Subota, 9. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20932 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Novi dokazi u aferi prodaje uglja pokazuju da je menadžment Rudnika uglja Pljevlja, nakon smjene bivšeg direktora, nastavio sporni posao sa kompanijom Tatius Balkan, iako ona nema bonitet; nejasan trenutni status ugovora
Specijalno državno tužilaštvo i dalje izviđa curenje testova, prepisivanje i davanje visokih ocjena đacima koji su priznali varanje
Dopis kompanije Tatius Balkan menadžmentu RUP, koji objavljuje Pobjeda, pokazuje da je rmaosnovana kapitalom od svega 1,7 eura - planirala da preprodaje ugalj iz RUP-a Elektroprivredi Srbije za potrebe njenih termoelektrana?! Čudno, baš u to vrijeme jednostrano je EPS raskinula ugovor sa RUP pa je očigledno bio plan da se, zaobilaznim putem, preprodaje ugalj državnoj elektroenergetskoj kompaniji Srbije preko lica povezanih sa bivšim direktorom. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim, informacijama Pobjede juče je u Pljevljima održan sastanak između Potpare i Ljiljanića na kojem je bilo riječi o spornom ugovoru
Međunarodni dan žena u Podgorici obilježen šetnjom, za pet godina ubijeno 15 žena
Zimritin, Šejlin, Edisin, Brankin i Ivanin glas je zauvijek izgubljen
Viši sud, nakon pola godine, dostavio ODT-u popis nestalih stvari iz depoa
Državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić je Pobjedi kazao da je krivični predmet formiran nakon što su, u septembru prošle godine, od ODT-a u Beranama dostavljeni krivični spisi. SDT sada utvrđuje da li je javni funkcioner izvršio krivično djelo
Što se tiče druge rečenice, to nije uvreda za Germane - ili Švabe, kako ih Šubara pogrdno naziva – već za zdravi razum. Ali i za današnju Crnu Goru, jer se pokazuje da čelnik drugog po veličini crnogorskog grada – Marko Kovačević - nema elementarnih znanja, ne samo iz crnogorske već i evropske povijesti, ali i opšte kulture. Ili mu je šovinistička politika zamutila razum...
PODGORICA:
Novi dokazi u aferi prodaje uglja pokazuju da je menadžment Rudnika uglja Pljevlja, nakon smjene bivšeg direktora, nastavio sporni posao sa kompanijom Tatius Balkan, iako nema bonitet; nejasan trenutni status ugovora
PODGORICA - Novi
menadžment Rudnika uglja Pljevlja, predvođen Mihailom Potparom iz Demokratske Crne Gore, nastavio je posao prodaje uglja sa kompanijom Tatius Balkan i nakon smjene bivšeg izvršnog direktora Rudnika uglja Milana Lekića koji je potpisao taj sporni ugovor. To su Pobjedi saopštila dva izvora iz samog vrha kompanije. Lekić je smijenjen krajem avgusta 2023. godine, a posao sa beogradskom kompanijom je, prema informacijama izvora Pobjede, išao najmanje sve do kraja 2023. godine.
Pobjeda je došla u posjed dopisa kompanije Tatius Balkan, u vlasništvu ukrajinske državljanke Tatjane Petrošenko i Nikole Ljiljanića, u kome se od menadžmenata RUP-a traži da se nastavi isporuka uglja shodno potpisanom ugovoru iz oktobra 2022.
Dopis je poslat u oktobru 2023. godine.
DOPIS
- Obraćam se u ime firme Tatius Balkan, a u vezi s početkom isporuke uglja po ugovoru broj 33/2022 od 21. oktobra 2022. godine potpisanog između Tatius Balkan i RUP. Naše ugovorne obaveze prema klijentima nastupaju 20. oktobra 2023. godine što nam nameće sljedeći ponedjeljak kao datum kada bismo trebali da počnemo voziti ugalj iz RUP - navodi se u dopisu koji objavljuje Pobjeda.
Dalje se u dopisu navodi da ,,s obzirom na specifičnosti ove godine u kontekstu zaliha uglja, padavina, hidrologije, naš krajnji kupac EPS sa termoelektranama nije imao potrebe za ugljem na nivou koji je bio prethodne godine iz tog razloga preveli smo određene količine ka toplanama u nekoliko gradova Republike Srbije i jedan veći dio na tržište Makedonije“. - Kao odgovoran partner dužan sam da dogovorim dinamiku preuzimanja uglja od RUP, imajući u vidu specifičnosti sa kojima nas je upoznala direktorica prometa na sastancima koje smo održali do sada. Takođe, na sastancima sa direktoricom upoznali smo je sa situacijom na tržištu, i u tom kontekstu potpisali odgovarajuće anekse ugovora - navodi se u dopisu
Dopis kompanije Tatius Balkan menadžmentu RUP, koji objavljuje Pobjeda, pokazuje da je rma - osnovana kapitalom od svega 1,7 eura - planirala da preprodaje ugalj iz RUP-a Elektroprivredi Srbije za potrebe njenih termoelektrana?! Čudno, baš u to vrijeme jednostrano je EPS raskinula ugovor sa RUP pa je očigledno bio plan da se, zaobilaznim putem, preprodaje ugalj državnoj elektroenergetskoj kompaniji Srbije preko lica povezanih sa bivšim direktorom. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim, informacijama Pobjede juče je u Pljevljima održan sastanak između Potpare i Ljiljanića na kojem je bilo riječi o spornom ugovoru
Kao odgovoran partner dužan sam da dogovorim dinamiku preuzimanja uglja od RUP, imajući u vidu speci čnosti sa kojima nas je upoznala direktorica prometa na sastancima koje smo održali do sada. Takođe, na sastancima sa direktoricom upoznali smo je sa situacijom na tržištu i u tom kontekstu potpisali odgovarajuće anekse ugovora - navodi se u dopisu, što dokazuje da je nastavljen sporni posao i nakon smjene Lekića
di Agencija za privredne registre Srbije, ta kompanija je osnovana 20. oktobra 2022. godine, a kao djelatnost je istaknuta nespecijalizovana trgovina na veliko. Osnivači kompanije su Nikola Ljiljanić i Tatjana Petrošenko, koji su vlasnici po 50 odsto kompanije. Samo dan kasnije, Lekić je sklopio ugovor, koji je Pobjeda objavila, o prodaji čak 1.200.000 tona uglja, vrijedan 62 miliona eura, sa Nikolom Ljiljanićem i Tatjanom Petrošenko.
AKTIVNOST
što dokazuje da je nastavljen sporni posao i nakon smjene Lekića. U dopisu se i navodi da je kompanija uzimala uzorke uglja i najavila utovar pet kamiona, ali i da je taj posao, kao i uplata, trenutno stopiran te da zbog toga traže hitan sastanak.
Izvršni direktor RUP-a Mihailo Potpara juče nije odgovarao na telefonske pozive Pobjede da saopšti trenutni status ugovora sa kompanijom iz Beograda, iza koje se sumnja da stoji Lekić preko svog komšije i rođaka kao i ukrajinske državljanke
PREPRODAJA
Dopis kompanije Tatiusa Balkan menadžmentu RUP, koji objavljuje Pobjeda, pokazuje da je firma osnovana kapitalom od svega 1,7 eura planirala da preprodaje ugalj iz RUP-a Elektroprivredi Srbije za potrebe njenih termoelektrana?! Čudno, baš u to vrijeme EPS je jednostrano raskinula ugovor sa RUP-om, pa je očigledno bio plan da se zaobilaznim putem preprodaje ugalj državnoj elektroenergetskoj kompaniji Srbije preko lica povezanih sa bivšim direktorom. Izvršni di-
rektor RUP-a Mihajlo Potpara juče nije odgovarao na telefonske pozive Pobjede da saopšti trenutni status ugovora sa kompanijom iz Beograda iza koje se sumnja da stoji Lekić - preko svog komšije i rođaka, kao i ukrajinske državljanke. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama Pobjede juče je u Pljevljima održan sastanak između između Potpare i Ljiljanića na kojem je bilo riječi o spornom ugovoru.
- Ljiljanić je i insistirao da sve ugovorne obaveze moraju biti ispunjene, jer su ugovo-
rom precizno definisane cijene uglja po kaloričnoj moći koji se preprodavao EPS-u za njene termoelektrane, kategoričan je izvor Pobjede. Pobjeda je u svoja dva istraživačka teksta objavila da je ukrajinska državljanka Tatjana Petrošenko u oktobru 2022. godine osnovala u Beogradu firmu DOO Tatius Balkan sa Nikolom Ljiljanićem, komšijom i rođakom izvršnog direktora Rudnika uglja Milana Lekića. I to samo dan prije potpisivanja ugovora o rekordnoj prodaji uglja! Uvidom u Registar privrednih subjekata, koji vo-
Odbornik DPS-a Saša Ječmenica, koji je otvorio aferu prodaje uglja, saopštio je frapantan podatak: u tom momentu firma Tatius Balkan postala je najveći kupac uglja ikada u Rudniku, iako nije imala nikakvu prethodnu poslovnu aktivnost. Demokratska partija socijalista je juče, zbog posla sa Tatius Balkanom, najavila krivičnu prijavu protiv Lekića. - Ovaj očigledan primjer korupcije, nepotizma, protivpravnog sticanja materijalne koristi biće primjer nove krivične prijave protiv Lekića, mada iznesene činjenice zaslužuju hitnu reakciju tužilaštva po službenoj dužnosti. Postavlja se pitanje - da li Lekića neko politički štiti, pa i pored svih prijava i očiglednog nelegalnog poslovanja, SDT ne reaguje. Podsjećamo da je naša partija protiv Lekića već podnosila krivičnu prijavu, i to zbog ugovora RUP sa Elektroprivredom Srbije, naveo je DPS. Ta partija je procijenila da je Lekić poslom sa sumnjivim kompanijama napravio višemilionsku štetu. Lekić je ranije u izjavi za Pobjedu saopštio da je posao sa ukrajinskim državljanima izgledao kao dobar, ali da su poslije nastupile ,,drugačije okolnosti“. Ukrajinski bračni par je nakon propasti posla napustio Crnu Goru. Nenad ZEČEVIĆ
Nakon što je ODT iz Nikšića utvrdilo da u objavi predsjednika te opštine nema elemenata krivičnog djela
PODGORICA – Ima li elemenata krivičnog djela u objavi predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića ispitaće Više državno tužilaštvo u Podgorici, saopšteno je Pobjedi iz tog tužilaštva.
VDT se na ovaj korak odlučilo nakon što je prethodno juče Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću utvrdilo da u radnjama Marka Kovačevića nema elemenata krivičnog djela.
Podsjećanja radi, Kovačević je u četvrtak tokom zasijedanja Skupštine, koje je održano na Cetinju, u objavi na društvenim mrežama napisao kako „predsjedniku Skupštine Crne Gore lijepo stoji zgrada Zetske banovine“ i kako je „normalno da švabama to smeta“.
Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću u ovoj objavi Kovačevića ne vidi elemente krivičnog djela, pa je slučaj preuzelo Više državnon tužilaštvo u Podgorici.
- Više državno tužilaštvo će, kao nadležno, preispitati da li u objavi predsjednika opštine Nikšić ima elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti – saopšteno je Pobjedi iz VDT-a.
A da iz Kovačevićeve sporne objave izbija mržnja i ksenofobija smatraju i u Crnogorskom helsinškom odboru iz koga je, prethodno juče, tužilaštvo pozvano da hitno pokrene odgovarajući postupak protiv predsjednika opštine Nikšić.
Iz te organizacije poručuju da je riječ o fašisoidnom i fašističkom ponašanju i djelovanju koje tužilačke i pravosudne institucije više ne smiju ignorisati. - Takav rječnik i poruke, kojima se Marko Kovačević u kontinuitetu obraća političkim neistomišljenicima i gra-
đanima naše zemlje koji ne pripadaju onoj etničkoj, nacionalnoj, vjerskoj, ideološkoj, partijskoj ili političkoj skupini kojoj on pripada ili na koje se poziva, uključujući sljedbenike kvislinških formacija iz Drugog svjetskog rata (četnici), predstavljaju degutantno i opasno naci-šovinističko, odnosno fašisoidno i fašističko ponašanje i djelovanje koje više ne smije biti tolerisano i ignorisano od strane tužilačkih i pravosudnih organa u Crnoj Gori – zaključuje se u saopštenju Crnogorskog helsinškog odbora. Đ. Ć.
Parlament naknadno unio detalje u dokument o zaradi poslanika Albanske alternative
PODGORICA - Skupština
Crne Gore je, nakon što su mediji objavili kolike su plate u februaru primili crnogorski poslanici, pojasnila zbog čega je Artanu Čobiju iz Albanske alternative za prošli mjesec isplaćeno 3.105,71 euro.
Prvobitno je na sajtu Skupštine objavljena tabela sa zaradama u kojoj se samo konstatuje Čobiju iznos koji je primio za februar, a naknadno su u ovaj dokument unijeli i po stavkama kako je došao do te brojke. - Poslanički mandat Artanu Čobiju potvrđen je u Skupštini Crne Gore 16. novembra 2023. godine, ali funkciju poslanika nije obavljao profesionalno već je ostvario pra-
vo na razliku u zaradi. S tim u vezi, razlika u zaradi koju bi ostvario za profesionalno obavljanje funkcije poslanika i zarade kod tadašnjeg poslodavca, Opštine Ulcinj, Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i društvene djelatnosti isplaćena je u novembru i decembru 2023. godine. Shodno zahtjevu od 19. decembra 2023. godine da funkciju poslanika obavlja profesionalno i prima punu zaradu, Administrativni odbor je 2. februara 2024. godine donio novo rješenje o zaradi poslanika Artana Čobija, kojim je utvrđena zarada za profesionalno obavljanje funkcije poslanika i po kome mu to pravo pripada od 19. decembra 2023. godine - navedeno je u reago-
vanju Skupštine Crne Gore. Pojašnjavaju da je na osnovu tog rješenja izvršena korekcija obračuna zarade za period 19. decembar 2023 – 31. januar 2024. godine, uz obračun zarade za februar 2024. godine. - U kontekstu navedenog, zarada poslanika Artana Čobija koju je primio za februar 2024. godine, u neto iznosu od 3.105,71 euro, odnosi se na sljedeće: 507,49 eura u neto iznosu, kao razlika između ostvarene i isplaćene zarade za decembar 2023. godine; 990,16 eura u neto iznosu, kao razlika između ostvarene i isplaćene zarade za januar 2024. godine 1.608,06 eura u neto iznosu je zarada za februar 2024. godine - pojasnili su iz Skupštine. R. P.
Fejsbuk objava predśednika opštine Nikšić Marka Kovačevića, nakon razmjene teških riječi i umalo fizičkog sukoba u Skupštini prijestonice, i ocjena radikalnog člana Nove - ,,Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama“ - nije nimalo normalna. Ko zna, možda je Šubara Kovačević samo želio da se do kraja ušlihta svom partijskom vođi, četničkom vojvodi Andriji Mandiću, da iskaže svoju doživotnu lojalnost. Ali Kovačević je, govoreći o drugima, najviše rekao o sebi.
Jer, što se prve rečenice tiče, ona pristoji samo onome ko je – ponosan na svoj velezdajnički rad. Takvi su 1918. godine zorno učestvovali u slamanju jedne male, ali slavne države, pomogli da se anektira Srbiji, oružano utvrdili njen okupacioni poredak i Crnu Goru preimenovali u Zetsku divizijsku oblast, potom u Zetsku oblast, a na kraju u Zetsku banovinu. Ovim (pre)imenovanjima direkno su iskazali bijes zbog vjekovnog postojanja Crne Gore, namjerni da novim imenom izbrišu i śećanje na nju. O njima, bjelašima, kraljica Marija je 1925. godine na Cetinju rekla ono što je najvažnije - „... ko je izdao jednoga kralja, izdaće i drugoga“. A o takvim, kolaboracionistima, svoj sud indirektno je iznio najveći srpski etičar Miloš Đurić. Kad mu je 1941. go-
dine, profesor na Muzičkoj akademiji ponudio da potpiše apel srpskih intelektualaca „srpskom narodu“ u korist njemačkih okupacionih vlasti, donosiocu odgovorio: „Lako je tebi. Ti u diple sviraš, a ja studentima etiku predajem“. Bilo je to prije 83 godine, a još se pamti ta rečenica dr Đurića. Valjalo bi da Marko Kovačević i ostali nauče istorijsku lekciju: da akt izdaje domovine dovijeka izaziva prezir, da zadovijek ostaje taj pečat, žig izdaje. Takvima ga smatraju i oni koji su izdani, a na kraju čak i oni koji su se okoristili od izdajničkih usluga, kao, recimo, kraljica Marija Karađorđević.
Što se tiče druge rečenice iz Kovačevićeve izjave, to nije uvreda za Germane - ili Švabe, kako ih Šubara pogrdno naziva – već za zdravi razum. Ali i za današnju Crnu Goru jer se pokazuje da čelnik drugog po veličini crnogorskog grada –nema elementarnih znanja, ne samo iz crnogorske već i evropske povijesti, pa ni opšte kulture. Da mu šovinistička politika nije zamutila razum, valjda bi Kovačević znao razliku između Germana i Austrijanaca.
A morao bi, kao ,,veliki Srbin“ znati i neke istorijske podatke o tim omrznutim Švabama, pardon - Austrijancima. Jer, da nije bilo Austrijanaca, Vojvodina ne bi bila srpska nego - mađarska teritorija. Jer u tu mađarsku teritoriju, koja je tada bila pod vlašću Beča, s dozvolom austrijskih careva Leopolda IV i Karla III, Srbi su se naselili u dvije seobe: 1690. i 1739-40. godine. A onda, temeljem visoke koncentracije srpskoga stanovništva u odnosu na malobrojne domicilne Mađare, tu mađarsku teritoriju, silom srpskoga oružja oteli su mađarskoj kruni i 1918. go-
Ko zna, možda je Šubara Kovačević samo želio da se do kraja ušlihta svom partijskom vođi, četničkom vojvodi Andriji Mandiću, da iskaže svoju doživotnu lojalnost. Ali Kovačević je, govoreći o drugima, najviše rekao o sebi
dine pridružili kraljevini Srbiji. Svojevremeno, upravo iz vojvođanskih gradova Novog Sada i Sremskih Karlovaca, u civilizacijskom i kulturnom smislu, emaniralo je ono najvrednije što su Srbi kao narod dali evropskoj kulturi... Da je i Marko Kovačević studirao u tim gradovima znao bi za istorijsku činjenicu da su Austrijanci porazili 120.000 vojnika Sulejmana Veličanstvenoga pod Bečom 1529. godine; pa opet 1683. godine Kara-Mustafa pašu sa 100.000 vojnika. Oba puta otomanske trupe su pregazile Srbiju i preko nje marširale na Beč. Eh, da ih nijesu porazili, danas bi Kovačevićeva voljena velika-mala-Srbija bila otomanska, a ne srpska teritorija. Beč je, eto da se Marko K iznenadi, pomagao i Crnu Goru. U julu 1790. godine, na molbu vladike Petra I, kao poklon cara Josifa II, iz Beča je u Crnu Goru dopremljeno 31.000 litara baruta, 63.000 litara olova, 140.000 kremenja, 35 risova papira za pravljenje fišeka, dva topa s lafetima i drugi ratni materijal. Čak je i transport platila Bečka vlada – koštao je 300 dukata... E, sa tim naoružanjem, ali uz crnogorsko srce u junaka, dva puta je potučen Mahmut-paša Bušatlija 1796. godine.
Nakon ovih pobjeda, vladika Petar I se duboko i pismeno zahvalio bečkome caru, u čije zdravlje je i dobio ove dvije bitke. Te dvije velike crnogorske pobjede, na Martinićima 11. jula i Krusima 3. oktobra 1796. godine, Grahovu i Markovoj Spili Grahovskoj ishodovale su status jedne vrste autonomne teritorije, na koju su vlast vršile i Turska i Crna Gora. Da nije bilo upravo pomoći Germana/Austrijanaca pitanje je kako i u kojoj bogomolji bi se bogu molili Markovi preci i sam Marko Kovačević, ne samo u Srbiji, bosanskom entitetu Republika Srpska nego i u Markovoj Spili Grahovskoj!
(Autor je potpredśednik Crnogorske evropske partije)
Predsjednik Skupštine opštine Bar i poslanik u Skupštini Crne Gore o posjeti prekrivenoj velom tajne Kristine Oane Pope i Olivera Varheljija Luci Bar
PODGORICA – Visoki izaslanici Evropske unije, evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji i šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa nezvanično su, u pratnji ministra saobraćaja i pomorstva Filipa Radulovića, nedavno posjetili Luku Bar.
Predsjednik Skupštine opštine Bar i poslanik u Skupštini Crne Gore Branislav Nenezić kazao je da se prethodnih dana u gradu pod Rumijom nezvanično moglo čuti da su visoki izaslanici EU posjetili Luku Bar.
- Potvrdu ovih tvrdnji dobili smo u saopštenju na sajtu EU praćenu i fotografijom gospodina Olivera Varheljija i gospođe Oane Kristine Pope iz Starog Bara, u kojem se govori da je razlog posjete visokih zvaničnika EU u pratnji ministra saobraćaja Filipa Radulovića razgovor o razvojnim projektima koji se planiraju u ovom državnom preduzeću. Posjeta koja treba da ohrabri sve građane Bara i Crne Gore sa vjerom da se ovom preduzeću predviđa razvoj i napredak kao privrednog subjekta koji je nekada bio privredni
PODGORICA – Predstavnici Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative i Demokratske unije Albanaca razgovarali su juče sa ambasadorima država članica Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.
Strane diplomate zahtijevale su da se ne iznose detalji tog razgovora, pa je javnost ostala uskraćena o čemu je razgovarano.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić oglasio se šturim postom na društvenoj mreži Iks. - Sadržajna i korisna razmjena mišljenja i informacija na sastanku šefova klubova dijela parlamentarne opozicije sa diplomatskim predstavnicima zemalja članica EU, SAD i Velike Britanije u Crnoj Gori - napisao je na mreži Iks Nikolić iz DPS-a.
Opozicija je u srijedu razgovor sa ambasadorima tražila povodom namjere vladajuće većine da na dnevni red sjednice Skupštine uvrsti izmjene Zakona o biračkom spisku. Parlamentarna većina je tim zakonom, koji je trebalo da se nađe pred crnogorskim poslanicima 11. marta, pokušavala
Da li je razlog posjete u stvari ono što se takođe nezvanično ,,šuška“ - izgradnja LNG terminala i prateće termoelektrane, koja je planirana ,,Memorandumom o razumijevanju“, potpisanom između vlade tadašnjeg premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i predstavnika američkog Enerflex Energy Systems i Wethington Energy Innovation, u srcu Luke Bar, na samo kilometar od centra grada, u zoni koja je DUP-om predviđena za novi kontejnerski terminal – otvoreno pita Branislav Nenezić
oslonac grada Bara. Ali zašto se o ovoj posjeti ne zna ništa? Nijedan od medija nije ni najavio ni prenio informaciji o ovoj posjeti, a čak se ona nije mogla naći ni na zvaničnom sajtu Luke Bar. Što se to „valja“ pod Volujicom, ostaje pi-
tanje – kazao je Nenezić. On je upitao „da li je razlog posjete u stvari ono što se takođe neznanično ′šuška′, izgradnja LNG terminala i prateće termoelektrane, koje je planirano ′Memorandumom o razumijevanju′, potpisanom između
vlade tadašnjeg premijera u tehničkom mandate Dritana Abazovića i predstavnika američkog Enerflex Energy Systems i Wethington Energy Innovation, u srcu Luke Bar, na samo kilometar od centra grada, u zoni koja je DUP-om predviđena za novi kontejnerski terminal?“
- Zašto je izostao „muštuluk“ svim građanima Bara, da će u svom „dvorištu“ dobiti postrojenje protiv kojeg su se građani malenog italijanskog gradića Piombino do posljednjeg borili i izborili - dodao je on. Podsjeća da je za ponedjeljak bilo zakazano kontrolno saslušanje četiri ministra u Vladi Crne Gore - Janka Odovića, ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imo vine, Vladimira Martinovića, ministra turizma,
Oana Kristina Popa i Oliver Varhelji
ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Danila Šaranovića, ministra unutrašnjih poslova i Saše Mujovića, ministra rudarstva i energetike, na temu „Preispitavanje prijedloga odluke o opravdanosti implementacija terminala na tečni gas (LNG) terminal u Luci Bar kroz prostorni plan Crne Gore i dobijanje dodatnih informacija po ovom pitanju“.
- Kontrolno saslušanje sam, kao poslanik u Skupštini Crne Gore i član Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, zatražio, a koje je zbog poklapanja sa terminom održavanja sjednice Skupštine Crne Gore odloženo do daljnjeg. Na pomenutom saslušanju dobićemo odgovore od nadležnih ministara - rekao je Nenezić. Napominje da će u utorak 12. marta u 10 časova u sali Skupštine opštine Bar biti održana
javna rasprava o Nacrtu prostornog plana Crne Gore i izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. - Na toj sjednici ćemo dobiti odgovor šta krovni document, koji treba između ostalog da definiše pravce razvoja naše zemlje, predviđa na prostoru Luke Bar, a vezano za izgradnju LNG terminala. Nadam se da će što veći broj građana Bara prisustvovati pomenutoj raspravi i uzeti učešće u njoj. Naše je pravo da znamo da li će se i dalje moći govoriti da je „u Baru privilegija živjeti“ ili ćemo brzo nakon potencijalne izgradnje LNG terminala i termoelektrane u njegovoj blizini postati crna ekološka tačka na moru. A na pitanje o pomenutoj posjeti red bi bio da odgovori neko od „uključenih“ strana, u prvom redu menadžment Luke Bar - zaključio je Nenezić.
Z. DARMANOVIĆPredstavnici opozicije razgovarali
sa ambasadorima EU, SAD i Velike Britanije
da vlast ruši principe na kojima je formiran Odbor za izbornu reformu
da riješi problem prekinutih izbora u Šavniku, predlažući da na ponovnim izborima dozvole glasanje samo biračima upisanim u izvod iz zaključenog biračkog spiska za to biračko mjesto. Predlagač, poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković, je pod pritiskom opozicije povukao sporne izmjene Zakona o biračkom spisku i šturim objašnjenjem naveo da smatra da treba skratiti postupak razrješenja situacije u Šavniku kroz uvođenje prinudne uprave, nakon čega bi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu dogovorio tekst Prijedloga zakona o biračkom spisku. Pobjeda je nezvanično saznala da su predstavnici opozicije na sastanku sa ambasadorima prenijeli da su Izmjene zakona o biračkom spisku u dnevni red skupštinskog zasijedanja uvrštene bez dijaloga i dogovora na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Naglasili su da je očigledna namjera parlamentarne većine da sruši dogovor o principima na kojima je formiran Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i da isprovocira parlamentarnu krizu u zemlji. Istakli su da smatraju da to predstvlja još jedan pokušaj
da se opozicija potpuno isključi iz parlamentarnog života i naglasili zabrinutost zbog rušenja osnovnih demokratskih principa na kojima treba da počiva parlamentarna demokratija u Crnoj Gori. Predstavnici opozicije su pred ambasadorima, takođe, izni-
jeli bojazan da se u Crnoj Gori kreiraju političke tenzije i izaziva politička nestabilnost, a sve sa ciljem da se, u skladu sa interesima zvaničnog Beograda, Crna Gora skrene sa evropskog puta. Ni poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša nije izno -
sio detelje sa sastanka. Kazao je da je sastanak dijela parlamentarne opozicije sa diplomatskim predstavnicima bio konstruktivan. - Naša namjera je bila, ne da nam bilo ko rješava probleme u zemlji, jer riješićemo ih sami i treba da ih rješavamo sami, već da pričamo o Crnoj Gori kao prvoj narednoj članici Evropske unije iz aspekta suštine, a ne samo forme, jer se često taj proces posmatra samo kroz taj formalni aspekt ispunjavanja određenih zahtjeva - kazao je Mugoša Anteni M. Mugoša dodaje da i pored toga što je Prijedlog zakona o biračkom spisku povučen sa dnevnog reda Skupštine, ne treba da svakih dva mjeseca sprečavaju opstrukcije rada Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. Stiče se, kako je rekao, ponekad utisak da neko očigledno želi da opozicija ne učestvuje u radu Odbora. Đ.Ć.
