Dnevni list Pobjeda 25.1.2024.

Četvrtak, 25. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20888 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Ministar unutrašnjih poslova potvrdio pisanje Pobjede da je šef njegovog obezbjeđenja policajac osuđen za zlostavljanje i potpuno relativizovao postupak svog saradnika

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

UKLANJANJE ABAZOVIĆEVIH LJUDI IZ SISTEMA: Vlada Milojka Spajića odlučila da ekspresno ,,očisti“ diplomatsku mrežu koju je samovoljno kreirao bivši premijer

Šaranovićeve poruke Nakon bezbjednosnih – potvrda postojanja provjera iz Beograda tajnih dosjea! povučen otpravnik poslova Predrag Mitrović GOV.ME

Sada smo zaista u dilemi – da li je skandaloznije što je mlađani ministar unutrašnjih poslova u šefa obezbjeđenja unaprijedio policijskog službenika osuđenog za zlostavljanje, koje je zabilježeno i kamerama, ili ovakvo ministrovo pravdanje i beskrupulozno kvalifikovanje novinara, čiji je jedini grijeh što su javnost izvijestili o činjenicama STR. 2.

Bivši službenik bezbjednosnih službi nije iznenađen lažnim optužbama Predraga Šukovića i njegovim targetiranjem kolega u ,,plavoj svesci” Mila Božovića

Lazović: Biće još laži i još podmetanja, ali dolazi vrijeme istine Na sceni je klasična inkvizicija, ne samo za mene i moju porodicu, nego za sve one koji baštine vrijednosti građanske države i antifašizma, koji poštuju svoju državu i spremni su da daju živote za svoju državu – ocijenio je Lazović za Pobjedu, naglašavajući da je njegova porodica tokom posljednje dvije godine izložena klasičnoj političkoj, medijskoj torturi i raznim oblicima diskriminacije STR. 10. i 11.

Izvori Pobjede ističu da je odluka o povlačenju Mitrovića iz Beograda, osim bezbjednosnih, bila motivisana i političkim razlozima - u Spajićevoj Vladi su procijenili da je Mitrović direktna produžena ruka Dritana Abazovića STR. 3.

Zasijedao Savjet Centralne banke I. MANDIĆ

Uprava FCJK upozorava da Goran Danilović ne odustaje od gašenja te ustanove te da o reakreditaciji odlučuju negatori crnogorskog jezika

Formirana komisija bez ijednog stručnjaka za montenegristiku

Alta pej grup, sa sjedištem u Budvi, vlasništvo je Davora Macure i dio njegove poslovne grupe Alta banka. Do 2019. godine za Davora Macuru i njegove kompanije Alta pej i ABL solvent nije čuo niko van Zemuna, a danas je dogurao dotle da ga srpski mediji označavaju kao biznismena Aleksandra Vučića

Sa FCJK poručuju da to koliko je Danilović vodio računa o referencama i znanju članova Komisije najbolje ilustruje podatak da je za predsjednicu Komisije odabrao „stručnjakinju koja potiče iz šovinističkoga miljea koji negira crnogorski jezik, a za STR. 8. i 9. člana osobu čije se profesionalne vještine tiču odlaganja otpada“

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

11.

KUPON IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

Dali dozvolu za pružanje platnih usluga Vučićevom biznismenu STR. 6. i 7.

Povodom stotog rođendana Voja Stanića, CANU pripremio monografiju, dokumentarac i retrospektivnu izložbu

Uprava saopštila da je Rudnik uglja prošle godine oborio sve rekorde

Stvaralac bezvremene mudrosti i dostojanstva

Plate povećali rekordnih 39 odsto

STR. 16. i 17.

STR. 6. i 7.

2

Politika

Četvrtak, 25. januar 2024.

Ministar unutrašnjih poslova potvrdio pisanje Pobjede da je šef njegovog obezbjeđenja policajac osuđen za zlostavljanje i potpuno relativizovao postupak svog saradnika

Šaranovićeve poruke - potvrda postojanja tajnih dosjea!

Vuković je osuđen na četiri mjeseca kućnog zatvora zato što je 28. jula 2021. ispred ugostiteljskog objekta „La Martina“ na Cetinju počinio krivično djelo zlostavljanje.

Vidi, a ne čuje

– Pročitao sam u nekim medijima pretenciozne tekstove i imajući u vidu da znam iz kog miljea dolaze, to su za mene tekstovi koji nose kodno ime „raša“, u zavisnosti od akcentovanja. To je kodno ime tog teksta. Radi se o policijskom službeniku, koji je zajedno sa ostalim policajcima učestvovao u policijskoj akciji na Cetinju prije nekoliko godina kada je vršena kontrola jednog ugostiteljskog objekta, u kojem su se, prema operativnim podacima policije, nalazila bezbjednosno interesantna lica i članovi kriminalnih grupa. Vidjeli ste da su izašli skrinšotovi sa snimka samog incidenta.

Na samom snimku ste mogli nešto da vidite, ne i da čujete – kazao je Šaranović.

Pravdajući dalje svoj izbor rekao je kako mu je jako drago da se ne radi o policajcu koji se nalazi u „Skaj“ prepiskama, policajcu koji je bio po-

Sada smo zaista u dilemi: da li je skandaloznije što je mlađani ministar unutrašnjih poslova u šefa obezbjeđenja unaprijedio policijskog službenika osuđenog za zlostavljanje, koje je zabilježeno i kamerama, ili ovakvo ministrovo pravdanje i beskrupulozno kvalifikovanje novinara, čiji je jedini grijeh što su javnost izvijestili o činjenicama vezan sa švercom kokaina, ili policajcu koji je sprovodio policijsku torturu „nad slobodnim građanima“, čemu je, kako navodi, crnogorsko društvo bilo izloženo u prethodne tri decenije.

Ministar je potom novinarima pokazao nalaz vještaka sudsko-medicinske struke u konkretnom slučaju, a u kom se tvrdi da žrtva Vukovićevog zlostavljanja nije „zadobio tjelesnu povredu“.

– Lice je zadobilo crvenilo kože u predjelu desnog ramena, što samo za sebe ne predstavlja tjelesnu povredu – objasnio je Šaranović stepen povrede Cetinjanina kojeg je brutalno zlostavljao njegov šef obezbjeđenja, iako ovaj nije pružao bilo kakav otpor i bio je na podu, a ovaj ga gazio cokulom.

Rekao je i kako je „jako važno da taj policijski službenik nije vršio policijska ovlašćenja prema slobodnim građanima, već je vršio zajedno sa kolegama akciju legitimisanja lica koja su bezbjednosno interesantna“.

– Ne znate što se tačno dogodilo, a vidjeli ste pretenciozne naslove kako ministra unutrašnjih poslova obezbjeđuje policajac koji je osuđivan za nasilje – naveo je Šaranović.

I sada smo zaista u dilemi – da li je skandaloznije što je mlađani ministar unutrašnjih poslova u šefa obezbjeđenja unaprijedio policijskog službenika osuđenog za zlostavljanje, koje je zabilježeno i ka-

i. mandić

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je juče novinarima da je tačna informacija da je šef njegovog obezbjeđenja policajac Vuk Vuković, o čemu je Pobjeda izvijestila u utorak, kada smo upozorili da je to policijski službenik koji je 2022. godine osuđen zbog brutalnog zlostavljanja vlasnika jednog kafića na Cetinju, tokom racije, kojeg je, ničim izazvan, gazio cokulom i udarao dok ga nije sklonio kolega.

Sramne poruke: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović

merama, ili ovakvo ministrovo pravdanje i beskrupulozno kvalifikovanje novinara, čiji je jedini grijeh što su javnost izvijestili o činjenicama.

Kaže ministar da zna iz kog „miljea“ dolazi tekst Pobjede, te da je „kodno ime tog teksta ‘raša’, u zavisnosti od akcentovanja“. Upadica sa akcentovanjem je, pretpostavljamo, trebalo da bude duhovita.

Ali, nije.

Upravo u zavisnosti od akcentovanja – to je veoma opasna poruka novinarkama i novinarima.

Ako je mislio na suknju, za što je u crnogorskom jeziku raša sinonim, ministrova upadica

Ministar Šaranović relativizovao postupak Vukovića: Maltretiranje Roganovića na Cetinju

je odvratna i mizogina. Je li to Šaranović crnogorskoj javnosti poslao poruku da ako tekst piše žena, onda ga ne treba ozbiljno shvatiti?! Jer, pretpostavljamo, mlađani ministar ima svoju viziju gdje je ženi mjesto u društvu, pa je akcentovanjem pokušao da omalovaži naš tekst, jer činjenicom da je koautorka žena, valjda tekst nema „težinu“ koju bi imao da ga je pisao samo muškarac.

nepoštovanje žene

Stavljanje žene u ovakav kontekst neprihvatljivo je i ministar bi, ako ništa drugo, trebalo da se izvini i javnosti i koautorki teksta.

Bojimo se, međutim, da je ministar nesvjesno otkrio još opasniju stvar kad kaže da je „kodno ime tog teksta ‘raša’, u zavisnosti od akcentovanja“. Kodna imena koriste se u službama bezbjednosti, pa ministar duguje odgovor za čiji tajni dosje u tajnoj službi je naziv - „raša“. I otkuda ministru unutrašnjih poslova pristup tajnim dosjeima, a pri-

marno – ko je, kada i zbog čega naložio formiranje dosjea novinara u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Ne zaboravimo sramni uradak u izvedbi udarnih pera koncerna Vijesti, sadašnjih i bivših, iza kojeg je stala do tada ugledna regionalna istraživačka mreža BIRN – a u kojem se devetoro crnogorskih građanskih aktivista i aktivistkinja, među kojima i dvije novinarke Pobjede, od kojih je jedna i koautorka za Šaranovića spornog teksta, targetiraju kao radikalni desničari/ ke. Ko pravi spiskove ekstreminih grupa i pojedinaca/ki?

Tajna služba, naravno, tako da je jučerašnja Šaranovićeva izjava još jedna potvrda iz koje kuhinje je stigao udar na slobodne građanke i građane i novinarke.

I, ministre, opasno je kada novinari i novinarke dobiju kodna imena u bezbjednosnim službama. To je jasan pokazatelj da ne živimo u slobodnom društvu, jer država koja građanske aktiviste i aktivistkinje i novinarke i novi-

Bojimo se, međutim, da je ministar nesvjesno otkrio još opasniju stvar kad kaže da je „kodno ime tog teksta ‘raša’, u zavisnosti od akcentovanja“. Kodna imena koriste se u službama bezbjednosti, pa ministar duguje odgovor za čiji tajni dosje u tajnoj službi je naziv - „raša“. I otkuda ministru unutrašnjih poslova pristup tajnim dosjeima, a primarno – ko je, kada i zbog čega naložio formiranje dosjea novinara u Agenciji za nacionalnu bezbjednost

nare proglašava radikalnim desničarima/kama i ekstremistima/kinjama je daleko od slobodnog društva, od demokratije i svega onoga o čemu je naš mlađani ministar juče zborio u nemuštom pokušaju da opravda svoju odluku da o imenovanju policajca osuđenog za zlostavljanje za šefa svog obezbjeđenja.

Kao ministar unutrašnjih poslova Šaranović bi trebalo da zna da obilježje krivičnog djela zlostavljanje ne mora da bude bilo kakva fizička ozljeda – zlostavljanje može da bude i psihičko, mentalno, verbalno…

I kao ministar unutrašnjih poslova morao bi da zna da policajac osuđen za zlostavljanje ne može da bude šef njegovog obezbjeđenja. Ali, naš ministar, očigledno, smatra da je njegov šef obezbjeđenja postupio ispravno, jer iz njegove perspektive postoje „manje vrijedni građani“ koji, samo zato što policija vjeruje da su povezani s kriminalom, treba zlostavljati, mučiti, tući…

U kafiću, u koji je upao njegov šef obezbjeđenja sa svojim tadašnjim timom, kako nam saopšti ministar bili su kriminalci i to je, po njemu, dovoljan razlog da se podvrgne torturi vlasnik tog lokala?! Ministar, valjda, smatra da „cilj opravdava sredstvo“.

ekonomista i turizmolog

Šaranović je ekonomista, njegov prethodnik je bio turizmolog i možda bi u Vladi trebalo da razmisle da za ministre koji „upadaju“ u resore koje ne razumiju organizuju ekspertsku obuku, u Ministarstvu unutrašnjih poslova s akcentom na ljudska prava.

Neprihvatljivo je da prvi čovjek onog resora koji bi trebalo da bude prva linija odbrane demokratskih vrijednosti u našoj zemlji nekoliko mjeseci po imenovanju prijeti novinarima tajnim dosjeima i šalje mizogine poruke na račun novinarki.

I za kraj, za gospodina ministra, imamo poruku – nećemo ućutati i beskompromisno ćemo ukazivati na sve anomalije u društvu. Neće nas zaustaviti ni vaši tajni dosjei, ni mizogine poruke. A on, pošto pominje slobodne ljude, neka se svakog jutra, prije nego pogleda medije, podsjeti riječi Džordža Orvela: „Ako sloboda išta znači onda znači pravo da se ljudima kaže ono što ne žele čuti“. Jer, mi ćemo nastaviti da pišemo.

Kaćuša KRSMANOVIĆ/ Nenad ZEČEVIĆ

Politika

Četvrtak, 25. januar 2024.

3

UKLANJANJE ABAZOVIĆEVIH LJUDI IZ SISTEMA: Vlada Milojka Spajića odlučila da ekspresno ,,očisti“ diplomatsku mrežu koju je samovoljno kreirao bivši premijer

Nakon bezbjednosnih provjera iz Beograda povučen otpravnik poslova Predrag Mitrović

Prema informacijama Pobjede, osim Mitrovića, odluku o povlačenju diplomatskih predstavnika Vlada je donijela i za Vladimira Radulovića, otpravnika poslova u Italiji, kao i Gojka Čelebića, otpravnika poslova u Argentini.

Diplomatski izvori Pobjede ističu da je odluka o povlačenju Mitrovića iz Beograda, osim bezbjednosnih, bila motivisana i političkim razlozima: u Spajićevoj Vladi su procijenili da je Mitrović direktna produžena ruka Dritana Abazovića.

I zaista: svojevremeno je premijer u tehničkom mandatu iskoristio poziciju koordinatora Ministarstva vanjskih poslova da ,,brzinski“ odredi Predraga Mitrovića, tada aktuelnog predsjednika Unije poslodavaca Crne Gore, za otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Beogradu.

Mitrović je funkciju preuzeo u martu prošle godine, a prethodno je iz Abazovićevog kabineta telefonom obaviještena crnogorska ambasada u Beogradu o novom namještenju.

To je bio samo dio Abazovićevog ,,širenja diplomatske mreže“ po vlastitom nahođenju, bez traženja saglasnosti tadašnjeg predsjednika Đukanovića. Šema je razrađena u saradnji sa svojim savjetnikom Đorđem Radulovićem, nekadašnjim prvim čovjekom Ministarstva vanjskih poslova u ,,apostolskoj“ Vladi Zdravka Krivokapića.

U namjeri da dobijemo zvaničnu informaciju, Pobjeda se u utorak obratila Ministarstvu vanjskih poslova.

Od ministra Ivanovića zatražili smo odgovore na nekoliko pitanja: zašto je Predrag Mitrović povučen sa mjesta otpravnika poslova nakon što je pozvan u Podgoricu na konsultacije; zašto su, prije vremena, dobili naredbu za povratak u Crnu Goru otpravnici poslova Crne Gore u Vatikanu Vladimir Radulović i Gojko Čelebić u Argentini... Na kraju, pitali smo i da li se planira povlačenje još nekih diplomata?

Do zaključenja ovog broja Pobjede nije bilo odgovora iz Ministarstva vanjskih poslova.

Ni doskorašnji otpravnik poslova u Srbiji Predrag Mitrović nije imao komentar za Pobjedu. Osim što je potvrdio da se nalazi u Podgorici, Mitrović je istakao da nije ovlašćen da daje izjave i da će zvanične odgovore morati naš list da potraži u Ministarstvu vanjskih poslova, od državnog sekretara u MVP-u ili ministra vanjskih poslova.

U nedostatku zvaničnih odgovora, ,,ostaju na snazi“ informacije koje je Pobjeda dobila iz više diplomatskih izvora: premijer Spajić je namjeren da iz izvršne vlasti, ali i iz diplomatske službe, ukloni sve ljude za koje se procijeni da su – Abazovićevi ljudi od povjerenja.

I sve to bez prethodnih konsultacija sa predsjednikom države i partijskim kolegom Jakovom Milatovićem koji se još 11. decembra javno požalio da su izostale konsultacije sa Spajićevom Vladom oko popunjavanja diplomatske mreže.

D. ĐURANOVIĆ / Đ. ĆORIĆ

ABAZOVIĆEV ,,DIPLOMATSKI PAKETIĆ“

Mitrovićevo ,,ekspresno“ imenovanje bilo je samo dio diplomatskog paketa.

Izvori Pobjede ističu da je odluka o povlačenju Mitrovića iz Beograda, osim bezbjednosnih, bila motivisana i političkim razlozima - u Spajićevoj Vladi su procijenili da je Mitrović direktna produžena ruka Dritana Abazovića Abazović je prije toga već postavio trojicu otpravnika poslova: u Vašington je poslao bivšeg lokalnog funkcionera DPS-a Nebojšu Todorovića, u Tiranu Đorđa Jankovića, a u Zagreb Damira Grbovića.

A prije tih postavljenja, kao pravi mali diktator, Abazović je izveo diplomatsku čistku.

Pobjeda je pisala početkom prošle godine da je Abazović 7. novembra 2022. otpravnicima poslova – Bojanu Šarkiću u Londonu, Veljku Milonjiću u Vašingtonu, Mirsadu Biboviću u Prištini, te Ivani Pajević, ambasadorki u Misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku, istovremeno poslao rješenja o hitnom povratku u zemlju, zaključno sa 21. novembrom - iako su bili postavljeni tek nekoliko sedmica ranije?!

Kako je već bio eliminisao ministre iz redova SDP-a, Raška

gov.me

PODGORICA – Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u decembru na konsultacije u Podgoricu otpravnika poslova u Srbiji Predraga Mitrovića, ali se aktuelni crnogorski diplomata više nije vraćao u Beograd jer je povučen sa te pozicije nakon obavljenih posebnih bezbjednosnih provjera koje je naložio premijer Milojko Spajić za određeni broj diplomata.

Dritan Abazović i Predrag Mitrović

Konjevića i Ranka Krivokapića, premijer u tehničkom mandatu je mjesecima drsko zloupotrebljavao položaj i manipulisao zakonskim rješenjima. Sva postavljenja je izveo kroz klasičnu zloupotrebu Zakona o vanjskim poslovima, pozivajući se na član 72 o zasnivanju odnosa bez javnog oglašavanja, ,,kada potrebe vršenja diplomatskih poslova to opravdavaju“.

Pri tom, sam je Abazović odlučivao kakve su potrebe koje opravdavaju ovakva imenovanja!

i naročito veza koje je sklapao po nalogu Abazovića, ocijenjeno da je bivši predsjednik Unije poslodavaca poslat za prvog diplomatskog predstavnika u Srbiji iz dva razloga. Prije svega kao vid zahvalnosti za sve ono što je tadašnji predsjednik Unije poslodavaca učinio da ,,hendluje“ odnose privatnih poslodavaca sa Abazovićevom vladom. Još važnije, Predrag Mitrović je bio povjerljivi Abazovićev čovjek u Vučićevom Beogradu, a organizovanje prijema u čast Abazovića, nakon utakmice Srbija – Cr-

SPAJIĆEV ,,REVANŠ“

Doskorašnji otpravnik poslova u Srbiji Predrag Mitrović nije imao komentar za Pobjedu. Osim što je potvrdio da se nalazi u Podgorici, Mitrović je istakao da nije ovlašćen da daje izjave i da će zvanične odgovore morati naš list da potraži u Ministarstvu vanjskih poslova, od državnog sekretara u MVP-u ili ministra vanjskih poslova

Sve te informacije o Abazovićevim zloupotrebama položaja došle su do premijera Spajića i njegovih saradnika i potom se djelovalo.

Prvi je ceh platio Mitrović. U Vladi je, nakon analize Mitrovićevog ponašanja u Beogradu

na Gora u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu – bila je kap koja je prepunila čašu.

Zato je i jedan od prvih poteza Milojka Spajića i ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića bio da iz diplomatske mreže izbace Predraga Mitrovića. Prema informacijama Pobjede, Radulović i Čelebić, otpravnici poslova u Vatikanu, odnosno u Buenos Airesu, nijesu označeni kao Abazovićevi ljudi, iako im je naređeno da se do 1. februara vrate u Crnu Goru.

ZVANIČNO ĆUTANJE

Predsjednik Crne Gore odgovarao na pitanja tokom zimskog zasijedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u Strazburu

Milatović: Ključni podaci početna tačka za pametnije odluke STRAZBUR - Mislim da je fokus popisa često nepotrebno bio na jednom ili dva pitanja, dok su ostale važne činjenice koje ćemo dobiti po završetku ovog procesa često zanemarivane, uključujući podatak koliko Crna Gora trenutno ima stanovnika, koliko je od tog broja mladih, koje su mogućnosti da oni ostanu u Crnoj Gori i tako dalje – naveo je Milatović.

– Ključni statistički podaci popisa za državu su krucijal-

na početna tačka za donošenje pametnijih odluka u budućnosti – kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na pitanje francuskog člana u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Alana Milona o potezima države po dobijanju rezultata ovog procesa, a u kontekstu očekivanja zvanične Srbije da njihov jezik bude uveden kao službeni.

Poslanik SE Milon je, tokom zimskog zasijedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u Strazburu, naveo

da je popis, koji je počeo 3. decembra, imao izraženu političku dimenziju, uzimajući u obzir da je stanovništvo trebalo da se izjasni o nacionalnom porijeklu i maternjem jeziku.

– Ovaj proces je, očigledno, pomno pratila Srbija, jer je predsjednik te zemlje izjavio da je popis od „vitalnog interesa“ za Srbiju, jer bi se pitanje učenja srpskog jezika u školi i njegove službene upotrebe moglo preispitati na kraju ovog popisa – naveo je Milon.

Zbog toga je upitao Milatovića koje političke i institucional-

ne poteze Crna Gora namjerava da povuče po dobijanju rezultata popisa.

Milatović nije dao konkretan odgovor na pitanje Milona, već je on o ovom procesu govorio uopšteno, ponavljajući da je njegov stav od starta da je to – statističko pitanje.

Milatović je podsjetio da je Crna Gora imala posljednji popis 2011. godine i da je idući trebalo da bude sproveden 2021, ali je zbog kovida to odloženo na dvije godine.

– Od starta sam imao veoma jasno mišljenje da je po-

pis statističko pitanje koje sprovodi Uprava za statistiku (Monstat), koja ima puno povjerenje Eurostata i crnogorskih građana da je sposobna da kvalitetno sprovede ovaj proces. Veoma sam srećan zbog dobrog rezultata dijaloga aktuelne vlasti i opozicije, zbog čega je popis počeo početkom decembra – rekao je Milatović.

Očekuje da će popis, kao i u svakoj drugoj državi svijeta, isporučiti činjenice.

– I, kao što znate, ključni statistički podaci popisa za dr-

žavu su krucijalna početna tačka za donošenje pametnijih odluka u budućnosti. Mislim da je fokus popisa često, nepotrebno, bio na jednom ili dva pitanja, dok su ostale važne činjenice koje ćemo dobiti po završetku ovog procesa često zanemarivane, uključujući podatak koliko Crna Gora trenutno ima stanovnika, koliko je od tog broja mladih, koje su mogućnosti da oni ostanu u Crnoj Gori i tako dalje. Po tom pitanju, moj stav je vrlo jasan – zaključio je Milatović.

T. K / J. Mi.

4

Politika

Četvrtak, 25. januar 2024.

Monstat danas predstavlja preliminarne rezultate popisa stanovništva, domaćinstava i stanova

Stav

Saopštavaju podatke Četnička (p)omama o broju stanovnika Piše: Dušan IČEVIĆ

Izvor Pobjede blizak vrhu Odbora za praćenje popisa saopštio je da će biti predstavljeni ,,preliminarni rezultati popisa, po naseljima, jedinicama lokalne samouprave i za teritoriju Crne Gore o broju stanovnika, domaćinstava i stanova i drugih nastanjenih prostorija“ što znači da ne treba očekivati i predstavljanje podataka o nacionalnosti, vjeroispovjesti i jeziku.

-Tek je završen konkurs za operatere za unos tih podataka i teško je očekivati da postoje takvi preliminarni podaci, rekao je izvor Pobjede.

procedura

Ta statistička procedura realizovana je u periodu od 3. do 28. decembra i to nakon što je u više navrata prolongirana usljed zdravstvene krize izazave pandemijom korona virusa, te zahtjeva opozicije i savjeta manje brojnih naroda da se prethodno ispune uslovi neophodni za regularno srovođenje popisa.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova prvobitno je trebalo da bude realizovan 2021. godine, ali je tada odgođen zbog pandemije korona virusa.

Prethodna 43. vlada premijera Dritana Abazovića odlučila je da popis počne 1. novembra prošle godine.

Tu odluku je, međutim, već prvog dana po stupanju na dužnost, a pod pritiskom opozicije i prijetnjom da će popis

„Srpski svet“ je novi okvir, naslijeđen, sada bez Jugoslavije. Pljevlja, predvođena „frontovcem“ Vranešom, sa koalicionim partnerima, „uzor“ su posrbljivanja i etničke netrpeljivosti. (P)omama se pretvara u četničko orgijanje diljem zemlje Srbije i Republike Srpske sa usklikom ,,Sprem’te se, sprem’te četnici“

d. mijatović

PODGORICA – Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji je, nakon više odgađanja, u Crnoj Gori održan posljednjeg mjeseca minule godine, biće predstavljeni danas, saopštili su iz Uprave za statistiku.

Monstat

bojkotovati, povukao novoizabrani premijer Milojko Spajić.

Njegova vlada je za novi datum početka petnaestodnevnog popisa tada odredila 30. novembar, ali je i ta odluka ponovo povučena pod pritiskom opozicije, jer u popisnim komisijama nije bilo njihovih predstavnika.

Premijer Spajić je nakon toga sa predstavnicima opozicionih partija i nacionalnih savjeta sklopio sporazum o uslovima za održavanje popisa koji su se odnosili na kontrolne mehanizme.

Ti mehanizmi podrazumijevali su da se u popisne komisije dodaju dva predstavnika opozicije i jedan iz savjeta manje brojnih naroda, kao i da se osmisli i instalira softver putem kojeg bi svaki građanin imao mogućnost da provjeri tačnost podataka koji se odnose na njega.

Popis je potom, prvenstveno na zahtjev Demokratske par-

tije socijalista kao najjače opozicione stranke, zvanično počeo 3. decembra iako do tog datuma nijesu bili ispunjeni svi zahtjevi predviđeni sporazumom koji je premijer dogovorio sa opozicijom i nacionalnim savjetima.

softver

Izostala je, prije svega, specifikacija za izradu softvera za provjeru popisnih podataka, a sa tim dokumentom crnogorska javnost do danas nije imala priliku da se upozna, jer ga je Vlada u međuvremenu proglasila tajnim.

Opozicione partije tvrdile su da popis može početi i da će softver do završetka te statističke procedure biti izrađen. Tvrdile su i da rezultate popisa neće priznati ako do okončanja popisa izrada softvera ne bude završena.

Softver, međutim, do danas nije završen, a u međuvremenu

je, dan uoči formalnog završetka popisa, predsjednik Komisije za praćenje uspostavljanja tog rješenja Boris Marković podnio neopozivu ostavku na tu funkciju.

Marković je tada objasnio da ostavku podnosi jer Komisija nije uradila ništa što je bilo definisano sporazumom u uslovima za održavanje popisa i jer softver, kako je rekao, neće provjeravati podatke.

Iako je Marković na čelo Komisije postavljen kao predstavnik opozicije i upravo na njihov zahtjev, opozicione stranke se do dana današnjeg nijesu oglasile povodom njegovog povlačenja niti su odluku Vlade da specifikaciju za izradu softvera proglasi tajnom na bilo koji način problematizovale.

Prethodni popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori je bio 2011. godine. Đ. Ć.-N.Z.

Bivši odbornik DNP-a u Skupštini Glavnog grada poručio da neće vratiti mandat PODGORICA - Bivši odbornik Demokratske narodne partije (DNP) u Skupštini Glavnog grada Nemanja Baošić reagovao je na tvrdnje ove stranke iznijete nakon što je iz nje istupio. Na ovaj korak Baošić se odlučio zbog mimoilaženja sa političkim stavovima i odlukama rukovodstva partije, dok su iz DNP-a poručili da sumnjaju da je ostavka proizvod političke korupcije i poručili mu da vrati mandat.

– Uzimajući u obzir težinu apsolutno neosnovanih optužbi koje je prethodne večeri u saopštenju iznio predsjednik DNP-a Milan Knežević, a koje je vješto izbjegao

Baošić: Knežević da na sudu dokaže da sam korumpiran potpisati, dužan sam zaštititi sopstvenu ličnost i integritet i uputiti demanti koji ću za razliku od DNP-a i te kako argumentovati. Naime, od svega navedenog jedino je tačna informacija kako od 23. decembra nijesam boravio u partijskim prostorijama, no isključivo iz zdravstvenih razloga o čemu sam obavijestio i radni kolektiv – navodi Baošić.

Dodaje kako se u saopštenju DNP-a navodi da nije pokrivao partijske funkcije što, ističe Baošić, jasno demantuje

činjenica da je prilikom svih medijskih nastupa bio potpisan upravo kao predsjednik kluba mladih. Napominje i da je dostupno saopštenje DNP o njegovom imenovanju na ovu poziciju iz 2021. godine.

Posebno se osvrnuo na dio u kojem se insinuira na koruptivne radnje.

– Apsolutno demantujem spomenuto i pozivam predsjednika DNP-a da spomenute navode dokaže na sudu, te da stane lično iza stavova, odnosno ne zloupotrebljava partiju čiji je predsjednik. Tako-

đe bih pozvao Kneževića, koji veoma dobro zna da je gotovo sve navedeno u saopštenju partije brutalna neistina, da prihvati činjenicu da postoje ljudi sa kičmom i sopstvenim stavovima, te osobe koje nijesu spremne predstavljati piona na šahovskoj tabli koji je u ovom slučaju trebao poslužiti za lični obračun Milana Kneževića sa gradonačelnicom Podgorice Oliverom Injac – navodi Baošić i poručio da neće vratiti mandat koji je, kako navodi, zaslužio predanim radom. R. P.

Proslava „srpske godine“ protekla je u Pljevljima (slično u Budvi i Nikšiću) kao neka vrsta političkih orgija. U Pljevljima, na Trgu 13. jula, predsjednik Opštine Dario Vraneš i ostali lokalni funkcioneri organizovali su - četnički dernek uz pjevanje i pucanje petardi. Četničke proslave ,,julijanske nove“ pokrenute su iz jednog centra - u Beogradu. (Draško Đuranović, ,,Četničko pojanje i crnogorsko ćutanje“, portal Pobjeda, 16. januar) Vremenski, kao odjek četničkoga divljanja u okupiranoj Crnoj Gori u Drugome svjetskome ratu. Podsjećam. „Zapamtila je Podgorica kada su preko Poganih međa i Vjetarnika dohujali četnici Pavla Đurišića, zaposjeli i pljačkali varoš i okolinu, najviše Zetu. Momčine, nadrti, zadrti delije, bradati i kosmati, pod šubarama na kojima je mrtvačka glava sa prekrštenim kostima, puni redenika, tutnje i urlaju: Jurišlije i Tedeski biju kao grom nebeski! Skriveni u kućama, vireći, mještani su potiho uzvraćali: Jurišlije i Tedeski, ubio ih grom nebeski!

Sluge okupatora, revnosni i plaćeni za borbu protiv partizana boraca za slobodu, zapjevali su: Partizani crni vrani, crni će vam doći dani! Partizani su im uzvraćali, i uspjeli: Oj, četnici, crni vrani, crni su vam došli dani!

Narod je ispjevao: Kad četniku dođe vuna, brije bradu bez sapuna.

Odstupili su, kako su govorili, sa Njemcima, zapravo pobjegli od narodnoga suda. Većina je pohvatana kod Zidanoga mjesta u Sloveniji, nedužni vraćeni odakle su pošli.

Vjerodostojni istoričar dr Radoje Pajović zapisuje da su četnici imali samo dvije čarke protiv okupatora kod Pljevalja i u Hercegovini, nadomak Crne Gore (tada još u Zetskoj banovini).

Pitam: jesu li četnici bili sluge okupatora, koji je zaveo tiraniju, ili su dobroćudne pristalice nove vlasti, koju treba voljeti i poštovati? Svejedno koliko se ko upirao da dokaže valjanost četničkoga služenja italijanskim i njemačkim porobljivačima, oni su bili saradnici okupatora protiv antifašističkih boraca za slobodu i nezavisnost.

Vjerovalo se doskora da je pobjedom Narodnooslobodilačke antifašističke borbe zadovijek nestalo četništvo u Crnoj Gori.

Antibirokratska (kontra) revolucija otvorila je mogućnost da se relativizuju i krivotvore istorijska zbivanja i četnici proglase za – antifašiste (kako je urađeno zakonom u Srbiji) ili pomiruju partizani i četnici. Vrhunac je, za sada, izbor „frontovca“, četničkoga vojvode za predsjednika Skupštine Crne Gore.

Ideologija četništva u primjeni slijedi program Stevana Moljevića, koji u Nikšiću 30. juna 1941. godine objavljuje spis „Homogena Srbija“, koji postaje programsko načelo četničkog pokreta. Formalno pod nazivom Jugoslovenska vojska u otadžbini, četnički pokret je opredijeljen velikosrpskom ideologijom, namjerom stvaranja Velike Srbije u Velikoj Jugoslaviji. Homogena Srbija bi se stvarala sredstvima etničkoga čišćenja i genocida. „Instrukcija“ četničkog vođe Draže Mihailovića komandantima Pavlu Đurišiću i Đorđu Lašiću, od 20. 12. 1941. godine, naređuje etničko čišćenje svih narodnih manjina i „nenacionalnih elemenata“ (Bošnjaka, Hrvata, Albanaca i ostalih). „Srpski svet“ je novi okvir, naslijeđen, sada bez Jugoslavije.

Pljevlja, predvođena „frontovcem“ Vranešom, sa koalicionim partnerima, „uzor“ su posrbljivanja i etničke netrpeljivosti.

(P)omama se pretvara u četničko orgijanje diljem zemlje Srbije i Republike Srpske sa usklikom ,,Sprem’te se, sprem’te četnici!“ Ponovo je „u igri“: Ko to kaže, ko to laže Srbija je mala / Nije mala, nije mala tri put ratovala / I opet će, i opet će ako bude sreće …

Da, Srbija nastavlja da se naoružava. Republika Srpska hoće da se otcijepi od BiH i postane nezavisna država, što može samo nasilno, znači ratom.

Jadanje da Srbi pobjeđuju u ratu a gube u miru pretvorilo se u zbilju da gube i u ratu i u miru. Srbi postaju gubitnici i nesrećan narod koji ima, bira, ili mu se nameću vođe koji ih vode u sunovrate. Ratovi vođeni krajem devedesetih godina 20. vijeka sa prohtjevom „Svi Srbi u jednoj državi“ pokazuje svu pogubnost naopake politike.

Ekonomija

Četvrtak, 25. januar 2024.

5

STAV

Piše: Mila KASALICA, ekonomska analitičarka ,,Ministarstvo finansija, kao ni aktuelna Vlada nijesu upoznati sa radom Nebojše Juškovića u predmetnom Društvu , te da će jedna od obaveza g-đe Bojić biti da izvještava ministra finansija o preduzetim aktivnostima u toku eventualnog angažmana. Posebno naglašavamo da je pravo Vlade Crne Gore da imenuje i razrješava člana, te da je mr Jovana Bojić prepoznata kao neko ko je u prethodnom radu u Ministarstvu finansija pokazao odgovornost, servilnost i efikasnost u izvršavanju svih radnih zadataka. S obzirom na navedeno, predlažem da se Nebojša Jušković. razriješi članstva u Skupštini Kontrole letenja Srbije i Crne Gore SMATSA-a, a da se za člana Skupštine imenuje Jovana Bojić, šefica kabineta ministra finansija“ (citat iz Rješenja o razrješenju i imenovanju br. 08-100/24-71/2 od 11. januara 2024. godine)

RJEŠENJE

Ministarstvo finansija je udarni tim državne uprave.

U sekundi je aktivan žrvanj svakodnevnih odgovornosti i obaveza, koji mora koordinirati ukupnu regulativu crnogorskog sistema i crnogorske ekonomije. Tako se može pripremiti i primijeniti stabilan zakonski tekst o budžetu zemlje, a što u konkretnom znači: prikupljanje javnih prihoda, otpuštanje i izvršenje javnih izdataka, poštovanje obaveza iz ino i domaćih povjerilačkih obligacionih odnosa, kao i razvoj, kako sistema javnih, tako i unapređenja podrške sistemu komercijalnih finansija. Dobro ministarstvo finansija setuje trajektoriju dobroj državnoj upravi, u većini.

Kad se u obrazloženju Rješenja o razrješenju i imenovanju odrade pravničke toksičnosti, koje već niz godina traju u resornom ministarstvu, tada je ministar finansija od svojeg tima pretvoren u neslanu javnu šalu.

Ni premijer nije bolje prošao, jer je njegov faximile na predmetnom aktu. No, odgovornost g-dina Spajića nije da čita slična dokumenta, dok niko nije smio staviti premijerov faximile na rješenje, koje se prije toga nije detaljno pročitalo i parafiralo od strane ,,check and balances“ nivoa kontrole, a što je obaveza resornog ministarstva, uz dodatnu kontrolu radnog tijela Vlade Crne Gore.

Servilnost najbolja preporuka za napredovanje Posebno naglašavamo da je pravo Vlade Crne Gore da imenuje i razrješava člana, te da je mr Jovana Bojić prepoznata kao neko ko je u prethodnom radu u Ministarstvu finansija pokazao odgovornost, servilnost i efikasnost u izvršavanju svih radnih zadataka, navodi se u rješenju kojim se mr Jovana Bojić imenuje za članicu Skupštine SMATS-a Nijednoj državnoj upravi u regionu ne trebaju obrazloženja koja se odnose na ,,aktuelnu Vladu“ i ,,eventualne angažmane“. Niti se ,,servilnošću“ dokazuju odgovornost i efikasnost izvršavanja svih zadataka bilo koga zaposlenog u državnoj upravi.

Tako se zvanično citat iz ekspozea mandatara: ,,znanje, sposobnost i integritet“, preružnom namjerom MF-pravničkog neznanja i timskog štetočinstva preveo u ,,slugeranjstvo, puzavost, ropski duh, pokornost bez i malo dostojanstva“. Kako se onda može realizovati obećanje da su: ,,država i njena administracija u službi građana i razlog njihovog istinskog ponosa“ (prijemni br. 00-33/23-1/1 5XXVIII, Skupština Crne Gore 26. oktobra 2023. godine)?

NEMA DALJE

Nikako. Nema dalje. Nismo više ni na ivici klanca. Sad smo kao onaj kojot iz onog prokletog crtanog filma bip…bip…bip… trke sa ptičurinom, u padu, mada još toga nijesmo svjesni. Odnosno, navedenim dokumentima, javno objavljenim na veb stranici Vlade Crne Gore, nadilazimo partitokratiju. Postpartitokratija živi u neintelektualnom, neetičnom puzanju većine zapuštenih, zakržljalih stalno-zaposlenih-paževa(ica), dalekih od zakonitosti ra-

da, okrenutih od ozbiljnosti obnašanja radnih obaveza, odgovornosti, neophodnog znanja, potrebnih vještina, podrazumijevajućih spremnosti da se unaprijedi kvalitet javne usluge. A, zadatak svakog zaposlenog u državnoj upravi i javnom sektoru je da služi javnom interesu, građanima/kama, nečemu što nije privatno prćijanje u lažnom pravedništvu, a preteškoj nerazvojnosti. Četrdesetak mjeseci se samoporažena-tobož-reformska većina krila iza onoga što je u simbolici bila čaFaksimil rješenja snost 30. avgusta: odraditi nešto bolje u zajedničkoj ju uporediva prljava političkući, koja nije bila prazna. ka igrališta za regrutovanje Ranija vladajuća partija je ,,naših“ na štetu ,,onih od u ispolitizovanoj javnoj ri- ranije“. A, realno se želi zaječi nove većine obezbje- paliti crnogorska ekonomiđivala idealno opravdanje ja kao zajednička kuća, s ciza mnogobrojna očita-sko- ljem da se ne vide privatne ro-pa-svakodnevna nepo- otmačine iz te tako nevažčinstva, a što je prije svega ne ekonomije. Uz napomepodrazumijevalo ukrivanje nu da ,,naši“ ne žele da uče neznanja, bijednu nespo- ni minimum ,,onih od ranisobnost, nemar, nerad, be- je“ iz 2020, zato predugo zakonje. Konačno je teku- graju da sakriju koliko niće postalo dosadno slušati šta ne umiju. najzagriženije-u-prsa-ne- Sjutra, da premijer smijeni junačka-busajuće-patriote ministra finansija i izmijeiz kafančina i roštiljara, da ni predlog za članicu tijela kad se dokaže njihovo ne- koje je ključno za jedan selegalno poslovanje nagla- gment javne usluge ili ne došeno-u-cinizmu drobinja- zvoli da u ACV uđe kao v. d. direktora, jer ne ispunjava ju o ,,onima od prije“.

Uloga mjesta ,,okupljanja“ uslove konkursa za direkje ostala istovjetnom: i zet- tora, savjetnik iz kabineta ske roštiljare, i drumske ministra, to bi bili pozitivkafančine i raniji VIP salo- ni signali da se počinje sa ni sa Primorja predstavlja- poštovanjem meritokrati-

U Crnoj Gori nema granica u nedostojanstvenom u ime građana/ki. Kako onda ostati profesionalan u uvjerenju da je premijer spreman da zaustavi lutanja hodnicima (čekalice u kabinetima), lobiranja neznavenih i sličnih ,,pritisaka“ prilikom odgovornih odlučivanja oko imenovanja i postavljenja.

Za sada, premijer je u malo slučajeva poštovao svoj javno-nepročitani ekspoze, a premnogo puta oćutao neprofesionalne dječurlijalije užeg i šireg okruženja. To je mnogo loše, i strateški, i razvojno, i europski, kao što je nesumnjivo nekvalitetno za razvoj zajedničke kuće, crnogorske ekonomije

je. Neće do toga doći… Nedavno su koleginice iz resorne uprave, koje dnevno kubure sa ignorancijom koordinirajućeg ministarstva, status radnog dana nazvali ,,nije više haos, nego zvek“.

Dodatno, kada unutar zvaničnog dokumenta stoji da je imenovano lice ,,servilno“, a što je preduslov da ministar ,,bude izviješten“, tada građani/ke Crne Gore imaju objektivni dokaz da su lideri/rke javne administracije daleki od odgovornosti značajnih nadležnosti. Tako je bilo i tokom rada prethodnih dva tima izvršne vlasti, pa ,,dupli aršini“ za ,,naše“ ne mogu maskirati osionost novopartitokratskog u državnoj upravi.

POŽELJNE OSOBINE

Trešnju na ustajaloj torti očekivano predstavlja komplementarni tekst, kojim su se javnim pozivima trebale prikupiti biografije za vršioca dužnosti direktora Poreske uprave i članova/ica Odbora direktora nesrećno-slomljenog-u-mobingu IRFCG-a (do 19. januara), o sljedećem: ,,Potrebni su nam ljudi koji posjeduju sljedeće kvalitete i vrijednosti: …

fleksibilnost i adaptabilnost kao sposobnost zaposlenih da se prilagođavaju različitim situacijima i poslovnim okruženjima; komunikacione i organizacione vještine…“ Logično smo dobili inovativna imena za ,,servilnost = ,,fleksibilnost i adaptabilnost kao sposobnost zaposlenih da se prilagođavaju različitim situacijima i poslovnim okruženjima“. Ovi termini su, suprotno Etičkom kodeksu za državne službenike i namještenike, sramotna sistemska stanja za nefeminiziranu ogovaračinu i podmetanja, odurnu neprofesionalnost, bolno neznanje, šporke političke kupovine dušama, nespremnost da se poštuju zakoni, da se uče nove stvari i stiču nove vještine, jača ukupna javna usluga što je jedini zadatak zaposlenih državne uprave, pravosuđa, obrazovanja, zdravstva, infrastrukture, bezbjednosti, agendi pridruživanja, ukupnog javnog sektora.

I obrazloženje i javni pozivi glume nudizam-tobož-traženja ljudskih resursa iz neke ChatGPT marketinške prepisivačine. A, posljedice su partitokratskog i nepotističkog zapošljavanja. Ovaj krug ,,malo ja tebi, malo ti meni“ (crnogorska verzija latinskog ,,quid pro quo“) nema kvadraturu; vazdušasto je lepršav. I, ne predstavlja ono što crnogorski predsjednik Skupštine želi tradicionalistički(?) nazvat ,,i politički inženjering“, mada je ne poštujući crnogorsku porodicu pritisnuo zeleni taster za privatnog guvernera i postao, sa 57 poslanika/ca, utilitarna kuglica šibicarenja u ime ličnog osvetništva i golemog mobinga nemilosrdnog ,,lika“ u ozbiljnoj crnogorskoj instituciji.

U Crnoj Gori nema granica u nedostojanstvenom u ime crnogorskih građana/ ki. Kako onda ostati profesionalno u uvjerenju da je premijer Vlade Crne Gore spreman da zaustavi lutanja hodnicima/ čekalice u kabinetima/ lobiranja neznavenih i sličnih ,,pritisaka“ prilikom odgovornih odlučivanja oko imenovanja i postavljenja? Iskustvene spoznaje ranijeg ministrovanja bi trebalo da su pomogle da se jača povjerenje u institucionalne jačine timskih memorija o tome kako reformisati procese zapošljavanja unutar državne uprave i kako ih udaljiti od zakulisnih ubijanja zbog grozomorne patritokratije. Za sada, premijer je u malo slučajeva poštovao svoj javno-nepročitani ekspoze, a premnogo puta oćutao neprofesionalne dječurlijalije užeg i šireg okruženja. To je mnogo loše, i strateški, i razvojno, i europski, kao što je nesumnjivo nekvalitetno za razvoj zajedničke kuće, cr nogorske ekonomije.

6

Ekonomija

Četvrtak, 25. januar 2024.

gov.me

Vlada donijela odluku o sazivanju vanredne sjednice Skupštine akcionara državne elektroenergetske kompanije

Zasijedao Savjet Centralne banke

Dali dozvolu z pružanje platn usluga Vučiće Traže da EPCG izabere novi odbor direktora biznismenu

Sjednica Vlade

PODGORICA - Vlada je juče donijela odluku o sazivanju vanredne sjednice Skupštine akcionara Elektoprivrede (EPCG). Prethodno je parlament prošle sedmice ponovo usvojio predložene izmjene Zakona o privrednim društvima, kojim je prepolovljeno vrijeme za sazivanje vanredne skupštine akcionara.

Taj zakon je početkom januara predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje, a naišao je i na oštro protivljenje bivšeg premijera Dritana Abazovića, koji je tvrdio da ne treba mijenjati tim koji dobija.

Ministarstvo energetike i rudarstva je 22. novembra raspisalo konkurs za tri člana odbora direktora EPCG, nakon čega je početkom decembra Vlada kao vlasnik elektroenergetske kompanije već bila donijela odluku kojom zahtijeva od borda EPCG da što prije sazove vanrednu sjednicu Skupštine akcionara.

