Dnevni list Pobjeda 31.12.2023.

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20867 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Za praznični broj Pobjede govore Kako je Crna Gora 2023. potonula u Vučićev „srpski svet“

Novi predsjednik, Skupština i Vlada, stara parlamentarna većina i velikosrpski narativ

Crna Gora je pala bez velikog otpora STR. 12. i 13.

Andrej Nikolaidis pisac i kolumnista

Spajić nije kao Ana Brnabić, budućnost PES-a neizvjesna STR. 4.

Daliborka Uljarević izvršna direktorka CGO

Ne može biti pomirenja između heroja i zločinaca STR. 10.

Zuvdija Hodžić predsjednik SUBNORA

JOVANA MUGOŠA

Energetska preduzeća nijesu „kolač“ koji treba da dijelimo STR. 8.

Saša Mujović ministar energetike STR. 2. i 3.

AFERA „TUNEL“ JOŠ BEZ EPILOGA: Da li je bivši premijer Dritan Abazović imao motiv da ometa i preusmjeri istragu u slučaju upada u depo Višeg suda

Svi ćute o kokainu Koliko god su se Abazović i njegovi zaštitnici, među kojima je i Vukšić, trudili da banalizuju upad u depo Višeg suda, i laiku je jasno da je to moralo biti urađeno uz podršku i asistenciju nekog iz državnog aparata, ali i da se radilo o nečemu toliko važnom da je čitav sektor bezbjednosti morao da „ostane slijep“ duže od dva mjeseca, koliko je trajala akcija kopanja tunela i krađe dokaza iz depoa Višeg suda, smještenog u zoni bezbjednosno najpokrivenijeg dijela grada STR. 11.

NADA U ,,BERLINSKI PROCES“: CEMI podnio inicijativu Njemačkoj u cilju sprečavanja nezakonitog glasanja i prekrajanja izborne volje u zemljama Zapadnog Balkana, ekspresna podrška stigla od beogradske CRTE

Uparivanjem baza birača protiv Vučićevog izbornog inžinjeringa

STR. 6. i 7.

NAŠA TEMA: Da li nam „Gorski vijenac“ daje najbolju potvrdu ključnog obilježja identiteta

Neprocjenjivi ekspoze crnogorskog jezika

Lament nad susjedima Srbije

STR. 5.

Miodrag Vlahović diplomata

Zajedničkim snagama ka novim pobjedama

STR. 52. i 53.

Jelena Dubljević predsjednica KSCG STR. 51.

Naredni broj Pobjede izlazi 3. januara 2024.

2

Politika

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Kako je Crna Gora 2023. potonula u Vučićev „srpski svet“

Novi predsjednik, Skupština i Vlada, stara parlamentarna većina i velikosrpski narativ Na predsjedničkim izborima Jakov Milatović, ministar u „apostolskoj vladi“ Zdravka Krivokapića, koju je sastavio mitropolit Crkve Srbije Amfilohije Radović, u aprilu je pobijedio dugogodišnjeg šefa države Mila Đukanovića, a dva mjeseca kasnije, Đukanovićeva Demokratska partija socijalista izgubila je i na parlamentarnim izborima, pa je predsjednik crnogorskog parlamenta postao četnički vojvoda i proruski političar Andrija Mandić, jedan od lidera Koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“.

Dugoodlazeća vlada Dritana Abazovića postavila je svojevrstan svjetski rekord: u punom mandatu funkcionisala je svega 115, a u tehničkom čak 438 dana. Za to vrijeme donijeli su niz štetnih odluka i urnisali sve crnogorske institucije.

Evropska komisija je zbog toga, u izvještaju objavljenom u novembru, Crnoj Gori dala nepovoljnu ocjenu, napominjući da zemlja nije napredovala u najvažnijim oblastima, uključujući i vladavinu prava.

Potpuno je zaustavljen naš put ka Evropskoj uniji.

Abazovića je na premijerskom mjestu zamijenio Milojko Spajić, lider Pokreta „Evropa sad“, takođe ministar u „ apostolskoj“ Krivokapićevoj vladi.

LEKIĆEV „SALTO MORTALE“

Početkom januara takozvana većina od 30. avgusta 2020. pokušavala je da instalira Miodraga Lekića za premijera.

Međutim, 4. januara Ura, Civis i SNP nijesu potpisali inicijativu DF-a za zakazivanje sjednice Skupštine na kojoj bi se birala izvršna vlast, pa je nesuđeni mandatar, objavio: „Neće biti vlade“. Lekić je bio mandatar od 29. decembra, kada je skupštinska većina proglasila „zvanično smatranje da je mandatar“, do 4. januara, kada je konstatovao da vlade neće biti.

Nešto kasnije će pokušati da oživi pregovore i spriječi raspisivanje vanrednih parlamen-

Crna Gora se napokon riješila „odlazeće vlade“ i „dugoodlazećeg premijera“ Dritana Abazovića, koji je vukući neke sulude poteze Crnu Goru znatno udaljio od članstva u EU. Naša država se trenutno nalazi na raskrsnici između Evropske unije, NATO-a i „srpskog sveta“. Sudeći prema sastavu nove skupštinske većine u kojoj glavnu riječ imaju prorusko-srpske stranke, sve više se, nažalost, okrećemo Istoku, a sve smo dalje od Zapada. Zapad, zasad, sve to ravnodušno posmatra m. babović

PODGORICA- Završna faza utapanja Crne Gore u Vučićev „srpski svet“ desila se 2023. godine, jer je od lojalne članice NATO-a i predvodnice u procesu uključivanja u EU, pred očima nezainteresovanih zapadnih partnera, predata u ruke prorusko-srpskim političarima.

Ko je stvarni lider parlamentarne većine: Spajić, Milatović ili Mandić

tarnih izbora, ali se Abazović toliko uživio u ulogu premijera da mu je nije želio prepustiti.

SKANDAL ZA SKANDALOM

Već 9. januara izbio je diplomatski skandal, kada je zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH uputila protestno pismo odlazećem premijeru zbog prisustva ministara Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića na proslavi neustavnog „dana Republike Srpske“.

Abazović je tvrdio da nije obaviješten o putu ministara pravde i finansija u Banjaluku. Pobjeda je objavila da su troškovi smještaja u hotelu ,,Bosna“ za Kovača i njegovog vozača fakturisani Ministarstvu pravde.

Pobjeda je 11. januara u tekstu pod naslovom „Savijanje kičme na beogradskom kanabeu“ otkrila da je Odbor Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu organizovao tematsku sjednicu o položaju i perspektivi Srba u Crnoj Gori, na kojoj su sredinom decembra minule godine učestvovali predsjed-

nici opština Nikšić, Berane i Mojkovac, kao i predsjednici skupština opština Danilovgrada, Herceg Novog i Tivta, te Emilo Labudović, direktor Srpske kuće u Podgorici.

Oni su „brižne domaćine“ informisali da je Crna Gora država „koja je u posljednjih 20 godina nanijela više zla Srbiji nego ijedna druga država i ijedan drugi narod u regionu“ i da je Srbija matica svih Srba.

IGRE PRIJESTOLA

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović 16. januara raspisala je redovne izbore za šefa države za 19. mart. Čitav februar smo potrošili u iščekivanju da saznamo da li lider NSD Andrija Mandić i Pokreta „Evropa sad“, Milojko Spajić imaju prebivalište u Srbiji i biračko pravo u toj susjednoj državi. Predstavnici DPS-a, SD-a, BS i DF-a, 3. februara, DIK-u su podnijeli zahtjev da od RTK-a Srbije zatraži te podake.

Kada je 14. februara objavljeno da je MUP Srbije obavijestio RIK te države da Spajić ima

prijavljeno prebivalište u Beogradu, u opštini Zvezdara, Ulici Topalovićeva broj 4 i da predsjednik NSD Andrija Mandić 10. februara 2023. godine nije bio upisan u evidenciji prebivališta i boravišta tog resora, bilo je jasno ko je Vučićev favorit na crnogorskim predsjedničkim izborima.

Spajić je ispao iz trke, jer mu je DIK odbila kandidaturu, pa je PES predložio novog kandidata, potpredsjednika, Jakova Milatovića.

Glavni odbori DPS-a i Demokrata 24. februara odlučili su da ih na predsjedničkim izborima zastupaju lideri stranaka Milo Đukanović i Aleksa Bečić. Pored njih u izbornoj trci za predsjednika države su bili lider NSD Andrija Mandić, Ujedinjene Goran Danilović, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković i influenser Jovan Jodžir Radulović.

Predsjednik države Milo Đukanović je 16. marta donio ukaz o raspuštanju Skupštine, a narednog dana raspisao je vanredne parlamentarne izbore za 11. jun.

KRAJ JEDNE ERE

Kandidat DPS-a Milo Đukanović u prvom krugu predsjedničkih izbora, 19. marta, osvojio je 21.815 glasova više od Milatovića. Za njega je glasalo 119.673 ili 35,37 odsto, a za Milatovića 97.858 ili 28,92 birača.

Rezultati od 19. marta pokazuju da je Crkva Srbije ipak igrala – na dva kandidata i da je Mandić ostao donekle uskraćen onog važnog klerikalnog faktora.

Draginja Vuksanović-Stanković, kandidatkinja Socijaldemokratske partije, zbog lošeg izbornog rezultata u izbornoj noći objavila je da podnosi ostavke u SDP-u i da će se posvetiti obavezama na fakultetu i poziciji profesorice na Pravnom fakultetu u Podgorici.

Pošto je glavni favorit Srbije Andrija Mandić ispao iz trke, Vučić i Crkva Srbije podržali su „svog novog igrača“ – Jakova Milatovića. Dobio je podršku i od presuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja.

Abazović je pokušava da spriječi dolazak dijaspore na glasa-

nje 2. aprila preko MVP-a koje je poslalo dopis u kojem se crnogorske diplomate u ambasadama i konzulatima upozoravaju da će biti ,,kažnjivo svako organizovanje i pomaganje dijaspori da dođe da glasa“.

U drugom krugu izbora za šefa države desilo se plebiscitarno izjašnjavanje protiv Đukanovića, što je uz snažan uticaj Beograda i SPC značano uticalo da Milatović ubjedljivo pobijedi. Izlaznost je, prema podacima DIK-a, bila 69,3 odsto.

Milatović je osvojio nešto oko 230 hiljada glasova, a Đukanović blizu 160 hiljada glasova. Đukanović je čestitao Milatoviću na pobjedi.

Pobjednici su proslavljali uz četničke pjesme o Draži Mihailoviću i trobojke ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Klicali su „Kosovo je Srbija“, „Crna Gora i Srbija, to je jedna familija“.

Tokom izbornog dana policija je upadala u izborne štabove DPS-a i opštinske odbore te partije. Privodila je nekoliko njih na saslušanje. Kamere MUP-a na graničnim prelazima ujutro, oko pet sati, iznenada su stale i proradile oko podne.

Niko od nevladinih organizacija, niti zapadnih ambasada, nije upozorio da se SPC direktno miješa u izborni proces.

Glavni odbor DPS-a je 6. aprila prihvatio Đukanovićevu ostavku, a Danijel Živković je jednoglasno izabran za v.d. predsjednika. Bio je to kraj jedne ere u kojoj se Đukanović od pobornika „Jugoslavije bez alternative“ transformisao u lidera nezavisne Crne Gore.

Za vrijeme njegovog liderstva mirnim putem na referendumu 21. maja 2006. naša država je povratila nezavisnost, 5. juna 2017. godine postala je punopravna članica NATO, a u pregovaračkom procesu za članstvo u EU otvorili smo 33 pregovaračka poglavlja i tri zatvorena poglavlja.

PODGORICA, BUDVA, NIKŠIĆ…

Podgorica je, 12. aprila, dobila novu vlast, tek šest mjeseci nakon lokalnih izbora.

Funkcionerka PES-a Olive-

Politika

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

ra Injac postala je gradonačelnica Podgorice, a Jelena Borovinić-Bojović, iz prosrpskog DF-a, predsjednica parlamenta.

Prvi čovjek Budve Milo Božović iz DF-a, po nalogu SDT-a, uhapšen je 13. aprila zbog veza sa škaljarskim klanom i trgovine narkoticima. Božović je nešto kasnije mjesecima iz spuškog zatvora potpisivao naloge za isplatu plata zaposlenima u lokalnoj upravi.

Lokalna vlast u Nikšiću najvila je 23. aprila da ukida nazive ulica Narodnih heroja, Partizanski put, i da će ih nazivati po četniku Blagoju Jovoviću, srpskom knezu Obrenoviću, što je izazvalo burne reakcije antifašističke javnosti.

Odbornički klub „ Za budućnost Zete“ predvođen DF-om, predložio je 28. aprila da se na sjednici SO Zeta donese deklaracija o „otpriznavanju Kosova“. Član Predsjedništva i predsjednik Pravnog savjeta PES-a Andrej Milović, 25. aprila, izazvao je oštre reakcije, kad je najavio da će uskoro izvršiti ,,dekontaminaciju crnogorske prijestonice“. Kada je Pobjeda to objavila prijetio je njenom glavnom uredniku.

PREDIZBORNE KALKULACIJE

U PES-u su se sukobili lider i potpredsjednik te partije, Spajić i Milatović. Spajić je bio za samostalan nastup i da on bude prvi na listi, a Milatović, osokoljen pobjedom na predsjedničkim izborima, da PES nastupi u koaliciji sa partijama „stare većine“.

Na sjednici Glavnog odbora PES-a, 15. maja, pobijedila je Spajićeva opcija.

I u opoziciji je tih dana bilo turbulentno. Nakon višednevnih pregovora DPS-a, SD-a i SDP-a, činilo se da će se formirati zajednička lista osnažena jednim brojem građanskih aktivista. Međutim, Glavni odbor SDP-a je to odbio. DPS je 12. maja odlučio da nastupi u koaliciji sa SD-om, LP i DUAom. Raško Konjević se povukao iz politike.

Lideri Demokratskog fronta 14. maja objelodanili su kraj tog saveza, kao i da namjeravaju da na izbore svaka stranka izađe samostalno. Prosrpske partije NSD, DNP i RP ipak su odlučile da nastupe u koaliciji, bez

Medojevićevog PzP-a. Ura i Demokrate su sklopile predizbornu koaliciju.

PRIMOPREDAJA

Redovnom godišnjom konferencijom za medije Milo Đukanović se 19. maja oprostio od funkcije šefa države uvjeren da će istorija ispravno vrednovati njegove zasluge. Milatović je istoga dana stupio na dužnost predsjednika Crne Gore.

Inauguracija je mimo običaja, umjesto na Cetinju, obavljena u Skupštini Crne Gore. Prisustvovalo je oko 200 zvanica, među kojima su zvaničnici iz okruženja, ambasadori i specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar, poslanici, predstavnici Vlade, pravosudnih organa kao i dosadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

I DO KVON U IZBORNOJ TRCI

Nekoliko dana pred izbore Dritan Abazović lansirao je aferu Do Kvon i ustvrdio da je uhapšeni „kralj kriptovaluta“, njemu, specijalnom državnom tužiocu Vladimiru Novoviću i ministru pravde Marku Kovaču uputio pismo u kojem je opisao veze sa Spajićem. Sazvao je za 7. jun i sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

- U zaplijenjenom laptop računaru pritvorenog „kralja kriptovaluta“ Huing Do Kvona nalaze se dokazi o njegovom poslovanju sa liderom Pokreta „Evropa sad“ Milojkom Spajićem i finansiranju političke kampanje tog pokreta – saopštio je tada Abazovićev ministar Filip Adžić.

Spajić je tvrdio da su upravo on i ,,blokčejn zajednica“ zaslužni za Kvonovo hapšenje. Novović se o toj aferi nije oglašavao ni prije ni nakon izbora.

Izlaznost na prijevremenim izborima 11. juna, bila je 56,4 odsto, najniža u istoriji višestranačja.

Najviše glasova, 77.203 osvojila je lista PES-a i ima 24 mandata. DPS je sa 70.052 glasa dobila 21 mjesto u parlamentu. BS ima šest, a HGI jedan mandat. SNP i Demos imaju dva, Albanska alijansa jedan, a Demokrate i Ura 11 mandata.

Koalicija „ZBCG“ (NSD, DNP, RP) ima 13, a Albanski forum dva mandata. Ispod crte, su prvi put, ostali SDP i PzP.

Popis posljednji Abazovićev zadatak iz velikosrpske agende Javnosti je promakla vijest da je odlazeća vlada još 9. februara donijela Uredbu kojom je predviđeno da će se popis sprovesti od 1. do 15. novembra.

Tek krajem septembra, kada su po crnogorskim gradovima osvanuli bilbordi sa Novakom Đokovićem, Ruđerom Boškovićem i Baltazarom Bogišićem uz ćirilični slogan: „Ponosni na svoje srpsko“, postalo je jasno da Abazović želi, bez kontrole, da završi posljednji zadatak iz velikosrpske agende – posrbljavanje Crne Gore.

Ovom pokušaju etničkog inženjeringa, kojim se želi dokazati da je Crna Gora srpska država, suprostavili su se predstavnici nacionalnih savjeta, NVO i opozicija.

Vršilac dužnosti lidera DPS-a Danijel Živković je 12. okto-

MILATOVIĆEVA DVOSTRUKA IGRA

Saga oko sastavljanja vlade trajala je 83 dana, najduže od obnove višestranačja. Spajić je nakon izbora poručio da neće pregovorati sa Urom i DPS-om i da je otvoren samo za ZBCG. Novi saziv Skupštine Crne Gore konstituisan je 26. jula, ali tada nije izabran predsjednik.

Milatović je 10. avgusta, nakon konsultacija sa 18 političkih subjekata zastupljenih u parlamentu, mandat za sastav vlade povjerio Spajiću.

Mandatar je dugo pregovarao sa manjinskim strankama, SNP-om i Demokratama.

Kad smo se ponadali da ćemo dobiti novu vladu, umiješao se Milatović i preko dvije poslanice sa liste PES-a Radinke Ćinćur i Jevrosime Pejović i poslanika Ujedinjene Vladimira Dobričanina „minirao“ dogovor. Njihov uslov za glas za vladu je bio uključivanje koalicije ZBCG. Milatović je igrao dvostruku igru. Kada je u dva navrata posjećivao Beograd ponizno se podanički divio Vučićevom liku i djelu. Zapadnim partnerima se predstavljao kao neko ko snažno podržava evropski kurs, a kod kuće je ignorisao njihova upozorenja da predstavnici koalicije ZBCG nijesu poželjan partner u vladi i radio na njhovom instaliranju u istoj.

Izaslanik Stejt departmenta

Kovačevićev sramotni „pozdrav“ himni i još sramnija odluka ODT-a Marko Kovačevića zvani Šubara, nažalost, predsjednik Opštine Nikšić,početkom jula ove godine u društvu sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem prisustvovao je proslavi 13 godina rada Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom Nikšić, i tokom intoniranja državne himne Crne Gore, po ocjeni dijela javnosti, a potom i tužilaštva,

imao sporan položaj srednjeg prsta desne ruke.

Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću se, nakon pregledanih fotografija i video-snimaka, tada izjasnio da se u radnjama predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića stiču elementi krivičnog djela povreda ugleda Crne Gore. Uprava policije je na osnovu te ocjene ODT-a podnijela krivičnu prijavu pro-

tiv Šubare. To isto je učinio i građanski aktivista Aleksandar Zeković.

Dva mjeseca nakon toga ODT tužilac u Nikšiću Dejan Đorojević donio je još sramniju odluku. Odbacio je krivičnu prijavu protiv Šubare uz ocjenu da u njegovom dripačkom potezu, kada je ispružio srednji prst dok je intonirana državna himna, nema elemenata krivičnog djela.

Abazović odradio sve što mu je šef Vučić tražio

bra iznio 17 zahtjeva čijim ispunjavanjem rezultati popisa ne bi bili osporeni. Zatražio je odlaganje popisa za najmanje šest mjeseci, dok se ne steknu svi formalno-pravni, administrativni i tehničko-bezbjednosni

za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, 21. septembra, podsjetio nas je da su američke diplomate predsjedniku naše države u Njujorku saopštile da SAD žele da u vladi budu isključivo partije posvećene evrointegracijama i NATO i da se on složio s njima. Milatović je činio sve da ubaci Mandića i ekipu u igru.

Pobjeda je 28. septembra u tekstu „Vučićev gambit: Milatović da eliminiše Spajića kako bi Abazović ostao premijer i dovršio popis“ otkrila da izabrani predsjednik i odlazeći premijer po diktatu Beograda i Moskve koordinirano opstruiraju mandatara i izbor nove vlade i pritiskaju da u njoj budu i predstavnici proruskih i prosrpskih stranaka. Šef države je 2. oktobra parlamentarnim partijama na potpisivanje dostavio „Zajedničku platformu za Crnu Goru u EU“ kojom zadire u ustavne nadležnosti premijera. Ignorisano je i upozorenje predsjedavajućeg Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Vladimira Bilčika da su stranke bivšeg DF-a „crvena linija“ za EU. Sve je bilo poznato 12. oktobra. Spajić se odlučio za manjinsku vladu sa Demokratama, bez BS i HGI, uz podršku ZBCG. Bečić je pristao da bude potpredsjednik Vlade, a četničkom vojvodi Mandiću pripalo je mjesto predsjednika parlamenta.

ODLAZAK ODLAZEĆIH

Putinov „heroj“, Andrija Mandić, izabran je za predsjednika crnogorskog parlamenta 30. oktobra. Skupština je, rano ujutro, 31. oktobra, na sjednici koja je trajala cijele noći izabrala vladu premijera Milojka Spajića.

Vladu je podržalo 46 poslanika iz redova Spajićevog PES-a i partija bivšeg proruskog DF-a, Demokrata, SNP-a i albanskih nacionalnih partija. Ove partije imaju ministre, osim partija DF-a koji će, po Sporazumu, u Vladu ući za go-

uslovi, uvođenje obaveznog internog i eksternog monitoringa procesa popisa, uz unutrašnju kontrolu svih opozicionih partija, kao i eksternu kontrolu Eurostata. Zaprijetio je da će njegova partija u pro-

3

tivnom pozvati na bojkot popisa. Te zahtjeve, koje su podržali nacionalni savjeti i ostale opozicione partije, Abazović je ignorisao. Kada je Abazovićev odgovor bio negativan, objavili su početak kampanje bojkota.

Spajić je prvog radnog dana preuzeo taj „vrući krompir“ i odgodio popis za mjesec, nakon čega su uslijedili pregovori sa opozicijom. Stranke opozicije i predstavnici manjina potpisali su 21. novembra Sporazum o uslovima održavanja popisa u Crnoj Gori sa premijerom Milojkom Spajićem kojim je predviđena kontrola unosa prikupljenih podataka, izrada softvera za njihovu provjeru i zabrana partijama da sprovode popisnu kampanju, kao i proširivanje popisne komisije sa dva člana opozicije i predstavnikom manjinskih naroda.

Vlada je kasnije odlučila da popis počne 3. i završi se 28. decembra.

Milatović, kao „brat Abaz“, crtao metu Pobjedi Pobjeda je u broju od 12. septembra, u tekstu pod naslovom „Optužujuće tvrdnje da je Jakov Milatović zloupotrijebio položaj“, objavila da je Specijalnom tužilaštvu podnešena krivična prijava protiv aktuelnog crnogorskog predsjednika zbog izdavanja nezakonitih odobrenja za izvoz oružja 2021. godine, dok je bio ministar ekonomskog razvoja u 42. Vladi Crne Gore.

Milatović je sjutradan pokušao da negira svoju upletenost u reeksport naoružanja iz Crne Gore, ali su ga dokumenta koja je Pobjeda objavila, demantovala. Citirali smo navode iz krivične prijave u koju smo imali uvid, a kojom se on optužuje da je u aprilu 2021. godine, kompaniji MDI (Montenegro Defence Industry), zaobilazeći rigorozne procedure, izdao odobrenje za izvoz veće količine oružja.

Ekskluzivno smo objavili i faksimil dozvole za izvoz kontrolisane robe, kao i ugovor sa kompanijom ,,Montenegro Defence Industry“.

Suočen sa činjenicama, Milatović se 14. septembra, kao što je to činio Abazović, obrušio na naš list.

- Pročitao sam te navode koji su došli iz medija koji su često kontrolisani od vjerovatno ovih koji su prokopavali tunel do Višeg suda. Ne bih zaista komentarisao takve tendenciozne nastupe, koji su lažni kad sam ja u pitanju – rekao je Milatović novinarima tokom posjete Žabljaku.

Dan prije ove opasne izjave predsjednika, državne službenice, koje su pravile popis dokaznog materijala u depou Višeg suda u Podgorici, otkrile su tunel, koji su prokopali nepoznati kriminalci, od jedne zgrade do depoa gdje se čuva velika količina dokaznog materijala.

dinu. Protiv je bilo 19 poslanika opozicije. Pet poslanika bilo je odsutno a jedan uzdržan.

Crna Gora se napokon riješila „odlazeće vlade“ i „dugoodlazećeg premijera“ Dritana Abazovića, koji je vukući neke sulude poteze Crnu Goru znatno udaljio od članstva u EU. Neke od osobina ovog političara su populizam, demagogija, sklonost obmanama, improvizacijama, olakim optužbama, kriminalizaciji ljudi i osvetoljubivosti. Za vrijeme njegove vladavine u tehničkom mandatu razrušene su sve institucije i srozan pravni poredak države. Bio je rekorder po partijskom zapošljavanju, a dok mu je vlada bila u tehničkom mandatu imenovao je 1.309, a razriješio 465 javnih funkcionera. Smijenjivao je neke već smijenjene mi-

nistre. Nije se libio ni da pritiska tužilaštvo da hapsi ljude bez dovoljno dokaza, niti od zloupotrebe policije (upad u zgradu ,,Bemaksa“ 20. jula) radi revanšizma i obračuna sa neistomišljenicima, kao i od napada na slobodne medije.

Bio je sjajna zvijezda „srpskog sveta“, ali je 1. aprila objelodanjeno da su ga neki mafijaši iz škaljarskog klana u komunikaciji na „Skaj“ aplikaciji nazivali „bratom Abazom“.

Crna Gora se trenutno nalazi na raskrsnici između Evropske unije, NATO-a i „srpskog sveta“. Sudeći prema sastavu nove skupštinske većine u kojoj glavnu riječ imaju prorusko-srpske stranke, sve više se, nažalost, okrećemo Istoku, a sve smo dalje od Zapada. Zapad, zasad, sve to ravnodušno posmatra.

Zoran DARMANOVIĆ

4

Politika

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

INTERVJU: Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević

Spajić nije kao Ana Brnabić, budućnost PES-a neizvjesna

PODGORICA - Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ocijenila je u intervjuu za novogodišnji trobroj Pobjede da je budućnost PES-a neizvjesna imajući u vidu velike razlike između Milojka Spajića i Jakova Milatovića.

-Jaz između dva lidera partije je toliki da se ne može prevazići, osim ako Jakov Milatović ne pristane da bude nevidljivi predsjednik ili ako se Milojko Spajić ne bude ponašao kao Ana Brnabić, a znamo da nijedan od ta dva scenarija nije realan danas u Crnoj Gori, kazala je Uljarević.

POBJEDA: Protekla godina bila je turbulentna u političkom smislu, imali smo predsjedničke i parlamentarne izbore, pa potom i formiranje nove vlasti. Kako ocjenjujete učinke novog predsjednika Milatovića, jer se čini da se nije najbolje snašao?

ULJAREVIĆ: Politika je maraton, a čini se da je političari nove generacije u Crnoj Gori, uključujući i Milatovića, trče kao sprint, čime se i sami nekad nepotrebno troše, bez prave analize stanja i svoje pozicije u kontekstu u kojem su se našli.

Milatović je ostvario vanredno dobar rezultat, ali čini se da nekad previđa činjenicu da su građani i građanke prvenstveno glasali tada protiv Mila Đukanovića. Osim toga, po mom sudu, previše je njegove zahvalnosti prema strankama nekadašnjeg DF-a iako, realno, čelnicima tog saveza, nakon lošeg rezultata Andrije Mandića, nije preostalo ništa drugo nego da ga javno podrže u drugom krugu. Kao rezultat takvog doživljaja pobjede, napravio je nekoliko ozbiljnih propusta u odnosima, uključujući i Spajića, kroz forsiranje ulaska ZBCG u vlast.

S druge strane, ne treba zabo-

raviti da je pozvao na dijalog predstavnike NVO, da je jedini on reagovao na Mandićev odlazak na proslavu izborne pobjede SNS, da je imao vrlo korektnu izjavu u vezi sa godišnjicom genocida u Srebrenici i još niz sličnih stvari koje su pale u sjenku nekih većih faulova, kao što je njegovo promovisanje već preminulog Otvorenog Balkana na Salonu vina u Beogradu sa Vučićem, itd.

Uz dualan odnos prema identitetskim pitanjima, kakav je imao i Filip Vujanović, nestrpljivost, odnosno brzopletost, zajedno sa političkim neiskustvom, koje je prirodno, njegove su mane na kojima će morati da poradi ako misli da izraste u državnika kakvim sebe sad doživljava, a na osnovu pogrešnog uvjerenja o motivima glasanja za njega, odnosno potcjenjivanja činjenica protiv koga su glasali i da nema obaveza prema onima kojima je bio jedina opcija da spasu svoju poziciju.

POBJEDA: Osim gafova sa Vučićem, ni u odnosima sa premijerom Spajićem ne cvjetaju ruže jer nema sastanka o kadrovima u DKP, iako ih je predsjednik dva puta tražio…

ULJAREVIĆ: Mislim da se u javnosti stvara iskrivljena slika o značaju DKP-a i ambasadorskih funkcija, koja je u značajnom rezultat nerazumijevanja

M. babović

Sukob PES-DCG oko kadrova u bezbjednosnom sektoru samo je javno pozicionirao ono što je pravi sadržaj njihovih odnosa, koji se ne bazira na povjerenju i zajedničkim ciljevima. I tokom pregovora se to dalo naslutiti, naročito kad su Demokrate odbile da podrže Vladu u kojoj je trebalo da učestvuju PES, manjinske partije, SNP pod izgovorom da neće nedostajući glas od Zenke, samo zato što je bio na listi DPS-a. Oni su, praktično, time Spajića, koji je već bio u lošoj situaciji zbog gubljenja kontrole u sopstvenom poslaničkom klubu, isporučili na (ne) milost koaliciji ZBCG, kaže Uljarević

Daliborka Uljarević

suštine vanjske polike.

Naime, vanjska politika nije ništa drugo do refleksija unutrašnje. Stoga je jednostavan posao ambasadorima koji iza sebe imaju homogenu Vladu i parlamentarnu većinu, sa konzistentnim javnim politikama i spoljnopolitičkim prioritetima, ali i obrnuto – teško bi i diplomatski virtuozi mogli uspješno komunicirati aktuelnu političku konstelaciju u Crnoj Gori.

Takođe, utisak je da je MVP prilično kadrovski osiromašen, popunjen činovnicima koji su došli po partijskim i nepotističkim linijama vlasti, pri čemu se i ono malo kvalitetnog i profesionalnog kadra marginalizovalo ili više nijesu dio MVP. Tako se kreirao resor koji je danas prepun kadrova velikih ambicija, a najčešće bez adekvatnog pokrića.

Dodatno, ministra Ivanovića čeka i kompleksan posao da zadovolji onih 30 odsto partijskih mjesta, a što zacijelo neće biti ni dovoljan procenat za te apetite. Takođe, određene partije imaju i isplanirane države u koje žele da pošalju svoje ljude na pozicije ambasadora. Ministar vanjskih poslova, kao prvi iz Vlade kojem je to u nad-

ležnosti, ali i predsjednik, sa kojim se prijedlozi usaglašavaju, imaju naglašenu odgovornost koga će poslati gdje, jer se to u zemlji prijema doživljava kao odnos Crne Gore prema toj vlasti. Cijenim da sa tim izborom ne treba trčati da se ne bi napravila veća šteta nego što je ona zbog odsustva ambasadora, a ne samo da vode računa o tome kako da zadovolje bilo čije partijske i vezane interese.

POBJEDA: Vjerujete li da će PES uspjeti da se održi na okupu ili ćemo imati dvije posebne stranke ili dvije frakcije?

ULJAREVIĆ: Jaz između dva lidera partije je toliki da se ne može prevazići, osim ako Jakov Milatović ne pristane da bude nevidljivi predsjednik ili ako se Milojko Spajić ne bude ponašao kao Ana Brnabić, a znamo da nijedan od ta dva scenarija nije realan danas u Crnoj Gori.

Takođe, u toj partiji već postoji previše različitih glasova, a premalo koherentne politike da bi se homogenizovala na valjanim osnovama. Vlast jeste priličan lijepak za razne kadrove i dok se oni budu osjećali

zadovoljnima, manja je mogućnost unutrašnjih potresa.

Ali, to nije garancija, a tek ulazimo u period kada će se mnoge stvari prelamati, što čini budućnost PES-a neizvjesnom.

POBJEDA: Nova vlast tvrdi da je počela da isporučuje rezultate u EU agendi: izabran je sedmi sudija Ustavnog suda, kompletiran Sudski savjet i očekuje se izbor VDT-a.

Da li je to dovoljno?

ULJAREVIĆ: Naravno da nije dovoljno, radi se o nekim preduslovima da imamo elementarno funkcionalan pravosudni sistem, ali smo došli dotle da se u nedostatku ikakvih mjerljivih rezultata u onom što jeste naša EU agenda i ovo počinje brojati.

Zaboravlja se da imamo 83 privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, koja su naša mapa puta u toj oblasti i da će se shodno tome što se od toga završi definisati dalje ona završna mjerila koja je odavno trebalo da dobijemo da je bilo posvećenosti i valjanog rada u ovoj oblasti. Pritom, ova Vlada je organizaciono, da bi hranila partijske apetite, nastavila pogrešan model pregovaračkog pristupa, odnosno zadržala je Ministarstvo evropskih poslova (MEP), koje se i dosad, a na to smo blagovremeno ukazivali, dokazalo kao konstrukciona greška u sistemu javne uprave. Dodatno, pregovaračka struktura je razorena, institucionalna memorija postoji u tragovima, a to što mi često restartujemo sistem ne znači da će to isto raditi neko u Briselu, jer je minimum koji se očekuje od države koja je već 11 godina u pregovorima da se ne vraća svako malo na učenje abecede.

Treba se suzdržavati od vođenja ovog procesa na nivou PR-a, površnih ocjena i olako datih obećanja, a fokus staviti na dnevni predani, stručni i inkluzivni rad, kako bi se napravio kvalitetan iskorak. Za sada ne vidim u Vladi razumijevanje složenosti i važnosti ovog procesa, ali vidim dosta pokušaja da se na podršci građana članstvu u EU pokuša kratkoročno profitirati, čime se pre-

i na kreiranje budžeta Rekonstrukcija moguća i za nekoliko kao za 2025, čiji se kapitalni dio prijedloga oblikuje mjeseci, potezi ZBCG zavise od Vučića uu dijelu prvom kvartalu godine,

POBJEDA: Da li 2024. očekujete rekonstrukciju Vlade sa kadrovima ZBCG i kako će to uticati na odnose za zapadnim partnerima?

ULJAREVIĆ: U sporazumu o formiranju Spajićeve Vlade, u dijelu koji se odnosi na rekonstrukciju, jasno stoji da će se to izvršiti najkasnije

do izglasavanja budžeta za 2025. godinu, što znači, a to sam više puta naglašavala, da je to zapravo konačni rok, a svakom ko čita taj dokument jasno je da rekonstrukcija može da se izvede ne za godinu, nego za samo nekoliko mjeseci.

Očekivano je da to pitanje koalicija ZBCG otvara sad

kao prioritetno kako bi efektuirala te odredbe i sebi što prije obezbijedila one pozicije koje je stavljaju u drugi okvir i čine je vidljivijom, a samim tim imaju potencijal da se koriste za rad na promjeni imidža, ali i da utiču na javne politike koje su dio njihovih programskih načela i zalaganja,

odnosno tekućeg budžeta, koji se radi do prve polovine godine.

Naravno, potezi ove koalicije će zavisiti i od interesa Aleksandra Vučića, a njegov interes, što smo i do sada vidjeli, nije da Crna Gora napreduje ka EU niti da ima kredibilitet kod zapadnih partnera.

Premijer ne razumije šta je politika POBJEDA: Kako se, po Vama, snašao premijer Spajić? Utisak je da želi inkluzivan pristup imajući u vidu sporazum sa opozicijom o popisu.

ULJAREVIĆ: Jedno su želje, a drugo je praksa.

Spajić očito ni sa mjesta premijera ne razumije što je politika, niti čak da treba da radi na sebi kako bi se u tom dijelu mogao pozicionirati kao državnik, a ne kao slab premijer.

Njegov pristup se najčešće ograničava na gašenje požara koji vidi trenutno kao najveći, a potcjenjuje opasnost ostalih koji su samo naizgled manji. Pokušaj da se zakoni biznisa primijene u politici nije polazio za rukom ni onima većeg formata od njega, što bi trebalo da mu bude opominjuća lekcija.

uzimaju samo loši elementi praksi prethodnih vlada, a to nije ohrabrajuće.

POBJEDA: Da li je sukob oko kadrova u bezbjednosnom sektoru između PES-a i DCG-a ozbiljan da ugrozi opstanak Vlade?

ULJAREVIĆ: Po mom sudu, taj sukob je samo javno pozicionirao ono što je pravi sadržaj njihovih odnosa, koji se ne bazira na povjerenju i zajedničkim ciljevima.

I tokom pregovora se to dalo naslutiti, naročito kad su Demokrate odbile da podrže Vladu u kojoj je trebalo da učestvuju PES, manjinske partije, SNP i oni pod izgovorom da neće nedostajući glas od Zenke, samo zato što je bio na listi DPS-a. Oni su, praktično, time Spajića, koji je već bio u lošoj situaciji zbog gubljenja kontrole u sopstvenom poslaničkom klubu, isporučili na (ne)milost koaliciji ZBCG. POBJEDA: Da li je opozicija na visini zadatka, utisak je da je oštrica usmjerena na faulove Mandića, a manje na Spajića?

ULJAREVIĆ: Najveći dio opozicije ima problem da razumije da više nijesu u vlasti, pa da shodno i svoje djelovanje postave na opozicione osnove, uz sva ograničenja, ali i mogućnosti koje to nosi ako postoji razvijena strategija. Umjesto toga, djeluju na kratkoročnim i taktičkim osnovama, često bez jasne procjene, a to im ne donosi potrebni koalicioni kapacitet, niti uliva povjerenje progresivnim akterima u Crnoj Gori i van nje da mogu biti partneri u evropeizaciji države.

Prevelika zagledanost u sebe i odsustvo sposobnosti da se za širi kontekst radi van uobičajenih okvira često utiče i na pogrešno definisane prioritete, zatim projektovane percepcije, a samim tim i odsustvo rezultata.

Nenad ZEČEVIĆ

Politika

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

5

Diplomatska pošta

Lament nad susjedima Srbije

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ Podudarnost izjava Aleksandra Bocan-Harčenka, ruskog ambasadora u Beogradu, i njegovog američkog kolege Kristofera Hila povodom mučne situacije poslije vanrednih parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora u Srbiji malo koga je iznenadila.

Rusko-američke ,,nelogičnosti“ povodom Srbije traju već više godina. I jedna i druga strana se, na različite načine, bore za primat u uticaju na zvanični Beograd. I jedni i drugi se nadaju da će njihovi metodi uticaja odnijeti prevagu nad naporima druge strane. Takmičenje u povlađivanju Vučiću se nastavlja.

Stoga nas osude ,,nasilnih akcija“ opozicije - koje su, sa retoričkim nijansama i različitom intonacijom, obojica diplomata izrekli ovih dana u glavnom gradu Srbije - neobično podsjećaju na podudarnost u podršci, tj. u pozitivnom odnosu prema inicijativi o tzv. Otvorenom Balkanu, koju su, zajedno sa čitavim spektrom nacionalističkih partija i političara - kojima ideja o ,,srpskom svetu“ nimalo nije mrzna - od Beograda, preko Banjaluke, do Podgorice, pa još uz potporu i regionalne liderske ambicije albanskog premijera Edija Rame, podržali, sasvim jasno - i u više navrata - i Stejt department i Kremlj! Takve ,,čudne podudarnosti“, kada je o Srbiji riječ, neće prestati tako brzo.

Fijasko ,,Open Balkans“ platforme nije poremetio tu (ne) logičnu rusko-američku ,,ravnotežu“ u Srbiji.

(Istine radi, Stejt department je ispravio svoju prvu zvaničnu reakciju oko dešavanja u Srbiji tokom i poslije izbora.

Tako je ,,Vlasti u Srbiji da istraže navode OEBS-a o izborima, nasilje je neprihvatljivo“ Glas Amerike na srpskom jeziku, objava od 25. decembra - postalo, tog istog dana - ,,Vlasti u Srbiji da istraže navode OEBS-a o izborima“. Retori-

SD RS

Andrija Mandić se neće zaustaviti na skandaloznim posjetama Beogradu (,,bez kravate“!) i paktiranju sa Vučićem i rusko-srpskim političkim i bezbjednosnim adresama. Ideje o ,,dopunama“ Ustava su već tu, a popis, prepun nedostataka, netransparentnih i krajnje sumnjivih detalja, samo je platforma za nove političke diverzije koje treba prvo da dovedu u pitanje, a onda i uklone ustavne stege, koje čuvaju građansku i demokratsku strukturu i logiku crnogorske državne zajednice. Uz brutalne atake na slobodne medije, istinski civilni sektor i nezavisne intelektualce - Crna Gora, prvenstveno kroz ponašanje, stil, retoriku i rezone avgustovskih vlasti, sve više podsjeća na Srbiju ka ambasadora Hila je tako, bar u tom detalju, bila korigovana, to jest gurnuta u stranu. Što američkog diplomatu, čiji mandat u Beogradu dobija kontroverzne sadržaje, nije spriječilo da nastavi sa izrazima javne podrške Vučiću, koji postaju iritantni i za sam Stejt department, a ne samo za oponente Vučiću - i u Srbiji i van nje)

POSLJEDICE

,,Srpski“ detalji u ruskoj i američkoj vanjskoj politici na Zapadnom Balkanu se ne mogu ograničiti na granice Srbije one stvarne i važeće (i, istina, nepriznate u samoj Srbiji, u pet zemalja EU, kao i u Rusiji) - već imaju svoje neizbježne i vrlo destruktivnu posljedice na cijeli region Zapadnog Balkana.

Nejasnoće i nelogičnosti u odnosu na režim u Beogradu - sa koje god strane da dolaze (EU nijesmo zaboravili, naravno) reperkutuju se vrlo negativno i destruktivno na okruženje Srbije. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo plaćaju visoku cijenu takve situacije.

Ključ je u činjenici da je Srbija doživljena kao centralna zemlja (problem, situacija, interes) regiona. ,,Komplementarnost“ američkog stava - koji je postao vrlo jasan i bjelodan tokom Trampove administracije - sa subverzivnim uplivom Rusije, čija penetracija i višedimenzionalni negativni uticaj dobija zamah posebno od 2016. godine, dopunjen je inertnom i neefikasnom politikom Evropske unije prema zapadno-balkanskoj šestorci.

Iako se izvjesni pomaci ne mogu negirati, jasno je da evropska agenda na Zapadnom Balkanu doživljava višegodišnju stagnaciju. Momentum je, čini se, izgubljen onog trenutka kada se izgubila sinergija američkih i evropskih napora da se zemlje regiona i faktički približe evropskim i evroatlantskim integracionim sistemima. Saglasnosti između EU i SAD nema, mada bi bilo teško naći i jednog diploma-

Rusko-američke ,,nelogičnosti“ povodom Srbije traju već više godina. I jedna i druga strana se, na različite načine, bore za primat u uticaju na zvanični Beograd. I jedni i drugi se nadaju da će njihovi metodi uticaja odnijeti prevagu nad naporima druge strane.

Takmičenje u povlađivanju Vučiću se nastavlja

Ruski ambasador Aleksandar Bocan-Harčenko razgovara sa Aleksandrom Vučićem nakon izbora

tu, s bilo koje strane, da to javno naznači, čak i indirektno.

(Neke su se iskre, istina, pojavile i kod nas, kada je došlo do jasne konfrontacije insistiranja na ,,Otvorenom Balkanu“ u odnosu na programe i projekte Berlinskog procesa). Pokazatelji te stagnacije su najvidljiviji u tri pomenute zemlje - koje dijele zadovoljstvo činjenicom da su susjedi Srbije - koje se, ,,uz malu pomoć zapadnih prijatelja“, makar ta ,,pomoć“ bila nenamjerna, tj. sa sasvim drugom motivacijom u odnosu na posljedice - suočavaju sa dugotrajnim ozbiljnim krizama i opterećujućim političkim i bezbjednosnim izazovima i rizicima.

