Srijeda, 20. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20943 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
DIPLOMATSKA POŠTA
optimizam ,,ogromnih koraka“
Naravoučenije nakon posjete zamjenika pomoćnika Eskobara je mnogo važnije od njegovih površnosti i nedosljednosti: na djelu je pokazano da vladajući američki diplomatski nastup u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu ne daje rezultate, tj. proizvodi posljedice suprotne od javno proklamovanih. Što otvara pitanje: što je stvarni cilj, interes i projekcija aktuelne diplomatske garniture u Vašingtonu (Stejt department) i u Beogradu (ambasador Kristofer Hil) povodom Crne Gore i Zapadnog Balkana?
Komisija Ministarstva zdravlja utvrdila niz nepravilnosti u poslovanju Montefarma i čelnika te ustanove
Marinović zloupotrijebio položaj i od 2022. godine mimo procedura utrošio gotovo
Uvidom u dokumentaciju Montefarma Komisija Ministarstva zdravlja evidentirala je više od 30 nepravilnosti koje su navedene u izvještaju upućenom na zvanično izjašnjenje direktoru Marinoviću. Između ostalog, utvrđeno je da je Marinović, mimo finansijskog plana i Pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta, potrošio oko milion i po eura za usluge Agencije za ustupanje zaposlenih
STR. 7.
Podaci Delegacije EU demantuju tvrdnje premijera da naša država decenijama nije dobijala bespovratnu pomoć EU
EU je najveći donator u Crnoj Gori i vrijednost bespovratnih sredstava prelazi u pojedinim godinama jedan odsto BDP-a. EU i njene EU27 su, inače, najveći davalac razvojne pomoći svijeta, gdje učestvuju sa više do 50 odsto, saopštila je bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović STR. 5.
Deklaracija Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje konačno ukazala na problem izbornog zakonodavstva i biračkih spiskova, uključujući i nezakonito dvostruko glasanje
Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću najavilo da će o eventualnom formiranju predmeta po prijavi čelnika opštine Marka Kovačevića odlučiti nakon policijskog prikupljanja obavještenja
Tužilaštvo potvrdilo da novinare, NVO aktiviste i političare saslušavaju po njihovom nalogu
STR. 3.
Na kolegijumu predsjednika Skupštine opštine Šavnik većina odbornika našla način da doskoči destruktivnoj manjini Elektronskom sjednicom protiv
nasilnog upada u prostorije parlamenta
Službenici CB Nikšić obavijestili su dežurnog državnog tužioca o podnijetoj prijavi, nakon čega im je dao uputstva za preduzimanje zakonom propisanih mjera i radnji kako bi se pribavile sve neophodne činjenice relevantne za donošenje odluke u državnom tužilaštvu – kazala je Pobjedi državna tužiteljka i portparolka Vjera Mićunović
STR. 8. i 9.
Jedva smo uspjeli da smirimo situaciju da ne dođe do onoga što su pojedinci željeli. Na ovaj način ćemo pokazati naš demokratski kapacitet i da želimo da sačuvamo mir u gradu, naveo je predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić
Urbanističko-građevinska inspekcija postupala u vezi sa radovima na manastirima Ćelija piperska i Duga
STR. 4.
Zabranjuje se Mitropoliji crnogorsko-primorskoj upotreba objekta spratnosti P + 1 + Pk, površine osnove 16 × 12 metara, koji se nalazi na katastarskoj parceli br. 67/1 KO Bioče, opština Podgorica, a koji nije upisan u katastar nepokretnosti – navodi se u jednom od rješenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine
STR. 14. i 15.
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ GOV.ME M. BABOVIĆ
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
U svojoj, vjerovatno posljednjoj, posjeti regionu u svojstvu specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan, sa funkcijom DAS - zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD - Gabrijel Eskobar nije odstupio od manira i narativa koji su karakterisali njegov angažman u posljednjih nekoliko godina.
Čak i više od toga - njegove poruke, ne samo u Podgorici, odišu pojačanim optimizmom i (podrazumijevajućom) samouvjerenošću u ispravnost američkog diplomatskog napora. DAS Eskobar će tako ustvrditi ,,ova Vlada, pod vođstvom premijera i uz stratešku viziju predsjednika, takođe, kao i uz stratešku podršku ministarstava već je učinila ogromne korake. Uvjereni smo da će tako nastaviti da radi. Mi ćemo uložiti napore da podržimo sve što ovu zemlju približava Evropi“. Diplomata koji, po informacijama koje potiču od njega samoga, karijeru treba da nastavi kao američki ambasador u Paragvaju, tu se nije zaustavio. Svojevrsni naredbodavni optimizam, kojim su odisale njegove komunikacije prema crnogorskoj javnosti se pokazao u svojoj cjelini: ,,Veoma smo zadovoljni što postoji strateška vizija u ovoj zemlji da se kreće tim pravcem. Pitanje koje se tiče ruskog malignog uticaja u regionu je veoma ozbiljno i to je još jedan razlog zašto je posvećenost NATO-u ključna“.
POGREŠNO ČITANJE
REALNOSTI
Tako je g. Eskobar lapidarno iskazao ono što je bio lajt-motiv njegovog pristupa i interpretacije regionalne i, posebno, crnogorske političke zbilje: neutemeljeno i površno čitanje i interpretacija događaja i učesnika, jednodimenzionalno i (vrlo) kratkovido razumijevanje trendova i procesa i, na kraju, poruke koje su, u pojedinim slučajevima, bile iritantne za one - i u Crnoj Gori, i van nje - koji su pokušavali i pokušavaju da upozore na degradaciju političkih, ekonomskih i bezbjednosnih prilika. Prepoznavanje ,,strateške vi-
Naravoučenije povodom posjete i nastupa zamjenika pomoćnika Eskobara je mnogo važnije od njegovih površnosti, nedosljednosti i formalizma: na djelu je pokazano da vladajući američki diplomatski nastup u Crnoj Gori, pa i šire, na Zapadnom Balkanu, ne daje rezultate, odnosno - proizvodi posljedice suprotne od željenih i javno proklamovanih. Što otvara vrlo kompleksno, vjerovatno i suštinsko pitanje: što je stvarni cilj, odnosno interes i projekcija aktuelne diplomatske garniture u Vašingtonu (Stejt department) i u Beogradu (ambasador Kristofer Hil) povodom Crne Gore i Zapadnog Balkana?
zije“ u politici i projekcijama aktuelne crnogorske vlasti, pojačane izjavom koju je dao prije samog dolaska u Podgoricu - kako treba podržati sve što radi premijer Spajić(?!)koju je, kasnije, donekle korigovao, a posebno pronalaženje ,,strateške vizije“ na adresi predsjednika države, zvuče ironično, gotovo sarkastično. Pozivanje na važnost NATO članstva, bez reference i ozbiljne reakcije na drastični pad podrške crnogorskom članstvu da ne pominjemo. Kako je Eskobar kod Milatovića prepoznao stratešku evropsku viziju ostaće misterija, posebno ako se sjetimo kako je ovaj drugi reagovao na ponovljena američka upozorenja povodom učešća i uloge Andrije Mandića i njegove koalicije ZBCG u toj ,,strateškoj evropskoj orijentaciji“. Eskobar će zato, što je posebno kompromitantno za ugled i uticaj američke diplomatije u regionu i u Crnoj Gori (ali i za njega samog), reterirati i povodom ocjena o potrebi i karakteru participacije ZBCG u projektovanoj rekonstruisanoj Vladi Milojka Spajića U tom smislu - lako je prepoznati oštru konfrontaciju u ocjenama i procjenama odlazećeg DAS Eskobara i B. Biks Aliua, strpljivog kandidata za novog ambasadora u Podgorici. Odlazeći diplomata ruski maligni uticaj pominje generalno, nedefinisano i rutinski, a onaj koji bi trebalo da konačno dođe, taj ruski uticaj smješta, precizno i odgovorno, na one adrese na kojima on stanuje u Crnoj Gori. Činjenica da postoji takva eksplicitna diskrepancija u razumijevanju i u - da opet
upotrijebimo taj pridjevstrateškim projekcijama unutar samog Stejt Departmenta govori puno o izvjesnoj konfuziji i nedosljednostima koje postoje u američkoj diplomatiji prema Crnoj Gori i prema našem regionu.
Jer, jedno je ovlaš i formalno pomenuti ruski maligni uticaj (i potpuno ignorisati iste takve fenomene koji nam dolaze iz Vučićeve Srbije, što je g. Eskobar više puta jasno ignorisao i marginalizovao kao problem vrijedan pomena i pažnje, u svojim mnogobrojnim svjedočenjima pred senatskim Komitetom za vanjsku politiku, sam ili sa već zaboravljenim kolegom Derekom Šoleom), a sasvim je drugo povodom rusko-srpskog upliva i destruktivnog uticaja prepoznati i locirati takve rizike i opasnosti u gore pomenutim nosiocima najviših funkcija u Skupštini i u Vladi Crne Gore.
Prepoznavanje ,,strateške vizije“ u politici i projekcijama aktuelne crnogorske vlasti, pojačane izjavom koju je dao prije samog dolaska u Podgoricu - kako treba podržati sve što radi premijer Spajić(?!) - koju je, kasnije, donekle korigovao, a posebno pronalaženje ,,strateške vizije“ na adresi predsjednika države, zvuče ironično, gotovo sarkastično. Pozivanje na važnost NATO članstva, bez reference i ozbiljne reakcije na drastični pad podrške crnogorskom članstvu da ne pominjemo
Zato je dobro što g. Eskobar odlazi u Južnu Ameriku, a bilo bi vrlo korisno da se g. Aliu konačno vrati u Podgoricu, ovoga puta kao izvanredni i opunomoćeni ambasador.
STVARNE POSLJEDICE
HIL-ESKOBAR
NASTUPA
Najvažnije naravoučenije povodom posjete i nastupa zamjenika pomoćnika Eskobara je mnogo važnije od njegovih površnosti, nedosljednosti i formalizma. Na djelu je pokazano, sasvim bjelodano, da vladajući američki diplomatski nastup u Crnoj Gori (pa, naravno, i šire, na Zapadnom Balkanu) ne daje rezultate, tj. proizvodi posljedice suprotne od željenih i javno proklamovanih. Ako Mandić-Kneževićeva koalicija ZBCG nije prihvatljiva kao sudionik većine, pa se to jasno kaže Milatoviću tokom septembarskog zasijedanja UN, pa to onda slučajni predsjednik ignoriše i postupi, kao i Milojko Spajić, sasvim suprotno, pa se onda ta storija nastavi izjavama g. Eskobara da ZBCG ne treba da bude dio rekonstruisane vlade, pa se i taj stav promptno koriguje, tj. ublaži do neprepoznatljivosti - on-
Poruka opozicionim prvacima, koja se čula na njihovom prošlonedjeljnom sastanku sa ambasadorima Kvinte - kako crnogorska demokratska i evropska opozicija treba da pokaže konstruktivnost i strpljenje - može biti tumačena i kao pozitivna (svi treba da podrže evropsku agendu), ali i kao nastavak političke i diplomatske inercije i nerazumijevanja prave prirode procesa u Crnoj Gori. U kojoj i diplomatije vodećih zemalja evro-atlantske zajednice imaju svoj dio odgovornosti
da nije čudo što raste uticaj srpsko-ruskih elemenata u Crnoj Gori, uprkos i uz nos američkom zvaničnom stavu. A Milatoviću se pripiše čak i ,,strateška evropska vizija?!“ Što otvara vrlo kompleksno i, vjerovatno, suštinsko pitanje:
što je stvarni cilj, odnosno interes i projekcija aktuelne diplomatske garniture u Vašingtonu (Stejt Department) i u Beogradu (,,regionalni“ ambasador Kristofer Hil) povodom Crne Gore i Zapadnog Balkana? Da li je i koliko je kredibilno američko uvjeravanje da želi da pomogne evrosku perspektivu, odnosno članstvo Crne Gore u EU? Ili, preciznije, ako SAD zaista žele da podrže Crnu Goru na evropskom putu, u što nimalo ne sumnjamo, zašto se istrajava na pozicijama i stavovima koji direktno ugrožavaju tu projekciju? Ta su pitanja legitimna i ne mogu biti karakterisana kao nekakav ,,anti-američki“ stav - mada smo se i sa tim vrlo plitkim interpretacijama i optužbama susretali posljednjih godina. Odgovor za taj komplesni fenomen možemo potražiti i u nedavnoj ,,konfrontaciji“ koju je g. Eskobar izazvao - od strane njemačkim diplomata. Naime, njegova izjava o uslovima pod kojima treba ,,dozvoliti“ Kosovu da postane članica Savjeta Evrope, izazvala je promptnu i oštru reakciju Mihaela Rota (Roth), predsjednika Odbora za vanjsku politiku Bundestaga, koji je zatražio da se Eskobar uzdrži od nebalansiranog prsistupa Kosovu.
-Potpuno je besmisleno da SAD stavljaju nove uslove za članstvo Kosova u Savjetu Evrope. Ovakav neuravnoteženi pristup SAD prema Kosovu mora konačno biti okončan. To nije fer. Savjet Evrope i njegove članice odlučuju - a ne SAD – ocijenio je Rot. Američka podrška članstvu Crne Gore u EU bi svakako bila uvjerljivija da su se američke diplomate - da pomenemo samo taj ,,detalj“ - posljednjih godina uzdržale od bezrezerve i neuravnotežene podrške platformi ,,Otvoreni Balkan“. U taj pogrešni projekat, od kojeg, sva je prilika, američka diplomatija nije još u potpunosti odustala - a naročito ne ukoliko se u Bijelu kuću vrati Donald Tramp, a njegov glavni diplomata Ričard Grenel se iz lobiranja za Vučićevu Srbiju vrati u zvanične diplomatske vode - je uloženo mnogo energije i izgubljeno je dragocjeno vrijeme, bez obzira na njegovu jasnu anti-evropsku dimenziju i projekciju.
Zato sa nastupom Hil-Eskobar diplomatije nema samo problem Zapadni Balkan, već
se sa problemima susrijeće i politika EU na Zapadnom Balkanu.
DOBROŽELATELJNE
SUGESTIJE KVINTE
U sjenci Eskobarovih poruka ostala je gotovo neprimijećena nerazumna izjava premijera Spajića kako ,,iz EU decenijama naša država nije dobila nijedan grant“.
Interesanno je i da nije bilo promtne reakcije Misije EU u Podgorici, već su čekali jedan dan da bi odgovorili na pitanja Pobjede. I konstatovali da je od 2007. godine Crna
Gora dobila 1,2 milijarde eura evropskih grantova.
Što će reći da je Milojko Spajić, kada je istakao da Crna Gora nije dobila ni eura, omašio za - hiljadu i dvjesta miliona eura?!
Čini se da probuđeni evropski optimizam povodom šanse Crne Gore da bude prva naredna članica EU nije samo naš naivni utisak, već i stvarna pozicija briselske, tj. administracije i diplomatije država-članica EU. Takav trend i namjeru treba svakako podržati. Za to u Crnoj Gori postoji iskreno uvjerenjedominantno, tj. bez izuzetka među opozicionim strankama i, bar na formalnoj ravni, u partijama vladajuće većine. Zato je i poruka opozicionim prvacima, koja se čula na njihovom prošlonedjeljnom sastanku sa ambasadorima Kvinte - kako crnogorska demokratska i evropska opozicija treba da pokaže konstruktivnost i strpljenje - može biti tumačena i kao pozitivna (svi treba da podrže evropsku agendu), ali i kao nastavak političke i diplomatske inercije i nerazumijevanja prave prirode procesa u Crnoj Gori. U kojoj i diplomatije vodećih zemalja evro-atlantske zajednice imaju svoj dio odgovornosti.
Izgleda da je nešto oštriji i direktniji opozicioni nastup na posljednje dvije sjednice Skupštine Crne Gore uslovio te nove ,,pomiriteljske“ zahtjeve i preporuke/zahtjeve za konstruktivnošću opozicije od strane SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije.
Slično je nastupio i Gabriel Eskobar u svojim komunikacijama sa partijama vlasti i opozicije. Njegovo izbjegavanje da se sretne sa Bečićevim Demokratama predstavlja najbolji detalj njegovog nastupa u Podgorici. Time je, bar na kratko, pružio dodatnu pomoć Spajiću - mnogo elegantniju i korisniju od hvalospjeva i poziva svima da slijede aktuelnog premijera.
Koliko će sve to biti od pomoći vladi koju formalno predvodi PES sasvim je drugo pitanje. Unutrašnja trvenja u Spajićevoj vladi i uticaji sa strane na partije vladajuće većine neće i ne mogu biti riješene pukim optimizmom i diplomatskim pozivima na konstruktivnost.
(Autor je vanjsko-politički komentator Pobjede)
Deklaracija Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje konačno ukazala na problem izbornog zakonodavstva i biračkih spiskova, uključujući i nezakonito dvostruko glasanje
PODGORICA - U zajedničkoj deklaraciji Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i Evropske unije (POSP), koja je u petak usvojena u Strazburu, zatraženo je da države sarađuju po pitanju otkrivanja duplih birača kroz rješavanje problematike državljanstva i prebivališta.
Taj amandman, prema saznanjima Pobjede, uvršten je na eksplicitan zahtjev poslanika opozicije iz SD-a Borisa Mugoše, koji je posebno insistirao da se taj važan politički problem postavi ,,na sto“ i bude u evropskim dokumentima.
DEKLARACIJA
- Ukazuje se na potrebu adekvatne saradnje između država na rješavanju problematike državljanstava i prebivališta, zbog potencijalnog postojanja tzv. duplih birača i pozdravlja ponovno obrazovanje Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i poziva se da ostvari opipljive rezultate u usklađivanju izbornog zakonodavstva, prava glasa i kandidature, transparentnosti, mehanizama rješavanja sporova i nadzora nad finansiranjem kampanje i medija, navodi se u tački 12 deklaracije.
Zajednička deklaracija, iako nema obavezujuće pravno dejstvo, prvi je konkretan signal da se pitanje duplih birača, koji su nezakonito upisani u birački spisak država regiona, konačno internacionalizovalo.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, konačna formulacija u kojoj se đpominje ,,saradnja država“, a ne ,,saradnja država regiona“, kako je zatražio poslanik Mugoša, proizvod je kompromisa da bi se dobila većina za usvajanje amandmana, prije svega na strani crnogorske delegacije, jer predstavnici koalicije ZBCG, ali i Demokrata i PES-a nijesu željeli da se upire prst u Srbiju. Poslanik Mugoša formulacijama amandmana nije želio ni da se poklopi i sa inicijativom CEMI-ja o uparivanju baza podataka koja je već upućena prema Njemačkoj koja predsjedava Berlinskim procesom.
U zajedničkom dokumentu POSP-a žali se zbog nedostatka napretka u vezi sa sveobuhvatnom reformom izbornog, pravnog i institucionalnog okvira, koji ta-
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, konačna formulacija u kojoj se pominje ,,saradnja država“, a ne ,,saradnja država regiona“, kako je zatražio poslanik Mugoša, proizvod je kompromisa da bi se dobila većina za usvajanje amandmana prije svega na strani crnogorske delegacije, jer predstavnici koalicije ZBCG, ali i Demokrata i PES-a, nijesu željeli da se upire prst u Srbiju
kođe podrazumijeva da se sve neispunjene preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (ODIHR) adekvatno obrade i učinkovito sprovedu u skladu sa evropskim standardima. Konstatuje se rad koji je počela Državna izborna komisija u cilju povećanja transparentnosti i sprovođenja preporuka, prepoznaje da su lokalni izbori u 14 opština, predsjednički i parlamentarni izbori ocijenjeni od strane izborne posmatračke misije OEBS/ODIHR-a u kojoj su učestvovali i poslanici Evropskog parlamenta, kao mirni i konkurentni, uprkos određenim proceduralnim manama. Ovo je ujedno bio i posljednji sastanak POSP-a u aktuelnom
sazivu Evropskog parlamenta. Narednom sastanku POSP-a domaćin je Crna Gora, kada se očekuje učešće nove delegacije evropskih poslanika.
POPIS
Pitanje duplih birača problematizovano je preliminarnim rezultatima popisa koji su pokazali da Crna Gora nema niti ažuriran, niti tačan birački spisak i ta ključna baza podataka je puna duplih birača, jer se gotovo izjednačio broj birača sa brojem stanovnika Crne Gore. Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika. Popisom su prikupljeni podaci o 217.441 doma-
Da je situacija sa duplim biračima alarmantna, svjedoče i informacije sa terena sa posljednjih lokalnih izbora 23. oktobra 2022. koji govore o ulascima velikog broja birača sa teritorije Srbije na graničnom prijelazu Dobrakovo na dan izbora. Njih su, prema podacima M portala, sa biračkim spiskovima dočekivali popovi Srp-
ske pravoslavne crkve i slali na odgovarajuća odredišta. Analize lokalnih izbora u Podgorici pokazuju i nagli priliv birača sa strane u periodu od 18 do 19 časova, što je, kako mnogi analitičari ocjenjuju, posljedica organizovanog dovođenja ,,duplih birača“ kojima su troškove putovanja platile stranke stare parlamentarne većine.
Dupli birači i iz Crne Gore su bili problem i na lokalnim izborima u Beogradu gdje opozicija osporava rezultate izbora.
Izvor Pobjede iz POSP-a je saopštio da je krađa lokalnih izbora u Beogradu jedan od razloga što je evropski dio POSP-a prihvatio da se taj amandman nađe u završnom tekstu Deklaracije.
ćinstvu i 396.873 stana, dok je tokom faze prikupljanja podataka ukupno popisano 673.203 lica.
U biračkom spisku Crne Gore u junu 2023. godine bilo je 542.500 birača dok ih trenutno ima oko 550.000. Imajući u vidu da u Crnoj Gori zvanično, prema podacima sa popisa, ima 633.158 stanovnika, ispada da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 86 odsto. Ako oduzmemo broj stranaca, kojih je 93.000, kako je to zvanično saopštio MUP, onda dolazimo do nevjerovatnog podatka - u Crnoj Gori imamo veći broj birača od građana.
Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, ukazuje i ključni je dokaz da birački spisak nije tačan niti ažuriran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto. Analiza Pobjede ukazuje na još jednu matematičku nelogičnost - ako u Crnoj Gori ima 633.158 stanovnika i od tog broja oduzmemo broj stranaca kao i maloljetnih lica dolazi se do zaključka da u biračkom spisku može biti maksimalno 470.000 birača što znači da ostatak od osamdesetak hiljada predstavlja duple birače.
DOKAZANA TEZA
Preliminarni rezultati popisa snažno su potvrdili i dokazali tezu analitičara Zlatka
Vujovića da postoji najmanje 60.000 duplih birača koji nezakonito, osim u Crnoj Gori, glasaju i u Srbiji. CEMI je tim povodom uputio zvaničnu inicijativu Njemačkoj koja koordinira Berlinskim procesom o uparivanju baze podataka Crne Gore, Srbije i BiH. Ti birači krše zakon jer se nalaze u biračkom spisku Srbije, a da biste se tu našli zakonska pretpostavka je da ste državljanin te zemlje i da imate prebivalište.
Sve dokaze CEMI je dostavio Ministarstvu unutrašnjih poslova i ništa se nije desilo. Čak je Agencija za zaštitu ličnih podataka naložila uništenje svih dokaza da ta lica krše zakon, odnosno onemogućeno je utvrđivanje da li se radi o kriminalnoj aktivnosti. Postojanje duplih birača u Srbiji, koji glasaju u Crnoj Gori, snažno favorizuje ostatke nekadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“, što uključuje Novu, DNP, SNP, Ujedinjenu Crnu Goru, Pravu Crnu Goru, ali donekle i Pokret Evropa sad.
Srbija i Bosna i Hercegovina su, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, odbile da sarađuju sa Crnom Gorom kada je u pitanju taj problem, dok crnogorski MUP – koji je nadležan za kontrolu biračkog spiska – ne pokazuje namjeru da riješi taj gorući problem, pozivajući se na kontroverzno uputstvo Agencije za zaštitu ličnih podataka?! Postojanjem desetina hiljada birača koji imaju dvojno prebivalište dovedena je u pitanje i regularnost svih izbora. Nenad ZEČEVIČ
ŠAVNIK – Sjednica
Skupštine opštine Šavnik koja je u ponedjeljak prekinuta, nakon što su u službene prostorije lokalne samouprave upale pristalice koalicije „Za budućnost Šavnika“, biće nastavljena danas elektronskim putem. To je Pobjedi potvrdio predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić nakon zasijedanja kolegijuma predsjednika SO, na kome je juče dogovoreno zakazivanje elektronske sjednice za danas u 18 sati.
TENZIJE
Jakić je potvrdio da su se za održavanje sjednice elektronskim putem odlučili kako bi izbjegli tenzije koje su u ponedjeljak obilježile dan u Šavniku. - Kako bismo došli do normalne situacije i kako bi sjednica lokalnog parlamenta bila održana, odlučili smo da to bude elektronskim putem, u skladu sa našim poslovnikom o radu – rekao je Jakić.
Istakao je i kako juče nijesu ni pokušavali da održe zasijedanje lokalnog parlamenta, već da je isključivo razmatrana odluka o elektronskoj sjednici. Jakić poručuje i da će održavanjem elektronske sjednice pokazati svoj demokratski kapacitet i sačuvati mir u gradu.
Na kolegijumu predsjednika Skupštine opštine Šavnik većina odbornika našla način da doskoči destruktivnoj manjini
- Nijesmo željeli da dozvolimo da ponovo nasjednemo na iste provokacije. Juče smo jedva uspjeli da smirimo situaciju da ne dođe do onoga što su pojedinci željeli, a to su veće tenzije i problemi. Na ovaj način ćemo pokazati naš demokratski kapacitet i da želimo da sačuvamo mir u gradu - poručio je Jakić. Oko pedesetak pristalica koalicije „Za budućnost Šavnika“ upalo je u ponedjeljak u prostorije lokalne samouprave i spriječilo održavanje sjednice šavničkog parlamenta koja je zakazana nakon upozorenja Vlade da
u roku od 10 dana izvrše zakonom utvrđene obaveze u cilju izlaska iz političke krize koja tu opštinu pogađa još od oktobra 2022. godine i devet neuspješnih pokušaja održavanja izbora.
sJEDNICA
Sjednica, koja je trebalo da počne oko 15.30 sati, nakon upada pristalica koalicije „Za budućnost Šavnika“ je prekinuta, a nastavak je bio zakazan za 18 časova. Međutim, ni tada nije održana, jer su pristalice te koalicije ponovo upale u zgradu SO i ometale nastavak zasijedanja.