Alta pej grup, Srezali varijabile sa sjedištem u Vlada je izmijenila odluku o varijabilnom dijelu zarade, pa će Budvi, vlasništvo se od sada jednom u tri mjeseca zaposlenom moći isplatiti je Davora Macure 50 odsto minimalca, odnosno 225 eura. Uz saglasnost Vlade i zaposlenom čiji je rad od javnog interesa moći će se mjei dio njegove sečno isplaćivati 70 odsto minimalca, odnosno 315 eura. poslovne grupe Alta banka. Do Na dnevnom redu Skupštine bi dala saglasnost za nastavak pretrebalo da budu odluke o razr- govora između Ministarstva sa- 2019. godine za ješenju starih i imenovanju no- obraćaja i Međunarodne finan- Davora Macuru i vih članova borda. Prethodno je sijske korporacije (IFC) u vezi njegove kompanije ministar energetike Saša Mu- nastavka druge faze tendera. jović kazao da će tri člana bor- Vlada Duška Markovića je Alta pej i ABL da izabrati na konkursu, dok će 25. jula 2019. godine usvojila solvent nije čuo preostali biti predstavnici par- koncesioni akt i ugovor za dalamentarne većine. Trenutno vanje koncesije za korišćenje niko van Zemuna, bordom predsjedava Milutin aerodroma Tivat i Podgorica. a danas je dogurao Đukanović (NSD), a članovi su Koncesionim aktom je tada biMijuško Bajagić (SNP), Tahir lo predviđeno 100 miliona eu- dotle da ga srpski Đonbaljaj (AA), Ivan Šara- ra jednokratne nadoknade za mediji označavaju nović (Ura), Martin Ćalasan budžet i 200 miliona eura in(Ura), Emir Strujić (BS) i Go- vesticija u narednih 30 godina, kao biznismena ran Šućur (Ura). a tadašnji ministar saobraćaAleksandra Vučića Alta Banka Vlada je usvojila informaciju u ja Osman Nurković je 11. okvezi nastavka druge faze tendera za koncesije Aerodroma CG i

Nikola Ražnatović rukovodi legalizacijom Za v. d. direktora za legalizaciju divlje gradnje imenovan je mr Nikola Ražnatović, a Božidar Pavlović za energetsku efikasnost. Naim Đokaj više nije v. d. pomoćnika direktora Uprave za kapitalne projekte, dok je Boško Todorović izabran za v. d. direktora za građevinarstvo.

Mandat je prestao i državnom sekretaru u Ministarstvu prostornog planiranja dr Ljubiši Konataru.

tobra 2019. objavio javni poziv za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome, na koji je stiglo sedam, prošla četiri ponuđača, a u igri ostala tri ponuđača.

Vlada je dala saglasnost na finansijski i plan rada Monteputa za ovu godinu, te izvještaj o realizaciji finansijskog plana za prošlu godinu. Ovu godinu završili su u plusu četiri miliona eura, a za narednu je planiran prihod od 113,5 miliona, rashod 113,3 miliona i profit od S. P. 220 hiljada eura.

Odgovor novinarke Pobjede na demanti PR službe Uprave za inspekcijske poslove

Svako treba da zna svoj posao PODGORICA – Pažljivo smo razmotrili vaše reagovanje na tekst ,,Vujošević zebnju za vlastitu poziciju maskira brigom za radnike“ pa ću ovim putem pojasniti vaše nedoumice. Iznenađena sam vašim stavom jer sam očekivala da, kao stručnjak za odnose s javnošću, znate kako mediji funkcionišu.

Podsjećam da je na početku pres konferencije Irena Gigović-Radusinović sasvim jasno kazala da možemo postavljati pitanja isključivo u vezi sa temom, a da

sve dodatne informacije možemo dobiti putem mejla. U skladu s tim, svi smo profesionalno uvažili taj zahtjev.

Razumijemo da vam je posao da osporavate tvrdnje o neslozi direktorice sa Sindikatom. Ipak, želim da prenesem da radnici UIP, koji su nam se obratili, izražavaju zabrinutost i tvrde da je ta ustanova pretrpjela negativne promjene od dolaska Ane Vujošević na čelo. Takođe su nam prenijeli da je od njenog dolaska porastao broj disciplinskih postupaka, a da ima običaj da ni

za kakve odluke ne konsultuje sindikat. Baš zbog samostalnog donošenja prijedloga sistematizacije sindikalci su pisali premijeru i resornim ministarstvima.

Sasvim je tačno da, po zakonu, direktorica ne može lično formirati sindikat, ali zaposleni u Upravi tvrde da ona to radi posredno, preko njoj odanih ljudi. Što se tiče naslova, kao PR treba da znate da je oprema teksta redakcijska i da, po zakonu, nemate pravo da se miješate u uređivačku politiku medija.

N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - Savjet Centralne banke (CBCG) donio je juče rješenje o izdavanju odobrenja za pružanje platnih usluga platnoj instituciji Alta pej grup, sa sjedištem u Budvi, a registrovanoj za konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem, vlasništvo

Davora Macure (42). Ta je institucija dio poslovne grupe Alta banke, koja je takođe vlasništvo Davora Macure, a osnovana je 2019. godine.

Do 2019. godine za Davora Macuru i njegove kompanije Alta pej i ABL solvent nije čuo niko van Zemuna, a danas je dogurao dotle da ga

srpski mediji označavaju kao biznismena Aleksandra Vučića. Počeo je kupovinom banke u stečaju, nastavio kupovinom imovine IMT, a sad polako ulazi u poslove sa Elektroprivredom Srbije na mala vrata. Bio je zainteresovan i za kupovinu Prve banke, ali je povukao ponudu.

Uprava saopštila da je Rudnik uglja prošle godine oborio s

Plate povećali rekord Prijavili rekordni prihod od 70 miliona, imali rekordni rashod od 57 miliona i rekordnu bruto zaradu od 13 miliona eura PODGORICA - Rudnik uglja Pljevlja (RUP) je u prošloj godini ostvario rekordnu proizvodnju uglja i eksploataciju otkrivke, saopšteno je iz tog preduzeća.

– Ukupno je proizvedeno 1,86 miliona tona uglja, što je 8,1 odsto više nego u 2022. godini – navodi se u saopštenju.

Termoelektrani (TE) Pljevlja je isporučeno 1,64 miliona tona uglja, prosječne toplotne moći 9.673kJ/kg, što je sedam odsto više od planiranih količina, dok je po osnovu

široke potrošnje isporučeno 223,86 hiljada tona uglja.

– Rekord je ostvaren i na eksploataciji otkrivke i to od 9,22 miliona metara kubnih čvrste mase, što je u odnosu na veoma uspješnu 2022. godinu više 11,6 odsto – rekli su iz RUP-a.

Iz kompanije su naveli da, kada je riječ o finansijskim rezultatima, preliminarne procjene koje izvode na osnovu prethodno navedenih proizvodnih rezultata, a imajući u vidu da u ukupni rezultat nijesu uklju-

čeni efekti završnih knjiženja - godišnjeg popisa i procjena bilansnih pozicija, kapitalizacije otkrivke, odloženih i tekućih poreza, ističu da je ostvaren pozitivan bruto rezultat u iznosu od oko 13 miliona eura.

– U strukturi ukupnih prihoda koji su u prošloj godini iznosili 70,12 miliona eura, najznačajnije mjesto pripada prihodima od prodaje uglja u iznosu 69,56 miliona eura, što je 28,4 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

Prihodi od prodaje uglja za

Ekonomija

Četvrtak, 25. januar 2024.

N1 Marina Pupavac

ka, a Macura preko mjenjačnice 2021. dokupljuje još 48 odsto akcija te banke, da bi otkupom udjela banaka iz BiH i Sjeverne Makedonije zaokružio vlasništvo u Alta banci.

Već 2021. godine, druga kompanija Macure ABL solvent uspijeva da skrene pažnju javnosti na sebe, kad je sa nula profita uspjela da za 70 miliona eura kupi imovinu IMT u stečaju na Novom Beogradu i da joj poslanici vladajuće stranke u Skupštini Srbije izglasaju besplatno pravo vlasništva nad 35 hiljada hektara zemljišta koje su kupili sa pravom korišćenja. Do para za kupovinu IMT Macura je došao preko AIK banke biznismena Miodraga Kostića, koji je ABL solventu pozajmio 60 miliona eura, koji je Macura vratio već u novembru te 2021. godine, prema navodima vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra VOICE, koji je došao do ugovora o zalozi između AIK banke i ABL solventa iz kojeg se vidi da je kredit dobijen zalogom parcela IMT-a, koji još nije ni kupio.

Savjet je donio odluku o raspodjeli dobiti CBCG za 2022. godinu, tako što se 2,6 miliona eura raspoređuje u budžet Crne Gore, a isto toliko u opšte rezerve vrhovne monetarne institucije.

Izmjenama Zakona o CBCG, koji je Skupština usvojila 29. decembra prošle godine, utvrđen je drugačiji tretman nerealizovanih revalorizacionih gubitaka za finansijska sredstva koja se mjere po fer vrijednosti, na način da se oni ne pokrivaju, već se drže na računu nerealizovanih revalorizacionih rezervi do momenta njihove prodaje, odnosno dospijeća.

Savjet CBCG predložio je da se za članicu Upravnog odbora Fonda za zaštitu depozita imenuje Ivana Joličić, šefica u Direkciji za regulativu Sektora za kontrolu u CBCG. Prema Zakonu o zaštiti depozita, članove Upravnog odbora imenuje predsjednik Crne J. R. Gore.

sve rekorde

dnih 39 odsto potrebe TE su bili viši 38,8 odsto, dok su prihodi od prodaje uglja na tržištu široke potrošnje manji 4,3 odsto u odnosu na 2022. godinu – precizira se u saopštenju.

U toku prošle godine ostvareni su, kako se dodaje, ukupni rashodi u iznosu 56,9 miliona eura i bili su 17,6 odsto veći u odnosu na 2022. godinu.

– Povećani su materijalni troškovi 4,8 odsto, kao i troškovi zarada za 38,7 odsto – na osnovu odluke o povećanju zarada, izmjene Opšteg kolektivnog ugovora, povećanja broja radnika, povećanja zimnice i bonusa – kazali su iz RUP-a.

Imajući u vidu sve navedeno, izvršni direktor RUP-a Mihailo Potpara je kazao da je zadovoljan zbog veoma uspješne saradnje sa poslovodstvom Elektroprivrede (EPCG) i odnosa resornog ministra Saše Mujovića prema RUP-u, koji je pokazao veliku brigu za poslovanje te kompanije i razumijevanje, stavljajući do znanja da je odgovoran i racionalan odnos prema izazovima sa kojima se suočava RUP temeljni princip na kome je zasnovan odnos aktuelne Vlade ne samo prema toj kompaniji, nego i prema energetskom sektoru uopšte.

S. P.

gov.me

Hotelijeri i turistički radnici sa sjevera četiri godine se žale da ne mogu raditi jer nema snijega

za nih evom

Krajem aprila 2019. godine list Danas je javio da je mjenjačnica i institucija platnog prometa iz Zemuna Alta pej, vlasništvo Davora Macure kupila 28,5 odsto akcija Jubmes banke, koje je ministar finansija Siniša Mali u decembru oglasio na prodaju. Već 2020. godine Jubmes mijenja ime u Alta ban-

7

Saša Jeknić

PODGORICA - Dok se u okruženju ulažu znatna sredstva u osnježavanje i zimska sezona je u jeku, u Crnoj Gori skijanja nema.

Inicijativa za osnježivanje postoji od 2020. godine, ali tapkamo u mjestu - kazao je za Pobjedu Saša Jeknić, bivši direktor Skijališta Kolašin 1600.

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović naglašava hitnu potrebu da se izgradi infrastruktura za vještačko osnježavanje u ski centrima. To je, kaže, ključna infrastruktura koja bi produžila skijašku sezonu na minimum 100 dana, čineći je ekonomski isplativom.

On apeluje na Vladu da hitno riješi ovaj problem.

Otkazuju rezervacije

Dok u hotelima ima gostiju, u privatnom smještaju, kaže Jeknić, masovno se otkazuju rezervacije. Ističe da zimskog turizma nema kada se gleda u nebo i sluša vremenska prognoza za narednih nedjelju dana.

Nedostatak snijega na sjeveru Crne Gore ozbiljno je narušio perspektivu ove zimske sezone, posebno u ski centrima,

Ranko Jovović

Za osnježavanje traže 30 miliona iz budžeta Očigledno je da se u posljednjih nekoliko godina nije radilo ništa po ovom pitanju i to je razlog zašto nemamo sistem za vještačko osnježavanje. Činjenica je da se radi o složenom projektu vrijednosti 25 30 miliona eura, koji je nužan za nesmetani rad ski-centara i tim pitanjem treba urgentno i odlučno da se pozabavi Vlada, poručio Jovović gdje je visoka sezona obično sinonim za školske raspuste, koji su završeni.

- Veliki broj rezervacija je otkazivan budući da su mnogi gosti posjetili ovo područje upravo zbog skijanja. Kada primijete nedovoljnu pokrivenost snijegom, pojedini se odlučuju za produženje boravka, dok većina odustaje - naglašava Jeknić.

On ističe važnost potrebe za transparentnim procesima, gdje bi se cijela turistička privreda, od mještana do krajnjih korisnika, morala ujediniti kako bi pronašla rješenje koje bi bilo obostrano korisno. Podvlači da bez snijega nema zimskih sportova, što direktno utiče na lokalnu ekonomiju. Posebno naglašava gubitak radnih mjesta tokom zimskih mjeseci, isti-

Vještački snijeg moguć i na plus 15 stepeni Naši sagovornici ukazuju na to da su neki rizorti prevazišli i vještačko osnježavanja, koje se koristi u regionu. „SnowFactory“ može da proizvodi snijeg i na plus 15 stepeni. Tu tehnologiju od 2016. godine koristi Monínec rizort u

Češkoj, a temelji se na klasičnom principu hlađenja i cijeli proces proizvodnje snijega odvija se u zatvorenom krugu.

Snijeg proizveden ovom tehnologijom je bez ikakvih hemijskih aditiva i baziran je samo na vodi i vazduhu.

čući da skijanje ima domino efekat na cjelokupnu ekonomiju ne samo jednog zimskog centra, već i šire. Predlaže organizaciju manifestacija i zabavnih sadržaja kako bi se nadomjestio nedostatak skijanja te apeluje na saradnju svih relevantnih aktera, od hotela i gradske uprave do samog ski centra, kako bi se očuvala održivost zimskog turizma.

- Izgradnja infrastrukture za vještačko osnježavanje podrazumijeva obezbjeđenje dovoljne količine vode za sistem osnježavanja, izgradnju vodovodne infrastrukture od akumulacije do ski centra, izgradnju vještačkih jezera na ski centrima i konačno izgradnju samog sistema koji proizvodi vještački snijeg u vidu topova Snijeg stvara pahuljice leda sa temperaturom od -5 stepeni Celzijusovih, pa se sporo topi. Nastali snijeg pripada kvalitetu firna: snijeg čije su pahuljice već pretrpjele potpunu kristalnu transformaciju u sićušna ledena zrnca. Pored dva stacionarna, Monínec ima i jedan mobilni modul „Snowfactory“ za razne utrke, manifestacije itd.

i žirafa koji proizvode isti. Dakle, radi se o izuzetno složenom i zahtjevnom projektu koji u konačnom treba da obuhvati sve ove faze kako u konačnom ne bismo imali problema sa snijegom tokom zimskih turističkih sezona - istakao je Jovović.

Složen projekat

Ovaj problem, po njegovim riječima, treba urgentno da riješi Vlada kao nosilac ovih razvojnih projekata.

- Očigledno je da se u posljednjih nekoliko godina nije radilo ništa po ovom pitanju. Činjenica je da se radi o složenom projektu vrijednosti 25 - 30 miliona eura, koji je nužan za nesmetani rad ski centara i tim pitanjem treba urgentno i odlučno da se pozabavi Vlada. To će da donese samo dobit našoj drzavi, posebno sjevernom regionu, te hotelijerima i ugostiteljima sa sjevera. Ski centri se i grade sa vizijom da Crna Gora bude cjelogodišnja turistička destinacija sa uvezivanjem sjeverne i južne regije - kazao je Jovović.

On je dodao da je, u suprotnom, neozbiljno pričati o zimskom turizmu u Crnoj Gori. S druge strane, kako ističe, opšte poznata je činjenica koliko se gradi konkretno u Kolašinu, što država očigledno ne prati na vaN.K. ljan način.

DRI objavila novi izvještaj o realizaciji preporuka iz izvještaja o radu Zavoda za zapošljavanje za 2020. godinu

Iz četvrtog puta realizovali preporuke PODGORICA - Državna revizorska institucija (DRI) je objavila četvrti izvještaj o realizaciji preporuka iz Izvještaja o finansijskoj reviziji i reviziji pravilnosti poslovanja Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) za 2020. godinu, u kome se navodi da je ZZZCG u izvještajnom periodu od objavljivanja izvještaja DRI, odnosno 21. maja 2021. godine realizovao 39 od ukupno 45 izdatih preporuka, tri

preporuke su djelimično realizovane, dok tri preporuke nijesu primjenjive. Na čelu ZZZCG je 2020. godine bio Suljo Mustafić.

Nadležni kolegijum DRI činili su predsjedavajući Senatom DRI Nikola N. Kovačević i senator dr Milan Dabović.

– Polazeći od nivoa značajnosti tri preporuke koje su ocijenjene djelimično realizovanim, a imajući u vidu da je subjekt re-

vizije preduzeo određene aktivnosti na realizaciji preporuka, zaključeno je da iste nije potrebno dalje pratiti. S tim u vezi, zaključak kolegijuma je da preporuke iz izvještaja o finansijskoj reviziji i reviziji pravilnosti poslovanja ZZZCG za 2020. godinu nije potrebno dalje pratiti – saopšteno je iz DRI-ja.

Izvještaj će se dostaviti skupštinskom Odboru za ekonomiju.

Inicijalnim nalazom, DRI je

utvrdila da je 2020. godine za zapošljavanje lica sa invaliditetom isplaćeno 9,5 miliona eura, da su pojedini poslodavci dobijali i po 2,5 hiljade za jedno lice, iako su pokrivala radna mjesta sa srednjom stručnom spremom. Na osnovu nepotpune dokumentacije isplaćeno je 211,4 hiljade eura za subvenciju zarada ovim licima i preko 33 hiljade njihovim asistentima i izvođačima na realizaciji S. P. ovog programa.

8

Društvo

Četvrtak, 25. januar 2024.

Uprava FCJK upozorava da Goran D od gripa ili stanja sličnih gripu te da o reakreditaciji odlučuju negat

U Podgorici nema reagenasa za analize koje ljekari često traže za pacijente

Pacijenti upućeni na privatne laboratorije

ma su na pitanja Pobjede tada odgovorili da oni nijesu ovlašćeni da vrše nabavke reage-

nasa za potrebe javnih zdravstvenih ustanova.

Zbog velikog broja oboljelih

ili prehladi, ljekari ovih dana često preporučuju da se uradi CRP kako bi se utvrdilo da li pacijenta treba tretirati antibioticima. Povišeni parametri CRP ukazuju na postojanje infekcije, zapaljenja, infarkta miokarda i drugih akutnih stanja…

Kako reagensa nema, određene pacijente upućuju u Klinički centar, a taj nalaz se može uraditi i u privatnim laboratorijama u kojima košta oko pet eura. Takođe, reagense za otkrivanje holesterola u krvi, uree i kreatinina, koji su najčešće zahtijevani od izabranih ljekara takođe nije moguće zasad uraditi. U podgoričkim domovima zdravlja ljekari dnevno u smjeni pregledaju oko 60 pacijenata, a za veliki dio pregledanih je neophodno uraditi neku od predloženih analiza.

J. M.

Formirana stručnjaka Sa FCJK poručuju da to koliko je Danilović vodio računa o referencama i znanju članova Komisije najbolje ilustruje podatak da je za predsjednicu Komisije odabrao „stručnjakinju koja potiče iz šovinističkoga miljea koji negira crnogorski jezik, a za člana osobu čije se profesionalne vještine tiču odlaganja otpada“ i. mandić

PODGORICA – Tokom ove sedmice Pobjedi su se javljali čitaoci koji tvrde da u laboratorijama Doma zdravlja Podgorice nema reagenasa za CRP, LDL, HDL, ureu, kreatinin. Redakcija je provjerila i utvrdila da reagenasa nema.

Iz Doma zdravlja Podgorica su juče kazali da će provjeriti o čemu se radi i da će danas odgovoriti, jer je Pobjeda poslala pitanja u 15 sati i 40 minuta, a služba radi do 15 sati.

Prilikom ranijih nestašica reagenasa za CRP, u decembru, Pobjedi nije odgovoreno iz Doma zdravlja. Iz Montefar-

i. mandić

U sezoni prehlada nema reagensa za CRP

Panel o poboljšanju rodne ravnopravnosti u procesu evropskih integracija

i. mandić

Kritika i što se nasilnicima daje novac da štite žrtve

kako miijenjati neefikasnost sistema: Panel na kojem su prezentovane smjernice

PODGORICA – Potrebno je da se imenuje radni tim Vlade koji će da analizira neefikasni sistem za zaštitu i podršku žrtvama nasilja, ali i da se procijeni rad nadležnih.

Ovo su smjernice Centra za ženska prava za unapređenje rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodno zasnovanog i porodičnog nasilja u procesu evropskih integracija, o kojima se juče govorilo na konferenciji. Smjernice su izrađene na osnovu izvještaja Evropske komisije. EK je konstatovala da u Crnoj Gori postoji problem rodno zasnovanog nasilja, posebno porodičnog. Pozvali su nadležne da unaprijede zakonodavstvo i usaglase ga sa međunarodnim standardima, a sve kako bi se obezbijedila efikasna zaštita osnovnih ljudskih prava.

Ministarka evropskih poslova Maida Gačević rekla

je tokom panel diskusije da je potrebna i politička volja da se unaprijedi stanje, te da će ,,politička stabilnost u kojoj se nalazi država konačno početi da deblokira cijeli sistem kada je riječ o jednakosti ljudskih prava”.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević podsjetila je na ranije slučajeve femicida, i da su protestima uspjeli da dobiju važan kontrolni mehanizam -određeni tim se sastajao jednom mjesečno i pratio je slučajeve visokog rizika nasilja.

-Šteta što tim ne postoji i ne sastaje se. Gubimo važnu institucionalnu memoriju, mogućnost da unapređujemo institucije – rekla je ona.

Pitala je ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da li Ministarstvo ponovo planira da uspostavi taj tim, na što je ministar odgovorio da im je među prioritetima ova tema.

Nakon što su predstavnici Vlade iznijeli obećanja da će unaprijediti stanje, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić kazala je da ne vjeruje obećanjima, jer ih je i ranije bilo. Vujačić je tokom diskusije pitala Šaranovića kako se osjeća kao ministar zbog odluka da se finansira nevladina organizacija kojom upravlja osoba prijavljivana za nasilje, što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije. Istakla je da Ministarstvo može da poništi konkurs kada se smatra da će donijeti štetu. Šaranović je odgovorio da ima osjećaj nelagode, ali da moraju da sprovode postupak na bazi nezavisnih ocjenjivača. Kazao je da je zato nužno da se promijeni Zakon o nevladinim organizacija i pozvao je civilni sektor da dostave sugestije.

Ponovio je da ne mogu ništa

da poništavaju, da nemaju mehanizam za to, te da bi, kada bi to učinio, zloupotrijebio svoj položaj. Šaranović je kazao i da posvećeno rade na jačanju kapaciteta, u smislu osposobljavanja i profesionalizacije policijskih službenika i službenica za rad na suzbijanju slučajeva rodno zasnovanog i porodičnog nasilja.

-Podsjetiću da je Ministarstvo prije više godina formiralo i Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, a u planu je formiranje takvog tima na nivou Vlade, čime bi se osnažio mandat ovog tijela – kazao je Šaranović.

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović kazala je da je rodna ravnopravnost jedna od ključnih kriterijuma za zatvaranje poglavlja 23 i da se moraju s posebnom pažnjom pozabaviti tim pitanjem. Kazala je da Evropska komisija s pravom ukazuje na značaj ove oblasti i na konkretne mjere kako bi žene koje žele da se bave politkom bile kvalitetno i predstavljene i kako bi imali adekvatnu zastupljenost žena u politici.

-U javnom životu Crne Gore ima mnogo žena koje su obrazovanije, stručnije i sposobnije nego što su muškarci. Ono što ih sputava da se bolje politički pozicioniraju je govor mržnje i rodno zasnovano nasilje i to su stvari koje moramo regulisati i naći način da spriječimo govor mržnje na portalima – rekla je Popović.

Ambasador Njemačke Peter Felten je pojasnio da je ravnopravnost polova međusektorsko pitanje. N.Đ.

Goran Danilović

PODGORICA – Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja je prošle sedmice obavijestila Fakultet za crnogorski jezik i književnost da je formirana Komisija za reakreditaciju te obrazovne ustanove.

Na čelu Agencije je Goran Danilović, koji je prije dvije godine kazao da Agencija nije ni trebalo da reakredituje FCJK. On je tada kazao da ima ,,neslavnih izleta od ranije“, sa samog početka rada Agencije te da su akreditovana dva studijska programa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u aprilu 2019, a onda je na zahtjev Fakulteta u avgustu iste godine izvršena i reakreditacija ustanove koja i ima samo dva akreditovana programa.

– Uradila je to u sva tri slučaja ista ekspertska komisija od tri člana što smatram propu-

stom Agencije, odnosno bivšeg direktora. Ne radi se o klasičnom kršenju Zakona, ali se radi o nerazumijevanju i nepoznavanju Zakona, o pokušaju stvaranju utiska hiper aktivnosti koje nije bilo, odnosno o davanju dodatnog legitimiteta FCJK pred laičkom javnošću. U konkretnom slučaju reakreditacija je bila, najblaže rečeno, nerazumna i Agencija je nije trebala prihvatiti – kazao je Danilović 2021. godine.

Ko odlučuje o FCJK

Nezadovoljan radom te komisije, Danilović je sada formirao novu.

Iz FCJK ističu da novu komisiju čini pet članova, od kojih nijedan nije iz oblasti montenegristike.

Danilović je u obavještenju koje je dostavio Fakultetu kazao da se prilikom imenovanja Komisije „posebno vodi-

CETINJE NE ZABORAVLJA: Održana još jedna š

Podrška ukrajinskom narodu u borbi za slobodu

Društvo

Četvrtak, 25. januar 2024.

Danilović ne odustaje od gašenja te ustanove tori crnogorskog jezika

9

Komentar

komisija bez ijednog za montenegristiku Ruka pravde lo računa da članovi Komisije posjeduju izuzetna znanja i vještine u određenoj oblasti u obimu koji je bitan za utvrđivanje činjenica, rješavanje problema ili razumijevanje situacija od važnosti za reakreditaciju FCJK. Ipak, sa FCJK poručuju da to koliko je Danilović vodio računa o referencama i znanju članova Komisije najbolje ilustruje podatak da je za predsjednicu Komisije odabrao „stručnjakinju koja potiče iz šovinističkoga miljea koji negira crnogorski jezik, a za člana osobu čije se profesionalne vještine tiču odlaganja otpada“.

Uprava FCJK navodi da je ona u lingvističkim krugovima poznatoga velikosrpskoga šoviniste Miloša Kovačevića, jednoga od potpisnika zloglasnoga Slova o srpskom jeziku, nastaloga na ideologiji koja je stvorila Republiku Srpsku.

Drugi ekspert koji predstavlja privredu je iz Niša, koji je u Danilovićevoj odluci predstavljen kao član Nacionalnoga tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT) iako je riječ o osobi zapošljenoj u drugoj firmi u Srbiji („PWW d.o.o“).

– I naivnima je jasno zašto je Danilović pored toliko crnogorskih predstavnika privrede odlučio da analizu tržišta povjeri „stručnjaku“ iz Niša (navodnicima obilježavamo isključivo njegovu stručnost u pogledu montenegristike) koji je – uzgred da saopštimo – na crnogorsku listu akreditovanih stručnjaka dodat neposredno uoči formiranja Komisije za reakreditaciju FCJK, i to nakon što je to

S. VASILJEVIĆ

Piše: Janko LJUMOVIĆ

PROVIDNI SCENARIO: Uprava FCJK navodi da je Danilović riješen da ih ugasi

prethodno odbila predstavnica privrede iz Crne Gore, očito nespremna da ispuni dobijeni zadatak – piše u saopštenju FCJK. Za trećeg člana navode da je student doktorskoga studija iz Zadra, te da je u Danilovićevoj odluci lažno predstavljen kao predstavnik studenata Filozofskoga fakulteta u Zadru – iako Filozofski fakultet u Zadru ne postoji.

Ističu da je svoje zle namjere Danilović jeftino pokušao da prikrije imenovanjem jedne članice iz Osijeka, s kojim FCJK ima tradicionalno dobru saradnju. Peti je član stručnjakinja za makedonski jezik.

STEZANJE OMČE

Uprava FCJK je saopštila da Danilović nastavlja aktivnosti na gašenju tog fakulteta i da im steže omču.

Istakli su i da je sasvim ja-

sno zašto je Goran Danilović, ideološki blizak promoterima lika i djela Radovana Karadžića i Ratka Mladića, za predsjednicu Komisije odabrao vanrednu profesoricu sa kragujevačke serbistike.

– To što Danilović na čelo Komisije nije postavio Kovačevića ili kojega drugog veterana među lingvističkim šovinistima, no uglavnom neeksponiranu Kovačevićevu ekspertkinju za posebne zadatke ne može više zbuniti ni najzbunjenije. Svjestan je on da je lakše raskrinkati tradicionalističke zastupnike ravnogorske doktrine od novije generacije čipstera. Nije suvišno spomenuti da predložena predśednica Komisije za reakreditaciju FCJK na društvenim mrežama promoviše retrogradne stavove Srpske pravoslavne crkve protiv rodne ravnopravnos-

Danilović je u obavještenju koje je dostavio Fakultetu kazao da se prilikom imenovanja Komisije „posebno vodilo računa da članovi Komisije posjeduju izuzetna znanja i vještine u određenoj oblasti u obimu koji je bitan za utvrđivanje činjenica, rješavanje problema ili razumijevanje situacija od važnosti za reakreditaciju FCJK

šetnja podrške ukrajinskom narodu

Fašistima je antifašizam vazda bio nerazumljiv PODGORICA - Godinu i jedanaest mjeseci od početka ruske agresije na Ukrajinu građanke i građani Cetinja zajedno sa Ukrajinkama i Ukrajincima su još jednom protestnom šetnjom pružili

podršku herojskom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu.

Glavna poruka jučerašnjeg protesta bila je: ,,Nepravda prema Ukrajini je prijetnja pravdi svijeta“.

Građani su nosili i transparent

u vezi sa nedavnim dešavanjima u Crnoj Gori poput suđenja istoričaru i profesoru Fakulteta za crnogorski jezik (FCJK) Bobanu Batrićeviću koje je u Sudu za prekršaje započelo prije dva dana - a sve zbog vrednosnih sudova o

ti u jeziku! S obzirom na njezinu lojalnost šovinisti Milošu Kovačeviću, čija djela promoviše, te retrogradnim stavovima SPC o rodnoj ravnopravnosti u jeziku, nije teško dokučiti da je riječ o lingvistkinji koja ne priznaje ni crnogorski jezik kao naučnu činjenicu, iako je uvažava univerzitetski slavistički svijet – naglašavaju iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

BARIJERA

Oni su kazali da je Danilović našao podobne, ali i da su nasjeli na njegovu obmanu da se taj zadatak može uspješno sprovesti jer je crnogorski jezik ustavno definisan kao službeni jezik u Crnoj Gori, a FCJK je zakonito osnovan kao javna visokoškolska ustanova u Crnoj Gori.

– Goranu Daniloviću poručujemo da odabere drugi, za njega lakši način da oposli svoje kolonijalističke instrukcije od beogradskih mu gazda, jer će, ustraje li u namjeri gašenja FCJK, iz te rabote izaći neslavno – zaključili su sa FCJK. J. M. djelovanju Crkve Srbije u Crnoj Gori i njenih lokalnih episkopa, koje je iznio u kolumni na Portalu Antena M. Na transparentima je pisalo: ,,Fašistima je antifašizam vazda bio nerazumljiv“.

Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom, zatim minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu.

– Slava Ukrajini! Herojima slava! – poručili su okupljeni.

J. M.

i krvave ruke

Tog dana kada sam išao na protest podrške Bobanu Batrićeviću, prošao sam pored kante za smeće na kojoj je nepoznati autor napisao grafit „Dritan Demon“. Simbolički gledano, taj grafit tiče se i ovog predmetnog samokopanja u blamažu ruke pravde, tj. ruku Dritanovu koja je potpisivanjem Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom vjerovatno umislila da će nastupiti renesansa u Crnoj Gori. Tačnije: renesansa i propast Čas anatemije ili odbrana prof. dr Bobana Batrićevića pred Sudom za prekršaje u Podgorici, objavljena u Pobjedi dan nakon odloženog sudskog postupka, čita se kao vrhunska literatura dostojna plejade pisaca koji su iritirali zvanične titulare moći.

Odbrana ili odgovor tužiteljki i tužilaštvu Crne Gore priziva istoriju totalitarizma evropskog XX vijeka. Na taj način Crna Gora se upisuje u sve relevantne izvještaje koji će ovaj slučaj obraditi u svojim analizama, a primjer su ograničenja slobode govora i progona intelektualaca koji se arhivira i u XXI vijeku.

I zar nije to sve nekako čudno, jer je nakon 30. avgusta nastupila sloboda, a o njoj brine ruka pravde, kako smo nazvali i trajekt koji saobraća na liniji Kamenari – Lepetane, kojim su vjerovatno putovali i mladići iz Albanije koje je jedna lovačka družina nedavno pretukla.

Tog dana kada sam išao na protest podrške Bobanu Batrićeviću, prošao sam pored kante za smeće na kojoj je nepoznati autor napisao grafit ,,Dritan Demon“.

Simbolički gledano, taj grafit tiče se i ovog predmetnog samokopanja u blamažu ruke pravde, tj. ruku Dritanovu koja je potpisivanjem Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom vjerovatno umislila da će nastupiti renesansa u Crnoj Gori.

A kako je ruka Dritanova nekada bila ekološka, očekivanja su bila da će ta ruka ekologiju usmjeriti ka smeću koga je diljem putnih pravaca i cesta crnogorskih toliko da je nedavno jedna gospođa izrekla misao koju možda može Nacionalna turistička organizacija uzeti kao zvaničan slogan: Prekrasna zemlja, puna smeća! Ili da dio „cesta crnogorskih“ zamijenim cestama Crne Gore, da ne zamjere pojedini da prisvajam iste zarad Crnogoraca samo. Smeće imuno na naše kontraste i samo raste, raste.

Renesansa i propast. Ruka Dritanova je konačno potpisnica teksta u kojima ne znam da li se spominju parastosi. Posebno neki parastosi ili opijela koji postaju platforma za govor mržnje ili reviziju istorije. Takav narativ je okidač ili eros Bobanovog angažmana da hrabro i sa argumentima zaključi: moto profesionalne istorije jeste „đed mi je mio, ali mi je dokument draži“. Izgleda da je Metodiju i Joanikiju imanentan nešto drugačiji moto: „Mila mi je istina, ali mi je čiča Draži“.

Ne znam što je Dritanu draže, i zašto ga uopšte smještam u ovaj tekst, možda zbog toga što zamišljam istragu koja dovodi do odgovora ko je napisao grafit u Njegoševom parku.

I možda pokrenutog prekršajnog postupka za pisanje grafita, koje remeti javni red i mir u inače premirnom crnogorskom društvu ili, izvinite, društvu Crne Gore.

Ironija, komika, groteska ili satira je uvijek bila najbolje sredstvo da se savlada apsurd vremena i da se govori o akterima tog apsurda. Boban Batrićević nije istoričar koji bira teme o crnogorskim dinastijama ili posebno o dinastiji Petrović Njegoš, nije istoričar koji izučava diplomatske crnogorsko-ruske odnose. Boban je istoričar koji istražuje holokaust, istoričar koji istražuje političke zloupotrebe Njegoša, istoričar koji izučava antifašizam. I evo polako se otvara nova tema.

Ovim odgovorom Bobana Batrićevića, o crnogorskim četnicima, čuće se puno dalje o njima, nego što mislimo ili smo mislili da će se čuti. I to je zapravo najvažnije u cijeloj priči, a to je da antifašizam nije isprazna politička floskula i nekreativni sadržaj, već savremen, lucidan i istrajan odgovor i sadržaj koji se suprotstavlja dizajnu i repertoaru svih onih koji bi da rukom pravde pomiluju one čije su ruke krvave baš onako kako ih u odgovoru tužilaštvu navodi i činjenicama istorijske nauke prezentuje i koje opominju da suočavanje sa prošlošću ima svoju jasnu metodologiju koja je utemeljena u vrijednostima savremene Evrope.

U tome nema balkanskih piljara, političkih ili vjerskih koji mogu trajati do jedne ure, ali kad tad će proći njihovo vrijeme, tačnije njihova metodologija suočavanja sa prošlošću.

Pa makar i za dalekih dvjesta godina.

10 Društvo/Hronika

Četvrtak, 25. januar 2024.

Suđenje predsjedniku Nezavisnog sindikata policije zbog navodnog vrijeđanja bivšeg čelnika MUP-a odgođeno za 18. mart

PODGORICA - Glavni pretres pred Sudom za prekršaje u Podgorici protiv Igora Rmandića, službenika Uprave policije CB Herceg Novi i predsjednika Nezavisnog sindikata policije odgođen je za 18. mart, zbog odsustva sudije Radoša Marinkovića iz zdravstvenih razloga.

Otpužnim prijedlogom Rmandić se tereti za prekršaj iz čl. 7 st. 1 Zakona o javnom redu i miru, zbog toga što se, navodno, drsko ponašao i vrijeđao tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, tokom protesta članova Nezavisnog sindikata policije 20. septembra prošle godine ispred Ministarstva unutrašnjih poslova.

Rmandić je novinarima juče ispred Suda za prekršaje saopštio da je optužni prijedlog zasnovan na iracionalnim razlozima, nema utemeljenje i u postupcima nema elemenata prekršaja koji mu se stavljaju na teret. Potvrdio je i da se zastupnik suprotne strane pojavio na ročištu, te istakao da ima vrlo jasna očekivanja: da bude oslobođen optužbi.

-Smatram da optužba ne može biti na pravnoj snazi. Očekujem oslobađajuću presudu u ovom slučaju - podvukao je Rmandić

Standardi i ljudska prava

Njegov advokat Dalibor Tomović poručio je da u postupku očekuju minimum garancija za pravičnu odbranu - da im se omogući uvid u spise predmeta.

- To još nemamo. Podnijeli smo zvanični zahtjev i tražimo od Suda da rješenjem odluči u tom pravcu. Nadamo se da će Sud poštovati standarde koje propisuje Evropska konvencija i relevantna sudska praksa - naveo je on.

Kaže da je duboko uvjeren da u ovoj fazi postupka, prije izvršene odbrane, moraju imati apsolutno sve ono što ima i suprotna strana.

- To je inače i standard u skladu sa članom šest Evropske konvencije i očekujemo da ubrzo dobijemo te spise - dodao je Tomović.

Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) u ovom predmetu pruža pravnu pomoć Igoru Rmandiću, putem pravnog zastupnika – advokata Tomovića, jer smatraju ,,da je njegovo pravo na sindikalno djelovanje ugroženo pokretanjem ovog prekršajnog postupka”.

-Protestujemo zbog činjenice da do danas Rmandiću, odnosno njegovom advokatu, nije omogućen pristup spisima predmeta, čime mu je ugroženo pravo na odbranu. Očekujemo da se okrivljenom blagovremeno, prije narednog ročišta, omogući pristup traženim spi-

d. malidžan

Tomović: Očekujemo uvid u spise predmeta kao minimum garancija za pravičnu odbranu

Rmandić i Tomović ispred Suda za prekršaje u Podgorici

sima predmeta u skladu sa zakonom i standardom ljudskog prava na pravično suđenje – poručili su iz HRA.

Zahtjev za pokretanje postupka

U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, navodi se da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“.

- Na način što mu je u dijalogu rekao „nemoj da nas lažete više. Vama neće suditi javnost, vama će suditi krivični sud, Bože zdravlja. Sud vama treba, ne javnost. Sud vama treba da sudi, sramoto jedna za policiju“, a nakon nekog vremena kada je ministar odlazio rekao mu je: „Sram te bilo, sram te bilo“ navodi se u prijavi, uz naznaku da je time prekršio član 7, stav 1 Zakona o javnom redu i miru.

Podsjećamo, Rmandić se uoči protesta Nezavisnog sindikata policije ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u septembru prošle godine sukobio sa Adžićem koji ga je optužio da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“.

Rmandić je tada odgovorio da se ministar služi neistinama.

- U oči vas gledam i kažem sljedeće - Igor Rmandić se bunio svih 27 godina svoje aktivne policijske službe, za vrijeme ovih, onih, trećih, petih... U ovu istu zgradu sam donio dokaze o kriminalu u Sindikatu UP. Šta ste uradili da to pokrenete? Mog ubijenog kolegu iskreno iz srca žalim i borim se za njegovu porodicu i poslao sam Vam dopis gdje sam jasno ukazao kako ćete da zaposlite njegovu suprugu - odgovorio je Rmadić tom prilikom.

Nastavak zastrašivanja

Dan uoči suđenja Rmandić je kazao da je poruka procesa protiv njega vrlo jasna - a to je nastavak zastrašivanja i pritiska

Bivši službenik bezbjednosnih službi nije iznenađen njegovim targetiranjem kolega u ,,plavoj svesci“ Mila PODGORICA – Bivši visoki funkcioner bezbjednosnih službi Zoran Lazović kazao je u razgovoru za Pobjedu da se iz prepiski koje je šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Predrag Šuković svojevremeno vodio sa Milom Božovićem, jasno uočava da je ključni motiv Šukovićevih ,,savjeta“ bio da se – targetiranjem Lazovića i njegove porodice, kao i brojnih prijatelja, kolega ili kumova koji su radili u bezbjednosnom sektoru potpuno obesmisli rad službi bezbjednosti, ali i tadašnjeg Specijalnog državnog tužilaštva i unište svi rezultati koji su postignuti.

– Jasna je i namjera da se uruši institut zaštićenog svjedoka, da se potpuno obesmisle procesi koji su aktivni u sudu i tužilaštvu. Kao što smo svi svjedoci, ovih dana imamo rezultate akcije obezvređivanja rada policije i tužilaštava - izlazak lica na slobodu, koja su optužena za najteža krivična djela, ubistva, pripremanja likvidacija, trgovinu narkoticima, postavljanje eksplozivnih naprava, koji se slobodno šetaju po Crnoj Gori – navodi Lazović.

Ističe da je užasavajući podatak da su određena lica nedavno, prilikom izlaska iz zatvora, prozivala policajce koji se ,,nepravedno nalaze u pritvoru“.

- Istovremeno, roditelji ubijenog koliko juče iz nemoći štrajkuju glađu, jer se optuženi za teško ubistvo puštaju da se brane sa slobode zbog isteka trogodišnjeg roka bez prvostepene presude – kazao je on.

Lazović: Bi i još podm dolazi vrije

na Nezavisni sindikat policije i njegove članove koji sprovode sljedbenici i poslušnici prethodnog menadžmenta MUP-a.

- Kao i svaki pokušaj do sada i ovaj će im biti uzaludan. Mi sigurno nećemo odustati od borbe za bolji položaj policijskih službenika, ali i bolje i sigurnije društvo uopšte - kazao je Rmandić prije dva dana.

Na protestu Nezavisnog sindikata 20. septembra prošle godine došlo je do verbalnog obračuna između bivšeg ministra Adžića, koji je u to vrijeme rukovodio MUP-om, i nezadovoljnih policajaca.

Rmandić je, obraćajući se okupljenim kolegama, tada poruNa meti nove vlasti: Zoran Lazović čio da je dugačka lista zamjerki na rad Adžića, optužujući ga za uništavanje policijske orgaNa sceni je klasična inkvizicija, ne nizacije, nakon čega se obratio samo za mene, nego za sve one koji Adžiću poručujući mu da nije poželjan na skupu. baštine vrijednosti građanske države Iako je tadašnji ministar Adžić i antifašizma, onih koji su patriote, koji nakon protesta pred novinarima poručio da neće biti nika- PLANSKO poštuju svoju državu, koji nemaju kve odmazde prema učesni- URUŠAVANJE rezervnu domovinu i spremni su da cima protesta, Rmandić i član SISTEMA Glavnog odbora NSPCG Zoran BEZBJEDNOSTI daju živote za svoju državu – ocijenio Knežević, koji je uredno prija- Lazović ocjenjuje da su svi vio protest, pozvani su kasnije građani Crne Gore danas svje- je Lazović, naglašavajući da je njegova tog dana u Odjeljenje bezbjed- doci teških posljedica sistem- porodica tokom posljednje dvije godine nosti Podgorica da se izjasne skog urušavanja bezbjedizložena klasičnoj političkoj, medijskoj „na okolnosti“ u vezi sa pro- nosnog sektora. Zbog toga testom ispred zgrade MUP-a. famozna ,,plava sveska“ Mila torturi i raznim oblicima diskriminacije Zanimljiv detalj je da im je u Božovića nije novost, samo je policiji saopšteno da su pozva- razotkrila ono što je mnogim bolje osjetili na našoj koži, po- ve opaske i tvrdnje – malicioni u OB Podgorica po usme- ljudima u sektoru bezbjedno- sebno tokom posljednje dvi- zne neistine, kao što je ona da nom nalogu državne tužiteljke sti odavno jasno. je godine kada prolazimo kroz je boravio u kabinetu Dejana u Osnovnom državnom tuži- Kako ocjenjuje, u nared- medijsku, političku torturu i Kneževića. laštvu Biljane Pavličić, ali da nom periodu biće još svesa- pokušaje ,,ubijanja ličnosti“. Pojasnio je da je nakon što su inspektori koji su od njih ka, ,,različitih boja i sa različi- Na sceni je klasična inkvizi- je smijenjen na elektronskoj prikupljali podatke odbili da u tih adresa i autora, svakakvih cija, ne samo za mene, nego sjednici Vlade sa mjesta pozapisnike o prikupljanju oba- sadržina, naručenih prepiski, za sve one koji baštine vri- moćnika direktora Uprave vještenja od građana unesu in- službenih zabilješki, infor- jednosti građanske države i policije, bio samo jednom u formaciju po čijem nalogu ih macija, dezinformacija, laži i antifašizma, onih koji su pa- zgradi Ministarstva unutrašsaslušava, kao ni razlog pozi- podmetačina“ - koje proisti- triote, koji poštuju svoju dr- njih poslova i Uprave policije. va na „informativni razgovor“. ču iz želja bolesnih ambici- žavu, nemaju rezervnu do- - Da, samo jednom, i to kaTada je u izjavi pred inspek- ja ili neostvarenih želja poje- movinu i spremni su da daju da sam morao poći da poditorom Radosavom Šćepano- dinih ljudi ,,da postanu neko živote za svoju državu – ka- gnem svoja dokumenta – radnu knjižicu. Sve ovo je lako vićem, u koju je Pobjeda ima- i nešto“. zao je Lazović. la uvid, Rmandić istakao da je - Moja porodica i ja smo to naj- Ističe da su mnoge Šukoviće- provjeriti jer je zgrada Minimislio da se saslušanje odnosi Lazović ističe da su mnoge Šukovićeve opaske i tvrdnje – maliciozne na nasrtaj ministra unutrašnjih neistine, kao što je ona da je boravio u kabinetu Dejana Kneževića. poslova Filipa Adžića i pokušaj fizičkog obračuna sa starijim Pojasnio je da je nakon što je smijenjen na elektronskoj sjednici Vlade gospodinom koji je bio učesnik sa mjesta pomoćnika direktora Uprave policije, bio samo jednom u protesta, pa je zbog toga odbio zgradi Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave poliicije. ,,Sve je ovo da odgovara na pitanja inspeklako provjeriti jer je zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova pod obezbjeđenjem, tora bez prisustva advokata.

I. PERIĆ ima i prijavnicu gdje se evidentira ko dolazi i kod koga ide – ispričao je Lazović

Hronika

Četvrtak, 25. januar 2024.

i. mandić

iće još laži metanja, ali eme istine

Za dvije tone kokaina koje su zaplijenjene nemamo danas ni jedno lice optuženo, kamoli osuđeno! Naprotiv: imamo oslobađajuću presudu za dva lica koja su nepravedno bila u pritvoru punih osamnaest mjeseci! Ovako nešto je nezapamćeno do sada, a niko nije snosio oodgovornost za pogrešne procjene, za lažno optuživanje ljudi – ističe Lazović

starstva unutrašnjih poslova pod obezbjeđenjem, ima i prijavnicu gdje se evidentira ko dolazi i kod koga ide – ispričao je Lazović.

Kako ističe, Dejan Knežević je njegov dugogodišnji saradnik, radili su zajedno u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala.

-Mogu da kažem da se radi o vrsnom policajcu i kvalitetnom čovjeku. Bez obzira na optužbu koja mu se stavlja na teret, ubijeđen sam da će dokazati svoju nevinost u narednom periodu. Imao je puno moje povjerenje i tokom zajedničkog rada imali smo izvanredne rezultate, što je i konstatovano od Evropske komisije, gdje je u izvještaju decidno navedeno da postoje evidentni pomaci u borbi protiv organizovanog kriminala i slobode govora – kazao je Lazović.

Demantovao je i navode Mila Božovića da je on rukovodio akcijom u Budvi.

- To je notorna neistina. Nijedan pripadnik sektora od tih stotinu, koliko ih je bilo, nije tog dana boravio u Budvi, niti je učestvovao u toj akciji. Tačno je da sam uveče bio u Budvi, ali sa kolegama koje su starješine, da bi obezbijedili smještaj i ne vraćaju se uveče, jer su 48 sati bili pod punom opremom, u čizmama i nijesu imali prilike da odmore, niti da spavaju. Po tom osno-

vu sam bio tamo i u hodniku Centra bezbjednosti Budva sam sreo Božovića – objasnio je Lazović.

Naglasio je da nije imao naređenje, niti ovlašćenja da učestvuje u akciji u Budvi i da je to sasvim jasno i Milu Božoviću koji je bio član Odbora za bezbjednost i odbranu.

VELIKA PROPAGANDA, MALI REZULTATI

Komentarišući bezbjednosnu situaciju, ovaj dugogodišnji operativac bezbjednosnih službi ističe da je veoma intenzivna propaganda policijskih akcija, ali da ta velika kampanja služi samo da bi se kamuflirali slabašni rezultati.

- Za dvije tone kokaina koje su zaplijenjene nemamo danas ni jedno lice optuženo, kamoli osuđeno! Naprotiv: imamo oslobađajuću presudu za dva lica koja su nepravedno bila u pritvoru punih osamnaest mjeseci! Ovako nešto je nezapamćeno do sada, a niko nije snosio oodgovornost za pogrešne procjene, za lažno optuživanje ljudi – ističe Lazović.

Govoreći o targetiranju svoje porodice, Lazović navodi i primjer da je, odmah po otkrivanju tunela do depoa zgrade Višeg suda u Podgorici krenula prljava kampanja protiv njega i njegove prodice.

-Istog dana čuli smo stav jedne političke partije, koja navodno želi da bude ozbiljna politička snaga u Crnoj Gori, da se taj tunel ,,možda kopao za porodicu Lazović“.

Zamislite tu izjavu! A kad su

došli do podataka o čemu se radi, pohrlili su da iskompromituju i kontaminiraju tragove prije nego je završen uviđaj, pa da tunel što prije zabetoniraju. Do danas nemamo nijedno lice u pritvoru i tim se slučajem, zanimljivo, bavi Osnovno državno tužilaštvo – naglašava Lazović.

Napominje da nijedan član njegove porodice ,,nije išao tunelom, ni bušotinama“.

-Svuda gdje idemo, ulazimo na vrata i tako će ostati. Iako se govorilo da je tunel kopan za Lazoviće, imam da poručim da je kopan za miševe i oni su uspjeli da ga unište i kao predmet zabetoniraju! Eto kako rade i kakvi su im rezultati – kaže Lazović.

Ne vjeruje da će se brzo smiriti situacija i obustaviti plansko podmetanje lažnih dokaza, sumnjivih konstrukcija i napada na ličnosti.

ČEKAJUĆI VRIJEME ISTINE

Zoran Lazović ocjenjuje da su brojne podmetnute afere, proganjanja ličnosti, pa i njegove porodice, rezultati vlade Dritana Abazovića i njegovih ministara kojima su ,,usta bila svakodnevno bila puna borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, a suštinski su oni stvarali pogodno tlo za organizovani kriminal“.

-Kroz politički uticaj stvorili su ovakvu atmosferu oko ljudi koji se pominju u prepiskama. Poslije 30. avgusta su tražili, da podsjetim, i da pričaju sa mnom, ali naravno to nijesam nikad prihvatio, niti bih pričao sa bilo kojim političarom u dijelu profesionalnih aktivnosti i zaduženja – kazao je Lazović.

Dodaje da kada su vidjeli da ne mogu uticati na njegove poteze, tražili su od Lazovića da podnese ostavku, uz obrazloženje da - ako on to uradi, da će ,,za pet minuta“ učiniti isto i ostalih sedam pomoćnika.

-Kao ozbiljan čovjek, koji radi 35 godina u bezbjednosnim strukturama, nijesam to učinio zato što se – za podnošenje ostavke - podrazumijeva postojanje neke disciplinske ili krivične odgovornosti ili nedostatak rezultata. Kako ništa od toga nijesu mogli da pronađu ni meni ni timu kojim sam rukovodio, bili su prinuđeni da promijene zakon i organizacione šeme kako bi nas smijenili i organizuju službu onako kako oni smatraju da treba - podsjetio je Lazović na smjene u Upravi policije iz marta 2021. godine.

Uprkos svemu, Zoran Lazović je ubijeđen da ubrzo biti svim građanima poznata istina i lažne optužbe protiv njega i njegove porodice.

-Naravno, biće još neistina, podmetačina, laži, ali se nadam i ubijeđen sam da će brzo doći vrijeme da oni koji to sada rade - dođu u situaciju da moraju odgovarati za to, zaključuje Lazović.

Ana RAIČKOVIĆ

Odbrana predsjednika Opštine Budva saopštenjem reagovala na ocjenu dijela javnosti u vezi savjetodavne funkcije šefa SPO

Jovanović: Plava sveska dokaz da je Šuković častan i prijatelj Mila Božovića Sadržaj ,,plave sveske“ ne samo da ne kompromituje šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, već dokazuje da se radi o profesionalcu, koji je pomagao svome prijatelju, tada poslaniku – Milu Božoviću, kazao je za Pobjedu advokat Miroje Jovanović.

Sa druge strane, ministar pravde Andrej Milović je komentarišući objavljivanje sadržaja ,,plave sveske“ kazao da njeni navodi predstavljaju nezapamćen skandal koji potpuno kompromituje šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića.

Odbrana Mila Božovića je u utorak objelodanila sadržaj ,,plave sveske“ u kojoj se nalaze pitanja koja je Božović kao poslanik postavljao na odborima za bezbjednost, a koja mu je pripremao prijatelj i savjetnik Predrag Šuković – šef Specijalnog policijskog odjeljenja.

Dok je dio javnosti ocijenio da je Šuković savjetodavnu funkciju Božoviću iskoristio za targetiranje kolega, advokat Miroje Jovanović u reagovanju tvrdi da je prvi čovjek SPO-a pomagao njegovom branjeniku da registruje i razotkrije ogranke kriminalnih struktura unutar MUP-a, da na pravi način pripremi pitanja za šefove službi bezbjednosti, rasvijetli ulogu pojedinih policajaca koji su vršili torturu nad pripadnicima tadašnje opozicije i članovima njihovih porodica, kao i da javno preispita sporni boravak Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori.

-Podsjećam da se sve navedeno dešava u periodu za koji SDT tvrdi da je Božović član grupe sa ljudima koje raskrinkava, kritikuje i traži njihove smjene. Ovaj dokaz nema bilo kakve veze sa trenutnim neslaganjima pojedinih državnih funkcionera sa Predragom Šukovićem, budući da je objavljen, vještačen i sudu dostavljen prije negativnih komentara na račun gospodina Šukovića – navodi Jovanović.

Vještačenje tog dokaza, kako je naveo, završeno je još 30. maja prošle godine.

-Tada sam i saopštio da odbrana posjeduje dokaze i vještačenje, a SDT – konkretno tužilac Jovan Vukotić nije pokazao interesovanje za ovaj

m. babović

n lažnim optužbama Predraga Šukovića i a Božovića

11

Miroje Jovanović

Za Šaranovića nema ništa sporno u plavoj svesci Mila Božovića Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz sadržaja ,,plave sveske“ nije prepoznao bilo što inkriminišuće osim razgovora Mila Božovića i Predraga Šukovića na opšte poznate teme u datom momentu.

On je odgovarajući na pitanje novinara ukazao da nema potvrdu autentičnosti sadržaja plave sveske, ali je primijetio da se odnosi na period kada Šuković nije bio šef Specijalnog policijskog odjeljenja već službenik granične policije i period kada Crna Gora nije imala uvid u prepiske iz Skaj komunikacija. Šaranović je naveo da objavljeni rukopisi ukazuju da su Božovića kao tadašnjeg poslanika interesovale teme koje su u tom trenutku bile opšteprisutne u parlamentu, na medijskoj sceni ili u skoro svakom crnogorskom ugostiteljskom objektu.

dokaz odbrane - ističe advokat Jovanović.

On je plavu svesku sudu dostavio još 4. decembra prošle godine, ali tada nije imao priliku da javno obrazloži taj dokaz jer je tog dana ročište za kontrolu optužnice odloženo krivicom SDT-a.

-Sve to se dešavalo prije određenih javnih sporenja u vezi gospodina Šukovića. Plava sveska je potom dospjela u fokus javnosti 19. januara ove godine jer je tek toga dana odbrana konačno mogla da sudu prezentuje dokaze u korist Božovića, a prilikom ispitivanja optužnice na javnom ročištu – ističe Jovanović.

On je istakao da je sadržaj pla-

Dok je dio javnosti ocijenio da je Šuković savjetodavnu funkciju Božoviću iskoristio za targetiranje kolega, advokat Miroje Jovanović u reagovanju tvrdi da je prvi čovjek SPO-a pomagao njegovom branjeniku da registruje i razotkrije ogranke kriminalnih struktura unutar MUP-a

ve sveske dokaz nevinosti Mila Božovića.

On je naveo da je nemoguće da je Božović zajedno optužen sa osobama koje su i njega lično, ali i mnoge druge građane nezakonito pratile, hapsile i maltretirale, a koje je on na sjednicama odbora raskrinkao imenom i prezimenom.

Predsjednik Opštine Budva Milo Božović je 19. januara prilikom ocjene dokaza Specijalnog državnog tužilaštva, koje tvrdi da je kao član osamnaestočlane kavačke grupe učestvovao u švercu kokaina kazao da su te optužbe besmislene s obzirom na to da mu je u poslu unapređenja bezbjednosnog sektora pomogao prvi čovjek SPO-a Predrag Šuković.

-Da se pogrešno ne shvati, od Šukovića sam imao samo pomoć. On je neko ko se prije svake sjednice Odbora za bezbjednost sa mnom viđao i davao mi podatke – rekao je taB. R. da Božović.

12 Hronika

Četvrtak, 25. januar 2024.

Advokatica: Mrvaljeviću ne daju na slobodu da mu pokojni i pritvoreni ne bi pomogli u bjekstvu

Zahtjev advokatice Pavličić uslijedio je nakon potvrde da u spisima predmeta egzistira pismo Vladana Mijuškovića pritvorenog u Zagrebu u kome iskazuje spremnost da iznese odbranu i učestvuje u sudskom postupku putem video-linka, a da o tome odbrana optuženih nikada nije obaviještena.

Ona je je istakla da je sud i na taj način grubo prekršio prava njenog branjenika koji se nalazi već 26 mjeseci u pritvoru jer ukoliko bi se našao na slobodi, u bjekstvu bi mu pomogli pritvoreni Vladan Mijušković i pokojni Jovan Vukotić.

-Odbrana Jovana Mrvaljevića osnovano traži izuzeće postupajućih sudija obzirom da je predsjednica krivičnog vijeća, sutkinja Nada Rabrenović potvrdila da u spisima predmeta postoji dokaz da se okrivljeni Vladan Mijušković obraćao sudu iz zatvora u Zagrebu sa zahtjevom da mu se omogući odbranaodnosno praćenje ovog suđenja putem video linka a da, slobodno mogu reći, sud neće da utvrdi tu činjenicu – kazala je advokatica Pavličić.

Osim toga ona je navela da vanraspravno vijeće Višeg suda u tipskim rješenjima o

Advokatica Tatjana Pavličić protestovala je u Višem sudu zbog grubog kršenja ljudskih prava njenom branjeniku Jovanu Mrvaljeviću i zatražila od medija da aktuelizuju ovaj slučaj i. božović

PODGORICA – Suđenje optuženima za planiranje likvidacije Veljka Belivuka, Marka Miljkovića i Slobodana Kašćelana juče je u podgoričkom Višem sudu odloženo na neodređeno vrijeme nakon što je advokatica Tatjana Pavličić zatražila izuzeće sudećeg i vanraspravnog vijeća Višeg suda i predsjednika ovog suda zbog grubog kršenja prava njenom branjeniku Jovanu Mrvaljeviću.

Sa privođenja Janka Vukadinovića

produženju pritvora Jovanu Mrvaljeviću navodi da bi mu u slučaju puštanja na slobodu pomoć u u bejkstvu pomogao pružiti Jovan Vukotić koji je ubijen septembra 2022. godine.

-Tek nakon aktualizacije tog obrazloženja putem medija vanraspravno vijeće Višeg suda je prestalo da se poziva na ovaj razlog, ali zato navodi da će Vladan Mijušković koji se nalazi u ekstradicionom pritvoru pružiti pomoć u bjekstvu Jovanu Mrvaljeviću. Pošto ovom sudu ove okolnosti nijesu važne, pozivam medije da ovo objave – kazala je advokatica Pavličić.

Ona je dodala da je odbrana više puta tražila ukidanje pritvora Mrvaljeviću koji se 26

Ulcinjska policija podnijela krivičnu prijavu protiv sugrađanina

mjeseci nalazi u Istražnom zatvoru, ali da ti zahtjevi nijesu imali dejstvo.

-Okrivljenom Jovanu Mrvaljeviću se grubo krše osnovna ljudska prava zbog činjenice da sud ne želi da utvrdi činjenice koje postoje u spisima predmeta, ali i zbog teškog položaja mog branjenika u ovom postupku. Ukazujem da je Jovan Mrvaljević izložen lošem tretmanu u Istražnom zatvoru gdje se diskriminatorski odnose prema njemu. Pet puta je pozvan da se spremi za posjetu doktoru da bi svaki put odlazak bio otkazan u zadnjem minutu zbog nedostatka tehničkih kapaciteta.

Odbrana je u saznanju da se druga pritvorena lica efikasno prevoze u zdravstvene

ustanove – ukazala je advokatica Pavličić.

Ona je saopštila da je o ovom problem obavijestila sud, ali da nije dobila odgovor.

Pavličić je na kraju protestovala zbog grubo narušenih prava njenom branjeniku Jovanu Mrvaljeviću.

Za planiranje likvidacije Belivuka, Miljkovića i Kašćelana sudi se Janku Vukadinoviću, Radovanu Stanišiću, Mileti Jovanoviću, Momčilu Miliću, Dušanu Ivanoviću i Almiri Mujahodžić.

Na optuženičkoj klupi u ovom predmetu našao se i nekadašnji policijski funkcioner Dalibor Medojević zbog odavanja povjerljivih informacija ljudima iz kriminalnog miljea.

B. R.

Nalaz Komisije za popis depoa Višeg suda u Podgorici gov.me

Odbrana tražila izuzeće sudija koje postupaju protiv optuženih za planiranje likvidacija Belivuka, Miljkovića i Kašćelana

Dritan Abazović i Marko Kovač

Potvrđeno da su ukradena dva pištolja Vukadinovića i jedan Mujovića PODGORICA - Komisija za popis depoa Višeg suda u Podgorici utvrdila je da su ukradena dva pištolja oduzetih od Janka Vukadinovića u predmetu za planiranje likvidacije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića 22. januara 2021. godine na tivatskom aerodromu, saopštio je za Pobjedu advokat Damir Lekić.

Prema navodima dopisa koji je potpisao predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić, a u koji je Pobjeda imala uvid, utvrđeno je da iz depoa Višeg suda nedostaju pištolji ,,Valter” i ,,Glok” koji su se u arhivi suda nalazili od 12. jula 2022. godine.

Pobjeda je ranije pisala da su provalnici prilikom upada u depo Višeg suda kroz tunel prokopan iz susjedne zgrade odnijeli više komada vatrenog oružja od kojih su tri dokazi iz specijalnih predmeta.

Osim pištolja Janka Vukadinovića utvrđeno je da je iz depoa odnijet i pištolj koji je oduzet od Radovana Mujovića koji slovi za jednog od vođa kavačkog klana.

Krajem prošle godine u ODT-u su ukazali da je u ,,predmetnom slučaju izostalo potpuno utvrđivanje jedne od odlučnih činjenica - a to je tačan popis stvari koje su kritičnom prilikom protivpravno oduzete i prisvojene iz depoa Višeg suda u Podgorici, iako se postupajući državni tužilac više puta obraćao predsjedniku Višeg suda i v.d. predsjednice Vrhovnog suda.

Međutim, odmah nakon otkri-

vanja „tunela“ javnosti je saopšteno da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u tom depou, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu. Ali nikada nije saopšteno gdje su tone preostalog kokaina zaplijenjenog u drugim akcijama.

Istragom u slučaju ,,Tunel“ obuhvaćeni su Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Ivica Piperović i Nikola Milačić, kao i srpski državljani Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Ova grupa osumnjičena je za kopanje tunela i podršku i tereti se za krivično djelo teška krađa i sprečavanje dokazivanja.

Prema javnosti dostupnim informacijama do danas niko iz sektora bezbjednosti nije pozvan na odgovornost zbog prokopavanja podzemnog tunela dugog 30 metara, u srcu glavnog grada, zoni u kojoj se nalaze ključne institucije naše države – od zgrade Predsjednika, Skupštine, Vlade, Centralne banke do pravosudnih institucija.

Kada je 11. septembra prošle godine utvrđeno da je neko upao u sudski depo, jer su službenice zatekle ispreturane predmete, odmah je obaviještena policija. Uviđaj je počeo u osam ujutro i trajao do 17 sati po podne i za to vrijeme policajci i inspektori nijesu uspjeli da pronađu rupu u zidu!

Rupu u zidu, odnosno „tunel“ ostao nevidljiv istražiteljima čitavih 18 sati, dovoljno vremena da se unište i nestanu C.H.

tragovi.

U Baru uhapšen vozač koji je vozilom upravljao pod dejstvom narkotika

Mladić uhapšen zbog Oduzeti noževi, lisice, kartice sa natpisima ,,Uprava policije“ i ,,Državna bezbjednost“ pokušaja ubistva državljanina BiH ULCINJ – A. K. (22) iz Ulcinja uhapšen je zbog sumnje da je pokušao da ubije državljanina Bosne i Hercegovine, J. K. (43).

On je, kako su kazali iz policije, u utorak oko sedam časova u mjestu Štoj, nakon kraće verbalne rasprave nožem nanio povredu J.K. u predjelu potiljka. Osumnjičeni je J.K. nanio lakC. H. še tjelesne povrede.

BAR – Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar, Interventne jedinice policije, su preksinoć oko 21.25 časova u Požarevačkoj ulici u tom gradu zaustavili vozilo bjelopoljskih registarskih oznaka kojim je upravljao I. D. a sa kojim se u vozilu nala-

zio i J. S, oba lica iz Bara.

-Kontrolom pomenutih građana i vozila pronađena je metalna palica na rasklapanje na pola, povezana lancem – tzv. nunčake, tri noža, šuriken zvijezda sa pet oštrih kraka, sredstva za vezivanje – lisice, kao i dvije plastificirane kartice sa natpisom

„Uprava policije Crne Gore“ sa imenom I. D, ličnom fotografijom, serijskim brojem i natpisom ,,Državna bezbjednost“ ispod fotografije – saopšteno je iz policije.

Sa događajem je upoznat nadležni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama ovih lica ne stiču elementi kri-

vičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

I. D. je lišen slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima jer je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom psihoaktivnih supC. H. stanci.

Svijet

Četvrtak, 25. januar 2024.

13

Bivši američki predsjednik pobijedio i na izborima Republikanske stranke u Nju Hempširu KONKORD – Bivši američki predsjednik Donald Tramp pobijedio je i na drugim unutarstranačkim izborima Republikanske stranke održanim u utorak u Nju Hempširu, ostavivši iza sebe bivšu amasadoroku u Ujedinjenim nacijama i guvernerku Južne Karoline Niki Hejli.

Tramp je osvojio 54,5 odsto glasova i podršku 11 elektora, dok se Hejli izborila za 43,6 odsto glasova i osam elektora.

Ovakav ishod predizbora u Nju Hempširu, nakon ubjedljive pobjede na kokusu u Ajovi prošle nedjelje, sugeriše da će Tramp po treći put biti kandidat Republikanske stranke na predsjedničkim izborima u novembru i da će se, po drugi put, suočiti sa aktuelnim šefom Bijele kuće i, najvjerovatnije, kandidatom Demokratske stranke Džozefom Bajdenom.

Tramp je, tokom obraćanja svojim pristalicama u Nju Hempširu, kako prenose američki mediji, umjesto o svojim, govorio o rezultatuima svoje protivkandidatkinje Niki Hejli.

- Ona nije pobijedila, ona je izgubila. Imala je veoma loše veče. Bila je treća u Ajovi, a još uvijek se mota okolo - rekao je Tramp.

Hejli je, sa druge strane, poručila da će, uprkos dva uzastopna poraza, nastaviti sa kampanjom za naredne predizbore Republikanske stran-

Hejli sve nade polaže u Južnu Karolinu, ali ankete prednost opet daju Trampu Ishod predizbora u Nju Hempširu, nakon ubjedljive pobjede na kokusu u Ajovi prošle nedjelje, sugeriše da će Tramp po treći put biti kandidat Republikanske stranke na predsjedničkim izborima u novembru i da će se, po drugi put, suočiti sa aktuelnim šefom Bijele kuće i najvjerovatnije kandidatom Demokratske stranke Džozefom Bajdenom ke, koji se održavaju u Južnoj Karolini, državi gdje je nekada obavljala funkciju guvernerke.

- Predizbori u Nju Hempširu bili su prvi u zemlji, ali ne i posljednji. Trka je daleko od kraja. Ostalo je još na desetine država, a sljedeća na redu je moja Južna Karolina - rekla je Hejli, te ocijenila kako se „haos Džozefa Bajdena“ ne može popraviti „republikanskim haosom“.

Ankete, međutim, pokazuju da je Tramp u značajnoj prednosti čak i u Južnoj Karolini.

Niki Hejli u svakom slučaju ostaje posljednji protivkandidat Trampu za republikansku nominaciju, nakon što se iz predizborne trke povukao guverner Floride Ron Desantis.

Vrhovni sud Kolorada Tram-

Tramp nakon pobjede u Nju Hempširu

pu je zabranio da se takmiči na predsjedničkim izborima naredne godine u toj saveznoj

američkoj državi, ali ta odluka ne obavezuje druge države.

Protiv Trampa su, takođe, po-

dignute i četiri optužnice što mu, kako sada stvari stoje, nije ni najmanje uzdrmalo rejting.

Na stranačkim izborima u Nju Hempširu glasale su i demokrate, ali Bajdena nije bilo na glasačkom listiću.

Demokratska partija je planirala da prvi stranački izbori, umjesto u Nju Hempširu budu u Južnoj Karolini.

Demokrate na nivou države Nju Hempšir tvrde, međutim, da ih zakon obavezuje da prvo glasaju tu, pa su izbore ipak organizovali.

Oni koji žele da podrže Bajdena morali su da dopišu njegovo ime, što je i učinilo malo više od jedne četvrtine birača.

Bajden je, na osnovu prebrojanih 86 odsto glasačkih listića, osvojio 23.095 glasova i proglašen je za pobjednika.

Demokrate će u Južnoj Karolini glasati 3. februara, a republikanci tri nedjelje kasnije.

Formalno, kandidati obje stranke će biti poznati na završnim konvencijama. Kada je riječ o republikancima, to bi trebalo da bude u julu, dok je završna konvencija demokrata predviđena u avgustu.

Slučaj akušerskog nasilja u bolnici u Sremskoj Mitrovici potresa Srbiju U petak zasijeda vijeće sudija Međunarodnog suda pravde

Obdukcija pokazala da je beba umrla zbog nasilnog porođaja BEOGRAD – Obdukcija tijela bebe rođene u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici pokazala je da je njena smrt nastupila zbog nasilnog porođaja.

To je, nakon preuzimanja nalaza obdukcije, izjavila majka preminule djevojčice Marica Mihajlović koja je prilikom porođaja 11. januara ove godine pretrpjela nezapamćeno akušersko nasilje koje je kasnije rezurtiralo smrću njene bebe.

Za nasilje je optužen ljekar specijalista ginekologije i akušerstva u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici M.M. (45), koji je po nalogu Višeg javnog tužilaštva uhapšen i pritvoren zbog sumnje da je izvršio krivično djelo protiv zdravlja ljudi.

On je, kako je Marica Mihajlović ispričala, odbio da je porodi carskim rezom i pustio je da se satima muči prije nego što je počeo da joj „skače po stomaku“ i nasilno izvlači bebu koja se zaglavila u karlici.

Porodilja je rekla i kako ju je M.M. prilikom porođaja vrijeđao na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, stiskao vilicu i prijetio da će joj razbiti glavu, izbiti zube i da će imati dvije lobanje.

Jedna od porodilja koja je u po-

HAG - Sudije Međunarodnog suda pravde sa sjedištem u Hagu će, nakon optužbi Južnoafričke republike za počinjeni genocid u Gazi, u petak 26. januara donijeti odluku o eventualnom pokretanju hitnih mjera protiv Izraela.

Tu odluku će, kako je juče saopšteno iz Međunarodnog suda pravde, donijeti vijeće sačinjeno od 17 sudija.

Od njihove odluke zavisiće i to hoće li Izrael trpiti bilo kave posljedice zbog svoje nemilosrd-

Odlučuju o mjerama protiv Izraela ne vazušne i kopnene ofanzive u Pojasu Gaze u kojoj je, za svega 110 dana rata, pobijeno gotovo 26.000 Palestinaca.

Iako se očekuje da sudije donesu odluku o mogućim hitnim mjerama, sud ipak neće istovremeno odlučivati i o optužbama za genocid.

Odluke Međunarodnog suda pravde su pravno obavezujuće i bez mogućnosti žalbe, ali sud

nema mogućnost da ih sprovede.

U Pojasu Gaze je od 7. oktobra minule godine, kada je Izrael pokrenuo rat protiv militantne grupe Hamas, prema posljednjim podacima tamošnjeg Ministarstva zdravlja, ubijeno 25.700 ljudi, a 63.740 povrijeđeno.

Većina ubijenih i ranjenih, njih čak 70 odsto, su palestinska djeca i žene.

Novi rast napetosti na relaciji Seul - Pjongjang Bolnica u Sremskoj Mitrovici

rodilištu bila zajedno sa Maricom Mihajlović ispričala je kasnije za beogradske medije da su je 11. januara oko 10 sati uveče probudili Maričini krici i zapomaganje. Potom je, kako je ispričala, čula ljekara koji joj govori „Napni se pi*da ti materina“ i „guraj, kravo“.

Nakon što je javnost za ovaj slučaj saznala iz medija, pokrenut je inspekcijski nadzor u bolnici u Sremskoj Mitrovici.

U izvještaju pedijatara Klinike za pedijatriju Instituta za zdravstvenu zaštitu djece i omladine Vojvodine, navedeno je da je smrt novorođene djevojčice nastupila 12. januara u 4.38 sati.

- Na osnovu kliničkog toka i prispjelog obdukcionog nalaza, mišljenja smo da je do nepovoljnog ishoda došlo usljed teške perinatalne asfiksije ploda i masivne aspiracije mekonijuma, te posljedičnog nastanka bilateralnog pneumotoraksa, te bilateralne suprarenalne hemoragije. Verifikovano je i prisustvo subgalealnog hematoma - piše u tom izvještaju.

Ministarka zdravlja Srbije Danica Grujičić izjavila je, sa druge strane, kako unutrašnja kontrola još nije dala zaključak u vezi sa ovim slučajem, jer su doktori zahtijevali da svi učesnici, uključujući i načelnike odjeljenja, daju svoje izjave.

Sjeverna Koreja lansirala krstareće rakete u Žuto more

PJONGJANG - Sjeverna Koreja ispalila je nekoliko krstarećih projektila u Žuto more, saopštio je Združeni štab oružanih snaga Južne Koreje.

Vjeruje se, kako prenose mediji, da je to bio prvi put da je Sjeverna Koreja izvršila testiranje krstarećih raketa od septembra prošle godine, kada su državni mediji, dan nakon lansiranja, 2. septembra, prenijeli da je Pjongjang probno ispalio dvije krstareće rakete dugog dometa u

okviru vježbe taktičkog nuklearnog udara.

Napetosti između Sjeverne i Južne Koreje rastu, otkao je početkom mjeseca, Pjongjang tri dana uzastopno ispalio baraž artiljerijskih granata u blizini sporne zapadne pomorske granice sa Južnom Korejom, dok je Seul, sa druge strane, u znak odmazde, izveo vojnu vježbu.

Lansiranja projektila uslijedila su nekoliko dana nakon što je Pjongjang u petak, 19. januara, sproveo testiranje podvodnog sistema nuklearnog oruž-

ja „haeil-5-23“ u znak protesta protiv prethodno održanih zajedničkih pomorskih vojnih vježbi Južne Koreje, Sjedinjenih Američkih Država i Japana.

Sredinom ovog mjeseca, 14. januara, Sjeverna Koreja lansirala je novu hipersoničnu raketu na čvrsto gorivo, a dva dana kasnije, lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un pozvao je na reviziju Ustava kako bi se Južna Koreja definisala kao „neprijateljska zemlja broj jedan“.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

14 Crnom Gorom

Četvrtak, 25. januar 2024.

Andrijevica: Direktorica Doma zdravlja o rezultatima imunizacije

Račić: Roditelji vjeruju u MMR vakcinu, o HPV imaju predrasude Institut za javno zdravlje registrovao je 404 slučaja obolijevanja od pertusisa (velikog kašlja). Direktorica Doma zdravlja u Andrijevici Milica Račić navodi da je u toj opštini broj oboljelih minimalan.

– Imamo dva laboratorijski dokazana slučaja. Nekoliko pacijenata sa kliničkom slikom koja odgovara toj bolesti je upućeno na testiranje, ali rezultati još nijesu pristigli.

Nemamo teških slučajeva– kazala je Račić.

Ističe da je kompletna zdravstvena slika u Andrijevici dobra.

– U posljednjih mjesec dana u populaciji je primijećen povećan broj respiratornih infekcija, ali je epidemiološka situacija pod kontrolom – kazala je Račić.

ZADOVOLJNI ODZIVOM: Dom zdravlja

Svi brojevi naravno zavise od toga koja se doza daje, ali smo po procentu vakcinacije prvi u Crnoj Gori – kazala je ona.

Nedavno je, za Pobjedu, direktor Doma zdravlja u Mojkovcu Miloje Zejak kazao da je njihova ustanova po broju djece vakcinisane MMR-om lider u Crnoj Gori, te da su od 2019. godine vakcinisali 312 djece (81,3 odsto).

Institut za javno zdravlje objašnjava da se protiv morbila vakcinišu djeca počev od 12 do navršenih 15 mjeseci primjenom učinkovite i bezbjedne vakcine (MMR), koja je u upotrebi ši-

Herceg Novi: Preduzeće Čistoća unapređuje djelatnosti

Građanima kontejneri za kabasti otpad HERCEG NOVI – Iz preduzeća Čistoća saopštili su da, u cilju rješavanja problema nepropisnog odlaganja otpada, građani mogu kod njih iznajmiti velike kontejnere zapremine od pet do sedam metara kubnih za građevinski, kabasti i zeleni otpad.

– Kako bi rasteretili manje kontejnere, smanjili zagađenje životne sredine i izbjegli ružne slike odloženog kabastog otpada pored kontejnera, svim sugrađanima a posebno gradilištima, nudimo mogućnost iznajmljivanja.

Takođe, naši sugrađani su u mogućnosti da u Reciklažnom dvorištu u Meljinama, svakog dana od sedam do 19 časova, potpuno besplatno odlože do 500 kilograma ot-

Minimalan broj slučajeva velikog kašlja

pada – navode iz tog gradskog preduzeća.

Podsjećaju da je u Logističkom centru (servisna zona) u Igalu počela sa radom vulkanizerska radionica gdje građani po povoljnim cijenama mogu dobiti ovu vrstu servisiranja za svoja vozila.

– Pozivamo vlasnike ugostiteljskih objekata koji u sklopu svoje djelatnosti poslužuju hranu, da iskorišćena jestiva ulja prikupljaju i predaju Reciklažnom centru u Meljinama. Osnovni cilj ove akcije jeste podizanje svijesti sugrađana u pravcu očuvanja životne sredine jer se nepropisnim odlaganjem ove vrste veoma štetnog otpada direktno uništava biljni i životinjski svijet, zagađuju vode, kao i zemljište – saopšteno je iz DOO Čistoća. I.R.

rom svijeta više od tri decenije, a kod nas od 1994. godine. Druga doza vakcine daje se do navršenih sedam godina, odnosno prilikom polaska u školu.

zaslugE

Na nivou Crne Gore, broj vakcinisane djece je mali, a iz Instituta za javno zdravlje naveli su da je razlog tome, u najvećem broju slučajeva, dezinformacije na društvenim mrežama da MMR vakcina izaziva autizam.

Milica Račić ističe da su za dobre procente u Andrijevici najzaslužniji medicinski radnici.

– Povjerenje u zdravstveni sistem je kod nas na visokom nivou. Ljekari i medicinske sestre su sa roditeljima ostvarili dobar odnos i smanjene su predrasude koje imaju u vezi s vakcinom. Organizovali smo i vanrednu vikend vakcinaciju za MMR, veliki kašalj i HPV virus – navodi ona.

Humani papiloma virus (HPV) inficira kožu ili različite sluznice. Većina infekcija nije opasna, ali određeni tipovi HPV-a mogu izazvati genitalne bradavice i nekoliko vrsta raka od kojih je najvažniji rak grlića materice.

Račić kaže da je zainteresovanost za HPV vakcinu znatno niža.

– U ciljnoj grupi djevojčica, koje su 2009, 2010, 2011. i 2012. godište, ima njih 116. Od tog broja je vakcinu primilo 19,59 odsto, odnosno 22 djevojčice, što nije veliki broj. Tu je zainteresovanost manja, jer je i manje povjerenja. Prije svega, radi se o nečemu što je tek uvedeno. S druge strane, širi se i veliki broj dezinformacija o toj vakcini i to sve utiče na odluku roditelja. Mi se trudimo da razbijemo predrasude, ali sve to ide postepeno – objašnjava Račić za Pobjedu.

le, dodajući da je taj broj veći za oko 2.000 u odnosu na 2022. godinu.

– Od 1. januara do 28. decembra prošle godine, prvom dozom MMR-a vakcinisano je 8.295 djece, dok je drugu dozu primilo njih 6.210. Primjetan je veći broj djece koja su vakcinisana MMR-om u odnosu na 2022. godinu. Prošle godine je tu vakcinu primilo oko dvije hiljade djece više u odnosu na 2022. godinu. Brojne studije, koje su sprovedene, jasno su dokazale da nema uzročno–posljedične veze između te vakcine i autizma. Tokom prošle godine je dato 31.645 vakcina protiv velikog kašlja, 600 više u odnosu na godinu ranije. Prvom dozom vakcinisano je 6.922 djece, drugom 6.878, trećom dozom 6.451, dok je prvu revakcinu primilo 6.496 mališana – saopštili su oni.

I. RADONJIĆ

STATISTIKA

Iz Instituta za javno zdravlje naveli su nedavno da je u Crnoj Gori prošle godine 14.500 djece primilo vakcinu protiv malih boginja, zauški i rube-

Bijelo Polje: Mještani Sutivana traže pomoć nadležnih

Do kuća zaleđenom ulicom BIJELO POLJE - Mještani naselja Sutivan, koji žive u blizini OŠ ,,9. maj“, teško dolaze do svojih kuća jer je put kojim moraju proći prekriven ledom. Problem je posebno izražen ovih dana kada su temperature veoma niske.

Za sve krive komšiju, koji je preusmjerio potok, pa umjesto koritom teče ulicom, kao i nadležne koji ništa ne preduzimaju da problem riješe.

Mile Knežević priča da problem datira od prije nekoliko godina.

– Potok doseže iz susjednog sela Kukulje. Jedan od komšija je na granici svog imanja uz ulicu postavio potporni zid.

Potok koji je do tada tekao slobodnim padom zbog toga je promijenio putanju, voda se izliva na ulicu, a nerijetko završava u podrumima mještana – tvrdi Knežević.

Branka Lalević ističe kako nije bilo problema dok je potok tekao svojim tokom.

– Ovaj potok je stvorila priroda i tako je tekao od pamtivijeka. U blizini je i drugi manji potok, sa kojim nema problema. Oba potoka su tekla pre-

ma magistralnom putu, tamo se spajali i oticali prema Limu. Međutim, sada potok teče niz ulicu kroz naše naselje i dalje ulicom u pravcu osnovne škole. Trenutno u ovoj, inače strmoj ulici sve je zaledilo i iz kuća moramo da izlazimo

B. ČOKOVIĆ

ANDRIJEVICA – U Domu zdravlja aktivno radimo na povećanju broja vakcinisane djece. Kada je u pitanju MMR vakcina, imamo povjerenje roditelja i naš procenat imunizovane djece je najbolji u Crnoj Gori. O HPV vakcini još uvijek postoje predrasude – kazala je za Pobjedu direktorica DZ Milica Račić.

Račić je navela da su zadovoljni MMR vakcinacijom u prethodne četiri godine.

– U 2019. godini procenat vakcinacije bio je 97,6 odsto, što je 34 djece. U 2020. godini vakcinisano je 38 djece (97,37 odsto). MMR vakcinu je u 2021. godini primilo 90 odsto djece koja su ispunila uslov, odnosno njih 30. Prije dvije godine (2022) vakcinu je primilo 27 djece. Djeca koja su rođena prošle godine još uvijek nijesu u uzrastu da prime vakcinu.

Facebook

Prvi smo u Crnoj Gori po procentu vakcinisane djece (preko 90 odsto).

HPV vakcinu su primile 22 djevojčice, jer se oko nje i dalje šire dezinformacije – kazala je za Pobjedu Milica Račić

KOMŠIJA PROMIJENIO TOK POTOKA: Zaleđena ulica

sa strahom da ćemo se povrijediti – kaže Lalević.

Dodatni problem je, kaže, što zbog lošeg puta, taksisti neće da voze.

– Taksisti neće da voze a pošto u naselju ima dosta starih i bolesnih, teško ih odvozimo na ljekarski pregled – priča Lalević.

Kaže da su se obraćali nadležnim opštinskim službama, ali da nije bilo rezultata.

– Lično sam tražila pomoć, ali svi odgovornost prebacuju na drugog. Obraćala sam se i Opštinskoj upravi za vode, Komunalnoj inspekciji, Sekretarijatu za komunalne djelatnosti. Svi saslušaju, ali niko ništa da preduzme na rješavanju problema. Dodatni problem je što potok nosi smeće, naslage šljunka i blata, a desi se da ima i fekalija. No, izgleda da nadležne naš problem ne dotiče – zaključuje Lalević.

B.Č.

Crnom Gorom

Četvrtak, 25. januar 2024.

15

Vlada razmatrala informaciju o ugovoru sa kompanijom Tara Resources, dokument označen stepenom tajnosti ,,interno“

O koncesiji za Brskovo odlučiće međuresorska radna grupa PODGORICA – Vlada je na jučerašnjoj sjednici zadužila Ministarstvo energetike i rudarstva da formira međuresornu radnu grupu koja će se baviti ugovorom o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju na prostoru bivšeg rudnika „Brskovo“. Saopšteno je da je materijal

za tu tačku dnevnog reda označen stepenom tajnosti „interno”.

Vlada je u decembru 2010. godine sa kompanijom ,,Brskovo Mine“ (North Mining) zaključila ugovor o koncesiji na 30 godina za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude (Pb, Zn, Cu, FeS2 i ostalih pra-

tećih sulfida metala) na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika „Brskovo“. Od tada je potpisano šest aneksa kojima je koncesionaru produžavan rok da ispuni uslove – pribavi odobrenja i saglasnosti za eksploataciju. U međuvremenu, završen je Nacrt detaljnog prostornog plana za koncesiono područje sa

Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu. Javna rasprava o tim dokumentima je okončana u julu 2023. godine, izvještaj nije objavljen.

Oba dokumenta dobila su kritike stručne javnosti.

Predsjednici Opštine i Skupštine Mojkovca Vesko Delić i Marko Janketić te potpredsjednici Goran Palević

je od otvaranja Rudnika. Predložili su povećanje koncesione naknade, korekciju Detaljnog prostornog plana za koncesiono područje Brskovo sa Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu. Nijesu isključili mogućnost referendumskog izjašnjavanja građana o tom pitanju. Nakon toga Skupština Opštine Mojkovac usvo-

UGOVOR ZAKLJUČEN 2010.GODINE: Plan projekta rudnika Brskovo

i Ivan Ašanin obratili su se početkom novembra Vladi sa inicijativom da se ne odusta-

jila je Incijativu (podnosioci DPS i SNP) o obustavljanju svih aktivnosti iz oblasti ru-

darstva na lokalitetu Brskovo u Mojkovcu i raskid ugovora sa Tara Resources.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović saopštila je krajem decembra kako su se stekli uslovi za raskid ugovora sa kompanijom ,,Brskovo Mine“ za rudnik Brskovo kod Mojkovca, jer nijesu dobijeni urbanističko-tehnički uslovi, niti postoje pretpostavke za njihovo izdavanje. Njeno izjašnjenje tim povodom je tražio ministar energetike i rudarstva Saša D.Š.

Mujović.

Analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave ukazala na brojne probleme PODGORICA – Povećanje broja zaposlenih na lokalnom nivou predstavlja izazov i uz donošenje propisa kojim se uvećavaju zarade, značajno utiče na povećanje tekuće potrošnje u opštinama. Neophodno je hitno sistematsko rješavanje problema prekomjernog broja zaposlenih, naročito u lokalnim javnim preduzećima, što generiše prekomjerne izdatke i izazove u upravljanju javnim finansijama na lokalnom nivou.

To je navedeno u Analizi funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori, koju je pripremilo Ministarstvo javne uprave, a koju je juče usvojila Vlada. Konstatuje se da je trend povećanog broja zaposlenih vidljiv od 2020. godine, nakon što je prestao da važi Plan optimizacije. U brojkama - u lokalnim upravama zaposlena su 7.434 lica, još najmanje toliko u javnim preduzećima i ustanovima.

– Analizirajući broj zaposlenih lokalnih službenika, evidentno je da veće opštine imaju više zaposlenih, zbog čega se može očekivati da imaju snažnije kapacitete da obezbijede izvršavanje svojih nadležnosti.

Sa druge strane, manje opštine imaju veći broj zaposlenih po glavi stanovnika u odnosu na veće – konstatuje se u dokumentu sačinjenom u decembru 2023.

Uprkos velikom broju zaposlenih opštine imaju izazov da obezbijede kadar u pojedinim oblastima. Nedostaju arhitekte, unutrašnji revizori, inžinjeri građevinarstva, vatrogasci, službenici za razvoj i implementaciju projekata, a potrebno je jačanje kapaciteta u IT sektoru.

TEKUĆA POTROŠNJA

Analiza je pokazala i da opštine izdvajaju više sredstava za tekuću potrošnju, u odnosu na kapitalne izdatke, te da se smanjuju sopstveni prihodi. Prema izvještaju DRI o reviziji uspjeha, sopstveni prihodi lokalnih samouprava u 2020. godini okvirno su manji za 37 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, ali i manji za 39 miliona eura u odnosu na 2021.godinu.

Navodi se da su mjere poreske politike u okviru programa „Evropa sad“ proizvele

U opštinama i gradskim preduzećima zaposleno više od 15.000 radnika

Trend povećanog broja zaposlenih vidljiv je od 2020. godine, nakon što je prestao da važi Plan optimizacije. Državi 16 opština duguju 38,3 miliona, a 12 duguje 25 miliona trećim subjektima (dobavljačima, bankama itd). Uprkos velikom broju zaposlenih fali stručni kadar - arhitekte, unutrašnji revizori, inžinjeri građevinarstva, zatim vatrogasci, službenici za razvoj i implementaciju projekata

Trend broja zaposlenih u privrednim društima čiji je osnivač opština

značajne negativne efekte po budžete opština. To je uticalo na smanjenje prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica i prireza porezu na dohodak fizičkih lica. Ministarstvo finansija je nadomjestilo umanjene prihode po tom osnovu iz tekuće budžetske rezerve.

Otplata dugova opština je veoma visoka stavka na rashodnoj strani. Obuhvata ne samo bankarska zaduženja, već i neizmirene obaveze iz prethodnog perioda koje su značajno visoke i predstavljaju ozbiljnu prijetnju za lokalne javne finansije.

– Najveći dio neizmirenih obaveza odnosi se na reprogram poreskog duga prema državi u skladu sa ugovorom potpisamim sa Ministarstvom finansija. Međutim, novoosnovane opštine takođe pokazuju zavisnost od pozajmica od države (iz tekuće rezerve državnog budžeta, Egalizacionog fonda). Ukupni iznos neizmirenih obaveza prema državi za 16 opština koje su dostavile podatke iznosi 38,3 miliona, a 12

od 18 opština ima neizmirene obaveze prema trećim subjektima (dobavljačima, bankama, itd) u iznosu od 25 miliona eura (dvije opštine nijesu dostavile iznose neizmirenih obaveza) – piše u analizi.

DECENTRALIZACIJA

Poređenje stepena decentralizacije Crne Gore u odnosu na druge evropske države koje imaju slične karakteristike, pokazalo je da se ne prati trend prenošenja nadležnosti na niže nivoe vlasti.

-Većina evropskih država ima decentralizovane poslove u oblasti obrazovanja (makar na nivou vrtića), socijalne usluge i zdravstvene usluge. Decentralizacija u Crnoj Gori je ograničena i svodi se na obavljanje poslova iz oblasti komunalne djelatnosti, vodosnabdijevanja i održavanja javnog prostora, dok nema značajnijih nadležnosti u oblasti obrazovanja, zdravlja, socijalnog staranja, prostornog planiranja i tako dalje. I međunarodni analitički dokumenti ukazuju na to. U

Broj zaposlenih u lokalnim upravama

dokumentu ,,Subnational governments in Western Balkans“ koji je objavila SIGMA/ OECD, između ostalog ističe se da u svim državama Zapadnog Balkana, izuzev Crne Gore, obavljaju nadležnosti u oblasti obrazovanja, makar u dijelu predškolskog obrazovanja. Takođe, države Zapadnog Balkana vrše nadležnosti i u oblasti prostornog planiranja, zaštite životne sredine, kao i zdravlja – objašnjeno je u dokumentu.

Opštine obezbjeđuju sredstva za obavljanje određenih nadležnosti koje nijesu iz izvornog djelokruga rada, najviše u oblasti socijalne zaštite, ali i u obrazovanja. U praksi, iako izvršavaju sopstvene nadležnosti u većini slučajeva organi lokalne samouprave su u obavezi da dobiju saglasnosti od centralnih organa. Takođe, dolazi do preklapanja nadležnosti opština predstavlja izazov u praksi, koji se manifestuje preklapanjem nadležnosti, a podaci pokazuju da posebno sjeverne opštine imaju poteškoće sa

Problematični sastavi odbora direktora U Analizi funkcionisanja sistema lokalne samouprave skreće se pažnja na izbor članova odbora direktora javnih preduzeća.

- U analizi statuta po jednog privrednog društva po opštini uočljivo je da generalno nijesu propisani posebni uslovi za imenovanje za člana odbora direktora, već je riječ o predstavnicima osnivača što ukazuje da se odbor direktora imenuje na osnovu diskrecionog prava predlagača. Praksa pokazuje da se u nekim opštinama za predstavnike osnivača u odborima direktora imenuju lica bez adekvatne stručne spreme i radnog iskustva u oblasti u kojoj privredno društvo obavlja djelatnost. Zapošljavanje u privrednim društvima čiji je osnivač opština sprovodi se na osnovu Zakona o radu. Dakle, zakonodavac nije prepoznao specifičnosti privrednih društva koji su dio javnog sektora u pogledu zapošljavanja, što ovaj proces čini nedovoljno merit zasnovanim, transparentnim i otvorenim – konstativano je u dokumentu.

razumijevanjem nadležnosti.

Ističe se da je država od 2019. godine tri puta mijenjala Zakon o porezu na nepokretnost, kao i po osnovu drugih lokalnih prihoda što dovodi do opravdanog nezadovoljstva gra-

đana i privrede, te da država preduzima ad hoc mjere za saniranje posljedica sopstvenih odluka u odnosu na finanasiranje i funkcionisanje sistema lokalne samuoprave D.ŠAKOVIĆ .

16 Kultura

Četvrtak, 25. januar 2024.