Mogli smo da idemo na parcijalno zaduživanje i da kroz emisiju obveznica do kraja godine povlačimo 100, 200 ili 300 miliona, onako kako nam dospijevaju postojeće obaveze, jer su projekcije da će kamatne stope padati - kaže Filipović
PODGORICA - Pri emitovanju obveznica država je trebala ići na miks zaduživanja na inostranom i domaćem finansijskom tržištu, smatra ekonomski analitičar Oleg Filipović, koji procjenjuje da će kamatne stope padati, pa smatra da nije trebalo odmah povući 750 miliona dolara, već tokom godine emitovati obveznice u manjim iznosima.
kupe po kamati od 5,88 odsto, ili čak pet odsto – rekao je Filipović i podsjetio da se u crnogorskim bankama nalaze depoziti od pet milijardi eura. Crna Gora se u srijedu emitovanjem državnih obveznica na Londonskoj berzi zadužila 750 miliona dolara, odnosno za 687 miliona eura, na sedam godina. Da bi se država zaštitila od valutnog rizika i omo-
Izvještaj Ministarstva nansija o izvršenju budžeta u januaru Suficit
PODGORICA - U januaru
je, imajući u vidu realizaciju prihoda i rashoda, ostvaren suficit budžeta od 16,3 miliona eura, ili 0,2 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazali su podaci Ministarstva finansija.
-Mislim da je preuranjeno zaduživanje u ovom iznosu. Mogli smo da do kraja godine povlačimo 100, 200 ili 300 miliona, kako nam dospijevaju postojeće obaveze, a mislim da nam je negdje u oktobru, novembru zadnja obaveza za jedan od tih postojećih kredita koje moramo vraćati – kazao je Filipović Pobjedi.
gućilo vraćanje duga u eurima ugovoren je hedžing aranžman na tri i po godine, pa će zajam
40 miliona eura godišnje. Potražnja za
Problematično mu je i to što Vlada nije odlučila da se za dio nedostajućih sredstava zaduži na domaćem tržištu. -Da su emitovali obveznice na domaćem tržištu omogućili bi našim građanima da ih
-Smatram da su se odlučili na privlačenje investitora sa pretežno anglosaksonskog tržišta i zato što su kasnije projektovali da kroz SWAP aranžman obezbijede manju kamatnu stopu u eurima, u odnosu na onu koju bi dobili da su išli direktnim emitovanjem obveznica u eurima – saopštio je Filipović, koji podsjeća da Londonska berza ima restriktivne zakone i sa te strane misli da je sve bilo u redu. -Što se SWAP aranžmana tiče moramo da vidimo sa
kim je napravljen, ali je jako bitan period na
Uvijek postoji
Oleg Filipović
kamate ranijih kredita i prva obaveza stiže na naplatu u aprilu.
Za pola godine 20.000 korisnika Crnogorskog Telekoma prešlo na Magenta TV servis
PODGORICA – Radosav Milunović je kao dvadesethiljaditi korisnik Magenta TV servisa Crnogorskog Telekoma na poklon od ove kompanije dobio robot usisivač Roborock S6 Max – saopštili su iz Telekoma.
Navode da je, nakon šest mjeseci od uvođenja ove platforme, registrovano preko 20.000 korisnika, čime su premašena njihova očekivanja i u segmentu brojnosti i zadovoljstva korisnika. -Nastavićemo sa usavršavanjem ove napredne, po mnogo čemu jedinstvene TV platforme u zemlji, a nastavljamo i da određenim znacima pažnje nagrađujemo povjerenje naših korisnika - kazao je menadžer Službe za multimedijalne sadržaje Marjan Popović Magentva TV box svaki televizor pretvara u smart, a platforma omogućava vraćanje programa do 14 dana unazad, preporuku sadržaja u skladu sa interesovanjima i navikama korisnika, bolji kvalitet slike i zvuka, i gledanje televizije na svakom ekranu. R.E.
mogućnost njegovog obnavljanja, ali to zavisi od njihovih interesa i procjena kako će se kretati kurs dolara i eura – kazao je Filipović. Premijer Milojko Spajić poručio je u četvrtak da nijedan euro iz emisije obveznica neće biti potrošen na tekuću potrošnju, već za otplatu starih kredita i najavio da će dug po BDP-u ostati praktično isti ili će se smanjivati. Do kraja 2027. godine treba da vratimo 3,04 milijarde eura starog duga i to naredne godine 969 miliona eura (glavnica 804,89 miliona, kamata 164,14 miliona), u 2026. godini 476,66 miliona (glavnica 257,03 miliona, kamata 192,63 miliona), a 2027. dospijeva 955,53 miliona (892,55 miliona, kamata od 62,98 miliona). Prema preliminarnim podacima, na kraju prošle godine, ukupan javni dug iznosi 4.125 milijardi eura, odnosno 62,28 odsto BDP-a, a uključujući depozite Ministarstva finansija 3,99 milijardi, odnosno 60,24 odsto BDP-a.
Preliminarni prihodi budžeta bili su 153,5 miliona eura ili 2,2 odsto procijenjenog BDP-a i veći su 3,2 odsto od planiranih. Iz Ministarstva su kazali da su prihodi, izuzimajući jednokratne, u odnosu na uporedni period prethodne godine veći za 27,8 miliona eura ili 22,2 odsto, a ukoliko se dodaju i jednokratni prihodi, manji su za 14,2 miliona ili 8,4 odsto.
- Prethodne godine u januaru je ostvarena naplata jednokratnog prihoda karaktera od 42 miliona eura (od ekonomskog državljanstva i dodjele frekvencije iz 5G opsega za emitere) - navodi se u saopštenju.
Prihodi od PDV-a su bili 91,6 miliona eura, što je rast od 14,7 odsto u odnosu na isti period lani i 1,3 odsto u odnosu na plan.
- Rast prihoda od PDV-a dominantno je rezultat rasta potrošnje - rekli su iz Ministarstva.
Od akciza je naplaćeno 22,6 miliona eura, što je na nivou plana i 28,9 odsto više nego lani.
S.POPOVIĆ
- Rast akciza u odnosu na prethodnu godinu prevashodno je rezultat rasta potrošnje, ubrzanja akciznog kalendara, ali i činjenice da je u januaru prošle godine još uvijek bila na snazi primjena odluke o umanjenju iznosa akcize na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja - pojasnili su iz Ministarstva finansija.
Od dopronosa je naplaćeno 13,5 miliona eura, što je u odnosu na plan manje 17,1 odsto i 13,2 odsto u odnosu uporedni period. Iz Ministarstva su napomenuli da je do odstupanja kategorije doprinosa u januaru došlo usljed činjenice da se naplata od Poreske uprave tekućeg dana knjiži kao prihod narednog dana, po principu gotovinskog računovodstva. - S tim u vezi, najveći broj obaveza po ovom osnovu izmireno je 31. januara, a što se evidentira kao neto prihod u februaru - pojasnili su iz Ministarstva. Izdaci budžeta u januaru iznosili su 137 miliona ili 1,9 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane niži su ili 25,8 odsto, a u odnosui na uporedni period veći su za 19,3 odsto. Iz Ministarstva su saopštili da, u strukturi ukupne potrošnje, tekući izdaci u januaru ostvareni su u iznosu od 61,4 miliona eura, što je za 26,4 miliona ili 30,1 odsto manje od plana, usljed sporije dinamike plaćanja u odnosu na plan, dominanto u okviru pozicijeostali izdaci.
Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 2,45 miliona eura, što je za 0,6 miliona više od plana. S. P.
PODGORICA-Crna Gora je otvorena za razvoj tržišta kapitala i privlačenje stranih investicija, saopštio je ministar finansija Novica Vuković na sastanku sa izaslanstvom iz Turske u kojem su bili i predstavnici Istanbulske berze, kao i turski ambasador u Crnoj Gori Bariša Kalkavan. -Glavne teme razgovora bile su razvoj tržišta kapitala u Crnoj Gori i mogućnosti
za saradnju sa Istanbulskom berzom - navodi se u saopštenju. Predstavnici Istanbulske berze, među kojima su bili potpredsjednik Guzhan Gulay i savjetnik za trgovinske odnose u Ambasadi Turske Erdal Karaomeroglu, predstavili su prijedloge podrške razvoju tržišta kapitala u Crnoj Gori. -Naglasak je stavljen na jačanje kadrovskih kapaciteta kroz edukaciju i obuku kadra
na Istanbulskoj berzi, kao i na podršku tehnološkom unapređenju IT sistema crnogorske berze, uz predlog o jačanju saradnje i boljem i kvalitetnijem povezivanju ove dvije berze - dodaje se u saopštenju. Takođe, razmatrane su i perspektive za saradnju u okviru Turske privredne komore u Crnoj Gori (Turkcham), koja već ima ulogu u jačanju ekonomskih odnosa između dvije zemlje. Obje strane su se saglasile da nastave dijalog i saradnju na projektima od zajedničkog interesa, sa ciljem stvaranja povoljnijeg okruženja za investitore i unapređenje finansijskog tržišta Crne Gore. Istanbulska berza je vlasnik 24,43 odsto akcija Montenegroberze. Vlasnik 33,54 odsto akcija Montenegroberze je fond Atlas Mont, CG broker – diler ima 17,25 odsto, država ima 10,96 odsto, Atlas grupa 6,17 odsto, a Crnogorska komercijalna banka 4,88 odsto. R.E.
PODGORICA - Kontrola
letenja Srbije i Crne Gore SMATSA ove godine započeće dogradnju objekata terminalne kontrole letjenja (TKL) Podgorica i rekonstrukciju elektroenergetske (EE) i telekomunikacione (TK) infrastrukture oko poletno-sletne staze (PSS) na aerodromu Podgorica, navodi se u finansijskom planu SMATSE za ovu godinu, na koji je crnogorska vlada dala saglasnost.
Ukupna vrijednost ovih investicija je 4,9 miliona eura, a trebalo bi da budu realizovane zaključno sa 2026. godinom. Ukupna vrijednost planiranih investicija SMATSE u 2024. godini iznosi 30,27 miliona eura
Dogradnja objekta TKL Podgorica podrazumijeva povećanje kapaciteta tehničke sale, proširenje prostorije za monitoring, izmjenu rasporeda prostorija i zamjenu elektro-energetskih i telekomunikacijskih instalacija i sistema grijanja i hlađenja. Oko piste je planirana izgradnja nove
kablovske kanalizacije (osim na dijelu trase gdje je moguće koristiti postojeću rezervnu infrastrukturu aerodroma Podgorica), radi povećanja pouzdanosti rada telekomunikacionih uređaja i adekvatnijeg snabdijevanja električnom energijom. Dogradnja tornja
koštaće 3,3 miliona eura, a rekonstrukcija infrastrukture 1,6 miliona.
U finansijskom planu SMATSE se podsjeća da se ovo preduzeće ne finansira iz budžeta Srbije i Crne Gore, već prihode ostvaruje od rutnih i terminalnih naknada.
Procijenili su da će ovu godinu završiti sa profitom od 4,63 miliona eura, od ukupnih priliva od 125,3 miliona eura. Od toga na bruto zarade odvajaju 76,81 milion.
Osnivači SMATSE su vlade Srbije i Crne Gore, a pokriva vazdušni prostor iznad ove dvi-
76,8
miliona eura odvajaju za zarade, od planiranog ukupnog prihoda od 125,3 miliona. Očekuju profit od 4,6 miliona
U dokumentu se navodi da je na kraju prošle godine u SMATSA bilo 910 zaposlenih, sa prosječnom bruto zaradom od 6.460 eura. Osim toga, angažuju 19 profesionalnih oficira i podoficira Vojske Srbije. Najavili su i da će ove godine imati ,,neznatno više“ zaposlenih nego 2023.
U finansijskom planu SMATSE se navodi da je lani, zaključno sa novembrom, od ukupno 51.594 polijetanja, 77 odsto realizovano na aerodromima u Srbiji, dok je ostatak realizovan na aerodromima u Crnoj Gori.
- Najviše letova realizovala je Air Serbia (40 odsto), Wizz Air (osam), Air Montenegro (sedam), Air Pink (četiri) i Turkish Airlines (četiri odsto) – precizira se u dokumentu.
je zemlje, dijela Jadranskog mora i granice BiH. Od aprila 2014. godine uslugu kontrole letjenja iznad Kosova pruža mađarski HungaroControl.
Agencija Damar istraživala koliko su građani upoznati sa radom Agencije za zaštitu konkurencije
PODGORICA – Iako je
Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) osnovana prije 11 godina, a prije šest preuzela i kontrolu državne pomoći, mali broj građana zna da postoji, pokazalo je istraživanje agencije
Damar.
Trenutno su oči javnosti, očigledno dominantno onih kojih se direktno tiče, uprte u AZK zbog iščekivanja mišljenja u vezi s kupovinom imovine Željezare za 20 miliona eura, eventualne mogućnosti intervencije države kako bi se spasio Institut ,,dr Simo Milošević“, osnivanja nove nacionalne avio-kompanije To Montenegro i sektorske analize cijena u trgovačkim lancima.
AnketA
Na pitanje da li su čuli za AZK od 1.004 ispitanika potvrdno je odgovorilo samo 30,4 odsto. Najveći broj onih koji su čuli za AZK imaju između 35 i 44 godine, od čega je 44,5 odsto fakultetski obrazovanih. Polovina onih koji su čuli za AZK su iz sjeverne regije, dok je iz centralnog dijela svega 13,5 odsto ispitanika. Ovaj podatak, kako su Pobjedi kazali iz AZK, ne iznenađuje, imajući u vidu da je do skoro ova institucija imala ozbiljnih problema u funkcionisanju. -Tek u aprilu 2022. je Agencija, nakon dužeg vremena, dobila kompletiran sastav
Vlada je na posljednjoj sjednici nakon 17 godina smijenila zamjenika direktora SMATSA Laza Maksimovića i imenovala Rajka Uskokovića S. PoPović
AZK trenutno odlučuje u vezi s kupovinom imovine Željezare za 20 miliona eura, eventualnom mogućnošću intervencije države kako bi se spasio Institut ,,dr Simo Milošević“, osnivanjem nove nacionalne avio-kompanije To Montenegro i sektorskom analizom cijena u trgovačkim lancima
Savjeta, a krajem iste godine imenovan je i direktor u punom mandatu, čime je okončano gotovo četvorogodišnje v.d. stanje. Osim toga, Odjeljenje za međunarodnu saradnju i informisanje medija, kao najmlađa organizaciona jedinica, osnovana je tek prije godinu i po, a za sada ima samo jednog zaposlenog – kazali su Pobjedi iz AZK i dodali da dozu optimizma uliva to što je ubjedljiva većina ispitanih za AZK prvi put čula nakon
što je došlo do ovih izmjena.
-To nam je potvrda da smo na dobrom putu, uprkos tome što je evidentno da je još mnogo posla pred nama – kazali su Pobjedi iz AZK, komentarišući rezultate istraživanja. Samo petina ispitanika smatra da je dobro upoznata sa radom AZK, dok 41,1 odsto nije upoznato uopšte, a ostali djelimično. Od onih koji su upoznati sa radom, 35,5 odsto poznaje osnove politike konkurencije i državne pomoći, dok je
15 odsto slabo ili nije upoznato uopšte. Najveći dio ispitanika koji je upoznat sa radom AZK - 58 odsto smatra da je ova institucija djelimično nezavisna, dok 13,6 odsto vjeruje da su podložni političkom uticaju. Samo 28 odsto vjeruje da su nezavisni u radu.
nePovjerenje
-Vjerujemo da je podatak o nepovjerenju ispitanika u smislu nezavisnosti direktno uzročno-posljedično vezan sa i da-
lje niskim procentom informisanosti stanovništva o radu AZK, što kod građana otvara prostor za sumnje u njenu zavisnost. Podsjećamo da su i u periodima izražene političke nestabilnosti proteklih nekoliko godina, kada se u više navrata značajan dio državnog aparata suočavao s poteškoćama, AZK i Savjet bez prekida obavljali poslove iz svojih nadležnosti i svojim odlukama pozitivno uticali na rast ekonomije, što treba da ide u prilog
našem uvjerenju da smo nezavisni od političkog uticaja – navode iz AZK. Napominju i da su u posljednje vrijeme donijeli odluke, koje su zbog kratkoročnih efekata nailazile na negativan odjek u javnosti iu navode da je to dokaz namjere da pristupaju poslu profesionalno, bez želje za koketiranjem s populizmom i uskim interesima bilo koje političke opcije. Navode da su svjesni potrebe kvalitetnijeg informisanja javnosti o njihovim aktivnostima, pa će rad učiniti transparentnijim tako što će odluke Savjeta objavljivati na svom sajtu, biti aktivniji na društvenim mrežama Linkedin i X i češće prisutni u medijima. Za to će, kažu, zaposliti nove kadrove. Najavili su i seriju predavanja na Pravnom i Ekonomskom fakultetu o konkurenciji i državnoj pomoći. Predsjednik Savjeta AZK je Dragan Damjanović, a članovi Plana Karadžić i Lepa Aleksić; direktor je Nebojša Jovović, a njegov zamjenik Enis Huremović. Agencija trenutno zapošljava 34 osobe. M.Leković
Aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država pred Kongresom govorio o stanju nacije
VAŠINGTON – Sloboda i demokratija napadnute su kod kuće i u inostranstvu, dok se Sjedinjene Države nalaze u do sada nezapamćenom trenutku istorije sa kojim se moramo suočiti, poručio je predsjednik Džozef Bajden tokom svog govora o stanju nacije, koji je održao pred Kongresom.
U govoru, koji je trajao 68 minuta, Bajden je kritikovao bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i republikance, te govorio o značaju nastavka pomoći Ukrajini, pravu na abortus, kvalitetu obrazovanja, zakonima o oružju, problemima sa imigracijom, izraelsko-palestinskom sukobu i Kini.
– Svrha mog obraćanja je da probudim Kongres i upozorim američki narod da je demokratija ugrožena. Ako neko ovdje misli da će ruski predsjednik Vladimir Putin da se zaustavi na Ukrajini, uvjeravam vas da neće. Ukrajini je potrebna vojna pomoć i oružje kako bi se odbranila od Rusije, ali ne i američki vojnici i osoblje. U Ukrajini nema američkih vojnika. Odlučan sam da tako i ostane – rekao je Bajden. Istakao je i kako je bivši predsjednik Tramp, svojim komentarima o NATO, Rusiju ohrabrio da zemljama članicama Alijanse, koje ne troše dovoljno za odbranu, radi šta joj je volja.
Upad U kapitOl
– To je nečuveno, opasno i neprihvatljivo – rekao je Bajden, ne pominjući Trampovo ime. Osvrnuo se i na upad Trampovih pristalica u Kongres 6. januara 2021. godine i tu priliku iskoristio da pojedine republi-
U govoru, koji je trajao 68 minuta, Bajden je kritikovao bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i republikance, te govorio o značaju nastavka pomoći Ukrajini, pravu na abortus, kvalitetu obrazovanja, zakonima o oružju, problemima sa imigracijom, izraelsko-palestinskom sukobu i Kini
kanske kongresmene iskritikuje zbog negiranja ishoda posljednjih predsjedničkih izbora u Americi.
– Naslilnici nijesu patriote. Željeli su da prekinu miran prenos vlasti i ponište volju građana. Došao je trenutak istine. Ne možete voljeti svoju zemlju samo kada pobjeđujete – rekao je Bajden. Pomenuo je i poništenu presudu „Ro protiv Vejda“ kojom je ženama na federalnom nivou onemogućeno pravo na prekid trudnoće i prebačeno u nadležnost država za šta je, takođe, okrivio svog prethodnika Trampa.
– Svi koji se hvale ukidanjem prava na prekid trudnoće ne znaju ništa o moći žena – rekao je Bajden i podsjetio kako je ta oduka uticala na ishod kongresnih izbora na polovini mandata aktuelne administracije 2022. godine kada su demokrate, prema tumačenjima dijela javnosti, neočekivano ostvarile kontrolu nad Senatom američkog Kongresa.
Bajden je obećao da će se pravo na abortus ponovo naći u državnom zakonodavstvu.
Najavio je i da će smanjiti troškove ljekova koji se izdaju na recept na osnovu zakona koje je predložio i potpisao.
ulaganja u fakultete i univerzitete crnačke zajednice. – Da bismo ostali najrazvijenija ekonomija na svijetu, potrebno je da imamo najbolji obrazovni sistem – rekao je Bajden.
Predložio je i da se najbogatiji građani više oporezuju, tvrdeći da bi taj novac mogao da se koristi za smanjenje federalnog deficita i finansiranje federalnih inicijativa.
Ako neko ovdje misli da će ruski predsjednik Vladimir Putin da se zaustavi na Ukrajini, uvjeravam vas da neće. Ukrajini je potrebna vojna pomoć i oružje kako bi se odbranila od Rusije, ali ne i američki vojnici i osoblje. U Ukrajini nema američkih vojnika. Odlučan sam da tako i ostane – rekao je Bajden
postoji drugi način koji bi garantovao bezbjednost Izraela. Ne postoji drugi put koji bi Palestincima garantovao dostojanstven život i mir – rekao je Bajden.
kina
Kada je riječ o odnosima sa Kinom, američki predsjednik je poručio da Sjedinjene Države žele konkurenciju, a ne sukob sa Kinom.
– U boljoj smo poziciji da pobijedimo u nadmetanju za primat u 21. vijeku protiv Kine –smatra Bajden. Rekao je i kako godinama od republikanaca sluša da je Kina u usponu, kao i da Amerika zaostaje.
– Nijesu to najbolje razumjeli – rekao je Bajden. Iznio je i uvjerenje da se administracija koju predvodi ne samo suprotstavlja „nepoštenoj ekonomskoj praksi Kine“ već da je i angažovana u obezbjeđivanju mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza. – Revitalizuje partnerstva i saveze na Pacifiku i sprečava Kinu da koristi najnapredniju američku tehnologiju – smatra Bajden.
Američki građani plaćaju za ljekove više nego bilo gdje u svijetu. To je pogrešno. Zakonom koji sam predložio i potpisao, a koji niko od republikanaca nije podržao, odnijeli smo pobjedu – rekao je on
– Američki građani plaćaju za ljekove više nego bilo gdje u svijetu. To je pogrešno. Zakonom koji sam predložio i potpisao, a koji niko od republikanaca nije podržao, odnijeli smo pobjedu – rekao je on. Ukazao je da se zalaže za poboljšanje kvaliteta obrazovanja širom zemlje, povećanje zarada zaposlenima u sistemu javnog školstva, kao i za veća
– Adekvatan poreski zakon je način da investiramo i činimo ovu zemlju velikom. Da se doprinosi zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, odbrani i još mnogo čemu. Nijedan milijarder ne bi trebalo da plaća manji porez od učitelja, radnika ili medicinske sestre – poručio je američki predsjednik. Bajden je ponovio poziv Kongresu da usvoji zakone koji će pooštriti propise za nošenje
Govor američkog predsjednika o stanju nacije prokomentarisao je juče, na svojoj društvenoj mreži „Istina“, i bivši predsjednik Donald Tramp, ocijenivši ga „sramotom za Ameriku“.
Tramp je naveo i da je Bajdenov govor bio „ljut“ i „polarizujući“.
– To je možda bio najljući, najmanje saosjećajan i najgori govor predsjednika u
oružja, uključujući i zabranu šaržera velikog kapaciteta i velikih automatskih pušaka. – Nakon još jedne pucnjave u školi u Ajovi, moj prethodnik je rekao da to treba da prebolimo. Kažem da to moramo zaustaviti – rekao je Bajden. On se založio i za usvajanje legislative kojom bi bila zabranjena diskriminacija LGBTQ+ zajednice, kao i zakona o zaštiti radnika i glasačkih prava. Bajden se tokom govora osvrnuo na probleme sa imigracijom i za to ponovo iskri -
Kongresu. Bila je to sramota za našu zemlju – naveo je Tramp. Istakao je i kako je Bajdenov govor bio ispunjen mržnjom.
– Bajden jedva da je pomenuo pitanje migranata ili pitanje najgore granice u istoriji svijeta. On nikada neće popraviti problem ilegalnih migracija, niti to želi. Želi da naša zemlja bude preplavljena migrantima. Krivična djela će porasti na nivoe koji nijesu viđeni dosad i to će se desiti ubrzo – istakao je Tramp.
tikovao svog prethodnika
Trampa.
– Neću demonizovati imigrante govoreći o njima kao o otrovu naše zemlje. Neću razdvajati porodice, niti zabranjivati pristup ljudima zbog vjere, kao što je to činio moj prethodnik. Za razliku od njega, znam ko smo mi. Mi smo nacija koja crpi iz prošlosti i budućnosti – rekao je Bajden. Kongres je pozvao da mu na potpis pošalje zakon koji objedinjuje vojnu pomoć Izraelu, Tajvanu i Ukrajini i omogućava znatniju bezbjednost na državnim granicama.
– Pred nama je jednostavan izbor. Možemo se raspravljati u vezi sa tim ili možemo da riješimo problem. Spreman sam za rješenje, pošaljite mi odmah zakon na potpis – poručio je Bajden.
izrael i palestina
Tokom govora se ponovo založio za primjenu principa o dvije države kao modela za okončanje izraelsko-palestinskog sukoba. – Jedino pravo rješenje je uspostavljanje dvije države. To govorim kao doživotni pobornik Izraela i jedini američki predsjednik koji je posjetio tu zemlji u vrijeme rata. Ne
Bajden je, u optimističnom tonu pri kraju obraćanja, govorio i o svojim sposobnostima da predvodi zemlju, aludirajući na svoje godine, a u kontekstu zabrinutosti dijela javnosti koja smatra da je prestar za obavljanje te funkcije.