Jakić je Pobjedi u ponedjeljak ispričao da su o svemu obavijestili policiju, ali da ona nije reagovala. Iz Uprave policije su se povodom nereda koji su obilježili pokušaj zasijedanja šavničkog parlamenta saopštenjem oglasili tek u ponedjeljak veče, navodeći kako su o svemu obavijestili Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima, koje se, međutim, izjasnilo da se u radnjama prijavljenih osoba ne stiču elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Đ. ĆORIĆ
-Odluka kojom se Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima preksinoć izjasnilo da se u radnjama osoba koje su u ponedjeljak upale u zgradu SO Šavnik i spriječile održavanje sjednice lokalnog parlamenta ne stiču elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po služ-
benoj dužnosti ishitrena je i predstavlja poruku svima onima koji žele nasilno da blokiraju određene procese da to mogu da čine i prolaze nekažnjeno – kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović. Prema njegovom tumačenju, nakon takve odluke tužilaštva, pitanje dana kada će nekom
pasti na pamet da nešto slično uradi i na državnom nivou. - Odluka Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima mi djeluje jako ishitreno, jer ono što smo mogli vidjeti u Šavniku je da su neke osobe dale sebi za pravo da zauzmu prostorije opštinskih institucija i spriječe održavanje sjednice Skupštine
opštine – navodi Radulović. On ističe i kako to nije prvi slučaj i podsjeća da se nešto slično već dogodilo u Andrijevici. - Čini mi se da je već tada poslata veoma loša poruka svima koji žele nasilno da spriječe državne ili opštinske organe da obavljaju svoje poslove ili onima koji možda
procijene da im je u nekom ličnom ili političkom interesu da određene procese blokiraju – ističe Radulović. Dodaje da su takve odluke tužilaštva po pitanju Šavnika i Andrijevice „jako opasne“ i da je sada pitanje dana kada će nekom pasti na pamet da nešto slično ponovi i na državnom nivou, „da, recimo, pokuša da spriječi održava-
Odbor za bezbjednost i odbranu jednoglasno usvojio prijedlog opozicionih poslanika
PODGORICA – Inicijativa za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, povodom događaja koji su pratili nedavni izbor vršioca dužnosti direktora Uprave policije, jednoglasno je juče podržana pred Odborom za bezbjednost i odbranu.
Inicijativu su podnijeli poslanici Demokratske partije socijalista Danijel Živković i Nikola Janović, Građanskog pokreta Ura Filip Adžić, Socijaldemokrata Nikola Zirojević i samostalna poslanica Jevrosima Pejović, a o danu kontrolnog saslušanja premijera i ministra Odbor će se naknadno izjasniti.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović saopštio je na sjednici da će se politički i pravno boriti protiv odluke Vlade, kojom je Aleksandar Rado-
vić nedavno imenovan za v.d. direktora policije. Poručio je i kako jedva čeka kontrolno saslušanje da „svi čuju kako je proteklo imenovanje šefa policije“.
- Nas niko ne može natjerati na nešto i niko nam ne može diktirati nijedno ime. A svako će dobiti od nas adekvatan odgovor, ako, naravno, budemo izazvani - kazao je Bogdanović, komentarišući sjednicu Vlade na kojoj su se žestoko sukobili premijer Spajić i ministar Šaranović, koji dolazi iz Demokrata.
Predsjednik Odbora, poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković reagovao je na Bogdanovićeve prijetnje i poručio mu kako će aktuelna vlada, sa ili bez Demokrata, realizovati sve zacrtane ciljeve.
- Učestvovali vi u njoj ili ne, 44. vlada će ispuniti sve zacrtane ciljeve kako god ona bude strukturirana – rekao je Laković.
Poslanik DPS Nikola Janović podsjetio je da je crnogorska policija, u noći kada je Vlada odlučivala o izboru Radovića, tri sata bila bez rukovodioca što je, kako smatra, uvelo nestabilnost u taj sektor. Ocijenio je i kako je bezbjednosni sektor postao plijen oko kojeg se otimaju partije u Vladi. - Kontrolno saslušanje smo zahtijevali zbog teških optužbi
između Spajića i Šaranovića i svega što se dešavalo na sjednici Vlade kada je imenovan vršilac dužnosti direktora Uprave policije i svim izjavama tokom i nakon sjednice. Da vidimo koja su to dešavanja i da li je na zakonit način sve to urađeno - naveo je Janović.
Poslanik Građanskog pokreta Ura Filip Adžić podsjetio je na poligrafsko testiranje koje
je prethodilo proceduri izbora vršioca dužnosti i koje su, od ukupno šest prijavljenih kandidata, prošla samo njih dvojica. - Čuli smo da se poligraf imao zapaliti koliko su pojedini kandidati lagali. Niko od kandidata nije informisan o rezultatima testiranja. Takve informacije mogle su da dođu samo od ljudi bliskih ministru unutrašnjih poslova ili ljudi bliskih premijeru - naveo je Adžić. On smatra i da je sve počelo kada je smijenjeni direktor Uprave policije Zoran Brđanin vraćen na funkciju, iako za to nije imao podršku Vlade. Predsjedavajući Laković ga je potom podsjetio kako prethodna vlada, u kojoj je Adžić bio ministar unutrašnjih poslova, u slučaju Brđanina nije poštovala odluke Upravnog suda. Adžić mu je uzvratio i da će u novom postupku koji će Brđanin inicirati, Upravni sud morati opet da presudi da je on ne-
nje sjednice Skupštine Crne Gore“.
-Mislim da je to razlog da djeluju državni organi, policija i tužilaštvo, prije svega, i da te osobe adekvatno procesuiraju pred sudom i da oni u zakonito sprovedenom postupku snose posljedice svog ponašanja, odnosno da budu sankcionisani – zaključio je Radulović.
zakonito smijenjen i da će ga vratiti na funkciju. - Baš me zanima kako ćete se ponašati u tom slučaju - rekao je Adžić, aludirajući na drugu nezakonitu smjenu Brđanina u mandatu vlade u kojoj je on bio ministar unutrašnjih poslova, kada su se oglušili o izričit nalog Upravnog suda.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije (UP) Aleksandar Radović saopštio je sinoć u Dnevniku RTCG, da je prošao poligrafsko testiranje i da ne postoji ništa u njegovoj karijeri što bi ga moglo kompromitovati, te da se u protivnom ne bi ni prijavio za obavljanje ove funkcije.
- U javnosti su danima prisutne spekulacije da nijesam prošao poligrafsko testiranje, i hvala na prilici da noćas pred cijelom crnogorskom javnošću saopštim da sam prošao poligrafsko testiranje po svim pravilima poligrafske struke - kazao je Radović. Naglašava da nije političar, te da se prijavio na javni poziv za vršioca dužnosti direktora policije, ispunjavajući sve uslove.Na tvrdnje Radovića reagovao je ministar Šaranović koji je najavio da će rezultate poligrafskog tesranja predstaviti na sjednici Odbora za bezbjednost Đ. Ć.
Podaci Delegacije EU demantuju tvrdnje premijera da Crna Gora decenijama nije dobijala bespovratnu pomoć Evropske unije
PODGORICA - Dok premijer Milojko Spajić tvrdi da Crna Gora nije dobijala grantove iz EU decenijama, iz Delegacije Evropske unije (EU) Pobjedi su saopštili da je od 2007. godine EU
Crnoj Gori obezbijedila direktna bespovratna sredstva od oko 1,2 milijarde eura. Iz Delegacije EU ističu da je, osim toga, Crna Gora iskoristila i širok spektar regionalnih programa za Zapadni Balkan.
Poslanici DPS-a Mihailo Anđušić i Aleksandar Bogdanović naglašavaju da takvim izjavama premijer pokazuje neznanje ili želi da manipuliše, te ukazuju na činjenicu da je u proteklom periodu Crna Gora primila značajna bespovratna sredstva od EU. I bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović, takođe, ističe da je Crna Gora prethodnih godina dobila značajna bespovratna sredstva od EU.
-EU je najveći donator u Crnoj Gori, i vrijednost bespovratnih sredstava prelazi u pojedinim godinama jedan odsto BDP-a. EU i njene EU27 su, inače, najveći davalac razvojne pomoći svijeta, gdje učestvuju sa više od 50 odsto - kazala je Đurović Pobjedi.
Manipulacije
Poslanik DPS Mihailo Anđušić ističe da je riječ o manipulacijama Spajića.
- O kakvoj manipulaciji je riječ najbolje govori činjenica da je u periodu od 2007. do 2020. godine Crna Gora dobila 700 miliona eura grantova od strane EU. Nego, što drugo očekivati od premijera manipulatora koji je za godinu i po zadužio Crnu Goru milijardu i 700 miliona i koji u 15 minuta saopštava dijametralno suprotne iznose zaduženja. Spirala laži, populizma i obmana koja se polako urušava kao kula od karata - kazao je Anđušić. Govoreći u brojkama, Anđušić za Pobjedu precizira da je Evropska unija u periodu od 2007. do 2013. godine Crnoj Gori dodijelila 235 miliona eura bespovratne finansijske podrške.
- Od 2007. do 2020. godine je uspješno planirano i programirano svih 279,1 milion eura, koje je Evropska unija Crnoj Gori dodijelila kroz nacionalne programe finansijske perspektive IPA 2014-2020. Posebno je važna podrška koju je EU dodjeljivala u kontekstu dosadašnje agende povezivanja, koja je prerasla u novi ekonomski i investicioni plan EU. Ovu podršku Crna Gora dobijala je kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (WBIF), instrument koji će i dalje biti primarni način finansiranja pripreme i izvođenja investicionih projekata - kazao je Anđušić, dodajući da je do 2020. godine posredstvom ovog instrumenta odobreno ukupno 219 miliona eura (od kojih je
EU je najveći donator u Crnoj Gori i vrijednost bespovratnih sredstava prelazi u pojedinim godinama jedan odsto BDP-a. EU i njene EU27 su, inače, najveći davalac razvojne pomoći svijeta, gdje učestvuju sa više od 50 odsto, saopštila je bivša ministarka evropskih integracija
Gordana Đurović
42 otkazano krajem 2020), gotovo 54 miliona eura izdvojeno je za pripremu projekata, a 165 miliona eura za radove i nabavke za infrastrukturne projekte.
- Kancelarija za evropske integracije koordinirala je i sprovodila programe evropske teritorijalne saradnje. Do 2020. godine je u okviru ovih programa ugovoreno 179 projekata sa učešćem crnogorskih organizacija i institucija, 131 u okviru trilateralnih i transnacionalnih programa, vrijednosti oko 189 miliona eura, od čega
za crnogorske partnere oko 35 miliona eura, i 48 u okviru bilateralnih programa, ukupne vrijednosti 18 miliona eura (i dodatnih 15 miliona iz IPA I) - istakao je Anđušić.
neupućenost
Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović reagovao je, takođe, na premijerovu izjavu, ističući da ona očito svjedoči o tome u kojoj je mjeri neupućen u oblast o kojoj po svaku cijenu želi da govori. - Ipak, čudi da makar neko oko njega nije provjerio lako dostupne podatke – počev od onog od gotovo milijardu eura koje je Crna Gora povukla iz evropskih fondova kroz instrument IPA. Ako u njegovom kabinetu nema baš ni-
koga ko je upućen, onda čudi kako makar iz ministarstva nadležnog za evropske integracije ne znaju da je samo kroz program IPA I Crna Gora za projekte dobila bespovratna sredstva od gotovo 240 miliona, a kroz IPA II više od 279 miliona - kazao je Bogdanović. Ovome, ističe on, treba dodati i činjenicu da je kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir Crna Gora dosad imala koristi od 59 grantova u iznosu od 341,3 miliona eura tehničke pomoći i kofinansiranja investicija.
- Da ne govorimo o drugim projektima prekogranične i transnacionalne podrške koje smo, takođe, u kontinuitetu koristili kroz partnerske projekte. Iako Spajić želi
LP: Od ,,prije mene ništa” obično bude ,,poslije mene potop“
Crna Gora ne može u EU siromašna, ali isto tako ne može ni sa vladom koja otvoreno govori neistine o notornim činjenicama i vodi politiku na temelju manipulacija i spinova. Izjava premijera Milojka Spajića da Crna Gora ,,decenijama nije dobijala nikakve grantove EU“, zastrašujuća je jer prvi čovjek Vlade očigledno uopšte ne zna što se dešavalo i što se dešava u zemlji koju vodi. Od ponašanja ,,država to sam ja“ i ,,prije mene ništa“ obično se brzo dođe do onoga ,,poslije mene potop“ - saopšteno je iz Liberalne partije.
- Istine radi, EU je za samo posljednjih deset godina uložila u Crnu Goru preko pola milijarde eura, pa se EU nameće kao najveći investitor u Crnu Goru, pa čudi kako je to promaklo premijeru Spajiću i njegovim finansijskim magovima – poručili su iz LP.
predstaviti projekte za koje su odobrena sredstva kao neko dostignuće ove vlade – u pitanju je posao koji su počele i završavale one prethodne - kazao je Bogdanović. Prema njegovim riječima, uostalom, bespovratna sredstva u periodu od 2007. do 2020. ne samo da je povlačila država, već gotovo nema opštine koja to nije uradila i bila sposobna da se prijavi sa dobrim projektima.
- Pa, upravo dok sam bio gradonačelnik Cetinja, dobijali smo niz grantova, među kojima i jedan od skoro pet miliona za rješavanje gradske infrastrukture. I konačno, kad ga već interesuju sredstva od evropskih fondova, Spajiću bi možda bolje bilo da se po-
Od 2007. do 2020. godine je uspješno planirano i programirano svih 279,1 miliona eura, koje je Evropska unija Crnoj Gori dodijelila kroz nacionalne programe finansijske perspektive IPA 2014-2020. Posebno je važna podrška koju je EU dodjeljivala u kontekstu dosadašnje agende povezivanja, koja je prerasla u novi ekonomski i investicioni plan EU
brine da njihova koalicija u Podgorici ne opstruira više onaj ključni projekat, za koji je grant davno obezbijeđen, a to je gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Jer, kako su krenuli sa ,,evropskom“ politikom i oni i njihovi partneri, sve su veće šanse da to propadne - zaključio je Bogdanović.
Bivši ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović je ranije kazao da je Crna Gora od EU dobila 360 miliona ,,za džabe”, od čega je 112 miliona bespovratno za prugu. Đurović je kazao da mu nije jasna potreba Spajića da iznosi stvari koje nijesu tačne. -Grant za željeznicu je bio odobren za vrijeme 43. vlade Dritana Abazovića, rekao je Đurović uz dijeljenje fotografije naslova gdje je ministar u 43. vladi Ervin Ibrahimović saopštio da je Crnoj Gori odobren grant od 112 miliona za željeznicu.
n. Kovačević – Đ. ćorić
Ministarstvo poljoprivrede predstavilo agrobudžet za ovu godinu
PODGORICA – Agrobudžet je donijet u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja a njime su povećane premije za priplodne krave i junice, pooštreni kriterijumi za proizvodnju mlijeka, uvedene naknade za ćureće meso, znatno povećana podrška mladim farmerima, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković
Agrobudžet je, kako je istakao, vrijedan 75,06 miliona eura i veći je nego prethodne godine, a izdvajanja su povećana u skoro svim segmentima 15 do 30 odsto ,,ili čak i više”.
Izdvajanja
On je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja ovogodišnjeg agrobudžeta, kazao da će iz nacionalnog budžeta biti izdvojeno 51,35 miliona eura, iz donacija 15,56 miliona,
Iz nacionalnog budžeta biće izdvojeno 51,35 miliona eura, iz donacija 15,56 miliona, a iz kreditnih sredstava 8,15 miliona eura, precizirao je ministar poljoprivrede Vladimir Joković. Istaknuto je da su plaćanja za mlade farmere povećana sa 70 na 200 eura po hektaru
a iz kreditnih sredstava 8,15 miliona eura. Kada je riječ o podršci razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, osnovna premija ostaje na prošlogodišnjem nivou i iznosi osam centi, dok je povećana premija za kvalitet mlijeka.
- Od jula ove godine proizvođači će morati da ispune oštrije kriterijume. Ostavljen je taj rok kako bi imali vremena da unaprijede higijensku praksu proizvodnje mlijeka - objasnio je Joković. Premije po litru prerađenog mlijeka povećane su sa deset na 12 centi.
Joković je, kada je riječ o programu unapređenja stočarstva, saopštio da premija za licenci-
rane bikove i pastuve ostaje na prošlogodišnjem nivou od 120 eura po grlu.
- Premije za steone junice u čistoj rasi povećane su sa 250 na 450 eura po grlu, a za krmače sa 120 na 150 eura - rekao je Joković.
U sektoru živinarstva, premije za pileće meso ostale su na prošlogodišnjem nivou od deset centi po kilogramu.
- Novina je da smo ove godine uvrstili i podršku za ćureće meso. Premija na jaja koka nosilja iznosi četiri eura na hijadu komada jaja, što je 20 odsto manje nego prošle godine - precizirao je Joković.
Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji su povećana sa 270 na
300 eura po hektaru.
- Dodatna plaćanja obezbjeđuju se za zasnivanje proizvodnje na prethodno nekorišćenim poljoprivrednim zemljištima i iznose 400 eura po hektaru, tako da će subvencija za svaki novozasađeni hektar iznositi 700 eura po hektaru - naveo je Joković.
Plaćanje za mlade farmere su povećana sa 70 na 200 eura po hektaru.
Proizvodna vezana plaćanja za posebne proizvode u sektoru biljne proizvodnje, voća, povrća, žitarica, krompira i maslinovog ulja, povećana su sa 100 na 200 eura po hektaru. - Cilj je da dodatno stimulišemo proizvođače koji ostvaruju dobre proizvodne rezultate i svoje proizvode plasiraju na tržište - kazao je Joković.
Mjere posebne podrške za vino, namijenjene registrovanim proizvođačima grožđa i vina i udruženjima vinara, obezbjeđuju se za restrukturiranje i konzervaciju vinograda, promociju vina i zelenu berbu.
Podrška ruralnom razvoju
- Što se tiče mjera ruralnog razvoja, nastavljamo podršku investicijama u sektoru voćarstva, vinogradarstva, maslinarstva, povrtarstva i stočarstva. Sve mjere ruralnog razvoja su modifikovane sa značajnim povećanjem - dodao je Joković. U agrobudžetu za ovu godinu, za sektor ribarstva ukupno je opredijeljeno 2,95 miliona eura. n.k.
PODGORICA – Uprava za inspekcijske poslove (UIP) je u prošloj godini izrekla više od sedam miliona eura novčanih kazni zbog nepravilnosti koje su utvrdili njihovi inspektori, što je 49 odsto više nego 2022. godine, kada je izrečeno 4,7 miliona eura kazni na osnovu prekršajnih naloga.
Prema riječima direktorice UIP-a Ane Vujošević, 2023. je bila najuspješnija godina od osnivanja ovog organa. Vujošević je na jučerašnjoj prezentaciji rezultata rada UIP-a u 2023. godini, kazala da prvi kvartal ove godine nadmašuje prošlu za deset do 73 odsto. Upitana da li ih najavljena de-
centralizacija može omesti u pripremi za sezonu, Vujošević je kazala da ih ni dosadašnje najave nijesu remetile da postignu dobar rezultat, te da će sve dok postoje raditi najbolje što mogu. -Ja nemam podatak da li se od tog plana odustalo ili nije, prema posljednjim informacijama koje sam dobila od ministra javne uprave Maraša Dukaja, oni pokušavaju taj proces da okončaju do sezone. Jako je teško to pripremiti do tada, a ako do toga dođe, vjerujemo da sezona ne može biti uspješna kao ranije. Radi se o dnevnim izvještajima, svakodnevnim aktivnostima, tokom vikenda i praznika, teren mora biti kvalitetno pokriven, a koordi-
naciju bi trebalo da sprovode ljudi sa znanjem i iskustvom. To je teško ako je pod ministarstvima, jer bi to potencijalno podrazumijevalo da se svi zaposleni nađu u sklopu 12 ministarstava gdje je teško pripremiti koordinaciju. Potrebno je organizovati sve za sezonu, smještaj, tendere, mi imamo svoj plan, ali uvažavamo i inicijative građana, tako se može pričati o kvalitetnoj sezoni, svaki drugi način je vrlo upitan, ali ostavićemo da vrijeme pokaže –kazala je Vujošević, dodajući da su krenuli sa pripremama za sezonu kako bi u skladu sa redovnim aktivnostima pružili zaštitu svim građanima. Prema podacima UIP-a, tokom 2023. godine sprove -
dena su 65.502 inspekcijska nadzora, od čega po inicijativama 7.613. Utvrđeno je 22.875 nepravilnosti, izdato 17.867 prekršajnih naloga, podnijeto 100 krivičnih prijava, a izrečeno 7.046.600 eura novčanih kazni. Tokom prošlogodišnje ljetne sezone sproveli su 8.128 nadzora, a utvrđene su 4,694 nepravilnosti, oduzeta roba vrijednosti skoro 64.000 eura, te izdato 6.585 prekršajnih naloga ukupne vrijednosti 2,85 miliona eura. -Bili smo nepristrasni, nijesmo brinuli protiv koga je podnijeta krivična prijava, prema svim subjektima nadzora odnosili smo se jednoobrazno – kazala je Vujošević. Pomoćnik direktora Darko
Sastanak premijera sa predstavnicima
Privredne komore
PODGORICA-Trgovačke marže u veleprodaji i maloprodaji biće ograničene sa početnim trajanjem mjera tokom drugog kvartala ove godine - saopšteno je iz Vlade. Navodi se da je na jučerašnjem sastanku premijera Milojka Spajića i potpredsjednika za ekonomsku politiku i ministra Nika Đeljošaja sa predstavnicima Privredne komore (PKCG) postignut načelan dogovor o usvajanju oročenih mjera ograničavanja trgovačkih marži, koje će biti u službi zaštite standarda građana, ali uz očuvanje ekonomske supstance privrednih društava iz oblasti trgovine i proizvodnje.
Odluka o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi bi, kako je saopšteno, trebalo da se nađe na sjednici Vlade u četvrtak, nakon čega će moći da se primjenjuje u praksi. Najavljeno je da će timovi Ministarstva ekonomskog razvoja i PKCG danas usaglasiti konačne detalje.
-Očekuje se da će se time osigurati prohodnost mjerama o kojima su razgovarali privrednici sa čelnicima Vlade - navodi se u saopštenju.
Iz Vlade je saopšteno da je tokom sastanka izraženo zadovoljstvo što je postignut određeni stepen saglasnosti po ovom pitanju.
-Jer je bilo potrebno istovremeno voditi računa o standardu građana, ali paralelno i o funkcionisanju malih trgovina i manjih proizvođača, koji čine okosnicu jedne važne privredne grane, u kojoj se generiše i veliki broj radnih mjesta - rekli su iz Vlade. Kako su dodali, na sastanku je istaknuta i važnost praćenja i sveobuhvatne analize dogovorenih mjera, kako bi se uvidjeli finansijski i fiskalni efekti. Iz Vlade su kazali da će trajanje mjera, takođe, zavisiti od analize koja će se sa Privrednom komorom raditi periodično.
Sastanku su u ime PKCG prisustvovali predsjednica Nina Drakić i članovi Upravnog odbora Dragan Bokan, Blagota Radović, Sanja Ćalasan i Tomislav Čelebić S.P.
Rašović je kazao da su poseban akcenat stavili na kontrolu nelegalne eksploatacije šume i šljunka. Tako je inspekcija za šumarstvo u 1.593 nadzora utvrdila 331 nepravilnost, podnijela 43 krivične prijave i izrekla novčane kazne vrijednosti 97 hiljada eura. Inspekcija za vodu je u
992 nadzora utvrdila 153 nepravilnosti, a uz 21 krivičnu prijavu izrekla i kazne vrijednosti 107,9 hiljada. Najviše aktivnosti imala je zdravstveno sanitarna inspekcija sa 8.589 nadzora i 3.046 nepravilnosti, za koje je izrečeno više od milion eura novčanih kazni. m.lk.
d. malidžan
Komisija Ministarstva zdravlja utvrdila niz nepravilnosti u poslovanju Montefarma i čelnika te ustanove
Uvidom u dokumentaciju Montefarma Komisija Ministarstva zdravlja evidentirala je više od 30 nepravilnosti koje su navedene u izvještaju upućenom na zvanično izjašnjenje direktoru Marinoviću. Između ostalog, utvrđeno je da je Marinović, mimo finansijskog plana i Pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta, potrošio oko milion i po eura za usluge Agencije za ustupanje zaposlenih
PODGORICA - Direktor Zdravstvene ustanove Montefarm Goran Marinović zloupotrijebio je službeni položaj i prekršio niz zakonskih procedura tokom protekle dvije godine, čime je mimo pravila potrošio gotovo dva miliona eura - utvrdila je Komisija za kontrolu rada zdravstvenih ustanova koju je osnovalo Ministarstvo zdravlja.
To je juče saopšteno iz Ministarstva zdravlja uz napomenu da je Komisija uvidom u dokumentaciju Montefarma evidentirala više od 30 nepravilnosti koje su navedene u izvještaju upućenom na zvanično izjašnjenje direktoru Marinoviću.
Uporedo, iz Ministarstva kojim rukovodi ministar dr Vojislav Šimun odbacili su kao insinuacije da je nalaz Komisije plod uticaja farmaceutskih lobija, a takve ocjene su nazvali „neutemeljenim konstrukcijama uvrijeđene strane“. Posebno zabrinjavajućim ocijenili su što u takvim optužbama prednjače političke partije, aludirajući na otvorene prozivke SNP-a koji je za-
prijetio Šimunu da će, ukoliko ne odustane od smjene, oni poteći pitanje njegovog ostanka u vladi.