Crnogorska kinoteka

Ambasador Kine posjetio Crnogorsku kinoteku

Povodom stotog rođendana Voja Stanića, CANU pripremio monografiju, d PODGORICA - Monografija akademika Nika Martinovića posvećena velikom crnogorskom umjetniku Voju Staniću, koji će 3. februara napuniti stotinu godina, biće objavljena u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Planirano je da iz štampe izađe 15. februara, a promocija će biti održana do kraja mjeseca. U sklopu programa posvećenog stotom rođendanu Voja Stanića, pored monografije, CANU će prezentovati i film ,,Stanić, stoljeće“, koji priprema Andro Martinović, a biće otvorena i retrospektivna izložba Vojovih radova.

Stvaralac bezv mudrosti i dos

Vojo Stanić je brojnim Bjelanović i Kun juče ispred Kinoteke izložbama u evropskim i svjetskim metropolama gradio PODGORICA - Ambasador predstavljanju postignuća na- Niko Martinović je za Pobjedu še kinematografije u Kini. kazao da je monografiju počeo internacionalni Narodne Republike Kine - Njegova ekselencija izrazi- da priprema tokom prošlog lje- ugled velikog u Crnoj Gori Fan Kun pola je spremnost da podstakne ta i da ona valorizuje stvaralašsjetio je juče Crnogorsku kinoteku, gdje je sa direkto- kontakte ustanova kulture iz tvo Voja Stanića koje je inte- majstora Pekinga i Šangaja sa JU Crno- gralno apoteoza imaginacije od palete, rom te ustanove Goranom Bjelanovićem razgovarao o gorska kinoteka, kako bi sa- ljudskog duha. istovremeno radnja poprimila konkretne - Znao sam da će CANU obiorganizaciji manifestacije oblike na obostrano zadovolj- lježiti ovaj značajan datum - afirmišući Crnu „Dani kineskog filma u Crnoj Gori“. stvo. U razgovoru je spome- stoti rođendan Voja Stanića. Goru, koja je nuta i mogućnost eventual- To je značajan datum ne samo - Ukazano je na izdašnost po- ne finansijske podrške koju za autora, već i za crnogorsku svojom istorijom i tencijalne saradnje koju pru- bi narod Republike Kine pru- kulturu i duhovnost. Mono- prirodom gotovo ža raznolikost kultura i spre- žio u cilju infrastrukturnog grafija je spremna, a likovna mnost da se kroz razmjenu opremanja otvorene scene. urednica je Ana Matić – ka- predodređena kulturnih sadržaja ispletu mo- Realizacija ovog projekta bi zao je Martinović. za liturgiju stovi saradnje i prijateljstva zasigurno predstavljala oboslikarstva - kazao između kulturnih poslenika gaćivanje kulturne ponude, AKORDI dvije zemlje – saopšteno je iz ne samo JU Crnogorska kino- Kako je objasnio Martino- ja Martinović

Saradnja u sferi kinematografije

Kinoteke.

Pored manifestacije posvećene kineskom filmu, razgovarano je i o potencijalnom

teka, već i glavnog grada Crne Gore, kao i naše države u cjelini – saopšteno je iz Kinoteke.

R. K.

Ministarstvo kulture i medija organizovaće Info-dane povodom aktuelnog konkursa

Tri dana informisanja o programu zaštite baštine PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija pozvalo je vlasnike/držaoce kulturnih dobara, nosioce/ čuvare nematerijalne baštine i druga zainteresovana lica da dođu na Info-dane kako bi se upoznali sa javnim konkursom za Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2024. godinu.

Prvi Info-dan biće održan u prostorijama Ministarstva kulture i medija danas od 10 do 11 sati za opštine južne regije, dok će sjutra, u isto vrijeme, In-

fo-dan biti priređen za opštine središnje regije. Za ponedjeljak, takođe u 11 sati, u Ministarstvu je zakazan Info-dan za opštine sjeverne regije.

Info-dani biće realizovani sa predstavnicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Ministarstvo kulture i medija je, podsjetimo, 20. decembra prošle godine raspisalo javni poziv za dostavljanje prijedloga projekata i programa za Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2024. godinu.

R. K.

vić, monografiju prati njegov uvodni tekst naslovljen „Mediteranski akordi“, a potom idu fragmenti iz Vojovog epistolarijuma ,,U dokolici“.

- U monografiji je oko 140 reprodukcija - tri Vojove skulpture, slike i desetak crteža.

Na kraju su biografija, priznanja, samostalne i kolektivne izložbe i izvod iz bibliografije. Monografija je dvojezična - na našem i na engleskom jeziku. Vojo Stanić je brojnim izložbama u evropskim i svjetskim metropolama (Beograd, Zagreb, Rim, Berlin, Prag,

London, Oslo, Budimpešta, Moskva, Vašington, Njujork, Peking, Šangaj, Dubai, Monako, Venecija - Bijenale 1997) gradio internacionalni ugled velikog majstora od palete, istovremeno afirmišući Crnu Goru, koja je svojom istorijom i prirodom gotovo predodređena za liturgiju slikarstva - kazao ja Martinović.

On je u tekstu u monografiji zapisao da je Vojo Stanić stvaralac bezvremene mudrosti i dostojanstva, u vječitoj mladosti duha, gradi djelo koje daje bo-

Slika „Koncert“ Voja Stanića, u vlasništvu CANU

je i tonove vremenu i epohi.

- Pripada plejadi korifejskih autora koji su svojim djelom i ukupnim stvaralačkim angažmanom postali međaši u istoriji likovne umjetnosti i Crnu Goru uveli u savremene jugoslovenske, a time i evropske likovne tokove - proces započet već tridesetih godina XX stoljeća. Afirmisao se kao slikar primorskih magičnih ambijenata, blago-humorne atmosfere, sa karikaturalnim likovima - oriđinalima, psihološki portretiranim, sa platnima kojima

daje osobenu grotesknu notu gdje svako za sebe predstavlja ogledalo naših naravi i običaja, zajedno gradeći jedan bizaran svijet između sna i jave - kazao je Martinović.

Prema njegovim riječima, Stanić, mediteranski Jeronimus Boš, u maštovito-lirskim kreacijama, svetkovinama duha, predstavlja jedan uzbudljiv svijet, pun enigmatičnog i metaforičko-simboličkog značenja.

- Intimni ambijenti, skalini i vedute, mornari i brđani, jedrenjaci, pelivani i sladostrasnici,

,,Vijek Voja Stanića“ večeras na FCJK na Cetinju Program pod nazivom ,,Vijek Voja Stanića“ biće priređen večeras u 18 sati u sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Kako su naveli sa FCJK, program u slavu i čast velikana crnogorsko-

ga slikarstva organizuje se povodom obilježavanja 100 godina od njegovog rođenja. O tome kako je Stanićevo djelo zavrijedilo mjesto u najužem krugu nacionalnih kulturnih vrijednosti govoriće

istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i akademski slikar Rajko Todorović.

Moderatorka će biti novinarka Tanja Pavićević.

Program se, kako ističu,

sprovodi uz veliku podršku i pomoć Vojovog sina Toma Stanića.

Događaj organizuju Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja i Crnogorski PEN centar.

Nominacije za Oskara, pored očekivanog, donijele i iznenađenja u dijelu hvaljenih produkcija i glumaca PODGORICA - Filmovi „Openhajmer“ i „Barbi“ predvode listu nominovanih ostvarenja u raznim kategorijama za dodjelu najprestižnije nagrade u kinematografiji - Oskara.

Kako prenosi BBC, „Barbenhajmer“ - kovanica od Openhajmer i Barbi - vodiće veliku bitku u kategoriji najbolji film sa još osam ostvarenja, ali je iznenađenje što za najbolju glumicu nije nominovana Margo Robi, koja je bila glavni lik u hitu „Barbi“. I rediteljka filma „Barbi“ Gre-

„Openhajmer“ lider, ali izostali neki favoriti ta Gervig ostala je bez nominacije, ali je ovaj film ukupno dobio osam nominacija, između ostalih i u kategorijama najbolja sporedna muška uloga (Rajan Gosling) i najbolja ženska sporedna uloga (Amerika Ferera). Ipak, bio je ovo veliki dan za „Openhajmer“ 13 nominacija u svim glavnim kategorijama.

Legendarni Martin Skorseze je osvojio čak 10 nominacija za Oskara, više od bilo kog

drugog živog reditelja, a njegov film „Ubistva pod cvjetnim mjesecom“ je među nominovanima za najbolje ostvarenje.

Dokumentarac „Dvadeset dana u Marijupolju“ ukrajinskog novinara i fotografa Mstislava Černova nominovan je za Oskara u kategoriji najbolji dokumentarni film. Zajedno sa Černovim, na filmu su radili fotograf Jevgenij Maloljetka i producent Vasilisa Stepanenko. Kao dio tima novinske

agencije Asošiejted pres, stigli su u Marijupolj sat prije početka ruske invazije i tamo proveli skoro mjesec pod opsadom, dokumentujući sve što se dogodilo. Zahvaljujući Černovu i timu, svijet je prvi put vidio mnoge potresne fotografije Marijupolja.

Nominacije za Oskara označile su povratak legendarne glumice Džodi Foster, što je njena prva poslije 29 godina odsustva. Ona je sada nominovana

u kategoriji najbolja sporedna ženska uloga (film „Nijad“), a prethodni put je imala nominaciju 1995. godine za ulogu u filmu „Nel“.

Veliko iznenađenje za mnoge je to što film „Saltburn“ nema nijednu nominaciju, iako je nominovan za Zlatni globus i nagradu BAFTA u više kategorija. Skorsezeov film „Ubistva pod cvjetnim mjesecom“ ima 10 nominacija, ali Leonardo DiKaprio, koji je

igrao glavnog lika u ovoj drami, nije nominovan u kategoriji za najboljeg glumca. Mnogi su predviđali da će glumica Greta Li iz hvaljenog filma „Past Lives“ biti nominovana u kategoriji najbolja glumica u glavnoj ulozi, ali to se ipak nije dogodilo.

Film „Ferari“ Majkla Mana nije impresionirao kritiku, ali isto se ne može reći za glumu Penelope Kruz u ovom biografskom ostvarenju. Španska

Kultura

Četvrtak, 25. januar 2024.

17

dokumentarac i retrospektivnu izložbu Uprava za zaštitu kulturnih dobara odlučivaće o inicijativi za zaštitu

I. Božović

Vojo Stanić

fešte i sijeste, domicili i stranci, raspolućene kuće sa filmski kadriranim scenama - dio su realnog svijeta koji autor prelama kroz prizmu sopstvenog tretmana makro i mikro kozma stvarajući čitav jedan univerzum. Likove podobne pričinama sna i primorski rekvizitarijum, u kontekstu magičnog realizma, kao da skicira iz svakodnevlja, s prozora ateljea, iz svoje kafane, svoga sokaka, ili iz lađe kojom često brodari - zapisao je Martinović.

On je ocijenio da je mediteranski kolorit sa renesansnim arkadama i zvonicima, kiparisima i đardinima, lagunama i lađama, kao kulisom kontrapunktiranim motivima - učinio da Stanićevo djelo predstavlja odu moru, iako marinistička komponenta nije dominanta njegove tematike.

- No, istina je da je more svojom primordijalnom ljepotom, čudesnim mijenama i nedostatnom snagom, riječju svojom mistikom i svojom erotikom, oslobodilo umjetnikova čula i na osoben način uticalo na njegovo slikarstvo - ocijenio je Martinović.

FANTAZIJE I DUH

Andro Martinović je kazao da je ova značajna obljetnica pravi povod da se Stanićeve slike još jednom nađu pred širokom publikom.

U monografiji je oko 140 reprodukcija - tri Vojove skulpture, slike i desetak crteža. Na kraju su biografija, priznanja, samostalne i kolektivne izložbe i izvod iz bibliografije. Monografija je dvojezična - na našem i na engleskom jeziku - Njegove slike i jesu niz kadrova punih fantazije i duha, koji čine svijet sa one strane stvarnosti. Opredijelili smo se da u kratkoj dokumentarnoj formi prezentujemo karakteristične motive koji se na Vojovim platnima pojavljuju u osebujnim transpozicijama, u asocijativnom slijedu podstaknuti zvukom koji dopire izvan ili ,,unutar“ okvira slike ili prizorima koji predstavljaju kontekst likovnog sižea - kazao je Martinović.

On je pojasnio da će dragocjen fragment filma činiti i dokumentarni materijali.

- U njemu će učestvovati interesantan krug poštovalaca ličnosti i djela ovog, kako ga je nazvao Đorđe Kadijević, ,,običnog genija“ - kazao A. Đ. je Martinović.

Kadar iz filma „Openhajmer“

glumica, međutim, nije nominovana za Oskara u kategoriji za najbolju glumicu u sporednoj ulozi. Među nominovanim

u istoj kategoriji nije se našla ni Džulijen Mur, koja je bila odlična u drami „May December“.

R. K.

CETINJE – Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) moraće u narednom periodu da odluči o inicijativi za uspostavljanje zaštite kulturnog pejzaža Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos, kako bi se ovaj prirodni biser ulcinjskog kraja koliko-toliko zaštitio od urbanizacije.

Prvi korak je ocjena osnovanosti ove inicijative, a potom bi Uprava, ukoliko se inicijativa prihvati, morala da valorizuje ovo prirodno područje i uradi elaborat o valorizaciji, što su formalno-pravni preduslovi za donošenje rješenja o zaštiti.

Inicijativu za uspostavljanje zaštite Upravi su predali izvršna direktorica NVO „Dr Martin Šnajder Jakobi“ (MSJA) Zenepa Lika i arhitektica i konzervatorka Suzana Kapetanović. Oni su UZKD predali i Studiju kulturnog pejzaža Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos.

Lika je za Mediabiro, nakon predaje inicijative, objasnila da je posljednjih godina probuđen apetit graditelja u toj zoni, koja je više od 2.000 godina isključivo bila zona gdje se gajila naša maslina.

- Smatramo da je za buduće generacije jako važno da opstane tako jedinstven prostor jer on, osim legendi, ima jako važne karakteristike kao što su suhomeđe, kaldrma, nevjerovatne česme i jako stare masline, a sve to zajednički uspostavlja to kulturno dobro.

Nadamo se da će Uprava za zaštitu kulturnih dobara ubrzati proces i procedure kako bismo uskoro imali i formalno zaštićen prostor - kazala je Lika.

Vršiteljka dužnosti pomoćnice direktora Uprave Petra Zdravković kazala je da će ovo, po svemu sudeći, biti prvi pejzaž koji će UZKD zaštititi.

- Ukoliko se uspostavi zaštita, na listi ćemo imati kulturni pejzaž kao simbiozu jednog prirodnog i antropogenog dejstva, simbiozu djelovanja čovjeka i prirode. Ukoliko se uspostavi zaštita, to će, takođe,

S. Matić

vremene stojanstva

Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos

Maslinjaci u Valdanosu

Sačuvati vrijedan i jedinstven prostor Zalažu se i za upis na UNESCO-vu listu Osim inicijative koja je predata Upravi za zaštitu kulturnih dobara, NVO MSJA se zalaže i za upis područja Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos na UNESCO-vu listu.

- To je malo duži proces, ali vjerujem da imamo podršku barem što se tiče struke. Ulcinjska maslinada je uvijek bila jedna od najljepših i najvećih maslinada i u bivšoj Jugoslaviji i za nas predstavlja kulturno dobro svih građana Crne Gore i zato je jako važno da se očuva – kazala je Zenepa Lika.

značiti određena prava, ali i obaveze – rekla je Zdravković.

Pojasnila je da se nakon uspostavljanja zaštite neće moći graditi bez saglasnosti UZKD, te će postojati mogućnost inspekcijskog nadzora i obustave neadekvatnih radova.

- Što se tiče prava, otvoriće se putevi za mogućnost finansiranja od strane državnih organa, ali i lokalne samouprave, za unapređenje vrijednosti tog kulturnog dobra, ukupnog

kulturnog pejzaža - kazala je Zdravković.

Studija koja je dostavljena uz inicijativu, na 188 strana, uz posebne mape detaljno predstavlja sve ključne elemente prostora Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos koji imaju vrijednost kulturne baštine.

Konzervatorka i arheološkinja Aleksandra Kapetanović, koja je bila na čelu tima koji je izradio Studiju, istakla je za Mediabiro da je istraživanje

pokazalo da taj prostor ima vrijednosti kulturnog pejzaža jer su u njemu sačuvani elementi koji svjedoče o viševjekovnom načinu korišćenja tog prostora.

- Valdanos se kao luka koristio još u antičkom periodu, a tu je i maslinada koja je oblikovana sa terasastim pejzažima koji predstavljaju specifičan vid poljoprivrednih pejzaža.

Tu imamo te terasaste maslinjake sa podzidima koji su rađeni u suvozidu, staze, česme, odvodne kanale – cijelu mrežu elemenata koji tu cjelinu čine jedinstvenom i vrijednom.

Nevjerovatno je da se uopšte razmišlja o gradnji u tom prostoru. Vjekovima se ništa u maslinadi nije gradilo. To je poljoprivredni prostor koji se koristio za uzgajanje maslina koje su hranile to stanovništvo. Možemo graditi u zonama koje su adekvatne za to, ali prostor maslinade kao takav je izuzetno vrijedan. Ako njega uništimo, šta će ostati?

– kazala je Kapetanović. J. N.

Hrvatski reditelj dopunio knjigu sjećanja i autobiografije

Grlićeve „Neispričane priče“ u novom izdanju PODGORICA - Knjiga „Neispričane priče“ Rajka Grlića, dopunjeno izdanje sa 23 nove priče i uvodnim tekstom Marine Vujčić, ponovo je dostupna čitaocima, u izdanju „Lagune“.

Kako ističu iz ove izdavačke kuće, vrijedna je to knjiga na mnogo načina i čita se kao sjajna proza i autobiografija čovjeka koji je zadužio jugoslovensku i hrvatsku kulturu.

U formi leksikona filmskih termina autor je u ovoj izu-

zetnoj ličnoj povijesti iznio svoj pogled ne samo na svoju porodicu i svoju karijeru, nego i na zajedničku nekadašnju zemlju, prijatelje, kolege i događaje na jugoslovenskim prostorima u prelomnim vremenima za posljednjih pedesetak godina. Svaki filmski termin, pritom, sadrži kratku definiciju i značenje date filmske pojave, a onda Grlić u tom tematskom ključu, na veoma duhovit, dirljiv, a ponekad i gorak način, priča neku od epizoda ili iz svog života

ili iz scenarija nekog od svojih nerealizovanih filmova.

- Od porodičnih nevolja i strahota tokom i poslije Drugog svjetskog rata, preko studiranja u praškoj školi filmskih umjetnosti u vrijeme dramatičnih događaja sovjetske okupacije Čehoslovačke 1968, do najnovijih, postjugoslovenskih vremena, kada se preselio u SAD i nastavio filmsku karijeru na relaciji Zagreb – Athens (Ohajo), Grlić sa nesumnjivim darom i za književni izraz ispreda uzbud-

Naslovnica knjige Rajka Grlića

ljive priče koje će pogoditi svakoga ljubitelja dobre priče i poklonika iskrene i nepatvorene lične ispovijesti o zajedničkoj nedavnoj prošlosti – navodi se u saopštenju „Lagune“.

R. K.

18 Hronika Podgorice

Četvrtak, 25. januar 2024.

Gradska preduzeća i službe nastavile revitalizaciju vršnog platoa Gorice

Uklonili desetine kubika sasušenih i oborenih stabala

Osušena i opožarena stabla predstavljala su opasnost za građane kad duvaju jači vjetrovi, a i ružila su pejzaž brda. Nakon njihovog potpunog uklanjanja nadležne službe će izraditi plan za ovo područje brda u pravcu ozelenjavanja i kreiranja novih edukativnih i rekreativnih sadržaja I.MITROVIĆ

SARADNJA

Direktorica Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Jasna Gajević podsjetila je da je nakon katastrofalnog požara u ljeto 2021. godine ovaj dio brda izgubio 20 hektara površine prekrivene stablima bora.

- Organizovano je nekoliko velikih akcija u kojima je uklonjena ogromna količina drveća koja je stradala u požaru.

Ostalo je dosta stabala za koja smo se nadali da će uspjeti da se oporave. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, uvidjeli smo da dobar dio drveća nije uspio da preživi, nego se sušio sve više. Kako su jesenas krenuli vjetrovi, svako malo obarali su po nekoliko stabala – kazala je Gajević.

Ističući da je to predstavljalo veliku opasnost i da je moglo da povrijedi nekoga od posjetilaca, kaže da su od Agencije za zaštitu životne sredine za-

Radnici gradskih preduzeća juče na Gorici

tražili da im izdaju dozvolu da organizuju akciju u kojoj će ukloniti stabla koja predstavljaju opasnost. Kako napominje, prethodno je inicijativu za sanitarnu sječu i čišćenje vršnog platoa Gorice podnijela Služba zaštite i spašavanja, kako bi u susret predstojećoj protivpožarnoj sezoni bila uklonjena ogromna količina

sasušenog i oborenog drveća.

- Na moju inicijativu zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević organizovao je sastanak na kojem su osim nas bili predstavnici Zelenila, Čistoće i Službe zaštite i spašavanja. Odmah je dogovoreno da ova akcija treba da krene što prije, jer je ogromna količina oborenog i sasušenog drveća

Završena glavna ploča novog mosta na lokalnom putu u Piperima

Izgradnja konstrukcije mosta preko potoka Širalije u Piperima završena je u decembru prošle godine, a ovih dana je uklonjena i oplata glavne ploče. Preostalo je još nasipanje šljunkovito-pjeskovitog materijala iza krilinih zidova mosta, a iz Agencije za izgradnju i razvoj navode da će taj dio posla biti završen do kraja ove sedmice. Izuzev radova na konstrukciji, predviđena je izrada i montaža ograde na mostu, za koju je zadužena Agencija za stanovanje, nakon čega preostaju još asfalterski radovi, koje će izvesti gradsko preduzeće Putevi.

Vrijednost ovih radova izno-

Radovi na mostu preko Širalije

si 43.132,40 eura sa uračunatim PDV-om, a izvođač radova je Koding d.o.o. iz Podgorice.

Most preko Širalije urušio se krajem septembra prošle godine, a njegova rekonstrukcija, odnosno izgradnja novog mosta, počela je 20. novembra. Pomenuti most je na putu koji veže više naselja Pipera

PODRŠKA

Direktorica AUZP Podgorice najavila je da će akciju nastaviti danas uklanjanjem ogromne količine opožarenih stabala i granja, koja je raspoređena na gomilama po vrhu brda. Iskazujući zahvalnost Udruženju

Predstavnik NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode Zoran Bojović, koji je učestvovao u jučerašnjoj akciji na Gorici, iskazao je veliko zadovoljstvo što je nastavljena revitalizacija vršnog platoa brda.

- Akcija revitalizacije vršnog platoa Gorice je dobra stvar, trebalo je raditi malo ranije, ali za ovakve stvari nikad nije kasno. Ovo je najreprezentativniji dio Gorice. Ove borove sadile su ruke Podgoričana od 1880. godine, pa nadalje.

Ova šuma je vrsnica one u parku na Kruševcu. Nažalost, stradala je u požaru, i sada moramo uklanjati opožarena i sasušena stabla. Već drugog dana akcije vidi se da je vršni plato rasterećen od biljnog otpada i da mnogo lakše diše – kazao je Bojović.

On se nada da se požar kakav je Goricu zadesio 2021. godine neće ponoviti.

- Nadam se da nam je veliki požar koji se dogodio prije dvije i po godine za nauk i da se više nikad neće dogoditi. S ovom mehanizacijom i brigom koju pokazuju gradska preduzeća i Agencija za upravljanje zaštićenim područjima, a koja bi trebalo da postane standard, ne smijemo dozvoliti više požare na Gorici – poručio je Bojović, uz ocjenu da ne treba žuriti sa sadnjom novog drveća, već makar jednu sezonu teren na vrhu Gorice ostaviti da miruje.

U jednom od objekata nekadašnje kasarne ,,Morača“ juče ponovo izbio požar GLAVNI GRAD

Širalija više neće biti prijetnja

koje samo što nije palo – navodi Gajević.

ljubitelja Gorice i prirode, koji su ih podržali i u ovoj akciji, Gajević kaže da bi im u sakupljanju biljnog otpada ovih dana dobrodošla i pomoć svih građana.

Kada je riječ o pošumljavanju opožarenog dijela Gorice, Gajević kaže da će se ono sprovoditi fazno, jer je to ogromna površina. Najavljujući da je za 9. februar zakazana centralna javna rasprava povodom nacrta plana upravljanja Goricom, kazala je da će se revitalizacija vršnog platoa Gorice sprovoditi u skladu sa njim, ukoliko on bude usvojen.

- Gradsko Zelenilo je vrlo voljno da nam pomogne u pošumljavanju, ali najprije treba da očistimo ovaj teren, pa onda da napravimo plan. To će morati da ide fazno jer je u pitanju ogroman prostor koji je bio zahvaćen požarom – kazala je direktorica AUZP. Jedan je od najvećih požara koji su se dogodili na Gorici, krajem jula 2021. godine, uništio je 20 hektara brda, prekrivenih dijelom najreprezentativnijim primjercima bora pinjola, sađenog krajem 19. i početkom 20. vijeka. Nakon toga organizovano je nekoliko akcija uklanjanja opožarenih stabala i sadnje novog drveća.

I.MITROVIĆ

Šuma na vrhu Gorice je vrsnica one u parku na Kruševcu

sa mjesnim centrom, školom, stadionom FK Drezga, a ranije je tuda išao i školski kombi...

Ova dionica značajna je za komunikaciju donjeg dijela Pipera, tačnije riječ je o kružnoj vezi iz Rogama, preko Đurkovića, Drezge, Cerovica sa ostalim djelovima u gornjem dijelu Pipera.

H. P.

Gorjela napuštena zgrada Juče oko 10 sati u jednom od napuštenih objekata u nekadašnjoj kasarni ,,Morača“ izbio je požar. Na lice mjesta ubrzo su stigle tri ekipe Službe zaštite i spašavanja sa devet vatrogasaca, koji su efikasnom intervencijom lokalizovali, a potom i ugasili vatru.

Riječ je o objektu koji je poodavno napušten, ruiniran i nerijetko služi beskućnicima da prespavaju.

Još jedan požar na prostoru nekadašnje kasarne komentarisao je zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević.

- Objekat koji je danas gorio, sa susjednom zgradom (koju su doskoro koristili naši Putevi), mora se rekonstruisati i služiti kao ulazna kapija na uređeni prostor kasarne, iz pravca brda

M. BABOVIĆ

Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, u saradnji sa ekipama gradskih preduzeća Zelenilo i Čistoća i Službe zaštite i spašavanja, nastavila je akciju revitalizacije vršnog platoa Gorice, koji je prije dvije i po godine zahvatio požar ogromnih razmjera.

U šeganju i uklanjaju desetine kubnih metara opožarenih, osušenih i oborenih stabala juče je učestvovalo stotinak radnika, kojima su pritekli u pomoć direktori, kolege iz administracije, članovi NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode, kao i zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević.

Akcija će biti nastavljena i narednih dana, a danas će im se sa mehanizacijom pridružiti kolege iz gradskih preduzeća Putevi i Deponija. Zbog ovih aktivnosti, iz Glavnog grada apeluju na posjetioce da se uzdrže od šetnje i rekreacije na vrhu brda ovih dana i pozivaju zainteresovane građane da im se pridruže u akciji na vršnom platou narednih dana od 11 časova.

Uništena unutrašnjost objekta

Gorica. Da su navedeni objekti u vlasništvu Grada, ne bismo gubili vrijeme, već bismo odmah pristupili njihovom uređenju. Međutim, i njih je, kao i ukupnu kasarnu ,,Morača“, bivša gradska uprava predala državi kao zalog (hipoteku) za kredit za izgradnju Postroje-

nja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV). Zbog toga ćemo tražiti od Ministarstva finansija da nam vrate dva navedena objekta i da se konačno upišu u katastar, kako bismo ih uredili i iskoristili na mnogo bolji način – juče je, između ostalog, objavio Rakčević. H. P.

Arena

Četvrtak, 25. januar 2024.

Košarka 19

D. MIJATOVIĆ

Očekujem maksimalan pristup do kraja

Žakelj i dalje vjeruje svojim igračima

PODGORICA – Ni prije meča sa Ulmom, košarkaši Budućnost Volija nijesu držali sudbinu u svojim rukama kada je u pitanju plasman u plej-of Evrokupa.

Nakon poraza u ,,Morači“ u produžetku od šampiona Njemačke (80:84), šanse Podgoričana su samo u domenu teorije.

Realno, Budućnost u posljednja dva kola teško da može da se domogne pete ili šeste pozicije u grupi B i izbori nokaut fazu.

Sa skorom 6-10, Budućnost je trenutno osma na tabeli, daleko od željene pozicije. Ispred su Turk Telekom, Aris i Trento sa po pobjedom više. Ako bi pobijedili u preostala dva meča, Trento u gostima i Gran Kanariju kod kuće, Podgoričani bi jedino sigurno preskočili Trento na tabeli. Za plasman u osminu finala bi, međutim, bilo potrebno i da Turk Telekom (dočekuje Burg i gostuje Slasku) ili Aris (gostuje Ulmu i dočekuje Trento) izgube oba preostala meča.

Po jedan poraz jednog od dva pomenuta tima ne bi bio dovoljan, jer i Turk Telekom i Aris imaju bolji međusobni skor u odnosu na crnogorskog šampiona (po dvije pobjede)…

- Ne možete da lažete, ja mogu bilo šta da im pričam, ali je njima sve jasno. Međutim, bilo da je i dalje imamo šansi za prolaz ili ne, ja od njih očekujem maksimalan pristup do kraja. Tako ćemo i da radimo, kao da su nam preostale dvije utakmice za prolaz u plej-of. Ne želim da razmišljam da li ima šansi ili nema, već samo o igri, jer će nam ona trebati za ABA ligu. Poslije poraza od Ulma moramo mentalno da se dižemo, da analiziramo tu utakmicu i da izvučemo dobre i loše stvari – kaže trener Budućnost Volija Andrej Žakelj.

Kao trener nijesam vodio tim na takvom domaćem terenu Budućnost Voliju nije pomogla ni puna ,,Morača“, ni sva podrška navijača koji su se u tolikom broju okupili da odaju počast i oproste se od Dejana Milojevića, legende podgoričkog kluba, bivšeg igrača i trenera.

- Moram da pohvalim navijače. Ja na takvom domaćem terenu još nijesam vodio tim kao trener, bilo gdje da sam bio trener. Svaka im čast na tome, žao mi je zbog njih što smo izgubili na takav način. Da smo pobijedili, mislim da bi na sljedećim utakmicama bilo sve više ljudi. Svejedno, nadam se da će navijači i dalje dolaziti da nas podržavaju, a da im mi uzvratimo sa što boljom igrom – rekao je Andrej Žakelj.

Frimen je tek stigao, polako ćemo da ga priključujemo se odrade još neke pretrage.

Tokom zagrijavanja pred meč sa Ulmom, pod košem Budućnost Volija se na nekoliko minuta pojavio Alerik Frimen, američki bek šuter koji je ljetos stigao u Podgoricu, ali zbog povrede leđa

GREŠKAMA U PORAZ

Nakon serije od tri pobjede (Zadar, Burg, Mornar), nesrećnog poraza u Solunu od Arisa i sjajne partije u Zagrebu protiv Cibone, Budućnost je meč sa Ulmom dočekala sa dosta optimizma, svjesna da nema prava na grešku ako želi da ostane u trci za plej-of. Početak meča je obećavao (vođstvo od 16:9), ali je Budućnost bila bez poena u posljednja dva i po minuta prve četvrtine, kada je Ulm preuzeo kontrolu meča, i u 32. minutu stigao do velikih 14 poena prednosti (64:50), kada se činilo da je meč odlučen. Uslijedio je najbolji period igre Podgoričana, koji su za svega tri minuta ,,istopili“ prednost Njemaca (64:64), a onda su u dva navrata i vodili (69:67, 72:71), ali nijesu imali snage da u preostalih 100 sekundi dođu do pobjede u regularnom dijelu meča (Flečer Megi nije pogodio posljednji šut sa poludistance), niti su to uspjeli u produžetku. Prije svega zbog sopstvenih grešaka. ,,Plavi“ su samo u produžetku imali četiri izgubljene lopte, previše za pobjedu.

- Nijesmo bili na nivou prethodnih nekoliko utakmica, kada su energija i fokus u pitanju.

Utakmicu smo izgubili zbog naših grešaka, ne zbog dobre

nije odigrao nijedan zvaničan meč za ,,plave“. Frimen je prije nekoliko dana počeo i da lagano trenira…

- On je tek došao, moramo da vidimo u kakvom je stanju. Ja ga lično ne znam. Treba da

Sa nama je na treningu, nešto već radi, a nije bilo vremena da radi sa timom. Ali, polako ćemo da ga priključujemo, da iz treninga u trening vidimo u kakvom je stanju – rekao je trener Budućnosti.

igre protivnika, koji je veoma dobar tim. Neke izgubljene lopte su neprihvatljive za ovaj nivo takmičenja. U jednom periodu meča smo prikazali zaista dobru košarku, posebno u odbrani. Više puta sam govorio, kada igramo dobru odbranu, onda možemo i u napadu.

Uspjeli smo da se vratimo nakon ,,minus 14“, pokazali smo karakter, ali smo jureći prednost protivnika izgubili mnogo energije. U posljednjem napadu je ideja bila da izborimo faul, ali nije ispalo kako smo htjeli. Imali smo dobrih i loših trenutaka, ali samo je pobjeda bitna, a mi je nijesmo ostvarili – nastavlja Žakelj.

kmice, bila je bolja atmosfera, samopouzdanje, pričali smo o tome. Ali, igrači nijesu roboti, ovakvi porazi ostavljaju traga, to je sigurno.

Slovenački stručnjak ističe da je ,,dosta zahtjevan trener što se tiče koncentracije i intenziteta“.

- Igrače treba i podržati. Ja to pokušavam, posebno poslije utakmica kao što je bila sa Ulmom. Da na sljedećem treningu glave ne idu dolje, već da su gore. Dok igrači daju maksimum, uvijek mogu da imaju glavu gore.

Budućnost u neđelju gostuje Megi, u meču koji će, takođe, imati emotivnu notu, jer će to biti duel dva jedina tima koje je pokojni Dejan Milojević trenirao kao prvi trener.

- Mega je težak protivnik. Mi prvo moramo da se odmorimo, jer smo prije Ulma dugo bili i na putu, sve je to negdje ostavilo traga. Ali, ja ne dozvoljavam igračima da traže alibi, izgovore. Imamo posao koji treba da odradimo, i najbitnije je da su pristup i želja pravi. Mislim da je na nekoliko posljednjih utakmica to bilo na boljem nivou nego prije. Utakmica sa Ulmom se završila kako se završila, mi moramo da idemo dalje – zaključio je trener Budućnosti.

S. JONČIĆ

IGRAČE TREBA I PODRŽATI

Žakelj priznaje da porazi kao što je ovaj protiv Ulma mogu da poremete ekipu.

- Normalno da ostavlja traga.

Svi igrači, bez obzira odakle dolaze, žele da dobiju utakmicu.

To su profesionalci, kao i svi mi.

Niko ne voli da gubi. Imali smo težak period, gdje smo igrali loše i gubili utakmice, a onda smo u posljednjem periodu pokazali mnogo bolju igru, uz nesrećan poraz u Solunu od Arisa. U ABA ligi smo pokazali dobru igru u posljednje dvije-tri uta-

I. MANDIĆ

Nakon poraza od Ulma, Budućnost Voli samo teorija drži u igri za prolaz u plej-of Evrokupa, poruka trenera Žakelja igračima

Ksenija Šćepanović

TOP8 FAZA, 3. KOLO WABA LIGE: Košarkašice Budućnost Bemaksa slavile u Banjaluci

,,Vučice“ brejkom sačuvale vrh Orlovi Bud. Bemaks

60 76

BANJALUKA – Dvorana: ,,Obilićevo“. Gledalaca: 150. Sudije: Mustapić, Peić, Muhvić.

Rezultat po četvrtinama: 11:14, 13:18, 23:23, 13:21.

ORLOVI: Mitrović 6, H. Predojević 7, Mužević 7, Sobot 15, Guska 8, J. Predojević, Pavlović, Đokić, Zorić 13, Damjanović, Safija 4, Vulić.

BUDUĆNOST BEMAKS: Drobnjak 3, Radonjić 17, Domuzin 16, Ma. Bigović 2, Šćepanović 7, Mi. Bigović, Baošić, Radević 2, Ilić 6, Vukčević 5, Savković 18.

Košarkašice Budućnost Bemaksa lakše nego što se očekivalo preskočile su jedno od dva najteža gostovanja – Podgoričanke su dugo imale prilično loše procente šuta, Orlovi u finišu treće dionice imale samo četiri poena zaostatka, ali su na kraju ,,vučice“ u Banjaluci slavile ubjedljiv trijumf – 76:60.

Brejkom protiv Orlova Podgoričanke su zadržale maksimalan skor i nakon 3. kola Top8 faze WABA lige, teoretski su već na završnom turniru i sada je kristalno jasno da će ,,plave“ u Celju 21. februara braniti ,,plus 14“, kako bi sa prvog mjesta dočekale fajnal for.

Prva četvrtina donijela je loše procente šuta, dosta izgubljenih lopti i malo poena. Prvu dionicu ,,vučice“ su završile serijom 7:0, pa su od minimalne prednosti domaćina (8:7) stigle do vođstva 14:8. Bio je to period u totalnom znaku Zorane Radonjić, koja je ubacila devet poena (na kraju 17 poena, 6 ukradenih, 4 skoka za ukupni indeks 18), a prvu od tri trojke pogodila je tada JovanaSavković, pa je poenima bekova podgorički tim uspio da napravi prvu razliku. Za razliku od prve dionice, kada su se dugo mučile u napadu, ,,plave“ su zablistale na startu druge četvrtine.

Za samo dva i po minuta Podgoričanke su napravile seriju 14:2. Orlovi su imali mnogo izgubljenih lopti (čak 18 u prvom poluvremenu), pa su gošće lakim poenima iz tranzicije i nakon dvije vezane trojke Nikoline Ilić u 12. minutu imale ,,plus 15“ (28:13). Međutim, to nije bio početak kraja za doma-

RADOVIĆ: Važna pobjeda Vladan Radović, trener košarkašica Budućnost Bemaksa, bio je zadovoljan nakon trijumfa u Banjaluci.

-Važna pobjeda za nas.

Znali smo da nas čeka težak meč protiv neugdone ekipe Orlova. Međutim, nakon trijumfa protiv šampiona slavili smo na jednom od najtežih gostovanja, tako da moram biti zadovoljan. Bilo je oscilacija, ali smo potvrdili dobar ritam i sada u dobrom raspoloženju čekamo Partizan. U dobroj smo situaciji, ali nema euforije – kazao je Radović.

Tabela Orlovi – Bud. Bemaks 60:76 Celje – Montana 101:74 Partizan – Duga (odloženo za 30. januar) 1.Bud. Bemaks 2.Celje 3. Sloga 4. Montana 5. Orlovi 6. Duga 7. Partizan

8 7 8 8 7 8 6

8 6 4 3 3 1 1

0 1 4 5 4 7 5

+155 +158 -12 -40 -40 -145 -76

16 13 12 11 10 9 7

ćina. Orlovi su se borili, uspjeli da se vrate u ,,život“, a najviše zahvaljujući lošim procentima šuta Podgoričanki. Glavni šuteri sa spoljnih pozicija (Domuzin i Drobnjak) bili su daleko ispod svog učinka - ,,plave“ su bile čak šest minuta bez koša. Šampion Bosne i Hercegovine uspio je da priđe na 24:28, ali je Budućnost poenima najmlađih (Radević i Vukčević) uspjela do odmora da uveća prednost – 32:24.

Orlovi su uspjeli u 27. minutu ponovo da stignu na dva posjeda zaostatka (44:40). Ipak, važnu trojku pogodila je Savković u 32. minutu za 58:49, da bi odmah zatim Radonjić vratila dvocifrenu prednost – 60:49.

Tada je bilo jasno da je iznenađenje nemoguće - ,,plave“ su u laganom ritmu odrađivale posao, a kako je vrijeme odmicalo i uvećavale prednost, koja je u 38.minutu iznosila i rekordnih ,,plus 20“ (74:54)...

R.P.

20 Košarka/Odbojka

Arena

Četvrtak, 25. januar 2024.

Najveći evropski košarkaški talenti od petka do neđelje u Podgorici

SC Derbi domaćin prestižnog turnira PODGORICA – Košarkaški klub SC Derbi i Podgorica će od petka do neđelje biti domaćini najvećim evropskim talentima, na Evroliginom „Adidas Next Generation turniru“ (ANGT). Utakmice će se igrati u dvorani „Verde“ u Donjoj Gorici.

U Podgorici će nastupiti osam ekipa koje su podijeljene u dvije grupe. Svi timovi će odigrati po tri meča u grupi, a najboljeplasirani timovi iz dvije grupe će se sastati u finalu. Pobjednik turnira će se kvalifikovati na finalni ANGT turnir.

SC Derbi će igrati u grupi A, sa Albom, Šoleom i timom Next Generation. Domaćin će turnir u glavnom gradu Crne Gore otvoriti u petak sa dva meča od devet sati protiv francuskog predstavnika i od 20.15 protiv kluba iz Berlina. U subotu se sastaje sa timom Next Generation od 15.45 sati.

U grupi B su Real Madrid, Ba-

jern Minhen, Venecija i Cedevita Olimpija.

Evroliga je ove godine predvi-

djela četiri turnira, na kojima će nastupiti najbolji mladi talenti Evrope, uz učešće tima iz

Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Osim u Podgorici, igraće se i u Beogradu (1–3. mart), Dubaiju (22–24. mart) i Parizu (29–31. mart). Pobjednik svakog turnira izboriće plasman na fajnlfor u Berlinu.

Ove sezone obilježava se 22. izdanje ANGT turnira. Na ovim turnirima učestvovale su mnoge zvijezde Evrolige i NBA lige, kao što su Goga Bitadze, Omri Kaspi, Luiđi Datome, Luka Dončić, Vasilije Micić, Nikola Mirotić, Donatas Motiejunas, Dario Šarić, Miloš Teodosić, Domantas Sabonis, Kristaps Porzingis, Jonas Valančiunas, Viktor Vembanjama…

Raspored: Petak: Šole - SC Derbi (9.00), Alba - Next Generation Team Podgorica (11.15), Real – Venecija (13.30), Bajern - Cedevita Olimpija (15.45), Next Generation Team Podgorica – Šole (18.00), SC Derbi – Alba. Subota: Venecija - Bajern Minhen (9.00), Cedevita Olimpija - Real (11.15), Šole – Alba (13.30), SC Derbi - Next Generation Team Podgorica (15.45), Cedevita Olimpija – Venecija (18.00), Bajern - Real (20.15). Neđelja: Utakmica za 7. mjesto (10.00), utakmica za 5. mjesto (12.15), utakmica za 3. mjesto (14.30) i finale S. J. (16.45).

,,Ratnici“ se opraštaju od pomoćnog trenera i preminulog velikana regionalne košarke

Golden Stejt u spomen na Milojevića sa ,,DM“ inicijalima na dresovima i terenu PODGORICA - Golden Stejt Voriorsi odaće počast preminulom Dejanu Milojeviću, tako što će do kraja NBA

sezone nositi ,,DM“ inicijale na dresovima i trenerkama.

Slavni NBA klub iz San Franciska takođe je saopštio, da će

u spomen na pomoćnog trenera isti inicijali biti postavljeni i na terenu dvorane ,,ratnika“.

Velikan regionalne košarke,

igračka legenda i kapiten podgoričke Budućnosti, potom i trener Budućnost Volija, u Golden Stejtu radio je od ljeta 2021. godine u stručnom štabu. Godinu kasnije radovao se tituli najjače lige svijeta.

Beograđanin Milojević je u 47. godini preminuo 17. januara, od posljedica srčanog udara. Prethodnih dana, na svojim mečevima, počast su mu na dostojan način odali i Budućnost Voli i njegov bivši klub Partizan.

Tokom igračke karijere tri puta je osvajao priznanje za najboljeg igrača ABA lige, koje će ubuduće nositi njegovo ime. R. A.

Nikola Jokić nastavio je niz vrhunskih partija za Denver, u trećem trijumfu zaredom u gostima, protiv Indijane 114:109.

Slavni Somborac je duel završio novim tripl-dabl skorom sa 31 poenom, 13 skokova i deset asistencija. Šutirao je izuzetno 19-13 iz igre, a u posljednjoj dionici pogodio je ključne tri trojke. Ovo mu je bio već 118.

tripl-dabl meč karijere, na četvrtom je mjestu vječne liste.

Bek Marej takođe je dodao 31 poen, uz osam skokova i sedam asistencija. Tarner je za oslabljenog domaćina bio najbolji sa 22 poena. Skor Denvera sada je 30-14, imaju samo poraz više od lidera Zapada Minesote uz odigrani meč više.

Teže nego očekivano, Oklahoma Siti pobijedio je Portland 111:109. Trijumf je ,,gromovima“ donio Vilijams košem dvije sekunde prije kraja. Bek Gildžus-Aleksander je bio najefikasniji sa 33 poena uz deset asistencija i šest skokova, za tim koji je drugi na Zapadu (29-13).

Nju Orleans je u napadačkom spektaklu ,,razbio“ Jutu čak 153:124. Bek Makolum upisao je 33 poena za ,,pelikane“, koji su šesti na Zapadu (25-18). S. S.

Novi jednogodišnji sponzorstki ugovor

Milšped Montenegro ostaje uz KSCG PODGORICA – Košarkaški savez Crne Gore nastavio je kompletiranje sponzorskog pula, pa je danas produžio saradnju sa kompanijom Milšped Montenegro.

Novi jednogodišnji ugovor o sponzorstvu potpisali su predsjednica Košarkaškog saveza Jelena Dubljević i izvršni direktor kompanije Milšped Montenegro Siniša Boričić.

Dogovoreno je da će u narednom periodu takmičenje u mlađim kategorijama nositi naziv Milšped Liga mladih.

- Nastavljamo da širimo partnersku mrežu i samim tim omogućavamo bolje i stabilnije funkcionisanje Saveza, što mi je po dolasku na ovu funkciju bio i primarni cilj. Drago mi je da nakon što smo dobili neke nove sponzore, danas na obostrano zadovoljstvo produžavamo saradnju sa kompanijom Milšped Montenegro. Vjerujem da ćemo dobrim i predanim radom, kao i uspjehom naših nacionalnih selekcija opravdati njihovo povje-

renje i samim tim imati i dužu saradnju – kazala je Jelena Dubljević.

Milšped Montenegro, kao dio Milšped grupe, posluje 23 godine u Crnoj Gori i pruža kompletnu logističku uslugu na teritoriji naše zemlje, od međunarodnog transporta, preko carinskog zastupanja do skladišta, distribucije i domaćeg transporta.

- Zastupajući najveće svjetske trgovinske lance i prateći najstrože standarde u logistici, kao društveno odgovorna firma u Crnoj Gori želimo da budemo dio podsticaja sportskog svijeta i kulta reprezantacije. Nastavljamo saradnju sa ciljem da i u ovoj godini kroz uspjehe koje ostvaruju naše košarkašice i košarkaši, dajemo doprinos u promociji i razvoju košarke u Crnoj Gori - kazao je Boričić.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su još i generalni sekretar KSCG Darko Ivanović i pravnica Olgica BoS. J. rovinić.

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u odbojci

Juniorke zamalo do NBA: Lenardov tripl-dabl, Jokić trojkama srušio Indijanu velikog preokreta Klipersi gazduju Los Anđelesom protiv Grčke PODGORICA - U sve boljoj formi i sa realnim šansama da se bore za vrh Zapadne konferencije, Los Anđeles Klipersi pobijedili su Lejkerse u velikom gradskom derbiju 127:116.

Posao je najboljem kalifornijskom timu bio olakšan, budući da ,,jezerdžije“ nijesu računale na superstara Džejmsa za ovaj meč. Od početka meča su vodili, a sve što su gosti uspjeli je da priđu na deficit do dva poena početkom posljednje dionice.

Duel je obilježio velika zvijezda Kavaj Lenard. Proslavljeno krilo potpuno je oporavljeno od teških povreda. Ovog puta izuzetni atleta je zaokružio tripl-dabl skor sa 25 poena, 11 skokova i deset asistencija. I ostale zvijezde Klipersa bile su raspoložene: plejmejker Harden do-

Kavaj Lenard u akciji

dao je 23 poena uz deset asistencija a krilo Džordž 17 poena.

U gostujućem timu bek Rasel potvrdio je odličnu formu sa 27 poena i deset asistencija. Slavni centar Dejvis je pored 26 poena imao deset skokova. Sada su Klipersi četvrti na Zapadu sa učinkom 27-14, imaju samo poraz više od lidera Minesote.