– Optimista sam. Stvarno jesam. Pitanje sa kojim se suočava naša nacija nije koliko smo stari, već koliko su stare naše ideje. Znam da možda ne izgleda tako, ali među vama sam već neko vrijeme. Kada dođete u moje godine, određene stvari postaju jasnije nego ikad – rekao je Bajden koji je najstariji predsjednik u istoriji Amerike. Opisao je i kako vidi budućnost Sjedinjenih Država. – Vidim je kao zemlju u kojoj se demokratija brani, a ne podriva, a prava štite, a ne oduzimaju. Vidim budućnost u kojoj srednja klasa konačno ima pravednu šansu, a bogati pošteno plaćaju poreze. Budućnost u kojoj ćemo spasiti planetu od klimatske krize i našu zemlju od oružanog nasilja. Iznad svega, vidim budućnost i zemlju za sve njih – zaključio je američki predsjednik u godišnjem govoru o stanju nacije.
To je ujedno bilo i njegovo posljednje obraćanje o toj temi u aktuelnom mandatu uoči novembarskih predsjedničkih izbora na kojima će mu rival ponovo biti Donald Tramp.
Međunarodni dan žena u Podgorici obilježen šetnjom, učesnici podsjetili da je za pet godina ubijeno 15 žena i traže
PODGORICA - ,,Dosta nam je smrti, nasilja i straha. Dosta nam je gladi, neznanja i mraka. Vrijeme je za nadu, ljubav, humanost“, poručivano je juče tokom osmomartovske šetnje podgoričkim ulicama.
Učesnici su marširali od Trga nezavisnosti, Ulicom slobode, Bulevarom Džordža Vašingtona, Ulicom Stanka Dragojevića, te Bokeškom i vratili se potom na startnu poziciju. Nosili su transparente – ,,Nijedna manje“, ,,Otpor mizogniji“, ,,Pravda je odraz slobode“, ,,Ne daj na sebe“, ,,Političari virusi“, ,,Stop femicidu“... Prije nego što je šetnja krenula o povodu skupa govorile su aktivistkinje koje se godinama bore za ljudska prava i ukazuju na anomalije sistema, ali je bilo i par studenkinja koje su na binu izašle prvi put. Zajednička njihova poruka je bila da svi vidimo da žene u društvu trpe nasilje, nepravdu i da ih država ne štiti kako bi trebalo. Podsjetili su, između ostalog, na slučajeve ubijenih žena i poručili da je to nedopustivo u društvu da
se događa. Kritikovale su dugu inertnost državnih organa zbog čega su razmišljale da odstupe od borbe, ali su rekle da, ipak, na kraju nijesu to učinile, jer su osjetile potrebu da i dalje dižu glas, očekujući da će zajedno obezbijediti bolji život svima.
Aktivistkinja Tanja Markuš, koja je i likovna umjetnica, rekla je da je Međunarodni dan
žena odjek glasova koji su se suprotstavili nepravdama i poveli nas stazom dostojanstva i ravnopravnosti, ali i glasova koje je nepravda utišala i koje nastavlja da gasi uprkos promjenama za koje su se izborile. - Zimritin glas, Šejlin, Edisin, Brankin, Ivanin... Glasovi 15 žena koje smo izgubili u proteklih pet godina. Generacijama se borimo za zakone koji će da
Posthumno odlikovana Sofija Klikovac, pokretač predškolskog obrazovanja
Predsjednik Crne Gore
Jakov Milatović, povodom 8. marta - Međunarodnog dana žena, posthumno je odlikovao Sofiju Klikovac Ordenom Crnogorske zastave trećeg stepena, koji se dodjeljuje za naročite
zasluge za Crnu Goru. Orden je uručio njenoj kćerki Ani Klikovac Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Milatović je čestitao 8. mart svim ženama u Crnoj Gori i istakao da na ovaj način odajemo
poštovanje ličnosti koja je svoj život posvetila obrazovanju budućih naraštaja i progresivnim idejama koje su obezbijedile bolji status ženama u našoj zemlji. Dodao je da je njen legat crnogorskom društvu
kazne i suzbiju neravnopravnost i diskriminaciju i, prije svega, zaštite naše osnovno pravo na život – rekla je ona. Dodala je da danas imamo te zakone, ali da izostaje pravda. - Pravda koja se rađa iz savjesti, inteligencije i volje našeg društva i koja je odraz naše slobode. Važno je da danas podijelimo vrijednosti za koje se borimo sa vama i sa svim
nemjerljiv i da je ostao zauvijek vidan kroz oblikovanje velikog broja generacija, ali i kroz avangardna rješenja koja su ženama omogućila povratak na tržište rada i profesionalni razvoj.
- Sofija Klikovac bila je doajen predškolskog vaspitanja i obrazovanja i „najpoznatija crnogorska majka“, kako su je mnogi nazivali zbog nje-
onim ljudima koji vjeruju da naše društvo ipak ima snage da se izbori sa mrakom – rekla je Markuš. Neke žene nijesu ni doživljene kao žene, negodovala je izvršna direktorica Udruženja
nog višedecenijskog rada i herojske borbe za stvaranje uslova za zdrav rast i razvoj djece. Bila je pokretač predškolskog obrazovanja u Crnoj Gori i osnivač prvih dječjih jaslica. Nakon 41 godine posvećenog rada za sobom je ostavila 17 objekata, jaslica i vrtića JU „Ljubica Popović“ - navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika.
mladih sa hendikepom Marina Vujačić - Mi, žene sa invaliditetom, imamo pravo na izbor, uključujući pravo na partnerske odnose i majčinstvo – iako nam se često spočitava da kao takve ne možemo biti ni partnerke i/ili majke, te da u tim ulogama nijesmo poželjne koliko u ulozi žrtve – kao savršen plijen za sažaljenje, ali istovremeno i neprihvatanje – rekla je Vujačić. Dodala je da svaka žena ima pravo na ljubav, podršku i samopouzdanje. - Nemojmo dopustiti da društvene norme i stereotipi definišu našu vrijednost. Mi smo vrijedne, moćne i značajne onakve kakve jesmo – kazala je ona.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa kaže da, ukoliko sud utvrdi da je Sindikat organizovao štrajk mimo zakona, članovi Štrajkačkog odbora
PODGORICA – Članu Štrajkačkog odbora Sindikata prosvjete, koji je organizovao štrajk u školama i vrtićima suprotno zakonu, može se otkazati ugovor o radu, a nakon što bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit, rekla je Pobjedi zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović.
Ćirović je istakla da zakon predviđa mogućnost, ne i obavezno otkazivanje ugovora o radu. Štrajkački odbor, kojim je predsjedavao predsjednik Sindikata mr Radomir Božović, čine profesori, odnosno većina članova Glavnog odbora Sindikata prosvjete. Glavni odbor broji 47 članova.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija tužilo je Sindikat prosvjete zato što smatraju da su mimo propisa ogranizovali trodnevni štrajk 19. februara. Sindikalci su u više navrata saopštavali da im je ministarka Anđela Jakšić-Stojanović tokom pregovora o uvećanju zarada saopštavala da neće biti sankcionisanih i da će povući tužbu koju su ranije pokrenuli, ali se to nije dogodilo.
Ministarstvo se još zvanično ne oglašava o ovoj temi, niti konkretno odgovaraju na pitanja Pobjede. Osnovni sud u Podgorici formirao je parnični postupak po tužbi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija protiv Sindikata prosvjete zbog toga što su organizovali štrajk u školama i vrtićima. Ročište je zakazano za 28. mart.
Iz suda su kazali Pobjedi da će u skladu sa zakonom donijeti odluku u ovom predmetu. Postupajuća sutkinja je Milica Radović
Potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković rekao
i. mandić m. babović
je prekjuče Pobjedi da je ovo sada već sudski postupak i da se nadaju da će sud u postupku cijeniti sve argumente koji su, kako tvrdi, na njihovoj strani. Sindikat prosvjete pokušao je kroz sporazum o uvećanju zarada za 17 odsto, koji su nedavno potpisali sa Ministarstvom, da uključi članove kojima bi se obavezali da taj resor odustane od tužbe koju su pokrenu-
li zbog organizovanog štrajka, ali to nije prihvaćeno. Predložili su bili da se kroz sporazum obostrano obavežu da odustanu od međusobnih tužbi, jer je i Sindikat pokrenuo prijave pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova zato što im se po Granskom kolektivnom ugovoru nijesu uvećale zarade za deset odsto od januara. Drašković je rekao Pobjedi ne-
davno da je ovo ,,iznenadilo mnoge prosvjetne radnike koji su očekivali da su potpisivanjem sporazuma stvoreni uslovi za povlačenje i odustajanje od međusobnih tužbi“.
- Pitamo se da li je nekom želja da disciplinuje Sindikat prosvjete i prosvjetne radnike Crne Gore, zato što smo se usudili da na legitiman način branimo svoja prava? Tom tužbom i po-
zivanjem u njoj na nakaradnu uredbu iz 2006. godine htjelo nam se oduzeti ustavno pravo na štrajk. Važno je istaći da je Zakonom o štrajku mogućnost pokretanja navedene tužbe data poslodavcu, a ne državnom organu – rekao je on tada. Kazao je da, ako je MPNI sebe nominovalo poslodavcem, to onda njima kao Sindikatu daje mogućnost da razmotre prijedloge članstva o pokretanju tužbi, osim po Zakonu o štrajku, tako i na osnovu Zakona o radu i Krivičnog zakonika Crne Gore član 224, stav 1 i 227, stav 1. - O tim prijedlozima će se vjerujem izjasniti Glavni odbor SPCG u narednim danima –rekao je Drašković tada. Ministarstvo je pokrenulo tužbu smatrajući da su sindikalci prekršili Zakon o štrajku. Zamjerili su radničkoj organizaciji što je samoincijativno donijela odluku o štrajku i akt o minimumu procesa rada. Ministarstvo je saopštavalo da se u slučaju štrajka morala organizovati redovna nastava, na što su iz Sindikata odgovarali da su takve izjave diktatorske. Pričali su javno da se takvim istupima krši njihovo pravo na štrajk,
traže bolji život za sve
Aktivistkinja i studentkinja
Sara Jovanović istakla je da pravda mora biti dostupna svima, te da je to ljudsko pravo.
Marija Jovanović iz Asocijacije Spektra ističe da joj često djeluje da je uzalud truditi se, ali da se, ipak, za pravdu vrijedi boriti.
- Pomislila sam na prećutna silovanja, na Šejlu Bakiju, na glad, na siromaštvo, na Ukrajinu, na Palestinu, na genocid, đe ja tačno živim. Ono što je nama pravda, njima više ništa ne znači i zamalo sam odustala. Svi možemo da pronađemo hrabrost da nastavimo da se borimo i onda kada se osjećamo beznadežno - rekla je ona. N. Đ.
koje je garantovano Ustavom. Navodili su da je Ministarstvo bilo u obavezi da donese novi akt o minimumu procesa rada kada je donešen Zakon o štrajku 2015. godine, ali da taj resor to nije učinio. Pričali su da to obrazovnoj instituciji nije odgovaralo da učini uprkos tome što joj je Sindikat u više navrata slao inicijative. Kada su organizovali štrajk Sindikat je samoinicijativno donio akt i odlučili su da nastavnici ne drže nastavu, već četiri sata da dolaze u školu i da završavaju administrativne poslove. Za takav model su se odlučili sagledavajući praksu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Prosvjetari su 19. februara štrajkovali tri dana, tražeći da se ispoštuje Granski kolektivni ugovor po kom su zarade prosvjetarima trebale da se uvećaju za deset odsto od januara ove godine. Prekinuli su štrajk nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je na kraju ponudio sporazum o uvećanju zarada. Plata će da se im se uveća za deset odsto od prvog jula, te će dobiti još sedam odsto početkom septembra. N. ĐURĐEVAC
Specijalno državno tužilaštvo i dalje izviđa curenje testova, prepisivanje i davanje visokih ocjena đacima koji su priznali varanje
PODGORICA – Predmet koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo zbog testova iz matematike, koji su prošle godine procurili u javnost par sati prije početka eksterne provjere znanja, u fazi je izviđaja.
Osim curenja testova iz matematike u osnovnim školama, u SDT-u se od juna prošle godine nalazi i premet kojim se istražuje ko je nezakonito postupao u slučaju prepisivanja na eksternom testiranju iz predmeta crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.
Polumaturanti i maturanti se spremaju za nove provjere znanja, a država nije riješila dva prošlogodišnja skandala. Formirani predmeti u SDT-u mogu, s jedne strane, da budu upozorenje nadležnim da ne otvaraju vrećice mimo procedura, slikaju testove i šalju ih u javnost. Mogu da budu i upozorenje test-administratorima da ne dozvoljavaju prepisivanje, kao što to, valjda, ne dozvoljavaju ni svojim učenicima na testovima ili pismenim zadacima na redovnim časovima.
ZADACI
Državni tužilac i portparol
SDT-a Vukas Radonjić je Pobjedi kazao da je krivični predmet formiran nakon što su, u septembru prošle godine, od ODT-a u Beranama dostavljeni krivični spisi. SDT sada utvrđuje da li je javni funkcioner izvršio krivično djelo, rekao je on. Slučaj curenja testova iz matematike od 20. aprila tako još nije okončan, a za mjesec slijedi provjera znanja za ovogodišnje polumaturante.
A da je javni funkcioner iz Berana, odnosno neko iz uprave jedne beranske osnovne škole. testove proslijedio u javnost, govoreno je i prošle godine na okruglim stolovima i konferencijama koje su imali prosvjetni radnici. Pomoćnik direktora u Ispitnom centru Crne Gore Gojko Jelovac kazao je još prošle godine da se za 24 sata može znati iz koje škole je ,,procurio“ test iz matematike. Rekao je da zna i u kojoj, ali nema dokaze.
- Nije u Rožajama škola - kazao je Jelovac tada, a nakon nekoliko dana javnost je informisana da je slučaj iz Rožaja tužilaštvo „preselilo“ u Berane.
Više nezavisnih izvora je Pobjedi potvrdilo da su za curenje testova odgovorni nadležni iz jedne osnovne škole u Beranama, što potvrđuje i činjenica da je slučaj završio u Specijalnom državnom tužilaštvu. Prosvjetari iz Rožaja su obavijestili Ispitni centar i Ministarstvo prosvjete da su testovi objavljeni i da se šire društvenim mrežama. Ispitni centar je reagovao i test je otkazan sat prije početka, a djeca su vraćena kućama.
Ovu zloupotrebu je za Pobjedu komentarisala Snežana Kaluđerović, pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje, koja je istakla da onaj ko je zloupotrijebio položaj i objavio test iz matematike prije samog čina polaganja mora biti procesuiran i odgovarati za krivično djelo odavanje poslovne tajne. Za to krivično djelo zaprijećena je kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora. Istakla je da se djelo može eventualno tretirati i kao namjera dogovaranja ishoda takmičenja za što je predviđena kazna do tri godine.
Do „provaljivanja“ zadataka je dolazilo i ranije, jer su đaci uspijevali da unose telefone i slikaju testove, koje su slali u organizovane grupe kako bi se zadaci riješili, ali se nije događalo da se nađu u javnosti prije početka testa. Ministarstvo prosvjete je nakon curenja testova saopštilo da je Ispitni centar utvrdio da nijesu ispoštovane procedure i mjere koje se moraju preduzeti radi očuvanja tajnosti testiranja u školama.
Testiranje iz matematike je prošle godine otkazano, kada je Ispitni centar dobio informaciju da se pitanja šaju Vajberom. Sat vremena uoči početka te-
Tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je popustio pod pritiscima nezadovoljnih roditelja, a nakon besprizornih uvreda koje su trpjeli ocjenjivači i osoblje Ispitnog centra od roditelja i djece. Djeca su priznala prepisivanje, ministar je ipak doveo nove ocjenjivače
Državni tužilac i portparol SDT-a
Vukas Radonjić je Pobjedi kazao da je krivični predmet formiran nakon što su, u septembru prošle godine, od ODT-a u Beranama dostavljeni krivični spisi. SDT sada utvrđuje da li je javni funkcioner izvršio krivično djelo. U tužilaštvu je i predmet ocjenjivanja i prepisivanja maturskih testova iz CSBH jezika i književnosti
tužilaštvu je i predmet
stiranja, škole su dobile informaciju da se provjera znanja odlaže. Nakon nekoliko dana, polumaturanti su obaviješteni da će raditi zadatke 26. maja. Radonjić je kazao Pobjedi da je izviđaj u toku, a da se uz pomoć Specijalnog policijskog odjeljenja i od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, prikupljaju podaci, obavještenja i dokazi potrebni za donošenje odluke.
NADLEŽNI PALI NA TESTU IZ MATERNJEG
Drugi skandal sa eksternom provjerom znanja se desio oko mjesec dana kasnije, kada su maturani masovno prepisivali na testovima iz predmeta crnogorski–srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost. Maturanti su dobili nule na prepisivane radove, pa su nezadovoljni sa roditeljima „okupirali“ Ispitni centar, zahtijevajući da se radovi ocijene. Tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je popustio pod pritiscima nezadovoljnih roditelja, a nakon besprizornih uvreda koje su trpjeli ocjenjivači i osoblje Ispitnog centra od roditelja i djece. Djeca su priznala prepisivanje, ministar je ipak doveo nove ocjenjivače, koji su istim radovima dali visoke ocjene. Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je Specijalnom državnom tužilaštvu, 20. juna prošle godine, dostavilo podnesak Udruženja Prosvjetna zajednica i roditelji, u kojem
se izražava sumnja u zakonito postupanje službenih lica Ministarstva prosvjete, Državne komisije za maturski ispit, test-administratora, koordinatora i direktora srednjih škola, u postupku ocjenjivanja maturskih/stručnih ispita, organizovanih 2022/2023, po kojem je formiran krivični predmet.
- U toku je izviđaj, a prikupljaju se obavještenja, dokazi i podaci od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i posredstvom Specijalnog policijskog odjeljenja – rekao je Vukas Radonjić Pobjedi. Udruženje je u dopisu tužilaštvu navelo da su angažovani novi ocjenjivači koji nijesu obučeni za taj posao. Polaganje maturskog ispita su pratili i protesti prosvjetnih radnika koji su tražili da im se sačuva dostojanstvo, kao i dignitet kolega koji su nulama ocijenili prepisivane radove. Bili su nezadovoljni što su novi ocjenjivači radili, a prema iskazima, u uslovima koji su u suprotnostima sa propisima Ispitnog centra. Pored toga što novi ocjenjivači, kazali su tada, nijesu bili obučeni za to, i prostorije u kojima su ponovo ocjenjivani testovi nijesu bile adekvatne i sigurnosno obezbijeđene. Protestovali su i roditelji čija djeca nijesu prepisivala, smatrajući da su diskriminisana jer su prepisivači dobili veće ocjene nego druga djeca na pošten način.
Vojinovićeva komisija je dala prepisivačima petice, a vlada Dritana Abazovića je smijenila rukovodstvo Ispitnog centra. Sve je na kraju završilo u Specijalnom državnom tužilaštvu. U dopisu tužilaštvu Udruženje je navelo da su se, neposredno nakon polaganja testa za CSBH jezik i književnost, u javnosti ,,pojavili dokazi o prepisivanju unutar Vajber grupe pod nazivom ‘Druženje’“, kao i da su o tome odmah obaviješteni predstavnici uprave Ispitnog centra i Ministarstva prosvjete. - Osim njima, direktor SMŠ ,,Danilo Kiš“ iz Budve Krsto Vuković ove informacije i dokaze (skrinšotove iz grupe) dostavio je i medijima, koji su zatim o tome obavijestili javnost. Članovi Komisije za ocjenjivanje su tokom vrednovanja testova utvrdili da je više stotina maturanata imalo odgovore koji su ukazivali na prepisivanje, na osnovu čega su tražili dodatne instrukcije od Državne maturske komisije, Ministarstva prosvjete i Ispitnog centra kako da postupaju u ovom slučaju. Oni tvrde da su nakon više neuspjelih pokušaja traženja instrukcija putem mejla, dobili odgovor na sastanku. kojem je prisustvovala glavna ocjenjivačica, da testove tih učenika posebno obilježe, odnosno da na svakom evidentiraju šta su zapazili. Te informacije su dostavili Komisiji za maturski/stručni ispit - stoji u dopisu.
Pobjedi je ranije iz Ministarstva prosvjete rečeno da ove godine Ispitni centar sprovodi bolju pripremu ispita kako se ne bi bi ponovila situacija od prošle godine.
Navedeno je da je Radna grupa donijela pravilnike kojima je precizirano da će se u učionicama nalaziti dva test-administratora, od kojih je jedan iz druge obrazovno-vaspitne ustanove, kao i obavezno prisustvo supervizora koji može da pristupi ispitnom prostoru. Pravilnicima su definisane sankcije za učenike koji naprave prekršaj (pokušaju da prepišu, kao i za one koji ometaju rad, koriste mobilni telefon). Sankcije idu od usmene opomene pa do udaljavanja sa testa, pri čemu udaljavanje podrazumijeva i vrednovanje njegovog testa sa uspjehom nedovoljan (1) – upozoravaju iz Ministarstva. Važno je napomenuti da od ove godine izmjenom pravilnika test-administratori potpisuju ugovor sa Ispitnim centrom o tajnosti podataka, a definisana je i njihova obaveza za zakonitost sprovođenja ispita u ispitnoj prostoriji.
Jelena MARTINOVIĆ
Sudija Zoran Radović je konstatovao da Uprava policije nije sprovela izrečenu mjeru elektronskog nadzora onako kako je donesena. – Stara ili nova vlast, ne znam ko je kriv. Porazno je da saznajemo da nemamo te „nanogice“ – kazao je sudija Zoran Radović
PODGORICA – Završne riječi u predmetu za ubistvo Saše Klikovca juče su u Višem sudu u Podgorici treći put odložene zbog nedolaska optuženog Miloša Markovića
Sudija Zoran Radović je saopštio da je policija u više navrata tražila Markovića na adresi stanovanja, ali da ga nije zatekla zbog čega je naložio da se za ovim optuženim raspiše potjernica.
Podsjećamo da je Marković zajedno sa Markom Šukovićem 21. januara napustio Istražni zatvor u Spužu nakon isteka tri godine od podizanja optužnice, uz mjeru kontrole elektronskim nadzorom izrečenu po odredbama Zakonika o krivičnom postupku iz 2009. godine. Sudija Radović je konstatovao da je slučaj sa Milošem Markovićem pokazao nedostatke sistema jer od 2009. godine nijesu stvoreni tehnički uslovi za sprovođenje mjere kontrole elektronskim nadzorom.
– MUP od 2009. nema te „nanogice“ već ih ima Ministarstvo pravde, koje ih koristi za izvršenje kazne u kućnim uslovima. Nakon što je Marković pušten na slobodu, Uprava policije nije sprovela izrečenu mjeru nadzora onako kako je donesena. Stara ili nova vlast, ne znam ko je kriv. Porazno je da saznaje-
Odložene završne riječi u predmetu optuženog koji je u januaru
mo da nemamo te „nanogice“ –kazao je sudija Zoran Radović. On je naveo da je krivično vijeće kome predsjedava uložilo veliki napor da se okonča ovaj sudski proces prije isteka roka od tri godine. – Na dan davanja završnih riječi, okrivljeni Šuković tražio je branioca po izboru, što mu je omogućeno. Rješenjem suda od 21. januara 2024, ukinut je pritvor Šukoviću i Markoviću nakon isteka tri godine od podizanja optužnice, uz kontrolu elektronskim nadzorom – podsjetio je sudija Radović. On je prethodno saopštio da je Uprava policije dopisom od 26. februara Viši sud obavijestila da policijski službenici nijesu uspjeli da pronađu okrivljenog Markovića na adresi stanovanja. – Policijski službenici su 27. fe-
bruara 2024. godine oko 17 časova obiš li adresu gdje stanuje okrivljeni. U kući su zatekli njegovu majku Nadu, koja im je rekla da je ujutro izašao iz kuće sa drugom, te da sa sobom nema mobilni telefon – pročitao je sudija Radović dopis policije i dodao da Markovića nijesu našli u kući ni 28. februara. Odjeljenje bezbjednosti Podgorica – Odsjek za potražnu djelatnost, 6. marta je obavijestilo sud da se Marković nije javio u stanici policije ni 1. marta kada je po uputstvu trebalo da se javi u podgoričkom Centru bezbjednosti.
U nastavku ročišta advokat Damir Lekić obavijestio je krivično vijeće da je njegovom branjeniku Predragu Vukadinoviću iz kaznene evidencije izbrisana osuda Višeg suda u Podgorici od 30. januara
Sjedinjene Američke Države nezadovoljne odlukom Višeg suda
PODGORICA – Sjedinjene Američke Države uložiće žalbu na odluku Višeg suda u Podgorici da suosnivač kompanije „Terraform Labs“ Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji.
– SAD nastavljaju da traže izručenje Do Kvona u skladu s relevantnim međunarodnim i bilateralnim sporazumima i crnogorskim zakonom. SAD cijene saradnju crnogorskih vlasti u obezbjeđivanju vladavine prava za sve pojedince – saopštilo je američko ministarstvo pravde, prenosi „Blumberg“. Viši sud je prethodno odlučio da Do Kvon bude izručen SAD, ali je Apelacioni sud ukinuo tu odluku. Kako piše „Blumberg“, nova odluka Višeg suda u Podgorici predstavlja pobjedu za Kvona, čiji su advokati izrazili prefe-
renciju da bude izručen Južnoj Koreji. U Sjedinjenim Američkim Državama još jedan kriptomogul, Sem Benkmen-Frid, sada se suočava sa kaznom od potencijalno decenija zatvora nakon što je u novembru osuđen za prevaru u Njujorku. Suosnivača FTX-a optužilo je Državno tužilaštvo Menhetna u Njujorku, koje je, takođe, optužilo Kvona za prevaru. Benkmen-Frid je proglašen krivim po svih sedam tačaka optužnice, za prevaru i zavjeru, te stvaranje šeme za otima-
nje novca od korisnika FTX berze, kako bi otplatio dugove svog propadajućeg hedž fonda „Alameda Research“ i kupovao luksuzne nekretnine. Prethodno, ministar pravde Južne Koreje Park Sung-Jae saopštio je da ta zemlja čeka da Crna Gora izruči „kralja kriptovaluta“ i suosnivača „Terraform Labs“, Do Kvona. Ministar pravde Park Sung-Jae rekao je da Crna Gora tek treba da kontaktira s njegovom zemljom, ali da će njegovo ministarstvo preduzeti neophod-
za ubistvo Saše Klikovca zbog nedolaska iz pritvora uz mjeru elektronskog nadzora naložio
2019. godine na kaznu zatvora od 10 mjeseci.
Osuda je iz kaznene evidencije izbrisana na zahtjev advokata Lekića koji ga je Višem sudu podnio 15. decembra prošle godine.
– Imajući u vidu činjenicu da je osuđeni Vukadinović kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci izrečenu pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici izdržavao u vremenskom periodu od 5. aprila 2018. do 2. februara 2019. godine, vijeće nalazi da su u konkretnom slučaju, budući da je proteklo pet godina od dana kada je osuđeni izdržao kaznu zatvora, a u kom roku nije počinio neko drugo krivično djelo, ispunjeni uslovi d a se osuđenom Predragu Vukadinoviću navedena osuda po presudi Višeg suda, pravosnažna 30. januara 2019. godine, bri-
suda u Podgorici
Advokatica Maja Turković, branilac optuženog Marka Šukovića, kazala je da Uprava policije nema tehničkih uslova za sprovođenje mjere elektronskog nadzora.