Kršenje za Kona , pravilni K a...
Prema nalazima Komisije Marinović je više puta prekršio Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o radu, Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika, kao i Statut i pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta Montefarma. -Takođe, utvrđeno je da Montefarm finansijske transakcije i poslovne aktivnosti u svim materijalnim aspektima nije sprovodio u skladu sa Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakonom o državnoj imovini, Zakonom o javnim nabavkama, Zakonom o obligacionim odnosima, kao i drugim propisima – saopšteno je iz Ministarstva. Precizirali su da je Marinović tokom rukovođenja ovom javnom zdravstvenom ustanovom, kako je utvrđeno, mimo finansijskog plana i Pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta, „potrošio oko milion i po eura za usluge Agencije za
Komisija je tako utvrdila da se dr ljiljana radulović tokom trogodišnjeg mandata direktorice KCCG nije pridržavala propisa, opštih i pojedinačnih pravnih akata, što je bila njena obaveza kao organa rukovođenja. U izvještaju, koji je o radu KCCG sačinila komisija Ministarstva zdravlja, navodi se neracionalno trošenje novca, davanje saglasnosti za dopunski rad bez mišljenja medicinskog odbora i mimo procedura, što je uslovilo da se produže liste čekanja pacijenata, sklapanje
ugovora o radu mimo zakona. Smijenjeni su direktori domova zdravlja Glavnog grada dr Danilo jokić i Herceg Novog aleksa Đekić. Odluka o razrješenju uslijedila je nakon što su Ministarstvu dostavljeni izvještaji koji jasno ukazuju na činjenice kojima je utvrđeno da je u ovoj zdravstvenoj ustanovi direktor Jokić tokom 2022. i 2023. godine imao suprotstavljene pozicije sa Odborom direktora, kao organom upravljanja te da je ignorisao zahtjeve i odluke Odbora
ustupanje zaposlenih što je u svom nalazu konstatovala i Državna revizorska institucija (DRI)“.
Navodi se da je Marinović, mimo obaveznih internih procedura, dodjeljivao svakog mjeseca is tim zaposlenim određene finansijske nadoknade, bez ikakvog obrazloženja i utemeljenja u odluci.
-Prema preliminarnim procjenama u ovu svrhu utrošeno je oko 200 hiljada eura, a samo tokom 2023.godine Marinović je potpisao 160 odluka o stimulacijama po različitim osnovama – istakli su iz Ministarstva zdravlja.
Dodaje se da je na osnovu uvida u dokumentaciju utvrđeno i da je tokom 2022. i 2023.godine Marinović preuzeo dug veledrogerije Medicalana u ukupnoj vrijednosti od oko 210.000 eura po osnovu Ugovora o cesiji, a da pritom prema tom privatniku u tom trenutku Montefarm nije imao dugovanja.
-Podsjećamo, iste nepravilnosti u svom izvještaju utvrdila je i DRI, te da je nalaz uputila tužilaštvu na dalje postupanje – saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Iz Šimunovog resora su negirali bilo kakve druge moti-
direktora i nije poštovao obaveze ustanovljene zakonom i Statutom ustanove. Mandat direktora Doma zdravlja Herceg Novi Alekse Đekića obilježili su brojni protesti zaposlenih u Domu zdravlja, a bile su upitne i njegove kvalifikacije, jer je prije toga radio kao komunalni policajac, kako je saopštio tada Sindikat doktora medicine. Zaposleni su protestovali zbog mobinga koji trpe od strane direktora, na što je on odgovarao da se radi o političkoj zloupotrebi zaposlenih.
ve za smjene u oblasti zdravstva, sem onih koji se odnose na postupanje po profesionalnim, etičkim ali i standardima dobrog i zakonitog poslovanja.
-Stoga je zabrinjavajuće što u odbrani smijenjenih rukovodilaca zdravstvenih ustanova učestvuju isključivo političke partije, što opet govori o načinu njihovog postavljenja. Politička pripadnost ne smije biti determinišuća stavka u selekciji menadžera zdravstvenih ustanova, već profesionalni i ljudski integritet, i to je maksima djelovanja ministra zdravlja, pa bilo kakve manipulacije u tom smislu smatramo neprimjerenim – saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Rad ministra Šimuna, kako su naveli, od samog početka mandata, je potpuno transparentan i principijelan, te stoga dostupan reviziji premijera Spajića i svih građana Crne Gore.
-U tom kontekstu, na to ne može da ima ekskluzivitet samo jedan politički subjekat, bez obzira na njegovu veličinu ili parlamentarni status koji su uvijek promjenljivog karaktera - zaključili su u saopštenju.
S np: ata K i na partiju
Ranije juče Predsjedništvo Socijalističe narodne partije navelo je da zahtijeva od ministra zdravlja da preispita odluku o smjeni direktora
Iz Ministarstva kojim rukovodi ministar dr Vojislav Šimun odbacili su kao insinuacije da je nalaz Komisije plod uticaja farmaceutskih lobija, a takve ocjene su nazvali „neutemeljenim konstrukcijama uvrijeđene strane“. Posebno zabrinjavajućim ocijenili su što u takvim optužbama prednjače političke partije
Montefarma Gorana Marinovića za kojeg tvrde da je svojim dolaskom zaustavio veliki broj nezakonitih radnji i znatno povećao profit te državne firme.
-U suprotnom mi ćemo biti prinuđeni da otvorimo pitanje njegove pozicije kao ministra zdravlja u rekonstrukciji vlade koja slijedi, sa ostalim kolegama i partnerima u Vladi Crne Gore – naveli su iz SNP-a. Ocijenili su da su ministrovi potezi i „atak na Socijalističku narodnu partiju u cjelini, koja je dala veoma značajan doprinos demokratskim promjenama u Crnoj Gori“.
-Kao ozbiljan i kredibilan koalicioni partner, nećemo dozvoliti radnje i poteze koji imaju za namjeru da naštete crnogorskoj javnosti i građanima kroz izbor neadekvatnih kadrova na najodgovornijim pozicijama – poručili su iz SNP-a.
Nijesu, kako su naveli, bili saglasni ni sa smjenom direktorice Kliničkog centra Ljiljane Radulović, kao ni sa smjenom medicinskog direktora te ustanove Zorana Terzića -Imamo opravdanu bojazan da određeni funkcioneri iz PES-a pokušavaju da „na mala vrata“ vrate kadrove DPS-a koje smo poslije mnogo godina uspješno razvlastili – naveli su iz SNP-a.
Komisija koju je formirao ministar Šimun, kontroliše rad svih zdravstvenih institucija u Crnoj Gori. Nalazi pojedinih su zadovoljavajući, dok su nakon posjete KCCG-u, i domovima zdravlja u Podgorici i Herceg Novom, smijenjeni čelnici tih ustanova. i.periĆ
Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću najavilo da će o eventualnom formiranju predmeta po prijavi čelnika opštine Marka Kovačevića odlučiti nakon policijskog prikupljanja obavještenja
PODGORICA – Osnovno
državno tužilaštvo u Nikšiću nije formiralo predmet povodom krivične prijave predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića u kojoj je kao inspiratore prijetnji koje su mu upućene na društvenim mrežama označio 13 osoba iz javnog života Crne Gore, već će tužilac u konkretnom slučaju donijeti odluku nakon što policija dostavi prikupljena obavještenja, saopštila je Pobjedi državna tužiteljka i portparolka ODT u tom gradu Vjera Mićunović
Ona je u odgovoru na pitanja Pobjede istakla da su „službenici Centra bezbjednosti Nikšić obavijestili dežurnog državnog tužioca o podnijetoj prijavi, nakon čega im je dao uputstva za preduzimanje zakonom propisanih mjera i radnji kako bi se pribavile sve neophodne činjenice relevantne za donošenje odluke u državnom tužilaštvu, uz napomenu da državni tužilac ne utiče na vrijeme prikupljanja određenih informacija“.
Prethodnih dana, po krivičnoj prijavi Kovačevića saslušano je više novinara redakcija Pobjede, Vijesti i portala Aktuelno, pravnik Centra za građansko obrazovanje Damir Suljević i više predstavnika opozicionih političkih partija.
Pravni zastupnik Kovačevića, advokat Sava Kostić, u razgovoru sa novinarom Pobjede insistirao je na tome da Kovačević nije podnio krivičnu prijavu protiv javnih ličnosti, već da ih je zbog njihovih javnih nastupa označio „kao inspiratore“ prijetnji koje su mu upućene na društvenim mrežama, a da je prijava podnijeta protiv autora tih prijetnji.
Na pitanje na koje se krivično djelo iz Krivičnog zakonika odnosi krivična prijava, Kostić je kazao da u njoj nijesu definisali o kojem se djelu radi, te da očekuju od tužilaštva da ga, nakon obavljenih radnji, kvalifikuje.
U prijavi Kovačević, uz spisak 13 osoba, navodi da su to lica za koja osnovano sumnja da su dio medijskog lobija koji konstruiše vijesti kako bi izazvali bijes i mržnju prema njemu, koja dovodi do prijetnji koje ugožavaju njegovu bezbjednost i bezbjednost njegove porodice, a sve iz razloga što im smeta njegova etnička pripadnost, vjeroispovijest i političko opredjeljenje. Na Kovačevićevom spisku su glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović, novinarka Vijesti Biljana Matijašević i direktor digitalnog razvoja u istom mediju Srdan Kosović, Balša Knežević sa portala Aktuelno i njegov navodni vlasnik Zoran Bećirović, pravnik u CGO Damir Suljević, poslanice i poslanici DPS-a Sonja Milatović, Aleksandra Vuković-Kuč i Ivan Vuković, poslanik SD-a Nikola Zirojević, odbornik DPS-a u Skupštini opštine Nikšić Boris
Službenici CB Nikšić obavijestili su dežurnog državnog tužioca o podnijetoj prijavi, nakon čega im je dao uputstva za preduzimanje zakonom propisanih mjera i radnji kako bi se pribavile sve neophodne činjenice relevantne za donošenje odluke u državnom tužilaštvu – kazala je Pobjedi državna tužiteljka i portparolka Vjera Mićunović
Muratović, portparol SDP-a Petar Odžić i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković
OPSKURNI PREDSJEDNIK OPŠTINE
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) juče su izrazili zabrinutost zbog prakse nepotrebnog pozivanja ljudi da daju izjave u policiji ili državnom tužilaštvu po, očigledno, neosnovanim krivičnim prijavama Mar-
ka Kovačevića, koji po pravilu neosnovano prijavljuje policiji svoje političke kritičare. - Svi protiv kojih je prijava podnijeta su koristili slobodu izražavanja da komentarišu veoma provokativne i sporne stavove predsjednika opštine Nikšić. Njihove ocjene njegovih stavova očigledno nijesu prijetnje koje ugrožavaju bilo čiju sigurnost i nejasno je zašto je policiji, odnosno državnom tužilaš-
tvu potrebno saslušavanje tih osoba da bi to utvrdilo – ističe se u reagovanju HRA pod naslovom „Ugrožavanje slobode izražavanja saslušavanjem osoba koje su komentarisale stavove opskurnog predsjednika opštine Nikšić“. Oni ističu da ako je državni tužilac dao nalog da to urade, policija po njemu mora da postupa, ali da u tom slučaju smatraju da je tužilac pogriješio.
Batrićević: Normalno da Đuranović bude meta negatora vrijednosti na kojima počiva demokratska Crna Gora
Profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Boban Batrićević ocijenio je da predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević, ali i ostali nosioci vlasti, zloupotrebljavaju svoj položaj i guše svoje kritičare, a da čin prvog čovjeka Nikšića govori o situaciji u kojoj se Crna Gora nalazi. - Svojim činjenjem predstav-
nici vlasti, nosioci moći u Crnoj Gori, poput predsjednika opštine Nikšić, zloupotrebljavaju svoj položaj, guše svoje kritičare i žele da Crnu Goru pretvore u jednodimenzionalnu zemlju. Dimenziju koja odgovara ideologijama koje nijesu demokratske i koje nijesu bazirane na vrijednostima na kojima počiva razvijena, civilizovana
i demokratska Evropa - rekao je Batrićević za Antenu M. On poručuje da je normalno da urednik Pobjede Draško Đuranović bude meta onih koji negiraju sve vrijednosti na kojima je bazirana demokratska Crna Gora i navodi da je dobro što ga upravo napadaju ljudi koji podržavaju ratne zločine. Batrićević daje podršku i
- Ako se s ovakvom praksom nastavi, policija i tužilaštvo će postati saučesnici u suzbijanju svake kritičke misli pozivanjem na policijsko-tužilačko saslušanje svakoga ko javno ispolji bilo kakvu kritiku – biće dovoljno da se samo podnese prijava! Uostalom, ako se ovakve neosnovane prijave na ovaj način ohrabruju, i policija i državno tužilaštvo mogu da očekuju zatrpavanje prijavama koje će podnositi neodgovorni političari kad god požele da izvrše pritisak na svoje kritičare. To može da odgovara samo onima koji žele da suzbijaju ljudska prava umjesto krivičnih djela – zaključuje HRA u reagovanju.
OBRAZLOŽENJE
STUPIDNO I
LICEMJERNO
Iz Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava (CHO) Kovačevićevu ocjenu da navodni medijski lobi konstruiše vijesti kako bi izazvali mržnju prema njemu zbog njegove etničke i vjerske pripadnosti nazvali su stupidnom i licemjernom i pozvali ODT u Nikšiću da pokrene odgovarajući postupak protiv Kovačevića zbog lažnog prijavljivanja.
- Ponašanje, izjave i postup -
ostalima koji su se našli na spisku Marka Kovačevića. - Sve bih ovo doživio kao nastavak organizovane kampanje koja se vodi protiv slobode riječi u Crnoj Gori i protiv ljudi koji žele Crnu Goru da vide kao dio razvijene Evrope. Ti ljudi koji su u procesu otvoreno zastupaju interese one građanske, demokratski obnovljene Crne Gore i zaista tim ljudima je potrebna apsolutna podrška i međunarodne zajednice i nevladinog sektora u Crnoj Gori, ali i svih slobodnih pojedinaca – poručio je Batrićević.
- Ako se ovakva praksa nastavi, policija i tužilaštvo će postati saučesnici u suzbijanju svake kritičke misli pozivanjem na policijsko-tužilačko saslušanje svakoga ko javno ispolji bilo kakvu kritiku – biće dovoljno da se samo podnese prijava! Uostalom, ako se ovakve neosnovane prijave na ovaj način ohrabruju, i policija i državno tužilaštvo mogu da očekuju zatrpavanje prijavama koje će podnositi neodgovorni političari kad god požele da izvrše pritisak na svoje kritičare. To može da odgovara samo onima koji žele da suzbijaju ljudska prava umjesto krivičnih djela – poručila je Akcija za ljudska prava
ci Marka Kovačevića u kontinuitetu ukazuju na njegovu bezobzirnost, bahatost, ostrašćenost i mržnju - od vrijeđanja državnih simbola, preko nacional-šovinističkih i fašistoidnih javnih komunikacija i negiranja genocida, do slavljenja kvislinških i zločinačkih ideologija i politika – ocjenjuju u CHO. Pozvali su ODT u Nikšiću da, kako navode, zbog očiglednog lažnog prijavljivanja pokrene odgovarajući postupak protiv Kovačevića, a da obustavi ispitivanje i maltretiranje osoba koje je on prijavio bez ikakvog osnova, razloga i smisla. - Njegovo „obrazloženje“ da je tobože napadnut „samo zato što je Srbin i pravoslavac“ doživljavamo kao posebno stupidno i licemjerno - ali i kao dio jednog posebno opasnog i zločinačkog narativa, koji je bio promovisan od strane ekstremnih nacionalista i šovinista u vrijeme kada su oni izazivali ratove i tragične i zločinačke pogrome na prostorima bivše Ju-
Iz ODT Nikšić su reagovali na pisanje Pobjede u prethodna dva dana, tačnije na dio teksta u kojem se navodi „da je ODT Nikšić i prije desetak dana stalo uz Kovačevića, kada su ocijenili da u njegovoj objavi na društvenoj mreži Fejsbuk koja je izazvala reakcije nema elemenata krivičnog djela“.
Ovaj dio teksta se odnosio na izostanak reakcije nakon što je Kovačević na svom Fejsbuk profilu objavio zapaljiv status nakon incidenta na prvom proljećnom zasijedanju Skupštine na Cetinju, kada je verbalni sukob poslanika Demokratske partije socijalista Oskara Hutera sa poslanicima bivšeg Demokratskog fronta Slavenom Radunovićem i Milanom Kneževićem komentarisao kako je „normalno da smeta Švabama“ „zgrada Zetske banovine“.
Državna tužiteljka i portparolka Vjera Mićunović kazala je da utvrđivanje eventualnog krivičnog djela u konkretnom slučaju uopšte nije u nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava.
- ODT u Nikšiću nije donosilo, niti je moglo da donese bilo kakvu odluku ni u tom slučaju, jer je nenadležno i samo je informisalo medije da nije učinjeno krivično djelo iz nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava – kazala je Mićunović.
goslavije - navode u saopštenju. Dodaju i da su jedine dvije karakteristike njegove ličnosti one vezane za njegovo nacionalno i religijsko opredjeljenje. - Sve ostalo može da bude predmet pažnje slobodne i kritičke javnosti, pa i postupaka nadležnih tužilačkih i pravosudnih organa u našoj zemlji - kazali su. Iz CHO su ocijenili da prijave protiv novinara i političkih oponenata imaju i dimenziju političkog progona i gušenja slobode govora i mišljenja, s obzirom na činjenicu da je Kovačević, kao član i funkcioner vladajućih političkih struktura u Crnoj Gori, pohvaljen za pomenute postupke i od samog Andrije Mandića, „četničkog vojvode i predsjednika Skupštine Crne Gore“.
Zbog toga je, zaključuju, posebno zabrinjavajuće što je i ODT Nikšić dio te političke operacije koja, kako navode, pored ostalog, služi da prekrije brojne pogrešne i problematične stvari koje pomenuti čini u ulozi gradonačelnika Nikšića.
Duško MIHAILOVIĆ
Ponovo odloženo suđenje predsjedniku Nezavisnog sindikata policije zbog verbalnog sukoba sa bivšim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem
PODGORICA – Ponovo je odloženo suđenje predsjedniku Nezavisnog sindikata policije Igoru Rmandiću u Sudu za prekršaje, zbog navodnog „drskog ponašanja i grubog vrijeđanja“ tokom verbalnog sukoba sa bivšim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem u septembru prošle godine.
Od početka suđenja, odbrani nije dozvoljeno da ima uvid u spise predmeta, te je postupajući sudija juče odložio ročište na neodređeno – dok ne donese rješenje da li će im omogućiti uvid.
Advokat Dalibor Tomović ni nakon nekoliko zahtjeva i urgencija, od januara, nije dobio uvid u spise predmeta. Rmandić je juče Pobjedi kazao da od početka procesa ne zna tačno zbog čega treba da odgovara, i da se u sudnici osjeća kao sa povezom preko očiju i u potpunom mraku.
nep Ozn A n I c A
- Onemogućavanjem uvida u spise predmeta dovodim se u situaciju da se branim a da ne znam što mi se stavlja na teret – rekao je Rmandić. Poručio je da mu se time potire osnovno ljudsko pravo - a to je pravo na odbranu.
- Pravo na odbranu pretpostavlja da okrivljeni ima uvid u spise kako bi je postavio kako treba. Kako nije odgovoreno na zahtjeve i urgenciju, na nama je sada da čekamo rješenje i vidimo kako će postupiti sudija. S obzirom na prilike u društvu, ne bi me začudilo i da nam uskrate to pravo, ali, ipak, vjerujem da sudija neće podleći pritisku koji prati ovaj proces od samog početka, i da će donijeti logičnu pravnu odluku – rekao je Rmandić.
On je rekao da je situacija čudna i u smislu da protiv njega prijavu nije podnio bivši ministar Filip Adžić, već Uprava policije, koji je naveden kao oštećeni. - Adžić se nije pojavio ni na jednom ročištu, a ja nemam uvid zbog čega je podnešen optužni predlog – kazao je Rmandić. Kazao je da im preostaje da sačekaju i sljedeće ročište, te da će nakon toga advokat razraditi strategiju.
Njegov advokat Dalibor Tomović od početka poručuje da u postupku očekuju minimum
Ombudsman
Advokat Dalibor
Tomović, ni nakon nekoliko zahtjeva i urgencija, od januara, nije dobio uvid u spise predmeta. Rmandić je juče Pobjedi kazao da od početka procesa ne zna tačno zbog čega treba da odgovara, i da se u sudnici osjeća kao da ima povez preko očiju i kao da je u potpunom mraku
garancija za pravičnu odbranu - da im se omogući uvid u spise predmeta. - Nadamo se da će Sud poštovati standarde koje propisuje Evropska komisija i relevantna sudska praksa – rekao je Tomović i dodao da je to, inače, i standard u skladu sa članom šest Evropske konvencije i očekujemo da ubrzo dobijemo te spise.
Rmandić je prijavljen nakon protesta Nezavisnog sindikata policije ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u septembru prošle godine, kada se sukobio sa Adžićem koji ga je optužio da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“. Rmandić je tada odgovorio da se ministar služi neistinama. - U oči Vas gledam i kažem sljedeće - Igor Rmandić se bunio svih 27 godina svoje aktivne policijske službe, za vrijeme ovih, onih, trećih, petih... U ovu istu zgradu sam donio dokaze o kriminalu u Sindikatu UP. Što ste uradili da to pokrenete? Mog ubijenog kolegu iskreno iz srca
žalim i borim se za njegovu porodicu i poslao sam Vam dopis gdje sam jasno ukazao kako ćete da zaposlite njegovu suprugu - odgovorio je Rmadić tom prilikom. U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, navodi se da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“. - Na način što mu je u dijalogu rekao „nemoj da nas lažete više. Vama neće suditi javnost, Vama će suditi krivični sud, Bože zdravlja. Sud Vama treba, ne javnost. Sud Vama treba da sudi, sramoto jedna za policiju“, a nakon nekog vremena kada je ministar odlazio rekao mu je: „Sram te bilo, sram te bilo“navodi se u prijavi, uz naznaku da je time prekršio član 7, stav 1 Zakona o javnom redu i miru. Iako je tadašnji ministar Adžić, nakon protesta, pred novinari-
Onemogućavanjem uvida u spise predmeta dovodim se u situaciju da se branim a da ne znam što mi se stavlja na teret – rekao je Rmandić.
ma poručio da neće biti nikakve odmazde prema učesnicima protesta, Rmandić i član Glavnog odbora NSPCG Zoran Knežević, koji je uredno prijavio protest, pozvani su kasnije tog dana u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da se izjasne „na okolnosti“ u vezi sa protestom ispred zgrade MUP-a.
I nfO r MAt IV n I r A zg OVO r Zanimljiv detalj je da im je u policiji saopšteno da su pozvani u OB Podgorica po usmenom nalogu državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu Biljane Pavličić, ali da su inspektori koji su od njih prikupljali podatke odbili da u zapisnike o prikupljanju obavještenja od građana unesu informaciju po čijem nalogu ih saslušava, kao ni razlog poziva na „informativni razgovor“. Tada je u izjavi pred inspektorom Radosavom Šćepanovićem, u koju je Pobjeda imala uvid, Rmandić istakao da je mislio da se saslušanje odnosi na nasrtaj ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića i pokušaj fizičkog obračuna sa starijim gospodinom koji je bio učesnik protesta, pa je zbog toga odbio da odgovara na pitanja inspek-
tora bez prisustva advokata. Da je prethodno rukovodstvo vršilo pritisak na djelovanje Nezavisnog sindikata policije svjedoči i činjenica da je nedavno MUP, sa gotovo tri mjeseca zakašnjenja, usvojio žalbu Igora Rmandića i poništilo rješenje Uprave policije i njenog bivšeg v. d. direktora Nikole Terzića iz juna ove godine, kojim je sindikalac bez njegove saglasnosti iz Herceg Novog raspoređen na radno mjesto udaljeno 250 kilometara, odnosno u Bijelo Polje. U obrazloženju Rješenja MUP-a, koje potpisuje ministar Danilo Šaranović, navodi se da je UP prilikom donošenja rješenja o raspoređivanju Rmandića na radno mjesto u Bijelom Polju, odstupila od unaprijed zakonom utvrđenih pravila, pa je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu predsjednika Nezavinsog sindikata policije.
Iz Nezavisnog sindikata policije više puta su ukazivali da je odluka o Rmandićevom preraspoređivanju na radno mjesto udaljeno 250 kilometara od mjesta stanovanja bila odmazda bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića u vladi, zbog njegovog sindikalnog djelovanja. J.M.
PODGORICA – Ombudsman Siniša Bjeković predložio je Skupštini da izaberu Tatjanu Radović-Todorović za njegovu zamjenicu, koja je zaposlena u Ministarstvu javne uprave.
Prijedlog ombudsmana je u skupštinskoj proceduri. Za-
konom o zaštitniku je propisano da zamjenicu imenuje parlament. Ombudsman Bjeković je u obrazloženju naveo da Radović-Todorović nikada nije bila članica nijedne političke partije. Radila je u organima državne uprave 18 godina. Kako je naveo, stekla je veliko poznava-
nje sistema javne uprave, a radeći ranije i kod ombudsmana stekla je relevantno stručno znanje, kompetencije i vještine neophodne za rad u oblasti zaštite ljudskih prava. Kandidatkinja je profesionalnu karijeru počela u Ministarstvu pravde gdje je na različitim pozicijama radila deset godina, od 2006. do
2016. godine. Istaknuto je da je u tom periodu stekla značajno iskustvo u oblasti pravosuđa, zaštite ljudskih prava i sloboda i evropskih integracija. Bila je koordinator pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast ljud-
skih prava i sloboda u okviru pregovaračkog poglavlja 23, kao i koordinator za oblast pravosuđa. Radović-Todorović bila je članica radne grupe koja je izrađivala više zakona. Radila je kod ombudsmana od 2016. do 2018. godine. Nakon toga nastavila je karijeru u komisiji za žalbe Crne Gore. n. Đ.
