Dnevni list Pobjeda 12.07.2021.

Poneđeljak, 12. jul 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19988 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

OBRAČUN SA INSTITUCIJAMA: Na konkurs za pet članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika od 16 prijavljenih kandidata čak 15 advokata

Obilježena 26. godišnjica stravičnog zločina nad Bošnjacima u Srebrenici, ukopano još 19 žrtava

Đukanović: Svi smo odgovorni prema pokušajima relativizacije genocida STR. 4. i 5.

BRANIOCI OKRIVLJENIH SUDIĆE O RADU TUŽILACA

Američki analitičar Januš Bugajski tvrdi da Zapad ne vjeruje aktuelnoj crnogorskoj Vladi

Krivokapić vodio Vukšića u London da ih ubijedi da ANB neće sarađivati sa Moskvom

» Veselin Vučković: Očigledno je da se ne želi nezavisno tužilaštvo, već tužilaštvo koje će vršiti poslove pod direktnim uticajem politike » Vanja Ćalović-Marković: I ranije smo imali izražen problem neprijavljenih konflikta interesa u pravosuđu, na šta je više puta ukazivala i EK » Zdravko Begović: Ne postoji bilo ko u Crnoj Gori, u pravnom sistemu, ko bolje od advokata poznaje uspješnost i kvalitet rada tužilaca ili sudija

STR. 2.

POVODI: Vjerski analitičar Draško Đenović tvrdi da ima više verzija sporazuma Crne Gore i SPC

D. MALIDŽAN

STR. 9.

Plaže na Svetom Stefanu u ,,novom“ izdanju

Možda temeljni ugovor ne bude ni potpisan STR. 3.

Ministarstvo prosvjete nije ispoštovalo zakon po kojem je do danas trebalo da se izaberu novi direktori škola

Ko će sve biti tehnološki višak

Ekskluzivnost zamijenjena ,,paradajz turizmom“ STR. 6. i 7.

U posjeti dr Sanji Bušaj, koja u Šavniku službuje pet godina i koja je odložila odlazak na usavršavanje da bi pomogla ugroženima

STR. 8.

Bivši nacionalni avio-prevoznik obnovio dio djelatnosti

Montenegro erlajnz u stečaju otvorio poslovnicu u Podgorici STR. 7.

Doktorka sa desetak specijalnosti STR. 11.

Poneđeljak, 12. jul 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19988 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 5 eura

OBRAČUN SA INSTITUCIJAMA: Na konkurs za pet članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika od 16 prijavljenih kandidata čak 15 advokata

BRANIOCI OKRIVLJENIH SUDIĆE O RADU TUŽILACA

Obilježena 26. godišnjica stravičnog zločina nad Bošnjacima u Srebrenici, ukopano još 19 žrtava

Đukanović: Svi smo odgovorni prema pokušajima relativizacije genocida STR. 4. i 5.

» Veselin Vučković: Očigledno je da se ne želi nezavisno tužilaštvo, već tužilaštvo koje će vršiti poslove pod direktnim uticajem politike » Vanja Ćalović-Marković: I ranije smo imali izražen problem neprijavljenih konflikta interesa u pravosuđu, na šta je više puta ukazivala i EK » Zdravko Begović: Ne postoji bilo ko u Crnoj Gori, u pravnom sistemu, ko bolje od advokata poznaje uspješnost i kvalitet rada tužilaca ili sudija

Američki analitičar Januš Bugajski tvrdi da Zapad ne vjeruje aktuelnoj crnogorskoj Vladi

Krivokapić vodio Vukšića u London da ih ubijedi da ANB neće sarađivati sa Moskvom STR. 2.

POVODI: Vjerski analitičar Draško Đenović tvrdi da ima više verzija sporazuma Crne Gore i SPC

D. MALIDŽAN

STR. 9.

Plaže na Svetom Stefanu u ,,novom“ izdanju

Možda temeljni ugovor ne bude ni potpisan STR. 3.

Ministarstvo prosvjete nije ispoštovalo zakon po kojem je do danas trebalo da se izaberu novi direktori škola

Ko će sve biti tehnološki višak

Ekskluzivnost zamijenjena ,,paradajz turizmom“ STR. 6. i 7.

U posjeti dr Sanji Bušaj, koja u Šavniku službuje pet godina i koja je odložila odlazak na usavršavanje da bi pomogla ugroženima

STR. 8.

Bivši nacionalni avio-prevoznik obnovio dio djelatnosti

Montenegro erlajnz u stečaju otvorio poslovnicu u Podgorici STR. 7.

Doktorka sa desetak specijalnosti STR. 11.

2

Politika

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Američki analitičar Januš Bugajski tvrdi da Zapad ne vjeruje aktuelnoj crnogorskoj Vladi

Krivokapić vodio Vukšića u London da ih ubijedi da ANB neće sarađivati sa Moskvom PODGORICA - Što duže ova raznolika koalicija bude imala kontrolu i podrivala identitet i suverenitet Crne Gore, to će Crna Gora biti ranjivija na pritisak Beograda i Vučićev program za veliku Srbiju. Srbija i Rusija se oslanjaju na podjelu i slabosti u zemljama regiona. Vrijeme je da crnogorska većina posvećena nezavisnosti postane glasnija i aktivnija, bilo u medijima, društvenim mrežama, građanskim organizacijama i na političkom planu unutar i izvan parlamenta - kaže u razgovoru za Pobjedu američki analitičar Januš Bugajski.

Visoki saradnik Fondacije ,,Džejmstaun“, sa sjedištem u Vašingtonu, kaže da je jasno da su NATO saveznici zabrinuti da Vlada u Crnoj Gori želi zemlju pretvoriti u mini Srbiju i ostvariti bliske odnose sa Moskvom.

POBJEDA: Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić boravio je u posjeti Velikoj Britaniji i tamo se zakleo da će Crna Gora ostati na evropskom putu, pouzdana članica NATO-

Velika Britanija neće biti impresionirana riječima, već djelima, kao što je garantovanje da ruski obavještajci nijesu prodrli u vojni establišment, da se osjetljive NATO informacije ne dijele sa srpskim ili ruskim operativcima i da crnogorski političari i stranke nijesu finansirani ruskim novcem - poručuje Bugajski

Januš Bugajski

a i da neće dozvoliti uticaj trećih strana. Sve suprotno od onoga što je pored izbora obećao biračima. S druge strane, Metju Palmer je tokom sastanka sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem rekao da je cilj Sjedinjenih

London

Država stabilna Crna Gora na evropskom i evroatlantskom putu, zaštićena od spoljnih uticaja. Kakva je politika međunarodne zajednice u Crnoj Gori kada sarađuje sa aktuelnom Vladom koja dozvoljava maligni i ruski i srpski uticaj?

BUGAJSKI: Obećanje da Crna Gora želi da ostane na putu članstva u EU možda nije impresioniralo vladu Bregzita u Londonu. Za Britance je najvažnije to što Crna Gora ostaje posvećena NATO-u i da će se tako čuvati od subverzivne politike Moskve i Pekinga. Jasno

je da su NATO saveznici zabrinuti da aktuelna Vlada u Crnoj Gori želi zemlju pretvoriti u mini Srbiju i ostvariti bliske odnose sa Moskvom. London i druge prijestonice neće biti impresionirani riječima, već djelima, kao što je osiguravanje da ruski obavještajci nijesu prodrli u vojni establišment, da se osjetljive NATO informacije ne dijele sa srpskim ili ruskim operativcima i da crnogorski političari i stranke nijesu finansirani ruskim novcem.

POBJEDA: Krivokapić je u London odveo i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića, poznatog po tome da je dozvolio curenje povjerljivih podataka saveznika na Odboru za bezbjednost i odbranu. Zašto je i Vukšić u delegaciji?

BUGAJSKI: Pretpostavlja se da je premijer pokušavao da ubijedi vladu u Londonu

da Agencija za nacionalnu bezbjednost i druga vladina tijela nijesu ugroženi ni nesposobnošću, ni amaterizmom, ni vezama sa neprijateljskim stranim silama.

Ako se Crnoj Gori ne može povjeriti da čuva povjerljive podatke, tada će se njena pouzdanost kao saveznika brzo smanjiti i zemlja će postati sve izolovanija.

POBJEDA: Sve što ste predviđali u brojnim intervjuima vezano za porast nacionalizma i maligni uticaj Rusije, sada se dešava u Crnoj Gori. Vlada je preslaba, nekompetentna, sastavljana u crkvi, a Vučić se ponaša kao da je Crna Gora srpska pokrajina. kako vidite izlaz iz ove situacije?

BUGAJSKI: Što duže ova raznolika koalicija bude imala kontrolu i podrivala identitet i suverenitet Crne Gore, to će Crna Gora biti ranjivija na pritisak Beograda i Vučićev program za veliku Srbiju. Srbija i Rusija se oslanjaju na podjelu i slabosti u zemljama regiona.

Vrijeme je da crnogorska većina posvećena nezavisnosti postane glasnija i aktivnija, bilo u medijima, društvenim mrežama, građanskim organizacijama i na političkom planu unutar i izvan parlamenta. Mnogi patriotski raspoloženi Crnogorci glasali su za koaliciju vjerujući da će ona iskorijeniti korupciju i omogućiti brži ulazak u EU. Ali njihovo razočaranje ne bi trebalo da se pretvori u apatiju, već u podršku onim političarima, strankama i koalicijama koji su odlučni u odbrani Crne Gore.

M. JOVIĆEVIĆ

Politika

Poneđeljak, 12. jul 2021.

PODGORICA/BEOGRAD - Očigledno je da su trenutno u opticaju barem dvije verzije temeljnog ugovora i moguće je da ne dođe do potpisivanja ugovora – kazao je za Pobjedu Draško Đenović, vjerski analitičar.

Pojedini mediji objavili su dan ranije da je premijer Zdravko Krivokapić poslao mitropolitu Joanikiju i patrijarhu Porfiriju prijedlog novog temeljnog ugovora, koji je, kako navode, neprihvatljiv za SPC. Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić izjavio je juče da je iz medija saznao da navodno postoji neka vrsta novog temeljnog ugovora, koji je ponuđen SPC i da se značajno razlikuje od sporazuma koji su ranije usaglasili Vlada Crne Gore i SPC.

3

POVODI: Vjerski analitičar o medijskim navodima da je premijer Zdravko Krivokapić poslao novi tekst sporazuma o odnosima države Crne Gore i SPC

Đenović: Postoji više verzija temeljnog ugovora, moguće da ne bude potpisan Andrija Mandić je rekao da je uvjeren da će ,,doći neka nova vlada, koja neće pobjeći od obaveze da dogovoreni sporazum potpiše“

DF: NOVA VLADA NEĆE POBJEĆI OD OBAVEZE

Mandić je rekao da je uvjeren da će ,,doći neka nova vlada koja neće pobjeći od obaveze da dogovoreni sporazum potpiše“. Podsjetio je da je postojao zaokružen i kompletan tekst temeljnog sporazuma koji je Krivokapić odbio da potpiše u Patrijaršiji u vrijeme zasijedanja Svetog arhijerejskog sabora.

-Sada postoji informacija, a ako to nije tačno neko će demantovati, da je Krivokapić predložio neku vrstu novog temeljnog sporazuma, koji bi on potpisao sa SPC i koji se značajno razlikuje u odnosu na onaj usaglašeni tekst - rekao je Mandić za TV Pink.

On je podsjetio da je DF i ranije upozoravao da crnogorska vlada i Krivokapić nikada neće potpisati sporazum koji je usaglašen, ako ga nijesu potpisali onda u Patrijaršiji SPC. -SPC je djelovala na ovim prostorima i u vrijeme otomanske

Draško Đenović

Što je sporno?

Patrijaršija SPC

okupacije, ona je neuništiva i to da li će neki slučajni Zdravko Krivokapić, koji je sticajem okolnosti postao predsjednik Vlade potpisati sporazum ili neće, manje je važno. Crkva će

i bez tog sporazuma funkcionisati - poručio je Mandić.

Na pitanje koga je Krivokapić konsultovao kada, kako je konstatovano, niko ne zna šta se nalazi u tekstu navodnog no-

vog temeljnog ugovora, Mandić je rekao da Krivokapić parlamentarnu većinu, a posebno njen dio koji čini dvije trećine, nije konsultovao otkako su završeni izbori. On je za Krivokapića rekao da nema demokratske osobine i da sam donosi odluke, a da se poslije, kako je naveo, čudi što te odluke neće da podrže oni s kojima se ni oko čega nije konsultovao.

- Mi smo na takvo ponašanje odgovorili onako kako se odgovara u demokratskim zemljama – otkazali smo podršku Vladi i spremni smo da sa ostatkom parlamentarne većine biramo novu vladu poručio je Mandić.

KONFUZIJA

Draško Đenović ističe da je u ovom trenutku teško reći koliko verzija temeljnog ugovora postoji.

- Očigledno je da su trenutno u opticaju barem dvije. Prva, koja je ranije bila usaglašena između SPC i Vlade Crne Gore od koje je premijer Zdravko Krivokapić neočekivano

Andrija Mandić

Komentarišući što bi moglo da bude sporno u tekstu temeljnog ugovora, Draško Đenović kaže da ,,sumnja da su tri neradna praznika najspornija tačka, imajući u vidu da ta tri dana ni u ostalim djelovima SPC nijesu neradni dani“.

- Sveti Sava jeste školska slava u Srbiji i nije nastavni dan, ali je radni dan u školama Srbije. U ostatku Srbije Sv. Sava je regularni radni dan – kazao je Đenović,

odustao i verzije koju je izradila crnogorska Vlada, a koja nije usaglašena sa SPC i koju je Vlada spremna da potpiše, ali za koju nemamo potvrdu da je prihvatljiva za SPC. To što gospodin Andrija Mandić izjavljuje da će nova vlada potpisati prvu verziju ne znači ništa, jer je aktuelna vlada još uvijek jedina legitimna vlada Crne Gore. Kada će biti izabrana nova vlada, ko će je formirati i da li će DF biti njen dio teško je sada govoriti - zaključuje naš sagovornik.

Smatra da je moguće da ne dođe do potpisivanja temeljnog ugovora ali bi to, kako kaže, bilo loše i za državu i za SPC. - S jedne strane, ostali bi neregulisani međusobni odnosi između države i najveće crkve i vjerske zajednice u Crnoj Gori. Nepotpisivanje bi moglo da bude pogubno za svaku vladu i političku opciju u Crnoj Gori

dodajući da nije vidio tekst ugovora tako da ne može da odgovori konkretno na to pitanje.

U prvobitnom tekstu temeljnog ugovora bio je sporan zahtjev SPC, kako je ranije kazao Krivokapić, da se za neradne dane za pravoslavne vjernike u Crnoj Gori uvrste Sveti Sava, Sveti Vasilije Ostroški i Sveti Petar Cetinjski. Taj prijedlog se kosi sa Zakonom o praznicima Crne Gore.

jer je jasno da ukoliko crkva ustane protiv bilo koje partije ili političara, on može praktično i prije izbora da krene da pakuje svoje pinkle jer su minimalne šanse da pobijedi na izborima. Sama podrška SPC ne garantuje pobjedu na izborima, ali protivljenje SPC garantuje poraz. S druge strane i za SPC je značajno da ima ugovor s državom kako bi se regulisali imovinski, ali i drugi aspekti djelovanja crkve.

Nepotpisivanje temeljnog ugovora SPC stavlja u rang netradicionalnih crkava koje djeluju u Crnoj Gori i koje imaju vjernika na nivou statističke greške. S druge strane, staviti najbrojniju i najveću vjersku organizaciju u Crnoj Gori u takav položaj je i te kako opasno za vlast i u međunarodnim odnosima - posebno sa Srbijom i Rusijom - zaključuje Đenović.

V. CVEJIĆ

Poslanik DPS-a podsjetio premijera da je zloupotreba službenih vozila djelo za koje su predviđene zakonske sankcije

Škrelja: Permijer da objasni zašto njegovi ukućani koriste vladina vozila u privatne svrhe PODGORICA – Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Luiđ Škrelja pozvao je premijera Zdravka Krivokapića da objasni javnosti po kojem osnovu njegovi ukućani koriste službena vozila Vlade Crne Gore tokom privatnih posjeta inostranstvu.

-Nakon što su, ne tako davno, gazili građane Crne Gore, službeni automobili u službi Krivokapićeve porodice sada su zaduženi za ekskurzije po Beogradu, što je samo još jedna od ozbiljnih zloupotreba kojima pribjegava Vlada – kazao je Škrelja.

Od čovjeka koji je prvog dana mandata Vlade došao taksijem,

dodaje Škrelja, Krivokapić je za kratko vrijeme vozni park Vlade Crne Gore pretvorio u taksi službu za porodične potrebe.

Dodatni skandal je, kako navodi, što funkcioneri Vlade mijenjaju tablice na vozilima – skidaju službene ne bi li mogli da državna vozila koriste u privatne svrhe.

-Računajući na to da će Krivoka-

pić ili oćutati, ili demagoški odgovoriti kako se on žrtvuje, a da je njegova porodica izložena nezapamćenom progonu, ipak ga podsjećamo da je u pitanju djelo za koje su predviđene zakonske sankcije – zaključio je Škrelja. Ž. Z.

Luiđ Škrelja

4

U fokusu

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Brojne delegacije i građani Podgorice polaganjem cvijeća u spomen-parku na Pobrežju odali počast žrtvama

Iskazali pijetet srebreničkim žrtvama

Opredijeljenost ka trajnom pomirenju PODGORICA - U Spomenparku na Pobrežju brojne delegacije i građani Podgorice juče su polaganjem cvijeća izrazili pijetet žrtvama genocida u Srebrenici.

Polaganje vijenaca upriličeno je u okviru događaja „Dušom za Srebrenicu“ koji su organizovali Bošnjačko vijeće i Bošnjački savjet u Crnoj Gori.

Osim predstavnika Bošnjačkog vijeća, obilježavanju Dana sjećanja prisustvovale su delegacije Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, ambasadorka Turske u Crnoj Gori Songul Ozan, ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabi Altanhuli, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i predsjednik Skupštine grada Podgorice Đorđe Suhih.

Delegacija Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava koju su činili ministar unutrašnjih poslova i rukovodilac Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Sergej Sekulović, državni sekretari Boris Marić i Bojan Božović i načelnica Direkcije za nacionalne i etničke manjinae Mirela Ramčilović, odala je poštu nastradalim civilnim žrtvama i iskazala solidarnost sa preživjelima.

-Svoju opredijeljenost traj-

nom pomirenju i vraćanju povjerenja među narodima u regionu, te punu posvećenost evropskim i evroatlantskim vrijednostima, odnosno promovisanju demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i temeljnih sloboda i suživota, kao najvećih vrijednosti društva, Crna Gora je potvrdila nedavnim donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici koju je Skupština Crne Gore usvojila 17. juna 2021. godine - saopštili su iz Ministarstva.

U delegaciji DPS-a bili su potpredsjednik te partije Abaz Dizdarević, član Predsjedništva Nermin Abdić i članica Izvršnog odbora Nela Savković-Vukčević.

I delegacija Socijaldemokratske partije Crne Gore na čelu sa počasnim predsjednikom Rankom Krivokapićem odala je počast žrtvama.

-Kao jedina parlamentarna partija na crnogorskoj političkoj sceni koja 31 godinu dosljedno baštini antiratnu politiku, multietničnost i multikonfesionalnost kao osnovu života u Crnoj Gori SDP ostaje stožer odbrane građanske Crne Gore – poručili su iz te partije.

Juče je navršeno 26 godina od genocida u Srebrenici kojeg su počinile vojne, policijske i paravojne formacije iz Republike Srpske i Srbije 1995. godine kada su ubili preko osam hiljada civila bošnjačke nacionalnosti. Ž.Z.

BS: Istorijske činjenice moraju biti dio obrazovnog procesa Istorijske činjenice o genocidu u Srebrenici, utemeljene na pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, moraju biti dio obrazovnog procesa u Crnoj Gori. To je najbolji put da se nikada nikom ne ponovi Srebrenica, saopšteno je iz Bošnjačke stranke povodom 26. godišnjice od genocida u Srebrenici.

- Pitanje genocida u Srebrenici je tema koja zahtijeva od nas da u kontinuitetu radimo na edukaciji mlađih generacija, o svemu onome što se desilo jula 1995. godine. Obaveza svih nas je da čuvamo istinu i uspomene na nevine žrtve genocida – navode iz BS. Važno je, dodaje se u saopštenju, da sve činjenice o genocidu, patnjama žrtava i njihovih porodica, kao i motivima počinioca budu interpretirane kroz obrazovni proces i medijske sadržaje.

- Kada svi zajedno smognemo snage i priznamo da se u Srebrenici desio genocid, da su ljudi ubijani samo zbog vlastitog imena i prezimena, onda će i prostor Zapadnog Balkana biti spreman da iskorači prema naprednim društvima – poručili su iz BS.

Obilježena 26. godišnjica stravičnog zločina nad Bošnjacima u Sre

Đukanović: Svi smo pokušajima relativi PODGORICA – Srebrenica se ne smije nikada zaboraviti, a genocid negirati – poruka je svih koji su juče odali počast nevinim žrtvama, stradalim u stravičnom zločinu počinjenom u julu 1995. godine u Srebrenici. Sa bolom porodica više od 8.000 srebreničkih žrtava – nedužnih Bošnjaka, saosjećao je juče čitav svijet, a, kako mediji prenose, oko 30 hiljada ljudi prisustvovalo je obilježavanju 26. godišnjice genocida u Srebrenici, najvećeg u Evropi od Drugog svjetskog rata.

U Memorijalnom centru u Potočarima ukopano je i 19 žrtava, za čijim ostacima se tragalo 26 godina i koji su identifikovani tokom posljednje godine. Među njima su dva maloljetnika i jedna žena. Pokopali su ih njihovi najmiliji, oni koji su preživjeli genocid. Nošenju tabuta 19 žrtava genocida do mezara pridružili su se crnogorski predsjednik Milo Đukanović i lider LDP Čedomir Jovanović. Simboličnim dodirivanjem tabuta još jednom su izrazili pijetet prema ubijenima.

Obilježavanju 26. godišnjice genocida u Srebrenici prisustvovali su brojni lideri iz regiona i svijeta. U Potočarima su bili i brojni predstavnici političkog života Crne Gore, među kojima su, osim Đukanovića, bili potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, potpredsjednik SDP-a Adis Balota, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović- Stanković, šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić, predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, poslanici Kenana Strujić-Harbić i Amer Smailović, kao i 60 članova Foruma mladih BS, zatim Nihad Canović i Adil Miljuš iz Socijaldemokrata, Jelena Marković iz Liberalne partije, Tanja Perišić iz Patriotsko-komitskog saveza, Ljubomir Filipović iz Građanske inicijative „21. maj“... U Potočarima su bili i mitropolit CPC Mihailo i episkop Boris Bojović.

Politike nacionalizma i fašisoidne politike su, nažalost, opet na sceni.

Ukoliko ne budemo pravovremeno uspostavili jedan jasan politički, demokratski front u odnosu na te ideje prijeti opasnost da će se greška ponoviti – kazao je Milo Đukanović.