– Uprava policije nema uređaje za elektronski nadzor i nema mogućnost takvog vida kontrole lica kojem je sud u krivičnom postupku izrekao alternativne mjere uz elektronski nadzor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao pobjeći u slučaju kada se brani sa slobode. U konačnom, to znači da su ove mjere samo mrtvo slovo na papiru – kazala je advokatica Turković. Ona je istakla da je krivično vijeće koje vodi postupak protiv optuženih za ubistvo Saše Klikovca preduzelo sve zakonske mjere i korake kako bi se obezbijedilo prisustvo okrivljenog na glavnom pretresu.
– Međutim, odgovornost ne snosi sam okrivljeni već isključivo država s obzirom na to da Upravi policije nije obezbijedila osnovne tehničke uslove, odnosno, elektronski nadzor u cilju adekvatnog sprovođenja i kontrole ovih mjera – zaključila je advokatica Turković.
še iz kaznene evidencije – navodi se u rješenju Višeg suda. Pored Markovića i Šukovića, ovom optužnicom obuhvaćeni su i Ivan Milačić (28) i Predrag Vukadinović (23). Prema optužnici SDT-a, ovu kriminalnu organizaciju formirao je pokojni Alan Kožar po čijem nalogu je Marković 18 jula 2020. godine, ukradenim „golfom 3“, kojim je upravljao Šuković, došao ispred restorana „Kod Crnogorca“ i sa zadnjeg sjedišta „na podmukao način i uz prethodno obećanu nagradu u iznosu od 20.000 eura pucao na Klikovca“. Na Klikovca je pucano dok se nalazio za volanom svog au-
no bitnim povredama odredaba krivičnog postupka ZKP-a, jer nema jasnih i valjanih razloga o odlučnim činjenicama po pitanju redosljeda prispijeća zamolnica.
tomobila „citroen C3“. Istraga navodi da je Milačić bio zadužen za praćenje žrtve i nabavku opreme, maski i oružja, koje je nakon zločina zakopao zajedno sa Šukovićem u zaseoku Poljice. Tada su iskopani karabin sa optičkim nišanom i četiri metka, automatska puška M-70, sa dva okvira, pištolj marke „para“ i veća količina municije.
Viši sud, nakon pola godine, dostavio ODT-u popis nestalih stvari iz depoa
PODGORICA – Viši sud dostavio je Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici nakon pola godine spisak predmeta koji su nestali iz njihovog depoa kada je iz stana obližnje zgrade do tamo prokopan tunel.
To je Pobjedi potvrđeno iz ODT-a.
Televizija Crne Gore objavila je nezvanično saznanje da je popisom utvrđeno da nedostaje ukupno 13 pištolja, tri pištolja-revolvera i tri puške od čega su iz pravosnažno okončanih predmeta: šest pištolja, tri pištolja-revolvera i dvije puške.
ODUZETI PREDMETI
Švedski pravosudni organi odobrili su izručenje srpskog državljanina Vladimira Erića, osumnjičenog da je dio grupe koja je u prokopala tunel do depoa Višeg suda u Podgorici, potvrđeno je Televiziji E. Erić je uhapšen sredinom oktobra prošle godine na švedskom aerodromu odakle je namjeravao da otputuje u Beograd.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva za TV E su saopštili da spisak osumnjičenih nije proširen, ali i da tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje kako bi bile rasvijetljene sve ključne činjenice.
ne mjere kada dobije zvanično obavještenje.
– Razumijem da nije ostalo mnogo u pritvorskom periodu Kvon Do-Hjunga, tako da sve mjere moraju biti preduzete brzo – rekao je Park Sung-Jae. Viši sud je prethodnim rješenjem odlučio da se Do Kvon izruči SAD, ali je Apelacioni sud, uvažavajući žalbu branilaca okrivljenog ,,kralja kriptovaluta“, ukinuo ovo rješenje. Apelacioni sud je ocijenio da je prethodno rješenje Višeg suda od 20. februara zahvaće-
U ukidnom rješenju se navodi da je zamolnica SAD za izručenje došla 27. marta prošle godine, dok je zamolnica Republike Koreje prispjela dan kasnije 28. marta, ali da Viši sud nije cijenio činjenicu da je 27. marta 2023. godine dostavljena nota Ambasade SAD kojom se traži privremeno pritvaranje. Sa druge strane, notu Ambasade Koreje koja je dostavljena 28. marta prošle godine prati molba za izručenje. Osim toga, ministarstvo pravde Koreje je imejlom 24. marta 2023. dostavilo molbu za izručenje ovog okrivljenog na engleskom jeziku, a dva dana kasnije i na crnogorskom jeziku. Apelacioni sud je u ukidnom
– Zadatak Vukadinovića je bio da pruža logističku podršku izvršiocima krivičnog djela, obezbjeđuje novac za rentiranje štek stanova – navodi SDT. Pokojni Klikovac se u policijskim evidencijama vodio kao bezbjednosno interesantno lice.
B. ROBOVIĆrješenju ukazao i da se akt SAD od 25. marta 2023. godine (dostavljen Ministarstvu 27. marta 2023. godine) nije mogao cijeniti kao zamolnica za izručenje, imajući u vidu da se istim traži privremeno pritvaranje. – Što su dva različita formalna akta u smislu člana IV Konvencije o izdavanju krivaca koja je zaključena između Kraljevine Srbije i SAD iz 1901 godine, koja se ima primijeniti u konkretnom slučaju, a što je sve značajno zbog utvrđenja redosljeda zamolnica za izručenje – pojasnili su iz Apelacionog suda. Do Kvona, čije izručenje traže Južna Koreja i SAD zbog prevare teške desetinu milijardi dolara na tržištu kriptovaluta, Crna Gora je uhapsila 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu, odakle je sa lažnim pasošem Kostarike pokušao da odleti za Dubai. A. R.
Oni navode i da je utvrđeno da u jednom od predmeta, između ostalog, nije pronađeno sedam mobilnih telefona, više SIM kartica, od kojih jedna inostranog operatera „GO phone“, ključ od vozila „audi A8“, pasoš, rješenje Poreske uprave o oslobađanju poreza na promet, bijela koverta ispisana hemijskom, vizitkarta „Enterijeri“. Kada je riječ o pravosnažno okončanim predmetima, Televizija Javnog servisa javlja da je utvrđeno da nedostaje mobilni telefon „samsung“. Osim toga, kako saznaju, komisija je utvrdila da nedostaju dva telefona i to marke „samsung“ i „nokia“ za koja je bilo odlučeno da se vrate osuđenom, međutim, nije evidentirano da ih je to lice preuzelo, odnosno, da su mu predata.
Prema nezvaničnim informacijama Televizije Crne Gore, nedostaje i određena količina droge.
Kako je navedeno, u pravosnažno okončanom predmetu, pronađene su četiri providne kesice, od čega dvije prazne, a u dvijema se nalazi po jedan mali zamotuljak. Po presudi od okrivljenog su oduzeta 8,62 grama heroina.
DROGA
U predmetu koji je u radu nije pronađena vrećica marihuane u količini od 7,692 grama, kao ni 177,68 grama konoplje u pravosnažno okončanom predmetu. Nijesu pronađena ni tri zamotuljka marihuane u količini od 0,862 grama, 1,492 i 58,503 grama u pravosnažno okončanom predmetu, dok u predmetu koji nije pravosnažno okončan, nedostaje 9,726 grama kokaina. U predmetu koji je pravosnažno okončan 11. jula 2019, po knjizi oduzetih stvari po kojoj se upoređuju stvari predate na čuvanje, spisi se sastoje od šest foldera-registratora i jednog paketa, a pronađeni su jedan paket i četiri foldera-registratora.
– Dakle, komisija je konstatovala da nedostaju dva foldera iz tog predmeta. Spis se nalazio u prostoriji u kojoj je izvršen upad, odnosno, gdje je pronađen otvor za podzemni prolaz – piše Javni servis.
ISTRAGA
Osnovno tužilaštvo je za prokopavanje tunela otvorilo istragu protiv četvorice srpskih državljana – Milana i Veljka Markovića, Dejana Jovanovića i Vladimira Erića koji je 19. oktobra uhapšen u Švedskoj po potjernici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti. Na listi osumnjičenih su i Podgoričani Predrag Mirotić, Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović, kao i Marjan Vuljaj Baćović je 24. jula sa vlasnicom poslovnog prostora T. V. pod lažnim imenom potpisala ugovor o zakupu na tri godine, sa cijenom zakupa od 1.400 eura mjesečno. Ključ od prostora je preuzet 7. avgusta kada se krenulo sa kopanjem tunela. Prema procjenama policije i tužilaštva, ova grupa je mjesec radila na prokopavanju tunela. – Upotrebom podesnog sredstva i alata probili su betonski zid na depou i kroz tako načinjeni otvor od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa, u kojem su izvršili pregled i preturanje više stvari i predmeta u kojima se vode ili su završeni sudski postupci. Oni su obili i zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i tom prilikom protivpravno oduzeli i prisvojili više komada oružja – navodi se u Naredbi o sprovođenju istrage. Motiv kopanja tunela do depoa Višeg suda do danas nije otkriven. A. I.
Nijesu sve lokalne samouprave uskladile sa zakonom odluku o naknadama za opremanje građevinskog zemljišta
I pored pisanih upozorenja, Opština Budva nije uskladila odluku sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata već je i dalje na snazi ona iz 2015. godine. Prijedlozi odluka koje su dostavile opštine Žabljak i Kotor nijesu dobili saglasnost Vlade, Ministarstvo finansija je tražilo pojašnjenja u vezi sa povećanjem visine komunalija koje su predložile opštine Ulcinj i Herceg Novi
PODGORICA – Opštine
Budva, Kotor, Žabljak, Herceg Novi i Ulcinj nijesu donijele odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Prema Zakonu o planiranju
prostora i izgradnji objekata koji je stupio na snagu 14. avgusta 2020. godine lokalne samouprave su obavezne da od-
luku o komunalijama (visina, uslovi, način, rokovi i postupak plaćanja) donesu u roku od 90 dana. Ukoliko to ne urade predviđeno je da organ državne uprave nadležan za poslove planiranja i izgradnje upozori predsjednika i Skupštinu opštine da to urade u roku od 30 dana, a u slučaju da je ne donesu, odluku će donijeti Vlada u roku od 60 dana.
USKLAĐIVANJE
Vlada dala saglasnost na odluku Opštine Tivat iako ondašnje
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja nije dalo pozitivno mišljenje na predložena uvećanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta, a u kontekstu njihovog negativnog uticaja na unapređenje poslovnog ambijenta
Tokom 2020. i 2021. godine 21 jedinica lokalne samouprave je usaglasila odluku o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta sa Zakonom, a po prethodno pribavljenoj sa-
glasnosti Vlade: Kolašin, Šavnik, Petnjica, Plužine, Andrijevica, Gusinje, Ulcinj, Tivat, Berane, Rožaje, Herceg Novi, Podgorica, Tuzi, Nikšić, Danilovgrad, Cetinje, Bar, Pljevlja, Plav, Mojkovac i Bijelo Polje. – Prilikom usklađivanja odluka lokalne samouprave su dominantno zadržale istu visinu naknada. Pojedine opštine (Pljevlja, Nikšić, Rožaje, Gusi-
Naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta plaća investitor. Obračunava se na osnovu revidovanog idejnog, odnosno glavnog projekta, po kvadratnom metru neto površine objekta i po kvadratnom metru otvorenog
CETINJE - Na kolektorski sistem fekalne kanalizacije povezano je 10.500 stanovnika, odnosno 71,8 odsto gradskog područja prijestonice. U upotrebi je 2.770 septičkih jama. Na kanalizacionu mrežu je priključeno 2.677 fizičkih lica (domaćinstava) i 229 pravnih lica.
To je navedeno u Izvještaju o stanju ispuštanja otpadnih voda na teritoriji prijestonice Cetinje za prošlu godinu koji je pripremio Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i saobraćaj. Dužina fekalne i atmosferske kanalizacione mreže iznosi 52,4 km, a prema podacima iz 2022. evidentirano je 576 fe-
prostora na parceli projektovanog za obavljanje djelatnosti.
Prema usvojenim budžetima, Andrijevica će po tom osnovu ove godine prihodovati 10.000 eura, Bar 200.000, Bijelo Polje 195.000, a
nje) su smanjile visinu tih naknada, dok su druge povećale (Tivat, Plav). Najveće povećanje je izvršila Opština Tivat, i to u rasponu od 16,67 do 67 odsto, dok je Plav povećao iznose naknada po zonama od 0,60 do 1,2 eura po kvadratu – navedeno je u informaciji. Autori tog dokumenta ističu da je Vlada dala saglasnost na Odluku Opštine Tivat ,,iako on-
Budva osam miliona eura. Prijestonica je od komunalija planirala prihod od 120.000 eura, Danilovgrad 100.000, Gusinje 250.000, Herceg Novi 4.800.000, Kolašin 1.500.000, Kotor 4.500.000 (i 6.553.000 eura od Bigova Bay), Mojkovac 15.000, Nikšić
dašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja nije dalo pozitivno mišljenje na predložena uvećanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta, a u kontekstu njihovog negativnog uticaja na unapređenje poslovnog ambijenta“. – Opštine Žabljak, Kotor i Budva još nijesu uskladile svoje odluke. Naime, prijedlozi odluka koje su u toku 2021. godine
660.000, Plav 100.000, a Plužine 5.000 eura. Od komunalija će se u budžet Pljevalja ove godine sliti 110.000, Rožaja 100.000, Podgorice 15.300.000, Šavnika 1.000, Tivta 4.250.000, Tuzi 648.000, Ulcinja 3.000.000, Žabljaka 25.000 a Zete 50.000 eura.
Informacija o stanju u oblasti ispuštanja otpadnih voda
kalnih kanalizacija i dodatnih 158 na području MZ Gruda –Donje Polje.
Lani je ukupno ispušteno i fakturisano 398.236 m³ otpadnih voda. Prirodni recipijent je lokalitet Ponor u naselju Donje Polje.
Ovlašćena laboratorija je u četiri navrata (mart, jun, septembar i decembar) ispitivala kvalitet otpadnih voda uzimanjem uzoraka neprečišćene komunalne vode – gradske fekalne kanalizacije, jednokratnim zahvatom na mjestu njihovog ispuštanja u prirodni recipijent, na lokalitetu Ponor u naselju
Donje Polje. Kod četiri uzorka voda nije odgovarala uslovima Pravilnika o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda i sadržaju Izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda – navedeno je u informaciji. Navodi se da privredna društva i druga pravna lica ili preduzetnici koji su, shodno odredbama Zakona o upravljanju komunalnim otpadnim vodama, dužna da vode evidenciju količine i kvaliteta bioloških razgradivih indrustrijskih ot-
padnih voda iz postrojenja industrijskih sektora, a koja se ispušta u recipijent ili kolektorski sistem, Sekretarijatu u zakonom propisanom roku, nijesu dostavili podatke za 2023. godinu, a što je bila obaveza. Tokom 2023. godine su tri komunalna inspektora, pored drugih poslova, bila angažovana u oblasti kontrole upravljanja komunalnim otpadnim vodama, a pet komunalnih policajaca na poslovima obezbjeđenja komunalnog reda u oblasti upravljanja otpadnim vodama. Ostvareno je osam inspekcijskih i komunalnih
dostavile Žabljak i Kotor nijesu dobile saglasnost Vlade, jer je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja dalo negativno mišljenje zbog negativnog uticaja predloženog povećanja na poslovni ambijent. S druge strane, Opština Budva, i pored pisanih upozorenja ondašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, nije uskladila svoju odluku o naknadi za komunalno operemanje građevinskog zemljišta niti je to učinila u nekom kasnijem trenutku. U ovoj opštini i dalje je na snazi odluka iz 2015. godine, koja je donijeta na osnovu derogiranog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata – navedeno je u informaciji.
U međuvremenu, u decembru 2023. godine, Opština Žabljak je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavila novi prijedlog odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Prijedlog je još u fazi razmatranja. Prošle godine opštine Ulcinj, Herceg Novi i Kolašin dostavile su prijedloge izmjena važećih odluka. U informaciji se navodi da je svaka od tih opština predložila povećanje iznosa naknada za opremanje građevinskog zemljišta. Do sada je saglasnost na odluku, sa značajnim povećanjem iznosa naknada po zonama i uz pozitivno mišljenje Ministarstva finansija, dobila Opština Kolašin. Ministarstvo finansija je tražilo dodatna pojašnjenja u vezi sa povećanjem visine naknada koje su predložile opštine Ulcinj i Herceg Novi. D.ŠAKOVIĆ
kontrola, sačinjeni zapisnici i službene zabilješke. – Zbog specifične situacije i stalne opasnosti od prelivanja Ponora II i održavanja zaštitnih rešetki kod Ponora I i Ponora II, izvršena su 53 inspekcijska i komunalna nadzora, pri čemu su sačinjeni zapisnici i službena zabilješka u cilju otklanjanja nepravilnosti. U svim slučajevima postignuti su svrha i cilj inspekcijske kontrole bez izdavanja prekršajnog naloga i podnošenja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Nije bilo sankcionisanja – navedeno je u informaciji.
Zaključuje se da je radi zaštite životne sredine odnosno sprečavanja ugrožavanja kvaliteta podzemnih voda potrebno sanirati Ponor I i zgraditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. D. Š.
Bar: Virpazar u znaku festivala
vina i ukljeve
BAR – Festival vina i ukljeve biće održan ovog vikenda u Virpazaru. To je 26. izdanje poznate manifestacije.
Kako navode iz Turističke organizacije Bar, jedna od najznačajnijih crmničkih i barskih fešti biće otvorena uz nastup Folklornog ansambla ,,Rumija“.
– Nastupiće i pjesnik i humorista Rajko Joličić, kao i Tanja Šeter, Bane Mojićević i pjevač crnogorskih pjesama Nikola Bušković. Dodjela nagrada za najbolje vino biće održana drugog dana festivala, nakon čega će nastupiti pop pjevačica Ema Čivović, a nešto kasnije očekuje nas koncert Nenada Kneže-
vića Kneza. Festival će završiti nastupom Cuba benda –saopštili su iz TO Bar. Oba dana program počinje u 11, a završava iza 15 časova. – Festival vina i ukljeve je idealna prilika da degustirate lokalne specijalitete, probate čuveno crmničko vino, ali i da posjetite Virpazar. Iskoristite vikend da upoznate bogato kulturno-istorijsko nasljeđe i uživate u krajoliku: Skadarskom jezeru, tvrđavi Besac, autentičnoj seoskoj arhitekturi i brojnim vinogradima –poručili su iz Turističke organizacije. Organizatori su Mjesna zajednica Crmnica i Udruženje vinara, a pokrovitelji Opština Bar i Turistička organizacija Bar. I.R.
Kotor: Danas će uploviti prvi kruzer ,,Bolette“
KOTOR – Kruzing sezona u Kotoru počinje danas, kada će u osam časova uploviti 238 metara dug brod ,,Bolette“. Kako prenosi agencija Mina, brod ima 12 paluba, može primiti 13.800 putnika i broji više od 600 članova posade. – Na kraju ovog mjeseca tre-
ba još da stigne i MSC ,,Lirica“. Međutim, već u aprilu najavljen je dolazak 28 brodova. Ovogodišnja sezona trajaće sve do decembra, kada će uplovljavati samo manji brod ,,Athena“. Zenit sezone biće tokom ljeta, kada će gotovo svakodnevno na vezu biti tri, četiri ili pet kruzera – navedeno je u informaciji. U Luci Kotor očekuju da će ove godine uploviti 505 kruzera sa preko 700.000 putnika, te da će se pozicionirati kao stožer kruzing industrije Jadransko-jonskog regiona. I.R.
Ni K šić: Tehnopolis nagradio ideje za društveno preduzetništvo
aUtori
Timovi Eko bomba i Revive
,,I drvo može narasti uz pomoć
NIKŠIĆ – Nagrade u iznosu od po 3.000 eura na Demo danu projekta ,,Regionalni inkubator za preduzetništvo“ (RISE) su u nikšićkom IPC Tehnopolis dobili timovi Eko bomba i Revive, dok je 500 eura dobio tim M. I. Art galerija.
Na Demo danu projekta RISE sedam timova predstavilo je svoje ideje iz oblasti društvenog preduzetništva, a dva najbolja tima prelaze u drugu fazu i u saradnji sa timovima iz drugih zemalja Zapadnog Balkana narednih pola godine nastaviće da razvijaju svoju ideju.
MOGUĆNOSTI
RISE program ima za cilj pružanje podrške mladima od 16 do 30 godina da razviju inovativne ideje iz oblasti društvenog preduzetništva koje mora
biti orijentisano na društvene probleme.
Organizatori navode da tim Eko bomba želi prilagođeno i brzo ozeleniti i pošumiti Crnu Goru.
– Njihov proizvod je bio-ekosistem, sačinjen od pažljivo odabranih recikliranih i bio-materijala koji čuvaju i štite geografski prilagođeno i tretirano sjeme, uvećavajući njegovu mogućnost za održanje i rast u prirodnom okruženju. Moto tima je ,,Ako papir nastaje od drveta i drvo može narasti uz pomoć papira“. Članovi tima su Tihomir Milanović, Mija Pejović i Jovana Đokić iz Podgorice – naveli su oni. Tim Revive pruža doprinos cirkularnoj ekonomiji kroz proizvodnju visokokvalitetnog recikliranog papira, podesnog za upotrebu u umjetničke, industrijske i komercijalne svrhe, jača svijest o vrijedno-
sti reciklaže kroz manufakturnu edukaciju djece i mladih. Dejana Dizdar i Ksenija Borozan koje čine ovaj tim dolaze sa Cetinja i kažu da je njihova osnovna ideja o reciklaži papira i pravljenje novog papira i proizvoda od papira nešto što će pomoći i edukaciji stanovništva.
M.I.Art Galerija razvija autentičan umjetnički brend zasnovan na kulturnom nasljeđu Crne Gore, podstiče zapošljivost žena u ruralnom području, kroz kreiranje i edukaciju ženskih zajednica za proizvodnju tradicionalnih rukotvorina, rađenih po umjetničkim nacrtima.
PARTNERSTVO
Izvršni direktor IPC Tehnopolis Đorđije Malović istakao je zadovoljstvo što četvrtu godinu zaredom IPC Tehnopolis predstavlja jednog od
Bi JEL o PoLJE: Projekat koji finansira Svjetska banka realizuje konzorcijum Kolubara i HSV
BIJELO POLJE – Realizacija projekta regulacije rijeka Lim i Grnčar, u okviru kojeg je planirana izgradnja obaloutvrda i šetališta, počeće uskoro. Iz lokalne uprave saopštavaju da je na tenderu izabran izvođač radova konzorcijum Kolubara i HSV (Srbija) te da predstoji potpisivanje ugovora.
Projekat je dio programa Svjetske banke Sava-Drina Koridor koji predstavlja jednu od najvećih regionalnih inicijativa Svjetske banke u oblasti upravljanja vodama. Realizacijom tog projekta u Bijelom Polju, Beranama, Gusinju i Plavu biće riješeni višedecenijski problemi uzrokovani poplavama, zaštitiće životnu sredinu i imovinu građana, a
Kroćenje rijeka
datni efekat projekta je taj što će se stvoriti uslovi za izgradnju gradskog kolektora. U Beranama Lim će regulisati na lokaciji Berane - Urbana zona, ukupne dužine 1,6 kilometara (2,5 miliona). Ta bujična rijeka tokom oblilnih padavina pravi probleme i Plavu. Obaloutvrda dužine 1,4 kilometra, biće podignuta nizvodno od Plav-
skog mosta (1,2 miliona). U Gusinju je predviđena regulacija rijeke Grnčar, od Ade do granice sa Republikom Albanijom, ukupne dužine 5,5 kilometra ( 6,7 miliona). Nosilac projekta je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstVa. Ranije je saopšteno da će se izgradnjom obaloutvrda u Gusinju zaštiti od devastacije
statičnih partnera u RISE programu.
– Čini mi se da smo na različitim nivoima dali doprinos i na lingvističkom, gdje smo željeli da odstupimo od izraza ,,socijalno preduzetništvo“ i damo mnogo ljepši i tačniji naziv ,,društveno preduzetništvo“. Zadovoljstvo mi je što vidim ovdje i druga startap preduzeća iz drugih programa koji se razvijaju u Crnoj Gori, što nam govori da je ovogodišnje izdanje RISE-a kvalitetnije –kazao je Malović. Projekat RISE realizuje IPC Tehnopolis kao jedini inkubator u Crnoj Gori u saradnji sa dodatnih pet inkubatora iz zemalja Zapadnog Balkana. Projekat kofinansira Francuska agencija za ravoj, Evropska unija, Regionalne kancelarije za saradnju mladih na Balkanu i Francusko-njemačke kancelarije za mlade. I.R.
rJEšENJE Za BroJNE ProBLEME:
plodno zemljište i omogućiti njegovo korišćenje u funkciji razvoja toga kraja i proširenja poljoprivrednih domaćinstava, bez brige o mogućoj devastaciji od poplava. U Plavu će se spriječiti dalja degradacija riječnog korita, zašti-
Planirani
titi domaćinstva, zemljište i Brezojevičko groblje, a takođe, urediti i plaže. U Beranama će se zaštititi domaćinstva od poplava, mostovi od dalje degradacije, te omogućiti efikasnije korišćenje prostora. B.Č.
g O v. m E
Manifestacija „Alpske muze“ danas i sjutra na Kosovu i u Albaniji
Sreten
PODGORICA – Crnogorskom pjesniku Sretenu Peroviću dodijeljena je nagrada „Teuta“ za ukupno književno djelo. Ovo priznanje dodjeljuje Regionalno udruženje pisaca „Teuta“ koje će danas i sjutra u Suvoj Reci na Kosovu i u Lušnju u Albaniji organizovati 11. izdanje prekogranične književne manifestacije „Alpske muze“.
U Lušnju će biti promovisano i dvojezično gizdanje pjesničke knjige „Na pragu kule moje“, autora Sretena Perovića - Sreten Perović spada među najznačajnije crnogorske pjesnike, čije je stvaralaštvo sa univerzalnim porukama ostavilo neizbrisiv trag u u crnogorskoj literaturi i svrstalo ga među najistaknutije
pjesnike svoje zemlje. Njegove knjige su most između ljudi i naroda, a njihov pjesnik je među najsjajnijim pjesničkim zvijezdama na pjesničkom nebu Crne Gore – naveo je žiri u obrazloženju nagrade „Teuta“.
Kako je istakao žiri, pored poezije, puna kulturna i društvena uključenost profilisala je Perovića u značajnu ličnost – intelektualca i stvaraoca koji je branio svoj i identitet svog naroda.
- Njegovo opredjeljenje protiv rata artikulisano je kroz pjesme i javne istupe, kojima je osudio ratove u regionu, braneći čovjeka, pjevajući za čovjeka – navodi se u obrazloženju za nagradu, koju je do sada dobilo deset istaknutih pisaca iz Crne Gore, Kosova i Albanije. An. R.