BIH, KOSOVO I CRNA GORA - TRI IMENA ISTE KRIZE

Bosna i Hercegovina je, po svemu sudeći, najviše ugrožena. Njena je cjelovitost na stalnom ispitu, a unutrašnja stabilnost u stanju permanentne opasnosti. Uticaj Srbije/ Rusije je hiper-destruktivan ( jer aktivnosti Dodika ne treba sagledavati kao nekakvu autonomnu pojavu, pošto ona to jednostavno nije, niti može biti). Najnovije najave Dodika o ,,proglašenju nezavisnosti“ ukoliko visoki predstavnik Šmit (čiji stavovi i potezi izazivaju velike nedoumice o pravim ciljevima onog dijela međunarodne zajednice koju on faktički predstavlja) donese odluku u vezi s državnom imovinom BiH koja ne bi odgovarala aktuelnoj Banjaluci. Najkraći izraz ovog mučnog stanja, u koje se, svojim aspiracijama uključila i Hrvatska, bi bio: Dejtonski sporazum predstavlja branu bilo

Nejasnoće i nelogičnosti u odnosu na režim u Beogradu - sa koje god strane da dolaze (EU nijesmo zaboravili, naravno) - reperkutuju se vrlo negativno i destruktivno na okruženje Srbije. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo plaćaju visoku cijenu takve situacije. Ključ je u činjenici da je Srbija doživljena kao centralna zemlja (problem, situacija, interes) regiona kakvom napretku BiH, ali ne postoji spremnost, niti zainteresovanost međunarodne zajednice da se uhvati u koštac sa tim problemom. Opet taj loši momentum.

Stvari ne stoje bolje ni sa kompleksnim odnosom na relaciji Republika Srbija - Republika Kosovo. Najnoviji Vučićev ,,među-potez“ - priznanje kosovskih automobilskih tablica, koji mnogi tumače njegovom željom da ublaži pritisak međunarodnih faktora (prije svega Brisela, ali i, kako vrijeme bude proticalo, Vašingtona) je, zapravo, zakašnjela obaveza koja se, kako je to spremno izjavio kosovski premijer Aljbin Kurti, mogla završiti i prije dvije godine.

Pravi kontra-teg na drugom kraju vage za Vučića predstavlja teroristička akcija u Banjskoj, kojom se on ozbiljno kompromitovao - bez obzira što nema vidljivih sankcija ni Brisela, ni Vašingtona, zbog tog krajnje opasnog pokušaja.

Za srpsko pitanje o Kosovu bi se, gledano iz perspektive aktuelne srpske politike - kako vladajuće, tako i opozicione - moglo reći da je, već godinama, u beznadežnoj situaciji. Slijepa ulica koja je preduga i na čiju dužinu utiče i unisonost političkih snaga u Beogradu - sa marginalnim

izuzecima koji, kao ,,Srbija na Zapadu“, obitavaju u političkom getou i kojima, ovoga puta, nije dozvoljeno da preskoče granicu od jednog procenta glasača. Permanentnim tenzijama na južnoj granici Srbije najviše se raduje Moskva. Problem je, što se, s druge strane, ne javljaju samo kontroverzni američki ambasadori Grenel i Montgomeri, već i aktuelni, često pominjani Hil. (Hilov kolega u Prištini, ambasador Hovenier, baš kao i njihova koleginica u Podgorica, ambasadorica Rajzing Rajnke, gotovo da su ,,junior partners“ u odnosu na ,,centralu“ u Beogradu. Takva struktura i logika američke diplomatske mreže u našem dijelu Balkana - žao nam je - ne donosi dobre rezultate) Ni Crnu Goru ne možemo - sve i kada bismo željeli - izuzeti iz ove opterećujuće stvarnosti.

Naprotiv, ona je u posljednje tri godine skliznula - mnogi bi rekli: gurnuta je - u krizu, kojoj se, nažalost, ne nazire kraj.

CRNOGORSKE NEPOZNANICE

Nova vlada ekonomski ambicioznog i politički očigledno nedovoljno spremnog Milojka Spajića ima hrpu unutrašnjih problema, čije niti, sasvim bez iznenađenja, takođe vode

do Beograda i dalje na Istok.

Uključivanje partija eks-Demokratskog fronta u vladajuću koaliciju je već proizvelo loše situacije i nove izazove/ rizike. Uzaludni su bili apeli sa zapadnih strana da se to ne čini - Spajić nije imao snage da se odupre zahtjevu sopstvenog potpredsjednika Milatovića, potpomognutom propagandnom mašinerijom - vidljivom i onom skrivenom - sa poznatim, pomenutim nalogodavcima. Andrija Mandić se neće zaustaviti na skandaloznim posjetama Beogradu (,,bez kravate“!) i paktiranju sa Vučićem i rusko-srpskim političkim i bezbjednosnim adresama. Ideje o ,,dopunama“ Ustava su već tu, a popis, prepun nedostataka, netransparentnih i krajnje sumnjivih detalja, samo je platforma za nove političke diverzije koje treba da prvo dovedu u pitanje, a onda i uklone ustavne stege, koje čuvaju građansku i demokratsku strukturu i logiku crnogorske državne zajednice. Uz brutalne atake na slobodne medije, istinski civilni sektor i nezavisne intelektualce - Crna Gora, prvenstveno kroz ponašanje, stil, retoriku i rezone avgustovskih vlasti - sve više podsjeća na Srbiju.

A ta konstatacija više liči na presudu, a ne na ocjenu stanja.

Svjesni su toga, koliko nas komunikacije sa diplomatskim i inostranim adresama upućuju, i mnogi u međunarodnoj zajednici - čak i u zemljama i diplomatijama koje se ne ističu po posebnoj zainteresovanosti za malu Crnu Goru.

Da li će ta njihova svijest imati uticaj na njihovo djelovanje prema našoj zemlji i prema našim susjedima i prijateljima na Zapadnom Balkanu - pokazaće i godina koja je pred nama.

Optimistične i ohrabrujuće poruke, pa i obećanja, koje crnogorski zvaničnici - ne samo po njihovim svjedočenjima dobijaju u Briselu i na mnogim evropskim adresama - bližim i daljim - zvuče lijepo, mada ih ne čujemo po prvi put.

Zato ovaj tekst, kojim završavamo našu ,,diplomatsku poštu“ u tmurnoj i turobnoj 2023. godini, nijesmo nazvali tužbalicom. Lament je, moguće, ,,ljepši“ izraz za osjećanje izazvano teškim problemima i situacijama kojima smo izloženi. Bar će ga, ako ništa drugo, naši zapadni prijatelji lakše shvatiti…

(Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

6

Politika

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

NADA U ,,BERLINSKI PROCES“: CEMI podnio inicijativu Njemačkoj u cilju sprečavanja nezakonitog gl ekspresna podrška stigla od beogradske Crte

-CEMI traži da se objedine i uporede baze podataka država Zapadnog Balkana, kao njihova priprema za članstvo u Evropskoj uniji, kako bi se iskontrolisalo da li birač jedne države ima prebivalište ili državljanstvo u drugoj, na osnovu čega i tamo ostvaruje biračko pravo – kazao je Vujović za Pobjedu.

Inicijativa Vujovića uslijedila je nakon što je opozicija u Srbiji zbog postojanja najmanje 40 hiljada duplih birača iz RS i Crne Gore osporila rezultate lokalnih izbora. Dupli birači su po istraživanja Pobjede harali i u Podgorici, Budvi i Nikšiću i presudno uticali na konačan rezultat izbora.

ZAKON I PRAKSA

Vujović napominje da zakonodavstva država nijesu uvijek ista i upozorava na brojne zloupotrebe i kršenje propisa.

- U konkretnom slučaju, crnogorsko zakonodavstvo je različito od srpskog. Crnogorski državljanin ne može biti državljanin druge države, osim u slučaju dvojnog državljanstva koje uglavnom nije regulisano. To znači da postoji veliki broj birača koji se nezakonito nalaze u našem biračkom spisku jer su uzeli državljanstvo druge države, a da pritom nijesu obavijestili državne organe Crne Gore, jer bi u tom slučaju izgubili crnogorsko državljanstvo. Drugi problem je nezakonito duplo prebivalište. Ta lica su, pored toga što imaju državljanstvo druge države, prijavila da žive u drugoj zemlji na određenoj adresi. Samim tim oni su stekli biračko pravo Crne Gore i Srbije i krše zakonske propise obje države, ali na različite načine. U slučaju Crne Gore jer imaju nezakonito državljanstvo Srbije i nezakonito prebivalište i u Crnoj Gori i Srbiji. U slu-

beta

PODGORICA- Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović kazao je, u razgovoru za novogodišnji trobroj Pobjede, da očekuje da će Njemačka, kao država koordinator, prihvatiti inicijativu koju je pokrenula ta organizacija da se u okviru Berlinskog procesa omogući uparivanje baza podataka država Zapadnog Balkana kako bi nadležni organi mogli da utvrde da li ima nezakonito upisanih birača u njihove biračke spiskove.

m. babović

Uparivanjem baza birača pr Vučićevog izbornog inžinjer

VUJOVIĆ: Postoji veliki broj birača koji se NEDELJKOV: Međudržavna saradnja mora nezakonito nalaze u našem biračkom spisku jer da postoji, imajući u vidu tradicionalnu su uzeli državljanstvo druge države, a da pritom povezanost zemalja bivše Jugoslavije. Ali nijesu obavijestili državne organe Crne Gore, jer Srbija za tako nešto trenutno nije spremna, jer bi u tom slučaju izgubili crnogorsko državljanstvo. državno rukovodstvo negira postojanje bilo Drugi problem je nezakonito duplo prebivalište kakvog problema sa biračkim spiskom čaju Srbije imaju nezakonito prebivalište i u Crnoj Gori i Srbiji – pojasnio je Vujović.

On napominje da su različite posljedice takvog statusa, a jedna od njih je nezakonito glasanje.

CEMI je prije nekoliko godina u slučaju hercegnovskih lokalnih izbora, kada je postojala mogućnost upoređivanja baza podataka sa Srbijom i BiH, utvrdio da se 10,54 odsto birača u toj opštini nalaze nezakonito u biračkom spisku Crne Gore. Međutim, nadležne institucije nijesu istražile ovaj problem, a Srbija i Bosna i Hercegovina su odbile da sarađuju sa Crnom Gorom u provjeri duplih birača, pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka.

ORGANIZOVANA AKCIJA

- Kada bi taj procenat projektovali na državni nivo to bi bilo skoro 60.000 nezakonito upisanih birača! Oni krše zakon jer se nalaze u biračkom spisku Srbije, a da biste se tu našli zakonska pretpostavka je da ste državljanin te zemlje i da imate prebivalište. U slučaju Herceg Novog našli smo 82 državljanina Crne Gore koji su u biračkom spisku, a imaju čak tri državljanstva i tri prebivališta. Sve dokaze dostavili smo Ministarstvu unutrašnjih poslova i ništa se nije desilo. Čak je Agencija za zaštitu ličnih podataka naložila uništenje svih dokaza da ta lica krše zakon, odnosno onemogućeno je utvrđivanje da li se radi

o kriminalnoj aktivnosti. I sad vidimo posljedice svega toga – naglasio je Vujović.

Smatra da se radi o velikoj organizovanoj kriminalnoj akciji od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je sa svojom Srpskom naprednom strankom ostvario pobjedu na nedavnim izborima, a koji raspolaže ogromnim resursima i koristi dio birača da bi uticao na izborni rezultat i u susjedstvu.

U slučaju Crne Gore, birači iz Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska nezakonitim glasanjem utiču na rezultat izbora. Sa druge strane, birači iz Crne Gore, RS i sa sjevera Kosova dolaze u Srbiju da bi uticali, ne isključivo na rezultat na nacionalnim izborima jer bi imali pravo na to s aspekta da su državljani Srbije, nego da bi koncentrisanjem njihovih zvaničnih prebivališta u određenim opštima, presudili izborni rezultat u njima.

Nije slučajno što su se lokalni izbori u Srbiji održali samo u dijelu opština. Cilj je bio mobilizacija ljudi iz opština u kojima nijesu bili organizovani izbori kako bi glasali u drugim gradovima. Praćenjem te migracije unutar Srbije otkriveno je da su grupe birača navodno živjele na adresama gdje se nalaze zgrade javnih institucija ili u objektima gdje je to tehnički bilo nemoguće izvesti – 50 ljudi u stanu u 40 kvadrata. Sve to ukazuje na državnu operaciju koju vode organi Srbije po nalogu

predsjednika države, kako bi se iznevjerila izborna volja – objasnio je Vujović.

ANALIZA PRAVNOG OKVIRA

Analiza pravnog okvira, koji je uradila Pobjeda, pokazuje da je u Bosni i Hercegovini, Srbiji kao i u Crnoj Gori, shodno zakonu, nelegalno imati duplo prebivalište na osnovu kojeg se crpi biračko pravo.

-Državljanin koji se stalno nastani u inostranstvu, ili koji u inostranstvu boravi duže od tri mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inostranstvu, navodi se u Zakonu o prebivalištu BiH, što isključuje mogućnost duplog prebivališta.

Državljanin koji je dužan da odjavi prebivalište u skladu sa prethodnim stavom odjavljuje se putem nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u zemlji u kojoj se nastanio, a odjavu prebivališta vrši nadležni organ, shodno članu 5. ovog zakona.

Doslovnim tumačenjem ovog zakona proizilazi da su predsjednik RS Milorad Dodik i ministar sigurnosti BIH Nenad Nešić koji su glasali na izborima u Srbiji, u Beogradu i Novom Sadu, nezakonito stekli duplo prebivalište.

Ni zakoni u Srbiji ne poznaju pojam duplog prebivališta.

-Pravo na prebivalište u Re-

publici Srbiji, u smislu ovog zakona, imaju svi građani Republike Srbije koji stalno žive na teritoriji Republike Srbije, navodi se u Zakonu o prebivalištu Srbije, što isključuje mogućnost da državljani BiH ili Crne Gore dobiju prebivalište.

-Pravo da bira odbornike i da bude biran za odbornika ima punoljetni državljanin Republike Srbije nad kojim nije produženo roditeljsko pravo, odnosno koji nije potpuno lišen poslovne sposobnosti i koji ima prebivalište na teritoriji jedinice lokalne samouprave u kojoj ostvaruje izborno pravo, navodi se u Zakonu o izboru odbornika Srbije. Upravo na temelju ova dva zakona opozicija u Srbiji traži poništenje izbora u Beogradu.

Očigledno je da ceh prekrajanja izbornih rezultata, kroz besprizorni ,,izborni turizam“ i ,,rentiranje“ birača plaćaju države i njeni građani, a šteta je višestruka.

Zbog toga CEMI želi da proširi front i dobije podršku drugih organizacija za nedavno pokrenutu inicijativu, a Vujović ističe da je ključna potpora Njemačke koja je koordinator Berlinskog procesa.

To je pravi okvir u kome bi se mogao takav rezultat postići, s obzirom na to da Njemačka veoma drži do vladavine prave i regularnosti izbora. Nadam se da će administracija u Berlinu shvatiti značaj inicijative i podržati je – poručio je Vujović.

ZAJEDNIČKI CILJ

Srđan Perić iz ,,Preokreta“ inicijativu za upoređivanje baza podataka država Zapadnog Balkana smatra poželjnom i prilikom da svi pokažu da imaju dobre namjere jedni prema drugima i da je zajednički cilj imati fer izbore i onemogućiti manipulacije i zloupotrebe u regionu.

Ukoliko ne postoji spremnost za tako što, onda i taj podatak dosta govori – ocijenio je za Pobjedu Perić.

Kod biračkog spiska, ističe Perić, stvar bi trebalo biti jednostavna.

-U njemu se nalaze oni koji ispunjavaju uslove u odnosu na tri elementa - punoljetstvo, državljanstvo i prebivalište uz zadovoljenje vremenskih okvira koje predviđa zakon.

Međutim, postojeće zakonodavstvo je ostavilo prostor za manipulisanje i tako uvijek bude kada se zakoni pišu pr-

Dupli birači prekrajaju izbornu volju

Politika

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

lasanja i prekrajanja izborne volje u zemljama Zapadnog Balkana,

rotiv ringa venstveno prema potrebama dugotrajuće vlasti, a ne dugoročne koristi zajednice – naglasio je Perić.

PODRŠKA IZ BEOGRADA

Inicijativu CEMI-ja pozdravljaju iz srpskog Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) koji je zabilježio brojne nepravilnosti na posljednjim izborima u Srbiji, a naročito u Beogradu.

CRTA je upozorila da je na dan održavanja izbora u Srbiji došlo do organizovanih migracija koje su uticale na ishod beogradskih izbora. Ta organizacija je zabilježila organizovano dovođenje birača iz drugih gradova Srbije i inostranstva u Beograd, kao i više punktova koji su služili kao logistički centri, odakle su birači upućivani i sprovođeni na biračka mjesta u raznim djelovima glavnog grada Srbije.

Prema tvrdnjama opozicije, u Beogradu je glasalo oko 40.000 ,,uvezenih“ birača iz drugih djelova Srbije i iz Bosne i Hercegovine.

Programski direktor Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost Raša Nedeljkov kazao je za Pobjedu da nemaju još podatke koliko je građana Crne Gore glasalo na posljednjim izborima u Srbiji, ali imaju saznanja da je bilo organizovanog dolaska u Beograd na lokalne izbore.

- Čeka se objavljivanje konačnih rezultata izbora na osnovu kojih bi se moglo reći sa sigurnošću koliko je ljudi iz Crne Gore glasalo na parlamentarnim izborima i ono što će se vidjeti je koliko je ljudi glasalo u Ambasadi u Podgorici. To je jedna dimenzija. Ako govorimo o broju ljudi koji su dolazili da glasaju na lokalnim izborima u Beograd, taj podatak nemam.

Imamo svjedočenje da je bilo

Republiku Srpsku u Mandić želi model SNS-a pravu Crnoj Gori i glasovi građana Vujović je stava da predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić najavljenom inicijativom za izmjene Zakona o državljanstvu želi da izborni inženjering, koji Vučić sprovodi u Srbiji, postane crnogorska stvarnost.

To prevedeno znači da zloupotrebe Vučića u Crnoj Gori dobiju drastično veće razmjere jer bi se na taj način sve svelo na prebivalište, a državljanstvo bi bilo isključeno kao prepreka za ostvarivanje biračkog prava. Zna se kome bi Vučić donosio glasove – Novoj srpskoj demokratiji i Demokratskoj narodnoj partiji i još nekim partijama

iz prosrpskog bloka – ocijenio je Vujović.

Prema njegovim riječima, Mandić se plaši scenarija pada i prekompozicije sadašnje vlasti zbog čega pokreće veliku akciju da bi se srušila prozapadna većina u Crnoj Gori, a Beograd odlučivao o ishodu izboru.

- Mandić radi što je u njegovoj moći da prekroji prozapadnu većinu u Crnoj Gori i omogući Beogradu da preko svojih glasača odlučuje izbore u Crnoj Gori. Beograd već sad ima između 60.000 i 80.000 birača koji imaju nezakonito srpsko i crnogorsko državljanstvo i ako bi ubacili još nekih 300.000 u birački spisak, imali bismo

Srđan Perić

organizovanog dolaska, ali ne možemo govoriti o razmjerama - rekao je Nedeljkov.

Ističe da još nije upoznat sa inicijativom CEMI-ja, ali poručuje da treba razmotriti sve što može da unaprijedi povjerenje građana u izborni proces, iako, kako kaže, to neće riješiti problem u Srbiji koji vlast negira da postoji.

- Nama nije najveći problem sa dovođenjem ljudi koji su državljani Srbije, a žive u Crnoj Gori ili u Bosni, već sa pomjeranjem ljudi unutar Srbije za potrebe lokalnih izbora.

Ono što je dodatno problematično je sam integritet biračkog spiska. Moramo prvo riješiti naš birački spisak da bismo mogli da napravimo međudržavnu saradnju koja svakako treba da postoji, pa i kroz ovu inicijativu kao jedan od koraka, imajući u vidu tradicionalnu povezanost zemalja bivše Jugoslavije. Ali mi u ovom trenutku za tako nešto kao društvo nijesmo spremni jer naše državno rukovodstvo negira postojanje bilo kakvog problema. Za početak, moramo da prihvatimo da problem postoji pa da onda pokušamo da ga riješimo - pojasnio je Nedeljkov.

DODATNA PRAVILA ,,ŠMINKA NA LEŠU“

Na pitanje koliko je sam sistem glasačkog prava pogodovao stvaranju terena za takozvane duple birače, Ne-

deljkov kaže da su posrijedi zloupotrebe.

- Čak i da smo imali neka ograničenja u vezi sa vremenom koje je potrebno da neko ima prebivalište i da bi mogao da glasa na nekim izborima, svjedočili smo da su čak i zvanične procedure za prijavu prebivališta kršene. Dakle, govorimo o okolnostima da su ljudi grupno, bez ličnog prisustva, bili prijavljivani na lažne adrese. U takvoj atmosferi pričati o nekim dodatnim pravilima djelovalo bi kao ,,šminka na lešu“ - naglasio je naš sagovornik.

Smatra da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uspostavio potpunu kontrolu nad Crnom Gorom i Republikom Srpskom, dodajući da će se ovakav izborni inženjering odraziti na vršenje vlasti tako što će se ljudi sve više ,,odvojiti“ od politike.

- Ulazimo u vrzino kolo u kojem će autoritarni režimi sve lakše upravljati, zato što će mnogi ljudi praktično bježati od bilo kakvih javnih procesa kao što su izbori - zaključio je Nedeljkov za naš list.

S druge strane, Perić iz ,,Preokreta“ napominje da je upisivanje ili brisanje birača iz biračkog spiska zarad rezultata određene političke grupacije ili subjekta obesmišljavanje kako izbora, tako i političkog sistema.

-Pođimo od osnovnog demokratskog principa da jedan čo-

u Crnoj Gori ne bi više ništa značili. Naše sudbine bi rješavali ljudi sa strane po političkom projektu predsjednika druge države i postali bi zarobljena država – istakao je on.

Razočaravaju ga, kako kaže, blage reakcije po tom pitanju i potrebna je reakcija premijera i konstituenata izvršne vlasti.

Niko od njih nema što da traži u politici ako se nešto ovako dozvoli jer bi u tom slučaju priznali da su korumpirani od strane srpskog režima. Oni će postati ,,privesci“ režima u Beogradu, neki od njih to jesu i sad, ali to bila potpuna kapitulacija građana Crne Gore – ocijenio je Vujović.

Srđan Perić iz ,,Preokreta“ inicijativu za upoređivanje baza podataka država Zapadnog Balkana smatra poželjnom i prilikom da svi pokažu da imaju dobre namjere jedni prema drugima i da je zajednički cilj imati fer izbore i onemogućavanje manipulacija i zloupotreba u regionu.

- Ukoliko ne postoji spremnost za tako što, onda i taj podatak dosta govori – ocijenio je za Pobjedu Perić vjek ima jedan glas na izborima. Mali sistemi valja da budu posebno oprezni, što ne znači da se bilo kome zakida pravo, ako ispunjava uslove, da na izborima bira i bude biran, bez obzira na bilo koju vrstu pripadnosti – vjersku, nacionalnu, političku... Međutim, ako hoćemo ozbiljnu državu i da o njenom pravcu razvoja odlučuju oni koji svoju egzistenciju vežu za nju, a ne da izborni rezultat bude plod bilo čijeg lokalnog ili regionalnog inžinjeringa onda treba prvo imati iščišćene domaće registre, a na osnovu podataka kojima raspolažu institucije, a što su izbjegavale da rade vlasti - i one prije i one nakon 2020. godine. Potom valja učiniti javnim političke agende onih koji u birački spisak žele brisati ili upisivati građane da bi oni imali bolji rezultat. To je doslovno obesmišljavanje ne samo izbora, već i političkog sistema zarad procenata na izborima. To je potpuno podređivanje opšteg interesa onom partijskom, a time i pojedinačnom – zaključio je Perić.

Tamara KLIKOVAC Nenad ZEČEVIĆ

7

Komentar

Kuvanje žabe Piše: Draško ĐURANOVIĆ Nenormalnost je postala nova normalnost, crno postaje bijelo, heroji se proglašavaju antiherojima, popovi su demokrate, a građani nacionalisti i ekstremisti...

Ušli smo u četvrtu godinu od avgustovskog oslobođenja i sve je tako mirno, sve izgleda OK; lagano prolaze dani, sedmice i mjeseci...

I kao da je svima sasvim u redu kada četnički vojvoda zasjedne na čelo crnogorskog parlamenta. Sve je tako nekako cool, je li, kada Mandić, koji ne priznaje genocid u Srebrenici, a slavi sve srpske ratne zločince, od Mladića i Karadžića do srpskih popova-koljača Mace i Šiljka, dakle, kad baš taj čovjek vodi Crnu Goru - pravo u Evropu?! Da bi, ipak, prije Brisela, pohitao za Beograd na poklonjenje gazdi ,,srpskog sveta“ Aleksandru.

I što - nikom ništa!

A onda svi, gotovo svi, zašute kad prvi čovjek Pljevalja, neki četnički nadri-istoričar i šatro-ljekar Dario Vraneš, pljuje po ,,komunističkim pustolovima“ koji su se drznuli, pazite sad, da decembra 1941. godine - ubijaju italijanske okupatore. Dakle: partizani su krivi što su se borili protiv fašizma, a današnji antifašisti su negativci što nastavljaju borbu protiv neofašizma?! To više nije istorijski revizionizam, još je gore - revizionizam revizionizma.

I, što se dešava? Ništa, nikom ništa!

Nenormalnost je postala nova normalnost, crno postaje bijelo, heroji se proglašavaju antiherojima, popovi su demokrate, a građani nacionalisti i ekstremisti...

Samo u ovoj i ovakvoj državi je prirodno, i nekako mu dođe logično, da ,,oslobođene“ institucije pravosuđa - gone i sude profesora dr Bobana Batrićevića zbog slobodnog izražavanja mišljenja, a istovremeno crnogorsko tužilaštvo svim silama brani - srpskog popa Ognjena Femića, koji bi Crnu Goru da ,,ukrajinizuje“ po Putinovom modelu, negira postojanje Crnogoraca i pljuje po temeljima ustavnog uređenja. Kakva bestidna inverzija vrijednosti!

I da, samo je u ovoj i ovakvoj Crnoj Gori moguće da ona škaljarska ,,sestra Jeca“ - BIRN-ova targetarka, perjanica koncerna Vijesti i miljenica ,,šampiona“ iz specijalnog tužilaštva, ona ,,heroina“ koja je pjevala sa srpskim popovima onu koljačku ,,Od Glave Zete do grada Spuža...“ – postane zvanično ,,Skaj sredstvo“ pročetničke crne propagande.

Eto, za Novu godinu poklonila je ,,otkriće“ kako se ,,komite“ i ostale građanke i građani na Belvederu, što su se protivili ustoličenju Joanikija-Dostavljenog, nijesu samoorganizovali nego su, baš preko onog zlog policajca-kriminalca Lazovića, u stvari samo slijedili uputstva – ,,kavčana“! A samo dan kasnije, proturena je ,,Skaj ekskluziva“ da su u Pljevljima Muslimane i Bošnjake progonili - suverenisti, a ne klerikalni šovinisti Crkve Srbije i ostali kosovski zavetnici...

Kakva primitivna medijsko-politička podmetačina. Samo, nema ovđe iznenađenja: ,,avgustovska većina“ i njeni uslužni medijski servis rade istu stvar, inverziju realnosti i istorije, već duže od tri godine. I nema ovđe skrivene agende: Andrija Mandić, ravnogorac i svetosavac, rekao je posred Skupštine crnogorske da se njegov cilj nije promijenio, samo su sada drugačiji načini dolaženja do tog svesrpskog cilja.

Sve je, dakle, jasno: ogrnuti su jagnjećim kožama, ali vukovi i dalje napadaju istim žarom i grizu crnogorsku ranu. Tako crnogorska država postaje, dan za danom, mjesec za mjesecom, baš ono što su još tokom litija projektovali imperijalni Beograd, Crkva Srbije i njihove sluge u Crnoj Gori – državni provizorijum, bez istorijskog pamćenja i bez projektovane budućnosti.

I sve to je moguće jer zastrašujuće izostaje - crnogorski odgovor. Reaguje tek manji broj crnogorskih intelektualaca, poneka nevladina organizacije i nekoliko slobodnih medija i par kulturnih adresa. Ostali su uronjeni u udvoričku šutnju: ćuti državni Univerzitet, glasa ne pušta državna CANU, zaglušujući je muk većine državnih namještenika i univerzitetskih uhljeba...

Uporno ćute i crnogorske suverenističke partije: DPS priprema onlajn kongres u januaru, SD čeka DPS, dok SDP čeka partijske izbore u februaru... ,,Život je ono što prolazi pored vas dok ste zaokupljeni drugim stvarima“, davno reče mudri Antoni De Melo u svom ,,Buđenju“. Crnogorski politički život prolazio je ove 2023. mimo crnogorskih partija dok su one bile zaokupljene drugim stvarima – uglavnom stranačkim i ličnim interesima.

Ne čuju oni više ni eho, čak ni šapat Belvedera koji je sačuvao obraz Crne Gore, ali i obraz suverenističkih lidera i stranaka; ne pričaju više ni o stigmatizaciji Crnogoraca i manje brojnih naroda, tihuju o popisu i mogućim zloupotrebama; nemaju problema ni sa četničkim vojvodom, koji sada komanduje crnogorskim parlamentom, nemaju problem, rad buduće saradnje, i da čekaju ,,Evropu sad 2“ iako je nema u najavi...

I tako građani ostaju zatočenici stranaka, kojima trebaju samo kad su izbori, žive u svakodnevnoj političkoj anesteziji. Čekajući da dođe bolje sjutra većina njih postaje nesvjesna žrtva nedoraslih političara. I sve više liče na one žabe što nesvjesno, ćutke, umiru dok voda lagano vri u loncu.

Je li to zaista nova Crna Gora na koju se treba navići, da umire šapatom i bez borbe?

8

Ekonomija

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

INTERVJU: Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović

Energetska preduzeća nijesu „kolač“ koji treba da dijelimo, već resurs PODGORICA – Mislim da danas nikome u Crnoj Gori nije nepoznanica da u pojedinim energetskim preduzećima ima viška zaposlenih ili, da precizno kažem, broj zaposlenih nije pratio dinamiku razvoja, saopštio je u intervjuu Pobjedi ministar energetike i rudarstva Saša Mujović.

-Moj stav po ovom pitanju je jasan: energetski subjekti su obavezni, prije svega prema građanima Crne Gore, da objasne odluke koje su donosili, pa i ovu o kojoj se već duže vrijeme u javnosti spekuliše.

To je odgovoran odnos prema građanima, da im se ispostavi čist račun za ono što plaćaju. Energetski sistem je živ sistem koji stalno raste i razvija se, a za to su potrebna i sredstva i ljudski kapaciteti.

U kojoj mjeri je to bila realna potreba ovih kompanija, građani moraju da imaju jasnu informaciju – kazao je Mujović, odgovarajući na pitanje da li je zadovoljan sa upravljanjem preduzećima iz energetskog sektora i njihovim poslovnim rezultatima, obzirom na to da su preduzeća iz tog sektora, a posebno preduzeća iz EPCG grupe u posljednje tri godine, postala prepoznata i po ogromnom zapošljavanju.

POBJEDA: Da li se mogu očekivati novi profesionalni menadžmenti i odbori direktora u svim energetskim kompanijama? Što Vi očekujete od novih uprava ovih kompanija?

MUJOVIĆ: Energetske kompanije su najprofitabilnija državna preduzeća, od velikog značaja za kvalitet života građana. Mislim da ćemo se svi saglasiti sa mojim stavom da

Energetski subjekti su obavezni da, prije svega, građanima objasne svoje odluke, pa i ove o kojima se duže spekuliše u javnosti. Odgovoran odnos prema građanima je ispostavljanje čistog računa za ono što plaćaju.

Energetski sistem je živ, stalno raste i razvija se, a za to su potrebna i sredstva i ljudski kapaciteti. U kojoj mjeri je to bila realna potreba ovih kompanija, građani moraju da imaju jasnu informaciju, kaže Mujović na rukovodećim mjestima u tim preduzećima moraju da budu profesionalci u smislu efikasnijeg upravljanja, kvaliteta usluga i jačanja kapaciteta. Dakle, osobe sa iskustvom, znanjem i vizijom. Vjerujem da niko u Crnoj Gori ne može da ima ništa protiv takvih rješenja. Naravno, to po automatizmu ne znači da je profesionalac samo onaj koji nije član ili simpatizer neke partije. Mi smo politička bića i ustavno pravo svakog građanina je da ima političko opredjeljenje.

Mene zanimaju stručnost i kapaciteti da se suštinski doprinese razvoju energetskih kompanija i sposobnost za suočavanje sa svim izazovima.

Kada shvatimo da energetska preduzećanijesu

,,kolač“ koji treba da dijelimo već jedan od najvažnijih resursa države, ne sumnjam da ćemo svi na ta mjesta da kandidujemo najbolje. To je ono što očekujem od procesa personalnih rješenja u upravljačkim strukturama ovih kompanija.

POBJEDA: Da li se u narednom periodu može očekivati izgradnja novog, većeg, stabilnog izvora električne energije? Da li i kada treba očekivati izgradnju dugo najavljivane hidroelektrane Komarnica?

MUJOVIĆ: Na MUJOVIĆ:Na vrhu jednog važnog resora, kao što je energetika, neću se baviti očekivanjima već kon-

kretnim rezultatima. Svi naši koraci idu u pravcu izgradnje novog stabilnog izvora energije, jer je to obaveza prema našim građanima, da im obezbijedimo što veći stepen energetske nezavisnosti. Globalna kriza na tržištu energenata kojoj smo svjedočili dokazala je i laičkoj javnosti da je energetska nezavisnost države njen prioritet. Dakle, govorimo o jasnim planovima za valorizaciju potencijala kojima je Crna Gora bogata a koje, nažalost, do sada nije valorizovala. Govorimo o projektima na Komarnici, Kruševu, Ćehotini, koji su svi u određenoj fazi postupka, ali i svaki od njih, neki manje neki vi-

Kada shvatimo da energetska preduzeća nijesu ,,kolač“ koji treba da dijelimo, već jedan od najvažnijih resursa države, ne sumnjam da ćemo svi na ta mjesta da kandidujemo najbolje. To je ono što očekujem od procesa personalnih rješenja u upravljačkim strukturama ovih kompanija, naveo je Mujović

Usporiti sa dozvolama za vjetro i solarne elektrane POBJEDA: Privatni investitori i državna Elektroprivreda u narednom periodu najavljuju gradnju brojnih obnovljivih izvora električne energije (vjetroelektrana i solarnih elektrana prilično velike snage). Da li će naš sistem i mreže moći to da podnesu i izdrže, da li je to opasno za našu prenosnu energetsku mrežu?

MUJOVIĆ: Prvo oko najvažnijeg dijela pitanja,

nema opasnosti za našu prenosnu mrežu jer će se prvo priključiti projekti, koje mreža može da podnese.

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) ima zakonski definisane odredbe priključenja na mrežu dinamikom koja ne ugrožava rad sistema. Razvoj energetike i njenu dinamiku svakako diktira razvoj elektroenergetske mreže i zato fokus treba da bude na jačanju prenosne i distributivne mreže. U tom dijelu sma-

tram da imamo kredibilnog operatora sistema CGES koji će svakako sagledati sve segmente po pitanju priključenja elektrana na sistem. U planu su investicije od preko 200 miliona eura ne samo da bi se povećali kapaciteti za integraciju obnovljivih izvora, već i da bi se obezbijedio sigurniji i efikasniji rad sistema.

Međutim, novi izvori energije podstiču razvoj i unapređenje energetske infrastrukture, ali brzina izgradnje

prenosne mreže traži više vremena zbog dozvola, eksproprijacije, rješavanja imovinskih pitanja. Zbog toga sam stava da treba da usporimo sa izdavanjem dozvola, uz zadovoljstvo što imamo veliko interesovanje investitora. Ali ukoliko ne pojačamo prenosnu mrežu i ne napravimo Transbalkanski koridor, koji povezuje Pljevlja sa Bajinom Baštom, svaka naša priča o intergaciji obnovljivih izvora je deplasirana.

še, imaju svoje izazove koje moramo sagledati ne samo sa energetskog aspekta, već i u oblasti zaštite životne sredine i naših obaveza u tom dijelu u procesu pristupanja EU. Što se tiče konkretnih aktivnosti na realizaciji HE Komarnica, prethodna vlada je zaključila ugovor o koncesiji za korišćenje prirodnih bogatstava radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskog objekta HE Komarnica radi proizvodnje električne energije sa Elektroprivredom. Postupak ocjene elaborata uticaja na životnu sredinu je u toku. Od te ocjene zavisi i dalji red koraka u projektu. Naravno, u ovako značajnim projektima moramo napraviti jedan široki konsenzus i uključiti zainteresovanu javnost, koja mora biti svjesna da potrebe za energijom rastu. Ekologija i energetika mogu imati partnerski odnos, što je i definicija održivog razvoja i još jedan cilj koji namjeravamo da postignemo. Pokrenućemo i dugo zapostavljano pitanje korištenja vode Bilećkog jezera. Uz velike projekte, uporedo radimo i na valoriaciji potencijala vjetra i sunca, kao i na jačanju energetske efikasnosti, kako u javnim ustanovama tako i u domaćinstvima kroz niz projekata. Sve ovo ne samo da je od konkretne koristi za naše građane, već je i skladu sa našom zelenom agendom.

POBJEDA: Termoelektrana (TE) je jedan od glavnih crnogorskih proizvodnih energetskih objekata u kojem se proizvodi oko 40 odsto električne energije. I u narednoj godini je energetskim bilansom planirano da se 37 odsto električne energije proizvede iz TE. Da li i kako Crna Gora može nadomjestiti proizvodnju iz TE ako ta proizvodnja bude ugašena zbog zahtjeva EU? Koliko godina će, prema Vašim procjenama, TE nakon ekološke rekonstrukcije moći da radi, odnosno kada ćemo morati ugasiti TE? MUJOVIĆ: Energetska zajednica i EU su partneri Crne Gore i to su jasno pokaza-

li i na Ministarskom savjetu Energetske zajednice, održanom nedavno u Beču. Ono što oni traže od nas je da ispunimo obaveze koje smo sami prihvatili 2006. godine i 2018. godine.

Zelena energetska tranzicija je naša obaveza i u tom procesu ćemo imati svu podršku Energetske zajednice. Dakle, nećemo gasiti TE Pljevlja preko noći, ali ćemo morati da pokažemo da ulažemo u fer zelenu tranziciju. TE je važna za energetski sistem Crne Gore, što se posebno pokazalo u periodu globalnih poremećaja na tržištu energetike. Ekološka rekonstrukcija TE smanjiće njen uticaj na životnu sredinu, ali pitanje ugljen-dioksida (CO2) svakako ostaje kao izazov, koji će opterećivati i samo funkcionisanje TE sistemom trgovine emisijama CO2, odnosno rastom cijene CO2 kredita, koji će proizvodnju energije iz ovog energetskog objekta učiniti manje isplativom i održivom.

Ministarstvo trenutno analizira različite scenarije za dostizanje ciljeva koji su utvrđeni do 2030. godine, sa perspektivom do 2050. godine, odnosno različite varijante napuštanja uglja kao izvora energije (tzv. coal phase out) i budućeg rada TE, koja ima ključni uticaj na dostizanje novog cilja za smanjenje CO2 emisija.

Smanjenu proizvodnju energije iz TE treba nadoknaditi iz obnovljivih izvora energije, u prvom redu većih hidroenergetskih objekata. Takođe je potrebno planirati i izgradnju objekata za proizvodnju energije iz drugih izvora, prije svega sunca i vjetra, uz implementaciju najboljih rješenja u oblasti zaštite životne sredine.

POBJEDA: Kako komentarišete i ocjenjujete odluku EPCG da za 20 miliona eura kupi imovinu nikšićke željezare od turske Tosjali grupe i nakon toga osnuje kćerku kompaniju, koja je već u velikim finansijskim problemima, i pored upozorenja Agencije za zaštitu konkurencije da ne sprovode tu kupovinu prije njihovog mišljenja, imajući u vidu da je eventualna državna pomoć u oblasti čelika posebno problematična?

MUJOVIĆ: Zaista se ne bih bavio hipotezama i ocjenama odluka koje su donijeli pojedinci svjesni odgovornosti koju imaju kao rukovodeći kadar, bilo da se radi o EPCG ili Vladi koja se javno hvalila tim poslom. Postoje institucije koje se time bave. Ja sam naslijedio taj problem, uz Ministarstvo ekonomije i najbolji scenario bi bio da se nađe kvalitetan strateški partner za ovu kompaniju. EPCG je raspisala javni oglas, i očekujem od njih da proces sprovedu do kraja, uz podršku Ministarstva. Moj stav o željezari je jasan, ona treba da radi, a u kojem obimu i kapacitetima, to će da diktiraju ekonomska realnost i uslovi na tržištu. To je jedini recept za uspješan rad preduzeća i očekujem da će budućnost željezare ići u tom smjeru.

S. POPOVIĆ

Ekonomija

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

- Već od 2016. godine aktivno smo se zalagali za povećanje najnižih penzija. Ove inicijative rezultirale su povremenim povećanjem od 10 do 20 odsto. Međutim, sada su mnogi penzioneri u neravnopravnom položaju, pa je pitanje korektnosti situacije u kojoj penzioneri s 40 godina staža primaju istu penziju kao oni sa samo 15 godina - kazao je Vešović.

RAZGOVOR S POVODOM: Predsjednik Saveza udruženja penzionera Branko Vešović

Penzije usklađivati sa platama, poštovati godine staža i uplaćene doprinose m. babović

PODGORICA - Povećanje penzija je ključno pitanje u Savezu udruženja penzionera Crne Gore, ocjenjuje Branko Vešović, predsjednik ove organizacije, koja broji 90.000 članova. On podržava najavljeno povećanje minimalne penzije na 450 eura, ali predlaže Vladi da poveća i ostale.

9

ANKETA

Pravedniji pristup

On ističe važnost pravednog pristupa povećanju penzija i poziva nadležne da pronađu odgovarajuće rješenje. Takođe naglašava da je važno ne zanemariti korisnike srazmjernih penzija.

Vešović postavlja konkretna pitanja u vezi s planiranim usklađivanjem penzija.

- Prema najavama, penzije će biti usklađivane tri puta godišnje. Savez udruženja penzionera zahtijeva da se to radi kvartalno, odnosno četiri puta godišnje. Nijesmo se slagali ni sa švajcarskim modelom, koji je modifikovan 2011. godine - kaže Vešović, čija je ključna zamjerka što predstavnici ovog najbrojnijeg udruženja nijesu uključeni u procese donošenja ove odluke, niti su bili konsultovani, što predstavlja nedostatak transparentnosti u vezi s ključnim pitanjima, koja direktno utiču na penzionere.

Vešović kaže da Savez udruženja naglašava potrebu uvezivanja prosječne penzije s prosječnom platom u odnosu 1:65 odsto.

- Ovaj pristup smatramo najrealnijim i najkorektnijim, jer bi povećanje penzija pratilo povećanje plata. Time bi bila osigurana proporcionalnost između primanja radno aktivnih i penzionisanih građana, što bi bilo u skladu s načelima pravičnosti unutar penzijskog sistema - objašnjava Vešović.

Penzije na sjeveru, ističe Vešović, su 20 odsto niže nego u srednjem i južnom dijelu, što je posljedica stanja u privredi.

Ističe da je prije tri godine situacija bila drugačija.

- Ranije smo dobijali od Fonda PIO dvije vrste pomoći za

JOVICA MARKOVIĆ predsjednik Udruženja penzionera iz Berana

Branko Vešović

Postavlja se pitanje korektnosti situacije u kojoj penzioneri s 40 godina staža primaju istu penziju kao oni sa samo 15 godina. Savez udruženja penzionera smatra da bi bilo pravedno povećati sve penzije - kazao je Vešović

3.000 penzionera nema stan

opštinska udruženja – za naših 68 klubova i za pomoć siromašnim penzionerima, ukupno 100.000 eura. Ta su sredstva dijeljena opštinskim udruženjima, koji su tačno znali kome je ta pomoć bila potrebna. Sada humanitarnu pomoć dijeli Fond PIO samo po jednom kriterijumu - visina penzije, a ne znaju da postoje penzioneri koji primaju i drugu penziju, recimo iz Luksemburga ili neke druge države - objašnjava Vešović, dodajući da je Savez imao šest kriterijuma po kojima se dijelila pomoć po mjesnim udruženjima.

- Opštinska i mjesna udruženja najbolje znaju kome je ta pomoć najpotrebnija. Savez udruženja penzionera Crne

Gore je najveća NVO, koju čine 26 opštinskih i 277 mjesnih udruženja. Uprkos svim izazovima, ostaje posvećen misiji i saradnji sa Vladom, resornim ministarstvima i Fondom PIO - poručuje Vešović, koji se nada da će se njihova delegacija nakon praznika sastati sa premijerom Milojkom Spajićem i resornom ministarkom Naidom Nišić.

Obustavljena stambena izgradnja

Podsjeća na zastoj kod obezbjeđivanja stanova i da trenutno imaju tri hiljade penzionera bez riješenog stambenog pitanja.

