Dnevni list Pobjeda 05.12.2021.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 5. decembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20134 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

KONCESIONI SISTEM GODINAMA DEVASTIRA ŠUMSKO BLAGO Iz Uprave za šume najavljuju reforme iako je ponovo raspisan tender za koncesije

ORGANIZACIJA KOD

Uništavanje šuma se nastavlja

Najavljeno je formiranje preduzeća ,,Crna Gora šume“, ali još nije osnovano.

Za sad se samo govori o problemima i šteti, ali ne i o načinu kako će se riješiti problem, a nova uprava nije izabrana da bi nam prepričavala greške već da bi ih riješila – smatra Vuk Iković iz organizacije KOD STR. 4. i 5.

S. VASILJEVIĆ

STAV: U potrazi za crnogorskim odgovorom na političku i društvenu krizu

INTERVJU Albin Kurti, predsjednik Vlade Republike Kosovo

Vučić ne spominje više podjelu već traži ,,bosnizaciju“ Kosova

Srbija se na Zapadnom Balkanu ponaša kao Rusija u svom susjedstvu: bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku pokušava da pretvori u Bjelorusiju, a Crnu Goru u Ukrajinu. Suštinski, Srbija ne priznaje državnost zemalja koje nijesu članice EU - Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, čak i Sjeverne Makedonije. Naprotiv: ove države smatra privremenim i svim svojim kapacitetima se angažuje kako bi uništila njihovu državnost Ne možemo imati ,,Otvoreni Balkan“ dok je Srbija zatvorena za Kosovo, dok ne prihvata naše putovnice, identifikacijske dokumente, diplome, svjedodžbe i kosovske pečate. ,,Otvoreni Balkan“ više liči na Balkan koji je otvoren za uticaje sa istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine; otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince…

Zemljama regiona neophodan je dugoročan mir i stabilnost, a da bismo ih dobili, potrebni su nam demokratija, pravda i razvoj, koji su i osnov evropskih vrijednosti. Nažalost, trenutna situacija na Zapadnom Balkanu izgleda kao minijaturna replika Ruske Federacije.

STR. 6. i 7.

HILJADE GRAĐANA BLOKIRALE PUTEVE PO SRBIJI: Vučić najavio izmjene spornih zakona

Narod ustao protiv diktature Imperativ stvaranja saveza za Crnu Goru Piše: Stevo VUČINIĆ

STR. 12. i 13.

RAZGOVOR: Neđeljko Rudović, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije

Ko želi da ućutka novinare, taj hoće da pokori društvo STR. 9.

STR. 10. i 11.

2

Politika

Neđelja, 5. decembar 2021.

POVODI: Vašington nezadovoljan učincima tzv. ekspertske Vlade Zdravka Krivokapića, analitičari saglasni da je ovo PODGORICA - U crnogorskom parlamentu je prije godinu izabrana Vlada na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. Na godišnjicu izbora Vlade, zvanični Vašington poručuje da konkretni rezultati izostaju dok analitičari, uz različite ocjene o učinku Vlade, poručuju da je pred Crnom Gorom mnogo posla, posebno kada je riječ o napretku u evropskim integracijama.

Nacionalizam i ruski ut sve veći, nedostaju refo Kurt Voker: Bilo je mnogo strahovanja o tome što bi moglo da se dogodi.

Najgora se još nijesu ostvarila Davor Đenero: One diplomate koje su učestvovale u formiranju ove vlasti danas se toga stide i prave se kao da nema njihove odgovornosti

- Sjedinjene Države očekuju da će crnogorska Vlada ispuniti obećanja, data prije više od godinu, da će Crna Gora ostati na evroatlantskom kursu i dati prioritet reformama potrebnim za pristupanje EU. Kao i uvijek, rezultati govore više od riječi. Do danas, iako se ulažu napori, ti konkretni rezultati uglavnom izostaju - saopšteno je Glasu Amerike iz Ambasade, u odgovoru na pitanja u vezi sa godišnjicom izbora crnogorske Vlade.

Komentarišući rezultate Vlade protekle godine, bivši američki diplomata Kurt Volker za Glas Amerike kaže da je ,,moglo da bude i gore“.

STRAHOVANJA

- Bilo je mnogo strahovanja što će značiti izbor ove vlade, sa najmanje jednom strankom koja je dovodila u pitanje nezavisnost Crne Gore, načinom na koji je počela u parlamentu prije godinu. Bilo je mnogo strahovanja o tome što bi moglo da se dogodi.

I rekao bih da se najgora strahovanja nijesu ostvarila - ističe Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u, a trenutno saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike (CEPA).

Kurt Volker saglasan je da je pred Crnom Gorom mnogo posla - i kada je riječ o vladavini prava, ekonomiji, evropskim PODGORICA – Ova vlada i nikad nije bila Vlada Crne Gore, već postavljena od drugog (SPC) sa ciljem sprovođenja društvenog genocida prema svemu što se ne uklapa u projekat svetosavske velike Srbije – napisao je na Tviteru Predrag Bošković, poslanik DPS-a, poručujući da „ova marionetska vlada mora biti razriješena što prije, jer svaki njen novi dan je dan sunovrata naše države“.

Bošković je, povodom godišnjice rada 42. Vlade, istakao da su „Crnu Goru vratili vijek unazad“.

- Godinu je od ustoličenja apostolske vlade. Godina koja je iznenadila čak i sve nas koji smo očekivali sve najgore od neznavenih, neiživljenih i ljudi sa lošom namjerom prema svemu što ima oznaku crnogorskog. Za godinu Crnu Goru su vratili decenijama unazad, rekao bih vijek unazad. Prava obespravljenih Crnogoraca su taman na nivou onih koja su bila istih godina prošlog vijeka – napisao je Bošković na Tviteru.

UNIŠTENA EKONOMIJA

Naveo je da su „ekonomiju uništili“, te da je „na nivou one poslije Prvog svjetskog rata“.

- Zavisnost ekonomskih tokova od Beograda povećala se nekoliko puta za ovih godinu. A da

Kurt Volker

integracijama i bezbjednosnom sektoru - ali ne vidi značajniji napredak u borbi protiv korupcije.

- Iskreno, nije očigledno što je drugačije. To je nešto o čemu ljudi govore, Vlada kaže da je to njen prioritet, ali i dalje čujete priče o aktivnostima iza scene koje smo u Crnoj Gori godinama gledali. Znači, ne možete da kažete da izgleda drugačije - kaže Voker.

Na većem napretku insistira i zvanični Vašington koji upozorava da ,,korupcija i slaba vladavina prava ozbiljno slabe crnogorsku demokratiju i ugro-

žavaju evroatlantske izglede zemlje i prosperitet njenih građana“.

- Pozivamo crnogorsku Vladu da ostane usredsređena na postizanje napretka u oblastima koje će ubrzati pristupanje Crne Gore EU. Oblasti koje zahtijevaju pažnju i djelovanje su dobro poznate: jačanje vladavine prava, suprotstavljanje transnacionalnom organizovanom kriminalu, borba protiv ukorijenjene korupcije i razvoj multikulturnog, tolerantnog i inkluzivnog demokratskog društva - saopšteno je Glasu Amerike iz američke ambasade.

Kurt Volker smatra da postoji više uzroka.

PAŽNJA NIJE BILA NA RAZVOJU ZEMLJE

- Mislim da je pažnja zemlje bila odvučena na pitanja koja nemaju veze sa njenim razvojem. Ako se prisjetite sporova u pogledu ustoličenja mitropolita, zatim protesta, sve je to značajno odvraćalo pažnju od onoga što su interesi Crne Gore kao zemlje.

Drugo je da Vlada ima veoma tijesnu većinu u parlamentu, napravljena je od veoma različitih političkih frakcija i nije jasno da li one zaista dijele zajedničku

Davor Đenero

agendu kada je riječ o upravljanju zemljom. I ne treba zaboraviti kovid-19 - kaže američki diplomata.

Kurt Volker za Glas Amerike kaže da bi odlazak Crne Gore u pogrešnom smjeru - odbacivanje NATO-a, Evropske unije i uvođenje ruskog uticaja - bio povod za duboku zabrinutost.

- Mislim da bi bilo kakav bliži angažman sa Rusijom, obavještajna, poslovna, bezbjednosna saradnja bili problem za evropsku integraciju zemlje... Protekle godine smo uglavnom vidjeli da neke od odgovornijih stranaka insistiraju na tome da Vladina

politika ostane dosljedna evropskim integracijama. Ako bi se to promijenilo, ako bi se podsticao srpski nacionalizam, zataškavao genocid u Srebrenici, potpirivale tenzije u društvu i omogućavalo Rusiji da pravi probleme u Crnoj Gori, to bi onda naravno bio problem - upozorava Volker.

Na ruski uticaj upozorila je i američka ambasada koja je ocijenila da situaciju u Crnoj Gori ,,dodatno komplikuje stalno uplitanje autoritarnog ruskog režima koji je, sa svojim političkim i vjerskim proksijima iz regiona i unutar države, našao plodno tlo u duboko podijelje-

Oštre kritike na račun Vlade povodom prve godišnjice njenog rada

Bošković: Crnu Goru vratili vijek unazad se ne lažemo, to im je i bio cilj.

Sljedeći korak je državne resurse kroz sumnjive aranžmane predati direktno Srbiji – ocijenio je Bošković.

Prema njegovim riječima, zdravstvo su „toliko ponizili organizaciono i kadrovski da i ove šarene laže o povećanju zarada u zdravstvenom sektoru izgledaju kao loše režirana horor komedija u kojoj žele objasniti da ako uskra-

Vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo „očistiti“ iz institucija sistema – saopšteno je iz BS i poručeno da su izbori jedini način da Crna Gora dobije novu, kompetentnu, građansku, multietničku vladu timo sve izvore finansiranja zdravstva ćemo imati više novaca za plate istih“.

- Bezbjednosne strukture su vraćene na nivo s kraja osamdese-

Krivokapić: Nećemo bježati od odgovornosti - Mi smo se opredijelili za promjenu paradigme, kojoj je svjedočila tužna činjenica, da je posljednja bolnica u Crnoj Gori napravljena 1974. godine. Mi smo napustili koncept „razvoja“ koji je podrazumijevao privilegovane pojedince, monopole, korupciju, kriminal i fabrikovanu statistiku. Opredijelili smo se i za to da nećemo bježati od odgovornosti, usvajanja kritika i priznavanja sopstvenih grešaka, jer upravo na taj

tih godina prošlog vijeka, kad se njima upravljalo van Crne Gore.

Prošarane su kadrovima obučenim i instruisanim iz Beograda kako od naše zemlje napraviti 27.

način želimo da demonstriramo diskontinuitet u odnosu na bivšu vlast koja je preuzimanje odgovornosti tumačila kao slabost, progonila kritičare i prikrivala sopstvene greške - poručio je crnogorski premijer u autorskom tekstu povodom godinu od rada Vlade.

Istakao je da je kritika jedan od postulata demokratije i da sve može učiniti boljima i dodatno motivisati da rade više u interesu zemlje.

- Jednako tako, jedan od imperativa jačanja demokratije ostaje povećanje zarada i poboljšanje životnog standarda svih građana. Preduslov za snažnu Crnu Goru ostaje ekonomski jak pojedinac.

Zato smo pokrenuli četiri reformska programa: „Evropa sad!“, „Crna Gora odmah!“, „Evropa ovdje!“, i „Crna Gora radi!“ - poručio je Krivokapić.

izbornu jedinicu „srpskog sveta“.

Da dalje ne bih nabrajao, ono što je evidentno jeste da ova vlada i nikad nije bila Vlada Crne Gore, već postavljena od drugog (SPC) sa ciljem sprovođenja društvenog genocida prema svemu što se ne uklapa u projekat svetosavske velike Srbije – napisao je Bošković.

Kao što to, navodi Bošković, veliki Njegoš napisao: ,,Badava su svi dokazi naši, javne laže njegove badava - đavo im je oči zasjenio, đavo im je svijest polokao“.

- Zato ova marionetska vlada mora biti razriješena čim prije, jer svaki njen novi dan je dan sunovrata naše države - zaključio je Bošković.

POLITIČKI REVANŠIZAM

Bošnjačka stranka saopštila je da rezultati Vlade pokazuju da Crna Gora bilježi stagnaciju na putu demokratizacije društva i da su izostali konkretni učinci u

brojnim oblastima.

- Vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo „očistiti“ iz institucija sistema – saopšteno je iz BS i poručeno da su izbori jedini način da Crna Gora dobije novu, kompetentnu, građansku, multietničku vladu.

Ističe se da je Crna Gora za godinu prešla put od sekularne i građanske države, zemlje u kojoj su manjinski narodi bili ravnopravni sa drugim narodima, do činjenice da su danas, kako se navodi, sekularni i građanski koncept ozbiljno uzdrmani, a da su manjinski narodi isključeni iz procesa odlučivanja.

- Aktuelna Vlada biće upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala nijednog predstavnika iz redova

Politika

Neđelja, 5. decembar 2021.

o izgubljena godina

uticaj orme nom društvu u pokušaju da skrene Crnu Goru sa njenog evroatlantskog puta“.

MANJINSKA VLADA

Manjinska vlada je za Kurta Volkera jedna od opcija da se krene naprijed, ali ne i jedina.

- Vlada bi u tom slučaju bila u poziciji u kojoj bi mogla da se osloni na veću glasačku većinu da podrži njenu politiku. S druge strane bi bila veoma ranjiva, zato što bi se o svakom prijedlogu pregovaralo među velikom grupom stranaka.

Vidjećemo kako će stvari teći na ili šta će odlučiti da urade - naglašava bivši američki diplomata.

Ističe da dok god Crna Gora na legitiman način koristi demokratske institucije da odlučuje o Vladi, a da Vlada sprovodi politiku koja jača demokratiju i evropske integracije, zapadne zemlje će podržavati Crnu Gori i biti strpljive s njom.

Hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu kaže da ga je iznenadilo saopšenje Ambasade SAD u Podgorici.

- Svi znamo do koje je mjere Trampova ambasadorka u Crnoj Gori, koja je još uvijek na svojoj poziciji, bila posvećena podršci pokojnom Amfilohiju u formiranju koalicije „tri kolone“ u kojoj su dominirali proruski i velikosrpski akteri, a jedini cilj koalicije je bila smjena dotadašnje atlantističke i proevropske administracije. Odmah nakon izbora bilo je jasno da će biti nemoguće formirati političku vladu s ovakvom parlamentarnom veći-

nom, ali dio evropskih ambasadora i spomenuta američka ambasadorka uplitali su se u proces i time dali legitimitet kombinacijama koje su stvarali krug Crkve Srbije u Crnoj Gori, Vučićev ambasador i oligarhska skupina koja je bila pokrovitelj treećoj, najkraćoj koloni. Kad je formirana Vlada koja je proglašena eksperskom, bilo je jasno da je projekt preuzimanja vlasti u Crnoj Gori pred kolapsom, jer eksperske vlade, ali stvarno ekspertske, mogu sjajno funkcionisati u konsolidovanim demokratijama s fragmentisanom parlamentarnom arenom, ali sjajnom javnom upravom. Crna Gora, nažalost, nije Italija, a još je manje politički anonimac iz klerikalnog kruga nalik Mariu Dragiju, sjajnom italijanskom premijeru, koji svoju poziciju premijera i legitimitet svog kabineta temelji na ekspertnim vještinama, a ne na političkoj većini - poručuje Đenero.

BEZ ZNANJA I ISKUSTVA

Ističe da je sjajna reakcija predsjednika Đukanovića, koji insistira na formiranju političke vlade, jer samo je politička vlada u sistemu parlamentarne demokratije vlada u pravom smislu riječi.

- Trenutna administracija niti ima potrebna ekspertna znanja i iskustva, niti ima politički legitimitet, niti kontroliše parlamentarnu većinu što bi joj omogućilo kreiranje javnih politika i zakonskih rješenja. Crna Gora u reformskom smislu godinu dana stoji, one diplomate koje su učestvovale u nečasnom poslu formiranja triju kolona danas se toga stide i prave se kao da nema njihove odgovornosti. Pokazalo se da je bazično demokratija u Crnoj Gori, njen proevropski i atlantistički profil, ipak toliko snažan da ga avanturistička vlada triju kolona u godini dana nije uspjela uzdrmati u temelju. Crnoj Gori sada slijedi vrijeme u kojem je potrebna konsolidacija i obnavljanje uvjerljive atlantističke i proevropske parlamentarne većine. Začudo, to sada razumije čak i Trampova izaslanica - zaključuje Đenero.

Mr. J.

3

INTERVJU: Predrag Sekulić, zamjenik predsjednika Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

Teško do kompromisa sa onima kojima je lični ili partijski interes najvažniji

PODGORICA – Veoma je teško praviti kompromis ukoliko naspram sebe imate neozbiljne političare koji svoj lični ili partijski interes uvijek stavljaju ispred onoga što je zajednički interes, a to je da imamo dobre izborne zakone. Zbog toga i nijesam pretjerani optimista kada je završetak procesa u pitanju – istakao je u intervjuu Pobjedi Predrag Sekulić, zamjenik predsjednika Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanik DPS-a.

Poručio je da ne prepoznaje političku volju parlamentarne većine da se izborna reforma dovede do kraja.

- Čini se da je i ovaj odbor postao poligon za međusobne patijske i političke obračune kolega iz parlamentarne većine – kazao je Sekulić.

POBJEDA: Evropska komisija u Izvještaju za Crnu Goru ukazala je na stagniranje u reformama izbornog zakonodavstva. Kako to komentarišete? Ko je odgovoran što izborna reforma danas nije ni blizu kraja?

SEKULIĆ: Nažalost, mi u posljednjih godinu imamo stagnaciju ili nazadovanje u svim oblastima a ne samo kada su u pitanju izborni zakoni. Odgovornost za to isključivo nosi parlamentarna većina. Ne samo zbog činjenice da smo nekoliko mjeseci imali zastoj zbog bojkota kolega iz Demokratskog fronta, nego i zato što parlamentarna većina vodi ovaj proces.

POBJEDA: Znači li to da mora biti ponovo produžen rok za rad Odbora za izbornu reformu?

Predrag Sekulić

Nažalost, mi u posljednjih godinu imamo stagnaciju ili nazadovanje u svim oblastima, a ne samo kada su u pitanju izborni zakoni. Odgovornost za to isključivo nosi parlamentarna većina – ocijenio je Sekulić SEKULIĆ: Sada je već izvjesno da ovaj posao nećemo završiti do kraja godine, odnosno u roku koji je postavljen odlukom Skupštine (ovaj rok je već jednom produžavan).

POBJEDA: Jeste li zadovoljni poslom koji su do sada završile radne grupe? Šta je urađeno?

SEKULIĆ: Teško je ocjenjivati kvalitet posla koji je polovično završen. Vjerujem da ćemo tek na kraju moći da damo konačnu ocjenu.

POBJEDA: Postoji li politička volja svih u Odboru da se konačno završi reforma izbornog zakonodavstva?

SEKULIĆ: Nažalost, kod kolega iz parlamentarne većine tu volju ne prepoznajem. Čini se da je i ovaj odbor postao poligon za međusobne patijske i političke obračune, upravo naših

Većina ne želi one koji imaju znanje POBJEDA: Imate li, kao zamjenik predsjednika Odbora, informaciju da li se neko javio na poziv za pridruženog člana iz akademske zajednice? Desilo se da Zlatko Vujović, izvšni direktor CEMI-ja, nije podr-

kolega iz parlamentarne većine.

Atmosfera iz plenarne sale prenijeta je i u ovaj odbor.

POBJEDA: Parlamentarna većina je nedavno predložila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, koje su predviđale da svi lokalni izbori budu u jednom danu. Učinila je to zaobilazeći Odbor za izbornu reformu. Kako to komentarišete? Zašto je izbjegnut Odbor?

SEKULIĆ: Nažalost, sada je već jasno da naše kolege iz vlasti ne obavezuje ni Ustav, ni zakoni a u konačnom – ni odluke koje sami donose.

POBJEDA: Za usvajanje zakona o izboru odbornika i poslanika potrebna je dvotrećinska većina, što znači da se mora postići visok stepen saglasnosti. Je li to moguće dostići? Kako očekivati komžan od većine u Odboru za pridruženog člana, iako je ispunjavao sve uslove i pritom bio jedini kandidat.

Kako ste to doživjeli? U čemu je stvar?

SEKULIĆ: Parlamentarna većina u Odboru ne želi one koji imaju znanje iz oblasti izbornih procesa i kredibilitet javnosti. Bez obzira što pridruženi članovi nemaju pravo glasa, naše kolege iz vlasti ne žele da čuju drugačije mišljenje osim svog.

promis vlasti sa opozicijom ako se vlast unutar sebe ne može dogovoriti o ključnim pitanjima?

SEKULIĆ: Iskreno, veoma je teško praviti kompromis ukoliko preko puta sebe imate neozbiljne političare koji svoj lični ili partijski interes uvijek stavljaju ispred onoga što je zajednički interes, a to je da imamo dobre izborne zakone. Zbog toga i nijesam pretjerani optimista kada je završetak procesa u pitanju.

POBJEDA: Kako gledate na to što još nije izabran predsjednik DIK-a? Imate li informaciju šta se dešava sa tim, s obzirom na to da je sjednica Administrativnog odbora prekinuta bez obrazloženja i nije nastavljena, iako su kandidati za prvog čovjeka Komisije saslušani?

SEKULIĆ: U više navrata smo javno, već mjesecima, upozoravali da parlamentarna većina mora da sjedne i dogovori se oko izbora predsjednika Državne izborne komisije. Ovaj proces je formalno-pravno skoro završen, ali je očito da se kolege iz vlasti ne mogu dogovoriti oko personalnog rješenja. Očito da postoje i određene politikantske kalkulacije. Upravo ovo je prava slika, ne samo odnosa između dvadesetak partija unutar parlamentarne većine, nego i prava slika onoga kroz šta naša država prolazi posljednjih godinu.

I. KOPRIVICA

Danas izbori u tri opštine Predrag Bošković

Bošnjaka ili Albanaca. Nažalost, ovo je Vlada čiji je ministar javno negirao genocid u Srebrenici i na taj način svjetskoj javnosti poslao poruku da je Crna Gora država koja ne poštuje međunarodne ugovore i presude – saopšteno je.

Navodi se da je od faktora stabilnosti u regionu, lidera u evropskim integracijama, za samo godinu Crna Gora izgubila povjerenje kredibilnih svjetskih partnera. Ukazuju da će godina rada Vlade ostati upamćena i po nezapamćenom partijskom zapošljavanju.

„ETNIČKO ČIŠĆENJE“

- Na sve propuste na koje je aktuelna većina ukazivala dok je bila

opozicija, a tiču se partijskog zapošljavanja, za samo godinu ih je pogazila, na način što svjedočimo raznim namještanjima „po dubini“. Kompetencije i stručnost u drugom su planu, partijska pripadnost je ključ koji otvara vrata državne uprave. Posebno zabrinjava što su na odgovornih pozicijama u sistemu postavljene osobe sa šovinističkim stavovima, što dodatno urušava sistem vrijednosti. Sistem obrazovanja je doživio pravo „etničko čišćenje“, što je neprihvatljivo sa stanovišta građanskog koncepta Crne Gore. Ovo je još jedan pokazatelj da aktuelna Vlada nije opravdala očekivanja građana – novode u BS. R.P.

Građani Cetinja, Mojkovca i Petnjice biraju vlast PODGORICA – Na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici danas se održavaju izbori na kojima, prema podacima opštinskih izbornih komisija, pravo glasa ima više od 26,8 hiljada građana.

Na Cetinju je potvrđeno osam izbornih lista: Stara garda LSCG „Dostojanstvo ispred privilegija“, „Ekološka Knjaževina Stara Crna Gora“, „Da vratimo ponos Crnoj Gori! DPS Milo Đukanović“, SDP i građani „Svim srcem za Cetinje!“, Cetinjska Ura - Građanski pokret Ura – „Može Cetinje! Može Crna

Gora!, „Časno za Cetinje“ – SNP CG, Demokrate – „Crnogorsko, a svjetsko!

Cetinje!“, SD – LP - „Vazda dosljedni Cetinju“. Cetinjski parlament imaće i u ovom sazivu 33 odbornika.

Glasačko pravo u prijestonici ima 13.753 birača.

Na izborima u Mojkovcu učestvuje šest izbornih lista: „Mojkovac - naša kuća - koalicija DPS-SD-LP - Milo Đukanović“, Ujedinjena Crna Gora „Ujedinjeni Mojkovac“, Grupa građana „Ne damo Mojkovac“, Demokratska Crna Gora „Demokrate – Mojkovac. Junački!“, „Mojkovačka Ura – mr

Ivan Ašanin – Budi odgovoran – Može Mojkovac“ i „Za budućnost Mojkovca“ Demokratski front – Socijalistička narodna partija - Radnička partija. U Skupštini opštine Mojkovac i naredne četiri godine biće 31 odbornik. Glasačko pravo ima 6.814 građana.

Na izborima u Petnjici učestvuje sedam lista: „Bošnjačka stranka - Ispravno za Petnjicu“, „Dr Albin Ćeman - Demokrate - Nova snaga“, Demokratska partija socijalista - „Ponosna Petnjica!

Ponosna Crna Gora“, Socijaldemokrate - „Petnjica mora bolje“, „SDP - Svim srcem za Petnjicu“, „Časno za Petnjicu - SNP“ i Stranka pravde i pomirenja „Samo pravo“. U novom sazivu lokalne skupštine biće 31 odbornik. Pravo glasa ima 6.264 birača.

Biračka mjesta otvorena su u sedam, a biće zatvorena u 20 sati.

I. K.

4

Ekonomija

Neđelja, 5. decembar 2021.

Direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci o „Maršalovom planu“

Maksimović: Lako je biti izdašan sa tuđim novcem PODGORICA - U Crnoj Gori nije vrijeme za korijenite i nagle fiskalne promjene, ocijenio je direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci, Gojko Maksimović, dodajući da se kroz poboljšanje makroekonomske i fiskalne pozicije mogu stvoriti mogućnosti za rast zarada i penzija.

- Naravno, volio bih da svi zaposleni u Crnoj Gori imaju veće plate, da svi penzioneri dobiju veće penzije, ali jedno su želje od realnih mogućnosti. Nadam se da će se kroz poboljšanje naše makroekonomske i fiskalne pozicije stvoriti mogućnosti za navedeno - naveo je Maksimović u autorskom tekstu na svom Linkedin profilu, a prenosi Mina biznis.

On je podsjetio na izreku američkog autora William Arthur Warda - ,,Prije nego što potrošiš, zaradi“, koja bi, kako smatra, morala biti u ušima donosilaca ekonomskih odluka.

- Kako prilikom projektovanja ličnog, tako i poslovnog ili državnog budžeta bitno je svoju potrošnju bazirati na realnim, očekivanim prihodima. Potrošnja koja bi se bazirala kroz nepravilne i optimistične projekcije, može dovesti do finansijskih poteškoća, nedostatka likvidnosti i potencijalnog novog zaduženja koje bi bilo neophodno da se obezbijedi i pokrije likvidnost upozorio je Maksimović.

On je rekao da smo svi svjedoci kampanje koja je zaokupirala pažnju cjelokupne crnogorske javnosti, a u kojoj se optimistički najavljuje i prezentuje neminovno povećanje jave potrošnje, što posredno kroz povećanje plata određenom dijelu javne uprave i povećanje penzija, tako i neposredno kroz smanjenje poreskih opterećenja na prihodnoj strani bužeta.

- Socio-psihološki efekat koji ovaj projekat ima u startu svako drugačije mišljenje potiskuje, jer se ipak radi o potencijalnom povećanju ličnog budžeta pojedinca.

Ne želeći da tekst dobije dozu političke konotacije u narednim pasusima želim da ukažem na rizike koji mogu nastati, sagledavajući trenutno finansijsko okruženje u kojem se nalazimo - objasnio je Maksimović.

On je saopštio da je država Crna Gora posljednji put imala suficit bužeta 2008. godine.

Od tada, uključujući i tekuću godinu, 13 godina zaredom država ima negativni saldo budžeta.

- Odnosno svih godina mi smo više trošili nego što smo zaradili novca.

Gojko Maksimović

Najvećim dijelom naš budžet novac troši na javnu potrošnju - plate zaposlenih u javnoj upravi i socijalna davanja - penzije. Sa druge strane najveći iznos prihoda država ostvaruje od poreza na dodatu vrijednost - naveo je Maksimović.

On je rekao da će državni budžet i ove godine završiti u deficitu.

- Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, dobroj implementaciji projekta fiskalizacije koji je doveo do boljeg punjenja budžeta, kao i slabijeg korišćenja kapitalnog budžeta - javne investicije od projektovanog iznosa, u nekim mjesecima država je ostvarila mjesečne suficite. Pretpostavka je da je ostvarenje mjesečnih suficita uticao na poboljšanje optimizma kod donosilaca odluka, koji su dalje projekcije bazirali možda na tim ostvarenjima - smatra Maksimović.

On je međutim poručio da je tržište glavni pokazatelj realnog stanja i stvaranja slike o prezentovanom boljem ambijentu.

- A crnogorska ekonomija je najbolje predstavljena kroz cijene naših obveznica na međunarodnom tržištu kapitala i kroz ocjene kreditnog rejtinga postavljene od rejting agencija - rekao je Maksimović.

On je podsjetio da je rejting ocjena Crne Gore od marta ove godine oborena od rejting agencije Standard and Poor’s (S&P) na B (sa ocjene B+).

- Od navedene ocjene nije bilo neke nove ažurirane ocjene, te smo u percepciji rejting agencije isto rizični kao i početkom godine.

Korisno bi bilo da su se optimizam i dobri rezultati koji su prezentovani prenijeli i na rejting agenciju, te da smo imali vanrednu ili redovnu provjeru kreditnog rejtinga koji bi značio povećanje kreditne ocjene.

Nažalost naša kreditna ocjena, a time i rizik, je ostala na istom nivou - tvrdi Maksimović i zaključuje da bi imajući u vidu trenutni ambijent analizu završio sa izrekom Platona - ,,Lako je biti izdašan sa tuđim novR.P. cem“.

Koncesioni sistem godinama proizvodi negativne posljedice: Iz Uprave z PODGORICA - Koncesije se, makar prema najavama Ministarstva poljoprivrede, iduće godine ukidaju. Međutim javni poziv je i ove godine raspisan.

Prema zvaničnim podacima, u ovom trenutku u Crnoj Gori aktivno je pet koncesionara sa 13 ugovora, koji ističu krajem sljedeće godine. Na ovaj način drvo kao sirovina nudi se po mnogo manjim cijenama nego što ga dobija lokalno stanovništvo za ogrijev, a da ne govorimo o uništavanju šuma. Nesporno je da je koncesioni model korišćenja šuma proizveo negativne posljedice i problem sa drvoprerađivačima. Trenutni sistem definitivno ne funkcioniše, nedostaju propisane procedure, proizvedene su nejednakosti, nezadovoljstvo, pa su reforme veoma potrebne i hitne.

Mještani opština sa sjevera Crne Gore i predstavnici nevladinog sektora godinama su upozoravali na pogubnu politiku gazdovanja šumama. Prema njihovim podacima otkup kubika drveta u šumi se kretao od šest do deset eura, ukoliko je utovaren na kamion do 60, a u slučajevima izvoza preko granice i do 120 eura za kubik. Državi je sljedovala naknada do 14 eura po kubiku.

ENORMNE ZARADE

Po ugovoru dobijali su drvo po izrazito niskim cijenama. Ono se sa niskom preradom izvozilo i ostvarile su se ogromne zarade. Nijesu imali potrebu da vrše finalnu preradu drveta kad su enormno zarađivali i ovako. Šume su decenijama talac nezajažljivih apetita pojedinaca i organizovanih grupa, koji su se obogatili na štetu naše prirode i naših građana.

Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju ukidanje sistema davanje koncesija na šume i izmjene postojećeg zakonodavstva. U proceduri je osnivanje preduzeća ,,Crna Gora šume“ koje će se baviti sječom šume i dovoziti sortimente do lagera gdje bi se sirovina prodavala svima po istoj cijeni.

Međutim o državnom preduzeću, ukidanju koncesija, zaštiti šuma se sada samo govori, još konkretno nije urađeno… Tender za koncesije je objavljen i ove godine tako da se ,,neodgovorna“ sječa nastavlja. Šume su u prethodnom periodu stradale i od bespravne sječe i požara. U posljednjih deset

Loše gazdova nastavlja, zele - Najavljeno je formiranje preduzeća ,,Crna Gora šume“, ali još nije osnovano. Za sad se samo govori o problemima i šteti ali ne i o načinu kako će se riješiti problem, a nova uprava nije izabrana da bi nam prepričavala greške već da bi ih riješila – smatra Vuk Iković

Šume su stradale i od bespravne sječe i požara

Sigurno je da je u narednom periodu neophodno raditi na razvijanju boljih odnosa sa našim poslovnim partnerima, do kojih se može doći kroz razgovor svih onih strana koje su zainteresovane da budu dio budućeg šumarskog sektora Crne Gore, u kojem neće biti mjesta za povlađivanje ili zloupotrebe - smatra Pejović.

ZAŠTITA

Srđan Pejović

g o d i n a , p re m a z va n i č n i m podacima, u požarima je uništeno više od 90.000 hektara šuma, odnosno gotovo milion kubika drveta.

Kako je Pobjedi kazao v.d. direktora Uprave za šume Srđan Pejović krivca za sadašnje stanje koje nije nimalo dobro sigurno treba tražiti u koncesionom modelu korišćenja šuma, koji je, nažalost, proizveo sve negativne stavke koje imamo danas u šumarskom sektoru, pa samim tim i proble-

Lani smo uvezli 50 miliona eura namještaja, a izvezli 30 puta manje Iković tvrdi da neproduktivnost crnogorskog šumarstva potvrđuje podatak da smo prošle godine uvezli nešto preko 50 miliona eura namještaja i djelova, a izvezli 30 puta manje, tj. oko milion i po eura.

- Tokom posljednjih 10 godina Uprava za šume je prihodovala 57.971.742 eura, odnosno četiri puta manje nego što je izvezeno drveta i plute u istom periodu, ili gotovo devet puta manje nego što je uvezeno namještaja - ističe Iković.

Vuk Iković

me sa drvoprerađivačima sa kojima je problem kompleksniji nego što se čini na prvi pogled.

- Uprava za šume se prvenstveno bavi šumarstvom i s tim u vezi naš imperativni cilj mora biti zaštita naših šuma. S druge strane, imamo naše poslovne partnere, a to su drvoprerađivači, za čije potrebe takođe moramo imati sluha, ali isto tako očekujemo da i oni imaju razumijevanja za reforme koje slijede u šumarskom sektoru. U sadašnjoj situaciji i sistemu, prosto je nemoguće naći način dodjele državnih šuma u kojem bi svi bili zadovoljni - smatra Pejović dodajući da je to dovoljan dokaz da sistem ne funkcioniše, da nije uređen, da nedostaju propisane procedure.

- Pokazale su sve slabosti sadašnjeg sistema, koji je proizveo nejednakosti, nezakonitosti, nezadovoljstvo, podaci su poražavajući, zbog čega su definitivno reforme neophodne i urgentne.

Kako je istakao njihove želje su da zaštite naše šume, da uspostave istinski održivo i funkcionalno gazdovanje, a koje će se zasnivati na zakonitosti, pravednosti, zdravim tržišnim principima i dostupnosti sirovine na zakonski utemeljen način, koji neće poznavati diskriminaciju ili prvilegovane.

- Svi oni koji budu zainteresovani za takvu poslovnu saradnju, uz poštovanje novog sistema na kojem aktivno radimo, jesu i biće poželjni poslovni partneri Uprave za šume - naglasio je Pejović.

Privrednici će prema najavama ubuduće moći da obezbjeđuju drvnu sirovinu na drugi način preko posebnog preduzeća „Crna Gora šume“, što, kako smatra Pejović, predstavlja jedan veoma zahtjevan i kompleksan proces.

- Ono što je sigurno jeste da je koncesioni sistem postao prošlost i nadamo se da se na taj način više nikada neće naše šume davati na korišćenje. Ono što je neophod-

Ugostitelji zatražili hitan sastanak sa predstavnicima Ministarstva zdravlja, Ministarstva finansija i socijalnog

Udruženje ugostitelja: Teret poštovanja mjera p Veliki broj inspektora koji kontroliše primjenu mjera nije vakcinisan, tvrde u Udruženju ugostitelja Podgorice. Kako su naveli, takav je slučaj i kod većine zaposlenih u javnoj upravi.

-Postavlja se pitanje kako neko ko mjere ne poštuje, može

kontrolisati i kažnjavati neko drugo lice zbog nepoštovanja istih mjera? I ovo predstavlja neviđen nonsens – kazali su iz Udruženja.

Oni su takođe podsjetili da po zakonu identitet nekog lica može da utvrđuje komunalni policajac, policijski službenici

i inspektori, a da poslovođa u ugostiteljskom objektu nije nijedno od ovih lica.

-Samim tim isti nema pravo da bilo koga identifikuje, a gosti ugostiteljskih objekata nemaju obavezu da mu bilo koji identifikacioni dokument pokazuju.

Ovo dovodi do situacije da go-

sti mogu prezentovati potvrdu o vakcinaciji nekog drugog lica, što poslovođa u ugostiteljskom objektu svakako nema pravo da provjerava. Na ovaj način, sav teret poštovanja mjera od strane stanovništva u ugostiteljskim objektima prenesen je na ugostitelje, što je prije svega neza-

Ekonomija

Neđelja, 5. decembar 2021.

za šume najavljuju reforme iako je ponovo raspisan tender za koncesije

no jeste pristupiti izmjenama određenih zakonskih rješenja i uskladiti sve propise kako bi se napravio sistem u kojem neće biti dozvoljena greška i u kojem će sve aktivnosti biti zakonski regulisane - poručuje Pejović.

Svi privrednici, dodaje on, koji se budu bavili sa drvopreradom sigurno je da će moći da obezbijede sirovinu i za sada je ideja prodaje drveta na lageru.

- Više o tome ćemo javnost obavijestiti kada budemo sa sigurnošću definisali jasan i precizan model. Uglavnom, ono što je bitno jeste da će sirovina biti jednako dostupna svima, koji budu željeli da se istinski i odgovorno odnose prema šumi i bave drvopreradom. Takvi privrednici će uvijek imati u Upravi za šume sigurnog partnera i podršku mišljenja je Pejović.

Da li će se u budućnosti insistirati na proizvodima od drveta, a ne na izvozu sirovine kao do sada naš sagovornik tvrdi da je to bio cilj i koncesionog sistema.

- Međutim današnji rezultati su poražavajući i govore upravo suprotno. Bujajuća korupcija, stvaranje monopolista u korišćenju šuma, finalna proizvodnja je gotovo nepostojeća, a broj nezadovoljnih drvoprerađivača po različitim osnovama veliki.

Razvoj finalne proizvodnje nije toliko značajan za Upravu za šume, obzirom da se ne bavimo proizvodnjom niti drvopreradom, koliko je bitan za samu

privredu i ekonomiju Crne Gore, zbog čega sigurno treba naći modele kako bi se motivisala i dalje razvila finalna proizvodnja - naglašava Pejović.

Ovdje, po njegovim riječima, posebno treba obratiti pažnju na izvoz sirovine i poluproizvoda i pronaći mehanizme kojima će se spriječiti korupcija i bespravne aktivnosti i izvoz onoga što bismo u svojoj državi mogli višestruko unovčiti.

- Takvi propusti su neoprostivi, zbog čega je neophodno da konačno počnemo da cijenimo prirodna bogatstva naše države na način da svi imaju dobrobit od toga - smatra Pejović.

Sektor drvoprerade imaće priliku da jednostavno kupuje drvne sortimente od države najavljuje direktor Uprave za šume.

- Očekujem da će takav scenario u toku naredne godine biti realizovan, posebno ako imamo u vidu činjenicu da posljednji koncesioni dugogodišnji ugovori takođe ističu naredne godine. Iako planirana reorganizacija zahtijeva ogromne napore, temeljne analize, istraživanje, kreiranje i planiranje, očekujem i nadam se da ćemo u narednoj godini krenuti u proces transformacije, kako bismo što prije ispravili sve one probleme zbog kojih crnogorsko šumarstvo propada - tvrdi Pejović dodajući da u ovaj projekat ulazi sa mnogo nade i želje da konačno ovom sektoru i našem

Simonović: Obezbijediti jednaku prodaju za sve Drvoprerađivač Marinko Simonović iz Velike mnogo očekuje od najavljenog osnivanja predueća ,,Crna Gora šume“, ali i sumnja da će se to ostvariti.

- Ovo državno preduzeće bi dovozilo sortimente do lagera i prodaja bi bila jednaka za sve. Ako tako bude mi smo zadovoljni, ali pitanje je da li će biti to. To se obećavalo od ranije i ne znam šta će uraditi ovo novo rukovodstvo. Do sada koncesionari su se bogatili. Ugovorom su im određene

šumskom bogatstvu vrate značaj koji se zbog neodgovornog odnosa izgubio.

PROBLEMI I RJEŠENJA

Kakva su očekivanja od najavljenog preduzeća ,,Crna Gora šume“ za Pobjedu komentariše Vuk Iković iz organizacije KOD koji se već godinama bavi problemom uništavanja našeg najvećeg prirodnog resursa.

- Preduzeće je najavljeno, ali još nije osnovano. Za sad se samo govori o problemima i šteti ali ne i o načinu kako će se rješiti problem, a nova uprava nije izabrana da bi nam prepričavala greške već da bi ih riješila - smatra Iković.

Kada se ukine sistem koncesija tj. sistem kojim država ustupa šume na sječu investitorima, po njegovim riječima, to novo državno preduzeće će imati svoju svrhu.

- Iako su iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kazali da

cijene još 2008. godine od 17 eura i trebalo je da se usklađuju svake godine, ali ostale su iste - kaže Simonović dodajući da lokalnom stanovništvu nijesu dozvoljene koncesije i oni su čak i drva za ogrjev morali da kupuju od koncesionara.

- Trenutna cijena je ove godine zavisila od pozicije od 40 do 80 eura na panju, a oni su uzimali za 17 eura. Za ogrjevno bukovo drvo na Komovima uzimaju po 2,5 eura, a onda prodaju građanima od 25-40 eura po kubiku - tvrdi Simonović.

će koncesioni sistem trajati do 2022. godine jer do tada traju ugovori, ipak je ove godine raspisan novi tender kojim su ustupljene šume na sječu. Osim toga nije se odustalo od mogućnosti produžavanja koncesionih ugovora. Naravno, ponovo ove godine tender je mogao dobiti onaj najjači preduzetnik koji je imao najviše radne snage i mehanizacije, tako da ponovo mali lokalni drvoprerađivači suštinski nijesu imali šansu da se takmiče sa velikim kompanijama - ističe Iković.

To, po njegovim riječima, potvrđuje da je nastavljena politika prethodne vlade, zanemarivanja potreba mještana koji ne samo da ne mogu da dobiju sirovinu za obradu već ne mogu da dobiju odobrenje za sječu drveta za ogrijev.

- Da stvar bude gora, preduzeće koje je dobilo šumu na sječu, kida najkvalitetnija stabla, a ona bolesna koja su izvor šumskih ORGANIZACIJA KOD

ORGANIZACIJA KOD

anje šumama se eno blago pokradeno

Pedeset odsto šuma je devastirano

bolesti ostavlja u šumi, samo iz razloga jer zdravo stablo ima deset i više puta veću novčanu vrijednost - kaže Iković dodajući da sve dok se daju koncesije pojedincima biće i produžena patnja i kriza crnogorskog šumarstva.

- Zato dok se ne oformi državno preduzeće za sječu i izvlačenje drveta i ne formira nezavisna inspekcija potrebno je ukinuti komercijalnu sječu šuma - naglašava Iković koji tvrdi da ukidanje koncesionog sistema još nije 100 odsto potvrđeno.

- Koncesioni sistem korišćenja šuma u Crnoj Gori još nije ukinut i još uvijek se pouzdano ne zna kada će se to suštinski i faktički desiti. Ovaj sistem dozvoljava da kompanije koje dobiju šumu na sječu mogu kidati i izvlačiti stabla i izvoziti ih kao poluproizvod ili sirovinu. Ovo bi bilo djelimično prihvatljivo kada bi preduzeća koja sijeku šumu to radila savjesno i odgovorno tj. na način da šuma ne strada, a da su mještani na dobitku. Međutim to nije slučaj - kaže Iković dodajući da pri tome inspekcija za šume fizički ne može da isprati sve aktivnosti na terenu, čak stanje u šumi ukazuje da je inspekcija saučesnik u krađi šume.

- Uz sve to, koncesionari nastavljaju da sijeku tehničko drvo po nižoj cijeni nego mještani drvo za ogrijev - naglašava Iković.

Osnivanjem preduzeća on smatra da će se smanjiti šumske krađe i poboljšati zdravlje šuma.

- Smanjiće se broj šumksih požara, a drvna sirovina će biti mnogo više dostupna lokalnim drvoprerađivačima. Samim tim, možemo imati više finalnih drvnih proizvoda koji mogu biti jeftiniji.

To u konačnom može povećati ukupan izvoz - naglašava Iković.

Iković objašnjava da 70 odsto teritorije Crne Gore čine šume i šumsko zemljište. Međutim pola ovih šuma su izdanačke šume tj.

staranja, Ministarstva ekonomije, kao i Uprave za inspekcijske posloveFo

prenesen na nas, nemamo pravo da identifikujemo gosta konito, pa samim tim i neustavno – ističe se u saopštenju.

Smatraju da mjere Ministarstva zdravlja, ukoliko obavezuju zaposlene u ugostiteljstvu, moraju obavezivati i zaposlene u drugim granama privrede, a posebno u javnoj upravi.

-Ukoliko je to neprimjenljivo,

iste se moraju ukinuti i u odnosu na ugostiteljske radnike.

Suština primjene mjera Ministarstva zdravlja i potenciranje vakcinacije ne smije biti ograničavanje rada ugostiteljske privrede u svakoj mogućoj situaciji, već je neophodno uticati na stanovništvo da se vakciniše

u što većem procentu i kontrolisati upravo poštovanje mjera od strane stanovništva. Smatramo da je upravo to obaveza i zadatak nadležnih inspekcijskih službi, pa se kovid mjerama taj zadatak i obaveza ne smije delegirati zaposlenima u ugostiteljstvu. Ukoliko određena

lica ne poštuju kovid mjere, a koje se odnose na posjedovanje potvrde o vakcinaciji prilikom posjete ugostiteljskom objektu, inspektori moraju imati obavezu da tim licima izriču prekršajne naloge ili pokreću druge postupke, a ne ugostiteljima kojima su u toj situaciji ruke

apsolutno vezane – dodaju iz Udruženja.

Ugostitelji su zbog toga zatražili hitan sastanak sa predstavnicima Ministarstva zdravlja, Ministarstva finansija i socialnog staranja, Ministarstva ekonomije, kao i Uprave za inspekcijske poslove.

5

to nijesu visoke šume, već šume lošijeg kvaliteta.

PREPORUKE

- Ovo je uzrokovano najviše sječom i požarima. Da nešto nije u redu vidimo kada se uporedimo sa zemljama poput Njemačke u kojoj šume lošijeg kvaliteta čine svega dva odsto ukupnih šuma.

Ove šume u skoro svim zapadnim zemljama čine do pet odsto ukupnih šuma, pri tome ove zemlje su znatno siromašnije šumama od Crne Gore - govori Iković.

A on i njegova organizacija koji se već duže godina bavi problemom uništavanja šuma smatra da odgovornim pristupom možemo riješiti problem.

- Ključ uspjeha je u tome da država ima svoju firmu koja će da vrši sječu, izvlačenje i prodaju drveta. Drugi korak je pokretanje finalne proizvodnje zahvaljujući kojoj ćemo maksimalno iskoristiti našu sirovinu, povećati lokalnu zaposlenost, spriječiti raseljavanje i povećati izvoz - kaže Iković smatrajući da paraleno treba vratiti podršku i podsticaj lokalnog stanivništva (mala i srednja preduzeća) za pokretanje finalne proizvodnje, zatim prevoditi šume lošijeg kvaliteta u visoke šume.

- Na ovaj način bi šume vremenom imale stabla veće biološke i ekonomske vrijednosti. Potrebno je i formirati centar za dobijanje finalnih drvnih proizvoda na primjer fabrika iverice. Sirovina se može obezbijediti u procesu formiranja visokih šuma - smatra Iković.

Njegove su procjene da treba proizvoditi pelet od biomase dobijene stvaranjem visokih šuma.

- Ovim će se povećati efikasnost šuma, ukupna energetska efikasnot, smanjiće se zagađenje vazduha i potrošnja električne energije - kaže Iković smatrajući da je potrebno osnovati šume koje će biti ustupljene na korišćenje i upravljanje lokalnim zajednicama. To će biti lokalne društvene šume koje će biti u posjedu mjesnih zajednica.

Neophodno je po riječima Ikovića organizovati i rasadničku proizvodnju.

- Na ovaj način će se sve sadnice za pošumljavanje proizvoditi u Crnoj Gori od sjemenskog materijala iz crnogorskih šuma. Tako će se povećati prihodi u šumarstvu i povećati otpornost šuma, sadnjom izvornih - lokalnih vrsta - smatra Iković dodajući da treba formirati otkupne i prerađivačke centre za šumske plodove. Na ovaj način lokalno stnovništvo je uključeno i u praćenje stanja i brigu o šumi - kazao je Iković dodajući da treba promovisati i koristiti šume i u rekreativne i turističke svrhe.

Ističe da je priroda depozit budućih generacija.

- Ako je taj depozit garancija za nepromišljeni kredit, onda ćemo potrošiti i jedno i drugo - poručio je na kraju Iković.

N. KOVAČEVIĆ -Ukoliko do tog sastanka ne dođe u najkraćem mogućem roku, ili taj sastanak ne urodi plodom, obavještavamo javnost i sve nadležne, naprijed pomenute, organe da ćemo pozvati svoje članstvo da postupa po slovu Zakona, a da se ogluši o nezakonita i neustavna podzakonska akta, koja pogađaju isključivo ugostiteljsku i turističku privredu – zaključili su u saopštenju.

Nj.Ž.

6

Intervju

Neđelja, 5. decembar 2021.

Albin Kurti, predsjednik Vlade Republike Kosovo PODGORICA - Zbog tradicionalnih „šumova na vezi“ među državama nastalim raspadom nekadašnje Jugoslavije, koji su eskalirali posljednjih mjeseci, u zapadnim političkim i medijskim krugovima naš region ponovo se tretira kao i devedesetih godina dvadesetog vijeka – kao bure baruta. Uzrok svih sukoba je, baš kao i pomenutih devedesetih – Srbija, tj. njena politika manje ili više otvorenog miješanja u unutrašnja pitanja svih država Zapadnog Balkana.

Premijer Kosova Albin Kurti u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu kaže da se prema zemljama nastalim raspadom velike Jugoslavije Srbija danas ponaša kao „mala Rusija“ - paternalistički i hegemonistički.

Dokaz su i nedavne napetosti na granici Srbije i Kosova, nakon čega su kosovske snage bile prinuđene da reaguju. Dva mjeseca poslije incidenta, predsjednik Vlade Kosova Albin Kurti tvrdi da su, uprkos komešanjima na granici, odnosi dvije države ostali nepromijenjeni. „Odnosi Kosova i Srbije su isti: niti su bolji, niti su lošiji“, objašnjava premijer Kurti. „Imamo posla sa državom koja ne priznaje Kosovo, koja je autokratska i naklonjena Moskvi. Sa druge strane, Kosovo je nezavisna i suverena država, ima svoj teritorijalni integritet, ali i mnogo problema“.

POBJEDA: Što su problemi Kosova?

KURTI: Naš najveći problem je Srbija, koja ne može ni da zamisli ni da prihvati Kosovo kao ravnopravnu državu-susjeda.

POBJEDA: Zavise li mir i stabilnost Zapadnog Balkana od odnosa Srbije i Kosova?

KURTI: Zemljama Zapadnog Balkana neophodan je dugoročan mir i stabilnost, a da bismo ih dobili, potrebni su nam demokratija, pravda i razvoj, koji su i osnov evropskih vrednosti.

Nažalost, trenutna situacija na Zapadnom Balkanu izgleda kao minijaturna replika Ruske Federacije.

POBJEDA: U kojem smislu?

KURTI: Srbija se na Zapadnom Balkanu ponaša kao Rusija u svom susedstvu: bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku pokušava da pretvori u Belorusiju, a Crnu Goru u Ukrajinu. Suštinski, Srbija ne priznaje državnost zemalja koje nisu članice EU - Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, čak i Severnu Makedoniju. Naprotiv: ove države smatra privremenim i svim svojim kapacitetima se angažuje kako bi uništila njihovu državnost.

Dva su uzroka rastućih tenzija koje Srbija proizvodi.

POBJEDA: Koja?

Vučić više ne spominje podjelu već traži ,,bosnizaciju“ Kosova

Srbija se na Zapadnom Balkanu ponaša kao Rusija u svom susjedstvu: bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku pokušava da pretvori u Bjelorusiju, a Crnu Goru u Ukrajinu.

Suštinski, Srbija ne priznaje državnost zemalja koje nijesu članice EU - Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, čak i Sjevernu Makedoniju. Naprotiv: ove države smatra privremenim i svim svojim kapacitetima se angažuje kako bi uništila njihovu državnost KURTI: Nedostatak demokratije i neuspeh u suočavanju sa prošlošću. Ova dva unutrašnja defekta Srbija izvozi u region destabilizujući ga. U tom smislu, dijalog naše dve zemlje Srbija razume kao dijalog o statusu Kosova, o unutrašnjim pitanjima Kosova, a ne ono što je on zaista: dijalog o statusu naših odnosa i njihovoj normalizaciji. Da bi to prihvatila, Srbija mora mnogo da se promeni: mora se demokratizovati, uspostaviti vladavinu prava, suočiti se sa prošlošću… Najzad, moramo napraviti vrstu simetrije reciprociteta manjinskih prava.

POBJEDA: Što je bio konkretan povod za napetost tokom posljednjih mjeseci?

KURTI: Briselski ugovor o registarskim tablicima istekao je 15. septembra 2021, pa smo se, u skladu sa obavezama i pravom građana, odlučili za reciprocitet. Duže od deset godina naši građani idu u Srbiju, ali su primorani da, prilikom

upaska, plate pet eura i postave privremene registarske tablice Srbije. Taj princip nije važio za vozila iz Srbije koja ulaze na Kosovo. Kao država, odlučili smo da uvedemo meru reciprociteta, nakon čega su pripadnici nelegalnih struktura Srbije na Kosovu blokirali puteve.

Vlada je bila prinuđena da pošalje specijalnu jedinicu kako bi zaštitila našu graničnu policiju budući da je srpska blokada bila neuobičajena - barikade i buldožeri. U međuvremenu je izgoreo centar za registraciju vozila u Zubinom Potoku - na sreću nije eksplodirala ručna bomba - i bilo je jasno da je reč o organizovanom napadu na institucije naše zemlje.

POBJEDA: Ko je u tome učestvovao? Ko su lica koja su organizovala barikade i blokade?

KURTI: Informacije naših institucija bezbednosti govore da je reč o licima sa kriminalnim dosijeima. Neki od njih sudelovali su i u pokušaju državnog

Srbi na Kosovu nijesu građani drugog reda POBJEDA: Kakav je status Srba na Kosovu? Da li su oni, kako tvrdi zvanični Beograd, građani drugog reda?

KURTI: Nisu. Srbi na Kosovu čine između pet i šest procenata stanovništva i nisu diskriminisani. Kao Vlada Kosova, našim programom

pomoći ćemo Srbima koliko i Albancima. Ako Srbe na Kosovu pitate šta su njihove glavne žalbe ili zahtevi, reći će vam posao i pravda.

Zanimljivo je da nikada nijedan Srbin na Kosovu nije protestovao što nije sprovedena Zajednica opština sa

srpskom većinom. Beograd je uvek taj koji se ljutio.

To što Srbija pokušava da nametne kosovskoj državnosti i našem ustavnom poretku nisu želje ili volja kosovskih Srba, već izraz hegemonističkih težnji same Srbije.

udara u Crnoj Gori 2016. godine.

Već sam rekao da Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, ali ne može od nas tražiti da mi sebe ne priznajemo. Želimo da uklonimo barijere, ali sve dok Srbija insistira na barijerama, na to ćemo zakonski odgovarati.

POBJEDA: Znate da se pojam ,,reciprocitet“ na jedan način tumači u Srbiji, na drugi na Kosovu.

KURTI: Građani Republike Kosovo uvek su zahtevali da se prema njima postupa onako kako Kosovo postupa prema građanima zemalja regiona.

Tražimo ravnopravne međudržavne odnose, poštovanje univerzalnih prava i pravde među društivima. Drugim rečima, Republika Kosovo želi da njeni građani, preduzetnici, profesionalci, radnici budu tretirani jednako kao i građani ostalih zemalja - bez predrasuda, bez ometanja, s poštovanjem neophodnim za obavljanje njihovih životnih i profesionalnih aktivnosti. Građani Kosova i kosovske vlasti ne smeju biti diskriminisani i ometani u eventualnoj nameri da međusobno deluju sa srpskim vlastima u komercijalnom, građanskom ili nekom drugom državnom kontekstu.

POBJEDA: ,,Želimo da ostavimo dodatno vreme nekima u Prištini da promene svoje loše odluke. Ako ne budu želeli, mi ćemo donosti mere u

cilju zaštite interesa Srbije“ rekao je nedavno predsjednik Aleksandar Vučić. Kako ste razumjeli ovu poruku?

KURTI: Nisam je razumeo. Kad god Srbija kaže da se brani, znajte da napada. U to smo se uverili u poslednje najmanje tri decenije.

To smo videli i u slučaju primene reciprociteta registarskih tablica i situacije koja je nastala na graničnim prelazima Brnjak i Jarinje. Nažalost, Srbija je i tada reagovala nasilno, okupivši na granici trupe, uključujući tenkove T-72, oklopna vozila ,,Lazar“ 3 i višenamenska borbena vozila BOV M16 MILOŠ; istovremeno, angažovala je i ruske borbene avione MIG29, kao i helikoptere ruske proizvodnje za prekogranične letove.

Srbija troši mnogo više za vojsku nego pet zemalja Zapadnog Balkana zajedno. Uprkos tome, ona dobija pomoć i donacije od EU, bez obaveze da primeni evropske vrednosti.

Umesto da bude demokratizovana, Srbija je militarizovana od strane Rusije i Kine.

POBJEDA: U vrijeme incidenta na granici vaše dvije države, ambasador Ruske Federacije u Beogradu obišao je granicu u pratnji ministra vojnog Nebojše Stefanovića.

Kakva je to poruka?

KURTI: Dok su ministar odbrane Srbije i ruski ambasador u Beogradu na graničnom prelazu Jarinje vršili smotru srpskih vojnih snaga, na kojima je bilo i oklopnih vozila, iznad njih su se

bili podigli Mig-29 vojni avioni koje je Srbija dobila od Ruske Federacije. U tom momentu, ne krivicom Kosova, tenzije su dosta porasle. Namera je bila da nas zastraše, da nam prete…

POBJEDA: Nijesu vas zastrašili?

KURTI: Naravno da nisu. Kosovo nije odstupilo, na kraju je sve završeno u Briselu. Zadovoljan sam što smo uspeli da uspostavimo meru reciprociteta u registarskim tablicama.

POBJEDA: Kad smo kod Ruske Federacije, ta zemlja već šesnaest godina na Kosovu ima svoju kancelariju za vezu, u kojoj je zapošljeno desetak diplomata. Nedavno ste dvojicu ruskih diplomata iz ove kancelarije proglasili nepoželjnim i „opasnim po nacionalnu bezbjednost“. Kakva je uopšte uloga i funkcija ruske kancelarije za vezu?

KURTI: Za persona non grata proglasili smo dva ruska zvaničnika na Kosovu zbog njihovih štetnih aktivnosti kojima je narušena nacionalna bezbednost i ustavni poredak Republike Kosova. Naše institucije neće oklevati da deluju kada god dođe do narušavanja bezbednosti i ustavnog poretka u zemlji. U odnosu na sve balkanske države, Kosovo se najviše protivi politici i uticaju Ruske Federacije. Kosovske državne institucije u tom smislu tesno sarađuju sa našim međunarodnim partnerima, posebno sa EU, NATO-om i SAD.

Intervju

Neđelja, 5. decembar 2021.

7

Posvećeni smo afirmaciji crnogorske zajednice POBJEDA: Kako biste ocijenili odnose Kosova i Crne Gore nakon promjene vlasti 2020. godine?

KURTI: Republika Kosovo i Crna Gora imaju blisku saradnju u mnogim oblastima. Reformska agenda je obećavajuća, jer imamo prostora za intenziviranje saradnje u borbi protiv kriminala i korupcije, protiv kojih se zajedno moramo boriti sa obe strane granice. Takođe, može se učiniti više da se olakša slobodno kretanje građana i uklone barijere koje ometaju veći ekonomski razvoj i ulaganja u obe zemlje.

POBJEDA: Na što tačno mislite kada kažete da se Kosovo protivi uticaju Rusije?

KURTI: Jasno je da Rusija kontinuirano pokušava da oslabi EU, čak do tačke njenog raspada. Kao što je Srbija nostalgična za Jugoslavijom, u kojoj je dominirala i u kojoj je devedesetih Slobodan Milošević komandovao jugoslovenskom vojskom, i predsednik Rusije je nostalgičan za vremenom SSSR-a, kada su sovjetske snage vladale zemljama Istočne Evrope. Ta nostalgija za moći dodatna je sličnost između Rusije i Srbije, što povećava rizik za stabilnost Zapadnog Balkan. Ipak, verujem da će ti napori propasti. Dobro ih poznajemo i naši savezi i partnerstva sa Zapadom su nepokolebljivi.

POBJEDA: Srbija tvrdi da Kosovo ne poštuje briselski dogovor, tj. da odbija da formira Zajednicu srpskih opština na sjeveru Kosova.

Imaju li pravo oni koji ZSO vide kao novu Republiku Srpsku na Balkanu?