Popis nematerijalne baštine opštine Tivat održaće se u organizaciji Muzeja i galerije
identiteta
PODGORICA - Projekat
„Participativno popisivanje nematerijalne baštine opštine Tivat“ uskoro će početi, u organizaciji Javne ustanove Muzej i galerija iz Tivta. Prvi dio projekta obuhvatiće obuku popisivača i održaće se danas i sjutra u ovoj tivatskoj ustanovi. Radi se o popisu nematerijalne kulturne baštine uz korišćenje savremene metodologije Uneska.
JU Muzej i galerija, kako prenosi Radio Tivat, projekat sprovodi u saradnji sa Etnografskim muzejom u Beogradu (kustos Saša Srećković, inače i trener Uneska) i Opštinom Tivat. Evidentiraće se nasljeđe i prvi cilj projekta je prepoznavanje važnih odrednica kulturnog identiteta Tivta, a u čemu najznačajniju ulogu i učešće imaju upravo predstavnici lokalne zajednice. Sem nematerijalne baštine, projekat će identifikovati i značajne prirod-
Grafičarka Ana Lompar za Pobjedu povodom učešća na Trijenalu grafike
PODGORICA – Crnogorska grafičarka Ana Lompar učestvovaće na 20. Internacionalnom trijenalu grafike koje će biti održano od 22. juna do 14. jula u njemačkom gradu Frehenu. Njena aplikaciona mapa sadržala je tri grafička otiska. Oni su segmenti ciklusa na kojem Lompar radi protekle dvije godine, a koji nosi naziv ,,Cetinjski parkovi – moje intelektualne vježbanke“.
Samim nazivom naslućuje se izvor inspiracije i namjera umjetnice da otisne sjećanja na djetinjstvo koje je provela upravo u ovim parkovima.
dvije fAze
- Ovo Trijenale grafike se tradicionalno organizuje svake treće godine od 1983. godine, dok je samo udruženje koje organizuje ovu manifestaciju ustanovljeno 1962. godine. Prvobitno je djelovalo kao Bijenale grafike koje je sa šest izložbi prezentovalo i njegovalo značaj grafičke umjetnosti. Učešće na ovoj likovnoj manifestaciji uslovljeno je prolaskom kroz dvije faze samog procesa selekcije. Prvu fazu selekcije prošlo je 126 umjetnika, od prispjelih 450, a
Svaka emocija koju sam otisnula na grafičkom otisku nosiće lični pečat ovog slobodarskog grada – istakla je Lompar
za finalnu listu izlagača izdvojeno nas 56 - istakla je Lompar za Pobjedu. Za Lompar je veoma značajno izlaganje na ovakvim internacionalnim manifestacijama. - Kada stvorite umjetničko djelo postaje Vam ,,tijesno“ u ateljeu, ali imate i odgovornost prema publici da ga predstavite. Da se suočite sa njegovim prihvatanjem ili neprihvatanjem. Tako podstičete i publiku da zahtijeva nove likovne trenutke i tako utiče na umjetničku sliku u društvu čineći spontano pozitivan ambijen u kulturi. Samim tim i selekcija na internacionalnim izložbama znači mnogo, jer pored toga što predstavljam svoju likovnost i grafičku stručnost, predstavljam i svoju državu i kulturu našeg crnogorskog
„Odraz“, rad Ane Lompar
identiteta - kazala je Lompar. Cetinje, rodni grad umjetnice, konstantno utiče na njeno stvaralaštvo, a Lompar često ističe da je Cetinje njen ,,životni citat“.
- Cetinje je, pored porodice, osnova mog vaspitanja i ličnog usmjerenja. Cetinje je misaoni atelje, prostor koji mi je pružio slobodu da se likovno izražavam. Ohrabrio moje
„Četiri sahrane i vjenčanje“ novi je crnogorski filmski projekat čije snimanje bi trebalo
ne resurse i ostalo kulturno nasljeđe u okviru kojih se nematerijalna baština ispoljava. Rezultati projekta će biti publikovani u posebnom izdanju JU Muzej i galerija Tivat, a drugi cilj projekta je primjena dobijenih podataka u programima integralnog i održivog razvoja opštine Tivat. Kako podsjeća Radio Tivat, nematerijalno kulturno dobro je ljudsko umijeće, izražaj, vještina ili izvođenje, kao i predmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, koje zajednice, grupe i, u pojedinim slučajevima, pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine. Nematerijalno kulturno dobro može biti: jezik, govor, usmeno predanje, usmena književnost ili drugi usmeni izraz; izvođačka umjetnost; običaj, obred i svečanost; znanje ili vještina vezana za prirodu i svemir; kultno i znamenito mjesto i tradicionalni zanat i vještina. A. Đ.
PODGORICA – Snimanje dugometražnog igranog filma „Četiri sahrane i vjenčanje“, reditelja Nikole Mijovića i producentkinje Maje Kecojević, trebalo bi da počne naredne godine, ukoliko autori uspiju da narednih mjeseci zatvore finansijsku konstrukciju.
Filmski centar Crne Gore podržao je ovaj projekat u kategorijama sufinansiranja razvoja scenarija i razvoja projekta još 2021. godine, a od tada je ovo ostvarenje dobilo jednu od nagrada u okviru programa ,,Best Pitch Competition“ na Priština film festivalu, te je kao projekat u fazi razvoja dobio podršku uz još šest projekata sa teritorije Jugoistočne Evrope i od SEE Cinema Network – Mreže kinematografija Jugoistočne Evrope. Pored toga, jedno je od ostvarenja koja su crnogorsku kinematografiju predstavljala na prestižnom filmskom festivalu u Talinu. „Četiri sahrane i vjenčanje“,
kako se navodi na sajtu Filmskog centra, intimna je priča o ocu i kćerki koji žive u Plužinama, na Pivskom jezeru. Veselin je učitelj u gradskoj školi i poznati lelekač, a Svjetlana želi da postane popularna muzička zvijezda. Njihov odnos je isprepletan međusobnom različitošću, skrivenom toplinom i potrebom da se život promijeni. U pitanju je, kako u rediteljskom ekspozeu kaže Nikola Mijović, priča o jednoj kulturi koja umire i drugoj koja dolazi na njeno mjesto. - U Crnoj Gori se na uzbudljiv način, na vrlo malom prostoru, susreću suprotstavljeni svjetovi: tradicionalno i moderno, lokalno i globalno, istok i zapad. Ovo je film u kome je smrt drugih sastavni dio života glavnog muškog lika, ali i put do njegove spoznaje sopstvene smrtnosti. Moja namjera je da ovu univerzalnu temu sagledam iz vrlo osobene, lokalne perspektive – zapisao je Mijović. Kult smrti koji se njeguje u Crnoj Gori, kako je objasnio, predstavlja jedinstven spoj pa-
Jedna
ganskih, religioznih, plemenskih, zadrugarskih i postsocijalističkih običaja. Zbog toga su crnogorske sahrane vrlo specifičan kulturološki fenomen. Jedan od najupečatljivijih aspekata tog fenomena je lelekanje – dramatičan, lirski
lament za pokojnikom. - Ovaj ritual može nekome da izgleda prevaziđeno, ili čak neukusno, i razumljivo je da se u današnje doba čuje sve rjeđe. Međutim, za ožalošćenu porodicu on često sadrži pozitivne vrijednosti, kao što su
grafike u njemačkom gradu Frehenu
stvaralačke nedoumice, podstičući da se istovremeno stvaraju nove. Svaka emocija koju sam otisnula na grafičkom otisku nosiće lični pečat ovog slobodarskog grada. Upravo projektom „Cetinjski parkovi – moje intlektualne vježbanke“ naglašavam koliki uticaj na moje djetinjstvo ima taj ambijent i na koji način je obilježio moju imanentnost - istakla je Lompar. Primjetno je da na radovima Ana Lompar inspiraciju crpi iz djetinjstva. Komentarišući koliko je zahtjevno putem umjetnosti sačuvati sjećanje na djetinjstvo, Lompar je kazala da jeste zahtjevno, ali u
isto vrijeme i opuštajuće, kao čitanje knjige koja vam ne dozvoljava da je ostavite.
– Nestrpljivo iščekujete da pročitate njen sadržaj i na svakoj sljedećoj stranici otkrivate koliko je samo ta memorija djetinjstva bogata. Veoma posvećeno prenosim taj memorijski trenutak na matricu kako bih likovnost okončala grafičkim prikazom – istakla je Lompar.
AMBIJENT
U ranijem razgovoru za Pobjedu Lompar je istakla da crnogorska likovna scena ima izuzetno kreativne i talentovane umjetnike, da umjetnik ima na osnovu čega da reaguje u likovnom smislu, ali da nedostaje podrška krovnih institucija koje svojim zalaganjem mogu doprinijeti kvalitetnijem kulturnom životu i plodnijem stvaralačkom ambijentu.
- Veoma često, posebno zadnjih par godina, svjedočimo da su lični interesi ,,pojeli“ moral i dostojanstvo. Zalaganje za opšte dobro više ne postoji ni na jednom društvenom/moralnom nivou, sada je parola ,,samo da je meni dobro“ zamijenila Kantovu definiciju morala ,,moral mora biti karakter“. Kultura tako umire, jer kultura je ipak opšte dobro - smatra Lompar. Ona je naglasila da je kultura oblik mišljenja i način življenja.
- Stvaranje povoljnog ambijenta za razvoj kulture zahtijeva napor svih pojedinaca koji čine jedno društvo. Međutim, najodgovorniji su oni koji imaju glavnu riječ - kazala je Lompar. A. Đ.
psihološka katarza, društveni prestiž ili identitetska samospoznaja – kazao je Mijović za sajt Filmskog centra. Tradicionalni motiv, međutim, nije jedini kulturološki fenomen koji će biti istražen u ovom projektu.
Časopis „Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti“ promovisan u Muzičkom centru
PODGORICA – Promocija nedavno objavljenog, prvog broja naučnog časopisa ,,Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti“, u izdanju Društva za kulturni razvoj ,,Bauo“, upriličena je u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore. Urednici izdanja su doktorand arheologije mr Dušan Medin i doktorantkinja istorije književnosti Stanka Janković-Pivljanin.
O prvom broju časopisa govorili su: poslovna direktorica JU Muzički centar Crne Gore mr Isidora Damjanović, direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija mr Dragana Ćetković i direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija mr Dobrila Vlahović. Razgovor je moderirao Dušan Medin Ćetković je istakla da ova publikacija ,,donosi svježu perspektivu koja inspiriše čitaoce da razmišljaju izvan ustaljenih okvira“.
- Ov aj časopis predstavlja istraživačku platformu koja prožima bogatstvo kulturnog nasljeđa sa savremenim perspektivama i nastao je iz želje da usmjeri pažnju na interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja u oblasti humanistike. Obuhvatajući arheologiju, istoriju umjetno-
sti, istoriju, etnologiju, kulturnu i socijalnu antropologiju, muzeologiju, heritologiju, muzikologiju, književnost, lingvistiku i druge nauke, a sa ciljem da istraži bogato kulturno nasljeđe današnje Crne Gore, Balkana i Mediterana – rekla je Ćetković. Vlahović je apostrofirala da su autori tekstova u ovoj publikaciji istaknuti stručnjaci iz oblasti kulturne baštine. - Publikacija je podijeljena u tri oblasti: ,,Kodovi umjetnosti“, ,,Semantika prostora“ i ,,Raslojavanja i spajanja“. Ovdje možemo da vidimo različite oblasti, ali svaka oblast za sebe vezuje naš iskonski kontekst – kontekst kulturne baštine – kazala je Vlahović.
D amjanović je govorila o značaju saradnje Muzičkog centra Crne Gore sa drugim subjektima koji se bave kulturom, umjetnošću i naukom, te istakla potrebu veće i raznovrsnije komunikacije kulturne baštine u savremenom kontekstu, na atraktivan način, prilagodljiviji aktuelnom trenutku i ciljnim grupama, kao što je učinjeno na primjeru ovog izdanja. U planu je da se ova serijska publikacija objavljuje u štampanom i elektronskom izdanju (www.kontekstikulture. me) i da donosi neobjavljene originalne naučne i pregledne radove na engleskom i našem jeziku. Časopis je obima od gotovo 160 stranica, velikog
formata, mekog poveza, kolorne štampe i visokih estetskih i naučnih referenci. U njemu su zastupljeni članci arheologa prof. dr Borisa Kavura (Slovenija), arheološkinje i istoričarke umjetnosti prof. dr Martine Blečić-Kavur (Slovenija), istoričarke umjetnosti dr Milene Ulčar (Srbija), arheologa i istoričara mr Roberta Golovića (Crna Gora), bibliotekarke Gordane Ljubanović, doktorantkinje (Crna Gora), dr Luke Rakojevića (Crna Gora), pravnika i istoričara dr Sava Markovića (Crna Gora), istoričake prava dr Mirjane Blagojević (Srbija), kao i ekonomiste i kniževnika dr Milka Štimca (Srbija). An. R.
Laboratorija za arheologiju pomorstva širi WRECKS4ALL viziju na Južni Jadran
Ovo je film u kome je smrt drugih sastavni dio života glavnog muškog lika, ali i put do njegove spoznaje sopstvene smrtnosti. Moja namjera je da ovu univerzalnu temu sagledam iz vrlo osobene, lokalne perspektive – zapisao je Mijović
- Još jedan vid popularne kulture koji je proizvod novog, ,,tranzicionog“, vremena, biće ključna tema ovog filma: hiper-realistični svijet savremenih medija, satkan od žeđi za slavom i hibridnih muzičkih formi. To je okruženje u kome će se naći mlada ženska junakinja i koje će biti suprotstavljeno svijetu u kome živi njen otac, seoski nastavnik i lelekač – rekao je Mijović. An. R.
PODGORICA – Laboratorija za arheologiju pomorstva dobila je finansijsku podršku za projekat WRECKS4ALL 2.0, koji će se realizovati pod nazivom „Kapitalizacija prenošenjem na nove teritorije WRECKS4ALL modela za zaštitu podvodnog nasljeđa kroz njegovu digitalizaciju i valorizaciju kao nove turističke ponude“. Podrška je stigla preko programa IPA South Adriatic.
Projekat će se realizovati tokom 2024. godine kroz konferencije, B2B sastanke, kurs podvodne arheologije i digitalizacije podvodne kulturne baštine u Crnoj Gori, Albaniji i Italiji. Laboratrija za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor, Univerziteta Crne Gore će, kao vodeći partner, prenijeti iskustva i modele dobre prakse razvijene kroz raniji WRECKS4ALL projekat na države i regije južnog Jadrana pomoću partnerskog konzorcijuma koji čine opština Vlora iz Albanije, Univerzitet Salento iz Pulja regije i opština Kampomarino iz Molise regije iz Italije. Totalna vrijednost projekta je 187,096.68 eura. WRECKS4ALL 2.0 projekat će trajati godinu.
- Laboratorija za arheologi -
ju pomorstva je, zahvaljujući kapacitetima razvijenim kroz WRECKS4ALL projekat tokom 2023. godine, nastavila sa izgradnjom kapaciteta za dokumentovanje i popularizaciju podvodne kulturne baštine
Crne Gore – navodi se u saopštenju. Iz laboratorije su podsjetili da je podvodna kulturna baština važan resurs ronilačkog turizma čiji razvoj direktno donosi društveno-ekonomske benefite primorskim zajedni-
cama. Njena atraktivnost, kulturna i istorijska vrijednost doprinosi regionalnoj kulturnoj koheziji i prekograničnoj saradnji. Takođe su podsjetili da je WRECKS4ALL projekat postavio nove regionalne standarde dostupnosti podvodnog kulturnog nasljeđa kroz digitalizaciju i podsticanje razvoja ronilačkog turizma. - Primjenom digitalnih tehnologija u WRECKS4ALL sobama virtuelne realnosti i WRECKS4ALL aplikacijom za mobilne uređaje, projekat je učinio podvodnu kulturnu baštinu Jadrana dostupnu svakom čovjeku. Prepoznat je kao jedan od najuspješnijih projekata kofinansiranih od strane Evropske unije na IPA Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora 2014–2020. programu. Uspješnom implementacijom projekta Univerzitet Crne Gore je osnovao Laboratoriju za arheologiju pomorstva kao podršku održivosti rezultata i njihove dalje nadgradnje – navodi se u saopštenju. R. K.
РЕАГОВАЊЕ ПРЕДСЈЕДНИКА ДУКЉАНСКЕ АКАДЕМИЈЕ НАУКА И УМЈЕТНОСТИ
ПОШТО ЈЕ ФИЗИЧКИ
БлАготА ЕРАКОВИЋ
С енека је још прије двије и по хиљаде година рекао: ,,Свако друштво мора имати своје дежурне непријатеље, а најлакше их је пронаћи међу писцима и умјетницима, јер су бучни и потпуно безопасни!“
Просто је невјероватно да један град са толико вјекова, угледа у култури и умјетности, који то истиче, чак и у туристичкој понуди, ГРАД ПИСАЦА, што он заиста и јесте био, спаљује писца. Нећемо се овдје бавити набрајањем свих великих имена која су живјела и стварала у Херцег Новом, довољно је само поменути нашег јединог нобеловца Ива Андрића, који је одушевљен Херцег Новим у њему саградио и кућу. Да не помињемо сликаре, довољно је поменути само још увијек живог међу вама и нама Воја Станића, па му се послије овог бешчашћа са Андрејем Николаидисом бојим да се и њему
ЗАПАЉЕНА ЛУТКА АНДРЕЈА
НИКОЛАИДИСА, НА ЈЕДАН
ПЕРФИДНИЈИ НАЧИН
ЗАПАЉЕНА ЈЕ И ДУКЉАНСКА АКАДЕМИЈА НАУКА И
УМЈЕТНОСТИ. ЕВО ТРИ ПУНЕ
ГОДИНЕ ОТКАД СУ ДОШЛИ НА ВЛАСТ „ОСЛОБОДИОЦИ“, НИКО СЕ НИЈЕ УДОСТОЈИО ДА ОДГОВОРИ НА НАШЕ АПЛИКАЦИЈЕ И КОНКУРСЕ, КАО И НА ОТВОРЕНА ПИСМА КОЈА СМО
ПИСАЛИ И ПРЕДСЈЕДНИКУ ВЛАДЕ И МИНИСТРИМА КУЛТУРЕ И НАУКЕ
што не деси, јер је одувијек јавно исказивао своју мисао, а нарочито од бомбардовања Дубровника, па све до данашњег дана.
Пошто је физички запаљена лутка Андреја Николаидиса, на један перфиднији начин запаљена је и Дукљанска академија наука и умјетности. Ево три пуне године откад су до-
шли на власт „ослободиоци“, нико се није удостојио да одговори на наше апликације и конкурсе, као и на отворена писма која смо писали и предсједнику Владе и министрима културе и науке. По нама, то је перфиднији по-
жар него овај који се десио нашем угледном члану Андреју Николаидису, којим, како и сам каже, може само добити на још већој популарности у издаваштву и преводима његових дјела. Зар једно друштво, које себе
назива демократским, може на тако непријатан начин занемарити биране научнике из свих области Црне Горе и иностранства, у нашем саставу је више професора универзитета него нпр. у ЦАНУ, не одговарати на конкретне приједло-
ВУКОТА ВУКОТИЋ
писца. Ради феште, рекоше, то код нас тако иде. „Не разумијеш ти то, друже судија!“ да цитирам познате стихове. Јер Медитеран је то, фештађуни су свуда у обичај прешли, перформанс, није ништа озбиљно.
Црна Гора је остала затечена ове неђеље када су у њеном граду ритуално спалили лутку њеног најбољег савременог писца. Скочили су људи да одбране и писца и Црну Гору од оваквих зулума и мазлума, који каљају лице наше културе. И на то су стигла небулозна оправдања, како ми не разумијемо феште и карневале, тај дух и обичај Средоземља. Јер, забога, ми смо неки дивљи, планински људи, који живе далеко у својим горама, који не могу да оćете приморски гушт. Е, па неће бити! Оно што се десило у Херцег Новом нема никакве везе са фештађунима. Све што сте урадили, направили сте погрешно.
СЛОВО О МЕДИТЕРАНУ
Ово ритуално дивљање нема везе са карневалима, јер карневали су феште у славу најаве Великога поста. Нема везе са перформансом, јер перформанс значи умјетност. А циљ умјетности није да убија не-
уроне, нити да спаљује културне раднике, као што сте ви направили. Нема везе ни са Медитераном, јер Медитеран је све оно што ви нијесте. Нема везе ни са обичајима јер то што радите још нико није
Reuters / dailymail.co.uk
УПАМТИО ЈЕ МЕДИТЕРАН МНОГЕ ЛОМАЧЕ. ГОРЈЕЛЕ СУ ЦИВИЛИЗАЦИЈЕ, ДРЖАВЕ, А КАМОЛИ ОБИЧНИ ЉУДИ. ИЗГОРЈЕЛИ СУ, ТАКО, ВЕЛИКИ ГРАДОВИ ФЕНИКИЈЕ, МИНОЈСКОГ КРИТА, СЛАВНА МИКЕНА ПРЕД ХОРДАМА МОРСКОГ НАРОДА. ПА ОПЕТ, СЛАВА И ИМЕНА ЊИХОВА НЕ ПРОПАДОШЕ, ВЕЋ ИХ СЕ И ДАНАС СЈЕЋАМО, А РУШИТЕЉИ ОСТАДОШЕ АНОНИМНИ, ТЕК ФУСНОТА У ИСТОРИЈИ МЕДИТЕРАНА
направио. Упамтио је Медитеран, на ког се позивате, многе ломаче. Горјеле су цивилизације, државе, а камоли обични људи. Изгорјели су, тако, велики градови Феникије, Минојског Крита, славна Микена пред хордама Морског народа. Па опет, слава и имена њихова не пропадоше, већ их се и данас сјећамо, а рушитељи остадоше анонимни, тек фуснота у историји Медитерана. Горјело је и чувено пророчиште у Делфима, храм Аполонов пред
дивљим келтским племенима вођеним пљачком и плијеном. Али оста име Питије, пророчице, да се помиње до данашњег дана, а завојевачи нестадоше у маглинама историје. Пред разулареном свјетином, тобожњих вјерника, горјела је и чувена Александријска библиотека и њена управитељица, математичарка Хипатија. Па опет, свијет и данас жали за изгубљеним знањем Александрије, а руља је остала, као и увијек, ано-
Predsjednik Odbora direktora gradskog privrednog društva Vodovod i kanalizacija Mirko Vukčević podnio je ostavku na tu funkciju. On je to povrdio Pobjedi, ističući da je prije nekoliko dana upoznao gradonačelnicu Oliveru Injac sa motivima koji su ga vodili prilikom donošenja ove odluke.
Vukčević je naglasio da se na podnošenje ostavke odlučio prije aktuelnih dešavanja u Pokretu Evropa sad, odnosno odlaska većeg broja čla-
Čelni čovjek DOO Vodovod i kanalizacija povukao se sa funkcije Vukčević podnio ostavku na
predsjednika Odbora direktora
nova tog pokreta iz kluba odbornika u Skupštini glavnog grada. U prethodnom periodu Vukčević je nekoliko puta upozoravao na teško stanje u ViK-u, ukazujući da nagomilani problemi onemogućavaju normalno funkcionisanje tog gradskog preduzeća. Odbornik Demokratske par-
tije socijalista Andrija Klikovac juče je pozvao predsjednika Odbora za finansije Stefana Vešovića da sazove hitnu sjednicu tog skupštinskog tijela povodom, kako je ocijenio, ,,katastrofalnog finansijskog stanja u preduzeću Vodovod i kanalizacija“. - Već osam dana zaposlenima
kasni plata, a mjesecima unazad im porezi i doprinosi na dohodak nijesu uplaćeni, iako je preduzeće uvećalo cijenu vode. Odbornici imaju obavezu zbog interesa građana da budu informisani u vezi sa finansijskim kolapsom ovog preduzeća - naveo je Klikovac u inicijativi. Na pitanja koja je Pobjeda
uputila ViK-u povodom aktuelne situacije u tom gradskom preduzeću, odgovoreno je doslovce: ,,Zahvaljujemo na interesovanju. Ovim putem Vas obavještavamo da ne postoji kašnjenje u isplati februarske zarade u društvu Vodovod i kanalizacija Podgorica“. Prema nezvaničnim informa-
cijama Pobjede, zaposleni u ViK-u juče su dobili februarsku zaradu. A. I.
Na ulicama primjetan povećan broj pasa lutalica, iz Čistoće kažu da stanje nije uznemiravajuće
Sklonište je prostor za privremeni smještaj pasa i nije predviđeno za trajno zbrinjavanje lutalica. Shodno primjeni principa ,,Uhvati, steriliši, pusti“, koji ima za cilj smanjenje broja pasa lutalica, nakon sprovedenog medicinskog tretmana ili ih udomimo ili vratimo na javnu površinu – saopštili su Pobjedi iz Čistoće
U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u posljednjih sedam dana zbrinuto je 13 pacijenata koje su napali psi lutalice, a Sklonište za napuštene pse na Vrelima ribničkim od početka godine primilo je 99 prijava građana koji su se žalili na prisustvo napuštenih pasa na javnim površinama.
Iz ZHMP-a za Pobjedu su saopštili da broj pacijenata jeste povećan, ali i da ih je manje u odnosu na ljeto prošle godine, ne precizirajući pritom o kojem broju je riječ.
– Svaki ujed psa nosi različite rizike. Najčešće je riječ o povredama u vidu nagnječenja i manjih razderotina. Inače, rizik od pojave bjesnila postoji sa svakim ujedom, ukoliko pas nije vakcinisan – naveli su u ZHMP-a.
SKLONIŠTE ZA PSE
Nakon brojnih prijava građana zbog prisustva pasa lutalica na javnim površinama, iz
gradskog preduzeća Čistoća za Pobjedu su saopštili da broj napuštenih pasa jeste uvećan u odnosu na prethodni period, ali su ocijenili - ne u mjeri zabrinjavajućeg.
Oni navode da su ekipe zadužene za hvatanje napuštenih pasa svakodnevno angažovane na terenu u hvatanju i zbrinjavanju pasa lutalica, kako po prijavama građana tako i na
osnovu terenskih zapažanja. – Sklonište raspolaže sa 164 boksa, a trenutno se u njemu nalaze 142 psa, uz napomenu da se taj broj mijenja skoro na dnevnom nivou, imajući u vi-
Zahtjevi za nadoknadu nematerijalne štete
U cilju dobijanja pravne pomoći prilikom podnošenja zahtjeva za naknadu nematerijalne štete zbog ujeda pasa lutalica građani se sve češće obraćaju i advokatima. Advokatica Milena Miljanović kaže da je imala više slučajeva u kojima su psi lutalice napadali građane i nanosili im povrede. U tim slučajevima, naglašava, prije svega je potrebno posjetiti ljekara koji će povrijeđenom ukazati medicinsku pomoć i sanirati nastale povrede, ali i preduzeti sve druge mjere kako bi se spriječile štetne posljedice po zdravlje pacijenta.