Saobraćajna nesreća u Sutomoru Poginuo mladić
PODGORICA - I. J. (21) iz Sutomora poginuo je u ponedjeljak veče u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sutomoru, saopšteno
je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije Saobraćajna nesreća se dogodila u 23.45 sati.
- U nesreći je učestvovalo jedno vozilo, a I. J. iz Sutomora je stradao na licu mjesta - kazali su iz OKC-a. Istraga je u toku. C. H.
Izrečena presuda za ubistvo Ukrajinke Anastasije Lašmanove
PODGORICA - Arsenije
Stanović osuđen je juče na 12 godina zatvora zbog ubistva Ukrajinke Anastasije Lašmanove 11. maja 2018. u Kotoru.
Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Višeg suda u Podgorici Katarina Padalica Prethodnom presudom koja je izrečena u septembru 2021. Stanović je osuđen na 15 godina zatvora za ubistvo Lašmanove.
Krivično vijeće sutkinje Padalice u ponovljenom postupku potvrdilo je raniji zaključak sudije Predraga Tabaša da se ne radi o ubistvu na svirep i podmukao način, kako to tvrdi tužilaštvo.
Sutkinja Padalica je pojasnila da optuženi nije uživao prilikom nanošenja povreda od kojih je Lašmanova preminula, kao ni njenih patnji, a što je bi-
Piperović smatra da je samo oslobađajuća presuda pravična
Advokat Zoran Piperović najavio je da će uložiti žalbu na presudu Arseniju Stanoviću jer smatra da je u konkretnom slučaju trebalo da bude izrečena oslobađajuća odluka.
-Pretpostavljam da će tužilac podnijeti žalbu na presudu, a to ću učiniti i ja jer i dalje ostajem pri stavu da je Arsenije bio u
tan uslov za postojanje kvalifikacije ubistva na surov i podmukao način.
- Optuženi Stanović nije bio svjestan udaraca niti njihovog broja - pojasnila je sutkinja Padalica.
stanju privremene duševne poremećenosti. Ostajem pri stavu i da je pogrešno ocijenjen nalaz vještaka Željka Golubovića i da je sud trebalo da donese oslobađajuću odluku – istakao je Piperović. On je dodao da će, u konačnom, Apelacioni sud biti taj koji će staviti tačku na ovaj slučaj.
Ona se pozvala na vještačenje kojim je utvrđeno da je Stanović u vrijeme ubistva bio u stanju afekta jake razdraženosti nesvjestan da zadaje smrtonosne udarce Lašmanovoj. -Iz medicinske ekspertize i nalaza tima vještaka psihijatrijske struke je utvrđeno da je optuženi Stanović u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio u stanju afekta razdraženosti jakog intenziteta, a što je uzrokovano tvrdnjom žrtve da on i njegova djevojka imaju neizlječivu bolest - precizirala je sutkinja Padalica. Prema njenim riječima, prilikom odmjeravanja kazne sud je cijenio olakšavajuće i otežavajuće okolnosti u izvršenju krivičnog djela.
-Olakšavajuće okolnosti koje je sud cijenio su mladost optuženog, kao i činjenica da prije izvršenja ovog krivičnog djela nije bio nikad osuđivan te da ga nije bilo u kaznenim evidencijama. Kao otežavajuće okolnosti sud je cijenio upornost koju je ispoljio u izvršenju krivičnog djela, odnosno da je oštećenoj nanio 16 ubodno-reznih rana i dva udarca tupim predmetom u predjelu glave usljed čega je došlo do lomljenja kostiju lobanje i oštećenja moždanih centara, zbog čega je nastupila smrt –navela je Padalica.
-Rekao sam to i na sudu –žao mi je te djevojke, žao mi je svakog mladog života. Ali to ne znači da jednog mladog momka treba, maltene, lišavati života. Da ne žurimo i da sačekamo da vidimo da li će biti ulaganja žalbi. U konačnom, Apelacioni sud je taj koji će staviti tačku na ovaj slučaj – poručio je advokat.
Sud je nakon izricanja presude optuženom Stanoviću produžio pritvor, koji će trajati do dalje odluke suda, a sutkinja Padalica je poučila odbranu optuženog da se na ovo rješenje mogu žaliti u roku od tri dana.
Ukazala je i da u roku od 15 dana odbrana može uložiti žalbu na presudu. U optužnici Višeg državnog tužilaštva navodi se da je Stanović 11. maja 2018. u jutarnjim satima, u naselju Dobrota, s umišljajem i na svirep način ubio Lašmanovu u njenom iznajmljenom stanu. Prema navodima iz akta tužilaštva, Stanović je žrtvi zadao 26 udaraca, 16 je nanio ,,oštricom i šiljkom jako zamahnutog mehaničkog oruđa“, a deset u predjelu tijela i glave. Lašmanova je pronađena mrtva u stanu. Arsenije Stanović je pred Višim sudom kazao da za njega ne postoji veća kazna od činjenice da će do kraja života živjeti sa tragedijom koja se dogodila.
- Za mene ne postoji veća kazna od samog razloga što sam danas ispred vas. Ne prođe dan da se ne pitam zašto i da li je moglo drugačije. Ja ću sa tim da živim. Žao mi je Anastasije, sve ljude koji je vole i moje porodice - kazao je Stanović. B. RoBoVić
Vlasnik i direktorka kompanije ZIB i procjenitelj oštetili Poštu Crne Gore u dogovoru zajedničke
PODGORICA – Nekadašnji vlasnik i direktorka Zavoda za izgradnju Bara Žarko Pavićević i Danijela Krković, kao i procjenitelj Rafael Vreteničić juče su od Višeg suda zatražili da se oslobode optužbi da su zloupotrebom službenog položaja prilikom izgradnje stambeno-poslovnog prostora Poštu Crne Gore oštetili za 2.247.882 eura.
Oslobađajuću presudu zatražili su i njihovi branioci, koji su tokom dvočasovnog izlaganja završnih riječi obrazložili zašto tokom suđenja nije dokazana teza Specijalnog tužilaštva da su ovi optuženi zloupotrebom položaja pričinili štetu.
Sa druge strane, zastupnica optužbe Sanja Jovićević zatražila je osuđujuću presudu, dok je visinu kazne ostavila sudu na ocjenu.
Sutkinja Nada Rabrenović zakazala je izricanje presude za 26. april.
pošta (ni)je oštećena
Optužena Krković juče je pred sudom, obrazlažući zašto treba da bude oslobođena optužbe SDT-a, kazala da Pošta nije oštećena u poslu sa kompanijom ZIB, na čijem se čelu nalazila, te da su prilikom ugovaranja posla izgradnje stanova i poslovnog prostora ispoštovane sve procedure i zakoni.
-Pošta Crne Gore i dan-danas radi u poslovnom prostoru koji je izgradila kompanija ZIB. Pošta Crne Gore je pored toga što je i dalje vlasnik imovine koju je uložila shodno dogovoru o izgradnji u posjedu i 1.000.000 eura koje je dobila na ime avansa – kazala je ona. Krković je podsjetila da je ZIB-u povjerena izgradnja zgrade na parceli u vlasništvu Pošte pošto je na javnom konkursu njihova ponuda ocijenjena kao najpovoljnija.
-Prihvaćena je naša ponuda da Pošta Crne Gore dobije 30 odsto izgrađenog stambenog i poslovnog prostora ili 4. 371.000 eura u gotovom novcu. Ugovor i aneks su prošli
sve procedure i potpisali su ga članovi upravnog odbora Pošte uz saglasnost Vlade, pa ne vidim ništa sporno u tom poslu – kazala je Krković. Ona nije sporila da objekat nije izgrađen u dogovorenom roku, ističući da je to zasluga Pošte Crne Gore, a ne krivica ZIB-a.
-Dobijanje građevinske dozvole se odužilo jer je Pošta podnijela inicijativu za izmjenu urbanističko-tehničkih uslova. Kada su se stekli uslovi, dobijena je i građevinska dozvola – navela je Krković. Ona je podsjetila i da je Pošta dala inicijativu za potpisivanje aneksa ugovora za produženje roka izgradnje. -Pošta je napravila aneks i poslala ga ZIB-u na ovjeru. Osim toga procjena koju je izradio ZIB za predstavnike Pošte bila je prihvatljiva i realna - navela je Krković, podsjećajući sud
Bivši policajac osumnjičen za zločin protiv čovječnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini
Zoranu Gašoviću produžen pritvor još tri mjeseca
PODGORICA - Suspendovanom policijskom službeniku Zoranu Gašoviću iz Nikšića, koji je uhapšen po nalogu SDT-a zbog sumnje da je počinio ratne zločine u BiH, produžen je pritvor za još tri mjeseca.
Podsjećamo, Gašovića tužilaštvo tereti da je počinio krivično djelo zločin protiv čovječnosti na teritoriji opštine Hadžići, u Bosni i Hercegovini, tokom ratnih dešavanja 1992. godine. Hadžići su jedna od sarajevskih opština koja je tokom ra-
ta bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Mnogi njeni žitelji su protjerani, ubijeni ili nestali. Pronađene su i dvije masovne grobnice za koje se pretpostavlja da kriju tijela građana ovog naselja. Odluku o produženju pritvo-
ra donijelo je Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore, odlučujući o prijedlogu Specijalnog državnog tužilaštva. -Vijeće Vrhovnog suda, u sastavu sutkinje Seke Piletić kao predsjednice vijeća i sudija Zorana Šćepanovića i Milenke Seke Žižić kao čla-
nova vijeća, produžilo je pritvor okrivljenom Z. G. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 427 Krivičnog zakonika Crne Gore. Podsjetimo, okrivljenom Z. G. pritvor je određen Rješenjem sudije za istragu Višeg
suda u Podgorici 21. decembra 2023. godine, a produžen Rješenjem vijeća tog suda 19. januara 2024, tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 22. juna 2024. do 11.23 časova, naveli su iz Vrhovnog suda. B. R.
procjenitelj u završnim riječima ustvrdili da nijesu zajedničke izgradnje stambenog i poslovnog prostora
da su sve ovo što je navela potvrdili i svjedoci prilikom saslušanja pred sudom.
Ona je dodala da se ugovor koji je ZIB potpisao sa kompanijom USEFA nije kosio s interesima Pošte, a što su potvrdili i vještaci građevinsko-finansijske struke tokom suđenja. Optuženi Vreteničić je ponovio da nije kriv te da je procjene radio savjesno i bez ličnih interesa.
PROPUSTI VJEŠTAKA
On je ukazao na brojne propuste vještaka građevinsko-finansijske struke koji su prema njegovim riječima nalaz odradili nestručno jer se nijesu bavili tržišnim cijenama u vrijeme potpisivanja ugovora, već komparacijom sa visinom cijene prodatih stanova u spornoj zgradi.
On je istakao da procjena nije obavezujući dokument te da
mu nije jasno zašto SDT istrajava na tezi da je Pošti pričinjena šteta kada njegova izračunata procjena odgovara onom što je dodijeljeno Pošti u realnosti.
Bivši predsjednik opštine Bar i vlasnik kompanije ZIB Žarko Pavićević ostao je pri navodima svojih branilaca, advokata Dušana Lukšića i Milana Vojinovića, koji su ustvrdili da je tokom suđenja nedvosmisleno dokazano da je pravni posao koji je zaključen između
ZIB-a i Pošte Crne Gore, od samog početka, (od raspisivanja tendera, pa do same realizacije posla) bio u cjelosti pravno valjan, te da Pošta Crne Gore ni na koji način nije oštećena, a što se optužnicom pokušava predstaviti.
Ovo su, kako je naveo advokat Dušan Lukšić, potvrdili i čelni ljudi Pošte u istrazi Specijalnog tužilaštva, što ukazuje na besmislenost tvrdnje SDT-a da je Pavićević kroz usmeni nalog Danijeli Krković, praktično naložio zaključenje člana 4 aneksa ugovora, a na štetu Pošte.
-Inicijativa za zaključenje aneksa dostavljena od ZIB-a odnosila se samo na produžetak rokova izgradnje, a ne nikako na utvrđivanje bilo kakve cijene, naknade i slično. Cijenu koja je navedena u aneksu sačinila je Pošta, a ne ZIB – kazao je advokat Lukšić. Branilac Krković, advokat Dražen Medojević, kazao je da ne vidi kako je ZIB u poslu sa Poštom ostvario protivpravnu imovinsku korist, odnosno kako je to Pošta oštećena.
UGOVOR
-Ugovor je saglasnost slobodnih volja ugovornih strana, a što je slučaj sa ugovorom između Pošte i ZIB-a. Ugovor ZIB-a sa USEFA-om ni u jednom trenutku nije zašao u interese Pošte, a sklopljen je kako bi se projekat izgradnje što prije završio – kazao je advokat Medojević. On je naveo da do okončanja projekta nije došlo usljed subjektivnih i objektivnih razloga, ali ono što je bitno je da sva imovina koja se vodila na Poštu je ostala u njenom vlasniš-
tvu, dok je ZIB otišao u stečaj. Branilac Vreteničića, advokat Antonije Brajović, ukazao je i da je Pošta angažovala svoje procjenitelje koji su dali nižu cijenu od njegovog branjenika. Ukazao je i na propuste vještaka građevinsko-finansijske struke koji za svoj nalaz nijesu koristili podatke Uprave prihoda, već navode da su cijene stanova 2011. godine bile najviše, što nije istina. -Kako je Vreteničić mogao da radi procjenu umišljajno ako nije znao u koje svrhe će se koristiti njegova procjena – kazao je advokat Brajović. Advokat Milan Adžić smatra da SDT nije istaklo u čemu se ogleda pričinjena šteta, zbog čega je optužni akt ocijenio nepreciznim i nerazumljivim. Specijalno tužilaštvo pokrenulo je istragu nakon što je Pošta Crne Gore podnijela tužbu protiv Zavoda za izgradnju Bara u stečaju, koji je bio u vlasništvu Žarka Pavićevića, i barske kompanije USEFA jer nijesu ispoštovali ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog prostora. Ugovorom koji je potpisan je 2008. godine Pošta Crne Gore je uložila državno zemljište u barskom naselju Topolica kako bi zauzvrat dobila 30 odsto od izgrađenog stambeno-poslovnog prostora, odnosno građevinsku nekretninu čija najmanja vrijednost mora da iznosi 4.371.000 eura. Pošta je zemljište uložila uz saglasnost ministarstava finansija i telekomunikacija. Međutim, krajem 2011. ZIB uvodi u posao ruskog biznismena Artura Džahalova sa kojim sklapa ugovor o zajedničkom ulaganju, o čemu nije obavijestio menadžment Pošte.
Džahalov je tada ZIB-u uplatio 4.200.000 eura da završi izgradnju sporne zgrade. Prema pisanju medija, ZIB je do početka 2013. godine izgradio oko 45 odsto dogovorenog objekta, a sredinom iste godine Atlas banka je podnijela Privrednom sudu u Podgorici prijedlog za uvođenje stečaja u tu kompaniju zbog duga od 800.000 eura. B.ROBOVIĆ
U Podgorici rasvijetljene tri krađe, uhapšen osumnjičeni Osim ukradenih stvari pronađena
PODGORICA - E. L. (32)
je uhapšen zbog sumnje da je počinio tri teške krađe, zbog čega je priveden osnovnom državnom tužiocu u Podgorici. Sumnja se da je E. L. ukrao
laptop i 200 eura, vlasništvo jednog privrednog društva. Takođe, iz dva različita ugostiteljska objekta E. L. je ukrao skoro 990 eura, laptop i limitator zvuka, koji je pronađen i vraćen vlasniku.
Kod osumnjičenog je pronađena određena količina materije za koju se sumnja da je heroin i kokain, te je protiv E. L. podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. C. H.
Republikanci i Demokrate u Kongresu postigli dogovor o nansiranju do oktobra
Očekuje se da će dogovorom biti pokriveno oko tri četvrtine diskrecione potrošnje vlade, koja bi trebalo da iznosi oko 1.600 milijardi dolara za skalnu godinu koja se završava 30. septembra. To uključuje sredstva za američku vojsku, transport, stanovanje i bezbjednost hrane
VAŠINGTON - Lideri republikanaca i demokrata u Kongresu postigli su dogovor o finansiranju vlade do kraja ove fiskalne godine, odnosno do oktobra, čime je ponovo izbjegnuto zatvaranje vlade.
Posljednja prepreka dogovoru bilo je finansiranje Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost u kontekstu velikog priliva migranata na južnu granicu SAD, što je veliko pitanje i u kampanjama Džozefa Bajdena i Donalda Trampa za predsjedničke izbore u novembru. Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson i lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer saopštili su juče da je dogovor postignut, ali i da se na tekstu zakonskog predloga i dalje radi. Očekuje se da će ovim dogovorom biti pokriveno oko tri četvrtine diskrecione potrošnje vlade, koja bi trebalo da iznosi oko 1.600 milijardi dolara za fiskalnu godinu koja se završava 30. septembra. To uključuje sredstva za američku vojsku, transport, stanovanje i bezbjednost hrane.
Agencija Rojters, međutim, prenosi kako problemi tek predstoje, budući da nacionalni dug od 34 i po milijarde dolara nastavlja da raste. Bajden i republikanci iz Predstavničkog doma iznijeli su ranije ovog mjeseca prijedloge budžeta za narednu fiskalnu godinu i u kojima su ponuđeni oštro suprotstavljeni prioriteti. Džonson je do sada, takođe, odbijao da iznese na glasanje paket međunarodne bezbjednosne pomoći vrijedan 95 milijardi dolara koji uključuje novac za koji zagovornici ka-
žu da je hitno potreban Ukrajini u njenom ratu protiv Rusije. Ovu mjeru je odobrio Senat uz dvostranačku podršku i smatra se da će imati značajnu podršku u Predstavničkom domu, ukoliko se članovima ukaže prilika da glasaju. Demokrate i republikanci u Kongresu se od početka prošle godine bore oko nivoa finansiranja, usljed pritiska republikanaca iz Predstavničkog doma da smanje potrošnju više nego što je dogovoreno u dvostranačkom sporazumu koji je kao zakon usvojen prošlog juna.
Kandidat republikanaca za predsjednika SAD najavljuje probleme za mlađeg sina britanskog kralja
VAŠINGTON – Bivši američki predsjednik Donad Tramp najavio je da će, ukoliko nakon novembarskih izbora ponovo dođe na čelo Bijele kuće, iz Amerike deportovati britanskog prica Harija ako se utvrdi da je ponovo upisivao lažne informacije u svom obrascu za vizu. Tramp je to nagovijesti u razgovaru sa voditeljem GB njuza Najdželom Faražom, navodeći da vojvoda od Saseksa neće dobiti „posebne privilegije“ ako je lagao o upotrebi droge u svom zahtjevu za vizu. Princ Hari u Sjedinjenim Državama boravi od 2020. godine.
U autobiografiji „Rezerva“ princ Hari je priznao da je ranije konzumirao kokain, kanabis i psihodelične pečurke. Jednom prilikom
je rekao i da mu je kanabis pomogao da se riješi trauma nastalih nakon smrti njegove majke. Ispričao je i da je koristeći ajahuasku (psihodelični napitak napravljen od nekoliko različitih biljaka), shvatio da njegova majka želi da on bude srećan.
Tokom intervjua, Faraž je Trampa pitao da li Hari treba da uživa „posebne privilegije“ ukoliko se ispostavi da nije govorio istinu.
- Moraćemo da vidimo da li vlasti znaju nešto o drogama, a ako je lagao, moraće da preduzmu odgova-
rajuće mjere - odgovorio je Tramp.
predsjednik
Donald Tramp
rekao da ne bi zaštitio Harija jer je „izdao kraljicu“. Tramp je, takođe, naglasio da će ukoliko pobijedi na izborima u novembru, Hari ostati sam. Svako ko aplicira za američku vizu mora da odgovori na pitanje da li je nekada bio „narkoman ili zavisnik“. Američke imigracione vlasti rutinski postavljaju pitanja o upotrebi droge u svojim zahtjevima za vizu, a to je povezano sa putnim glavoboljama za poznate ličnosti, uključujući Najdželu Loson, Ejmi Vajnhaus i Kejt Mos
Priznanje prethodne upotrebe droga ne mora nužno dovesti i do odbijanja vize ili zabrane ulaska ili ostanka u zemlji. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost SAD saopštilo da su mu potrebne dodatne dvije nedjelje da se pronađu imigracioni dosjei princa Harija, dok savezni sudija treba da odluči da li ga treba javno objaviti.
Priredila: Đurđica
Bijelo Polje: Ministar saobraćaja obišao gradilište kod GP Dobrakovo
Klizište na dionici Barski most aktivno je nekoliko godina. Prošle godine su primijećene veće deformacije. Do sada su rađene samo privremene sanacije. Radovi se odvijaju u dužini od oko 225 metara, trajaće do septembra naredne godine, a izvodi ih kompanija Eurozox
BIJELO POLJE - Sanacija klizišta Dobrakovo između graničnih prelaza Crne Gore i Srbije trebalo bi da bude završena do septembra iduće godine - kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.
On je prilikom obilaska lokacije na kojoj su započeti radovi podsjetio da je klizište na dionici Barski most u Bijelom Polju aktivno već nekoliko godina, i da je do sada privremeno sanirano.
- Međutim, sada smo krenuli sa trajnom sanacijom čime će se obezbijediti nesmetano odvijanje saobraćaja bez rizika da dođe do potpunog aktiviranja klizišta i prekida saobraćaja na ovom putu koji je veoma zna-
čajan za drumsku povezanost Crne Gore i Republike Srbijeistakao je Radulović. Putem tendera za sanaciju klizišta u Dobrakovu izabrana je danilovgradska kompanija Eurozox, a za nadzor Geotechnics Projects & Consulting sa sjedištem u Podgorici. Ugovorena cijena radova je oko 5,2 miliona eura.
Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović koji je sa ministrom obišao gradilište u Dobrakovu, kazao je da očekuje da će sanacija ići planiranom dinamikom te da će klizište biti trajno i kvalitetno riješeno.
-Tokom prošle godine su primijećene veće deformacije na
ovom potezu puta i procijenili smo da se hitno mora sanirati, i stoga smo raspisali tender i izabrali izvođače i nadzor. Nadamo se da će rok biti ispoštovan i da ubuduće nećemo imati problema u saobraćaju na ovoj dionici - kazao je Vuksanović. Dionica puta predviđena za rekonstrukciju polazi od Barskog mosta, ide kanjonom rijeke Lim prema graničnom prelazu Dobrakovo, a završava se u zoni Kanjskog mosta. Kako piše u tenderskoj dokumentaciji, klizište zahvata kosinu nasipa i padinu ispod puta u dužini od oko 225 metara. Radovi koji će se izvoditi su podijeljeni u tri grupe – izradu potpornog tijela- obaloutvrde od gabiona u nožičnom dijelu padine, zatim potporne
konstrukcije od šipova sa naglavnom gredom i parapetnim zidom i izradu drenaže i kontrolisano odvođenje vode van tijela klizišta. U dokumentu se navodi da se projektant opredijelio za konstrukciju od gabiona ( kavezi od čelične žice napunjeni materijalima kao što su kamen, beton, pijesak ili zemlja) kao optimalnu, imajući u vidu položaj objekta i dostupnost materijala za izradu, kako gabiona, tako i nasipa u zaleđu konstrukcije.
PROJEKTI ZA 2024. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pripremilo je Program izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih puteva koji je nedavno usvojila Vlada. U tom dokumnetu navode da je u ovoj godini osim Dobrakova planirana sanacija klizišta: Bukovik 2 (magistralni put Petrovac – Podgorica), Gojakovići (Đurđevića Tara – Mojkovac), Jabuka (Murino – Bjeluha), Timar (Virak – Tušina), Podvade (Berane –Petnjica), Provalija (Žabljak – Šavnik), Brvenica (Pljevja –Gradac) i klizište na putu Mateševo-Kolašin.
Takođe, planirana je sanacija kosina: na izlaznom portalu tunela Ivica na magistralnom putu Žabljak – Šavnik, „Galev krš“ na regionalnom putu Đurđevića Tara - Mojkovac, sa prilaznicama, na regionalnom putu R-24 Buča-Lubnice. D.Š.
DANILOVGRAD – Iz Pokreta Preokret pozvali su građane da učestvuju u osnivanju kajakaškog kluba. Deset kajaka i oprema nabavljeni su uz pomoć građana u akciji koju je tokom prošle godine organizovala Grupa građana Preokret. – Pozivamo građane da se uključe u osnivanje prvog sportsko-rekreativnog kajak kluba. Ova ideja proizlazi iz želje mladih da se razvijaju sportske aktivnosti, istražuju prirodne ljepote rijeke Ze-
te, te promoviše zdrav način života i kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Poziv važi za sve koji dijele ljubav prema rijeci Zeti, sportu i timskom radu, otvoren je do 1. aprila kada će se krenuti i u zvanično formiranje kluba –navedeno je u saopštenju. Skupština opštine i lokalna uprava oglušile su se o inicijativu za osnivanje kajakaškog kluba što je, konstatuju iz Preokreta, pokazatelj koliko brinu o održivom razvoju grada i koliko im je važno da mlade zadrže u Danilovgradu. C.G.
Nikšić: U Ozrinićima otvoren sportski teren
NIKŠIĆ - Adaptirani košarkaški teren u Ozrinićima juče je otvorio potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić. Radovi su koštali 20.000 eura. Šćekić je kazao da će teren biti mjesto okupljanja, zabave i sportskog duha za sve i poželio da tu stasavaju mladi talenti, koji će braniti boje Crne Gore na velikim takmičenjima. - Na ovom mjestu se održava i turnir u basketu 3x3, koji nosi ime legende jugoslovenske i crnogorske košarke Žarka Varajića, osvajača medalja sa
reprezentacijom Jugoslavije, kao i Kupa evropskih šampiona sa KK Bosna. Takvo ime zaslužuje da teren na kojem se igra turnir koji nosi njegovo ime ima najbolje moguće uslove za održavanje - kazao je Šćekić.
Miodrag Rojević, predsjednik MZ Ozrinići, zahvalio je Ministarstvu sporta je prepoznalo značaj ovakvog projekta za Ozriniće i napomenuo da su ove godine upisana dva odjeljenja osnovaca, što je najviše u prethodnih nekoliko godina, pa će ovaj teren biti iskorišćen na najbolji način. C. G.
