Dnevni list Pobjeda 10.12.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 10. decembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20846 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Naša zemlja ne prati odluku pojedinih saveznika o povećanju broja vojnika u misiji KFOR na Kosovu

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja kazao da je razočaran malim obimom popisnog upitnika i strukturom pitanja, te da je propuštena šansa da se dođe do značajno veće količine podataka

Spajić i Vujović: Stiče se utisak da Krapović neće da šalju je jedina svrha popisa da se još vojnika nacionalno prebrojimo na Kosovo

Crna Gora će u narednom periodu ostati angažovana u NATO misijama u postojećim okvirima. Kada je riječ o našem prisustvu u okviru NATO snaga na Kosovu (KFOR), Crna Gora u ovoj misiji učestvuje od 18. oktobra 2018. godine. U sastav KFOR-a trenutno su raspoređeni jedan oficir i jedan podoficir Vojske Crne Gore, a na osnovu Odluke Skupštine Crne Gore o učešću pripadnika VCG u NATO misiji na Kosovu od 5. jula 2018. godine – rekli su Pobjedi iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović

Opozicija je pokazala konstruktivnost ali i realistički pristup u rješavanju problema vezanog za popis. Spajić je očuvao mostove sa opozicijom u slučaju prekomponovanja vladajuće koalicije. Da je dogovor oko popisa propao, Spajić bi se našao u situaciji da mora bespogovorno da ispunjava zahtjeve koalicionih partnera a posebno nekadašnjeg DF-a – istakao je Vujović STR. 2. i 3.

M. BABOVIĆ

STR. 4.

Umjesto telefonu đaci posvećeni učenju i jedni drugima

D. MALIDŽAN

PRIMJER DRUGIMA: Uprave dvije škole, u Podgorici i Nikšiću, ograničile upotrebu mobilnih uređaja, učenici i roditelji zadovoljni, odluku podržali psiholozi i sociolozi

Njegoš i Petrovići nijesu bili slovenskog porijekla, to je potvrdila nauka

STR. 9.

U osnovnim školama ,,Savo Pejanović“ u Podgorici i ,,Ratko Žarić“ u Nikšiću đacima je dozvoljeno da koriste mobilne telefone samo u izuzetnim situacijama. Direktorice Milja Božović i Nevenka Nikčević kažu da su pozitivni efekti takve odluke već vidljivi. Psihološkinja Stela Burzanović smatra da će se ograničenom upotrebom mobilnih telefona smanjiti sajber nasilje, a sociološkinja Slobodanka Radović podsjeća da su djeca zavisna od telefona a da ih najviše koriste za društvene mreže, poruke i igrice

Crnogorski gitarista Miloš Karadaglić za Pobjedu o „Fondaciji Miloš Karadaglić“ i novom albumu D. MIJATOVIĆ

MARKO PETROVIĆ NJEGOŠ: Otkrivanje porijekla dinastije Petrović Njegoš

Uspjeh u životu je da napravite svijet kakav ste sanjali

STR. 12. i 13.

POGLED SA STRANE

Venecuela protiv Crne Gore

Istraživanje haplogrupa je prozor u složenu tapiseriju balkanske istorije, pokazujući koliko su isprepletana i raznolika naša porijekla - ističe Marko Petrović Njegoš

Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 10. i 11.

STR. 5.

Politika

Neđelja, 10. decembar 2023.

M. BABOVIĆ

Predsjedništvo DPS-a predložilo odluku o terminu izbora stranačkog rukovodstva

Nastavljaju sa partijskom obnovom

Neposredni partijski izbori 28. januara PODGORICA – Predsjedništvo Demokratske partije socijalista usvojilo je odluku kojom je definisano da termin održavanja izbora, na kojima će se birati predsjednik i potpredsjednici partije, bude 28. januar naredne godine - saopšteno je iz te partije.

Predsjedništvo DPS-a juče je usvojilo Prijedlog odluke o pravilima, kriterijumima i načinu sprovođenja neposrednih izbora koji će dostaviti Glavnom odboru na odlučivanje.

- Na sjednici je konstatovano zadovoljstvo što DPS nastavlja da uvodi nove standarde na političkoj sceni Crne Gore, budući da će prvi put svi članovi neke političke partije imati pravo glasa i učestvovati na ovakav način u izboru partijskog rukovodstva – saopšteno je.

Dodaje se da je na sjednici konstatovano i da je potrebno nastaviti sa partijskom obnovom i na lokalnom nivou te je, shodno odluci, predviđeno da se neposredni partijski izbori na lokalnom nivou održe na proljeće naredne godine.

- Finalno, nakon završenih izbora uslijediće i organizacija Kongresa čime će DPS dobiti i novi sastav Glavnog odbora i time zaokružiti reformski proces započet na prethodnom, vanrednom 9. Kongresu - naveli su iz DPS-a.

Funkcioneri DPS-a pozdravili su odluku Predsjedništva. Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković na društvenoj mreži X napisao je da će DPS biti prva politička stranka u Crnoj Gori, a kako navodi, i jedna od rijetkih u regionu, koja će omogućiti članovima da, na neposrednim izborima, odluče o tome ko će biti predsjednik, potpredsjednici i predsjednici opštinskih organizacija.

- Ponosan sam na ovaj demokratski iskorak – naveo je Vuković. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić napisao je

Na sjednici konstatovano i da je potrebno nastaviti sa partijskom obnovom i na lokalnom nivou te je, shodno odluci, predviđeno da se neposredni partijski izbori na lokalnom nivou održe na proljeće naredne godine na mreži X da su neposredni partijski izbori, kako je naveo, „odgovor na očekivanje naših članova da uzmu učešće u procesu donošenja odluka“.

- To, do sad, nije uradila nijedna partija na crnogorskoj političkoj sceni. Kud će logičnije, nego da nove standarde etablira stranka sa državotvornom reputacijom - napisao je Nikolić.

Ovim povodom oglasio se i generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović.

- Uz učešće cjelokupnog članstva, neposredni unutarstranački izbori prvi su te vrste u istoriji crnogorskog političkog sistema. Ovim ne samo da postavljamo nove standarde, već i primjenjujemo najveći mogući stepen demokratije u procesu odlučivanja - istakao je Bogdanović na mreži X. Član Predsjedništva Draško Došljak je ocijenio da je neposredni izbor partijskog rukovodstva DPS-a početak nove ere političkog života u Crnoj Gori.

- Dobre prakse valja afirmisati - poručio je on.

Portparol stranke Miloš Nikolić kazao je da DPS nastavlja da postavlja nove demokratske standarde na političkoj sceni.

- Novi standardi partijske demokratije, nove stranice partijske istorije. Nove pobjede – naveo je poslanik DPS-a Mihailo Anđušić.

R. P.

Politički analitičar kazao da je razočaran malim obimom popisnog up pitanja, te da je propuštena šansa da se dođe do značajno veće količin

Vujović: Stiče se utisa je jedina svrha popis se nacionalno prebro PODGORICA – Obim popisnog upitnika, odnosno struktura samih pitanja, je ono što me razočaralo. S obzirom na to da je upitnik veoma mali, sa značajnim brojem pitanja koji se ne odnose na najveći dio populacije, značaj upotrebe velikog dijela podataka biće veoma limitiran kada je riječ o kreiranju javnih politika. Propuštena je šansa da dođemo do značajno veće količine podataka.

Ovako, stiče se utisak da je jedina svrha popisa bila da se nacionalno i identitetski prebrojimo – kaže za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring, dodajući da zvuči obeshrabrujuće da će ovako skup projekat dati nedovoljno podataka s obzirom na njegove troškove.

Opozicija je pokazala konstruktivnost ali i realistički pristup u rješavanju problema vezanog za popis.

Spajić je očuvao mostove sa opozicijom u slučaju prekomponovanja vladajuće koalicije. Da je dogovor oko popisa propao, Spajić bi se našao u situaciji da mora bespogovorno da ispunjava zahtjeve koalicionih partnera a posebno nekadašnjeg DF-a – istakao je Vujović

Vujović je kazao da je CeMI, zajedno sa drugim istraživačkim kućama, predlagao dodatna pitanja.

- Svi naši prijedlozi su odbijeni, što znači da je postojalo interesovanje za dodatna pitanja ali nije postojala spremnost Monstata. Takođe, neka od pitanja su neadekvatno postavljena. Sve u svemu, propuštena je prilika da se bolje iskoristi ovako skup projekat koji plaćaju svi građani – istakao je Vujović.

Komentarišući to što je Monstat prije dva mjeseca tvrdio da je sve spremno za popis, a uoči samog početka procesa, 3. decembra, da fali popisivača, Vujović je istakao da je „puno propusta napravljeno“.

- Posebno što su se trudili da udovoljavaju političkim ambicijama različitih vlada, a ne da se drže isključivo struke. To je

šteta, jer u Monstatu radi veliki broj stručnjaka, koji su, istina, bili pod konstantnim pritiskom, ali to ne opravdava što su pod njim popuštali. Vidjećemo kako će se popis na kraju realizovati. Želim da vjerujem da će u najvećoj mjeri biti očuvan integritet podataka – istakao je Vujović.

Istakao je, povodom odluke opozicionih partija da odustanu od bojkota popisa, da se opozicija našla u problemu jer je morala odrediti datum za ispunjavanje obaveza iz sporazuma koji bi ostavio vrijeme za organizaciju bojkota.

- Međutim, realno gledano, opozicija nije imala vremena.

Sa druge strane, iznenađujuća je bila spremnost Spajića da prihvati uslove opozicije, iako nije bilo realno da se oni ispu-

Mislim da je ponižavajuće prema građanima ubjeđivati ih koje su nacije.

Nažalost, razna srpska udruženja iz Crne Gore koje finansiraju politički ili ekonomski subjekti iz Srbije provode takvu kampanju u Crnoj Gori. Ipak, ako se izuzme terenska kampanja SPC, rekao bih da su obimi kampanje tokom trajanja popisa značajno manji od očekivanog. Očigledno, paralelno održavanje izbora u Srbiji sa popisom u Crnoj Gori je uslovilo da manje novca stiže u Crnu Goru. Moguće da se režim u Srbiji fokusirao na svoje probleme, odnosno dao im prednost i kada je riječ o korišćenju nelegalnih sredstava u kampanji – kazao je Vujović

ne prije održavanja popisa – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, opozicija i Spajić su se suočili sa problemom neposjedovanja dovoljno vremena za implementaciju svega dogovorenog.

- Opozicija je bila prinuđena da prihvati uslove, te prihvati rizik sa izradom softvera.

Objektivno gledano, ovo su značajno povoljniji uslovi nego da je popis sprovodila vlada

M. BABOVIĆ

2

premijera Abazovića – ocijenio je Vujović.

Kazao je da je opozicija pokazala konstruktivnost ali i realistički pristup u rješavanju problema.

- Spajić je očuvao mostove sa opozicijom u slučaju prekomponovanja vladajuće koalicije. Da je dogovor oko popisa propao, Spajić bi se našao u situaciji da mora bespogovorno da ispunjava zahtjeve koalicionih partnera a poseb-

CEMI tražio dodatna pitanja, ali nije bilo spremnosti Monstata da ih prihvati

Politika

Neđelja, 10. decembar 2023.

ak da sa da ojimo

S. VASILJEVIĆ

no nekadašnjeg DF-a – rekao je Vujović.

Komentarišući popisnu kampanju velikosrpskih struktura u Crnoj Gori i van nje, kao i sprovođenje popisa u takvoj atmosferi, Vujović je istakao da je besmisleno voditi kampanju da se neko izjasni da pripada jednoj naciji.

- Mislim da je ponižavajuće prema građanima ubjeđivati ih koje su nacije. Nažalost, razna srpska udruženja iz Crne Gore koje finansiraju politički ili ekonomski subjekti iz Srbije provode takvu kampanju u Crnoj Gori. Ipak, ako se izuzme terenska kampanja SPC, rekao bih da su obimi kampanje tokom trajanja popisa značajno manji od očekivanog.

Očigledno, paralelno održavanje izbora u Srbiji sa popisom u Crnoj Gori je uslovilo da manje novca stiže u Crnu Goru. Moguće da se režim u Srbiji fokusirao na svoje probleme, odnosno dao im prednost i kada je riječ o korišćenju nelegalnih sredstava u kampanji – kazao je Vujović.

On je, na pitanje zašto se žurilo sa popisom, rekao da su razlozi isključivo politički.

- Isključivi razlog, sa jedne strane, je ispunjavanje želja zvaničnom Beogradu, a sa druge, sprečavanje da odgađanje popisa Crnu Goru uvede u period kada se po standardima Eurostata više u EU ne sprovode popisi na tradicionalna način, već isključivo

Softver trebalo prvo testirati Zlatko Vujović je istakao da novi mehanizmi koje je tražila opozicija u velikoj mjeri omogućavaju efikasnu kontrolu popisa, ali da je trebalo softver prvo testirati.

- Da živimo u normalnim okolnostima ne bi trebali vanredni mehanizmi kontrole sprovođenja popisa. Nažalost, određeni subjekti su više nego jasno pokušavali da ugroze integritet procesa prikupljanja i obrade podataka. Novi mehanizmi u velikoj mjeri omogućavaju efikasnu kontrolu, iako držim da je bilo potrebno da se neki mehanizmi, kao što je softver, prvo testiraju pa tek onda da se ide u popis – kazao je Vujović.

registracioni, za čije sprovođenje se zalagao CeMI. Sprovođenjem registracionog popisa mogućnost zloupotreba bi bila svedena na minimum, a kampanja ubjeđivanja građana da se izjasne da pripadaju nekom narodu bi postala besmislica. Stoga, jedini razlozi za žurbu jesu politički, a nikako zahtjevi struke – kazao je Vujović.

Komentarišući najavu predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića da se, nakon popisa, pokrene dijalog o jeziku u parlamentu, Vujović je ocijenio da je takva priča besmislena.

- Nažalost, nacionalističke partije u nedostatku ekonomsko-socijalne ponude građanima stalno nude identitetske kampanje. Čak sada kada prosrpske partije kontrolišu vladu, a on sam pokriva poziciju predsjednika Skupštine Crne Gore, ne odustaje od akcija koje treba da dodatno produbljuju podjele u crnogorskom društvu. Sa jedne strane, ovo je besmislena inicijativa, jer je srpski jezik u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, tako da nema nikakvih smetnji da građani koji to žele upotrebljavaju srpski. Sa druge strane, za uvođenje srpskog jezika kao službenog potrebno je promijeniti član 13 Ustava Crne Gore, za što je potrebno da promjenu izglasa sa 2/3 većinom Skupština Crne Gore, ali i da ista promjena na referendumu bude potvrđena od 3/5 svih birača, znači upisanih u birački spisak. Politički, to znači da su šanse za uspjeh takve inicijative jedino teorijske. Zato, stvarno čudi zašto Mandićev politički blok toliko ulaže energije da bi nametao ovo pitanje i podizao tenzije u društvu kada je svima jasno da je ovo besmislena priča – dodao je Vujović.

I. KOPRIVICA

Ne nazire se kraj političkoj krizi u opštini na sjeveru zemlje

Vlada se ne izjašnjava o Andrijevici jer MJU kasni sa informacijom?!

Ne može se uvesti prinudna uprava kad odbornici nijesu skratili mandat Skupštini.

Redovna sjednica je zakazana, to što trenutna vlast nema većinu mi nijesmo krivi – rekao je Dejan Ivanović iz DPS-a

PODGORICA - Vlada Milojka Spajića još nije razmatrala informaciju Ministarstva javne uprave o stanju u Skupštini opštine Andrijevica jer je taj resor nije dostavio ni skoro mjesec i po nakon roka u kojem je bio dužan da to odradi, saznaje Pobjeda.

Ministarstvo javne uprave ranije je, nakon brojnih prekida održavanja sjednica lokalnog parlamenta zbog neovlašćenog upada u salu grupe građana, konstatovalo da SO Andrijevica nije postupila u skladu sa izdatom preporukom i informaciju o stanju u toj opštini dostavilo Vladi.

Shodno zaključku prethodne vlade, od 19. oktobra, Ministarstvo je bilo dužno da nastavi da prati situaciju u lokalnom parlamentu i novu informaciju dostavi do 31. oktobra.

– Zadužuje se Ministarstvo javne uprave da nastavi da prati stanje u Skupštini opštine Andrijevica i, najkasnije do 31. oktobra 2023. godine, informiše Vladu o postupanju po preporuci – novodi se u zaključku od 19. oktobra koji je potpisao tadašnji generalni sekretar Boris Marić.

Međutim, prema informacijama Pobjede, Ministarstvo kojim rukovodi Maraš Dukaj, nije dostavilo neophodne podatke, zbog čega ta tačka nije bila kandidovana na sjednicama, pa Vlada nije ni mogla da zauzme stav prema blokadi u SO Andrijevica koja traje od 15. jula.

PRODUBLJENJE KRIZE

Od tog datuma grupa građana Andrijevice, bliska lokalnoj vlasti, spriječila je sedam pokušaja održavanja sjednice na kojoj je trebalo da se raspravlja o zahtjevu Demokratske partije socijalista za smjenu prvog čovjeka grada Željka Ćulafića.

Nezadovoljni aktivisti vladajućih stranaka prekidali su za-

ARHIVA POBJEDE

pitnika i strukturom ne podataka

3

BLOKADA U SKUPŠTINI OPŠTINE OD 15. JULA: Detalj iz Andrijevice

Ivanović: Rebalans u korist partijskih aktivista Dejan Ivanović iz DPS-a kaže da je rebalans budžeta Opštine Andrijevica isključivo napravljen kako bi se utrošio milion eura koje je Vlada dodijelila za kapitalne projekte, napominjući da je Ćulafić kompletan iznos namijenio za asfaltiranje puteva do kuća svojih partijskih aktivista i raspisao tender.

On te pare, koje su namijenjene samo za asfalt koji bi vodio do kuća njegovih partijskih aktivista, ne može da potroši prije usvajanja rebalansa. U Ćulafićevom planu nema prioriteta.

Selo u kom živi 300 ljudi nema ni metar asfalta, dok je nekim njegovim prijateljima koji žive u Podgorici, i samo ljeti dolaze u Andrijevicu, planirano po kilometar asfalta do objekata. Mi smo tražili kompromis - da sjednemo i dogovorimo se da se poništi tender, ali niko nas nije pozvao na razgovor.

Oni tjeraju svoje, ali i mi ćemo – poručio je Ivanović.

sijedanja zauzimajući odborničke klupe i poručujući da neće dozvoliti „prekrajanje izborne volje bez novih lokalnih izbora“.

Isti scenario su ponovili prilikom pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Skupštine Mladenu Đukiću, posljednji put 25. novembra kada je i istekao rok za odlučivanje po ovom prijedlogu.

Nedavno je Osnovno državno tužilaštvo u Beranama utvrdilo da nije počinjeno nijedno krivično djelo prilikom petog prekida sjednice Skupštine opštine Andrijevica po inicijativi za smjenu Ćulafića.

U međuvremenu, politička kriza u opštini na sjeveru zemlje se produbljuje, a kako kaže šef Odborničkog kluba

Demokratske partije socijalista (DPS) Dejan Ivanović, trpe samo lokalna samouprava i građani.

On smatra nedopustivim izostanak reakcije nadležnih institucija, naročito jer se bliži kraj godine kada je krajnji rok za dostavljanje parlamentu prijedloga budžeta za 2024.

– Pisali smo i predsjedniku države, Vladi i predsjedniku Skupštine, informišući ih o stanju u Andrijevici, ali nikakvog odgovora do sada nije bilo. Posljednje što smo dobili od nadležnih je odgovor Ministarstva javne uprave iz oktobra da predsjednik SO nije postupio po njihovim preporukama i da je na potezu Vlada – rekao je Ivanović za Pobjedu. Čekajući reakciju Vlade na vi-

šemjesečne opstrukcije i bezakonje u SO, odbornici DPS-a su odlučili da ne glasaju za rebalans opštinskog budžeta koji je, smatraju u toj partiji, napravljen.

Ivanović poručuje da će zauzeti isti stav i u ponedjeljak, 11. decembra, kada je zakazana nova, treća sjednica sa ovom tačkom dnevnog reda.

PRINUDNA UPRAVA

Ocjene da se politička situacija u Andrijevici kreće ka uvođenju prinudne uprave Ivanović smatra nerealnima.

-Ne može se uvesti prinudna uprava kad odbornici nijesu skratili mandat Skupštini. Redovna sjednica je zakazana, to što trenutna vlast nema većinu mi nijesmo krivi. Da se održala sjednica u zakonskom roku, predsjednik Opštine Željko Ćulafić bi bio smijenjen i sad bi se glasao budžet, a ne rebalans. Jasno je da godinu i po dana nema većinu. Sve je pokušao – da vrati većinu, ali to je nemoguće. Neki međuljudski odnosi su se poremetili, tako da je neizvodljivo – ocijenio je Ivanović.

Prema njegovom mišljenju, prinudnu upravu jedino može uvesti Vlada na silu.

– Ali da je Vlada reagovala, da je Uprava policije omogućila da se održe sjednice i da su odbornici mogli da rade svoj posao, ne bi bilo ni pomisli o tome, već bi u roku smijenili prvog čovjeka grada i u periodu od mjesec izabrali bi novog.

Ukoliko se to ne bi desilo, onda bi se mogla uvesti prinudna uprava. A ako će na silu da uvode prinudnu upravu, onda nema poente izlaziti na izbore. Tako mogu vladati i deset godina – zaključio je Ivanović.

Tamara KLIKOVAC

4

Politika

Neđelja, 10. decembar 2023.

Naša zemlja ne prati odluku pojedinih saveznika o povećanju broja vojnika u misiji KFOR na Kosovu

Spajić i Krapović neće da šalju još vojnika na Kosovo

Iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović, kažu da trenutno ne planiraju povećanje broja vojnika, ali i napominju da bi svakom eventualnom povećanju angažovanja morala prethoditi skupštinska odluka.

U jednom od vladinih dokumenata koji su objavljeni prošlog mjeseca, navedeno je da

m. babović

PODGORICA - Crna Gora će u narednom periodu ostati angažovana u NATO misiji KFOR na Kosovu u postojećim okvirima, tačnije, neće povećati broj vojnika u ovoj misiji uprkos pojačanim tenzijama na Kosovu, ali i pozivu albanskog premijera Edija Rame da NATO pojača snage u KFOR-u.

i. mandić

Crna Gora će u narednom periodu ostati angažovana u NATO misijama u postojećim okvirima. Kada je riječ o našem prisustvu u okviru NATO snaga na Kosovu (KFOR), Crna Gora u ovoj misiji učestvuje od 18. oktobra 2018. godine. U sastav KFOR-a trenutno su raspoređeni jedan oficir i jedan podoficir Vojske Crne Gore, a na osnovu Odluke Skupštine Crne Gore o učešću pripadnika VCG u NATO misiji na Kosovu od 5. jula 2018. godine – rekli su Pobjedi iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović

Dragan Krapović

je „planiran kontinuirani doprinos Vojske Crne Gore NATO naporima na Kosovu i u Iraku“.

Ministarstvo odbrane pitali smo da li to znači da planiraju

Milojko Spajić

povećanje broja crnogorskih vojnika u ovim misijama, ali odgovor je odričan.

– Crna Gora će u narednom periodu ostati angažovana u navedenim misijama u postojećim

Nepromijenjen i broj vojnika u Iraku Kada je riječ o angažmanu pripadnika naše vojske u Iraku, Skupština je 17. decembra 2019. godine usvojila prijedlog odluke za upućivanje pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misiju u Iraku, podsjetili su iz resora odbrane.

– Odlukom je predviđen doprinos Crne Gore izgradnji stabil-

nosti i bezbjednosti Republike Irak kroz angažovanje do dva pripadnika Vojske Crne Gore koji obavljaju štabne poslove u misiji. Trenutno se u ovoj misiji nalazi jedan pripadnik VCG – navode iz Ministarstva.

Kažu da će, kao dio regionalnih napora na planu borbe protiv terorizma, naša zemlja, na

nivou saradnje Američko-jadranske povelje (A-5), u narednom periodu angažovati i jednog pripadnika VCG u okviru mobilnog trening tima koji će biti upućen u Irak. Pored crnogorskog predstavnika, u sastavu MTT-ja će biti i predstavnici Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije.

okvirima. Kada je riječ o našem prisustvu u okviru NATO snaga na Kosovu (KFOR), Crna Gora u ovoj misiji učestvuje od 18. oktobra 2018. godine. U sastav KFOR-a trenutno su raspoređeni jedan oficir i jedan podoficir Vojske Crne Gore, a na osnovu Odluke Skupštine Crne Gore o učešću pripadnika VCG u NATO misiji na Kosovu od 5. jula 2018. godine – rekli su Pobjedi iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović.

Pojasnili su i da je Vlada na sjednici, održanoj 9. septembra 2022. godine, donijela Odluku o upućivanju zaposlenih u Ministarstvu odbrane u okviru NATO Savjetodavnog tima za vezu (NATO Advisory

and Liaison Team-NALT) na Kosovu, kojom je predviđeno upućivanje do dva zaposlena, uz mogućnost rotacije.

– Na osnovu navedenog može se zaključiti da naša zemlja svoj angažman realizuje shodno ranije utvrđenoj dinamici i za sada nije planirano povećanje brojnog stanja naših pripadnika na Kosovu i u Iraku.

Takođe, u narednom periodu svakako će se vršiti konsultacije i analiza bezbjednosne situacije, kako bi se donijela adekvatna procjena, uz napomenu da bi svakom eventualnom povećanju angažovanja morala prethoditi skupštinska odluka – zaključuju u Ministarstvu.

Iz ASK-a i CGO-a tvrde da nema napretka u borbi protiv korupcije

PODGORICA - Crnoj Gori je vrijeme da deklarativnu posvećenost evropskim integracijama zamijeni odlučnim akcijama, poručila je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović. Iz CGO su naveli da u ovoj oblasti nema napretka i da promjena vlasti nije dovela do promjene loših praksi.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije Perović je saopštila da se uvijek mora imati na umu da ulazak u EU nije cilj sam po sebi.

-Već sredstvo za ostvarenje društvenog konsenzusa o razvitku države koja počiva na univerzalnim vrijednostima poštovanja ljudskih prava i de-

mokratskog upravljanja, koja garantuje pravnu sigurnost za svoje građane i izgrađena je na čvrstim temeljima vladavine prava - rekla je Perović.

Dodala je da je ASK, kao najbolje ocijenjena institucija u poglavlju 23, spremna da, čuvajući zakonom garantovanu nezavisnost, nastavi da nosi svoj dio tereta i da u skladu sa Konvencijom UN promoviše i afirmiše načela vladavine prava, pravilnog upravljanja javnim poslovima i javnom imovinom, integriteta, transparentnosti i odgovornosti.

Iz CGO-a su saopštili da godinama upozoravaju na brojne poteškoće u pomenutoj oblasti, počevši od nedostataka u zakonodavnom okviru do neučinkovitosti nadležnih u kon-

d. mijatović

Deklarativnu posvećenost evropskim integracijama zamijeniti odlučnim akcijama

Jelena Perović

Mira Popović-Trstenjak

kretnim slučajevima čime se, kako su kazali, stvara začarani krug, dok građani i građanke, prema njihovim istraživanjima, vide borbu protiv korupcije među tri najveća problema.

- Zato nije iznenađenje da je ovo pitanje postalo vrlo popularno u

političkom marketingu, ali i da je ta upotreba obrnuto proporcionalna istinskim naporima u borbi protiv korupcije. To potvrđuju i izvještaji Evropske komisije i Stejt departmenta - kazala je koordinatorka programa Demokratizacije i evropeizaci-

je u CGO-u Mira Popović-Trstenjak.

Oba ova izvještaja, kako je navela, prepoznaju da nema adekvatnog odgovora donosilaca odluka i institucija na ovaj gorući problem, pored toga što nema ni dovoljne pripremljenosti sistema, kako u zakonodavnom i strateškom, tako ni u dijelu uslova za rad onih koji su na pozicijama da daju konkretan doprinos.

- Čini se da politička volja za borbu protiv korupcije mnogo više postoji dok su partije u opoziciji nego kad dobiju priliku da je pretvore u djelo. Korupcija, bilo da se radi o visokoj ili nekim drugim njenim oblicima, kao i organizovani kriminal decenijama stanuju u crnogorskom društvu, u svim

Na odluku da potencijalno promijene stav o povećanju broja vojnika, nije uticala ni nedavna jasna poruka generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga da se to od Crne Gore očekuje.

Stoltenberg je, nakon sastanka sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, rekao „da je adresiranje tenzija na Kosovu još jedna oblast u kojoj Crna Gora ima bitnu ulogu, dodajući da se raduje da vidi njene dalje napore u tom pravcu“.

I albanski premijer Edi Rama pozvao je NATO da dodatno pojača svoje vojne snage na Kosovu i rasporedi ih duž granice sa Srbijom, rekavši da su ilegalne aktivnosti, uključujući šverc oružja i narkotika, trenutno „van kontrole“ na granici.