- Odgovornost za nastanak štete usljed ujeda psa lutalice je na opštinskim organima i preduzećima, pa shodno tome, povrijeđeni može ući u postupak ostvarivanja prava na naknadu nematerijalne štete protiv njih. Dakle, Opština i javna preduzeća , u skladu sa propisima, treba da preduzmu sve mjere kada su u pitanju psi lutalice i upravo u tome leži njihova odgovornost – objasnila je Miljanović za Pobjedu. Ona je naglasila da je zakonom propisano da građani prije pokretanja postupka pred sudom za ostvarenje
prava na naknadu nematerijalne štete koju su pretrpjeli zbog ujeda psa lutalice, nastalu situaciju moraju pokušati da riješe mirnim putem, odnosno u postupku medijacije, pa tek ukoliko se na taj način ne riješi nastala situacija, obraćaju se sudu. Miljanović ističe da naknade koje građani ostvaruju na ime naknade štete i nijesu velike, ali svakako predstavljaju određenu vrstu satisfakcije za lice koje je pretrpjelo štetu u ovom slučaju.
- Kako bi dokazali da su pretrpjeli štetu usljed ujeda psa lutalice, građani moraju
imati adekvatnu medicinsku dokumentaciju koja to i potvrđuje. Često opštinski organi i preduzeća koja su zadužena za preduzimanje mjera iz ove oblasti izražavaju sumnju da se radi o zloupotrebama od strane građana. Međutim, pretrpljenu štetu dokazuje adekvatna medicinska dokumentacija, a iskreno, mislim da medicinski radnici i zaposleni u zdravstvu ne bi izdavali medicinsku dokumentaciju sa lažnim činjenicama kako bi nekom od građana omogućili da ostvari naknadu štete. U
d. mijatović
du da se svakodnevno zbrinjavaju novi, a jedan broj vraća na javne površine nakon sprovedenog tretmana. Od početka godine Sklonište je primilo 99 prijava građana, što jeste uvećan broj u odnosu na prethodni period, ali ne u mjeri zabrinjavajućeg – saopštili su oni. Ističu da problem predstavlja ostavljanje vlasničkih pasa. – Česta pojava da se prilikom redovnih obilazaka i po prijavama građana, na javnim površinama primjećuju napušteni rasni i vlasnički psi. Nažalost, ova pojava je upravo dokaz nesavjesnog odnosa pojedinaca, kao i potvrda našeg mišljenja da bi uz veću odgovornost vlasnika i broj napuštenih pasa bio mnogo manji – kazali su oni.
,,UHVATI, STERILIŠI, PUSTI“
Objašnjavaju da se svaki novi pas prije uvođenja u boks pregleda i higijenski i medicinski tretira.
– Napominjemo da je Sklonište prostor za privremeni smještaj pasa i nije predviđeno za trajno zbrinjavanje pasa. Shodno principu ,,Uhvati, steriliši, pusti“, koji ima za cilj smanjenje broja pasa lutalica,
svakom slučaju, smatram da bi se trebalo mnogo više materijalnih sredstava uložiti u rješenje ovog pitanja, npr. izgradnjom još azila, sterilizacijom pasa, kao i kroz različite aktivnosti radi podizanja svijesti kod građana o tome koliko je važno dobro razmisliti prije donošenja odluke o kupovini psa za kućnog ljubimca, s obzirom na to da znatan dio njih poslije određenog vremena završi na ulici – smatra Miljanović, uvjerena da bi preduzimanje adekvatnih mjera i te kako uticalo da se smanji broj ovakvih incidenata, a samim tim i zahtjeva za naknadu štete.
nakon sprovedenog medicinskog tretmana i propisanog roka koji moraju provesti u Skloništu, psi se vraćaju na javne površine ili bivaju udomljeni, a nadležni veterinar vrši i označavanje, odnosno čipovanje, svakog psa prije napuštanja Skloništa – naveli su oni. Procedura zbrinjavanja podrazumijeva četiri faze. – Medicinski tretman podrazumijeva preglede, sterilizaciju ili kastraciju, vakcinaciju, testiranja i slično, bez obzira na to da li se pas udomljava ili vraća na javnu površinu, a navedene poslove obavlja nadležna veterinarska služba koja je angažovana u Skloništu. Pas mora biti u Skloništu najmanje 15 dana prije nego uđe u proces udomljavanja ili bude pušten – pojasnili su oni.
I.RADONJIĆIz Čistoće ističu da im je cilj udomljavanje što većeg broja napuštenih pasa.
– Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce nalazi se na Vrelima ribničkim. U namjeri da što veći broj pasa nađe novog vlasnika, zainteresovani građani Sklonište mogu obići svakog radnog dana od 15 do 16 časova ili da se prijave za udomljavanje pasa četvrtkom od 15 do 18 časova i subotom od 10 do 12 časova. U tom periodu građani koji žele da mogu doći i popuniti upitnik, a prilikom preuzimanja psa udomitelj potpisuje ugovor koji sadrži sve podatke o novom vlasniku. Da bi potencijalni udomitelj mogao da udomi psa iz Skloništa, mora prije svega biti punoljetan ili doći u pratnji punoljetne osobe. Što se tiče uslova, svi potencijalni udomitelji moraju da ispunjavaju uslove koji su predviđeni Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, kao i opštinskim odlukama o držanju kućnih ljubimaca – kazali su oni.
Mornar Barsko zlato poražen u Splitu u 22. kolu ABA lige
Barani odolijevali do poluvremena
Dodatno oslabljeni odlaskom Dvajta Mareja (raskinuta saradnja s američkim plejmejkerom), nakon što je u pauzi otišao i Milić Starovlah (u Šibenku), Barani na Gripama nijesu bili ni blizu pobjede, pa će sljedeću priliku imati u narednom kolu, 15. marta, kada kod kuće dočekuje Igokeu. Split je desetom pobjedom nastavio borbu za plej-of...
Da Aleks Gavrilović nije promašio zicer u kontri, desetak sekundi prije kraja, Mornar bi na poluvremenu meča u Splitu imao minus od samo jednog posjeda, što bi, s obzirom na dešavanja na terenu, bio odličan rezultat za barski tim. Međutim, promašaj centra Mornara, ko-
ji je mogao da doda loptu slobodnom Markusu Luisu pod košem, omogućio domaćinu da preko Perkovića u kontri stigne do sedam poena prednosti na polovini efikasnog poluvremena (50:43). Splićani su vodili cijelo prvo poluvrijeme, u prvoj četvrtini do do devet poena (24:15), ali je Mornar poenima Tavijena Dan-Martina sa linije bacanja i košem Markusa Vedersa, u posljednjem minutu prepolovio minus (24:19). Barani su u ovoj dionici bolje šutirali iz reketa u odnosu na domaćina (66,7 – 50 odsto), imali su i skok više (8-7) i dvije ukradene lopte (domaćin nijednu), dok su Splićani bolje šutirali sa distance (8-4), pošto je Mornar ubacio samo jednu trojku iz pet pokušaja. Mornar je došao do šuta sa distance u drugoj četvrtini (pet trojki iz 10 pokušaja), ali je ostao bez pogodaka iz reketa (samo četiri koša), što je Split koristio da, uz bolji skok (19-16 do poluvremena) povećava prednost, do prve dvocifrene, u 17. minutu (40:29). Nijesu su se Barani predavali, trojkama Luisa i Gavrilovića, zakucavanjem Uroša Lukovića, te košem pod faulom i pogođenim dodatnim baca-
DubravčićLjubičić 4
Dvorana: Mala dvorana. „KK Split“ Gledalaca: 600
Sudije: Koljenšić, Radojković i Milićević.
87 75
67% (9-6)
52%
Dan-Martin ...... 17 Luis 11 Luković 5 Bursać 5 Miković 1 Voler 8 KomnenovićGavrilović 9 VranješRadetić -
- Što se utakmice tiče, apsolutno zaslužena pobjeda Splita, čestitam i na tome. Split je igrao sa mnogo više fokusa i agresivnosti od nas u odbrani, posebno u prvom poluvremenu kada smo igrali suviše mekano. U prve dvije četvrt-
ine nijesmo izašli iz bonusa, a kako smo igrali najbolje oslikava posljednji napad protivnika u finišu druge četvrtine kada smo dozvolili Perkoviću da istrči od koša do koša, pored tri naša igrača, a da, iako nijesmo bili u bonuABA LIGA
su, niko ne napravi faul. To je dokaz da u odbrani nijesmo bili dovoljno fokusirani i agresivni kako je trebalo da budemo. Šta je-tu je, nemamo vremena za kukanje, nama je svaka utakmica borba za život – rekao je Pavićević.
njem Dan-Martina smanjili na pet poena (48:43), ali nijesu iskoristili priliku da se dodatno primaknu do poluvremena... Sve nade Mornara da može da slavi u Splitu raspršene su u trećoj četvrtini, jer je crnogorski tim upisao svega 11 po-
ena, promašio svih pet šuteva sa perimetra, i ubacio svega pet koševa iz reketa, od čega dva na startu drugog poluvremena kada su Barani prišli na 47:50. Gosti su napadački stali u drugoj polovini četvrtine, pa je Split do kraja četvrtine stigao
do 13 poena prednosti (67:54) i prelomio meč. Poenterski post Mornara u tom periodu poklopio se i sa izlaskom sa terena Vedersa, koji je zbog povrede prsta morao van terena na tri minuta i 19 sekundi prije kraja kvartala, nakon što je do tog
trenutka upisao 15 poena. Krilni košarkaš Mornara se vratio u igru u posljednjoj četvrtini, ali ni to nije pomoglo Baranima, jer je vođstvo Splita konstantno bilo dvocifreno, u dva navrata do 16 razlike (70:54, 72:56)... S. JONČIĆ
Košarkaši Budućnost Volija večeras u ,,Stožicama“ (18 h) gostuju Cedevita Olimpiji u derbiju 22. kola ABA lige
Pobjeda čuva drugo mjesto
PODGORICA – Iako će, vjerovatno, meč sa Partizanom u ,,Morači“, u pretposljednjem kolu ligaškog dijela, direktno odlučivati o drugom mjestu uoči plejofa ABA lige, večerašnje gostovanje u Ljubljani protiv Cedevita Olimpije (18 časova) za košarkaše Budućnost Volija ima, takođe, ogroman značaj. Ne samo zbog toga što se radi o derbiju 22. kola, već zbog toga što bi Podgoričani pobjedom u ,,Stožicama“, praktično, otpisali Cedevita Olimpiju iz borbe za drugo mjesto i nastavili trenutnu seriju od osam pobjeda. Uz to, odbranili bi drugo mjesto i nakon ovog kola, bez obzira na rezultat Partizana u Čačku protiv Borca.
Budućnost ima dvije pobjede više od četvrtoplasirane Cedevita Olimpije, ali zbog pobjede u ,,Morači“ slovenački tim i dalje može da sustigne i prestigne Podgoričane u preostalih pet kola. Pod uslovom, naravno, da prvo savlada cr-
nogorskog šampiona na svom terenu.
- Čeka nas teška utakmica na strani protiv konkurenta za visok plasman. Sigurno će meč biti dosta čvrst, možda ne baš toliko lijep za gledanje, ali na kraju se računa samo pobjeda – ističe Andrej Žakelj, trener ,,plavih“. Večerašnji duel će biti pravi test za Budućnost, posebno nakon ne baš sjajne partije u prošlom kolu i teške pobjede kod kuće protiv Igokee.
- Moramo da ispravimo neke stvari, posebno oko pristupa, energije i agresivnosti iz utakmice sa Igokeom. Istovre-
Žakelj i Marvin Džons na prvom meču sa Cedevita Olimpijom u ,,Morači“
meno, moramo da budemo spremni za kvalitet koji Cedevita Olimpija sigurno ima, ali i da probamo da iskoristimo mane njihove ekipe. U svakom slučaju bavimo se sobom, našom igrom i jednostavno pristup mora da bude na pravom nivou - dodao je Žakelj, kome je meč sa Cedevita Olim-
pijom bio drugi od dolaska na klupu Budućnosti. Budućnost je krajem novembra prošle godine izgubila meč u ,,Morači“ od Cedevita Olimpije (81:82), iako je vodila tokom većeg dijela utakmice, do devet razlike. Gosti su slavili košem Šona Džonsa, šest desetinki prije kraja, kada je
i čvrstu utakmicu
- To je duel koji će odlučiti o redosljedu odmah ispod vrha tabele. Kao i naši rivali, imali smo nedjelju dana da se pripremimo za subotnju utakmicu. Očekujem dobru, napetu i čvrstu utakmicu – rekao je Martić.
američki krilni centar ostao sam pod košem Podgoričana i pogodio pod faulom, u akciji u kojoj je pogriješio njegov prezimenjak u ekipi Budućnosti - Marvin, koji prilikom udvajanja u odbrani ,,zaboravio“ igrača Cedevita Olimpije. - Treba da izađeno na teren i odigramo jako – poručio je Marvin Džons. Centar ,,plavih“ je podsjetio da ekipa nije dobro ušla u prethodni meč sa Igokeom. - Trener nije bio zadovoljan, niti mi igrači, kako je to izgledalo poslije pauze. Potrebno je da se vratimo u pravi ritam. U Ljubljani je potrebno da se držimo našeg plana igre svih 40 minuta. Da nemamo padove u odbrani, da pomažemo jedni drugima. Cedevita Olim-
pija ima odlične individualce, i moraćemo da ih zaustavimo da bismo pobijedili – dodao je američki centar, koji je u porazu od Cedevita Olimpije u ,,Morači“ zabilježio 11 poena, četiri skoka, te po asistenciju i blokadu.
Meč u Podgorici je obilježio američki bek šuter Dvejn Sjuart sa 20 poena, što mu je poenterski rekord u sezoni ABA lige. Dva poena manje je upisao u prošlom kolu protiv Partzana u Beogradu. - Znamo da nas u subotu čeka težak test. Moramo dobro da se pripremimo i sprovedemo plan koji nam pripremi naš stručni štab. Znamo da će utakmica biti teška, ali moramo da se borimo zajedno – rekao je Stjuart. S. JONČIĆ
UEFA utvrdila raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo
PODGORICA – Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) utvrdila je raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo za žene, koje će se održati 2025. godine u Švajcarskoj.
Naša selekcija u prva dva kola grupe C3 biće domaćin Andori i Farskim Ostrvima. Duel s Andorom na programu je 5. aprila, dok će četiri dana kasnije Crna Gora ugostiti Farska Ostrva. Sa druge strane, u trećem i četvrtom kolu, ekipa Mirka Marića biće gost u obje utakmice. Po-
sljednjeg dana maja Grčka će dočekati Crnu Goru, a 4. juna domaćin našem timu biće Andora. Julski termin Crna Gora otvara gostovanjem Farskim Ostrvima, a kvalifikacije se završavaju utakmicom sa Grčkom pred svojim navijačima. Iz Lige C, u kojoj je i Crna Gora, moguće je plasirati se samo u baraž, koji će izboriti prvoplasirane ekipe svake grupe, kao i tri najbolje drugoplasirane reprezentacije. U baražu će igrati sa ekipama koje su u Ligi A osvojile treće i četvrto mjesto. R. P.
Raspored
1. KOLO, 5. APRIL
Crna Gora – Andora
Grčka – Farska Ostrva
2. KOLO, 9. APRIL
Crna Gora – Farska Ostrva
Andora – Grčka
3. KOLO, 31. MAJ
Grčka – Crna Gora Andora – Farska Ostrva
4. KOLO, 4. JUN
Andora – Crna Gora
Farska Ostrva – Grčka
5. KOLO, 12. JUL
Farska Ostrva – Crna Gora
Grčka – Andora
6. KOLO, 16. JUL
Crna Gora – Grčka Andora – Farska Ostrva
Kadetska reprezentacija Crne Gore imaće dva testa protiv Rumunije
PODGORICA - Kadetska reprezentacija Crne Gore naredne sedmice igra dvije prijateljske utakmice sa Rumunijom.
Selektor Minja Ljumović za taj dvomeč pozvao je 22 igrača - golmani: Danilo Koljčević (Stari aerodrom), Đorđe Čejo vić (Budva); odbrana: Luk a Marković (Stari aerodrom), Aleksa Đurišić, Lazar Popović (Budućnost), Andr ej Kumburović (Bokelj), Petar Pavićević (OFK Titograd); vezni red: Blagoje Uzunovski ( Igalo), Petar Radomirović, Lazar Grbović, Andrej Bulatović (Stari aerodrom), Luk a Kuzmanović, Matija Rakčević, Petar
Vujović, Petar Rešetar (Budućnost), M ateja Sekulić (Breznica); napad: Mark Đok aj (Dečić), Vuk Jovović (Kom), Mihailo Marković, Miloš Šekularac (Stari aerodrom), Luka Vušurović (Budućnost), Petar Bego-
Najava suvlasnice Njukasl junajteda
DANAS
PODGORICA – Danas se igraju četiri meča 24. kola Meridianbet 1. CFL. Dečić ima „zicer“ protiv Rudara, čime bi makar na noć uvećao prednost u odnosu na Budućnost na četiri boda, jer šampion tek u neđelju dočekuje Arsenal na zatvaranju ove runde.
Mornar želi nastavak sjajnog niza. Barani će ugostiti Jedinstvo i imati priliku da, eventualno, uvećaju prednost u odnosu na konkurente, učvrste se na trećoj poziciji, ali i dođu na samo bod od šampiona, što bi značilo vrlo zanimljivu završnicu sezone, kada je u pitanju gornji dio. Petrovac i Sutjeska igraju derbi, koji može donijeti odgovor ko je spremniji da „juri“ Mornar i treće mjesto, odnosno, plasman na evropsku scenu. U Podgorici igraju još Mladost DG i Jezero – dva tima sa potpuno različitim ambicijama, domaćin „juri“ spas bez baraža, dok gosti imaju evropske snove…
BARSKI SAN
Mornar je odavno u igri za Evropu, a posljednjim rezultatima istakao je glavnu kandidaturu za treće mjesto. Barani nakon 23. kola imaju četiri boda više od Sutjeske, ali sa pet bodova zaostatka u odnosu na prvoplasirani Dečić sada su čak i kandidati za titulu.
vić (Jasen, Srbija). Mečevi sa Rumunijom igraju se 12. i 14. marta, oba sa početkom u 12 časova. Prva utakmica igra se na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ u Petrovcu, dva dana kasnije igraće se na stadionu Arsenala u Tivtu. R.P.
PODGORICA – Klubovi iz Saudi Pro lige u budućnosti će nastupati u evropskoj Ligi šampiona, poručila je Amanda Stejvli, suvlasnica Njukasl junajteda. Čelnica premijerligaša je tvrdnju iznijela na Blumbergovom samitu u saudijskoj luci Džeda. Istakla je da to iznosi kao neko ko je odlično upućen u
situaciju i ambicije Saudijaca, budući da vodi klub kojim upravlja kapital te države. - Prilično sam sigurna da će saudijski klub igrati u Ligi šampiona. Ne znam koliko vremena još treba da prođe da se to desi. Ali, poznajući Saudijce, mislim da nećemo čekati na to još dugo – rekla je Stejvli. Očekuje se veliko saudijsko
ulaganje u Ligu šampiona, koja će od naredne sezone svakako biti proširena i u novom formatu. Takođe, sve više se spekuliše da bi finale u evropskoj klupskoj eliti u narednim godinama moglo da bude organizovano na nekom američkom stadionu. Prvi termin za to bio bi 2026. godine. R. A.
Mornar želi nastavak sjajne serije danas protiv Jedinstva. – Na svakoj utakmici vidi se naš napredak u igri. No, moram reći da za nas ovaj meč neće biti uopšte lak. Očekujemo da će teren biti u dobrom stanju i da ćemo moći da igramo našu igru. Mislim da na svakoj sljedećoj utakmici moramo da idemo na pobjedu i težimo tome ako želimo u Evropu, a mislim da imamo potencijal za to. Nadamo se da ćemo imati pomoć i naših vjernih navijača – kazao je Balša Dubljević, sjajni vezista, koji je sve bolji na terenu. U igri Bjelopoljaca u posljednjim utakmicama vide se pomaci. Imaju jasan stav šta žele da postignu i zato će pokušati da iznenade domaće. Fudbaleri Mornara zato moraju biti vrlo oprezni i organizovani. – Nećemo olako ući u meč. Svjesni smo da sada svaki meč ima izuzetan značaj, tako da sa dosta opreza, ali i motiva očekujemo ovaj duel – dodao je Dubljević. Mornar će u ovoj utakmici biti bez Balše Vukotića, koji je protiv Dečića zaradio isključenje.
DERBI VELIKOG ULOGA
Na primorju se igra još jedan meč i to derbi koji može da ima ulogu – Evropu. Petrovac dočekuje Sutjesku, a dva tima dijele tri boda na tabeli. Jasno je da je domaćin pod imperativom, da bi sustigao rivala i zadržao nade da može do trećeg mjesta.
Napadač Dejan Perović kaže da Sutjeska može biti vrlo nezgodna ekipa i da je sigurno kako ih čeka nezgodna utakmica.
– Od ove utakmice očekujemo mnogo. Naravno da se nadamo pobjedi i to nam pravo niko ne može oduzeti. Nema ništa posebno da se kaže, zna se da su Nikšićani jedna od najboljih ekipa u ligi. Moramo ući u utakmicu fokusirani i pokušati da iskoristimo svaku šansu maksimalno, pa rezultat neće izostati. Siguran sam da će svi oni koji izađu na teren dati svoj maksimum, kao što je bilo i protiv Jezera –kaže Perović. Sa druge strane, u timu iz Nikšića nedavno je došlo do novih promjena u stručnog
štabu. Miljan Radović četvrti je trener Sutjeske ove sezone, koji će pokušati da „trgne“ ovaj tim i Sutjesku pogura ka Evropi. – Sutjeska je moj klub. Za Sutjesku sam odigrao dosta utakmica, dao dosta toga klubu, ali je Sutjeska više meni dala, tu sam rođen, to mi je druga kuća. Trenutno nije na mjestu na kojem bi željela da bude, pa mi je ovo motiv više da dođem i pomognem klubu koji mi je dao sve. Kad je Sutjeska u pitanju, nije mi bilo teško da donesem ovu odluku. Volim izazove – ambiciozan sam. Dragoslav Poleksić je sa mnom došao kao i ostali momci iz stručnog štaba – mi smo takvog karaktera, rođeni smo tu, znamo kako
CFL: Dečić ima „zicer“ Sutjeska igraju derbi
Momenat sa utakmice Sutjeska - Petrovac
ide sve. Jednostavno bilo je lakše da dođem nego da sam se odlučio za neki drugi klub – rekao je Radović na konferenciji za novinare. Sutjeska je trenutno četvrti tim šampionata sa četiri boda manje od trećeplasiranog Mornara, osam od drugoplasirane Budućnosti i devet od lidera Dečića. – Želimo da ostvarimo što više pobjeda do kraja. Ne „jurimo“ samo treće mjesto. Ako kažem da idemo u svakoj utakmici na pobjedu, onda želimo da skupimo što više bodova i vidimo gdje će nas to odvesti. Zna se šta je Sutjeska i šta predstavlja crnogorskom fudbalu – rekao je Radović, koji će na klupi debitovati protiv Petrovca.
– Imao sam priliku ranije da
(4-2-3-1) (4-2-3-1)
Stadion Titograda.
Kapacitet:1.000. Sudija: M. Knežević.
Pomoćnici: J. Došljak i U. Rašović.
Početak: 18 časova
Šarkić
Trener Milorad Peković
Živković
Nikić Radanović
Muhović
Stadion: ,,Topolica“.
Kapacitet: 2.500. Sudija: M. Savović. Pomoćnici: M. Paunović i M. Brajović. Početak: 18 časova
14 – Korać (Jedinstvo)
10 – Đorđević (Arsenal)
8 – Maraš (Mladost DG)
7 – Šarkić (Dečić), Babić (Petrovac)
6 – Mrvaljević (Budućnost), Božović (Dečić), Tošković (Jezero)
vodim ekipu protiv Petrovca. I oni su promijenili tim – kvalitetna su ekipa sa dosta dobrih igrača. Nezogdni su, nije lako igrati protiv te ekipe. Međutim, momci treba da budu svjesni našeg kvaliteta. Ne možemo nikome da prijetimo, ali ono što možemo da uradimo to je da damo sve od sebe i da se potrudimo da se iz Petrovca vratimo sa tri boda –zaključio je Miljan Radović.
U Podgorici će se danas odigrati dva meča. Prvo će od 15 časova Mladost DG ugostiti Jezero. Lješkopoljci su nakon brejka u Pljevljima „živnuli“, nijesu više „fenjeraši“ i sada imaju priliku da novom pobje-
(4-2-3-1)
Sutjeska (4-2-3-1)
Stadion: ,,Mitar Goliš“.
Kapacitet: 1.500. Sudija: D. Vujisić. Pomoćnici: N. Radulović i D. Vujović.
14 časova
Sjutra se igra veliki derbi Liverpula i Mančester sitija Posljednji
PODGORICA – Jirgen Klop protiv Pepa Gvardiole, sjutra od 16.45 sati, posljednji put u Premijer ligi.
(4-2-3-1) (4-2-3-1)
3.500. Sudija: M. Bošković.
M. Gojković i A. Đikanović.
Naravno, u duelu ekipa iz vrha, u meču koji znači mnogo u trci za trofej najbolje lige na svijetu. Klop je najavio odlazak iz Liverpula na kraju sezone, a idealan oproštaj bila bi titula u Premijer ligi – da nema moćnog Pepovog Mančester sitija, ta misija bi i sada i godinama bila mnogo lakša... - Velika utakmica, ali ne i odlučujuća u trci za titulu. Nijesam siguran. Prilično je rano za takve zaključke. Mislim da niko neće „otvoriti šampanjac“, kakav god rezultat da bude. Istina, imamo prednosti. Igramo protiv nevjerovatno jakog protivnika, ne krijemo da želimo pobjedu, ali isto tako znamo i koliko će biti teško. Veoma sam uzbuđen - rekao je Klop čiji tim kao lider ima bod više od Sitija, a dva od Arsenala.
Klop i Gvardiola sjutra će se na ,,Enfildu“ sastati 16. put u Premijer ligi. Do sada je pet puta trijumfovao Gvardiola,
četiri pobjede ima Klop, a šest mečeva je završeno bez pobjednika.
Ukupno, na suprotnim stranama bili su 29 puta, a trenutno pobjedu više (11:10) ima njemački trener. Njih dvojica bili su rivali i prije nego su došli u Premijer ligu. Španski stručnjak vodio je Bajern iz Minhena dok je Njemac bio u Borusiji iz Dortmunda...
– Ovo je posljednji put da se susrećemo u Premijer ligi, ne i uopšteno, jer tu je i FA kup. Ne vjerujem da će nam ovo biti posljednji međusobni okršaj. On je mlad, ja sam mlad i niko ne zna što budućnost nosi.
Klupska legenda potencijalno rješenje od ljeta Rednap vidi Džerarda
kao idealnog menadžera Liverpula
PODGORICA - Džejmi Rednap, bivši engleski reprezentativac a potom i menadžer niza premijerligaša, javno lobira da Stiven Džerard od ljeta preuzme klupu Liverpula. Po mišljenju Rednapa, klupska ikona Džerard bi bio idealno rješenje nakon najavljenog odlaska Njemca Jirgena
Klopa sa pozicije menadžera ,,redsa“, lidera Premijer lige. - Možda će neki ljudi pomisliti da sam lud, ali ja bih predložio Stivena Džerarda. On ima strast za igru, često sam ga slušao kako govori i uvijek sam mislio da će biti izvanredan trener. Ne treba da podsjećam koliko je vezan za klub sa ,,Enfilda“. Zaista bih volio da ga vidim kako vodi Liverpul – rekao je Rednap. Džerard trenutno vodi saudijski Al-Etifak, prethodno je osvojio titulu škotskog prvaka na klupi Rendžersa, a vodio je i Aston Vilu u Premijer ligi. R. A.
