Dnevni list Pobjeda 01.08.2021.

неђељом Neđelja, 1. avgust 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20007 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera Demokratskog fronta

Dekan Fakulteta za hotelijerstvo Rade Ratković tvrdi da se crnogorski turizam vratio u devedesete i da ne može opstati bez elitnih turista

Krivokapić tražio model da eliminiše Mandića i mene ne samo iz Vlade nego i političkog života

Umjesto buma invazija ,,paradajz turista“

STR. 2. i 3.

RAZGOVOR: Dr Nermin Abdić bivši predsjednik Upravnog odbora Kliničkog centra

Naša destinacija se pretvara u haotično ljetnje vašarište, poprište buke i nesnosne gužve do kolapsa, te nacionalističko muzičko iživljavanje, koje sije podozrenje i strah mirne domaće populacije i turista drugačije kulturološke profilacije. Takav imidž destinacije utiče na odvraćanje evropskih turista od naših ljetovališta i na Primorju i u kontinentalnom dijelu naše države - poručuje Ratković

Neshvatljiv revanšizam prema ljekarima plaćaju građani

STR. 4. i 5.

STR. 6. i 7.

Senatori još ne saopštavaju zašto su jednoglasno podržali novog rektora koji negira postojanje crnogorske nacije

Predsjednica Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj Emira M. Ličina inicijator okupljanja iseljenika na Cetinju

Dijaspora će izvući Crnu Goru iz mraka

STR. 11.

Predsjednik SNP-a reizabran na tu funkciju

Dramski pisac Aleksandar Radunović o svojoj knjizi „Drame (porodični ciklus)“

Joković: Nikada nećemo biti tu iz ličnih interesa

STR. 3.

Ivanović: Izbor Božovića poraz Univerziteta

STR. 12. i 13.

U Crnoj Gori porodica nije ugrožena, ali je nenormalna

STR. 9.

Veselin Ivanović

Greška doktora u Domu zdravlja

Pljevljak revakcinisan Sinofarmom umjesto Fajzerom

STR. 7.

2

Politika

Neđelja, 1. avgust 2021.

Vlada razriješila predsjednicu Upravnog odbora JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Jočić: Smijenjena sam jer sam premijera nazvala pravim imenom PODGORICA - Vlada je, na sjednici u petak, razriješila dužnosti predsjednicu Upravnog odbora Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinu Jočić. Vlada je na tu funkciju imenovala Nebojšu Popovića.

Jočić je u petak nazvala je premijera Zdravka Krivokapića ,,običnom lažavom, izdajničkom tranjom“.

- Poslije Raškovog svjedočenja, jasno je da je Krivi obična lažava, izdajnička tranja.

Ključno pitanje je zašto ga Demokrate kao takvog zdušno podržavaju - napisala je Jočić na Fejsbuk profilu. Ona tvrdi da je zbog ovog posta smijenjena. Dodala je da nije smijenjena zbog lošeg rada u tom preduzeću, već zato što je, kako ističe, nazvala premijera Zdravka Krivokapića, koji je na mnogo adresa ogovarao DF i sastajao se sa protivnicima srpskog naroda, pravim imenom.

- Jutros su me prijatelji obavijestili da je u Službenom listu osvanula informacija da me je Vlada razriješila sa mjesta predsjednice UO Nacionalnih

parkova Crne Gore. Kako u rješenju nema obrazloženja dolazim do zaključka da Vladi nije odgovarala uprava koja postiže mjerljive rezultata u oporavku jednog propalog preduzeća. Kada sam stupila na dužnost zatekla sam 3.000 eura na računu preduzeća, kriminal, milionski dug, rasulo u organizaciji rada, nedomaćinsko poslovanje. Za samo osam mjeseci sa direktoricom Jelenom Kljajević i timom koji je sa žarom radio, uspjeli smo da značajno smanjimo dug. Juče je na računu poslije isplate julske zarade ostalo gotovo 550 hiljada eura. Kupljene su nove kamere, čamci, oprema, vozila, organizovane nove službe, napravljena velika ušteda u poslovanju - navodi Jočić.

Kako je istakla, Vladu očigledno ne interesuju ovi rezultati i teško da je mogao da se zabilježi bolji.

- Jasno je da zbog ovog nijesam smijenjena, nego zbog činjenice da sam pravim imenom nazvala osobu koja je 18 dana nakon izbora sa cvijećem u ruci otišla kod Draginje Vuksanović-Stanković tadašnje predsjednice SDP-a, i

Marina Jočić

tamo na najprizemniji način ogovarao Demokratski front koji ga je stavio na čelo svoje liste. O tome nas je obavijestio poslanik SDP-a Raško Konjević koji je i prisustvovao sastanku. Taj podmetnuti kandidat išao je i na stan vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića i njegove supruge Draginje Vukasanović-Stanković i tražio bez srama i stida da budu osuđeni lideri DF-a u lažnom suđenju za državni udar koji je organizovao režim Mila Đukanovića. Vjerujemo da će javnost o ovome izvijestiti neko iz SDP-a. Ovim je izdao crkvu, srpski narod i rukovodstvo DF-a koje je podnijelo ličnu žrtvu da bi on bio tu gdje jeste. Njegova izdaja traje od prvog dana pobjede pa do danas, sljedeći politiku DPS-a i svih protivnika srpskog naroda - naglašava Jočić.

Kako je dodala, cvijeće je nosio i Milici Pejanović- Đurišić i tamo ogovarao DF. - Bilo bi veoma važno da se neko iz SPC oglasi povodom svih nepočinstava Zdravka

Krivokapića, jer smo na njihov zahtjev ovu osobu doveli na mjesto premijera, pa je prirodno i logično da nam neko odgovori da li je ona obaviještena o ovim sastancima sa ljudima koji su i isključeni iz Crkve. Kao vjernica i prva poslijeratna predsjednica Kola srpskih sestara u Podgorici, imam pravo da tražim i dobijem odgovore na ova pitanja. Žao mi je što srpski jezik nije još bogatiji ovako mi ostaje samo da ponovim ono što sam već rekla o njemu, a što i narod misli. Zdravko Krivokapić je obična, lažljiva, izdajnička tranja. Što se tiče moje smjene, dignute glave odlazim iz NPCG, ponosna što sam dala svoj doprinos da postanu jedno od najboljih preduzeća. Bilo koja funkcija nije vrijedna da se zbog nje žrtvuje istina i raskrinka izdajnik poručila je Jočić.

Jočić je za predsjednicu Upravnog odbora Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore izabrana u decembru prošle godine.

R. P.

DF reagovao zbog nezakazivanja sjednice Skupštine na kojoj bi se birao Tužilački savjet

Vučurović: Ima li neko u rukovodstvu Demokrata strah od Katnića i njegovih fioka?

PODGORICA – Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić zaslužio je da bude smijenjen zbog kršenja Poslovnika i nezakazivanja sjednice Skupštine i pored potpisa 27 poslanika – poručio je Jovan Jole Vučurović, poslanik DF-a.

DF i više partija parlamentarne većine zatražili su u petak od Bečića da za subotu zakaže sjednicu parlamenta na kojoj bi bio izabran Tužilački savjet, što on nije učinio.

Vučurović je u reagovanju naveo da „onaj koji se protivi izglasavanju novog Tužilačkog savjeta podržava kriminal, Mila Đukanovića i Milivoja Katnića“.

- Ovdje mislim i na političke strukture i na pojedine ambasadore koji su se proteklih dana otvoreno miješali u unutrašnje stvari Crne Gore i bili glasni u odbrani korumpiranog tužilaštva - saopštio je Vučurović.

Prema njegovim riječima, aktuelno tužilaštvo je bilo prepoznato i od DF-a, i od Demokrata, i od Građanskog pokreta Ura kao partijska institucija koja, kako je naveo, štiti režim Mila Đukanovića i njegove kriminalce i tajkune. Vučurović smatra da javnost treba da sudi o tome, kako je naveo, zašto se sprečavaju promjene nakon kojih bi tek

Demokrate su pozvale DF da, ako smije, sruši Vladu i poručile da tužilaštvo u Crnoj Gori neće biti partijsko, nego nezavisno, profesionalno i državno mogli da pričamo o tome da smo na putu slobode i demokratije.

Prema njegovim riječima, da li neko u rukovodstvu Demokrata ima strah od Katnića i njegove fioke i da li je ucijenjen, manje je bitno u poređenju sa štetom koja je napravljena.

Demokrate su pozvale DF da, ako smije, sruši Vladu i poručile da tužilaštvo u Crnoj Gori neće biti partijsko, nego nezavisno, profesionalno i državno. U reagovanju Demokrata se navodi da u DF-u očito misle da su građani Crne Gore ludi, gluvi i slijepi.

- A uz sve to i potrošna roba čija budućnost ne znači ništa i ne postoji van smisla da se ispunjavaju njihove pokvarene ambicije.

Tome služe banalne laži, obmane i prostačke ucjene koje DF i sada pokušava plasirati.

Ko zna šta se nalazi u fiokama, kad se Andrija Mandić panično plaši nezavisnog tužilaštva?! Sve su prilike da zbog toga DF nastupa sa pozicije ucjene, uslovljavajući

Predsjednik Vlade pozvao partije da pokažu odgovornost Premijer Zdravko Krivokapić pozvao je sve partije, a naročito one iz parlamentarne većine, da pokažu političku odgovornost tako što će izabrati nepolitički i profesionalan Tužilački savjet.

Krivokapić je kazao da je izbor novih članova Tužilačkog savjeta, u skladu sa nedavno usvojenim zakonima, ključni korak ka uspostavljanju nezavisnog i profesionalnog Vrhovnog državnog tužilaštva i početku ozbiljne i bespoštedne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou. On je na Tviteru naveo da su građani 30. avgusta „većinski glasali da bi dočekali da pravda stigne one koji su gazili ustave i zakone

i krali državu i građane, a čiji su dosijei zaključani u fiokama“.

- Pozivam sve partije, a naročito partije većine da pokažu političku odgovornost tako što će izabrati nepolitički, a profesionalan Tužilački savjet - kazao je Krivokapić.

Poručio je partijama da imaju na umu da su građani sve nestrpljiviji da počne primjena vladavine prava, jer su, kako je naveo, svi mehanizmi potrebni za njeno uspostavljanje u rukama parlamenta.

- Interesi građana i države iznad su svakog pojedinca i svake političke partije. Promjene u tužilaštvu nijesu moguće bez hrabre odluke Skupštine - poručio je Krivokapić.

cio proces izbora Tužilačkog savjeta jednim kandidatom – saopštile su Demokrate.

Prema njihovim riječima, DF je blokirao cio proces koji mora biti baziran na konsenzusu. Navodi se da su Demokrate prihvatile četiri od pet kandidata koje predlažu DF, SNP i Ura, naglašavajući da neće pristati da se radi kao što je to radila DPS. - Sjednice nema, gospodo, jer ste vi izbor jednog čovjeka, advokata vašeg lidera, stavili iznad potrebe da se formira Tužilački savjet i smijeni (Milivoje) Katnić. I nema cijene za koju ćemo mi na to pristati - poručile su Demokrate.

Oni su ponovili da se prijedlog za izbor članova Tužilačkog savjeta može razmatrati na plenumu samo i isključivo kada ga utvrdi matični odbor, odnosno kada se postigne saglasnost i dogovor među članovima parlamentarne većine.

- Samo na taj način, jer je cilj graditi državu i institucije na ispravan način, a ne kako je to decenijama radio DPS praveći partijske institucije! Toga smo se nagledali posljednjih 30 godina, i protiv toga smo se borili - kaže se u reagovanju.

Navodi se da su svi časni i hrabri profesionalci, koji su se prijavili za Tužilački savjet i oko kojih nema osporavanja, taoci jednog čovjeka - partijskog advokata DF-a, „kojeg Mandić i i njegov šef Vučić iz ličnih razloga nameću“.

- Kao i zbog toga što im je cilj da naša država bude blokirana u pregovorima sa Evropskom unijom, da bi profitirali u haosu, izazvali rušenje vlasti i povratili višedecenijske saigrače u sedlo - dodaje se u reagovanju.

Poručili su da tužilaštvo neće biti ni Andrijino, ni Aleksino, ni Milovo, nego nezavisno, profesionalno i državno, koje će raditi u interesu građana ove zemlje.

- I tačka. A vi izvolite, srušite Vladu. Ako smijete - zaključuje se u reagovanju. I. K.

INTERVJU: Milan Knežević, predsjed poslanik i predsjednik Odbora za bezb

Krivokapić da eliminiš mene ne s nego i polit

PODGORICA – Paralelno sa aktivnostima Stevana Simijanovića, i Zdravko Krivokapić je imao svoje, koje su išle u pravcu da Andrija Mandić i ja na Apelacionom sudu budemo presuđeni zatvorskim kaznama kako bi zaustavio naš ulazak u Vladu. Prema mojim saznanjima, obavljao je razgovore na nekoliko adresa i zahtijevao da se nađe model tzv. nedostojnosti, ne bi li našao sramno opravdanje eliminisanja nas dvojice ne samo iz Vlade, nego i iz političkog života – kazao je u intervjuu Pobjedi Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije, jedan od lidera Demokratskog fronta, poslanik i šef Odbora za bezbjednost i odbranu.

Knežević je rekao da pitanje nepovjerenja Vladi treba da pokrene Zdravko Krivokapić, pošto je, kako je istakao, čak i njemu jasno da odavno više nije premijer. Poručio je i da su Demokrate u sukobu ne samo sa DF-om, nego sa svim činiocima parlamentarne većine.

POBJEDA: Kako komentarišete to što Skupština nije zasijedala u subotu, iako je podnijet zahtjev više partija parlamentarne većine za sazivanje sjednice na kojoj bi se birao Tužilački savjet?

KNEŽEVIĆ: Radi se o klasičnoj zloupotrebi službenog položaja i opstrukciji predsjednika Alekse Bečića koji je kršeći Poslovnik i inicijativu dvadeset sedam poslanika za održavanje sjednice 31. jula zaustavio ne samo izbor članova Tužilačkog savjeta, već i izbor predsjednika DIK-a, ukidanje imuniteta Petru Ivanoviću i davanje mišljenja za izbor direktora policije. DF je nedavno iskazao spremnost da se privremeno vrati u Skupštinu kako bi izglasali članove Tužilačkog savjeta i stvorili pretpostavke za početak reformi u tužilaštvu i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. I posljednjem političkom

laiku u Crnoj Gori je jasno ko je i zbog čega kočnica u reformi tužilaštva i suštinske borbe protiv kriminalnih struktura koje još upravljaju državom. DF je dokazao da nas niko ne može uplašiti i da smo spremni podnijeti najveću žrtvu kako bi realizovali očekivanja naroda koji nam daje podršku.

POBJEDA: Demokrate su saopštile da se prijedlog za izbor članova Tužilačkog savjeta može razmatrati na plenumu samo kada ,,prođe“ matični odbor, odnosno kada se postigne dogovor među članovima parlamentarne većine, ali, kako su naveli, tog dogovora nema. Pozvali su kolege, među kojima je i DF, ,,da se ne igraju trikovima i ne ulaze u zonu velike nekorektnosti“. Optužili su Front da želi partijski obojiti TS. Kako sve to komentarišete? Šta je Vaš odgovor? Je li to nova kriza unutar parlamentarne većine?

KNEŽEVIĆ: Ako pažljivije pročitate reagovanje Demokrata, jasno ćete uočiti da su oni optužili svih trideset dva poslanika parlamentarne većine koji su tražili da se sjednica Skupštine održi 31. jula. Znači, nije ovo ni sukob, ni nesporazum na relaciji DF i Demokrate, već se radi o sukobu Demokrata sa svim činiocima parlamentarne većine.

Odgovorno tvrdim da je u navodno usaglašenim rješenjima za članove Tužilačkog savjeta više onih koji su glasali za Demokrate i koji su njihov izbor nego što to pokušavaju imputirati DF-u.

Ono što svakako nećemo prihvatiti jeste da nam Demokrate njihove predloge predstave kao naše i još nas optuže za politizaciju u slučaju Nikole Bulatovića. Izgleda da je jedini grijeh Nikole Bulatovića to što je bio advokat Andrije Mandića u montiranom sudskom procesu poznatom kao državni udar, dok je nekim drugim kandida-

Na rukovodećim pozicijama v POBJEDA: DF je, po sporazumu vladajuće većine, dobio 264 funkcije u javnim preduzećima. Krivokapić je ranije rekao da ste „dobili sve što ste tražili“.

Oštro ste kritikovali prethodnu vlast zbog partijskog zapošljavanja, zašto sada vi to radite?

KNEŽEVIĆ: DF je kao i ostali subjekti parlamentarne većine shodno političkoj

snazi dobio one rukovodeće pozicije koje mu po dogovoru pripadaju. I nije tačno da smo dobili sve što smo tražili, naprotiv, čak nam je oduzeto ono što smo dobili. U svim evropskim demokratskim državama kad dođe do smjene vlasti na rukovodeće pozicije dolaze kadrovi stranaka koje su pobijedile na izborima. Izgleda samo u Crnoj Gori na rukovodećim

Politika

Neđelja, 1. avgust 2021.

dnik Demokratske narodne partije, jedan od lidera Demokratskog fronta, bjednost i odbranu

ć tražio model iše Mandića i samo iz Vlade itičkog života Nemam nikakvih saznanja da se Krivokapiću spremalo hapšenje.

To je samo još jedna od njegovih karakterističnih izmišljotina kojima je prevario SPC i patrijarha Porfirija – kazao je Milan Knežević.

Ocijenio je da to što nije sazvana sjednica Skupštine povodom izbora Tužilačkog savjeta predstavlja klasičnu zloupotrebu službenog položaja i opstrukciju predsjednika parlamenta Alekse Bečića tima građenje karijere za vrijeme Đukanovića i Markovića donijelo ,,pet bambija“ i vaučer za sve buduće tužilačke seminare od Miločera do Kopaonika. Još neću da vjerujem da bi Nikola Bulatović bio prihvatljiv za Demokrate da smo Andrija Mandić i ja završili u zatvoru, jer bi se izgleda jedino tako po njihovim mjerilima dokazao da je nestranački kandidat.

POBJEDA: Kako gledate na preporuku ambasadora Njemačke u Crnoj Gori Roberta Vebera da je potreban širi konsenzus o članovima Tužilačkog savjeta i da ih ne treba birati prije ljetnje pauze?

Zbog čega ste insistirali da to ipak bude prije ljetnje pauze, iako su preporuke Evrope drugačije?

KNEŽEVIĆ: Njemački ambasador se obratio onima koji moraju da ga slušaju i još jednom potvrdio naše stavove da je Crna Gora ambasadorska kolonija u kojoj će njeni najviši državni zvaničnici treće sekretare u ambasadama još malo pitati za dozvolu da idu na tuširanje. Što se tiče DF-a, nama nijedna ambasada neće, niti može, naređivati da nacionalni interes, kao što je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije,

podredimo njihovom doživljaju kohabitacije sa kriminalnim strukturama bivšeg režima.

Zato bih njemačkom ambasadoru dobronamjerno poručio da se pokuša staviti u poziciju kancelarke Merkel kad bi joj se obratili ruski ili kineski ambasador i tražili od nje da ne izabere Tužilački savjet jer se njima žuri na godišnji odmor.

POBJEDA: Zašto ne pokrenete pitanje nepovjerenja Vladi, na šta vas je i sam Krivokapić više puta pozivao?

KNEŽEVIĆ: Pitanje nepovjerenja Vladi treba da pokrene Zdravko Krivokapić, a pošto je čak i njemu jasno da odavno više nije premijer, ostaje mu samo da se roštilja u sopstvenim besmislicama i manijama veličine. Sa psihološkog aspekta, donekle i razumijem Krivokapića jer se začudio što ga je snašlo, ali sa državničkog, već sad vidim da ćemo morati da zovemo varioce iz Bijele da ga razvare od fotelje u koju smo ga posadili na nagovor crkve.

POBJEDA: Kako komentarišete smjenu Marine Jočić koja je kadar DF-a sa mjesta predsjednice UO Nacionalnih parkova Crne Gore? Da li će to produbiti jaz između DF-a i premijera Krivokapića?

više kadrova DPS-a nego DF-a mjestima treba da ostanu kadrovi DPS-a, a da oni koji su se trideset godina borili protiv Đukanovićevog režima čak budu okrivljeni za revanšizam jer su postali članovi UO Pogrebnih usluga i Azila za napuštene životinje.

Odgovorno tvrdim da je nakon skoro godinu od izborne pobjede više kadrova DPS-a na rukovodećim

pozicijama nego DF-a, i pozivam sve koji misle drugačije da me javno demantuju. Upravo činjenica da razmišljamo o organizaciji protesta u septembru govori najbolje o tome da li nam je stalo do funkcija, jer bi svi drugi ćutali i čuvali svoje pozicije, dok DF nema problem da se pobuni protiv izdaje izborne volje onih koji su nas glasali 30. avgusta.

Predsjednik SNP-a reizabran na tu funkciju

Vladimir Joković

Joković: Nikada nećemo biti tu iz ličnih interesa

Milan Knežević

KNEŽEVIĆ: Sramna smjena Marine Jočić dodatno potvrđuje da smo mi slobodni ljudi i da nećemo ćutati i tancovati po ,,mjeri“ Krivokapića. Za razliku od Zdravka Krivokapića, naša Marina Jočić je hapšena tri puta od Đukanovićevog režima i bila uslovno osuđena. A sad je Krivokapić smjenjuje zato što je čitava crnogorska javnost saznala da je dva dana pred sastanak pod Ostrogom, Zdravko Krivokapić zajedno sa Dakom Davidovićem za kojeg tvrdi da ga nikad nije sreo u životu, odnio buket holandskih lala i Rafaelo kugle Draginji Vuksanović-Stanković, i poljubivši je u ruku dogovarao s njom kako da izbace lidere DF-a iz Vlade. I sad je Marina kriva što Zdravko i Daka, koji se inače ne poznaju, celivaju u ruku Draginju VuksanovićStanković, ikonu komitskog pokreta. A onda nakon rukoljuba Draginje uđu u crkvu i samo klikću ,,Aksios!“ POBJEDA: Kako komentarišete to što premijer Krivokapić ponovo nije došao na saslušanje Odbora za bezbjednost i odbranu? Šta ćete preduzeti u situaciji u kojoj premijer ne poštuje Odbor kojim predsjedavate, kao ni parlament?

KNEŽEVIĆ: Očigledno je da Zdravko Krivokapić ima ozbiljan sukob sa istinom dok je u punom saglasju sa lažima.

Nije on pobjegao od Odbora već od samog sebe, ali pitanje je dana kad će sam sebe stići.

POBJEDA: Da li ćete premijera ponovo pozivati na saslušanja?

KNEŽEVIĆ: Kad god Odbor bude izglasao kontrolno saslušanje premijera, biće pozvan. Ne može on toliko bježati od Odbora koliko ga mi možemo pozivati.

3

POBJEDA: Imate li, kao predsjednik Odbora, saznanja da li se spremalo hapšenje Krivokapića ako potpiše temeljni ugovor?

KNEŽEVIĆ: Nemam nikakvih saznanja da se Krivokapiću spremalo hapšenje i to je samo još jedna od njegovih karakterističnih izmišljotina kojima je prevario SPC i patrijarha Porfirija. Zato Krivokapić ne smije da ode ni u tužilaštvo, ni da dođe na Odbor. Ali to je već opšte mjesto kad je on u pitanju ili što bi istopomenuti rekao ,,mjera svih stvari“.

POBJEDA: Rekli ste da je lažni diplomata Simijanović imao cilj da izbaci DF iz Vlade.

Posljednje informacije su da se sastajao i sa v. d. direktorom policije Zoranom Brđaninom. Ima li još novih saznaja o Simijanoviću?

KNEŽEVIĆ: Paralelno sa aktivnostima Stevana Simijanovića i Zdravko Krivokapić je imao svoje, koje su išle u pravcu da Andrija Mandić i ja na Apelacionom sudu budemo presuđeni zatvorskim kaznama kako bi zaustavio naš ulazak u Vladu. Prema mojim saznanjima obavljao je razgovore na nekoliko adresa i zahtijevao da se nađe model tzv. nedostojnosti ne bi li našao sramno opravdanje eliminisanja nas dvojice ne samo iz Vlade, nego i iz političkog života. Želeći da nas na pravdi Boga pošalje u zatvor, Zdravko Krivokapić je stao u red sa Milom Đukanovićem i Zoranom Pažinom, zato sam mu poručio 31. oktobra prošle godine, a to činim i sad, da će svaki pokušaj našeg slanja u zatvor kako bi Krivokapić obezbijedio pun mandat, imati nesagledive posljedice po njega, a ono što je sasvim sigurno, više ne bi bio premijer ni jednog jedinog dana, makar izljubio u ruke sve ambasadore u Podgorici.

I. KOPRIVICA

PODGORICA – Dosadašnji predsjednik SNP-a Vladimir Joković i dalje će biti na čelu te partije – odlučili su sinoć svi delegati devetog po redu partijskog Kongresa koji je pod sloganom „Časno“ održan u Podgorici.

Joković je, nakon reizbora, poručio da je poseban osjećaj biti na čelu partije koja je „prošla trnovit put“. Kazao je da SNP nikada neće postati partija onih koji su tu iz ličnih interesa.

- Pokazali smo da smo vodili ozbiljnu politiku, ne dodvoravajući se bilo kome. Mogu da kažem da smo sa ponosom izdržali ono što se ne može izdržati i postali nezaobilazan faktor političke stvarnosti.

Poseban ponos su naši predstavnici opština, poštovani ljudi koji profesionalizmom predstavljaju primjer vršenja vlasti. Dovoljno da svima možemo reći da smo na putu da ponovo postanemo jedna od najznačajnijih političkih snaga u novoj vlasti – rekao je Joković.

Prema njegovim riječima, 30. avgust je jedan od najznačajnijih datuma u političkoj istoriji Crne Gore.

- Suočavamo se sa velikim izazovima i odgovornošću. Imamo korektan odnos sa svim partijama koje su donijele pobjedu. Ne odbijamo razgovore ni sa kim kome je interes države na prvom mjestu.

Prirodno je da ljudi imaju velika očekivanja, ali moramo znati da nijesmo dosad imali iskustva sa promjenom vlasti. Ispred partijskih interesa mora biti država. Uskoro će godina od istorijskih izbora, nova vlast se suočava sa velikim izazovima i naslijeđenim problemima. Borimo se za Crnu Goru koja će biti moderna država i ekonomski razvijena – rekao je Joković.

Volja građana za suštinskim promjenama, kako je naveo, mora se ispoštovati. Istakao je i važnost stabilne vlasti kako bi rezultati bili vidljiviji.

- Želimo vlast koja će brinuti o svakom građaninu, donijeti nova radna mjesta i investicije, obračunati se sa kriminalom i najvažnije – ujediniti Crnu Goru – istakao je Joković.

Na Kongresu je pročitan telegram predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića koji je kazao da se nada istrajanju na putu izgradnje institucija, boljeg standarda i postizanja socijalne pravde.

- Pred nama su istorijski izazovi i moramo ozbiljno pristupiti. Ne sumnjam da ćete postaviti akte koji će ojačati vašu ulogu u budućim procesima – naveo je Krivokapić.

Vicepremijer i lider Ure Dritan Abazović rekao je da nije lako doći do devetog Kongresa i da na tome treba čestitati SNP-u.

- Saradnja sa vama uvijek je bila lagana, časna i jednostavna. Transformisali ste se i sada sve više nosite sa nama baklju slobode nove Crne Gore, pomirene, koja može i treba da bude zajedno. Da baštini i hrabri svoj evropski put i koja treba da iskorači u svakom mogućem smislu i predstavlja zemlju u kojoj će biti privilegija živjeti – rekao je Abazović.

Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović istakao je da vjeruje da će Kongres rezultirati pozitivnim iskoracima u politici i jačanju saradnje između vlasti i opozicije.

- Mislim na ono što je nesporno težnja građana, a to je baštinjenje građanskih vrijednosti i demokratizacija društva. Drugi putevi i izbori i danas postoje, ali svaki osim tog ne vodi nikud. Još od nastanka vaše partije između nas su postojale značajne razlike. Nedugo nakon obnove nezavisnosti DPS je nastupao pod sloganom „Evo ruke“, bio je to dugoročan poziv i plod vizije na kome mora počivati savremena Crna Gora – rekao je Bogdanović, dodajući da su zato svjesni obaveze da svi moraju da dokažu da politika nije rat neprijatelja već konstruktivna saradnja neistomišljenika za pobjedu čitavog društva.

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić podsjetio je na period kada je sa Srpskom narodnom strankom učestvovao na zajedničkim akcijama sa SNP-om 1997. godine.

- Sjećam se prve odbrane izborne pobjede Momira Bulatovića. Snaga pojedinca i kolektiva, snaga vaše organizacije je tada u potpunosti usmjeravala procese. A ta snaga koja se pojavila nije bila slučajna. Narod je osjetio da nisu u pitanju obični predsjednički izbori. Narod je osjetio da se tada brane vrijednosti tradicionalne Crne Gore, a onaj narod koji je srpski znao je da dolaze teška vremena koja su trajala do 30. avgusta prošle godine. Nosili ste borbu za zajedničku državu, nosili ste borbu da se ne iznevjere preci, ali i ne ponize potomci. Radujem se što držite do tradicije, do onoga za što ste se borili – kazao je Mandić.

Sad je najvažnije da izdržimo, poručio je. Strah me da neki koji predlažu neke promjene mogu da povedu sve na stranputicu. Kad pogledate tu pobjedu od 30. avgusta, razmislite kako smo je zamišljali. Da li je ovo pobjeda koju smo sanjali svi zajedno i koju su sanjali oni koji nisu sa nama? Danas imamo svuda kroz našu vlast prosijane ljude bivšeg režima i to mora da se mijenja. Potrebna nam je snaga, sloga i upornost – poručio je Mandić.

Mirko Stanić iz SDP-a kazao je da sa SNP-om imaju mnogo razlika, ali i sličnosti – članstvo koje nije pokleklo i koje je ostalo lojalno.

- Ono na šta sam lično ponosan i što mislim da dijelimo, je to što nikad niste ušli u političku reviziju. Uvijek ste nastavili antifašističku borbu naroda Crne Gore i na čemu možemo graditi bolju Crnu Goru – naveo je Stanić.

I. K.

4

Stav / U fokusu

STAV

» Piše: Milan ŠĆEKIĆ

Da li je sve genocid?

Zločini počinjeni nad muslimanskim i pravoslavnim stanovništvom u Crnoj Gori u Drugom svjetskom ratu, klasični su ratni zločini, kakvih je širom Jugoslavije bilo sijaset. Štaviše, mnogo veći zločini na prostoru Jugoslavije od onih koji su počinjeni u Crnoj Gori za vrijeme Drugog svjetskog rata, istorijska nauka nije prepoznala kao genocid. Samim tim, stradanja civilnog stanovništva u Sandžaku, Pivi i Velici ne mogu se okarakterisati kao genocid. Jer ako bi se rukovodili tom logikom, da se svako veće stradanje civilnog stanovništva i zločini proglašavaju genocidom, onda bi se istorija ratova pretvorila u istoriju genocida Reagujući na Prijedlog rezolucije o genocidu u Velici i Pivi, koju je podnijela Demokratska Crna Gora, Bošnjačko-američko nacionalna organizacija navodi u pismu upućenom crnogorskoj javnosti, da je nad muslimansko-albanskim narodom na području Plava i Gusinja 1912/1913, 1919, u Šahovićima 1924. i za vrijeme Drugog svjetskog rata, počinjen genocid. Iako se upotreba termina genocid u posljednje vrijeme prilično odomaćila u javnom diskursu, nijedan od ovih događaja, uključujući stradanja civilnog stanovništva u Velici i Pivi, istoriografija ne tretira kao genocid već kao zločine nad civilnim stanovništvom. Ako se izuzmu tragični događaji u plavsko-gusinjskom kraju, i posebno, bezobzirno ubijanje i iseljavanje muslimanskog stanovništva u Šahovićama 1924, koji nesumnjivno predstavljaja najveći mirnodopski zločin počinjen nad muslimanima na prostoru Crne Gore, ostala stradanja civilnog stanovništva počinjena su u ratnim okolnostima. Shodno tome, istoriografija ih uglavnom prepoznaje kao ratne zločine, a ne genocid, budući da nije pronašla neposredne izvore koji ukazuju da je riječ o planiranom zločinu protiv rasnih, nacionalnih, vjerskih ili etničkih grupa.

