Dnevni list Pobjeda 18.02.2024.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 18. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20912 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Bivši predsjednik Vlade kaže da se sektor sigurnosti koristi za ostvarivanje najprizemnijih političkih interesa i ličnih poriva

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra smatra da našu zemlju čeka još ozbiljnih izazova, ali da oni neće ugroziti njenu državnost

Marković: Premijer je dužan da brine o sektoru bezbjednosti GOV.ME

Jedini način da se iz ove situacije izađe je brza reakcija nadležnih institucija: Ministarstva unutrašnjih poslova, policije i Specijalnog državnog tužilaštva koji će utvrditi da li je bilo kršenja zakona, koliko je i kakvih disciplinskih prestupa počinjeno, uz povredu Etičkog kodeksa policijskih službenika.

Na bazi toga bi se utvrđivala individualna krivično-pravna ili disciplinska odgovornost i odredio pristup o dostojnosti za obavljanje određenih poslova na rukovodećim mjestima. Ne bude li tako, ostaće teška sjenka sumnje nad akterima optužbi i sektorom bezbjednosti - kaže STR. 2. i 3.

Marković

Tuđe zastave u kabinetima su odraz nemoći države da vlada svojim prostorom

STR. 3.

Budvanski odbor NSD-a optužio predsjednika SO Budva da sarađuje sa DPS-om, ubrzo stigao demanti

Jovanović: Ne sarađujem sa DPS-om, dio NSD-a i Demokrata im tražio podršku da me smijene

STR. 2.

Psihološkinja Maja Lješnjak upozorava da djeca već sa sedam godina odigraju neku igru na sreću

Kolašin se suočava sa posljedicama turističkog kolapsa

Vještački snijeg mogao je spasiti 80 odsto sezone

Sve više mladih zavisnika od kocke u Kakarickoj gori

Svijest o značaju domaćih genetičkih resursa u stočarstvu ključna je za spas autohtone rase ovaca čija je populacija na rubu opstanka

Zetska žuja zlata vrijedna STR. 8. i 9.

S. VASILJEVIĆ

Socijalna radnica u JU Kakaricka gora Aida Kerović naglašava da su često suočeni sa interesovanjem maloljetnika kojima je potrebna pomoć i koji su u ranoj fazi razvoja ove bolesti, ali ta ustanova pruža tretman samo punoljetnim osobama STR. 6. i 7.

Ukupni promet ,,Skijališta Crne Gore“ za decembar, januar i februar iznosi svega 150.000 eura, dok je prošle godine do 31. marta, kada je završena zimska sezona, promet iznosio 1,25 miliona eura. Ove godine ne očekujemo više od 250.000 za cijelu sezonu - kaže Milošević, koji naglašava da se suočavaju s ozbiljnim problemima u funkcionisanju preduzeća, te da očekuju pomoć od države, posebno za isplate zarada zaposlenima STR. 5.

POGLED SA STRANE

Davidovićev ustav, Vasojevići, Turci, ali i - masoni Piše: dr Dragan VESELINOV

STR. 10. i 11.

2

Politika

Neđelja, 18. februar 2024.

Budvanski odbor NSD-a optužio predsjednika SO Budva da sarađuje sa DPS-om i radi na razbijanju koalicionog dogovora, šef lokalnog parlamenta i DNP takve navode demantovali

Jovanović: Ne sarađujem sa DPS-om, dio NSD-a i Demokrata tražio njihovu podršku da me smijene PODGORICA – Budvanski odbor Nove srpske demokratije obratio se javnosti zbog, kako kažu, potrebe „da se razjasne okolnosti o konfuznom i sve lošijem rukovođenju SO Budva, u kojoj koalicija okupljena oko nekadašnjeg DF-a ima apsolutnu većinu“. Optužili su predsjednika SO i člana DNP-a Nikolu Jovanovića da je sa DPS-om organizovao većinu, te da radi na razbijanju koalicionog dogovora i suprotno politici NSD-a u Budvi. Međutim, takve navode su ubrzo demantovali i Jovanović i DNP, ali i DPS. - Bili smo svjedoci nezapamćene i za nas neprihvatljive saradnje dijela odbornika sa naše izborne liste (na čelu sa Nikolom Jovanovićem) sa DPS koalicijom. Sa velikim žaljenjem, ali svjesni da imamo obavezu da budemo iskreni i direktni prema ogromnom broju građana koji nas je birao, konstatujemo da je cijeli mučni scenario organizovao sadašnji predsjednik Skupštine Nikola Jovanović, član DNP-a, koji je davanjem kvoruma za održavanje sjednice otvorio manevarski prostor za besprizorne napade na direktoricu muzeja, našu sugrađanku, Luciju Đurašković – saopšteno je iz NSD-a.

Dodaju da je Đurašković, koja je čak predvodila njihovu koaliciju 2012. godine, i, kako navode, jedan je od najistaknutijih boraca protiv režima Mila Đukanovića, neargumentovano, primitivno i prostački napadana od dijela odbornika opozicije.

PRESEDAN

- Na naše veliko iznenađenje, napadi i uvrede su dolazili i od odbornika i funkcionera vladajuće većine, što je nazapamćeni presedan u novijoj istoriji Budve – navode iz NSD-a i dodaje da „nemaju nikakve veze sa organizovanjem sramne skupštinske većine sa DPS koalicijom“, te da odbornici koji su zajedno sa DPS-om, SDPom, GI „21. maj“, Urom i drugima dali kvorum za održavanje sjednice nemaju saglasnost NSD za takvo postupanje, rade na razbijanju koalicionog dogovora i suprotno politici NSD-a u Budvi.

Upozoravaju da je Jovanović, koji je bio takođe na njihovoj izbornoj listi, „ovakvim činjenjem i saradnjom sa DPS-om duboko pregazio crvenu liniju preko koje još nijedan funkcioner nekadašnjeg Fronta i oponent DPS režima nije prešao jer se pored stotina nedjela bivše vlasti nikada neće zaboraviti policijski desant i nelegalni puč DPS-a protiv naše koalicije 2020. godine“.

Tičić: Nema saradnje ni sa bivšim, ni sa sadašnjim DF-om Nema saradnje ni sa bivšim, ni sa sadašnjim DF-om, poručio je predsjednik budvanskog odbora Milan Tičić.

- Crnogorski Dalaj Lama bezuspješno pokušava, preko DPS-a, da vodi rat sa DNP-om. To mu neće poći za rukom. Još jednom da ponovim - nema saradnje ni sa bivšim ni sa sadašnjim DF-om - naveo je Tičić na mreži Iks. Iz budvanskog DPS-a saopšteno je da je nakon sjednice SO Budva „do kosti ogoljen loš politički karakter ostataka budvanskog DF-a“.

Ponovili su da se anarhija u Budvi mora hitno okončati.

- Šta da očekujemo od skup-

štinske većine koja sama napusti sjednicu jer im se ne sviđa sopstveni prijedlog za nesuđenu desnu ruku Mila Božovića – Jasnu Dokić. I to prijedlog koji je prilikom posjete Budvi aminovao Andrija Mandić. Na kraju sjednice su, poniženi, morali sami sebi da uskrate kvorum i pobjegnu kako javnost ne bi gledala njihovo blamiranje. Ponavljamo stoti put, anarhiju u Budvi moramo hitno okončati i to izborima, jer vrijeme prolazi, a Budva nam propada zaključili su iz DPS-a.

Iz budvanskog SDP-a saopšteno je da epilog saopštenja nekada vladajuće koalicije u Budvi, jasno oslikava

neozbiljnost u namjeri da se aktuelna politička kriza u Budvi riješi, i više liči na svađu đece oko klikera nego na neku ozbiljnu političku raspravu.

- Jovanović je mudro izbjegao prinudnu upravu, a NSD i Dalaj Lama u velikom problemu, sa nagomilanim i nezasitim kadrovima preuzetim od onog DPS, koga se još svi navodno gade!

Nažalost, grad će dočekati turističku sezonu u rasulu, a jedini koji to mogu da riješe su građani na izborima, i opet ovom prilikom apelujemo da zajednički skratimo mandat, kako bi se ova višemjesečna tortura riješila – saopšteno je.

Pozvali su rukovodstvo DNP-a Milana Kneževića i Jovana Gregovića da, kako su naglasili, „pokušaju urazumiti svog člana Nikolu Jovanovića“, uz napomenu da poslije prethodno navedenog čina, on za njih nije prihvatljiva osoba za rukovođenje radom SO Budva jer to građani i brojni glasači naše koalicije poručuju i apsolutno očekuju. Navode da su dopisom za odgađanje 10. i 11. sjednice SO Budva željeli da poruče predsjedniku Skupštine da nijesu saglasni sa njegovim pristupom vođenju zakonodavne vlasti i uzurpiranju izvršne vlasti. Dodali su da su Jovanoviću vrata široko otvorena ukoliko želi da skrati mandat Skupštini, ali, kako navode, to će morati uraditi zajedno sa DPS-om.

Nikola Jovanović demantovao je navode NSD, ističući da se radi o bezočnim podmetanjima.

- Iako nemam običaj da odgovaram na nepotpisana saopštenja, radi istinitog informisanja javnosti želim da demantujem bezočna podmetanja onih koji su izdali izvorne principe i uskratili podršku predsjedniku opštine Milu Božoviću. Ovo vidim kao pokušaj da se javnosti baci prašina u oči i prikrije nedostatak hrabrosti da se javno kaže ono što se potajno radi saopštio je Jovanović.

Rekao je da je sjednica SO Budva zakazana po hitnom postupku radi izbora potpredsjednika opštine, ali da je dio odbornika odlučio bojkotovati, ne poštujući tako volju predsjednika opštine. Jovanović navodi da je „samo jedan detalj koji dovoljno govori o istinitosti ovih navoda, a to je da je na sastanku kluba odbornika kojem je prisustvovao Andrija Mandić, predsjednik NSD, jedino šest odbornika podržalo izbor

Jasne Dokić za potpredsjednicu opštine“.

Prema njegovim riječima, najveći problem je unutar NSD, koja ima najviše odbornika koji se protive volji nosioca liste i koji produbljuju političku krizu.

- Sjednica koja je juče održana, već je odgađana na zahtjev odbornika NSD i PzP pod izgovorom da je potrebno dodatno vrijeme za razgovor i zakazana je u krajnjem zakonskom roku.

Ako je neko mislio da ću pristati da kršim zakonske rokove i time dovedem do stvaranja uslova za raspuštanje Skupštine i uvođenje privremenog odbora, taj ili nema dovoljno političkog iskustva ili je zaista naivan. Optuživati mene da sarađujem sa DPS-om je toliko nebulozno da ne zaslužuje ozbiljan komentar. Mene je režim Mila Ðukanovića preko Milivoja Katnića hapsio, lažno optuživao i sudio sedam godina u politički montiranom procesu, dok je isti taj režim one koji se kriju iza nepotpisanog saopštenja zapošljavao i završavao im brojne poslove - kazao je Jovanović.

Poručio je da ni on, niti bilo ko iz njegove porodice nije i neće nikada sarađivati sa DPS-om.

- A za one koji se kriju iza nepotpisanog saopštenja znam da jesu i siguran sam da hoće. Politički napadi na mene su zasnovani na iskonstruisanoj i bezočnoj neistini jer mi je poznato da je dio odbornika NSD zajedno sa dijelom odbornika Demokrata, u prethodnom periodu, tražio podršku DPS-a da me smijene sa pozicije predsjednika Skupštine. Kada je taj plan propao, krenulo se u bojkot radi rušenja vlasti blokadom Skupštine - navodi on.

Jovanović postavlja javno pitanje - zbog čega nije ispoštovan

posljednji dogovor koji je aminovao predsjednik opštine Milo Božović, a to je raspodjela funkcija i izbor Jasne Dokić za potpredsjednicu od strane onih koji se nijesu pojavili na sjednici.

- Mene ne mogu optuživati za saradnju sa DPS-om oni koji su do juče bili u toj organizovanoj kriminalnoj grupi preko koje su i samo vršili krivična djela i zajedno otimali od građana Budve - zaključio je Jovanović.

neprijatno iznenađeNJE

Portparolka DNP-a Jovana Todorović saopštila je da je njena stranka neprijatno iznenađena saopštenjem, kako je navela, „naših kolega i prijatelja iz budvanskog NSD-a u kojem svoja višegodišnja neslaganja i unutrašnje razdore u svojim redovima pokušavaju adresirati na Milana Kneževića kroz kritike upućene bivšem članu Predsjedništva DNP-a Nikoli Jovanoviću“. Todorović tvrdi da DNP nema bilo kakav vid saradnje sa DPS-om u Budvi i pozvala je NSD da dokažu tvrdnje.

- Odbornici DNP-a sve vrijeme bili su lojalni i korektni partneri i nijednim potezom nijesu ugrozili vlast u Budvi, već naprotiv, čak i u trenucima kad su se mnogi odricali i ograđivali iz budvanskog NSD-ovog Mila Božovića, on je imao našu podršku. Nažalost, Budva je nakon hapšenja Mila Božovića postala poprište sukoba frakcija u NSD-u, a DNP ni kriv ni dužan kolateral. Zato kolegama iz dijela budvanskog NSD-a koji su napisali ovo saopštenje, ali i kolegama iz dijela NSD-a koji se ne slažu sa ovim saopštenjem prijateljski predlažemo da se prekine ova agonija i da skratimo mandat Skupštini zaključila je Todorović. R.P.

Bivši crnogorski predsjednik Vlade k za ostvarivanje najprizemnijih politi

Marković: P je dužan da sektoru be

Brisel komunicira sa legitimno izabranim predstavnicima vlasti: Duško Marković

PODGORICA - Premijer ne samo da nema taj komfor nemiješanja, nego je dužan da se stara o efikasnom i zakonitom djelovanju sektora bezbjednosti.

Prepuštanje tog sektora drugima - pa makar dolazili i iz Vlade - može nositi dalekosežne negativne posljedice i udarati u temelje države, što imamo priliku da gledamo svakog dana - kaže u intervjuu Pobjedi bivši crnogorski premijer i bivši direktor ANB-a Duško Marković.

Ističe da se bezbjednosni sektor koristi kao sredstvo za ostvarivanje najprizemnijih političkih interesa i, nažalost, ličnih poriva, frustracija i etiketiranja.

POBJEDA: Devetočasovna sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu otkrila je u potpunosti kakvi ljudi se staraju o sigurnosti građana. Kako Vi, kao nekadašnji dugogodišnji direktor ANB-a, komentarišete tu situaciju? Živimo li u sigurnoj zemlji kad nam ovakvi kadrovi vode sektor bezbjednosti?

MARKOVIĆ: Vjerujem da je svako ko je gledao tu sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu ostao zatečen iskazanim nivoom neprofesionalizma, političke nekulture i odsustva etičkih principa u javnom poslu. Ono što je još teže i sa većim posljedicama je spoznaja da se bezbjednosni sektor koristi kao sredstvo za ostvarivanje najprizemnijih političkih interesa i naža-

lost ličnih poriva, frustracija i etiketiranja. To nepovratno kompromituje ne samo sektor bezbjednosti, već državu i njen institucionalni potencijal. Ako je tako, a javnost je vjerujem izvukla pravilne zaključke, onda moramo biti zabrinuti stanjem sigurnosti i bezbjednosti u eri rastućih unutrašnjih, regionalnih i širih prijetnji i rizika. Zbog svega ovoga, ali i zbog mnogo drugih razloga koji su oko nas, a još nijesu izašli na vidjelo, naši građani ne mogu nositi osjećaj sigurnosti i građanskog spokoja.

POBJEDA: Na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja je čovjek, kako je sa dokazima objavila Pobjeda,

Puno je ustavnih i poslovničkih mogućnosti koje bi opozicija mogla da koristi - od pokretanja inicijativa za izglasavanje nepovjerenja, interpelacija o radu ministara, kontrolnih saslušanja do zakonodavnih inicijativa.

Nažalost, toga nema ili skoro da nema.

Umjesto konkretnih i sistemskih političkih akcija - na sceni je inflacija objava, pa i pojedinačnih stavova na društvenim mrežama

Politika

Neđelja, 18. februar 2024.

kaže da se sektor sigurnosti koristi kao sredstvo ičkih interesa i ličnih poriva

Premijer a brine o ezbjednosti Jedini način da se iz ove situacije izađe je brza reakcija nadležnih institucija: Ministarstva unutrašnjih poslova, policije i Specijalnog državnog tužilaštva koji će utvrditi da li je bilo kršenja zakona, koliko je i kakvih disciplinskih prestupa počinjeno, uz povredu Etičkog kodeksa policijskih službenika. Na bazi toga bi se utvrđivala individualna krivično-pravna ili disciplinska odgovornost i odredio pristup o dostojnosti za obavljanje određenih poslova na rukovodećim mjestima. Ne bude li tako, ostaće teška sjenka sumnje nad akterima optužbi i sektorom bezbjednosti - kaže Marković

koji je lažno prijavio imovinu u Budvi, sakrio pozamašne transakcije u kešu i tajio veze sa kontroverznim biznismenom iz kompanije ,,Grupa 219“! Bez obzira na sve ove optužbe, za koje postoje dokazi, Šuković i dalje ima povjerenje glavnog specijalnog tužioca. Što to govori o Novoviću?

MARKOVIĆ: Ovo je pitanje za Vladu u najširem smislu, za direktora policije i glavnog specijalnog tužioca. Na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu smo čuli široku lepezu optužbi: od odavanja tajnih podataka, zloupotrebe mjera nadzora i operativno-tehničkih mjera, veza sa organizovanim kriminalom do kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.

Jedini način da se iz ove situacije izađe je brza reakcija nadležnih institucija: Ministarstva unutrašnjih poslova, policije i Specijalnog državnog tužilaštva, koji će utvrditi da li je bilo kršenja zakona, koliko je i kakvih disciplinskih prestupa počinjeno, uz povredu Etičkog kodeksa policijskih službenika. Na bazi toga bi se utvrđivala individualna krivično-pravna ili disciplinska odgovornost i odredio pristup o dostojnosti za obavljanje određenih poslova na rukovodećim mjestima. Ne bude li tako, ostaće teška sjenka sumnje nad akterima optužbi i sektorom bezbjednosti.

Politička odgovornost, uvjeren sam - slijedi na prvim narednim izborima.

POBJEDA: Da li je u ovoj katastrofalnoj situaciji pona-

šanje predstavnika Demokrata u Vladi glavni dokaz da nijesu, kao uostalom i drugi članovi Vlade, dorasli funkcijama koje pokrivaju?

MARKOVIĆ: Demokratska Crna Gora ponaša se veoma utilitaristički i pragmatično u ostvarivanju svojih interesa. To se vidi i u Vladi, ali i na svim mjestima po dubini koja su zauzeli u prethodne tri godine.

Dakle, Demokrate su imale politički interes i definisane ciljeve kada su postale dio ove većine i glasale za izbor Spajića, ali i Mandića. Ne zaboravimo da iz njihovih redova, pored ministra unutrašnjih poslova i ministra odbrane, dolaze i dva najznačajnija potpredsjednika - prvi za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove i drugi - za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. Jasno je da oni i u ovoj situaciji ostaju, prije svega, dosljedni i posvećeni svojim političkim interesima i ciljevima.

POBJEDA: Može li premijer, a Vi ste pokrivali i tu poziciju, sebi da priušti luksuz da ga sektor bezbjednosti ne zanima? Ističe da ga zanima samo ekonomija, ali svaki građanin zna da bez bezbjednosti nema ekonomije?

MARKOVIĆ: Uloga predsjednika Vlade je najvažnija, ključna i odlučujuća. Premijer i Vlada su po Ustavu i zakonu odgovorni za sigurnost građana i bezbjednost zemlje.

Zbog toga je i propisano da predsjednik Vlade predlaže direktora Agencije za naci-

onalnu bezbjednost, a da je Vlada odgovorna za njen rad.

S druge strane, Vlada po Ustavu vodi vanjsku i unutrašnju politiku – gdje je očuvanje bezbjednosti i sigurnosti zemlje prioritetna politika i svakodnevni zadatak. Dakle, premijer ne samo da nema taj komfor nemiješanja, nego je dužan da se stara o efikasnom i zakonitom djelovanju sektora bezbjednosti. Prepuštanje tog sektora drugima - pa makar dolazili i iz Vlade - može nositi dalekosežne negativne posljedice i udarati u temelje države, što imamo priliku da gledamo svakog dana.

POBJEDA: Brisel je širom otvorio vrata Mandiću.

Kritika predsjednika parlamenta, na koju se svodi strategija DPS-a, ne daje rezultate. Uostalom i DPS mu je dao legitimitet jer sjedi u parlamentu. Što bi, po Vama, bilo produktivno opoziciono djelovanje u ovoj užasno teškoj situaciji za opstanak građanske Crne Gore?

MARKOVIĆ: Predsjednik Skupštine je izabran glasovima 49 poslanika u Skupštini. Brisel komunicira sa legitimno izabranim predstavnicima vlasti. Gospodin Mandić je izbor ovdašnje većine, a ne Brisela. Pitanje je šta ovdje suverenistička i građanska opozicija radi da se stvari promijene. Imam utisak da opozicija ne djeluje na planu osvajanja vlasti i zadobijanja povjerenja na bazi kredibilnih i realnih politika, već joj je ambicija da uđe u postojeću vladu u ovoj ili nekoj drugoj formi. To je pristup koji opoziciju stavlja u podređen položaj, što apsolutno odgovara aktuelnoj vlasti.

Kako možete biti u partnerstvu sa onima koji imaju ovakav odnos prema ustavnim vrijednostima države, biti u vlasti koja je ruinirala zdravstveni i obrazovni sistem, koja je odgovorna za krizu institucija, koja i dalje podstiče iseljavanje, a ne povratak na ognjišta i koja nije uložila nijedan cent u razvoj sjevera?

Na kraju - biti u većini sa onima koji su na onakav način predstavili sebe na sjednici Odbora za bezbjednost...

Puno je ustavnih i poslovničkih mogućnosti koje bi opozicija mogla da koristi od pokretanja inicijativa za izglasavanje nepovjerenja, interpelacija o radu ministara, kontrolnih saslušanja do zakonodavnih inicijativa. Nažalost, toga nema ili skoro da nema.

Umjesto konkretnih i sistemskih političkih akcija na sceni je inflacija objava, pa i pojedinačnih stavova na društvenim mrežama.

Bez obzira na sve, vjerujem da postoji građanski potencijal koji može pokrenuti oporavak evropske i građanske Crne Gore zasnovane na vrijednostima demokratskog i slobodnog društva.

M. JOVIĆEVIĆ

3

Profesor FPN u Sarajevu Šaćir Filandra smatra da našu zemlju čeka još ozbiljnih izazova, ali da oni neće ugroziti njenu državnost

Istorija se Crnoj Gori neće ponoviti

Klicanje zastavama susjednih država, što je i u Bosni česta praksa, jeste pokazatelj nemoći nacionalista, a ne njihove snage. Naravno, prije svega je to izraz nepoštovanja zakona vlastite države i njene nemoći da vlada svojim prostorom – navodi Filandra PODGORICA – Crnu Goru i u predstojećem periodu čekaju novi izazovi i moguće ustavne promjene, ali to neće ugroziti njenu državnost i suverenitet, smatra profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra.

U razgovoru za Pobjedu Filandra primjećuje da je Crna Gora u protekle tri decenije prošla kroz više turbulentnih faza i da nove vlasti, u posljednje dvije godine, nijesu ojačale njen suverenitet i unaprijedile vladavinu prava, već, kako kaže, politizovale i instrumentalizovale religiju.

Bez obzira na činjenicu da je Crna Gora, ističe on, trenutno razapeta između evropskih i pretenzija beogradskog režima, profesor Filandra ipak ističe da su crnogorska državnost i nezavisnost neupitne.

- Crnu Goru u nastupajućim vremenina čekaju novi izazovi. Velikosrpski projekat je neće pustiti na miru, a može doći i do značajnih ustavnih promjena.

Međutim, apsolutno sam uvjeren da će sve antrievropske ambicije biti poražene i da će ostati na nivou iluzija, što po sebi i jesu – navodi Filandra.

Ističe da je i u Crnoj Gori, baš kao i u Bosni, društveno-politička situacija propraćena kolizijom različitih etničkih i političkih identiteta, a u tom kontekstu je prokomentarisao i potrebu pojedinih crnogorskih državnih i opštinskih funkcionera da u svojim kabinetima ističu zastave i obilježavaju praznike drugih država. Profesor Filandra u tome vidi slabost, a ne snagu nacionalista.

- Mahanje zastavama je nacio-

Šaćir Filandra

nalistička zabava na našim prostorima kada, po pravilu, sirotinja gubi glavu zarad navodnih svetih ciljeva. Toga je uvijek bilo, a bojim se i da će biti. Klicanje zastavama susjednih država, što je i u Bosni česta praksa, jeste pokazatelj nemoći nacionalista, a ne njihove snage.

Naravno, prije svega je to izraz nepoštovanja zakona vlastite države i njene nemoći da vlada svojim prostorom – navodi on.

Uvjeren je, međutim, da će sve takve pojave vremenom anahronizovati geopolitičke prilike, civilizacijski standardi, kao i demokratske i mirnodopske prakse Evrope.

- Istorija se Crnoj Gori neće ponoviti, bez obzira što ima snaga koje priželjkuju takve reprize – zaključio je profesor Filandra.

Opština Pljevlja, na čijem se čelu nalazi funkcioner Nove srpske demokratije Dario Vraneš, obilježila je u 14. februara, dan uoči zvaničnog datuma praznika, Dan državnosti i ustavnosti Srbije.

Pljevlja su, na inicijativu Vraneša, proslavile 220 godina od

Prvog srpskog ustanka i 189 godina od Sretenjskog ustava, uprkos upozorenju opozicije i dijela javnosti da se time podriva ustavni poredak i narušava suverenitet i Pljevalja i Crne Gore.

Prethodno je Vranešov partijski šef i aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, za potrebe susreta sa mitropolitom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikijem, svoj kabinet ukrasio trobojkom koja je tu ostala do danas i pod kojom je Mandić, u međuvremenu, održao sastanke sa ambasadorkom Evropske unije u Podgorici Oanom Kristinom Popom i nizom drugih međunarodnih zvaničnika.

Mandić je ranije najavio i da će na bazi rezultata nedavno održanog popisa stanovništva, odnosno u slučaju da se 50 ili više odsto građana izjašnjava da govori srpskim jezikom, insistirati na promjenama Ustava kako bi se srpski jezik proglasio službenim iako je on svakako u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Đurđica Ćorić

Politički analitičar se nada da je poređenje šefa parlamenta Crne Gore sa dalaj lamom izrečeno u sarkastičnom tonu

Vujović: Mandić pokušava da se predstavi kao crnogorski Vučić PODGORICA – Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pokušava da se kroz blage tonove i poruke predstavi kao neko ko može biti crnogorski Aleksandar Vučić - ocijenio je Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.

Vujović je za TV E rekao da poruke Mandića ne vidi kao pomirljive, već su one, kako je rekao, prepakivanje jednog proizvoda sa kojim je javnost upoznata.

- To je pokušaj imitiranja i ponašanja scenarija kako je Vučić

oprao svoju biografiju i od radikalnog nacionaliste postao partner Zapada. Mandić pokušava da se predstavi kao neko ko može biti jedan crnogorski Vučić i da, bez odustajanja od onoga što je njegov nacionalistički identitet, postane stožer vlasti u Crnoj Gori - istakao je Vujović.

Komentarišući izjavu premijera Milojka Spajića da su Mandićeve poruke pomirljivije nego dalaj lamine, Vujović kaže da bi razumio ako bi to bilo izrečeno u sarkastičnom tonu.

- Uporediti teškog nacionalistu i radikalnog podržavaoca Putina sa dalaj lamom - ili ne znate

ko je dalaj lama ili Andrija Mandić. Mislim da Spajić zna i jednog i drugog i očekujem da je tu izjavu dao u sarkastičnom tonu. Ne mogu drugačije da povežem da bi neko minimalno politički pismen i minimalno obrazovan i ko zna ko su ta dva čovjeka dao jednu takvu izjavu - kazao je Vujović.

On je stava da su zapadni partneri pragmatični i da imaju negativan stav prema Mandiću.

-Ukoliko je Mandić spreman makar kratkoročno da odradi i podrži stvari za koje se zalažu zapadni partneri, neće mu smetati, ali ga ne vide kao dio rješenja - zaključio je R. P.

4

Politika

Neđelja, 18. februar 2024.

IZ LIČNOG UGLA

Vrijeme teških izazova Piše: Željko PEROVIĆ Istaknuta srpska istoričarka Latinka Perović, jedna od vodećih ličnosti srpske liberalne misli i nekada visoka funkcionerka u socijalističkoj Srbiji, u jednom od svojih javnih nastupa, citirajuci Vinavera, kaže: ,,Moderan čovjek je samo onaj koji je uspio da spozna svoju prošlost i tek spoznavši stekao je mogućnost da je odbaci. U suštini, da napravi izbor koji bi bio u duhu vremena“.

Svaki pojedinac, član društvene zajednice, ujedno je i objekt i subjekt. Kao subjekt, postoji kao svjesno biće, u stanju da pokaže šta može da uradi u toku svog života.