Odbijena žalba na suspenziju od dva meča
dom dokažu da ne odustaju od bitke za spas bez baraža. Sa druge strane, Jezero „juri“ treće mjesto, pa bi sa eventualnim kiksom pitanje bilo koliko je realno da se Plavljani bore za sam vrh. Mnogo lakši posao očekuje se od lidera, ekipe Dečića, koji će na stadionu Titograda, od 18 časova ugostiti Rudar. Duel lidera i „fenjeraša“ trebalo bi za Tuzane da bude „zicer“, a istovremeno da Pljevljacima dodatno „produži boravak“ na posljednjem mjestu. R. PEROVIĆ
PODGORICA - Džud Belingem (20) neće igrati za Real Madrid u narednim mečevima protiv Selte i Osasune, zbog suspenzije.
Fantastični engleski vezista se žalio na suspenziju od dva meča, ali je njegova žalba odbijena. To znači da ,,kraljevići“, lider španske Primere, neće računati na najboljeg igrača ove sezone do duela sa Atletik Bilbaom 31. marta.
U duelu sa Valensijom Belingem je dobio crveni karton nakon posljednjeg sudijskog zvižduka – tada je burno reagovao na odluku arbitra da
okonča utakmicu u momentima kada je Real postizao gol. Ove sezone engleski reprezentativac i, po mnogima najtalentovaniji fudbaler današnjice, postigao je čak 16 golova na 22 nastupa u Primeri (ukupno 20 u svim klupskim takmičenjima). R. A.
Klop i Gvardiola
Način na koji igraju njegove ekipe vas tjera da konstantno učite. Uvijek je zadovoljstvo igrati protiv njega i tako će biti u nedjelju - rekao je Gvardiola. Borba za prvo mjesto mogla bi da traje do posljednjeg kola, i to ne samo između Liverpula i Sitija. - Liverpul je uvijek Liverpul. Arsenal je takođe tu i prošle sezone nam je bio glavni konkurent. Pogledajte kako igraju... Liverpulu je potrebno više od 90 minuta da pobijedi utakmicu, Arsenal to nekada uradi za 25 – kazao je Gvardiola aludirajući na pobjede ,,redsa“ u nadoknadi vremena.
Ne. K.
Potencijalni nasljednik Poketina
Tuhel spreman da se vrati u Čelzi
PODGORICA – Tomas Tuhel (50) nakon odlaska iz Bajern Minhena želi da naredne sezone ponovo vodi Čelzi, objavio je londonski San. Njemac je najavio da je spreman da naslijedi Maurisija Poketina u londonskom klubu koji je dugoročno u dubokoj rezultatskoj krizi. Po pisanju najtiražnijeg britanskog lista, spreman je da izgladi sve nesuglasice sa vlasnikom Čelzija Todom Boulijem Tuhelu nije problem to što bi preuzeo ,,plavce“ u situaciji kada, zbog pravila finansijskog fer-pleja, imaju velika ograničenja na trošenje za transfere narednog ljeta. U prethodnoj godini Čelzi je objavio finansijske gubitke od oko 100 miliona eura.
Mladi tim trenutno je tek na 11. mjestu tabele Premijer lige i ima samo deset pobjeda, 12 kola prije kraja sezone. Argentinac Poketino nije uspio da popravi igru i donese napredak nakon, takođe katastrofalne, prethodne sezone.
Tuhel je dogovorio odlazak iz Bajerna na ljeto. Čelzi je napustio 2022, a godinu ranije klubu je donio kontinentalnu titulu. R. A.
Momenat sa sinoćnje utakmice Budućnost - Budva u ,,Morači“
PODGORICA – U finalu ovogodišnjeg Kupa Crne Gore igraće branilac trofeja Budva i Jedinstvo, epilog je polufinalnih duela. Ova dva kluba su igrala finale 2019. i 2020. godine, kada su slavili Budvani.
Budva je finale izborila sa dvije maksimalne pobjede protiv Budućnosti, u “Morači” je slavila sa 3:0 (25:22, 27:25, 28:26). Podgoričani su svoju šansu propustili u drugom setu, u kojem su vodili 19:15 i 22:20, ali su gosti iskoristi-
li treću set-loptu poveli 2:0 u setovima i riješili pitanje finaliste, jer je Budućnosti trebala pobjeda od 3:0 ili 3:1 da bi izborila “zlatni set”.
Benjamin H adžisalihović je sa 12 poena bio najbolji u budvanskom timu, Matija Ćinćur je dodao osam, a Balša Radunović i Vasilije Milenković po sedam. U domaćem timu su se istakli
Nikola Radović sa 11 poena, te Stefan Radević, Jovan Delić i Luka Lojić sa po devet.
Nakon pobjede od 3:0 u Ba-
EPCG Superliga za odbojkašice (16. kolo)
PODGORICA – Novski odbojkaški derbi protekao je bez većih uzbuđenja, šampion Herceg Novi je opravdao ulogu favorita protiv Albatrosa sa 3:0 i upisao 16. maksimalnu pobjedu u prvenstvu u isto toliko mečeva. Albatros je doživio deseti poraz.
Ralitsa Vasileva sa 19 poena, Daria Čabonenko sa 11 i Oksana Jakupina sa 10 vodile su Herceg Novi do trijumfa, dok su u Albatrosu najviše poena –po šest, osvojile Karolina Pidhurska i Marija Valjarević Ostali mečevi na programu su danas, a derbi se igra u Podgorici između četvrtoplasirane Morače i trećeplasiranog Galeba.
ru, Jedinstvo je u revanšu, na svom terenu, slavilo protiv Mornara 3:1 (25:16, 25:15, 21:25, 25:23). Lazar Cimbaljević sa 20 i Nikola Đurović sa 11 poena su bili najbolji u ekipi Jedinstva, dok su se u Mornaru istakli Aleksandr Belnitski sa 10 i Mihajko Grupković sa osam poena. Finale Kupa bi trebalo da bude odigrano 30. marta. Budva je osvajala trofej u svih pet prethodnih finala, dok je Jedinstvo dva puta bilo najbolje u ovom takmičenju, 2017. i 2018. godine. S. J.
Herceg Novi siguran u gradskom derbiju
Rezultati 16. kola: Albatros –Herceg Novi 0:3 (11:25, 20:25, 18:25). Danas: Luka Bar – Jedinstvo (16), Budućnost volej – Mediteran (18), Mora-
FORMULA 1: VN Saudijske Arabije
ča – Galeb Liko Soho Group (19), Rudar - Akademija (20). S. J.
PODGORICA – Branilac titule u Formuli 1, Holanđanin Maks Ferstapen, obezbijedio je pol poziciju pred današnju trku za Veliku nagradu Saudijske Arabije (18 h).
Vozač Red Bula je u kvalifikacijama ostvario vrijeme 1:27,472 minuta, a iz prvog reda krenuće i vozač Ferarija Šarl Lekler koji je zakasnio
0,319 sekundi. Kao treći će krenuti Red Bulov Serhio Peres (1:27,807), a iz drugog reda startovaće i Fernando Alonso iz Aston Martina (1:27,846).
Peto vrijeme u kvalifikacijama ostvario je Oskar Pjastri iz Meklaren Mercedesa (1:28,089), a iza njega će biti Lando Noris, Džordž Rasel, Luis Hamilton R. A.
V.
SAVONA – Bazen ,,Karlo Zaneli“. Sudije: M. Cvart (Holandija) i M. Švarc (Izrael). Rezultat po četvrtinama: 3:2, 4:3, 3:3, 6:2.
SAVONA: Nikozija, Roki 2, Pačaliev 1, Filjoli 2 (1), Vavić, Rico 4 (1), Bragantini, Bruni 2, Kampopjano 1, Guidi, Đurđić 3, Erdelji 1, Da Rold. JADRAN: Đurović, Holod 2, Vučurović, Vukićević, Vujović 1, D. Radović, Nagaev 1 (1), Gardašević, Banićević, Sladović 1, Čaraj 1, V. Radović 4, I. Radović Vaterpolisti Jadrana pretrpjeli su ubjedljiv poraz na gostovanju Savoni u prvom meču osmine finala Evrokupa. Italijanski tim slavio je 16:10 i stekao veliku prednost pred revanš 23. marta. Presudila je posljednja četvrtina koju je crnogorski šampion izgubio 6:2. Jadran je prvi poveo na meču, vodio je i 2:1, i od tada konstan-
tno bio u zaostatku osim kada je u drugoj četvrtini poslije 4:2 za Savonu izjednačio na 4:4.
Serijom 3:0, koju je počeo crnogorski internacionalac Bogdan Đurđić, domaći su
NBA: Važna pobjeda sve boljeg Čikaga, Denver savladao Boston
PODGORICA - Naš Nikola Vučević odigrao je svoju najbolju partiju NBA sezone, u važnoj pobjedi Čikago Bulsa nad Golden Stejt Voriorsima 125:122 u gostima. Baranin je ,,bikove“ predvodio sa 33 poena, 11 skokova i pet asistencija. Trenutno je u najužem krugu visokih igrača po formi u najjačoj ligi svijeta – a za 35 minuta na parketu slavni crnogorski Ol-star centar šutirao je izuzetno, 23-14 iz igre. Bulsi su uoči posljednje dionice zaslužili prednost od deset poena, a do kraja uspjeli da je sačuvaju. Bek Derozan je takođe upisao 33 poena a imao je i osam skokova, a odlični Vajt je pored 20 poena imao sedam asistencija. Tako je ostvaren trijumf na terenu tima koji je takođe u izuzetnoj formi. Veteran Tompson upisao je 25, Kaminga 19 poena uz deset skokova, a superstar Kari svega
15 poena uz tri skoka na ovom meču. Čikago sada ima skor 3132 (četiri pobjede u posljednjih pet mečeva) i deveti je u Istočnoj konferenciji, dok je Golden Stejt deveti na Zapadu (33-29).
U derbiju dana, šampion Denver je popravio utisak nakon poraza od Finiksa i pobijedio lidera lige Boston 115:109.
Centar Nikola Jokić pokazao je zbog čega je favorit da
osvoji MVP nagradu za najboljeg igrača sezone, treći put u karijeri. Postigao je 32 poena uz 12 skokova i 11 asistencija. Bek Marej je dodao 19 poena uz osam asistencija i šest skokova, krilo Gordon 16 poena uz devet skokova. Za poražene ,,Kelte“, bek Braun je ubacio čak 41 poen uz 14 skokova, a letonski krilni centar Porcingis 24 poena uz 12 skokova. Loše je igrao prva
PODGORICA – Vozač Ferarija Karlos Sajns neće voziti na predstojećoj trci Formule 1 u Džedi (subota) zbog naglih zdravstvenih problema koji su ga
zadesili. Njemu se upalilo slijepo crijevo, pa je hitno morao da bude hospitalizovan. Vijest je potvrdio njegov tim.
Sajns se još u četvrtak požalio na bolove, čak je izvozio zvanični trening, ali je ubrzo situacija bila takva da je morao da se javi ljekaru. U petak je podvrgnut rutinskom operativnom zahvatu. Njega će na subotnjoj trci zamijeniti rezervni vo-
zač ekipe, Englez Oliver Birmen, koji ima solidnog iskustva u Formuli 2, gdje i dalje vozi. Ovog vikenda, neočekivano, prekomandovan je na viši nivo takmičenja.
– Ferari želi Karlosu brz oporavak – piše u poruci ekipe za španskog automobilistu. Sajns je zauzeo treće mjesto u prvoj trci sezone vožene prije neđelju u Bahreinu. R. A.
meču osmine finala Evrokupa
odmakli na 7:4, da bi Matej Čarar krajem drugog i Dmitrij Holod početkom trećeg
Boston u derbiju
zvijezda Tejtum – zaustavljen na svega 15 poena uz osam asistencija.
Denver je treći na Zapadu (4320, poraz više i pobjeda manje od lidera Minesote) – a Boston i dalje ubjedljivo prvi na Istoku i u ligi (48-14).
Lider Zapada Minesota je ostvarila važnu pobjedu u gostima Indijani 113:111. ,,Vukove“ je predvodio izuzetni bek Edvards (22), koji je ubacio čak 44 poena uz šest skokova.
Dalas je prekinuo loš niz rezultata pobjedom nad vicešampionom Majamijem 114:108. Prvi strijelac lige, mladi Slovenac Dončić, je ostvario tripl-dabl: postigao je 35 poena uz po 11 skokova i asistencija.
Finiks oslabljen igra sve bolje – pobijedio je Toronto 120:113. Bez beka Bukera u timu potpunu slobodu imao je superstar Djurent, koji je ponovo briljirao i obilježio meč sa 35 poena. S. S.
perioda vratili Jadran na pogodak zaostatka. Bruni i Kampopjano su Sa-
voni donijeli novih ,,plus 3“, Novljani preko Vasilija Radovića i Ivana Nagaeva (peterac) ponovo smanjili na gol razlike, a uoči posljednje četvrtine bilo je 10:8.
U završnih osam minuta – potop Jadrana. Savona je nakon gola Vasilija Radovića za 11:9 vezala pet pogodaka i riješila meč.
Vasilije Radović je 65 sekundi do kraja postavio konačan rezultat, izuzetno nepovoljan pred revanš za 15 dana. - Previše primljenih golova. Uspjeli smo u dva navrata da se vratimo, ali smo u posljednjoj četvrtini napravili mnogo grešaka, nijesmo iskoristili šanse, Savona je uhvatila nekoliko odbijenih lopti... Nijesmo uspjeli da se snađemo, a znali smo da će imati agresivan pristup. Na kraju je ispalo zaista loše. Žao mi je što razlika nije manja jer smo u tri četvrtine bili potpuno ravnopravan protivnik – rekao je Petar Radanović, trener Jadrana. N. KOSTIĆ
Svjetski kvalifikacioni turnir u boksu za plasman na Olimpijske igre Marčić eliminisan, nova
šansa
PODGORICA – Prvi kvalifikacioni turnir za plasman na Olimpijske igre u Parizu nijesu iskoristili crnogorski bokseri – nakon što su u prvom kolu zaustavljeni Stefan Savković i Bojana Gojković, porazom u drugom kolu nastup je završio i Petar Marčić. Takmičar BK Budva poražen je od zvaničnog prvaka Evrope do 22 godine, Francuza Jojerlina Cesara, u kategoriji do 80 kilograma, a prethodno je na startu savladao Sejfija Kebadu iz Etiopije.
Prethodno su bez vize za Olimpijske igre ostala i druga naša dva predstavnika Bojana Gojković i Stefan Savković. Gojković je zaustavljena u prvom kolu kategorije do 57 kilograma, odlukom sudija na poene poražena je od
Esre Jildiz iz Turske. Na startu eliminisan je i Stefan Savković, koji je u kategoriji do 71 kilogram, odlukom sudija, poražen od Belgijanca Muhameda Rašeme 3:2. Marčić, Gojković i Savković će novu priliku da se domognu olimpijske vize imati na drugom kvalifikacionom turniru u Bangkoku, od 23. maja do 3. juna. R. P.
Danas i sjutra u Bugarskoj evropske kvalifikacije u tekvondou
PODGORICA – Sofija će
danas i sjutra biti domaćin evropskih kvalifikacija u tekvondou za plasman na Olimpijske igre u Parizu, na kojem će nastupiti i crnogorska reprezentacija. Crnogorski tekvondo predsta-
vljaće Zinedin Bećović (do 68), Vasilije Peruničić (do 80), Andrea Berišaj (do 67) i Anđela Berišaj (preko 67), a predvodiće ih treneri Balša Radunović i Vlado Stanišić Crnogorskim takmičarima za olimpijsku vizu neophodan
SBbet Prva liga za rukometaše (11. kolo)
PODGORICA - Tri meča SBbet Prve lige za rukometaše igraće se danas, dok su dva zakazana za sjutra.
Na teren će prvi izaći Budućnost Podgorice i Jedinstvo, čiji će duel u Univerzitetskoj dvorani u glavnom gradu početi u 16.30 sati.
U 19 sati igraće Partizan 1949 i Berane 1949, dok će 15 minu-
ta kasnije početi duel Sutjeske i Rudara. Sjutra je na programu derbi kola i cijelog prvenstva između Budvanske rivijere Budva i Lovćena (18 h). Cetinjski tim je lider sa 10 pobjeda iz isto toliko mečeva, dok Budvani imaju trijumf manje i tri boda zaostatka. Prvi duel konkurenata za titulu nije odigran jer se ekipa iz prijestonice crnogorskog turizima nije pojavili na
Trener Filip Popović pozvao 26 rukometaša
Cetinju, pa je domaćin meč dobio službenim rezultatom. Ukoliko Lovćen sjutra slavi u Budvi, šampionska trka biće suštinski gotova... U isto vrijeme počeće meč Brskova i Mornara 7.
TABELA: Lovćen 20, B. rivijera 17, Rudar 16, Partizan 10, Budućnost 9, Mornar 9, Berane 8, Sutjeska 8, Jedinstvo 2, Brskovo 0 bodova. Ne. K.
PODGORICA – Muška kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore odigraće dvije prijateljske utakmice protiv Sjeverne Makedonije u sklopu EHF sedmice.
Dueli su na programu 14. i 15. marta u dvorani Sportsko-kulturnog centra Univerziteta Crne Gore.
To će biti odlične provjere za generaciju igrača do 18 godina koju u avgustu očekuje nastup na Evropskom prvenstvu u Podgorici, saopšteno je iz Rukometnog saveza.
Na spisku trenera Filipa Popo-
za plasman na OI
je plasman u finale. Crna Gora do sada nije imala predstavnika u tekvondou na Olimpijskim igrama. Istorijski nastup tražiće u konkurenciji 130 takmičara, među kojima ima i evropskih i svjetskih šampiona i osvajača me-
dalja sa najznačajnijih međunarodnih takmičenja. – To je jedan od najznačajnijih nastupa naše seniorske reprezentacije. Očekivanja su velika i uprkos izuzetnoj konkurenciji, nadamo se dobrom rezultatu – saopšteno je iz stručnog štaba crnogorske reprezentacije. Danas, prvog takmičarskog dana, na borilište će od crnogorskih takmičara samo Peruničić (do 80). U nedjelju za olimpijsku vizu boriće se sestre Berišaj i Bećović. R. P.
vića je 26 igrača. Pozvani su golmani – Vasilije Vukajlović (Budvanska rivijera Budva), Bogdan Miljenović (Budućnost), Balša Ćirović (Lovćen), Danijel Jokić (Brskovo) i Vojin Bjelojević (Mornar 7); pivoti – Filip Božović (Lovćen), Mateja Radović (Budućnost Podgorica), Petar Kovačević (Mornar 7) i Luka Todorović (Partizan 1949); krila – Mojaš Nikolić (Budućnost Podgorica), Petar Samardžić (Jugović), Miroslav Dragović (Berane 1949), Luka Laličić (Lovćen), Alek-
sa Knežević (Budućnost Podgorica) i Strahinja Lukić (Mornar 7); bekovi – Dražen Peruničić (Mornar 7), Balša Đurović (Lovćen), Jakov Ćorović (Sutjeska), Vuk Lalošević (Mornar 7), Strahinja Grujičić (Rudar), Petar Radoičić (Budućnost Podgorica), Danilo Gutić (Mornar 7), Rade Živković (Budućnost Podgorica), Dario Maslovar (Dobova), Ilija Rafailović (Budvanska rivijera Budva) i Luka Đurković (Partizan).
Okupljanje reprezentativaca planirano je za 12. mart. R. A.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Iz opisa se vidi, da Bogorodičina crkva na Cetinju nije imala zvonik na preslicu, kao sastavni dio tijela njenog građevinskog sklopa, već je, što su potvrdila i iskopavanja, imala poseban zvonik podignut s jugozapadne strane pročelja, čiji su ostaci temelja pronađeni. Vjerovatno da je bio u pitanju zvonik-kula četvrtastog oblika na više spratova, s onim posljednjim u obliku lođe, gdje je bilo postavljeno veliko manastirsko zvono, a rađen je po uzoru na analogne, kakve su imale stare dukljanske zetske crkve.
Sa sjeverne strane Bogorodičinog hrama nalazila se jednobrodna kapela s polukružnom apsidom, posvećena Sv. Petru. Renesansno-gotička stilsko izražajna harmonija, zablistala je punim sjajem i ljepotom u Ivanovom mauzoleju na Ćipuru. Ovim monumentalnim spomenikom impozantnim i po dimenzijama, finalizirana je visoka umjetnička izražajnost graditeljskog opusa crnojevićke faze.
***
U sublimat renesansno-gotičke arhitektonike, koji je krasio Ivanov mauzolej na Cetinju, utkano je još jedno obilježje koje crkvi Sv. Marije daje počasno mjesto među sakralnim spomenicima Crnojevića. Za razliku od ostalih poznatih crkava crnojevićke epohe, građenih bez kamenog ukrasnog dekora, Sv. Marija na Ćipuru bila je dekorisana plastičnim reljefom visoke umjetničke vrijednosti. U to nas uvjerava fragmentarno sačuvani kameni dekor na kolonadi jedanaest sačuvanih kapitela od ukupnog broja (18), koliko ih je bilo postavljeno na kaneliranim kamenim stubovima uokolo pročelja i prednjih bočnih strana crkve, na čije arkade se oslanjao donjom ivicom pomenuti crkveni trijem. Toj skupini ornamenata valja dodati i jednu parapetnu ploču s autentičnim plasticitetom. Od ukupnog broja sačuvanih kapitela njih šest ugra-
Bogorodičina crkva na Cetinju nije imala zvonik na preslicu, kao sastavni dio tijela njenog građevinskog sklopa, već je, što su potvrdila i iskopavanja, imala poseban zvonik podignut s jugozapadne strane pročelja, čiji su ostaci temelja pronađeni
đeno je u galerijskom dijelu sprata konaka novog manastira. Preostalih pet postavljeni su na završecima kamenih stubova uspravljenih ispred dvorske crkve knjaza Nikole na Ćipuru. Četiri su raspoređena uz desnu, bočnu, a jedan na lijevoj, naspram onog posljednjeg koji stoji s desne strane. Pomenuta parapetna ploča, pak, uzidana je na apsidi crkve novog manastira Sv. Petar Cetinjski, u sredini između dva četvrtasta prozora. Gornja površina svih kapitela iznosi 50 x 50 cm, a visina im je 40 cm. Na temelju sadržaja ukrasnih motiva, postojeće kapitele dijelimo u tri grupacije. Jednom tipu pripadaju njih pet, koji su ukrašeni stilizovanim akantusima obavijenim oko kapitela. Pri vrhu imaju debele listove ispod kojih proviruju uobljeni pupoljci raspoređeni u uglovima i na sredini svake strane. Po stilskoj izražajnosti ovi kapiteli pripadaju gotici koja je u centru pažnje u rasponu od sredine XIV do sredine XV vijeka. Srijeću se na spomenicima uz jadransku obalu, da preko Zete prodru do Prizrena i Makedonije. Ostalih šest sačuvanih kapite-
la ukrašeni su renesansnim ornamentalnim motivima. U sve uglove dekorater je urezivao volute sa stilizovanim cvijetom u sredini na sve četiri strane glave kapitela. Taj motiv se često srijeće nad nastupljima crkava i kuća iz vremena renesanse, kako u Veneciji na italijanskoj, tako i na istočnoj jadranskoj obali na samom kraju XV i u XVI vijeku. U Dubrovniku gotovo je dominirao taj stilski manir, iako se u nekim detaljima dubrovački kapiteli razlikuju od onih na cetinjskoj crkvi.
Iz skupine renesansnih kapitela dva imaju s lica isklesane stilizovane lavlje glave. Ti motivi su po nastanku kasnoantičke provenijencije, ali su prisutni gotovo neprekidno u ornamentici srednjeg vijeka. U doba renesanse češće ih, međutim, srijećemo na Zapadu.
Nesumnjivo od svih sačuvanih, najviše privlače pažnju dva kapitela, s dvoglavim orlovima raširenih krila koji stoje na dvjema kuglama, postavljeni na ulazu u trijem sa čeone strane crkve. Polja na kojima su isklesani imaju u uglovima volute; bočne i zadnja strana tih kapitela ukrašene su cvijetnim pal-
metama čije motive srijećemo već u ranoj renesansi. Na istočnu obalu Jadrana ti motivi su dospjeli iz Venecije iza sredine XV vijeka. Po motivskoj inspiraciji, kapitelima, sa simbolom dvoglavog orla raširenih krila, koji su ukrašavali Bogorodičinu crkvu na Cetinju, najsličniji su upravo polukapiteli na koje se oslanjaju svodni krakovi u crkvi Sv. Sebastijan u Dubrovniku. Razlika je jedino u tome što dubrovački, u analognim poljima, umjesto orlova imaju poprsja svetaca. Ova sličnost navodi na pomisao da su klesari ornamentalisti, odmah po završetku radova na dubrovačkom hramu stigli na Cetinje na zahtjev crnogorskog gospodara. Dvoglavi orao na dvama kapitelima, između kojih se ulazilo u cetinjsku crkvu, bio je replika onog koji je stajao na zastavi Stefanice Crnojevića, odnosno u pečatu otisnutom u Iva-
Dvoglavi orao na dvama kapitelima, između kojih se ulazilo u cetinjsku crkvu, bio je replika onog koji je stajao na zastavi Stefanice Crnojevića, odnosno u pečatu otisnutom u Ivanovoj darovnoj povelji Cetinjskom manastiru. Repliku tog pečata srijećemo i na crkvenim knjigama iz štamparije Crnojevića
novoj darovnoj povelji Cetinjskom manastiru. Repliku tog pečata srijećemo i na crkvenim knjigama iz štamparije Crnojevića, nastalim nešto kasnije. Urezivanje dvoglavog orla u kapitele Bogorodičinog hrama na Ćipuru nije originalna Ivanova zamisao, već pozajmica koja je kao ukrasni motiv nastala u razdoblju rane renesanse. U pravougaonu parapetnu ploču ugrađenu u apsidu nove manastirske crkve, uklesan je grb Crnojevića s dvoglavim orlom raširenih krila kao glavnim simbolom u sredini i vijencem od lovorovog lišća. Ploča je uokvirena zupčastim štapovima sa spoljnje i volutno omotanim užetom s unutrašnje strane. Možda je bila najprije postavljena na ikonostas stare crkve. Motivski, ona čini reljefni spoj heraldičkih gotičkih i renesansnih elemenata, prisutnih u ukupnom plasticitetu Ivanove zadužbine. Fondu crnojevićke skulptorske ostavštine pripadaju i dva zanimljiva nadgrobna spomenika, koje je Ivan podigao ocu Stefanici i majci Mari. U zadužbini svojih đedova Đurađa i Lješa –
Crkva Sv. Marija na Ćipuru bila je dekorisana plastičnim reljefom visoke umjetničke vrijednosti. U to nas uvjerava fragmentarno sačuvani kameni dekor na kolonadi jedanaest sačuvanih kapitela od ukupnog broja (18), koliko ih je bilo postavljeno na kaneliranim kamenim stubovima
Bogorodičinoj crkvi na Komu, Ivan je sahranio i svoje roditelje. Njihovi nadgrobni spomenici, po spoljašnjem izgledu, čine novu pojavu, novi manir građenja. Iz teksta na nadgrobnoj ploči, postavljenoj uz bočni zid unutrašnjeg prostora crkve, vidi se da je pripadala Ivanovoj majci Mari. S unutrašnje strane njenog groba, upravo po sredini crkve leži mnogo veća i masivnija nadgrobna ploča, koja dimenzijama i pozicijom potvrđuje da je pripadala Ivanovom ocu Stefanici. Na bočnim stranama te monolitne ploče uklesane su četvorilisne vitice, dok je preko njene sredine izmodelovana traka koja povezuje reljefne diskove. Po dekorativnom ukrasu ova ploča je osrednje vrijednosti, jer je nalik na stećke, koji, sa stanovišta ornamentalnog tona, uniformno djeluju, i rađeni su rutinski. Sličnih egzemplara ima više na nekropoli crkve Sv. Petar i Pavle u starom Onogoštu. Nadgrobna ploča „gospođe Mare“, međutim, rađena je vještom rukom umjetnika s naglašenim afinitetom za reljefni kameni dekor. Odmah nas to upućuje na pomisao da je ovu nadgrobnu ploču dlijetom rukodjelisao neki školovani majstor iz primorja, koji je u plitkoreljefnoj modelaciji na kamenu iskazivao svoj umjetnički dar. Po izvornoj inspiraciji, nadgrobna plastika o kojoj je riječ, pripadala je gotičkom dekorativnom maniru. Sav plastični dekor koji je pripadao Crnojevićima, kao ktitorima i mecenama, u što nas posebno uvjer ava Ivanova skulptorska ostavština, izraz je gotičko-renesansnog umjetničkog poimanja, što najbolje potvrđuje njegovu potpunu okrenutost Zapadu, njegovu želju za neposrednim napajanjem sa zapadnjačkih civilizacijskih vrela, koje je emitovala renesansa kao pokret neslućenih duhovnih mogućnosti i razmjera. (Kraj)
Na osnovu člana 34 Zakona o upravljanju otpadom (»Službeni list CG« broj 64/11, 39/16) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Društvo sa ograničenom odgovornošću D.O.O. » EKOMEDIKA«, Podgorica, Svetlane Kane Radević 3, podnijelo zahtjev za dobijanje dozvole za preradu i/ili zbrinjavanje otpada : 18 01 01 oštri instrumenti (izuzev 18 01 03*) , 18 01 03* otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe posebnim zahtjevima zbog sprječavanja infekcije i 18 01 04 otpad čije sakupljanje i odlaganje ne podliježe posebnim zahtjevima zbog sprječavanja infekcije (npr. zavoji, gipsevi, posteljina, odjeća za jednokratnu upotrebu i pelene) , na lokaciji: Opština Podgorica, kat. parcela br. 1284/11, KO Podgorica I,krug Kliničkog centra Crne Gore .
