. - Moric Jokaj, mađarski čuveni književnik i urednik poziva u svome listu „Honu” na sastanak sve svoje drugove novinare koji su za to, da se osnuje jedal fond iz koga bi se davale penzije novinarima. Fond je taj već osnovan i umnožava se svaki dan dobrovoljnim prilozima. Novac koji se skupi daje se odmah pod interes. Misao da se osnuje takav fond, nalazi odziva velika i u Pešti i izvan nje među Mađarima. Jokaj je dao 1000 f. kao osnivački prilog, i osim toga 300 svake godine. Peštanski zlatar Simrak, koji ima velike sveze sa inozemstvom i koji je već od tuda znatne priloge donio, obećao je da će i dalje što više može kupiti. Ova je misao vrlo sretna, jer takav zavod može biti od velike koristi narodu. Obezbrižiće ljjude, koji žrtvujući sve vrijeme i snagu svoju narodnijem poslovima, najmanje se za sebe staraju. Naravno ovđe se razumiju ljudi u kojijeh je vjera tvrđa od kamena a ne oni koji se prodaju svakoj vladi. Fondom ovijem postići će se još i to, da će sloboda imati mnogo junačkijeh boraca svojijeh. U manjih naroda postoje ove dvije grdne

Vojvoda Simo Popović, urednik lista Crnogorac

krajnosti među javnijem radnicima: prodane duše obasipaju vlade zlatom, a ljude koji su postojani u službi narodnoj, narod nemože ili neumije, da pomogne. Ovakvijem ustanovama savlađuju se te nevolje.

„CRNOGORAC“, BR. 25. IZDANJE OD 10. JULA 1871. GODINE

Iz Zete, 1. julija. — Javljao sam već do sada toliko o zulumama, koje hrišćani trpe od Turaka, a evo ću vam sada opet javiti nješto što je među samijem Turcima bilo. (…) Tu skoro dogodila se pobuna i svađa zbog pasišta u Zabijelu i to ovijem načinom. Kao što smo javili za Sekniće, da ih je vlast u aps bacila, te su zabita podgoričkog ranili i čast mu povrijedili, zabit je puštio i Mahmuta i Sekniće iz apse, koji su tako kao i drugi ljudi uživali slobodu — onakvu kakve je ima. No zabit je tajnijem načinom naredio kako će Mahmuta noću pogubiti. Mahmut pođe, da čuva svoju

stoku i ostane ponoći da čuva torinu. U to vrijeme dođu njeki i ubiju ga na mrtvo. Seknići htjeli su osvetu i istragu kod suda da učine, ama znajući, da je to zabitov posao, morali su ćutati, jer ne mogu ništa učiniti protivu vlasti. I tako je sama vlast turska učinila osvetu nad Turčinom i po tome možete misliti šta bi učinila i šta čini sa hrišćanima.

„CRNOGORAC“, BR. 26. IZDANJE OD 17. JULA 1871. GODINE

Politički pregled. U Francuskoj i ako su se utišale strasti i osobito dinastičke intrige, još je jednako traljavo stanje. Nezadovoljstvo je veliko sa današnjijem stanjem, i sadašnju republiku zovu „monarhiju bez monarha.” Francuska je još jednako birokratska zemlja — republika bez republikanaca. Na svijema državnijem mjestima ima jedva 12 republikanaca, koja su bili poznati kao taki i prije Gambetove vlade. Sva druga mjesta zauzeli su legitimiste, orleanci i bivši napoleonovi činovnici. Tako na primjer predala je vlada uhvaćene ustaše iz pošljednjega ustanka poznatome Klementu, policajnome komesaru iz vremena Napoleonova, da on svakome opredjeli veličinu krivice. To je čovjek koji je za svoje vrijeme tolike slobodnjačke novine uzaptio, a riječ „republika” nije nikada mogao čuti. Takve stvari bude veliko

podozrenje u narodu, koji se izjasnio za čistu republiku. Vijesti iz našijeh i tuđijeh zemalja. — Francuska skupština donijela je zakon da svaki birač gubi svoje biračko pravo, ako dva put ne dođe na biralište. To je učinila za to, što je u pošljednjijem izborima bilo neobično slabo učešće. — Do koji dan počeće suđenje u Parizu okrivljenicima iz komuničkog ustanka. Krivci su podijeljeni na one, koji su članovi komune i na one. koji su ma kojijem načinom potpomagali komunu.

„CRNOGORAC“, BR. 27. IZDANJE OD 24. JULA 1871. GODINE

Jugoslavenstvo. Početkom ovoga mjeseca počeo je izlaziti u Bukareštu srp-

Cetinje, 1886. godina

ski list „za umno i političko ujedinjenje Jugoslovena” pod imenom “Jugoslavija.“ U svome prvom broju donosi ovaj uvodni članak, s kojim upravo hoće da obilježi svoj pravac. Misao o ujedinjenju Jugoslovena nije stara, ali je našla skoro svuda na jugu slovenskom svoje privrženike, i ona je postala idejom mladog naraštaja. Osobito posle sedanske bitke uvidela se je potreba sdruženja, kad se je Njemačka tako osilila. Pre toga bile su jugoslovenske težnje samo snovi nekolicine vatrenih Slovenaca i Hrvata. Sam „Slov. Narod“ nije bio prijatelj ujedinjenju, bojeći se, da će se plemenske individualnosti u Jugoslovenstvu izgubiti, — da Srbi i Bugari ne mare za ostvarenje te misli. Sva zajednica, koju su onda Česi, Slovenci i Hrvati tražili, bila bi njeka uzajamnost s nje-