- Stambena izgradnja je obustavljena po odluci Upravnog odbora Fonda PIO, kako bi provjerili navode o eventualnim nepravilnostima. Lani nije za tu namjenu utrošeno 940 hiljada eura, a u ovoj godini 540 hiljada. Rečeno je da će Ministarstvo rada i socijalnog staranja sa predstavnici-

Penzioneri ove godine kupili mesa za tri miliona eura Vešović je kazao da su ove godine uspjeli obezbijediti meso i mesne prerađevine za zimnicu za 14 hiljada penzionera, vrijednu tri miliona eura.

- Ranje su u tom procesu učestvovala i ministarstva rada i poljoprivrede, što se

nije desilo 2022, a ove godine smo uspjeli dobiti participaciju i ministarstava i Fonda PIO. Iako je došlo do kašnjenja, penzioneri su otkupili 7.100 jagnjadi, a drugi dio zimnice su dobijali od tri do četiri mesne industrijske kuće - kazao je Vešović.

Penzioneri su plaćali svježe jagnjeće meso po cijeni od 7,2 eura po kilogramu na osam beskamatnih mjesečnih rata , a ostale proizvode plaćali su na deset rata. Ovom akcijom obuhvaćeno je 14.000 penzionera.

ma komisije Fonda PIO i Savezom udruženja penzionera dati rješenje u vezi s tim, do čega nije došlo - kaže Vešović.

Navodi da su imali zamolnicu kod opština da im daju tri vrste pomoći - besplatan plac, urbanistički plan i oslobađanje od komunalija.

- U Podgorici je izgrađeno 300 stanova, u Nikšiću 160, pa Cetinje, Bar, Bijelo Polje... kupljeno je pet stanova na Žabljaku. Ukupno je završeno 516 stanova, a u završnoj fazi je 68 u Baru. Potrebe imaju još nekoliko opštinskih udruženja kao Budva, Herceg Novi, Kotor i smatramo da je neophodno da se ova aktivnost nastavi. Imamo nepokriveno 200.000 eura za izgradnju stanova u tri stambena objekta u Bijelom Polju i oko 50.000 eura u Danilovgradu. Tamo su završeni stanovi, ali se ostalo dužno izvođaču radova tvrdi Vešović.

Navodi i problem sa obezbjeđivanja pomoći penzionerima slabog imovnog stanja.

- Zadnje tri godine nemamo nikakvu pomoć od države po tom pitanju, pa od naše male članarine, koja je 0,60 eura, odvajamo 35 odsto za humanitarne svrhe. Na taj način godišnje pomognemo 5.000 do 7.000 penzionera sa 30 do 50 eura - objašnjava Vešović, koji se nada da će biti bolje i želi dobro zdravlje svim penzionerkama i penzionerima.

- A što se tiče ostalog - trpjećemo – poručuje, na kraju, Vešović.

Nada KOVAČEVIĆ

BRANKO MILOŠEVIĆ sekretar Saveza

Podržavam povećanje minimalnih penzija, ali sam zabrinut zbog nesrazmjernosti.

Nepravedno je da neki s manje staža i obrazovanja imaju iste ili čak veće penzije od onih s dužim stažem i višim obrazovanjem.

On smatra da treba transparentno objasniti i izvore i kriterijume dodjele pomoći kako bi se osigurala pravičnost. Tvrdi da je Fond PIO omogućio više mjesta za odmor i rekr eaciju članovima udruženmja koja imaju po 3000 članova, nego Savezu udruženja penzionera, koji ima 90.000 članova.

Reforma penzionog sistema zahtijeva pažljivu analizu i promišljen pristup s ciljem postizanja sigurnijeg i stabilnijeg sistema. Povećanje penzija zahtijeva sveobuhvatan pristup i socijalni dijalog između Vlade, resornih ministarstava, Fonda PIO, Saveza udruženja penzionera i ostalih relevantnih zainteresovanih strana.

Temeljan pristup podrazumijeva ne samo analizu nedostataka u postojećem sistemu, već istraživanje najboljih praksi iz zemalja koje su sprovele uspješne reforme, te njihovo prilagođavanje lokalnim potrebama.

VUKADIN DAMJANOVIĆ

LJILJANA TATIĆ

predsjednik Udruženja penzionera u Pljevljima

predsjednik Udruženja penzionera u kolašinu

Potrebna je jača saradnja i ujedinjenje penzionera da bi se efikasnije rješavali njihovi problemi. Trenutno se suočavamo s pokušajem razjedinjavanja penzionera i razbijanja Saveza.

Jedinstvo penzionera doprinijelo bi većem uticaju i omogućilo zajedničko rješavanje izazova. Važno je da imamo predstavnike u Vladinim tijelima koja se bave pitanjima penzionera, jer mi najbolje znamo što nam treba i koje su promjene zakona neophodne. Imamo predstavnika samo u Fondu PIO, dok nemamo u Socijalnom savjetu, što smatramo nedopustivim.

Izjednačenje minimalne penzije sa prosječnom donekle je poremetilo ravnotežu. Nadamo se da će buduće usklađivanje razdvojiti ove dvije kategorije penzionera.

U našem udruženju, koje broji 1.150 članova, smatraju da bi humanitarna pomoć trebalo da dolazi penzionerima direktno iz udruženja, a ne od Fonda PIO. - Ovaj pristup omogućava lokalnim udruženjima bolje razumijevanje specifičnih potreba i životnih situacija penzionera u tom području, gdje se svi međusobno poznajemo.

Znamo tačno kome šta treba - poručuje Tatić.

10 Razgovor

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Zuvdija Hodžić, predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore

d. mijatović

Ne može biti pomirenja između heroja i zločinaca PODGORICA – Svijetle stranice partizanske istorije posljednjih godina su na bestidnom udaru pokušaja revizionizma, često pod plaštom navodnog pomirenja, pod kojim pojedini podrazumijevaju izjednačavanje antifašista sa onima koji su otvoreno sarađivali sa okupatorom – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić.

Prvi čovjek boračke organizacije naglasio je da je antifašizam najveća vrijednost crnogorskog društva i tekovina na koju treba da budemo posebno ponosni.

-Ne smijemo dozvoliti prekrajanje istorije, niti zaboraviti da je fašizam vojnički poražen, ali, nažalost, nije i konačno istrijebljen. Pojavljuje se i ispoljava u raznim oblicima, prerušava se i prilagođava, djeluje javno i potajno, ne mijenjajući ćud. U Crnoj Gori nije moguće izjednačiti partizane i četnike, niti zločince i žrtve, oslobodioce i sluge okupatora – naglasio je Hodžić.

Bitke u ratu i miru

Prvi čovjek crnogorske boračke organizacije kaže da su svjesni svoje uloge u društvu i da znaju da bitke u miru mogu biti značajne kao sudbonosne u ratu.

- Znamo da nijedna bitka za slobodu, bez obzira na žrtve, nije izgubljena ali ni zauvijek dobijena. Brutalni nasrtaji na antifašističke vrijednosti, bestidna skrnavljenja spomen-obilježja, kao i pokušaji relativizacije istorijske istine su opasni pokreti mržnje jer udaraju direktno u temelje crnogorske državotvornosti – smatra naš sagovornik.

Naglašava da takvi pokušaji manipulisanja kolektivnim sjećanjem ne smiju proći neprepoznati i nekažnjeni.

-Dužni smo da spriječimo svima da, iznutra ili spolja, ugroze Crnu Goru i njenu slobodu, njen antifašizam, multietnički, građanski i proevropski karakter. Dužni smo to iz dva najsvetija razloga – prema našim precima koji su nam je takvu izgradili i potomcima kojima je moramo sačuvati i ostaviti – jasan je Hodžić.

Naša partija je Crna Gora

Od podsjeća da je SUBNORA organizacija koja od osnivanja, 6. aprila 1948. godine do danas na društveno-političkoj sceni Crne Gore, neprekidno njeguje tekovine i vrijednosti

čio u ovu organizaciju, radio sa ljudima – borcima.

-Utemeljili su SUBNOR, imali su viziju i jasan program. I nama je ostalo da to slijedimo, ali i da po nešto, u skladu sa duhom vremena, mijenjamo i prilagođavamo se novomilenijumskim uslovima za razvijanje ideja antifašizma – kaže Hodžić.

Otvoreni za mlade članove

Antifašizam je najveća vrijednost crnogorskog društva: Zuvdija Hodžić

Znamo da nijedna bitka za slobodu, bez obzira na žrtve, nije izgubljena ali ni zauvijek dobijena. Brutalni nasrtaji na antifašističke vrijednosti, bestidna skrnavljenja spomen-obilježja, kao i pokušaji relativizacije istorijske istine su opasni pokreti mržnje jer udaraju direktno u temelje crnogorske državotvornosti NOB-a, ima program i cilj i interese Crne Gore stavlja visoko iznad sopstvenih.

-Zato i ističemo – naša partija je Crna Gora, antifašistička, građanska, demokratska u kojoj svi imaju jednaka prava, ali ne i iste obaveze. Oni koji mogu više, i kojih je više, odgovorniji su za društvene odnose i političku klimu u njoj – kaže Hodžić.

Navodi da je nastao na krilima partizanskih boraca, na komunističkom i skojevskom zanosu i vjeri u ideale, SUBNOR bio najdržavotvornija i najpatriotskija organizacija na crnogorskoj sceni, a to su i i ostali i na to su s razlogom ponosni.

-Tačku oslonca i polugu za svoje djelovanje nalazimo u istorijskom i društvenom biću našeg naroda, njegovom opstajanju i životu u vječitom vojničkom logoru, u bitkama kojih je bilo više nego predaha između njih, u tradiciji i etici da se samo smrt u borbi smatrala prirodnom, u Narodnooslobodilačkoj borbi i Titovim partizanima – kazao je Hodžić.

Navodi da se zbog njih i osjećaju ponosnim, ,,kao crnogorski ratnici pred Lovćenom, svetim oltarom, pred kojim se ne moli i ne govori, nego u sebi, ćuteći, zavjetuje da će se raditi za dobro i interese Crne Gore, zbog njih se osjećamo kao partizani i proleteri pred vrhovnim komandantom, pod pe-

tokrakom o kojoj su pjevali“.

-Povezuje nas njihova borba za odbranu slobode i naš život u slobodi, naš antifašizam, antinacionalizam, antiklerikalizam, naša borba za demokratsku Crnu Goru. Zato smo od svih antifašističkih organizacija u državama bivše Jugoslavije i Evropi izuzetno poštovani – navodi Zuvdija Hodžić.

Na pitanje koji se konkretni potezi preduzimaju da se što više mladih uključi u antifašistički pokret, da bi se uspješno suprotstavili reviziji istorije, rehabilitaciji četničkog

pokreta, negiranju zločina i dehumanizaciji, naš sagovornik je jasan: - Program smo osavremenili, prilagodili mladim ljudima, antifašistima. Idejno i ideološki su sa nama, ali ćemo im organizaciju još više učiniti privlačnom, primjereno vremenu i njihovim interesovanjima – jasan je prvi čovjek crnogorske boračke organizacije.

Naglašava da u organizaciji boraca i antifašista Crne Gore nije bilo klasične smjene generacija već da su oni ko-

ji su je utemeljili: prvoborci, narodni heroji, partizani... ovo udruženje, Savez, zamislili bili kao strukovnu organizaciju da brine o borcima, o njihovim pravima, naravno da njeguje i razvija tekovine revolucije i NOB-a.

-Shvatili su, međutim, da bi se bez sljedbenika, njihovim biološkim nestankom, završila i misija ove organizacije. I širom otvorili vrata za nove generacije, za mlade ljude, za simpatizere, koji će biti nastavljači tradicija – kaže Hodžić.

Podsjeća da je, kad se uklju-

Nijesmo bili prvi zato što smo veliki, ali smo veliki zato što smo bili prvi Podsjećajući da je Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori bio prva masovna pobuna u porobljenoj Evropi, Hodžić kaže da je to datum za ponos za sva vremena.

-Trinaestog jula 1941. crnogorski narod je upalio vatru i dao je čovječanstvu da, kao luča koja ,,nit dogori niti svjetlost gubi“, osvjetljava put koji vodi naprijed. Zato što nije grijeh – pohvaliti se pravo i ponoviti ono što je za ponos: 13. jula 1941. nijesmo bili prvi zato što smo veliki, ali smo veliki zato što

smo bili prvi – naglašava Hodžić.

Kaže da boračka organizacija jeste okrenuta prošlosti, ali i gleda u budućnost.

- Sve što ide i što može biti, nama ništa nije nepoznato.

Svemu smo naredni. I, u tome nijesmo sami - sa nama je Četvrta crnogorska, za koju je Tito rekao da vrijedi četiri brigade, sa nama je i Peta crnogorska i Sedma omladinska i Pekove divizije i svi koji su se borili za slobodu i za nju ginuli nikad se ne žaleći na sudbinu, ali se i nikad mireći

s njom, živjeći i sudbini zainat.

Naš sagovornik ističe da su prethodnici naše breme učinili lakšim, a da ćemo im se odužiti ako se mi tako odnesemo prema potomcima.

-Mi to možemo i mi to hoćemo. Mi na NOB nemamo veća prava od drugih, ali imamo veće obaveze. Mi ugled u društvu opravdavamo ljubavlju prema Crnoj Gori i uvijek treba da se pitamo što smo učinili za dobro Crne Gore – kazao je Zuvdija Hodžić.

Ističe da su mladi po svojoj prirodi revolucionarni i da žele promjene.

-Naša organizacija je otvorena za mlade, ali to nije dovoljno. Da bi ih još više zainteresovali za našu organizaciju, moramo naše aktivnosti i naš program prilagoditi tako i toliko da oni osjete i prepoznaju antifašističke ideje kao svoje.

Naglašava da je stoga neophodno da osavremene djelovanje, da mladi pronađu motiv, što znači da nije dovoljno ideološko uzdizanje, već da se osmisle sadržaje prihvatljivi za omladinu.

-Mada smatram da je program privlačan – kud će ljepše nego biti antifašista, što drugim riječima znači biti napredan, pripadati vrijednostima na kojima opstajava savremeni svijet – poručuje Hodžić.

Razmišljaju, navodi, kako da mladih, kojih u toj organizaciji ni danas nije malo, bude još više, da oni vode ovu organizaciju koja baštini najveće ljudske vrijednosti – ravnopravnost građana, slobodarstvo, toleranciju.

-Mladi moraju biti nosioci takvih ideja, jer ne zaboravimo: na mladima svijet samo ne ostaje već mladima svijet pripada. I udruženje antifašista mora njima pripadati, da bude organizacija mladosti, da je oni vode, bez njih niko pa ni ova organizacija nema budućnosti – kaže Hodžić.

Podsjeća da se redovno organizuju kviz takmičenja osnovaca i srednjoškolaca na temu crnogorske i istorije NOB-e na kojima učestvuje hiljade mladića i djevojaka, zadivljujući poznavanjem istorijskih događaja i činjenica. Organizuju, takođe, brojne tribine i akademije, svojevrsnu „dopunsku nastavu“ da bi mladim ljudima priblližili gradivo kojeg nema u udžbenicima a imamo se čime ponositi.

-Od sjećanja na Tuđemile, Vučji do, Grahovac, preko pretvaranja olovnih slova Obodske štamparije u puščana zrna za odbranu slobode – do Trinaestog jula, Save, Ljuba, Četvrte crnogorske – zaključuje Zuvdija Hodžić.

R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Hronika

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

11

AFERA „TUNEL“ JOŠ BEZ EPILOGA: Da li je bivši premijer Dritan Abazović imao motiv da ometa i preusmjeri, preko svojih ljudi, istragu u slučaju upada u depo Višeg suda u Podgorici

U srcu glavnog grada, zoni u kojoj se nalaze ključne institucije naše države – od zgrade predsjednika, Skupštine, Vlade, Centralne banke do pravosudnih institucija, zoni koja bi trebalo da je bezbjednosno „najpokrivenija“ i najzaštićenija u zemlji od bilo kakve vrste upada, neko je dva mjeseca prokopavao i prokopao podzemni tunel, dugačak tridesetak metara – od jednog stana u prizemlju u Karađorđevoj ulici do zgrade sudova, odnosno do depoa podgoričkog Višeg suda.

Nikada i niđe prije viđen skandal. I ne samo to.

Neko je u tom depou, niko ne zna koliko dugo, preturao po dokaznoj građi sudskih predmeta, odnosio još se ne zna što sve od dokaza a, još nevjerovatnije i sramotnije za bezbjednosne službe – sve je otkriveno slučajno, zahvaljujući fenomenu koji medicina ne priznaje – takozvanoj promaji.

Do danas niko iz sektora bezbjednosti nije odgovarao za ovaj skandal, niti je, prema javnosti dostupnim informacijama, iniciran bilo kakav postupak od Agencije za nacionalnu bezbjednost, čiji operativci su primarno trebali da obavještajnim podacima sa terena spriječe ovaj skandal, do Ministarstva unutrašnjih poslova.

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI

Izvori Pobjede iz obavještajnog sektora, kako smo pisali, kategorični su da je u depo upala mafija kako bi se domogla „svoga“ kokaina i „namirila“ dugove i da „posao“ nije mogla da završi bez podrške ljudi iz sektora bezbjednosti i vlasti.

Međutim, odmah nakon otkrivanja „tunela“ javnosti je saopšteno da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u tom depou, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu. Ali nikada nije saopšteno gdje su tone preostalog kokaina zaplijenjenog u drugim akcijama.

Predstavnici izvršne vlasti, konkretno Abazović i njegov prvi saradnik, tada dvoministar unutrašnjih poslova i odbrane Filip Adžić, od prvog dana, istragu su u izjavama usmjeravali ka svemu drugom osim ka mogućoj krađi kokaina.

Prvo je Adžić pokušao da upad u depo stavi na teret političkoj konkurenciji, odnosno tadašnjem mandataru, danas premijeru Milojku Spajiću, konstatujući da se dogodilo ono što

Svi ćute o kokainu gov.me

PODGORICA – Beskrupuloznost bivšeg premijera Dritana Abazovića i njegovih najbližih saradnika, osim u veleizdajničkom činu potpisivanja takozvanog Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, najočiglednije se, čini se, očitovala u aferi „tunel“, jednom od događaja koji je obilježio 2023. godinu i ogolio institucionalni raspad Crne Gore i razobličio bahatost političkih elita na vlasti.

OD DROGE NI TRAGA: Abazović i njegovi ljudi u depou Višeg suda u Podgorici tokom uviđaja

su najavljivali u prethodnom periodu – „da neki ljudi koji se pominju već duži vremenski period, kao nosioci buduće vlasti, imaju određene vrste veza sa kriminalnim strukturama“.

Aludirao je na slučaj „Do Kvon“, u Crnoj Gori uhapšenog Južnokorejskog maga kriptovaluta Huinga Do Kvona, bjegunca sa Interpolove potjernice, uhapšenog u našoj zemlji, koji se dovodi u poslovne veze sa Spajićem. Adžić je pokušao da spinuje da su meta upada u Viši sud bili Do Kvonovi laptopovi, za koje on i Abazović vjeruju da kriju tajne poslovnog odnosa ovog Južnokorejca sa Spajićem. Ispostavilo se, međutim, da laptopovi uopšte nijesu bili u depou, već na drugom mjestu.

Do Kvon je bio „kec“ na kojeg je tipovao Abazović u bjesomučnim pokušajima da zadrži premijersku fotelju i preko kojeg je pokušao da diskvalifikuje i diskredituje Spajića.

Onda je Abazović posegao za istragom ubistva suvlasnika Dana Duška Jovanovića pokušavajući da ubijedi javnost kako je vjerovatno ukradena puška kojom je on ubijen, a s namjerom da se ovaj zločin nikada ne rasvijetli. Abazoviću nije prvi put da zloupotrebljava u političke svrhe smrt Duška Jovanovića, ali je ovaj put bio do kraja ogoljen: famozni automat, kojim je likvidiran Jovanović, vještačen je dva puta, jednom u najpoznatijoj evropskoj forezničkoj laboratoriji u Visbadenu!

No, da je sve izvjesnija sumnja i kod doskorašnjih Abazovićevih partnera da je u depo upala narko-mafija, potvrdila je i izjava jednog od lidera nove

Koliko god su se Abazović i njegovi zaštitnici, među kojima je i Vukšić, trudili da banalizuju upad u depo Višeg suda, i laiku je jasno da je to moralo biti urađeno uz podršku i asistenciju nekog iz državnog aparata, ali i da se radilo o nečemu toliko važnom da je čitav sektor bezbjednosti morao da „ostane slijep“ duže od dva mjeseca, koliko je trajala akcija kopanja tunela i krađe dokaza iz depoa Višeg suda, smještenog u zoni bezbjednosno najpokrivenijeg dijela grada vlasti Milana Kneževića, koji je nedavno u parlamentu rekao da se špekuliše da je iz depoa Višeg suda nestalo čak 900 kilograma kokaina.

To je iz Višeg suda sjutradan demantovano, uz opasku da su u depou bile samo manje količine droge „po nekoliko grama iz drugih predmeta“.

Kneževićeva izjava poklapa se djelimično sa tvrdnjama naših izvora, koji kažu - o čemu smo pisali 29. novembra 2022 - da je „blizu tone droge bilo skladišteno u depou Višeg suda u Podgorici“ i da je znatna količina droge odnešena. Marta ove godine portparolka Višeg suda Marija Raković je u izjavi za Dan konstatovala da se u depou nalazi – devet tona droge, od marihuane i skanka do drugih jačih droga.

Skoro mjesec prije nego smo objavili taj tekst uputili smo pitanja prvom čovjeku ovog suda Borisu Saviću, konkretno 2. novembra, ali nam nikada nije odgovorio, a jedno od pitanja bilo je - koliko je kilograma/tona kokaina, kao i ostalih narkotika deponovano u Višem sudu od posljednjeg uništenja do 13. septembra ove godine.

Pitali smo ga i koliko se od te količine kilograma/tona kokaina i ostalih narkotika nalazilo

13. septembra ove godine u depou Suda, a koliko izvan depoa, u „kancelariji na prvom spratu zgrade Suda“, koja je obezbijeđena video-nadzorom, senzorima pokreta, itd?

Nije nam odgovoreno ni na pitanje da li je na sigurnom mjestu skladišteno oko 500 kilograma kokaina, zaplijenjenog januara 2022. godine, na rampi prije ulaska u magacin trgovačke kompanije „Voli“, koji je stigao u Crnu Goru, kao tranzitna roba, sakriven u paketima banana iz Južne Amerike.

PROMAJA

Sumnje da je neko nekoga štitio u ovom skandalu pobuđuje i činjenica da Adžić, niti bilo ko iz MUP-a, nikada javnosti nije objasnio kako je moguće da policijske ekipe, koje su čitavi dan radile uviđaj u depou, a nakon što su službenice suda 11. septembra prijavile da su zatekle ispreturane predmete u ovoj strogo čuvanoj prostoriji, nijesu registrovale veliku rupu u zidu?!

Uviđaj je počeo odmah po prijavi, u osam ujutro i trajao do 17 sati poslije podne. Istražitelji za tih devet sati nijesu uspjeli da pronađu rupu u zidu?!

Kada su okončali uviđaj, u prostoriju su ušli službenici suda

kako bi pregledom predmeta utvrdili da li i što fali od dokaza u spisima. Oko jedan sat iza ponoći jedna službenica se požalila da joj je hladno i predložila da isključe klima uređaj u prostoriji. No, ispostavilo se da tu nema „klime“, pa su zaključili da odnekud „duva promaja“.

Istražujući odakle, pomjerili su jednu od polica sa registratorima i zatekli šokantan prizor.

Veliku rupu u zidu.

Prema javnosti dostupnim podacima niko nije pozvan na odgovornost ni zbog činjenice da niko od istražitelja, tokom devet sati uviđaja, nije pomjerio police sa registratorima?! Tako su rupa u zidu i „tunel“ ostali nevidljivi čitavih 18 sati, dovoljno vremena da se unište i nestanu tragovi.

Istraga do danas nije makla s mjesta, iako su kopači identifikovani, ali i njihovi pomagači, od kojih su neki i uhapšeni.

ABAZOVIĆEV CIRKUS

A doskorašnji premijer nastavlja da pravi cirkusku predstavu, sada iz opozicionih klupa i skandal, zbog kojeg njegova vlada nije pozvala nikoga iz bezbjednosnog sektora na odgovornost, pokušava da usmjeri na druge adrese.

Prije nekoliko dana, 29. decembra, Abazović je kazao da zna što je bio cilj grupe koja je iskopala tunel do depoa Višeg suda u Podgorici.

- Imam operativna saznanja ko je glavni osumnjičeni i šta je bila namjera, mada se ta namjera nije ostvarila - rekao je on.

Na to je odmah reagovao rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duško Milanović i poručio da će Abazović biti hitno sa-

slušan o saznanjima koja ima.

Bivši premijer je odgovorio da stoji na raspolaganju i ponovo se obrušio na funkcionere nove vlade.

- Pozivam Specijalno državno tužilaštvo da pozove ministra pravde Andreja Milovića da da izjavu vezano za tvrdnju da je neko htio da uhapsi premijera Crne Gore (Milojka Spajića) – rekao je Abazović.

Svoju i odgovornost svoje vlade u slučaju „tunel“, naravno, nije ni pomenuo, niti pozvao Specijalno tužilaštvo da se uključi u istragu i utvrdi da li je neko od funkcionera vlasti bio u kontaktu sa mafijom u pripremi i realizaciji plana upada u depo.

A poslije mafije, u depo je upao i sam Abazović, u trenutku dok je još trajao uviđaj, ali pravosudne vlasti na to nijesu reagovale?! Sa ministrima pravde Markom Kovačem i unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, u pratnji tadašnjeg direktora Uprave policije Nikole Terzića i još nekolicinom saradnika, on je kontaminirao čitavu zonu uviđaja i, naravno, napravio medijski spektakl.

Interesantno je da se u misiju spašavanja od bilo kakve odgovornosti Abazovića i sektora bezbjednosti uključio i aktuelni savjetnik za bezbjednost predsjednika države Dejan Vukšić. Nekadašnji čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost u čijem mandatu je ova služba stavljena pod punu kontrolu ruskih i agenta srpskih službi kazao je kako je ovaj slučaj pokazao uznemirenost kriminalnih struktura, koje „ne mogu više da kontrolišu sektor bezbjednosti“, kako su to radili „do 30. avgusta 2020“.

No, koliko god su se Abazović i njegovi zaštitnici, među kojima je i Vukšić, trudili da banalizuju upad u depo Višeg suda, i laiku je jasno da je to moralo biti urađeno uz podršku i asistenciju nekog iz državnog aparata, ali i da se radilo o nečemu toliko važnom da je čitav sektor bezbjednosti morao da „ostane slijep“ duže od dva mjeseca, koliko je trajala akcija kopanja tunela i krađe dokaza iz depoa Višeg suda, smještenog u zoni bezbjednosno najpokrivenijeg dijela grada.

Jedan od uhapšenih u slučaju „tunel“ Predrag Mirotić pušten je, po nalogu Vrhovnog suda, 23. decembra da se u daljem postupku brani sa slobode, zbog nevaljanih dokaza, što je izazvalo oštru reakciju predsjednika Osnovnog državnog tužilaštva Duška Milanovića, koji smatra da su ponudili dovoljno razloga da ovaj osumnjičeni ostane u Spužu. I na osnovu samo ovog detalja nedvosmisleno je jasno da istraga tapka u mjestu. A pitanje je - u čijem je to interesu?

Kaćuša KRSMANOVIĆ

12 Intervju

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Andrej NIKOLAIDIS, pisac i kolumnista

Crna Gora je pala bez velikog otpora Da je crnogorska opozicija - takva kakva je, drugu nemamo - napustila parlament čim je Andrija Mandić imenovan za predsjednika Skupštine, a onda građanima objasnila zašto to čini; da je bojkotovala popis; da se koristila svim demokratskim sredstvima vaninstitucionalne borbe - da li bi aktuelnoj vladi, Mandiću, Vučiću i njihovim pokroviteljima sa Zapada bilo teže da objasne šta se to tačno zbiva u Crnoj Gori? Mislim da bi im bilo teže. Ili ste pod stolom ili ste za stolom. Crna Gora nije za stolom i ima samo jedan način da to promijeni: da postane problem. Ako nijeste problem, onda ste punjena ćurka servirana onima koji su problem i koji hoće da budu nahranjeni Razgovor vodila: Tamara NIKČEVIĆ Iako svjestan da će, kaže li istinu, ,,izazvati gnev javnosti“, veliki srpski reditelj Živojin Pavlović govorio je da je Titova Jugoslavija predstavljala ,,Periklovo doba, najveći kulturni procvat u istoriji ove nacije“.

Ako je vjerovati princu ,,crnog talasa“, Jugoslavija je, tokom Titovog ,,prosvećenog apsolutizma“, doživjela „procvat poezije, modernog slikarstva, ekspoziju proze, najveće domete u muzici…“ A u pozorištu? ”Čudo!“, svjedočio je Živojin Pavlović za beogradski NIN 1993. godine. Čudo je i u crnogorskoj kulturi otkako su ,,oslobodioci“ preuzeli vlast. Tri godine represije i brutalnosti vlasti očito su bile inspirativne samo za režimske umjetnike, dobitnike najznačajnijih državnih nagrada, čiji se opus uglavnom svodi na vulgarne obračune sa „neprijateljima naroda“ i režima.

Ostali? ,,Kamo sreće da u Crnoj Gori imamo prosvijećenu despoti-

ju“, kaže za Pobjedu pisac i kolumnista Andrej Nikolaidis. ,,Umjesto prosvećene despotije, Crna Gora i Srbija žive ogoljenu despotiju. Aleksandar Vučić, naime, nije prosvijećeni vladar, već političar koji servisira srpski devetnaestovjekovni velikodržavni projekat. To se jasno vidi i po opštem kulturnom i civilizacijskom nivou na koji je doveo Srbiju.

Nažalost, pokazalo se da ni kulturni nivo u tzv. regionu nije viši od onoga u Srbiji, naprotiv: u manjoj ili većoj mjeri, naše kulture funkcionišu kao kolonije Srbije. Ali ne kao kolonije elitine srpske kulture, nego onog njenog najgoreg dijela. U takvoj situaciji nema govora o ‘cvjetanju umjetnosti’. A moglo bi ga biti ukoliko bi postojao otpor“.

POBJEDA: Zašto nema otpora?

NIKOLAIDIS: U Crnoj Gori ga nema i zato što Aleksandar Vučić vodi inteligentnu politiku. Ono što bi za godinu ili dvije završio buzdovanom i terorom, završiće relativno mirno za pet ili za deset, i to bez otpora. Fingiranje tzv. demokratskih izbora, smjene vlasti,

rasprave unutar vladajuće koalicije samo su igrokaz za neuke, koje Vučić, kao despot Srbije, sprovodi i u Crnoj Gori.

Nažalost, Crna Gora je pala bez velikog otpora.

Naravno, nema spontane pobune: iza tkz. pomjeranja masa uvijek stoji plan. A plan je bio upravo to.

POBJEDA: Što je bio plan?

NIKOLAIDIS: Da nema otpora. Da je crnogorska opozicija - takva kakva je, drugu nemamo - napustila parlament čim je Andrija Mandić imenovan za predsjednika Skupštine, a onda građanima objasnila zašto to čini; da je bojkotovala popis, da se koristila svim demokratskim sredstvima vaninstitucionalne borbe, da li bi aktuelnoj vladi, Mandiću, Vučiću i njihovim pokroviteljima sa Zapada bilo teže da objasne šta se to tačno zbiva u Crnoj Gori? Mislim da bi im bilo teže. Ili ste pod stolom ili ste za stolom. Crna Gora nije za stolom i ima samo jedan način da to promijeni: da postane problem. Ako nijeste problem, onda ste punjena ćurka servirana onima koji su problem i koji hoće da budu nahranjeni.

Četvrta metastaza turbofolka POBJEDA: Pobjeda je nedavno objavila istraživanje koje pokazuje da osamdeset procenata mladih Nikšićana nikada nije bilo u pozorištu, u muzeju ili galeriji. Brine li Vas taj podatak?

NIKOLAIDIS: Riječ je o digitalnoj generaciji, koja nigdje ne ide, sve radi preko aplikacija. Možda bi i to trebalo uzeti u obzir.

Sa druge strane, kad čujem da će se ,,Crna Gora izvući“, pitam - zašto bi se, pobogu, izvukla, koje će je to snage izvući?… Borislav Pekić, Miroslav Krleža i Miloš Crnjanski tri su najveća pisca koja su pisala na našim jezicima. Od njih trojice, dvojica su srpski pisci.

Ipak, Srbi region nijesu osvojili i pobijedili pomoću svojih pisaca i umjetnika; pobijedili su nas produktom Lepe Brene i Bobe Živojinovića. I to je napunilo pet ,,Arena“ u Zagrebu.

Naravno, govorim o četvrtoj metastazi turbofolka.

POBJEDA: Tu metastazu turbofolka slušaju mladi Podgoričani, koji su u inostranstvu završili najbolje fakultete. Danju se bore protiv ,,srpskog sveta”, a noću, po crnogorskim sodomama i gomorama, poraze slave uz estetiku srpskog fašizma. Što je to?

NIKOLAIDIS: U periodu 1991/92. pohađao sam Prvu sarajevsku gimnaziju,

koju su, na primjer, pohađali Ivo Andrić i tri od sedam sekretara SKOJ-a.

To je pisalo na ulaznoj tabli škole. U mom društvu, ne da nijesam poznavao nikoga ko sluša narodnu muziku, nego je bilo sramota reći da slušaš U2. I U2 su bili ispod crte.

Prošle ili pretprošle godine maturanti iste gimnazije završetak školske godine slavili su u dvorištu, uz Cecu, koja je, u odnosu na pomenutu četvrtu metastazu turbofolka, Marija Kalas. I to je taj odron. Koji se, kad krene, ne zaustavlja.

Ako moja generacija, odgojena na elitnoj kulturi, kao i na alternativnoj popularnoj kulturi, na pričama o brat-

POBJEDA: Opozicija odgovara da je ona stvarala ovu državu, ovaj sistem i da zato ima odgovornost i obavezu da ih štiti. Zar sistem o kojem govore nije srušen avgusta 2020?

NIKOLAIDIS: Jeste. Ponašanje opozicije, prevashodno Demokratske partije socijalista, a onda i ostalih stranaka, izmiče racionalnoj analizi.

Ukoliko zaista znaju nešto što mi ne znamo, a ponavljaju da znaju - iako su prilike sve gore, a oni sve slabiji - bilo bi dobro da i nas obavijeste, da barem znamo šta nas čeka. Umjesto da kao neprihvatljivu delegitimiše vlast u kojoj je Andrija Mandić šef parlamenta, opozicija sa tom vlašću dogovara popis stanovništva, nude im usluge koje ovi neće. Ukoliko opozicija vjeruje da će ih Milojko Spajić uzeti i njima zamijeniti Mandića, Aleksu Bečića i ,,ostale vojnike“ srpskog sveta, moram ih razočarati: riječ je o iluziji. Ako je to najbolje što mogu, dobro bi bilo se sami ugase.

POBJEDA: Opozicija bi, kažete, trebalo da bojkotuje parlament kojim predsjedastvu i jedinstvu nije uspjela spriječiti klanicu devedesetih, kako mislite da se nove generacije, odgojene na kulturi koja je direktan proizvod rata, nacionalizma i fašizma, mogu suprotstaviti novom fašizmu? Pa, njih su stvorili rat, nacionalizam i fašizam, zašto bi se protiv toga borili?

Sjećam se da sam 21. maja 2006. u Karveru čekao rezultate referenduma.

Veselili smo se, sa nama su slavili neki momci iz Baskije. Kasnije sam sjeo u kola, pošao prema centru, prošao pored ,,Granda” i ,,Maše“. Tamo su sjedjeli pobjednici, treštala je muzika, pjevalo se „Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine”.

Ovo je gotovo, posmislio sam. I bilo je gotovo.

va Mandić. Jesu li ,,naši zapadni partneri“ ,,progutali “Andriju Mandića?

NIKOLAIDIS: Deklarativno nijesu. Međutim, imam razloga da vjerujem da je njihovo protivljenje retoričko. Jer, koliko znam, Mandić nije međunarodno izolovan.

Iskreno, ,,našim zapadnim partnerima“ ništa ne vjerujem.

POBJEDA: Zašto?

NIKOLAIDIS: Zašto?! Mračan je trenutak. Preko svog ambasadora u Beogradu, Amerika pruža punu podršku batinanju građana Srbije.

Istovremeno, Vučić je za to dobio i podršku Rusije, što može da znači samo jedno: ili je neko od Vučićevih podržavalaca budala, ili su Rusi i Amerikanci u Srbiji i širom ,,srpskog sveta“ u sinergiji. Bojim se da je ovo drugo.

Uzgred, podsjećam da su Amerika i Rusija posljednji put zajedničku ljubav pokazale prema atomskoj bombi.

POBJEDA: Ako ne vjerujete ,,našim zapadnim partnerima“, vjerujete li premijeru Milojku Spajiću? Vjerujete li da je predsjednik Vlade Crne Gore u nekakvom sporu sa predsjednikom Jakovom Milatovićem?

NIKOLAIDIS: Ne vjerujem i nemam dokaze na osnovu kojih bih u to mogao da povjerujem. Da sam na njihovom mjestu, simulirao bih sukob Spajića i Milatovića.

Nemojte mi samo reći da će

Slom Crne Gore u Beogradu je dočekan vatrometom i ovacijama najvećeg dijela srpske opozicije. Paradoksalno, podržavajući litije i ,,srpski svet“, opozicija je stvorila uslove u kojima više nikada neće biti moguća njihova pobjeda na izborima

Aleksandar Vučić dopustiti Spajiću da, uz pretpostavku da Spajić to stvarno želi, Crnu Goru uvede u EU, da ga time ponizi i odsvira kraj projektu ,,srpski svet“. Ili da će Vučić i njegovi vojnici u Crnoj Gori od Milatovića, preko Mandića do Demokrata i Ure - aktivno raditi na tome da Crna Gora uđe u EU i izađe iz gravitacionog polja Beograda. Pritom, u EU sve pršti od volje za proširenjem, je li?

Ponekad imam utisak da naši građani i politička elita nikada nijesu čuli za to da političari fingiraju sukobe, da jedno govore, drugo rade. Taj stepen naivnosti je zapanjujući, posebno ako znamo da smo zajednica koja ima iskustvo lažnog cara Šćepana Malog.

POBJEDA: Je li premijer Spajić lažni car Šćepan Mali?

NIKOLAIDIS: Spajić je dio ekipe čija je kontrarevolucija pobijedila i koja radi ono što rade svi pobjednici: zauzima pozicije i mijenja sistem. Naš ,,dobar momak“ Spajić je učesnik i važna karika tog sistema.

Ne znam, pritom, ko je njemu i zašto dao sertifikat ,,dobrog momka“. Kakve su to uopšte pretpostavke? Saglasan sam da je Milatović gori od njega, pored ostalog i zato što je njegova motivacija patološka.

POBJEDA: Zašto patološka?

NIKOLAIDIS: Zato što se Milatović sveti Crnoj Gori za poraz generacije njegovog oca.

Riječ je, dakle, o simboličkoj osveti Socijalističke narodne partije za 1997/98.

S druge strane, Spajić mi dje-

Intervju manuel angelini

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

,,Našim zapadnim partnerima“ ništa ne vjerujem: Andrej Nikolaidis

Zanimljivo, u stvaranju ,,srpskog sveta“ Rusija nije imala ulogu. Taj koncept nije nastao intervencijom Rusije, nego uz podršku Kvinte. Prije svih SAD. Nije se ruski ambasador u Beogradu polomio da javno podrži ,,srpski svet“; i ,,srpski svet“ i diktatora, koji ga stvara, podržao je američki ambasador Kristofer Hil luje kao neko ko, naravno, ima istu ideologiju, ali dobar dio političkih poteza vuče vođen drugačijim motivima: novcem, strastima i uživanjima na koje Crkva Srbije ne gleda blagonaklono. Iako je riječ o „zdravijim“ motivima u odnosu na one koje ima Milatović, to što je Spajić bolji od predsjednika države ne znači da je dobar. Razlika između njih dvojice slična je onoj između ,,Bostonskog davitelja“ i Džeka Trbosjeka.

POBJEDA: Zanimljiva mi je Vaša teza o osveti predsjednika Milatovića…

NIKOLAIDIS: Ako gledamo procese, jasno je da je na djelu pokušaj revizije 1997. Naime, na vlasti je generacija mladih političara čiji su očevi bili dio SNP-a, poraženog 1997. Njihova djeca danas namiruju račune, pokušavajući da ,,isprave“ ono što je uslijedilo nakon poraza SNP-a i 1997. i 2006. Što je savršena osveta! Djeluje da je detaljno planirana, a da je poruka - radićemo isto što ste vi uradili nama.

POBJEDA: Što tačno?

NIKOLAIDIS: Preuzeće sve u državi, odvući dio ,,naivnih“ i, kada već bude jasno šta im je cilj, biće kasno za buđenje. Aktuelna vlast sve ovo radi polako i pametno, nailazeći na

mali, gotovo nikakav otpor.

Njega je cementirala opozicija, koja ima samo jednu želju: da postane dio vlasti. Što se, kažem, neće desiti.

Dio građana s pravom je nezadovoljan i zabrinut, dok dio to može postati. Smisao pobune je da, izlaskom iz institucija, opozicija nezadovoljstvo građana politički artikuliše.

POBJEDA: Pogledajte što se događa u Srbiji! Nakon izbora 17. decembra, nekoliko opozicionih lidera štrajkuje glađu, na ulicama Beograda su poslanici, odbornici, studenti, profesori BU, glumci, umjetnici…

NIKOLAIDIS: Iskreno, ne razumijem zašto se dobar dio te opozicije uopšte buni. „Srpski svet“ za koji se zalažu Vučić gradi mnogo bolje i efikasnije. Uostalom, sjetićete se da je najveći dio srpske opozicije podržao litije, govorio sve najgore o vlasti Mila Đukanovića i o nama koji smo tu vlast podržavali samo zato što smo znali da je to jedini način da Crna Gora brzo uđe u EU. Nažalost, gol smo primili u 93. minutu. Litije i avgustovski izbori 2020. bili su posljednji momenat da se spriječi ulazak Crne Gore u EU. Nakon čega ne bi više bilo govora o ,,srpskom svetu“.

Slom Crne Gore u Beogradu je dočekan vatrometom i ovacijama najvećeg dijela srpske opozicije. Paradoksalno, podržavajući litije i ,,srpski svet“, opozicija je stvorila uslove u kojima više nikada neće biti moguća njihova pobjeda na izborima.

POBJEDA: Kako neće?

NIKOLAIDIS: Tako što ni Srbi iz Crne Gore, a ni Srbi iz Bosne i Hercegovine, iz entiteta RS, nikada neće glasati za demokratsku opoziciju. Naprotiv: uvijek će svoj glas dati totalitarnom vladaru, ,,čvrstoj ruci” koja ih kinji. O tome svjedoči istorija. Ali, sami su htjeli. Htjeli su litije, htjeli su „srpski svet“… Evo, dobili su ih! Dobili su jednu izbornu jedinicu, koju čine Crna Gora, Srbija i entitet RS. Probajte sad da pobijedite diktatora.

Nema šanse!

Pogrešna procjena najvećeg dijela srpske opozicije dokazuje da je njihov nacionalizam bio jači od njihove želje za vlašću. Velika Srbija važnija je od rušenja Vučića i osvajanja vlasti. U tom smislu, na nivou operativnog, izgleda da u Srbiji ne postoji relevantna politička ideja izuzev ,,Velike Srbije“.

POBJEDA: Postoji, ali je, u datim okolnostima, dobila 0,2 procenta podrške.

NIKOLAIDIS: Da, ideja Srbije na Zapadu. Uprkos rezultatu, tim ljudima čestitam na borbenosti, na demokratskoj kondiciji.

Kad je riječ o većinskoj opoziciji, uz sve što sam rekao, dodajem i to da su bolji od nas u Crnoj Gori. Jer se bune.

POBJEDA: Što je tačno ,,srpski svet“?

NIKOLAIDIS: Vidjeli smo ga na fotografiji u noći nakon izbora, u izbornom štabu Vučićeve stranke: u sredini predsjednik Srbije, oko njega Milorad Dodik i Andrija Mandić. To je ,,srpski svet“.

Da je ,,srpski svet“ kulturni koncept, koji podrazumijeva objedinjavanje srpskog kulturnog prostora - a dio BiH i Crne Gore nedvojbeno su dio i srpskog kulturnog prostora - onda bi, pored Vučića, umjesto ove dvojice, stajali srpski umjetnici. Ali to nije poenta. Jer, da je riječ o objedinjavanju kulturnog prostora i o konceptu koji nema fizičke granice, unutar ,,srpskog sveta“ morali bi se naći Beč i Čikago, gdje imate mnogo više Srba nego u Crnoj Gori ili jugoistočnoj BiH. Ali ne! Cilj je savez država kojim se vlada iz jednog centra, iz Beograda, i kojim upravlja jedan vođa - Aleksandar Vučić.