Nikšić: Sportsko-ribolovno društvo završilo poribljavanje, ribolovni zabran do 23. marta
NIKŠIĆ – Nikšićka jezera poribljena su prvi put ove godine i zato je strogi zabran na snazi do 23. marta. U Krupac i Slano jezero ubačeno je 2.300 kilograma kalifornijske pastrmke, konzumne veličine, a u Grahovsko jezero oko 300 kilograma.
Predsjednik Sportsko-ribolovnog društva Nikšić Vujica Lalić kaže da su posao obavili u prisustvu veterinara i nadležnih inspektora, da je riba zdrava, te da je nabavljena iz ribnjaka u Rastovcu. Krajem mjeseca planirano je novo poribljavanje nikšićkih
Krajem mjeseca planirano je novo poribljavanje nikšićkih akumulacija, a ukupno ove godine u rivire ovog kraja biće ubačeno devet tona pastrmke, što je najmasovnije poribljavanje u istoriji
akumulacija, a ukupno ove godine u rivire ovog kraja biće ubačeno devet tona pastrmke, što je najmasovnije poribljavanje u istoriji. Lani je nikšićka organizacija izdala oko 900 ribolovnih dozvola, ove godine se nadaju makar tolikom broju članova tim prije što su svi riviri bogatiji ribom. Jezero Liverovići nije poribljeno, jer ga puni rijeka Gračanica, a propisi nalažu da se u takve vode može ubaciti jedino autohtona vrsta, pastrmka potočara. Naravno, i Liverovići će
biti poribljeni i to do kraja godine ukoliko se nađe odgovarajuća riba. Inače, SRK Nikšić matično jato formira u gornjepoljskom ribnjaku, a sve uz saglasnost Prirodno-matematičkog fakulteta, a to bi značilo i da ubuduće ne bi bilo problema s poribljavanjem nikšićkih rijeka, pa ni Liverovića i Pivskog jezera. Nikšićani na raspolaganju imaju pet jezera (Slano, Krupac, Grahovsko, Liverovićko i Bilećko) i pet rijeka sa brojnim pritokama. Ra. P.
Kotor: Potpredsjednik opštine Siniša Kovačević upozorava da vaterpolo trpi zbog spora sa Hrvatskom koji je nastao nakon što je zatvoreni bazen nazvan po Zoranu Džimiju Gopčeviću
Zvaničan stav Vaterpolo saveza
Hrvatske nijesmo dobili, ali je očigledno da njihovi klubovi imaju usmenu instrukciju da ne igraju na bazenu u Kotoru. Do sada se pravio kompromis tako da se liga igrala po sistemu turnira, a Kotor nije bio domaćin. Takve odluke su žestok udarac za Primorac, rješenje se mora naći hitno - kaže Siniša Kovačević
KOTOR - Vaterpolo plivački klub Primorac vratio se u prvu ligu, što je obradovalo ljubitelje ovog sporta, ali i pored ovog uspjeha, klub je suočen sa problemom jer hrvatski vaterpolo klubovi neće da igraju na bazenu u Kotoru nakon što je 2021. godine promijenjen naziv „Nikša Bućin“ u „Zoran Džimi Gopčević“.
Zoran Džimi Gopčević bio je poznati vaterpolista. Inicijativu da se bazen zove po Gopčeviću dali su Vaterpolo plivački savez Crne Gore, VPK Primorac, VA Cattaro i Vaterpolo savez Srbije. Za tu odluku glasalo je 17 odbornika vladajuće većine u kotorskoj Skupštini opštine, ali i šest ili sedam opozicionih odbornika, uključujući i Demokratsku partiju socijalista. Ubrzo je uslijedila reakcija iz susjedne Hrvatske, tamošnjeg ministarstva vanjskih i evropskih poslova (MVEP), koje je uputilo protestnu notu Crnoj Gori i osudilo odluku kotorske SO o imenovanju zimskog bazena Zoran Džimi Gopčević, koji je, kako su saopštili, bio ču-
var zloglasnog logora Morinj 1991. godine. Naime, zatvorenici logora u Morinj svjedočili su da je Gopčević kao zapovjednik smjene straže u logoru učestvovao u mučenju i maltretiranju.
Iz MVEP Hrvatske tada je navedeno da je ,,krajnje neprihvatljivo da se javni objekat naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine i da takva odluka nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje gradimo sa Crnom Gorom, te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose“.
SPORTSKA PRAVA
Predsjednik VKP Primorac Siniša Kovačević kazao je da je taj klub žrtva političkih pritisaka iz Hrvatske i nečinjenja dosadašnjih vlada Crne Gore. - Ovo mora da se riješi na državnom nivou jer Primorac ne može ništa da uradi sam, pa čak ne može ni Opština Kotor. Ovo mora da riješi Vlada, država - kazao je Kovačević Pobjedi. On tvrdi da od kada je postao aktuelan ovaj problem, Primorac je ostavljen sam da se
bori za svoja sportska prava.
- Moraćemo da razgovaramo o ovome. Mi ćemo kao klub sve učiniti i u najavi imamo u skorije vrijeme sastanak u vrhu Regionalne lige. Možemo da se vratimo u situaciju od prije dvije godine, da se igraju turniri van Kotora ili da ne bude više te lige, a sve iz razloga povratka Primorca u prvu ligu i zbog imena bazena - kaže Kovačević. On podsjeća da još nijesu dobili zvaničan stav Vaterpolo saveza Hrvatske.
- Međutim, očigledno je da hrvatski klubovi imaju usmenu instrukciju da ne igraju utakmice na bazenu u Kotoru. U proteklom periodu se pravio kompromis tako da se liga igrala po sistemu turni-
MoJ KoVAc: Projekat JPU ,,Jevrosima Jevra Rabrenović“
Učili
ra, a kompromis je bio takav da Kotor nije bio domaćin tih turnira. Mi smo već tražili odgovor i zvaničan stav Vaterpolo saveza Hrvatske, ali ga nijesmo dobili. Ponovićemo taj zahtjev i tražiti odgovor, a svakako država mora da se uključi u rješavanje ovog problema i moramo razgovarati o ovome - kaže Kovačević. On ističe da je prije deset i više godina na bazenu u Kotoru odigran memorijalni turnir koji je nosio naziv „Zoran Džimi Gopčević“ na kojem je učestvovao VK Medveščak iz Zagreba, te da ne zna šta se u međuvremenu desilo pa Hrvatska sada ima drugačiji stav. Podsjeća i da je 2016. godine Hrvatska građanska inicijativa u kotorskom parlamen-
MOJKOVAC - Centri izvrsnosti – naziv je projekta koji Ministarstvo prosvjete, nauke i inova-
cija organizuje sa vaspitno-obrazovnim ustanovama. U Javnoj predškolskoj utanovi ,,Jevrosima Jevra
Rabrenović“ su odlučili da njihova projektna tema bude „Putevima vune“ i da je usmjere prema djeci predškolskog uzrasta. Direktorica vrtića Vukica Bulatović kaže da je tema vuna i poznata i nepoznata, o njoj se dosta zna, ali da se još može naučiti, razraditi, saznati... - Cilj je bio da se djeca predškolskog uzrasta upoznaju sa ciklusom nastanka vune kao i njenom primjenom u različite svrhe. Sve je između ostalog imalo i cilj da se podstaknu pozitivne emocije prema kulturnoj baštini Crne Gore. U sklopu projekta je organizovan i seminar o „Putevima vune“ kao i radio-
nice na kojima su učestvovali predstavnici predškolskih ustanova iz Bijelog Polja, Berana, Rožaja, Plava, Kolašina i Mojkovca. Prezentacijama i radionicama, učesnici su imali priliku da steknu nova znanja na temu primjene vune u obrazovnom radu sa djecom predškolskog uzrasta. Seminar je donio veselu atmosferu, kroz tradicionalne igre i običaje, oživjeli smo neka davna vremena. Koordinatorke Centra izvrsnosti Aleksandra Zeković, Danka Raičević, Marija Stanišić, Jelena Popović i Dragana Kapetanović su organizovale sadržajne „blokove“ seminara - kazala je Vukica Bulatović. Dr.D.
tu glasala za davanje naziva ulice u Orahovcu Zoran Džimi Gopčević. - Šta se naknadno desilo, da li su u međuvremenu došli do nekih novih informacija, saznanja, dokaza, ne znam. U svakom slučaju neke svoje tvrdnje bi morali potkrijepiti dokazima - kaže Kovačević. Eventualnu odluku o promjeni naziva bazena morali bi donijeti odbornici kotorskog parlamenta.
KOMPROMISI
Svojevremeno, zbog bazena u Kotoru, gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković uputio je javno pismo predsjedniku opštine Kotor Vladimiru Jokiću, u kojem je, između ostalog, izrazio nadu
„da ćete svjesni pogreške koju je napravilo Vaše Općinsko vijeće razmotriti promjenu imena navedenog bazena jer isto predstavlja nepremostiv jaz između dva naša grada“. I Vaterpolo klub Mladost iz Zagreba se tada oglasio saopštavajući da su svi hrvatski klubovi odlučili da ne igraju utakmice na bazenu u Kotoru. Potom je predsjednik Hrvatskog vaterpolo saveza u ime Upravnog odbora poslao dopis i predsjedniku PVS Crne Gore, sa stavom da iz poznatih razloga hrvatski klubovi nažalost neće nastupati na utakmicama na bazenu u Kotoru. U cilju prevazilaženja takve situacije Upravni odbor Regionalne vaterpolo lige je donio odluku da se sezona takmičenja odigrava turnirski, te da Kotor neće biti domaćin nekog od turnira, niti u Premier i A1 ligi. Dopis vezan za aktuelnu situaciju o imenu bazena u Kotoru HVS je uputio i međunarodnoj organizaciji LEN.
I. KOMNENIĆ
H E rc EG NoVI: Raspisan tender za Meljine
HERCEG NOVI – Društvo za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture raspisalo je javni poziv za izbor izvođača za izgradnju kanalizacionog kolektora Zemunska 2, u vrijednosti od 100.000 eura. Tender je otvoren do 2. aprila za kada je zakazano otvaranje ponuda.
Direktor Društva Milan Zarić podsjeća da je projekat Zemunska 1 završen, a kompletiranjem posla, koji bi trebalo da bude okončan do 1. maja, više neće dolaziti do prelivanja septičkih jama i odlivanja fekalnog otpada u more, ali će sva doma-
ćinstva morati da se spoje na novu kanalizaciju.
– Tražićemo asistenciju Komunalne policije i Inspekcije da zajednički projekat sprovedemo do kraja. S obzirom na to da će kompletna linija biti završena, insistiraćemo na tome da se odrade svi priključci fekalne kanalizacije. Vidjećemo da se tamo gdje ne bude novca pomogne, da se odobri plaćanje u ratama, ali to se mora završiti – navodi Zarić za RTHN. Ljetnju sezonu, kako ističe, grad ne smije dočekati sa fekalnim vodama koje prolaze kroz Meljine i otiču u more, a određene pripremne radnje već se obavljaju na postrojenju. C. G.
Izvođenje ,,Malog princa“ večeras u KIC-u Muzička priča za sve generacije
PODGORICA – Muzička priča ,,Mali princ“ biće izvedena večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, čime će biti obilježen Međunarodni dan frankofonije.
„Malog princa“ izvešće kompozitor i pijanista Tjeri Uje, violinistkinja Klara Serna, kamerni orkestar ,,Creation“ i naratori Joan Ures, direktor Francuskog instituta u Podgorici, i njegova kćerka Sogdijan
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, Tjeri Uje kazao je da je u pitanju ,,muzička i književna kompozicija“.
- Što se tiče teksta koji će biti recitovan, trebalo je odabrati djelove, što i nije bilo tako jednostavno jer djelo obiluje važnim elementima – kazao je Uje, te dodao da su ti djelovi priče o planetama, zmijskom caru, ruži i lisici. Serna je kazala da je uvijek dirnuta kad se radi o djelu ,,Mali princ“ autora Antoana de Sent Egziperija, koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu. Posebno se osvrnula na priču
o lisici koja je, prema njenim riječima, ,,tužna, ali opet vezana za prijateljstvo jer lisica poziva Malog princa da je pripitomi“. Direktorica KIC-a Aida Batilović istakla je da nije u pitanju knjiga isključivo za djecu, već je namijenjena svim uzrastima, te da isto važi i za ovu muzičku priču inspirisanu djelom.
- ,,Mali princ“ je priča koja je inspiracija svima nama bez obzira na generacije. To je univerzalna priča o ljubavi i prijateljstvu. Mislim da je značajno da se tih vrijednosti svi prisjetimo – kazala je Batilović. Urednica muzičkog programa KIC-a Maja Popović rekla je da je ova kompozicija Tjerija Ujea zahtijevala organizaciju gudačkog orkestra. Kamerni orkestar ,,Creation“, prema njenim riječima, sastavljen je od mladih crnogorskih muzičara, uglavnom studenata osnovnih i master studija. U ime Francuskog instituta iz Podgorice Jelena Delević predstavila je program Dana frankofonije u Crnoj Gori. An. R.
Izložba ,,Bezglasni vrisak“ otvorena na Cetinju Svako djelo
PODGORICA - Samostalna izložba skulptura vajara Marka Đurovića, pod nazivom ,,Bezglasni vrisak“, otvorena je u Centru za kulturu prijestonice Cetinje. - Skulpture Marka Đurovića klasična su savremena umjetnička djela. On traga za savršenim, ali daleko od toga da je u zabludi, što se jasno vidi po njegovim djelima - kazao je akademski vajar Saša Radišić Za RTV Cetinje Marko Đurović je istakao da njegove skulpture predstavljaju rađanje, te da je želio da pokaže da nije sve onako kako izgleda. - Svako djelo nastaje ili iz sreće ili iz tuge. U svako moje djelo je ponešto od toga utkano i svaka od mojih skulptura je uspomena jer se sjetim momenata koje sam proživljavao dok sam ih stvarao - kazao je Đurović.
Urbanističko-građevinska inspekcija postupala u vezi sa radovima
PODGORICA – Urbanističko-građevinski inspektori Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zabranili su Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve upotrebu nelegalno izgrađenih objekata u manastirima Duga na Bioču i Ćeliji piperskoj u Crncima. Inspektori, kako saznaje Pobjeda, još nijesu postupali u vezi sa nelegalnim građenjem u manastirima Kosijerevo i Moračnik.
- Zabranjuje se Mitropoliji crnogorsko-primorskoj upotreba objekta spratnosti P + 1, površine osnove 15 × 7,4 metara, koji se nalazi na katastarskoj parceli br 119 KO Crnci, opština Podgorica, a koji nije upisan u katastar nepokretnosti – navodi se u Rješenju Direktorata za inspekcijski nadzor, koje je doneseno za Manastir Ćelija piperska, a koje je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Pobjedi iz Ministarstva nije odgovoreno šta će ova zabrana značiti u daljem postupku, niti hoće li biti novog postupanja, te da li ova rješenja vode do rušenja nelegalno izgrađenih objekata ili, možda, do njihove legalizacije, budući da je Zakon o planiranju i izgradnji objekata u vezi sa „zabranom upotrebe“ prilično nedorečen?!
OKLIJEVANJE
Marko Đurović rođen je 1987. godine na Cetinju. Završio je Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, smjer Konzervacija i restauracija 2021, a iste godine počeo je rad kao dokumentarista u konzervatorskoj djelatnosti u Ministarstvu kulture Crne Gore. Učesnik je brojnih izložbi u Crnoj Gori. A. Đ.
Trebalo je, dakle, više od godinu da urbanističko-građevinski inspektori postupaju u vezi sa nelegalnom gradnjom na kulturnim dobrima Crne Gore, iako im je pravovremeno upućena inicijativa iz Odsijeka za zaštitu kulturnih dobara Uprave za inspekcijske poslove. Pobjeda je, podsjetimo, krajem novembra 2022. objavila priču pod naslovom „Srušili ogradu, dogradili konak, sazidali garaže i oslikali freske“, u kojoj smo razotkrili da je Mitropolija tokom 2021. godine, bez dozvole Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u Manastiru Ćelija piperska srušila kameni ogradni zid, dogradila konak izvan granica kompleksa, a potom u prizemnom dijelu sa-
Zabranjuje se Mitropoliji crnogorskoprimorskoj upotreba objekta spratnosti P + 1 + Pk, površine osnove 16 � 12 metara, koji se nalazi na katastarskoj parceli br. 67/1 KO Bioče, opština Podgorica, a koji nije upisan u katastar nepokretnosti – navodi se u jednom od rješenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine
gradila tri garaže. Iznad garaža, takođe, formirali su veliku terasu sa metalnom konstrukcijom. Pored ostalih degradacija u unutrašnjosti manastirskog prostora, Mitropolija je počela i oslikavanje novih freski u manastirskoj crkvi. Tragom ovih informacija, postupala je i Uprava za zaštitu kulturnih dobara koja je donijela Rješenje o vraćanju
u prvobitno stanje ovog kulturnog dobra, a potom je i inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković- Drobnjak Mitropoliji izdala dva prekršajna naloga u vrijednosti od 4.600 eura.
Isto Rješenje o zabrani upotrebe objekta urbanističko-građevinski inspektori donijeli su i za Manastir Dugu na Bioču.
- Zabranjuje se Mitropoliji crnogorsko-primorskoj upotreba objekta spratnosti P + 1 + Pk, površine osnove 16 × 12 metara, koji se nalazi na katastarskoj parceli br. 67/1 KO Bioče, opština Podgorica, a koji nije upisan u katastar nepokretnosti – navodi se u Rješenju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Pobjeda je, podsjetimo, 23. januara prošle godine objavila priču da je Mitropolija između 2019. i 2022. u manastirskom dvorištu nelegalno izgradila glomazni konak, bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. U međuvremenu su, takođe, živopisali pripratu i djelimično zidove manastirske crkve, sa religijskim porukama ispisanim na ekavici. I za ovo kulturno dobro, Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje.
Iz bivšeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, na čijem čelu je bila Ana Novaković-Đurović, nikada Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja o eventualnim postupanjima urbanističko-građevinske inspekcije u vezi sa nelegalnim radovima na manastirima Duga, Ćelija piperska, Kosijerevo i Moračnik. Na pitanja koja smo, istim povodom, 13. decembra prošle godine uputili novom ministru Janku Odoviću dobili smo kratak odgovor tek 29. decembra.
- Urbanističko-građevinska inspekcija je dana 28. 12. 2023. godine pokrenula postupak inspekcijskog nadzora predmetnih objekata i shodno utvrđenom činjeničnom stanju, biće preduzete zakonom propisane upravne mjere i radnje u skladu sa ovlašćenjima urbanističko-građevinskog inspektora – saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Po svemu sudeći, svojih obaveza su se sjetili tek nakon što su im 13. decem-
bra stigla pitanja Pobjede, a na njih odgovorili dan nakon što su pokrenuli prve administrativne procedure. Ispostaviće se da su na teren izašli tek 2. februara ove godine, te da nijesu postupali u vezi sa nelegalnim radovima u kompleksu Manastira Moračnik, niti povodom izgradnje nelegalnog konaka u Manastiru Kosijerevo, za koje takođe postoji inicijativa inspektorke za kulturna dobra. Nakon što smo na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama
dobili rješenja i zapisnike za Dugu i Ćeliju pipersku, nova pitanja smo poslali 12. marta, međutim, odgovore do zaključenja ovog broja Pobjede nijesmo dobili. Pitanja na koja ćute inspekcijske službe Janka Odovića su sljedeća:
1. Šta je svrha ovih rješenja, tj. kakvi će biti dalji koraci urbanističko-građevinske inspekcije nakon donošenja rješenja o zabrani upotrebe objekata?
2. Da li donošenje ovih rješenja prethodi donošenju naredbe o rušenju nelegalno izgra-
Ćelija piperska i Duga
Iz dokumentacije koju je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jasno je da su urbanističko-građevinski inspektori obišli Ćeliju pipersku i Dugu 2. februara ove godine. U donesenim rješenjima, između ostalog, citiran je član 200, stav 1, tačka 24 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim je propisano da urbanističko-građevinski inspektor provjerava da li je investitor stavio u upotrebu objekat prije upisa u katastar nepokretnosti.
- Kada u postupku inspekcijskog nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor je dužan da: zabrani upotrebu objekta koji nije upisan u katastar nepokretnostinavodi se u Rješenju.
Shodno navedenom, urbanističko-građevinski inspektor zapisnički je utvrdio da su nelegalni objekti u Dugi i Ćeliji piperskoj stavljeni u upotrebu, a da pritom nijesu upisani u katastar nepokretnosti, te je i donio odluku o zabrani upotrebe tih objekata.
Urbanističko-građevinski inspektori Čedomir Bojić i Marina Peković 26. aprila prošle godine postupali su po inicijativi inspektorke za kulturna dobra Dragane Bošković-Drobnjak, a vezano za nelegalno izgrađeni konak u dvorištu Manastira Duga. Uvidom u zapisnik o inspekcijskom pregledu, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jasno je da su se inspektori proglasili nenadležnim za pomoćne zgrade, radove na popločavanju prostora ispred ulaza u crkvu, ali su nenadležnost istakli i za glomazni, nelegalni konak koji je Mitropolija crnogor-
Inspektorskom nadzoru u Ćeliji piperskoj prisustvovala je mati Jelena, najvjerovatnije igumanija manastira, koja je u odnosu na doneseno Rješenje izjavila da nelegalni „objekat nije stavljen u upotrebu, niti se koristi“ i pozvala je inspektora da se u to uvjeri. Bunila se i zbog fotografisanja manastira i monahinja, uz prigovor da to „nije dozvoljeno važećom zakonskom regulativom“. Gotovo identičan prigovor, naravno neutemeljen kao i za Ćeliju pipersku, izjavila je i mati Jovana, odgovorna za Manastir Duga na Bioču. Takođe je ustvrdila da se nelegalni, glomazni konak ne upo-
đenih objekata, a što korespondira i sa rješenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, o vraćanju u prvobitno stanje ovih kulturnih dobara?
3. Na koji način urbanističko-građevinska inspekcija može iskontrolisati da li se ova rješenja poštuju?
4. Urbanističko-građevinski inspektor još nije postupao u vezi s izgradnjom nelegalnog konaka u Manastiru Kosijerevo, jer je od inspektorke za kulturna dobra zatražena inicijalna prijava po kojoj je postupala i Uprava za zaštitu kulturnih
sko-primorska uradila bez odobrenog projekta, tj. bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. - Prema dostupnim podacima, konstatuje se da je riječ o objektima koji su pod zaštitom kulturnih dobara i kulturne baštine, te da se na iste primjenjuje Zakon o zaštiti kulturnih dobara i da na osnovu toga ova inspekcija nije nadležna – navodi se u zapisniku od 26. aprila 2023. godine. Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nijesu Pobjedi objasnili kako to da su inspektori bili nenadležni u aprilu prošle godine, a ipak nadležni u februaru ove.
trebljava, te da se ne koristi za stanovanje, niti za neku zanatsku ili bilo kakvu drugu djelatnost ili namjenu.
Ministarstvo kulture i Opština Herceg Novi potpisali memorandum o obnovi tvrđave Španjola Planirali novi kreativni centar
dobara. Zbog čega tražite inicijalnu prijavu za Kosijerevo, a nijeste je zatražili za manastire Dugu i Ćeliju pipersku? Zar nije dovoljna urgencija inspektorke za kulturna dobra, koja se temelji na dokumentaciji Uprave i njenom zapisniku, nakon obilaska kulturnog dobra?
5. Zašto urbanističko-građevinski inspektor nije još postupao u vezi sa nelegalnim radovima u kompleksu manastira Moračnik, na Skadarskom jezeru, za koji takođe postoji urgencija inspektorke za kulturna
PODGORICA - Tvrđava Španjola biće obnovljena u skladu sa najvišim standardima, što će rezultirati otvaranjem novog kreativnog centra koji će 2027. godine postati domaćin umjetnicima i događajima i obogatiti kulturnu ponudu Herceg Novog i Crne Gore. To je zaključak memoranduma o saradnji između Ministarstva kulture i medija i Opštine Herceg Novi, koji su potpisali ministarka dr Tamara Vujović i predsjednik opštine Stevan Katić, čime je ozvaničen početak projekta. Kako se navodi u saopštenju, Ministarstvo kulture i medija u saradnji sa partnerima počinje realizaciju projekta ,,SA CREATIVITY“, koji predstavlja ključni korak ka očuvanju kulturnog nasljeđa i stvaranju novih kreativnih prostora. - Ovo je prvi korak ka stvaranju kulturnog i kreativnog centra koji će obogatiti ne samo Herceg Novi, već čitavu Crnu Goru. Imamo glavni projekat, predmjer i predračun iz 2021. godine, koji će biti revidovan. Osim oko 1,6 miliona eura, koliko će iz IPA biti dodijeljeno projektu, iz budžeta Ministarstva je u ovu svrhu opredijeljeno 600.000 eurakazala je Vujović.
Katić je poručio da je rekonstrukcija i revitalizacija tvrđave Španjola dugoočekivani projekat koji će unaprijediti kulturnu ponudu grada i otvoriti mogućnosti za brojne kulturne događaje i manifestacije, kao i boravak umjetnika. Projekat, koji se realizuje u okviru Interreg IPA programa Južni Jadran 2021-2027, okuplja partnere koje predvodi Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, uz Nacio-
Gradsko pozorište danas obilježava Svjetski dan pozorišta za djecu i mlade
Džajls: Odvedite dijete u teatar
nalnu turističku organizaciju Crne Gore, Ministarstvo turizma Republike Albanije, regiju Pulja i regiju Moliza iz Italije. Cilj revitalizacije tvrđave je zaštita od daljeg propadanja, te uspostavljanje novih, održivih funkcija koje će doprinijeti razvoju kreativne zajednice i kulturnog turizma. Očekuje se da radovi počnu već od jeseni, a kompletna revitalizacija planirana je do kraja 2027. godine. A. Đ.