Odgovornost može biti samo individualna, nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački – poručio Aleksa Bečić jednom ubijena evropska civilizacija. Ostaje nam jedino da sa neizmjernom tugom čuvamo sjećanje na nevine žrtve genocida i da žalimo što smo savremenici najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. To nas obavezuje da ne dozvolimo reviziju istine o velikom srebreničkom stradanju.

Mir njihovim dušama. Da se nikad ne ponovi - napisao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik je, nakon komemoracije, kazao da je vrijeme restauracije retrogradnih poličkih ideja i ideologija iz ranih devedesetih godina koje su dovele sve naše narode do užasnih tragedija, čija je kulminacija genocid u Srebrenici.

- Vjerovali smo svi, očigledno prerano, da su te ideje sahranjene u nesreći Srebrenice i nesrećama na prostorima bivše Jugoslavije. Nažalost, prerano smo se obradovali i još će potrajati naša borba za usvajanje civilizacijskih vrijednosti i ostvarivanje pune stabilnosti u našem regionu. Zato ne bih posebno komentarisao

ni pridavao poseban značaj tim nerazumnim, neracionalnim političkim porukama ovim tragičnim povodom - rekao je Đukanović.

U Srebrenicu je došao, kako je poručio, ne samo da bi se poklonio sjenama žrtava genocida, već i da izrazi poštovanje prema porodicama žrtava, institucijama BiH i međunarodnim institucijama koje 26 godina daju doprinos punoj istini i dostizanju pravde za počinioce najstrašnijeg zločina na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata.

- Uvjeren sam da bez pune istine i pravde ne možemo napraviti ni milimetar naprijed u obnovi povjerenja.

Utoliko smo manje na tom putu, ukoliko ne primijetimo da su, ne samo u našem regionu već i šire, te retrogradne politike digle glavu.

Nije više u pitanju balkanski fenomen. Politike nacionalizma i fašisoidne politike su, nažalost, opet na sceni.

Ukoliko ne budemo pravovremeno uspostavili jedan jasan politički, demokratski front u odnosu na te ide-

Nošenju tabuta pridružio se i crnogorski preds

je prijeti opasnost da će se greška ponoviti. Nadajmo se ne sa ovako strašnim posljedicama sa kakvim je prošla BiH i Srebrenica. Ali, mislim da su ovakvi događaji prilika da osnažimo front otpora prema tim retrogradnim idejama – rekao je Đukanović.

On je, u izjavi za BHTV, rekao da je „uvijek obaveza pokloniti se žrtvama“.

- U ovom vremenu pogotovo svi moramo biti odgovorni prema pokušajima revizije i relativiziranja srebreničkog genocida. Ovakvi događaji podstiču kulturu sjećanja i posjetom želim da doprinesem opomeni da se bilo gdje na svijetu više ne ponovi ono što se dogodilo u Srebrenici kazao je Đukanović.

BEČIĆ: ZLOČINCI IMAJU IME I PREZIME

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić putem video linka poručio je da se sa mračnom prošlošću moramo suočiti da bi nam budućnost bila svijetla.

- Nakon 26 godina od ovog

ĐUKANOVIĆ: DA SE NE PONOVI

Predsjednik Đukanović, kojeg su dočekale Majke Srebrenice i okačile mu Cvijet Srebrenice, upisao se u knjigu žalosti. Napisao je da je pola vijeka nakon holokausta, u Srebrenici još jednom ubijena evropska civilizacija.

- Klanjam se sjenima žrtava Srebrenice. U Potočarima riječi gube na značaju, jer je ovdje balkanska istorija progovorila svojim najstrašnijim krikom. Pola vijeka nakon holokausta, ovdje je još

Zvaničnici regiona odali počast žrtvama

„Srebrenički inferno“ Hor Djeca Srebrenice u Memorijalnom centru Potočari izveo je juče „Srebrenički inferno“, djelo o patnji i stradanju žrtava genocida. Djevojke stameno stoje i iz srca izvode tekst poeme „Bosno majko, Srebrenice sestro“. Taj trenutak jedan je od najpotresnijih na obilježavaju svake godišnjice genocida.

„Srebrenički inferno“ prvi put je izveden 2003. godine prilikom otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. Od tada se izvodi svake godine, na dan obilježavanja godišnjice genocida i ukopa posmrtnih ostataka identifikovanih srebreničkih žrtava. Tekst je napisao pjesnik Džemaludin Latić, a kompozitor je Đelo Jusić.

U fokusu

Poneđeljak, 12. jul 2021.

rebrenici, ukopano još 19 žrtava

o odgovorni prema izacije genocida Suljagić: Ana Brnabić laže Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić optužio je premijerku Srbije Anu Brnabić da laže.

- Već godinama lični izaslanik Aleksandra Vučića moli, vapi i preklinje da mu dopustimo da dođe na komemoraciju u Memorijalni centar Srebrenica. I uvijek dobije isti odgovor: kada Srbija genocid nazove pravim imenom, imaće mje-

sto na komemoraciji - napisao je Suljagić sinoć na Tviteru.

Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da se 1995. godine ,,desio užasan zločin u Srebrenici“, ali da ,,zvaničnicima Srbije“ nije tamo mjesto dok se ne procesuiraju napadači koji su na današnji dan prije šest godina napali, tada, premijera, Aleksandra Vučića.

- Dok se ne privede pravdi

svako ko je napao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, tada premijera, koji je otišao u Srebrenicu da izrazi poštovanje prema žrtvama i bošnjačkom narodu, ja ne vidim da je nama zvaničnicima mjesto tamo - rekla je Brnabić za TV Prva.

Ona je navela da je „skandal“ što niko nije odgovarao za napad na život Vučića, što bi značilo da tako nešto može da se ponovi.

Predali primjerak Rezolucije o genocidu u Srebrenici Delegacija Crne Gore, u kojoj je bio i predsjednik BS Ervin Ibrahimović, predala je primjerak Rezolucije o genocidu u Srebrenici koju je nedavno usvojila Skupština Crne Gore.

Dočekali su ih, između ostalih, Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra u Potočarima te Ćamil Duraković,

predsjednik Skupštine opštine Srebrenica koji su primili primjerak Rezolucije i poželjeli dobrodošlicu delegaciji Crne Gore i svima koji su došli na obilježavanje 26. godišnjice od genocida.

Rezolucija je usvojena 17. juna u crnogorskom parlamentu.

sjednik Milo Đukanović

za sve mučnog i tragičnog događaja, naročito za nas u regionu, želim da vam kao predsjednik Skupštine Crne Gore, ali i kao sin, brat, rođak, komšija i uvijek kao čovjek uputim izraze dubokog saosjećanja u bolu i patnji, koja svima nama na ovim prostorima mora da bude neizreciva opomena da život u miru ima neprocjenjivu vrijednost - naveo je Bečić.

Podsjetio je da je Skupština Crne Gore najoštrije osudila genocid u Srebrenici, kao i one koji ga negiraju.

- Time smo iskazali spremnost da osudimo sve ratove na prostoru bivše Jugoslavije, uz duboko saosjećanje za sve žrtve i njihove porodice - kazao je Bečić.

Rekao je da odgovornost može biti samo individualna, te da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački.

- Zločinci imaju ime i prezime, nemaju nikakvu nacionalnost, vjeru, ni Bog ni Alah nije sa njima. Nemaju ni sebe, ni čovjeka u sebi.

Zločinci su ljušture, ispunjene samo zlom. Molim sve one koji ovih dana brane ovaj ili onaj narod od Crne Gore da prestanu sa štetnim manipulacijama, jer upravo takvim postupanjima oni poimenično određenom pojedincu kojem je ustanovljena krivica kao individualna odgovornost, grade štit od određene nacije ili vjere, te samim tim kompromituju i

Ukopano je još 19 žrtava

tu naciju i tu vjeru – poručio je Bečić.

Prema njegovim riječima, tolerancija, razumijevanje, solidarnost i pomirenje najbolji su način da živi odaju počast mrtvima i pokažu da su naučili pouk.

- Izražavajući spremnost da učinim sve da nikada više ne dođemo u situaciju da izbiju ratni sukobi, u okviru kojih će se zbivati bezumni zločini čije žrtve ćemo sahranjivati decenijama nakon toga, kao i u uvjerenju da nikada više zločini, stradanja, razaranja, barut i nestabilnost neće biti prva asocijacija na Balkan, još jednom se, u ime građana Crne Gore i svoje ime, poklanjam sjenima ubijenih, uz osjećaj dubokog pijeteta prema njima i iskrenog sa-

Vlahović: Tužno i nedostojno...

Kada neko kaže da je Srebrenica ,,moneta za potkusurivanje“, onda ne treba da čudi da mu je teško da izgovori riječ ,,genocid“, iako zauzima mjesto ombudsmana, napisao je na Tviteru nekadašnji šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović.

– Tužno i nedostojno – prokomentarisao je Vlahović.

Podsjetimo, juče je glavni imam za Podgoricu i Nikšić Džemo Redžematović kazao da je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković izbjegao da osudi genocid u Srebrenici.

- U obraćanju Bjeković nije ispoštovao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je nedavno usvojila Skupština Crne Gore, izbjegavajući da pomene da se u Srebrenici desio genocid i potencirajući u više navrata da se radi o zločinu. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda koji to očigledno suštinski i nije, na ovaj način indirektno se pridružio onima koji relativiziraju genocid u Srebrenici, izbjegavajući da genocid nazove pravim imenom - saopštio je Redžematović.

učešća u bolu članova njihovih porodica. Da njihove duše počivaju u miru! Slava im - kazao je Bečić.

ABAZOVIĆ: OSUĐUJEMO SVE ZLOČINE

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da je tužno što su međunarodna zajednica i političke elite dozvolile da se ovako nešto desi u 20. vijeku.

- Moja poruka je da se na simboličan način, spuštanjem tabuta, sahrane mržnja, nepravda, razdor i podjele među ljudima - kazao je Abazović za N1.

Istakao je da je to što je brojna crnogorska delegacija u Potočarima - poruka da je Crna Gora prijateljska zemlja i da

je njena politika usmjerena ka miru i suočavanju s prošlošću.

- Nijesmo ni mi posljednjih decenija iscrpili sve ratne zločine niti ispitali svoju ulogu u tome, ali dolaze neke nove generacije i možda će one biti uspješnije u tome. Mi nećemo imati nikakvu restrikciju da sprovodimo zakon i istražujemo odgovornost nekih naših ljudi ili političara koji su učestvovali u krvavom raspadu bivše Jugoslavije.

Danas je bila želja da smo tu i da osudimo ne samo genocid u Srebrenici nego i sve zločine i da se solidarišemo sa porodicama svih žrtava bivše Jugoslavije - rekao je Abazović.

PORUKE

Poštu srebreničkim žrtvama odali su brojni političari iz regiona, ali i strane diplomate.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa na Tviteru je napisala da je ukazivanje najvišeg poštovanja i dostojanstva za žrtve genocida neotuđivi dio evropskih vrijednosti demokratije, ljudskih prava i tolerancije. Istakla je da je Rezolucija o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Skupština Crne Gore važan korak u afirmaciji pomirenja na Zapadnom Balkanu.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, povodom obilježavanja genocida u Srebrenici, kazao je da je naša zajednička dužnost zauvijek se sjećati ovog događaja.

- Naša je zajednička dužnost zauvijek se sjećati genocida u Srebrenici. Danas je položeno još 19 žrtava. Poštujemo njihovo sjećanje i na sve žrtve i one koji se još uvijek vode kao nestali. Srebrenica nas i dalje podsjeća na našu zajedničku odgovornost da spriječimo da se genocid ikada više ponovi.

Zato je naša dužnost zauvijek pamtiti Srebrenicu - napisao je Varhelji na Tviteru. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šafik Džaferović u video obraćanju na komemorativnom skupu kazao je da postoje svjedočenja i samih izvršilaca, ali i vojnika i bagerista koji su prevozili mrtve o strahotama genocida.

Upozorio je da se u entitetu Republika Srpska, te u Srbiji, i dalje veličaju zločinci, ali i napadaju oni koji su donijeli rezolucije o zabrani negiranja genocida. Pozvao je da se

Pozvali Bjekovića da se izvini što nije koristio termin genocid Bošnjačka stranka (BS), član Bošnjačkog vijeća Adnan Muhović i član Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković pozvali su zaštitnika ljudskih prava i sloboda Sinišu Bjekovića da se izvini što tokom javnog obraćanja na skupu „Dušom za Srebrenicu“, koji je održan povodom obilježavanja Evropskog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, nijednom nije upotrijebio termin genocid niti istakao činjenicu da je Skupština Crne Gore usvojila Razoluciju o genocidu.

Muhović i Zeković su istakli da je ombudsman ovim činom propustio priliku da istakne društveni i istorijski značaj usvajanja Rezolucije i podrži napore kompletnog društva da se prihvate činjenice o genocidu.

- Nadamo se da crnogorskom ombudsmanu nije niko sugerisao da zbog političke dopadljivosti i populizma izbjegava da zločin u Srebrenici nazove pravim imenom, dakle genocidom. Ne želimo da se takav nastup, pa čak i ako je nesmotren, prepozna kao nastavak licemjerstva i prikriveni način osporavanja genocida, što je pojava i dalje česta u Crnoj Gori i u regionu – saopštili su oni.

Iz BS su kazali da Srebenica nije moneta za potkusurivanje već najskuplja riječ i simbol stradanja Bošnjaka.

- Ne pristajemo da se sa važne adrese, kao što je mjesto ombudsmana, genocid u Srebrenici naziva bilo kojom drugom riječju, osim onako kako je to pravosnažno presuđeno – genocidom – poručili su iz BS.

otkriju mjesta gdje su bačena tijela ubijenih.

- Potrudimo se da svaki podrinjski Bošnjak, koji se vratio ili se želi vratiti, dobije podršku. To je naša obaveza - istakao je on.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan u video poruci naglasio je da je genocid u Srebrenici crna mrlja ljudske istorije.

- Nećemo dopustiti da ova crna mrlja evropske i ljudske istorije na bilo koji način bude potisnuta u drugi plan. Stabilnost BiH je veoma važna za Balkan, ali i cijelu Evropu naglasio je on.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poručio je u video poruci da genocid u Srebrenici predstavlja trajnu odgovornost svih država i cijele međunarodne zajednice da čuvaju sjećanja na nevine žrtve tog brutalnog, nepojmljivog masakra i sumraka civilizacije.

MAJKE: GRAD MRTVIH

Fadila Efendić, predsjednica Udruženja Majke Srebrenice, kazala je da se nije lako boriti i 26 godina dokazivati istinu, ali da neće odustati. Njen sin Fejzo imao je 20 godina kada su ga ubili.

Predstavnica Majki Srebrenice Kada Hotić kazala je da svaki 11. jul obilježavaju kao dan sjećanja na žrtve genocida.

- Počinioci genocida i danas negiraju da su to počinili. Mi majke, supruge, tražićemo pravdu, pričati istinu, pa valjda će se u svijetu roditi oni koji neće tražiti razlike među ljudima. Nijedna religija nije razlog za ljudsku patnju. Danas je Srebrenica grad mrtvih, pomozite da se vrati u život rekla je Hotić.

Azir Osmanović, kustos Memorijalnog centra Srebrenica, preživio je genocid. Juče je ukopao svog brata Azmira koji je u trenutku likvidacije imao 16 godina.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopane su 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Traga se još za oko I. K. 1.000 nestalih.

5

6

Ekonomija

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Okupljanje mještana Bara Kraljskih i Rečina

Plaže na Svetom Stefanu u ,,novom“ izdanju

Posjetioci su, kako im je to sada dozvoljeno, raširili peškire i u obližnjim parkovima, tako da ni travnjaci više nijesu kao prije. O njima su se ranije brinuli baštovani, a sada se u dubokoj hladovini odmaraju porodice sa mobilnim frižiderima

Sa jučerašnjih protesta u Barama Kraljskim

Protesti protiv gradnje malih HE ušli u drugu godinu KOLAŠIN - Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović treba da potvrdi ili porekne ono što je obećao mještanima Bara Kraljskih i Rečina u septembru prošle godine, rečeno je na protestu mještana protiv izgradnje mini HE na vodotocima Čestogaz, Ljubaštica i Crnja.

- Abazović je tada kazao da buduća vlast treba da raskine sve

koncesije za mini hidroelektrane i trajno zabrani njihovu gradnju. I još je ocijenio da je izgradnja mHE korupcija sama po sebi – rekli su mještani na protestu koji je ušao u drugu godinu.

S njima protestuju i mještani Rečina zbog izgradnje mHE na Rečinskoj rijeci. Oni nijesu zadovoljni privremenom mjerom zabrane gradnje, koju je u

maju ove godine donio Direktorat za inspekcijske poslove.

Milovan Labović, predsjednik MZ Bare Kraljske, pozvao je ministre kapitalnih investicija i ekologije Mladena Bojanića i Ratka Mitrovića da ih zaštite, a ogorčen je i što je kolašinski Osnovni sud omogućio jednom od investitora da uzme svoj materijal sa gradilišta.

Dr. D.

U okviru kampanje „Budi odgovoran“ stigla 71 prijava, niko nije kažnjen

Na neizdavanje fiskalnih računa najviše žalbi PODGORICA – U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ minule sedmice je evidentirana 71 primjedba, ali nije izrečena nijedna novčana kazna.

Građani su se žalili da se fiskalni računi ne izdaju u restoranima ,,Menheten“ i ,,Valdanos“ u Ulcinju, auto- servisima Đuro i Renoll, buregdžinici ,,Vukčević“, pekari ,,Viktorija“ i blizu Pošte u Zagoriču, knjižari preko puta Ekonomske škole i marketu ,,Tomić“ u Podgorici, parkinzima u Perastu i Zelenici, restoranu na plaži Trsteno, hostelu ,,Highlander“ i restoranu ,,Durmitor“ na Žabljaku, vulkanizeru u Nikšiću, ,,Rafaelo“ konobi Krušo u Herceg Novom i plažnim barovima Casa Leggere, Svetionik i Fortaleze u Lepetanima.

Fiskalne račune, prema podacima iz prijava, ne izdaju ni restoran ,,Krapina“ u Budvi, plažni bar Plava trojka i Zmijica u Herceg Novom, ,,Irski pub Greenwood“ u Nikšiću, hotel ,,Berane“ u Beranama i plaže Waikiki u Tivtu i Ivana u Ulcinju. Računi se ne izdaju ni u piljari u Plavu, MB motelu ,,Tara“ na Žabljaku, restoranima ,,Gošović“ u Podgorici i ,,Astarea“ u Rafailovićima, frizerskom salonu L&N u Budvi, kao i na parkingu u Baru.

Evidentirane su i prijave da diskoteka ,,Buda bar“ u Ulcinju krši epidemiološke mjere, ,,Semi market“ u Bijelom Polju radi na crno, dok mar-

BUDVA - Plaže na Svetom Stefanu, na kojoj je ranije odmarao svjetski džet set, ljeto su dočekale u potpuno novom izdanju. Kraljičina, Kraljeva plaža, nekada su bile luksuzne lokacije na kojima su se nalazili elitni turisti, a danas se na njima može odmarati i kupati ko god hoće.

Ekskluzivnost na Svetom Stefanu i Miločeru u Crnoj Gori više ne postoji, zamijenio ga je masovni turizam.

SLOBODAN ULAZ

Nakon što su zakupac ,,Adriatic Properties“ i hotelski operater ,,Aman Resorts“ odlučuli da ove sezone neće otvarati hotele Sveti Stefan i ,,Miločer“, ulaz na te hotelske plaže je potpuno slobodan. Ovoj odluci je prethodila inicijativa mještana da ove, po mnogima najljepše crnogorske plaže, postanu dostupne svima.

Mnogi koje smo zatekli na plaži se raduju što sada mogu doći i zabosti suncobran baš svi, bez obzira na dubinu džepa. Istina, te su plaže sada neuredne, bez mobilijara, suncobrani su razbacani bez ikakvog reda.

Nema ni tuševa, a posjetioci su, kako im je to sada dozvolje-

no, raširili peškire i u obližnjim parkovima, tako da ni travnjaci više nijesu kao prije. O njima su se ranije brinuli baštovani, a sada se u dubokoj hladovini odmaraju porodice sa mobilnim frižiderima.

Kako je kazao Žarko iz Budve, napokon im je dozvoljeno da se kupaju na Kraljičinoj plaži.

On i njegova supruga popodne nakon posla dođu, kaže, da se odmore u ovoj prirodnoj ljepoti gdje su našli mir od gužve iz grada.

I Jelena iz Beograda, koja ima stan u Budvi, dolazi sa društvom da se kupa na Kraljičinoj plaži.

- Napokon je ,,običnom“ narodu dozvoljeno da se kupa na ovoj plaži. Ovih godina nijesmo mogli ni da privirimo, ovo je ljepota - kazala je Jelena.

NEUREDNO

Slika danas neuredne plaže, bez mobilijara, suncobrani razbacani bez ikakvog reda, teško da daje utisak elitnog turizma.

Na plaži nema ni tuševa, a posjetioci su, kako im je to sada dozvoljeno, raširili peškire i u obližnjim parkovima, tako da ni travnjaci nijesu kao što su

D.MALIDŽAN

Ekskluzivnost za ,,paradajz turizm

Jedna od plaža na Svetom Stefanu

bili. O tome su brinuli nekada baštovani, a sada se u dubokim hladovima odmaraju porodice sa mobilnim frižiderima.

U vrijeme ,,Aman Resortsa“ na Svetom Stefanu mogli su se čuti gudački kvarteti, a danas eventualno ,,harmonika sa tranzistora“.

Nedavno je na društvenim mrežama objavljena i slika kupača koji je, iz nekog razloga, na plažu ponio tepih, a kupače obilaze prodavci sendviča, ćevapa, piva… Sve za jedan euro…

Sa druge strane, tu su oni koji slave što su se plaže na Svetom Stefanu vratile narodu. Oni su se protivili izgradnji nekretnina u okviru novog hotela ,,Kraljičina plaža“ investitora

Prekogranični projekat privrednih komora Crne Gore, Tirane i Barija

BRE platforma za mala i srednja preduzeća ket ,,Drašković“ u Podgorici nije plaćao porez. Građani su se žalili i da market N&O u Podgorici ima neadekvatne uslove za prodaju prehrambenih proizvoda, da se na zelenoj pijaci u Baru prodaju proizvodi sumnjivog porijekla, da u podgoričkom marketu ,,Aroma“ ne vraćaju precizan kusur, dok u ,,Idei“ računaju ambalažu u cijenu proizvoda.

Stigla je i prijava da prodavačica u marketu ,,Voli“ u Tološima u Podgorici tuđe račune evidentira na sebi znane telefonske dopune, vezujući time te brojeve telefona sa karticama kojima je plaćen račun.

Građani su se žalili da trafika kod hotela ,,Slavija“ u Budvi prodaje cigarete bez akciza, da u automat klubu ,,Kajot“ u Rožajama rade neosigurani radnici, da lokal ,,Čudesa od mesa“ u Sutomoru posluje bez dozvole, a da kupalište u okviru objekta ,,Fiamanti“ u Herceg Novom nema

slobodan dio, bez plažnog mobilijara. Prijavili su da lokal ,,Amante“ u Baru radi do ranih jutarnjih sati, restoran ,,Riblja čorba“ na Adi Bojani neometano organizuje žive svirke, ,,Korzo“ u Bijelom Polju služi hranu kojoj je istekao rok, a plažni bar u Budvi radi noću, iako po pravilniku može djelatnost obavljati isključivo danju.