Nije bez osnova nada da se sačeka promjena geopolitičkih okolnosti - što bi se moglo dogoditi već 2024, nakon izbora u SAD - pa da se ,,srpski svet“ zaokruži na način koji bi odgovarao onima koji taj projekat realizuju. Bilo kroz direktnu promjenu granica, bilo kroz unitarnu državu, kroz savez država… Šta god im padne na pamet. Tim prije što nema otpora i što Vučič ima podršku „naših zapadnih partnera“.

POBJEDA: Podržava li Rusija ,,srpski svet“?

NIKOLAIDIS: Zanimljivo, u stvaranju ,,srpskog sveta“ Ru-

13

Paradoks tolerancije POBJEDA: Proteklu su godinu obilježili brutalni napadi na žene. Poslanici Aleksandri Vuković-Kuč je, na primjer, tokom jednog od posljednjih zasijedanja Skupštine, Milan Knežević navodno prijetio da će joj ,,slomiti nos“. Istovremeno, sočno je opsovao ostatak opozicije, koja, gle čuda, nije reagovala.

Zašto je vlast tako agresivna?

NIKOLAIDIS: Istorija nas uči da je demokratska igra gotova čim fašisti jednom osvoje vlast. Fašisti, naime, demokratiju vide ne kao proceduru u kojoj će biti spremni mirno predati vlast, već kao slabost koja im omogućava da tu vlast osvoje.

Nažalost, u Crnoj Gori su pobijedili fašisti. U tom smislu, imam lošu vijest za sve poštovaoce demokratskih procedura: znate li kad će se DPS vratiti na vlast? Onda kada budu imali poslanički klub koji će, kada se nešto slično dogodi, slomiti i Kneževića i kompletan poslanički klub koalicije kojoj pripada. Dakle, fizički, baš onako kako su se oni sa njima brutalno obračunavali i u Budvi i na drugim mjestima.

sija nije imala ulogu. Taj koncept nije nastao intervencijom Rusije, nego uz podršku Kvinte. Prije svih SAD. Nije se ruski ambasador u Beogradu polomio da javno podrži ,,srpski svet“; i ,,srpski svet“ i diktatora koji ga stvara podržao je američki ambasador Kristofer Hil. POBJEDA: Kako to objašnjavate?

NIKOLAIDIS: To što srpski nacionalizam nije pobijedio devedesetih godina nije zasluga Zapada, nego srpskog javašluka i slabosti. Zapad je i srpskom nacionalizmu u BiH u početku dao zeleno svjetlo i određeno vrijeme da završi posao, što Beograd nije završio. Na kraju, Zapad je bio prinuđen da ih spašava od Armije BiH, koja bi, da nije bilo Amerikanaca, zauzela i Banjaluku.

I drugi put je srpski nacionalizam dobio vrijeme da dovrši zločine i da ostvari svoj velikodržavni cilj na Kosovu, pa, kad ni to nije išlo, krenulo se u bombardovanje SRJ. Dakle, ne Amerikanci, nego je Miloševićev javašluk kriv za to što devedesetih nije napravljen ,,srpski svet“.

Pritom, nije riječ o novoj zapadnoj politici. Rezon imperije i ostalih neokolonijalnih sila koje operišu na ovom prostoru veoma je jasan i ja ga razumijem: uvijek je dobro imati najbrojniji narod na svojoj strani kao saveznika. Šta to Srbi traže? Teritorijalne ustupke. Hajde da im učinimo kako bismo od njih dobili ono što nam je važno. Ko će to da plati? Crna Gora. Buni li se tamo neko? Ne buni. Šta je posljedica? Asimilovaće Crnogorce. Ah, od kada mi to imamo nešto protiv asimilacije? Stoljeća smo proveli asimilujući manje brojne narode, u čemu je problem?

POBJEDA: Zar Kosovo nije problem?

NIKOLAIDIS: Jeste. Baš kao i BiH. Te će se dvije države izvući, ali će Crna Gora pasti. Amerikanci ne mogu da sruše Albina Kurtija, zato što on ima ogromnu podršku građana Kosova. Pored toga, veoma je hrabar. I nije korumpiran. Da jeste, odavno bi ga srušili. Kurti je spreman da pruži otpor do kraja i to radi majstorski.

Nakon odlaska Mila Đukano-

Ili ste pod stolom ili ste za stolom. Crna Gora nije za stolom i ima samo jedan način da to promijeni: da postane problem. Ako nijeste problem, onda ste punjena ćurka servirana onima koji su problem i koji hoće da budu nahranjeni vića sa političke scene, Albin Kurti je najozbiljniji politički profil u Jugoistočnoj Evropi.

U odnosu na njega, svi djeluju kao sitna boranija.

POBJEDA: Zašto mislite da će se izvući i BiH? NIKOLAIDIS: Zato što se izvukla i devedesetih. Niko nije vjerovao da će Bošnjaci formirati tako snažnu vojsku.

Bez obzira na to što je aktuelna bosanska ,,trojka“ svaštočinska - Kvinta je i u BiH instalirala vlast koja im odgovara - čak i oni pružaju otpor, čak ni oni nijesu spremni da učine baš sve što se od njih traži. Devedesetih su Bošnjaci u BiH odbili da nestanu, odbili da dozvole rastakanje BiH, a to su ozbilni argumenti koji govore u prilog opstanka te države.

Za razliku od njih, Crna Gora se predala.

POBJEDA: Tako je srušen stari mit o Crnogorcima kao junacima.

NIKOLAIDIS: Problem sa državom i zajednicom koncipiranom kao vojni logor je u tome što u vojnom logoru nemate kulturu. Ako vojni logor jednom padne, pao je zauvijek.

Zašto? Zato što ne ostaje ništa što može očuvati čak ni sjećanje na tu zajednicu. Upravo se to desilo Crnoj Gori, u kojoj se suočavamo i sa problemom slabih integrativnih faktora.

Kao kulturni centar, Cetinje danas doseže do predgrađa Podgorice, ne dalje. I više se ne spušta u Budvu.

Učili smo i sa divljenjem pričali o tome da su naši preci, braneći slobodu, slova iz štamparije pretapali u metke. Možda bi bilo bolje da su štampali više knjiga.

14 Društvo

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

ISKUSTVA POLJSKE U BORBI PROTIV POTKORNJAKA: Dr Januš Tomasievič, direktor Gorčanskog n

Moramo znati što hoće – prirodne procese ili e Od maja do septembra tražimo smrče zaražene potkornjakom (Ips typographus) tako što detektujemo tragove njihovog prisustva na stablu i krošnji. Stabla za koja utvrdimo da su napadnuta potkornjakom se sijeku i brzo uklanjaju – iznose iz šume. Međutim, kada su larve već velike, stabla okoravamo (skidamo koru), okrećemo ka suncu kako bi se brzo osušila, a sa njima se i razne forme potkornjaka suše. Siječemo stabla, takođe, kasnije – u oktobru i novembru, i to ona koja imaju suvu osnovu, ali zelenu krošnju, a u njima obitavaju razne forme potkornjaka – naveo je Tomasievič praksu u II i III zoni zaštite Gorčanskog nacionalnog parka u Poljskoj JANUŠ TOMASIEVIČ

podgorica - Karpatska šuma najvažnije je prirodno blago Gorčanskog nacionalnog parka u Poljskoj koji, kao ni mnoge zone u Evropi, nije zaobišlo suočavanje sa problemom prenamnožavanja potkornjaka.

Uprava ovog zaštićenog područja, na čelu sa doktorom šumarskih nauka Janušem Tomasievičem (Janusz Tomasiewicz), pronašla je, pokazalo se, adekvatne mjere kontrole populacije insekta koji se hrani i razmnožava tako što dubi hodnike pod korom četinara izazivajući sušenje i odumiranje drveta. Mjere koje primjenjuju podrazumijevaju i redovnu, kontrolisanu sanitarnu sječu zaraženih stabala smrče.

onalnim parkovima u Poljskoj, odnosno da li imate sličnu ili istu strategiju?

TOMASIEVIČ: U blizu Gorčanskog NP nalazi se Babiogórski PN, Tatrzański PN. Tamo su takođe šume sa smrčom, a u zoni aktivne zaštite (II zona) djelatnost je ista kao u nas. Slično je takođe u drugim parkovima koji su u niziji Poljske i imaju probleme s potkornjacima, na primjer na bijelom boru.

POBJEDA: Ko u Poljskoj donosi plan o sanitarnoj sječi, kako je to zakonom regulisano, odnosno da li po ovom pitanju postoji konsenzus između biologa, ekoloških aktivista i stručnjaka za šumarstvo? Drugim riječima, da li je i kod vas bilo kontroverzi, protesta biologa?

TOMASIEVIČ: Imamo zakon o zaštiti prirode koji reguliše režim u zaštićenim područjima, kao i nacionalnim parkovima. Ovaj zakon zahtijeva i propisuje da svaki nacionalni park ima plan zaštite.

U planu se određuje gdje su strogo zaštićeni tereni (I zona), tereni sa aktivnom zaštitom (II zona) i prostori sa zaštitom krajolika i što se može raditi u svakoj zoni. Generalno, u I zoni dajemo prvenstvo prirodnim procesima, koje možemo samo istraživati i raditi monitoring. Aktivnu zaštitu, na različite načine, radimo u II i III zoni.

U planu su takođe opisane opasnosti za ekosistem parka i načini da ih reduciramo ili uklonimo (i način za nji-

Tomasievič u intervjuu Pobjedi ističe da u Gorčanskom NP sprovode sanitarnu sječu samo u zoni aktivne zaštite (II zona) i zoni sa zaštitom krajolika (III zona), dok se u I zoni ne djeluje na prirodne procese.

- Od maja do septembra mi tražimo smrče zaražene potkornjakom (Ips typographus) tako što detektujemo tragove njihovog prisustva na stablu i krošnji. Stabla za koja utvrdimo da su napadnuta potkornjakom se sijeku i brzo uklanjaju – iznose iz šume. Međutim, kada su larve već velike, stabla okoravamo Mrtva stabla i prirodno obnavljanje šume na Javorzini u 1. zoni zaštite (skidamo koru) okrećemo ka U situaciji kada gradacija potkorsuncu kako bi se brzo osušila, jedina stabla, koja su npr. u insekata. njaka ide brzo, onda se javljaju a sa njima i razne forme pot- mokrim staništima, na litica- POBJEDA: Što radite sa kornjaka se suše. Siječemo sta- ma i slično. Do 2022. smo na uklonjenim stablima, gdje velike površine mrtvih sastojina, bla takođe kasnije – u oktobru površini od oko 7.000 hekta- ona završavaju i da li se na kao na primjer sada u NP Harz u i novembru, i to ona koja imaju ra koristili uporedo oko hilja- bilo koji način valorizuju?

Njemačkoj, gdje je oko pet-šest suvu osnovu ali zelenu kroš- du feromonskih klopki, ali im Postoji li obaveza ostavljahiljada hektara mrtvih stabla. U takvim uslonju, a u njima obitavaju razne je glavna namjena bila moni- nja određenog procenta mrforme potkornjaka. toring populacije potkornja- tvih stabala u šumi kojima vima mogućnost obnove je izuzetno mala Ali da dodam, ostavljamo po- ka; jer se njima hvata samo dio se hrane razne vrste ksilofagnih insekata? pojasa - oko 40 kubika mrtve mu i kada nakon zime u šumi TOMASIEVIČ: Uklonjena drvne mase. Ovo drvo je do- ostane mnogo snjegoizvala ili stabla su brzo izvlačena iz šu- bra baza za razne vrste ksilo- vjetroizvala. To su uslovi kome; drvo prodajemo, a novac fagnih insekata. ji prijaju razvoju i gradaciji. od prodaje koristimo za za- POBJEDA: Da li je kod vas POBJEDA: Kako se ovo piPOBJEDA: Da li ste ranije u Gorčanskom NP pokuštitu ekosistema NP. U šumi smrča najviše pogođena na- tanje rješava u ostalim nacišali samo feromonskim klopkama da smanjite ostaju ona stabla koja se nala- padom potkornjaka, ako jepopulaciju potkornjaka i da li je to imalo efekta? ze na nepristupačnim staništi- ste, zašto je to tako, odnosno TOMASIEVIČ: Prema istraživanjima koje smo vodili, u ma, gdje sječa donosi štetu za što doprinosi fiziološkom našem parku se feromonskim klopkama može uloviti prirodu kao i stabla iz kojih je slabljenju stabala ove vrste 49-79 odsto populacije potkornjaka. Prema drugim potkornjak već izašao, odno- četinara? podacima (Češka), lovi se od 0,2 do 77 odsto populacije, sno ostala su suva. Kod nas su TOMASIEVIČ: Smrča (Picea a podaci Švedske variraju do 30 odsto populacije. Detaljuglavnom mješovite šume pa abies) je vrsta sjevernog pojani rezultati nijesu poznati. ostavljamo sva mrtva stabla sa četinarskih i visokoplaninMi smo radili regularni monitoring više od 25 godina skih šuma, kojima je potrebno bukve, jele i dio smrče.

(1996. godine – kada smo koristili 860 klopki, a 2003.

Prema podacima iz istraži- mnogo vode i hladnije podnegodine - 960 klopki). Maksimalni ulov bio je 2017. godine vanja na jedan hektar šume blje. Sada, kad je manje kiše i - 7,6 miliona jedinki potkornjaka, a najmanje ih je zabiljegorskog pojasa bukve, jele i bude veoma toplo od proljeća ženo 2014. godine – 1,8 miliona. Lov feromonskim klopsmrče, u I zoni je posječno do jeseni, a takođe nekad i zikama daje veoma dobre informacije o stanju populacije, 122 kubika mrtve drvne ma- mi, smrče svake godine imaterminima parenja, fazi gradacije, a takođe i ograničava se, u visokoplaninskim šu- ju slabiju kondiciju. A potkoličinu insekata. mama sa smrčom – 234 ku- kornjak voli toplo vrijeme i bika, u II zoni šume gorskog umjerenu vlažnost. Pogoduje JESENJI PEJZAŽ: Gorčanski nacionalni park JANUŠ TOMASIEVIČ

Feromonske klopke kao indikator stanja

Društvo

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

nacionalnog parka

Gorčanski NP ima plan zaštite koji je u rangu zakonskog akta (naredbe). I to je veoma važan dokument za park. Tamo su opisane vrste ugrožavanja (prijetnji, opasnosti), npr. brzo odumiranje sastojine smrče (smreke) i načini eliminacije prijetnji, npr. usporavanje procesa propadanja sastojine kroz aktivno uklanjanje mrtvog drveta (stabla) (stabla).

Kod nas do sada nije bilo protesta ljubitelja prirode ili drugih aktivista.

SVOJ NA SVOME: Januš Tomasievič

hovo smanjenje ili uklanjanje). Plan zaštite nastaje uz učešće društva (upravljača).

Kasnije društvo, NVO (nevladine organizacije) i takođe državne institucije daju mišljenje. Donekle plan je konsenzus između stručnjaka (šumara, biologa), lokalnog društva i ekoloških aktivista iz NGO (NVO). Gorčanski NP

ima plan zaštite koji je u rangu zakonskog akta (naredbe).

I to je veoma važan dokument za NP. Tamo su opisane vrste ugrožavanja (prijetnji, opasnosti), npr. brzo odumiranje sastojine smrče (smreke) i načini eliminacije prijetnji, npr. usporavanje procesa propadanja sastojine kroz aktivno uklanjanje mrtvog drveta

POBJEDA: Što bi se, prema Vašim procjenama, dogodilo da ste, poput nekih drugih zemalja u Evropi, odlučili da ne primjenjujete mjere intervencije, nego da prepustite prirodi da ,,sama pokuša da riješi ovo pitanje“?

TOMASIEVIČ: Poređenja su veoma teška, pošto svaka planina i svaki nacionalni park imaju specifične uslove. Kod nas smo pod strogo zaštićenim režimom, bez intervencija, ostavili teren prve zone zaštite od 1998. godine. U prvih nekoliko godina moglo se

vidjeti mnogo mrtvih stabala, ali ne na cijeloj površini, pošto su ostale male grupe i pojedinačna žive stabla. Polako je krenulo obnavljanje. Sada na velikoj površini imamo mlade sastojine koje stvaraju smrče ali i bukva, jela i oskoruša ( jarebika). Sastojine su prirodne, veoma zdrave, razlikuju se starošću i visinom. Ali ima prostora gdje se obnova tek očekuje, dolazi. Slično je i u susjednim nacionalnim parkovima.

U situaciji kada gradacija potkornjaka ide brzo, onda se javljaju velike površine mrtvih sastojina, kao na primjer sada u NP Harz u Njemačkoj, gdje je oko pet-šest hiljada hektara mrtvih stabla. U takvim uslovima mogućnost obnove je izuzetno mala.

Ne smijemo zaboraviti, odnosno moramo zapamtiti, da je glavna funkcija nacionalnog parka zaštita prirode, ali park ima takođe i druge funkcije: dostupnost za turiste, edukaciju; zaštitu krajolika (pejzaža), kulturne baštine, istraživanje prirode i dr. Takođe, u parku i okolini žive i imaju gazdinstva (imanja) ljudi.

Sve to spojiti u jedno je veoma teško.

POBJEDA: U konačnom, kako Vi gledate na dilemu

Poznaje problem u Crnoj Gori, ali se niko nije konsultovao s njim povodom toga POBJEDA: Jeste li boravili u Crnoj Gori i da li ste na terenu uočili problem sušenja šuma, koji je kod nas prisutan?

TOMASIEVIČ: Crna Gora je prelijepa zemlja; sa mnogo mjesta sa netaknutom prirodom. Posjetio sam sve nacionalne parkove Crne Gore a najviše mi se svidio NP Biogradska gora, posebno prašume ovog parka gdje su veoma stara stabla i bogata dendroflora. Ali nevjerovatno interesantni su takođe otvoreni ekosistemi i šume u NP Prokletije. Prelijepa je flora rezervata Valušnica, cijela dolina Grebaje i druge doline u zapadnom dijelu parka, na primjer Ropojanska dolina. Na mene su ostavila utisak veoma stara stabla molike, koje sam ove godine (u junu) gledao u okolinu Hridskog jezera, kad sam pješačio iz katuna Bajrovića do jezera i dalje na Hridski krš. Veoma interesantan je pomladak molike u šumi ali takođe na livadi i brijegu šipare.

Vidio sam takođe „gnijezda“ mrtvih stabala smrče iznad katuna Bajrovića i na sjevero-zapadnim padinama Tepsijice (2092 m), koja su ranije bila savladane od potkornjaka.

Za mene Hridsko jezero i okolina su biseri prirode Crne Gore, koji čuvaju legendarna kraljica Morena i šumski kralj Dobrosav.

POBJEDA: Da li ste sarađivali sa NPCG? Da li se neko konkretno konsultovao sa Vama o iskustvu u borbi protiv potkornjaka?

TOMASIEVIČ: Tokom 2016-2017. godine sam pravio izložbu fotografija iz nacionalnih parkova Crne Gore koja je promovisana u nekoliko gradova na jugu Poljske. To je bila dobra promocija crnogorskih nacionalnih parkova.

Imao sam kontakte i komunikaciju sa predstavnicima NPCG u Podgorici, ali nijesmo razgovarali o problemima niti se neko konsultovao sa mnom tim povodom.

- intervencija ili ne? Poređenja radi, globalno se preduzimaju mjere dekarbonizacije, jer planeta ne može dugoročno da apsorbuje količine CO2 koje proizvodi čovječanstvo. Dakle, nijesmo prepustili planeti da se sama bori, jer bi ljudi trpjeli posljedice (koje već osjećamo). Da li se tu može napraviti paralela sa očuvanjem

JANUŠ TOMASIEVIČ

a. TOMASIEVIČ

emo da štitimo ekosisteme

Mala površina, ali vrijedna staništa flore i faune POBJEDA: Koje prirodne vrijednosti karakterišu Gorčanski nacionalni park?

TOMASIEVIČ: Naš park je formiran 1981. godine, nalazi se na jugu Poljske, u vijencu Karpata i centralnom dijelu planine Gorče. Obuhvata površinu 7.037 ha (96 odsto je državna zemlja, četiri odsto - privatna zemlja). U parku postoje tri zone zaštita; strogo zaštićeni tereni (I zona) - koja zauzima 57 odsto površine, tereni sa aktivnom zaštitom (II zona) – koji zahvataju 37 odsto, i prostori sa zaštitom krajolika (III zona) – šest odsto.

Najveće prirodno blago NP Gorče su ostaci iskonske

karpatske prašume. Najbolje su očuvane mješovite (bukva, jela i smrča), šume gorskog pojasa s dominantnom šumom bukve, između 650 i 1.150 metara nadmorske visine. Iznad tog pojasa prostiru se visokoplaninske šume smrče, koje se pružaju ka najvišim vrhovima (Turbač, 1310 m n.v.). Posebna vrijednost nacionalnog parka su livade nastale zbog dugogodišnje pastirske djelatnosti. Odlikuju se različitošću biljnih skupina u sastav kojih ulaze rijetke i zaštićene vrste.

Park ima bogat svijet faune beskičmenjaka, a od kičemnjaka su očuvane većina vrsta tipičnih za iskonsku

karpatsku šumu.

Najbrojnije su ptice, koje broje više od 100 vrsta gnjezdarica, uključujući rijetke i ugrožene vrste poput surog orla, velikog tetrijeba, troprstog detlića, male muharice, dugorepe sove, buljine, osičara, i dr.

Na prostoru parka 2004. godine osnovano je Posebno zaštićeno područje za ptice uključeno u Evropsku mrežu Natura 2000. U šumskim prostorima obitavaju veći sisari grabljivci: risovi i vukovi. Park je i prolaz za mlađe medvjede. Uprkos ne baš velikoj površini naš nacionalni park je važna karika u lancu revira za veće grabljivce. Zbog zaštite njihovih

Bukova šuma u 2. zoni zaštite NP Gorče

staništa osnovano je Posebno područje zaštićenih staništa – Gorčanski temelj. Na teritoriji parka potvrđeno je

15

postojanje 17 prirodnih staništa te prisutnost 11 životinjskih vrsta važnih za prirodu na evropskom nivou.

šuma – ako se procijeni da one same ne mogu da se izbore sa najezdom insekata?

TOMASIEVIČ: Intervenisati ili ne pitanje je koje zaokuplja pažnju šumara, biologa i svih koji prate efekte gradacije potkornjaka. Ovo pitanje oduvijek rađa kontroverze. Smatram, zapravo, da umjesto dileme za i protiv intervencije treba postaviti stvari drugačije i odgovoriti na pitanje što u stvari hoćemo (namjeravamo) da zaštitimo – prirodne procese ili ekosisteme (šumske, otvorene ili dr.)

Ako hoćemo da štitimo prirodne procese onda ostavljamo šume bez naše intervencije, ali treba procijeniti na kojoj površini, da li u cijelom parku, ili na njegovom dijelu.

Ako prepustimo da prirodni procesi teku na cijeloj površini – možemo izgubiti mnogo prirodnih vrijednosti, vjerovatno će se smanjiti raznovrsnost. Promijeniće se i razne funkcije šume, npr. zaštita vode i zemljišta, uticaj na klimu i drugo. Ne treba zaboraviti da su planine veoma atraktivne za turizam i druge aktivnosti.

U planinama gazduje čovjek – na livadama sa ovcama i stokom a takođe i u šumi.

Kad se primijeni intervencija, ona će davati rezultat. Borba s potkornjakom je teška, posebno u planini sa ekstremnim terenskim uslovima. Ali može da rezultira usporavanjem gradacije i vremenom prirodnom obnovom smrče. Promjena sastojina će ići polako. Tome će doprinijeti i promjena klime koja jako utiče na razvoj populacije potkornjaka.

16 Društvo PODGORICA - Prepoznavanje ruskog uticaja u regionu Zapadnog Balkana nije dovoljno za razumijevanje procesa koji su podstaknuti ruskim hibridnim djelovanjem, a njegov uticaj je prividno smanjen nakon agresije na Ukrajinu.

Međutim, i pored insistiranja Zapada na smanjivanju političkih i bezbjednosnih veza sa Ruskom Federacijom, uočljiv je kontinuitet u realizaciji ruskih strateških ciljeva u regionu, što je posebno uočljivo u Srbiji, entitetu Bosne i Hercegovine Republici Srpskoj, ali i u Crnoj Gori.

Ovo su neki od ključnih nalaza nedavno objavljenih u studiji Digitalnog forenzičkog centra pod nazivom „Ruske hibridne aktivnosti na Zapadnom Balkanu: Igra u sjenkama“, koja analizira djelovanje Rusije u Evropi i na Zapadnom Balkanu od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.

Ruska agresija na Ukrajinu, kako se navodi u studiji, imala je značajan negativan uticaj na percepciju drugih država o geopolitičkoj poziciji Rusije, što je dovelo do njene erozije na globalnom indeksu meke moći.

Sa druge strane, ruski odgovor na ovu krizu bilo je intenziviranje dezinformacione kampanje – ruske kampanje od početka invanzije na Ukrajinu dosegle su 165 miliona korisnika unutar Evropske unije na svim društvenim mrežama, a podaci pokazuju i da je prokremaljska propaganda imala 16 milijardi pregleda unutar EU, dok se ekosistem proruskih naloga udvostručio od početka invazije.

Korijeni meke moći

Širenje uticaja Rusije i hibridne aktivnosti prema susjednim državama, EU i Americi vezuju se za dolazak na vlast Vladimira Putina 1999. godine. Njegov govor sa Minhenske bezbjednosne konferencije 2007. godine smatra se uvodom u novu geopolitičku projekciju ruske moći nakon raspada Sovjetskog Saveza.

U kontekstu ruske meke moći i hibridnog ratovanja najčešće se razmatra Gerasimovljeva doktrina, koja je dobila naziv po tvorcu i aktuelnom načelniku Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valeriju Gerasimovu. Međutim, često se zaboravlja da je toj doktrini, koja obuhvata operativ-

Koliko se na sopstvenoj teritoriji Rusija trudi da kontroliše onlajn prostor, njene dezinformacione kampanje od početka invazije na Ukrajinu dosegle su čak 165 miliona korisnika unutar Evropske unije na svim društvenim mrežama

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Studija Digitalnog forenzičkog centra - Ruske hibridne aktivnosti na Zapadnom Balkanu: Igra u sjenkama

Hibridni uticaj Rusije samo prividno smanjen nakon agresije na Ukrajinu DFC u studiji navodi da je evidentna promjena platforme za djelovanje antizapadnih i proruskih snaga u Crnoj Gori u protekle tri godine. Sada se ona suptilno, kroz sinergetski efekat sa politikom Aleksandra Vučića, plasira u Crnoj Gori. Tradicionalna podijeljenost društva, nejake institucije, koje su Demokratska partija socijalista (DPS) i koalicioni partneri nedovoljno posvećeno i odlučno gradili nakon obnove nezavisnosti, poslužile su kao instrument ruskih i srpskih proksija da kroz novu strategiju, nakon preuzimanja vlasti, zaustave kretanje države ka EU i promovišu regionalne inicijative koje vraćaju Crnu Goru i region u devedesete godine prošlog vijeka

no kombinovanje tvrde i meke moći, informacionog prostora i medija prethodila Primakovljeva politička doktrina koja je u strateškom smislu postavila temelje i pravce djelovanja ruske države.

U studiji DFC-a navodi se da je Primakovljeva doktrina dobila ima po Evgeniju Primakovu, ministru spoljnih poslova Ruske Federacije iz 1996. godine. Taj politički narativ počiva na multipolarnom svijetu bez američke dominacije, u kojem će Rusija biti priznata kao svjetska nuklearna supersila sa mogućnostima da povrati sovjetski prostor izgubljen poslije raspada Sovjetskog Saveza.

Period nakon agresije na Ukrajinu učvrstio je pravce djelovanja u okvirima Primakovljeve doktrine i u prvi plan stavio multipolarizam, odnosno svijet u kojem Rusija svoje mjesto traži kao jedna od svjetskih supersila.

Odluka Evropske unije da do 2027. godine u potpunosti obustavi kupovinu ruskog gasa i izgradi veći broj terminala za tečni gas (LNG) u evropskim lukama, doprinijela je tome da Rusija u vremenu sankcija i diplomatske blokade razmišlja o novim ekonomskim i strateškim pravcima u svojoj politici, uporno pokušavajući da osnaži svoju ekonomiju kroz prodaju gasa.

DFC podsjeća da je na dvodnevnom sastanku predsjednika Rusije Vladimira Putina i Kine Si Đinpinga, 21. marta 2023. godine, dogovorena izgradnja novog gasovoda između Rusije i Kine - Snaga Sibira 2, koji bi nakon 2030. godine mogao da isporuči Kini preko Mongolije preko 50 milijardi kubnih metara gasa. Pitanje koje se postavlja je održivost tog gasovoda, jer Rusija već snabdijeva Kinu dovoljnim količinama gasa, a i ona je već diversifikovala svoje snabdjevače gasom.

Sagledavajući aktuelne političke i ekonomske relacije između Rusije i Zapada, kao i razvoj događaja u Ukrajini, jasno je da ni kraj rata neće otopliti njihove odnose. Jedinstvo NATO, pokazano na samitu u Viljnusu, kao i izjava generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga da je Ukrajini mjesto u NATO-u nakon završetka rata, ukazuju da se EU i NATO spremaju na drugačije, hladnoratovske odnose sa Moskvom, u okviru kojih će i drugi geopolitički akteri, prije svega Kina i Indija, činiti dio kompleksne slagalice.

Cenzura, A.I. i službe

Kako se navodi u DFC-ovoj studiji, glavnu ulogu za oblikovanje medijskog prostora i sadržaja na društvenim mreža-

ma u Rusiji ima Roskomnadzor - Federalna služba za nadzor komunikacija, informacionih tehnologija i masovnih medija.

Ta agencija formirana je kao izvršno tijelo zaduženo za nadzor masovnih komunikacija.

Osnovana 2008. godine, Roskomnadzor je po strukturi,

tehnološkim karakteristikama i implementacionim planovima, vladina agencija koja se koristi kao instrument unutrašnje kontrole društveno-političkih dešavanja u Ruskoj Federaciji.

Roskomnadzor je godinama ručno pretraživao informacije o potencijalnim opasnostima u onlajn prostoru koje je definisao Kremlj. Međutim, curenje informacija iz ruskog Centra za radio-frekventnost i elektroniku (GRFC), do kojih je došao Istories.media, ukazuje na obim operacija koje je Roskomnadzor preduzeo za kontrolu onlajn prostora.

U studiji se navodi da je otkriveno da GRFC razvija sistem vještačke inteligencije koji automatizovano analizira medijske materijale i pretražuje informacije na internetu koje mogu izazvati tenzije u ruskom društvu. Naziv sistema je Vepr (Вепрь). Njegova glavna zaduženja su analiza materijala na društvenim mrežama i masovnim medijima i na temelju te analize identifikacija ta-

kozvanih tačaka potencijalnih tenzija, odnosno širenje publikacija koje mogu izazvati društvenu reakciju, kao i izgradnju modela koji prognozira društvene i političke dinamike, kako bi se zatim ti podaci prenijeli strukturama koje vrše nadzor.

U skladu sa ideološkim ciljevima Ruske Federacije, sistem vještačke inteligencije Vepr je dobio određene tehničke propozicije koje mu omogućavaju da se fokusira na zadate teme, odnosno da prati prioritetne zadatke u onlajn sferi kako bi Roskomnadzor mogao lakše da identifikuje i neutrališe izvore takvih informacija.

Teme za praćenje su: raspoloženje za proteste i mogućnosti destabilizacije ruskog društva, negativan stav prema vodećim državnim ličnostima, državnim strukturama i međunarodnim organizacijama, laži o vodećim državnim figurama, kao i o državi i zemlji u cjelini, teme o nesistemskoj opoziciji, sankcijama i potkopavanju i blaćenju tradicionalnih vrijed-

Mantra o zaštiti tradicije i pravoslavlja Ruska pravoslavna crkva (RPC) ima značajnu ulogu u doktrini projekcije ruske meke moći. Jedan od temelja ruskog ekspanzionizma je i uvjerenost Kremlja da Zapad želi da uništi tradicionalne vrijednosti. Stoga se crkva mantrom o zaštiti hrišćanstva i pravoslavlja koristi kao instrumentom za vezivanje društava Zapadnog Balkana za Rusiju kao maticu koja čuva tradicionalne vrijednosti, navodi se u studiji DFC-a. Činjenice ukazuju da ni u Rusiji, ni na Zapadnom Balkanu RPC i Srpska pravoslavna crkva (SPC) nijesu zaštitnici pravoslavnih vrijednosti, već mehanizmi u rukama vlastodržaca za ostvarivanje regionalnih ciljeva i agendi. Tako je u Rusiji, zemlji gdje su prema tumačenju crkve očuvane

tradicionalne vrijednosti, u 2020. godini stopa abortusa iznosila 31,6 odsto, dok je u EU 11,4 odsto.

U Crnoj Gori je Srpska pravoslava crkva u potpunosti naslonjena na narativ zaštite takozvanih tradicionalnih vrijednosti i u službi je promovisanja ideje ,,srpskog sveta“, pa se u sinhronizaciji sa srpskom zvaničnom politikom miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore, baš kao i RPC u Ukrajini.

Veze SPC i Rusije su izražene i u promociji istih vrijednosti, a kult svetosavlja se koristi kao motiv za negiranje crnogorskog nacionalnog identiteta. Da mitropolit SPC u Crnoj Gori Joanikije sagledava ulogu crkve u Crnoj Gori na sličan način kao i patrijarh Kiril u Rusiji, svjedoči i njegova izjava iz marta 2022. godine, kada

je rekao da je Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina.

U jeku agresije na Ukrajinu, Joanikije je u oktobru 2022. godine, posjetio Moskvu i zajedno za patrijarhom Kirilom održao liturgiju u Patrijaršijsko-uspenjskom sabornom hramu moskovskog Kremlja. Tom prilikom je patrijarh Kiril izjavio: ,,Kao što znate, Srpska crkva je najbliža našoj crkvi po kulturi, duhovnoj tradiciji i odanosti jedinstvu pravoslavnih Slovena“.

Nakon formiranja tehničke vlade Dritana Abazovića i potpisivanja Temeljnog ugovora, djelovanje SPC kao glavnog ruskog proksija svelo se na sporadične izjave pojedinih vladika. U operativnom smislu aktivnosti su prenesene na ekstremna pravoslavna bratstva koja su

Društvo

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024. nosti. Na kraju, tehnička dokumenta vještačke inteligencije Vepr navode da Roskomnadzor želi, uz pomoć tog sistema, dobiti potpunu sliku integrisanosti društva, uključujući i socijalne karakteristike pojedinaca, kao i psihološke portrete onih koji distribuiraju informacije stvorene na društvenim mrežama. Ako je izvor medij, Roskomnadzor će provjeriti finansiranje u skladu sa zakonima o stranim agentima. Stoga, glavni rad cenzorskih tijela usmjeren je na prevenciju, odnosno distributera informacija, a ne na konzumente.

Takođe, Ruska agencija za nadzor elektronskih komunikacija Roskomnadzor, lansirala je A.I. softver Oculus koji pretražuje zabranjeni sadržaj na društvenim mrežama i ima mogućnost analize 200.000 slika dnevno.

Prema Roskomnadzoru, novi sistem neće pratiti samo lažne vijesti već i ekstremističke narative, pa će se na udaru ovog sistema naći i širenje LGBT propagande i ostali, u Rusiji, zabranjeni sadržaji. Suštinski, iz svog iskustva, Rusija razumije značaj društvenih mreža i snagu koju one imaju, pa stoga želi uspostaviti apsolutnu kontrolu sadržaja i narativa koji se kreiraju, ne birajući sredstva - u ovom slučaju kombinujući represivni aparat i najnovije tehnologije.

Angažovanjem i upotrebom najsavremenije tehnologije vlast se pokušava zaštititi od bilo kakvih previranja i društveno-političkih promjena. Strah od nezadovoljstva „specijalnom vojnom operacijom“ doveo je i do donošenja novog zakona koji predviđa drakonske kazne u slučaju javnog iskazivanja nezadovoljstva ratom, odnosno bilo kakve kritike prema političkom i vojnom vrhu.

Tako je Ruska duma 4. marta 2022. godine usvojila zakon kojim se predviđa kazna od 15 godina zatvora za širenje „lažnih“ vijesti o ruskoj vojsci.

Prema novom zakonu, državni tužilac može da zatvori svaki medij koji širi lažne vijesti o

No, koliko se na sopstvenoj teritoriji Rusija trudi da kontroliše onlajn prostor, njene dezinformacione kampanje od početka invazije na Ukrajinu dosegle su čak 165 miliona korisnika unutar Evropske unije na svim društvenim mrežama, sa naznakama da je taj broj još veći u 2023. godini, imajući u vidu izmijenjene uslove korišćenja koji su se dogodili sa Tviterom, odnosno platformom X, nakon promjene vlasništva, odnosno kupovine od milijardera Elona Maska.

Kao odgovor na dezinformacione kampanje i u namjeri da se izbori sa tim fenomenom Evropska komisija je uspjela da kod najznačajnijih društvenih mreža inicira potpisivanje Kodeksa prakse o dezinformacijama, a nakon toga EU je 25. avgusta 2023. godine donijela Akt o digitalnim uslugama (Digital Service Act) koji je poslužio da se utvrdi analiza rizika od ruskih dezinformacija.

Glavna saznanja iz analize pokazuju da je prokremaljska propaganda imala 16 milijardi pregleda unutar EU. Narastajući ekosistem proruskih naloga se udvostručio od početka invazije, tako je Meta (Fejsbuk, Instagram) postala najznačajnija platforma za narative. Neke društvene mreže bilježe trostruki rast pretplatnika, kao što je Telegram, dok se broj pretplatnika na Tik Toku udvostručio. Na Jutjubu broj pretplatnika tzv. Z kanala uvećao se za 90 odsto.

Kako je ruska propaganda višesmjerna i višekanalna, navode iz DFC-a, tako je u okolnostima rata, u okvirima operacija uticaja, došlo do poplave vojnih blogera - Milbloger - i takozvanih Z kanala koji služe za širenje ratne propagande na društvenim mrežama i preuveličavanje ruskih ratnih uspjeha.

u susret ključnim društveno-političkim dešavanjima bila nosioci hibridnih dejstava.

Pravoslavno bratstvo Miholjski zbor je prilikom dešavanja u Banjskoj i tokom pregovora o formiranju 44. Vlade Crne Gore saopštavalo da srpski narod na Kosovu nije sam i da je regionalna bezbjednost ugrožena. Miholjski zbor se oglašavao i povodom popisa prijetećim saopštenjem tadašnjem mandataru Milojku Spajiću da neće dozvoliti da se igra sa njihovim životima.

U slučaju Miholjskog zbora simptomatične su i njihove veze sa vojskom Srbije, odnosno 63. padobranskom brigadom. Najistaknutija figura pokreta i jedan od osnivača je Mijajlo Backović, bivši pripadnik pomenute vojne formacije Vojske Jugoslavije. Glavna

crkvena veza grupe je Metodije Ostojić, episkop budimljansko-nikšićki SPC, čiji je Backović sekretar.

Uloga SPC u društveno-političkim dešavanjima bila je vidljiva i 15. oktobra 2023. godine prilikom svečanosti povodom deset godina od osvećenja Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja, ali i osveštanja kamena temeljca crkve i pravoslavne gimnazije Sveti Sava u Podgorici.

Događaj je poslužio kao demonstracija moći srpskog i ruskog uticaja, koji se nakon izbora 2020. godine, a pogotovo nakon potpisivanja Temeljnog ugovora, kretao ispod radara javnosti, a ostvarivao preko proksi aktera poput Miholjskog zbora i pravoslavnog bratstva Stupovi, koji su bili jedni od organizatora skupova podrške Rusiji nakon agresije.

17

Ruska agencija za nadzor elektronskih komunikacija Roskomnadzor, lansirala je A.I. softver Oculus koji pretražuje zabranjeni sadržaj na društvenim mrežama i ima mogućnost analize 200.000 slika dnevno

vojsci ili je diskredituje, širi anti-ratne stavove, poziva na proteste ili pokazuje nepoštovanje prema vlastima.

DEZINFORMACIJE

Austrijsko ministarstvo odbrane je objavilo video sa mapom ekosistema Z kanala i blogera povezanih sa zvaničnim proruskim narativima. Na mapi se našao i propagandni portal iz Crne Gore IN4S koji, osim što je nosilac proruske propagande, promoviše i jedinog izvještača iz Crne Gore sa ukrajinskog ratišta, Igora Damjanovića. On na svom Telegram kanalu redovno obavještava pretplatnike o ratnim dejstvima ruske vojske, a njegov kanal ima više od 18 hiljada pretplatnika.

SRPSKA VEZA

Zvanična Srbija je, kako se navodi u studiji, 2019. godine uspostavila kontakte sa Aleksandrom Duginom koji je 24. novembra 2019. godine, zajedno sa tadašnjim ministrom odbrane Srbije Aleksandrom Vulinom, otvorio izložbu ,,Odbrana 78“ posvećenu obilježavanju 20. godišnjice od NATO intervencije u Saveznoj republici Jugoslaviji. Centralni dio Duginove izjave je da su Srbi 1999. godine probudili multipolarni svijet. Izjava se i danas nalazi na sajtu Ministarstva odbrane Srbije, a činjenica da je tadašnji ministar odbrane i donedavni šef Bezbjednosno informativne agencije (BIA), aktivni promoter vrijednosti multipolarizma umnogome objašnjava aktuelnu poziciju Srbije oko sankcija Rusiji.

Značaj Srbije u okvirima ruskog koncepta multipolarnosti je veoma izražen. Osim Mađarske, u čijem slučaju se konkretno ne pominje multipolarizam već suverenizam u odlučivanju, što je i mađarski ministar spoljnih poslova istakao kao važnu okosnicu nezavisne spoljne politike Mađarske na 2BS Forumu 2023, u Srbiji se aktivno radi na promovisanju ovog koncepta.

Tako je u organizaciji Među-

basadoristan“, te da je Srbima zabranjen ulazak u crnogorsku vladu, ali i da je ugrožen srpski nacionalni identitet, kapilarno su usmjeravali u periodu formiranja 44. vlade i kampanje uoči popisa u Crnoj Gori Aleksandar Vučić i predstavnici koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) preko proruskih medija IN4S i Borba.

Na istom fonu bili su i analitičari Aleksandar Raković, Vladimir Pavićević, Čedomir Antić i Vladimir Dobrosavljević, kolumnisti pomenutih portala Bećir Vuković, Ilija Miljanić, Mišo Vujović, Slaviša Čurović, Vojin Grubač, kao i analitičar Sputnjika Dušan Proroković.

Kroz dezinformacione konstrukte o ugroženom srpstvu, Vlada u Beogradu zajedno sa proksi akterima u Crnoj Gori, kao što su pravoslavno bratstvo Miholjski zbor, Srpski nacionalni savjet Crne Gore i Vijeće narodnih skupština Momčila Vuksanovića, savez Srpske narodne odbrane Vasojevića i Limske doline, hibridno stvara pritisak na države u regionu kroz usvajanje deklaracija o zaštiti Srba, kao što je Vidovdanska deklaracija o poništenju priznanja Kosova 26. jula 2023. godine, koja je praćena ispisivanjem grafita „Kad se vojska na Kosovo vrati“ širom Srbije, Crne Gore, entiteta BiH Republike Srpske i Rusije.

Proruski i prosrpski mediji IN4S i Borba i nakon agresije Rusije na Ukrajinu imaju zapaženu ulogu u kanalisanju rusko-srpskog uticaja kroz dezinformacione kampanje, poput one koja je vođena nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, 11. juna 2023. godine.

Jedna od njih je promovisanje narativa da je Srbima zabranjen ulazak u vladu, kao i kampanja uticaja kojom je promovisan stav zvaničnog Beograda o ugroženom srpskom nacionalnom biću na prostoru Zapadnog Balkana.

Uloga tih medija u podrivanju demokratskih procesa i udaljavanju Crne Gore od Evropske unije je neometana, a od dolaska proruskih proksija na vlast oni dobijaju i finansijska sredstva iz državnih kompanija.

skog fronta, odnosno sadašnje koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ Milan Knežević i Andrija Mandić je da poštuju teritorijalni integritet Ukrajine.

Kroz tu tezu oni u javnim nastupima promovišu relativizatorski stav da isto tako poštuju teritorijalni integritet Srbije u odnosu sa Kosovom, subliminalno šaljući poruku da su za njih Krim, Donjeck i Lugansk nezavisni koliko i Kosovo za Srbiju.

Promoteri kremaljske politike više se ne usuđuju da dijele hvalospjeve Vladimiru Putinu, već preko proksi medija i pojedinaca kroz plasiranje narativa koji dodatno dijele crnogorsko društvo, sinhroniziju svoje javne politike sa Srbijom, odnosno Moskvom, navodi se u studiji.