Dva crnogorska i šest regionalnih bendova na platou MCCG
„Rockstrikcija“
7. i 8. juna u Podgorici
J. NIKITOVIĆZanimljivo je da urbanističko-građevinska inspekcija još nije postupala u vezi s izgradnjom nelegalnog konaka u Manastiru Kosijerevo, kojim gazduje Eparhija budimljansko-nikšićka, niti u vezi sa nelegalnim radovima u kompleksu Manastira Moračnik, o čemu je Pobjeda takođe pisala u više navrata. Iz dokumentacije koju je dobila Pobjeda, vidi se da su urbanističko-građevinski inspektori od inspektorke za kulturna dobra, a vezano za Manastir Kosijerevo, 26. decembra tražili „inicijalnu prijavu od 9. januara 2023. godine, po kojoj je postupala Uprava za zaštitu kulturnih dobara i o čemu je sačinila zapisnik od 13. januara 2023. godine“. Inspektorka im je odgovorila 15. januara ove godine, ali im je, sudeći prema novom dopisu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, dostavila sličnu dokumentaciju, te je od nje ponovo zatraženo da im dostavi „inicijalnu prijavu“.
dobra Dragane Bošković-Drobnjak?
6. Kako komentarišete postupanje inspektora Čedomira Bojića i Marine Peković (zapisnik br. 121-1PG-197) vezano za manastir Dugu na Bioču, koji su urbanističko-građevinsku inspekciju u aprilu prošle godine proglasili nenadležnom za postupanje u vezi s izgradnjom nelegalnog konaka u Manastiru Duga?
7. Kako to da je inspekcija u aprilu 2023. nenadležna, a u februaru ove godine ipak nadležna?
PODGORICA - Svjetski dan pozorišta za djecu i mlade biće obilježen danas u 12 sati u sali Dodest izvođenjem predstave ,,Bajka o ribaru i ribici“ (6+) Gradskog pozorišta, koju je po tekstu A. S. Puškina režirao Evgeny Ibragimov. Poruku za Svjetski dan pozorišta ove godine napisala je predsjednica ASSITEJ International Sju Džajls, a prije izvođenja predstave „Bajka o ribaru i ribici“ pročitaće je naš glumac Pavle Ilić Svjetski dan pozorišta za djecu i mlade obilježava se od 2001. godine, a od 2012. koristi se slogan ,,Povedite dijete u pozorište“. To je poziv na akciju kako bismo učinili umjetnost dostupnijom djeci i mladima. - Odvedite dijete u pozorište danas ili dovedite pozorište djetetu danas! Cilj ove kampanje je da omogući pristup pozorištu i izvođenjima svoj djeci i mladima. Prepoznavanjem uloge odraslih u tome imamo dvostruki fokus: ulogu odrasle osobe koja brine o djetetu ili mladoj osobi, onoga ko omogućava njihov pristup kulturi; i ulogu umjetnika koji stvaraju djela koja mogu doprijeti do djece i mladih gdje god se nalazili - istakla je Džajls. Prema njenim riječima, djeca i mladi trebaju pozorište i izvođenja, a trebaju i odrasle osobe koje im pomažu da to dožive.
- Dok se ovaj Svjetski dan pozorišta približava, duboko smo svjesni rada koji se odvija u našem sektoru za i s mladima i porodicama koje su žrtve rata, terora, političkih i porodičnih sukoba, siromaštva, nasilja, raseljenja i beskućništva, diskriminacije. Neki su se pitali: ,,Kako još možemo govoriti o budućnosti pozorišta i izvođenja u ovom svijetu? Što to znači osim tragedije i nepravde koja nas okružuje“ - rekla je Džajls. Ona vjeruje da kroz stvaranje pozorišta i izvođenja za i sa djecom i mladima neprekidno učestvujemo u činu nade. - Naša umjetnička forma nudi interpretaciju i direktnu povezanost s temama i situacijama s kojima se djeca sreću u svakodnevnom životu i koje im mogu govoriti glasom koji se sluša i razumije - istakla je Džajls. A. Đ.
PODGORICA – Muzički festival ,,Rockstrikcija“ biće održan 7. i 8. juna, na platou Muzičkog centra Crne Gore.
Dva crnogorska i šest regionalnih bendova nastupiće u okviru ovog muzičkog festivala, a do sada su objavljena imena tri benda. Prvog dana festivala, 7. juna, nastupiće zagrebački sastav Elemental. Organizatori su istakli da se njihova muzička baza nalazi u rep muzici, no da je teško svesti ih samo na jedan muzički žanr, te da upravo tragovi različitih stilova čine njihov izraz jedinstvenim i originalnim.
Drugog dana festivala, 8. juna, prvi put u Podgoricu dolazi beogradski metal/pank kolektiv Mortal Kombat, koji 2024. obilježava 15 godina postojanja.
Bend Šiza iz Koprivnice, takođe 8. juna, nastupiće drugi put na ,,Rockstrikciji“. Ovaj garažni pank rok duo, kako su saopštili organizatori, svojim jakim i tvrdim zvukom i sjajnim tekstovima nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Zainteresovani mogu onlajn kupiti dvodnevne festivalske ulaznice po promotivnoj cijeni od 20 eura preko internet stranice www.gigstix.me. An. R.
Gradonačelnica i dalje ne sprovodi odluku kojom je proglašeno nezakonitim imenovanje aktuelnog vršioca dužnosti komandira
Upravna inspekcija ponovo je, još sredinom prošlog mjeseca, ukazala na nezakonito imenovanje Zdravka Blečića na mjesto komandira Službe zaštite i spašavanja, odnosno na nesprovođenje odluka koje su tim povodom donijeli nadležni državni organi.
Naime, nakon što se gradonačelnica Olivera Injac oglušila o nalaz vanrednog inspekcijskog nadzora, koji je povodom situacije u SZS Upravna inspekcija obavila u decembru prošle godine, a potom i o rješenje Komisije za žalbe Vlade Crne Gore, 16. februara je obavljen kontrolni inspekcijski nadzor u Glavnom gradu – Službi zaštite i spašavanja. Ovaj postupak je sproveden u cilju kontrole izvršenja mjera na koje je ukazano prilikom inspekcijskog nadzora obavljenog 25. decembra. U zapisniku sa kontrolnog nadzora podsjeća se da je u prethodnom postupku (koji je pokrenut i vođen po službenoj dužnosti) upravna inspektorka konstatovala da Zdravko Blečić ne ispunjava uslov za obavljanje poslova radnog mjesta komandir Službe zaštite i spašavanja, u odnosu
Službe zaštite i spašavanja
na potrebno radno iskustvo, jer nema pet godina radnog iskustva u VIII nivou kvalifikacije obrazovanja na poslovima zaštite i spašavanja, te da je gradonačelnici, kao odgovornom licu u subjektu nadzora, ukazano da otkloni ovu nepravilnost koja je utvrđena i konstatovana u postupku inspekcijskog nadzora. Takođe, napominje se da je 16. januara Upravna inspekcija utvrdila da su neosnovane primjedbe koje su upućene na nalaz inspekcijskog nadzora, obavljenog 25. decembra prošle godine.
- Nakon isteka roka koji je određen za otklanjanje nepravilnosti, gradonačelnica glavnog grada Podgorice nije obavijestila upravnu inspektorku o preduzetim mjerama i radnjama na otklanjanju nepra-
vilnosti. Imajući u vidu navedeno, upravna inspektorka konstatuje da nepravilnost, na koju je ukazano Zapisnikom
o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru br. UPINIO-700/23-529/6 od 25. 12. 2023. godine, nije otklonje -
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac, koji je na mreži Iks objavio dokument Upravne inspekcije o kontrolnom inspekcijskom nadzoru od 16. februara, ocijenio je da Glavni grad i gradonačelnica ovakvim postupanjem nastavljaju da ponižavaju Upravnu inspekciju. - Dok premijer Milojko Spajić govori da će se zalagati za jačanje i poštovanje institucija, gradonačelnica iz Pokreta Evropa sad ignoriše zapisnike i rješenja Upravne inspekcije. Da li za gradonačelnicu ne važe zakoni države Crne Gore? – objavio je Klikovac u komentaru ove informacije.
na, te će u skladu sa odredbom člana 36 stav 5 Zakona o inspekcijskom nadzoru, donijeti rješenje kojim će narediti
otklanjanje nepravilnosti – navedeno je u zapisniku sa kontrolnog inspekcijskog nadzora sprovedenog 16. februara.N. S.
Iz gradskog preduzeća Parking servis poslije 13 godina najavili izmjenu cjenovnika parking usluga
Cijene nijesu mijenjane na opštim parkiralištima od 2011. godine – poručuju iz Parking servisa. Povećanje cijene parkinga jedino ima smisla ako će se prihod od toga koristiti za poboljšanje uslova za održive vidove transporta, prije svega javni prevoz, pješačenje i upotrebu bicikla – smatra Stefan Bulatović iz NVU Biciklo.me
Iz gradskog preduzeća Parking servis d.o.o. Podgorica najavili su da je u toku izrada novog cjenovnika parking usluga.
Podsjetivši da se cijene parkiranja na zonskim parkinzima u glavnom gradu nijesu mijenjale 13 godina, iz ovog gradskog preduzeća poručuju da će se voditi interesima građana i rasterećenju saobraćaja. Iz Nevladinog udruženja Biciklo.me smatraju da povećanje cijene parkinga jedino ima smisla ako će se prihod od toga koristiti za poboljšanje uslova za održive vidove transporta, a ne dominantno za isplatu zarada i gradnju novih prostora za parkiranje. Prilikom povećanja cijena, ističu oni, treba napraviti razliku između parkinga za stanare, koji treba da imaju prioritet, i komercijalnog parkiranja, gdje se naplaćuje korišćenje javnog prostora nekome ko možda može doći do odredišta na neki drugi način.
U preduzeću Parking servis znatno su uvećani troškovi
poslovanja, a imali su i granski kolektivni ugovor prema kojem su zarade povećane u svim preduzećima komunalne djelatnosti. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Parking servisa poručuju da se cijene korišćenja usluge parkiranja nijesu mijenjale na opštim parkiralištima (parking zonama) od kada je uvedena ova vrsta naplate na teritoriji glavnog grada - od januara 2011. godine. - Posljednja izmjena cjenovnika je bila početkom 2020. go-
dine i tada smo korigovali cijene na nekoliko parkirališta, kao i u garažama – podsjećaju iz Parkinga. Navodeći da je u planu izrada novog cjenovnika, ističu da je
on usmjeren ka boljoj iskorišćenosti postojećih kapaciteta i stimulisanju kratkotrajnog parkiranja posebno u centralnoj gradskoj zoni. - Glavna smjernica prilikom
Glavni grad treba što prije da izradi sveobuhvatnu strategiju parkiranja
Stefan Bulatović iz NVU Biciklo.me ističe da je glavni saobraćajni problem u Podgorici nepropisno parkiranje. Dok se to ne riješi, smatra on, uticaj cijene parkinga na korišćenje automobila u gradu biće zanemarljiv. -Glavni grad treba što prije da izradi sveobuhvatnu strategiju parkiranja, kako
bi se za ovu oblast našla sistemska i održiva rješenja. Prioritet uprave ne treba da bude obezbjeđivanje parkinga za svakoga ko želi da se parkira bilo gdje, već da stvori uslove da se ljudi mogu kretati na različite načine. Javni prostor je vrijedan resurs i šteta je da se dominantno koristi za
parkiranje vozila. To prepoznaje sve veći broj gradova u Evropi, pa smanjuju broj parking mjesta u urbanim centrima, a taj prostor ustupaju ljudima kroz izgradnju zelenih površina, širenje trotoara i biciklističkih saobraćajnica, prostore za druženje i slično – poručuje Bulatović.
izrade novog cjenovnika je upravo smanjenje dugotrajnog parkiranja automobila, kao i saobraćajnih gužvi, a podsticanje korišćenja usluga gradskog prevoza i drugih alternativnih vidova prevoza... Vrši se analiza cijena za ovu godinu i cjenovnik će obuhvatiti opšta i posebna parkirališta kao i garaže kojima upravlja ovo preduzeće. Stručne službe vrše detaljnu analizu pojedinačno za svako parkiralište. Takođe, prilikom analize vodiće se računa o zahtjevima i potrebama korisnika naših usluga – naveli su iz gradskog preduzeća Parking servis, ne želeći da objavljuju koliko će poskupjeti parkiranje u Podgorici. Sa konstatacijom da je parkiranje jedna od gorućih tema
u Podgorici slaže se i Stefan Bulatović iz Nevladinog udruženja Biciklo.me.
ODRŽIVOST
On smatra da je to posljedica višedecenijske prostorno-planske politike kojom su naselja planirana tako da budu pogodna za korišćenje automobila, dok su održivi vidovi transporta kontinuirano zapostavljani. - Ono što planeri, ali i političari treba da razumiju, jeste da u gradovima nema dovoljno prostora da bismo konstantno povećavali broj parking mjesta. Drugim riječima, ako se povećava broj parking mjesta, stumuliše se još veća upotreba automobila, što za rezultat ima sve zagađeniji vazduh, pogoršano zdravlje ljudi, ogromne gužve i sve lošiju bezbjednost u saobraćaju. Nažalost, kod nas još uvijek ne postoji dovoljna svijest o tome koliko je postojeća prostorno-planska, a naročito saobraćajna politika neodrživa – kazao je Bulatović za Pobjedu.
Treba, kaže, napraviti razliku između parkinga za stanare, što treba da ima prioritet, i komercijalnog parkiranja. Povećanje cijene parkinga, naglašava on, nije rješenje saobraćajnih problema. - Povećanje cijene jedino ima smisla ako će se prihod od uvećane cijene parkinga koristiti za poboljšanje uslova za održive vidove transporta, prije svega javni prevoz, pješačenje i upotrebu bicikla – kaže Bulatović, uz napomenu da je parking u prvoj zoni u Podgorici najjeftiniji glavnim gradovima u regionu, a vjerovatno i u Evropi.
I.MITROVIĆ
Fudbaleri danas sa Norveškom na startu elitne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo
PODGORICA - Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore danas počinje nastup na turniru elitne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
,,Sokoli“ su u Norvešku otputovali s velikim ambicijama i, utisak je, realnim šansama da postanu prva naša selekcija koja je izborila plasman na veliko takmičenje.
Odavno Crna Gora nije imala tako talentovanu generaciju kao što je aktuelna koju predvodi budući fudbaler Juventusa Vasilije Adžić. Vezista Budućnosti nije bio dio tima u prošlom krugu kvalifikacija, kada su izabranici Gorana
Grupa 3
Perišića kao drugoplasirani kod kuće izborili elitnu rundu – ispred njih je bila Austrija, iza su ostali Engleska i Vels. Adžić i drugovi turnir u Norveškoj otvaraju duelom sa domaćinom, danas od 15 sati, i taj meč mogao bi da bude odlučujući u borbi za prvo mjesto, jedino koje vodi na šampionat Starog kontinenta u
Danas četiri utakmice 24. kola Druge lige
Bokelj želi dodatni bijeg, Otrant da stigne lidera
PODGORICA – Takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi nastavlja se utakmicama 24. kola. Biće odigrana četiri meča, dok je susret Iskra –Podgorica odložen, jer tim iz Lješkopolja ima više igrača u omladinskoj i mladoj reprezentaciji.
Današnji program biće u znaku timova iz vrha – Bokelj dočekuje ,,fenjeraša”, ekipu Berana, dok Otrant gostuje Komu. Bokelj je lider i ima dva boda više od Otranta. Nakon remija u prethodnom kolu na svom terenu Kotorani imaju šansu da se isprave, ali i da eventualno naprave dodatni bijeg na vrhu. Beranci su odavno ,,fenjeraši“, ali su pokazali da ne odustaju od borbe za spas. Mnogo veći pritisak je na Ulcinjanima. Otrant gostuje Komu, koji ima samo tri boda više od opasne zone, tako da će ovaj meč biti od izuzetnog značaja za oba tima. Otrant je pod imperativom kako bi nastavio trku za prvo mjesto. U preostala dva meča gledaće
PODGORICA: Lovćen – Internacional (13h)
IGALO: Igalo – Grbalj (15h)
Bokelj – Berane (15h)
PODGORICA: Kom – Otrant (16h) Iskra – Podgorica odloženo
Sjevernoj Irskoj. Rivali će biti i Izrael i Bosna i Hercegovina.
- Meč sa Norveškom je prvo finale. Želimo da se pokažemo u najboljem svjetlu i na pravi način predstavimo crnogorski fudbal. Maksimalno smo motivisani i očekujemo pobjedu na startu – rekao je Dragan Miranović, vezista koji je ponikao u Zeti, a sada nastupa za Crvenu zvezdu.
Dio sadašnje ekipe je u kadetskoj konkurenciji bio nadomak odlaska na EP. Snaga aktuelne generacije je i u tome što su sportski zajedno odrastali u Školi fudbala FSCG, uigrani su i puni samopouzdanja.
- Važno je da su svi momci
zdravi. Očekuje nas veoma teška utakmica, a kao što sam rekao – raduje me što su momci motivisani i spremni. Želja nam je prolaz na Evropsko prvenstvo – jasan je selektor Goran Perišić.
Kakav rival očekuje Crnu Goru danas u hladnom Šienu?
- Norveška, kao i sve skandinavske selekcije, igra disciplinovano i agresivno. Ima brzinu u ofanzivnom dijelu tima. Neće biti lako, naravno, ali vjerujem u ove momke i osvajanje prvog mjesta – dodao je Perišić.
- Utakmice se igraju srcem, borbenošću i karakterom, a ovi igrači će sigurno dati sve od sebe da obraduju Crnu Goru i plasiraju se na Evropsko prvenstvo – poručio je selektor Perišić. Crnu Goru na turniru elitne runde predstavlja 20 igrača - golmani Benjamin Krijestarac (AIK, Švedska), Petar Bobičić (Podgorica); odbrana - Luka Lečić, Luka Bubanja (Crvena zvezda, Srbija), Velimir Ljutica (Mornar), Bodin Tomašević (Budućnost), Alek-
sa Vujović (Petrovac), Lazar Maraš (Dečić), Milan Roganović (Partizan, Srbija), Miloš Vračar (Podgorica); vezni red - Dragan Miranović (Crvena zvezda, Srbija), Stefan Radojević (Berane), Andrija Bulatović (Rudar), Vasilije Adžić, Danilo Vukanić (Budućnost), Nenad Krivokapić (Crvena zvezda, Srbija), Nikola Medojević (Rijeka, Hrvatska), Marko Perović (Jezero); napad - Stefan Golubović (Rudar), Balša Mrvaljević (Podgorica). Ne. K.
,,Sokoli“ juče u Antaliji odradili prvi trening sa novim selektorom, Edvin Kuč poručio
PODGORICA - Crnogorski fudbaleri sjutra će u Antaliji odigrati prvi meč od dolaska novog selektora Roberta Prosinečkog
se velike bitke za spas. Lovćen u Podgorici dočekuje Internacional, a dva tima dijeli pet bodova. Cetinjani se još nadaju baražu, dok je najmlađi drugoligaš u borbi za opstanak. Slično je i kada je u pitanju meč Igalo – Grbalj. Tim iz Radanovića ima osam bodova manje od trećeplasirane Podgorice, tako da je u igri za baraž, dok Igalo ima samo dva boda više od opasne zone i slijedi neizvjesna borba za opstanak. R.P.
,,Sokoli“ će od 18 sati igrati sa Bjelorusijom, a u istom terminu u ponedjeljak sastaće se sa Sjevernom Makedonijom. Hrvatski stručnjak najavio je u nedjelju da će Crna Gora sa njim na klupi pokušati da bude ofanzivnija nego do sada. Naredni prijateljski mečevi možda će najaviti kako bi mogli da izgledaju Robijevi ,,sokoli“. - Svaka promjena može da donese neku pozitivnu razliku. Najvažnije je da smo zdravi, da je atmosfera kao i uvijek na pravom nivou, a sa novim selektorom probaćemo da uradimo ono što nijesmo do sada - da se plasiramo na veliko takmičenje – rekao je vezista Edvin Kuč Naša selekcija je prošle godine u kvalifikacijama za Euro 2024. završila kao trećeplasirana u grupi, iza Mađarske i Srbije. I Prosinečki je konstatovao da je nedostajalo malo, te da će to ,,malo“ pokušati da pretvori u nešto pozitivno. - U posljednjim kvalifikacijama smo bili u igri do posljednjeg momenta, nadam se da ćemo u narednim imati više
sreće – dodao je Kuč. Kapiten Balkanija debitovao je za naš nacionalni tim u oktobru prošle godine i ostavio odličan utisak. Postigao je dva pogotka u prijateljskom meču sa Libanom, potom bio starter i u tri kvalifikaciona duela – sa Srbijom, Litvanijom (dao gol) i Mađarskom. Imao je ozbiljnih ponuda u zimskom prelaznom roku, ali šampion Kosova nije bio spreman da ga pusti. Ipak,
za 30-godišnjeg Rožajca sada je najbitnije da je na okupljanje reprezentacije došao u dobrom raspoloženju i motivisan.
Prvi trening u Antaliji odrađen je juče.
- Počeli smo sa radom, ulazimo u novi sistem. Pred nama su dvije utakmice i svi želimo da pobijedimo, ali nekada ni to nije najvažnije. Bitno je i da se upoznamo na pravi način i uigramo kako bismo bili pra-
vi kada dođu važne utakmice. Na nama je da na pravi način iskoristimo četiri prijateljska meča i da u kvalifikacije uđemo spremni i uigrani - istakao je Kuč. Crna Gora će u junu odigrati još dva prijateljska meča – sa Belgijom u gostima i Gruzijom kod kuće. Sve to je uvertira za septembar i start Lige nacija, u kojoj će ,,sokoli“ igrati sa Velsom, Islandom i Turskom. Ne. K.
PODGORICA - Košarkaši
Podgorice upisali su sedmu pobjedu u Drugoj ABA ligi i došli nadomak plasmana u plej-of.
Tim iz našeg glavnog grada na turniru u Širokom Brijegu bio je bolji od Cedevite junior (85:79), pa ekipa Dragana Radovića dva kola prije kraja regularnog dijela ima učinak od sedam pobjeda i četiri poraza. Cedevita je u drugoj četvrtini imala 10 poena prednosti (35:25), ali je podgorički tim do poluvremena izjednačio (43:43), da bi meč prelomio serijom 12:2 u posljednjem periodu za prednost od 78:66. MarkoKljajević je bio najefikasniji u Podgorici sa 19 po-
ABA LIGA/D. STJEPANOVIĆ
ena, DejlenKunc je postigao 15, koliko i BrendonSlaj Podgorica će sjutra od 18 sati igrati protiv Pelistera, a posljednji meč je u subotu sa He-
liosom (15 h). Sutjeska je u ponedjeljak savladala Helios (74:53) i danas je čeka duel sa Šibenkom (21 h). Ne. K.
Barsina nova zvijezda insistira na normalnom odrastanju
PODGORICA - Lamin Jamal
(16), Barselonin vanserijski talenat, već je prvotimac katalonskog giganta uz potpisan sponzorski ugovor sa kompanijom Adidas. Španski reprezentativac ipak želi normalno odrastanje.
U kampu nacionalnog tima kazao je da mu se za samo godinu život potpuno promijenio, prošle godine u ovom periodu nastupao je u ligama talenata u svom uzrastu.
- Razumijem sve što mi se dešava, ali se trudim da ne razmišljam pretjerano o tome. Ako brineš, onda se i problemi dešavaju... Žao mi je što nemam
više toliko vremena za drugove iz komšiluka. Ali, u mom kvartu i dalje mogu da živim normalno, da igram fudbal sa drugovima u parku. Navikavam se na to što me sve više ljudi prepoznaje na ulici – rekao je Jamal za Marku. Ljevonogi krilni napadač govorio je o sazrijevanju u Barsinoj čuvenoj akademiji za talente Masija.
- U Masiji imam i školske časove. Nakon treninga ili mečeva po podne učim. Uglavnom učim sa tableta koji je uvijek uz mene, ne iz knjiga. Mislim da sam ipak bolji fudbaler ne-
go đak – rekao je Lamin. Fudbaler, čiji je otac Marokanac a majka iz Ekvatorijalne Gvineje, već ima četiri nastupa za Španiju uz dva postignuta gola. Za Barsu je ove sezone na 28 utakmica u Primeri postigao četiri gola. R. A.
PODGORICA - Košarkaški klub iz Dubaija igraće od naredne sezone u AdmiralBet ABA ligi, odlučeno je juče na sjednici regionalne lige.
Devet od 11 članova glasalo je da klub iz Ujedinjenih Arapskih Emirata bude novi član. Niko iz Budućnost Volija nije prisustvovao Skupštini, dok je predstavnik Partizana bio uzdržan.
To što će ABA liga imati novog člana sa sobom povlači i promjenu sistema takmičenja. Naime, kako saznajemo, Skupština je poslije prijema Dubaija usaglasila i te promjene i od sljedeće sezone 16 timova će se boriti za regionalni trofej. U narednoj sezoni u prvoj ABA ligi učestvovaće 13 timova koji su izborili opstanak plasmanom u tekućoj takmičarskoj godini i šampion ABA 2. To je ukupno 14 timova, a za posljednje 15. mjesto boriće se posljednjeplasirani iz ABA 1 i finalista ABA 2 lige, dok će 16. mjesto zauzeti Dubai. Sve ovo je i dobra priča za Mornar, koji bi mogao da izbjegne baraž za ostanak, odnosno to mjesto
prepusti Krki. Postignut je i dogovor da maksimalan broj ekipa iz jedne države bude šest, a klub koji bi igrao u baražu iz ABA 2 ne može da bude iz zemlje iz koje dolazi i prvak drugog ranga takmičenja. Sada je na potezu Evroliga, jer Dubai čeka potvrdu i za evropska takmičenja. Pitanje je koliko će Dubai biti finansijski spreman za učešće u ABA ligi, iako se ranije pominjala suma od milion i po eura, a za ulaznicu su morali najmanje da dupliraju cijenu. Iz KK Partizan su sinoć saopštili zašto su se odlučili na ovakav korak - da budu uz-
držani. Naime, njihov predstavnik je tražio da se prvo odlučuje o izmjeni Društvenog ugovora, prijemu novih članova koji su na to ostvarili pravo po Statutu ABA Lige, preoblikovanju Javnog trgovinskog društva u d.o.o. , a tek potom o proširenju lige i prijemu Dubaija. Kako na prve dvije teme u ovom trenutku nije postignut dogovor, uz uvjeravanja da će se dvije navedene tačke okončati do 30.juna, Klubovi su pristupili glasanju o prijemu Dubaija i proširenju Prve ABA lige.