Podnosilac Zahtjeva će na pomenutoj lokaciji vršiti obradu predmetnih otpada.
Postupak prerade je R4- rezanje, sortiranje, razdvajnaje, termička obrada i sl.
U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske broj 19, kancelarija broj 1, radnim danima od 10.00 do 12.00 časova (pauza od 11.00 do 11.30).
Rok za dostavljanje mišljenja i predloga u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je 03. aprila 2024. godine.
dr Milan Gazdić DIREKTOR
TP „CENTARKOŽA AD PODGORICA
OBA VJEŠTENJE
Vanredna skupština akcionara, zakazana je za dan 09.04.2024 god. sa početkom u 16 h, u prostorijama Društva u ul. Ivana Vujoševića br. 18 i predložen je sledeći : DNEVNI RED
1.Upoznavanje sa spiskom akcionara CKDD, 2.Razmatranje usvajanje Odluka o restruktuiranju iz oblika A.D. u DOO u skladu sa ZOPD 3.Razno.
Odbor direktora
Iv.br.115/24
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje, ul. Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Radonja Lekić, radi naplate novčanog potraživanja 555,51€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 08.03.2024 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radonja Lekić, sa zadnje poznatom adresom Orah bb, Berane.
Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 115/24 od 15.02.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 07.03.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ
DUŠAN NIŠAVIĆ
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore donijeto rješenje, broj UPI 06-322/24-117/4 od 05.03.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat projekat Izgradnja trafostanice TS 10/0.4 kV „Nova 4“, snage 1x1000 kVA i podzemnog 10 kV voda od TS 35/10 kV „Crnja“ do TS 10/0.4 kV „Nova 4“ na lokalitetu KO Dacićeopština Rožaje.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da nije potrebna izrada elaborata, kao i to da se ne očekuje negativan uticaj na segmente životne sredine pri realizaciji projekta.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba se predaje preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje.
SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje
OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost
da je Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore donijeto Rješenje, br. UPI 06-322/24-118/4 od 05.03.2023. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Podzemnog voda 35 kV od TS 35/10 kV „Zeleni“ do TS 35/10 kV „Crnja“ .
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da nije potrebna izrada elaborata, kao i to da se ne očekuje negativan uticaj na segmente životne sredine pri realizaciji projekta.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba se predaje preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje.
SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE
Iv.br.82/24
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje, ul. Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Vojin Radović, Andrijevica, radi naplate novčanog potraživanja 55,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 08.03.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vojin Radović, sa zadnje poznatom adresom ul. Branka Deletića, Andrijevica, Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 82/24 od 15.02.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 08.03.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
POTREBNA žena za čuvanje dvoje djece. Odlični uslovi, Budva. Tel. 069/038-279 1
UN FAO traži Nacionalnog konsultanta za stočarstvo, radi podrške u sprovođenju programa farmerskih škola koje se organizuju u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Dodatne informacije dostupne su na web stranici: https://montenegro. un.org/en/262248-fao-national-consultant-livestock-production 2
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom“ AD Podgorica, Moskovska 29, PIB 02289377, koga zastupa punomoćnik Petar Vukotić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika: Zaim Djeljoši, Đerane bb, Ulcinj radi naplate novčanog potraživanja vr. sp. 83,45 dana 08.03.2024. godine,
Da se izvršni dužnik, Zaim Djeljoši, Đerane bb, Ulcinj u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručila rješenje o izvršenju Iv.br.4482/23, od 08.12.2023 .godine.
Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r
Iv.br.109/24
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje, ul. Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Srđan Mihajlović, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 411,87€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 08.03.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Srđan Mihajlović, sa zadnje poznatom adresom Zagrađe bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.109/24 od 15.02.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 07.03.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Subota,
437
Posljednji pozdrav
MILOVANU PAVLIĆEVIĆU
Drugu i prijatelju.
KOSTA i JOVO MILAŠEVIĆ sa porodicama
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 8. marta 2024. preminula je, u 76. godini života, naša draga
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 9. marta od 10 do 15 časova i 10. marta od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 13.30 časova na mjesnom groblju Vasiljevac – Masline.
Ožalošćeni: sin MIODRAG, ćerke MARIJA i MILENA, unučad ADRIANA, ILIJA i INA, braća od stričeva LABUD i MILENKO, sestra od strica MILKA, zaova JELENA i ostala rodbina KNEŽEVIĆ i JOKANOVIĆ
455
Dana 8. marta 2024. u 72. godini života umro je naš dragi
18. 3. 1952 – 8. 3. 2024
DOO PODGORICA
„Pogrebne usluge“- Podgorica
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 8. marta od 10 do 16 časova i 9. marta od 9 do 12 časova, kada se kreće za selo Mijoska – Kolašin, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
409
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Pranje grobnog mjesta;
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
Ožalošćeni: ćerke MIRJANA i VESNA, sin MIODRAG, sestra SLAVICA, snaha MARIJA, unučad ANĐELA, SARA, JOVANA, PETAR i KLARA i ostala rodbina KUJOVIĆ
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 6. marta 2024 u 72. godini preminula
438
Sahrana je obavljena u krugu porodice 7. marta na gradskom groblju u Bitolju, S. Makedonija.
Ožalošćeni: suprug ZLATKO NEČOVSKI, brat VOJO, sestre DRAGICA, DESANKA i ANĐICA sa porodicama
Dana 7. marta 2024. godine napustila nas je naša
JOVANA JOVANKA Petrova VLAISAVLJEVIĆ
Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu uže porodice
396
Posljednji pozdrav dragom čika
JOZU
MILENA i VASKO BALETIĆ
Posljednji pozdrav dragom
Ožalošćeni: KĆERKA, SINOVI, SNAHA, UNUČAD i PRAUNUČAD
MIŠKO KUJOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Sa poštovanjem čuvamo te od zaborava
LIDIJA i RANKO JOVOVIĆ sa porodicom
416
Dragom
GORANU
Posljednji pozdrav
MILENKO JOVANOVIĆ
424
411
Navršava se 40 najtužnijih dana od smrti mog malog anđela
449
410
JOZU NENEZIĆU
Čuvaćemo te u našim srcima od zaborava, jer je u tvome srcu bilo mjesta za sve nas.
ZORAN, BRANKA, BEBA, ANJA, JELENA i VUKAŠIN
Posljednji
417
JOZU
VESNA, MIĆO i LUKA BALETIĆ
400 Dragom
Sa ponosom i tugom ćemo te nositi u srcu i sjećanjima.
Tečo RADOMIR i tetka DUŠKA
408
SJEĆANJE na moje drage roditelje
VELIZARA BOSILJKE
1922 – 9. 3. 2012. 1927 – 23. 7. 2023. MIJAJLOVIĆ
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav na Vas.
Vaša IRENA sa porodicom
Ne mogu te viđeti, ne mogu te zagrliti, ali te mogu u srcu nositi.
Voli te tvoja baba RAJKA
Kumiću
441
Ti nijesi otišao zauvijek, samo si na nekom ljepšem i boljem mjestu. Nikad te nećemo zaboraviti!
Od kuma RISTA VUJOVIĆA sa porodicom
444 Četrdeset je dana od kada nije sa nama
Nije trebalo ovako da bude, ali Bog uzima uvijek ono najbolje, najmilosnije. Počivaj u miru.
ZDRAVKO, DRAGAN, RAJKO, NADA, DRAGANA i KSENIJA
432
422
Sjećanje na naše drage
RADOVAN BIGOVIĆ ANĐELIJA 9. 3. 2008. rođena Mićunović 24. 7. 2005.
Sestra ROSA SLOBODAN VUJIČIĆ 4. 10. 2023. rođena Bigović 25. 6. 2009.
S LJUBAVLJU i POŠTOVANJEM, VAŠI NAJMILIJI
Anđelu malom
Tvoje oči, osmijeh i topli zagrljaj su nam pred očima, u srcu i mislima svakog trenutaka.
JOVO, SANJA i MITAR sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj tetki
Čuvaćemo te od zaborava u najljepšem sjećanju. Porodica pokojne sestre MILEVE MARKOVIĆ
462
Dana 9. marta 2024. godine navršava se četrdeset dana od prerane smrti sina i brata
Veliki sine radosti i tugo naša, Otišao si iznenada i ostavio nas da se sami snalazimo bez tvoje ljubavi, osmijeha i dobrote. Ostavio si sestre bez zaštite, Laura je mala ali zna da nisi tu, osjeća. Lana, tvoja velika sestra brine - kako ti je gore? Jesi li jeo? Je li ti hladno? Imaš li svoju sobu, i ko sad igra sa tobom? Ko će ti napraviti tortu za rođendan? Zašto si otišao i zašto ne možeš da se vratiš? Čuješ li je kad ti sa prozora viče - Brate, volim te najviše, ili si previsoko? Sine, ponosni smo što si baš nas izabrao da ti budemo porodica.
Bio si najljepši, ne samo izgledom nego i dušom. Svojim prisustvom učinio si nas najsrećnijima i najponosnijima, a tvoj prerani i iznenadni odlazak ostavio je ogromnu tugu i bol. Druži se s anđelima, imaće svašta od tebe da nauče, jer si ti bio anđeo i dok si hodao po zemlji.
Vječni ponosu i Kralju naš, VOLIMO TE NAJVIŠE!
Porodica će posjetiti vječnu kuću.
Tata BLAŽO, mama SVETLANA, sestre LANA i LAURA
Prolazi četrdesti dan, najtužniji u našim životima. Ne možemo prihvatiti surovu istinu da nijesi sa nama. Ponosni smo što smo te imali, anđele naš. Tugu ćemo nositi i sjećati se dok smo živi!
Najtužnijih četrdeset dana od kada je otišao naš unuk
446
Najbolji i najljepši Lavić na svijetu iz svoje kuće, toploga doma, okružen ljubavlju i nije se vratio. Voljećemo ga i tugovati vječito za našim anđelom, đedovim majtolom.
Baba VESNA i đed RAJKO
399
Otišao si tiho i iznenada, bez pozdrava. U tvom malom životu, a velikoj duši i srcu je bilo mjesta za sve nas. Ostaje nam da te se sa ponosom sjećamo i čekamo kad će doći momenat da te pitamo: „Mogu li kod tebe“.
Tetka JELENA, tetak RANKO, IVA i LUKA
Đed LJUBOJE, baba STOJANKA, tetke DANKA i BRANKA FILIPOVIĆ
Voljeni naš
Prošlo je četrdeset dana najružnijeg sna iz kojeg smo sve svjesniji da se nećemo probuditi.
Četrdeset dana smo bez najljepšeg osmijeha, zagrljaja i ljubavi koje si tako mali imao za sve nas.
Dječak kojeg je bilo nemoguće ne voljeti, koji je za nepune tri godine uspio svojim osmijehom da osvoji sve oko sebe. Laviću naš, živjećeš vječno i pominjaćemo te i pričati tvojim sestrama i braći o najslađem plavom dječaku koji je prerano postao anđeo.
Tvoji:
tetka MILENA, tetak GAŠO, sestra TINA, i brat MIRKO
445
401
Sa tobom je sve bilo posebno. Svaka igra je imala više smisla. Tvoj osmijeh, tvoj glas tvoja ljubav i dobrota svuda su oko nas. Počivaj u miru i nek te anđeli čuvaju dok se opet ne sastanemo.
Tetka IVANA sa porodicom
Anđele naš, s ponosom te pominjemo, ljubavlju čuvamo i s nemjerljivom tugom živimo.
Anđele naš, sa tobom je sve uvijek bilo posebno, svaki trenutak ispunjen.
Anđele naš, hvala ti beskrajno što si svakome od nas nesebično poklanjao svu svoju ljubav, osmijeh, toplinu, zagrljaj.
Anđele naš, Lavi naš, majstore naš, volimo te beskrajno.
Stric NIKOLA sa porodicom
447
448 Četrdeset je dana od kada je naš
Otišao među anđele, a nama ostavio vječnu tugu u srcima.
Ponosni što smo te imali, a pretužni jer smo te izgubili.
Tetka PAKA i brat DUŠAN
Oglasi
Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naš dragi
Zahvaljujemo se svima koji su lično, putem telegrama ili na drugi način izjavili saučešće za našim Batom. Hvala na priloženom cvijeću.
Porodica će posjetiti Batovu vječnu kuću 9. marta u 10 časova.
Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica je dala prilog Sabornom Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici i Odboru za održavanje groblja Dračev brijeg u Piperima
429
Četrdeset je najtužnijih dana od kada nije sa nama naš voljeni otac i suprug
Dragi naš Bato, tužni su i bolni ovi dani bez tebe. Nedostaješ nam… nedostaješ za sve…
Mislili smo da si nas u životu svemu naučio, ali nijesi jedno - kako da živimo bez tebe.
Neka naša bol ne remeti tvoj mir, neka te zaboli suza naša, a do tebe neka stigne naša ljubav jača od zaborava.
Vječno zahvalni za sve što si učinio za nas, volimo te i čuvamo od zaborava
Tvoji: MILOVAN, MILICA i RADA
395 Osam je godina od kada nije sa nama
NAŠ
Naša sreća, naš ponos, naš život.
430
MILICA VUJOVIĆ
Majko, evo prođe godina od kad si nas napuštila.
Kćerke ANKA i ĆAKA sa porodicama
413
DANICI KOTLICI
Za nezaborav.
OLGA i ŽIVKO PEKIĆ
423
Dana 8. marta navršava se pet godina od smrti naše drage
STANE-STANKE Čedomirove MARTINOVIĆ rođene KALUĐEROVIĆ
S ponosom i poštovanjem živiš u našim srcima, kroz najljepše uspomene koje podsjećaju na tebe.
Sinovi PREDRAG-PEĐA i MIHAILO-KIŚO sa porodicama
NIKOLA LIPOVINA SLAVKA LIPOVINA
Dragi đede i baba, kratko ste bili dio našeg odrastanja, ali ipak dovoljno da vas pamtimo po nesebičnoj ljubavi i pažnji koju ste nam pružali. Vaša unučad NINA, ANA, IVA, JOVAN, KSENIJA
436
Tvoji najmiliji: majka SNEŽANA, otac MIKAN i brat LAZAR sa porodicom
Dana 9. marta 2024. navršava se 40 dana od smrti naše voljene
Živjela si za nas, bila nam čvrst oslonac.
Tvoja ljubav, dobrota, čestitost, plemenitost i požrtvovanost za porodicu obilježile su tvoj život.
Hvala ti za sve, a mi ćemo te s ljubavlju i poštovanjem čuvati od zaborava. Počivaj u miru.
Tvoji
DIMO, DRAGAN, LJILJANA, BRANKA, SANJA, SLAĐANA, TOMISLAV, KSENIJA, IVONA, KATARINA, DRAŠKO, PAVLE i ANDRIJA
SLAVKA LIPOVINA NIKOLA LIPOVINA
Dragi roditelji, po dobru ćemo vas pamtiti sa ponosom spominjati i doživotno sjećati. Sin NEBOJŠA, šćer NEVENKA
431
435
Subota,
Anđele, Osam godina nijesi sa nama,
IVANE
Nema vremena koje nosi zaborav, koje ublažava bol i tugu za tobom.
Ostavio si nas da patimo do kraja života. Neprebol za tvoje,
Otac DRAGO, majka LJILJA, sestra IRENA
425
Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš dragi otac, svekar i đed
402
Mnogo nam nedostaješ, ali živiš u svakom danu kroz naša sjećanja, uskraćeni za ljubav i pažnju koju si nam pružao.
S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.
U neđelju, 10. marta 2024. godine u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju u Novom Selu.
PORODICA
426 Dragi
IVANE
Čuvamo te od zaborava u svojim mislima i sjećanjima. Tvoji
Stric MILUTIN, strina NEVENKA, sestre od strica GORDANA, MARIJA, IVANA sa porodicama
SJEĆANJE
9. 3. 2012 – 9. 3. 2024.
404
Četrdeset je dana od smrti našeg oca, svekra i đeda
Vrijeme prolazi, ali ne i sjećanje na tvoj plemeniti lik. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao
Tvoji: GORAN, DRAGICA i MARKO
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog oca, svekra i đeda
403
S ljubavlju i ponosom te se sjećamo i pominjemo. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i najljepšim uspomenama.
Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena
397
Vrijeme prolazi, ne može da stane, ne može da se vrati iako bi mi to voljeli.
Sad nam ostaje samo sjećanje na tvoj osmijeh, blagu riječ, savjet.
Počivaj u miru.
Zahvaljujemo svima koji su uputili izraze saučešća. Dana 9. marta 2024. porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
PORODICA
Voljenoj sestri
439
SONJI
Četrdeset dana od kako si nas napuštila, naša Sonja. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestre od strica MILA i RANKA sa porodicama
407
Dana 9. marta 2024. Dana 19. maja 2024 godine navršava se godine navršiće se 25 10 godina od smrti godina od smrti naše drage majke našeg dragog oca
PRELEVIĆ PRELEVIĆA rođ. PEJOVIĆ
Dragi naši roditelji, Zahvalne smo vam na posvećenosti, podršci i roditeljskoj ljubavi, koje ste nam nesebično pružali. S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.
Počivajte u miru.
Sin DRAGAN i snaha SLOBODANKA sa porodicom
VOJIN
Vaše kćerke SMILJA i TIJANA
414
427
Danas je tvoj rođendan, mila naša
RAŠO
A tebe nema da te zagrlimo... Uvijek sa nama u srcu i mislima. Nedostaješ nam i Volimo te.
Tvoje
Majka DESE, sestre SLAVICA, MARINA i TIJANA
Tri godine je od kad si napustio naš dom
RATKO CEROVIĆ
406
Prošlo je 40 dana od smrti brata, đevera i strica
Vrijeme neće učiniti da zaborav i sjećanje izblijede. Zauvijek u našim srcima.
Brat BORO DABETIĆ sa porodicom
Ostavio si me ponosnu na tvoj častan život, iskrenu dušu i veliko srce. Počivaj u miru koji si zaslužio.
Tvoja ZORICA
Danas je 40 dana od smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda
Dragi i voljeni naš, Od kada si otišao dani su nam ispunjeni sjećanjem na tebe, na tvoj veseo duh, radostan osmijeh, bistar um, velikodušno srce, bezuslovnu ljubav, koju si nam nesebično pružao.
Sjećanje na tvoj ispunjeni život pruža nam utjehu da si otišao miran, zadovoljan i srećan što si za sobom ostavio punu kuću. Volimo te i nedostaješ stalno. Četrdeset je dana od tvog odlaska.
U najužem krugu porodice, na groblju u Zagoriču, ćemo se okupiti da ti odamo počast.
Tvoja supruga ANKA, ćerke IVONA, NELA i TIJANA sa porodicama
440
Navršava se četrdeset dana kako nas je napustio naš voljeni
GRUJO
Počivaj u miru, jer mi te volimo i čuvamo od zaborava.
419
U nedjelju 10. marta 2024 godine, navršava se četrdeset dana od smrti
Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da ćemo u nedjelju 10. marta 2024 godine u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na Novom groblju u Podgorici. Povodom četrdesetodnevnog pomena dat je prilog narodnoj kuhinji
PORODICA
420
Četrdeset dana je od kada te nema
Veljo moj, u svakom ćutanju se čuješ, u svakoj riječi živiš, u svakom otkucaju srca postojiš. Živiš i živjećeš u svakoj mojoj misli, riječi i djelu. Bol je velika, nedostaje mi tvoje – osmijeh, topla riječ, blagi ukor, mudri savjet, zagrljaj.
Hvala ti za bezgraničnu ljubav, podršku i sve dobro što si me naučio. Koračaću kroz život prateći tvoje tragove, ponosno i časno
Tvoja MIRA
415 Četrdeset dana je od smrti našeg dragog brata i ujaka
Hvala ti za sve lijepe trenutke provedene sa tobom, za ljubav, dobrotu i pažnju koju si nam pružao.
Prošlo je 40 dana od kada nas je napustio naš voljeni
S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe.
421
NADA i ZORAN MIKAVICA
SONJA VUJISIĆ sa porodicom
ŽANA i MILAN sa porodicom
450
Dragi
MLADENE
Znao si koliko te volimo, ali nikad nećeš znati koliko nam fališ.
TVOJA PORODICA
Voljenom dedi
451
MLADENU Nedostaješ puno.
Tvoja unučad: TEODOR, LEONORA i MAGDALENA
Majko naša,
RADMILA M. LAKIĆ rođ. BOLJEVIĆ
9. 3. 1999 – 9. 3. 2024.
Već 25 godina živimo bez tvoje ljubavi, dobrote…, ali ti živiš u našim srcima i mislima…
Tvoje ĆERKE
460
412 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog prijatelja
DRAGUTIN RADULOVIĆ
Počivaj u miru.
Porodica BATAKOVIĆ
433 Četrdeset dana je od smrti
MLADENA
JOVO Radovanov sa porodicom
454
Dragi MAĐO
Puno je lijepih uspomena da te pamtimo, neka te anđeli čuvaju.
Tvoji: TOMO, BUBA, PETAR i NIKA
TUŽNO SJEĆANJE
MLADEN BRAJOVIĆ
Ostavio si neizbrisiv trag, uspomene koje ne blijede, dobrotu koja se ne zaboravlja. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.
LJUBO JOVANOVIĆ sa porodicom
456
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda
DUŠANA Kićovog GLENDŽE
Vrijeme prolazi, praznina i tuga ostaju vječno Tvoj častan život, plemenita duša, nesebična ljubav i dobrota zaslužuju da te se sa ponosom sjećamo i vječno čuvamo od zaborava. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
Dana 10. marta 2024. godine u 10 časova uža porodica će posjetiti Dušanovu vječnu kuću.
Tvoji: supruga STANKA, sin DEJAN, ćerka MARINA, unuk PAVLE
Četrdeset je dana od smrti mog dragog oca
DUŠANA GLENDŽE
Moj brato, teško se mogu pomiriti sa tim da mi te više nema. Bio si moj najveći oslonac, živjećeš u meni dok postojim. Hvala ti za bezgraničnu ljubav koju si mi pružio.
Počivaj u miru i neka mi te anđeli čuvaju.
Voli te Tvoj sin DEJAN
Tajo,
Samo je proteklo vrijeme, ali nije ublažilo tugu i bol. Teško je viđeti te svuda, a niđe ne naći. Nema više tvog toplog zagrljaja i tvog pogleda koji me uvijek srijetao i svuda pratio. Živiš u riječima koje ne izgovaram i u pogledima koji govore sve, ali nedostaješ za sve što je prošlo i za sve što dolazi. Živjećeš vječno u meni.
Danas je 40 dana bez tebe naš,
MAĐO
Naši životi nastavljaju dalje bez tebe.
Ali ništa više nije isto.
Krijemo bol u duši kada neko spomene tvoje ime, a tišinu remete suze koje padaju.
Tužna su srca koja te vole.
Živjeti bez tebe je najteži dio.
Učinio si toliko mnogo za nas, jer je tvoje srce uvijek bilo veliko i iskreno.
Kad god nam je trebala podrška, mogle smo da računamo na tebe.
Godine koje smo proveli zajedno se neće vratiti, ali sa ljubavlju u našim srcima, zauvijek ćeš biti dio nas.
VOLE TE TVOJE
MILENA i LOREANA
452
Dragi MAĐO
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol. Nedostaješ i od zaborava te čuvaju, RADMILA, MILOŠ, ALENKA i VIKTOR
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog oca, tasta i đeda
DUJA GLENDŽE
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Tvoji: MARINA, MARKO i MILICA
457
Godina dana je od smrti našeg voljenog supruga i oca
Ne postoje riječi kojima se može opisati koliko nam nedostaješ. Tvoja plemenita duša i beskrajna ljubav koju si nam pružio daju nam snagu da se nosimo sa ovim bolom. Živjećeš vječno u našim srcima.
Tvoja PORODICA
458
Tvoja ćerka MARINA
434
453
459
442
443 Dragi đede
Ponosni smo što smo te imali u našim životima. Nedostaju nam tvoje mudre riječi i topli zagrljaji. Tvoj lik i neizmjerna ljubav koju si nam pružio zauvijek ćemo čuvati u našim srcima.
Tvoja unučad:
TIJANA, ANDREA, ALEKSA, TEODORA i DAMJAN
Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu
