Dnevni list Pobjeda 02.08.2021.

Poneđeljak, 2. avgust 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20008 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Dr Nebojša Kavarić pedijatar i koordinator Komisije za zaštitu i unapređenje zdravlja Podgorice

Vakcinacija odmah, novi talas korone već tokom avgusta

POVODI: Kako je nepotizam jedina konstanta aktuelne vlasti

ČIJA JE OVO MOJA ŽENA U VLADI?

» Smatram da se brzom, sveobuhvatnom akcijom cjelokupnog društva, uključujući Vladin i nevladin sektor, javne ličnosti iz svih sfera društva, poznate i popularne pojedince, uz profesionalnu, koordinisanu i efikasnu kampanju, nivo vakcinacije protiv kovida može dovesti do željenog i potrebnog nivoa za kolektivni imunitet, od 85 odsto. Vrijeme nam neumitno curi i sve navedeno bi moralo biti završeno u naredne 3-4 nedjelje - kaže Kavarić STR. 7 .

Reagovanje iz Kabineta predsjednika Vlade na navode koje je saopštio jedan od lidera DF-a Milan Knežević u intervjuu Pobjedi

Krivokapić: DF želi nove izbore da bi formirao vlast sa DPS-om STR. 3.

» Mnogi Crnogorci su se smijali na, već davnašnju, izjavu tada potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz redova Pokreta za promjene, profesora Branka Radulovića 2014. godine, kada je obznanio da je među 100 najpametnijih ljudi na svijetu. Ali ko se posljednji smije, najslađe se smije – kaže drevna narodna umotvorina. Profesor je svakako, na kraju, ispao najpametniji među osamdeset jednim poslanikom crnogorskog parlamenta

RAZGOVOR: Izvršni direktor Plantaža Miroslav Vuković

Neophodna nova sistematizacija i kolektivni ugovor

S. VASILJEVIĆ

STR. 2. i 3.

SEZONA POŽARA U CRNOJ GORI: Gašenje onemogućavaju nepristupačni tereni

Vatrene stihije postaju ekološke bombe

Str. 9.

STR. 6.

Poznati gitarista i kompozitor Vlatko Stefanovski povodom koncerta na festivalu „Grad teatar“ STR. 4. i 5.

RIJEČ STRUKE: Zašto ne koristimo dovoljno hidroenergetske potencijale

Crna Gora i BiH što prije da se dogovore o upravljanju vodama Piše: MIHAILO BURIĆ

STR. 14. i 15.

Tradiciju najbolje čuvaš ako naučiš nešto o njoj STR. 11.

2

Politika

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Bivši sudija Ustavnog suda smatra da neće doći do saglasnosti o sastavu Tužilačkog savjeta

Blagota Mitrić

Mitrić: Vlast je u dvostrukom sukobu političkih interesa

PODGORICA – Bivši predsjednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Blagota Mitrić smatra da vladajuća koalicija neće uspjeti da postigne dogovor u vezi sa izborom članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.

– Mislim da je nemoguće doći do dogovora. U okviru parlamenta postoji dvostruki sukob političkih interesa. Između opozicije i vlasti to je prirodno i normalno, jer se bore za različite stvari. Ali ne pamtim da je u parlamentarnoj praksi Evrope u posljednjih 30-40 godina u okviru vladajuće koalicije postojao sukob interesa. Mislim da u tom grmu leži zec, tako da ne vidim da će oni

ikada postići saglasnost – rekao je Mitrić za RTCG. On je kazao i da o tako važnom pitanju ne bi trebalo raspravljati na vanrednoj sjednici koja bi mogla da bude najranije 16. avgusta, već da bi trebalo sačekati jesen.

– Protiv sam toga da se te kapitalne odluke, poput sastava Tužilačkog savjeta, donose na vanrednom zasijedanju.

Svaki iole razuman čovjek bi rekao da ne treba navrat-nanos sastavljati Tužilački savjet, a nemamo saglasnost što je osnovni preduslov. Ne možemo, kao do sada, da biramo organe po glavama i političkoj pripadnosti, a vidim da je ta praksa nastavljena – upozorio je Mitrić. Đ. Ć.

PODGORICA - Nepotizam je favorizovanje rođaka i prijatelja. Termin potiče od katoličkih papa i biskupa (ah, sudbina kleta) koji su dodjeljivali pozicije kardinala nećacima. Ovo je ono što piše u Vikipediji. Doduše, Vikipedija i nije baš pouzdan izvor informacija.

Nedavno sam jednog mog prijatelja, koji nosi nadimak čuvene NBA zvijezde, na Vikipediji proglasio vlasnikom dijela Antarktika. Nijesam siguran da je to promijenjeno ni poslije mjesec, ali sam siguran, uz svu šalu na račun mog prijatelja kojem sam upriličio ovo uređivanje Vikipedije samo da bih ga uvjerio da ne smije vjerovati svemu što pročita na internetu, da je definicija objavljena na „slobodnoj enciklopediji“ potpuno tačna.

Dakle, nepotizam je favorizovanje rođaka ili prijatelja, a može da se javi u raznim oblastima, uključujući i politiku, zabavu, biznis i religiju, a dominantno se odnosi na zapošljavanje.

Na stranu religija, ministarka zdravlja Jelena BorovinićBojović je supruga potpredsjednika Demokratske narodne partije Dragana Bojovića, a đever joj je episkop Srpske pravoslavne crkve Kirilo, kako piše na sajtu Crkve - u svijetu Milan Bojović – inače, u jednom trenutku, važio kao kandidat za nasljednika počivšeg Amfilohija.

Možda ste primijetili kako Marko Milačić, bivši novinar Radio Televizije Crne Gore i

POVODI: Kako je nepotizam jedina konstanta aktuelne

Čija je ovo žena u Vl Mnogi Crnogorci su se smijali na, već davnašnju, izjavu tada potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz redova Pokreta za promjene, profesora Branka Radulovića 2014. godine, kada je obznanio da je među 100 najpametnijih ljudi na svijetu. Ali ko se posljednji smije, najslađe se smije – kaže drevna narodna umotvorina. Profesor je svakako, na kraju, ispao najpametniji među osamdeset jednim poslanikom crnogorskog parlamenta kolumnista Vijesti, sa istim žarom i entuzijazmom, sa kojim je nekada izvještavao za matičnu kuću sa diplomatskih proputovanja premijera/ predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, a čiji snimci volšebno nedostaju na Jutjubu, baš kao i snimci čuvenih Dnevnika Emila Labudovića,

bivšeg novinara i aktuelnog suvlasnika i direktora Srpske kuće u centru Podgorice, brani aktuelnog premijera.

Pravdao je nedavno Milačić mnoge gafove premijera lošim „pi-arom“, baš kao što je i podučavao u Skupštini i razriješenog i bivšeg, već zaboravljenog, ministra pravde Vladi-

mira Leposavića da ne treba da priča ono što misli glede genocida u Srebrenici, već da, kao što je on uradio sa obećanim paljenjem NATO zastave, koje je preskočio ove godine iz pragmatičnih razloga, valjda jer su mu rekli iz neke ambasade da to ne bi bilo baš bogougodno, to zadrži u sebi.

Mitropolit Joanikije u selu Glavaca kod Berana

Branko Radulović

zamjenik predsjednika PzP i poslanik u Skupštini Crne Gore

Dr Ljiljana Radulović

Petar Radulović

direktorica Kliničkog centra Crne Gore

zamjenik direktora Aerodroma Podgorica

Mitropolit Joanikije

Crkva se neće miješati u politiku, prošle godine je morala PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je da se crkva neće miješati u politiku, ali da je to prošle godine morala da učini jer se politika, kako je rekao, umiješala u crkveni život.

- Udarili su na čast i obraz.

Morali smo se izboriti - rekao je Joanikije u besjedi nakon osveštanja crkve u selu Glavaca kod Berana.

Joanikije smatra i da svaka partija u Crnoj Gori ima svoje interese i da se crkva u to neće miješati.

- Mogu ljudi različito misliti i opredjeljivati se, biti u različitim partijama i strankama, to je sve legitimno. Neka čine dobro svi, pa neka se nadmeću u dobru, a ko bude bolji neka ga narod podrži - rekao je Joanikije, a prenio RTCG. Joanikije je, govoreći o vreme-

nu komunizma u Crnoj Gori, kazao da se sva komunistička priča i skalamerija u državi srušila kao kula od karata.

- Sve što su radili, sve im propade. Ostadosmo bez fabrika i njihovih špijuna i doušnika, ali, s druge strane, ostade narod osiromašen, prevaren i izvaran. Međutim, nijesmo očajavali, imao se kome narod vratiti, a to su bile njihove svetinje, ognjišta i domovi. Vratili smo se svojoj vjeri i jedni drugima, a to je mnogo važno - zaključio je Joanikije.

On je dodao i da mu je oduvijek bilo neshvatljivo da je narod, koji ima toliko svetitelja, toliko crkava i mučenika, zaboravio na vjeru i zapostavio je.

- Tako lako odstupiti od vjere je čudno. Ali, Bogu hvala, nijesu svi odstupili. Dolazi neko novo vrijeme - zaključio je Joanikije. Đ. Ć.

Kirilo Bojović episkop SPC

Dragan Bojović

potpredsjednik DNP i poslanik u Skupštini Crne Gore

Marko Milačić

predsjednik Prave Crne Gore i poslanik u Skupštini Crne Gore Šema nepotizma parlamentarne većine

Jelena Borovinić-Bojović ministarka zdravlja

Žana Praščević-Milačić generalna sekretarka Vlade

Politika

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

o moja ladi?

Supruga Marka Milačića, koji se metafizički našao treći na listi predizborne koalicije „Za budućnost Crne Gore“ – zlobnici bi rekli na insistiranje Padre Gojka – u decembru se našla na mjestu v. d. pomoćnice generalnog sekretara Vlade Crne Gore, rukovoditeljke Sektora za poslove Vlade. Žana Praščević-Milačić, kako kaže njen suprug, ,,prekaljeni borac i advokat od najvećeg povjerenja“, već nekih osam mjeseci kasnije, sa pozicije generalne sekretarke Vlade, polagala je vijence u sklopu delegacije Vlade Crne Gore u čast žrtava zločina u Velici.

Kad smo kod supruga, ne možemo preskočiti suprugu još jednog kadra koalicije, Jovana Jola Vučurovića, čija funkcija predsjednika parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode zvuči divno, ali samo ako zaboravimo da je to čovjek koji je, prije ulaska Milačića u parlament, najviše prekidani poslanik zbog neprimjerenog obraćanja, a čije su skupštinske nastupe obilježile izjave u kojima je negirao genocid, veličao ratne zločince i najprimitivnije vrijeđao LGBTQ zajednicu.

Crnogorce i da ne pominjemo.

Baš njegovu suprugu Biljanu Vučurović, profesoricu srpskog jezika i književnosti, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić je u sklopu akcije „sječe direktora“ imenovala za vršioca dužnosti direktorice podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“.

Braća nekadašnje poslanice Radničke partije Željke Savković, koja je doduše krajem 2019. godine razriješena svih funkcija u toj stranci zbog opstrukcija izbora sina pokojnog predsjednika Janka Vučinića Maksima Vučinića za novog lidera te partije, danas su na mjestima direktora Doma zdravlja (Danilo Jokić) i načelnika Centra bezbjednosti (Goran Jokić) u Podgorici.

Supruga državnog sekretara za saobraćaj i pomorstvo Ministarstva kapitalnih investicija Zorana Radunovića, Ana Tošanić-Radunović radi u istom ministarstvu u Odjeljenju za korporativno upravljanje, a Vlada ju je u aprilu, na prijedlog ministra Mladena Bojanića, imenovala i za članicu Odbora direktora nacionalne aviokompanije ToMontenegro.

Iako se Tošanić-Radunović, sudeći prema biografiji, ne može osporiti stručnost i ekspertiza, podizanje obrve izaziva činjenica da je kompanija, u čijem je Odboru direktora, pod direktnom jurisdikcijom njenog supruga kao državnog sekretara za saobraćaj.

Mnogi Crnogorci su se smijali na, već davnašnju, izjavu tada potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz redova Pokreta za promjene, profesora Branka Radulovića 2014. godine, kada je obznanio da je među

Braća nekadašnje poslanice Radničke partije Željke Savković, koja je doduše krajem 2019. godine razriješena svih funkcija u toj stranci zbog opstrukcija izbora sina pokojnog predsjednika Janka Vučinića Maksima Vučinića za novog lidera te partije, danas su na mjestima direktora Doma zdravlja (Danilo Jokić) i načelnika Centra bezbjednosti (Goran Jokić) u Podgorici 100 najpametnijih ljudi na svijetu. Ali ko se posljednji smije, najslađe se smije – kaže drevna narodna umotvorina. Profesor je svakako, na kraju, ispao najpametniji među osamdeset jednim poslanikom crnogorskog parlamenta.

Zgražavao se prije osam i po godina u ,,Živoj istini“ kod Darka Šukovića nad nepotizmom i tvrdio da „nikad u životu ne bi rekao svom sinu ili ženi, koji su vrh, top u nekoj stručnosti, da ih neko zaposli“, kleo se da „nikada to ne bi uradio“ i takav pristup nazivao „mizerijom ljudskom“.

Znao je da strekne i usnulog kolegu Milana Kneževića u Skupštini, kad je prije neke tri godine mrškao „politiku iz bolnica“.

Dolazak profesorove ćerke doktorice Ljiljane Radulović na čelo Kliničkog centra Crne Gore, bila je jedna od prvih „dubinskih“ promjena nakon formiranja Vlade u decembru prošle godine.

Nekih mjesec kasnije, sredinom januara, Lola Radulović, snaha potpredsjednika Pokreta za promjene, dobila je posao u Skupštini Crne Gore.

Supruga Petra Radulovića, sina Branka Radulovića, zapošljena je tada kao sekretarica u kabinetu potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak.

Petar je morao biti malo strpljiviji. Čekao je, valjda, novu sistematizaciju Aerodroma Podgorica i radno mjesto zamjenika izvršnog direktora, koje u prethodnoj sistematizaciji nije ni postojalo.

Tako je, nakon što su ispunjene „formalnosti“ od imenovanja novog Upravnog odbora kompanije do usvajanja nove sistematizacije, sredinom juna vršilac dužnosti izvršnog direktora Aerodroma Podgorica Ognjen Jovović imenovao za svog zamjenika Petra Radulovića.

Zlobnici po Podgorici pričaju da je Branku preostalo još samo da po dubini rasporedi psa u Jedinicu za podršku i logistiku Sektora specijalne policije, da predvodi policijske pse.

Nema veze što nije dresiran.

Duško MIHAILOVIĆ

Reagovanje iz Kabineta predsjednika Vlade na navode koje je saopštio jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević u intervjuu Pobjedi

Krivokapić: DF želi nove izbore da bi formirao vlast sa DPS-om

PODGORICA – Demokratski front želi nove izbore nakon kojih bi vlast formirao direktno sa Demokratskom partijom socijalista i manjinskim partijama – saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića.

Iz Kabineta su reagovali na navode jednog od lidera DF-a Milana Kneževića, koje je saopštio u intervjuu Pobjedi, kao i na, kako su naveli, sve intenzivnije napade koji dolaze od predstavnika tog političkog saveza. Knežević je u intervjuu Pobjedi kazao da je Krivokapić tražio model da „eliminiše“ Andriju Mandića i njega, ne samo iz Vlade, već i iz političkog života.

Iz Kabineta Krivokapića tvrde da u pozadini napada na Vladu i prijetnji protestima i izborima, stoji to da određeni poslanici DF-a „najdirektnije dogovaraju sa poslanicima DPS-a rušenje Vlade Crne Gore, kao i model za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića“.

- Ono što DF želi jesu novi izbori, nakon kojih bi vlast formirali direktno sa DPS-om i manjinskim partijama, pod izgovorom pomirenja i društvenog ozdravljenja, u društvu koje je oboljelo od DPS-a i njima, očigledno, srodnih partija sadašnje vlasti. Ono što moraju shvatiti DPS i DF, kao i svi oni koji pod izgovorom borbe za Crnu Goru žele da zadrže ili steknu što više pozicija u institucijama, da je vrijeme manipulacije sa narodom prošlo, a da je došlo vrijeme istine u kojem će pasti maske svih kojima je lični interes jedini motiv napada i navodne borbe za dobro Crne Gore - navodi se u reagovanju.

Dodaje se da je vrijeme privilegovanih prošlo, te da je „ovo vrijeme naroda Crne Gore“.

Na informacije koje je Knežević saopštio Pobjedi o aktivnostima Krivokapića, reagovao je lider DF-a Nebojša Medojević, navodeći da su „javno objavljene informacije o sinhronizovanom djelovanju trećerazrednog špijuna Stevana Simijanovića, koji je imao zadatak da koordinira djelove Crkve, bivše vlasnike Vijesti, Demokrate i Uru u postizanju jedinog cilja njihovih stvarnih vlasnika van zemlje, da se ne dopusti formiranje Vlade na osnovu izborne volje naroda i da se DF eliminiše iz Vlade“.

- To je bio preduslov Đukanovića da se uđe u razgovore o mirnoj predaji vlasti i da se, nakon određenog vremena, formira savez sa „gradžanistima“. Krivokapić je bio pažljivo odabran, kao beskarakteran pragmatični oportunista i egoista koji je za novac spreman da izda Crkvu, narod sa litija, 134 hiljade birača, koji su glasali za slobodu, pravdu i promjene – saopštio je Medojević.

U periodu prije formiranja Vlade, kako kaže, „sa svojim mentorima, uporno je pokušavao da se nagodi sa Đukanovićem da se lideri DF-a osude u lažnim montiranim sudskim postupcima, kako bi mu put ka izdaji bio očišćen“.

- Nakon neviđene bruke i prevare patrijar-

Nebojša Medojević je saopštio „da je DF htio da vlada sa DPS-om uradio bi isto što je uradio i Krivokapić, ali ljudi iz tog saveza nijesu izdajnici“. Andrija Mandić kazao je da je Krivokapić najbliže saradnike slao da utiču na Apelacioni sud i tužilaštvo da Milan Knežević i on budu osuđeni

I. MANDIĆ

e vlasti

3

Zdravko Krivokapić

Knežević: Jedini DPS-ovac sa kojim smo ikad nešto dogovarali je premijer Jedini DPS-ovac sa kojim smo ikad nešto dogovarali bio je upravo Zdravko Krivokapić. Zato nam je sve ovako jer nas vodi DPS-ovac - napisao je na Tviteru Milan Knežević, jedan od lidera DF-a, reagujući na saopštenje iz Kabineta Krivokapića da DF želi nove izbore nakon kojih bi vlast formirao direktno sa DPS-om i manjinskim partijama.

Knežević je na to odgovorio tvitom u šaljivom tonu, objavljujući insert iz predstave Radovan III – „Ili će ti život biti cveće ili tebe više biti neće!“, uz opis „a evo kako izgleda kad Zdravka pedalira Radmila Vojvodić a on dođe kod Draginje i Raška“.

Milan Knežević

ha SPC, kad je cijela javnost vidjela da je on spreman da slaže i njegovu svetost, bilo je jasno da je Krivokapić, nepovratno krenuo putem izdaje i beščašća. Kad je predsjednik SDP-a u parlamentu javno potvrdio da je Krivokapić išao kod VDT-a Ivice Stankovića da ga moli da Apelacioni sud pravosnažno osudi lidere DF-a, sve je postalo jasno svima – poručio je Medojević.

Reagujući na saopštenje iz Vlade povodom Kneževićevih informacija, Medojević je rekao „da je DF htio da vlada sa DPSom uradio bi isto što je uradio i Krivokapić, ali ljudi iz tog saveza nijesu izdajnici“.

- Nama je glas naroda svetinja – rekao je Medojević i pozvao na nove izbore.

Kazao je i da predsjednik Skupštine Aleksa Bečić više nema podršku DF-a.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić upitao je, u svom reagovanju, „da li je Zdravko

Nastavljeno prepucavanje: Predsjednik Vlade poručio Frontovcima da padaju pod uticaj Raška Konjevića Nakon reakcija Kneževića, Mandića i Medojevića na saopštenje iz Vlade, Krivokapić je sinoć ponovo reagovao, poručujući da „lideri DF-a, Milan Knežević i Andrija Mandić, kao i brojni funkcioneri DF-a, očigledno sve više padaju pod uticaj Raška Konjevića“.

- Interesantna je intencija DF-a koliko uvažava stavove i navode, sadašnjeg poslanika SDP-a, i nekadašnjeg „krvavog ministra“, kako su ga kvalifikovali, te lično optuživali za trovanje građana bojnim otrovima. Isti Raško Konjević je najavljivao da će nakon parlamentarnih izbora pregovarati sa DPS-om, dok je Zdravko Krivokapić predvodio listu „Za budućnost Crne Gore“, na kojoj su bili i predstavnici DF-a. Tada DF-u nije smetala pozicija aktuelnog premijera, niti je bio kandidat DPS-a, dok je trajala borba za mandate – saopšteno je iz Kabineta Krivokapića.

Navodi se da „ako nekome nije jasno o čemu se radi, dovoljno je da se osvrnemo na realnost“.

- Danas, u opoziciji je Raško Konjević, zajedno sa DPS-om, dok su na vlasti predstavnici sve tri pobjedničke liste sa parlamentarnih izbora, uključujući i DF. I dok upravljaju brojnim državnim preduzećima sa rukovodećih pozicija, očigledno su DF-u bliži stavovi partnera DPS-a, Raška Konjevića, nego onih konstituenata sa kojima čine parlamentarnu većinu. Tako bliska saradnja Konjevića i DF-a najbolja je potvrda koordinisanih akcija DF-a i DPS-a, u kome se SDP nameće kao vezivno tkivo. Zato i ne čudi što, iako ideološki udaljeni, politički blisko sarađuju – navodi se u saopštenju i dodaje „dok je SDP preuzeo vodeću ulogu sa protestima protiv Vlade, DF je najavio preuzimanje štafete za septembar“.

- Očigledno da je završni krug do cilja, odnosno rušenja Vlade, predviđen za DPS, koji samo čeka da DF odradi svoj dio posla - navodi se u reagovanju Kabineta premijera.

Nakon novih Krivokapićevih opaski na račun DF-a, ponovo je reagovao Milan Knežević.

- Zdravko, a đe si ti bio kad nas je Raško Konjević 24. oktobra gušio bojnim otrovima, gađao gumenim mecima i gazio „hamerom“? Jesi li bio u stanu od 150 kvadrata koji ti je dao Milo ili si bio u vili u Bijeloj ili možda u hacijendi u Tološima? P.S. U koju ruku si poljubio Draginju? – napisao je Knežević.

Krivokapić, svega nekoliko dana nakon izborne pobjede, pošao sa buketom cvijeća kod tadašnje predsjednice SDP-a, sa namjerom da proda veliki izborni trijumf naroda“, te „da li je išao na stan kod Ivice Stankovića da traži da lideri DF-a budu osuđeni“.

- Da li je svoje najbliže saradnike slao da utiču na Apelacioni sud i tužilaštvo da kolega Milan Knežević i ja budemo osuđeni?

Jeste, i neka ga sram bude zbog toga! Vjerujem da će o ovoj nedostojnoj i odvratnoj namjeri Zdravka Krivokapića nešto javno reći i nekadašnji ministar pravde Vladimir Leposavić i nedavno smijenjeni generalni sekretar Vlade Božo Milonjić – naveo je Mandić u reagovanju.

On je skandaloznom ocijenio smjenu Marine Jočić iz Nacionalnih parkova.

- Sve što je rekla Jočić, tako misle i govore svi iz NSD-a i DF-a, nakon najnovijih saznanja koje je objelodanio poslanik Raško Konjević. Ne može se naći drugačija riječ za ono što je uradio Zdravko Krivokapić, nema boljeg opisa za izdaju i podaništvo koje je pokazao nakon velike narodne pobjede 30. avgusta - saopštio je Mandić.

Mandić je kazao da dok je Jočić „dizala slobodarski glas istine, na isti način kao danas, Zdravko Krivokapić je nosio bukete ruža svojoj šefici Radmili Vojvodić, rektoru UCG, zamjerajući demonstrantima što blokiraju bulevare do boljih cvjećara“.

Ocijenio je da se Krivokapić „poput njegovog prethodnika“ posvetio jedino ličnim i porodičnim interesima, vlastitom bogaćenju i „postao zaštitnik kriminala i korupcije koje je uspostavio bivši režim“.

Mandić je saopštio i da je Vlada Zdravka Krivokapića trebalo da se uključi u veliki integrativni projekat regiona „Otvoreni Balkan“ i pokaže da prošlogodišnja izborna pobjeda slijedi interese građana.

Poslanik PzP Nikola Bajčetić na Tviter profilu prokomentarisao je izjavu iz premijerovog kabineta da DF želi da vlada sa DPS-om.

Napisao je da će ozbiljno da se konsultuje sa liderima DF-a nakon reakcije „ovih ameba“ iz Kabineta Krivokapića, te da Crna Gora neće biti talac satanističke sekte.

- Možda to želi ova izdajnička tranja od Zdravka Krivokapića i njegov partner Aleksa Bečić, ali moraju da znaju da se mi za ovo nijesmo borili – napisao je Bajčetić.

I. K.

4

Ekonomija

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Saopštenje Ministarstva finansija i socijalnog staranja

Najugroženijima po tri litra ulja PODGORICA - Korisnicima materijalnog obezbjeđenja i penzionerima sa najnižom penzijom biće dodiljeno po tri litra ulja - saopšteno je iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Navodi se da je taj resor nakon analize donio odluku da se ulje dodijeli dvijema grupama.

- Korisnicima materijalnog obezbjeđenja, 8.164 korisnika, penzionerima sa najnižom penzijom, 16.343 korisnika.

Svaki korisnik dobiće tri litra ulja. MFSS će u te svrhe obezbjediti dodatne količine kaže se u saopštenju.

Podsjeća se da je na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja, Vlada opredijelila 64 hiljade litara ulja, koje je nabavljeno istovremeno sa pšenicom iz uvoza i upisano kao državna imovina, za pomoć najugroženijem stanovništvu imajući u vidu tendenciju rasta uvoznih cijena ovog proizvoda.

Ukazuje se da je još jedna mjera koju je Vlada donijela ograničenje maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba, čime je zaustavljen rast cijena ove najvažnije životne namirnice. Navodi se da je maksimalna cijena pšeničnog bijelog hljeba od 500 do 600 grama 50 centi, odnostno 40 za hljeb gramaže od 300 do 400 grama.

Ističe se da je pored dodjele ulja i ograničenja cijene hljeba, MFSS pokrenulo pro-

Još se ne zna da li će svi ugroženi dobiti ulje

jekat ,,Socijalni bon“ u okviru kojeg će građani u stanju socijalne potrebe moći da dobiju socijalne bonove za kupovinu u trgovinama izabranim na javnom pozivu.

- Ovaj bon je namijenjen građanima u stanju socijalne potrebe koji će u vrijednosti od 30, 50 i 100 eura moći da u marketu koji izaberu, kupe namirnice u toj vrijednosti objasnili su iz MFSS-a.

Kako su objasnili sa marketima odabranim kroz Javni poziv ugovori će biti potpisani naredne sedmice, a pri tom i objavljeni dodatni popusti koje će marketi pružiti korisnicima socijalnih bonova.

Navodi se da je Vlada od ulaska u mandat, povećanje životnog standarda građana vidjela kao jedan od ključnih prioriteta. Ocjenjuje se da je

porast cijena prehrambenih proizvoda evidentan na globalnom nivou, a kao posljedica toga pojedine kategorije namirnica bilježe dvocifren, pa čak i trocifren procentualni rast u odnosu na prošlu godinu. Ističe se da su na rast cijena uticali mnogobrojni faktori koji su uzrokovani pandemijom, usljed čega je došlo do povećanja cijene transporta, ali i rasta cijena neophodnih repromaterijala.

- Vlada, kao i nadležna ministarstva prikupljaju podatke i analiziraju marže u trgovini kako bi imali sveobuhvatan uvid u sve faktore koji utiču na formiranje cijene osnovnih životnih namirnica i u skladu sa tim efikasno nastavili da djeluju na stabilizaciju cijena - poručili su iz MFSS-a.

R.P.

Iz Banke hrane tvrde da je najava Vlade dovela do burnih reakcija građana

Gotovo četvrtina socijalno ugroženih ostaje bez pomoći PODGORICA – Najava Vlade da će 25 hiljada ljudi od države dobiti pomoć u vidu tri litra ulja, dovela do burnih reakcija građana u stanju socijalne potrebe, saopšteno je juče iz Banke hrane.

Iz te NVO podsjećaju kako će tu vrstu pomoći dobiti korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, koje iznosi između 63 i 120 eura, kao i penzioneri sa najnižom penzijom od 145 eura.

- Svi ostali koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, zvanično četvrtina stanovnika Crne Gore, nezvanično skoro polovina, biće uskraćeni za ovu skromnu pomoć države – upozoravaju iz Banke hrane.

Navode i kako država još ne zna broj ljudi kojima pomoć potrebna, niti građani znaju kome da se obrate kako bi prevazišli egzistencijalne probleme koji su ih zadesili.

- Da neće dobiti ni najavljeni socijalni bon, koji je prijedlog Banke hrane prethodnih deset godina, pribojava se veliki broj ljudi koji žive na ivici egzistencije. Besplatno ljetovanje koje je Vlada najavila za stanovnike poplavljenih područja bogatih evropskih država, ostaće san za hiljade mališana u Crnoj Gori. Oni neće biti nijedan dan na moru, pa se pitamo čije brige više muče našu Vladu. Da li naših mališana, ili onih koji žive u ekonomski razvijenijim državama – saopštili su iz te organizacije.

Oni podsjećaju i da je minimalna potrošačka korpa viša od 650 eura i da u nju ne ulazi stanarina.

- Sve ispod ovog iznosa govori o životu ispod svakog minimuma, što može biti podatak od koristi Ministarstvu socijalnog staranja za izradu strategije za borbu protiv siromaštva – navode iz Banke hrane.

Marina Medojević

Ističu i kako se više od deceniju bore da se pitanje siromaštva riješi na sistemski način, jer jedino tako može dati trajne rezultate.

- U Crnoj Gori postoji socijalni karton gdje je sve digitalizovano i u elektronskoj formi, tako da bi bilo relativno lako uvesti privremene izmjene u sistemu socijalne zaštite Đ. Ć. zaključili su iz Banke hrane.

Intervju sa izvršnim direktorom Plantaža Miroslavo PODGORICA - Trenutna situacija u Plantažama je složena i veoma teška, a dodatno i zbog toga što je dio zaposlenih preko sindikata, organizovao štrajk upozorenja sa nezakonitim zahtjevima - kazao je u intervjuu za Pobjedu izvršni direktor Plantaža Miroslav Vuković. Zahtjevi za njegovu i smjenu kompletnog menadžmenta, kako objašnjava, ne spadaju u nadležnost sindikata ni zaposlenih, zbog čega su podnijeli tužbu Osnovnom sudu tražeći da se utvrdi da je štrajk upozorenja nezakonit.

Neophod sistematiz kolektivn

Takvog stava je i Unija poslodavaca Crne Gore, kao i Odbor direktora koji je jasno razgraničio nadležnosti uprave i sindikata.

- Sindikat može da zahtijeva što god želi, pa i ovo što je zahtijevao, ali ne može povodom tih zahtjeva da štrajkuje na zakonit način. Stoga, očekujem da svako radi svoj posao, a sve u najboljem opštem, kompanijskom i interesu svih zaposlenih. Vjerujem da ćemo uspjeti u tome, da osiguramo neophodne uslove za kompanijski opstanak i buduću perspektivu – kazao je Vuković.

POBJEDA: U svjetlu tih događaja, da li namjeravate da ostanete na poziciji direktora?

VUKOVIĆ: Da, naravno da namjeravam. Da nemam tu namjeru i volju, ne bih se ni prihvatio ove, po više osnova, sada istinski nezahvalne pozicije. Od strane predstavnika vlasnika kompanije, na osnovu poslovnog plana koji sam prezentovao, a koji je Odbor direktora usvojio, ukazano mi je povjerenje da budem na čelu kompanije i to u uslovima i okolnostima koje ova kompanija ne pamti, siguran sam, od njenog osnivanja. To što sam imenovan za izvršnog direktora Plantaža u punom mandatu, smatram, u sadašnjim uslovima, nedvosmisleno svojim ličnim izazovom i obavezom, ali i privilegijom, pa makar bio izvršni direktor i jedan dan, a ne evo punih devet mjeseci. Odlučan sam u svojoj namjeri da napravimo pozitivne iskorake u radu i povratimo renome koji su Plantaže imale u javnosti, a koji su gradile Miroslav Vuković generacije naših prethodnika. Uvjeravam vas da sve omogućiti racionalizuju troškova, odluke koje trenutno donosimo i korišćenje određenih resursa pukoje budemo donosili biće isklju- nim kapacitetom, mjerljivost rada čivo u najboljem interesu Planta- i doprinosa zaposlenih i lakše ža, a sve u punoj koordinaciji sa utvrđivanje kritičnih tačaka poslovanja.

Odborom direktora.

POBJEDA: Što će podrazumije- POBJEDA: Što je do sada uravati najavljena reorganizacija đeno?

VUKOVIĆ: Mjere maksimalne poslovanja?

VUKOVIĆ: Drugačiji način raz- racionalizacije svih troškova su mišljanja i odnos prema kompani- uveliko sprovedene, ali se značajji je osnov najavljene transforma- nije mjere ne mogu sprovesti do cije, nove strategije poslovanja i kraja bez izrade nove sistematizaranije usvojenog petogodišnjeg cije i novog kolektivnog ugovora. plana rada i razvoja. Cilj je da se Iako su se u medijima pojavljivale postigne finansijska konsolidacija drugačije informacije, u cilju poti stabilnost. Preduzimaju se broj- punog i istinitog informisanja javne aktivnosti da bi održali i osna- nosti, ističem da su se u mežili proizvodnju i prodaju, koje je nadžentu desile kadrovske potrebno diversifikovati kako bi promjene na više pozicija, kao i da povećali bazu prihoda i obezbije- će se u tom pravcu i dalje nastaviti. dili sigurniju budućnost. Nemi- Očekujem da svi zaposleni, bez novno je da promjene sa sobom obzira na nezakoniti štrajk i stečenose određene, ne male, rizike i ne navike i možda nevoljne nateške odluke. Donošenje takvih metnute rutine, prepoznaju ovaj odluka nije jednostavno, ali u ova- trenutak i sebe u njemu, prihvate kvim okolnostima to je jedini na- neminovne promjene, koje su čin da se fokusiramo na opstanak i uslov za opstanak. Zahvaljujem budućnost. Vjerujem da smo, bez svim zaposlenima koji su, u ovim obzira na sve moguće različitosti izazovnim i turbulentnim trenucrnogorske društvene stvarnosti, cima, posvećeni predanom radu i saglasni u stavu da je održiva i sta- vođeni isključivo svojim radnim bilna kompanija naš zajednički obavezama. opšti interes. Reorganizacija će POBJEDA: Kako su Plantaže

Vjerujemo da će država obezbijediti pet miliona eura kako bi se izbjegao rizik mogućeg uvođenja stečaja – kazao je Vuković za Pobjedu poslovale u prvoj polovini godine? Postoji li šansa da ove godine poslovanje završe u plusu?

VUKOVIĆ: Uprkos činjenici da se svakodnevno nosimo sa mnoštvom naslijeđenih problema i obaveza iz minulog perioda, izuzetno nas ohrabruju rezultati ostvareni u prvih šest mjeseci ove godine. Gotovo na svim tržištima, a naročito domaćem i tržištima regiona, bilježimo rast prodaje, pa je tako fakturisana realizacija u prvih šest mjeseci za 51 odsto veća u odnosu na prošlu godinu i 15 odsto veća u odnosu na plan za ovu godinu. Ukoliko se ovakav trend nastavi, a to u mnogome zavisi od turističke sezone i još uvijek aktuelne epidemiološke situacije, očekujemo značajno bolji poslovni rezultat u odnosu na prošlu godinu i plan za ovu. Svakako, cilj nam je da 2021. godinu završimo sa što

Maraš referentkin POBJEDA: Na koje radno mjesto je raspoređena bivša direktorica Verica Maraš?

VUKOVIĆ: I na ovu temu je bilo različitih novinarskih spekulacija u javnosti. Bivša direktorica Veri-

Ekonomija

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Ocjena predsjednika Udruženja hotela Crne Gore Nikole Pejovića

dna nova zacija i ni ugovor

Berba grožđa na plantažama

nja u marketingu ca Maraš je, shodno stručnoj spremi i aktuelnoj sistematizaciji, a u skladu sa pozitivnim propisima, raspoređena na radno mjesto referenta u sektoru prodaje i marketinga.

Nova tržišta - Konstantno radimo na otvaranju novih, kao i razvoju i unapređenju postojećih tržišta. Osim rasta prodaje na domaćem i tržištu regiona, bilježimo i značajan rast prodaje u Americi i Kanadi, kao i velike iskorake u Poljskoj i Ukrajini. Tu je i kinesko tržište, kao jedno od najvažnijih izvoznih tržišta, koje se u kontinuitetu razvija. Očekujemo, ukoliko se ne dese kakva ograničenja na koja ne možemo uticati, da se nastavi trend rasta prodaje na svim tržištima do kraja godine.

no 305 izvršilaca na sezonskim poslovima, od toga 184 domaća i 121 stranac. Tokom prošle godine domaćih sezonaca je bilo oko 520, a stranih 370, dok je godinu prije domaćih bilo oko 460, a stranih 584. Važno je istaći da su do sada sve agrotehničke operacije obavljene na vrijeme, što je od značaja za primarni cilj očuvanja stabilne proizvodnje. Tek sada predstoji najveća potreba za sezonskim radnicima tokom berbe stonog i vinskog grožđa. Potrebu za sezoncima oglašavamo posredstvom Zavoda za zapošljavanje, a moram istaći i da se dio zaposlenih, u kritičnim situacijama, odazivao na pozive kolega sa imanja i učestvovao u berbi breskve i nektarine.

POBJEDA: Berba konzumnog grožđa je počela, kakva je bila godina za ovogodišnji rod?

VUKOVIĆ: Berba je počela prije desetak dana i to nekih osam do devet dana kasnije u odnosu na prošlu godinu. Kompletna proizvodna godina kasni desetak dana, dok se početak berbe vinskog

grožđa očekuje oko 10. avgusta.

Kako sada stvari stoje, a nadamo se da nas vremenske prilike neće neprijatno iznenaditi, očekujemo uspješnu berbu, veoma dobrog kvaliteta i cijenimo veoma značajnim to što su proizvodni rezultati u primarnoj djelatnosti takvi da omogućavaju proizvodnju vina i ostalih proizvoda na visoko kvalitetnom nivou.

POBJEDA: Kakav je bio rod breskvi i kako teče njihova prodaja?

VUKOVIĆ: Berba breskve počela je 31. maja i planirano je da traje do sredine septembra. Do sada je ubrano preko 350 tona breskve i nektarine, a ostvaren je prihod od 400 hiljada eura. Izuzetno smo zadovoljni njihovim kvalitetom, količinom i plasmanom, a posebno raduje činjenica da je u ovoj godini ostvarena prosječna prodajna cijena breskve i nektarine koja je najbolja u posljednjoj deceniji.

POBJEDA: Da li se plate redovno izmiruju i kolika je prosječna plata? Da li je i koliko manja u odnosu na prošlu godinu?

VUKOVIĆ: Poslovanje u uslovima kovid pandemije, kao i brojnih neriješenih problema iz prethodnog perioda, dovelo je do značajnog pada prihoda u prošloj godini, od skoro pedeset odsto. Zbog toga smo umanjili zarade kako bismo omogućili opstanak kompanije, a isplaćena je junska plata.

Prosječna zarada za prvih pet mjeseci je 562,65 eura neto, odnosno 837,63 eura bruto, što je za 13 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. Važno je istaći da se Plantaže u ovoj godini finansiraju isključivo iz sopstvenih izvora bez pomoći države i kredita. To doživljavamo kao uspjeh, jer u okolnostima kovid pandemije koja je posebno bila izražena u prvih pet mjeseci ove godine, uspjeli smo da obezbijedimo nesmetano odvijanje svih proizvodnih procesa, podmirivanje većine prioritetnih troškova i održavanje svih vitalnih procesa. Zato i podsjećamo da je svih prethodnih godina, u prvom dijelu kalendarske godine, bilo neophodno kreditno zaduživanje kako bi se isfinansirale sve navedene obaveze.

POBJEDA: Da li ima nagovještaja da će se vina Plantaža ponovo naći na ruskom tržištu?

VUKOVIĆ: Kada je u pitanju rusko tržište, nadamo se da će se na nivou diplomatskih odnosa ovo pitanje uskoro riješiti, ali to ne zavisi samo od Plantaža. Tokom našeg susreta sa ambasadorom Ruske Federacije Vladislavom Maslenikovim i njegovim saradnicima, razgovarali smo o aktuelnom problemu zabrane uvoza naših proizvoda na teritoriji Rusije. Dostavili smo cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na ovo pitanje i razgovarali o mogućim opcijama njegovog trajnog prevazilaženja, u čemu moraju biti uključene institucije obje države. Tada smo iskazali i našu spremnost da odustanemo od svih pokrenutih sudskih sporova, samo ako bi time ponovo otvorili ovo tržište. Predložili smo da sa ruskom inspekcijom u oblasti trgovine i zaštite prava potrošača zajednički analiziramo naša vina, iako je nekoliko svjetski referentnih laboratorija već potvrdilo njihovu ispravnost. Naš cilj je da konačno potvrdimo ono što cijelo vrijeme od nastanka spora tvrdimo, a to je da su naša vina kvalitetna, a ukoliko bude potrebno prilagodili bismo ih zahtjevima i normativima koji važe na njihovoj teritoriji. Važno je istaći da ruski potrošači vjeruju našim vinima i da tokom svog boravka u Crnoj Gori uživaju u njima. M.LEKOVIĆ

Radne dozvole za sezonce i crna ekonomija problemi hotelijera PODGORICA - Nedostatak kvalifikovanog kadra, čekanje na radne dozvole za sezonsku radnu snagu po mjesec i crna ekonomija neki su od problema sa kojima se trenutno suočavaju crnogorski hotelijeri - ocijenio je predsjednik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović. Pejović je kazao da MHA zahtijeva od Vlade da usvoji stručne slike i reguliše šest zanimanja u hotelijerstvu i gastronomiji koje je predložilo to Udruženje.

- Ta zanimanja, koja će omogućiti jasnu perspektivu mladim ljudima, a nama kvalifikovani kadar, su hotelijer, hotelski menadžer, kuvar, restorater, ugostitelj i menadžer sistemske gastronomije - rekao je Pejović u intervjuu agenciji Mina-biznis.

On smatra da stručno obrazovanje za ta zanimanja treba organizovati dualno.

- To znači praktično osposobljavanje u hotelima i restoranima tokom čitavog obrazovanja, a učenje teorije u srednjim stručnim školama.

Dosadašnjih mjesec prakse je nedovoljan i to je beskorisno.

Vrijeme je i da se strukovna udruženja u Zanatskoj komori prihvate kao socijalni partneri i da pomognu srednjim stručnim školama u prilagođavanju teorije zahtjevima tržišta rada - poručio je Pejović.

Prema njegovim riječima, neophodno je uvesti i majstorske kvalifikacije i majstorski ispit kao uslov za obavljanje pet od ovih šest djelatnosti.

- To je jedini način da stvarno dobijemo domaći stručni i rukovodeći kadar - tvrdi PejovPODGORICA - Banke su do kraja maja odobrile kredite od ukupno 3,32 milijarde eura, što je rast od 0,8 odsto na mjesečnom nivou.

Prema podacima Centralne banke, do kraja maja je u odnosu na isti period prošle godine odobreno 8,4 odsto više kredita.

Odnos između kredita i depozita na kraju maja je bio neznatno manji nego u istom periodu prošle godine i iznosio je 0,93.

Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 77,4 odsto.

Ukupni depoziti u maju su u odnosu na april porasli 3,2 odsto na 3,6 milijardi eura. Oročeni depoziti činili su 26 odsto ukupnih, a oni po viđenju 72,3 odsto. Preostalih 1,7 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu. U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od tri mjeseca do jedne godine, 49,8 odsto, dok su oni od jedne do tri godine činili 32,5 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju maja su iznosili 1,2

Nedostaje kvalifikovan kadar u ugostiteljstvu

ić, koji je i vlasnik budvanskog hotela Grbalj.

On je za predsjednika MHA izabran sredinom jula, a na toj funkciji je naslijedio Dragicu Drekalović, koja je na čelu Udruženja bila od 2004. godine.

U MHA, kako je saopštio, zahtijevaju i donošenje zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima, plaćanje fiksnog iznosa poreza i doprinosa na dnevnom nivou za sezonce, elektronsko apliciranje za radne dozvole iz inostranstva i izradu softvera za jednostavnu registraciju i deregistraciju zaposlenih, kada počne, odnosno prestane odnos po osnovu sezonskog rada.

- Nema nikakvog smisla da sezonski radnici, čiji je boravak privremenog i izrazito sezonskog karaktera, čekaju na radnu dozvolu kao na ličnu kartu.

Ovu muku često zloupotrebljavaju i inspekcije rada. Neka makar prihvate dokaze o podnesenim prijavama, jer ne misli valjda neko da je mo-

guće iznijeti turističku sezonu bez radne snage i tek mjesec nakon otvaranja - naveo je Pejović.

On je rekao da i od Uprave za inspekcijske poslove očekuju da počne da sankcioniše svaki neprijavljeni smještajni i ugostiteljski objekat koji se nelegalno izdaje i oglašava.

- Decenijama slušamo deklaracije da je rad na crno rak rana našeg društva. Vrijeme je da se sa riječi pređe na djela. MHA je spremna da anonimno procesuira prijave ako treba i pojavi se pred sudom - kazao je Pejović.

On je dodao da komunalne inspekcije ne rade svoj posao kada je u pitanju sprečavanje buke i nelegalna uzurpacija trotoara, parking mjesta i pješačkih zona za obavljanje djelatnosti.

- Pri tome su opštine sklone prebacivanju odgovornosti.

Pozivam ih da pročitaju pažljivo član 29 Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini. Mi ćemo svako otkazivanje i penal proslijediti opštinama da ih plate - saopštio je Pejović. R.P.

Podaci Centralne banke

Odobreno 3,32 milijarde eura kredita M. BABOVIĆ

om Vukovićem

boljim poslovnim rezultatima, iako isti ne mogu biti mjerljivi samo kroz finansijske iskaze, već i kroz najavljeno restrukturiranje.

POBJEDA: Ranije ste naveli da je Plantažama potrebna pomoć države u iznosu od pet miliona eura. Da li ste dobili pomoć?

VUKOVIĆ: Najavljena finansijska pomoć još nije realizovana, ali očekujemo da će se ostvariti ubrzo. Vjerujemo da će država prepoznati značaj ovog trenutka i da će obezbijediti Plantažama neophodnu pomoć, kako bi se izbjegao rizik mogućeg uvođenja stečaja. S obzirom da smo uspjeli da za proteklih devet mjeseci, i pored ugrožene likvidnosti, održimo kontinuitet realno ugroženog poslovanja, a prije svega procese proizvodnje koji zahtijevaju značajna prethodna materijalna ulaganja, to očekujemo da se u najkraćim mogućim rokovima obezbijede nedostajuća sredstva.

Na taj način bi osigurali neophodnu finansijsku konsolidaciju, uspješnu proizvodnu godinu i kontinuitet snabdijevanja tržišta.

POBJEDA: Kakva je situacija sa sezonskim radnicima? Koliko ih je angažovano ove godine u odnosu na prethodne?

VUKOVIĆ: Problem sezonske radne snage je višegodišnji problem, sa kojim se suočava kompletan agro sektor regiona i EU. To je problem koji je iz godine u godinu samo izraženiji, tako da se može reći da u Crnoj Gori nema domaće sezonske radne snage. U Plantažama je do 1. jula angažova-

5

Centralna banka

milijarde eura, što je 6,2 odsto manje nego u aprilu.

U ročnoj strukturi depozita sta-

novništva, oročeni su činili 37,5 odsto, a oni po viđenju 62,5 odsto.

R. P.

6

Društvo

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Sezona požara u Crnoj Gori: Gašenje onemogućavaju nepristupačni tereni

Vatrene stihije postaju ekološke bombe

I dio Bjelasice u plamenu

NIKŠIĆ - Nikšićki vatrogasci su danonoćno na terenu.

Gorjelo je juče na Vraćenovićima, Bukoviku, Rađevima, a na Konjsku i Lukavici je veći požar aktuelan već danima i bio je gotovo potpuno ugašen, ali juče je po svemu sudeći podmetnut novi i stradala je jedna kuća.

Deponija Mislov do u Nikšiću je i dalje u plamenu, a pripadnici Službe zaštite i spašavanja ne mogu da kontrolišu požar jer se on, prema riječima načelnika te Službe Slavka Tadića, ne može ugasiti vodom.

Vatra je buktala i na padinama Ključa, obodnom dijelu planine Bjelasice i prijetila da ugrozi kuće i objekte a Željko Darmanović, komandir Službe zaštite i spašavanja, je kazao da gašenje požara otežava nepristupačni teren tako da se kamionima ne mogu približiti vatri.

BomBa „mislov do“

O deponiji Mislov do se više i ne priča, jer tamo ne prestaje gorjeti već mjesecima.

- Ne znamo đe više ne gori.

Ovo je strašno. Deponiju gasimo, ali više da bi zadovoljili građane, jer svjesni smo da to nema nikakvog efekta. U elaboratu koji imam piše da se čak ne preporučuje gašenje vodom te deponije, jer u tom slučaju dolazi do stvaranja metanskih čepova, pa i eksplozija. Taj problem s deponijom nije od juče i sad će svi da se hvataju za glavu - kaže razočarano v. d. komandira nikšićke Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić.

Tadić je, govoreći o situaciji u Nikšiću, kazao da je požar specifičan, zapušten, te da je to sada jedna velika ekološka bomba.

- Ogromna opasnost vreba od deponije jer su u toku eksplozije. Životi vatrogasaca i spasilaca, ljudi iz komunalnog preduzeća i onih koji održavaju deponiju su ugroženi jer dolazi do eksplozija. Gore metanski džepovi koji se stvaraju u unutrašnjosti deponije a ima i eksplozija plinskih boca koje su lagerovane na deponiji i ostalog ubojnog sredstva - kazao je Tadić za TVCG. Ponovio je da građani treba da znaju da su vatrogasci nemoć-

Najavljeno pošumljavanje Gorice Glavni grad će 20. septembra, ukoliko stručnjaci odobre, organizovati akciju pošumljavanja brda Gorica.

Iz kabineta gradonačelnika je saopšteno da je odabran datum 30.godišnjice od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, ali da pojedinosti zavise od procjene struke.

- Da bi se ova akcija realizovala prethodno je neophodno pribaviti saglasnost Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice koja će, na osnovu procjene pričinjene štete, izraditi sanacioni plan sa detaljnim smjernicama o autohtonim vrstama koje treba saditi, broju sadnica, kao i periodu sadnje – saopšteno je iz Glavnog grada.

Oni su apelovali na strpljenje zbog velikog interesovanja nevladinih organizacija i privrednih subjekata za najavljeno pošumljavanje brda Gorica - Svaka pojedinačna akcija, ma koliko bila dobronamjerna, kao neplanska može biti kontraproduktivna – ističe Glavni grad.

Pokrenuta je izrada sajta koji će sadržati sve neophodne podatke u vezi sa predstojećom akcijom, te informacije o načinu na koji zainteresovana javnost može podržati istu.

ni da ugase požar na deponiji i da dežuraju kako se ne bi proširio po Budošu - poručuje Tadić.

Trenutno su, kaže Tadić svi vatrogasci na terenu, jer nije samo Mislov do problem, intervenisano je i na Bijelim poljanama, Konjskom, u Banjanima, u Župi, na Bogetićima.

- Svi naši ljudi su na terenu i oni ulažu nadljudske napore.

Podršku imamo i od helikopterske jedinice MUP-, ali nam vremenski uslovi dodatno otežavaju rad - kaže Tadić.

Cijeneći naporan rad nikšićkih vatrogasaca, koji, rizikujući svoje živote pomažu drugima, pojedini privrednici pritekli su u pomoć.

- Imamo pune ruke posla, pomažu nam pojedini privrednici iz Nikšića tako što nam

donose njihove proizvode…

Ljudi iz Mljekare ,,Nika“ i Pekare ,,Uniprom“ svakodnevno pitaju ljude na terenu šta im je potrebno i veoma smo ih zahvalni – rekao je Tadić prenosi RTVNK. Pored apela Službe zaštite i spašavanja, iz JKP Nikšić zamolili su sugrađane da vode račina prilikom obilaska groblja i da ne ostavljaju svijeće upaljene, jer će na taj način doći do požara u kojima najviše stradaju zelenilo i nadgrobni spomenici.

Iz Društva mladih ekologa Nikšić (DMEN) smatraju da je trenutna situacija na deponiji kulminacija višedecenijskog problema sa odlaganjem otpada.

- Na sve ovo što se trenutno dešava upozoravali smo godinama, i kao građani, i kao dio NVO sektora. Štetnost i obim problema, u trenutku kada veći dio deponije gori je takva da se radi o direktnom malignom uticaju po zdravlje ljudi. Na lokalnim i državnim vlastima je da nađu rješenje, a mi ih pozivamo da ubrzaju započete aktivnosti koje ohrabruju, uz nadu da će ovaj veliki problem biti konačno saniran u razumnom roku - kazali su iz DMEN.

vatra i na Bjelasici

Od subote u 14 sati pripadnici Službe zaštite i spašavanja i zaposleni u radnoj jedinici Uprave za šume iz Kolašina, pokušavaju da lokalizuju vatru na padinama Ključa, obodnom dijelu planine Bjelasice.

Požar je i danas intenzivan i potencijalno može ugroziti objekte u zaseoku Izlasci.

- Zajedno sa „šumarima“ pokušavamo da naprtnjačama ugasimo vatru ali za sada ne uspijevamo. U pitanju je veliki uspon tako da je čovjek nemoćan.Vatra je i dalje aktivna ka zaseoku Izlasci tako da nastojimo da spriječimo njeno širenje da ne bi ugrozila objekte na ovom području. Trenutno je vatra na nekoliko stotina metara od kuća i pomoćnih objekata - kazao je Darmanović.

Darmanović je kategoričan da je požar na području Kljuća podmetnut i dodaje da je ovo peti put ove godine da se dešavaju požari na ovim lokacijama.

izgorjela štala u Bijelom Polju

Deponija u Nikšiću

U bjelopoljskom selu Grančarevo izgorjela je štala sa sijenom - saopšteno je Pobjedi iz Službe zaštite i spašavanja Bijelo Polje.

Komandir Službe Milonja Rakonjac kazao je da je blagovremenom intervencijom spriječeno širenje i prenošenje vatre na druge objekte.

- Pričinjena je znatna materijalna šteta. Intervenisale su tri vatrogasne ekipe sa troje vozila i šest vatrogasaca. Uspijeli su da zaštite drugu štalu i kuću u blizini - kazao je Rakonjac.

Dodao je da vatrena stihija prijeti stambenim objektima na lokacijama u selima Brčve i Barice i da gori trava i nisko rastinje. dr.d. / ra. P.

Frapantni rezultati istraživanja agencije Ipsos

Svaki peti građanin vjeruje u zavjere o vakcini PODGORICA - Svaki peti građanin Crne Gore, što je 20 odsto stanovništva, vjeruje u teorije zavjere o vakcinama, pokazalo je istraživanje koje je u martu ove godine uradila istraživačka agencija Ipsos, na nacionalno reprezentativnom uzorku. Istraživanje je sprovedeno uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i Unicefa.

Iz Unicefa su kazali da je istraživanje urađeno na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 821 ispitanika starosti 18 ili više godina. Podaci su prikupljani od 24. do 26.marta telefonskim putem.

Istraživanje ukazuje da je povjerenje u nauku, zdravstvene institucije i stručnjake ključno za javno zdravlje.

- Naime, u teorije zavjere o vakcinama više vjeruju roditelji koji ne vjeruju ljekaru svog djeteta, kao i građani koji nemaju povjerenja u zdravstvene ustanove i Univerzitet. Takođe, oni koji ne vjeruju u nauku, ali vjeruju u natprirodne, paranormalne pojave koje današnja nauka ne može da objasni češće vjeruju u teorije zavjere o vakcinama - navodi se u saopštenju Unicefa.

Da je javna debata o vakcinama neophodna kako bi se razgovaralo o svim nedoumicama građana i jačalo povjerenje u zdravstveni sistem ukazuju podaci prema kojima u teorije zavjere o vakcinama više vjeruju roditelji koji su zabrinuti da bi njihovo dijete moglo imati ozbiljne neželjene posljedice od vakcine, da neka od vakcina koju dijete dobije nije bezbjedna, kao i da vakcina možda neće spriječiti bolest. Takođe, u teorije zavjere o vakcinama u većem procentu vjeruju roditelji koji kažu da kada bi danas dobili bebu, ne bi željeli da ona primi sve preporučene vakcine, kao ni MMR. - Da je sumnja u vakcine povezana sa ponašanjem građana tokom pandemije korona virusa pokazuju podaci prema kojima ljudi koji vjeruju u teorije zavjere o vakcinama u mnogo većem procentu vjeruju i u teorije zavjere o korona virusu i kažu da se ne bi vakcinisali protiv korona virusa - navodi se u saopštenju.

Koliko je medijska pismenost značajna za javno zdravlje ukazuju podaci o tome da u teorije zavjere o vakcinama više vjeruju građani koji su bili izloženi velikom broju netačnih informacija o korona virusu, kao i oni koji se često osjećaju frustrirano kada traže informacije na ovu temu i koji nikad ili rijetko provjeravaju informacije na koje naiđu sa onima u glavnim informativnim medijima poput TV dnevnika, radija, internet portala ili štampe.

Istraživanja širom svijeta o vjerovanjima u razne teorije zavjere ukazuju da često postoji veza između stavova prema teorijama zavjere i pogleda na društvo i ljudska prava.

- To se uočava i u crnogorskom istraživanju. Ljudi koji vjeruju u teorije zavjere o vakcinama u većem procentu smatraju da se Vlada previše miješa u svakodnevni život ljudi i da bi Vlada trebalo da prestane da govori ljudima kako da žive svoj život. Takođe, oni češće tvrde da se otišlo predaleko u insistiranju na jednakim pravima u Crnoj Gori, kao i da veliki broj problema u današnjem društvu potiče od rušenja tradicionalne porodice u kojoj muškarac radi, a Đ.Ć. žena ostaje kod kuće - navodi se u saopštenju Unicefa.

Iz Civisa apeluju na građane da se pridržavaju zdravstvenih mjera

Đukanović i Krivokapić treba da se vakcinišu PODGORICA - Savez građana Civis pozvao je predsjednika države Mila Đukanovića i premijera Zdravka Krivokapića da se vakcinišu i apelovao na građane da se pridržavaju mjera zdravstvenih vlasti kako bi bila spriječena eskalacija epidemije korona virusa.

- Rast broja zaraženih, veliki priliv turista i karakteristika novog soja virusa, koji se brže prenosi, razlog su za veliki oprez, pa apelujemo na nadležne da hitno i bez selekcije obavljaju kontrole po cijeloj Crnoj Gori i sankcionišu sve one koji se ne pridržavaju propisa - saopštili su iz Civisa.

Oni su ocijenili i da je Crna Gora već izgubila mnogo života jer brojni građani nijesu shvatili ozbiljnost epidemije.

U Civisu smatraju i da je potrebno sankcionisati i one koji posredstvom društvenih mreža šire lažne informacije i agituju protiv vakcinacije i ostalih mjera.

Iz tog saveza su apelovali i na javne ličnosti da svojim primjerom doprinesu povećanju broja vakcinisanih i pridržavanju se mjera kako bi u jeku sezone preduprijedili moguću jesenju zdravstvenu krizu o kojoj se sve više govori.

- Posebnu odgovornost imaju političari, pa nije jasno zašto do sada vakcine nijesu primili predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i premijer Zdravko Krivokapić, dok novi soj hara u svijetu - navode iz Civisa.