Prijavili su da zaposleni u marketu ,,Idea“ u Donjoj Lastvi krše epidemiološke mjere, plaža Bambi u Herceg Novom nema spasioca, dok u barskoj vili ,,Alba“ zaposleni nijesu prijavljeni. Žalili su se i na dim od vatre kod aerodroma „Špiro Mugoša“, prljavu vodu na kupalištu u Baru, nepropisno parkiranje, neprijatan miris iz pekare, nelegalno pružanje usluga pedikira u privatnoj kući, neprijavljene radnike, nelegalno izdavanje smještaja, šut i prodaju srebra na crno u bižuterijskim radnjama.

R. E.

PODGORICA - Privredna komora partner je na BRE projektu - Snaženje poslovnog registra, čiji je cilj formiranje prvog transnacionalnog poslovnog registra, dizajniranog između tri zemlje, a po ugledu na italijanski model.

Iz PKCG kazali su da projekat kofinansira Interreg IPA CBC Italy-Albania-Montenegro program 2014-2020.

-Implementacija ovog projekta je izuzetno značajna za razvoj biznis okruženja u Crnoj Gori i njegovog povezivanja sa mađunarodnim tržištem, jer je jedan od njegovih rezultata partnerska platforma (BRE QUIRY PLATFORM) sa bazom podataka kompanija iz tri zemlje – saopšteno je iz PKCG i dodaje da će taj alat olakšati pristup



Digitalna platforma BRE će uskoro biti operativna, a kroz ovaj projekat, PKCG razvija i svoju platformu

informacijama, pružajući transparentne i tačne podatke.

Osim platforme, projekat predviđa izradu mapa postojećih izvora i baza podataka koja sadrži informacije o preduzećima, a ponudiće se i preporuka za univerzalni sistem biznis registara. Uz to, cilj projekta je i unapređenje kapaciteta institucija i unapređivanje preko-

granične saradnje u smislu podrške inovacionim procesima malih i srednjih preduzeća i jačanju njihove konkurentnosti.

-Digitalna platforma BRE će uskoro biti operativna, a kroz ovaj projekat, Privredna komora razvija i svoju platformu koja će sadržati osnovne podatke o svim privrednim društvima - navodi se u saopštenju i podsjeća da je u PKCG kroz uslugu INFOPOINT u prethodnim mjesecima pružana savjetodavna podrška na temu razvoja preduzetništva, prodaje, internacionalizacije, marketinga i logistike.

Partneri u projektu, koji se završava 14. juna, su PKCG, Privredna komora Tirane, Privredna komora Barija, Tehnopolis i Ministarstvo ekonomije i finansija Albanije.

R. E.

Kursna lista USD

1.18580

GBP

0.85758

AUD

1.58680

JPY

130.46000

CHF

1.08520

CAD

1.48170

Ekonomija

Poneđeljak, 12. jul 2021.

7

Šest mjeseci nakon prizemljenja flote bivši nacionalni avio-prevoznik obnovio dio djelatnosti

Montenegro erlajnz amijenjena u stečaju otvorio mom“ poslovnicu u Podgorici PODGORICA – Montenegro erlajnz (MA) u stečaju obnovio je danas dio djelatnosti otvaranjem poslovnice u Podgorici, u kojoj će prodavati karte svih avio-kompanija, turističke aranžmane, te organizovati izlete i transfere putnika, saznaje Pobjeda.

U poslovnici će prodavati karte svih avio-kompanija, nudiće turističke aranžmane, izlete i transfer putnika

Riječ je o staroj poslovnici bivšeg nacionalnog avio-prevoznika u centru Podgorice, na Bulevaru Ivana Crnojevića, koju je stečajna uprava preuredila i osposobila za rad. To je prva otvorena poslovnica nakon prizemljenja flote MA prije šest mjeseci.

Brend nastavlja da živi

Adriatic Properties, a tražili su i bezuslovni pristup zakupljenim hotelskim plažama.

Taj zahtjev jedan je od razloga koje su iz Amana i Adriatic Propertiesa naveli za zatvaranje Svetog Stefana i ,,Miločera“ jer, kako kažu, ne mogu svojim gostima garantovati mir i diskreciju kao osnovu svoje turističke ponude.

- Ovo je novi sumrak Svetog Stefana, treći u posljednjih 30 godina - kazao je nedavno dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković.

Otvaranjem grada hotela Svetog Stefana 1960. godine počela je era ekskluzivnog turizma u Crnoj Gori, jer je grad-hotel stekao svjetsku slavu i bio pre-

teča onoga što danas označavaju butik hoteli - luksuzno mjesto za odmor u kojem se posebno njeguje privatnost gostiju i posvećenost svakom turisti ponaosob.

Na njoj su se odmarali Bekamovi, Đoković je tu pravio svadbu, Adrijana Lima se svijetu hvalila da baš tu ljetuje, Naomi Kembel je tokom avanture sa svojom jahtom svratila da posjeti ovaj luksuz, a tu je bio i fudbaler Ronaldinjo. Nadalje, posjetili su je Kirk Daglas, Sofija Loren, Silvester Stalone... Spisak bi bio dug da se nabroji ko je sve odmarao na Kraljičinoj plaži: političari, glumci, muzičari, n. K. poznati, slavni…

CBCG o poslovanju u junu

Platni promet 1,4 milijarde PODGORICA - Vrijednost realizovanog platnog prometa za 22 radna dana u junu iznosila je 1,32 milijarde eura, što je 20 odsto više nego u maju, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Od toga je 94,08 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.

U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

- U junu je za 22 radna dana realizovano 1,04 miliona naloga, od čega 39,56 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu - navodi se u izvještaju CBCG. Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS sistemu i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 47,43 hiljade naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 60,02 miliona eura.

U junu za 11,22 hiljade minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, pa je njegova raspoloživost bila 100 odsto. mina biznis

U stečajnoj upravi našem listu su kazali da je MA tokom 26 godina poslovanja izgradio brend prepoznat širom Evrope i stvorio ime na koje su ponosni.

- Želimo da to ime nastavi da živi, pa smo shodno novonastalim okolnostima odlučili da obnovimo dio djelatnosti.

Krećemo od rada poslovnice u kojoj će se prodavati turistički aranžmani i karte za sve avio-kompanije. Pružaćemo i usluge svih vrsta transfera putnika, organizovati izlete i sve ostale djelatnosti kojima, u skladu sa mogućnostima, MA u stečaju može doprinijeti razvoju turističke privrede Crne Gore – istakli su u stečajnoj upravi.

Rad poslovnice, kako su dodali, organizovaće stručni kadrovi koji su iskustvo i znanje na ovim poslovima sticali kroz dugogodišnji rad u MA. Planirano je da se u poslovnici prodaju karte i novoosnovane državne avio-kompanije To

Poslovnica MA

Montenegra, ali o tome još nije postignut dogovor.

Bivši radnici optimistični

Komentarišući otvaranje poslovnice MA, jedan od bivših radnika Miljan Perović Pobjedi je rekao da očekuje ekonomsku opravdanost poslovanja.

- Zavisno od rezultata i obima posla očekujem i dodatno angažovanje bivših kolega, a zašto da ne i otvaranje poslovnica u drugim gradovima naše države.

Eventualno, u slučaju da MA ponovo počne da obavlja vazdušne operacije, naravno da bi se otvarale poslovnice i širom Evrope – naveo je Perović, koji je izrazio zadovoljstvo što MA nastavlja rad i uvećava stečajnu masu.

U MA u stečaju trenutno je zaposleno nešto više od 20 radnika. Njima su isplaćene zarade za maj i jun, a kompanija sama finansira sve obaveze.

Osim otvaranja poslovnica, stečajna uprava namjerava da obnovi poslove održavanja vazduhoplova, za šta čeka odobrenje Agencije za civilno vazduhoplovstvo. U planu je i ponovno uspostavljanje službe keteringa, o čemu su posljednjih dana vodili intenzivne pregovore sa više potencijalnih partnera.

Trenutno se vrši ispitivanje stanja aviona u vlasništvu MA. Pobjeda je ranije objavila da je preliminarni izvještaj komisije za procjenu pokazao da je jedan od pet fokera 100 u plovidbenom stanju,

Menadžment Plantaža zadovoljan rezultatima razgovora borda i sindikata kompanije

Svako svoj posao PODGORICA - Menadžment Plantaža nastaviće da radi u isključivom interesu kompanije, saopštio je izvršni direktor Miroslav Vuković i dodao da je zadovoljan što će sindikalna organizacija u narednom periodu obezbijediti nesmetan proizvodni proces.

On je, povodom sastanka predstavnika Odbora direktora i sindikata Plantaža, kazao da je za kompaniju važno to što niko neće da im smeta da rade.

-Pozdravljam visok stepen postignutog razumijevanja u vezi sa neophodnim pretpostavkama za opstanak kompanije koja je u veoma složenoj situaciji, kao i najavljeni plan Odbora direktora za sveobuhvatnu restrukturizaciju firme u skladu sa najboljim praksama i standardima u industriji - naveo je Vuković u saopštenju.

Smatra da je posebno važno što je Odbor direktora javno potvrdio i jasno razgraničio nadležnosti uprave i sindikalne organizacije, te dodao da zahtjevi za smjene menadžmenta ne spadaju u nadležnost sindikata.

-Tako da više ne očekujem od sindikata da zahtijeva ono što im ne pripada, a to je da traže razrješenje kompletne uprave i zbog toga štrajkuju - rekao je Vuković i pozdravio stav borda

dok ostala četiri nije moguće popraviti.

istorijat

MA osnovan je 24. oktobra 1994. godine, a prvi let obavio je nakon tri godine - 7. maja 1997. kada je avion crnogorskog nacionalnog avio-prevoznika iz Podgorice sletio u Bari. Posljednji let zabilježen je 26 godina kasnije – 26. decembra 2020, poslije čega je prizemljena flota. Kompanija se posljednjih godina suočavala sa lošim upravljanjem i velikim finansijskim problemima, koji su doveli do gašenja.

Stečaj u MA otvoren je 28. aprila ove godine na zahtjev Uprave prihoda i carina zbog duga od 13,7 miliona eura za poreze i doprinose na zarade zaposlenih. B. despotoviĆ

Statistika Monstata o električnoj energiji

Domaćinstva troše duplo više struje od industrije PODGORICA - Proizvodnja primarne električne energije u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 1,77 hiljada gigavat sati (GWh), a proizvodnja električne energije iz transformacija 1,62 hiljade GWh, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

Miroslav Vuković

da će i ubuduće pažljivo razmatrati inicijative radnika, ali da ima obavezu da donosi odluke u interesu kompanije i vlasnika, a ne pojedinaca.

- Sastanak je omogućio da menadžment može, bez unutrašnjeg pritiska, da pregovara sa zaposlenima, sindikatom, bankama, Poreskom upravom, kupcima, dobavljačima, lokalnim samoupravama, državnim organima i berzom.

Na taj način, Odbor će biti u situaciji da vidi kompletnu sliku u kojoj se kompanija nalazi i rješava nagomilane probleme, jedan po jedan – zaključio je Vuković. r. e.

Uvoz električne energije iznosio je 5,94 hiljade GWh, dok je izvoz iznosio 5,86 hiljada GWh. Potrošnja grane energetike iznosila je 141 GWh, a gubici prenosa i distribucije električne energije iznosili su 486,9 GWh. Ukupno raspoloživa količina električne energije za finalnu potrošnju u prošloj godini iznosila je 2,84 hiljade GWh. Najveći potrošači su domaćinstva (43,8 odsto), ostali sektori (31,5 odsto) i industrija (24,7 odsto). r. e.

8

Društvo

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nije ispoštovalo zakon po kojem je do danas trebalo da se izaberu novi direktori/ice škola

Ko će sve biti tehnološki višak

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nije ispoštovalo rok da za mjesec dana, odnosno do danas, izabere nove direktore/ice škola, što je propisano nedavno usvojenim Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju da to učini. Umjesto toga, postaviće vršioce dužnosti...

Kako su pojedini stručnjaci i upozoravali, prekratak je bio rok od mjesec dana da bi se mogla obaviti cjelokupna procedura za izbor direktora, koji prije toga zahtijeva donošenje akata o sistematizaciji, te formiranje školskih odbora...

Iz resora ministarke Vesne Bratić nijesu nam odgovorili na pitanja zašto nijesu ispoštovali rok propisan zakonom i koje su moguće posljedice zbog toga. U tom resoru ćute, između ostalog, i na upit hoće li određeni direktori ostati bez posla.

- Mora ih biti, jedan – jedan.

Imate puno ljudi koji imaju direktorski treći, četvrti ili peti mandat, a tim ljudima se odavno ne čuvaju časovi, a slobodnih časova vjerovatno nema. Evo vidjećemo – kaže za Pobjedu predsjednik podgoričkog Sindikata prosvjete Slobodan Savović.

Očekuje da će biti tehnoloških viškova, te kaže da te ljude treba zbrinuti, a kako i na koji način, ostaje da se vidi kakav potez će da povuče Ministarstvo.

- To će iziskivati ogromna sredstva, a nama je ionako budžet tanak – kaže on.

Sporno traženje mišljenja za v.d. direktore

Ministarstvo je nedavno uputilo dopis školama u kome su od nastavničkih vijeća zatražili da se izjasne o v.d. direktorima.

Na to je oštro reagovao Sindikat pozivajući nastavnička vijeća da to ne rade, jer to treba da uradi ministarka kako bi se ispoštovali propisi. Izričiti su bili da se takvo mišljenje ne traži prilikom izbora v.d. već da taj postupak važi za proceduru izbora novog direktora nakon sprovedenog konkursa.

Savović smatra da je ovdje ri-

Direktori koji su zloupotrijebili položaj krivično da odgovaraju Upravni odbor NVU Prosvjetna zajednica Crne Gore nema podatke o broju direktora koji će biti razriješeni sa dužnosti, ali su stava da svi direktori koji su kršili zakon ili su bili loši menadžeri treba da idu sa te funkcije.

- Uz to, da bi se konačno u obrazovanju, ali i u cijelom našem društvu zaista desile promjene neophodno je da svi oni koji su se oglušili o zakon i koji su zloupotrebljavali svoj položaj, krivično odgovaraju. Takođe, postojećim direktorima koji nijesu prekršili moralne i ustavne norme, koji imaju uspjeha u radu, treba pružiti šansu da nastave započeto. Nadamo se da se nalazimo na prekretnici našeg školskog sistema u kojem će slobodan, depolitizovan izbor direktora biti samo jedna od stavki u decentralizaciji i reformi obrazovanja jer vremena nam ponestaje – poručili su oni.

ječ o zloupotrebi, jer na osnovu čega nastavničko vijeće sada može da donese odluku kada postojećeg direktora nijesu ni postavljali.

Kada od ponedjeljka direktorske fotelje preuzmu vršioci dužnosti, Savović kaže da, s druge strane, postoji i velika opasnost da može doći do problema, jer se odjednom pojavljuje veliki broj novih ljudi koji ne poznaju taj segment rukovođenja, što može da dovede do zastoja u vaspitnoobrazovnom procesu i u dijelu pripreme nove školske godine.

Dodaje da je to ta bojazan koju imaju prema čitavom procesu.

- U jedan konzervativan sistem, koji ne trpi nagle pro-

Ono što uz kratak rok za izbore direktora zabrinjava je odsustvo decidnosti i dosljednosti u dopisima koji dolaze školama iz kabineta Ministarstva. Tako imamo situaciju da su neke škole davale mišljenje o v.d. direktora (mišljenje je trebalo da se traži za kandidata za direktora, a ne v.d. direktora), neke škole to nijesu uradile, kažu iz NVU Prosvjetna zajednica PODGORICA – Skoro trećina građana Crne Gore (31%) vjeruje da 5G tehnologija izaziva ili širi korona virus i da se to prikriva da bi kompanije koje se bave ovom tehnologijom mogle da nastave da zarađuju mnogo novca. To je pokazalo istraživanje koje je u martu ove godine sprovela istraživačka agencija Ipsos, na nacionalno reprezentativnom uzorku, uz podršku britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a.

Slobodan Savović

mjene, uvodite veći broj ljudi – objašnjava on.

Mišljenja je da je ovaj posao trebalo drugačije uraditi. Pozvao je Ministarstvo da izvadi iz fioke bivšeg ministra prosvjete Damira Šehovića liste za smjenu direktora koje je slala ranije prosvjetna inspekcija, pa da sa njima počne da se poštuje stari zakon. Potom bi, smatra on, trebalo da dođu u poziciju da sagledaju validne kriterijume za kvalitetan izbor direktora, a procijenili bi i konkretnu ulogu nastavničkih vijeća, da se njihovo mišljenje mora uzeti u obzir i da se školski odbori više pitaju...

-Treba napraviti moratorijum na ovu izmjenu Zakona – kaže Savović.

Od momenta izglasavanja Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i postavljanja tako kratkog vremenskog roka za njegovu primjenu, javile su se brojne nejasnoće i problemi koji se uglavnom rješavaju u hodu, poručuju iz Upravnog odbora NVU Prosvjetna zajednica Crne Gore. Pod-

Jelušić, Zoronjić i Čikić pretresani na granici sa Srbijom

sjećaju da su već ukazivali da bi mogli da se dese ovi brojni problemi, ali odgovorne institucije se oglušuju o njihove riječi.

PODGORICA – Granična policija Srbije je u četiri navrata juče temeljno pretresla putnike i službeno vozilo Skupštine Crne Gore u kome su bile poslanice Građanskog pokreta Ura Suada Zoronjić i Božena Jelušić, i civilni aktivista i bloger Ibrahim Čikić. Čikić je za portal PCNEN potvrdio da su zadržani oko pola sata na ulazu u Srbiju sa crnogorske strane, kao i na izlazu iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Ista situacija je bila i pri povratku.

nema doSljednoSti u dopiSima koji Se šalju školama

Antifašisti iz Nikšića posjetili Riđane gdje je donesena odluka o organizovanju gerilskih akcija protiv okupatora

Ministarstvo je nedavno uputilo dopis školama u kojem su od nastavničkih vijeća zatražili da se izjasne o v.d. direktorima. Na to je oštro reagovao Sindikat pozivajući nastavnička vijeća da to ne rade, jer to treba da uradi ministarka kako bi se ispoštovali propisi

Vesna Bratić

Poslanice Ure i civilni aktivista četiri puta zadržani na graničnom prelazu

- Amandman kojim se mijenja struktura školskog odbora u kojem sada nastavni kadar ima dva predstavnika umjesto nekadašnjeg jednog, kao i davanje mišljenja nastavničkog vijeća o kandidatu za direktora su dobre ideje koje traže adekvatnu realizaciju kako ne bi imale samo deklarativan karakter. Ono što uz kratak rok za izbore direktora zabrinjava je odsustvo decidnosti i dosljednosti u dopisima koji dolaze školama iz kabineta Ministarstva. Tako imamo situaciju da su neke škole davale mišljenje o v.d. direktora (mišljenje je trebalo da se traži za kandidata za direktora, a ne v.d. direktora), neke škole to nijesu uradile – kažu oni.

Dodaju da, takođe, izmjene u sastavu školskih odbora zahtijevaju vrijeme, kao i donošenje statuta i pravilnika o sistematizaciji, raspisivanje konkursa...

- Ako se v.d. stanje koje stupa na snagu od ponedjeljka iskoristi kao prelazni period u kome će se stvoriti uslovi da se u ovoj zbunjujućoj situaciji ohrabre časni i vispreni ljudi da se prihvate odgovornosti i jave se na konkurs, da naše školstvo konačno bude oslobođeno politikantstva i zapošljavanja na osnovu partijskih knjižica, onda ćemo dobiti najbolje ljude i stručnjake bez obzira na političke, nacionalne i druge boje na mjestima direktora. U suprotnom, nastaviće se trodecenijska praksa zapošljavanja i postavljanja direktora – ocjenjuju iz ovog NVU. Kada je na prijedlog grupe poslanika ovaj zakon usvojen nedavno u Skupštini, poslanici se nijesu saglasili da će se tim aktom obezbijediti depolitizacija obrazovnog sistema. Predstavnici vladajuće većine su uvjereni da će se to desiti, jer je aktom predviđeno da se obavi smjena direktora i njihovih pomoćnika, ali u to nijesu ubijedili opozicionare, koji smatraju da je razrješenje oko 1.000 ljudi čisti revanšizam. n. Đ.

Antifašisti na Riđanima

Nikšićka opština je prije 80 godina bila jedina slobodna teritorija u Evropi NIKŠIĆ - UBNOR i antifašisti Nikšića polaganjem cvijeća i prigodnim govorom kod spomen-obilježja u Riđanima, na mjestu gdje je 11. jula 1941. godine Okružni komitet KPJ za Nikšić održao sastanak na kome je donesena odluka o izvođenju gerilskih akcija protiv italijanskog okupatora na teritoriji nikšićkog i šavničkog sreza i zapadnog dijela Boke Kotorske, podsjetili su na ovaj značajni istorijski događaj od prije 80 godina.

Govoreći o ovom događaju, član Predsjedništva SUBNORA Crne Gore Milojica Dakić kazao je da se osjeća emotivno ispunjenim što se jedan od najznačajnijih događaja u istoriji Nikšića i Crne Gore dogodio upravo u kući njegovih predaka po majci, koji su uvijek bili na braniku svoje domovine.

-U kući Vidaka Živkova Delibašića Mjesni komitet KPJ za Nikšić je narednog dana 12. jula održao sastanak kojem su prisustvovali: Veljko Zeković – sekretar MK i članovi: Vojo Deretić, Vojo Popović Ćuk, Milo Jovićević, Vaso Martinović, Aleksa Popović, Zlata Pavlović i Vjera Kovačević. Jednoglasno je prihvaćena odluka OK od prethodne večeri donijeta na ovom mjestu i riješeno je da se likvidiraju italijanske postaje u Petrovićima i Bogetićima, da se pristupi rušenju puteva i željezničke pruge i otpočnu napadi na italijanske transportne kolone na putevima - kazao je Dakić, podsjećajući da je Trinaestojulski ustanak bio prvi organizovani, masovni oružani ustanak u porobljenoj Evropi, koji je imao ogroman uticaj na druga susjedna područja u Jugoslaviji da se i oni dignu na ustanak.

-Nikšićki srez, bez grada i Vilusa, bio je čitav slobodan u trajanju 10 – 12 dana i to je bila prva slobodna teritorija u Evropi. Trinaestojulskim ustankom udareni su temelji moderne, građanske, multinacionalne, multivjerske i antifašističke Crne Gore koja je 2006. godine obnovila svoju nezavisnost, postala članica UN i NATO i krenula putem evropskih i evroatlanskih integracija. Povampirene ideje teokratije, kleronacionalizma i klerofašizmam koje su, u posljednjoj godini, prisutne u crnogorskoj političkoj i državnoj strukturi, prijete da uruše sve one vrijednosti za koje su se mukotrpnim radom i krvavom borbom, uz velike žrtve i odricanja tokom više vjekova, izborile generacije hrabrih i čestitih sinova i kćeri slobodarske Crne Gore. - kazao je Dakić. ra. p.

