Issuu

OSTAVLJENI GRAD: Državne i lokalne vlasti pljevaljske Bošnjake i Muslimane prepuštile brutalnoj agresiji srpskih šovinista

D.MIJATOVIĆ

Opozicione partije oštro reaguju na najavu da će Tužilački savjet biti izabran do kraja decembra

Ratko Mladić sinonim zla - prijeti „nesrbima“ S. VASILJEVIĆ

Miloš Nikolić

Nikola Zirojević

Bojan Zeković

Fatmir Đeka

Nikolić: Izostanak širokog dogovora blokiraće put ka EU Nikola Zirojević: Činjenica da se važna pitanja rješavaju bez ikakvog pokušaja dogovora sa opozicijom govori o tome da aktuelnoj vlasti reforme koje podrazumijevaju postojanje kvalifikovane, tj. dvotrećinske ili tropetinske većine nijesu na listi prioriteta Bojan Zeković: Najava Bečića da će do kraja godine biti izabrani članovi Tužilačkog savjeta nema za cilj rješavanje institucionalne krize, već je jeftin pokušaj krpljenja parlamentarne većine koja se raspada Fatmir Đeka: Mislim da nije dobro da se važne odluke donose jednostrano. Olako donošenje važnih odluka obiće se o glavu upravo onima koji tako postupaju STR. 2. i 3.

Gostovanje srpskog „Kola“ u CNP-u otvorilo pitanje zašto na Velikoj sceni nema crnogorskih ansambala

ZLOČIN U KAFE BARU ,,STEFAN“: Policija ispituje motiv likvidacije Podgoričanina M.BABOVIĆ

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata biće zamijenjen nizom drugih pravnih akata

I mi imamo „oro“ dostojan scene nacionalnog teatra

Stopirana legalizacija, čekaju se novi zakoni

STR. 8.

STR. 13.

Ubijen Dejan Lakušić, osumnjičeni Aleksić se predao

Nakon promjene u upravi ACV-a Crna Gora izgubila članstvo u Koordinacionom komitetu Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva

Umjesto crnogorskog u rukovodstvu ECAC-a srpski predstavnik

STR. 5.

STR. 9.

Politika

Neđelja, 26. decembar 2021.

Promjene u hercegnovskom odboru DPS-a

Dejan Stojadinović novi predsjednik PODGORICA – Za novog predsjednika hercegnovskog odbora DPS-a u petak je jednoglasno izabran Dejan Stojadinović, dugogodišnji član partije. Izbor Stojadinovića na čelo Opštinskog odbora još jedan je pokazatelj unutarpartijske reforme i podmlađivanja koji se intenzivno sprovode – saopšteno je iz OO DPS Herceg Novog. - Stojadinović je predstavio

jasnu viziju rasta povjerenja i razvoja DPS-a u Herceg Novom. Obećao je maksimalan angažman i posvećen rad. Zahvalio je starom rukovodstvu na dosadašnjem radu i najavio novu sjednicu već početkom 2022. godine – navodi se u saopštenju. Stojadinović je do sada obavljao više funkcija u partiji a u dva navrata bio je i odbornik DPS-a u lokalnom parlamentu. I. K.

Stara garda LSCG razgovarala sa SDPom o eventualnom formiranju vlasti na Cetinju, odlučna u stavu

Neće sa DPS-om, Urom i Demokratama PODGORICA – Stara garda LSCG saopštila je juče da joj je, za formiranje vlasti na Cetinju, neprihvatljivo savezništavo sa DPS-om, Urom i Demokratama, dok bi dali podršku za manjinsku vlast koju bi predvodio SDP. Sastanak predstavnika Stare garde LSCG-a i OO SDPa održan je u petak veče na Cetinju. - Saslušali smo namjere SDP-a. SDP namjerava da povede razgovore sa DPSom, preferirajući sa njima mogućnost koalicione saradnje u ovom ili onom obliku. Za Staru gardu LSCG-a je tako nešto neprihvatljivo. Isključujemo svaku potencijalnu mogućnost koja bi nas odvela u savezništvo sa DPS-om. Mi čvrsto stojimo na svojim predizbornim pozicijama u kojima smo poručili da jedne želimo da

smijenimo sa pozicija višedecenijske vlasti, a da drugima ne dozvolimo da tu istu vlast preuzmu. Želimo da procesuiramo one ljude koji su odgovorni za pljačkanje budžeta naše opštine – navode u saopštenju. Kako dodaju, iz tih razloga Stara Garda LSCG-a ostaje otvorena samo za inicijativu u kojoj njihova tri mandata ne bi, kako su saopštili, poslužila za dekor nego bi bila neophodna za formiranje nove gradske uprave. - Jasno smo stavili do znanja da isključujemo mogućnost postizborne koalicije sa Demokratama i Urom, kao i da smo spremni prihvatiti, ukoliko je SDP obezbijedi, njihovu bezuslovnu manjinsku podršku novoj gradskoj upravi sačinjenoj od predstavnika SDP-a i Stare Garde LSCGa – zaključuje se u saopštenju. I.K.

Izborna konferencija pljevaljskog SNP-a

Opozicione partije oštro reaguju na najavu da će Tužilački savjet biti

Nikolić: Izostanak dog značiće blokadu evrop PODGORICA – Ukoliko se ispune najave da, bez dogovora sa opozicijom, dođe do izbora Tužilačkog savjeta, to bi značilo potpunu blokadu daljeg evropskog puta za Crnu Goru, pokušaj politizacije državnog tužilaštva i oštre kritike Evrope u odnosu na to – kazao je za Pobjedu Miloš Nikolić, poslanik i portparol DPS-a. Nikolić je podsjetio na usvajanje izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu, na osnovu kojeg je raspisan konkurs za izbor članova TS. - Potrebno je podsjetiti na ambijent u kojem je usvojen Zakon o izmjeni Zakona o tužilaštvu. Parlamentarna većina tada nije ispoštovala mišljenje Venecijanske komisije. Tada su suprotno mišljenju VK usvojili Zakon, što je naišlo na osudu naših evropskih partnera koji su relevantni za naš evropski put i nastavak pregovora. Na osnovu takvog zakona je raspisan konkurs za izbor članova Tužilačkog savjeta i došlo je do blokade izbora novog TS zbog neslaganja između Demokrata i Demokratskog fronta ko će više svojih političkih eksponenata i sebi bliskih ljudi da ubaci u Tužilački savjet – kazao je Nikolić.

POLITIZACIJA TS

Istakao je da „prisustvujemo apsurdu u kojem političke stranke gotovo javno lobiraju za svoje kandidate, čime se dovodi do nezapamćene politizacije Tužilačkog savjeta, a samim tim i državnog tužilaštva uopšte“. - Sada, kada nezapamćena, čini mi se, politička kriza vlada u parlamentarnoj većini i ukupnoj Vladi Crne Gore i odnosu Vlade i parlamentarne većine, očito je da stranke većine još jednom, rekao bih posljednji put, pokušavaju premostiti te probleme sa posljednjom kartom koju imaju a to je izbor

Saša Grbović na čelu Odbora Novi Opštinski odbor u Pljevljima ima 101 člana, među kojima

je 50 odsto novih imena. Shodno odluci Glavnog odbora juče je održana Izborna konferencija pljevaljskog odbora SNP-a, kojoj su prisustvovali predstavnici mjesnih organizacija SNPa, kao i predsjednik partije Vladimir Joković. R. P.

Nikola Zirojević: Činjenica da se važna pitanja rješavaju bez ikakvog pokušaja dogovora sa opozicijom govori o tome da aktuelnoj vlasti reforme koje podrazumijevaju postojanje kvalifikovane, tj. dvotrećinske ili tropetinske većine, nijesu na listi prioriteta Fatmir Đeka: Olako donošenje važnih odluka obiće se o glavu upravo onima koji tako postupaju Nikola Zirojević Tužilačkog savjeta – istakao je Nikolić, podsjećajući da je Evropska komisija u više navrata saopštila da je potrebno da se dođe do Tužilačkog savjeta koji je politički nepristrasan i nezavisan. - EK je više puta ukazala da se članovi TS biraju uz stabilan i širi dogovor koji ne podrazumijeva volju samo 41 poslanika, već dogovor i sa opozicijom, kako bi bile otklonjene sve sumnje u nezavisnost, profesionalnost i apolitičnost TS. Ukoliko se ispune najave koje se mogu čuti u medijima ovih dana – da dođe na ovaj način do izbora TS, to bi definitivno

značilo potpunu blokadu daljeg evropskog puta za Crnu Goru. Značilo bi pokušaj politizacije državnog tužilaštva i sigurno oštre kritike i reakcije evropskih adresa u odnosu na to – istakao je Nikolić. Prema njegovim riječima, „imamo katastrofalnu vladajuću većinu koja uvodi Crnu Goru iz krize u krizu“. - Ukoliko ovaj dogovor kako su naumili sprovedu do kraja, definitivno će Crna Gora ući u sukob sa EK i evropskim partnerima i biće blokiran naš dalji evropski put. Neophodno jeda što prije dođe do pada ove i ovakve vlade, i da se formira sta-

Fatmir Đeka

bilna, proevropska većina koja će imati kapacitet da zemlju izvuče iz nagomilanih problema. Čini mi se da smo na pragu još jednog ukoliko se ovakav TS formira – dodao je Nikolić. Nikola Zirojević, portparol Socijaldemokrata, kaže za Pobjedu da činjenica da se ovako važna pitanja poput Tužilačkog savjeta rješavaju bez ikakvog pokušaja dogovora sa opozicijom govori o tome da aktuelnoj vlasti reforme nijesu na listi prioriteta. - Ovakva najava ne predstavlja ništa novo jer dolazi od parlamentarne većine koja je više od godinu provela svađajući se

Odbor za politički sistem sjutra o Tužilačkom savjetu

Sa jučerašnje Izborne konferencije SNP-a u Pljevljima

PODGORICA – Novi pljevaljski odbor SNP-a izabran je juče, a njegov predsjednik je dr Saša Grbović – saopšteno je iz te partije.

Miloš Nikolić

Sa prošle sjednice Odbora

Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu raspravljaće o izboru članova Tužilačkog savjeta na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak. Utvrđivanje prijedloga za izbor četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika biće prva tačka dnevnog reda sjednice Odbora.

Politika

Neđelja, 26. decembar 2021.

i izabran do kraja decembra

RAZGOVOR: Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine

govora opskog puta

Prijevremeni izbori najbolje rješenje za Crnu Goru

Zeković: Jeftin pokušaj krpljenja parlamentarne većine - Najava g. Bečića da će do Nove godine biti izabrani članovi Tužilačkog savjeta, nema za cilj rješavanje institucionalne krize, već je jeftin pokušaj krpljenja parlamentarne većine koja se raspada – kazao je za Pobjedu Bojan Zeković, potpredsjednik SDP-a. SDP smatra, istakao je, da su promjene u državnom tužilaštvu neophodne, kako bismo obezbijedili vladavinu prava, što je naša i duboka unutrašnja potreba i obaveza u procesu EU integracija. Više puta smo pozivali na dijalog povodom blokade pravosudnog sistema i nudili pomoć u tom pravcu. Trgovina oko Zakona o državnom tužilaštvu, pa zatim oko članova Tužilačkog savjeta, sve suprotno mišljenju Venecijanske komisije, ne da ne doprinosi vladavini prava, već pravosudni sistem svodi na međupartijsku

trgovinu – rekao je Zeković. Prema njegovim riječima, Crnoj Gori je potreban novi VDT izabran u skladu sa Ustavom i sa legitimitetom da sprovede neophodne promjene u državnom tužilaštvu i da ključan doprinos borbi protiv organizovanog kriminala, a ne, kako je kazao, v. d. postavljen mimo Ustava i osuđen na poslušnost parlamentarnoj većini. - Mandat bez legitimiteta, dezavuisanje Ustava i normativno nazadovanje nijesu put kojim treba ići, već je, kako ponavlja i Venecijanska komisija, nepohodno doći do kandidata koji ima šire povjerenje. Zato SDP još jednom poziva na dijalog oko izbora novog VDT-a i drugih nosilaca pravosudnih funkcija, spremni da budemo dio većine za izbor kvalitetnog kandidata koji će unaprijediti rad državnog tužilaštva – istakao je Zeković.

među sobom, bez i jednog jedinog stvarnog pokušaja pokretanja dijaloga sa opozicijom. Jasno je da put kojim gospodin Bečić i svi oni iz parlamentarne većine koji stoje iza njegovih riječi idu, nije dobar put za Crnu Goru – kazao je Zirojević. Prema njegovim riječima, prosto je nevjerovatno da, recimo Demokrate, nakon svih razmijenjenih optužbi i uvreda sa DFom i Urom, baš oko Tužilačkog savjeta, sada ga sa njima mogu izglasavati. - No, to su Demokrate i to je aktuelna parlamentarna većina – kaže Zirojević.

Takav je bio i stav Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, čiji je rad naprasno i neodgovorno zaustavljen. Olako donošenje važnih odluka obiće se o glavu upravo onima koji tako postupaju – poručio je Đeka. Predsjednik crnogorskog parlamenta Aleksa Bečić kazao je u četvrtak da podržava odluku predsjednika Odbora za politički sistem Moma Koprivice da se brzo održi sjednica tog tijela na kojoj bi se utvrdio prijedlog kandidata za članove Tužilačkog savjeta. - Uvjeren sam da će Crna Gora do kraja decembra dobiti nezavisan i profesionalan Tužilački savjet – kazao je Bećić na konferenciji za novinare. Evropska komisija više puta je pozivala sve relevantne političke aktere da u konstruktivnom dijalogu obezbijede široku podršku u postupku izbora nezavisnih, politički neutralnih i stručnih članova Tužilačkog savjeta. Širi dogovor u parlamentu, međutim, o tom pitanju nije postignut. Izmijenjeni Zakon o državnom tužilaštvu usvojen je u maju ove godine, a glasanje o tom aktu opozicija je bojkotovala. Venecijanska komisija je 10. maja u mišljenju o izmjenama tužilačkih zakona ocijenila da je neophodno osigurati da Tužilački savjet ne bude politizovan preko izbora članova iz redova „uglednih pravnika“ te da izbor prostom većinom u Skupštini nije pogodan za obezbjeđenje političke neutralnosti. I. KOPRIVICA

Bojan Zeković

VLAST NEĆE REFORME

Činjenica, poručio je, da se ovako važna pitanja dogovaraju bez ikakvog pokušaja dogovora sa opozicijom govori o tome da aktuelnoj vlasti reforme koje podrazumijevaju postojanje kvalifikovane, tj. dvotrećinske ili tropetinske većine, nijesu na listi prioriteta. Svakako, poznajući matricu po kojoj vladajuća većina funkcioniše, ne bi nas začudilo da od izglasavanja Tužilačkog savjeta do kraja godine ne bude ništa. Baš kao što neće biti ni od ovih famoznih, teatralno najavljivanih zakona koje Demokrate predlažu – istakao je Zirojević. Fatmir Đeka, poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“, kazao je za Pobjedu da nije dobro važne odluke donositi jednostrano. - Mislim da nije dobro da se važne odluke donose jednostrano.

Nenad Čanak

PODGORICA - Interes ,,srpskog sveta“ je izolacionistički koncept Srbije, jer kada se ona hermetički zatvori od civilizovanog svijeta onda po njoj mogu da divljaju koliko hoće i to se preliva na region - kaže za Pobjedu Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, i ističe da se boji da će ,,Otvoreni Balkan“ biti nekakva integracija nedemokratskih režima. POBJEDA: Da li je manjinska vlada rješenje za Crnu Goru – hapse se ljudi koji su učestvovali na demonstracijama na Cetinju, pišu im se prijave...? ČANAK: Ne mislim da manjinska vlada može bilo što bitno promijeniti pogotovo bilo kakva vlada koja proističe iz sadašnjeg saziva parlamenta. Prijevremeni izbori su jedino rješenje za Crnu Goru. POBJEDA: Priča o ,,srpskom svetu“ i dalje je aktuelna u Srbiji – zašto Vučić vraća region u 90-e godine? ČANAK: Ne mislim da je to samo Vučićeva ideja ili da je ekskluzivno njegova nego da postoji čitava jedan sloj ljudi koji to radi, a propuštena je prilika da budu lustrirani poslije promjena 2000. godine. Pošto se lustracija nije desila imate situ-

aciju da Milorad Vučelić bude na čelu Večernjih novosti koje objavljuju autorski tekst popa Irineja Bulovića u kome se jedino i isključivo napadam ja zbog političkih stavova. Potpuno je jasno da je to jedna grupacija koja postoji od ranije i da je njihov interes izolacionistički koncept Srbije kakav je postojao 90-ih godina. Kada se Srbija potpuno hermetički zatvori od bilo kakvog civilizovanog svijeta onda po njoj mogu da divljaju koliko god hoće. Mislim da je to ono što je najgore jer se to onda po sistemu spojenih sudova preliva na čitav region. POBJEDA: Imamo ,,poplavu“ murala Ratka Mladića u Srbiji, ima ih i u Crnoj Gori – da li su oni putokaz kojim se kreće vlast, to je otvorena odbrana osuđenih ratnih zločinaca. Ima li kraja tome? ČANAK: Nije u pitanju sračunata akcija vlasti, ali mislim da ovi krugovi o kojima Vam govorim rade upravo na tome da naprave atmosferu u kojoj će moći da se domognu političkih položaja i pozicija unutar skupštine - na izborima koji će biti. Sa druge strane opozicija, koja malo pre-

uranjeno sebe zove demokratskom se tome ne protivi zato što ne želi da pred izbore ulazi u konflikt sa potencijalnim biračima - računajući naivno da bi oni koji su ljubitelji Ratka Mladića glasali za nekakvu opoziciju i nekakve promjene. U tom smislu je to logična stvar, ali mislim da će splasnuti poslije aprilskih izbora. POBJEDA: Kako razumijete inicijativu ,,Otvoreni Balkan“? Da li je to alternativa EU ili je to podrška migraciji jeftine radne snage, korupciji, promjeni granica...? ČANAK: Vrlo je teško u jednoj rečenici reći za ili protiv ,,Otvorenog Balkana“ – pošto ima mnogo argumenata i za i protiv oko takvog koncepta. Uvijek sam bio za mekšanje granica i ostajem pri tome i dalje, međutim, mekšanje granica se može i mora događati među državama koje unutar sebe imaju razvijene demokratske sisteme, a ne da ,,Otvoreni Balkan“ bude nekakva integracija nedemokratskih režima. U tom smislu ,,Otvoreni Balkan“ može biti i dobar i loš – u pitanju je alat kao što je ašov ili bilo što takvo - on može da okopava baštu ali i da kopa grobove. Violeta CVEJIĆ

Poslanica SDP-a poručila da bi Vlada trebalo da padne zbog svoje nesposobnosti

Vuksanović-Stanković: Jedino su uspješni u urušavanju crnogorskog identiteta PODGORICA – Vlada Crne Gore trebalo bi da padne zbog svoje nesposobnosti i svega što radi suprotno interesima države i njenih građana - kazala je juče poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković, dodajući da je ova vlada jedino uspješna u urušavanju crnogorskog identiteta. Ona je, govoreći u intervjuu RTVNK o nedavno povučenoj inicijativi opozicije za smjenu Vlade u parlamentu, kazala da nije važno da li će pasti danas ili sjutra, jer je definitivno da će ona da padne. - Samo je bila vremenska taktika. Tog dana je povučena ta inicijativa i ono što je jako važno je, da zbog načina kako se vodi politika vlade u prethodnih godinu, imate situaciju da samo jedan poslanik iskreno podržava ovu vladu. Svi ostali su protiv nje i politike koju vodi - rekla je Vuksanović-Stanković. Pitanje je, kaže, koliko će DF da trpi poniženje kao politički subjekt koji je dao podršku Vladi, iako nema komunikacije među njima. - Jedino u čemu je ova vlada uspješna je urušavanje crnogorskog identiteta. Potpuno

Draginja Vuksanović-Stanković

urušavanje sistema, država se tretira kao igračka, pojedinima kojima je prvi radni dan radnog staža parlament ili Vlada Crne Gore - istakla jeVuksanovićStanković. Prema njenim riječima, ključni elementi države su institucije i narod, pa je stoga važno poznavati instituciju u koju se dolazi da se radi.

- Kad spojite nesposobnost i neznanje imate loš rad i loše rezultate. Drugi aspekt su oni koji odlično poznaju sistem, ali ne vole Crnu Goru, koji služe zvaničnom Beogradu da se uruši Crna Gora na svaki način, da se dovede do ekonomskog i političkog sloma, da ispadne slaba i da nam treba pomoć drugih strana. Ali Crna Gora nije slaba - poručila

jeVuksanović-Stanković. Kaže da je uvjerena „da ćemo zaustaviti one koji rade u službi zvaničnog Beograda“. - Svi mi koji volimo ovu državu uradićemo sve da je vratimo na pravi put, da svojim iskrenim i patriotskim djelovanjem, sa bilo koje pozicije, damo napor da obnovimo urušene temelje građanske Crne Gore - istakla je Vuksanović-Stanković. Komentarišući budžet za narednu godinu,VuksanovićStanković smatra da je riječ o vrlo nevješto napisanom seminarskom radu koji predstavlja spisak lijepih želja za građana. - A budžet je napravljen kao da je u pitanju obesmišljavanje Djeda Mraza. Mi želimo da budemo bogati, ali moramo da imamo uslova za to. Nije Milojko Spajić izmislio povećanje zarada i penzija. Mi se u SDP-u godinama zalažemo za to - rekla je Vuksanović-Stanković. Istakla je da Crna Gora, nakon 30 godina od Jezde i Dafine, na političkoj sceni po pitanju budžeta ima Milojka i Jakova, koji nude šarenu lažu građanima. - SDP će uvijek biti za rast plata i penzija, ali ako je fiskalno realno – dodala je. R. P.

Politika / Ekonomija

Neđelja, 26. decembar 2021.

Reakcije DPS-a na medijske navode Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić demantuje državnog sekretara u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janka Odovića da se lider te partije povlači

Obaveze FZO samo za ljekove 60 miliona eura PODGORICA - Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić za CdM kaže da, po podacima koje je saopštio državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović pred poslanicima i crnogorskom javnošću da će ukupne obaveze FZO na kraju godine biti 49 miliona eura, od čega će se na dospjele obaveze odnositi 20 miliona, ne odgovaraju činjeničnom stanju. - Radi javnosti, Ministarstvu finansija je poznato da su neizmirene dospjele obaveze FZO već na dan 30. septembar 2021. iznosile oko 28 miliona eura, znači 40 odsto više od onoga što državni sekretar najavljuje za kraj godine. Obaveze do kraja godine nikako ne mogu biti manje od toga osim ako neće biti intervencije MF-a, a nijesmo čuli takvu najavu. Neizmirene obaveze u zdravstvu imaju najveći rast u zadnjem kvartalu, ali to izgleda ne žele da čuju u MF-u, zbog čega će dospjele neizmirene obaveze na kraju godine čuli-ne čuli biti najmanje 35 miliona eura, dakle gotovo duplo veće od ovog što se prezentuje javnosti - jasan je Čirgić. On je podsjetio javnost na zvanična saopštenja zdravstvenih institucija - Montefarma da će njihove obaveze na kraju godine iznositi 50 miliona eura i iz FZO gdje saznajemo da su dospjele obaveze prema privatnim apotekama 7,5 miliona eura, što znači da će do kraja godine biti veće jer u taj iznos nijesu uračunali decembarske, a vjerovatno ni novembarske fakture. Prema njegovim riječima ako saberemo samo ova dva iznosa dobijamo iznos neizmirenih obaveza samo za ljekove od minimum 57,5 miliona eura, ne uzimajući u obzir sve ostale obaveze FZO prema JZU, za

Fond za zdravstvo

Sead Čirgić

Janko Odović

bolovanja, liječenja u zemlji i inostranstvu, nedostatka sredstva za zarade i ostalo, što čini dodatnih preko 25 milliona nedostajućih sredstava. - Dakle, to je gotovo duplo više od 49 miliona eura. Prikrivanjem činjenica budžet se ne bi smio braniti i to govori samo jedno da je MF svjestan da je predloženi budžet neodrživ, a to se od javnosti i poslanika

pokušava sakriti. Takođe, državni sekretar je saopštio da nema više doprinosa, nego će se zdravstvo finansirati iz budžeta. To je, kako kaže, dobro jer je najsigurnije finansiranje iz budžeta. E upravo to nije dobro i sekretar bi morao praviti razliku između opštih i namjenskih prihoda, njihove prednosti i mane i znati da je za zdravstveni sistem upravo

najveći rizik od finansiranja iz poreza, a posebno se to odnosi za države srednjeg razvoja - jasan je Čirgić. Upozorava da, umjesto da se obezbijedi održivost zdravstvenog sistema putem doprinosa koji su stabilan izvor prihoda za FZO i traže dodatni izvori finansiranja čime bi se prevazišao jaz između raspoloživih sredstava i potreba građana za zdravstvenom zaštitom, ide se na rizičnu varijantu, a to je potpuno finansiranje iz poreza. - Naglašavam da predloženi budžet iskazuje ograničene mogućnosti MF-a, odnosno nedostatak novca i potcijenjeni budžet FZO od 70 miliona, a ne potrebe zdravstvenog sistema, što će uz postojeći rast neizmirenih obaveza značiti kolaps sistema. Očekujem da me, ukoliko navedeno nije tačno, demantuje menadžment FZO, ukoliko toga ne bude prihvatili su odgovornost za izrečeno od strane državnog sekretara - zaključio je Čirgić u izjavi za CdM. R. P.

Bogdanović: Film o odlasku Đukanovića nećete skorije gledati PODGORICA- Vijest o navodnom odlasku predsjednika Đukanovića obična je neistina i spin, u nizu onih na kakve smo već duže navikli kada je u pitanju dio medija iz Srbije, rečeno je listu Danas iz DPS-a povodom navoda da se predsjednik Crne Gore u januaru povlači sa čelne pozicije partije. Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović, kaže da „niti predsjednik Đukanović odlazi sa dužnosti, bilo državničke ili partijske, niti će se Demokratska partija socijalista povući u demokratskoj borbi za građansku državu. Za onu državu koju potkopavaju upravo snage koje plasiraju ovakve izmišljotine iz susjedstva“. Dodaje da sve postaje jasnije kada se u obzir uzme vrijeme i kontekst. -Ovdašnjoj je vlasti odzvonilo, političkim eksponentima zvaničnog Beograda sa svake strane izmiče tlo pod nogama i oni i nemaju čemu drugo trenutno da se okrenu do spinovanju. Ovakvi i slični navodi, kako kaže, ni najmanje „ne tangiraju predsjednika“. Đukanović se, ističe, uspješno oporavlja od kovida-19 i pitanje je dana kada će se vratiti državnim i partijskim obavezama u punom kapacitetu. -Poruka domaćim dušebrižnicima i njihovim mentorima iz Beograda: što se tiče odlaska predsjednika Đukanovića, taj

Ovdašnjoj je vlasti odzvonilo, političkim eksponentima zvaničnog Beograda sa svake strane izmiče tlo pod nogama i oni nemaju čemu drugo trenutno da se okrenu do spinovanju. Ovakvi i slični navodi ni najmanje ne tangiraju predsjednika - kaže Aleksandar Bogdanović film nećete skorije gledati – kaže Bogdanović za Danas. Podsjećamo, Blic je juče objavio da se predsjednik Crne Gore u januaru povlači sa pozicije lidera partije što, kako su naveli, znači da odustaje i od nove kandidature na predsjedničkim izborima 2023. -Kako stvari sada stoje, najvjerovatniji nasljednik Đukanovića na čelnoj poziciji partije koja je 30 godina vladala Crnom Gorom, biće Ivan Vuković, aktuelni gradonačelnik Podgorice. Manje je vjerovatno da to bude neko od starijih kadrova DPS-a – bivši premijer Duško Marković ili Brano Gvozdenović – piše Blic. U obrazloženju stoji da je ideja da se sačuva „zdravo tkivo“ DPS-a i „zato je veća šansa da na čelo partije dođe Vuković“. R.P.