Podsjećaju i da predsjednik i premijer često putuju van zemlje, imaju brojne kontakte i prisustvuju raznim skupovima, zbog čega su u visokom epidemiološkom riziku.

- Krajnje je vrijeme da svojim primjerom pokažu građanima koliko je vakcinacija važna – naveli su iz Civisa i dodali da mogućnost eskalacije epidemije na jesen „mora obavezati cjelokupno društvo da sa najvećom pažnjom prime ovo Đ.Ć. upozorenje“.

Društvo

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

7

INTERVJU: Dr Nebojša Kavarić pedijatar i koordinator Komisije za zaštitu i unapređenje zdravlja Podgorice

Vakcinacija odmah, novi talas korone već tokom avgusta Smatram da se brzom, sveobuhvatnom akcijom cjelokupnog društva, uključujući Vladin i nevladin sektor, javne ličnosti iz svih sfera društva, poznate i popularne pojedince, uz profesionalnu, koordinisanu i efikasnu kampanju, nivo vakcinacije protiv kovida može dovesti do željenog i potrebnog nivoa za kolektivni imunitet, od 85 odsto. Vrijeme nam neumitno curi i sve navedeno bi moralo biti završeno u naredne 3-4 nedjelje - kaže Kavarić PODGORICA - Nijedna riječ, nijedno slovo ne smije nikome od vrha do dna da izađe preko usta ako može da poljulja napore za suzbijanje jedne od najvećih zdravstvenih pošasti u istoriji. Zbog poštovanja prema zdravstvenim radnicima, zbog pijeteta prema skoro 1.700 preminulih u Crnoj Gori, zbog poštovanja zdravlja i života treba da otvorimo širom oči. Novi talas pandemije nam je pred vratima. Odgovor je kristalno jasan. Vakcinacija sad i odmah. Sve drugo mora biti u drugom planu - kaže u intervjuu za Pobjedu dr Nebojša Kavarić, koordinator Komisije za zaštitu i unapređenje zdravlja Podgorice.

Dr Kavarić, koji je i predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju i bivši direktor Doma zdravlja Podgorica i pedijatar sa dugogodišnjim iskustvom poručio je da se u 90 odsto zemalja EU protiv kovida vakcinišu i djeca iznad 12 godina i da se iskreno nada da će naši nadležni što prije postupiti na isti način.

POBJEDA: Zalažete se za uvođenje obavezne vakcinacije protiv korona virusa u Crnoj Gori, jer smo daleko od potrebnih 85 odsto građana koji su imunizovani. Da li je to izvodljivo u Crnoj Gori?

KAVARIĆ: Javno sam saopštio stav da bih bio profesionalno srećan da građani vakcinaciju protiv kovida shvate kao obavezu a ne samo kao preporuku nadležnih institucija. I to kao zdravstvenu,

moralnu, porodičnu i humanu obavezu koja ima za cilj da sačuvamo sopstveno zdravlje i život te isto tako zdravlje i živote svojih najbližih, malih i velikih od najmlađeg do najstarijeg.

Smatram da se brzom, sveobuhvatnom akcijom cjelokupnog drustva, uključujući Vladin i nevladin sektor, javne ličnosti iz svih sfera društva, poznate i popularne pojedince, uz profesionalnu, koordinisanu i efikasnu kampanju, nivo vakcinacije protiv kovida može dovesti do željenog i potrebnog nivoa za kolektivni imunitet, od 85 odsto, i to u potrebnom vremenskom roku i prije zahuktavanja novog talasa epidemije.

Da budemo potpuno jasni, radi se o vakcinaciji više stotina hiljada građana, koji su u riziku, jer nijesu ni prebolovali a nijesu ni vakcinisani protiv kovida. Vrijeme nam neumitno curi i sve navedeno bi moralo biti završeno u naredne 3-4 nedjelje.

POBJEDA: Građanima bi trebalo da bude i moralna i zdravstvena obaveza da se vakcinišu. Međutim, većina građana u Crnoj Gori i dalje ne želi da primi vakcinu.

U čemu vidite problem, da li je kampanja bila loša ili građani previše vjeruju u teorije zavjere? EU je već prvom vakcinom imunizovala 70 odsto stanovništva. U čemu je naš problem?

KAVARIĆ: Prosječan profil građanina koji se nije vakcinisao je višak samopouzdanja i manjak znanja. Svako odgovoran, pravilno informisan, porodično i humano solidaran i zainteresovan nema nikakve

dileme u pogledu odbrane i zaštite svoje porodice, svojih najbližih i samoga sebe.

Problem bilo koje a posebno javno zdravstvene kampanje, kakva je borba i vakcinacija protiv kovida je samo jedan: Da li daje rezultate ili ne? Da li smo postigli zacrtani cilj ili ne?

Samo po tome možete odrediti da li je kampanja uspješna ili ne. I brzo, u hodu, mijenjate strategiju, poboljšavate sve segmente, vršite reorganizaciju, preraspodjelu kadra, prostora, opreme, bez ikakve sujete tražite podršku i pomoć od svih u društvu koji mogu pomoći. I od privatnika i od NVO i od lokalnih samouprava, od organizacija poput Crvenog krsta i sličnih društveno odgovornih činioca koji imaju ustrojstvo i strukturu potrebnu o ovakvoj situaciju.

Vojska, policija i komunalna policija mogu imati vrlo važnu ulogu. Praktično svi koji nose državnu uniformu moraju imati sopstveno mjesto i ulogu u postojećoj situaciji.

POBJEDA: I redovna vakcinacija djece je u padu. Često apelujete na roditelje i molite ih da dovedu mališane na vakcinaciju. Kako rješavati taj ozbiljan problem?

KAVARIĆ: U 90 odsto zemalja EU, protiv kovida se vakcinišu i djeca iznad 12 godina.

Iskreno se nadam da će naši nadležni što prije postupiti na isti način i donijeti preporuku





Zdravlje i životi ne mogu da čekaju. Svaki doktor, svaka sestra, svaki zdravstveni radnik je zlata vrijedan. Sve moramo pozvati i sačuvati. Moraju se svi uključiti i moraju svi pomoći. Koordinisano, solidarno i jedinstveno

za vakcinaciju djece iznad 12 god. Svi životi su važni ali dječji su najvažniji. Redovna vakcinacija je i dalje u padu.

Po meni došlo je do paradoksalne situacije da strah za zdavlje i živote najmlađih nije proizveo pojačanu brigu za zdravlje djece u postojećim okolnostima nego suprotno, probudio je skepsu i poljuljao samopouzdanje roditelja u borbi za očuvanje zdravlja djece. Roditeljima treba podrška. Javna, u svim i sa svih medija, štampanih, elektronskih, društvenih mreža. Profesionalna, u svim zdravstvenim institucijama, javnim i privatnim, u NVO sektoru. Da jednostavno nijedno pitanje, nijedna dilema ne ostane ne razjašnjena. I nijedno dijete nevakcinisano. Imamo veliko i uspješno iskustvo u vođenju kampanja za podizanje nivoa vakcinacije, posebno MMR. U ovakvim okolnostima to jeste ogroman napor ali zdravstvo, posebno javno zdravstvo zbog toga i postoji i taj napor se mora učiniti i tu mamo veliku podršku agencija UN-a, posebno UNICEF kancelarije u Crnoj Gori.

Inače, ponoviću, epidemija morbila među djecom, u ovim

Prosječan profil građanina koji se nije vakcinisao je višak samopouzdanja i manjak znanja. Svako odgovoran, pravilno informisan, porodično i humano solidaran i zainteresovan nema nikakve dileme u pogledu odbrane i zaštite svoje porodice, svojih najbližih i samoga sebe

okolnostima, bila bi katastrofa.

POBJEDA: Svi zdravstveni stručnjaci upozoravaju da nas na jesen čeka novi talas korona virusa i da je jedini odgovor broj vakcinisanih od 80 odsto. Da li je naš zdravstveni sistem spreman da uspješno odgovori ovom izazovu?

KAVARIĆ: Bojim se da cifre, koje ovih dana rastu, neumitno pokazuju da će taj talas stići mnogo prije jeseni ako ne već i tokom avgusta. Ne bi trebalo postavljati pitanje da li je sistem spreman jer sistem mora biti reorganizovan i pripremljen i spreman. Pri tome, obzirom da smo duboko zagazili u drugu godinu epidemije, mora biti omogućeno da se redovna zdravstvena zaštita odvija neometano u svim aspektima i segmentima. Puno je hroničnih pacijenata, osoba sa posebnim potrebama, procenat starijeg stanovništva u ukupnoj populaciju je skoro pa na evropskom nivou što znači veoma visok. Svi oni imaju puno zdravstvenih potreba.

Od preventivnih procedura do dijagnistike, liječenja i na kraju rehabilitacije. Zdravlje i životi ne mogu da čekaju.

Svaki doktor, svaka sestra, svaki zdravstveni radnik je zlata vrijedan. Sve moramo pozvati i sačuvati. Moraju se svi uključiti i moraju svi pomoći.

Koordinisano, solidarno i jedinstveno.

Sa jednim ciljem. Zaustaviti

epidemiju i spasiti živote.

Ni manje ni više od toga.

Glavni grad, u kojem živi više od polovine ukupnog stanovništva Crne Gore, je izuzetno zainteresovan za očuvanje zdravlja svojih građana i kvalitet njihovog života i ulaže maksimum napora iz svoje nadležnosti u tom pravcu. Posebno kad su u pitanju ranjive i osjetljive kategorije stanovništva koje sam nabrojao.

Komisije za zaštitu i unapređenje zdravlja u Glavnom gradu, ali i svi drugi mnogobrojni servisi podrške kao i sve javne gradske ustanove i preduzeća će intenzivirati svoje napore u tom pravcu.

Epidemija nije samo nadležnost i obaveza zdravstva nego cjelokupnog društva, svih javnih ličnosti, svih segmenata i nivoa. Moramo se tako i ponašati.

Nijedna riječ, nijedno slovo ne smije nikome od vrha do dna da izađe preko usta ako može da poljulja napore za suzbijanje jedne od najvećih zdravstvenih pošasti u istoriji. Zbog poštovanja prema zdravstvenim radnicima, zbog pijeteta prema skoro 1.700 preminulih u Crnoj Gori, zbog poštovanja zdravlja i života treba da otvorimo širom oči. Novi talas pandemije nam je pred vratima. Odgovor je kristalno jasan. Vakcinacija sad i odmah. Sve drugo mora biti u drugom planu.

M. JOVIĆEVIĆ

U Crnoj Gori registrovano 130 kovid infekcija kod građana i 35 kod turista

Na liječenju 14 pacijenata, šestoro životno ugroženo PODGORICA - U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 14 pacijenata sa kovid-19 infekcijom, od kojih je šest životno ugroženo, saopšteno je iz KCCG. U našoj zemlji je zabilježeno još 165 novopozitivnih slučajeva infekcije virusom kovid-19 i to 130 među građanima Crne Gore i 35 među turistima koji borave na teritoriji države. Smrtnih ishoda nije bilo.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su tokom subote završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 3.019 uzoraka na novi korona virus.

Najviše slučajeva infekcije registrovano je u Budvi, gdje je zaraženo 22 naših građana i 16 turista. Slijedi Podgorica gdje je taj odnos 30 naprema tri, Bar 13 naprema jedan i Tivat osam naprema šest.

U Kotoru je registrovano 13 novopozitivnih i svi su naši građani.

U opštini Nikšić registrovano je 10 novooboljelih građana Crne Gore i dvoje turista, dok je u Herceg Novom virus otkriven kod sedam državljana i četvoro stranaca.

U opštinama Ulcinj virus je otkriven kod osam, a Bijelom Polju šest naših državljana. U Rožajama je dvoje novopozitivnih državljana Crne Gore i troje turista.

Virus je otkriven i kod četvoro građana Cetinja, dvoje Tuzi i Danilovgrada, dok je

u Pljevljima, Kolašinu i Šavniku obolio po jedan građanin.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 31. jul 2021. godine je iznosio 5,47 odsto. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.630.

Juče do 15 sati prijavljen je oporavak kod 40 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva u Crnoj Gori je 1.451.

U Crnoj Gori je prvom dozom vakcine protiv korona virusa do sada vakcinisano 38,9 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano njih 33,7 odsto. Đ.Ć.

8

Društvo

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Slovenački PEN centar uputio pismo podrške crnogorskim kolegama, pozvali međunarodnu zajednicu da reaguje

SPC napada ustavne osnove nezavisne Crne Gore PODGORICA - Slovenački PEN centar uputio je crnogorskom PEN centru otvoreno pismo podrške povodom aktuelnih društveno-političkih dešavanja u Crnoj Gori.

Kako su naveli u pismu, oni podržavaju crnogorske kolege pisce u njihovoj borbi protiv politike predrasuda Vlade Crne Gore, koja ruku pod ruku sa Srpskom pravoslavnom crkvom i prosrpskom hegemonijom napada ustavne osnove nezavisne i

demokratske Crne Gore.

Kako dodaju, nasilje nad crnogorskom umjetnošću i književnošću, kao i lažna istorijska tumačenja događaji su pod okriljem srpske kulture koja negira samo postojanje crnogorskog jezika.

- Pokušaji Vlade da iz biračkog spiska izbriše određene grupe građana (tj. građane koji privremeno rade u inostranstvu, uglavnom su to Bošnjaci i Albanci) podsjećaju nas na metode totalitarnih režima 20. vijeka - navode u pismu.

Romanopisac Dragana Kršenković-Brković kaže da su „sjećanja na devedesete godine kada su šovinistički odredi opustošili region (naročito Srbi iz Bosne, Hrvatske i Srbije) previše intenzivna da bi nas pustili da nonšalantno stojimo iza razvoja na Balkanu“.

Nedavno je slovenački PEN primio pismo iz crnogorskog PEN centra čiji članovi upozoravaju javnost koliko su opasne prijetnje i pozivi na građanski rat desničarske politike u zemlji.

KOLAŠIN: Druga godina protesta u Barama Kraljskim protiv gradnje mini-hidroelektrana

Stoga slovenački PEN poziva međunarodnu zajednicu, Evropsku uniju i Sloveniju da urade sljedeće: • Priznati nasilje nad crnogorskom nacijom i kulturom i zaštititi ih • Osuditi i sankcionisati svim mogućim međunarodnim mehanizmima nedemokratska djela sadašnje Vlade Crne Gore • Osuditi miješanje Srpske pravoslavne crkve u državnu politiku Republike Crne Gore, • Podržati i ubrzati aspiracije Crne Gore da se pridruži Evropskoj uniji.

Kako dodaju u otvorenom pismu, ne tako davno slovenački pjesnik Miklavž Komelj objavio je novi prevod epa ,,Gorski vijenac“ Petra Petrovića Njegoša.

- Knjižare širom svijeta nude djela nadaleko književnih i cijenjenih pisaca poput Ognjena Spahića, Andreja Nikolaidisa, Dragana Radulovića i drugih. Takva divna i bogata književnost i kultura ne mogu se prećutati niti izbrisati sa mape svijeta - navode u pismu.

R. P.

Bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije o prebijanju vlasnika lokala na Cetinju

UP odlučnije da reaguje na prekoračenje ovlašćenja službenika PODGORICA – Reakcija Uprave policije treba da bude odlučnija, naročito kada postoji vjerodostojno dokumentovano prekoračenje ovlašćenja policijskih službenika, upozorio je koordinator i član Savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ Aleksandar Saša Zeković, reagujući na nedavno objavljen snimak akcije policije u ugostiteljskom objektu „La Martina“ na Cetinju.

Sa protesta u Barama Kraljskim

Je li Ratko Mitrović ministar ili projektant KOLAŠIN - Razlog da se raskine ugovor za izgradnju mini-hidroelektrane u Barama Kraljskim treba da bude i činjenica da je on potpisan za vodotok Crnja a ne za Ljubašticu, Crni potok Čestogaz koji se takođe pokušavaju „uvesti“ u cijevi. Na javnoj raspravi koja je tada organizovana, nije bilo ni jednog predstavnika mještana koji ni u kom slučaju ne bi dozvolili da ostanu bez vodotoka i bez života - kazao je Vladimir Novović na još jednom protestnom okupljanju u Barama Kraljskim protiv izgradnje mini-hidroelektrana.

Ju č e r a š n j i m o k u p l j a n jem, počela je druga godina protesta protiv izgradnje mHE. Vladimir Novović je podsjetio da pokušavaju da spriječe krađu vodotoka i da su podnijeli krivičnu prijavu ODT u Kolašinu, dodajući da još nijesu dobili odgovor.

- Dovoljno je da se pogleda dokumentacija Hidromete-

Poručeno je da krađe vodotoka neće biti i da postoji dosta dokaza da se koncesioni ugovor raskine bez štete za državu orološkog zavoda i da se vidi da Čestogaz i Ljubaštica ne pripadaju slivu Crnje. Nije nam jasno zašto se ćuti jer se na ovaj način zakidaju i narod i država. Mještani sumnjaju da je Ratko Mitrović, ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao projektant mHE u Barama Kraljskim u konfliktu interesa i da bi trebao da bude razriješen. Do sada je pokazano da je državi važniji pojedinac ili interesna grupa od građana.

Ponudili smo im brojne činjenice na osnovu kojih mogu raskinuti koncesione ugovore bez štete za državu - kazao je Novović.

Predsjednik MZ Bare Kraljske, Milovan Labović je ocijenio da se odugovlačenjem, pokušava stvoriti prostor da koncesionari isprave greške u projektima.

- Imamo pouzdane informacije da se pojavljuju neka dokumenta vezana za mini-hidroelektranu kojih nije bilo prije godinu dana.

Na taj način se stvara dodatna zabrinutost kod građana.

Svim ovim imamo pravo da sumnjamo da se koncesionaru stvaraju uslovi da ispravi brojne greške u projektnoj dokumentaciji - istakao je Labović.

Vasilije Ivanović iz Rečina je demantovao Mladena Bojanića, ministra za kapitalne investicije da je održan referendum mještana o izgradnju mHE. On je dodao da mu nije jasno da li je ministar dezinformisan ili sam širi dezinformacije. Ponudili smo dosta činjenica na osnovu kojih se koncesioni ugovor može raskinuti bez štete za državu.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Zeković navodi da je na snimku očigledno da policijski službenik iz Sektora za borbu protiv kriminala prekoračuje ovlašćenja prema građaninu Ivanu Roganoviću sa Cetinja.

On kao ozbiljan nedostatak policijskog saopštenja vidi to što, kako je kazao, nijednom nije pomenuta identifikacija.

- Taj podatak je primarno važan u situacijama kada je javnost uznemirena pa je od interesa za Upravu policije da saopšti, bez odlaganja, da identifikacija policijskog službenika koji je neprofesionalno postupao neće biti upitna - kazao je Zeković, koji je biši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Dodaje i da, kada osoba prema kojoj se primjenjuju ovlašćenja sarađuje i postupa po naređenjima, ne postoji ni-

Aleksandar Saša Zeković

kakav osnov i opravdanje za primjenu sile.

- Zato udarci nogom, što je dokumentovano na videozapisu, predstavljaju prekoračenje ovlašćenja - kazao je Zeković.

On ističe i kako snimak nesporno pokazuje da je u fokusu policijske intervencije bio primarno Roganović jer se, kako je kazao, prema njemu primjenjuju drugačije mjere u odnosu na ostale.

- Postupanje policijskog službenika sa snimka, u odnosu na ostale službenike, može potencijalno da ukazuje i na određeni lični motiv ili nedovoljno iskustvo i pripremljenost o čemu bi trebalo da povedu računa njegove starješine. Ovđe posebno dolazi do izražaja odgovornost starješina čija je uloga da pri-

Skrinšot sa snimka tuče ispred cetinjskog lokala

preme ljudstvo kako bi akcije bile sprovedene uspješno i zakonito. Roganović je istakao da je i ranije podnosio pritužbe na postupanje službenika ovog sektora i da smatra da intervencija ima političku pozadinu - navodi se u analizi događaja na Cetinju koju je uradio Zeković.

Zeković kaže i da je policijski službenik dužan da poštuje osnovna ljudska prava i slobode svih građana, bez obzira na nacionalnost, vjeroispovijest, pol, obrazovanje, društveni položaj ili bilo koje drugo lično svojstvo i posebnost.

- Roganović se požalio da ga je policijski službenik vrijeđao i po osnovu fizičkog izgleda (njegove gojaznosti) što je profesionalno nedopustivo navodi Zeković.

On poručuje da direktor Uprave policije treba blagovremeno da reaguje i u slučaju pokretanja disciplinskog ili krivičnog postupka suspenduje konkretnog policijskog službenika.

- Do tada je važno, da ga njegov neposredni starješina oslobodi svih aktivnosti koje podrazumijevaju direktan kontakt sa građanima. Bez obzira na ishod postupaka, ovaj policijski službenik je sebe, zbog rizičnog ponašanja, diskvalifikovao od daljeg rada na ovim i sličnim zadacima u sklopu Sektora za borbu protiv kriminala - kazao je on.

Napominje da u skladu sa međunarodnim standardima istraga zlostavljanja mora biti hitna i blagovremena.

Zeković je uvjeren i da u konkretnom slučaju postoji dovoljno osnova da se provjeri disciplinska odgovornost zbog prekoračenja ovlašćenja odnosno pretjerane upotrebe prinude, kao i krivična odgovornost konkretnog službenika zbog krivičnog djela zlostavljanja ili krivičnog djela nesavjestan rad u službi. Đ. Ć.

Svijet

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

9

Unesko razmatra status Aja Sofije i džamije Karije

Od Ankare očekuju izvještaj Odbor Uneska za svjetsku baštinu je izrazio „duboku zabrinutost“ zbog posljedica pretvaranja Aja Sofije i Crkve Hrista Spasitelja u islamske bogomolje.

U Ankari to doživljavaju kao miješanje u suverena prava zemlje i tvrde da su optužbe neosnovane i da imaju političke motive.

- Mi tražimo od Turske da do 1. februara 2022. godine dostavi iscrpan izvještaj o stanju očuvanosti Aja Sofije i Crkve Hrista Spasitelja (sada džamija Karije), poslije pretvaranja u islamske bogomolje, saopšteno je poslije 44. zasijedanja Odbora Uneska za svjetsku baštinu.

Detalj iz Aja Sofije

Istaknuto je da su prije godinu ta hrišćanska svetilišta pretvorena u džamije i njihova unutrašnjost je preuređena za nove potrebe, pošto se u njima ponovo održavaju molitve, a to privlači mnoge muslimane, pogotovo Aja Sofija. Ukoliko Odbor bude nezadovoljan stanjem u tim istorijskim zdanjima može da ih stavi na listu ugrožene svjetske baštine ili da ih skine sa te liste, na kojoj je Aja Sofija od 1985. godine.

U Ministarstvu spoljnih poslova u Ankari odbacuju te optužbe: džamije Aja Sofija i Karije vlasništvo su države i one su potpuno zaštićene.

Liban treba da dobije novu vladu, zemlja u hroničnoj političkoj i ekonomskoj krizi

Milijarderu povjereno spašavanje Libana

Liban je na putu da dobije novu vladu, pred kojom je ogroman izazov da izbjegne haos i da pokuša da strukturnim reformama stabilizuje zemlju koja je u hroničnoj političkoj i ekonomskoj krizi.

Najbogatiji Libanac, milijarder Nadžib Mikati treći put će preuzeti premijerski položaj, pošto je obezbijedio većinsku podršku parlamenta i dobio mandat od predsjednika Mišela Auna, koji podržava predloženi sastav njegove vlade.

Mikati je obećao da će što prije formirati kabinet koji bi bio sposoban da Liban izvuče iz dosad nezabilježene ekonomske krize, koja prijeti opštim kolapsom.

- Nemam čarobni štapić i sam ne mogu da obezbijedim da se dogode čuda - izjavio je sunitski političar, koji ne pripada nijednom od velikih političkih blokova, niti potiče iz neke od tradicionalnih porodičnih dinastija.

Mikati predvodi grupu Azm od samo tri poslanika u parlamentu i bilo je važno da prvo dobije podršku lidera sunitske zajednice, kojoj po nepisanom pravilu pripada mjesto premijera. Šef države je katolik - maronit, a predsjednik parlamenta musliman šiit. Trojica bivših premijera podržali su Mikatija, koji je tri mjeseca bio premijer u prelaznoj vladi 2005, a potom u regularnoj od aprila 2011. do februara 2014. Bio je i ministar za javne radove i transport 1998.

Dosadašnja vlada Hasana Dijaba bila je privremena još od vremena tragične eksplozije u bejrutskoj luci 4. avgusta prošle godine, u kojoj je stradalo više od 200 osoba, ali u tom kapaci-

- Način na koji će se koristiti definisan je u okviru suverenih prava Republike Turske - istakao je u pisanoj izjavi Tanžu Bilgič, portparol ministarstva.

Radovi na restauraciji „nijesu imali negativne posljedice i ne ugrožavaju važeće standarde“, rekao je on i optužio Unesko da ima predrasude prema Ankari i da iza tih optužbi „stoje politički motivi“, ali nije rekao čiji.

Mustafa Kemal Ataturk je Aja Sofiju 1934. godine pretvorio u muzej. Vrhovni administrativni sud Turske prije godinu je poništio tu odluku i Aja Sofija je ponovo postala džamija.

Nakon što je kritikovala državne zvaničnike na Instagramu, život Kristine Cimanovskaje ugrožen

Cimanovskaja zatražila pomoć na aerodromu

Bjeloruska atletičarka zatražila azil

Nadžib Mikati treći put će preuzeti premijerski položaj

tetu nije mogla da ispregovara hitne zajmove i potencijalni finansijski spasilački plan kako bi se zaustavila dramatična kriza koja je više od polovine stanovništva gurnula u siromaštvo. Svjetska banka je situaciju u Libanu opisala kao jednu od najtežih na svijetu od 19. vijeka.

Nestašice goriva i ljekova su hronične, a kriza sa strujom je poslednjih dana čitave djelove zemlje ostavljala u mraku. Cijene osnovnih proizvoda nezadrživo skaču, a libanska funta je u slobodnom padu, koji je, istina, zaustavljen na vijest o Mikatijevom mandatu. Unicef procjenjuje da postoji realan rizik da 71 procenat Libanaca uskore ostane bez vode za piće.

Takva situacija zahtijeva da Mikati brzo dejstvuje. Mandatar je već najavio „čisto tehničku“ vladu eksperata, koja bi zemljom upravljala do izbora naredne godine. To je u skladu s pozivom Francuske, bivše

kolonijalne metropole za koju je Liban vezan, da hitno formira „kompetentnu i sposobnu“ vladu, koja će biti u stanju da se izbori s krizom i da manevriše u složenom svijetu libanske politike i isprepletenih sektaških interesa 17 različitih vjerskih i etničkih zajednica.

Moćni šiitski pokret Hezbolah najavio je spremnost za „ozbiljnu saradnju“, kao i pokret Amal predsjednika parlamenta Nabiha Berija i Progresivna socijalistička partija Druza.

Slobodni patriotski pokret, čiji je osnivač predsjednik Aun, optuživan do sada da je najveći politički blokator, najavio je da neće ulaziti u novu vladu, a nespremnost na saradnju iskazala je još jedna hrišćanska formacija, Libanske snage.

U Parizu se 4. avgusta održava međunarodna konferencija na kojoj će biti razmotren francuski plan za Liban, koji bi onda mogao da podigne rampu ve-

likom paketu spasa. Milioni dolara humanitarne pomoći su spremni, ali čeka se da se vidi da li sastav novog kabineta obećava odlučnu borbu protiv korupcije.

Zapadne vlade uzdržale su se od iskaza dobrodošlice Mikatiju, trećem političaru kome je ponuđen mandat za godinu, već samo šalju poruku da formira vladu doraslu izazovima.

Libanska javnost nije povoljno reagovala na davanje mandata biznismenu sa Harvarda koji posjeduje veliku investicionu firmu, a časopis „Forbs“ njegovo bogatstvo procjenjuje na 2,7 milijardi dolara. Podsjeća se da je Mikati 2019. bio optužen za ilegalno bogaćenje, a on je optužbe odbacio kao „politički motivisane“. To što su se demonstranti već okupljali pred njegovom bejrutskom rezidencijom povezujući ga s korupcijom najavljuje da premijera čekaju teški dani. (Politika)

Milioni ljudi u SAD u opasnosti da budu izbačeni iz stanova

Od 47 milijardi za kirije potrošeno tri, Bajden traži produženje moratorijuma VAŠINGTON - Milioni Amerikanaca ponovo su u opasnosti da ostanu bez krova nad glavom ukoliko nijesu u mogućnosti da plate kiriju, jer moratorijum kojim se stanodavcima zabranjuje da ih izbace na ulicu tokom pandemije korona virusa ističe danas, a Kongres ga nije produžio.

Vrhovni sud SAD ranije je donio odluku da ovaj moratorijum može da ostane na snazi do 31. jula, ali administracija predsjednika Džoa Bajdena se na tu odluku nije žalila.

Kada je postalo jasno da Kongres neće produžiti trajanje ovog moratorijuma, pred-

sjednik Bajden apelovao je na vlasti saveznih država, prenosi „Glas Amerike“.

- Države i lokalne vlasti treba iz svojih fondova da isplate stanodavce i one koji iznajmljuju stanove i spriječe izbacivanje - navodi se u Bajdenovom apelu.

Kongres je ranije odobrio 47 milijardi dolara pomoći kako bi se obezbijedio novac za stanodavce koji izdaju svoje stanove u vrijeme pandemije kada su mnogi ljudi ostali i bez posla i bez novca.

Kongresmeni podsjećaju da su savezne države veoma sporo distribuirale taj novac i da je potrošeno samo tri milijarde dolara.

Bajden je u četvrtak pozvao Kongres da hitno produži moratorijum na izbacivanje, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi je zakazala glasanje ali poslije nekoliko sati pregovora, demokrate nijesu uspjele da se dogovore o produženju roka, a ni republikanci nijesu podržali prijedlog, prenosi Tanjug.

Prema podacima Ministarstva za urbani razvoj, krajem marta je skoro 6,4 miliona domaćinstava kasnilo sa plaćanjem kirije, a početkom jula je 3,6 miliona ljudi reklo da bi u naredna dva mjeseca moglo da ostane bez krova nad glavom.

Atletičarka Kristina Cimanovskaja izjavila je da je njen život ugrožen u rodnoj Bjelorusiji i zatražila azil u ambasadi Austrije u Tokiju, gdje se nalazi na Olimpijskim igrama.