Prije svega da se iskaže kao ličnost, a zatim i da kao pojedinac da svoj doprinos, u oblasti kojom se bavi ili na nekom drugom planu. Bez ove dvije odrednice, čovjek bi živio isprazan život.

TEŠKO CRNOGORSKO VRIJEME

Mi u Crnoj Gori živimo neko čudno vrijeme.

I postavlja se pitanje, posebno imajući u vidu turbulentna vremena u posljednjih skoro pola vijeka - da li smo se i kao društvo i svako ponaosob ogriješili o osnovne vrijednosti?

Za Crnu Goru, ovo je teško vrijeme. Crna Gora je napadnuta i spolja i iznutra. Napadnuta je svim sredstvima, osim oružanim. Bez okolišanja i prikrivanja stvarnih namjera, srpsko velikodržavlje, predvođeno beogradskim vlastodršcem i njemu podređenim srpskim patrijarhom, naumilo je ovoga puta da završi ono što devedesetih godina prošlog vijeka nije oposlilo.

Nakon frontalnog Miloševićevog nacionalističkog udara, prije nešto više od tri decenije, upravo zbog svjesnih pojedinaca, njihovog angažovanja i djelovanja, 2006. godine, nakon gotovo cijelog vi-

Trojac koji je urušio Crnu Goru

Svi nezavršeni društveni procesi od 1918. naovamo kao da su stigli na naplatu Crnoj Gori. ,,Taktički ustupci“, ispostavilo se, bili su strateške katastrofe. Preskočene istorijske lekcije su skupe, Crnu Goru bi mogle koštati njenoga postojanja kao suverene države. Međutim, naša kriza je ujedno i naša šansa: između ostalog - i šansa za ozbiljno unutarsuverenističko samopropitivanje, kao i šansa za otvoren identitetski dijalog među onima koji crnogorski identitet vide različito... jeka, obnovljena je suverena Crna Gora, članica svih najvažnijih međunarodnih organizacija.

Od te noći, 21. maja, ,,bratska“ velikosrpska intelektualna mašinerija, iz vlasti ili opozicije, svejedno, kovala je nove planove pokoravanja Crne Gore i njenoga vraćanja ,,istorijskom biću“. Odnosno, kako se to danas kaže, ,,srpskom svetu“ – što je tek drugo ime za veliku Srbiju.

Dok su se crnogorske elite, ponesene slavljeničkim zanosom i vazda gladne materijalnih dobara, uljuljkivale u pobjedničkoj euforiji, Beograd je ,,progutao“ gorku knedlu i ,,zasukao rukave“.

Za razliku od Podgorice, sigurne da su nezavisnost i sloboda osvojene jednom za vazda, sigurne u nepromjenljivost geopolitike, koja je skroz zapustila, prije svega, izgradnju i učvršćivanje institucija, naročito onih iz oblasti kulture i nauke, u Beogradu, svjesni ,,istorijskog debakla“, gubitka Crne Gore, tog najdražeg cilja srpskih nacionalista i kartografa, vrijedno se radilo i čekao se povoljan momenat.

PRIVOĐENJE ,,SRPSKOM SVETU“

I dočekan je. Nakon zamora od trodecenijske vladavine jedne partije i svih reperkusija koje takva vladavina nosi, angažovanjem svih retrogradnih, antimodernih i antizapadnih snaga u Crnoj Gori i van nje, uz promijenjenu geopolitičku scenu i najdirektniji upliv srpskog i ruskog velikodržavlja, s jedne strane, i zapadne, naročito američke pogrešne politike, sa druge, srušena je i Crna Gora.

U posljednje skoro četiri godine, prvo ,,oslobođenjem“ nakon ,,reke veličanstvenih litija“ Krivokapićeva ,,apostolska“ vlada urušava Crnu Goru, zatim je prevarantska Abazovićeva vlada dodatno

Crna Gora u kandžama „srpskog sveta“

obesmišljava (pretposljednji čin prije nestajanja), da bi sadašnja haotična Spajićeva vlada, i vlast predvođena skupštinskim vojvodom, trebalo da odradi završni čin ,,privođenja“ Crne Gore ,,srpskom svetu“.

Zahvaljujući prije svega snažnom i odvažnom suverenističkom pokretu, koji je ujedno bio mirotvorački i nositelj zapadnih vrijednosti, Crna Gora je odbranjena, da bi 2006. bila obnovljena njena državnost. Ne postoje, međutim, konačne istorijske pobjede...

,,OSLOBAĐANJE“ CRNE GORE

susjednoj državi. Dok se, istovremeno, svjesno narušavaju odnosi sa ostalim susjedima.

Najnovija dešavanja sa Hrvatskom, ali i stalna tenzija koja se stvara prema bošnjačko-muslimanskoj zajednici u Crnoj Gori, najbolji su primjer - van Crne Gore smišljenog - ,,novog dobrosusjedstva“. Preciznije: lažnog dobrosusjedstva.

Sada, kada je Crna Gora na koljenima, svjedočimo svakodnevnim interpretacijama njenog nacionalnog bića i tumačenjima njene istorije. Nakon četničko/informbirovske osvete i ,,oslobođenja“ Crne Gore od same sebe - od modernizma, progresivne okrenutosti svijetu (Zapadu), dobrosusjedstva i odlične spoljne politike - nastupa period odustajanja od sekularizma i potpune klerikalizacije društva. Vrijeme je ovo kada crkva druge države preuzima sve državne resurse ili ih kontroliše i presudno na njih utiče, uz saradnju, u potpunosti Beogradu podređene, državne vladajuće strukture.

Sve najvažnije državne institucije su stavljene pod kontrolu Beograda. Od dobrosusjedske politike i uzornih odnosa sa svima u regionu, neizmjerna ljubav se sada iskazuje samo prema jednoj

,,NOVOCRNOGORCI“ I STARI PROJEKTI

Nedavno političko vaskrsnuće politike bivšeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića i podražavanje njegove podređenosti Beogradu, uz okrenutost ruskom pravoslavnom svijetu i ,,tradicionalnim vrijednostima“ (koje, uzgred budi rečeno, jesu sve samo ne to), a udaljavanje od ,,mrskog i dekadentnog“ Zapada, treba da posluže kao primjer ustoličenja novih vrijednosti nove Crne Gore.

Tako sada, kada još nije na

U posljednje skoro četiri godine, ,,oslobođenjem“ nakon ,,reke veličanstvenih litija“, urušava se Crna Gora. Prvo je uništenje počela Krivokapićeva ,,apostolska“ vlada, zatim je prevarantska Abazovićeva vlada dodatno obesmišljava, da bi sadašnja haotična Spajićeva vlada i vlast predvođena skupštinskim vojvodom Mandićem trebalo da odrade završni čin ,,privođenja“ Crne Gore ,,srpskom svetu“

redu potpuni nestanak Crne Gore sa mape nezavisnih država, vec ,,samo“ rušenje svakog suvereniteta, politika koju je oličavao Momir Bulatović se i zvanično ustoličava.

Pa se, sve u tom cilju, prilično prozirno poziva na određene izjave kralja Nikole iz zadnje dekade njegove vladavine kada i nastaje ,,pojanje“ o srpstvu i ,,nepobitnom srpskom porijeklu Crnogoraca“...

Tako se polako odomaćuje pojam ,,novocrnogorci“, kao politički opis onih koji su se navodno odrodili od onih pravih ,,starocrnogoraca“, koji su ,,nesporno“ srpskog roda. Što je, naravno, još jedan korak ka povratku bjelaško/ujediniteljskoj Crnoj Gori, koja je dio ,,srpskog sveta“, a u perspektivi sastavni dio velike srpske države ,,od Dunava pa do sinjeg mora“.

BUĐENJE CRNE GORE I STALNI UDARI NA NJU

Crnu Goru su, rekao sam, stvarali pojedinci - koji su snagom uma, pronicljivošću i odvažnošću pisali stranice njene slavne istorije.

Nakon kobne 1918. i njenog nestajanka sa mape svijeta, Crnu Goru oslobodila je i obnovila partizanska vojska, predvođena KPJ i njenim prvacima, od kojih su najznačajniji bili Jovan Tomašević, Nikola Kovačević-Stari (brat narodnog heroja Save i

sin Blagoja, velikog grahovskog junaka i učesnika Božićnog ustanka). Sa ujediniteljskom sviješću, a vođeni proleterskim internacionalizmom, ostavili su traga na razvoj obnovljene Crne Gore u okviru jugoslovenske socijalističke zajednice.

Poneseni idejom internacionalizma i klasne borbe, poslijeratni komunisti preskočili su presudno pitanje osvješćivanja naroda. Tek od dolaska mlađe generacije partijskih rukovodilaca, prvo Đoka Pajkovića, a nešto kasnije Veljka Milatovića, Veselina Đuranovića,Vidoja Žarkovića i Sava Brkovića, te kasnije mladih i obrazovanih Marka Orlandića, Rada Brajovića, Vuka Vukadinovića, Marka Špadijera, počinje se značajnije ,,misliti“ o Crnoj Gori.

Kada su procesi ,,jačanja republika“ u ostalim djelovima zajedničke domovine već značajno odmakli – tek tada, sa velikim kašnjenjem, nastaju Univerzitet, Pobjeda, Televizija, časopis Stvaranje, Leksikografski zavod, Mauzolej na Lovćenu…

Novi udar na Crnu Goru je uslijedio početkom devedesetih godina prošlog vijeka, u formi takozvane Antibirokratske revolucije.

Zahvaljujući prije svega snažnom i odvažnom suverenističkom pokretu, koji je ujedno bio mirotvorački i nositelj zapadnih vrijednosti, Crna Gora je odbranjena, da bi 2006. bila obnovljena njena državnost.

Ne postoje, međutim, konačne istorijske pobjede. Svi nezavršeni društveni procesi od 1918. naovamo kao da su stigli na naplatu. ,,Taktički ustupci“, ispostavilo se, bili su strateške katastrofe. Preskočene istorijske lekcije su skupe, Crnu Goru bi mogle koštati njenoga postojanja kao suverene države.

Međutim - kriza je ujedno i šansa. Između ostaloga i šansa za ozbiljno unutarsuverenističko samopropitivanje.

Tu je, takođe, i šansa za otvoren identitetski dijalog među onima koji crnogorski identitet vide različito.

Za početak, izlišno je negirati odnos prema srpstvu onima koji srpstvo smatraju centrom svoga identiteta. Kao što je izlišno negirati nas, koji nemamo srpskoga, već samo crnogorskoga osjećaja. Samo zajedno možemo graditi modernu Crnu Goru.

(Autor je dugogodišnji crnogorski diplomata)

Ekonomija

Neđelja, 18. februar 2024.

5

AKTUELNO: Kolašin se suočava sa posljedicama turističkog kolapsa

Vještačko osnježavanje moglo je spasiti 80 odsto sezone Ukupni promet ,,Skijališta Crne Gore“ za decembar, januar i februar iznosi svega 150.000 eura, dok je prošle godine do 31. marta, kada je završena zimska sezona, promet iznosio 1,25 miliona eura. Ove godine ne očekujemo više od 250.000 za cijelu sezonu - kaže Milošević, koji naglašava da se suočavaju s ozbiljnim problemima u funkcionisanju preduzeća, te da očekuju pomoć od države, posebno za isplate zarada zaposlenima

GORKO ISKUSTVO

Milošević ističe da ne samo ,,Skijališta Crne Gore“, već cijeli Kolašin osjeća posljedice ovog kolapsa u turizmu. Vlasnici hotela i privatnih smještaja dijele slično iskustvo gubitaka, s nadom da će buduće zimske sezone biti osigurane s vještačkim snijegom. Očajnički pozivaju na brze akcije i investicije kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, svjesni da su vještački snijeg i podrška države ključni za opstanak turizma u regiji. Tvrde da bi se na taj način moglo spasiti 80 odsto sezone.

Direktor ,,Skijališta Crne Gore“ naglašava da su u januaru ostvarili samo 18 odsto prometa u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je za ove dane februara taj postotak tek pet odsto u odnosu na prošlu godinu.

- Ukupni promet za decembar, januar i februar iznosi svega 150.000 eura, dok je prošle godine do 31. marta promet iznosio 1,25 miliona eura, kada je završena zimska sezona.

Ove godine ne očekujemo više od 250.000 za cijelu sezonu kaže Milošević, koji naglašava da se suočavaju s ozbiljnim problemima u funkcionisanju

preduzeća te da očekuju pomoć od države, posebno za isplate zarada zaposlenima.

- Postupak Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) je završen u našu koristi za sva prethodna davanja iz perioda ranijih vlada, pa očekujemo pomoć iz budžeta - istakao je Milošević.

On podsjeća da je Agencija u decembru 2020. godine pokrenula postupak u vezi s novčanom pomoći od 250.000 eura, koja je data Skijalištima za pripremu zimske turističke sezone u 2018. godine, da bi potom obuhvatila i ostale godine.

Početkom 2021. AZK je Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. Međutim, u 2021. godini SCG dobijaju 1,5 miliona. Ustanovljeno je da je pomoć koju je Vlada dodijelila državnom preduzeću ,,Skijališta Crne Gore“ usklađena sa zakonom o kontroli državne pomoći. To je konstatovala Agencija za zaštitu konkurencije koja je završila ispitni postupak u vezi s ovim slučajem.

Milošević tvrdi da bi situacija bila potpuno drugačija da

promet drastično lošiji nego prethodne godine: Đuro Milošević

je bilo vještačkog osnježavanja. Naglašava da bi postojanje topova za stvaranje vještačkog snijega omogućilo da se sezona održi koliko-toliko.

- Upoređujući situaciju s drugim skijaškim destinacijama u regionu poput Jahorine, Kopaonika i Zlatibora, primjećujemo da su upravo zahvaljujući vještačkom snijegu imali uspješnu sezonu. Iako nijesu imali prirodni snijeg, uspjeli su produžiti sezonu i privući goste zbog vještačkih staza. I u decembru i januaru smo imali perioda s temperaturama ispod nule koji su omogućavali proizvodnju tehničkog snijega - kaže Milošević i upozorava da problem loše zimske sezone ne pogađa samo ,,Skijališta Crne Gore“ već i cijeli grad.

- Masovno je otkazivanje kako u privatnom smještaju, tako i u hotelima. Restorani, kafići, svi su ostali bez prihoda. Totalni je kolaps turističke privrede Kolašina - kazao je Milošević.

Poručuje da sljedeću zimu ne smijemo čekati bez topova za vještački snijeg.

- Prošle godine je počeo postupak. Javna nabavka je završena i trebalo je da se krene sa radovima, međutim bilo je problema sa mještanima, tako da očekujem da će nadležni riješiti taj problem i da će se krenuti u prvu fazu vodosnabdijevanja, tj. dovođenja vode do skijališta. Vodovod i Opština Kolašin rade projektni zadatak preko Uprave za kapitalne projekte - kaže Milošević nadajući se okončanju ovog projekta.

Podsjećamo, mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještački snijeg. Predviđeni sistem za vještačko osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavan i kritikovan i od laičSKI CENTAR KOLAŠIN

PODGORICA - Ove sezone Kolašin nije doživio nijedan dan skijanja, ostavljajući turističke radnike s gorčinom zbog najlošije sezone koju pamte. Nedostatak snijega ozbiljno je uticao na prihode, s posljedicama koje se protežu kroz cijelu turističku privredu. Direktor ,,Skijališta Crne Gore“ Đuro Milošević istakao je za Pobjedu da je promet drastično lošiji nego prethodne godine, naglašavajući da bi investicija u vještački snijeg bila ključna za budućnost.

Iako su se ranije suočavali s problemima u vezi sa davanjem pomoći, očekuju podršku države kako bi prebrodili teškoće.

Desio se najgori mogući scenario. Najlošija sezona za mojih 60 godina.

Sve je propalo, a treba vraćati kredite, troškovi su veliki. Trebalo je pripremiti ogrijev. Sve smo pripremili i sve džaba - kaže Ljubiša Bulatović, dodajuću da imaju šest soba i da za ovu sezonu nijesu imali ukupno deset noćenja

Nedovoljno snijega na crnogorskim planinama

ke i od stručne javnosti, još je na nivou projektnog zadatka Dok nadležni organi još uvijek nijesu iznijeli konkretan plan o uvođenju vještačkog osnažavanja skijališta, situacija postaje sve teža za vlasnike manjih hotela i privatnog smještaja u Kolašinu. Oni dijele slično iskustvo loše sezone, ističući da su ove zime doslovno ostali bez gostiju.

Nedostatak posla postao je tako ozbiljan da su se našli u nemogućnosti da isplate zarade svojim radnicima, dodatno pogoršavajući ekonomsku situaciju u zajednici.

Ova kriza nije samo pitanje privrede, već ima duboke socijalne posljedice. Nedostatak prihoda utiče na živote ne samo vlasnika hotela, već i na živote njihovih zaposlenih i njihovih porodica. Svi ti ljudi su suočeni s ekonomskim teškoćama, a neki se možda čak i suočavaju s gubitkom radnih mjesta.

Sve u svemu, situacija vlasnika hotela i privatnog smještaja u Kolašinu je takva da je potrebno hitno djelovanje kako bi se ovi ljudi podržali i pronašla održiva rješenja za revitalizaciju turizma u regiji.

Sve otkazano

Vlasnik hotela ,,Čile“ Predrag Bulatović - Čile izražava duboko žaljenje zbog odluke da otvori hotel tokom ove zime, s obzirom na katastrofalne rezultate.

Ovaj hotel raspolaže sa 15 soba i pruža uslugu noćenja s doručkom, ali i pored toga nije bilo gotovo nikakvih posjeta, čak ni tokom novogodišnjih praznika. Bulatović navodi da su imali samo jednu grupu inspektora koji su boravili u hotelu 10 do 15 dana, ali da to nije bilo dovoljno da pokrije troškove poslovanja. Ističe da je ova sezona najgora koju pamti u 40 godina iskustva u ovom poslu.

- Ubuduće, Kolašin ne smije dočekati zimu bez vještačkog snijega - istakao je Bulatović.

Naglašava da imaju veliku štetu jer dvije porodice žive samo od ovoga posla.

- Drugo je kada izdajete apartmane, a radite negdje drugo.

Nama koji imamo male hotele to je jedini prihod, od toga živimo - kaže Bulatović i ističe da se ne nada pomoći od države.

Privatni smještaj Rakočevića, Lidije i Ljubiše, takođe je ostao prazan. Sve što su imali rezervisano za februar je otkazano, uprkos tome što su očekivali goste iz različitih djelova zemlje, poput Beograda i Novog Sada, kao i grupe koje su planirale boravak od po nedjelju dana. Za Ljubišu Bulatovića ovo je najgora sezona koju pamti u svojih 60 godina.

Ističe da ne pamti da na Bjelasici nije palo pola metra snijega, što dodatno potencira težinu situacije.

- Desio se najgori mogući scenario. Najlošija sezona za mojih 60 godina. Sve je propalo, a treba vraćati kredite, troškovi su veliki. Trebalo je pripremiti ogrijev. Sve smo pripremili i sve džaba - kaže Ljubiša Bulatović, dodajuću da imaju šest soba i da za ovu sezonu nijesu imali ukupno deset noćenja.

- Zaključak je da treba osigurati vještačko osnažavanje za sljedeće sezone. Da smo imali taj sistem, mogli smo spasiti čak 80 odsto sezone. Iako je bilo toplih dana, temperatura u planinama je bila povoljna za stvaranje snijega. Da se snijeg proizveo na vrijeme, zajedno s malo prirodnog, i složio se na staze, mogli smo imati stabilnu osnovu za dužu sezonu. Vještački snijeg je po svojoj strukturi izdržljiviji od prirodnog, što bi dodatno produžilo vrijeme skijanja. Tako bismo imali makar 80 odsto sezone, što bi bilo mnogo bolje od ovoga što sada imamo poručuje na kraju Bulatović.

N. Kovačević

6

Hronika

Neđelja, 18. februar 2024.

Sindikat prosvjete Crne Gore najavio od ponedjeljka štrajk ako se danas ne dogovore sa nadležnima, pojedine obrazovne ustanove će redovno držati časove

Nijesu svi za obustavu nastave PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore trebalo bi danas da razgovara sa predstavnicima izvršne vlasti o uvećanju plata prosvjetara. Ukoliko se ne dogovore – štrajk u obrazovnim ustanovama počinje od ponedjeljka, ali neće sve obrazovne ustanove obustaviti izvođenje nastave.

Odluku o stupanju u štrajk podržalo je više od 66 odsto zaposlenih u prosvjeti.

Odluku je donijelo 160 škola i vrtića.

Prosvjetari traže uvećanje plata za deset odsto prema važećem Granskom kolektivnom ugovoru.

U osnovnim školama ,,Niko Maraš” i ,,Milan Vukotić” u Zeti nastava će se redovno odvijati u ponedjeljak.

- Poštovani roditelji, u ponedjeljak će nastava biti redovna - navedeno je na Fejsbuk stranici OŠ ,,Niko Maraš u zetskom selu Bijelo Polje.

Iz druge obrazovne ustanove u Golubovcima obavijestili su roditelje da će biti nastave od ponedjeljka i da će je izvoditi nastavnici koji ne štrajkuju.

- Poštovani roditelji, znamo da sa velikom pažnjom i interesovanjem pratite kako se odvija situacija sa najavljenim štrajkom prosvjet-

Sve više zavisnik od kocke u Kaka Socijalna radnica u JU Kakaricka gora Aida Kerović naglašava da su često suočeni sa interesovanjem maloljetnika kojima je potrebna podrška i pomoć i koji su u ranoj fazi razvoja ove bolesti, ali ta ustanova pruža tretman isključivo punoljetnim osobama

Škola „Milan Vukotić“ u Zeti

- Poštovani roditelji, u ponedjeljak će nastava biti redovna - navedeno je na Fejsbuk stranici OŠ ,,Niko Maraš u zetskom selu Bijelo Polje nih radnika koji, kako sada stoje stvari, kreće od ponedjeljka. Molimo vas da budete pažljivi prilikom prijema informacija vezanih za štrajk i način rada škole u tim danima i da relevantnim i tačnim smatrate samo one informacije koje dolaze sa zvanične adrese škole. Redovno ćemo vas obavještavati o svakoj promjeni i instrukciji koju dobijemo. Nastave će biti i izvodiće je nastavnici koji ne štrajkuju - ističe se u objavi OŠ ,,Milan Vukotić» na Fejsbuk stranici.

Pozivaju roditelje na razumijevanje, ukazujući na to

da nastava u danima štrajka ne može za sve predmete biti stručno zastupljena.

- Ali, potrudićemo se da učenici dobiju najviše što se može u datoj situaciji - poručili su iz te škole.

Kolektiv OŠ ,,Srbija” u Baru neće učestvovati u najavljenom štrajku prosvjetara. Iz ove škole kažu da će se raditi po ustaljenoj dinamici i rasporedu časova, prenosi portal Bar info.

Gimnazija ,,Niko Rolović”, takođe, je obavijestila učenike i roditelje da njeni profesori neće štrajkovati.

T.K.-R.P.

INCIDENT NA AERODROMU: Muškarac prijetio smrću taksisti i skinuo se go ispred njegovog vozila

d. mijatović

Određen pritvor izgredniku

Aerodrom Podgorica

PODGORICA- Osumnjičenom D.M. određeno je zadržavanje od 72 sata, zbog toga što je u četvrtak veče prijetio smrću taksisti D.P. i skinuo se go ispred njegovog vozila, saznaje M portal od izvora iz Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva.

Prijavu protiv D.M. podnio je taksista, koji je zaposlen u taksi udruženju Royal plus, regularnom zakupcu dijela taksi stajališta na aerodromu u Golubovcima. Prema navodima iz njegove prijave koju je podnio policiji i Osnovnom dr-

Psihološkinja Maja Lješnjak upozorava da djeca u Cr odigraju neku igru na sreću i to najčešće uz nekog od

žavnom tužilaštvu, osumnjičeni D.M. je prišao njegovom vozilu, skinuo donji dio odjeće i pokazivao polni organ, a kada je taksista izašao iz vozila, D.M. mu se obratio riječima: „Kad uzmeš vožnju naći ću te i ubiti“.

D.P. je u prijavi naveo da su čitavom događaju svjedočila dvojica njegovih kolega, te da su sve zabilježile aerodromske kamere koje pokrivaju i prostor na kojem se nalaze taksi mjesta. M portal je došao do nezvaničnih informacija da je osumnjičeni prijetio i jednom od policajaca koji su izaš-

li na lice mjesta, ali da službenik Uprave policije nije želio da podnese prijavu.

Prema pouzdanim informacijama M portala, D.P. je jedan od brojnih nelegalnih (tzv. „divljih“) taksista koji okupiraju stajališta na aerodromu, a ranije je bio pravosnažno osuđivan zbog porodičnog nasilja.

Uprava policije i Komunalna policija nikada nijesu odgovorili na pitanja koja su im prije 15 dana uputili iz M portala, a odnose se na nadležnost održavanja javnog reda i mira ispred zgrade aerodroma.

Aerodromi Crne Gore su M portalu saopštili da su se više puta obraćali nadležnim institucijama kako bi se nakon višegodišnjih bezuspješnih napora, sistemski riješio problem „protivpravnog prisustva i boravka taksista koji nemaju pravni osnov za pružanje taksi usluga ispred terminalne zgrade Aerodroma Podgorica i koji svojim neprikladnim ponašanjem narušavaju ugled države nasrtanjem na putnike koji nam se na to maltretiranje učestalo i opravdano žale, ali i međusobnim sukobljavanjem“.

R.P.

Maja Lješnjak

Aida Kerović

PODGORICA- Primijetan je trend porasta broja zavisnika od kocke koje primamo na tretman u JU Kakaricka gora -kazala je za Pobjedu socijalna radnica u ovoj ustanovi Aida Kerović.

Ona naglašava da su često suočeni sa interesovanjem maloljetnika, kojima je potrebna podrška i pomoć i koji su u ranoj fazi razvoja ove bolesti ali, dodala je, ta ustanova pruža tretman isključivo punoljetnim osobama.

- Smatramo veoma važnim da se u narednom periodu ovo pitanje riješi na način da se maloljetnicima i njihovim porodicama omogući neki vid podrške i savjetovanja kako bi ranom intervencijom prevenirali teške posljedice koje progresija ove bolesti sa sobom nosi (dugovi, kriminalne aktivnosti, gubitak

prijatelja, psihičke smetnje, anksioznost, depresija, nekada i suicidalne ideje) - objašnjava Kerović.

Rad sa klijentima, kako kaže, podrazumijeva individualne i grupne psihoterapije, koje čine osnov tretmana, zatim psihološke radionice, radno-okupacionu terapiju, sportsko-rekreativne aktivnosti što, prema riječima Kerović, zahtijeva aktivno uključivanje klijenata u proces oporavka.

- Trenutno je na tretmanu ukupno 28 klijenata i klijentkinja, a od tog broja njih desetoro prepoznaje da ima problema sa kockom (prekomjerno, učestalo, sa većim ulozima) a da je kocka primarni problem zbog kojeg su se javili na tretman ističe njih pet - dodaje.

Navodi i kako se u praksi često srijeće udružena zavisnost najčešće kocka i alkohol ili koc-

Zabraniti reklamiranje onlajn klađenja

ka i kokain.

- Takođe, u anamnezi zavisnosti od drugih supstanci naši klijenti su imali epizode problematičnog kockanja ili povremenog kockanja sa većim ulozima - objašnjava Kerović i napominje da bi formiranje registra zavisnika od kocke značajno uticalo na smanjenje dostupnosti kanala za klađenje svima onima koji su u problemu.

Bolest cijele porodice

Kerović upozorava da sve učestalije reklame za igre na sreću šalju poruku da je to -nešto bezazleno i igra. Istina je, kako kaže, drugačija. Kao i zavisnost od psihoaktivnih supstanci, objašnjava Kerović, i zavisnost od kockanja ima hronični, recidivirajući tok.

- Kockanje kao zavisnost loše

Hronika / Društvo

Neđelja, 18. februar 2024.

ka arickoj gori utiče na život kockara. Kao i drugi zavisnici kockari najveći dio svog vremena troše na razmišljanje o kockanju, na njegovo planiranje, upražnjavanje i oporavak od posljedica. Kockar nije u stanju da prestane da razmišlja o kockanju, i ova preokupiranost je opsesivnog karaktera. Veliki procenat kockara ima ozbiljne probleme sa alkoholom i drogama, te napominje da je kockanje povezano i sa većim zdravstvenim problemima kao što su srčani problemi i oboljenja jetre. Patološko kockanje je hronična bolest. Tokom tretmana koji pružamo kroz individualne i grupne psihoterapije radimo na eliminisanju destruktivnih i autodestruktivnih obrazaca koji su sastavni dio kliničke slike - pojasnila je.

Kerović ukazuje da online klađenje predstavlja jedan vid sive zone u kojoj kontrolni mehanizmi nijesu prisutni u dovoljnoj mjeri, te apeluje da se pronađe načina uspostavljanja određene kontrole.

Ona smatra da zakonske norme moraju biti strože i kontrola njihovih poštovanja intenzivirana.

- Smatramo da zakonska rješenja moraju pratiti i društvene promjene koje se dešavaju u ovoj oblasti, posebno cijenimo važnim onemogućavanje dostupnosti igara na sreću maloljetnim osobama - navela je Kerović.