O pokrštavanju i ubistvima muslimansko-albanskog stanovništva u plavsko-gusinjskom kraju 1913. godine, objavljeno je nekoliko naučnih monografija, kao i brojni istorijski izvori, koji nedvosmisleno potvrđuju da su na tom terenu počinjeni teški zločini nad muslimansko-albanskim stanovništvom. Ali, čim je doznala da se u novooslobođenim krajevima vrše masovna pokrštavanja i ubistva nepravoslavnog stanovništva, crnogorska vlada je maja 1913. formirala dvije istražne komisije s ciljem da ispitaju zluopotrebe lokalnih organa vlasti, pronađu i kazne krivce. Nakon što je saslušano više stotina svjedoka, državnih činovnika i oficira, i nepobitno utvrđeno da su u novooslobođenim krajevima počinjeni zločini, crnogorska vlast je smijenila lokalne organe vlasti. Na njihovo mjesto postavila je nove činovnike, dok su vinovnici ovih događaja procesiurani i kažnjeni. Konačno, ovom tematikom bavio se i Mustafa Memić u monografiji ,,Plav i Gusinje u prošlosti“ (Beograd, 1989), ali pokrštavanje i ubistva muslimanskog stanovništva nije okarakterisao kao genocid. Štaviše, poglavlje u kome se bavio ovom problematikom naslovio je ,,Zloupotrebe vlasti“. Kasnija su istraživanja pokazala da crnogorska država i crnogorska vlast nije učestvovala u organizovanju, podstrekavanju ili izvođenju ovih zločina. Naprotiv. Što se tiče napada vasojevićkih bataljona na Plav i Gusinje februara 1919. godine, nesporno je da su i tom prilikom nad muslimanskim stanovništvom izvršeni teški zločini. Samo u Plavu, prema podacima dr Mustafe Memića, ubijeno više od 450 ljudi, žena i djece, dok je utočište u Albaniji pronašlo oko 3.000 osoba. Ovaj zločin dr Memić je okarakterisao kao ,,masakar, u kome je pretežno staradalo nevino stanovništvo, jer oni koji su organizovali pobunu, kao i oni koji su u njoj učestvovali, organizovano su se sklonili u Sjevernu Albaniju. Autor dalje kaže, da su ,,u ovoj teškoj tragediji plavskim Muslimanima u pomoć pritekli Crnogorci iz Velike“.

Stradanje civilnog stanovništva u Šahovićima i Pavinom Polju 1924. godine, u istoriografiji se s pravom tretira kao ,,najveći pokolj muslimana u mirnodopskim uslovima u Kraljevini SHS“.

Iako su podaci o broju stradalih oprečni (120, 350, 500, više od 1.000), a imajući u vidu da se muslimansko stanovništvo nakon toga iselilo sa ovog područja, ovaj događaj djeluje kao genocid.

Ali, činjenica da je povod ovom teškom zločinu bilo ubistvo načelinka kolašinskog okruga, Boška Boškovića, za što je lažno optužen odmetnik Jusuf Mehonjić, uticala je da u istoriografiji ovaj događaj bude okarakterisan kao pokolj i težak mirnodopski zločin. Nažalost, za ovaj zločin niko nije procesuiran.

Zločini počinjeni nad muslimanskim i pravoslavnim stanovništvom u Crnoj Gori u Drugom svjetskom ratu, klasični su ratni zločini, kakvih je širom Jugoslavije bilo sijaset. Štaviše, mnogo veći zločini na prostoru Jugoslavije od onih kojih su počinjeni u Crnoj Gori za vrijeme Drugog svjetskog rata, istorijska nauka nije prepoznala kao genocid. Samim tim, stradanja civilnog stanovništva u Sandžaku, Pivi i Velici ne mogu se okarakterisati kao genocid.

Jer ako bi se rukovodili tom logikom, da se svako veće stradanje civilnog stanovništva i zločini proglašavaju genocidom, onda bi se istorija ratova pretvorila u istoriju genocida. Onda bismo, samo na osnovu broja ubijenih, mogli početi od osmanskih kaznenih ekspedicija protiv Crnogoraca i Numan-paše Ćuprilića, a završiti sa Zidanim Mostom 1945. godine, iako za istoričara nema činjeničnog materijala kojim bi se zločin genocida mogao dokazati. Izvori koje je objavila crnogorska istoriografija, ne daju osnova da se tako olako izriču ocjene o genocidnom karakteru nekih zločina u Crnoj Gori tokom XX vijeka. Zato bi, prije takvih kvalifikacija, ipak trebalo konsultovati pouzdana znanja do kojih je došla crnogorska istoriografija.

Neđelja, 1. avgust 2021.

Dekan budvanskog Fakulteta za biznis i hotelijerstvo tvrdi da se

Ratković: Umje invazija ,,parad NESNOSNE GUŽVE DO KOLAPSA: ,,Biserna obala“

Naša destinacija se pretvara u haotično ljetnje vašarište, poprište buke i nesnosne gužve do kolapsa, te nacionalističko muzičko iživljavanje, koje sije podozrenje i strah mirne domaće populacije i turista drugačije kulturološke profilacije. Takav imidž destinacije utiče na odvraćanje evropskih turista od naših ljetovališta i na Primorju i u kontinentalnom dijelu naše države - poručuje Ratković PODGORICA - Nakon prošlogodišnjeg ,,zatvaranja“ i straha od pandemije, ljudi su jedva dočekali plažu i ljetovanje i u euforiji grabe šta stignu samo da se smjeste uz obalu i počnu sa kupanjem i sunčanjem. I kao rezultat toga dobili smo turizam iz 90-ih, koji je bio uslovljen sankcijama i stanjem tadašnje kolektivne svijesti. Dobili smo masovni turizam, sa velikim brojem turista i malom potrošnjom. Prestižnih plaža i elitnog turizma više nema i nastupilo je stanje ,,daj šta daš“. Vlasti, međutim poistovjećuju broj turista sa uspjehom sezone, što nikako nije proporcionalno prihodima.

Kako je Pobjedi kazao prof. dr Rade Ratković, dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam ,,ovo je dobrovoljno vraćanje u ‘svijetlu’ prošlost i turizam, kako smo ga tada



figurativno nazivali: turizam bez turista, jednonacionalni ili rodovski turizam, vašarski turizam…“

TRŽIŠTA

- Nadam se da će to iščeznuti sa ovom kontroverznom sezonom, i da ćemo se, već od naredne godine, početi vraćati na najjača emitivna tržišta Evrope i za par godina povratit pozicije koje smo imali 2019. godine - kazao je Ratković.

On smatra da nijedan turizam na Mediteranu nije ekonomski održiv bez turista sa najjačih emitivnih tržišta kojih ove godine nemamo.

- Ove godine smo suženi na turiste sa osiromašenog tržišta okruženja. Naša destinacija se pretvara u haotično ljetnje vašarište, poprište buke i nesnosne gužve do kolapsa, te nacionalističko muzičko iživljavanje, koje sije podozrenje i strah mirne domaće populacije i turista drugačije

kulturološke profilacije. Takav imidž destinacije utiče na odvraćanje evropskih turista od naših ljetovališta i na primorju i u kontinentalnom dijelu naša države - poručuje Ratković.

Navodi da struktura turista za prvih pola godine pokazuje da je u ovoj godini naše najveće tržište Srbija (22,25 odsto), Crna Gora (20,16 odsto), Ukrajina (9,72 odsto), BiH (6,13 odsto), Albanija (5,92 odsto), Rusija (4,42 odsto), a Kosovo je u junu ostvarilo 6,1 odsto od inostranih noćenja dok je u tabeli za pola godine izostavljeno.

- Ovo je jako nepovoljna geografska struktura tržišta, s obzirom na to da se radi o niskobudžetskim i kratkosezonskim tržištima.

U stručnoj javnosti nema

U laičkoj javnosti se neutemeljenim procjenama širi ta iluzija. Kao da neko ,,otkriva dobro čuvanu tajnu“ da je formula turističkog uspjeha u dominantnom osloncu na tržište okruženja (Srbija, BiH, Kosovo, Albanija…) i potpunu otvorenost granica, bez obzira na pandemiju. Mi nemamo potpunu i sređenu statistiku u turizmu. Objekti individualnog smještaja, u nedostatku tačne evidencije, se procjenjuju, kao i turistički promet u njima, a objekti kolektivnog smještaja su obuhvaćeni statističkom evidencijom, ali su podaci neažurni - poručuje Ratković

dileme da turizam zasnovan na ovim tržištima nije održiv, dok dio laičke javnosti, što je irelevantno, ove rezultate komentariše sa ushićenjem - kazao je Ratković.

Po njegovim riječima ,,širi se iluzija o ovogodišnjem turističkom bumu u Crnoj Gori“.

- U laičkoj javnosti se neutemeljenim procjenama širi ta iluzija. Kao da neko ,,otkriva dobro čuvanu tajnu“ da je formula turističkog uspjeha u dominantnom osloncu na tržište okruženja (Srbija, BiH, Kosovo, Albanija…) i potpunu otvorenost granica, bez obzira na pandemiju. Mi nemamo potpunu i sređenu statistiku u turizmu. Objekti individualnog smještaja, u nedostatku tačne evidencije, se procjenjuju, kao i turistički promet u njima, a objekti kolektivnog smještaja su obuhvaćeni statističkom evidencijom, kao i turistički promet u njima, ali su podaci neažurni (kapaciteti, samo

Rade Ratković

U fokusu

Neđelja, 1. avgust 2021.

e crnogorski turizam vratio u devedesete i da ne može opstati bez elitnih turista

esto buma dajz turista“ Sve strategije u turizmu istekle, još nemamo novih Prof. dr Ratković smatra da su nam sve strategije (master plan razvoja turizma, strategija razvoja ljudskih resursa, marketing strategija…) istekle, tako da predstoji njihova inovacija ili izrada novih kao, na primjer, strategija oporavka crnogorskog turizma nakon pandemije.

- Za izradu tih strategija imamo značajne domaće ekspertske resurse, kojima se obično uskraćuje povjerenje, naročito ako imaju višegodišnje ili višedecenijsko iskustvo u turizmu. Domaće znanje u sinergiji sa relevantnim međunarodnim ekspertima je dobitna kombinacija. Jedno bez drugog ne ide - smatra Ratković.

u kolektivnom smještaju, na osnovu snimka iz 2019. godine, a turistički promet sa mjesecom kašnjenja) - poručuje Ratković.

Takvo stanje, po njegovim riječima traje godinama.

- Nemamo informacije i indikatore za upravljanje turizmom, za razliku od drugih turističkih zemalja, posebno Hrvatske koja ima svoj integralni informacioni sistem dnevno ažuran (e visitor) - tvrdi Ratković.

Navodi podatke da je kolektivni smještaj, sa procijenjenim učešćem od oko 10 odsto u ukupnom smještaju najveći davalac ekonomskog impakta na makro ekonomske agregate i ostalu ekonomiju, dok je promet u individualnom smještaju neuhvatljiv i pretežno u sivoj zoni (posebno sekundarno stanovanje).

- Osnov za ocjenu turističke sezone je evidentirani turistički promet u kolektivnom smještaju. Prema podacima Monstata, turistički promet u kolektivnom smještaju u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je oko 36 odsto ostvarenja iz 2019. godine, odnosno 2,15 puta više nego paralelni turistički promet krizne 2020. godine. Nezvanične informacije o naplaćenoj turističkoj taksi zaključno sa 20. julom govore da se ona kreće između 40 do 50 odsto u odnosu na isti period 2019. godine - navodi Ratković dodajući da su to, u nedostatku egzaktne evidencije, realni indikatoru uspjeha dosadašnje turističke sezone.

PRIHODI

- Njih treba ocjenjivati kao fizički napredak u kontekstu pandemije, ali, u nedostatku javnih informacija o dinamici realnih prihoda od turizma, možemo procijeniti da će finansijski efekti biti znatno manji od naturalnih, a zbog niskih cijena osnovnih turističkih usluga i niske platežne moći turista. Zabrinjava početak ponovne eskalacije pandemije i njenog uticaja na ponovni pad turizma - ističe Ratković.

On smatra da brojnost turista koju imamo u jeku sezone vjerovatno neće dati očekivane prihode s obzirom na platežne mogućnosti najvećeg broja

naših ovogodišnjih turista i niske cijene osnovnih turističkih proizvoda.

- Svaki turizam na Mediteranu, bez dominantnog učešča najjačih emitivnih izvora Evrope, nema realne šanse za ekonomsku održivost. To je pokazalo i iskustvo Crne Gore u cijeloj devetoj deceniji prošlog vijeka, kada se turistički promet u periodu 1991. do 2003. kretao od četiri do pet miliona noćenja, a prihodi su se kretali od 100 do 140 miliona eura, uz gubitak od 12 do 17 miliona eura. Situacija nije, u pogledu rentabiliteta, bitno popravljena ni nakon uvođenja ruskog tržišta, kada se turistički promet značajno povećavao, ali nedovoljno da osigiura stepen popunjenosti kolektivnog smještaja preko 100 dana pune zauzetosti, što se odražavalo na permanetne gubitke koji su dostizali i do 35 miliona eura - kazao je Ratković.

Kako tvrdi naš turizam je tek 2019. godine ušao u zonu rentabilnog poslovanja sa dobitkom od oko 11 miliona eura na prihod od 542 miliona eura.

- Glavna determinanta toga uspjeha jeste učešće prometa sa najjačih emitivnih izvora Evrope od 35 odsto (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Skadinavske zemlje, Francuska…), što se pokazalo dobrim i otvorilo nadu da se za koju godinu taj indikator može povećati na 50 odsto i uvesti turizam Crne Gore u stabilno rentabilno poslovanje - mišljenja je prof. Ratković.

Nalazimo se u jeku sezone, a naš sagovornik osnovnu grešku sadašnjih vlasti vidi u dugom ignorisanju i tolerisanje eskalacije pandemije.

- To je totalno obeshrabrivalo organizovani i turizam iz najznačajnijih emitivnih zemalja Evrope. Iluzija je da se može održati turizam na bazi prioriteta tržišta iz okruženja i uz potpuno slobodne granice uprkos prijetnji pandemije. To se vraća kao bumerang. Sljedeća greška je nedovoljna podrška i inicijativa organizovanom turizmu, što se produžava do današnjih dana, tako da je realna opasnost da i naredne turističke sezone budemo bez organizovanog turizma iz glavnih emitivnih izvora Evrope - kazao je Ratković dodaju-

Povlačenje Amana sa Svetog Stefana nije dobra poruka Povlačenje Amana sa Svetog Stefana, kako smatra Ratković nije dobro za Crnu Goru.

- Lokacija Svetog Stefana je ove godine u naletu domaćeg populizma i to nije dobro za turizam nikako. To se radi iz nekih političkih motiva pod firmom oslobađanja plaža.

Nadam se da će se, uprkos svemu, naći optimalno riješenje za sve zainteresovane (zakupodavca, zapošljene, lokalnu zajednicu i, naravno, zakupca i menadžment operatera). Posao je dobar ako su zadovoljne sve strane. Dogovor kuću gradi - poručuje Ratković.

ći da bi to bila već treća godina našeg odsustva sa organizovanog tržišta Evrope.

- To rađa realnu opasnost da postanemo zaboravljena destinacija za organizovani turizam.

Sjetimo se da smo poslije 2003. godine, precjenjujući potencijale ,,bratskog“ ruskog tržišta, okrenuli leđa najjačim emitivnim tržištima Evrope i evropskom organizovanom turizmu.

Cijena je bila permanentni decenijski gubici u turizmu i značajniji povratak na ta tržišta tek za deset i više godina. Bojim se da se ta greška ne ponavlja. I, konačno, sistem destinacijskog menadžmenta i integralnog turističkog informacionog sistema nije ni pokrenut u pravcu pozitivnih reformi, a bez toga nema učinkovitog upravljanja turističkom destinacijom - procjenjuje Ratković.

DOBILI SMO MASOVNI TURIZAM: ,,Za šaku pijeska“ na plaži u Čanju

POD NALETOM DOMAĆEG POPULIZMA: Zelene površine na ulazu u Sveti Stefan

OSLOBAĐANJE PLAŽA: Kapija na plaži Miločer (Kraljeva plaža)

POVRATAK

A iduće godine bi, po njegovom mišljenju, trebalo puno toga već uraditi, a što se nije ni počelo.

- Već smo trebali biti u završnoj fazi ugovaranja sa turoperatorima, ali nijesam primjetio nikakav integralni program ili politiku u tom smislu. Ostavljanje tog važnog posla samo preduzetnicima, veoma usitnjenim i nepovezanim, teško da može dati dobre rezultate.

Sada je vrijeme da se, bar djelimično, pokuša nadoknaditi propuštemo, i uradi program pripreme turističke sezone 2022. te preduzmu organizacione i akcione mjere za njegovo sprovođenje - zaključio je na kraju prof. dr Ratković.

N. KOVAČEVIĆ Foto: S. VASILJEVIĆ

DRUGAČIJA KULTUROLOŠKA PROFILACIJA: Turisti čekaju u redu kod objekata za prodaju brze hrane u zaleđu plaže u Čanju

5

6

Društvo

Neđelja, 1. avgust 2021.

SPC nastavlja čistke

INTERVJU: Dr Nermin Abdić bivši predsjednik Upravnog odbora Kliničk

Joanikije ispratio Džomića za Beograd PODGORCA- Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović je juče ujutro obavio i formalnu ceremoniju primopredaje starješinstva u Crkvi Svetoga Đorđija pod Goricom i nad arhijerejskim namjesništvom podgoričkokolašinskim, piše Antena M. -Evharistijsko sabranje je ujedno i oproštaj od protojerejastavrofora Velibora Džomića, koji je godinama služio u ovome hramu, a ide na novu službu u Beograd. Takođe, sabranje je i dobrodošlica novim saslužiteljima protojereju Mirčeti Šljivančaninu koji je postavljen za novoga starješinu i protojereju-stavroforu Gojku Peroviću, novome sabratu - saopšteno je iz SPC-a.

Mićović je kazao kako su svojeveremeno bila „dva sveštenika u Podgorici, a da je za trećega bilo pitanje hoće li imati od čega da živi?“ -Međutim, kako se umnožavalo sveštenstvo, tako smo bili sve jači, jačala je naša zajednica i bilo je sve više i više posla – dodao je.

Za Džomića, Mićović je kazao kako vjeruje da će u Beogradu

„imati isto značajnu službu, u to sam uvjeren“.

Pobjeda je ranije pisala da će Džomić vjerovatno imati važnu ulogu u eparhiji kod patrijarha Porfirija i da je sâm zatražio kanonski otpust od Mićovića.

Potom, Mićović je kazao da je Džomić „zatražio kao sveštenik, poštujući crkveni red, pošto mu porodica već živi u Beogradu, da i on ide za Beograd“.

Poklonio mu je naprsni krst.

Velibor Džomić (52) je bio dugogodišnji koordinator Pravnoga savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, arhijerejski namjesnik podgoričko-kolašinski i starješina Crkve Svetoga Đorđija.

Nedavno je Džomić, uoči smjene ministra Vladimira Leposavića, dobio uvjerenje o upisu Mitropolije crnogorsko-primorske u Javnu evidenciju vjerskih zajednica Crne Gore. Tako je Džomić, rodom iz Kraljeva, izvadio „kršteni list“ ovdašnjoj eparhiji Crkve Srbije. Mićović je rekao i da se u Podgorici sada, kako je naveo – „pričisljuje“ i Gojko Perović.

-Najviše se nadam da će biti svi složni – kazao je Mićović.

Ugostitelji Crne Gore uputili zahtjev Institutu za javno zdravlje

Od poneđeljka revidirati mjere PODGORICA - Ugostitelji Crne Gore zatražili su od nadležnih institucija da do poneđeljka revidiraju nove epidemiološke mjere, kazao je predsjednik Udruženja Nikola Buzdovan.

Novim mjerama Instituta za javno zdravlje predviđeno je da je ulazak u unutrašnjost ugostiteljskih objekata moguć samo uz dokaz o potpunoj vakcinaciji ili da je primljena prva doza vakcine protiv korona virusa.

- Tražimo od nadležnih institucija da se mjere revidiraju.

Naš je stav je da ćemo čekati do ponedjeljka do 15 sati, kada je i zakazan sastanak Udruženja na kome će se donijeti odluka o našim narednim djelovanjima kazao je Buzdovan agenciji Mediabiro.

On je kao problem istakao i to što veliki broj zaposlenih u ugostiteljstvu nije vakcinisan.

- Nalazimo se u situaciji gdje je teško naći radnika, a sad imamo situaciju da moramo tražiti vakcinisane ljude. Faktički ostajemo bez radne snage - kazao je Buzdovan.

Prema njegovim riječima, ugostitelji će teško iznijeti posao, pogotovo jer je trenutno špic sezone.

On je kazao da su gosti već sinoć počeli da pitaju da li mogu da uđu.

- Mi smo sinoć goste puštali da uđu, ali danas već ne možemo

Nikola Buzdovan

nikog pustiti da uđe u naše ugostiteljske objekte - kazao je Buzdovan Buzdovan je napomenuo da su ugostitelji bili i inicijatori kampanje o značaju vakcinacije.

- Mi smo i te kako svjesni epidemiološke situacije u našoj zemlji, ali je prilikom donošenja novih mjera potrebno bilo pitati kako možemo nekog legitimisati prilikom ulaska u naš objekat - naveo je Buzdovan.

On je upitao da im se objasni i kako to tražiti kovid potvrdu od ljudi koji su pušteni da uđu u Crnu Goru bez ikakve potvrde.

- Ono što je najvažnije pitanje zašto to samo važi za zatvorene prostorije ugostiteljskih objekata - kazao je Buzdovan. On je istakao da u Udruženju smatraju da se radi o diskriminaciji, pogotovo u vremenu kada je svega 35 odsto populacije vakcinisano, - I kada je pretežno vakcinisana starija populacija koja najmanje koristi naše usluge - poručio je Buzdovan.

R. P.

PODGORICA - Ginekološka je samo jedna od klinika gdje je eskalacija pogrešnih odluka, odnosno nekorektnih odnosa prema struci, dospjela do javnosti. Nažalost, stanje je izuzetno haotično na nivou cjelokupnog sistema i ne odaje sliku kontrolisanja situacije - kaže u intervjuu Pobjedi dr Nermin Abdić bivši predsjednik Upravnog odbora Kliničkog centra.

Kao iskusni ljekar i zdravstveni menadžer Abdić upozorava da se moramo boriti za svakog ljekara u sistemu crnogorskog zdravstva, za svaku zdravstvenu ustanovu, bila ona privatna ili javna.

- Treba ih umrežavati i jačati. Ne smijemo liječiti organizacione nedostatke javnog zdravstvenog sistema kažnjavanjem privatnih zdravstvenih ustanova -kaže Abdić. Ističe da samo zdrava konkurencija može unaprijediti kvalitet u pružanju zdravstvenih usluga.

POBJEDA: Kako komentarišete katastrofalnu situaciju u zdravstvu koje je uz razbuktavanje pandemije pred kolapsom? Ogromne su liste čekanja, raskinuti su ugovori sa privatnim klinikama, a ljekari konstantno odlaze? Ima li izlaza iz ove situacije?

ABDIĆ: Katastrofa i kolaps jesu u uzročno-posljedičnoj vezi. U potpunosti razumijem zbog čega to i Vi sami – kako kao građanin, tako i kao predstavnik ugledne medijske kuće koja raspolaže i domaćim i međunarodnim podacima, ovo jasno uočavate. Iskreno, i ja to i kao pojedinac i građanin ove države, i kao predstavnik medicinske struke, doživljavam i preživljavam sa velikom gorčinom, strahom i ogromnom dozom nerazumijevanja. Gorčinom i strahom, jer nedjelovanje i nepokazivanje inicijative za borbu – što direktno ide na račun zdravlja građana, apsolutno svakog ostavlja u nevjerici, strahu i nepovjerenju. Uz to, ne razumijem da uspješne prakse i dokazani sistem funkcionalne reorganizacije zdravstvenog sistema neko ne želi da prihvati i primijeni, da se nijemo sve gleda. Stoga bih, na samom početku, uputio apel svim rukovodiocima sistema da što hitnije sjednu, pripreme jasan plan i što prije upoznaju građane sa tim planom djelovanja. Svaki dan nam je sada skupocjen, o

Odsustvo vizije i plana uređenja sistema je očigledno i vidljivo i kroz ono što nezadovoljni građani svakodnevno prijavljuju medijima – ogromne liste čekanja; nemogućnost izbora i korišćenja svog novca, datog kroz poreze i doprinose, tamo gdje imaju mogućnost da se liječe, jer Vlada privatni sektor doživljava kao crnu kutiju, umjesto kao partnera i zdravu konkurenciju. Sa druge strane, nezadovoljstvo je vidljivo i kroz sve češće ostavke uglednih ljekara i njihov odlazak iz javnog sistema, i još pogubnije za sve nas – njihov odlazak iz Crne Gore

r

Nermin Abdić

Ukoliko urgentno ne bude uspostavljen jasan i precizan sistem koordinacije i organizacije sistema, ovaj talas korone će biti mnogo pogubniji za nas. Ovakva dezorganizacija i odsustvo reda, nepostojanje plana i vizije, slanje pacijenata od ustanove do ustanove i što je najgore - nesnošenje odgovornosti za ovaj haos, učiniće ionako teške posljedice, još osjetljivijim i težim - kaže Abdić svakom ugašenom životu ne želim i ne mogu komentarisati, a isto tako ni o ugrožavanju zdravlja bilo kog od nas ni potencijalnim posljedicama na zdravlje. Lično, kroz svoje kontakte pokušavam da utičem na svijest građana da prvo zbog sebe, a potom i zbog bliskih rođaka, prijatelja i poznanika, poštuju međunarodne preporuke i važeće zakone. Ali dok ne bude uspostavljen jasan i transparentan plan djelovanja, odnosno upravljanja i koordinacije, prilagođen novim medicinskim saznanjima, teško da će Crna Gora, iako populaciono mala, moći da

se izbori sa ovom pošasti. To se pokazalo i dokazalo kroz prethodni period – reakcija države, jasne instrukcije građanima, jasna koordinacija i postavljanje adekvatnih koordinatora u sistemu, produkovali su prvo da građani vjeruju sistemu, pa onda da postupaju po datim instrukcijama. Zbog toga smo uspjeli da Crna Gora bude i posljednja država u Evropi u kojoj je registrovan virus, a potom i prva korona-fri država. Iskoristio bih i ovu priliku, kao što sam mnogo puta do sada isticao, da se zahvalim našim građanima i naravno zdravstvenim radnicima i saradni-

cima, vojsci, policiji, lokalnim i državnim službama na sjajnoj saradnji, međusobnom uvažavanju i koordinaciji. Posebnu zahvalnost upućujem ljudima dobre volje i velikog srca – domaćim i inostranim donatorima. Zajedno smo se borili. Zajedno ćemo i nastaviti sa borbom.

Odsustvo vizije i plana uređenja sistema je očigledno i vidljivo i kroz ono što nezadovoljni građani svakodnevno prijavljuju medijima – ogromne liste čekanja; nemogućnost izbora i korišćenja svog novca, datog kroz poreze i doprinose, tamo gdje imaju mogućnost da se liječe, jer Vlada privatni sektor doživljava kao crnu kutiju, umjesto kao partnera i zdravu konkurenciju. Sa druge strane, nezadovoljstvo je vidljivo i kroz sve češće ostavke uglednih ljekara i njihov odlazak iz javnog sistema, i još pogubnije za sve nas – njihov odlazak iz Crne Gore.

POBJEDA: Da li je išta Vlada za ovih osam mjeseci uradila da to spriječi?

ABDIĆ: Ja ne vidim ni volju, ni želju, nijedan konkretan i jasan korak. Ono što vidim u odnosu prema ljekarima, a moram reći i ja osjećam na svojoj koži jesu neshvatljiv revanšizam, diskriminacija, nepravedno i nejednako postupanje prema ljekari-

Ne radi se test u državu, crno POBJEDA: Crnogorska Vlada je već pokazala da nema kapaciteta da se bori sa pandemijom, odziv za vakcinaciju nije zadovoljavajući, a mjere koje se donose su toliko konfuzne i diskriminatorske za crnogorske građane da nam predstoje i protesti. Može li Crna Gora zaštititi svoje građane, ako granice ostanu otvorene?

ABDIĆ: Ne kaže se tek onako – istorija je učiteljica života. Sjećamo se svi crnih rekorda naše države nakon što su otvorene granice. I dan danas smo u vrhovima statističkih listi svijeta zbog

kog centra

Podaci Instituta za javno zdravlje

Neshvatljiv revanšizam prema ljekarima plaćaju građani ma. A ko snosi posljedice?

Vjerujte – samo građani kao pacijenti, koji samo žele da im pružimo ono na šta nas ljekarski poziv, etika, moral, a potom i zakoni i na kraju Ustav ove države obavezuju – kvalitetnu zdravstvenu njegu, odnosno uslugu. A mi tražimo samo poštovanje svakog pojedinca, a izdvojio bih, bar u ovoj situaciji – posebno zdravstvenog radnika.

Kratko bih dodatno iskomentarisao non-sense dezorganizacije sistema i to u ovakvoj situaciji. Crna Gora pripada porodici malih zemalja po nomenklaturi Svjetske zdravstvene organizacije i ima specifičnosti koje ih čine neuporedivim sa mnogostruko većim zemljama regiona. Jedna od karakteristika malih zemalja je izrazita vulnerabilnost zdravstvenog sistema gdje i neznatne fluktuacije broja zdravstvenih radnika čak i u uslovima redovnog funkcionisanja mogu da izazovu njegov slom. Zato je za organizatore funkcionisanja zdravstvenog sistema u pandemijskim uslovima od velikog značaja bilo što su u okviru mreže zdravstvenih ustanova imali na raspolaganju i privatni sektor sa kompletnim kadrom, opremom i prostorom. Strah od privatnih zdravstvenih ustanova u sistemu crno-

gorskog zdravstva je suvišan. Atavizam je da je sve što potiče iz privatnog sektora apriori nepošteno, a da je sve što dolazi iz javnog sektora isključivo zakonito. Moramo se boriti za svakog ljekara u sistemu crnogorskog zdravstva, za svaku zdravstvenu ustanovu, bila ona privatna ili javna. Treba ih umrežavati i jačati. Ne smijemo liječiti organizacione nedostatke javnog zdravstvenog sistema kažnjavanjem privatnih zdravstvenih ustanova. Samo zdrava konkurencija može unaprijediti kvalitet u pružanju zdravstvenih usluga.

POBJEDA: Ima li izlaza iz ove situacije?

ABDIĆ: Gdje ima znanja, a u ovom slučaju moram posebno naglasiti, i gdje ima volje, ima i načina, posebno za unapređenje ovakvog zdravstvenog sistema. Da ne budem ni ja nekorektan – potpun izlazak iz ove epidemiološke situacije u kratkom roku nije

realan. Dok god klica virusa postoji u svijetu, a dodatno – dok god budemo stavljali struku po strani, kakav je sada slučaj u Crnoj Gori, teško da ćemo vidjeti svjetlo na kraju ovog izuzetno dugog mračnog tunela.