– Bila sam pod pritiskom. Pokušavaju da me nasilno izvedu iz zemlje, bez mog dopuštenja – rekla je ona u video-poruci koju je snimila i postavila na društvene mreže. Tražila je pomoć od Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Cimanovskaja, koja bi danas trebalo da učestvuje u trci na 200 metara, kritikovala je zvaničnike bjeloruskog olimpijskog tima na svom instagramprofilu.

Navela je, između ostalog, da je uvrštena u štafetu 4×400 metara, iako do sada nikada nije učestvovala u toj disciplini.

Njoj u zaštitu stala je fondacija Solidarnost za sport Bjelorusije, koja je saopštila da se ona plaši prisilne deportacije u Minsk.

Dodaje se da je kampanja koja se vodi protiv nje „prilično ozbiljna“ i da je to jasan signal da će njen život biti ugrožen u Bjelorusiji, izjavio je portparol organizacije Aleksander Opejkin za agenciju AP. AP je preneo da je Cimnovskaja alarmirala japansku policiju na aerodromu Haneda i da se nije ukrcala na avion za Istanbul.

MOK, koji je u sporu sa Olimpijskim komitetom Belorusije, saopštio je da je intervenisao i da traži izlaz iz situacije, kao i pojašnjenje.

Cimanovskaja je odvedena na bezbjednu lokaciju i tražiće azil u ambasadi Austrije, rekao je Opejkin.

Velike kompanije odlučile da Evropskoj uniji prodaju doze po znatno većim cijenama

Fajzer i Moderna podigle cijenu vakcina Kompanije Fajzer i Moderna podigle su cijene svojih vakcina protiv virusa korone u najnovijim ugovorima o snabdijevanju država članica Evropske unije, pa je nova cijena Fajzer vakcina skuplja za četiri eura, dok će Moderna ubuduće koštati 25,50 dolara, prenosi Rojters.

Pozivajući se na Fajnenšel tajms, koji je imao uvid u ugovore, Rojters prenosi da Fajzer vakcina protiv korone po dozi sada košta 19,50 eura, umjesto dosadašnjih 15,50 eura, dok Moderna sada po dozi košta 25,50 dolara.

Fajnenšel tajms naveo je da je u prvobitnom ugovoru cijena Moderne bila 19 eura, a da je sadašnjih 25,50 dolara ipak niže od prvobitno dogovorene

cijene od 28,50 dolara, jer je porasla potražnja.

Evropska komisija saopštila je u utorak da je EU blizu cilja da ima najmanje 70 odsto potpuno vakcinisanog odraslog stanovništva do kraja ljeta.

Fajzer i Moderna nijesu odgovorili na upit Rojtersa o povećanju cijene vakcina protiv kovida-19.

Priredila: Jelena MARTINOVIĆ

10

Kultura

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

U Pljevljima otvorena izložba „80 godina 13. jula 1941–2021 - Godine prkosa i ponosa“ PLJEVLJA - Povodom obilježavanja jubileja 80 godina od Trinaestojulskog ustanka 1941. godine, kao jednog od najsvjetlijih trenutaka crnogorske istorije, Matica crnogorska i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske u Pljevljima su priredili izložbu pod nazivom „80 godina 13. jula 1941–2021 – godine prkosa i ponosa“ Izložba je otvorena u Umjetničkoj galeriji „Vitomir Srbljanović“, a čine je dvadeset dva ilustrovana panoa sa fotografijama i dokumentima iz perioda pripreme ustanka i događanja nakon toga. Autori izložbe su istoričar dr Adnan Prekić, istoričarka mr Jadranka Selhanović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić. Za katalog izložbe tekst je napisao dr Adnan Prekić. Total dizajn potpisuje Suzana Pajović.

- Trinaestojulski ustanak crnogorskog naroda predstavlja prkosni otpor fašističkoj okupaciji u najboljem duhu c r n o g o r s ke s l o b o d a r s ke tradicije. Rezultat krvave i žrtvom ispunjene borbe tokom Drugog svjetskog rata nije bio samo oslobođenje već povratak dostojanstva nacionalne i državne prepoznatljivosti Crne Gore u sastavu jugoslovenske federacije. Bez tekovina NOB-a 1941. do 1945. ne bi bio moguć ni 21. maj 2006. godine i povratak punog suvereniteta Crne Gore – kazao je Ivan Ivanović.

Prema njegovim riječima, anti-

Jak bedem protiv prekrajanja istorije Ideje i vrijednosti u prvom planu

Sa otvaranja izložbe u Pljevljima

fašizam nakon Drugog svjetskog rata postaje jedna od temeljnih vrijednosti društava i demokratije.

- Na antifašizmu je izgrađena i poslijeratna Evropa. Uprkos tome u čitavom regionu, pa i u Crnoj Gori prisutan je istorijski revizionizam koji relativizuje Narodnooslobodilačku borbu i partizanski pokret na čelu sa

KPJ ne bi li ga izjednačio sa onima koji su bili kolaboracionistički – kazao je Ivanović.

On je istakao da antifašizam danas ne treba svoditi samo na borbu suprotstavljenih ideologija već raditi na konceptu antifašističkog obrazovanja građana kako bi prepoznali uvijek prisutne pojave pod kojima se krije i skriva fašizam u no-

vom, perfidnijem, a u budućnosti moguće, kako je rekao, i opasnijem obliku.

Prekić je podsjetio na poznatu konstataciju da je 13. jul vojni i politički fenomen Drugog svjetskog rata.

- I zaista on to i jeste. Kad pogledate čitavu istoriju Evrope u Drugom svjetskom ratu i kad pogledate pokrete otpora koji

Film „Dan četrnaesti“ Zdravka Velimirovića prikazan u okviru Barskog ljetopisa

D. Pavlović

Lijepa tema koja oplemenjuje

Nemanja Bečanović, Mladen Velimirović i Aleksandar Bečanović

BAR - Ostvarenje „Dan četrnaesti“ Zdravka Velimirovića prikazano je u sklopu filmskog programa „Barskog ljetopisa“.

Posljednje filmsko veče na ovom festivalu bilo je posvećeno Crnogorskoj kinoteci, a publika je mogla da uživa u restaurisanoj verziji Velimirovićevog ostvarenja.

Film je nastao u produkciji „Lovćen filma“ 1960, a godinu kasnije prikazan je na Kanskom festivalu. U pitanju je Velimirovićev debitantski dugometražni film. Crnogorska kinote-

ka restaurisala je ovaj film zajedno sa Jugoslovenskom kinotekom, pa je nedavno opet prikazan u Kanu i to u sklopu programa - Kan Klasik.

- Imao sam priliku da gledam restauriranu verziju filma, a radi se o izuzetno intrigantnom ostvarenju koje baš zaslužuje nova čitanja. Ovaj film je klasik i ima tu sposobnost da prevaziđe kontekst u kojem je nastao, što znači da je i dalje svjež, bez obzira u kojoj interpretativnoj vizuri je stvoren – rekao je moderator Aleksandar Bečanović.

Riječ je o filmu, kako je istakao,

koji može da nam pruži nove uvide u funkcionisanje jugoslovenske kinematografije.

- Klasičnim ovaj film čini njegov modernizam. Obično se modernizam u literaturi u jugoslovenskom filmu većinom vezuje za takozvani crni talas koji je tada ponudio nove teme i stavio fokus na društvene grupe koje su do tada bile nereprezentovane u kinematografiji tog doba – kazao je Bečanović i dodao da je Velimirović u svom filmu „vrlo precizno i intrigantno tematizovao urbanitet i to na nivou ikonografije i protagonista“.

Zdravkov sin, takođe režiser Mladen Velimirović, kazao je da ovaj film ima „lijepu temu koja oplemenjuje“.

- Prvi blago kritički film onog vremena. Ne pripada „crnom talasu“, mada je bio uvod u taj „crni talas“. Tako je izrađen da se ne umanjuje nimalo filmska estetika zato što je on kritički film – rekao je Mirko Velimirović.

Nemanja Bečanović objasnio je da je film na inicijativu direktora Crnogorske kinoteke Andra Martinovića digitalno restauriran i predložen za Kan Klasik.

- Žiri iz tog dijela festivala prepoznao je ,,Dan četrnaesti“ kao važan film koji opet treba da ima novi život na Kanskom festivalu - naglasio je Bečanović.

Objasnio je kako je došlo do procesa restauracije originalnih negativa koje je čuvala Jugoslovenska kinoteka.

- Film je bio u dobrom stanju. Inače, filmovi koji su snimljeni na acetatnoj podlozi iz tog doba, od 50-ih do 90-ih godina, su u stanju propadanja. Tako da će svi filmovi snimljeni u tom periodu kad-tad nestati. Mi možemo samo da im procesom konzervacije usporimo to propadanje. Film ima svoj život i doživjeće u jednom trenutku, nažalost, svoju smrt. Ono što može da spasi taj film je da se u jednom trenutku ozbiljno digitalizuje i na taj način se prebaci u novi format – kazao je Bečanović.

Sinoć je otvorena izložba fotografija „Bar. Ljudi“ na šetalištu kralja Nikole u okviru programa bARS, a nakon toga na sceni u Starom Baru odigrana je koreodrama „U amanet“. Večeras će na istoj sceni od 21.30 biti odigrana predstava „Ana Karenjina“, koprodukcija Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Dramskog studija Prazan prostor. V. K. V.

Dr Adnan Prekić je, govoreći o političkom fenomenu Trinaestojulskog ustanka, posebno istakao činjenicu da je 13. jul 1941. godine prvi događaj u kojem su ideje i vrijednosti bile na prvom mjestu, a ne nacionalna, vjerska ili neka druga pripadnost.

- To je prvi događaj u istoriji Crne Gore gdje su u jednom frontu bili svi ljudi različitih vjera, nacija, gdje ideja i te vrijednosti koje danas prepoznajemo kao antifašizam su bile ključni oslonac i pokretač svega onoga što se tada dešavalo – kazao je Prekić.

se javljaju u Zapadnoj Evropi i nekim drugim mjestima potpuno je jasno koliko su oni

ograničeni na jednu malu teritoriju, koliko su oni vezani za jedan uski krug ljudi i nigdje nemate tako masovan i ogroman otpor okupaciji kao što je to bilo u Crnoj Gori i to u trenutku kada je Evropa pod Trećim rajhom, kada je potpuno u nekom najgorem mogućem trenutku. Zbog toga, i ne slučajno, baš taj 13. jul i te vrijednosti 13. jula su u nekoj savremenoj reinterpretaciji najčešće na meti istorijskog revizionizma, otvaranja nekih priča koje su potpuno van konteksta i onoga što je istorijska istina.Sama ta simbolika 13. jula je najbolji odgovor zašto revizionisti upravo biraju taj datum za jednu od osnovnih, ključnih ciljeva njihove revizonistčke kampanje – kazao je Prekić.

Izložbu je otvorio predsjednik lokalnog parlamenta Dragiša Sokić.

- Trinaestojulski ustanak je jedan od najvećih slobodarskih događaja 20. vijeka u Crnoj Gori i kao takav ostaje trajan simbol nepokornosti, naš bedem protiv prekrajanja novije istorije, pouzdan svjetionik sloge, slobodarstva i antifašizma crnogorskog naroda i putokaz za evropsku budućnost.

Prije osam decenija nakon što su prve puške na Virpazaru najavile masovni ustanak širom Crne Gore naša zemlja se ponovo vratila na svjetsku političku mapu sa koje je igrom velikih političkih sila i naših susjeda bila izbrisana 1918. godine, ne samo kao država već skoro i kao geografski pojam – A. S. kazao je Sokić.

Istorija muzike na KotorArtu

Crnogorske godišnjice KOTOR - Festival KotorArt, u godini kada obilježava dvadeset godina postojanja, organizovaće program pod nazivom „Crnogorske muzičke godišnjice“, večeras u 21 sat, na Pjaci od kina. Ovim se obilježavaju četiri godišnjice značajne za razvoj i istoriju crnogorske muzike.

U pitanju su 160 godina od rođenja prvog školovanog kompozitora iz Crne Gore Jovana Ivaniševića; 150 godina od osnivanja Crnogorske vojne muzike; 150 godina od izvođenja izgubljene operete Antona Šulca, prvog muzičko-scenskog djela odigranog

na teritoriji današnje Crne Gore i 125 godina od rođenja Vide Matjan, po kojoj današnja muzička škola u Kotoru nosi ime. O ovim bitnim datumima će govoriti dr Marijana Kokanović-Marković, profesorka Akademije umjetnosti Univerziteta u Novom Sadu, Luka I. Milunović, mr Dobrila Popović, samostalna savjetnica za muziku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore i dr Ivana Marović, profesorka ŠOSMO „Vida Matjan“.

Muzički dio programa čine sopranistkinja Aleksandra Magud i pijanista Dejan Krivokapić.

R. K.

Fjužn džez kvintet „Kuhinjazz“

Koncert crnogorskog benda „Kuhinjazz“

Dobra muzika ispred Kuslevove kuće

PODGORICA – Fjužn džez kvintet „Kuhinjazz“ održaće koncert večeras u 21 sat u dvorištu Kuslevove kuće (Ul. Vuka Karadžića, br. 8), u okviru „Podgoričkog kulturnog ljeta“.

Bend će ovom prilikom predstaviti autorsku muziku stvaranu u prethodne dvije godine. Nakon završenih studija na džez akademijama u Sijeni, Gracu i Bostonu, Beogradu i Cetinju, članovi ovog sastava su se okupili u Podgorici i započeli zajedničko stvaralaštvo, u želji da autorskim, izvođačkim i pedagoškim radom doprinesu razvoju džez scene u Crnoj Gori. Bend čine Martin Đorđević (bubnjevi), Enes Tahirović (klavijatura), Slaven Ljujić (bas i električni kontrabas), Kristijan Đorđević R. K. (saksofon) i Dejan Ljujić (trombon i električna gitara).

Kultura

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

11

Poznati gitarista i kompozitor Vlatko Stefanovski povodom koncerta na festivalu „Grad teatar“

Tradiciju najbolje čuvaš ako naučiš nešto o njoj Korona nije donijela ništa dobro. Najveći umjetnici svijeta su se videoporukama javljali iz svojih dnevnih soba i kuhinja.

To ne može biti dobro.

Koncertne dvorane i teatri su se pretvorili u prazna avetinjska mjesta. A moji saradnici i ja smo se posvetili studijskom radu i snimili taj novi album – rekao je Stefanovski

Trio Vlatka Stefanovskog na sceni između crkava u Budvi

BUDVA - Proslavljeni muzičar i jedan od najvećih virtuoza na gitari Vlatko Stefanovski, čije su kompozicije poznate po kombinaciji rokenrola, džeza i tradicionalne balkanske muzike, ovog ljeta nastupio je, zajedno sa svojim triom, na sceni između crkava, u okviru muzičkog programa 35. festivala „Grad teatar“.

U njegovoj biografiji piše da je gitaru počeo da svira sa 13 godina. Kao tinejdžer je osnovao grupu „Leb i sol“, koja je postala jedna od najznačajnijih na muzičkoj sceni Jugoslavije. Objavili su 14 albuma i imali brojne turneje širom svijeta. Solo karijeru je počeo da gradi sredinom devedesetih, a ta njegova izdanja su zabilježila velike uspjehe.

Poznat je po pisanju muzike za filmove, pozorište i balet, prepoznatljiv po jedinstvenoj tehnici u sviranju gitare i tonu. Jedan je od najuticajnijih gitarista na Balkanu, a sa svojom grupom „Vlatko Stefanovski trio“ nastupao je širom svijeta.

Posljednji put je na sceni između crkava nastupao zajedno sa gitaristom Miroslavom Tadićem, u okviru 29. festivala „Grad teatar“ 2015. godine, a ove godine je budvansku publiku oduševio novom energijom i repertoarom sa poznatim taktovima pjesama „Makedonsko devojče“, „Se-

ir“, „Eleno ćerko“, „Jovano, Jovanke“, „Bistra voda“. Publika u Budvi ga je čak dva puta pozvala na bis.

POBJEDA: Kako ste birali repertoar za ovu turneju?

STEFANOVSKI: Na ovoj turneji set lista je dosta šarena.

Sviramo prilično raznorodan materijal sa mojih brojnih izdanja. Poznate teme iz makedonske tradicionalne muzike, moje kompozicije, hitove, filmske teme, ali i numere sa novog albuma „Taftalidze shuffle“. Bilo je zanimljivo i uzbudljivo, koncert u Budvi je bio najbolji i najnadahnutiji koncert do sada. Išli smo korak više, jedan nivo iznad.

POBJEDA: Nijeste prvi put na festivalu „Grad teatar“.

Kakve Vas uspomene vežu za ovaj festival i koja Vam je prva asocijacija na „Grad teatar?“ STEFANOVSKI: Naravno, imam veoma lijepe uspomene sa festivala „Grad teatar“.

Nastupao sam u raznim kombinacijama. Za svaku pohvalu je festival koji se bori za kulturne sadržaje u navali estrade, turizma i ljetnjih gužvi po putevima i plažama. Fasciniran sam gostoprimstvom ovih ljudi i festivalom „Grad teatar“ koji zaslužuje još veću pažnju, tribine, publiku. Prva asocijacija su mi zidine Starog grada, prostor između crkava je ma-

gičan. A prekrasan je i prizor kada ugledate Budvu vozeći, tj. silazeći sa Cetinja.

POBJEDA: Često ste nastupali u Crnoj Gori, publika Vas voli i svaki put sa nestrpljenjem očekuje Vaše nastupe.

Kakva je crnogorska publika?

STEFANOVSKI: Crnogorska publika je veoma srdačna, gostoprimljiva i iskrena. Od Podgorice, Nikšića, Cetinja, Herceg Novog, Budve, pa do Bijelog Polja. Uvijek sam bio dobrodošao, ili sam se bar tako osjećao.

POBJEDA: Da li su se nastupi promijenili u odnosu na period prije pandemije? Da li osjećate da je nešto drugačije?

STEFANOVSKI: Pandemija je nanijela ogromnu štetu svim izvođačkim umjetnostima i sada kao da se polako vraćamo na mala vrata. Svaki nastup doživljavam kao praznik ili privilegiju, nakon toliko duge pauze. I sve te restrikcije i mjere su napravile neku vrstu griže savjesti. Kao da radimo nesto zabranjeno ili polu-ilegalno. Kao da su umjetnici krivi za sve. Naši menadžeri se više bave medicinskim, nego produkcijskim problemima. Čudno je nekako sve to.

POBJEDA: Vaš posljednji album nastao je upravo za vrijeme pandemije. Da li je taj period zapravo bio odličan za umjetnike, da se odmore od nastupa i imaju više vremena

da ispolje kreativnost. Da li je korona donijela i nešto dobro?

STEFANOVSKI: Korona nije donijela ništa dobro. Najveći umjetnici svijeta su se videoporukama javljali iz svojih dnevnih soba i kuhinja. To ne može biti dobro. Koncertne dvorane i teatri su se pretvorili u prazna avetinjska mesta. A moji saradnici i ja smo se posvetili studijskom radu i snimili taj novi album. Probao sam biti malo konstruktivan u destruktivnom vremenu.

POBJEDA: Poznati ste kao umjetnik koji čuva tradiciju. Dobili ste najvišu državnu nagradu Makedonije za životno djelo u kulturi i umjetnosti „11 oktobar“. Na koji način se čuva tradicija i zašto je važno da se čuva?

STEFANOVSKI: Zahvalan sam na svim nagradama i priznanjima. Da, vjerujem da sam bar malo oplodio tu tradiciju sa nekim novim pogledima na svu tu ostavštinu i na sve to blago. Tradiciju najbolje čuvaš ako naučiš nešto o njoj.

Učenjem se otkrivaju ljepota i bogatstvo i tako se to oduševljenje prenosi dalje sa generacije na generaciju. Mislim da je u muzici najvažnija količina emocija i valjda sam napravio nešto od muzike što ljudima znači. Ako nemate emociju, nemojte se time ni baviti. U svijetu nove tehnologije i medija sve je manje interesa za

Vidimo se mi uskoro POBJEDA: Na čemu trenutno radite? Gdje još publika može da Vas vidi i čuje?

STEFANOVSKI: Trenutno smo na turneji i veselimo se novim nastupima i putovanjima. U Budvu smo stigli iz Slovenije pa idemo dalje. Biće dug put, ali vjerujem da će sve biti dobro i da ćemo uživati kao što smo uživali na festivalu „Grad teatar“. Vidimo se mi uskoro.

tradiciju. Uglavnom su interesi usmjereni prema novim modelima mobilnih telefona.

POBJEDA: Sada nastupate sa mladim umjetnicima, koliko njima znači što sviraju sa Vama, a šta su Vama donijeli nastupi sa njima?

STEFANOVSKI: Svirao sam sa dosta kvalitetnih muzičara i ovo nije samo pitanje virtuoznosti već i strasti, entuzijazma i mladalačke energije koja je nezamjenjiva. Oni su non stop nasmijani, ta radost i energija su meni neophodne u ovim godinama i u ovoj fazi karijere. Sve sam vidio, sve sam probao i sad je red da ja pokažem svijetu te mlade talentovane ljude. Kao što sam ja u njihovim godinama svirao sa starijima, tako sad treba da sviram sa mlađima. To je toliko prirodno i normalno. Ja njima iskustvo, oni meni mla-

dalački žar i entuzijazam.

POBJEDA: Možemo li očekivati ponovno formiranje grupe ,,Leb i sol“?

STEFANOVSKI: To je bio veliki bend, velika zaostavština, potrebno je da se velika mašina pusti u pogon, i muzička i marketinška i tehnička. To je velika priča i ja ne bih čeprkao po tome.

POBJEDA: Oprobali ste se i kao glumac. Kakvo je to iskustvo bilo za Vas i da li biste ga ponovili?

STEFANOVSKI: Ne, ne, samo sam bio kompozitor u jednom filmu i snimio par kadrova na početku. Ništa ozbiljno. Mene mrzi da snimam i spotove, a kamoli filmove. Nemam strpljenja za sporu produkciju. U proizvodnji muzike, nekako sve ide lakše i brže. Na filmu ima previše čekanja i ponavljanja, za moj ukus. Ne bih mijenjao svoju profesiju. R. BAKOVIĆ

Predstavljanje romana „Ministar“ i mladi glumci večeras na festivalu Grad teatar u Budvi Izložba „Što je nama naša borba dala“ na Cetinju

Bošković na Trgu pjesnika, predstava između crkava

BUDVA – Predstavljanje knjige „Ministar“ Stefana Boškovića biće priređeno večeras u 21 sat, na Trgu pjesnika, u okviru festivala „Grad teatar“ u Budvi. Za ovo djelo Bošković je dobio Evropsku nagradu za književnost. Moderator večeri biće Aleksandar Radunović, dramski pisac, dramaturg, scenarista, kompozitor, aranžer, gitarista, glumac i producent.

Bošković je rođen 1983. godine u Titogradu. Objavio je zbirku priča „Transparentne životinje“ i roman „Šamaranje“ nagrađen na konkursu za ,,Najbolji neo-

bjavljeni roman u Crnoj Gori“.

Dobitnik je druge nagrade na Festivalu evropske kratke priče 2016. za priču „Fashion and Friends“. Priča „Transparentne životinje“ uvrštena je u antologiju „Best European fiction 2019 - Dalkey Archive Press“.

Priče su mu prevedene na engleski, njemački, kineski, ruski, slovenački, albanski i makedonski jezik. Scenarista je dugometražnog filma „Ispod mosta, na travi, među stijenama“, kratkometražnih igranih filma „Umir krvi“, „Peloid“, „Put“, „Martin“.

Dramski tekstovi su mu izvođe-

ni i objavljivani u antologijama.

Iste večeri, na sceni između crkava, u 20 sati kao dio of programa festivala, biće izvedena predstava budvanske škole glume „Priče za laku noć malih buntovnika“. Predstava je rađena u režiji Jovane Todorović i asistenta Monje Vuksanović.

U predstavi igraju učenici sedmog razreda budvanskih osnovnih škola. Predviđeno je da svaka grupa ima javni nastup u vidu pozorišne predstave, u okviru of programa festivala „Grad teatar“. Time ,,Grad teatar“ podstiče i daje

Tekovine revolucije

Stefan Bošković

podršku njegovanju pozorišne kulture kod djece školskog uzrasta, sa nadom da će nastaviti da prate pozorište i u budućnosti, bilo kao publika, bilo kao samostalni stvaraoci. R. K.

PODGORICA - Druga izložba art projekta Narodnog muzeja Crne Gore „Što je nama naša borba dala“ biće otvorena večeras u 20 časova, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.

Kako su se tekovine izvojevane u NOB-u i revoluciji reflektovale u savremenoj crnogorskoj likovnoj umjetnosti, kako umjetnički promišljaju/artikulišu slobodu, antifašizam, rodnu ravnopravnost, socijalnu pravdu i brojne teme začete/otvorene u socijalističkom, posljeratnom periodu i koliko su iste aktuelne i prisutne

danas, odgovaraju svojim umjetničkim radovima referentni umjetnici savremene umjetničke scene po pozivu autorke art projekta, dr Anastazije Miranović: Dimitrije Popović, Zlatko Glamočak, Nataša Đurović, Vesko Gagović, Igor Rakčević, Jelena Tomašević, Ana Miljkovac, Suzana PajovićŽivković, Vana Prelević, Zoran Živković, Katarina Švabić, Maja Šofranac, Nada Kažić, Ana Matić, Anka Gardašević, David Delibašić, Milena Jovićević, Nikola Marković, Vlatka Vujošević, Dejan Batrićević i Lucy Heyward.

R. K.

12

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

I u petom ciklusu dodjele subvencija za kupovinu dvotočkaša vlada ogromno interesovanje

Pravo na dodjelu subvencije kroz program ,,Podgorica na dva točka“ imaće najmanje prvih 150 građana koji se prijave na javni poziv i koji budu ispunjavali sljedeće uslove: mjesto prebivališta da je na teritoriji Podgorice, da je jedini član porodice koji je aplicirao za subvenciju, da nije korisnik subvencije iz prethodnih ciklusa dodjele podrške – saopšteno je iz Glavnog grada

Odgovarajući na naša pitanja, iz Glavnog grada su nam kazali da im je prvog dana, u petak do 12 časova pristiglo preko 200 prijava.

- Komisija će pristupiti otvaranju prijava nakon isteka roka, te u ovom trenutku ne možemo imati informaciju da li su sve prijave validne. Već prvog dana možemo zaključiti da postoji veliko interesovanje, te istaći naše zadovoljstvo povodom toga. Rok za predaju dokumentacije je 16. avgust – poručili su iz Glavnog grada.

TRGOVINA

Dragana Pajović, koja je predala dokumenta za dvadeset petogodišnju ćerku Kristinu, kazala nam je da je dobila redni broj 195.

- Ovo nam je prvi put da konkurišemo za dodjelu subvencije za kupovinu bicikla. Ćerka nema biciklo, ali planira da ga kupi, a ovo je lijepa

Do sada subvencionirana kupovina 846 bicikala i 167 trotineta Iz Glavnog grada podsjećaju da je realizacijom prethodna četiri konkursa, odnosno kroz 1.013 dodijeljenih subvencija, Podgorica postala bogatija za 846 bicikala i 167 električnih trotineta.

- To predstavlja značajan doprinos stvaranju boljih uslova života u našem gradu. Kroz ovaj projekat nastavljamo da afirmišemo alternativne vidove saobraćaja i zaštitu životne sredine – poručili su iz gradske uprave.

prilika da olakša kupovinu – kazala je Pajović.

Dvadeset osmogodišnji Dino Alibalić oko podneva je dobio redni broj 196.

- Tek danas sam saznao za ovaj ciklus dodjele subvencija za trgovinu bicikala i trotineta, inače bih došao ranije. Tek jutros sam počeo da prikupljam dokumenta, zato sam došao ovako kasno. Da sam to juče uradio, došao bih rano i sigurno bio među prvih 150 učesnika. Izabrao sam biciklo marke Polard, koje košta oko 300 eura. Svakako bi mi dobrodošla ova finansijska podrška Glavnog grada u iznosu od 100 eura – kazao je Dino.

Studentkinja arhitekture Milica Doderović, nakon predaje dokumenata, dobila je redni broj 197.

- Izabrala sam bicikl Polard, koje košta 425 eura. Ali svakako da bi bilo od koristi da dobijem subvenciju Glavnog grada i smanjim trošak. Predala sam sam sva potrebna dokumenta.

Nadam se da ću dobiti subvenciju – kazala je Milica.

ULAGANJE

Iz Glavnog grada navode da je budžetom za 2021. godinu za peti ciklus predviđeno 20.000 eura, kojima će se građanima subvencionirati kupovina bicikala u visini od 50 odsto ci-

Aktivnosti gradskog preduzeća Zelenilo

Novo igralište u Moskovskoj

Uklanjanje starog mobilijara

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo počele su izvođenje radova na rekonstrukciji dječjeg igrališta u Moskovskoj ulici (iza G zgrade). Najprije će biti uklonjen polomljeni i dotrajali mobilijar, a nakon toga će se pristupiti zemljanim radovima. Na površini od oko 950 kvadratnih metara, uskoro će biti formirano još jedno potpuno novo, savremeno opremljeno dječje igralište koje će biti izgrađeno na podlozi od tartana.

Na igralištu će biti postavljena kombinovana dječja sprava i ostali mobilijar za igru (klacka-

Budući izgled igrališta

lice, ljuljaške itd.). Ovaj prostor će, osim dječjim, biti opremljen i standardnim parkovskim mobilijarom, dok će postojeći biljni fond biti u potpunosti sačuvan i dopunjen nižim spratom bilja.

Uz to, biće formiran travnjak, a kompletne zelene površine pokrivene sistemom za navodnjavanje. U sklopu dječjeg igrališta će biti izgrađena i mini biciklistička staza za najmlađe. H. P.

Građani u redu predaju dokumenta na Trgu nezavisnosti

jene, a najviše u iznosu do 100 eura i kupovina trotineta u visini od 50 odsto cijene, a najviše do iznosa 200 eura.

- Pravo na dodjelu subvencije kroz program ,,Podgorica na dva točka“ imaće najmanje prvih 150 građana koji se prijave na javni poziv i koji budu ispunjavali sljedeće uslove: mjesto prebivališta im je na teritoriji Glavnog grada Podgorica, da je jedini član porodice koji je aplicirao za subvenciju, da nije korisnik subvencije iz prethodnih ciklusa dodjele podrške – poručuju iz Glavnog grada.

Obavezni dio prijave, naveli su oni, su: obrazac – Zahtjev za dodjelu subvencije (dostu-

pan na sajtu Glavnog grada), kopija lične karte, ponuda iz prodavnice bicikala i trotineta u vidu predračuna sa preciziranom specifikacijom, potvrda o prebivalištu, budući da za subvenciju mogu aplicirati samo stanovnici glavnog grada (izdaje je MUP Crne Gore),

uvjerenje o kućnoj zajednici, jer je ideja da iz jedne porodice samo jedno lice može biti korisnik subvencije (izdaje ga Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada).

- Kako je poznato da pretjerana upotreba automobila izaziva niz akutnih i hroničnih oboljenja, te da negativno utiče na stanje životne sredine, sigurni smo da će se stvaranjem adekvatne infrastrukture i redovnim pružanjem subvencija, broj biciklista značajno povećati, potreba za korišćenjem automobila smanjiti, a zdravlje naših sugrađana sačuvati i unaprijediti – poručili su iz Glavnog grada.

I. M.

Sportski objekti u julu zabilježili porast broja kupača na bazenima u odnosu na prošlu godinu Tokom jula, kada je temperatura u više navrata prelazila 40. podiok na Celzijusovoj skali, Podgoričani su osvježenje nalazili i na gradskim bazenima u okviru SC ,,Morača“, koje je posjetio 6.651 kupač.

– U julu na zatvorenom bazenu bilo je 2.464 posjetioca, a na otvorenom 4.151 posjetilac.

Ukupan broj prodatih ulaznica je 7.596, od toga broja na otvorenom bazenu 4.151, a na zatvorenom 3.445 ulaznica – kazao je Pobjedi direktor Sportskih objekata Vojislav Marković.

Ističe da je ove godine u julu bilo 1.336 kupača više nego lani.

– Broj prodatih ulaznica u julu mjesecu za 2020. godinu je 4.057 ulaznica. Broj prodatih ulaznica u julu mjesecu za 2021. godinu je 5.393 ulaznice. Stoga je broj posjetilaca u julu ove godine veći za 1.336 nego za isti period prošle godine, tačnije 33 odsto više u odnosu na prošlu godinu – kazao je Marković.

Dodaje da su Sportski objekti veoma zadovoljni posjetom korisnika tokom jula 2021. godine.

Cijene ulaznica ostale su iste kao prošle godine.

– Cijena ulaznica prije podne na otvorenom bazenu je 2,5 eura, a

Idealno osvježenje u vrelim danima

M. BABOVIĆ

Glavni grad je u petak, 30. jula, raspisao javni poziv za peti ciklus dodjele subvencija za kupovinu bicikala i električnih trotineta u okviru projekta ,,Podgorica na dva točka“.

M. BABOVIĆ

Više od 200 građana prvog dana predalo dokumenta za kupovinu bicikala i trotineta

Nema rashlađivanja kao u vodi

poslije podne tri eura. Na zatvorenom bazenu cijene ulaznice je 2,5 eura po satu – kaže Marković.

Mjere protiv korone koje je propisao Institut za javno zdravlje, ističe Marković, uglavnom se poštuju.

– Sportski objekti imaju usvojen Kućni red na gradskim bazenima koji je istaknut na oglasnoj tabli i koji se uglavnom poštuje.

Na bazenu je organizovana i zaštitarska služba, koja je ovlašćena da udalji sa prostora bazena korisnike koji ne poštuju Kućni

red. Svakog mjeseca se uzorkuje bazenska voda koja se šalje na analizu u Institut za javno zdravlje. Svi uzorci do sada su bili pozitivni i u okviru zakonskih standarda kada je u pitanju kvalitet bazenske vode, što je i očekivano jer se bazen čisti dva puta u toku dana – kazao je Marković.

Direktor Sportskih objekata naglasio je i da otvoreni bazen po planu radi do 1. septembra, ali da će raditi i dalje ako vremenski uslovi to omoguće.

Nj. BOŠKOVIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

13

U Birziminium habu održana ljetnja škola „Moderne tehnologije – preduzetnička šansa“

Projekat je organizovala NVO Politehnika – crnogorski savez za tehničku kulturu, u saradnji sa NVO Montenegrobotics, a pod pokroviteljstvom Uprave za mlade i sport.

SARADNJA

Koordinatorka projekta i osnivačica NVO Montenegrobotics Nina Drakulić kazala je za Pobjedu da su na ideju da realizuju ovakav projekat došli nakon dobre saradnje sa Ministarstvom nauke u projektu „Naučna ekspedicija“.

– U okviru tog projekta u februaru prošle godine planirali smo da posjetimo devet crnogorskih gradova, počevši od sjevera Crne Gore ka jugu.

Nažalost, projekat je prekinut usljed pandemije izazvane virusom korona i uspjeli smo samo da posjetimo Pljevlja i Bijelo Polje. Posjetivši ta dva grada na sjeveru, vidjeli smo da djeca sa sjevera nemaju puno prilika niti mogućnosti da se upoznaju sa savremenim tehnologijama – kazala je Drakulić.

Projekat „Moderne tehnologije – preduzetnička šansa“, bio je namijenjen za djecu od 15 do 19 godina.

Jedinstvena prilika za djecu sa sjevera Zahvalnost Glavnom gradu Koordinatorka projekta Nina Drakulić posebnu zahvalnost iskazala je Glavnom gradu Podgorica, koji im je ustupio prostor Birziminium haba, gdje su održana njihova predavanja i radionice.

– Samim opremanjem prostora, tj. haba, Glavni grad je pokazao izuzetno moderno razmišljanje i savremen pristup u skladu sa svjetskim. Imati na raspolaganju potpuno besplatno prostoriju sa računarima, internetom, 3D štampačima, zaista je od značaja. Nadamo se da će ih biti više u budućnosti – poručila je Drakulić.

– Odlučili smo se za uzrast srednje škole, iz razloga što mislimo da je to period kada se djeca interesuju čime će se baviti u budućnosti i koji će biti njihov profesionalni poziv.

Ovakva prilika je idealna da vide da li je takav poziv, da se

I. MANDIĆ

U okviru projekta „Moderne tehnologije – preduzetnička šansa“, odnosno ljetnje škole u glavnom gradu, od 26. do 30. jula šesnaestoro djece sa sjevera naše zemlje imalo je priliku da se upozna sa arduino platformom, svijetom mobilnih aplikacija i elektronike, 3D štampom i modelovanjem, kao i sa tzv. soft skills vještinama, koje su vrlo bitne u preduzetništvu.

Jedno od predavanja ljetnje škole

bave tehnologijama, idealan za njih – objasnila je Drakulić.

Navodeći da je bilo puno zainteresovanih, iskazala je žal zbog toga što je broj mjesta bio ograničen na 16, pa su morali da odbiju sve prijave mimo toga.

INTERESOVANJE

– Djeca su bila iz Rožaja, Bijelog Polja, Pljevalja i Berana.

Na ljetnjoj školi učesnici su

imali priliku da se upoznaju sa arduino platformom čiji je predavač Nikola Bulatović, saradnik u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu, uvodom u svijet mobilnih aplikacija i elektronike čiji je predavač Nikola Perović hardver i softver inženjer, 3D štampom i modelovanjem – predavač Dea Đebrić, arhitekta – navodi Drakulić, inženjerka telekomunikacija, koja je djecu

Uprava JPU ,,Đina Vrbica“ dogovorila saradnju sa dječjim horom ,,Zvjezdice“

upoznala sa tzv. soft skills vještinama koje su vrlo bitne u preduzetništvu.

Posljednjeg dana imali su posebnog gosta Filipa Radenovića koji radi za Fejsbuk u San Francisku i bavi se vještačkom inteligencijom.

Organizator je pokrio sve troškove puta, boravka i druge sadržaje ove ljetnje škole, a osim predavanja djeci je vrijeme bilo ispunjeno društvenim

Odlučili smo se za uzrast srednje škole, iz razloga što mislimo da je to period kada se djeca interesuju čime će se baviti u budućnosti i koji će biti njihov profesionalni poziv. Ovakva prilika je idealna da vide da li je takav poziv, da se bave tehnologijama, idealan za njih – kazala je koordinatorka projekta i osnivačica NVO Montenegrobotics Nina Drakulić aktivnostima poput odlaska u bioskop, na bazen, pikado i sl.

– Ovo je naša prva ljetnja škola ovakvog tipa, mada smo do sada organizovali mnogobrojne radionice i seminare na temu modernih tehnologija. U koraku smo sa dešavanjima koje svijet diktira, tako da se trudimo da sve znanje prenesemo i na mlade ljude u našoj zemlji Crnoj Gori – poručila je Drakulić.

I. M.

Foto-detAlJ

U vaspitnim jedinicama rodiće se neke nove zvjezdice Uprava javne predškolske ustanove ,,Đina Vrbica“ dogovorila je saradnju sa dječjim horom ,,Zvjezdice“ i dirigentkinjom Anom Klepić.

Od septembra ove godine djeca starijih vaspitnih grupa biće u prilici da, zajedno sa Anom Klepić i vaspitačima, učestvuju u muzičkim aktivnostima i da se upoznaju sa horom ,,Zvjezdice“.

Navodeći kako muzika ima zadatak da podstiče i unapređu-

je različite vidove muzičkog razvoja djeteta (opažajnog, pojmovnog, psihomotornog, vokalnog...), te da razvija ljubav i interesovanje prema njoj, iz JPU ,,Đina Vrbica“ ističu da pjevanje i pjesme imaju značajno mjesto u vaspitno-obrazovnom radu sa djecom predškolskog uzrasta. Kako pojašnjavaju, ono je najdraži oblik njihovog muziciranja, te u velikoj mjeri utiče na razvoj sluha, ritma i emocionalnog razvoja djece,

Ana Klepić sa mališanima iz vrtića ,,Đina Vrbica“

stvaranje estetskih navika i izgrađivanje muzičkog ukusa.

- Imajući ovo u vidu, čast nam je i zadovoljstvo što smo dogovorili saradnju sa najeminentnijim horom u Crnoj Gori, horom ,,Zvjezdice“ i dirigentkinjom Anom Klepić. Naime, od septembra mjeseca djeca starijih vaspitnih grupa biće u prilici da, zajedno sa Anom i vaspitačima, učestvuju u muzičkim aktivnostima i da se upoznaju sa horom ,,Zvjezdice“. Veoma se radujemo

početku saradnje sa Anom Klepić – muzičkom pedagogicom, dirigenticom, kompozitorkom i tekstopiscem – najavili su iz JPU ,,Đina Vrbica“.

Kao početak saradnje, dodaju oni, Ana Klepić je posjetila vaspitnu jedinicu ,,Mali princ“ i stariju vaspitnu grupu i tom prilikom donirala Ustanovi knjige i CD hora, posvećenih crnogorskoj tradicionalnoj muzici.

- Djeca starije vaspitne grupe su razmijenila iskustva sa dirigenticom, otpjevala pjesmu i pokazala veliko interesovanje za muzičku umjetnost – navode iz JPU ,,Đina Vrbica“.

Podsjetivši da su nedavno izdali knjigu i CD, dirigentkinja hora ,,Zvjezdice“ Ana Klepić za Pobjedu je kazala da je tim povodom obišla JPU ,,Đina Vrbica“ i poklonila 10 knjiga i CD-ova. Navodeći da još nije preciziran ovaj vid saradnje, već da je to ostavljeno za septembar, ona kaže da će se to najvjerovatnije zasnivati na tome da obilazi vaspitne jedinice i djeci drži radionice.

Prodaja knjiga i CD-ova počela je, od 3. jula, na svim prodajnim mjestima štampe. U pitanju je CD na kojem je 13 obrada crnogorskih i dječjih pjesama, koji su u duhu narodne muzike, sve u izvedbi hora ,,Zvjezdice“, a uz to i knjiga ,,Djeci Crne Gore s lubavlju“, sa notama i tekstovima pjesaI.M. ma.

Još jedan kamičak u dračkom mozaiku Zahvaljujući angažmanu ekipa Puteva i Zelenila još jedna važna ulica na Draču ima potpuno novi izgled. U dijelu Ulice Pete proleterske brigade završeni su radovi na ugradnji atmosferske kanalizacije, nakon čega je saniran asfaltni kolovoz, trotoarske površine, a ugrađena je i nova javna rasvjeta. Sanacijom ove saobraćajnice, formirano je i 16 novih parking-mjesta.

H. P.

14

Povodi

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

RIJEČ STRUKE: Zašto ne koristimo dovoljno hidroenergetske potencijale?

» Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ, akademik DANU Iz štampe sam saznao da je aktuelizovano pitanje izgradnje HE Buk Bijela. Kao predsjednik komisije koja je to pitanje definisala prije skoro osam godina smatram svojom obavezom da o tome informišem javnost. Prije mnogo godina bio sam zadužen da uradim Studiju izvedenih geoloških istraživanja u Crnoj Gori. Tada sam utvrdio da su na pojedinim mjestima pet puta izvođena geološka istraživanja, a da nijesu znali jedni za druge. To mi je dalo inspiraciju da napišem ovaj tekst sa porukom - da bi bilo korisno koristiti i ono što je prethodno rađeno.

Ozbiljni stručni problemi se ozbiljno stručno razmatraju, analiziraju i predlažu rješenje. Tako je bilo i sa izgradnjom hidroelektrana u susjednim državama.

STUDIJA

To pokazuje i sastav Komisije za ocjenu studija o procjeni uticaja na životnu

Crna Gora i BiH št dogovore o upravl Komisija koju je 2013. godine osnovala Vlada Crne Gore utvrdila je da akumulacija HE Buk Bijela sa planiranom kotom normalnog uspora zadire u teritoriju Crne Gore, pa je potrebno problematiku sagledati i sa aspekta međunarodnog prava. S obzirom na to da Bosna i Hercegovina i Crna Gora planiraju ulazak u EU, potrebno je da se ispoštuju Evropska povelja o vodi i Direktiva EU o upravljanju vodama, kao i drugo relevantno međunarodno pravo. To bi trebao biti sastavni dio politike u iskorišćavanju hidroenergetskog potencijala slivova rijeke Drine... sredinu za izgradnju hidroelektrana Buk Bijela i Foča na rijeci Drini (entitet Republika Srpska) i Brodarevo 1 i Brodarevo 2 na rijeci Lim (Republika Srbija) koju je 2013. godina osnivala Vlada Crne Gore.

Bile su zastupljene sve stručne oblasti za: životnu sredinu, energetiku, meteorologiju, šumarstvo, hidrologiju, hidrotehniku, geologiju seizmologiju, biologiju, prostorno planiranje, pravo (postoji kao dio ukupnog rada poseban izvještaj o pravnim aspektima vrlo kompetentnog pravnika Radunovića iz Ministarstva), NVO sektor.

Integralno upravljanje režimom voda na slivu Drine nije moguće ostvariti bez saradnje Crne Gore i Bosne i Hercegovine. U tom cilju potrebno je da Crna Gora sa Bosnom i Hercegovinom, u što kraćem roku, potpiše odgovarajući sporazum o upravljanju vodama, na osnovu kojeg bi se uradili planovi upravljanja vodama u slivu i postigli dogovori o izgradnji i korišćenju objekata

Sastav: Prof. dr Mihailo Burić predsjednik, članovi: prof. dr Mićko Radulović, prof. dr Drago Marić, prof. dr Vukić Pulević, prof. dr Milutin Ostojić, prof. dr Sreten Škuletić, mr Vasilije Bušković, dipl. biolog Milorad Janković, dipl. ing. građ. Dušan Pavićević, dipl. meteorolog Blažo Jokanović, dipl. ing. šumarstva Ivana Bajković, dipl. ing. građ. Budislava Kuč, dipl. ing. arhitekture Nikola Jablan, dipl. ing. elektro. (dao priloženo dodatno mišljenje uz izvještaj Komisije), Nataša Kovačević, dipl. pravnik (napustila rad u Komisiji), Aleksandar Perović, analitičar zaštite životne sredine.

Ta, ako je dozvoljeno reći, zaista kompetentna komisija predložila je svoje ocjene, mišljenja i preporuke.

Na osnovu detaljne analize Studije procjene uticaja na životnu sredinu HE Buk Bijela, Komisija je utvrdila da je mogla obraditi i dodatne elemente relevantne za argumentovanu i pouzdanu procjenu uticaja izgradnje HE Buk Bijela u Bosni i Hercegovini na teritoriju Crne Gore, bez obzira na obim tog uticaja.

To se odnosi na mogući uticaj indukovanih zemljotresa, zatim stimulisanog procesa kliženja terena i odronjavanja stijenskih masa, pronosa riječnog nanosa i denudacije, koincidencije mogućih havarija i velikih voda, karakteri-

Osnovni energetski parametri HE Buk Bijela Prosječna površina sliva (km2) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.040 Prosječni višegodišnji proticaj (m3/s) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175 Maksimalna kota uspora (mnm) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 500 Ukupna zapremina akumulacije (m3) . . . . . . 410.000.000 Prosječna godišnja proizvodnja (GWh). . . . . . . . . . . . . . . 1.158

stičnih kota uspora i velikih hiljadugodišnjih voda. Takođe bi korisno bilo istaći stepen eventualne uloge akumulacije HE Buk Bijela kao kompenzacionog basena za uzvodne hidroelektrane.

Reanaliza vremenskih prilika numeričkim modelom za ograničenu oblast je mogla biti sprovedena, i na taj na-

slivna površina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.843 km2 ukupna zapremina akumulacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25.4 × 106 m3 srednji godišnji proticaj na pregradnom profilu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75.8 m3/s kota normalnog uspora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 495.00 mnm proizvodnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322 GWh

čin procijenjena eventualna promjena vremenskih parametara, ali se analogijom, na osnovu ranijih sličnih slučajeva iz prakse u regionu, može prognozirati da će takvi uticaji biti veoma mali.

Flora i fauna neće biti ugrožene, neće doći do promjena uslova u biotopu, kao ni do značajnijih promjena migracionih puteva terestričnih i akvatičnih organizama, u slučaju da akumulacija ne obuhvata teritoriju Crne Gore. Tada bi izvjestan uticaj postojao, i on bi zavisio od površine akumulacije na teritoriji Crne Gore.

,,SPORNA“ KOTA

Iskoristiti resurse a zaštititi rijeke

Studijom procjene uticaja na životnu sredinu za HE Buk Bijela je definisana kota normalnog uspora 434 mnm.

Međutim, kota terena na državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je 432,37 mnm (izmjerena na kontaktu vode i terena pri nepoznatom protoku, što znači da kota terena ili kota dna rječnog korita mogu biti niže). Projektovana kota normalnog uspora od 434 mnm, i kota terena Crne Gore od 432,37 mnm, jasno pokazuju da bi akumulacija HE Buk Bijela zahvatala teritoriju Crne Gore, zbog čega insistiramo da se utvrdi kota dna korita na granici.

Hidroenergetski potencijal iznad najniže kote korita na granici Crne Gore i BiH bio bi zajednički potencijal ukoliko bi se planirana HE Buk Bijela radila sa predviđenom kotom 434mnm. Sa tog aspekta, prekogranični uticaj na teritoriju Crne Gore zbog uspora vode akumulacije HE Buk Bijela nije kvantifikovan.

S obzirom na to da se akumulacija HE Foča, sa kotom normalnog uspora 403 mnm, nalazi 13 kilometara nizvodno od granice Crne Gore, procjenjuje se da od nje neće biti bitnijih prekograničnih uticaja.

Takvi uticaji bi eventualno mogli biti u određenom obimu, kada su u pitanju – kli-

Povodi

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

to prije da se vljanju vodama

ugovora bi se dalo zaključiti da jeste, ali ta dilema još nije potpuno fiksirana) 2. Što znači potapanje dijela korita rijeka Pive, a posebno Tare, kao dijela Svjetske baštine (stav UNESCO-a je da se ne može potapati dio korita rijeke Tare, na dužini od 12 do 16 km na teritoriji Crne Gore, a ukupna dužina kanjona oko 80 km)

EFEKTI HE BUK BIJELA

Proizilazi da pitanje ovog projekta sa kotom brane koja podrazumijeva plavljenje dijela teritorije Crne Gore nije dovedeno do kraja, pa je u tom smislu i obustavljen rad međudržavne Komisije za HE Buk Bijela.

HE Buk Bijela sa kotom uspora od 403 mnm, ne bi proizvela bitnije uticaje na teritoriji Crne Gore. Za tu varijantu Crna Gora bi mogla dati saglasnost BiH, uz definisanje parametara na koje je ukazala Komisija.

Za kotu uspora koja podrazumijeva potapanje crnogorske teritorije, za sada nema uslova za davanje saglasnosti.

VARIJANTE

Neophodno doraditi Studiju procjene uticaja na životnu sredinu HE Buk Bijela

Nedovoljno shvatanje da je danas energija baza i uslov svakog razvoja uticala je na zastoj u povećanju energetskih kapaciteta Crne Gore. Alternativni izvori su samo pripomoć ali se predstavljaju pogrešno kao da čine glavno rješenje. Naše glavno rješenje je u iskorišćavanju vodnog potencijala zenje terena indukovani zemljotresi, denudacija i rječni nanosi, te efekat velikih voda i promjena mikroklime.

MIŠLJENJE I PREPORUKE O SARADNJI

Komisija smatra da je neophodno doraditi Studiju procjene uticaja na životnu sredinu HE Buk Bijela shodno navedenim zapažanjima. Tek nakon toga bi se preciznije mogla sagledati veličina uticaja na teritoriju Crne Gore, pa i način i oblik međudržavne saradnje u kontekstu ovog projekta.

Komisija, takođe, smatra da je neophodno da nadležni organ Crne Gore, sam ili u saradnji sa nadležnim organom druge države, utvrdi tačnu najnižu kotu korita Drine na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Komisija je utvrdila da akumulacija sa planiranom kotom normalnog uspora zadire u teritoriju Crne Gore, pa je potrebno problematiku sagledati i sa aspekta međunarodnog prava.

Crna Gora i Bosna i Hercegovima su ugovornice ESPOO konvencije koja utvrđuje obavezu da strane pojedinačno ili zajednički, preduzimaju sve odgovarajuće i efikasne mjere kako bi spriječile, smanjile i kontrolisale značajne štetne prekogranične uticaje predloženih aktivnosti na životnu sredinu. S obzirom na to da Bosna i Hercegovina i Crna Gora planiraju ulazak u EU, potrebno je da se ispoštuju Evropska povelja o vodi i Direktiva EU o upravljanju vodama, kao i drugo relevantno međunarodno pravo, koje implicira sporazumno uređenje upravljanja vodama od zajedničkog interesa. To bi trebao biti sastavni dio politike u iskorišćavanju hidroenergetskog potencijala slivova rijeke Drine, i to bez usporavanja projekata čija realizacija je u toku, uz valorizaciju postojećih objekata.

Podrazumijeva se pravo na sporazumno korišćenje i raspodjelu hidroenergije na bazi opšte priznatih kriterijuma i principa. Potrebno je da se uspostavi intenzivnija valorizacija vodnih potencijala na osnovu ekološko–energetsko-ekonomskih principa, uz poštovanje ravnopravnosti država u skladu sa relevantnim međunarodnim pravom. Optimalno upravljanje vodama za potrebe svih korisnika se jedino može ostvariti na principu integralnog, kompleksnog i jedinstvenog upravljanja na čitavom slivnom području.

Međutim, integralno upravljanje režimom voda na slivu Drine nije moguće ostvariti bez saradnje Crne Gore i Bosne i Hercegovine. U tom cilju potrebno je da Crna Gora

sa Bosnom i Hercegovinom, u što kraćem roku, potpiše odgovarajući sporazum o upravljanju vodama, na osnovu kojeg bi se uradili planovi upravljanja vodama u slivu i postigli dogovori o izgradnji i korišćenju objekata.

ENERGIJA

Nedovoljno shvatanje da je danas energija baza i uslov svakog razvoja uticala je na zastoj u povećanju energetskih kapaciteta Crne Gore.

Alternativni izvori su samo pripomoć ali se predstavljaju pogrešno kao da čine glavno rješenje. Naše glavno rješenje je u iskorišćavanju vodnog potencijala. U tom smisli za Crnu Goru su važne sljedeće potencijalne mogućnosti obezbjeđenja dopunske električne energije. U osnovnoj

opciji su tri HE izvora.

HE Buk Bijela nalazi se na teritoriji Republike Srpske, na 335 km uzvodno od ušća rijeke Drine u Savu, a 9 km uzvodno od grada Srbinja. Projekat je binacionalan, jer podrazumijeva zajednički potencijal Republike Srpske i Crne Gore.

Ugovorom o izgradnji i korišćenju iz 1990. godine između Elektroprivrede BiH i Crne Gore predviđena je podjela energetskog potencijala tako da 1/3 pripadne Crnoj Gori a 2/3 BiH. Shodno tom principu predviđeno je i srazmjerno ulaganje u izgradnju ovog sistema. Međudržavna Komisija svojevremeno formirana za razmatranje ovog projekta je naišla na dva pitanja: 1. Da li je srazmjerno učešće u investiranju i korišćenu između dvije države (iz

Crnoj Gori pripada 24 odsto zapremine Bilećkog jezera Bilećko jezero sa nalazi na granici između Crne Gore i BiH. Razlikuju su podaci o tome kolika površina pripada Crnoj Gori ali se u svakoj analizi radi o velikim površinama i doticajima.

Sliv jezera, sa teritorije Crne Gore, prema obračunu GEOSA iz Podgorice, iznosi 598,52 km2, ili 44,9 odsto ukupnog sliva ove akumulacije. Po Vodoprivrednoj osnovi Crne Gore taj sliv iznosi 31 odsto ili 541 km2.

Prema analizama HMZ CG, doticaj u Bilećko jezero sa teritorije Crne Gore iznosi 29,914 m3/s ili 42,17 odsto ukupnog dotoka. Prema

Vodoprivrednoj osnovi iz 1976. godine sliv sa teritorije Crne Gore je procijenjen na 748 km2 a dotok na 38, 8 m3/s. Nesporno je da Bilećko jezero zahvata oko 5 km2 teritorije Crne Gore. Od 26,72 km2 površine jezera, 4,82 km2 pripada teriroriji Crne Gore. Sa druge strane sliv Bilećkog jezera na teritoriji Crne Gore se procjenjuje na 37 do 45 odsto njegovog ukupnog sliva. Procjenjuje se takođe da Crnoj Gori pripada 24 odsto zapremine Bilećkog jezera. Dotok u akumulaciju sa teritorije Crne Gore se procjenjuje na 32 m3/s.

Između više razmatranih varijanti izgradnje HE Kruševo, odabrana je varijanta najnizvodnijeg profila, kod sela Kruševo. HE Kruševo treba biti izgrađena na lokaciji 1.600 m uzvodno od sastava rijeka Pive i Tare. To je nizvodno 12 km od HE Piva.

Planirano HE Kruševo ostvarivalo bi akumulaciju čiji se lijevi dio nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine. HE Kruševo je akumulaciono pribransko postrojenje sa akumulacijom za neđeljno izravnavanje voda. Instalisani proticaj bio bi kao i za HE Piva. Obje elektrane bi radile u sprezi-paralelno.

HE Kruševo bi trebalo razmatrati u okviru raspodjele hidropotencijala između BiH (Republike Srpske) i Crne Gore.

Pošto Bilećko jezero zauzima teritoriju Crne Gore, a Crna Gora dosada nije koristila taj potencijal, to bi možda bilo racionalno postići dogovor preko saglasnosti BiH da Crna Gora može da izgradi Kruševo. To znači - Bilećko jezero za BiH, a Kruševo za Crnu Goru.

Prognoze o godišnjoj proizvodnji se izgleda mogu ukalkulisati tako da obezbjeđuju ravnotežu interesa dvije države. To se čini najracionalnijim rješenjem, jer izgradnja HE Risan bi komplikovala neriješene pravne odnose među državama.

Crna Gora očekuje pravednu raspodjelu hidropotencijala HE Trebišnjica. Procjene udjela koji bi trebao pripasti CG po osnovu potopljene površine kreću se od 83,6 GWh pa do 488, 4 GWh. Studija Elektroprojekta iz Slovenije pokazuje da Crnoj Gori treba da pripadne 147 GWh od HE Trebinja, a 123 GWH od HE Dubrovnik (ukupno 270 GWh). Energoprojekt svojom Studijom definiše da Crnoj Gori treba da pripadne 83,36 GWh od proizvodnje HE Trebinje 1 (zbog 24 odsto zapremine akumulacije i 8-13 m3/s dotoka).

Prema Prostornom planu, Crnoj Gori bi trebalo da pripada 375, 4 GWh od proizvodnje HE Dubrovnik i 113 GWh odHE Trebinje 1. (ukupno 488, 4 GWh). U 2000. godini ura-

15

đena je, ali samo radna verzija studije Energoprojekta.

Pitanje pravedne raspodjele hidroenergetskih potencijala je razmatrano i preko posebne međudržavne Komisije. Sporazumno rješenje nije postignuto, jer iz entiteta Republika Srpska je zastupan stav da Crna Gora nije učestvovala u izgradnji, a hidrološki potencijali nijesu htjeli biti objektivizirani.

Na osnovu ukupne situacije, stvorena je ideja o korišćenju onog dijela voda Bilećke akumulacije koja se nalazi na teritoriji Crne Gore. Razmatrane su 3 varijante.

Energoprojekt Beograd je predložio varijantu izgradnje HE u Risnu. Ova HE bi imala instalisanu snagu od 96 MW a prosječnu godišnju proizvodnju 339,99 GWh, uz instalisani proticaj od 30 m3/s. Zahvat bi bio na Bilećkom jezeru (400 mnm), sa ulaznom građevinom (370-390 mnm), odvodnim tunelom (360 mnm) dužine 30 km i d= 4, 7 m. Na kraju tunela je vodostan od kojeg se voda odvodi pod pritiskom, do HE Risan na 10 mnm. Pitanje izgradnje HE Risan nije sporazumno definisano do kraja, da bi se taj projekat mogao realizovati. Ali kao alternativa nadoknade Crnoj Gori, koja joj pripada po osnovu prava od dijela akumulacije na njenoj teritoriji, mogla bi se razmotriti i izgradnja HE Kruševo, čiji bi desni bok bio na teritoriji BiH.

UPRAVLJANJE

Komisija posebno napominje da je zbog značaja izgradnje HE Buk Bijela za Crnu Goru u svom izvještaju pored ocjene Studije i mišljenja dala i preporuke o prekograničnoj saradnji ukazujući da se optimalno upravljanje vodama za potrebe svih korisnika jedino može ostvariti na principu integralnog, kompleksnog i jedinstvenog upravljanja na čitavom slivnom području, a što nije moguće ostvariti bez saradnje Crne Gore i Bosne i Hercegovine – Republike Srpske.

U tom cilju potrebno je da Crna Gora sa Bosnom i Hercegovinom u što kraćem roku potpiše odgovarajući sporazum o upravljanju vodama, na osnovu kojeg bi se uradili planovi upravljama vodama u slivu i postigli dogovori o izgradnji i korišćenju objekata. Komisija takođe napominje da na isti zaključak upućuje i potreba da se konačno ozbiljnije pristupi i rješavanju neriješenih odnosa između dvije države i kada je u pitanju raspodjela hidroenergetskog potencijala hidroenergetskog sistema Trebišnjice, zbog činjenice da je Bilećkim jezerom zahvaćen i dio teritorije Crne Gore.

Prosto je nevjerovatno da Crna Gora još nije ostvarila svoja prava po osnovu sopstvene teritorije.

Najavljena je nova komisija za HE Buk Bijela koja bi trebalo da procesuira ono što je već urađeno. Da bi to bilo racionalno korisno je zastupiti sve specijalističke oblasti, a ne, ne daj Bože, staviti nekoga ko nema partijsku verifikaciju. To ćemo valjda uskoro i saznati.

Ako se politika i struka nađu nekad i negdje „u vasioni“, možda nešto bude i bolje u Crnu Goru. Za sada posmatramo seriju: ,,Ne razumem te odnose i zašto se ne podnose“.

Arena

16

Rukometašice Crne Gore ne žele da če

Pobjedom IHF

DNEVNIK IZ TOKIJA

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Danas 5. KOLO 02.00 – Angola - Južna Koreja 04.00 – Francuska - Brazil 07.15 – Španija - Rusija 09.15 – Mađarska - Švedska 12.30 – Holandija - Crna Gora 14.30 – Norveška - Japan

Novine jeftine, tiraži milionski

Čitaju zdesna ulijevo Sve novine u Japanu čitaju se zdesna ulijevo.

Prva strana (naslovnica) japanskih novina je na primjer u Evropi posljednja!

Novine u ovoj azijskoj zemlji izlaze od 17 vijeka!

Najtraženiji je ,,Jomiuri“ sa oko deset miliona odštampanih primjeraka - DNEVNO! U dva miliona manje primjeraka štampa se ,,Asahi“, a sportski list ,,Tokyo Sports“ ima tiraž oko 2,2 miliona primjeraka dnevno. Ovaj sportski list izlazi od 1960. godine.

Od sporta, u pisanim medijima, najviše je zastupljen bejzbol. Posljednje dvije sedmice, razumljivo, Olimpijskim igrama ,,pune“ novinske strane.

Džudo je zakon, vole stoni tenis, badminton, gimnastiku, a specijalne strane, sa stručnim konsultantima, posvećene su fudbalskom olimpijskom turniru.

Cijena dnevnih novina je od 150 do 200 jena (znači od 1.30 do skoro 2 eura). Neđeljnici za

golf, bejzbol koštaju oko 10 eura...

Na primjer, ono što je nama zapalo za oko je veliki broj stripova, koji se prodaju, štampaju i izlažu i u najmanjim dućanima.

Manga industrija stripova je nevjerovatno jaka, a u Japanu se godišnje proda oko 600 miliona, što je opet manje nego 90-ih kada je prodano 1,9 milijardi Manga stripova (1995. godine).

A sami stripovi su standarni, ciljne grupe su tinejdžeri, a uglavnom je školska tema, a za starije naučna fantastika, horori...

Imaju stripove i za mlade (seinen), to su prava umjetnička djela, poput ozbiljnih romana.

Prećutno, ali veliki broj holivudskih filmova i serija krade ideje decenijama...

Koliki i kakav je uticaj stripova na stanovnike iz ove azijske zemlje, pokazuju primjeri da se djeca sve više oblače kao likovi iz stripova.

U Japanu ima na stotine fan klubova ovog žanra.

Zverev lako do zlata Njemački teniser Aleksander Zverev savladao je Karena Hačanova sa 6:3, 6:1 i došao je do zlatne medalje.

Na putu do najsjajnijeg odličja, 24-godišnji Zverev savladao je Lua, Galana, Basilašvilija, Šardija, Đokovića i na kraju Rusa Hačanova, a na putu do zlata izgubio je samo jedan set, i to od Novaka Đokovića u polufinalu.

Zverev je ovom pobjedom postao prvi predstavnik Njemačke u tenisu u singlu na Olimpijskim igrama koji je osvojio zlatnu medalju, još od Štefi Graf koja je to učinila 1988. godine u Seulu.

Ruski mješoviti teniski dubl, Anastasija Pavl-

Za Arenu iz Tokija: Ana Marković

Danas (12.30h): Crna Gora Holandija Računica je jasna, zato je treba i objasniti prije nego najavimo današnji okršaj naših dama i Holanđanki u posljednjem kolu grupe A, Norvežanke su kolo prije kraja osigurale prvo mjesto pred odlučujuće četvrtfinalne okršaje.

Sigurna za prolaz dalje je Holandija, dok su preostale četiri reprezentacije, među njima i Crna Gora, u igri za plasman u nokaut fazu. Istina, ,,lavice“ su i boljoj poziciji, jer imaju dva boda više od Angole, Južne Koreje i Japana.

Sve dileme oko plasmana

među osam mogao bi da otkloni prvi duel Južne Koreje i Angole. U slučaju trijumfa najbolje afričke ekipe ili remija, naše rukometašice bi izborile plasman među osam najboljih na OI. A ako najbolja ekipa Azije osvoji dva boda, našoj ekipi za četvrtfinale igra remi sa Holandijom za treće, a trijumf za drugo mjesto.

Varijanta koja najmanje odgovara je pobjeda Holandije i Južne Koreje, jer bi tada selektorka Bojana Popović i rukometašice zavisile od trijumfa Norvežanki u meču sa domaćinom.

Ako Japan dobije Norvešku ,,lavice“ bi morale makar do boda protiv Holanđanki.

VRAĆANJE Situacija je apsolutno na strani Crnogorki, koje ne žele da se bave kalkulacijama, do kojih nije moralo ni da dođe da su bolje odigrale finiš sa Južnom Korejom (dobile razlikom od dva gola, sa tri bi teoretski bile među osam).

- Lijepo je bilo probuditi se sa osjećajem pobjede koja nam znači poslije dva poraza, ali tu se nećemo zaustaviti. Gledali smo Norvežanke i Holanđanke prije dva dana, okrenuli smo se brzo analizi - kazala je Đurđina Jauković.

Holanđanke su došle osla-

bljene, ali su povratakom Nike Grot dobile kreaciju i napadačku snagu.

- Poznajemo skoro sve igračice, igrale smo protiv njih kroz Ligu šampiona i izuzetno ih cijenimo. Bez obzira što su izgubile od Norveške, u dobrom su ritmu.

Lijevi bek našeg tima zna kako sa Holanđankama.

- Kao i uvijek najbitnija je

KRALJICA SPORTOV jučenko i Andrej Rubljov osvojili su zlato. Oni su u finalu savladali sunarodnike Elenu Vesninu i Aslana Karaceva rezultatom 2:1, po setovima 6:3, 6:7 i 13:11.

Bronzu su osvojili Ešli Barti i Džon Pirs iz Australije, nakon što su im predali meč Nina Stojanović i Novak Đoković.

Atletika je uljepšala još jedan dan na Igrama. Atletičar iz Katara, Mutaz Esa Baršim i Italijan Đanmarko Tamberi podijelili su zlatnu medalju u skoku uvis na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Oba takmičara u finalu preskočila su dva metra i 37 centimetara, iz istog broja pokušaja. Obo-

jica su po tri puta rušili ljestvicu na 2,39 metara.

Bronzanu medalju osvojio je Maksim Nedasekau iz Bjelorusije, koji je takođe preskočio 2,37 metara, ali iz većeg broja pokušaja.

Zanimljivo je bilo i u finalu trke na 100 metara, gdje je italijanski

atletičar Marsel Lamont Džejkobs postao novi olimpijski šampion, sa rezultatom devet sekundi i 80 stotinki.

Džejkobs je prvi Evropljanin koji je osvojio olimpijsko zlato u trci na 100 metara poslije 29 godina i Igara u Barseloni, na kojima je slavio Britanac Linford Kristi.

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Arena

17

ekaju druge rezultate, spremaju se za najbolje izdanje protiv svjetskog šampiona

m zakoračiti ka cilju Kad je rotacija važna Selektorka Popović mnogo mijenja, traži dobitnu kombinaciju, a sve utakmice počela je ista postava.

Uglavnom su samo krila nezamjenjiva (Radičević i Mehmedović), mada ono što je Dijana Mugoša pokazala u napadu bilo je odlično. Sa više samopouzdanja igra Jelena Despotović, a hrabri stabilnost pivota u oba pravca. Za dobar ishod sa ,,lalama“ potreban je visok procenat sa gola, što je Ljubica Nenezić odlično radila sa Koreankama i poluvrijeme protiv Norveške...

Na srednjem beku je toplo-hladno, ali nema se puno zamjeriti Itani Grbić i Matei Pletikosić (manje je igrala).

Rotacija bi mogla da danas bude ključ koji će otvoriti vrata četvrtfinala.

odbrana i vraćanje, zato što su najjače iz tranzicije. Imaju i odlične bekove šutere koji sarađuju sa pivotima, što ćemo morati da zatvorimo.

Ekipa, napomenula je Jauković, ne želi da se bavi kalkulacijama. U glavi je samo Holandija.

- Ne zanimaju nas kalkulacije, poput da li će Japan da pobijedi Norvešku ili šta se sve

dešava u onoj drugoj grupi. Želimo da se što bolje spremimo i ozbiljno pristupimo utakmici koja bi mogla da nam bude dobra priprema i uvertira za ono što slijedi.

Raduje Đinu izdanje iz pobjede nad šampionom Azije. U igri sa manje grešaka, ali opet dvocifrenim, ,,lavice“ su do pred sam kraj bile na visokih ,,plus šest“.

- Odbrana je bila na viskom nivou, osim vraćanje u posljednja tri, četitri minuta. To nije bilo kako treba, ali normalno je da se dešavaju padovi u igri s obzirom na to da nemamo veliku rotaciju. Teško je od prvog do posljednjeg minuta igrati na visokom nivou. Bilo je grešaka, ali treba da pamtimo dobre stvari i da ih danas sprovedemo.

Lakše se diše nakon važnog trijumfa u pretposljednjem kolu.

- Znamo da smo na korak do cilja, a kasnije je sve moguće.

NAMJESTILE GLAVE Pobjedom nad Južnom Korejom vratile su vjeru u sebe.

- Značila nam je pobjeda iz razloga što smo izašle iz poraza i slabije koncentracije. Baš

smo glavu morale dobro da spremimo da bi bilo onako kako želimo - ispričala je jedna od mlađih debitantkinja Nikolina Vukčević.

Protivnik je tehnički najbolje obučen, uz sve to, svjetski šampion želi da popravi utisak koji nije bio lijep nakon Japana.

- Ova reprezentacija je odlično pokrivena na svim pozicijama. Djevojke znaju rukomet i igraju odlično, a neke smo i osjetile kroz Ligu šampiona, Recept je jednostavan.

- Mirna glava i odbrana, to su naši aduti.

Zna mlada igračica da treba čudo da se dogodi da ne dođu do četvrtfinala.

- Ispred nas je Holandija i treba o njoj da mislimo, kada sve prođe pričaćemo i o narednim zadacima.

Padovi u igri, slabo vraćanje, tehničke greške, često i slabija poziciona odbrana, uz izraženu neefikasnost iz čistih

Napadačka Holandija U napadu Holandije sve ide od Grot, a šuterski je najraspoloženija Abing.

Ove igračice, uz golmanku Vester, zaštitna su lica ,,lala“.

Najviše su dale golova u grupi A - 139, skoro 35 po meču. pozicija, problemi su iz kojih ,,lavice“ što prije moraju da izađu.

- Imamo rezerve. Nijesmo sve pokazale. Na primjer sa Norveškom smo odigrale najbolje prvo poluvrijeme, ali u nastavku smo stale. Mislim da smo se od te utakmice podigle. Euforija je prošla, namjestile smo glave i idemo dalje.

Šveđani srušili Dance

VA ULJEPŠALA DAN Srebrnu medalju u Tokiju osvojio je Amerikanac Bred Kirli (9.84), a bronzanu Kanađanin Andre de Gras (9,89).

Venecuelanka Julimar Rohas nova je olimpijska šampionka i svjetska rekorderka u troskoku, zahvaljujući skoku od 15,67 metara i za 17 centimetara nad-

mašila je 26 godina star svjetski rekord. Vlasnica prethodnog rekorda je Ukrajinka Ines Kravec, koja je 1995. godine skočila 15,50 metara.

Srebrnu medalju osvojila je evropska šampionka, Portugalka Patrisija Mamona sa preskočenih 15,01 metara. Bron-

zana je Ana Peletero iz Španije (14,87).

Kineska atletičarka Lijao Gong nova je olimpijska šampionka u bacanju kugle – 20,58 metara.

Srebrnu medalju osvojila je Amerikanka Raven Sauders (19,79), a bronzanu Valeri Adams sa Novog Zelanda (19,62).

Spektakularnim derbijem Švedska - Danska završena je grupna faza muškog rukometnog turnira na Olimpijskim igrama.

U reprizi januarskog finala Svjetskog prvenstva u Egiptu slavila je Švedska 33:30.

Jonatan Karlsbugord i Lukas Sandel su bili najefikasniji sa po šest golova, pet je dao Albin Lagergren, četiri Feliks Klar. U poraženom timu najbolji su bili Johan Hansen i Matijas Gisdel sa po pet pogodaka.

Po četiri pobjede i poraz su upisali Danska, Egipat i Švedska, ali svjetski prvak ima najbolju, a vicešampion najgoru međusobnu gol-razliku.

Danci će u četvrtfinalu igrati sa Norveškom, kojoj ni pobjeda nad pobjednikom grupe A, Francuskom (32:29) nije bila dovoljna da izbjegne četvrto mjesto. Ispred nje je, zahvaljujući pobjedi u međusobnom meču, ali i trijumfu nad

Brazilom (29:25), završila Njemačka.

Grupa A: Španija - Argentina 36:27 (17:12), Norveška - Francuska 32:29 (15:15), Njemačka - Brazil 29:25 (16:12); Grupa B: Danska - Švedska 30:33 (13:17),

Egipat - Bahrein 30:20 (15:7), Portugal - Japan 30:31 (14:16).

U četvrtfinalu, koje je na programu u utorak, sastaju se: Danska - Norveška, Francuska - Bahrein, Njemačka - Egipat i Švedska - Španija.

18

Arena

Tokio 2020.

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Derbi posljednjeg kola takmičenja u grupi samo uvertira za ono najvažnije - četvrtfinale

Hvataju zalet od olimpijskog šampiona Danas (07h): Crna Gora Srbija Vaterpolisti još nijesu stigli do idealne forme, samo na momente podsjećaju na izdanja sa Evropskog prvenstva u Budimpešti, završno sa kvalifikacionim olimpijskim turnirom u Roterdamu.

Još neke stvari ne štimaju, oscilacije su glavni problem, ali do četvrtfinala Aleksandar Ivović vjeruje da će se sve posložiti. Vjeruje u jaku energiju, u duh zajedništva i u to da će mladost, koja je fascinirana Igrama, odigrati meč i mečeve karijere. A posljednja provjera, do one najvažnije, čeka ih sa Srbijom danas od sedam sati.

- Igrali smo promjenljivo, nijednu utakmicu konstantno, bilo je dobrih i loših stvari.

Pokušaćemo u ovih nekoliko dana - do četvrtfinala, da analiziramo zašto nijesmo bili konstantni od početka do kraja. Mislim da je najveći problem bila koncentracija.

Ne zbog loše fizičke spreme, jer se to obično dešava kada igrači nijesu fizički spremni, pa onda u završnicama pada koncentracije. A mi smo baš sa Španijom i Australijom odigrali dobro posljednje dvije četvrtine. Godinu i po smo u jakom trenažnom procesu i spremali smo se prvo za Roterdam pa za Tokio. Mislim da treba poboljšati koncentraciju i neke

Danas 03.00 – Mađarska - Italija 04.30 – Grčka - SAD 07.00 – Srbija - Crna Gora 08.30 – Španija - Hrvatska 11.20 – Japan - Južna Afrika 12.50 – Australija - Kazahstan

segmente u odbrani. Vidjeli ste da smo na nekoliko utakmica primili golova više nego što treba. Ali ima vremena - kazao je Ivović.

GLAVA NAJBITNIJA Psiha je odlučujući faktor u završnicama velikih takmičenja. Za našeg reprezentativca to nije problem.

- Mislim da bi dosta psihički trebali da smo rasterećeniji za ovo što nas čeka, iako četvrtfinale nosi najveću dozu presije i tenzije. Momci, koji su ovdje, ne bi trebalo to da osjećaju, dosta su već napravili i treba da uživaju u ovom momentu, jer ovo bi moglo na najljepši mogući način da im obilježi karijere.

Osim Španije sve ostale reprezentacije pokazale su samo na momente i potencijal i faktore zbog čega su na OI. - Samo je Španija bila konstantna. Pokazali su najviše, a ako nastave najveći su favoriti. Ali dug je turnir i u ostalim sportovima ima iznenađenja tako da je najbitnija druga sedmica. I svi tempiraju formu za četvrtfinale, jer ta utakmica vas ubacuje u turnir i određuje sudbinu. Vidjećemo, nadam se da ćemo tu biti pravi. Preostaje nam utakmica

Više potencijalnih protivnika Od rezultata sa Srbijom zavisiće pozicija ,,ajkula“ pred četvrtfinale. Ako pobijede osvojiće treće mjesto, porazom će sa četvrtog na megdan prvoplasiranom iz grupe A. Situacija u drugoj grupi je ovakva: Italija i Grčka imaju po sedam bodova, a Mađarska šest (Amerika je u svakoj varijanti četvrta sa tri boda). Helene očekuje možda i lakši duel sa SAD, a derbi će odigrati ,,azuri“ i Mađari. sa Srbijom i da čekamo ko će nam biti rival.

Malo i drugačije na Crnu Goru gledaju od EP 2020.

- Svakako da je to usko vezano za rezultate koje postižete.

Godinu i po, a počelo je od 2020. godine na EP, igramo dobar vaterpolo. Mislim da smo od 16 slavili u 15 mečeva.

Iz priča, a poznajem dosta kolega iz drugih reprezentacija, vidim da nas uvažavaju i sa više respekta nego ranije.

Ali najbitnije je kako sebe gledamo i doživljavamo i da imamo vjeru da možemo da se nosimo sa najboljim reprezentacijama. Nekoliko nas starijih igrača to mišljenje treba da prenesu i na mlađe, koji se još traže, a sve ih ovo fascinira.

Jer, ovo je najljepša pozornica za sportistu i utiče dosta stvari da li ćete u bazenu da pružite maksimum.

Do četvrtfinala ,,ajkule“ će imati još jednu provjeru i to sa aktuelnim olimpijskim šampionom (sjutra od sedam). Još jedna lijepa prilika da se uhvati zalet i igrači naoružaju samopouzdanjem.

- Moramo biti na maksimu-

mu. Vjerujem da ćemo imati energiju koju smo imali na prethodnim turnirima - da klupa skače kada se uradi nešto dobro, da bodre momke u bazenu, da to bude cjelina koja bi mogla da nas uvede u polufinale - poručio je Ivović.

BEZ ŽURBE I PRITISKA Crna Gora je plasmanom među osam ispunila cilj, ali sada se traži još, više... Medalja, što da ne?!

- Treba da podignemo nivo igre ako želimo da napravimo iskorak ka onome što svi želimo. Imamo još jednu utakmicu sa Srbijom koju ćemo iskoristiti kao pripremu za četvrtfinale i da sa podignemo.

Mislim da imamo još dosta prostora da se podignemo i odigramo još bolje od grupne faze. Nadamo se da ćemo protiv Srbije biti na maksimumu - ispričao je Stefan Vidović.

Evidentan je pad mnogih favorita, a među njima prva Srbija.

Ali ipak, prave stvari očekuju se od favorita u eliminacionim mečevima. Prava na grešku niko nema.

- Svaka reprezentacija ima još

Ivović šutirao 16-9, Prlainović 12-5 Pogledajte golgeterski učinak nekih od spoljnih napadačkih igrača naše i reprezentacije Srbije.

Crna Gora Aleksandar Ivović šut 16-9 (protiv Kazahstana 4-4) Draško Brguljan 12-4 (protiv Kazahstana 3-3) Aleksa Ukropina 13-5 (protiv Australije 4-4) Dušan Matković 20-7 (protiv Australije 5-3) Srbija Andrija Prlainović 12-5 (protiv Australije 4-2) Dušan Mandić 19-8 (protiv Australije 5-4) Filip Filipović 12-6 (protiv Španije 2-2) rezervi, a Španija je najviše pokazala. Za mene su bili i prvi favoriti pred Olimpijske igre.

Vidjeli ste Hrvatsku koja je loše odigrala prve utakmice, a onda je sa nama i Srbijom izgledala potpuno drugačije.

Olimpijske igre i uslovi su specifični, a mnoga iznenađenja do kraja su moguća. Razlika između OI i drugih takmičenja, u što su se i debitanti uvjerili, su kao nebo i zemlja.

- Najmanje smo iskusna ekipa od svih ekipa, sa velikim brojem debitanata i sigurno je to imalo uticaja na igru. Boravak u selu, težina i specifičnost je uzelo danak, ali mislim da smo se prilagodili. Mislim da smo upravo sa Hrvatskom i Španijom imali dobrih momenata. Dvije četvrtine igrali smo na odličnom nivou, međutim nijesmo uspjevali da zadržimo kontinuitet i to je ono što nam je potrebno u meču sa Srbijom

i u četvrtfinalu ko god da nam dođe.

Rezultati iz prethodnog perioda daju nadu da će naš tim u mečevima istine pokazati klasu koja je lako izlazila na kraj sa mnogim velesilama.

- Mislim da nijesmo svjesni kakav smo rezultat napravili i koliko je jak turnir. Po imenima nijesmo u najužem krugu favorita, ali definitivno nas se boje zbog načina na koji smo igrali i zbog svega što smo pokazali. Što i otežava posao, stvorila se atmosfera da smo osvojili medalju, a nijesmo.

Put je i dug i težak i stvarno treba da budemo realni i mi i navijači koji nas bodre, Jer, samo put do četvrtfinala bio je težak, kao i do Olimpijskih igara. Za mene je ovo najjači tutnir u kolektivnom sportu na Igrama. Naravmo, idemo dalje jer znamo koje su nam želje i ambicije.

Basket priča okupila Balkance

Za gromadu Luku i ,,zmajčeke“ dlanovi se ne štede Samo je još nedostajalo da čujemo: ,,Pljuni, i zapjevaj, moja Jugoslavijo“. Balkanci su juče ,,okupirali“ košarkašku ,,Saitama super arenu“.

Stigli su da pomognu Slovencima u super derbiju sa svjetskim aktuelnim šampionom. I oduvali su Špance (95 :87). ,,Neka se pričuvaju Amerikanci“, dobacio je Makedonac iz VIP reda.

Od atomske košarke na sve se zaboravilo.

Kao na igrici, tamo, ovamo, pažnja na loptu, dva, tri pasa i koš. U prvih pet minuta ukupno je postignuto 29 poena.

A malo je falilo da se pokvari spektakl - Luka Dončić je 48 sekundi prije kraja prve četvrtine napustio teren zbog treće lične. Vratio se tek nakon odmora. Sa peškirom oko vrata, iz ćoška klupe, igrao je sa timom. Imao je šta i sudijama da kaže, a Luka na olimpijskom turniru uvijek

Parovi četvrtfinala Obavljen je žrijeb za četvrtfinale košarkaškog turnira u Tokiju, a derbi nokaut faze igraju košarkaši SAD i Španije. ima šta da kaže.

Braća Gasol - stariji Pau (41 godina) i Mark (36 godina) ubacili su ukupno 21 poen.

Godine su ih stisnule. Ali i dalje

Obje selekcije u grupnoj fazi zabilježile su po dvije pobjede i poraz. Duel aktuelnog olimpijskog i svjetskog šampiona traže i izazivaju čuvare u reketu na ,,jedan na jedan“. Spori da se vrate u odbranu, ali okretni i raspoloženi već na prvom cimanju da izbace protivnika.

biće finale prije finala.

Parovi: Francuska – Italija, Australija – Argentina, Slovenija – Njemačka i Španija – SAD. Četvrtfinalni mečevi na programu su 3. avgusta.

Ko zna - zna, a braća znaju i da pogode ,,trojku“.

Derbi je u finišu odlučen.

Možda i malo ranije, a možda je upravo neka od devet

Lukinih asistencija (falila još jedna za tripl-dabl) zavšila posao u Tokiju.

Pola novinarske lože (do posljednjeg mjesta puna) pokupilo se u miks zonu. VIP ispod lože sa Balkancima aplauzom su ispratili pobjednika. U miks zoni Dončić je ostao nula sekundi, novinari su ga čekali na zvaničnoj konferenciji.

A tamo tridesetak kamera...

Stolica se tražila... Španci u prvom redu...

Arena

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

19

Fudbal

Zeta dočekuje Sutjesku i priželjkuje prve bodove

Željom do podviga PODGORICA - Fudbaleri Zete ugostiće večeras Sutjesku i to u nesvakidašnjem terminu za crnogorske prilike (21 h), ali ne u Golubovcima (zbog lošeg stanja terena), već u Tuzima.

Duel nekadašnjih šampiona Crne Gore dugo je predstavljao veliki crnogorski derbi, pa čak i kada su dva tima bila u donjem dijelu, jer je rivalitet bio veliki, pa je teško bilo dodijeliti bilo kom rivalu ulogu favorita. Sada, čini se, prvi put nije tako - Zeta je u novu sezonu ušla sa znatno oslabljenim timom, prije par dana došla su određena pojačanja, ali je jasno da je u ovom duelu Sutjeska izraziti favorit, bez obzira što je prije samo par

dana imala evropski ispit u Tel Avivu.

Zeta je i neslavno krenula na premijeri je poražena od Dečića i to baš u Tuzima. Sada, protiv Sutjeske želi da popravi utisak, iako su gosti favoriti.

Mladi tim Dragoljuba Đuretića ne želi da potpiše kapitulaciju unaprijed…

- Očekuje nas izuzetno težak meč. Dočekujemo Sutjesku, a kao što je poznato radi se o veoma dobroj ekipi, koja je dodatno pojačana sa nekoliko kvalitetnih igrača i koja je kandidat za titulu. Naša ekipa je dosta mlada, ali daćemo sve od sebe i nadam se da ćemo ostvariti pozitivan rezultat.

Nema predaje unaprijed, iako smo svjesni kakav nas posao

Zeta

2 2 2 2 1 1 1 2 2 1

1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

1 1 1 0 0 1 1 1 0 0

0 0 0 1 0 0 0 1 2 1

(4-2-3-1)

Stadion: Dečića. Kapacitet: 1.500.

Sudija: R. Pajović.

Pomoćnici: V. Đuranović i V. Ostojić.

Početak: 21 čas Boljević Đurović

Ceklić

Tuzović

Krstović Đukić

Tačibana

Augusto

čeka. Ne prijetimo, Sutjeska je favorit, ali svakako da ćemo nastojati da željom i borbenošću ostanemo neporaženi naglasio je brzonogi ofanzivac Alden Škrijelj, koji je nakon Titograda stigao u redove Zete.

SUTJESKA ŽELI BREJK Nakon evropskog izleta fudbaleri Sutjeske se večeras

Vuković Matanović

Zoćević

4 4 4 3 3 1 1 1 0 0

Kukuličić

Nikač Janjić

2:0 2:0 2:1 3:2 1:0 1:1 0:0 0:2 1:4 0:2

Đinović

Popović

Goranović

Tabela 1. Dečić 2. Iskra 3. Mornar 4. Petrovac 5. Sutjeska 6. Budućnost 7. Rudar 8. Jezero 9. Podgorica 10. Zeta

Sutjeska

(4-2-3-1)

Vučić

Grivić Drešković

Drinčić

Giljen

Trener Dragoljub Đuretić

vraćaju prvenstvenim obavezama. Biće to njihovo prvo ovosezonsko gostovanje, a snage će odmjeriti sa Zetom.

Puni su optimizma kraj Bistrice i vjeruju da će pripisati još tri boda, a potvrdili su i u mečevima s Makabijem, bez obzira što su ispali, da su u dobroj formi.

- Izlazimo iz žestokog ritma, pa ipak mislim da smo se osvježili, a zna se šta nam je činjeti i očekivati u svakom

ovosezonskom susretu. Zeta nije počela kako je očekivala, kasnili su malo i sa pripremama, ali to nas ne smije zavarati, već moramo igrati maksimalno motivisani od početka - kaže ofanzivac Sutjeske Aleksa Marušić.

I strateg Sutjeske Milija Savović nada se najboljem rezultatu.

- Obaveza ove ekipe je da u svaki meč ulazi s najvećim ambicijama. Ponovo ćemo

Trener Milija Savović

morati birati najsvježiji sastav, baš kao i uoči premijerena domaćoj sceni. Evropske utakmice su nas prilično opteretile, ali ne smijemo tražiti alibi.

Imaćemo sužen izbor igrača, ali ne smijemo zbog te jedne utakmice ulaziti u problem za sljedeće. Tu želju koju smo pokazali na međunarodnoj sceni moramo zadržati i u domaćem šampionatu i onda nećemo imati problema naglasio je Savović. R. P. - Ra. P.

Povratnik u prvoligaško društvo oduševio pod Goricom

Mornar pokazao moć BAR - Mornar se vratio u Prvu ligu, a nakon dva kola i dva vezana gostovanja, te osvojena četiri boda, jasno je da Barani ne žele da budu epizodisti.

Nakon neslavne evropske priče Budućnost kiksala i u prvenstvu: ,,Plavi“ protiv Mornara odigrali 1:1 na premijeri pod Goricom

Raičković: Moramo što prije da pronađemo rješenje za krizu PODGORICA - Evropa je završena neslavno, a novu sezonu u Telekom 1. CFL Budućnost je otvorila - kiksom.

Nakon četiri vezana poraza na ino sceni, uz gol razliku 1:13, ,,plavi“ nijesu pronašli komadić mira na premijeri prvenstva.

Podgoričani su remizirali sa Mornarom (1:1) na svom terenu, što je peta uzastopna takmičarska utakmica u kojoj nijesu osjetili slast pobjede.

- Rezultat je realan, a sa njim ne možemo da budemo zadovoljni. Protivnik je imao nekoliko dobrih šansi u prvom poluvremenu, a mi u drugom.

Očekivali smo pobjedu poslije loših partija na evropskoj sceni, ali ni prvenstvo nijesmo započeli kako treba. Za nas je neuspjeh kada ne upišemo tri boda u domaćoj ligi, ali za razliku od Evrope - ovdje ima mnogo više prostora za ispravku. Vjerujem da ćemo se brzo vratiti na željeni nivo i opet pobjeđivati u kontinuitetu - rekao je Miloš Raičković za Arenu.

Budućnost je doživjela blamažu epskih razmjera nakon što je od Helsinkija primila

sedam, a od Toršavna sa Farskih Ostrva šest golova.

Igrom se nije proslavila ni protiv povratnika u elitni rang crnogorskog fudbala.

Mučenje u prvom poluvremenu upravo je prekratio Raičković na sebi svojstven način - efektnim udarcem sa dvadesetak metara kada je poslao loptu u malu mrežu.

Idealan trenutak za vođstvo.

Umjesto da to bude olakšanje u nastavku - ,,plavi“ su primili pogodak za izjednačenje u 60. minutu, a u posljednjih pola sata nijesu imali snage da prelome meč u svoju korist.

- Dao sam gol koji u ovom teškom trenutku znači na planu samopouzdanja, ali ne mogu da se radujem i budem srećan kada nijesmo pobijedili, kada nam se ovo dešava. Razočaranje je veliko poslije Evrope i svima nam je teško. Trebaće vremena da se to preboli.

Zaboraviti je teško. Učinak na ino sceni je katastrofalan i znak je ozbiljne krize. Mislim da igra nije toliki problem, koliko je stvar u psihološkom padu. Moramo što prije da se podignemo i krenemo naprijed - ističe reprezentativni vezista.

Gdje je nestala Budućnost koja

dominira crnogorskim fudbalom?

- Pitanje na koje ni mi nemamo odgovor. Ispali smo iz forme, ne ide nam… Moraćemo da se pogledamo u oči i nađemo rješenje za sve ovo. Nije prijatno, nijesmo na ovo navikli ni sebe, ni navijače, niti crnogorsku javnost. Sada je bitno da vratimo samopouzdanje, da vjerujemo i ostvarimo pobjedu u narednom meču. Jedan trijumf donijeće pozitivniju priču - naglašava Raičković.

Ceh lošim rezultatima u Evropi platio je trener.

Uprava je raskinula saradnju sa Mladenom Milinkovićem i za šefa stručnog štaba postavila Aleksandra Nedovića. Četrdeset dvogodišnji Podgoričanin ostavio je trag kao fudbaler u dresu Budućnosti, a sada će imati priliku da to uradi i kao kormilar ,,plavih“.

Nedović od danas stupa na snagu…

- Vjerujem da ćemo zajednom sa novim trenerom biti bolji, da ćemo početi da igramo onako kako možemo i pišemo pobjede u serijama. Očekujem upješnu saradnju i Budućnost kakvu svi želimo - poručio je Raičković.

D. K.

Barani su na premijeri stigli do brejka u Petrovcu, da bi preksinoć dobar početak kompletirali remijem protiv šampiona pod Goricom (1:1). Baš u tom meču, Mornar je ne samo zbog boda, već zbog prikazane igre, pokazao da treba da bude u eliti. Čini se da je u posljednje vrijeme malo ko od crnogorskih timova došao pod Goricom da igra fudbal, ne pomišljajući ni sekund o totalnoj defanzivi.

Igrali su Barani fudbal, stavili šampiona na muke, imali nekoliko izglednih šansi, zbog čega je i opšti utisak da se Budućnost provukla.

Ono što posebno treba naglasiti Mornar nakon izborene Prve lige nije napravio totalnu rekonstrukciju, već je pod Goricom igrao sa igračima koji su iznijeli teret Druge lige (uz Baltića, Ćetkovića, Stevanovića i Kaluđerovića). Ali iako većina bez prvoligaškog iskustva, izabranici Slavoljuba Bubanje u većem dijelu meča držali su čas šampionu!

- Sigurno da moramo biti zadovoljni. Imali smo težak raspored na startu, dva vezana gostovanja nakon napornih priprema, ali smo osvojili četiri boda. Budućnost je po mnogima sada u kriznom momentu, ali činjenica je da je to šampion i nije lako igrati protiv njih. Ali odmah nakon meča sa Petrovcem fokusirali smo se na njih, spremali maksimalno, vjerovali da možemo da napravimo dobar rezultat.

I, mislim da smo mogli i do pobjede, ali svakako smo pokazali da nećemo igrati na ,,nulu“, već da želimo da igramo fudbal protiv bilo koga kazao je Igor Poček, ofanzi-

vac Mornara.

Nekadašnji biser Sutjeske, kojeg je nikšićki prvoligaš možda i lako ispustio, bio je centralna figura meča. Poček je, za razliku od meča pod Malim brdom, dobio drugu ulogu od trenera Bubanje i bio nerješiva enigma za Podgoričane. Nakon što je pogodio stativu, a zatim mu Dragojević izvadio loptu koja je išla u rašlje, uspio je da sjajnom asistencijom uposli Pepića za 1:1.

- Naš šef je veliki motivator, a nakon napornih priprema gdje nas je fizički ,,zgazio“, bio je uvjeren da možemo mnogo. Čak i nakon pobjede protiv Petrovca nije dozvolio euforiju, već je pravio taktiku kako da iznenadi Budućnost. Sigurno da su njegove zasluge velike, kako za prošlosezonski uspjeh, tako i za naše igre sada, ali on se nikada ne zadovoljava, tako da ni nakon ovog boda, nema euforije.

Već se spremamo za naredne obaveze - dodao je Poček.

Mornar nakon plasmana u Prvu ligu, zahvaljujući jasnom stavu uprave, na čelu sa Mićom Perovićem i sportskim direktorom Mitrom Novako vićem, nije želio nikoga od

igrača da skloni, pa Barani i sada imaju brojan igrački kadar.

Ali i oni koji nijesu u sastavu, daju veliki doprinos.

- Od prvog dana kada sam došao u Bar zaista ne mogu da opišem kakva je to energija, ljubav i strast ljudi koji vode klub. Mislim da su po tome definitivno specifični za razliku od mnogih. Mićo Perović i Mitar Novaković, kao i predsjednik kluba Nikola Simović, doživljaju nas kao svoje članove porodice, tako da je zbog njih napravljena porodična atmosfera. Imamo veliki broj igrača, možemo sastaviti tri ekipe, ali nema nezadovoljnih, svi dišu kao jedan i to je naša snaga.

Iskreno vjerujem da je ovo samo početak lijepe priče, jer ljudi iz kluba svojim odnosnom zaista zaslužuju da Mornar bude uspješan - naglasio je Poček, koji nije zaboravio da pomene i svog kolegu iz napada Bobana Đorđevića.

- Boban se povrijedio i mnogo nam nedostaje. Želimo mu brz oporavak, a sigurno da ćemo se truditi da ga dobrim rezultatima dodatno motivišemo da se vrati još jači i bolji - rekao je Igor Poček.

R. P.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Crnogorski košarkaši na Zlatiboru odradili prvi dio priprema za pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo

U Skoplju test urađenog PODGORICA - Crnogorski košarkaši odradili su prvi dio priprema za pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, a danas i 4. avgusta u Skoplju će imati dvije provjere protiv Sjeverne Makedonije.

Izabranici Boška Radovića 12 dana trenirali su na Zlatiboru.

U međuvremenu kompletirali su redove i odradili planirano.

- Odradili smo prvo dio ovih priprema. Mogu reći naporniji dio. Zadovoljan sam urađenim tokom gotovo dvije sedmice.

Ono što je veoma važno nijesmo imali povreda, tako da da su momci potpuno spremni za nastavak priprema, vjerujem da ćemo u pravoj formi dočekati start pretkvalifikacija - poručio je selektor Radović.

Naši momci će testirati urađeno na dva meča protiv Sjeverne Makedonije. Ipak za te izazove rezultat neće biti u prvom planu.

- To je prava prilika da vidimo

Veliko pojačanje za Budućnost Voli

Di Džej Sili među ,,plavima“ što smo radili. Ono što je dobro je činjenica da do prvog meča nam ostaje 12 dana, pa dosta toga, eventualno možemo da ispravimo do susreta koji igramo protiv Islanda.

U svakom slučaju u Skoplju je rezultat u drugom planu.

Želim da odigramo dvije dobre utakmice i uz to da testiramo igrače koji do sada nijesu imali priliku da igraju za ,,A“ tim, a ima ih nekoliko - zaključio je Radović.

Naša selekcija će iz Skoplja vratiti se u Podgoricu gdje će

odraditi završni dio priprema.

Planirano je da se u ,,balon“ uđe 9. avgusta. Prvi meč igramo protiv Islanda 12. avgusta.

Rival će biti i Danska, a sa oba tima igramo po dva susreta.

Svi mečevi počinju u 20:30 h, a domaćin je Bemax arena. R. P.

PODGORICA - Di Džej Sili novi je član Budućnost Volija. Podgorički tim nakon Džejkoba Vajlija, Vladimira Micova, Edina Atića, te Igora Drobnjaka, kojeg su vratili iz filijale (Studentski centar) uspio je da angažuje još jedno veliko pojačanje.

Odlični šuter u Podgoricu stiže nakon zapažene sezone u Bajernu, za koji je u Evroligi upisivao 7,7 poena i 2,4 asistencije.

Ono što se proteklih dana pominjalo na društvenim mreža-

ma, juče je potvrdio poznati menadžer Miško Ražnatović objavom na Tviteru, na već sebi svojstven način: ,,Ukoliko noćni klubovi u Crnoj Gori ponovo krenu sa radom, neće biti problema sa puštanjem muzike“.

Denis Džerom Sili, inače, studirao je na univerzitetima Kalifornija i Kal Stejt Fulerton, a nakon što nije prošao na NBA draftu 2013. godine, došao je na poziv Mute Nikolića u Radnički iz Kragujevca.

Igrao je potom za njemački Bajrojt, tim iz Razvojne lige Delaver 87ers, špansku Manresu, Bešiktaš i Gran Kanariju, da bi sezonu 2016/2017. proveo u Makabiju, a nakon što se vratio u Gran Kanariju, igrao je potom u Ritasu i Saragosi, prije nego što se u dresu Bajerna vratio u Evroligu.

R. P.

Uspjeh naših mladih vaterpolista

Juniori osvojili turnir u Puli PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore do 20 godina savladala je u finalu Hrvatsku 11:9 i osvojila međunarodni turnir u Puli.

Juniori su u grupi bili bolji od Srbije 18:11 i Njemačke 11:4, dok su u meču bez rezultatskog značaja izgubili od Hrvatske 14:12. Hrvatska je u grupi poražena od Srbije 13:6, dok je bila bolja od Njemačke 14:9. Izabranicima trenera Miodraga Mirovića ovo je generalna proba pred odlazak na Svjetsko prvenstvo u Češkoj od 28. av-

gusta do 5. septembra.

U pobjedi nad Hrvatskom istakao se Danilo Radović sa tri gola, dva je postigao Vučurović, a po jedan Mršić, Drašković, Vujičić, Marković, Vujošević i Stanojević. Za MVP takmičenja proglašen je naš Marko Mršić.

Za Crnu Goru na ovom turniru igrali su Alen Isljamović, Vasilije Marinković, Ilija Radović, Andrija Korać, Damjan Vujičić, Petar Vujošević, Jovan Vujović, Vuk Drašković, Danilo Radović,

Marko Milić, Matija Sladović, Dragan Marković, Uroš Vučurović, Đorđe Stanojević, Marko Mršić i Vasilije Radović (zbog zdravstvenih problema neće igrati utakmice).

Pored trenera Mirovića, tu su još pomoćni trener Uglješa Brguljan i fizioterapeut Ivan Borović.

Mlade ,,ajkule“ pripreme nastavljaju u Nikšiću od 4. do 21. avgusta, nakon toga će sparingovati sa Srbijom u Kragujevcu, dok je put za Češku planiran za 26. avgust.

R. P.

FORMULA 1: Vozač Alpine slavio na Velikoj nagradi Mađarske

Okon spektaklom do prvijenca, Hamilton od začelja do podijuma

Vozač Alpine Esteban Okon došao je do prve pobjede u karijeri pošto je slavio na spektakularnoj Velikoj nagradi Mađarske, 11. trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1.

Francuz je na „Hungaroringu“ ostvario najveći uspjeh od debija u šampionatu, na svojoj 78. trci, a ujedno je svom timu donio prvi trijumf poslije 13 godina, prvog pod imenom Alpin.

Okon je slavio sa skoro dvije sekunde prednosti u odnosu

na Sebastijana Fetela u Aston Martinu, a njima dvojici se na podijumu pridružio branilac titule Luis Hamilton, koji se probio sa posljednjeg mjesta koje je držao u jednom trenutku.

Pored nevjerovatnog trijumfa francuskog automobiliste, posljednju trku pred ljetnju pauzu obilježila je velika greška Valterija Botasa u Mercedesu, što je dovelo do niza incidenata i prekida na stazi koja se sušila poslije kiše. Finac je izuzetno loše

startovao, pogriješio je tačku kočenja i tako udario otpozadi u Landa Norisa u Meklarenu, a njih dvojica su potom udarili u vozače Red Bula Maksa Ferstapena i Serhija Peresa.

Samo holandski automobilista je potom uspio da nastavi trku, dok je u odvojenom incidentu Lans Strol u bolidu Aston Martina udario u vozača Ferarija Šarla Leklera, zbog čega su obojica odustali.

Hamilton je potom sigurno vodio, ispred Okona i Fetela, kada je na stazu izašlo

bezbjednosno vozilo, ali je zbog velikog broja krhotina na stazi istaknuta crvena zastavica. Poslije prekida koji je trajao pola sata svi vozači su se odlučili za pneumatike za promjenljive uslove, ali su u krugu za zagrijevanje svi osim branioca titule produžili u boks. Britanac je tako bio usamljen na startu, ali je zbog te greške morao u boks po pneumatike za suvo, što je dovelo do njegovog pada u poretku.

Okon je naslijedio vođstvo i

držao ga je do samog cilja, dok mu je Fetel u pojedinim trenucima prijetio, ali se vozač Alpina fantastično odbranio i zasluženo slavio. Francuzu je veliku pomoć pružio i njegov timski kolega Fernando Alonso, koji je tokom 15 krugova uspio da iza sebe zadrži Hamiltona, kada je vozač Mercedesa otišao po nove pneumatike u pokušaju da izvede nešto slično kao prije dvije godine u Mađarskoj. Britanac je očajnički pokušavao da pretekne dvostrukog svjetsk-

og šampiona, ali je to učinio tek šest krugova prije kraja, a potom je bez većih problema nadmudrio i Karlosa Sainsa juniora u Ferariju i stigao do podijuma.

Sains je na kraju bio četvrti, ispred Alonsa i Pjera Gaslija u bolidu Alfa Taurija, koji je u samom finišu osvojio bod za najbrži krug i tako ga preoteo od Hamiltona. Njegov timski kolega Juki Cunoda zauzeo je sedmo mjesto, ispred dvojca Vilijamsa Nikolasa Latifija i Džordža Rasela, koji su timu donijeli prve bodove ove sezone, i to pošto je Kanađanin jedno vrijeme čak držao treće mjesto poslije restarta. Osvajače bodova kompletirao je Ferstapen, kojem je u incidentu u prvom krugu oštećen pod bolida, a iako se mučio tokom skoro cijele trke preticanjem Danijela Rikarda u Meklarenu je stigao do 10. pozicije.

Iako je Hamilton propustio prvu šansu da stigne do 100. pobjede u karijeri, pred odlazak na ljetnju pauzu je zahvaljujući trećem mjestu preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu. Britanac ima 192 boda, šest više od Ferstapena, a prati ih Noris sa 113, i to pošto je na „Hungaroringu“ došao kraj njegovom nizu trka koje je završio među osvajačima bodova.

Ovogodišnji šampionat Formule 1 nastavlja se Velikom nagradom Belgije 29. avgusta. R. A.

Feljton

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

21

16.

Lješanski knez Vuko koji  je odbranio čast Petra I U Ćepetićima je početkom 19. stoljeća živio knez Vuko Vukićević, koji je skončao mučeničkom smrću u Podgorici 1820. godine. Kuća mu je bila na Vukićevoj glavici đe se „i danas poznaju zidine njegove kule od tesanog kamena”.

Kao glavar je bio na skupštini crnogorskih glavara 1. maja 1804. godine sa koje je upućena tužba ruskom caru Aleksandru II protiv grofa Marka Ivelića, ruskog izaslanika u Crnoj Gori, zbog spletki protiv vladike Petra I. Tužbu su potpisali ondašnji glavari – gubernatori, serdari, vojvode i knezovi.

Ispred Lješanske nahije, tužbu su potpisali vojvoda Stano Uskoković, knez Petar Vučetin Vukčević i knez Vuko Vukićević.

U Državnom muzeju na Cetinju čuva se mač kneza Vuka Vukićevića koji je dobio na poklon od vladike Petra I za junaštvo pokazano u nekom boju u Kotoru. Oštrica mača duga je 103 cm, balčak 14,5 cm, dok širina iznosi 3,5 cm.

O tom događaju postoje dvije verzije. Po prvoj, neki Latinin je pozvao crnogorskog vladiku u Kotor na megdan. Umjesto vladike, za megdan se prijavio Vuko Vukićević. Vladika mu je za dvoboj dao najbolji mač.

Po prispijeću u Kotor, Vuko je odmah pozvao Latinina da izađe na megdan. Ovaj ga je zapitao zašto na megdan nije došao sami vladika. Vuko je uzvratio da će vladika doći kada ga na megdan zovne neko njemu ravan, a da je za njega dosta i on.

Latinin se uplašio i Vuku priznao megdan.

Po drugoj verziji, Petra I je pozvao na megdan neki Arap.

Umjesto njega na megdan je izašao Vuko Vukićević. Čim je došao pred Arapov šator, Vuko ga je pozvao da brzo izađe da ga posiječe, da ne dangubi jer mu se žuri, zato što je ostavio buljuk koza u nekoj pećini koje niko neće pustit na pašu dok se on ne vrati. Arap se uplaši, poljubi mu mač i prizna megdan.

Ovaj mač sa posvetom vladika je poklonio Vuku. Vukova kuća je stradala u požaru 1903. godine, a sa njom su izgorjele i korice ovoga mača sa kaišima i štitom, kao i urezani natpis o tome kada je, od koga i zašto ovaj mač pripao Vuku.

Po kazivanju Vukovih potomaka, tog kneza su Turci nabili na kolac kod Sahat-kule u Podgorici 1820. godine, skupa sa još 8 Crnogoraca. To je uklesano na Vukov grob na Čepurcima, koji mu je podigao unuk Mitar Vukićević 1911. godine.

Potražio sam ovaj grob na Čepurcima. Računao sam da se nalazi neđe u blizini crkve, s obzirom da je podignut 1911. godine. Pažljivo sam razgledao grobnice s kraja 19. i početka 20. stoljeća, ali bez rezultata. Već sam bio počeo da gubim nadu.

Na koncu sam se obratio za pomoć radnicima koji su radi-

S. ČUKIĆ

GROB KNEZA VUKA VUKIĆEVIĆA NA ČEPURCIMA

U Državnom muzeju na Cetinju čuva se mač kneza Vuka Vukićevića koji je dobio na poklon od vladike Petra I za junaštvo pokazano u nekom boju u Kotoru. Oštrica mača duga je 103 cm, balčak 14,5 cm, a širina iznosi 3,5 cm.

Ovaj mač vladika je poklonio Vuku. Vukova kuća je stradala u požaru 1903. godine, a sa njom su izgorjele i korice ovoga mača sa kaišima i štitom

Natpis na grobu kneza Vuka Vukićevog na Čepurcima

Grob kneza Vuka Vukićevog na Čepurcima u Podgorici

li na jednoj grobnoj raki, da bi mi jedan od njih saopštio da je prije dvije godine nešto radio na grobu nekog Vukićevića.

Pokazao mi je grobnicu udaljenu desetak metara od crkve, s južne strane. Bio je to grob kneza Vuka Vukićevića, podignut prije 110 godina. Na grobnici se nalazio kameni krst, koga sada nema, a natpis glasi:

ОВЂЕ ПОЧИВАЈУ СМРТНИ ОСТАЦИ ВУКА ВУКИЋЕВИЋА ИЗ ЉЕШАНСКЕ НАХИЈЕ ИЗ ЋЕПЕТИЋА КОИ ЈЕ ПОГИНУО НА САХАТ КУЛУ У ПОДГОРИЦУ. ГОД. 1820 ОВИ СПОМЕНИК ПОДИЖЕ МУ ЊЕГОВ УНУК МИТАР В. ВУКИЋЕВИЋ. Г. 1911 КОЈИ ОСТАЈЕ ЗА МИТРА И ЊЕГОВО ПОТОМСТВО

Ispod natpisa isklesana je sa-

blja sa koricama. Potomci kneza Vuka Vukićevića su prije dvije godine obnovili natpis na spomeniku. Tom prilikom su drška na sablji i balčak ofarbani zlatnom bojom, što je za svaku pohvalu.

Ovo nije kraj price o knezu Vuku. Na seoskom groblju pred crkvom u Relezi nalazi se porodična grobnica Vukićevića, na čijoj su uzglavnoj ploči, pod krstom, isklesana tri ordena, a na nadgrobnoj ploči ukršteni mač sa koricama.

Natpis glasi:

Vukićevom koji je stradao mučeničkom smrću u Podgorici 1820. godine, đe i počiva na groblju na Čepurcima. Što se tiče samih megdana i zasluga koje su Crnogorci sticali zastupajući Petra I, u literaturi se nailazi i na druge zanimljive podatke. Tako Rade Turov Plamenac u svojim memoarima pripovijeda da je „negđe na početku XVIII vijeka, u vrijeme mitropolita Petra I Petrovića povratio bješe iz Mletaka u Budvu Bubić jedan između vlastele budvanske“ („Memoari“, CID, Podgorica, 644). „On bješe zadugo staja u Mletke u službu vojenu i izvježbao se na mačevanje otlično“, nastavlja R.T. Plamenac. „On kad dođe u svoje rodno mjesto, te da se pokaže junak prvi toga svoga mjesta, uzme načelo da poziva na glas megdandžije primorske na megdanj i sve one

ОРДЕНИ Б. ВУКИЋЕВИЋА РОЂ.

1845 Г. УМРО 1904 Г. МАЧ ВУКА ВУКИЋЕВА КОЈЕГА МУ ЈЕ ДАРОВА СВЕТИ ПЕТАР КАД ЈЕ ЗА ЊЕГА НА МЕГДАН ОДИО У КОТОР 1792 ГОД.

Riječ je o istome knezu Vuku

koi mu izidoše na megdanj svojom vojničkom vještinom „fektovanjem“ istrgne svakome megdandžiji na megdanj svojim mačem njegov mač iz ruke pa ga onda posijeci mačem kudijen hoće, te tako zadade strah megdandžijama u svoj svojoj okolini, tako da se pronese glas da će pozivat megdandžije na megdanj i iz Crne Gore, kao Đura Šaletina Vukotića s Čeva i ostale na glasu junake.

Toga puta bješe pozva Mitropolit Petar Zbor crnogorskija glavara na Cetinje. Te u savjet kod Mitropolita izide riječ između savjetnika da se čuje glas da je Bubić izjavio da hoće da pozove na megdanji Mitropolita Petra. Mitropolit Petar izjavi: ako je to istina da mu on bi izaša na megdanj, bez straha, ali da ne pristoji njemu da on izlazi na megdanj jednome Bubiću. Te iznese Mitropolit među savjet: znadu li kojega glavara ako to bude istina za koje on misli da nije istina, koi bi izaša na megdanj Bubiću mjesto njega. No kako se to nije moglo utvrdit u Savjet, on reče da će to iznijet u Zbor među glavarima.

Mitropolit Petar izide sa SAvjetom iz Manastira među



Po jednoj verziji, vladiku Petra I je pozvao na megdan neki Arap. Umjesto njega na megdan je izašao Vuko Vukićević. Čim je došao pred Arapov šator, pozvao ga je da brzo izađe da ga posiječe, da ne dangubi jer mu se žuri. Arap se uplašio, poljubio mu mač i priznao megdan

S. ČUKIĆ

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

Po kazivanju Vukovih potomaka, tog lješanskog kneza Turci su nabili na kolac kod Sahat-kule u Podgorici 1820. godine, skupa sa još osam Crnogoraca.

To je uklesano na Vukovom grobu na Čepurcima, koji mu je podigao unuk Mitar V. Vukićević 1911. godine

Mač sa koricama porodičnoj grobnici Vukićevića u Relezi

Natpis na porodičnoj grobnici Vukićevića u Relezi

okupljenim Zborom glavara crnogorskija pred Manastir I nazove im kao obično – „Dobro jutro, braćo Crnogorci“.

Oni mu odgovore - „Dobra ti sreća Vladiko Sveti“. – On nastavi - „Izazvala je mene jedna potreba da vas pozovem danas ovden na zbor; došao mi je jedan megdanj koeme se nijesam nadao, pa kako mene ne pristoji izist na megdanj, pozvao sav ve da vas pitam bi li koi od vas namjesto mene iziša tome megdandžiji na megdanj“.

Onda iz zbora pojavi se Jovo Andrin Đurović knez dupioski i pita - „Ko je taj megdandžija te je tebe pozva na megdanj Vladiko Sveti“. On reče: „Ovi Bubić iz Budve“. Onda odgovori knez Jovo: „Oh, ja se oveselih da ti je posla megdanj vezir skadarski da junaku i čojku izidem na megdanj, a za to lacmanče lasno ću to učinjet, neće on više nikoga na megdanj pozivat, nego ja idem sjutra da mu otresem moj mač o glavi“. Onda Mitropolit Petar zahvali knezu Jovu i darova mu dvije ledenice za to.

Ovo se razglasi svud u Crnu Goru i primorje i Bubić se ne odazva ovome, no ostade od ovoga stid i podrugica na njega, te Bubić ne pozva više nikoga na megdanj, nego se povrati u Mletke za vazda“ (isto, 644645).

Rade Turov na kraju piše: „Izjava mojega djeda Steva popa Đura Plamenca koju je čujo lično na svoje mjesto i pričao je mene nekoliko puta i preporučio da je opišem da ne umre, I to jednome junaku crnogorskome među prvijem junacima crnogorskijema svoga vremena knezu Jovu A. Đuroviću iz Dupila, kao i mnoge price za njega na položaju ratnome okolo Dubrovnika 1806. God. I na više mjesta đe je očevidac bio, a za boj na Kruse kako je od svog rođaka Andrije N. Plamenca čujo, kao I na umire krvih, pa sam ja samo ovo opisa koje ga karakteriše za sve ostalo u njegovome životu. Cetinje, 12. maja 1917.” („Memoari“, CID, Podgorica, 645).

(Nastavlja se)

22

Enigmatika

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Marketing

23

24

Marketing

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

25

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

ADVOKAT MR VASILIJE KNEŽEVIĆ Adresa: KRALJA NIKOLE 1,BC NIKIĆ

Tel.: 069-484-949 Email: vasilije@advokatknezevic.com Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA , 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana

ALRAIS ENTERPRISES DOO Adresa: VOJVODE MAŠE ĐUROVIĆA 18

Tel.: 067-290-666/020-512-006 Email: admin@dubaihouse.me Oglašava potrebu za: 1. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -350-450e

CODRA SPECIJALNA BOLNICA Adresa: RADOSAVA BURIĆA B.B.

Tel.: 020-648-944 Email: codramed@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA PNEUMOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista pneumologije Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. SPECIJALISTA/KINJA KARDIOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista kardiologije Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. SPECIAJISTA/KINJA HIRURGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista opšte hirurgije Rok za prijavljivanje: 3 dana 4. SPECIJALISTA/KINJA ANESTEZIJE SA REANIMACIJOM, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista anestezije s reanimacijom Rok za prijavljivanje: 3 dana 5. SPECIJALISTA/KINJA RADIOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista radiodijagnostike Rok za prijavljivanje: 3 dana 6. SPECIJALISTA/KINJA FIZIKALNE MEDICINE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije Rok za prijavljivanje: 3 dana 7. SPECIJALISTA/KINJA PSIHIJATRIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista psihijatrije Rok za prijavljivanje: 3 dana 8. SPECIJALISTA/KINJA PATOLOŠKE ANATOMIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista patološke anatomije Rok za prijavljivanje: 3 dana

9. SPECIJALISTA/KINJA MEDICINE RADA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista medicine rada Rok za prijavljivanje: 3 dana 10. MEDICINSKI/A DIJETETIČAR/ KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinski dijetetičar, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 3 dana

ČELEBIĆ DOO Adresa: DONJA GORICA,OKTOIH BR.2

Tel.: 020-444-412/068-271-798 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. STRUČNO LICE ZA ZAŠTITU NA RADU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -položen ispit za stručno lice zaštite i zdravlja na radu

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA FINANSIJE Adresa: NJEGOŠEVA 13

Tel.: 020-447-193,020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi”, br.38/18, 43/18, 6/20 i 10/20) i Odluke sekretarke Sekretarijata za finansije Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 05-400/21-3749 od 28.07.2021.godine, objavljuje: JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Sekretarijatu za finansije Glavnog grada: Samostalni/a referent/kinja za obradu računovodstvene dokumentacije - 1 izvršilac na neodređeno vrijeme Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Posebni uslovi: - Srednje obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a, IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Ekonomska škola ili Gimanzija; - tri godine radnog iskustva; - poznavanje rada na računaru.

Dokumenta koja podnosi kandidat: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); - CV; - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

- Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja; - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci).

Kontakt osoba: Aleksandra Vukčević, tel. 020/447-193 i 020/447-180

Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Adresa: CETINJSKI PUT B.B.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačin j av a n j a l i s t e k a n d i d a t a k o j i ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, br. 050/18).

KONKURS ZA IZBOR DIREKTORA/ICE Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu – Podgorica za mandatni period od 4 godine (20212025.godina)

Popis propisa potreban za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” br.02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”br.02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore- opštinski propisi” br. 38/18,43/18, 06/20 i 10/20), Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (“Službeni list Crne Gore”, br. 20/14, 56/14, 70/17, 4/18, 55/18 i 66/19), Uputstvo o bližem načinu rada trezora jedinice lokalne samouprave (“Službeni list Crne Gore”, br.

15/19) i Zakon o finansiranju lokalne samouprave (“Službeni list Crne Gore”, br. 3/19).

INSTITUT ZA RAZVOJ I ISTRAŽIVANJA U OBLASTI ZAŠTITE NA RADU Tel.: 020-265-560/067-271-784 Email: office@iti.co.me Upravni odbor Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu – Podgorica raspisuje

USLOVI: pored opštih uslova propisanih zakonom, kandidat treba da ispunjava i sledeće posebne uslove: visoko obrazovanje (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja) u obimu od 240 ili 180+60 kredita CSPK-a, ili visoko obrazovanje (VII2 nivo kvalifikacije obrazovanja) u obimu 180+120 ili 240+60 kredita CSPK-a; najmanje osam godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine u obavljanju rukovodećih poslova u oblastima koje su predmet djelatnosti Instituta; znanje engleskog jezika i znanje rada na računaru.

1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -kandidat podnosi:prijavu,kopiju lične karte,dokaz o nivou obrazovanja, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; -pripravnik se osposobljava za rad na radno mjesto vozovođe

BUDVA TEL.: 033/402-556

J.U. DNEVNI CENTAR ZA DJECU I OMLADINU SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU BISERI BUDVA Adresa: ŽRTAVA FAŠIZMA BB

Uz prijavu na konkurs, kandidat je dužan dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova i program rada i razvoja Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu – Podgorica za period 20212025. godina.

Tel.: 033/ 474-893 Email: dnevni.centar@budva.me Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

Sa prijavljenim kandidatima će se, po potrebi, organizovati razgovor, kao i prezentacija njihovog programa rada i razvoja Instituta.

J.U. DNEVNI CENTAR ZA DJECU I OMLADINU SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU BISERI BUDVA

Konkurs za izbor direktora objavljuje se u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori i na web sajtu Instituta.

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

Rok za podnošenje prijave na konkurs je 15 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori.

Zbog korišćenja kolektivnih godišnjih odmora, prijave na konkurs slati poštom na adresu: Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu – Podgorica, Podgorica, Cetinjski put b.b. (zgrada tehničkih fakulteta).

Neblagovremene i nepotpune prijave će se odbaciti.

NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

MONTECARGO AD Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me Oglašava potrebu za:

Adresa: ŽRTAVA FAŠIZMA BB

Tel.: 033/ 474-893 Email: dnevni.centar@budva.me Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -Kvalifikacija obrazovanja-socijalni ra dnik,psiholog,pedagog,andragog,defe ktolog,specijalni pedagog,rehabilitator ,specijalni edukator u obimu od 240 CSPK-a -Licenca za rad u socijalnoj dječijoj zaštiti -Dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenje o stečenom nivou obrazovanja

26

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

-Dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u u okvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA OPŠTINU DANILOVGRAD Adresa: BIJELOG PAVLA BB

Tel.: 020-812-854 Email: maja.luketic@czsr.me Oglašava potrebu za: 1. VODITELJ/KA SLUČAJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: VSS , Licenca za obavljanje osnovnih stručnih poslova u socijalnoj i dječjoj zaštiti Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Voditelj/ka slučaja na neodređeno vrijeme–jedan izvršilac Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati moraju ispunjavati i posebne uslove: Visoka stručna sprema Vll-1 nivo kvalifikacije obrazovanja- socijalni radnik, psiholog, pedagog, specijalni pedagog, sociolog, defektolog, andragog, 1 godina radnog iskustva, licenca za rad.

Uz prijavu kandidat/kinja je dužan/na da dostavi sledeću dokumentaciju: – Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, – Uvjerenje/potvrdu o radnom iskustvu, - Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte, – Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, – Licencu za rad iz oblasti socijalne i dječje zaštite.

Navedena dokumenta se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji. Javni oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Provjeru radnih sposobnosti vrši poslodavac.

Prijavu sa radnom biografijom i pratećom dokumentacijom dostaviti na adresu JU Centar za socijalni rad za opštinu Danilovgrad, Bijelog Pavla bbDanilovgrad. Kontakt tel. 020/812-584.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

AGENCIJA ZA IZGRADNJU I RAZVOJ HERCEG NOVOG DOO Adresa: PARTIZANSKI PUT 1

Tel.: 031/350-900 Email: agencijah.novi@t-com.me

Poništava se Javni oglas, objavljen na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i u dnevnoj štampi, dana 23.07.2021. godine, za prijem u radni odnos SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA I za komunalne djelatnosti u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

Razlog poništenja je promijenjena dinamika poslovanja u dijelu realizacije projekata.

CFS GROUP Adresa: VOJNA KASARNA BB KUMBOR

Tel.: 067/153-559 Email: sradanovic@portonovi.com Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kumbor Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JZU DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ Adresa: Radoja Dakića bb

Tel.: 040/204-656 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uslovi: Pravnik/ca -VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja Visoko obrazovanje u obimu 240 kredita CSPK, Pravni fakultet 1 godina radnog iskustva.

Pored dokaza o ispunjenosti uslova iz oglasa, kandidat/kinja je dužan/na da dostavi uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta.

Kandidat/kinja treba da poznaje rad na računaru za obavljanje poslova radnog mjesta.

Dokazi koji se dostavljaju uz prijavu moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Oglas je otvoren 3 dana od dana objavljivanja.

Prijave dostaviti na adresu JZU Dom zdravlja Nikšić, ul. Radoja Dakića bb Nikšić.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Kontakt telefon: 040/231-202.

OKOV DOO Adresa: NIKA MILJANIĆA

Tel.: 069/187-767 Oglašava potrebu za: 1. ZAMJENIK/CA RUKOVODIOCA/ LJE MALOPRODAJNOG OBJEKTA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. ŠEF/ICA PRAVNE SLUŽBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 2 dana 2. TERENSKI/A INKASANT/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 2 dana 3. REFERENT/KINJA ZA INFORMACIONI SISTEM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike Rok za prijavljivanje: 2 dana

OSA MATIĆ -DENTAL Adresa: LOVĆENSKA BB

Tel.: 068/119-324 Oglašava potrebu za: 1. STOMATOLOŠKA SESTRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Stomatološka sestra Rok za prijavljivanje: 1 dan

TIVAT TEL.: 032/674-585

PARKING SERVIS TIVAT DOO Adresa: II DALMATINSKE 6A, TIVAT

Tel.: 069/494-681 Oglašava se prijem na radno mjesto

Izvršni/a direktor/ka u DOO Parking servis Tivat, na period od četiri godine.

2.Opšti i posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa i dokazi o ispunjavaju uslova: •Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore(dostaviti fotokopiju biometrijske lične karte) •Da je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta(dostaviti ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci) •Da lice nije osuđivano za krivično dijelo koje ga čini nedostojnim za rad i da se protiv lica ne vodi krivični postupak za krivično dijelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci) •Stečeno visoko obrazovanje – VII1 nivo – završen fakultet SAOBRAĆAJNI, EKONOMSKI,PRAVNI,FAKULTET OGRANIZACIONIH NAUKA ili MENADŽMENT smjera u obimu od 240 kredita CSPK-a (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenje odgovarajuće obrazovne ustanove) •Najmanje pet godina radnog iskustva na nivou VII-1 stepena (dostaviti uvjerenje,odnosno potvrdu kojom se dokazuje ispunjavanje datog uslova, kao i kopiju radne knjižice) •Najmanje pet godina radnog iskustva na poziciji upravljanja(rukovodioca) na nivou VII-1 stepena- dostaviti potvrdu o ispunjavanju datog uslova,kao i kopiju radne knjižice.

•Napredno poznavanje rada na računaru •Napredno poznavanje engleskog jezka 3.Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju(tražene dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti neposredno ili preporučenom poštom u roku od 14 dana od dana objavljivanja Javnog konkursa u zatvorenoj koverti,na kojoj je potrebno ispisati „Javni konkurs za Izvršni/a direktor/ ka“ DOO Parking servis Tivat,Ime i prezime kandidata,sa adresom i telefonskim brojem,na adresu Bonići br.1 85320 Tivat sa naznakom sa za Odbor direktora.

4.Kandidat/kinja za direktora/icu d u ž a n / a j e d a u z p r i j av u n a konkurs,obavezno dostavi Program rada društva za mandatni period.U suprutnom će se smatrati da nije dostavljena potpuna dokumentacija.

5.Kontakt osoba za davanje informacija u postupku javnog konkursa je Darko Matijević,na telefon 069494681 od 09 do 15.časova

Napomena: U priloženoj dokumentaciji neophodno dostaviti ovjerene kopije dokumenata.

TUZI TEL.: 020/671-287

KOMUNALNO DOO TUZI Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 067-073-295/020-875-129 Email: info@komunalno-tz.me Vrši ispravku oglasa koji je bio objavljen dana 30.07.2021godine za radno mjesto samostalni/a referent/kinja u dijelu profesionalni uslovi i nakon promjene glasi Diplomirani inženjer građevinarstva ,ostali uslovi oglasa ostaju nepromjenjeni.

ULCINJ TEL.: 030/412-213

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI ULCINJ Adresa: MAJKE TEREZE BB

Tel.: 030-416-002 Email: info@jpkd-ul.me Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA SMEĆARE, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. NK RADNIK/CA ČISTOĆE - METLAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. NK RADNIK/CA - ZELENILA I TRŽNICE, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana 4. RADNIK/CA NA UTOVARU SMEĆA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

27

Sa tugom u srcu javljamo da je naš dragi brat, stric i ujak

Дана 1. августа 2021. године умрла у 80. години наша драга

BOŽIDAR Milov DABANOVIĆ СЛАВОЈКА Николе ДАКОВИЋ рођена Филиповић Саучешће примамо у капели под Требјесом 2.августа 2021.године од 12 до 14 часова када ће се обавити сахрана на новом гробљу под Требјесом. ОЖАЛОШЋЕНИ:супруг НИКОЛА, син СЛАВКО, ћерке СМИЉАНА, НИНА и МАРИЈА, снаха НЕВЕНКА, унучад ИРЕНА, МАША, КОСТА, ФИЛИП, ЛУКА, БОРИС, ДРАГО и ЂОРЂЕ, праунук ВАЊА и остала родбина ДАКОВИЋ и ФИЛИПОВИЋ

Iznenada preminuo 1. avgusta 2021. u 67. godini.

U skladu sa epidemiološkim mjerama biće izložen u mjestu Seoca - Crmnica 2. avgusta od 13 do 15 časova, kada će biti sahrana.

Ožalošćeni: brat SLAVO, sestra NADA sa porodicom, sestre od strica IKONIJA i ZAGORKA sa porodicama, snaha ŽANA i bratanići SAŠA i NIKOLA i ostala rodbina

88

С тугом обавјештавамо да је наш вољени

САВО Петров ПЕТРОВИЋ 1934-2021.

поморски официр строја у пензији преминуо 31. јула 2021. у својој 88. години. Обавјештавамо родбину и пријатеље да ће се сахрана обавити на гробљу у селу Врањина, дана 1. августа 2021. године у 16 часова. Због епидемиолошке ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице. Ожалошћени: супруга ОЛГА, синови ЗДРАВКО и МИШКО, ћерка ДУШАНКА - ДУДА, снахе МИЊА и ГОРДАНА, зет НИНО, унучад МАРИЈА, ЈЕЛЕНА, ПЕТАР, МИЛЕНА и САЊА, праунучад УНА, СОФИЈА, ТЕОНА и ЛУКА, брат ПАВЛЕ и снаха БРАНКА, братанићи, братаничне, сестрић, сестрична и остала многобројна родбина 89

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Dana 1. avgusta 2021. u 72. godini iznenada je preminuo naš dragi

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Dana 1. avgusta 2021. godine umro je naš dragi

SLOBODAN Ristov STAMATOVIĆ

dr MILORAD – MIĆO Nikolin IVOVIĆ

Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se u užem krugu porodice 2. avgusta u 15 časova, na gradskom groblju Čepurci.

SLOBU

Posmrtni ostaci biće izloženi 2. avgusta u kapeli na Čepurcima od 11 do 12.30 časova.

Sahrana će se obaviti u 13 časova u porodičnoj grobnici na groblju u Rogamima.

Ožalošćeni: sestre SLOBODANKA – SEKA, MILANKA i OSEJA, sestrične ANITA, NIKICA – MANJA i JELENA, sestrići MITAR – MIŠO i MILOŠ, braća od stričeva RAŠKO i TOMISLAV sa porodicama, porodica pokojnog BRANKA, tetka ROSA, braća i sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina

Ožalošćeni: sinovi JOKO i UROŠ, kćerke JELENA i NEDA, snaha SANJA, unučad ALEKSANDAR, BALŠA i KSENIJA, sestra DUŠANKA, brat PERO sa porodicom

Tvoja dobrota, vedar duh i mudrost biće zauvijek u mom srcu, čuvajući Te od zaborava.

Tvoj DUKA

92

91

Posljednji pozdrav

Dragi i voljeni

96

MIĆU IVOVIĆU

Počivaj u miru.

Dragi

LJUBINKA RADUNOVIĆ sa porodicom

SLOBO Posljednji pozdrav Koliko si nanio tuge i bola našim srcima i duši tvojim iznenadnim odlaskom, toliko si nam ostavio ponosa.

Počivaj u miru uz naše vječno sjećanje.

SLOBO MIĆU IVOVIĆU OSEJA i BUDO NIKOLIĆ

MIKO, NAĐA I MINA HAROVIĆ

Prenaglo si otišao.

Hvala na svim životnim lekcijama i na samo tebi svojstvenoj ljubavi koju si nam pružao. Nastavićeš da živiš kroz naše priče i naša sjećanja.

Posljednji pozdrav 94 Tvoji: MIŠO, DANILO i MILICA Poslednji pozdrav našem dragom stricu i dedi

MIĆU IVOVIĆU 93

ZORAN I TANJA ĐIKANOVIĆ sa porodicom

DUKIJU

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je iznenada u 88. godini umrla

Zauvek ćeš živeti u našim srcima.

78

Posljednji pozdrav kumu

Tvoji: DRAGANA, JELENA, IVA i SIMON

Dana 31. jula 2021. preminuo je u 67. godini naš dragi

SLOBU STAMATOVIĆU Čuvaćemo od zaborava tvoju dobrotu i pažnju prema našoj porodici. ĐINA, TANJA i MIRJANA KOJIČIĆ

MILKA Nikolina ŠIŠEVIĆ

90

rođena Ilić

DUŠAN Vojov RADANOVIĆ

Posljednji pozdrav bratu

Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti 2. avgusta na gradskom groblju Čepurci u 14 časova.

OGLASNO ODJELJENJE A.D. “POBJEDA”

Sahrana je obavljena 1. avgusta, u krugu porodice, na novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sinovi GOJKO i RAJKO, ćerka RATKA, snahe ZORICA, BOSILJKA, SUZANA i SANJA, đever NOVICA sa porodicom, unučad ILIJA, PETAR, MILOŠ, MILENA, BILJANA i BOJANA, sestrići, sestrične i praunučad

Ožalošćeni: bratanične DRAGANA i JELENA sa porodicama

TELEFON ZA INFORMACIJE

DUŠKU RADANOVIĆU

020-202-455, 020-202-456.

MLADEN, VOJO i NINA sa porodicama

95

77

79

1111

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

POMENI

Posljednji, najtužniji, pozdrav mom voljenom ujaku

Dana 3. avgusta se navršava 10 godina od smrti

Dana 1. avgusta 2021. preminula je u 83. godini

SLOBODAN – ŚOLE Bogdanov ŠKULETIĆ

MILANKA Radomirova VUKČEVIĆ rođena Vuksanović

Saučešće primamo u kući žalosti u Draževini, Lješanska nahija, 2. avgusta od 9 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.

29

Tvoj odlazak pokrenuo je lavinu emocija i sjećanja na topla porodična okupljanja i pažnju kojom si nas obasipao.

Bio si naš drug i podrška kroz život, radovao si se i tugovao sa nama.

Nikada te neće zaboraviti,

RATKA Dušanovog JOVIĆEVIĆA Vrijeme nije ništa smanjilo bol, ista je kao i prvog dana kad si otišao.

Počivaj u miru.

Tvoja supruga DRAGICA 86 Tužno sjećanje na naše roditelje

Ožalošćeni: suprug RADOMIR, sinovi PREDRAG - GIGA, NENAD - BATO, brat DRAGAN, snahe SUZANA, DALIDA, SUZANA, RADMILA i BRANKA, unučad RANKO, TAMARA, ANĐELA i ALEKSANDRA, bratanići ALEKSANDAR i SRETEN, bratanične SANJA, MARINA i MARIJANA, praunučad i ostala rodbina VUKČEVIĆ i VUKSANOVIĆ

Sestrična SVETLANA ALIGRUDIĆ sa porodicom

76

87

Dana 1. avgusta 2021. godine preminuo je naš voljeni brat i šura

VIDO Perov STRUGAR

BUDIMKA Vidova STRUGAR

2. 8. 1991 – 2. 8. 2021.

24. 5. 2017 – 2. 8. 2021.

Dana 1. avgusta 2021. u 88. godini preminula je naša draga S tugom, ljubavlju i poštovanjem.

PORODICA

KOVILJKA – KOJA Dragova ANĐELIĆ

SLOBODAN – ŚOLE Bogdanov ŠKULETIĆ

rođena Pejović Saučešće primamo u mjesnoj kapeli u Poljima, 1. avgusta od 17 do 20 časova i 2. avgusta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Poljima.

Ožalošćena porodica: kćerka MILANKA, sestre ROSA i KOSA BEBA, zaova, snahe, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ANĐELIĆ i PEJOVIĆ

Duboko pogođeni njegovim odlaskom i zahvalni za svu pažnju koju je poklanjao našoj porodici, čuvaćemo uspomenu na njegov vedri i plemeniti lik.

85

Vječnaja pamjat Roditelji plemeniti, dobri, nesebični, požrtvovani, hrabri, mudri...

Sestra DANICA i zet MIHAILO IKOVIĆ 74

IKE Veljkova RAIČEVIĆ

75

VELJKO Novičin RAIČEVIĆ

rođena Đuričković

Dana 1. avgusta 2021. u 89. godini preminula je naša draga Dana 1. avgusta 2021. u 81. godini umro je naš dragi

Majko, danas je tvoj rođendan prvi put bez slavlja i veselja, bez veselih telefonskih poziva i raznih obećanja...

Gledam slike na kojima smo bili srećni i veseli.

U žalosti šćer SLAVKA

BRANKA - LOLA Dušanova JEVTIĆ

81

rođena Mandić

SLOBODAN - ŚOLE Bogdanov ŠKULETIĆ

Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana je obavljena istog dana na Gradskom groblju u Nikšiću u krugu najuže porodice.

Ožalošćeni: sinovi VESELIN i MILAN - MIKAN, kćerka VESELINKA, sestra VUKOSAVA, snahe SUZANA i VESNA, sestrične, sinovci i sinovice, unučad, praunučad i ostala rodbina JEVTIĆ i MANDIĆ

2. 8. 2011 – 2. 8. 2021.

Navršava se 10 godina od smrti našeg voljenog

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice 1. avgusta na gradskom groblju u Danilovgradu.

Ožalošćena porodica ŠKULETIĆ

84

MIHAILA - MRKOGA JOVIĆEVIĆA Ostale su uspomene i veliki bol za tobom. Nedostaješ nam svakim danom sve više a neprolazna bol i tuga za tobom podsjećaju nas svakim danom na nenadoknadivi gubitak.

Počivaj u miru, naš voljeni Mrki.

Voljeni naš 73

Ožalošćena porodica: supruga KATARINA - KAĆA, sin SAŠA, snaha DRAGANA i unuk NIKOLA

ŚOLE Posljednji pozdrav đeveru, stricu i đedu Neizmjerno zahvalni za toplu ljubav, dobrotu kojom si nas obasipao svakog dana.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji: ANĐELA, LUKA i BALŠA 82

ŚOLU

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Čuvaćemo s ljubavlju uspomenu na tebe.

83

BAĆA sa porodicom

80

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Poslovni broj: Iv.br. 997/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Ibrahimović Munevera iz Bara, Tomba zona 4, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 22816, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.05.2021. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Ibrahimović Munevere iz Bara, Tomba zona 4, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 22816. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.05.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.05.2021. godine

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJEM garsonjeru novogradnja Stara Varoš namještena,u stanarinu 170e uračunata voda i internet.

Klimatizovana, zaseban ulaz u kući.

Tel.069/391-759 1

USLUGE Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2

RAZNO POTREBAN vozac C kategorije sa radnim iskustvom.

Potrebni manipulativni fizički radnici za rad u magacinu.

Tel. 069/032-380 3 PRODAJEM zdravu, dobro razvijenu DB pčelinja društva.

Tel. 067/277-570 4

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Poneđeljak, 2. avgust 2021.

ORGANIZATORI PORUČILI: Sve je spremno za Lejk fest od 5. do 8. avgusta u Nikšiću

Antigenski test za posjetioce besplatan uz trodnevnu kartu NIKŠIĆ - Nakon što je IJZ objavio nove mjere, oglasili su se iz organizacije Lejk festa u Nikšiću, navodeći da će poštovati sve propise, a svi posjetioci su dužni da uz potvrde pokažu ličnu kartu ili pasoš.

- Ukoliko neko od posjetilaca ne posjeduje nijedan od gore navedenih dokumenata za njih će biti obezbijeđeno da na licu mjesta odrade brzi antigenski test. Uz trodnevnu kartu test se radi besplatno.

Za posjetioce koji posjeduju jednodnevnu kartu cijena testa iznosi simboličnih dva eura. Zbog svega gore navedenog apelujemo na posjetioce da dođu ranije, kako bi se izbjegle gužve i kako bi svi uživali u ovogodišnjem programu Lejk festa - poručuju organizatori.

Podsjetimo, nove mjere propisuju da će festivalima

Za posjetioce koji posjeduju jednodnevnu kartu cijena testa iznosiće simboličnih dva eura

Netflix objavio prvu fotografiju Imelde Staunton u ulozi kraljice Elizabete II

LOS ANĐELES - Na svojim profilima na društvenim mrežama Netflix je objavio prvu fotografiju Imelde Staunton koja je naslijedila Oliviju Kolman u ulozi kraljice Elizabete II u petoj sezoni serije ,,The Crown“.

moći da prisustvuju samo vakcinisani ili oni koji p r i l o ž e p o t v rd u d a s u preležali virus, ili imaju negativan PCR test.

Lejk fest će se održati od 5. do 8. avgusta na Krupačkom jezeru, a nastupiće Hladno pivo, Goblini, Eyesburn, Bjesovi, Iskaz, Mortal Kom-

bat, Siks Pek, Sanšajn, Zoster, Dejan Petrović, Rudolf, Ritam Nereda, Štrajk mozga, Pa ra m p a š č a d i Nikola Vranjković.

B. P.

Otkriveno zbog čega Kim Katral neće glumiti u popularnoj seriji

Odbila ,,Seks i grad“ zbog eksplicitnih scena sa maloljetnikom

NJUJORK - Glumica Kim Katral, odnosno čuvena Samanta, neće se naći u

Naslijedila Oliviju Kolman

novoj sezoni serije ,,Seks i grad“, zbog navodnih eksplicitnih scena sa malol-

jetnikom.

Prvobitni navodi o razlozima njenog izostanka sa seta

Pjevačica Bili Ajliš objavila drugi album

,,Happier Than Ever“ kao najveće muzičko zadovoljstvo

LOS ANĐELES - Pjevačica Bili Ajliš objavila je svoj drugi studijski album pod nazivom ,,Happier Than Ever“ i tim povodom se oglasila na svom Instagram profilu.

ki album je konačno izašao. Ne mogu ni da shvatim. Ovo je bilo iskustvo koje me ispunilo najvećim zadovoljstvom koje sam imala sa svojom muzikom. Fineas i ja smo upravo bili na ,,cloud 9“ stvarajući ovaj album kako ja osjeć am… Volim Bili je otkrila fanovima kako je proteklo svaku pjesmu na ovom projektu toliko da stvaranje novog albuma, ali i kakve emo- me bukvalno plaši da razmišljam o tome cije su joj se javile tom prilikom. da je objavim u svijetu da je bilo ko sluša.

- ,,Happier Than Ever“ moj drugi studijs- Plače mi se. Toliko sam odrasla u procesu

bili su da je glumca u svađi sa koleginicama, preostale tri glavne glumice – Sintijom Nikson, Kristin Dejvis, a ponajviše sa Sarom Džesikom Parker.

Ipak, kako navode izvori stranih medija, Sara Džesika i Kim Katral su to demantovale, dok su navodno pravi razlozi eksplicitne scene koje je Katralova odbila da tumači, i to sa maloljetnim sinom njene prijateljice, Mirande Hobs, Bredijem.

Bredi (14) bi po scenariju trebalo da bude uhvaćen da šalje eksplicitne fotografije Samanti, što glumica nije prihvatila.

Po r e d t o g a K a t r a l o v a navodno nije bila zadovoljna scenarijom i onim kako je predstavljen lik Samante u novoj sezoni.

Fanovi su razočarani što omiljenu Samantu neće gledati u novim epizodama, a kako piše Dejli mejl, za Kim Katral ponuda je još uvijek otvorena.

- S obzirom na to da će uskoro biti najavljena druga sezona, vrata su otvorena i za Kim Katral ako želi da se vrati kao Samanta Džouns rekao je dobro obaviješteni izvor za pomenuti list.

stvaranja ovog albuma i doživjela toliko samopoznaje i samorefleksije. Voljela bih da se mogu vratiti i ponovo napraviti ovaj album, jer su to bile neke od najboljih noći u mom životu. Volim te, Fineas, hvala ti što si ti. Nijesam mogla da tražim boljeg brata i saradnika, ti si cio moj svijet i ništa od ovoga ne bih mogla da uradim bez tebe. U svakom slučaju, tako sam uzbuđena i nervozna i blaaah… Molim vas pobrinite se za ovaj projekat, on mi znači svijet. Ne mogu da vjerujem - napisala je pjevačica. Bilin album sadrži ukupno 16 pjesama. Podsjetimo, pjevačica je svoj prvi album ,,When We All Fall Asleep, Where Do We Go?“ objavila 2019. godine.

Produkcija raskošne kraljevske drame je započela ranije ovog mjeseca u Velikoj Britaniji, a potpuno nova glumačka ekipa stupila je na mjesto najpoznatije britanske porodice.

Nedugo nakon snimanja, na službenom Tviter profilu serije objavljena je fotografija Imelde uz opis: - Rani pogled na našu novu kraljicu Elizabetu II, Imeldu Staunton.

Staunton zamjenjuje Oliviju Kolman koja je zaradila nominaciju za Emi tumačeći kraljicu, a Imelda će predstavljati njeno veličanstvo za vrijeme sedmogodišnjeg mandata

premijera Johna Majora.

Majora glumi Džini Li Miler, dok je Lesli Menvil princeza Margaret, Džonatan Prajs će glumiti princa Filipa, a Elizabet Debicki pojaviće se kao princeza Dajana.

Dominik Vest potvrđen je kao princ Čarls.

Prema Dedlajnu priče u petoj sezoni će uključivati bombastični intervju princeze Dajane za BBC, koji je posljednjih mjeseci dospio na naslovnice nakon što je istraga otkrila veličinu prevare reportera Martina Bashira u osiguravanju intervjua.

Govoreći za BBC o tumačenju kraljice ranije ove godine, Staunton je rekla da je uloga dodatno komplikovana jer ,,The Crown“ bilježi novija razdoblja britanske istorije.

- Mislim da je moj dodatni izazov, kao da mi je to potrebno, to što sada radim verziju kraljice s kojom smo malo bolje upoznati - objasnila je Staunton.

Glumac Džerard Batler tužio producente „Pada Olimpa“

Tvrdi da mu duguju deset miliona dolara LOS ANĐELES - Glumac Džerard Batler tužio je producentske kuće Nu Images i Millennium Films, za koje tvrdi da mu duguju oko deset miliona dolara profita od akcionog filma,,Pad Olimpa“ iz 2013.

Kako prenosi NME, tužba je podnijeta Višem sudu u Los Anđelesu 30. jula, sa navodima o obmani, kršenju ugovora, sporazuma o poštenom poslovanju i namjernom miješanju u ugovorne odnose i računovodstvo.

U tužbi se navodi da su Nu Image i Millennium Films potcijenili svoje prihode i profit za više od 11 miliona dolara, uključujući i neprijavljivanje oko osam miliona dolara isplata višim rukovodiocima. Cifre su

nezavisna procjena Batlera i njegovog pravnog tima.

Takođe se navodi da su producenti zaradili desetine miliona dolara od „Pada Olimpa“, ali da su odbili da išta isplate Batleru, iako je to dogovoreno u ugovoru između njih.

- Producenti su se upustili u šemu osmišljenu da pogrešno prikaže finansije filma, kako bi Batler vjerovao da takvog profita nema - navodi se u tužbi koju je u cjelosti prenio Deadline. „Pad Olimpa“ je premijerno prikazan u martu 2013, zaradivši oko 170 miliona dolara u svijetu, sa budžetom od 70 miliona. Snimljena su i dva nastavka – „Pad Londona“ (2016), koji je zaradio 206 miliona dolara i „Pad anđela“ (2019), sa zaradom od 146 miliona.