DFC navodi da je evidentna promjena platforme za djelovanje antizapadnih i proruskih snaga u Crnoj Gori u protekle tri godine. Agresija Rusije na Ukrajinu, ali i promjena vlasti, narodnog euroazijskog poodnosno prelazak iz opozicije kreta iz Moskve, 28. septemu vladajuće strukture doprinio bra 2023. godine održan skup Zapadne sankcije kao geopolije da otvorena podrška Rusiji tički instrument neokolonijai Vladimiru Putinu u šešeljevlizma. Na skupu su učestvovali skom maniru nestane. ambasadori Rusije, Venecuele Sada se ona suptilno, kroz sii Kube, kao i protođakon Srpnergetski efekat sa politikom ske pravoslavne crkve Bojan Aleksandra Vučića, plasira u Crnoj Gori. Tradicionalna poČečar. dijeljenost društva, nejake inIdeja navodnog suverenizma stitucije koje su Demokratska u regionu Zapadnog Balkana vezuje se za politike Aleksanpartija socijalista (DPS) i kodra Vučića u Srbiji, Milorada alicioni partneri nedovoljno Dodika u entitetu BiH Repuposvećeno i odlučno gradili blici Srpskoj, Milana Kneženakon obnove nezavisnosti, vića i Andrije Mandića u Crposlužile su kao instrument noj Gori i premijera Mađarske ruskih i srpskih proksija da Viktora Orbana. kroz novu strategiju, nakon Tako je na mitingu „Srbija napreuzimanja vlasti, zaustave de“ od 26. maja 2023. godine u kretanje države ka EU i proBeogradu, na kojem je iskazana movišu regionalne inicijative podrška politici Vučića nakon koje vraćaju Crnu Goru i region u devedesete godine prošmasovnih protesta građana log vijeka. „Srbija protiv nasilja“, interŽilavost ruskog uticaja, kako pretirana ideja suverenizma kroz govore Vučića, Kneževića, se navodi u studiji, postala je Dodika, ali i ministra inostravidljiva nakon akcije crnogornih poslova Mađarske Petera ske Agencije za nacionalnu Sijarta. Tom prilikom, Knežebezbjednost (ANB) iz septembra 2022. godine, kada su vić je elaborirao pojam nezaviuhapšena dva crnogorska drsnosti svoje države i rekao da se Crna Gora danas može nazvati žavljanina, protjerano šest ru„ambasadoristanom“, koristeskih diplomata i zabranjen ulaći narativ da zapadne ambazak za 28 stranih državljana. sade aktivno i opredjeljujuće Ambasada Rusije u Podgorici učestvuju u procesu formiraje reagovala i saopštenjem da nja 44. Vlade Crne Gore. je to neprijateljska aktivnost Na njegov govor nadovezao RUSKI UTICAJ NAKON crnogorskih vlasti i da se obustavljaju konzularne aktivnose i sam Vučić sa antizapad- AGRESIJE nim konstruktom, konstatuju- Glavni promoteri ruskih in- sti do daljnjeg. ći da je ponosan na samostalnu teresa i anti-NATO stavova u Samo tri dana nakon što je rui nezavisnu politiku koju Srbi- Crnoj Gori uskladili su u pot- ski ambasador u Crnoj Gori ja vodi: „Ponosan sam što kod punosti javne nastupe sa poli- Vladislav Maslenikov, u innas ne upravljaju ni ambasa- tičkim nastupima zvaničnika tervjuu za Sputnjik, izjavio da iz Srbije. Glavna teza, kako na- najnovije neprijateljske aktivdori ni druge zemlje“.

Kanalisanje dezinformacionih vode iz DFC-a, koju ponavljaju nosti Podgorice neće ostati bez narativa da je Crna Gora ,,am- lideri nekadašnjeg Demokrat- odgovora, kao i da zvanična Podgorica ne shvata do kraja, Tehnička dokumenta vještačke inteli- koliko će dugoročna biti šteta gencije Vepr navode da Roskomnadod antiruskih koraka koje je u posljednje vrijeme preduzela, zor želi, uz pomoć tog sistema, dobiti tadašnji premijer Dritan Abapotpunu sliku integrisanosti društva, uključujući i socijalne karakteristike po- zović je, 7. oktobra 2022. godijedinaca, kao i psihološke portrete onih koji distribu- ne, smijenio direktora ANB-a Sava Kenteru. iraju informacije stvorene na društvenim mrežama D. MIHAILOVIĆ

18 Povodi

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

POGLED SA STRANE

Bog Janus i jedna želja za 2 Niko ne može da kaže šta će Janus vidjeti u Crnoj Gori od 1. januara 2024. godine, ali sa vjerovatnoćom možemo misliti da će i dalje posmatrati kako joj se duša razdire između Brisela, Ovo želimo Crnogorcima u Beograda i Moskve. To mu je gledala godinama unazad zadnja polovina glave. Posebno od 2020.

2024. godini: Da sami kormilare svojim brodom na Jadra- godine. Prednja polovina će gledati borbu Crnogoraca da sačuvaju državu. Taj napor će vjerovatno nu i sami podižu zastavu na teći u toku silazne moći velikosrpskog režima u Beogradu da se održi na konju. Ko god misli da Lovćenu bez Beograda i Banjaluke i bilo koga drugog. I Podgorica može sa lakoćom da se otrgne od Beograda, veliki je amater Piše: Dragan VESELINOV

neka tako bude svima onima koji su Dukljani, Zećani, Dalmatini, Kotorani, Ulcinjani, Brđani, Crnogorci, Srbi, Budvani, Vlasi, Arbanasi, Barani, Podgoričani, pravoslavni, katolici, muslimani, liberali, demokrate, komunisti, ćiriličari, latiničari - i svim drugim patriotama ne manje važnih i časnih imena i zvanja.

Od složnog naroda jednog govora dobismo u Crnoj Gori rovovske vojske sa govorom baruta. A kada se crnogorski odredi istrebe, ući će u Podgoricu stvarni gospodar. On nije iz Crne Gore, on je u gradu ispod brda turskog imena Avala i na reci keltskim imenom Dunav. Možda je to ime i persijskog, a možda i latinskog porekla - ali nije slovenskog, ni srpskog, ni crnogorskog. A to ime i ta matica povezuju silne narode. I ako to može Dunav, onda to mogu i sve reke i morske obale i u Crnoj Gori. Ko to sada ne želi da vidi, sutra mu nijedne naočare neće otvoriti oči.

daha, jer bi rivalitet dve strane mogao iz čarkanja prerasti u pretnju građanskim ratom. Na to je išao Slobodan Milošević pre 23 godine i izgubio boj u uličnom sukobu.

Pre toga je izgubio sve ratove sa drugim narodima, i našim i tuđim.

Neće stoga biti lako ni velikosrbima u Banjaluci. Njihov vagon zavisi od beogradske lokomotive. A ako Beograd nastavi da uvozi glasače iz Republike Srpske, onda će i Crna Gora da uvozi glasače iz Srbije, bivše Crnogorce, i eto nama stvarnog ,,srpskog sveta“ - u tom svetu neće Crnogorci odlučivati kojim će putem da idu, već velikosrbi iz Beograda. To se sprema posle popisa i olakog deljenja crnogorskog državljanstva strancima?

JAČINA BEOGRADSKE OPOZICIJE

DVA LICA

Nadu nam daje stari rimski bog Janus po kojem se zove mesec januar. On je imao dva lica. Zadnja strana glave mu je gledala unazad na staru godinu, a prednja unapred, na novu. Prva je gledala na prošlost a druga na budućnost.

Niko ne može da kaže šta će Janus videti u Crnoj Gori od 1. januara 2024. godine, ali sa verovatnoćom možemo misliti da će i dalje posmatrati kako joj se duša razdire između Brisela Beograda i Moskve. To mu je gledala godinama unazad zadnja polovina glave. Posebno od 2020. godine.

Prednja polovina će gledati borbu Crnogoraca da sačuvaju državu. Taj napor će verovatno teći u toku silazne moći velikosrpskog režima u Beogradu da se održi na konju.

Ko god misli da Podgorica može sa lakoćom da se otrgne od Beograda, veliki je amater.

Bog Janus će i dalje posmatrati kako se duša Crne Gore razdire između Brisela, Beograda i Moskve

Ništa se od gužve sa beogradskom crkvom i atentatorskim vođama ,,srpskog sveta“ u Crnoj Gori ne bi dogodilo da je Beograd zdrav. I mi bismo se tada međusobno grlili. No, Beograd je izgubio razum u svom svetu promena granica pokušavajući da se vrati na velikosrpske ciljeve od pre Prvog svetskog rata. I stoga jedinog saveznika ima u Moskvi. A Kremlj je napredak ruskog naroda žrtvovao u korist obnove granica iz vremena imperije Romanovih i boljševika.

Da li ste primetili da velikosrpski nacionalisti u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, nikada ne osuđuju velikoruska osvajanja Istočne Evrope, Baltika, Sibira i islamske Azije?

Da li ste primijetili da velikosrpski nacionalisti u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nikada ne osuđuju velikoruska osvajanja Istočne Evrope, Baltika, Sibira i islamske Azije? Nikada zbog moskovske politike nasilne rusifikacije ne osuđuju uništavanje razvoja i kulture tamošnjih naroda. Možda je opravdana naša bojazan da i prijateljske velike sile to mogu da učine - ne jedino zbog kompleksa kolonijalne krivice iz prošlosti

Nikada zbog moskovske politike nasilne rusifikacije ne osuđuju uništavanje razvoja i kulture tamošnjih naroda. Možda je opravdana naša bojazan da i prijateljske velike sile to mogu da učine - ne jedino zbog kompleksa kolonijalne krivice iz prošlosti.

Budu li velike sile opraštale Rusiji ekspanziju u Ukrajini i granično podrivanje istočno-evropskih, baltičkih i azijskih država, onda će joj možda opraštati i podršku Beogradu da osvoji Crnu Goru. Takvu Moskvu i Beograd je do sada gledala zadnja polovina Janusove glave. A prednja?

JANUSOVO OBZORJE

Za Crnu Goru je sigurno smirujuće da bog Janus ne misli da nije važno da li će na Baltiku Letonija pasti pod Moskvu, jer se ne može olako prenebregnuti da je ona izmislila božićnu jelku Hrista Spasa. Neće biti lako Rusiji da ponovo juriša na svetsku svetinju u Letoniji - ali nerazumna glava u Kremlju i to može. To je u savezu sa Hitlerom već učinila 1940. godine. I onda je posle 50 godina izgubila plen.

Crna Gora svakako nema pa-

tent sličan letonskom. To je tako jer velikosrpski nacionalisti ne daju narodu Crne Gore da misli da Sveti Vasilije Ostroški brani Crnu Goru već da zahteva njenu propast u korist Avale. Njega beogradski kaluđeri u Ostrogu premazuju gelom „mirom“ da čudom otrgne državu Njegoša od svog naroda. A narod, kad ga propagandom i korupcijom zalude, onda on, kao i svaki slepi sledbenik, ne misli da Vasilije miriše na gel, već da sam od sebe miriše na cvetnu livadu slobode.

Koji svetac brani Podgoricu? Sve ih je mađijom oteo tuđin iz Beograda. Crnogorci će se stoga braniti bez crkve. Sa vremenom i srećom, uz promenu vlade pod Avalom, uveriće se da postoji i druga Srbija koja nema ništa protiv toga da Podgorica i Beograd gledaju na svet sa oba ravnopravna oka.

Možda Janus vidi Crnu Goru našim očima. Možda joj pridaje važnost strateškog mediteranskog položaja, kao i mi, i pridaje joj civilizacionu dužnost da ne dozvoli kozacima i hajducima da joj otmu zemlju, luke i obalu. Mnogi u njoj znaju da je važno svoj dom odbraniti svojom rukom

ne čekajući na tuđi interes, solidarnost i milost. Istorija uči da je za silne i jače od malih naroda jedino važno da sačuvaju svoj mir preraspodelom teritorijalnog uticaja bez ikakvog vitalnog gubitka svojih ciljeva, ne plačući zbog zanemarivanja malih saveznika. Kada veliki sednu za poker sto sa mapama, onda svi oni u rukama imaju po fleš rojal, a mali oko njih im služe čaj sa kolačićima. No, nemojmo žuriti sa zaključkom da će Evroamerika ostaviti Crnu Goru bez borbe, jer ni veliki ne smeju preko noći da žrtvuju male saveznike bez cenjkanja i mučnog otezanja. Otuda, i te kako ima nade za Crnu Goru.

SLJEDEĆA GODINA

I možda Janus vidi da će sljedeće godine Beograd biti slabiji nego prošle, iako će još više stezati preostale demokratske vrednosti u političkom sistemu Srbije. To bi bilo dobro za Crnu Goru. Rastući sukob srbijanskog režima sa još uvek neveštom i duhom siromašnom opozicijom može jedino da oslabi ukoliko beogradska vlada padne u samoodbranu čistom diktaturom. To bi bilo kratkog

Najjači deo beogradske opozicije zasniva svoj otpor „naprednjačkom“ režimu kritikom njegovog političkog nasilja i pljački naroda. To je očigledno delotvorno. No, u koncept Velike Srbije ona vidljivo ne dira, kao što snažno ne osporava ni režimsku licemernu zloupotrebu kosovskog pitanja za svoju stabilnost. To ne znači da ona to sutra neće jače otvarati.

Moraće.

Sadašnja opozicija u Beogradu je daleko od ideološke jačine opozicije koja je 5. oktobra, 2000. godine oborila ondašnju velikosrpsku politiku. Ona je daleko i od njene masovnosti i organizacione snage. Daleko je i od njenih međunarodnih veza i podrške. Sadašnja opozicija gotovo ni sa kime u jugoslovenskom prostoru ne sarađuje, nema je ni u Crnoj Gori čime se ondašnja opozicija ponosila. I ona, ne samo da se nije jasno odrekla velikosrpskog nacionalizma, već se nije oprostila ni od postojećeg antifederalnog ustavnog uređenja Srbije iz 2006. godine kojim je slomljena lokalna samouprava i potvrđen pad Vojvodine. Sadašnja opozicija nije još napala ideološko jezgro vlasti Vučićeve partije, nije napala ni njen savez sa Crkvom, niti je snažno napala nacionalističku podršku Vladi koju daju mnogi sa Univerziteta i Akademije.

Ona stoga još nema jasnu viziju šta sa Srbijom posle prevrata. Otuda ona samo

Povodi 19 s. vasiljević

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

2024.

nežno pominje i savez sa Briselom, što je prethodna anti-Miloševićeva opozicija otvoreno zastupala i za manje od mesec od prevrata osigurala podršku Ujedinjenih nacija i Evropske unije. To je bio - izvinite na pristrasnosti - neviđen tempo, gde nas je nosio sam Zapad po spremljenom planu. Čekali su na nas, i dočekali su nas.

OVO PRIZNAJEMO

Ali svako mora priznati sadašnjoj opoziciji da uspešno razotkriva porazan kriminal vlade i najvažnijih državnih ustanova – policije, tužilaštva, sudova, servisne administracije i javnih preduzeća. To uvećava narodni bes, ali ne vodi napadu na ideologiju Srpske napredne stranke i njenih saveznika. Opozicija za sada više napada tehniku vladavine „naprednjaka“ a manje razotkriva pogubni velikosrpski nacionalizam i prezir Crnogoraca.

To je razlog zašto Vlada u Beogradu još uvek odoleva opozicionoj kritici potkupljivanjem narodnog poverenja novčanim milosrđem putem uzimanja pozajmica iz inostranstva. To ide uz neuporedivo veću kontrolu informacionog sistema od one koju je razvio Slobodan Milošević. No, za sada, režim ne može da obuzdava kritiku na društvenim mrežama, i tu on još nije dostigao osionost Vladimira Putina u Rusiji.

Kada beogradskoj vladi bude ponestalo spoljnjeg novca za utišavanje naroda, ona će možda i kod sebe ukinuti zdravstveni doprinos - kao što je to preporučila Krivokapićevoj vladi u Crnoj Gori - da time povećava plate i penzije građana uvećavajući truljenje zdravstva.

RUSI I CRNA GORA

Crna Gora zavisi od Moskve samo onoliko koliko ona može da utiče na politiku Beograda prema Podgorici. Nema Rusije u Crnoj Gori bez Beograda. Bez poslušnosti Beograda Moskva je daleko

Koji svetac brani Podgoricu? Sve ih je mađijom oteo tuđin iz Beograda. Crnogorci će se stoga braniti bez Crkve. Sa vremenom i srećom, uz promjenu vlade pod Avalom, uvjeriće se da postoji i druga Srbija koja nema ništa protiv toga da Podgorica i Beograd gledaju na svijet sa oba ravnopravna oka

Podgorica se neće lako otrgnuti od Beograda

od Podgorice koliko i od Rejkjavika na Islandu. Crna Gora tu jedino zavisi od uvoza nafte i ruskog gasa, mada bi to, s obzirom na majski sporazum iz 2023. godine između vlade Dritana Abazovića i američkih investitora u moguće terminale alternativnog tečnog gasa u Barskoj luci, moglo biti od opadajuće važnosti. Verovatno neće.

Taj memorandum je državno neobavezan i protivan je pravilima Evropske unije. On nije proistekao iz javnog internacionalnog građevinskog konkursa. Nije ga - u smislu državnog ugovora - usvojila ni Skupština Crne Gore. A ni postojeća politička raspodela vlasti u Crnoj Gori ne jemči stamenu atmosferu za dolazak američkog kapitala.

Crna Gora nema nerešenih graničnih pitanja sa susedima i nije u sporu ni sa jednom državom u jugoslovenskom i balkanskom prostoru. Nije joj potrebna ruska pomoć. A bude li tu ikakvih zađevica što verovatno ni Janus ne vidi, on će ipak videti da će to da reši politički deo NATO-a i Brisel. Čak i da Rusija želi da opstane u crnogorskom po-

Prednja polovina će gledati borbu Crnogoraca da sačuvaju državu.

Taj napor će vjerovatno teći u toku silazne moći velikosrpskog režima u Beogradu da se održi na konju. Ko god misli da Podgorica može sa lakoćom da se otrgne od Beograda, veliki je amater. Ništa se od gužve sa beogradskom crkvom i atentatorskim vođama ,,srpskog sveta“ u Crnoj Gori ne bi dogodilo da je Beograd zdrav. I mi bismo se tada međusobno grlili. No, Beograd je izgubio razum u svom svijetu promjena granica pokušavajući da se vrati na velikosrpske ciljeve od prije Prvog svjetskog rata.

I stoga jedinog saveznika ima u Moskvi. A Kremlj je napredak ruskog naroda žrtvovao u korist obnove granica iz vremena imperije Romanovih i boljševika litičkom okruženju ona bez velikosrpske iredente u Podgorici malo može. A kako i ova zavisi od beogradskih helikoptera i mlaznjaka Vlade Srbije kojima se besplatno vozi do Avale da bi tamo primala uputstva i novac - a toga u slučaju pada Vučićevog režima neće biti - onda Kremlj može da se oprašta od nepozvanog boravka u Crnoj Gori.

Jeza je sada u nikšićko-pljevaljskoj iredenti. Šta ako 2024. godina bude pogrebna godina za Vučićevu vladu?

Zebe od toga i Dodikova grupa u Banjaluci. A i patrijarh Perić možda moli Isusa da ne dozvoli pad Vučića jer onda u Crnoj Gori pada i prepreka da Temeljni ugovor stigne na Ustavni sud.

BUDIMO OPREZNI

Ne otpisujmo Ruse brzo. Nije nemoguće da Vašington i Brisel prihvate da Rusiji pripadne bar deo osvojenih teritorija u Ukrajini. Ali Rusija hoće čizmom i dalje. Ona gleda na Moldaviju, na Gruziju, i izgubljene islamske republike u Aziji. A tu je i Orbanova Mađarska koja iz svojih teritorijalnih razloga ne osuđuje Rusiju za rat u Ukrajini.

Možda joj Kremlj pomogne da postavi pitanje svojih izgubljenih teritorija u Vojvodini, Hrvatskoj, Ukrajini, Rumuniji i Slovačkoj. A tu onda i Srbija može da doživi veliko razočarenje. Zašto? Zato što Budimpešta čeka da Beograd dobije autonomiju za 40 hiljada Srba na se-

veru Kosova - a ako nje bude, onda Mađarska može da je iskoristi kao novi evropski model rešavanja međunacionalnih odnosa. Tada je zamislivo da Mađarska uz podršku Kremlja zatraži teritorijalnu autonomiju za najmanje 200-250 hiljada bačkih i banatskih Mađara. To bi bila osveta Moskve Beogradu za opovrgavanje velikosrpskog izlaza na crnogorski Jadran. Šta ako Kremlj podrži i obrazovanje autonomnih srpskih opština u Crnoj Gori i preskoči Beograd? Rusi u svojoj istoriji nisu videli autonomije kao federalistički oblik unutrašnjeg jedinstva stanovništva, već kao torpeda za razaranje države. U suprotnom, Moskva bi imala stvarnu međunacionalnu federaciju bez rusifikacije. Zato je kod njih federacija propagandna fasada.

Ima toga još, ali mi nemamo Janusove oči da se dalje upustimo u izgledna proročanstva.

ŠTO NAS SMIRUJE

Beogradska patrijaršija je glavni adut aktuelnog režima u Srbiji

Smiruje nas deo osnivačke zamisli i deo mirotvorne istorije iz Lige naroda posle Prvog svetskog rata i praksa Ujedinjenih nacija posle Drugogo svetskog rata. Možda ćete to primiti sa nevericom jer Liga naroda nije sprečila raspad nade za svetski mir 1939. godine, kao što ni Ujedinjene nacije nisu pobedile interese velikih sila u svom Savetu bezbednosti posle 1945. godine. Ali šta umesto toga?

Liga naroda i Ujedinjene na-

cije jesu duh vapaja da prekinemo da se međusobno krvlju borimo za preraspodelu zemljišta i otimanje prirodnih bogatstava. Bar da smanjimo sukobe ispod pretnje nuklearnog samouništenja i bilo kakvih fizičkih istrebljenja. Za to su neprekidno potrebni veliki političari, ne samo filozofi, jer ni oni ne mogu prikriti da ne mogu zauzdati silinu ljudskog bića. Ni religija. Ko onda to? To može jedino onaj ko uspe da stvori ravnotežu između konkurencije i trijumfa među nama sa časnim životom za sve one koji nisu nagrađeni peharom slave.

Ništa ovde nije novo rečeno, jedino smo se i mi pridružili želji za neprekidnom tvorbom etike mira i trpeljivosti, ali i prihvatanja konstruktivne nejednakosti. Nejednakost je motor razvoja, a socijalna ravnoteža je uslov opšteg jedinstva. Trijumf i uteha moraju ići zajedno.

Niko među nama nije naivan da će se to trajno desiti 2024. godine, a možda niti ijedne naknadno. Progres nije fiziološki zadat kako je to mislio Sen Simon, i on se neće događati prinudom prirode. Zato je rizik od neuspeha stalan.

NIJE JANUS SAM

Kada smo 2000. godine u Haifi, u Izraelu, dobili od imama na poklon u persijskom bahaističkom vrtnom i grobnom svetilištu „biblijski“ program njihovog mučeničnog osnivača Baba iz 19. veka ,,The Kitab -i-aqbas“, sa pozivom na svetsko jedinstvo različitih religija, nacija, rasa i socijalnih staleža, videli smo samo još jednu struju koja nije izgubila nadu da je moguće svetsko jedinstvo hrišćana, muslimana, zoroastrana, hinduista, budista i drugih kultova. U religiji se uistinu to teško može, ma kako se to trudio veličanstveni teolog Hans Kung i mnogi drugi katolici da pronađu tačku beskonfliktne međuverske saglasnosti.

Veliki dokaz za to je enciklika Fratelli Tutti pape Franje iz 2020. godine sa kojom je objavio da i ljudi sa svetovnom etikom mogu zaslužiti mesto na nebesima. To jeste ponekad zaneseno, nedoučeno i polupismeno govorio Sv. Franja Asiški u 13. veku, ali napismeno nije nijedan papa.

To je za hrišćanstvo revolucija, jer je sada sam papa, novi Franja, kazao da religija više nije neophodna, ali da nije ni izlišna.

Zar on nije time divno matirao i Srpsku pravoslavnu crkvu koja tvrdi da Crnogorci ne postoje a da ni Srbina nema bez jevrejskog Hrista gde ona o njemu više zna od Jevreja?

Ovo smo naveli da ohrabrimo sve one u Crnoj Gori koji žele jedinstvo radi opstanka svoje države. Tu im neće pomoći ni ovakvi Beograd, ni Moskva, niti Crkva. To jedino mogu učiniti sami Crnogorci svojom narodnom etikom i onda će nova 2024. godina biti njihova godina sreće, zdravlja i slavlja. Živeli!

20 Primjeri

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Susreti: Andrijevčanin Marko Vulević, najbolji student Univerziteta Crne Gore

Iako sada niže akademske uspjehe, prva sedmica na fakultetu mu nije pala lako, prisjeća se Vulević za Pobjedu.

– Sjećam se da sam odmah na početku nazvao majku i rekao da sam promašio fakultet i da je trebalo nešto drugo da upišem.

Mislio sam da su svi ostali bolji, te da za mene nije fakultetsko obrazovanje. Strah je počeo da me jede. Međutim, tada nijesam znao da je svaki početak težak i da ne valja odmah odustati i dići ruke. Prije studiranja, kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje sam navikao da uz malo truda budem najbolji.

Više to nije bilo tako. Trebalo je mnogo više truda, rada i zalaganja kako bih ostvario neki vidljiv rezultat. Postoji jedna lijepa arapska poslovica, a ona glasi: ,,Gdje nema kiše, nema ni egzotičnog bilja“. U ovom svijetu kosmopolitskog bilja, budimo ono egzotično i endemično bilje. Budimo i efemere boljeg sjutra – poručio je on.

Put do prosjeka 10 za njega, kako kaže, nije bio težak, već izazovan.

– Za ovakav prosjek jeste glavni faktor znanje, ali na putu do njega stoji ,,mali milion“ drugih faktora. Kako nam ni

Dok svi ne budemo rodno ravnopravni, niko nije. Feminizam i ideje rodne ravnopravnosti su za svakog i nijesu nikakav atak na muškost. Tradicija nam je prijatelj, ali tradicionalizam koji obuhvata toksične obrasce naučenog ponašanja nije – kaže Vulević

Pjesništvo kao bijeg od realnosti Marko Vulević se od osnovne škole bavi pjesništvom, a svoju prvu zbirku pjesama i proze ,,Išta bolnije“ izdao je 2018. godine.

– Pjesništvo za mene predstavlja bijeg od stvarnosti.

Pisati znači živjeti i proživljavati. Kroz poeziju se trudim stvarati sponu među mikrokosmosima. Sve na ovom svijetu ima svoju priču. Svaka stvar, emocija, momenat - ukratko, svaki mikrokosmos. Na umjetnicima je da probaju te priče iskazati na jedan božanski način. Koliko god se mi međusobno razlikovali, pred kvalitetnim umjetničkim djelom svi ćemo ostati bez riječi. Riječi nas grade, riječi nas ruše. Riječi nas oduševljavaju, ali nas i zgrožavaju. Riječi su bog i Bog je riječ. Da li bismo postojali bez riječi? Na kraju krajeva, ostaće samo pisana riječ.

O svemu i ni o čemu – objašnjava Vulević.

Marko Vulević

svaki dan nije isti, tako je i sa studiranjem. Nekad se desi da predmet veoma brzo naučimo, a nekad ne. Mada, sve je to normalno. Bilo bi dosadno kad bi sve bilo lako i jednolično. Trudim se da svoje vrijeme organizujem tako da uvijek stignem da ostvarim sve ono što zacrtam. Ponekad uzmem veći zalogaj obaveza nego što treba, ali dobra organizacija je pola obavljenog posla. Jako je bitno da shvatimo da učenje i sticanje novih znanja nijednom studentu ne treba da predstavljaju neprijatelja, već nešto u čemu uživaju i pronalaze zadovoljstvo – naveo je Vulević.

Ističe da ne podliježe pritiscima koje nose visoka akademska očekivanja.

– Moja dosadašnja obrazovna i akademska dostignuća ne predstavljaju rezultat ispunjavanja tuđih očekivanja, već želje da pomjeram sopstvene limite. Tuđa ograničenja nijesu naša. Možemo mnogo više od onog što se očekuje od nas.

Sve ovo radim zbog sebe i želje da sebi dopustim da rastem i cvjetam. Ništa ne uspijeva kao uspjeh – kazao je on.

U ostvarivanju zacrtanih ciljeva najveća su mu podrška majka Slavica Vulević i prijatelji.

– Majka je uvijek tu za mene i nerijetko me motiviše da budem borac. Nema na svijetu većih boraca od naših majki.

Iako mnogi kažu da država i svijet počivaju na nekoj vrsti vlasti ili sudovima, naši domovi počivaju na našim majkama.

Zahvaljujući prvenstveno njoj sam sve ono što jesam danas – navodi on.

FPN KAO PRAVI IZBOR

Iako je kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje učestvovao na takmičenjima iz matematike, hemije i biologije, prilikom odabira fakulteta odlučio se za društvene nauke.

– U 21. vijeku jako je bitno da budemo multidisciplinarna bića, ponovno otjelotvorenje renesansnog homo universalisa, te da vladamo različitim vještinama i znanjima. Upravo iz ovog razloga sam odlučio upisati Fakultet političkih nauka, smjer Politikologija - međunarodni odnosi. Kroz dosadašnje studiranje sam izučavao različite oblasti, kao što su: filozofija, politikologija, istorija, diplomatija, ekonomija, statistika, jezici, antropologija, pravne nauke i slično. Stvarno je istina da što više znamo, to više vrijedimo – zaključuje Vulević.

Objašnjava da motivaciju za uspjeh nalazi u želji da rodnu Andrijevicu prikaže kao mjesto iz kojeg potiču obrazovani i uspješni ljudi.

– Kao mali, čuo sam od bake da je za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugo-

slavije u dolini Lima bilo najviše intelektualaca po metru kvadratnom. To me motivisalo da budem jedan od njih. Želio sam da pomjeram sopstvene limite i letim slobodno kroz oblake života ka suncu sreće i uspjeha. Ovom svijetu fali proaktivnih i obrazovanih mladih ljudi koji su spremni mijenjati svijet nabolje. Od malena sam bio perfekcionista i spreman da se maksimalno posvetim onom što me interesuje, a posebno kada je u pitanju izučavanje. Sjećam se da bi mi majka ponekad davala novac da joj više ne postavljam pitanja, jer sam bio jako iritantan sa svojom radoznalošću – ispričao je Vulević za Pobjedu.

VELIKI USPJESI

Zahvaljujući univerzitetskim postignućima, pružaju mu se prilike i van teritorije Crne Gore.

– Trenutno sam dobitnik prestižne stipendije ,,Konrad Adenauer“ Fondacije i stipendije za najbolje studente koju je raspisalo Ministarstvo pro-

svjete, nauke i inovacija Crne Gore. Zahvaljujući NDI-u, trenutno stažiram u Odboru za međunarodne odnose i iseljenike pri Skupštini Crne Gore. Član sam Mense, Međunarodne organizacije natprosječno inteligentnih ljudi. Uključen sam u nekoliko nevladinih organizacija, od kojih mi je lično najdraža UNDP. U UNDP-u, bio sam uključen kroz programe ReLoAD i Next Generation. Zahvaljujući programu Next Generation, naučio sam mnogo toga o važnosti rodne ravnopravnosti. Dok svi ne budemo rodno ravnopravni, niko nije. Feminizam i ideje rodne ravnopravnosti su za svakog i nijesu nikakav atak na muškost. Tradicija nam je prijatelj, ali tradicionalizam koji obuhvata toksične obrasce naučenog ponašanja nije – poručuje Vulević.

Prije dvije godine dobio je SUSI stipendiju američke vlade, zahvljujući kojoj je dio svojih studija proveo u SAD na Državnom univerzitetu Arizone.

– Smatram studijski sistem u PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Kada sam saznao da sam jedini student na Univerzitetu Crne Gore sa prosjekom 10, zaplakao sam od sreće i odmah nazvao majku. Pošto dolazim iz Trešnjeva, manjeg sela u Andrijevici, često sam nailazio na predrasude i stereotipe da ,,od mene neće biti hljeba“ i da mi je bolje da se ,,uhvatim motike“, umjesto što učim i čitam knjige.

Drago mi je da sam dokazao da i djeca iz manjih sredina mogu biti najbolja u onom čemu se posvete. Na kraju krajeva, nije bitno odakle potičemo, već što potiče iz naših umova i duša – ispričao je za Pobjedu student Fakulteta političkih nauka Marko Vulević, koji je dobitnik nagrade za najboljeg studenta svog fakulteta.

Nema prepreka na putu do znanja PRIVATNA ARHIVA

Na početku sam mislio da sam promašio fakultet i da su svi bolji od mene. Za prosjek 10 jeste glavni faktor znanje, ali na putu do njega stoji ,,mali milion“ drugih faktora. Tuđa ograničenja nijesu naša. Možemo mnogo više od onog što se očekuje od nas. Nije bitno odakle potičemo, već što potiče iz naših umova i duša – kazao je za Pobjedu Marko Vulević

Najteže je biti dijete Vulević objašnjava da se sa najvećim izazovima na svom putu do uspjeha susreo kao dijete.

– Tokom osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja sam nerijetko bio žrtva nasilja. Vršnjaci su me ismijavali. Imao sam osjećaj da je čitav svijet protiv mene. Kažu da je najteže biti odrasla osoba, ja to svjesno negiram. Glasno tvrdim da je najteže biti dijete. Tada smo tako mali, a nosimo se sa velikim problemima... Vremenom sam shvatio da su strahovi ponekad naš najveći neprijatelj.

Ne smijemo dozvoliti strahovima da nas savladaju. Nadvladajmo mi njih. Jači smo – poručuje Vulević.

NAJVAŽNIJA PODRŠKA : Vulević sa majkom Slavicom

Crnoj Gori jako kvalitetnim, iako je američki umnogome tehnološki napredniji. Međutim, postoji kulturološka razlika između našeg i njihovog obrazovnog sistema - tamo će kvalitetni i perspektivni studenti biti više cijenjeni i poštovani nego ovdje. Oni se trude da svoje najbolje studente sačuvaju za sebe i svoj prosperitet. U Crnoj Gori, s druge strane, najbolji studenti nerijetko odu na akademska i poslovna usavršavanja vani, bez namjere da se vrate. Postoji toliko država sa izdašnim i dragocjenim resursima, a opet su siromašne. Takva je i Crna Gora, jer svoj najznačajniji resurs (kvalitetne i obrazovane mlade ljude) rijetko kada umije sačuvati i spriječiti u ideji za emigracijom – navodi Vulević.

Ono što je, kako kaže, najbitnije, jeste staviti svoje potrebe na prvo mjesto.

– Imam vremena za sebe, a da li vrijeme ima dovoljno vremena za mene? Vrijeme je tu, mi smo ti koji trče kroz njega. Žurimo da negdje stignemo, a opet nas uvijek prati osjećaj da kasnimo. Šalu na stranu, trudim se uvijek odvojiti vremena za trening, čitanje i druženje sa bliskim prijateljima. Ne bi bilo dobro da nemamo vremena za sebe i svoje potrebe, jer ne treba nam niko na svijetu biti preči od nas samih. Nije sebično stavljati sebe i svoje potrebe na prvo mjesto – poručuje on.

Na pitanje o planovima za budućnost, Vulević odgovara da ne želi da ih kalupi unaprijed.

– Smatram da bi život bio dosadan kada bismo naše postojanje robotizovali i uvijek znali što želimo. Sasvim je normalno da čovjek u 21. vijeku želi da se oproba u različitim profesionalnim sferama. Ako bismo znali kakav će naš život biti od početka do kraja, vrijedi li ga onda živjeti? Čovjek je i biće neizvjesnosti – zaključuje on.

Mlađim i budućim univerzitetskim kolegama poručuje da ih kroz studiranje vode hrabrost i upornost.

– Tuđa ograničenja nijesu naša. Ako neko drugi nešto ne može, to ne znači da mi nećemo uspjeti. Nijesmo u istoj mjeri svi dovoljno hrabri da stalno izlazimo iz zone komfora i rizikujemo. Svakako da ne smijemo da dozvolimo da nas strahovi nadvladaju i obeshrabre. Na kraju krajeva, nebo je granica – zaključio je Vulević za Pobjedu.

Ivona RADONJIĆ

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing

21

22 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 23

24 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 25

26 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 27

28 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Prva banka Crne Gore vam želi uspješnu Novu 2024. godinu.

DA SVAKA IDEJA NAĐE PUT DO REALIZACIJE!

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 29

30 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Srećnu i uspješnu 2024. godinu svim građanima želi

Marketing

31

32 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Neka 2024. bude godina rezultata i ispunjenih obećanja.

Uz dobro zdravlje, želim vam srećne nastupajuće praznike!

Milojko Spajić PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE

Svim građanima Crne Gore Zavod za zapošljavanje želi srećne predstojeće praznike

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 33

34 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 35

36 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

ŽELIMO VAM SREĆNE PRAZNIKE I USPJEŠNU NOVU GODINU! #vjerujusebe

-

srecni PR AZNIci

Ove praznike proslavi baš kako želiš, uz omiljena jela, najdraže ukrase, sjajne poklone i ono najbitnije tvoje voljene.

Želimo ti srećne praznike!

Marketing 37

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Srećnu i uspješnu

Novu godinu želi vam EKIP!

38 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 39

SVIM GRAĐANKAMA I GRAĐANIMA CRNE GORE SREĆNU I USPJEŠNU 2024. GODINU ŽELI

40 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

BIOHEMIJSKA I MIKROBIOLOŠKA LABORATORIJA

InVitro Srećni

novogodišnji praznici

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Srećna Nova godina i Božićni praznici FUDBALSKI SAVEZ CRNE GORE

Prijestonica Cetinje svim građankama i građanima Crne Gore upućuje najtoplije čestitke povodom predstojećih praznika!

Neka vam Nova godina donese radost, mir i prosperitet, a svaki dan bude ispunjen zdravljem, srećom i uspjehom u svakom segmentu vašeg života.

U nadi da ćemo zajedno graditi bolju budućnost za našu zemlju, želimo vam srećnu i uspješnu Novu 2024. godinu!

Marketing

41

42 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Svim građankama i građanima Crne Gore želimo da Nova godina donese dobro zdravlje, porodičnu sreću, ljubav i blagostanje Srećna vam 2024. godina

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 43

44 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 45

REGAGEN Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti

Srećna Nova 2024. godina

Srećnu Novu godinu želi vam preduzeće 7. AVGUST d.o.o. Podgorica

46 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Srećni

novogodišnji i božićni praznici!

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Marketing 47

Cijenjenim potrošačima, poslovnim partnerima i svim građanima Crne Gore želimo srećne novogodišnje i božićne praznike Sve najbolje, Goranović!

48 Marketing

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Opština BijelO pOlje

Srećnu Novu 2024. godinu želi vam OPŠTINA BIJELO POLJE

Turizam 49

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

INTERVJU: Ana Tripković-Marković, direktorica NTO CG

Jača turistička promocija u Zapadnoj Evropi u 2024.

PODGORICA - Uprkos brojnim izazovima, koji su zadesili globalnu turističku industriju, Crna Gora je ostvarila uspjeh što potvrđuju statistički podaci i priznanja međunarodnih institucija poput Evropske komisije za putovanja (ETC) i Svjetske turističke organizacije (UNWTO). U intervjuu za Pobjedu, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, dr Ana Tripković-Marković dijeli svoje perspektive o ključnim postignućima, doprinosu, te o planovima i marketinškim strategijama za promociju Crne Gore na ključnim tržištima.

- Vjerujemo da su naše promotivne aktivnosti doprinijele bilježenju rastućih trendova u turizmu. Od početka 2023. godine do danas, promotivnim aktivnostima su obuhvaćene 33 zemlje, prezentovana je ponuda naše destinacije na 18 međunarodnih sajmova, realizovan je dolazak oko 50 turoperatora, organizovano je 30 studijskih posjeta medija, što je rezultiralo odličnom medijskom vidljivošću u prestižnim medijima Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Austrije, Poljske, Belgije i šire. Zahvaljujući poslovnim radionicima, čiji je organizator NTO CG, oko 300 turističkih privrednika Crne Gore je prezentovalo svoju ponudu turoperatorima sa emitivnih tržišta - kazala je Tripković-Marković.

POBJEDA: Što je sve obilježilo crnogorski turizam u 2023. godini?

TRIPKOVIĆ-MARKOVIĆ: Ako uzmemo u obzir sve okolnosti, odnosno činjenicu da su prethodne godine bile izazovne za crnogorski turizam, možemo reći da smo tokom 2023. godine bilježili dobre rezultate. To pokazuju statistički podaci, ali i pohvale koje dolaze sa međunarodnih adresa.

Dobri rezultati prepoznati su i od strane vodećih međunarodnih institucija u turizmu, Evropske komisije za putovanja (ETC) i Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Crna Gora se u kvartalnim i mjesečnim izvještajima ETC izdvaja kao jedna od zemalja s najboljim rezultatima u turizmu tokom 2023. godine. Tako se, prema najnovijem izvještaju za tekuću godinu, naša zemlja našla na drugom mjestu po rastu broja turista u odnosu na 2019. godinu. Pored toga, Svjetska turistička organizacija, u svom trećem kvartalnom izvještaju za ovu godinu,

Pored ovih tržišta, imaćemo intenzivniju promociju koja će obuhvatiti i baltičke zemlje, Belgiju, Poljsku, Skandinaviju, Češku, Slovačku, tržište regiona i šire. Planirano je učešće na nekim od najznačajnijih sajmova turizma u Evropi, ali i Kini, Sjedinjenim Američkim Državama... - poručuje Tripković-Marković navodi da se Crna Gora nalazi u grupi zemalja s najvećim rastom u prihodima od turizma tokom prva tri kvartala tekuće godine u odnosu na 2019. godinu.

O dobrom pozicioniranju naše države na evropskoj mapi destinacija, tokom ove godine, svjedoči i podatak da se, u mjesečnim izvještajima ETC, Crna Gora duže od godinu nalazi na listi TOP 10 najbolje ocijenjenih destinacija od strane posjetilaca onlajn platformi za putovanja.

POBJEDA: Na koji način je Nacionalna turistička organizacija doprinijela dobrim rezultatima u turizmu tokom 2023. godine?

TRIPKOVIĆ-MARKOVIĆ: Pored promotivnih aktivnosti, naše prisustvo na digitalnim platformama je ojačano kroz velike marketinške kampanje, poput kampanje na televizijskim i onlajn kanalima BBC-ja, kao i kampanje sa vodećom globalnom platformom za putovanja u Velikoj Britaniji Expedia, koja je rezultirala rastom rezervacija sa ovog tržišta za čak 48 odsto. Istakla bih i kampanju sa najvećim britanskim turoperatorom Jet2holidays koja je doprinijela otvaranju novih avio-linija iz Londona i Birmingema od strane jedne od vodećih britanskih avio-kompanija. Kampanja je trajala dva mjeseca i putem objavljenih banera, priloga na radiju, objava na društvenim mrežama i imejl marketinga imala doseg od oko 16,65 po miliona ljudi. Time je kampanja prevazišla projektovane rezultate za više od 143 posto kada su u pitanju objavljeni baneri.

Zasluge NTO za dobre rezul-

tate u turizmu su prepoznate i od strane Evropske komisije za putovanja, koja u svom drugom i trećem kvartalnom izvještaju navodi da su promotivne aktivnosti NTO zaslužne za to što Crne Gora prednjači u odnosu na druge evropske destinacije po ostvarenom rastu turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu.

POBJEDA: Kako NTO planira promovisati Crnu Goru iduće godine?

TRIPKOVIĆ-MARKOVIĆ: NTO u planu ima, stavljajući poseban fokus na tržišta od strateškog značaja, poput Francuske, Velike Britanije i Njemačke. Pored ovih tržišta, imaćemo intenzivniju promociju koja će obuhvatiti i baltičke zemlje, Belgiju, Poljsku, Skandinaviju, Češku, Slovačku, tržište regiona i šire. Planirano je učešče na nekim od najznačajnijih sajmova turizma u Evropi, ali i Kini, Sjedinjenim Američkim Državama... U kontinuitetu ćemo organizovati studijske posje-

O dobrom pozicioniranju naše države na evropskoj mapi destinacija, tokom ove godine, svjedoči i podatak da se, u mjesečnim izvještajima ETC, Crna Gora duže od godinu nalazi na listi TOP 10 najbolje ocijenjenih destinacija od strane posjetilaca onlajn platformi za putovanja

te prestižnih medija, što nam osigurava dobru medijsku vidljivost, koja je vrlo važna u promociji. U planu su i brojne studijske posjete turoperatora i organizacija poslovnih radionica, kako bismo našoj privredi olakšali umrežavanje s potencijalnim klijentima. Digitalni kanali promocije će nam biti jako važni u narednom periodu, te su pred nama velike marketinške kampanje s globalnim medijskim kućama i platformama za putovanja.

POBJEDA:Koje su vaše aktivnosti u promociji sjeverne crnogorske regije?