Istraživanje Ipsosa uz podršku britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a pokazalo da u teoriju zavjere vjeruju češće ljudi koji ne koriste internet

Trećina građana Crne Gore vjeruje da 5G tehnologija izaziva ili širi koronu Mladi reporteri UNICEF-a u Crnoj Gori analizirali su ovu teoriju zavjere i došli do rezultata da peta generacija mobilnog interneta ne ubija živi svijet niti šiti korona virus, navodi se u zajedničkom

saopštenju Ipsosa, UNICEF-a i britanske ambasade u Podgorici.

-U ovu teoriju zavjere češće ne vjeruju mlađi građani uzrasta od 18 do 44 godine, kao i građani višeg ili visokog nivoa obrazova-

nja. S druge strane, u ovu teoriju zavjere češće vjeruju ljudi koji ne koriste internet, što ukazuje na značajan uticaj digitalnog jaza na stavove građana – pokazali su rezultati istraživanja.

Zoronjić i Jelušić su zajedno sa Čikićem dobile poziv od Organizacionog odbora u Potočarima da prisustvuju jučerašnjoj komemoraciji žrtava genocida u Srebrenici.

Podsjećamo, poslanički klub „Crno na bijelo“ podržao je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Skupština Crne Gore, što je naljutilo vlasti u Srbiji o čemu svjedoči i izjava ministra unutrašnjih poslova te zemlje Aleksandra Vulina da bi trebalo zabraniti ulazak u Srbiju svima koji su ž. z. glasali za Rezoluciju.

Jačanje povjerenja u stručnjake i relevantne institucije, navode u saopštenju, ključno je za Crnu Goru, jer među građanima koji vjeruju u teoriju zavjere da 5G tehnologija izaziva ili

širi korona virus ima više onih koji nijesu sigurni da li da vjeruju ljekaru svog djeteta, kao i onih koji ne vjeruju u nauku.

-Da je neophodno jačanje kulture dijaloga u kojoj ljudi u prijateljskoj atmosferi razmjenjuju različita mišljenja, analiziraju ih i ne osuđuju one koji imaju drugačiji stav, ukazuje podatak da u ovu teoriju zavjere češće vjeruju građani koji smatraju da su ljudi koji ne dijele njihove političke stavove zli – saopštili su. ž. z.

Društvo

Poneđeljak, 12. jul 2021.

9

OBRAČUN SA INSTITUCIJAMA: Na konkurs za pet članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika od 16 prijavljenih kandidata čak 15 advokata

„Neprijatelji“ iz sudnice sudiće o radu tužilaca

PODGORICA – Tužioci i advokati u svojim profesijama na suprotstavljenim su stranama, odnosno zastupaju suprotstavljene interese. Tužilac brani optužnicu, a advokat klijenta - optuženog.

Tužilački savjet je tijelo koje sudi o radu tužilaca - ocjenjuje njihov angažman, odlučuje o njihovom izboru, napredovanju ili razrješenju... Sudeći prema tome da je za pet članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika od 16 prijavljenih kandidata konkurisalo čak 15 advokata moglo bi se desiti da o profesionalnoj sudbini nekog tužioca presudno odlučuju njegovi „neprijatelji“ iz sudnice – branioci optuženih.

Pitanje konflikta interesa neminovno će biti otvoreno u novom sastavu Tužilačkog savjeta. Prema izmijenjenom Zakonu o državnom tužilaštvu u ovom tijelu je pet predstavnika tužilaca, pet uglednih pravnika i predstavnik Ministarstva pravde.

UTICAJ POLITIKE

Tužilac u penziji i dugogodišnji predsjednik Udruženja tužilaca Crne Gore Veselin Vučković ističe da je ovaj problem samo jedan sporan segment izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu koji u cjelini narušava koncept organizacije rada tužilaštva.

- Očigledno je iz ovakvog sastava Tužilačkog savjeta da se ne želi tužilaštvo kao nezavistan i samostalan organ, već tužilaštvo koje će vršiti poslove pod direktnim uticajem politike, odnosno isključivo politike – kategoričan je on.

Jasno je, kaže Vučković, da će se u radu Tužilačkog savjeta u ovakvom sastavu, gdje se može naći pet advokata, otvoriti pitanje konflikta interesa.

- Mi smo pred sudom dvije procesno-krivične stranke koje postupaju sa međusobno suprotstavljenih pozicija, odnosa i interesa. Kroz svojstvo članova Tužilačkog savjeta, branioci, kao suprotstavljena stranka u krivičnom procesu pred sudom, sada će biti u poziciji da odlučuju o pravima, obavezama i odgovornostima državnog tužioca. Neprihvatljivo – izričit je naš sagovornik.

Vučković ne spori pravo advokatima da kao ugledni pravnici budu članovi Tužilačkog savjeta, ali je, prema njegovim riječima to trebalo riješiti na drugačiji način.

- Moglo se definisati da jedan član Tužilačkog savjeta bude predstavnik Advokatske komore, a ne da imaju pretežni uticaj – smatra Vučković.

Nada se da će Ustavni sud prepoznati sve nedosljednosti izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu i uvažiti inicijativu koju su državno tu-



Veselin Vučković: Očigledno je da se ne želi nezavisno tužilaštvo, već tužilaštvo koje će vršiti poslove pod direktnim uticajem politike žilaštvo i aktuelni Tužilački savjet podnijeli. Traže ocjenu saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima odredbi koje se odnose na sastav i mandat Tužilačkog savjeta, određivanje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i uslove za prestanak funkcije državnom tužiocu.

Ustavnom sudu podnijeli su i zahtjev za „donošenje naredbe da se obustavi izvršenje osporenih zakonskih odredbi do donošenja konačne odluke suda kako bi se spriječilo nastupanje neotklonjivih štetnih posljedica, koje bi neminovno nastale primjenom zakona“.

Nova crnogorska vlast ovaj zakon usvojila je ne uvažavajući mnoge preporuke Venecijanske komisije, čije mišljenje su zatražili tek poslije pokušaja da tužilačke zakone izmijene mimo javnosti, prilagođene isključivo svojim političkim interesima. Na burnu reakciju domaće stručne i laičke javnosti nijesu se obazirali, ali su ustuknuli kada su oštre kritike stigle iz Brisela i Vašingtona.

Pod njihovim pritiskom odustali su od izmjena Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.

NVO SEKTOR

U Nevladinoj organizaciji Akcija za ljudska prava, u čijem fokusu rada je pravosuđe, smatraju da se pitanje konflikta interesa u budućim odlukama Tužilačkog savjeta može riješiti izuzećem člana koji je potencijalno u sukobu interesa.

- Svaki član Tužilačkog savjeta bi morao da traži svoje izuzeće kad god postoji razlog da se posumnja u njegovu nepristrasnost. Na primjer, ako treba da odlučuje o disciplinskoj odgovornosti tužioca u predmetu u kojem je kao advokat zastupao

Marija Vesković: Zakon o državnom tužilaštvu ne zabranjuje da se za pozicije uglednih pravnika prijave samo advokati, samo profesori ili samo pravnici iz nevladinog sektora



Vanja ĆalovićMarković: I ranije smo imali izražen problem neprijavljenih konflikta interesa u pravosuđu, na šta je više puta ukazivala i Evropska komisija

Zdravko Begović: Ne postoji bilo ko u Crnoj Gori, u pravnom sistemu, ko bolje od advokata poznaje uspješnost i kvalitet rada tužilaca ili sudija

Nova crnogorska vlast ovaj zakon usvojila je ne uvažavajući mnoge preporuke Venecijanske komisije, čije mišljenje su zatražili tek poslije pokušaja da tužilačke zakone izmijene mimo javnosti, prilagođene isključivo svojim političkim interesima

ili zastupa okrivljenog. Ta obaveza je i izričito propisana Zakonom o državnom tužilaštvu.

Ako sad svi ugledni pravnici budu advokati, s izuzetkom predstavnika NVO sektora, neminovno će se povećati potreba za takvim izuzećima. Ostaje da pratimo da li će se obaveza izuzeća dosljedno primjenjivati i koliko će često do toga dolaziti – rekla je za Pobjedu Marija Vesković, koja prati rad Sudskog i Tužilačkog savjeta u Akciji za ljudska prava.

Sagovornica Pobjede na pitanje da li će objektivnost i profesionalnost postupanja Tužilačkog savjeta biti dovedeni u pitanje ako pozicije za ugledne pravnike budu popunjene samo advokatima, konstatuje da „Zakon o državnom tužilaštvu ne zabranjuje da se za sve pozicije uglednih pravnika prijave i samo advokati, samo profesori ili samo pravnici iz nevladinog sektora“.

- Isto pravilo je važilo i ranije, pa se desilo da u posljednjem mandatu nijedan član Savjeta ne bude advokat – podsjeća ona.

Da li bi bilo korisnije, dodaje Vesković, obezbijediti da članstvo Savjeta bude raznovrsnije je dobro pitanje za raspravu.

- Sada je obezbijeđeno da nevladine organizacije izaberu jednog člana, dok mi ne vidimo problem u tome da se propiše da Advokatska komora bira jednog člana, a da se ostala mjesta popunjavaju naučnicima s univerziteta i pravnicima drugih profila – kaže ona.

U ovoj organizaciji smatraju da „na Zakonu o državnom tuži-

Cilj izmjena zakona su smjene čelnih ljudi u tužilačkoj organizaciji, čemu je nova vlast prilagodila izmjene još nekih zakonskih propisa. Glavna meta im je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić

laštvu svakako dalje treba raditi u pogledu više pitanja, i to obavezno kroz adekvatan postupak javne rasprave“.

Vesković primjećuje da u odnosu na aktuelni sastav Tužilačkog savjeta, u kojem su dva od četiri ugledna pravnika profesori pravnih nauka, sada jeste vidljiva promjena da među prijavljenim kandidatima njih nema.

- Ne mogu se znati razlozi za neprijavljivanje ovog puta, ali bi način za njihovo uključivanje u Tužilački savjet bilo propisivanje bar jednog mjesta za njih, tako što bi pravni fakulteti predlagali kandidate, a Skupština vršila krajnji izbor – predlaže Vesković.

Pitanje mogućeg konflikta interesa u Tužilačkom savjetu moguće je riješiti, smatra izvršna direktorica NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i rukovoditeljka stručnog tima Vladinog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković.

- To pitanje nije dovoljno precizno propisano tužilačkim zakonom, ali norme iz Zakona o sprečavanju korupcije preciziraju na koji način javni funkcioneri, pa i članovi Tužilačkog savjeta, treba da postupaju u slučaju konflikta interesa – objašnjava ona u izjavi za Pobjedu.

Ipak, upozorava naša sagovornica, otvara se pitanje primjene tog propisa.

- I ranije smo imali izražen problem neprijavljenih konflikata interesa u pravosuđu, na šta je više puta ukazivala i Evropska komisija – podsjeća ona.

Sve to su, prema njenim rijčeima, razlozi da podaci o radu pravosuđa moraju biti dostu-

pni javnosti, mnogo više nego što je to do sada bio slučaj.

- Na primjer, gotovo je nemoguće utvrditi koji advokati, pa time i koji budući članovi Tužilačkog savjeta, su uključeni u koje predmete, jer su javnosti dostupne isključivo sudske presude. Ako sistem bude počivao isključivo na ličnom integritetu pojedinaca, kao što je bio slučaj do sada, plašim se da nećemo vidjeti veće pomake. Upravo zbog toga je važno otvoriti institucije i omogućiti građanima da ih kontrolišu, kako bi mogli ukazati i na moguće slučajeve konflikta interesa, ali i korupcije – zaključila je ĆalovićMarković.

NEOSNOVANE SUMNJE

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kategoričan je da advokati koji budu izabrani za članove Tužilačkog savjeta neće sebe dovesti u situaciju da budu u sukobu interesa. Konstatuje da njegove kolege samo mogu da doprinesu kvalitetu rada ovog tijela.

- Advokati su svakodnevno očevici uspješnog ili da ne kažem neuspješnog rada svakog tužioca u tužilačkoj organizaciji Crne Gore. Teza da će kolege koje postupaju u predmetima u kojima se pojavljuje tužilac čiji rad će kasnije ocjenjivati Tužilački savjet, odnosno odlučivati o njegovom napredovanju ili eventualno sankcionisanju, sebe dovesti u situaciju konflikta interesa apsolutno ne pije vodu – kategoričan je Begović.

Objašnjava da svaka odluka tužioca ima i neposrednu kontrolu od pretpostavljenog rukovo d i o c a t u ž i l a š t va , a konačno, kaže on, cijeni je i sud.

- Advokati ne samo da treba, nego moraju da budu članovi i Sudskog i Tužilačkog savjeta, jer su oni svakodnevno u sudnicama i ne postoji bilo ko u Crnoj Gori u pravnom sistemu ko bolje poznaje uspješnost i kvalitet rada tužilaca ili sudija – naglašava Begović.

Siguran je da nijedan advokat koji bude član Tužilačkog savjeta neće sebi dozvoliti da „protežira nekoga tužioca koji nema dovoljno kvalitetne rezultate i koji ne zaslužuje to mjesto“.

- Advokat koji bi se našao u potencijalnom konfliktu interesa kada se odlučuje o nekom tužiocu izuzeo bi svoje mišljenje – uvjeren je Begović.

Kategoričan je da njegove kolege u Tužilačkom savjetu neće sebi dozvoliti da rad tužilaca svode na nivo ličnih antagonizama.

- Advokatura je sastavni i neraskidivi dio crnogorskog pravnog sistema i kao takva mora i treba da ima svoje predstavnike u Tužilačkom i Sudskom savjetu. Uloga advokata u Tužilačkom savjetu neće dovesti u pitanje objektivnu odluku u slučaju bilo kog tužioca – zaključio je Begović.

Podsjeća da je od avgusta prošle godine veliki broj advokata prešao na važne i odgovorne funkcije u državi - od ministara do pomoćnika ministara, savjetnika, direktora direktorata, što, prema njegovom miš l j e n j u , p o ka z u j e d a s u advokati odgovorni i profesionalni ljudi, jer je za tako značajne državne funkcije morala postojati preporuka da se radi o časnim pojedincima.

- Dovoditi advokate u sumnju u slučaju svake njihove aktivnost mimo profesije je samo želja da se predstave kao neko kome ne pripada ništa mimo advokatske djelatnosti – smatra Begović.

Sljedeće sedmice nadležni skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu provjeriće da li svih 16 kandidata ispunjavaju uslove tražene konkursom.

Izmijenjeni Zakon o državnom tužilaštvu Skupština Crne Gore usvajala je dva puta. Prvo 12. maja, ali je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da ga potpiše i vratio ga parlamentu na ponovno odlučivanje. Skupštinska većina, koja ima jedan glas prednosti u odnosu na opoziciju, ponovo ga je usvojila 27. maja. Đukanović je u obrazloženju kojim je odbio da potpiše Zakon ocijenio da je „donošenjem tužilačkog zakona ugrožen ustavno pravni sistem Crne Gore, jer Ustav ne dozvoljava da parlamentarna većina ili izvršna vlast uspostavlja kontrolu nad sudskom vlašću“.

Istovjetan zakon, nakon što ga je parlament ponovo usvojio, morao je da potpiše po sili zakona.

Cilj izmjena zakona su smjene čelnih ljudi u tužilačkoj organizaciji, čemu je nova vlast prilagodila izmjene još nekih zakonskih propisa. Glavni cilj im je da se riješe glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

Novim odredbama Zakona vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca, tri člana Tužilačkog savjeta ili ministar pravde mogu da pokrenu postupak za njegovu smjenu.

Aktuelna vlast tvrdi da su promjene u tužilačkoj organizaciji jedini način za efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

10

Crnom Gorom

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Izgorjela štala farmera Radivoja Miljanića iz Nikšića

Stradalo 300 koza sa jaradima NIKŠIĆ - Štala farmera Radivoja Miljanića iz Nikšića, koja se nalazi na Podbožoru, izgorjela je potpuno u požaru koji je izbio juče. Stradalo je 300 koza sa jaradima, kao i dvije i po hiljade bala sijena.

Miljanić je kazao da je vatra ,,progutala“ sve što je deset godina stvarao, te da

je imanje pod zakupom i nije bilo osigurano.

- Krenula je vatra na sve strane. Koze, nažalost, nijesu uspjele da izađu, i ono zbog čega me sada najviše duša boli su one. One su bile dio moje mladosti i moje budućnosti... Deset godina sam im stvarao, sve je izgorjelo... Samo su ostale kosti,

neki rog... Dobar dio mog života je izgorio u sekundi, ali neka su zdrava ta djeca, pa ćemo vidjeti kako ćemo dalje... - kaže Miljanić.

Farmer dodaje da je u požaru izgorjelo sve - izmuzište, muzilice, platforme...

-Nema ništa da je ostalo, što smo stvarali od 2012. do danas. Da su koze ostale žive,

Na Pištetu kod Danilovgrada obilježeno 225 godina čuvene Martinićke bitke

Polaganje vijenca na obelisk crnogorskim vojnicima

Junaštvo za nezaborav

DANILOVGRAD - Polaganjem vijenca na obelisk crnogorskim vojnicima u mjestu Pištet nadomak Danilovgrada, juče je obilježeno 225 godina čuvene Martinićke bitke koja se na ovim prostorima odigrala 11. jula 1796. godine. Ovaj čin obavili su predsjednik UBNOR-a i antifašista Božidar Brajović, komandant Kasarne „Milovan Šaranović“, potpukovnik Žarko Vojinović i predsjednica opštine Zorica Kovačević.

KRVAVI bOj

Brajović je okupljenima ispričao istorijat ove čuvene bitke.

- Prošlo je više od dva vijeka od ljutog i krvavog boja i slavne pobjede Crnogoraca i brdskih plemena nad moćnom turskom silom Mahmut-paše Bušatlije. Kraj 18. vijeka nosio je sa sobom brojne nedaće i probleme jer se Bušatlija namjerio na Crnu Goru. Popalio je 1785. Cetinje, Paštroviće, Brajiće, Lastvu i srušio Cetinjski manastir, ali nije mogao umiriti Crnogorce. Bio je odmetnik od sultana i želio je da napravi svoje carstvo. Takva vojna sila nanijela je mnogo zla i krvoprolića Crnoj Gori i pobunjenim brdskim plemenima koje je htio da pokori. I jula 1796. krenuo je na Pipere i Bjelopavliće. Na sreću, oni nijesu bili sami. Stala je uz njih i pružila im bratsku ruku pomoći svekolika Crna Gora i mudri vladika Petar Prvi Petrović Njegoš, koji je dobro znao da poslije Brda na red dolazi i Crna Gora. Shvatio je da samo jedinstveni i ujedinjeni mogu se suprotstaviti tako jakom i moćnom neprijatelju. Kada je dobio tvrdu vjeru svojih glavara i naroda crnogorskog, pohitao je ka Bjelopavlićima

u pomoć. Crnogorska vojska brojala je blizu 10.000 boraca raspoređenih u četiri korpusa, a turska tri puta više sa tri divizije-podsjetio je Brajović.

NeRAVNOpRAVNA bItKA

On je objasnio da su deset dana obje vojske su stajale jedna naspram druge, odmjeravale snage, tražile slabosti i pravi momenat za napad.

-Prema svim opisima ove neravnopravne bitke, ona je počela na današnji dan po starom kalendaru u šest sati izjutra i trajala do 15 časova. Ječale su ove gore i tresle se od odjeka oružja, povika boraca i zveketa noževa i sablji. Tog dana crni dim se pomiješao sa gustom maglom koja je bila prekrila Martiniće. Crnogorci su znali da iskoriste trenutak kolebanja u turskim redovima i prešli iz odbrane u protivnapad i u krvavoj borbi prsa u prsa odnijeli važnu istorijsku pobjedu. Turske snage su bile razbijene i proćerane, a mnogi njihovi vojnici tražili su spas u rijeci Zeti. Moglo bi se reći da je ovu pobjedu izvojevalo srce u junaka i zasigurno da je bilo tako, kao i oružje, barutni prah i olovo kojim su Crnogorci bili dobro snabdjeveni zahvaljujući guvernaduru Radonjiću kome je izašao u susret austrijski car 1790. godine. Jedno je sigurno, pobjeda je bila samo epilog mudre taktike, velikog pregnuća i odlučnosti svakog junaka, što se rijetko viđa u istoriji ratovanja. Poslije velike pobjede i na Krusima, eho crnogorski se prenio daleko i mimo njenih granica, gdje se sa divljenjem i uvažavanjem pjevalo o Crnoj Gori, ,,O najmanji narode među narodima, tvrdi kamen-prijestolje slobode. Pred vama bježahu na hiljade, o velika Crna Goro. Od

kako se o tvoje gore lome oblaci i vihori, nikad nije živio soj silnijih junaka“ i sada je lako izvesti zaključak da je u ovom boju slavila moralna snaga Petra Prvog koju je on razvio među svim učesnicima bitke.

Crnogorci su bili posebno motivisani i jedinstveni da se bore svi kao jedan do posljednje kapi krvi. Znali su da se mrijet jednom mora svakojako. A još su bolje znali da onaj koji pogine na bojnom polju, za slobodu svoga roda, taj se imao rašta i roditi – podsjetio je Brajović na istorijske činjenice.

ČuVAjmO DOmOVINu

Međutim, prema njegovim riječima, poslije ovih bitaka i poslije brojnih drugih bojeva, posrtanja i uspjeha pa sve do danas kao da zaboravljamo ko smo.

-Kao da to nijesmo mi već neki nebeski ljudi. Krijemo se iza građanske, multietničke i evropske Crne Gore kao da ova nije naša. Kao da ona nema svoje posebnosti, svoju svijetlu istoriju, kulturu i ogromno bogatstvo ljudi. Nažalost, danas smo svjedoci stvaranja nekih novih svjetova i negiranja sopstvenog postojanja i identiteta.

Danas umjesto znanja i pregnuća imamo privilegije. Stvorili smo u sopstvenoj državi, državu nad državom. Dozvoljavamo da laži postanu istine. Omrčili smo i jednoga Boga. I sam Petar Prvi udario bi po svome prijestolu sa koga je stvarao Crnu Goru. A, stvarana je Crna Gora i ovdje na Martinićima i po nekoliko puta. Gorjela je i paljena, rušena i utirana, ali je isto tako svaki put znala da zbije svoje redove onda kada bi joj bilo najteže i uvijek na kraju izlazila kao pobjednik. Neka su vječna sjećanja na junake Martinićke bitke, neka je vječna Crna Gora – poručio je Brajović. b. KADIĆ

ja bih ovo progutao lakše...

Svi znamo koliko treba da se stvori toliko veliki buljuk kazao je Miljanić.

Imanje je bilo pod zakupom i nije bilo osigurano, kazao je on.

Miljanić ističe da je pričinjena ogromna šteta, te da ,,nema snage“ da je procijeni.

Ra. p.

Farma nije bila osigurana

Bilješka iz Kolašina

Turisti se prvo vide pa tek onda broje Svi se nadamo turističkom ljetu iz dvije nedavne izjave.