KURTI: Tokom 2013. godine vršen je veliki pritisak na poslanike da brzo donesu taj sporazum. Nedostajali su transparentnost i informacije. Danas su na čelu kosovskih institucija ljudi koji su se 2013. godine protivili tom sporazumu i koji su 14. februara 2021. na izbo-



rima ostvarili plebiscitarnu pobedu.

POBJEDA: Vjosa Osmani, Glauk Konjufca i Vi? KURTI: Tako je. Drugo, u presudi Ustavnog suda Kosova iz decembra 2015. godine s pravom se kaže da Zajednica srpskih većinskih opština nije integrisana u kosovski pravni i ustavni sistem. Pored toga, Ustavni sud je utvrdio da se samom idejom ZSO krše 23 člana Ustava Kosova, koji ne predviđa bilo kakvo teritorijalno povezivanje na etničkoj osnovi.

Takvu tvorevinu imamo u BiH: zove se Republika Srpska, izgrađena je u Dejtonu i služi Beogradu a ne Srbima. Beograd, dakle, sličnu tvorevinu želi i na Kosovu. U BiH imamo državu koja nije republika i unutar nje republiku koja nije država.

Beograd u okviru Kosova želi Asocijaciju koja će se zvati republika, ali neće biti država.

Nadam se da smo izvukli neke pouke iz prošlosti i ispravno proučavali i analizirali Srbiju i njenu politiku. Koju smo, nažalost, osetili i na vlastitoj koži.

POBJEDA: U februaru 2020. godine Metju Palmer, tadašnji specijalni izaslanik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan, a danas ključni američki čovjek za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini, u intervjuu za

Ne možemo imati ,,Otvoreni Balkan“ dok je Srbija zatvorena za Kosovo, dok ne prihvata naše putovnice, identifikacijske dokumente, diplome, svjedodžbe i kosovske pečate. Otvoreni Balkan više liči na Balkan koji je otvoren za uticaje sa istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine; otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince…

,,EU Observer“ nije isključio mogućnost ,,razmjene teritorija“ između Srbije i Kosova. Da li je na tu opasnu ideju konačno stavljena tačka?

KURTI: Želim da se dijalog Kosova i Srbije vodi o pravima i potrebama građana, a ne o teritorijalnoj razmeni. Mi smo demokratska država i takvih rešenja neće biti na stolu. Moja pobeda na izborima pokazala je da narod Kosova ne želi podelu teritorija. Mislim da ni Srbi to ne žele. Podelu želi samo predsednik Srbije. Doduše, otkako sam premijer, Aleksandar Vučić više ne spominje razgraničenje s Albancima i teritorijalna rešenja. Umesto toga, traži „bosnizaciju“ Kosova: autonomni srpski entitet u sklopu naše Republike kako bi od Kosova napravio nefunkcionalnu državu. Nije uspeo, naravno. Nema podele Kosova.

POBJEDA: Predsjednik Aleksandar Vučić je nastavak razgovora u Briselu uslovio „vraćanjem prilika na stanje prije 20. septembra“.

KURTI: U Briselu su u toku razgovori između tehničkih grupa koje predvode glavni pregovarači. Uspeh pregovora i normalizacija odnosa između Kosova i Srbije pre svega zavisi od spremnosti Beograda da promeni i pristup i sebe. U Srbiji nema pluralizma. Imate jednu stranku. Ta stranka je i država. A ta država je crkva. I ta crkva je stranka. Nema pluralizma. Oni samo glume demokratiju.

POBJEDA: Imate li utisak da se premijer Edi Rama bolje razumije sa predsjednikom Srbije nego sa Vama?

KURTI: Nedavno su Vlada Republike Kosova i Vlada Republike Albanije imale zajednički sastanak, tokom kojega smo,

zajedno sa premijerom Ramom i njegovim ministrima, potpisali trinaest novih sporazuma o saradnji. Sastanak dve vlade i potpisani sporazumi na fonu su integracije u EU, što je naša perspektiva. Sporazumi poput ovih omogućiće nam da pretočimo vizije i programe obe vlade u konkretnije akcije kako bismo bili efikasni i plodonosni.

POBJEDA: Nijeste mi odgovorili na pitanje, pa da pokušam ovako: premijeri Rama, Zoran Zaev i predsjednik Vučić predlažu državama Zapadnog Balkana projekat ,,Otvoreni Balkan“. Da li je Kosovu prihvatljiva ta ideja?

KURTI: Ne možemo imati ,,Otvoreni Balkan“ dok je Srbija zatvorena za Kosovo, dok ne prihvata naše putovnice, identifikacijske dokumente, diplome, svjedodžbe i kosovske pečate. ,,Otvoreni Balkan“ više liči na Balkan koji je otvoren za uticaje sa istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine; otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince… Sve suprotno europskim vrednostima demokratije i vladavine prava. Na neki način, sa stajališta Srbije, Otvoreni Balkan podrazumeva da ostale zemlje Zapadnog Balkana ostanu otvorene prema Ruskoj Federaciji i Kini na način na koji je to Srbija. Kosovo se protivi toj nameri, insistirajući na tome da je Evropa naš kontinent, a EU naša sudbina.

POBJEDA: U kojoj mjeri je nedosljednost i pasivnost te EU, kao i konstantno gledanje kroz prste predsjedniku Vučiću, doprinijelo destabilizaciji regiona?

KURTI: Neke države članice EU konsenzus kao sveobuhvatnost pretvorile su u „veto oružje“, što zloutrebljavaju i Srbija i Rusija.

POBJEDA: Razumije li to nova američka administracija? Što očekujete od njihovog povratka na Balkan?

KURTI: Uvek pozdravljamo američki angažman na Balkanu, ali o vrsti i intenzitetu tog angažmana odlučuju same SAD. Vlada Kosova blisko sarađuje sa administracijom predsednika Bajdena na jačanju demokratije, sprovođenju neophodnih reformi za članstvo u NATO-u i EU i produbljivanju prijateljstva kako bi se obezbedio trajni mir i bezbednost na Zapadnom Balkanu i Evropi. I prisustvo američkih trupa na Kosovu manifestacija je posvećenosti

Spremni smo da sarađujemo i koordiniramo aktivnosti Vlade Republike Kosova sa Vladom Crne Gore u regionalnim inicijativama. Zahvalni smo Crnoj Gori na podršci i zalaganju u međunarodnim organizacijama. Kosovo i Crna Gora dele zajedničke aspiracije za članstvo u EU i partneri su u zajedničkim naporima za demokratizaciju i razvoj regiona.

POBJEDA: Crnogorska zajednica na Kosovu, najavljeno je u maju ove godine, trebalo bi da postane ustavna kategorija Republike Kosova poput Srba i

Amerike Kosovu i njenom suverenitetu, ali i miru u regionu i Evropi, kao i borbi protiv sprečavanje širenja zlonamernih faktora trećih strana.

Kao naš strateški partner, SAD su dale poverenje našoj zemlji, pa su Kosovske bezbednosne snage prvi put deo vežbe „Defender Europe 21“ na teritoriji naše Republike. Učešće kosovskih snaga u vežbi u kojoj je sudelovalo 27 država, dok su 16 njih bile domaćini, jasno svedoči o nameri Kosova da formira bezbedno i mirno okruženje u Evropi i šire. Podrška koju je američka vojska dala tokom ove vežbe karika je u lancu podrške SAD razvoju naše zemlje, a posebno izgradnji vojnih kapaciteta Kosovskih bezbednosnih snaga.

KBS je služio u miru tokom svog prvog zajedničkog iskrcavanja sa američkom vojskom u Kuvajtu i pomogao američkim i NATO partnerima u evakuaciji avganistanskih izbeglica, demonstrirajući svoju sposobnost da služi rame uz rame sa zemljama članicama NATO. POBJEDA: U novom izvještaju Evropske komisije o napretku za Kosovo ocijenjeno je da je „politička nestabilnost na Kosovu ograničila djelovanje vlasti, uključujući i reforme vezane za EU“. Situacija na sjeveru Kosova ocijenjena je kao „izazovna“, posebno u pogledu korupcije, organizovanog kriminala i uslova za slobodu izražavanja. Jeste li zadovoljni izvještajem EK? KURTI: Godišnji izveštaj meri napredak u dva šestomesečna perioda - pre i za vreme naše Vlade, koji se razlikuju kao dan i noć. U poslednjih šest meseci naše vlasti imamo institucionalnu stabilnost, demokratski legitimitet i visoko poverenje u institucije od strane građana, što predstavlja veliki društveni napredak. U oblasti vladavine prava, za prvih šest meseci naše Vlade usvojili smo Strategiju vladavine prava, nacrt Zakona o krivičnom postupku i Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, finalizirali nacrt dokumenta za izradu provere i prvi nacrt zakona o verifikaciji i oduzimanju neopravdane imovine. Sve će to ojačati i unaprediti pravosudni sistem i borbu protiv kriminala i korupcije.

U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije od 1. aprila do 30. septem-

Bošnjaka, i da dobije status manjine. Imaju li Crnogorci na Kosovu danas status manjine?

KURTI: Zajedno sa predstavnicima crnogorske zajednice na Kosovu posvećeni smo afirmaciji pozicije crnogorske zajednice, kao i izgradnji poverenja i susedskih odnosa između naše dve zemlje i naroda. Želimo da Albanci u Crnoj Gori i Crnogorci na Kosovu uživaju sva svoja kolektivna kulturna i politička prava, što je zdrava osnova za dobre odnose između naše dve zemlje i za bolju budućnost oba naroda.

bra 2021. obavljeno je 519 racija i 283 policijske akcije. Takođe, intenzivirali smo borbu protiv krijumčarenja, utaje poreza i kriminala na celoj teritoriji Republike Kosovo. U oblasti vakcinacije i upravljanja pandemijom tokom novembra 2021. imali smo jednocifren broj smrtnih slučajeva od kovid-19; dali smo preko 1,6 miliona doza vakcine, 64 odsto stanovništva starijeg od 16 godina je na jednoj dozi, dok je 57 odsto primilo dve. I dalje smo prva zemlja u regionu po vakcinaciji stanovništva, što je nesporan napredak.

POBJEDA: Kakvi su ekonomski pokazatelji?

KURTI: Konkurentna ekonomija i ekonomski razvoj važan su kriterij za napredovanje ka EU. Na osnovu dosadašnjih projekcija i statistike o ekonomskom razvoju, očekujemo da ćemo do kraja ove godine imati impresivan dvocifren rast, što će nas učvrstiti kao zemlju sa najvećim procentom ekonomskog razvoja u Evropi.

Prema proceni Centralne banke Kosova, naša privreda rašće za 9,9 odsto. Budžetski prihodi su povećani za trećinu, u velikoj meri smo smanjili državnu potrošnju i u Skupštini usvojili budžet za 2022. godinu, koji je za 8,7 odsto veći u odnosu na međugodišnji pregled budžeta. Promet u privredi povećan je za 30 odsto, izvoz za 68 odsto.

POBJEDA: Zašto je onda Samoopredjeljenje na lokalnim izborima na Kosovu 17. oktobra osvojilo samo četiri opštine? Što građanima nije jasno?

KURTI: Možda je bilo propusta sa naše strane, od naših struktura. Ipak, verujem da građani ne žele manje Pokreta samoopredeljenje. Naprotiv.

Na izborima 17. oktobra bili smo prvi po ukupnom broju glasova na nacionalnom nivou, baš kao i na parlamentarnim izborima. Međutim, lokalni izbori su, za razliku od parlamentarnih, drugačija vrsta igre i izbornih pravila. To je manje-više kao tenis, gde možete dobiti mnogo gemova, ali na kraju izgubiti set. Po ukupnim glasovima građana, prvi smo u Republici na lokalnim izborima, iako ćemo u svega četiri opštine imati načelnike.

Tamo gde smo u opoziciji napravićemo dobru i jaku opoziciju; tamo gde smo u vlasti, napravićemo dobru i efikasnu vlast.

Tamara NIKČEVIĆ

8

Društvo

Neđelja, 5. decembar 2021.

Sumnja na obolijevanje od novog soja korona virusa

Prvi slučaj omikrona u Crnoj Gori?

PODGORICA - U Crnoj Gori utvrđena je sumnja na obolijevanje od novog soja -omikrona, kod porodice koja je putovala na relaciji Johanesburg – Frankfurt.

- Detaljnim epidemiološkim nadzorom koji se sprovodi nad putnicima u međunarodnom saobraćaju, a koji dolaze iz zemalja Afrike u kojima je detektovan novi soj SARSCoV-2, omikron, od posebnog javno-zdravstvenog značaja, utvrđena je sumnja na obolijevanje od ovog soja kod jedne porodice u Crnoj Gori. Dodatnim mikrobiološkim ispitiva-

njima u Laboratoriji za molekularnu dijagnostiku IJZCG, korišćenjem pomoćnih performansi PCR dijagnostike koja predstavlja svojevrsnu preskrining metodu, dodatno je postavljena sumnja na obolijevanje od omikron soja SARS-CoV-2 - saopšteno je iz Instituta.

Preko IHR komunikacionih kanala koje IJZCG ima sa međunarodnim partnerima, 3. decembra, ističu, pristigla je informacija da je jedan državljanin Crne Gore putovao 26. novembra avionom na relaciji Johanesburg (Južnoafrička Republika) - Frankfurt (Nje-

mačka) letom kojim je putovala na omikron soj SARSCoV-2 potvrđeno pozitivna osoba.

- Odmah nakon pristizanja informacije sprovedeno je detaljno epidemiološko istraživanje kojim je utvrđeno da ta osoba nije vakcinisana protiv SARS-CoV-2. Osoba je 30. novembra dobila prve simptome, testirana je u jednoj privatnoj laboratoriji gdje joj je utvrđen pozitivan nalaz na SARS-CoV-2 i rješenjem sanitarnog inspektora ta osoba i njegova porodica stavljeni su u izolaciju. Svi članovi porodice su dobrog opšteg stanja, sa

blagim simptomima i njihovo zdravstveno stanje se prati – navodi se u saopštenju.

U daljem epidemiološkom nadzoru, ističu, svi kontakti ove osobe su istraženi i stavljeni u izolaciju, a uzorci pod sumnjom biće detaljno analizirani metodom sekvenciranja za čije konačne rezultate je potrebno 10 dana u skladu sa standardnom procedurom.

- Koristimo priliku da apelujemo na građane da se pridržavaju propisanih mjera. Dakle, neophodno je pravilno nositi masku, držati fizičku distancu, izbjegavati bilo kakav vid javnih okupljanja, voditi raču-

Federalni savjet Švajcarske pokreće konsultacije o automatskoj razmjeni informacija o finansijskim računima sa 12 partnerskih država

Crnogorski računi od 2024. neće biti tajni

PODGORICA - Federalni savjet Švajcarske pokreće konsultacije o automatskoj razmjeni informacija o finansijskim računima sa 12 partnerskih država, uključujući Crnu Goru. To je zvanično saopšteno iz Federalnog savjeta Švajcarske, uz napomenu da su posvećeni poštovanju međunarodnih standarda transparentnosti.

Konsultacije o novom sporazumu sa Crnom Gorom trajaće do marta 2022.godine.

- Tokom sastanka 3. decembra 2021.godine, Federalni savjet Švajcarske pokrenuo je konsultacije o uvođenju automatske razmjene informacija o finansijskim računima (AEOI) sa još 12 država i teritorija. Planirano je da AEOI stupi na snagu 1. januara 2023. godine, a prva razmjena podataka bi trebalo da se desi 2024. godine. Širenjem svoje mreže AEOI, Švajcarska ponovo potvrđuje svoju posvećenost poštovanju međunarodnih standarda - navodi se u saopštenju na sajtu švajcarske vlade.

Kako se navodi, jačanje integriteta i transparentnosti finansijskog sistema i borba protiv nedozvoljenih finansijskih tokova dio su politike Federalnog savjeta kada je u pitanju finansijsko tržište.

- Ovo bi trebalo da obezbijedi

da švajcarski finansijski centar ostane vodeći u svijetu, moderan i globalno aktivan. Uvođenjem automatske razmjene informacija sa tržištima u nastajanju i ekonomijama u razvoju, Švajcarska je posvećena međunarodnim standardima u borbi protiv finansijskog kriminala, utaje poreza, pranja novca i korupcije - ističe se u saopštenju.

U tom kontekstu, kako se tvrdi, Federalni savjet predlaže da se sporazum o razmjeni podataka dogovori sa dvanaest država i teritorija.

- To su Ekvador, Gruzija, Jamajka, Jordan, Kenija, Crna Gora, Moldavija, Maroko, Nova Kaledonija, Tajland, Uganda i Ukrajina. Prije prve razmjene

podataka sa ovim partnerskim državama, Federalni savjet još jednom će ispitati da li su ispunjeni zahtjevi standarda AEOI – posebno bezbjednost i povjerljivost podataka. Konsultacije će trajati do 18. marta 2022. godine - ukazano je u saopštenju.

Iz Kabineta potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića su za Portal RTCG poručili da ,,ćemo vidjeti čiji se ‘patriotizam’ krije u Švajcarskoj“ Podsjetimo, pitanje računa crnogorskih državljana u Švajcarskoj, i uopšte tajnosti poslovanja u toj zemlji, godinama je u fokusu ovdašnje javnosti. Tako je 2015. godine Međunarodna mreža novinara otkrila da je su-

pruga bivšeg potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića imala 3,8 miliona dolara tokom 2006. i 2007. godine na računu u Švajcarskoj, a da to on nije tada prijavio u svom imovinskom kartonu.

Rukovodilac stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković je poručila da korumpirani političari i drugi kriminalci imaju sve manje prostora za skrivanje nezakonito stečene imovine i najava švajcarske vlade o potpisivanju sporazuma o automatskoj razmjeni informacija o finansijskim računima sa Crnom Gorom sigurno je uznemirila mnoge od njih u Crnoj Gori.

R. P.

Preminula dva pacijenta, 207 novozaraženih U posljednja 24 časa u Crnoj Gori registrovano je 207 slučajeva korona virusa na osnovu analize 2.125 uzoraka. Preminule su dvije osobe. Među novopozitivnim slučajevima, najviše je oboljelih iz Podgorice – 67. Iz Tivta je registrovano 27 oboljelih, iz Kotora 14, iz Nikšića 13, Herceg Novog 12, iz Bara i Danilovgrada po 10, Bijelog Polja, Budve, Pljevalja po devet, Berana osam, a sa Cetinja pet.

U Kolašinu registrovano je četvoro zaraženih, Mojkovcu troje, Andrijevici i Ulcinju po dvoje, Petnjici, Plavu i Šavniku po jedno.

- Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih je iznosio 9,74 odsto. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljena su dva smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Budva (jedan) i Berane (jedan). Među preminulima mlađi je imao 66, a stariji 68 godina starosti - kazali su iz IJZ. Prijavljen je oporavak kod 271 pacijenta pa ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 2.215 - saopšteno je iz Instituta.

na o higijeni ruku i obavezno se vakcinisati. Sve navedene mjere su djelotvorne i mogu

nas zaštiti i od novih sojeva korona virusa – poručuju iz Instituta.

Nj. Ž.

Poziv UP na primjereno ponašanje u kontaktu sa policijom

Za 15 dana registrovano šest napada na službenike PODGORICA - Uprava policije ukazuje na učestale napade na policijske službenike koji su se dogodili u prethodnom periodu, a koji su u demokratskim društvima nedopustivi. Jasno je da su napadači pojedinci, skloni vršenju krivičnih djela i prekršaja, ali u svakom slučaju pozivamo na primjereno i ponašanje u skladu sa zakonom u kontaktima sa policijom, imajući u vidu da je policijskim službenicima, prilikom obavljanja poslova i zadataka, dobrobit građana na prvom mjestu, poručili su iz Uprave policije.

Samo u posljednje dvije sedmice registrovano je šest napada na ovlašćene policijske službenike koji su obavljali redovne poslove i zadatke, shodno zakonskim ovlašćenjima.

- U ovim napadima jedan policijski službenik zadobio je teške tjelesne povrede, dok je u jednom slučaju lice izvršilo napad na policajca opasnim oruđem prilikom čega je ovaj službenik takođe povrijeđen – navodi se u saopštenju.

Iz Uprave policije pozivaju na poštovanje zakona ali i tužilaštvo i sudstvo da preduzmu efikasnije mjere na zaštiti integriteta policijskih službenika prilikom odlučivanja i odmjeravanja kazni napadačima, u skladu sa propisanim zakonskim rješenjima i rasponima kazni.

-Dužnost je svih nadležnih organa u sistemu krivičnopravne zaštite da preduzmu

odlučne aktivnosti u primjeni zakona, radi efikasnije zaštite policijskih službenika. Ovo posebno ako se ima u vidu da su licima za koja je dokazano da su izvršila napad na policijske službenika u prethodom periodu u nemalom broju slučajeva izricane uslovne kazne ili kazne zatvora ispod zakonskog minimuma, odnosno da je nemali broj njih samo prekršajno kažnjen – ističe se u saopštenju.

Kazne protiv lica koja napadaju policijske službenike prilikom obavljanja radnih zadataka trebalo bi da budu strožije, posebno prema povratnicima.

-Imajući u vidu nezamjenjivu ulogu koju zakonito postupanje policije ima za dobrobit cjelokupnog društva, te smatrajući neophodnim da se policijskim službenicima obezbijede neophodni uslovi za nesmetano djelovanje, Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije će se i dalje zalagati za efikasniju i primjerenu zaštitu policijskih službenika prilikom profesionalnog obavljanja povjerenih poslova i zadataka, koje policijski službenici obavljaju u službi i zaštiti građana uz profesionalnu trpeljivost – piše u saopštenju.

Međutim, dodaju, potrebno je praviti razliku između onoga što je profesionalna trpeljivost službenika Uprave policije i onoga što je obaveza zaštite digniteta policijske profesije, zaštite lične i imovinske sigurnosti građana i očuvanja javnog reda i mira.

Nj.Ž.

Reagovanje direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka na tekst ,,Ivanović: Mišljenje Medojevića nema pravni legitimitet“

Medojević: Nije tačno da sam dao mišljenje na zahtjev MUP-a Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Ivan Medojević reagovao je na tekst Pobjede ,,Ivanović: Mišljenje Medojevića nema pravni legitimitet“.

- U cilju pravilnog i tačnog informisanja javnosti dužan sam da reagujem na navode teksta objavljenog u vašim novinama, kao i na vašoj internet stranici 4. decembra 2021. godine, koji tekst je objavljen i na portalu CDM, pod naslovom „Ivanović: Mišljenje Medojevića nema pravni legitimitet“. Kako se u

tekstu pogrešno imputira, nije tačno da sam dao mišljenje na zahtjev MUPa, niti sam nadležan shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti i Statutu Agencije. Budući da se zahtjev MUP-a odnosio na pravno pitanje o kojem je Savjet Agencije već zauzeo pravni stav, i to ne samo kroz mišljenje od 29. aprila 2021. godine, već i nakon donošenja konačne odluke po osnovu sprovedenog nadzora, uputio sam dopis kojim je u prilogu dostavljeno mišljenje Savjeta Agencije i samo ponovljen navod iz rješenja Savjeta Agencije broj 05-

19-2862-11-21 od 23. jula 2021. godine – napisao je Medojević u reagovanju.

Direktor Agencije, kao organ koji predstavlja Agenciju, ima, ističe Medojević, pravo da uputi dopis u kojem ne iznosi novo tumačenje neke pravne stvari vezano za zaštitu ličnih podataka, već ukazuje na prethodno zauzet pravni stav ovog organa.

- S tim u vezi, paušalni navodi bivšeg člana Savjeta Agencije i bivšeg predsjednika Državne izbrne komisije, pravnika Alekse Ivanovića, da „mišljenje koje je potpisao direktor Agencije

izaziva potpunu nejasnoću“, nažalost više govori o tome da ne samo da isti ne poznaje zakonska ovlašćenja direktora, već i pokazuje suštinsko nepoznavanje zaštite ličnih podataka, a bio je član Savjeta Agencije punih 10 godina. Ovo iz razloga, jer je upravo u periodu, dok je bio na čelu Državne izborne komisije, izvršena jedna od najmasovnijih zloupotreba ličnih podataka do sada, o čemu je Savjet Agencije, a ne direktor, dao jednoglasan pravni stav. Nadalje, maliciozni su navodi u tekstu da direktor osporava vršenje kontrole biračkog

spiska shodno propisanim nadležnostima MUP-a, jer isto u dopisu nije ni navedeno. Takođe, navodi iz teksta „da će Agencija zauzeti stav da li MUP ima pravo da u redovnom postupku briše duple birače“ je proizvoljna imputacija od strane člana Savjeta Gjokaja iz samo njemu znanih razloga, budući da ovo pitanje nije ni bilo predmet konkretnog zahtjeva MUP-a, već suštinski da li MUP može da postupa i koristi spiskove koji su pribavljeni suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti – kazao je Medojević.

Nj. Ž.

Društvo

Neđelja, 5. decembar 2021.

9

INTERVJU: Neđeljko Rudović, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije

Ko želi da ućutka novinare, taj hoće da pokori cijelo društvo

PODGORICA – Finansijska održivost medija, nelojalna konkurencija, socijalni položaj novinara i uslovi za njihov rad, snaženje uređivačke nezavisnosti Javnog servisa i definisanje modela za zaštitu Javnog servisa RTCG od političkog uplitanja, samo su neki od problema na kojima se u narednom periodu mora raditi, rekao je u intervjuu za Pobjedu vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije Neđeljko Rudović.

Govoreći o sve učestalijoj praksi pojedinih medija koji zloupotrebljavaju svoju moć i javni prostor koriste da siju mržnju, naš sagovornik upozorava da to može dugoročno da nanese štetu crnogorskom društvu.

- Uloga države je da uredi ambijent za slobodno i profesionalno novinarstvo, a ono bez samoregulacije ne može da dođe do punog izražaja - ističe Rudović.

Prema njegovim riječima, „onaj ko želi da ućutka novinare, taj želi da pokori cijelo društvo“.

- A svako zdravo i funkcionalno društvo počiva na slobodi izražavanja. Napadima na novinare se želi zaustaviti razvoj Crne Gore i postići da ona bude zarobljenik poslušničkog mentaliteta. Dužnost je svih nas da se tome stane na kraj poručuje Rudović.

POBJEDA: Kad ste imenovani na funkciju v. d. generalnog direktora Direktorata za medije, iz resora kojim rukovodi Tamara Srzentić, rečeno je da očekuju od Vas da „najefikasnije odgovorite na



Napadima na novinare se želi zaustaviti razvoj Crne Gore i postići da ona bude zarobljenik poslušničkog mentaliteta. Dužnost je svih nas da se tome stane na kraj poručuje Rudović

Cilj medijske strategije 2022–2026, na kojoj se trenutno radi, je da Crna Gora stvori ambijent za slobodno i profesionalno novinarstvo - poručuje Rudović i ističe da na tom putu imamo podršku stručnjaka Savjeta Evrope izazove koji se odnose na medijsku oblast u cjelini“.

Koji su to najveći izazovi sa kojima se trebate suočiti i gorući problemi u ovoj oblasti?

RUDOVIĆ: Prije svega, riječ je o pripremi medijske strategije 2022-2026, kao prvog dokumenta takve vrste u Crnoj Gori u kojem zajednički, sa predstavnicima civilnog društva, medijskih udruženja, nezavisnih regulatora, Javnog servisa i pravosuđa, treba da definišemo ključne ciljeve u narednom periodu i mjere koje će dovesti do ispunjenja tih ciljeva. Kao što znate, crnogorsko društvo ima sve izraženiji problem sa dezinformacijama i govorom mržnje, polarizacijom na javnoj i medijskoj sceni, prijetnjama i napadima na novinare, slabašnom samoregulacijom koja još nije objedinila sve relevantne medije. Finansijska održivost medija je takođe veliki izazov, nelojalna konkurencija, socijalni položaj novinara i uslovi za njihov rad, snaženje uređivačke nezavisnosti Javnog servisa i definisanje modela za zaštitu Javnog servisa RTCG od političkog uplitanja.

To su naše slabe tačke i naša je obaveza da u medijskoj strategiji nađemo najbolje odgovore na njih. U radnoj grupi smo posvećeni cilju i veoma sam zadovoljan pristupom zadatku koji je pred nama. Cilj je da Crna Gora stvori ambijent za slobodno i profesionalno novinarstvo, zbog čega nas raduje što imamo podršku stručnjaka Savjeta Evrope, kroz JUFREX program, zajednički projekat Savjeta Evrope i Evropske komisije.

POBJEDA: Ministarstvo je već počelo da radi pravilnik za fond za podsticanje medijskog pluralizma i raznovrsnost medija, a čije osnivanje se očekuje uskoro. Što je urađeno po tom pitanju, da li će biti urađen na vrijeme i kako vidite da će fond da pomogne medijima u našoj zemlji?

RUDOVIĆ: Pravilnik je spreman, a javni konkurs za štam-

pane medije i internetske publikacije biće vrlo brzo raspisan. Informisan sam da je AEM pripremio što je potrebno za raspisivanje konkursa za TV i radio stanice. Zakon o medijima nas obavezuje da izdvojimo 0,09 odsto tekućeg budžeta za Fond za medijski pluralizam. Jednom godišnje se dijeli novac medijima za projekte koji su od javnog interesa, a koji su precizno pobrojani u zakonu. Riječ je o nešto više od 800.000 eura, od čega AEM dijeli 60 odsto TV i radio stanicama, a Ministarstvo 40 odsto štampanim medijima i portalima. Od toga se po pet odsto dijeli za mehanizme samoregulacije. Mogu se prijaviti samo mediji upisani u evidenciju, koji nemaju zaostalih obaveza prema državi i regulatorima. Smisao Fonda je da ohrabrimo medije da se bave temama od javnog interesa, od ekonomije, evropskih integracija i borbe protiv korupcije do zaštite manjinskih naroda od diskriminacije, kulture, nauke, društvene integracije ranjivih grupa...

POBJEDA: Što očekujete od izmjena i dopuna medijskih zakona? (Prijedloga Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima i prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG) RUDOVIĆ: Prije svega, da dobijemo optimalan zakonski okvir za novinare i medije.

Da zajednički, u radnoj grupi u kojoj su i predstavnici medijske zajednice i NVO, a u saradnji sa stručnjacima Savjeta Evrope, nađemo prikladniji model za zaštitu novinarskih izvora, da stvorimo preduslove da izbor Savjeta Javnog servisa osigura stvarnu uredničku nezavisnost RTCG, da nezavisnost regulatora audiovizuelnih medijskih usluga takođe bude dovedena na optimalan nivo, da se usaglasimo oko modela za održivost lokalnih javnih servisa. Najnoviji primjer Radio Cetinja, kojem prijeti blokada računa zbog duga za poreze i doprinose, nam govori koliko tu ima problema. Ovo su samo neka od pitanja koja će biti u našem fokusu.

POBJEDA: Medijska scena u Crnoj Gori duboko je polarizovana i u osjetljivom političkom momentu pravi se duboki jaz u društvu. Da li Vas to zabrinjava i što se može očekivati od Direktorata kojim upravljate u smislu regulacije medija? Da li se razmatra o nekom tijelu u kojem će se konačno objediniti predstavnici svih medija i da li je to moguće?

RUDOVIĆ: Mediji i novinari imaju pravo da iznose svoje stavove, u uredničkim i drugim komentarima, o bilo kom akteru na javnoj sceni. Imaju pravo da podrže ovu ili onu politiku, to je nešto što je prirodno u razvijenim demokratijama kojima težimo. Ono na što nemaju pravo je da poluinformacijama, izmišljotinama i na sve moguće

O spornim medijima iz Srbije POBJEDA: Mediji iz Srbije „Happy TV“, „Pink M“, „Pink Plus“ i „Pink“ konstantno krše standarde propisane Konvencijom o prekograničnoj televiziji i Direktivom o AVM uslugama, ali se i dalje emituju u Crnoj Gori, a AEM ne preduzima aktivnosti kako bi zamračila te programe. Kako to komentarišete i da li smatrate da je govor mržnje koji je usmjeren ka našoj zemlji alarmantan i dovoljan razlog da se rad ovih emitera ograniči?

RUDOVIĆ: Širenje mržnje je uvijek alarmantno. Prema jednoj naciji, vjeroispovijesti ili pojedincu. Svjedoci smo ukazivanja na kršenje etičkih normi od nekih medija iz regiona i važno je znati da je to nadležnost nezavisnog regulatora i eventualno pravosudnih organa. Mislim da Crna Gora treba da se dogovori što je interes našeg društva i države, pa da, shodno tome, svako bude na mjestu koje je zaslužio.

načine, bez argumenata, diskredituju zagovornike drugačije politike. Ta praksa zloupotrebe medija truje javni prostor i može dugoročno da nanese štetu crnogorskom društvu.

Mislim da nam je potrebno da više razgovaramo i da prihvatimo mogućnost da je naš oponent možda u pravu. Tolerancija je potrebna crnogorskom društvu više nego ikad, a naši mediji u tom pogledu imaju najvažniju ulogu. Efikasna i kredibilna samoregulacija, kojoj su podvrgnuti svi relevantni mediji, je korak koji ne može biti preskočen. Uloga države je da uredi ambijent za slobodno i profesionalno novinarstvo, a ono bez samoregulacije ne može da dođe do punog izražaja.

Najuticajnijih mediji imaju svoje ombudsmane, postoji jedno samoregulatorno tijelo koje nije uspjelo da okupi sve medije, tako da zasad imamo polovična rješenja. Mislim da će proći još neko vrijeme dok medijska zajednica ne postigne dogovor.

Nesporno je da će i država i naši međunarodni partneri nastaviti da podstiču dogovor.

POBJEDA: Napadi na novi-

Nikome nije od koristi crtanje mete POBJEDA: Što mislite o selektivnom pristupu kada je riječ o napadu na novinare.

Mediji i esnafska udruženja, te NVO sektor često se „prave mrtvi“ kada se dogodi napad na novinara koji nije iz „njihovog tabora“. Da li će Ministarstvo, sada kada je aktiviran Direktorat za medije preuzeti aktivnu ulogu u odnosu na kolege koje bivaju izložene nasilju zbog izvještavanja.

RUDOVIĆ: Ne postoji opravdanje da novinar ili bilo ko bude izložen nasilju. Naša uloga je

da u komunikaciji sa medijskom zajednicom i svim zainteresovanim stranama stvorimo ambijent za slobodno novinarstvo, a zadatak novinara je da budu svjesni svoje odgovornosti i da imaju argumente i dokaze za sve što objave. Tražiti od medija argumente je jedno, ukazati da su eventualno prekršili Kodeks je poželjno, razmjenjivati mišljenje o tome takođe, ali stvarati atmosferu linča i crtati mete, to je nešto sasvim drugo. To nikome nije od koristi.

nare su učestali u posljednje vrijeme. Da li ste stava da novinari treba da budu pod posebnom zaštitom i da se napad na njih tretira posebno?

RUDOVIĆ: Jedno od poglavlja medijske strategije posvećeno je pronalaženju odgovora na napade na novinare, prijetnje i svaku vrstu nasilja kojom se želi osujetiti profesionalan rad medija u javnom interesu.

Jedna od opcija koja se pominje je pooštravanje kaznene politike za ta krivična djela. Nikada nijedno društvo koje želi da ide naprijed neće pristati na atmosferu straha. Onaj ko želi da ućutka novinare, taj želi da pokori cijelo društvo, a svako zdravo i funkcionalno društvo počiva na slobodi izražavanja.

Napadima na novinare se želi zaustaviti razvoj Crne Gore i postići da ona bude zarobljenik poslušničkog mentaliteta.

Dužnost je svih nas da se tome stane na kraj.

POBJEDA: Zabrinjava li Vas činjenica da je sve više slučajeva verbalnih i fizičkih napada ili prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara i medijskih radnika? Dio ovih napada motivisan je neslaganjem i otvorenom mržnjom prema uređivačkoj politici medija ili radu novinara što pokazuje veliko nerazumijevanje prema ulozi koju mediji i zaposleni u njima imaju u demokratskom društvu. Kako to komentarišete?

RUDOVIĆ: Naravno, i zato se vraćam na tezu da moramo da se naučimo toleranciji. I građani i svi koji su na javnoj sceni, a novinari i mediji da je njihova najbolja odbrana poštovanje Kodeksa.

K. JANKOVIĆ

10

Stav/Region

POVODI

Četiri je godine od kada crnogorski jezik ima međunarodni kod

Veliki dan za crnogorsku nauku i kulturu Piše: Novica VUJOVIĆ Crnogorsko društvo 8. decembra obilježava četiri godine otkako je crnogorskome jeziku, službenome jeziku u Crnoj Gori, dodijeljen međunarodni kod u okviru ISO 639 međunarodnoga standarda. Istom je odlukom određena i oznaka za crnogorski jezik – CNR. Kongresna biblioteka u Vašingtonu, institucija zadužena za ove poslove, proces utvrđivanja statusnoga i identitetskoga vrednovanja našega jezika sprovela je prema standardima koji važe za sve druge jezike.

Ovim je činom samo administrativno potvrđeno ono što je dokazano mnogo ranije, a što će u naučnome smislu dokumentovati Fakultet za crnogorski jezik i književnost u vidu bibliografije Crnogorski jezik koja je obimom i te kako premašila 10 hiljada jedinica. Za našu kulturu i uopšte za državu Crnu Goru ovaj postupak vašingtonske biblioteke ipak ne predstavlja samo formalnu radnju jedne ustanove, već postupak kojim se uvrštava i postaje vidljivije sve što je štampano na tome jeziku, a što se nalazi u svjetskim bibliotečkim i izdavačkim bazama. Relevantne naučne i kulturne adrese u svijetu tako posredstvom bibliotečkih e-baza imaju jasniju predstavu o beletrističkim, naučnim i drugim naslovima s oznakom CNR, kao i o svim pojedinostima u vezi s konkretnim djelom. Koliko ta prepoznatljivost u međukulturnom saobraćaju vrijedi, može svjedočiti časopis Lingua Montenegrina, na koji je upućen znatan broj saradnika i čitalaca iz svih grana slavistike. Ugled i uticaj naših naučnih ustanova pred inostranim kolegama gradi se preko pouzdanih naučnih rezultata, pa je s tim u vezi i podatak da u godini kad makedonska filologija slavi stogodišnjicu rođenja Blaža Koneskoga Filološki fakultet iz Skoplja kao partnera za ove programe ima i Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Kolege Dimitar Pandev i Simon Sazdov za studente i profesore FCJK držaće predavanja makedonskom književniku i filologu u čast.

Samo neupućeni u kulturnu i jezičku politiku našega društva ili naprosto nedobronamjerni mogu poricati značaj datuma određivanja međunarodnoga koda za crnogorski jezik. Suočeni s realnošću kakva je trenutna strategija Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, već 12 mjeseci naši važni datumi kulturne istorije ostaju bez adekvatnoga formalnog i vrijednosnog tretmana. Nefunkcionalnost grupisanja poslova četiri značajna resora, ideološka isključivost pri izboru kadra u prosvjeti i akademskoj zajednici te naglašena klerikalizacija imaju jednu zajedničku crtu kojom se nište bitni principi multikulturnoga crnogorskog društva. Radi ilustracije rečenoga valja poći dvadesetak dana unazad pa viđeti da Ministarstvo ne samo da nije dostojno obilježilo nego nije uopšte obilježilo dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša (13. XI). Ili se, na primjer, vratiti cijelu godinu i primijetiti da je isto ministarstvo ignorisalo dobronamjernu i punu podrške crnogorskoj kulturi čestitku povodom tri godine od međunarodnoga koda za crnogorski jezik upućenu od jednoga Marka L. Grinberga, svjetskoga slaviste i urednika Enciklopedije slovenskih jezika i lingvistika. Davno je rečeno a kroza sve vrijeme potvrđivano – ako kulturnu politiku (a tako i jezičku) ne vodimo sami, vodiće je drugi ali za tuđe interese.

Srbista i slavista Predrag Piper poslove u jezičkoj politici i planiranju ovako je sažeo: „Strategija jezičke politike, kao određivanje glavnih ciljeva, puteva i etapa koji vode do strateških ciljeva u oblasti jezičke politike, mora biti jasno institucionalizovana i personalizovana kako bi se znalo ko je stvara, ko je koordinira i vodi i ko je za nju odgovoran.“ Primijenjeno na trenutnu crnogorsku situaciju moglo bi se reći ovo: činjenica da nadležne ustanove nemaju usaglašen dokument jezičke politike ne znači da ona u Crnoj Gori tokom potonjih 12 mjeseci ne postoji. Naprotiv, kontinuitet i karakter mjera kojima se utiče na jezičke prilike i u obrazovnoj i ukupnoj javnoj sferi komunikacije pokazuje da se ne zna konkretno ko kreira ove aktivnosti, dok je pritom jasno da ih podstiču za te poslove nekvalifikovani ljudi. Još i više, sprovode ih s puno ostrašćenosti i revanšizma, za što su očit primjer finansijske mjere i medijska kampanja trenutnih prosvjetnih vlasti s ciljem ometanja u djelovanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

U ambijentu kad se posve ozbiljne zamjerke stavljaju na rad Ministarstva zaduženog za crnogorsku nauku, kulturu i prosvjetu dočekujemo dan koji je u kalendaru novije naše istorije markiran dobijanjem međunarodnoga koda u okviru ISO 639 međunarodnoga standarda. To je, razumije se, datum koji bilježe lingvistika, odnosno sociolingvistika, ali realni njegov značaj za savremeno crnogorsko društvo nadmaša te discipline i zbog toga je obaveza struke da na to i ukaže. Odnos prema ukupnoj kulturnoj baštini, tradiciji i duhovnosti u velikoj će mjeri odrediti trenutno stanje ali i razvitak i afirmaciju crnogorske kulture pred svijetom.

Neđelja, 5. decembar 2021.

PROTESTI U SRBIJI UZNEMIRILI VLAST: Vučić za sve krivi ,,strane pl Ima mnogo situacija u kojima borba za zdravlje građana i zdravu životnu sredinu i nema direktne veze sa politikom: Zrenjanin nema pitku vodu već 18 godina, pokušali su da potoke Stare planine stave u cijevi, Rio Tinto planira vađenje litijuma, u Rekovcu su odbornici SNS-a glasali protiv onoga što je predložila vlast. Sve su to autogolovi kojima je SNS otvorila prostor opoziciji kaže Milivojević BEOGRAD - Ekološki protesti širom Srbije uznemirili su vlast, pa je ministar policije najavio primjenu nasilja jer kaže „vodi se hibridni rat protiv Srbije“, dok predsjednik Srbije tvrdi da je osam miliona eura iz inostranstva uloženo u ekološka udruženja. Dakle, na ulicama su strani plaćenici koji hoće da obore Vučićeve zasluge za uspjehe Srbije, tumače Vučićevi mediji, a zapravo su demonstracije mnogo više izraz opšteg nezadovoljstva građana nego njihove ekološke svjesnosti.

- Demonstracije su sigurno više uzdrmale vlast nego najava opozicije da će izaći na izbore - uprkos tome što su izborni uslovi lošiji nego što su bili za posljednje parlamentarne izbore - kaže Cvijetin Milivojević, analitičar i direktor marketinške agencije Pragma.

Dobrica Veselinović, jedan od lidera zeleno lijeve koalicije „Ne davimo Beograd“, kaže da je Rio Tinto kap koja je prelila čašu.

- Ljudi sada osjećaju da su pitanja životne sredine životna pitanja, ali u tim pitanjima se vide i posljedice korupcije koja je nastala unutar političkog sistema jer se nepoštuje javni interes i ne konsultuju građani - kaže Dobrica Veselinović, jedan od lidera zeleno lijeve koalicije „Ne davimo Beograd“.

NASILJE NA ULICI

Četiri dana nakon protesta Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, je u vanrednom obraćanju građanima najavio da ide da razgovara sa narodom: „Mogu da istrpim paradajz, jaje i sjekiru, ulica neće nikada voditi politiku Srbije, ulica ne može da vlada ovom zemljom već institucije“.

Međutim, policija je zakazala na prvom protestu jer nisu re-

Rio Tinto je ka koja je prelila č

Građanska Srbija poslala poruku Vučiću

Cvjetin Milivojević

agovali na nasilje: bager koji je spreman da gazi narod, batinaše sa motkama koji biju mirne demonstrante. Iznenađenje na licima i građana postalo je još veće kada je policajac prebacivao ženu preko ograde auto puta...

Zabrinuti i uplašeni od novih okupljanja u više od 40 gradova Srbije, policija se sprema da reaguje pod izgovorom zaštite

Dobrica Veselinović

ljudskih prava i slobode kretanja.

- Protesti nemaju nikakve veze sa ekologijom, u pitanju je nastavak hibridnog rata protiv Srbije. Prave se nepotrebne tenzije. Ali, ako to zavisi od policije onda će policija reagovati u skladu sa svojom snagom i ovlašćenjima, onda ćemo morati da primijenimo nasilje

Zaoštravanje sukoba, slabost SNS-a Blokade su pokazale da su ljudi spremni da izađu na puno mjesta i blokiraju puteve, mostove i slično što je pokazalo da je SNS spremna da uđe u sukob. U Šapcu, gde sam bio, vidjeli smo maskirane batinaše i bager. Svi oni su poslati na građane. Ovo je jedan od onih trenutaka kada se pokazuje slabost SNS - kaže Dobrica Veselinović.

- rekao ministar policiije Aleksandar Vulin.

Kako su sagovornici „Pobjede“ razumjeli ovu izjavu?

- Ministar policije je diplomirani pravnik koji ne razumije termin nasilje za razliku od termina sila ili represija - što je legitimno da koristi Ministarstvo policije i spriječi nešto što je nezakonito. Kad imate takvog prvog čoveka Ministarstva policije, jasno je o čemu pričamo - kaže Milivojević.

- Interesantno je i skandalozno da će policija upotrijebiti nasilje. On nije rekao da će policija upotrijebiti silu u skladu sa svojim ovlašćenjima, prinudu ili šta već policija treba da uradi - nego nasilje. Vidjeli smo u Šapcu i drugim mjestima da policija ne reaguje kada dođe

Region

Neđelja, 5. decembar 2021.

laćenike“

11

Hiljade građana blokirale puteve po Srbiji

ap čašu Ipak popustio

do sukoba. U Šapcu smo zvali policiju na broj 192 i niko se nije javljao - policija se povukla - objašnjava Veselinović.

On ocjenuje da se ovdje radi o zloupotrebi svih institucija i ide se na zaoštravanje sukoba između građana - kako bi se dodatno održala polarizacija u društvu.

- U tome profitira Aleksandar Vučić koji je zarobio te institucije - kaže Veselinović.

EKOLOŠKA SVIJEST

Nezadovoljstvo kulja, iako je ekologija dobar izgovor i okidač za pobunu ekološki problemi su počeli odavno.

- Ima mnogo situacija koje su borba za zdravlje građana i zdravu životnu sredinu i nemaju direktne veze sa politikom: Zrenjanim nema pitku vodu već 18 godina, pokušali su da potoke Stare planine stave u cijevi, Rio Tinto planira

Predsjednik Srbije je rekao u Gornjim Nedeljicama da će probati da napravi novi zakon o izmjenama i dopunama zakona o eksproprijaciji, koji bi po hitnoj proceduri ušao u Skupštinu, kako bi mogao da bude usvojen prije nove godine. Kaže da Zakon o eksproprijaciji nije protivustavan, a da je rok za potpis 10. decembar.

- Ako možemo da se dogovorimo sa tim izmjenama sa ljudima odavde možemo, ako ne, da vratimo stari zakon, kao da nema nikakvih izmjena, tako da de fakto taj zakon ne bi važio. Ja ne mogu da se igram s Ustavom, ali ovo što vam kažem nema filozofije i biće ispunjeno rekao je Vučić, a prenio N1.

vađenje litijuma, u Rekovcu su odbornici SNS glasali protiv onoga što je predložila vlast.

Sve su to autogolovi kojima je SNS otvorila prostor opoziciji - kaže Milivojević.

Ocjenjujući da je uzrok protesta nezadovoljstvo režimom SNS i Aleksandra Vučila, a konkretan povod je donošenje dva zakona: o referendumu i eksproprijaciji - koji su povezani sa planovima kompanije Rio Tinto da pokrenu veliki rudnik litijuma u Srbiji.

- Nema tu ekološke svijesti ako govorimo o njoj kao vrijednosti misaonog tipa - smatra Milivojević i konstatuje da su se građani osjetili ugroženim u sljedećim situacijama: kada im neko dođe do kuće i kaže uzećemo ti njivu da napravimo rudnik, izgradi zgradu i za-

Gazela pod blokadom

Na oko 50 lokacija u Srbiji, drugu subotu zaredom, građani su na dva sata blokirali glavne i sporedne saobraćajnice širom zemlje sa dva zahtjeva: da predsjednik Srbije ne potpiše Zakon o referendumu i Zakon o eksproprijaciji koji su nedavno usvojeni u parlamentu bez prethodne javne rasprave. Do sada je predsjednik potpisao Zakon o referendumu.

Inače, ova dva zakona se direktno dovode u vezu sa budućim poslovanjem kompanije Rio Tinto u Srbiji, odnosno iskopavanjem litujuma u dolini Jadra čime bi se znatno narušila životna sredina.

Protesti su bili masovniji nego prethodne subote, a ozbiljni incident dogodio se u Novom Sadu kada su maskirani mladići u kapuljačama provocirali demonstrante nakon čega je izbila tuča, dok su u Beogradu navijači palili baklje na auto-putu kod Sava centra ali su ih građani otjerali.

Iako su sva ključna mjesta pokrivena kamerama u Beogradu je napadnut novinar Davor Lukač iz agencije Fonet, koji je izvještavao sa protesta i slikao pogreš-

tvori im prozor, sruši kuću da napravi Beograd na vodi... Zakon o eksproprijaciji kaže da se seliš ako u roku od pet dana ne odgovoriš na ponudu koju ti propiše država, možeš da tužiš državu, ali ko je dobio državu u sporu. Donijet je leks specijalis kojim je faktički „Beograd na vodi“ izuzet iz pravnog sistema Srbije i proglašen za javni interes. Kakav je javni interes za građane Srbije izgradjnja

no parkirane automobile – zbog toga su mu prišla petorica muškaraca i počeli da ga guraju a jedan od njih je rekao. „Stanite, videće se kad ga udarite“ nakon čega su ga odgurnuli ramenom.

Ekološke organizacije koje su organizovale proteste pozvale su građane na protest i sljedeće subote ako im se ne ispune zahtjevi.

Iako uniformisane policije nije bilo na protestima nigdje u Srbiji oni su se u jutarnjim satima pojavljivali kod nekolicine građana kući sa pitanjem da li organizuju demonstracije – jer su preko društvenih mreža pozivali na proteste.

Ekološki protest i ekološke parole polako ulaze u biračko tijelo SNS-a pa je predsjednik Srbije baš u vrijeme blokade puteva bio u selu Gornja Nedeljica gdje treba da se otvori rudnik litijuma Rio Tinta. Ipak, kao i većina Srbije to mjesto je bilo podijeljeno - dio stanovnika je razgovarao sa predsjednikom u parohijskom domu dok su drugi blokirali put.

Vučić je razgovarao sa stanovnicima 12

mini kvarta u jednom gradu, to čak nije javni interes ni za Beograd - kaže Milivojević.

Vlast je kao na ledu kada se radi o ekološkim pitanjima jer o njima se govorilo sporadično i ona nisu bila zanimljiva za manipulacije kojima se bave njeni predstavnici.

- Mi smo već tri godine kao zeleno lijeva organizacija ukazivali na različite probleme: zagađenje vazduha, vode i zemlje. To je polako počinjalo da bude tema koja najviše interesuje građane, da utiče na njihov kvalitet života i budućnost - objašnjava Veselinović.

ONI SU KRIVI

Jedan od transparenata na protestu

U kampanji koju vlasti vodi preko svih medija u neograničenom vremenu stalno se pominje da su demokrate dovele Rio Tinto u Srbiju 2004. godine, što nije sporno, ali se prećutkuju ugovori koje je sadašnja vlast potisala sa ovom kompanijom pa i to da se predsjednik Srbije 1. juna sastao sa izvršnim direktorom Rio Tinta Jakobom Stausholmom nakon čega je izdato samo saopštenje.

Našim sagovornicima izgovor vlasti: nijesmo mi doveli Rio Tinto već DS- je klasično spinovanje.

sela koji tvrde da su direktno ugroženi od Rio Tinta i žalili su se na neizvjesnost koju donosi Rio Tinto, i neobaviještenost o cijelom projektu. Osim za rudnik mještani su zabrinuti i sa basen od budućeg rudnika jer tvrde da bi im odlaganje jalovine zagadilo vodu ali i izazvalo poplave u nekim selima.

Mještani neće da prodaju zemlju od koje žive jer kažu da imaju i veliku mehanizaciju i da su njihovi preci tu živjeli i navodili su da su uplašeni od ponašanja agenata koji rade za Rio Tinto. Oni im svake druge sedmice kucaju na vrata ili šalju pisma sa ponudama da prodaju imanja - iako mještani to odbijaju. Zatim su se žalili i na komunalne probleme koji se tiču izgradnje puteva i uređenja groblja jer kako kažu nemaju kome drugom da se žale pošto svi lokalni organi tvrde da to nije u njihovoj nadležnosti.

Inače na perthodnim izborima Vučić i SNS su bez problema pobijedili u Zapadnoj Srbiji i selima iz kojih stižu najveće primjedbe na Rio Tinto.

- Oni su na vlasti već deset godina i za svaki svoj neuspjeh i ono što nije ostvareno svaljuju krivicu na prethodnu vlast.

To je nepostojanje političke odgovornosti - odgovara Veselinović dok Milivojević kaže da se ova vlast uvijek zaklanja iza nekih naloga iz EU jer je to uslov za otvaranje klastera.

- Donijećemo zakon - ali ne zato što misle da on građanima donosi nešto bolje nego zato što traži EU - kaže Milivojević.

Na pitanje gdje je u cijeloj priči opozicija koja učestvuje na protestima ali ih ne vodi Milivojević odgovara da je vlast napravila nekoliko autogolova i da će izlazak ili ne na referendum o ustavnim promjenama pokazati kao velika generalna proba pred izbore.

- Glasanje protiv ustavnih promjena bi značilo početak kraja ovog režima - smatra Milivojević i naglašava da je opozicija napravila kardinalne greške: nije smjela da uđe u dijalog vlasti i opozicije bez ispunjavanja pretkvalifikacionog uslova a to je da se razdvoje izbori na različitim nivoima: predsjednički, parlamentarni i lokalni, da insisitiraju da Vučić ne može biti na dvije javne funkcije predsjednik republike i stranke što je suprotno čl. 115 Us-

Osipanje sigurnih glasova - Posljednja istraživanja govore da 14 odsto glasača SNS-a i vladajuće koalicije podržava građanske proteste i njihove zahtjeve: riječ je o zakonima o eksproprijaciji i referendumu. Tih 14 odsto je ozbiljno narušavanje banke sigurnih glasova SNS-a, jer odavno je jasno da se SNS plaši protesta: prvo onih 2019. godine, pitali su se šta će biti poslije 21. juna prošle godine kaže Cvijetin Milivojević.

tava a to mu je zamjerila i EK u izvještaju, jer tako namiče glasove SNS-u pošto je nosilac svih lista.

- Opozicija nije iskoristila činjenicu da je bojkot posljednjih izbora uspio jer je na njih izašlo manje od polovine građana..., poslije toga je SNS bez problema formirala novu Skupštinu u kojoj kontroliše 245 od 250 poslanika i ima oktroisanu vladu - zaključuje Milivojević. Violeta CVEJIĆ

12

Analiza

Neđelja, 5. decembar 2021.

STAV: U potrazi za crnogorskim odgovorom na političku i društvenu krizu Motivisana svjetlima velegrada i visokom kvotom koja se popunjavala kadrovima iz Crne Gore u saveznim političkim, vojnim, policijskim, privrednim, kulturnim i sportskim organizacijama i institutima, poslije Drugoga svjetskoga rata crnogorska inteligencija hrlila je u Beograd. Rijetki su se vraćali doma.

U zemlji, crnogorsko identitetsko pitanje bilo je kriminalizovano. Desetak intelektualaca koji su kao savjest nacije upozoravali na tu činjenicu, bili su predmet policijskoga nadzora.

Dizali su uzaludni glas za pravo nacije da tumači svoj istoriju, obnovi Crnogorsku pravoslavnu crkvu i svoj jezik nazove crnogorskim imenom. Javna sfera bila je namjerno prepuštena djelovanju puzajućeg velikosrpskoga nacionalizma, s posljedicama koje do danas ośećamo.

POSLJEDICE PUČA 1989. GODINE

Taj nacionalizam bio je ideološka matrica oko koje se okupila okosnica mase, koja je 1989. godine, dirigovanim uličnim pučem s Kalemegdana, srušila crnogorski ustavni poredak.

Dvije godine kasnije, nahuškana, pošla je u rušilački i pljačkaški pohod na Dubrovnik zbog čega je Crna Gora, kao učesnik u tom zločinačkom poduhvatu, surovo kažnjena sankcijama Savjeta bezbjednosti UN. Rezultati takve politike onovremenih podgoričkih vlasti, između ostaloga, oličeni su u samo sedam univerzitetskih profesora, koji su se devedesetih godina prošloga vijeka, u vrijeme pogroma svega crnogorskoga, stavili na raspolaganje zemlji i naciji, dižući glas u odbranu slobode i dostojanstva zemlje. Nijedan akademik im nije pristupio.

U posljednjih trideset godina uspostavljen je oligarhijski, predatorski kapitalizam, oličen u uzurpaciji svake vrste, otimanju javnih dobara i korišćenju instrumenata vlasti za sticanje lične koristi. Između ostaloga, za posljedicu imamo pauperizovanu većinu stanovništva i što je najgore, zbrisanu srednju klasu.

Od samoga početka, od 10. januara 1989. godine, vlast je kolaborirala s Srpskom paravoslavnom crkvom i srpskim nacionalistima. Neformalnim paktom s njima, ugovorila je

prodaju crnogorskih nacionalnih interesa, da bi na miru izvršila prenos državne svojine u privatno vlasništvo nekolicine oligarha. Konfirmirala ga je i crnogorska inteligencija, pacifizirana sinekurama.

VOLJNA KOLABORACIJA SA VELIKOSRPSKIM NACIONALIZMOM

Vlast je odmah napala građanski koncept favorizujući velikosrpski. Etničke Crnogorce lišila je vjerskih i kulturnih, dakle, građanskih prava i kompletne kulturne baštine koju je upisala u vlasništvo Srbije. Tek osnovane crnogorske nacionalne institucije kaznila je, držeći ih u statusu podstanara, čak i nakon obnove nezavisnosti 2006.

Istovremeno je izdala licencu za izgradnju velelepne Srpske kuće koja se gordi u sred Podgorice, u koju Beograd sipa novca da pretiče.

Srpsku crkvu je favorizovala i novčano poduprla sa 14 miliona eura i pomogla joj da izgradi Saborne crkve u Baru i Podgorici.

A Crnogorskoj crkvi je odbila da prenese u vlasništvo placeve, takođe u Baru i Podgorici i izda dozvole za gradnju Sabornih crkava u tim gradovima. Bila se spremila i da je položi na oltar velikosrpstva i integriše u Srpsku, pod imenom Pravoslavna.

Takva politika je dezintegrisala društvo, ali i ekonomiju, i dovela u pitanje integritet i dignitet države. Posljedično, patriotizam je pao na najniže grane.

Rezultat je objelodanjen na avgustovskim izborima prošle godine, i ondašnja vlast je, upravo crnogorskim glasovima poslata u opoziciju.

Nova je vlast utemeljena u svetosavskom mračnjačkom klerikalnom bogoslovlju koje je pregazilo Crnu Goru. Već je postavila scenu za opšti svetosavski preobražaj Crne Gore.

Pokrenula je i projekat nadzora i identifkacije Crnogoraca i njihovoga lišavanja elementarnih građanskih prava iz domena nacionalnoga. Istovremeno besramno širi śenku beogradske tiranije preko cijele zemlje; otvoreno se zalaže za umišljene srpske srednjovjekovne vrijednosti koje su u opreci sa idejom prosvetiteljstva, demokratijom i sekularizmom kao vrijednostima evropske civilizacije...

Združena s istomišljenicima iz Beograda i Banjaluke, javno pretenduje da oblikuju svijest svih Srba i materijalizuje je u politički pokret koji bi ostvario velikosrpski san, o velikoj

Imperativ stvara saveza za Crnu G Pitanje naoružavanja Srbije je geostrateško pitanje za Crnu Goru i za Zapadni Balkan. Scenario u kome bi mogla biti upotrijebljena sila koja koristi ovo oružje, a kome tendira razvoj političke situacije na Zapadnom Balkanu, izaziva košmar koji ubrzo može postati stvarnost, i inspiriše da preventivno ustanemo u odbranu prava da živimo slobodni u sopstvenoj državi. Po suštini državnoga i nacionalnoga bića, okosnica otpora mora da bude jasno profilisana kao crnogorska, posvećena identitetskim i državnim pitanjima

S.VASILJEVIĆ

» Piše: Stevo VUČINIĆ

SJEĆANJE NA BELVEDER: Sa patriotskog skupa 12.9.2021.

srpskoj državi koja bi zahvatala većinu Balkana i izlazila na dva mora - Egejsko i Jadransko.

ETNIČKI INŽINJERING NOVE VLASTI

U Crnoj Gori živi 63.746 stranih državljana od kojih 30.930 ima odobren stalni a 32.816 privremeni boravak. Oni čine oko 10 odsto od ukupnoga stanovništva i očekuju da dobiju državljanstvo, a onda ih sljeduje i pra-

NOVA JE VLAST UTEMELJENA U SVETOSAVSKOM MRAČNJAČKOM KLERIKALNOM BOGOSLOVLJU KOJE JE PREGAZILO CRNU GORU:Joanikije i Krivokapić

vo glasa. Vlada je najavila da će preduzeti korake da to pitanje riješi na takav način. Iz biračkoga spiska namjerava da izbriše oko 40.000 naših državljana koji žive i rade vani.

Tako će etničkim inžinjeringom izmijeniti nacionalnu strukturu i dovest u pitanje crnogorsku etničku okosnicu.

Od konstituisanja, koncem prošle godine, nacionalno motivisano počinje da terorišu Crnogorce i vrše represalije nad crnogorskim institucijama. To budi reminiscencije na aneksiju 1918, konsolidaciju četničke organizacije koncem 1941. i ponovnu aneksiju 1989. godine, koje su bile direktni napad na crnogorsko etničko biće, 1918. i 1941. čak i oružano, da bi se uklonilo kao smetnja Srbiji, namjernoj da se protegne do Jadranskoga mora.

Ne treba zaboraviti ni pokušaj puča 1998. godine, pokušaj drugoga 2016. godine i posljednji uspješni na neregularnim izborima 2020. godine, na kojima je učestvovala i Srpska pravoslavna crkva. Izveden je združenim snagama inostranih tajnih službi, kriminogenih struktura i same Srpske crkve, i podržan od nekoliko zemalja Evropske

unije.

Svaki put društvo se okretalo protiv sebe i zemlja je završavala u sukobima, koji i ovih dana potresaju zemlju, sa zastrašujućim posljedicama.

Cijela aktuelna pozicija tradicionalno zloupotrebljava okolnosti uzrokovane podijeljenim društvom, nazivajući crnogorski slobodarski i odbrambeni refleks nacionalizmom, izjednačavajući ga sa stvarnim velikosrpkim. Ekstremizujući žrtvu i jednačeći je sa napadačem, preporučuje se građanima kao civilizovano rješenje između dva polarizovana ekstrema i otvara prostor lukrativnoj politici korisne kolaboracije s jačim, srpskim, koja uvijek teče maticom ka Savi i Dunavu.

Takvu politiku, koja na oltar vlastodržačkih i lukrativnih poriva, žrtvuje, a već je jednom žrtvovala crnogorske nacionalne i državne interese, eufemistički naziva evropskom, antifašističkom i građanskom.

Antifašizam na ovim prostorima podrazumijeva i društvo socijalne pravde, nasuprot aktuelnom crnogorskom, utemeljenom u dubokoj socijalnoj nepravdi. Utemeljili su je upravo oni koji se najviše pozivaju na

antifašizam. Građansko društvo se ne može graditi lišavajući Crnogorce kulturne baštine u korist Srbije, Crnogorske pravoslavne crkve i nacionalnih institucija. Crna Gora u kojoj su Crnogorci poniženi i uskraćeni za elementarana građanska prava nije građanska država i, naravno, kao takva nema smisla da opstaje.

Politika koja prelazi preko te činjenice, ne samo što priziva još jedan slom ustavnoga poretka, nego je i duboko uperena protiv svega crnogorskoga. U konačnom, to je ustvari sukob ideja etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način u svojoj zemlji i onih iz vlasti i opozicije koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje trgovačke, vlastodržačke i imperijalne ciljeve.

CRNOGORSKA CRKVA, ZAŠTITA CRNOGORSKOG IDENTITETA

Političke strukture koje umišljaju da se crnogorsko državno, nacionalno i crkveno pitanje rješava kroz srpstvo i Srpsku pravoslavnu crkvu, moraju se riješiti te zablude.

Ta zamisao je od početka osuđena na propast. Nije moguće transfromisati jednu nacional-

Analiza

Neđelja, 5. decembar 2021.

anja Goru nu crkvu, kao što je Srpska, u bilo kakvu drugu, iz dva razloga.

Prvi: nije moguće transformisati nacionalno biće jedne crkve, u ovom slučaju Srpske, u drugo, recimo crnogorsko ili napraviti neku anacionalnu vjersku zajednicu.

Takav pokušaj komunističkih vlasti u Jugoslaviji, da liše Srpsku crkvu nacionalnoga znaka i svetosavskoga nacionalizma, propao je u velikome stilu. Nacionalni žar, ne samo kod jedne Crkve, nego i kod građana, ne može se ugasiti ili transformisati. Pod prijetnjom pendreka i zatvora prijeći će u stanje tinjanja, do prve prilike kad će se ponovo razgoreti. Tako je bilo i u slučaju Srpske crkve i srpskih masa.

Nakon četrdeset godina, devedesetih godina prošloga vijeka, taj nacionalni žar se razgorio i u Srpskoj crkvi i u masama. A onda su združeno potkopali Jugoslaviju i srušili je. Drugi razlog: Srpska crkva je geostrateški instrument Beograda i Moskve kojim ,,drže šaku u perčin“ Crne Gore. Svim sredstvima braniće i odbraniti njen srpski karakter, privezan neraskidivim nitima za Srbiju i njene interese na Jadranu. Osim ako se Crna Gora ne transformiše u svjetsku velesilu, sposobnu da im se odupre.

Argument vanjskih i unutrašnjih sila, kojima se podupire Srpska crkva u Crnoj Gori, kao stožer anticrnogorske lige, lomi se samo i jedino Crnogorskom crkvom kao kontraargumentom. Ona će, i kod vjerujućih i kod njenih poštovaoca, osnažit crnogorski identitet i konsolidovat i multiplicirat sile koje podupiru državni suverenit.

Srpska crkva biće prinuđena da koegzistira u bitno smanjenom kapacitetu, nemoćna da ugrozi državne temelje.

U svakom drugom slučaju, kontinuirano i periodično će dovoditi u pitanje egzistenciju Crne Gore kao suverene države. Samo u tim okolnostima, moguće je tražiti rješenje crnogorskoga crkvenoga pitanja, koegzistencijom Crkava u prostoru i vremenu koje će, po prirodi stvari, to pitanje konačno riješiti u korist domicilne Crnogorske. Tako bi se konačno riješilo pitanje crnogorske nezavisnosti, koju više niko ne bi mogao da dovodi u pitanje.

Zato je Crnogorska crkva predmet opštega i frontalnoga besramnoga napada iz svih oružja, združenih medija iz Beograda, Banjaluke i Podgorice, koji eksponencijalno šire mržnju na nju i njenoga poglavara lično. I mržnja usmjerena prema svemu crnogorskome, koncentrisana u rukovodstvima nekih političkih aktera, takođe se eksponencijalno uvećava na javnoj sceni i otvara prostor za njenu propast.

Sa patriotskog skupa u Podgorici 6. septembra 2021.

Namijenili su nam sudbinu kolonije i okivaju nas kolonijalnim lancima. Dok je nama ta okolnost namijenila sudbinu da joj se odupremo i budemo primjer njihovoga raskidanja.

SRPSKO ZVECKANJE ORUŽJEM

Jedna scena s početka prošloga vijeka plastično opisuje i današnju političku poziciju Crne Gore u rukama Vlade koja politiku usaglašava s interesima njenih neprijatelja, usred Krležine balkanske krčme u kojoj su neki već počeli da gase svijetla.

Na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. godine, u kuloarima, onako u prolazu, izvjesni srpski delegat pitao je crnogorskoga ,,Kojim dobrom ?“. Ovaj mu je odgovorio da je delegat izbjegličke Vlada Kraljevine Crne Gore na Mirovnoj konferenciji.

Odlazeći, na to je ovaj kratko i cinički njegov odgovor prokomentarisao riječima ,,svašta, došli ste bez vojske“. Odgovor je razumljiv svakome ko se iole razumije u vezu suvereniteta jedne države i vojno-policijske sile, pa ga neću objašnjavat.

Ta scena me podśeća na pomalo sličnu, kojoj sam, kao rezervni poručnik, u ljeto 1989. godine, prisustvovao u kasarni ,,Masline“. Pored mene su śeđeli jedan aktivni zastavnik JNA, koji očito nije bio iz ovih krajeva, i rođak jednoga visokoga funkcionera Crne Gore, koji mu je

opisivao političko stanje u zemlji. Sažeo ga je u dvije rečenice, kojima, takođe ne treba komentar: ,,Mi smo bjelaši. Kad se u januaru promijenila vlast, moj rođak je jedini ostao na mjesto zamjenika ministra“.

Posljedice takve politike izbora vojnih i policijskih kadrova, koja nije vodila računa o personalnim rješenjima koja štite nezavisnost i dostojanstvo zemlje, viđele su se godinu kasnije. U cijeloj brigadi samo su dva rezervna oficira odbila da se odazovu pozivu vojnih vlasti, da s vojskom idu na Dubrovnik, od kojih sam jedan bio ja.

Istu takvu personalnu politiku u MUP-u i Vojsci Crne Gore nastavila je da vodi bivša vlast. Bila je bijesna što su joj Crnogorci i pripadnici manjina devedesetih godina prošloga vijeka spasili obraz, a 1998. godine, kao provincijske autsajdere uznijeli u državnike. Temeljeći se u narodnoj ,,daj bože da mi dobročinitelj umre“, sve ih je podlački i brutalno pośekla mačem osvete, stavljajući odbranu zemlje u ruke, čak i polusvijetu. Tako da su od tada u oružanim formacijama policije i vojske etnički Crnogorci pojedinačni slučajevi izloženi diskriminaciji i prijetnjama. A onda je tu istu Vladu, u avgustu prošle godine, takođe pośekao mač osvete, ovoga puta bio je u rukama Crnogoraca.

Aktuelna Vlada usaglašava državnu politiku s interesima sila

VUČIĆ SA VOJNICIMA: Srbija se naoružava

iz okruženja, potkopava državni suverenitet i razoružava zemlju od sile. Lojalnost crnogorskih oružanih vojno-policijskih formacija više je nego upitna, dok broj pripadnika oružanih formacija i njihovo naoružanje nijesu primjereni potencijalnim opasnostima koje prijete zemlji.

Dok se Srbija naoružava zastrašujućom brzinom, i ima vrlo brojnu, lojalnu i motivisanu vojsku, koja budi strah kod svih suśeda. Politička pozadina uvezana je sa združenim interesima Beograda i nekih svjetskih centara moći koji pretenduju da pośednu Bar i Boku, i u njima ukotve prijetnju evropskoj bezbjednosti - flote stranih velesila naoružane dalekometnim raketama s bojevim glavama.

Srbija bi se s njihovom silom poduprla i tako osnažena rješavala kosovsko i bosansko pitanje unutar ,,srpskoga sveta“.

Prijeteća stvarna aneksija Crne Gore je preduslov za njegovu relaizaciju; formalna je već realizovana. Posljedice bi bile zastrašujuće za region i samu Crnu Goru. Odgovor Evrope bio bi momentalan i neprijateljski, a zemlja bi završila u haosu.

STRATEŠKI ZNAČAJ CRNOGORSKE TERITORIJE

Crnogorsko državno pitanje je geostrateške naravi, jer je ona geostrateški interes Srbije, Republike Srpske i Rusije.

Za njene građane ne važi sila argumenata Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, nego argument univerzalne sile koji stanuje u Beogradu i Moskvi.

To ne krije ni predśednik Srbije Aleksandar Vučić koji je nedavno, nemušto, ali razgovijetno potvrdio tu činjenicu. Prijetećim tonom izjavio je da niko na prostoru bivše Jugoslavije ne može da se mjeri s Vojskom Srbije. Poslije velike vojne vježbe, u novembru 2018, potvrdio je da Srbija dramatično snaži vojsku, kako je kazao, da to nijesu koraci od milje nego od sedam milja.

U protekle četiri godine Srbija je potrošila preko pet milijardi eura za naoružanje i modernizaciju vojske i policije. Samo u ovoj godini 1,5 milijardi dolara.

Pod oružjem drži 21.000 vojnika od ukupno 32.000 pripadnika oružanih snaga i namjerava da uvede obavezno služenje vojnoga roka. Njeno vazduhoplovstvo raspolaže sa 14 jurišnih nadzvučnih aviona MIG29, a najavljena je i nabavka takođe ruskih jurišnih aviona SU-25. U skromnim prostornim gabaritima Srbije oni se ne mogu upotrijebiti. Namijenjeni su za napadna dejstva na širim teritorijalnim zahvatima, u kojima se nalaze zemlje suśedne Srbiji.

U toku su pregovori i za kupovinu američkih transportnih aviona C-295, za prevoz trupa i ratnoga materijala. Od Rusije su kupljena četiri jurišna helihoptera MI-35M, tako da ih imaju ukupno 15, a od Francuske devet borbenih helikoptera. Raspolaže i sa tri baterije ruskog PVO sistema Pancir S1E i 18 francuskih prenosivih PVO sistema.

Od Kine Srbija je kupila za 600.000.000 eura tri baterije PVO. Tu su i prenosiva protivvazdušna oruđa ,,Igla“ i ,,Strela“, i ruski radarski sistemi.

Počela je proizvodnju bespilotnih letilica i samoubilačkih dronova, raketa zemlja-vazduh, navođenih bombi i navođenih sredstava za naoružavanje dronova. U naoružanje je uvela i kinenske bespilotne letilice CH-92. Oklopne snage raspolažu sa 30 ruskih oklopnih vozila BRDM, 30 borbenih tenkova

13

T-72MS i nepoznatim brojem modernizovnih tenkova M-84 i samohodnih haubica ,,Gvozdika“, ojačane sa oklopnim transporterima ,,Miloš“ i ,,Lazar“, proizvedenih u Srbiji.

KONCENTRACIJA SILE

Raketne jedinice raspolažu sa višecijevnim raketnim lanserima sopstvene proizvodnje ,,Šumadija“ i ,,Oganj“ i vođenim raketama zemlja-zemlja dometa 50 kilometara i vazduh-zemlja dometa od 10 i 40 kolometara.

Planirala je i nabavku ruskoga protivvazdušnoga sistema S-400, dometa 400 kilometara u daljinu i 30 u visinu za leteće mete i 70 za balističke ciljeve.

Rakete ovoga sistema lete nadzvučnom brzinom i mogu da nose manju nuklearnu bojevu glavu. Namijenjene su uništavanju strategijskih bombardera, balističkih raketa i strategijskih ciljeva. Krstareće imaju domet do 40 kilometara.

Raspolažu s posebnim protivvazdušnim sistemom odbrane i radarskim koji može istovremeno da prati 300 ciljeva na rastojanju od 600 kilometara. Dio toga sistema je već transportovan u Srbiji - radar velikoga dometa za nišanjenje i vozila za lanisiranje raketa.

Sva ova sredstva su namijenjena za integrisana ofanzivna dejstva vazduhoplovnih, vazdušnodesantnih, oklopnih i kopnenih snaga i podršku ofanzivnim dejstvima. U funkciji će im biti i aerodrom koji treba da se gradi u Trebinju, s pistom od tri kilometra koja će moći da opsluži i najveće transportne avio-divove, tipa ruskoga ,,Antonova“, između ostaloga, namijenjenoga za transport tenkova i oklopnih vozila s ljudstvom i ratnim materijalom.

CRNOGORSKI ODGOVOR

Neizbježno se nameće pitanje: čemu Srbiji treba ovolika koncentracija vojne žive sile i veoma razornog naoružanja?

Pritom, treba imati u vidu da najveća vojna baza na Balkanu, stacionirana kod Prištine, samim postojanjem izaziva dovoljno poštovanja, da bi se neko usudio da dovede u pitanje nezavisnost Kosova.

Da li se to funkcionalno sprema za aneksiju Crne Gore i republike Srpske i neutralisanje bilo kakvoga otpora tome činu koji dolazi, bilo iz vani bilo iz unutra?

Zato je za Crnu Goru pitanje naoružavanja Srbije, takođe, geostrateško pitanje. Scenario u kome bi mogla biti upotrijebljena sila koja koristi ovo oružje, a kome tendira razvoj političke situacije na Zapadnom Balkanu, izaziva košmar koji ubrzo može postati stvarnost, i inspiriše da preventivno ustanemo u odbranu prava da živimo slobodni u sopstvenoj državi.

Po suštini državnoga i nacionalnoga bića, okosnica otpora mora da bude jasno profilisana kao crnogorska, posvećena identitetskim i državnim pitanjima.

Konsolidovana oko nekoliko građanskih inicijativa, novoosnovanih političkih partija, nevladinih organizacija, crnogorskih intelektualaca i nacionalnih institucija, formalizovana u Crnogorski savez ili blok, Savez za Crnu Goru, a može i Savez za evropsku Crnu Goru...

I nema drugoga puta.

Kultura

Neđelja, 5. decembar 2021.

U Prirodnjačkom muzeju otvorena izložba ,,Priroda na dodir“

Tijana Rakočević

Moćna oda vodi Početna misao joj je bila da neće voda nestati nego da će voda nadživjeti čovjeka, što je opet u nekom dugoročnom smislu vjerovatno istina – rekla je Vidaić PODGORICA - Književnica iz Kolašina Tijana Rakočević osvojila je prvu nagradu na međunarodnom konkursu Instituta „Goethe“ iz Zagreba, na temu pitke vode, u sklopu projekta „Žedni grad – Zadar“ koji se sprovodi u saradnji s platformom „1postozagrad“. Njena pjesma „One dolaze da nas preplave“ bila je najbolja među 72 pristigla teksta iz nekoliko zemalja.

Svečanost povodom dodjele nagrada održana je preksinoć u improvizovanom salonu u biblioteci Instituta „Goethe“ u Zagrebu, a događaj se mogao pratiti na Fejsbuk stranici Instituta.

UPOZORENJE

Svečanosti su prisustvovali članovi žirija: Magdalena Došen, Aleksandar Hut Kano (video-vezom iz Londona) i Martina Vidaić, Saša Šimpraga kao autor programa „Žedni grad“, ali i neki od nagrađenih autora i autorki. Idejni tvorac projekta i autor programa koji se sprovodi u saradnji s platformom „1postozagrad“ jeste Saša Šimpraga, a partner na projektu je i Gradska knjižnica Zadar. Glavni uslov konkursa bio je da se u pjesmi, posredno ili neposredno, spominje pitka voda ili da se referira na nju.

Pjesma „One dolaze da nas preplave“ Tijane Rakočević je, prema mišljenju žirija, moćna oda vodi.

- Misao da će voda nadživjeti čovjeka, izrečena već u prvom stihu, suvereno se, kroz dojmljive pjesničke slike, razvija do zadnjeg, jednako snažnog stiha. Tako postavljena teza oslobađa vodu kolonizatorske ljudske perspektive i uzdiže je u nešto drevno, praiskonsko, mnogo snažnije i važnije od čovjeka, čime se čovjeka suptilno, ali ne manje snažno, ekološki upozorava – navodi se u saopštenju žirija.

Rakočević je u svojoj videoporuci istakla da je i sam na-

ziv konkursa bio vrlo inspirativan i da se nije prijavila samo zbog nagrade.

- Prijavila sam se jer sam viđela priliku da se moj glas čuje dalje i vjerujem da je prevođenje pjesme na njemački jezik nešto što je za svakog autora, posebno mladog, odlična prilika da se predstavi izvan svog govornog područja i da proširi krug svojih čitalaca. Takođe, voljela bih istaći da njemački jezik nijesam imala priliku da učim ranije, tako da će mi i taj segment nagrade dobro doći. Zahvalna sam na ovoj prilici i nadam se da ćemo imati prilike da se družimo u okviru nekog novog projekta – rekla je Rakočević.

DRUGAČIJI PRISTUP

Članica žirija Martina Vidaić je priznala da je već od samog naslova osjetila da će pjesma Tijane Rakočević biti drugačija.

- Posebno mi se svidjelo u ovoj pjesmi što je ona nekako obrnula tezu većine autora – da će pitka voda nestati, što će se, naravno, obistiniti ako se nastavimo ovako ponašati; to je jedna vrlo važna poruka koju treba poslati, jedna vrlo pozitivna misao koju su svi autori poslali, ali to nerijetko rezultira nekakvim opštim mjestom u poetskom smislu. Međutim, ona je tu išla na totalno drugačiji pristup, početna misao joj je bila da neće voda nestati nego da će voda nadživjeti čovjeka, što je opet u nekom dugoročnom smislu vjerovatno istina – rekla je Vidaić na svečanoj dodjeli nagrada.

Druga nagrada je pripala pjesmi „O...“ Dejana Peričića iz Varaždina, a treća Darku Brkulju iz Makarske za pjesmu „Rekli samo na kavu“.

Autore nagrađenih pjesama očekuju lijepe nagrade, uključujući objavljivanje njihovih pjesama na internet stranici „Goethe-Institut Kroatien“ na njemačkom i na BHCS jezicima.

D. E.

Slabovide osobe lakše do baštine PODGORICA - Izložba ,,Priroda na dodir“ otvorena je u galeriji Prirodnjačkog muzeja. Postavka, posvećena crnogorskoj flori i fauni, realizuje se u okviru ovogodišnje manifestacije DEUS. Riječ je o pilot projektu Prirodnjačkog muzeja – po prvi put su jednu izložbu prilagodili osobama sa invaliditetom na način da su eksponati u 3D formatu i mogu se dodirivati.

Direktorica Prirodnjačkog muzeja dr Natalija Čađenović kazala je da su, koristeći savremenu tehnologiju, učnili dio bogate prirodne baštine dostupnim na način da svaki eksponat ima svoj QR kod, dvodimenzionalni grafički zapis koji se dešifruje pomoću danas gotovo nezaobilaznih mobilnih uređaja.

- Prikaz na mobilnim telefonima se sastoji od animiranog sadržaja određenog eksponata, audio snimka i pratećeg teksta koji se može čitati na samoj stranici. Na taj način su osobe sa oštećenim sluhom u mogućnosti da pročitaju nešto više o eksponatu ispred kojeg stoje.

Sa otvaranja izložbe u Prirodnjačkom muzeju

Posebnu pažnju posvetili smo slabovidim posjetiocima jer upravo oni doživljavaju mnoštvo ograničenja prilikom posjeta muzejskim izložbama. Za slabovide posjetioce postoji zvučni vodič sa potpunijim informacijama o svakoj vrsti – istakla je Čađenović.

VIZUELNO

Čađenović je podsjetila da je posjeta muzejima i galerijama oduvijek bilo, prvenstveno, vizuelno iskustvo.

- Tome svjedoče brojna upozorenja i natpisi o zabrani diranja eksponata na izložbama. Ovom izložbom smo donekle promijenili taj pristup u želji da prilagodimo izložbu osobama sa invaliditetom, sa jedne strane, i ujedno udovoljimo znatiželji ostalih posjetilaca da dodiruju muzejske predmete i na taj način upotpune doživljaj – rekla je Čađenović.

Ona je kazala da su dodir i zvuk dva čula koja mogu da dočaraju mnogo više od pogleda.

- Prenijeti informaciju na osnovu dodira, a uz pomoć zvuka je posebna vještina. Zato smo se i dugo pripremali za ovakvu izložbu kako bi našli najbolji način da naročito osobama sa invaliditetom opišemo kako izgleda priroda i živa bića u njoj.

Ne samo da ih opišemo riječima, već i da dožive oblik i teksturu kroz dodir. Zahvaljujemo se JU Biblioteka za slijepe na iskrenoj pomoći koju su nam pružili prilikom pripreme ove izložbe – istakla je Čađenović.

JEDINSTVENOST

Direktor Biblioteke za slijepe Božidar Denda smatra da je izložba ,,Priroda na dodir“ jedinstvena.

- Biljni i životinjski svijet je nešto što i dalje, jednim dijelom, predstavlja nepoznanicu. Ovo je prilika da se sa tim svijetom malo bliže i bolje upoznamo, a upoznajući prirodu upoznajemo i sami sebe – kazao je Denda.

Autori izložbe, koja je otvorena na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, su dr Natalija Čađenović i dr Marko G. Karaman.

A. Đ.

U Podgorici predstavljena knjiga „Kralj Nikola i muhamedanci“ Čeda Baćovića

Anegdote kao medaljoni etike

PODGORICA – Knjiga „Kralj Nikola i muhamedanci“, autora Čeda Baćovića, predstavljena je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Baćović se kroz 35 anegdota bavi čojskim i viteškim odnosom kralja Nikole prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti.

Knjiga je objavljena u izdanju CEKUM-a.

Pored autora, govorili su akademik Zuvdija Hodžić, prof. dr Draško Došljak i mr Sait Šabotić. Veče je moderirala Vesna Šoškić.

ANEGDOTE

Šabotić je kazao da se u naslovu knjige vidi teška tema sa kojom se savremena nauka u Crnoj Gori i dalje bavi.

- Svjestan te okolnosti, Čedo Baćović kao iskusan antologičar i priređivač iza koga je sijaset zanimljivih knjiga, odlučio je da doprinese upotpunjavanjem znanja o ovom pitanju.

Ostao je dosljedan sebi i u novom ostvarenju. Nije mijenjao

ugao posmatranja određenih procesa, već se zadržao na usmeno predanje, anegdotu i epsku bilješku – kazao je Šabotić.

Taj ugao, prema njegovim riječima, je dragocjen za sagledavanje odnosa i svih procesa koji su na zajedničkom putu pratili kralja Nikolu i njegove muhamedance.

- Stvaraoci poput Baćovića se ne bave samo prošlošću, već i sadašnošću. Posmatrano sa opšteg stanovišta, moglo bi se opravdano reći da su ovakve knjige potrebne u današnjem vremenu – rekao je Šabotić.

On je govorio o istorijskim okolnostima nakon Berlinskog kongresa u kojim su muslimani postali stanovnici Knjaževine Crne Gore, u kojoj je formirana i prva Islamska zajednica, gdje je hrišćansko stanovništvo bilo dominatnije i brojnije.

- Želja kralja Nikole da što uspješnije harmonizuje društvenu zajednicu, opredijelila ga je da u svojim istupima za muslimanski dio stanovištva upotrebljava naziv muhame-

Sačuvan duh naroda Čedo Baćović je ispričao da ga je za novo djelo inspirisala „Spomenica o Hercegovačkom ustanku“ Andrije Luburića.

- Sve u slavu dobrih ljudi i tegobnih prošlih vremena iz kojih i danas možemo učiti, da ne bi ostali samo mali potomci velikih predaka. Ovo je naša zajednička istorija i naši zajednički preci. Bez ovakvih knjiga mi bi bili obična duhovna sirotinja.

Ovakve knjige su naša najveća tapija. Ne zemljopisne, nego one u kojima je sačuvan duh ovog naroda – rekao je Baćović.

I. MandIć

FOTO: B. ĐurOvIć

Tijani Rakočević prva nagrada za pjesmu na konkursu u Hrvatskoj

I. MandIć

14

Promocija knjige Čeda Baćovića u Podgorici

danci, kako bi na taj način dao važnost utemeljivaču islamske religije Muhamedu – ocijenio je Šabotić.

Došljak je kazao da je autor sabrao anegdote iz vremena kralja Nikole koje predstavljaju najbolji i najljepši primjer multikulturalizma i sklada.

- Baćovićeve anegdote su istorijske i biografske, ali ih svakako prožima humor. Interesantno je da su anegdote vezane za više prostora u Crnoj Gori – rekao je Došljak.

Da bismo na pravi način, kako je kazao Došljak, razumjeli vrijeme kralja Nikole i ukupan ambijent, nijesu dovoljni samo istorijski podaci.

- Ove anegdote jesu ili dopuna za bolje razumijevanje tog vremena, ili pozivi za dodatno iščitavanje svega onog što je vezano za taj period. Ima ih iz različitih krajeva – kazao je Došljak.

SKLAD

Hodžić, koji je recenzent izdanja, istakao je da je autor ovim djelom dao prilog multietničkoj i multikonfesionalnoj Crnoj Gori u kojoj se svi poštuju, te da anegdote predstavljaju medaljone etike.

- Uvjeren sam da je Baćović to učinio sa željom da današnjem čitaocu primjerom pokaže kako se u mnogo složenijim međunarodnim, društvenoistorijskim okolnostima moglo živjeti ljudski i mudrije – kazao je Hodžić.

Prema njegovim riječima, primjeri o kojima svjedoče odabrane anegdote mogu biti i jesu od koristi i nauk za danas.

- Pokazuje to, prije svega, odnos manjinskih naroda prema državi koju smatraju svojom i koja to jeste. U tome je, između ostalog, vrijednost ove knjige – zaključio je Hodžić.

B. B.

Kultura

Neđelja, 5. decembar 2021.

15

NAŠA TEMA: Postoji li tradicija monodrame u Crnoj Gori i od čega zavisi dobra glumačka predstava

Od umjetnosti do „tezge“ samo je jedan korak PODGORICA – Skoro kao endemska teatarska forma, monodrama nije čest umjetnički izraz u crnogorskim pozorištima. Zbog specifičnosti u postavljanju, pozorišnih infrastruktura, gotovo i da nema tradiciju, ali je činjenica da su glumci i reditelji u posljednjem periodu voljni da prave nove produkcije, za koje publika postoji.

O tradiciji monodrame u Crnoj Gori, njenoj oslonjenosti na glumački izraz, ali i rediteljsko umijeće za Pobjedu su govorili reditelji Blagota Eraković i Zoran Rakočević, kao i glumci Jovana Todorović i Slobodan Marunović.

ERAKOVIĆ: Ne treba mnogo monodrama da ima. Ona je sama po sebi fenomen, a takvih stvari je malo u pozorištu

Jovana Todorović u monodrami „Zlostavljanje“

TODOROVIĆ: Meni je u ovom žanru predivno to što glumac može spoznati svoje granice, što mu se otvaraju neka poglavlja

RAKOČEVIĆ: Monodrama je, zapravo, toliko ozbiljna forma, kojoj ne prijaju svekoliki tematski i idejni okviri

TRADICIJA

Monodrama, kako je podsjetio Eraković, potiče još iz rimskog doba, kada se uglavnom izvodila pokretima, da bi svoj danas poznati izraz dobila u 18. vijeku. I dok je u nekim sredinama ona čest dio repertoara, kod nas tradicija monodrame, kako je rekao, ne postoji.

- Ne znam ni kao gimnazijalac iz Nikšića da je neko pravio monodrame kod nas. Jeste bilo gostovanja, a prvo kojeg se sjećam je „Dnevnik jednog ludaka“, koju je izvodio glumac Vasja Stanković. Prva monodrama postavljenja u Crnoj Gori je „Čegović“ Dragana Uskokovića u izvođenju Čeda Vukanovića. Kasnije se sa tom monodramom proslavio Petar Božović, izvodeći je svuda po Jugoslaviji, na televiziji. Simbol za monodramu je Slobo Marunović sa „Potnjom urom Njegoševom“, postali su jedno drugom zaštitni znak.

Radio sam i sa Dragicom Tomas monodramu „Tebi, moja Dolores“.

Najpoznatija moja monodrama u Beogradu je „Balada o Ljubu Moljcu“. Naradio sam ih se mnogo, a monodrama je u suštini antipozorište.

Uskoro festival monodrame u Pljevljima U Crnoj Gori je 80-ih godina, kako je Marunović rekao, formiran Međunarodni festival jednog glumca u Nikšiću, koji je kasnije transformisan. A on je, zajedno sa djelatnicima kulture iz Pljevalja, sada pokrenuo osnivanje međunarodnog festivala monodrame.

- Čekamo de se normalizuje situacija u vezi sa kovid epidemijom i da krene prvo izdanje Festivala monondrame koji će nositi ime „Dietreta“ po čuvenoj, raritetnoj, veličanstvenoj staklenoj čaši iz rimskog perioda koja se nalazi u Muzeju Pljevlja. Gran pri festival nosiće naziv „Zlatna Dietreta“ i biće realizovan kao replika ovog antikviteta. Program prvog festivala je već sklopljen a pored glumaca iz Crne Gore i regiona, nastupiće sa svojim monodramama i neka velika glumačka imena iz Evrope, Azije i Amerike – rekao je Marunović.

Na moju veliku žalost izvodi se često kao tezga, a rijetke su one koje su kreativno pokriće glumca da pokaže svoje znanje i vještinu, pisca da napiše tekst, reditelja da režira – rekao je Eraković.

U Crnoj Gori se, mišljenja je i Rakočević, ne može govoriti o tradiciji monodrame kao žanru ili uopšte pojavi, već se uglavnom uvijek radilo o sporadičnim slučajevima.

- Koliko znam, a neka bude da nijesam previše upućen, uglavnom se radilo o predstavama sa izrazitim glumačkim pečatom koje su uglavnom pribjegavale narativnosti. Kako je pripovjedačko sredstvo uglavnom ovisno o snalažljivosti i kvalitetu glumačke izvedbe i skoncentrisano na interpretaciju datog teksta – što, da se razumijemo, nije loša stvar – to smo uvijek manjkali sa monodramama koje se zanatski oslanjaju na dramski sukob. No, to postići izuzetno je teška i neobična stvar. Mislim da pozorišta ne treba da se osvrću na samu formu već na kontekste i sadržaje u svojim ideološkim opredjeljenjima, jer monodrama zapravo i nije pozorišni žanr, već neka vrsta njegove forme.

Ukoliko monodramska forma može da zadovolji standarde, naravno da nijesam protiv toga. Štaviše, i sam sam se oprobao u režiji monodrame „Pometnja pitomca Terlesa“ – rekao je Rakočević.

Sličnog mišljenja je i Todorović, čija je monodrama „Zlostavljanje“ nedavno premijerno izvedena u Crnogorskom narodnom pozorištu. Kako je rekla, iako postoji nekoliko monodrama koje se dugo igraju kod nas, taj broj nije dovoljan da bi ona kao žanr postala tradicija.

- Pohvalno je to što i tih par monodrama koje se igraju već dugo i dalje

MARUNOVIĆ: Neki se monodramom bave jer nijesu dovoljno zastupljeni u ansamblpredstavama i to im je neka vrsta kompenzacije za to „odsustvo“ sa scene imaju publike, ali to nam govori da monodrama kao žanr nije dosadna i da je publika prihvata. Na nama je da se trudimo da taj žanr njegujemo i da mu pružimo više značaja. Jako je bitno da pozorišta njeguju monodramu kao žanr, jer je ona sama po sebi specifična, zahtjevna i, ako se dobro uradi, izuzetno zanimljiva. U regionu imamo čak i festivale koji su posvećeni isključivo monodrami, nadam se da će i Crna Gora dobiti jedan takav festival jer po mom mišljenju to bi bilo izuzetno značajno za pozorišnu umjetnost u našoj zemlji – kazala je Todorović.

ZNAČAJ

Monodramu „Potonja ura Njegoševa“ Marunović izvodi preko tri decenije, a kako je rekao, za skoro četrdest godina rada u CNP-u, svjedok je mnogih izuzetnih glumačkih ostvarenja u monodramama koje su izvodili, kako bardovi, tako i mlađi glumci (Dragica Tomas, Čedo Vukanović, Varja Đukić, Gojko Burzanović itd).

- Više je razloga zašto se glumci u Crnoj Gori prihvataju ovog teškog i odgovornog zadatka. Neki glumci to rade jer nijesu dovoljno zastupljeni u ansambl-predstavama i to im je neka vrsta kompenzacije za to „odsustvo“ sa scene. Međutim, postoje sjajni glumci, koji su veoma angažovani u pozorišnim ansambl predstavama, kao i na filmu i televiziji, koji su posegnuli za monodramom. Zašto? To je prilika da glumac sam odabere tekst koji odgovara njegovom senzibilite-

Slobodan Marunović u monodrami „Potonja ura Njegoševa“

tu, njegovom promišljanju društva i svijeta u kojem živi – rekao je Marunović.

Monodrama je, prema riječima Rakočevića, jednako značajna i za reditelja i za glumca, kao kod drugih pozorišnih oblika.

- Mislim da je ovdje stvar po glumca znatno teža, ne samo zbog toga što je „sam“ na sceni tokom trajanja cijeloga komada, već i zato što mora da bude i teža i protivteža priče, i protagonista, i u određenoj mjeri – zavisno od konteksta, antagonista. I sve ostalo što se proteže između ta dva tabora.

To je naravno rediteljski zadatak.

Ali i njegov posao je u znatno težim okolnostima, jer valja sve sukobljene sile otjelotvoriti u jednom tijelu. Monodrama je, zapravo, toliko ozbiljna forma, kojoj ne prijaju svekoliki tematski i idejni okviri, da ju je najbolje zaobići ako autorski tim, prije svega glumac i reditelj, nijesu u čvrstim koordinatama – rekao je on.

U pitanju je, kako je Todorović kazala, najteži oblik izvođenja dramskog teksta, jer je gluma timski rad i oslonac na partnera je izuzetno značajan, a u monodrami nema fizički prisutnog partnera što glumcima otežava posao.

- Bez obzira na to smatram da monodrama glumcu daje apsolutnu slobodu kako u procesu rada, tako i kasnije, odgovornost je zaista velika jer je glumac sam na sceni sat vremena, što nimalo nije lako. Meni je u ovom žanru predivno to što glumac može spoznati svoje granice, što mu se otvaraju neka poglavlja koja do

tada nije spoznavao i koja mu daju na umjetničkom odrastanju. Radeći monodramu shvatila sam da je to bio blagoslov za moje umjetničko biće – kazala je Todorović.

GLUMCI

Samo je privid, prema riječima Marunovića, da je u monodrami glumac oslonjen samo na sebe.

- U ovom veoma zahtjevnom i kompleksnom pozorišnom izrazu, kojeg kritiziraju oni koji ga ili ne razumiju ili nemaju stvaralačke moći da ga realizuju i za koji se može posumnjati da je antiteza teatru, prirodnosti i istini, postoji nekoliko bitnih stvari koje se moraju razriješiti u glumcu prije početka rada na predstavi. Naime, treba posložiti u glavi okolnosti, situaciju i stanja u kojima se glumac nalazi u trenutku dok izvodi svoj mono-performans. Najgora moguća situacija je zateći čovjeka koji „priča sam sa sobom“. Niti je realno, niti može biti istinito to stanje ako ga ne opravdamo... spiritualnim ili fizičkim stanjima duha i tijela u tom trenutku – rekao je on.

Monodrama, kako je Eraković rekao, počiva na glumcu, a ako glumac nije spreman da sat vremena zadrži pažnju publike, onda je to ništa.

- Pozorište je kolektivni čin, režija se od glume ne može odvajati. Ali, u monodrami je veća težina na glumcu nego na reditelju. Glumci često pate od toga da budu reditelji. Ali, bez uključenja više lica – reditelja, dramaturga, scenografa, teško da se to može nazvati pozorište. Ne treba mnogo monodrama da ima. Ona je sama po sebi fenomen, a takvih stvari je malo u pozorištu. Potrebno je sklopiti dobar tekst i dobrog glumca, reditelja koji hoće to da radi – rekao je Eraković.

Svetlana VIŠNJIĆ

16

Arena

Sportski miks

Neđelja, 5. decembar 2021.

Košarkaši Mornara u ,,Topolici“ savladali Megu u meču 10. kola Admiralbet ABA lige

Barani počeli da pobjeđuju u seriji PODGORICA - Prvi put u sezoni, košarkaši Mornara su ,,vezali“ dvije pobjede – nakon Splita, prije reprezentativne pauze, Barani su u ,,Topolici“ savladali i Megu – 79:75, a trećom pobjedom u 10 mečeva prvi put su van opasne zone u regionalnom takmičenju.

Sudije: Nedović, Obrnknežević i Dragojević

Mihailović Luis Mićović Jeremić Živanović Šehović Smit Gordić Rakočević Lazić Miković Mozli

12 9 9 5 4 9 14 8 9

79

75

(14:10, 23:26, 22:21, 20:18)

64% (26-17) 56% (34-19) 36% (22-8)

za 1 za 2 za 3

Skokovi 40 (11+29) 28 (1+27) Blokade 4 5 Asistencije 18 14 Ukradene lopte 7 6 12 Izgubljene lopte 12 Faulovi 19 21

 VOĐSTVO OD POČETKA

Meč u Baru pamtiće se i po tome što je sudija Igor Dragojević u prvoj četvrtini morao da napusti parket, pošto je osjetio bol u primicaču, pa nije mogao ni da se osloni na nogu. Zbog toga su do kraja meča sudili samo Milan Nedović i Uroš Obrknežević

Balcerovski promašio zicer, nakon toga je i napravio faul nad Vladimirom Mihailovićem. Povratnik u crnogorsku reprezentaciju je pogodio jedno od dva bacanja za 75:73, na 66 sekundi do kraja, da bi Mozli ukrao loptu Balcerovskom, koji je na kraju bio tragičar meča, jer mu je Gordić pobjegao pri preuzimanju, i 27 sekundi prije kraja

povisio na 77:73.

Mega je imala šansu na 78:75, ali nije dobro organizovala posljednji napad, nakon što je Marko Jeremić promašio drugo bacanje, pa je umjesto trojke Malkom Kazalon šutnuo dvojku (nagazio je liniju za tri poena), ali je promašio.

Loptu je uhvatio Lazić i bio fauliran, a realizovao je jedno bacanje za konačnih 79:75…

Nakon što su Barani poveli 4:0, slobodnim bacanjima Gordića i Strahinje Mićovića, prvi koš iz igre, u rodnom gradu svog oca Dušana, dao je bek Mege Nikola Đurišić, poslije tri i po minuta igre.

Mornar je u prvoj četvrtini u nekoliko navrata vodio do šest razlike, a u prvom minutu

druge dionice je došao i do dvocifrene prednosti (20:10).

Beograđani su, međutim, uzvratili parcijalom 11:2 i od tada, pa sve do 32. minuta nijedan tim nije imao više od četiri poena prednosti. Tada je Trej Luis pogodio trojku za 64:59, potom i Jeremić

Košarkaši Budućnost Volija večeras (21 h) dočekuju SC Derbi u meču 10. kola Admiralbet ABA lige

Istorijski podgorički derbi u regionalnom takmičenju

OSAM IGRAČA U ROSTERU

Tokom reprezentativne pauze, igrači Budućnosti su bili važni igrači u svojim nacionalnim selekcijama.

6 10 5 11 2 16 14 9 2

Trener Mornara Mihailo Pavićević je čestitao igračima na pobjedi.

- Poslije utakmice sam ušao u svlačionicu i čestitao igračima.

Rekao sam im - ne daj Bože da smo izgubili, bilo bi mi, normalno, jako teško, prije svega, zbog vas, a ne bih imao ništa da vam prigovorim. Ovo je Mornar kakav volim da vidim. Svi koji ste kročili na teren i momci sa klupe koji nijesu ulazili bili smo kao tim. Tada kad pobijediš osjećaj je lijep, a kad izgubiš nemaš za čim da žalim. Čestitam od srca momcima na pravom odnosu od prvog do posljednjeg minuta - rekao je Pavićević.

NEIZVJESNO DO KRAJA

PODGORICA – Nakon beogradskih, ljubljanskih, zagrebačkih i skopskih gradskih derbija u ABA ligi, vrijeme je i za istorijski prvi podgorički derbi u regionalnom košarkaškom takmičenju – Budućnost Voli večeras (21 čas) u ,,Morači“ igra protiv SC Derbija, bivšeg Studentskog centra, kluba koji je posljednjih godina postao razvojni tim ,,starijeg brata“.

Bez obzira što ima velike probleme sa rosterom, Budućnost (skor 6-3) je favorit u ovom duelu, sa željom i namjerom da dodatno ne gubi korak za Partizanom i Crvenom zvezdom, koji imaju po dvije pobjede više od ,,plavih“. SC Derbi je, sa druge strane, sa četiri pobjede iz devet mečeva, već u željenoj poziciji, sa tri pobjede više od posljednjeplasiranog Splita, i sa samo jednom pobjedom manje od zone plej-ofa…

76% (17-13) 42% (52-22) 37% (16-6)

Balcerovski Ružencev Jović Rudan Kočović Smit Janković Cerovina Matković Kazalon Đurišić Simanić

Pavićević: Ovo je Mornar kakav volim da vidim

U uzbudljivoj i neizvjesnoj utakmici, izabranici Mihaila Pavićevića su uknjižili važan trijumf, i to u meču u kojem su imali samo jedan ofanzivni skok, koji je upisao Aleksandar Lazić i to 10 sekundi prije kraja meča! Mornar je, interesantno, imao identičan procenat šuta za dva poena od 55,9 odsto (34-19), kao na prethodnom meču sa Splitom.

Kada je Nemanja Gordić pogodio koš i dodatno bacanje za 82:74, na četiri minuta i 15 sekundi prije kraja, činilo se da je domaćin konačno našao dobitnu formulu za pobjedu.

Međutim, Mega je sa devet vezanih poena preokrenula na 73:72, minut i 58 sekunde do kraja.

Vil Mozli je zakucavanjem vratio prednost domaćinu (17:73), onda je Aleksander

Dvorana: ,,Topolica“.

Gledalaca: 850

Džastin Kobs, Zoran Nikolić, Petar Popović, Filip Barović dali su veliki doprinos u pobjedi Crne Gore nad Portugalom i umalo iznenađenju protiv favorizovane Francuske. Marko Jagodić-Kuridža je bio ključan čovjek trijumfa reprezentacije Srbije nad Letonijom, a Edin Atić je bio važan u oba trijumfa reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Međutim, meč u Francuskoj je van stroja stavio Popovića, a iz istih razloga protiv SC Derbija u timu neće biti ni Vilija Rida i Igora Drobnjaka, kao i duže odsustnog Danila Nikolića. Na sve to se nadovezala i suspenzija Džejkoba Vajlija (bez dozvole kluba je napustio Podgoricu, a njegov menadžer Miško Ražnatović je objasnio da je Vajli to uradio zbog „rješavanja ličnog/porodičnog problema“), pa trener „plavih“ Aleksandar Džikić u rosteru ima samo osam igrača...

- Teška utakmica u vrlo neprijatnom trenutku za nas. Daćemo sve od sebe, to je ono što možemo da pružimo sada. Pokušavamo da poboljšamo situaciju, ali

zaista je teško naći odgovarajuća rješenja – rekao je Džikić.

Centar Zoran Nikolić očekuje težak posao protiv SC Derbija.

- U pitanju je ekipa koja insistira na brzoj igri, sa mnogo tranzicije, sa mnogo šuteva za tri poena. Moramo da budemo na željenom nivou u odbrani, moraćemo da usporimo rivala, kako bi stigli do dragocjene pobjede. Imamo problema sa povredama i sastavom tima.

Imamo skraćenu rotaciju, ali moramo da zbijemo redove, moramo da odigramo na visokom nivou u oba pravca.

Naš rival je definitivno mnogo svježiji, nastojaće da nametne igru sa mnogo trčanja, igru po principu trči i šutiraj. Moramo da budemo agresivni u odbrani i pametni u napadu. Ponavljam, očekuje nas težak zadatak, ali očekujem da zbijemo redove i stignemo do dragocjene pobjede – rekao je Nikolić.

DAĆE SVE OD SEBE

Centar SC Derbija Kenan Kamenjaš Budućnosti prepušta ulogu favorita.

- Oni su izvrstan, uigran tim,

Sa ljetošnjeg kontrolnog meča Budućnost Volija i SC Derbija

pritom vladaju na oba fronta.

Iskoristićemo svaku šansu na meču koja nam se ukaže, kao što se od nas i očekuje. Naš tim ima srce i hrabrost da se suprotstavi protivničkom timu na terenu i siguran sam da ćemo ostaviti posljednji atom snage u derbiju, jer mi drugačije ne funkcionišemo. Daćemo sve od sebe i pokazati šta znamo - rekao je Kamenjaš.

Trener „studenata“ Andrej Žakelj svjestan je da njegov tim „igra protiv jednog od najboljih timova u ABA ligi koji uprkos problemima igra odličnu košarku“.

- Više se fokusiramo na našu igru i moramo da pristupimo sa više energije i više individualne odgovornosti nego u posljednjoj utakmici i da se borimo do kraja - rekao je Žakelj.

S. J.

iskoristio dodatno bacanje nakon tehničke greške trenera gostiju Vladimira Jovanovića za 65:59, a i pored kasnijeg vođstva od 82:74, Mornar je do kraja morao grčevito da se bori za trijumf…

Mornar u narednom kolu, 12. decembra, gostuju Zadru. S. J.

F1: Velika nagrada Saudijske Arabije

Ferstapen poklonio pol Hamiltonu!

Luis Hamilton startovaće sa pol-pozicije na Velikoj nagradi Saudijske Arabije, pretposljednjoj trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1.

Britanac je na ulicama Džede stigao do pete polpozicije sezone, a 103. u karijeri. Vozač Mercedesa je iskoristio kiks Maksa Ferstapena u finišu posljednjeg kruga, pa je Holanđanin završio kao treći, a drugi je bioValteri Botas. Uoči pretposljednje trke Ferstapen ima osam bodova više od Hamiltona.

Zanimljivo da ostali vozači nijesu bili ni blizu da ugroze vodeću trojku. Četvrti Šarl Lekler kasnio je pola sekunde! Drugi vozač Red Bula Serhio Peres bio je ispred Pjera Gaslija i Landa Norisa. Među najboljih deset bili su Juki Cunoda, Esteban Okon i Antonio Đovinaci.

Prva Velika nagrada Saudijske Arabije na programu je večeras od 18.30 sati. R. A.

Neđelja, 5. decembar 2021.

Arena

Rukomet

17

Naše rukometašice samo pobjeda nad šampionkama Afrike ostavlja u igri za drugu fazu SP, iz Španije poručuju

Izvući ćemo se kao uvijek dosad

Večeras (20.30h): Crna Gora Angola

,,Lavice“ su do odmora vidjele da su najviše fulale u realizaciji iz čistih pozicija, a nesigurnost nakon startnih 4:3 u 6. minutu, prenijele su u odbranu. Ono što je bilo u vazduhu i o čemu se manje pričalo, a sve s razlogom da neobeshrabrene uđu u duel, ispostavilo se kao ključno u startnom porazu od ekipe Dragana Adžića. Manjak iskustva, slaba rotacija, neuigranost i još mnogo detalja presudili su našem timu koji je u prvom poluvremenu promašio devet zicera, a do kraja još šest!

Konkretnost je falila u odbrambenim zadacima, što je pomoglo mnogim prosječnim igračicama Slovenije da odigraju na vrhunskom nivou. Naravno, u grupu prosjeka nijesu Ana Gros, Staša Stanko ili Elizabet Omeregi, a ispostavilo se ni golmanka Ambra Pandžić koja se proslavila i bila MVP utakmice.

Postavlja se pitanje što bi bilo da su naše djevojke iskoristile pola zicera ili da je odbrana, koje bukvalno nije ni bilo od drugog poluvremena, radila posao makar na pola gasa?

Iz takve utakmice, koja je praktično igrala Crnoj Gori za prolaz u narednu fazu (tri najbolja tima idu dalje), sačekaće večeras od 20.30 sati novi duel sa Angolom. Biće to, realno, posljednja šansa za ekipu Bojane Popović da pobjedom ostanu u igri za ono zbog čega su i došle u Barselonu. Mogu li do prva dva boda? Poruka koja je stigla iz Španije je jasna - mogu!

DA ISKORISTE ZICERE - Statistika je sve pokazala konkretno broj promašenih šuteva iz čistih situacija. Takav šut i onoliko promašaja nijesmo uspjele da prebrodimo,

Pletikosić: Svašta se do kraja može desiti, vjerujem u drugu fazu

IHF

PODGORICA - Sada je lako pričati, a još lakše analizirati sve ono što su rukometašice Crne Gore uradile ili nijesu u premijernom porazu od Slovenije (28:18) na Svjetskom prvenstvu u Španiji.

iako smo se trudile da ne utiče na igru. Ali kako se utakmica bližila kraju uvukla se nesigurnost, a kasnije, u odbrani, primile smo nekoliko lakih golova - kazala je Tatjana Brnović. ,,Lavice“ su postigle samo 18 golova (na primjer od 4. do 30. minuta četiri), ali su stvarale šanse, uglavnom je za taj dio posla bila zadužena Itana Grbić. Promašivale su što se često i zatvorenih očiju pogađa, a ako bi sa Angolom ponovile i realizovale čiste situacije, imale bi čemu da se nadaju.

- Sa Angolkama imamo dosta iskustva. Vidjeli smo ih sa Francuskom i nema tu ništa novo.

Potvrdile su koliko su nezgodne, što je i Francuska osjetla jer ih je prakično tek u posljednjih 15 minuta slomila. Nemamo dilemu oko toga šta nas čeka.

Protivnik je zahtjevan, nepredvidljiv i sa izuzetnim fizičkim predispozicijama. Zahtijevaće

Danas GRUPA A 18.00 – Slovenija - Francuska 20.30 – Crna Gora-Angola GRUPA B 18.00 – Poljska - Rusija 20.30 – Srbija - Kamerun GRUPA C 18.00 – Rumunija - Kazahstan 20.30 – Iran - Norveška GRUPA D 15.30 – Švedska - Porto Riko 18.00 – Uzbekistan - Holandija

punu pažnju i fokus - jasna je Brnović.

ZNAJU FORMULU Angolke su jake, brze i spretne. ,,Lavice“ će morati da im odgovore konkretno u igri ,,jedan na jedan“, ali i da se čuvaju isključenja. Dosta problema Francuskinjama napravile su pivotkinje, što brine za večerašnji duel. Mučila se ponajbolja svjetska defanzivna rukometašica Edviž, ali je olimpijski šampion udvajanjem i sa

Rezultati GRUPA F Južna Koreja - Tunis Kongo - Danska GRUPA H Austrija - Argentina Kina - Španija GRUPA G Paragvaj - Hrvatska Japan - Brazil GRUPA E Mađarska - Češka Slovačka - Njemačka

31:29 18:33 29:31 18:33 16:38 25:29 32:29 22:36

konstantno dva igrača polako, u hodu riješio i taj problem. Isto tako mogle bi i Ema, Tanja i ostale...

- Angola je drugačija od ostalih iz grupe, ali igrale smo sa njima na OI, znamo šta nas čeka, znamo formulu. Samo da naše glave pripremimo i to će biti kako treba. Nije prvi put da utakmicu odigramo loše, ali izvući ćemo se kao uvijek do sada, znamo kako, ne zovu nas uzalud lavice. Znamo formulu kako da se izdignemo iz ovoga

i znam da ćemo da izginemo na terenu i da ćemo pobijediti.

To zaslužujemo, jer se maksimalno pripremamo za svaku utakmicu - istakla je Marina Rajčić, koje na golu protiv Slovenije nije bilo zbog lakše povrede.

Iznenadile su šampionke Afrike na premijeri količinom discipline u prvih 35, 40 minuta. Pokazale su svestranost, pogađale su i lake i teške šuteve. Krila su bila najopasnija. Probleme su pravila utrčavanjima, a sve uz dogovor sa bekovima. U odbrani nijesu mogle toliko da pariraju, ali visoka postava bi Crnoj Gori mogla da predstavlja veći izazov od Slovenije. Očekuje se da Angolke igraju malo pliću odbranu (u takvom sistemu lopta teško dolazi do pivota), što bi mogla da iskoriste krila.

- Radimo na tome. Vježbamo i vratiće nam se sigurno - kaza-

- Bile smo i tužne i prazne nakon utakmice sa puno promašaja, a idealne šanse koje nijesmo iskoristile koštale su nas poraza.

Smatram da smo imale dobar napad na početku, samo što nijesmo pogađale - kazala je Matea Pletikosić.

Vrijeme oporavka i pripema za narednog rivala ne ide od ruke ,,lavicama“, ali Matea nema dilemu da će im to što su svjesne greška, ali i mogućnosti pomoći u najvažnijem duelu grupe A. - Svjesne smo svega, mogu od sebe prvo da krenem. Možemo i moramo puno bolje. Znamo kakve kvalitete ima Angola. Sjajni pojedinci prave probleme svakoj ekipi, ali vjerujem da možemo da odigramo dobar meč kao na Olimpijskim igama u Tokiju. Svašta se do kraja može desiti, a nadam se da ćemo proći u drugu fazu. la je Rajčić.

Angola je poznat rival, u Tokiju je Crna Gora bila ubjedljiva 33:22, ali u jačem sastavu. Afrička selekcija na startu je poražena od Francuske 30:20. A. M. D. MALIDŽAN

SBbet Prva liga za rukometaše (10. kolo)

Pobjeda Lovćena i Budućnosti, remi u Tivtu Lovćen je očekivano lako došao do devete pobjede u SBbet Prvoj rukometnoj ligi i makar na dan izjednačio se sa Budvanskom rivijerom, koja večeras od 17 sati gostuje Mornaru 7 u Baru.

Aktuelni šampion savladao je Jedinstvo na Cetinju rezultatom 35:20, uz devet pogodaka Igora Markovića, koji je bio bez promašaja.

Po pet golova dali su Nikola Beloica (takođe stopostotan), Draško Kaluđerović i Vuk Latković, dok je Marko Mudreša upisao 10 odbrana.

Kod gostiju, najefikasniji je bio Bojan Varagić sa sedam golova.

Uzbudljiv meč odigrali su timovi koji imaju sufiks ,,1949“ - Partizan i Berane. Na kraju je bilo neriješeno (28:28), iako su gosti dv ai po minuta prije kraja imali dva gola prednosti.

Bod domaćinu donijeli su Vuk Kaluđerović i Gavrilo Samardžić, koji su meč završili sa sedam, odnosno četiri gola.

Osim Samardžića, po četiri gola dali su Srđan Nikitović, Veselin Drakulović i Nikola Đurković. Čak 12 za goste dao je Nema-

nja Marsenić, dvostruko više od Nemanje Đuraškovića.

Partizan 1949 iz 10 utakmica ima 16 bodova, tri više od Budućnost Podgorice, koja se učvrstila na četvrtom mjestu poslije trijumfa nad Danilovgradom - 36:32.

Ekipe Nikole Jablana vodila je sve vrijeme, na poluvremenu 17:13, a dominirala je i u nastavku.

Ponovo je raspoložen bio golman Vasilije Pečurica sa 16 odbrana, dok su po sedam golova dali Dejan Lipovina i Danilo Božović, jedan više od Dražena Mandića.

PONOVO NA VISOKOM NIVOU: Golman Budućnosti Vasilije Pečurica na meču sa Danilovgradom

Sjajno šutersko veče u protivničkom timu imao je Miloš Krivokapić, koji se čak 15 puta

upisao u listu strijelaca.

Mornar 7 i Budvanska rivijera sastaće se danas u Baru, sjutra

je na programu duel Rudara i Komova (20 h), a u utorak Brskova i Sutjeske (18 h). Ne. K.

18

Arena

Telekom 1. CFL

Neđelja, 5. decembar 2021.

Dečić sjajnu seriju rezultata želi da nastavi protiv Podgorice

Potvrditi dobru formu PODGORICA – Dečić je u naletu. Tuzani su vezali pobjede protiv Budućnosti i Sutjeske na dva najteža gostovanja, izborili prolaz u Kupu, a nakon remija sa Petrovcem, uspjeli su u još jednom derbiju, na gostovanju Mornaru, da dođu do bodova.

Dečić će danas protiv Podgorice pokušati da potvrdi dobru formu i zadrži mjesto u samom vrhu, kako bi na najbolji način protiv Lješkopoljaca nagovijestili idealan kraj polusezone.

- Ušli smo u dobru seriju rezultata, pokazali na najtežim gostovanjima kvalitet i da zaslužujemo mjesto u samom vrhu. Možda je malo ko očekivao da sa gostovanja Budućnosti, Sutjesci i Mornaru možemo osvojiti maksimum bodova. Ali nema euforije, spremali smo se uveliko za duel sa Podgoricom, svjesni da je to meč u kojem možemo krunisati bodove sa strane – kazao je Jovan Nikolić, vezista Dečića i nekadašnji član Podgorice.

Nikšićanin je svjestan da neće biti lako, jer je Podgorica u naletu i u posljednja četiri meča nije osjetila gorčinu poraza.

- Podgorica je loše otvorila se-

POTJERA ZA LIDEROM: Budućnost

Dečić

Podgorica

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Tuško polje. Kapacitet: 600.

Sudija: M. Savović. Pomoćnici: V, Todorović i M. Gojković. Početak: 15 sati Popović Tući

Živković

Drešaj

Božanović An. Rudović

Đeljaj

Nikolić Janketić

Vuljaj Camaj

Budućnost se koliko-toliko vratila u trku za titulu, a do kraja jeseni pokušaće da smanji zaostatak od osam bodova za vodećom Sutjeskom.

Adrović

BORBENO DO KRAJA: Jovan Nikolić, vezista Dečića

Jovanović

Maraš

Bajović

Boljević Ukšanović

Vukčević Bulatović

Đajić

zonu, ali je to tim koji po kvalitetu zaslužuje bolji plasman.

Kako je sezona odmicala, Lješkopoljci su se dizali i sada su već u naletu. Znamo da neće biti lako, vrlo smo oprezni, jer znamo da imaju izuzetne pojedince i ne očekuje nas rutinski posao.

Ali mislim da smo kvalitetniji i nadam se da ćemo biti na nivou kao na posljednjih nekoliko utakmica, što bi garantovalo da možemo ostvariti još jedan pozitivan rezultat – naglasio je Nikolić.

ZA NASTAVAK NIZA

Lješkopoljci su nakon lošeg otvaranja sezone uspjeli da naprave reakciju. Podgorica je sti-

gla do 16 bodova, na samo tri od sigurne zone, pa najmlađi prvoligaš sada već ima ambicije i do polusezone da stigne do mjesta koje će garantovati miran zimski san...

- Očekuje nas teško gostovanje, radi se o timu koji je u izvanrednoj formi i neće biti lako.

Međutim, ohrabreni dobrim rezultatima u posljednjih nekoliko kola idemo sa dosta samopouzdanja i vjerujemo da i u Tuzima možemo ostaviti dobar utisak. Naš cilj je da nastavimo niz bez poraza, iako znamo da će biti teško – kazao je Admir Adrović, nekadašnji centarfor Dečića, a sada napadač Podgorice.

Muharemović

Ivezić

Trener Miljan Radović

Trener Nenad Vukčević

Podgorica je protiv Dečića bez imperativa, što je svakako prednost za ekipu sa ,,DG arene“, a razliku od Tuzana koji nose ulogu favorita, Lješkopoljci potajno traže svoju šansu.

- Znamo kvalitete Dečića, koji ima izuzetne pojedince, koji su se tokom sezone i dodatno pojačali dolaskom Draška Božovića. Međutim, kako sezona odmiče i mi djelujemo sve bolje, tako da ćemo pokušati da pariramo i pokažemo da smo u usponu forme – naglasio je Adrović.

R. P.

Vezista Iskre Goran Milojko oprezan pred duel sa svojim bivšim klubom Zetom

Traži se maksimalna ozbiljnost Iskra već pet kola, ako se uzme u obzir i prekinuti susret sa Mornarom, ne zna za poraz i na dobrom je putu da nastavi seriju pozitivnih rezultata i uveća bodovni saldo.

Međutim, tim Srđana Nikića danas treba da opravda ulogu favorita protiv Zete koja takođe iz utakmice u utakmicu popravlja formu i samo je pitanje trenutka kada će nekom drugom prepustiti začelje tabele.

Neko ko najbolje zna kako ova disciplinovana ekipa diše je njihov doskorašnji saigrač i kapiten Goran Milojko, koji je i na ,,Trešnjici“ (1:1) u devetoj rundi imao zavidnu minutažu, ali u crveno-bijelom dresu.

- Zeta je uvijek imala karakter bez obzira na kojoj se poziciji nalazila i sa kim odmjeravala snage, što znači da može ravnopravno da se suprotstavi i pretendentima na titulu. Ova či-

Petrović: S

njenica je dovoljna da nas maksimalno uozbilji i motiviše, kako bismo timskim radom ostvarili pozitivan rezultat i obradovali navijače. Zadatak nije nimalo lak i zato moramo uložiti maksimalan napor ukoliko želimo da uknjižimo još jednu pobjedu na domaćem terenu. Nije isključeno da i teren bude raskvašen, pa se u tom slučaju moramo još više angažovati i maksimalno koncentrisati - oprezan je iskusni Milojko uzdajući se u statistiku da je Iskra čak 16 bodova uknjižila na stadionu ,,Braće Velašević“, te da je kao domaćin bolja samo Sutjeska koja je u Nikšiću osvojila 19.

On smatra da ovaj meč ima posebnu važnost jer može biti svojevrsna prekretnica uoči okršaja sa Jezerom i Mornarom.

- Bliži se pauza i svaka zaliha je dragocjena kako bismo spokojno dočekali proljeće. Zato se

pobjeda nameće kao imperativ i našu taktiku nećemo kriti, naprotiv, igraćemo napadački i nastojati da postignemo makar gol više od Zete - dodao je Milojko.

Trener Srđan Nikić jedino neće moći da računa na rovitog Tučevića i Radunovića koji već više od mjesec kuburi sa povredom stomačnog zida.

PUNI SAMOPOUZDANJA

Zeta je napokon ,,probila led“, protiv Rudara upisala prvu pobjedu u sezoni i ne želi da stane.

Ambicija je da do kraja polusezone prepusti Jezeru posljednje mjesto.

- Igramo dobro, a konačno smo u prošlom kolu upisali prvijenac ove sezone, što nam je podiglo samopouzdanje. Nadamo se da možemo nastaviti u tom ritmu i zadovoljni se vratiti iz Danilovgrada. Naravno, svjesni smo da nas čeka teška

Iskra

Zeta

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion Braće Velašević. Kapacitet: 750.

Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: M. Paunović i N. Živković. Početak: 16 sati Kordić

Kumburović

O. Obradović

Bakrač Milojko

Dijaš

Šaletić

Šahman Jamamoto

Pavlović Sekulić

Đinović Šimokava

I. Vukčević

Škrijelj Roganović

Krstović

Pupović

Tuzović Đ. Vukčević

Ceklić

Karadžić

Trener Srđan Nikić

Trener Dragoljub Đuretić

utakmica, cijenimo kvalitet Iskre i sve što je uradila u dosadašnjem toku sezone - naglasio je Đorđije Vukčević, univerzalac Zete. B. K - Ne. K.

Neće biti lako jer danas pod Goricom stiže ekipa koja je prije četiri dana ubjedljivo savladala lidera (3:0) - Petrovac je najprijatnije iznenađenje lige, igra dobar fudbal i četvrti je na tabeli, za petama ,,plavima“ koji dijele drugu poziciju sa Dečićem.

U najavi - obećavajuća utakmica, sa pobjedničkim ambicijama Podgoričana.

- Za svaku ekipu u državi, Budućnost je poseban motiv.

Znam to najbolje, jer sam i sam kao igrač drugih domaćih klubova imao dodatni motiv.

Svi žele da se dokažu i pokažu protiv najvećeg kluba u zemlji - rekao je 24-godišnji napadač Zoran Petrović, koji izuzetno cijeni narednog rivala.

- To je tim koji će do kraja juriti mjesto u vrhu, ima par pojedinaca koji se ističu i nalaze u dobroj formi. Uostalom, pokazali su to na utakmici sa Sutjeskom. Međutim, vjerujem da možemo da pokažemo sav svoj kvalitet i da ostvarimo nova tri boda - ističe brzonogi ofanzivac.

Vladan Adžić se nakon odrađene suspenzije vraća u sastav, Momčilo Raspopović i Igor Ivanović su počeli da treniraju, dok su van konkurencije Miloš Dragojević, Vasilije Terzić i Miloš Raičković.

- Oslabljeni smo ponovo, ali razmišljamo pozitivno. Uradićemo sve da pobijedimo Petrovac - kaže Petrović, koji je sa 24 godine jedan od najstarijih u ekipi.

- Imamo dobar roster mladih igrača, koji to pokazuju iz kola u kolo. Protiv Sutjeske u derbiju bez pet standardnih prvotimaca smo odigrali odličnu utakmicu, pobijedili smo Jezero u Bijelom Polju na izuzetno teškom terenu, a sada opet želimo da slavimo.

Petrović je u dosadašnjem dijelu sezone odigrao 844 minuta u prvenstvu, upisao je

tri gola i četiri asistencije.

- Zadovoljan sam ličnim učinkom, ali znam da je mogao da bude bolji. Sitne povrede su me onemogućile da imam neki kvalitetniji kontinuitet.

Ipak, tu su asistencije i golovi, nadam se da ću da budem još bolji, ali je najbitnije da Budućnost pobjeđuje.

Budućnost i Petrovac će odigrati 55. međusobni meč (29 pobjeda „plavih“, 17 remija, osam poraza), te 27. pod Goricom, gdje Podgoričani imaju - 14 trijumfa sedam remija i pet poraza.

Očekuje se da ,,varvari“ ponovo naprave lijep ambijent na stadionu. Petrović ima dobru konekciju sa najvatrenijim navijačima.

- Kao podgoričko dijete koje je odraslo blizu stadiona, to je nekako normalno. Još dosta navijača znam privatno. Sve golove koje sam dao, postigao sam ispod sjevera, pa simbolično proslavim sa njima. ,,Varvare“ osjećamo kao da su naš 12. igrač, pomažu nam, a mi

Arena

Neđelja, 5. decembar 2021.

t sa najvećim ambicijama dočekuje Petrovac u 17. kolu

Sve za pobjedu Budućnost

Petrovac

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 3.300.

Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: N. Radulović i G. Šućur. Početak: 14 sati Pavličić

Ražnatović

Adžić

Babić

Sekulić

Ćetković Đuričković Mrvaljević

Mirković Mijović

Petrović

Bašić Divanović

Miličković

Vukčević Marković

Boričić Tačibana

Osmanović Živanović

Mikijelj

Joksimović

Trener Aleksandar Nedović

Trener Vladimir Janković

Raspored NIKŠIĆ: Sutjeska - Mornar (13 h) PLJEVLJA: Rudar - Jezero (13 h) PODGORICA: Budućnost - Petrovac (14 h) TUZI: Dečić - Podgorica (15 h)

ćemo se stvarno truditi da im vratimo na terenu dobrim partijama i pobjedama - poručio je Petrović.

TEREN ĆE REĆI SVE Petar Vukčević je takođe podgoričko dijete i savršeno zna koliki je izazov igrati za ili protiv Budućnosti. Član prve šampionske generacije ,,plavih“ sada je u zrelim igračkim godinama i jedan od vođa poletnog tima Petrovca, koji u glavni grad dolazi da četiri dana nakon što je očitao lekciju Sutjesci (3:0) nadigra još jednog rivala iz vrha.

- U seriji smo derbija - igrali smo sa Iskrom, Dečićem, Sutjeskom, na redu je Budućnost.

Pokazali smo da kad smo mi pravi onda ime rivala nije toliko bitno. Najvažnije je da vjerujemo u sebe, ostalo će doći - kazao je Vukčević.

- Budućnost ima odlične igrače, reprezentativce Crne Gore, izvanredan napad... Očekujem otvorenu utakmicu, idemo po bodove.

Budućnost je jedina ekipa koja je postigla više golova od Petrovca (33 naspram 31) u 17 kola, a interesantno je da je samo posljednjeplasirana Zeta više puta savladana od ,,nebo-plavih“ (27-26).

Kad igra Petrovac - pršti na sve strane.

- Skoro svaka naša utakmica ove sezone bila je zanimljiva.

U posljednje vrijeme pokazali smo stabilnost, dobro smo se i branili, što se vidjelo protiv Sutjeske kad smo uspjeli da sačuvamo mrežu. I kad dajemo golove, i kad ih ne primamo, zasluge idu cijeloj ekipi - naveo je Vukčević.

Ukoliko pobijedi pod Goricom, timu Vladimira Jankovića pružila bi se mogućnost da polusezonu završi na drugom mjestu.

- Petrovac se posljednjih godina borio za opstanak, a sada je pri vrhu i bio bi nevjerovatan uspjeh da na pauzu odemo na drugom ili trećem mjestu.

Ipak, stojimo čvrsto na zemlji.

Zasluženo smo izgubili od

Odigran odloženi meč 19. kola Druge lige

Rutina Kotorana OFK Titograd Bokelj

0 2

PODGORICA – Stadion Titograda. Gledalaca: 100. Sudija: Dejan Cimbaljević. Strijelci: Škrelja u 19, Vučinić u 35. minutu. Žuti kartoni: Vujačić, Ljumović (OFK Titograd).

OFK TITOGRAD: Adrović, Bokan (od 46. Turusković), Bracanović, Šušić, Vukčević (od 82. Jovanović), Vujačić, Božović, Lazarević (od 46.

Rakočević), Vujisić (od 46.

Spahić), Ljumović (od 82.

Bulatović), Smolović.

BOKELJ: Aković, Čađenović (od 87. V. Čavor), P. Čavor (od 46. Popović), Škrelja (od 87. Milić), Vučinić, Batuta, Macanović, Obradović, Vukotić (od 35. Đukanović), Bugarin (od 87. Gopčević), Braunović.

Bokelj je opravdao očekivanja i savladao Titograd u odloženom meču 19. kola Druge lige.

Kotorani su pobjedu praktično osigurali već u prvom

DANILOVGRAD: Iskra - Zeta (16 h)

Tabela 1. Sutjeska

17 11 4 2 26:12 37

2. Budućnost 17 8 5 4 33:20 29 3. Dečić

17 7 8 2 27:17 29

4. Petrovac

17 7 6 4 31:26 27

5. Iskra

16 7 5 4 19:15 26

6. Mornar

16 5 5 6 13:16 20

7. Rudar

17 5 4 8 18:24 19

8. Podgorica 17 4 4 9 16:24 16 9. Jezero

16 3 2 11 9:23 11

10. Zeta

16 1 7 8 12:27 10

9 - Miličković (Petrovac) 8 - Raičković (Budućnost) 7 - Ivanović (Budućnost), Vuljaj (Dečić), Bašić (Petrovac), I. Vukčević (Zeta) 6 - Camaj (Dečić)...

Budućnosti u prvom meču (3:2), vidjećemo možemo li se revanširati. Budućnosti se ne prijeti, već se na terenu pokaže koliko ko može - naveo je Petar D. K - Ne. K. Vukčević.

Tabela 19 18 19 19 19 19 19 18 19 19

14 10 10 8 8 8 8 3 4 2

4 7 6 6 4 3 1 5 1 1

1 1 3 5 7 8 10 10 14 16

34:6 24:12 23:8 23:19 24:17 26:24 23:26 15:28 11:35 10:38

Sutjeska protiv Mornara traži povratak na pobjednički kolosijek

Lider želi izlazak iz krize NIKŠIĆ - Sutjeska je dobila dobru opomenu prije četiri dana pod Malim brdom.

Tri puta je Vladan Giljen vadio loptu iz mreže protiv Petrovca i jasno je da su „plavo-bijeli“ u velikoj rezultatskoj krizi. U čak četiri posljednja meča nijesu uknjižili pobjedu, ali zato danas najavljuju da će se vratiti na kolosijek kojim su se zaputili od početka prvenstvene trke.

Strateg Sutjeske Milija Savović protiv Mornara očekuje mnogo bolju igru svog tima i nova tri boda.

- Trudimo se da budemo fokusirani na igru. Mnoge stvari mogu da utiču na kompletnu atmosferu, ali ne smijemo se osvrtati na to, ni na navijače, ni na suđenje... Moramo da istrpimo sve i da igramo najbolje što možemo, jer jedino to donosi rezultat. Znamo odlično koji su kvaliteti Barana, znamo i koje su im mane i vjerujem da ćemo ih iskoristiti. Poslije svega što nam se izdešavalo u posljednjih nekoliko kola sad bi nam pobjeda posebno trebala. Uostalom, preostale su nam još te dvije utakmice, pa da idemo na zasluženi odmor - riječi su šefa stručnog štaba Milije Savovića I Brazilac Kaike Augusto Koreja Šagas je optimista oči današnje utakmice.

- Nijesu za nama najbolji rezultati, ali motivisani smo. Imamo kvalitet i siguran sam da ćemo zadržati prednost koju imamo u odnosu na pratioce. Najvažnije je da budemo smireni i maksimalno motivisani, da iskoristimo prednost domaćeg terena, podršku navijača... - rekao je vezista „plavo-bijelih“.

Kaike Augusto, vezista Sutjeske

TRAŽI SE REAKCIJA

Mornar je protiv Dečića ostavio dobar utisak, imao igru, ali nije uspio da prekine negativnu seriju rezultata. Barani su vodili, ali su na kraju izgubili od Dečića, nastavili niz bez trijumfa, ali i loš niz na ,,Topolici“.

Mornar će danas biti oslabljen – u timu neće biti suspendovanog Andrije Kaluđerović, na klupi neće biti ni kažnjenog Andrije Delibašić, ali će Barani pokušati da naprave reakciju na možda i najtežem gostovanju protiv Sutjeske. Barani su u prvom dijelu sezone poraženi na ,,Topolici“ od lidera, ali su ostavili izuzetno dobar utisak, a nakon što je lider u mini-krizi, možda će Mornar baš sada pokazati zube.

- Ne možemo da prijetimo timu koji je od početka sezone u izuzetnoj seriji, ali svakako da se nećemo predati unaprijed. Sutjeska je napravila dobar tim, na svakoj poziciji ima dobre igrače i sigurno da nije slučajno ubjedljivo prva. Činjenica da je na posljednja tri meča u određenom padu što se tiče rezultata, to ne znači ništa. Ali idemo sa

Sutjeska

Mornar

(3-4-3)

(4-2-3-1)

Stadion: Kraj Bistrice. Kapacitet: 1.500.

Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: I. Bogdanović i J. Došljak. Početak: 13 sati Giljen Drinčić

Drešković

Vlahović

Augusto

Jovović

Stijepović

Matanović Ma. Vučić

Marković

Janjić

Rolović Ćetković

Škrijelj

Grbić Cvijović

Bakić Seratlić

Stevanović Perišić

Pajović Vukčević

Trener Milija Savović

Trener Andrija Delibašić

velikom dozom samopouzdanja da pokušamo protiv takvog tima da pokažemo da i mi imamo kvalitet i da možemo da se nosimo sa svima – naglasio je Dejan Pepić, ofanzivac Mornara.

Ra. P - R. P.

Rudar dočekuje Jezero u derbiju sjevera

LISTA STRIJELACA

1. Jedinstvo 2. Arsenal 3. Bokelj 4. Mladost DG 5. Igalo 6. Kom 7. Berane 8. Grbalj 9. Cetinje 10. Titograd

19

Telekom 1. CFL

46 37 36 30 28 27 25 14 13 7

poluvremenu, kada su Škrelja i Popović na pravi način otvorili meč za svoj tim i na taj način trasirali put ka pobjedi. Bokelj je tako iskoristio poraz Arsenala da priđe na bod zaostatka, mada Tivćani imaju meč manje zbog odloženog duela sa R. P. Grbljem.

Obje ekipe misle na bodove Dva vezana poraza približila su Rudar zoni baraža u finišu jesenje polusezone.

Sa novim trenerom Radem Petrovićem Pljevljaci, ipak, razmišljaju pozitivnije - protiv Jezera je cilj pobjeda koja bi održala ekipu u sigurnoj luci.

- Nijesmo u najboljem trenutku i moramo da se vadimo. Ne prija nam opasna zona koja je na tri boda. Plan je da budemo što bolje plasirani i zato nam je trijumf nad Jezerom neophodan - rekao je Miloš Zečević, koji nastavlja: - Ostala su još dva kola prije zimske pauze i oba puta igramo kod kuće. A kada je tako bodovi su uvijek u planu. Idemo redom, prvo da savladamo Jezero, pa ćemo razmišljati o Budućnosti - dodao je dvadeset dvogodišnji ofanzivac.

Pod Golubinjom se sastaju rivali sa sjevera države.

Nijedan od njih ne može da se pohvali učinkom - Rudar je daleko od Evrope, a Jezero je u posljednjih sedam utakmica šest puta izgubilo.

- Znamo da Plavljani prolaze kroz teške trenutke, ali i da će na naš stadion doći motivisani da nešto urade. Prijeti im čak i posljednja pozicija. Bodovi su im neophodni, ali važni su i nama. Gledamo sebe i ulazimo

Rudar

Jezero

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Pod Golubinjom. Kapacitet: 1.500. Sudija: M. Šćepanović. Pomoćnici: A. Đikanović i I. Tomašević. Početak: 13 sati Agović

A. Golubović Suraka

BIJEG OD ,,FENJERA“

Kartal

Kašćelan M. Golubović

Vučićević

Zečević Živković

Peličić Striković Mujeci Adžović

Mendi

Radenović Đurković

Lambulić Vuković

Račić Jovićević

Dedić

Asanović

Trener Rade Petrović

- Zdravstveni bilten je bolji, ali vidjećemo pred samu utakmicu ko će biti spreman da odgovori zadacima. Ko god da izađe na teren, vjerujem da će izvući najbolje iz sebe u cilju trijumfa - ističe bivši mladi reprezentativac, te momak koji je bio na spisku ,,A“ selekcije.

Trener Mladen Lambulić

u meč sa imperativom pobjede. Maksimalnim zalaganjem i taktičkom disciplinom možemo do uspjeha - poručio je Zečević.

Pljevljaci su imali kadrovskih problema.

Nekoliko igrača se žalilo na stomačni virus prethodnih dana.

I to je u dobroj mjeri skrojilo dva uzastopna poraza od Podgorice i Zete.

Jezero strahuje od preuzimanja ,,fenjera“, a to bi po svaku cijenu da izbjegne.

Neophodni su bodovi, danas protiv Rudara, u narednom kolu sa Iskrom i u zaostalom duelu sa Zetom.

- Došli smo u poziciju kada su bodovi postali imperativ, bez obzira da li igramo kući ili na strani. Biće teško, ali potrudićemo se da popravimo saldo.

Samo to nam garantuje mirniji zimski odmor - kaže Aldin Adžović, koji nastavlja: - Biće teško u Pljevljima. Rudar ima dobru ekipu, mnogo opasnu prema naprijed, a uz to - nije zadovoljan tabelom.

Protiv nas će probati da se vade, ali i mi se pitamo. Gledamo sebe. Pružamo bolje partije od rezultata koji nas prate.

Manjak sreće uticao je na gubitak određenog broja bodova.

Vjerujem da će to negdje da se vrati. Nadam se već u Pljevljima - ističe iskusni vezista.D. K.

20 Feljton

Neđelja, 5. decembar 2021.

2.

LUČA CRNOGORSKE DIPLOMATIJE

Maršalov stil snažno odražava suverenu poziciju Crne Gore Marmonovo pismo od 14. februara 1808. odiše jakim mirisima suverenosti Crne Gore, koje nevoljno moraju upijati i priznati njeni protivnici. I stoga korespondira sa tadašnjim, kao i diplomatskim notama XXI vijeka, jer jasno se potvrđuje da silna Francuska želi uspostavljanje diplomatskih odnosa i akreditovanje diplomatskog predstavnika u Crnoj Gori

Piše: Dejan VUKOVIĆ, crnogorski diplomata

MIRISI SUVERENOSTI Slavna francuska imperija ušuškana na vrhuncu moći.

Nepobjedivi Napoleon žestinom velikog osvajača u jednom dahu pokori Evropu. Ali, život i istorija, iznjedre blistave izuzetke, bez natprirodnih moći, tajanstvenih alhemičara i njihovog čarobnog napitka iz romantičnih legendi. Istinski, prkosni, crnogorski junaci hrabrog srca, predvođeni vladikom Petrom I Petrovićem, ne kleče pred naletima strašnih vojski, jer to je za njih jedno sasvim prirodno stanje; još jedan neprijatelj koga će u ratu pobijediti, bilo da je s kopna ili mora, iz daleke Azije ili Starog kontinenta. Za kolonijalnu silu Francusku, njeno razmaženo plemstvo, znamenite generale i oficire nedokučivo. Njihova čuvena vojska i moderno oružje, zbrisane države i ugnjeteni narodi, nijesu ućerali ni zeru straha vitezovima s Lovćena.

Sljedstveno, maršal Marmon, proslavljeni vojskovođa neustrašivog Korzikanca Napole-

Petar II Petrović Njegoš

Maršal Ogist Marmon

ona, iz Glavnog štaba u Zadru, 14. februara 1808, piše vladici Petru I Petroviću: „Gospodine Arhiepiskope, imao sam čast, prije nekoliko mjeseci, da javim Vašoj eminenciji preko generala Loristona da je Nj. V. car i kralj, moj milostivi suveren, odlučio da postavi jednog konzula kod Crnogoraca, u cilju uspostavljanja dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa, što je u obostranom interesu

Petar I Petrović na francuskom crtežu

njegovih pograničnih pokrajina i Crne Gore. Pošto je dolazak tog konzula odložen zbog loših vremenskih prilika, vjerujem da ću postupiti u skladu sa željom mog suverena da, u međuvremenu, tamo postavim jednog oficira. Čast mi je da ga uputim kod Vas, jer upravo taj oficir će Vam donijeti ovo moje pismo. Izdao sam mu naređenje da jedan dio vremena boravi na Cetinju, a drugi kod vaše eminencije. Molim Vas da ga priznate kao poslanika u ime Njegovog visočanstva i da mu ukažete blagonaklonost; posebno ga zadužujem da Vam izrazi visoko poštovanje koje gajim prema Vama i moju želju da nađe priliku da Vam učini neku uslugu. Molim Vašu eminenciju da primi izraze mog najdubljeg poštovanja.“ Stil pisma odiše jakim mirisima suverenosti Crne Gore, koje nevoljno moraju upijati i priznati njeni protivnici. I stoga korespondira sa tadašnjim, kao i diplomatskim notama XXI vijeka, jer jasno se potvrđuje da silna Francuska želi uspostavljanje diplomatskih odnosa i akreditovanje diplomatskog predstavnika u Crnoj Gori. Posebno je znakovito što Crna Gora toga doba nije stekla formalno međunarodno

priznanje, ali suštinski i ravnopravno pregovora sa moćnom državom.

Obuzdati neustrašivost Crnogoraca, uzaptiti bujicu njihovih ratnih pokliča i česte, antičke pogibije, mučilo je i lirsku dušu vladike Njegoša.

A tek žeđ za međunarodnim priznanjem crnogorske samostalnosti oplemenila je njegov diplomatski nerv i snažno razvila viziju državnosti. Ugovor o miru između Crne Gore i Hercegovine sklopljen je u Dubrovniku 1841, a Njegoš tokom 1843. brižno piše hercegovačkom veziru Ali-paši Rizvanbegoviću Stočeviću: „Poodavno nijesam bio u Beč, pa zato ovijeh dana polazim da se malo prohodam i nadam se, ako Bog da zdravlje, da ću se vratiti u Crnu Goru do dva tri mjeseca dana, i mislim da ću naći stvari na granici između Crne Gore i Hercegovine u lijepom načinu i slogi, zašto znam da ko otuda najmanju rđavu rabotu učini Crnogorcu, da ćeš ga ti kaštigati, a ako Crnogorac što ružno kome od tuda uradi, kaštigaće ga Senat i moj brat Pero, koji za ovo vrijeme ostaje na mjesto moje. I sve što bi trebalo da zašto god pišeš meni, piši mome bratu i Senatu. Oni će ti sve učiniti isto

Petar II Petrović Njegoš „Ja sam slobodan čovjek; ja ne pripadam ni Rusiji, ni Austriji, ni Turskoj; ja nikome ne pripadam. Ja sam samostalan, slobodan čovjek i bila bi najveća zloupotreba sile, ako bi htjeli spriječiti moje putovanje. Ko mi može zabraniti da radi svoga zadovoljstva proputujem čitavu Evropu“

Njegoševo pismo iz 1842. godine

tako koliko i kako god bi ti i ja činio. Objavljujući ti ovo kao mom pravom prijatelju, želim ti od Boga zdravlje“.

Prijateljski, a toga doba i prisni lični odnosi; pobratimstvo Njegoša i Ali-paše daruju pozitivnu energiju pregovorima, snažan polet diplomatiji i uzlet vanjskim poslovima, o čemu svjedoči i njihova prepiska: „Od mene Ali-paše Stočevića Rizvanbegovića, vezira ercegovačkog, mojemu pobratimu Petru Petroviću, vladici crnogorskome i brdskom i kavalijeru rusinskom, dragi i mili pozdrav.“ Njegoš iz opsade Crne Gore, hrli evropskim putevima, bonaci mora, svijetlima Trsta, Napulja, Kotora, Venecije, Rima, Beča, nadahnjujući se djelima velikih književnika i upijajući dragocjena znanja stranih jezika. Njegova velika želja za usavršavanjem i putovanjima izaziva podozrenje francuskog konzula Levasera, koji da bi izbjegao komplikacije oko pasoša, preporučuje prijatelja Žoma, da vladiku i pjesnika podučava francuski u Crnoj Gori, na što je cetinjski gorostas zagrmio: „Ja sam slobodan čovjek; ja ne pripadam ni Rusiji, ni Austriji, ni Turskoj; ja nikome ne pripadam. Ja sam samostalan, slobodan čovjek i

Donosimo jedanaest nadahnutih priča iz nove knjige uglednog crnogorskog diplomate Dejana Vukovića, koju je nedavno objavio Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) sa Cetinja bila bi najveća zloupotreba sile, ako bi htjeli spriječiti moje putovanje. Ko mi može zabraniti da radi svoga zadovoljstva proputujem čitavu Evropu.“ Njegoševe britke i jasne riječi, slobodarske ideje, državničku pronicljivost, dostojanstven stav i želju za evropskim zrakom i suncem, težnju da Crna Gora bude u civilizacijskom krugu kojem pripada, a kojem i danas stremi, opisuje njemačko-američka lingvistkinja i književnica Therese von Jacob Robinson 1852. g.: „Mislim da je njegova osnovna ideja bila u tome da od Crne Gore napravi članicu velike evropske porodice, a da ništa ne izgubi od svoje slobode i nezavisnosti.“ (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 5. decembar 2021.

21



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Đotiš bioritam (6.12 - 12.12) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca!

Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi

ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedicsigns/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer. org/jh

je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

zno sa jelom i pićem. Moguća su neplani- lako mogu zakomplikovati. Prisutan je Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati rana putovanja. Dani ispunjeni brigom. gubitak energije i resursa. novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na VIKEND vid. Previše je prepreka.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro VIKEND energije i bićete naročito privlačni što je zdravlje, energičnost, užitak u komforu UTORAK I SRIJEDA odlično za intimne odnose. Novac može i dobrom društvu. Korisno za nova po- Ovo su povoljni dani za poslovna ostvaOvo su povoljni dani. Imaćete višak da dođe iz više izvora. Imate energiju, znanstva i generalno za druženje, puto- renja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete energije i bićete naročito privlačni što je odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za vanja, komunikaciju, nove početke kao podršku ili razumijevanje osobe od auodlično za intimne odnose. Novac može unapređenje odnosa i nove inicijative. i za uspješan završetak starih poslova. toriteta ili od strane države. Imate kariz- PONEDJELJAK mu i napredak po pitanju statusa.

Odličda dođe iz više izvora. Imate energiju, Prisutan je nemir, napetost, dosta menTakođe je veoma povoljno za finansije i no vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa talnih izazova. Postoje pritisci od strane odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za planiranje. svojim voljenima. nadređenih ili previše obaveza koje ne unapređenje odnosa i nove inicijative. stižete da uradite na vrijeme. Može biti VIKEND ČETVRTAK I PETAK poteškoća sa ukućanima.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne- PONEDJELJAK naročito sa bližnjima i autoritetima.

UTORAK I SRIJEDA mir, napetost, dosta mentalnih izazova. Imate dobro zdravlje, energičnost, užiInteligencija može zakazati pa najboNe naročito povoljni dani. Postoji opa- Postoje pritisci od strane nadređenih ili tak u komforu i dobrom društvu. Korilje da bitne stvari ostavite za neki drugi snost da budete pogrešno shvaćeni ili da previše obaveza koje ne stižete da ura- sno za nova poznanstva i generalno za dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. PONEDJELJAK Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Pojavljuju se poslovne prilike, finan- budete poniženi. Dijete može imati pro- dite na vrijeme. Može biti poteškoća druženje, putovanja, komunikaciju, noPovoljno je uglavnom za duhovnost, mi- sijska situacija se popravlja, kompe- blema sa zdravljem ili manjak energije. sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i ve početke. tentnost je na visokom nivou, a konku- Pripaziti na stomak. Čuvati se previše energija nisu na visokom nivou. Čuvajte losrđe... rencija je pritom slaba. Imate zdravlje i troškova. Nizak kvalitet življenja i neu- se gubitaka.

UTORAK I SRIJEDA vitalnost. sklađenost sa okolinom.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, VIKEND naročito sa bližnjima i autoritetima.

UTORAK I SRIJEDA ČETVRTAK I PETAK Ne naročito povoljni dani. Postoji opa- Inteligencija može zakazati pa najboOvo su povoljni dani. Uživaćete u do- Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se snost da budete pogrešno shvaćeni ili da lje da bitne stvari ostavite za neki drugi brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, ima- poslovne prilike, finansijska situacija se budete poniženi. Dijete može imati pro- dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

PONEDJELJAK blema sa zdravljem ili manjak energije.