TRIPKOVIĆ-MARKOVIĆ: NTO, u okviru svojih nadležnosti, radi na kontinuiranoj promociji sjeverne regije prepoznajući njen značajan turistički potencijal. Jedan od naših ključnih pristupa u promociji sjevera jeste organizacija studijskih posjeta medija i turoperatora. Upravo kroz lično iskustvo, predstavnici medija i turoperatora imaju priliku osjetiti duh mjesta, upoznati lokalno stanovništvo i razumjeti jedinstvene aspekte turističke ponude. S posebnom

pažnjom radimo na promociji sjevera na međunarodnim sajmovima, pružajući priliku lokalnim turističkim organizacijama s turistički manje razvijenih područja da, kroz zajedničke sajamske nastupe i prezentacije, promovišu široku lepezu svoje ponude bez plaćanja participacije.

Već tri godine zaredom predstavnici NTO CG obilaze sve lokalne turističke organizacije sjevera u cilju izrade detaljne analize njihovog poslovanja i utvrđivanja problema s kojima se suočavaju na terenu. Na osnovu tih analiza donose se adekvatne mjere pomoći u cilju unapređenja turističke ponude i prevazilaženja izazova u promociji. Neke od mjera, realizovane u ovoj godini, su obuke iz onlajn marketinga, kreiranje turističkog proizvoda, upravljanje međunarodnim projektima, a realizovana je i donacija softvera za prijavu boravka turista.

Dodatno, u želji da obogatimo zimsku turističku sezonu, organizovaćemo besplatan ski bus koji će povezivati Podgoricu i Ski centar Kolašin 1600. Ova inicijativa ima za cilj stvaranje dodatne vrijednosti za posjetioce, omogućavajući im lakši pristup ski centrima.

POBJEDA: Koje marketinške strategije planirate primijeniti za promociju Crne Gore na ključnim tržištima poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije?

TRIPKOVIĆ-MARKOVIĆ: NTO CG realizuje aktivnosti na izradi strategije komunikacije za novu marketinšku kampanju usmjerenu ka prioritetnim tržištima Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Nova kampanja ima za cilj pozicioniranje Crne Gore kao cjelogodišnje destinacije sa autentičnim iskustvom, inspirisanje različitih ciljnih grupa da posjete Crnu Goru i povećanje prosječne potrošnje po turisti.

Realizacija kampanje će započeti putem digitalnog marketinga na globalnim platformama i putem društvenih mreža.

Planirana je izrada novog destinacijskog spota s ciljem prikazivanja Crne Gore kao izuzetne destinacije sa prirodom koja oduzima dah, bogatom kulturnom baštinom i uzbudljivim aktivnostima.

POBJEDA: U kojim tržištima vidite potencijal i da li je potrebno raditi na boljoj avio-povezanosti?

TRIPKOVIĆ-MARKOVIĆ: Pored Velike Britanije, Francuske i Njemačke, koje imaju veliki potencijal, što nam dokazuju i statistički podaci, smatram da i neka tržišta Srednje i Istočne Evrope, poput Poljske, Češke i baltičkih zemalja, imaju značajan potencijal. To su uglavnom tržišta sa kojih smo ove godine bilježili rast broja turista u odnosu na 2019. godinu, a smatram da će se takvi trendovi i nastaviti. Crna Gora je, prema drugom kvartalnom izvještaju ETC, na prvom mjestu u Evropi po rastu broja turista iz Francuske i Velike Britanije.

S navedenim tržištima uglavnom imamo dobru avio-povezanost. Međutim, unapređenje avio-povezanosti s ovim tržištima je značajno za nas, kako bismo i van turističke sezone bilježili dobru posjetu.

Veliki značaj pridajem i udaljenim tržištima Bliskog istoka, Kine i SAD. Za ova tržišta nam je posebno važna zajednička promocija sa zemljama regiona. Tako smo ove godine realizovali vrlo zanimljivu kampanju Essential Balkans, koja targetira turoperatore s tržišta SAD u saradnji sa turističkim zajednicama Rumunije i Srbije Kada je riječ o Bliskom istoku, posebno bih istakla tržište Saudijske Arabije, gdje smo ove godine imali dvije poslovne radionice sa po 100 turoperatora s ovog tržišta. Postoji ogromno interesovanje za ponudu naše destinacije, ali u krajnjem zavisimo od vizne liberalizacije i avio-povezanosti.

POBJEDA: Kako NTO vidi ulogu digitalnih kanala u promociji turizma i koje konkretne korake preduzimate kako biste maksimizirali onlajn prisutnost Crne Gore?

TRIPKOVIĆ-MARKOVIĆ: Danas je promocija putem digitalnih kanala od presudnog značaja, posebno kada se uzmu u obzir promjene navika i potrebe turista. Ovaj vid promocije omogućava globalni doseg, a putem promotivnih kampanja na nekim od najznačajnijih svjetskih medija i globalnim platformama imamo mogućnost da predstavimo šta to sve naša destinacija nudi. Zahvaljujući kampanjama NTO CG, ove godine je ponuda naše destinacije predstavljena na televizijskim i onlajn kanalima BBC-ja, kao i putem globalnih platformi za putovanje, kao što su Expedia i Amadeus.

N. KOVAČEVIĆ

50 Kultura

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Crna Gora na Novu 1884. godinu, kada je započeo pozorišni život i krenuo uzlet crnogorske kulture

„Štice“ što svijet znače Piše: Luka I. Milunović Neposredno pred dolazak svake nove godine obično se, nekako sama od sebe, pokrenu razmišljanja o prošlosti i śećanja na godišnjice važnih događaja sa naših prostora. Često se otvara pitanje: koliko nama u stvari kraj prolazeće i sami početak nove godine donosi jasne naznake onoga što u nastupajućim mjesecima možemo očekivati?

Na Cetinju se još nije potpuno stišalo slavlje kojim je dočekan 1. januar 1884. godine, a već sljedeće večeri (2. I) odigrao se događaj koji će postati ugaoni kamen u zdanju crnogorske kulture. Odigrana je pozorišna predstava. Počeo je organizovani pozorišni život u Crnoj Gori, koji se može dokumentovano pratiti

Odgovori postaju posebno interesantni za godine koje su donijele značajne događaje za naš narod i državu. Za crnogorsku kulturu godina 1884. je svakako jedna od najznačajnijih. Valja se zato osvrnuti na prvi od niza naročito značajnih događaja u crnogorskoj kuluturi koji će 1884. godinu učiniti izuzetnom. Na početku nastojimo da uz oslonac na pisanje crnogorske periodike oslikamo opštu atmosferu u prijestonici Knjaževine Crne Gore prije četrnaest decenija, sa samoga početka 1884. godine.

PARČE VREMENA

Na prvoj stranici prvoga broja za 1884. godinu koji nosi datum 1. januar, od početka opširnoga uvodnika ,,Glas Crnogorca“ donosi šira razmatranja o prolaznosti vremena: ,,Parče vremena – za beskonačnu vječnost vaseljenje ništa, za kratkovjeki život ljudski mnogo – otkida se iz tkanja našega života, noseći sa sobom biljeg našega rada, a ostavljajući nas da i dane od mlade godine ispunimo onijem što imamo i umijemo“. Autor uvodnika će u nastavku, ocjenjujući proteklu, ukazati na politički i društveni trenutak pred dolazak nove 1884. godine, koja upravo treba da otpočine: ,,Godina je mira za nama – neobična stvar u Crnoj Gori! Šesta je to godina, kako je Bog Svemogući udijelio Crnoj Gori najviši blagoslov svoj – vremena mira“.

Već iz narednoga broja „Glasa Crnogorca“ (8. I) u okviru rubrike ,,Domaće vijesti“ saznajemo nešto više o atmosferi na Cetinju pri samome kraju 1883. te kako je ,,po starodavnom običaju“ dočekana Nova 1884. godina. Po tada već ustaljenim navikama ,,mnogi narod iz Crne Gore okupio se na Cetinje, naročito glavari i mnogi važni ljudi“. Nije, naravno, narod i glavare samo obilježavanje smjenjivanja stare i nove godine dovodilo na Cetinje. Treba, naime, imati na umu da se u to vrijeme znatan dio ukupnoga finansijskoga prometa (isplata plata, te naplata dugova, drugih obaveza, poreza i ostalih davanja prema državnoj blagajni) obavljao tri puta godišnje (Na Vasiljevdan – 1. januara, te na Đurđevdan i Mali Gospođindan). Pored pomenutih razloga, da kažemo finansijske

uzevši, neočekivano dobro, neki vele upravo sjajno“.

Prikazujući uz analizu sukob izdaje i ljubavi – Stanka i Danice, u recenziji predstave autor će provestu čitaoca kroz fabulu drame. U oba nastavka uglavnome se prati glavni lik, Stanko i pri tome ne štede komplimenti za nastup protagoniste: ,,G. Jov. Popović Lipovac pokazao se potpuno dorastao svojoj neblagodarnoj ulozi. Na nekim mjestima bio je pravi virtuoz“.

Odmah zatim, poslije opisa prikaza na sceni Stankovoga duševnoga stanja, recenzent konstatuje: ,,U tim trenutcima bio je g. Lipovac upravo klasičan“.

Pohvaljeni su i drugi protagonisti, da bi se uz svu suptilnost odnosa prema učešću đevojaka u ovom događaju zaključilo kako su upravo one zasvjedočile do koje bi se razine mogao razviti dramski izraz na sceni kada bi bilo dobre pozorišne pouke. Poslije ovakvoga zaključka, koji nam danas govori da autor vidi pokazanu sklonost i talenat, ali i potrebu dramske pouke i obrazovanja, stoji konstatacija: „No, daće Bog!“ Valja nam primijetiti da je od ovoga zapažanja, rekli bismo kratkoga uzdaha, Jovana Pavlovića iz 1884. godine, trebalo da proteče više od jednoga stoljeća, pa da Crna Gora dobije Fakultet dramskih umjetnosti.

ATMOSFERA

Zavjesa Kraljevskog pozorišta Zetski dom iz 19. vijeka

prirode, dolazak na Cetinje je mogao biti motivisan i mogućnošću neposrednoga susreta sa Gospodarem, ili kojim visokim državnim zvaničnikom, a što je opet nerijetko rezultiralo riješavanjem kakvoga problema (sudskoga, upravnoga, ličnoga ...), te preporukom za: napredovanje u službi, dobijanje zapošljenja ili odlikovanja.

Za ovu priliku Prijestonica države se oblačila u svečano ruho: ,,Varoš naša bila je već uoči nove godine okićena zastavama, a u večer na sve strane rasvijetljena“. Na crnogorskome dvoru sve je, takođe, bilo prilagođeno svečanome događaju: ,,U svijetlome dvoru zatekao se te večeri oko Njegovog Visočanstva Knjaza lijep broj odabranih ljudi iz Crne Gore, koji su u razgovoru s uzvišenim Gospodarem svojim dočekali novu godinu, koja je u 12 ura noći pozdravljena 21 topovskim metkom ʼsa ćipuraʼ i gromoglasnim ʼživio’, te se iz svijetloga dvora orilo po cijelom Cetinju“.

UGAONI KAMEN

Na Cetinju se još nije potpuno stišalo slavlje kojim je dočekan 1. januar 1884. godine, a već sljedeće večeri (2. I) odigrao se događaj koji će postati ugaoni kamen u zdanju crnogorske kulture. Odigrana je pozorišna predstava. Počeo je organizovani i kontinuirani pozorišni život u Crnoj Gori, koji se može dokumentovano pratiti. Prikazana je istorijska drama u stihu čiji je autor niko drugi nego suverene države knjaz

Znaci visokog dopadanja ,,Crnogorka“ poklanja pažnju i publici koja je pomno pratila dešavanja na pozornici i u ključnim momentima reagovala dugim bučnim aplauzima. Prije svega primijećeno je da: ,,Njihova Visočanstva Knez i Kneginja sa Njegovom Svjetlošću Knezom-Našljednikom i cijelom svijetlom porodicom kneževskom prisustvovali su svijema trijem predstavama i blagoizvoljeli su počastvovati predstavljače znacima visokog dopadanja“. U publici su bili predstavnici ambasada sa Cetinja, kako se u ,,Crnogorki“ kaže: ,,diplomatsko tijlo naše“. Prisustvo diplomatskih predstavnika bilo je veoma važno i zbog toga što se upravo preko njih slala poruka da se Crna Gora kao nezavisna i suverena država poslije stoljeća ratovanja sada okreće mirnodopskome životu i razvoju nauke, prosvjete i kulture u želji da se što prije uključi u ,,Evropsko kolo naroda“, kojima je istorijska sudbina dozvolila da postignu mnogo veći stepen ukupnoga društvenoga razvitka.

Nikola I Petrović. U ono vrijme to je bilo sasvim dovljno da se privuče velika pažnja najšire domaće javnosti. Glavna novina je da ,,Glas Crnogorca“ ne javlja ništa o ovome događaju, što je bilo donekle neobično.

Sve je, međutim, prepušteno novopokrenutome listu ,,Crnogorka“ koji će, u prvim brojevima kroz opis prikazivanja predstave u dva opširna nastavka sa puno detalja, ocijeniti važnost pojavljivanja u javnosti knjaževe drame ,,Balkanska carica“.

Prvi boj upravo pokrenute ,,Crnogorke: lista za književnost i zabavu“ (izašao 12. I) u širemu prikazu predstave, iz pera svoga urednika, donosi vijesti o ovome događaju: ,,Glas gusala pjesmu je rodio, pjesma je rasla snažno i bujno, dok nije dorasla do – prve drame, prve tragedije crnogorske, do Balkanske

carice“. Na samome početku prvoga dijela prikaza odigrane predstave ukazuje se na naročito značenje samoga događaja: ,,Mučno li bješe muzama Melpomeni i Taliji uspeti se uz Krstac i osvojiti za se skromno mjestance na polju Cetinjskom, gdje je do jako samo bog Marat neograničeno vladao!“, da bi u nastavku bilo naglašeno kako se vremena mijenjaju u Crnoj Gori. Autor će napomenuti da ovo nije prvi put da se prikazuju predstave na Cetinju, da bi zatim istakao: ,,Ali je ovo prvo dramsko djelo crnogorsko, koje je prvi put na cnogorskoj pozornici prešlo preko štica (dasaka, nap. aut.) što svijet znače.

Zato je ovo u nas pravi događaj. Valja ga dakle zabilježiti...“

VAN OČEKIVANJA

U prvome nastavku, uz uvodne nepomene da je dramsko

djelo još u rukopisu, te da zbog toga ne može biti podvrgnuto objektivnoj analizi i ocjenama književne kritike, date su opšte napomene o predstavi. Predstavu su pripremili diletanti, članovi dobrovoljnoga pozorišnoga društva formiranoga u okviru Društva cetinjske čitaonice, kojima su se, kako je naglašeno – uz odobrenje upravnice, priključile i dvije učenice Đevojačkoga instituta na Cetinju. Navešćemo nosioce glavnih (govornih) uloga uz ukazivanje na njihove pozicije u crnogorskoj državi i društvu. U predstavi su, pored dvije pomenute učenice Instituta (uloge: Danica, Marta) i autora prikaza, Jovana Pavlovića, kojega sa mjesta direktora Gimnazije i predśednika Društva cetinjske čitaonice, ubrzo čeka imenovanje za ministra prosvjete i crkvenih poslova (režija i uloga kneza Peruna), igrali još i: Jovan Popović Lipovac, general i ađutant knjaza Nikole I (Stanko), Tomaš Vukotić, rođak knjaginje Milene, upravitelj varoši Cetinje (knez Dean), te Marko Petrović, bliski rođak knjažev, i Simo Matavulj, profesor Gimnazije (Ivo, Uglješa – Stankove sluge). Predstava, koja će u januaru te godine biti prikazana još dva puta, na premijeri je ostvarila uspjeh van očekivanja. O tome nam ,,Crnogorka“ kaže: ,,Po sudu svijeh slušalaca, pa i najstrožijih ocjenjivača kojima se ukus razvio na pozornicama petrogradskim, bečkim i pariškim, predstava je ispala, u cjelini

Sa nekoliko detalja ,,Crnogorka“ će omogućiti da bar na trenutak ośetimo atmosferu te pozorišne večeri uvodeći nas u salu koju je tih večeri publika ispunjavala do posljednjega mjesta. Pored knjaza, njegove porodice, diplomata i domaćih visokih činovnika u sali je bio i ,,mnogobrojni narod s Cetinja i sa strane, koliko je god moglo stati u pozorište (a stalo je do 200 osoba), ostali su van pozorišta na snijegu sretni bili ako mogu razabrati koju riječ od onoga što je predstavljano“. Za pozorišnu dvoranu sa binom prilagođeno je još nepregrađeno prizemlje u novoj kući vojvode Maša Vrbice. Radove na adaptaciji izveli su lokalni stolari i moleri, dok su stolice i dio rekvizita pozajmljeni iz Dvora, boljestojećih cetinjskih familija i kafana. Vodilo se računa i o graderobi: ,,Predstavljači su bili u sasvijem korektnom kostimu onoga doba: zelena dolama s tokama i kalpakom na glavi, glavari pod sabljama, vojnici s kopljima i štitovima u ruku, sluge i momci sa sjekirama i buzdovanima. Danica i Marta u divnom i skupocjenom narodnom odijelu zetskom“.

Za knjaza Nikolu I, članove njegove familije, kao i za jedan broj stanovnika Cetinja i njihovih gostiju zaista je na veoma neobičan način – odlaskom na pozorišnu predstavu, otpočela nova 1884. godina, koja će, u skladu sa obznanjenom težnjom za ubrzanim približavanjem načinu života u razvijenim državama Evrope, donijeti Crnoj Gori redovan pozorišni život – veliki uzlet u razvoju crnogorske kulture uopšte.

Kultura

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

51

NAŠA TEMA: Da li nam „Gorski vijenac“ daje najbolju potvrdu ključnog obilježja identiteta PODGORICA – „Gorski vijenac“ je, bez sumnje, najproučavanije djelo nekog crnogorskog autora u istoriji književnosti nastale na tlu naše države. Od tematskog, značenjskog, žanrovskog, jezičkog sloja, bilo je povoda za promišljanja i analizu, što je u nekon trenutku dovelo do toga da se i posebna naučna disciplina nazove njegošologijom.

Da bi djelo bilo toliko blisko svakom čitaocu, a ne samo teoretičarima književnosti i lingvistima, te da bi njegova realna projekcija imala domete koje je „Gorski vijenac“ zaista imao, mora biti napisano jezikom koji svako, ili bar većina, razumije. Prvi put je, svjedoče dokazi iz prošlosti, preveden na ruski jezik 1871. godine, i to ne u cjelosti, no to nije kuriozitet koliko činjenica da se 1927. godine u Srbiji pojavio kao „Gorski venac“. Taj podatak se zanemaruje kad dođe do negiranja postojanja crnogorskog jezika od strane onih koji govore srpskim.

Profesor dr Jovan Čavor, predavač na Univerzitetu Okland na Novom Zelandu, nedavno je podsjetio na to da su Danteovi savremenici s nevjericom slušali kad je veliki pisac govorio: „Dajte mi naš svakodnevni jezik (lingua volgare), i pokazaću vam što ću s njim napraviti“. Upravo tim narodnim jezikom je napisana njegova „Božanstvena komedija“, jezikom iz kojeg je iznikao današnji italijanski. Crnogorski jezik je 1847. godine na isti način ovjekovječio i Petar II Petrović Njegoš.

Ima li veće potvrde o autentičnosti crnogorskog jezika od Njegoševog jezika koji su i Srbi prevodili, te da li bi to djelo imalo tolike domete da je pisan jezikom intelektualne elite, pitali smo profesora Čavora, ali i profesoricu Sanju Orlandić sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

RAZLIČIT JEZIK

Čavor je istakao da je „Gorski vijenac“ uvijek čitao sa posebnom draži, počastvovan što je djelo iz samog vrha svjetske literature predominantno napisano jezikom kojim su se isključivo služili njegovi preci.

- Dakle, smatram da je najljepši pečat autentičnosti crnogorskog jezika samo Njegoševo djelo, napisano jezikom njegovih savremenika, iz kojeg je pronikao crnogorski jezik kojim danas govorimo – rekao je Čavor za Pobjedu i podsjetio da su Dantea nazivali ocem današnjeg italijanskog jezika, aludirajući da bi takav status realno pripadao i Njegošu.

- Na kraju i fakat da je 1927. „Gorski vijenac“ preveden i na srpski jezik je posve logičan, budući da je i sam Ljuba Nenadović svojevremeno (u pismima iz 1878) konstatovao da je u Crnoj Gori „u svim školama jezik crnogorski“, i da se

Neprocjenjivi ekspoze crnogorskog jezika

ČAVOR: „Gorski vijenac“ je sam po sebi jedan neprocjenjivi ekspoze crnogorskog jezika, čija priča je iskaz i samog crnogorskog identiteta, sa svim svojim dobrim i lošim osobinama koje su vidljive i danas ORLANDIĆ: U vrijeme kad je Karadžić otpočeo reformu poznatu pod geslom „piši kao što govoriš“, to je geslo već bilo u praktičnoj upotrebi u Crnoj Gori, zapisano još 1768. kod Ivana Antuna Nenadića radi o jeziku koji je različit – rekao je Čavor.

Orlandić je ponovila ono što je i ranije isticala, da su vlasnici jezika isključivo njegovi govornici.

- U tom smislu ne mislim da autentičnost nekog jezika treba vezati za jezik određenog pisca, niti ga određivati u odnosu prema nekom drugom.

Njegošev jezik uglavnom je jezik kojim se govorilo i pisalo u Crnoj Gori u 19. vijeku. U vrijeme kad je Karadžić otpočeo reformu poznatu pod geslom „piši kao što govoriš“, to je geslo već bilo u praktičnoj upotrebi u Crnoj Gori, zapisano još 1768. kod Ivana Antuna Nenadića, te i sama njegova reforma kasnije nije naišla na osporavanja kao što je to bio slučaj u Srbiji, đe su mu se oštro suprotstavili kako pisci, tako i crkveni predstavnici, manje-više iz istih centara iz kojih se danas osporava crnogorski jezik – rekla je Orlandić i dodala da su u to vrijeme postojale veće razlike, koje su kasnije, kodifikacijom srpskohrvatskog, postepeno nestajale.

- Mi i danas savršeno dobro razumijemo djela i Petra I i Petra II Petrovića i možemo ih čitati bez posezanja za rječnicima, no svakako u današnje vrijeme prisutne su i brojne manipulacije koje, računajući na neupućenost stanovništa, podmeću neistine.

S tim u vezi pomenula bih karikaturu koja je nastala prije desetak godina, a relativno često se aktualizuje, na kojoj Njegoš navodno uči jotovane

oblike, koji su danas dio standarda. Jedino smiješno na toj karikaturi je neznanje autora, a autentično Njegoševo pismo lako je dostupno, no nažalost nedostatak dobrog obrazovanja i pregršt loše namjere čini da takve manipulacije dobro prolaze – istakla je Orlandić.

MOĆ PRIČE

Čavor ističe da nauka prepoznaje priče kao čovjekov najstariji mehanizam shvatanja života, i možda najmoćniji instrument kreacije čovjekovog identiteta. - „Gorski vijenac“ je dokaz moći jedne priče, koju je Njegoš napisao maestralno se poigravši sa jezikom običnih ljudi, i jezikom koji razumiju im je prenio poruke svog djela, poruke čiji odjek i danas traje. Na kraju, „Gorski vijenac“ je sam po sebi jedan neprocjenjivi ekspoze crnogorskog jezika, či-

Prvo izdanje „Gorskog vijenca“

ja priča je iskaz i samog crnogorskog identiteta, sa svim svojim dobrim i lošim osobinama koje su vidjlive i danas – istakao je Čavor. „Luča mikrokozma“ je jednako važno, ali manje popularno djelo među čitaocima, jednako danas kao i nekada. Orlandić ističe da „Gorski vijenac“ karakteriše poslovični iskaz i jezik i da smatra da zahvaljujući tome to djelo živi u kolektivnoj svijesti.

- Takvih iskaza ima i u „Luči mikrokozma“ i vjerujem da većina zna npr. stih „Tajna čojku čovjek je najviša“, ali da bi

rekli da je iz „Gorskog vijenca“. Tema „Luče“ mnogo je apstraktnija od teme „Gorskog vijenca“ koja je znatno bliža herojskom doživljaju prošlosti – objasnila je Orlandić.

Dodala je da je u vezi s tim nužno pomenuti i političku zloupotrebu „Gorskoga vijenca“.

- Naročito u ratovima 90-ih godina kad su se fiktivni motivi iz književnog djela počeli tumačiti kao istorijski događaji i kojima su se nažalost pokušavali opravdati zločini počinjeni u ime velikosrpske ideologije prema stanovništu islamske vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini, što je doprinijelo negativnoj popularizaciji. A suštinski, u „Gorskom vijencu“ je srž antiimperijalnog karaktera crnogorskog društva koje se ne odmara u borbi protiv okupatora, stoga su njegovi stihovi aktuelni u različitim epohama, pa i u ovoj današnjoj – objasnila je Orlandić.

NEGATORI

„Gorski venac“, izdanje iz 1927.

Na pitanje čega se plaše oni koji osporavaju crnogorski jezik i kad bi to i kako moglo

Najveći protivnici crnogorskog jezika su obožavaoci „Gorskog vijenca“ Besmislenost negacije crnogorskog jezika je, prema riječima Jovana Čavora, možda najbolje ilustrovati kroz paradoks da su u Crnoj Gori najveći protivnici crnogorskog jezika veliki obožavaoci „Gorskog vijenca“, koji se danas „stide sopstvenog jezika kojim govore, dok je Njegoš imao odvažnosti stvoriti svjetsko

remek-djelo koristeći baš svakodnevni jezik svojih savremenika“.

- Crnogorski jezik nekome može predstavljati problem jedino kao kamen temeljac kolektivnog identiteta Crnogoraca, što on u biti i jeste. Njegovanjem crnogorskog jezika, njeguje se i baštini svijest o samom nacionalnom biću Crnogoraca, što je prije svega

neprihvatljivo za projekcije velikosrpske hegemonističke politike, prema kojoj ne smiju postojati ni crnogorski jezik, ni identitet. Dok je takva politika u Crnoj Gori isplativa u mjeri u kojoj je danas, i dok je njen glavni stožer Srpska pravoslavna crkva, energični pohodi na crnogorski jezik zasigurno neće prestati – rekao je Čavor za Pobjedu.

prestati, Orlandić ističe da crnogorski jezik osporavaju isključivo i jedino govornici srpskoga jezika.

- Ne svi, naravno, već sljedbenici velikosrpske ideologije, pa čak i kad obnašaju funkciju predśednika države. Nećete naići na govornike bosanskog ili hrvatskog jezika koji će ga osporavati, iako sa svima njima dijelimo jezički sistem koji je štokavski. Čega se plaše ne znam, imaju značajne pisce i velika djela na tome jeziku, ali na njihovom mjestu ja bih se plašila poroznosti ideologije koja svoje postojanje bazira na negiranju ili uništavanju drugih. Ne treba imati iluziju da će to prestati, velikosrpska ideologija mijenja samo načine djelovanja koji su nekad represivniji, a nekad se služe „mekom moći“, ali joj se uvijek treba jasno suprotstaviti argumentima jer na tome polju gubi – rekla je Orlandić.

Ona je istakla da vrlo malo negatora crnogorskog jezika uopšte zna da je grafeme ś i ź bilježio Vuk Karadžić ili da se krajem 19. vijeka Lazar Tomanović zalagao za njihovu kodifikaciju, dok oni koji znaju to vješto kriju ili manipulativno interpretiraju, kako bi laička javnost prihvatila narativ da su „izmišljena nova slova“.

- Prethodni mitropolit SPC u Crnoj Gori takođe je više puta naglašavao da je tvorac ćirilice i pisma od 30 slova Ćirilo, što je svojevrsno vrijeđanje elementarnog znanja o razvoju pismenosti kod Slovena. No, kao što sam rekla na početku, vlasnici nekog jezika su njegovi govornici te, u skladu s tim, crnogorski jezik će postojati dok god postoji makar i jedan njegov govornik i uprkos svim njegovim negatorima – zaključila je Orlandić.

D. ERJAVŠEK

52 Intervju ******************************* Za Jelenu Dubljević je 2023. godina bila toliko sadržajna i puna neočekivanih događaja, koji su se smjenjivali kao na traci, da još uvijek, kako kaže u intervjuu za Pobjedu, nije uspjela da sumira utiske.

Najbolja crnogorska košarkašica svih vremena je protekloj godini igrala za dva turska kluba, prvo u Ormanu, a onda od kraja februara za Mersin, sa kojim je stigla do finala Evrolige, u kojem je, 16. aprila, nesavladiv bio Fenerbahče (99:60). Mjesec i po kasnije, Jelena je donijela odluku od koje, pomalo, zaziru svi sportisti – da završi dugu i uspješnu igračku karijeru. Ne zato što više nije imala volje za igrom, ili kvaliteta da to radi, već zato što su problemi sa povredom bili jači od želje da nastavi. A odluku, veoma bolnu, donijela je posljednjeg dana maja, u trenutku kada se u dresu reprezentacije pripremala za nastup na Evropskom prvenstvu, sa željom da baš u najdražem stavi tačku na sjajnu karijeru.

U avgustu je prihvatila poziv Budućnost Bemaksa da bude tim menadžer podgoričkog tima, i taman kada se uhodala u novoj ulozi, prvoj van terena, uslijedio je novi obrt – Jelena Dubljević je krajem oktobra odlučila da se kandiduje za predsjednicu Košarkaškog saveza, a skoro mjesec kasnije je na vanrednoj i izbornoj Skupštini pobijedila dotadašnjeg predsjednika Nikolu Pekovića i postala prva dama na čelu KSCG...

- U svemu što ste nabrojali uspjela sam da razmišljam samo o jednoj stvari - završetku moje karijere. Nijesam planirala da je završim baš ovo ljeto.

Sebi sam bila dala vremenski period od mjesec ili mjesec i po da razmislim. Imala sam ogromnih problema sa tetivom, skoro cio drugi dio sezone. A za nekoga ko je navikao da bude na 120 posto, neke najnormalnije stvari počele su da pričinjavaju problem - da dođem do kola, do sale, da moram da dolazim više od sat prije početka treninga da bih se zagrijala, da mi „prokrve“ tetive. To je bio cijeli proces koji me mnogo izmorio. I onda je došlo to iskreno i veliko razočaranje, jer mi je uvijek bio cilj da završim karijeru u reprezentativnom dresu. Svu tu žrtvu koju sam podnijela u posljednjoj sezoni bila je s ciljem da nekako uspijem da završim karijeru u dresu reprezentacije, da odigram to Evropsko prvenstvo. To mi je, iskreno, bio jedini cilj. Ali, nažalost, desilo se što se desilo – Jelena Dubljević vraća film unazad na proteklo ljeto.

Uslijedilo je, kako kaže, bolno i teško ljeto, tokom kojeg je „dosta vremena provela sama, pokušavajući da sumira karijeru od 24 godine i zatvori tu knjigu“.

- Spasio me poziv Budućnosti u tom momentu, iskreno. Koliko god da sam se pripremala za kraj, on nikad nije lak i to govorim svima. Možete vi da se pripremate koliko god hoćete, ali neke stvari, jednostavno, vrijeme samo odboluje i to je sasvim normalno. I treba proći kroz sve te faze. Ušla sam u tu priču Budućnosti najlaganije, dali su mi da radim ono što znam, što vo-

Arena

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Jelena Dubljević, nova predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore, u inter govori o prvim odlukama na novoj funkciji, planovima i očekivanjima za bu

Zajedničkim snaga ka novim pobjedam - O kandidaturi za predsjednicu KSCG sam ranije maštala i razmišljala, to mi je neđe i bila želja, jer sam na Košarkaški savez uvijek gledala kao na mjesto u kojem bih voljela da budem, da donosim neke odluke, utičem na promjene, na određene stvari koje sam, kao igračica, osjećala. Željela sam da se oprobam u tome. Ali mi nije padalo na pamet da to može sad da se desi i da mogu da budem na ovoj funkciji. Sve se odigralo veoma brzo, mislim da još nijesam svjesna šta se sve desilo, da sad sjedim u ovoj kancelariji. Meni je to, prosto, fascinantno, kao da pričamo o nekoj tamo Jeleni, a ja sam njena najbolja drugarica iz djetinjstva - iskreno će Jelena Dubljević

U 2024. svima mir u duši i dobro zdravlje Nova predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore je u 2024. godini, prije svega, poželjela svima mir u duši.

- Želim i zdravlja svima, jer mislim da je sportistima zdravlje broj jedan. Kad nijesmo zdravi ne možemo ništa. Kako kažu, bolestan čovjek ima jednu želju.

Košarkaškom savezu želi

gbi, Gimnastičarskog i Plesnog saveza. Na pitanje da li je malo žena na čelu sportskih organizacija u Crnoj Gori, Jelena Dubljević odgovara: - Ja sam za to da sposobni ljudi uzimaju stvari u svoje ruke. Da li će to biti predsjednik saveza, direktor... Ne zato što sam žena, ali za sebe stvarno mislim da sam bila jako sposobna cijeli život i da sam nekako bila muškarac-žena. Jednostavno, sve u životu sam sama radila i stvorila, bez neke, iskreno, velike pomoći. Tu ne računam svoju porodicu, koja je stub u mom u životu.

Ako je neko sposoban i ako je žena, treba joj se dati šansa. Sposobni i ambiciozni ljudi treba budu na vrhu, ljudi koji imaju ideju, želju, energiju, mladi ljudi prije svega, koji žele šansu i koji su sposobni da rizikuju.

Mjesto predsjednika Saveza, kako kaže, nije samo stvar prestiža.

- Ljudi pogrešno shvataju ovu poziciju. Ovo je bio prestiž samo u momentu kad ti kažu „prva si dama na čelu KSCG“, i u momentu kad sam pobijedila na glasanju. U tom momentu to je bio i prestiž i sreća, a u isto vrije-

lim i sa ljudima koje znam i vo- ko ćeš ostati, koliko dugo ti trelim, sa kojima sam sarađivala ba da neke stvari završiš. Sve je dugo godina – nastavlja Jelena. novo, drugačije, za mene dosta stresno, jer sam osoba koja očeNEOČEKIVANO NA ČELU kuje od sebe da sve to bude ,,caKSCG kum-pakum“. Takva sam bila A onda je, neočekivano, prihva- cijeli život, tako da se sa nekim tila kandidaturu za predsjedni- stvarima nosim bolje, sa nekim cu KSCG, a odluku je donijela za malo teže, ali nadam se da vrijemanje od 24 časa. me radi za mene.

- O tome sam ranije maštala i Kaže da posla u Savezu ne fali. razmišljala, to mi je neđe i bila - Mislim da će tako biti jedan duželja, jer sam na Košarkaški sa- ži period, ali uvijek govorim da vez uvijek gledala da bih voljela je to u redu. To je sad neki moj da budem u njemu, da donosim pokretač, jer je mom timu i meneke odluke, utičem na promje- ni cilj da neke stvari postavimo ne, na određene stvari koje sam, na svoje mjesto, da vratimo Sakao igrač, osjećala. Željela sam vez tamo đe je bio i da, naravno, da se oprobam u tome. Ali mi ni- bude još bolji, samim tim i naje padalo na pamet da to može ša košarka. sad da se desi i da mogu da budem na ovoj funkciji. Sve se odi- PRESTIŽ I OBAVEZA gralo veoma brzo, mislim da još Jelena Dubljević je tek četvrta nijesam svjesna šta se sve desilo, dama na čelu jednog sportskog da sad sjedim u ovoj kancelariji. saveza u Crnoj Gori, pored RaMeni je to, prosto, fascinantno, kao da pričamo o nekoj tamo Jeleni, a ja sam njena najbolja drugarica iz djetinjstva.

Poslije više od mjesec, Jelena Dubljević govori o prvim utisKao što je Jelena Dubljević i najavila u izbornoj kampanji, cima na mjestu predsjednice Savez je oslobodio klubove troškova u ligama mladih.

KSCG. - To je opet velika cifra za nas u ovoj situaciji. Klubove smo - Kada bi me ranije pitali čime u ligama mladih oslobodili kotizacija i troškova za službena želim da se bavim, uvijek sam lica. Imamo i sponzora na dvije godine, to je Jugopetrol Eko, govorila sve samo ne kancelakoji će pomoći klubovima oko troškova za prevoz. Sve su to rija. I bila sam baš izričita o svelijepe stvari i potrudićemo se da pomognemo klubovima, mu tome. Kad se pojavila mojer im, sigurno, nije bilo lako držati svu tu đecu na okupu gućnost da se kandidujem, i kad bez igranja liga. Mi to razumijemo, to su klubovi koji žive sam dobila podršku, nijesam puod članarina, zato smo im pomogli, to ide na teret Saveza. no razmišljala o toj stolici i kanNadam se da će prvo država imati sluha, Ministarstvo sporta, celariji sve dok nije prošlo više i, naravno, svi eventualni sponzori, nadam se da će shvatiti od mjesec. To je potpuno drugašta radimo. Moj cilj je da tu našu bazu lige mladih ojačamo čiji život, totalno drugačija dinai da iz liga mladih crpimo nove talente, neke nove uspješne mika života. Veoma rano ustakošarkaše i košarkašice – rekla je predsjednica KSCG. janje, jako puno obaveza, dan bez kraja. Nikada ne znaš koli-

Pokriveni troškovi liga mladih

mirnu 2024. godinu.

- Da nema turbulencija, da se 2023. nikada ne ponovi, samo zbog te đece i zbog nečega što su oni izgubili. Želim dobru komunikaciju sa svim klubovima, napredak košarke, organizacije, moj lični napretak, da što prije uđem u novi posao, da ga shvatim i da za godinu

pričamo o nekim uspjesima, koje smo postigli moj tim i ja. Uvijek to govorim, bez tima i ljudi koji su iza mene, ja ne mogu ništa, niti bih u karijeri mogla da ostvarim bilo šta. Nadam se da ću neku energiju, koju sam imala kao sportista, prenijeti ovdje i da će nas to voditi do dobrih odluka, i da ćemo iz 2023. izvući pouke i imati sjajne sportske rezultate već od februara – rekla je Jelena Dubljević.

Imala sam sreću da sam radila ono što jako volim Citat na njenoj društvenoj mreži X (bivši Tviter) ,,Poenta života je da dišeš, ne da se gušiš“ ima posebno značenje za Jelenu Dubljević.

- Uvijek sam imala cilj u životu, odmalena sam znala što želim da budem i išla sam ka tome. Toliko puta bih se posvađala sa porodicom, nijesmo pričali mjesecima, jer sam zacrtala da ja to želim, i to je to. Biti toliko lud za nečim, ubijediti sve druge da je to tako, i vjerovati u svoj san, već je pola njega ostvareno. Imala sam veliku sreću, a to je poenta citata, da sam radila ono što jako volim i što je moj život – istakla je Jelena emotivno, skoro uz suze.

me i neka praznina, nikad u životu se nijesam tako osjećala. Ovo je, naravno, čast prije svega, za mene, te ostvarenje nekih snova o kojima sam maštala, ali vjerujte da je to ogromna obaveza.

POTREBNO JEDINSTVO

Na prvoj neuspjeloj Skupštini za predsjednika KSCG, protivkandidat Nikoli Pekoviću je bio Igor Lukšić, a trećoj, koja je uspjela, Jelena Dubljević je stala na crtu Pekoviću i pobijedila. Na pitanje da li je dobro što su bila dva kandidata za predsjednika, ili je bilo bolje ranije kada je bio kao jedan, aktuelna predsjednica KSCG kaže: - Tu sam, nažalost, mogla da vidim te neke dvije strane, i jako mi je ružno da pričam o dvije strane, da je neko za mene, neko za Nikolu. Na bih tako to gledala. Svi mi imamo drugačiju viziju i mislim da je to odlično, tako i treba. Ne bi valjalo da svi razmišljamo na isti način. Sama izborna trka je za mene bila nešto skroz novo, o nekim stvarima najiskrenije nijesam imala pojma. Ja sam, čak, imala i kampanju koja je trajala desetak dana, đe sam posjetila sve klubove, Pozvala sam sve klubove, neki su se odazvali, neki ne. Naravno, ne zamjeram nikome, zahval-

na sam ljudima koji su došli, jer su mogli da čuju što nudim i što ću se stvarno i iskreno truditi da ispunim. Određene stvari su već na snazi, kao što su pokriveni troškovi za klubove u ligama mladih, i sa ove pozicije radim isključivo na jedinstvu, jer mi je cilj da se ne pitam samo ja, iako kažu da je moja posljednja. Želim da uključim što više ljudi u ovaj novi početak, da saslušam i jednu i drugu stranu. Cijeli koncept moje kampanje i svega toga što želim da napravim je da se uključe i jedna i druga strana, da onda ljudi na osnovu sopstvenog iskustva mogu sjutra da kažu da li je Jelena ispunila ono što je obećala. Svi ljudi iz košarke treba da se osjećaju bitnim i da zajedničkim snagama idemo ka novim pobjedama.

ZATEČENI DUG

Po dolasku u Savez, Jelena Dubljević je zatekla nezavidnu finansijsku situaciju i dug od oko 300 hiljada eura.

- S obzirom na to da je situacija bila jako loša od marta, aprila, Savez je tada već počeo da ima prve udare, skoro da nije funkcionisao. Stvarno je nevjerovatno kako su se odradila sva ta evropska prvenstva i Svjetsko prvenstvo. Ko god da dođe na čelo Sa-

rvjuu za Pobjedu udućnost

ama ma

veza, on nasljeđuje sve te stvari, to je skroz u redu. Meni je najbitnije da se vratila radna atmosfera u Savezu, da su ljudi puni elana, jer jedino tako možemo ispratiti sve poteškoće i izazove koji nas čekaju. Naš najbitniji dio sezone sad kreće.

OLIMPIJSKE IGRE SU SAN

Protekla 2023. godina je bila uspješna za obje seniorske selekcije. Sa nikad mlađim timom, seniorske su na Evropskom prvenstvu, sedmom uzastopnom, stigle do četvrtfinala.

- Jako mi se svidjela, prije svega, njihova energija i zajedništvo.

Uvijek to govorim, to može da bude jako zanimljiva selekcija.

Naša predviđanja su da će 2025. godine biti spremne da naprave i korak više. Govorim to zato što je ta selekcija dugo na okupu, to su đevojke koji su igrale i u U20 selekciji i u klubovima zajedno.

Dolazi do smjene generacija, a gro ekipe će ostati zajedno. Sami odlazak na Evropsko prvenstvo ogromna stvar za nas. Gledajući bazu i gledajući odakle mi crpimo sve te rezultate svih ovih godina, plasman na EP mjerim sa medaljom. Ja razumijem da ženska košarka nikad neće biti kao muška, ne može biti ni atraktivna, ni zanimljiva ljudima, ali opet moramo da budemo realni i da shvatimo da ženska reprezentacija jedina ima kontinuitet velikih takmičenja. Bilo je to sjajno ljeto i mislim da se na tome neće zaustaviti.

Dame su uspješno počele i novi ciklus kvalifikacija za EP, u gostima je savladana Bosna i Hercegovina, a kod kuće Švajcarska.

Sa Crnom Gorom je u grupi još i Luksemburg.

- Prvi put smo imali i malo sreće na žrijebu za kvalifikacija, nadam da će selektorka to iskoristiti, kao što je i najavila, da proba sve te neke mlađe đevojke na koje računa. To je veliki plus da imamo dvije godine filtera i da se baza malo proširi.

Muškarci su uspješno završili kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, a onda su Vučević, Dubljević i ostali imali odličan nastup na Mundobasketu, koji su završili na odličnom 11. mjestu, što je najbolji rezultat naše muške košarke na velikim takmičenjima.

- Mislim da smo svi svjesni rezultata koje su napravili na Svjetskom prvenstvu, kao i igre koju su prikazali, ali, naravno, i hemije u timu. Muška seniorska reprezentacija nikad nije izgledala kao sada, a homogena atmosfera i zajedništvo kra-

Arena

Da Savez normalno funkcioniše potrebno barem dva miliona eura Vlada je najavila povećanje budžeta za sport za 2024. godinu, što znači da bi i sportski savezi trebalo da dobiju veće iznose u odnosu na ranije. KSCG je za 2023. dobio 570 hiljada, a najviše 2020. godine – 730 hiljada. Za normalno funkcionisanje KSCG, kaže predsjednica Saveza, treba mnogo više.

- Nije isto vrijeme 2020. i 2024. godina. Zbog ekonomske krize, korone, rata u Ukrajini... Nešto što je prije četiri godine 30 eura, sada je 70. Samim tim i naši troškovi ovaj nisu isti. A ako ćemo da pošaljemo osam selekcija u hotele, troškovi će biti dvostruko veći nego prije. Nadam se da će Ministarstvo tu imati sluha, a mislim da oni odlično znaju te stvari. Nadam se da ćemo dobiti barem rekordnu cifru iz 2020. godine, ako ne i više, s obzirom na sve te obaveze koje imamo u 2024. Mislim da kao savez imamo najviše prijavljenih selekcija za 2024. godinu i čekaju nas izazovne, lijepe, ali i teške stvari. Imamo i nekih 150 hiljada eura ugovora za sljedeću godinu. Sa dugom od 300 hiljada, otprilike nam treba malo jače od dva miliona da bismo mogli da funkcionišemo na godišnjem nivou. To je finansijski plan koji je odrađen, mi ispod dva miliona nemamo šta da tražimo – rekla je Jelena Dubljević.