Lejkersi su deveti (22-22).

PODGORICA - Ženska juniorska reprezentacija Crne Gore poražena je u Ankari od Grčke, nakon maratona i velike borbe, rezultatom 3:2 (25:13, 25:11, 23:25, 23:25, 16:14), u prvoj utakmici zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Nakon dva loše odigrana prva seta, selektor Mladen Miladinović je dao šansu najmlađim članicama naše selekcije, koje su odigrale veoma dobro, uspjele da osvoje naredna dva seta i utakmicu odvedu u odlučujući.

Iako je Grčka povela 8:4 i 11:6, Crna Gora je u petom setu spasila dvije meč lopte na 14:12 i izjednačila na 14:14, ali su Grkinje, ipak, uspjele da sa dva uzastopna poena stignu do pobjede.

Posebno su dobru partiju pružile Viktorija Čoković (2008. godište), Staša Mitrović (2008), Darja Popović (2007) i Lana Rakočević (2007).

Najefikasnije su bile kapitenka Gordana Madžgalj i Darja Popović sa po 15 osvojenih poena, Viktorija Čoković je upisala devet, Kristina Božović osam, Lana Rakočević sedam, a Staša Mitrović pet. Na drugoj strani, dominirala je Dimitra Nanu sa 27 poena.

Juniorke danas od 17 sati igraju protiv selekcije Srbije, koja je prvog dana porazila Grčku 3:0.

Dvije prvoplasirane selekcije izboriće plasman u polufinale kvalifikacionog turnira i nastaviti borbu za prvo mjesto koje S. J. vodi na EP.

Četvrtak, 25. januar 2024.

Arena

Rukomet

21

Čeka se potvrda iz Rukometnog saveza Crne Gore, ali hrvatski stručnjak najavljuje da ostaje selektor ,,lavova“

PODGORICA – Iz Rukometnog saveza Crne Gore se još uvijek tim povodom nijesu oglašavali, ali je Vlado Šola saopštio da ga samo potpis novog ugovora dijeli od nastavka posla na mjestu selektora rukometaša Crne Gore.

- Još nijesmo ništa potpisali, ali smo načelno dogovorili nastavak saradnje. Meni je drago da ostajem u Crnoj Gori - otkrio je Šola u hrvatskom Podkastu Inkubator. Šola je na klupu ,,lavova“ stigao je u februaru prošle godine, a nakon neubjedljivih partija pod njegovim vođstvom u završnici kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, Crna Gora je mnogo bolje izgledala na šampionatu Starog kontinenta. Nesrećno i nespretno je ostala bez boda ili, čak, i pobjede protiv Mađarske i Islanda, a onda je stigla pobjeda protiv Srbije, itekako važna zbog baraža za Svjetsko prvenstvo. Sve to je, očigledno, bilo dovoljno da RSCG odluči da nastavi saradnju sa nekadašnjim olimpijskim i svjetskim prvakom, iz igračkih dana sa Hrvatskom…

- Gospodin (Zoran) Roganović je prije mene oformio jedan roster igrača, a ja sam dodao još neke igrače. Malo sam izmiješao karte unutar rostera, podijelio drugačije uloge, promijenio stil igranja i vratio Vuka Borozana, koji je, zaista, svjetska klasa. Stvorili smo ozbiljno jezgro, jer nam najstariji igrač ima 29 godina, imamo prostora još nekoliko godina za vrhunski rukomet. Imamo dosta igrača od 22 do 25 godina. Tek sada ulaze u najbolje godine – dodao je Šola.

Baraž za Svjetsko prvenstvo

D. MIJATOVIĆ

Šola: Nijesmo potpisali, ali smo dogovorili nastavak saradnje

Rukometni savez produžio saradnju sa generalnim sponzorom

Bemaks još godinu uz rukometašice i rukometaše

Vlado Šola i Vuko Borozan na jednom od treninga reperezentacije

2025. je na programu 8. ili 9, odnosno 11. ili 12. maja. Crna Gora rivala u baražu čeka iz prvog šešira na žrijebu, koji je 27. januara u Kelnu.

- Ako prođemo kvalifikacije, a trebali bismo, iako nema garancija jer je puno reprezentacija koje su imale velike ambicije a nalaze se ispod nas, na Svjetsko prvenstvo u Hrvatskoj planiram da dovedem još dva igrača, po ,,pokrpim” neke rupe koje smo imali. Mislim da bi bilo pristojno za jedno Svjetsko prvenstvo da mi prođemo grupu, i da onda vidimo šta i kako dalje – ističe hrvatski stručnjak. Šola je odgovorio i na pitanje u vezi pobjede protiv Srbije na Evropskom prvenstvu.

- Ja znam te odnose između Srbije i Crne Gore. U razgovoru sa igračima htio sam da tu utakmicu shvate kao i svaku drugu, da ih rasteretim tog priti-

ska kroz koji sam i ja prolazio kada smo igrali sa Srbijom, kada sam znao da smo bolji 10 razlike, ali te taj pritisak pojede.

Htio sam da moje igrače poštedim tog pritiska. Međutim, oni su bili toliko ,,napaljeni” na tu utakmicu, da je moj jedini zadatak bio da ih upozorim na to da moraju da kontrolišu emocije. Da to ne preraste na nešto van rukometa, i da ih to ne ponese toliko da zaborave na zadatke koje su dobili za igru, taktiku i sve to skupa. I sve su to sjajno odradili. Šola ističe da je javnosti u Crnoj Gori jako puno značila ta pobjeda na Evropskom prvenstvu, posebno nakon propuštenih prilika protiv Mađarske i Islanda.

- I meni isto je značila, jer ja volim da pobjeđujem. Uspjeli smo da pobijedimo u posljednjoj utakmici, a ono što me veoma

veselilo nakon te utakmice jeste spoznaja da je reprezentacija Crne Gore odigrala sve tri utakmice na visokom nivou.

Nijesmo imali oscilacije, ni nakon prvog, niti drugog poraza.

Treću utakmicu smo završili pobjedom, iako smo, kao u prve dvije, mogli da izgubimo i pobijedimo, a na kraju se prelomilo na našu stranu. A nije se prelomilo samo od sebe, ipak smo mi uticali na to. Doduše, vodili smo cijelu utakmicu, i onda je još teže kad nakon konstantnog vođstva možeš i da izgubiš. Ali, uspjeli smo to da vratimo u našu korist, što govori da moja selekcija ima stvarno karaktera i veliko srce. Svi momci su, zaista, veliki borci, i još jednom im se zahvaljujem na turniru koji smo odradili, na angažmanu i svemu što su pokazali, na terenu i van njega – zaključio S. JONČIĆ je Vlado Šola.

PODGORICA – Nakon uspješnih nastupa „lavica“ na Svjetskom i „lavova“ na Evropskom prvenstvu, vrijeme je za potpisivanje novih ugovora i nastavak saradnje sa tradicionalnim sponzorima i partnerima Rukometnog saveza Crne Gore.

Jedan od njih je jedna od najuspješnijih crnogorskih kompanija „Bemaks“ sa kojom je dogovorena saradnja i tokom 2024. godine.

Ugovor koji su u prostorijama Saveza potpisali predsjednik Saveza Petar Kapisoda i izvršni direktor kompanije „Bemaks“ Miladin Mijajlović, predstavlja treći produžetak saradnje, što je najbolja potvrda da su u proteklim godinama obje strane ostvarile zacrtane ciljeve.

-Nastavljamo saradnju sa jednom od najuspješnijih crnogorskih kompanija. Treći put potpisujemo novi ugovor, što je potvrda da smo kao partneri ostvarili zacrtano u proteklim godinama. Djelovanje Bemaksa je primjer koji bi trebalo da slijede i druge društveno odgovorne kompanije, jer su proteklih godina značajno podržavali crnogorski rukomet, što je bilo značajno kako za razvoj pojedinih klubova, tako i za ostvarivanje onoga što je prioritet Saveza – dostojno predstav-

Završena glavna runda na Evropskom prvenstvu za rukometaše

Francuska poslala Njemačku u polufinale PODGORICA – Posljednje kolo glavne runde otklonilo je i dilemu oko posljednjeg polufinaliste iz grupe 1 – pobjedom protiv Mađarske sa 35:32 (20:18), Francuska je poslala Njemačku u polufinale, pa su ,,panceri“ igrali meč za prestiž sa Hrvatskom i izgubili ga sa 30:24 (13:14).

U polufinalu EP će, dakle, u pe-

tak igrati Francuska – Švedska (17.45) i Njemačka (20.30).

Pobjeda Francuske obradovala je i Austriju, koja je sada na korak od kvalifikacija za Olimpijske igre. Za to je neophodno da Egipat danas savlada Tunis u polufinalu Afričkog prvenstva, a potom u subotu odbrani titulu, čime bi se oslobodilo mjesto za Austriju u kvalifikacijama. U tom slučaju bi Slo-

venija u kvalifikacije ušla kao desetoplasirana sa Svjetskog prvenstva, a ne kao ekipa koja će igrati meč za 5. mjesto na EP, protiv Mađarske.

Pobjedi Francuske obradovali su se i Hrvatska i Portugal, koje su i definitivno na olimpijskim kvalifikacijama. Kratkih rukava je ostao Island, koji je savladao Austriju 26:24 (14:8), ali je to bilo nedovoljno, jer je

Momenat sa utakmice Njemačka - Hrvatska

„ribarima“ bila potrebna pobjeda od pet razlike kako bi u trokrugu sa Mađarskom i

Austrijom bio drugi, odnosno ukupno četvrti u grupi.

Ovako, Island je završio peti u

ljanje države na međunarodnoj sceni od strane reprezentativnih selekcija. Bez podrške generalnog sponzora ne bi bilo moguće ostvarenje svih aktivnosti u našem godišnjem kalendaru, pa vjerujem da su odlična izdanja muške i ženske reprezentacije na posljednja dva velika takmičenja najava dobrih rezultata i u olimpijskoj godini, koja je posebna za svakog sportistu – kazao je Kapisoda.

Mijajlović je istakao da Bemaks potpisivanjem ugovora nastavlja uspješnu saradnju sa Savezom.

-Nastavljamo saradnju sa ciljem da i u ovoj godini kroz uspjehe koje ostvaruju naše rukometašice i rukometaši, dajemo doprinos u promociji i razvoju rukometa i uopšte sporta u Crnoj Gori. Rukometne reprezentacije su nakon obnove nezavisnosti u javnosti prepoznate kao najbolji ambasadori naše države na međunarodnoj sceni, a potvrda je ponovo stigla nakon odličnih nastupa rukometašica i rukometaša na Svjetskom, odnosno Evropskom prvenstvu. Vjerujem da će naša podrška biti stimulans da rezultati djevojaka i momaka, koji u svim uzrastima ponosno nose državni grb na dresovima, budu na visokom nivou i u olimpijskoj godini – kazao je R. A. Mijajlović. grupi iza Mađarske i Austrije.

Mjesto na Olimpijskim igrama već imaju Francuska kao domaćin, šampion svijeta Danska, Japan kao osvajač kvalifikacionog turnira u Aziji, te Argentina kao prvak Panameričkih igara.

U subotu će petu vizu za Pariz uzeti šampion Afrike, a Evropu će predstavljati Švedska ili Njemačka, zavisno od toga ko će zauzeti bolje mjesto na Evropskom prvenstvu.

Tri olimpijska kvalifikaciona turnira, na kojima će se tražiti šest posljednjih učesnika, na programu su od 14. do 17. aprila, a po završetku prvenstvava Afrike i Evrope znaće se ko će igrati na kojem turniru... S. J.

Arena

22

Četvrtak, 25. januar 2024.

Budućnost praktično sklopila tim za drugi

ŠAH

Ne pristaje ucjene me

U susret 76. pojedinačnom seniorskom prvenstvu Crne Gore

Najkvalitetnije i najmasovnije okupljanje Shodno kalendaru takmičenja ŠSCG za tekuću godinu, 76. pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne Gore održaće se pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih od 6. do 15. februara u galeriji diplomatske kule trgovačkog centra ,,Kapital plaza“ u Podgorici.

Ako je suditi prema najavama organizatora, zatim nagradnom fondu koji iznosi 15.000 eura i potencijalnom broju učesnika te programu takmičenja koje će obuhvatati 11 kola po švajcarskom sistemu, onda nema dileme da će ovaj šampionat prevazići sve prethodne i to baš u godini kada naš šahovski savez slavi 75 ljeta od osnivanja.

Naime, na crnogorskoj rejting listi je 11 velemajstora, pa nije isključena mogućnost da svi uzmu učešče bez obzira što su se do danas prijavila samo četiri, mada to pravo, kao i ostali matadori i amazonke mogu da iskoriste do 2. februara. Inače, prvoplasiranom će pripasti 3.500 eura, dok su specijal-

na priznanja namijenjena najboljoj dami, omladincu i najuspješnijim igračima do 1.700, 2.000 i 2.200 ELO. Prema tome, opšti je utisak, što nam je potvrdio i selektor reprezentacije GM Dragan Kosić da će ovaj turnir predstavljati veliki izazov i za profesionalce i za amatere.

- Ako bih u par riječi prokomentarisao buduće prvenstvo onda bih istakao da mi je iskreno žao što neću zbog poslovnih i porodičnih obaveza nastupiti. Sasvim sam siguran, na ubjedljivo najkvalitetnijem, a vjerujem i najmasovnijem skupu crnogorskih šahista - mišljenja je Dragan Kosić.

Selektor ističe, da će svakodnevno biti u toku sa događajem i uživo pratiti nadmetanja za tablom, jer će snage odmjeravati i sadašnji i potencijalni nosioci dresa sa državnim grbom.

Po njemu, favoriti u borbi za laskavo priznanje su prije svega kolege po tituli Nikola Đukić, Denis Kadrić, Dragiša Blagojević (brani prošlogodišnji pehar ŠSCG), Luka Drašković i Nikita

GM Dragan Kosić

Petrov, dok priliku za dokazivanje, kako kaže, treba da iskoriste perspektivni i ambiciozni mladići Aleksandar Tomić, Andrej Šuković, Miloš Pečurica, Peko Đurović, Milo Pobor kao i drugi članovi ,,B“ i ,,C“ selekcije.

- Nije lako i zahvalno davati prognoze o konačnom plasmanu jer će trenutna forma učesnika, njihova inspiracija i želja za uspjehom, kao i sportska sreća odlučivati o krajnjem poretku na pobjedničkom postoljunastavlja Kosić. - Biće veoma

uzbudljivo i neizvjesno do posljednje runde i nadam se uz dosta dobrih i kvalitetnih partija, zaključuje selektor naših matadora, ne krijući zadovoljstvo što će se pojedinačno Evropsko prvenstvo održati od 7. do 20 novembra tekuće godine u Herceg Novom.

Dragan Kosić je četvorostruki prvak Crne Gore koji je nedavno na Paraćinskom OPEN-u osvojio srebrnu medalju u rapidu i bronzanu u blicu dok je u klasičnom šahu turnir završio na osmoj poziciji sa šest poena.

Tri kola prije kraja na velemajstorskom superturniru u holandskom Vajk An Zeu

Gukeš i Abdusatorov na čelu tabele Tri kola prije kraja velemajstorskog superturnira ,,Tata Steel ChessMasters“ u holandskom Vajk An Zeu, na čelu tabele izdvojili su se Indijac Domaraju Gukeš i Uzbekistanac Nodirbek Abdusatorov sa po 6,5 poena i samim tim najbliži su tituli na ovom prestižnom takmičenju.

Međutim, račune mogu da im pomrse Aniš Giri i Parham Pragnanadha koji za njim zaostaju samo po pola poena te Santos Gurjati Vidit, Ji Vej, Jan Nepomnjašći i Alireza Firouzja koji su za sada uknjižili po 5,5 poena.

Za što bolji plasman nadmetaće se i Ding Liren, Maks Varmerdan, Parham Magnosodlo i jedina predstavnica ljepšeg pola među matadorima, aktuelna svjetska šampionka Ju Venjun sa po četiri poena, te Van Forest i Aleksandar Dončenko sa po 3,5 poena.

Venjun 1 Firouzja 0 1.d4 e6 2.e4 d5 3.exd5 exd5 4.Nf3 Bd6 5.c4 Nf6 6.c5 Be7 7.Bd3 0–0 8.0–0 Bg4 9.h3 Bh5 10.Be3 Nc6 11.Nbd2 Re8 12.Bb5 Ne4 13.Qa4 Nxd2 14.Nxd2 Bg5 15.Bxc6 bxc6 16.Rae1 Bxe3 17.Rxe3 Rxe3 18.fxe3 Qe8 19.Re1 f5 20.Qa6 f4 21.Qf1 fxe3 22.Qd3 e2 23.Nf3 Qf7 24.Ng5

(dijagram) Qg6 25.Qxg6 Bxg6 26.Rxe2 h6 27.Nf3 Be4 28.Ne5 a5 29.Nxc6 a4 30.Re3 Ra6 31.Nb4 Rg6

32.g3 h5 33.Ra3 Kf8 34.Kf2 Rf6+ 35.Ke2 Rg6 36.h4 Ke8 37.Re3 Kd7 38.a3 Re6 39.Kd2 Rf6 40.Ke2 Rf8 41.b3 axb3 42.Rxb3 Bg2 43.Re3 Be4 44.Na2 Rb8 45.Nc3 Rb2+ 46.Ke1 Rb3 47.Kf2 Bh1 48.Nd1 Rb8 49.Re5 g6 50.Re1 Be4 51.Nc3 Rf8+ 52.Kg1 Rf3 53.Nxe4 dxe4 54.Kg2 Rxa3 55.Rxe4 Rd3 56.Kf2 c6 57.Kg2 Rd1 58.Kf3 Rf1+ 59.Ke3 Rf7 60.Rf4 Rg7 61.Kd3 Ke6 62.Rf8 Ra7 63.Ke4 Ra1 64.Rd8 1:0 Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA – Fudbaleri Budućnosti u Antaliji obavljaju glavnu fazu priprema za drugi dio sezone.

Andrija Delibašić, sportski direktor podgoričkog kluba, sa strane posmatra svaki detalj „plavo–bijelih“, razgovara sa igračima, u stalnoj je komunikaciji sa stručnim štabom, a oduševljeno uđe da igra ševu sa najmlađima i savjetuje ih šta na vrijeme moraju da promijene.

-Nikada ne možemo da kažemo da je prelazni rok završen dok nije definitivno datumski kraj, a šef stručnog štaba i ja smo uvijek raspoloženi da reagujemo ukoliko se pojavi pravi igrač. Međutim, kako sada stvari stoje i ukoliko ne bude nekih iznenađenja – mi smo zatvorili situaciju što se tiče igrača - poručio je Andrija Delibašić, pa odbija bilo kakav vid komparacije...

-Lično sam zadovoljan, mislim da smo napravili kvalitetan tim za naše uslove. Ali, ne želim da ocjenjujem, niti da upoređujem da li smo sada bolji u odnosu na ekipu koja je osvojila duplu krunu u prvom šefovom mandatu.

Dakle, Budućnost je prvi put u novijoj istoriji kluba praktično kompletirala tim gotovo mjesec prije početka prvenstva ili polusezone.

-To je bio cilj. Moja zamjerka kada sam došao, a i ranije dok sam bio u klubu bila je ta što se nije vodilo računa o igračkom kadru na vrijeme. Jednostavno, kasnilo se u mnogo situacija. Sada pokušavamo da imamo dobar tajming i da se stvari dešavaju na vrijeme.

Potvrda priče Andrije Delibašića su djela, pa su tako ugovore koji su isticali u maju 2024. na godinu produžili Miloš Brnović i Uroš Ignjatović, pojačanja Igor Ivanović, Miloš Raičković i Stefan Vukčević su stavili paraf na dvogodišnju vjernost, dok je sa Đorđem Despotovićem ostala otvorena mogućnost igranja Evrope na ljeto.

A upravo je aktuelni prelazni rok od javnosti označen kao

jedan od najboljih u posljednje vrijeme – dovedeni su igrači sa pobjedničkim karakterom, fudbaleri reprezentativnog kalibra, momci koji iza sebe imaju dobru statistiku u inostranim klubovima.

-Iskreno, komplikovano je vratiti igrača u Crnu Goru koji se ostvari u inostranstvu. Teško ga je ubijediti da dođe, pogotovo ako je aktuelni, potencijalni ili bivši reprezentativac.

Međutim, uspjeli smo jer je kod igrača u jednom trenutku prevagnula ili ljubav prema klubu ili igranje za najveći klub u državi i borba za trofeje ili vjera u projekat koji smo iznijeli - govori 42-godišnji Nikšićanin, pa dodaje...

-Veliku pomoć u svemu sam imao od šefa stručnog štaba Mladena Milinkovića, jer je radio sa svim tim momcima, pa onda znaju kakav je i trener i čovjek. Naravno, ništa ne bismo mogli bez podrške Opštine, koja je vlasnik kluba, izvršnog direktora Novaka Novakovića i predsjednika Balše Pejovića, koji su se potrudili

Arsenal nastavlja da slaže kockice uoči drugog dijela sezone

Ćetković ponovo na pozajmici u Arsenalu PODGORICA - Povratnik u redove tivatskog Arsenala je 19-godišnji vezista Budućnosti Aleksa Ćetković. Ćetković će, kao i prošle sezone, biti na pozajmici u tivat-

skom klubu, za koji je odigrao 15 utakmica u proljećnom dijelu prvenstva (dva u Kupu) i dao bitan doprinos u ostvarivanju istorijskih uspjeha kluba.

-Izrazito sam srećan što ću i

Četvrtak, 25. januar 2024.

Arena

Fudbal/Tenis 23

i dio sezone, poruka sportskog direktora Andrije Delibašića

emo na enadžera

Andrija Delibašić i Mladen Milinković

da završe sve operativne stvari i do sada su aminovali sve naše planove i projekte. Još jednom kažem, mislim da smo napravili kvalitetan tim i da je cilj titule ili duple krune ostvariv. Ne treba da trošimo riječi o ambicijama Budućnosti.

Delibašićeve riječi sa predstavljanja da će se svim silama truditi da vraća igrače koji znaju šta predstavlja Budućnost su se ponovo ostvarile povratkom Raičkovića i Ivanovića, a ljetos je to uradio sa Adnanom Orahovcem, Milanom Vukotićem i Ivanom Bojovićem, sa kojima je takođe potpisan ugovor na dvije godine.

I pečat je vidljiv – nakon početnog kiksa, ekipa je stigla do jesenje krune.

-Sada smo i šef i ja imali mnogo više vremena i dobro smo razmotrili šta je sve u opticaju što se tiče prelaznog roka. Sa druge strane, ljetos smo imali samo sedam dana, ali mislim da smo i u tom prelaznom roku odradili dobre stvari – Orahovac je postao stub odbrane, vratili smo Vukotića, koji je jedan

od najvećih talenata Crne Gore, i iskreno vjerujem da ima još vremena da eksplodira, zatim i Bojovića, koji je uvijek upotrebljiv. Doveli smo Tonćija Mujana, koji je odigrao četiri–pet dobrih utakmica. Čini mi se da smo i tada uspjeli da nađemo kvalitet, a siguran sam da smo pored igračkog dobili i ljudski kvalitet, što je meni važno - govori Delibašić, pa podvlači...

-Generalno, kad pogledamo ljeto i sada zimu, mislim da smo sklopili kvalitet, iskustvo i mladost i nadam se da će to biti dovoljno da krunišemo sezonu na pravi način.

A upravo su kvalitet, iskustvo i mladost „pomiješani“ u „plavo–bijeloj“ opremi i biće okosnica tima na proljeće – Milinković na okupu ima 11 bonus igrača (Lazar Savović i Matija Jovanović su 2008. godište (na pripremama bi bio i Andrej Kostić da nije zakačio virus), Vasilije Adžić, Bodin Tomašević, Andrej Camaj, Danilo Vukanić i Stefan Đukanović 2006, Vladimir Perišić i Filip Domazetović 2004, Ognjen Gašević i Milan Vukotić 2002), devet fudbalera u rasponu od 23 do 28 godina i osam prvotimaca preko 30 godina.

-Čini mi se da smo dobro izbalansirani i to je bila ideja kada smo došli. Zbog toga je cijela omladinska ekipa ostala na okupu, uprkos tome što smo imali zahtjeve za pozajmice i od prvoligaških i od drugoligaških timova. Nije da nijesmo željeli da ih damo zbog nekih loših međusobnih odnosa, jer su naši odnosi sa svim klubovima prijateljski, što se ogleda u činjenici da u nedostatku infrastrukture, pogotovo na sjeveru, svima izađemo u susret i bez naknade učinimo da treniraju na našem Kampu. Kada smo već kod Kampa, biće otvoren i ubuduće za sve, a posebno će biti modernizovan i imaće novu teretanu, restoran, balon sa vještačkom travom kako bi i naša djeca i prvotimci

imali još bolje uslove za rad i kako bismo pravili nove šampione. Cilj nam je da kada odemo iz Budućnosti, nešto ostane iza nas - jasan je Delibašić, podsjećajući da je Jezero prvi dio priprema odradilo na Starom aerodromu, gdje su tokom sezone trenirali i Rudar i mnogi drugi...

-Jednostavno, tada nijesmo odlučili da pustimo omladince u prvoligaške i drugoligaške klubove i mnogi su nas kritikovali, ali su isplivala pojedina imena.

Na pripremama u Antaliji vrvi od mladosti i talenta, ali praksa će biti da igraju po zaslugama i po onome što prikažu, jer znaju da je šef takav – strog i pravičan. Svi mladi igrači su skautirani od direktora mlađih kategorija Srđana Radonjića i trenera u Omladinskoj školi, pa trenera prvog tima, glavnog trenera, a i ja sam redovan na utakmicama mlađih kategorija. Filter je izbacio par imena.

A kroz filter i rad Omladinske škole i najboljih uslova u državi je prošao i supertalentovani Vasilije Adžić, o kome se priča iz dana u dan u evropskoj javnosti, ali i njegovi vršnjaci iz „generacije 2006.“ Bodin Tomašević, Andrej Camaj i Stefan Đukanović, koji su takođe potpisali profesionalne ugovore nakon stipendijskog.

Međutim, Lazar Maraš i Marko Perović odbili su to da učine, uprkos otvorenoj ponudi koja je bila ista za sve – finansijski uslovi identični, ukoliko se igrač dokaže i nametne, biće još bolji, ali bez bilo kakvih obećanja i lažnih nada. Teren i konkurencija su jedino mjerilo...

-Nažalost, nijesu produžili ugovore, ali to je njihova odluka i mi to poštujemo. Dok sam ja tu, Budućnost nikada neće pristajati na ucjene menadžera ili igrača, posebno u vidu potcjenjivačkih izlaznih klauzula kako za igrača, tako i za klub. Tu su i drugi razni zahtjevi, a to se naročito odnosi na Marka Perovića - jasan je Deli, koji je poručio...

-Sa druge strane, drago mi je što su ugovore potpisali Tomašević, Camaj i Đukanović jer se vidjelo koliko vole i poštuju Budućnosti, koliko cijene šta je klub uradio za njih i što su prepoznali da je Budućnost najbolje mjesto za njihov napredak.

Njihovi osmijesi i zadovoljstvo njihovih roditelja, koji su bili prisutni tokom potpisivanja profesionalnih ugovora, nešto su posebno - poentirao je Andrija Delibašić. R.PEROVIĆ

ovu polusezonu igrati u klubu sa kojim sam tokom prošlog proljećnog dijela ostvario veliki uspijeh. To mi daje dodatnu motivaciju i trudiću se da svojim maksimumom doprinesem na svakoj utakmici da ekipa ostvari što bolje rezultate – kazao je Ćetković. Ćetkovć je već navikao na uspjehe - u dresu Budućnosti je osvojio jednu titulu i dva Kupa Crne Gore, a ima i iskustvo igranja evro takmičenja sa podgoričkim klubom.

Pored svega navedenog,

Aleksa je od 2018. prošao sve mlađe kategorije reprezentacije sakupivši ukupno 43 nastupa (uz dva postignuta gola) u reprezentativnim selekcijama.

- Tim se dosta promijenio, novi ljudi su i novi izazov, ali sam siguran da se svi vodimo istim ciljem i da ćemo dobro funkcionisati. Posebno sam zahvalan upravi kluba i stručnom štabu koji vjeruju u mene, a ja vjerujem da će ovo biti obećavajuća polusezona – izjavio je Ćetković.

R. P.

Poznati parovi polufinala Australijan opena

Medvedev i Zverev drugi polufinalni par PODGORICA - Poznati su parovi polufinala Australijan opena. U petak u dva sata ujutro za plasman u finale mastersa u Melburnu igraće Danil Medvedev Aleksandar Zverev i Novak Đoković - Janik Siner.

Jučerašnji dan riješio je dilemu o drugom polufinalnom paru.

Danil Medvedev pobijedio je Huberta Hurkača 7:6, 2:6, 5:3, 5:7, 6:4, za plasman u polufinale Australijan opena.

Rus je dočekao osmo grend slem polufinale karijere, treće u Melburnu. Treći igrač svijeta je za tri sata i 59 minuta igre uspio da zasluži pobjedu protiv Poljaka, koji je igrao izuzetno i koji će nakon turnira biti osmi teniser planete.

Pobjednik se mučio sa umorom i padom koncentracije tokom meča, ali mu se agresivniji nastup u igri sa osnovne linije isplatio u odlučujućem petom setu.

- Protiv Hurkača se uglavnom branite daleko iza osnovne linije, ali to mi u ovom meču nije pomoglo, bio je sjajan. Zbog toga sam promijenio pristup u završnici – rekao je Medvedev.

Moskovljanin je imao čak 18 vinera manje (61:43), ali i manje neiznuđenih grešaka (55:42).

Sveukupno, bolje je igrao u ključnim poenima, iako je Hurkač demonstrirao izuzetno raznovrsnu igru i u petom setu.

U drugom meču olimpijski šampion režirao je veliko iznenađenje i zakazao polufinale sa Medvedevom. Aleksandar Zverev ostvario je najveću pobjedu karijere u četvrtfinalu Australijan opena, njegova pobjeda nad drugim teniserom svijeta Karlosom Alkarazom 6:1, 6:3, 6:7, 6:4 veliko je iznenađenje.

Olimpijski šampion, nekada finalista US opena, prvi put u karijeri je na grend slem turniru savladao nekog od u tom momentu najboljih pet tenisera svijeta. Zverev je napadačkom i agresivnom igrom potpuno šokirao vimbldonskog šampiona u uvodna dva seta.

Jastremska iz kvalifikacija do polufinala Melburna Poznati su i polufinalisti kod dama u Melburnu. Prvom paru Koko Gof - Arina Sabaljenka (igra se sjutra od 9.30 časova) juče su se pridružile Dajana Jastremska i Ćinven Ženg (meč je zakazan za 11 časova).

Teniska bajka Dajane Jastremske (23) se nastavlja, pobijedila je Lindu Noskovu 6:3, 6:4 za plasman u polufinale Australijan opena. Ukrajinka je prva igračica još od 1978. godine kojoj je uspjelo da do polufinala u Melburnu stigne iz kvalifikacija. Donijela je veliku radost ratom razorenoj domovini, u teškim danima.

Trenutno tek 93. igračica svijeta je protiv 50. na planeti riješila posao skoro rutinski, za svega 80 minuta borbe.

Protiv Čehinje je napravila tri brejka, a spasila dvije od tri brejk šanse rivalke.

Inspirisana Jastremska imala je veliku prednost u vinerima 19:6, što svjedoči u kojoj mjeri je dominirala.

Djevojka iz Odese 2020. bila je 21. na svijetu, a godinu ranije nastupila je u osmini finala vimbldonskog turnira. Ima tri osvojene titule u singlu, a ovaj rezultat joj je apsolutno ključni momenat dosadašnje karijere.

Kineskinja Ćinven Ženg (21) ostvarila je najveći uspjeh dosadašnje karijere plasmanom u polufinale Melburna, pobjedom nad Anom Kaljinskajom 6:7, 6:3, 6:1.

Trenutno 15. igračica svijeta osigurala je ovim trijumfom prvi put i plasman među najboljih deset teniserki planete.

Opravdala je ulogu favoritkinje. Ipak, protiv Ruskinje joj je pomogla i povreda rivalke, budući da se od finiša drugog seta Kaljinskaja suočila sa povredom prepone desne noge, koja ju je potpuno sputala.

U dva sata i 18 minuta igre u Melburnu, protiv 75. igračice svijeta, Ženg je mnogo bolje servirala, ostvarila prednost u asovima 10:2. Spasila je obje brejk lopte tokom meča i iskoristila tri od devet brejk šansi.

U trećem je ispustio prednost od 5:2 u gemovima, ali je ipak bio mentalno čvršći u četvrtom setu. Gem prije nego što je napravio ključni brejk u devetom gemu četvrtog seta, očigledno je hramao opterećen žuljevima, ali je uspio da slavi.

- Igrao sam protiv jednog od najboljih na svijetu, osvajača dva grend slema... Kada vodiš 2:0 i 5:2 počneš, prosto, da razmišljaš i to ne pomaže. Ipak, srećan sam što sam završio posao na kraju, nijesam popuštao u četvrtom setu. Mučili su me žuljevi, imam mnogo krvi ispod noktiju na stopalima, morao sam da ponovo bandažiram... Bolji je osjećaj, svakako, što se radujem polufinalu sa bolovima nego da gledam

prenose mečeva kući – rekao je Zverev.

Pobjednik je ubacio fantastičnih 85 procenata prvih servisa, a osvojio 73 procenta poena na prvi servis. Realizovao je sedam od deset brejk lopti, spasio tri od pet brejk šansi Alkaraza. Imao je 28 vinera, 11 manje od favorita, ali čak 20 neiznuđenih grešaka manje.

Upravo su greške Alkaraza bile atipične, kako u uvodnih dva sata igre, tako i u samoj završnici meča. Očigledno je da mu ne odgovara stil igre Njemca, koji sada vodi 5:3 u međusobnom skoru.

Duel je trajao tri sata i osam minuta, a završen je sat i 20 minuta nakon ponoći u MelR. A. burnu.

24 Feljton

Četvrtak, 25. januar 2024.

3.

DUSKUSIJA RONALDA MEKNILA, BRITANSKOG POLITIČARA, ZBOG NEOBJAVLJIVANJA DE SALISOVOG IZVJEŠTAJA O CRNOJ GORI

Želja crnogorskog naroda je da zadrži svoju nezavisnost U Podgorici je održana takozvana Skupština. To je lažni parlament. Volio bih „... Rečeno mi je u odgovorima da vidim izvještaj De Salisa baš iz tog razloga. Pozivam svog dragog prijatelja na pitanja s vremena na vrijeda ga prezentuje, jer vjerujem da bi to, kada bi se predstavilo, pokazalo da je me — to je važna tačka politike — da crnogorskom narodu Podgorička skupština potpuna prevara Priredio: Nenad LEKIĆ

treba dati priliku, slobodnim izborom, da odredi svoju budućnost, odnosno da odredi da li će ili ne pridružiti velikoj Jugoslovenskoj državi. Ako žele, mogu to da urade, bilo u okviru neke federalne šeme ili, ako im je draže, preko organske unije, ili, ako više vole da se ističu u potpunosti, mogu da održe svoju nezavisnost. Nijesam zainteresovan da preferiram jednu politiku više od druge. Saglasnost koju tražim od Doma je u tome da kakvu god politiku Crna Gora vodi u pogledu konačnog poravnanja, to bude njen slobodni izbor i da joj to neće nametati moćniji susjed. Neki srpski elementi su se trudili da osujete ovaj slobodan izbor Crne Gore. Najpre smo 1916. godine imali sastanak, tačnije dogovor koji se zvao Krfska deklaracija. To je bila deklaracija koju je potpisalo više gospode, od kojih niko nije predstavljao Crnu Goru – čije mišljenje nikada nije

pitano – ali koji su tim instrumentom odlučili da Crna Gora bude dio velike kraljevine Srbije i da bude vjerna dinastiji Karađorđevića. U Podgorici je održana takozvana Skupština. To je lažni parlament. Volio bih da vidim izvještaj De Salisa baš iz tog razloga. Pozivam svog dragog prijatelja da ga prezentuje, jer vjerujem da bi to, kada bi se predstavilo, pokazalo da je podgorička skupština potpuna prevara.

Nije bilo pravog glasanja crnogorskih predstavnika zato što su, kako smo obaviješteni, izabrali da se suprotstave Srbiji.

Dok se sve to dešava, da li je to zbog srpskog uticaja ili ne, ne znam, ali je zaustavljena veoma umjerena subvencija koju su francuska i britanska vlada trebalo da plate da bi ovoj državi omogućile da ide dalje.

Zaustavljena je u veoma kritičnim periodima, a po mojim informacijama posljednji put je odobrena prije nekoliko mjeseci. Želim da pitam moga dragog prijatelja, zašto su u ovom trenutku, kada je Crna Gora još uvijek nesređena, kada su njen kralj i vlada još uviNakon povratka iz okupirane Crne Gore u jesen jek u izgnanstvu, kada je pod okupacijom trupa koje nije1919. godine, britanski su njene, francuska i britangrof De Salis je sačinio ska vlada izabrale ovaj put da izvještaj koji je trebalo obustave subvencije od kojih je zavisila njena politička egzida bude predstavljen britanskom parlamentu stencija? U stvari – ne znam da li to ima direktnu vezu – vrijei javnosti. Ali, to se nije di primijetiti da je 17. septemdogodilo. Ronald Meknil bra M. Pašić podnio bilješku je tim povodom diskuto- Konferenciji u Parizu u kojoj vao o pitanju Crne Gore u je iznio veoma neobičan zabritanskom parlamentu htjev. Dom će pamtiti da je

Ronald Meknil

Nikola Pašić

Komandant srpske okupacione vojske Milorad Mihailović

on srpski državnik koji duguje sve u čast ovoj maloj savezničkoj i srodnoj državi. On je na Konferenciji u Parizu zatražio da više ne priznaju Vladu Crne Gore kao predstavnika te zemlje i da se subvencija povuče – velikodušan stav za saveznika. Šta je bio njegov ili srpski motiv? Očigledno da ovu malu državu žele da dovedu u takvo stanje očaja, i da je tako ogole pred svijetom, da će biti prinuđena, nemajući drugog kursa, da prihvati ujedinjenje sa Srbijom kao jedini izlaz iz beznađa, bijeda i bankrota. To je podlo, odvratno sredstvo da se ova mala država primora da prihvati

politiku koju ne bi radila svojom voljom.

Za sve ovo, Vlada Njegovog Veličanstva ne može izbjeći veliku odgovornost. Dragi moj prijatelj mi kaže da moraju da djeluju u skladu sa našim saveznicima u Parizu. Naravno da moraju; ali da li je Vlada Njegovog Veličanstva ikada upotrijebila moćan uticaj u korist ove male države koju je gospodin Gledston nazvao Besmrtnom Crnom Gorom? Da li su ikada rekli da neće biti učesnik u nekoj politici tiranije i ugnjetavanja, kakva je vođena?

Neće dati izveštaj grofa De Salisa. Zašto? Dragi moj prijatelj mi je juče, odgovarajući na pitanje, rekao da to nije zato što su dobili bilo kakvu urgenciju od Vlade Srbije. Prihvatam tu izjavu, ali postoje i drugi načini da se obznane želje moćnih interesa. Ne ustručavam se da kažem da je razlog zašto De Salisov izveštaj nije dat ovom domu taj što postoje srpski uticaji i međunarodni finansijski interesi, u savezu sa tim uticajima, koji žele

da se zataška. Dragi moj prijatelj odmahuje glavom. Reći će nam, možda, zašto se to prećutkuje. Nije dovoljno reći da će Donjem domu i zemlji biti uskraćeno svako znanje o tome samo zbog neke uopštene izjave za koju su se odlučili pariski mudraci. Još u februaru ove godine tražio sam da se ovoj državi da sloboda izbora.

Dragi moj prijatelj je tada rekao da bi bilo prerano davati bilo kakvu izjavu. U aprilu (1919. godine, prim. pr.) su poslali grofa De Salisa, i tada su se opet ophodili prema Crnoj Gori sa smišljenom neljubaznošću. Poslali su ovu misiju bez učtivosti da obavijeste vladu zemlje koju će istražiti. Vlada Crne Gore je, prirodno i kako treba, ušla u protest protiv takvog tretmana, a kada sam mu skrenuo pažnju, časni prijatelj je rekao da nije ni čuo za ovaj protest, iako je poslije bio dovoljno dobar da nas obavijesti da sam sasvim u pravu. Od početka do kraja govoreno nam je da će ga poslati da se utvrde prave želje

Nikola Pašić je 17. septembra podnio bilješku Konferenciji u Parizu sa veoma neobičnim zahtjevom da više ne priznaju Vladu Crne Gore kao predstavnika te zemlje i da se subvencija povuče – velikodušan stav za saveznika. Šta je bio njegov ili srpski motiv? Očigledno da ovu malu državu žele da dovedu u takvo stanje očaja da će biti prinuđena da prihvati ujedinjenje sa Srbijom

crnogorskog naroda i da moramo sačekati da se pošalje Izvještaj ove misije kako bismo znali šta su bile istinske želje crnogorskog naroda. Sada smo utvrdili da se grof De Salis vratio i da je podnio izvještaj. On je saznao sve što je želio da sazna kako bi odgovorio na pitanja, a ipak nam je skoro rečeno da je neumjesno da se uopšte raspitujemo o ovoj stvari i da se u svakom slučaju stvar još uvijek razmatra u Parizu.

Mogu da kažem Domu u vezi pitanja o kojem izvještava grof De Salis. Izazivam moga dragog prijatelja da to negira. Grof De Salis jasno i nepogrješivo izvještava da je po njegovom sudu želja crnogorskog naroda da zadrži svoj suverenitet i sopstvenu nezavisnost. Ne samo da to radi, već daje dragocjen prikaz postupaka srpskih trupa u toj zemlji, a zaključak koji bi bilo ko izvukao iz Izveštaja bio bi da ukoliko savezničke sile ne preduzmu neku snažnu akciju prije zime, na kraju će u Crnoj Gori ostati vrlo malo, ako uopšte ima, stanovništva koje bi moglo da osujeti ili zadovolji grabljivost svojih susjeda.

Dozvolite mi da kažem da mi nije zadovoljstvo što moram da govorim o galantnom savezniku, kakav Srbija jeste, savezniku čije su patnje i tuge u ratu i čija je postojanost u ratu zadobila poštovanje i simpatije svih nas. I sam sam u ranijim periodima rata u ovom domu govorio u prilog legitimnim težnjama Srbije. Član sam Izvršnog odbora Srpskog društva Velike Britanije. Sve moje simpatije idu u prilog Srbiji kao legitimnom aspirantu na čelo jedne jugoslovenske države. Ta ideja o velikoj jugoslovenskoj državi pod vođstvom Srbije je nešto prema čemu imam sve simpatije. Ono protiv čega se bunim je da u sprovođenju te poželjne politike, nezavisnost ove galantne male države (Crne Gore, prim.prir.) treba da bude žrtvovana protiv njene volje, i držim da je dužnost Vlade Njegovog Veličanstva i saveznika da nam sada kažu koje korake su preuzeli da izvrše obećanje koje su tako često davali, da ovaj slobodan izbor treba obezbijediti Crnoj Gori i da će nam dati punu informaciju o položaju, stvarima u toj zemlji, posebno objavljivanjem izvještaja grofa De Salisa i njegove misije koja je izašla po naređenju Vlade Njegovog Veličanstva.”

(Kraj)

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 25. januar 2024.

I.br.269/2023 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca EDISA FRANCE iz Bijelog Polja, Boljanina bb, protiv izvršnog dužnika HASANA FRANCE iz Bijelog Polja, Boljanina bb, koga zastupa punomoćnik Danilo Radenović, advokat iz Bijelog Polja, dana 24.01.2024.godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, i to: kat. parcele broj 30/424 po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1035 m2, koja nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 941 KO ULCINJSKO POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 FRANCA HASANA .

II Na nepokretnosti navedenoj u stavu I ovog zaključka postoje tereti i ograničenja koji su precizno navedeni u Listu nepokretnosti broj 941 KO ULCINJSKO POLJE. III Treće usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 20.02.2024. godine u 10:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara, ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 i + 382 (0)68 829 822, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

IV Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja I.br.269/2023 od 22.09.2023.godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, i to za: kat.parcelu broj 30/424 po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1035 m2, koja nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 941 KO ULCINJSKO POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 FRANCA HASANA, tako da ukupna procijenjena vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 134.550,00 evra.

V Na trećem usmenom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% vrijednosti utvrđene stavom IV ovog zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 15.02.2024. godine, polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica - filijala Bijelo Polje, u iznosu od 13.455,00 evra, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva a ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnost, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem Ivanom Sekulićem iz Bijelog Polja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kupca, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Javni izvršitelj Ivan Sekulić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 776/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 24.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019. god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se šesnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 i katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za šesnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 21.02.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.

IV Na šesnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god.

Dana 24.01.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1779/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 24.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrnaestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 21.02.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću.

Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja.

Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na četrnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.

Dana 24.01.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Ivm. broj 226/18-171 Danilovgrad, 24.01.2024. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE trideset i druga prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, upisanih u LN broj 558, KO Glavica, Danilovgrad, na katastarskoj parceli 2062/2: livada 4. klase, površine 346 m ²; dvorište, površine 500 m²; broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; sa pripadajućim objektima: broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 77.500,00 €.

Na trideset i drugom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 7.750,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Trideset i drugo ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 16.02.2024. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

26 Oglasi i obavještenja

CRNA GORA VRHOVNI SUD I Su br. 19/24 Podgorica, 23.01.2024. godine Na osnovu čl.30 i 60 Zakona o sudovima (“Službeni list CG”, br. 11/2015 i 76/2020), čl.17 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list CG“, broj 55/16 i 57/16) i Plana potrebnog broja pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore Su I br. 339/22 od 30.12.2022. godine, VRHOVNI SUD CRNE GORE objavljuje JAVNI OGLAS ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA U SUDOVIMA I Pripravnik/ca, Izvršilaca: 41 na određeno vrijeme, od tri godine.

- Visoko obrazovanje u obimu od najmanje 240 kredita CSPK-a (VII nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet.

- Položen ispit za pripravnike Javni oglas za prijem 41 pripravnika objavljuje se za sledeće sudove: 1. Privredni sud Crne Gore - 5 pripravnika/ca 2. Upravni sud Crne Gore - 1 pripravnik/ca 3. Viši sud u Podgorici - 5 pripravnika/ca 4. Viši sud u Bijelom Polju - 2 pripravnika/ce 5. Osnovni sud Podgorica - 10 pripravnika/ca 6. Osnovni sud Danilovgrad - 2 pripravnika/ce 7. Osnovni sud Nikšić - 4 pripravnika/ce 8. Osnovni sud Bar - 2 pripravnika/ce 9. Osnovni sud Kotor - 3 pripravnika/ce 10. Osnovni sud Herceg Novi - 2 pripravnika/ce 11. Osnovni sud Berane - 2 pripravnika/ce 12. Osnovni sud Plav - 1 pripravnik/ca 13. Viši sud za prekršaje Crne Gore - 1 pripravnik/ca 14. Sud za prekršaje Bijelo Polje - 1 pripravnik/ca Potrebna dokumentacija: - Prijava u kojoj je naznačeno ime i prezime, adresa, e-mail, kontakt telefon kandidata/tkinje i naznaka suda za koji se kandidat/kinja prijavljuje.

- Dokaz o završenom četvorogodišnjem programu na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja (original ili ovjerena kopija diplome ili uvjerenja u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku studiranja).

- Uvjerenje o položenom ispitu za pripravnike izdato od Ministarstva pravde Vlade Crne Gore.

- Uvjerenje o državljanstvu.

- Fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte).

- Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta.

- Izvod iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica (izvod izdaje Zavod za zapošljavanje Crne Gore).

Potrebna dokumentacija u zatvorenoj koverti podnosi se u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Vrhovni sud Crne Gore Njegoševa ulica br.10 81000 Podgorica sa naznakom za javni oglas za prijem pripravnika u sudovima Članom 20. Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu propisano je da ako dva ili više kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, a ako su kandidati pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, prednost ima kandidat koji ima veću prosječnu ocjenu na završenom fakultetu.

Za sve bliže informacije kontakt osoba u Vrhovnom sudu je Aneta Ljuljanaj, tel: 020/665-388 (8.0010.00h) ili e-mail: aneta.ljuljanaj@sudstvo.me.

NAPOMENA: Kandidati koji su studijski program na Pravnom fakultetu završili po Bolonjskom procesu dužni su da dostave diplomu/uvjerenje sa osnovnihi specijalističkih akademskih studija.