Aleksandar Bogdanović

Ura zahtijeva uvećanje iznosa za crnogorske istraživače za oko milion eura

Konatar traži više novca za naučno-istraživački rad PODGORICA - Šef poslaničkog kluba „Crno na bijelo“ i potpredsjednik Ure Miloš Konatar tražiće amandmanski uvećanje iznosa za nacionalne naučno-istraživačke projekte, sufinansiranje naučno-istraživačke djelatnosti i stimulisanje učešća crnogorskih istraživača i naučnih ustanova u međunarodnim projektima za oko milion eura. - Konkursi za nacionalne naučno-istraživačke projekte, a koji su posljednji put realizovani 2018. godine, ključni su faktor razvoja domaćeg naučnog potencijala i predstavljaju nužni podsticaj za međunarodnu konkuren-

tnost naučne zajednice u Crnoj Gori. Sufinansiranje naučno-istraživačke djelatnosti predstavlja neophodnu podršku postizanju naučnih rezultata naših istraživača, u smislu objavljivanja naučnih časopisa, organizovanja do-

maćih i međunarodnih konferencija i učešća na njima, što je integrativni dio istraživačke djelatnosti, čiji je stabilan kontinuitet neophodno obezbijediti - navodi Konatar u obrazloženju amandmana. Dodaje da je potrebno tako-

đe stimulisati učešće domaćih istraživača u međunarodnim projektima, kao što su Horizon Europe, COST i slično, čime se, kaže, podstiče međunarodna prepoznatljivost crnogorskih istraživača i podstiče njihovo umrežavanje s inostranim nauč-

no-istraživačkim institucijama. - Svi ovi programi su od strateškog značaja za Crnu Goru, koja mora podizati svoju naučnu konkurentnost, ulagati u razvoj naučnog potencijala, njegovati međunarodnu prepoznatljivost i naročito stimulisati naučni rad

Damjanović: Kad se populisti sjete nauke Od planiranih skoro deset miliona eura ulaganja u nauku i inovacije za 2021. godinu, uloženo je skoro pa nula, saopštila je potpredsjednica Demokratske partije socijalista (DPS) Sanja Damjanović. Ona je reagovala na to što je

poslanik GP Ura Miloš Konatar podnio amandmane na budžet za sljedeću godinu. Kako je navela, sada se populističkim metodama poslanici pozicije hvataju nauke i kako kaže, „amandmanima predlažu ulaganje u nauku za 2022.

od milion eura – misleći da su pogodili domet“. - U svom, jedino što znaju, populističkom djelovanju zvanom magla, zamolila bih da ne koriste pojmove nauka, IT, inovacije i digitalizacija – zaključila je Damjanović.

mladih istraživača. Ovo tim prije što se prosjek ulaganja u nauku na nivou EU kreće od dva do tri odsto bruto društvenog proizvoda, što dovoljno govori o značaju koji se u evropskom kontekstu pridaje nauci i istraživanju, a što Crna Gora tek treba da dostigne – kazao je Konatar. U obrazloženju amandamana Kontar zaključuje da je potrebno kontinuirano uvećanje budžeta opredijeljenog za nauku i istraživanje, a da se njegovim amandmanom djeluje u tom smjeru i opredjeljuju veća sredstva, koja su u kontekstu ukupnog budžeta simbolična, ali ključna za kvalitetno funkcionisanje naučne zajednice u Crnoj Gori. R. P.

Ekonomija

Neđelja, 26. decembar 2021. PODGORICA - Promjenom na rukovodećoj poziciji u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo (ACV) i odlaskom Dragana Đurovića sa mjesta direktora Agencije Crna Gora je ostala bez članstva u Koordinacionom komitetu Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva (ECAC), u kojem je bio Đurović dok je bio na čelu Agencije. Na upražnjenu funkciju ECAC-u je , kako je Pobjedi saopšteno iz ACV-a izabran direktor Direktorata za civilno vazduhoplovstvo Srbije. Iz Agencije ipak tvrde da je Crna Gora punopravna država članica svih najvažnijih međunarodnih vazduhoplovnih institucija i da su funkcije u tim tijelima vezane za institucije, u ovom slučaju ACV, a ne za ličnosti. - Pored EUROCONTROL-a (Evropske organizacije za sigurnost vazdušne plovidbe), naša Agencija je imala i članstvo u Koordinacionom komitetu ECAC-a, u kojem je bio prethodni direktor Agencije. Promjenom na rukovodećoj poziciji u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, ovo mjesto ostalo je upražnjeno i na to mjesto je izabran direktor Direktorata za civilno vazduhoplovstvo Srbije – kazali su Pobjedi iz ACV-a.

Nakon promjene u upravi ACV-a Crna Gora izgubila članstvo u Koordinacionom komitetu Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva

Umjesto crnogorskog u rukovodstvu ECAC-a srpski predstavnik Pobjeda je, u septembru, nakon izbora Zorana Maksimovića za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo pisala da će Crnoj Gori biti oduzeta pojedina rukovodeća mjesta u evropskim vazduhoplovnim institucijama, kao i da pojedine funkcije u međunarodnim institucijama pripadaju personalno dotadašnjem direktoru Agencije za civilno vazduhoplovstvo Draganu Đuroviću

Smjene

Savjet ACV je sredinom septembra za direktora Agencije izabrao Zorana Maksimovića. On je na toj funkciji zamijenio dugogodišnjeg direktora ACV-a Dragana Đurovića, koji je takođe konkurisao za direktorsku poziciju, sa još desetak kandidata. Prethodno je Vlada 30. jula razriješila petočlani Savjet Agencije za civilno vazduhoplovstvo na čijem je čelu bio Vojin Vlahović, prije isteka mandata i na istoj sjednici donijela rješenje o imenovanju novog sastava Savjeta. Na čelu novog Savjeta ACVa je Dženan Kolić, a članovi su Dejan Stojanović, Tatjana Perović, Vladislav Vlahović i Radoje Karadžić. Smijenjeni Savjet ACV-a su činili predstavnici bivše vlasti, dok aktuelni čine predstavnici aktuelne vladajuće većine. Pobjeda je, u septembru, nakon izbora Maksimovića pisala da će Crnoj Gori biti oduzeta pojedina rukovodeća mjesta u evropskim vazduhoplovnim institucijama, kao i da pojedine funkcije u međunarodnim

Dragan Đurović

Zoran Maksimović

institucijama pripadaju personalno Draganu Đuroviću, te da će izborom novog direktora Agencije Crna Gora izgubiti funkcije u rukovodstvu ECACa i u rukovodstvu Evropske vazduhoplovne trening organizacije (JAA TO).

i operativnu pripremu letova za predsjednika države i Vlade tadašnje Savezne vlade SFRJ do rukovodioca u operativnim službama u Centru za pripremu letjenja i letačkoj operativi JAT-a. - Već i dosadašnja kvalitetna saradnja i komunikacija direktora Agencije sa svim evropskim i svjetskim vazduhoplovnim institucijama i njihovo obraćanje nama, potvrdile su uvažavanje statusa Crne Gore u svim ovim organizacijama – tvrde iz ACV-a. Iz Agencije poručuju da će sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori, kao i sigurno i bezbjedno operativno funkcionisanje svih vazduhoplovnih subjekata ostati prioritet iznad svih prioriteta u radu i funkcionisanju Agencije. S. P.

ČlanStvo u inStitucijama

Iz ACV-a je saopšteno da je Crna Gora punopravna država članica svih najvažnijih međunarodnih vazduhoplovnih institucija Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (International Civil Aviation Organization – ICAO), Evropske organizacije za sigurnost vazdušne plovidbe (European Organization for the Safety of Air Navigation – EUROCONTROL),

Međunarodne pozicije se ustupaju srpskim predstavnicima

Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva (European Civil Aviation Conference – ECAC), a u Agenciji Evropske unije za sigurnost vazdušnog saobraćaja (European Union Aviation Safety Agency – EASA) ima status člana posmatrača. - Sve navedene institucije su obaviještene o postavljenju novog direktora ACV-a i u svim tijelima ovih organizacija, što je i ustaljena praksa, novoizabrani direktor, je odmah, kao i prethodni, postavljen u privremeni Savjet EUROCONTROL-a i Upravljački

bord EASA-e, ali još uvijek bez prava odlučivanja, jer nijesmo članica Evropske unije – rekli su iz Agencije. Iz Agencije poručuju da su funkcije u tim tijelima vezane za institucije, u ovom slučaju ACV, a ne za ličnosti. - U skladu sa tim, tokom ove godine, Crna Gora je, kao država članica EUROCONTROL-a, utvrđenim sistemom rotacije, predsjedavala Stalnom komisijom EUROCONTROL-a. Svaka od 41 države članice ove organizacije ima jednogodišnje predsjedavanje, po sistemu rotacije. Odlaskom

bivšeg direktora, Crna Gora je nastavila predsjedavanje ovim tijelom do kraja ove godine – saopštili su iz ACV-a.

Čovjek iz Struke

Iz Agencije navode da je na mjesto direktora ACV-a nakon 12 godina došao ,,čovjek iz struke, inženjer za vazdušni saobraćaj, koji uz to posjeduje i prethodna menadžerska iskustva“. Iz Agencije je saopšteno da je direktor Agencije Zoran Maksimović, skoro tri decenije dug radni vijek proveo u vazduhoplovstvu, na odgovornim pozicijama od inženjera za stručnu

CEDIS i Srednja elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić“ iz Podgorice potpisali ugovor o poslovnoj saradnji PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Srednja elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić“ iz Podgorice potpisali su Ugovor o poslovnoj saradnji sa ciljem obavljanja prakse učenika, čime će se omogućiti unapređenje praktičnog dijela nastave na smjeru elektrotehničar energetike, saopšteno je iz CEDIS-a - Prije četiri godine u našoj školi je počelo da se realizuje sedam novih modularizovanih programa među kojima je i elektrotehničar energetike. Ono što je specifično za obrazovni program na energetici jeste da je realizacija praktične nastave izuzetno teška. Iz

Stvaraju bolje mogućnosti za buduće energetičare toga razloga nam je od velikog značaja saradnja koju smo ostvarili sa CEDIS-om i od velike nam je važnosti što smo uspjeli da sve učenike trećeg i četvrtog razreda dovedemo u Centar za obuku da obave praktičnu nastavu – kazala je Milanka Stanišić, v. d. direktorice Srednje elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“. Izvršni direktor CEDIS-a Vla-

dimir Čađenović kazao je da je ugovor sa SEŠ „Vaso Aligrudić“ još jedan način da kompanija doprinese boljem razumijevanju energetike kod mladih ljudi i pruži podršku obrazovnom sistemu Crne Gore. - Priželjkujemo da ćemo ovakvim vidom saradnje promovisati energetiku i pomoći da se narednih godina upisuje više đaka na taj smjer. Mi imamo

Službu za unapređenje specijalističkih obuka koji sa savremenim Centrom za obuku koji zadovoljava sve potrebe praktične nastave kakva se zahtijeva na smjeru elektrotehničar energetike – kazao je on. U saopštenju se navodi da u CEDIS-ovom Centru mladi ljudi mogu vidjeti i isprobati, uz pomoć stručnog kadra, sve ono što su teorijski u školi naučili.

U Centru za obuku već je otpočeto sa praksom, a prema riječima Marine Braletić, nastavnice energetike i automatike u SEŠ„Vaso Aligrudić“ dosad je prakse bilo malo za smjer elektrotehničar energetike. Naglasila je kao veoma značajno da će, kroz praksu, djeca vidjeti uživo sve ono što uče iz knjiga a što je izuzetno važno za ono što ih čeka sjutra prilikom zaposlenja ili

prilikom nastavka školovanja. - Ono što očekujem kao najveći rezultat ove saradnje je veća zainteresovanost djece za smjer Elektrotehničar energetike. Ta zainteresovanost je opala u posljednjih nekoliko godina i mi moramo učiniti sve da svijest društva podignemo na veći nivo i da djeca shvate da je energetika budućnost razvoja cijelog svijeta – kazala je ona. Kako navode iz CEDIS-a, ugovor sa Srednjom elektrotehničkom školom „Vaso Aligrudić“ je jedan od vidova društveno odgovornog poslovanje te kompanije, koje je sastavni dio korporativne politike i poslovne strategije. r.P.

U fokusu

Neđelja, 26. decembar 2021.

OSTAVLJENI GRAD: Državne i lokalne vlasti pljevaljske Bošnjake i Muslimane prepuštile brutalnoj agresiji

Ratko Mladić – sinonim zla – pr PLJEVLJA – Erupcija klerofašizma koji Crnu Goru izjeda skoro dvije godine, a čija ideologija je i institucionalizovana od avgusta 2020. kada je vlast u našoj zemlji preuzela politika ustoličena u Crkvi Srbije, najteže je, čini se, pogodila Pljevlja – grad na tromeđi u kojem Bošnjaci i Muslimani još od ratnih devedesetih prošlog vijeka žive u maltene svakodnevnom strahu hoće li biti napadnuti i prinuđeni da bježe – sa svog ognjišta, iz svoje domovine... Prethodna državna vlast je kalkulisala, ograničeno reagovala na fašističke istupe pojedinaca i pokušavala da na taj način održava „mir u kući“.

GRAFITI, NAPADI, STRAH...

Nijesu 2020. poslali jasnu poruku klerofašistima da ikonografija kojom su oslikavali Pljevlja nije prihvatljiva i da je – kažnjiva. Ćutali su i dozvolili da se pred kućama pljevaljskih Bošnjaka i Muslimana crtaju krstovi sa četiri S, da grad „ukrašavaju“ grafitima četničkog vođe Draže Mihailovića, da sportska igrališta prefarbaju u boje srpske trobojke, kao i potporne zidove na prilazima naselja gdje žive Bošnjaci i Muslimani... A onda od 30. avgusta 2020 – „Selite se Turci“, „Nož, žica, Srebrenica“, „1992“ – samo su neki od grafita koji su preplavili Pljevlja. U novembru je u centru grada brutalno fizički napadnuta regionalno poznata građanska i mirovna aktivistkinja Sabina Talović, na koju je nasrnuo samoprozvani četnik Zorislav Leković zvani Zenga, a posljednjih dana po pljevaljskim fasadama osviće grafit Ratka Mladića, jedan od njih i na zgradi u kojoj „stanuje“ pljevaljsko komunalno preduzeće Čistoća... I tada i danas lokalna vlast u ovom gradu, koja je „u rukama“ Demokratske partije socijalista, ne reaguje. - Problema naravno da ima i neki su probuđeni na najrigidniji mogući način. Određena primitivna iskazivanja pripadnosti određenoj nacionalnoj zajednici su sada na snazi. Ne samo sa srpske strane, nego i sa bošnjačke se na isti način profiliše... E, sad da li jednih ima 90 ili 80 odsto, a drugih 10 ili 20 odsto, pa se to malo više vidi ili malo više ne vidi, to je druga stvar – kaže za Pobjedu

predsjednik Opštine Igor Golubović. On ne primjećuje da njegovi sugrađani Bošnjaci i Muslimani mjesecima žive u strahu da im se mogu ponoviti devedesete godine prošlog vijeka. - Ono što ja kao Pljevljak iz nekoliko generacija mogu da vidim je sinusoida života u Pljevljima koja je bila sa nekim velikim amplitudama u septembru i oktobru prošle godine i koja se polako smanjuje. Mi dolazimo u neku ravnotežu – njegov je doživljaj života u Pljevljima. Neko, kaže on, iz nekog razloga, probudi i malo zatrese tu sinosuidu. U taj kontekst stavlja i grafit „Ratko Mladić“, uz konstataciju da nije bilo na gradskom komunalnom preduzeću da ga uklone sa svog zida. Pravda se da ovo opštinsko preduzeće u privatnoj zgradi iznajmljuje taj prostor i da nemaju ovlašćenja da diraju bilo što na fasadi?! Priznaje da zaposleni možda jesu mogli kupiti kantu „jupola“ i prekrečiti grafit... Ali, to im nije obaveza, već je to, prema njegovom viđenju, isključivo u nadležnosti – uprave zgrade?! A kad za shodno nije našla lokalna vlast, odlučio je da reaguje Pljevljak Mirsad Đurđević. Klerofašistima koji pišu poruke mržnje sugrađanima odgovorio je javno – istinom i dopisao činjenicu ko je Ratko Mladić – „presuđeni ratni zločinac“. Sve je zabilježio kamerom i objavio na društvenim mrežama. - Čisto radi istine! Samo da pozdravim Igora Golubovića, gradonačelnika Pljevalja, kao i opštinske nadležne službe i organe, bivšu i buduću vlast, kao i solo fašiste... čisto radi istine, kad pišete, pišite istinu – poručio je ovaj hrabri Pljevljak. Klerofašisti su uzvratili poslije nekoliko dana i, sakriveni mrakom, sprejem preprskali to što je Đurđevićev dopisao na zidu i još nacrtali krst sa četiri S. Ime ratnog zločinca Ratka Mladića je i dalje na zidu... Predsjednika Opštine Pljevlja raduje što je Đurđević odgovorio autorima sramnog grafita i „što napokon i druga strana iskazuje svoje mišljenje“?! Ne brine ga što su on i ostali nadležni u gradu prepuštili građanima da se sami brane od brutalnog govora mržnje kojem su izloženi. - Ratko Mladić je osuđeni ratni zločinac i jedna sramota srpskog naroda, kome i ja, na neki način,

NIJE IM OBAVEZA DA PREKREČE GRAFIT: Službeno vozilo prvog čovjeka opštine parkirano ispred dorađenog „Ratko Mladić“ grafita na zidu kancelarija opštinskog

pripadam. Pisanje grafita po zgradama koje su privatno vlasništvo je slobodna volja građana, takođe i odgovor na taj grafit je slobodna volja. Raduje me što smo konačno dobili odgovor druge strane – kaže Golubović. Na pitanje smatra li opasnim to što lokalne i državne vlasti prepuštaju građanima da oni rješavaju ono što bi trebalo da riješe institucije kaže – „apsolutno – ne“ i vjeruje da je sve to „proces sazrijevnja“ društva.

MUK VLASTI

Za razliku od prvog čovjeka grada, građanski aktivista i predsjednik NVO „Husein paša Pljevlja“ Denijal Geljić je i te kako zabrinut zbog ovih događaja i upozorava da strpljenje ima granice. - Nemojte testirati ljudima strpljenje. Ne znamo koliko mogu

Problema naravno da ima i neki su probuđeni na najrigidniji mogući način. Primitivna iskazivanja pripadnosti određenoj nacionalnoj zajednici sada su na snazi. Ne samo sa srpske strane, nego i sa bošnjačke se na isti način profilišu – kaže za Pobjedu predsjednik Opštine Igor Golubović, koji ne primjećuje da njegovi sugrađani Bošnjaci i Muslimani mjesecima žive u strahu da im se mogu ponoviti devedesete godine prošlog vijeka da izdrže – njegova je poruka i lokalnim i državnim vlastima. Zabrinjava, ističe on, što su „lokalne vlasti uvijek, ali uvijek bile nekako pasivne u rješavanju bilo kojeg problema Pljevljaka“. - Moraju da shvate da ako si predsjednik opštine moraš biti predsjednik svih građana, moraš se ponašati kao domaćin u jednoj kući – naglašava Geljić.

Geljić: Iskoristiti potencijal SPC Ključnu ulogu u suzbijanju nacionalističkih tenzija u Pljevljima, prema mišljenju Denijala Geljića, mogla bi da odigra Crkva Srbije. - Treba iskoristiti potencijal koji ima Srpska pravoslavna crkva. Ona ima tu moć i snagu da te ljude kanališe. Onog momenta kada su odlučili da brane svoja prava izveli su hiljade ljudi. I mogu i sada da im kažu: „Nemojte da iko pravi međuvjerske, međunacio-

nalne probleme“ – naglašava Geljić. Dodaje da je u Pljevljima „svakog Božića, svake Badnje večeri, godinama običaj, kao i za Srpsku novu godinu, da kolone automobila, sa sirenama prolaze kroz bošnjačke mahale, uz nacionalističe pjesme i poruke: „nož, žica, Srebrenica“. - Crkva može da pošalje poruke mira i tolerancije i da se ta praksa prekine – dodaje on.

ČEKAJU OD DEVEDESETIH DA DRŽAVA REAGUJE NA FAŠIZAM: Denijal Geljić

Umjesto toga, dodaje naš sagovornik, Golubović „jednostavno ignoriše“ te događaje. - On ćuti, a ćuti i državna vlast, dok narod ispašta – konstatuje Geljić. Podsjeća da Bošnjaci i Muslimani u Pljevljima strpljivo, još od devedesetih godina, čekaju da država adekvatno reaguje na fašizam, ali uzalud. - I ne može više da se trpi, da se ćuti kad sve to već prelazi u poniženje. Došli smo do situacije kada neko nasred ulice uhvati jednu Bošnjakinju za vrat?! To je već crvena linija koja se ne prelazi, to su slike koje su se mogle vidjeti u Srebrenici. To su slike koje ne smijemo da dozvolimo – da neko pod zastavom fašističke, četničke organizacije šeta slobodmo gradom i da to tužilaštvo ne primjećuje, odnosno da konstatuje da u tome nema elemenata krivične odgovornosti. I to je dalo elan za buduće događaje. Treba li nečija krv da padne da bi država i Opština krenule u rješavanje tih problema – pita Geljić. Kategoričan je da sve događaje

u Pljevljima i Crnoj Gori treba da istraži i „državna bezbjednost, da vidi postoje li četnički pokreti, koliko su organizovani, što rade“... - Ako bismo mi Bošnjaci počeli da ispisujemo „Hamas Pljevlja“ po zidovima, mislite li da specijalne antiterorističke jedinice ne bi pokrenule racije po bošnjačkim kućama – konstatuje Geljić, uz podsjećanje da je godinama javnost zasuta porukama raznih ekstremističkih grupa koje se javno deklarišu kao četničke. Nejasno mu je da se niko nije zapitao da li je to neki radikalni hrišćanski pokret. - Lako nam je bilo ranije reći: „Ovo je vehabizam i neki terorizam“ – kategoričan je Geljić, koji oštro kritikuje i Bošnjačko nacionalno vijeće koje je, kaže, zakazalo po svim pitanjima i povodom svih dešavanja u Pljevljima, ali i cijeloj Crnoj Gori. Ideologije koje su, smatra on, bile koliko-toliko „zamrznute u prethodnom periodu osjetile su pravi momenat i sada po Pljevljima nekažnjeno rade što hoće“.

U fokusu

Neđelja, 26. decembar 2021.

i srpskih šovinista

rijeti „nesrbima“ Napad na Sabinu Talović – sramota Pljevalja Predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović ogorčen je zbog napada na građansku aktivistkinju Sabinu Talović, ističući da je to sramota Pljevalja. - Poštujemo sve to što ona radi i podržavamo njen građanski aktivizam. Ona je prava predstavnica građanskog društva i neko ko želi da pomogne zajednici. To što joj se desilo je za svaku osudu, ali taj čovjek godinu dana šeta Pljevljima i postoje državni organi koji je trebalo da reaguju i da se bave njim – kaže Golubović. Na naše pitanje da li je upozoravao policiju da reaguje, kategoričan je da to nije njegov posao. - Nema šta ja njih da upozoravam kad on svaki dan provocira na isti način – dodaje on. Emir Pilav kaže da je Talović zbog svog aktivizma, još od devedesetih godina, kada je preživljavala golgotu, „mnogim ljudima žulj“. - Zato što ona ne dozvoljava da se Pljevlja pretvore u ono što oni žele – ističe Pilav.

je, takođe, insistirao na anonimnosti. Dokle podjele idu, dodaje on, samo za sebe govori to da su u gradu „i kafane podijeljene“. - Rijetko u kojoj kafani ćete vidjeti da je tu mješavina... Pravoslavci u jedne, Bošnjaci u druge. Tu se sve zna, gdje ko sjedi – kaže on.

KONTINUITET EKSTREMIZMA

Parking servisa u Pljevljima

- Neka nam kažu: „Prepušteni ste sami sebi“, pa da se mi sami branimo. Ovako, mi se konstatno oslanjamo na državu, na institucije da će oni riješiti te probleme da ne eskaliraju u nasilje – kaže Geljić. Za razliku od njega, nekoliko Pljevljaka i Pljevljakinja koje smo sreli, a koji su željeli da ostanu anonimni, koji su se izjasnili kao Srbi i Srpkinje, tvrde da u njihovom gradu nije narušen međunacionalni sklad i međuvjerska tolerancija, te da Bošnjaci i Muslimani nijesu meta. Tvrde da takav ambijent „proizvode političari i naduvavaju mediji“. - Ovdje je život normalan. Ništa se nije promijenilo. Imam prijatelje Muslimane i oni ne misle da su ugroženi – kaže jedan od tih Pljevljaka. No, ekipa Pobjede, nije naišla na Bošnjake i Muslimane koji misle da je život u Pljevljima bez nacionalnih tenzija. U jednoj kafani sreli smo dvojicu starijih Pljevljaka, po nacionalnosti Bošnjaka. Kažu da u gradu od devedesetih ništa više nije isto, a da se od avgusta 2020. situacija dodatno pogoršala. - U komunizmu smo ovdje živjeli zajedno i nijesmo znali ko je ko, niti se to gledalo. Kako je počeo rat u Bosni krenule su podjele i sada je to na nekom vrhuncu. Imam 75 godina i osjećam se neprijatno. Daj Bože da se ovo popravi. Mnogo je teško. Narod je podijeljen. Kad su litije bile teško je bilo. A ovi grafiti, to je već nama nešto na što smo navikli – priča ovaj Pljevljak koji

Da Pljevlja nijesu siguran grad za sve svoje građane potvrđuje i Emir Pilav koji je sa svojim ocem bio žrtva klerofašističkog orgijanja u septembru 2020. godine kada je u jednoj kafani na njih nasrnula grupa muškaraca iz kolone automobila koja je slavila izbornu pobjedu. Ističe da sve to što se dešava u Pljevljima nijesu „anomalije koje su nastale promjenom vlasti na državnom nivou“, već da je „ta promjena napravila to da je pritisnuto ‘crveno dugme’ kod ultra ekstremnih desničara da se aktiviraju“. - I sada sve ono što su godinama trpjeli i skrivali eskalira i pokazuju se u punom svjetlu – kategoričan je on. Poražavajuća je činjenica, prema njegovim riječima, što među tim ekstremistima ima ljekara, profesora, političara... Upozorava i da su mnogi, poslije 30. avgusta „zamijenili dresove“. - I sada oni koji su po Pljevljima bili navodno za Crnu Goru, sada se užasavaju na pomen zastave, himne, države – dodaje Pilav. Šikaniranja, maltretiranja i nasilja je, tvrdi on, mnogo više nego što se o tome govori. Žrtve je, kaže, strah da pričaju, jer država i lokalna vlast su bez reakcije. - Razgovarao sam sa političarima koji su ovdje dolazili prošle godine poslije septembarskih događaja i svi su oni bili puni obećanja: „Evo vidjećete, biće sad bolje, promijenićemo mi to“. Ništa nijesu uradili – kategoričan je Pilav. Priča da ga je zaboljelo kada mu je prošle godine, jedan od lidera nove crnogorske vlasti Dritan Abazović, u neformalnom razgovoru rekao kako tenzije dižu i pišu grafite ljudi iz bivše vlasti. - Možda to u nekim slučajevima može biti istina. Ali mene i mog oca napala su dva momka i jedan stariji čovjek koji su iz De-

mokratskog fronta. Pred kuću nam je dolazio čovjek čiji je brat funkcioner Demokrata. Jesu li to DPS-ovci? Mi se u Pljevljima znamo. Ko je ko i ko je u kojoj partiji – dodaje on. Kaže da se mora istaći i da među eksponentima aktuelne vlasti ima onih koji ne podržavaju klerofašističko nasilje po Pljevljima, naglašavajući primjer lidera lokalnog SNP-a Buda Tanjevića. Ističe da i mnogo sugrađana, pravoslavaca, daje podršku Bošnjacima i Muslimanima, navodeći da su njemu i njegovoj porodici pomoć prošlog septembra ponudili „prve komšije – Srbi“. I drugi sagovornici Pobjede ukazali su na svijetle primjere sugrađana koji se oštro protive politici klerofašizma i posebno ukazuju na aktivizam Radana Raičevića i Luke Pejovića. Pilav je ogorčen na odnos lokalne vlasti koja, kaže on, uporno ćuti. - Ćuti predsjednik Opštine, kao što su ćutali i njegovi prethodnici. Svi oni balansiraju. Nečinjenjem, možda, prave situaciju da sjutra promijene političku stolicu. A trebalo bi da štite sve građane, jer možda baš za tu njihovu stolicu sjutra budu zatrebali glasovi Bošnjaka i Muslimana u Pljevljima, a neće ih dobiti – poručuje Pilav, koji je kategoričan da bi sve bilo drugačije „da je u prethodnih 30 godina bilo volje i želje da se stane na put fašizmu u Crnoj Gori“. I aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović smatra da državna vlast nije učinila dovoljno da riješi „odrđene društvene pojave“. - Mi smo društvo koje se bavi gašenjem požara i društvo koje ne prepoznaje društvene pojave koje traže strateški odgovor – ističe on. Zamjera državnim vlastima i što nijesu učinile mnogo da Pljevlja integrišu u Crnu Goru. - Pljevlja su dio Crne Gore, kao i Cetinje, Kotor, Podgorica. Pljevlja su dio Sandžaka i ovdje su se Crna Gora i Srbija preplijetale vjekovima, kao i Turska. Ovdje su nacionalni odnosi, na neki način, jedinstveni. Ne možete graditi crnogorsku istoriju, naciju, kulturu, sport ako ne uključite sve crnogorske gradove, a Pljevlja su isključena iz mnogih događaja – kategoričan je on. Pljevlja su, žali se, godinama ko-

NE PADA SNIJEG DA POKRIJE BRIJEG...: Pljevaljsko naselje Guke u septembru 2020. (gore) i decembru 2021. (dolje)

MNOGI SU U OVOM GRADU ZAMIJENILI DRESOVE: Emir Pilav

rišćena kao resurs Crne Gore i sve drugo što se dešavalo u tom gradu je zanemarivano. - I to je jedan od razloga zašto se u jednom trenutku probudio srpski nacionalni osjećaj – uvjeren je predsjednik pljevaljske opštine. Smatra da kad ljudi budu zadovoljniji, kad budu imali bolje plate i bolje uslove za život, biće prevaziđene i nacionalne teme. - Korupcija, nepotizam, političko zapošljavanje su gorivo da ispliva nacionalizam – ističe on. Ne zna zašto su pljevaljskim klerofašistima meta Muslimani i Bošnjaci, isto kao što nema odgovor ni na pitanje zašto za njegove sugrađane islamske vjeroispovijesti nema mjesta u preduzećima kojima gazduje država, a na čijem čelu su sada predstavnici nove vlasti. Čuo je da je u Rudniku uglja, na čijem čelu je lider lokalnog Demokratskog fronta Milan Lekić, prethodnih mjeseci zapošljeno više od 420 osoba, među kojima je samo jedna koja

ne pripada pravoslavnom korpusu. - Rudnik je državno preduzeće i na koji način oni primaju radnike to će oni objasniti kada ih bude pitala država. Da li su zaposlene birali po nacionalnoj pripadnosti ja ne znam, ali ako je to što kažete tačno, a čuo sam i ja, ne bi trebalo da je bitno da li su Srbi, Musliman, Crnogorci ili Bošnjaci, već da li oni trebaju tom preduzeću ili ne. Ne osjećam potrebu da na tu temu razgovaram sa Lekićem. Dok god Rudnik uglja završava obaveze prema Opštini, nemam potrebu da razgovaramo o njihovim poslovima – zaključuje Golubović. Pobjeda je namjeravala da čuje od Lekića da li je tačno da u njegovom mandatu posao u ovom preduzeću mogu dobiti samo pravoslavci, odnosno, isključivo oni kandidati koji imaju „litijašku potvrdu“, ali nije odgovorio na pozive i poruke. Vremena za našu ekipu nije našao ni lider lokalnog SNP-a

NIJE ADRESA ZA RJEŠAVANJE NACIONALNIH TENZIJA U GRADU: Igor Golubović

Budimir Tanjević. Dok političari, uglavnom, ćute na klerofašistička „orgijanja“ u Pljevljima – iz ovog grada mladi odlaze. Na put se sprema i Emir Pilav koji je to odlučio u septembru prošle godine. Bolji život potražiće u Njemačkoj. Tamo je našao posao, težak, ali svom djetetu koje čeka, ne želi da raste u ovakvim Pljevljima. - Dešavanja poslije izbora bila su kap koja je prelila čašu. Nije to bijeg. Samo želim da djetetu da odrasta u zemlji koja će mu pružiti sigurnost koju ja nemam u mojoj državi – kaže on. Iz Pljevalja su u posljednjih svega dva mjeseca u inostranstvo otišla čak 23 njegova druga. - A koliko ih je za koje ne znam. Ostavljaju sve i idu za boljim životom, kao što i ja moram da idem. Sa ovakvim političarima i shvatanjima nema budućnosti, Pljevlja su izgubljena ko zna do kada – zaključuje ovaj Pljevljak. Kaćuša KRSMANOVIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆ

Društvo

Neđelja, 26. decembar 2021.