Predsjednica KSCG objašnjava za šta je potreban novac.

- Ako vam jedne pripreme koštaju 50–60 hiljada, ako vam 17 dana predolimpijskog turnira košta 80 hiljada, napravite računicu. Plus zaposleni, neplanirani troškovi, planirani, znate već kako to ide, sve što je na papiru uvijek je to malo više. Ovo, naravno, nikakva, ni kuknjava, ni žalba, jednostavno to je realna situacija. Koliko smo ponosni da imamo sve te selekcije, sve to izaziva određene troškove. Iskreno se nadam pomoći države, s obzirom na rezultate i broj prijavljenih selekcija u 2024.

sili su mušku i žensku selekciju u 2023. godini. Nadam se da će tako i ostati, Možda im je falilo i malo sreće, a sreća je jako bitna u sportu, da dođu do još boljeg rezultata. Međutim, ako se sjetimo kakvu su utakmicu imali protiv Amerike, pa Grčke, onda je to, stvarno, za svaku pohvalu, ali i nada za bolje sjutra. Preponosni smo, jer svi gledaju seniore.

Osim kvalifikacija za Evropsko prvenstvu, u kojima će igrati protiv Njemačke, Švedske i Bugarske, muškarce u julu u Letoniji očekuju i olimpijski kvalifikacioni turnir. Rivali u grupi su Brazil i Kamerun, a u eventualnom polufinalu jedna od ekipa iz druge grupe u kojoj su Letonija, Gruzija i Filipini. Samo prvoplasirana selekcija sa turnira ide na Olimpijske igre u Parizu.

- Nama je prioritet da kvalifikacije u februaru odradimo na najboljem mogućem nivou.

Idemo korak po korak. Ove godine ćemo imati, nadam se, bolju situaciju jer neki naši glavni igrači ne igraju Evroligu, a i Evroliga i FIBA su napravile dogovor da svi mogu da igraju kvalifikacije, tako da se nadam odzivu svih igrača, osim Nikole Vučevića koji je u NBA ligi. Ali, prvo se nadam da će svi biti zdravi i orni i da ćemo ovu 2024. krenuti na najbolji mogući način. Kvalifikaconi olimpijski turnir je izazov, velika želja. Mislim da o tome ne treba da pričamo, jer je i plasman u kvalifikacije ogroman uspjeh. Ali, znajući te momke i imajući u vidu sve što su odradili, mislim da niko neće ići tamo čisto da ode na kvalifikacije, već i će ići tamo da se izbori za olimpijsku vizu. Kao što sam i rekla prije, sreća je vrlo bitan faktor u sportu, iskreno se nadam da će nas i sreća malo poslužiti. Iz moje pozicije kažem da imamo šansu do odemo na Olimpijske igre, time bi se ostvarili i moji snovi

i mislim da ne bih mogla imati bolji početak na ovoj novoj poziciji. To bi, stvarno, bilo ostvarenje svih naših snova, kruna ove generacije, koja je godinama na okupu, a koja, možda, nije imala ni sreće.

ŽAL ZA MEDALJOM SA REPREZENTACIJOM

Tokom igračke karijere, Jelena Dubljević je igrala na tri kontinenta, osvajala titule širom Evrope, igrala finale Evrolige, a 2016. godine je osvojila šampionski prsten WNBA sa Los Anđeles Sparksima. Bila je dio reprezentacije koja je ostvarila najveći uspjeh na šampionatima Evrope – šesto mjesto u Poljskoj (2011. godine). Ipak, za nečim posebno žali...

- Žalim i uvijek ću žaliti za medaljom sa reprezentacijom, to je bio moj jedini, najveći san koji mi se nije ostvario. Možda mi se desi u nekoj drugoj ulozi, to bi mi stvarno bilo posebno bitno i važno zbog zbog svega što sam željela, a nije mi se desilo.

Vratilo mi se kroz titulu WNBA, a, iskreno, nikad u životu mi nije palo na pamet da tako nešto mogu da uradim, ali sam tu imala sreće.

Za sebe kaže „da je igračica koja je karijeru gradila u Evropi, da je evropski igrač“.

- U Evropi nijesam uspjela da uradim ono što je trebalo, što sam htjela, a to je da osvojim Evroligu, dok sam Evrokup osvojila. Ali, dobro, ne žalim nešto posebno za Evroligom, igrala sam dva-tri fajnl-fora, u dobrim ekipama. Da sam mogla više, sigurno jesam. Ponavljam, najviše žalim za medaljom sa reprezentacijom, ali s obzirom na to da sam igrala toliko godina na takvom nivou, mogu da kažem da sam jako srećna što sam završila karijeru bez operacije, bez neke teže povrede – zaključila je Jelena Dubljević.

Saša JONČIĆ

Sportski miks 53 Intervju M. BABOVIĆ

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

54 Top 10 domaćih događaja

Arena

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

IHF

Deset događaja koji su obilježili sportsku 2023. godin

Rolerkoste Minula godina crnogorskom ekipnom sportu nije donijela medalje sa velikih takmičenja, ali ni velika razočaranja – naprotiv, naše selekcije uglavnom su ostvarile zadovoljavajuće rezultate.

FIBA

Zoran Roganović napustio ,,lavove“ nakon SP

D. MIJATOVIĆ

Košarkašice slave prolaz u četvrtfinale EP

POVLAČENJE ROGANOVIĆA

Godine crnogorskog sporta uglavnom počinju nastupima rukometaša na velikom takmičenju – ovog puta je to bilo Svjetsko prvenstvo u Poljskoj i Švedskoj. „Lavovi“ su se plasirali u glavnu rundu (prvi put u istoriji) pobjedama nad Iranom i Čileom, uz poraz od Španije, da bi potom glatko izgubili od Francuske, Poljske i Slovenije.

Zauzeli su 18. mjesto, što nije zadovoljilo selektora Zorana Roganovića i na iznenađenje mnogih, pa i vrhuške Rukometnog saveza, odlučio je da ode sa pozicije na kojoj je bio od 2018.

Naslijedio ga je Vlado Šola kojeg sa „lavovima“ čeka nastup

ODLIČAN NASTUP KOŠARKAŠICA

Po običaju – bez pompe i u tišini, crnogorske košarkašice otputovale su u junu na Evropsko prvenstvo.

Vratile su se sa sjajnim utiskom i učinkom od po tri pobjede i poraza, što im je donijelo osmo mjesto.

Izabranice Jelene Škerović u grupi su pobijedile Grčku i Letoniju, a izgubile od Španije, da bi u utakmici za prolaz u četvrtfinale šokirale Italiju (63:49). Sjajno su igrale Milica Jovanović, Marija Leković, Nataša Mek i ostale dame u crnogorskom dresu.

U četvrtfinalu – trećem u istoriji od obnove nezavisnosti – ipak, nijesu mogle protiv veoma jake Francuske (46:89), a potom su poražene i od Srbije (63:58) u meču za olimpijske kvalifikacije.

Niko im to nije zamjerio jer su igrama i odnosom oduševile crnogorsku javnost, inače prilično nezainteresovanu za događanja u ženskoj košarci...

NOVE BLAMAŽE

Ništa novo – crnogorski fudbalski timovi obrukali su se na evropskoj sceni.

Budućnost je u polufinalu pretkvalifikacionog turnira za Ligu šampiona pobijedila andorski Atletik Eskaldes (3:0), a potom doživjela epsku blamažu od domaćina, islandskog Brejdablika (5:0).

Ni promjena trenera nije pomogla – u drugom pretkolu Lige konferencija eliminisala ju je Struga iz Sjeverne Makedonije (0:1, 3:4).

Tivatski Arsenal je neslavno debitovao u Evropi. U prvom kolu kvalifikaciju za Ligu konferencija izbacio ga je Alaškert – u Jermeniji je bilo obećavajućih 1:1, sedmicu kasnije u Pod-

gorici čak 6:1 za goste.

Sutjeska je, takođe, bila priča za zaborav. Na jedvite jade prošla je Kosmos iz San Marina (1:0, 1:1), a onda se ispostavilo da Santa Koloma iz Andore igra svemirski fudbal za Nikšićane, iako su prvi meč na „DG areni“ dobili 2:0.

U revanšu je nakon produžetaka bilo 3:0 za Santa Kolomu.

Rastanak Sutjeske i Nenada Brnovića čeka epilog na sudu jer je mladi stručnjak iznio frapantne tvrdnje da je iz kluba otišao pod prijetnjom repetiranim pištoljem.

KAD AMERIKANCI OD NAS STRAHUJU POD OBRUČIMA...

Izostala je senzacionalna pobjeda, ali ovo će se pamtiti – Sjedinjene Američke Države strahovale su za pobjedu protiv „male“ Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u košarci.

Izabranici Boška Radovića su u drugoj rundi Mundobasketa postali do tada jedina selekcija na šampionatu koja je dobila četvrtinu protiv Amerikanaca i koja je vodila na poluvremenu (38:37).

SAD su meč prelomile u posljednjih pet minuta – bilo je 85:73, ali je Crna Gora oduševila svijet.

U preliminarnoj rundi naša selekcija pobijedila je Meksiko i Egipat, a žal je ostao zbog poraza od Litvanije.

U drugoj rundi, nakon poraza od SAD Bojan Dubljević i drugovi savladali su Grčku i zadovoljni napustili Filipine – zauzeli su 11. mjesto i igraće kvalifikacije za Olimpijske igre.

ODLAZAK VELIKANA

Najtužnija vijest za crnogorski sport u 2023. stigla je 9. oktobra – Petar Porobić preminuo je dok se iz Kine, gdje je bio selektor tamošnje vaterpolo reprezentacije, vraćao u Crnu Goru.

Proslavljeni stručnjak prese-

FIBA

Crnogorski fudbalski timovi priredili nova razočaranja

„Plodno“ je bilo u individualnim sportovima – najbolji sportista u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta za 2023. godinu, karatista Nenad Dulović, osvojio je svjetsko srebro, isto je pošlo za rukom i jedriličaru Nikoli Goluboviću u klasi ILCA 6, bokser Petar Liješević postao je šampion Evrope do 22 godine u kruzer kategoriji, njegova klupska drugarica iz Budve Bojana Gojković na istom šampionatu bila je srebrna...

U ovih 365 dana bilo je i turbulencija i stvari za zaborav, kao i odlazaka legendi koje nikada neće biti zaboravljene.

Odabrali smo 10 najbitnijih momenata u 2023, odnosno, onih koji su izazvali najveću pažnju, a poređani su po datumu kada su se dogodili.

na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.

Marko Simonović zakucava na meču sa SAD

PRERANI ODLAZAK: Petar Porobić

Veliki događaj za Crnu Goru bio je dolazak šahovskog genija Magnusa Karlsena na Evropsko prvenstvo, koje je u novembru održano u Budvi.

Norveški velikan prisustvovao je i fudbalskom meču Crna Gora – Litvanija u Podgorici i tom prilikom od Dejana Savićevića dobio dres naše selekcije Crnogorski vaterpolisti na Svjetskom šampionatu u Fukuoki zauzeli su osmo mjesto. U borbi za četvrtfinale upisali su veliku pobjedu nad Hrvatskom (13:12), ali su potom za jedan pogodak bili slabiji od Grčke (10:9) i ostali bez utakmica za medalje

SVJETSKI SJAJ DULOVIĆA

Krajem oktobra Nenad Dulović je u Budimpešti postao vicešampion svijeta u karateu, u kategoriji do 67 kilograma.

U finalnom meču poražen je od Francuza StivenadaKoste (5:3), i to nakon što je u posljednjoj sekundi akcijom došao do tri poena, ali su sudije procijenile da su ostvarena nakon isteka vremena. Član Omladinca je plasmanom u finale ostvario najveći uspjeh crnogorskog karatea od obnove nezavisnosti.

Osvojio je drugo seniorsko svjetsko odličje za naš karate u nezavisnoj Crnoj Gori, nakon bronze Marine Raković iz Linca 2016. godine.

Kruna godine bila je nagrada

za najuspješnijeg sportistu Crne Gore u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta. Zbog toga nije bilo dileme da li će se naći na ovoj listi...

„PRECRTANA“ KAPITENKA

Rukometnu i cijelu sportsku javnost uzdrmala je vijest početkom novembra da je ŽRK Budućnost Bemaks suspendovao kapitenku Milenu Raičević i poslao je u svoju filijalu, Rudar, jer je proslavljena 33-godišnja rukometašica tužila klub za neisplaćene zarade iz sezone 2020/21. kada je bila trudna.

Nije to bio jedini šok vezan za legendu crnogorskog rukometa jer ju je selektorka Bojana Popović, koja je i trener Budućnosti, izostavila sa spiska igračica za Svjetsko prvenstvo.

– U ovom momentu vidjela sam da je saradnja, zbog nepovjerenja koje je nastalo u posljednjem mjesecu, nemoguća – objašnjavala je Popović svoju odluku.

Raičević, doskorašnja kapitenka „lavica“ za koje je igrala kvalifikacioni meč mjesec ranije, odgovorila je da do izjave Popović nije znala da je odnos selektorke i nje narušen.

Sredinom decembra Raičević i Budućnost su raskinuli ugovor, a Milena je dogovorila saradnju sa Rapidom iz Bukurešta.

PROPUŠTENE ŠANSE „SOKOLA“

Nikada crnogorski fudbaleri

nijesu bili bliži direktnom odlasku na veliko takmičenje kao u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u Njemačkoj 2024. „Sokolima“ se nijesu davale velike šanse za prolaz u konkurenciji Mađarske i Srbije, te nezgodnih Bugarske i Litvanije, i na kraju su zauzeli očekivano treće mjesto – sa 11 bodova iz osam utakmica.

Ipak, ostao je žal jer su Stevan Jovetić i drugovi propustili nekoliko prilika da zauzmu jedno od dva vodeća mjesta, čak su imali šanse sve do posljednjeg kola, koliko god da su bile nerealne.

Prilika je propuštena ranije.

Pamti(će) se primljeni pogodak u Litvaniji u 94. minutu za remi 2:2, kao i nedostatak hrabrije i rizičnije igre u Beogradu nakon izjednačenja na 1:1.

Srbija je taj meč dobila 3:1, a da je ostalo makar neriješeno Crna Gora bi u novembru sama odlučivala o svojoj sudbini.

Na kraju nije razočarala jer je niko nije potpuno nadigrao, ali činjenica je da brojne slabosti Mađarske i Srbije nijesu iskorišćene.

Selektor Miodrag Radulović je po završetku ciklusa napustio klupu nakon trogodišnjeg mandata.

KOŠARKAŠKE IGRE PRIJESTOLA

Neviđena saga oko rukovođenja crnogorskom košarkom napokon je završena 24. novembra kada je na vanrednoj i izbornoj skupštini Jelena Dubljević pobijedila dotadašnjeg

ISPISAO ISTORIJU: Nenad Dulović

„LAVICE“ BLIZU POLUFINALA

Osim košarkaša, od naših selekcija kvalifikacije za Olimpijske igre igraće i rukometašice. „Lavice“ su na Svjetskom šampionatu održanom u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj zauzele sedmo mjesto.

U preliminarnoj rundi su upisale dvije rutinske pobjede nad Kamerunom i Paragvajem, i veliku nad Mađarskom od šest razlike (24:18) nakon što su gubile tri na poluvremenu.

Bio je to meč koji je „zapalio“ naciju, željnu novog uspjeha nakon evropske bronze godinu ranije.

Glavna runda je počela porazom od Hrvatske, potom je savladan Senegal, a sticajem srećnih okolnosti poraz od Švedske nije ostavio ekipu Bojane Popović bez četvrtfinala.

U njemu su „lavice“ – koje su na SP došle bez četiri ključne igračice sa prošlog EP (Đurđine Jauković, Eme Alivodić, Jovanke Radičević i MileneRaičević), a tokom njega ostale bez Marte Batinović – izgubile od Danske (26:24) uz skandalozne odluke sudijskog para, naročito u finišu meča kada je zaostatak smanjen sa sedam na dva pogotka.

U razigravanju od petog do osmog mjesta upisan je poraz od Holandije, pa trijumf nad Češkom za generalno pozitivan utisak iz Skandinavije.

N. KOSTIĆ

Peković i Dubljević na izbornoj skupštini KSCG

NESLAVAN RASTANAK OD MATIČNOG KLUBA: Milena Raičević

FSCG

lio se u vječnost u 67. godini, a iznenadna smrt nije mu dozvolila da vaterpolo krug zatvori tamo gdje je počeo – u Primorcu.

Porobić je bio prvi selektor reprezentacije Crne Gore, sa kojom je 13. jula 2008. osvojio evropsko zlato u Malagi. S „ajkulama“ je igrao polufinale Olimpijskih igara u Pekingu iste godine, a 2009. osvojio Svjetsku ligu u Podgorici.

Perov prerani odlazak ostavio je neizlječivu ranu i ogromnu prazninu kod svih koji su ga poznavali i sarađivali sa njim jer je, osim što je bio vrhunski stručnjak i to pokazivao gdje god je radio, prije svega i iznad svega bio – veliki čovjek gospodskih manira.

KSCG

er emocija

predsjednika KSCG Nikolu Pekovića.

Prva dama na čelu Košarkaškog saveza dobila je 42 glasa, a Peković 38.

Izborom predsjednice konačno je tada stavljena tačka na višemjesečnu krizu u KSCG, koju nijesu mogle da riješe ni prethodne dvije skupštine, u junu kada nije usvojen dnevni red i oktobru kada nije bilo kvoruma.

Dvije „struje“ optuživale su jedna drugu za opstrukciju i štošta drugo, a ispaštala su domaća takmičenja koja su „debelo“ kasnila, umalo i mlađe nacionalne selekcije koje su mogle da ostanu bez nastupa na velikim takmičenjima u 2024.

ŽRK BUDUĆNOST

nu u Crnoj Gori

Top 10 domaćih događaja 55

D. MALIDŽAN

Arena

IHF

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Fudbaleri uoči posljednjeg meča u kvalifikacijama

Rukometašice napravile dobru uvertiru za olimpijske kvalifikacije

Arena

56 Sportski miks

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

ALEKSANDRA KRUPANIČ

Fudbaler Edvin Kuč u 2023. ređao uspjehe sa Balka

Najbolja godina u karijeri Miroslav Perković vidi velike mogućnosti ,,ajkula“ na EP koje 4. januara počinje u Hrvatskoj

Ako sad nijesmo spremni, nećemo biti nikad

Naš tim će na otvaranju odmjeriti snage sa Francuskom, rivali u grupi su još Španija i Hrvatska

PODGORICA - Vaterpolisti Crne Gore nijesu neskromni kada kažu da je cilj u olimpijskoj godini plasman na Igre u Parizu. Na ovaj način gotovo svi razmišljaju.

Na primjer, selektor Hrvatske Ivica Tucak priželjkuje medalju, smatra da domaćin može i do zlatnog odličja koje vodi direktno na OI. Španci, kao glavni favoriti pred početak Evropskog prvenstva u Dubrovniku i Zagrebu, po običaju su skromni i vode se logikom ,,tiha voda brijeg roni“.

Utisak je da su najrasterećeniji Francuzi (kao domaćini OI imaju vizu u džepu) i upravo protiv ovakvog rivala, koji ne može ništa da izgubi, ,,ajkule“ će 4. januara otvoriti šampionat Evrope. Fokus je apsolutno na premijernu utakmicu, jer sa pobjedom, u nekim kalkulacijama, u osmini finala izbjegla bi se Srbija, koja nastupa u drugoj diviziji.

- Vjerovatno je prva utakmica jedna od najbitnijih na prvenstvu. Prije svega zbog dobrog otvaranja i zbog daljeg pla-

Vjerujemo u sebe, igrača do sebe i kompletnu reprezentaciju. Nadam se da će nas malo i sreća pogledati, jer je u Japanu nijesmo imali - istakao je član Novog Beograda Miroslav Perković smana na takmičenju. U odnosu na ranije godine ova reprezentacija je napravila veliki korak, a pokazalo se da je pun pogodak što su mnogi domaći klubovi angažovali strane igrače i samim tim reprezentativci su uz njih napredovali. U svakom slučaju, čeka nas meč sa respektabilnim protivnikom sa dosta dobrih individualaca. Ali mislim da je kvalitet na našoj strani, samo treba da ga pokažemo i dokažemo zbog čega smo došli na šampionat - poručio je centar Miroslav Perković.

Iz klupskih obaveza, sa dandva pauze, selektor Vladimir Gojković je sa igračima krenuo u brzopoteznu seriju pri-

prema.

- U šampionat ulazimo iz teških pripema, a tek je završena polusezona. Umorni smo, ali imamo i dovoljno samopouzdanja. Zato nam je bitno da odigramo dobar meč, da prođe umor, kako bismo na pravi način sačekali naredne utakmice.

Našim reprezentativcima je najlakše bilo ući u taktičku priču. Jer, manje-više, sve se zna.

- Taktika je vrlo bitna iz razloga što nijesmo igrački, po imenima, izvanredna reprezentacija. Nemamo 10 super zvijezda. Ali kada voda dođe do ušiju, kada je puls na 200 u trećoj ili četvrtoj četvrtini, zaboravlja se sve. U tom momentu pobjeđuje jače srce i motivisaniji igrači. Koliko god je taktika bitna, važno je da smo motivisani, da imamo sportsko srce, da želimo da pobjeđujemo i da hoćemo da osvajamo. Naravno, da vjerujemo u sebe, igrača do sebe i kompletnu reprezentaciju. Nadam se da će nas malo i sreća pogledati, jer je u Fukuoki nijesmo imali - istakao je član Novog Beograda.

Ogroman posao i odgovornost je na centrima našeg tima.

- Kako godine idu, kako rastemo i mi, povećava se pritisak.

Sa 18 godina sam bio tek dijete, početnik, nijesam imao pritisak, ali kako godine idu, kako igramo i igram Ligu šampiona, od nas se više očekuje. Tako da postoji određena doza pritiska, što treba samo da nam bude dodatni motiv.

Naši reprezentativci su prije dva dana odigrali sa Gruzijom (pobijedili 15:8) posljednji kontrolni meč pred start Evropskog prvenstva. Prije Gruzije, ,,ajkule“ su bile bolje od Holandije, Australije, Francuske, a jedini poraz na turniru su doživjeli nakon peteraca od Italije.

- Spremni smo. Dnevno treniramo od sedam do osam sati, gotovo svi smo došli iz jakih klupskih takmičenja. Ove sezone odradili smo treninga i treninga, što nijesmo za prošle tri godine. Ako sad nijesmo spremni, nećemo biti nikad jasan je Perković.

A. MARKOVIĆ

Osjećao sam ogromnu sreću kad sam prvi put kao reprezentativac slušao himnu, potom i dok sam slavio golove. To je bio znak da sam pošteno radio i da sam zaslužio da mi se vrati Titula prvaka Kosova sa Balkanijem, plasman u grupu Lige konferencija, debi za reprezentaciju Crne Gore i dva pogotka u prvom meču, potom još jedan u kvalifikacijama, nagrada za najboljeg vezistu Superlige Kosova i priznanje za sportistu godine Rožaja.

ferencija sa Balkanijem i, prije svega, plasman na Evropsko prvenstvo sa Crnom Gorom.

- U grupnoj rundi Lige konferencija imali smo dosta problema sa povredama. Da smo bili komplentni sve bi bilo drugačije. Kad je najviše trebalo nijesmo mogli da računamo na najjači sastav. Preslikana situacija iz prošle sezone. Odlučujući meč, protiv Viktorije iz Plzenja koja je već bila obezbijedila prolaz kao prvoplasirana, morali smo da igramo van Kosova. Izgubili smo taj meč, a onda je protiv Dinama u Zagrebu bilo teško tražiti nešto više iako smo 69 minuta igrali ravnopravno – objašnjava Kuč.

Vezista iz Rožaja odigrao je finiš kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u kojima Crna Gora nije iskoristila slabosti favorita, Mađarske i Srbije, i završila je na trećem mjestu.

- Nedostajalo nam je i sreće da

Edvin Kuč za 2023. godinu može da kaže da je bila gotovo savršena.

- Sve se poklopilo. Sve dobro što je moglo da mi se desi, bukvalno se dogodilo u jednoj godini. Ostvario sam san igranjem za reprezentaciju, drugu godinu zaredom postali smo prvaci Kosova i ponovo ušli u Ligu konferencija. Definitivno najbolja godina u karijeri – kaže crnogorski fudbaler za Pobjedu.

Dvije stvari nedostajale su da 2023. bude potpuno savršena. Prolaz iz grupe Lige kon-

se poklope svi rezultati. Mađarska je protiv Bugarske u pretposljednjem kolu došla do remija u 97. minutu, da je izgubila onda bi posljednji meč u Budimpešti bio dosta drugačiji. Nama bi bilo lakše zato što bi oni bili pod pritiskom pred svojim navijačima. Išli bismo na sve ili ništa, a ovako nijesmo

Mornar ubjedljivo poražen u „Topolici“ od Partizana u 14. k

Šampion nije rival za v

Mornar Barsko zlato se borio u granicama svojih mogućnosti, čak je i dobio jednu četvrtinu (treću), ali nije bio ni blizu iznenađenja protiv šampiona – uz veliku podršku sa tribina u „Topolici“, Partizan je slavio u Baru 98:76 i upisao desetu pobjedu.

Mornar je i nakon 14. kola posljednji na tabeli sa jednom pobjedom i 13 poraza i nastavlja grčevitu borbu za opstanak. U narednom kolu Barane očekuje gostovanje ekipi Budućnost Volija.

Partizan je na startu poveo 8:0 i 15:2 i najavio da neće dozvoliti iznenađenje kao prošlog vikenda u Zadru.

Međutim, uslijedio je najbolji period igre tima Mihaila Pavićevića, koji je odgovorio sjajnom serijom od 14:0 za prvo, ali i jedino vođstvo

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

FOKUS JE NA FRANCUSKOJ: Miroslav Perković

na meču (16:15). Partizan je uzvratio serijom 7:0, preokrenuo na 22:16 i prednost

više nije ispuštao do kraja meča.

Mornar je, istina, u drugoj

Arena

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Sportski miks 57 ZVONKO KUČELIN

FSCG

anijem i dočekao debi i prve pogotke za Crnu Goru

Armisa je lavica, njen put je za primjer Prezime Kuč i Rožaje fudbalski nije proslavio samo Edvin. Ponos ovog grada je i dvostruka najbolja crnogorska fudbalerka, Armisa.

- Misa mi je kao rođena sestra. Od početka karijera pratimo jedno drugo i podržavamo se. Zajedno smo prošli i lijepe i teške trenutke. Ona je prava lavica, s obzirom na to da u Rožajama nema ženskog fudbalskog kluba za svaku pohvalu je napraviti rezultate kakvi su njeni.

Radujem se svakom njenom uspjehu, znam kroz što je sve prošla. Brzo se vratila poslije borbe za život, takva volja i upornost su zaista za primjer i poštovanje – rekao je Edvin Kuč.

kompletnom sastavu i ostvariti san – dodaje Kuč.

SVE USPOMENE STALE U JEDNU SLIKU

Edvin Kuč

zavisili samo od sebe i bilo je dosta teško – podsjeća Kuč.

- Nadamo se da će nam se u budućnosti sve to vratiti i da ćemo se plasirati na veliko takmičenje. Ova grupa momaka to zaslužuje, momci se izuzetno bore, ali godinama se dešavaju pehovi. Vjerujem da ćemo jedan ciklus odraditi u

Kapiten Balkanija pamtiće 12. oktobar 2023. dok je živ.

U prijateljskom meču sa Libanom dao je evrogol za vođstvo od 1:0, tri minuta kasnije ubacio se iz drugog plana i ponovo zatresao mrežu.

- Imao sam sreću da postanem prvi igrač crnogorske reprezentacije koji je na debiju dao dva gola, to mi je dalo vjetar u leđa – prisjeća se Kuč.

- Dok sam prvi put kao reprezentativac slušao državnu himnu osjećao sam ogromnu sreću. U tim trenucima prošlo mi je kroz glavu sve što sam prošao u karijeri. Takođe, kad sam u novembru dao gol protiv Litvanije u kvalifikacijama i dok sam trčao ka klupi da zagrlim saigrače, svi trenuci stali su u jednu sliku. Bila je to nagrada za sav dotadašnji rad, borio sam se sam kroz čitavu karijeru i Bog me nagradio. To je bio znak da sam pošteno radio i da sam zaslužio da mi se vrati – govori Kuč.

PONUDA MNOGO, BALKANI SE PITA

Edvin je ponikao u Ibru, igrao je i za Berane, Dečić, češki Usti nad Labem, Titograd i Rudar, prije nego je 2019. potpisao za Balkani.

Sa kosovskim klubom ispisao je istoriju, a pred 30. rođendan dočekao poziv u reprezentaciju. Njegova karijera primjer je da za lijepe i velike stvari nikada nije kasno.

- Nije bilo lako uspjeti iz Rožaja, a rano sam i pošao od kuće, možda je to bila i greška. Nijesam bio prisutan u očima javnosti, ali nikad nijesam odustajao od snova, uvijek sam vjerovao u sebe i svoj kvalitet. Radio sam i spremao se za to. Došlo je vrijeme da to ,,naplatim“, ali moglo je i da ne dođe. Takav je sport. Uvijek sam radio pošteno ono što je do mene, hvala Bogu, sve mi se vratilo onda kad mi je najviše trebalo, u najvažnijem momentu – navodi Kuč. Momenat je i za još jedan stepenik više u karijeri. Za crnogorskog internacionalca interesuje se nekoliko klubova.

- Ponuda ima dosta, ali vidjećemo što će Balkani odlučiti. To je sve što za sada mogu da kažem – ističe Kuč, kojem ugovor sa šampionom Kosova ističe na ljeto.

N. KOSTIĆ

kola ABA lige

vađenje

Dvorana: „Topolica“ Gledalaca: 3.000.

Sudije: Savović, Vovk i Stapić

Veders ..................17 Starovlah .............3 Dan-Martin .........6 Luis .........................18 Luković ..................6 Miković ................... Voler ........................4 Gavrilović ..........12 Vranješ ..................6 Peković ....................Marej .......................4 Radetić ....................-

Sa sinoćnje utakmice u Baru

četvrtini odolijevao u prvih skoro sedam minuta, prišao je bio na 32:35, ali je do

76

98

(18:22, 14:22, 24:23, 20:31) 76% (17-13) 51% (35-18) 35% (26-9)

za 1 za 2 za 3

77% (13-10) 57% (40-23) 44% (32-14)

22 (7+15) Skokovi 39 (14+25) Blokade 1 5 Asistencije 22 23 9 Ukradene lopte 8 10 Izgubljene lopte 13 Faulovi 19 16

poluvremena samo Partizan poentirao za 12 poena prednosti na polovini meča (44:32). Barani su u trećoj četvrtini najbolje parirali gostima, u dva navrata imali i jednocifreni minus (47:55, 52:60), dok je prednost Partizana išla najviše do 15 poena (55:44), a u posljednji kvartal su „crno-bijeli“ ušli u „plus 11“ (67:56).

Iako je Mornar na početku vratio jednocifreni minus (58:67), šampion regional-

Smit ..........................11 Vukčević .............13 Koprivica.............. 11 Panter ......................6 Jaramaz ................. 3 Naneli ...................10 Anđušić ................17 Doužer ....................2 Ponitka ...................9 Kaminski ...............9 Kaboklo .................7

nog takmičenja je rutinski odigrao posljednju četvrtinu, u kojoj je najveću prednost imao u konačnom rezultatu...

Markus Luis sa 18 poena, Markus Veders sa 17 poena i devet skokova, te Aleks Gavrilović sa 12 poena bili su najbolji u ekipi Mornara.

Danilo Anđušić je predvodio Partizan sa 17 poena, Tristan Vukčević je dodao 13 poena i osam skokova.

S. J.

Budućnost Voli zasluženo slavila u Zadru u 14. kolu ABA lige

Odbrana donijela važnu pobjedu U dvorani „Krešimir Ćosić“, gdje je Partizan deklasiran sedmicu ranije (84:68), Budućnost Voli je upisala pobjedu protiv Zadra (67:57), važnu na psihološkom planu, pošto je tek druga u posljednjih šest mečeva na dva fronta. Konačnih 10 razlike su posljedica bolje završnice meča, koji je bio neizvjestan od početka do kraja, u kojem je, osim slabih napada, viđena prava revija promašaja sa linije slobodnih bacanja. Zadar ih je, naime, promašio 12 od 25, a Budućnost 10 od 19.

Odbrana je bila ključ pobjede „plavih“, koja je, prije svega, „ukrotila“ Luku Božića. Dosadašnji MVP ABA lige (sedam puta je bio najbolji igrač kola), je meč završio sa samo četiri poena (6-2 za dva, 2-0 za tri), što mu je najgori poenterski učinak u protekloj sezoni i po, tek drugi jednocifreni. Do meča protiv Budućnosti je imao prosjek od 25,1 poen.

Budućnost je stigla do devete pobjede u ABA ligi, a desete u Zadru (koliko ima i domaćin), dok je Zadar sada na polovičnom skoku (7-7).

U prvom poluvremenu oba tima su ubacila po 10 koševa iz reketa, domaćin iz tri pokušaja manje (19-22), a Zadar i Budućnost su imali identičan broj pokušaja za tri poena – po 13, s tim da je Budućnost ubacila četiri trojke, a Zadar tri. Obje ekipe su loše šutirale sa linije bacanja (Zadar 9-2, Budućnost 7-3). Trojka više, veći broj skokova (22-19), pa i ofanzivnih (6-3), više asistencija (11-8) i ukradenih lopti (4-3), te manje izgubljenih (6-8), omogućili su Budućnosti, koju je predvodio Nikola Tanasković sa 14 poena, dva posjeda prednosti na polovini meča (35:31).

Podgoričani su bolje otvorili meč, poveli su 5:0 i 8:1, imali su i 14:10, ali su bili bez poena u posljednjih 90-ak sekundi, što je Zadar iskoristio da na kraju prve četvrtine ima pola koša prednosti (15:14). Budućnost je

Dvorana: „Krešimir Ćosić“ Gledalaca: 6.000.

Sudije: Belošević, Juras i Ćalić

Dejvis ......................3 Klarica ......................Vujačić ...................4 Žganec ....................1 Mazalin ................13 Lakić ........................4 Mekić ........................Jambrović ........12 Drežnjak .............. 11 Grbić...........................Božić ........................4 Ramljak .................5

57

67

(15:14, 16:21, 14:10, 12:22) 52% (5-27) 55% (29-16) 17% (24-4)

za 1 za 2 za 3

47% (19-9) 46% (37-17) 30% (27-8)

32 (5+27) Skokovi 41 (14+27) Blokade 1 1 Asistencije 14 14 7 Ukradene lopte 10 18 Izgubljene lopte 13 Faulovi 21 24

Mihailović .............2 Slavković ..............8 Makundu ............12 Ferel ........................15 Grbović ....................Džons .........................Jagodić-Kuridža Tanasković ........14 Rajt ...............................Popović ....................Pol ............................10 Kamenjaš .............6

Žakelj: Zadovoljan sam trijumfom, ostalo mora bolje Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj čestitao je ekipi na pobjedi.

- Trebala nam je pobjeda u situaciji koja nije baš najbolja.

Mučimo se, nijesmo dovoljno opušteni. Imali smo mnogo grešaka. Na momente igramo vrlo dobru košarku, na momente baš padnemo. Danas nam je bila potrebna pobjeda, to je bio cilj. Utakmica je, generalno bila čudna, sa velikim brojem promašaja za tri poena i slobodnih bacanja. To već dugo nijesam vidio. Bilo je nervoze, barem sa naše strane. Teško je igrati u Zadru. Odličan su tim, odlično vođen. Sve što mogu reći je da sam zadovoljan pobjedom, sve ostalo mora da je bolje. Imamo dva dana da odmorimo, idemo dalje - rekao Žakelj.

i drugu dionicu dobro otvorila, serijom 6:0 je preokrenula na 20:15, i vodila je do kraja poluvremena, osim sredinom kvartala, kada je Zadar privremeno izjednačio (22:22).

Treća četvrtina je bila još neefikasnija, a obje ekipe su pogodile po tri koša iz reketa, te po jednu trojku, ali su popravili preciznost sa linije bacanja (Zadar 6-5, Budućnost 2-2). Zadar je smanjio minus u skoku (2629), Budućnost je bila bez ofanzivnog skoka (Zadar tri), samim tim bez poena iz drugog pokušaja. Bez obzira što je odbrana „plavih“ uspjela da drži Luku Božića na dva poena u prve tri četvrtine, Podgoričani su u ovoj dionici bili „sterilni“ u napadu, pa u posljednjih pet minuta ni-

jesu postigli ni poen, od vođstva 45:39, što je Zadar donekle iskoristio da izjednači na 45:45 pred posljednji kvartal.

Neizvjesnost u posljednjoj četvrtini je trajala u prvoj polovini, a Zadar je posljednji put vodio 53:52, nakon što je Mazalin ubacio oba slobodna bacanja.

Budućnost je od tog trenutka zaigrala mnogo bolje u odbrani, pa je prvo serijom 6:0 povela 58:53, a bitan je bio koš Jogija Ferela za 60:54, nakon tri timska ofanzivna skoka. Zadar je priprijetio na 57:61, na 83 sekunde prije kraja, ali je onda Ferel odgovorio sa dvije uzastopne trojke i postavio konačnih 67:57...

Budućnost u narednom kolu, 5. januara, dočekuje Mornar.

S. JONČIĆ

58 Top 10 stranih događaja

Arena

Alkaraz slavi pobjedu nad Đokovićem u finalu Vimbldona

Tišinom je milio već peti sat vimbldonskog finalau a jedan volej na „Centralnom terenu“, u dugo pripremanom poenu, hvatao prostor između onog, već unaprijed ispisanog, na stranicama istorije „bijelog sporta“ i onog „što biti ne može“.

Karlos Alkaraz u raskoraku, oduzetog daha, koraka, uspijeva da samo visoko prebaci. Mladi matador iz Mursije, zabijen u ćošak, suočen sa brejk-loptom, u 250. minutu najvećeg meča karijere, na startu petog seta... Sa druge strane – Novak Đoković, izvijen visoko nad travom najvećeg teniskog svetilišta; utemeljen sa sedam titula svog najdražeg turnira. Sa svojim pravom na osmu, rekordnu, Federerovu. Volej, relativno lak, za egzekuciju, za trasiran i očišćen auto-put ka tronu... Đoković je promašio.

Loptica ugušena u mreži kao da je detonirala „Centralni teren“; 15 minuta kasnije, Alkaraz je vodio 3:1 u petom setu i već grabio ka sudbini. Teniski natčovjek Đoković je u 15 minuta, i samo tad u 2023. na terenu, pokazao sve ljudske slabosti: na kraju i u nemoći lomio reket o ram one iste mreže, koja mu se ispriječila... A, Alkaraz plesao, iz poena u poen dokazivao – ne samo da toga dana ima bolju već sveukupno ljepšu napadačku igru od Đokovića. Da je dostojan vimbldonskog trona.

A sportska 2023. dobila je svoj momenat najveće drame i inspiracije vanserijskih dominatora. Taj 16. jul bio je pre-

kretnica i slava... – ispostaviće se, za obojicu.

NESALOMIVI

Sve u teniskom repertoaru ima Karlos Alkaraz, sa 20 godina vimbldonski, dvostruki grend slem šampion... Ali, ipak, nema „glavu“ Đokovića. Ili je, makar, nema još.

Sve što je Novak Đoković uradio nakon tog 16. jula bilo je dokazivanje, iznova i iznova, da je to vimbldonsko finale, taj promašeni volej, samo momenat opuštanja i slabosti. Sve što je Beograđanin potom uporno i tvrdoglavo radio, bilo je dokazivanje da je osvit nove teniske ere još daleko. Da sa 36 godina može brže, više i jače i od Alkaraza, i od Sinera, i Runea, i od svih predvodnika „novog talasa“ zaredom. I sve što je činio, bilo je onako balkanski i inadžijski – da ćudljiv i nerijetko kontroverzno svadljiv, ućutka sve one koji na tribinama otvoreno proslavljaju njegove promašaje i loše poteze, poput onog sudbinskog voleja. Đoković – nakon vimbldonskog poraza: 19 trijumfa, bez izgubljenog meča na bilo kom ATP turniru do kraja godine!

US open osvojen u velikom stilu, pa masters u Parizu, pa ATP finale sa totalnom dominacijom u polufinalu i finalu...

Ali, prije svega, lekcija 16 godina mlađem Alkarazu. Samo 35 dana od vimbldonskog poraza, Novak ga je pobijedio u finalu mastersa u Sinsinatiju: sa preokretom, dva taj-brejka, u, po mnogima, jednom od najboljih mečeva na dva osvojena seta u istoriji tenisa! Mentalno i fizički – nesalomiv.

DVOSTRUKI ŠAMPION TUR DE FRANSA: Jonas Vinegor

Zato je dramatična teniska 2023. tako dragocjena – jer je ona, sa Đokovićem i Alkarazom, samo najava za olimpijsku godinu. I tek bi mogla da donese odgovore na ključna pitanja: na koliko osvojenih grend slemova će stati rekorder sa 24 najveće titule – Đoković? Može li do olimpijske, rekordne osme vimbldonske titule? I kada će pokazati stvarne znake pada u igri?

Da li fizički problemi već sa 20 godina sputavaju Alkaraza?

Kada će ponovo Španac biti u formi nakon realno razočaravajuće druge polovine sezone?

I gdje su tu Siner, Rune, Medvedev; i koliko, konačno, može najveći od svih povratnika, Rafael Nadal...

MIKAELIN PUT

Neka se teniski, fudbalski, košarkaški ili auto-moto velikani i titani za momenat skrajnu: najviša stepenica na planetarnom sportskom podijumu 2023, ipak, pripada – jednoj ženi.

Mikaela Šifrin (28) je u martu dočekala ostvarenje najvećeg sna: ostvarila je 87. pobjedu u Svjetskom skijaškom kupu, oborila „vječni“ rekord legendarnog Ingemara Stenmarka...

Petostruka osvajačica Svjetskog kupa ove godine je najbolja i u slalomu (sedmi put) i veleslalomu (drugi put u karijeri). I djeluje nevjerovatno – djeluje da je sa 28 godina Mikaela mogla i mnogo više. Da nije bilo one velike lične tragedije, očeve smrti u padu sa krova u februaru 2020, kada je na duži period prekinula karijeru.

I mentalni povratak od tada

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Đoković se ,,osvetio“ Alkarazu već u Sinsinatiju

Momenti koji su obilježili arenu planetarnog sp

Godina do

Neka se teniski, fudbalski, košarkaški ili auto stepenica na planetarnom sportskom podiju nije bio lak, daleko od toga: u sezoni 2020–21. pobijedila je na tri, u 2021–22. na pet trka...

A u 2022–23. na čak 14 takmičenja: šest puta u slalomu i sedam u veleslalomu, uz jedan trijumf u superveleslalomu.

I nastavila je sa tri trijumfa u novoj sezoni.

Skijaški dominator bez premca, djevojka iz Vejla, dokazuje u 2023. ono najbitnije – da je jača od sebe, iznova i iznova.

A sebi je, suštinski, jedini rival.

PEPOVA „PRĆIJA“

Istanbulska noć 10. juna i jedno proljeće u kojem je Mančester siti, možda konačno, dočekao status velikog evropskog kluba. I sve je stalo u taj 68. minut finala Lige šampiona sa Interom, gol savršenog timskog igrača Rodrija, koji se etablira kao jedan od najboljih igrača sredine terena na planeti...

Tamo gdje je za Siti ostalo „možda“, gdje ih i dalje doživljavaju kao „fudbalsku plastiku“ – ne postoji bilo kakva dilema i dvojba kada je u pitanju Pep Gvardiola.

Moderni fudbal je u 2023. Pepova „prćija“, i ne samo ova godina već jedna era koju je obilježio sistemom, stilom, klasom, shvatanjem igre.

Dok se drugi domišljaju presingom i „na prepad“ akcijama, Gvardiola dominira posjedom i ispituje stranice istorije ostrvskog i svjetskog fudbala.

U ovoj godini Siti je, zaključno sa FIFA Svjetskim klupskim kupom ovog decembra, dočekao pet trofeja. A Gvardiolin bilans je u posljednjih šest godina, sa pet titula Premijer lige i ukupno 16 trofeja na klupi „građana“, bez presedana.

I još: Katalonac je trostruki osvajač Lige šampiona kao trener – na klupi Sitija, Barselone i Bajerna – čak 11 šampionskih titula u nacionalnim ligama. I čovjek ne staje – kroz projekat Đirone, Sitijeve filijale, kojom rukovodi njegov brat, senzacionalnog lidera Primere, gura novu uspješnu priču njegovog shvatanja fudbalske igre.

I toliko je onih koji pokušavaju da kopiraju njegov sistem i

NAJBOLJI IGRAČ NBA LIGE: Nikola Jokić

stil igre. Ali, samo je jedan dominator – Gvardiola.