Ona je kazala kako to postoji kao zakonska norma, ali da se iz iskustva može zaključiti da se ona krši.

Maloljetnicima nema ko da pomogne

Psihološkinja Maja Lješnjak navodi kako djeca, većinom, prvi put odigraju neku igru na sreću u ranom periodu, čak u 7. ili 8. godini i to najčešće uz nekog od članova porodice.

- Najmlađa osoba koja je bila u procesu tretmana ima 17 godina i to je minimalna starosna granica za rad sa njom u Savjetovalištu – dodala je.

Ističe da je jedan od problema taj što je Crna Gora prilično liberalna kada je riječ o reklamiranju ove industrije, što dodatno stimuliše ljude da se okrenu ovom načinu zarade.

Lješnjak je istakla kako u posljednje vrijeme, sve češće, poznate ličnosti učestvuju u snimanju reklama kojima se promoviše kockanje što, smatra ona, može imati negativan uticaj na djecu i mlade.

Ograničavanje uplata elektronskim putem bi, prema riječima Lješnjak, bilo važno jer, kako navodi, 85 odsto osoba koje kockaju čine to na društveno

Članovi porodice zavisnika prvi traže pomoć Lješnjak navodi da se savjetovalištu u kojem radi najčešće obraćaju članovi porodice, te da se u malom broju javljaju lično oni koji su u problemu.

Slična situacija je i u JU Kakaricka gora, gdje, prema riječima Kerović, veoma često prvi kontakt uspostavljaju članovi porodice potencijalnog klijenta sa potrebom da saznaju informacije o uslugama koje pružamo i načinima na koji se sprovodi tretman.Sagovornice Pobjede saglasne su da ishod tretmana u velikoj mjeri zavisi od motivacije klijenta i njegove spremnosti na promjenu.

prihvatljivom nivou, dok u preostalih 15 odsto spadaju osobe koje imaju problema sa kockanjem i osobe kod kojih se razvila zavisnost.

Brojni su primjeri kladionica u blizini škola, što odaje utisak nezainteresovanosti državnih institucija da se tome ozbiljnije pristupi.

Iz Uprave za igre na sreću upućuju na Zakon o igrama na sreću, kojim je propisano da udaljenost objekta u kojima se priređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću od obrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih škola) ne može biti manja od 250 metara.

Upitani u čijoj je nadležnosti utvrđivanje uslova o udaljenosti, iz Uprave su objasnili da se ispunjenost tih uslova utvrđuje na osnovu elaborata licenciranih geodetskih organizacija.

Trenutno u Crnoj Gori, prema podacima Uprave, 18 privrednih društava priređuje posebne igre na sreću - kladioničke igre, dok 25 njih priređuje posebne igre na sreću – igre na automatima i elektronskim ruletima.

U ovom trenutku, na nivou države, registrovano je 996 sportskih kladionica u kojima se priređuju posebne igre na sreću - kladioničke igre i 153 automat kluba u kojima se priređuju posebne igre na sreću – igre na automatima i elektronskim ruletima.

M.RADONJIĆ

Statistika Instituta za javno zdravlje Crne Gore od početka godine PODGORICA - Institut za javno zdravlje bilježi znatan porast broja potvrđenih slučajeva infekcije virusom gripa, kao i povećan broj osoba koje se javljaju izabranim ljekarima sa simptomima bolesti sličnim gripu.

Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, uzlazni trend obolijevanja se bilježi naročito tokom posljednje dvije sedmice.

- U poređenju sa posljednjih pet godina, virus gripa (sezona 2023/24) karakteriše višestruko veći intenzitet aktivnosti. S obzirom na to da je aktivnost virusa SARS-CoV-2 (uzročnika COVID-19) znatno oslabila, očekivano je bilo da će doći do pojačane aktivnosti drugih patogena koji su izazivači ostalih akutnih zaraznih respiratornih bolesti (među kojima su grip, veliki kašalj, infekcija respiratornim sincicijalnim virusom...) - kazali su iz IJZ. U Institutu za javno zdravlje napominju da je najveći broj oboljelih od bolesti sličnih gripu među djecom predškolskog i školskog uzrasta, zbog intenzivnih socijalnih interakcija koje se dešavaju u obrazovnim ustanovama.

Od 7. decembra 2023, zaključno sa 16. februarom 2024, laboratorija Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore registrovala je 773 laboratorijski potvrđena slučaja gripa, od

Raste broj oboljelih od gripa, preminulo devet osoba d. mijatović

rnoj Gori već sa sedam godina d članova porodice

7

Alarmantni podaci Instituta za javno zdravlje

ukupno 1.796 testiranih. Stopa obolijevanja od bolesti sličnih gripu je tokom šeste sedmice 2024. godine, u periodu od 5. do 11. februara, iznosila 129,1 na 100.000 stanovnika.

Dodaju da je od početka januara Institutu prijavljeno devet smrtnih ishoda usljed obolijevanja od gripa.

- Radilo se o licima starosti od 47 do 89 godina, pri čemu je njih sedmoro bilo iznad 65 godina starosti, dok je dvoje bilo uzrasta 47, odnosno 54 godine.

Svi preminuli su pripadali rizičnim grupama koje su u povećanom riziku od pojave teže forme bolesti, odnosno smrti nakon infekcije virusom gripa.

Preminuli nijesu bili vakcinisani - naveli su u saopštenju.

Iz IJZ apeluju na građane, na-

ročito na lica koja se nalaze u rizičnim grupama i koja su u povećanom riziku od razvoja komplikacija, da primjenjuju opšte mjere prevencije. To su nošenje zaštitnih maski za nos i usta - naročito u zatvorenim prostorima i ukoliko osoba ima simptome respiratorne infekcije, redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakata s osobama koje imaju simptome respiratorne infekcije, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, kao i izbjegavanje prisustva masovnim skupovima, redovno pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta prljavim rukama, za sprečavanje širenja zaraznih respiratornih bolesti.

- Najdjelotvornija mjera prevencije teških formi bolesti i umiranja usljed obolijevanja od gripa je vakcinacija rizičnih grupa. Podsjećamo da u rizične grupe spadaju sva lica starija od 65 godina života, lica starija od šest mjeseci života koja imaju bilo koji vid hroničnog oboljenja ili stanja, lica smještena u kolektivnom smještaju - naročito u domovima za smještaj starih lica, zdravstveni radnici - naročito zaposleni u odjeljenjima intenzivne i neonatalne njege, i trudnice - ističu iz IJZ. Podsjećaju da su vakcine dostupne u svim domovima zdravlja u Crnoj Gori od oktobra 2023. godine.

- Do sada je vakcinisano 15.755 lica. Sva lica kojima je vakcinacija prioritetno preporučena treba da se jave svom ljekaru kako bi se što prije vakcinisala. Napominjemo da vakcina umanjuje rizik od smrtnih ishoda, hospitalizacija i težih formi bolesti. Pored vakcinacije za lica koja se nalaze u rizičnim grupama jako je važna i primjena adekvatnih antivirusnih ljekova iz grupe inhibitora neuraminidaze - oseltamivir, koji je u Crnoj Gori dostupan pod nazivom Tamiflu®, koji se primjenjuju prema uputstvima ljekara - zaključuju u saopštenju.

R.P.

Predsjednik Crne Gore poručio da donosioci odluka moraju biti odgovorniji

Milatović: Neizručenje Čamgoza utiče na odnose sa Turskom PODGORICA – Turska strana izrazila je zabrinutost zbog neizručenja njihovog državljanina Binalija Čamgoza, koji je optužen za teška krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala u Turskoj. Možda je i ovo prilika da zaista još jednom treba napomenuti svim donosiocima odluka u Crnoj Gori da postoje negativne posljedice određenih odluka, da te negativne posljedice nekada imaju refleksiju na međudržavne odnose i da u narednom periodu svi moramo biti dodatno odgovorniji kako bismo zaštitili interese, prije svega, Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

On je juče razgovarao sa turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije.

- Na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Turske Hakanom Fidanom dogovorena je skora zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Ankari, na poziv turskog predsjednika Erdogana, kao i potpisivanje strateškog sporazuma o saradnji,

što je potvrda dobrih odnosa dvije zemlje - kazao je Milatović na društvenoj mreži Iks (X).

Kako je istakao, Turska je izrazila zabrinutost zbog neizručenja Binalija Čamgoza.

- Turska strana je tokom razgovora izrazila zabrinutost zbog neizručenja njihovog državljanina Binalija Čamgoza, optuženog za teška krivična djela u oblasti organizovanog kriminala - rekao je Milatović.

On je, komentarišući to što je Fidan izrazio zabrinutost zbog neizručenja Čamgoza, kazao da u narednom periodu donosioci odluka moraju biti dodatno odgovorniji kako bi se zaštitili interesi, prije svega, Crne Gore.

- Turska strana izrazila je zabrinutost zbog neizručenja njihovog državljanina, koji je optužen za ozbiljna djela, teška krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala u Turskoj. Možda je i ovo prilika da zaista još jednom treba napomenuti svim donosiocima odluka u Crnoj Gori da postoje negativne posljedice određenih odluka, da te negativne posljedice nekada imaju refleksiju na međudržavne odnose i da zaista u narednom periodu svi moramo biti dodatno odgovor-

Jakov Milatović i Hakan Fidan

niji kako bismo zaštitili interese, prije svega, Crne Gore - poručio je Milatović.

Turski državljanin Binali Čamgoz, kojeg je Crna Gora odbila da izruči Turskoj po međunarodnoj potjernici, saslušan je nedavno u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici povodom optužbi za korišćenje falsifikovanih dokumenata 2022. godine. On je negirao krivicu. Nakon odluke Crne Gore da ga ne izruči Turskoj 22. januara, u našoj državi je Čamgoz osumnjičen za niz krivičnih djela. Turska ga potražuje zbog sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva.

Crna Gora je odbila da ga izruči zbog zdravstvenog stanja, ali i etničkog porijekla zbog kojeg bi, kako sumnjaju, mogao biti dodatno ugrožen, o čemu je nedavno govorio i ministar pravde Andrej Milović. Čamgoz je zatražio politički azil. Turskog državljanina crnogorska policija prvi put je uhapsila po potjernici Interpola jula 2022. godine. Prilikom hapšenja kod sebe je imao falsifikovani pasoš na ime Mehmet Ali Bajhan. Kako su saopštili iz crnogorske policije, koristeći falsifikovani pasoš u Budvi je Čamgoz osnovao kompaniju „Lion & D“, čija je djelatnost izgradnja nekretniR. P. na.

8

Društvo

Neđelja, 18. februar 2024.

Svijest o značaju domaćih genetičkih resursa u stočarstvu ključna je za spas autohtone rase ovaca čija

Kao što joj i samo ime kaže, zetsku žuju karakteriše izrazito žutocrvenkasta boja glave, nekad i dijela vrata, ušiju i nogu, dok je runo potpuno bijelo. Nerijetko je kod jagnjadi u prva dva mjeseca života prisutna parcijalna žuto-crvena pigmentacija po cijelom tijelu, koja se odrastanjem gubi. Ovce su skoro uvijek šute, a ovnovi rogati. Najsitnija je rasa ovaca ne samo na prostoru Crne Gore i jedina koja se tokom cijele godine mogla gajiti na otvorenom u klimatskim i agroekološkim uslovima Zetsko-bjelopavlićke ravnice

PODGORICA - Očuvanje kroz održivo korišćenje jedini je efikasan i pravi put da se stare i ugrožene vrste u stočarstvu, poput zetske žuje - autohtone rase ovce - sačuvaju od nestanka, kazala je za Pobjedu prof. dr Božidarka Marković, redovna predavačica na Biotehničkom fakultetu, koja ujedno pokriva i poziciju nacionalnog koordinatora za genetičke resurse u stočarstvu.

Marković ukazuje da je populacija zetske žuje u stalnom opadanju pa je sa oko 5.000 grla tokom sredine 20. vijeka svedena na nekoliko desetina grla u čistoj rasi. Kao jedna od autohtonih rasa ovaca u Crnoj Gori, u prošlosti je dominantno gajena u širem arealu Podgorice, tj. na području Zete, Lješkopolja i Ćemovskog polja.

- Prema pisanju Petra Lalatovića iz 1952. godine, kao mikrolokalitet njenog gajenja pominje se selo Milješ

S. VASILJEVIĆ

Zetska žuja zlata vrijed

pored Tuzi, odakle se širila u Zetsko-bjelopavlićku ravnicu, a neznatnim dijelom i prema Baru. S obzirom na areal gajenja, koristio se i naziv ,,podgorička žuja“ – kaže Marković.

PRILAGOĐENA PODNEBLJU

Napominje da je glavna karakteristika, koja je predodredila ovu rasu ovaca da se gaji na području Zetsko-bjelopavlićke ravnice, bila njena izuzetno dobra prilagodljivost i pogodnost za gajenje u toplom klimatu, sa dugim, sušnim i vrućim ljetima i relativno oskudnom ispašom i ishranom većim dijelom godine.

- Praktično je to bila jedina rasa ovaca koja se tokom cijele godine mogla gajiti na otvorenom u klimatskim i agroekološkim uslovima Zetsko-bjelopavlićke ravnice – kaže Marković.

U pogledu odlika rase, kao što joj i samo ime kaže, zetsku žuju karakteriše izrazito žuto-crvenkasta boja glave, ne-

TIPIČNA BOJA, GRAĐA I MASA: Primjerci zetske žuje

kad i dijela vrata, ušiju i nogu, dok je runo potpuno bijelo.

- Nerijetko je kod jagnjadi u prva dva mjeseca života prisutna parcijalna žuto-crvena pigmentacija po cijelom tijelu, koja se odrastanjem gubi.

Ovce su skoro uvijek šute, a ovnovi rogati. Zetska žuja je najsitnija rasa ovaca ne samo na prostoru Crne Gore, nego i šire. Prosječna masa tijela je 37 kg, proizvodne sposobnosti su joj relativno skromne, što je sve zajedno uticalo da je ona vremenom potiskivana od drugih produktivnijih rasa – pojašnjava Marković.

Do koje mjere je zetska žuja ugrožena, ističe sagovornica, pokazuje podatak da sada po-

Sprega između turističkih poslenika i poljoprivrednika ipak još nije dovoljno čvrsta, na čemu se mora raditi, jer je to na dobrobit svih. Uostalom, ravnomjerna raspodjela koristi od raspoloživih genetičkih resursa jeste opšti cilj u sprovođenju programa očuvanja genetičkih resursa u poljoprivredi, ali i očuvanja ukupnog biodiverziteta na planeti – ističe Marković stoji samo jedno veće stado sa oko 130 grla i sporadično ima još nekoliko odgajivača sa po nekoliko grla koje gaje u stadima drugih rasa.

- Nagla urbanizacija ovog područja, kao i nekonkurentnost u proizvodnom smislu, u poređenju sa drugim rasama gajenim izvan njenog are-

Još važe smjernice programa iz 2007. godine Prema riječima prof. dr Božidarke Marković, prvi planski dokument za potrebe očuvanja i održivog korišćenja genetičkih resursa u poljoprivredi Crne Gore donesen je krajem 2007. godine, od tada nije inoviran već se slijede smjernice koje su tada utvrđene.

- Bio je to Nacionalni program očuvanja i održivog korišćenja genetičkih resursa u poljoprivredi (20082013) sa Akcionim planom.

Koncipiran je u dva dijela, tj. za dvije glavne grupe genetičkih resursa u poljoprivredi, kao program i akcioni plan za biljne genetičke resurse i program i akcioni plan za genetičke resurse u stočarstvu – kaže Marković.

Prema njenim riječima, Nacionalnim programom očuvanja genetičkih resursa u stočarstvu Crne Gore postavljeni su ključni ciljevi.

- To su promovisanje i uspostavljanje održivog korišćenja genetičkih resursa domaćih životinja, sa posebnim naglaskom na autohtone rase, očuvanje od nestajanja važnih genetičkih resursa (ugroženih rasa i sojeva), tj. organizovanje in situ konzervacija; razvoj kapaciteta za primjenu politika očuvanja i jačanje svijesti o potrebi očuvanja genetičkih resursa u stočarstvu – navodi sagovornica.

Napominje da je, shodno usvojenom programu,

zetska žuja kao ugrožena od nestanka uključena u program očuvanja (in situ konzervaciju) od 2008. godine, a dvije godine kasnije uključen je i drugi varijetet – piperska žuja.

- Budući da se radi o rasama koje su u riziku od nestanka, za njih je podsticaj 50 odsto veći nego za ostale rase. Kad je u pitanju piperska žuja, duži vremenski period je u program bilo uključeno samo jedno stado, sad su to dva stada (jedno od 50 i drugo sa oko 400 grla) – kaže Marković.

ala, uticali su da se populacija zetske žuje drastično smanji, tako da je ona već duže vrijeme u riziku od potpunog nestanka. Dodatni problem i za postojeću populaciju predstavlja to što se radi o maloj i zatvorenoj populaciji u kojoj postoji rizik od negativnih posljedica uzgoja u srodstvu – navodi Marković.

POZITIVAN PRIMJER

prof. dr Božidarka Marković

Doprinos očuvanju zetske žuje na svoj način daju hobisti - ljudi kojima nijesu u fokusu komercijalni aspekti ovčarstva, već prvenstveno očuvanje vrste. Njihova ideja se temelji na polazištu da je samo autentičnost ono što se broji i što čini jedno podneblje prepoznatljivim i drugačijim.

Jedan od takvih pozitivnih primjera daje Balša Baletić na svom gazdinstvu i imanju u Zeti gdje podiže respektabilan zasad maslina i finišira kapacitete za preradu, odnosno zaokruženu proizvodnju ulja.

Iako već 20 godina živi i radi na relaciji SAD – Crna Gora, riješio je da ne zaboravi ovo podneblje. Naprotiv, za njega vezuje i gradi lijepu, razvojnu priču.

Veliko parče zemlje, koje Baletić pretvara u zelenu oazu u

selu Srpska, predstavlja zanimljivu cjelinu i simbiozu – maslinjak je ujedno prostor na kojem u slobodnom uzgoju drži kokoške, guske i drugu perad. Prije godinu je iz lokalnog matičnog stada autohtone rase, koju generacijama drži porodica Turković, probrao možda i posljednje autentične primjerke zetske žuje.

Cilj mu je da kroz uzgoj, kontrolu i selekciju utemeljenu na naučno utvrđenim karakteristikama i standardima očuva ovu rasu. Zetska žuja će na svoj način praviti uslugu gazdinstvu kroz vrijedno organsko đubrivo koje u uzgoju maslina, smokava ili šipkova ima nemjerljiv efekat.

- Priče su održive i naslanjaju se jedna na drugu. Prioritet je bio da na ovom podneblju, na imanju podignem maslinjak.

Ta ideja je naišla i na podršku rodbine. Sljedeći korak se nametnuo sam od sebe – potreba za vrhunskim đubrivom. Da ne bismo periodično nabavljali đubrivo, ideja o uzgoju kokošaka, a potom i ovaca pokazala se kao pravo rješenje. Kada je već tako, zašto kroz cijelu priču ne bismo pokušali da kroz skroman individualni doprinos pomognemo da se rasa ovce, po kojoj su ovaj kraj i Ćemovsko polje bili prepoznati, otrgne i sačuva od nestajanja – kazao je Baletić Pobjedi.

Ovakvi primjeri daju konkretan doprinos strategiji očuvanja vrsta i rasa domaćih životinja, uključujući i zetsku žuju.

Posebno ako se ima u vidu,

Društvo

Neđelja, 18. februar 2024.

9

dna

nje novih ili uslovno rečeno ,,spašavanje“ nekih visokoproduktivnih rasa.

Očuvanje ovih rasa je, kako kaže, i međunarodna obaveza svake države članice UN i FAO.

Put do brenda

Put do unapređenja domaćih rasa vodi kroz afirmaciju njihovih proizvoda i prodaju po znatno višim cijenama, ali posebno kroz promociju ove rase kao dio kulturne baštine Crne Gore. Uz sve to, neophodno je podizanje opšte svijesti da je to naše nacionalno blago i treba svi da damo direktni ili indirektni doprinos njihovom očuvanju. To uključuje istinsko povezivanje svih činilaca u lancu, od donosilaca odluka pa do poljoprivrednika i krajnjih potrošača – kaže Marković

upravo bila na meniju prilikom dočeka važnih ličnosti iz svijeta politike i filma, jer je uvijek bilo važno predstaviti autentično podneblje. Vremenom, kvantitet je prevagnuo, pa je činjenica da su druge rase davale više mesa potisnula žuju u drugi plan.

Da su nekada vizija i opšti cilj ispred neposredne koristi pokazuje upravo primjer gazdinstva Baletića.

Ukupno dvadesetak grla u čistoj rasi zetske žuje nije dovoljno za ekonomsku valorizaciju, ali to u u konkretnom slučaju nije ni cilj, makar ne za sada.

Zapravo, potreban je dodatni napor i posvećenost da se pored fokusa i uzgoja poljoprivrednih kultura, u prvom redu maslina, odvoje resursi i kapaciteti za držanje ovaca.

Ipak, Baletić ima viziju, a ujedno poziva i druge koji su u prilici da se pridruže i pomognu da autentičnu rasu spasimo da ne postane „mitska vrsta“ koja je nekada pasla Ćemovskim poljem.

Prema njegovim riječima, moguće je da individualni napor neće sam po sebi značiti mnogo, ali ako njegovim primjerom ode još nekoliko ljudi u Crnoj Gori, šanse da spasimo zetsku žuju će biti mnogo izglednije.

- Onda možemo da govorimo o brendiranju i drugim načinima da se uzgoj omasovi. Za sada je misija – očuvanje. Volio bih da naš primjer potakne još neka domaćinstva u Crnoj Gori da krenu u istom ili sličnom pravcu. Navijamo da to bude zetska žuja, ali u skladu sa svojim mogućnostima to može da bude i neka od drugih ugroženih autohtonih vrsta životinja – ističe on.

Nema dileme da će biti mnogo truda potrebno za revitalizaciju i oporavak.

- Na nama je da pokušamo.

U protivnom, jako malo treba za zaborav. A to je najlakši put i zato njime ne idemo – naveo je on.

KLJUČNA RAZLIKA: Ovce piperske žuje su uglavnom rogate

Piperska krupnija i danas je brojnija

Set mjera

Kada se govori o mjerama za očuvanje ugroženih rasa obično se to posmatra samo sa ass. vasiljević

kako kaže prof. dr Božidarka Marković, nesporan značaj genetičkih resursa, odnosno genetičkog diverziteta u stočarstvu koji predstavlja sve rase i sojeve domaćih životinja koje se gaje na nekom području.

- Globalno i lokalno posmatrano, sve je izraženije gubljenje diverziteta. Brojne rase, naročito lokalne niskoproduktivne, bivaju zamijenjene visokoproduktivnim, tako da nestaju ili se njihov broj smanjuje. A upravo su te lokalne/ autohtone rase nosioci specifičnih setova gena (za otpornost, dugovječnost, prilagođavanje...) koje nemaju visokoprodutivne.

To je razlog što se, kako ističe, globalno pokreću važne inicijative za očuvanje starih lokalnih rasa, jer su to rezervoari gena koji u budućnosti mogu da posluže za stvara-

Na pitanje - na koji način bi trebalo promovisati očuvanje crnogorskih rasa, posebno ako se napravi paralela sa nekim drugim zemljama koje su napravile nacionalne brendove, Marković potencira „očuvanje uz održivo korišćenje“.

- To podrazumijeva da se, kroz razne načine promocije, afirmišu proizvodi ovih rasa i prodaju po znatno većim cijenama, a posebno da se promovišu ove rase kao dio kulturne baštine Crne Gore.

Uz sve to, neophodno je podizanje opšte svijesti da je to naše nacionalno blago i treba svi da damo direktni ili indirektni doprinos njihovom očuvanju. To uključuje istinsko povezivanje svih činilaca u lancu, od donosilaca odluka pa do poljoprivrednika i krajnjih potrošača – kaže Marković.

Ona podsjeća da je Crna Gora turistička zemlja, a poljoprivreda i lokalni proizvodi jedan su od važnih činilaca, posebno u planinskom turizmu koji je u stalnom usponu.

- Sprega između turističkih poslenika i poljoprivrednika ipak još nije dovoljno čvrsta, na čemu se mora raditi, jer je to na dobrobit svih. Uostalom, ravnomjerna raspodjela koristi od raspoloživih genetičkih resursa jeste opšti cilj u sprovođenju programa očuvanja genetičkih resursa u poljoprivredi, ali i očuvanja ukupnog biodiverziteta na planeti – ističe sagovornica.

Ako se ovoj priči doda i gastronomski aspekt – onda je šira slika još interesantnija.

U Podgorici i okolini stariji mještani se sjećaju i tvrde da se meso nijedne druge ovce, odnosno jagnjadi, ne može „primaći“ zetskoj žuji, rasi adaptiranoj da na otvorenom trpi žegu i zimu u podgoričkoj kotlini, kao i udare vjetra.

Postoje i svjedočenja da je

s. vasiljević

a je populacija na rubu opstanka

STADO MALO, ALI ODABRANO: Zetske žuje na gazdinstvu Baletića u Zeti

Pored zetske, postoji još jedan soj autohtone ovce žutog lica (žuje) kod nas, ali se ipak razlikuju.

- Taj drugi soj je u posljednjih par decenija više poznat pod nazivom piperska žuja. Za ovu ovcu se do prije 40 do 50 godina koristio i naziv mušovića žuja. To ime je dobila po begovima i kapetanima Mušovićima koji su u vrijeme turske vladavine upravljali Nikšićem, a koji su na svojim posjedima gajili ove ovce. Mušovići su u to vrijeme imali pasišta pašnjake na okolnim planinama (Lukavica, Krnovo i okolna područja) pa otud, između ostalog, i nazivi nekih toponima, npr. Kapetanovo jezero i sl. Prema kazivanjima koja se i danas prenose, stočari sa područja Pipe-

ra su tradicionalno koristili katune na Lukavici, a poslije njihove aktivne uloge u borbama za oslobođenje od Turaka upravo na tim planinama, kao nagradu su dobili njihove ovce, tzv. mušovića žuje, kasnije nazvane piperske žuje.

Iako je davno porijeklo oba ova soja vjerovatno slično ili zajedničko one se međusobno sada bitno razlikuju ili se ta razlika vremenom povećavala, moguće usljed različitih uslova gajenja i/ili miješanja sa drugim populacijama – kaže Marković.

I pipersku žuju, dodaje Marković, karakteriše žutocrvena pigmentacija pokrivača lica i donjih djelova nogu, ali je nešto svjetlija nego kod zetske žuje. Svi ovnovi ove rase

imaju snažne rogove, kao i više od 80 odsto ovaca. Nešto je krupnija rasa ovaca, prosječne mase tijela od 52 kilograma, te znatno boljim proizvodnim potencijalom u poređenju sa zetskom žujom.

- Populacija piperske žuje nikad nije bila brojna, postojao je samo manji broj čistih stada, a češće je bila pomiješana sa stadima jezeropivske pramenke. Do prije tri-četiri godine registrovano je bilo samo jedno čisto stado sa pedesetak grla. U međuvremenu se jedan mlađi farmer opredijelio na gajenje ove žuje, umnožavao svoje stado koje već broji blizu 500 grla. Problem je i dalje što je to opet samo jedno ili dva stada – ukazuje Marković.

pekta podsticaja za opredijeljenog po jednom grlu, što, smatra profesorica Marković, nije dovoljno.

- Nijedna rasa se neće dugoročno očuvati samo kroz taj podsticaj, već to mora biti set direktnih i indirektnih podsticaja i podrške ili drugih vidova aktivnosti. Podsticaji koji se opredjeljuju po grlu nekih čistih rasa, koje su uključene u program očuvanja kod nas, nijesu još na zadovoljavajućem nivou, ali su ipak u posljednje dvije-tri godine povećani za oko 50 odsto – kaže Marković.

Pojašnjava da održivo korišćenje i in situ konzervacija (koja se primjenjuje kod nas) podrazumijeva gajenje ugroženih starih rasa u njihovom izvornom arealu.

- To su često marginalna područja, nepogodna za gajenje drugih, posebno visokoproduktivnih rasa, kao što je između ostalog i ambijent Ćemovskog ili Karabuškog polja gdje se gaji zetska žuja, ili neka krševita područja, šikare ili visoko planinske padine gdje se gaje neke druge autohtone rase – kaže sagovornica.

Prema njenim riječima, gajenje lokalnih rasa u ovakvim ambijentima je od posebnog agroekološkog značaja, pa stoga veoma važnu ulogu treba da ima set adekvatnih agroekoloških mjera opredijeljen za korišćenje takvih područjaa.

- Upravo ovaj set mjera je u dijelu našeg okruženja znatno razvijeniji nego kod nas. Da bi se očuvala neka ugrožena rasa, pored mjera i aktivnosti koje su u nadležnosti institucija i drugih društvenih subjekata, treba da postoji spremnost i opredjeljenje farmera da gaje životinje u čistoj rasi u skladu sa preporukama struke, jer svrha implementacije programa očuvanja ugroženih rasa jeste očuvanje u čistoj rasi.