Haos u urbanizmu se nastavlja: Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata biće zamijenjen nizom drugih pravnih akata

Stopirana legalizacija, čekaju se novi zakoni

Prema zvaničnim podacima Ministarstva do decembra prošle godine predato je 52.303 zahtjeva za legalizaciju, bilo je obrađeno 45.000 zahtjeva i legalizovano 1.185 objekata. Ove godine predato je još samo 1.700 zahtjeva, što dovoljno govori o zainteresovanosti građana za ovaj proces PODGORICA - Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, kojim je započet proces legalizacije bespravnih objekata, biće zamijenjen sa nizom zakona koje priprema Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Prema zvaničnim podacima Ministarstva do decembra prošle godine predato je 52.303 zahtjeva za legalizaciju, bilo je obrađeno 45.000 zahtjeva i legalizovano 1.185 objekata. Ove godine predato je još samo 1.700 zahtjeva što dovoljno govori o zainteresovanosti građana za ovaj proces. Kako su kazali Pobjedi pristupilo se izradi nacrta zakona o legalizaciji bespravnih objekata, kao i niza drugih koji se tiču pitanja od značaja za planiranje prostora i izgradnju objekata, kao što su uslovi za vršenje djelatnosti u oblasti izgradnje objekata, uloga Inženjerske komore u sistemu, i dr. - Do donošenja novih zakona legalizacija se obavlja po važećem zakonu - kazali su Pobjedi iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizama dodajući da će dosadašnji zakon biti podijeljen u nekoliko zakona, a biće donešen i poseban akt kojim će se propisati status Inženjerske komore.

Konsultacije

Navode takođe da je tokom jula i avgusta tekuće godine sproveden postupak konsultovanja zainteresovane javnosti u vezi sa izradom nacrta zakona, u skladu sa odredbama Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, čiji su rezultati ukazali na značajne probleme u sprovođenju zakona i neophodnost promjene značajnog broja odredbi važećeg zakona. - Radna grupa za izradu nacrta zakona forimirana je rješenjem ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od 31. avgusta ove godine, u čijem su sastavu predstavnici Ministarstva

Nelegalna gradnja na periferiji Bara

Svetlana Jovanović

Zajednica opština Crne Gore predložila pojednostavljenje procedure Zajednica opština Crne Gore, čiji su predstavnici u radnoj grupi za izmjenu zakona, predložila je da se pojednostavi legalizacija, uvedu nakande za korišćenje prostora i vrati nadležnost lokalnih samouprava u izradi i donošenju lokalnih

i Zajednice opština Crne Gore - kazali su iz MEPG. Kako su objasnili rad na izradi nacrta zakona je intenzivan i obuhvata: kontinuiranu analizu primjene postojećih zakonskih rješenja, izradu nacrta zakona, analizu uporednih rješenja u ovoj oblasti, prevashodno rješenja zemalja u okruženju (Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija), i konsultativne sastanke i intenzivnu saradnju povodom izrade nacrta zakona sa predstavnicima Inženjerske komore Crne Gore, predstavnicima Univerziteta Crne Gore, nevladinim udruženjima koje se bave oblastima planiranja prostora i izgradnje objekata, kao i saradnja sa nadležnim organima. - Usvojen je koncept izrade posebnih zakona i to: poseban zakon kojim će se definisati uslovi i postupak legalizacije bespravnih objekata, poseban zakon kojim će se definisati uslovi za obavljenje djelatnosti u oblasti planiranja prostora i izgradnje

planskih dokumenata. Odbor za prostorno planiranje Zajednice opština je u junu ove godine pripremio inicijativu za izmjenu ovog zakona, a na osnovu prikupljenih iskustava u primjeni ovog zakona u lokalnim samoupravama.

objekata, poseban akt kojim će se propisati status Inženjerske komore Crne Gore, dok će se oblast planiranja prostora i izgradnje objekata (kao funkcionalno povezane oblasti), definisati istim zakonskim tekstom. Pitali smo koje će biti olakšice vlasnicima bespravnih objekata i koje to povoljnosti nudi nacrt zakona. - Nacrt zakona o legalizaciji bespravnih objekata je u fazi izrade. Postojeća zakonska rješenje svakako predviđaju različite olakšice vlasnicima bespravnih objekata. Naime, dat je zakonski osnov za umanjenje iznosa naknade za urbanu sanaciju, predviđena mogućnost plaćanja naknade na rate na period od 20 godina za objekte osnovnog stanovanja i na 10 godina za ostale objekte. Rješenja će se predlagati imajući u vidu stanje u prostoru i naravno zakonsku regulativu koja definiše odnose u oblasti izgradnje objekata navode iz MEPG.

Poseban zakon će definisati djelatnosti u oblasti planiranja i izgradnje Iz Ministarstva ekologije i prostornog planiranja istakli su da se radi na izradi posebnog zakona koji će definisati uslove za obavljanje djelatnosti u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata. - Prilikom izrade ovog akta ostvarili smo sarad-

nju sa Inženjerskom komorom i u toku su konsultacije sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta, u vezi sa priznavanjem profesionalnih kvalifikacija, koje se dijelom odnose i na ove profesije, a u cilju iznalaženje najboljeg rješenja - kazali su iz MEPG.

Po važećem zakonu, kako su dodali, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji se nalazi na ortofoto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama, važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donijetog shodno zakonom propisanoj proceduri. - Ali ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka - kazali su iz MEPG dodajući da će se nakon rješavanja prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa postupci nastaviti.

KoMPleKsan PRoces

Do sada, kako navode iz MEPG, na osnovu podataka dobijenih od jedinica lokalne samouprave, do oktobra ove godine predato je preko 54.000 zahtjeva za legalizaciju objekata, obrađeno je preko 48.000 zahtjeva dok je donijeto 2.142 rješenja o legalizaciji, odnosno legalizovano objekata. - Razloga za to je više. Prije sve-

ga mnogi zahtjevi su podnijeti sa nepotpunom dokumentacijom, odnosno u 38.000 predmeta je tražena dopuna dokumentacije. Takođe u preko 7.000 predmeta donijeta su rješenja o prekidu postupka iz razloga zakonom propisanim i to: ako objekat nije izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta ili ako nijesu riješeni imovinskopravni odnosi na zemljištu - ističu iz MEPG. Prema prikupljenim podacima, dodaju, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno naknade za urbanu sanaciju. - U budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 4.603.041,82 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 6.948.326,20 eura. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta može da se se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina - naglašavaju iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Iako je po njihovim riječima napravljen veliki pomak do kada će teći cijeli proces legalizacije bespravno izgrađenih objekata zavisi od niza faktora. - S obzirom na ukupnu situaciju smatramo da je do sada učinjen veliki pomak u legalizaciji bespravnih objekata a posebno imajući u vidu broj predatih i obrađenih zahtjeva. Međutim postoje i razlozi za nezadovoljstvo, prije svega, zbog nerazumijevanja značaja procesa kako od strane samih vlasnika bespravnih objekata tako i od institucija koje su nadležne za sprovođenje pojednih procedura neophodnih za efikasnije sprovođenje postupak. Značajne ingerencije u postupku legalizacije, pored jedinica lokalne samouprave koje i sprovode procedure, ima i Uprava za katastar i državnu imovinu, koja vrši poslove upisa objekata u katastar nepokretnosti i nadležna je za publikovanje orto-foto snimka - smatraju iz MEPG. Budući da se radi o dugoročnom i veoma kompleksnom procesu, koji zahtjeva uključenost i punu angažovanost velikog broja subjekata, iz Ministarstva smatraju da je potrebno uložiti značajne napore od strane svih učesnika

da bi isti dao pozitivne rezultate. - Što se tiče inspekcijskog nadzora, način organizacije će zavisiti od rješenja koja će se usvojiti u dijelu planiranja prostora i izgradnje objekata - smatraju iz MEPG. A kada će se usvojiti prostorni plan Crne Gore, koji je strateški dokument i opšta osnova organizacije i uređenja prostora, iz MEPG su odgovorili da je propisano da on bude gotov do 7. marta iduće godine.

PRostoRni Plan

- Ministarstvo ekologije, prostornog planiranje i urbanizma je, shodno odluci o izmjeni i dopuni odluke o izradi prostornog plana, sa Svetlanom Jovanović zaključilo aneks ugovora kojim je definisan rok za izradu plana - preciziraju iz MEPG. Kako su objasnili ovim planom određuju se državni ciljevi i mjere prostornog razvoja, u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno–istorijskim razvojem Crne Gore. - Radi se za cjelokupnu teritoriju države površine 13.812 kilometara kvadratnih sa pripadajućim morskim akvatorijumom površine 2.540 kilometara kvadratnih. Prostorni plan je akt koji se izrađuje kroz multidisciplinarni istraživački i visokostručni postupak, što mu obezbjeđuje visok stepen pouzdanosti, a kroz proces donošenja i usvajanja i obaveznost kod njegovog sprovođenja - objašnjavaju iz MEPG. Dodaju i da je paralelno sa izradom plana predviđena i izrada strateške procjene uticaja plana na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, čije elemente treba ugraditi u plan. - Odluka o izradi prostornog plana Crne Gore donijeta je na sjednici Vlade od 20. decembra 2018. godine, a odluka o određivanju rukovodioca izrade prostornog plana i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu prostornog plana donijeta je na sjednici Vlade od 26. decembra 2019. godine. Za rukovodioca izrade imenovana je Svetlana Jovanović, dipl. prostorni planer. Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je odluku o izradi strateške procjene uticaja na životnu sredinu prostornog plana - kazali su iz MEPG. Zbog značaja prostornog plana za dalji planski, održivi razvoj naše države, Vlada je, kako su istakli iz MEPG, obrazovala Savjet za praćenje izrade prostornog plana Crne Gore, sa zadatkom da prati tok i dinamiku izrade prostornog plana Crne Gore, predlaže mjere radi efikasnije izrade plana i prati implementaciju sektorskih politika Vlade u planu. - U cilju sprovođenja načela javnosti pri izradi ovog planskog dokumenta, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je organizovalo pet sektorskih prezentacija koncepta plana, i to za oblasti: saobraćaja, energetike, životne sredine, privrednog razvoja i urbanizam. Do sada su urađeni analiza postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenja prostora i koncept plana - kazali su MEPG i najavili da predstoji izrada nacrta plana, nakon čega slijedi sprovođenje javne rasprave, a potom i izrada prijedloga plana. n. Kovačević

Hronika / Društvo

Neđelja, 26. decembar 2021.

Instituta za javno zdravlje Crne Gore ZLOČIN U KAFE BARU ,,STEFAN“: Policija ispituje motiv likvidacije Laboratorije završile analizu 2.625 uzoraka na korona virus Podgoričanina

Ubijen Dejan Lakušić, osumnjičeni Goran Aleksić se predao m. BABOVIĆ

Kako nezvanično saznajemo od izvora iz istrage, Lakušić je bio u sukobu sa porodicom Aleksić. Prije deset mjeseci Lakušić je pucao na Aleksićevog sina, ali on tada nije povrijeđen

ZLOČIN SE DOGODIO NA TERASI KAFE BARA ,,STEFAN“ NAOČIGLED BROJNIH GRAĐANA: Sa mjesta ubistva

PODGORICA – Dejan Lakušić (52) iz Podgorice ubijen je juče oko 18 časova u Ulici bratstva i jedinstva u glavnom gradu, a ubrzo nakon toga osumnjičeni za ovaj zločin – Goran Aleksić (59) predao se policiji. Zločin se dogodio na terasi kafe bara ,,Stefan“ naočigled brojnih građana.

Policija je saopštila da je uhapšen G. A. (59) za kojeg se sumnja da je izvršio ovo djelo i dodala da su tužilačke mjere i radnje u toku. Kako nezvanično saznajemo od izvora iz istrage, Lakušić je bio u sukobu sa porodicom Aleksić koja je jedno vrijeme bila u finansijskim proble-

mima. Goran Aleksić je biznismen koji je, kako tvrde Pobjedini izvori, u posljednje vrijeme imao velike novčane gubitke zbog čega je pozajmljivao pare, pa istražitelji sumnjaju da je motiv zločina povezan upravo sa dugovima. Nezvanično nam je saopšteno da je Lakušić duži vremenski

period maltretirao člana familije Aleksića, o čemu je policija bila obaviještena. Sredinom februara ove godin, Lakušić je hapšen zbog sumnje da je na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog kod jednog ugostiteljskog objekta pištoljem izudarao Aleksićevog sina – Stefana Aleksića (30), a onda pucao u njegovom pravcu. Iz Uprave policije tada je saopšteno da je nakon uviđaja registrovano oštećenje od metka na jednom vozilu i pronađena je pištoljska čaura. - U službene prostorije Centra bezbjednosti Podgorica oko 13.50 časova pristupio je S. A. (30) koji je u izjavi koju je dao policijskim službenicima naveo da je u navedeno vrijeme i na navedenom mjestu prvo fizički napadnut od strane D. L. (51), koji ga je, kako je naveo, udarao pištoljem u predjelu glave a nakon čega je iz pištolja ispalio jedan projektil pored njegovog tijela - kazali su tada iz Uprave policije. Policija je od Lakušića oduzela pištolj ,,M-57“ kalibra 7,62 mm sa jednim metkom u okviru. Ovaj Podgoričanin hapšen je u policijskoj akciji ,,Afrodita“. Teretio se da je kao vlasnik lokala ,,DS“ posredovao u organizovanoj prostituciji. Lisice su mu tada stavljene zbog trgovine ljudima u svrhu radne i seksualne eksploatacije. U zatvoru je proveo šest godina. A. R.

organima dostaviće sve dokaze Uhapšene Nadležnim o ugrožavanju komunikacionih kanala dvije osobe zbog Pošta upozorila korisnike napada na da ne nasijedaju na prevaru Muratovića PETNJICA - U Petnjici su uhapšeni A. R. (20) i A. K. (21) iz te opštine zbog sumnje da su napali i nanijeli fizičke povrede članu Opštinskog odbora Demokrata Isadu Muratović. - Policija je rasvijetlila krivično djelo izvršeno na štetu I. M. (44) iz Petnjice koje se dogodilo 23. decembra u tom gradu. Krivično djelo nasilničko ponašanje na teret se stavlja A. R. (20) i A. K. (21). Sumnja se da su ova lica 23. decembra oko 21.30 časova napali oštećenog i zadali mu udarac drvenom palicom u predjelu glave, nakon čega su se udaljili - saopšteno je iz Uprave policije. Kako su naveli iz Uprave, A. R. i A. K. su uhapšeni i biće privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. R. P.

PODGORICA - Pošta Crne Gore upozorava svoje korisnike da ne nasijedaju na poruke koje im posljednjih dana stižu od nepoznatih pošiljalaca, a u kojima se od njih zahtijeva da uplate novac na ime dostave paketa. - Naime, u poruci je dostavljen i link, čijom aktivacijom se od korisnika traži da ostave podatke kreditne kartice. Pošta Crne Gore nije pošiljalac ovih poruka. Kada je riječ o plaćanju paketa, to se može izvršiti gotovinskim plaćanjem po preuzimanju paketa ili karticom, ali isključivo na pos terminalima kod dostavljača Post Expressa – navodi se u saopštenju ove kompanije. Zbog mogućnosti da se prouzrokuje izvjesna šteta korisnicima, Pošta moli korisnike da SMS poruke ne uzimaju kao relevantan izvor informisanja, kao i da validnost sličnih poruka provjere kod operate-

Pošta Crne Gore

ra u najbližoj poslovnici Pošte. - Ovakvi napadi na Poštu Crne Gore, ali i na njene klijente, u posljednje vrijeme sve su frekventniji, a oni koji se bave ovim zloupotrebama i napadima preuzeli su i logo Pošte. Zato ćemo kao odgovorna kompanija, a s namjerom da

zaštitimo svakog korisnika ponaosob, nadležnim organima dostaviti sve dokaze o ugrožavanju komunikacionih kanala Pošte i neovlašćenom preuzimanju loga, s uvjerenjem da će se ove i slične malverzacije brzo sankcionisati- zaključuje se u saopštenju kompanije.

Preminule tri osobe, 464 nova slučaja

PODGORICA - U Crnoj Gori su, tokom jučerašnjeg dana, od posljedica infekcije izazvane virusom kovid-19, preminule tri osobe, dok je registrovano 464 novoinficirana slučaja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Među preminulima najmlađi je imao 65, a najstariji 84 godine. Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 24. decembar 2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2.625 uzoraka na korona virus. Ukupno je dijagnostikovano 464 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za

24. decembar 2021. je iznosio 17,67 odsto. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG-u su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opština: Podgorica (jedan), Plužine (jedan) i Bar (jedan). Među preminulima najmlađi je imao 65, a najstariji 84 godine. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.389. Prijavljen je oporavak kod 152 pacijenata. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 2.558. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 162.828. R.P.

Iz IJZ-a preporučuju da se što prije vakcinišu osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija

Potvrđeni prvi slučajevi gripa

PODGORICA - U Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore PCR metodom su laboratorijski dokazana prva dva slučaja gripa ove sezone u Crnoj Gori, i to varijanta A H3, saopšteno je iz ove ustanove. Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, globalna aktivnost gripa je i dalje niska, ali sa tendencijom rasta, posebno u umjerenim zonama sjeverne hemisfere. - Aktivnost virusa influence nastavlja da raste i u cijeloj Evropi, posebno u zemljama Sjeverne i Istočne Evrope. Albanija, Kazahstan, Kosovo, Norveška, Ruska Federacija i Švedska su prijavile široko rasprostranjenu aktivnost gripa i/ili srednji do visok nivo intenziteta aktivnosti gripa uz dominaciju A(H3) virusa – navodi se u saopštenju IJZ-a. Iz Instituta preporučuju da se što prije vakcinišu osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija. Vakcinacija je najefektivnija mjera prevencije, pri čemu treba napomenuti da se za-

štita stvara dvije-tri sedmice nakon primanja vakcine. Kako navodi IJZ, grupe stanovništva kojima se preporučuje vakcinacija su sve osobe starije od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobe koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), lica sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobe koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije; IJZ preporučuje vakcinaciju protiv gripa i svim osobama starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima i njihovim saradnicima, a naročito je bitno da budu vakcinisani zaposleni na odjeljenjima intenzivne njege, neonatalne njege i u stacionarima za hronično oboljela lica. Iz ove ustanove navode i da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje vakcinaciju trudnica (u saglasnosti sa ginekologom koji vodi trudnoću), kao i djece uzrasta od šest mjeseci do pet godina. R. D.

10 Svijet/Stav

Neđelja, 26. decembar 2021.

Moskva najavila kraj vojnih vježbi u blizini Ukrajine

Više od 10.000 vojnika vraćeno u baze

KIJEV - Više od 10.000 vojnika vratilo se u svoje baze poslije višemjesečnih vježbi na jugu Rusije, posebno u blizini granice s Ukrajinom, u jeku pojačanih tenzija, saopštile su ruske vlasti 25. decembra. Ministarstvo odbrane navelo je da su se ti manevri ,,borbene obuke“ odvijali na nekoliko vojnih lokacija u ruskim regionima Volgograd, Rostov, Krasnodar i na pripojenom crnomorskom poluostrvu Krim, oblastima u neposrednoj blizini Ukrajine, javio je AFP. Ministarstvo je dodalo da su vježbe održane i na ruskim teritorijama dalje od ukrajinske granice, u regionima Stavoropolj,

Nedopustive analogije » Piše: Milan Šćekić

Ukrajinski vojnik na granici sa Rusijom

Astrahanj, Sjeverni Kavkaz, ali i u Jermeniji, Abhaziji i Južnoj Osetiji. - U cilju obezbjeđivanja visoke pripravnosti tokom obilježavanja novogodišnjih praznika, na vojnim lokacijama Južnog vojnog okruga, biće raspoređene jedinice garde, pojačanja i snage za rješavanje eventualnih vanrednih situacija - dodaje se u saopštenju. Zapad duže od mjesec optužuje Rusiju da je rasporedila nekoliko desetina hiljada vojnika u blizini ukrajinske granice, u cilju moguće vojne intervencije protiv Kijeva. Moskva je u nekoliko navrata demantovala te namjere, navela je da joj prijete ,,provokacije“ Kijeva i NATO-a i zatražila da se

Telefonski razgovor ruskog i srpskog predsjednika

Putin poručio Vučiću da će Srbija imati dovoljno gasa BEOGRAD/MOSKVA Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dobio je uvjeravanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će se Rusija držati dogovorenog i da će Srbija ove zime imati dovoljne količine gasa, saopštio je Vučićev kabinet. - Predsjednik Putin je predsjedniku Vučiću pružio uvjeravanja da će se Rusija držati dogovorenog i da će Srbija ove zime da ima dovoljne količine gasa - navodi se u saopštenju i dodaje da su njih dvojica razgovarali o aranžmanu koji obezbjeđuje dodatne količine gasa. Vučić je u telefonskom razgovoru Putinu zahvalio na isporuci protivoklopnih ra-

Aleksandar Vučić i Vladimir Putin

Aleksandar Raković iznio nekoliko neistinitih tvrdnji o prošlosti Crne Gore

keta ,,kornet“, ocijenivši da su ,,te rakete ruske proizvodnje najbolje na svijetu i da predstavljaju veliko pojačanje za kopnenu vojsku Srbije“, istaknuto je u saopštenju. Predsjednici su naveli da ekonomske veze Srbije i Rusije konstantno jačaju, a da su mogućnosti za saradnju u oblasti privrede daleko veće od iskorišćenih i da ima prostora za nove zajedničke projekte. - U tom smislu su istakli da očekuju skoro potpisivanje sporazuma o strateškoj ekonomskoj saradnji Srbije i Rusije i pozitivno ocijenili ugovor koji su potpisali Petrohemija i Gasprom - dodaje se u saopštenju.

Alijansa obaveže da se neće širiti na istok. O tim zahtjevima će se razgovarati u januaru tokom rusko-američkih pregovora. Odnosi između Kijeva i Moskve su već veoma zategnuti od ruske aneksije Krima 2014. godine i početka sukoba između ukrajinskih snaga bezbjednosti i proruskih pobunjenika na istoku. Kako je prenijela agencija AP, zbog tih tenzija predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je 24. decembra održao videosastanak sa 20 predstavnika američkog Kongresa. Ukrajinsko predsjedništvo je saopštilo da je važno uključenje SAD u proces mirovnog rješavanja sukoba na istoku Ukrajine.

Bivša državna sekretarka MUP-a Srbije ponovo u pritvoru

Dijana Hrkalović

Dijana Hrkalović vraćena u zatvor BEOGRAD - Dijana Hrkalović, bivša državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, u petak uveče je ponovo sprovedena u pritvor. To je potvrdio MUP u saopštenju u kojem se navodi da su pripadnici Službe za borbu protiv organizovanog kriminala uhapsili D. H. i sproveli je u pritvorsku jedinicu Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu. Nezvanične informacije o privođenju Dijane Hrkalović ranije su objavili pojedini beogradski mediji. Ona se tereti za krivično djelo trgovina uticajem za koje je zaprijećena kazna zatvora između jedne i osam godina. Kako navodi MUP, Apelacioni sud u Beogradu je 24. decembra, postupajući po žalbi Tužilaštva za organizovani kriminal, ukinuo rješenje Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu o ukidanju pritvora D. H. i vratio predmet na ponovno odlučivanje. Posebno odjeljenje Višeg suda u Beogradu donijelo je rješenje o određivanju pritvora, nakon čega su pripadnici Službe za borbu protiv organizovanog kriminala uhapsili D. H. i sproveli je u pritvorsku jedinicu, saopštio je MUP. Dijana Hrkalović je prethodno u pritvoru bila od 15. oktobra do 10. decembra. Prema optužnom prijedlogu Tužilaštva za organizovani kriminal, bivša državna sekretarka MUP-a Srbije tereti se za krivično djelo trgovine uticajem u slučaju ubistva karatiste Vlastimira Miloševića u Beogradu, odnosno da je uticala na bivšeg načelnika Službe za specijalne istražne metode Dejana Milenkovića da ne dostavi blagovremeno pojedine izveštaje nadležnom tužilaštvu u vezi sa tim teškim krivičnim djelom. Optužnicom su obuhvaćeni i Dejan Milenković, kao i bivši načelnik novosadske policije Milorad Šušnjić.

Na tribini ,,Republika Srpska - vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“, koja je nedavno održana u Beogradu, naučni savjetnik sa Instituta za noviju istoriju Srbije, istoričar, Aleksandar Raković, iznio je nekoliko neistinitih tvrdnji o prošlosti Crne Gore. Raković je kazao da su Srbija i Crna Gora u XIX vijeku ustanovile modernu srpsku državnost sa dva državna centra, da su ujedinjenjem Crne Gore sa Srbijom 26. novembra 1918. godine dva tipa srpske državnosti ujedinjena u državnost Srbije, da je izgledan ,,momenat kada će Crna Gora obnoviti srpsku državnost Kraljevine Crne Gore“, i konačno da će Srbija, Republika Srpska i Crna Gora u perspektivi biti ,,slobodne i ujedinjene“. Iako nije objasnio na čemu temelji optimizam da će se Crna Gora ujediniti sa Srbijom i Republikom Srpskom, istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori ne idu u prilog njegovoj tezi. Naprotiv, nedvosmisleno govore da ujedinjenje sa Srbijom podržava samo neznatan dio crnogorskog stanovništva. S druge strane, većina stanovnika Crne Gore i u budućnosti Crnu Goru vidi kao nezavisnu, međunarodno priznatu državu i punopravnu članicu Evropske unije. Samim tim, nade da će se u perspektivi realizovati Njegoševa vizija ,,sve Srbije od Dunava do mora“, realnim se čine jedino osobama koje su pomiješale stvarnost sa naučnom fanatastikom. Za to im se i čini izglednim sulude ideje, da će savremena Crna Gora ,,obnoviti srpsku državnost Kraljevine Crne Gore“. Tvrdnje da su Srbija i Crna Gora u XIX vijeku ostvarile modernu srpsku državnost sa dva državna centra, poluistinita je konstatacija kada je riječ o Srbiji. Naime, sultanovim Hatišerifom iz 1830. godine Srbija je postala autonomna kneževina Osmanskog carstva, dok je knez Miloš Obrenović dobio berat kojim mu se priznavalo nasledno kneževsko dostojanstvo. Tako je, prema riječima Vladimira Ćorovića, Srbija ,,postala evropska država“, sa domaćom dinastijom (Obrenovićima) ali ,,pod turskim suverenitetom i ruskom zaštitom“. Kada je Srbija dobila autonomni status u Osmanskom carstvu, Porta je Crnu Goru odavno smatrala nezavisnom državom, na čijem se čelu duže od jednog vijeka nalazila dinastija Petrović-Njegoš. Pritom, za razliku od Srbije, kojoj je Porta do 1833. godine izbjegavala da preda teritorije (šest nahija) garantovane Hatišerifom, Crna Gora se do tada značajno teritorijalno uvećala na račun Osmanskog carstva, da bi nakon veličanstvene pobjede na Grahovcu, na Carigradskoj konferenciji, dobila i međunarodno priznatu granicu prema Osmanskom carstvu. U odnosu na Srbiju koja je bila autonomna kneževina Osmanskog carstva, krajem

Milan Šćekić

pedesetih godina XIX vijeka Crna Gora je za velike sile praktično bila nezavisna, međunarodno priznata država, iako će joj to biti zvanično potvrđeno tek dvadesetak godina kasnije, na Berlinskom kongresu. U momentu kada su crnogorsku granicu sa Osmanskim carstvom priznale velike sile, u srpskim gradovima nalazila se osmanska vojska, dok se na beogradskoj tvrđavi nakon predaje ključeva grada knezu Mihailu 1867. godine, pored srpske vijorila i osmanska zastava. Iako je knez Mihailo predaju ključeva grada Beograda predstavljao kao veliki diplomatski trijumf, rezignirana činjenicom da se u znak osmanskog suvereniteta na beogradskoj tvrđavi vijori osmanska zastava, Vladimir Ćorović ističe da se srpska omladina ,,rugala tom sulatnovom poklonu“: ,,Mrko gledaj polumesec do sad srpski žar, sad nam mora mio biti jerbo nam je dar. Do sad beše jedan barjak uzdanica sva, srpska vojska, srpsko srce, sad ih imaš dva“. Da je za razliku od Srbije, crnogorska nezavisnost bila neupitna za velike sile najbolje potvrđuju i odluke Berlinskog kongresa, na kome su Crnoj Gori nezavisnost formalno priznali samo Osmansko carstvo i Velika Britanija. S druge strane, Srbiji i Rumuniji nezavisnost su 1878. godine priznale sve učesnice Berlinskog kongresa, što je bitna razlika koju Raković relativizuje. Na isti način pokušava da prisajedinjenje Crne Gore Srbiji 1918. godine prikaže kao ravnopravno ujedinjenje dva tipa srpske državnosti u državnost Srbije, što je prvorazredna glupost i nepoznavanja elementarnih istorijskih činjenica. Srbija se 1918. godine nije ujedinila sa Crnom Gorom, već je bila prisajedinjenja Srbiji. I kao integralni dio Srbije ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, a ne kao nezavisna država, kako to posljednjih godina nastoje prikazati brojni istoričari. No, ako je do 1918. godine većina Crnogoraca podržavala ujedinjenje sa Srbijom, istorijsko iskustvo brzo ih je uvjerilo da su napravili kardinalnu grešku. Za to je izvjesno da koncept ujedinjenja neće nikada ostvari. Tim prije, jer osim neznatnog broja ljudi u Crnoj Gori i regionu, koji žive u uvjerenju da se može ponoviti nova 1918. godina, ova anahrona ideja izvjesno nema podršku većine crnogorskih građana a ni međunarodne zajednice.

Povodi

Neđelja, 26. decembar 2021.

Žene u Crnoj Gori između tradicionalnog vaspitanja i modernih izbora: Direktorica i osnivačica PPU „Artić Pinokio“ Radmila Andrić

Ne, mi ne moramo biti savršene Veliki nam je neprijatelj osjećaj krivice da ne stižemo i ne postižemo ono što se od nas očekuje. Ne, mi ne moramo sve da uradimo po onom spisku koji nas danima proganja – rekla je Andrić, naglašavajući da je ona naučila da bira prioritete i da ne krivi sebe za neodrađen zadatak sa spiska „moranja“

PODGORICA - Danas se od žene očekuje da je na svim frontovima uspješna, a to je najviše nametnuto iz naših očekivanja koja stalno dobijamo u modernom društvu i medijima. Upravo je to veliki pritisak, posebno jer nam svima nedostaje vrijeme – ocijenila je u razgovoru za Pobjedu Radmila Andrić, direktorica i osnivačica Privatne predškolske ustanove „Artić Pinokio“ u Podgorici. Gospođa Andrić je prva sagovornica u okviru serijala u kome ćemo objaviti priče o ženama u Crnoj Gori između tradicionalnog vaspitanja i modernih izbora.

Organizacija i pOdrška

Ona smatra da bi žena, koja je majka, supruga, kćerka, drugarica, a ima posao koji može da

,,ukrade“ dodatno vrijeme od porodice, bila zadovoljna i lično ostvarena, treba joj veoma dobra moć organizacije. - Žena danas, zadovoljna i nahranjena iznutra, prelazi prepreke i ruši barijere nemogućeg između malo vremena, uspješnog poslovnog života, njegovanja i rasta svoje porodice – rekla je Andrić. Kaže da je njoj veoma značajna podrška i razumijevanje supruga. -Veoma često kompromis može donijeti sklad, mir i razumijevanje za situacije u kojima se nađemo. Od moralnih načela i vrijednosti prema kojima smo podizani i mi sami, tkamo dalje ono što nas vodi kroz život i daje nam smjernice. Mjera u svemu - kažu svi koji se bave zdravljem. Upravo se takav stav može naći u balansiranju tradicionalnog i modernog - pronađi sebe i njeguj sebe,

U današnjem vremenu bombardovani smo toksičnim sadržajima, koji stavljaju u zapećak prave vrijednosti i omalovažavaju njihovu veličinu i značaj. Time sebi namećemo i krivnju da smo mogli bolje, da nijesmo dovoljno dobri roditelji, da nijesmo u skladu sa modom i trendovima. Taj trend je veoma poguban za zdrav odnos na svim poljima

tako ćeš i one oko sebe – kaže Andrić. Naša sagovornica smatra da svakog dana učimo i spoznajemo sebe i naše prioritete, koji nijesu uvijek najsrećniji izbor za nas same. - Čini mi se da smo u današnjem vremenu bombardovani toksičnim sadržajima koji stavljaju u zapećak prave vrijednosti i omalovažavaju njihovu veličinu i značaj. Time sebi namećemo i krivnju da smo mogli bolje, da nijesmo dovoljno dobri roditelji, da nijesmo u skladu sa modom i trendovima, a taj trend je veoma poguban za zdrav odnos na svim poljima. Osjećaj krivice da ne stižemo i ne postižemo ono što se od nas očekuje nam je veliki neprijatelj. Ne, mi ne moramo biti savršene, ne moramo sve uraditi po onom spisku koji nas danima proganja, a ja sam naučila da biram prioritete i da ne krivim sebe za neodrađen zadatak sa spiska „moranja“ – poručuje Radmila Andrić.

Snažni temelji ili klimavi StubOvi

Naglašava da je porodica prvi učitelj, stub društva, izvor i temelj mjerila vrijednosti koji nas oblikuju, daju nam korije-

Radmila Andrić

ne i krila da se vinemo visoko ili pak, sve suprotno ovome. A kaže da se odgovor na pitanje što ćemo darovati našoj djeci - snažne temelje ili klimave stubove – nalazi u porodičnim odnosima. - Ne znam da li postoje idealni porodični odnosi, ali znam da razumijevanje, razgovor, poštovanje supružnika, podrška, zagrljaj i zdrava svađa, donose napredak i rješenja za probleme. Sloboda izbora, jedan je od veoma značajnih stavki zdravog porodičnog života – poručuje naša sagovornica. Naglašava da je zahvalna za svaki uspjeh, ali i za svaki ne-

Odgovor na pitanje što ćemo darovati našoj djeci - snažne temelje ili klimave stubove – nalazi se u porodičnim odnosima. Ne znam da li postoje idealni porodični odnosi, ali znam da razumijevanje, razgovor, poštovanje supružnika, podrška, zagrljaj i zdrava svađa donose napredak i rješenja za probleme. Sloboda izbora je jedan od veoma značajnih stavki zdravog porodičnog života uspjeh i pad, jer ju je osnažio i dao joj nove vidike, poznanstva i spoznaje. - Zahvalna sam na poslu koji živim a ne radim, dobila sam i vrijeme koje sam imala u odra-

stanju mojih sinova Andreja i Alekse. Na kraju, vrijeme nam uvijek nedostaje, jer se sjetite da ste još nešto lijepo mogli uraditi – poručila je Radmila Andrić. r.uSkOkOviĆ-ivanOviĆ

Donacija Fondacije „Hemiias“ Bjelopoljca Hajriza Brčvaka

Za izgradnju Dječjeg odjeljenja u bjelopoljskoj bolnici 328 hiljada eura BIJELO POLJE - Fondacija „Hemiias“ Bjelopoljca Hajriza Brčvaka donirala je 328 hiljada eura za izgradnju Dječjeg odjeljenja Opšte bolnice u Bijelom Polju. -Memorandum o izgradnji juče su potpisali direktor Opšte bolnice Kenan Erović, državni sekretar u

Ministarstvu zdravlja Veljo Čađenović i predstavnik „Hemiiasa“ Jasmin Crnovršanin –navedeno je na Fejsbuk stranici Vijesti iz Bijelog Polja. Izgradnja odjeljenja je predviđena na drugom spratu zgrade a imaće 30 soba, sa pratećim sadržajima.

Direktor Opšte bolnice Bijelo Polje Kenan Erović naveo je da je Dječje odjeljenje bilo u dosta lošim uslovima, te da prvobitno nije bilo namijenjeno za tu svrhu. -Ukupna kvadratura iznosiće 900 kvadrata, a poznato nam je da je dosadašnje Dječje odjeljenje bilo u

dosta lošim uslovima, čak u nekoj prvobitnoj situaciji kada je bilo useljeno nije namjenski bilo za Dječje odjeljenje. Imaće ukupno 39 kreveta, novina je da će u sklopu njega postojati i dnevna bolnica, kao i intenzivna njega – kazao je Erović. Predstavnik Fondacije „Hemiias“

Hajriz Brčvak

Jasmin Crnovršanin kazao je da donacija predstavlja vid podrške toj opštini. -Želimo da podržimo Bijelo Polje. Dosta nas se iselilo iz Bijelog Polja i onda je ovo način na koji pokušavamo da bar nešto vratimo svome gradu – kazao je Crnovršanin. r.p.

12 Kultura

Neđelja, 26. decembar 2021.

Projekat Ivana Marinovića podržan na konkursu Filmskog centra Slovenije

„Živi i zdravi“ sve bliže snimanju sljedećeg proljeća

ljujući ovim koprodukcionim parterstvima jedan crnogorski film već sada plasirao na pet tržišta van Crne Gore i to je samo po sebi bitna lijepa stvar – kazao je Marinović. Kako se u sinopsisu projekta navodi, u fokusu priče je mlada, koja dva dana prije vjenčanja odlučuje da ne želi da se uda. - A sve je spremno: rodbina pozvana, pokloni kupljeni, pršuti isfetani. Za oca porodice Lesa, nema govora o otkazivanju. Njegova surova i stroga priroda će natjerati mladence da se svadba ipak desi. A sjutradan neka se razilaze ako treba. Tako kreće najveća farsa ikad priređena na poluostrvu Luštica, začinjena velikom količinom naoružanja i dinamita, kako tradicija i običaji nalažu – navodi se u sinopsisu.

Reditelj Ivan Marinović

Značajno je da se zahvaljujući ovim koprodukcionim partnerstvima jedan crnogorski film već sada plasirao na pet tržišta van Crne Gore i to je samo po sebi bitna i lijepa stvar – kazao je Marinović

Kroz ovaj proces, kako je Marinović kazao za Pobjedu, ekipa je dobila i nove partnere – koproducente Joška Rutara i Mihu Černeca.

ZATVORENE POZICIJE

Dio ekipe će biti iz Slovenije, pa su „Živi i zdravi“ sada koprodukcija čak šest zemalja,

pored Crne Gore tu su Srbija, Hrvatska, Češka Republika, Sjeverna Makedonija i Slovenija, a dobijena je podrška i Kreativne Evrope (Media) i EU komisije (Eurimaž). - Mi smo time iscrpili sve mogućnosti za apliciranje na državnim fondovima jer smo kroz taj proces i zatvorili sve pozicije na filmu koje se u tim aplikacijama nude kao učešće koproducenata. Sve to je obiman i glomazan posao koji sjajno vodi producentkinja Marija Stojanović. Za mene je ova najnovija vijest znači da smo korak bliže da zatvorimo finansijsku konstrukciju, te da uz lokalna sponzorstva, koji-

Promotivna fotografija filmskog projekta „Živi i zdravi“

ma se nadamo, u potpunosti osiguramo snimanje sljedećeg proljeća – kazao je Marinović.

Prema njegovim riječima, u proteklih par godina se uz pandemiju mnogo toga promijenilo, ekonomija snimanja

Novoustanovljena regionalna nagrada „Štefica Cvek“ biće prvi put dodijeljena u januaru

Pobunjene čitateljke za pobunjenu književnost

PODGORICA - Udruženje „Pobunjene čitateljke“, koje čine mlade književne kritičarke, dodijeliće u januaru 2022. godine novoustanovljenu regionalnu književnu nagradu „Štefica Cvek“, koja je nastavak rada na afirmaciji ženskog i ostalih marginalizovanih stvaralaštava. Nagrada je nazvana po liku iz romana Dubravke Ugrešić „Štefica Cvek u raljama života“ ne samo zato što je Ugrešić prva žena koja je dobila NIN-ovu nagradu, već zato što je u pitanju klasik jugoslovenske književnosti i neizostavni dio regionalne feminističke lektire, navele su „Pobunjene čitateljke“. Za naziv

su dobile odobrenje i od autorke kultnog romana po kome je snimljen i film.

PROZNA OSTVARENJA

Nagrada „Štefica Cvek“ je ustanovljena kao regionalno priznanje, a ove godine pokrivaće BHSC govorno područje i sve prozne knjige koje su objavljene od 1. januara do 1. decembra 2021. Osnivanje nagrade podrazumijeva istraživanje regionalne književne produkcije i prikupljanje preporuka knjiga od pedesetak kulturnih radnica i radnika iz zemalja sa BHSC govornog područja, a koji se bave novinarstvom, kritikom, uredništvom i drugim srodnim

zanimanjima. Kako je riječ o priznanju nekompetitivnog karaktera, „Pobunjene čitateljke“ na osnovu obavljenog istraživanja i analize preporuka neće dodijeliti samo jednu nagradu, već će napraviti izbor knjiga za koje smatraju da su vrijedne pažnje. - Naš fokus biće na proznim ostvarenjima (romani i zbirke kratkih priča) pobunjene književnosti, odnosno književnosti koja se bavi ženskim, feminističkim i kvir temama (ili raznolikim temama pristupa na feministički i kvir način), ali su dobrodošla i djela manjinske, antikolonijalne ili neomarksističke književnosti, kao i djela

koja su estetski inovativna – navodi se u saopštenju „Pobunjenih čitateljki“, objavljenom na njihovoj zvaničnoj veb stranici Bookvica.com.

MISIJA

Udruženje „Pobunjene čitateljke“ postoji od 2014. godine i čine ga književne kritičarke i druge radnice i radnici u kulturi čiji se rad vezuje za odgovoran, društveno-angažovani pristup književnosti. Misija tog udruženja je ohrabrivanje mladih kritičarki da svojim radom istupe u javnost i intervenišu u postjugoslovenskom književnom polju koje je često pod uticajem patrijarhalnih, seksističkih i nacionalističkih obrazaca. Osnivanje nagrade „Štefica Cvek“ podržali su USAID, Evropska unija, Nacionalna koalicija za decentralizaciju i Fondacija „Jelena Šantić“. D. E.

Završen festival „Dani Jurislava Korenića“, na kome su izvedene i dvije crnogorske predstave

„Šindlerov lift“ apsolutni pobjednik PODGORICA – Predstava Kamernog teatra 55 „Šindlerov lift“, u režiji Kokana Mladenovića, apsolutni je pobjednik ovogodišnjeg festivala „Dani Jurislava Korenića“, koji je održan u Sarajevu od 14. do 22. decembra. U okviru glavnog programa izvedene su i dvije predstave iz Crne Gore. O nagradama je odlučivao petočlani žiri u sastavu: Božidar

Šnajder, Svetislav Basara, Arma Tanović, Nermina Mujagić i Larisa Sarajlić-Ramović, koji su nagradu „Dragan Jovičić“ za najbolju predstavu dodijelili „Šindlerovom liftu“. Nagrada „Jurislav Korenić“ za najbolju režiju, kako prenosi N1, pripala je reditelju Kokanu Mladenoviću za istu predstavu, a Adisa Vatreš-Selimović je dobila nagradu žirija za najbolju scenografiju, takođe za

predstavu „Šindlerov lift“. Nagrada „Žan Marolt“ za najboljeg glumca pripala je Admiru Glamočaku za ulogu u nagrađenoj predstavi, dok je njegova koleginica glumica Gordana Boban proglašena najboljom glumicom festivala „Dani Jurislava Korenića“. Specijalna nagrada žirija pripala je glumačkom ansamblu predstave „Identitluk“ u režiji Tanje Miletić-Oručević.

Tokom devet dana trajanja festivala publika je imala priliku da pogleda i predstave iz Crne Gore, BiH, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Srbije. Iz Crne Gore ovoga puta gostovale su predstave Kraljevskog pozorišta Zetski dom „Bog masakra“ u režiji Siniše Evtimova i „Ififenija“, koju je, u produkciji Centra za kulturu iz Kolašina sa koproducentima NVO „Korifej teatar“ iz tog grada i bjelopoljskim Centrom za kulturu, režirao Zoran Rakočević. S. V.

filma je drugačija i filmovi su sve manje mogući čak i kada se radi o uspješnim projektima. - Ali, značajno je da se zahva-

Državno priznanje za Joanikijevog brata

Mićoviću nagrada „Miroslavljevo jevanđelje“ PODGORICA – Pisac Milutin Mićović dobitnik je državne nagrade Miroslavljevo jevanđelje za 2021. godinu, za knjigu „Luče u tami Crne Gore“, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Žiri, koji su činili prof. dr Siniša Jelušić, predsjednik i članovi prof. dr Lidija Tomić, prof. dr Radoje Golović, mr Radoje Femić i Miomir Đurišić, ocijenio je da je Mićovićev stvaralački princip, dosljedno primijenjen u nagrađenoj knjizi „Luče u tami Crne Gore“, u skladu je sa najboljim tradicijama slovenske kulture, jer sintetizuje u sebi trostruko ipostasno jedinstvo pisca, mislioca i religioznog autora. - Ta vizantijska sinteza i simfonija riječi i misli, kao i patos istinske vjere koja ih prožima sačinjavaju kvintesenciju njegovog duhovnog kreda. Centralna tema nagrađene knjige predstavlja pitanje istorijske sudbine Crne Gore, sa posebnim osvrtom na značaj i važnost njegoševske tradicije u formiranju duhovnog identiteta Crne Gore. Za Mićovića, Njegoš je u nama uvijek prisutan, kako svojim rođenjem, tako i svojim stradanjem koje ga je rodilo i u malo godina sagorelo. Za Milutina Mićovića Njegoš je zasigurno „pjesnik najsnažnijeg ontološkog temelja među slovenskim pjesnicima“ – navodi se, izme-

MPNKS

PODGORICA – Crnogorska većinska koprodukcija „Živi i zdravi“, reditelja i scenariste Ivana Marinovića, podržana je sa 52.000 eura na konkursu Filmskog centra Slovenije, u kategoriji projekata sa manjinskim slovenačkim udjelom.

TIM PROJEKTA

Marinovićev projekat realizovan je u saradnji sa manjinskim koproducentima „Analog Vision“ (Češka), „Kinorama“ (Hrvatska), „Sense Production“ (Srbija) i „Krug Film“ (Sjeverna Makedonija). Projekat „Živi i zdravi“ je podržao Filmski centar Crne Gore za razvoj scenarija, razvoj projekta i proizvodnju. Film su podržali Filmska agencija Sjeverne Makedonije, Češki filmski fond, Filmski centar Srbije i Hrvatski audiovizualni centar. Takođe, film je dobio podršku i od mreže SEE Cinema Network, kao i nagradu „Krzystof Kieslowsk“i na ScriptEast programu za razvoj scenarija u Kanu 2019. godine, te nagradu za izvrsnost na Cinelink koprodukcionom marketu u Sarajevu iste godine. S. V.

Milutin Mićović

đu ostalog, u obrazloženju Žirija, uz ocjenu da djelo Mićovića „Luče u tami Crne Gore“ na najbolji način izražava suštinu nagrade Miroslavljevo jevanđelje, budući da baštini duhovnost naše nacionalne kulture. Žiri je istakao i da je Mićović ugledni književnik, esejista i publicista, autor romana, knjiga poezije, ogleda i rasprava, fragmenata i eseja. - Posebno se ističe kao jedan od najboljih poznavalaca Njegoševog djela, pisaca slovenskih književnosti, tumača slovenskog kulturnog nasljeđa i duhovnih i kulturnih veza Crne Gore i Rusije. Zastupljen je u nekoliko najznačajnijih antologija crnogorske, srpske i slovenske poezije, dobitnik je mnogih značajnih nagrada – navodi se u saopštenju. Nagrada Miroslavljevo jevanđelje biće uručena Milutinu Mićoviću u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju. Mićović je, inače, rođeni brat mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. R. K.

Kultura

Neđelja, 26. decembar 2021.

Gostovanje srpskog „Kola“ u CNP-u otvorilo pitanje treba li folklor našem državnom pozorištu i zašto na Velikoj sceni nema crnogorskih ansambala

I mi imamo „oro“ dostojan scene nacionalnog teatra Zato su se u punoj sali CNP-a, tokom gostovanja ansambla „Kolo“, našli i predstavnici crnogorskih folklornih društava, sa očiglednom namjerom da vide šta to njihove kolege iz susjedstva rade, ali i po čemu su to oni bolji ili vještiji, te zaslužuju da zaigraju na Velikoj sceni nacionalnog teatra. Niko iz naših folklornih društava ne spori kvalitet „Kola“, ali im jeste krivo što su vrata ove državne pozorišne kuće za njih godinama zatvorena. Na ovu temu za Pobjedu govore predsjednica Udruženja folklornih ansambala Crne Gore Danijela Bokan, direktor AKUD „Mirko Srzentić“ Nedžad Lekić, Duško Banjević u ime KUD-a „Aluminijum“ i reditelj Blagota Eraković kao raniji upravnik ovog teatra, član Savjeta i pozorišni autor. Pobjeda je pitanja poslala i upravi CNP-a, ali do zaključenja ovog broja našeg lista od njih nijesmo uspjeli da saznamo – šta je to preporučilo „Kolo“ za nastup na Velikoj sceni, zašto su ranije odbijali koncerte crnogorskih folklornih društava i hoće li vrata nacionalnog teatra ubuduće biti otvorena za regionalne i domaće ansamble.

RANIJA ISKUSTVA

Danijela Bokan

pošli stari koreografi, ne liči na ono što se nekada igralo – rekao je Eraković.

MNOGO DA POKAŽU

Ansambl KUD-a „Njegoš“ izvodi program „Crnogorsko oro u prirodi“

nam ustupi salu kako bi napravili zajednički koncert više društava. Međutim, nijesmo dobili odgovor. A, prije toga je odgovor bio da CNP nije predviđen za takve namjene. Posljednji put smo uput slali prije onog haosa sa koronom, dakle u martu 2020. godine. U folkloru sam 30 godina, i koliko mogu da se sjetim, nijedno društvo osim KUD-a „Njegoš“ nije nastupalo na toj sceni, a to je bilo 2000. godine – kazala je Bokan. Banjević dijeli slična iskustva. - Mi smo tražili da nastupimo, a to je bilo davno, sjećam se da smo obilježavali neki jubilej. Nama su oni tada tražili 3.000 njemačkih maraka, to je bila njihova tarifa da nam ustupe scenu. Mislim da je to bio period između 90-ih i 2000. godine – kazao je on. Sa druge strane, AKUD „Mirko Srzentić“, prema riječima Lekića, obraćao se CNP-u u namjeri da održi koncert u nacionalnom teatru i dobili su pozitivan odgovor. - Sve je bilo dogovoreno, koncert je bio predviđen za 15. maj 2020. godine, ali nas je, nažalost spriječila korona. Nijesam imao ništa napismeno, ali je postojala dobra volja tadašnje

CNP

U ime Udruženja folklornih ansambala Crne Gore, Danijela Bokan je za Pobjedu potvrdila da je više puta slala zahtjeve za ustupanje sale u CNP-u. - Tražili smo od CNP-a da

Niko iz crnogorskih folklornih društava ne spori kvalitet „Kola“, ali im jeste krivo što su vrata ove državne pozorišne kuće za njih godinama zatvorena Fejsbuk straNiCa kuD „Njegoš“

PODGORICA – Iako do sada nije bila praksa da folklorni ansambli nastupaju na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, nedavno je cjelovečernji koncert u nacionalnom teatru održalo srpsko profesionalno folklorno društvo „Kolo“ iz Beograda. Sa druge strane, crnogorska folklorna društva već godinama pokušavaju da dobiju termin za koncert u CNP-u, ali iz ove nacionalne javne ustanove uglavnom su dobijali negativne odgovore.

Sa nastupa srpskog ansambla „Kolo“ u CNP-u

Eraković: Mnogi naši ansambli ne igraju crnogorske igre kako valja Kao poznavalac i poštovalac crnogorskog folklora, reditelj Blagota Eraković misli da u Crnoj Gori nema ansambla koji je zaslužio da nastupi na sceni CNP-a. - Da ima kvalitetan ansambl, ja bih ga prvi protežirao da nastupi. Nažalost, nema. Potpuno se iskomplikovala ljepota jednostavnosti crnogorske igre. Mnogi naši ansambli ne igraju crnogorske igre kako valja. Zna se da je uskakanje u kolo muškog i ženskog para simulacija orla i jarebice. Muškarac koji igra orla skače i drži ruke uvis, dlanovima okrenutim unutra, a ne naprijed kao da je

uprave CNP-a. Znam da se pozorište nekada nije blagonaklono odnosilo po pitanju izvođenja programa folklornih ansambala na sceni CNPa. Kao npr. prije četiri godine, Udruženje folklornih ansambala obratilo se CNP-u, tražeći da povodom desetogodišnjice ove folklorne organizacije dobiju termin za održavanje svečanog koncerta Udruženja. Nažalost, tada nijesmo dobili pozitivan odgovor – rekao je Lekić. Eraković se, kako je kazao, ne sjeća da je nekada ranije folklorni ansambl imao priliku za cjelovečernji koncert u CNP-u. - Koliko ja znam, a znam bar 50 godina ako ne i više, nikada nije bilo koncerta nijednog folklornog ansambla u CNP-u. Bivalo je da određene institucije, kao Aluminijumski kombinat, zakupe salu CNP-a da održe

digao ruke da se preda. Žena ima spuštene ruke dolje i bukvalno veze pokretima. A ne kako to sada rade. Degradirao se folklor u našim ansamblima – kazao je Eraković.

neku svečanu sjednicu, pa da u okviru tog programa nastupi njihov folklor sa jednom ili dvije igre. Ali, da je cijelo veče posvećeno nekom ansamblu, koliko ja znam, to se nije desilo. Što se tiče koncerta KUD-a „Njegoš“ koji pominjete, mislim da je taj ansambl nastupao u okviru koncerta The Books of Knjige – rekao je Eraković. On na nastup „Kola“ u CNP-u gleda kao na pozitivnu odluku ovog teatra. - „Kolo“ je profesionalni ansambl iz Beograda, čine ga profesionalni igrači. Što se tiče folklornih igara, naročito srpskih, „Kolo“ je vrh. Imamo četiri ansambla sa kojima se ponosimo – „Tanec“, „Šota“, „Lado“ i „Kolo“. To su igrači koji su u radnom odnosu. Plijene i ljepotom i igrom. Istini za volju, način na koji se izvode crnogorske igre, otkako su

Saglasan da treba sa pažnjom izabrati koji ansambli mogu da nastupe na sceni nacionalnog teatra, Lekić odluku nacionalnog teatra da na njihovoj sceni nastupi „Kolo“ takođe doživljava pozitivno. - Folkloru treba da se da prostor. CNP je nacionalna institucija, a tu zaista ne bi trebalo svako da nastupa, mora da postoji neki kriterijum. „Kolo“ je profesionalan ansambl, koji ima šta da pokaže. Ko na te stvari gleda politički, njegova stvar, ja se bavim kulturom i samo o tome mogu da govorim. Nadam se da je koncert „Kola“ upravo uvertira, za sve koncerte naših društava koji će se u budućnosti održati u CNP-u, jer i naša društva sa dugogodišnjim trajanjem i kvalitetom imaju mnogo da pokažu. Iako smo amateri, rad je profesionalan. Mislim da je CNP konačno prepoznao da se folklor može uvrstiti u standardni program ove institucije i ne vidim razlog da to ne bude tako – smatra Lekić. Bokan takođe smatra da je pozorište nešto što predstavlja određeni nivo. Napominje da teatar ipak nije rezervisan samo za pozorišne predstave. - Folkorni ansambli određenog kvaliteta, horovi, muzički događaji, koji su postavljeni tako da mogu da budu dio te scene, zaslužuju mjesto u CNP-u. Dakle, određena forma koja je prilagođena pozorištu. Mislim da crnogorski folklor ima društva koja bi mogla da zadovolje sve kriterijume i da se kao takva pojave. Ukoliko je problem CNPa i bilo koje druge institucije da održe nivo, apsolutno sam saglasna da nivo mora da postoji. Mislim da bi bilo to fer, bez obzira da li je društvo iz Beograda, iz Hrvatske ili je crnogorsko. A, kada govorimo o kvalitetu, „Kolo“ je profesi-

onalno društvo koje ga posjeduje – rekla je ona. „Kolo“ je, kako je rekao Banjević, profesionalni ansambl, koji dolazi gdje god ih zovnu. - I mi smo sa njima nastupali u malom mjestu, blizu Međugorja, prije dvije-tri godine. Obišli su cijelu Srbiju, inostranstvo, a ne mogu da idu na ista mjesta svake godine, moraju da igraju, opravdaju plate koje zarađuju. Kako su došli u CNP, nijesam upoznat, znam da će obići još neke gradove u Crnoj Gori. Ne znam ko je platio salu, da li je to CNP organizovao ili je u pitanju neko treći. Ne čudim se tome, „Kolo“ je još prije 30 godina nastupalo i na Cetinju. Oni nastupaju i na otvorenom, a šta je ovog puta bio interes, ne znam. U svakom slučaju, lijepo je vidjeti profesionalne igrače kako igraju – rekao je on.

KRITERIJUMI

Predstavnici crnogorskih folkloraša mišljenja su da CNP treba da otvori svoja vrata i njima, ali da kriterijumi moraju da postoje. - CNP je i ranije dozvoljavao koncerte, doduše davno, imao sam priliku da gledam na njihovoj sceni i nastupe KUD-a „Aluminijum“. To sve zavisi od odluka uprave, i da li ta uprava ima osjećaj prema folkloru i kulturnoj baštini Crne Gore. Folklor je jak dio naše kulture i identiteta. Mislim da je sada pravi trenutak da se to promijeni i da to postane dio CNP programa – rekao je Lekić. Bokan podsjeća da su folklorna društva u Crnoj Gori amaterska, te da je neko tu malo bolji, neko malo gori. - U startu postoji ta razlika. Publici bi trebalo približiti folklor, naravno uz propisane kriterijume koje ansambli moraju da ispoštuju, da bi se pojavili na seni kakva je CNP ili Zetski dom. Njih moramo da izdvojimo u odnosu na centre za kulturu – kazala je Bokan. Kada su u pitanju nastupi domaćih ansambala u CNP-u, Banjević smatra da mora da postoji definicija iz kojih ansambala mogu da nastupaju. - Ne bilo kojih, već jačih. Postoji „Njegoš“, „Zahumlje“, „Srzentići“, mi smo do skoro bili jaki. Ima tu pojednih koji bi mogli da nastupe, koji zadovoljavaju kriterijume. Postojala je ranije priča i o tome da se dozvole nastupi folklornih ansambala u Muzičkom centru. Prema mom mišljenju, tu bi najprije mogli da se dešavaju nastupi folklornih društava, prije nego u CNP-u. Postojala je ranije ideja da se tamo i formira neki ansambl. Zašto je sada „Kolo“ nastupilo u CNP-u, a ne na primjer, u Muzičkom centru, ne znam – rekao je Banjević. S. VIŠNJIĆ

14 Pogledi Stav

» Piše: Sreten Zeković Sučeljavanje sa prošlošću nije njeno prosto nihilističko ignorisanje i ništenje, nego je kritičko suočavanje protiv osvajačkog antagonističkog svetosrpsko-svetosavskog totali(tari)zma, dogmatizma i fundamentalizma. Naročito je protiv najopasnijeg nacifikovanog politi čko-crkveno vjerskog sijamstva (spupčenosti) pobjedničkog političkog bloka u Nezavisnoj Crnoj Gori (NCG). Najočitije se samopriznato, do nespornosti, ispoljio u „crnokapićkoj“ litijskoj teokratskoj kontrareformaciji protiv oslobodilačkog autohtonog i autokefalnog opštecrnogorskog pokreta, prvačnog tranziciono reformističkog, građansko-sekularnog, suverenističkog, NATO-vsko i avangardnog lidera na Zapadnom Balkanu za EU. To je generalna suština, predominantni motiv i temeljni nepreboljeni razlog za rearhaizaciju, reafirmaciju i „svetu osvetu“ histeričnog i šizmatičnog anticrnogorcizma, anticrnogorskog „ugroženo-agresi vnog“, vazda, ćeskobnoga veljesrpstva, izvanjskog i domaćeg „hibridnog rata“ protiv nove obnovljene NCG. Javnozvanično ne priznaju i cinično-nihilistički (u)nište(avaju) crnogorsku istoriju i naciju. Međutim, ujedno se to i najperfidnije ispoljava u formi litijskog političko-sakralnog sijamstva, koje je najveća zloupotreba SPC u Crnog Gori i njene (svetosavske) religije („srpske vjere“) u političke ciljeve i svrhu (nedovolj/stve/no imenovano i kao „kleronacionalizam“ i/li „klero nacio nalna religija“). Ta spu(p)čenost nije samo litijska politička, svečarska i populističko-pučistička manipulacija crkvom i religijom, nego bitno i samo njihovo biće, karakter, atributi, imanentni konstitutivni kvalitet, njihova t(r)ajna posebitost. Oni su među se jedno u drugom iznutra (u)dvoj(e)ni konstituens, kojim se konstituišu oba, koncepcijski osvajački,

Neđelja, 26. decembar 2021.

Ljubav „iz srca“ pravo u teoetnogenetiku Povodom śedočenja svetosrpsko-svetosavskog totali(tari)zma „božje ljubavi na silu“ na jubilejskom śedniku 31. oktobra 2021. na srpskoj nacionalnoj TV, njegove populističke aplikacije DF-ovca Marka Kovačevića slavopojkom o junošama Policijske akademije, članka u Pobjedi od 11. decembra o političkoj policiji i vojsci većinske vlasti čije je inverzivno izopačenje nezavisne Crne Gore uzorno kritikovala Aleksandra Vuković u Skupštini Crne Gore 15. decembra 2021. totalistički kratizirani, učvršćeni u zajedničkom skopčanom totalitarizmu višepartijskog političkog bloka, kao i 1918. Njihov jedinstveni totalizam se u(po/ pre)klapa sa totalitarizmom u meta-fizičkoj (nad-prirodnoj) „mističnoj igri“ monolitnog teološkog kratizma (teo-kratizma), teodula srednjovjekovne monističke paradigme iz 13. vijeka. Ovu mod(er)nu retrogradnu rearhaizaciju teokratske kontrareformacije inverzivno izopačeno (kao i ukupni sistem vrijednosti) prednjače, veljače, slavopoje kao „veličanstvene litije“, „apsolutno novi početak kraja prijethodne prošlosti“, „nove oslobodilačke pobjedničke vlasti“. Zapravo, to i nije efemerna, prigodna i prolazna zloupotreba crkve i religije, nego „imperijalna istorijska trajnica“ (konstanta) koja se supstancijalno ob(po)navlja i „drugobivstvuje“ u različitim konkretnim prirodnoistorijskim uslovima i okolnostima. Može se reći, i stupnjevima dvoračvane putanje civilizacijsko-sekularnog napredovanja (progresa), na jednoj, i sijamske teokratske putanje koja koči i konzervira (o)kretanje unatrag (regres), na drugoj putanji, jednog istog puta iz istog decentriranog (promjenljivog) središta i izvorišta – dijalektičke protivrječnosti zarobljavanja i oslobađanja cjelokupne istor(iolog)ije. Rečena imperijalna istor(iolog) ija i njena „osvajačka istorijska trajnica“ sve(to/velje)srpstva konfundirala (zarobila) je cjelokupnu crnogorsku istoriju (prisvojštila i posrbičila kao svoju), Crnu Goru, prvačni i avangardni slobodarski crnogorcizam i njegov oslobodilački integralizam, ovdašnji opštecrnogorski reformistički pokret, NCG i samog unutrašnjeg imperijalnog (udvojenog)

subjekta, Njegoš bi rekao „zarobio sebe u tuđina“. Još više je izoštrila, antagonistički podijelila i sukobila zarobljeni već „u sebi podvojeni totalitet“ crnogorskog društva, vrnula i/li nastavila teološki kratizam (teokratizam) iz srednjovjekovlja 13-tog stoljeća. Caristički je krunisana 1918, da bi se „ugroženo agresivno“ destruktivno proslavila 90-tih godina, jubilejski glorifikovala 2018 . i opskurnro pobjednički potenčila 2020/21, restartovana na 1918. „Nova“ vlast, posve galimatijski i hipokrizni konglomerat, po arhe-genocidnom tipu osvajačkog posrbičavanja, u istoriji zna(ve)ne „zle raške struje“, sve prijethodno narod(nos)no-nacionalno crnogorsko, sve njoj opoziciono (a nije konvertitsko) totalno sotoniše, anatemiše, stigmatiše, inkvizitorski ekskomunicira, iz korijena istrebljuje, zatire. Javno sve to ozloglašava za najveće zlo, „paradigmu zlodjela“ u čitavoj istoriji Crne Gore (čak većeg zla od Nemanjićkog „iz temelja razurene Dukljanske kraljevine“, najvećeg genocida nad istorodnim i istovjernim Bogumilima i od genocidne 1918). Sve samobitno crnogorsko, koje sijamski nije svezano za Srbe i Srbiju, totali(tari)stički i radikalski se žigoše kao „velikocrnogorski nacionalizam“ i „crnogorseki etnički inžinjering“ koji se neosnovano pripisujuju najviše zamjerenim vodećim Milu Đukanoviću i DPS-u, kao stalnom „dežurnom krivcu“ za sva prošla, ovdašnja i buduća zlodjela same malo pretežane „nove oslobodilačke vlasti“. Opijena destrega njem NCG prijethone vlasti, „nova“ vlast je ne priznaje ni kao opoziciju, ni kao jedan pol(ovinu) udvojenog, crnogorskog društva, nego je

Objava kojom je Marko Kovačević podržao slavljenje poraza Crne Gore u Policijskoj akademiji

ućutkuje kao „pobjedničkog zarobljenika“, osim po nuždi da joj za političku kohabitaciju bude birokratska (po)sluga. Zlonaum većinske vlasti je da total(tari)istički zabrane, ucjenjuje, prijeti, progoni, „no vom“ legislativom uhapsi cjelokupnu nacionalnu crnogorsku opoziciju, kao „kriminalnu organizaciju“, i to bezuslovno, po svaku cijenu, za sva vremena i posve otpišu u zlu prošlost (koju baš „nova“ vlast reprodukuje). Zlonaumno palimpsestno ništi prijethodnu crnogorsku istoriju, posrbičava i svetosavizira Crnogorce i Crnu Goru. Za nju je izborna većina apsolutna, i nad svakom legislativom, kojom pravda svoju taj(anstve)nost, blickrig „dvojne demo(no)krataije“, teokratiju, aktuelnu Vladu po nalogu SPC-U i vrha Vlade Srbije, otimačinu crnogorskih svetinja, sopstvenu korupciju, mafijašluk, kriminal i sl. Zato podśećam i da je nacizam došao na vlast izbornom većinom, i da ni genocidni nacizam i fašizam nije vršio denacionalizaciju ni istrebljivanih naroda-nacija. Ova apsolutno „nova“ vlast i njena „započeta nova istorija“, „olako obećanom brzinom“, blickrigom „dvojne demokratije“, isključila je prijethodno jednovjekovno sučeljavanje sa prošlošću koja predodređuje našu budućnost kao ob(po) navljanu, „već viđenu“, iskustveno tragičnu, sasvim promašenu prošlost. Ponaša se kao apriorni „kristalni čistunci“, kao da i ona nije jalovo, iMpotentno bila 30 godina na vlasti sa prijethonim vlašćem; kao da nije ižljegla iz džamadana tog istog udvojenog totaliteta crnogorskog društva; kao da i ona nije učestvovala u „prvobitnoj ratničkoj akumulaciji kapitala“ i sankcija itd.

Naglašavam, ovđe teokratizam u najširem značenju teološkog monolitnog „univerzalizma“ koji se odnosi na čitavu društveno-istorijsku formaciju i svako konkretno društvo i državu u njemu, kao glavnog i osnovnog stuba (stožine, vertikale) i horizonta pogleda na svijet, život i ljudsku stvarnost. To je različito od uskog, češće uobičajeno reduciranog na „politički teokratizam“, samo kao pravno-eklezijastičko „jedinstvo države i crkve-vjere“ u kojem je i sama njena ovakva „politička sekularizacija“ samo privid, varka, obmana, čisti formalizam koji skriva opštenitu građansku sekularizacju Ustvari je riječ o teoetnogenetičkoj „igri žmurke“ doksološkog „suštinskog skrivanja“ i „pojavnog otkrivanja“. Zato ga i pišem u njihovom jedinstvu totali(tari)zam, koji je i zakonski i kanonsko ekleziastčki kastigan i zabranjen, kao „Sotonina pobuna protiv Boga“, „božje vlasti“, „svetosavskog nacionalizma i srpskog naroda kao teodula“ (srpski svetac Nikolaj Velimirović, izričiti glorifikator vođe nacista Adolfa Hitlera, kao „sveca, genija i heroja“), „srpske vjere“ kao „božje anateme“, pervertiranja teološkog kratizma (teo-kratizma) i teoetnogenetike u sotonokratizam. Upravo to i „božju ljubav na silu“ pompezno śedoči na jubilarnom śedniku 31. oktobra 2021. na srpskoj nacionalnoj TV u Podgorici čiji su medijatori stari ujed(i)nitelji Budimir Dubak i novi Gojko Raičević zna(ve)nom svečarskom promoteru Dragoslava Bokana. Bokan je ne samo Amfilohijevu proklinjanu „božju ljubav na silu“, nego i njegovu litijsku „duhovnjačku revoluciju“ (2015 – 2020/21), odnosno antisekularnu teološku kontrarevormaciju hvalospjevno uzdigao kao avangardni početak teodulskog i/li teoetnokenetičkog istinskog „srpskog sv(ij)eta“ kao budućnosti sve(to/velje)srpstva, po uzoru na istočno-azijatsko sverusko svjetovno-sakralno sijamstvo, „sveruski svijet“, a on po liku sveruskog carističkog pravo slavnog patronatskog fundamentalizma. D. Bokan izričito slavopojno propovijeda vrtanje i nastavljanje srednjovjekovno jedinstvo svjetovne i sakralne kulture iz 13. vijeka koje je Srbima utemeljio Sveti Sava svojim „svesrpskim nacionalizmom i

srpskim narodom kao teodulom“, u „središtu Carstva Nebesnog“. Nažalost, ništa novo kod D. Bokana, naročito ne po „apsolutno novom istorijskom početku“ pobjedničkog jedinstvenog političko-crkveno vjerskog bloka (2015 – 2020/21). To je samo vještarenje po starinskom principu apologete Tertulijana i vizantijske mistične meta-fizike isihaizma „unutrašnje mudrosti“ i ljubavi (nad spoznajom) koju D. Bokan aktualizuje u nacizamno političko-sakralnom sijamstvu, a „unutrašnjoj (neposrednoj iracionalnoj) ljubavi“ imenuje narodski bitni dodatak „iz srca“ (ljubav „iz srca“), bez psihološko-organskog obrazloženja kako ta strijela ljubavi „iz srca“ pravo uleće, u teoetnogenetiku njegovog učitelja i sveca N. Velimirovića koji je izričito objašnjavao sjedininjeno duševnoetničko ekumensko jedinstvo svetosavske etnogenetike i „srpskog naroda kao teodula“. U svu tu „grdnu mješavinu“ (Njegoš) D. Bokan utrpao je i naškog Njegoša, oslovljenog kao sveca SPC čijoj se „ikoni“ na zidu poklonio i prekrstio kao genijalnom uzoru svetosrpstva. Za Bokanovo srbofilstvo vazda izvrnuto u velikosrpstvo i njegovu „ljubav iz srca“ dao je populističko-pučističku aplikaciju frontovski demokrata Marko Kovačević, poslanik u Skupštini Crne Gore, a zatim predśednik Skupštine opštine Nikšić slavopojnom podrškom junošama Policijske akademije Crne Gore u Danilovgradu da su svoje sportsko slavlje učinili „iz srca“, kao i prije toga u povodu zmijolikog nepriznavanja genocida u Srebrnici. Vjerovatno u vezi sa prijethodno navedenim, neki zna(ve) ni NVO s pravom i tačno su istakli aktuelnu pojavu ekstremnog fundamentalizma, ali ne islamskog, i druge ekstreme, ali to je suštinski nedovoljno, vjerovatno, iz opreza da politički pristup nije nacionalni no vrijednosni i drugi. I to je karakteristika posebitog crnogorskog fenomena, ma koliko se etnogenezofobično, faktofobično i falsifikatofobično bježi od njega. No, pristup opšem stajalištu, metodi eksponiranja većinske vlasti i njenog stalnog manipulisanja „podjelama (različitosti)“ i totalističkog „izmirenja“ (u jedinstvenom narodu), uzorno je kritikovala Aleksandra Vuković u Skupštini Crne Gore 15. i 16. decembra 2021, ne samo „iz ljubavi iz srca“ radi „teokratske ravnoteže iz 13. vijeka“, nego iz „svetog trojstva vrhunskih ideje“ (eidosa, aspetka, duhovnog posmatranja): Istine, Dobra i Lijepog, i sve ih ucjelovljeno sintetizovala i situirala svaku na svoje mjesto.

Neđelja, 26. decembar 2021.

Marketing

Arena

16 Sportski miks

Neđelja, 26. decembar 2021.

POTEZ KARIJERE: Dušan Banićević, u prvom ino angažmanu, blista u španskom Sabadelju

Volio bih da ostanem u Španiji koliko god budem mogao PODGORICA – Dušan Banićević uživa veliko povjerenje u španskom Sabadelju. Naš reprezentativac napravio je pravi potez kada je ljetos stigao u Španiju (iz Jadrana u društvu sa Konstantinom Averkom), gdje mu nije puno trebalo da dobije važnu ulogu u bazenu i sa ekipom premaši očekivanja. U Evropi je Sabadelj stigao do samog kraja – 12. januara igra prvi polufinalni meč Evrokupa, a u domaćoj ligi je odlično kotiran – ispred su samo Barseloneta i Barselona. Baničević će vrlo brzo imati šansu sa ekipom da dođe do samog kraja u Kupu kralja, a u tek završenom Kupu Katalonije Sabadelj je zauzeo treće mjesto. - Niko se nije nadao ovakvim rezultatima. Prošle godine, sa jačom ekipom, bilo je realnije, ali ove sezone... Ambicije su bile skromnije, a do sada, a sezona još nije završena, uradili smo dobre stvari. U Sabadelju se ništa ne mora, jer nema pritiska, a u takvim okolnostima ljepše se trenira i lakše se igraju utakmice. - Opuštenija je varijanta, jer nema puno tenzija oko mečeva. Psihički je, definitvno, lakše, ali kao sportista moraš sebi da stvaraš određenu dozu pritiska. Lično se dobro osjećam, jer sam zado-

Klub sa 25 hiljada članova Vodeni sportovi u Sabadelju su vrlo popularni. - Rekli su mi da je Sabadelj najveći klub sa oko 25 hiljada članova, a grad ima oko 200 stanovnika, možda nekoliko hiljada više sa okolinom. I gotovo svi treniraju, plivaju... Klub je finansijski stabilan. Plata je 30. u mjesecu i o tome se ne razmišlja.

Barselona na pola sata U slobodno vrijeme ,,skokne“ vozom do Barselone udaljene pola sata. - Uglavnom odgledam fudbalsku utakmicu. Žao mi je što zbog obaveza nijesam ispratio SP za rukometašice. Sa saigračima se manje družim jer mnogi od njih ne žive u Sabadelju.

Daću sve od sebe... Silne obaveze čekaju ,,ajkule“ u 2022. godini. Konkurencija za najbolji tim biće žestoka. - Natrpan je program, pogotovo igračima voljan i radom i uslovima i životom. U Španiji je i rad drugačiji. - Treninzi su vremenski kraći, a forsira se drugačiji stil. Igra se brži vaterpolo, sa kontrama i na tim detaljima se više pozicionira trening. Samim tim je zanimljiviji, jer se više radi sa loptom. I sve mi to prija, jer nisam tip igrača od dva metra i 120 kilograma.

koji igraju Ligu šampiona. Probaću što bolje da konkurišem za mjesto, jer nikome nije zagarantovano. Daću sve od sebe da budem što bolji na pripremama i da se dokažem – kazao je Banićević.

Uz veoma dobro suđenje u Španiji, više mi odgovaraju nova pravila. Sabadelj vodi računa o mladim igračima (prosjek 23-24 godine), zato talentovani rado dolaze u ovaj klub poznat po školi vaterpola. Korektnost pokazuju i prema strancima. - Oduševljen sam kako u klubu postupaju i kako

poštuju sve igrače. Mogu da kažem da sam maksimalno ispoštovan sa sportske i sa svake strane. Period prilagođavanja brzo je prošao. - Prije svega, pomogao mi je nastup na Olimpijskim igrama, jer u klubu su vjerovali da sam dobar igrač. Ali moraš stalno da se dokazuješ.

Ključan momenat u karijeri centra crnogorskog nacionalnog tima je upravo period pred sami nastup u Tokiju. - Značilo mi je to vrijeme jer sam igrao sa dobrim igračima i za jedno ljeto naučio više nego za dosta godina. Iz olimpijskog ritma stigle su utakmice u španskoj ligi, brzo i obaveze u Evropi, splet dobrih okolnosti i prilika da Banićević nastavi dobar niz. Standardan je u Sabadelju. Odličan je bio u porazu od evroligaša Barasleonete – tri gola, peterac i nekoliko iznuđenih isključenja. - Generalno, ekipi dobro

Kotorski klub se za drugi dio sezone pojačao sa iskusnim primačem servisa

Gimnazijalac doveo tursku odbojkašicu PODGORICA – Ženski odbojkaški klub Gimnazijalac iz Kotora pojačao je svoje redove sa 29-godišnjom turskom odbojkašicom Buse Ozden, koja igra na poziciji primača servisa. - Pokušaću da pomognem u ukupnom učinku svog novog

tima – kazala je Ozden, a prenosi portal Odbojka.me. Predsjednica kluba Ljiljana Marković je istakla da je „uprava kluba odlučila da na poziciji primača dovede igračicu, koja timu u neku ruku garantuje opstanak u Prvoj ligi. - A i činjenica je da su se sve ženske ekipe u Crnoj Gori po-

jačale. U naše redove došla je Buse Ozden iz Turske, ima 29 godina i sada smo pokrili tu poziciju. Zadovoljni smo i njen dolazak za naš klub je veliki izazov i u finansijskom smislu – kazala je Markovićeva. Odbojkašice Gimnazijalca završile su prvi dio prvenstva sa dvije pobjede i sedam poraza.

- Zadovoljni smo radom uprkos koroni, raduje nas priliv odbojkašica početnica, koji je jako velik, jer će te djevojke jednog dana zaigrati u prvoj ekipi. Upravo sada imamo problem u igračkom kadru. Počeli smo takmičarsku godinu žestoko. Pobijedili smo u prva dva kola Budućnost volej i najbolju ekipu u

ide. Mislim da smo u Evropi napravili dobar rezultat. Možda bi mogli i da osvojimo trofej. Očekuje nas polufinalni dvomeč sa Barselonom od koje smo u domaćoj ligi izgubili 9:8, ali šanse su podjednake. Polako, vidjećemo. Što se tiče domaće lige, kvalitetna je, uzbudljiva, broji 12 klubova, a najveći broj je iz Katalonije. Banićević i Sabadelj mogli bi i naredne sezone da se druže, jer naš reprezentativac ima još godinu ugovora. - Volio bih da ostanem u Španiji Koliko god budem mogao – poručio je BanićeA. M. vić. zemlji Luku Bar, zatim izgubili u Bijelom Polju 3:2 u setovima i onda je uslijedio poraz u Pljevljima – istakla je predsjednica kotorskog kluba. Ljiljana Marković se nada pomoći Opštine Kotor u narednoj godini. - Jer odbojka mora da živi i nadamo se vedrijim danima za Gimnazijalac. Treninge ne prekidamo i vjerujem u uspjeh na zadovoljstvo svih nas – zaključila je predsjednica Gimnazijalca. S. J.

Arena

Neđelja, 26. decembar 2021.

Košarka

Košarkaši Mornara lako i ubjedljivo slavili protiv SC Derbija u meču 13. kola AdmiralBet ABA lige

PODGORICA – Mornar Barsko zlato dobio je posljednji crnogorski derbi u 2021. godini u ABA ligi, pošto je u Morači, lakše od očekivanog, savladao SC Derbi 95:76, u meču 13. kola regionalnog takmičenja.

M. BABOVIĆ

Barska lekcija „studentima“ Dvorana: SC ,,Morača“. Gledalaca: 150 Sudije: Belošević, Obrknežević i Milojević

Vinjales 16 Megi 14 Pavlićević Ivanović 5 Slavković 9 Hadžibegović 8 Starovlah 5 Vujisić 4 T. Ivišić 4 Edvards 2 Kamenjaš 9 Bujukčangaz -

Barani su stigli do pete pobjede u ABA ligi, i to u posljednjih sedam kola, i tako se izjednačili po skoru sa „studentima“ (5-8), koji su samo jednom slavili u posljednjih šest utakmica, istina u duelima sa ekipama iz gornjeg dijela tabele. Izabranici Mihaila Pavićevića su otpor rivala slomili u trećem kvartalu, zahvaljujući, prije svega, Vladimiru Mihailoviću, koji je u odlučujućem kvartalu postigao više od pola poena (17) svoje ekipe (32), od čega 16 za prvih nešto više od šest minuta, tokom kojih su gosti stigli do nedostižnih 20 razlike (68:48)…

TROJKAŠKO RASPOLOŽENJE BARANA Mornar je u prvoj četvrtini iskoristio veoma dobar šut sa distance (9-5), posebno u prvoj polovini kvartala, da stigne prednosti protiv SC Derbija, koji je tokom čitave prve četvrtine imao problema sa šutom (13-5 za dva, 7-1 za tri), zbog čega mu nije značila prednost u skoku (9-6), naročito ofanzivnom (6-2). SC Derbi je samo jednom vodio u ovom kvartalu, nakon pogođene trojke Milića Starovlaha za 6:5. Podgoričani su držali priključak od 11:10, kada je Strahinja Mićović pogodio svoju treću trojku u nizu, četvrtu za Mornar (prije toga je pogodio Vladimir Mihailović, a jedino je promašio Aleksandar Lazić) za vođstvo od 14:10, na polovini četvrtine. Nakon jednog od dva pogođena bacanja Nemanje Gordića (15:10), Kenan Kamenjaš je pogodio koš pod faulom i dodatno bacanje (15:13), a onda su gosti upisali šest poena u nizu (Tejlor Smit, Mihailović jedno bacanje, Balša Živanović trojku) za maksimalnih

Prva A muška liga

Pobjede Lovćena i Jedinstva PODGORICA – Košarkaši Lovćena i Jedinstva upisali su pobjede u osmom kolu Prve A crnogorske lige. Cetinjani su se brzo oporavili od dva poraza na turniru ABA 2 lige, protiv Sutjeske i MZT Skoplja, pa su poslije pobjede nad SC Derbijem (91:78) i plasmana u četvrtfinale Kupa, pobijedili i Primorje iz Herceg Novog sa 86:62 (21:9, 12:23, 28:16, 25:14). Najefikasniji u ekipi Lovćena,

(15:21, 25:20, 21:32, 17:22)

78% (18-14) 57% (44-25) 17% (23-4)

za 1 za 2 za 3

65% (17-11) 63% (43-27) 40% (25-10)

28 (13+15) Skokovi 31 (14+17) Blokade 1 4 Asistencije 15 16 Ukradene lopte 10 6 13 Izgubljene lopte 10 Faulovi 21 22

Mihailović Luis Mićović Jeremić Živanović Marljukić Smit Gordić Rakočević Lazić Miković Mozli

26 11 6 7 2 11 9 2 11 10

PAVIĆEVIĆ: U nastavku odbrana dala rezultat

ŽAKELJ: Kao ekipa nijesmo bili na potrebnom nivou Trener SC Derbija Andrej Žakelj čestitao je Mornaru na potpuno zasluženoj pobjedi. - Nema puno šta da se priča, sve je bilo jasno na terenu. Ne znam koliko sati da smo igrali, danas ne bismo dobili Mornar. Energija i fokus nijesu bili kakvi bi trebali da budu na ovako bitnoj utakmici. Ne tražim alibije, svi imamo plus osam „u ovom kvartalu“ (21:13). Do kraja je samo pogodio Kajl Vinjales za domaće (21:15). Flečer Megi je trojkom otvorio drugu četvrtinu (21:18), a kada je Tomislav Ivišić ispod koša smanjio na posjed zaostatka (24:22), činilo se da je SC Derbi našao formulu za preokret. Međutim, onda je Mornar uradio ono što najbolje radi, Marko Jeremić je „odapeo“ i pogodio dvije uzastopne trojke za vođstvo Mornara od 30:22. Domaćin je tada težište svoje igre prebacio unutar reketa, to je donijelo rezultat u drugoj

koji je nakon dva poraza na startu vezao šest pobjeda u nizu, bili su Marko Perović sa 16 poena, Alen Hadžibegović sa 14, uz 14 skokova, Stefan Vlahović sa 13 i Petar Kusovac sa 10 poena. Kod Novljana, raspoloženi za igru u napadu, bili su Veselin Kovačević sa 19, odnosno Nikola Čvorović i Novak Obradović sa po 13 poena. Jedinstvo iz Bijelog Polja je poslije velike borbe slavilo u Danilovgradu – 66:62 (12:14, 22:9, 19:18, 13:21). Najbolji u ekipi Jedinstva bili su Nenad Vuković sa 15, Elvis Ćekić sa 13, Marko Mijović sa 12 i Maid Čičić sa 11 poena. Kod Danilovgrada, Vasilije Jovović je postigao 22, a Nikola Tončić i Aleksa Vujadinović po 10 poena. S. J.

svoje probleme. Momci koji su danas igrali dali su sve od sebe, to su njihove mogućnosti u ovom trenutku, ali kao ekipa nijesmo bili na nivou na kojem je bilo potrebno –rekao je Žakelj. „Studenti“ su se držali do velikog odmora, imali minus tri (38:41), ali u nastavku pali. - Ni prvo poluvrijeme nije bilo



ne znam koliko kvalitetno. Mi nijesmo imali napadački dan. Ali sve počinje od odbrane. Bila mi je ideja da krenemo agresivnije u trećoj četvrtini, ali neki momci u ovom momentu nijesu sposobni za to iz više razloga. Dopustili smo im neke lagane poene iz naših izgubljenih lopti u napadu, oni su se razigrali, a Mornar je kvalitetna ekipa koja teško da to neće iskoristiti – dodao je slovenački trener.

Prvo slobodno bacanje u sezoni je promašio Flečer Megi, nakon što je bek SC Derbija prethodno pogodio svih 29 penala

polovini kvartala, kada je Megi sa pet uzastopnih poena (koš i tri pogođena bacanja) donio svom timu ponovo samo posjed zaostatka (36:34), koliko je bilo minut i 19 sekundi prije kraja (38:36). U tom trenutku, interesantno, dva tima su bila izjednačila po ukupnom procentu šuta (43,8%). Trojkom Lazića (gosti su u prvom poluvremenu šutirali 16-8 iza perimetra), u nared-

nom napadu, Mornar je osigurao tri poena prednosti gostima na odmoru, jer je do kraja pogodio još samo Viktor Vujisić (41:38)…

PRESUDAN TREĆI KVARTAL Mornar je meč odlučio u trećoj četvrtini, u kojoj nije nepotrebno forsirao šut za tri poena (4-2), već je vođstvo gradio u reketu i iz tranzicije,

Trener Mornara Mihailo Pavićević je bio srećan i zbog pobjede nad SC Derbijem. - U najavi meča sam rekao da je evidentno da smo u posljednjih pet-šest kola digli formu, da igramo mnogo bolje nego na početku sezone, kockice i uloge se slažu. Čestitam igračima na maksimalno ozbiljnom pristupu, iako ne mogu reći tokom svih 40 minuta. U prvom poluvremenu smo dosta ispadali iz odbrane, nijesmo se držali dogovora. Međutim, u drugom poluvremenu smo bili maksimalno skoncentrisani u odbrani, malo smo promijenili odbranu, i to je dalo rezultat jer su „sijevale“ kontre, a i u napadu smo dobili na širini i došli do vrlo važne pobjede za nas – rekao je Pavićević. Barani igraju mnogo bolje nakon što su završili nastup u FIBA Evrokupu. - Kad imate sedam dana za pripremu, to je ogromna prednost, jer je sasvim drugačija priča kad igrate Evropu, jer provedete dva dana u putu. Čestitam i ekipi Derbija na fer igri, a prije svega želim da im čestitam na dosadašnjim rezultatima. Za neke je možda neočekivano, ali to je ekipa koja ima kvalitet, koja igra jako dobro i želim im uspjeha i u drugom dijelu sezone – dodao je Pavićević. prije svega zahvaljujući Mihailoviću, koji je na meču osam koševa postigao iz polaganja. Povratnik u crnogorsku reprezentaciju je pogodio jedno od dva bacanja za najveću prednost do tog trenutka od 71:50, kada je i domaćima bilo jasno da više nema dileme oko pobjednika. Istina, tim Andreja Žakelja je vratio nadu serijom 9:0, prišao na 71:59, u posljednjem minutu ovog kvartala, ali je Gordićevo polaganje za 73:59 u posljednjoj akciji bilo znak da Mornar neće dozvoliti bilo kakvu dramu. Naprotiv, u posljednjoj dionici je prednost „Ponosa“

Crnogorski brend na trpezi i u Sjedinjenim Američkim Državama

NBA zvijezda Pol Džordž proslavlja praznike uz Nikšićko pivo Jedan od najboljih košarkaša u NBA ligi i velika zvijezda Los Anđeles Klipersa Pol Džordž katoličke božićne praznike provodi u krugu porodice, a Badnje veče je proslavio uz Nikšićko pivo. Crnogorski brend, naime, našao se na porodičnoj trpezi zahvaljujući Džordžovoj supruzi, Danijeli Rajić. Danijela je objavila na Instagramu dio atmos-

fere, a u prvom planu je as Klipersa za stolom i Nikšićkim pivom u rukama. S obzirom na to da je Danijela Rajić porijeklom iz Srbije, ne čudi što su se na trpezi našli i neki drugi specijaliteti sa ovih prostora, poput sarme, oblandi… Džordž je igrao odlično u ovoj sezoni, u prosjeku bilježi 24,7 poena, 7,1 skokova i 5,5 S. J. asistencija.

Bara u dva navrata išla i do 25 razlike, posljednji put dva i po minuta prije kraja (93:68)… Najefikasniji u pobjedničkoj ekipi bio je Mihailović sa 26 poena (9-8 za dva), uz četiri skoka, tri asistencije i sa ukradenom loptom za indeks 28. Dvocifren poenterski učinak u Mornaru imali su još Mićović (11), Smit (11), Lazić (11) i Vil Mozli (10). U domaćem timu jedino su Vinjales (16) i Megi (14) bili dvocifreni. Mornar u sljedećem kolu, 3. januara, gostuje Ciboni, dok SC Derbi istog dana dočekuje S. J. Megu.

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 26. decembar 2021.

Rukometaš Vladan Lipovina oštro o s

- Koliko su samo suza djevojke prolile nakon poraza u Tivtu. Sjećam se da mi je prišao čovjek iz Saveza i kazao da se tako počinje, polako... I bilo je tako – iz dana u dan ekipa je napredovala. I baš iz ovakvih – nikakvih uslova, stvorili smo nešto. U klubu su ponosni na pionirsku ekipu. - I one su krenule lijepim putem, šteta je, zaista, što nemaju bolje uslove. Prvi strijelac (73), asistent (41) i ,,kradljivica“ lopti (22) Druge lige je Natalija Lekić. Nastupa i za pionirsku ekipu. - Anđela Guberinić i Natalija su članice pionirske reprezentacije. I sve one vole da igraju Pionirsku ligu, koja je zanimljiva i lijepo organizovana. Djevojčice igraju i druže se. Ima i talenata i vidi se veliki rad i želja da se iskažu na terenu – kazao je Lekić. A. M.

Desni bek crnogorske rukometne reprezentacije Vladan Lipovina kazao je da je selektor reprezentacije Zoran Roganović namjeravao da ga ponizi kao igrača i poručio da nije selektor njega precrtao sa spiska nego da je on ,,precrtao selektora“. Lipovina je kazao da su netačni navodi da je ranije pravio „prekršaje“ u reprezentaciji. On je rekao da Roganović za selektora Crne Gore nije izabran kao iskusni stručnjak, niti zbog postignutih rezultata kao trener već da je, budući da mu je to bio prvi selektorski angažman, došao u reprezentaciju da stiče iskustvo, bez dana provedenog u trenerskom pozivu. Lipovina je kazao da je Roganović zahvaljujući iskustvu koje je stekao u reprezentaciji Crne Gore, postao kasnije trener inostranog kluba. - Ne tako davno Roganović je saopštavao da sam nosilac igre, glavni igrač reprezentacije kada sam dobijao značajne utakmice – rekao je Lipovina i dodao da ga je Roganović na utakmicama protiv Rumunije i Kosova uveo u igru samo po pet minuta, iako je bio spreman i u dobroj formi. - Očigledna je bila namjera da me ponizi kao igrača, što sam doživio kao veliku uvredu – istakao je Lipovina, a prenijela

Ove godine ponovo je najbolja atletičarka naša najbolja skakačica uvis, koja je ispisala istoriju i postala ujedno prva atletičarka, koja je i sportistkinja Crne Gore. Svjetska juniorska šampionka iz 2010. godine, ostvarila je ove godine mnogo toga. Marija je u godini na izmaku imala četvrti rezultat u finalu skoka uvis na Olimpijskim igra-

ma u Tokiju sa preskočenih 196 centimetara, a zauzela je deveto mjesto zbog većeg broja pokušaja. Marija je za razliku od prethodnika do Olimpijskih igara stigla zahvaljujući ispunjenoj normi, ostvarivši skok od 197 centimetara, čime je postavila novi crnogorski rekord, koji je ujedno sedmi rezultat ove godine u svijetu. U Tokiju je zablistala i bez rušenja ljestvice stigla do finala Igara, što je prvi put da Crna Gora ima olimpijskog finalistu u ,,kraljici sportova“. U godini na izmaku Marija je osvojila zlatne medalje na Balkanskim prvenstvima u dvorani u Istanbulu (190 cm) i otvorenom u Smederevu (197 cm), a zlatna je bila na prvenstvu Malih zemalja Evrope u San Marinu (186 cm). Marija je ostvarila normu za prvenstvo Evrope u dvorani, koje će se održati 2022. godine u Beogradu, dok je na Evropskom prvenstvu u dvorani (Torun) zauzela sedmo mjesto (192 cm). Bila je prva na četiri mitinga – Kefalonija (186 cm), Kastiljone dela Peskaja (190 cm), Beč (190 cm), Budimpešta (188 cm), kao i na Kupu Evrope koji je održan na Kipru (190 cm). Zbog korona virusa propustila je šansu da

ŽRK Komovi bez poraza čeka nastavak Druge lige i vedro nebo kako bi krenuli sa radom na betonskom terenu

Mogu i bez krila da lete PODGORICA – Afirmativnu priču (za pohvalu) zbog učinka u polusezoni od deset pobjeda (bez poraza) u Drugoj rukometnoj Crnogorskoj ligi, zamijenio je uvod o djevojkama i djevojčicama iz Andrijevice koje sjede kod kuće jer ih vremenski uslovi sprečavaju da treniraju na spoljašnjem terenu. Članice ŽRK Komova vode unaprijed izgubljenu borbu sa (ne)vremenom, a muku muče i oko termina u zatvorenoj dvorani koje nema u gradu, zbog čega su podstanarke u Beranama. I to ponekad – jednom sedmično ili kada im muški klub ustupi pola terena. - S obzirom na to kakve uslove imamo i kako smo krenuli, sve ovo do polusezone nijesmo očekivali. Ali djevojke su bile hrabre, igrale srcem i čestitam

im u svoje i u ime prvog trenera Milije Kastratovića. Nadam se da ćemo do proljeća imati učinak od 20 pobjeda – kazao je Nikola Lekić, pomoćni trener u prvom timu i prvi trener pionirske ekipe, 2006. godište. Lekić kaže da Opština pomaže ekipu oko putovanja i troškova za utakmice. Ali... - Nemamo mjesto za treniranje. Dok je bilo lijepo vrijeme radili smo napolju, a ponekad, jednom sedmično, u dvorani u Beranama. Termine smo plaćali iz svog džepa. Ranije smo trenirali u školskoj sali, ali konstrukcija je pukla na jednom dijelu i ostali smo bez termina. Kada nam uslovi dozvole trčimo parkom, a sa loptom smo na betonskom terenu, sa klimavim golovima. Konstrukcija bi mogla da padne na zemlju ako se malo jače zaljuja. Čudno je i svi koji znaju za naše pro-

bleme se čude. Kako su Komovi uspjeli da dođu do maksimalnog učinka u Drugoj ligi, a na rukometnoj sceni su debitovali prošle godine. I na koji način stručni štab planira da ekipa, u kondicionom dijelu, spremna dočeka nastavak takmičenja? - Predlagao sam da, dok su djevojke koje studiraju kod kuće, zakupimo nedjeljno nekoliko termina kako bi se bolje uigrali. Probaće one i kod kuće da vježbaju ili trče kada uslovi dozvole. Zima će proći, brzo će proljeće, pa ćemo ponovo zajedno na otvorenom. Što se tiče kvaliteta, imamo nekoliko iskusnijih i igračica koje nastupaju u Pionirskoj ligi. Napredak je ogroman, a veliku stvar je uradio Kastratović. Prisjetio se Lekić prvih koraka kluba, debitantske utakmice u Tivtu.

Atletski savez Crne Gore na svečanosti u Podgorici uručio priznanja najboljima za 2021.

Godina u znaku Marije Vuković i Danijela Furtule PODGORICA – Atletski savez Crne Gore sa ponosom može da napravi rekapitulaciju i sumira godinu. Godina kojoj se broje posljednji dani ostaće zlatnim slovima upisana u istoriju crnogorske atletike, a prije svega zbog Marije Vuković, koja je postala prva crnogorska takmičarka iz pojedinačnih sportova koja se našla u finalu Olimpijskih igara. Baš zbog toga nije bilo dileme – treći put uzastopno najbolja crnogorska atletičarka je Marija Vuković, a treću godinu zaredom najbolji atletičar je bacač diska Danijel Furtula! Predsjednik Gojko Banjević kazao je da je crnogorska atletika ostvarila najveći uspjeh u istoriji od nezavisnosti 2006 godine.

- ASCG bio je jedini Savez čiji su atletičari iz pojedinačnih sportova ispunili norme za učešće na Olimpijskim igrama u Tokiju što daje posebnost ostvarenim rezultatima u ovoj godini. Realizovali smo sva takmičenja iz nacionalnog programa takmičenja i to u svim starosnim kategorijama. U realizaciji svih aktivnosti, izuzetan doprinos dala je, iako sa mnogim teškoćama, i Uprava za sport i mlade, kao i Crnogorski olimpijski komitet od kojeg su troje naših sportista primali olimpijske stipendije – rekao je Banjević. Na međunarodnim takmičenjima u 2021. godini crnogorski atletičari osvojili su šest medalja od čega četiri zlatne, te po jedno srebro i bronzu, a postavljena su čak 42 nacional-

na rekorda (20 u muškoj i 22 u ženskoj konkurenciji).

MARIJA BROJ 1 Marija Vuković prije četiri godine prekinula je dominaciju Slađane Perunović, koja je deset godina po tradiciji dobijala nagradu za najbolju seniorku, a 2018. godine to priznanje zaslužila je Kristina Rakočević.

RSCG

Roganov me poniz

agencija MINA. On je kazao da je nakon druge utakmice pozvao telefonom selektora i upitao ga zašto ga nije ispoštovao kao igrača i da takav odnos nije zaslužio kao i da je davao značajan doprinos na svim, a naročito na ključnim utakmicama. - Selektor je ćutao kao nijem. Kazao sam da je došao na

debituje na Dijamantskoj ligi, ali je jasno da je ona simbol sportske 2021. godine za Crnu Goru. - Lijepo je biti najbolja seniorka u Atletskom savezu. Drago mi je što sam svojim rezultatima crnogorsku atletiku na evropskoj i svjetskoj sceni predstavila na najbolji način. Nadam se da ćemo sljedeće godine na velikim takmičenjima, kao i na Olimpijskim igrama u Parizu, biti još brojniji – kazala je Vuković, koju već nakon praznika očekuje početak dvoranske sezone. - Uskoro kreću novi izazovi, jer vrlo brzo počinju nastupi u dvorani, a kada to kažem mislim na dvoransko prvenstvo Balkana, a onda kruna u martu dvoransko prvenstvo svijeta, što predstavlja posebno zadovoljstvo, jer prvi put nastupam na tom takmičenju – naglasila je Vuković, ali nije zaboravila da pomene one bez kojih ne bi bilo svih uspjeha. - Prije svega moram pomenuti profesora Iva Popovića, koji me otkrio i natjerao da zavolim atletiku, tako da bez njega ne bih bila ovdje. Međutim, veliko hvala ASCG, koji me podržao i kada nije bilo rezultata, jer nam nikada ništa nije nedostajalo, iako nije bilo lako jer većina nas

Neđelja, 26. decembar 2021.

Arena

Sportski miks 19

selektoru Crne Gore

vić je htio da zi kao igrača

mjesto selektora kao poltron Peđe Boškovića i upitao ga da nijesam kažnjen možda zbog činjenice što nijesam jedini aplaudirao kada je Bošković dolazio na trening, a što je Roganović tražio od igrača i trenera – kazao je Lipovina. On je rekao da je Roganoviću saopštio da je izbjegao da sve to kaže nakon utakmice pred

igračima da mu ne bi potpuno srozao ugled i pokvario atmosferu, na što mu je selektor odgovorio da će imati priliku sljedeći put. - Tada sam jasno saopštio da se više neću odazivati na njegove pozive za reprezentaciju riječima „Više me nećeš gledati“. Istina je da nije mene „precrtao“ Roganović no

trenira u inostranstvu. Kada kažem Savez moram posebno pomenuti Milorada Vuletića, koji je od 2010. godine bio uvjeren da ću opet obradovati naciju. Nadam se da će sve ovo uticati na to da imamo i bolje uslove za atletiku – rekla je Vuković.

BROJNA PRIZNANJA

FURTULIN BLJESAK Najbolji senior očekivano je drugi olimpijac – Danijel Furtula. Bio je učesnik Igara i osvojio 24. mjesto sa rezultatom 59,93 metara. Hicem 65,69 metara, ispunio je normu za Evropsko prvenstvo 2022. godine, bio je šampion Balkana sa rezultatom 62,26 metara, dok je šampion Crne Gore postao sa rezultatom 62,88 metara. - Godina je bila teška, turbulentna, zbog svih kovidmjera, ali i nekih poteškoća u radu Saveza i nekih drugih sportskih struktura. Na kraju godine čovjek može biti zadovoljan, prije svega što je zdrav. Spreman sam i motivisan da napravim još veće podvige. Zadovoljan sam, mogu biti ponosan zbog nagrade, konkurencija je iz godine u godinu sve jača – rekao je Furtula.

Najbolji junior u 2021. godini je Ognjen Vojvodić iz Mornara, dok su za najbolje juniorke proglašene Andrea Matković (Mornar) i Irena Bošković (Tara). Za najbolje mlađe juniore proglašeni su Ognjen Marsenić (Lim), Milica Pejović (2004, Podgorica), Maša Bubanja (2005, Lim) i Vesna Kljajević (Tara), dok su najbolji pioniri Milivoje Pajović (2006, Orion) i Anabela Mujović (Sanja). Za najbolje veterane proglašeni su Dragoljub Koprivica (Mornar) i Vesna Pavlićević (Podgorički maraton). Specijalnim priznanjem za ostvarene rezultate u 2021. godini nagrađeni su Tomaš Đurović, Dragan i Darko Pešić, dok su posebna priznanja dobili Risto Drobnjak, Amir Papazi i Ljiljana Matović. Atletski savez je specijalno priznanje dodijelio selektoru Osmanu Eroviću, za izuzetna dostignuća atletičara na međunarodnoj sceni. Priznanja su dobili i nacionalni treneri Zoran Jojić, Marko Ristić i Ivan Popović.

R. PEROVIĆ

sam ja njega „precrtao“, zbog njegovog neljudskog odnosa kojim pravi štetu crnogorskom rukometu – kazao je Lipovina. On je rekao da nigdje nikada, osim kod Roganovića, nije doživio da trener traži da igrači aplaudiraju sportskom radniku na visokoj funkciji ,,kako bi se dodvorio i sebi obezbijedio bolju poziciju“. - Takvo ponašanje u evropskim klubovima ne može se desiti. Roganović je nakon telefonskog razgovora pokušavao da kontaktira sa mnom telefonom u više navrata, naravno, ja nijesam prihvatio pozive, jer sa takvom osobom nemam više o čemu razgovarati – poručio je Lipovina. On je rekao da mu je žao zbog vjernih i najboljih navijača. - Zajedno smo proživjeli lijepe trenutke, gdje smo se osjećali posebno i uzvišeno reprezentujući našu državu, ali sa grobarima crnogorskog rukometa ne mogu dalje sarađivati – kazao je Lipovina. On je rekao da će nastaviti da igra i uživa u rukometu po evropskim dvoranama gdje vladaju profesionalni odnosi i puno poštovanje svakog igrača. - Vi ste jedina svijetla tačka u tami koja prekriva crnogorski rukomet, vaše poruke i pažnja znače mi mnogo i ispunjavaju me kao čovjeka –naveo je LipoR. A. vina.

Fudbaleri Zete ubjedljivo posljednji na polusezoni, igrači i stručni štab bez primanja, trener Dragoljub Đuretić upozorava

Odlazim ako se nešto drastično ne promijeni Kako je počelo, teško je moglo bolje da se završi - polusezonu za koju su se spremali samo osam dana, fudbaleri Zete okončali su sa ,,mršavih“ deset bodova u 19 kola, čak sedam manje od pretposljednje Podgorice. ,,Vukovi“ su upisali svega jednu pobjedu (nad Rudarom u 17. kolu - 1:0), te sedam remija i 11 poraza. Uz Jezero su ekipa sa najmanje postignutih pogodaka (14), a primili su najviše (33). - Rezultatski ne možemo biti zadovoljni. Iskreno, računao sam da možemo osvojiti 12 bodova, uzevši u obzir da imamo premladu ekipu, da nijesmo

imali adekvatne pripreme, odnosno da smo trenirali manje od 10 dana. Kad sve to imamo u vidu, teško da se moglo više - kaže trener Dragoljub Đuretić za Pobjedu. - Ipak, afirmisali smo nekoliko igrača koji su budućnost ne samo Zete, već crnogorskog fudbala. Milan Roganović i Dragan Miranović imaju po 16 godina, Ognjen Đinović je sezonu počeo sa 17, Ivan Vukčević sa 18... Svi oni su zalog za budućnost. Ljeto je bilo mučno, jesen tmurna, kakva će biti zima - niko ne zna. A od nje zavisi proljeće... - Trebaće nam pozitivna serija

od pet-šest mečeva da bismo bili u prilici da stignemo rivale i izbjegnemo direktno ispadanje. Prije toga je neophodno da se angažuju pojačanja - golman, štoper, kao i napadač u slučaju da nas napusti Ivan Vukčević. Potrebna su nam dva-tri iskusna igrača, koji bi bili podrška mlađima i doprinijeli boljim rezultatima - naglasio je Đuretić. - Nama su samo Amel Tuzović i Đorđije Vukčević u zrelijim igračkim godinama, ostali dio ekipe ima od 16 do 21. Talentovani su, međutim, nemaju moć da iznesu teret do kraja. Poslije tri kola bili smo ravnopravni sa svima, ali su izostali rezultati. Ponavljale su se greške koje su normalne za njihove godine i neiskustvo. Đuretić je vječiti optimista, pravi vojnik kluba, uvijek spreman da pomogne ,,svojoj“ Zeti, ali i njegovo strpljenje ima granice. Tužan je, zabrinjavajući, frapantan podatak da igrački kadar i stručni štab kluba iz elitnog ranga nije primio platu cijelu polusezonu, da im se pet mjeseci gotovo niko nije okrenuo. Kao da nikog ne zanima to što je izvjesno da će se na ,,Trešnjici“ od narednog ljeta igrati Druga liga, što je prvi šampion Crne Gore na ivici ponora... - Ako se nešto drastično ne promijeni, ako se neko ne okrene ovim momcima i stručnom štabu, i ne omogući normalne uslove, neće mi preostati ništa drugo nego da napustim klupu Zete - poručio je Đuretić. - Teška srca bih to uradio jer sam vezan za ove igrače, većina njih je ponikla u mojoj školi fudbala. Vidim da napreduju, uz njihov talenat i eventualno iskusne pridošlice mogli bismo nečemu da se nadamo, ali pod uslovom da se stanje sredi. Zeta je moj klub, 38 godina sam ovdje kao igrač ili trener, volim da radim s mladim igračima. Ipak, neki dogovor mora da se postigne - upozorio je iskusni strateg. Ne. K.

Trener Jezera ovih dana gleda i analizira utakmice svog tima tokom jesenje polusezone u Telekom 1. CFL

Lambulić: Igrali smo bolje od rezultata koje smo ostvarili Jezero je u finišu jeseni popravilo generalnu sliku polusezone. Nije se završilo najbolje, ali sa sedam bodova iz posljednje tri utakmice, Plavljani su sačuvali nadu u opstanak bez doigravanja. Izabranici Mladena Lambulića zimuju u zoni baraža, na pet bodova od luke spasa. - Kada smo počeli pripreme, a kasnije i u prvenstvu, nijesmo sebi pravili pritisak da nešto moramo po svaku cijenu. Igrali smo bolje od rezultata koje smo ostvarili. Bilo je više utakmica u kojima su nas detalji dijelili od pozitivnog učinka. Nekad manjak sreće, nekad splet okolnosti, a nekada naše jeftine greške – puno nas je to koštalo. Želio

sam da se borimo, ako treba i da se bijemo za svaku loptu. To je fudbal kojem smo težili, a pokazali smo ga u posljednja četiri meča. Pobijedili smo Iskru i Zetu, remizirali sa Rudarom i izgubili od Budućnosti protiv koje smo izgledali jako dobro. Ne možemo da budemo zadovoljni osmim mjestom i sa osvojenih 18 bodova, ali svakako smo pred pauzu popravili utisak koji smo ostavili tokom jeseni – rekao je trener Lambulić. Strateg Jezera ne krije da bi volio da pojača tim u svakoj liniji, ali za sada nema konkretnih novosti oko prelaznog roka. - Gledam i analiziram naše partije ovih dana. Pratim, naravno, i tržište igrača. Januarski prelazni rok je specifičan. Nije lako

dovesti fudbalera koji će podići kvalitet. Nama je potreban po jedan igrač u svakoj liniji tima. Da li ćemo uspjeti da dovedemo dobra rješenja, zavisi od finansija i još mnogo faktora. Plan je da zadržimo ekipu, ali nećemo nikome praviti problem ako dobije primamljivu ponudu iz inostranstva. Niko još nije izrazio želju da promijeni sredinu. Barem mene na tu temu nije zvao nijedan igrač – ističe Lambulić. Početak pripreme nije precizno definisan...

- Čekamo kalendar. Kada budemo znali termin nastavka prvenstva, odredićemo datum prozivke. To će biti između 10. i 15. januara. Ovih dana trebalo bi da definišemo plan rada. U Plavu teško da ćemo biti u prilici da treniramo mimo balon sale. Razgovaraću o tome sa čelnicima kluba – da li ima uslova da idemo na primorje ili u Podgoricu. Vjerujem da ćemo se dobro spremiti i uraditi sve da ostanemo dio elitnog ranga. Najbolje bi bilo bez baraža – zaključio je Lambulić. D. K.

20 Feljton

Neđelja, 26. decembar 2021.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA

Ide se dotle da se i nesporna akta proglašavaju za falsifikate Piše: Stevo VUČINIĆ

Namjeru Srpske crkve da potpiše Uniju, turske vlasti su preśekle primjenom svirepih metoda obračuna protiv njenih protagonista. Da bi se nakon Karlovačkoga mira 1699. godine, na početku XVII vijeka, i Crnogorska i Srpska Crkva, konačno okrenule k Moskvi. U XVI i XVII vijeku, ni promjene vjerskoga iskaza iz katoličkoga u pravoslavni i obratno, nijesu bile neuobičajene na širem balkanskom prostoru. Istočni autori ih zlonamjerno reinterpretiraju u velikodržavnome duhu, iako im je uzrok u onovremenim crkvenim, socijalnim i političkim prilikama. Krivotvori se i etnička pripadnost stanovništva. Falsifikatima nasrću na činjenicu da su južnoslovenske nacije, uključujući i Srbe, konfesionalne prirode, konstituisane tek koncem XIX i početkom XX vijeka. Okosnicu im čini slovenizovano paleobalkansko stanovništvo različitoga etničkoga porijekla, u nauci poznato kao Vlasi, koje je u više navrata, u manjim ili većim grupama, migriralo s istočnoga na zapadni kraj Balkana. Na tome putu preslojavalo je zatečeno domicilno predsloven-

Iz beogradskih naučnih krugova i Srpske pravoslavne crkve, krivo se tumače motivi crkvenih velikodostojnika, klirika, glavara pokreta za oslobođenje i crkava koje su namjeravale prihvatiti Uniju ili su je potpisale s Rimskom crkvom. Nazivaju se izrugujućim imenima i izdajnicima

Paštrovići na starom crtežu

Krivotvori se i etnička pripadnost stanovništva. Falsifikatima nasrću na činjenicu da su južnoslovenske nacije, uključujući i Srbe, konfesionalne prirode. Okosnicu im čini slovenizovano paleobalkansko stanovništvo različitoga etničkoga porijekla, u nauci poznato kao Vlasi sko i slovensko stanovništvo. To stanovništvo je srpsko ime, s kojim su se identifikovali na temelju pravoslavnoga vjerskoga iskaza, od sredine XIX vijeka protezalo na zapadu do Like, spuštajući ga do obale Jadrana, cijelom njegovom dužinom. Tri vijeka kasnije, u XX i XXI, organizovano i metodično, inspirisano velikodržavnim ambicijama, iz beogradskih naučnih krugova i Srpske pravoslavne crkve, krivo se tumače motivi crkvenih velikodostojnika, klirika, glavara pokreta za oslobođenje i crkava koje su namjeravale prihvatiti Uniju ili su je potpisale s Rimskom crkvom; nazivaju se izrugujućim imenima i izdajnicima. Ide se dotle, da je u selu Kornet, rodnome mjestu vladike Mardarija Uskokovića, koji je u ime naroda i Crnogorske crkve, 1640. godine, potpisao Uniju s Rimom, jedan praistorijski tumul, Srpska crkva oglasila gomilom pod koju je narod „bačio prokletoga vladiku“. Potpisnicima i akterima odriče se slobodna volja u odlučivanju, nesporni dokumenti oglašavaju se falsifikatima i negira se autentičnost potpisa na njima. Pokušava se dokazati da su posljedica djelovanja okoline, instrumentalizovane od centara moći iz Rima i Venecije. Ciljano se diskvalifikuju kao ljudi, a posredstvom njih i sami Zapad, s namjerom da se između pravoslavne i katoličke konfesije uspostavi nepremostivi jaz i pravoslavni svijet u Crnoj Gori politički, vjerski, kulturno i ekonomski vežu za Beograd i instrumentalizuju. Konačni cilj je aneksija Crne Gore i usaglašavanje crnogorske

Pastara čatrnja u selu Korneti

nacionalne i državne politike s velikodržavnim interesima zvaničnoga Beograda koji na Zapad gleda krivim očima.

POLITIČKE PRILIKE U CRNOJ GORI I OKRUŽENJUU XV, XVI I XVII VIJEKU

Za ovaj prilog od značaja su događaji s početka XV vijeka, pokrenuti silaskom s političke scene dinastije Balšića koja je vladala Zetom. Oni su odredili smjerove crnogorske crkvenodržavne politike u naredna dva vijeka, i usmjerili je k Rimu i Mlecima. Posljednji Balšić, Balša III, bolestan, 1421. godine, od manastirskoga bratstva Bogorodice Ratačke pozajmio je 1505 perpera i pošao da se liječi u Beogradu kod ujaka, turskoga vazala Stefana Lazarevića. Međutim, ubrzo, 28. aprila iste godine umire. Testamentom je državu ostavio maj-

ci Jeleni, po drugi put udatoj za Sandalja Hranića. To nije smetalo njegovome ujaku, da odmah nakon Balšine smrti, vojskom napane i pritisne Gornju Zetu do Meduna, Drivast i Bar, a Mlečani su pośeli primorje Donje Zete. U međuvremenu i Turci su se našli pred vratima Podgorice. Doveo ih je srpski despot, koji je bio u vazalnom odnosu prema sultanu i smjestio ih kao vojnu posadu u Medunu. U tim okolnostima, Budva se predala Mlecima 1422. godine jer se sama nije mogla zaštiti. Paštrovići su se naredne 1423. godine, na mletačkoj galiji usidrenoj kod Drobnoga Pijeska, ugovorom stavili pod mletačku zaštitu. Ta opasnost od srpskoga despota jasno je označena u njemu. Članom četvrtim ugovoreno je: „Ako bi u ratno doba krenula protiv Paštrovića ili srpska ili turska sila u tolikom broju da

Grb Crnojevića na Cetinjskom manastiru

se paštrovski plemići i pučani ne bi mogli odbraniti, staviće im duždevo gospodstvo na raspolaganje stan i utočište u suśednim krajevima, odnosno u kotorskoj okolini, i platiće za njihovo izdržavanje tokom njihova zatočeništva bar onoliko koliko se daje drugim plaćenicima“. Članom 5, u slučaju mira s despotom, tražili su spomenuti paštrovski plemići i pučani da ih Sinjorija nipošto ne izruči srpskoj vlasti ni drugom teritorijalnom gospodaru, nego da ih naprosto povrati u njihovu pređašnju slobodu (Slavko Mijušković, Knjiga paštrovskih privilegija, Istorijski zapisi, knj. XV, 2, str. 1959). Ugroženi od združenih Srba i Turaka, i Crnojevići koji su već imali mletačko plemstvo i titulisani gospodarima Zete, potražili su oslonac u Mlecima. Mletački senat je 1452. godine Stefanicu Crnojevića nagradio sa najboljim brokatom za odijelo u vrijednosti od 200 dukata zbog „slavne pobjede“ koju je ostvario u

Donosimo dio iz knjige u pripremi Steva Vučinića, radnoga naslova „Rasprave o nekim pitanjima iz crnogorske prošlosti”. Autor preispituje istorijske činioce koji su doveli do unije Crnogorske pravoslavne crkve s Rimskom crkvom 1640. godine, kao i činioce koji su doveli do promjene kursa oko 1700. godine

bici s vojskom „raškoga despota“ kod Podgorice (Radoslav Rotković, Sazdanje Cetinja, Titograd, 1984, str. 64). Kad su se Mlečani žalili despotovome vojvodi Altomanu da Crnogorci slaze s brda u Grbalj i čine im štetu on im je odgovorio „non esse superiorem dicti Jurassevich”. Jasno stavljajući na znanje da su Đuraševići/ Crnojevići suvereni u podlovćenskoj Crnoj Gori. Tridesetak godina nakon smrti posljednjega Balšića, Vranjinskim ugovorom između Stefanice Crnojevića i mletačkoga opunomoćenika, providura Zuana Bolanija, 6. septembra 1455. godine, veliki vojvoda Stefanica i Zetski zbor „pristadoše da uđu pod upravu mnogopoštovane Sinjorije pod uslovom da zadrže iste običaje koje su imali pod gospodinom Balšom“ (isto, str. 50). Ugovorili su da ih Sinjorija može pozvati u vojsku do Drima i Zadrime, i dokle su granice na ostaloj njenoj teritoriji; da budu iskreno primljeni pod njenu zaštitu i da se kunu u svetinje da će joj biti dobri i vjerni. U potpisu je pedeset jedna zetska družina. Od Sinjorije je posebno traženo „da ne bude nikavoga popa ili episkopa ili arhiepiskopa katoličkoga nad našim crkvama...i da ne budu pod latinskim arhiepiskopom iz Krajine“. Nesporno je u nauci da je Prečista Krajinska do početka XIII vijeka bila latinska, što potvrđuje i njen tipično katolički naziv Prečista (djeva Marija od Krajine). Nakon što su 1215. godine, bježeći pred Nemanjinim mačem, Epirci odnijeli Vladimirove mošti, očito je zapustio. Nakon toga, u vrijeme Balše III i njegove majke Jelene, Prečista Krajinska je obnovljena i predata na upravu pravoslavnoj obitelji. U jednoj povelji Balše III iz 1417. godine pominje se mitropolit zetski Arsenije sa svim zborom i klirom Prečiste Krajinske. Više faza dogradnje, od kojih su posljednje iz XIV i XV vijeka to potvrđuju. Ali u nauci nije jasno kako se u Krajini stanio unijatski episkop, i to samo 16 godina nakon Firentinskoga sabora održanoga 6. jula 1439. godine. Zabilježen je kao prvi dokumentovani slučaj Unije na crnogorskome prostoru. Nešto prije, Stefanica Crnojević je od Mletaka bio imenovan velikim vojvodom Zete, a ovim ugovorom potvrdio je vazalni status, koji su dobrovoljno supotpisale sve crnogorske družine. On je već 1451. godine primio mletačku zastavu i kapetanski štap i za njen račun umirio bunu Grbljana. (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 26. decembar 2021.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Đotiš bioritam (27. 12 - 2. 1) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977)

UTORAK I SRIJEDA Piše: Mladen Lubura Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosiDa bi ste mogli pratiti ovu koluma, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u konmnu poznatog đotiš astrologa taktima sa autoritetima, možda i putovati Mladena Lubure, neophodno je negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća da znate sideralnu poziciju Mjei napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. VIKEND

seca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi

ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedicsigns/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh

ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND Tranzit počinje u subotu od 14:47. NepoUTORAK I SRIJEDA voljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su Tranzit počinje u utorak od 12:14. Nepovolj- sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija ČETVRTAK I PETAK ni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bli- može zakazati pa najbolje da bitne stvari Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosi- PONEDJELJAK ma, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u konžnjima i autoritetima. Inteligencija može ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu taktima sa autoritetima, možda i putovati oštrom intelektu. Tranzit je naročito povo- zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja trošpa najbolje da ne počinjete ništa značajno. negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća ljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno kova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte kon- i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmo- vrijeme za kraća putovanja, nove početke i vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubi- duhovnost, milosrđe... taka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, frontacije jer se stvari lako mogu zakompli- niju je naglašen. Naročito je povoljno za bli- poduhvate. milosrđe... kovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. skost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Djevici

Mjesec u Vodoliji

UTORAK I SRIJEDA ČETVRTAK I PETAK VIKEND Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo su Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su renepovoljni dani za Vas. Problem je manjak dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. PONEDJELJAK lativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti vitalnosti, slaba koncentracija i pad respek- Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih na međuljudske odnose, naročito se čuvati PONEDJELJAK pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počita u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprava sa vlastitom djecom ili podređe- Imaćete višak energije i bićete naročito pri- rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdrav- oštrom intelektu. Tranzit je naročito povo- njete ništa značajno. Pazite šta jedete i pinima. Problemi sa finansijama. Stomak je vlačni što je odlično za intimne odnose. No- lje, posebno na vid. Previše je prepreka. Po- ljan za partnerske odnose. Porodično okru- jete. Prisutan je gubitak energije i resursa. osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Dani vac može da dođe iz više izvora. Imate ener- kušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo ženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. UTORAK I SRIJEDA giju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme ispunjeni brigom. nisu dani za megdan. za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su VIKEND ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno priUTORAK I SRIJEDA paziti na međuljudske odnose, naročito Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su ne- Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili povoljni dani. Imaćete višak energije i bivitalnosti, slaba koncentracija i pad respekpovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, PONEDJELJAK ćete naročito privlačni što je odlično za in- ta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične podređenima. Problemi sa finansijama. Postoji opasnost da budete pogrešno shva- dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od timne odnose. Novac može da dođe iz više rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdrav- Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i ćeni ili da budete poniženi. Dijete može strane nadređenih ili previše obaveza koje izvora. Imate energiju, odvažnost i inicija- lje, posebno na vid. Previše je prepreka. Po- pićem. Moguća su neplanirana putovanja. imati problema sa zdravljem. Pripaziti na ne stižete da uradite na vrijeme. Može bi- tivu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa kušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo Dani ispunjeni brigom. stomak. Nizak kvalitet življenja i neuskla- ti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. i nove inicijative. nisu dani za megdan. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. ČETVRTAK I PETAK đenost sa okolinom. Čuvajte se gubitaka. Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo su VIKEND UTORAK I SRIJEDA povoljni dani za poslovna ostvarenja. PoTranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su ČETVRTAK I PETAK teškoće lako rješavate. Dobićete podršku Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslov- Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ne naro- dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od PONEDJELJAK strane države. Imate karizmu i napredak ne prilike, finansijska situacija se popravlja, čito povoljni dani. Postoji opasnost da bude- strane nadređenih ili previše obaveza koje kompetentnost je na visokom nivou, a kon- te pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. ne stižete da uradite na vrijeme. Može bi- Ovo su povoljni dani za poslovna ostva- po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za kurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i Dijete može imati problema sa zdravljem ili ti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. renja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete provesti lijepe trenutke sa svojim voljenivitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zani- manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuva- Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. podršku ili razumijevanje osobe od auto- ma. riteta ili od strane države. Imate karizmu i mljivim osobama. Pokušajte izbjeći preve- ti se previše troškova. Nizak kvalitet življe- Čuvajte se gubitaka. napredak po pitanju statusa. Odlično vri- VIKEND nja i neusklađenost sa okolinom. like troškove. jeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su VIKEND voljenima. ČETVRTAK I PETAK povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su energičnost, užitak u komforu i dobrom Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo UTORAK I SRIJEDA društvu. Korisno za nova poznanstva i su povoljni dani. Uživaćete u dobrim od- povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslov- PONEDJELJAK nosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha ne prilike, finansijska situacija se popravlja, Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su generalno za druženje, putovanja, komuu kontaktima sa autoritetima, možda i pu- kompetentnost je na visokom nivou, a kon- i autoritetima. Inteligencija može zakazati povoljni dani za Vas. Imate dobro zdrav- nikaciju, nove početke kao i za uspješan tovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je kurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki lje, energičnost, užitak u komforu i dobrom završetak starih poslova. Takođe je veoma moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zani- drugi dan. Povoljno je uglavnom za duhov- društvu. Korisno za nova poznanstva i povoljno za finansije i planiranje. generalno za druženje, putovanja, komuharmoniju je naglašen. Naročito je povoljno mljivim osobama. Pokušajte izbjeći preve- nost, milosrđe... nikaciju, nove početke kao i za uspješan like troškove. za bliskost sa intimnim partnerom. završetak starih poslova. Takođe je veoma UTORAK I SRIJEDA povoljno za finansije i planiranje. VIKEND Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su PONEDJELJAK dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. ČETVRTAK I PETAK nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Nepood najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu PONEDJELJAK ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa auoštrom intelektu. Tranzit je naročito povovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncen- ljan za partnerske odnose. Porodično okrutoritetima, možda i putovati negdje. EmoPazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte kon- tracija i pad respekta u očima drugih. Ne ženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija cije su vrlo snažne te je moguća i napetost, može zakazati pa najbolje da bitne stvari frontacije jer se stvari lako mogu zakompli- ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. kraća putovanja, nove početke i poduhvate. ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je nemir. kovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previtrenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troš- UTORAK I SRIJEDA še je prepreka. ČETVRTAK I PETAK kova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo su duhovnost, milosrđe... UTORAK I SRIJEDA nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su po- nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu VIKEND vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekvoljni dani. Imaćete višak energije i bićete PONEDJELJAK ta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su pa najbolje da ne počinjete ništa značajnaročito privlačni što je odlično za intimne Prisutan je nemir, napetost, dosta menrasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdrav- dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. no. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte talnih izazova. Postoje pritisci od strane odnose. Novac može da dođe iz više izvora. lje, posebno na vid. Previše je prepreka. Po- Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i konfrontacije jer se stvari lako mogu zaImate energiju, odvažnost i inicijativu. Pranadređenih ili previše obaveza. Može biti kušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo oštrom intelektu. Ovo je povoljno vrijeme komplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija vo vrijeme za unapređenje odnosa i nove nisu dani za megdan. za kraća putovanja i nove početke. inicijative. nisu na visokom nivou. ČETVRTAK I PETAK VIKEND ČETVRTAK I PETAK UTORAK I SRIJEDA Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su su relativno nepovoljni dani. Generalno Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ne naroči- Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bipripaziti na međuljudske odnose, naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, ćete naročito privlačni što je odlično za in- PONEDJELJAK to se čuvati rasprava sa vlastitom djecom pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od timne odnose. Novac može da dođe iz više Generalno pripaziti na međuljudske odstrane nadređenih ili previše obaveza koje ili podređenima. Problemi sa finansijama. Dijete može imati problema sa zdravljem ili izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijamanjak energije. Pripaziti na stomak. Čuva- ne stižete da uradite na vrijeme. Može bi- tivu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa nose, naročito se čuvati rasprava sa vlasti- Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i tom djecom ili podređenima. Problemi sa ti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. pićem. Moguća su neplanirana putovanja. ti se previše troškova. Nizak kvalitet življefinansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno Dani ispunjeni brigom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. i nove inicijative. nja i neusklađenost sa okolinom. sa jelom i pićem. Čuvajte se gubitaka. VIKEND ČETVRTAK I PETAK UTORAK I SRIJEDA VIKEND Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ovo su Tranzit počinje u četvrtak od 14:38. Ovo su Tranzit počinje u utorak od 12:14. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Popovoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne Tranzit počinje u subotu od 14:47. Ne naro- PONEDJELJAK povoljni dani za poslovna ostvarenja. Po- teškoće lako rješavate. Dobićete podršku čito povoljni dani. Postoji opasnost da budeprilike, finansijska situacija se popravlja, Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u teškoće lako rješavate. Dobićete podršku te pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. ili razumijevanje osobe od autoriteta ili kompetentnost je na visokom nivou, a konkomforu i dobrom društvu. Korisno za nova kurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i Dijete može imati problema sa zdravljem ili poznanstva i generalno za druženje, puto- ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od od strane države. Imate karizmu i naprevitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zani- manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuva- vanja, komunikaciju, nove početke kao i za strane države. Imate karizmu i napredak po dak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i pitanju statusa. Odlično vrijeme i za prove- za provesti lijepe trenutke sa svojim vomljivim osobama. Pokušajte izbjeći preve- ti se previše troškova. Nizak kvalitet življe- uspješan završetak starih poslova. sti lijepe trenutke sa svojim voljenima. nja i neusklađenost sa okolinom. ljenima. like troškove.

Mjesec uRaku

Mjesec u Biku

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Ribama

Mjesec u Lavu

Mjesec u Blizancima

Mjesec u Jarcu

Mjesec u Škorpiji

22 Drugi pišu

Neđelja, 26. decembar 2021.

MIŠLJENJA

Vučić u rascjepu zbog Dodika Predsjednik Srbije se nada da do sankcija Miloradu Dodiku neće doći, jer bi ga takva odluka Evropske unije stavila u nezgodan položaj. Morao bi da se opredijeli » Piše: Nenad KULAČIN Prvo putovanje u Brisel nove nemačke ministarke inostranih Annalene Baerbock ostaće zapamćeno po njenom zahtevu za uvođenjem sankcija srpskom članu Predsedništva BiH Miloradu Dodiku. To je bio ujedno jedan od prvih njenih „statementa“ na novoj funkciji. Ono čime je to Dodik zavredio pažnju ministarke Baerbock tiče se njegovih napora da odvoji iz Oružanih snaga BiH, pravosudnog i poreskog sistema. Iako atmosfera u samoj Evropskoj uniji odavno nije horska, više liči na soliranje, ovakav stav šefice diplomatije najmoćnije evropske države sigurno nije pucanj u prazno. Čak ni najava da bi Mađarska stavila veto na takvu odluku, ne znači da do tih sankcija uskoro neće ni doći. S tim u vezi, veoma je interesantna pozicija Beograda, koja je daleko od one čvrste podrške Dodiku i svemu onome što on u poslednje vreme radi. Nikako ne bi trebalo da nas zavaravaju ni Aleksandar Vučić ni Dodik svojim čestim susretima u Beogradu. Tu ima mnogo više marketinga nego neke bratske podrške srpskom članu Predsedništva BiH. Između redova se u poslednje vreme čitaju mnogi disonantni tonovi, ali to i dalje ne znači da je Vučić definitivno pustio Dodika niz vodu. Vučić je, sa druge strane, pokazao da mu baš i nije toliko stalo do evropskog puta. Gde

god može, on taj put sabotira bez obzira na narativ kojim se „ubi“ da nas ubedi da je EU jedini izbor Srbije. Tako je bilo i sa evropskim sankcijama Rusiji. Srbija, kao zemlja na putu ka EU, nikada nije te sankcije uvela, pravdajući se da je nezavisna i slobodna država, ali stidljivo i zbog toga što još nije članica EU, niti će to uskoro da postane. Zbog toga, smatra Beograd, nema obavezu da sledi diplomatiju Brisela.

UVIJEK POSTOJI ‘ALI’

Dakle, ne bi bilo prvi put da Srbija okreće glavu od EU, ali ovoga puta, ipak, zbog činjenice da se prvenstveno radi o sunarodniku sa druge strane granice. Srbija i Republika Srpska vezane su i statusom koji se naziva specijalnim vezama još iz vremena prethodnih vlasti. Vučić bi teško prešao preko „bratske ljubavi“ i odlučio se za takav korak, u to gotovo sigurno ne treba sumnjati. Međutim, kod njega uvek postoji – „ali“. To se pre svega odnosi na njegovu želju i nameru da opstane na vlasti i posle izbora početkom aprila sledeće godine. I ne samo to, Dodik sve što radi čini da se Vučić pred međunarodnom zajednicom oseća nelagodno. Kada bi do sankcija došlo, one bi se odnosile na njega, a ne na ceo narod u RSu i Vučiću bi možda upravo to olakšalo odluku. Predsednik Srbije se nada da do tih sankcija neće doći, jer bi ga stavilo u nezgodan položaj da EU tako odluči. Morao bi da se opredeli. Ukoliko podrži sankcije, to

NE BI BILO PRVI PUT DA SRBIJA OKREĆE GLAVU OD EU: Aleksandar Vučić

bi ga dovelo u nezgodan položaj, jer on ipak nije Slobodan Milošević koji je sam uveo sankcije braći preko Drine. Njega u ogromnoj meri podržavaju birači koji su poreklom iz BiH, i to ne samo izbeglice, već i mnogobrojni birači koji imaju državljanstvo Srbije, a žive u RS-u. Da se razumemo, on poseduje sve što je potrebno da bi medijski izhendlovao tu priču, ali to bi ga mnogo koštalo. Ako bi odbio da primeni sankcije, rizikovao bi da i sam potpadne pod njih. Dva njegova, više nego bliska, saradnika već

su pod udarom sankcija Sjedinjenih Američkih Država. Radi se o Zvonku Veselinoviću i Milanu Radoičiću, alfama i omegama podružnice SNS-a na severu Kosova i ljude koje je američka vlada označila kao kriminalce koji podržavaju vlast od koje dobijaju ogromne poslove u Srbiji. Uveliko se spekuliše da će zbog mnogo toga što dolazi na naplatu, u januaru biti proširen spisak sankcionisanih iz najbližeg okruženja predsednika Srbije. To je nešto što mu ne treba. Ostati pred izbore sa podrškom Moskve i Pekinga, a ne

i Brisela i Vašingtona, njemu nije baš drago. Jasno je njemu da su Rusija i Kina dovoljni za ubedljivu pobedu, ali onda je pred njim jasan put i to onaj koji vodi u direktnu diktaturu koju će moderni svet sve glasnije da osuđuje. To neće sebi da dozvoli koliko god izgledalo naivno.

VUČIĆEVO BALANSIRANJE

Aleksandar Vučić će igrati na svakoj vatri. Opećiće se, ali će imati taktiku za svaku bez obzira na njenu jačinu. Za sada je iskulirao sve sankcije i rezolucije. Ćuti i ne komentariše. Ima

THE GUARDIAN - Redakcijski komentar Za vreme ekonomskog haosa početkom 1990-ih Vladimir Putin je svoju platu u KGB-u dopunjavao radeći kao taksista, ispričao je ruski predsednik u dokumentarcu emitovanom početkom meseca povodom 30. godišnjice pada Sovjetskog Saveza. Njegovi lični problemi trebalo je da simbolično ilustruju ponižavajuće posledice – po Putinovim rečima – „najvećeg geopolitičkog kraha 20. veka“. Da su prilike drugačije, zapad bi mogao da prevrne očima na pretencioznu samoviktimizaciju jednog od najmoćnijih svetskih siledžija. Ali Putinove uspomene izraz su agresivno revanšističkog raspoloženja u Moskvi, dok tenzije na ruskoj granici sa Ukrajinom i dalje rastu. Oko 100.000 ruskih vojnika nagomilano je blizu istočne Ukrajine, uz tešku artiljeriju i drugu opremu. Zapadni obaveštajni zvaničnici veruju da Kremlj nije doneo konačnu odluku da li da se upusti u vojnu operaciju, mada podržava separatističke proruske pobunjenike

Rusko kockanje rizicima

u Donbasu od 2014. Ali čini se jasnim da zveckanje oružjem odražava rešenost Moskve da

pojača svoj urušeni autoritet u zoni koju Putin smatra legitimnom ruskom „sferom uticaja“.

Prošlog petka Kremlj je ispostavio niz zahteva Vašingtonu i Nato savezu kojim bi se prak-

tično revidirao bezbednosni aranžman uspostavljen na bivšim sovjetskim teritorijama i u satelitskim državama. Pored garancija da Ukrajina nikad neće postati članica Nato pakta, Rusija zahteva povlačenje trupa i oružja iz istočnoevropskih zemalja koje su ušle u Nato posle 1997. Verovatnoća da će se Moskvi dati pravo veta oko angažovanja trupa i raketa zapadnog saveza u zemljama kao što su Poljska i Rumunija ravna je nuli, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski dobio uveravanja da kijevski put za članstvo u Nato ostaje otvoren (mada bez utvrđenih rokova). Međutim, kombinacija gomilanja trupa na ukrajinskoj granici i Putinove spremnosti da javno zahteva nemoguće, čini se krajnje zloslutnom. Ove nedelje Kremlj je ponovo podigao ulog zahtevajući da Vašington i Nato „hitno“ odgovore na ove zahteve. Suočen sa kockanjem ekstremnim rizi-

ko to da uradi umesto njega. On balansira. A, to balansiranje je upravo ono što očekuje Dodika. Od tog balansiranja ga ne može spasiti ni Mađarska sa svojim vetom u Briselu. Zaigrao se više nego što je bilo u njegovoj mogućnosti i nije spreman na konsekvence. Drage volje bi u to uvukao i Vučića, ali ne ide baš kako to misli. Na sve njegove ispade, Vučić se brani floskulama – Mi podržavamo BiH, ali i RS, pri tom se zalažemo za Dejtonski sporazum. To mu je odgovor na svaku krizu koja se desi u BiH zbog neodgovornosti mnogih u BiH, jer da se ne lažemo, nije Dodik jedini. Nema nikakve dileme da bi Vučić uveo sankcije RS-u, po nalogu EU, ako bi on tu mogao da izvuče neku veću benefit, a sve je bliži tome da će mu tako nešto biti potrebno. On je jednostavno takav političar. Celu Srbiju je ubedio da je prethodna vlast uvela granicu sa Kosovom, ali on je taj koji je Srbiju ispisao sa te teritorije. Vučić je ispunio nalog Angele Merkel iz 2011. godine o ukidanju paralelnih struktura Srbije na severu Kosova koji nije hteo da realizuje tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić. Zato ne treba da čudi ako bi Vučić odlučio da sledi međunarodnu politiku EU prema Dodiku, iako je realnije da bi se koprcao koliko god može da se ispruži. Za tako nešto treba mnogo kuraži koje on nema, ali kako kaže narod – Kada zmiju priteraš uza zid, svašta možeš da očekuješ. cima koje eskalira iz nedelje u nedelju, zapadu preostaje malo opcija osim da demonstrira želju da nastavi razgovore i jasno stavi Putinu do znanja da je za slučaj ruskog vojnog prepada predviđena visoka cena u sankcijama. Solidarnost zapada sa Ukrajinom ojačala je spremnost nove nemačke vlade da blokira dovršetak gasovoda Severni tok 2, dok su mediji prošle nedelje izvestili da Bajdenova administracija razmatra da Ukrajini pošalje vojne helikoptere prvobitno namenjene Avganistanu. Takođe ima prostora za pregovore o pitanjima u vezi sa Nato vojnim vežbama i raspoređivanjem raketa, ukoliko Moskva ponudi odgovarajuće ustupke. Ipak, Ukrajina i njeni zapadni saveznici nalaze se u neugodnoj poziciji iščekivanja da saznaju šta su stvarne namere Kremlja. Pošto je decenijama pothranjivao osećaj dubokog jeda zbog gubitka ruskog uticaja i autoriteta u regionu, Putin je odlučio da forsira krizu. Treba se nadati da je Putina moguće ubediti da bi zbog razmera izolacije i ekonomske štete koje bi izazvala, vojna akcija bila krajnje kontraproduktivna.

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja, 26. decembar 2021.

Godina je od smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

ŽELJKO Vukov MARTINOVIĆ

RATKA JOVIĆEVIĆA

Kažu da vremenom bol prolazi, ne, vrijeme prolazi, a bol i praznina ostaju. Bio si ljubav koju smrt ne prekida. Drhtaj srca na svako sjećanje govori o tvojoj neprolaznosti. Tvoj osmijeh je u našim mislima, a Tvoje riječi u našim srcima, dok Tvoja djela svjedoče kakav si bio čovjek. Nadamo se da si na nekom ljepšem mjestu ponosni otac, nadamo se da osjećaš bar mali dio onoga koliko smo mi ponosni na Tebe. Osjećamo da je svaki naš uspjeh Tvoja želja, znamo da je svaki dobar i sunčani dan od Tebe…Traješ dok je nas… ljubavi neprolazna.

Dragi naš Željko, otišao si prerano i ostavio tugu svima nama. Ostaćeš uvijek u našim srcima.

Posljednji pozdrav od tvojih tetaka BRANKE, BEBE i ZORICE

TVOJA PORODICA 1528

1527

Dana 25. decembra 2021. u 72. godini, umrla je naša draga supruga, majka, snaha, sestra, tetka i baba

Тужним срцем обавјештавамо пријатеље да је наша драга

СЛОБОДАНКА Спасојева ЋЕТКОВИЋ рођена Николић

STANICA S. RAKOČEVIĆ rođena Jovanović Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice na gradskom groblju Zagorič, u 14 časova, dana 26. decembra. Kuća žalosti: Braće Ribar bb, Konik.

Ožalošćeni: suprug SLAVKO, sin ŽELJKO, kćeri VERA i NADA, braća VUKMAN i VUČIĆ, sestre OLGA, MILEVA, BRANKA, SLAVICA, DANKA, zaove LJEPOSAVA, SAVETA, OLGA, bratanići, bratanične, đeveričići, đeverične, sestrići, sestrične, snahe, jetrve, unuci, unuke, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina RAKOČEVIĆ i JOVANOVIĆ

преминула дана 25. децембра 2021. у 77. години живота. Због епидемиолошке ситуације, сахрана је обављена 25. децембра у кругу уже породице.

Ожалошћени: супруг СПАСОЈЕ, кћерка ЉИЉАНА, син САША, ђевер МИЛОРАД, снахе МИРА и ДАНКА и остала ожалошћена породица ЋЕТКОВИЋ и НИКОЛИЋ

1501 26. 12. 2016 – 26. 12. 2021. Pet godina je od smrti naše voljene

1502 Dragoj tetki

MIRJANA POPOVIĆ-MURATOVIĆ Počivaj u miru, naša voljena majko. 1524

Tvoj sin SAŠA, ćerka SONJA, unuk IVICA

ANKI Posljednji pozdrav voljenom kumu Posljednji pozdrav Bratanične: SVETLANA, SUZANA i TAMARA 1525

MIODRAG

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. Tvoji kumovi: NEBOJŠA, VIKTORIJA, BALŠA i MANJA 1526

24 Oglasi i obavještenja Dana 24. decembra 2021. godine napustila nas je naša voljena

Neđelja, 26. decembar 2021.

Draga majko Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 25. decembra 2021. preminuo u 79. godini

SLAVKA Veselinova RAIČEVIĆ

SLAVKA RAIČEVIĆ

rođena Mugoša

SLOBODAN Milošev ĐAČIĆ

Po njenoj želji, sahrana je obavljena 25. decembra u krugu uže porodice na groblju u Gornjoj Gorici.

Otišla si tiho i dostojanstveno i ostavila ogromnu prazninu. Ni suze ni riječi ne mogu ublažiti moju bol. Ne mogu te vratiti sa tog puta. Nadam se da si sada u zagrljaju svojih najdražih za kojima si patila cijeli život. Zauvijek ću te čuvati u srcu!

Ožalošćeni: sin ŽELJKO, kćerka LJILJANA, snaha LJILJANA, unučad VESELIN, STEFAN, PETAR i MILENA, zaove MILIJANA, MILKA i SENKA i ostala rodbina RAIČEVIĆ i MUGOŠA

ŽELJKO, LJILJANA, VESELIN i STEFAN

1495

1508

Voljena majko

Najdraža

Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice, dana 26. decembra u 14 časova na Novom gradskom groblju u Budvi.

Ožalošćeni: supruga RADMILA, sinovi MILOŠ i ZORAN, snahe MILKA, DOSTA i MILIJANA, unuka ARIJANA, sestra RADOJKA, bratanice i ostala rodbina

1516 Opraštamo se od našeg dragog strica, đevera i đeda

MOMČILA – MOMA Srdanovog ĐUROVIĆA

SLAVKA RAIČEVIĆ

BABA

Bila si moj zaštitnik, moj svetionik, moj životni učitelj, najjači zagrljaj i najljepši osmijeh. Ne rastajemo se jer ćeš živjeti dok me bude. Ponosna što sam Tvoja!

Tvoja ljubav, snaga i mudrost su naše vodilje kroz život. Ne možemo Ti reći posljednje zbogom jer Ti nikad ne možeš zauvijek otići, bar ne od nas! Uvijek ćeš biti ona naša neuništiva Śuki, puna ljubavi, pažnje i strepnje za nas.

Tvojim iznenadnim odlaskom u našim srcima si ostavio tugu i bol. S ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe, tvoju dobrotu, ljubav i plemenitost. Porodica pokojnog brata NOVA, SPASIJA, PREDRAG, VERA, GORDANA i JELENA sa porodicama 1519 Posljednji pozdrav dragoj ujni

Neizmjerno Te vole Tvoji LJILJA, PETAR i MILENA

PETAR, MILENA, VESELIN i STEFAN

SLAVICI RAIČEVIĆ Tvoj vedri i plemeniti lik, ostaće vječno u mom sjećanju.

1509

1510

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj snahi

Posljednji pozdrav mojoj dragoj ujni

DEJAN PEJOVIĆ sa porodicom 1520 Posljednji pozdrav našoj dragoj

SLAVKI V. RAIČEVIĆ

SLAVKI

SLAVKI Veselina RAIČEVIĆ DRAGANA VUKČEVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru i neka tvoje ranjeno srce i napaćena duša pronađu mjesto među anđelima.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju, koju si nam za života nesebično pružala. Ostaćeš nam u trajnom sjećanju. 1522 MILKA i LJUBO PEJOVIĆ

Tvoja zaova SENKA VOJINOVIĆ

1511

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

1521

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 26. decembar 2021.

Opraštamo se od dragog brata, đevera i strica

Дана 25. децембра 2021. у 85. години живота, преминула је наша драга

Tužnim srcem javljamo rođacima, prijateljima i poznanicima da je umro naš dragi

TOMISLAVA ŠAROVIĆA Bili smo srećni i ponosni kad si dolazio, a danas tužni...

TOMISLAV Mijatov ŠAROVIĆ

АНА ОГЊАНОВИЋ рођена Кнежевић

1935 – 2021. dipl. ing. agronomije, leksikograf, pjesnik

Сахрана је обављена дана 25. децембра у 15 часова на гробљу Гвозден бријег у Бару.

Posmrtni ostaci biće izloženi u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 26. decembra od 10.30 do 12 časova, kada se kreće za selo Praga, gdje će se obaviti sahrana u 13 časova.

Ожалошћени: ћерка ТАТЈАНА, братаничне АЊА, СВЕТЛАНА, СУЗАНА, ТАМАРА, БИЉАНА и ДАРИНКА и остала родбина

1515

BLAŽO, JELA, TANJA i DRAGANA 1476 Posljednji pozdrav dragom bratu

Ožalošćena porodica: supruga DANIELA, kćerka MARIANA, sin NIKOLA, unuka SARA, unuk NIKOLA, sestra MILKA, braća RADE, MIRKO i BLAŽO, sinovci DRAGAN, MILAN, DUŠKO, RATKO i ZLATKO, snahe MILICA, VERA, JELA i DANOJLA, sestrići ZORAN i BRANKO, sinovice, braća i sestre od tetaka, ujaka i ostala mnogobrojna rodbina

TOMISLAVU

1466

Dana 25. decembra 2021. umrla je u 90. godini naša draga

RADE ŠAROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom stricu

1517 Posljednji pozdrav dragom stricu

TOMISLAVU ŠAROVIĆU

MILKA Simona – Muse MUGOŠA rođena Ćupić

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice, dana 25. decembra na mjesnom groblju u Donjoj Gorici.

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Počivaj u miru u tvojoj Pragi koju si mnogo volio. 1477

TOMISLAVU ŠAROVIĆU

TANJA i DRAGANA sa porodicom 1474

RATKO i BOJANA sa djecom

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Dana 25. decembra 2021. umrla je u 94. godini Ožalošćeni: sin MIODRAG – MIKO, kćerka VERA, snahe MILANKA i SMILJANA, bratanić DARKO, bratanične RATKA, MILANKA i DRAGICA, jetrva MILEVA, đeveričić BAĆKO, đeverične DUDA, LJALJA i ZDENKA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina MUGOŠA i ĆUPIĆ

TOMISLAVU ŠAROVIĆU OBREN sa porodicom

1513

1497

Дана 25. децембра 2021. године престало је да куца срце нашег драгог

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

JELICA Dragova POPOVIĆ

Posljednji pozdrav ujaku i đedu

rođena Boričić

Sahrana je obavljena 25. decembra u 14 časova na Gornjem Medunu. TOMISLAVU ŠAROVIĆU

ВУЛА Ђорђијиног ВУЛИКИЋА

Sestra MILKA, sestrići ZORAN i BRANKO sa porodicama 1498

Сахрана је обављена истога дана на сеоском гробљу Ријека Пиперска - Радуновићи. Кућа жалости: Ријека Пиперска 37. Улица Краља Николе 47, Подгорица.

Ожалошћени: син ЗОРАН, снаха ЛИДИЈА, унук НИКОЛА, унука ИВАНА и остала породица и родбина ВУЛИКИЋ

1479

TOMISLAVU ŠAROVIĆU Dragi ujače, neka je vječni pokoj tvojoj dobroj duši. ZORAN, NENA, JOVAN, IGOR, JELENA i DEJAN 1499 Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

TOMISLAV ŠAROVIĆ Dragi ujače, nedostajaće mi naši razgovori... Neka ti bude laka crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio. Tvoja snaha SANDRA MIJUŠKOVIĆ 1478

TOMISLAVU ŠAROVIĆU ZELJA, ZLATKO, MILICA i ANA 1473

Ožalošćeni: sinovi SPASO i SLOBODAN, kćeri SENKA i STANKA, đever STANKO, snahe STANIJA i DRAGANA, unučad, bratanići, bratanične, đeveričići, đeverične i ostala mnogobrojna porodica

1475

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. decembar 2021.

Дана 24. децембра 2021. године престало је да куца срце нашег драгог

МИЛАНА Машановог ШЉИВАНЧАНИН Са неизмјерном тугом у срцу и болом у души раздвајамо се од нашег драгог и признатог оца, свекра, ђеда, стрица и ујака, јер је 24. децембра престало да куца племенито срце нашег Милана. Посмртни остаци биће изложени у капели на Жабљаку дана 25. децембра од 12 до 17 часова и 26. децембра од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

Ожалошћени: син СЛОБОДАН, снаха ЕЛА, унуци ЂОРЂИЈЕ и ЈОВАН, унука ТИЈАНА, синовци, синовице, сестрићи, сестричине и остала многобројна родбина ШЉИВАНЧАНИН

1465 Posljednji pozdrav, tata

Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom svaku i tetku

Са болом и тугом опраштамо се од нашег драгог и доброг тетка

DRAGUTINU MATOVIĆU Počivaj u miru.

MILANU ŠLJIVANČANINU

Sin VESKO, ćerka NATALIJA 1480 Posljednji pozdrav

МИЛАНА ШЉИВАНЧАНИНА

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Porodica pok. DRAGOLJUBA JAKIĆA

DRAGUTINU MATOVIĆU Nikad te nećemo zaboravit. Počivaj u miru.

Остаћеш увијек у нашим срцима.

Ćerka ZORICA sa porodicom 1481

1514

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

РАДЕ, ДАНИЕЛА, АНА и ЈОВАНА

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

1505

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 26. decembar 2021.

Četvrta tužna godina bez tebe naša draga

Prošle su četiri godine otkako nije sa nama moja unuka

Dana 25. decembra 2021. u 84. godini, poslije duže bolesti, preminula je naša draga

ANJA Novičina LALATOVIĆ

ANJA LALATOVIĆ

STOJA pok. Milana BOŽOVIĆ rođena Gutović Sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 26. decembra u 14 časova na seoskom groblju Zadolje – Piperi. Kuća žalosti: Veliše Mugoše br. 39.

Ostavila si osmijeh, ostavila si uspomenu i ranu na srcu i duši, svima koji su te voljeli.

Ožalošćeni: sinovi DRAGUTIN - GUTA i VLADAN, brat TOMISLA, unučad DIMITRIJE i KRISTINA, praunuka KRUNA, snahe ŽELJKA i NEVENKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala porodica BOŽOVIĆ i GUTOVIĆ

Voljena Anjuška, vrijeme neumitno teče, a ti sve više nedostaješ. Bol u srcu i tuga u duši ne mogu se izraziti riječima. Zauvijek ću se sjećati tvoje ljubavi, pažnje i topline kojom si me obasipala.

Tvoj đed RAŠO

Tvoji LABUDOVIĆI 1468

1503

1470

POMENI

Navršava se 40 bolnih dana od smrti našeg voljenog

Četiri su godine kako me je napustila moja unuka

VLADIMIR VLADO Boškov JOVIĆEVIĆ

LUKE Dušanovog VUKIĆA

ANJA Novičina LALATOVIĆ Godina dana je od upokojenja našeg dragog zeta Vlada Boškova Jovićevića. Dragi Vlado, bio si naš veliki prijatelj i voljeni zet. Neka ti je vječna slava i hvala za puno lijepog i srećnog vremena provedenog sa tobom. Počivaj u miru, pored tvojih voljenih, brata Nenada i tvojih roditelja.

Vrijeme prolazi, mnogo boli, ali tuga i bol za tobom nikad neće proći. Zauvijek ću pamtiti tvoj vedri, nasmijani lik i ljubav i toplinu u svakoj tvojoj riječi. Dušo moja, neka te anđeli čuvaju, a ja ću te čuvati u srcu zauvijek.

Porodica ĐURIĆ

Tvoja baba RADMILA

1469

1523 Navršava se tužna godina dana od smrti našeg dragog strica

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene majke i babe

Mnogo nam nedostaješ, voljeni striko. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Tvoji BORO i BILJANA

Supruga DESANKA, sin MILO, ćerke MILENA i DRAGANA, snaha MIRJANA, zet JOVAN, unuci VIKTOR i PETAR

BORKE KRLJANAC

BRANKA Stevanovog BOŠKOVIĆA

1518

Teško je prihvatiti bolnu istinu da više nijesi sa nama. Nedostaje nam tvoja ljubav i pažnja. Vrijeme prolazi, a ti ćeš zauvijek živjeti u našim srcima i mislima. Neka tvoja duša počiva u zasluženom miru. Hvala ti na svemu. Volimo te. Dana 26. decembra 2021. godine u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

rođene Milošević Draga majko, neka te čuvaju anđeli, a mi ćemo u srcu. 1488

Tvoji: ĐOKO, MLADEN, SLAVICA i STEFAN

1512 Navršava se deset godina od smrti našeg dragog

Četrdeset dana je od smrti moje majke

VOJINA GARDAŠEVIĆA BORKE

Živjećeš uvijek u mom srcu. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. 1487

Ćerka MAJA sa porodicom

Počivaj u miru u zagrljaju tvojih roditelja, a mi ćemo vas zadržati u trajnom sjećanju. 1489

Tvoja PORODICA

28 Oglasi i obavještenja Dana 31. decembra 2021. navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni

Neđelja, 26. decembar 2021.

Navršava se godina dana od kada nas je napustio naš voljeni otac, svekar i đed

MIRKAŠ Nedostaješ, brate! Godine prolaze brzo, ali mi te čuvamo od zaborava.

MOMČILO – MOMO VUJAČIĆ Neizmjerno ti hvala na nesebičnoj ljubavi i razumijevanju koje si nam pružao do zadnjeg trenutka. Tvoja iskrenost i spremnost da nas saslušaš i pružiš podršku kada nam je bilo potrebno sada nam daje snagu da nastavimo dalje. Tužni, ali ponosni što si bio dio naših života zauvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima i vječno ćemo te čuvati od zaborava. U nedjelju, 26. decembra, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoji: supruga GORDANA, kćerka SNEŽANA, sin ZORAN, zet RANKO, snaha NATAŠA, unuci LANA, IGOR, IVO i NIKOLA

MOMO VUJAČIĆ Drugovi BOŽO, NIKOLA i FILIP 1494 Prošla ja godina dana, ali ni jedan dan bez sjećanja na tebe. Počivaj u miru, a mi ćemo te od zaborava čuvati, po dobru pamtiti i sa ponosom pominjati.

Prošlo je četrdeset dana od kada nas je napustio naš

Tvoji: ZORAN, NATAŠA, IGOR i IVO

1472

Navršava se godina dana od smrti mog brata

MANOJLO-MANO Simonov RADOŠEVIĆ

1484 Teško je pomiriti se sa bolnom istinom da više nisi sa nama. Ponosni smo na tvoj skromni i časni život. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Prošla je godina dana od kada nije sa nama naš voljeni tata, tast i djed

Uža porodica će u nedjelju 26. decembra 2021. posjetiti Manovu vječnu kuću u 10 časova na porodičnom groblju u Seoštici. Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica će dati prilog za izgradnju kapele.

Porodica RADOŠEVIĆ

MOMČILO – MOMO VUJAČIĆ MOMČILO – MOMO VUJAČIĆ

1506 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Mnogo mi nedostaješ. Zauvijek ćemo te čuvati u srcima, po plemenitosti i dobru pamtiti i s ponosom pominjati. Ostavio si veliku prazninu u našim životima, mnogo nam nedostaješ. Počivaj u miru.

Tvoja sestra RADMILA

MANA RADOŠEVIĆA Tvoji: SNEŽANA, RANKO, LANA i NIKOLA

Teško je prihvatiti bolnu istinu da više nisi sa nama. Nedostaje nam tvoja ljubav i pažnja koju si nesebično pružao. Počivaj u miru.

1486 Navršava se 40 bolnih dana od kada nijesu sa nama naši voljeni

Tvoja sestra VOJA, zet VOJO, sestrične JACA, LJILJA i MICA 1493

1485 TUŽNO SJEĆANJE 26. 12. 2020 – 26. 12. 2021.

Danas se navršava 40 dana od kada su nas napustili

DANICA

BRANISLAV

DROBNJAK BRANISLAV DROBNJAK

DANICA DROBNJAK

Bol je prevelika. Praznina nenadoknadiva. Zauvijek ćete biti u našim srcima i mislima. Nedostaje nam toplina vaših zagrljaja.

Nedostajete nam, a sjećanja samo naviru…

Sinovi VESKO i DUŠKO, kćerke VESNA i DUŠICA, snahe OLIVERA i ANA, unučad i praunučad

1490

Ćerka VESNA KRIVOKAPIĆ sa porodicom 1491

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

ČEDO STANOJEVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, A lijepe uspomene i sjećanja na tebe čuvat ćemo zauvijek u našim srcima. Tvoj sin IGOR sa porodicom 1507

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 26. decembar 2021.

Navršava se tužna godina dana od smrti moga voljenog brata

Voljeni brate, prošlo je 40 tužnih dana od kada nijesi sa nama

Данас је 40 дана од смрти наше вољене супруге и мајке

BRANKA Stevanovog BOŠKOVIĆA

ЂУКЕ – ЂИНЕ Иванове ЂУРОВИЋ рођене Кликовац

Тешко је прихватити да више ниси са нама, да нећемо више видјети твој благи осмијех и чути њежну ријеч. Твојим одласком остали смо без чврстог ослонца и топлине коју си несебично пружала. У нашим срцима уселила се туга и велика празнина. Недостајеш нам пуно! Почивај у загрљају нашег сина и брата, а ми ћемо утјеху тражити у успоменама на обоје.

Dragi brate, vrijeme prolazi ali ne umanjuje tugu i bol za tobom. Mnogo mi nedostaješ i osjećam veliku prazninu. Stalno si mi u mislima, sjećanjima, pričama i uspomenama. Bio si mi čvrst oslonac, snaga i sigurnost u svakom pogledu. Voljeni brate, spokoj mojoj duši naći ću tek onda kada i fizički budemo zajedno. Mirno počivaj u tvojoj crnogorskoj zemlji koju si mnogo volio i po kojoj si časno hodio.

Tvoja vječno ožalošćena sestra DANICA

Твоји: супруг ИВАН и ћерка САЊА са породицом 1496 Navršava se godina od odlaska u vječnost, našeg voljenog

1471

LUKA Dušanov VUKIĆ 1952–2021.

Nije lako naći dovoljno pravih i lijepih riječi koje si zaslužio. Bio si primjer bratske ljubavi, dobrote i plemenitosti koje su te krasile tokom života. Ostaje nam ponos i utjeha što si uvijek u svemu bio častan, ljucak i nenametljiv. Vječno ćemo te pamtiti i čuvati u našim srcima.

Navršava se dvije i sedamnaest godina od smrti naših dragih roditelja

Tvoja sestra MIRJANA, sestrične KATARINA, KAROLINA i KRISTINA i zet ČEDO

PEROVIĆ mr MIHAILA Ilijinog JOVIĆEVIĆA akademskog slikara 1504

OLGA

NOVAK - BATO

Bila je duga i teška. Naš život se izmijenio i dobio drugačiji tok i smisao. Davao je i dao, cijeli život, svojem stvaralaštvu i svojoj porodici. Pružio nam je bezgraničnu ljubav i sigurnost, a mi njemu neizmjernu ljubav i razumijevanje. To je bio naš svijet. Ostavio nam je svoje ime, koje ćemo sa ponosom i zahvalnošću nositi. Ostavio nam je svoja djela u kojima ga vidimo, osjećamo, čujemo. Ostavio nam je duh svoje jedinstvene i neponovljive ličnosti.

Nedostajete. S ljubavlju, ponosom i zahvalnošću čuvamo sjećanja na vas.

Vaša djeca: SANJA, ŽANA i SAŠA sa porodicama

Godina dana je od smrti naše voljene

Pet godina je od smrti našega voljenoga

BRANKE Markove PARAČE

MARKA Nikovoga PARAČE

Njegovi MACA i ĐORĐE

1500

Godina dana je od smrti moje drage sestre, tetke i babe

1467 Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

BRANKE PARAČE

GOJKA Mićovog ROGANOVIĆA

Vrijeme prolazi, sjećanja naviru, a ljubav prema vama ostaje vječna. Ponosni što smo vas imali, tužni što vas izgubismo. Čuvaćemo vas od zaborava.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol za tobom. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te kroz najljepše uspomene čuvati od zaborava.

Sin MIJO sa porodicom

Vaši: SAVO, LJILJANA, JOVANA, IVANA i MARKO

1492

Sestra SMILJKA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

1482

1483

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Izdajem jednosoban namješten stan ulica Moskovska, preko Morače. Podgorica. TEl. 067 571 907 1

RAZNO MAJSTOR STRUČAN i EFIKASAN , savjesno obavlja sve vrste poslova oko krovova , dimnjaka i adaptacija stanova i kuća. Tel: 069-926-382 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3 KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. PodgoricaPrimorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

Neđelja, 26. decembar 2021.

Marketing

32 Magazin

Neđelja, 26. decembar 2021.

Na konkurs se prijavilo 30 autora iz zemlje i inostranstva

Predstavnik Crne Gore na Eurosongu biće izabran do kraja godine PODGORICA- Na konkurs za crnogorskog predstavnika na Eurosongu 2022. godine prijavilo se 30 autora iz zemlje i inostranstva. To je najveće interesovanje muzičkih stvaralaca u posljednjih deset godina – kazao je za Pobjedu predstavnik evrovizijske delegacije Crne Gore Ivan Maksimović. On je dodao da nastavak selekcionog procesa preuzima desetočlana stručna komisija, koja će do kraja godine donijeti konačnu odluku. - Desetočlanu komisiju čine: Stana Šalgo, muzička urednica Radija Crne Gore i pred-

sjednica Komisije, Branka Banović, muzička urednica TV Crne Gore, Danijel Alibabić, predsjednik Udruženja estradnih umjetnika Crne Gore, Bojana Nenezić, savjetnica za muzičku kulturu u Zavodu za školstvo, Zoja Đurović, profesorica u Muzičkoj školi ,,Vasa Pavić“, Dražen Bauković, urednik u Zabavnom programu TVCG, Nina Žižić, estradna umjetnica i učesnica Eurosonga, Gojko Berkuljan, reditelj i glavni producent RTCG-a, Ilmira Lika, urednica i direktorica TV Teuta, Đorđije Kustudić, rukovodilac marketinga RTCG-a, istakao je za Pobjedu Maksimović.

Dodao je da je njihov zadatak da do kraja 2021. godine, bodovanjem 24 kompozicije sa urednom dokumentacijom, odluče o pjesmi koja će našu zemlju predstavljati na Eurosongu. -Svaki član komisije numere ocjenjuje individualno i tajno i prostim zbrajanjem svih bodova formiraće se konačna tabela. Podsjećamo da je RTCG raspisala konkurs u oktobru i da je bio otvoren do 10. decembra za autore iz cijelog svijeta. Pjesma Evrovizije održava se u Torinu od 10. do 14. maja u dvorani „Palla Olimpico“, a žrijeb za polufinalna takmičenja biće obavljen u tom gradu u 25. januara 2022 – zaključio je Maksimović. B.P.

Saopštio frontmen benda Kris Martin

Koldplej 2025. prestaje da snima novu muziku LOS ANĐELES - Koldplej će 2025. godine prestati da snima novu muziku, rekao je frontmen benda Kris Martin. Kako prenosi BBC, Martin je to saopštio prethodne sedmice tokom gostovanja na radiju. -Naša posljednja prava ploča će biti objavljena 2025. godine i nakon toga mislim da ćemo samo ići na turneje – istakao je. Koldplej je bend koji su 1996. u Londonu osnovali Džoni Bakland, Gaj Beriman i Vil Čepton. Do danas su izdali devet studijskih, posljednji „Music of the Spheres“ u oktobru 2021. godine, kao i šest ,,lajv“ albuma.