Najbogatiji član ABA lige tek treba da formira sastav koji će
naveli su iz Budućnosti.
Njemac ima odlične ponude Arsenala, Liverpula i Sitija
PODGORICA - Džošua Kimih (29) spreman je da pregovara o transferu iz Bajern Minhena u Premijer ligu ovog ljeta, objavio je londonski San. Prema informaciji najtiražnijeg britanskog lista, jedan od ključnih igrača najvećeg kluba Bundeslige nije spreman da potpiše novi ugovor sa ,,Bavarcima“. Takođe, nije ni zadovo-
ljan statusom u minhenskom klubu ove sezone. Na stolu ima izuzetne ponude Arsenala, Liveprula i Mančester sitija. Takođe, za njega se interesuju i najveći španski klubovi, ali mu oni ne mogu ponuditi ni izbliza tako dobre finansijske uslove. Kimih će prije svega tražiti garancije da je novi klub dugoro-
čan šampionski projekat. Izuzetni vezista koji može igrati i na poziciji desnog beka prethodnih godina bio je ,,motor“ uspjeha Bajerna. Na 378 nastupa za aktuelnog prvaka Bundeslige postigao je 41 gol. Sa Bajernom je osvojio već 19 trofeja, a ove sezone na 20 nastupa u Bundesligi jednom je bio strijelac. R. A.
Košarkaški klub Budućnost Voli oglasio se povodom odluke Skupštine ABA lige o uključivanju Dubaija u to regionalno takmičenje.
- Iz medija smo saznali da je Skupština ABA lige bez prisustva predstavnika KK Budućnost Voli, uz protivljenje KK Partizan i uz ponovno konstantno onemogućavanje KK SC Derbi da koristi svoja vlasnička prava, stečena osvajanjem ABA 2 lige još u sezoni 2020/2021, donijela odluku o igranju KK Dubai u ABA 1 ligi već od sljedeće sezone.
Ako su ovi navodi medija tačni, onda je jasno da je današnji okrnjeni sastav Skupštine ABA lige donio odluke koje su suprotne Društvenom ugovoru i ostalim aktima Društva koje upravlja ABA Ligom –
Engleski ofanzivac suočen sa zvižducima, klub spreman da ga proda
PODGORICA - Rahim Sterling (29) jasno je poručio upravi Čelzija da nema namjeru da napusti klub na ljeto, objavili su londonski mediji.
Velika engleska zvijezda i ofanzivac ne igra dobro od kako je stigao u redove londonskih ,,plavaca“. U četvrtfinalu FA kupa, pobjedi 4:2 u penal-seriji nad Lesterom, promašio je
jedanaesterac. Prethodno je u nizu mečeva izviždan nakon što bi bio zamijenjen u drugom poluvremenu. Igrač izuzetne tehnike i engleski reprezentativac je 2022. bio
Crnogorski šampion ističe da je ,,nažalost, taj okrnjeni sastav zanemario činjenicu da je jednoglasnost u odlučivanju članova ovog javnog trgovačkog društva registrovanog u Zagrebu, između ostalog neophodna za“:
- proširenje ABA 1 lige.
- pristup klubova iz drugih država samoj Ligi (po važećem Društvenom ugovoru to je omogućeno Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori).
- odobravanje učešća klubova koji to nijesu obezbijedili osvajanjem ABA 2 lige ili razigravanjem na kraju sezone.
Navodi se da KK Budućnost Voli nema ništa protiv da se KK Dubai već od sljedeće takmičarske sezone omogući igranje u ABA 1 Ligi.
- Ali insistiramo na tome da
taj prijem bude obavljen uz poštovanje Ugovora i Statuta, a ne da se na način koji je primijenjen danas na Skupštini, KK Dubai dovede u veoma nezavidnu situaciju: a to je da bez ponavljanja Skupštine i saglasnosti svih članova Društva jednostavno KK Dubai neće moći da igra ABA Ligu. - Takođe, poslednjeplasiranim klubovima ABA 1 lige i najbolje plasiranim klubovima ABA 2 lige se daje lažna nada da bi moglo biti više mjesta u ABA 1 ligi već od sljedeće sezone, iako je jasno da se ova takmičarska sezona mora završiti po sada važećim pravilima –saopšteno je iz Budućnosti. - Zbog toga očekujemo da će učesnici Skupštine koji su danas donijeli pogrešne, pravno neodržive i nesprovodive odluke, ipak sagledati situaciju na pravi način i donijeti odluku da se održi
plaćen oko 55 miliona eura. Ima jasnu namjeru da dokaže da je ipak bio dobra investicija u posrnulom klubu, koji je daleko od plasmana u evropska takmičenja i ove sezone. U ugovoru još ima dvije i po sezone, a njegova plata je oko 340.000 eura sedmično. Planira da je opravda naredne sezone, a ukoliko ne bude igrao
bolje, biće spreman da napusti klub u januaru. Čelzi na stolu ima ponude saudijskih timova za njega, ali Sterling to trenutno nije spreman da prihvati. Ove sezone je postigao svega osam golova u svim takmičenjima – od čega šest na 25 nastupa u Premijer ligi. Za nacionalni tim je postigao 20 golova na 82 nastupa. R. A.
prisustvovala Skupštini regionalne lige
biti dostojan ovog takmičenja. Zato će u narednom periodu biti interesantno pratiti
,,tržište“ i da li će bogati klub privući neka zvučna i trenerska i igračka imena. R. A.
Košarkaši saznali potencijalne rivale na Olimpijskim igrama
PODGORICA - Ukoliko se kroz kvalifikacije domognu Olimpijskih igara, košarkaši Crne Gore u Parizu će igrati u grupi B sa svjetskim prvakom Njemačkom, olimpijskim vicešampionom Francuskom i selekcijom Japana.
U grupi A igraće Australija, pobjednik kvalifikacionog turnira u Pireju, Kanada i pobjednik kvalifikacija u Valensiji. Grupu C činiće Srbija, Južni Sudan, pobjednik kvalifikacionog turnira u Portoriku i SAD. Crna Gora će se za odlazak na OI boriti na turniru u Rigi. U grupi B sastaće se sa Brazilom i Kamerunom. U grupi A su domaćin Letonija, Gruzija i Filipini, a samo pobjednik turnira ide u Pariz.
Kvalifikacije će se igrati od 2. do 7. jula. Ne. K.
nova Skupština ABA Lige na kojoj će, na Statutom i Ugovorom propisani način, (jednoglasno) donijeti oduke o:
- novim zakonskim zastupnicima Društva (što je trebalo da se uradi još na kraju prethodne takmičarske sezone);
- konačnom prijemu KK SC Derbi u članstvo javnog trgovačkog društva (što je trebalo da se uradi na kraju takmičarske 2020/2021 godine) i na taj način konačno utvrditi vlasnička struktura sa 12 klubova članova društva; - proširenju broja zemalja iz kojih će klubovi igrati ABA ligu (bez koje odluke KK Dubai ne može igrati ABA Ligu) - dozvoli da iz jedne države ABA 1 Ligu može da igra šest ekipa ukoliko ABA liga ima 15 ili više učesnika; - obaveznom preobliko-
vanju javnog trgovačkog društva u d.o.o. (na čemu se radi već skoro tri godine). Jedino na taj način, poručuju iz Budućnosti, će se omogućiti da KK Dubai uđe u ABA ligu na velika vrata i da samo društvo i ABA liga funkcionišu na najvišem mogućem nivou. - Ukoliko navedeno izostane i ne utvrdi se vlasnička struktura od 12 klubova, jasno je da može doći do situacije u kojoj se neće znati koliko klubova igra ABA 1 ligu, i da će takmičenje od sljedeće sezone biti potpuno neregularno (ako ga uopšte bude). Ne može se isključiti i da pojedini članovi Društva, pa i neki koji su danas na Skupštini glasali za sporne odluke, zatraže svoju zaštitu pred nadležnim pravosudnim organima – stoji u saopštenju KK Budućnost Voli.
NBA: Bulsi izdržali nalet rivala u nišu, nove pobjede Bostona i Minesote
PODGORICA - Kad naš
Nikola Vučević igra na vrhunskom nivou, i Čikago Bulsi pobjeđuju – gotovo bez izuzetka ove zome. U pobjedi nad Portland Trejlblejzersima 110:107 Baranin je odigrao izuzetno. Naš proslavljeni centar postigao je 22 poena uz devet skokova, a šutirao je odlično 17-10 iz igre (trojke 4-2) u slavlju ,,bikova“. Bek Derozan bio je standardno najefikasniji u timu sa 28 poena uz šest asistencija i pet skokova, a Dosunmu je pored 23 poena imao deset skokova. Sveukupno, Bulsi su pokazai veću širinu opcija u rotaciji, a izdržali su nalet protivnika u finišu, koji je posljednju četvrtinu riješio 32:21 u svoju korist. Simons je ubacio 30 poena uz devet skokova, a centar Ejton 25 poena uz 15 skokova za Portland. Čikago ima tri trijumfa u posljednje četiri utakmice i sti-
gao je na korak od polovičnog učinka ove sezone (skor 34-35). Ekipa je na devetom mjestu Istočne konferencije, stabilno u plej-in zoni doigravanja za plej-of. Učinak Portlanda je 19-49. Boston (54-14), tim sa ubjedljivo najboljim učinkom u ligi, nastavio je slavljenički niz pobjedom nad autsajderom Detroitom 119:94 na svom terenu. U rutinskom slavlju ,,Kelta“ nije bilo ni potrebe da nastupi prva zvijezda tima Tejtum. Bek Braun se vratio u ekipu i predvodio tim do slavlja sa 31 poenom i sedam skokova. Pričard je dodao 23, Vajt 22 poena uz po deset skokova i asistencija, a letonski krilni centar Porcingis 20 poena uz osam skokova. Njujork je u gostima iznenadio Golden Stejt 119:112 i potvrdio izuzetan kvalitet ove sezone. Bek Branson je pored 34 poena imao sedam asistencija, a Makbrajd je dodao 29 poena za ekipu koja je i dalje bez glav-
U centru skandala na meču Intera sa Napolijem prošlog vikenda
Aćerbi izbačen iz reprezentacije Italije zbog optužbi za rasizam
PODGORICA - Franćesko Aćerbi (36), prvotimac Intera, neće igrati u nared-
nim mečevima reprezentacije Italije, jer je optužen za rasizam.
Prethodnog vikenda, u derbiju Intera protiv Napolija (1:1), igrač lidera Serije A je bio u su-
nog igrača Rendla Superstar Kari bio je najbolji u porazu ,,ratnika“ sa 27 poena i po pet skokova i asistencija. Njujork je četvrti na Istoku (41-27) a Golden Stejt tek deseti na Zapadu (35-32). Minesota (47-21) ponovo je druga na Zapadu, nakon pobjede u gostima Juti 114:104. Bek Edvards ponovo je odigrao vrhunski sa 32 poena, osam asistencija i sedam skokova. U
kobu sa defanzivcem aktuelnog šampiona Huanom Žezusom, koji ga je optužio da ga je vrijeđao na rasnoj osnovi. Sada je Aćerbi pod istragom i potencijalno ga čeka dugoročna suspenzija. Italijan je demantovao da se radilo o uvredama na rasnoj osnovi. Ipak, iz nacionalnog tima je odstranjen za mar-
slavlju ,,vukova“, za koje nijesu igrali ključni visoki igrači Tauns i Gober, Rid je dodao 17 a Džordž 15 poena. Lejkersi su odigrali moćno u pobjedi nad Atlantom 136:105 na svom terenu. Bek Rasel je pored 27 poena imao deset asistencija, a superstar Džejms je uz 25 poena imao deset asistencija i sedam skokova, u jednoj od najboljih timskih partija sezone. S. S.
tovske duele sa Venecuelom i Ekvadorom, koje će ,,Azuri“ igrati na američkim stadionima 21. i 24. marta. Mijenjaće ga defanzivac Rome Manćini Veteran i pouzdani štoper u Interu igra odlično od dolaska u klub na ljeto 2022. godine. Ove sezone je na 22 nastupa u Seriji A postigao dva gola. R. A.
Primorac od naredne sezone u najjačoj Regionalnoj ligi, respektabilna ekipa je mogla više u Evropi
PODGORICA - Primorac je završio glavni dio posla - vratio se u najjaču Regionalnu ligu (Premijer) i od naredne sezone imaće ozbiljnije rivale i utakmice, što im je falilo u ovoj godini.
Respektabilna ekipa, koja je realno mogla više, prije svega u Evrokupu (bili su na korak od osmine finala, ali su u posljednjem meču grupne faze kod kuće poraženi od Ortiđe 18:12, u Italiji su bili na ,,plus pet“), imala je uspone i padove. Padove u Evropu, uspone u Regionu, mada su u pretposljednjem meču, u porazu od Valisa (14:12), pokazali ponovo neke mane nedopustive za ovaj rang takmičenja. Na kraju su u posljednjem jurili pobjedu i bili ubjedljivi protiv ,,Vukova“ (17:11). Sa skorom
Međunarodni turnir
E2 klase u Sofiji
PODGORICA - Juniorska tekvondo reprezentativka
Andrea Berišaj osvojila je zlatnu medalju na međunarodnom turniru E2 klase u Sofiji. Berišaj je u finalnom meču, kategorije do 63 kilograma,
od 17 pobjeda i porazom crnogorska ekipa u narednoj sezoni praviće društvo Jadranu u Premijer ligi. Primorcu je, realno, tu i mjesto. - Znali smo da smo favoriti. Ekipa je ozbiljna, ali pokazalo se da su i neke ekipe iz Srbije konkurentne. Više sam se Valisa pribojavao, što se pokazalo tačnim, jer su nas pobijedili. Ali, imali smo kvalitet da izguramo, bilo je teško na kraju, a cilj je ostvaren - istakao je Marko Gopčević Kotorani su bili suočeni, pred posljednje mečeve u RL, sa malim brojem utakmica, samim tim su bili van takmičarskog ritma, a mnogi igrači odsutni zbog obaveza u reprezentaciji.
- Praktično smo se okupili dvije sedmice pred najvažnije mečeve. Došlo je i do pro-
mjene trenera, koji nije bio u mogućnosti da radi sa kompletnom ekipom. Već samo sa nama koji nijesmo reprezentativci, a uz sve ovo nijesmo imali takmičarski ritam. Odigrali smo prvenstvene mečeve sa Budvom i Katarom, dok su ekipe iz Srbije imale turnir RL, dva kola domaćeg prvenstva i jače utakmice. A mi smo se tek tražili. Bukvalno kao da smo u novu sezonu ušli nakon pauze. Zbog svega ovoga igra nije bila fenomenalna, ali izborili smo se i osvojili prvo mjesto. O igrama u Evropi, neočekivanoj eliminaciji, Gopčević kaže: - Neshvatljiv pad se desio u posljednjem meču sa Ortiđom. Dugi period smo dobro igrali, a onda je došlo do, valjda, prirodnog pada. Nadam se da je sve to sada iza nas i da ćemo rasterećeniji ući sa Jadranom
pobijedila Ukrajinku Mariju Leonovu Kao prvi nosilac u kategoriji do 63 kilograma bila je slobodna u prvom kolu, dok je u drugom pobijedila Bugarku Veroniku Žetčevu. Borbu za zlatnu
medalju izborila je pobjedom protiv Kipranke Krisilde Haralambus. U istoj konkurenciji, u kategoriji do 49 kilograma, Vasilije Nestorović je u kategoriji do 59 kilograma pobijedio na startu Makedonca
Sa prvog meča Budućnost - Jedinstvo u „Morači“
Danas i sjutra drugi mečevi polufinala plej-ofa za odbojkaše
PODGORICA – Večeras u „Nikoljcu“ bi mogao da bude poznat prvi finalista plej-ofa za odbojkaše. To će se dogoditi ako Budućnost volej drugi put u polufinalnoj seriji savlada domaće Jedinstvo, nakon što su Podgoričani slavili u „Morači“ sa ubjedljivih 3:0.
i priču oko titule. Primorac pod pritiskom, vidjelo se u pretposljednjem meču Regionalne lige i u posljednjem Evrokupa, ne igra dobro. Mogu li u domaćem prvenstvu da se uzdignu? Hoće li Kotorani zaprijetiti Jadranu?
- Uvijek isto pričam. Vjerujem da možemo mnogo bolje, ali iz godine u godinu najveća prednost Jadrana je samopouzdanje. Dominiraju crnogorskim vaterpolom, a upravo to veliko samopouzdanje je kod igrača koji su osvajali i titule i kup. Mi ih konstantno jurimo, ali nikako da zaustavimo dominaciju. Biće teško, ali vjerujem da imamo kvalitet, samo da pronađemo samopouzdanje iz perioda prvog dijela sezone kada smo bili konkurentni u Evropi - poručio je Gopčević. A. MARKOVIĆ
Andreja Vasilevskog, ali je u narednom kolu izgubio od prvog nosioca, Moldavca Mihaila Conosa.
Kadetkinja Lana Baletić u kategoriji do 44 kilograma eliminisala je na startu Grkinju Eirini Kaskauti, dok je u borbi za medalju zaustavljena od Lene Milutinović iz Srbije.
-Naši borci su, bez obzira na ishod mečeva, imali odlične nastupe. Andrea je u sve tri borbe slavila bez izgubljene runde i skoro sve je pobijedila prekidom. Nastup u Sofiji bila nam je peta klupska aktivnost u ovom mjesecu. Očekuje nas još Skopje Open G1 - kazao je trener podgoričkog kluba S3 Vlado Stanišić. R.P.
Domaćin je ove sezone u ligaškom dijelu pobijedio Budvu 3:0, i ako večeras od 18 časova ponovi takvu partiju, tim Darka Prebiračevića bi mogao da se nada majstorici u Podgorici. Sa druge strane, ekipa Dejana Radića je ove sezone, računa-
jući i dva meča ligaškog dijela, sva tri puta pobijedila Bjelopoljce, pa će pokušati da to uradi i četvrti put i tako polufinale riješi u dva meča. Sjutrašnji drugi meč drugog polufinala između Mornara i Budve (21 čas), realno, biće samo formalnost za aktuelnog šampiona, koji je i bez trojice najiskusnijih, kapitena Radunovića, Ječmenice i Minića, prvi meč dobio bez problema sa 3:0. Budva je, naime, sva tri ovosezonska meča protiv Mornara dobila maksimalnim rezultatom, pa bi bilo iznenađenje da tako ne bude i sjutra veče u „Topolici“. S. J.
Juniorska odbojkaška reprezentacija od 5. aprila na turniru u Podgorici
PODGORICA - Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore učestvovaće na turniru druge runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo za igrače do 20 godina, koji će od 5. do 7. aprila biti odigran u Podgorici.
Na turniru će, osim crnogorske, učestvovati i selekcije Italije, Izraela i Norveške.
Selektor Darko Prebiračević saopštio je spisak od 16 igrača koji će se pripremati za nastup na tom turniru.
Na spisku su: Tehničari - Avram Božović (Budućnost Volley) i Luka Milošević (Budućnost Volley); korektori - Luka Lojić (Budućnost Volley) i Vasilije Božović (Galeb Liko Soho Group); primači servisa - Lazar Cimbaljević (Jedinstvo), Vasilije Milenković (Budva), Vuk Stanojević (Budućnost Vol-
ley), Filip Milosavljević (Budva), Ognjen Marstjepović (Galeb Liko Soho Group) i Marko Šebek (Jedinstvo); srednji blokeri - Nikola Đurović (Jedinstvo), Srđan Petrović (Jedinstvo), Uroš Konatar (Jedinstvo) i Jovan Drešić (Galeb Liko Soho Group); libera - Damir Ćatović (Jedinstvo) i Aleksa Radić (Budućnost Volley).
Crna Gora će na startu turnira, 5. aprila u dvorani ,,Verde“, igrati sa Izraelom (18.30 h), dan kasnije sastaće se sa Norveškom (18.30), dok je za 7. april zakazan duel sa Italijom (18.30). Evropsko prvenstvo za odbojkaše do 20 godina biće odigrano u Srbiji i Grčkoj od 26. avgusta do 7. septembra. Plasman na šampionat, pored domaćina, izboriće pobjednici, kao i tri najbolje drugoplasirane selekcije iz svih kvalifikacionih grupa. R. A.
Piše: Vlado KEKOVIĆ
Krajem 80-tih godina prošlog vijeka u međunarodnim odnosima prevladalo je (prividno) zatišje bez značajnijih kriza koje bi ugrožavale svjetski mir i već uspostavljenu ravnotežu između blokova NATO i Varšavskog ugovora, tj. SSSR i SAD. Odnosi između dvije super sile bili su stabilni. Do značajnijih promjena u međunarodnim odnosima došlo je usljed pokušaja Gorbačova za preuređenjem socijalističkog društvenog sistema evolutivnim putem, „pjerestrojkom“, što se pokazalo kao nemoguće. Sa rušenjem Berlinskog zida koji je prouzrokovao oslobođenje narodne energije, po svim šavovima počeo je da puca jedan monolit - socijalistički društveni system, što je dovelo do raspada Varšavskog ugovora, otklonilo sukob blokova i izbijanje trećeg svjetskog rata. To je nagovijestilo kraj epohe koja je obilježila 20. vijek. Istočni blok se raspao sa različitim posljedicama po pojedine zemlje. Promjene su izvršene mahom mirnim putem, čak i u jednom velikom Sovjetskom Savezu. Balkan je i ovaj put bio izuzetak. Jugoslavija je najslikovitiji primjer kako ekstremni nacionalizam proizvodi državnu i društvenu krizu nesagledivih razmjera čiji će rezultat biti cijepanje Jugoslavije uz ogromne ljudske žrtve i uništena materijalna dobra.
Da li je jedan sistem bio toliko retrogradan i nepopravljiv, da li je bio moguć njegov generalni remont?
Da li je SRJ kao država, društvena i politička tvorevina bila postavljena na neodrživim temeljima i samim tim bez perspektive?
Jedno se ne može sporiti, mada to danas dosta nostalgično zvuči, da su ideje jugoslovenstva, slobode rada, politika nesvrstavanja i sl. imale izuzetan ugled u svijetu, ali ne i kod naših raspamećenih naciošovinista –vođenih idejom neofašizma. Umjesto bratstva potegnute su kame, umjesto jedinstva zatvaranje u nacionalističke atare, umjesto u svijet – put je vodio u krvavu balkansku krčmu. Generator svih tih zbivanja bio je nacionalizam obučen u perfidnu oblandu suživota (ali bez života). I što posebno treba naglasiti ekstremni nacionalizam, iako se ispoljavao kroz djelovanje pojedinaca i grupa, institucija i organizacija, njegovi korijeni su bili dublji – u samim centrima političke i ekonomske moći i odlučivanja gdje nije postojao interes da se
Po ocjeni srpskog publiciste Dragoljuba Todorovića, Memorandum SANU prihvatio je sve ideje Stevana Moljevića o velikoj Srbiji iz 1941. godine koje su na kongresu u selu Ba 1944. godine postale zvanični stav četničkog pokreta o konačnom rješenju srpskog nacionalnog pitanja, samo što su granice memoranduma velike Srbije malo uže od četničkih
Jugoslavija transformiše u demokratsku zajednicu građana i država. To se pokazuje na način što je nacionalizam tih godina postao vodeća ideologija u gotovo svim jugoslovenskim republikama pri čemu se najinspirativnije i najdramatičnije manifestovao u Srbiji.
Snage mraka i povampirenja prošlosti spremali su se za nove zločine. Memorandum SANU, idejno politička platforma velikosrpskog projekta bio je bastion i diverzija prve vrste na ondašnju SFRJ. To će biti programski i inicijalni akt za početak najvećeg i po posljedicama najstrašnijeg ratnog sukoba u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
„Srpska akademija nauka i umjetnosti u ovom sudbonosnom trenutku saopštila je svoje viđenje društvenog stanja s ubjeđenjem da time doprinosi traženju izlaza iz sadašnjih nedaća“, kaže se u Memorandumu.