Aktuelna je jedna od najtežih mjeseče- ti uspjeha u kontaktima sa autoritetima, popravlja, kompetentnost je na visokom Pripaziti na stomak. Čuvati se previše Naglašena je ideja troškova i gubitaka. možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, mivih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne troškova. Nizak kvalitet življenja i neu- losrđe... počinjete ništa značajno. Pazite šta je- snažne te je moguća i napetost, nemir. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u sklađenost sa okolinom. dete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. kontaktima sa zanimljivim osobama. PoNaročito je povoljno za bliskost sa inti- kušajte izbjeći prevelike troškove. ČETVRTAK I PETAK Prisutan je gubitak energije i resursa. mnim partnerom.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi VIKEND UTORAK I SRIJEDA za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u doživotnosti i oštrom intelektu. Tranzit je Ovo su relativno nepovoljni dani. Genenaročito povoljan za partnerske odnoralno pripaziti na međuljudske odnose, Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, ima- PONEDJELJAK se. Porodično okruženje je stabilno. Ovo naročito se čuvati rasprava sa vlastitom je jedna od najtežih mjesečevih pozici- ti uspjeha u kontaktima sa autoritetima, djecom ili podređenima. Problemi sa ja u tranzitu pa najbolje da ne počinjete možda i putovati negdje. Emocije su vrlo Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti je povoljno vrijeme za kraća putovanja, finansijama. Stomak je osjetljiv pa opre- ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. snažne te je moguća i napetost, nemir. i oštrom intelektu. Tranzit je naročito nove početke i poduhvate. zno sa jelom i pićem. Moguća su neplani- Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. povoljan za partnerske odnose. Ovo je rana putovanja. Dani ispunjeni brigom. lako mogu zakomplikovati. Prisutan je Naročito je povoljno za bliskost sa inti- povoljno vrijeme za kraća putovanja, no- VIKEND gubitak energije i resursa. mnim partnerom. ve početke i poduhvate.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem ČETVRTAK I PETAK je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i VIKEND UTORAK I SRIJEDA pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u Ovo su povoljni dani za poslovna ostvaOvo su nepovoljni dani za Vas. Problem porodične rasprave. Čuvati novce. Priparenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete Ovo su relativno nepovoljni dani. Geneje manjak vitalnosti, slaba koncentracija ziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je podršku ili razumijevanje osobe od au- ralno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom i pad respekta u očima drugih. Ne ula- prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imatoriteta ili od strane države. Imate karizziti u porodične rasprave. Čuvati novce. ti na umu da ovo nisu dani za megdan. mu i napredak po pitanju statusa. Odlič- djecom ili podređenima. Problemi sa PONEDJELJAK finansijama.

Stomak je osjetljiv pa oprePripaziti na zdravlje, posebno na vid. maćete višak energije i bićete naročito no vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa zno sa jelom i pićem. Moguća su neplani- privlačni što je odlično za intimne od- Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajsvojim voljenima. rana putovanja. Dani ispunjeni brigom. nose. Novac može da dođe iz više izvora. niji ali imati na umu da ovo nisu dani za Imate energiju, odvažnost i inicijativu. megdan.

VIKEND Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro ČETVRTAK I PETAK UTORAK I SRIJEDA PONEDJELJAK zdravlje, energičnost, užitak u komforu Ovo su povoljni dani. Imaćete višak Poteškoće lako rješavate. Dobićete poOvo su nepovoljni dani.

Prisutan je nei dobrom društvu. Korisno za nova pomir, napetost, dosta mentalnih izazova. energije i bićete naročito privlačni što je dršku ili razumijevanje osobe od autoriznanstva i generalno za druženje, putoPONEDJELJAK Postoje pritisci od strane nadređenih ili odlično za intimne odnose. Novac može teta ili od strane države. Imate karizmu. vanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Postoji opasnost da budete pogrešno previše obaveza koje ne stižete da ura- da dođe iz više izvora. Imate energiju, Odlično vrijeme i za provesti lijepe treTakođe je veoma povoljno za finansije i shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete dite na vrijeme. Može biti poteškoća odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za nutke sa svojim voljenima. može imati problema sa zdravljem ili sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i unapređenje odnosa i nove inicijative. planiranje. manjak energije. Pripaziti na stomak. energija nisu na visokom nivou. Čuvajte UTORAK I SRIJEDA VIKEND Čuvati se previše troškova. se gubitaka.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne- zdravlje, energičnost, užitak u komforu UTORAK I SRIJEDA ČETVRTAK I PETAK mir, napetost, dosta mentalnih izazova. i dobrom društvu. Korisno za nova poOvo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se Ne naročito povoljni dani. Postoji opa- Postoje pritisci od strane nadređenih ili znanstva i generalno za druženje, putoposlovne prilike, finansijska situacija se snost da budete pogrešno shvaćeni ili da previše obaveza koje ne stižete da ura- vanja, komunikaciju, nove početke kao PONEDJELJAK dite na vrijeme. Može biti poteškoća Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitet- popravlja, kompetentnost je na visokom budete poniženi. Dijete može imati pro- sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i i za uspješan završetak starih poslova. nivou, a konkurencija je pritom slaba. blema sa zdravljem ili manjak energije.

Takođe je veoma povoljno za finansije i noj ishrani, imati uspjeha u kontaktima energija nisu na visokom nivou. Čuvajte planiranje. sa autoritetima, možda i putovati negdje. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u Pripaziti na stomak. Čuvati se previše se gubitaka.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i na- kontaktima sa zanimljivim osobama. Po- troškova. Nizak kvalitet življenja i neukušajte izbjeći prevelike troškove. sklađenost sa okolinom. ČETVRTAK I PETAK petost, nemir.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, ČETVRTAK I PETAK VIKEND UTORAK I SRIJEDA naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najboOvo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna Ovo su povoljni dani. Uživaćete u do- Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se lje da bitne stvari ostavite za neki drugi je jedna od najtežih mjesečevih pozici- brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, ima- poslovne prilike, finansijska situacija se PONEDJELJAK dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. ja u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ti uspjeha u kontaktima sa autoritetima, popravlja, kompetentnost je na visokom ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. možda i putovati negdje. Emocije su vrlo nivou, a konkurencija je pritom slaba. zbjegavajte sukobe, naročito sa bližnji- Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari snažne te je moguća i napetost, nemir. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u ma i autoritetima. Inteligencija može Povoljno je uglavnom za duhovnost, lako mogu zakomplikovati. Prisutan je Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. kontaktima sa zanimljivim osobama. Po- zakazati. Naglašena je ideja troškova i milosrđe...

Naročito je povoljno za bliskost sa inti- kušajte izbjeći prevelike troškove. gubitaka. Povoljno je uglavnom za dugubitak energije i resursa. mnim partnerom. hovnost, milosrđe...

VIKEND ČETVRTAK I PETAK Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi VIKEND UTORAK I SRIJEDA za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, Ovo su relativno nepovoljni dani. Gene- Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je ralno pripaziti na međuljudske odnose, je jedna od najtežih mjesečevih poziciza rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, naročito povoljan za partnerske odnonaročito se čuvati rasprava sa vlastitom ja u tranzitu pa najbolje da ne počinjete PONEDJELJAK životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je djecom ili podređenima. Problemi sa ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Problem je manjak vitalnosti, slaba kon- naročito povoljan za partnerske odno- se. Porodično okruženje je stabilno. Ovo finansijama. Stomak je osjetljiv pa opre- Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari centracija i pad respekta u očima drugih. se. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Mjesec u Djevici

Mjesec u Vodoliji

Mjesec u Raku

Mjesec u Biku

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Ribama

Mjesec u Lavu

Mjesec u Blizancima

Mjesec u Jarcu

Mjesec u Škorpiji

22

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. decembar 2021.

Tužnim srcem javljamo da je 4. decembra 2021. u 60. godini preminula naša draga

Dnevni list

Дана 4. децембра 2021. године преминуо је у Холандији у 67. години наш драги

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

VESELINKA – VESNA Zoranova GARČEVIĆ rođena Lalović

БРАНИСЛАВ – БАЊО ДАПЧЕВИЋ Shodno epidemiološkim mjerama, saučešće će se primati u gradskoj kapeli u Nikšiću 5. decembra od 11 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istoga dana u 14 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

Ožalošćeni: suprug ZORAN, sinovi ĐORĐIJE i MIRKO, snahe ANDREA i IVANA, unučad BRANKO, STRAHINJA i JAKŠA, đeveri DRAGAN i MILUTIN, zaove BILJANA i LIDIJA, jetrve MILEVA i MILICA, ujaci MANOJLE, MIODRAG, RATKO i LUKA, tetke DANICA, JULKA i SLAVKA, đeveričići, đeverične, zaovičići, zaovične, braća i sestre od ujaka, tetaka, stričeva i ostala rodbina

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

Сахрана ће се обавити у кругу породице, у селу Врањина, а датум исте објавићемо накнадно. Кућа жалости: Улица Радосава Бурића број 292 – Подгорица.

Ожалошћени: брат РАДОВАН, братаничне БОЈАНА и ЈЕЛЕНА, снаха БЕЛА, тетка ОЛГА, браћа и сестре од ујака, браћа и сестре од тетака и остала родбина

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

348

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

370

Posljednji pozdrav dragom djedu

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Тужним срцем јављамо родбини, кумовима и пријатељима да је наш вољени

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

SLOBU LEKOVIĆU

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR nekoliko koraka od ulice Slobode, poslovni prostor 410m2 sa 4 privatna parkinga.

Moderan, savremen, extra klase. Ima prednosti koje niko nema. Prodajem.

Tel. 069/756-194 1 CENTAR nova Hercegovačka desetak metara od Ulice slobode jedinstvena poslovna zgrada 725m2 (na vrhu penthaus 155m2 ) sa prostranim parkingom. Mnogo veoma bitnih prednosti. Izuzetna po svima parametrima. PRODAJEM. Tel. 069/867-791 2

RAZNO MAJSTOR STRUČAN i EFIKASAN , savjesno obavlja sve vrste poslova oko krovova , dimnjaka i adaptacija stanova i kuća. Tel: 069-926-382 3 KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

Živjećeš vječno u našim srcima, rado ćemo te se sjećati i s osmjehom na licu pričati o tebi.

Tvoji: DANILO, OGNJEN, MARIJA, DUNJA i BOJANA

377

преминуо дана 4. децембра 2021. у 82. години живота. Сахрана ће се обавити у кругу породице, дана 5. децембра на мјесном гробљу цркве Св. Спаса у Радовићима, у 14 часова. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћена породица: супруга МИЛКА, шћер ЈАСНА, синови ИВИЦА и САША, снахе АЗРА и ВЕРА, унучад ДОРОТЕЈА, КАТАРИНА, АНАСТАСИЈА, ХРИСТИЈАНА, ВАСИЛИЈЕ и НИКОЛА, зет СТЕВАН ФИЛИПОВИЋ и породице ЂУКИЋ, ЂИНОВИЋ и СТРАХИЊА

Voljenom ocu

389

MILU RAŽNATOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

Obavještavamo rođake, prijatelje, kumove da je dana 4. decembra 2021. u 75. godini, preminuo naš dragi

SONJA POPOVIĆ sa porodicom 382 Dragom đedu

RAJKO Savov MARAŠ 1947 – 2021.

PRODAJEM polovan crijep kanjiža 222 mediteran, oko 1300 komada. Cijena 0,20 eura/komad.Tel.067/212-515 5 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 6

НИКОЛА Ивов НИКЕТИЋ

MILU RAŽNATOVIĆU Posljednji pozdrav

SAŠA i VANJA POPOVIĆ 383

Zbog novonastale situacije i preporuka Instituta za javno zdravlje, sahrana će se obaviti 4. decembra u 14 časova na mjesnom groblju Bijelo Polje – Zeta.

Ožalošćeni: supruga RUMA, bratanići SRĐAN, MIROSLAV, MIŠO i ĐORĐIJE, bratanične LJILJANA i MILIJANA, snahe JULKA, RADMILA, DRAGICA i DRAGA, braća od stričeva BAJO i ILIJA, sestre od stričeva ROSA i DANICA, bratanići i bratanične i ostala mnogobrojna rodbina MARAŠ

324

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. decembar 2021.

23

Posljednji pozdrav dragom drugu

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 4. децембра 2021. у 50. години, преминуо наш вољени

Posljednji pozdrav voljenom bratu

KRSTO – KIKO IVANOVIĆ

КРСТО Васов ИВАНОВИЋ SAŠA, OGNJEN i MIĆA BRKOVIĆ

KRSTU Vasovom IVANOVIĆU Због епидемиолошке ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице, дана 5. децембра у 15 часова, на гробљу код цркве Св. Петка у Будви.

390 Ожалошћени: супруга ИРЕНА, син ВАСИЛИЈЕ, ћерка АЊА, браћа ЂУРО и САВО, сестра КСЕНИЈА и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

376

ZAGORKI – ZAGI MITROVIĆ

Brat MIŠKO, bratanići STEFAN i PAVLE i snaha JADRANKA

Posljednji pozdrav voljenom bratu Draga moja Zage, počivaj u miru.

Mi ćemo se uvijek sjećati topline tvojih riječi i tvoga lika.

Tvoji: NEVENKA i BORO DAMJANOVIĆ sa porodicom

378

388 Sa bolom u srcu opraštamo se od naše drage sestre i tetke

KRSTU Vasovom IVANOVIĆU Posljednji pozdrav voljenom bratu

SENKE LALATOVIĆ rođene Bogojević

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Hvala ti za istinsku ljubav kojom si nas nesebično darivala.

U tvom plemenitom srcu, bilo je mjesta za sve nas.

Tuguju za tobom: sestra DANICA JANKOVIĆ, NATAŠA i NEBOJŠA sa porodicama

KRSTU Vasovom IVANOVIĆU Brat MLADEN IVANOVIĆ sa porodicom

384 Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

S ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj plemeniti lik.

380

SENKI LALATOVIĆ rođ. Bogojević

BRANKA IVANOVIĆ sa porodicom Svojom ljubavlju i pažnjom naše živote si učinila ljepšim i za to ti neizmjerno hvala.

Počivaj u miru.

Tvoje bratnične: OLJA BOLJEVIĆ i LJILJA LJUMOVIĆ sa porodicama

385

379

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. decembar 2021.

Вољени мој

КРСТО

Био си моја боља половина, моја снага, младост и мир. Остављаш велики бол и празнину иза себе. И хиљаду питања зашто оде без поздрава. С љубављу коју смрт не прекида живјећеш вјечно у нашим срцима и бити Анђео чувар нашој дјеци Ањи и Василију.

Заувијек твоја неутјешна супруга ИРЕНА

386

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. decembar 2021.

Драги наш

КИКО

Тешко је прихватити да те више нема и да си отишао у вјечност. Никада се нећемо помирити са твојим прераним одласком. У нашим срцима оставио си неизмјерну тугу, бол и празнину, а у мислима ћемо те памтити као племенитог брата.

Браћа ЂУРО и САВО и сестра КСЕНИЈА

381

25

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. decembar 2021.

Драги мој брате

КИКО

Отишао си прерано и оставио ме са болом и тугом. Тешко је прихватити истину да више нијеси са нама. Оставио си неизбрисив траг у мом животу. Био си примјер братске љубави, доброте и племенитости. Вјечно ћу те памтити и чувати успомену на дивне заједничке тренутке.

Твоја сестра близнакиња КСЕНИЈА

387

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. decembar 2021.

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 3. decembra 2021. u 87. godini, preminula naša draga

27

С великом тугом опраштамо се од наше драге

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 4. decembra 2021. u 71. godini preminula naša draga i voljena

ЗАГОРКЕ

MARIJA Veljkova ČAVOR SENKA Radulova LALATOVIĆ rođena Bogojević

rođena Kordić

Драга Зага, памтићемо лијепе тренутке проведене с тобом и хвала ти за сва добра. Почивај у миру.

Sahrana će se obaviti 5. decembra u 14 časova na porodičnom groblju u Čavorima u krugu porodice. Твоји: брат РАТКО, снаха ЈАДРАНКА и твоја МИЛА

Zbog epidemiološke situacije, sahrana drage nam pokojnice obavljena je 4. decembra u krugu porodice na gradskom groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: suprug VELJKO, sin JOVAN, ćerke LJILJANA i MARIJANA, snaha ZORICA, zet MILAN BULATOVIĆ, unučad ANASTASIJA, ANDREJA, VELJKO, IVAN, NOVAK i STEVAN, đever MARKO, zaove RADOJKA i MILICA i ostala mnogobrojna rodbina

346 Посљедњи поздрав нашој драгој тетки и заови

Ožalošćeni: sin VESELIN, kćerke ZDENKA, VERA i SNEŽANA, brat RISTO, sestra DANICA, unučad, praunučad i ostala rodbina

375 Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 4. децембра 2021. у 82. години живота, преминула наша драга

ЗАГИ

341 Posljednji pozdrav voljenoj majci

ЗАГОРКА Петрова МИТРОВИЋ

Памтићемо те по доброти и љубави коју си нам цијелог живота пружала. Почивај у вјечном миру.

Твоји: НИКОЛА, МАРИЈА и НАДА

Сахрана ће се обавити у кругу породице, 5. децембра у 11 часова, на гробљу манастира Прасквица.

SENKI LALATOVIĆ Ожалошћени: брат РАТКО, братанић НИКОЛА, братаничне МАРИЈА и МИЛА, снахе НАДА и ЈАДРАНКА и остала родбина

347

S tobom odlazi dio nas, ali ćeš zauvijek ostati da živiš u našim srcima i mislima. Hvala ti za neizmjernu brižnost, ljubav i toplinu. Ponosni smo što smo te imali.

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru praćena našom ljubavlju.

Voljenoj babi

323 Dragoj rođaki

Tvoja djeca: VESKO, ZDENKA, VERA i SNEŽANA

SENKI LALATOVIĆ 325

ZAGORKI MITROVIĆ

Hvala ti za nezaboravne trenutke našeg djetinjstva, za svu ljubav i brigu koju si nam pružala.

Tvoja unučad: MILOŠ, MAJA, JELENA, TAMARA, SERGEJ, NATAŠA, MIA, KATARINA, STAŠA i JOVAN

Tvoja plemenita duša i tvoj svijetli lik ostaće u mom sjećanju.

Tvoja KATICA

326

371

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. decembar 2021.

Voljenom

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

Naš dragi

TELEFON ZA INFORMACIJE

BRANU

020-202-455, 020-202-456.

Živiš dok mi živimo.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

SLAVKO sa porodicom 368

Posljednji pozdrav dragom

SLOBODAN Lazov LEKOVIĆ dipl. ekonomista u penziji

Dana 4. decembra 2021. godine preminuo je naš voljeni

Preminuo je 4. decembra 2021. u 83. godini.

RADU

Pokojnik će biti izložen ispred gradske kapele u Baru 5. decembra od 13.30 do 14.30 časova nakon čega će se obaviti sahrana na groblju Gvozden brijeg u Baru.

od MIJA MARKOVIĆA sa porodicom 358

MIHAILO – MILO Jošov RAŽNATOVIĆ Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Ožalošćeni: sinovi NEVEN i TIHOMIR, brat ARSENIJE, unuci DANILO i OGNJEN, unuke MARIJA, DUNJA i BOJANA, snahe ALEKSANDRA, BRANKA, DRAGA, MILKA i MILJUŠA, bratanići, bratanične i ostala porodica LEKOVIĆ

Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice, 5. decembra u 13 časova, na seoskom groblju u Dodošima.

BRANKA MARUNOVIĆA

Ožalošćeni: sin DRAGAN, ćerke SONJA i VOJKA, snaha ANGELINA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

od porodice pok. ĐOKA MARUNOVIĆA

364

373

Posljednji tužni pozdrav dragoj sestri i đeverični

Posljednji pozdrav voljenoj

361 Posljednji pozdrav dragoj sestri

NENI NEVENKI KOLJEVIĆ

Počivaj u miru, naša draga i plemenita Neno.

rođenoj Vujović

Sestra IRENA, zet DRAŽEN i mali MIJAT 344

DESANKI Radomirovoj MILJANIĆ

Počivaj u miru, draga naša Neno!

rođ. Mrvaljević

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki Brat DRAGAN, sestre NOVKA, TANJA, IVANKA, MAJA i strina MARIJA

Dok postojim čuvaću te od zaborava.

Počivaj u miru.

335 Brat Veselin MRVALJEVIĆ sa porodicom Posljednji pozdrav voljenoj

NEVENKI KOLJEVIĆ Nemoj da naše suze i tuga remete tvoj mir.

Sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoje: TANJA, NIKOLINA i VALENTINA

372 Draga i voljena naša tetka

345

NENI

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Pretužni što te nema, u nama će zauvijek ostati tvoj divni osmijeh i plemenitost.

Ujak VLADO, ujna LJUBICA, sestre NATAŠA i STANKA 343

DESE NEVENKI KOLJEVIĆ

Hvala ti na ljubavi, pažnji i toplini koju si nam nesebično davala.

Počivaj u miru.

Goranova porodica, MILENA i NATAŠA

KIŚO MARTINOVIĆ sa porodicom 355

374

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. decembar 2021.

Dana 4. decembra 2021. u 70. godini života umro je naš dragi

Posljednji pozdrav ocu naše koleginice Bojane

29

Dana 2. decembra 2021. navršilo se dvije godine od kako nije sa nama naša draga i puno voljena

BRANU ĆUPIĆU

BRANISLAV – BRANO Dimitrijev ĆUPIĆ

VUKOSAVA Perova JABLAN Usljed obaveze poštovanja epidemioloških mjera, sahrana je obavljena dana 4. decembra u 14 časova u krugu uže porodice na seoskom groblju u Donjem Zagaraču.

Ožalošćena porodica: supruga VUKOSAVA – NAJKA, sin DANILO, ćerke BOJANA i IVANA, braća SLAVKO i BORISLAV – BORO, sestre DESANKA, DARINKA, STANKA i SVETLANA, snahe IVANA i PERSA, zet SAŠA, unučad LAZAR, ĐORĐE i TODOR, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

KOLEKTIV POBJEDE

Sudbina i bolest su učinile da ne doživiš normalnu starost među svojom porodicom.

Tvoj častan životni put i dobra duša nijesu to zasluživali.

Nama, tvojoj familiji, ostaješ ponos i da te doživotno čuvamo od zaborava.

365

POMENI Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog oca

Tvoji najmiliji: suprug PERO, sinovi MILORAD i RATKO, ćerka LJILJANA, snaha IVANA, unučad PETAR, ALEKSANDRA i VUK i zet MILAN

367 Posljednji pozdrav ocu naše koleginice Bojane

356

MIŠA BOLJEVIĆA Zauvijek u našim srcima.

Tvoji: VLADAN i LJILJA

BRANU ĆUPIĆU 369

S tugom i poštovanjem,

STANKA – BEKE KASNECOVIĆ

DRAGAN, VESNA, MADŽO, MARA, IVANA, BRANKA , BILJA i MILENA

Година дана је од када нас је напустила наша вољена Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe.

Vrijeme nije lijek već svjedok bola, tuge i praznine što nisi sa mnom.

S ponosom te pominjem, pamtim onakva kakva si bila, vedra, nesebična puna ljubavi i brižnosti.

S velikom ljubavlju i tugom čuvaću te od zaborava.

338 Posljednji pozdrav ponosu bratstva Ćupića

ЗОРКА Лазарева ДОБРИЛОВИЋ

Tvoj voljeni sin ALEN

Увијек у нашим мислима и сјећањима.

BRANU ĆUPIĆU Ne mogah doći da se odru poklonim tvome, brate moj.

U miru počivaj i neka ti je crna zemlja laka.

366

С љубављу и поштовањем, Tвоја ПОРОДИЦА 353

329

Godina dana je od smrti naše drage snahe, jetrve i strine

DARKO Nikov ĆUPIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom plemeniku, komšiji i prijatelju

STANKA – BEKE KASNECOVIĆ MIRJANA – MIRA MIJATOVIĆ Sa ponosom i tugom te pominjemo. Sjećanjem na tvoju dobrotu i čestitost, čuvamo tvoj plemeniti lik od zaborava.

Počivaj u miru.

Mila moja majko, Nekad je neko rekao da smrt nije najveći gubitak u životu.

Najveći gubitak je ono što umire u nama dok još živimo.

Tvoja šćer BUDE sa porodicom 330

RAJO i NADA sa porodicom

BRANU ĆUPIĆU 327 Vijest o tvojoj smrti primili smo sa tugom i ogromnim osjećajem bola. Tvoja porodica je izgubila uzornog supruga i oca, a mi dragog prijatelja i partijskog saborca.

Hvala ti za sve godine zajedničke borbe za bolji, ljepši i prosperitetniji Zagarač i Crnu Goru.

Nikada nećeš biti zaboravljen!

Tvoj

Navršava se 40 dana od smrti naše majke

Dragoj majci i babi

STANKA – BEKE KASNECOVIĆ

MO DPS ZAGARAČ

337

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

ANĐELIJI NIKOLIĆ

ANĐELIJE NIKOLIĆ Dani prolaze a bol i tuga su vječni.

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu, što si nesebično pružala.

Porodica NIKOLIĆ

RUŽICA, MILAN, VESNA

363

362

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Bila si najbolja majka i baba i da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo. Živiš u svakoj našoj riječi, suzi i uspomeni.

Tvoji voljeni: BISERA, MARKO, IRENA i MATEJ 322

30

Oglasi i obavještenja

Dana 7. decembra navršava se godina od smrti moje majke

Neđelja, 5. decembar 2021.

Navršava se 40 dana od smrti naše drage

Четрдесет дана празнине, невјерице, жал заувијек

DESE FEMIĆ

DANICE GOGIĆ

Draga mama, i ovog sumornog decembra sjećanje na tebe boli isto kao i onog dana kada sam ostala bez tebe.

Dok ja trajem živjećeš u mom srcu voljena i nezaboravljena.

Kćerka DIJANA

Otišla si tiho i dostojanstveno, onako kako si i živjela.

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

Zahvaljujemo se svima koji su ličnim prisustvom i putem telegrama i telefona izjavili saučešće.

Umjesto pomena porodica daje prilog za održavanje groblja u Lijevoj Rijeci i groblja u Seoštici.

359 СЈЕЋАЊЕ

Tvoja PORODICA

Година прође како није са нама наш

354

ЈУЛИЈА – ЈУЛКА Блажа – Баће ШАКОВИЋ

МАЈКО, недостајеш... Те небеско плаве очи, најњежнији поглед, загрљај, топле ријечи... Бесконачну љубав и срећу, заувијек ћемо носити гдје год били. Твоју племенитост и искреност и частан живот слиједићемо... Пружала си нам безусловну љубав, безбрижност, топлину, сигурност и заштиту... Понос и част нам је што си наша, што смо Твоји... МАЈКО, живиш са нама у свакој радости и жалости. Понос наш, наш ослонац, мудра ријеч... Ти си била велика душа, такве никада не умиру. Окупљаћеш нас опет и опет... Знала си колико те волимо, али не знаш колико недостајеш... МАЈКО, вјечно са нама...

Prošlo je godinu dana od kako nas je napustio naš dragi

ЖЕЉКО Павлов ОСТОЈИЋ Твоји најдражи: БОГДАН, ДРАГИЦА, БЛАЖЕНКА, БИСЕРКА, ЈУЛИЈА, ОЛИВЕР и БЛАЖО

С љубављу и сјетом чувам драгу успомену на њега и све наше пок. Остојиће уз особити респект и захвалност за топлу, најчистију рођачку љубав.

НАТАША

VESKO POČEK

328

321

Četrdeset je dana od smrti naše voljene majke Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju.

MILIVOJE VUŠUROVIĆ

Tvoji: DEJAN, IRENA, JASNA i BALŠA

DARE POPOVIĆ

Voljeni tajo, prođe godina otkad te nema.

Tuga i bol preveliki da bi se mogli riječima opisati.

U svakoj suzi, pjesmi, osmijehu ti si, rano moja doživotna.

Sa milinom ti ime spominjemo, jer si bila milost za svakog. Za dobrom majkom, vrijeme bol ne umanjuje. U miru počivaj, kao što si u miru i živjela.

Vole te tvoji: DRAGANA, FILIP, ANJA, STEVO 352

331

Tvoje kćerke VESNA i TIKA 349 Tužno sjećanje na našu voljenu babu

Dvanaest je godina od smrti našeg oca i šest godina od smrti našeg brata

MILIVOJE VUŠUROVIĆ Tajo, prođe godina otkad nema tvoga lika i ne čuje se tvoj glas.

Svakim danom nedostaješ sve više, fali nam svima puno tvoja riječ, tvoj savjet, tvoja utjeha.

DARU POPOVIĆ

Tvoji: BOŠKO, MILENA, JELENA

VLADA

Ti si naše najljepše sjećanje na djetinjstvo.

Vole te tvoje, 350

MIJA

332

VUJOŠEVIĆ

STAŠA i DUNJA Vrijeme ne može izbrisati sjećanje, ljubav i poštovanje prema vama.

MILIVOJE VUŠUROVIĆ Porodica VUJOŠEVIĆ

Voljeni tajo i đedo, željne te ostadosmo.

Počivaj u miru, zauvijek.

333

351

Tvoje: ćerka BILJANA i unuke ANA i KRISTINA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. decembar 2021.

31

Navršilo se 40 najtužnijih dana od tvog odlaska, naš

FILIPE

Najsjajnija zvijezdo našeg neba, ponosni smo što si ti naš tata i suprug.

Vole te tvoje MAJA, ZOJA i BOJANA

339 Godina dana od smrti našeg dragog đevera i strica

Dana 5. decembra 2021. godine, navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

VESELINA Blažovog ĐUROVIĆA

MILETE PEROVIĆA

FILIP ĐURIŠIĆ Sa ponosom i tugom te pominjemo. Sjećanjem na tvoju dobrotu i plemenitost te čuvamo od zaborava.

Snaha BILJANA sa porodicom

Bolnu i tešku prazninu zbog gubitka našeg voljenog kolege ispunjavaju sjećanja na njegov vedar duh i nasmijani lik kojima nas je zauvijek osvojio.

336

Tvoji: supruga NAĐA, kćerke NADA, SANJA, SVETLANA, ANA i MAJA

342

Prođoše dvije godine tuge i bola od kada nije sa nama dragi i mnogo voljeni

MILO Savov RADOVIĆ Dragi Milo, bol, prazninu i tugu koje osjećamo vrijeme ne može umanjiti.

Dvije godine bez tvoje ljubavi koju si nam neizmjerno pružao.

Bio si naša snaga, čvrsti temelj i sigurnost. Hvala ti za sve godine divnog zajedničkog života.

Sa poštovanjem i tugom u srcu čuvaćemo uspomenu na tebe.

Neka tvoja dobra duša počiva u rajskom miru.

Tvoji: supruga VIDOSAVA, sin SAVO, ćerka SNEŽANA, brat BLAGOTA – BLAŽO i sinovac MARIJO 360

Pamtićemo te kroz najljepše uspomene i čuvati od zaborava.

Uvijek ćeš biti dio nas.

Nedostaje nam tvoja dobra duša, blagost i veliko srce.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VALERIJA, MILENA, MARIJA, LJILJA, ANA, DANIJELA, DARKA, NAĐA, VANJA

Dana 4. decembra 2021. navršilo se šest godina od kada si nas zauvijek napustio

340

NIKOLA S. MIJOVIĆ

Navršava se četrnaest godina od smrti naše drage Svojim odlaskom na put bez povratka, sve one koji su te poznavali, ostavio si bez velike dobrote i blagodarnosti.

Ostavio si neizbrisiv trag časnog života posvećenog svojoj porodici i svojim bližnjima. Do posljednjeg trenutka brinuo si o svemu i o svima. Tvoja dobrota i častan život zaslužuju nezaborav, a tvoja divna duša neka počiva u miru i zagrljaju tvojih voljenih.

SENKE PEJOVIĆ

Tvoji neutješni zauvijek i koji te najviše vole.

TANJA, BORIS i VESNA sa porodicom

Godine prolaze, a tuga i praznina bez tebe se ne smanjuju.

357

Ćerka MAJA MILANOVIĆ sa porodicom

334

32

Marketing

Neđelja, 5. decembar 2021.