Kandidati koji su Pravni fakultet završili u inostranstvu dužni su dostaviti i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave.

VRŠILAC DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA SUDA

dr Vesna Vučković,s.r.

Javna rasprava za Nacrt studije zaštite i nacrte odluka o proglašavanju Spomenika prirode ,,Sopot“ i Spomenika prirode ,,Dražin vrt“ Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, pozvalo je sve zainteresovane da se uključe u javnu raspravu o Nacrtu studije zaštite i nacrtu odluka o proglašavanju Spomenika prirode ,,Sopot“ i Spomenika prirode ,,Dražin vrt“.

Pozivamo građane, stručnu javnost i sve druge zainteresovane da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos u razmatranju Nacrta studije i nacrte odluka.

Javni poziv je objavljen 19. januara i trajaće do 20. februara 2024. godine.

Takođe, zainteresovana javnost će do 20. februara moći da izvrši uvid u Nacrt studije i nacrte odluka u kancelariji Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Opština Kotor, svakog radnog dana od 8 do 11 sati.

Javna tribina će se održati u multimedijalnoj sali Kulturnog centra Nikola Đurković dana 12. februara 2024. godine u 10 sati.

Primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt studije zaštite mogu se dostaviti putem pošte na adresu Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, adresa: IV Proleterske brigade br.19, 81000, Podgorica, Crna Gora, do 12 sati; neposredno na pisarnici Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ili na e-mail sandra.nikolic@mert.gov.me i arina. maras@mepg.gov.me.

Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, razmotriće sve pristigle komentare, primjedbe i sugestije i nakon toga sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.

Opširnije na www.gov.me/mert

Četvrtak, 25. januar 2024.

I.br.793/2022 Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Svjetlana Martinović, adr. Bajice br. 6, Cetinje, u skladu sa čl. 169.

Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK - o drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem I Određuje se ponovljena druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Svjetlane Martinović koje su upisane u listu nepokretnosti broj 1886 KO Cetinje I, 1. na katastarskoj parceli broj 688, livada 5. klase, površine 380 m2, 2. na katastarskoj parceli broj 688/1, krš-kamenjar, površine 733 m2 i na 3. katastarskoj parceli broj 686/2, pašnjak 7. klase, površine 892 m2, sve prednje u svojini izvršnog dužnika, u obimu prava 1/1.

II DRUGO javno nadmetanje za prodaju predmetnih nepokretnosti iz Stava I, održaće se dana 13.02.2024. godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje. Predmetne nepokretnosti označene Stavom I, predmet su prodaje po pravosnažnom Rješenju o izvršenju I.br.793/2022 od 15.08.2022 godine. Nepokretnosti se prodaju radi namirenja glavnog duga u iznosu od 48.519,19€, uz uvećanje za zakonsku zateznu kamatu, koja je određena od 26.07.2022. godine i koja se ima obračunati u skladu sa Zakonom, te troškova izvršnog postupka.

III Nepokretnost navedene u stavu I, imaju evidentirane terete i prilikom prodaje, javni izvršitelj će voditi o redosljedu namirenja u skladu sa Zakonom.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti iz Stava I, utvrđena je pravosnažnim Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od 25.01.2023. godine, u smislu čl. 168. ZIO i iste iznose kako slijedi: 1.zemljište na katastarskoj parceli broj 688, površine 380 m2 iznos od 17.544,60 eura, 2. zemljište na katastarskoj parceli broj 686/1, površine 733 m2 na iznos od 38.541,14 eura i 3. zemljište na katastarskoj parceli broj 686/2, površine 892 m2 na iznos od 41.139,04 eura.

V Na DRUGOM javnom nadmetanju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti ali ne ispod 50% te vrijednosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnosti mogu prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđenih vrijednosti.

VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti određene Stavom IV, za koju su zainteresovani da licitiraju.

VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio određenu predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novinama.

X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama u ovom izvršnom postupku,kao i založnim i izvršnim povjeriocima upisanim u predmetnim listovima nepokretnosti.

Cetinje, 24.01.2024.godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Vidak Latković Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.

Četvrtak, 25. januar 2024.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Crnogorski Telekom” a.d. iz Podgorice donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1740/5 od 15.01.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju telekomunikacione kablovske infrastrukture Ski centar 1450 – Ski centar 1600, Opština Kolašin.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video- nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. januar 2024.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 25. januar 2024.

1147

1153

1189

Дана 23. јануара 2024. у 95. години, након краће болести, преминуо је наш драги

Тужним срцем јављамо да је послије дуже болести у 68. години престало да куца срце нашег драгог

Dana 24. januara 2024. preselio je u 69. godini na Ahiret naš dragi

ЈОВАН Илијин ВУЈАЧИЋ

НОВА – МИКЕЉЕ Владимировог ЧАБАРКАПЕ

MUHO Derva AGOVIĆ

Саучешће примамо у капели у Озринићима дана 24. јануара 2024. године од 11 до 15 часова и дана 25. јануара од 11 до 15 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Озринићима у 15 часова.

Hajtar primamo na mezarju na Cijevni dana 25. januara od 9 do 15 časova kada će se klanjati dženaza na istom mezarju.

Саучешће примамо у капели под Требјесом 24. јануара од 11 до 16 часова и 25. јануара од 10 до 12 часова, када се полази за Балосаве, гдје ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у 14 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: кћерка МИЛЕНА, унучад ДРАГО и МАРКО, сестре ЉУБИЦА, ДАНИЦА, ЗАГОРКА, СПАСИЈА и ДАРИНКА са породицама, снаха ВИДОСАВА, братанићи МИЛОРАД, НОВИЦА, ПАЈО, ЉУБО и САВО, братанична МИЛИЈАНА, сестрићи и сестричне и остала бројна родбина ВУЈАЧИЋ и ОРБОВИЋ

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИОЉКА-СЕКА, син ЗДРАВКО, унук АЛЕКСАНДАР, браћа: НЕНАДЉУБО и НОВИЦА, сестра РАДА, синовице: ГОЦА, ЗОРИЦА и СЛАВИЦА, стрина СТАНА, браћа од стрица: ЖЕЉКО, ВЕСЕЛИН и ВЛАДО, снахе: СНЕЖАНА и ЈЕЛЕНА, сестре од стрица: ЦИЦА и СТОЈА и остала многобројна родбина

Ožalošćeni: supruga RAMIZA, sin JASMIN, snaha ENISA, unučad TARIK i AJLA, brat MUJO sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina

1155

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Дана 23. јануара 2024. у 91. години преминуо је наш драги и вољени

1157

Naš voljeni

ВАСИЛИЈЕ Лукин РАДУЛОВИЋ

Сахрана је обављена на гробљу у Толошима 24. јануара у кругу породице. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга НАДЕЖДА, синови ДАНИЛО и СЛАВЕН и кћерка ВЕСНА са породицама

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

MILORAD BACKOVIĆ

Preminuo je dana 22. januara 2024. godine.

Sahrana će se obaviti u subotu 27. januara u 11.45 na groblju Nova Bežanija u Beogradu. Opelo počinje u 11.15.

POGREBNE USLUGE

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

OŽALOŠĆENI: supruga OLIVERA, kćerke DEJANA i IVANA, unuk BALŠA i zet GORAN

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. januar 2024.

1151

1160

Дана 24. јануара 2024. умрла је у 97. години живота наша драга

Тужним срцем обавјештавамо да се након дуге и тешке болести дана 23. јануара 2024. у 44. години упокојила у Господу наша вољена

ПЛАНА Шпира МИЉАНИЋ

САНЕЛА - САЊА Славкова ВУКЧЕВИЋ рођена ПАЉЕВИЋ

Саучешће примамо у породичној кући у селу Ботун 24. и 25. јануара до 14 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници у селу Српска. ОЖАЛОШЋЕНИ: отац ГОЈКО, мајка ВЕСЕЛИНКА, супруг СЛАВКО, син ЛАЗАР, кћерке МИЛЕНА, НИНА и ИВА, унук БОГДАН, браћа ЖЕЉКО и НИКОЛА са породицама, сестра ЈЕЛЕНА са породицом, свекар АНДРИЈА, заове БИЉАНА, ЖАНА и АНА са породицама, стриц БРАНИСЛАВ, ујак БРАНКО, тетке МИЛКА, ДРАГИЦА, БРАНКА и РАДМИЛА са породицама и остала многобројна породица ВУКЧЕВИЋ и ПАЉЕВИЋ 1173

Дана 23. јануара 2024. у 87. години преминуо је наш драги

1150

ОЖАЛОШЋЕНИ: снахе ГОРДАНА и САНДРА, братанић РАДОВАН са породицом, братаничне ЗОРИЦА, КАТАРИНА и ДРАГАНА са породицама

Дана 23. јануара 2024. у 91. години умрла је наша драга

МОМЧИЛО-МОМО Миљанов ИВАНОВИЋ

ДЕСАНКА Ђокова КАЖИЋ рођена ПЕТРАНИК

Сахрана је обављена у кругу породице 24. јануара на гробљу у Дољанима.

1200

По жељи покојнице сахрана је обављена у кругу породице 24. јануара на гробљу у Толошима.

ОЖАЛОШЋЕНИ: брат МИТАР-МИТО, ћерке МАРИЈА и МИЛЕНА, снахе МИЛИЦА, МИЛКА, СЛАВИЦА и СЕНКА, братанићи РАЈКО, ВЕЉКОГОГО и ЖЕЉКО, братаничне МИЛА, СОЊА и ВАЛЕНТИНА и остала многобројна родбина ИВАНОВИЋ

ОЖАЛОШЋЕНИ: ћерка АНГЕЛИНА - ГИНА, синови МИОДРАГ и АНДРИЈА, снахе ЉИЉАНА и НАЈА, унучад, праунучад и остала родбина КАЖИЋ

1167

Dragom

Саучешће примамо на гробљу Чепурци дана 25. јануара од 10 до 14 часова, гдје ће се и обавити сахрана.

S poštovanjem i tugom

JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

Tvoja kćerka ANGELINA sa porodicom

1195

Posljednji pozdrav dragoj kumi

DRAGANU MARTINOVIĆU

DESANKA KAŽIĆ

Sa velikim bolom u srcu i neizrecivom tugom danas se, majko, rastadoh s tobom. Male su riječi da opišu moju bol. Uvijek ćeš ostati u mom srcu

Posljednji pozdrav našoj komšinici

MILIJANI KRIVOKAPIĆ

SLAVKI RADONJIĆ

Porodica RADUSINOVIĆ

Od komšija iz ulaza MITRA BAKIĆA 98

1174

Posljednji pozdrav dragom

1194

Posljednji pozdrav dragoj snahi

SANJI Slavkovoj VUKČEVIĆ Rođenoj PALJEVIĆ

VASILIJU RADULOVIĆU od SLOBODANKE, NATAŠE, MIRANE i NIKOLE sa porodicama

1171

Draga naša Sanja, dugo i hrabro si se borila sa opakom bolešću koja te zadesila.

Neka tvoja napaćena duša počiva u miru a mi ćemo te uvijek nositi u srcu i nećemo te dati zaboravu.

Zaova BILJANA RAIČEVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. januar 2024.

1186

31

1190

1180

Posljednji pozdrav

DRAGAN MARTINOVIĆ Tata, prerano si nam otišao iz života. Prerano si ostavio prazno mjesto, prerano si nam ostavio uspomene koje podsjećaju na tebe i čuvaju te u našim srcima.

Tražićemo zvijezdu koja će vječno sjati, a ta zvijezda biće tvoja.

DRAGANU

Vole te NIKOLINA i IRENA

Od tetke LJUBE pokojnog IDŽA VIDOVA

DRAGAN 1161

Posljednji pozdrav dragom

1185

Posljednji pozdrav

Neka počiva u miru tvoja prerano ugašena duša.

Posljednji pozdrav od tvojih

DRAGANU

Majke BEBE, brata JOVANA, snahe SANJE i bratanični ANĐELE, ELENE i SOFIJE

DRAGANU MARTINOVIĆU

Od porodice pokojnog DUJA Ivova MARTINOVIĆA 1199

Posljednji pozdrav dragom

Prerano si nas napustio.

Lijepi su bili zajednički trenuci provedeni s tobom.

Nema riječi koje mogu opisati našu tugu.

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir među anđelima.

DRAGANU MARTINOVIĆU

Otišao si tiho i dostojanstveno kao što si i živio.

Tvojim odlaskom ostali smo bez dobrog druga i prijatelja. Čuvaćemo te od zaborava.

Od tvoje tako voljene ujčevine: DIJANA, ĐORĐE, MARKO, MARINA i ANA

Tvoji drugovi: SLOBO, VASKO, MIMA, MARKO, MIGA, ALEKSA, RADENKO, SLAVKO, NENAD, BANE, DRAGAN i AĆIM

1188

1187

Posljednji pozdrav dragom bratu

DRAGAN MARTINOVIĆ

DRAGANA Dukova MARTINOVIĆA

Tužni su ovakvi rastanci i pozdravi i suviše je bilo što reći.

Počivaj u miru.

JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

MAJA i porodica JOVOVIĆ

DRAGANU MARTINOVIĆU

1163

Dragom

Ode Dragi prerano, a mi ćemo čuvati najljepše uspomene na tebe.

Bio si čovjek velikog i plemenitog srca.

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir među anđelima.

familija pokojnog MILANA Savova MARTINOVIĆA

1169

VLADAN VAKO ŽUGIĆ

,,Sunce", hladno nam je.

Hvala na svemu, volimo Te.

MELITA, MAŠA i GORAN VRAČAR

Kume moj sve nas je iznenadio tvoj prerani odlazak.

Neka ti je laka ova Crnogorska zemlja po kojoj si časno hodao.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Sa tugom i bolom, uz mnogo minuta ćutanja, primili smo vest da nas je zauvek napustio naš mili Kum

1183

Posljednji pozdrav dragom

DRAGANU

DRAGANU

DRAGE, MAJA, MARIJA, VUKICA, VESNA i BOSE sa porodicama

Tvoj kum IGOR KAPIČIĆ sa porodicom

1182

Posljednji pozdrav dragom

Počivaj u miru, dobra dušo.

MAJA, MILICA, MILENA i NIKOLA JOVIĆEVIĆ

1197

Posljednji pozdrav kumu

DRAGAN-BAJICA MARTINOVIĆ

DRAGAN Dukov PORODICA pokojnog BRANA i DANICE ĐUROVIĆ

1168

Iskreno tužni opraštamo se od dragog

1181

Posljednji pozdrav dragom

DRAGANU ŽELJKO, VUKICA, IVONA, ANJA i PETRA

1184

Posljednje zbogom

DRAGANU Počivaj u miru.

Od DUŠKE MARTINOVIĆ BARALIĆ sa porodicom

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. januar 2024.

1165

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi

1166

Posljednji pozdrav dragom kumu

JOVANU Andrijinom KOVAČEVIĆU

DANKU ŠUNDIĆU

Zbogom, druže moj, i neka ti je laka gruda Crnogorske zemlje.

ZDRAVKO TMUŠIĆ sa porodicom iz Budve

DANKU ŠUNDIĆU

1154

MIŠKO PEJOVIĆ

1191

Posljednji pozdrav sestriću i bratu od tetke

Danko, otišao si tiho i dostojanstveno kako si i živio.

S poštovanjem čuvaćemo od zaborava sjećanje na tvoj plemeniti lik.

RANKU BOLJEVIĆU

KOLEKTIV ODJELJENJA BEZBJEDNOSTI BUDVA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Ujak SLOBODAN, sestre od ujaka TAMARA, JELENA i NIKICA

1152

Voljeni naš, kume

Dana 23. januara izgubih mog jedinog brata

Posljednji pozdrav dragom

VAKO

Čuvaćemo uspomenu na tvoje dobro srce i plemenitu dušu.

Počivaj u miru. ĐIKA, MILOŠ i IVANA sa đecom NIKOLOM, NADOM i DUNJOM PAVIĆEVIĆ

PORODICA TOMOVIĆ

1196

Posljednji pozdrav našem dragom

RANKA Brankova BOLJEVIĆA

BATU BOLJEVIĆU

Već nam nedostaješ, ali uspomene koje nose toliku radost na vrijeme provedeno sa tobom, zauvijek će ostati u našim srcima i neće dozvoliti tuzi da ih preplavi. Počivaj u miru i neka te anđeli odnesu u Carstvo Nebesko.

1158

1159

Posljednji pozdrav dragom bratu

Dragi moj Bato, diko moja, još jedna rana na mom srcu je otvorena.

Nedostajaćeš mi zauvijek!

sestra TANJA, zet NENAD, sestrići DANILO i ANDRIJA

1149

1162

Sjećanje na roditelje

RANKU

VAKU

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i lijepim uspomenama.

Brat BAĆKO, snaha DRAGANA, bratanić STEFAN i bratanična STEFANA MUGOŠA

Posljednji pozdrav dragom

SLAVKA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

LJALJU Od IGORA i STANE JANČEVSKI

RADOSAV MIĆOVIĆ 1198

27. 1. 1928.

25. 1. 2023.

AGNEZA MIĆOVIĆ 7. 1. 1930.

9. 8. 2014.

Već godinu dana ste opet zajedno i zajedno nebeskim stazama hodite.

Ljubav je i od smrti jača. Živite u mojim mislima i sjećanju.

Počivajte u miru, voljeni moji.

Kćerka JELENA

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 25. januar 2024.

1193

Dana 25. januara 2024. navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš

VUKAŠIN Veselinov PEJOVIĆ

RADOMIR RAJO VULIKIĆ

Malo je riječi koje mogu opisati tugu i prazninu koju osjećamo otkako smo ostali bez roditeljske ljubavi i dobrote.

Počivaj u miru, a u našim mislima ćeš nastaviti da živiš kroz najljepše uspomene.

Porodica se ovim putem najtoplije zahvaljuje svima koji izjaviše saučešće lično ili na drugi način.

Posebnu zahvalnost dugujemo svima koji ga obiđoše dok je bio narušenog zdravlja, kao i onima koji su se interesovali za njegov oporavak.

Nikada se nećemo navići na to da nijesi sa nama.

Vrijeme prolazi, a bol ne jenjava. Nedostaješ mnogo.

Nedostaju tvoja podrška i toplina na koju si nas navikao.

TVOJI NAJMILIJI

Supruga BRANKA i sin PREDRAG

1192

SJEĆANJE

1148

Šest nedjelja prođe od kada nije sa nama

1176

VUKAŠIN PEJOVIĆ

DARKO ĐUKANOVIĆ Anđeli neka te čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tužno i bolno saznanje da te više nema među nama. U lijepom sjećanju nam ostaješ i svi trenuci provedeni sa tobom.

SOFIJA Vukašinova DRAGOVIĆ

TVOJI NAJMILIJI

Kćer KOSA, zet BRANISLAV, unučad SANDRA, MIJAT i IVANA SAVOVIĆ

1164

IN MEMORIAM 2017 - 2024.

1175

Danas se navršava šest nedjelja od kada nije sa nama naš dragi suprug i otac

Šest nedjelja od kako nije sa nama

S ljubavlju i poštovanjem našoj sestri

VUKAŠIN PEJOVIĆ

od ROKICE i SVETLANE

MIRSADA MARKOVIĆ Sve što si pružila čuva te od zaborava.

1177

U našim mislima uvijek ćeš biti sa nama da te sa ljubavlju pominjemo i čuvamo te od zaborava.

Kćer DANIJELA, unuk JOVAN i zet PERO ĐURIĆ

ZORAN i ANA 1156

Dana 25. januara navršava se dvije godine od smrti naše majke

LJUBINKE – LJUBE PEROVIĆ Sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: sin VASILIJE-VESKO i ćerka LELA sa porodicom

25. 1. 2017 - 25. 1. 2024.

Navršava se šest nedjelja od kako nije sa nama naš voljeni

1179

VUKAŠIN PEJOVIĆ Sjećanje na tebe budi zahvalnost na svaki trenutak proveden sa tobom. Mnogo nam nedostaješ, dragi brate i ujače.

Sestra MILICA, sestrići RADOMIR i BORO MARTINOVIĆ sa porodicama

Šest nedjelja je prošlo

1178

VUKAŠIN PEJOVIĆ Nedostaješ kao i prvog dana kada si nas napustio. Sa ponosom i ljubavlju čuvamo uspomene na tebe. Hvala ti na svemu!

Kćer RADA, unuke ANĐELA, ANASTASIJA i ANITA

1172

1170

PERO VUJOVIĆ BOŽIDAR - FRINJO KONTIĆ Godine prolaze, sjećanje ne blijedi.

BRANKA

Pola godine je od kada si nas iznenada napustio i otišao bez pozdrava. Svaki dan bez tebe je predug. Nedostaješ previše, naš Peki. Teško je riječima opisati bol i tugu koju si nam ostavio svojim odlaskom. Počivaj u miru s anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Volimo te.

Tvoja supruga DANICA i kćerka SANJA

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

Poslovni broj: Iv.br. 1244/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “LOVĆEN AUTO” PODGORICA, ul. Novaka Miloševa br.6/2, protiv izvršnog dužnika DOO “LUCOM LOGISTICS” NIKŠIĆ, ul. Krupačka br.35, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 2.144,98 eura, na osnovu vjerodostojne isprave –računa br.2023-154-761463 od 12.04.2023.godine, računa br.2023-154-761465 od 12.04.2023.godine, računa br.2023-154-761472 od 12.04.2023.godine i računa br.2023-154-761480 od 12.04.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO “LUCOM LOGISTICS” NIKŠIĆ, ul. Krupačka br.35, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1244/2023 od 29.12.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 2.144,98 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1244/2023 od 24.01.2024. godine.

Izvršni dužnik DOO “LUCOM LOGISTICS” iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1244/2023 od 29.12.2023. godine godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1244/2023 od 24.01.2024. godine.Upozorava se izvršni dužnik DOO “LUCOM LOGISTICS” iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 24.01.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković Poslovni broj: Iv.br. 1095/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “OTP DEBT COLLECTION” PODGORICA, Bulevar revolucije br.17, protiv izvršnog dužnika DOO “BIZNIS SISTEM” NIKŠIĆ, ul. V Proleterske br.31, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

672.399,29 eura, na osnovu vjerodostojne isprave –obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja na dan 18.10.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO “BIZNIS SISTEM” NIKŠIĆ, ul. V Proleterske br.31, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1095/2023 od 23.10.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 672.399,29 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1095/2023 od 24.01.2024. godine.

Izvršni dužnik DOO “BIZNIS SISTEM” iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1095/2023 od 23.10.2023. godine godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1095/2023 od 24.01.2024. godine.

Upozorava se izvršni dužnik DOO “BIZNIS SISTEM” iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 24.01.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Ivm. broj 226/18 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, ul. Slobode broj 60, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 24.01.2024. godine, donio je odluku o

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Nikaljević Suzani vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 226/18-168 i zaključka Ivm. broj 226/18-171.

Izvršni dužnik Nikaljević Suzana može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih akata.

Upozorava se izvršni dužnik Nikaljević Suzana da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ

Mato Jovićević I.br.793/2022 Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul.

Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Svjetlana Martinović, adr. Bajice br. 6, Cetinje, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Četvrtak, 25. januar 2024.

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršni dužnik Svjetlana Martinović, adr. Bajice br. 6, Cetinje, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Zaključka I.br.793/2022 od 24.01.2024. godine i Zapisnika I.br.793/2022 od 28.12.2023.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, 24.01.2024. godine

Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO. Poslovna oznaka I.br. 2102/2022 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “ADRIA BRIDGE” DOO TIVAT, sa sjedištem na adresi Donja Lastva II bb (br.8) stan 13 koga zastupa punomoćnik adv.Vladimir Milošević iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.23, protiv izvršnog dužnika Svetislav Filipović iz Podgorice, adresa Kozaračka br.43, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.01.2024. godine, shodno članu 45 ZIO, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM izvršnom dužniku Svetislavu Filipoviću iz Podgorice, adresa Kozaračka br.43, vrši se dostavljanje nalaz i mišljenje vještaka ekonomsko finansijske struke od 14.10.2022.godine, na izjašnjenje, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici.

Privrednom društvu “SPECTACULAR” DOO Podgorica, Nikole Tesle bb, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.2102/2022 od 29.07.2022.godine, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore.

S tim u vezi potrebno da se dužnik Svetislav Filipović i privredno društvo “SPECTACULAR” DOO Podgorica u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i Privrednog suda Crne Gore.

Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Ivm. broj 1667/18-105 Danilovgrad, 24.01.2024. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Barović Dijane, ul. Blaža Mrakovića bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 20.542,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2118168 od 21.07.2017. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE dvadeset i prva prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 234, KO Glavica, Danilovgrad, označenih kao KP 2000/1, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, PD 0, spratnosti PP1, površine 98 m2 i KP 2000/1, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, spratnosti PP1, površine 148 m2.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 43.047,00 €.

Na dvadeset i prvom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 4.304,70 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Dvadeset i prvo ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 16.02.2024. godine, u 13.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I. broj 1540/17-118 Danilovgrad, 24.01.2024. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE dvadeset i sedma prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: -katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €.

Na dvadesest i sedmom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Dvadeset i sedmo ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 16.02.2024. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ

Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Marketing 35

Četvrtak, 25. januar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

30x PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28.

29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o.

19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, u 13h; - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

36 Marketing

ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

Četvrtak, 25. januar 2024.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 25. januar 2024. • broj 407.

Ledeni povratak u srce tame ili :

zbog čega je „True Detective: Night Country“ najubjedljivija instalacija neujednačene HBO antologije još od obožavane, deset godina stare prve sezone Str. 4, 5. i 6.

3

Četvrtak, 25. januar 2024.

A cappella

I da ti je malo...

O

vo je onaj dobro poznati mjesec u godini koji nikako da prođe. Oduži se nekako. Fali para, fali volje, fali energije koju smo dobro istrošili oko nove godine i nekoliko sedmica iza nje. Izmeračili smo se sa prijateljima i kolegama, popili poneku preko mjere, prejeli se ruske salate i mesišta u nekoliko navrata. Međutim, iako svjesni da smo bili pod ozbiljnim udarima alkohola i holesterola, ipak, ponavljamo iste ili slične situacije od punoljetstva do smrti.

Druga polovina januara jeste period smirivanja i kao takav, odličan je za regeneraciju. Neki stručnjaci navode da je od svih aspekata kojima izlažemo organizam mnogo važniji drugi, koji zavisi od karaktera sa kojim smo rođeni, ali i od iskustva koje stičemo za života – mentalno zdravlje.

*** Čovjek jeste ranjivo i generalno, povodljivo biće. Ako se sjećamo, a nije bilo tako davno, u jeku kovid pandemije, krenula je priča da su pluća pušača otpornija na virus i da se lakše brane od infekcije. U tom trenutku, propušio je i ko nije imao namjeru.

Ljudi i dalje ne prolaze ispod otvorenih merdevina, čekaju drugog „kandidata“ da umjesto njih pređe ulicu nakon što vide crnu mačku, ne suše veš uveče na terasama... Dakle, sujevjerje još vlada.

Umjesto da napredujemo, mi modifikujemo nove generacije da budu gore od nas. To je dokaz da je društvo u kome živimo ostavilo pojedinca na cjedilu, da potpuno sam traži način da sebi olakša život, birajući najčešće sasvim besmislene načine za to. Naša psiha i dalje vjeruje u nedokazivo, jer valjda ako je nedokazivo, to je znak da postoji, pa za svaki slučaj, trebalo bi paziti i to kako se i na koji način psuje.

Psovka je, kažu opet stručnjaci, blagorodna. Liječi. U trenutku kada psujemo, izbacujemo iz sebe frustraciju i eliminišemo nagomilani stres. Osim toga, psovke su predefinisane kulturom, tradicijom, religijom, jezikom. Psovke na Balkanu su generalno inspirisane članovima familije, roditeljima kroz seksualne konotacije, životinjama, ljudskim organima. Svima

Zanimljiva je muzička metrika naših psovki.

One su ubojite, kratke muzičke rečenice uz koje obavezno ide uzvičnik. Melodija je ravna, u „forte fortissimo“ dinamici, identičnih notnih vrijednosti, najčešće osminskih. „Libreto“ je, naravno, najčešće povezan sa polnim radnjama, vrlo često incestoidnog ili homoseksulanog karaktera, a ciljevi su očevi, majke, sestre

izlazi iz nas spontano i automatski.

Istovremeno, postoji i onaj manji broj ljudi koji ne psuje, makar ne javno.

Iskreno, teško je u to povjerovati. U krajnjem slučaju, psovanje jeste stvar emotivnog pražnjenja i, kao takvo, poželjno je.

Psovanje je postalo činilac opšte kulture jednog naroda. Ne postoji jezik, nacija, država ili narod koji ne psuje.

Kultura psovanja važan je faktor kulturološkog presjeka svakog naroda, a svaki ima svoje parametre za psovke.

Kinezi, recimo, kada vas stave u kontekst kornjačinih jaja, preispituju očinstvo vašeg oca. Onda, Rusi drže primat u broju psovki u komunikaciji na dnevnom nivou. Španci takođe imaju specifične psovke koje zvuče taman kao haiku poezija.

Zanimljiva je i muzička metrika psovki na jezicima balkanskih naroda. Te psovke su ubojite, kratke muzičke rečenice uz koje obavezno ide uzvičnik. Melodija je ravna, u „forte fortissimo“ dinamici, identičnih notnih vrijednosti, najčešće osminskih. Naravno, situacija nalaže tempo i karakter psovke, pa tako, osminske notne vrijednosti u bržem tempu izgovaranja lako postanu šesnaestine. Što se tiče libreta, sadržaj je obično u vezi sa polnim radnjama, vrlo često incestoidnog ili homoseksulanog karaktera, a ciljevi su očevi, majke, sestre. Djelovi tijela jako su zastupljeni pa tako, usta, utrobice, rektum, džigerice, čak i krv, sastavni su dio bogatog psovačkog vokabulara. Konju, majmune, ajvanu, kralju, legendo, kretenu, budalo - samo su neke od riječi kojima se čašćavaju prijatelji među sobom u svakodnevnoj, redovnoj komunikaciji.

im je, otprilike, zajednička potreba da udare po tabuima, a hvala bogu, Balkanu ni njih, ni zabluda ne fali.

Dakle, psovku trigeruje neka vrsta vanrednosti, a kao reakcija na stres ona postaje neka vrsta odbrambenog mehanizma. Ne priprema se najčešće, nego

U stresom protkanoj svakodnevici, psujte, slobodno, u svakom primjerenom trenutku i prilici. Time ne samo što čuvate svoje mentalno zdravlje, već i bogato višedecenijsko kulturno nasljeđe ovih bivših jugoslovenskih prostora. A to nam je svima jako važno.

Piše: Vladimir MARAŠ

***

Četvrtak, 25. januar 2024.

u fokusu

P

Pogledali smo svih šest epizoda krimi-misteri

Ledeni povrata

rva sezona antologije „True Detective“ zaludjela je svijet do te mjere, da je ničeansko putovanje u srce tame, rame uz rame sa Martijem Hartom (Vudi Harelson) i Rastom Kolom (Metju Mekonahej), podignuto skoro do nivoa mita i nečega što se ne smije preispitivati. Iako je bez sumnje riječ o jednoj od najboljih i najatmosferičnijih detektivskih serija sa terena južnjačke gotike, deset godina nakon premijere to oduševljenje čini se, ipak, pomalo pretjeranim. Naročito zbog hejta koje su popile i druga i treća sezone serije Nika Picolata, a obje su, iako nesavršene, imale svoje adute, od stelarnih glumaca poput Kolina Farela, Vinsa Vona i Maheršale Alija, do interesantnih načina na koje je kreator širio svoj mikrokosmos satkan od nihilizma, egzistencijalnog angsta i najčešće prokletog maskuliniteta.

Sa distancom od jedne decenije, komotno se može reći da je najveći grijeh druge i treće sezone bio u tome što su bile bitno drugačije od prve. To potvrđuje i „obnovljena“, čini se, nikad jača mržnja pre-

HBO promo

4

Fin Benet u roli koja će mu lansirati karijeru

ma četvrtoj sezoni, dodatno pojačana činjenicom da je Picolato kreatorsku stolicu prepustio meksičkoj autorki Isi Lopez i, napustivši tu „divlju premisu“ koju je planirao za „četvorku“ i potpisavši masan ugovor za FX, ostao u HBO projektu samo u ulozi koproducenta.

No, ne dajte da vas zavara to „fanovsko bombiranje“ ocjena na i ovako spornim sajtovima poput Rotten Tomatoes. „True Detective: Night Country“ ne samo što je odlična, nego je i najbolja instalacija HBO

Pjesme sa česme Jedna od stvari u kojima je „True Detective“ uvijek kidao, jesu dizajn uvodne špice i izbor pjesme koja je prati. „Far From Any Road“ grupe The Handsome Family iz prve sezone i dalje je nenadmašiva, iako je i veliki Lenard Koen dao vrhunski doprinos drugoj sa „Nevermore“, a Kasandra Vilson oplemenila treću sa „Death Letter“.

Za „Night Country“, Lopez je odabrala „Bury A Friend“ Bili Ajliš koja, i da nije perfektno pogodila morbidni ton cijele sezone, zaslužuje mjesto u špici makar zbog stiha „when we all fall asleep, where do we go?“ I ostatak soundtracka puca od pažljivo biranih pjesama, u kojima se kao snažan motiv nameće jedan od ključnih simbola serije, tanka granica između svijeta živih i mrtvih.

Ono što je, pak, problem sa skupinom sjajnih pjesama jeste to što ih Lopez pušta kao sa česme. Toliko ih je i tako su zbijene, da u seriji postoje momenti koji liče na muzičke spotove. Moglo je to suptilnije i svedenije, da bi bilo efektnije.

antologije još od te famozne, obožavane prve sezone.

Otkinuti jezik

„Night Country“, čijih smo svih šest epizoda dobili unaprijed od televizije HBO, može da posluži kao lekcija kako se „oživljavaju“ posustale antologije. Isa Lopez, najpoznatija po hororu „Tigers Are Not Afraid“ (2017) koji su obožavali Stiven King, Nil Gejman i Giljermo del Toro, pobrinula se da obnovi mračni vajb i atmosferične motive natprirodnog koje je imala najvoljenija sezona, a da istovremeno priču odvede na potpuno novu teritoriju. Da ubaci ledeni tvist u srce tame. Četvrta sezona u tom smislu služi kao „mračno ogledalo“ prve: spržena zemlja, jarko sunce, crna magija, sva ta južnjačka gotika nabijena mizerijom i testosteronom, zamijenjeni su polarnim mrakom, ledom, spiritualnim motivima iz vjerovanja Inuita - i ženskim pogledom na svijet.

Užarenu Luizijanu zamijenio je Enis, mali fiktivni grad na Aljasci. Priča počinje 17. decembra, uz posljednji zalazak sunca te godine. Nastupa noć duga čitavih šest mjeseci. I baš tada, u malom mjestu u kojem je gotovo normalno ponekad vidjeti mrtve („Noć je toliko duga, da se i umrli dosađuju.“),

iz obližnjeg Centra za istraživanje „Tsalal“ nestaje osmorica naučnika.

Detektivka Liz Danvers (Džodi Foster, izvanredna u prvoj velikoj roli na televiziji poslije više od 40 godina) na mjestu navodnog zločina pronalazi samo jedan trag: otkinuti jezik Inuitkinje. I to je dovoljno da joj se u život vrati detektivka Evanđelin Navaro (Kali Rajs, bokserka koja se relativno nedavno prebacila u glumačke vode), bivša partnerka sa kojom se razišla pod prilično sjebanim okolnostima, koje će se postepeno otkrivati u nastavku sezone.

Navaro misli da je taj jezik pripadao An Kautok, Inuitkinji koja je organizovala proteste protiv lokalnog rudnika, zbog čijeg su rada voda i vazduh otrovani do te mjere, da je njen narod počeo da se razbolijeva i dobija samo mrtvorođenu djecu. Prije šest godina, pronađe-

Četvrtak, 25. januar 2024.

5

ije „True Detective: Night Country“ sa Džodi Foster i Kali Rajs

HBO promo

HBO promo

ak u srce tame Pronicljiv pogled u svijet marginalizovanih Inuita

Džodi Foster i Kali Rajs odlične kao dvije detektivke u karpenterovskom okruženju

Nova kreatorka Isa Lopez ušla je u svijet filma zbog saj-faj klasika kao što je „The Thing“, a njena fascinacija Karpenterom osjeća se od prvog kadra i samo dobija na zamahu iz epizode u epizodu na je mrtva, bez jezika i sa 32 rane na tijelu nanešene srcastim ubodnim predmetom.

Njena nerazriješena smrt i uvjerenje da je ubijena da bi bila ućutkana, od tada progoni Navaro.

Ipak, nije samo taj slučaj učinio da se raziđe sa Liz. U igri je još jedan koji je totalno po-

lupao njihovo prijateljstvo.

I njega će nam Isa Lopez polako otkrivati u nastavku, dodatno podižući ulog uranjanjem u duboke lične traume obje žene. Navarinu najprije kroz odnos sa sestrom koja, čini se, počinje da se bori s istim mentalnim poremećajem koji je imala njihova majka, a Lizinu kroz mučni pokušaj da popravi disfunkcionalni odnos sa poćerkom Lijom (Izabela Star Leblank) i pokuša da prihvati njenu potrebu da istraži inuitske korijene.

Osakaćeni medvjed

Lopez nije uspjela da izbjegne baš sva opšta mjesta policijskih proceduralaca koji se vrte oko detektivskog tandema, što se paralelno rve sa mračnom prošlošću i autodestruktivnim unutrašnjim demonima. Ipak, jeste uspjela da efektno prepakuje dobro poznat koncept i učini ga dojmljivim i svježim.

„True Detective: Night Country“ ostavlja jak utisak najviše zbog hororističnog načina na koji Lopez to malo, zabačeno, ledom okovano mjesto na Aljasci pretvara u jednog od glavnih likova priče. Njena fascinacija saj-faj klasicima poput Karpenterovog „The Thing“ (1982) i Skotovog „Alien“ (1979) osjeća se od prvog kadra i samo dobija na zamahu iz epizode u epizodu. No, ima u njenoj seriji još mnogo interesantnih elemenata što sežu od „Farga“ i „Mare of Easttown“, preko Šeridanovog filma „The Wind River“ (2017), sve do prve, led-ledene sezone antologije „The Terror“, sa kojom njen projekat, nimalo slučajno, dijeli istog direktora fotografije, Florijana Hofmejstera.

Jedna od prvih stvari koje će vas fascinirati u vezi s ovom serijom jeste upravo rad Florijanove kamere. Za priču čija se radnja sve vrijeme odvija noću – „Night Country“ je neočekivano vješto snimljena i osvijetljena. Nema tu ni govora o momentima toliko zamračenim, da ne znate što se događa u kadru, naprotiv. Igra svjetlosti i tame osmišljena je sa pravom mjerom, tako da vidite sasvim

dovoljno da sve bude jasno, a da se u srcu tmine ipak naslućuje nešto jezivo, zlokobno, a još neotkriveno. „Tu se krije nešto mnogo starije od Enisa... a možda i od leda.“ Što je to nešto i kakve veze ima sa polarnim medvjedom osakaćenog oka, pomorandžom, zaleđenim grobljem, nečijim tijelom koje propada kroz rupu u ledu, pa čak i sa jednom Sunđer Bob četkicom za zube – otkriva se mic po mic, strpljivo i predano, po pravilima koje je televiziji mogla da nametne samo režiserka koja je studirala arheologiju. I koja je od nje odustala upravo zbog fascinacije filmovima kakav je „The Thing“.

Iako Lopez ponekad pretjeruje sa horor elementima (najbolji primjer je četvrta, „božićna“ epizoda u kojoj ciljano, ali preforsirano mrači prazničnu atmosferu prizivajući duhove i bukvalno, i metaforički), fakat je da umije da zabiberi jezom. I da svu tu priču o nečemu ispod leda ispod zift-crnog eniskog neba, lijepo izbalansira sa tminom koja se krije, neprekidno raste i traži način da izađe iz protagonista.

Među njima su ključne, naravno, Denvers i Navaro, čiju di-

Četvrtak, 25. januar 2024.

HBO promo

6

HBO promo

Rouz u sjajnoj izvedbi Fione Šo nosi linčovski šmek

Džon Hoks, savršeno uznemirujući policajac sa tajnom agendom

namiku sjajno iznose Foster i Rajs. Za Džodi ćete, sasvim očekivano, kao i uvijek kada je gledate na malom ili velikom ekranu, pomisliti da bi trebalo da igra u svemu. A integritet i snaga sa kojom Kali, tek na početku glumačke karijere, parira njenom iskustvu, iznenadiće vas, mnogo puta.

Karen s Aljaske

Lopez jeste učinila njihove junakinje slojevitim, ali fakat je da bi Liz bila svedena na totalno antipatičnu seratorku, pravi „Karen s Aljaske“, da je nije odglumila Foster. U njenoj izvedbi, osoba sa „viškom“ karaktera i kičme apsolutno je humanizovana i razumljiva u svakom trenutku. Rajs se takođe junački izborila sa zamkom da, kao često nasilna i preimpulsivna Navaro, zadjeluje kao sirovina. Čak i kada je najdestruktivnija, obezbijedila joj je krhkost prijeko potrebnu za saosjećanje sa likom.

Glavne glumice dobile su i izuzetne sporedne igrače, pa je izvjesno da će rola Pitera Prajora, mladog policajca na početku karijere i Lizinog pomoćnika kojem posvećenost poslu već prijeti da rasturi brak, lansirati karijeru Fina Beneta. Odličan posao uradio je i Kristofer Eklston u cipelama Lizinog šefa, ali poseban naklon ipak zaslužuju Džon Hoks i Fiona Šo.

Hoks je savršeno uznemirujući kao Henk Prajor, Piterov otac, takođe policajac, čija ledena mirnoća i potreba da stalno minira Lizin autoritet kriju nešto mnogo dublje i strašnije ispod površine. Peta, ubjedljivo najbolja epizoda mnogo duguje upravo njemu, kao i Lopezinoj sposobnosti da ga, uprkos prilično kratkoj minutaži, učini tragičnim i slojevitim, i da pokaže koliko je gladan ljubavi a nesposoban da je primi i da je pruži drugima.

Fiona Šo priča je za sebe; njena Rouz, koja komunicira sa mrtvima i živi na samoj margini grada, element je sa kojim se „Night Country“ najviše približio Linčovoj kultnoj „Twin Peaks“. Ni ona nema premnogo vremena na raspolaganju, ali kada je u kadru – sve drugo pada u drugi plan. I pored svih natprirodnih elemenata koji su u igri i na koje Lopez računa, ipak najveću jezu bude njene opservacije o mjestu koje kao da je, sa svjetlošću sunca, napustio i Bog.

Konačna presuda

Mnogo je stvari zbog kojih je pomenuta peta epizoda najbolja u šestodjelnoj sezoni, a cliffhanger u finalu, koji vam ne bismo otkrili ni u ludilu čak ni da nam ga HBO nije naveo na spisku stvari o kojima se mora ćutati prije emitovanja, samo je jedna od njih. Postoji tu je-

dan strašan momenat sa paralelnom montažom Henka na gitari i protesta Inuita ispred rudnika. Obavezno obratite pažnju na melodiju i tekst koji pjeva. Reći će vam sve što treba da znate o Golijatu i (ne) uzaludnosti Davidove borbe.

I po tome je „Night Country“ posebna serija, po načinu na koji oslikava jednu skoro potpuno marginalizovanu zajednicu, i u životu i na malim ekranima. Nije to, podrazumijeva se, ni približno jako i slojevito, kao u rijetkim TV pričama fokusiranim na Domoroce poput „Reservation Dogs“, ali jeste dragocjeno svjedočanstvo.

Tim prije što ovdje imamo i kombo, ne samo pogled na Inuite i njihovu kulturu i spiritualnost, koja seriji daje unikatnu notu, nego postoji i specijalan fokus na žene i vječito obespravljenu radničku klasu.

Dok se takvim motivima bavi, Lopez ne igra na jeftinu kartu političke korektnosti, iako postoje momenti kada „ispada“ iz štosa. Jedan takav čeka vas upravo na samom kraju, kad ukapirate ko je tu, zapravo, presudio nestalim naučnicima. E, konačno razrješenje misterije sigurno vas neće ostaviti ravnodušnim. Štoviše, nakon emitovanja posljednje epizode sigurni smo da će doći do usijanja društvenih mreža i da će mišljenja biti i te kako polarizovana. Što se nas tiče, iako nijesmo stoprocentno uvjereni da nije moglo drugačije, kraj je okej i sasvim je logično uklopljen u mozaik koji je kroz prethodnih pet epizoda gradila Lopez.

Veća je šteta od takvog finala to što nije do kraja izgurala onaj motiv vrlo jak na početku, o impotenciji policije i institucija uopšte, a koji je nestao negdje nausput.

A što se tiče „bombaških“ fanova prve sezone, dodaćemo još i to da će, ako ostanu sa „Night Country“ do kraja, dobiti i jedan (pre)direktan omaž Martiju i Rastu u šestoj epizodi, prije nego što se zavjesa spusti. E, ako im tu ne postane jasno koliko je Lopez dobro promislila dok je svoju ličnu autorsku viziju uklapala sa Picolatovim mikrokosmosom, onda im stvarno pomoći neMarija ma.

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

inte rvju

Nem odgo život Razgovarala:

Marija Ivanović-Nikičević

N

ajbolja stvar koju možete uraditi za svoje mentalno zdravlje ove zime jeste da pođete u bioskop i pogledate „Žive i zdrave“ Ivana Marinovića. Drugi igrani film crnogorskog režisera i scenariste posjeduje sve na što mislite kad kažete „pametno i zabavno skockana dramedija“. Jer, nije to samo film koji je štosan, lagan, duhovit i savršeno opušten u svojoj koži, nego i slojevita, vrsno napisana i odglumljena priča s angažovanom oštricom, onom koja preispituje mentalitet svog podneblja i trudi se da ukaže na to koliko je važno pobuniti se i porvati se sa često besmislenim pravilima i ritualima koje nameće sredina.

Prateći dešavanja na Marinovićevoj eksplozivnoj primorskoj svadbi, nećete se samo merački ismijati, nego ćete se vjerovatno i dobro zamisliti nad svim stvarima, ne samo feštađunskim, koje nam nameće tradicija i koje već na rođenju dobijemo na „dar“. A osim slojevitom scenariju i razigranoj režiji, osjetićete potrebu da se naklonite i sjajnoj glumačkoj ekipi sa Tihanom Lazović i Goranom Slavićem na čelu, kao i Momu Pićuriću u možda i najsočnijoj roli karijere.

Film koji smo, ljubaznošću režisera, pogledali krajem

7

Četvrtak, 25. januar 2024.

Ivan Marinović, režiser

ma jednostavnih ovora na krupna tna pitanja prošle godine, uoči svjetske premijere na Festivalu Black Nights u Talinu, dočekaće pretpremijeru 30. januara u Dvorani „Park“ u Marinovićevom rodnom Herceg Novom, a dan kasnije čega ga podgorička premijera u „Sinepleksu“. Od 1. februara kreće kino-distribucija širom Crne Gore; 6. februara zakazana je svečana beogradska premijera, a od 8. februara moći će da ga pogleda i najšira publika iz regiona.

Tim povodom, Marinović govori za Objektiv o široj kino-distribuciji, ključnim motivima filma, inspiraciji, izgradnji likova, ambivalentnom kraju... I još jednom, kao i u svojoj dramediji, pulsira od ljubavi i saosjećanja sa svojim predivnim, nesavršenim protagonistima.

OBJEKTIV: Komedija predstavlja posebno težak zalogaj za dopiranje do internacionalne publike, naročito kada je, kao „Živi i zdravi“, utemeljena na specifičnom mentalitetu. No, Vi ste taj „test“ već položili u Talinu, s unaprijed rasprodatim projekcijama pred balktičkom publikom koja važi za hladniju od naše.

Očekujete li iole slično „gužvanje“ i u domaćim bioskopima?

MARINOVIĆ: Vjerujem da će biti veliko interesovanje. To se naslućuje po reakcijama na trailer i pregledima na društvenim mrežama. Mislim da su ljudi željni komedije, a u od-

Pokušavao sam da uspostavim istinit kraj, koliko god bio zahtjevan za publiku. Biće, naravno, različitih tumačenja „Živih i zdravih“, zavisno od toga čemu ljudi intimno teže, ali mislim da je ponuđeno mnogo detalja tako da slika na kraju postane kompleksna nosu na repertoar, „Živi i zdravi“ se razlikuju i po odnosu ka ženskim likovima.

OBJEKTIV: Koliko je crnogorska publika naklonjena svojim autorima u rijetkim prilikama kada dobije šansu da ih podrži gledanjem u kinu?