Misao da se osnuje fond iz koga bi se davale penzije novinarima je vrlo sretna, jer takav zavod može biti od velike koristi narodu. Obezbrižiće ljude, koji žrtvujući sve vrijeme i snagu svoju narodnijem poslovima, najmanje se za sebe staraju. Naravno ovđe se razumiju ljudi u kojijeh je vjera tvrđa od kamena a ne oni koji se prodaju svakoj vladi kim diplomatskim jezikom, — ali ta misao bila je tako maglovita, da se nije mogla ni kod najbolje volje razumjeti, Zbog nejasnosti i nepraktičnosti toga programa nije dugo ni postojao, pa mislimo da su ga i Česi napustili. U Ljubljani sastavili su posle toga slovenski i hrvatski rodoljubi (Srbi u Bugari tamo nisu bili zastupani) drugi program, kome je bila težnja, da se austrijski Jugosloveni spoje u jednu oblast, i da austrijska vlada promjeni svoju turkofilsku politiku. — Uz taj program pristaše Slovenci, Hrvati i njekoliko Srba. Program ovaj je miran i ne dira u opstanak Austrije, za to mu se vlada nije ni protivila, ma da ga u delo privesti neće: ali usvojiti ga ne može celo Jugoslovenstvo. — Turski Sloveni gonjeni kao ni jedan drugi narod na svetu ne mogu se zadovoljiti s njim, oni drugo neće, no da se tursko carstvo sa svim uništi. — A masa Jugoslovena živi u Turskoj, na koje se taj program nije osvrćao. Ni austrijskim Slovenima neće dugo po volji biti, jerbo samo zaželjena autonomija jugoslav. zemalja nije dosta za njihovu nezavisnost i jedinstvo. Jugoslovensko pitanje ne da se drugim načinom, no revolucijom izvesti. I Turska i Austrija moraju propasti, tek onda je isto rešeno. Kad će to biti proricati se ne može. Stvar zavisi od okolnosti, budi više manje ugodne… (Nastavlja se)

Povodi/Marketing 21

Poneđeljak, 21. februar 2022.

STAV

Opet smo najbolji » Piše: Milan ŠĆEKIĆ Nedavno je u jednom tekstu ponovo elaborirana teza o Crnogorcima kao o srpskoj nacionalnoj eliti, odnosno Crnogorcu kao srpskom nadčovjeku, bez obzira što se time u inferiorni položaj stavljaju svi ostali Srbi. Ali to nije važno. Važno je da se istorijsko nasljeđe koje pripada Crnogorcima pripiše u vlasništvo cjelokupnog srpskog naroda i da se Crnogorci svedu na njegov regionalni varijetet. Istina, najbolji. Koga ovi ideolozi ubrajaju u osrednje i najgore Srbe, za sada ne otkrivaju. Ovakve ideje, pored samih nacionalnih Crnogoraca, imaju najvećeg protivnika i u crnogorskoj nacionalnoj istoriji, koja svojim činjeničnim materijalom ne dozvoljava da se teorija o Crnogorcima kao nadsrbima održi kao

ideološka građevina. Laž je cement svake građevine ,,srpskog sveta“. Pa koliko izdrži. Kako tvrde promoteri ,,srpskog sveta“, Crnogorci će u ujedinjenoj srpskoj državi (Srbija, Republika Srpska, Crna Gora) imati posebno mjesto. Jer ako je ko izgarao da očuva ,,svijest o Kosovu kao moralnoj geografiji srpskog naroda i duhovnom središtu svoje otadžbine“, to su bili Crnogorci ili nadsrbi. S druge strane, značaj bitaka na Krusima, Martinićima, Grahovcu, Vučjem Dolu ,,u značajnoj mjeri širili su Srbi izvan Crne Gore, afirmišući, nerijetko, Crnogorce kao srpskog Davida koji se sam i goloruk podizao protiv otomanskog Golijata“. To bi u prevodu trebalo da znači da su se odužili Crnogorcima, čiji je ,,posljednji veliki bljesak srpstva bio oličen u Mojkovačkoj bici“. Nakon toga je, tvrde ideolozi ,,srpskog sveta“, došlo do kapitulacije (!), austrougarske okupacije, raspuštanja vojske, španjolske groznice, internacije, gladi i oslobođenja (!) Crne