Kakav je to mogao biti izlaz, neka ilustruju sljedeći citati: „Sve nacije nijesu ravnopravne: srpska nacija, na primjer, nije dobila pravo na vlastitu državu. Djelovi srpskog naroda, koji u znatnom broju žive u drugim republikama, nemaju
prava za razliku od nacionalnih manjina, da se služe svojim jezikom i pismom, da se politički i kulturno organizuju, da zajednički organizuju kulturu svoga naroda... No, ništa tako ubjedljivo ne pokazuje podređeni položaj Srbije kao činjenica da ni u jednom ključnom pitanju političkog i pravnog sistema ona nije imala inicijativu. Stoga položaj Srbije treba posmatrati u sklopu politike i ekonomske dominacije Slovenije i Hrvatske koji su bili predlagači promjena u svim dosadašnjim sistemima... U takvim uslovima a pod stalnim optužbama da je „ugnjetač“, „unitaristički“, „centralističko pandurski srpski narod“ nije mogao postići ravnopravnost u Jugoslaviji za čije stvaranje je podnio najveće žrtve...“
„Za drugo zasijedanje AVNOJ-a vijećnici su birani iz srpskih vojnih jedinica i članova Vrhovnog štaba koji su se zatekli na teritoriji BiH za razliku od većine drugih republika čiji su vijećnici došli na zasijedanje sa svoje teritorije i koji su imali iza sebe nacionalno političke organe sa izgrađenim stavovima i programima.“ Otuda izvode zaključak da zbog toga Srbija nije bila ravnopravna u donošenju odluka od dalekosežnog značaja. U pogledu doprinosa Fondu za nerazvijena područja, praktično se poziva na nacionalistički sukob: „Antisrpska koalicija nastupila je u pogledu stope doprinosa otvorenije i sa manje političkog takta nego bilo kad ranije...“ – govorili su tvorci memoranduma. „Od srpske književnosti otkidaju se njeni najbolji pisci i najznačajnija djela da bi se vještački ustanovile nove regionalne književnosti. Prisvajanje i ras-
parčavanje srpskog kulturnog nasljeđa ide tako daleko da se u školama uči kako Njegoš nije srpski pisac.“
Po ocjeni srpskog publiciste Dragoljuba Todorovića, „Memorandum SANU prihvatio je sve ideje Stevana Moljevića o velikoj Srbiji iz 1941. godine koje su na kongresu u selu Ba 1944. godine postale zvanični stav četničkog pokreta o konačnom rješenju srpskog nacionalnog pitanja, samo što su granice memoranduma velike Srbije malo uže od četničkih.“ Slijedi VIII sjednica CK SK Srbije i izbor Slobodana Miloševića za predsjednika srpskih komunista i budućeg realizatora Memoranduma, što će imati tragične i dalekosežne posljedice, pored ostalog i za Crnu Goru. Nacionalistička euforija dostiže vrhunac 1988-89. godine, prerastajući iz „jogurt revolucije“, u „balvan revoluciju“ i „treći srpski ustanak“. Srpski ratni nacionalizam, organizovan od najmoćnijih funkcionera u vlasti Srbije, na čelu sa Slobodanom Miloševićem, postao je državna politika iza koje su snažno stale sve republičke institucije Srbije: SANU, Srpska pravoslavna crkva, Udruženje književnika Srbije, poznati stari i novi srpski nacionalisti, i mnogi komunisti sa snažnom logističkom podrškom sredstava javnog informisanja, sve u cilju rješavanja srpskog pitanja „za sva vremena“. Svemu ovome, snažan, emotivno politički i sociopsihološki impuls davali su sve učestaliji dolasci kosovskih Srba u Beograd i zahtjevi da se riješi „isto-
Nacionalistička euforija dostiže vrhunac 1988-89. godine, prerastajući iz „jogurt revolucije“ u „balvan revoluciju“ i „treći srpski ustanak“. Srpski ratni nacionalizam, na čelu sa Slobodanom Miloševićem, postao je državna politika iza koje su snažno stale sve republičke institucije Srbije
rijska nepravda“ koja se prema njima čini. Radi šire indoktrinacije masa organizovan je svenarodni nacionalističko-populistički pokret tzv. „Antibirokratska revolucija“, prvo u Vojvodini, zatim Crnoj Gori, sa namjerom da se širi prema zapadnom dijelu zemlje, u kojem je srpski nacionalizam, pučističkim metodama učvrstio svoje pozicije i tako promijenio i ojačao odnos snaga u saveznim organima za predstojeće promjene
SFRJ. Rukovodstvo SFRJ zatajilo je mireći se sa ovakvim stavovima rukovodstva Srbije. Istovremeno je pokrenut nemilosrdan politički obračun sa pristalicama avnojevske Jugoslavije i pripadnicima antifašističkog i oslobodilačkog rata. Velikosrpska pomama odnjegovala je nacionalistički kult na zavjetu „odabranog“, „pobjedničkog“ i „nebeskog“ naroda, na neshvatanju sopstvene nacionalne i vjerske superiornosti, na nacionalističkoj megalomaniji i šovinističkoj ksenofobiji, oslonjen na „patriotska“ ishodišta četničkog pokreta. Stvaranje etničko čistih država nezamislivo je bez nacionalnog dilirijuma najširih masa, ponešenih niskim obmanama, svrstanim u „sveopšti nacionalni pokret“ predvođen harizmatičnim vođom, podržan od širih slojeva društva, posebno od inteligencije i crkve. Ti nacionalistički pokreti lansirani su na političku scenu željom za osvetom nad „drugim minornim narodom“, osuđeni na istrebljenje i progon.
(Nastavlja se)
Poslovni broj: I.br.2110/2016 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,B2 KAPITAL,, DOO Podgorica, koga zastupa advokat Gligorović Radosav iz Podgorice, ul. Marka Đukanovića br.9, protiv izvršnih dužnika 1.Milović Željko, NIKŠIĆ, Obala Bistrice bb, 2.Milović Veljko, NIKŠIĆ, Ćemenca bb, 3.Milović Miodrag, KOTOR, Dobrota bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 32.986,89 eura, na osnovu izvršne isprave -Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.12471/2008 od 03.09.2008. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnim dužnicima I reda Milović Željku iz Nikšića, Obala Bistrice bb, II reda Milović Veljku z Nikšića, Ćemenca bb, i dužniku III reda Milović Miodragu iz Kotora, Dobrota bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o VII prodaji poslovne oznake I.br. 2110/2016 od 19.03.2024. godine Zaključka o VIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.2110/2016 od 19.03.2024. god.
Izvršni dužnici I, II i III reda se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o VII prodaji poslovne oznake I.br. 2110/2016 od 19.03.2024. godine Zaključka o VIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.2110/2016 od 19.03.2024. god.
Upozoravaju se izvršni dužnici I, II i III reda da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.
Nikšić, 19.03.2024. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG“, br.75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „MONTSTATE“ d.o.o. Cetinje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Pogon za preradu mesa i mesnih prerađevina na katastarskim parcelama broj 1057/2, 1057/7, 1057/8, 1058/1, 1058/4, 1058/5, 1058/6, 1069/2, 1057/1, 1057/6, 1059/1, 1059/3 K.O. Konak, Prijestonica Cetinje.U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonica Cetinje, kancelarija broj 77, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Prijestonice Cetinje www.cetinje.me.Rok trajanja javne rasprave i dostavljanja primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, je do 27.03.2024. godine.
Poslovni broj: I.br.2746/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Lalatović Bora iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.957,33 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11660/2008 dana 19.08.2008.godine, dana 19.03.2024.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Lalatović Boru iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, vrši se dostavljanje Zapisnika o LXVI prodaji nepokretnosti izvršnog dužnika od 19.03.2024.godine Zaključka o LXVII prodaji nepokretnosti I.br.2746/16 od 19.03.2024.godine. Izvršni dužnik Lalatović Boro iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o LXVI prodaji nepokretnosti izvršnog dužnika od 19.03.2024.godine i Zaključka o LXVII prodaji nepokretnosti I.br.2746/16 od 19.03.2024.godine.
Upozorava se izvršni dužnik Lalatović Boro iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 19.03.2024. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Poslovni broj: Iv.br. 145/2024 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore ad Nikšić-FC Snabdijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika DOO ,,FARMA GRANDE,, NIKŠIĆ, Bogetići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.322,96 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga za izvrsene usluge električne energije za period od 31.12.2020. godine do 30.11.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku DOO ,,FARMA GRANDE,, NIKŠIĆ, Bogetići bb, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 145/2024 od 01.02.2024. godine sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 1.322,96 eura sa pripadajućom kamatom troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 145/2024 od 19.03.2024. godine.
Izvršni dužnik DOO “FARMA GRANDE” NIKŠIĆ se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 145/2024 od 01.02.2024. godine godine sa predlogom i prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 145/2024 od 19.03.2024. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO “FARMA GRANDE” NIKŠIĆ, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 19.03.2024. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Poslovni broj: Iv.br.131/2024
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca EPCG AD NIKŠIĆ-FC Snadbijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika Mandić Vera, Vidrovan bb, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 120,33 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge električne ernergije za period od 31.01.2022. godine do 30.11.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Mandić Veri, Vidrovan bb, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.131/2024 od 01.02.2024. godine sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 120,33 eura sa pripadajućom kamatom troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.131/2024 od 19.03.2024. godine.
Izvršni dužnik Mandić Vera iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.131/2024 od 01.02.2024. godine sa predlogom prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.131/2024 od 19.03.2024. godine. Upozorava se izvršni dužnik Mandić Vera iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 19.03.2024.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
I.br.1591/2017
Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DRŽAVA CRNA
GORA- PORESKA UPRAVA, koga zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, ul. Mihaila Lalića br. 1, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Nikole Popovića, ul. Bulevar crnogorskih junaka br. 77, Cetinje, u skladu sa čl. 169-192 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je
ZAKLjUČAK - o prodaji usmenim javnim nadmetanjem -
I Određuje se četrnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem na nepokretnostima izvršnog dužnika koja je upisana u LN-u broj 2431 KO CETINJE I, kat. parcela 2678, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 22, površine 101 m2, drugi sprat u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/2.
II Četrnaesto javno nadmetanje za prodaju predmetne nepokretnosti održaće se dana 05.04.2024.godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje. Navedena nepokretnost izvršnog dužnika iz stava I Zaključka, predmet je prodaje po pravosnažnom Rješenju o izvršenju I.br. 1591/2017 od 11.12.2017.godine. Nepokretnost se prodaje radi namirenja glavnog duga u iznosu od 40.711,21€, troškova parničnog postupka u iznosu od 861,50€, te troškova izvršnog postupka koji do dana donošenja ovog Zaključka iznose 2.756,37€.
III Nepokretnost navedena u stavu I ima evidentirane terete upisane u LN-u br. 2431 K.O. Cetinje I i to po predmetnom rješenju o izvršenju.
IV Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je pravosnažnim Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od 11.11.2022. godine, u smislu čl. 168. ZIO i ista iznosi 36.540,00€.
V Na četrnaestom javnom nadmetanju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, ali samo uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca. Ukoliko ne postoji saglasnost izvršnog povjerioca, početna cijena nepokretnosti na javnom nadmetanju ne može biti niža od visine potraživanja.
VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica i to u iznosu od 3.654,00€, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti izvršnog dužnika.
VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio određenu predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.
VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novinama.
X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama u ovom izvršnom postupku, kao i suvlasniku na predmetnoj nepokretnosti.
U Cetinju, dana 19.03.2024. godine
JAVNI IZVRŠITELJ
Vidak Latković Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poslovni broj : Iv.br.124/24
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić-FC Snabdijevanje, adresa Vuka Karadžića 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Čavor Saša iz Podgorice, adresa mjernog mjesta Slobode 17, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 655,27€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 19.03.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Čavor Saša iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Slobode 17, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.124/24 od 31.01.2024.godine, sa predlogom za izvršenje prilozima.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.
Podgorica, 19.03.2024. godine
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG“, br.75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „INTERPRODUCT“ d.o.o. Cetinje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Pogon za preradu mesa i mesnih prerađevina na katastarskim parcelama broj 4408/1, 4406/1, 4426/3, 4426/6, 4426/8, 4486/4, 4427/3 K.O. Cetinje I, u zahvatu DUP-a „Gruda –Donje polje (Zona D)“, Prijestonica Cetinje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonica Cetinje, kancelarija broj 77, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Prijestonice Cetinje www.cetinje.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanja primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, je do 28.03.2024. godine.
I.br.1591/2017
Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povje- rioca DRŽAVA CRNA GORA- PORESKA UPRAVA, protiv izvršnog dužnika POPOVIĆ NIKOLA, BULEVAR CRNOGORSKIH JUNAKA 77, Cetinje, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju obezbjeđenju, donio je
ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršni dužnik POPOVIĆ NIKOLA, BULEVAR CRNOGORSKIH JUNAKA 77, Cetinje, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Zaključka I.br.1591/2017 od 19.03.2024 Zapisnika I.br.1591/2017 od 06.03.2024. godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.
U Cetinju, 19.03.2024. godine Javni izvršitelj Vidak Latković
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.
Iv.br.98/24
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje, ul. Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Mirsad Imeri, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 154,41€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 19.03.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mirsad Imeri, sa zadnje poznatom adresom Ulica 43 bb, Ulcinj.
Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 98/24 od 15.02.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 15.03.2024. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
POTREBNA žena za čuvanje dvoje djece. Odlični uslovi, Budva. Tel. 069/038-279 1
UN FAO traži Nacionalnog konsultanta za stočarstvo, radi podrške u sprovođenju programa farmerskih škola koje se organizuju u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Dodatne informacije dostupne su na web stranici: https:// montenegro.un.org/ en/262248-fao-national-consultant-livestock-production 2
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NONSTOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice
Tužnim srcem javljamo da je dana 19. marta 2024. preminula naša voljena
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 19. marta od 14 do 16 časova i 20. marta od 9 do 13 časova, a od 14 do 16 časova na seoskom groblju Šabov krug - Martinići, gdje će se i obaviti sahrana.
Duboko ožalošćeni obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da je naša draga
preselila na Ahiret u utorak, 19. marta 2024, u 77. godini.
Hajtar primamo na mezarju u Tuzima u srijedu 20. marta od 11 do 16 časova i četvrtak 21. marta od 10 do 14 časova, kada će se klanjati dženaza i obaviti ukop na mezarju u Tuzima.
Ožalošćeni: sin ISAD, unuci ALEN, ANES, unuka ARIJETA, snaha MEVLIDA, sestra BISERA, porodica DŽUDŽIĆ
1009
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax:
020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Ožalošćeni: sestra STANICA - CAJA, bratanić MLADEN, bratanične IRENA, IVANA i MAJA, sestrične MILENA i DRAGANA, snahe
VESELINKA, VESNA i JELENA, unučad LUKA, VUK, ĐORĐE i LORENA i ostala rodbina
1022
Дана 19. марта 2024. у 99. години преминула је наша драга
РОСА Јованова БУЛАЈИЋ рођена ВИТКОВИЋ
Саучешће примамо у градској капели 20. марта од 11 до 16 часова и 21. марта од 11 до 12.30 часова, када се креће за Вилусе, гдје ће се примати саучешће у капели на Вилусима.
Сахрана ће се обавити у 15 часова.
ОЖАЛОШЋЕНИ:
кћерка НЕВЕНКА, унуци: ИЛИЈА, БРАНИСЛАВ, РАДОВАН и САВО, сестрићи, сестричне, братаничне и остала многобројна родбина БУЛАЈИЋ и ВИТКОВИЋ
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Дана 19. марта 2024, у 75. години, преминуо је наш драги
СЛОБОДАН - БОБЕК Радошев ГРУЈИЋ
Саучешће примамо у градској капели Чепурци 19. марта од 11 до 16 часова и 20. марта од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници на гробљу Чепурци.
Кућа жалости: Булевар Ивана Црнојевића 57.
Ожалошћени: кћерка ДАНИЈЕЛА, син ДРАЖЕН, брат ЂОРЂИЈЕ, снахе САНДРА, ВЕСНА, ИВАНА, унучад ЈЕЛЕНА, ИВАНА, БОШКО, МИА, АЊА, братанићи АЛЕКСАНДАР и ИВАН, братанична САЊА, сестрић ДАРКО, сестрична ДУШАНКА, браћа од стричева и остала породица ГРУЈИЋ
Dana 19. marta 2024. u 90. godini preminula je naša draga
1007
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 19. marta od 13.30 do 16 časova i 20. marta od 10 do 14.30 časova.
Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju u Dobrim Vodama.
Ožalošćeni: kćerke SVETLANA i LJILJANA, sestra RADMILA, snaha SLAVICA i ostala mnogobrojna rodbina
1020
Дана 17. марта 2024. године напустио нас је наш вољени
СЛОБОДАН Шћепанов ПАЈОВИЋ
Сахрана је обављена у кругу породице 18. марта на врањско-матагушком гробљу.
Oжалошћени: породица ПАЈОВИЋ и ЛАТКОВИЋ
1008
Dana 19. marta 2024. umrla je u 85. godini naša draga
rođena NIKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 19. marta od 12 do 16 časova i 20. marta od 9 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju Sveti Vid u Baru.
Ožalošćeni:
sinovi BOŽO i LJUBO, braća ŠPIRO i MARKO, snaha GORDANA, unučad NATALIJA, TINA, DANIJEL i praunučad, đeverične VJERA, ANA - BEBA i SLAVICA, snahe JELKA, ROSA, VESNA i MIRA i ostala mnogobrojna rodbina MARSTIJEPOVIĆ i NIKOVIĆ
Posljednji pozdrav koleginici
MILOSAVI
nastavnici u penziji
Poštovana Milosava, nadamo se da ćeš napokon naći zasluženi mir i spokoj za svoju napaćenu dušu.
TELEFON ZA
INFORMACIJE 020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
MILOSAVI
Od sestre STANKE sa porodicom
986
995
Oglasi i obavještenja 1000
Posljednji pozdrav dragoj
MILOSAVI
Čuvaćemo te zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru.
Tvoja sestra VIDOSAVA BOŠKOVIĆ sa porodicom 1001
974
Posljednji pozdrav svaku, pašenogu i tetku
MILUTINU LUBURIĆU
Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam nesebično pružao.
DRAGAN, JOVANKA, AĆIM I ANDRIJANA DABOVIĆ
977
Posljednji pozdrav dragom svaku
MILUTINU LUBURIĆU
Sa ponosom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tvoj dragi i plemeniti lik.
HARA
978
Posljednji pozdrav tetki
MILOSAVI
Počivaj u miru.
NATAŠA ĐUKANOVIĆ sa porodicom 1003
Posljednji pozdrav našem iskrenom i plemenitom prijatelu
S ljubavlju i poštovanjem će ga čuvati od zaborava
Posljednji pozdrav voljenom ujaku
BOBEKU GRUJIĆU
Čuvaćemo te od zaborava!
DARKO KRKELJIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
BOBEKU
Počivaj u miru dragi kumara.
CACO i MECA LJUMOVIĆ sa porodicom
Dragi tata
IVANE
Neizmjerno smo zahvalni za ljubav kojom si nas darivao.
Bila je čast imati takvog roditelja.
JASNA, MILICA i MARKO
Voljeni deda
IVANE
Hvala ti za svu ljubav, pažnju i toplinu koju si nam pružao.
Neka te čuvaju anđeli.
1021
997
975
MILUTINU LUBURIĆU
Neka ti je laka Grahovska zemlja, sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.
JOVAN MILOVIĆ sa porodicom
ZDRAVKO RAIČEVIĆ sa porodicom
VJERA, ISKRA, MAŠA, ILIJA, LUKA, VASILIJE, DANILO i FILIP
976
Posljednji pozdrav našem dobrom kumu
SLOBU Od kumova
DARKA i DEJANA ZEČEVIĆA sa porodicom
Тужни поздрав нашој драгој
972
Danas se sa velikom tugom opraštamo od naše voljene
Kad bi neko htio da pokuša da objasni kako se pokazuje najveća ljubav, poštovanje, požrtvovanje, svi porodični i životni kvaliteti, dovoljno je da kaže VOJKA.
Iako smo znali da to nije moguće, nadali smo se da ovaj dan nikada neće doći.
Nijesi bila samo naša tetka i djeci najomiljenija osoba od svih, bila si nam sve.
Sa Tobom nam ni zvijezde na nebu nijesu bile nedostižne.
Dok nas, sigurni smo, sa tog istog neba gledaš i dalje paziš na nas, mi ćemo Tebe čuvati od zaborava, a sjećanja na najljepše trenutke zajedničkog života čuvati duboko urezana u našim srcima!
Hvala Ti za sve!
U dubokoj žalosti za Tobom, ponosni što smo Te imali, danas Te posljednji put pozdravljaju Tvoji: LUKA i VUK sa roditeljima MLADENOM i JELENOM RASPOPOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi
ВОЈКИ РАСПОПОВИЋ
Нијеси нас данас дочекала како си нас научила. Невјерица да те нема и да твоја љубав и пажња остају успомена, а с тобом их је било много.
Ти нијеси била само сестра и тетка. Била си Војка. Само ми знамо колико је то јако.
Узданицо, пишемо ти посљедње збогом и Хвала. Нека ти Бог подари рајско насеље.
Неутјешна сестра ЦАЈА, МИЛЕНА и ДРАГАНА БОШКОВИЋ
1018
Posljednji pozdrav dragoj tetki
OLGI
Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam pružala. Imala si posebno mjesto u našem životu i zato se sa velikom i beskrajnom tugom opraštamo sa tobom.
Tvoji: JADRANKA, BOBO i LAZAR KRSTEV
Posljednji pozdrav voljenoj zaovi i tetki
OLGI
Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.
Tvoja: ROSE NIKOVIĆ sa djecom
1016
1014
1010
Draga Vojka, Bila si nam velika podrška i oslonac u životu.
Tvoju brigu i pažnju prema nama nećemo nikada zaboraviti.
VELIKO TI HVALA ZA SVE.
Ponosni na tvoj častan i dostojanstven život, sa ljubavlju i poštovanjem ćemo te pominjati.
Tuguju za tobom tvoje bratanične IVANA i MAJA i snaha VESNA
Porodice CICMIL i VUKOTIĆ
Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi i tetki
OLGI
Brat MARKO NIKOVIĆ sa porodicom
1006
1017
Posljednji pozdrav našoj dragoj šefici
Živjećete zauvijek u našim srcima kroz najljepše uspomene.
996
LJILJANA ŠEVALJEVIĆ, NATAŠA PEJOVIĆ i ANA RAJKOVIĆ
985
970
Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku
992
Posljednji pozdrav voljenoj snahi i ujni
SANJI RADONJIĆ
Prerano si otišla. Počivaj u miru.
BRANIMIR i MILEVA RUDOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
SANJI RADONJIĆ
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
MILOŠ i SANJA JANKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj ujni
SANJI
MILENA TATAR sa porodicom
1019
od ZORANA sa porodicom
Posljednji pozdrav ujaku ĐOKU
Posljednji pozdrav dragom prijatelju ĐOKU
od RANKA KRALJEVIĆA sa porodicom
993
Bio si nam uzor i podrška, topla riječ i zaštita. Bio si naš i mi smo bili tvoji. Čuvaćemo te od zaborava dok smo živi.
Neka ti je laka ova crnogorska zemlja.
Tvoji: sestra VJERA, sestrić BATO, sestričina ŽELJKA i MILOŠ
Posljednji pozdrav
998
Posljednji pozdrav dragom
Hvala ti za divne trenutke provedene s tobom, a posebno onog dana kada si nas posjetio pun humora, života i optimizma.
Mislili smo, ideš na rutinsku operaciju i još ćeš dugo biti sa nama. Ali ti nas napusti brzo i neočekivano. Iako tužni, ponosni smo na tvoju ličnost i vječno ćeš biti u našim srcima.
Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku
Tvoje: ZORKA, BRANKA i RANKA
Imati tebe za brata i ujaka je bila čast i privilegija. Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoj nasmijan lik i veliko srce. Počivaj u miru, dragi naš.
Tvoji sestra LJUBINKA, sestrići ĐURICA i PREDRAG sa porodicama
1011
Bakica naš, putuj s Anđelima, a mi te čuvamo od zaborava.
MILAN sa porodicom
994
S ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
NENO GAZIVODA sa porodicom
1004
Posljednji pozdrav velikom prijatelju naše porodice
Hvala ti za sve duge godine prijateljstva, naše odrastanje uz tebe i sve lijepe i teške trenutke koje si bio uz nas.
Neka tvoja plemenita duša nađe svoj mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
NEDŽMIJA, SABINA, HARIS i HAJRIJA
1012
Posljednji pozdrav kumu i komšiji
ĐOKU STOJANOVIĆU
Hvala ti na našem bratskom druženju. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
BEBA KRALJEVIĆ
980
Posljednji pozdrav
ĐORĐIJE STOJANOVIĆ
Draga naša razredna, učestvujemo u vašem bolu. Vaše VIII -2
991
Posljednji pozdrav našem Baki
ĐOKO STOJANOVIĆ
Tvoju pažnju i plemeniti lik zauvijek ćemo pamtiti. Počivaj nam u miru.
MOMO VUJANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Od drugova
MIJA VUKIĆEVIĆA i RADA JOVETIĆA
984
1013
982
983
981
Posljednji pozdrav đedu ĐOKU
Hvala za svu ljubav, nježnost i pažnju koju si nesebično davao.
Tvoji ĐORĐE, BOGDAN i OGI sa mamom i tatom
Posljednji pozdrav dragom stricu
od GORANA, NATAŠE, BORISA i STAŠE
Posljednji pozdrav dragom kumu i prijatelju
1005
ĐOKU
od RAJKA KRALJEVIĆA sa porodicom
971
Voljenom ujaku
999
ĐOKU
Pamtićemo te po tvojoj nesebičnoj ljubavi i dobroti.
Sestrične: MIRJANA, MILA, STANISLAVA, JOVANKA i SANJA sa porodicama
968
Deset godina od kada nije sa nama naša voljena majka
Nedostaju nam tvoje tople riječi, osmijeh, zagrljaj…
S ljubavlju i poštovanjem
Navršava se godina od kada smo morali da se oprostimo od naše najvoljenije majke, najmilije sestre, drage bake
ANGELINA MITRIĆ
20. 3. 2023 - 20. 3. 2024.
Voljena Mati, draga Gilče, Bez tvojih savjeta i podrške svijet je strano i nesigurno mjesto.
Čujemo tvoj zvonki smijeh, pamtimo miris tvoje duše.
Zauvijek tvoji: IVAN, MILICA, VESA i UNUČIĆI 987
Danas se navršava devet godina od kada nije sa nama naša draga
S ljubavlju, tugom i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.
TVOJA PORODICA
Navršava se godina mojoj majci
ILINKA Krstova ADŽIĆ
Postoje Tragovi koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede, rane koje ne zarastaju. Tvoj dragi lik ostaće u mojim mislima, pričama i najljepšim uspomenama. Duša ti carovala!! Tvoja ŠĆER
Petnaest je godina Godinu dana od kada nije sa nama od kada nije sa nama
Roditeljska ruka, podrška i naš ponos. Čuvaćemo vas od zaborava.
Vaši DRAGAN, NATAŠA i ĆIĆO
U znak sjećanja na naše drage
JOVANKA Pavlova PAVLE Matov
STRUGAR
Živite u našim srcima kroz najljepše uspomene.
VAŠI MILIĆI
979
Dana 20. marta 2024. Dana 14. maja 2024. navršava se 30 godina navršavaju se četiri godine od smrti našeg od smrti našeg
988
Sa tugom i ponosom
Vaša porodica: BRANKA, MLADEN, MARKO, JADRANKA, GABRIJELA i FILIP
967
1002
973
990
Tužno sjećanje na moju majku
LESANDRU - LEKU pok. Ivana VALJATO rođenu SIJERKOVIĆ
Draga majko, mnogo je vremena prošlo od kada si me napustila, ali tugu i bol ostavila si zauvijek meni, da vječno tugujem za tobom.
Tvoja kćerka IVANKA