MARINOVIĆ: Ne bih kritikovao publiku. Mnogo mora da se uradi u promociji kako bi uopšte čula za film. Mi za „Žive i zdrave“ radimo na više frontova kako bismo proizveli sadržaj za različite medije, u različitim formatima, uz više zakazanih premijera, PR objava, koordinacije glumaca, gostiju, poziva, intervjua - mogu vam reći da je to zaista obiman i iscrpljujući posao. Bioskopski prostor mora trudom da se osvoji u odnosu na blokbaster konkurenciju.

Autorima dabome znači podrška, prvo da uopšte snime film, a potom i da publika dođe. Ja zbog toga Tallinn Black Nights Film Festival

Ivan Marinović: Film „Živi i zdravi“ zasnovao je na djeliću istorije svoje porodice

Četvrtak, 25. januar 2024.

Adriatic Western

8

Momo Pićurić u jednoj od najeksplozivnijih rola karijere

imam poseban odnos sa rodnim gradom. Oba moja filma dobila su podršku u Herceg Novom. Ovoga puta i od Porto Novog, i od Opštine i Turističke organizacije, ali i od manjih sponzora, kao i prijatelja filma koji nam olakšaju život nekom lokacijom, rekvizitom, vozilom ili plovilom.

U oba navrata sam se zato trudio da bioskopski život filma krene baš iz Herceg Novog.

To nije samo gest zahvalnosti prema sponzorima i prijateljima filma, već i gest u pravcu da se grad istakne svojom posebnošću, ljudima i dešavanjima koje kreiraju. Time se gradovi izdižu iz statusa provincije.

OBJEKTIV: Film otvara prelijepi primorski pejzaž. Šuškanje talasa i morska idila, a ispod „niđe plavljeg“ neba, na površini vode pluta – bomba.

Ovo je vjerovatno retoričko pitanje, ali – je li to ta „divlja ljepota“ Crne Gore?

MARINOVIĆ: Prolog filma posvećen je mom đedu Lesu. Ta anegdota, kao i kasnije situacije, zaista su se mom đedu i desile. Ako neko svojim rukama, sam u nekoj uvali, razminira bombu da bi od nje napravio štapove dinamita koji će poslužiti za najvažnije veselje u životu te porodice, to nešto govori o karakteru tog čovjeka. Govori da nema straha i da je kroz taj apsurdni postupak spreman da se žrtvuje za porodicu. Iz te njegove nepokolebljivost proizilazi autoritet koji se prenosi na radnju filma.

Bio sam svjestan da takav uvod nameće metafore, ali to je i draž filma. Da omogući bogate interpretacije, te da zaintrigira gledaoca da pronađe sebe kroz te interpretacije.

OBJEKTIV: Jesu li sve te bombe, eksplozije, petarde, pucnji iz svakojakih oružja uz koje smo navikli da proslavljamo sve što nam je bitno – samo kompenzacija? Nadoknada za nešto što nemamo poput mogućnosti izbora, lične slobode ili, pak, drugog načina da izdušimo pod pritiskom?

MARINOVIĆ: I to zavisi od slučaja do slučaja. Neko slijepo poštuje običaje, nekome jako treba trenutna moć u rukama zbog kojekavih slabosti. Neko samo oslobodi svoj id.

Za mene je svadba kao poligon fascinantna jer kad uđeš u značenje pojedinačnih rituala, postaje očigledno da se riječi izgovaraju i postupci sprovode često bez suštinskog razumijevanja rituala. Ljudi rijetko preispituju stvari. Ima tu i mnogo toga lijepog, ali i mno-

go toga što bi sada moralo biti istorija, pogotovo u tretmanu žena. Svi rituali za preferiranje muškog poroda su posebno besmisleni i mizogini. Nekada su možda mogli da se opravdaju, danas zaista ne mogu.

Dok ovo pišem shvatam da sam scenario pisao prije nego što sam postao otac jedne djevojčice. Posebno me to iskustvo podstaklo da učinim šta mogu kroz svoj rad da ljudi preispitaju pravila koja ukorjenjuju nejednakost. Pritom mislim da su rituali važni i neophodni u psihološkom razvoju svakog ljudskog bića.

Nije dobro ni da se odbacuju.

Međutim, mogu se preispitati i oblikovati u skladu sa vremenom u kom živimo.

OBJEKTIV: Dinamit je jedan od ključnih motiva, ali „Živi i zdravi“ eksplozivni su i na jednom drugačijem nivou.

Odbijanje jedne nevjeste da kaže „da“ pokreće lavinu; odjednom niko ne zna što da radi, jer na tu vrstu „rušenja patrijarhata“ niko nije navikao. Da li su mislite da su novije generacije stvarno spremnije da kažu „ne“ od onih kojima pripadaju njihovi roditelji?

MARINOVIĆ: U komedijama likove vodi strast, zato se nađu u inferiornim pozicijama, i otud nama mogućnost da se na njihove muke nasmijemo.

U ovom filmu su svi takvi osim Dragane, u izvođenju fantastične Tihane Lazović. Zaista je bila privilegija raditi sa

Talenat za volanom „Yugo Floride“ OBJEKTIV: Krajem prošle godine završeno je snimanje filma „Yugo Florida“ u režiji Vladimira Tagića. Što nam, u ovoj fazi projekta, možete reći o ovoj roadtrip drami čiji ste koproducent ispred kompanije „Adriatic Western“?

MARINOVIĆ: Vladu Tagića sam upoznao kroz njegov urnebesni kratki film „Izlaz u slučaju opasnosti“. Direktor fotografije Đorđe Arambašić, sa kojim sam radio „Iglu ispred praga“, skrenuo mi je pažnju na njega. Kada mi je Marija Stojanović, producentkinja „Živih i zdravih“, predložila „Yugo Floridu“ za manjinski konkurs kod Filmskog centra, nisam imao dileme zbog ukupnog talenta koji je okupio, a tu mislim i na scenografkinju Draganu Baćović.

Vlada je gledao „Žive i zdrave“ u montaži, te pozvao Gorana Slavića i Dejana Đonovića za epizodne uloge. Mislim da će to sada stalno da se dešava, da će kompletan ansambl „Živih i zdravih“ postati izuzetno tražen. Eno Goga Slavića, baš ovih dana snima i sa Goranom Stankovićem kod koga je isto dobio poveću ulogu u filmu „Oče naš“.

njom. Draganu ne vodi strast već razum i intuicija. Ona osjeća veliku skepsu i otklon ka tome šta joj se nameće, a posebno težak put je čeka u suočavanju sa sopstvenom porodicom.

Mene je silno zabavljalo to koliko se svi muški likovi u priči raspadnu zbog jednog ženskog „ne“ i šta je snaga toga „ne“. Počevši od Gorana Slavića kao mladoženje, preko Gorana Bogdana koji igra njegovog kuma, i koji je posebno emotivan u čitavoj toj bespomoćnosti koja se prenosi kroz muški dio ansambla. Obojica su izgradila upečatljive likove. Slavić će da bude otkrovenje, ali i Bogdan će da iznenadi mnoge jer dugo nije igrao u komediji. Posebno je njegova dinamika sa Draganom Dabović uzbudljiva i komična.

Ne znam koliko su mlađi spremni da kažu „ne“, ali vjerujem u njih. Imaju ogromne izazove ispred sebe, ali i veliki potencijal i šansu da do većih saznanja dolaze mnogo brže i lakše od moje generacije.

OBJEKTIV: Život nekad piše drame(dije) veće od filmskih, ali ovakvu je situaciju i dan-danas teško zamisliti. Što mislite da bi se, u realnosti, bez provlačenja kroz filter komedije, stvarno dogodilo na takvoj svadbi?

MARINOVIĆ: Mislim da je moj film zabavan i komičan, ali barem što se mog dijela primorja tiče, ja sve to vidim kao realizam. Čak su me tokom priprema i snimanja ljudi pitali da li je to film o nekom od slučajeva koji su se zaista dešavali, jer je bilo sličnih epizoda. Međutim, morao sam da ih uvjeravam da je to daleko od istine, i da se ovdje jedino bavim sobom, i djelovima istorije sopstvene porodice.

OBJEKTIV: Iako je feministička oštrica filma bez sumnje jaka, muški i ženski likovi dobijaju jednaku šansu da zakucaju poentu i da osvijeste duboku transgeneracijsku traumu.

Da li mislite da bi „Živi i zdravi“ mogli da pomognu novijim i starijim generacijama da bolje razumiju jedni druge i shvate da su i jedni i drugi žrtve istih okova tradicije?

MARINOVIĆ: Film ima potencijal da uzdrma pojedinca, i da postavi pitanje. Biće zanimljivo osluškivati reakcije i pratiti šta dopire do gledalaca i na koji način. Recimo, silno me

Od Formana i Felinija, do Rene Gosinija OBJEKTIV: U radnoj sobi Bilija Vajldera stajalo je uramljeno pitanje: „Kako bi Lubič to uradio?“, u kojem je tražio inspiraciju prije snimanja svakog filma. Postoji li neki filmski autor o čijem „dodiru“ razmišljate na ovaj ili sličan način?

Kako izgleda Vaš proces rada od ideje do realizacije?

MARINOVIĆ: Trudim se da budem precizan oko scenarija, jer se tu najveći dio problema razriješi. To mi je i zona komfora jer volim da radim scenaristički posao. Vodim gomile zabilješki, radim transkripte snimaka zanimljivih ljudi, različitog intelekta i bekgraunda jer u njima pronalazim posebne individualne poetike koje mi pomažu da gradim autentične likove.

Raspon svjesnih vizuelnih referenci ide od Jutjub klipova do autora čiji su me filmovi obrazovali. Ima u filmu i jedan easter egg, gdje sam citirao čuveno ulje na platnu iz crnogorske istorije. Međutim, u montaži sam prepoznao i slike koje su podsvjesno izronile tokom procesa, tokom traganja za rješenjima na samom setu. Čovjek se uvijek osloni na ono što je akumulacija slika u glavi, koje nužno sakuplja od malena. Ta lepeza podsvjesnih i slučajnih referenci je fascinantna.

Koncept mi je bio da se vizuelno oslonim na ratne i vestern filmove. To mi je imalo smisla. Jer da su reference komedije, onda bi ipak film bio samo derivat. Ideja da kombinujem tematiku koja je po svom zapletu laganija, sa vizuelno dramatičnijim žanrovskim postavkama mi se činila kao pravac koji može da donese nešto autentično. Ali, opet bi nanovo iz podsvjesti izranjali Miloš Forman, češki „novi talas“, Felini...

Pored njih u radnoj sobi na mene uvijek gleda Rene Gosini.

je stalo u ono Pićurićevo ćutanje, u sceni koja ostaje dugo sa gledaocima nakon što se film završi?

MARINOVIĆ: Da, zaista je mnogo toga stalo u Momovo ćutanje. Mislim da je napravio fenomenalnu ulogu. Imao je velike zadatke kroz čitav film, kako fizički u smislu postupaka i uvjerljivosti radnje, tako i na nivou emotivnog raspona lika. Momo Pićurić sve radi sa istinitošću koja je fascinantna.

Kada uzima dinamit u ruke, on to čini sa takvom prirodnošću da mi se na snimanju činilo

Tihana Lazović sjajna kao nevjesta spremna da kaže „ne“

kao da snimam dokumentarni film. Šalili smo se na setu da nam je sumnjiv, i da mu sigurno nije prvi put da se bavi eksplozivom. Što se tiče scene koju pominjete, ona je duboko proživljena. Kao dijete sam gledao svog đeda Lesa, tu žestoku i autoritativnu figuru, čovjeka koji je tokom Drugog svjetskog rata ostao bez oca a nedugo zatim i bez strica, i koji je uz majku morao da se kroz krvav rad izbori za normalan život za sve oko njega. Bio je zanimljiv i po tome što je bio tradicionalan ali ne i mizogin, naprotiv. Dinamika moći unutar porodice je kod nas bila kompleksna i izbalansirana.

U poslednjim njegovim godinama primjećivali su se razdražljivost i emotivnost, kao da više nije imao kapaciteta da zauzdava emocije. Bio je sve krhkiji i tananiji zbog akumuliranog potisnutog bola. Odjednom bi taj Klint Istvud ispred mene bio sa suzama u očima.

E, to je Momo prepoznao u tekstu i majstorski odigrao.

U fokusu dramedije je i preispitivanje besmislenih svadbarskih rituala Adriatic Western

zabavljala scena u kojoj Dragana maltretira roditelje ponavljajući „Zašto?“ na sva njihova nametanja sujevjernih protokola oko svadbe, i to kako su Mirjana Joković i Dejan Đonović razigrali nemuštost i frustraciju svojih likova.

OBJEKTIV: Kad je riječ o slikanju te traume u filmu, najjači utisak ostavlja lik Moma Pićurića u jednoj od najsočnijih rola karijere. Dok ženski likovi donekle uspijevaju da verbalizuju ono što im je na duši, muškarci generalno ćute ili odlaze u ekscese. Što

9

Adriatic Western

Četvrtak, 25. januar 2024.

Kada sam ga na kraju snimanja pitao šta misli o svemu što smo uradili, kratko je zastao, uzdahnuo i rekao: „Lijepa je ovo uloga“. Izgovorio je to sa nekom posebnom sviješću o prolaznosti lijepih trenutaka.

I ta svijest o tome da je sve prolazno je utkana u tu scenu.

OBJEKTIV: Na koncu, nećemo otkrivati sami kraj, ali moramo pomenuti njegovu ambivalentnu notu. Što mislite da bi publika mogla da učita u završnu scenu?

MARINOVIĆ: Za mene bi svaki jednostavan zaključak bio netačan, i pokušavao sam da pronađem istinitost, koliko god bila zahtjevna za publiku. Zato sam se odlučio za epilog, bez kog je film isto mogao da se završi, ali to bi onda bio holivudski kraj. Biće različitih tumačenja, zavisno od toga čemu ljudi intimno teže, ali mislim da je ponuđeno mnogo detalja i slojeva tako da slika na kraju postane kompleksna. Ja u svom iskustvu nisam nailazio na jednostavna razrješenja za krupna životna pitanja. Život je komplikovan, a prihvatanje da će uvijek i biti komplikovan, označava sazrijevanje čovjeka.

OBJEKTIV: I poslije dramedije, opet dramedija: hoće li i treći film Ivana Marinovića ostati na tom tragu?

MARINOVIĆ: Šta god budem radio, težnja ka humoru će ostati. U planu imam više stvari, pišem neke priče minimalistički, druge maksimalistički. Mnogo zavisi i od uspjeha ovog filma, ali čini mi se da dva koja sam do sada snimio čine jedan intimni opus, a da će sledeća stvar biti početak nečeg novog.

cineplex.me

10

Četvrtak, 25. januar 2024.

zerkalo

„Nedelja“, rađena po scenariju Stefana Boškovića

Biopik sa čukom n Piše:

Marija Ivanović-Nikičević

U

vijek je Dragan Bjelogrlić postavljao nove trendove i pomjerao granice filmske produkcije u regionu, pa se i dalo očekivati da će ogromastičan uspjeh „Tome“ (2021) pokrenuti čitav talas biografija popularnih estradnih muzičara. Iako mi je njegov pogled na život i zaostavštinu Tome Zdravkovića opasno išao na živce; iako mi je bio beskrajno manipulativan i patetičan; iako mi je Marićev prostetički nos bio najmanji trn u oku – mogućnost da filmska biografija postane uobičajena stvar na kino-repertoarima širom ovih prostora učinila mi se super.

Jer, što više biopika, to više materijala za poređenje i debatu o tome kako sve to može ili treba da se radi.

Poslije još jednog „biopika“ estradne zvijezde, koji je skockan toliko loše, da su ga iskulirali i publika i kritika, na red je došla „Nedelja“ Nemanje Ćeranića, filmska biografija Džeja Ramadanovskog, nama posebno interesantna zbog Stefana Boškovića, crnogorskog pisca koji je potpisao scenario, a nije odolio ni da odigra kameo ulogu.

Sa više od 100.000 gledaoca nakon prvog vikenda prikazivanja, imamo novi hit, i to čak na Bjelogrlićevom nivou. I to je sjajna vijest, jer Džejev biopik duplo je bolji i pošteniji od Tominog.

Tarantinov savjet

Ćeranić je sa korežiserom Milošem Radunovićem već u startu apsolutno pogodio tri stvari. Prvo, da ispred kamere dovede Huseina Husa Alijevića, koji je em fizički frapantno sličan Džeju, em je na velikom platnu, čini se, sa lakoćom iznio dobrodušnu energiju

Husein Alijević, ubjedljiv i frapantno fizički sličan Džeju

jednog od najvoljenijih narodnih pjevača s ovih prostora.

Drugi, još važniji pogodak bio je izbor ugla pripovijedanja.

Neđe je Tarantino pričao o tome, kako je gotovo nemoguće ugurati nečiji život u dva, dva i po sata filmske trake, i da bi, kad bi radio, recimo, Elvisov biopik, uvijek prije odabrao fragment biografije, možda čak i svega nekoliko dana ili sati života.

Bošković i Ćeranić kao da su imali na umu i taj Tarantinov „savjet“, i činjenicu da se o Džejevom životu svakako mnogo zna. Zato su i posegnuli za onim dijelom njegove biografije koji je dobro poznat samo uskom krugu njegovih prijatelja, pa „Nedelja“ pokriva samo period od 1974. do 1992. godine, odnosno dorćolsko djetinjstvo, mladost i čuvenu noć kada je održao koncert na Tašmajdanu.

Taj narativni ugao najbolje i objašnjava zbog čega se film zove „Nedelja“ a ne, prosto, „Džej“. Jer, nije ovo samo „suva“ priča o Ramadanovskom; Ćeranićeva drama je i atmosferična vremenska kapsula. Iako bez sumnje mnogo govori

o Džeju i svemu što ga je oblikovalo, istovremeno je i priča o njegovom voljenom Dorćolu, drugarstvu „kakvog više nema“ i jednom, kažu, mnogo čistijem vremenu, prije nego što se sve zaprljalo i otišlo dođavola.

Fatalna ljepotica

Treći veliki pogodak u „Nedelji“ jeste način na koji Ćeranić koristi muziku. Poslije one boliglave od „Tome“ i tako lukavo skockane muzičke manipulacije, da manje kritični gledaoci nijesu u stanju da razluče da li ih je pogodila Zdravkovićeva pjesma ili sama filmska scena – imamo biopik iz kojeg su pjesme njegove zvijezde gotovo protjerane.

Ili, preciznije, serviraju se sa mjerom, dozirano i tačno tamo gdje su potrebne da potcrtaju važne, prelomne filmske momente. U tom smislu, posebno je važna instrumentalna verzija pjesme „Živote, ženo bez morala“, koju je kompozitor Aleksandar Radulović Futa (u filmu ga igra Zlatan Vidović) „zadužio“ da dodatno naglasi Džejeve najveće gubitke, padove i pretrpljene nepravde oslikane na velikom platnu.

Sa više od 100.000 gledalaca nakon prvog vikenda prikazivanja, imamo novi hit, i to čak na Bjelogrlićevom nivou. I to je sjajna vijest, jer Džejeva filmska biografija duplo je bolja i poštenija od Tomine Od muzike koja nije Džejeva, odabrane su pjesme još jednog Dorćolca. Razigrani, osunčani hitovi Olivera Mandića udarili su po nostalgiji i pojačali jednu vedru, gotovo romantičarsku žicu cijelog filma. Ćeranić ih je ciljano uvezao sa scenama u kojima Nina (Maša Đorđević), dorćolska femme fatale, ubrzava otkuca-

11

Četvrtak, 25. januar 2024.

a, priča je o Dorćolu koliko i o Džeju Ramadanovskom

na pravom mjestu

Što se samih ženskih likova tiče, veća je šteta što barem nešto nije izvučeno iz Džejeve supruge Nade (Ana Pindović), i što mnogo više od sitne epizode nije dobila Milica Janevski, sjajna kao Marina Tucaković. Iako je „Nedelja“ muško pismo, te iako cijela priča gori od testosterona, najuspjeliji elementi ipak bude žal što su žene ovdje ipak ostale na nivou skice i trofeja muškarca.

Od takvih mana, pak, svakako su mnogo jači detalji koji „Nedelju“ pretvaraju u autentičnu coming of age dramu, priču o odrastanju jednog dječaka kojeg nijesu podigli roditelji, nego prijatelji i dorćolska kaldrma. Veliki doprinos filmu u ulozi malog Džeja dao je, recimo, Alen Selimi, dječak koji prodaje ruže na Skadarliji.

Mnogo toga što treba da znamo o Džejevoj odlučnosti da postane neko i nešto stalo je u one scene u popravnom domu, gdje naš mali dorčolac (tvrdo, džejevsko „č“) radne dane provodi šibicareći, a nedjelju, kad domce mogu da posjete članovi porodice, zureći u kapiju kroz koju nikad neko njegov neće proći.

atmosfere uopšte, „Nedelju“ mirna srca možete da preporučite i nekome ko narodnu muziku ne podnosi i na pamet mu ne pada da pogleda film o Džeju. Život Ramadanovskog jeste bio rokenrol; njegov uspjeh postignut je mimo svih pravila; zaista je holivudska, prava filmska priča. A da bi postao to što jeste bila mu je potrebna mala pomoć prijatelja... „Nedelja“ je šarmantna oda tom prijateljstvu ili, još bolje, odabranoj porodici koja je jednog dobrodušnog, vedrog i često baksuznog Roma sačuvala od gorčine i bijede. I naravno, od rasizma. Jer, i to u filmu uspijeva lijepo i suptilno da provuče Ćeranić, to koliko je teško ostati podignute glave u društvu u kojem svi, u najbolju ruku, „sklanjaju novčanike kad te vide“, a u najgorem slučaju te pendreče zbog boje kože.

Nekrunisani odnos

Samo srce filma i nešto što mnogo govori i o Džeju i o Dorćolu jeste to što ga najuži krug prijatelja nikad nije osta-

Marko Janketić, izuzetan kao Iso Lero Džamba cineplexx.me

Skorsezeov vajb

Miriše na tugu, zar ne? Da, ali ta tuga u „Nedelji“ najčešće ide ruku pod ruku sa humorom i štosom. Razigrani ton posebno dolazi do izražaja nakon kormilo preuzme Husein Alijević i radnja se prebaci u Džejevu mladost sa mnogo šibicarenja i poslova „ispod stola“ koji će ga, na koncu, sa gomilom bundi pod rukom, i dovesti ispred Fute i čuvene Marine Tucaković, pa pred Raku Đokića (simpatična epizoda Branka Jankovića), koji je i njemu, i Breni, i dobrom dijelu estrade, lansirao karijere.

E, nakon što se „Džeki“ udruži sa Zdravkom (harizmatični Stevan Filipović), Mićom (Aleksej Bjelogrlić) i Suljom (Stojša Oljačić), „Nedelja“ postaje čisti rokenrol, ređajući urnebesne slike sa vajbom Skorsezeovih najmangupskijih filmova. Tu prvi na pamet pada „Mean Streets“ (1973), naročito kultna scena u kojoj De Niro, obgrljen ribama, upada u bar, sa „Jumpin’ Jack Flash“ koja gruva u pozadini. Zbog takvih referenci, šmekerskog humora i r’n’r

Milica Janevski u kratkoj, ali efektnoj roli Marine Tucaković cineplexx.me

je srca ne samo Džeja, nego cijelog naselja.

Fiktivna filmska ljepotica poslužila je autorima da odslikaju jedan izuzetno važan motiv iz Džejevog života. Često je i sam govorio o toj fascinaciji „belom ženom“, smatrajući da, kao simbol nečega nedostižnog i neuhvatljivog, progoni i pohodi sve Rome muškarce. U „Nedelji“, taj je momenat lijepo ulovljen, ali nije lišen patetike, naročito u onoj „Mali, gde mi je bunda?“ sceni na ulici. No, kad malo razmislite da je cijeli film, u drugim rukama, mogao biti jedan veliki cringe fest, odjednom fatalna Nina ne djeluje toliko fatalno promašeno.

vio, ni na vrhu, ni na dnu. No, najvažniji odnos i ključna drama „Nedelje“ zasnovani su na liku njegovog brata od tetke.

A Iso Lero Džamba (Marko Janketić), nekrunisani kralj Dorćola, istovremeno je i najjači element – i najveća propuštena autorska šansa.

Sa dva Roma, dva domca, dva izgubljena i tužna dječaka koji završavaju u dvije krajnosti – jedan posut zvijezdama i među zvijezdama, a drugi kao kriminalac koji, na koncu, nestaje pod nerazjašnjenim okolnostima - „Nedelja“ je imala potencijala da postane dorćolski odgovor na kultni „A Bronx Tale“ (Robert De Niro, 1993). Nažalost, Džejev i Džambov odnos počeo je da se gradi previše kasno, mnogo je vremena prije toga utrošeno na sve ostalo.

A Janketić ne da je ostvario jednu od najboljih uloga karijere, nego je prišao najbliže onome što je u „Skupljačima perja“ (Aleksandar Petrović, 1967) uradio Bekim Fehmiu.

U njegovoj izvedbi, kad zanemarimo sitne momente pretjerivanja, Džamba je silan i strašan, a lomljiv i duboko tužan istovremeno. I zato je šteta što njegov odnos sa Džejem nije od starta postavljen kao žila kucavica filma. Jer, onda bi onaj skorsezeovski kraj bio mnogo razorniji.

Opet, i pored svih mana, šira slika je jasna: „Nedelja“ je film sa čukom na pravom mjestu i pravi mali desperados među regionalnim hitovima. Poslije nje i debija „Lihvar“ (2021) i odlične krimi-serije „Kljun“, valja pomno pratiti Ćeranićev dalji rad. Njegovu „Volju sinovljevu“, prvi postapokaliptični film u srpskoj produkciji, koji stiže u bioskope na jesen i inspirisan je motivima iz epske poezije, već smo upisali kao obavezno kino-štivo. A ako mu neki biopik ponovo padne na pamet, predlažemo Rođu Raičevića. E, to bi tek bio rokenrol...

Ocjena: 7/10

12

Četvrtak, 25. januar 2024.

CELULOID

„The Peasants“: Poljska stop-animacija, u čijem je o

Prelijepa i potresna

G

argantuanski je posao obavio tim stop-animacije „The Peasants“ („Seljani“, „Chlopi“) u režiji Dorote K. Velčman i Hjua Velčmana, bračnih i kreativnih saputnika koji su svijetu dali vangogovsko filmsko čudo „Loving Vincent“ (2017). Nakon što su glumci snimili svoj dio posla, više od 100 slikara iz četiri studija u Poljskoj, Litvaniji i Srbiji, među kojima se našla i crnogorska slikarka Tijana Mrvošević, provelo je 200.000+ sati i utrošilo više od 1.350 litara boje oslikavajući kadrove i kreirajući 40.000 slika u stilu poljskih slikara sa prelaza iz 19. u 20. vijek.

Kapitalno djelo

Pogled na ovakve brojke odmah nameće barem dva pitanja. Prvo glasi: „Pa, kakav je film; da li je se sav taj impozantni trud isplatio?“ A drugo, naravno, zvuči ovako: „I, je li ‘The Peasants’ bolji ili gori nego čudesni ‘Loving Vincent’?“ Da prvo odgovorimo na ovo drugo: „Loving Vincent“ daleko je kompletnije i uspjelije filmsko djelo. No, takođe je i tematski bio mnogo zahvalniji za ovu vrstu animacije. Tako da, to što je bolji, nipošto ne znači da i „The Peasants“ nije čudesna animacija. I eto vam odgovora i na ono prvo pitanje... O, rad cijelog autorskog tima poljskog kandidata za najbolju animaciju 2024. – i te kako se isplatio.

Poslije ljubavnog pisma Vinsentu van Gogu, koje je iskeširalo 42 miliona dolara na kino-blagajnama i zaradilo nominacije za Oskar, Zlatni globus i Baftu, sve oči bile su uprte u Dorotu i Hjua Velčmana.

Mogli su da odaberu bilo kojeg svjetski poznatog slikara za naredni film, recimo, Pikasa, Rembranta, Monea.

No, njih dvoje okrenuli su se sopstvenoj kući i za adaptaciju odabrali roman „Selja-

Poljska tragedija ravna grčkoj, sa Jagnom u ulozi Helene Trojanske

Sinteza muzike i slike u poljskom kandidatu za Oskara vrlo je moćna, bila meditativna i romantična u ljubavnim scenama, ili puštena sa lanca kao u onoj ludoj svadbi, kad vam se čini da će se iznapijanim seljanima srušiti nebo na glavu ni“ (1904-09) Vladislava Rejmonta, Nobelom nagrađenog poljskog pisca koji je bio i ostao velika stvar u rodnoj zemlji, ali koji je ostao nepoznanica mnogima van nje.

Uz pisca, čiji je opus satkan od slika iz težačkog života poljskog seljaka sa prelaza iz 19. u 20. vijek, prirodan izbor za animirani stil bio je slikarski realizam koji su u tom periodu baštinili likovni umjetnici iz Poljske. Tako su Dorota i Hju Velčman, nakon „Loving Vincent“ i priče o jednom od najslavnijih slikara svih vremena, posegnuli za daleko nepoznatim stvaraocima iz rodne ze-

mlje. I cijeli „The Peasants“ proželi realizmom slikara poput Juzefa Helmonjskog, Ferdinanda Rutčića, Leona Večulkovskog...

Odabir same teme i stila potez vrijedan je poštovanja. I nije tu stvar samo u tome što su „Seljani“ sasvim nekomercijalan izbor, naročito nakon nevjerovatnog planetarnog uspjeha filma „Loving Vincent“, nego govorimo i o romanu od 1.000 i kusur strana, kapitalnom djelu poljske književnosti, štivu toliko kompleksnom po građi, stilu i upotrebi arhaičnog jezika, da su se, prije Velčmana, na

adaptaciju usudila samo dva autora (izgubljeni film iz 1922; zaboravljena poljska mini-serija iz 1972). Ukratko, iako su prevedeni na mnoge svjetske jezike, Rejmontovi „Seljani“ i dan-danas se smatraju teško prevodivim djelom. I na papiru, a kamoli na velikom platnu.

Zaprljana čistota

Podugačak uvod za priču o filmu, ali kada je riječ o „The Peasants“, kontekst je važan, kontekst je sve. Bez njega, teško je shvatiti zbog čega je važno i gotovo podvižničko animirano djelo; i razumjeti njegove

13

Četvrtak, 25. januar 2024.

oslikavanju učestvovala i crnogorska slikarka Tijana Mrvošević

imdb.com

a filmska mazurka cent“), najtemperamentniju, najusijaniju glavu u Lipcu. U sina Mačeja Borine (Miroslav Baka), najvećeg i najpoštovanijeg bogataša u selu. I ne manje bitno: Jagna se zaljubila u oženjenog čovjeka. A sa trudnom Hankom (Sonja Mjetelica) Antek već ima dvoje djece...

Prava drama, pak, počinje onog trenutka kada Borina odluči ponovo da se oženi. Da u kuću, nedugo nakon smrti supruge, Antekove majke, dovede Jagnu. I tako, ne znajući o čemu ćuti drveće kad padne mrak na selo, otac i ovako prezren od sina zbog spora oko zemlje, čini nezamislivo. Antekovu fatalnu ljubav pretvara u njegovu – maćehu.

Fešta mizoginije

vrline i mane, naročito ako od njega, sasvim pogrešno, očekujete da bude „Loving Vincent II“.

Vrijeme radnje je kraj 19. vijeka, a mjesto – malo, zabačeno poljsko selo po imenu Lipce, čijim mještanima život kroji smjena godišnjih doba.

U centru priče – Jagna (Kamila Užendovska), djevojka nadrealne ljepote, djevojčica kojoj miriše koža, ona koju bi želio da ima svaki muškarac u selu. A selo k’o selo, jedva čeka da se uprlja jedna takva čistota... pa i Jagnu počinje da bije glas da nema toga pred kojim nije raširila noge. I da bi valjalo udati je, da se već jednom smiri.

U selu u kojem udvaranje djevojkama počinje slanjem votke, sve boce usmjerene su ka Jagninoj kući. No, ona se, jadna, zagledala baš onamo đe ne treba. U Anteka (Robert Gulaček, Van Gog u „Loving Vin-

Sve što slijedi nalik je grčkoj tragediji, u čijem je centru Jagna, fatalnija i ljepša nego što je to bila jedna Helena Trojanska. Zbog nje se pesniči, zbog nje se gine, za nju se pokreću ratovi... A ona, jadna, ništa od toga ne želi. No, sa selom ne umije ni da se bori, ni da mu uz dlaku ide, a stvar dodatno otežavaju njene loše procjene i izbori.

Na koncu, dočekuje sudbinu na tragu one fešte mizoginije u „Dogville“ (Lars fon Trir, 2003) ili „Ryan’s Daughter“ (Dejvid Lin, 1970), biva tretirana kao baksuz, kao kancer, kao gangrenozni ud koji se mora odstraniti zarad „svačijeg dobra“. I ostavlja vas duboko uznemirene, ali i debelo sigurne da je kraj, u ovom slučaju, samo novi početak. Težak, ali bolji i dragocjeniji nego što je to Jagna mogla i da zamisli.

Tolstoj je govorio: „Ako oslikaš svoje selo, oslikao si cijeli svijet.“ To je upravo ono što je Rejmont uradio u „Seljanima“, a i Velčmani u svojoj adaptaciji. Polazeći od kućnog praga i slikajući ono što sa njega vide, stvorili su priču koja je poljska

do koske, a istovremeno i univerzalna i vanvremenski primjenljiva.

To ne mijenja ni činjenica da živimo u eri političke korektnosti, woke i cancel kulture, nikad glasnijih zagovornika borbe za ljudska prava... Dovoljno je sjetiti se one sramote sa zabranom abortusa, ne samo u toj istoj Poljskoj, da znamo da borba protiv mizoginije nije prestala. I da neće stati, dok god bude postojalo barem jedno obespravljeno ljudsko biće.

U tom smislu, kao priča o sredini koja tiranski definiše i pokušava da slomi svaku individualnost, „The Peasants“ pogađa metu mnogo širu od feminističke, iako kao adaptacija ima niz problema.

Najočigledniji je poprostačivanje narativa, svođenje priče gotovo isključivo na ljubavnu melodramu, koja na momente vuče na telenovelu i opasno testira strpljenje.

Srećom, užarena glumačka hemija Užendovske i Gulačeka koji igraju Jagnu i Anteka, kao i doprinos Miroslava Bake u ulozi Borine, dovoljno su jaki da zadrže uzde i uspostave kontrolu kad kola krenu da skreću. Ansambl je generalno jak, sa glumcima koji su savršeno sposobni da, u prvom planu ili u obliku epizode, iznesu gomilu likova i te kako pretjeranih i većih od života, a da rijetko zaliče na karikature.

Skerletno slovo

Od glumaca su, naravno, još jači vizuali. O, i muzika; kakve je samo aranžmane za poljske narodne pjesme pripremio Lukaš „L.U.C.“ Rostkovski!

Njegove melodije na momente su toliko razuzdane i frenetične, da počinje da vam se vrti u glavi, kao da vas je neko, sasvim nepripremljene, urakijao preko mjere – i gurnuo u najluđu mazurku.

Sinteza muzike i slike u „The Peasants“ vrlo je moćna, bila

utišana, meditativna i romantična poput Jagninog i Antekovog plesa (i u krčmi, i u šumi), ili puštena sa lanca kao u onoj ludoj svadbarskoj sceni, kad vam se čini da će se iznapijanim seljanima srušiti nebo na glavu. I jaka i dinamična do te mjere, da postoje momenti kada ste naprosto uvjereni da to što gledate na velikom platnu nikako nije moglo biti postignuto bez CGI animacije.

U tim momentima, najjasnije je zbog čega „The Peasants“ nije samo „prerušeni igrani film“, zbog čega je morao da bude urađen uz primjenu rotoskopije, zbog čega je morao biti oslikan u tih 40.000 kadrova, uz brojne replike i omaže slikama Helmonjskog, Ruščića, Večulkovskog...

Bez tih uljanih boja i paleta koje se smjenjuju zajedno sa godišnjim dobima, mnogo bi izgubio ovaj kolektivni portret poljskih seljaka. I jedne žene, u čijem ćete DNK materijalu pronaći i prepoznati mnoge druge, oklevetane i okolini nerazumljive, bile realne i opipljive ili fiktivne, od Fon Trira, do „Skerletnog slova“. A oni crveni detalji (haljina, ogrlica, traka u kosi), koji namjenski štrče iz mračnije palete boja, jaki su simboli te Jagnine konekcije sa čuvenim romanom Natanijela Hotorna...

Na koncu, može li se Velčman duo nadati još jednoj nominaciji za Oskara, Zlatni globus, Baftu? Da su ih zaslužili, jesu – i te kako, ali i pored „Loving Vincent“ uspjeha i reputacije, i pored svjetske premijere u Torontu, i pored silnog truda uloženog u sasvim nesvakidašnji projekat, ipak je „The Peasants“ malo teži zalogaj za znatno komercijalnije orijentisane članove Američke akademije. Naročito u godini u kojoj se u igru vratio ili, bolje rečeno, u njoj je ostao – i jedan Hajao Mijazaki.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

14

Četvrtak, 25. januar 2024.

CELULOID

Džordž Kluni previše igra na kartu nostalgije u spo

imdb.com

Veslačka regata skromnih dometa

Sportski autsajderi u fokusu novog režiserskog (ne)djela Džordža Klunija

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

N

e prave ih više ovakve! Koliko ste puta čuli ovu rečenicu? Ako bismo se upitali zbog čega se nešto više ne pravi na određeni način, lako bismo došli do racionalnog odgovora.

Mada, nije da bi nam to mnogo značilo, jer konstatacija sa početka teksta sadrži emocionalnu komponentu otpornu na racionalna objašnjenja.

Kada je reč o materijalnim objektima poput, recimo, kuća ili automobila, razlozi su

Svi likovi su dramaturške „štake“ koje je teško zamisliti kao ljude od krvi i mesa. To poprima tolike gabarite, da su i Džesi Ovens i Hitler svedeni na nezanimljivu istorijsku fusnotu, a uvijek interesantni Džoel Edžerton na stereotipnog trenera opipljivi i svode se na nove standarde bezbednosti, ergonomije, ekologije i ekonomike, koji su prilagođeni modernom načinu života. Sa druge strane, kada se radi o umetničkim

delima poput filmova, onda to znači da smo se svi zajedno, i publika i kritika, u nekom trenutku zasitili određenog tipa izraza. I tako mu dodelili etiketu „prevaziđeno“.

Ništa od toga ne znači da nećemo, sasvim opravdano, osetiti neki nalet nostalgije kada ugledamo baroknu palatu, egzotični „oldtajmer“ ili impresionističku sliku; kada pročitamo neki klasični komad literature ili pogledamo film koji odiše duhom „starih, dobrih vremena“.

Šeret s integritetom

Problem možda nastane kada osetimo da su stvaraoci tog dela kalkulisali upravo sa tom našom nostalgijom i namerno hteli da je probude. Čini se da u funkciji filmskog autora

ortskoj drami „The Boys in the Boat“ Džordž Kluni iz filma u film upadljivo računa na taj osećaj, nadajući se da će neko, moguće stariji u publici, sa suzom u oku izgovoriti baš tu uvodnu rečenicu.

Možda nije bilo tako na početku, a možda nam se samo tako činilo zbog Klunijevog šarma kojim je kompenzovao svoja glumačka ograničenja. Naprosto, on deluje kao dasa, kao šeret, kao neko sa kim bismo drugarski popili pivo, a ko opet ima integritet i ne stidi se da ga pokaže.

Kluni se na šarm i na integritet „vozio“ i kao režiser, birajući društveno važne teme iz ne tako idilične prošlosti, i uparujući ih sa tim starovremenskim, ali šarmantnim načinom obrade kojim se isticalo da nam je „istorija umetnosti“ daleko finija i idiličnija od one „obične istorije“.

Nije Kluni prvi glumac koji se na taj način dao u režiserske vode, dovoljno je setiti se vedeta „novog Holivuda“, Vorena Bitija i Roberta Redforda. Bilo je svakako nečeg „novoholivudskog“ u Klunijevim ranim autorskim radovima. Prvenac „Confessions of a Dangerous Mind“ (2002) bio je gladak spoj špijunskog trilera i krimi-komedije nastao prema kultnoj memoarskoj knjizi, a Kluni je tu prilično poletno pročitao scenario Čarlija Kaufmana.

Sa „Good Night, and Good Luck“ (2005) podsetio nas je na važnost ozbiljnog i predanog novinarstva u neprestanoj borbi za očuvanje demokratije. U „The Ides of March“ (2011) pružio je iskren pogled na politiku kao na prljavu rabotu. Jedino se „Leatherheads“ (2008) može okarakterisati kao lagani promašaj, ali opet nekako simpatičan koliko zbog toplog humora, toliko i zbog priče o autsajderima koji postaju pobednici.

Onda je usledio „The Monuments Men“ (2014) u kojem nam je Kluni očitao „važnu istorijsku lekciju“ o vrednostima očuvanja kulturne baštine i borbe protiv nacizma, ali je to učinio na jedan anahron, naivan način. „Suburbicon“ (2017) je tek bio promašaj, zapravo „podgrejani leš“ od fil-

ma, zasnovan na nikad ekranizovanom, a već mnogo puta „čerupanom i recikliranom“ scenariju braće Koen, dodatno opterećen još jednim uglom istinite priče o inherentnom rasizmu u američkom predgrađu.

Kluni je onda „zaigrao“ za striming igrače, pa je anemičnu SF dramu „The Midnight Sky“ snimio za Netfliks, a dramu o muškom mentorstvu „The Tender Bar“ (2021) za Amazon. Iz slične „kuhinje“ sada nam dolazi i „The Boys in the Boat“, ali sa dodatnom maskom staromodnog holivudskog bioskopskog filma koji bi, u neka druga vremena, imao ambicija i prema nagradama.

Hitler na tribini

Na početku čućemo riku i ugledati onog ikoničkog „MGM“ lava, možda znajući, a možda i ne, da je nekad slavna kompanija završila u vlasništvu globalnog servisa za dostavu. Možda račun sa buđenjem nostalgije kod gledalaca ove „inspirativne“ priče o sportu, društvu i prevazilaženju prepreka počinje baš tu. „The Boys in the Boat“ zapravo je priča o američkom veslačkom osmercu s univerziteta Vašington u Sijetlu, sačinjenom od momaka skromnog, radničkog porekla koji su prvo pobedili rivale sa prestižnih univerziteta u kvalifikacijama, a pa odneli zlatnu medalju 1936. godine na Olimpijadi u Berlinu. Kada malo bolje razmislimo, pred sobom imamo spoj „Leatherheads“ (sport, socijala, autsajderi koji pobeđuju protiv svih šansi) i „The Monuments Men“ (naši momci se, makar metaforički, bore i protiv nacizma).

Priča je ispričana iz ugla autsajdera među autsajderima, Džoa Renca (Kejlam Tarner), momka koji živi u naselju baraka iznad grada i koji studira da postane inženjer kako bi se izvukao iz bede. S obzirom na to da ne može da plati školarinu, a posla tokom kriznih tridesetih nema ni na vidiku, pristaje na ideju kolege Rodžera (Sem Strajk) da se prijave na test za fakultetski veslački tim koji čeličnom rukom vodi trener Al Ulbrikson (Džoel

15

imdb.com

Četvrtak, 25. januar 2024.

U glumački ravnom filmu monoton je čak i Džoel Edžerton

Edžerton). Mesto u timu nudi beneficije u vidu besplatnog smeštaja i plate kojom se može pokriti školarina.

Put dalje vodi na kvalifikacije (kroz koje ćemo naučiti nekoliko opštih mesta o veslanju uopšte i o timskom veslanju posebno, uz podsetnik da je tu najvažniji timski rad), tokom kojih se susreću sa bogatijim i iskusnijim ekipama, koje će, pak, pobediti trudom i radom, a trener ingenioznom taktikom. Usput, imamo i „ženski ugao“, doduše vrlo pasivan, kroz Džoovu devojku Džojs (Hedli Robinson) i trenerovu ekscentričnu suprugu Hejzel (Kortni Hengeler), te onaj staračko-mentorski kroz drugog trenera Džordža Pokoka (Piter Ginis) koji našem junaku daje životne lekcije. Avantura se završava na Olimpijadi, u finalu gde ih čekaju favorizovani Nemci, dok Hitler lično, nakon sramotne epizode sa Džesijem Ovensom, posmatra trku sa počasnog mesta na tribini.

Kliše do klišea

Kao osnova za film poslužila je nefikcijska hit-knjiga Daniela Džejmsa Brauna koju je u scenario pretočio Mark L. Smit („The Revenant“, Alehandro Gonzales Injaritu, 2015). Sa tim od tačke do tačke predvidljivim skriptom počinju i svi problemi filma. Ne samo da je priča poznata sama po sebi, nego je ispričana kroz sve same klišee, skoro bez ikakve individualne karakterizacije likova osim protagoniste (premda je i ona tipska), uz gomilu poštapanja (svi ostali karakteri su dramaturške „šta-

ke“ koje je teško zamisliti van filma, kao ljude od krvi i mesa).

To poprima tolike gabarite, da su i Džesi Ovens i Hitler svedeni na nezanimljivu, toliko puta ponovljenu istorijsku fusnotu, te da je interesantan glumac kao što je Džoel Edžerton ovde beskrajno monoton kao stereotipni trener.

Klunijeva letargična režija tu nikako ne pomaže; ne uspeva da unese pravu, opipljivu dinamiku u sportsko takmičenje (setimo se samo Finčera, veslačke regate i blizanaca u „The Social Network“, 2010), niti da u film ubaci slojevitost koja je prisutna knjizi (dekonstrukciju olimpijskog Berlina kao „Potemkinovog sela“ u svrhu propagande nacizma). Pritom, tu se preuveličava dostignuće momaka koji možda nisu bili favoriti, ali nikada nisu bili bez (sportskih) šansi. Kluni čak ne uspeva ni da razigra glumce, što je čudno za režisera koji je po vokaciji pre svega glumac, pa tek individualni napori (najčešće Pitera Ginisa) povremeno urode plodom.

Utisak tek donekle popravljaju fotografija Martina Ruea, relativno uverljiva scenografija (premda su i one očito „krpljene“ uz CGI) i prigodna orkestracija Aleksandra Despla kao jedino sredstvo koje može da izazve emocionalnu reakciju gledalaca.

Na kraju, „The Boys in the Boat“ nije ni toliko loš film, koliko je mlak, tanak i predvidljiv.

Izgleda da se računalo da će se oslanjanjem na klišee pogoditi nostalgična i inspirativna žica „filmova kakve više ne prave“, ali domet je na kraju krajnje

16 SERIJE

Četvrtak, 25. januar 2024.

cord

Criminal Re

Eplova detektivska posla

imdb.com

Igra mačke i miša n Piše:

Davor pavlović

B

ritanske serije odavno su učvrstile prestižnu tradiciju u žanru kriminalističkog trilera, kako bi ispričale kontradiktornosti i probleme savremenog Ostrva. Jedna od takvih je i Eplova „Criminal Record“, koja se uklapila u „porodicu“ u potpunosti poštujući zadata pravila.

Goli realizam

Kapaldi i Džambo odlično iznose kompleksni odnos dvoje detektiva

Radnja serije Pola Rutmana odvija se u savremenom Londonu. S upečatljivim glumcima, kompleksnom radnjom i mračnim bojama, „Criminal Record“ poziva vas da uronite u „kriminalni dosije“, ali ne samo prestupnika i kriminalaca, nego i policajaca.

U osmodjelnoj prvoj sezoni, od koje su za sada emitovane četiri epizode, odmah uranjamo u glavnu misteriju. To se događa nakon što policija primi anonimni telefonski poziv, u kojem žena tvrdi da joj je partner priznao da je odgovoran za ubistvo za koje neko drugi leži u zatvoru 24 godine.

Detektivka Džun Lenker (Kaš Džambo) donosi odluku da istraži taj slučaj, a istraga je vodi do Erola Matisa (Tom Muči), koji je u zatvoru zbog ubistva djevojke. Potom razgovara sa policajcem Danijelom Hegartijem (Pol Kapaldi), koji je vodio taj slučaj, ali se ispostavi da je pitanje koliko mu se može vjerovati. Dvoje detektiva bivaju uvučeni u dugu borbu da isprave pravdu, dok serija istovremeno istražuje rasna pitanja i institucionalni neuspjeh u polarizovanoj Britaniji. „Criminal Record“ je serija ambiciozna i sadržajem i formom: nudi vješto profilisane obrte kako bi održala neizvjesnost, dok istovemeno ukazuje na disfunkcije engleskog društva. Pitka naracija brzo stvara zavisnost gledanja, dok

17

Četvrtak, 25. januar 2024.

astica sa Piterom Kapaldijem i Kaš Džambo

na ulicama Londona

Upadljivi rasizam

Iako je mnogo drugih tematskih sivih zona u igri, u prvoj polovini sezone, ova pozadinska priča je na površini, a mnogo zanimljiviji fokus od rasističkog je onaj na dinamici odnosa dvoje policajaca koji igraju intenzivnu policij-

sku šahovsku partiju, sa rivalstvom koje tjera gledaoca da vidi ko će od njih dvoje dati konačni šah-mat.