Samo dosljedna primjena navedenog doprinijeće efikasnijem očuvanju genetičkih resursa u stočarstvu, cijeloj poljoprivredi, ali i sveukupnom biodiverzitetu – zaključuje Marković.

Igor PERIĆ

Doprinos očuvanju zetske žuje na svoj način daju hobisti - ljudi kojima nijesu u fokusu komercijalni aspekti ovčarstva, već prvenstveno očuvanje vrste.

Njihova ideja se temelji na polazištu da je samo autentičnost ono što se broji i što čini jedno podneblje prepoznatljivim i drugačijim.

Jedan od takvih pozitivnih primjera uzgojem zetske žuje daje Balša Baletić na svom gazdinstvu i imanju u Zeti, gdje podiže respektabilan zasad maslina i finišira kapacitete za preradu, odnosno zaokruženu proizvodnju ulja

10 Povodi

Neđelja, 18. februar 2024.

POGLED SA STRANE

Davidovićev ustav, Vas Što to slavi Srbija danas, koji oblik ,,državnosti“ ona slavi kada njen prvi ustav iz 1835. godine nije u njoj stvorio nikakvu novu državnost, već je to učinio drugi, zaista efektivni turski ustav i turski hatišerifi iz 1830, 1833. i 1838/39. godine? To je stvarna ustavnost Srbije. Taj turski ustav Srbija je 15. februara ove 2024. godine proslavila di- iz 1839. godine je trajao sve do 1869. i on je doprinosio stvaranju savremene Srbije. I on je dao zanje Karađorđevog ustan- srbijanskim ustavobraniteljima prvu ideologiju demokratskog otpora autokratiji Piše: dr Dragan VESELINOV

ka iz 1804. godine i svoj autonomni ustav u Turskoj od pre 189 godina, iz 1835. godine. Ovaj ,,Sretenjski ustav“ je proglašen u Kragujevcu.

Karađorđeva država je nažalost propala. Ali nisu, nažalost, propale i neistine koje beogradski nacionalisti uporno pripisuju ovim događajima.

Prva neistina je da je Prvi srpski ustanak bio u današnjoj Srbiji, jer je stvarni prvi srpski ustanak u Turskoj bio pod vođstvom Sv. Teodora Vršačkog sa zastavama Sv. Save - u Vojvodini, u Banatu, 1594. godine. Bilo je to 210 godina pre Karađorđa.

Druga neistina je - da su Srbijanci bili ti koji su začeli ustavnu istoriju Srba. Nisu. Autori prvog srbijanskog ustava, „Sretenjskog ustava“ iz 1835. godine su -Vojvođani. Ali su to oni mogli biti, ne samo zbog svog obrazovanja, već i sazrelih zahteva za pravnom regulacijom života u Sandžačkom pašaluku („beogradskom“) . Ovaj turski pašaluk je, inače, u političkoj praksi umirao već od 1817. godine sa paktom Carigrada o dvovlašću sa Milošem Obrenovićem.

KO JE NAPISAO USTAV

Tu reč ,,ustav“ je iskovao Zemunčanin Dimitrije Davidović. Ovu reč danas izgovaraju svi jugoslovenski ustavni narodi.

Pre toga smo za ustav govorili ,,konštitucija“, čak i u 20. veku. Davidović je taj koji je i napisao Ustav Knjaževsta Serbie za Miloša Obrenovića posle prethodne bune Milete iz Kruševca iz januara 1835. godine. Mileta je ustao protiv kneževe samovlade i njegova buna je bila neposredni politički povod da se, mesec dana kasnije, napiše ,,Sretenjski ustav“ .

Davidović je bio lični sekretar nepismenog Miloša Obrenovića. Lečio ga je iako je bio nediplomirani lekar, a kao nediplomirani filozof je pokušavao da ga približi građanskoj i republikanskoj praksi u Evropi.

Izradu Ustava kao ustavne nasledne kneževine je pomagao još jedan Milošev sekretar - Novosađanin Stefan Radičević, stric pesnika Branka Radičevića.

On nije bio naročito progresivnih ubeđenja, ali smo mu zahvalni što je 1848. godine napisao na 463 stranice ,,Proekt Ustava za Vojvodovinu srbsku sa državoslov-

Zemunac Dimitrije Davidović je tvorac ,,Sretenjskog ustava“

nim primetbama“ po kojoj Vojvodina od Majske narodne skupštine u Sremskim Karlovcima iz te godine nosi sadašnje ime.

Po Radičeviću, Vojvodina je bila zamišljena kao federalna jedinica u Austriji ravna habzburškim i lotaringijskim teritorijama (Alzas, Lorena, Severna Rajna-Vestfalija, Luksemburg i dr.) i imala je daleko veću autonomiju nego što je danas ima u Srbiji.

Dimitrijević je bio taj koji je, zajedno sa nekim drugim Miloševim predstavnicima, osigurao iz pregovora na Porti 1829. i 1831.godine da se napusti naziv Smederevski sandžak u korist Knjaževstva Serbie. A Obrenovićima je osigurao status dinastije sa naslednim knezom.

Obojica Vojvođana su ipak nastradala kod Obrenovića. Svaki na svoj način. Dimitrije je odbačen, jer je bio demokrata ispred svog vremena i umro je u bedi u Smederevu, a Radičević je bio Milošev pristalica, ali je proteran iz Srbije pod silom ustavobranitelja i Tome Vučića Perišića.

Naknadno se vratio i umro u Beogradu kao beznačajna ličnost. A obojica su kod Miloša bili i ministri.

ki ni u čemu ne zaostaju za ustancima u Srbiji i Vojvodini, niti se imaju zašto stideti što su u Vasojevićima imali zakon još iz 1673. godine od vojvoda Otaševa i Rovinjskog, koji je u 17. veku bio preteča njihove savremene zakonodavne prakse.

Velikosrpski nacionalisti u Beogradu ne mogu reći Vasojevićima da su post-srednjovekovne zakone doneli posle Srbijanaca.

Raduje nas to što su Vasojevići u svom zakonskom poimanju rodnog obeštećenja utvrdili u tački 1 da je ženska glava skuplja od muške - bar za jedan groš. U Srbiji se do danas vodi polemika koliko ,,vredi“ povreda ženskog tela i časti.

A svakako da su neki popovi i vladike u SPC danas zadovoljni što su savremeni Crnogorci odustali od ove tvrde ,,antipopovske“ odredbe Vasojevića iz tačke 8: ,,Duhovnici da se ostave žena, a koji se kurvarom obrete, i to se načisto dokaže, da se uštroji i od sveštenodejstva odluči“. Da je zakon Vasojevića ostao na snazi, možda bi danas bilo manje popova.

Ovom tačkom su Vasojevići pokazali da je država iznad crkve i ovom tačkom su svo-

jim savremenim potomcima kazali gde je popovima mesto - da moraju da slušaju narod i njegove sudove. I još nešto. U tački 1, Vasojevići govore da su oni zasebna bratstva u odnosu na ,,srbljačka“ bratstva. Vasojevići izgleda nisu ,,srbljaci“ - bar su im preci tako tada govorili. I poručili su im da se sa njima ,,bespogovorno umire“. To i danas vredi da se u Crnoj Gori kaže, da se sva bratstva bez obzira na etničnost pomire i sačuvaju državu.

Beogradski nacionalisti tvrde da to tako ne sme da bude, jer su svi Crnogorci samo Srbi i ništa drugo. A ako je to tako, onda će Crnogorci biti podučavani da su se Srbijanci prvi digli na Turke i prvi, pre svih nas, začeli zakonodavnu praksu. To nije tačno.

Doduše, neki u Crnoj Gori kažu da su Vasojevići sledili Dušanove odredbe iz 14. veka. Mi nismo našli karakterne sličnosti među njima.

I na kraju, nama su poznati tekstovi istoričara i etnografa koji tvrde da između jednih i drugih crnogorskih bratstava nema razlike - svi su Srbi, ili u to ipak nisu sigurni (Novaković, pop Lalević, Dedijer, Ve-

šović, Vuk Karadžić , Ćirković i dr.).

Neki autori govore da su crnogorska bratstva srpska i da su i jedni i drugi Srbi samo zato što su ,,pravoslavni“. Kod Karadžića su i muslimani Srbi, on je smelije osmatrao. Biti pravoslavan ne znači da si i Srbin, iako će danas neki tvrditi da je suprotno. I što je to toliko neobično - da možeš da budeš i pravoslavni Crnogorac ili da uopšte ne budeš religiozan, a budeš i Srbin i Crnogorac?

Nacionalni identitet na veri je skroman.

sti kneza u odnosu na vladu (Sovjet) čije su starešine spoljne carevine želele da nadziru.

Davidović ceo realitet političkih odnosa nije uzeo u obzir: recimo, Rusija ne bi mogla da 1835. godine bude jemac turskih privilegija Srbiji iz Bukureštanskog mira 1812. godine ako bi knez Miloš mogao da vlada samovoljom. To je već učinio i Karađorđe, kada nije hteo da pristane na ovaj mir, i ljut na Ruse, napustio je u besu Srbiju, prešao je u austrijski Zemun i ostavio je ustanike bez vođe, te dao Carigradu razlog da uništi srpski ustanak.

Sultan je još Hatišerifom iz 1830. godine bio protiv neiskrenog srbijanskog monarho-republikanizma i zahtevao je da se u Knjaževini ograniči vlast Miloša u korist bratstvenih poglavara, Sovjeta.

Miloš se zaludno radovao ukidanju ,,Sretenjskog ustava“. I kažnjen je kada je 1838/39. godine donet stvarno delotvorni ustav Srbije.

Ali taj ustav nisu pisali Srbi, jer je on bio sultanov fermanski tekst (hatišerif ), koji je ograničio vlast kneza u korist Saveta - vlade, a sudovi su postali nezavisni i mogli su da Milošu sude. To je razlog zbog kojeg je Mi-

KOLIKO TRAJE DEMOKRATIJA U BEOGRADU

Davidovićev ustav iz 1835. godine je u Beogradu trajao je 55 dana. Ukinut je iz paradoksalnih razloga - zbog istovremenog antirepublikanskog pritiska carske Turske, Austrije i matuške Rusije i zbog njihove odbrane ,,republikanske“ podele vlasti.

Velike sile su ovim udarile pesnicom o Milošev sto: zbog uvođenja narodne skupštine kao parlamentarnog tela na koje velike sile nisu imale uticaja, a Miloš jeste, i zbog preterane vla-

Masoni jesu vidjeli da u Crnoj Gori i Makedoniji, koju oni nazivaju ,,Južnom Srbijom“, postoje težnje za širokom samoupravom. No, SMISAO ZA oni ih prepuštaju Srbiji i kažu: ,,Ali mi smatramo to pitanje čisto inVASOJEVIĆE I ternim srpskim pitanjem, koje ne treba da otežava rješenje glavnog SAVREMENE problema…“. Glavni problem je, naravno, da se zadovolje Slovenija, CRNOGORCE Hrvatska i Srbija.

Tako su Podgoricu prepustili na volju Beogradu kao zastupniOvo što smo gore istakli ima ku svih Srba.

A Vojvodinu, doduše, oni žele kao federalnu jedinicu ali ,,u svrhu smisla da se kaže u Crnoj Goolakšanja sporazuma između Hrvata i Srba, odnosno ′prečana′ i Srbijanaca…“ ri, jer Crnogorci hronološ-

Jedna od osovina velikosrpske politike Beograda je masonerija

Povodi

Neđelja, 18. februar 2024.

11

sojevići, Turci, ali i - masoni loš te godine pokušao da sa vojskom izvede antiustavni puč i, pošto je bio savladan, morao je da abdicira i napusti zemlju.

(po profesiji bečki pravnik) administrativnu kulturu Austrije, ali ništa više od toga .

KO JE VODIO SRBIJU U EVROPU?

Srbija je svakako efektivno obnavljala svoju državnost i pre Davidovićevog ustava iz 1835. godine i turskih hatišerifa.

To je u pravnom smislu krenulo već 1805. godine kada je pod vođstvom još jednog Vojvođanina - Teodora Filipovića iz Rume (u Srbiji je promenio ime u Božidar Grujović), profesora prava u Harkovu, stvorena ustanička vlada pod imenom Praviteljstvujušči sovjet, kao protivteg Karađorđevoj samovladi. To je postignuto i sa dvojnom upravom Carigrada i Beograda nad Smederevskim sandžakom od 1817. godine.

Drugim rečima, političke uslove za evropeizaciju Srbije su stvarali sami Srbijanci, ali su ih u osvitu državnosti u Evropu odlučno vodili Srbi iz Vojvodine i Turci, bez obzira što međusobno nisu bili istomišljenici. To srbijanski nacionalisti nerado ističu, kao što nerado ističu da su Crnogorci imali svoju samostalnu pravnu istoriju No, ne bi bilo tačno tvrditi da u Beogradu nema intelektualnog otpora pristrasnoj velikosrpskoj interpretaciji povesti svih Srba i da u narodu nema nikakvog razočarenja zbog agresije Beograda na naš narod van ,,srbijanskog pašaluka“. Ali je taj otpor ideološki nedovoljno ubedljiv, a politički još uvek nedovoljno jak.

Šta to onda slavi Srbija danas, koji oblik ,,državnosti“ ona slavi kada njen prvi ustav iz 1835. godine nije u njoj stvorio nikakvu novu državnost, već je to učinio drugi, zaista efektivni turski ustav i turski hatišerifi iz 1830, 1833 i 1838/39. godine? To je stvarna ustavnost Srbije. Taj turski ustav iz 1839. godine je trajao sve do 1869. godine i on je doprinosio stvaranju savremene Srbije.

I on je dao srbijanskim ustavobraniteljima prvu ideologiju demokratskog otpora autokratiji.

Turska je na svojoj teritoriji vukla u 19. veku Srbiju napred onoliko koliko je ona sama težila svojoj evropeizaciji, a išla je brže od Srbije. To je dokazala i mladoturskom revolucijom 1908. godine, da ne govorimo o silini Ataturkove evropeizacije Turaka posle Prvog svetskog rata.

Otuda odbačeni srpski ustav iz 1835. godine može jedino biti shvaćen kao početak samostalne istorije neuspešne ustavnosti, ali ne i državnosti. Taj je ustav bez sumnje početak demokratske pravne misli u njoj jer je Davidović sledio duh raznih ustavnih odredbi Francuske i Belgije, a Radičević

TURCI I VOJVOĐANI VODE SRBIJU

ŠTO MISLE MASONI

Osovinu velikosrpske politike Beograda za dominaciju Srbije nad svim narodima u Jugoslaviji posle 1918. godine čini: kralj, crkva, vojska, nacionalistička inteligencija na univerzitetu, novinari, buržoazija Beograda i - masonerija. Ništa se do danas tu nije promenilo.

Zanimljivo, masoneriju malo ko pominje. To nije stoga što se za njene stavove ne zna, već zato što ih ona gotovo nikada ne iznosi u javnost pod svojim organizacionim imenom.

Kada je šef srbijanske lože ,,Šumadija“ dr Milan K. Glavinić kao poslanik u Skupštini Kraljevine Jugoslavije glasao 1937. godine da se prihvati Konkordat Svete Stolice sa Beogradom, kako bi se u Jugoslaviji osigurala ravnopravnost crkava i religija, bio je u svojoj loži unisono napadnut zbog čega se iščlanio iz slobodnih zidara.

Masoni su branili privilegije Srpske pravoslavne crkve. Njegovo obrazloženje da je glasao po savesti je od-

Davidovićev ustav iz 1835. godine je u Beogradu trajao 55 dana.

Ukinut je iz paradoksalnih razloga - zbog istovremenog antirepublikanskog pritiska carske Turske, Austrije i matuške Rusije i zbog njihove odbrane ,,republikanske“ podjele vlasti. Velike sile su ovim udarile pesnicom o sto Miloša Obrenovića bacilo Savezno veće zidara u čije ime je čak veliki tajnik dr Viktor Novak morao o tome obavestiti Glavinića. Novak je posle Drugog svetskog rata napisao 1948. ,,Magnum Crimen“ opisujući zločine Pavelićeve NDH i franjevačkih kaluđera nad Srbima, kao i klerikalizam Vatikana među južnim Slovenima. Bio je, uz rezerve, ipak naklonjen Konkordatu - o ovome neki drugi put. Mi dr Novaku odajemo najveće poštovanje kao velikom hrvatskom Jugoslovenu i članu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu.

JUGOSLOVENSKI MASONI PROTIV SRPSKE PREVLASTI

Kada su projugoslovenski masoni 1937. godine sastavili svoj nacrt novog ustava Kraljevine Jugoslavije kojim bi se zamenio Ustav diktatora Aleksandra Prvog Karađorđevića iz 1931. godine, došla je u jugoslovenskoj masoneriji na videlo sva težina greške sa antifederalnom koncepcijom Jugoslavije iz 1918. godine.

Jugoslovenski opredeljeni masoni predvođeni hrvatskim filozofom Albertom Bazalom i članom JAZU (u grupi je i Ivan Meštrović i pančevački pesnik Milan Ćurčin) su sastavili nacrt federalističkog ustava i, obraćajući se ostaloj braći, kazali: ,,Uzrok nezdravih prilika u Jugoslaviji leži, prije svega, u službenoj politici koja se postojano provodila od postanka ove države. Ustavi iz godine 1921. i 1931. nisu drugo nego emanacija ove politike, politike hegemonije jednog kraja nad svim ostalima…U isti mah treba i ovo istaći: iako su Hrvati glavni protivnici dosadašnje državne politike i dosadašnjeg državnog uređenja, oni nipošto nisu sami i jedini; i velika većina Srba izvan granice bivše

Miloš Obrenović

Kraljevine Srbije, a poimenice ,,takozvani“ prečani, u jednakoj meri su nezadovoljni i solidarni sa Hrvatima“, navod je iz Nenezićeve istorije ,,Masoni u Jugoslaviji“, 1988.

MASONI RAVNODUŠNI NA NEZAVISNOST CRNE GORE

To jeste tada tako bilo, danas u mnogo čemu nije tako, ali se duh srbijanske lože ,,Šumadija“ nije do danas u Beogradu promenio. To se ne oseća u dejstvu sadašnjih 66 srbijanskih loža, iako masoni tvrde da su dali veliki doprinos rušenju Miloševićevog ratnog velikosrpskog nacionalizma.

Stara projugoslovenska federalna grupa od pre Drugog svetskog rata je navela da su zidari u Kraljevini naširoko razmenjivali misli oko mogućeg novog ustava i da se nisu složili oko federalnih jedinica: Zagreb je predlagao pet jedinica, a Beograd četiri. Beograd je priznavao jedino Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, a sve ostalo je bila - Velika Srbija.

Na kraju je projugoslovenska zagrebačka grupa predložila da ovo budu federalne jedinice u Jugoslaviji: prva - Hrvatska sa Dalmacijom i Međimurjem; druga - Slovenija uglavnom na Dravskoj banovini; treća - Srpska oblast na jedinstvenoj Srbiji i Crnoj Gori (na izričit zahtev ,,Šumadije“, tada i Makedoniju drže za Srbiju); četvrta - teritorija Bosne i Hercegovine od pre Prvog Svetskog rata; i peta - Vojvodina, ali sasvim uslovno.

Masoni jesu videli da u Crnoj Gori i Makedoniji, koju oni nazivaju ,,Južnom Srbijom“, postoje težnje za širo-

kom samoupravom. No, oni ih prepuštaju Srbiji i kažu: ,,Ali mi smatramo to pitanje čisto internim srpskim pitanjem, koje ne treba da otežava riješenje glavnog problema…“ Glavni problem je, naravno, da se zadovolje Slovenija, Hrvatska i Srbija. Tako su Podgoricu prepustili na volju Beogradu kao zastupniku svih Srba. A Vojvodinu, doduše, oni žele kao federalnu jedinicu ali ,,u svrhu olakšanja sporazuma između Hrvata i Srba, odnosno `prečana` i Srbijanaca…“ Tako se Beograd i Zagreb ne bi svađali oko sporednog plena. I oni bi taj plen podjednako delili sa sledećim rečima: ,,…Mišljenja smo da bi bilo u interesu državne zajednice zaokružiti Vojvodinu kao posebnu oblast, u kojoj bi se imala naravno osigurati nacionalna hrvatsko-srpska nadmoćnost“. Tu bi Vojvodina trajala kao federalna jedinica sve dok dva vuka iz Zagreba i Beograda ne skoče na nju.

Prvi je skočio Beograd 1988. godine rušenjem vlade Vojvodine i ukidanjem svakog oblika njene federalnosti u godinama 1989/90/91, gde je ta federalnosti bila osigurana po Ustavu SFRJ iz 1974. godine. Sada taj vuk skače na Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

NOVA DRŽAVNOST I USTAV SRBIJE

Sa raspadom Jugoslavije krajem XX veka Srbija je do sada od svoje teritorije jedino izgubila Kosovo i Metohiju. Za to je sama odgovorna. Ona je protivustavnim amandmanima 1989. godine na Ustav SFRJ i novim protivustavno donetim Ustavom Srbije iz 1990. godine ukinula oblike državne sa-

mostalnosti ove pokrajine i dodatno podstakla albanski secesionizam.

Stvarni plen Beograda je ostala jedino Vojvodina. U njoj je posle Drugog svetskog rata došlo do dramatične promene strukture stanovništva odlaskom Nemaca, Hrvata, Mađara, Slovaka i Rumuna, i humanitarnom kolonizacijom življa iz ratnih planinskih krajeva Bosne, Hercegovine, Like, Korduna, Banije, Crne Gore, Srbije i Makedonije.

Nakon nje je stizala ekonomska emigracija iz svih tih krajeva i Kosova. Stizala je i nova humanitarna kolonizacija Srba posle sloma srpske ratne politike u Slavoniji, Zapadnom Sremu, Bosni, Hercegovini i Dalmatinskoj Zagori od 1991. do 1995. godine. Potom je stizala i nova humanitarna imigracija sa Kosova posle poraza Miloševića u ratu sa NATO 1999. godine. Mnogo će godina proteći da mnogi među njima kažu da su Vojvođani.

SRBIJA NE DA CRNU GORU: MASONI U SUKOBU

Srbija se sada bori da povrati vlast nad Crnom Gorom koju je imala u karađorđevićevskoj Jugoslaviji podržana masonima. Pod Titom je nije imala, jer je on obnovio državu Crnu Goru. I nije je imala uspešnim begom Đukanovića od Srbije 2006. godine. Ali još uvek Crna Gora nije sigurna...

Velikosrpski nacionalizam i dalje jača u Srbiji i Crnoj Gori, i njegovi nosioci sanjaju da će pribaviti k sebi i Podgoricu i Banjaluku. Bar da deo sna stare masonske ,,Šumadije“ ispune. Možda će masoni iz velike lože Crne Gore da pojačaju svoj otpor beogradskoj velikosrpskoj braći. Oni su bili odmah posle svog osnivanja na sam dan proglašavanja nezavisnosti Crne Gore 2006. godine na strani crnogorske zastave. I to je bilo sjajno.

Beogradski ustavotvorci su svesni da je Ustav Srbije od 2008. godine za današnju situaciju u 2024. godini sakat, jer su Kosovo i Metohija koje on drži da su u Srbiji - van Srbije.

Ustavopisci čekaju na novi rasplet da bi ga promenili. Niko ne zna hoće li uspeti Evropska unija da zajedno sa atlantskim silama osujeti Putinov program ,,srpskog sveta“ i tako ostavi Srbiju bez Podgorice i Banjaluke.

Verovatno crnogorska masonska loža ,,Evropa“ drugačije shvata budućnost Podgorice od beogradske lože ,,Evropa“. Želimo joj uspeh.

A šta god da se desi, novog ustava i drugačije državno• sti Srbije će biti.

12 Kultura

Neđelja, 18. februar 2024.

NAŠA TEMA: Da li se u Crnoj Gori po je humor najveća snaga protiv koji izazovi stoje pred umjetnicima k

Predstava „Kumovi“ izvedena povodom 140 godina pozorišta u Nikšiću

Scena iz predstave „Kumovi“

NIKŠIĆ - Predstava „Kumovi“, koja je premijerno izvedena povodom obilježavanja 140 godina pozorišnog života u Nikšiću, zadovoljila je ljubitelje te umjetnosti.

Riječ je o komadu koji je napisao Dušan Kovačević, a režirao Božidar Đurović.

Petočlana glumačka ekipa sjajno je držala pažnju publike cijela dva sata, a kako i ne

bi kad je radnja puna zapleta i raspleta, govori o našoj svakodnevici i poteškoćama koje prate savremeno društvo, o tranziciji i jednoj porodici koja je proživljava, o domaćinu koji ostaje bez posla... Trilerski, sa puno teksta, u suštini tragedija, ali iznesena s mnoštvom komičnih situacija.

I baš kako nakon premijere, vidno zadovoljan, reče reži-

ser Đurović, to je komad koji vas tjera da jednim okom plačete, a drugim se smijete. To je želio da postigne i, po reakcijama publike, u tome je uspio.

- Priznajem, uzbuđen sam i radostan što smo, vjerujem na dostojan način, obilježili veliki jubilej Nikšićkog pozorišta.

Ima raznih vrsta humora, ali taj tragi-komični mene naročito zanima. Ubijeđen sam da

PODGORICA - Zbornik književnih radova Foruma mladih pisaca, pod nazivom ,,Pjesma-zagrljaj“, predstavljen je u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Devetom zajedničkom knjigom Forum je ujedno proslavio i svoj deveti rođendan.

U novom zborniku rukopisa mladih pisaca u izdanju KIC-a objavljene su pjesme, kratke priče i eseji dugogodišnjih članova ove organizacije: Barbare Delać, Nataše Gudelj, Nikole Ćorca, Milene Radević, Marka Stanojkovskog i Jane Radičević, kao i pisaca nove generacije Foruma: Marije Ivanović, Sofije Drakulović, Ljeposave Laketić, Julije Mijušković i Ognjena Jovanovića.

Jelena Knežević, recenzentkinja i urednica zbornika, na početku se osvrnula na stvaralaštvo novih članova KICove organizacije. Istakla je da je poezija koju piše Ivanović refleksivna, te da ona ,,stihovima uspijeva da izrazi neko traumatično iskustvo svakodnevice, a da to ne bude banalno i prizemno“. Drakulović, s druge strane, prema riječima Knežević, ima jasnije uprt pogled ka društvenim pitanjima i mentalitetskim fenomenima, te ,,posjeduje postmodernistički prezir ka plačnoj osjećajosti, ali i jasnu svijest o tradiciji sa intertekstualnim komponentama“. Ciklus pri-

Metafora zagrljaja na više nivoa

Sa promocije Foruma u KIC-u

povjednih crtica Laketić urednica je opisala kao ,,vrlo rječit“, zaključivši da te crtice povezuje ,,slika velegrada koji je mjesto otuđenosti, šematizovanih ljudskih odnosa i emocija“. Kod Mijušković je izraženo osjećanje pripadnosti mladoj generaciji.

- Generaciji koja bi s jedne strane možda otišla, a s druge ipak ostala da nešto promijeni – kazala je Knežević.

Jovanović, najmlađi član Foruma mladih pisaca, još traga za

ličnim pjesničkim tonovima.

- Ipak, u pjesmama pokazuje izuzetnu sposobnost da apstrahuje, da u nečemu što je pojedinačno pronađe opšte – istakla je Knežević.

Urednica i recenzentkinja izdanja osvrnula se i na stvaralaštvo članova koji su dio Foruma praktično od njegovog osnivanja.

- Delać i Gudelj se više kreću ka unutrašnjosti bića, Ćorac i Stanojkovski tragaju kroz sjećanje, kroz vrijeme i zaranja-

KIC

U KIC-u ,,Budo Tomović“ predstavljen deveti zbornik radova Foruma mladih pisaca ju u nostalgičnu komponentu. Radević se i dalje kreće oko nekih društvenih pitanja koja je okupiraju, nalazeći uvijek nove načine, zbilja nevjerovatno upečatljive, da se uporno vraća istim temama – rekla je Knežević.

Polusloženica Barbare Delać iz pjesme ,,Strahovita nježnost“ uzeta je za naziv ovogodišnjeg zbornika – ,,Pjesma-zagrljaj“.

Knežević je pojasnila da se na taj način ,,metafora zagrljaja kroz ‘lego formulaciju’ realizuje na više nivoa“. Ona se prilikom koncipiranja ove knjige vodila određenim paralelizmima koje je uočila među autorima.

- Radević i Delać su u zborniku jedna pored druge jer njihovu poeziju karakteriše hermetičnost, obje koriste opkoračenja.

Delać i Mijušković povezuje generacijski bunt, potreba da se govori u ime čitave generacije. Kod Mijušković i Gudelj postoji to naglašeno lirsko ja.

Jovanović i Stanojkovski imaju autentičan glas kojem treba neko vrijeme da se probije kroz slojeve onoga što je naslijeđeno i pročitano. Drakulović se nalazi između Ćorca i Radević - sa Ćorcem je povezuje široka čitljivost, izraz s kojim gotovo svako može da se identifikuje, a sa Radević poentiranje i elementi ženskog pisma – kazala je Knežević.

S autorima je razgovarala urednica književnog programa KIC-a ,,Budo Tomović“ Valentina Knežević.

An. R.

Kultura n nedostaj PODGORICA - Svjedoci smo da je posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori sve više izložbi posvećenih umjetničkoj fotografiji.