Gore 1918. godine, a potom i njenog ,,ujedinjenja sa Srbijom (čitaj: prisajedinjenja), u zajedničku jugoslovensku državu“. Činom ujedinjenja je ostvarena ,,centralna funkcija njenog postojanja i označen početak doba u kome su Crna Gora i srpski narod u njoj, izlazeći iz jednog stoljetnog vanrednog stanja (!), obilježenog ratovima i pripremama za nove ratove, konačno mogli da stupe u redovne tokove jedinstvenog srpskog duhovnog i kulturnog, prosvjetnog i, napokon, nacionalnog života“. Dakle, suština postojanja Crne Gore bila je da nestane kao država, budući da se posljednjih stotinu godina konstantno pripremala za rat i ratovala. Tako se Crna Gora potrošila kao država, sve dok se nije ujedinila sa Srbijom i postala

dio jugoslovenske države, u kojoj je zahvaljujući srpskom duhovnom, kulturnom, prosvjetnom i nacionalnom načinu života, 1931. godine 56% stanovništva bilo nepismeno (oko 80% žena), fakultetski obrazovanih ljudi bilo je 0,25%, dok visokoškolskih i naučnih institucija nije bilo. Industrija praktično nije postojala, dok su pet ministara (od 819) i desetak poslanika (od 7-13) iz Srpske Sparte, predstavljali nevažan dekor političkom životu jugoslovenske države u periodu između dva svjetska rata. Idiličan život u međuratnom periodu prekinuo je Drugi svjetski rat, nakon kojeg je Komunistička partija dala ključni doprinos da se Crnogorci sve manje osjećaju Srbima. ,,Crnogorac više ne biva Srbin koji je sam sebe, u

Zato su tvrdnje o povlašćenom statusu Crnogorca u socijalističkoj Jugoslaviji notorne neistine, a one o ujedinjenju dvije nezavisne države i jednog entiteta obične obmane, koje osim dnevnopolitičke, nemaju drugu upotrebnu vrijednost

crnogoričnim (?!) šumama, oslobodio od turske vlasti, nego i pripadnik jednog novog, revolucionarnog naroda, koji se oslobodio ‘velikosrpske hegemonije’. Njegovo kolektivno ime više nije srpsko, odnose između elemenata njegove srpske kulture utvrđuje Agitprop“, a ,,princip jednakosti naroda u Jugoslaviji omogućava da jedno lice, nacionalno određeno kao Crnogorac, u odnosu na jednog Srbina, ima šesnaestostruko veće mogućnosti da postane, recimo, general ili ambasador, odnosno da napreduje u jugoslovenskoj službi“. Iako korijene nacionalne emancipacije Crnogoraca treba tražiti mnogo prije 1945. godine, narativ da je crnogorsku naciju izmislila Komunistička partija, Kominterna, Milovan Đilas, Josip Broz, decenijama unazad služi kao pogonsko gorivo velikosrpskim nacionalistima za destabilizaciju regiona. U tom smislu treba razumjeti stupidne poruke da su u socijalističkoj Jugoslaviji Crnogorci neuporedi-

Idiličan život u međuratnom periodu prekinuo je Drugi svjetski rat, nakon kojeg je Komunistička partija dala ključni doprinos da se Crnogorci sve manje osjećaju Srbima vo lakše mogli napredovati u državnoj službi od Srba, pa ih kao konvertite, lažnu naciju i udvorice režima, ako već ne mogu da se preobrate, treba kazniti za otpadništvo. Da su Crnogorci zaista bili miljenici socijalističkog režima zato što su se odrekli srpskog imena, zasigurno da na Golom otoku srazmjerno broju stanovnika ne bi bilo najviše Crnogoraca, među kojima je bilo dosta pripadnika organa bezbjednosti. Zato su tvrdnje o povlašćenom statusu Crnogorca u socijalističkoj Jugoslaviji notorne neistine, a one o ujedinjenju dvije nezavisne države i jednog entiteta obične obmane, koje osim dnevnopolitičke, nemaju drugu upotrebnu vrijednost.

22 Marketing

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak, 21. februar 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Suda za prekršaje u Bijelom Polju 1. Samostalni/a referent/kinja - dostavljač - Odjeljenje Žabljak, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva 2. Samostalni/a referent/kinja - izvršni radnik - Odjeljenje Pljevlja, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva 3. Samostalni/a referent/kinja - upisničar - Odjeljenje Pljevlja, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva 4. Samostalni/a referent/kinja - zapisničar-operater - Služba za poslove sudske uprave, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word) - poznavanje daktilografije - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva 5. Samostalni/a referent/kinja - zapisničar-operater - Odjeljenje Mojkovac, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word) - poznavanje daktilografije - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazacprijavenaslobodnoradnomjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne

može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov. me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Suda za prekršaje u Bijelom Polju Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nevena Ostojić tel: +38267088911; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Osnovnog suda u Kotoru 1. Savjetnik/ca - , - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , zamjene privremeno odsutnog državnog službenika, odnosno namještenika, za vrijeme odsustva državnog službenika, odnosno namještenika, a najduže do dvije godine - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet - poznavanje rada na računaru (word) - položen pravosudni ispit - najmanje tri godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazacprijavenaslobodnoradnomjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovođenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). Na interni oglas može se prijaviti državni službenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, glavni inspektor, glavno ovlašćeno službeno lice i rukovodilac nacionalne kancelarije, inspektor koordinator, inspektor i ovlašćeno službeno lice, kao i lice kome je prestao mandat na osnovu člana 60 stav 1 al. 1, 2 i 4 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik koji je na probnom radu nema pravo da se prijavi na interni oglas. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk. gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove internog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog suda u Kotoru Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Radulovic tel: 067/002-660; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima 1. Samostalni/a savjetnik/ica II - upravitelj/ka pisarnice - Služba za opšte i administrativne poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Pljevlja - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo - poznavanje rada na računaru (word i internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazacprijavenaslobodnoradnomjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović tel: 069/157-889; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Osnovnog suda u Kotoru 1. Namještenik/ca - higijeničar/ka - Služba za poslove sudske uprave, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme

24 Oglasi i obavještenja - I2 nivo kvalifikacije obrazovanja 2. Viši/a namještenik/ca II - za obezbjeđenje objekta i imovine suda - Sudska pisarnica, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - III nivo kvalifikacije obrazovanja - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje šest mjeseci radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazacprijavenaslobodnoradnomjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, Probni rad je obavezan za namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovođenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine. Provjera sposobnosti za namještenike vrši se usmenim intervjuom. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog suda u Kotoru Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević tel: 067/320-520; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Suda za prekršaje u Podgorici 1. Viši/a namještenik/ica I - Odjeljenje u Nikšiću, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazacprijavenaslobodnoradnomjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovođenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine. Provjera sposobnosti za namještenike vrši se usmenim intervjuom. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Suda za prekršaje u Podgorici Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević tel: 067/320-520; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,BOŠKO RADULOVIĆ“ Adresa: KOMANI B.B.

Tel.: 069-052-033 Email: skola@os-bradulovic.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada KOMANI Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2022.godine; -za 12 časova nedjeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

SPORTSKI OBJEKTI DOO Adresa: 19.DECEMBAR BR.12

Tel.: 020-664-291 Email: office@pgsport.me Oglašava potrebu za: 1. SPASILAC/LJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -potrebna licenca za spasioca; -nepotpuna dokumentacija neće se razmatrati; -kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

THE DODO PPU Adresa: STUDENTSKA 29

Tel.: 067-873-098 Email: vrticdodo@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. LOGOPED/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci,

Poneđeljak, 21. februar 2022. radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Stepen bachelor – Diplomirani logoped Rok za prijavljivanje: 3 dana

UNIVERZITET CRNE GORE MAŠINSKI FAKULTET Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B.

Tel.: 020-245-003 Email: mf@ucg.ac.me OGLAS za izbor tehničkog saradnika/ce u Centru za motore i vozila na Mašinskom fakultetu 1. Tehnički/a saradnik/ca - izvršilaca:1, na određeno vrijeme od jedne godine Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava i sljedeće posebne uslove: - Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita ECTS-a, (VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja) za studijski program Drumski saobraćaj, Mašinski fakultet; - Najmanje 1 godina radnog iskustva u struci; - Poznavanje rada na računarima. Predviđena je probni rad u roku od tri mjeseca. Kandidati uz prijavu podnose sljedeću dokumentaciju: Currisulum vitoe-CV, fotokopija biometriske lične karte, uvjerenje da se ne voidi krivični postupak, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz o potrebnom radnom iskustvu. Nepotpune i neblagovremeno podnijete prijave, neće se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti preko arhive, u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu Mašinski fakultet, Džordža Vašingtona bb 81000 Podgorica. Informacije se mogu dobiti na telefon 020/245-003

BAR TEL.: 030/313-048

ALEKS MONT DOO BAR DRUŠTVO ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE, EXPORT-IMPORT Adresa: MAJORA MILOVANA MEĆIKUKIĆA 78

Tel.: 067/221-313 Email: alina@saspred.com Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/ CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme skraćeno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV, VSS , Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 5 dana

BUDVA TEL.: 033/402-556

DOO MOLEKUL BUDVA Adresa: VOJVOĐANSKA BR. 12

Tel.: 069/137-502 Email: apoteka@molekul.me Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A FARMACEUT/ KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 14 dana Napomena: Prijave slati na emial:apoteka@molekul.me

HTP VILE OLIVA DOO Adresa: PETROVAC NM

Tel.: 033/461-198 Email: vilaoliva@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Vodoinstalater Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena:

-Tehnička služba -Kontakt Radunović Željko 069/399-611 2. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Elektrotehničar elektromehanike (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -Tehnička služba -Električar -Kontakt Radunović Željko 069/399-611 3. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Konobar, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -restoran -Kontakt Kovačević Vladenko 069/660-329 4. ŠANKER/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Točilac pića, Poznavanje engleskog jezika. Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -restoran -Kontakt Kovačević Vladenko 069/660-329 5. SERVIR/KA, 15 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Servir Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -restoran -Kontakt Kovačević Vladenko 069/660-329 6. ŠANKER/ICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Točilac pića, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -Bazen,longe bar -Kontakt Gardašević Nikola 063/999-109 7. KONOBAR/ICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Konobar, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -Bazen,longe bar -Kontakt Gardašević Nikola 063/999-109 8. RECEPCIONER/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Recepcionar, Francuski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -Kontakt vilaoliva@t-com.me 9. LIFT BOY/LONDINJER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -Kontakt vilaoliva@t-com.me 10. NOĆNI/A PORTIR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -Kontakt vilaoliva@t-com.me 11. SPASILAC/TELJKA NA PLAŽI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), Kurs za spasioca davljenika Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -Kontakt vilaoliva@t-com.me 12. MASER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Maser - kupeljar, Kurs za spasioca davljenika Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -Kontakt vilaoliva@t-com.me

MIKRO-INTERNATIONAL Adresa: BEČIĆI, MARINA BEČIĆA B.B

Tel.: 033/471-379 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U VEŠERAJU, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Zvati od 09-12h 2. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Točilac pića Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Zvati od 09-12h 3. KONOBAR/ICA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Konobar Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Zvati od 09-12h 4. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Zvati od 09-12h 5. SOBAR/ICA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Sobarica Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Zvati od 09-12h

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

PERLA DOO Adresa: ŠETALIŠTE PET DANICA 98

Tel.: 031/345-700, 067-222-068 Email: info@perla.me Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 10 dana 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 10 dana

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

ENING DOO Adresa: Gudeljska II BB

Tel.: 069/046-914 Email: office@ening.co.me Oglašava potrebu za: 1. RAČUNOVOĐA/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Nikšić Uslovi: VSS, Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Potrebne kvalifikacije i osobine: ·Stručna sprema: VII stepen, Ekonomski fakultet; ·Najmanje 5 godina iskustva na istim ili sličnim poslovima; ·Sertifikat za ovlašćenog računovođu; .Rad na računaru – Microsoft Office paket (napredni nivo); ·Znanje engleskog jezika; ·Uspješno završena interna obuka za rad u računovodstvenom programu ·Odlično poznavanje pozitivnih zakonskih propisa iz oblasti računovodstva, finansija, radnih odnosa i sl. ·Timski rad; fleksibilnost; posvećenost poslu.

JZU DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ Adresa: Radoja Dakića bb

Tel.: 040/231-202 Oglašava potrebu za: 1. OFTAMOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Nikšić

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 21. februar 2022. Uslovi: Specijalista oftalmologije Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: položen specijalistički ispit. 2. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Nikšić Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana 3. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ŽENE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Nikšić Uslovi: Specijalista ginekologije i akušerstva Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: položen specoijalistički ispit. 4. REFERENT/KINJA ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Pravni fakultet - VSS -240 CSPK 5. MEDICINSKA/I SESTRA / TEHNIČAR, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Nikšić Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana 6. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA Adresa: HERCEGOVACKI PUT BR.4

Tel: 040/232-210 Na osnovu Odluke Odbora direktora sa sjednice održane dana 16.02. 2022. godine, Odbor direktora D.O.O. “Vodovod i kanalizacija” Nikšić raspisuje konkurs za izbor Izvršnog/e direktora/ice Društva sa ograničenom odgovornošću D.O.O.”Vodovod i kanalizacija” Nikšić Pored opštih uslova (da je punoljetno i poslovno sposobno lice) kandidat treba da ispunjava posebne uslove i to: -VSS, VII stepen (240 kredita); -najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, odnosno na drugim poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu; -da ima radno iskustvo u organizovanju rada i vođenju poslova; -uvjerenje o državljanstvu; -poznavanje rada na računaru; -uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Izbor i imenovanje se vrši na period od 4 godine. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom: CV, molba, uvjerenje o stručnoj spremi, dokaz o radnom iskustvu, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti i kopiju lične karte - dostaviti poštom ili na arhivu D.O.O. “Vodovod i kanalizacija” Nikšić, ul. Hercegovački put br. 4, Nikšić u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa.

ROŽAJE TEL.: 051/271-343

JU SREDNJA STRUČNA ŠKOLA ROŽAJE Adresa: OMLADINSKA BB

Tel.: 087/271-709 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA POLJOPRIVREDNE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani poljoprivredni inženjer za proizvodnju bilja (VII/1 SSS), Stepen specijaliste – Strukovni inženjer poljoprivrede, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni

ispit. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine na 8 časova nedeljne norme.Uz prijavu dostaviti:diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 2. NASTAVNIK/CA POLJOPRIVREDNE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani poljoprivredni inženjer za proizvodnju bilja (VII/1 SSS), Stepen specijaliste – Strukovni inženjer poljoprivrede, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem do povratka radnika/ce sa bolovanja a ne duže od 31.08.2022. godine. Uz prijavu priložiti : diplomu inženjera poljoprivrede,uvjerenje o položenom stručnom ,licencu za rad,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 3. NASTAVNIK/CA UGOSTITELJSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Strukovni menadžer gastronomije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme na 18 časova.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 4. NASTAVNIK/CA UGOSTITELJSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Strukovni menadžer gastronomije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme na 18 časova nedeljne norme.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 5. NASTAVNIK/CA UGOSTITELJSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Strukovni menadžer restoraterstva , Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme kraće od punog 9 časova nedeljne norme.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 6. NASTAVNIK/CA ELEKTROTEHNIČKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Stepen specijaliste – Računarstvo i informacione tehnologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do povratka radnice sa bolovanja,a ne duže od 31.08.2022. godine..Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 7. NASTAVNIK/CA ELEKTROTEHNIČKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Stepen specijaliste – Računarstvo i informacione tehnologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme punona 18 časova norme.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 8. NASTAVNIK/CA ELEKTROTEHNIČKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Rožaje Uslovi: Stepen specijaliste – Računarstvo i informacione tehnologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na neodređeno vrijeme .Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 9. NASTAVNIK/CA ELEKTROTEHNIČKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme kraće od punog 11 časova nedeljne norme.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 10. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme kraće od punogna 14 časova nedeljne norme.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 11. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: .Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 12. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE ZDRAVSTVENE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Bachelor primjenjenih studija visoke medicinske škole, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme na 12časova nedeljne norme.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 13. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE,ZDRAVSTVENE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Bachelor primjenjenih studija visoke medicinske škole, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme puno.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 14. NASTAVNIK/CA ZDRAVSTVENE GRUPE PREDMETA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje

Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme puno .Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 15. NASTAVNIK /CA ZDRAVSTVENE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme na 15 časova nedeljne norme.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 16. NASTAVNIK/CA PRAVNE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine, .Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 17. NASTAVNIK/CA FRIZERSKE GRUPE PREDMETA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Frizer - specijalista, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme puno.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 18. NASTAVNIK/CA GEOGRAFIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor geografije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme puno na 18 časova nedeljne norme.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo. 19. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijem na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine,radno vrijeme na 8 časova nedeljne norme.Uz prijavu dostaviti: diplomu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,licenca za rad ,ljekarsko uvjerenje,crnogorsko državljanstvo.

JU OŠ ,,DACIĆE“ ROŽAJE Adresa: SELO DACIĆE 84310

Tel.: 069424427 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA BIOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Biolog, Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme,a najduže do 31.08.2022.godine. Poznavanje albanskog jezika i pisma. Uslovi: - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (240 kredita CSPK-a), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, - Licenca za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, - Uvjerenje o državljanstvu ( kopija lične karte ), - Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi

krivični postupak, - Ljakrsko uvjerenje 2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme,a najduže do 31.08.2022.godine. Poznavanje albanskog jezika i pisma. Uslovi: - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (240 kredita CSPK-a), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, - Licenca za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, - Uvjerenje o državljanstvu ( kopija lične karte ), - Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak, - Ljakrsko uvjerenje 3. PROFESOR/ICA ISTORIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor istorije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme,a najduže do 31.08.2022.godine. Poznavanje albanskog jezika i pisma. Uslovi: - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (240 kredita CSPK-a), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, - Licenca za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, - Uvjerenje o državljanstvu ( kopija lične karte ), - Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak, - Ljakrsko uvjerenje 4. PROFESOR/ICA GEOGRAFIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor geografije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme,a najduže do 31.08.2022.godine. Poznavanje albanskog jezika i pisma. Uslovi: - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (240 kredita CSPK-a), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, - Licenca za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, - Uvjerenje o državljanstvu ( kopija lične karte ), - Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak, - Ljakrsko uvjerenje 5. PROFESOR/ICA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme,a najduže do 31.08.2022.godine. Poznavanje albanskog jezika i pisma. Uslovi: - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (240 kredita CSPK-a), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, - Licenca za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, - Uvjerenje o državljanstvu ( kopija lične karte ), - Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak, - Ljakrsko uvjerenje

ULCINJ TEL.: 030/412-213

OŠ BEDRI ,,ELEZAGA“ Adresa: VLADIMIR BB.

Tel.: 459-230, Raspisuje konkurs za: 1. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Vladimir Uslovi: SSS opšteg, tehničkog ili društvenog smjera, Osposobljavanje za obavljanje poslova asistenta u nastavi Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radnik/ca se prima na određeno vrijeme sa punom normom 100% do 10.07.2022.godine. Kandidat/kinja treba da ima završenu obuku stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama, odnosno Sertifikat za Asistenta u nastavi. Nastava se izvodi na albanskom jeziku.

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Dnevni list

MALI OGLASI POTRAŽNJA

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi. Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 1

ZANATSKE USUGE STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 2

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. februar 2022.

ČEDO RADIČEVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i podršku. Da tvoja duša nađe mir na nekom boljem mjestu.

SVETLANA

Posljednji pozdrav najboljem tati na svijetu.

1537

Tvoji ANDRIJA i KRISTINA

Dragi

ČEDO 1536 Дана 20. фебруара 2022. године у 74. години живота после краће болести преминуо је наш драги

hvala za svu pažnju koju si nam pružio. Počivaj u miru. Posljednji pozdrav bratu

BALETIĆ BRANO i NADA 1538 Posljednji pozdrav dragom

VASU LJUMOVIĆU

БУДИМИР Милосава ЂУРАНОВИЋ

JANKO i NATAŠA 1512

ČEDU Сахрана је обављена истог дана у кругу породице на мјесном гробљу Шабов Круг - Мартинићи.

Dana 18. februara 2022. preminula je u 85. godini BALŠA BALETIĆ sa porodicom

Ожалошћени: супруга МИЛАНКА, син ИВАН, кћерке МАРИЈАНА и ЈОВАНА, снахе ЈЕЛЕНА и МАРТА, братанићи РОМАН и ВЛАДИМИР, братанична НАТАЛИЈА, унучад и остала родбина

1539 Dragoj sestri i tetki

ANKA Milanova RAŽNATOVIĆ rođena Stanišić 1520 Posljednji pozdrav dragom kumu

BUDU ĐURANOVIĆU

Zbog epidemioloških mjera, sahrana je obavljena 19. februara, u krugu porodice, na groblju u Vinićima.

Ožalošćeni: sestra MIRA, snahe JOVANKA i DRAGICA, bratanići BORIVOJE-BATO, DANILO i IVAN, bratanične BORKA, DANIJELA, BILJANA, TAMARA i IVANA, sestrići ZORAN i DEJAN, sestrične NADA, ZORICA i NATAŠA i ostala mnogobrojna porodica RAŽNATOVIĆ i STANIŠIĆ

ANKI RAŽNATOVIĆ

Neka tvoja umorna duša od bolesti počiva kod svojih najdražih.

Sestra MIRA, sestrić DEJAN RAŽNATOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru. S poštovanjem, 1522

VLATKO LAKIĆ sa porodicom 1510

1511

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 21. februar 2022. Posljednji pozdrav mom dragom suprugu

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

Dana 20. februara 2022. godine, poslije duže bolesti, u 87. godini preminula je naša draga

VELJKU Dušanovom RACKOVIĆU

RUŽA Spasoja CICMIL rođena Vukosavljević

VOJKI GVOZDENOVIĆ ŠARČEVIĆ Naš životni put bio je protkan ljubavlju, pažnjom i požrtvovanjem. Zauvijek ću te čuvati u srcu.

Tvoja supruga BRANKA

Sahrana će se obaviti na gradskom groblju u Nikšiću 21. februara 2022. u 13 časova u krugu uže porodice. Kuća žalosti: Ul. Alekse Backovića 33, Nikšić

Bila si voljena tetka, koja je i u daljini, čuvala i sačuvala odnos prema porodici, prijateljima i sjećanje na tvoju Crnu Goru, rodni kraj, crnogorski način života i moralni kod. Draga tetka, bila si oslonac uvijek kad je trebalo. Sjećamo se lijepih zajedničkih trenutaka, svakog mudrog savjeta i posebno tvoje široke duše i srca koju si nesebično dijelila sa nama. Bila si veliki čovjek i žena. Bila je prava čast i privilegija imati te.

OŽALOŠĆENA PORODICA

1531

1527

Posljednji pozdrav našem dragom ocu, đedu i svekru

S ljubavlju i poštovanjem našoj dragoj

BRANIMIR, MARIJANA, MARKO i MARIJA

VELJKU Dušanovom RACKOVIĆU

RUŽICI

1529 Hvala ti za sve trenutke provedene s tobom. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

TUŽNO SJEĆANJE 21. 2. 1992 – 21. 2. 2022.

Kćerka ZORKA i zet MILUTIN Sin SRĐAN, snaha DRAGANA, unučad DARIJA i VUK RACKOVIĆ

GAJO Š. KOVAČEVIĆ Vrijeme nije lijek. S ponosom i ljubavlju čuvamo te od zaborava. Porodica KOVAČEVIĆ

1532

1528

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav iskrenoj prijateljici

1534 Posljednji pozdrav dragoj babi

VELJKU RACKOVIĆU RUŽI

RUŠKI

Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tvoj častan i dostojanstven život i naše prijateljstvo.

LOLA, MILOVAN i SUZANA RADULOVIĆ sa porodicom

BANJO i JELICA RADUNOVIĆ sa porodicom unuci VLADIMIR i LUKA, snaha JOVANA, praunučad VUK i DUNJA 1530

1535

1533

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. februar 2022. Umro je

Dana 20. februara 2022. godine preminula je

Dana 20. februara 2022. godine, poslije duge i teške bolesti, u 85. godini, preminula je naša draga

VELJKO Dušanov RACKOVIĆ

MILODARKA Veselina-Puca RAKETIĆ rođena Selić

MILICA – MICA Miškova RAKETIĆ Shodno epidemiološkim mjerama, saučešće će se primati u gradskoj kapeli u Kolašinu, 21. februara od 11 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti: Generala Bulatovića 2.

Ožalošćeni: sin DRAGAN, ćerka SLAVICA, snaha MILICA, đever MIHAILO – TRUJO, zaova NEVENKA, unučad IVANA, NEVENA, NIKOLA, MATIJA, ANĐA, JELICA i ostala rodbina RAKETIĆ i SELIĆ

rođena Bešlić Shodno epidemiološkim mjerama, saučešće će se primati u gradskoj kapeli u Kolašinu, 21. februara od 11 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju. Ožalošćeni: sinovi ZORAN i GORAN, ćerka ZORICA, unuci JOVAN i VUKAŠIN, snaha NATALIJA, zet KRSTO, sestre STOJKA i MILOJKA, brat MILENKO i ostala mnogobrojna rodbina RAKETIĆ i BEŠLIĆ

1513

1514

Draga baba

Sa posebnim poštovanjem i tugom opraštamo se od naše ujne, gospođe

Saučešće primamo u kapeli u Berima dana 20. februara 2022. od 13 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju u Berima. Kuća žalosti: Rista Dragićevića br. 54.

Ožalošćeni: supruga BRANKA, sin SRĐAN, kćer SVETLANA, snahe DRAGANA i NEDA, zet BOŽIDAR GOGIĆ, unučad ZOJA, NIKOLA, DARIJA i VUK, bratanične, sestrične i ostala rodbina

1502 Posljednji tužni pozdrav dragom striku

MILODARKA

VELJKU RACKOVIĆU

MILODARKE Pucove RAKETIĆ

njegove bratanične 1519

Pamtićemo zauvijek divno djetinjstvo, provedeno sa tobom, ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala.

Posebna po svemu, gostoprimstvu, osjećanjima koje je iskreno dijelila sa našim tugama i našim radostima, posebne po pažnji koju nam je decenijama poklanjala zbog čega je zauvijek ostala sa nama. Neka je vječni spokoj njenoj plemenitoj duši.

Tvoja unučad: IVANA, NEVENA, NIKOLA, MATIJA, ANĐA i JELICA

1524

BRANKA i MILIJANA

Dana 19. februara 2022. preminuo je naš voljeni suprug, otac i deda

Porodica pok. MILA MEDENICE

VOJISLAV Dragomirov MIRKOVIĆ

1523

1938 – 2022.

Sahrana je obavljena 20. februara 2022. u krugu uže porodice.

JOVO M. BAKRAČ

JOVAN M. BAKRAČ

Brate moj, beskrajno zahvalni za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Dragi moj brate Jovo, Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MILKA, RAJKA, BOJANA, PEĐA i NENAD

Tvoja sestra NAJA i zet MIKICA

1525

1526

OŽALOŠĆENA PORODICA

1503

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. februar 2022.

Tri godine je od smrti moje majke

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је дана 19. фебруара 2022. године преминуо наш драги и вољени

Напустио нас је наш највољенији супруг, отац и дјед

LJUBINKE VUJOŠEVIĆ Majko, dom je izgubio svu toplinu od kad te nema, a ja neizmjernu ljubav, pažnju i sigurnost. Nedostaješ mi.

МИРКО пок. Велизара ИВАНОВИЋ 1947 – 2022.

IVANA

МИРКО пок. Велизара ИВАНОВИЋ

Сахрана драгог нам покојника је обављена у понедјељак 21. фебруара на гробљу код Цркве Св. Спаса на Топлој у 12 часовa.

Ожалошћени: супруга ДАРИНКА, кћерке АНА, МАРИЈА и БИЉАНА, сестра МИЛИЦА, браћа СРЂАН, ЗОРАН и ДЕЈАН, зетови МАРИО ПИРОВИЋ и МЛАДЕН КРГОВИЋ, унучад МИЛИЦА и МИЛОШ, ожалошћене породице ИВАНОВИЋ и ЧУЧКОВИЋ и остала многобројна родбина

1507

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ 21. 2. 1997 - 21. 2. 2022.

Бескрајно ти хвала за несебичну љубав и подршку. Знамо да ћеш бити са нама и да си наш доживотни заштитник. Вјечно ћеш бити у нашим срцима. Волимо те.

1508 Iznenada, zauvijek nas je napustio naš voljeni

ВАСИЉ Лазара ЂУКАНОВИЋ Супруга ДАРИНКА, кћерке АНА, МАРИЈА и БИЉАНА

Дуге године које су прошле не умањују бол и сјећање на тебе. Брат АРО ЂУКАНОВИЋ са породицом 1521

MIRKO Velizarov IVANOVIĆ Dana 21. februara 2022. godine navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš dragi suprug, otac, brat, svekar i đed

1515 Bili smo međusobno srasli nitima iskrene ljubavi. Od danas tugujemo za Tobom. Neka Ti nebesa podare najljepše blagoslove.

Dana 21. februara 2022. godine navršava se godina dana od smrti naše drage majke

Tvoji: stric STANIŠA i strina BISERKA sa SANJOM, IGOROM i MILICOM

BUDIMIR – BUCKO MAKSIMOVIĆ

ANKE Nikole BOKAN S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Tvoje ćerke SLAVICA, MIRA i MILIJANA

1509

1516

Посљедњи поздрав нашој драгој сестри, свастици и тетки

Dana 22. 2. 2022. godine navršava se 10 godina od smrti naše drage majke

Nikada se nećemo navići da nisi tu da podijelimo sa tobom sve radosti i poteškoće koje proživljavamo. Da si tu, sve bi bilo ljepše i lakše. Ostaje nam sjećanje na tvoju veselu prirodu i vedrinu koja živi kroz nas. Volimo te i čuvamo od zaborava.

Tvoja PORODICA

СЕНКИ Пајовој РАДУСИНОВИЋ 1504

Драга наша Сенка, нека твоја добра душа почива у миру, а ми ћемо увијек памтити твој лик и чувати од заборава.

ROSE ĐURKOVIĆ rođene Perišić

Твоји: сестра ЗОРКА, зет НОВО, сестић МИОДРАГ и снаха ЛИДИЈА ДРАГОЈЕВИЋ са породицом 1506 Posljednji pozdrav našoj dragoj snahi

Dana 21. februara 2022. godine navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš zet

Vrijeme prolazi, nižu se godine, a mi te s ljubavlju i tugom čuvamo u našim srcima i mislima od zaborava. Nedostaje nam tvoja ljubav, neizmjerna požrtvovanost, roditeljski savjet i podrška.

BUDIMIR – BUCKO MAKSIMOVIĆ Tvoji sin NIKOLA i ćerke JELENA i SVETLANA sa porodicama

Hvala na prijateljstvu, poštovanju i razumijevanju koje si nam pružio. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RADMILI TODOROVIĆ 1518

od NOVAKA sa porodicom

Tast JOVAN i tašta ZLATANA STIJEPOVIĆ 1517

1505

32 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. februar 2022.