Govoreći 22. novembra nakon sastanka u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, Skoplju, lidera zapadnobalkanskih članica NATO-a sa generalnim sekretarom Alijanse, Rama je zamolio NATO da bude prisutniji na Kosovu sa većim brojem trupa raspoređenih na granici Kosova sa Srbijom.

Albanija je najavila da će povećati broj svojih vojnika, a na proljeće sljedeće godine na Kosovo i Njemačka šalje dodatnih 150 vojnika.

Velika Britanija takođe je povećala broj svojih vojnika u mirovnoj misiji na Kosovu gdje je već bilo stacionirano 400 britanskih vojnika kao dio godišnje vježbe.

Jovana ĐURIŠIĆ

oblastima, a posebno uključujući državnu upravu, zdravstveni sistem i obrazovne institucije. Preduslov efektivne borbe protiv korupcije je raskid sa partijsko-nepotističkim praksama zapošljavanja - rekla je Popović-Trstenjak.

Kaže da se cijena korupcije plaća na svakom koraku, a svoj direktni izraz ima u nižem kvalitetu života građana i građanki, bilo da se radi o zdravstvenim uslugama, obrazovnim ispravama, pristupu pravdi ili nekim drugim dijelovima sistema.

-Kada se ne budemo sa zebnjom pitali ko su ključni ljudi koji vode dijelove sistema, ko nas liječi, ko nam obrazuje djecu i da li svi oni imaju poveznicu sa koruptivnim radnjama, odnosno kad ne budemo imali dilemu u njihov integritet moći ćemo govoriti o društvu u kojem je korupcija incident, a ne pravilo. Tada ćemo biti spremni i za punopravno članstvo u EU – zaključila je R. P. Popović-Trstenjak.

Aktuelno

Neđelja, 10. decembar 2023.

Reakcija DPS-a Budva povodom raspuštanja Opštinskog odbora NSD-a

Lokalna vlast više nema većinu, izbore sprovesti što prije BUDVA – Raspuštanje Opštinskog odbora NSD-a u Budvi i imenovanje novog - privremenog organa ove partije, ogledalo je totalnog raspada nekadašnjeg DF-a u našoj opštini, ali i dokaz da uprkos pokušajima Andrije Mandića da miri zavađene frakcije u stranci, ovaj politički savez više nema većinu u lokalnom parlamentu, saopštili su iz Opštinskog odbora DPS Budva.

- Osim toga, Frontova vlast u Budvi više nema ni legitimitet da upravlja gradom i to, prije svega, zbog činjenice da su za samo osam mjeseci, od lokalnih izbora u oktobru prošle do juna mjeseca ove godine, izgubili više od tri hiljade glasova - naveli su iz OO DPS Budva.

Koliko god ostaci lokalne vlasti u Budvi insistirali na tome da je stanje redovno, iz OO DPS Budva ističu da je i laicima jasno da se gradom ne može upravljati iz zatvora, kao i da građani ne smiju da budu taoci ničijeg straha od izbora.

- U obavezi smo da ponavljamo da su sumnje kako je predsjednik Opštine Budva povezan sa teškim kriminalnim djelima, pogubne po imidž našeg grada.

Ta sramota se mora sprati sa lica Budve, a jedini način da se to uradi su izbori.

Zato bi svako dalje odbijanje da se mandat vrati građanima, predstavljalo nečastan i bezobziran odnos prema građanima Budve navodi se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Budva.

R. P.

5

Marko PETROVIĆ NJEGOŠ: Otkrivanje porijekla dinastije Petrović Njegoš

Njegoš i Petrovići nijesu bili slovenskog porijekla, to je potvrdila nauka Istraživanje haplogrupa je prozor u složenu tapiseriju balkanske istorije, pokazujući koliko su isprepletana i raznolika naša porijekla - ističe Marko Petrović Njegoš PODGORICA – Vajar Marko Petrović Njegoš, jedan od direktnih potomaka posljednje crnogorske dinastije Petrović Njegoš, u razgovoru za Pobjedu govori o istraživanju porijekla porodice i objašnjava što znači podatak da porodica pripada haplogrupi E1b1b.

- Starostavna uporišta te haplogrupe su u Mediteranu i djelovima Afrike, dok konkretno i za nas relevantno u Evropi je ima dominantno u predjelima Grčke, Albani-

je i Južne Italije. Dakle preci porodice Petrović su došli negdje iz tih prostora. U svakom slučaju, nesumnjivo je da su naši preci pripadali ilirsko-helenskom svijetu – kaže Petrović Njegoš.

Napominje da naučno putovanje u našu prošlost nije samo o porodici Petrović.

- To je prozor u složenu tapiseriju balkanske istorije, pokazujući koliko su isprepletana i raznolika naša porijekla - zaključuje.

Otkrića koja je iznio Marko Petrović Njegoš nude novu perspektivu na bogatu i slože-

Marko Petrović Njegoš

nu istoriju Crne Gore i njenog naroda. Kako nauka odmotava više o našoj prošlosti, omogućava nam da vidimo istorijske ličnosti i narative u boljem svjetlu.

Mapa prostiranja E1b1b

Najava iz Pokreta ,,Evropa sad“

POBJEDA: Možete li objasniti značaj nedavnog DNK testiranja u Vašoj porodici i razloge zbog čega ste sproveli testiranje?

PETROVIĆ NJEGOŠ: Naravno, u Centru za Genetiku DNK u Beogradu smo sproveli testiranje tzv. Y-DNK koja prati isključivo mušku lozu i otkrili da je naša haplogrupa E1b1b. To je značajno jer ukazuje na neslovensko porijeklo porodice Petrović Njegoš.

Prije svega da objasnim da se Y-DNK prenosi isključivo sa oca na sina i prati porodično prezime, a time i kod onih koji slave i slavu na Balkanu. To je kao genetičko prezime, koje prati očinsko porijeklo.

POBJEDA: Što znači pripadnost haplogrupi E1b1b?

PETROVIĆ NJEGOŠ: Nauka je utvrdila da se haplogrupa E1b1b ne nalazi u slovenskim populacijama. Njena starostavna uporišta su u Mediteranu i djelovima Afrike, dok konkretno i za nas relevantno u Evropi je ima dominantno u predjelima Grčke, Albanije i Južne Italije.

Dakle: preci porodice Petrović su došli negdje iz tih prostora, i tu smo već uzbuđeni jer ćemo, koristeći dalja genetska istraživanja, pokušati utvrditi preciznije lokaciju sa koje su došli naši preci.

U svakom slučaju, nesumnjivo je da su naši preci pripadali ilirsko-helenskom svijetu.

POBJEDA: Što je sa slavom Vaše porodice, Đurđevdanom?

PETROVIĆ NJEGOŠ: Vidite, i Đurđevdan ima korijene u prije-slovenskoj mitologiji, odražavajući prirodu našeg nasljeđa jer je Sv. Đorđe pogubljen početkom IV vijeka.

POBJEDA: Kako ove informacije utiču na Vaš pogled na istorijske ličnosti i Vaše pretke poput Petra II Petrovića Njegoša?

PETROVIĆ NJEGOŠ: To je svakako prosvjetljujuće. Treba znati da je Njegošev pogled na svijet bio u značajnoj mjeri formiran od strane njegovog učitelja Sima Sarajlije. Recimo, ideja da su Crnogorci potomci izbjeglica sa Kosova polja, koncept popularizovan od strane Njegoša, zapravo je prvi put spomenut i potekao je od Sarajlije. Ovo na neki način naglašava ulogu individualnih uticaja u oblikovanju percepcije istorije.

Genijalnost Njegoševog stvaralaštva svakako je jedan od razloga što ga druge sredine žele svojatati. Veliki pisci, ipak, opstaju za sva vremena – svoji. Želim da napomenem, na kraju, da ovo putovanje u našu prošlost nije samo o porodici Petrović. To je prozor u složenu tapiseriju balkanske istorije, pokazujući koliko su isprepletana i raznolika naša porijekla. Marija JOVIĆEVIĆ

Popović na tribini PEN centra u Zagrebu

manje novca od raspoložive PES: Vlada će predložiti svote koja nam je bila na raspo- U Crnoj Gori sprovodi se brutalna zahvaljujući legalno zakon protiv sumnjivog laganju, podignutom kreditu - naveli srbizacija na svim nivoima su. Kako su kazali, od suštinPODGORICA - Crnogoronizam uspostavlja na svim ske je važnosti da sve političfinansiranja partija ski PEN centar održao nivoima u našoj zemlji. Kake aktivnosti budu finansiraPODGORICA - Vlada će u saradnji sa nadležnim skupštinskim tijelima pokrenuti izradu novog prijedloga zakona o finansiranju političkih subjekata, kako bi se što prije stalo na put sumnjivom kapitalu i uticaju na naš politički život, saopštili su iz Pokreta ,,Evropa Sad“ (PES).

Iz PES-a su kazali da su jedini politički subjekt koji je kampanju za parlamentarne izbore finansirao iz kredita bez ikakvih donacija, te dodali da se to može vidjeti u Izvještaju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

- Takođe, na osnovu uvida iz pomenutog izvještaja može se konstatovati da smo potrošili

ne iz legalnih tokova jer se tako obezbjeđuju vladavina prava i demokratski principi.

- Pokret ,,Evropa sad“ podržava transparentno finansiranje političkih subjekata i zalaže se za donošenje novih zakonskih rješenja kojima će biti spriječeni crni fondovi i nelegalni tokovi novca - zaključili su.

R. P.

Milorad Popović

je preksinoć, u knjižnici ,,Bogdan Ogrizović“ u Zagrebu, tribinu o ubrzanoj srbizaciji Crne Gore.

Voditelj tribine bio je novinar Vlado Vurušić, a gost Milorad Popović, ugledni crnogorski književnik. Popović je prikazao situaciju u Crnoj Gori govoreći kako se okrutni srpski ekspanzi-

ko je naveo, to traje već dvije-tri godine iz razloga što se iz BIA-e i SPC-a koordinira organizovano srpsko djelovanje na ubrzanom srbiziranju crnogorskog društva.

-Sprovodi se brutalna srbizacija na sve strane na svim nivoima – bio je jedan od zaključaka Popovića na tribini R.P. u Zagrebu.

6

Ekonomija

Neđelja, 10. decembar 2023.

Evropska centralna banka podizala kamate što je uticalo na ,,cijenu kredita“ u prethodnom periodu PODGORICA - Evropska centralna banka (ECB) konačno je prestala s upornim podizanjem Euribora, tako da se u narednom periodu očekuje stabilizovanje i smanjenje kamatnih stopa.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun je mišljenja da će iduće godine generalno doći do smanjenje cijena u svijetu, očekuje se i pad Euribora, a onda će to u intervalu od tri-četiri mjeseca djelovati i na smanjenje kamatnih stopa.

- Kod nas to djeluje na šest mjeseci. Finansijska tržišta će se stabilizovati i kamatne stope postići neki niži ravnotežni nivo. Sada je Euribor oko četiri - kazao je Drecun za Pobjedu.

Revidirati zakonsku politiku

On naglašava potrebu za revidiranjem zakonske politike određivanja zateznih kamatnih stopa kod nas.

- Pošto je Centralna banka Crne Gore donijela odluku kojom se utvrđuje ta vrijednost, a ona se tako formira da se osam procentnih poena dodaje na jednu referentnu stopu ECB. Nije Euribor, ali je veoma slična i to sa 12 odsto. Dakle četiri plus osam, to je previše. To je destimulativna zatezna kamatna stopa, više se isplati forsirati kašnjenje nego plaćati na vrijeme. I povjeriocima je bolje da im kasne dužnici jer je kamatna stopa destimulativna za privredu. Treba razmisliti da se zatezna kamatna stopa malo reguliše na drugi način. Opasna je visoka - poručio je Drecun.

Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca prof. dr Vasilije Kostić potvrđuje njegovo mišljenje da naredni period donosi naznake usporavanja ili čak obustave rasta referentnih kamatnih stopa od strane centralnih banaka, uključujući ECB. On ističe da su, iako u inostranom vlasništvu, crnogorske banke, uglavnom, održale umjeren pristup povećanju kamatnih stopa, čime su doprinijele očuvanju stabilnosti ekonomske dinamike.

- Može se očekivati u narednoj godini usporavanje rasta kamatnih stopa pa ne treba žuriti sa kreditnim zaduženjima - poručuje Kostić.

Kako je naveo, rast kamatnih stopa na kredite banaka u Cr-

Iduće godine stabilizov cijena i pad kamatnih s Dominantni uticaj dolazi sa strane eksternih faktora odnosno politike ECB i njene monetarne politike koja u opredjeljujućoj mjeri utiče na formiranje kamata u EU a taj uticaj se preliva i na naš bankarski sistem. Može se očekivati u narednoj godini usporavanje rasta kamatnih stopa pa ne treba žuriti sa kreditnim zaduženjima - kazao je Kostić

noj Gori stoji pod uticajem eksternih i internih faktora odnosno domaćih i onih koji dolaze iz inostranstva.

- Ne treba nikako gubiti iz vida činjenicu da su gotovo sve banke u Crnoj Gori u inostranom vlasništvu, što nije bez značaja kada su u pitanju kamatne stope i sve ono što je vezano za njih. Ipak, dominantni uticaj dolazi sa strane eksternih faktora odnosno politike ECB i njene monetarne politike koja u opredjeljujućoj mjeri utiče na formiranje kamata u EU, a taj uticaj se preliva i na naš bankarski sistem. Poznato je da glavni činilac u čitavom procesu bio rast referentnih kamatnih stopa kao način suzbijanja inflacije. Uz to ratna dešavanja u Ukrajini potencirala su neizvjesnost koja je povratno uticala, i još uvijek utiče, na restriktivniju kreditnu politiku banaka objektivizovanu kroz povećanje kamatnih stopa - objasnio je Kostić.

Takođe ističe da povećanje kamatnih stopa, poznato i da je upravo to jedan od ključnih instrumenata u obaranju inflacije, djeluje ograničavajuće na ekonomsku dinamiku odnosno na ekonomski rast tj. na smanjenje investicione aktivnosti pa to sveukupno, kroz pritisak na dohotke građana u smislu njihovog smanjenja, djeluje na pad standarda građana.

- Istovremeno rast kamatnih stopa uzrokuje i skuplje kredite što je još jedan od uticaja na povećanje izdataka odnosno troškova za građane i privredu, što ukupno i onako tešku ekonomsku situaciju čini još težom - objašnjava Kostić dodajući da je, ipak, rast kamatnih stopa u Crnoj Gori bio daleko sporiji nego što je to bio slučaj u zemljama EU i u tom smislu su banke, koje posluju na tržištu Crne Gore, bile daleko umjerenije i nijesu pratile trend rasta kamatnih stopa iz EU zemalja, čime su uticale da se tekuća dinamika ekonomskog rast u Crnoj Gori održi na postojećem nivou.

- Malo mehanizama stoji na raspolaganju CBCG za uticaj na poslovanje banaka budući da nema monetarnu funkciju ali ipak su tu kao potencijalni instrumenti - politika obavezne rezerve ili mjere u okviru administriranja operativnog poslovanja banaka - zaključuje Kostić.

U svjetlu ovih dešavanja, banke u Crnoj Gori preduzimaju mjere kako bi se prilagodile promjenama. Erste banka, na primjer, prilagođava ponudu kredita s varijabilnim kamatnim stopama, dok CKB smanjuje fiksni dio varijabilne kamatne stope nakon povećanja Euribora. S druge strane, Adiko banka nudi fleksibilne opcije fiksnih i promjenljivih ka-

Vasilije Kostić

matnih stopa, prilagođavajući se tržišnim kretanjima.

Istovremeno, NLB banka ističe svoj pristup kombinovanim kamatnim stopama kako bi zaštitila klijente od naglih promjena, dok Univerzal kapital banka (UCB) bilježi postepeni rast kamatnih stopa usljed promjena Euribora.

Obavještavaju klijente

Iz crnogorskih banaka su kazali Pobjedi da obavezno obavijeste klijenta ukoliko nastupa promjena koja utiče na visinu mjesečne obaveze klijenata po kreditu usljed promjene Euribora i aktivno edukuju i obavještavaju klijente o svim mogućnostima, izborima i potencijalnim rizicima.

Kada je riječ o aktuelnoj ponudi kredita s varijabilnim kamatnim stopama, u odnosu na prošlu godinu, Erste banka je smanjila osnovicu na koju se dodaje šestomjesečni Euribor.

Tako je, na primjer, za Erste stambeni kredit s varijabilnom kamatnom stopom, nominalna kamatna stopa prošle godine iznosila od 3,49 odsto plus šestomjesečni Euribor do 4,75

odsto plus šestomjesečni Euribor, dok ona danas iznosi od 2,75 odsto plus šestomjesečni Euribor do 2,99 odsto plus šestomjesečni Euribor, u zavisnosti od boniteta klijenta - objasnili su iz Erste banke.

Kako oni navode kod kredita s varijabilnom kamatnom stopom koji su odobreni u prethodnim godinama, usljed rasta Euribora, porasle su i kamatne stope.

- Ipak, proaktivno djelujući od maja prošle godine, a zatim i formalnom pripremom programa zaštite klijenata korisnika kredita s varijabilnim kamatnim stopama, Erste banka je, na njihov zahtjev, izvršila promjenu tipa kamatne stope iz varijabilne u fiksnu za veliki procenat. U zavisnosti od faze otplate u kojoj je kredit, nekim klijentima je bilo isplativo da izvrše promjenu, a nekima ne - kazali su iz Erste banke.

U svakom pojedinačnom slučaju su se, kako navode, trudili da, u razgovoru s klijentom zajedno dođu do odgovornog rješenja za njegove potrebe.

Kod stambenih kredita s fiksnim kamatnim stopama, kako su kazali iz Erste, nominalne kamatne stope su se u zavisnosti od ročnosti prošle godine kretale u rasponu do 6,25 odsto.

- Ove godine, fiksna kamatna stopa se odobrava za stambeni kredit s rokom otplate do

deset godina, a iznosi od 5,75 do 6,25 odsto, u zavisnosti od boniteta klijenta - kazali su iz Erste banke i dodali da u ponudi imaju i stambeni kredit s kombinovanom kamatnom stopom, sa nižom fiksnom stopom tokom prvih pet godina i prelaskom na varijabilnu kamatnu stopu nakon tog perioda - ističu iz ove banke.

Objašnjavaju da kredite odobravaju na rok do 30 godina.

- Ponuda stambenih kredita uz kombinovanu kamatnu stopu može biti interesantan izbor za klijente koji aktivno prate tržišne trendove i traže rješenje u zoni između fiksne i varijabilne kamatne stope. Nominalne fiksne kamatne stope kod Erste stambenih kredita s kombinovanom kamatnom stopom tokom prvih pet godina iznose 4,99 i 5,49 odsto na godišnjem nivou, u zavisnosti od boniteta klijenta, dok će nakon isteka pete godine varijabilna kamatna stopa iznositi 3,49 plus šestomjesečni Euribor - objasnili su iz Erste.

Iz Prve banke su naglasili da su njihovi izvori finansiranja u najznačajnijoj mjeri domicilnog karaktera, ali je rast Euribora, u manjoj ili većoj mjeri, neminovno uslovio korekciju cijena kredita na svim tržištima euro zone, pa i na našem.

- U vezi sa tim, jedan od efekata rasta kamatnih stopa determinisan je i rastom referentne kamatne stope (Euribor).

U svjetlu ovih dešavanja, banke u Crnoj Gori preduzimaju mjere kako bi se prilagodile promjenama.

Erste banka, na primjer, prilagođava ponudu kredita s varijabilnim kamatnim stopama, dok CKB smanjuje fiksni dio varijabilne kamatne stope nakon povećanja Euribora. S druge strane, Adiko banka nudi fleksibilne opcije fiksnih i promjenljivih kamatnih stopa, prilagođavajući se tržišnim kretanjima

Ekonomija

Neđelja, 10. decembar 2023.

aktuelno: Stavljanje Crne Gore na sivu listu FATF-a i MANIVAL-a negativno bi uticalo na reputaciju zemlje

vanje stopa Banke

- Vrijednost šestomjesečnog Euribora (najčešće ugovarana varijabila) 30. septembra ove godine, iznosio je 4,125 dok je PPNKS na kredite fizičkih lica iznosila 6,97 odsto - objasnili su iz Prve banke.

U CKB banci sve kredite iz ponude moguće je podići uz fiksnu kamatnu stopu koja važi sve vrijeme otplate kredita.

- Klijentima su na raspolaganju stambeni ili hipotekarni krediti uz varijabilnu kamatnu stopu. U želji da uvijek pružimo adekvatan odgovor na očekivanja naših klijenata, nakon povećanja Euribora, CKB je smanjila fiksni dio varijabilne kamatne stope za stambene kredite sa 3,2 na 2,99 odsto plus šestomjesečni Euribor objasnili su Pobjedi iz CKB. Blagovremeno su obavili analizu kreditnog portfolija fizičkih lica sa zaključenim ugovorima sa varijabilnom kamatnom stopom.

- S tim u vezi, od prošle godine, klijenti mogu promijeniti varijabilnu u fiksnu kamatnu stopu za kredite koje otplaćuju. CKB ne naplaćuje promjenu kamatne stope, a svi podneseni zahtjevi za promjenu ugovorenih kamatnih stopa razmatraju se pojedinačno u sklopu redovne procedure poručuju iz CKB. Podsjećaju da se kreditna politika banke definiše na godišnjem nivou u skladu sa ekonomskim i tržišnim prilikama.

Adiko banka je fokusirana na odobrenje brzih gotovinskih kredita za građane i mala i srednja preduzeća, tako da pored jednostavne i brze procedure klijent ima mogućnost izbora između fiksne ili promjenljive (varijabilne) kamatne stope po kreditu.

- Usljed trendova na svjetskim tržištima banka usklađuje ponudu kamatnih stopa dostupnih klijentima. Pored cijene izvora sredstava kamatne stope se usklađuju na osnovu raznih pozitivnih i negativnih faktora - prema vrsti kredita, bonitetu klijenata, tržištu, tako da se može govoriti samo o prosječnim kretanjima kamatnih stopa na nivou banke.

Kamatne stope Adiko banke

Raško Konjević

Kretanje Euribora 2005 - 2023.

Euribor bio rekordan 2008. godine Inače, do 2022. godine, Euribor je čitavih sedam godina bio u minusu, da bi njegov rast počeo sa ratom u Ukrajini i globalnim rastom inflacije. Ipak, Euribor je u toku svjetske ekonomske krize, tokom 2008. godine, dostizao iznos veći od pet odsto.

Tako je najveća vrijednost šestomjesečnog Euribora

zabilježena 9. oktobra 2008, kada je dostigla 5,448 odsto.

Nakon finansijske krize, Euribor je počeo značajno da pada, a u minus je ušao 2016. godine.

Euribor je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na evropskom međubankarskom tržištu od 1999.

za valutu euro. Utvrđuje se dnevno kao prosječna stopa po kojoj prvoklasne banke jedna drugoj u eurozoni posuđuju neosigurana sredstva u eurima. Spomenute banke moraju zadovoljiti određene kriterijume kako bi Euribor bio reprezentativan i odražavao stvarnu situaciju na tržištu novca. d. malidžan

Usljed tržišnog prilagođavanja od početka ove godine, PPNK (prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa) na ukupne kredite fizičkim licima, porasla je za 0,21 p.p objasnili su iz Prve banke dodajući da dominantno imaju fiksne kamatne stope koje se kao takve prilagođavaju promjenama Euribora.

7

Ekonomski analitičar Predrag Drecun je mišljenja da će iduće godine generalno doći do smanjenje cijena u svijetu, očekuje se i pad Euribora, a onda će to u intervalu od tri-četiri mjeseca djelovati i na smanjenje kamatnih stopa

Predrag Drecun

su transparentne i dostupne su na našim digitalnim platformama i zvaničnom sajtu i banka ih redovno ažurira kada dođe do promjene - kazali su iz ove banke dodajući da u ponudi imaju fiksne kamatne stope, čija vrijednost nakon zaključivanja ugovora o kreditu ne podliježe promjenama već se inicijalno ugovorena fiksna kamatna stopa primjenjuje do kraja otplate kredita.

- Varijabilna stopa koju imamo u ponudi prilagođava se tromjesečnom iznosu vrijednosti Euribora. U slučaju promjenljive kamatne stope ista se usklađuje sa tromjesečnim Euriborom osim u slučaju postojanja okolnosti da je referentna stopa Euribora u momentu zaključenja ugovora i/ili određenom referentnom periodu negativna, odnosno,

ispod nule. U tom slučaju je kamatna stopa jednaka marži, tj. vrijednost referentne stope smatra se da je nula - objasnili su iz Adiko banke.

Iz NLB su nam kazali da od početka godine nije bilo povećanja kamatnih stopa na kredite već je došlo isključivo do rasta referentne kamatne stope Euribor, uzrokovanog odlukama ECB. - Zbog toga smo obezbijedili stambene i gotovinske kredite sa kombinovanom kamatnom stopom, koja podrazumijeva fiksnu tj. nepromjenljivu kamatnu stopu za prvih tri do pet godina korišćenja kredita, nakon čega se obračunava promjenljiva kamatna stopa, koja se vezuje za referentnu kamatnu stopu Euribor i primjenjuje se vrijednost koja je u tom trenutku aktuelna - objasnili su iz

NLB dodajući da su ove godine smo dva puta smanjivali varijabilni dio kamatne stope, upravo zbog navedenih kretanja referentne kamatne stope Euribor.

Banka, kako su naglasili, ima u ponudi fiksne, kombinovane i varijabilne kamatne stope za kreditne proizvode iz svoje ponude.

- Visina kamatne stope zavisi od više faktora, prije svega namjene i ročnosti kredita, i različita je za različite kategorije kreditnih proizvoda - poručuju iz NLB. U Univerzal kapital banci (UCB) fazno povećanje vrijednosti Euribora u proteklom periodu se posljedično odrazilo na povećanje vrijednosti aktivnih kamatnih stopa (kamatna stopa koja se primjenjuje na kredite).

- Na nivou banke, 31. decembra prošle godine, vrijednost PPNKS (prosječno ponderisana nominalna kamatna stopa) je 4,83 odsto, dok je 31. oktobra ove godine ta vrijednost 5,10 odsto. Trenutna vrijednost Euribora je oko 4,00 odsto, dok je trenutna vrijednost PPNKS (prosječno ponderisana nominalna kamatna stopa) oko 5,10 odsto - objasnili su iz N. Kovačević UCB.

Konjević: Na Vladi je da procijeni ko je odgovoran PODGORICA - Činjenica je da su političke okolnosti bile nestabilne i da nijesmo imali vladu duži vremenski period nakon izbora, prije toga smo dugo imali vladu u tehničkom mandatu i takve okolnosti su doprinijele mogućnosti stavljanja Crne Gore na sivu listu FATF-a i MANIVAL-a - kazao je sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca Raško Konjević.

Premijer Milojko Spajić poručio je da Crnoj Gori zbog nerada u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma prijete ozbiljne posljedice. Premijer je precizirao kako je ,,velika vjerovatnoća“ da će naša država biti uvrštena na sivu listu FATF-a i MANIVAL-a, a da bi to sa sobom moglo povući i restrikcije povodom korišćenja određenih fondova EU. - Spajić je u pravu kada problematizuje jednu takvu okolnost koja bi Crnu Goru mogla da zadesi. Hrvatska je do skoro bila u tom problemu, iako je članica EU. Svakako računam da će narednih dana, odgovarajućim naporima, uspjeti da se dođe do toga da CG ne dođe na sivu listu. Ukoliko bi se to desilo, to bi reputaciono bilo loše i narušilo bi investicioni imidž i imalo vrstu negativne konotacije prema potencijalnim ulagačima. Radi se o međunarodnoj Agenciji za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma i svako prisustvo države na njihovoj sivoj listi koja znači odgovarajuće probleme zemlje u legislativnom okviru i postupanju nadležnih institucija, svakako ne može biti dobro za državu - rekao je Konjević.

Konjević ocjenjuje za Antenu M da se u proteklih 10 do 12 mjeseci moglo uraditi više.

- Činjenica je da su političke okolnosti bile nestabilne i da nijesmo imali vladu duži vremenski period nakon izbora, prije toga smo dugo imali vladu u tehničkom mandatu i takve okolnosti su doprinijele krizi o kojoj govorimo smatra Konjević. Konjević je

poručio da su izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i Krivičnog zakonika, rješenje ka poboljšanju situacije u toj oblasti. Podsjeća da je Crna Gora u sličnoj situaciji bila i 2018. godine.

- Tada se to nije desilo. Bojim se da smo nakon toga napravili nekoliko propusta. Mislim da nije dobro što smo ukinuli Upravu za sprečavanju pranja novca kao samostalni organ državne uprave, danas je ona dio Uprave policije. Svakako vlada je upoznata sa stvarima koje treba da uradi. Politička nestabilnost je uslovila nefunkcionalnost parlamenta i sad smo zapali u vremenski cajtnot, da se te stvari objektivno ne mogu uraditi do zasijedanja u Strazburu, koje će biti za nekoliko dana. Sada treba vidjeti na koji način se može izaći iz ove situacije, a ukoliko se to desi treba, što prije, preduzeti obaveze koje su pred nama kako bi se što prije stavljanje na sivu listu korigovalo - objašnjava Konjević. Odgovarajući na pitanje ko bi trebalo da snosi odgovornost za ovakvu situaciju, Konjević kaže da iz pozicije na kojoj je sad to ne bi komentarisao.

- Ja govorim o ambijentu koji je svakako imao neku vrstu negativne reperkusije prema crnogorskoj ekonomiji. A ko je odgovoran i ko treba da snosi odgovornost je na Vladi i Vladinim agencijama da procijene. Jasno je da je svaka institucija u ispunjavanju preporuka FATFA-a i MANIVAL-a imala svoje obaveze, tako da računam da nadležna ministarstva i vlada u cjelini moraju to dijagnostificirati i u skladu sa svojim nadležnostima preduzimati odgovarajuće poteze. Iz našeg ugla, manje je važna ta odgovornosti, iz ugla poslodavaca mnogo je važnija okolnost koja bi negativno mogla da ima prvo percepciju, a kasnije i posljedicu i na poslovni ambijent i na saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama i stranim ulagačima, ukoliko bi se desilo da Crna Gora bude na sivoj listi - zaključio je Konjević. R. P.

8

Društvo / Hronika

Neđelja, 10. decembar 2023.

U Nikšiću najavljeno okupljanje ,,Posljednja kap“

Protest protiv nasilja, ne može normalno da se živi PODGORICA - Grupa građana Nikšića najavila je da će u subotu, 16. decembra, organizovati protest protiv nasilja pod nazivom ,,Posljednja kap“.

Protest će biti održan pored spomenika Ljuba Čupića

Kako su saopštili, okupljaju se, jer su nezadovoljni velikom stopom nasilja u Nikšiću. Smatraju da su institucije na lokalnom i državnom

nivou pasivne u sprečavanju ovih slučajeva.

Pozvali su na skup sve sugrađane, ali i građane iz cijele Crne Gore.

Negoduju zbog pojave onlajn nasilja, vršnjačkog, nasilja u porodici, nad ženama, nasilja u saobraćaju, prema životnoj okolini, životinjama…

-Razne vrste nasilja su u punom jeku i onemogućavaju

Fondacija ,,Blažo Sredanović“ nagradila Dušanku Beladu i Bobana Batrićevića

Čović: Briga o uspješnim profesionalcima osnova za srećnu državu CETINJE - Fondacija ,,Blažo Sredanović“ uručila je juče priznanja Dušanki Beladi i Bobanu Batrićeviću, kao i nagradu u ukupnom iznosu od 10.000 eura. Ceremonija je održana u prostorijama Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Gostima se obratio predsjednik Fondacije Srđan Čović, a nagrade je uručila novinarka Tanja Pavićević.

-Veliko mi je zadovoljstvo sto smo se danas susreli da zajednički obilježimo uspješnu godinu rada Fondacije. Mislim da smo uspjeli u namjeri da ostvarimo ideju inicijatora Fondacije Blaža Sredanovića – ocijenio je Čović. Istakao je kako se nada da je njihova „misija socijalne odgovornosti, solidarnosti, empatije, lokalpatriotizma, brige o mladim talentima i uspješnim profesionalcima, potka kojom se može graditi građanski patriotizam, bolje društvo i srećna država“.

-Neka Cetinje i ova fondacija budu matrica za poduhvate i uspjehe u cijeloj Crnoj Gori – poručio je Čović. On je zahvalio svima koji su im u ovoj misiji pomogli.

Kako je saopšteno, izvršni direktor Marko Miročević je

poteče kultura“ a okupljanje je predviđeno na Trgu Slobode u Nikšiću, pored Spomenika Ljuba Čupića, u 11 sati. Protest će trajati sat vremena.

Više informacija o ovom i narednim dešavanjima građani, institucije i mediji mogu pratiti na FB stranici ,,Protest Poslednja Kap“.

R.P.

Ministar unutrašnjih poslova kaže da je direktor UP formalno i pravno Zoran Brđanin

Danilo Šaranović

Šaranović: Vlada će odlučiti o načinu primopredaje između Terzića i Brđanina Nagrade su dodijeljene na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

-Posebno našim članovima iz Matice crnogorske, DANU i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, požrtvovanim ljudima iz Prijestonice Cetinje i Udruženja penzionera Cetinja – kazao je Čović. Pavićević je podsjetila da „iako više od pola vijeka stanovnik i državljanin SAD, inžinjer i uspješan poslovni čovjek, Sredanović ni u jednoj prilici nije zaboravio Cetinje i Crnogorce“.

-Na sjednici održanoj 18. jula

2023. godine, članovi Upravnog odbora Fondacije su donijeli odluku o dodjeli 10.000 eura dobitnicima nagrade za posebno unapređenje i promovisanje kulturnog, umjetničkog i naučnog stvaralaštva na području prijestonice Cetinje – kazala je Pavićević. Dušanka Belada, navela je Pavićević, dobila je nagradu za za dosadašnji muzički i rediteljski svestrani rad i unapređenje i promovisanje kulturnog

i umjetničkog stvaralaštva na području Prijestonice Cetinje u iznosu od 5.000 eura.

-Nagradu za unapređenje i promovisanje kulturnog, umjetničkog i naučnog stvaralaštva na području prijestonice Cetinje, konkretno knjigu „Istorija kontrarevolucije“ i tekstove o aktuelnim temama društvene stvarnosti Crne Gore, u iznosu od 5.000 eura, dobio je istoričar Boban Batrićević – kazaR. P. la je Pavićević.

Sastanak ministarke prosvjete, nauke i inovacija sa predstavnicima Američke privredne komore PODGORICA - Obrazovanje je temelj uspješne Crne Gore i ulaganje u sistem obrazovanja jeste investicija za budućnost, ocijenjeno je na sastanku ministarke prosvjete, nauke i inovacija sa predstavnicima Američke privredne komore.

normalan i bezbjedan život u državi Crnoj Gori – naveli su oni.

Nakon protesta dostaviće zahtjeve Opštini Nikšić i nišićkom opštinskom parlamentu, dok u narednom periodu najavljuju inicijative i prema Vladi i Skupštini Crne Gore.

Protest će se održati pod parolom ,,Nek’ umjesto nasilja

Podrška novim tehnologijama istakao ključne strateške prioritete Komore - digitalnu transformaciju i podršku novim tehnologijama - i naveo da Američka privredna komora doživljava Ministarstvo pro-

svjete, nauke i inovacija kao nosioca razvoja Crne Gore.

Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović je pohvalila dosadašnju uspješnu saradnju u dijelu oblasti nauke

i inovacije. Ona je, prezentujući planove Ministarstva koji podrazumijevaju korjenitu reformu sistema prosvjete, navela da će se u narednom periodu raditi na promociji i ,,oživljavanju“ postojeće platforme Digitalna škola, te je podsjetila da je obezbijeđena računarska oprema u vrijednosti od preko šest miliona eura.

R. P.

PODGORICA- Kako i na koji način će se izvršiti primopredaja između dosadašnjeg vršioca dužnosti direktora Uprave policije Nikole Terzića i nekadašnjeg direktora Zorana Brđanina odlučiće Vlada Crne Gore kao stranka u postupku, jer je presuda suda dostavljena Vladi kao stranci u postupku, a ne Ministarstvu unutrašnjih poslova, kazao je ministar tog resora Danilo Šaranović.

On je, gostujući na Televiziji Crne Gore, rekao da je presuda kojom je Upravni sud poništio rješenje o razrješenju Brđanina drugačija od prvobitno donešene, kada je taj sud vratio postupak Vladi na ponovno odlučivanje.

- Kada je u pitanju ova presuda direktor UP trenutno je formalno i pravno Zoran Brđanin - rekao je Šaranović, dodajući da niko nema pravo da dovodi u pitanje poštovanje pravosnažnih sudskih presuda.

On je naveo i kako na sjednici Vlade nije bilo nesuglasica, te da se radi o konstruktivnim razmjenama mišljenja unutar

same Vlade.

- Nema razloga za bilo kakvim izvlačenjem poruka da postoji negativna energija, uzimajući u obzir da u Vladi postoji konsenzus o reformama u bezbjednosnom sektoru dodao je. Šaranović je poručio da je prioritet odlučna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, dodajući da će visoko biti posvećen kadrovskim reformama.

- Ni do jedne kadrovske promjene neće doći ukoliko svako imenovanje ne bude sinonim za integritet i profesionalnu hrabrost. Vidjeli smo šta je donio drugačiji pristup, pa danas u pritvoru imamo dva bivša direktora UP i bivšeg pomoćnika bivšeg direktora UP za sektor borbe protiv kriminala - naveo je. Šaranović je rekao i kako se snažno zalaže za depolitizaciju u tom sektoru.

- Poručujem svim političkim subjektima, počev od Demokrata pa nadalje da neće moći politički da utiču i da vrše bilo kakav vid pritiska na budućeg direktora UP - zaključio R.P. je.

Društvo

Neđelja, 10. decembar 2023.

9

PRIMJER DRUGIMA: Uprave dvije škole, u Podgorici i Nikšiću, ograničile upotrebu mobilnih uređaja, učenici i roditelji zadovoljni, odluku podržali psiholozi i sociolozi

Umjesto telefonu, đaci posvećeni učenju i jedni drugima PODGORICA – U dvije osnovne škole u Crnoj Gori, ,,Savo Pejanović“ u Podgorici i ,,Ratko Žarić“ u Nikšiću ograničeno je korišćenje mobilnih telefona i, kako navode za Pobjedu iz uprava te dvije vaspitno-obrazovne ustanove, to se pokazuje kao veoma dobra praksa.

V. d. direktorice Osnovne škole ,,Savo Pejanović“ Milja Božović kazala je da je pravilo o odlaganju telefona za vrijeme nastave uvedeno u januaru ove godine.

– Učenici ga većinski poštuju.

Međutim, desi se, ipak, da neko od djece ne odloži telefon.

Učenika koji nije ispoštovao pravilo nastavnik podsjeća i ukazuje na odjeljenska i interna pravila škole koja se nalaze u svakoj učionici. Zatim se sa situacijom sa časa upozna i odjeljenski starješina, koji dalje preduzima mjere – objasnila je ona.

D. MALIDŽAN

U osnovnim školama ,,Savo Pejanović“ u Podgorici i ,,Ratko Žarić“ u Nikšiću đacima je dozvoljeno da koriste mobilne telefone samo u izuzetnim situacijama. Direktorice Milja Božović i Nevenka Nikčević kažu da su pozitivni efekti takve odluke već vidljivi. Psihološkinja Stela Burzanović smatra da će se ograničenom upotrebom mobilnih telefona smanjiti sajber nasilje, a sociološkinja Slobodanka Radović podsjeća da su djeca zavisna od telefona a da ih najviše koriste za društvene mreže, poruke i igrice

VI[ESTRUKO KORISNO

Dodaje da je pravilo višestruko korisno i brzo prihvaćeno.

– Ovom odlukom je pažnja učenika usmjerena na aktivnosti na času, a snimanje i objavljivanje jedni drugih na društvenim mrežama je u

DOPRINOS BOLJEM UČENJU I KOMUNIKACIJI: Učenici bez telefona, OŠ ,,Savo Pejanović“

znatno manjem broju. Takođe, uvođenje odlaganja telefona je podržala i većina roditelja – saopštila je Božović.

Direktorica nikšićke Osnovne škole ,,Ratko Žarić“ Nevenka

Ministarstvo prosvjete za djelimičnu zabranu Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je inicijativu školskim odborima svih obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori da razmotre mogućnost djelimične zabrane upotrebe mobilnih telefona.

– U izvještaju Agencije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO se navodi da je prekomjerna upotreba mobilnih telefona vrlo često povezana sa lošijim postignućima učenika, te da je upućen globalni apel vezan za ograničenje ili

zabranu upotrebe mobilnih telefona u obrazovnim ustanovama. Takođe, praksa pokazuje da ukidanje mobilnih telefona u školama u Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španiji, generiše pozitivne efekte na rezultate koje učenici postižu u obrazovnom procesa, pa je sasvim očekivano i zabilježeno povećanje broja zemalja koje generalno ili unutar pojedinačnih obrazovnih institucija, uvode različite forme djelimične ili potpune zabrane upotrebe

Nikčević navodi da je odluka o ograničenju upotrebe mobilnih telefona stupila na snagu 1. novembra.

– Većina učenika se pridržava pravila, a rijetki su slučamobilnih telefona u školama, među kojima se nalaze Hrvatska, Francuska i Holandija – navode iz tog Vladinog resora.

Oni ističu da je od posebnog značaja kreiranje internih pravila i precizno definisanje okolnosti u okviru kojih učenicima treba obezbijediti direktnu i neometanu komunikaciju sa roditeljima (hitni slučajevi, zdravstveni razlozi ili druge potrebe koje podrazumijevaju hitnu reakciju), kao i da je neophodno učenicima omogućiti korišćenje mobilnih telefona u slučajevima kada su oni neophodni za realizaciju nastavnih aktivnosti.

jevi kada moramo da reagujemo. U slučaju da neko od učenika bude primijećen da koristi telefon, obavještava se roditelj, učenik se evidentira u odjeljensku knjigu i prema njemu se primjenjuju vaspitne mjere shodno Pravilniku o izricanju vaspitnih mjera. Sa navedenim mjerama iz Pravilnika svi učenici su upoznati na početku školske godine – objasnila je direktorica škole.

Kaže da su djeca već počela bolje da komuniciraju, više da se druže i imaju veću koncentraciju za rad.

– Odluka Školskog odbora ima za cilj sprečavanje zloupotrebe telefona na časovima i odmorima i nesmetano odvijanje života i rada u školi. Nadamo se da ćemo svi pokazati odgovornost prema odluci, jer nam je zajednički cilj da škola bude bezbjedno i sigurno mjesto za stica-

nje znanja i druženje – dodala je Nikčević.

Posebno je zahvalna roditeljima na podršci prilikom inicijative i usvajanja pravila.

– Roditelji smatraju da je ovo ispravna odluka i doprinose njenom sprovođenju. Takođe, treba da naglasimo da su i oni doprinijeli donošenju ove odluke preko Savjeta roditelja. Na njihov prijedlog, Školski odbor je odlučio da se zabrani upotreba mobilnih telefona u prostorijama škole i Stela Burzanović

školskom dvorištu tokom časova, malih i velikih odmora. U slučaju da učenik, zbog zdravstvenih problema ili neke druge potrebe, treba da se javi roditelju to može učiniti uz saglasnost i odobrenje predmetnog ili dežurnog nastavnika, a veoma mali broj učenika zbog zdravstvenih problema telefon može da drži i na klupi – objasnila je Nikčević.

PSIHOLOŠKI ASPEKT

Psihološkinja Stela Burzanović kazala je za Pobjedu da zabrana korišćenja mobilnih telefona ima povoljno dejstvo na učenike.

– Vidimo da je u regionu veoma rasprostranjen takav trend, što je dobro. Društvene mreže i internet su preplavili naše živote i to nije nužno loše, ali bi bilo pozitivno usmjeriti pažnju učenika na nastavu, međusobnu interakciju i druženje. Osim toga, nastava više nije statična kao nekada. Danas u školi koristimo tehnologiju, pametne table i kompjutere, tako da djeca svakako ne bi bila u potpunosti udaljena od elektronskih sredstava.

Odlaganje telefona u posebne kutije ispred učionica sigurno doprinosi većoj pažnji na časovima, a djecu više usmjerava jedne na druge, pa se donekle vraćaju u doba kada nijesu svi imali mobilne – kazala je ona.

Ističe da uvođenje takvog pravila znači umanjenje i sajber nasilja.

– Nažalost, svjedoci smo toga da djeca telefone u školi koriste i kako bi snimali svoje drugare iz odjeljenja, ali i profesore. Zabrana bi mogla samo da pomogne smanjenju te pojave, ali bi svakako prvenstveno trebali da učimo djecu o tome koliko je to loše. Prvo, naravno, roditelji još u ranoj dobi, a onda i mi u školama, jer škola jeste vaspitna ustanova i ima važnu ulogu u formiranju svijesti kod djece. Treba organizovati radionice i predavanja na kojima bi mogli da nauče o tome da je to psihičko nasilje i da takođe ostavlja posljedice – poručila je Burzanović.

SOCIOLOŠKI ASPEKT

Sociološkinja Slobodanka Radović smatra da je ograničenje upotrebe mobilnih telefona – dobar potez.

– Mislim da je to dobro pravilo, koje je trebalo i ranije usvojiti. Kad bi učenici koristili telefon samo u svrhu nastave, da pronađu informacije, mada i tu treba biti oprezan jer ima i polutačnih i netačnih podataka, bilo bi dobro. Međutim, učenici najviše koriste telefone za društvene mreže, poruke i igrice. Takođe, stvorili su zavisnost jer ih previše koriste. To dovodi do posljedica kao što su niska koncentracija i smanjena pažnja na predavanjima, što je rezultiralo siromašnim rječnikom i lošim opštim obrazovanjem. Veliki je problem i to što se oslanjaju se na prepisivanje – kazala je Radović.

Ivona RADONJIĆ

10 Povodi

Neđelja, 10. decembar 2023.

POGLED SA STRANE

Venecuela protiv Crne Piše: dr Dragan VESELINOV Pre sedam dana, 3. decembra, u Venecueli je održan referendum kojim je pitano oko 20,7 miliona glasača da li bi podržali da se od susedne Republike Gvajane izuzme deo njene teritorije koji se zove Esekuebo (Esekuiba, takođe) i ima oko 125 hiljada stanovnika i da im se da venecuelansko državljanstvo.

Na referendum u Venecueli je izašlo 50,7 odsto birača a njih 95 odsto je reklo da bi secesiju Esekueboa podržalo. A narod u Gvajani, koga nema više od 800 hiljada duša zajedno sa Esekuebom - nije ništa pitan.

Sada zamislimo da se u Republici Srbiji, državi koju jedinu u Evropi živcira nezavisnost Crne Gore, održi referendum i pitaju birači da li bi podržali oduzimanje crnogorske obale i gradova u korist Beograda a da se Crnogorci ništa ne pitaju. Šta mislimo, kako bi Srbijanci glasali?

PRESEDAN VENECUELE

Referendum u Venecueli koji je izveo nacionalistički predsednik Nikolas Maduro, je besmislen. Referendum ne priznaje nadležnost spora Međunarodnom sudu pravde u Hagu, a Hag ne priznaje venecuelanski referendum.

Referendum nema nikakvog međunarodnog političkog i pravnog dejstva, niti bi Venecuela smela da krene u osvajanje Gvajane, mada zastrašuje Gvajanu podizanjem vojnih zdanja na granici sa njom.

Maduro jeste podigao nacionalizam i svoju popularnost u Venecueli na viši stupanj jer je ujedinio u agresivnosti prema Gvajani levičarske sledbenike bivšeg predsednika Huga Čaveza i tekuću strukturu vodećih partija oko sebe, ali osim iluzije nepostojeće ,,pravde za Venecuelu“, nije dobio ništa.

Otuda mu je brazilski predsednik Lula da Silva rekao posle referenduma porukom iz Dubaija da se nada ,,da će tu prevladati razum“ jer je Maduro ,,dobio što je hteo“.

A muslimanski predsednik Gvajane Muhamed Irfan Ali je prkosno istakao gvajansku zastavu na brdu sa venecuelanskom granicom.

Maduro pravda zahtjev za akvizicijom nove teritorije u Gvajani sličnim argumentom koji koristi Srbija kada napada Crnu Goru: Maduro govori da su Gvajana i područje Esekuebo bile španske zemlje, dok beogradski nacionalisti govore da su Crnogorci Srbi i da stoga Crna Gora pripada njoj.

Obje su tvrdnje neistinite. U oblasti Esekuebo nijesu živjeli Španci, a mnogi Crnogorci jesu Srbi, ali Crna Gora nije Srbija. Pitajte staru familiju Njeguša, i reći će vam to ogroman rezervoar nafte od 10 milijardi barela u unutrašnjoj oblasti reke Eseguebo, pored već otkrivenog nalazišta 2015. godine u Atlantiku.

To je više nego što imaju zajedno Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati. Kada se ovo bogatstvo iz Esegueba sjedini sa 11 milijardi barela nafte koliko je već krenula Gvajana da ispumpava u svojim teritorijalnim vodama na moru od 2019. godine, onda postaje razumljivo zašto je ova zemlja krenula da postane četvrta zemlja po veličini društvenog proizvoda po glavi stanovnika na američkom kontinentu - iza SAD, Kanade i Bahama.

I ona je na putu da postane veći proizvođač nafte morskim platformama od SAD, Meksika, Katara i Norveške, i izgradiće odgovarajuće veštačke utovarne luke veće od njihovih. Pumpe, čak 17 platformi, su predviđene u okviru teritorijalnih gvajanskih 200 kilometara od obale u Atlantiku, gde tu oblast Gvajane takođe traži Venecuela za sebe. Ako se uspešno po planu izgrade atlantske platforme za ispumpavanje do 2025. godine, Gvajana će za duplo prebaciti proizvodnju saudijskog Aramka.

A sa kopnenom proizvodnjom u Eseguebu, bar četiri puta.

Da bismo bolje razumeli zašto Venecuela gleda razrogačenim očima na Gvajanu, navešćemo da je već ove godine gvajanski društveni proizvod po glavi stanovnika otišao na 61 hiljadu dolara - u Crnoj Gori je nešto preko devet hiljada dolara. No, raspodela 48,5 milijardi dolara društvenog proizvoda u Gvajani je polarno raspodeljeno tako da je još uvek oko 40 odsto naroda siromašno. Vratićemo se još na ove ekonomske brojeve, zvuče neverovatno.

Ako pri ovome uzmete u obzir da posao sa naftom u Gvajani koncesiono vodi ame-

Zašto Venecuela hoće gvajansku oblast Esekuebo na lijevoj obali istoimene rijeke? To je krenulo još u doba Bolivara u 19. vijeku, ali je sada eruptivno nastalo jer je u njoj ove godine otkriven još jedan ogroman rezervoar nafte od 10 milijardi barela u unutrašnjoj oblasti rijeke Eseguebo, pored već otkrivenog nalazišta 2015. godine u Atlantiku rički Exxon iz Teksasa na osnovu sporazuma gvajanskog predsednika Mohameda Irfana Alija i američkog ministra spoljnih poslova Majka Pompea iz 2020. godine, a da za podizvođača radova uzima Kineze, onda je svima jasno da nema nijedne zemlje na svetu koja može da uđe u bilo koju vrstu dvoboja u Gvajani sa Amerikancima i Kinezima zajedno.

Dogovor sa Pompeom je podrazumevao da Amerika mornaricom patrolira po gvajanskim naftonosnim poljima u Atlantiku za korporaciju Exxon i čuva ih od ,,socijalističke“ Venecuele i diktatora Madura, i da nadzire kopnenu granicu Gvajane i Venecuele kako bi sprečavala kontrabandu droge iz pravca Karakasa.

KO VOLI LED CEPELIN I NEISTINE

Zar nije zanimljivo da su neki ljudi, koji vole da otimaju tuđe zemlje poput Nikolasa

Madura i patrijarha Porfirija Perića, veliki ljubitelji Roberta Planta i Led Cepelina? I Maduro kao pravi socijalista voli i antireligioznog Lenona, a Perić tu ne može da mu se pridruži.

I obojica vole referendume i nacionalističke popise stanovništva.

Kakve to veze ima sa rok muzikom i Led Cepelinom? A vole da govore i neistine, poput Madura, kada tvrdi da je Isusa razapeo sefard Španac Pontije Pilat iako je Pilat poreklom iz južnoitalijanskog plemena Ponti? I ubio se u Italiji. Maduro tvrdi da je njegova familija poreklom jevrejska - a ako je navodno Španac ubio Hrista, onda to objašnjava jevrejsku Madurovu omrazu Španaca i njihove bivše imperije u Latinskoj Americi?

Zašto se Maduro ipak odlučio za referendum uprkos američkim garancijama za bezbednost Gvajane?

ČIME MADURO PRAVDA AGRESIJU

Maduro pravda zahtev za akvizicijom nove teritorije u Gvajani sličnim argumentom koji koristi Srbija kada napada Crnu Goru: Maduro govori da su Gvajana i po-

VELIKE OČI VENECUELE

Zašto Venecuela hoće gvajansku oblast Esekuebo na levoj obali istoimene reke?

To je krenulo još u doba Bolivara u 19. veku, ali je sada eruptivno nastalo jer je u njoj ove godine otkriven još jedan

Esekuebo i Gvajana nijesu španske zemlje

Centar srpskih interesa u Crnoj Gori

dručje Esekuebo bile španske zemlje, dok beogradski nacionalisti govore da su Crnogorci Srbi i da stoga Crna Gora pripada njoj. Obe su tvrdnje neistinite. U oblasti Esekuebo nisu živeli Španci, a mnogi Crnogorci jesu Srbi, ali Crna Gora nije Srbija. Pitajte staru familiju Njeguša, i reći će vam to.

Dakle, Gvajana i oblast Esekuebo - ova oblast je velika kao otprilike Florida ili Grčka - nikada nije bila španska teritorija, kao što ni Crna Gora nikada nije bila Srbija.

U 16. i 17. veku je Gvajana bila holandska kolonija, a Holanđani su njen današnji deo izgubili od Francuske pod bičem Napoleona Bonaparte pre 1813. godine koga su posle poraza Bonaparte na Vaterlou izgubili i Francuzi u korist Britanaca posle 1815. godine.

Britanci su drugi deo Gvajane ostavili Francuzima i taj je deo sastavni deo Francuske i dan-danas - to je Francuska Gvajana. Ostavili su treći deo Gvajane Holanđanima i taj deo je od 1975. godine nezavisna republika pod nazivom Surinam, i tamo se govori holandski. A i Surinam ističe teritorijalne zahteve prema Gvajani…

Svi hoće kolače koje nisu umesili.

Sada zamislimo da se u Republici Srbiji, državi koju jedinu u Evropi živcira nezavisnost Crne Gore, održi referendum i pitaju birači da li bi podržali oduzimanje crnogorske obale i gradova u korist Beograda a da se Crnogorci ništa ne pitaju. Šta mislimo, kako bi Srbijanci glasali?

Britanci su svoju Gvajanu držali sve do 1966. godine kada je nastala Republika Gvajana proglašena pod tim imenom 1970. godine. Službeni jezik Gvajane je engleski, a malobrojni domorodački plemenski narodi (ima ih devet, čine oko 10 odsto populacije) govore mešavinom svog starog jezika i engleskog. Nešto slično Maltežanima u Evropi ili kreolima u Surinamu.

Većinu naroda u Gvajani čine Indijci - hinduisti i muslimani, ima ih 40 odsto, koje su doveli Englezi u 19. veku da zamenski rade umesto crnaca na pirinču i šećernoj trski, potom crni mnogobošci i nešto muslimana iz Afike, ima ih oko 30 odsto, koje su kao robove doveli Holanđani od 16. do 19. veka preko holandske istočno-indijske kompanije, a Englezi ih u poljoprivredi oslobodili od ropstva 30-ih godina 19. veka - i najzad, domoroci, mešanci-kreoli i razni došljaci. Čudom, oko 63 odsto stanovništva ipak navodi da su hrišćani. Ali musliman je sada predsednik države.

Nama se to dopada, jer hrabri sve nas koji mislimo da je suživot različitih kultura i interesa moguć iako je u Gvajani bilo i rasnih i verskih sukoba.

Stvoreno je jezgro jedinstva različitih naroda u jednu političku naciju koju ističe republikanski moto Gvajane, a on glasi: ,,Jedan narod, jedna nacija, jedna sudbina“. I divno je što je ime ove države dato na jeziku jednog od domorodačkih naroda koje glasi: ,,Zemlja mnogih voda“.

Tako Crnogorci imaju saveznika, jer i oni sebe zemljopisno nazivaju po šumama i planinama.

SIMON BOLIVAR ZAČEO SPOR

Celu gužvu oko Gvajane je 20-ih godina 19. veka začeo veliki antišpanski revolucionar Simon Bolivar.

Iako je bio upravitelj ogromnog bivšeg španskog područja iz kojeg će nići države Kolumbija, Venecuela, Ekvador, Peru, Panama (zahvaljujući Amerikancima) i Bolivija, on je od Engleza zahtevao i oblast Esekuebo i ostalu Gvajanu. A Esekuebo čini 2/3 teritorije Republike Gvajane.

Englezi su mu odgovorili da ova oblast nikada nije bila španska, da su je oni osvojili od Francuza a ovi od Holanđana, i da se Bolivar okane rivaliteta sa njima. Bolivar je umro 1830. godine u Kolum-

Povodi / Svijet

Neđelja, 10. decembar 2023.

Gore Referendum u Venecueli, koji je izveo nacionalistički predsjednik Nikolas Maduro, je besmislen. Referendum ne priznaje nadležnost spora Međunarodnom sudu pravde u Hagu, a Hag ne priznaje venecuelanski referendum.

Referendum nema nikakvog međunarodnog političkog i pravnog dejstva, niti bi Venecuela smjela da krene u osvajanje Gvajane, mada zastrašuje Gvajanu podizanjem vojnih zdanja na granici sa njom biji, ali mu je grob u Karakasu, u nacionalnom Panteonu.

Venecuelanci nisu tokom celog 19. veka popuštali i molili su Amerikance da presude čija je Gvajana, poštujući samoproglašeno ,,pravo“ Vašingtona da Latinskom Amerikom on ,,upravlja“ u skladu sa doktrinom predsednika Džejmsa Monroa iz 1823. godine.

Ovom ,,doktrinom“ se Vašington suprotstavio kolonijalnoj politici Evropljana u Americi i na zapadnoj hemisferi u Atlantiku i istoku u Pacifiku. Karakas se nadao da će Amerikanci izbaciti Engleze iz Gvajane. To se nije dogodilo. Amerikanci nisu ni u čemu mogli da se sa svojom flotom mere u 19. veku sa engleskom flotom.

Odlukom Kongresa su Amerikanci predložili 1899. godine da arbitraža u Parizu odluči šta je čije. Pariz je rekao da je Gvajana engleski dominion, ali je manji deo bazena reke Eseguebo ipak dodelio Karakasu.

DEJSTVO I EVOLUCIJA MONROOVE DOKTRINE

Nije tu bio kraj. Venecuelanci su se ponadali 1903. godine da će Amerika ipak isterati Engleze iz Gvajane.

Te godine je Vašington ušao u otvoreni konflikt sa Londonom, Berlinom i Rimom koji su zaveli ratnim brodovima pomorsku izolaciju obale Venecuele od 2.200 kilometara, jer im ova nije isplatila dugove za kredite. Vašington je zaustavio Evropljane, preuzeo je venecuelanski carinski sistem i sam kontrolisao isplatu dugova Evropljanima. A princip zabrane intervencije u promenu međunarodnog poretka je ušao 1907. godine, u Drugu hašku konvenciju.

To se zbilo pod uticajem ar-

Referendum koji je sproveo Maduro je besmislen

gentinskog ministra spoljnih poslova Luisa Draga i američkog ambasadora u Parizu Horasa Portera (vojnika i diplomca sa Vest Pointa i Harvarda). Oni su uverili predsednika Teodora Ruzvelta da se Amerika ne sme zadržati jedino na Monroovoj doktrini, već i da krene da se multilateralno zabrani vojna intervencija bilo koje države protiv bilo kojih dužničkih država.

To je učinjeno u Ženevi i važi do danas.

Kada je 1966. godine London napustio Gvajanu, a ona potom ušla u Komonvelt, Međunarodni sud pravde je te godine potvrdio odluku arbitraže iz Pariza iz 1899. godine ne podležući zahtevu Karakasa iz 1962. godine da mu se prepusti ceo Eseguebo. Tek tada je to bilo nemoguće, jer su za vreme Engleza Indijci dovođeni na plantaže na severo-zapadu Esegueba baš uz granicu sa Venecuelom, i oni su tamo postali glavno odbrambeno stanovništvo Gvajane. Nema tamo nikakvih potomaka Španaca niti ih je ikada i bilo.

Svoju presudu iz 1966. godine o tome je ovaj sud obnovio i ove 2023. godine sa nagoveštajem da drugačije neće odlučiti ni na proleće 2024. godine uprkos pritisku Karakasa.

Predsednik Maduro je na to odgovorio referendumom od 3. decembra 2023. godine gde se u jednom od pet postavljenih pitanja sugerira glasaču ne samo da ne prizna odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu povodom Esegueba, nego da Haški sud uopšte ni ne prizna za sud.

Tu je predsednik Maduro putem bez povratka zaplovio rekom Eseguebo.

ŠTO TO SVE IMA GVAJANA

Gvajana ima mnogo više od Crne Gore, čak i nešto malo više stanovnika. Ona ima divne netaknute prašume, bogat biodiverzitet, obilje voda koje predvode četiri reke kao privesci moćnog Amazona i Orinoka, ona ima zlata, dijamanata, boksita, mangana, bakra, molibdenita, nikla, šećernu trsku, pirinačna polja, oteto priobalje od mora holandskom tehnikom izgradnje kanala i nasipa i uživa u prestonici Džordžtaunu na moru u prosečnoj temperature od 20 stepeni. Nije ni tamo sve potaman, vlažnost je velika. Za razliku od Crne

Gore, veš se tamo na vazduhu ne suši lako.

I naravno, od 2015. godine kreće nafta. Ona je bogomdani dar. Njega hoće Venecuela da se dočepa.

Vrtoglavi rast prihoda Gvajane zbog nafte zbunjuje i ekonomske statističare. I zato, nemojmo se iznenaditi kada vidimo podatke da je negde društveni proizvod po glavi stanovnika Gvajane na nivou crnogorskog, a da je negde na nivou severno-evropskog.

Mi bismo voleli kada bi podaci o tome Svetske banke bili pouzdani, ali se oni sudaraju sa drugima, koje ne smemo olako odbacivati. Ipak, to nije presudno za dalju analizu, jer je jasno da će Gvajana postati svetsko čudo - ako to već i nije. Zamislimo samo turizam i usluge koji će se na bogatstvu ove zemlje razviti!

I zamislimo bliske muke Gvajanaca zbog želje spoljne radne snage iz sveta da se dočepa njenih granica. Sada je vreme za investicione pustolove da odu tamo, pre drugih.

Setimo se Norveške pre otkrića nafte i gasa 1967. godine - a šta je ona danas!

OSOBINE VENECUELE I CRNE GORE - TRI CRTE

Ovu zajedničku neistinu neguju i venecuelanski i velikosrpski nacionalisti u Crnoj Gori: Venecuelanci teraju ideju da su Španci osnovali Gvajanu - a nisu, i da zbog navodnog španskog elementa Gvajana pripada venecuelanskoj državi kao zastupniku iberijskog korpusa na atlantskoj obali u Latinskoj Americi.

A velikosrpski nacionalisti u Beogradu teraju ideju da su svi Crnogorci Srbi - a nisu, i da zbog toga moraju biti u korpusu srpske države koju vode Srbijanci. Obrnuto ne može, ne može Srbija pod Crnu Goru, niti je moguće da crnogorski Srbi čuvaju svoju zasebnu državu nezavisno od Srbijanaca, Vojvođana, Bosanaca, Hercegovaca, Ličana, Kordunaša, Slavonaca, Baranjaca, Semberaca, Vranjanaca i drugih.

Srbijance ne zanima što Crnu Goru nisu osnovali i razvili Šumadinci nego crnogorski Srbi i etnički Crnogorci.

Ono što Beograd jedino zanima je da preuzme bogatstvo celokupnog srpskog korpusa i osigura svoje kolonijalno gospodstvo nad svim Srbima van Šumadije. A čak i Šumadiju Beograd sada polako ostavlja po strani. I sam Be-

ograd se pretvara u gradsku pseudo-državu koja je bogatija od svih srpskih pokrajina i sve orobljuje. Tako Kragujevac, Niš, Kraljevo, Čačak, Šabac i drugi srbijanski gradovi više nisu zastave srpstva. U odnosu na Beograd ponovo se pretvaraju u kasabe.

Sledeća zajednička crta bolivarske Republike Venecuele i Republike Crne Gore je ljubav prema nacionalnom prebrojavanju i izvlačenju zaključaka iz dobijenih brojeva koji bi trebalo da služe nacionalističkim idejama iz 19. veka. Ali na iznenađenje Venecuele, manje od polovine izašlih glasača na referendumu od 3. decembra je reklo da vidi pokrajinu Esekuebo kao dominion španskog korpusa i kao pravo Karakasa na tu teritoriju Republike Gvajane.

A druga polovina glasača tamo uopšte nije ni htela na referendum. Ne prihvata se uspešno u stanovništvu svaka propaganda neistine.

To će se, verovatno, dogoditi i na sadašnjem crnogorskom popisu stanovništva koji forsiraju velikosrpski nacionalisti. Niko ne zna da li će biti više Crnogorca od Srba ili obrnuto, ali niko u Beogradu na ovom popisu neće dobiti dokaz da Crna Gora želi da se odrekne nezavisnosti i klekne pred Vladom Srbije.

Nikakva propaganda velikosrpskih nacionalista posle popisa neće moći da ga upotrebi radi dokazivanja prava Srbije na Crnu Goru, kao što ni Nikolas Maduro nije dobio Gvajanu.

I niko nije čuo da je Petar II Petrović Njegoš, vladar Crne Gore, hteo da odbaci svoj skiptar moći i preda ga knezovima u turskom Smederevskom pašaluku, koji, nekim čudom, dobi ime ,,Srbija“.

SLIČNOST PREDSJEDNIKA

Još jedna sličnost postoji između Venecuele i Crne Gore: njihovi predsednici republika malo znače u međunarodnoj javnosti.

Tim gore po Venecuelu, jer ima 40 puta više stanovnika od Crne Gore i ogroman društveni proizvod od preko 480 milijardi dolara što je bar 80 puta više od crnogorskog - a po glavi stanovnika verovatno duplo veći, blizu je 18 hiljada dolara nasuprot crnogorskom od preko devet hiljada.

Ali to ne mora da bude nepremostiva prepreka predsedniku Milatoviću da se njegov glas ne čuje jače u evropskoj javnosti. Biće sasvim dovoljno da se ponaša kao i gvajanski predsednik, i da kao što je on učinio i popeo se na najviši breg u Gvajani i podigao zastavu zemlje prema Venecueli, tako i da Crnogorac Milatović ode na Lovćen i podigne zastavu Crne Gore prema Srbiji. Da li bi to smeo da učini usred popisa kao što je to pred venecuelanski referendum učinio gvajanski • Mohamed Irfan Ali?

11

Nastavljen sukob između Izraela i Hamasa

Izraelski ratni avioni pogodili više ciljeva Hezbolaha u Libanu

SAD uložile veto na rezoluciju o prekidu vatre u Gazi

GAZA – Izraelski ratni avioni su tokom noći između petka i subote pogodili više ciljeva Hezbolaha u Libanu, saopštile su juče Izraelske odbrambene snage (IDF).

Među pogođenim ciljevima bilo je nekoliko operativnih centara terorističke grupe koju podržava Iran, navodi Tajms of Izrael.

IDF su tokom noći uočile nekoliko projektila ispaljenih iz Libana ka Izraelu i odgovorile granatiranjem. Izraelske snage nijesu prijavile da ima žrtava.

Izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Gilad Erdan zahvalio je američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu na tome što su SAD u Savjetu bezbjednosti uložile veto na rezoluciju u kojoj je tražen prekid vatre u Pojasu Gaze. Erdan je na društvenoj mreži X istakao da je Bajden „čvrsto stao“ na stranu Izraela. Ambasador Izraela je kritikovao UN, ocjenjujući da je, kako je naveo, „nevjerovatno“ da su UN zauzete debatom o rezoluciji koja će, prema njegovim riječima, „omogućiti teroristima Hamasa da ostanu na vlasti u Gazi“.

- Prekid vatre će biti moguć samo nakon povratka svih talaca i uništenja Hamasa - naglasio je Erdan.

Palestinska militantna grupa Hamas osudila je odluku SAD da stave veto na nacrt rezolucije o prekidu vatre u Gazi, opisujući to kao „nemoralan i nehuman stav“.

Za nacrt je glasalo 13 zema-

lja, SAD su stavile veto, dok je Velika Britanija bila uzdržana. Kao jedna od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti sa pravom veta, SAD su se više puta odupirale.

Lider palestinskih vlasti Mahmud Abas optužio je Sjedinjene Države da su „odgovorne za krvoproliće“ Palestinaca, dan nakon što su SAD stavile veto na rezoluciju Savjeta bezbednosti UN, kojom se poziva na prekid vatre između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze - javlja AFP. Međunarodne grupe za ljudska prava Amnesti internešenal i Hjuman rajts voč osudile su SAD zbog veta na rezoluciju UN. Pol O’ Brajen, izvršni direktor Amnesti internešenala SAD, optužuje američku vladu da „sramno okreće leđa ogromnom civilnom stradanju“.

- Ovim vetom, američka vlada sramotno okreće leđa ogromnoj patnji civila, zapanjujućem broju poginulih i humanitarnoj katastrofi bez presedana u Gazi. A civili plaćaju cijenu svojim životima objavio je O’ Brajen na X platoformi.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan oštro je kritikovao američki veto na rezoluciju UN, koji poziva na prekid vatre u Pojasu Gaze i poručio je da Savjet bezbjednosti UN treba reformisati. Erdogan je optužio i Vašington i SB UN da su se svrstali uz Izrael unatoč pogoršanju humanitarnih uslova u Gazi.

- Pravedan svijet je moguć, ali ne i s Amerikom - dodao je.

Prva dama Ukrajine upozorila šta će se desiti ako izostane finansijska podrška Zapada

Zelenska: U smrtnoj smo opasnosti KIJEV - Ukrajinci su u „smrtnoj opasnosti“ ako zapadne zemlje ne nastave sa finansijskom podrškom, upozorila je prva dama Ukrajine Olena Zelenska, u razgovoru za BBC dan nakon što su republikanski senatori u SAD blokirali ključni zakon o pomoći.

On bi Ukrajini pružio podršku u vrijednosti od više od 60 milijardi dolara.

- Ako se svijet umori, jednostavno će nas pustiti da umremo. Veoma nas boli kada vidimo znakove da strastvena spremnost da se pomogne može da izblijedi. To je za nas životno pitanje. Stoga, boli to vidjeti - kazala je.

12 Kultura

Neđelja, 10. decembar 2023.

Crnogorski gitarista Miloš Karadaglić za Pobjedu o „Fondaciji Miloš Karadaglić“ i novom albumu

Uspjeh u životu je da napravite svijet kakav ste sanjali Svijet je okrutan, potpuno drugačiji od te pogrešne realnosti koju nam danas konstantno serviraju socijalni mediji. Da sad imam 16 godina, vjerujte mi, ne znam kako bih se snašao, kako bih pronašao taj svoj glas u gomili ove opšte vriske koja nas okružuje – rekao je Karadaglić

Fondacija „Miloš Karadaglić“ nastala je, kako je njen osnivač rekao na predstavljanju, iz želje da bude onaj čovjek koji će podržati, ohrabrivati i usmjeravati mlade ljude, kao što su drugi svojevremeno bili tu za njega. U prvoj fazi Fondacija će omogućiti da četvoro mladih talentovanih umjetnika dobije priliku da se obrazuje, ostvari kontakte i stekne iskustvo putem stipendija i logističke podrške.

Osim o Fondaciji, Karadaglić je za Pobjedu govorio i o novom albumu, turnejama i stanju u kulturi.

POBJEDA: Koliko bi u vrijeme kad ste počeli ozbiljno da se bavite muzikom značilo da je postojala jedna ovakva fondacija? Prisjećate li se Vaših početaka i toga da sva djeca nijesu imala iste šanse da nastave školovanje, a Vi ste imali bezrezervnu podršku i pomoć roditelja?

KARADAGLIĆ: Te šanse su bile rijetke, možda čak i nepostojeće u ono vrijeme. Bio je to potpuno drugačiji koncept umjetnosti, muzike. Moji roditelji nijesu muzičari i tu nije bilo nikakvog pritiska – naprotiv. Dobro se sjećam kad sam odlučivao da li da upišem srednju muzičku školu – svi oko nas bili su iznenađeni mojim izborom, jer sam bio dobar đak. Ipak, jedino što su mi tada rekli roditelji je da pratim svoj put, sebe i ono što osjećam kao najjaču potrebu. I ja sam rekao da je to beskompromisno za mene muzika. „To znači da treba puno da radiš da u muzici postaneš najbolja verzija sebe“. E, to je bila najbitnija i prava podrš-

kroz gitaru na velikoj svjetskoj sceni klasične muzike.

POBJEDA: Kad smo kod koncerata, bilo ih je dosta ove godine. Imali ste i proces rada na albumu i promocije i snimanje vizuala.

Kako ćete s toliko obaveza moći da budete uključeni u rad Fondacije?

KARADAGLIĆ: Svijet mijenjamo svojim primjerom.

Kad moje male sestrične dođu iz škole, ponosne što se u njihovom udžbeniku piše o njihovom ujaku, to je za mene nešto najljepše na svijetu.

To je mnogo veća odgovornost od same slave, uspjeha, koncerata i svega. Dugo sam razmišljao na koji način mogu dati konkretan doprinos uz sve ono što sam naučio na tom vrlo turbulentnom putu, kako mogu biti taj most između našeg regiona i svijeta. Želio sam okupiti oko sebe ljude koji sa mnom dijele viziju neke bolje i ljepše budućnosti,

ka mojih roditelja. A praktična podrška sistema – to je tada bilo skoro nepostojeće. Mojim odlaskom u London sve se promijenilo – promijenila se kompletna dinamika oko mene. Po prvi put sam osjetio što znači biti produkt i rezultat neke velike tradicije – moji kolege s Akademije su dolazile iz tih sistema najelitnijih specijalističkh škola; imali su nevjerovatno široko znanje iako su tek počeli studije. Ja sam morao skoro sve ispočetka.

Ali, ono što sam imao ja, a oni ne, bila je najčistija, najnepokolebljivija potreba da dijelim sebe kroz jezik muzike. Znao sam da je svaki nastup privilegija, da je svaki koncert jedan divan momenat sa ljudima koji su pred vama. To je urođena, intuitivna sreća koju nikad niko nije mogao da mi oduzme.

I mislim da se upravo u tome krije prasak energije i kreativnosti koji je uslovio da mi se otvore vrata cijelog svijeta,

Odgovornost prema slavnoj kompoziciji POBJEDA: Rodrigov koncert ste u javnosti najviše puta svirali. I svaki put zvuči malo drugačije. Da li ga je sve lakše i lakše svirati?

KARADAGLIĆ: Naprotiv – sve je teže i teže. Jer svakim nastupom mijenja se kompletan splet okolnosti: dirigent, orkestar, publika, sala, raspoloženje, mjesto... Sve je drugačije. U takvoj situaciji ne zavisite samo od sebe i sopstvenog iskustva. To iskustvo vam svakako pomaže da ste, možda, emotivno stabilniji pod pritiskom situacije, da znate kako da se sa svim tim nosite – ne može ništa da vas iznenadi. Ipak, sve što više izvodite taj koncert i sve što ste više poznatiji po izvedbi tog koncerta, a posebno poslije DG snimka koji sam napravio na samom početku izdavačke karijere, pritisak je veći. „Aranhuez“ je jedan univerzalan, nevjerovatan momenat u muzičkoj istoriji i to je nešto što ljudi znaju i prepoznaju. Samim tim imate dodatnu odgovornost da svaki put i svakim izvođenjem tog koncerta pronađete Rodrigovu poruku u njemu.

Pročitao sam negdje podatak da je drugi stav „Adađo“ više slušan na radio-stanicama širom svijeta nego bilo koja pjesma Bitlsa. Fascinantna perspektiva.

D. MIJATOVIĆ

PODGORICA – Mnogo rada i odricanja, uz ljubav prema muzici, učinili su da Miloš Karadaglić postane jedan od najuticajnijih predstavnika Crne Gore u svijetu. Ovaj čarobnjak na gitari, koji je nedavno objavio svoj sedmi album „Baroque“ (prvi za kuću Sony Classical), boravio je protekle sedmice u Crnoj Gori da bi najavio početak rada fondacije koja nosi njegovo ime.

kada je u pitanju umjetnost i kultura, tj. sveukupna kultura u Crnoj Gori. Ja nijesam neko ko na sve ono što se dešava oko nas reaguje isfrustriranim kritikama i upoređivanjima sa drugima. Ja sam neko ko voli da u miru i tišini, kad isključi sve te glasove i svu tu buku, traži konkretan odgovor na nešto. Tražim odgovor koji je iskren, čist, jasan. Fondacija je za mene bila taj odgovor, jer ona će postojati i poslije mene. Nije dovoljno biti primjer mladima jednim uspješnim koncertom ili pojavljivanjem na televiziji ili u novinama. To u suštini, možda, stvara sliku da je put do uspjeha lagan i da ga svi zaslužujemo. Svijet je okrutan, potpuno drugačiji od te pogrešne realnosti koju nam danas konstantno

Karadaglić tokom nastupa u Kvebeku krajem prošlog mjeseca

serviraju socijalni mediji. Da sad imam 16 godina, vjerujte mi, ne znam kako bih se snašao, kako bih pronašao taj svoj glas u gomili ove opšte vriske koja nas okružuje.

POBJEDA: Da li iz Londona možete, možda bolje nego mi ovdje, da sagledate kakvo je opšte stanje u kulturi u Crnoj Gori?

KARADAGLIĆ: Mislim da izdaleka možete vidjeti stvari iz ptičje perspektive, odatle se sve jasnije vidi. Ni u svijetu situacija nije bajna kada je u pitanju kultura. To je rezultat godina blagostanja i razmaženosti u zapadnom svijetu. Pročitao sam negdje da srećna vremena kreiraju slabe ljude, slabi ljudi kreiraju loša vremena, a iz loših vremena rađaju se jaki ljudi. I tako dalje u nedogled. To je ciklus. A sistem vrijednosti i onoga što je bitno potpuno je drugačiji od onoga kad sam ja rastao.

Tada smo beskompromisno imali jedni druge. Imali smo osjećaj prema svojoj porodici, prema nekom i nečemu što nam je blisko. To nam

ZNAO DA JE SVAKI NASTUP PRIVILEGIJA: Miloš Karadaglić

je davalo nevjerovatnu snagu da opstanemo u tim vanrednim vremenima i gradimo jake ljude. Bez obzira na sve, oko nas se stvari konstantno mijenjaju nabolje i nagore, ali uspjeh u životu nije postati najbolji mužičar, najbogatiji čovjek na svijetu i tako dalje. Uspjeh u životu je da, bez obzira na to što se dešava oko vas, vi, ipak, uspijete da napravite upravo onakav svijet kakav ste sanjali i zamislili za sebe i one oko vas.

POBJEDA: Čini se da Vam je u posljednje vrijeme stalo do mišljenja publike, ako je suditi po Vašem angažovanju na socijalnim mrežama?

KARADAGLIĆ: Socijalni meKARADAGLIĆ:Socijalni diji su za mene doskoro bili jedna totalna nepoznanica i dugi niz godina imao sam otpor prema tome. Vremenom i uticajem ljudi oko sebe shvatio sam da su socijalni mediji, ipak, sastavni dio života moje publike i da moram pronaći način da taj dio, koji postaje sve bitniji i bitniji, bude dio i moje stvarnosti, ali na način koji je za mene prihvatljiv.

Kao neko ko nastupa u javnosti, ko ima široku publiku, ja se ne mogu praviti da sve to ne postoji. To bi bilo neprofesionalno. Naravno, do mene je da ponudim sadržaj koji na opušten način uvodi publiku u suštinu moje umjetnosti, nikad kroz banalne i površne stvari, nažalost, tipične za taj medij. To je cijela priča. A za to je potrebno vrijeme.

Jer, kao što sam rekao na početku razgovora, dinamika svijeta i potrebe su potpuno drugačije danas. Posebno tamo gdje sam ja.

Kultura

Neđelja, 10. decembar 2023.

13

POBJEDA: Ali nema nelagode?

KARADAGLIĆ: Nema nelagode – to je moj izbor, a tematika nije primarna nego propratna. Socijalni mediji su vještačka iluzija idealizovane stvarnosti. A onaj osjećaj kad neki vaš idol izađe na scenu, a o njemu ne znate baš ništa, gdje samo muzika formira istinu, to je nešto za čim vapim... To je nešto najljepše na svijetu, a nažalost – to nam je svima danas skoro potpuno oduzeto.

POBJEDA: A kako publika reaguje na novi album?

Ima onih koji su počeli da Vas slušaju zbog pop muzike, pa nakon epskih simfonija za neke povratak baroku može biti malo začuđujući.

KARADAGLIĆ: Nijesam nikad odvajao svoje projekte jedan od drugog, jer oni su svi sebe uzajamno uslovili na neki način. Prva tri albuma koja su bila čista, klasična, španska, južnoamerička, solo i koncertna muzika za gitaru i orkestar, osvojila su veliku publiku koja me je dodatno izazivala u repertoarskom smislu. Svi ti nastupi u mejnstrim varijantama kojih sam i ja svjesno (a često i nesvjesno) postao dio, u meni su, takođe, proizveli kreativnu reakciju da svijet klasične muzike, kroz gitaru kao najpopularniji instrument na svijetu, spojim sa muzikom uopšte.

Ipak, ono što ljudi prirodom stvari vole da rade jeste da crno-bijelo kategorizuju stvari. Uvijek mi je bilo fascinantno kad neko kaže to je pop album ili neki krosover... Moj svijet nikada nije bio crno-bijeli već prepun nijansi različitih boja i svjetova.

POBJEDA: Kompromis album?

KARADAGLIĆ: Nikad, jer kompletna poenta mog rada na projektima tog tipa je upravo u

tome da nema kompromisa. Vi i dalje dajete najbolje od sebe kroz taj drugi žanr – to je simbioza u širokom, muzičkom smislu, na najljepši mogući način. Kompromisom bi prije svega nipodaštavali sebe i stavljali sebe na neki „umjetnički popust“. Ali pravio sam i ja greške za koje sad sa distance mogu sebi da kažem: „Dobro, možda smo mogli i bez toga“.

POBJEDA: Posmatrate li ih kao nešto iz čega ste, ipak, naučili nešto?

KARADAGLIĆ: Posmatram ih kao jednako bitan dio kompletnog umjetničkog procesa sazrijevanja. On vas vodi do novih zaključaka koji vas sve više i više približavaju univerzalnoj istini. I zbog toga, ovaj novi album, prelazak u Sony Classical poslije toliko godina u Univerzalu, gdje smo se bili onako lijepo ušuškali, bio je bitan, jer čim se ušuškate u nešto, potrebno je prodrmati kreativno stablo na kojem rastu plodovi novih energija i ideja...

POBJEDA: A Vi ste ga prodrmali klasičnim albumom za „raskide“?

KARADAGLIĆ: (Smijeh) Ja sam ga prodrmao albumom koji je opet obuhvatio sve moje svjetove – klasičnu gitaru, koja nije ni postojala za vrijeme baroka, i unio je u muziku koja me duboko inspiriše.

Tako sam pronašao barokni glas za kojim sam tragao. E, sad, kad sam se pripremao za turneju sa tim novim programom, podsjetio sam sebe da nije isto snimiti album u studiju i imati koncert uživo. Album je kao umjetnička slika – imate sve vrijeme na svijetu da na najljepši način izaberete boje, note, ideje i stavite ih na to imaginarno platno zauvijek. Sa druge strane, koncert uživo je uslovljen momentom, trenutkom i energijom publike. Muzika se desi i onda je vi-

še nema. Time je neizmjerno teže probuditi nešto čega ćete se sjećati cio svoj život. Ona je nematerijalna i upravo zbog te prolaznosti mi je trebamo sve više. Ona je ogledalo naših emocija, filter stvarnosti.

Svaki nastup uživo jedan je nevjerovatan spoj svih ljudskih energija i kompletnog ljudskog paradoksa.

POBJEDA: Kako ako publika ne sarađuje?

KARADAGLIĆ: Kad sam skoro bio u Kini, scene su ogromne, često sa preko dvije hiljade ljudi, akustički perfektne, ali publika nema nikakav koncept o vama, osim onoga sa neke iščašene verzije virtuelne realnosti sa njihovog kvazi-instagrama. Publika sjedi sa telefonima, kokicama, djecom koja plaču... i slušaju jedan takav program. Tu ste na velikom testu. Sami usred dvorane. U dilemi kako. Ali onda se sve mijenja, jer snaga je uvijek u vašim rukama – u njima držite univerzalni jezik svijeta i na najsuptilniji, najinstinktivniji način, govorom tijela, svojom energijom i zvukom gitare, kompletan osjećaj prilagođava se tom izazovu dok ne zavlada apsolutna tišina. Vjerujte mi, kad god sam to uspio, to je za mene bila najveća lična pobjeda.

POBJEDA: Za koliko je različitih aranžmana „Barok“ planiran? Da li sa većim orkestrima ili su neke tiše varijante s ansamblom „Arkanđelo“?

KARADAGLIĆ: Repertoar s ansamblom je vrlo dinamičan, a onaj solo meditativan i vanvremenski. U programu se konstantno prepliću bravure i jake uvertire, barokne senzacije, sa onim suptilnim kompozicijama na gitari solo, i sve priča jednu prelijepu priču, vodi vas na prelijepo barokno putovanje, koje je inspirativno upravo u tim kontrastima kompozicija i svih konfliktnih emocija. Barokni period je vrhunac umjetničkog izraza – kako u muzici tako i vizuelnoj umjetnosti, arhitekturi... Mislim da čovječanstvo nikad nije dostiglo taj nivo najprefinjenije, sitne filigranije. Odatle je moglo samo nadolje, sve do danas, kad su se potpuno okrenuli stolovi... Naš život je vrlo „barokan“, dok našim emocijama i ljudskošću vlada neki okrutni, suvi minimalizam.

POBJEDA: Koja je od kompozicija najbliža Vašem senzibilitetu, ona koju najradije svirate, baš zbog toga što može da oda nešto Vaše?

KARADAGLIĆ: Kompozicija koja mi se uvijek izdvaja, na svim koncertima u proteklim mjesecima, i najviše prije nekoliko dana u Karnegiju u Njujorku, jeste Ramoova „Umjetnost i sati“.

POBJEDA: Što ni karijera, ni uspjesi, ni rad nijesu uspjeli da promijene kod Vas od trenutka kad ste prvi put otišli van Crne Gore do danas?

KARADAGLIĆ: Nije se promijenio moj pogled na svijet, vrijednosti i ideali – nisam se promijenio ja. D. ERJAVŠEK

Najveći standardi za pljevaljsku publiku PLJEVLJA – Digitalizovana pozorišna i bioskopska dvorana otvorena je u Centru za kulturu Pljevlja, a partnerstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore i Centra za kulturu Opštine Pljevlja ostvaren je značajan korak ka unapređenju kulturne ponude grada.

Predstavnik Ministarstva kulture i medija Ognjen Damjanović na svečanom otvaranju istakao je da poboljšanje tehničko-tehnoloških uslova predstavlja ključnu inicijativu za postizanje evropskih i svjetskih standarda u prikazivačkoj djelatnosti, koji se mogu dostići najsavremenijom digitalnom tehnologijom.

- To je i jedan od prioriteta Nacionalnog programa razvoja kinematografije, a ujedno predstavlja i važan dio Nacionalnog programa razvoja kulture Crne Gore za period 2023–2027. godine – rekao je Damjanović.

Projekat unapređenja bioskopske sale proizašao je iz tripartitnog ugovora zaključenog između ranijeg ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, JU Filmskog centra Crne Gore i Centra za kulturu Opštine Pljevlja. Kroz ovo partnerstvo, sredstva Opštine Pljevlja, Ministarstva i Filmskog centra Crne Gore omogućila su realizaciju projekta uz doprinos od po 30.000 eura. Svi tehnički i tehnološki aspekti unapređenja bioskopske sale uspješno su okončani, čime je stvorena osnova za vrhunski kulturni doživljaj.

Salu je zvanično otvorila direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović, koja je kazala da je najljepši centar za kulturu dobio i najljepši bioskop.

- Odgovornost svih nas je da ovaj prostor, koji se od danas može pohvaliti najsavremenijom opremom za prikazivanje domaćih i stranih filmskih ostvarenja, bude mjesto za okupljanje svih generacija

Pljevljaka, a pogotovo najmlađih, koji će uz filmove odrastati i stasavati u velike i dobre ljude – poručila je Božović.

Ona je naglasila da proces digitalizacije mora biti praćen obučavanjem i angažovanjem stručnog kadra.

- Filmski centar je, zajedno sa Centrom za stručno obrazovanje i istaknutim filmskim radnicima iz zemlje i regiona, izradio i licencirao devet programa za razvoj deficitarnog kadra u oblasti kinematografije. Jedan od prvih programa koji će Filmski centar krenuti da implementira u prvom kvartalu sljedeće godine je i program za kino-operatere. Stoga, pozivam sve zaposlene u centrima za kulturu, između ostalih i zaposlene u CZK Pljevlja, koji su već realizovali nabavku najsavremenije opreme za prikazivanje filmova, da nam se priključe – istakla je Božović.

Na otvaranju je prikazan film „Čuvari formule“, reditelja Dragana Bjelogrlića. R. K. FILMSKI CENTAR

DAVID MENDOZA HELAINE

U Pljevljima otvorena digitalizovana bioskopska dvorana

Publika u bioskopskoj sali tokom projekcije filma „Čuvari formule“

Festival filma o ljudskim pravima ,,Ubrzaj“ od večeras u Podgorici, Kotoru i Beranama

Projekcije i razgovori o društvenim pitanjima PODGORICA - Crnogorskom premijerom dugometražnog dokumentarnog filma „Mamula All Inclusive“, autora Aleksandra Reljića, večeras u 20 sati u KIC-u „Budo Tomović“, biće otvoreno 14. izdanje crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima ,,Ubrzaj“.

Na svečanom otvaranju festivala, biće uručene i godišnje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.

Ovogodišnje izdanje festivala, Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje uz

moto „Kroz maglu“, a osim u Podgorici, festival će biti realizovan u Kotoru i Beranama. Centralni program je do 14. decembra u KIC-u, a prateća izdanja u Kinu „Boka“ u Kotoru 12. i 13. decembra i u Centru za kulturu Berane 13. i 14. decembra.

Pored filma na otvaranju, publika će biti u prilici da pogleda i ostvarenja: „Potpuno povjerenje“, „Ingeborg Bahman – Putovanje u pustinju“, „Zatvor 77“, „Ženska banda“, „Kristina”, „20 dana u Mariupolju“, „Rodeo“, „Mara“, „Tri minuta: produžeci“, „Porodično okupljanje“, „Suočava-

nje sa tamom“ i „Fantom hotela Nada“.

Festival ,,Ubrzaj“ nudi jedinstven pregled filmskih ostvarenja najnovije produkcije i izuzetnog kvaliteta, a koji adresiraju različite aspekte ljudskih prava.

- Ovi filmovi dolaze i sa brojnim nominacijama i priznanjima sa prestižnih regionalnih, evropskih i međunarodnih festivala, a premijerno se prikazuju u Crnoj Gori – navedeno je u najavi.

Festival su finansijski podržali Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore i Opština Kotor, a podršku su pružili i Opština Berane, KIC „Budo Tomović“, Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri festivala ,,Ubrzaj“ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network.

S. V.

14 Crnom Gorom

Neđelja, 10. decembar 2023.

Stanari protestovali zbog gradnje stambenog objekta u centru Podgorice

Devastacija zelenih površina zarad sticanja profita PODGORICA – Grupa građana protestovala je juče u centru Podgorice, iza hotela ,,Zija“, zbog najavljene izgradnje novog stambenog objekta. Zahtijevaju da se van snage stavi DUP Nova varoš II, kojim je, kako poručuju, predviđena devastacija zelenih površina u samom centru grada i narušavanje kvaliteta života stanara okolnih zgrada. Izgradnjom nove zgrade na malom prostoru, stvorio bi se, kako su kazali okupljeni, zatvor za stotine porodica koje tu žive.

Smatraju da je osnovni motiv sticanje profita na štetu građana i budućih generacija.

-Mi smo se okupili da zaštitimo ovaj prostor koji je iza nas, okupili smo se da revidiramo DUP koji je dozvolio investitoru da gradi zgradu, da posječe ova stabla koja su stara preko 70 godina i siguran sam da ćemo u tome da uspijemo – kaže Vuk Pejović, predstavnik stanara. Stradimir Babović kaže da su se aktivisti koji su vodili postupak obratili ministru za uređenje prostora i urbanizma.

-On je loptu prebacio na opštinske organe, obratili smo se

Mještani Martinića protestovali jer rekonstrukcija puta još nije počela

Sa protesta na kružnom toku u Spužu

Gradska uprava mjesecima najavljuje radove kojih nema DANILOVGRAD - Mještani Martinića i okolnih sela održali su juče protest na kružnom toku u Spužu, nezadovoljni što rekonstrukcija Martinićkog puta u dužini od 8,6 kilometara još nije počela.

Okupljeni građani iz hotela ,,Zija“

predsjednici Opštine – ona je prebacila loptu na ministarstvo.

Ko je ovdje nadležan? Jednostavno, njihove fotelje su samo nadležne – kaže Babović. Pozivaju nadležne iz Ministarstva urbanizma i kancelarije gradskog arhitekte da hitno reaguju i zaštite javni interes. Nikola Martinović, v. d. sekretara Mjesne zajednice Nova varoš II,

ističe da zgradi tu mjesto nije.

-Višegodišnja stabla koja se ovdje nalaze treba da opstanu i ovi ljudi da imaju jedan normalan život kao što su do sad imali – kaže Martinović. Adi Jakupović, v. d. sekretara Mjesne zajednice Gorica C, naglašava da nemaju ništa protiv investitora.

-Želimo samo da zaštitimo naš životni prostor i da zaštitimo

ono što je tu oduvijek bilo, a to je ta zelena površina i borićemo se za svaku zelenu površinu na teritoriji centra grada – kaže Jakupović.

Građani poručuju da neće dozvoliti da budu okruženi betonom pored prirode koja im je data i da će nastaviti sa protestom sve dok njihov zahtjev ne bude ispunjen.

R. P.

Sa protesta su poručili da su spremni da sačekaju još dva mjeseca da se ispuni obećanje, ako do toga ne dođe, kako kažu, na duže će blokirati put ka Nikšiću.

Mještani su ranije kazali da su se na protest odlučili jer ih gradska uprava deset mjeseci ignoriše i daje najave za početak radova kojih još uvijek nema. Poručili su i da iza njihovog protesta ne stoji politika.

Izgradnja puta koji povezu-

je Spuž sa Danilovgradom je ozvaničena 27. avgusta 2020. godine, u mjestu Pijeskovi, kada je na čelu Opštine bila Zorica Kovačević.

Posao je povjeren danilovgradskoj kompaniji DOO Met&alu plast. Procijenjena vrijednost investicije je više od tri miliona eura, a najavljeno je da će radovi trajati dvije godine. Radovi su zastali jer nije završena eksproprijacija, što je bio zadatak lokalne uprave.

Za tu namjenu Opština je obezbijedila u dva navrata ukupno 960.000 eura, a Skupština opštine je krajem juna 2020. godine donijela odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju zemljišta sa obje strane Martinićkog puta.

R.P.

Obilježen 9. decembar – Dan opštine Danilovgrad

NVO Natura organizovala akciju sadnje u centru grada i postavila pitanje

Grgurović: Dug će biti smanjen za skoro dva miliona eura

Kolašinci, ima li prostora za drvorede?

Aleksandar Grgurović

PODGORICA – Dug Opštine Danilovgrad će odgovornim pristupom biti smanjen u ovoj godini za skoro dva miliona eura, rekao je predsjednik te opštine

Aleksandar Grgurović.

Svečanom sjednicom Skupštine opštine obilježen je 9. decembar - Dan opštine Danilovgrad i Dan oslobođenja grada.

Kako prenosi Media biro, Gr-

gurović je podsjetio na hrabrost boraca Prve bokeljske i Desete crnogorske brigade zahvaljujući kojima je na današnji dan 1944. godine u gradu na Ćeranića glavici odjekivala slobodarska pjesma, usklici slobode i zvuk pobjede.

- Borba protiv nacizma i fašizma bila je ključna u našoj istoriji, a Danilovgrad se istakao nevjerovatnom hrabrošću svojih građana. Naši preci su se nesebično žrtvovali za slobodu i dostojanstvo, a danas smo dužni čuvati njihovu baštinu i nastaviti se boriti za budućnost nas i naše djece - saopštio je Grgurović.

Rekao je da su u ovoj godini dobili značajna sredstva namijenjena razvoju lokalne infrastrukture i do kraja godine će biti ukupno asfaltirano oko 20 kilometara lokalnih puteva najviše u naseljima Bandići, Zagarač, Spuž, Novo Selo i Martinići.

Kapitalni projekat za narednu godinu biće i projekat Martinićkog puta – za izvođenje radova je obezbijeđeno 5.900.000 eura, a raspisan je i tender za izvođača radova.

R. P.

KOLAŠIN - Svako novo stablo je nova vrijednost centra grada koji ima pravo da bude prepoznatljiv po zelenilu i čistom vazduhu. NVO Natura je organizovala sadnju uz pomoć partnera iz lokalne uprave, TO, Crvenog krsta, Komunalnog preduzeća i NVO Sinjavinski maraton.

Neposredni učesnici akcije sadnje ukrasnog rastinja u centru grada bili su Petko Bakić, predsjednik Opštine,Vasilije Bulatović, predsjednik SO, Zorica Milašinović, direktorica TO, Mile Glavičanin, sekretar Sekretarijata za zaštitu životne sredine, Đoko Đinović i Janko Šćepanović, voloneri NVO Sinjavinski maraton kao i Gordana Bulatović, koja godinama uspješno ulaže napore da centar grada ima cvijet i sadnicu više.

Mikan Medenica, izvršni direktor NVO Natura, podsjetio je da je sadnja dio projekta „Zelena ekonomija za održivi ra-

Sa akcije sadnje

Petko Bakić daje svoj doprinos

zvoj lokalne zajednice“ koji finansira EU. - Akciju ćemo nastaviti i tokom decembra ako vremenski uslovi to dozvole. Pozivamo građane Kolašina da se uključe jer centralno gradsko područje pripada svima i svi imaju obavezu da daju doprinos da bude uređenije i originalnije. Želimo da Kolašin nastavi i obnovi svoje dr-

vorede i zbog toga očekujemo od Kolašinaca da nam predlože gdje bi formirali nove drvorede i nastavili stare. Drvoredi su i do sada bili prepoznatljivost Kolašina pa tako treba nastaviti. Još polovinom prošlog vijeka počele su da nastaju te ,,linije drvoreda“ koje su danas prepoznatljivost centra grada. - istaDr. D. kao je Medenica.

Arena

Neđelja, 10. decembar 2023.

Rukomet

15

Crna Gora savladala Senegal, u posljednjem kolu glavne runde sa Švedskom odlučuje o četvrtfinalu

IHF

U prilog im ide sinoćnja pobjeda domaćina protiv Mađarske koja se oprostila od borbe za četvrtfinale. Hrvatska je najozbiljniji kandidat za drugo mjesto jer bi eventualno sa pobjedom ili remijem (protiv Mađarske), ako ,,lavice“ izgube od Švedske, osvojile drugo mjesto zbog boljeg međusobnog duela. U igri za četvrtfinale našoj ekipi bi odgovarao poraz Hrvatske, a onda bi bez opterećenja, od 20.30 sati, izašle na crtu favoritu.

Kalkulacija je više, ali bi idealno bilo da izabranice Bojane Popović pobijede i da ne zavise od poklona ili drugih rezultata.

Jesu li spremne za veliki korak pokazaće najvažnija utakmica na 26. Svjetskom prvenstvu. U svakom slučaju, izdanje protiv afričke ekipe ohrabruje, a lijepa igra i dobra energija bi mogle da budu dobar zalog u meču sa liderom grupe i jedinom neporaženom reprezentacijom.

O samoj utakmici protiv Senegala je sve rečeno kroz rezultat i podatak da su ,,lavice“ nekoliko puta imale dvocifrenu prednost, a najveća je bila 12 golova razlike. Pitanje pobjednika praktično se nije postavljalo, rivalke su u sedmom minutu posljednji put bile u egalu (3:3), nakon čega su izabranice Bojane Popović preuzele stvari u svoje ruke i do odmora stigle su velikih ,,plus 10“ (18:8). Sve djevojke su dobile šansu, debitovala je sa gola Anastasija Babović, a sjajne minute u prvom poluvremenu odradila je Bobana Klikovac sa četiri gola bez promašaja. Veliki broj korisnih lopti dodale su saigračicama Matea Pletikosić (devet asistencija) i Itana Grbić (šest), ali isto tako su ,,lavice“ ponovo bile dvocifrene u broju tehničkih grešaka (16). Promašivale su i izgledne situacije, ali kako protivnik, ipak, nije vrhunskog kalibra, to se nije osjetilo na rezultat. Bile su naše đevojke i hrabre u duelima sa snažnijim rivalkama, koje ni u napadu nijesu pokazale šutersku moć što im je otežala naša odbrana.

- Ovo je bila važna utakmica za nas, pobijedili smo zbog čega sam mnogo srećna. Bilo je, možda, malo teže u odnosu na prethodne utakmice jer su djevojke umornije, ali se to nije osjetilo jer smo vjerovali u pobjedu od prvog minuta. Ali, ovu pobjedu smo ostavili iza sebe, fokusirani smo na Švedsku. Igramo sa domaćinom, jasno je koliko će biti teško i ovaj meč će od svake igračice zahtijevati maksimum – kazala je Đurđina Malović, koja je u trijumfu nad Senega-

Iz mog ugla

ŽRK KRIM

U moru kalkulacija „lavice“ se pitaju

Brzo su naše rukometašice zaboravile na poraz od Hrvatske – u pretposljednjem meču glavne runde Svjetskog prvenstva savladale su Senegal 29:21 i sada će o putu za četvrtfinale odlučivati u poneđeljak sa Švedskom.

Jovanka RADIČEVIĆ

Da se nadamo da ćemo do meča sa Švedskom biti već među osam JEDNA OD NAJZAPAŽENIJIH U TRIJUMFU CRNE GORE: Bobana Klikovac

Rezultati 15.30 – CRNA GORA – Senegal 18.00 – Hrvatska - Kamerun 20.30 – Švedska - Mađarska

21:29 24:15 26:22

GRUPA 3 15.30 – Rumunija - Japan 18.00 – Srbija - Njemačka 20.30 – Poljska - Danska

32:28 21:31 22:32

DANAS GRUPA 2 15.30 – Angola - Južna Koreja 18.00 – Slovenija - Austrija 20.30 – Francuska - Norveška GRUPA 4 12.00 – Argentina - Ukrajina 14.15 – Češka - Brazil 16.30 – Holandija - Španija

Grupa 2 1. Švedska 2. Crna Gora 4. Hrvatska 3. Mađarska 5. Senegal 6. Kamerun

4 4 4 4 4 4

4 3 2 2 0 0

0 0 0 1 1 1 0 2 1 3 0 4

8 6 5 4 1 0

Dvorana: ,,Skandinavijum arena“ Gledalaca: 2.900 Sudije: Budžak i Zahradnik (Slovačka)

Senegal

21

Sedmerci: Senegal 4-4, Crna Gora 2-2

Crna Gora

Isključenja: Senegal 4, Crna Gora 8 minuta.

8

Crveni karton: Endijaje (Senegal) u 20. minutu.

18

29

SENEGAL

CRNA GORA

Sal ............................................................ Tubisa ..........................(11 odbrana) D. Kamara ...........................................1 Sisoko ...................................................1 Sanja ..............................................4 (3) Keita .....................................................2 Endijaje................................................. Sek .......................................................... Dijavara ..............................................2 SI .............................................................3 Kamdop ............................................... Faj ..........................................................3 Dapina .................................................2 Sene ....................................................... Kebe ............................................... 2 (1) K. Kamara ...........................................1

Rajčič .......................... (12 odbrana) Babović...................... (tri odbrane) Marsenić .............................................. Pletikosić ..................................... 3 (1) Godeč ..................................................4 Mugoša .........................................4 (1) Popović ................................................ Ivanović................................................ Malović ...............................................2 Nat. Ćorović ....................................... Brnović ................................................2 Bulatović ............................................2 Klikovac ..............................................4 Despotović .......................................4 Pavićević ............................................3 Grbić ......................................................1

Selektor: Rašid Misaua

Selektor: Bojana Popović

POPOVIĆ: Imamo dosta materijala za Švedsku, ovaj završni iz duela sa Mađarskom će nam dati još neke smjernice. To je dobra ekipa, domaćin i biće puna hala, spektakl. Najslađe je ostavljeno za kraj, idemo da se oporavimo i čekamo sve ostalo do naše posljednje utakmice

17 lom postigla dva efektna gola.

Selektorki Popović je ubjedljiva razlika omogućila da uvede igračice sa klupe, šansu je dobila Anastasija Marsenić koja je u prethodne tri utakmice

tehničkih grešaka napravile su naše reprezentativke, tri manje od rivalki

bila prekobrojna, igrala je Nataša Ćorović, Malović, a u posljednjih 15 minuta branila je Babović (u prvom poluvremenu je dobila šansu kod dva sedmerca). Ovo je bila dobra prili-

9

asistencija upisala je Matea Pletikosić

ka da se odmore đevojke koje su od prve utakmice iznijele najveći teret. A. MARKOVIĆ

Pristup je od starta bio ozbiljan. Diktirali smo tempo od starta do kraja utakmice. U odbrani su đevojke pokazale agresivnost, a napad je bio raznovrstan i sve su davale golove. Mogu slobodno da kažem da smo došli do rutinske pobjede, ali samo zbog toga što je pristup bio maksimalan. Bojana je svima ukazala šansu, a ovakve utakmice upravo služe za to. I najvažnije je da se ovakva šansa iskoristi na najbolji način jer nemaju uvijek svi priliku da igraju. Upravo ovakve utakmice služe za samopouzdanje. Jer, protiv ekipa kao što su Mađarska ili Hrvatska trener će uvijek da drži na terenu one kojima najviše vjeruje, a rijetki su oni treneri koji će u bitnim utakmicama u vatru ubaciti mladog igrača. Važno je da su sve iz meča izašle zdrave, jer obično protiv ovakvih ekipa često dolazi do opuštanja i nezgodnih povreda.

Sada se okrećemo najvažnijem meču, mada iskreno, ne volim kada zavisimo od drugih. Čekaćemo, prije našeg meča, rezultat između Mađarske i Hrvatske. Dobro bi bilo da Mađarice pobijede, jer u suprotnom bismo morali da pobijedimo Švedsku. Na kraju se ispostavilo se da bi nam i bod protiv Hrvatske obezbijedio četvrtfinale, a onda bi bilo lakše da igramo. Definitivno nas očekuje najteži meč na SP. Očekuju nas i pune tribine, koje bi mogle da nas motivišu iz razloga da nam probude inat jer znamo da su svi protiv nas. Vjerujem da ćemo probuditi potreban bezobrazluk, ali da će biti teško, biće teško. Švedska ima dužu klupu… Ali da se nadamo da ćemo do ove utakmice već biti među osam. I da uživamo.

KLIKOVAC: Nema odustajanja, naša energija je najvažnija Crnogorke su završile svoj dio posla protiv Senegala u pretposljednjem meču glavne runde Svjetskog prvenstva, a Bobana Klikovac sa ekipom je već okrenuta duelu protiv domaćina – Švedske.

- Svaka pobjeda je bitna, i ova, naravno. Spremaćemo se sada za Švedsku. Mislim da smo u meču sa Senegalom mnoge stvari popravili, a potrudićemo se da grešaka bude sve manje. Najvažnije da se fokusiramo na ono što nas za dva dana čeka i pokažemo energiju koju imamo.

Očekuje nas težak rival, borićemo se i za nas nema odustajanja – istakla je Klikovac.

Arena

16 Sportski miks

Neđelja, 10. decembar 2023.

K. VULOVIĆ

Crnogorska vaterpolo reprezentacija danas počinje pripreme za EP

Povratak Draška Brguljana Detalj sa meča u Kotoru

Primorac prokockao prednost u odnosu na rivala za plasman u osminu finala Evrokupa

Šok u Kotoru Primorac Ortiđa

12 18

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 700.

Sudije: Kolominsa (Španija) i Šop (Njemačka). Rezultat po četvrtinama: 2:3, 4:6, 2:5, 4:4.

PRIMORAC: Kralj, Brguljan, Marković, Gopčević 4, Mršić 3, Lambie, Perov, Kastrop, Vico 2, Vučković 2, P. Ćetković, Vukasović 1, D. Ćetković.

ORTIĐA: Tempesti, Kasia 4, Giribaldi, La Rosa, Di Luđijano 1, Kupido 2, Bitadze 1, Karnašeči, Kondemi 3, Inaba 6, Ferero 1, Napolitano, Galabresi.

Vaterpolisti Primorca prokockali su šansu da se plasiraju u osminu finala Evrokupa. Vaterpolisti iz Kotora poraženi su sinoć od Ortiđe 18:12 u posljednjem kolu D grupe i zbog boljeg gol učinka Italijani će sa druge pozicije nastaviti takmičenje.

Naš tim je pred meč imao ogromnu zalihu od tri boda, prednost od ,,plus pet“ (14:9) iz prvog međusobnog okršaja

u Italiji, ali i to je bilo nedovoljno izabranicima Zorana Maslovara da prođu dalje. Šteta, šansa je bila velika, a nakon ,,plus tri“ u prve dvije četvrtine za goste, negdje se i mogao naslutiti ovakav epilog. Gosti su bolje ušli u meč, igrali su brz vaterpolo, domaćin nije imao adekvatne odgovore u defanzivi, a napadački je potpuno stao od šestog do sedmog gola. Od pogotka Marka Gopčevića (2.10 do kraja druge četvrtine), Ortiđa je serijom 5:0 došla do kapitalne prednosti od sedam golova – 13:6 (treći minut treće četvrtine). Koliko su Kotorani bili indisponirani u ovom meču pokazuje i to što su pri rezultatu 11:6 za goste promašili peterac, odnosno, Stefano Tempesti je nadmudrio Marka Mršića.

Do kraja su Draško Brguljan i drugovi pokušavali da se približe potrebnoj razlici, ali je Frančesko Kasio golom – za konačnih 18:12, na samom isteku napada (55 sekundi prije kraja utakmice) ugasio posljednju nadu za prolaz u A. M. osminu finala.

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za odbojkaše

Mornar u polufinalu PODGORICA – Odbojkaši Mornara treći su polufinalisti Kupa Crne Gore za odbojkaše.

Barani su u „Topolici“ porazili Lovćen 3:0 (27:25, 25:19, 25:16), a u domaćem timu su se istakli Aleksandar Belnicki sa 19, Dragan Stojanović sa 10 i Nebojša Grabež sa osam poena. U poraženoj ekipi su

najbolji bili Petar Vukčević sa 11, Strahinja Martinović sa devet i Konstantin Torodaško sa osam poena.

Posljednji četvrtfinalni par igra se u poneđeljak, a sastaju se Galeb Liko Soho Group i Jedinstvo (16 sati).

Plasman u polufinale direktno su izborili Budva (brani trofej) i Budućnost, kao prošS. J. losezonski finalisti.

PODGORICA – Vladimir Gojković, selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore, objavio je spisak igrača koji će danas otputovati u Utreht, na sedmodnevne pripreme sa selekcijom Holandije, čime će zvanično početi i pripreme za Evropsko prvenstvo, koje se od 4. do 16. januara održava u Hrvatskoj.

U nacionalni tim se nakon dvije godine i Olimpijskih igara u Tokiju vratio Draško Brguljan.

Na spisku su Dejan Lazo-

vić, Petar Tešanović, Darko Đurović, Draško Brguljan, Stefan Vidović, Bogdan Đurđić, Vlado Popadić, Vladan Spaić, Kanstantin Averka, Aleksa Ukropina, Dušan Banićević, Đuro Radović, Dušan Matković, Aljoša Mačić, Martin Gardašević, Miroslav Perković, Vasilije Radović, Jovan Vujović, Marko Mršić, Danilo Radović.

Poslije sedmodnevnih treninga u Utrehtu, reprezentacija Crne Gore će od 19. do 21. decembra učestvovati na turniru „Četiri nacije“ u Kaljariju, gdje će odigrati kontrolne me-

Posljednji put Brguljan je za Crnu Goru nastupao na OI u Japanu

čeve protiv Italije, Francuske i Australije.

Tokom pripremnog perioda planirano je da naša selekcija trenira i u Podgorici (25–27. decembar), Kotoru (28–30. decembar) i Herceg Novom (1. i 2. januar).

Crna Gora će u prvoj fazi Evropskog prvenstva igrati

u Dubrovniku u grupi sa Francuskom (4. januar), Španijom (6. januar) i Hrvatskom (8. januar).

Prve dvije selekcije idu direktno u četvrtfinale, dok trećeplasirane i četvrtoplasirane očekuje razigravanje za plasman među osam najboA. MARKOVIĆ ljih.

Stonoteniski turnir u Kumanovu

Bašanoviću zlato, Gugolj bronzani

Prva liga za košarkašice, 1. kolo

Rutina ,,vučica“, pobjeda Podgorice Podgorica Trebjesa

vić, koja je na ,,svom terenu“ ubacila 20 poena (trojke 4-7).

PODGORICA – Konačno je počela nova sezona u Crnoj Gori kada je u pitanju takmičenje košarkašica.

Na startu nove sezone nije bilo iznenađenja – branilac trofeja, ekipa Budućnost Bemaksa, imala je lakši trening u Herceg Novom, gdje je deklasirala Primorje (101:53), a meč će posebno pamtiti pionirke Blanka Jovović i Martina Terić, 14-godišnjakinje koje su upisale prve minute za seniorski tim crnogorskog šampiona.

Podgorica je u ,,Bemaks areni“ savladala Trebjesu (73:52). Zanimljivo je da je nikšićki klub, koji je osnovan prošle godine, tako debitovao već u seniorskoj konkurenciji, a duel je donio zanimljivu partiju talentovanih kadetkinja i juniorki, gdje je veći broj igračica prvi put imao priliku da upiše minute u seniorskoj konkurenciji...

Primorje 53 Bud. Bemaks 101 PRIMORJE: Andrić 12, Ba-

ćović 7, Radulović 5, Ilić, Sarić 12, Praščević, Pavlović 3, Tripović 3, Brković, Mijajlović 3, Vrcan 7, Šćekić.

BUDUĆNOST BEMAKS: Ma. Bigović 12, Baošić 10, Savković 18, Radonjić 20, Šćepanović 11, Bulajić, Mi. Bigović 5, Jovović 2, Ilić 9, Terić, Drobnjak 9, Domuzin 5. ,,Plave“ su meč otvorile serijom 20:5, ali je Primorje nakon trojke Sarić uspjelo da u 12. minutu stigne na posjed zaostatka – 24:22. Ekspresnom serijom 7:0 gošće su otišle na dvocifrenu prednost (33:22), da bi na velikom odmoru bilo već 54:30.

Vladan Radović u drugom poluvremenu ukazao je povjerenje pionirkama Blanki Jovović i Martini Terić, a Jovović je pogodila za 81:38 na kraju treće dionice, da bi poenima Ilić šampion na kraju prebacio i ,,stotku“. U redovima Budućnosti pet igračica bile su dvocifrene, a najefikasnija bila je Jovana Savko-

73 52

PODGORICA: Šćepanović 13, Sekulović 4, Dragišić 12, Vukčević 11, Radević 13, Dutina 2, Sekulić 2, Vujović 5, Nagornaja 4, Bojičić 2, Grabovica 3, Bajčeta 2.

TREBJESA: Mila Mijušković 7, Rondović 14, Milena Mijušković, Doknić 5, Kasalica 15, A. Jovović 2, Spasojević, Dubljević 4, Ana Jovović 2, Janković, Mandić, T. Jovović 3.

Meč nije donio posebnu dramu. Podgorica je u prvoj dionici serijom 10:0 ,,pobjegla“ na 17:5, a domaći tim prvo poluvrijeme zaključio je serijom 8:0 za prednost 40:22, što je bila najava da će u nastavku sve biti tek stvar rutine. Petar Stojanović izrotirao je sve igračice, sve su se i upisale u strijelce, a zanimljiv učinak imala je Lana Vukčević, koja je ostvarila dabl-dabl učinak (11 poena, 12 skokova) i čak pet blokada. Mladi sastav iz Nikšića nagovijestio je potencijal, pa je jasno da za ovaj tim tek dolazi vrijeme... R. P.

PODGORICA – Član podgoričkog stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča, Dejan Bašanović, osvojio je zlatnu medalju, dok je Uroš Gugolj bio bronzani na tradicionalnom međunarodnom turniru u Kumanovu, koji je okupio takmičare iz Bugarske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Bašanović je u finalnom meču, spjednih kategorija 9 i 10, pobijedio Darija Stošića iz Srbije 3:1, a sa dva trijumfa, kao prvoplasirani, završio takmičenje u grupi, dok je u polufinalu eliminisao domaćeg takmičara. Gugolj je do pobjedničkog postolja stigao u spojednim kategorijama 6-8, pobjedom u meču za treće mjesto protiv Milana Antića iz Srbije 3:1. Gugolj je bio drugoplasirani u grupi, sa po pobjedom i porazom, uspješno je prošao i četvrtfinale, dok je u polufinalnom meču poražen od Bugarina Stanislava Miteva 3:2.

U istoj klasi, Pjetro Paljušević je bio drugi u grupi, pobjeda i poraz, a za ulazak u polufinale izgubio je od Antića. Takmičenje u grupi, u istoj klasi, završili su Milijana Ćirković i Đuro Krivokapić.

R. P.

Arena

Neđelja, 10. decembar 2023.

D. MIJATOVIĆ

Uz oscilacije do treće pobjede u nizu Dvorana: ,,Morača“.

Gledalaca: 1.520.

Budućnost je u trećoj četvrtini povratila prednost u skoku (2421), a u posljednjih sedam minuta je zaigrala čvršće u odbra-

ni (primila je devet poena), što je i donijelo rezultat. FMP je bolje otvorio kvartal, serijom 6:0 je poveo 41:39, prednost je imao i na 43:42, i to posljednji put na meču, jer je odmah uslijedila serija Podgoričana od 10:0 za 52:43.

FMP je u dva navrata prišao na „minus četiri“, posljednji put na dva minuta prije kraja (56:52), ali su „plavi“ uspješno priveli četvrtinu kraju i vratili devet poena prednosti (61:52) i zbog toga što su gosti u ovoj dionici promašili svih šest šuteva sa perimetra.

Do polovine posljednje četvrtine Budućnost je kontrolisala igru i rezultat, nakon trojke Petra Popovića ponovo je stekla maksimalnih 11 poena prednosti (74:63), a onda je ponovo sebi zakomplikovala život. FMP je za dva minuta uspio da smanji na posjed zaostatka (74:72), trojkom Baranina Balše Živanovića uz ugla, a šansu da priđe na pola koša zaostatka gosti su propustili tridesetak sekundi prije kraja, kada je Bojan Subotić, bivši igrač „plavih“, promašio otvoren šut za tri poena pri vođstvu domaćina od 78:74. Dileme oko pobjednika otklonio je Popović sa linije bacanja (80:74), na 22 sekunde prije kraja.

Budućnost Voli 16. decembra, igra derbi sa Partizanom u Beogradu. Prije toga Podgoričani u srijedu dočekuju Turk Telekom u Evrokupu. S. JONČIĆ

za minut i 25 sekundi „ispucao“ tri tajm-auta, ljuteći se na svoje igrače prije svega zbog velikog broja izgubljenih lopti...

- U pripremi utakmice sam posebno podvlačio da moramo da budemo fokusirani 40 minuta i da ne smijemo da dozvolimo nikakve improvizacije na terenu, jer je iskusna ekipa Cedevita Olimpije spremna da svaku našu grešku kazni. To se i dogodilo, imali smo 17 izgubljenih lopti i mislim da je nakon 15 Ce-

devita Olimpija poentirala i kaznila nas lakim poenima. To je mnogo izgubljenih lopti za tri, a ne za jednu utakmicu. Ima tu i objektivnih razloga, doveli smo dosta novih igrača usred sezone, biće tu još konfuzije da se nađu, da se ekipa uigra. Mi smo, maltene, u pripremnom periodu sa tolikim brojem novih igrača. To se i večeras pokazalo kao jedan od najvećih problema – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević.

S. J.

Sudije: Hordov, Majkić i Mustapić

Mihailović 9 Ros Slavković 4 Makundu 10 Ferel 8 Grbović Džons 11 Jagodić Kuridža 4 Vilijams 7 Rajt 11 Popović 11 Pol 7

BOLJA REALIZACIJA IZ REKETA

U neefikasnoj prvoj četvrtini, Budućnost je promašila svih osam šuteva za tri poena, ali je do pola koša prednosti na kraju dionice (16:15) došla boljom realizacijom iz reketa (12-7). Gosti su, sa druge strane, postigli samo tri koša iz igre (dva za dva i jedan za tri poena), a priključak su držali zahvaljujući poenima sa linije bacanja (11-8). Podgoričani su imali po skok (11-10) i ukradenu loptu više (2-1), više asistencija (3-1), dok su oba tima imala po tri izgubljene lopte.

Iako je Joan Makundu prvi pogodio na meču, Budućnost je imala problema sa napadom u prvih nešto više od tri minuta, kada su gosti poveli 9:4. Odgovorili su Podgoričani serijom 8:0, preokrenuli na 12:9, ali nije uspjela da se odlijepi.

Početkom druge četvrtine, FMP je vratio vođstvo (19:18), košem Pavićevića, ali je to bilo i posljednje u prvom poluvremenu.

Budućnost je novom serijom od 8:0 preokrenula na 26:19, a onda je nakon tri uzastopna koša Marvina Džonsa prvi put stigla do dvocifrene prednosti (36:25),

17

Budućnost Voli savladala FMP u 11. kolu ABA lige

I pored oscilacija u igri, većih nego u prethodna dva meča, košarkaši Budućnost Volija su u „Morači“ pobijedili FMP 82:76, za treći uzastopni trijumf u sedam dana, nakon gostujućih pobjeda protiv Borca iz Čačka u ABA ligi i Lietkabelisa u Evrokupu.

Podgoričani su, ujedno, upisali devetu uzastopnu pobjedu kod kuće protiv „pantera“, koji u „Morači“ ne znaju za pobjedu od 2008. godine...

Tim Andreja Žakelja je, tako, na skoru od osam pobjeda i tri poraza, dok je FMP uknjižio peti poraz u nizu i ima samo tri pobjede u 11 kola...

Košarka

82

76

(16:15, 23:20, 22:17, 21:24) za 1 za 2 za 3

71% (24-17) 58% (43-25) 24% (21-5)

86% (28-24) 61% (33-20) 14% (29-4)

30 (6+24) Skokovi 34 (9+25) Blokade 4 Asistencije 21 15 8 Ukradene lopte 6 10 Izgubljene lopte 13 Faulovi 23 26

Votson Živanović Foster Subotić Pavićević Stepanović Volker Simović Matović Luk Stojanović Beson

10 8 2 14 5 7 5 6 19

ŽAKELJ: Bitna je bila samo pobjeda Trener „plavih“ Andrej Žakelj je nakon utakmice podsjetio da je i najavio da će meč sa FMP-om biti težak.

– Bitna nam je bila samo pobjeda. Vidi se umor, noge su bile teške, fokus nije bio kako želim, na momente smo odbranom i brzom igrom pokazivali to što ja želim. Ali, poslije jednog treninga teško je nešto više spremiti taktički. FMP je bolja ekipa nego što to pokazuje tabela i sigurno da će se dići i biti bolji. U napadu nismo imali šuterski dan, u finišu smo imali malo koncentracije u skoku, ali je bitna bila pobjeda, to smo i ostvarili. Imamo jedan dan da se odmorimo, a u srijedu nas čeka nova bitna utakmica – rekao je Žakelj.

Još jedan važan trijumf podgoričke ekipe

na dva minuta i 34 sekunde prije odmora. Međutim, Podgoričani su odigrali konfuzno posljednjih 80 sekundi, od rezultata 39:30, i dozvolili gostima, koji su tek sredinom druge dionice do-

đu do više poena iz igre nego sa linije bacanja (12-11), da na odmoru imaju samo dva posjeda minusa (39:35).

FMP je nakon 20 minuta imao bolji skok (17-16), trojku više (2-

1) iz dva pokušaja manje (12-14), ali su „plavi“ imali bolje procente šuta za dva poena (64 – 57,1 odsto), više asistencija (11-4) i ukradenih lopti (5-2), te manje izgubljenih (4-7).

UBJEDLJIVO VOĐSTVO, PA KOCKANJE

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

Mornar kod kuće poražen od Cedevita Olimpije u 11. kolu ABA lige

Barani odolijevali 35 minuta Košarkaši Mornara Barsko zlato su napravili korak naprijed na planu igre, ali uz velike promjene u ekipi, odnosno, polovinu novog rostera nijesu uspjeli da iznenade Cedevita Olimpiju.

Iako su izabranici Mihaila Pavićevića skoro 35 minuta bili ravnopravan rival, gosti su u „Topolici“ opravdali ulogu favorita i slavili 86:74, u meču 11. kola ABA lige.

Mornar je upisao 10. poraz, pa ostaje posljednji na tabeli, a drugu pobjedu će morati da traži u nekom od narednih mečeva, a do kraja prve polovine ligaškog dijela ih očekuju gostovanje Borcu iz Čačka i meč kod kuće sa FMP-om. Cedevita Olimpija je prekinula niz od tri poraza, računajući dva u Evrokupu, pa sada u regionalnoj ligi ima skor 8-3.

Gosti su bolje otvorili meč, poveli 6:0, a do prvog koša (Vedersa), nakon skoro tri minuta, Mornar nije iskoristio devet

uzastopnih posjeda (promašio je šest šuteva za dva i dva za tri poena, te izgubio jednu loptu).

Sa dva uzastopna koša Nemanje Vranješa, Mornar je izjednačio na 6:6 i najavio neizvjesno prvo poluvrijeme. Košem Aleksa Gavrilovića, domaćin je prvi put poveo 12:11, na tri minuta i 36 sekundi prije kraja, ali su gosti, od prve trojke na meču, koju je pogodio Jaka Blažič, za 14:12, vodili do kraja dionice, najviše sa tri poena (15:12).

Mornar je drugu četvrtinu otvorio sa 6:0, preokrenuo na 22:18, a posljednje vođstvo u četvrtini je imao nakon koša Vedersa za 26:25. Drugom trojkom Blažića, gosti, koji su bolje koristili kontranapade u prvih 20 minuta (13-4), preokrenuli su na 28:26, i čuvali prednost do poluvremena koja nije bila veća od četiri poena, u dva navrata, drugi put na kraju ove dionice (40:36).

Mornar je u trećoj četvrtini, konačno, pogodio dvije trojke (Vranješ i Tej Voler po jednu),

Dvorana: ,,Topolica“.

Gledalaca: 924.

Sudije: Nikolić, Obrknežević i Ćalić

Veders Starovlah Dan-Martin Luis Luković Bursać Miković Voler Gavrilović Vranješ Marej Hant

16 11 2 8 4 9 6 10 8 -

74

86

(16:18, 20:22, 23:22, 15:24) 87% (15-13) 53% (49-26) 15% (20-3)

za 1 za 2 za 3

65% (17-11) 64% (42-27) 33% (21-7)

34 (9+25) Skokovi 30 (6+24) Blokade 5 4 Asistencije 11 22 10 Ukradene lopte 13 16 Izgubljene lopte 16 Faulovi 21 15

što je bio dobar znak da će Barani i dalje nastaviti da pariraju gostima, iako nije tako izgledalo nakon dva i po minuta, kada je Cedevita Olimpija povela sa devet razlike (46:37). Nijesu Barani padali nakon tog vođstva rivala, iako su za nijansu pokvarili procente šuta za dva poena, već su polako „topili“ minus, a košem Tavijena Dan-Martina, uz zvuk sirene, dobili su ovaj kvartal 23:22, i smanjili zaostatak na jedan posjed (59:62) pred

Stjuart Sou Radović Radičević Kobs Glas Blažič Matković Ščuka Klobučar

7 4 6 16 4 19 24 2 4

posljednju četvrtinu.

Mornar je dobro počeo i posljednji kvartal, u prva skoro četiri minuta se igralo koš za koš, pa su se Barani držali na posjed minusa (65:68), a onda su potpuno stali u oba pravca, sa puno grešaka u napadu.

Cedevita Olimpija je to iskoristila i parcijalom 15:3 povela sa nedostižnih 83:68, minut i 49 sekundi prije kraja. Kako je Mornar igrao u tim trenucima govori i podatak da je Pavićević

Arena

18 Fudbal

Neđelja, 10. decembar 2023.

MERIDIANBET 1. CFL (19. KOLO): Rudar savladao Arsenal, bez pogodaka u Petrovcu, Tuzani bolj

Dečić noćio na vrhu 0 0 Rudar

Arsenal

2 2 00

Stadion: Pod Golubinjom. Gledalaca: 150.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Golovi: 1:0 Apija u 37, 2:0 Apija u 45+2. Žuti kartoni: Zečević (Rudar), Đorđević (Arsenal)

Oliver Šarkić pogodio za vođstvo Dečića 2:1

trik Karvaljo Nonato uspio je da pogodi za 1:0 i iskoristi ne baš dobru reakciju golmana gostiju Joksimovića. Međutim, Jedinstvo nije željelo tek tako da potpiše kapitulaciju i na startu drugog poluvremena Bjelopoljci su stigli do egala. Dobru akciju gostiju krunisao je iskusni Žarko Korać, koji je iskoristio kiks odbrane domaćeg tima za 13. ovosezonski pogodak (1:1).

Domaće nije uhvatila nervoza, već su pronašli način da rutinski trijumfuju. Prvo je Oliver Šarkić u 52. minutu pogodio sa bijele tačke za 2:1, a sve dileme otklonjene su u 63.

Dečić je noćio na vrhu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige – Tuzani su prvi dio sezone završili pobjedom protiv Jedinstva (3:1) i ostaće na prvom mjestu pred zimsku pauzu u slučaju da Budućnost ne savlada Mladost Donja Gorica.

Rudar je pobijedio Arsenal u Pljevljima (2:0), dok u duelu Petrovca i Mornara nije bilo pogodaka.

Dečić je od starta meča protiv Jedinstva bio ofanzivniji, konkretniji, a to je ,,naplatio“ u 23. minutu. Nakon asistencije Kristijana Vuljaja, Pa-

kada je Kristijan Vuljaj postavio konačnih 3:1.

APIJA SPASIO RUDAR

Rudar je konačno prekinuo lošu seriju - Pljevljaci su iznenadili Arsenal (2:0) golovima Bismarka Apije, čime su polusezonu koja im je donijela mnogo problema završili na pravi način i sačuvali nadu da mogu doći do opstanka.

Meč pod Golubinjom donio je dosta uzbuđenja, a već u osmom minutu domaći su mogli do prednosti, ali je Ćetković sjajno zaustavio šut Apije. Nakon perioda u kojem nije bilo previše pravih šansi, Ru-

Rudar

Arsenal

Vukčević Radojičić Bakrač Andrej Pupović Čepić Bulatović (od 90+2. Andrija Pupović) Zečević Kalezić (od 85. Bogdanović) Knežević Apija (od 90+2.Brnović) Sentoku (od 90+2. S.Golubović)

Ćetković Živković Manojlović Todorović (od 72.Nikač) Čavor Šahman Mirković Kašćelan (od 45. Muhović) Montenegro (od 45. Dašić) Đorđević Maraš

dar je došao do vođstva nakon greške gostujuće odbrane.

Todorović je u 37. minutu Ćetkoviću poslao lošu povratnu loptu, što je iskoristio napadač domaćih Apija i pogodio za 1:0.

Pokušali su gosti ekspresno da odgovore, ali je šut Kašćelana dobro zaustavio Vukčević, da bi zatim i Đorđević, nakon centaršuta Maraša, bio neprecizan. Velika uzbuđenja viđena su u prvom dijelu igre – prvo je Sentoku na asistenciju Bulatovića pogodio prečku, da bi u nadoknadi vremena Pljevljaci

Dečić

Jedinstvo

3 1 10

Stadion Titograda. Gledalaca: 150.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Golovi: 1:0 Karvaljo u 22, 1:1 Korać u 47, 2:1 Šarkić u 52. (pen), 3:1 Vuljaj u 63. Žuti kartoni: De Souza, Krulanović (Jedinstvo).

Dečić

Jedinstvo

Nikić Joksimović Karvaljo De Souza (od 83. Obra(od 64. A.Cvijović) dović) Bašić S. Milić Krnić Stijepović (od 74. Mušović) (od 67. Vušurović) Idrizović Vuljaj Korać (od 83. I. Camaj) Dacić Šarkić (od 74. Mušović) (od 90. R. Camaj) Krulanović B.Milić (od 64. Đ. Cvijović) (od 83. Zorić) Kolić Đoljaj (od 74. Hajrović) Ujkaj Šćepanović Bajović Banda Đeljaj

LISTA STRIJELACA 13 - Korać (Jedinstvo) 10 - Đorđević (Arsenal) 6 - Mrvaljević (Budućnost), Tošković (Jezero), Maraš (Mladost DG), Božović (Dečić)

stigli do drugog gola. Kašćelan je izgubio loptu na 30 metara, Manojlović slabo intervenisao, lopta je stigla do Sentokua koji je proigrao Apiju za 2:0.

Mornar

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 350.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Žuti kartoni: Vujović, Dedić, Bakić, Popović, Dragović (Petrovac)

Petrovac

Mornar

Kordić Boljević Dedić Popović Bakić Adžović (od 82. Dragović) Vujović Carević Babić Zvrko (od 87. Sinanović) Medigović (od 46. Lambulić)

Popović Stevanović Mitrović Ljutica Seratlić Dubljević Kaluđerović Ćetković (od 83. Imamović) Kolundžić (od 90+5. Stojanović) Škrijelj (od 85. Raičević) Ondon-Mba

Rezultati i tabela Rudar - Arsenal

2:0

Dečić - Jedinstvo

3:1

Petrovac - Mornar

0:0

Danas PODGORICA: Mladost - Budućnost (13h) BAR: Jezero - Sutjeska

(15h)

Dečić

19 11 4 4 26:16 37

Budućnost

18 10 6 2 35:20 36

Jezero

18 7 7 4 22:16 28

Sutjeska

18 6 9 3 25:18 27

Mornar

19 6 9 4 21:20 27

Petrovac

19 4 10 5 20:20 22

Arsenal

19 4 9 6 22:26 21

Mladost DG 18 4 5 9 19:27 17 Jedinstvo

19 3 6 10 23:35 15

Rudar

19 4 3 12 10:25 15

Bilo je jasno da će Arsenal, nakon dvije pobjede protiv istog rivala ove sezone, teško izbjeći poraz. Istina, Tivćani su krenuli ofanzivno u nastavku, a od-

Jezero na ,,Topolici“ dočekuje Sutjesku, Mladost DG izaziva šampiona

Budućnost za jesenju krunu, u Baru odluka o trećem mjestu Budućnost je prošle sedmice u nadoknadi meča u Petrovcu ostala bez ovjere jesenje krune u Meridianbet Prvoj ligi i pred posljednji duel u 2023. godini gleda u leđa Dečiću koji je juče savladao Jedinstvo (3:1) i ima bod više.

Na potezu je aktuelni šampion – ,,plavi“ danas od 13 sati na gostovanju Mladosti Donja Gorica mogu da se vrate na prvo mjesto i na zimsku pauzu odu sa ,,plus 2“ u odnosu na prvog pratioca.

Duel na ,,DG areni“ neće zatvoriti polusezonu u crnogorskom fudbalu jer će od 15 časova u Baru igrati Jezero i Sutjeska. I taj meč je bitan za poredak na tabeli jer Plavljani kao trećeplasirani imaju bod više od nikšićkog sastava.

Budućnost još ne zna za pobjedu protiv Mladosti – na otvaranju sezone izgubila je u gostima 2:1, dok je pod Goricom bilo 2:2.

- Utakmica je bitna što se tiče

D. MALIDŽAN

FSCG

Petrovac

Jezero

Sutjeska

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Mladost DG (4-2-3-1)

Stadion: ,,Topolica“. Kapacitet: 2.500.

Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: D. Vujović i M. Nelević.

Početak: 15 sati.

Asanović

Dragojević Imamović Vuković

Jovićević Kontić

Senaga

Vlahović

Šimun

Pavlićević

Bošković

Vujisić

Šofranac Radinović

Abdulahi

Krstović

Došljak

Badnjar

Tučević

Marković

Matanović

Krstović

Vuković

Grbić

Pajović

Va. Adžić

Grivić

Đinović Babić

Simić

prvi dio sezone – rekao je trener Mladen Milinković.

- Iz sedmice u sedmicu govorimo da su svaki bod i svaka

pobjeda važni, pa se nadam da ćemo uz dobru igru uspjeti da slavimo. Mladost nam je na neki način dužnik, vjeru-

Mrvaljević

Mirković

Bojović Brnović Ignjatović

Gašević Orahovac

Sekulović

Pavličić

Giljen

Trener Ivan Brnović

Maraš

Ramires

Tošković

neke psihologije, ali je nama važnije da budemo prvi na kraju sezone. Naravno, nadamo se da ćemo sa pobjedom završiti

(4-3-3)

Stadion: DG arena. Kapacitet: 4.000.

Sudija: D. Vujisić. Pomoćnici: V. Todorović i G. Savićević.

Početak: 13 sati.

Stijepović

Sa prvog meča Mladosti i Budućnosti na ,,DG areni“ ove sezone

Budućnost

Trener Vladimir Janković

jem da ćemo biti bolji nego na prethodna dva međusobna duela i da ćemo doći do trijumfa. ,,Plavi“ gostuju ekipi koja je u dobroj formi – Mladost je u seriji od tri meča bez poraza i ima dvije vezane pobjede.

- Neće biti lako. Mladost je do-

Trener Radislav Dragićević

Trener Mladen Milinković

kazala da zna da nam napravi probleme, posljednja dva kola pokazuju da se vratila u formu, a ne treba ponavljati koliki motiv imaju sve ekipe protiv nas. Na nama je da opravdamo ulogu koju sa sobom nosi dres Budućnost i da se na pravi na-

TREĆI PUT 0:0

I treći međusobni meč Petrovca i Mornara ove sezone završen je bez pogodaka.

Zanimljiv pokušaj na startu imao je lijevi bek Barana, Seratlić, čiji je šut iz daljine išao pod prečku, ali je golman Kordić loptu krajnjim naporom poslao u korner.

Petrovac je želio dugim loptama za Babića da dođe do prednosti, a u sedmom minutu napadač ,,nebo-plavih“ našao se u duelu sa Mitrovićem dok je išao na golmana, domaći su tražili penal, ali uzaludno.

U 11. minutu Kordić je bio brži od Ondon-Mbaa, dok su na drugoj strani šanse imali Adžović dva puta i Bakić koji je glavom pogodio stativu.

Kazna je mogla da stigne u 36. minutu – Dubljević je šutirao pored gola Petrovca.

I u nastavku je bilo prilika na obje strane. Dubljević u 47, Ćetković u 58. i Ondon-Mba u 61. minutu nijesu bili precizni pred golom Petrovca, dok su u timu Petrovca u strijelce mogli da se upišu Boljević u 63. i Babić minut kasnije.

Posljednju šansu imao je Mornar – Stevanović je umalo iznenadio Kordića, golman domaćih izbacio je loptu u korner.

R. P. – Ne. K. čin nosimo sa težinom igranja za Budućnost. Vjerujem da ćemo – pored svih poteškoća koje imaju sve ekipe, pa i mi – zabilježiti tri boda i lijepo završiti polusezonu – poručio je Mladen Milinković.

Sutjeska od septembra nije vezala dva trijumfa – hoće li to uraditi na kraju polusezone, nakon što je 2. decembra savladala Rudar (2:1), pokazaće duel sa odličnim Jezerom.

- Želimo da plasman na polusezoni bude što bolji, kakav priliči renomeu našeg kluba. Idemo maksimalno spremni, znamo protiv koga igramo, upoznati smo s karakteristikama protivničkih igrača – naveo je trener Sutjeske Vladimir Janković.

I kapiten „plavo-bijelih“ Vladan Giljen svjestan je uloga.

- U slučaju pobjede zauzeli bismo treću poziciju i morali bismo biti zadovoljni, s obzirom na to što nam se sve izdešavalo minule jeseni, odnosno, koliko smo imali pehova .

U redovima Sutjeske neće biti povrijeđenog Janisa Begdadija, kartone imaju Đorđe Šaletić i Milan Mirosavljev, a pod znakom pitanja je nastup mladog Nikole ĐurkoNe. K. – Ra. P. vića.

Remi dva Reala

Van Dajk čestita Eliotu na pobjedonosnom golu Liverpula

PREMIJER (16. KOLO): Debakl Junajteda, Vila srušila i Arsenal

Liverpul je novi lider Promjena na vrhu Premijer lige – Arsenal je poražen od Aston Vile (1:0), pa je novi lider Liverpul koji je u 91. minutu došao do preokreta protiv Kristal Palasa (2:1).

Arsenal je u Birmingemu prekinuo seriju od šest pobjeda u svim takmičenjima, a Aston Vila nastavila perfektan niz – prvi put u 149-godišnjoj klupskoj istoriji pobijedila je u 15 uzastopnih ligaških mečeva kod kuće.

Na ,,Vila parku“ redom padaju favoriti – prije četiri dana srušen je Mančester, juče Arsenal, a tabela Premijer lige najavljuje ,,ludu“ sezonu do kraja.

Liverpul ima 37 bodova, Arsenal 36, Aston Vila 35, Mančester siti s utakmicom ma-

nje 30... Ne može uzbudljivije.

Aston Vila je do pobjede nad Arsenalom došla u sedmom minutu pogotkom Džona Megina.

Gosti su imali nekoliko velikih šansi, u 90. su i zatresli mrežu, ali uzalud jer je Haverc igrao rukom, što je potvrdila VAR tehnologija.

Vila je osigurala treće mjesto do narednog kola, a zadovoljan je i Liverpul koji je poslije još jednog preokreta došao na prvo mjesto. ,,Redsi“ su gubili od 57. pogotkom Matete iz jedanaesterca, a sve se promijenilo kada je Aju u 75. dobio drugi žuti karton.

Samo minut kasnije Mohamed Salah je uz dozu sreće izjedna-

čio, da bi u prvom minutu nadoknade upisao i asistenciju – strijelac gola za veliku pobjedu bio je rezervista Harvi Eliot.

Tri dana nakon pobjede u derbiju sa Čelzijem, Mančester junajted je dobio ,,šamar“ – tim Erika ten Haga deklasiran je kod kuće od Bornmuta (3:0).

Solanke je već u petom minutu doveo goste u vođstvo, Biling je u 68. povisio na 0:2, da bi Senesi u 73. kompletirao senzaciju.

Ako se porazi Junajteda više mogu tako okarakterisati... Šefild junajted je pobijedio Brentford (1:0), a dva meča su završena neriješeno – Brajton i Barnli igrali su 1:1, kao i Vulverhempton i Notingem Ne. K. forest.

Real Madrid nije iskoristio šansu da odmakne Đironi i Barseloni pred njihov večerašnji okršaj na ,,Monžuiku“ (21 h). ,,Merengesi“ su vodili na gostovanju Real Betisu, ali je na kraju osvojio samo bod (1:1), koliko ima više od Đirone, dok je Barsa na ,,minus 4“ od lidera.

Real je vodio od 53. kada se u strijelce 12. put u tekućem prvenstvu upisao Džud Belingem, a izjednačio je AitorRuibal u 66. minutu.

Betis je bio blizu preokreta, i to preko bivšeg igrača Reala – Isko je u 90. glavom pogodio stativu.

- Odigrali smo dobru utakmicu, pravu takmičarsku, ujednačenu. Obje ekipe su pružile dobro izdanje i ovaj rezultat je realan. Primili smo pogodak u momentima kada smo držali utakmicu pod kontrolom.

Ipak, dogodila nam se greška, a zbog truda koji je uložio Betis nije zaslužio da izgubi. Stvari ne idu uvijek kako želite, ali ponavljam da se moramo zadovoljiti ovim rezultatom koji nije loš – izjavio je Realov trener Karlo Anćeloti.

Las Palmas je u gostima bio bolji od Alavesa (1:0), dok je Sosijedad deklasirao Viljareal u gostima (3:0).

Ne. K. REAL BETIS BALOMPIÉ

mah na početku drugog dijela priprijetio je Živković, ali je Vukčević bio siguran. Vjerovali su gosti, ali u 75. minutu nijesu imali sreće. Čavor je ubacio loptu sa lijeve strane, ona je preletjela golmana Vukčevića, ali Đorđević nije uspio da zatrese mrežu. U samom finišu, Sentoku je ponovo pogodio okvir gola – ovog puta stativu. Nikač je bio dva puta u prilici da se upiše u strijelce, ali neuspješno...

Fudbal 19 LA LIGA (16. KOLO)

Samo bod za Madriđane u Sevilji

BUNDESLIGA (14. KOLO): Ajntraht dao pet golova šampionu

X/EINTRACHT

ji od Jedinstva

Arena

X/LIVERPOOL FC

Neđelja, 10. decembar 2023.

Bajern ponižen u Frankfurtu Domaćin je poveo u 12. pogotkom Marmuša, u 31. je strijelac bio Dina Ebimbe, u 36.

Larson...

Debakl Bavaraca bio je na pomolu, ali je Kimih smanjio u 44.

Ipak, nije to pomoglo gostima jer su trijumf Ajntrahta ovjerili Dina Ebimbe i Knauf...

Bajern je poražen prvi put u sezoni i u riziku je da mu Bajer danas odmakne šest bodova, s tim što će Bavarci imati meč manje.

- Razočarani smo zbog prvog

poraza. Potcijenili smo brojne šanse koje je stvorio protivnik i postigao mnogo golova. Nijesmo uradili ništa od onoga što smo dogovorili i nedostajao nam je intenzitet nakon što smo posljednji meč odigrali prije deset dana – rekao je trener Bajerna TomasTuhel.

Posljednji tim koji je Bajernu dao pet golova u prvih 60 minuta meča bio je upravo Ajntraht, kada je 1975. godine slavio 6:0.

Borusija je sve dalje od vrha Bundeslige – u derbiju kola izgubila je u Dortmundu od RB Lajpciga (3:2).

Duel na ,,Signal Iduna parku“ počeo je crvenim kartonom za Matsa Humelsa, a na poluvremenu je bilo 0:1 zahvalju-

jući autogolu Ramija Bensebainija.

Niklas Zile je izjednačio, da bi pogoci KrištofaBaumgartnera i Jusufa Poulsena lansirali ,,bikove“ ka pobjedi. Niklas Filkrug je ublažio poraz ,,milionera“ koji imaju 10 bodova manje i meč više od Bajera. RB Lajpcig zaostaje šest bodova za liderom.

Union Berlin je pobijedio nakon devet mečeva bez pobjede (osam poraza i remi) - savladao je Borusiju Menhengladbah 3:1 golovima Folanda, Holerbaha i Kaufmana.

Hofenhajm je bio bolji od Darmštata (3:2), Verder je savladao Augsburg (2:0), dok je Frajburg u gostima nadigrao Ne. K. Volfsburg (1:0).

Cvetinović, Dino Karađuzović, Đuro Stambolić i Milan Vujović.

Prije početka memorijala, delegacija turnira posjetiće Danov grob.

Danilo Delibašić važi za apso-

lutnu legendu barskog fudbala, a za najboljeg fudbalera Bara svih vremena proglasili su ga upravo njegovi saigrači. Po završetku fudbalske karijere bio je uspješan trener, bio je na klupi Mornara, Sloge iz Starog

Bara i Ulcinja. Bio je dugogodišnji član Uprave FK Mornar, kao i delegat na utakmicama tadašnje Republičke i Druge savezne fudbalske lige, kao i dopisnik sportske redakcije R. P. Pobjede.

Bajern je ponižen u Frankfurtu – Ajntraht je deklasirao dežurnog šampiona čak 5:1, a već nakon 36 minuta bilo je 3:0.

Ajntraht se poigravao s velikanom

Memorijalni turnir „Danilo Dano Delibašić“

Na „Topolici“ se igra legendi u čast PODGORICA – U Baru će se danas održati 20. Memorijal „Danilo Dano Delibašić“, koji se igra u čast jednom od najistaknutijih fudbalera svih vremena u gradu pod Rumijom Danilu Danu Delibašiću.

Na jubilarnom memorijalu Danu u čast, na pomoćnom

terenu SRC „Topolica“, u nedjelju od 11 časova nastupiće barske škole fudbala, godište 2013. i mlađi: „Mornar“, „Libero“, „Akademija“, „Barselona“ i „Desetka“. I ove godine u organizacionom odboru turnira su njegovi prijatelji i nekadašnji saradnici: Vasilije Vasko Milošević, Aleksandar Aco

20 Drugi pišu

Neđelja, 10. decembar 2023.

Specijalna analiza Rojtersa Pišu: Maja Gebejli, Entoni Dojč i Dejvid Klark

Posada izraelskih tenkova ubila je novinara Rojtersa i ranila šest novinara u Libanu 13. oktobra ispalivši dvije granate u brzom nizu iz Izraela dok su novinari snimali prekogranično granatiranje, pokazalo je istraživanje Rojtersa. U dva napada ubijen je Rojtersov novinar Isam Abdalah (37) i teško ranjena fotografkinja agencije Frans pres (AFP) Kristina Asi (28), nešto više od kilometra od izraelske granice u blizini libanskog sela Alma al Šab.

Rojters je razgovarao sa više od 30 vladinih i bezbjednosnih zvaničnika, vojnih stručnjaka, forenzičkih istražitelja, advokata, medicinara i svjedoka kako bi sastavili detaljan izvještaj o incidentu. Novinska agencija je pregledala sate video-snimaka osam medija u tom području u to vrijeme i stotine fotografija prije i poslije napada, uključujući satelitske snimke visoke rezolucije. U okviru svoje istrage, Rojters je takođe prikupio i dobio dokaze sa lica mjesta, uključujući gelere na tlu i one zabijene u Rojtersov automobil, tri pancirne jakne, kameru, stativ i veliki komade metala. Holandska organizacija za primijenjena naučna istraživanja (TNO), nezavisni istraživački institut koji testira i analizira municiju i oružje za klijente kao što je holandsko ministarstvo odbrane, ispitala je materijal za Rojters u svojim laboratorijama u Hagu. Ključni zaključci TNO-a bili su da je veliki komad metala bio repno peraje tenkovskog metka kalibra 120 mm koji je ispaljen iz glatkog tenkovskog topa postavljenog 1,34 km od novinara, preko granice sa Libanom. Rojters je Izraelskim odbrambenim snagama (IDF) predstavio svoje nalaze da su tenkovi pucali iz Izraela i postavio dodatna detaljna pitanja, uključujući i to da li su izraelske trupe znale da pucaju na novinare.

Potpukovnik Ričard Heht, međunarodni portparol ID, rekao je: „Mi ne ciljamo novinare“. On nije dao dalji komentar. Grupa od sedam novinara AFP-a, Al Džazire i Rojtersa - svi su nosili plave pancirne jakne i šljemove, na većini sa bijelim slovima ispisano „PRESS“. Bilo je novinara iz najmanje još sedam medija u i oko Alma al-Chaaba tog dana.

- Dokazi koje sada imamo i koje smo danas objavili pokazuju da je posada izraelskih tenkova ubila našeg kolegu Isama Abdalaha - rekla je glavna urednica Rojtersa Alesandra Galoni.

- Osuđujemo Isamovo ubistvo. Pozivamo Izrael da objasni kako je to moglo da se desi i da pozove na odgovornost odgovorne za njegovu smrt i ranjavanje Kristine

Izraelski tenk je ubio n novinara Isama Abdal Asi iz AFP-a, naše kolege Tajera Al-Sudanija i Mahera Nazeha i još tri novinara - rekla je ona.

- Isam je bio briljantan i strastven novinar, koga su mnogo voljeli u Rojtersu.

Novinari Rojtersa su razgovarali s više od 30 vladinih i sigurnosnih zvaničnika, vojnih stručnjaka, forenzičkih istražitelja, advokata, medicinara i svjedoka kako bi sastavili detaljan prikaz incidenta. Novinska agencija je pregledala sate video-snimaka osam medija u tom području u to vrijeme i stotine fotografija prije i nakon napada, uključujući satelitske snimke visoke rezolucije.

Neobjašnjivo i neprihvatljivo

- Apsolutno je neophodno da Izrael pruži jasno objašnjenje za ono što se dogodilo. Ciljanje grupe novinara koji su jasno identifikovani kao mediji je i neobjašnjivo i neprihvatljivo - rekao je direktor AFP Global Nevs Fil Četvind.

Al Džazirin menadžer za međunarodne komunikacije Ihtišam Hibatulah rekao je: - Rojtersova istraga o napadu 13. oktobra naglašava alarmantni obrazac Izraela da namjerno gađa novinare u pokušaju da ućutka glasnika.

Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje napade na novinare jer oni u medijima imaju pun obim zaštite civila i ne mogu se smatrati vojnim ciljevima.

U danima nakon napada, izraelska vojska je saopštila da razmatra šta se dogodilo.

Ekspertkinja za međunarodno krivično pravo Carolin Edgerton, koja je radila na slučajevima ratnih zločina na Balkanu, rekla je da bi se snimanje izraelskih tenkova na granici moglo smatrati prijetnjom izraelskoj vojsci, ako bi se ta informacija proslijeđivala Libanu. Ali je u pisanim odgovorima na pitanja Rojtersa rekla da su dvije uzastopne granate ispaljene na grupu jasno identifikovanih novinara „čisto kršenje međunarodnog humanitarnog prava i da takođe mogu ukazivati na ratni zločin napada na civile“. Direktno gađanje civila ili civilnih objekata strogo je zabranjeno prema zakonima o oružanom sukobu, kao što je Ženevska konvencija iz 1949. godine, koju su ratifikovale sve države članice UN. Ni Izrael ni Liban nijesu potpisnici Međunarodnog krivičnog suda, čije 124 države članice prihvataju njegovu nadležnost u procesuiranju ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Granate su pale u razmaku od 37 sekundi

Dva novinara libanskog emitera Al Maiadeen ubijena su u napadu 21. novembra dok su snimali u blizini granice sa Izraelom. Al Maiadeen je

Automobil Džazirinih novinara gori od udara izraelske granate

okrivio ID za njihovu smrt.

Izraelska vojska je u saopštenju navela da je to područje opasno zbog ,,aktivnih neprijateljstava“.

Otkako je počeo rat u Gazi, izraelske snage i Hezbolah su skoro svakodnevno razmjenjivali vatru preko granice – poznatu kao Plava linija UN, jer je bila demarkirana da označi tačku na koju su se izraelske snage povukle iz južnog Libana 2000. godine.

Izveštaji o naoružanim borcima koji pokušavaju da se infiltriraju u Izrael iz Libana i naknadno prekogranično granatiranje privukli su novinare iz najmanje 10 libanskih i stranih novinskih organizacija – uključujući italijansku radio-difuziju Rai, njemački dnevnik Die Velt i Asošiejted pres – u oblast u i oko Alma al-Šaaba. Tročlani Rojtersov tim dovezao se sa dvojicom kolega iz AFP-a do mjesta istočno od sela gde je Al Džazira ranije tog dana emitovala direktan prenos granice. Rojters je počeo da prenosi snimke uživo svojim TV klijentima širom svijeta. Nakon snimanja od 45 minuta, usred neprekidnog zujanja dronova iznad glave i izraelskog helikoptera koji patrolira visoko na nebu, Rojtersov tim je okrenuo kameru da se fokusira na izraelsku vojnu ispostavu nešto više od dva kilometra udaljenu kod Ha-

nite i snimio tenk koji ispaljuje granatu u južni Liban.

Stative sa kamerama AFP-a i Al Džazire bile su nekoliko metara dalje i nastavile su da emituju, hvatajući oblake prašine koji su se dizali iza njih i povike AFP-ovog Asija kojeg su geleri pogodili u noge. Trideset sedam sekundi kasnije, druga granata pala je na Al Džazirin automobil, zapalivši ga, izbacila AFP fid i srušila Al Džazirinu kameru - ostavivši je da snima oblake visoko na nebu i hvata kletve i vriske ranjenih novinara.

- Zašto smo pogođeni? Zašto nijesu ispalili hitac upozorenja? Ako ne želite da slikamo, ispalite hitac upozorenja.

Zašto nas odjednom udarate bez prethodnog upozorenja, a onda pokušavate da nas dokrajčite drugim udarcem - rekao je Rojtersov novinar Al-Sudani.

Repno peraje

Zaključci do kojih su došli naučnici TNO-a su se u velikoj meri oslanjali na tri ključna dokaza: aluminijumsko repno peraje iz tenka koje je dobio Rojters; ranije neobjavljeni video-snimak koji je dala italijanska televizija Rai koji je pokazao lansirnu tačku drugog udara, kao i granatu u letu; i zvuk ispaljivanja obje granate preuzet iz Al Džazire uživo. Fotografije i video-zapisi koje su sni-

mili Al-Sudani i kamerman Rojtersa Nazeh u minutima nakon napada pokazuju repno peraje na tlu blizu Abdalahovog tijela u polju iza niskog zida pogođenog prvom metom. TNO je saopštio da je satelitski snimak 12 i fotografija koju je Abdalah napravio neposredno prije napada ne pokazuju znakove ranijih udara municijom, kao što su krateri, krhotine ili tragovi opekotina, pa je utvrđeno da je repno peraje povezano sa napadom. Laboratorijska analiza otkrila je stroncijum i magnezijum u malom džepu u repnom peraju, elemente koji su tipična jedinjenja za praćenje, rekao je TNO. Traser je pirotehničko punjenje koje gori tokom leta projektila da bi pokazalo kuda ide.

- Na osnovu njegovih karakteristika, veliki metalni komad koji je izvučen sa mjesta incidenta identifikovan je kao sklop repnog peraja 120 mm tenkovske municije sa traserom koji je ispaljen iz glatkih tenkovskih topova od 120 mm - rekao je TNO. Oklopne brigade raspoređene u sjevernom Izraelu od strane ID opremljene su borbenim tenkovima ,,merkava“ koji imaju topove glatke cijevi kalibra 120 mm, rekao je Nik Rejnolds, naučni saradnik Kraljevskog instituta za ujedinjene službe u Londonu.

Nema evidencije da je Hezbolah upravljao tenkovima sa oružjem kalibra 120 mm, izjavila su tri vojna stručnjaka. Libanska vojska je rekla Rojtersu da je njen najveći kalibar tenkovski metak 105 mm i da nema tenkove stacionirane na granici sa Izraelom.

- Vjerujem da je u vojnoj strategiji Izraela da se ubijaju novinari kako bi oni ubili istinu - rekao je libanski ministar informisanja Ziad Makari.

On je rekao da nakon istrage Rojtersa vlada razmatra da pred međunarodnim tribunalom iznese slučaj o izraelskim kršenjima, uključujući Abdalahovo ubistvo. On nije precizirao koji tribunal, ali je priznao da MKS nije opcija jer Liban nije potpisnik. Makari je rekao da je ubistvo novinara u Gazi i Libanu dokaz da je Izrael namjerno gađao medijsko osoblje. Dan nakon napada, libanske snage bezbjednosti saopštile su da su izvršile tehničku procjenu lokacije, u koju se umiješao Izrael. Libanska vojska i vojna obavještajna služba nijesu odgovorili na zahtjeve da vide tehničku procjenu.

TNO je analizirao audio-snimke oba napada iz Al Džazire uživo, zajedno sa video-snimkom i audio-snimkom iz Raia, kako bi geolocirao tačku pucanja metaka.

Novinari iz Raija su snimali

Drugi pišu / Arhiv

Neđelja, 10. decembar 2023.

21

Iseljeništvo Crne Gore

našeg laha

prekogranično granatiranje 13. oktobra iz Alma al-Chaaba kada su čuli prvi udar i okrenuli kameru prema zvuku eksplozije. Na njihovim snimcima se vide oblaci prašine koji se dižu iza drveća nakon udara prve granate - i malo dima sa desne strane odakle je ispaljena. Kamera je zatim snimila drugi udarac, pokazujući da je granata ispaljena iz istog područja u kojem je još uvijek kuljao dim, a dijelovi Al Džazirinog automobila razneseni su visoko iznad drveća nakon udara. Koristeći audio zapis Al Džazire, TNO je izračunao interval između zvuka dva udarca i udara iz njuške da bi utvrdio da je tačka pucanja bila 1.343 metra udaljena od novinara. Rečeno je da se zvučni potpisi iz udara poklapaju, pokazujući da su oba tenka pucala sa iste pozicije. Kombinujući svoju akustičku analizu sa Rai snimcima, lokacijom Rai kamere i lokacijom reportera, TNO je triangulisao tačku pucanja na referencu mreže 33°05’57.3“N 35°12’44.3“E, sa marginom greške od 17 metara. Prema Gugl mapama, ta referenca mreže se nalazi na zemljanoj rampi u vojnoj ispostavi u Jordeikh unutar izraelske teritorije pored granice. Vojni stručnjaci kažu da se tenkovi penju uz takve rampe da pucaju, a zatim se povlače niz padinu u zaklon.

TNO je rekao da su, na osnovu karakteristika repnog peraja i izračunate prosječne brzine projektila od 932 metra u sekundi, meci koji su pogodili novinare bili M329 i M339 . Obje vrste proizvodi kompanija Elbit sistems sa sjedištem u Haifi, koja nije odgovorila na zahtjeve za komentar. Odvojeni pregled fotografija fragmenata granata za Rojters od strane londonskog Centra za informacionu otpornost, međunarodne organizacije koja istražuje potencijalna kršenja ljudskih prava i ratne zločine, takođe je zaključio da su one iz tenka kalibra 120 mm proizvođača Elbit sistems. TNO je rekao da je njegovu analizu uradilo sedam zaposlenih u odjeljenju za energetske materijale, a pregledali su je viši naučnik i glavni naučnik. TNO je dostavio Rojtersu rezime svojih ključnih nalaza od 10 stranica do sada i dostaviće konačni izveštaj početkom 2024.

NA VIDIKU

Novinarima je Rojters dao zeleno svjetlo da odu u oblast izvan Alma al-Chaa-

ba jer u ovoj oblasti nije došlo do značajnije eskalacije i nije se smatrala visokorizičnom.

- Isam nije bio u zoni aktivnih borbi kada je pogođen. On i njegove kolege bili su pored novinara drugih novinskih kuća, u oblasti daleko od aktivnog sukoba- navodi se u saopštenju Rojtersa. Rojtersov tim nije upozorio naoružane aktere u tom dijelu Libana – libansku vojsku, Hezbolah i mirovne trupe UN – niti izraelsku vojsku na njeno prisustvo, niti je bilo koja od strana tražila takvo obavještenje.

- Nije standardna praksa da se naoružane strane obavještavaju o tačnim lokacijama naših novinara. Međutim, libanska vojska je zahtijevala od novinara da zatraže dozvolu za rad u južnom Libanu i tako je obaviještena o imenima naših novinara koji djeluju u opštoj oblasti - navodi agencija.

Kamerman Rojtersa Nazeh (53), koji se nalazi u Bagdadu, rekao je da su tu lokaciju izabrali zato što je bila na vrhu brda na otvorenom prostoru bez pokrivača drveća ili drugih zgrada koji bi zaklonili reportere sa obližnjih izraelskih vojnih ispostava.

Nazeh je rekao da su se osjećali relativno bezbjedno jer su jasno identifikovani kao novinari i naočigled izraelske vojske - na zemlji i u vazduhu.

- Moja procjena je da smo bili na najbezbjednijem mogućem mjestu. Bilo nam je veoma udobno, sjedjeli smo, snimali i smijali se i nijesmo se osjećali kao da smo u opasnosti jer nikada ne bismo očekivali da će udariti novinare - rekao je Nazeh. Reporter AFP-a Dilan Kolins, 35, koji je pogođen gelerima iz drugog udara, slaže se.

- Nijesmo se krili ispod drveća ili bilo čega. Bili smo vrlo jasno sedmoro dobro obilježenih novinara, u prslucima za novinare sa šljemovima, automobilom na kome je ‘TV’, koji smo stajali na otvorenom prostoru ispred izraelske vojne lokacije - rekao je Kolins.

Prva osoba koja je stigla na mjesto događaja nakon napada bio je Ali Ahmed Rabah sa katarskog TV kanala Al Arabi, koji je snimao u blizini zajedno sa Lebanese Broadcasting Corporation International. Al Arabi je snimio neposredne posljedice dok su ošamućeni novinari pokušavali da shvate šta se dogodilo, sada u potpunosti shvatajući da je Asi veoma teško povrijeđen, a Abdalah mrtav.

- Ne možemo vratiti Isama.

Isam je otišao. Ali on nas čuje, vidi nas i čeka da učinimo nešto za njega. Ništa materijalno. Ali da razotkrijemo svijetu ko ga je udario, ko ga je ubio- rekao je Nazeh.

Prevod:Mr. J.

Zavičajna toplina u Luksemburgu Piše: Dejan VUKOVIĆ

Istorijske reminiscencije Velikog Vojvodstva Hesen koncem XIX i početkom XX stoljeća otkrivaju aristokratske, rodbinske žile crnogorske dinastije Petrović i hesenske aristokratske loze Battenberg, gorljivo kazuju o starim vezama dične Crne Gore u velikom germanskom svijetu, uz putanje crnogorskog gospodara Nikole Petrovića Njegoša, ka Frankfurtu, gizdavim varošima Visbadenu i Darmštatu.

Ekonomski i finansijski centar Frankfurt decenijama je sigurna luka mnoštva nacija sa raznih meridijana. Poletna, uspješna i složna zajednica Rožajaca na Majni, podnjivljena na gorštačkoj plemenitosti i solidarnosti sa planinske ljepotice Hajle, godinama snažan stožer naše dijaspore u državi Hesen. Zajedno sa zemljacima od čarobne Boke Kotorske, župne Limske doline, nedokučivih visova Komova i Visitora, tvore častan i zoran crnogorski glas u Saveznoj Republici Njemačkoj.

Od Frankfurta ka zapadu, valovima brežuljaka i brda roje se vinogradi, odiše pitomina okolnih, živopisnih sela. Kada auto-put postepeno utone u mirnije kolovozne trake prijatnih krajolika, i utihne buka moćnih automobila, osjetićete mirnoću, bezbrižnost Velikog Vojvodstva Luksemburg i ljupkost gradića Rumelanž. Sjećanja odlepršaju na zavičajne staze od Berana, i gordog Jasikovca, đe su isklesane veličanstvene, oslobodilačke, crnogorske baklje i junačka prošlost Vasojevića na impozantnom spomeničkom kompleksu, slavnog arhitekte Bogdana Bogdanovića, i dalje preko Budimlje i pitoresknih pejzaža Police, vijugavim putem kroz netaknute, lijepe bihorske predjele i Petnjicu.

Tihuje ušuškani Rumelanž dok romori prohladna novembarska kiša. Vila obgrljena bršljanom

Manifestacija ZK ,,Bihor“

Oslikava se postojanost i širina bihorskog duha, čiji izdanci s usađenim uzornim vaspitanjem sa kućnog praga, ponikli na časnim ognjištima u mitskoj i čojskoj Crnoj Gori, uvaže i ugoste besjednike različitih nacija i vjera, čime iznjedre lepršavi plet multikulture i multinacionalnosti naše domovine daleko od starog kraja, u prosperitetnom, prijateljskom Luksemburgu

Centar za kulturu u Rumelanzu

daruje mističnu notu Centru za kulturu. Izloženi eksponati u vitrini, privlači patina stare luksemburške zastave s izvezenim zlatnim slovima. Na plemićkoj visini dominira fotografija velikog vojvode Luksemburga Henrija. Stepenište i holove pokriva muzejska tišina. Prostrana sala sa visokim svodom kao u gizdavom zamku i velika scena ukrašena motivima Bihora, Nikšića, Boke Kotorske, Hajle, Starog Bara, Plava, dominira amblem Zavičajnog kluba ,,Bihor-Montenegro“.

Vitalni Bihorci svili su gnijezdo u Luksemburgu. Učtiva, brojna publika s naročitom pažnjom dostojnom kultnih teatara, i bujnim sentimentom upija zavidan umjetnički kolaž posvećen njegovanju svoje kulture; divan i raznovrstan plet pjesnika, književnika, slikara, univerzitetskih profesora, radosni kolorit folklora rodne grude.

Oslikava se postojanost i širina bihorskog duha, čiji izdanci s usađenim uzornim vaspitanjem sa kućnog praga, ponikli na časnim ognjištima u mitskoj i

čojskoj Crnoj Gori, uvaže i ugoste besjednike različitih nacija i vjera, iznjedre lepršavi plet multikulture i multinacionalnosti naše domovine daleko od starog kraja, u prosperitetnom, prijateljskom Luksemburgu.

I odista kada uronite u tajnovite dubine milenijumske crnogorske povijesti, ugledaćete veličanstvene susrete drevnih civilizacija i kultura, uzajamna prožimanja i dragocjene naslage u magičnoj zemlji Mediterana, našoj postojbini. Raskošna riznica kulturno-istorijskog nasljeđa, s draguljima neprocjenljive vrijednosti: jedinstvena Bokeljska mornarica na prestižnoj listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, bogatstvo vanvremenskog Miroslavljevog jevanđelja, prefinjenost gravira Oktoiha, usmena književnost Homera savremenog doba Avda Međedovića. Najljepši filigranski vez i hrišćanstva i islama, daruje arhitektonska remek-djela: Katedrala Svetog Tripuna u Kotoru, Husein-pašina džamija u Pljevljima, Cetinjski manastir u staroj prijestoni-

ci pod Lovćenom! Svaki kutak Crne Gore optočen biserima.

U Rumelanžu jako puslira neprevaziđena dragocjenost; simbioza iseljeničke nostalgije i emocije ka zavičaju, Crnoj Gori, ispunjenoj epskom darovitošću, lirskom ljepotom i drevnom tradicijom, nadasve dičnim ljudima. Žar rodoljuba, entuzijazam, naklonjenost očuvanju kulture, ispunjava melanholične duše dijaspore svih generacija. Uzdiže se kreativnost, gostoljubivost, izuzetna volja i napredna vizija, nenametljivih, blagorodnih zemljaka. Njihove manifestacije i druženja, zrače i privlače poput ,,Bihorskog ćilima“; izvire autentičnost, ali i kosmopolitski duh. U njima struje mudrosti i romantični eho misli romana ,,Bihorci“ i ,,Mojkovačka bitka“ nedostižnog Ćamila Sijarića. Dok Crna Gora blista u srcu, luksemburška hladnoća iščili kada u okruženju prisnosti, zajedništva i plemenitosti uživate ugodnu zavičajnu toplinu.

(Autor je crnogorski diplomata)

22 Feljton

Neđelja, 10 decembar 2023.

GEOPOLITIKA I SVAKODNEVICA U „GLASU CRNOGORCA“ (DRUGI DIO)

16.

U prijestonici je uređena lijepa pozorišna dvorana Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„Putovanje u sredinu zemlje“ od Žil Vernea je jedno od najljepših i najkorisnijih djela čuvenog pisca. Onaj koji „GLAS CRNOGORCA“, bi se teško nakanio da pročita suhoparno naučno djelo BR. 35. IZDANJE OD 17. iz oblasti geoloških študija, neće nikakva umora osjetiti DECEMBRA 1873.

GODINE čitajući ovu lijepu priču Verneovu, a naučiće iz nje DOPISI. Cetinje, 18. dekembra. Sveča- toliko, koliko i iz naučnog djela no je danas proslavljen imendan mladoga Našljednika Sv. našega kneza. Poslije službe, kojoj je prisustvovala i Nj. Sv. knez, sa velikom pratnjom, išlo se u dvor na čestitanje, a u podne bio je sjajan objed. U nedjelju u veče bila je varoš lijepo osvjetljena, i vojnička banda svirala je pred dvorom. Isto veče bila je pozorišna predstava u slavu našljednikova imen-dana, a prisustvovala je Nj. Sv. knez sa cijelom svijetlom porodicom. Predstava je bila vrlo ugodna. Prošlije dana uređena je pozorišna dvorana, lijepa i mnogo ukusna, i dobrovoljno društvo, koje se skupilo, daće i u buduće više predstava.

— Prošle nedjelje došao nam je, iz Beča, g. Vajzer, doktor medicine i hirurgije i već je nastupio svoju službu kao lječnik ove varoši. G. Vajzer govori prilično i srpski.

Žil Vern

Vojnička banda na Cetinju

Njeki Manleter Vinter izumio je stroj, na koji se može govoriti sa roncima. Taj stroj kušan je nedavno u luci u Katamu, i pokazao se je posve valjanim. Na veliku dubljinu govorahu ljudi s površja mora sa roncem, a ronac im je točno na pitanja odgovarao. Taj stroj vrlo je sprjetan i jednostavan

NOVOSTI

Dalmacija. — Namjesnik baron Rodić, pao je, u šetnji, s konja, koji mu je posrnuo. i jako se ozlijedio. Čuje se, da mu je sada nešto bolje. „Zemljak“ javlja, da je Nj. Veličanstvo car, kako je doznao za taj slučaj, brzojavno upitao zdravlje njegovo. I sa raznijeh strana Dalmacije dolaze namjesniku izjave saučešća. Sabor je odgođen na neizvjesno vrijeme.

Francuska. — Vladu je jako porazilo, što su u potonjim izborima izabrani sami republikanci, za to namjerava izdati izborni zakon po kome će 4 miliona birača izgubiti svoje pravo. Ovim postupkom navući će vlada sebi nove neprilike. Bilo je opovrgnuto, pa sada se opet javlja, da je Makmahon bolestan. Bazen je osuđen da plati sve sudske troškove, koji iznose mnogo hiljada franaka. Bonapartski listovi izjavljuju, da bi, zarad nedužne familije, pravedno bilo, da Francuska podmiri ove troškove. Španija. — Čuje se o novijem pobjedama republikanske vojske nad Karlistima. Vlada hoće, da upotrebi svu silu, da ustanak svlada. Pozvala je i sve mladiće, koji su upisani o. g. O Karlistima nezna se ništa.

KNJIŽEVNOST

„Putovanje u sredinu zemlje” a od Žil Vernea preštampano

od pečali i od zla. Nedavno pohvataše oružnici četu razbojnikah, a razbojnici priznadoše da su oni počinili razbojstvo, za koje je obsuđen Bustakini.

Oni izrekoše pače pred sudom, da su saznali za onu osudu, kojom je zdrav i prav čovjek postradao da nemože većma. U onoj sgodi zapoviedao je četom isti vođa, koji je sad uhvaćen. Na ta priznanja pregledana je Bustakinieva parnica te je prizivno sudište u Bolonji osudom od dne 21. studenoga o. g. „ukinulo osudu proti Bustakinia te reabilitiralo njegovu uspomenu.“ U tom jest do duše nekakva zadovoljština, nu vrlo mršava.

„GLAS CRNOGORCA“, BR. 36. IZDANJE OD 24.

DECEMBRA 1873.

GODINE lja što skorije kupiti u štampa- sa roncem, a ronac im je točno DOGAĐAJI U SVIJETU riji N. Stefanovića i družine.

Na drugome mjestu koštala bi ovolika knjiga najmanje 16 gr. čar, a u nas se ona prodaje po 10 gr. čar. što jedva stiže da podmiri troškove oko štampanja.

Knjažević Danilo Petrović Njegoš

iz podlistka „Budućnosti“ izaćiće ovih dana u knjizi koja će iznijeti 21 štampani tabak. Ovo je jedno od najljepših i najkorisnijih djela čuvenog pisca francuskog Ž. Verna. U njemu se kazuju najnoviji rezultati nauke u obliku romana. Onaj koji bi se teško nakanio da pročita suhoparno naučno djelo iz oblasti geoloških študija, neće nikakva umora osjetiti čitajući ovu lijepu priču Verneovu, a naučiće iz nje toliko, koliko i iz naučnog djela. Knjiga ova zaslužuje dakle najtopliju preporuku, — pa kako nije u mnogo eksemplara štampana, to je va-

RAZLIČNOSTI

(I sa roncima moći će se odsele govoriti). Dosele nebijaše moguće sa roncima u vodi govoriti, već su se samo sporo i nesigurno na tankim konopcima mogli dodavati najnuždniji znakovi, a ljudima na površju vode nisu mogli drugo doznačiti van znakove, da ih dižu. To je bilo dakako neugodno, a ronce nijesi mogao upotrebiti, kako valja. Njeki Manleter Vinter izumio je stroj, na koji se može govoriti sa roncima. Taj stroj kušan je nedavno u luci u Katamu, i pokazao se je posve valjanim. Na veliku dubljinu govorahu ljudi s površja mora

na pitanja odgovarao. Taj stroj vrlo je sprjetan i jednostavan, te se može prikončiti za svaku ronačku odjeću.

(Slaba zadovoljština.) Ljudska pravda opet je jedan put ružno zaparala. Porotni sud u Raveni u Italiji obsudijo je god. 1867. nekoga Bustakinia zbog razbojstva. Bustakini zaklinjao se je, da nije kriv i kušao je svjedocima dokazati, da je u času čina drugđe bio, nu po nesretnim okolnostima nije uspio tim dokazom, i jedan između oštećenika uztvrdio mu je u brk da je on sam bio vođa razbojnika. Porota izreče da je ubog Bustakini, koji nije nikad prije ništa kažnjiva učinio, te pošteno i s odlikom odslužio vojničku službu, počinio razbojstvo, a sud ga obsudi na šestnaest godina u tamnicu. U tamnnci proveo je četiri godine te u početku pete preminuo

Njeki Lucato usudio se čak da reče: „Slovenski jezik nema cvatuće književnosti u opšte, a još manje tehničke.“ Na to mu je jedan domorodac iz Trsta odgovorio da su baš jedini Slaveni samostalni u svojoj književnostl, a svi drugi važniji jevropski narodi, da su priticali Grcima, da se pod njihovijem zakriljem izobraze i razviju

Njeki pariški listovi, naročito „Goloa” govore o njekakvom trstanskom pitanju. Vele, da Italija ozbiljno misli, da Trst prisvoji. Oni predstavljaju stvar tako, kao da je Njemačka naklonjena toj težnji. Šta više „Gol.“ uvjerava, da sadanje oružanje u objema zemljama navješćuje rat zbog trstanskog pitanja. Na to odgovaraju „Keln. nov.” i to po svoj prilici po naputku njemačkoga poslanika u Parizu: „Svak zna, da se Njemačka danas neoruža, nego radi samo, da svoj ratni materijal održi u dobrom stanju, ili da ga dotjera, ako neodgovara zahtjevima vremena.

(Ovo je isto što i „Goloaa” kaže.

U.) Za to ona sumnjičenja nezaslužuju pažnje. A što se tiče u opšte „trstanskog pitanja”, mislimo da možemo svakoga uvjerlti, da Njemačka— Italija neka sama za sebe govori — nikakve planove nepodpomaže, koji bi bili upravljeni protiv cjelokupnosti Austrije”.

Car njemački Vihelmo jako je obolio. Po berlinskim vijestima on se oporavlja, ali vrlo sporo.

Već više nedjelji nije izišao iz

kuće. Drugi javljaju, da mu nije ništa bolje i da mu se ušljed smrti kraljice — udovile Jelisavete stanje još pogoršalo.

- Iz Trsta pišu praškoj „Politici” o tamošnjem položaju Slavena prema talijanašima. Kaže se u članku kako su oni vazda radili da Slavene potalijane, te im, kao narodu svako pravo odricali. I u poslednjem zasjedanju tršćanskog sabora bilo je grubijeh napadaja na Slavene. Talijanaši đipahu jedan za drugijem da poreku svako pravo Slavenima i njihovom jeziku u primorju. Njeki Lucato usudio se čak, da reče: „Slovenski jezik nema cvatuće književnosti u opšte, a još manje tehničke.” Na to mu je jedan domorodac odgovorio, da su baš jedini Slaveni samostalni u svojoj književnostl, a svi drugi važniji jevropski narodi, da su priticali Grcima, da se pod njihovijem zakriljem izobraze i razviju. „Samo Grci i Slaveni, reče, imaju svoju praizvornu književnost, jer samo oni umjedoše pjesme pjevati, a da neznadijahu ni pisati ni čitati. Tijem hoću da kažem, da su samo dva pjesnička naroda u Jevropi: grčki i slovenski.

Grčki i slavenski pastiri pjevaju, pjevajući stvaraju, a ne ponavljaju ništa tuđe. U nas je samo narodno pjevanje klasično, ono nam daje ne samo jezik nego i stih, slike, duh. Kad bi vaši italijanski glavni pjesnici mrtvi bili (t.j. djela njihova) — đe bi bila književnost vaša? A da naša pjesma prestane, morao bi nestati jedan narod od 100 miliona.

I podpredsjednik Hermet, koji se iz interesa potalijanio, užasno se osramotio ovom prilikom, kad se toliko zaboravio, da izusti: „U pedeset godina ovdje neće biti Slovena i jezik njihov biće zaboravljen.” No grdno će se prevariti taj prorok.

Primorski Sloveni preživili su rimsko i vizantijsko gospodarstvo, seobu naroda, njemačku samovlast, mletačke uzurpacije, i nijesu zaboravili svoga jezika, pa će doista preživjeti pritisak tršćanske municipije.

Talijanašima mogu se sa svijem umjesno doviknuti znamenite riječi Palackove: „Vi ste budale! Hoćete slobodu, a nećete ni pošto pravo i pravičnost!” Težnje talijanaša, koji sada imaju moć u rukama, poznate su. I sama vlada treba da se stora, da spreči uzdignuće ove stranke.

Vlada mora štititi pravo Slavena, premda se talijanaški planovi moraju slomiti o čeličnost prirode Slovena i o njihovu ljubav prema svojoj narodnosti.“

(Nastavlja se)

Neđelja, 10. decembar 2023.

Oglasi i obavještenja 23

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. decembar 2023.

532

Tužnim srcem javljamo da je dana 9. decembra 2023. preminuo u 76. godini života

PREK Noja VULJAJ

Saučešće primamo u kapeli „Malesija“ 10. decembra (nedjelja) od 17 do 22 časa i 11. decembra (ponedjeljak) od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u porodičnoj grobnici u Tuzima.

Ožalošćeni: sin TONI, kćerke MARIJA i LJIZA, sestre PRETA i TEREZA, snaha ĐUSTA, snaja SUZANA, bratanić VALJBON, bratanične VERA, VIOLJETA i VALENTINA, unučad MATEO i JAKOB, unuka AGNESA, kao i bratstvo VULJAJ

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 10. decembar 2023.

530

Дана 9. децембра 2023. године упокојио се у Господу

513

Тужним срцем јављамо да је 8. децембра 2023. у 78. години преминуо наш драги

Дана 9. децембра 2023. године упокојила се

ЗОРКА Сретена ЈАЊУШЕВИЋ

ПЕРКО Јова ВУКОТИЋ

СЛОБОДАН Вукашинов МАТИЈАШЕВИЋ

Саучешће примамо у цркви Св. Николе у Кочанима 9. децембра од 14 до 16 часова и 10. децембра од 11 до 14 часова када ће се одржати опијело, а након тога сахрана у 15 часова на мјесном гробљу у Кочанима. Цвијеће се не прилаже.

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 9. децембра од 11 до 16 часова и 10. децембра од 11 до 13.30 часова када се креће за село Орах гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Цвијеће се не прилаже.

рођена МАРТИНОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 10. децембра од 10 до 13 часова када крећемо за Никшић, гдје ће се обавити сахрана на сеоском гробљу у Озринићима у 15 часова.

Ожалошћени: супруга МИЛОСАВА – БЕБА, син САША, кћерке ВЕРА, САЊА, ВЕСНА и МИЛЕВА, браћа МИЛАН, МИЛОРАД, ВУКОТА и БОЖО, сестре ЉУБИЦА И ЈЕЛКА, унучад, снахе, браћа и сестре од стричева и ујака, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричине и остала многобројна родбина МАТИЈАШЕВИЋА и БАТАКОВИЋА

Ожалошћени: кћерке МАРТА, МАРИЈА, ЈЕЛЕНА и ЂУРЂА, унучад ИРИНА, АЊА, АЛЕКСА и МИНА, снаха ДАНИЦА, братанић РАДОВАН, братаничне, сестрићи и сестричне и остала бројна родбина

558

Ожалошћени: породице ЈАЊУШЕВИЋ, МАРТИНОВИЋ и МАРСЕНИЋ

548

521

Posljednji pozdrav bratu

Posljednji pozdrav

MIODRAGU KAPIČIĆU

Bio si uvijek tu za tvog Meda. Znam da ćeš i dalje paziti na mene. Sa tobom je uvijek sve bilo posebno. Voli te tvoja sestra.

Sestra JELENA

NJEGOVAN ĐIKANOVIĆ

522

Posljednji pozdrav

DRAGAN GIGA ZINDOVIĆ

Čuvaćemo te od zaborava.

MIODRAGU KAPIČIĆU

Sestra JELENA, sestrične DEJANA, MAŠA, NIKOLIJA i zet MARKO

556

Посљедњи поздрав драгом ујаку

ПЕРКУ ВУКОТИЋУ дипломирани правник

523

Posljednji pozdrav

DRAGANU ŠAKOVIĆU

Počivaj u miru.

Породица МИЛКЕ и ЖИВКА ДОКНИЋ

Porodica pok. RANKA MUGOŠE

Posljednji pozdrav našem

Počivaj u miru.

MIJU KAPIČIĆU VESKO LAGATOR sa porodicom

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

542

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. decembar 2023.

566

Posljednje zbogom voljenom stricu

524

Posljednji pozdrav bratu

NIKOLI Vukašinovom KRUNIĆU

SLOBODANU MATIJAŠEVIĆU

RAJKU

Dragi striko, ostaćeš u mom trajnom sjećanju.

Dragi ćiko, ostali smo bez velikog oslonca i uzdanice i ništa neće biti isto bez tebe. Hvala za sve ove godine.

PEĐA OTAŠEVIĆ sa porodicom

Sinovica SONJA ĆOROVIĆ sa porodicom

561

Posljednji pozdrav

RATKO Mijatov BATAKOVIĆ sa porodicom

563

564

SLOBODANU MATIJAŠEVIĆU

SLOBODAN MATIJAŠEVIĆ

Dragom đedu, nijesmo očekivali da ćemo se sada pozdraviti sa tobom. Već nam nedostaju tvoje šale i osmijeh dobrodošlice. Čuvamo uspomene na tebe.

Ispraćam sa tugom svog životnog saputnika do ponovnog susreta, čuvaću ponosno sjećanje na tebe.

Vole te tvoja unučad: JOVANA, STEFAN, NIKOLINA, JELENA, VUKAŠIN, BOJANA i TEODORA

Tvoja BEBA

540

562

Posljednji pozdrav dragoj i dobroj ujni

SLOBODANU MATIJAŠEVIĆU

SENKI BOŽO i JADRANKA LAGATOR

Tata, učio si nas da budemo hrabri i dostojanstveni kada nam je teško. Sada nam je teško. Ali ćemo te ispratiti kako si i zaslužio, dostojanstveno.

Ponosni na tebe tvoji: VERA, SANJA, SAŠA, VESNA i MIRA 544

541

Posljednji pozdrav komšinici

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Od SLOBODANA POPOVIĆA sa porodicom

NEĐO BOROZAN sa porodicom

SENKA

Hvala ti za svu pažnju koju si nam poklanjala i ljubav koju si nam nesebično pružala.

Nikada te nećemo zaboraviti.

SENKA BELADA

537

Voljenoj babi

rava.

SENKI

Baba, hvala za svu ljubav koju si nam pružala.

Za svaki zagrljaj, za sve dane provedene sa tobom.

Uvijek ćemo te voljeti i čuvati od zabo-

Tvoje ITANA i KALINA

535

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

SENKI

Tvoji SENJA i RELJA

Porodica ĐUROVIĆ

SENKI

Tvoji NEMANJA i MATIJA

516

Draga baba

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

538

Otišla si na neko možda ljepše mjesto, ali mi smo jako tužni što neće više biti tvog toplog dočeka za nas kada se vraćamo iz škole. Mnogo ćeš nam nedostajati. Hvala ti na svemu.

Tvoji: ŽARKO, ZORKA, SENJA i RELJA 526

Posljednji pozdrav dragoj

MILORAD GOJKOVIĆ SA PORODICOM Voljenoj babi

Hvala ti za neizmjernu ljubav, brigu i požrtvovanost koju si nam nesebično poklanjala. Čuvaćemo te od zaborava.

SENKI BELADI

SLOBODANU MATIJAŠEVIĆU

Zauvijek ćemo čuvati uspomene na tvoj vedri lik. Počivaj u miru.

515

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

SENKI

SENKI

520

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BOSE, VESNA i MIRA 536

539

Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici

SENKI BELADI

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Prijatelji SAVO i BOŽANA SJEKLOĆA

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

SENKI

Odlazi među Anđele posljednji dragulj moje mnogo voljene ujčevine, moja nježna i pažljiva tetka.

Odmori svoju plemenitu i napaćenu dušu u Zdravkovom zagrljaju.

Sestrična NELA KAVAJA sa porodicom

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 10. decembar 2023.

554

Posljednji pozdrav našoj dragoj i brižnoj tetki

Sa velikom tugom i poštovanjem opraštamo se od naše

547

517

Posljednji pozdrav dragoj kumi

SENKE BELADE

SENKI Hvala ti za pažnju, ljubav i nježnost koju si nam nesebično pružala. Zauvijek ćemo pamtiti tvoj blagi lik i čuvati te od zaborava.

Počivaj u miru.

Sestrić PEĐA, snaha SANJA sa đecom

546

Posljednji pozdrav

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i podršku koju si nam nesebično pružala.

Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru.

MIĆA BOJOVIĆ sa porodicom

545

Posljednji pozdrav dragoj

Bila si i ostala temelj porodice i primjer dobrote, poštenja i časti, koji se rijetko rađa.

Hvala ti što si svojom ljubavlju, pažnjom i vedrinom obogatila naše živote i ostavila neizbrisiv trag!

Hvala ti što si me uvijek tretirala kao svoga sina, čuvaću te od zaborava i voljet ću te zauvijek!

Neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja po kojoj si čitav svoj život časno hodala.

SENKI

SENKI BELADI

Vjerovao sam i stalno hrabrio tvoje sinove da ćeš pobijediti bolest, ali smrt je bila jača. Neka tvoja napaćena duša nađe rajski mir.

Neka je vječni mir i spokoj tvoj plemenitoj duši. Čuvaćemo te u našim srcima od zaborava.

ZORAN VICKOVIĆ sa porodicom

NENO ROGANOVIĆ

BEKI, VESNA, MILO i VLATKO sa porodicom 552

Posljednji pozdrav dobroj i pažljivoj tetki

551

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

SENKI

SENKI BELADI

Svojim časnim i dostojanstvenim životom zavrijedila si poštovanje i nezaborav. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ZORAN VUJOVIĆ

Od porodice pok. PERA GLOBAREVIĆA 514

Posljednji pozdrav

SENKI BELADI

Posljednji pozdrav našoj dobroj komšinici

SENKI BELADI Bilo nam je zadovoljstvo i čast imati te za komšiju.

Počivaj u miru, draga Senka.

Porodica pok. IDA MALJEVIĆA

525

Posljednji pozdrav voljenoj sestri od strica i tetki

SENKI

Majko, nismo još svjesni da smo ostali bez najvećeg oslonca, podrške, neizmjerne dobrote i topline koja nas je snagom tvoje ljubavi okupljala. Reći zbogom nikad nije lako ali kad se zauvijek rastajemo sa majkom posebno je bolno. Ponosni na čestitost tvog življenja neizmjerno zahvalni na svemu što si nas naučila. Počivaj u miru pored tvog sina i našeg brata Zdravka.

SENKI BELADI

Senjo naša, plemenita dušo, hvala ti za poklonjenu ljubav i brigu. Živjećeš u našim sjećanjima zauvijek.

RAJKO i RAJKA

Tvoji UROŠ, DESANKA i SVETLANA MARTINOVIĆ i SANDRA STANOJEVIĆ sa porodicom 534

533

Voljena majko

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

SENKI

SENKA

Sa kim ću sada piti prvu jutarnju kafu?

Ko će mi dijeliti savjete i radovati se svakom uspjehu moje porodice?

Blagorodnice moja, putuj carstvom nebeskim, zagrli nam Zdravka i čuvajte jedno drugo gore kao što ste se čuvali ovdje. Putuj, sada te više ništa ne boli.

Zauvijek u mom srcu, i hvala ti na svemu što si uradila za nas.

Sa velikom tugom i bolom opraštamo se od tebe.

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.

Bila si nam velika podrška i oslonac.

Ponosni što smo te imali a tužni što smo te izgubili.

Tvoji SLAVKO, MARINA, ITANA i KALINA

Tvoja ćerka BILJANA, zet IVAN, unuci NEMANJA i MATIJA

557

Posljednji pozdrav

550

SENKI BELADI

Htjeli bismo pronaći riječi da vam nekako ublažimo bol, ali teško je zamisliti da takvih uopšte ima. Nijedna smrt nije na vrijeme, sve su prerane. Nijedan rastanak nije kako treba, svi su nepravedni, posebno kad ode ona koja vam podari život, formira i ukalupi srca.

Teta Senka, neka Vam je duši vječni mir i spokoj.

BILJANINE KOLEGINICE iz TOBACCO S PRESS-a sa šeficom MARIJOM

553

Posljednji pozdrav mojoj voljenoj sestri

SENKI

Smrt nikad neće prekinuti dragocjenu vezu koju smo ti i ja imale ni izbrisati teške trenutke koje smo zajedno dijelile. Tebe je bilo lako voljeti, ali će teško biti živjeti bez tebe.

Odmori svoju napaćenu dušu pored Zdravka i našega roda.

Tvoja sestra MARICA

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. decembar 2023.

509

507

TUŽNO SJEĆANJE

Godinu dana otkako nije sa nama naš voljeni

Дана 11. децембра навршавају се двије године од одласка наше вољене

10. 12. 2019 – 10. 12. 2023.

ŽELJKO CEROVIĆ

ZORAN – ČOGO ČOGURIĆ Lijepo je bilo živjeti uz tvoju ljubav i toplinu.

СЛАВИЦЕ БРКОВИЋ

Naš Tata, naš ponos i naš uzor.

Po dobru ćemo te pamtiti, s ljubavlju pominjati i od zaborava čuvati.

Хвала ти на бескрајној љубави коју си нам несебично за живота пружала. Празнина у срцу остаје док смо живи. Почивај у миру.

Volimo Te beskrajno.

Mnogo nam nedostaješ.

Tvoja sunca dva

S ljubavlju i bolom,

IVA i SAŠKA

Tvoji FILIP, VJERA i TINA

565

Prošlo je jedanaest godina od kad nisi sa nama

505

Сестра МАРИНА и брат МАРКО са породицама 560

510

Četrdeset dana od smrti mog dragog zeta

BRANKO KATNIĆ

Godine koje su prošle samo govore koliko nam nedostaješ.

Uvijek ćeš biti u našim srcima, naš

Banjori.

PEĐA, DANIJELA, MATIJA i LJILJA

Žali za tobom svastika STOJANKA VUJAČIĆ

527

Osam dugih godina je od kad nije sa nama

518

Navršava se 40 dana od smrti našeg zeta

BATA KATNIĆA

VELJKO

Uspomene na tebe će zauvijek biti u našim srcima i čuvati te od zaborava.

SAŠA, IRENA, LUKA i KRISTINA 528

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Počivaj u miru.

Zauvijek ćeš nam nedostajati.

Počivaj u miru, dobra dušo.

PORODICA

Dana 12. decembra 2023. navršava se osam godina

MILO KADIJA

BATA KATNIĆA

519

MILO Ljubov KADIJA

KRSTIĆ, DANIJELA, ANDRIJA, MAŠA i SARA KADIJA 543

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

VELJKO

RANKO Vladov MARKOVIĆ Počivaj u miru.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILO KADIJA Vrijeme prolazi, ne briše tugu.

Tvoje sestre TANJA i LJILJANA

1955–2020.

Dana 10. decembra 2023. su tri godine od kad Ranko nije više sa nama. Sjećanja na njega se ne gube.

Supruga PERSA

Porodica MARKOVIĆ

529

Ostaju samo divne uspomene provedene sa tobom.

Od BATA PEJOVIĆA sa porodicom

SJEĆANJE

Godinu dana je od kada nije sa nama

Navršava se četrdeset dana otkako nijesi sa nama

SLOBODAN KASOM

512

Vrijeme prolazi, a tuga za tobom ne prestaje. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao.

Tvoji: ZORAN, MILAN, MAJA, MILENA, VLADIMIR, MIJA, PETAR i FILIP

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 10. decembar 2023.

511

555

Dana 15. decembra 2023. navršava se četrdeset dana od kada je otišao naš

Данас је година дана од када се упокојио наш драги

MILORAD – MIŠO VUJOVIĆ PICULIN

ШПИРО Сава КУЉАЧА

Недостајеш нам као првог дана када смо те изгубили и не боли смрт, већ празнина која никад неће бити попуњена. Живјећеш вјечно у нашим срцима, а твоја чиста душа нек почива у Царству небеском.

NA SVEMU TI HVALA.

Твоја ПОРОДИЦА

TVOJI NAJMILIJI

506

GLIGOR

559

549

Tužno sjećanje na naše voljene

Prvih 40 dana bez našeg najvoljenijeg muža, oca i đeda

Tužno sjećanje na naše voljene oca

ĐURO

OTAŠEVIĆE

RADOSAVA

trideset godina

ĐEDOVIĆ

majku

RAJKA

JULIJU

šest godina i mjesec

brata

Bol ne prestaje, ali je ljubav i uspomene koje si nam ostavio nadvladavaju. Živiš dok je nas.

Sa ljubavlju i poštovanjem,

MILENKA

osam mjeseci

SLAVKA ĐEDOVIĆ, LJILJA i BEBA sa porodicama

Kroz uspomene i sjećanje živite u našim srcima.

Tuguju za vama vaši sin i brat VASKO sa porodicom, šćer i sestra LIDIJA sa porodicom

Vole te tvoji ANKA, MARTINA, MILENA, MARIJA, HANA, KALINA i NIKOLA

508

Dana 10. decembra 2023. navršavaju se četiri godine od smrti naše voljene majke

MILICE Dika GLUŠČEVIĆ rođene RAONIĆ

Draga naša mama, lijepo je bilo živjeti uz tvoju ljubav i toplinu.

Zaborav ne postoji za one koji su te beskrajno voljeli.

Tvoje kćerke MOMICA, RAJKA, BRANKA i GOCA

531

Tri godine će od smrti

VOJA Pajovog BOGOJEVIĆA

Mili moj brate, iako vrijeme brzo prolazi ne umanjuje moju tugu, bol i želju za tobom.

Nedostaje mi tvoje veliko i plemenito srce koje je bilo puno ljubavi i topline prema meni.

Volim te i čuvam od zaborava.

Tvoja sestra NOVKA sa porodicom

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. decembar 2023.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

Mali oglasi USLUGE

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah, nonstop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473367 1.

Hitno potrebna konobarica.

Tel: 066/152-162 2.

ELEKTRO usluge „Čičaz“– izrada novih i korekcija postojećih elektroinstalacija, zamjena tabli, utičnica, prekidača, ostale elektrousluge.

Tel 067-125-625 3.

Potrebna žena za pomoć u domaćinstvu u Podgorici, za dugoročno angažovanje sa punim radnim vremenom. Obezbijeđen smještaj.

Potrebno kulinarsko umijeće i iskustvo na sličnim poslovima. Plata 1000 eura.

Tel. 067/191-330 4

Neđelja, 10. decembar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 10. decembar 2023.