Da posjeta bude 30 odsto bolja nego ljeta 2019. i da masovna vaučerska ljetovanja stignu do izdavalaca smještaja u „maloj varoši“. Do tada, opreznije sa turističkim brojevima jer i dobre namjere, kada su neutemeljene, odlutaju ka svojim suprotnostima...

Detalj iz Kolašina: Dio druge smjene Košarkaškog kampa u bazenu hotela „Bjanka“

KOLAŠIN - Sa prvim danima jula, sa aktuelnim vrelinama i Celzijusima koji su planinu i osvježenje nametnuli kao izbor i adresu, „živnula“ je turistička posjeta u „maloj varoši“. Istovremeno je počeo jedan prilično metodološki riskantan posao, a to je – brojanje turista i javno saopštavanje tih brojeva. U dva dana su se desila dva brojanja, na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da u Kolašinu skoro nema đe igla da padne od turista.

Sa ministarske adrese je stigla ocjena i procjena da je u Kolašinu čak 30 odsto više turista nego po turističkom dobru zapamćene 2019. godine.Naravno, da bi svi voljeli da ovo postkoronsko vrijeme - nad kojim i dalje stoji teret i neizvjesnost novih sojeva virusa i obnavljanja ozbiljnijih epidemioloških brojeva – što prije ekonomskim i životnim parametrima stigne i prestigne ono pretkoronsko vrijeme. Ali, još uvijek nije tako.

Takođe se desila javna turistička izjava da je Kolašin pun i da su tome doprinijeli vaučeri koje su dobili pro-

svjetni radnici i ostali državni namještenici koje sljeduje „papir za odmor“. Jedan medij postavi mikrofon, drugi prenese i eto ti za nekoliko sati - Kolašin pun turista.

Podaci iz lokalne turističke organizacije kažu da od 130 izdavalaca smještaja, samo njih sedam učestvuje u programu sa vaučerima. Koliko taj procenat može turistički „napuniti“ grad i turističke kapacitete – jasno je...

Kada je u pitanju dosadašnja struktura gostiju, onda je najviše sportista. Prekjuče je počela druga smjena Košarkaškog kampa u kojoj je preko 110 polaznika a prva je imala desetak manje. Na pripreme u Kolašinu bila je Golmanska akademija MB1, FK Arena, brojne škola fudbala, a posebno je značajno da je Kolašin izabrao fudbalski prvoligaš i ekipa koja je prošle godine nastupala u evropskim kupovima – FK Iskra iz Danilovgrada. Danilovgrađani su imali sve uslove za pripreme, a trener Nikić je utiske sabrao u jednoj rečenici – „Kolašin je bio pun pogodak“. Sportsko-turistička sezona se tek zahuktava.

Ne sumnjamo – obje turistič-

ke izjave su imale ambiciju dobre namjere, ali nekada se u startu dobre namjere pretvore u svoju suprotnost.

Brojanje i analiza turista nije lak posao i ne može se koristiti u marketinge različitih boja. Sa turističkim brojevima treba opreznije bez obzira na dobronamjernost i autoritativnost onih koji prihvate pravo i odgovornost da ih saopšte.

Znači – u Kolašinu nije 30 odsto gostiju više nego 2019. godine jer turisti se prvo vide pa se tek onda broje tako da nikakve statistike i podaci u to ne mogu uvjeriti Kolašince. Takođe, vaučeri nijesu napunili Kolašin jer je za sada samo sedam izdavalaca smještaja, od njih 130, prihvatilo taj program.

Da svi držimo palčeve da se Kolašinu desi turističko ljeto po ovim izjavama. Da posjeta bude 30 odsto bolja od ljeta 2019. i da masovna vaučerska ljetovanja stignu do izdavalaca smještaja u „maloj varoši“...

Do tada – opreznije sa turističkim izjavama i brojevima.

Bez obzira na dobre namjere koje ponekad „odlutaju“ ka svojoj suprotnosti.

D. DRAŠKOVIĆ

Primjeri

Poneđeljak, 12. jul 2021.

ŠAVNIK – Nije doktorka Sanja Bušaj ni slutila da će u Šavniku službovati pet godina, ali desilo joj se. Svidio joj se poddurmitorski kraj, iz Nikšića je stigla sa željom da nakon dvije godine bira specijalizaciju i zadržala se duže, toliko da je Šavničani doživljavaju svojom, a i ona njih kao najbliže. Međutim, to što joj je jedan sugrađanin prijetio prije mjesec, a što je naišlo na opštu osudu svih koji poznaju ovu Nikšićanku, bacilo je sjenku na njenu sliku o najmanjoj crnogorskoj opštini. Ipak, kaže da će sa zadovoljstvom raditi i dalje, da joj poziv koji je odabrala ne dozvoljava da sve Šavničane ne doživljava svojima, da im ne pomogne koliko zna i može. Upravo taj incident bio je povod da posjetimo doktoricu Bušaj i saznamo nešto više o njenoj misiji u Šavniku.

Kaže da u Šavniku ima oko 1400 pacijenata, da kao jedini ljekar u tom kraju ima 60 do stotinu pregleda dnevno, a često i više, radi prvu smjenu, a poslijepodne je pripravna, već pet godina. I sama ne zna koliko je, uz to, imala kućnih posjeta, koliko je proprtila kilometara do najudaljenijih sela...

- Razuđena je opština, sela su udaljena, mnogo je staračkih domaćinstava i sigurno mi nije monotono - kaže uz osmijeh doktorica Sanja Bušaj uz napomenu da nije planirala ostati toliko dugo u Šavniku, ali da su je lijepo prihvatili i sad se osjeća, makar napola, Šavničankom.

- U posljednje vrijeme dobijala sam poruke od tog čovjeka s najavama da više neću raditi u Šavniku, da zdravstvena stanica u Šavniku neće biti ispostava DPS-a... Politika je, očigledno, suštinski razlog, ali tome ne pridajem značaj, jer moja je misija da pomažem ljudima bez obzira na bilo kakva opredjeljenja. Te večeri sam, po pozivu, došla u kućnu posjetu, ali njegova baba se začudila kad smo došli, jer je bila dobro. Uslijedilo je mrškanje, vrijeđanje, istjerivanje iz kuće... Moje kolege su pokušavali da ga smire, njima se izvinjavao, ali prema meni nije bio ni najmanje dobronamjeran.

Ništa slično u Šavniku nije mi se desilo evo nekoliko godina, ali prošlo je - kaže Sanja Bušaj, dodajući da želi što prije da zaboravi taj incident.

Sa najmlađima je najljepše raditi

11

U posjeti dr Sanji Bušaj, koja u Šavniku službuje pet godina i koja je odložila odlazak na usavršavanje da bi pomogla ugroženima

Doktorka sa desetak specijalnosti

Zdravstvena stanica Šavnik

Sanja Bušaj

Nema kuće u poddurmitorskom kraju koju doktorka Bušaj nije posjetila. Kaže da je tokom zime češće u planinarskoj opremi nego u bijelom mantilu sa stetoskopom oko vrata. I ljeti je teško, jer dolazi veliki broj vikendaša, tu su turisti, kanjon Nevidio, a česte su i povrede na domaćinstvima od kosačice i motorne šege Aktivan je ovaj Šavničanin i na društvenim mrežama, bilo je vrijeđanja i ranije, ali doktorica Bušaj se trudila da zadrži korektan odnos sa njim. Suđenja nije bilo, jer advokati ne rade i tek se očekuje epilog događaja. U međuvremenu je ovaj mladić dolazio na vakcinaciju,

a sve je završeno, reklo bi se, bez prisnije komunikacije.

Nema kuće u poddurmitorskom kraju koju doktorica Bušaj nije posjetila. Kaže da je tokom zime češće u planinarskoj opremi nego u bijelom mantilu sa stetoskopom oko vrata.

- Sanke, garderoba za planinarenje, a u boljoj varijanti donekle se može i terenskom ,,ladom nivom“. Srećom, ovdje lokalna uprava dobro čisti puteve tokom zime, imamo spretne vozače i stigne se. I ljeti je teško, jer ovdje dolazi veliki broj vikendaša, tu su tu-

Svi Šavničani osuđuju napad U Šavniku svi imaju broj dr Sanje Bušaj, znaju da se javlja i dolazi u ponoć kao prije podne. I svi su osudili napad na nju, pa i čelnik opštine Jugoslav Jakić.

- Dolaskom dr Bušaj zdrav-

risti, kanjon Nevidio, a česte su i povrede na domaćinstvima od kosačice, motorne šege...

Raznolike su ovdje kliničke slike i mislim da se može dobro naučiti medicina. Iskustva ne fali, jer ste jedini ljekar i morate brzo reagovati, znajući da tu nemate ni stomatologa, ni interniste, ni hirurga... - kaže Sanja Bušaj dodajući da će svoj život u Šavniku pamtiti i po korona virusu.

- To je period kojeg se s najmanje zadovoljstva sjećam.

Imali smo više od 50 pacijenata nakon februara, a treba svima uključiti terapiju, obići one koji nijesu bili za bolničko liječenje... Imamo pet medicinskih tehničara, ali dobro smo se organizovali. Nadam se da je pandemija za nama,

Nikad nije bilo teže nego tokom pandemije

stvena zaštita u Šavniku je podignuta na veći nivo.

Svjedoci smo da su zdravstveni radnici, pogotovo zbog aktuelne pandemije, heroji ovog vremena i to što se dogodilo u našem kraju je za

svaku osudu, pa rekao bih i prezir. Nije lijepo što se nijesu oglasile partije, odnosno, DF kome on pripada, jer ovo, valjda, svako treba da osudi, bez obzira na političku i bilo kakvu drugu pripadnost.

Ni smetovi snijega je ne mogu zaustaviti

a ovdje se već vakcinisalo više od 800 ljudi. Vakcinaciju nastavljamo, dnevno ih dolazi po desetak, a kad je počela imunizacija imali smo mno-

go više posla - kaže doktorica Bušaj podsjećajući da su prije pandemije u Šavnik, jednom sedmično, dolazili specijalisti: pedijatar, očni, hirurg, radiolog, internista, stomatolog...

Jedina doktorica u Šavniku kaže da će ostati još najduže godinu u tom kraju, jer je vrijeme da se specijalizira i okrene važna stranica u njenom životu.

Zbog incidenta koji se dogodio 8. juna reagovale su brojne kolege Sanje Bušaj. Dolazila je u Šavnik i direktorica nikšićkog Doma zdravlja Vera Bulatović, interesovali su se iz Ministartsva zdravlja, a dobila je podršku i dr Jefta Erakovića koji je posjetio sa 15-ak kolega iz svih krajeva Crne Gore.

Kaže Sanja da je ovo kraj gdje patrijarhalnost nije izumrla, da se ovdje još cijene ljekari i prosvjetni radnici, da sa zadovoljstvom radi od jutra do sjutra i da nastavlja vođena idejom humanosti.

Ratko PEROŠEVIĆ

12

Kultura

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Predstavom „Krvave svadbe“ počelo 35. izdanje međunarodnog festivala Grad teatar

Sjećanje na Igora Vuka Torbicu BUDVA - Međunarodni festival Grad teatar Budva otvoren je u subotu veče na sceni između crkava predstavom „Krvave svadbe“ Federika Garsije Lorke, u režiji Igora Vuka Torbice. Riječ je o koprodukciji JU Grad teatar i Sprskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.

Festival je svečano otvorio predsjednik Opštine Budva Marko Carević koji je naglasio da su cilj i misija uprave Grada teatra da ostane važna tačka na evropskoj mapi pozorišnih događaja i da u ovom gradu otvori prostor za tendencije savremenog teatra

Izvođenju predstave prethodila je svečana ceremonija otvaranja festivala, koji se odvija pod motom „Povratak u život“. Pozdravljajući publiku i goste, direktorica JU „Grad teatar“ Milena Lubarda-Marojević je kazala da festival za sobom ima jednu godinu u kojoj se činilo da se sve zavjerilo protiv njega.

- Od epidemijske pošasti, do monstruozne težnje da se zarad politike i zarad nečijih destruktivnih nagona festival po svaku cijenu zaustavi. Na sreću, ti se planovi nijesu ostvarili - naglasila je Lubarda-Marojević.

VIŠE OD IMENA

Osim toga, kako je dodala Lubarda-Marojević, napustio nas je reditelj Igor Vuk Torbica, koji je postao više od još jednog rediteljskog imena na festivalu Grad teatar.

- On je postao naš saputnik u zajedničkoj misiji, ugledna podrška u svijetu umjetnosti, neko od koga smo svakodnevno učili - naglasila je LubardaMarojević i dodala da su zbog svega toga, otvaranje kao i prvi dani 35. festivala Grad teatar, posvećeni Igoru Vuku Torbici.

Festival je svečano otvorio predsjednik Opštine Budva Marko Carević koji je naglasio da su cilj i misija uprave Grada teatra da ostane važna tačka na evropskoj mapi pozorišnih događaja i da u ovom gradu otvori prostor za ten-

Scena iz predstave „Krvave svadbe“

dencije savremenog teatra.

- U tom poduhvatu imaće uvijek podršku osnivača - Opštine Budva. Pozorišta nema bez publike. Zato ste vi, koji tri decenije s druge strane pozornice svjedočite o onome što se na sceni događa, najzaslužniji za trajanje ovog festivala. Ne zaboravimo, pozornica je svuda oko nas. Politička, društvena, najprostija svakodnevna ljudska, ali ova scena je posebna.

Na njoj se preispituju polazišta, zacrtavaju ciljevi i put...

Gdje smo stigli i kuda treba ići - istakao je Carević.

Puno gledalište na sceni između crkava ovacijama je isprati-

lo predstavu „Krvave svadbe“ koja je premijeru imala na 32. festivalu Grad teatar 2018. godine, a zatim je nastavila pozorišni život na scenama širom regiona. Brojna priznanja dovela su do toga da ova višestruko nagrađivana predstava nastavi svoj pozorišni život, uprkos preranom odlasku njenog autora, reditelja Igora Vuka Torbice. Bio je pripadnik mlađe generacije pozorišnih reditelja, i po mišljenju mnogih kritičara kao i publike širom regiona, jedan od najboljih, ne samo u svojoj generaciji, već i na cjelokupnoj savremenoj pozorišnoj

sceni regiona bivših jugoslovenskih zemalja.

POSEBNO VEČE

Glumac Pavle Popović je kazao da mu je igranje ove predstave samo po sebi posebno iz više razloga.

- Dvije godine nismo igrali „Krvave svadbe“. Prošle godine je samoubistvo izvršio reditelj naše predstave pa je onda ovo igranje samo po sebi posebno i nosilo je drugu emociju. Naravno, da ne bude ništa patetično, što ne bi ni on volio da bude, ali dali smo sve od sebe da uradimo to što je on tražio od nas i da mu se na taj način zahvali-

mo - istakao je Popović.

Glumica Milica Grujičić je istakla da je sve u vezi sa izvođenjem ove predstave bilo jako emotivno.

- Našli smo se, naravno, sa sjećanjem na Igora koji nije više sa nama i to je prilično teško. Ali i dalje igramo predstavu koju smo napravili svi zajedno u velikoj ljubavi i ovo je bila kao neka nova premijera, bila je dosta čudnovata, dešavale su se razne stvari. Meni je srce jednostavno puno i srećna sam što smo ponovo u ovom ambijentu i sve ukupno je zaista čarobno.

Ne znam, mnogo je emocija – rekla je Grujičić.

Hor i orkestar ispred Starog grada Nastupom Hora i Simfonijskog orkestra Radio-televizije Srbije, kojim će dirigovati maestro Bojan Suđić, otpočeće muzički program Grada teatra, večeras u 21 sat na Trgu ispred Starog grada. Koncert se realizuje u saradnji sa Turističkom organizacijom opštine Budva. Ulaz je slobodan.

Na programu će biti: O Fortuna (hor) Karla Orfa, Karmen (Uvertira, Farandola) Žorža Bizea, Hor Jevreja (hor) Đuzepea Verdija, Laka Konjica Franca fon Supea, Mađarska igra br.5 Johana Bramsa, Munje i gromovi Johana Štrausa Mlađeg, Kan Kan Žaka Ofenbaha, Trepak Čajkovskog, Hava Nagila (hor), Igra sabljama, Hačaturijana, Danson br.2 Artura Markesa, Tiko Tiko, Pirati sa Kariba, Grlica, Narodni triptih (hor), Koko Pašona, Žikino kolo i Vranjska Svita (hor).

Simfonijski orkestar RTS jedan je od najreprezentativnijih orkestarskih ansambala u Srbiji. Osnovan 1937. godine, u okviru Radio Beograda, od samih početaka imao je profilisane umjetničke pravce djelovanja, usmjerene ka afirmisanju i njegovanju nacionalne muzičke baštine, ali i kapitalnih djela svjetske literature.

Predstava „Krvave svadbe“ na programu je i u nedjelju 11. jula sa početkom u 21 sat na sceni između crkava.

S. V.

Otvaranje izložbe „Što je nama naša borba dala“ večeras u Narodnom muzeju

Umjetnost u odnosu na teme antifašizma i NOR-a CETINJE - Prva izložba u okviru umjetničkog projekta pod nazivom „Što je nama naša borba dala“, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, povodom 80 godina od crnogorskog opštenarodnog ustanka i 70 godina od osnivanja Muzeja NOB-a, biće otvorena večeras u 19 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.

Umjetnički projekat, na kojem je Narodni muzej više mjeseci radio, sastoji se iz tri segmenta: izložbe radova date tematike tzv. „starih“ majstora iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore, izložbe radova umjetnika po pozivu autorke projekta i izložbe radova mlađih umjetnika koji su selektovani putem javnog konkursa, odnosno, odabrani od strane stručnog žirija NMCG. Projekat preispituje kako je umjetnost reagovala na teme antifašizma i NOR-a i njegovih tekovina, koliko je bila angažovana u prvim poratnim godinama i kako današnje generacije savremenih umjetnika artikulišu datu temu.

Istoričarka umjetnosti i autorka projekta Anastazija Miranović objasnila je da prva postavka, koja će biti otvorena 12. jula, podrazumijeva radove preko 20 najreferentnijih umjetnika iz fundusa Narodnog muzeja.

- Vidjećemo kako se tada artikulisala tema NOB-a i izgradnje ratom porušene zemlje,

kao angažovana umjetnost koja je bila nametnuta i dirigovana tadašnjim sistemom vlasti i tadašnjim politikama.

Kako se danas ta tema promišlja, kako je došlo do zaokreta u umjetnosti? Sve će to, na određeni način, pokazati kontinuum ovih izložbi. Tako ćemo moći pratiti temu antifašizma, NOB-a i izgradnje

zemlje kroz sva tri segmenta, sa preko 60 imena likovne umjetnosti Crne Gore - najavila je Miranović.

Naziv umjetničkog projekta „Što je nama naša borba dala“ čini stih pjesme „Drugarice, posadimo cvijeće“ pretvoren u pitanje.

- Zašto pitanje? Zato što smatramo potrebnim osvrnuti se na temeljne vrijednosne oslonce savremene Crne Gore. Na antifašizam, bratstvo i jedinstvo, na naše zajedničko slobodarsko nasljeđe i sve one značenjski utemeljene društvene stigmate koji su proizašli iz NOR-a i/ili su produkovani na tekovinama NOB-a i revolucije. U vremenu koje živimo termini revanšizam, revizionizam, kohabitacija postali su opšta mjesta, čime se dodatno aktuelizuje potreba podsjećanja na pomenute istinske vrijednosti i osvojene slobode. Potreba da suštinski osvijestimo činjenicu da su hiljade života u NORu pali da bi mi danas u miru živjeli. Da se ništa ne podrazumijeva i ne smije banalizovati i zaboraviti - kazala je Miranović.

Druga izložba u okviru projekta „Šta je nama naša borba dala“ biće otvorena 2. avgusta, a treća 16. avgusta. Izložbe će biti u postavci do kraja R. K. avgusta.

Scena iz predstave „Pukovnik Ptica“

Podgorički teatar nagrađen u Banjaluci

Najbolja scenografija Gradskog pozorišta PODGORICA - Gradsko pozorište iz Podgorice osvojilo je nagradu za najbolju scenografiju na XXIII Teatar festu ,,Petar Kočič“, koji je u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske održan od 4. do 10. jula u Banjaluci. Podgorički teatar na ovom festivalu odigrao je predstavu „Pukovnik Ptica“, koju je po tekstu Hrista Bojčeva režirao Marko Manojlović. Scenografiju za predstavu osmislila je Vesna Popović. Žiri je bio u sastavu: Senad Bašić, Dejan Projkovski i Olja Đorđević.

R. K.

„Indira“ večeras u KIC-u PODGORICA - Roman „Indira“, autorke Tanje Sekulić, biće predstavljen večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. O romanu će, uz autorku, govoriti producentkinja RTCG Danijela Popović, a odlomke će čitati Sanja Pejović, novinarka Radija Crne Gore. Na večeri će autorka predstaviti i roman poznatog francuskog pisca Romena Garija „Život je pred tobom“ koji je prevela na naš jezik.

R. K.

Kultura

Poneđeljak, 12. jul 2021.

13

Umjetnički direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike Ratimir Martinović za Pobjedu PODGORICA – Jubilarni 20.

KotorArt Don Brankovi dani muzike biće otvoreni u srijedu, 14. jula, u 21:30 sati, na pjaci ispred Katedrale Sv. Tripuna, u okviru proslave Dana državnosti Crne Gore. Crnogorski orkestar mladih pod dirigentskom palicom Roberta Homena izvešće djela „Concertino“ Ivana Brkanovića (19061987) i „Con variazione“ Željka Brkanovića (1937-2018), kao i kompoziciju „Ja sam mrtav sad, vi ste bili prije“ Aleksandra Perunovića.

Ratimir Martinović

Perunovićevo djelo nastalo je kao porudžbina festivala povodom petnaest godina od smrti don Branka Sbutege (1952-2006). Kao solista nastupiće istaknuti violončelista Dmitrij Prokofjev Prokofjev.

Koncert je posvećen nedavno preminulom maestru Miroslavu Homenu (1940-2021). Svečanost će upotpuniti i dodjela prve nagrade „Darinka Matić Marović“ (19372020) istaknutoj umjetnici sa prostora bivše Jugoslavije, koju je utemeljio festival KotorArt Don Brankovi dani muzike. Večernji program biće zaokružen emitovanjem kratkog televizijskog osvrta o prvih dvadeset godina festivala, u produkciji Radio Televizije Crne Gore.

Tim povodom, umjetnički direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike Ratimir Martinović za Pobjedu govori o jubileju i izazovima u godini pandemije.

POBJEDA: Dvadeset godina festivala Don Brankovi dani muzike dočekujete u ne tako sjajnim uslovima, budući da je pandemija umnogome uticala na sve uobičajene šeme i koncepte u kulturi. Sa kakvim emocijama, očekivanjima i strepnjama ulazite u obilježavanje ovog značajnog jubileja?

MARTINOVIĆ: Finansijske, političke i druge krize, promjene vlasti, ministara, gradonačelnika, sekretara, promjene direktora, zamjenika direktora, predsjednika savjeta, odbora tj. svih onih koje dobijena funkcija čini naročito pozvanim da imaju svoje mišljenje, stav i sud o svemu, pa tek onda i razne pandemije i slične pošasti, su naša svakodnevica. Umjetnost i kultura su konstantno u tim „ne baš sjajnim“ uslovima. I zato, sa takvim decenijskim iskustvom, moj odgovor na Vaše pitanje može biti sažet u

Sumnja je odlična, ali je vjera još bolja poznatom Njegoševom citatu: „Sve što biva i što može biti, meni ništa nije nepoznato; što god dođe, ja sam mu naredan“. Odgovornost prema misiji vođenja festivala u jednom gradu ljepote, istorije, kulture i umjetnosti kakav je Kotor, bila je i ostala moja lična konstanta svih ovih, manje ili više kriznih godina.

POBJEDA: Pretpostavljam da ovaj jubilej neće biti samo prilika da se slavi muzika i organizaciona upornost i dostignuća, već i ime i djelo don Branka Sbutege po kome je i nazvan festival. Kada se osvrnete na ove dvije decenije, imate li utisak da bi se ovaj festival možda razvijao i u nekom drugom pravcu da je don Branko imao priliku da svjedoči i pomogne u svim ovim godinama razvoja manifestacije?

MARTINOVIĆ: Don Branko Sbutega je bio nesvakidašnja pojava i plijenio je svojim duhom, intelektom, inicijativom, erudicijom i čovjekoljubljem. Ovako koncipirani Don Brankovi dani muzike i Fondacija sa njegovim imenom, nemaju kapacitet da raskoš njegovog lika i djela u potpunosti istraže i prikažu. Jednom mi je don Branko u šali, u kojima se nerjetko skrivaju ozbiljne istine, rekao kako „jedva čeka“ da se poslije njegove smrti okupe „brankolozi“ koji će izučavati njegov lik i djelo. Pa smo taj lament nastavili o izgledu i materijalu njegove buduće biste, adekvatnog mjesta za nju i sl. Nasmijem se svaki put kada se sjetim te večeri, ali i pomislim da će se to prije ili kasnije ipak desiti. Možda se neko i zainteresuje da sa teološkog, sociološkog, humanističkog, umjetničkog i nekog drugog aspekta dodatno ispita njegovo djelo? Ja sam ipak samo umjetnik koji kroz festival muzike, koju je i don Branko volio i praktikovao, iskazuje i zahvalnost za jedno meni važno blisko prijateljstvo.

POBJEDA: Prošle godine u intervjuu Pobjedi izjavili ste da je 19. izdanje festivala, usred pandemije, bio svojevrsni hod po minskom polju. Na čemu temeljite optimizam da će ove godine situacija biti poprilično opuštenija i manje opasna?

MARTINOVIĆ: Sumnja je odlična, ali je vjera još bolja. Optimizam temeljim na sopstvenim kompetencijama, umjećima i iskustvu, više od toga na ljepoti Boke i Kotora, a ponajviše na vjeri u 20. izdanje festivala, u zdravstveni sistem, u ljude, u dobro… Naravno, ukupna atmosfera u svijetu, našem društvu ili sredini nije naročito motivišuća za programe koje kreiramo, ali srećom zato jesu brojni pojedinci kojima veliku zahvalnost za snagu i ohrabrenje nemam potrebe iskazivati javno. I na kraju, dobro je s vremena na vrijeme podsjetiti i na jednu od festivalskih deviza: Ne pljuj na tmine već pali sopstvene svjetiljke.

POBJEDA: U kolikoj mjeri je ovogodišnji program uslovljen pandemijskim ograničenjima i budžetom?

MARTINOVIĆ: Pandemija nameće

Niko nikoga ne drži potlačenog ili zavisnog POBJEDA: Tokom ove godine iz direkcije Kotorskog festivala pozorišta za djecu i Centra za kulturu u Kotoru čuli su se apeli da se festival na neki način izmjesti iz okvira KotorArta i vrati mu se samostalnost. Kako vi gledate na ovu inicijativu? Ima li KotorArta bez sinergije svih njegovih segmenata?

MARTINOVIĆ: Mogao bih da tvrdim drugačije u odnosu na to odakle je i kada originalno inicirana ta ideja, što se svakako desilo mnogo prije ove godine. Dakle, sasvim je zdravo i odgovorno propitivati svrsishodnost i opravdanost forme i sadržaja nekog izabranog modela. Jedna stvar je sigurna - niko nikoga tu ne drži potlačenog ili zavisnog. Vidim dobre i loše aspekte različitih rješenja koja se spominju ali zato smatram da je

najbolje makar neko vrijeme probati treću opciju. Ona će, kao i do sada uvažavati autonomiju svih programa i, podjednako važno - obezbjediti mehanizam eventualnog brzog izlaza iz te svojevrsne asocijacije festivala, u slučaju kada njegovi segmenti kvalitativno ne zadovoljavaju visok nivo po kom se KotorArt poznaje.

Inače, doživljavam da su modeli upravljanja u kulturi, naročito na nivou lokalnih uprava kod nas, uveliko prevaziđeni, i svi parametri ukazuju na to da koncept poput KotorArta, bez obzira na broj segmenata ili neke druge eventualne probleme, predstavlja pozitivan, savremen, autentičan i učinkovit primjer djelovanja u kulturi. Živo svjedočanstvo ovoj tezi je i svaka od dvadeset godina našeg trajanja.

Pandemija nameće ozbiljne limitirajuće okolnosti, kao i značajno manji budžet u odnosu na 2019. godinu.

Zato smo se manjim dijelom opredijelili za međunarodno afirmisane umjetnike, a većim za regionalne i domaće učesnike, kao i na razgovore o kovidu i svemu što je izazvao – kazao je Martinović ozbiljne limitirajuće okolnosti, kao i značajno manji budžet u odnosu na 2019. godinu. Zato smo se manjim dijelom opredijelili za međunarodno afirmisane umjetnike, a većim za regionalne i domaće učesnike, kao i na razgovore o kovidu i svemu što je izazvao. Svake se godine trudimo da istovremeno predstavimo istinske zvijezde klasične muzike kao i da nastavimo da nadograđujemo muzičku kulturu ove sredine.

Vitalnost festivala se dobrim dijelom zasniva upravo na jednom fleksibilnom i stalno propitujućem odnosu realnosti i ideala. A to ipak nisu konstante, naročito u Crnoj Gori.

POBJEDA: Na koji način ćete riješiti problem finansija i da li će do početka manifestacije stići podrška od Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta?

MARTINOVIĆ: I pored teških finansijskih okolnosti u kojima se nalazi cijela zemlja, lično sam zadovoljan odnosom MPNKS prema festivalu. Bilo da se radi o ministarki Bratić ili članovima njenog kabineta, naišli smo na odgovoran i pozitivan stav i želju da zajedničkim naporom doprinesemo zadovoljenju javnog interesa. Festival je ukazom Vlade Crne Gore 2009. godine proglašen manifestacijom od državnog značaja, što je i pitanje finansiranja makar dijelom prebacilo upravo na resorno ministarstvo i grad. Ono što je prepoznato kao javni interes valja zajedničkim naporima sačuvati, naročito u ovakvim višestruko izazovnim vremenima.

POBJEDA: Ove godine sa posebnom pažnjom najavili ste i održavanje konferencije „Nova normalnost“, ali i početak projekta „#synergy“ za koji ste dobili veliku podršku EU. Što konkretno očekujete od ova dva projekta i na koji način će možda uticati na dalje promišljanje o razvoju ili organizaciji Don Brankovih dana muzike?

MARTINOVIĆ: KotorArt je široko postavljena međunarodna, aktuelna umjetnička platforma, što znači i da smo u formi i sadržaju fleksibilni i prilagodljivi realnosti i potrebama. Ne spadam u one nerijetke primjere umjetnika koji žive umišljaj centralne pozicije u krugu svojih istomišljenika. Mene interesuje umjetnost i u kontekstu i interakciji sa onom očiglednijom „stvarnošću“, u odnosu na koju umjetnost nije ništa manje stvarna.

Projekti koje spominjete imaju različite ciljeve: UNESCO konferencija postavlja temu kulture široko i sagledava uticaj kovida na umjetnost, kulturu i turizam i pokušaće da ponudi neke odgovore na temu koliko, i u koju stranu će kovid preusmjeriti kulturu i umjetnost. Sa druge strane, trogodišnji „#synergy“ projekat ima za cilj da sa našim partnerima iz Lju-

bljane, Beograda, Dubrovnika, Prištine i Tirane kreiramo nove prostore saradnje, sa novim muzičkim djelima ovog vremena, novim koncertnim nastupima u regionu. Drugim riječima - da praktično primijeni jednu vrijednu višeslojnu ideju regionalnih uvezivanja i preplitanja u kreaciji zajedničkog kulturnog prostora.

Ovaj projekat KotorArta je jedan od 13 koji su u velikoj konkurenciji 350 aplikacija podržani od strane Kreativne Evrope. Sa druge strane, UNESCO je, i pored činjenice da je već pokrovitelj cijelokupnog festivala, konkursno dodatno podržao ideju regionalne konferencije na temu kovida. Ovakva pokroviteljstva i partnerstva, kao što je to slučaj i sa dijelom privrednog i turističkog sektora sa kojima ostvarujemo odličnu saradnju, dodatna su potvrda ispravnosti naših programskih usmjerenja i opravdanosti naših napora.

POBJEDA: Festival je oduvijek veliku pažnju poklanjao i domaćim muzičarima, a u posljednjih nekoliko godina i crnogorskim kompozitorima. Što je specifičnost crnogorske klasične kompozicije i ima li nade da će biti prisutna i na drugim regionalnim scenama, mimo Don Brankovih dana muzike?

MARTINOVIĆ: Moja je želja bila da to mišljenje čujemo sa međunarodnih adresa. Naime, jedan od projekata čiju smo realizaciju u potpunosti pripremili, ali za sada stavili na čekanje, jeste i snimanje duplog CD-a za renomiranu izdavačku kuću sa dijelom porudžbina iz proteklih godina. Podsjetiću da je KotorArt rijedak primjer među festivalima i javnim institucijama kulture u regionu, koji kontinuirano poručuje nova djela sa povodima lokalne istorije. Tako su nastala orkestarska i horska djela posvećena Blaženoj Ozani, gradnji Hrama Sv. Nikole u Kotoru, obilježavanje godišnjica Njegoša, smrti don Branka, zemljotresa 1979. godine, godišnjice Bokeljske mornarice, tu su teme ekologije, ove godine imamo nekoliko djela za kamerni sastav inspirisanih crnogorskim melodijama…

Sve u svemu, preko tri sata nove muzike koju je KotorArt inicirao, poručio, izveo, i sada želi da snimi. To su uglavnom crnogorski kompozitori poput Nine Perović, Ivana Marovića, Aleksandra Perunovića, Ramba Amadeusa, ali i kompozitori iz regiona i Velike Britanije.

Naša je želja da ovakvim audio izdanjem ponudimo široj javnosti mogućnost ne samo da čuje novu umjetničku muziku, već i da se upozna sa istorijom i baštinom Kotora, Boke i Crne Gore. Snimanje ovog diska zavisi od finansijske podrške Ministarstva, a realizaciju projekta očekujemo u drugoj polovini ove jubilarne godine.

POBJEDA: Dvije decenije u radu nekog festivala mogu biti i svojevrsna prekretnica, možda i zaokret ka nekoj novoj koncepciji. Kako Vi zamišljate naredna izdanja Don Brankovih dana muzike?

MARTINOVIĆ: Zbog potreba jubileja, nedavno smo prošli kroz sve kataloge prošlih festivala. Pored činjenice da je muzika u centru pažnje svakog od njih, fleksibilnost festivalskog programa je više nego očigledna kroz pojave novih tendencija, koncepata, ideja i programskih cjelina. Vrijeme koje živimo se dramatično ubrzalo, i ako želimo da gradimo i ponudimo ozbiljan i aktuelan sadržaj, moramo i sami ubrzati korak.

Nadam se da će se festival još više artikulisati kao jedinstvena mediteranska platforma za predstavljanje različitih kulturnih i umjetničkih tendencija i usmjerenja, što je sasvim na fonu samog grada i njegove bogate istorije.

Jovan NIKITOVIĆ

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Otvorena nova sportsko-rekreativna zona vrijedna više od 800.000 eura

I. MANDIĆ

Tološka šuma postala prostor za uživanje

Bogata sportska ponuda

Uređen prostor koji je dugo bio poprilično zapušten

Na površini od 30.000 kvadratnih metara izgrađena su dva košarkaška terena, pješačke staze, trim staza, dvosmjerna biciklistička staza, trim bar, stanice za strit vorkaut sa spravama za vježbanje, igralište za djecu, uz sav neophodni parkovski mobilijar, modernu rasvjetu i sistem za navodnjavanje U Tološkoj šumi sinoć je svečano otvorena nova sportsko-rekreativna zona, čime je označen završetak projekta vrijednog više od 800.000 eura, započetog u avgustu prošle godine.

U okviru uređenja park-šume izgrađena je sportsko-rekreativna zona uz afirmaciju ambijentalnog potencijala javnog prostora, u skladu sa njegovim karakterom, značajem i ulogom u ukupnoj slici glavnog

grada. Na površini od 30.000 kvadratnih metara, izgrađena su dva košarkaška terena, pješačke staze, trim staza, dvosmjerna biciklistička staza, trim bar, stanice za strit vorkaut sa spravama za vježbanje, igralište za djecu, uz sav neophodni parkovski mobilijar, modernu rasvjetu i sistem za navodnjavanje.

Zona dječjeg igrališta obuhvata površinu od 650 kvadratnih metara, sa stazom za vožnju bicikla i trotineta, poligonom sa podlogom od tarta-

na, mobilijarom i bazenom sa šljunkom. Kompleks je ograđen, a svi zainteresovani posjetioci i ljubitelji sporta mogu ga koristiti besplatno.

Po v o d o m z av r š e t k a s p o r t s ko-rekreativne zone Turistička organizacija Podgorice organizovala je trku za rekreativce i ljubitelje trčanja, a najboljima je nagrade uručio gradonačelnik Ivan Vuković Izgradnja sportsko-rekreativne zone je donacija kompanije Bemax.

Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović razgovarao sa predstavnicima Opštine Golubovci

Fokus na način otkupa i plasman poljoprivrednih proizvoda Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Aleksandar Stijović boravio je u radnoj posjeti Opštini u okviru Glavnog grada Golubovci, gdje je sa predsjednicom Opštine Tanjom Stajović i predsjednikom Skupštine Ratkom Stijepovićem razgovarao o aktuelnostima i otvorenim pitanjima iz nadležnosti tog ministarstva.

- Sa svojim saradnicima i poljoprivrednim proizvođačima sa područja Zete razgovarali su i aktuelnoj situaciji, usvojenom Agrobudžetu za 2021. godinu, intervencijama na tržištu za otkup viškova poljoprivrednih proizvoda, sa akcentom na subvencije i olakšice za proizvođače lubenica i paradajza, kao i o rješavanju problema nasipanja puteva i podrške izgradnji bunara - saopšteno je iz Opštine Golubovci.

Posebna pažnja posvećena je i izazovima sa kojima se suočavaju poljoprivrednici prilikom otkupa i plasmana proizvoda.

H. P.

Gradonačelnik Vuković sa članicama ŽKK ,, Budućnost – Bemax“

Turistički i razvojni potencijali Podgorice predstavljeni u Portu

Preispitana koncepcija urbanog turizma Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić učestvovala je na Drugom forumu gradonačelnika za održivi urbani turizam, koji je od 8. do 10. jula održan u Portu. U fokusu ovogodišnjeg foruma bilo je preispitivanje koncepta urbanog turizma i povezanost koncepta ,,pametni gradovi“ sa turizmom.

Sastanak u Opštini u okviru Glavnog grada - Golubovci

Ministar Stijović je predočio mjere povoljnosti novog Agrobudžeta sa posebnim osvrtom na mjere podrške za povrtarski i mljekarski sektor.

- MPŠV u potpunosti je posvećeno daljem razvoju i unapređenju ovog sektora. U narednom periodu podrška poljoprivrednim proizvođačima biće prioriet Ministarstva - kazao je Stijović.

Tanja Stajović ukazala je da

mjere podrške poljoprivrednim proizvođačima sa ovog područja mogu i te kako da imaju efekta na dalji razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Dogovoreno je i da u narednih desetak dana bude održana prezentacija Agrobudžeta za 2021. godinu u velikoj sali KIC-a „Zeta“ i najavljena dalja saradnja u cilju podrške i podsticaja za razvoj poljoprivrede na području Zete. Nj. B.

Vujačić je govorila o turističkim potencijalima Podgorice, kao i o novostima koje su, usljed krize izazvane korona virusom, morale biti uvedene u sektor turizma. Ona je iznijela koncept koji se primjenjuje u Podgorici u posljednjih par godina, zahvaljujući kojem je glavni grad postao daleko pristupačniji i atraktivniji za turiste iz cijelog svijeta.

- Podgorica primjenjuje pametne tehnologije u svim oblastima, a posebno smo fokusirani na energetski sektor, saobraćaj i oblast komunalnih usluga. Radimo na razvoju infrastrukturne mreže za električne automobile, a prvo takvo vozilo, koje će besplatno prevoziti starije i osobe sa in-

Forum gradonačelnika za održivi urbani turizam u Portu

validitetom, uskoro će biti dostupno onima kojima je namijenjeno i saobraćaće centrom grada. Ako se pokaže opravdanim, ovaj model primijenićemo i na prevoz turista - kazala je Vujačić.

Ona je naglasila da gradska uprava radi i na poboljšanju javnog prevoza, što će u krajnjem značiti bolje uslove života, te bolju ponudu za turiste.

- Tokom lokdauna kreirane su virtuelne prezentacije turističkih mjesta i izložbenih prostora, a prethodno je uve-

dena i gradska kartica kojom je omogućeno turistima da lako uđu u gradske muzeje, biblioteke i pozorište - kazala je Vujačić.

Na forumu je predstavljen i koncept pametnog parkiranja, kao i pametnog parka, te značaj svih navedenih aktivnosti za očuvanje životne sredine. Na kraju foruma usvojena je Deklaraciju o turizmu i budućnosti gradova, kojom su se potpisnici obavezali da u budućnosti zajednički rade na oporavku, unapređenju i razvoju sektora turizma. H. P.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 12. jul 2021.

15

U Narodnooslobodilačkoj borbi učestvovalo je 2.545 žena boraca iz Crne Gore.

Njih 483, odnosno 18 procenata poginulo je tokom rata. Od 90 žena narodnih heroja Jugoslavije bilo je osam Crnogorki – Vukosava Mićunović, Đina Vrbica, Jelena Ćetković, Vukica Mitrović, Ljubica Popović, Jelica Mašković, Milica Vučinić i Dobrila Ojdanić. Radile su u sanitetskim odredima, pripremale hranu i obezbjeđivale donošenje hrane gerilcima na frontu, često i u prvim borbenim redovima.

Doc. dr Jasmina Nikčević o ulozi i doprinosu Crnogorki u Narodnooslobodilačkoj borbi

- Po onoj narodnoj, crnogorskoj: ,,Đe je vrelo, i kapaće“ - sve ove slavne heroine Trinaestojulskog ustanka i Narodnooslobodilačke borbe su zapravo potomkinje onih naših prababa, koje su ih i te kako zadojile patriotizmom, obavezom za borbu protiv okupatora, obavezom da budu uvijek zajedno sa muškim glavama, rađajući junake, ne puštajući suzu za njima, da budu u prvom redu za borbu protiv svakog neprijatelja Crne Gore. Jer ne postoji nijedan rat, bitka ili borba vojevana za slobodu Crne Gore, a da je prošla bez Crnogorki – kaže doc. dr Jasmina Nikčević, koja je govorila na naučnom skupu na Drezgi, održanom u okviru obilježavanja osamdesete godišnjice od dana kada je 8. jula 1941. godine na Ravnom Lazu u Piperima donešena odluka o podizanju Trinaestojulskog ustanka.

Slavne heroine Trinaestojulskog ustanka i Narodnooslobodilačke borbe su zapravo potomkinje onih naših prababa koje su ih itekako zadojile patriotizmom, obavezom za borbu protiv okupatora, obavezom da budu uvijek zajedno sa muškim glavama, rađajući junake, ne puštajući suzu za njima, da budu u prvom redu za borbu protiv svakog neprijatelja Crne Gore. Jer ne postoji nijedan rat, bitka ili borba vojevana za slobodu Crne Gore, a da je prošla bez Crnogorki – poručila je doc. dr Jasmina Nikčević na naučnom skupu na Drezgi, koji je održan 8. jula u okviru obilježavanja 80 godina od donošenja, odluke o podizanju Trinaestojulskog ustanka R. IČEVIĆ

Crnogorske heroine su bistro vrelo sa kojeg će se napajati i buduća pokoljenja

PODRŠKA

Crnogorke su vazda, naglašava Nikčević, bile najbolja, najplemenitija, najsuptilinija i najuzvišenija podrška crnogorskoj vojsci.

- Bilo da su borcima nosile onaj tain i džebanu i sve što je trebalo i bile uvijek stopanice, ali prave, sinovima, muževima i braći na frontu. Zvali su ih bijela vojska, bile su naravno u vječitoj sjeni crnogorske vojske, ali ravnopravne sa njima – kaže Nikčević.

Ističući hrabrost crnogosrkih heroina koje su učestvovale u NOB-u, ona podsjeća na to kako ni stravično mučenje neprijatelju nije pomoglo da na-

Komituša - veliki kompliment Ističući hrabrost Crnogorki kroz istoriju, doc. dr Jamina Nikčević pomenula je Planu Dragović, koja je vojevala kod Morače u 19. vijeku protiv Turaka, zatim Anđeliju Vojvodić, koja je 1850. godine osvetila sinove i muža i podsjetila i na to kako je na skadarskom ratištu zajedno sa svim onim stradalnicima, Crnogorcima, poginulo više od stotinu Crnogorki.

- Poznata je priča o šćeri serdara Janka Vukotića, Vasiliji, koja je sa 16 godina pratila svoga oca. Tu je i Stoja Marković, koja se 1921. godine s braćom i rođacima odmetnula u šumu i iz Nikšića gimnazijalka Milosava Perunović, koja je komitovala.

Pokojni akademik Radoje Pajović je u jednoj lijepoj priči o njoj je rekao: ,,Osim onog pogrdnog što se čuje u tom sufiksu ,,uša“, bogami je komituša veliki kompliment - – podsjeća Nikčević.

Jasmina Nikčević

tjera Vukicu Mitrović da izda saborce, zbog čega je na kraju strijeljena.

- Vukica Mitrović iz Svetog Stefana je jedna od tri Vukice koje se onako plemenito i zasluženo, sa velikom počašću pominju u tom svetom triju.

Vukica Mitrović, koja je ubijena nakon strašnog zlostavljanja, neprijatelju je rekla: ,,Sve znam, nikad vam ništa kazati neću“. Postoje podaci da je toliko mučena fizički da su je na strijeljanje iznijeli na nosilima, jer su joj bile polomljene noge – priča Nikčević o uzvišenoj hrabrosti jedne od osam Crnogorki narodnih heroja.

U takvom istom nizu crnogorskih heroina je i Cetinjanka Jelena Ćetković, koja je u Beogradu pripremala oružane akcije, zbog čega je bila zarobljena, zvjerski mučena i stradala na Banjici.