Neobična igra Džun i Hegartija postepeno se razvija, a sve počinje jednostavnim neslaganjem oko starog slučaja ubistva. Hegarti ga je vodio i Džun vjeruje da je pogriješio, što pokreće pravi mali rat između njih. Neke serije funkcionišu prije svega zbog snage glumaca, a dinamika uspostavljena između Džamba i Kapaldija u ovom psihološkom trileru apsolutno daje priči dodatnu snagu. Likovi su odlično napisani, a glumci uspijevaju jako dobro da izbalansiraju njihov složeni odnos.

Džun od početka postaje lik kojeg pažljivo pratite, saosjećajući sa njenim policijskim naporima. Ona živi sa mužem Leom (Stiven Kempbel Mur), sinom Džejkobom (Džordan A. Neš) i majkom Morin (Zoi Vanamejker), koja se bori sa mentalnim poremećajem. U vrijeme kada odluke koje donosi postaju sve opsesivnije, Leo je podsjeća da njena porodica ima istoriju psiholoških problema, dok i inspektorovo insistiranje na istrazi navodne korupcije policajaca koji su bili uključeni u

Oni koji vole serije poput „Broadchurch“, neće se razočarati.

Inicijalna fascinacija i ovdje proizlazi iz odnosa dvoje detektiva, njihovih privatnih drama i tragičnosti priče koja se otkriva u komadićima

Erolovo hapšenje, ne pomaže u smirivanju stresa.

Džambo je mnogo grublja kao Lenker nego kao TV junakinja po kojoj je najpoznatija, kao Luka Kvin iz serija „The Good Fight“ i „The Good Wife“. Tek što je pokrenula slučaj, kolege se već počinju okretati protiv nje, što joj ne pada lako. Razlog zbog kojeg je omražena je taj što dokazi o nezakonitom zatvaranju ukazuju na loš rad policije, čime sramoti kolege. Lenker, koja takođe ima tamnu boju kože, jako je osjetljiva na to.

Lik Hegartija je prvo portret policajca koji je na svojoj poziciji toliko dugo, da radije koristi prečice kako bi riješio određene slučajeve, čak i ako mora gurati više nego što je dopušteno. Sa druge strane, često se pojavljujući u sjeni ili u tami, on je jedan od ključnih protagonista koji seriji dodaju dašak misterije. Njegov duboki glas i intenzivan pogled to po-

tvrđuju, a ipak ulijeva povjerenje korisnim postupcima. Sa strašnim licem, izaziva nemir, budeći asocijacije na glumce poput Vilema Dafoa i Hoakina Finiksa, koji imaju sposobnost da vrlo brzo i lako probude napetost.

Žeđ za istinom

Zoi Vanamejker kao Džunina majka koja se bori sa mentalnim poremećajem imdb.com

u prvi plan iskaču složene ličnosti koje se međusobno sukobljavaju u igri mačke i miša. Sve počinje precizno i bez ikakvih ukrasa, a likovi se ocrtavaju kroz svoje postupke, čime preovladava goli realizam koji se dobro slaže sa pojedinim, manje poznatima četvrtima Londona.

Ipak, osim trilera, kako vrijeme odmiče, serija u prvi plan izbacuje rasističke teme (čitaj: predrasude), koje postoje unutar društva, ali i same policije. I čini to možda i previše naglašeno, tako da sve drugo brzo pada u drugi plan. Tako, recimo, Džun na svom automobilu pronalazi „kokos“, što u slengu znači „crno van, bijelo iznutra“. I onda ne može da se ne zapita da li je u slučaju koji je muči došlo do neostvarivanja pravde zato što je osuđeni muškarac Afroamerikanac, a policajci koji su vršili istragu bijelci. Ili se, možda, vara?

Autor serije stalno se poigrava određenom dvosmislenošću oba lika i izaziva sumnju da bi istina mogla biti na strani bilo kojeg. Iznad svega, sumnja je ono što pokreće oboje. U sumnji oni postoje i provode svoja istraživanja, stalno preispituju sami sebe dokazujući vlastiti intelekt i utažujući žeđ za istinom.

Oni koji vole serije poput „Broadchurch“ neće se razočarati sa „Criminal Record“.

U oba slučaja, inicijalna fascinacija nije utemeljena na golom slučaju, već je proizašla iz odnosa dva detektiva, njihovih privatnih drama i tragičnosti priče koja se otkriva u komadićima. Zatim, tu su i komponente unutrašnje policijske korupcije i zloupotrebe moći, što snažno podsjeća i na još jednu kultnu britansku seriju, „Line of Duty“.

Sudeći prema prvoj polovini sezone, „Criminal Record“ bi mogla da bude izlog najboljih elemenata britanske kriminalističke fikcije. Ovdje nije riječ o seriji koja ruši žanrovske šablone, niti daje nešto novo, ali bez sumnje, za one koji uživaju u kriminalističkim trilerima ili one koji ne znaju koju bi seriju sljedeću pogledali, ova može da bude sasvim zadovoljavajući dodatak popisu za gledanje.

Ocjena: 3.6/5

18

Četvrtak, 25. januar 2024.

Svetlana Lola Miličković, grafička dizajnerka i ilustratorka

PREPORUKA

ZGRABI FILM Kako su grafički dizajn i ilustracija u mom konstantnom fokusu, a od studentskih dana pasionirana sam sakupljačica svega što je sa njima u vezi, preporučila bih nekoliko dokumentarnih filmova. Uostalom, to mi je omiljeni žanr. „Design Canada“ (Greg Darel, 2018) prikazuje istoriju kanadskog grafičkog dizajna i rasvjetljava neispričanu priču o identitetu Kanade i njenim dizajnerima koji su doprinijeli ujedinjenju nacije. „Helvetica“ (Gari Husvit, 2007) je dugometražni dokumentarac o tipografiji, grafičkom dizajnu i globalnoj vizuelnoj kulturi.

U fokusu nije samo primjena Helvetike kao jednog od najkorišćenijih fontova na svijetu, već i nesporan uticaj tipografije na našu kulturu.

Sigurna sam da bi se ljubiteljima animacije dopao Oskarom nagrađeni film „Logorama“ (Fransoa Alo, Erve de Kresi, Ludovik Uplen, 2009). Posebno bi mogao da bude zanimljiv onima koji se bave kreiranjem logotipa i anbalaže proizvoda.

Ova simpatična kratkometražna animacija donosi priču o distopijskom Los Anđelesu koji se u potpunosti sastoji od korporativnih logotipa.

Kada sam već kod Oskara, ne mogu da ne pomenem i holandski animirani film „Father And Daughter“ (2000), koji je napisao i režirao Majkl Dudok de Vit. Njegove svedene animacije pune su emocija i fantastičnih detalja. I sa malo govore mnogo.

Od filmova koji se ne bave grafičkim dizajnom i animacijom

privatna arhiva

Sa Britancima na putu oko svijeta

Svetlana Lola Miličković: Dopali su joj se dokumentarci „Design Canada“ i „Helvetica“

valja pogledati dokumentarce „Cesarija Evora“ (2022), „Miúcha, the Voice of Bossa Nova“ (2022) i naravno „Buena Vista Social Club“ (1999)... I svakako pratiti Underhill Fest, koji nam svake godine donese mnogo vrhunskih dokumentaraca koji se bave različitim temama.

TV Televiziju ne gledam često, ali kada to radim moj izbor obično bude nešto na kanalu BBC Earth. Moj izbor su definitivno emisije poput „Life Below Zero“, i putopisne emisije Su Perkins i Sajmona Alana Riva („Holidays in the Danger Zone“, „Places That Don’t Exist“, „Equator“, „Tropic of Capricorn“).

Pored ovih programa, odlične putopisno-umjetničko-kuvarske emisije radi Rik Stajn, a fenomenalna Džoana Lamli uvijek otkriva nešto novo o

mjestima o kojima ste mislili da znate skoro sve.

MUZIKA Muzika je sastavni dio mog funkcionisanja i ne mogu zamisliti dan bez nje. Moja plejlista je šarena, ali najčešće slušam Princa i ostale funk gromade, Džordža Bensona, izdanja „Motown“ produkcije, old school rock...

ZAOBIĐI FILM Zaobilazim filmove ogromne minutaže koji se više bave specijalnim efektima i dostignućima 3D tehnologija, nego suštinom i porukom.

TV Mnogo je TV kanala i sadržaja koje ne bi trebalo samo zaobići,

već i ukinuti. Tu mislim na sve koji promovišu laku zaradu, plitkoumne sadržaje i površnu zabavu za mase poput rijalitija; talk show emisije sa temama i gostima, blago rečeno, spornih vrijednosti i autoriteta; takmičenja za glavnu pevaljku/ pojca, gdje mlade pune nade u svijetlu budućnost na estradi ocjenjuju individue koje mahom gore pjevaju od njih, a o drugim kvalitetima da ne govorim...

MUZIKA Ne slušam muziku koja nije autorsko djelo, već proizvod marketing koncepta producentskih kuća. A umjesto ovih jadnih sadržaja svima bih preporučila da slobodno vrijeme provode baveći se sobom, dobrom knjigom, porodicom, prijateljima, da pojedu i popiju nešto dobro, da borave u prirodi.

19

Četvrtak, 25. januar 2024.

DZUBOKS

K

nap isporučeno ono što stoji u naslovu, a li i nagovještaj nečeg što bi mogla biti sjajna smjernica u sasvim zreloj fazi karijere Natali Dizdar.

Negdje do desete sekunde pjesme „Padamo“, skrivenog dragulja EP izdanja „Blues po kišnim plažama“, već ćete shvatiti da je Natali sasvim na terenu melodike Lane del Rej. Možda ne ove najsvježije, tako važne i genijalne faze u stvaralaštvu američke cinične dive... ali, dovoljno za jedan utisak. Niko u regionu nema taj potencijal da iznese svu tu kompleksnost, to lice i naličje svakodnevice moderne žene, kao Natali.

Zato će se „Blues po kišnim plažama“, stvaran sa sjajnim Vladom Mirčetom iz benda Mayales i u okviru njihovog zajedničkog projekta BETI, izvjesno doživljavati kao važno skretanje u široj slici Natalinog

K

song-bar.com

eri Broustajn je prije dvije godine već uveliko, sa tim sjajnim ženama iz Sleater-Kinney, spremala album „Little Rope“, kada joj je u običnom i formalnom pozivu iz ambasade saopšteno da su joj majka i očuh poginuli u saobraćajnoj nesreći u Italiji.

Zato je jasno, zbog čega je lična tragedija gitaristkinje i pjevačice, po mnogo čemu izoštrila zvuk na njihovoj 11. ploči. Zbog čega zvuči urgentnije, ogolje-

Natali Dizdar

Blues po kišnim plažama

stvaralaštva. I prilično neočekivano; što je, opet, sasvim u skladu sa karakterom i dosadašnjom karijerom Zadranke, koja je uvijek uspijevala da se odupre trendovima, da izmakne ispred očekivanja. Što je užasno teško na regionalnoj pop sceni.

Zato je od singla „Krug“ na ovom EP izdanju, recimo, mnogo interesantnija „Toliko toga“ koja lansira Natali pravo u onaj najslavniji muzički Detroit... I posljednja pjesma „Znam da me voliš“, u kojoj je ciljano dozvolila da je uhvatimo emotivno ogoljeniju, kao rijetko kada od početka karijere.

Za očekivati je, da Natali Dizdar u godinama pred nama, bude autorskim izrazom

genius.com

v

smjelija, prkosnija, direktnija i oštrija... A „Blues po kišnim plažama“ je odličan pokazatelj, da

ima još mnogo važnog da nam kaže.

S. S.

Ocjena: 76/100

Sleater-Kinney Little Rope

nije, opasnije i, na kraju, sa više katarze. Ovo je album na kom se mnogo krvari. I to kao rijetko kada u karijeri benda, koji

je Keri sa genijalnom Korin Taker pogurala ka slavi prije tri decenije.

Slavne rok feministkinje su se autorski uvijek izuzetno pronalazile na terenu tema poput smrtnosti, žaljenja, zacjeljivanja rana. Pa ipak, do sada su rijetko kada bile tako očigledno i ogoljeno lične. Braustajn je čak proces stvaranja albuma uporedila sa „ličnom molitvom“, što je tako neodoljivo, budući da je tu riječ o žestokom, poganom gitarskom prašenju. Sa mnogo bijesa i ljutnje.

Tako u himničnoj „Hunt You Down“ ona pjeva: „I forgive you, I wish I told you so... I send your ashes my love“... I sve te njene ispovijesti, prijetnje, lične presude, utemeljenim drži savršeno čvrst vibrato Korin

Taker. Rif koji otvara „Untidy Creature“ je oslobađajući, rušilački tornado; „Hell“ na samom početku albuma užasna je presuda roditeljstvu u jednoj Americi u kojoj se djeca osjećaju sve manje bezbjedno u školama.

Minimalistički sprint „Six Mistakes“ je opominjuća panorama samoće u gradu, a „Needlessly Wild“ katalog svih onih momenata kada smo stišavali sve agresivne, burne i bijesne reakcije – jer smo, eto, odrasli. Sveukupno, potpuno plemenito i čak dirljivo djeluje to, koliko ove dvije žene jedna drugu podupiru i oživljavaju, u cijelom tom prkosu velikog benda Sleater-Kinney.

S. S.

Ocjena: 79/100

20

Četvrtak, 25. januar 2024.

m

Film koji Vas čini srećnim?

- „Rumble Fish“ (1983), kod nas preveden kao „Rusty James“, a novi prijevod kaže i da se zove Štemer. Već sami ti prijevodi mi razvlače usta u osmijeh. Ali pazi ovo, Frensis Ford Kopola režirao film; lik Mikija Rorka zove se Motorcycle Boy; glume i: Denis Hoper, mladi Met Dilon, Nikolas Kejdž, Dajen Lejn, Kris Pejn, Lorens Fišburn, Sofija Kopola i Tom Vejts. Radi se o uličnim tučama, ali filozofski.

Film je crno-bijeli, osim što su ribice u boji. Je li to jako dobar film po bilo kojem standardu?

Nije, ali pršti od frajerštine, i sirove i intelektualne. Najkul film stoljeća. E da, i soundtrack je radio Stjuart Kouplend.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Loš film, pa odmah pred vod?

Malo ekstremno. Doduše, nekoliko regionalnih režisera čovjek bi poželio ubiti bez obzira na to kakvi su im filmovi. Zeka-peka, ubiti je krivo. Iz takta me izbacuju novi predugi filmovi legendarnih režisera i glumaca tipa „The Irishman“ (Martin Skorseze, 2019). Šta se desilo s onim rezačima trake koji kažu u postprodukciji, da ne može to tako? Gledao sam taj film i bio mi je super, a onda sam se probudio dva sata kasnije - i još je trajao.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volio bih vidjeti neku narodnu horor priču u visokoj produkciji. Tipa Jure Grando. Ili o drekavcu. Ali mora biti masa para, rang „Bitke na Neretvi“ (Veljko Bulajić, 1969).

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Imam naviku guglati ako ne razumijem šta se dogodilo u nekom filmu, to mi je valjda ostalo kao cheat kad bih zapeo u video-igrici kao klinac. Ta-

Marin Šulentić, muzičar

Tasmanijski đavo je samo neshvaćen Hrvoje Baudoin

fil

33 OBRTAJA

Marin Šulentić: I dan-danas ga proganjaju WC školjka i beba iz filma „Trainspotting“

ko sam saznao i što se događa u „Prometheus“ (Ridli Skot, 2012). Ne znam, fabula filma iz serijala „Alien“ trebalo bi da bude jednostavnija.

Omiljeni filmski rivali?

- Ilija Čvorović i Petar Markov.

Nema bolje.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Jedini hrvatski film iz kojeg znam citate je „Tko pjeva, zlo ne misli“ (Krešimir Golik, 1970). Franjo Šafranek: „Perice, ljudi su svinje. Nemoj nikome otvoriti svoje srce“.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „Mad Max: Road Warrior“ (Džordž Miler, 1981), kada pas Dog ne želi podijeliti hranu sa zarobljenim kapetanom letjelice. Vlastiti pas je familija, i to najodanija. To ljudi koji

Četvrtak, 25. januar 2024.

mu z ika

nisu imali psa često ne mogu razumjeti. Kad sam prvi put gledao tu scenu, nije mi bilo baš lagodno. Sada, nakon što sam jednom psu postao sve, gledam stvari drugačije.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Tasmanijska neman. Nije on kriv što je izumro, samo je neshvaćen.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Perica iz razreda (i sad iz benda) i ja smo 1996. išli gledati „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996) u Kinu „Mosor“. Imali smo 12 godina i mislili smo da će biti to biti kul film sa dobrom muzikom. I dan-danas me proganjaju scene ronjenja u WC školjci i mrtve bebe na stropu. Ranije od toga se sjećam da me tata vodio gledati „Willow“ (Ron Hauard, 1988) u kino, nakon čega sam imao gripu cijeli tjedan.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Fear and Loathing in Las Vegas“ (Teri Gilijam, 1998). Ne zbog filma, nego je soundtrack bomba.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „I’m No Longer Here“ (Fernando Frias, 2019). U Montereju u Meksiku, dešava se supkultura sljedbenika kolumbijske glazbe, u kojoj sudjeluju i mladi i stari. Oblače se u šareno i imaju blesave frizure. Plešu kao kokoši. Jako sam htio biti tamo da sve vidim iz prve ruke. Ali, to je već u trenutku prikazivanja filma bilo u prošlosti.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Svi su prestari da bi išli u provod na rakiju u „Krivi put“. Bio bi im to možda i zadnji put, što se ne bi dobro odrazilo na turističku sezonu.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Slobu glumi sam Kventin, Đukanovića – Semjuel L. Džekson, Izetbegovića – Harvi Kajtel, Franju, naravno, Kevin Spejsi, a Milana Kučana - Sergej Trifunović.

Brijuni, pa Dubrovnik, ostalo u postprodukciji.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Pas, moj prijatelj“ benda Hoću?Neću!. Jedna od omiljenih pjesama mog kuma i najboljeg prijatelja Lava.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Monkey Gone to Heaven“, Pixies.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Three Days“, Jane’s Addiction.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Kitty“, The Pogues.

Vaša pjesma za karaoke?

- „The Impossible Dream“, The Quest. Po mogućnosti verzija Carter USM. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Opus Šejna Mekgovana.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- 3Đ: Đibo, Đole, Đora Đorba.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Dine Dvornika. Tada sam shvatio, ako on može umrijeti, onda i ja mogu umrijeti.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „You’re my Mate“, Right Said Fred.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Bio je tada aktuelan magazin za klince „OK“. Imao sam iz njega na zidu Ramonese iz Adios Amigos faze i Carter USM. Ali, bio je problem u tome što su ti posteri bili u istom izdanju na dvije strane iste duplerice, tako da sam morao periodično okretati poster.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Sve neće. Neke hoće. Statistika je to. Pratim na Fejsu stranicu koja se zove „Joža Manolić je nadživio“. Podržimo domaće!

Z

agrebački bend Mashinko, koji čine Marin Šulentić, Petar Predrag, Lovro Koružnjak, Bojan Horvat, Andrija Ražnatović, Srđan Grbić i Marko Nemec, 15 godina razigranim ali ubojitim stihovima secira balkanski mentalitet i prepušta da „pjesma što svira sama“ govori više o njima od njih samih. U međuvremenu, sedmorica veličanstvenih pank rokera mnogima su postali draži i od nekad alternativnog, sada mejnstim Hladnog piva.

Albumom „Pozovite rapsode“, objavljenim krajem prethodne godine, Mashinko je najavio i samostalni koncert u čuvenoj „Tvornici“. Budući da zagrebačka sedmorka obožava svirke u zatvorenoj, intimnijoj atmosferi, eto ideje da zasviraju i nama u, na primjer, napuštenom prostoru „Titeksa“.

Novih 14 pjesama, muzički juriš na početku 2024, povod su za čašicu razgovora sa Marinom Šulentićem. U njegovim „Obrtajima“ saznaćete, između ostalog, koje filmsko ostvarenje mu uvijek razvuče osmijeh, koja je najbolja saj-faj serija i kog muzičara bi slušao zauvijek.

TV

Serija koju nikada nijeste završili?

- „The Walking Dead“. Koliko ima novih zombija iza svakog ugla, toliko ima i sezona ove serije, pa onda i spin-of pro-

21

jekata. Problem je u tome jer se akcijske scene nakon nekog vremena moraju razvodniti sa psihološkim dramama, pa i one dođu do kraja dobrog ukusa, a serija ide dalje.

Serija idealna za kišni vikend?

- „Poirot“. Bilo kad i bilo gdje, a pogotovo za kišni vikend.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Perfect Strangers“. Lari je nervčik, a uvali mu se u stan naivni rođak Balki. Za kojeg, dok ovo pišem, sam osvijestio da se zove Balki jer je valjda sa Balkana. Zato nam je valjda simpatičan.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Ne razumijem se baš u publike. Računam, ako sam ja vidio seriju, valjda ima publike. Ali mogu reći da mi je „The Expanse“ daleko najbolja sajfaj serija.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Fortitude“. Krene kao noir detektivska priča na otoku u Arktiku, pa se lagano stvara odlično jeziva atmosfera i tako na odličnoj razini završi prva sezona. Druga kreće kao „The X-Files“, a završi kao „Twin Peaks“. Treća sezona je toliko loša, da su finacirane samo četiri epizode u koje režiser natrpa apsolutno sve. Katastrofa.

Da su stali na prvoj sezoni, bila bi to „kultna serija“. Mada, drago mi je da sam pogledao sezone dva i tri.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Nakon „Star Trek“ htio sam imati replikator, da ne moram prati suđe.

Najdraži par iz serije?

- Marti i Vendi Berd iz „Ozarka“. Oduševila me psihička uigranost i koncentracija potrebna da se preživi i pobijedi usprkos realnoj opasnosti od narko-kartela za sigurnost sebe i obitelji.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Svakako ne ona obitelji Berd.

Sviđa mi se atmosfera u brijačkoj radnji Roka Prča u „Našem malom mistu“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. Snaga klade valja.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 25. januar 2024.

kalendar

Instrumental „Albatross“ benda

amazon.com

Mirisna pučina iz so Pjesma je za taj prvi Fleetwood Mac, sa Piterom Grinom, bila kreativni vrhunac. Ticala se osjećaja potpune, bezbjedne kontrole.

Ušuškane sigurnosti. I tako je, samo tada prije pet i po decenija, bend zaista funkcionisao

N timesofisrael.com

Omot singlice objavljene 22. novembra 1968.

ajslađi gitarski ton koji je B. B. King za života čuo. „On je jedini koji me je u hladnom znoju uspio okupati“. Kada je B. B. tako govorio o Piteru Grinu, naravno da je mislio na „Albatross“.

Hoćete da znate, što je ultimativno priznanje u svijetu rokenrola? Recimo ovako: Džordž Harison govorio je, da su Bitlsi na probama i u studiju, tamo u posljednje dvije godine benda, kao početnu tačku iz koje bi tražili novu pjesmu uzimali instrumental „Albatross“ benda Fleetwood Mac. Ne, naravno, samo radi kompozicije: već i da ih opusti, da izgube i zaborave sebe i sujete, nepovjerenja i zađevice...

I da stvaraju.

Kleptonov tip

Piter Grin u studiju 1968. kada je stvaran „Albatross“

Mnogo, godinama i rok eonima prije nego što će Stivi Niks i Lindzi Bakingem od benda Fleetwood Mac učiniti najljepšu i najluđu muzičku sapunicu, postojao je taj bend zbog kog su i Bitlsi pravili neke slične bluz pjesme... A prvo su, prije i Grina i Mika Flitvuda i Fleetwood Mac, u Londonu postojali John Mayall & The Bluesbreakers. Preciznije: Džon Mejal i Erik Klepton.

Nego, pravi početak ipak bi trebalo tražiti još mnogo ranije: jedan dječak od poštenih jevrejskih proletera s Ist Enda, Piter Alen Grinbaum, mnogo prije nego što će postati Piter Grin, čitao je Koleridžovu poemu „Rime of the Ancient Mariner“ („Rima drevnog mornara“). I sve to, taj miris plavetne knjige koja se skrivala ispod kreveta u sobi djetinjstva, njene ilustracije, njeni snovi o moru i proljeću, bili su inspiracija za „Albatross“.

Kad je na jesen 1965. veliki Klepton napuštao taj The Bluesbreakers bend, Mejal je i muzičarima i producentima i fanovima govorio: „Ne brinite, imamo sada nekog boljeg od Kleptona. Ili, možda ne trenutno boljeg, ali će za koju godinu biti najbolji“. E, taj je bio Piter Grin.

I sve tu, i mnogo kasnije u novom bluz bendu koji je Grin 1967. osnovao sa Mikom Flitvudom, kao da je počinjalo od Kleptona. Pa i „Albatross“: jedan niz nota iz Erikove solaže koju je Piter uhvatio na jednoj zajedničkoj probi, pa ga dobro usporio.

Talasi Lamanša

„Albatross“ je decenijama jedna od rijetkih melodija koje su na standardnom Fleetwood Mac koncertnom repertoaru, i dio zvaničnih „best of“ kompilacija – a da se tiču perioda benda prije Stivi i Lindzija. I da: apsolutno je melodija koju milioni mlađih rok ili uopšte muzičkih fanova odlično znaju – a uopšte je ne povezuju sa Fleetwood Mac, nije im ni na kraj pameti da je to isti bend!

I sve to, taj aranžman koji lagano dočarava sav spokoj samotne i osunčane obale pod liticom, ti cimbali koji savršeno hvataju okeanske ili talase Lamanša – to je Mik Flitvud...

Prije nego što u san povede Grinov „stratokaster“.

I još: „Albatross“ je zvanično navedena i kao direktna inspiracija za jednu pjesmu Bitlsa.

Četvrtak, 25. januar 2024.

23

obe djetinjstva

Prva postava benda Fleetwood Mac

„Sun King“ na vanvremenskom albumu „Abbey Road“ (1969) nosi istu mekotu... I zeru one djetinje radosti i proljećne rose, koja je za liverpulsku četvorku polako i ubrzano kopnila.

Nećete vjerovati: „Albatross“ je jedna jedina pjesma benda Fleetwood Mac koja je, od svih njihovih kasnijih hitova, došla na vrh britanske top-liste! Krajem januara 1969; tada, prije 55 godina... I nikada više.

I nikada više to nije bio taj Piter Grin; a pola godina prije toga već je imao jednu veliku hitčinu. Zamislite, „Black Magic Woman“. Istu onu koju je obradom planetarno proslavio Karlos Santana, manje od dvije godine kasnije. E, taj bluz dribling na malom latino prostoru, na maramici, to je bila Pitova posveta bivšoj curi Sandri Elsdon.

Minhenska komuna

Ali, više od tog momenta, „Albatross“ je za taj prvi Fleetwood Mac, sa Piterom Grinom, bio kreativni vrhunac. Ticao se osjećaja potpune, bezbjed-

ne kontrole. Ušuškane sigurnosti. I tako je, samo tada prije pet i po decenija, bend zaista funkcionisao. A već tokom te 1969. godine, kao jedan od najpopularnijih britanskih bendova, lansirao je singl „Man of the World“... I bio je to početak kraja. Razlog: LSD. Mik Flitvud je i tada, kao i u svim godinama i decenijama nakon toga, bio u toj mjeri racionalan lik da shvati da LSD, Grinu od života čini haos. U nekoliko mjeseci Piter je potpuno promijenio lični opis, na nastupima se pojavljivao sa dugom bradom, u prerasloj odjeći i sa velikim raspećem oko vrata – i najčešće potpuno van konteksta i stvarnosti. Zamislite kako je Mik reagovao, kada je Piter počeo sedmicama i mjesecima da ga ubjeđuje da je za bend veliki problem – to što su se obogatili! Pa još kad je čuo ideju, da oni sve te pare treba da daju sirotinji, i sve koje ubuduće zarade, i...

Konačan kraj: jedna hipi-komuna u Minhenu, kraj marta 1970, i Piter koji mrtav-ladan, nakon ko zna koje LSD table-

tice tog dana, kaže – da će on tu da ostane. I Mik Flitvud je, naravno, tu od njega konačno odustao. Menadžer benda Kliford Dejvis je mnogo i gomilu puta javno govorio, da je to i momenat koji je bio ključni da se Grinovo mentalno zdravlje potpuno naruši.

Ušće Temze

Sa druge strane, Piter je negdje 2009. kazao da ga za tu minhensku komunu vežu samo lijepa sjećanja. „Svirao sam, neko je to snimao, dobio bih traku... Ljudi su plesali, bili nasmijani. I da, najdivniju i najduhovniju muziku karijere tada sam tu stvorio“. Nakon posljednjeg dogovorenog nastupa 20. maja, Piter Grin je i zvanično napustio Fleetwood Mac. Sve što je sedamdesetih uslijedilo za Pitera Grina svjedočanstvo je spoticanja, pa propadanja jedne nježne, hipersenzitivne osobe koja suštinski i nikad nije odrasla...

Negdje 1974. dobio je i zvaničnu dijagnozu šizofrenije; i mediji su pisali da su se njegova

timesofisrael.com

a Fleetwod Mac slavi 55. rođendan

javna pojavljivanja poredila sa letargijom, ili sa transom, ili sa nekakvim letargičnim transom. Grin je tih godina bio jedna banalna, dobrodušna katastrofa; sebe nije mogao ni prizemljiti, ni usidriti.

A najgore je bilo na psihijatrijskim klinikama. Dok su Pita, mozga „prespojenog“ od previše psihodelika i el-es-dija, „liječili“ svakakvim elektrošokovima (bukvalno, kao u horor filmovima) – Fleetwood Mac je već gazio najveće američke hitove i sve te ljubavne i hoću-neću priče između Lindzija i Stivi. Svi su ga zaboravili.

Kada je imao 11 godina, Piter Grin naučio je prve gitarske akorde od brata Majkla. Sa 15, početkom šezdesetih, već je zarađivao na svirkama, da bi tokom dana rintao kao pomoćni lučki radnik... E, taj brat Majkl je, od svih ljudi, veliku i već otpisanu, ako ne zaboravljenu rokenrol i bluz zvijezdu, izvukao iz ličnog haosa. Samo je Majklova zasluga bila to što je Pit 1979. dobio mali ugovor za sjajan solo album „In the Skies“. Od početka osamdesetih već je bio tako čvrsto na nogama, da su ga se za zajedničke projekte sjetili i Mik Flitvud i mnogi drugi...

Zato, 55 godina nakon što je „Albatross“ došao na prvo mjesto liste, nikako ne treba svjedočiti da je to Fleetwood Mac. Ne, to je samo i isključivo Piter Grin, njegova radost djetinjstva, njegova porodica i sav onaj svijet koji je za njega postojao prije sive, memljive i težačke luke na istoku Londona. I svi ljudi, zbog kojih se u LSD transu toliko puta stidio, što se obogatio.

Ostrvo Kanvej, na estuaru i ušću Temze u Sjeverno more, za Londonce je asocijacija na najbliži spokoj, jednu skromnu tišinu sa mirisom mora. Tu je Piter Grin pronašao mir u posljednjim godinama.

Na ostrvu Konvej preminuo je krajem jula pandemijske, 2020. godine. Valja vjerovati, da je tu „stratokasterom“ dozvao svog albatrosa, i sa njim poletio ka onoj mirisnoj pučini iz sobe djetinjstva, koju po jednoj melodiji prepoznajemo.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 25. januar 2024.

kalendar

Četvrt vijeka pop-hita „...One More Time“

Fantazija sa školskog odmora

ve je to ona osmislila. Tjerali su je i ubjeđivali da to bude animirani spot, a ona tražila da bude školski hol, dvorana, učionica. Pa je odbila da se tu pojavi u džinsu i strogo tražila školsku uniformu. Još kad je Britni izvukla košulju i zavezala je u čvor...

U filmu „Briljantin“ („Grease“, Rendal Klejzer, 1978) Džon Travolta i Olivija NjutnDžon tu silnu romansu plešu u srednjoj školi u Vestsajdu, onako dominantno bjelačkom i malo više bogatunskom dijelu Los Anđelesa. Zamislite, u istoj školi Britni Spirs snimila je spot za „...Baby One More Time“!

Put u Švedsku

Prije Los Anđelesa morala je ići sve do Švedske. Ili: da bi se Britni uopšte desila, prvo se moralo dogoditi to da gomila bitnih pop faca napravi grešku! Iza imena Maks Martin krije se Karl Martin Sandberg, švedski tekstopisac, aranžer, producent, šta-svene, uglavnom veliki muzički baja devedesetih, odgovoran za karijeru grupe Backstreet Boys („I Want It That Way“!),

Backstreet Boys odbili su pjesmu od lika koji im je praktično lansirao karijeru. Britni je sa 17 godina bila mnogo pametnija. Na pola minuta puštenog demo snimka znala je da je to njen prvi hit Keti Peri, najveće moderne The Weeknd hitove...

Uglavnom, Maks, lik od kojeg samo Makartni i Lenon imaju više „number one“ hitova, tokom 1998. nudio je pjesmu „Hit Me, Baby, One More Time“ bendu Backstreet Boys, pa TLC, pa engleskom bendu Five... I ‘ladno su Backstreet Boys odbili lika koji im je praktično lansirao karijeru. Britni je sa 17 godina bila mnogo pametnija. Na pola minuta puštenog demo snimka u Švedskoj je znala, da je to njen prvi hit. „...One More Time“ jedna je od onih rijetkih pjesama koju nakon pola sekunde ne samo da prepoznate, nego vas praktično usisa u tu energiju, u svoj vajb. Ali, mnogo je to tu više Britni, nego Maks Martin.

Sjećate se „Solletico“ emisija

Kikice i uniforma

na televiziji Rai? U Americi je početkom devedesetih to isto, ili jako slično, bio „The Mickey Mouse Club“. Emisija u kojoj su kao klinci nastupali i bili njene prve zvijezde: Rajan Gosling, Kristina Agilera, Džastin Timberlejk, Keri Rasel... I Britni! Djevojčica iz Makomba, država Misisipi – a to je onaj najokoreliji i najtvrđi konzervativni Jug. Onda je 1994. „The Mickey Mouse Club“ otkazan – i sa 13 godina Britni se morala vratiti kući. Pravo u Makomb, u Misisipi. I tamo, sa teretom slave koja je već bila s „imala, pa nemala“ ukusom, sa svim pogledima i zluradostima male sredine, prošla je cijelu srednju školu.

I ovako je, pred punoljetstvo, Britni Spirs opisivala „...Baby One More Time“ sa kojom

Britni Spirs u spotu koji joj je lansirao karijeru people.com

S

je prije četvrt vijeka stigla na prvo mjesto svjetske liste: kao „pjesmu koju svaka cura može da doživi svojom“. Dosadno joj je. Ostavila ga je. Onda je zažalila. I sad bi opet da bude sa njim. I zato je, kad je već dobila pjesmu, tražila da bude u strogo atmosferi srednje škole.

Savršeno je znala da sa njima i sa tim godina, ta melodija i ti stihovi najbolje komuniciraju.

Britni je vukla za rukav porodičnog advokata, da pošalje njen karaoke snimak sa pjesmama Vitni Hjuston nekim producentima. Pa zakučila profi-demo. Pa dobila, kao zadatak, da otpjeva jednu škart-pjesmu s albuma Toni Brekston. Pa sedmice i sedmice provodila sa toncem u studiju. Tri diskografske kuće su je odbile, iako su znali odlično ko je ona – jer, „neće biti nove Madone, to ne postoji, sad prolaze samo bendovi kao Spice Girls ili Backstreet Boys“.

I samo je jedan producent, Džef Fenster, prvo prepoznao da cura ima eye of the tiger: da je spremna da se odriče i još više krvari za uspjeh.

Pa joj je 1998. unajmio drugog producenta, Erika Fostera Vajta, da joj niži, još baršunastiji glas usmjeri ka nečemu... Što je uskoro postalo autentično i jedinstveno – Britni! I tu je već bio blizu onaj put do Švedske. Na kraju su iz imena pjesme samo izbacili ono „Hit“ na početku – da ne bi asociralo na kakvo nasilje.

Ali, nije trebalo toj djeci objašnjavati: „...One More Time“ je suštinski fantazija, svih njih.

Uhvaćena u pogledu cure u školskoj uniformi i sa kikicama, da će sve da bude okej kada se oglasi zvono za kraj časa, da će, eto, biti u redu i nakon što se uprska sa tom jednom bitnom osobom, pa i nakon mature...

Ma, nepobitna istina: te zime na početku 1999, „...One More Time“ su više slušali tinejdžeri, dječaci! E, svakom od njih se, od prvog sekunda te pjesme i tog spota, ispod one kike, ćoškom od oka i usana na odmoru smješkala Britni Spirs. S. S.

Četvrtak, 25. januar 2024.

Jubilej prvog oskarovskog mjuzikla „The Broadway Melody“

Producent Irving Talberg znao je da učini da jedno filmsko djelo nastavi da „koketira“ s auditorijumom i decenijama nakon premijere roducent Irving Talberg, „čudo od mladića“ kako su ga voljeli zvati u Holivudu, nije uzdigao samo „MGM“, produkcijsku kuću za koju je radio i koju je dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka učinio najuspješnijim studijom u Gradu anđela. Uz to, na mnoge načine promijenio je i tok filmske umjetnosti.

Revolucionarna muzička kutija imdb.com

P

25

Začarana publika

Kadar iz filma koji je stelarni primjer Talbergovog potpisa

pišu istoriju. Standardi koje su postavili ovim filmom pratili su, bez presedana, svi mjuzikli rađeni tridesetih godina prošlog vijeka. Zahvaljujući ljupkosti Anite Pejdž, Besi Lov i brodvejskog miljenika Čarlsa Kinga, Talberg i Bomont preselili su fokus sa muzike na dramatizaciju fabule, pa je avanturističnost ovog menhetenskog trougla uspjela da ispliva na površinu.

Najgori dobitnik

Film, koji je takođe lansiran i u „nijemom“ formatu da bi se prilagodio bioskopima koji još nijesu imali opremu za projekciju zvuka, nominovan je u tri kategorije na drugoj dodjeli Oskara (najbolji film, režija i glavna ženska uloga).

Uprkos tome što objava nominacija nije bilo praksa kao

sada, u istorijatu Oskara kao nominovani te 1930. godine spominju se i Bomont i Lov. Na koncu, „The Broadway Melody“ trijumfovao je u najvažnijoj kategoriji. Osvojivši Oskara za najbolji film pobijedio je, između ostalih, i popularni „The Patriot“ Ernsta Lubiča.

Devet i po decenija od premijere, mnogi filmofili sa pravom nazivaju „The Broadway Melody“ ne samo najgorim mjuziklom nagrađenim Oskarom za najbolji film, nego i najgorim dobitnikom u istoriji ove nagrade. Ipak, činjenica je da je ovo ostvarenje promijenilo istoriju. Bomontov tajming bio je perfektan: kombinujući ples, glumu i prvo pojavljivanje zvuka koncipirao je matricu za uspjeh mjuzikla i poslao jasnu poruku ljubiteljima i kreatori-

imdb.com

To je postalo sasvim jasno nakon njegove iznenadne smrti 14. septembra 1936. godine, kada je stiglo spoznanje da je ostavio više od 400 filmova (!).

Svi ti silni Talbergovi projekti i te kako su potvrdili da je bio veliki inovator, te da je i te kako znao da učini da jedno filmsko djelo nastavi da „koketira“ s auditorijumom decenijama nakon premijere. „The Broadway Melody“, prvi film sa zvukom koji je nagrađen Oskarom, premijerno prikazan 1. februara 1929, samo je jedan od stelarnih primjera Talbergovog potpisa. I naravno, uspješne borbe protiv konkurentske kompanije „RKO Pictures“, koja je u centru pažnje godinama držala velike zvijezde Džindžer Rodžers i Freda Astera.

Gigantski uspjeh sa filmom sa zvukom započeo je upravo studio „MGM“. Talberg i sada zaboravljeni režiser Hari Bomont začarali su publiku simpatičnom, laganom pričom o dvije sestre koje dolaze na daske Menhetna u potrazi za „američkim snom“ i tu, ispostaviće se, pronalaze ljubavni trougao.

Da bi snimili „Broadway Melody“, Talberg i Bomont bili su prinuđeni da traže do tada nemoguća rješenja, sa fokusom na prvu produkciju zvuka u istoriji filma, čime su za vrlo kratko vrijeme uspjeli i da is-

Lov i Pejdž u ostvarenju Harija Bomonta

ma filma o tome što mogu da očekuju od budućnosti kad je riječ o razvoju ovog filmskog Leila žanra.

MURSELJEVIĆ

26

Četvrtak, 25. januar 2024.

PODGORI č ARENJE

Nansenovi prijatelji

N

obelovac, jedan od najslavnijih istraživača Grenlanda i Sjevernog pola, humanitarac po kojem se, više od svih, prepoznaju prava izbjeglica – i veliki prijatelj Crnogoraca. Činjenica, zbog koje bi ime Fridtjofa Nansena moralo biti bolje poznato u našoj zemlji.

Prije te naše konekcije, još jedna činjenica: Norvežanin Nansen je, na prelazu iz 19. u 20. vijek, bio jedna od najsvestranijih ličnosti planete koja je grabila u modernost. U Britaniji, Njemačkoj ili u skandinavskim zemljama – apsolutni superstar i miljenik javnosti.

Sa 26 godina, Nansen je prvi uspio da pređe, na skijama, ledenu ploču Grenlanda! U ekspediciji 1888. koja je dosezala i visine od preko 2.700 metara, na temperaturi od -45 Celzijusa... I to mu je donijelo svjetsku slavu.

Potom se, pet godina kasnije, odlučio na genijalan avanturistički i inženjerski poduhvat.

Sa ciljem da prvi dođe do Sjevernog pola. I s ovakvom idejom: da konstruiše brod tako

da ga nikakav led ne može zdrobiti. Pa da sa njim brodi do ledenih mora sjeverno od Sibira... I potom jednostavno pusti, da ga okeanske struje primaknu Sjevernom polu!

Nansenova zamisao te 1893. bio je „Fram“, tada čudo konstrukcione nauke. Tri godine je koncipirao drveni brod koji je mogao da izdrži sav pritisak ledene ploče! Mnogo širi i plići od standardnih, tako da bi, u najgorem slučaju, na najdebljem ledu „isplivao“ i klizio.

Godinu i po je Nansen sa mornarima bio na „Framu“ (norveški: „Naprijed“) i puštao da ih polarne struje nose oko Pola... Potom je, u martu 1895. izgubio strpljenje: sa jednim članom

Fridtjof Nansen

Zaglavi se

Brod koji se najviše približio i Sjevernom i Južnom polu

posade izašao je sa broda na led i pokušao da se domogne Sjevernog pola. Prelazili su dnevno 13 kilometara. Stigli, na kraju, do više od 86 stepeni sjeverne geografske širine.

Popravili dotadašnji rekord za tri stepena i, svjesni da ostaju bez hrane, krenuli nazad. Spašeni su i dočekani kao nacionalni heroji.

Na Nansenovom brodu „Fram“, Roald Amundsen će 1912. otići na najslavniju polarnu ekspediciju i doći prvi do Južnog pola... I dan-danas, to je drveni brod koji se najviše primakao – i Sjevernom i Južnom polu!

Potom se Norvežanin proslavio kao zoolog. Proučavao je, zamislite, beskičmenjake u vodama ledenih mora i napravio revoluciju sa saznanjima o nervnom sistemu. Zahvaljujući „neuronskoj doktrini“, koju je Nansen postavio, Santjago Ramon dobio je 1906. Nobela iz medicine, praktično za isti, samo sistematizovan rad.

Sve to je važno da se shvati, koliko je početkom 20. vijeka Nansen bio globalno popularan. Koliko je važnu ulogu imao 1905. boreći se za norvešku nezavisnost od Švedske. Pa je imao i ključni uticaj na danskog princa Karla da preuzme tron mlade norveške države.

Crta: Srđan Ivanović

I konačno: u posljednjoj deceniji života potpuno se posvetio radu u Ligi nacija. Kao visoki komesar za izbjeglice, od 1921. E, tih godina milioni izbjeglica (prije svih protivnici Oktobarske revolucije, ali i Jermeni iz Turske i sa Kavkaza) ostali su bez državljanstava. Nove vlasti nijesu im htjele dodijeliti pasoše, ili ih oni nijesu ni željeli. Tada je osmislio „Nansenov pasoš“, za sve apatride. I taj papir priznavale su sve bitne zemlje svijeta...

Zbog toga je, konačno, dobio Nobela za mir 1922. godine.

I eto nas kod Crnogoraca: Nansen je bio odlično upućen u probleme svih izbjeglica, pa i onih koji su nakon Prvog svjetskog rata bili u izgnanstvu, za dinastijom Petrović. I znao je da mnogi od njih ne žele pasoš Kraljevine SHS. Početkom 1924. na njegovu inicijativu italijanski bankar Luiđi Kriskuolo formirao je „Komitet dvanaestorice“. Sa sjedištem u Njujorku, sa ciljem da pred Ligom nacija iznose sve zahtjeve u vezi sa Crnom Gorom.

Preminuo je 1930. godine; Nansenova kancelarija za izbjeglice dobila je, potom, Nobela za mir, za njegov rad 1938. godine. Praktično – dvostruki (ili trostruki!) Nobelovac. I prijatelj Crne Gore.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 25. januar 2024.

LONDON CALLING

Šešir prkosa sa Trafalgara

U

Postavivši skulpturu Džona Čilembvea na jedno od najposjećenijih mjesta u britanskoj metropoli, Ujedinjeno Kraljevstvo poslalo je jasnu poruku o rasizmu i kolonijalizmu u kojem je, nažalost, nekada igralo ključnu ulogu

ISSN 2957-2800

prkos tome što smo duboko zagazili u prvu polovinu ove decenije, i da je sve jasnije da će 2024. biti ključna po mnogim pitanjima, od ekonomskih i političkih, do onih koja se tiču kulture - još vučemo probleme iz prethodnih dekada, a i vjekova. Nesuočavanje sa prošlošću ostavlja posljedice, sa kojima se kao društvo izuzetno teško nosimo. Iako živimo u 21. vijeku, nikako da se riješimo rasizma i kolonijalizma, pa čak ni takozvanog „modernog ropstva“ koje je, po izvještajima Ujedinjenih nacija, još prisutno kao rezultat dugogodišnje diskriminacije najugroženijih grupa.

Iskoristivši tradicionalno godišnje „popunjavanje“, odnosno mijenjanje četvrtog postolja na Trafalgaru, jednu od lekcija suočavanja sa rasizmom i kolonijalizmom ponudila je kancelarija gradonačelnika Londona.

Skulptura Samsona Kampbale, umjetnika iz Malavija, replika je čuvene fotografije iz 1914. na kojoj se borac za slobodu Džon Čilembve suprot-

stavlja evropskom misionaru Džonu Čorliju. Za razumijevanje simbolike ovog na prvu loptu možda konfuznog djela potreban je kontekst: figura na trgu nosi šešir u znak prkosa.

Jer, u doba kolonijalizma jedan takav „modni detalj“ bio je zabranjen za lokalce.

Kao jedna od najmanje razvijenih zemalja na svijetu, država Malavi u istočnoj Africi, pripadnica Komonvelta, poslužila je Kampbali kao odličan primjer za ilustraciju problema. Postavivši skulpturu na jedno od najposjećenijih mjesta u britanskoj metropoli i Evropi uopšte, na Trgu Trafalgar, Ujedinjeno Kraljevstvo poslalo je jasnu poruku o rasizmu i kolonijalizmu, kao zemlja koja je, nažalost, na ovom polju igrala ključnu imperijalističku ulogu.

Na koncu, ako ne govorimo o problemima koje vučemo od ko zna kada i ako se ne suočimo sa njima, rizikujemo scenario sa kojim bismo mogli da olakšamo da se ovi problemi vrate na „velika vrata“, ostanu i multipliciraju. Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

Skulptura borca za slobodu Džona Čilembvea, rad Samsona Kampbale

Lekcija o suočavanju sa rasizmom na Trafalgaru

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

27