Taj broj se znatno uvećao zahvaljujući otvaranju prve fotografske galerije u Crnoj Gori ,,F 64“, koja je napravila pomak u javnoj percepciji fotografije. Međutim, i pored toga čini se da je više onoga što nedostaje kako bi fotografija bila zastupljenija u umjetničkim praksama u našoj zemlji.

Rijetki su festivali, fotografske radionice, forumi, seminari na kojima bi se usavršavala ova umjetnička disciplina. Problem je i nedostatak umjetničkog tržišta i ozbiljnog javnog diskursa koji bi artikulisao vrednovanje umjetnosti. Potrebno je kontinuirano ulaganje u promociju, organizaciju događaja i edukaciju kako bi se podigla društvena svijest o važnosti i bogatstvu umjetničke fotografije. O tome, ali i o prostoru koji se fotografiji daje u Crnoj Gori razgovarali smo sa fotografima Lazarom Pejovićem, Duškom Miljanićem, Dejanom Kalezićem i Aleksandrom Drecun.

MARGINE

Pejović smatra da je cjelokupna umjetnička scena u Crnoj Gori na marginama javnog diskur-

PRIVATNA ARHIVA

NIKŠIĆKO POZORIŠTE

Humor je snaga protiv vlasti

svake vlasti, ali je vrlo rijedak i malo je duhovitih ljudi, a ja se preozbiljnih užasno bojim. Živimo u jednoj vrsti straha koji se sve više širi i polako gubimo potrebu za osmijehom, pa kroz grad sve češće i srijećemo tužna lica - kazao je Đurović.

Nikola Vasiljević, jedini Nikšićanin u glumačkom ansamblu, igrao je inspektora i nakon premijere priznao da su svi imali vrlo zahtjevan zadatak.

- Komadi koje piše Kovačević moraju se igrati „iz petnih žila“. Možda sam ja, kao jedni Nikšićanin u ovoj postavi, imao posebnu odgovornost, ali ukoliko sam uspio, i moja radost je veća – kazao je Vasiljević. Žana Gardašević je oduševljena reakcijom publike.

- Ovaj komad govori šta nas sve snalazi u svakodnevici, kako često „prolajemo“ od raznih nepravdi, kako nas vjetrovi lome... Ipak, moj lik potvrđuje da se mora istrajati u svojoj namjeri i plemenitosti koju svi na svoj način posjedujemo – rekla je Gardašević.

Nenad Maričić je kazao da mu je ovo dragocjeno iskustvo, te da mu je nakon premijere puno srce, ali i da je vjerovao da će uspjeti. Pohvalio je dobru organizaciju Nikšićkog pozorišta.

Osim Maričića, Gardašević i Vasiljevića, u „Kumovima“ igraju i Pavle Bogdanović i Ivona Čović-Jaćimović.

Ra. P.

DRECUN: Važno je stvoriti više mogućnosti i prostora za izlaganje.

To podrazumijeva ne samo otvaranje novih galerija, već i proširenje postojećih sa u svim oblastima, ne samo u fotografiji.

- Umjetnost se najčešće posmatra u kontekstu nacionalne kulture i rekao bih da samo tada dobija pažnju i podršku. To nije iznenađenje, niti je neka naša specifičnost i bilo bi neobično da je drugačije. Slična situacija je u zemljama u okruženju kazao je Pejović.

On je istakao da za mnoge lju-

Foto-instalacija Lazara Pejovića, bez naziva

Najbolji studenti na FLU nauče i da fotografišu Profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju mr Lazar Pejović podsjeća da se na ovoj obrazovnoj ustanovi fotografija izučava u okviru više predmeta.

- Njihovo opšte usmjerenje je ka razumijevanju prirode i jezika medija fotografije, sagledavanju njene uloge i uticaja na savremenu vizuelnu kulturu i prepoznavanju načina na koji se može staviti u funkciju dizajnerskog ili umjetničkog izraza. Usput, studenti nauče i da fotografišu - bar oni najbolji. Tako da je fotografija prilično zastupljena na FLU, s obzirom da ne postoji kao samostalni studijski program - rekao je Pejović.

Kultura

Neđelja, 18. februar 2024.

13 I. MANDIĆ

osvećuje dovoljno pažnje umjetničkoj fotografiji i koji bi tako da se izraze

na margini, je i kritika

bitelje umjetnost još podrazumijeva ekskluzivnost, ali ne u smislu izvrsnosti, nego kao malograđanska afirmacija društvenog statusa.

- Zato ,,demokratski“ mediji bez aure uzvišenosti poput fotografije - ali i niza savremenih umjetničkih medija - ovdje nijesu pretjerano zanimljivi. Kad je fotografija u pitanju, novi fenomeni digitalnog svijeta su dodatno zamaglili njenu poziciju. Naravno, tu je stari problem nedostatka umjetničkog tržišta i ozbiljnog, prvenstveno kritičkog, javnog diskursa koji bi artikulisao vrednovanje umjetnosti. Za ovo bih rekao da posljednjih godina više regresiramo otkad se umjetnost i kulturne politike sve više pozicioniraju kao dio političke utakmice - rekao je Pejović.

Odgovarajući na pitanje šta bi trebalo uraditi kako bi fotografija bila zastupljenija u umjetničkim praksama u Crnoj Gori, Pejović je kazao da ne treba tražiti neko sistemsko rješenje.

- Treba se fokusirati na indi-

vidualne inicijative i projekte, umrežavati zainteresovane strane i koncentrisati energiju na ono što je u realnom dometu.

Evo primjera: otvaranjem fotografske galerije ,,F 64“ u Podgorici za dvije godine je napravljen izuzetan pomak u javnoj percepciji fotografije. Ove godine galerija će, možda, dobiti značajniju podršku gradskih vlasti. Ako do toga dođe, to bi bio pravi primjer, pravi put za veću prisutnost fotografije na umjetničkoj sceni. Imamo i suprotne primjere. Zatvarenjem galerije „Atelje Dado“ na Cetinju nestao je kanal koji je godinama afirmisao fotografiju kao umjetnički medij u duhu savremenih umjetničkih praksi - kazao je Pejović.

POMAK

UCG

Miljanić smatra da je posljednjih nekoliko godina organizovan dobar broj izložbi, što studentskih, što renomiranih autora i autorki iz regiona.

- Svakako više nego ranije. Međutim postavlja se pitanje da li je ta forma izlaganja prevaziđena.

Samo postavljam pitanje, svakako nije moj stav. Festivala, radionica, predavanja zaista nema i to zavisi od više faktora. To zavisi od ambijenta u kojem se razvijamo, od tržišta, zatim druge strane koja treba da konzumira našu „umjetnost“. Malo smo tržište, samim tim normalno je da nemamo dovoljno veliku ili „kritičnu“ masu i odabranu publiku koja voli ovu vrstu umjetnosti ili je barem zna pročitati.

Tehničko-tehnološka revolucija je umnogome promijeniPEJOVIĆ: Treba la da danas sve gledamo, čitase fokusirati na mo kroz „sliku“ ili fotografiju, ujedno pomogla da imamo sve individualne ljubitelja i poznavalaca ove inicijative i projekte, više umjetnosti, te samim tim fotografija je nikad zastupljenija i umrežavati bliža - kazao je Miljanić. zainteresovane Prema njegovim riječima, postrane jam umjetničke fotografije je

ZNAČAJ

Kalezić je kazao da smo svjedoci da umjetnici različitih profila koriste fotografiju kao sredstvo izražavanja, što je upravo stavlja na ravnopravan nivo s ostalim načinima umjetničkog izražavanja.

- Samim tim, umjetnička fotografija u Crnoj Gori sve više dobija na značaju, iako i dalje nedovoljno - kazao je on.

Kalezić smatra da se umjetničkoj fotografiji ne posvećuje dovoljno pažnje u Crnoj Gori, a za to ima više razloga - neki su subjektivne, a neki objektivne prirode.

- Za razliku od naročito zapadnih zemalja, u Crnoj Gori fotografija se nije smatrala umjetnošću. Na nju se više gledalo kao na zanat, pa je tako i danas na listi

„Whole Frame“ Duška Miljanića

zanimanja fotograf označen kao zanatlija - nešto sa čim se apsolutno ne slažem. Iako se prilično veliki broj ljudi bavi fotografijom, mali je koristi kao sredstvo za materijalizaciju svog umjetničkog razmišljanja, a značajna većina fotografiju koristi isključivo u kratkoročne komercijalne svrhe, što je sasvim legitimno - istakao je Kalezić.

On je kazao da je edukacija ključna stvar kako bi fotografija bila zastupljenija u umjetničkoj praksi Crne Gore.

- Iako nam je svima, zahvaljujući tehnološkom napretku, fotografija nekako dostupnija, površnost koju je on donio je u stvari ključni problem. Jedino sistematskim izučavanjem fotografije možemo napredovati. Šira edukacija koja bi obuhvatila kako osnovne, tako i srednje škole (na umjetničkim fakultetima u Crnoj Gori se već izučava) sigurno bi doprinijela njenoj većoj zastupljenosti u umjetničkoj praksi u Crnoj Gori - istakao je Kalezić.

S obzirom na to da je Kalezić 2021. godine osnovao prvu fotografsku galeriju u Crnoj Gori - ,,F 64“, kaže da je tokom dosadašnjeg rada stekao utisak da u Podgorici postoji interesovanje publike za umjetničku fotografiju.

- Apsolutno postoji ne samo u Podgorici, već i u Crnoj Gori i

šire. Ovo potkrepljujem činjenicom da je sve programe koje smo do sada organizovali, a bilo ih je prilično, posjetio veliki broj ljubitelja fotografije, ali i njihovim reakcijama, koje su uvijek u superlativu. Druga stvar kojom ,,mjerimo“ zainteresovanost i naš uspjeh je broj aplikacija koje nam stižu na konkurse za izlaganje u našoj galeriji. Na konkurs koji je završen krajem prošle godine za izlaganje tokom 2024. stiglo je 29 prijava iz Portugala, Italije, Njemačke, Belgije, Austrije, iz zemalja regiona i Crne Gore. Umjetnički savjet galerije je selektovao devet prijava za izlaganje. To ne znači da ostali koncepti nijesu bili dobri, naprotiv, ali je odluka morala da bude donijeta u skladu s našim mogućnostima za izlaganje - kazao je Kalezić.

EDUKACIJA

Drecun smatra da u Crnoj Gori, kao i u nekim drugim manjim ili manje razvijenim zemljama, nije toliko česta pojava izložbi umjetničkih fotografija, a festivali i fotografske radionice su rijetki, osim ako nešto nije vezano za studente.

- Ovo može ukazivati na nedovoljnu pažnju koja se posvećuje ovome u društvu. Međutim, otvaranjem prve fotografske galerije ,,F 64“ u Podgorici situacija se mijenja nabolje. Ipak, važPRIVATNA ARHIVA

„Lisboa“ Aleksandre Drecun

takođe danas upitan i možda prevaziđen iz prostog razloga što se mnogi umjetnici odavno služe fotografijom u svojim umjetničkim radovima, te ta stroga podjela na nešto što je dokumentarno, reportažno ili „umjetničko“ (što god to bilo) zavisi od načina plasiranja, komunikacije sa javnošću, koncepta samog rada, konteksta u kojem fotografija dobija drugo značenje itd.

- U svakom slučaju, da bismo više znali o čemu pričamo, kako da se služimo ovim medijem ili kako da fotografiju koristimo kao jezik za svoj umjetnički ili npr. angažovani projekat, potrebno je više diskusije na ovu temu, možda neki portal koji bi se bavio fotografijom uopšte gdje možemo na jednom mjestu pročitati različite osvrte, pristupe, stavove, možda neki festivali (jedan od najboljih festivala koji se na neki način dotiče fotografije jeste FLUID dizajn forum), jednomjesečno druženje u nekom od umjetničkih klubova, gdje bi se mogla vidjeti neka nova izložba i malo prodiskutovati o fotografiji, umjetnosti, dizajnu i slično - istakao je Miljanić.

Da bi do svega ovoga došlo, potrebno je, kaže on, mnogo više od ideje.

- Ideja je uvijek bilo, ali je potrebno da se dodatno angažujemo, obrazujemo, da imamo širi spektar interesovanja i opšteg znanja. Za početak da znamo npr. ko je grupa Queen, ko je bio Jozef Kudelka, Marsel Dišan i da znamo djela Bertolda Brehta. Nakon toga sveukupnog opismenjavanja možemo se baviti umjetnošću, konzumirati umjetnost, kupovati umjetnine… - kazao je Miljanić.

KALEZIĆ: Šira edukacija koja bi obuhvatila kako osnovne, tako i srednje škole sigurno bi doprinijela njenoj većoj zastupljenosti

Fotografija Dejana Kalezića iz ciklusa „Razmišljanja“

MILJANIĆ: Malo smo tržište, samim tim normalno je da nemamo dovoljno veliku ili „kritičnu“ masu i odabranu publiku no je naglasiti da će za istinsko povećanje pažnje za umjetničku fotografiju biti potrebno više od otvaranja jedne galerije. Potrebno je kontinuirano ulaganje u promociju, organizaciju događaja i edukaciju kako bi se podigla svijest o važnosti i bogatstvu umjetničke fotografije u crnogorskom društvu - kazala je Drecun.

Ona je dodala da u tom kontekstu festivali, izložbe, radionice i druge kulturne manifestacije posvećene fotografiji mogu biti od velikog značaja za popularizaciju i razvoj ovog umjetničkog pravca u Crnoj Gori. Prema njenim riječima, razlozi za nedovoljnu pažnju prema umjetničkoj fotografiji uključuju nedostatak prilika za upoznavanje s ovim pravcem i nedostatak promocije, svijesti o važnosti u društvu.

- Jedan od glavnih razloga može biti manjak prilika za publiku da se upozna sa fotografijom na način koji bi im bio dostupan i privlačan. Tradicionalni modeli izlaganja umjetnosti možda ne pružaju dovoljno prostora za fotografske radove ili publika nije dovoljno informisana o dostupnim izložbama i događajima. Važno je raditi na stvaranju više prilika za upoznavanje s fotografijom, edukovati publiku o njenoj važnosti i vrijednosti te promovisati raznolikost i bogatstvo ove umjetničke forme kako bi se povećalo interesovanje i podrška prema njoj u društvu - kazala je Drecun.

Kako bi fotografija bila više zastupljena u umjetničkoj praksi Crne Gore, potrebno je, smatra Drecun, preuzeti niz mjera koje će podržati njen razvoj i afirmaciju u društvu.

- Prvenstveno, važno je stvoriti više mogućnosti i prostora za izlaganje. To podrazumijeva ne samo otvaranje novih galerija, već i proširenje postojećih, kao i aktivnije uključivanje muzeja u promociju i podršku umjetničkoj fotografiji putem različitih postavki i programa. Pored toga, važno je pružiti priliku mladim autorima da izlažu svoj rad i dobiju priznanje za svoj talenat. Podrška i promocija mladih autora ne samo da će obogatiti umjetničku scenu, već će i inspirisati nove generacije umjetnika da se bave ovim pozivom kazala je Drecun.

A. ĐOROJEVIĆ

14 Svijet / In memoriam

Neđelja, 18. februar 2024.

MEĐUSOBNE OPTUŽBE: Moskva tvrdi da je ruski opozicionar umro od sindroma iznenadne smrti

Porodica Navaljnog uvjerena da ruske vlasti drže njegovo tijelo da bi „prikrile tragove“ Juče je više od 100 osoba uhapšeno širom Rusije dok su odavale počast najglasnijem Putinovom kritičaru MOSKVA - Zatvorska kolonija u kojoj je izdržavao kaznu ruski opozicionar i najglasniji kritičar predsjednika Vladimira Putina Aleksej Navaljni rekla je njegovoj majci da je on umro od sindroma iznenadne smrti, kazao je član tima Navaljnog Ivan Ždanov. Ždanov je na mreži Iks objavio da porodica Navaljnog čeka da preuzme tijelo, prenosi BBC. Tim Navaljnog tvrdi da je on ubijen i optužuje ruske vlasti da su zadržale njegovo tijelo da bi „prikrile tragove“.

Ruski istražitelji rekli su da tijelo Navaljnog neće biti predato porodici sve dok ne bude završena istraga, prema riječima portparolke opozicionara Kire Jarmiš.

NEMA TIJELA

Ona je ranije rekla da porodica ne zna gdje se nalazi njegovo tijelo. Prvobitno im je zatvorska uprava rekla da je u mrtvačnici u gradiću Salehardu, nedaleko od zatvora u kojem je bio, ali kada su majka i advokat Navaljnog došli tamo, mrtvačnica je bila zatvorena.

Jarmiš je potom na mreži Iks napisala da je kaznena kolonija oboje „uvjerila“ da je tijelo Navaljnog tamo.

- Advokat je pozvao broj telefona koji se nalazio na vratima. Rečeno mu je da je sedmi koji danas zove.

Aleksejevo tijelo nije u mrtvačnici - rečeno je.

Aleksej Navaljni preminuo je u popravnoj koloniji broj 3 u Jamalo-Nenečkom autonomnom okrugu u 48. godini, saopštilo je u petak Aleksej Navaljni

Policajci u Sankt Peterburgu privode muškarca koji je položio cvijeće Alekseju Navaljnom na Memorijalu žrtvama političke represije

regionalno odjeljenje Federalne kazneno-popravne službe.

- Dana 16. februara ove godine, u popravnoj koloniji broj 3, osuđenik Navaljni A.A. se poslije šetnje osjećao loše, gotovo odmah izgubivši svijest. Odmah su stigli medicinski radnici iz ustanove i pozvana je ekipa hitne pomoći. Urađene su sve neophodne reanimacije, ali nijesu dale pozitivne rezultate. Ljekari Hitne pomoći su konstatovali smrt osuđenog. Uzroci smrti se utvrđuju - navodi se u saopštenju.

Navaljni je uhapšen 2021. godine po povratku iz Njemačke, gdje je liječen od trovanja, kako su evropske laboratorije zaključile, sovjetskim nervnim otrovom novičok.

Juče je više od 100 osoba uhapšeno širom Rusije dok su odavale počast Navaljnom Grupe neidentifikovanih ljudi su u noći 17. februara, pod nadzorom policije u više gradova, uklonile ostav-

ljeno cvijeće i druge počasti opozicionom političaru Alekseju Navaljnom, pokazuju snimci na društvenim mrežama. Uhapšeno je i više od 100 ljudi širom Rusije zbog polaganja cvijeća u spomen Navaljnom u raznim mjestima, prema navodima monitoring grupe OVD-Info.

U međuvremenu, policija je juče ujutro 17. februara blokirala pristup spomeniku u sibirskom gradu Novosibirsku, gdje je uhapšeno nekoliko ljudi koji su se okupili u spomen Navaljnom. Hapšenja su bila u drugom sibirskom gradu Surgutu, saopštio je OVD-Info, prenosi Radio Slobodna Evropa (RES).U Uljanovsku su ljudi u civilu odmah skinuli cvijeće sa spomenika i fotografisali one koji su donijeli bukete. Ljudi iz Omska i Kazanja su takođe pisali da su spomenici u gradu ograđeni.

OVD-Info je saopštio da je 56 osoba privedeno u različitim okruzima Sankt Peterburga, gdje je policija rastjerala skup. Među privedenima su bili fotograf Novaje gazete i dopisnik RusNewsa.

Još 15 je uhapšeno u Nižnjem Novgorodu, a 11 privedeno u Moskvi, objavio je OVD-Info na svojoj internet stranici, gdje vodi zbirni broj koji uključuje imena privedenih.

Još sedam gradova - Taganrog, Brjansk, Krasnodar, Tver, Rostov na Donu, Murmansk i Belgorod prijavilo

je jednocifrene pritvore, saopštio je OVD-Info.

OKUPLJANJA

U Moskvi je policija dežurala kod kamenog spomenika žrtvama političke represije na Trgu Lubjanka. Prema pisanju Komersanta, najmanje 1.000 ljudi došlo je do spomenika da položi cvijeće i oda počast Navaljnom.

Spontana okupljanja desila su se i u blizini kuće u moskovskom okrugu Marino u kojoj je Navaljni živio prije hapšenja.

Nakon što je vijest o smrti objavljena u javnosti, spontana okupljanja su se desila i u Uljanovsku, Novosibirsku i Kirovu, navodi novinska agencija Astra.

Ljudi u Tomsku, Kazanju, Iževsku, Pskovu i Permu takođe su izašli da obilježe smrt Navaljnog.

U Minsku je uhapšena najmanje jedna osoba koja je privedena dok je pokušavala da položi cvijeće na spomenik Navaljnom ispred ruske ambasade.

Ruska državna informativna agencija ITAR-TASS je javila da je Navaljni, koji je imao 47 godina, umro u zatvoru.

Agencija je prenijela da je odjeljenje ruske Savezne službe za upravljanje kaznenim sistemom (FSIN) prijavilo smrt Navaljnog u kaznenoj koloniji u Jamalo-Nenečkom autonomnom okrugu, na zapadu Sibira.

IN MEMORIAM: Miladin Mitrović (1949 – 2024)

Brko Lice je uvijek ime čovjeka...

Tragovi sa lica postaju detalji koji vas kroz život vode. Još u dimenzijama crnogorske tradicije đe, na primjer, brkovi kao dio lica postaju prepoznatljivost ne samo vizuelna, nego i karakterna. Tako nastaje i taj dobro poznati i odomaćeni nadimak –„brko“. I ljudi sa tim nadimkom većinom liče jedni na druge...

Ipak, bio je, a sa onim što je iza sebe ostavio biće i dalje, jedan drugačiji – Brko. Svi koji su poznavali Miladina Mitrovića iz Mojkovca, složiće se da je takav Brko bio jedan jedini. Ne samo brkovima, nego i svim onim na šta su se ti brkovi „oslanjali“...

U ponedjeljak, 5. februara, u 75. godini, izabrao je neku nebesku adresu da sa nje posmatra kako se nastavljaju misije kojima je život posvetio - porodična, mojkovačka, crnogorska…

Nema tih mjernih instrumenata koji mogu pokazati kako i koliko je originalno i beskompromisno Brko bio posvećen porodici, Mojkovcu, Crnoj Gori. Zapravo posvećen dobroti i progresu koje je tražio u svijetu oko sebe, ali i za njih imao posebne kriterijume...

Rodni Stevanovac, poratne godine, ambicije školovanja započete i najavljene u Mojkovcu. Onda dvije nove stanice života i učenja koje bi dosta ljudi, radno i profesionalno, odvojile od zavičaja. Srednja - tehnička škola u Čačku i Saobraćajni fakultet u Beogradu. Brko je jedva čekao povratak u Mojkovac. Profesor tehničkih predmeta u Srednjoj mješovitoj školi „Vuksan Đukić“, a onda dvije decenije na čelu ove srednjoškolske institucije, koja je diplomama i zanatima omogućavala nove korake života mladim Mojkovčanima, ali i onima iz susjednih gradova koji bi se izborili za Brkov potpis na završnoj diplomi...

Miladin Brko Mitrović je svoju neprikosnovenost stvarao na jedan prirodan, spontan i prije svega razumljiv način.

Znalo se da u njegovu kancelariju ne možete ući nepripremljeni i bez argumentovane „nove priče“. Ako je prethodno postignuti dogovor ostao „mrtvo slovo na papiru“, ne kucajte na vrata kancelarije. Dok ne zvoni za kraj šestog časa možete dobiti kafu ili čaj, tek nakon toga nešto „žešće“. Kroz Brkove metodološke originalnosti, koje je demonstrirao na jedan spontan i iskren način, nastajao je autoritet razumljiv, ali i poštovan od učenika, kolega, građana, političara. Bio je rukovodilac sa kojim ste u svakom trenutku znali „na čemu ste“...

Njegova osobena društvena harizma je najprije potpisana odgovornošću poslanika, a onda je, sasvim prirod-

Miladin Brko Mitrović

no, odanik Mojkovca postao i njegov predsjednik. Predložio ga je njegov DPS, ali i da je kojim slučajem predsjednik biran referendumom stanovnika od Štitarice do Lepenca Miladin Brko Mitrović bi dobio rekordnu podršku.

Osmišljeno i pripremljeno je otvorio vrata opštinske zgrade. Izbjegao je sva ona velika obećanja jer je znao da Mojkovcu trebaju „sitni koraci“ sa velikim učinkom. Turistička organizacija, Služba zaštite i spašavanja, novi i efikasni opštinski sekretarijati. Povjerenje u lokalnu upravu, u sredinu gdje živimo, povjerenje u nas same koji možemo i hoćemo više. A nakon toga krećemo ka Bjelasici, ka Žarskom, ka skijalištima…

Brko Mitrović je bio uspješan čovjek, profesor, direktor, političar… Njega nije bilo ni u najboljim udžbenicima iz ovih oblasti. On je bio sam, svoj udžbenik. Njegov „omladinac“, Predrag Peđa Smolović, sadašnji predsjednik mojkovačkog DPS-a, u govoru na komemorativnoj sjednici je kazao: ,,Sam njegov prolazak od stana do zgrade Opštine, na radne zadatke, bio je svetkovina. Ulicom se kretala ikona otmenosti, plemenitosti, stila. Čovjek posvećen unapređenju boljeg života u Mojkovcu“. Dejan Medojević, nekadašnji predsjednik opštine Mojkovac, u oproštajnom govoru istakao je da se radi o čovjeku „koji se rodi jednom u sto godina, obdaren harizmom i velikim srcem, koji nam uđe pod kožu“.

- Crvena boja sa snažnim duhom žara, svjedok svijeta dobra kojem je dao sebe, a dao je sebe prijateljima, Mojkovcu, Crnoj Gori - napisao je prijatelj i višedecenijski saradnik Željko Rutović.

Njegova kancelarija je bila i sto za „betel“ u bašti Biogradskog jezera ili u Gradskoj kafani, kao i čamac kojim se sa prijateljima splavarilo Tarom. Njegova kancelarija je bila i naručena tura pića „kod Boška“, „kod Zorana“ ili „kod Cvetka“. Crni šešir, crveni šal, brkovi koji „pričaju“ o posebnoj ličnosti i karakteru nad karakterima. Tri njegova porodična oslonca – supruga Ljubinka i kćerke Ana i Nina...

I tri spomenika koji mu ne daju da se udalji – prijatelji, Mojkovac i Crna Gora...

Dr. DRAŠKOVIĆ

Neđelja, 18. februar 2024.

Arena

Košarka

15

Košarkaši Crne Gore okupili se u Podgorici za start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

PODGORICA – Peti i po mjeseci nakon uspješno završenog Svjetskog prvenstva, na kojem su zauzeli istorijsko 11. mjesto, košarkaši Crne Gore su na novom početku – „crveni“ kreću u nove kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, a rivali u grupi su Njemačka, Švedska i Bugarska. Tri selekcije iz grupe izboriće odlazak na EP prvenstvo čiji su domaćini 2025. godine Kipar, Letonija, Finska i Poljska.

Nekompletna reprezentacija je sinoć odradila prvi trening u ,,Bemax areni“, kompletiraće se narednih dana, do puta za Njemačku na duel sa prvakom svijeta, prvim u kvalifikacijama.

- Još jedan ciklus kvalifikacija, ovoga puta za Evropsko prvenstvo. Čini mi se sa nikad mlađom reprezentacijom. Imamo i iskusnijih, prekaljenih boraca, koji su tu godinama. Ne za ovaj „prozor“, nego za svake kvalifikacije i prvenstva, ključni su motivacija i odnos. Imamo puno igrača koji su igrali na evropskim i svjetskim prvenstvima, i mislim da je u ovom trenutku najvažnija motivacija. A poznajući momke, znajući kako razmišljaju i kako se ponašaju, kakav imaju odnos prema svemu ovome, mislim da motivacije neće faliti ni za ovaj ciklus kvalifikacija za EP. Stalnu motivaciju iz ciklusa u ciklus nalaze samo pobjednici. Mi smo pokazali da, u bilo kojem sastavu da igramo, imamo karakter i taj pobjednički mentalitet. Bilo je i utakmica kada se gubilo, ali odnos i motivacija su uvijek bili na nivou - rekao je selektor Boško Radović.

BEZ DUBLJEVIĆA I IVANOVIĆA

Radović je saopštio spisak od 14 igrača na koje računa za prvi ,,prozor“ u kvalifikacijama za EP. Na spisku su Kendrik Peri (Unikaha), Igor Drobnjak (SC Derbi), Vladimir Mihailović (Budućnost Voli), Petar Popović (Budućnost Voli), Fedor Žugić (Getingen), Luka Bogavac (SC Derbi), Dino Radončić (Bajern), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Vasilije Baćović (SC Derbi), Nemanja Radović (Mursija), Aleksa Ilić (Budućnost Voli), Marko Simonović (Bešiktaš) i Zoran Nikolić (Vojvodina).

- Kroz posljednja dva takmičenja - Evropsko i Svjetsko prvenstvo, mi smo jako podigli standard i očekivanja od naše reprezentacije. Ovo nije sastav koji je bio na Svjetskom prvenstvu. U odnosu na Mundobasket, pored Nikole Vučevića koji je u NBA ligi i ne može da nastupa, fale Bojan Dubljević (Zenit) i Nikola Ivanović (Ru-

M. BABOVIĆ

Radović: Ključna je motivacija, znajući momke, ona neće faliti ŽUGIĆ: Osjećam pozitivne vibracije

Naši košarkaši juče u Bemaks areni

Marko Todorović bi mogao da se priključi za olimpijske kvalifikacije Dolaskom u Mursiju, a nakon nekoliko godina igranja u Kini, Marko Todorović je ponovo skrenuo pažnju na sebe.

- Sve je više pitanja oko Marka Todorovića, i iskreno ću da iznesem svoje mišljenje. Marko je godinama ovdje sa nama, međutim, moje mišljenje

je, da on posljednje dvije godine igrački i formom nije bio na nivou onoga što zahtijevaju „prozori“ u kvalifikacijama i samo Svjetsko i Evropsko prvenstvo.

Pojavio se na pripremama za EP prije dva ljeta, brzo se povrijedio, pa zakačio virus. Mislim da nije bio u košarci, a to su njegovi lični

izbori, koju on zaslužuje.

Ta košarka i ta liga mu je donijela pad forme i pad svega. Sad se pojavio u Mursiji i vratio se u košarkaški život. Ja, koji sam pravio spisak, Marka nijesam otpisao. On je dobar momak, sa njim imam super odnos i drago mi je što se vraća na košarkašku

na), najvažniji igrači ove reprezentacije. Nikola od Svjetskog prvenstva ima prilično problema sa sitnim povredama i čini mi se da ima više utakmica nego treninga, i fizički nije bio u stanju da ovoga puta bude sa nama. Dubljević ima familijarnih obaveza, koje mu ovoga puta ne dozvoljavaju da bude sa nama. Fale dva ozbiljna ,,šrafa“, međutim mi smo navikli da smo u raznim kombinacijama i sastavima - rekao je Radović.

Na spisku je najviše igrača iz Budućnosti i SC Derbija, po četiri, što je priznanje za „studente“.

- Gledao sam da na spisku budu naši najbolji igrači. SC Derbi je imao dobru prošlu sezonu, ove godine još bolju, naši igrači u tom klubu imaju možda najznačajnije uloge od svih ostalih klubova. To su pokazali i osvajanjem Kupa Crne Gore.

Imamo puno igrača ove sezone sa čijim ulogama u klubovima nijesam baš najzadovoljniji.

Međutim, niti mogu, niti hoću, niti želim da vodim politiku klubova. Može to dosta bolje, ali nije prvi put da reprezentacija vraća na pravi kolosjek igra-

če koju su u krizi ili u manjem padu forme. Mi ćemo gledati da kroz reprezentativne akcije pokažu da ti ljudi treba da budu na nivou reprezentativaca.

menta da ćemo svi zajedno dati sve od sebe. Vremena je nikad manje - možda ćemo u kompletnom sastavu sastaviti tri treninga prije utakmice sa Njemačkom, ujutro na dan putovanja za Njemačku i tamo još dva treninga. Ali, imamo mi sistem koji je postavljen, tri-četiri godine funkcionišemo po njemu, držaćemo se toga, nešto sitno ćemo, ako budemo mogli, dodati, nešto oduzeti. Što se tiče igre, biće to nešto po čemu smo prepoznatljivi, kako smo igrali u prethodne dvije godine - objasnio je Radović.

NA STARTU SA NJEMCIMA

,,Crveni“ u prvom ,,prozoru“ 22. februara gostuju Njemačkoj, a tri dana kasnije u ,,Morači“ dočekuju Švedsku (ulaz slobodan).

- Na startu igramo sa svjetskim prvakom Njemačkom. Naravno, neće biti igrača iz NBA, ali to će biti tim sastavljen od evroligaških košarkaša. To je ekipa, koja bi, i da ode na EP bez NBA igrača, bila jedna od boljih ekipa. Moramo da budemo svjesni da igramo protiv svjetskiih prvaka, sa ekipom koja je sastavljena od igrača Bajerna, Albe, Efes Pilsena, Milana, itd. Pričamo o ozbiljnom sastavu.

Iako će, kako kaže, detaljnije govoriti pred meč, Radović se osvrnuo i na drugog rivala u kvalifikacijama.

- Švedska je takođe kvalitetna, ima igrače, koji igraju u španskoj ACB ligi i košarkaše koji su glavni igrači svojim timovima u švedskoj ligi. Čekaju nas dvije izrazito teške utakmice.

Ali, ne sumnjam ni jednog mo-

ZAHTJEVNE KVALIFIKACIJE

Radović je istakao da će eventualni plasman na Eurobasket biti jedan od boljih rezultata naše selekcije.

- Kvalifikacije koje sad igramo biće jako zahtjevne, to su sve ozbiljni protivnici. Ako se plasiramo na EP, to će biti jedan od boljih rezultata naše selekcije.

Znate me svi, mislim da nikad od mene nijeste čuli da sebi i ekipi dajem ni neki polualibi, ali sad je stvarno tako.

Ipak, bio je direktan kada je riječ o ambicijama.

mapu i pruža dobre partije.

Ako on to bude želio i ako bude sve išlo dobro, mislim da je pravi momenat da se, možda, priključi za kvalifikacioni olimpijski turnir, da bude na spisku reprezentativaca. Drago mi je što se vratio, nadam se da će ovako nastaviti. Mislim da još može dosta da pruži košarci. Ako bude raspoloženje sa obje strane za taj olimpijski turnir, sve je OK, ako ne, nastavljamo dalje – rekao je Radović.

- Naš cilj je Evropsko prvenstvo 2025. Sve sem odlaska na šampionat nije prihvatljivo. Tu smo da se plasiramo i da Crna Gora, kao košarkaška zemlja, još jednom ode na EP. Idemo utakmicu po utakmicu. Moraćemo dobro da se potrudimo da dođemo do Evropskog prvenstva. Ni Švedska ni Bugarska nijesu ekipe za potcijeniti - poručio je Radović.

Selektor je iskoristio priliku i pozvao i navijače da dođu u ,,Moraču“ na utakmicu sa Švedskom.

- Trebaće nam puna „Morača“.

Uvijek nam treba puna „Morača“, a, vjerujte, kako odmiče vrijeme, još više će nam trebati. Trebaće nam navijači da bismo savladali Švedsku - poručio je Radović.

Muška selekcija je dobila i novog tim menadžera – Seada Šehovića, bivšeg reprezentativca, te, između ostalih, nekadašnjeg igrača Budućnosti i Mornara.

- On je prošle godine završio igračku karijeru. Čovjek koji je sa svim igračima u reprezentaciji igrao, trenirao, živio, svi ga znamo dobro, on nas sve poznaje. Mislim da će

Pored selektora Boška Radovića, na konferenciji za novinare je govorio i Fedor Žugić.

- Ulazimo jako u kvalifikacije, pogotovo u taj meč protiv Njemačke. To je jaka reprezentacija uz puno kvaliteta i ozbiljnijim fizikalijama. Biće težak meč, a mi ćemo probati da pružimo što bolji otpor i idemo na pobjedu. Poslije toga ćemo, naravno, ići na pobjedu protiv Švedske, koja je, takođe kvalitetna ekipa, ali i mi imamo kvalitet da odgovorimo na to i idemo na pobjedu – rekao je Žugić.

Kao neko ko već treću godinu igra u Njemačkoj, Žugić je upoznat sa dešavanjima u selekciji prvaka svijeta i očekivanjima domaćina pred meč sa Crnom Gorom.

- Oni imaju problema u sastavu, izgubili su jednog od najboljih igrača zbog doping kontrole prošlog ljeta. I dalje nijesam siguran u kojem će sastavu biti, čuo sam da imaju igrača sa nekim malim povredama iz posljednjih utakmica prije kupa. Oni očekuju ovaj težak meč i znaju da je i naš sastav veoma nezgodan, jer imamo kvaliteta – dodao je Žugić.

Crna Gora će meč sa Njemačkom igrati u Ludvigsburgu.

- Ta sala je jako specifična, jedna od najglasnijih sala.

Karte su već rasprodate nekih mjesec dana unaprijed, i očekuje nas ta njihova glasna i jaka atmosfera.

Nakon dvije godine u Ulmu, Žugić je prošlog ljeta prešao u Getingen.

- Dobro se osjećam, mislim da se i ekipa osjeća dobro.

Osjećam pozitivne vibracije pred ovo, mislim da će biti dobri „prozori“ – zaključio je Žugić.

se lagano i brzo uklopiti u sve obaveze pred njim – zaključio je Radović, u čijem stručnom štabu će kondicioni trener biti Nemanja Marković iz KK Podgorica, koji će zamijeniti Milovana-Mikicu Ljubojevića, koji je bio spriječen da u ovoj akciji bude uz reprezentaciju.

S. JONČIĆ

Arena

16 Rukomet/Vaterpolo

Neđelja, 18. februar 2024.

Crna Gora poražena od Mađarske nakon peterac

Viza za Pariz Rukometašice Budućnost Bemaksa stale na ,,minus 18“ u meču sa Bitighajmom, u posljednjem kolu grupne faze Lige šampiona

Sezona za zaborav

PODGORICA - Ovo je, ipak, previše, čak i od podmlađene ekipe Budućnost Bemaksa. Podgoričke rukometašice su u posljednjem kolu grupne faze Lige šampiona bile dvostruko slabije od Bitighajma (34:16) čime su izjednačile najteži poraz u istoriji kluba.

Očigledno je bilo da će ,,plave“, nakon ,,minus 12“ iz prvog poluvremena, doživjeti poraz, ali očekivalo se da će na krilima mladosti, inata i potpune rasterećenosti uraditi nešto više. Makar da zaprijetite njemačkoj ekipi koja, realno, nije ni blizu po kvalitetu mnogim učesnicima iz grupe A, a tek drugi put u istoriji kluba igraće plej-of rundu.

Na sreću pa je Vanesa Agović kod 31:14 (15 minuta prije kraja) za domaćina, dva puta bila precizna i koliko-toliko uticala da razlika do kraja ne bude i veća.

Ispromašivale su se ,,plave“, napravile 15 tehničkih greška, a Gabrijela Dijaš-Moreski je tako dobro branila da su gošće iz Podgorice bile indisponirane i kod otvorenih šuteva. Brazilka je završila meč sa 18 odbrana, uz magičnu brojku od 58,6 odsto uspješnosti!

Vidjelo se i čulo kod tajm-auta da Bojana Popović insistira na što većem broju faulova i prekida, ali sve što je tražila sinoć je za njene igračice bila nemoguća misija. Pogađale su Njemice sa svih strana, a prednjačila je visoka Keli Dulfer sa devet golova iz 13 pokušaja. Dozvolile su gošće da se domaće komotno osjećaju kroz tranziciju i kontranapade, tako da su od mogućih 19, sedam lakih golova postigle u prvom poluvremenu. Rukometašice Budućnosti dva, a zanimljiv podatak je da su od 20. minuta, kod vođstva domaćih 12:6, četiri pogotka primile nakon bukvalno neiznuđenih tehničkih grešaka. Koliko je kompletna ekipa bila u kontra ritmu, pokazuje da su pogriješile prilikom izmjene što

Dvorana: ,,MHP arena“ Gledalaca: 1.500

Bitighajm

34

19

Sudije: Bočakova i Janošikova (Slovačka) Sedmerci: Bitighajm 3-3 Isključenja: Bitighajm 2, Budućnost Bemaks 8

Bud. Bemaks

7

16

BITIGHAJM

BUDUĆNOST BEMAKS

Dijaš-Moreski ..........(18 odbrana) Lenborg............... (dvije odbrane) Gasama-Sisoko .............................. 3 Dol ..................................................4 (3) Birtić ......................................................1 Smits ....................................................2 Kudlač-Gloc ......................................3 Johansen ...........................................2 Hvenfelt ..............................................3 Dulfer ...................................................9 Anderson ...........................................2 Berend .................................................2 Faluvegi ..............................................3

Atingre ............ (sedam odbrana) Gigerih .......................(tri odbrane) Marsenić ............................................3 Marković .............................................1 J. Vukčević ........................................4 Godeč ..................................................2 Popović ................................................_ Nijakate ................................................_ Čališkan................................................_ Ivanović ...............................................1 Agović .................................................3 Radević................................................. Tomova ................................................_ Kadović ................................................_ Pavićević .............................................1 N. Vukčević ........................................1

Trener: Jakob Vestergard

Trener: Bojana Popović

BOJANA POPOVIĆ: I iskusnije igračice su bile ispod očekivanja Očekivani su promašaji i oscilacije u igri mladog tima, ali u Njemačkoj je nedostajala želja i spremnost da se igračice na pravi način bore za klub, kazala je trener rukometašica Budućnost Bemaksa Bojana Popović nakon poraza na oproštaju od LŠ.

- Razočarana sam, nijesmo ih pritiskale, već na početku smo promašile veliki broj šuteva i to nas je odvelo u veliki minus. Mlada smo ekipa, očekivane su oscilacije u igri, ali ne smije da nedostaje želja i spremnost da se na pravi način borimo za klub. I iskusnije igračice su bile ispod očekivanja, od njih se traži da budu primjer mlađima, ali to nije bio slučaj. I golmanka Bitighajma je bila sjajna i odbranila je sve što smo stvorile u napadu. Nije lako da parirate protivniku kada ima tako raspoloženu golmanku i kada odbrani toliko šuteva. Promašaje mogu da razumijem jer su to mlade igračice, ali borbenost ne smije da izostane tokom svih 60 minuta – kazala je Popović.

su sudije sankcionisale isključenjem od dva minuta.

- Razočarana sam, jer je naša želja bila da pokažemo potpuno drugačije izdanje. Nije bilo agresivnosti, podbacile smo u odbrani, nedostajala je i realizacija u napadu, napravile smo mnogo grešaka - kazala je golmanka Ana-Katrin Gigerih.

,,Plave“ su ovogodišnje takmičenje u eliti završile sa dvije pobjede i remijem, a ova sezona je pokazala da su kvalitetom daleko od najboljih evropskih timova.

Do maja igračice Bojane Popović će odmarati od obaveza, a onda ih čeka borba za titulu i domaći Kup. A. MARKOVIĆ

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore je poražena od Mađarske nakon peteraca 18:16 i završila je kao osmoplasirana učešće na Svjetskom prvenstvu u Dohi.

Drugi put, nakon poraza od Grčke u razigravanju, ,,ajkule“ nijesu imale sreće - u drugoj seriji šut Miroslava Perkovića je odbranio Vogel, a u četvrtoj, kod prednosti Mađara od 18:16, Draško Brguljan je pogodio okvir gola. U redovima bivšeg svjetskg šampiona precizni su bili Vamoš, Vigvari, Zalanki i Manherc.

ČETIRI SEKUNDE DALEKO OD POBJEDE

Mogo je naš tim pitanje pobjednika da riješi u regularnom dijelu meča, ali je Vigvari na četiri sekunde prije kraja, uz prednost igrača više, pogodio za 14:14. Malo je falilo da Brguljan sa centra, bukvalno sa zvukom sirene, iznenadi, ali je prečka zaustavila senzaciju, a možda i blok Janšika koji je skrenuo loptu.

Teška grupa u Parizu Crnogorski vaterpolisti na OI u Parizu igraće u grupi A sa Italijom, Hrvatskom, Rumunijom, Grčkom i SAD. U grupi B igraće Španija, Mađarska, Srbija, Australija, Japan i domaćin Francuska, odlučeno je na žrijebu u Dohi.

Prve četiri ekipe iz grupe izboriće plasman u četvrtfinale.

Jovan Vujović je sa tri vezana gola i mnogim isključenjima, bio tvorac preokreta nakon minusa od dva gola, a Dejan Lazović je sa gola, od drugog poluvremena, bio na odličnom nivou.

Crna Gora je možda i odigrala najbolji meč na šampionatu, što nije bilo dovoljno za iznenađenje protiv favorita koji je potpuno, što se i vidjelo, bio u psihološkom padu nakon šokantnog poraza od Francuske u četvrtfinalu, a onda je i Srbija bila bolja u razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta. ,,Ajkule“ su posljednji put od Mađara bili bolji na EP 2018. godine, a juče je bukvalno propuštena meč lopta.

- Mađarska je individualno najbolja ekipa na svijetu i za mene je bila prvi favorit i da odbrani zlatnu medalju. Mislim da smo odigrali dobar meč. Imali smo dobru koncentraciju i dovoljno snage od prvog do posljednjeg minuta.

I dobro smo ušli u utakmicu, a onda se vidjelo da možemo sa njima da igramo. Na kraju smo kontrolisali utakmicu, imali gol prednosti, ali smo na četiri sekunde prije kraja primili gol za izjednačenje. Mislim da smo mogli i morali utakmicu da završimo u regularnom toku. Kvalitetniji mađarski šuteri su na kraju bili bolji od nas.

Smatram još da smo pokazali da sa svima možemo da igramo i da smo napravili dobru

,,Kina te nikada neće zaboraviti“ ,,Trener Petar Porobić, Kina te nikada neće zaboraviti“, pisalo je na transparentu koji je držala jedna od navijačica iz Kine.

Legenda živi vječno, a takav je bio Porobić.

Kina nije zaboravila što je sve Porobić uradio. Sjećanja žive, a ne može se zabo-

raviti koliki je doprinos dao crnogorskom vaterpolu. Na čelu sa Perom naš tim je u Malagi 2008. godine osvojio zlatno evropsko odličje.

Arena

Neđelja, 18. februar 2024.

Vaterpolo

17

ca i osvojila osmo mjesto na Svjetskom prvenstvu

Detalj sa jučerašnjeg meča

MTB PHOTO

z ,,zamaskirala“ probleme REGULARNI DIO: 14:14

,,Aspajer dom” Gledalaca: 200 Sudije: Severo (Italija), Stanojević (Srbija) Igrač više: Crna Gora 10-6, Mađarska 9-5 Peterci: Crna Gora 2 (1), Mađarska2 (1) Rezultat po četvrtinama: 3:4, 3:2, 3:3, 5:5

Crna Gora

16

Iz mog ugla Mađarska

PETERCIMA: 2:4

Crna Gora 4 (2), Mađarska 4 (4)

18

CRNA GORA

MAĐARSKA

Lazović (osam odbrana) Tešanović .............................................Brguljan................................................. .

Perković ............................................. 2 Mačić ......................................................Popadić ............................................... 3 Vidović ................................................ 3 Đ. Radović .......................................... 1 Spaić........................................................Matković ...............................................V. Radović ........................................... 2 Mršić ...................................................... 1 Vujović ................................................ 4

Vogel ........................ (šest odbrana) Banjai ............................ (tri odbrane) Anđel ....................................................... Manherc ................................................1 Pohl........................................................... Vamoš ...................................................3 Zalanki ...................................................5 Fekete .....................................................1 Nemet ....................................................._ Janšik .....................................................2 Kovač .....................................................2 Vigvari ...................................................4 Tatrai ........................................................ -

Selektor: Vladimir Gojković

Selektor: Žolt Varga

Gojković: Ove utakmice nam daju nadu - Žao mi je na kraju. Čestitam igračima na borbenosti.

Možemo biti zadovoljni utakmicom. Sa Mađarskom i Grčkom smo pokazali da igramo do kraja, što nas ranije nije krasilo u tim utakmicama koje nijesu za medalju.

Protiv Mađarske smo imali igrača manje, jer se povrijedio na zagrijavanju. Momci su podnijeli veliki teret, dosta njih je bilo sa tri lične. Ljepše bi bilo da smo završili pobjedom i ispred Mađarske, koja je prije pola godine bila prvak svijeta. Ove utakmice daju nadu da možemo da igramo sa ovim protivnicima - istakao je selektor Vladimir Gojković.

Rezultati

Hrvatska je treći put najbolja na planeti 15:13 14:10 15:11 16:18

uvertiru za pripreme i za ono što nas na ljeto očekuje - kazao je Perković.

PETERCI KOBNI

Kao da se naš tim pretplatio na peterce, bilo ih je i nedavno na EP u Hrvatskoj, a čak tri puta, već na premijeri sa Sjedinjem Američkim Državama, u Dohi.

Protiv Mađarske selektor Vladimir Gojković nije mogao, zbog tri lične greške, da računa na siguran šut Vlada Popadića, ali ni na Aleksu Ukropinu, Konstantina Averku i Dušana Matkovića (povrede), koji nijesu nastupali u posljednjoj utakmici.

Ali, i ovako oslabljena naša ekipa, pružila je snažan otpor favoritu, a u finišu je kontrolisala stvari na terenu. Vjerovatno je i serijom 3:0 Crna Gora iznenadila Mađarsku nakon vođstva od 9:7 u finišu druge četvrtine. Igrači selektora Varge do odmora su bili u konstanoj rezultatskoj prednosti, ali ništa specijalno nijesu odigrali, a od odmora postigli su samo gol iz kontranapada (imali su još jedan, ali je Lazović odbra-

Hrvatska je šampion svijeta, Marko Žuvela je u petoj penal seriji prevario italijanskog golmana Đanmarka Nikosia za slavlje od 15:13!

Hrvati su treći put najbolji na planeti, Italijani žale jer su bili blizu da dođu do rekordne pete titule. Vodili su ,,Azuri“ na 1.40 prije kraja 11:10 (pogodio Fondeli iz peterca), uspjeli su i da se odbrane sa igračem manje na 50 sekundi do kraja, a onda su bez ideje, do isteka vremena odigrali svoj napad i omogućili rivalu da se vrati. Šampion svijeta je na pet sekundi prije kraja preko Rina Burića izjednačio i obezbijedio penal rulet. Peterci nijesu dobro počeli za Hrvate, u drugoj seriji je De Lungo odbranio šut Fatoviću, a zatim je u trećoj Ećenike pogodio prečku. Heroj peteraca u polufinalu sa Francuskom – Mate Anić, u četvrtoj seriji je pročitao Di Fulvia, a Žuvela je rutinski završio posao.

Uzbuđenja nije falilo u regularnom dijelu meča, a igrači Ivice Tucaka znali su kako

nio zicer). Probleme našoj odbrani je pravio Gergo Zalanki, često je i bez blokova šutirao, a uz dobre reakcije sa igračem manje (Mađari su šutirali 5-1) polako su stvari počele da se mijenjaju u bazenu. Rasterećeni pritiska igrači selektora Vladimira Gojkovića u napadu su igrali preciznije i mnogo brže, iz lijepih akcija, a vrijeme su pametno ,,cijedili“ uz golove i stizali minuse. Naši centri su po običaju odigrali veliku

WORLDAQUATICS

FINALE Italija-Hrvatska ZA BRONZU Španija-Francuska ZA PETO MJESTO Grčka-Srbija ZA SEDMO MJESTO CRNA GORA-MAĐARSKA

da dođu do treće titule.

U meču za treće mjesto Španija je savladala Francusku 14:10.

ulogu u preokretu, a upravo je univerzalac Vujović sa tri vezana gola omogućio saigračima da razmišljaju o povoljnom epilogu. Ogroman odbrambeni doprinos dao je Vasilije Radović (pogodio je za 14:13 na 23 sekunde prije kraja), a kada je centrima ponestalo snage, Aljoša Mačić (zaradio drugo isključenje na stratu druge četvrtine) je bio kec iz rukava.

Indisponirana zvijezda Marton Vamoš je do prvog gola

stigao sredinom posljednje dionice, a nakon tri neprecizna šuta (sve preko gola), na 52 sekunde prije kraja dao je gol za 13:13. Uglavnom Mađari su na individualan kvalitet gradili igru, pokušavali su preko centara da dođu do lakih golova i isključenja, nije im uvijek polazilo od ruke, jer su i Vasilije i ostali bekovi dolazili vješto do pravih odgovora.

Sve u svemu, šampionat za naš tim je bio uspješan ako se gle-

Milan TIČIĆ, nekadašnji reprezentativac Crne Gore

Za utjehu je da smo se plasirali na Olimpijske igre Utakmica nije imala neki veliki značaj, ali smo mogli da pobijedimo i završimo na sedmom mjestu. Za utjehu nam je da smo se plasirali na Olimpijske igre, a zabrinjavajuće je da ulazimo u možda i dvocifren broj takmičenja sa kojih se kući vraćamo bez medalje. Ostaje da se uradi analiza i da se sa nekim konkretnim potezima dođe do što bolje mobilizacije i napokon da na Igrama napravimo bolji rezultat i osvojimo medalju, iako trenutno igrom i kvalitetom zaostajemo za ekipama koje se bore za medalju. Ali, crnogorski vaterpolo mora svaki put da ide na najviše ciljeve.

Mislim da smo bolju igru pokazali na šampionatu Evrope, barem što se tiče grupne faze. Pokazivali smo igru koja je davala optimizam, dok nijesmo došli do utakmice sa Italijom, od koje ni na SP nijesmo bili na zavidnom nivou.

Djelovalo je da su momci od Zagreba izgubili samopouzdanje i da nijesu uopšte u nekoj konkurenciji sa ekipama koje se bore za medalje. Neću da kažem da nemaju želju, jer je imaju, ali neke žestine u odlučujućim momentima nije bilo. U duelima jedan na jedan nije sve bilo kako treba.

Olako smo i primali golove iz igre i previše u momentima kada je trebalo da povedemo ili se primaknemo na pristojan minus. Svaki put kada je trebalo da se prelomi primali smo gol iz igre.

Nekoliko najmlađih igrača je pokazalo smjelost i hrabrost.

Draško Brguljan je u nekim momentima briljirao i pokazao kako se u suštini igra vaterpolo. Dakle, mladi su u nekim momentima pokazali kvalitet uz golmane i igrače koji igraju za ekipe koje se bore za završni turnir LŠ i za titule u svojim prvenstvima, mislim na Marsej i Novi Beograd. Uz naravno, golmana koji brani za Brešu, pohvalio bih i Matkovića koji je bio najbolji strijelac.

Na ovom prvenstvu ljevaci nisu bili na svom nivou. Ljevoruki igrač mora da daje neki pečat ekipi i da pravi prevagu. Imali smo čak dojicu, što nam se odavno nije dešavalo i što je trebalo da bude plus. Nijesu odigrali kako treba ili nijesu iskorišćeni na najbolji način - to je sada pitanje.

Svaki put se ekipa mijenja, ne znam zašto, koji je to kriterijum...

Gledali smo odlično finale, sa puno preokreta, ekipe su se smjenjivale u vođstvu. Hrvatska je zasluženo osvojila zlatnu medalju i čestitam im na uspjehu. Ali i da su Italijani osvojili ne bi bilo nezasluženo. Hrvatska je igrala dva finala i osvojila je zlato i srebro. Trenutno rezultati govore da su u najboljoj formi. da kroz plasman na Olimpijske igre. Bio je koristan za mlade igrače, u prvom redu za Marka Mršića, Vasilija Radovića, Jovana Vujovića, a bukvalno je eksplodirao centar Perković.

U paru sa Vladanom Spaićem ova pozicija je vjerovatno bila i najbolja napadačka karika na prvenstvu. I ostali su bili manje-više u ritmu toplo-hladno, a maestro Draško Brguljan je pokazao kako može i mora da se igra. Falilo je u igri više že-

stine, konkretno u duelima ,,jedan na jedan“, a najviše samopouzdanja u najtežem porazu na SP od Srbije. Malo su se i kockali u posljednjem kolu sa Japanom, a stresno je bilo i u ključnom meču za odlazak na OI protiv Rumunije.

Sa Španijom u četvrtfinalu je kvalitet falio, manje sa Grčkom u porazu nakon peteraca, a najbliže pobjedi ,,ajkule“ su bile u posljednjoj utakmici.

A. MARKOVIĆ

Arena

18 Fudbal

Čelzi obradovao Liverpul i Arsenal Mančester siti je zaustavljen poslije šest uzastopnih pobjeda u Premijer ligi – remi sa Čelzijem na ,,Etihadu“ obradovao je konkurente za titulu jer Liverpul ima četiri, a Arsenal dva boda više, s tim da su ,,građani“ odigrali utakmicu manje.

Iako je daleko od borbe za Ligu šampiona, kamoli za titulu, Čelzi je drugi put ove sezone pokvario planove aktuelnom šampionu – u novembru je bilo 4:4 u Londonu, juče 1:1, a lako je moglo da se desi da ,,plavci“ odnesu sva tri boda X/BAYER 04 LEVERKUSEN

iz Mančestera. Čelzi je poveo u finišu prvog poluvremena preko Rahima Sterlinga, iz treće šanse londonskog tima na meču.

Bilo bi ubjedljivije da na golu Sitija nije bilo sjajnog Edersona.

Siti je postepeno stezao obruč, dvije velike šanse je propustio Erling Haland, ali su ,,građani“ ipak stigli do boda – Rodri je nakon odbitka pogodio mrežu Čelzija, a prethodno je lopta pogodila igrača Čelzija.

Liverpul je deklasirao Brentford u gostima (4:1), ali ima razloga za brigu jer su se povri-

MERIDIANBET 1. CFL (20. KOLO): B

X/PREMIER LEAGUE

PREMIJER (25. KOLO): Sitiju samo bod u derbiju

jedili Džons, Žota i Nunjes.

Nunjes je prethodno pogodio za 0:1, a Mohamed Salah u prvom meču za Liverpul po oporavku od povrede s Afrič-

kog kupa upisao asistenciju 0:2 u 55. minutu – strijelac je bio Mekalister.

Egipćanin je u 68. zatresao mrežu, smanjio je Toni, a konačan rezultat postavio Gakpo.

Arsenal se poigravao sa Barnlijem u gostima – bilo je 5:0 za tim Mikela Artete.

bio od Vulverhemptona (2:1), pa je na četvrto mjesto sa dva boda više od ,,pijevaca“ došla Aston Vila pobjedom nad Fulamom (2:1).

Njukasl i Bornmut remizirali su 2:2, dok je Notingem forest upisao važnu pobjedu nad Vest Hemom (2:0).

Ne. K.

SERIJA A (25. KOLO): Kiksali ,,bjankoneri“ i Napoli

da padnu na treće mjesto ukoliko Milan slavi na gostovanju Monci od 20.45 sati. „Stara dama“ je bez trijumfa već četiri utakmice, a na gostovanju Veroni gubila je dva puta.

Prvi pogodak na ,,Bentegodiju“ dao je efektno Majkl Folorunšo u 11. minutu, da bi u 28. iz jedanaesterca izjednačio Dušan Vlahović.

Tidžani Noslin je u 52. pogodio za novu prednost domaćih, a odgovor je stigao samo tri minuta kasnije kada je Adrijen Rabio zatresao mrežu na asistenciju Manuela Lokatelija.

To je sve što je Juve mogao da izvuče sa tradicionalno nezgodnog gostovanja.

Još veće muke od Juventusa ima Napoli. Aktuelni šampion osvojio je samo bod kod kuće u meču sa Đenovom (1:1) i nalazi se na tek devetoj poziciji sa 36 Ne. K. bodova iz 24 meča.

Sezona odmiče, Bajer iz Leverkuzena se ne zaustavlja. Ekipa Ćabija Alonsa na putu do ,,salatare“, prve nakon 11 sezona koju ne bi osvojio Bajern, uspješno je prebrodila i gostovanje Hajdenhajmu (2:1). ,,Farmaceuti“ su poveli preko Džeremija Frimponga u nadoknadi prvog poluvremena. Asistent je bio Amin Adli, koji je u 81. udvostručio vođstvo. Domaćin se nije predavao, smanjio je Tim Klajndinst u 87, ali je Bajer sačuvao pobjedu kojom je otišao na ,,plus 8“ u odnosu na drugoplasirani Bajern, ali uz utakmicu više.

Bavarci danas gostuju Bohumu (17.30 h).

- Veoma važna pobjeda za

nas. Nikad nije lako pobijediti ovdje, ali odradili smo zadatak maksimalno profesionalno. Sproveli smo ono što smo dogovarali. Zadovoljan sam igrom i rezultatom – izjavio je trener Bajera Ćabi Alonso.

Borusija iz Dortmunda je odavno van priče o tituli, a juče je odigrala samo 1:1 na gostovanju Volfsburgu. Štutgart je kao gost pobijedio Darmštat (2:1), Majnc je bio bolji od Augsburga (1:0), a Union Berlin od Hofenhajma (1:0).

RB Lajpcig je nadigrao Borusio iz Menhengladbaha (2:0).

Utakmice u Njemačkoj obilježili su i protesti navijača zbog potencijalnog ulaska privatnog kapitala u klubove. Ne. K.

Juventus se oprostio od Skudeta – bilo je to prilično jasno nakon vezanih poraza od Intera i Udinezea, a poslije remija sa Veronom (2:2) nikakve dileme u vezi s tim više ne postoje. ,,Bjankoneri“ uz meč više imaju devet bodova manje od ,,nerazura“.

Nije to jedini problem za ekipu MasimilijanaAlegrija, s obzirom na to da bi večeras mogli X/JUVENTUS FC

Ništa novo od Bajera

Edegor i Saka bili su strijelci u prvom poluvremenu, Englez se upisao i za 0:3, a potom su strijelci bili Trosar i Haverc.

Totenhem je kod kuće izgu-

VRATIO SE NA ,,ETIHAD“ I DAO GOL: Rahim Sterling

Juventus neće biti šampion Bundesliga (22. kolo): Novi trijumf ,,farmaceuta“

Poljak je postigao dva pogotka.

U 45. je zatresao mrežu na asistenciju Jamala, da bi izjednačio Jago Aspas već u 47.

Barsa je stigla do pobjede u dubokoj nadoknadi. Golman Visente Guaita prvo je od-

branio udarac iz jedanaesterca Roberta Levandovskog, ali je penal ponovljen jer je čuvar

X/LA LIGA

Prvo kolo druge polusezone i odmah derbi – fudbaleri Budućnosti dočekuju danas (17 h) Dečić u 20. kolu Meridianbet 1. CFL. ,,Plavi“ su nastavak sezone dočekali kao lideri sa dva boda više od Tuzana. Ako pobijede – napraviće važan korak ka odbrani titule, ali daleko od toga da će biti presudan.

Isto važi za svaki drugi mogući ishod okršaja koji će sa tribina gledati novi selektor Crne Gore legendarni Robert Prosinečki.

- Ako pobijedite direktnog konkurenta za titulu stvara se psihološki pritisak na njega, ali ništa više od toga. Bilo je momenata kada smo imali prednost, zatim je Dečić bio prvi, pa smo na kraju jeseni opet mi prošli kao lideri kroz cilj. Utakmica jeste bodovno nešto važnija, ali neće odlučiti prvaka jer nakon toga ima još 16 kola i dosta je bodova u opticaju – rekao je trener Budućnosti Mladen Milinković.

Računajući na finansijsku ,,injekciju“ od transfera Vasilija Adžića u Juventus, Bu-

dućnost je angažovala jaka pojačanja za domaće prilike. Vratili su se Igor Ivanović i Miloš Raičković, stigao je Đorđe Despotović, napadač koji ima respektabilnu karijeru, a pojačanje je i nekada veliki talenat Zete Stefan Vukčević.

Uoči fudbalskog proljeća u Crnoj Gori, Budućnost je ostala prvi kandidat za tron.

- Doveli smo kvalitetne igrače, ne treba trošiti riječi o njihovim mogućnostima. Raičković je reprezentativac, Ivanović je za mene i dalje reprezentativac, jer ako bude igrao u dobroj formi, novi selektor će mu vjerovatno pružiti šansu, Despotović je igrač sa sjajnom karijerom, bio je reprezentativac Srbije… Novi igrači su se malo kasnije priključili i još nijesu u pravoj formi, ali imaju kvalitet i iskustvo i siguran sam da će sva trojica imati minutažu protiv Dečića – naveo je Milinković.

Aktivan je bio i Dečić – angažovan je nekadašnji napadač Partizana Bojan Matić, bivši fudbaler Crvene zvez-

Uzbuđenja u Pe Rudar sam na z

Barsa pobijedila u 97, Atletiko dao pet golova Robert Levandovski

Derbi odm startu – važ ne i odluču

MERIDIANBET 1. CFL (20. KOLO): Arsenal nadigrao

LA LIGA (25. KOLO)

Barselona je pobijedila Seltu u gostima (2:1) u 25. kolu španske La Lige, a Robert Levandovski bio strijelac u trećem meču zaredom nakon duela na ,,Balaidosu“ ekipa Ćavija Ernandesa zadržala je tri boda prednosti nad Atletiko Madridom, a uz utakmicu manje prišla drugoplasiranoj Đironi na dva boda zaostatka.

Neđelja, 18. februar 2024.

mreže iskoračio sa gol linije – poljski napadač nije propustio drugu šansu.

Atletiko je bio ubjedljiv kod kuće sa Las Palmasom (5:0).

Stefan Savić odigrao je cijeli meč, dok je Anton Grizman presjedio na klupi u susret duelu s Interom u osmini finala Lige šampiona.

Markos Ljorente dao je prva dva pogotka za ,,kolćonerose“, treći i četvrti bilo je djelo Anhela Koreje, da bi se u 87. upisao i Memfis Depaj.

Osasuna je pobijedila Kadis Ne. K. (2:0).

Fudbalsko proljeće u Crnoj Gori počelo je pobjedama Petrovca, Arsenala i Jedinstva.

Petrovcu leže dueli s ekipom Mladosti Donja Gorica jer ju je savladao treći put u sezoni, a juče je bilo najuzbudljivije jer su ,,nebo-plavi“ dva puta bili u zaostatku.

Gosti su poveli u šestom minutu kada je nakon prekida lopta letjela 60 metara i pored nestvarno statičnih defanzivaca Petrovca došla do Alekse Maraša koji ju je glavom sproveo u mrežu. ,,Nebo-plavi“ su izjednačili u 44. minutu – poslije slobodnog udarca lopta je stigla do Radoša Dedića koji je glavom sa desetak metara savladao Suada Ličinu. ,,Žuti“ su do novog vođstva stigli i 72, nakon izgubljene lopte Petrovca na sredini terena, pravovremenog pasa Borisa Došljaka i sigurne realizacije Igora Vukčevića.

Nastavila su se uzbuđenja, već u 75. novo izjednačenje – domaćin je izveo korner sa desne strane, na drugoj stativi Luka Malešević je ,,otvorio nogu“ za 2:2.

I onda preokret – četiri minuta po ulasku u igru Milan Basrak se upisao u strijelce. Igrač rođen u Švajcarskoj efektno je pogodio sa 16 metara – 3:2 u 88. minutu.

VAŽAN TRIJUMF ARSENALA

Arsenal je pružio odličnu partiju i na svom terenu pobijedio Jezero 3:1.

Domaćin je nakon desetak minuta igre imao šansu, ali dobar centaršut Čavora s lijeve strane nijesu ispratili njegovi saigrači. Ipak, samo dva minuta kasnije Tivćani su poveli. Mugoša je prodro po lijevoj strani, idealno centrirao na drugu stranu gdje je Argentinac Jan Araja lijepo primio loptu,

Neđelja, 18. februar 2024.

Arena

Fudbal 19

mah na žan, ujući

M. BABOVIĆ

Budućnost od 17 sati dočekuje prvog pratioca - Dečić (4-3-3)

Mornar

Sutjeska

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 11.400. Sudija: M. Savović. Pomoćnici: N. Radulović i M. Paunović.

Početak: 17 sati

Stadion: SRC ,,Topolica“. Kapacitet: 2.500. Sudija: S. Vujović. Pomoćnici: V. Radenović i M. Brajović.

Početak: 15 sati

Pavličić

Popović Tomašević Gašević

Mirković

Raičković

Va. Adžić

Ljutica

Baošić

Kaluđerović

Dubljević

Stevanović

Ćetković

Grbić

Ondong Mba

Stijepović

Matić

Gavrić

Mirosavljev

Balić

Drešaj Đeljaj

Milić

Pavlović

Kalezić

Bajović

Rezultati i tabela Arsenal – Jezero 3:1 Jedinstvo – Rudar 1:0 Petrovac – Mladost DG 3:2 Danas BAR: Mornar – Sutjeska (15 h) PODGORICA: Budućnost – Dečić (17) 1. Budućnost 2. Dečić 3. Jezero 4. Sutjeska 5. Mornar 6. Petrovac 7. Arsenal 8. Jedinstvo 9. Mladost 10. Rudar

19 11 6 2 38:21 39 19 11 4 4 26:16 37 20 7 8 5 23:19 29 19 6 10 3 25:18 28 19 6 9 4 21:20 27 20 5 10 5 23:22 25 20 5 9 6 25:27 24 20 4 6 10 24:35 18 20 4 5 11 22:33 17 20 4 3 13 10:26 15

Krstović

Bulatović

Simić

Grivić

Vučić

Giljen

Trener Milorad Peković

Mornar će na proljećnoj premijeri dočekati Sutjesku – oba tima su kandidati za Evropu, a na tabeli ih dijeli samo bod.

Pobjednik bi preuzeo treće mjesto.

- Veoma je važno kako će se otvoriti drugi dio sezone.

Prve utakmice uvijek su specifične, posebno nakon napornih priprema, ali daćemo sve od sebe da na pravi

način nastavimo borbu za bodove. Biće teško, Sutjeska je takođe izmijenila ekipu, ali vjerujem da možemo polusezonu otvoriti na pravi način – kazao je Ermin Seratlić, prvotimac Barana.

Mornar je ove sezone dva puta zaustavio Sutjesku – prvo je u Baru bilo neriješeno, a zatim su Barani slavili kraj Bistrice.

- Sutjeska će nakon elimina-

cije iz Kupa sve karte baciti na prvenstvo. Ne treba ih tek tako otpisivati iz trke za sam vrh, tako da očekujem težak i neizvjestan duel.

Međutim, vjerujem da ćemo biti pravi – rekao je Seratlić.

Poraz Jezera na premijeri dodatno će motivisati Sutjesku da bude na poziciji koja garantuje evropsku vizu.

- Činjenica je da u drugi dio sezone ulazi sa podmlađenim timom. Ostali smo bez nekoliko prvotimaca iz

skoj, kao i oni nas, nema tu tajni. Dečić je doveo provjerene i kvalitetne igrače, ima svojih kadrovskih problema i neće biti svi spremni da nastupe od prvog minuta. Međutim, imaće volju i želju za

pobjedom jer im to donosi prvo mjesto. Ko bude imao više motiva - biće uspješniji.

Iskreno, bitna mi je samo moja ekipa, a ako bude na nivou kao što zna da bude, vjerujem u pozitivan rezultat – zaklju-

čio je trener Budućnosti Mladen Milinković.

Utakmica pod Goricom ima humanitarni karakter, sav prihod od prodaje ulaznica (cijena dva eura) biće uplaćen za liječenje Anđeline Rado-

Trener Zoran Đurašković

Trener Dragan Mijanović

prvog dijela sezone i neće biti lako. Ali nastojaćemo da iz utakmice u utakmicu rastemo i budemo na što višem nivou. Već na startu čeka nas teško gostovanje.

Mornar se dodatno pojačao, ima velike ambicije, ali za nama su dobre pripreme i treba da pokažemo da, ipak, zaslužujemo da budemo u vrhu – naglasio je Vladan Giljen, kapiten Sutjeske, četvrtoplasiranog tima 1.

CFL. R. P – Ra. P.

vanović, učenice devetog razreda Osnovne škole ,,Štampar Makarije“ koja je nedavno operisana u Beogradu i čija borba u vidu kontrola i stabilizacije zdravstvenog stanja N. KOSTIĆ tek predstoji.

FSCG

kom priprema, dobili smo i sjajna pojačanja i nadamo se dobrim rezultatima - poručio je Bajović.

Oba tima su dio priprema obavila u Antaliji.

- Gledali smo Dečić u Tur-

Sutjeska u Baru

Trener Mladen Milinković

Vuković

Boričić

Nikić

NAJVEĆI ADUTI: Vasilije Adžić (Budućnost) i Draško Božović (Dečić) u prvom meču pod Goricom ove sezone

Kotaro

Sekulić

Božović

Vukotić

Škrijelj

Ivanović

Abdulahi

etrovcu, začelju prevario odbranu Jezera i postigao gol.

Gosti su tek u 17. minutu imali prvu šansu - nakon dobre akcije Pavličića i Redzegapića u prilici je bio usamljeni Julević, ali njegov šut sjajno je zaustavio golman Zogović. Nakon što je Kastratović zaustavio šut Mugoše, Arsenal je period bolje igre ,,naplatio“ u 21. minutu. Argentinac je odlično centrirao, a Kordić efektno pogodio za 2:0.

Već u 32. minutu bilo je jasno da je Arsenal pred pobjedom. Čavor je prošao po lijevoj strani i lijepo centrirao, nespretno je reagovao Šimun i postigao autogol.

U nastavku je ritam opao, mada je domaći tim već u 48. minutu mogao do novog gola. Pogriješila je odbrana Jezera, ali je šut Argentinca odbranio golman Kastratović. U 51. dobra akcija gostiju, Kontić je izašao sam ispred golmana Zogovića,

Dečić

(4-3-3)

Orahovac Ignjatović

de Nenad Gavrić, novi igrač u veznom redu je Abdulsamed Abdulahi iz Mladosti Donja Gorica, a odbranu je pojačao dugogodišnji crnogorski reprezentativac Saša Balić.

Balić, kao i Matija Šarkić, neće danas igrati zbog povrede.

- Poštujemo Budućnost, ali sigurno i oni nas. Moramo da odigramo pametno, vrlo su kvalitetna ekipa, pojačana tokom zime. Ali vjerujemo u sebe, imamo samopouzdanje i pokušaćemo da pobijedimo pod Goricom – rekao je Andrej Bajović, mladi reprezentativac iz redova Dečića.

Dečić je bolji u međusobnom skoru ove sezone – pod Goricom je u prvom krugu prvenstva bilo 1:1, u oktobru je sastav Milorada Pekovića slavio 2:0.

- Moramo da odigramo angažovano, borbeno, pametno i da ne gubimo fokus, samo tako se možemo nadati pobjedi. Očekujemo mnogo navijača na tribinama, imamo veliki motiv da odigramo najbolje što znamo. Imali smo maksimalno dobre uslove to-

o Jezero

Budućnost

Jedinstvo

Rudar

Arsenal

Jezero

Petrovac

Mladost

1 0 00 3 3 1 0 3 1 2 1

Stadion Gradski. Gledalaca: 700.

Sudija: Dalibor Vujisić.

Gol: 1:0 Vlaović u 76. Žuti kartoni: Idrizović (Jedinstvo), Muratović, Pupović, Bakrač, A. Golubović (Rudar).

Fudbaleri Petrovca

koji je izašao kao pobjednik.

S druge strane, golman gostiju istakao se u 55.minutu, nakon udarca Kortba. Ipak, na 3:1 smanjio je agilni Redžepagić u 67. minutu. Iskoristio je dobar centaršut i na drugoj stativi glavom loptu poslao u mrežu.

U 76. minutu pokušao je Kordić glavom, ali siguran je bio Kastratović.

MINIMALAC ZLATA VRIJEDAN

Fudbaleri Jedinstva u sjajnom ambijentu u Bijelom Po-

Jedinstvo

Rudar

Joksimović De Souza (od 84. Đ. Cvijović) Bašić Perošević Krnić (od 63. A. Cvijović) Vlaović Idrizović (od 63.

Kovačević) Dulović Korać Dacić Banda

Vuksanović Okamoto (od 81. Muhović) Živković (od 74.

Knežević) Bulatović Apija Muratović (od 81. Ukšanović) Bogdanović (od 87. S. Golubović) Pupović Bakrač Zečević (od 81. Čepić) A.Golubović

lhju savladali su Rudar - 1:0.

Minimalac ima veliki značaj za Bjelopoljce, koji su na proljećnoj premijeri osvojili važne bodove i ostavili Rudar zakovanog za dno, sa samo 15 bodova, i jasno je da Pljevljake čeka teška misija u namjeri

Stadion: Arsenala. Gledalaca: 250.

Sudija: Dejan Marković.

Golovi: 1:0 Puleio u 14, 2:0 Kordić u 25, 3:0 Šimun u 32. (ag), 3:1 Redžepagić u 67. Žuti kartoni: A. Ćetković (Arsenal), Vuković, Aranda (Jezero).

Arsenal

Jezero

Zogović Kord (od 75. Macanović) Kordić (od 90+1.Mirković) Puleio (od 90+1.Kuč) A.Ćetković Dakić Mugoša (od 81.Maraš) Šahman Čavor Manojlović Obradović

Kastratović Pavlićević (od 65. Radenović) Imamović Šimun (od 39. Bareto) Vuković Naoaki (od 59. Aranda) Stijepović (od 39. Osmanović) Kontić Jovićević Julević (od 65. Kojić) Redžepagić

da izbjegnu ispadanja.

Jedinstvo im je ovom pobjedom odmaklo tri boda, na tabeli je preskočilo i Mladost, i sada cilja mjesto iznad zone baraža.

Trenutak odluke se dogodio u 76. minutu. Lopta je došla do

Stadion: Mitar Mićo Goliš.

Gledalaca: 250 Sudija: Branko Odalović (Nikšić) Golovi: 0:1 Maraš u 6, 1:1 Dedić u 4, 1:2 Vukčević u 63, 2:2 Malešević u 75, 3:2 Basrak u 88. Žuti kartoni: Malešević, Boljević, Đuričković, Basrak, Karadžić (Petrovac), Đinović, Maraš, Vujisić (Mladost DG)

Petrovac

Mladost

Karadžić Malešević Dedić Boljević (od 75. Pešukić) Sesaj (od 59. Zvrko) Franeta Popović (od 84. Adžović) Bakić (od 75. Carević) Đuričković Perović (od 84. Basrak) Babić

Ličina Badnjar Ceklić Đurović (od 89. Jukić) Đinović Pejović Vujisić (od 89. Vuljaj) Jovanović Došljak Maraš (od 59.

Vukčević) Milić

Vlaovića nakon što je golman Pljevljaka MilisavVuksanović zaustavio udarac ŽarkaKoraća - ofanzivac Bjelopoljaca uspio je da uputi dobar udarac i plasira loptu u gol. Ne. K – R. P.

20 Feljton

Neđelja, 18. februar 2024.

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE Priredio: Slobodan ČUKIĆ AKTIVNOST STEFANICE CRNOJEVIĆA NA KONSOLIDOVANJU ZEMLJE I ODBRANI OD SPOLJNJIH ZAVOJEVAČA Crna Gora spada među rijetke zemlje s tri naizmjenična geonima koji su obuhvatali isti istorijski prostor u različitim razdobljima njenog razvitka.

Najstariji njen naziv – Duklja, dobila je po istoimenom antičkom gradu, političkom središtu nekadašnjeg ilirskog plemena Dokleata. Po imenu zemlje i narod koji je živio unutar njenih granica nazvan je Dukljanima.

I upravo kad je dukljanska država počinjala da igra sve važniju ulogu u političkom životu Balkana, naporedo sa starim geonimom (sredinom XI vijeka) počinje da se javlja novo ime – Zeta, a njen narod Zećani. Naziv o kojemu je riječ vjerovatno je dobila po plemenu Zećani doseljenom iz prapostojbine Polablja i nastanjenom u nizinskom dijelu sjevernog priobalnog područja Skadarskog jezera – Zetskoj ravnici („žitorodnoj zemlji“). Ime Zeta („pomorska zemlja Zeta“) ušlo je u zvaničnu upotrebu kao naziv zemlje za prostore koji su pripadali Dukljanskom kraljevstvu u vrijeme (kraj XII vijeka), kad je njen narod bio pokoren od strane raške dinastije Nemanjića. Ovaj geonim zadržala je i nakon sticanja političke samostalnosti pod vladarskom porodicom Balšića.

Istovremeno se javlja naziv za najmlađi geonim – Crna Gora, čiji narod je, analogno imenu zemlje, nazvan Crnogorcima. Novo ime koje je zemlja dobila najprije je obuhvatalo teritoriju Gornje Zete, odnosno brdsko-planinski kraj s budućim političkim središtem – Cetinjem, zapravo prostor na kojemu će nastati država bez analogije u istoriji, s atipičnim društveno-političkim ustrojstvom, kako će se to vidjeti, kohezionim postulatima povezivanja i iskazivanja njenog naroda. Ta mala Crna Gora koja je, u svakom slučaju, prirodni istorijski produžetak Duklje, odnosno Zete, okuplja-

Medunska tvrđava, crtež

2.

Osnovu postojanosti države Crne Gore činila je sloboda Ta mala Crna Gora okupljaće narod koji će uspješno voditi borbu protiv turske ekspanzije. Moćnoj Otomanskoj Carevini i mnogovjekovnoj gospodarici Balkana nikad neće poći za rukom da pokori Crnogorce i podvlasti njihovu suženu zemlju, svedenu na podlovćenske prostore će narod koji će uspješno voditi borbu protiv turske ekspanzije. Moćnoj Otomanskoj Carevini i mnogovjekovnoj gospodarici Balkana, nikad neće poći za rukom da pokori Crnogorce i podvlasti njihovu suženu zemlju, svedenu na podlovćenske prostore. Naprotiv, ona će trajno ostati jedina oaza slobode na porobljenom Balkanu, koji su zaposjeli Turci.

Stefanici Crnojeviću je istorija objektivno predodredila ulogu da bude čelnik i organizator borbe za očuvanje političke nezavisnosti i integriteta crnogorske države, svedene na brdsko-planinski podlovćenski kraj. Taj predio Crne Gore postaće neosvojivi bedem otpora Turcima.

Na prostor podlovćenske regije, Stefanica Crnojević će postaviti podumentu budućoj postfeudalnoj atipičnoj državi, koja će malo što imati nalik na klasične državne tvorevine.

Ostaće država za sebe, nesvakidašnja i neponovljiva. Osnovu njene postojanosti, smisao i svrhu, činiće sloboda, za koju će njeni stanovnici biti spremni da daju sve, pa i sami život.

Tako će Crna Gora postati pojam slobodarstva, neosvojiva tvrđava, čak i za moćnu Tursku Carevinu.

Bilo da je u pitanju nužnost, sreća ili vidovitost, izvjesno je da je Stefanici Crnojeviću, kao vođi narodne borbe, u velikoj mjeri pripala zasluga za neprocjenji-

vo značajnu buduću istorijsku ulogu i misiju njegove zemlje.

Crnogorsko-mletački ugovor iz 1455. godine, kao da je bio svojevrsni hronološki međaš novoga poglavlja crnogorske istorije, koje je začinjao Stefanica Crnojević. Nezavisno od toga što je on priznao sizerenstvo Venecije nad svojom zemljom, ono je u svemu ostalo fiktivno, osim u godišnjoj proviziji koju je dobijao na kotorskoj blagajni i u pružanju vojne pomoći Republici, tamo gdje joj je bila najpotrebnija. Bio je to, u stvari, samo saveznički, a ne podložnički odnos, jer je Stefanica potpuno samostalno izgradivao i vodio politiku svoje zemlje. „Vazalni“ odnos prema Veneciji, olakšavao mu je utoliko jer su granice njegove zemlje na toj strani bile bezbjedne, pa je mogao svoju vojsku da koncentriše za odbranu na limesu prema hercegovoj zemlji i prema jugoistočnom koridoru, odakle su nailazili česti turski upadi, inicirani iz turske posadne tvrđave Meduna, koju im je ustupio, 1456. godine, Miloš vojvoda despota Đurđa Brankovića.

Crkva Sv. Đurđe na Đurđevcu više Budve koju je gradio Stefanica Crnojević

Crnogorski prostori nad kojima je Stefanica Crnojević imao suverenu vlast, osim podlovćenskog brdsko-planinskog područja, gdje su najvećim dijelom bila i njegova porodična dobra, obuhvatali su (1455) još 51 opštinu – zapravo teritorijalno-političku jedinicu – koje su bile zastupljene u Zetskom/ Crnogorskom zboru. Najvjerovatnije da je neke od tih opština („plemena“), povremeno i privremeno, gubio u oružanim sukobima sa susjednim Turcima i njihovim vazalom Stjepanom Vukčićem Kosačom. Ali okvirno, u vrijeme kad je Stefanica sprovodio akciju konsolidovanja državnih posjeda, njegova zemlja je obuhvatala podlovćenske krajeve s Cetinjem, Rijeku Crnojevića, Zetsku ravnicu, Bjelopavli-

Nezavisno od toga što je Stefanica priznao sizerenstvo Venecije nad svojom zemljom, ono je u svemu ostalo fiktivno, osim u godišnjoj proviziji koju je dobijao na kotorskoj blagajni i u pružanju vojne pomoći Republici, tamo gdje joj je bila najpotrebnija. Bio je to, u stvari, samo saveznički, a ne podložnički odnos

će, Pješivce, Malonšiće, Pipere, Hote, Klimente i druga „plemena“ (opštine), s oko 3500 domova i oko 30.000 stanovnika. Sva zemlja, čiji su najvažniji krajevi bili pod mletačkom, a dijelom turskom i Kosačinom vlašću (Donja Zeta sa skadarskom oblašću i djelovi Gornje Zete s gustinom naseljenosti do 50.000 ljudi) – mogla je imati oko 80.000 žitelja. Riječ je, naravno, o okvirnim aproksimativnim pokazateljima koji mogu trpjeti korekture u uzlaznom i silaznom smjeru, jer preciznih podataka u izvorima nema.

Vijesti koje govore o sukobima Stefanice Crnojevića s Turcima dosta su oskudne. Zna se, ipak, da je bilo više turskih upada pokretanih iz Meduna, motivisanih pljačkom i zlostavljanjem pograničnog stanovništva.

Na toj strani je dolazilo i do ozbiljnih sudara, jer je Stefanica javljao Veneciji da su se Turci, iz nekih od njih, vraćali sa velikim gubicima. I granica Crne Gore prema Hercegovini bila je otvorena ratna zona. Kad je Đerđ Kastriot, 1457. godine, tražio odobrenje od Venecije da

Sultan Mehmed II Osvajač

Stefanici Crnojeviću je istorija objektivno predodredila ulogu da bude čelnik i organizator borbe za očuvanje političke nezavisnosti i integriteta crnogorske države, svedene na brdsko-planinski podlovćenski kraj.

Taj predio Crne Gore postaće neosvojivi bedem otpora Turcima mu dozvoli prelaz preko njene teritorije za borbu s Turcima u Gornjoj Zeti, što je ona odbila iz straha od posljedica, sigurno se radilo o dogovorenom napadu sa Stefanicom Crnojevićem na turska uporišta, koja su držali na toj strani kao hercegovi saveznici. Stefanica je, međutim, sam vojevao na toj strani, što se vidi iz protesta, koje su povodom toga, hercegovi ljudi uputili Sinjoriji kao njegovom „vrhovnom“ suverenu, tražeći od nje satisfakciju za štete koje im je nanio.

Odnosi između Crne Gore i Hercegovine su stalno bili zategnuti. Pronosili su se glasovi da je Kosača dobio dozvolu od sultana da porobi Crnojevićevu zemlju. Na početku 1458. godine, stigla je nova vijest o pripremama Vukčićevog opšteg napada na mletačke posjede u Donjoj Zeti. Strahujući od takve mogućnosti, Sinjorija je naredila da se Stefanici Crnojeviću isplate sva zaostala potraživanja, jer je u slučaju takve opasnosti, samo na njega mogla da računa kao na pouzdanu snagu za zaštitu njenih posjeda. Do nagoviještenog napada, međutim, nije došlo. Vojvoda Vukčić je te godine ozbiljno razmišljao o raskidu vazalnog odnosa prema Porti i priklanjanju evropskim dvorovima koji su krojili protivturske ratne planove. Hercegu je, kako je javljao Mlecima (1461), postajalo sve jasnije da se Mehmed II, nakon što je (1459) zaposio Srbiju, priprema da pokori i njegovu zemlju.

Hercegovo zahlađenje odnosa prema sultanu i bavljenje samim sobom, olakšalo je Stefaničinu poziciju s te strane. Ali su zato, tokom 1458/59. godine, jugoistočne granične oblasti bile izložene sve žešćim napadima Turaka. Napadači nijesu pravili razliku, već podjednako ugrožavali i Crnojevićeve i mletačke posjede. Opasnost je pojačana Feris-begovim dolaskom na položaj medunskog subaše.

(Nastavlja se)

Arhiv

Neđelja, 18. februar 2024.

21

Iz istorije crnogorske diplomatije

Zore slobode Piše: Dejan VUKOVIĆ Razvoj i zenit čuvenih imperija i slavnih kraljevstava, vrhunac velikih civilizacija i značajnih kultura, ali i njihov zalazak na horizontu čovječanstva, govore da društveni procesi podśećaju na neumoljive zakone prirode, poput jesenjih boja koje, uz nadolazeće sivilo zime, ukazuju na opadanje njihove moći, ujedno podstiču bujanje proljeća, rađanje novih država i suverenosti za brojne narode.

Zore slobode nad Crnom Gorom stoljećima su budile neustrašive ratnike i gorštake, dok su ih čežnjivo sanjali mnogi u Evropi. Sloboda, uzvišena vrijednost ljudskog postojanja, opstajala je na prijestonom Cetinju. Voljela se bezgranično Crna Gora, ljubila se njena nezavisnost. Bilo je tu posebnog čara, jedinstvenog zanosa, gordosti, ali i jakog bola. Privlačila je pozornost stranih diplomata, čiji krotki koraci i radoznali pogledi krstare obodom ponosne Knjaževine, đe naslućuju dinamična i burna dešavanja, kojima obiluje slavna istorija Vasojevića. Budnost i obazrivost svojstvena ratniku, ali i diplomati, pronosi suptilna i jasna nit depeše Ministarstva inostranih djela pograničnom komesaru u Andrijevici Lakiću Vojvodiću od 20. maja 1896: „Francuskom konzulu dadni sva moguća objašnjenja o stanju stvari u staroj Srbiji, pismeno i usmeno sam

Zore slobode nad Crnom Gorom stoljećima su budile neustrašive ratnike i gorštake, dok su ih čežnjivo sanjali mnogi u Evropi. Sloboda, uzvišena vrijednost ljudskog postojanja, opstajala je na prijestonom Cetinju. Voljela se bezgranično Crna Gora, ljubila se njena nezavisnost. Bilo je tu posebnog čara, jedinstvenog zanosa, gordosti, ali i jakog bola

Knjaževac, Andrijevica

ne potpisuj na pismena obavještenja. Staraj se da ga uvjeriš da kako Srbi tako i Turci u gornjoj Arbaniji i staroj Srbiji svi bez razlike k našem Gospodaru i Crnoj Gori. G. Labović može poći s njim od Berana ali za najkraće vrijeme. Gaut Begu neka reče da žalim što ni-

jesam mogao uspjeti da bude imenovan kajmakanom beranskim ali da istom ostajem njemu naklonjen“.

Burna istorija, brojni ratovi i vječite težnje drugih država usmjerene ka Crnoj Gori navode diplomatiju na konstantni oprez i uspostavljan-

je političkih pograničnih komesarijata, kao poseban vid obavještajne djelatnosti prema graničnim oblastima. Śedišta komesarijata su bila u Andrijevici, Šarancima, Ulcinju, na Njegušima i Žabljaku, uz često prožimanje djelatnosti s Ministarstvom unutrašnjih

Lojalne oči, iskrena duša i hrabro srce đenerala i junaka, dičnog Vasojevića, Radomira Vešovića nježno i beskrajnom ljubavlju čuvalo je Crnu Goru i dinastiju Petrović. Briljantni vojskovođa, „vitez od Bardanjolta“, kasnije crnogorski ministar vojni i neustrašivi komita. Iskonski sazdan od pobjedničkih ratničkih gena.

Spokojna je bila crnogorska nezavisnost i diplomatija, sa granitnim ličnostima, naslijeđenog drevnog rodoljublja i odanosti državi

Komovi s vasojevićke strane i naselje pod Trešnjevikom

djela. O njihovom značaju kazuje depeša ministra inostranih djela, vojvode Gavra Vukovića upućena 16. februara 1904. ministru finansija Mijuškoviću: „Nj. Kr. Visočanstvo Gospodar uviđajući potrebu prema današnjim okolnostima u Arbaniji i Staroj Srbiji, izvolio je ponovo povratiti pogranični komesarijat na Andrijevicu i odobriti rashod godišnji od sume kr. 3.390, od 1. januara tek. godine, kao da nije ni ukidan. Ovo uspostavljanje komesarijata trajaće kako prilike donesu duže ili kraće. Sljestveno, molim Vas da izvolite ovi dodatak rashoda pridodati budžetu ovog Ministarstva za tekuću godinu.“ Napoleon početkom XIX vijeka u francusku ambasadu u Beču upućuje kapetana, grofa Armand de la Grange sa zadatkom da analizira i prikupi precizne podatke o vojsci Austrougarskog carstva, dok se procjena vojne moći ratničke nacije Prusije vrši od strane francuskog oficira u njihovoj ambasadi u Berlinu. Ubrzo se vojno-diplomatski predstavnici razmjenjuju između velikih evropskih sila u ambasadama u Londonu, Parizu, Petrogradu i uživaju diplomatski imunitet. Bili su preteče današnjih vojnih atašea.

Državni kalendar Knjaževine Crne Gore za 1907. godinu sadrži imena i funkcije akreditovanih diplomata na Cetinju. Rubrika „Diplomatsko tijelo – Poslanstva“ daruje zanimljivost, vojni atašei u većini ambasada: Engleske, konjički major Duka de Tek; Italije,

Burna istorija, brojni ratovi i vječite težnje drugih država usmjerene ka Crnoj Gori navode diplomatiju na konstantni oprez i uspostavljanje političkih pograničnih komesarijata, kao poseban vid obavještajne djelatnosti prema graničnim oblastima. Śedišta komesarijata su bila u Andrijevici, Šarancima, Ulcinju, na Njegušima i Žabljaku, uz često prožimanje djelatnosti s Ministarstvom unutrašnjih djela konjički major G. R. de Serven; Francuske, artiljerijski kapetan De Tomason; vojni agent Rusije, đeneralštabni pukovnik N. Potapov; a izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar Turske, brigadni đeneral A. Fevzi-paša Ajdinoglu. Značaj akreditacije visokih oficira velikih sila u diplomatskom koru drevne prijestonice znakovito ukazuje da osim protokolarnih obaveza, zavodljivih svečanih prijema, pokatkad sladunjavih razgovora, njihove aktivnosti i interesovanja, osim političkih odnosa, kreiraju razmišljanja sa stanovišta struke, pažljivo analizirajući podatke o vojnim potencijalima i formacijama, oružju. Princip reciprociteta ispraznio bi odveć oskudnu državnu kasu Crne Gore. Sljedstveno diplomatska mreža nije razgranata. Uprkos poteškoćama crnogorsko ministarstvo inostranih djela ima zavidno ustrojstvo s malobrojnim, ali školovanim, inteligentnim ličnostima.

Pomenuti kalendar donosi imena crnogorskih diplomata, otkriva i važan detalj organizacije u diplomatiji; politički komesar na granici crnogorsko-turskoj, komandir Radomir Vešović. Mudar, dovitljiv i vidovit odgovor države Crne Gore, jer politički komesarijati osnivani su na krvavim, uvijek vrelim crnogorskim granicama i budno pratili kretanja stranih vojski, osluškivali dah suśeda, izoštrili čula da uhvate misli koje žele ugasiti slobodu Knjaževine. Lojalne oči, iskrena duša i hrabro srce đenerala i junaka, dičnog Vasojevića, Radomira Vešovića nježno i beskrajnom ljubavlju čuvalo je Crnu Goru i dinastiju Petrović. Briljantni vojskovođa, „vitez od Bardanjolta“, kasnije crnogorski ministar vojni i neustrašivi komita. Iskonski sazdan od pobjedničkih ratničkih gena.

Spokojna je bila crnogorska nezavisnost i diplomatija, sa granitnim ličnostima, naslijeđenog drevnog rodoljublja i odanosti državi.

(Autor je crnogorski diplomata)

22 Enigmatika

Neđelja, 18. februar 2024.

Neđelja, 18. februar 2024.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 23 1040

У Подгорици је 16. фебруара, послије дуже болести, у 88. години, преминуо наш вољени

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

РАДОМАН Раденков ШЋЕКИЋ Сахрана је обављена 17. фебруара у кругу породице, на сеоском гробљу у Бољанини код Бијелог Поља. Поносни што смо те имали, вјечно ћемо те памтити. Ожалошћени: синови СЛАВОЉУБ, СЛАВИША и РАДИША, снахе БОБА и МИЛЕНА, унуци и унуке САША, АНА, ЂОРЂЕ, ИСИДОРА, ОГЊЕН, АНАСТАСИЈА и МИХАИЛ

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. februar 2024.

1044

Dana 17. februara 2024. preminula je, u 84. godini, naša draga

NADA Spasojeva RADUSINOVIĆ rođena BOJANIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 18. februara od 9 do 13 časova, kada krećemo za Buronje - Lješanska nahija gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Kuća žalosti: Gavrila Dožića br. 1, Podgorica.

Ožalošćeni: Sinovi ANDRIJA i ALEKSANDAR, sestre SLAVKA i DUNJA sa porodicama, snaha TATIJANA, unuke IVONA, MIONA, HAJDANA, SIMONA i LANA, đever KRSTO, zaova VIDOSAVA sa porodicom, đeveričići DEJAN, ZORAN i VESKO sa porodicama, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina RADUSINOVIĆ i BOJANIĆ 1031

Дана 16. фебруара 2024. у 68. години, преминуо је наш драги

1026

Sa bolom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da nas je nakon kraće bolesti, 16. februara 2024. u svojoj 73. godini, napustio naš voljeni

БОРО Блажов МАРКОВИЋ Саучешће примамо у капели под Требјесом у Никшићу 17. фебруара од 14 до 16 часова и 18. фебруара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу под Требјесом. Ожалошћени: отац БЛАЖО, супруга РАДА, син ЗОРАН, ћерка ТАЊА, сестра МИЛКА, снахе МАРИЈА и МИКИЦА, стриц НИКОЛА, синовци ДРАГАН и ДАРКО, маћеха РОЗИКА, стрина РАДМИЛА, сестрићи, сестричине и остала родбина

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA „Pogrebne usluge“- Podgorica

RENATO Vaskov MILETIĆ Saučešće primamo na groblju Čepurci, 17. februara od 12 do 15 časova i 18. februara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga NEVENKA, sinovi LJUBO i MARKO, ćerka MARIJA, unučad MIA i PETAR, sestra EMILIJA, sestrići SAŠA, NEBOIŠA i PETAR, zet SRĐAN POPOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

S poštovanjem se opraštamo od

1039

DESANKE RATKOVIĆ rođene VUKIĆEVIĆ

Neka te susret sa dušama tvojih i naših najvoljenijih ozari vječnim spokojem.

SENKA i MAJA VUKIĆEVIĆ

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 18. februar 2024.

1062

Дана 17. фебруара 2024. године преминула је наша драга

1051

Upokojio se otac našeg pobratima Slavoljuba

RADOMAN Radenkov ŠĆEKIĆ Ostaćeš trajno u našem sjećanju.

Počivaj u miru sa svojom Slavkom.

DOBRILO–MADŽO i ZAGORKA MALIDŽAN

ЊЕГОСАВА-ЊЕГА Живкова БРЕСТОВАЦ рођена ЂУРКОВИЋ 1952– 2024.

1059

Dragi

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу, 18. фебруара од 11 до 16 часова и 19. фебруара од 10 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова на Новом гробљу под Требјесом.

Ожалошћени: супруг ЖИВКО, ћерке ТАЊА, СОЊА и СЛАВИЦА, брат МИЛИВОЈЕ – МИШО, сестре СТАНА и ДУШАНКА, ђевер МИЛАН, заове ЉУБА и НАДА, јетрве ДАНКА и НАДА, браћа од стричева РАДОМИР и МОМЧИЛО, сестре од стрица РАДМИЛА и МОМИРКА, снахе ГОРДАНА и ЗОРИЦА, унучад ЈОВАН, ЛУКА, ЛАНА и АНЂЕЛА, братанићи, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверична и остала родбина 1047

Umrla je moja draga snaha

FERUĐI Uvijek ćeš ostati poseban u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru.

Tvoji SAVOVIĆI

1048

Posljednji pozdrav dragoj strini

1058

Opraštam se od dragog komšije

RENATA MILETIĆA

NADA Spasojeva RADUSINOVIĆ

Njegovu dobrotu, pažnju i poštovanje prema mojoj porodici vječno ću pamtiti.

NADI Spasojevoj RADUSINOVIĆ

rođena BOJANIĆ

NADA SAVOVIĆ

rođenoj BOJANIĆ

1019

Godina je od smrti našeg dragog

S tugom i poštovanjem,

ZORAN, OLIVERA MARIJA i ALEKSA

đever KRSTO

RADOVANA JOVIĆEVIĆA Zauvijek u našim srcima i mislima.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoja PORODICA

1049

1050

Posljednji pozdrav voljenoj strini

Posljednji pozdrav miloj strini

1057

Opraštamo se od našeg dragog

VESKA AJKOVIĆA

Njegova bratska ljubav i pažnja prema ujčevini čine nas ponosnim i zahvalnim.

Počivaj u miru, dragi Vesko.

NADI Spasojevoj RADUSINOVIĆ rođenoj BOJANIĆ

NADI

Sva lijepa sjećanja od djetinjstva do zadnjeg tvoga dana, blage riječi, mudri savjeti koje si nam davala, vezaše nas istinskom ljubavlju i poštovanjem.

SMILJANA i DRAGANA sa porodicama

DEJAN, MARIJA i MARKO

Tvoji VUKOVIĆI: RATKO, MILAN i MIRKO sa parodicama 1063

Posljednji pozdrav dragom čika

VESKU

Bio si primjer čestitog i poštenog čovjeka, koji je ostavio neizbrisiv trag u našim srcima.

Neka ti put u vječnost bude blag, a tvoja dobra duša neka nađe vječni mir.

S poštovanjam, MILIJANA RADULOVIĆ

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. februar 2024.

1038

JELENA KANKARAŠ

U trenucima kada riječi nedostaju, neka ti ova posljednja poruka bude most ljubavi i sjećanja.

Tvoj život će ostaviti neizbrisiv trag dobrote i ljepote koji si donijela svima koji su te poznavali.

Uvijek ćeš ostati dio naše životne priče, dio naših najljepših uspomena. Tvoj je život bio pjesma, koja je prekratko trajala, ali zvuk tvoje melodije će odjekivati vječno, uklesana u srcima ljudi koji su te voljeli.

Počivaj u miru i vječnosti, neka te anđeli čuvaju na tvom daljem putu.

Tvoji ŠKOLSKI PRIJATELJI, IVE2

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 18. februar 2024.

1054

Posljednji pozdrav voljenoj babi i prababi,

DESANKI DESI RATKOVIĆ Beskrajno smo zahvalni na velikoj ljubavi i posvećenosti koju si nam nesebično davala.

Tvoj duh i tvoja snaga živjeće u nama, inspirišući nas da budemo bolji i da uvijek mislimo na važnost porodice.

Hvala ti za zagrljaje, pažnju, ljubav, životne lekcije, i za sve ostalo, što ne može stati među ove redove.

Počivaj u miru.

Tvoja unučad MATIJA i EVA, praunuke MARTINA i LORENA, snaha MILENA i zet SAŠA 1045

1046

Posljednji pozdrav našoj

1022

Opraštamo se od kćerke naše drage koleginice

JELENA Draganova KANKARAŠ studentkinja Medicinskog fakulteta 2003 – 2024.

JELENI JELENA KANKARAŠ

Duboko potrešeni Jeleninim preranim odlaskom, tugujemo sa našim prijateljima porodicom Kankaraš.

GORAN, ALEKSANDRA, DIMITRIJE i VUK BATRIĆEVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Vjerovale smo u čudo jer si ti bila u svemu čudesna.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Anđele, prerano si otišla i ostavila nas sve u nevjerici, bolu i tuzi. Bila si u svemu uzor i primjer svojim načinom življenja i postojanja. Tvoj lik će zauvijek ostati u srcima tvojih bližnjih, a tvoja borba i volja za životom biće svima primjer kako ne treba odustajati.

Putuj s anđelima Jelena, jer ovo nije kraj već samo seoba, a mi ćemo tvoj lik vječno čuvati od zaborava.

OLIVERA VUJAČIĆ i DANIJELA PERIŠIĆ

1052

Posljednji pozdrav našoj dragoj

JELENI KANKARAŠ

Nijeme smo i zatečene tvojim odlaskom.

Za jako kratak period postala si nam prijatelj. Tvoja hrabrost i sreća koju si nosila, bila je nama za primjer i ponos.

Hvala ti što smo imale priliku da te upoznamo.

Sa nama u srcu i mislima.

Tvoje: ANĐELA, MARIJA i JOVANA

JU OŠ ,,VLADIMIR NAZOR“

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. februar 2024.

1014

Deset godina je od smrti našeg dragog

1041

1030

U nedjelju, 19. februara, navršava se tužnih godinu dana od kad nas je napustila

Dana 23. februara Dana 26 . februara je navršava se 28 godina od godina od kada nas je kada nije sa nama naša zauvijek napustio i naš mila majka dragi otac

SLOBODANA - KIRA KALUĐEROVIĆA Zauvijek sa nama. Nedostaješ.

Tvoja PORODICA

DRAGICA

1015

Navršava se osam pretužnih godina od kada nije sa nama naša voljena majka i baba

SLAĐANA POPOV

prof. dr MIHAILO

ČABARKAPA

Vrijeme prolazi, ali bol za njom je ista kao i onog dana kada nas je zauvijek napustila.

Njenu vječnu kuću posjetićemo u krugu uže porodice.

Voljeni naši roditelji, svojim odlaskom ste nam za sobom ostavili u nasljeđe neizrecivu tugu i bol, ali i najdragocjenije ljudske vrijednosti i najljepša sjećanja koja potiru zaborav.

Hvala na svemu i počivajte u miru.

DIVNA VUKADINOVIĆ

Tvoja PORODICA

U nedjelju, 18. februara 2024, u 10 časova porodica će posjetiti vašu vječnu kuću na groblju Zagorič.

Kroz uspomene, sjećanja, priču i tišinu, živiš u našim mislima, zauvijek.

Sreća je i ponos zvati se tvojom šćerkom i bakom.

Volimo te…

1033

Vaša djeca: RADOMIR, RADOVAN, NATAŠA i NEVENKA sa porodicama

ŽELJKA, BALŠA i MILICA 1018

Sjećanje na našeg dragog

Šest je godina od smrti

SONJA BOŽOVIĆ

Porodica TODOROVIĆ

VELJKA N. ANDRIĆA

Tvoji: BUBA, SAŠA i BORIS sa porodicama 1035

Četrdeset je dana od kada nijesi sa nama

Majko, dan za danom prolazi i bježanje od stvarnosti da te nema među nama. Teško podnosim da nikada neću vidjeti tvoj nasmijan lik i čuti tvoj blagi glas. Nedostaješ.

Kćerka RADOJKA - RADA PERUNOVIĆ sa porodicom Četrdeset dana je od smrti našeg brata

1037

Dragi moj đede

RATO MRVOŠEVIĆ Pričamo o tebi, tad uspomene naviru i opet smo zajedno bar u jednom trenu.

Tvoja unuka MILICA sa porodicom

1024

MILORADA Boška RAŽNATOVIĆA Težak je tvoj odlazak bez riječi. Neka tvoja napaćena duša nađe mir u carstvu nebeskom.

Tvoje sestre ZORICA i LJUBINKA sa porodicama

Voljeni naš, počivaj u miru.

Tvoja porodica: BOŽANA, OLIVERA, NENAD, NATAŠA i ŽELJKO

DRAGINJA Dušanova RADULOVIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MIHAILO TODOROVIĆ

Vrijeme prolazi, a sjećanja na vas ne blijede.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima!

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

LJUBICA TODOROVIĆ

1023

SJEĆANJE

NOVA D. ĆORIĆA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

VIDOJE TODOROVIĆ

Sjećanje na našu dragu braću od tetke

MILENKO ČARAPIĆ 1949 - 2014.

S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

VESKO ČARAPIĆ 1957 - 2006.

MACA, ZORICA, MARINA i DUŠKO

1013

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 18. februar 2024.

1017

1034

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša draga i voljena

ЈОВАНКА ДЕДОВИЋ

BOŽIDARKA - BOSA DOMAZETOVIĆ Ostavila si veliku prazninu u našim srcima, ali i neizbrisivi trag među nama i onima koji su te poznavali. Mnogo smo ponosni na tebe što smo te takvu imali.

Hvala ti na svemu. Počivaj u miru sa našim dobrim Mićonijem, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. Četrdesetodnevni pomen će se obaviti u krugu porodice.

Драга наша, Волимо те бескрајно! Твоја ПОРОДИЦА

OŽALOŠĆENA PORODICA

1055

Četrdeset je dana od smrti naše drage

1032

Četrdeset dana od smrti

VELIKE Radomirove ĆOSOVIĆ

Hvala ti za velikodušnost i pažnju koju si nam pružala, dobrotu i lijepe riječi kojima si nas kroz život vodila.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MILENKA - MIĆE MIJAJLOVIĆA Zahvalni za čvrstinu, plemenitost i dobrotu. Ponosni što smo bili tvoji, a ti naš.

Dana 18. februara 2024. godine uža porodica održaće pomen na groblju iza Manastira.

Sinovi MILIVOJE, MOMČILO i kćerka MILENA

Tvoji: NEVENKA, GORAN, KOSTA, JOVANA, MATEA i DUNJA

1056

Četrdeset je dana od smrti naše drage

Dvanaest godina je od kada nijesi sa nama, naš voljeni

1036

VELIKE Radomirove ĆOSOVIĆ

Dani prolaze, a tuga u našim srcima ne jenjava.

Tvoj odlazak ostavio je bolnu prazninu, iako više nijesi sa nama, vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Počivaj u miru.

RATO MRVOŠEVIĆ

Neizmjerno nedostaješ u svim lijepim i tužnim danima što život čine. Uspomene ne blijede, sjećanja su sve jača, a žal za tobom sve veća.

Kćerka MILENA sa porodicom

Vječno zahvalna tvoja PORODICA

1029

Navršavaju se četiri godine od smrti našeg dragog

Prolazi dan za danom i tako prođe sumorna i teška godina otkad se preseli u vječnost naš dragi

1027

MOMČILO Mirkov VLAHOVIĆ

MIHAILA – TURA TODOROVIĆA Vrijeme prolazi, a ti sve više boliš... boli ova tišina i ogromna praznina bez tvog prisustva.

Tužni su ovi dani bez tebe, uželjesmo se tvog glasa, tvog osmijeha i toplog zagrljaja.

Tvoje srce je prestalo da kuca, ali naša srca kucaju za tebe svakog dana.

Postojiš u svakoj suzi koja kane u svakom trenu kad ti ime izgovorimo.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava i neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: supruga LJUBICA, sestra JELIKA, sinovi SAŠA i SLAVKO, kćerka TANJA, snahe IVANKA i NENA, unučad ANĐELA, ANDREA, STEFAN, FILIP, ANITA, LAZAR, ANASTASIJA, ELENA i PETAR

Tvojim odlaskom ostala je duboka i bolna porodična praznina.

Ništa više nije isto, a ti nedostaješ zauvijek.

Tvoja PORODICA

Dana 18. februara 2024. navršava se tužna godina od kada nije sa nama naš voljeni otac

MOMČILO Mirkov VLAHOVIĆ Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

S ljubavlju,

tvoje kćerke SVETLANA i SNEŽANA

1028

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. februar 2024.

1020

1021

Danas, 18. februara 2024, navršava se godina od kada nas je napustio naš voljeni i cijenjeni

Sjećanje na moje voljene roditelje i mog voljenog supruga

PAVLE P. RADOVIĆ

MILUTIN Markov ŠOĆ

SLAVKA Milutinova ŠOĆ

oficir JNA 1974 - 2024.

Dragi Pavle, godina prođe, a Ti si stalno sa nama u mislima i srcima, jer ljubav, dobrota i pažnja kojima si nas tokom života nesebično darivao su garant da dok mi živimo živiš i ti.

Zaborava nema!

profesor matematike 2019 - 2024.

Voljeni moji, Živjeli ste ovaj zemni život časno, pravedno, dostojanstveno. Bili ste temelj i najveći životni oslonac, a putokaz ste uzornog života vašim potomcima…

Sjećanje na vas pokreće u meni tugu, prazninu, bolno nedostajanje… Ali, ponosna sam, jer ste bili moji i ja vaša i moje pripadanje vama je vječno.

Neka vas čuvaju anđeli kao što ste vi mene čuvali.

Sa sjetom, ljubavlju i poštovanjem: Vaša kćerka i supruga MIRA PEKOVIĆ sa kćerkama: VANJOM i SANJOM, unučad: MILA i MIŠO i zet CHRISTOPHER

Vole te beskrajno i tuguju za tobom tvoje: VJERA, DUBRAVKA i UNA

1053

Dana 18. februara navršava se godina od kada nije sa nama naš dragi i poštovani zet

(rodom Kovačević iz Sarajeva) 2015 - 2024.

JANKO Đokov PEKOVIĆ

1043

Prošlo je pet godina od kako je otišao na vječni počinak Naš Premili Deda

PAVLE RADOVIĆ

1042

Navršilo se pet godina od kako je otišao na vječni počinak naš Predivni Tata

JANKO Đokov PEKOVIĆ

profesor matematike i zamjenik direktora u penziji

Vrijeme prolazi, a ti ostaješ da živiš u našem sjećanju kroz najljepše uspomene.

JANKO Đokov PEKOVIĆ

profesor matematike i zamjenik direktora u penziji

Najdraži Naš i Voljeni Deda Jano, Nedostaju nam tvoje šale, da se s nama veselo poigraš i da nas nježno zagrliš.

Volimo Te i Grlimo do Neba!

VESELIN, VELJKO i VESNA

Tvoji unučići MILA i MIŠO 1016

Navršava se godina od smrti moga tate

Prošle su tri godine od kada nije sa nama

PAVLA RADOVIĆA

SLAVKO

Vjerujem da živiš riječi života koji nikada više umrijeti ne može, jer kako duša koja se ne da opirati, može tek tako da nestane.

Svaki dan je bolan bez tebe, ali si ti u njemu u svim našim pričama i sjećanjima. Nedostaješ.

Tvoja JELENA

RADISLAVA - RAJA VUJOVIĆA Ostavio si me ponosnu na tvoje ime, častan život i veliko srce.

Počivaj s anđelima, u mislima si tu sa mnom… prisutan.

Tvoja VULE

Tvoje kćerke VANJA i SANJA

Tvoji: MAJA, MILICA, MILENA i NIKOLA 1060

Godina dana je od smrti

1025

Najdraži naš i premili Tajo, Živio si časno, pravedno i nenametljivo, a tako si i otišao na vječni počinak.

Nedostaju nam tvoj blagi osmijeh, toplina, briga, ljubav.

Zauvijek si tu u našim srcima, u svim našim uspjesima i iskušenjima.

Dana 22. februara 2024. navršava se godina od smrti našeg voljenog supruga i oca

RADISLAVA - ŽUTOG VUJOVIĆA Zauvijek ćeš ostati dio naših života, a mi ćemo sa ponosom čuvati uspomenu na tebe.

Porodica i rodbina će posjetiti njegovu vječnu kuću u nedjelju, 18. februara, u 10 časova.

Tvoji: VUKICA, MARIJA, SANDRA i MARKO

1061

Neđelja, 18. februar 2024.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 18. februar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

Šalji kupo te ne

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika izvučena su 31. januara 2024. godine.

- Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.