POBJEDA: Klinički centar je takođe pred pucanjem iako direktorica tvrdi da je sve pod kontrolom.

Kompletno rukovodstvo ginekološke klinike je dalo ostavku. Kako povratiti povjerenje u onaj najosjetljiviji dio zdravstva gdje se stvaraju novi životi? Ko sada brine o našim trudnicama i bebama?

ABDIĆ: Uz dužno poštovanje svakog svršenog studenta medicine, iskustvo u medicini, klinički rad i međukolegijalni odnos, važe kao bitna preporuka za neku od rukovodećih pozicija. Ne bih želio da budem pogrešno shvaćen, to nije obaveza, ali korektan odnos prema ljudima koji su do sada ostvarivali izuzetne rezultate ne samo na nivou ustanove, nego i države, ali i šire, je pretpostavka obezbjeđivanja dobrih uslova za rad.

Kada već govorimo o odlasku kadra, ovdje bih se nadovezao na prethodno pitanje i budućnost kadrovske politike u zdravstvu. Bio sam predsjednik Upravnog odbora Kliničkog centra oko dvije godine. Za taj period, povećali smo broj zaposlenih ljekara u ustanovi za 40 posmatrajući početni (545) i krajnji broj ljekara (585). Uz odlazak par ljekara (zbog penzije ili prelazak u drugu ustanovu), to znači da smo zaposlili i više od 40 doktora. To je sasvim dovoljan podatak o uslovima koje smo nudili i o našem odnosu prema kolegama. Jer niko ne ide i ne ostaje tamo gdje mu nije prijatno za rad.

Ulagali smo u ljudske resurse – od njihove edukacije u formi podrške kroz finansiranje specijalizacija i užih specijalizacija, kontinuirane medicinske edukacije, povećanja zarada, ulaganja u stambene kapacitete, unapređivali smo

Moramo se boriti za svakog ljekara u sistemu crnogorskog zdravstva, za svaku zdravstvenu ustanovu, bila ona privatna ili javna. Treba ih umrežavati i jačati. Ne smijemo liječiti organizacione nedostatke javnog zdravstvenog sistema kažnjavanjem privatnih zdravstvenih ustanova.

Samo zdrava konkurencija može unaprijediti kvalitet u pružanju zdravstvenih usluga

tiranje na delta soj, slobodan je ulaz ogorski građani diskriminisani... takvih poteza: - U regionu je najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije korona virusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Slovenija, a na trećem Hrvatska.

- Broj pozitivnih nalaza u odnosu na broj testiranih je već par dana preko pet odsto.

Sjećamo se svi izjave direktora Instituta za javno zdravlje dr Igora Galića da Crna Gora ne kontroliše epidemiju kada je broj pozitivnih nalaza veći od 5 odsto.

- Crna Gora je treća zemlja na svijetu po broju oboljelih na milion stanovnika, poslije

7

Društvo

Neđelja, 1. avgust 2021.

Andore i Sejšela, odnosno prva zemlja ako uzmemo u obzir da Andora i Sejšeli imaju manje od 100.000 stanovnika.

- Crna Gora je na sedmom mjestu u svijetu po broju umrlih na milion stanovnika, ako izuzmemo male države Gibraltar i San Marino koji zajedno imaju manje od 70.000 stanovnika.

Da li je potrebno da onda išta dodajem šta trenutni odnos vladajućeg sistema prema građanima i zdravstvenom sistemu znači u smislu razvoja epidemiološke situacije – ne radi se testiranje na delta soj, slobodan je ulaz u našu državu, bez kontrole granica i bez

provjere epidemiološkog statusa turista. A naši građani su direktno etiketirani kao građani drugog reda i nalaze se u podređenom položaju. Mislim da je sve sasvim očigledno, da su posljedice jasne.

Ja, a neće mi se naljutiti kolege da kažem i u njihovo ime – da smo zajedno davali, dajemo i da ćemo davati sebe do posljednjeg atoma snage, da zaštitimo svakog građanina. I to bez obzira na pol, vjeru, nacionalnu ili političku pripadnost. Ono što sam već pomenuo – zauzvrat samo tražimo razumijevanje i minimum poštovanja prema ljekarskoj struci.

uslove rada kroz bolji radni ambijent i osavremenjavanje tehnologije. A gdje smo ovih dana i šta da očekujemo u tom pravcu – dovoljno je pogledati budžet za zdravstvo ove godine. U kapitalnom budžetu ne postoji naznaka razvoja.

Ginekološka je samo jedna od klinika gdje je eskalacija pogrešnih odluka, odnosno nekorektnih odnosa prema struci, dospjela do javnosti.

To je moj lični doživljaj. Naravno da ljekari koje pominjete znaju zbog čega su se odlučili na taj korak.

Nažalost, stanje je izuzetno haotično na nivou cjelokupnog sistema i ne odaje sliku kontrolisanja situacije.

Kao dugogodišnji član tima Kliničkog centra, nijesam srećan ni zbog jednog odlaska, ni zbog jedne ostavke, ni zbog jedne ljutnje zdravstvenog radnika ili saradnika. To su sve moje kolege, sa kojim sam provodio i po 24 sata u smjeni, sa kojim sam dijelio i dijelim lijepe i teške trenutke koje medicina nosi sa sobom.

Vjerujem, odnosno želim da vjerujem da je briga o našim trudnicama i najmlađim pacijentima – bebama, i dalje na nivou koji struka prepoznaje.

POBJEDA: Što predviđate vezano za pandemiju da li će ovaj četvrti talas biti možda najjači?

ABDIĆ: Možda nijesam najkompetentnija osoba, iako sam ljekar, da govorim o intenzitetu novog talasa.

Prepustio bih to epidemiolozima, infektolozima ili pulmolozima koji se susrijeću sa konkretnim kliničkim slikama zaraženih pacijenata. Ali, ono što kao ljekar Kliničkog centra Crne Gore mogu jasno reći, jeste da, ukoliko urgentno ne bude uspostavljen jasan i precizan sistem koordinacije i organizacije sistema, ovaj talas će biti mnogo pogubniji za nas. Opet ponavljam, ovakva dezorganizacija i odsustvo reda, nepostojanje plana i vizije, slanje pacijenata od ustanove do ustanove i što je najgore nesnošenje odgovornosti za ovaj haos, učiniće ionako teške posljedice, još osjetljivijim i težim.

Ipak smatram da sam pozvan da posebno istaknem netransparentan rad i odsustvo komunikacije sa građanima, budući da se svi sjećamo kako je to funkcionisalo ranije (bio sam dio tog tima) – od perioda pojave virusa u svijetu, a prije pojave virusa u Crnoj Gori, pa do njegovog kratkotrajnog „istiskivanja“ iz Crne Gore. Jednostavno, komunicirali smo sa građanima, pokazali odlučnost, spremnost i plan u borbi protiv virusa.

Ne smijemo zaboraviti na jednu od najvažnijih karika u tom sistemu komunikacije – medije. Hvala svim medijskim kućama na prethodnoj saradnji, prenosu poruka i pitanja građana i njihovoj najčešće adekvatnoj prezentaciji ka građanima. Vi morate, naglašavam – MORATE, biti blagovremeno i precizno upoznati sa svim detaljima situacije i potom naše građane jasno informisati o svemu.

Dostupnost pravih informacija i njihov blagovremeni protok su imperativ kvalitetnog sistema, i u normalnim, a posebno u kriznim situacijaMarija JOVIĆEVIĆ ma.

Preminuo strani državljanin, još 142 novozaražena PODGORICA - U Crnoj Gori je registrovano još 142 novopozitivna slučaja infekcije i to 125 među građanima Crne Gore i 17 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, dok je prijavljen i jedan smrtni ishod, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje (IJZ) za 2.675 uzoraka.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 30. jul je iznosio 5,31 odsto.

- Tokom jučerašnjeg dana IJZCG-u je prijavljen jedan smrtni ishod obolijevanja od kovid-19 infekcije. U pitanju je strani državljanin, koji je boravio na teritoriji opštine Bar, 57 godina starosti - navode u saopšte-

nju. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.630.

- Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 31 pacijenta - dodaju u saopštenju.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 1.326.

- Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 101.927 - piše u saopštenju.

U Kliničkom centru Crne Gore životno su ugrožena četiri pac jenta pozitivna na korona virus. U KCCG-u se, kako su kazali iz te ustanove, nalazi 12 pacijenata sa kovid-19 infekcijom.

R. P.

PLJEVLJA: Greška doktora u Domu zdravlja

Pljevljak revakcinisan Sinofarmom umjesto Fajzerom PLJEVLJA- Institut za javno zdravlje je obaviješten da je građaninu iz Pljevalja umjesto tzv. Fajzer vakcine (vakcina proizvođača Pfizer – Biontech), kao druga doza data Sinofarm vakcina. Oni ističu da to pacijenta ne ugrožava životno već zahtijeva praćenje, kao i nakon svake

vakcinacije, što je u konkretnom slučaju i preduzeto.

-Napominjemo da je u više zemalja svijeta nakon dobijene Sinofarm vakcine, kao treća doza data tzv. Fajzer vakcina onima koji nisu razvili antitijela. Dakle, u praksi su već praćeni efekti kombinovanja ove dvije vakcine. Iz DZ Pljevlja su nas informisali da je, tek nakon što je pacijentu odštampana potvrda o vakcinaciji Sinofarm vakcinom, medicinska sestra uočila da je kao prvu dozu dobio Fajzer vakcinu. Prethodna potvrda u sistemu je poništena, a ljekar je napravio izvještaj u kojem je opisano činjenično stanje – kažu iz IJZ-a.

Dr Amina Šahmanović smatra da je građane uplašio novi delta soj korona virusa

Pojačan odziv građana za vakcinaciju

Amina Šahmanović

PODGORICA - Posljednjih dana smo zadovoljni odzivom građana na vakcinaciju, kazala je agenciji Mediabiro doktorica Amina Šahmanović naglašavajući da smatra kako ih je novi delta soj korona virusa uplašio.

- Ima i razloga, mnogi ljudi širom svijeta završavaju u bolnicama. Delta soj korona virusa se brzo širi. Trenutno smo zadovoljni vakcinacijom.

Ovim putem pozivam sve građane da se odazovu u još većem broju kako bi zajedno prevazišli ovu situaciju poručila Šahmanović.

Trenutno su dostupne Astra Zeneka i Sinofarm vakcina koje se daju svakoga dana u prostorijama Univerzitetskog i Muzičkog centra. Što se tiče Fajzera on se daje jednom ned-

jeljno i uglavnom ga dobijaju prioritetne grupe.

- Tu spadaju onkološki bolesnici, bolesnici na imunosupresivnoj terapiji, pacijenti koji imaju više komorbiditeta, hroničnih oboljenja. Očekujemo veće količine Fajzera koje će biti dostupne svim građanima - kazala je Šahmanović.

Ona je objasnila i kako se koristi QR kod koji se nalazi na svakoj potvrdi o vakcinaciji.

- Na svakom telefonu može se skinuti aplikacija koja očitava QR kod. Vašu potvrdu možete očitati putem te aplikacije i odmah izlazi datum PCR testitranja, ukoliko ste se uopšte testirali, zatim datum prve doze vakcine, datum druge doze vakcine i kompletne informacije o kovidu-19 - zaključuje Šahmanović.

R. P.

8

Društvo

Neđelja, 1. avgust 2021.

Specijalista za humanu reprodukciju dr Željko Lazović o uslovima rada u doba pandemije kovida-19 PODGORICA – Ove godine, na Odjeljenju za humanu reprodukciju Opšte bolnice ,,Danilo I“ na Cetinju urađeno je 130 postupaka vantjelesne oplodnje - rekao je Pobjedi načelnik tog odjeljenja dr Željko Lazović, koji je supspecijalista infertiliteta i steriliteta.

Lazović je poručio da su, u vremenu pandemije kovida-19, preporuke stručnjaka da se svi parovi koji planiraju postupak VTO obavezno vakcinišu protiv korona virusa i da tri do četiri sedmice nakon revakcine mogu planirati postupak.

Kad je u martu prošle godini pandemija korona virusa na određeno vrijeme „paralisala“ živote svih nas, ljekari su parovima koji treba da prođu kroz ovaj proces, savjetovali da ipak sačekaju, a najviše zbog toga što u tom momentu nijesu znali kakve posljedice virus može ostaviti na plod, ali i zbog osjetljivosti tog postupka.

Vantjelesna oplodnja oko četiri sedmice nakon vakcinacije protiv korona virusa

PODACI

Dr Lazović navodi da se u državnoj bolnici na Cetinju, na godišnjem nivou, prije pandemije koja je zahvatila i našu zemlju radilo od 500 do 700 oplodnji.

Broj urađenih postupaka u prošloj godini bio je, kaže Lazović, za 40 odsto manji nego ranije.

- Recimo 2019. godine, prije epidemije smo uradili 205 postupaka, godinu kasnije 140, da bi u prvoj polovini ove godine do sada uradili već 130 postupaka - precizira on.

Navodi da su u svom radu u

Trenutno kod nas nema liste čekanja za VTO, rad se odvija potpuno regularno uz sve preporučene mjere prevencije protiv kovid infekcije - poručio je Željko Lazović

Željko Lazović

svakom momentu poštovali preporuke koje je davalo tadašnje Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti i Evropsko udruženje za humanu reprodukciju(ESHRE).

- Kada je početkom 2020. go-

dine proglašena pandemija i mi smo morali prekinuti rad (i to dva puta tokom te godine), ali u trenutku proglašenja epidemije oni parovi koji su već bili u postupku imali su mogućnost da završe započeti ci-

Kadra ima, fali zakonska regulativa Govoreći o novitetima u zakonskoj regulativi, supspecijalista infertiliteta i steriliteta dr Željko Lazović navodi da je u fazi pripreme novi zakon o biomedicinski potpomognutoj oplod-

nji koji bi trebao da omogući parovima i neke procedure zbog kojih su do sada pacijenti odlazili u inostranstvo.

- To su postupci donacije polnih ćelija, a možda i surogat materinstvo. U

Tadić: Nemoguća misija, očekuje nas katastrofa

Tadić je istakao da je nemoguća misija da se ugasi deponija, te upozorava da bi cijeli Nikšić mogao da se otruje od

Požar i dalje aktivan

posljedice požara.

- Mi ovo ne možemo da ugasimo. Očekuje nas katastrofa.

Upozoravali smo 10 godina.

Ovo je moralo da se desi, kad se ne upravlja deponijom na pravi način - ističe Tadić.

Tadić je kazao da ekipa sa dva vozila dežura na terenu.

- Ne možemo da se primaknemo zbog temperature.

Ogromne su detonacije od raznih plinskih boca i municije u otpadu - dodaje Tadić.

Tadić navodi da nije prepo-

BEZ ČEKANJA

Istakao je da je su zaposleni u Fondu za zdravstveno osiguranje pokazali razumije-

Crnoj Gori i te kako postoje uslovi što se tiče kadra, znanja i opremljenosti da se te procedure mogu ponuditi kao usluga našim pacijentima ali nam treba dobar zakon u čijim okvirima ćemo moći da radimo - naveo je Lazović.

Gori gradska deponija ,,Mislov do“ u Nikšiću

NIKŠIĆ - Načelnik Službe zaštite i spašavanja Nikšić Slavko Tadić kazao je za TVCG da se ekipa povukla sa gradske deponije ,,Mislov do“ u Nikšiću, zbog velike temperature i ogromnih detonacija, te će čekati da se požar smiri kako bi mogli prići.

klus i da zamrznu dobijene jajne ćelije - istakao je Lazović.

ručljivo deponiju gasiti vodom.

- Deponija se jedino gasi ugušivanjem. U našem slučaju, deponija ,,Mislov do“ je prevazišla sve gabarite i ne može da se uguši zato što je čitava sjeverna strana otvorena i šta god da se radi nije efikasno objašnjava Tadić.

Podsjetimo, posljednji požar, koji je bio aktivan od septembra 2020, ugašen je početkom juna nasipanjem zemlje.

R. P.

vanje za parove koji su čekali na proceduru VTO, te im je produžavao važenje uputa tako da niko od pacijenata nije izgubio pravo na već odobrenu proceduru.

- Trenutno kod nas nema liste čekanja i rad se odvija potpuno regularno uz sve preporučene mjere prevencije protiv kovid infekcije poručio je Lazović.

Pojašnjava da odobrenje za postupak VTO daje Konzilijum ginekologa iz Kliničkog centra Crne Gore na prijedlog supspecijaliste za fertili-

tet, a uput daje izabrani ginekolog i par može da bira u kojoj klinici će raditi postupak.

Govoreći o preprukama parovima koji samo na ovaj način mogu biti roditelji, a u svjetlu činjenice da je pandemija korona virusa u našoj zemlji prisutna te da se polako ponovo razbuktava, Lazović ističe na prvom mjestu vakcinaciju.

- U ovom trenutku preporuka je da se svi parovi koji planiraju postupak VTO obavezno vakcinišu protiv korona virusa i da tri do četiri nedjelje nakon revakcine mogu planirati postupak - poručio je on.

Za Pobjedu su ranije iz Instituta za javno zdravlje kazali da razloga za odgađanje trudnoće u slučaju vakcinacije nema.

- Kada se radi o vakcinaciji i planiranju trudnoće ne postoje razlozi koji bi kod žena koje planiraju trudnoću uticali ni na odgađanje vakcinacije, niti na odgađanje planiranja porodice i željenih trudnoća. Isto važi i za osobe muškog pola - kazali su ranije iz Instituta.

Odjeljenje za humanu reprodukciju na Cetinju osnovano je 2007. godine. Smješteno je u posebnoj spratnoj zgradi bolničkog kruga, i raspolaže operacionom salom, kao i opremljenom laboratorijom po direktivama Evropske unije.

Metode asistiranih reproduktivnih tehnologija koje se rade su: Intrauterina Inseminacija (IUI); Fertilizacija (IVF); Intracitoplazmatska injekcija spermatozoida (ICSI) sa mogućnošću zamrzavanja prekobrojnih embriona i gameta.

Postupci vantjelesne oplodnje osim državne klinike na Cetinju mogu da se obavljaju i u četiri privatne klinike sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima ugovor – Ars medica, klinika Life, privatna bolnica „Kodra“ i klinika „Humana reprodukcija“ iz Budve.

K. JANKOVIĆ

U organizaciji Savjeta roditelja u Risnu održana mirna protestna šetnja zbog smjene direktorice OŠ „Veljko Drobnjaković“ KOTOR - U organizaciji Savjeta roditelja u Risnu je juče ujutro održana polusatna mirna protestna šetnja od OŠ „Veljko Drobnjaković“ do parka u centru grada, uz poštovanje epidemioloških mjera. Građanski protest je organizovan zbog odluke Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta o smjeni direktorice ove škole Slavke Mirković, koja je razriješena dužnosti 22. jula.

Povodom razrješenja direktorice Mirković, Savjet roditelja je ranije ministarki Vesni Bratić uputio dopis, tj. molbu za preispitivanje odluke o njenoj smjeni, iskazujući nezadovoljstvo ovim postupkom jer smatraju da njeno razrješenje nema utemeljenja.

Savjet roditelja u dopisu u koji je Pobjeda imala uvid, informiše ministarku Bratić, da je za vrijeme svog mandata od novembra 2018. godine, Mirković svoj posao obavljala odgovorno i uspješno.

- Uvijek je bila spremna za saradnju, konstruktivan dijalog i veoma pristupačna učenicima i roditeljima. Zbog svih njenih stručnih referenci i kompetencija tvrdimo da gospođa Mirković nije zaslužuila

Traže od Bratićke da povuče razrješenje Slavke Mirković da na ovaj način bude razriješena, te Vas molimo da još jednom preispitate svoju odluku i uzmete u obzir sve činjenice koje navodimo. Od počekta njenog mandata škola u Risnu je napredovala u svakom pogledu, a o njenom savjesnom i brižljivom radu svjedoče brojni učinci u cilju unapređenja školske infrastrukture.

Rekonstruisano je područno odjeljenje škole u Perastu. Zamijenjena je sva unutrašnja stolarija u matičnoj školi, renovirano je školsko dvorište i stepenište ispred škole. Postavljen je video nadzor oko škole. Ugrađene su nove klime u prostorijama u kojima su nedostajale, postavljena je nova rasvjeta u sali za fizičko vaspitanje - navodi se dopisu Savjeta roditelja.

Dalje ističu da o kvalitetu rada direktorice Mirković govore i izvanredni rezultati na takmičenjima učenika i samih nastavnika, a između

ostalog, posebno ukazuju na uspjehe na planu međunarodne saradnje. Kao primjer navode pohvalu i priznanje GENE (Global Education Award) za kvalitet i inovacije u radu kao primjer kvaliteta i dobre prakse, te nominaciju škole u okviru proslave obrazovanja u svijetu WEW 2021 među 146 najboljih škola svijeta, (odabir među pet najboljih škola sa Balkana koji je raspisala Balkanska nastavnička mreža), zatim sticanje statusa Međunarodne ekoškole i međunarodne nagrade zelena zastavica.

Savjet roditelja poručuje da zahvaljujući njenim odličnim idejama, napornom radu, uspjesi škole nijesu izostali, i da zato nije slučajno što su zaposleni u školi, djeca, roditelji, lokalna zajednica, brojni prijatelji škole nesebično podržavali ideje direktorice Mirković jer je škola za vrijeme njenog mandata nizala uspjehe. Iv.K.

9

Društvo

Neđelja, 1. avgust 2021.

Senatori još ne saopštavaju zašto su jednoglasno podržali novog rektora koji negira postojanje crnogorske nacije

Ivanović: Izbor Božovića za rektora poraz Univerziteta i Crne Gore PODGORICA – Nijedan senator niti senatorka uprkos kritikama dijela javnosti nije se zvanično oglasio da objasni zašto su glasali za izabranog rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimira Božovića, koji je, pored ostalog, ranije u izjavama negirao da postoji crnogorska nacija.

Očito takvi stavovi predstavnicima akademske zajednice nijesu sporni, a zašto, nijesu nam saopštili, odnosno pojedini nijesu odgovorili na upućeno pitanje. Neki od njih su ranije kroz nezvanične komentare pravdali svoje odluke time što su navodno sagledavali isključivo program Božovića, što je, međutim, kritikovala stručna javnost, poručujući da se dobro zna za koga se glasa i kakav je njegov bekraund.

Senatori su čak jednoglasno podržali Božovića, uz izuzeće nekoliko njih koji nijesu došli na sjednicu, a potom je dobio, takođe, jednoglasnu podršku na Upravnom odboru – da rukovodi najstarijom crnogorskom ustanovom visokog obrazovanja u naredne tri godine. Šta će biti sa naukama koje se bave crnogorskom kulturom, istorijom...

Redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Veselin N. Ivanović, bivši senator, smatra da izbor Božovića za rektora ne bi bio sporan da je obavljen na nekom Tehničkom ili Tehničko-tehnološkom univerzitetu, kao što je, recimo, Tehnički univerzitet u Beču. U takvim situacijama rektor svojim političkim stavovima ne može da utiče na istraživanja ljudi sa univerziteta. Međutim, Univerzitet Crne Gore veoma je heterogen, upozorava profesor - uključuje ne samo prirodne i tehničke, već i društvene i humanističke nauke.

Kako je riječ o naukama koje mogu da se bave crnogorskom kulturom, istorijom i jezikom, Ivanović pita da li će sjutra naučni rad ljudi koji se bave ovim pitanjima biti usporen, ili će se možda ,,drugim očima“ gledati na njihovo napredovanje i izbore u zvanja.

Profesor ističe da Božović, kao slobodan čovjek, ima pravo na svoje stavove koje je, na sreću ili nažalost, iznosio javno duži niz godina, sa čime je javnost

Nejasno je da ga niko od senatora, kada su se izjašnjavali o njegovom programu, nije upitao kako vidi buduća istraživanja na teme iz crnogorske kulture, istorije i jezika. Kako će se, na primjer, ubuduće gledati i da li će se potiskivati istorijska istraživanja koja se odnose na period od 1766. do 1879. godine, odnosno na period nakon konačnog ukidanja Pećke patrijaršije od strane turskog sultana do trenutka kada Beogradskoj mitropoliji biva priznat autokefalni status? Da li će biti zamračen ovaj period, jer bi se u tom periodu moglo razgovarati i istraživati samo na temu Mitropolije crnogorske – Crnogorske pravoslavne crkve – navodi profesor Ivanović

Veselin Ivanović

posljednjih dana još jedanput upoznata.

- Nejasno je da ga niko od senatora, kada su se izjašnjavali o njegovom programu, nije upitao kako vidi buduća i st ra ž i va n j a n a t e m e i z crnogorske kulture, istorije i jezika. Kako će se, na primjer, ubuduće gledati i da li će se potiskivati istorijska istraživanja koja se odnose na period od 1766. do 1879. godine, odnosno na period nakon konačnog ukidanja Pećke patrijaršije od strane turskog sultana do trenutka kada Beogradskoj mitropoliji biva priznat autokefalni status. Da li će biti zamračen ovaj period, jer bi se u tom periodu moglo razgovarati i istraživati samo na temu Mitropolije crnogorske – Crnogorske pravoslavne crkve – navodi profesor.

Zato bi, smatra on, bilo dobro da se rektor osvrnuo na veoma osjetljivo pitanje istraživanja na teme iz crnogorske kulture, istorije i jezika. Siguran je da je dobar dio javnosti, kojoj i sam pripada, veoma zainteresovan za ove odgovore.

- Naravno, prof. Božović nije

Voditi Univerzitet transparentno Kaluđerović iz CGO-a očekuje da se u narednom periodu UCG razvija u pravcu unapređenja kvaliteta obrazovanja, što podrazumijeva da bude konkurentan na evropskom tržištu obrazovanja i bolje pozicioniran na rang listama, kao i da organi rukovođenja, a prije svega rektor i dekani fakulteta, vode Univerzitet na transparentan i odgovoran način.

- Takođe, očekujem da interes studenata bude na prvom mjestu kroz obezbjeđenje mobilnosti što većeg broja studenata na međunarodnim institucijama visokog obrazovanja kako bi imali što bolju praksu i iskustva – poručila je ona.

bio obavezan samoinicijativno da ponudi odgovore, ali ostaje nejasno kako ga niko od senatora ovo nije upitao – navodi profesor, dodajući da bi volio da je rektor prokomentarisao ova pitanja, kao što je veoma otvoreno duži niz godina komentarisao neka druga.

Svakako je indikativna činjenica da se praktično isti Senat na isti način odredio o dva kandidata sasvim različite političkoideološke profilacije, iz čega bi se moglo zaključiti da to nije bilo nešto što ih je opredjeljivalo prilikom glasanja, smatra viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanja Snežana Kaluđerović.

Kaže da bi zanimlljivo bilo da čujemo obrazloženja onih koji su glasali i što na njih ima presudan uticaj prilikom davanja

ili uskraćivanja podrške nekom kandidatu.

UČEŠĆE NA LITIJAMA

- U posljednjih pet godina jedino zapaženo javno istupanje dijela akademske zajednice je bilo učešće na litijama sa fotografijama profesora(ica) ispred Hrama i sa pokojnim Amfilohijem. Za društvenu zajednicu bi bilo jako korisno i to da se dio ove akademske zajednica posveti naučnom radu i radu sa studentima sa istim žarom sa kojim je bio posvećen litijama – kaže akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Slobodan Backović, koji je bio ranije ministar prosvjete.

Profesor Ivanović ne želi da diskutuje sa opredjeljenjem i stavovima prof. Božovića,

Izbor rektora mimo demokratične procedure

Slobodan Backović

Akademik Backović podsjeća da je ranije sam za naše novine povodom izbora rektora UCG, kada je bio samo jedan kandidat, izjavio - da bi se biralo treba imati više kandidata.

- Kao i prethodni rektor i sadašnji je postavljen, nije bilo biranja.

Promijenila se državna vlast, promijenio se Upravni odbor UCG po želji vlasti, samo je rektor postavljen na isti način, po istoj proceduri kao kod prethodne vlasti. Bilo je obećano da će se novi rektor birati u demokratičnijoj proceduri. To se nije desilo. Bilo bi korektno da sadašnji rektor objasni zašto nijesu sa izborom sačekali promjene Zakona o visokom obrazovanju – ističe on.

Snežana Kaluđerović

oni su takvi kakvi jesu, ali ističe da ista realno dovode do bojazni da li će UCG nastaviti da podržava ili će potisnuti istraživanja na temama iz crnogorske kulture i ko će nastaviti da podržava ova istraživanja ako neće ta visokoškolska ustanova.

- Ko će da podrži istraživanja iz crnogorske istorije, kulture i jezika ako ne državni univerzitet? Da li se treba plašiti da će ta istraživanja biti, ako ne spriječena, onda značajno ometana, uslovljavana ili usporavana? – kaže profesor Ivanović.

POLITIČKI IZBOR REKTORA

Što je Božović dobio jednoglasnu podršku Senata doživljava kao svojevrsni poraz Univerziteta. Nije ga iznenadila jednoglasna podrška u Upravnom odboru, to je očekivano i još jedanput dokazano da je izbor rektora na UCG u suštini političko pitanje, kao što je bilo i ranije.

Kaluđerović podsjeća da nije prvi put da kandidati za izbor rektora dobiju jednoglasnu podršku u organima UCG. Na primjer, takav slučaj je bio i prilikom posljednjeg izbora Danila Nikolića za rektora.

- Mi smo i ranije ukazivali da nije dobro kad je samo jedan kandidat jer time proces gubi na kompetitivnosti. Ovo je i još

jedan odraz izostanka hrabrosti akademskog osoblja da se prijavi na ovaj konkurs, a kad nema više kandidata i programa između kojih se bira, nema ni stvarnog izbora. UCG se time više pozicionira kao vojnička, a ne akademska institucija u kojoj bi trebao da se njeguje dijalog, kritičko mišljenje i otvorenost – rekla je ona.

Kada bi senatori zaista osjećali potrebu da Univerzitet bude autonoman, oko kojeg bi to rješenja svi senatori mogli postići konsenzus, poručuje profesor Ivanović.

- Koje bi rješenje bilo tako dobro? Meni je to neprihvatljivo.

Intelektualac upravo označava osobu koja sumnja, a ne osobu koja diže ruku. I zamislite sada, proizvoljna grupa ljudi ne može postići konsenzus oko banalnih pitanja, a intelektualci, akademska zajednica, bez ikakvih problema postižu konsenzus o podršci kandidatu za rektora, kroz formalnu podršku njegovom programu budućeg razvoja univerziteta, bez obzira što taj program u sebi sadrži – kaže on.

Prilikom tri posljednja izbora rektora, uglavnom isti senatori podržali su svakog od kandidata iako su kandidati imali dijametralno suprotne programe razvoja.

ZALOG ZA OSTVARENJE LIČNIH INTERESA

- Na primjer, programi prethodna dva rektora, prof.

Vojvodić i prof. Nikolića, podrazumijevali su razvoj integrisanog univerziteta, dok program Prof. Božovića obećava decentralizaciju istog. Ne mogu da vjerujem da, u veoma kratkom vremenskom razmaku od nepunih godinu dana, isti čovjek može da podrži dijametralno suprotne prijedloge, osim ako svoju podršku ne vidi kao podršku programu, već kao zalog za ostvarenje ličnih interesa – smatra profesor.

Ivanović ističe da Univerzitet neće biti autonoman dok god rektora bira Upravni odbor, odnosno, kako kaže – politika.

Upravni odbor bira rektora od 2016. godine, a prije toga je ovo tijelo bilo samo etapa, i to samo jedanput, u smislu činjenice da je samo potvrđivao odluku Senata.

Dok je bio senator, dva puta je uskraćivao podršku kandidatima za rektora, upravo zbog načina na koji se rektor bira.

- UCG nije autonoman, ni formalno ni suštinski, niti će biti dok god Upravni odbor bira njegovog rektora i sve do tada Univerzitet neće imati bolji status nego proizvoljni vrtić, osnovna ili srednja škola u Crnoj Gori – zaključuje Ivanović.

N.Đ.

10

Crnom Gorom

Neđelja, 1. avgust 2021.

Istaknuti dobrotvor kritikovao politiku Vlade prema dijaspori

Brčvak: Država nam šalje poruku da joj nijesmo više potrebni BIJELO POLJE - U organizaciji Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima, u petak veče, održana je centralna proslava manifestacije Dani dijaspore-iseljenika, ujedno i završna proslava kojom je ovogodišnja manifestacija u Bijelom Polju zaključena.

Nakon dodjele nagrada istaknutim predstavnicima dijaspore-iseljenika i prisutnima se obratio i istaknuti dobrotvor Hajriz Hačko Brčvak, koji je tim putem u ime nagrađenih izrazio brigu dijaspore oko pitanja njihovog

prava glasa u Crnoj Gori.

-Dragi moji, imajmo uvijek na umu da je dobro dobro, a da je zlo zlo, bez obzira od koga dolazilo.

Tužno je da u Crnoj Gori još uvijek nijesu shvatili da dijaspora nije ona koja je bila 70-ih i 80-ih godina, kada su naši ljudi odlazili u nepoznato.

Danas je dijaspora potpuno drugačija. Stasale su generacije visoko-obrazovanih ljudi – poručio je Brčvak.

Tužan sam danas, kazao je, što će nam domovina sjutra možda oduzeti pravo glasa.

Hajriz Brčvak

-Pravo da kažemo što mislimo o putu kojim ide Crna Gora. Možda nam time šalje poruku da joj nijesmo više potrebni. Pitam se što je to što bi poslije toga moglo da povezuje Crnu Goru i dijasporu. Rodna gruda i dijapsora imaju slično, ali ne i isto značenje. Rodna gruda je samo jedna, i to je samo tamo đe si se rodio – kazao je Brčvak.

Na ulazu u pećinu nalaze se endemične vrste Blagojev jeremičak i Javor gluvač. U Đalovića klisuri poznati su Nikolin karanfil, Nikolina zečina, piramidalni zvončić, trolisna skakavica, crnogorska mlječika, velika žutilovka i zvončić. Kada je o životinjama riječ, zastupljene su lisice, zatim vukovi i zečevi.

Ptice predstavljaju kreštalica, svraka, vrana, štiglica, golub, jarebica, jastreb, kobac, sova, poljska ševa, a gmizavce šarka, poskok, smuk BIJELO POLJE - Nevladina organizacija Eko centar, uz podršku Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj, istraživala je floru i faunu Đalovića klisure, sa posebnim osvrtom na proučavanje živog svijeta Đalovića pećine, najvećeg prirodnog dragulja bjelopoljske opštine.

Zapažanja su objedinjena u publikaciji koja je predstavljena u Bijelom Polju.

SPECIFIČNE VRSTE

Profesor biologije i predsjednik NVO mr Tomislav Tomović rekao je da je istraživanje trajalo dvije godine a publikacija je doprinos turističkoj

FOTO: TO BIJELO POLJE

BIJELO POLJE: Predstavljen vodič kroz floru i faunu Đalovića klisure

Dom za rijetke biljke i životinje

Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan položio vijence na Gorniču

Delegacija Prijestonice polaže vijenac

Đalovića klisura

Blagojev jeremičak

valorizaciji tog prirodnog dragulja ali i očuvanju biodiverziteta.

- Ovaj kraj ima vrlo specifične biljne vrste. Na ulazu u pećinu nalaze se endemične vrste - Blagojev jeremičak, kao i Javor gluvač. U Đalovića klisuri poznati su Nikolin karanfil, Nikolina zečina, piramidalni zvončić, trolisna skakavica, deflerovalazarkinja, crnogorska mlječika, velika žutilovka i zvončić. Tu su i bijela rada, divizma, žuta i bijela djetelina, glog, šipurak, brekinja, lijeska, kupina i dr. – ispričao je Tomović. Životinjski svijet je takođe veoma bogat.

- Iako se rijetko mogu vidjeti u

velikom broju zastupljene su lisice, zatim vukovi, zečevi, od glodara miševi, krtice, miševi puhovi, a od ptica kreštalica, svraka, vrana, štiglica, golub, jarebica, jastreb, kobac, sova, poljska ševa, ždralovi. Od gmizavaca srijeću se zmije: šarka, poskok, smuk zatim beznogi gušter užak, zelembać. Od vodozemaca daždevnjak, žaba kreketuša a od puževa vinogradarski puž i puž golać - naveo je Tomović.

Strateškim planom razvoja Opštine Bijelo Polje Đalovića pećina tretirana je kao jedan od najznačajnijih turističkih i razvojnih potencijalatog grada. Prirodni resursi ove pećine su izvanredni i mogu se mjeriti sa najznačajnijim u Evropi. Poznata je i kao pećina nad Vražjim firovima a nalazi se četrdesetak kilometara od Bijelog Polja, u istoimenoj klisuri, u kanjonu rijeke Bistrice, i jedna je od najdužih i najljepših u Evropi.

KLISURA I PEĆINA

Đalovića pećina

Brčvak je u svom govoru poručio i da mostove treba graditi a ne rušiti, te da ljude treba spajati a ne, kako navodi, razdvajati. Takođe, naveo je izuzetnu privrženost koju dijaspora ima prema Crnoj Gori i koju konstantno pokazuje i podsjetio je da dijaspora godišnje samo svojim porodiD.M. cama pošalje oko 600 miliona eura.

O odlikama Đalovića klisure i pećine govorila je mr geografskih nauka Bojana Brajić.

- Đalovića klisura, u kojoj se nalaze ulazi u Đalovića pećinu, je zaštićeno područje prirode u kategoriji „spomenik prirode“, to je i Natura 2000

Emerald područje, a prepoznato je i kao ekološki značajan lokalitet. Površina zaštićenog područja iznosi 1.600 hektara. Na zapadnom obodu Pešterske visoravni, usječena je u krečnjački masiv Đalovića klisura. Započinje na mjestu gde se spajaju Grebska i Groševačka rijeka, odakle se proteže približno u pravcu juga u dužini od oko četiri kilometra da bi tu, kod sela Đalovići koje se nalazi na površi iznad klisure i po kome je dobila ime, oštro zaokrenula ka zapadu i tim pravcem nastavila do sela Bistrice gde se i završava objasnila Brajić.

Dužinom cijele klisure teče rijeka Bistrica koja nastaje spajanjem Grebske i Groševske reke.

- U gornjem dijelu Bistrica ima periodski površinski tok, dok stalni tok ima od Glave Bistrice i kao takva uliva se u Lim. Idući uzvodno kroz Đalovića klisuru od Glave Bistrice, poslije 800 metara, na lijevoj dolinskoj strani ugledaćemo najniže od četiri jezeraca vražjih firova. Na tom mjestu na klisuru izlazi susjedna dolina u čijem izvorišnom dijelu se nalazi najveći od tri ulaza u pećinu nad Vražjim firovima.

Od do sada istraženih, najznačajniji su kanal sa jezerima, Veliki i Mali lavirint. Dugi kanal i posljednjih godina istraženi djelovi pećine iza dva sifona na kraju dugog kanala. U pećini se mogu vidjeti gotovo svi u stručnoj literaturi opisani pećinski ukrasi – stalagmiti, stalaktiti, koraloidi, salivi, helaktiti, bigrene kade, kristali – kazala je Brajić. B. ČOKOVIĆ

Žrtva Martinovića za slobodu podsjeća i opominje Kašćelan je kazao da su meci ispaljeni u trojicu Martinovića, u njihove grudi i glave, podstakli na pisanje nekih od najboljih patriotskih stihova, pjesama otpora i prkosa fašističkoj okupatorskoj sili CETINJE- Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan položio je juče vijence na spomenik Mirašu, Svetu i Baji Martinoviću koji su stradali prije osam decenija boreći se za oslobađanje Crne Gore od okupatora.

-Čini mi posebnu čast da se danas sjetimo velike žrtve koju su Miraš, Sveto i Baja Martinović podnijeli za slobodu naroda i države Crne Gore. Prije osam decenija dali su za Crnu Goru najviše što su mogli – svoje živote i zato se danas sa pijetetom sjećamo njih, njihove borbe i stradanja- kazao je gradonačelnik.

Njih trojica su, dodao je on, bili prve bajičke i crnogorske žrtve u oslobodilačkom ratu, a istovremeno su bili i primjer i motiv ostalima da istraju u borbi protiv okupatora: „Događaj na Gorniču podsjeća i opominje; kazuje slavnu istoriju bitke za slobodu, za ovaj krš crnogorski koji je svetinja svima koji Crnu Goru nose u srcu“.

Kašćelan je kazao da su meci ispaljeni u trojicu Martino-

vića, u njihove grudi i glave, podstakli na pisanje nekih od najboljih patriotskih stihova, pjesama otpora i prkosa fašističkoj okupatorskoj sili.

-Tako da, dok su njih trojica u smrt otišli pjevajući Crnoj Gori, mi danas pjevamo njima, njihovoj hrabrosti i herojstvu – rekao je Kašćelan.

On je kazao da je danas pred nama zadatak ne samo da se sjećamo njih i drugih slavnih crnogorskih kćeri i sinova koji su ginuli za slobodu Crne Gore, već da očuvamo njihovo nasljeđe i vrijednosti antifašizma.

-Uprkos izazovima sa kojima se svakodnevno suočavamo, vjerujem da će Crna Gora ostati vjerna svojim korijenima, okrenuta ka razvijenim demokratijama i da će nastaviti da slijedi pute prosperiteta i napretka ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji – kazao je gradonačelnik Kašćelan.

Zajedno sa gradonačelnikom Kašćelanom, vijenac su položili predsjednik UBNORA Cetinja Stevan Radunović i predstavnik porodice R.P. Srđa Martinović.

Povodi

Neđelja, 1. avgust 2021.

11

AKCENTI: Predsjednica Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj Emira M. Ličina - inicijator okupljanja crnogorskih iseljenika na Cetinju PODGORICA - Crnogorska dijaspora osmišljava načine da doprinese borbi protiv fašizma u Crnoj Gori.

Sa Upravom za dijasporu nemamo saradnju, jer ne smatramo da taj organ radi u našem interesu, niti to može sve dok politiku saradnje sa dijasporom vodi ova i ovakva Vlada. Zato smo u obavezi da učinimo sve što je u našoj moći da vratimo našu državu na pravi put. To je naša dužnost i obaveza - poručuje za Pobjedu predsjednica eMDe Alijanse - Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj Emira Ličina.

Dodaje da ih na tom putu neće zaustaviti ni razočaranje zbog prelijetanja pojedinaca, napadi, podmetanja…

Dijaspora će izvući Crnu Goru iz mraka Sa skupa na Cetinju

Bojović: U CPC su prijatelji evropske i nezavisne Crne Gore

NAPADI

- Među nama su danas sjajni primjeri koje nikakvi napadi nijesu zaustavili. Oni i njihovi saradnici su danas snaga koja čuva Crnu Goru. Njihova riječ nam daje nadu i vjeru da postoji pamet, mladost i snaga koja uz dobru strategiju može odbraniti Crnu Goru od ovog zla koje nas pritiska - poručila je Ličina.

Alijansa na čijem je čelu okuplja 10 udruženja crnogorske dijaspore u Njemačkoj. Istovremeno je i predsjednica udruženja Montekeln iz Kelna koje je jedna od članica Alijanse, a u okviru udruženja dijaspore aktivno je uključena preko deset godina.

Ona je u petak organizovala skup crnogorske dijaspore na Cetinju koja je kako su poručili na strani građanske i antifašističke Crne Gore.

- Dijaspori je svakako potreban oslonac u domovini, a koji mi nemamo u institucijama sadašnjeg sistema, pa smo prinuđeni da osmislimo komunikaciju sa maticom i pronađemo sa njom drugu kopču, kako bi u našoj borbi protiv fašizma imali podršku i usmjerenje, a to i očekujemo od ljudi koji su kao gosti bili prisutni na okupljanju - kazala je Ličina.

Kako je dodala skup pod nazivom „Crnogorska dijaspora u kontekstu aktuelne političke situacije u Crnoj Gori“ pripremili su u svega nekoliko dana poprilično spontano u želji da svoj boravak u Crnoj Gori iskoriste za međusobno umrežavanje i osmišljavanje strategije budućeg rada.

Skupu su prisustvovali i pisanu podršku poslali svi oni pripadnici dijaspore koji su danas na strani građanske i antifašističke Crne Gore.

- Činjenica da je trenutna vlast u samom startu svojeg bahatog funkcionisanja pokušala da nas eliminiše, jasno nam kazuje sta nam je činjeti. Od referenduma je prošlo 15 godina, dijaspora se na istom snažno odazvala, a to nam ova vlast izgleda ne oprašta. Po samom preuzimanju vlasti, poslije višemilionskog zaduživanja, kao sljedeći potez ova vlast traži način kako istri-

- U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi svi ljudi koji su za građansku Crnu Goru za evropsku i nezavisnu Crnu Goru će imati prijatelja. I nikada ne smijemo skrenuti sa vrijednosti kakav je antifašizam - rekao je episkop CPC Boris Bojović.

Perović: Aktuelna vlast pokušala da eliminiše dijasporu

Sebi ne možemo dozvoliti luksuz da nas ovako neznavena Vlada vodi četiri godine. Skoro godinu gledamo ovu tragikomediju, za to vrijeme aktuelna Vlada nije riješila ama niti jedan problem, niti jedno ekonomsko pitanje osim populističkih mjera dodatka kojim diskriminiše djecu i dodjele jestivog ulja kao u ratnim godinama. Sramota na šta nas svedoše, a sramota je i da to trpimo - poručila je Ličina

Bukilić: Crna Gora bi trebalo bolje da čuva svoj narod Zamjenik predsjednika Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj i član ,,Savjeta Vlade Crne Gore sa saradnju sa dijasporom-iseljenicima“ Miloš Bukilić u pismu je poručio da bi Crna Gora trebalo da bolje čuva svoj narod.

- Nasuprot tome, nova vlast je smislila da nam ukine Ustavom zagarantovano pravo glasa. Da na taj način spriječi da unapređujemo svoju državu, ulažemo u njen razvoj i promovišemo njene ljepote u zemljama prijema i šire. Sa druge strane, omogućava strancima da budu svoji u našoj zemlji. Da oni određuju sudbinu našoj djeci - poručio je u pismu Bukilić.

jebiti Crnu Goru od onih koji su dali ključni doprinos kada je osamostaljenje Crne Gore u pitanju, njenu dijasporu - smatra Ličina.

Kako je istakla na Cetinju se moglo čuti mnogo toga, od stručnih, učenih i odvažnih ljudi.

- Oni su s nama podijelili svoja razmišljanja i viđenja aktuelne situacije u Crnoj Gori, što je nama u dijaspori bilo od velikog značaja. Do sastanka na Cetinju nijesmo bili sigurni da li imamo u Crnoj Gori nekog ko nas zapravo razumije, međutim moglo se vrlo lako zaključiti da su ti ljudi svim srcem uz nas, da nas razumiju i da su spremni da udruženim snagama nastavimo dalje - kazala je

Sa problemima dijaspore upoznat i njemački ambasador Veber

Ispred zajednice na čijem je čelu, Ličina je svoj boravak u Crnoj Gori iskoristila za susret sa ambasadorom SR Njemačke dr Veberom, sa kojim je otvoreno razgovarala o svim gorućim temama, kako u Crnoj Gori tako i u crnogorskoj dijaspori.

- On mi je kazao da prati dešavanja, ali i da ga interesuje naše viđenje aktuelne situacije pa nas je pozvao na dalju komunikaciju i saradnju, što ćemo svakako iskoristiti za plasiranje problema i pitanja koja se direktno tiču dijaspore - ističe Ličina.

Ličina dodajući da im je to dalo podstrek da idu dalje, sa još više elana.

Naglasila je i da je jedna od organizacija crnogorske dijaspore u Njemačkoj dala šansu trenutnoj vlasti i sa njenim predstavnicima imala susrete i razgovore.

- Ali i to je bilo kratkog daha, jer ova vlast ne skriva svoje namjere. Mi smo dan prije održavanja sastanka na Cetinju dobili pismo podrške upravo od pomenute organizacije u kojem su pozvali dijasporu na otpor i zaštitu naših prava. Shvatili su očigledno da ova vlast radi na produbljivanju podjela u crnogorskom društvu - kazala je Ličina.

Kako je istakla ,,u oblande je teško staviti i na diplomatski način govoriti o onome što se trenutno dešava u Crnoj Gori“.

- Ovaj talas šovinizma, retrogradne ideologije, odluka koje donosi Vlada Crne Gore, kod nas prouzrokuju pomiješana osjećanja - od razočaranja, tuge, stida, do srdžbe i ljutnje.

Crna Gora je naša majka, a ova Vlada je zla maćeha. Svakom normalnom pojedincu nepotrebno je objašnjavati gdje nas vraća aktuelna politika i kakve će biti njene posljedice i na

unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu - kazala je Ličina.

POSLJEDICE

Po njenim riječima ,,posebno pogubno po građane biće ekonomske posljedice neznanja kojem svakodnevno svjedočimo“.

- Svjestan je toga veći dio Crne Gore i gotovo cijela njena dijaspora. Svjesni smo i da što više vrijeme odmiče okupator je sve jači i sve više namješta svoje kadrove koji će širiti nazadnu ideologiju. Većinska Crna Gora ona koja je za građansku i sekularnu državu, stoga se mora organizovati i izvesti Crnu Goru iz ove mračne epizode, a dijaspora joj u tome mora pružiti podršku. Svi mi u dijaspori imamo mogućnost da se okrenemo državi prijema, da apliciramo za državljanstvo i u njoj da ostanemo. Ali rezervnu domovinu nemamo, a nemaju to ni građani Crne Gore, nema naša rodbina i familija koja u njoj živi - poručuje Ličina dodajući da ,,ne smiju ići linijom manjeg otpora i pristajati na ono što nam nude kao realnost“.

- U dijaspori smo već jednom svojim jedinstvom zaustavili aktuelnu Vladu u njenoj namjeri da nam oduzme biračko pravo. Nijesu odustali, samo su se primirili i vrebaju priliku da svoju ideju realizuju. Bićemo spremni da odgovorimo za konkretnu stvar a imaćemo i podršku evropske zajednice koja je svojom reakcijom i nametnula obavezu šireg konsenzusa po ovom pitanju - ističe Ličina dodjaući da se u Crnoj Gori danas živi u strahu.

- Sebi ne možemo dozvoliti luksuz da nas ovako neznavena vlada vodi četiri godine. Skoro godinu dana gledamo ovu tragikomediju, za to vrijeme aktuelna Vlada nije riješila nijedan problem, nijedno ekonomsko

Emira Ličina

pitanje osim populističkih mjera dodatka kojim diskriminiše djecu i dodjele jestivog ulja kao u ratnim godinama.

Sramota na šta nas svedoše, a sramota je i da to trpimo - poručila je Ličina.

Ona je takođe kazala da im je skup koji su organizovali na Cetinju pokazao ,,gdje su i šta su“.

- Pokazao nam je da treba da se organizujemo i osmislimo budući način djelovanja dijaspore, komunikacije sa Crnom Gorom u kojoj više nemamo oslonac u institucijama sistema već u pojedincima. Moramo svi skupa osmisliti način pomoći progresivnim snagama koje će izvesti Crnu Goru na pravi put. Ovdje mislim na kompletan suverenistički blok ali i na neke nove snage koje se javljaju. Naša jedina partija je Crna Gora, a naš jedini interes je dobrobit njenih građana. Zato moramo dalje složno - poručila je Ličina.

Kako je istakla raduje ih činjenica da ih je gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan srdačno dočekao i podržao. ,,Nećemo ni danas odustati od očuvanja svega onoga što nam je sveto od naše države, jezika, istorije i opredjeljenja da idemo u razvijenu porodicu evropskih država“, riječi su Kašćelana.

Ispred Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na skupu je govorio profesor Boban Batričević, koji je prenio njihov stav, kazujući da vide idealan prostor za saradnju sa dijasporom.

SARADNJA

Ponudili su uzajamnu saradnju i borbu za slobodu Crne Gore i slobodu svih nas.

Predsjednik Savjeta muslimana u Crnoj Gori Sabrija Vulić je poručio da je on jedan od zagovarača koji ne želi da di-

Predsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom, profesor Milenko Perović je na skupu na Cetinju između ostalog kazao, da je Crna Gora 30. avgusta prošle godine oteta, te da od kompletnog suverenističkog bloka očekuje da Crnoj Gori povrati slobodu.

- Aktuelna vlast pokušala je da eliminiše dijasporu, te da se tom šibicarskom politikom ne može odnositi prema nama. Borićemo se svim legitimnim sredstvima da se uspostavi gospodska i demokratska, slobodna Crna Gora - poručio je Perović.

Rastoder: Moramo da se izborimo za građansku Crnu Goru Predsjednik Vijeća Bošnjaka Mirsad Rastoder je poručio dijaspori i svim prisutnima na skupu da moraju zajednički da se izbore za građansku Crnu Goru i mozaik različitosti koji će našu državu činiti još ljepšom i bogatijom. Iznio je stav Vijeća na čijem je čelu, da su vrlo zabrinuti onim što se događa u Crnoj Gori.

jaspora bude zloupotrijebljena tako što će da šalje novac, te da je on jedan od onih koji žele da im dijaspora vrati pamet da ih nauči svjetskim i evropskim vrijednostima i da je na taj način treba iskoristiti.

Ličina zadovoljna podrškom na Cetinju kaže i da su se mnoge organizacije obratile pisanim putem, kao npr. dr Nenad Popović udruženje Montenegro Hessen iz Frankfurta, Crnogorska zajednica iz Australije Mihailo Mandić, iz Turske Bedri Gul i mnogi drugi.

N. KOVAČEVIĆ

12

Kultura

Neđelja, 1. avgust 2021.

Dramski pisac Aleksandar Radunović o svojoj knjizi „Drame (porodični ciklus)“, koja je nedavno o

U Crnoj Gori porodica ugrožena, ali je nenorm I. MANDIĆ

Smrt je velika tema a umjetnost može biti ključ na putu lakšeg prihvatanja smrtnosti.

Umberto Eko u jednom eseju kaže da nas svaka ispričana priča zapravo uči kako da umremo, a ja vjerujem da je to tačno – rekao je Radunović

Dramski tekst je jedno, predstava rađena po njemu nešto sasvim drugo POBJEDA: Kako ste reagovali na svako od izvođenja ovih tekstova i koliko su reditelji mijenjali tekstove da bi ih prilagodili sceni, na štetu originala?

RADUNOVIĆ: Dramski tekst je samo predložak za pozorišnu predstavu i pisac mora biti spreman na intervencije koje će dramaturzi, režiseri ili glumci raditi na tekstu. Problem nastaje u trenutku kad neko počne da dopisuje vaš tekst, vjerovatno s namjerom da ga popravi, i na tako dopisanu varijantu potpiše vas kao autora. Imao sam par takvih iskustava i mogu reći da je osjećaj neobično loš. To je otprilike kao da odgovore na ovaj intervju napišete vi a potpišete mene, što najvjerovatnije ne bi bilo loše, ali koliko god da to vaše bude pametno, zabavno i zanimljivo, to ne bih bio ja i vjerovatno bih se osjećao loše zbog toga. Ako ništa drugo, možda bih bio ljubomoran što ja to nijesam napisao na isti način. Dakle, ukoliko imate potrebu da dopisujete, napišete da je predstava rađena po motivima nekog teksta, potpišete sebe kao autora i sve je u redu. No, to nije ništa novo. Kroz istoriju su dopisivali Šekspira i mnoge druge velike pisce, ali je srećna okolnost bila u tome što su oni tada bili mrtvi. Naravno, bilo je i drugačijih iskustava i sa tim predstavama sam bio veoma zadovoljan iako nije najvažnije što ja mislim o tome. Dramski tekst je jedno, predstava rađena po njemu nešto sasvim drugo, i pisac se sa time mora pomiriti.

Pored postavljanja komada na scenu, za dramskog pisca je neobično važno da mu se drame štampaju i u tom smislu želim da se zahvalim Vladimiru Vojinoviću i izdavačkoj kući „Fokalizator“ što se bave izdavanjem dramske književnosti jer je ovaj književni rod u Crnoj Gori poprilično zapostavljen.

PODGORICA – Knjiga „Drame (porodični ciklus)“ Aleksandra Radunovića, koju je prošlog mjeseca objavila izdavačka kuća „Fokalizator“, osim što je sačuvala neadaptirane verzije tri već izvođena djela („Leptir“, „Istraga“ i „Noć“), konačno nam je neposredno otvorila poznatog muzičara i člana organizacije The Books of Knjige kao izuzetno talentovanog dramskog pisca.

Radunovićevi dramski tekstovi su kompleksni, iako napisani jezikom koji svi razumijemo, koncentrovani i aluzivni, nadojeni satirom, zdravom ironijom i gorkim humorom. Nakon sinoćnje promocije u Budvi i neposredno pred promociju u Baru (3. avgusta na Barskom ljetopisu) za Pobjedu je govorio o predstavi boga u okviru svog teksta, o motivima i podražavanju crnogorske stvarnosti kroz dijalog. Usput je najavio da bismo uskoro mogli imati priliku da pročitamo i kratke priče sa njegovim potpisom.

POBJEDA: Ono što u Vašim tekstovima razgrađuje porodicu je zapravo isto što u širem kontekstu dijeli cijelo društvo u savremenoj Crnoj Gori. Je li porodica/Crna Gora danas najugroženija otkako ste počeli da primjećujete odnose među ljudima i odnose unutar institucija?

RADUNOVIĆ: Čini mi se da je poprilično tačno da se odnosi u familijama oduvijek prelamaju na kompletno društvo ili, bolje reći, na ljudski rod uopšte jer je čovjek takvo biće da je uvijek dio neke šire zajednice – porodice, plemena, naroda itd. No, čak i one koji ne vole pretjerane identi-

CRNA GORA GRCA U PATRIJARHATU: Aleksandar Radunović

fikacije sa bilo kakvom grupacijom neko mora da rodi i odgoji. Dakle, uvijek se radi o prisustvu ili odsustvu porodice i, naravno, patologije koje su prisutne u porodici se neminovno prelamaju na društvo. Sa druge strane, mentalitet neke zajednice u najvećoj mjeri određuje kakve će biti porodice u toj zajednici pa bi se moglo reći da smo u začaranom krugu. Kad smo kod Crne Gore, riječ je zajednici koja grca u strogo patrijarhalnim uzusima, u posljednje vrijeme pojačanim polufanatičnim klerikalizmom i kvazi religioznošću, pa mi se čini da bi crnogorsko društvo mogli posmatrati kao disfunkcionalnu familiju u kojoj su prisutne

Scena iz predstave „Istraga“, po tekstu Radunovića i u produkciji CNP-a

razne vrste patologija. U tom smislu, odgovor bi bio da porodica u Crnoj Gori nije ugrožena, jača je nego ikad ali je potpuno nenormalna, čast izuzecima koji nas u ovom trenutku ne interesuju. To je divno kao umjetnička građa ali ako živite u tome može biti blago umarajuće.

POBJEDA: Bog iz teksta „Istraga“ je poprilično osoran i svadljiv, kune i proklinje, zajedljiv je, ne odiše znanjem. Jeste li na taj način pokušali da ga izjednačite sa ljudima koje je navodno stvorio ili su prilike učinile da nam bogovi poprime ljudske osobine?

RADUNOVIĆ: Glavna tema „Istrage“ je poimanje Boga, ili,

još tačnije, poimanje čovjeka od strane Boga, što mu u savremenom svijetu dođe na isto. Bog u tom komadu je Bog čovjeka XXI vijeka, iako vjerujem da je slično bilo u bližoj i u daljoj prošlosti, a radi se o tome da je, po mom sudu, svaki bog, bog u mjeri u kojoj je čovjek sposoban da ga percipira. Hegel tvrdi da ukoliko Boga možemo da obuhvatimo svojom mišlju onda on nije Bog, što znači da ovaj naš i nije pravi. Isto tako, danas, naročito na Balkanu, vjera podrazumijeva idolatrijski odnos prema religiji i religioznosti, prema naciji, čak i prema geostrateškim planovima, što je, čini mi se, dosta daleko od prave vjere. Stvari su iskrivljene i

iskvarene do granica podnošljivosti pa odnos prema najtananijim metafizičkim fenomenima zavisi od ideologija i namjera vjerskih lidera. Religija je, otkad postoji, sredstvo pomoću kojega se kontrolišu mase, neodvojiva od politike – smiješane najlakše se piju, i kao takva nema previše veze sa vjerom. Dakle, u „Istrazi“ je riječ o tome da je bog uvijek bog po našoj mjeri i mogućnostima i tu sam veoma blizu Sioranovog stava da čovjek nije pravio boga već đavola po svojoj mjeri i obličju a, kako kaže Sioran, kad smo sve što imamo podijelili đavolu, ostao nam je bezlični i prazni bog.

Dakle, Bog iz „Istrage“ je crnogorski Bog, tj. Bog prostora u kojem živim, on nije pravi (onaj pravi je daleko od nas) ali je pravljen po našoj mjeri a to je dobar materijal za komediju, ali i za neke druge žanrove.

POBJEDA: Trenutak kad iz privida normalnosti Vaši likovi uklizaju u banalno-

Scena iz predstave „Leptir“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom

brutalni performans skidanja maski u jednočinki „Leptir“ takođe je kritika društva koja je prenesena na mikroplan. Jesu li sve porodice u Crnoj Gori mikrokosmosi opšteg stanja zemlje u kojoj preživljavaju i koliko prilike izobličavaju ljude, a koliko ljudi zapravo ima snage da kontroliše prilike?

RADUNOVIĆ: Umjetnost je važna upravo zbog toga jer se odnosi na univerzalne stvari, na nešto što je zajedničko svim ljudima a rekao bih da su priče o zlu, pohlepi, ljubavi, smrti univerzalne kategorije i zbog toga možete sa uživanjem da čitate Euripida, Servantesa, Šekspira, Tolstoja, Mišimu, Bernharda, Borhesa iako nemate veze sa mjestima odakle potiču, mentalite-

Kultura

Neđelja, 1. avgust 2021.

objavljena u izdanju Fokalizatora

nije malna

tima iz kojih dolaze niti sa vremenom u kojemu su živjeli, a jedan od važnih razloga je to što pričaju priče pomoću kojih učimo o sebi. S tim u vezi, ja sam se u „Leptiru“ bavio ljudskim slabostima i patologijama koje se, rekoh već, uvijek prelivaju na opštu sliku jer su ljudi u mnogim stvarima veoma slični i predvidljivi, što bi možda moglo značiti da se ne razlikujemo od ostatka svijeta jer i kod nas, kao i na drugim mjestima, uglavnom žive ljudi. Naravno, ovdje postoje određene specifičnosti ali vjerujem da smo, kad je nenormalnost u pitanju isti kao ostatak planete.

Dobro, možda smo šampioni u nekim disciplinama ali to je to otprilike. U tom smislu, karakteri u „Leptiru“ imaju veze sa Crnom Gorom samo zbog toga jer je pisac Crnogorac ali vjerujem da bi ih ljudi lako razumjeli i u drugim sredinama. Kad je u pitanju odnos prema prilikama, ili bolje reći prema pitanju sudbine, u mojim komadima su stvari određene unaprijed i čovjek ne može da se izvuče iz onoga što mu je sudbina namijenila. Tragediji uvijek prethodi neka greška, uglavnom nenamjerna, koja pokrene lanac događaja. U tom smislu, uzor su mi antičke tragedije, iako se ne radi o istom osjećaju i poimanju svijeta, niti je to moguće.

POBJEDA: Zašto se na našem podneblju od smrti prave predstave i van umjetničkog konteksta i da li Vi u svim ovim slučajevima, pa i u drami „Noć“, ne vidite bolje rješenje od smrti za stvaranje konflikata, tenzija, za otvaranje likova i pokazivanje njihovih slabosti, nebitno da li ih dijele na dobre ili loše?

RADUNOVIĆ: Smrt je velika tema a umjetnost može biti ključ na putu lakšeg prihvatanja smrtnosti. Umberto Eko u jednom eseju kaže da nas svaka ispričana priča zapravo uči kako da umremo, a ja vjerujem da je to tačno.

Iako postoje razni diskursi kad je u pitanju tumačenje onoga što dolazi nakon smrti, čini mi se da je naš odnos prema tome uvijek vezan uz karakter i teško da možemo pobjeći od toga, ko god da je u pitanju. Zbog toga imate političare koji su kriminalci, popove koji ne vjeruju u boga, ubice koje nose brojanice i daju priloge crkvi, jer je u pitanju vječita borba sa onime što nosimo u sebi, a raznorazne odore, uniforme, pozicije u društvu ili načini ponašanja su samo spoljne manifestacije prikrivanja prave prirode – to je ono što je Jung nazvao personom.

Priroda i poredak u kojem živimo su neosjetljivi na bilo čiju patnju ili smrt, a Bog, sve i da je tu, nema vremena da se bavi pojedinačnim ljudskim

Prije nego što krenem u pisanje znam sve o junacima priče koju pišem POBJEDA: Jesu li Vam se uvijek sviđali glumci koji su igrali u predstavama rađenim po Vašim tekstovima? Koliko su se razlikovali od onih koje ste prvobitno zamislili?

RADUNOVIĆ: Prije nego što krenem u pisanje znam sve o junacima priče koju pišem, što znači da znam i kako izgledaju. Naravno, to se često nije podudaralo sa glumačkom podjelom ali predstava je stvar rediteljskog pristupa i vizije i ona ne mora imati previše veze sa onim što sam ja zamislio. I dobro je što je tako.

Rad na pravljenju pozorišne predstave je veoma kompleksan posao i uglavnom treba da se poklopi mnogo stvari da bi se napravio dobar rezultat a često je potrebna samo jedna pogrešna stvar pa da sve bude loše. Izbor glumaca može biti ta jedna stvar ali isto tako može sve da digne na mnogo veći nivo.

sudbinama. To je poprilično sebično i nakaradno poimanje Boga. Na čovjeku je da pokuša da nauči da je bitno da što mirnije prođe kroz ta vrata, bilo da vjeruje da ga tamo čeka strašni sud ili da ide u prazninu, a to je za najveći broj ljudi nemoguće. Smrt resetuje stvari, sve nemire i nevolje izbriše poput morskog talasa koji poravna pijesak na obali na kome ste nešto napisali ili ostavili trag stopala. Dakle, čini mi se da u mojim komadima smrt zapravo stvari dovodi u red, u harmoniju koju je za života nemoguće postići.

POBJEDA: Je li moguće danas voditi ozbiljne razgovore i pokrenuti ozbiljne rasprave kroz umjetnički tekst bez humora, a da dopre do širih narodnih masa? I da li je humor ikad garancija da će ljudi shvatiti poruku?

RADUNOVIĆ: Uvijek se obraćamo samo onima koji mogu da razumiju ono o čemu pričamo. U stvari, čini mi se da se uvijek obraćamo sebi. Tu široke narodne mase nemaju što da traže. Čak nijesam siguran da široke narodne mase postoje, iako razumijem što ste htjeli da kažete. Humor je odličan način da se obratite onima koji vas razumiju ali je i to, prije svega drugoga, pitanje autorefleksije. Kad je u pitanju, kako rekoste, shvatanje poruka, moje drame su priče ispričane na dobar ili manje dobar način, ništa više od toga. Pitanje razumijevanja poruka je veoma kompleksno ali ja ne želim da šaljem poruke niti mislim da bi to, sve i kad bih htio i umio, imalo ikakvu svrhu.

D. ERJAVŠEK

13

Dvadeset četiri premijere na 34. Filmskom festivalu u Herceg Novom

Na zajedničkom platnu debitanti i vrhunski rediteljski poduhvati

HERCEG NOVI - Jedna svjetska, četiri regionalne i 19 nacionalnih premijera biće dio 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala koji počinje večeras, u 21 sat, na Kanli kuli. Program će otvoriti, kako je ranije najavljeno, glumac Petar Božović. Na otvaranju će biti prikazani filmovi „Jabuke“ Kristosa Nikoua i „Polje maka“ Eugena Jebeleanua.

Na tvrđavi Kanli Kula, u selekciji dugometražnog igranog filma, svjetsku premijeru imaće film „Pucnji u Marseju“ srpskog reditelja Gordana Matića, regionalnu „Žene plaču“ bugarskog autorskog dvojca Vesela Kazakova-Mina Milova, a ostalih 11 dugometražnih igranih ostvarenja su nacionalne premijere.

Još tri regionalne i osam nacionalnih premijera zakazane su na drugoj tvrđavi – Forte Mare. Prvi put u regionu biće prikazani filmovi: „Malo tijelo“ italijanske rediteljke Laure Samani koji je premijerno prikazan na nedavno završenom Kanskom festivalu u selekciji Nedjelja kritike, „Neprijatelj“ belgijskog reditelja i scenariste Stefana Štrekera i „Jagnje“, debitantski igrani film islandskog reditelja Valdimara Johansona koji je ove godine u Kanu osvojio Specijalnu nagradu za originalnost u selekciji Izvjestan pogled.

Prva dva filma su u selekciji „Mreže festivala Jadranske regije“ i takmiče se za nagradu publike, a treći je u selekciji „Kino Evropa“.

AKTIVIZAM

Filmovi „Tabija“ i „Potencijalni kandidat“ su na programu 2. avgusta. „Tabija“ je treći dugometražni film bosanskohercegovačkog reditelja Igora Drljače, rađen u koprodukciji Kanade i Bosne i Hercegovine. Svjetsku premi-

skom festivalu Herceg Novi.

Dio glumačke ekipe su dvoje mladih crnogorskih glumaca, Lidija Kordić i Lazar Dragojević.

„ANET“ ZATVARA

Dio festivala i onlajn Sedam filmova Mreže festivala Jadranske regije, selekciju Adriatic Audience Award, osim na tvrđavi Forte Mare publika će moći da gleda i onlajn tokom svih sedam dana 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala.

Prijava na Ondemand.kinomeetingpoint.ba je dovoljna za gledanje šest novih ostvarenja evropske kinematografije i jedan jugoslovenski klasik, „Dan četrnaesti“ Zdravka Velimirovića. Filmove su odabrali selektori četiri regionalna festivala koji su dio Mreže festivala Jadranske regije: Izeta Građević – Sarajevo Film Festival (BiH), Lana Matić – Zagreb Film Festival (Hrvatska), Stefan Ivančić – Festival autorskog filma (Srbija) i Ivan Bakrač – Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival (Crna Gora).

Ulaznice/kodovi za gledanje filmova se mogu kupiti od 1. do 7. avgusta po cijeni 3 eura pojedinačno ili 15 eura za paket svih filmova.

jeru imao je na 71. Berlinalu, u okviru takmičenja generacije 14+. Prvi igrani film turskog reditelja Erdžana Kesala „Potencijalni kandidat“ baziran je na njegovoj noveli o doktoru Kemalu koji želi da postane kandidat za gradonačelnika Istanbula.

Filmovi „Kopač“ grčkog reditelja Georgisa Grigorakisa i „Košnica“ Blerte Bašoli biće prikazani 3. avgusta.

Regionalna premijera ostvarenja „Žene plaču“ planirana je za 4. avgust. Dinamični rediteljski i producentski dvojac pokrenuo je snažan talas političkog aktivizma u svojoj zemlji, a film „Žene plaču“ govori o porodici punoj žena, koje žive u društvu u kojem riječ „rod“ nije poželjna. Iste večeri biće prikazan „Sin“ Ines Tanović.

To je jedina crnogorska koprodukcija na ovogodišnjem Film-

Sedmi „Etno kamp“ narednih sedam dana u Kolašinu

Igrom i pjesmom čuvaj i pamti KOLAŠIN - Tradicionalna muzika i ples, narodne igre, međunarodni istraživački projekti, promocije tematskih knjiga, besplatne radionice i zanimljivi nastupi na otvorenom samo su dio sadržaja ovogodišnjeg, sedmog, „Etno kampa“ koji počinje danas u Kolašinu i trajaće do 7. avgusta.

Kako ističu organizatori iz JU Centar za kulturu, KUD-a „Mijat Mašković“ i NVU „Cirtip“, kontinuitet održavanja „Etno kampa“ je obezbijeđen zahvaljujući pomoći Opštine Kolašin. Do sada se polovina organizacionih troškova finansirala sredstvima od konkursa Ministarstva kulture, a pošto je sadašnje Ministarstvo ukinulo konkurse, organizacija „Etno kampa“ je bila dovedena u pitanje. Ipak, lokalna uprava je pokazala razumijevanje da se nastavi ova manifestacija sa već stečenom međunarodnom reputacijom i preuzela kompletno finansiranje Kampa.

Davor Sedlarević, etnomuzikolog iz KUD-a „Mijat Maško-

Svjetska premijera filma „Pucnji u Marseju“ srpskog reditelja Gordana Matića zakazana je za 5. avgust. Film prati sudski proces teroristima koji su bili saučesnici Černozemskog, glavnog atentatora na kralja Aleksandra od Jugoslavije i ministra spoljnih poslova Francuske Luja Bartua. U nastavku večeri biće prikazan film „Ime naroda“ Darka Bajića.

Dan kasnije, 6. avgusta, na programu je film „Oaza“ srpskog reditelja i scenariste Ivana Ikića. Autor je sa projektom za ovaj film izabran kao jedan od šest reditelja iz cijelog svijeta za „Cinefondation Residence“ program Kanskog festivala.

Oaza je nosilac Europa Cinemas Label za najbolji evropski film na „Danima autora“ u Veneciji.

Rumunski reditelj i scenarista Radu Jude predstaviće se publici 6. avgusta filmom „Baksuzni kres ili luda pornografija“.

Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival zatvoriće film „Anet“ Leosa Karaksa, čija premijera je otvorila ovogodišnji Kanski festival, na kojem je i dobio nagradu za režiju. Šesto igrano ostvarenje ovog reditelja i scenariste je drama sa elementima mjuzikla u kome glume Adam Drajver i Marion Kotijar.

Cijena karte za projekcije na Kanli Kuli i Forte Mare iznosiće 4 eura, a u Dvorani Park 3 eura.

Pokrovitelji 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg Fest“.

D. E.

Večeras u Budvi nastupaju Aleksić, Vlaović i Molčanov

Dva programa Grad teatra PODGORICA - Dejan Aleksić, srpski pjesnik, dramski pisac, romansijer i stvaralac za djecu biće večeras, u 21 sat, na Trgu pjesnika gost Grad teatra.

vić“ i inicijator i pokretač „Etno kampa“, ističe da će ove godine broj učesnika i sadržaj biti prilagođeni aktuelnoj epidemiološkoj situaciji ali se to neće odraziti na fokus Kampa.

Pored domaćih autora i aktera, gostovaće najbolji studenti etno smjerova iz regiona, koji će prezentovati znanja i vještine iz ove oblasti.

- Tokom Kampa će biti otvorena izložba „Čemer – nasljeđe i ponos Crnogorke“ autora Bubanje i Miličića. Planirana je i promocija knjige „Živa lokalna tradicija“ autora Sedlarevića, Gavrilovića, Medina i Marjanović. Takođe će se promovisati dva dijela knjige

knjiga Miomira Maroša „Zapisana Crna Gora“, kao i knjiga „Narodne igre i plesovi Boke Kotorske“ P. Šušića. Ove godine je novitet radionica za osnove veza na crnogorskoj svitnoj nošnji. Ukoliko epidemiološke prilike dozvole, tradicionalne igre i pjesme biće izvedene u samom centru grada, u ulici IV Proleterske i na Trgu boraca. Nastaviće se proces digitalizacije postojeće audio-vizuelne građe. Sve radionice će, kao i prethodnih godina, biti besplatne. Mentorka Kampa je dr etnomuzikolog Zlata Marjanović – istakao je Sedlarević.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Ovaj program se realizuje u saradnji sa Centrom savremene umjetnosti Crne Gore, a na inicijativu resora kulture Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta sa ciljem uspostavljanja saradnje između institucija kulture Crne Gore. Razgovor sa Dejanom Aleksićem će voditi mr Radoje Femić, književni kritičar iz Bijelog Polja.

Iste večeri, u crkvi Santa Marija u Starom gradu, sa početkom u 21 čas, nastavlja se muzički program festivala Grad teatar koncertom Matije Molčanova (klavir) i Anđele Vlaović (flauta). Selekciju za ovaj dio „off programa“ festivala, pod nazivom „Podijum mladih“, uradio je pijanista Nikola Vučković.

R. K.

14

Feljton

Neđelja, 1. avgust 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

15.

Otkad Mahmut-paša minu sve odniješe prekomorski zduhači » Piše: Slobodan ČUKIĆ

MAHMUT-PAŠINO OBILJEŽJE USRED LJUTOG KRŠA

Visoko nad Berima, bliže Krusima, u lješanskom kršu, stoji neobično obilježje od posloženog kamena. Tu je 1796. godine posječen Mahmut-paša Bušatlija.

Danas je to samo obilježje iz koga se ne može ni naslutiti koliko je u tom dobu bila nevjerovatna vijest o pogibiji silnog skadarskog vezira.

Nad Mahmut-pašom je dugo lebdio oreol nepobjedivosti.

Tokom vladavine ovog samovoljnog, nepokornog i ambicioznog čovjeka, sultanove trupe su dva puta udarale na Skadar, 1787. i 1792. godine, da bi kaznile odmetnutog vezira. Skadarski paša je oba puta srećno izmakao i to u momentima kada je izgledalo da mu nema spasa. Štaviše, iz svakog sukoba je izlazio jači. Na koncu, 22. septembra 1796. na Krusima, usred te silne samouvjerenosti, kucnuo je sudbinski čas.

Jedanaest godina prije odsudne bitke na Krusima, 1785. godine, Mahmut-paša je uspio da pregazi Crnu Goru. Borbe su počele 18. juna.

Glavninu turske vojske od 18.000 ljudi predvodio je sam Mahmut, s ciljem da preko Lješanske nahije i Rijeke Crnojevića izbije na Cetinje.

Narednog dana, 19. juna, turska vojska je prodrla do Ulića i nastavila ka Rijeci. Posljednja borba vođena je 20. juna.

Istovremeno, Ahmet-paša je savladao Ozriniće i popalio Čevo (19. juna). Nakon toga, zaputio se preko Kosijera prema Rijeci Crnojevića, đe se udružio sa Mahmut-pašom. Sa Rijeke su krenuli ka Cetinju 23. juna i tamo stigli istog dana (Istorija Crne Gore, 1975, 423).

Crnogorci su prethodno evakuisali stanovništvo, stoku i sve dragocjene pokretne stvari, sklanjajući ih u tajna skrovišta.

Paša je na Cetinju ostao šest dana. U Cetinjskom polju i okolnim selima zapaljeno je oko 100 kuća. Zapaljen je i Manastir i obješen jedan monah koji je zatečen u njemu (isto, 423).

Paša je u povratku s Cetinja krenuo ka Paštrovićima.

Ulogorio se u Lastvi i pozvao paštrovske glavare kod sebe, tražeći da mu se pokore. Kad su odbili došlo je do sukoba, koji je prerastao u opštu pljačku, nasilje i razur. Poginulo je najmanje 160 Paštrovića. Bio je to najteži pogrom koji su ikad doživjeli.

Mahmut-paša je zauzimanje



Bitka na Krusima počela je 22. septembra u 8 časova ujutro, kada je cjelokupna turska vojska, formirana u četiri kolone, krenula ka crnogorskim položajima. Primičući se crnogorskom rasporedu, turska vojska je učinila „neobičan i strašan krik u tri puta, koji je označavao pripremu za napad“. Na to je „i od naših vojski ravnomjerno otvetsvovano bilo“ Cetinja 1785. smatrao jednim od najvećih uspjeha u svojim vojno-političkim poduhvatima. Deceniju kasnije, ponešen ranijim uspjesima, skadarski vezir je počeo pripreme za novu kampanju na Crnu Goru. Turska vojska je u ljeto 1796. iz Podgorice napala Pipere i Bjelopavliće.

Vladika Petar I im je krenuo u pomoć sa Katunjanima i dijelom Riječke nahije i krajem juna podigao logor u Slatini na lijevoj obali Zete. Paša je stigao na to područje osam dana kasnije sa oko 35.000 vojnika i utaborio se ispod Visočice kod Spuža. Crnogorska vojska bila je podijeljena na četiri dijela. Bitka na Martinićima dogodila se 11/22. jula. Turci su natjerani u panično bjekstvo. Mahmutpaša je ranjen, ali se izvukao.

Nakon bitke spuški Turci su masovno izbjegli u Podgoricu (B. Hrabak, „Podgorica do početka XIX vijeka”, 172).

Iza bitke Petar I je obavijestio kotorskog providura o turskom porazu. „Njegova vojska kako bi do samoga šatora od naše proćerana, sjutri dan ne nađe se na svojemu mjestu, nego po noći bezuredno pobježe i rasprši se svak na svoju stranu ... bježeći s velikijem strahom u Podgoricu, ostavivši zahiru u Spužu, bez svake jakosti i sigurece” („Crna Gora - biografski zapisi”, priredio Niko Martinović, „Oktoih”, Podgorica, 2004, 169).

Paša je stigao s novim snagama u Podgoricu već nakon dva mjeseca. Početkom septembra vojska od preko 20.000 ljudi prispjela je u Doljane, na sjeveru Podgorice. Paša je odatle uputio oko 2000 ljudi u Kuče, Pipere i Bjelopavliće. Ali stotine Brđana, prolazeći noću kroz turske straže, prelazilo je prema Busovniku, đe su vladika i guvernadur sa oko 6000 ljudi očekivali napad. Mahmutpaša je krenuo na Crnu Goru preko Lješkopolja. Bitka na Krusima odigrala se 22. septembra 1796. U njoj su Turci još teže poraženi. O toku bitke nekoliko dana kasnije izvještaj je načinio đakon Aleksije, ruski delegat kod Petra I, učesnik bitke. Taj opis je i najpoznatiji. Ovdje donosimo manje poznati izvještaj koji je u Rusiji 1811. načinio arhimandrit Stefan Vučetić, takođe učesnik bitke, a koji je u glavnim crtama sličan

Kada su pobjednici savladali otpor protivnika, na polju bitke je ostalo poginulih na gomile „nalik na porušene kuće“, piše arhimandrit Stefan Vučetić. „Toržestvo“ crnogorske pobjede bilo je potpuno, a nastupilo je panično bjekstvo turske vojske.

Crnogorci su gonili protivnika do njihovog lagernog mjesta i dalje koliko je bilo moguće



Na Krusima je, nad silnim samopouzdanjem Mahmut-paše, prevagnula snažnija crnogorska volja i odlučnost. Poslije bitke, Podgorica je, kao i poslije bitke na Martinićima, iznova postala pribježište za liječenje i oporavak poražene turske vojske. Hrabak kaže da je poslije pobjede na Krusima postojala mogućnost da Crnogorci zauzmu Podgoricu

Mjesto pogibije Mahmut-paše - u pozadini su Krusi i Busovnik

Aleksijevom. Kaže se da je „tureckaja armija položenije lagera svojego imela meždu Podgoricom i Spužom, na desnoj strani rijeke Morače, pod predvoditeljstvom vezira albanskog i brata mu Ibrahimpaše i pećkog paše Mahmutbegovića i pročih begov i ag“. Turska vojska brojala je „više od 23.000 pješadije i konjice“. Crnogorska dva korpusa položaj svoj imali su: prvi, pod predvoditeljstvom mitropolita Petra Petrovića, koji je bio odjeven na vojnički način, pod gorom Sađavcem blizu izvora Vučji Studenac, na desnoj obali rijeke Sitnice.

Ovaj korpus brojao je 3590 vojnika. Drugi korpus imao je položaj pod brdom Busovnikom, u selu Krusima. Ovim korpusom koji je brojao 3000 vojnika, komandovao je „gubernator“ Jovan Radonjić

(Branko Pavićević, Kako je arhimandrit Stefan Vučetić vidio i opisao bitke na Martinićima i na Krusima, časopis Stvaranje, br. 7-8, 1987, 835842).

Vučetić dalje piše da se turska armija sastojala „od razne sorte ljudi“. Ona je i „prva načela batalju“. Čim se pokrenula sa polaznih položaja, razdijelila se na tri kolone, i, prešavši gaz rijeke Sitnice, formirala je i četvrtu, s namjerom da okruži oba crnogorska „korpusa“. Crnogorski komandanti su osujetili ovu taktičku zamisao. Pošto su na vrijeme ocijenili tursku namjeru, crnogorske starješine donose odluku da izvrše pomijeranje svojih snaga, tako što su sa manjim odredima zaposjeli sve staze i prolaze kuda su mogle da se upute jedinice osmanske

Mahmut-pašina posmrtna maska

Mitropolit Petar I Petrović Njegoš na francuskom crtežu

Sablja Mahmut-paše Bušatlije koja je kao trofej bila u posjedu guvernadura Jovana Radonjića

vojske (isto). Pred početak bitke „duh crnogorske vojske bio je razvijen do neustrašivosti“. Glavna bitka odigrala se 22. septembra u 8 časova ujutro, kada je cjelopna turska vojska, formirana u četiri kolone, krenula ka crnogorskim položajima. Primičući se crnogorskom rasporedu, turska vojska je učinila „neobičan i strašan krik u tri puta, koji je označavao pripremu za napad“. Na to je „i od naših vojski ravnomjerno otvetsvovano bilo“ (isto). Silina turskog napada je bila tako žestoka da su neki prednji djelovi crnogorskog rasporeda bili prinuđeni da se privremeno povuku. Međutim, poslije pola časa oni su se vratili na svoja mjesta (isto).

Na glavnom pravcu turskog napada došlo je do bliske borbe. Nastala je strahovita sječa koja je trajala četiri časa, vojske su se izmiješale, vatreno oružje prestalo da djeluje.

Kada su pobjednici savladali otpor protivnika, na polju bitke je ostalo poginulih na gomile „nalik na porušene kuće“. „Toržestvo“ crnogorske pobjede bilo je potpuno, a nastupilo je panično bjekstvo turske vojske. Crnogorci su gonili protivnika do njihovog lagernog mjesta i dalje koliko je bilo moguće. Poražena Mahmut-pašina vojska ličila je na ljude „izgubljenog razuma i smisla“. Prilikom pogibije slavnog Mahmut vezira albanskog sa svima svojim tjelohraniteljima i „vožde komandujuščim“, njegovi pratioci su se hrabro suprotstavljali no bez uspjeha. Glava skadarskog vezira donesena je u glavni stan crnogorskog komandanta vladike Petra I „svemu vojinstvu na zrelište“ (isto).

Nad Mahmut-pašinim silnim samopouzdanjem prevagnu-

la je snažnija crnogorska volja i odlučnost. Poslije bitke, Podgorica je iznova postala pribježište za liječenje i oporavak poražene turske vojske.

Bogumil Hrabak kaže da je „poslije pobjede na Krusima postojala mogućnost da Crnogorci zauzmu Podgoricu.

Uostalom, Ibrahim-paša, koji je primio komandu nad razbijenom turskom vojskom, bio je i sam ranjen, dakle izbačen iz stroja, a sa bojišta ga je prenio u Podgoricu pop Jovo Knežević“ („Podgorica do početka XIX vijeka”, 173).

Na mjestu đe je skadarski paša posiječen, usred ljutog lješanskog krša, stoji neobično ovalno obilježje od posloženog kamena, koje se izdvaja na goloj kamenitoj strani.

U Crnoj Gori je postojalo vjerovanje da je Mahmut-paša bio zduhač, odnosno, da je imao natprirodne moći! Pavle Rovinski je zabilježio ta vjerovanja prema kojima su među zduhačima postojali i oni „naročito jaki i hrabri”. „Takav je bio i Mahmut-paša koji je poginuo na Krusima. On je bio veliki zduhač, zato što ga je majka nosila u utrobi tri godine i protiv njega ništa nijesu mogli učiniti prekomorski zduhači. To je priznavao i vladika sv. Petar i zato nikako nije htio s njim da ratuje, pa mu je tri puta pisao pismo da urede stvar mirnim putem.

Ali, on to nije htio poslušati i sv. Petar ga je prokleo riječima: „Daj, Bože da izgoriš!”

Tako se i desilo (…) Korist od njega (Mahmut-paše) bila je velika za cijeli kraj, ujedno i za cijelu Crnu Goru. Od tada (od njegove smrti 1796. godine) nema više tako rodnih godina kakve su bile ranije, sve odnose prekomorski zduhači” („Etnografija Crne Gore”, Tom II, CID, Podgorica, 1998, 354). (Nastavlja se)

Crnom Gorom

Neđelja, 1. avgust 2021.

Nikšićanin Milorad Petković sa suprugom Marijom otvorio restoran u šavničkom selu Duži

Ostavio dnevnik i učionicu i vratio se na đedovinu NIKŠIĆ – Obično se za crnogorske sjevernjake kaže da najrađe kupuju kartu u jednom pravcu. Ta priča nije zaobišla ni najmanju našu opštinu, ali je Nikšićanin Milorad Petković odlučio da kontrira Šavničanima i vrati se na đedovinu, pokrene sopstveni biznis, oživi selo Duži i svijetu pokaže ljepote svoga kraja. Što je najvažnije imao je i podršku svoje izabranice, s Marijom se vjenčao prije dvadesetak dana i ozvaničio otvaranje svog restorana na ivici kanjona Komarnice.

Igrao je godinama fudbal, prošao sve selekcije Sutjeske, sad je i delegat Druge fudbalske lige, profesor je fizičkog vaspitanja, ali kaže da sebe ne vidi s dnevnikom u ruci do kraja života.

- Jednostavan je izbor bio.

Vratio sam se na đedovinu i imao za to podršku roditelja, pa i moje životne saputnice koja je inženjer poljoprivrede.

Naša želja je da promovišemo ljepote šavničkog kraja i Crne Gore, da turistima ponudimo najbolje što imamo, a imamo mnogo - kaže Petković.

BUDUĆnoST ĆE GRaDiTi U šaVniKU: Milorad i Marija Petković

I, zaista čak i oni koji poznaju sjever Crne Gore savršeno, ostaju bez daha kad dođu ispred novootvorenog Petkovićevog restorana u šavničkom selu Duži.

Stari bi rekli „kamenom možeš u Komarnicu“, a etno selo „Orlovo gnijezdo“ koje je Petković nedavno započeo graditi nala-

BUDVa: Razglednica od dobitnika u Pobjedinoj nagradnoj igri

zi se čak na ušću prelijepe brze rijeke, koja je po svom kanjonu Nevidio poznata širom svijeta, sa Pridvoricom. Iz restorana se pogled pruža ka Orlovom kršu, neodoljiv pogled na sjevernu stranu Vojnika...

- Mislim da je razvoj turizma na sjeveru Crne Gore naša budućnost. Tek smo otvorili

restoran, a već imamo zapažen broj gostiju i pretežno su to stranci. Imamo kampera, bajkera, planinara... Neće nikome daleko biti iz Duži da ode na rafting, da se spušti niz kanjon Nevidio, da uhvati krug biciklom, terencem... Ovo je srce Crne Gore i središte razvoja aktivnog turizma. Namjera-

Igrao je godinama fudbal, prošao sve selekcije Sutjeske, a sad je delegat Druge fudbalske lige i profesor fizičkog vaspitanja.

Otvaranjem restorana na ivici kanjona Komarnice želi da promoviše ljepote šavničkog kraja i Crne Gore, da turistima ponudi najbolje što imamo vamo da osnujemo gazdinstvo, sagradićemo nekoliko bungalova, a hranu koju mi ne budemo mogli proizvesti otkupljivaćemo od komšija.

Tradicionalna kuhinja, čist vazduh i prelijep pogled su naša deviza. Ulaganja su pozamašna, ali isplatiće se - siguran je bivši sportista Milorad Petković.

Etno selo „Orlovo gnijezdo“ (Eagle’s nest) nalazi se na petom kilometru s magistralnog puta Šavnik - Žabljak ka Pivskoj planini, usred sela Duži, poznatom po najboljoj heljdi, po nekad uzornim stočarima...

Ako se po jutru dan poznaje, onda će Petkovići, kao najmlađi bračni par u Šavniku, uspjeti u svom naumu, razbijajući sve predrasude i kontrirajući opštoj migraciji.

15

Sjajne vijesti iz Turske

Dimitrije Ratković uspješno operisan

BAR- Sjajne vijesti stigle su iz Turske – malom Dimitriju Ratkoviću uspješno je izvršena intervencija, kazala je njegova majka Aida. On se dobro osjeća, odmara, a već prvog dana nakon zahvata ustao je iz kreveta.

- Zahvaljujemo se svima koji su našem Dimitriju i cijeloj našoj porodici dali podršku u finansijskom i svakom drugom smislu i neka Bog svima koji su nam na bilo koji način pomogli uzvrati radošću, zdravljem i srećom. Bez vaše podrške i pomoći ne bismo uspjeli, hvala još jednom od srca svima – kazala je Aida sa ogromnom zahvalnošću.

Podsjetimo, Dimitriju je početkom juna, nakon jakih glavobolja, konstatovana mikotična aneurizma u mozgu.

Dva puta mu je, bezuspješno, rađena angiografija u Kliničkom centru Podgorica, kao i u jednoj beogradskoj klinici.

Zahvaljujući dobrim ljudima, sredstva za dječakovo liječenje prikupljena su za nešto više od dvije sedmice.

V.K.V.

Ratko PEROŠEVIĆ

KoToR: NVO ,,I MI Boke“ pokrenula vebsajt

Sve informacije dostupne osobama sa invaliditetom KOTOR – ,,Inicijativa mladih s invaliditetom Boke“ pokrenula je vebsajt (https://imiboke.me) koji će, objašnjavaju iz te nevladine organizacije, pružati adekvatne, relevantne, potpune i pristupačne informacije o osobama s invaliditetom.

Vebsajt je dostupan na crnogorskom i engleskom jeziku.

- Ovo je prvi vebsajt jedne NVO u Crnoj

Gori koji je u potpunosti pristupačan za osobe sa invaliditetom. Očekujemo da doprinese borbi protiv širenja dezinformacija i govora mržnje prema osobama sa invaliditetom. Sajt će, vjerujemo, pomoći da se osobe sa invaliditetom, njihove porodice, javnost Boke i šire, informišu o pravima osobama sa invaliditetom i događajima koje naša i ostale organizacije i institucije sprovode radi unapređenja položaja ove grupe – kažu u ,,I MI Boke“.

Na sajtu su dostupne opcije za e-pristupačnost, koje osobama sa invaliditetom omogućavaju: prilagođavanje kontrasta, isticanje linkova ili teksta, uvećanje kursora, uvećanje ili poravnanje teksta, povećanje prostora između slova i riječi ili između redova, fiksiranje animacija i slika i prilagođavanja za osobe sa disleksijom.

Ispod svake vijesti omogućena je opcija komentarisanja. ,,I MI Boke“ izradu vebsajta, njegovo redovno tehničko održavanje i ažuriranje sprovodi u okviru projekta „Za ravnopravnost osoba s invaliditetom u medijima“.

C.G.

Kolašin: Originalna učionica u Domu kulture Natalija i Irena Radinović

Natalija i Irena uživaju u ,,Slovenskoj plaži“

Ljetnja školica karikature i stripa KOLAŠIN - U jednom od kreativnih prostora Doma kulture, u potkrovlju „da su bliži zvijezdama“, dešava se Ljetnja školica karikature i stripa.

BUDVA - U Pobjedinoj nagradnoj igri „Ljetuj u Crnoj Gori“ petodnevni aranžman u ,,Slovenskoj plaži“ u Budvi dobio je Matija Radinović iz Podgorice. On je nagradu ustupio babi Nataliji i tetki Ireni Radinović.

One su juče našoj redakciji poslale fotografiju sa ljetovanja, i kazala kako su potpuno zadovoljne uslugom, koja je, kažu, na vrhunskom nivou.

Svima koji još nijesu odlučili gdje da ljetuju preporučuju hotel ,,Slovenska plaža“ a čitaocima poručju da učestvuju u nagradnim igrama koje organizuje Pobjeda.

Pobjeda je u igri ,,Ljetuj u Crnoj Gori“ nagradila 20 porodica ljetovanjima – i to sa 20 petodnevnih aranžmana na bazi polupansiona za dvoje odraslih, sa dvoje djece do 10 godina – u hotelima ,,Slovenska plaža“ – gdje se ljetovanja već sada koriste, tokom sezone; kao i u aranžmanima u hotelu ,,Montenegro“ u Bečićima, koje će dobitnici koristiti u postsezoni.

Partneri akcije su Hipotekarna banka, hotelska grupa Budvanska rivijera i Montenegostars hotels group.

C. G.

Mali TalEnTi: Iz umjetničke radionice

Organizatori su JU Centar za kulturu i Udruženje karikaturista Crne Gore a zainteresovana djeca imaju čast i privilegiju da ih stripu i karikaturi uči Darko Drljević, jedan od najpoznatijih svjetskih karikaturista...

Dvadesetak učesnika, uzrasta od devet do 14 godina, raspoređeni tako da svi imaju svoje časove i satnice, uče da crtaju, spajaju linije stripa i naslućuju poruke karikature...

To je jedan od događaja koji se dešava u okviru 6. Među-

narodnog festivala karikature „Kolašin 2021“.

- Imamo interesovanje djece koja pokazuju svoj smisao i talenat za liniju, crtež, poruku. Pored djece iz Kolašina, imamo učesnike iz Podgorice a posebno nam je drago da je ovogodišnja Ljetnja školica karikature i stripa imala učesnike iz Hrvatske, Belgije, Bjelorusije. Djeca pokazuju talenat i interesovanje, radoznala su, brzo i inteligentno reaguju na dobijene odgovore i savjete i uputstva koje dobiju. Zajednički pravimo „male stripove“ i „male karikature“. Sa svim ovim stvaramo ambijent da Kolašin bude grad u kojem će se karikatura razumjeti i poznati njegova prepoznatljivost - kazao je Drljević.

Dr. D.

16

Arena

Neđelja, 1. avgust 2021.

Lak posao za naše najbolje vaterpoliste u

DNEVNIK IZ TOKIJA

IHF

Španija pogural Rezultati i tabele GRUPA A SAD - Mađarska 8:11 Italija – Japan 16:8 Južna Afrika – Grčka 5:28 Italija 4 3 1 0 55 :27 7 Grčka 4 3 1 0 54 :29 7 Mađarska 4 3 0 1 59 :30 6 SAD 4 2 0 2 54 :39 4 Japan 4 0 0 4 41 :57 0 J.Afrika 4 0 0 4 11 :92 0 U posljednjem kolu u poneđeljak sastaće se: Mađarska – Italija (03h), Grčka – SAD (04.30h) i Japan - Južna Afrika (12.30h).

Na Istoku znaju kako da ,,kupe“ strance

Internet je sve!

U suštini, u javnom prevozu, parkovima, trgovinama, dvoranama i hotelima, konkretno u Tokiju, internet je ,,free“!

Bukvalno se ljudi ,,kače“ gdje god stignu.

Mreža je manje, više jaka, ali Japanci žele veći komfor.

Došli smo do vrlo preciznih informacija: u Japanu internet koristi 118 miliona građana, što znači 91,3 odsto populacije.

Procenat domova sa pristupom internetu je čak 92 odsto, dok je procenat biznisa sa internetom - 99,6.

I četvrto, procenat mobilnog interneta, u odnosu na broj stanovnika je 133 posto. Što znači da na jednog stanovnika ide 1,3 mobilna uređaja sa pristupom internetu. Imajući na umu da je dobar dio populacije djeca do pet godina, koja sigurno ovo ne koriste, brojke su vrlo zanimljive. Ali treba znati da je ogroman broj populacije preko 70 godina (jedna od najstarijih nacija na svijetu), a ipak i oni koriste.

Zato smo i mi, stranci, opušteniji, jer u svakom trenutku gugl mapa je dostupna, a i dugi razgovori preko društvenih mreža.

Sigurnost i komocija na prvom mjestu, a za medije mirna luka i sigurna plovidba.

Amerikanka osvojila četvrtu medalju u Tokiju

Svemoćna Ledecki Kakva legenda!

Kejti Ledecki može sve, došla je u Japan - osvojila dva zlata, dva srebra i peto mjesto.

Završila je nastup danas zlatnim odličjem na 800 metara slobodnim stilom. Do postolja je stigla u vremenu 8:12,57.

Amerikanka je dominirala u ovom sportu, a iza sebe je ostavila mnoge plivačice koje su najavljivale pohod na zlatna odličja.

Za Arenu iz Tokija: Ana Marković

Crna Gora Kazahstan

19 12

Vaterpolo centar ,,Tacumi“.

Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Ohm (Njemačka) i Stavridis (Grčka). Igrač više: Crna Gora 9-5, Kazahstan 11-5.

CRNA GORA: Tešanović (četiri odbrane), Kandić (jedna odbrana), Brguljan 4, Perković 4, Petković 2, Čučković 1, Popadić 1, Vidović 1, Ukropina, Ivović 4, Matković 1, Banićević 1.

KAZAHSTAN: Lipilin (pet odbrana), Medvedev 2, Aubakirov, Marković, Šmider 2, Artuk, Šakenov 2, Vuksanović 2, Ukumanov, Rudaj 3, Altajev 1, Švedov.

GRUPA B Crna Gora - Kazahstan 19:12 Australija - Španija 5:16 Hrvatska – Srbija 14:12 Španija 4 4 0 0 53:27 8 Hrvatska 4 3 0 1 58:38 6 Srbija 4 2 0 2 57:40 4 Crna Gora 4 2 0 2 48:43 4 Australija 4 1 0 3 34:53 2 Kazahstan 4 0 0 4 28:77 U posljednjem kolu u poneđeljak sastaće se: Srbija - Crna Gora (07h), Španija – Hrvatska (08.30h) i Australija – Kazahstan (12.50h).

Jedini lagan meč na olimpijskom turniru vaterpolisti Crne Gore odradili su bez mnogo muke - ,,ajkule“ su u 4. kolu grupe B bile bolje od ,,skromnog“ Kazahstana (19:12). Ono što je bitno je da je u drugom meču Španija savlada Australiju (16:5) i naša selekcija izborila četvrtfinale i prije posljednjeg kola i derbija sa Srbijom!

Azijska selekcija je čak 12 puta tresla mrežu naše selekcije, ali od starta je bilo jasno da će ovo biti samo lakši trening za naše momke pred veliki derbi u posljednjem kolu.

Nakon prve četvrtine ekipa Vladimira Gojkovića vodila je 5:3, a na poluvremenu imala već 11:6... Poslije nešto

opuštenijeg trećeg perioda (3:3), ,,ajkule“ su posao završile u posljednjih osam minuta.

Možda se očekivalo da će iskusniji igrači manje nastupiti u ovom meču, a na kraju su upravo Aleksandar Ivović i Brguljan, uz mladog Miroslava Perkovića, ,,oduvali“

Kazahstan - ovaj trio postigao je po četiri pogotka na meču.

U strijelce su se još upisali Marko Petković (dva gola), Uroš Čučković, Vlado Popadić, Stefan Vidović, Dušan Matković i Dušan Banićević (po jedan) - jedini koji nije bio strijelac na ovom

Hrvatska nadigrala Srbiju Poraz od Španije, poraz od Hrvatske, više ništa nije slučajno kada je u pitanju olimpijski šampion. Srbija je juče u derbiju izgubila od ,,barakuda“ 14:12 i sa istim brojem bodova kao i naš tim (četiri) dočekaće posljednje kolo grupe B. Upravo će ovaj duel odlučivati o poziciji tri i četiri pred mečeve četvrtfinala.

Hrvati su se, sa druge strane, razbudili nakon šoka i poraza od Australije. Sa dvije pobjede (Crna Gora i Srbija) stigli su na dva boda zaostatka za stoprocentnom Španijom (sjutra).

Paulo Obradović postigao je četiri gola bez promašaja, a Marko Bijač zaustavio je 15 šuteva. Nikola Jakšić sa tri gola odskočio je u poraženom timu.

Dreselu zlato i svjetski rekord Američki plivač Kejleb Dresel osvojio je zlatnu medalju u disciplini 100 metara leptir i postavio novi svjetski rekord.

Do trećeg zlatnog odličja u Tokiju, a drugog pojedinačnog, došao je u vremenu 49,45 sekundi.

Kao drugoplasirani, sa novim evropskim rekordom, završio je Mađar Kristof Milak, koji je postao olimpijski šampion na dvostruko dužoj dionici leptir stilom. Bronzana medalja pripala je Švajcarcu Nou Pontiju.

Britanska mješovita štafeta na 4x100 metara mješovito osvojila je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Tokiju, uz novi svjetski rekord.

Britanci u sastavu Ketlin Doson, Adam Piti, Džejms Gaj i Ana Hopkin finale nove olimpijske discipline završili su za tri minuta, 37 sekundi i 58 stotinki. Srebrna medalja pripala je štafeti Kine (3:38,86), dok je bronzu osvojila štafeta Australije (3:38,95). Štafeta Sjedinjenih Američkih Država finale je završila kao peta, iako je dio tima bio i trostruki olimpijski šampion Kejleb Dresel.



Prvi put na olimpijskom turniru selektor Gojković odlučio se za dva golmana na nekoj utakmici, a odmorio je centra Vladana Spaića

Do zlata u vremenu olimpijskog rekorda

Senzacija Poljaka Poljska je napravila senzaciju atletičari Poljske pobjednici su štafete na 4x400 metara mješovito, a do zlata su stigli u vremenu olimpijskog rekorda.

Karol Zalevski, Natalija Kačmarek, Justina Sviti-Erseti i Kajetan Dužčinski su imali vrijeme 3:09,87 minuta, dok je

srebro zaslužila Dominikanska Republika sa 34 stotinke zaostaka. SAD su bile bronzane.

Da ima kvalitet da napadne zlato Poljska je pokazala u kvalfikacijama, u kojima je ta-

kođe bila najbrža. Švedski atletičar Danijel Stol osvojio je zlatnu medalju u bacanju diska na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Zvanični svjetski šampion do pobjede u finalu došao je hicem od 68,90 metara.

Naš Danijel Furtula nastup je završio u kvalifikacijama.

Uspjeh švedske atletike upotpunio je Simon Peterson osvajanjem srebrne medalje sa rezultatom 67,39 metara.

Bronzana medalja pripala je Austrijancu Lukasu Vajshajdingeru, koji je disk bacio 67,07 metara.

Arena

Neđelja, 1. avgust 2021.

17

u pretposljednjem meču takmičenja u grupi, sjutra derbi sa Srbijom

la ,,ajkule“ u četvrtfinale Iz mog ugla Mlađan Janović

U nokaut fazi je sve moguće

PETKOVIĆ: Imamo dosta rezerve ,,Ajkule“ nijesu još sve pokazale, ima rezerve siguran je Marko Petković.

- Potreban je ozbiljniji pristup.

Imamo dosta rezerve, iako smo se potrošili u pojedinim momentima.

Postoji još prostora za podizanje igre. Meč protiv Srbije biće nam najbolja priprema za dizanje igre meču je Aleksa Ukropina.

Petar Tešanović upisao je četiri, a Slaven Kandić jednu odbranu.

Meč sa Srbijom na programu je sjutra.

- To je bio glavni cilj u ovoj teškoj grupi. Odradili smo posao protiv Australije i Kazahstana, ovo drugo je bilo polovično.

Sada da se protiv Srbije spremimo za četvrtfinale - protiv koga, vjerovatno se neće znati dok se ne završi posljednji meč.

Na olimpijskom vaterpolo turniru nema izrazitog favorita, Španija se izdvojila, ali...

- Kao što sam rekao i prije dva

mjeseca, ovdje deset ekipa može da se bori. Po pet selekcija se bori za prolaz, očekujemo jako četvrtfinale. Mislim da možemo da idemo gore, jer, objektivno, smo na nivou na kome možemo samo u jednom dijelu meča sa Španijom i na početku sa Hrvatskom.

Ako iskoristimo meč sa Srbijom da se podignemo, protiv jakog rivala, da možemo da napravimo stepenicu više.

Teško je držati formu 14 dana, dobro je što smo u četvrtfinalu, što nije sve bilo idealno.

Nadam se da ćemo do četvrtfinala doći do nivoa koji možemo i koji želimo - kazao

i za četvrtfinale. Ulazimo bez velikog pritiska, sa željom da što bolje odigramo - to nam je najbolja priprema za četvrtfinale, gdje je sve moguće. Sve četiri utakmice biće na gol i apsolutno je svejedno hoćemo li ići na Grke, Mađare, Italijane ili Amerikance. Svako može da pobijedi.

Sve što nam je trebalo poslije dva poraza je bila pobjeda protiv Kazahstana. Ostvarili smo je i plasirali se u četvrtfinale. To je najvažnije.

Rekao sam i ranije da su ključne utakmice u grupi one sa Australijom i Kazahstanom. U obje smo pokazali snagu i da zaslužujemo prolaz među osam najboljih.

Pokazalo se da Kazahstan nije reprezentacija koja može da napravi nešto više u grupi. Ivović i Brguljan su preuzeli najveću odgovornost. Svi ostali momci su dali doprinos, ali njih dvojicu izdvajam kao ključne igrače u pobjedi.

Sada je na redu meč sa Srbijom. Suštinski taj duel ne znači mnogo u takmičarskom smislu ni njima, a ni nama. Obje ekipe su prošle, ali kada se igra za državu, na Olimpijadi, onda svako želi da izvuče maksimum.

Ne mogu reći da je to trening utakmica jer donosi bodove, ali gledam je kao odličan test, lijepu priliku da se uigramo i dodatno spremimo protiv jakog rivala.

Nebitno je da li ćemo biti treći ili četvrti u grupi, jer ko god da nam dođe u nokaut fazi - biće mnogo teško. Ne znam koga bih poželio. Gledao sam sve potencijalne rivale. Sve ih karakteriše ista stvar - odigraju odlično po dvije četvrtine, pa imaju pad.

Italija, Grčka i Mađarska su moćne, ali vjerujem da imamo šansu. Četvrtfinale je jedna utakmica u kojoj je sve moguće.

je selektor. ,,Ajkule“ su laganije ušli u meč sa Kazahstanom.

- Čim se uđe lagano, dođe do određenih problema. Pobjeda nije bila upitna. Mogu da kažem da smo se malo oporavili, sada do Srbije da podignemo trening, a da taj meč iskoristimo da se spremimo za četvrtfinale. Do sada je bio jedan, sad je drugi turnir. Mi smo bili pod opterećenjem na tom prvom meču sa Australijom, to nam je bila utakmica od presudne važnosti. Četvrtfinale je uspjeh, a kod god nam dođe možemo da igramo i šanse će da budu 50-50.

MATKOVIĆ: Sa Srbijom lijep meč za igranje Nema boljeg rivala od Srbije za kraj grupne faze olimpijskog turnira misli mladi Dušan Matković.

- Izuzetno bitna utakmica.

Biće to lijep meč za igranje.

Idemo utakmicu po utakmicu i nadamo se najboljem. Četvrtfinale je nešto posebno. Ko god da dođe biće teško igrati.

Jamajčanka odbranila tron na 100 metara

Ilejn Tompson najbrža žena svijeta Ilejn Tompson je najbrža žena svijeta u ovom trenutku. Jamajčanka je slavila u finalu na 100 metara u Tokiju sa sjajnih 10,61, što je novi olimpijski rekord, i ujedno odbranila zlato iz Rija.

Tompson je izletjela iz bloka i pratila prvog favorita Šeli En Frejzer, dvostruku olimpijsku šampionku. Neđe na 20 metara do cilja još je više pojačala

i stigla do velike pobjede. Prišla je na 12 stotinki svjetskom rekordu Florens Grifit Džojner. Šeli En Frejzer Prajs učinila je sve da se dokopa trećeg olimpijskog zlata, ali nije mogla. Tompson je ovaj put bila nedodirljiva. Prajs je štopericu zaustavila na 10,74. Ovo joj je ukupno četvrta olimpijska medalja na 100 metara. Ima dva zlata, po srebro i bronzu.

Potpunu dominaciju Jamajke potvrdila je Šerika Džekson sa 10,76, što joj je lični rekord. Četvrto mjesto pripalo je Mari-Žoze Lu iz Obale Slonovače (10,91), a sjajan rezultat ostvarile su dvije Švajcarkinje, Ajla del Ponte (10,97) i Muđinga Kambunđi (10,99) koje su kroz cilj prošle kao peta i šesta. Iza njih su se plasirale Teana Danijels iz SAD (11,02) i Deril Neita iz Velike Britanije (11,12).

18

Arena

Tokio 2020.

Rukometašice Crne Gore vodile u finišu ,,plus šest“, slavile sa dva gola i propustile šansu da i teoretski obezbijede prolaz među osam

,,Lavice“ pred vratima četvrtfinala Crna Gora 28 Južna Koreja 26 Dvorana ,,Jojagi“. Utakmica odigrana bez prisustva navijača. Sudije: H. Elsaid i J. Elsaid. Isključenja: Crna Gora 8, Južna Koreja 6 minuta. Sedmerci: Crna Gora 4-4, Južna Koreja 7-6.

CRNA GORA: Nenezić (11 odbrana), Rajčić, Radičević 6 (4), Jauković 5, Pletikosić, Mugoša 1, Klikovac 2, Brnović 4, Pavićević, Ramusović 2, Mehmedović 5, Despotović 1, Grbić 1, Vukčević 1.

JUŽNA KOREJA: Ju (šest odbrana), Jeong (šest odbrana), Von, Ru 3 (1), Koi 4, Sim 1, E. Kange, Jo 4, Gim, Li 10 (5), K. Kang 1, JUng 2, Kim 1, Jung.

Rukometašice Crne Gore igraće četvrtfinale Olimpijskih igara, ako se ne dogodi senzacija, a to je da u posljednjem kolu izgube od Holandije, da Južna Koreja dobije Angolu, a Japan reprezentaciju Norveške. Čuda su moguća, ali na olimpijskom turniru, manje-više, iskristalisali su se favoriti za najveći plasman, a jedan od njih je Norveška! „Lavice“ su savladale Južnu Koreju 28:26 u pretposljednjem kolu grupe A, a dan u Tokiju počeo je najboljim vijestima - Japan je izgubio od Angole i otvorio našem timu vrata za plasman među osam.

Na krilima ove informacije ,,lavice“ su brzo stigle do vođstva od 5:1 na isteku petog minuta, ali su šampionke Azije uspjele odbranom brzo da se vrate i čak povedu 8:7 na devet minuta prije kraja utakmice. Brzo su i naše djevojke odgovorile serijom 5:0, ali i greškama vratile pon-

U polufinalu olimpijskog turnira u fudbalu igraće Japan Španija i Brazil - Meksiko. ,,Crvenoj furiji“ je za četvrtfinale trebalo 120 minuta da izađe na kraj sa Obalom Slonovače (5:2).

Baji je donio prednost Obali Slonovače, poravnao je Olmo, a novu prednost ,,slonovima“ donio je Gradel. Mir je pogodio za 2:2, a prvo vođstvo Špancima

Iz mog ugla

Nenezić vodila ekipu do pobjede

Milena Raičević

Dobro smo ušli u utakmicu i od samog početka ostavili utisak da ćemo odigrati dobar meč. Imali smo padova tokom nje, ali smo bez obzira na sve uspjeli da održavamo rezultat i prednost.

Na golu sjajna Ljubica je davala jak vjetar u leđa ekipi. Ipak, veliku razliku dopustili smo na kraju da se istopi. To je nedopustivo. Sada su svjesne što jedan gol znači. Koju mirnoću pred posljednje kolo može da donese.

Mislim svakako da je ovo sjajan rezultat, da naš plasman u četvrtfinale neće biti upitan što je bio i cilj prije svega.

Vjerujem da poslije ove utakmice đevojke imaju dodatni motiv, volju i snagu da se bore za bolju poziciju u grupi. Sljedeći protivnik je Holandija koja je pokazala dosta na ovim igrama. Ali mislim da mi možemo bez problema da igramo protiv njih.

Dobra odbrana, siguran i tačan napad je recept za njih. Naravno ne treba ulaziti u greške jer oni to kažnjavaju i tranziciono su jako dobre.

Rezultati i tabele GRUPA A

Slijede utakmice na sve ili ništa Najbolji meč na OI odigrala je Tatjana Brnović. Pogađala je kada je trebalo, nad njom su bila tri isključenja.

- Ne razmišljam sada ni o čemu - ni kako smo odigrale završnicu, ni kako smo trčale, jesmo li bile brze ili spore... Mene raduje što smo blizu četvrtfinala i što nam dolazi utakmica na sve ili ništa, a te su, po mom mišljenju, najljepše i najbolje. Pa što bude - ponosna sam ovo rivalke.

A onda su se bekovi razbudili, prvo Đurđina Jauković, a zatim Jelena Despotović, koja je tri puta asistirala na crti za sedmerac i dva isključenje.

Vodile su Crnogorke 24:18 u 52. minutu, a u finišu pokvarile utisak. Jer, da su slavile sa tri gola četvrtfinale bi i teoretski bilo sigurno.

Dobra stvar je, uprkos greškama, a bilo ih je čak 12, uz sedam nerealizovanih zicera,

Bez iznenađenja u fudbalu na OI

Brazil i Meksiko u polufinalu

Neđelja, 1. avgust 2021.

omogućio je Ojarzabal u 98. minutu iz penala. Mir je u finišu kompletirao het-trik.

A Japan je do polufinala stigao poslije penala (4:2) u duelu sa Novim Zelandom, nakon što u 120 minuta nije bilo golova.

Brazil je u Saitami, u četvrtfinalnom meču, savladao Egipat 1:0. Odlučujući pogodak postigao je Mateus Kunja u 37. minutu.

Meksiko je do plasmana među četiri najbolja došao pobjedom u Jokohami, u četvrtfinalu, protiv Južne Koreje 6:3. Polufinalni duel Brazila i Meksika biće odigran 3. avgusta u Kašimi. Istog dana za finale u Saitami igraće Španija i Japan.

na nas i presrećna - kazala je Brnović.

Igra još varira?

- Saglasna sam. Možda je glava je u pitanju, možda opuštanje u pojedinim momentima ili kako osjetimo da možemo da napravimo veću razliku, pa donosimo neke brzoplete odluke i jedna kontra gdje mislimo da je čist gol bude tehnička greška i pogodak u našoj mreži. Ali sve u svemu biće sve to bolje.

što je selektorka Bojana Popović sa saradnicima razbudila ekipu.

- Kroz prve utakmice tražili smo pravu igru, kako bi stekli stabilnost. Važan je bio fokus, a ne da se bavimo drugim stvarima. Protiv Koreje većim dijelom smo uspjeli.

Samo rukometašice i stručni štab znaju kroz šta su prolazili nakon poraza od Norveške, prije toga od Japana.

- Uz veliki napor svih nas da dođemo na stabilniji nivo,

svjesni da se bavimo sobom i sa onim na terenu, jer sve drugo odvlači pažnju, mislim da smo većim dijelom utakmice sa Korejom uspjeli.

Ponosna sam i čestitam djevojkama. Odigrali smo težak meč protiv komplikovane ekipa i izuzetno tehnički obučene.

Sjajnom odbranom, sa Nikolinom Vukčević naprijed, rivalke su većim dijelom meča bile dezorijentisane. Sa gola je blistala Ljubica Nene-

Angola - Japan Crna Gora - Južna Koreja Norveška – Holandija

GRUPA B 28:25 28:26 29 :27

Rusija – Francuska Brazil – Švedska Mađarska – Španija

28 :27 31 :34 29 :25

Norveška 4 4 0 0 133 :98 8 Holandija 4 3 0 1 139 :114 6 Crna Gora 4 2 0 2 110 :112 4 J.Koreja 4 1 0 3 116 :134 2 Angola 4 1 0 3 99 :125 2 Japan 4 1 0 3 99 :113 2 U posljednjem kolu u poneđeljak sastaće se: J. Koreja – Angola (02h), Holandija - Crna Gora (12.30h) i Norveška – Japan (14.20h).

Švedska 4 3 1 0 129 :107 Rusija 4 2 1 1 114 :118 Španija 4 2 0 2 104 :108 Brazil 4 1 1 2 111 :112 Francuska 4 1 1 2 110 :113 Mađarska 4 1 0 3 116 :126 U posljednjem kolu u poneđeljak sastaće se : Brazil – Francuska (04h), Španija – Rusija (07.15h) i Mađarska – Švedska (09.15h).

zić (12 obrana, od čega osam zicera), a izuzetnu partiju pružila je najbolja na terenu Majda Mehmedović.

- Doveli smo ih do toga da ne znaju gdje će sa loptom što se tiče odbrane ,,šest na šest“.

Primili smo nekoliko lakih golova na kraju pa su smanjili rezultat, kao nerealna slika onoga što je bilo na terenu .Najvažnije je da su djevojke dokazale da mogu svih 60 minuta da igraju. I da je sve do njihovih glava.

Rotacija je bila dobro projektovana. Bukvalno je Popović sve varijante u oba pravca probala. U jednom

trenutku bekovska postava sa Mateom Pletikosić i Despotović bila je osvježenje na terenu.

- I Koreja je dosta mijenjala odbrambene formacije, po čemu su specifični. Iznenade sa izlascima dva i pet, pa ,,pet-jedan“, ali i ,,tri, dva jedan“. Tako da je bilo bitno da održimo disciplinu i fokus u napadu i da ne dođe do tehničkih grešaka i lakih golova sa njihove strane. U tome smo uspjeli i u time je bio ključ ove pobjede.

Naredni meč ,,lavice“ igraju sa svjetskim atkuelnim šampionom Holandijom.

7 5 4 3 3 2

Novak Đoković nije uspio da se okiti olimpijskom medaljom u Tokiju

Povreda je u pitanju, ne jedna - više Najbolji teniser svijeta Novak Đoković izgubio je od Španca Pabla Karenja Buste u meču za bronzanu medalju na OI. Španac je slavio sa 2:1 (6:4, 6:7, 6:3).

Jasno je da se Đoković nije oporavio od poraza u polufinalu, a zamalo je i u dva seta izgubio posljednji singl u Japanu. Đoković je zatim zbog premora odustao od meča za bronzanu medalju u miks dublu.

- Povreda je u pitanju. Ne jedna, više. Nadam se da me to neće spriječiti da učestvujem

na US Openu, koji je naravno sljedeći veliki cilj. Ali ne kajem se ni što sam došao, ni što sam dao sve od sebe – kazao je poslije meča Đoković.

Tome je, gotovo u dahu, dodao i sljedeće: - Nažalost, u četiri moja nastupa na Olimpijskim igrama, treći put sam (poražen) u polufinalu... Samo sam jednom osvojio bronzu. Naravno, ,,samo“, pod znacima navoda, medalja je medalja, ali za neki moj standard, očekivanja i želje to nije idealan rezultat.

Izvinjavam se svim ljubiteljima

sporta koje sam razočarao, jer znam da su mnogi od mene očekivali medalju, a i ja jesam, isto. Jednostavno, otkazalo mi je tijelo, potpuno. Igrao sam pod ljekovima, nenormalnim bolovima, iscrpljenošću- objasnio je Novak.

Upitan da li će nastupiti na sljedećim Igrama, prvo je bio u nedomici, a onda...

- Tri godine, nije toliko daleko, ali opet i jeste, jer nemam 25 godina. Ne vidim ni kraj svoje karijere, da mi je jasno: ,,E, ajde, odigraću godinu, dvije i to je to“. Olimpijske igre, Dejvis

kup, ATP, grend slemovi... To je ono što me najviše inspiriše da nastavim. Želim opet da igram, i u Parizu (2024. na Igrama), želim i dalje! Tako da...

Eto, nadam se nekom boljem ishodu u Parizu, ako budem igrao tamo. Želim da igram, da osvojim barem jednu medalju - zaključio je najbolji teniser svijeta.

Arena

Neđelja, 1. avgust 2021.

Telekom 1. CFL

19

Budućnost nije imala snage da savlada Mornar na premijeri prvoligaške sezone pod Goricom

PODGORICA - Evropska blamaža ostavila je dublje posljedice na fudbalere Budućnosti koji komad mira nijesu pronašli ni na domaćoj sceni. Štaviše - kriza je produbljena. ,,Plavi“ na premijeri novog prvenstva pod Goricom nijesu uspjeli da savladaju povratnika u elitni rang, ekipu Mornara.

Utakmica na najvećem stadionu, pred malim brojem navijača, koji su ljuti na ekipu zbog debakla na kontinentalnom ringu, završena je 1:1. Kako su se domaći predstavili - još su i dobro prošli sa bodom.

Poslije smjene kormilara Mladena Milinkovića, a uoči predstavljanja novog šefa stručnog štaba Aleksandra Nedovića (poneđeljak), Podgoričane je sa klupe vodio kondicioni trener Nikola Vukčević, uz asistenciju trenera golmana Božidara Vuksanovića.

Epilog i igra su sve - samo ne dobri. ,,Plavi“ su imali inicijativu na startu i već u drugom minutu uputuli prvi udarac - akcija je krenula iz auta, potom je Kordić dodao do Raičkovića, čiji je šut od bloka završio u korner.

Nije to bila najava bolje, konkretnije, dopadljivije Budućnosti u odnosu na izdanja na ino sceni, gdje je doživjela četiri vezana poraza, uz gol

I. MANDIĆ

,,Plavi“ bez rješenja za krizu Duel Počeka (Mornar) i Raičkovića (Budućnost)

BERANE – Dečić ni u petom pokušaju nije uspio da savlada Jezero u prvoligaškoj konkurenciji, čak ni gol da postigne!

Jezero je prošle sezone tri puta igralo sa Tuzanima 0:0, jednom je slavilo 1:0, a sinoć su borbeni Plavljani uspjeli da osvoje bod, u još jednom meču bez golova.

Utakmica nije donijela posebno dobar fudbal, ali je Dečić imao inicijativu, šanse, ali nije uspio da riješi enigmu, zvanu Jezero…

Tuzani su od starta počeli da prave pritisak. Već u prvih desetak minuta izveli su tri kornera - dva puta priprijetio je Vuljaj, a u desetom minutu i Camaj, sa ivice kaznenog prostora, ali je Kastratović uspio da loptu skrene u korner.

Plavljani su u 19. minutu imali dobru šansu - Adžović je povukao kontru, bio nezadrživ po lijevoj strani, ali nije pravovremeno uposlio Mendija, da bi nakon ubačene lopte u kazneni prostor, defanzivci Tuzana otklonili opasnost.

I, kada se činilo da je domaćin počeo da uspostavlja ravnotežu, Dečić je u 24. minutu imao idealnu priliku. Drešaj je sve dobro odradio po desnoj strani, odlično ubacio loptu na peterac, a Camaj sa penaltika glavom poslao loptu tik iznad prečke.

Nedugo zatim, pokušao je Vuljaj, sa 25 metara, ali je to bio lak plijen za čuvara mreže plavskog prvoligaša. U 30. minutu kombinovali su Kojašević i Vuljaj, crnogorski reprezentativac dugo je driblao kroz šesnaesterac,

1:1

Rudar - Iskra

0:0

Jezero - Dečić

0:0

Podgorica - Petrovac

1:3

Sjutra 21.00 - Zeta - Sutjeska

Tabela

Jezero

0

I. MANDIĆ

Dečić

0

Stadion u Beranama. Gledalaca: 200.

Sudija: Nikola Dabanović. Žuti kartoni: Račić (Jezero), Ljuljđuraj, Ad. Rudović, Kojašević (Dečić)

Jezero

Dečić

Kastratović Dedić Đurković Mendi (od 90.

Redžepagić) Vlaisavljević Vuković Račić Lambulić (od 64. Bošković) Hot (od 74. Đurđević) Radenović

Popović Camaj (od 84. Janketić) Ljuljđuraj Vuljaj (od 90+2.

Adžović) Drešaj Tući Božanović Pešukić (od 90+2.

Marković) Ad.Rudović Nikolić Kojašević (od 84. An. Rudović)

odlučio se za udarac sa desetak metara, ali je Kastratović uspio da je skrene u korner.

U posljednjem minutu prvog dijela igre, Camaj je pogodio prečku, a na odbijenu loput natrčao je Pešukić, koji je zatresao mrežu, ali je poništen zbog ofsajda.

Na startu nastavka Jezero je imalo šansu, kada je nakon ubačene lopte sa lijeve strane pokušao Kontić glavom. Dečić je imao inicijativu, ali bez prave završnice, a u 58. minutu Drešaj je imao priliku, ali je lopta završila iznad gola. Plavljani su odolijevali, a u 76. minutu nakon što je Pešukić izblokiran, Vuljaj je bio u šansi, ali je Kastratović bio na mjestu.

Tuzani su vjerovali do kraja, ali ni Nikolić u četvrtom minutu nadoknade nije uspio da matira Kastratovića…

R. P.

Detalj sa sinoćnjeg meča

Petrovčani slavili u Lješkopolju

Tradicija nastavljena PODGORICA - Petrovac je nastavio tradiciju - ,,neboplavi“ su četvrti put uzastopno savladali Podgoricu, čime su na pravi način odreagovali na poraz od Mornara, dok Lješkopoljcima ostaju brige.

Petrovac je najavio već sredinom prvog dijela - Boljević je izgubio loptu na sredini, tačnije pao je preko lopte, oteo mu je Divanović, koji je odigrao za Vujačića, koji je proslijedio na krilo za Vukčevića, koji je odigrao povratnu za nekadašnjeg golgetera Budućnosti. Vujačić je rutinski sa desetak metara matirao Ivezića za 0:1. Šokantan start za Podgoricu, ipak, brzo je neutralizovan - već u 29. minutu, Popović je odlično ubacio loptu, nakon što je skoro na centru izveo prekid, najviši u skoku bio je Cicmil, lopta zakačila Medigovića i prevarila Đurovića za 1:1. Lješkopoljci su u finišu prvog dijela igre, imali odličnu šansu za preokret, ali je Đurović bravurozno intervenisao nakon sjajnog udarca Sentokua.

Golman gostiju istakao se i početkom nastavka nakon šanse Muharemovića u 57. minutu, koji je imao zicer. Petrovac je ,,preživio“, a onda je u 68. minutu dočekao penal. Boričić je srušio Zvrka, sudija Vujisić odmah pokazao na bijelu tačku, ali sa 11 metara nije bio precizan

Podgorica

1

1

Petrovac

3

1

Stadion: DG Arena. Gledalaca: 300.

Sudija: Dalibor Vujisić.

Golovi: 0:1 Vujačić u 22, 1:1 Medigović u 29. (ag), 1:2 Divanović u 73, 1:3 Miličković u 90+1. Žuti kartoni: Boričić, Bajović (Podgorica), Živanović, Vujačić, Boričić (Petrovac)

Podgorica

Petrovac

Ivezić Čelebić Boričić (od 75. Bajović) Suzuki Vukčević (od 81. Đajić) Cicmil Popović (od 67.

Jovanović) Muharemović (od 67. Maraš) Adrović Sentoku (od 81.

Krivokapić) Boljević

Đurović Vojvodić Bumbar Medigović Tačibana Marković (od 63.

Miličković) Živanović Divanović Vukčević (od 78. Boričić) Zvrko (od 82. Bašić) Vujačić

Vukčević, već je stativa spasila domaćina. Međutim, gosti su do gola stigli samo četri minuta kasnije - Divanović je sve odradio sam, lobovao Ivezića sa ivice kaznenog prostora, uz deviaciju uspio da pogodi za 1:2.

I, u samom finišu Miličković je stavio tačku na meč za veliki R.P. brejk Petrovčana.

0

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 200.

Sudija: Miloš Savović (Podgorica).

Golovi: 1:0 Raičković u 45, 1:1 Pepić u 60. Žuti kartoni: Milić (Budućnost), Stevanović (Mornar).

1 1 0 2:0

4

2

1 1 0 2:0

4

3. Mornar

2

1 1 0

2:1

4

4. Petrovac

2

1 0 1

3:2

3

Budućnost

Mornar

5. Sutjeska

1

1 0 0 1:0

3

6. Budućnost 1

0 1 0

1

7. Rudar

1

0 1 0 0:0

8. Jezero

2 0 1 1

0:2

1

9. Podgorica 2 0 0 2

1:4

0

10. Zeta

0:2 0

Dragojević Milić Mijović Ćetković (od 45. Terzić) Ivanović Raičković Grbić (od 67. Đukanović) Adžić Vlahović (od 45. Baošić) Ražnatović Kordić (od 45. Božović)

Baltić Perišić Seratlić Škrijelj (od 76. Kajević) Pajović Sekulić Pepić (od 78. Gazivoda) Poček (od 82. Kacić) Kaluđerović Ćetković (od 76. Guzina) Stevanović

1

0 0 1

1:1

1

nar - Podgorica.

nog branioca duple krune, koji ne može da se prepozna u novoj sezoni.

Kazna za slabu partiju domaćina stigla je u 60. minutu - Škrijelj je kroz loše postavljenu zadnju liniju gurnuo pas za Počeka, a potom je ulijedila prizemna asistencija sa desne strane za Pepića koji je bio neumoljiv sa desetak metara.

Mijenjali su Podgoričani, isto važi i za goste, ali slika je bila ista. Mornar je osjetio trenutak da napravi iznenađenje protiv ranjenog protivnika, koji nije

1

1

2

Sutjeska - Jezero, Petrovac - Zeta i Mor-

je svoje i u 38. minutu kada je paradom spriječio Počeka da postigne majstorski pogodak.

Mornar može da žali što nije poveo, a na odmor je otišao sa golom zaostaka.

Krenuo je da teče 45. minut kada je Raičković prekratio muke ,,plavih“ na sebi svojstven način - preciznim udarcem sa dvadesetak metara smjestio je loptu u malu mrežu Baltićevog gola.

Bilo je to samo privremeno.

Umjesto olakšanja u nastavku - nastavilo se blijedilo aktuel-

1

Mornar

2. Iskra

ju se: Iskra - Budućnost, Dečić - Rudar,

razliku 1:13.

Nakon petnaestak minuta Barani su se preselili na protivničku polovinu i slagali šanse.

Momci Slavoljuba Bubanje su u 16. priredili lijepu akciju koju je završio Pepić prizemnim udarcem, s tim što je golman Dragojević odbranio zicer.

Stativa je bila saveznik domaćina u 20. minutu kada je Poček šutirao sa dvadesetak metara, a reprezentativni golman Budućnosti spašavao

Budućnost

1. Dečić

U narednom kolu (7. avgusta) sasta-

Plavljani i Tuzani podijelili plijen

Jezero još enigma za Dečić

Rezultati i tabela Budućnost - Mornar

imao snage da pritisne u finišu.

Sve što je Budućnost napravila poslije izjednačenje bila je situacija kada je Mijović izblokiran u 68. minutu, pa još jednom u 79. ,,Plavi“ su dominirali samo u broju izvedenih kornera. Ali kao da nijesu imali nijedan, budući da iz prekida nijesu napravili nijednu obećavajuću priliku.

Izostala je ofanziva domaćina u završnici meča, čak i oni prisilni pokušaji da se iz ničega uradi nešto - dubinskim lopta-

ma, kada nije pas nije funkcionisao.

Mornar nije imao strah. Niti se povukao u krilo golmana da brani bod. Iz bloka je čekao šansu za kontru ili polukontru.

Na sreću Budućnosti - nije realizovao nijednu pri rezultatu 1:1.

Za Barane svakako veliki remi, bod kao negdje tri. Za novog trener Budućnosti, Nedovića, mnogo posla od početka D. K. sljedeće sedmice.

Rudar i Iskra odigrali bez golova na premijeri

Svakom po bod PODGORICA - Ništa - ništa odigrali su Rudar i Iskra na premijeri sezone pod Golubinjom.

Malo je i bilo pravih prilika da se početni rezultat promijeni domaćin je imao jednu, a gosti dvije izgledne šanse.

Danilovgrađani su svoju propustili na samom startu kada je kapiten Obradović promašio metu sa sedam-osam metara, te u nastavku preko Pavlovića glavom, a Pljevljaci nijesu poveli u 61. minutu kada se Striković spetljao u završnici nakon greške protivničkog defanzivca.

U meč pod Golubinjom izabranici Srđana Nikića ušli su otvoreno, sa ciljem da daju gol, a ne striktno da brane svoj. Takav pristup donio je im je veliku šansu u ranoj fazi duela - brazilski internacionalac Vilijan Dijas pronašao je Obradovića poslije dobro izvedenog prekida sa desne strane, ali je kapiten gostiju šutirao pored stative.

Momci novog trenera Pljevljaka Zorana Govedarice trudili su se da stvore šansu iz kontri ili polukontri, preko brzih ofanzivaca. Iskra to nije dozvolila udarac Surake sa distance je izblokiran, a prilazi iz igre bili zatvoreni.

Domaćin je zaprijetio iz kornera u 13. minutu, pa još jednom sa suprotne strane kada je Zečević probao direktno iz ugla da iznenadi golmana Kordića.

Iskra je u 36. minutu izvela uigranu kombinaciju nakon faula - Tučević je po zemlji dodao do Šahmana koji je sa ivice kaznenog prostora opalio visoko pre-

Rudar

0

Iskra

0

Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 380 Sudija: Miloš Bešović (Podgorica). Žuti kartoni: Čavor, Bojović, Agović, Zečević (Rudar), Obradović, Bakrač, Šaletić, Pavlović (Iskra).

Rudar

Iskra

Agović Kašćelan Zečević Kartal Striković (od 75. Gašević) Golubović Suraka (od 71. Talović) Živković (od 89. Vučićević) Čavor Vujanović (od 46. Popović) Bojović

Kordić Šahman O. Obradović Jamamoto (od 90.

Pavlićević) Šaletić (od 74. B. Obradović) Bakrač Pavlović Radunović Sekulić (od 46. Milić) Dias (od 60. Grbović) Tučević

ko gola.

Nekoliko pokušaja za oba rivala, ali nijedan dovoljno kvalitetan da neko stegne prednost.

Prvu, a i jedinu veliku, priliku domaćin je imao u 61. minutu i to poslije greške Šaletića koji je slabo iskontrolisao loptu kao posljednji čovjek u odbrani.

Otvorilo je to mogućnost Strikoviću da donese vođstvo svom timu, ali najbolji strijelac Rudara iz prošle sezone nije se snašao kada je trebalo da riješi duel sa Kordićem.

Iskra je mogla do pogotka u 78. kada je Tučević izveo korner, a Pavlović glavom nije krunisao zicer.

Ostalo je 0:0. Po bod svima.

Za Rudar - prvi. Za ,,crveno-bijele“ četvrti iz dvije utakmice, uz dva data gola i sačuvanu mrežu.

D. K.

Arena

20

Neđelja, 1. avgust 2021.

Danas se vozi Velika nagrada Mađarsk

ŠAH

Hamilton Dosanjali Premijer ligu kontrover prekinuo Istorijski uspjeh za ŠK „Bihor“ iz Petnjice

Najmlađi šahovski kolektiv u našoj zemlji – ŠK „Bihor“ iz Petnjice osnovan je prije pet godina i za relativno kratko vrijeme ostvario je rezultate na kojim im mogu pozaviđeti i mnogo veći klubovi.

Ljubitelji drevne igre iz ovog malog gradića, prije svega veliki entuzijasti i dobri drugari za tablom i mimo nje, uspjeli su da za samo dvije takmičarske sezone izbore plasman u Premijer ligu. Prvo su se 2019. iz druge plasirali u prvu a zatim kao vicešampioni stigli do elite i dosanjali san o nadmetanjima sa trofejnim ekipama i pretendentima za veliki pehar ŠSCG. -Istorijski uspjeh ostvarili smo zahvaljujući odličnom nastupu prvotimaca, te agilnom i preduzimljivom rukovodstvu i brojnim prijateljima koji su vjerovali u naš rad i naše mogućnosti da im na prestižnim pojedinačnim i ekipnim turnirima uzvratimo na najbolji način. I uspjeli smo u tome na radost i zadovoljstvo svih registrovanih članova, a njih je preko 50, i rodnog mjesta uopšte, rekao nam je kapiten Denis Šabotić i naglasio da se njegova ekipa okitila srebrnom medaljom sa četiri pobjede, jednim neriješenim ishodom i dva poraza, odnosno sa devet osvojenih meč bodova. Pored njega, u sastavu su bili FM Vjekoslav Vulević, FM Sulejman Suljović , Ismet Skenderović, Huso Dedeić, Salem Pljakić, Jasmin Kočan, Ferid Palamar i Esad Muratović .

Takođe, on podsjeća da redovno učestvuju u nacionalnom kupu i da su prošle godine dijelili od petog do osmog mjesta što je svakako predstavljao zavidan učinak Bihora obzirom da se radi o našem najmasovnijem ekipnom takmičenju.

Sedmostruki svjetski šampion Luis Hamilton osvojio je pol-poziciju pred Veliku nagradu Mađarske, 11. trku ovogodišnjeg šampionata Formule 1.

Nova iskušenja ovaj odlično ukomponovani tim očekuju 31.jula kada će zaigrati u Premijer ligi sa ciljem da ne budu samo epizodisti nego da se predstave u još jednom dobrom izdanju i sačuvaju mjesto među najboljim Crnogorskim klubovima.

DOLAZE MLADI

Ono što posebno krasi amatersku šahovsku družinu iz

Petnjice je briga o perspektivnim osnovcima i srednjoškolcima koji marljivo rade i iz dana u dan stiču nova znanja iz teorije otvaranja, središnjica i završnica.

- Pokrenuli smo školu šaha prije dvije godine i ona već broji preko 30 ambicioznih dječaka i djevojčica.

Za njihovo usavršavanje angažovali smo FIDE majstora Armina Mušovića i

vjerujem da će neko od njih uskoro zakucati na vrata prvog sastava. Oni su nam prioritet i mi nastojimo da im obezbijedimo optimalne uslove za rad i zvanične nastupe na domaćoj i međunarodnoj sceni. Na dugoročnom planu jedan od ciljeva je i animiranje pionira i omladinaca za pohađanje šahovske nastave, istakao je Šabotić uz napomenu da i dalje očekuje neophodnu pomoć i podršku Uprave za sport i mlade, zatim lokalne uprave i Šahovskog saveza Crne Gore sa kojima inače imaju dobru i korektnu saradnju.

Prema njegovim riječima, zbog nedostatka materijalnih i finansijskih sredstava klub nije bio u mogućnosti da ovoga puta osvježi redove sa nekim od poznatih matadora, pa će na megdan sa najboljim u Crnoj Gori nastupiti sa već pomenutim osnovnim sastavom.

Juče je u Sutomoru počela Cedis Premijer liga

Budućnost brani titulu

IM Blažo Kalezić potvrdio klasu u cugeru

Po uzoru na Fišera

Tradicionalna kulturnozabavna i sportska manifestacija „Dani Zagrađa“ i ovoga ljeta protekla je u znaku šaha, tačnije 26. brzopoteznog turnira koji skoro tri decenije veoma uspješno organizuje ugledni privrednik iz Sutomora i veliki poklonik drevne igre Veselin Ćetković, koji ujedno za najbolje obezbjeđuje prigodne nagrade.

U njegovom domu, na pjeni od mora, okupilo se 16 cugeraša među kojima je dominirao intermajstor Blažo Kalezić.

Standardni prvotimac Podgoričke Budućnosti i naš reprezentativac je po uzoru na Bobija Fišera superiorno završio takmičenje sa maksimalnim učinkom od 15 poena ne dozvolivši nekom od protivnika

da makar remizira. Srebrnom i bronzanom medaljom okitili su se Miloš Pečurica i Danilo Nenezić sa po 12 poena. Zatim slijede Nenad Aleksić sa 10,5, Milan Radoman sa 10, Vladimir Lukšić i Davor Drašković sa po 9, Vladimir Medović sa 7,5, Saša Kovačević i Sergej Avedisović sa po 7, Radisav Čejović sa 6,5, Zoran Popović sa 6, Miodrag Zarubica sa 4, Mišo Simonović sa 2,5, te Petar Kuzman i Dragomir Čejović sa po jednim osvojenim poenom.

Po završetrku turnira Kalezić nije štedio komplimente na račun gostoprimstva porodice Ćetković, ističući da je na ovakvim susretima u prvom planu druženje, kao i popularizacija šaha – kako kod amatera, tako i kod profesionalaca.

Od juče pa do 7. avgusta u sutomorskom odmaralištu Crvenog krsta održava se CEDIS Premijer liga. Za veliki pehar ŠSCG nadmetaće se Elektroprivreda (Nikšić), Berane, Rudar (Pljevlja), Prosvjeta (Podgorica), Crnogorac (Cetinje), Bihor (Petnjica), Herceg Novi 1949, Rokada (Bijelo Polje), Mimoza (Tivat) i podgorička Budućnost koja brani prošlogodišnju titulu.

Parovi prvog kola su: Elektroprivreda – Mimoza, Budućnost – Rokada, Berane – Herceg Novi 1949, Rudar – Bihor i Prosvjeta – Crnogorac. Mečevi se igraju na šest tabli a shodno propozicijama takmičenja dozvoljeno je da u svakom kolu za ekipu nastupi najviše jedan igrač koji nije na crnogorskoj rejting listi.

Partija sa svjetskog kupa u Sočiju

Šankland 1 Svidler 0 1.d4 Nf6 2.c4 g6 3.h4 Bg7 4.Nc3 d6 5.e4 Nc6 6.Nge2 0–0 7.f3 e5 8.d5 Nd4 9.Be3

c5 10.dxc6 bxc6 11.Nxd4 exd4 12.Bxd4 Rb8 13.Qc2 c5 14.Bf2 Be6 15.0–0–0 Nd7 16.Rxd6 Qa5 17.Be1 Ne5 18.f4 Nxc4 19.Bxc4 Bxc4 20.e5 Rfd8 21.Rxd8+ Rxd8 22.h5 Bxa2 23.hxg6 hxg6 24.Ne4 (dijagram) Qb6 25.Bh4 Rd4 26.Nf6+ Kf8 27.Bf2 Bxf6 28.exf6 Qxf6 29.Qxc5+ Rd6 30.Qc8+ 1:0

Priredio: B. KADIĆ

Vozač Mercedesa na stazi „Hungaroring“ je došao do trećeg pola ove sezone, a 101. u karijeri, krugom u vremenu od 1:15.419 minuta. Prethodno je

britanski automobilista sa prve pozicije startovao na Velikoj nagradi Španije, od koje je prošlo šest trka.

U borbi za najbolje startno mjesto Hamilton je za tri desetinke pobijedio svog timskog kolegu Valterija Botasa, dok je treće mjesto zauzeo Maks Ferstapen u bolidu Red Bula.

Tokom većeg dijela kvalifikacija Hamilton je bio taj koji je

U Kolašinu počeo prvi rukomet

Suza i An Novi član regionalnog takmičenja

Pelister u ABA 2 ligi Košarkaški klub Pelister iz Bitolja prihvatio je poziv da igra u Drugoj ABA ligi u predstojećoj sezoni 20212022.

Tim iz Sjeverne Makedonije će prvi put učestvovati u tom regionalnom takmičenju, kao drugi predstavnik svoje zemlje, uz nacionalnog šampiona MZT Skoplje.

Pelister je bio trećeplasirana ekipa u plej-ofu šampionata Sjeverne Makedonije, ali najuspješniji u regionalnom dijelu sezone.

– Ovo će biti veliki izazov kako za košarkaše i stručni štab, tako i za nas u upravi i sigurna sam da ćemo opravdati povjerenje – rekla je predsjednica KK Pelister Meri Kovačevska.

Istovremeno sa odlukom da učestvuje u ABA 2 ligi, bitoljski klub je objavio da je kao pojačanje doveo makedonskog reprezentativca i dojučerašnjeg košarkaša skopskog Rabotničkog Ljubomira Mladenovskog. Tokom jula je podužen ugovor sa srpskim košarkašom Igorom Kesarom i makedonskim reprezentativcem Bojanom Trajkovskim, a doveden je Amerikanac Tajler Čiz, koji je prethodnu sezonu bio u italijanskom prvoligašu Trevizo.

U ABA 2 ligi ove sezone nastupiće od crnogorskih timova Podgorica, Lovćen i Sutjeska...

R. P.

KOLAŠIN - Suzana Lazović i Anđela Bulatović organizuju prvi rukometni kamp koji ima naziv „Olimpija“.

Prvi rukometni kamp „Olimpija“ je otvorio Milosav Bulatović, predsjednik Opštine Kolašin naglašavajući da je

Arena

Neđelja, 1. avgust 2021.

Sportski miks

ke, 11. trka ovogodišnjeg šampionata Formule 1

Nastavak golgeterske serije crnogorskog reprezentativca

n uz rzu o post

držao čelnu poziciju, dok mu je Ferstapen povremeno prijetio. Kada je Britanac postavio fantastičan krug u posljednjem dijelu činilo se da u Red Bulu nemaju odgovor na to, a iz njemačkog tima su ih i praktično onemogućili da i pokušaju.

Prilikom posljednjeg izlaska na stazu aktuelni šampion je usporio Holanđanina koji ga je

Mugoša se ne zaustavlja

pratio, zbog čega su obojica jedva uspjeli da započnu posljednji brzi krug, ali nijesu bili ni blizu svojih najboljih vremena. Sve to je uticalo i na drugog vozača Red Bula Serhija Peresa, koji je tako izgubio priliku da popravi svoje vrijeme, a iako to nije protiv pravilnika izvjesno je dovelo do nove kontroverze i poglavlja u borbi za titulu.

Pored Hamiltonovog osvajanja prve pol-pozicije od aprila, kao i kontroverze u finišu, kvalifikacije na „Hungaroringu“ obilježio je incident iz drugog dijela. Tada je vozač Ferarija Karlos Sains junior izgubio kontrolu nad bolidom u 14. krivini i udario u zaštitnu ogradu, a zatim mu se prednje krilo podvuklo pod bolid.

Zbog toga je na stazi istaknuta

tni kamp „Olimpija“

nđela za nove „lavice“

Prva smjena kampa

U prvoj smjeni kamp je okupio 30 djevojčica.

Poziv je otvoren za sve mlade rukometašice ovo važan događaj za kolašinske sportske i turističke projekcije.

Sport je oblast koja je i te kako

21

važna za imidž Kolašina. Želimo da bude što razvijeniji i uspješniji, da veže što više mladih ljudi za sebe. Kamp je

uspješna promocija našeg grada jer je crnogorski ženski rukomet potvrda pobjedničkog karaktera naših prostora. Pokazuje koliko su žene snažne i važne u našem društvu. Takođe se potvrđuju ambicije sportskog turizma u Kolašinu

crvena zastavica na nekoliko minuta, a Španac je kvalifikacije završio kao 15.

Pored Sainsa u drugom dijelu eliminisani su drugi vozač Meklarena Danijel Rikardo, Lans Strol iz Aston Martina i dvojac Alfa Romea Kimi Raikonen i Antonio Đovinaci. U prvom dijelu nije bilo većih iznenađenja, a na stazu nije izašao Mik Šumaher, pošto

mehaničari Hasa nijesu uspjeli da poprave njegov bolid poslije incidenta u trećem treningu. Mladi Njemac će na startu biti posljednji, uz timskog kolegu Nikitu Mazepina, a pozicije od 16. do 18. zauzeće Juki Cunoda, Džordž Rasel i Nikolas Latifi.

Trka za Veliku nagradu Mađarske startuje danas od 14 časova.

R. A.

- kazao je Bulatović.

Proslavljena „zlatna lavica“ i Kolašinka Suzana Lazović je istakla da je zajedno sa svojim saborcem iz Budućnosti i reprezentacije Crne Gore Anđelom Bulatović odlučila da organizuju rukometni kamp za pionirke.

- Cilj nam je da kamp postane tradicionalan i da ima međunarodni karakter. Nastojaćemo da budućim rukometašicama pružimo sve ono znanje koje smo stekle trenirajući i igrajući za reprezentaciju Crne Gore i Budućnost - kazala je Lazović.

Anđela Bulatović je podsjetila da je Kolašin bio baza iz koje su i reprezentacija i Budućnost kretali ka trofejima. Zbog toga ovaj kamp ima obavezu da bude organizovan na visokom nivou. Učićemo djevojke tajnama i vještini rukometa a ovo je prilika da pozovemo i mlade Kolašinke da se uključe u rad kampa - zaključila je Bulatović.

Početak rada kampa su pozdravili porukama podrške Petar Kapisoda, predsjednik RSCG i „zlatna lavica“ Milena Raičević. Ljekar u kampu je dr Momčilo Vukčević, poznati pedijatar. Kamp će imati tri smjene a u prvoj smjeni je 30 djevojčica. Dr. DRAŠKOVIĆ

Ugovor na tri godine

Đorđević novi trener Fenerbahčea Aleksandar Đorđević je novi trener Fenerbahčea.

Nakon što je Igor Kokoškov napustio klupu turskog velikana, spekulisalo se da bi bivši selektor Srbije mogao da nastavi karijeru upravo u Fenerbahčeu, a zatim su se pojavile i informacije o tome da su čelnici Fenerbahčea otišli na pregovore sa Đorđevićem.

Ugovor je potpisan na tri godine. Đorđević je prošlu sezonu završio na klupi Virtusa iz Bolonje, kome je donio titulu prvaka Italije. U Evrokupu je stigao do polufinala, u kome je poražen od Uniksa.

U karijeri je još vodio milansku Olimpiju, Beneton Trevizo, Panatinaikos i Bajern, kao i reprezentaciju Srbije.

Fener sezonu u Evroligi otvara 1. oktobra i to utakmicom protiv Crvene zvezde u Istanbulu. R. P.

PODGORICA - Stefan Mugoša je u sjajnoj formi – crnogorski reprezentativac postigao je juče dva gola u pobjedi Inčona na gostovanju Džedžuu 4:1 u 22. kolu K lige.

Mugoša je u 20. minutu iskoristio grešku rivala i doveo svoj tim u vođstvo.

Sjajnu partiju krunisao je drugim golom u 84. minutu, kada je iz slobodnog udarca zatresao mrežu i postigao sedmi gol na posljednjih šest mečeva.

Strijelci za Inčon bili su još Kim Hjun i Song Si-Vu, dok je za domaće pogodio Fernandeš.

Inčon nakon 22 utakmice ima 29 bodova i nalazi se na petom mjestu.

R. P.

Pouzdani vezista napustio redove albanskog prvoligaša

Kalezić raskinuo saradnju sa Vlaznijom PODGORICA - Miloš Kalezić nije više član Vlaznije. Dvadeset sedmogodišnji vezista potpisao je ugovor sa albanskim prvoligašem Vlaznijom krajem januara, kada je nakon odlaska iz Titograda dogovorio saradnju sa timom iz Skadra.

Međutim, iako se očekivalo da će i dalje biti u Vlazniji, pouzdani vezista je slobodan u izboru nove sredine, a ostaje da se vidi da li će neočekivani rasplet u Skadru označiti i njegov povratak u crnogorski fudbal.

Kalezić je imao zapažene partije i uspio da sa Vlaznijom osvoji Kup, zatim je pružio dobre partije za tim iz Skadra u međunarodnim mečevima, ali s obzirom na to da nije došlo do dogovora o nastavku saradnje, Kalezić je sada slobodan.

R. P.

22

Horoskop

Neđelja, 1. avgust 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Đotiš bioritam (2. 8. - 8. 8.)

Mjesec je u fazi zamračenja u subotu od 15:41 do nedjelje u 15:50, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalku-

laciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedicsigns/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Nedjeljni bioritam za Portal Analitika

izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec uVagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Dodatne informacije (Tarabal, snaga zvijezda) Ako u natalnom horoskopu imate Mjesec u nakšatri:

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 11:37. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Neđelja, 1. avgust 2021.

Enigmatika

23

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 1. avgust 2021.

Дана 30. јула 2021. изненада је преминуо у 63. години живота

ЖАРКО Михаилов НОВАКОВИЋ У складу са епидемиолошким мјерама сахрана ће се обавити 31. јула у 11 часова, у кругу породице, на мјесном гробљу Горње Мрке. Кућа жалости: Булевар Саве Ковачевића, 52/25. Подгорица. Ожалошћени: супруга РАДМИЛА, синови СТЕФАН и НИКОЛА, сестре СВЕТЛАНА-ТАЊА, БИЉАНА, ОЛИВЕРА и НАТАША, браћа од стрица ДРАГОЉУБ и ВАСИЛИЈА са породицама, породица покојног брата од стрица НАНА, породица покојне сестре од стрица ЈУЛКЕ, браћа, сестре од ујака и тетака, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина НОВАКОВИЋ

46

Тужним срцем јављамо да је дана 31. јула 2021. у 71. години умрла

ВИДОСАВА Радојева РАДОВИЋ рођена Пешић

Посмртна поворка са градског гробља Чепурци за село Шипачно креће 1. августа у 12, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

Ожалошћени: синови РАЈКО и СТАНКО, браћа БОЖИДАР, ЂУРО и ИЛИЈА, сестре ЗОРКА, ЈУЛКА, ОЛГА, БРАНКА и БОРКА, снахе МИЛАНКА и САНДРА, унучад НАТАША, СТАША, ИЛИЈА, ЛУКА, СУНЧИЦА и АЛЕКСА и остала родбина РАДОВИЋ и ПЕШИЋ

59 Mila naša tetka

VIDOSAVA RADOVIĆ Sve nas je potresla tvoja iznenadna smrt.

Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si nam pružila kad nam je to bilo najpotrebnije.

Neka ti duša počiva u miru. Čuvaćemo te od zaborava.

63

Tvoje sestrične SLAVICA, RATKA, VANJA, ŽELJKA, SANJA i MARIJA

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 1. avgust 2021.

Posljednji pozdrav voljenom brataniću, bratu, đeveru i stricu

25

Sa velikom tugom u srcu se opraštamo od našeg profesora, prijatelja i drugog roditelja

Умрла је наша драга у 81. години

BOŽA BAKOVIĆA ВЕРА Драгова БОЉЕВИЋ

BOBANU Vladovom BAKOVIĆU

рођена Трифуновић

Саучешће примамо у кући жалости на Цијевни, 31. јула и 1. августа до 11 часова, када ће се и обавити сахрана у породичној гробници у Српској

Ожалошћени: кћерке ВЕСНА и ЈАСНА, син ДРАШКО, снахе ЉУБИЦА, МАРИНА и ДИЈАНА, ђевер ПЕТАР, ђеверичић СИМО, заова ДЕСА, унучад и остала породица БОЉЕВИЋ и ТРИФУНОВИЋ

Život mog brata u matematici: Sabirao si: uspomene, ljubav, osmijehe, ljepotu, život...

Oduzimao si: dah, tugu, probleme...

Množio si: osmijehe, radost, zagrljaje, čovjekoljublje Dijelio si: znanje, vizije, snove, sebe...

Od svih funkcija, najbolji si bio muž, otac, sin, brat, profesor, drug i čovjek.

12

Vole Te i vječno pamte, tetka MILENA-DUKA i tvoj brat MIKI CEROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj i dobroj strini

Naš Božo je bio veliki čovjek – u svakom smislu te riječi. Čovjek ogromnog srca i dječački zanesenog duha, koji nas je naučio da kroz sve što prođemo u daljem životu, nikad ne izgubimo ono djetinje u sebi. U gomili profesora koje je odlikovala strogoća i disciplina, pronašli smo jednog koji je vješto umio sa nama i koji kao da je bio predodređen da vodi jednu ovakvu „rulju“ – čovjeka koji nam je bio pravi autoritet, a ujedno i pravi prijatelj. Božovi časovi su bili drugačiji – uvijek je bilo šale, i na račun naš, kao i na njegov, pa je otuda i proistekla naša standardna fraza: „Danas ću samo kod Boža“. Nijesmo uvijek bili najvredniji i najredovniji u školi, ali je on znao da nam je katkad falio kratak predah, iako nikad nije htio da komentariše. Nismo ga ni pitali da li nam je oprostio te naše trenutke nemara, ali odgovor bismo svakako mogli naslutiti – „Može bit’, a i ne mora.“ Profesore, bila je sreća i privilegija provesti gimnazijske dane uz Vas. U moru funkcija i integralnih računa, naučili ste nas i jednu najbitniju lekciju, a to je da budemo ljudi, na čemu ćemo Vam biti vječno zahvalni. Vaš odlazak predstavlja ogroman gubitak za nas, ali znajte da ćemo Vas čuvati od zaborava.

ZAUVIJEK VAŠE IV-B, GENERACIJA 2018.

53

66

Mom velikom prijatelju, uzornom profesoru i izuzetnom čovjeku

Tužni i bolni oproštaj od našeg dragog i velikog prijatelja

VERI BOLJEVIĆ S poštovanjem i ljubavlju čuvaće te od zaborava

Tvoje JADRANKA RADUNOVIĆ i LJILJA ĆUZOVIĆ sa porodicama

BOŽU BAKOVIĆU

BOŽA Vladovog BAKOVIĆA

64 S tugom se opraštamo od našeg prijatelja i komšije

Hvala za sve ove godine prijateljstva!

Veliki ne umiru.

Počivaj u miru, ljepoto i dobroto ljudska.

Porodica pokojnog VELJKA RAIČEVIĆA

ZOJA BOJANIĆ–LALOVIĆ

VESA MILATOVIĆA

26

44

Posljednji pozdrav najboljoj razrednoj

Година дана је од смрти наше драге мајке

Dragi Veso, tvojim odlaskom ostajemo uskraćeni za tvoju dobrotu i pažnju, kao i za rođendanske stihove našoj djeci.

Počivaj u miru.

OSEJA i BUDO NIKOLIĆ sa porodicom 71

НАДЕ Перове ЦРВЕНИЦЕ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

SMILJKI JANKOVIĆ

GENERACIJA 1971/72 OŠ „MARKO MILJANOV“

Судбина је била јача од живота и жеље. И даље си са нама јер сви имамо један дио тебе у себи. Научила си нас свему лијепом – како се воли породица и поштују људи. Знала си колико те волимо а никада нећеш знати колико нам недостајеш. Почивај нам у миру, у тишини вјечног спокоја. С великим поштовањем и љубављу, Твоји синови ВЛАДИМИР, НИКОЛА и МИЛОШ, снаха ЈЕЛЕНА и унук ЈОВАН

JELENI Rajovoj NIKČEVIĆ rođ. Nikolić Draga Gara, s tugom i bolom šaljemo ovaj posljednji pozdrav.

Vječno ćeš biti u našim srcima i duši.

72

45

69

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i velikom čovjeku

Četrdeset je dana od smrti naše voljene sestre i tetke

BUDO i OSEJA NIKOLIĆ sa porodicom

Godina dana je od smrti

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

DESE TATAR MOŠU LUČIĆU

TELEFON ZA INFORMACIJE

ZORKA DRECUN

020-202-455, 020-202-456.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe.

Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoja sestra VIDOSAVA JABLAN sa porodicom

70

ACO MRVOŠEVIĆ sa porodicom

Svakog dana osjećamo bolnu prazninu koju si ostavila svojim odlaskom.

S ljubavlju i toplinom te čuvamo u srcima i sjećanju.

NADA sa porodicom 23

68

26

Oglasi i obavještenja

Dana 31. jula 2021. u 71. godini poslije kraće bolesti preminula je naša draga

Neđelja, 1. avgust 2021.

Dana 30. jula 2021. iznenada je preminuo u 49. godini naš voljeni

SPOMENKA - CICA Dragoljubova JELIČIĆ

ALEKSANDAR TOTO Đokov LAGATOR

Posmrtni ostaci drage nam pokojnice biće izloženi u gradskoj kapeli u Nikšiću 1. avgusta od 11 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na starom gradskom groblju.

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 31. jula u 13 časova na novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sin DRAGOLJUB - LJUPČE, snaha MAJA, sestra NADA, sestrići ANDRIJA, DRAGUTIN, PREDRAG i ĐORĐIJE, sestrične ANDRIJANA i DRAGANA i porodice VUJOVIĆ i NJUNJIĆ

Ožalošćeni: brat ANDRIJA, sestra NATAŠA, stričevi VASO, MARKO i DRAGAN, sinovac, sinovična, sestrične i ostala rodbina

Posljednji pozdrav bratu i stricu

ALEKSANDAR – TOTO LAGATOR

Striko, uvijek si bio i bićeš u našim srcima.

Volimo te i uvijek ćemo te voljeti i nikad te nećemo zaboraviti.

13

18

Našoj dobroj

Tužna zbog tvog odlaska

Tvoji: ANDRIJA, DANIEL i CATHARINA

TOTO LAGATOR

CICKI Koliko si nam ostavila tuge, toliko si nam ostavila i ponosa.

Putuj s anđelima, a živjećeš vječno u našim srcima.

Tvoji: sin DRAGOLJUB – LJUPČE i snaha MAJA

Uvijek ćemo se sjećati tvoje ljubavi i dobrote.

Voljeni ne umiru. Počivaj u miru.

Tvoji: AMBRA, DAMIR, DANIEL, CATHARINA

57 Posljednji pozdrav voljenom bratu

60 Posljednji pozdrav dragom kumu

39

TOTU

Draga

TOTU LAGATORU Počivaj u miru. Neka te anđeli prate, dobra dušo.

Tvoji kumovi MILIĆI

61

CICO Bila si tihi heroj velikog srca u kojem je mogao svako da stane.

Pamtićemo te zauvijek.

Posljednji pozdrav voljenom stricu

Kad odlazi neko drag ne boli smrt, boli ono što dolazi kasnije.

Otišao si bez pozdrava i ostavio prazninu u našim srcima.

Vidimo se, brate, na nekom boljem mjestu.

Zauvijek u našim srcima, čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji, ANDRIJA i NATAŠA

32 Dragi ujače

Tvoji: NADA, DRAGANA, PREDRAG i ĐORĐIJE sa porodicama 51

Daleko si nam bio od očiju, ali od srca nisi.

Zauvijek ćemo te pamtiti i voljeti.

Tvoji: DANIEL, DAMIR i KATARINA 52 Zbogom, druže moj dobri

Tvoje: SUZANA, IVANA, DIJANA i NINA

Posljednji pozdrav

MARIJA

Posljednji pozdrav dragom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

TOTO 43

MOŠO MARTINOVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE

TOTU

020-202-455, 020-202-456.

Ostaćeš vječno u našim srcima.

Neka tvoja plemenita duša počiva u raju.

BORO, DANKA i DUŠICA

TOTU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Čuvaćemo te od zaborava.

MARIO, DIJANA i HELENA MARZANO 31

Posljednji pozdrav kumu

37

Nećemo više čuti tvoj glas, vidjeti tvoj lik, niti dobiti zagrljaj... ali nikad nećemo ni zaboraviti što si bio za nas.

Samo jedno ti nećemo oprostiti, što si otišao bez pozdrava. Čuvaćemo te od zaborava jer voljeni nikad ne umiru.

33

TOTU 62

TOTO

TOTU

Poslednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

TOTU

I jedna za kraj ,,Moj život je kratak bio i...“ Od EMIRA i SIMA 50

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ALEKSANDRU - TOTU LAGATORU Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

TOTU Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

DUŠKO, BISERKA, VANJA i PREDRAG IVEZIĆ

RATKO MARTINOVIĆ 29

30

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 1. avgust 2021.

Posljednji pozdrav

27

Dragom predsjedniku

IVANU KRSMANOVIĆU

IVANU KRSMANOVIĆU

predsjedniku Udruženja penzionera Nikšić i potpredsjedniku Saveza udruženja penzionera Crne Gore

Predsjedniku Udruženja penzionera Nikšić i predsjedniku Upravnog odbora Udruženja

Poštovani predsjedniče, Čekali smo te da se vratiš i pobijediš bolest nakon operacije u „Codri“, odakle su nam stizala optimistička uvjerenja. Ipak, nažalost, sudbina je odlučila drugačije. Nijesi izdržao, izgubio si posljednju bitku sa životom, a mi smo ostali bez uvaženog predsjednika i poštovanog sugrađanina. Vijest o tvom odlasku bolno je odjeknula prvo kod tvoje porodice, brojnih saradnika, prijatelja, iznenadila sve nas.

Tvojim odlaskom izgubilo je tvoje Udruženje koje si uspješno vodio za cijeli period tvog mandata. Zato ćemo čuvati uspomenu na tebe, dragi Ivane i s poštovanjem se tebe sjećati.

Ovom prilikom upućujemo iskreno saučešće užoj i široj porodici Krsmanović.

Poštovani predsjedniče, Prvi put držimo sjednicu Upravnog odbora bez tvog prisustva. Svima nam je neobično. Nikad prije nijesi odsustvovao, ali to je bio tvoj stav i tvoja odluka. Ovo je odluka više sile i sudbine pred kojom smo svi nemoćni, pa i ti. A nadali smo se da ćeš iz „Codre“ izaći kao pobjednik. Nažalost, prevarili smo se. Tužni smo svi zbog toga. Zadužio si nas, članove Upravnog odbora, za koje si uvijek govorio da su za tebe svetinja. Ovo su tvoje riječi. Zadužio si nas na ljudsko sjećanje i poštovanje za sve što si nesebično učinio za Udruženje. Počivaj u miru, a tvojoj porodici kojoj si bio posebno odan i koja tvojim odlaskom gubi mnogo, iskreno saučešće od članova

UPRAVNOG ODBORA UDRUŽENJA PENZIONERA NIKŠIĆ UDRUŽENJE PENZIONERA NIKŠIĆ

40

41

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

IVANU IVANU IVANU KRSMANOVIĆU predsjedniku Udruženja penzionera Nikšić

od UDRUŽENJA PENZIONERA BAR sa PREDSJEDNIKOM g-dinom RAJKOM JOLIČIĆEM i g-dinom BRANKOM VEŠOVIĆEM, PREDSJEDNIKOM SAVEZA PENZIONERA CRNE GORE

Sa ponosom te pominjemo i sjećamo se tvog dostojanstvenog života i znajući da smo dio tvoje porodice kao i ti naše lako smo se vodili kroz život.

Iako nijesi više među nama zauvijek ćeš biti u našim srcima nikada zaboravljen i po svemu upamćen.

Ostavio si veliku prazninu i bol svojim odlaskom na koji nismo bili spremni.

Beskrajno ćeš nam nedostajati i nikad nećemo zaboraviti tvoj vickast karakter, veliko srce i sve što si učinio za nas. Ostaćeš zauvijek u našim srcima!

Počivaj u miru.

Supruga CILA, sin BEBAN, snaha DRAGANA i unuk LUKA

ANJA i ALEKSANDAR

58

56

Posljednji pozdrav dragom

Opraštamo se od našeg dragog

67 Посљедњи поздрав драгом стрицу

IVANU

IVANA KRSMANOVIĆA potpredsjednika Saveza udruženja penzionera Crne Gore

Neka tvoja dobra duša počiva u vječnom miru, uz naše sjećanje i poštovanje.

ИВАНУ КРСМАНОВИЋУ НАТАША АГРАМОВИЋ са породицом 65

TOMISLAV i MILIJANA KRSMANOVIĆ sa porodicom 16

Bio je, po svemu, visoko moralan i uvažen čovjek, izvanredan i iskren drug i saradnik, dostojan punog poštovanja. Čitave svoje penzionerske dane posvetio je penzionerima i dobru čovjeka, što ga je činilo izuzetno cijenjenim.

Posljednji pozdrav tetki

SAVEZ UDRUŽENJA PENZIONERA CRNE GORE

21

GARI MIĆO STRUGAR sa porodicom 20

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28

Oglasi i obavještenja

Voljenom bratu

Neđelja, 1. avgust 2021.

Za rođendan našem

1. 8. 2001 - 1. 8. 2021.

Prošlo je 20 godina od kada nije sa nama

DRAGANU KOPRIVICI DAMIRU

Teško je opisati bol i prazninu koju osjećamo od kada nijesi sa nama.

Počivaj u miru. Tvoj lik, iskrenost i dobrota ostaće u našim srcima i pamćenju zauvijek.

DRAGICA PEJOVIĆ sa porodicom 38 Četrdeset dana je od smrti mog voljenog brata

Sedmi rođendan bez tebe, živote moj, srećo moja, ljepoto majkina.

Nema dana a da se ne pitam što vrijedi ovo života što je ostalo poslije tebe, živjeti bez tebe je ko da svaki dan ponovo umirem.

Nek te anđeli čuvaju a mi ćemo te čuvati od zaborava, živjećeš u nama i u našim srcima dok postojimo.

DARINKA RADULOVIĆ

Sa ljubavlju i poštovanjem zauvijek čuvamo uspomenu na tebe.

Četrdeset dana je od smrti našeg strica

Tvoji: otac KADRIJA, majka FARIDA, sestra ZANA, brat EDIN

5

7

DRAGANA KOPRIVICE

DRAGANA KOPRIVICE

Dragi moj brate, boliš me jako…

Ali znam da si u zagrljaju naših roditelja.

U mom srcu živjećete vječno.

Striko, zabolio nas je tvoj odlazak… Ali iz naših srca nećeš otići nikad…

Počivaj u miru…

ŽELJKO sa porodicom

Suprug LJUBOMIR, kćerke BILJANA i ŽELJKA

Mili moj brate

Dana 3. avgusta 2021. godine navršava se godina od smrti naše drage

STEVAN i JEFTO

14

15

Navršila se godina dana od smrti

MILOSAVE Mitrove ORLANDIĆ

DAMJANE

SLOBODANA VUKSANOVIĆA Dragi tata, ostala sam uskraćena za tvoju ljubav i dobrotu.

Sa ponosom čuvam uspomenu na tebe.

Bio si poseban, svoj, dostojanstven, moj oslonac i podrška.

Nedostaje mi bratski zagrljaj, savjet, tvoj osmijeh.

Zaslužio si moje vječno sjećanje i čuvanje od zaborava.

Otišla si tamo đe nema patnje i bola.

Sada si sa svima njima koje nikad nijesi prežalila.

Počivaj u miru.

Najuža porodica će u neđelju posjetiti njenu vječnu kuću.

PORODICA

Tvoja DEJA

4

Tužna sestra DRAGICA

Četrdeset je dana od smrti našeg

2 Navršava se četrdeset dana od smrti

11 Četrdeset dana kako te izgubih, voljena sestro

DESANKE – DESE TATAR

MILANA MANA KASTRATOVIĆA

Puno nam nedostaješ.

TVOJA PORODICA

DESA TATAR Ne možemo da vjerujemo da nisi više fizički sa nama, mislimo fizički – jer nas u duši do posljednjeg dana nećeš napustiti.

Jako je teško objasniti riječima tebe, tebe kao našeg vječitog uzora, čovjeka sa čistom neiskvarenom dječijom dušom.

Sve nam nedostaje, a najviše tvoj vedri duh, podrška, neko na koga smo mogli sigurno računati.

Naravno, zasigurno znamo da nismo jedini kome ovoliko fališ, jer si bio čovjek kog nisi mogao da ne voliš, svima si nesebično pomagao, davao savjete i vjerovao u ljude, pa tako tvoje odsustvo mnogi osjećaju, čak i naša ptičica koju smo godinama zajedno hranili.

Najhrabriji čovječe, sada znamo da si na nekom ljepšem mjestu, a mi ćemo se negdje opet sresti.

Volimo te

rođena Đukić Kako da se oprostim od tebe, kada je u svakom dijelu mog života utkano tvoje ime. Da plačem neću, svjestan sam da je tvoje vrijeme moralo stati. Sjećanje na tvoj častan život, na plemenitost, ljubav, dobrotu, trajaće koliko i ja – zauvijek!

Hvala ti za tvoje veliko srce u kojem je uvijek bilo mjesta za mene.

Sada si našla mir i spokoj u zagrljaju svoga Veska.

Tako časna, ponosna i voljena putuj u vječnost, a moje sjećanje na taj svijetao lik biće molitva za tvoj vječni san.

28

54 Dana 7. avgusta navršava se 40 dana od smrti naše drage majke i bake

Tvoj brat DRAGAN

STANE VUJAČIĆ

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

Uvijek ćemo te voljeti i čuvati u našim srcima.

Dana 1. avgusta najuža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

NATAŠA, MARIJA i PETAR

Sin RADOMIR sa porodicom 24

49

JOVA Velišinog RAIČEVIĆA

Četrdeset dana je prošlo otkako nas je napustila tetka i zaova

Puno je lijepih uspomena da o tebi pričamo i da te nikad ne zaboravimo.

Snaha BRANKA i bratanić ZDRAVKO sa porodicom

OLGA Rajkova MIRANOVIĆ

19

rođ. Vukčević Počivaj u rajskom miru, dobra dušo, pored svojih najbližih.

Porodica pokojnog RADOMIRA VUKČEVIĆA 6

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILORAD DRAŠKOVIĆ Danas je godina od kada nisi sa nama.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe.

Hvala ti što si bio dio naših života. Živjećeš zauvijek u našim srcima i mislima.

Supruga MILENKA, ćerka SNEŽANA i sin DRAŠKO sa porodicom 25

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 1. avgust 2021.

Dragi

TUŽNO SJEĆANJE

29

Sine

ZORICA JOVETIĆ

TATA Navršava se godina dana od kada si nas napustio.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što sam te imala čuvaću uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam dao.

Pet godina već prođe, a ti kao da si još uvijek tu.

Fališ do neba.

Volimo te.

TVOJA PORODICA 27

IVANA VUKAŠINOVIĆ sa porodicom Voljenom bratu

47

SAVO

Godina dana od smrti našeg dragog brata, strica i đevera

Osamnaest godina od smrti

Dvadeset godina od smrti

SLOBU Milovom RADOMANU Velikim srcem, plemenitom dušom, časnim životom, zaslužuješ naše vječno sjećanje.

Počivaj u miru sa Anđelima.

SLOBODANA

MARIJE

MILA

RADOMAN Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za vama. Živjećete u našim srcima, mislima i sjećanjima zauvijek.

Što uradi od mene i ostavi me bolesnu, a pođe kod oca i brata.

Dođite da i mene vodite, najstarija i najmlađa srećo moja.

LJILJANA, BILJANA i SNEŽANA sa porodicama

17

Tužna godina bez milog bratanića i brata

RADE RADOMAN sa porodicom

Majka VASE

8 Tužno sjećanje na naše drage

SLOBA RADOMANA Živjećeš vječno u našem sjećanju.

Tetka ZORKA i brat MIŠKO s porodicom

34

42

MILA

MARIJU i RADOMAN

SLOBODANA

Navršava se godina dana od smrti mog oca

Šestog avgusta je godina dana od smrti našeg oca i supruga

Sa ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi Vaše veliko srce i plemenita duša žive vječno u nama.

ANKA i MILIJANA 9 Вољеним

SAVA

SAVA Milanovog MARTINOVIĆA

Prođe godina dana od kad nisi sa nama a ostade nam velika praznina, tuga i bol, ali i najljepše uspomene. Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Sve nedostaje, tvoj vedar i nasmijan lik, tvoje šale, razgovori, kritike, ama baš sve... Za sve što dolazi, Nedostaješ...

Dok mi živimo, živjećeš u našim srcima. Hvala ti za sve. Volimo te zauvijek.

Hvala za sve trenutke koje donosi život, a koje smo trebali da dijelimo sa tobom.

Zahvaljujemo se svima koji su na bilo koji način sve ovo vrijeme bili uz nas i sa nama dijelili bol i tugu.

Pomen će se održati 1. avgusta 2021. g. u krugu porodice.

Tvoj sin MILOŠ sa porodicom

Tvoji VLADO, BATO i DANKA

55

СЛОБУ

МИЛУ РАДОМАН

48

МАРИЈИ

Вријеме није лијек већ свједок велике љубави. Захвални на вашој племенитости. Породице ДОЉАНИЦА и ИВАНОВИЋ

ВУКЧЕВИЋ ДУШАНКА

22

Бол и туга остају вјечно, у мом срцу, мајко.

Dragom bratu od strica i šuri

3

Кћерка ВУКЧЕВИЋ ДАНИЈЕЛА - ЛЕЛА

Dana 1. avgusta 2021. navršava se 25 godina od smrti našeg dragog

SAVO Milanov MARTINOVIĆ Ostaju samo uspomene.

Brat PERO sa porodicom

35 Godinu dana

SLOBODANU RADOMANU GOJKA Rakovoga RAIČKOVIĆA

Tvoja plemenitost, dobrota i velika ljubav ostaće zauvijek u našim srcima.

MILIJANA i TARO JANJEVIĆ 10

Prolaze godine, ali uspomena na tebe živjeće vječno.

Tvoja PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

1

SAVO Milanov MARTINOVIĆ Vrijeme ne briše tugu, bol i sjećanje na tebe.

36

Od familije pok. MARKA Milanovog MARTINOVIĆA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 1. avgust 2021.

MaLI oGLaSI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENa GoLUBoVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKa RaDULoVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMILa USKoKoVIĆIVaNoVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEVIĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoVIĆ (ekonomija) JELENa MaRTINoVIĆ (društvo) MaRIJa JoVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NIKIToVIĆ (kultura) MaRIJa ŽIŽIĆ (crna hronika) DRaGICa ŠaKoVIĆ (Crnom Gorom) NIKoLa SEKULIĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZIĆ (Arena) SLoBoDaN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMaN IVaNoVIĆ (dizajn) DRaGaN MIJaToVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURIŠIĆ

Zamjenik BoRISLaV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MaRIJa IVaNoVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TaNJa PaVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

IZDAJEM garsonjeru novogradnja Stara Varoš namještena,u stanarinu 170e uračunata voda i internet.

Klimatizovana, zaseban ulaz u kući. Tel.069/391-759 1

USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2

RaZNo POTREBAN vozac C kategorije sa radnim iskustvom.

Potrebni manipulativni fizički radnici za rad u magacinu.

Tel. 069/032-380 3

Neđelja, 1. avgust 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Neđelja, 1. avgust 2021.

Privodi se kraju događaj Nikšićko Rocks: Pjesma za društvo

Đergović: Nadam se da će projekat imati nastavak uz publiku, na otvorenom

– Čitava priča pokrenuta je sa idejom da se promovišu,

pomognu domaći pop-rok izvođači tokom pandemije i obezbijedi im se medijski prostor, promocija, kvalitetna produkcija i jednokratna finansijska satisfakcija, koja bi im barem nakratko vratila stari, dobri osjećaj kada se redovno radilo, nastupalo, nakon gotovo godine zatišja. Srećom, posljednji koncerti su emitovani kada se stanje sa korona virusom znatno poboljšalo, te možemo da zaključimo da smo zaista „vratili svirku u Crnu Goru“ i da gajimo nadu da ćemo svi odgovornim ponašanjem doprinijeti da se projekat ne nastavlja, barem ne pod istim motivom – kaže Đergović.

Ipak, ova priča, dodaje ona,

Sud u Kaliforniji prihvatio optužnice protiv Vajnstina LOS ANĐELES - Sud u Los Anđelesu nije prihvatio prijedlog da se odbace dvije optužbe za silovanje protiv bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstina, dok su tužioci treću, koja je takođe osporena, izmijenili za seksualni napad.

Sudija u Los Anđelesu presudio je protiv Vajnstina po dvije tačke optužnice za silovanje, a tužioci su kasnije izmijenili i po jednoj tački vratili optužbu za seksualni napad, prema sudskim dokumentima, prenosi Rojters.

Vajnstin (69), koji je osuđen za silovanje na suđenju prošle godine u Njujorku, suočava se

sa ukupno 11 novih optužbi od pet žena na području Kalifornije u periodu od 2004. do 2013. godine.

Nekada jedan od najmoćnijih ljudi u Holivudu mogao bi dobiti kaznu od 140 godina zatvora ako bude osuđen po svih 11 tačaka optužnice, a datum suđenja tek treba da se odredi.

Bivši holivudski producent Harvi Vajnstin se u sudnici u Los Anđelesu izjasnio da nije kriv po četiri tačke optužnice za silovanje i sedam drugih optužbi za seksualne napade.

Vajnstin je izručen Kaliforniji iz Njujorka, gdje je prethodno osuđen na 23 godine zatvora zbog seksualnog zlostavljanja i silovanja.

ima mnogo dublji smisao, pa iako je tokom projekta bilo angažovano skoro 200 saradnika koji su dobili honorare za svoj rad u vrijeme kada su muzičari i brojni radnici iz svih segmenata produkcije bili u nemogućnosti da rade i zarade od onoga što im je životni poziv, ,,moram da naglasim da je jedinstvo crnogorskih medijskih kuća ono što je na kraju ostavilo najveći utisak“.

– Nadam se da su svi svjesni činjenice da je Nikšićko Rocks: Pjesma za društvo najveća medijska muzička kampanja koju je Crna Gora imala do sada i da je ujedinjenje brojnih medijskih kuća nad plemenitim ciljem da se pomognu domaći izvođači pokazalo jednu sa-

Kluni pomagao ljudima u saniranju štete uzrokovane poplavama

LOS ANĐELES - Glumac Džordž Kluni je boravio sa svojom porodicom na sjeveru Italije, kada su taj dio pogodile razorne poplave, a glumac je pomogao lokalnoj vlasti da se što prije riješi ova teška situacija.

Naime, zna se da Kluni godinama ljetuje na jezeru Komo gdje je vlasnik vile ,,Oleandri“ iz 18. vijeka, a sada je nažalost bio akter u stravičnim poplavama.

- Bilo je mnogo gore nego što možete zamisliti. Mislim da bi mogle proći godine i potrošiti se milioni prije nego što se sve obnovi - ispričao je za italijanske medije Kluni koji je ponudio pomoć gradonačelniku mjesta Laljo.

Kluni je viđen u srijedu kako pomaže mještanima Lalja u čišćenju krša iz kuća, lokala i sa ulice.

- Ovaj grad je ovdje oduvijek, biće ovdje i dalje, još jači i vratiti se još bolji. Ovo je vrlo izdržljiv grad - izjavio je glumac.

Skarlet Johanson tužila Dizni

NJUJORK - Glumica Skarlet Johanson podnijela je tužbu Višem sudu u Los Anđelesu protiv kompanije Dizni zbog kršenja ugovora, nakon što je kompanija emitovala film ,,Crna udovica“ na svojoj striming platformi Dizni+ istovremeno sa početkom prikazivanja u bioskopima, javljaju svjetski mediji.

U tužbi se navodi da se Johan-

sonova sa kompanijom dogovorila da će njen honorar najvećim dijelom zavisiti od prihoda koji film ostvari.

Ona je navela da joj je kompanija Marvel studios, koja je u vlasništvu Diznija, obećala da će dugo očekivani film o superherojima imati ,,premijeru u bioskopima“ i da je razumjela da to podrazumijeva tradicionalni okvir vremena koje će proći prije nego što film bude

ZDRAVKO BAJZEK

PODGORICA - Projekat Nikšićko Rocks: Pjesma za društvo došao je do samog kraja i nakon emitovanja dvadeset trećeg koncerta grupe ,,D mol“ ostavljamo zvanično svečano zatvaranje ove cijele specifične muzičke priče lajv koncertom Renate Perazić, koji je posvećen Igoru Peraziću, gdje ćemo okupiti sve predstavnike medija, sponzore i učesnike i nazdraviti zajedničkom uspjehu čim prođu najveće podgoričke vrućine poručuje Milena Đergović, u ime čije organizacije ,,Mika ProArt“ je nastao ovaj jedinstveni projekat.

svim novu dimenziju i lice čitavog našeg društva. Sama činjenica da su svi direktori, urednici i menadžeri TV, radio-stanica i portala koji su učestvovali u projektu bez riječi prihvatili poziv za učešće i otvorili vrata svojih kuća domaćinski, široke ruke, ustupajući svoj dragocjeni prostor, govori da smo svi, bez obzira na poteškoće koje donosi svakodnevica, različitosti u pristupu radu pa nerijetko i konkurenciju, spremni da udružimo snage i držimo se zajedno kada zatreba - istakla je Đergović.

Dodala je da neizmjernu zahvalnost duguje i sponzorima, koji su imali sluha da podrže čitavu ideju i sa svim svojim raspoloživim resursima pomognu realizaciju.

- To je prije svega generalni sponzor Nikšićka pivara, Delta siti koji je na više načina podržao ideju, Sekretarijat za kulturu i sport Glavni grad koji je pokrio honorare svih izvođača i PAM, koji je stao, kao uvijek, iza svojih korisnika – ističe Đergović.

Nada se da će Nikšićko Rocks: Pjesma za društvo imati svoj nastavak, ali uz brojnu publiku, na otvorenom.

B. P.

strimovan, prenosi BBC. ,,Crna udovica“, film koji je neka vrsta Marvelove verzije filmova o Džejsonu Bornu, postavio je rekord na boks ofis listi za period panedimije viursa korona, pošto je prvog vikenda prikazivanja ovog mjeseca zaradio 218 miliona dolara.

Kako je prenio CNN, iz Diznija je navedeno da ,,nema nikakvih razloga“ za podnošenje

tužbe, koju je ocijenio kao ,,posebno tužnu i uznemirujuću zbog nemarnog zanemarivanja užasnih i dugotrajnih efekata pandemije na globalnom nivou“.

U saopštenju se ističe da se Dizni u potpunosti pridržavao ugovora sa Skarlet Johanson i ocijenjuje da je objavljivanje ,,Crne udovice“ na platformi Dizni+ značajno poboljšalo izglede da ona zaradi dodatnu kompenzaciju nakon 20 miliona dolara koje je do danas dobila.