- Još je tragičnija sudbina Đurđine - Đine Vrbice, koja je prošla sva stratišta bivše Jugo-

Članice Pokrajinskog odbora AFŽ-a za Crnu Goru i Boku - Đina Prlja, Lidia Jovanović, Bosa Pejović i Dobrila Ojdanić

Nedostaje konzistentna studija o ulozi žena u opštoj istoriji, posebno u NOR-u

Jasmina Nikčević

Jasmina Nikčević ističe da često u istoriografiji postoji jedna zamjerka da, kada se tumači uloga žena, nedostaje jedna konzistentna studija i bavljenje, uloge žena u opštoj istoriji, a posebno u borbama u Narodnooslobo-

Poslije desetogodišnjeg uspješnog rada u osnovnim i srednjim vaspitnoobrazovnim institucijama u Nikšiću, Jasmina Nikčević od 2004. godine, radi na Studijskom programu za francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu. Od 2015. godine rukovodilac je tog programa. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistarske i doktorske studije završila u Francuskoj (Université François Rabelais, Tours, France), gdje je 2010. godine i odbranila doktorsku tezu iz francuske književnosti. Aktivna je učesnica i koordinatorka regionalnih i međunarodnih seminara i manifestacija namijenjenih profesorima francuskog jezika u Crnoj Gori, članica i višegodišnja potpredsjednica Udruženja profesora francuskog jezika Crne Gore. Stalna je saradnica Zavoda za školstvo i Ispitnog centra Crne Gore, autorka testova na republičkim, odnosno državnim takmičenjima iz francuskog jezika za osnovne i srednje škole u Crnoj Gori, kao i jedna od autora reformisanih predmetnih programa za francuski jezik za osnovnu školu i gimnaziju. Učestvovala je na brojnim specijalističkim usavršavanjima iz oblasti francuske didaktike i književnog prevođenja u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj...

slavije. Muž joj je poginuo u borbama, a ćerku od dvije godine dala je na čuvanje jednoj pordici u Bosni. Fotografiju ćerke Đina je na samrti dala najboljoj drugarici, da bi je nekako ponijela porodici koja je podizala tu djevojčicu. Međutim, kraj rata nijesu dočekale ni majka ni ćerka – podsjeća Nikčević.

Naglašava da niz ovakvih podataka, tragičnih, herojskih sudbina, ne smiju nikada biti

Partizanke rame uz rame sa drugovima

dilačkom ratu.

- Ta zamjerka postoji jednako i kada je u pitanju crnogorska istoriografija.

Budući da sam romanista, neđe se bavim tim uporednim analizama. Na iste takve komentare, fenome-

zaboravljeni, jer je riječ o svetiteljkama u najpozitivnijem smislu te riječi, heroinama pred čijom se žrtvom moramo klanjati.

HRABROST

Govoreći o antifašizmu i ulozi žena u borbama, Nikćević podsjeća da je samo iz nikšićkog kraja u toku Narodnooslobodilačkog rata poginulo 30 ratnih bolničarki.

- To su bile mlade djevojke.

ne nailazila sam i u pričama, odnosno tumačenjima i istraživanjima uloge žena u Francuskom pokretu otpora – kaže profesorica koja je doktorat iz francuske književnosti odbranila u toj zemlji.

Brižljivo sakupljeni podaci o njima - godine rođenja i smrti – govore da nijesu prešle ni dvadesetu. Podaci o imenu njihovog oca govore da je bilo slučajeva đe su poginule po dvije ili tri ćerke, odnosno sestre iz iste kuće. Samo iz ovog kraja smo izgubili tih 30 mladih bolničarki, što je predstavljalo i demografsku tragediju.

Među njima je bila i Joka Baletić. One su uglavnom ginule u prvim borbenim redovima, pružajući pomoć ranjenicima ili pokušavajući da ih evakuišu – podsjeća Nikčević.

Svi ovi podaci, naglašava, govore i o tadašnjim čvrstim porodičnim antifašističkim i humanističkim opredjeljenjima.

- Zato i danas, 80 godina poslije, zaista sa ponosom treba da slavimo i obilježavamo trinaestojulski svjetli dan. Moramo znati da je današnja Crna Gora iznikla upravo iz tog antifašizma i moramo uvijek znati da u svojoj kolektivnoj memoriji moramo imati te svjetionike iz prošlosti. Sve znamenite, pretke i pretkinje, jer nam zaista služe kao pravi primjeri čojstva, junaštva i časti crnogorske - i nama, sadašnjim srednjim i starijim generacijama, a tek onim budućim, za koje treba da se borimo – poručila je doc. dr Jasmina Nikčević. I. MITROVIĆ

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Italija poslije penala pobijedila Englesku u finalu Evropskog prvenstva Italija

1

Engleska

1

1

0

(penali 3:2)

Stadion: Vembli Sudija: Bjern Kujpers (Holandija) Golovi: 0:1 Šo u 2, 1:1 Bonući u 67.

Strijelci u penal seriji: Berardi, Bonući, Bernardeski (Italija), Kejn, Megvajer (Engleska) Žuti kartoni: Barela, Bonući, Insinje, Kjelini, Žoržinjo (Italija), Megvajer (Engleska)

IMPERATORI Fudbal se ne vraća kući, italijanski fudbalski imperatori nose trofej na Apenine.

Pedeset pet godina patnje i čekanja na trofej sa velikog takmičenja imaće nastavak, Englezi su ostali bez prvog slavlja na Evropskom prvenstvu, i to na svom ,,Vembliju“. Šokantnije nije moglo - ,,azuri“ su slavili na penale 3:2, nakon što je poslije 90 minuta i produžetaka bilo 1:1.

Selektor ,,tri lava“ Garet Sautgejt u 120. minutu uveo je Markusa Rašforda i Džejdona Sanča da bi šutirali penale, a obojica su postali tragičari.

Zajedno sa još jednim mladićem, Bukajom Sakom, koji je u posljednjoj, petoj seriji mogao da izjednači na 3:3. I

njegov šut, poput Sančovog u četvrtoj seriji, odbranio je junak Đanluiđi Donaruma, najbolji igrač prvenstva.

Rašfordov udarac završio je na stativi.

Za Italiju su pogađali Berardi, Bonući i Bernardeski, dok je Pikford bio uspješniji od Belotija i Žoržinja.

Za Engleze su precizni bili samo Kejn i Megvajer.

Italija je Euro počela u tišini, krenula je iz Rima, a napravila prasak, završni bum na najvećoj mogućoj sceni, na najsvetijem fudbalskom tlu na Ostrvu.

Kiša je sipala iznad Londona, ali je na ,,Vembliju“ i oko njega sve ključalo.

Tresao se kultni stadion od pjesme navijača Engleske, a samo minut i 57 sekundi prošlo je do

prvog transa - toliko je trebalo Luku Šou da postigne najbrži pogodak u finalima evropskih prvenstava.

Asistent je bio Kiran Tripije. ,,Azuri“ su u prvom poluvremenu imali 62 odsto posjed lopte, ali s njom nijesu znali što da rade.

Igrači Roberta Manćinija bili su zbunjeni poslije ranog zaostatka, izgubljeni u svijetu engleskog presinga i savršenog zatvaranja prostora.

Pritisak ,,tri lava“ počinjao je već u šesnaestercu Italijana, napadač Hari Kejn ometao je organizaciju igre, Kelvin Filips se nije odvajao od Marka Veratija... Sve što su Italijani planirali i sve što su pokušali u grotlu ,,Vemblija“ nestajalo je kao pjena.

Garet Sautgejt je izveo tim sa pet defanzivaca, a izgledali su kao ekipa sa deset fudbalskih ,,hijena“, naoštrenih do maksimuma, gladnih trofeja i slave, spremnih da grizu do kraja, i golmanom Pikfordom koji je trebalo da odbrani sve što prođe iza granitne odbrane, koja je do finala primila svega jedan pogodak.

Bio je prilično nezaposlen u prvih 45 minuta. Nije bilo potrebe da reaguje prilikom šuta Federika Kjeze koji je završio pored stative, dok je udarac Imobilea izblokirao Stouns.

Roberto Manćini je morao da mijenja jer od one rastrčane, ofanzivne, atraktivne Italije nije bilo ni traga, s tim što ,,gordi Albion“ od gola Šoa nije bio opasan u napadu.

Neprimjetni Imobile i Barela su u 54. minutu otišli na klupu, Kristante i Berardi dobili zadatak da unesu svježu krv i promijene odnos snaga, a osam minuta kasnije mogao je da se promijeni i rezultat - Kjeza je dobro šutirao, ali Pikford još bolje odbranio. ,,Azuri“ su igrali mnogo bolje u nastavku, odvažnijom igrom počeli da traže izlaz iz engleskog obruča, osjećalo se da je izjednačenje blizu.

I stiglo je u 67. minutu. Poslije šuta glavom Veratija golman Pikford je odbio do stative, a Leonardo Bonući bio na pravom mjestu.

Psihološki momenat od tog trenutka bio je na strani Italijana, koji su preko Berardija lako mogli do preokreta, a nove

Posljednji zvižduk Estebana Ostojića i Lionel Mesi na travi, u suzama, u nevjerici...

Kadar za istoriju, emocija koju je omaleni čarobnjak iz Rosarija čekao punih 16 godina.

Od 2005, kada je debitovao za Argentinu, magični Leo osvojio je sa Barselonom sve što se može osvojiti, postavio desetine rekorda, šest puta mu je pripala ,,Zlatna lopta“...

Za sve te godine, deceniju i po, Mesi je nosio ogroman teret, teško breme kritika i trpio vječito osporavanje statusa najboljeg fudbalera svih vremena.

Samo zbog jednog nedostatka: velikog trofeja u dresu reprezentacije (Olimpijske igre 2008. ne spadaju u to).

ZNAO SAM DA ĆE SE DESITI

I dočekao ga je, i to u fudbalskom hramu najvećeg argentinskog rivala - ,,gaućosi“ su u finalu Kopa Amerika savladali Brazil (1:0) i prekinuli post od 28 godina bez pehara sa velikog takmičenja.

Junak finala bio je Anhel di

Marija, strijelac pogotka u 21. minutu, ali na kraju meča svi su otišli u zagrljaj najvećem živom argentinskom sinu.

Lionel Mesi završio je na rukama saigrača, bacali su ga u vazduh, u zagrljaj oblacima, gdje je mislima i otišao osjećajući najveće olakšanje otkad je 17. avgusta 2005. godine u 63. minutu debitovao za ,,gaućose“ u prijateljskom meču sa Mađarskom u Budimpešti.

- Morao sam da se oslobodim ovog tereta nemogućnosti da osvojim trofej sa nacionalnim timom. Godinama sam bio blizu i znao sam da stvari nekada moraju ići po zlu, ali da će se jednom desiti. Zahvalan sam Bogu što mi je podario ovaj trenutak, protiv Brazila i u Brazilu. Bog je čuvao ovaj trenutak za mene - rekao je kapiten novog šampiona Južne Amerike.

LUDAČKI, NEOBJAŠNJIVO...

Sposobnost osvajanja velikih trofeja je granica između velikih i najvećih. Pele je nosio Brazil do titula prvaka svijeta, Dijego Maradona donio slavu

Engleska

Donaruma Di Lorenco Bonući Kjelini Emerson (od 118. Florenci) Žoržinjo Barela (od 54. Kristante) Verati (od 96. Lokateli) Kjeza (od 86. Bernardeski) Insinje (od 91. Beloti) Imobile (od 55. Berardi)

Pikford Tripije (od 70. Saka) Voker (od 120. Sanćo) Stouns Megvajer Šo Filips Rajs (od 74. Henderson, od 120. Rašford) Maunt (od 99. Griliš) Sterling Kejn

trofej šampiona Evrope osvojila je Italija, prvi nakon 1968. godine. Četiri puta bila je prvak svijeta

okolnosti natjerale su Sautgejta da promijeni igrače i formaciju.

Engleska je izgubila oštrinu iz prvog poluvremena, a Italija u 86. svog najboljeg igrača u finalu.

Kjeza je zbog povrede morao da izađe, zamijenio ga je Bernardeski.

Drama je morala da potraje još 30 minuta. Produžeci su bili realan epilog velike borbe u regularnom toku meča, koja se nije rasplamsala u ,,ekstra tajmu“ jer niko nije želio previše da rizikuje.

Engleska je možda bila oštećena jer je Bjern Kujpers komotno mogao da pokaže crveni karton Žoržinju zbog grubog faula nad Grilišom.

Otišlo se u penale, a rulet je stao Ne. K. na plavo... Zasluženo.

Argentina pobijedila Brazil u finalu Kopa Amerika, Lionel Mesi osvojio prvi veliki trofej u dresu reprezentacije

Leo de Žaneiro

Italija

2.

TWITTER/COPA AMERICA

TWITTER/AZZURRI

16

gućnosti da vide svoje porodice, ali ciljevi su bili jasni - dodao je Mesi.

- Iskoristio bih ovu proliku da se zahvalim svima. Argentina konačno može da uživa u trofeju koji je toliko priželjkivala.

Mislim da još nijesmo svjesni što smo uradili. Presrećni smo, ali ova utakmica će ući u istoriju jer smo u finalu pobijedili Brazil u njegovoj kući.

JOŠ SE IGRA

Argentini, Kristijano Ronaldo bio lider Portugala na putu do evropske titule...

A Mesi? Tri puta je Argentina sa njim u glavnoj ulozi gubila finale Kopa Amerika, a 2014. je gledao kako Njemačka osvaja Svjetsko prvenstvo.

I to baš na ,,Marakani“, na istom mjestu gdje je prije dvije noći sa saigračima priredio ,,Marakanaco“.

Jeste Emilijano Martines u

polufinalu odbranio tri šuta Kolumbijcima u penal seriji i bio sjajan u finalu, jeste De Paul dao savršenu asistenciju za Di Mariju za šampionski pogodak, ali 15. trofej južnoameričkog šampiona za Argentinu, čime se izjednačila sa Urugvajem, iznio je - Lionel Mesi.

Postigao je četiri i namjestio pet golova. I napokon, kad mu nije išlo, imao je saigrače da dovrše posao.

- Sreća koju osećam je ludačka, neobjašnjiva... Mnogo puta morao sam da odem pognute glave, ali znao sam da će se dogoditi. Ovaj tim je zaslužio trofej. Vjerovao sam u ekipu koja je postala vrlo snažna od prošle Kopa Amerika, gdje je nagoviješteno da dolaze velike stvari.

Ovo je grupa sjajnih ljudi koji uvijek guraju naprijed, koji se nikada ne žale ni na što. Bili su danima u karantinu, bez mo-

Leo nije rekao posljednju riječ u reprezentaciji. Naredne godine je Mundijal u Kataru i šansa za još jedan trofej, važniji od ovog istorijskog.

- Kada god pobijedite, osvojite trofej, morate iskoristiti momenat. Mnogo je lakše kada su rezultati dobri. Moramo iskoristiti priliku, naročito ovi momci kojima sam rekao da su budućnost reprezentacije. Oni su mi to pokazali osvajanjem ovog trofeja. Želio bih da podijelim ovaj uspjeh i sa bivšim reprezentativcima sa kojim sam u više navrata bio tako blizu. I oni su zaslužili da osjete ovako nešto. Znam da su srećni zbog nas, zbog Argentine, i oni su uradili mnogo za ovaj tim.

Podizanje ovog pehara je bio dugogodišnji posao - poručio je Mesi.

Ne. K.

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Arena

Fudbal

17

Fudbaleri Budućnosti pripremaju se za revanš sa Helsinkijem u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona

PODGORICA - Fatos Bećiraj je sporazumno raskinuo ugovor sa Vislom, sa kojom je imao ugovor do juna naredne godine.

Naš reprezentativac je u poljski klub stigao prošlog ljeta i drugi dio sezone proveo u Bnei Jehu-

di iz Tel Aviva na pozajmicu.

Rekorder po broju nastupa za Crnu Goru (80) 2010. godine je iz Budućnosti stigao u zagrebački Dinamo, bio je član Dinama iz Moskve, zatim je bio u Kini, belgijskom Mehelenu, Makabiju Natanju. R. A.

Počela prodaja ulaznica za meč Dečić - Drita

Karte od pet do petnaest eura Karte za meč Dečić - Drita puštene su u prodaju.

Nakon poraza tima iz Tuzi u Prištini 2:1, vlada veliko interesovanje javnosti za revanš meč 1. kola kvalifikacija za Ligu konferencija.

Karte se prodaju na posebnom

štandu koji je postavljen u centru Tuzi i to od 8 do 12 časova i od 17 do 21 čas, a sve karte su personalizovane i zainteresovani prilikom kupovine moraju imati ličnu kartu ili pasoš, a jedna osoba može kupiti najviše pet karata.

FK Dečić objavio je da su cijene od 5 do 15 eura - jug i sjever po 5 eura, istok, te A i F sektor zapadne tribine su 8, dok je ulaz za sektore B, C, D i E na zapadnoj tribini 10 eura, a najskuplja karta je za VIP dio - 15 eura.

Utakmica Dečić - Drita igra se 15. jula na stadionu pod Goricom, sa početkom u 20.45 časova.

R. P.

Termin revanša je sam po sebi poseban, ostalo je još da Budućnost na Dan državnosti uradi veliku stvar. ,,Plavi“ će 13. jula od 20 i 30 časova pod Goricom pokušati da nadoknade dva gola minusa iz Helsinkija i ostvare prolaz u drugo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona.

Od ovog ljeta gol u gostima više nema vrijednost kao ranije, a to znači da pobjeda od 2:0 ne bi bila dovoljna za konačni uspjeh protiv Skandinavaca koji su na svojoj ,,Bolt areni“ slavili sa 3:1. Kako god - crnogorski prvak vjeruje do kraja.

Ekipa Mladena Milinkovića je prethodnih dana trenirala jako i analizirala greške iz prvog duela protiv šampiona Finske, koji se nalazi u top formi i koji je na putu da osvoji još jednu titulu u zemlji ,,šuma i jezera“.

- Ulazak u utakmicu je bio jako loš, nažalost primili smo brzo tri gola i poslije toga je bilo teško da se vratimo u meč - kaže novajlija, defanzivac Jovan Baošić, koji je debitovao za Budućnost upravo u Helsinkiju odigravši posljednjih dvadesetak minuta u sistemu ,,3-4-3“.

- Mogli smo da prođemo i lošije što se tiče rezultata, ali i bolje jer nam nije sviran čist penal u finišu prvog poluvremena. Međutim, taj duel je iza nas, mislim da smo izvukli pouke i siguran sam da ne možemo da ponovimo tako lošu utakmicu - ističe 26-godišnji štoper u razgovo-

Fudbaleri Petrovca treniraju i igraju prijateljske utakmice na Zlatiboru

Vukčević: Tražimo najboljih 11

Petrovac je jedan od crnogorskih klubova koji ovog ljeta bruse formu na Zlatiboru. ,,Nebo-plavi“ su na srpskoj planini dobili lijep ambijent, dobre klimatske prilike, smještaj, hranu, terene za treninge i adekvatne protivnike. Sve što je potrebno ekipi za kvalitetne pripreme.

A kako se radilo na planini, prije toga i na moru - vidjećemo od 24. jula kada krenu takmičarske utakmice u novoj sezoni Tele-

kom 1. CFL. - Organizacija je drugačija u odnosu na godinu unazad.

Zbog korona virusa nijesmo bili u mogućnosti da napravimo ovakve pripreme. Dolazak na Zlatibor je pun pogodak. Momci ispunjavaju sve zahtjeve stručnog štaba i trude se da boravak ovdje iskoristimo na pravi način. Vjerujem da će se rezultati kompletnog trenažnog procesa vidjeti u prvenstvu.

Učinak u ligi je mjerilo svega -

rekao nam je trener Nenad Vukčević.

Petrovčani su na Zlatiboru odigrali dva prijateljska meča.

Sa 2:1 je savladan novi član Super lige Srbije - Kolubara, a duel sa Iskrom završen je bez pobjednika (1:1).

Danas je utakmica protiv Budućnosti iz Arilja, a sjutra sa Zlatiborom.

- Nijesmo još došli do faze kada jedan tim odigra svih 90 minuta. Trenutno smo na nivou od

FK BUDUĆNOST

Fatos Bećiraj završio sa Vislom

BAOŠIĆ: Uz brzi gol je sve moguće

ru za klupski sajt.

Gol u gostima od ove sezone ne važi. Budućnosti je za prolaz potrebna pobjeda od tri razlike, ili trijumf od dva pogotka viška uz više sreće i znanja na penal ruletu.

- Moramo da budemo agresivni, koncentrisani i taktički

60 minuta. Dali smo šansu svima. Ekipa je promijenjena.

Treba vremena da se kockice slože. Imamo još dva meča na Zlatiboru, danas i sjutra, a potom se vraćamo kući. Od četvrtka ćemo raditi u Petrovcu, eventualno u Budvi. Pred početak prvenstva odigraćemo duel sa tivatskom Arsenalom. To će biti posljednja provjera pred prvo kolo u kojem ćemo dočekati Mornar - kaže kormilar primorskog prvoligaša.

Novi član kluba je Marko Živanović, koji je sinoć odradio prvi trening sa novim saigračima.

Riječ je o dvadeset četvorogodišnjem momku iz Požarevca, koji je prošle sezone nastupao za Zlatibor.

Pokriva mjesto zadnjeg veznog i štopera, a tokom karijere nosio je dres kruševačkog Napretka i Smederava, dok je u mlađim selekcijama bio član Partizana.

- Živanović je igrač koji se uklapa u naše viđenje tima. Imamo nekoliko iskusnijih igrača, ostalo su mladi momci. On ima 24 godine i kvalitet da nam pomogne. Nadam se da će se brzo uklopiti i pokazati da je pojačanje - zaključio je Vukčević.

D. K.

dobro postavljeni. Uradićemo sve da ne dozvolimo Helsinkiju da igra i probaćemo na vrijeme da postignemo gol.

Onda je sve moguće - kazao je Baošić, koji naglašava da je sjajno prihvaćen nakon dolaska iz mađarskog Ujpešta prije dvije neđelje.

- Budućnost je stvarno sastavljena od sjajne grupa momaka i ljudi na čelu sa trenerima Milinkovićem i Delibašićem. Lijepo sam se snašao i vjerujem da ću pomoći klubu da ostvari ambicije - zaključio je snažni defanzivac.

D. K.

Kotorani uspješni u prvoj provjeri

Bokelj krenuo pobjedom PODGORICA - Fudbaleri Bokelja nakon par dana priprema, odigrali su prvi kontrolni meč. Kotorani su savladali na Gradskom stadionu ekipu Adrie 2:1.

Tim, koji uglavnom čine internacionalci iz Japana, koji u našoj zemlji pokušavaju da nađu angažman, pružio je dobar otpor, ali je Bokelj sa prilično izmijenim sastavom pokazao dosta dobrih stvari, a povrat-

nik u redove Kotorana Ukrajinac Andri Panič, sa dva gola dokazao je da će biti od velikog značaja.