MAKSOVE POBJEDE

Za Formulu 1 su i blagoslov i prokletstvo oni šampioni koji dominacijom „najbrži cirkus“ liše uzbuđenja. A, niko nikad nije dominirao u jednoj F1 godini kao Maks Ferstapen.

Ovako je trostruki uzastopni šampion svijeta, sa 26 godina, okončao jednu sezonu: rekordnih 19 pobjeda i 21 podijum na 22 nastupa. Svaku trku je uspio da završi; prvog pratioca, timskog kolegu iz Red Bula Serhija Pereza, ostavio iza sebe sa 290 poena razlike u generalnom plasmanu. Ili – Ferstapen je na kraju sezone imao više od duplo više poena (575) od najbližeg „rivala“.

Uz sve to, Holanđanin pokazuje da mu nije dosta i da može još više. Koliko je samo prašine digao u prvom dijelu sezone, kada je „jurio“ vođstvo timskog kolege i pokazao da ni najbližem saradniku ne želi da pokloni bilo šta. Što ga je, u konačnom, učinilo i omraže-

Arena

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

OSTVARILA SAN: Mikaela Šifrin

ominatora

o-moto velikani za trenutak skrajnu: Najviša umu 2023, ipak, pripada dami - Mikaeli Šifrin

DANSKI RIBAR

Daleko od toga da Jonas Vinegor ima najviše navijača u svijetu biciklizma; stil vožnje mladića iz malog danskog grada na obali Sjevernog mora, bivšeg radnika u fabrici za preradu ribe, daleko je od lijepog... Pa, ipak – potpuno zasluženo je dvostruki uzastopni šampion Tur de Fransa. I vozi sve bolje.

Mladi Slovenac Tadej Pogačar, takođe dvostruki osvajač Tura, vozi više, dominira tokom cijele godine, djeluje elegantnije i dominantnije, pogotovo kada pobjeđuje... Ali, na najvećoj trci, „krvavi radnik“ Vinegor djeluje taktički i

fizički nesalomivo.

Niti jedan momenat slabosti tokom najveće trke Vinegor nije pokazao, suštinski, iskoristio je jedan loš dan u brdima, tokom priprema povrijeđenog Slovenca. Pa ga onda „oduvao“ na hronometru, na trci na kojoj je vodio od šeste do posljednje 21. etape.

Na kraju sa sedam i po minuta prednosti u ukupnom plasmanu!

Vinegor je rijedak primjer dominatora koji djeluje, do kraja, kao „šampion od krvi i mesa“. Koji sve postiže pažljivim planiranjem, ogromnim odricanjem u pripremama... I dokazuje da je u modernoj eri, ipak, mnogo svrsishodnije da se kompletna sezona koncipira kao priprema za najveću i najprestižniju trku – u odnosu na Pogačareve „vratolomije“ i avanture u borbi za pobjede na skoro svim bitnim trkama.

Bitnije – biciklizam, sport toliko okrnjen i pod sjenkom doping skandala, dobio je velike rivale u savršeno različitim mladim šampionima. I biće spremni da se bore ponovo naredne godine.

ŠAMPIONI SVIJETA: Košarkaška reprezentacija Njemačke

GODINA DOMINACIJE: Maks Ferstapen

Fudbaleri Mančester sitija sa peharom Lige šampiona

porta u 2023.

nom figurom među velikim brojem navijača... Ali, ni oni mu ne spore sportsku veličinu.

Ključni momenat: 30. april, trka u Bakuu u kojoj je Perez završio ispred Ferstapena – i ljutito obećanje Holanđanina, u boksu, da neće dozvoliti da ga Meksikanac do kraja godine pobijedi! Kako ga je samo surovo održao...

Top 10 stranih događaja 59

GAZDA JOKIĆ

Evo kako je igrao Nikola Jokić u NBA finalu – na pet utakmica bilježio je 30,2 poena, 14 skokova, 7,2 asistencije i 1,4 blokade, šutirajući sa 58,3 procenta uspješnosti iz igre i 42,1 procentom realizacije za tri poena!

Dvostruki MVP, najbolji igrač sezone, naučio je lekciju: forma mora biti tempirana za plej-of i tada mora da bude najbolji. A za Denver Nagitse, koji su u seriji protiv Majami Hita 4-1 12. juna dočekali prvu titulu u klupskoj istoriji, Jokić je mnogo više od najboljeg. On je i lider, i gazda, i „tata“ na terenu; potpuno atipičan tip u modernoj košarci, centar koji je i plejmejker i glavni šuter sa distance kad treba i kad se lomi... Somborac u modernoj košarci – može sve.

I još o Jokiću: najniže je plasirani igrač sa NBA drafta (bio tek 41. pik 2014. godine) koji je dočekao nagradu za MVP finalne serije. I uporno se opire ne samo pravilima koja važe o stilu igre ili dominaciji u

NBA već i, prosto, životnim stilom: u stanju je da mjesecima „lumpuje“ tokom odmora kod kuće, da „iskulira“ i šampionat svijeta zbog porodice, da nakon NBA titule kaže samo jedno – sve što želi je da što prije ide kući...

Pa da, od starta nove sezone, nastavi u novom ritmu. Košarkaški svijet čeka da vidi da li je u 2024. spreman za onakva plej-of izdanja, kakvim je pozlatio prvu titulu Denvera.

NJEMCI MOGU SVE

Precizniji i rastrčaniji od Amerikanaca u polufinalu, defanzivno i taktički moćniji od Srbije u finalu – košarkaši Njemačke mogu sve, jer su pokazali da su pravi tim, jači i od povreda tokom Mundobasketa i uvijek pravi u završnici.

Selekcija Kanađanina Gordona Herberta na šampionatu svijeta, okončanom 10. septembra na Filipinima, nije imala nijednog među deset najboljih strijelaca takmičenja. Jer je, prosto, savršen tim u kojem plejmejker Denis Šruder, bekovi Obst i Lo, braća Vagner, krilni centar Tajs ili centar Fojtman dijele odgovornost, savršeno poznaju jedni druge, pronalaze novi kvalitet i opcije kad nekom ne ide...

Od svih velikih selekcija, Njemačka je jedina računala na sve bitne igrače spremne da igraju ovog ljeta na Mundobasketu. Jer svima je merak da nakon teške NBA ili evroligaške sezone kompletno ljeto provedu zajedno. Iz tog timskog duha, kvaliteta i stava stigla je i partija plejmejkera, NBA zvi-

jezde Šrudera, u finalu protiv Srbije (83:77), koje je riješio sa 28 poena.

Njemački reprezentativci mogu sve, sigurno neće biti favoriti na olimpijskom turniru narednog ljeta – ali biće spremni da pomrse račune onima, pojedinačno kvalitetnijim.

POVRATAK „KRALJA“

Ne samo Real Madrid – evropska i svjetska košarka dugo je čekala Serhija Ljulja. Španski bek već dugo ne može igrati ni 20, kamoli 30 minuta velikog meča na vrhunskom nivou; daleko od toga da je prva opcija u napadu... Pa, ipak, kad se lomi ono najbitnije – lopta je u njegovim rukama. Recimo – da 21. maja riješi finale Evrolige, u Kaunasu protiv Olimpijakosa (79:78), jednim košem sa poludistance, preko ruke „za glavu“ višeg centra Fala... Bili su to njegovi prvi poeni na meču! I da, samo 50 sekundi prije kraja meča Real je gubio 78:74...

Cijela plej-of sezona Reala je kao jedan veliki povratak „kralja“. „Kraljevići“ su u četvrtfinalu, obilježenom kontroverzama i sukobima na terenu, uspjeli da slave 3:2 protiv Partizana iako su izgubili uvodna dva meča serije, na svom terenu... „Kralj“ je tokom sezone bio poput „košarkaške Pepeljuge“, mnogo puta otpisivan, prinuđen da se oslanja na „rovite“, potcjenjivane i, za mnoge, istrošene igrače. I svaka je nova pobjeda djelovala kao bajka za tim koji je rastao i igrače koji su postali pravi borci. Sada, sa povratnikom, plejmejkerom

Serhio Ljulj donio je košarkašima Real Madrida novu evropsku krunu

Kampacom – djeluju još bolje i moćnije. Apsolutni su favoriti da odbrane evroligaški tron, na proljeće 2024.

TORINSKI BIK

Jednom je, možda, slučajnost, dva puta već znači i govori mnogo. Italija je dočekala novu veliku zvijezdu motociklizma – Franćesko Banjaja odbranio je MotoGP titulu.

Na motoru Dukatija, zvijezda iz Torina je pokazala i da je najbrža, najodvažnija i nakonstantnija.

Sezonu je počeo i okončao pobjedama; trijumfovao na sedam trka, čak šest puta bio drugi, pa je mogao i da priušti da ne završi četiri trke...

Titula Peka Banjaje, ispred timskog kolege Horhea Martina, potpuno je zaslužena i ovjerena u velikom stilu – pobjedom u Valensiji 26. novembra.

MotoGP, po mnogima najuzbudljiviji i najriskantniji šampionat vrhunskog modernog sporta, za 2024. ostavlja velike dileme. Može li „torinski bik“ Banjaja, trećom titulom zaredom, da ovjeri status najvećeg šampiona – MotoGP dominatora našeg vremena? Može li da šestostruki prvak Mark Markez, konačno oporavljen – odgovori, ovog puta, takođe, na motoru Dukatija?

Ako je 2023. bila godina dominatora, onda će olimpijska 2024. biti, izvjesno, godina velikih rivalstava. Za novi iskorak, za stepenicu više u panteonu sportske vječnosti – i nove momente za nezaborav u njihovoj i našoj areni.

Stojan STAMENIĆ

Franćesko Banjaja odbranio MotoGP titulu

60 Oglasi i obavještenja

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

SLOBODNA RADNA MJESTA Oglasi za 1. januar 2024.

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

DEPONIJA DOO Adresa: ŠPANSKIH BORACA B.B. Tel.: 020-625-046 Email: info@deponija.me Raspisuje KONKURS Za izbor i imenovanje

Izvršnog/e direktora/ice Društva sa ograničenom odgovornošću “Deponija” Podgorica na mandatni period od 4 ( četiri) godine Za Izvršnog direktora/icu “Deponija” doo Podgorica mogu konkurisati kandidati koji, pored opštih uslova utvrđenih zakonom ispunjavaju sljedeće (posebne uslove). · da imaju visoku školsku spremu, VII-1 nivo kvalifikacije- 240 kredita CSPK-a ( završen fakultet tehničkog ili društvenog smjera) · da imaju 5 ( pet) godina radnog iskustva · da ima radne, stručne i organizatorske sposobnosti Pored dokaza o ispunjavanju uslova iz stava 1 Konkursa, kandidati za Izvršnog direktora/ icu Društva, uz prijavu na Konkurs, obavezni su dostaviti Program rada za mandatni period.

Prijave na Konkurs dostavljaju se u roku od 15 (petnaest) dana od dana njegovog objavljivanja, a izbor kandidata izvršiće se u zakonskom roku.

Prijave na Konkurs, sa dokazima o ispunjavanju traženih uslova (potrebna dokumentacija koja se prilaže uz prijavu na Konkurs) i ponuđenim Programom rada, kandidati dostavljaju preporučenom pošiljkom ili lično, na adresu Društva, “Deponija” doo Podgorica, Ulica Španskih boraca bb, Podgorica, sa napomenom “za javni konkurs za izbor i imenovanje Izvršnog direktora/ice”.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU I SARADNJU SA CIVILNIM DRUŠTVOM Adresa: VUKA KARADŽIĆA 16 Tel.: 020-447-180,020-447-193 Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 6/20, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23) i Odluke vd sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta Šef/ica Odjeljenja za oglašavanje i selekcije kandidata, 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme broj 06100/23-4740 od 29.12.2023.godine, objavljuje JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada:

Šef/ica Odjeljenja za oglašavanje i selekcije kandidata – 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima; - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Posebni uslovi: - VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - Pravni fakultet; - najmanje pet godina radnog iskustva u nivou kvalifikacije obrazovanja.

Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www. podgorica.me); - CV; - dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

- uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; - ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18).

Popis propisa potreban za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 01/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19,08/21 i 37/22), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23), Statut Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 08/19, 20/21, 49/22), Uputstvo o načinu vršenja kancelarijskog poslovanja (“Službeni list Crne Gore, broj 59/19, 03/20) i Pravilnik o sadržaju, povlačenju i ispravci oglasa za popunu radnog mjesta u državnom organu i načinu uvida u dokumentaciju oglasa(“Službeni list Crne Gore”, br. 41/18).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br. 20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Predrag Đurović, tel. 020/447-192, 447-193 i 020/447-180

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU I SARADNJU SA CIVILNIM DRUŠTVOM Adresa: VUKA KARADŽIĆA 16 Tel.: 020-447-180,020-447-193 Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 6/20, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23) i Odluke vd sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta Samostalni/a referent/kinja – Tehnički/a sekretar/ka, 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme broj 06-100/23-4741 od 29.12.2023.godine, objavljuje JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Sekretarijatu za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada: Samostalni/a referent/kinja – Tehnički/a sekretar/ka, 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima; - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Posebni uslovi: -IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima u istom stepenu stručne spreme.

Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www. podgorica.me); -CV;

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; -uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; -ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18).

Popis propisa potreban za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 01/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 08/21 i 37 /22), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 06/20, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23), Uputstvo o načinu vršenja kancelarijskog poslovanja (“Službeni list Crne Gore, broj 59/19, 03/20).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br. 20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Predrag Đurović, tel. 020/447192, 447-193 i 020/447-180

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,21. MAJ“ Adresa: V PROLETERSKE B.B. DRAČ Tel.: 020-657-176 Email: skola@os-21maj-pg.edu.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena:

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); • Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; • Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

-a najduže do 31.08.2024.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,21. MAJ“ Adresa: V PROLETERSKE B.B. DRAČ Tel.: 020-657-176 Email: skola@os-21maj-pg.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Psiholog, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. NASTAVNIK/CA CRNOGORSKOG-SRPSKOG,BOSANSKOG I HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor maternjeg jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 2 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa funkcije,a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 5. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,21. MAJ“ Adresa: V PROLETERSKE B.B. DRAČ Tel.: 020-657-176 Email: skola@os-21maj-pg.edu.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU OBJEKTA-DOMAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JUS EKONOMSKA ŠKOLA ,,MIRKO VEŠOVIĆ“ Adresa: KRALJA NIKOLE 95 Tel.: 020-622-202 Email: sekretar@eko-pg.edu.me Poništava konkurs za: 1. PROFESOR/ICA INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Konkurs je objavljen 01/12/2023.godine 2. PROFESOR/ICA PRAVNE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Konkurs je objavljen 11/12/2023.godine 3. PROFESOR/ICA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Konkurs je objavljen 11/12/2023.godine

JUS EKONOMSKA ŠKOLA ,,MIRKO VEŠOVIĆ“ Adresa: KRALJA NIKOLE 95 Tel.: 020-622-202 Email: sekretar@eko-pg.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Informatičar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2024.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunja-

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024. vati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE , 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Informatičar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Informatičar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2024.godine; -za 16 časova nedeljne norme ; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Matematičar, Profesor matematike, Stepen bachelor - Matematika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa funkcije,a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 5. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Matematičar, Profesor matematike, Stepen bachelor - Matematika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2024.godine -za 9 časova nedjeljne norme -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

MANDARINA I PAPAGAJ PPU Adresa: STUDENTSKA 14 Tel.: 069-842-879 Email: mandarinaipapagaj@icloud.com Na osnovu clana 80. Zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju(Sl.list Crne Gore’’, br.64/02 i 49/07, 4/2008, 021/09, 73/10, 40/11,45/11,36/13,39/13,44/13,47/17,59/21 I 76/21) raspisuje se KONKURS ZA IZBOR DIREKTORA/ICE PPU ,, MANDARINA I PAPAGAJ’’ U PODGORICI Na odredjeno vrijeme od 4 godine. Za direktora/icu predskolske ustanove može biti izabrano lice koje ispunjava opšte uslove utvrdjene Zakonom o radu (Sl. Crne Gore br. 74/19, 8/21, 59/21, 68/21 I 145/21) i posebne uslove utvrdjene clanom 78 stav 1 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i to: -Ispunjava uslove za vaspitava/icu ili strucnog saradnika/icu (pedagog/pedagoškinju,psihologa/psiholoskinju, defektolog/defektoloskinja) u skladu sa Zakonom o predskolskom vaspitanju i obrazovanju; - VI ili VII-1 nivo obrazovanja -Ima licencu za rad u obrazovno- vaspitnim ustanovama; -Ima sedam godina radnog iskustva u nastavi; -Ima opstu zdravstvenu sposobnost -Ima crnogorsko drzavljanstvo -Aktivno znanje engleskog jezika Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti na mail ustanove mandarinaipapagaj@icloud.com Izbor se vrsi na period od 4 godine.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

ANDRIJEVICA TEL.: 051/230-660

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA Adresa: UL. B. DELETIĆA B.B. Tel.: 051-244-345 KONKURS za izbor Izvršnog/e direktora/ice “Društva sa ograničenom odgovornošću “Vodovod i kanalizacija” Andrijevica Za izvršnog/u direktora/icu društva može biti imenovano lice koje ispunajava Zakonom i Pravilnikom propisane sljedeće uslove.

-Crnogorsko državljanstvo -navršenih 18 godine života -zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta -propisani nivo kvalifikacije obrazovanja-VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja -2 godine radnog iskustva -položen stručni ispit -da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad i protiv koga/je nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti Potrebno je da kandidat/kinja za radno mjesto dostavi dokaze o ispunjenosti sljedećih uslova:

-uvjerenje o državljanstvu/fotokopiju biometrijske lične karte -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -diplomu ili uvjerenje o završenoj stručnoj spremi -uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu -uvjerenje o položenom stručnom ispitu -uvjerenje da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad i protiv koga/je nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti -CV Prijave sa kompletnom dokumentacijom propisanom konkursom u originalu ili ovjerenoj fotokopiji ,kandidat je dužan da dostavi u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa ,neposredno ili putem pošte na adresu:Skupština opštine Andrijevica,ul Branka Deletića 64 84320 u zatvorenoj koverti,sa naznakom :Za javni konkurs za izbor izvršnog/e direktora/ice Društva sa ograničenom odgovornošću “Vodovod i kanalizacija” Andrijevica Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

Sve informacije u vezi sa Javnim konkursom mogu se dobiti na broj telefona.

067/616/987

BUDVA TEL.: 033/402-556

JP ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM CRNE GORE BUDVA Adresa: POPA JOLA ZECA B.B Tel.: 033/452-709 Email: jpmdcg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. SARADNIK/CA ZA JAVNE NABAVKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , VŠS, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: VI ili VII nivo -sektor pava opšti uslovi:ovjerena fotokopija diplome,ovjerena fotokopija lične karte,dokaz iz suda sa se ne vodi krivični postupak (orginal ili ovjerena fotokopija),prijava na oglas,CV,ljekarsko uvjerenje,radna knjižica (fotokopija)

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

J.Z.U. OPŠTA BOLNICA ,,DANILO I“ Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA B.B. Tel.: 041/230-441, 041/231-336 Oglašava potrebu za: 1. LABORATORIJSKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje Uslovi: Medicinsko-laboratorijski tehničar, Stepen bachelor – Diplomirani laboratorijski bioinženjer, Viši medicinsko-laboratorijski tehničar Rok za prijavljivanje: 3 dana

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

OPŠTINA DANILOVGRAD Adresa: TRG IX DECEMRA Tel.: 811-992 Email: lokalna.samouprava@danilovgrad.me Na osnovu člana 113 stav 5 Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. list CG“, br. 2/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), člana 43 stav 3, 4, 5 i 6 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Sl. list CG“, br. 2/18, 34/19, 8/21) i člana 5 Pravilnika o sadržaju, povlačenju i ispravci oglasa za popunu radnog mjesta u državnom organu i načinu uvida u dokumentaciju oglasa („Sl. list CG“, br. 41/18), Sekretarijat za lokalnu samoupravu, vrši ispravku javnog konkursa, objavljenog dana 25.12.2023.godine, za popunu radnog mjesta: „Pomoćnik/ca sekretara/ke Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj“, na način što se u tački 4, koja se odnosi na potrebnu dokumentaciju, brišu riječi: „ - original ili ovjerena fotokopija uvjerenja o položenom drugom stručnom ispitu za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja, - original ili ovjerena fotokopija uvjerenja o ispunjenosti psihofizičkih sposobnosti i o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova na radnim mjestima sa povećanim rizikom“, a dodaju riječi: „ - dokaz o crnogorskom državljanstvu (uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopija lične karte)”.

U tački 5 dodaju se riječi: „Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja kandidat koji bude izabran najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o imenovanju”.

Ostali dio teksta ostaje nepromijenjen.

Rok za prijavljivanje kandidata teče od dana objavljivanja ispravke konkursa.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

DOM ZDRAVLJA HERCEG NOVI JZU Adresa: NIKOLE LJUBIBRATIĆA 1 Tel.: 031/343-155 Email: direktor@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA DJECU - PEDIJATAR/ ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Specijalista pedijatrije Rok za prijavljivanje: 15 dana

Oglasi i obavještenja 61

Pravila nagradne igre Kupone skupi, u Idei i Franci kupi 1. Priređivač nagradne igre je Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import "Nova Pobjeda" Podgorica, PIB 03022480, 19. decembra br. 5.

2. Svrha priređivanja nagradne igre je reklamiranje proizvoda i usluga, kao i poboljšanje interesovanja čitalaca za dnevni list Pobjeda i njegova izdanja.

3. Nagradna igra počinje teći 15. januara 2024. godine, a završava se izvlačenjem imena dobitnika, 20. februara 2024. godine. Nagradna igra sastoji se od dva izvlačenja, iz ukupno prispjelih kupona do tada.

4. Fond nagrada iznosi 3.000 eura, sa uračunatim PDV-om, gdje se dobitnicima poklanjaju vaučeri od po 100 eura, za potrošnju u trgovinskim lancima Idea i Franca.

5. Nagrade (30 ukupno) su: vaučeri, u vrijednosti od 100 eura, za potrošnju u trgovinskim lancima Idea i Franca, sa objektima u svim gradovima Crne Gore.

6. Pravila nagradne igre, po dobijanju Rješenja od Uprave za igre na sreću, biće objavljena u dnevnom listu Pobjeda, prije početka nagradne igre.

7. PRAVILA: Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi u pomenutom periodu: 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno, počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

8. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se zaključno sa 20. februarom 2024., do 12h. Izvlačenja će obaviti Komisija u sastavu: Željka Radulović, predsjednica; Bojan Giljen - član i Snežana Mazić, članica (zamjenici su: Vanja Pustahija - zamjenica predsjednice, Ankica Remiković i Branka Kalezić - zamjenice članova); i to u sljedećim terminima: - Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, u 13h; - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

9. Komisija će oba izvlačenja izvršiti od svih do tada prispjelih kupona, na licu mjesta provjeriti i konstatovati ispravnost izvučenoh kupona, i proglasiti dobitnike.

10. Imena dobitnika biće objavljena u dnevnom listu Pobjeda: - za prvih 15 dobitnika 1. februara 2024. godine; - za drugih 15 dobitnika 21. februara 2024. godine.

11. Rok za prijavu dobitnika je tri (3) dana od dana objavljivanja imena dobitnika.

12. Nagrade će se podizati lično kod organizatora nagradne igre, i nezamjenjive su za novac.

13. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u državni budžet u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje.

14. Za rješavanje spornih pitanja, ukoliko ih bude, nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

Nova Pobjeda d.o.o.

62 Oglasi i obavještenja

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

1460

OBAVJEŠTENJE Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda Praznični trobroj našeg lista izaći će 31. decembra 2023. godine. Šalter Služba oglasa primaće materijal zaključno sa 30. decembrom 2023. godine Za naredni broj Pobjede, koji izlazi 3. januara 2024. godine, šalter Službe oglasa u Podgorici biće otvoren od 2. januara 2024. godine.

Kontakt telefon: 020 202 455, Viber: 068 034 555

OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.

ŽIVOJIN Dušanov BJELICA

dugogodišnji profesor Mašinske škole u Podgorici Obavještenje o izmjeni uslova utvrđenih pretplatničkim ugovorom Telemach će počev od 1. februara 2024. godine, izmijeniti cijenu usluga za kablovske pakete sa uvećanjem do 9%, koliko iznosi i poslednji zvanični indeks inflacije po Monstatovom izvještaju.

Telemach Crna Gora DOO

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

dragica šaković nikola sekulić

hronika podgorice

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 31. decembra od 11 do 15 časova i 1. januara od 11 do 13.30.

Sahrana će se obaviti u 14 časova na mjesnom groblju Gornja Gorica, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga MIRJANA, sinovi MIRKO i DUŠAN, sestre ANĐA i DUŠANKA, snahe MARGARET i MIRA, unučad, bratanić, bratanična, sestrići, sestrične i ostala rodbina

1468

crna hronika crnom gorom

Dana 30. decembra 2023. preminuo je u 89. godini naš dragi i poštovani

Дана 30. децембра 2023. преминула је у 82. години

1453

Dana 30. decembra 2023. u 84. godini preminula je naša draga

jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

VESELINKA Zdravkova VOJVODIĆ

ОЛГА Манојлова БАБОВИЋ

rođena LUTOVAC

рођена ВУЧЕЉИЋ

Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима 31. децембра од 10 до 15 часова и 1. јануара 2024. године од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу Чепурци ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ДЕЈАН и ЂОКО, ћерка ВИОЛЕТА, снахе САНДРА и ЉИЉАНА, сестра ЗОРА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и остала многобројна родбина БАБОВИЋ и ВУЧЕЉИЋ.

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu porodice 31. decembra na groblju Viš u Danilovgradu.

Ožalošćeni: suprug ZDRAVKO, porodice VOJVODIĆ, LUTOVAC, ČARAPIĆ i VUJANOVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

1444

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Dana 30. decembra 2023. preminuo je u 56. godini naš voljeni brat

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

BUDISLAV Vojislava PEŠIĆ

Sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice na mjesnom groblju u Donjem Zagaraču.

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Ožalošćeni: sestre VERA i BILJANA sa porodicama

1459

Dana 29. decembra 2023. u 88. godini preminuo je naš dragi

MAKSIM LUTOVAC 1936 – 2023.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 30. decembra od 11 do 15 časova i 31. decembra od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: supruga BOŽIDARKA – LALICA, sinovi DARKO i MILUN, kćerka EMILIJA – LARA, unuke MILICA i VANJA, unuci BALŠA, VUK, MAKSIM, ALEKSA i DANILO, snahe VESNA i ALEKSANDRA, sestra VESELINKA, bratanići, bratanične, sestrići, zet RAJKO i ostala mnogobrojna rodbina

Oglasi i obavještenja 63

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

1437

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 30. децембра 2023. у 67. години, након дуге и тешке болести, преминуо наш вољени

1465

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

Драга тетка

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

ВЕСНА

1448

МИЛАН Бранков ЛАКИЋ

Posljednji pozdrav prijateljici

Саучешће примамо у градској капели у Будви 30. децембра од 12 до 16 часова и 31. децембра од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на Новом градском гробљу у Будви.

LJILJI KALUĐEROVIĆ

Хвала ти за сву твоју љубав, пажњу и топлину коју си нам пружала. Нека твоја искрена и племенита душа почива у миру.

Твоји сестрићи ГОРАН, СРЂАН и ДРАГАН ЧАРАПИЋ са породицама

VELJKO MILIĆ

1438

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Ожалошћени: супруга ЗОРКА, синови НЕБОЈША и БРАНИСЛАВ, брат ЗОРАН, снахе РУЖИЦА, ЛИДИЈА и ГОРИЦА, унучад ПЕТАР, ФИЛИП, МАТИЈА и АНДРЕА, синовац НИКОЛА, синовица МИЛИЦА и остала многобројна родбина

1454

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

LJILJI Posebni ljudi su u našim srcima i kad nijesu pored nas.

Hvala ti za sve.

VESELINKI Zdravkovoj VOJVODIĆ

Sestrična IVANA i zet ŽELJKO BOJANIĆ sa porodicom

1440

1467

Dragi naš

Ovim putem obavještavamo da je dana 30. decembra 2023. u 88. godini preminula naša draga

Tvoja dobra duša neka nađe mir i spokoj.

ŽIVKO

Tvoj odlazak ostavlja veliku prazninu.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

VLADO, LJILJANA, SAŠA i MAJA sa porodicama

VJERA - VERA Brankova VUKČEVIĆ

SONJA VUJANOVIĆ sa porodicom

1466

rođena JOVOVIĆ

1433

Dana 30. decembra 2023. godine preminuo je naš poštovani pašanac, svak i tetak

ŽIVOJIN BJELICA

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 30. decembra od 13 do 15 časova i 31. decembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Ulica Radoja Jovanovića 24.

Vijenci se ne prilažu.

Neizmjerno tužni, sa poštovanjem

DUŠKO MEDOJEVIĆ Dragi brate, teško mi je da se oprostim od tebe na ovakav način, ali ću sa ponosom čuvati tvoj lik u srcu.

Neka te anđeli čuvaju.

LIDIJA, BAĆO i IGOR PEROVIĆ Posljednji pozdrav

brat DRAGAN MEDOJEVIĆ sa porodicom

1443

1461

Navršava se 40 dana otkad nije sa nama voljeni suprug i otac

ŽELJKO BERIŠIĆ

Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO, SAŠA i NIKOLA, snahe SANJA i JOVANA, unučad ILIJA, ĐORĐIJE, NINA, BRANKO, PETAR i porodice VUKČEVIĆ i JOVOVIĆ

MILIJANI DAMJANOVIĆ Hvala ti za neizmjernu sestrinsku ljubav i dobrotu. Hvala ti što si nam bila primjer plemenitosti i ljudskosti. Živjećeš u našim srcima. Počivaj u miru sa anđelima. tvoja sestra MILENA – Lola NIKČEVIĆ sa porodicom

Vrijeme prolazi... Praznina ostaje, ali ne i zaborav. Čuvamo te u našim srcima zauvijek.

Tvoji: KATICA, ADREA, BALŠA i PETAR

64 Oglasi i obavještenja

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

1456

Tri godine su od smrti naše drage

DARE RADONJIĆ

Vrijeme koje je prošlo i koje će proći ne donosi zaborav na tvoj dragi i plemeniti lik.

Hvala ti na svemu.

1447

Tri godine su od smrti naše majke, svekrve i babe

1441

Draga majko

STANKE Brankove MARTINOVIĆ Sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Sestra od strica RADMILA KEKOVIĆ sa porodicom

STANKO, ACO i SLAVICA sa porodicama

1455

BRANKA BURIĆ

1445

Dana 1. 1. 2024. navršava se godina od smrti našeg dragog

Teško je živjeti u saznanju da te više ne možemo zagrliti. Dvije godine nedostajanja i tuge.

LENKA COLES

Zauvijek u našim srcima.

2.1. … Srećan ti nebeski rođendan, tetkice mila. Čuvam te u srcu.

Volimo te,

PERA Blažovog PEROVIĆA

Tvoja IVANA

1458

POMEN

Vrijeme ne umanjuje tugu, bol ni prazninu.

U svemu si ostavio trag i zauvijek si ti dio nas.

Sjećanje na tebe oplemenjuje naše živote, budi ljubav koju si nam nesebično davao i lijepe uspomene.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

IVKOVIĆ MARKO - MAJO Ne liječi vrijeme ništa. Godine prolaze, boli sve jače. U srcima našim si zauvijek.

Tvoji supruga LIDIJA - LJILJA i kćerke VANJA i IVANA

Tvoji najmiliji: supruga GARA, sin MILAN, kćerka NEĐELJKA, snaha LELA, unučad IVA, MILOŠ i MILA

1434

Dvadeset godina je od smrti

sinovi MIĆO i BANE i kćerka SEKA sa familijama

1429

1426

Četrnaest godina od smrti moga oca

PAVLA D. PETRIČEVIĆA

MARKA V. IVKOVIĆA U svakoj našoj priči, suzi i osmijehu. Ponosne što si bio naš brat.

Nedostaješ… Volimo te.

Tvoje SESTRE

Sa ponosom i neprolaznom tugom čuvaćemo uspomenu na tvoju bezgraničnu ljubav, dobrotu i pažnju za sve nas.

Nedostaješ nam svakog dana sve više.

Tvoji: LJILJA, MIĆO i SLAVKO PAVLIČIĆ 1450

Tatkić divni,

NIKOLA PETRIČEVIĆ Nedostaješ…

TVOJA PORODICA 1452

Navršila se godina od smrti

NEBOJŠA - NECO RAJČIĆ

NEBOJŠA - NECO RAJČIĆ

Čujem tvoje korake, grohotni smijeh, zvižduk.

Kroz uvijek i svuđe - volim te.

Tata, nedostaješ.

Tvoja MIKI

Tvoja IVONA

1451

Godinu dana od kada te nema

1449

U neđelju 31. decembra 2023. navršavaju se tri godine od smrti moga voljenog brata

BRANKA Stevanovog BOŠKOVIĆA

NEBOJŠA - NECO RAJČIĆ Još uvijek si tu…

Sin MARKO

Mili brate, što dani i godine više prolaze ti mi sve više nedostaješ.

Praznina koju si ostavio svojim odlaskom teško se može ičim popuniti.

Ponosna na tvoj pošten i častan životni put nosim te u mom srcu u najljepšim uspomenama.

Počivaj u rajskom vrtu među anđelima, jer to tvoja dobra i plemenita duša i zaslužuje.

Tvoja tužna sestra DANICA

Oglasi i obavještenja 65

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

1446

1427

Prije pet godina tiho je otišla naša supruga, majka i bakica

Prošla je godina od kada je otišla naša

BEBA ŠUŠOVIĆ

ZLATKA Miloradova LEKIĆ Svoju ljubav si čvrsto utkala u nas i zato si sa nama u našim srcima i mislima svakodnevno.

Znamo da je jedna daleka sjajna zvijezda samo naša, da nas i dalje pratiš i čuvaš.

Uvijek voljena, nikad zaboravljena.

Tvoji najmiliji, VLADO i djeca sa porodicama 1432

2. 1. 2023 - 2. 1. 2024.

ZVEZDAN, IRENA, LUKA i ISKRA

TARA Tijova MIJOVIĆ Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: sin BUCKO, snaha ŽELJKA, unuke NEDA, MIA i IRA, praunuk DIMITRIJE 1462

IKONIJA - KONA GVOZDENOVIĆ

MILORAD

1436

Godina dana je od kada nije sa nama naš dragi

DANICA Dr MOMČILO OTAŠEVIĆ

Znam da je tvoja dobra duša našla mir i spokoj.

Zaslužila je. To mi je, uz sve što si gradila i stvarala u životu, kao i iskazano poštovanje i ljubav svih koji su te znali, mala utjeha dok pokušavam da se naviknem da si otišla i da ne mogu više ništa da uradim za tebe. Ali, ono što mogu je da te čuvam u srcu i mislima, uvijek i zauvijek.

Tvoja kćerka BILJANA STANKOVIĆ

1464

TUŽNO SJEĆANJE

Tužnih 40 dana otkad sa mnom nije moja majka

Vrijeme prolazi... i ništa više nije isto.

Teško je prihvatiti da te nema i da moramo nastaviti život bez tebe.

Nedostaju tvoja ljubav i dobrota, podrška i savjeti.

Ostajemo ponosni na tvoj častan i dostojanstven život i beskrajno zahvalni, ispunjeni ljubavlju i tugom.

DRAGAN POPOVIĆ Vrijeme prolazi, ali sjećanje na vas ne.

Počivajte u miru.

PORODICA

Vaši: GORAN, VJERA, DEJAN i TAMARA 1463

Četrdeset je dana otkad nije s nama voljena majka, baka i svekrva

CJEЋАЊЕ 2. јануар 20012. јануар 2024.

1439

2. 1. 2021 - 2. 1. 2024.

IKONIJA - KONA GVOZDENOVIĆ

Otišla si, ali si nam ostavila nesebičnu ljubav da te po njoj pamtimo.

I po dobroti, srčanosti i brizi za sve nas. Zahvalni i srećni što si bila naša.

MATIJA, DARIJA i IVANA GVOZDENOVIĆ

ДАРИНКА Михаилова МАРИЋ ЉИЉА, ЗОРАН, РАДЕ и МАРИЈА

MOMIR MOMO PEJANOVIĆ Žive sjećanja.

BAĆKO

1442

66 Oglasi i obavještenja

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

1428

Dana 31. decembra 2023. godine navršava se

15 godina od smrti naše majke

1457

Navršava se dvije godine od kada nije sa nama

27 godina od smrti našeg oca

1425

Godina je dana od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni

ĐORĐE R. RAIČEVIĆ ROSE JANKETIĆ

MILOSAVA JANKETIĆA

Dragi naš Đole, vrijeme neumitno prolazi, ali ti si sa nama u svakoj našoj priči i uspomeni.

Bio si nam čvrst oslonac i podrška u životu, ostaješ naš ponos i nezaborav.

Sjećanje na zajedničke trenutke i predivne uspomene trajaće zauvijek.

Porodica će 2. januara posjetiti Đorđevu vječnu kuću.

DRAGUTIN – DRAGO VUKIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

RATKA i ZORAN

1430

oca

SJEĆANJE na moje drage

KRCUNA

majku

Voljeni tata i deda, Nedostaje nam velika ljubav i pažnja koju si nam pružao.

U našim srcima ćeš živjeti vječno, nasmijan, topao, snažan i pun ljubavi, onakav kakav si uvijek i bio.

Počivaj u miru s anđelima.

Volimo te!

U doživotnom bolu za tobom: MARINA, MINA, RAŠO, NATAŠA, FILIP i SARA SJEĆANJE

2. 1. 2023 – 2. 1. 2024.

ĐORĐE RAIČEVIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: BUBA, MIMA, NIKOLA, KATARINA i PAVLE

LJUBICU i brata

MILA sa porodicom 1422

1423

Dvije godine su od smrti našeg

Sjećanje me teškom tugom ovi

BORISLAVA JANKOVIĆA Mnogo je godina prošlo od kada nijeste među nama, ali u mojem srcu i mislima stalno.

S ljubavlju i poštovanjem, vaša NADA sa porodicom

BRANKO DRAGA VUKIĆA

GRUJICA

1. 1. 2008.

7. 12. 1991.

1431

SJEĆANJE

U našim srcima uvijek voljen, a u našim mislima nikad zaboravljen.

Počivaj u miru koji si svojim časnim životom zaslužio.

MILEVA

MIKA

29. 12. 1998.

19. 3. 1994.

ŽARKO SMOLOVIĆ

Godina prođe, a bol i tuga ostaju. Čuvamo te u srcima i sjećanjima.

ĆETKO

27. 3. 1959.

GRUJIČIĆ PORODICA

1424

MIĆO, LOLA i KSENIJA Vaša VESNA

Oglasi i obavještenja 67

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.

1435

МОЈ ТАТА, ТАШКЕ МОЈ ТАКИИИИИИИИИИИ (Жеци Мој, глас мој чују висине, стани крај мене , кад ватромет запршти, стегни ми руку кад нови број срећно сријећу други, док Руки Твој чека крај Најсјајније звијезде сијају вјечитим сјајем са висина, шапе ме и ја знам да си то ТИ МОЈ ТАШКЕ , чувају без прекида и ја знам да је то Мој Жеци завршава задатак – чува ме } 1. 7. 2017-1. 1. 2024

26. 9. 2021-1. 1.2024.

ЈАНКО Јованов КАТНИЋ

ЈОВАН–ЖЕЉКО Јанков КАТНИЋ

МОЈ ТАТА

МОЈ ТАЈОООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООО,

МОЈ ЖЕЦИ

Пружи ми Жеци Мој руку, па макар ледену, да пронађем путању до Момака МОЈИХ, да ТАТУ МОГ’ на датум овај у загрљај склоним, да будем мало крај Вас Момци Моји сестра Те Жеци МОЈ моли да не чујем никад’ ја „Жао ми је, Нема више“

Изађох из рама, оклоп ставих око себе и кренух, као да макац се не помјерих. Направих корак, два вратих се да се смјестим у оквир тај. Гдје....? У рам нови да нас смјестим све. Мисаo моју узбуркана крв прекиде. „Не, не Рајко Мој, рано је“ „Не, не Руки, не не дај се“ Мест је пред нама. Окренух се за 360° и суочих се. Још један дан. А ја у дану том, а ја у јутру том.....Још у загрљају Те држим, још се боримо, још се ори громогласно „ ТАТТТТТТТТТТТТТАААААААААААА , које разбија сва пространства, још , још, још, остајем, трајем са Жецијем Мојим, још вјерујем у Правду Твоју Мој ТАКИ......Септембарско јутро исписа најсуровији демант одна остах, а ту иако себе бих растргла што Жеци Мој не оста секунд послије мене. Раскрвављене стазе остају, Крећем себе насилно. Како осмјех да намјестим пркос помаже ми. Траке бијеле завој праве око мене. Зашто мрак се не појави да не види ни мене? Да крене на мене.....Стезање у грудима ме прене, чујем Вас, ал’ тражим крај себе. Осјетим топли загрљај Твој МОЈ ТАЈО, осјетим чедни поглед Мог’ Жеција, осјетим да Вас имам , иако, иако, иако безгранично недостајете.Као на саставу шаке да угледам Жеци Мој Тебе. Осјетим чврст загрљај и ледена рука на рамену за мене.Онда огласи се „Синок Мој“, осјетим јачину, коју ми ТИ МОЈ ТАШКЕ изгради.Потонулу, усправиш ме,осјетих као да сам тек проходала, чух Те МОЈ РОЂЕНИ, „Док Нам буде куцало испод грла“. Наоружана без метака налик на Магнум ја , снајпери у очима мојим, плотунима ријечи испуњена, борбом непосустајања, чекам да се огласим, да траг никоговићу затрем. Да осјети како је изгубити све......о чему то причам ја кад није имао ни у априлу на раскрвављени дан срце у грудима.......... Е МОЈ ТАКИ , да зна на кога удари, да зна кога у црно без краја зави, да зна......а ТИ му поклони да буде са својима, а ТЕБЕ, нам оте , уништи све нас. ТИ ТАШКЕ МОЈ , не желиш ни у мислима мојим то. Ал’ ТАКИ МОЈ, ал’ ТАЈО МОЈ.............И даље штитиш све, иако са висина пратиш и видиш да су замагљени простори до Рајка Твог’. Што доброта доби за узврат? 4 зида, некад љубљвљу осликана, а сад МОЈ ТАКИ –нећу кккккккккууууууууууууући да идем ТИ. То није више дом, то је ТАЈОООООО непрекидно ОЈЈЈЈЈЈЈ, то је глума , то је мучење , ал’ Ти знаш да Рајко Твој не вара ТЕ , Нема ме МОЈ ТАТА. Нећу без Жеција Мог’. “Сјенке ми из таме руке пружају дуге,назирем и нека лица на мјесечини, и све ми се чини као да са мном дијеле тугу давну у овој ноћној тишини“-написа Наша Циле,............................................................................................................................................................................................................................................................................................................... ............................... Дом Наш носим у распарчним комадићима срца свог .Удружено ехо кроз мене „Са тобом остајемо и не дамо Те“. И осјетих крв узбуркава се. Кадрови дијафилма приказују немогуће мисије остварене само за Твог’ Рајка- зимску идилу за опоравак Твог Рајка, базен у нашој маленој кухињи, организовање вожњи бицикла, наши тренинзи, отпочињанње корака........“Суботние вечери “ са Николаем Басковим, Кораци бордо армије испуњавају сњежном бјелином просторе, нишаним ......, прогледали слијепци из крвљу обојеног априла, који не хтједоше видјети..... ТАШКЕ МОЈ ,“обећавам ТИ, Ни ја не видим више“ Не дам Те никад’ ТАКИ МОЈ, не дам никад’ МОМКЕ СВОЈЕ , у петоструком загрљају И сад’ знам да Ти МОЈ ЈЕДИНСТВЕНИ живиш, знам да је никоговић умро крвавог трена тог’, а Ти си живио и кроз Твоје синове и живјећеш вјечно, јер Ти си МОЈ ТАТА . Никад’ ниси оставио свог’ Рајка . Капљица крену из десног ока, .....кренуше „Поздравите Мога ТАТУ“, откотрљах пољубац на длан. ЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУБББББББББББББББББИИИИИИИИИИИИИИИИИИИМММММММММММ МММММММММММММ, ГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРЛЛ ЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИММММММММММММММММММММММ „Баксузница ТВОЈА“ „Док Нам буде куцало испод грла“ „ошапите се Тројкиним загрљајем Момци Моји Ми, ал' знајте да Вас требам и једва чекам да будемо скупа ми“ И и и смјестисте ме у загрљај МОЈИ МОМЦИ ви и огласише се „Ми смо јачи од судбине, Нама нико ништа не може стихови, Грмљавине вулкан разби све Свјетске просторе * Зашто само у бајкама добро побјеђује ?

68 Marketing

USKORO ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me moći ćete da naručite knjige uz dostavu

31. decembar 2023, 1. i 2. januar 2024.