Utakmicom protiv Adrie Bokelj je krenuo sa odigravanjem kontrolnih mečeva, a prva provjera bila je prilika da trener Zoran Krivokapić ukaže povjerenje svim igračima, a u timu Bokelja bilo je dosta i mlađih igrača, kao i onih koji su na probi i nastoje da se nametnu stručnom štabu drugoligaša iz Kotora.

Bokelj će u petak imati novu provjeru, kada će odmjeriti snage protiv komšija iz Igala, dok u neđelju Kotorani igraju protiv Mornara, kojem će to biti generalna provjera pred start prvoligaškog karavana.

R. P.

18

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Miloš Šćepanović kao igrač nije uspio da osvoji olimpijsku medalju a u Tokiju će biti jaka karika stručnog štaba

Olimpijske igre su i borba sa sobom PODGORICA - I Milošu Šćepanoviću poput Vladimira panoviću, Gojkovića u igračkoj kolekGojkovića, ciji uspjeha sa crnogorskom reprezentacijom, fali ,,samo“ olimpijska medalja.

Kao dio velike generacije iz tri pokušaja (od Pekinga, Londona do Rija) nije uspio da dođe do odličja. Boli možda najviše London, ali... Sport je surov, upoznao je dobro i tu stranu i magistrirao na nepredvidljivosti Olimpijske igre.

Sada, pet godina kasnije, kao dio stručnog štaba ,,ajkula“, ponovo se vraća takmičenju gdje je doživio bolne udarce.

U ulozi trenera, pomoćnika bivšeg klupskog iz Jadrana i reprezentativnog kolege, vidi lijepu priču mladog - iskusnog tima. Spreman da pokaže da rezultati od prošle godine u Budimpešti na EP, zaključno sa Svjetskom ligom u Tbilisiju, nijesu slučajni.

MILINA JE RADITI - Obično pred velika takmičenja čovjek ima utisak da još malo vremena ima da bi se još nešto moglo uraditi.

Ali ovaj put ne znam šta bih dodao, osim da smo sve sproveli po planu i to najviše zahvaljujući momcima koji su maksimalno motivisani. Bilo je i padova, zato jer su pripreme fizički bile zahtjevne, kao i okolnosti koje su nas pratile.

Zato i njima sada treba malo oduška, jer su godinu proveli od izolacije do rada u zatvorenim ili poluzatvorenim prosto-

rima. Tako da smo sa te strane relaksirali priču, jer treba glavu osvježiti za posljednji dio u Japanu koji nas čeka.

Vaterpolo tim 15. jula putuje u Japan, do ulaska u Olimpijsko selo radiće sa Srbijom.

- Treba se prvo klimatizovati, a onda pokušati sve elemente koje smo prošli da primjenimo u igri i uđemo u takmičarski ritam. Prve dvije utakmice, tako smo ih odredili, su ključne i bitne, prije svega za samopouzdanje i ulaz u sami turnir.

Važno je, a što se vidi, da se ekipa super osjeća i zaista je ljepota raditi sa reprezentativcima. Zajedno smo prošli veliki dio onoga što smo zamislili, imamo i injekciju samopouzdanja sa Svjetske lige, ali ne smije da zavara.

MENTALNA SNAGA Limit nije dostignut, siguran je Šćepanović. Ekipa je nahranjena optimizmom od početka 2019. godine i raste iz takmičenja u takmičenje.

Nažalost, u mnoge obaveze ulazila je oslabljena, a nepopularan trend nastavljen je u borbi za najboljih 12 za Tokio. U finišu priprema Đuro Radović je zbog problema sa leđima propustio Svjetsku ligu i nije uspio da zaliječi povredu, poput golmana Dejana Lazovića.

- To nas prati već neko vrijeme. Priča je zaista teška oko povreda, a Dejanu i Đuru je najteže. Prije svega žao mi je, posebno Lazovića, koji je u dužem nizu godina bio nosi-

lac igre reprezentacije. Znamo dobro koliko nam obojica znače. Nažalost, povrede nas prate od kvalifikacionog turnira u Roterdamu. Ali imamo i nove momke, koji će vjerujem, u dobro kreiranom ambijentu se iskazati i nadomjestiti u nekoj mjeri izostanke.

Na OI u Tokiju samo su Aleksandar Ivović, Draško Brguljan i Uroš Čučković sa iskustvom ovog takmičenja.

Puno je debitanata i zato je bilo važno da se dođe do formule i zaobiđu prepreke zahtjevnog takmičenja.

- Niko ne zna šta nas čeka, a nadam se da će ovakav ambijent biti sad i nikad više. Po mnogo čemu biće specifičan, a onda imamo i ovu dimenziju OI koja je posebna. Veliki je broj debitanata, za koje sam siguran da su se na pravi način kroz treninge i radom spremili. Jer, kada se otrpi sve to, tijelo i glava ojačaju i spremni su za napore. Vjerujem da će se na najbolji način prikazati rad koji je uložen u pripremnom periodu, a ne sumnajm da će svako pružiti maksimum. Svako odstupanje od toga, kompromis ,,danas ću lako, pa ću tamo ...“, može da poremeti. Ko god da dođe na Igre željeće da pruži maksimum, ali samo spremni će to moći da urade.

PORODICA Porodični i zdrav odnos je našem timu donio seriju uspjeha. Padale su velike vaterpolo sile, a nemoguće

Marsej i Miloš na dobrim talasnim dužinama U ulozi prvog trenera Marseja odradio je velike stvari za francusku ekipu. U godini jubileja Miloš je kao prvi trener odveo Marsej na završni turnir Lige šampiona.

Odlično je skautirao

ekipu, a poznavanje ambijenta pomoglo mu je na debiju u trenerskoj karijeri.

- To što sam igrao u Marseju i upoznao ljude i ambijent je velika prednost, a mogla je biti i mana. Uspio sam da nađem balans, znajući domete i limite ekipe. Sve ovo je bila dobra polazna osnova. Uložili smo veliki rad i jedna smo od prvih ekipa koja je odmah nakon

izolacije počela da trenira. Uspjeli smo da razvijemo sistem igre, napredovali smo kroz Ligu šampiona i bili željni i motivisani za ono što nas čeka. Na završnom turniru LŠ nijesmo bili na nivou igara, ali nije bilo ni realno. Sada klub radi na pojačanjima i probaćemo sljedeće sezone da budemo konkurentni i da napravimo korak više, što neće biti lako.

Veliko priznanje za jedinog crnogorskog licenciranog međunarodnog arbitra u raftingu PODGORICA - Svjetsko prvenstvo okuplja najbolje, ali ne samo takmičare, već i sudije. U bilo kom sportu, čast je i privilegija biti na velikom takmičenju i biti u konkurenciji za medalju.

Ali ni jedno takmičenje ne može se zamisliti bez sudija.

Arbitri moraju biti izuzetno kvalitetni, ostaviti dobar utisak, da bi dobili priliku da dijele pravdu na najvećoj sceni.

Takvu priliku nedavno je imao Kolašinac Janko Bulatović.

Jedini licencirani međunarodni sudija iz naše zemlje, koji je poznat kao veliki ljubitelj raftinga, jer je godinama unazad alfa i omega za ovaj sport, bio je dio sudijske elite na Svjetskom prvenstvu u raftingu, koje je održano u Francuskoj.

- Ukazana mi je velika čast i

Janko Bulatović sudio na Svjetskom prvenstvu

povjerenje da sudim Svjetsko prvenstvo, koje je održano u Francuskoj, a koje je okupilo

oko 90 timova i to sa četiri kontinenta. Bila je privilegija biti na takvom takmičenju, ali sa

z a d ovo l j st vo m m o g u d a konstatujem da sam opravdao očekivanja - istakao je Janko Bulatović, koji je skoro dvije decenije već u ovom sportu.

Bulatović, koji je bio član rafting tima, zatim predsjednik kluba, često sponzor i neko bez koga je godinama bilo nezamislivo organizovati takmičenje u Crnoj Gori, objašnjava da rafting dobija posebnu popularnost.

- Već sljedeće godine rafting bi trebao da bude predložen da bude na programu Olimpijskih igara. To daje nove mogućnosti da se država, u kojoj imamo puno rijeka za ponos i koje se svrstavaju u kategoriju najizazovnijih za sve tipove vodenih sportova, možda i kandiduje za neko buduće prvenstvo Evrope - otkrio nam je Bulatović. R. P.

priče pretvarali su u moguće.

- I mimo treninga žive zajedno kroz razne aktivnosti. To je jedini način kako možemo doći do većeg rezultata.

Vjerujem da ekipa može da da maksimum, a koliki je - ne znam. Olimpijske igre podrazumijevaju borbu sa sobom i limitima kroz pokušaje da budeš najbolji što si ikad bio. ,,Ajkule“ će prolaz u četvrtfinale tražiti u grupi sa Australijom, Španijom, Hrvatskom, Kazahstanom i Srbijom (reprezentacije poređane po redosljedu mečeva). Grupa je najjača moguća.

- Velike utakmice odlučuju lopta, jedan dobar blok... U takvim utakmicama je sve bitno. Naši rivali su različiti.

Znamo ih, ali, na primjer, imamo problem da skautiramo Australiju, koja zbog poznate situacije nije igrala zvanične utakmice. Obaviće pripreme sa SAD, a pitanje je da li ćemo, ako odigraju neki meč, dobiti materijal. Ali znamo šta možemo otprilike da očekujemo i bez obzira na to da nađemo način da se spremimo. Sa nama su još Španija, Hrvatska, Srbija - najveći mogući nivo. Naravno, ne treba se opterećivati, jer nijesmo ekipa koja treba da se opterećuje, treba da uživa, da se nadmeće i pokuša da bude na svom nivou i malo iznad.

Očekujem četvrtfinale gdje treba pružiti i više od maksimuma.

Ohrabruju izdanja protiv mnogih favorita u Tokiju.

- Hrvatsku smo nekoliko puta zaredom pobijedili. Kvalitet je na njihovoj strani, ali smo uspjeli. Vidjećemo u kojem će stanju biti Srbija i Španija koja je igrala finala tri puta za redom na velikim takmičenjima.

Dugo su momci zajedno, ali znaćemo do tančina način igre i šta možemo da očekujemo.

Biće teško parirati, ali imamo svoje kvalitete. Ne treba da razmišljamo da smo inferiorni u odnosu na bilo koga - jasan je Šćepanović. A. MARKOVIĆ

Evropsko prvenstvo u boksu za juniore

Mirko Šarčević stigao do srebrnog odličja

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Arena

Sportski miks

19

Novak Đoković osvojio Vimbldon, 20. grend slem titulu i izjednačio se sa Rafaelom Nadalom i Rodžerom Federerom Novak Đoković, najbolji teniser svijeta, savladao je u finalu Vimbldona Matea Beretinija (6:7, 6:4, 6:4, 6:3), osvojio šesti londonski trofej i 20. grend slem u karijeri.

Naše juniorke prokockale šansu za četvrtfinale u posljednjem kolu C grupe EP

Stale i podbacile kad se najmanje očekivalo Crna Gora 21 (14) Hrvatska 23 (9) CELJE – Zlatorog arena. Gledalaca: 50. Sudije: Božinovski i Načevski (S. Makedonija). Isključenja: Crna Gora 8 minuta. Sedmerci: Crna Gora 6-4, Hrvatska 4-3.

CRNA GORA: J. Kadović (devet odbrana), A. Marsenić 5, Anđušić, G. Marsenić, Radović, Radonjić, N. Kadović 5, Pejović, Gugač, Zečević 1, Vujisić (dvije odbrane), Džaferović 7 (4), Krivokapić 2, M. Marsenić, Novović 1, Bulatović.

HRVATSKA: Blašković, L. Brkljačić (pet odbrana), Burić, Fures, Macan, Bilandžić, Cvitanović 3, Frančić 1, Zrnić 5,Buljan 3, Brkić 2, Škarić 5, Vuljak 1, I. Brkljačić 1, Orsulić, Birtić 2, Pehar.

Naše juniorke nijesu uspjele da izbore prolaz među osam najboljih timova na Evropskom prvenstvu u Sloveniji.

Izabranice trenera Tatjane Jeraminok poražene su od Hrvatske 23:21 (9:14) u

PODGORICA - Bokser Mirko Šarčević vicešampion je Evrope u juniorskoj kategoriji - član BK Bijelo Polje u kategoriji do 75 kg izgubio je juče u finalu od Ukrajinca Oleksija Stepanova.

Naš reprezentativac je na putu do finala bio bolji u u eliminacionom meču od domaćina Mitagvaria Gije (4:1), u četvrtfinalu dobio je Italijana Alfija Caniglije (5:0), a i posljednju borbu do finala lako je preskočio - savladao 4:1 Jermena Adamiana Hamleta.

Mladi bokser je potencijal pokazao na međunarodnim turnirima ,,Montenegro kup“ (Budva) i na ,,Kupu nacija“ (Vrbas) i najavio dobre stvari R. A. u Gruziji.

posljednjem kolu grupe C. U direktnom duelu za drugo mjesto u grupi, naše djevojke su sjajno odigrale prvih 30 minuta i na velikom odmoru imale pet golova prednosti.

Izgledalo je da su na dobrom putu da dođu do pobjede ili remija, koji je takođe, bio dovoljan za prolaz u glavnu rundu, ali ih je pad u igri u nastavku i samo sedam postignutih golova, odveo u poraz, pa je Hrvatska osvajanjem dva boda izborila plasman među osam najboljih.

Vodile su mlade rukometašice u 36. minutu 16:12 i dozvolile rivalkama serijom 7:0 da dođu na ,,plus 3“. Slično se ponovilo u prvom kolu sa Francuskom kada su rivalkama nakon 19:18 u posljednjih 15 minuta dale samo gol.

Francuskinje su pobijedile 29:20.

Katarina Džaferović je bila najefikasnija u našem timu sa sedam golova, dok su Anastasija Marsenić i Nađa Kadović postigle po pet.

Našoj reprezentaciji u nastavku šampionata predstoji borba za plasman od 9. do 16. mjesta.

A. M.

Trijumfom na najstarijem turniru Đoković se izjednačio sa Rafaelom Nadalom i Rodžerom Federerom, koji imaju po 20 grend slem titula.

Broj jedan je upisao 21. uzastopnu pobjedu na Vimbldonu i osvojio treći grend slem trofej u 2021. godini. Učinak je uz to impozantan, jer je pored Vimbldona (6), čak devet puta osvajao Australijan open, dva puta Rolan Garos i US open tri puta.

Novak je osvojio 85. titulu u karijeri.

Sa druge strane Italijanu je ovo bilo prvo grend slem finale u karijeri.

- Ovo je bilo više od bitke, čestitam Mateu, njegovom timu, porodici, na izuzetnom turniru. Bilo je teško, nije dobar osjećaj izgubiti u finalu, ali je velika karijera ispred njega.

Igrao je snažno, osjetio sam na svojoj koži. Osvojio sam šesti Vimbldon, što je bio moj najveći san. Kada sam imao sedam godina napravio sam od kartona vimbldonski trofej i čuvam ga u sobi, a danas ovdje držim šesti. To je nevjerovatno - kazao je Đoković.

Ogromnu motivaciju u posljednjih deset godina izgradio je kroz rivalstva sa Nadalom i Federerom.

- Niko od nas neće stati. Rekao sam ovo mnogo puta - veliko priznanje dugujem legendama našeg sporta. To su dva najvažnija igrača koja sam ikad sreo u karijeri. Pomogli su mi da shvatim šta treba da radim da bih napredovao i bio fizički i taktički jači. Kada sam ušao u Top 10 izgubio sam od njih neke najvažnije mečeve, a onda se nešto promijenilo. Imao sam nevjerovatan put u posljednjih dest godina i ne zaustavljam se. U velikoj sam formi, igram dobro, najbolji tenis na grend slemovima.

Dominaciju može da potvrdi na US openu, a prije toga na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Dobar meč odigrao je Italijan, posebno u prvom setu kada je Đoković vodio 5:2. Snažnim prvim servisom i preciznim forhendom Beretini je slavio u taj-breku.

- Nevjerovatan osjećaj, ne mogu da podnesem... Novak je bio bolji jer je veliki šampion koji piše istoriju ovog sporta.

KLASA

Federer čestitao I Rodžer Federer čestitao je Đokoviću.

- Čestitam, Novače, na 20. grend slem tituli! Ponosan sam što imam priliku da igram u ovako posebnoj eri teniskih šampiona. Fantastična igra, svaka čast - napisao je Švajcarac na Tviteru.



Moraću da razmislim o igranju na OI. Nema navijača, puno ograničenja.

Plan je bio da idem, ali trenutno sam na pola-pola - kazao je Đoković



Đokoviću je ovo šesti trofej na Vimbldonu, čime je pretekao Bjorna Borga na listi



Zaslužio je sve čestitke. Lično sam srećan zbog finala, a nadam se da ovo neće biti posljednji grend slem turnir.

Nakon Kvinsa imao sam nev-

jerovatne dvije sedmice. Dugo je bilo putovanje i nadam se da je ovo početak velike karijere.

Pokušavaću i dalje - kazao je italijanski teniser.

A. M.

Ukoliko osvoji US open, Novak će postati prvi teniser u istoriji koji je uzeo sve četiri grend slem titule u jednoj godini

lektor seniorske reprezentacije Zoran Roganović i direktor muške reprezentacije

Draško Mrvaljević.

Prethodno su u okviru prve smjene, na Ivanovim koriti-

ma boravile najbolje pionirke naše države rođene 2008. i 2009. godine.

Počela druga smjena na Ivanovim koritima

Pioniri na kampu ,,Šampion“ PODGORICA - Druga smjena u kampu ,,Šampion“ Lovćen 2021. u kojoj su najbolji pioniri naše države započela je pripreme na Ivanovim koritima, gdje će boraviti do 19. jula.

U drugoj smjeni na jedinom reprezentativnom kampu u Crnoj Gori koji ove godine organizuje Rukometni savez Crne Gore, borave igrači rođeni 2006. i 2007. godine.

Sa pionirima rade treneri Ni-

kola Jablan i Marko Martinović.

Na Ivanovim koritima su i se-

20 Feljton

Poneđeljak, 12. jul 2021.

80 GODINA OD POČETKA ORUŽANOG USTANKA NARODA JUGOSLAVIJE PROTIV FAŠISTIČKOG OKUPATORA

13.

Jedna grupa je uspjela da spasi Aleksandra Rankovića » Piše: Slobodan SIMOVIĆ Iako se NOB-a razvijala, prije svega na selu, ne znači da je otpor zapostavljan u gradovima, koji je morao da se prilagođava partizanskoj aktivnosti: diverzijama, sabotažama, do političke propagande. Ovaj vid aktivnosti u gradovima, s obzirom na veliko prisustvo špijuna, provokatora, kvislinga, tražio je savršenu konspiraciju, ali ne i izolaciju. Inspirisane uticajem KPJ, borbene grupe su stalno izvodile grupne i pojedinačne akcije. Grupa aktivista je 30. jula 1941. upala u jednu beogradsku bolnicu i iz ruku Gestapoa (njemačka tajna policija) spasila jednog od najistaknutijih rukovodilaca KPJ Aleksandra Rankovića – Marka. Jedan omladinac je kod Jagodine ubio 11 njemačkih vojnika, a 7 ranio. U jednoj od brojnih beogradskih akcija, grupa skojevskih i omladinskih aktivista je zapalila 60 njemačkih kamiona. Presijecanje električnih kablova, saobraćajnih linija, uništavanje redakcija listova koji su radili za okupatora, dizanje u vazduh benzinskih pumpi, samo su dio uspješno izvedenih akcija u gradovima širom Srbije. No bilo je i teških gubitaka. Vlatko Maček je preko 200 istaknutih partijskih aktivista predao ustašama, a ovi ih strijeljali. Strijeljani su u Zagrebu prekaljeni komunisti – intelektualci, August Cesarec, Otokar Keršovani, Ognjen Prica, Marko Orešković i dr. S obzirom na teške uslove života i rada u gradovima đe su komunisti i antifašisti bili izloženi teroru specijalizovanih službi, KPJ je izgubila priličan broj svojih kadrova, pa je Josip Broz Tito predložio da se iz Beograda na oslobođenu teritoriju sklone svi partijski kadrovi i rodoljubi kojima je prijetila opasnost. Isto je predložio i Pokrajinskom komitetu KPJ za Srbiju.

Prebacivanjem što više partijskih aktivista iz Beograda na slobodnu teritoriju poboljšao bi se socijalni sastav partizanskih odreda i spasili se partijski kadrovi kojima je neprijatelj pripremao vješala, strijeljanja, tamnice i sl.

USTANAK U SRBIJI

Odluka o pripremama za oružanu borbu u Srbiji donijeta je 23. juna 1941. na sastanku Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju. Broj partizanskih odreda se svakodnevno povećavao, što je narod izrazio pjesmom: „Pšenica je klasala, Šumadija ustala, Šumadija naša nana puna mladih partizana“.

Da bi se ugušio ustanički pokret u Srbiji, njemačka komanda je bila prinuđena da dovede pojačanje iz Francuske i Grčke i nad civilnim stanovništvom primijeni najokrutnije mjere. Feldmaršal

Krajem oktobra 1941. došlo je do drugog susreta Tita i Draže Mihailovića u Brajićima.

Mihailović nije htio da prihvati stvaranje zajedničkog štaba, niti osnivanje narodnooslobodilačkih odbora. Samo su se sporazumjeli da se između dva pokreta izbjegavaju međusobni sukobi, kao i o podjeli oružja, što su četnici brzo iznevjerili

Užice, 1941. godina



Organizovani otpor italijanskom okupatoru pružilo je stanovništvo Dalmacije nadahnuto antifašističkim raspoloženjem. Formirani su dalmatinski odredi: Splitski, Solinski, Trogirski, Sinjski i dr. Pod uticajem ustanka u Lici, podignut je ustanak u Kninskoj krajini. Talas ustanka zahvatio je Kordun, Baniju i Gorski Kotar ka) na kojoj je organizovan život: funkcionisali su narodnooslobodilački odbori, službe za potrebe građana, škole, kulturni život, izlazile novine i dr. Radila je i fabrika oružja. Njemci i četnici su zauzeli Užice 29. novembra 1941. Vrhovni štab, CK KPJ sa 2.000 vojnika su preko Zlatibora prešli u Sandžak.

Njemci su povratili izgubljenu teritoriju u zapadnoj Srbiji.

Vladimir Bakarić

Rade Končar

Kajtel je naredio da se za svakog njemačkog vojnika ubije do 50-100 rodoljuba.

Njemačku operaciju je pratilo paljenje kuća i imovine, ubijanje ljudi i odvođenje, na hiljade rodoljuba u koncentracione logore i zatvore.

U Mačvi, Kragujevcu, Kraljevu, Njemci su primjenjivali kolektivne odmazde. U ovom periodu, krajem oktobra 1941. došlo je do drugog susreta Tita i Draže Mihailovića u Brajićima. Miha-

ilović nije htio da prihvati stvaranje zajedničkog štaba, niti osnivanje Narodnooslobodilačkih odbora. Samo su se sporazumjeli da se između dva pokreta izbjegavaju međusobni sukobi, kao i o podjeli oružja, što su četnici brzo iznevjerili.

Odstupnicu pred nadmoćnijim njemačko-četničkim snagama držao je Radnički bataljon na Kadinjači (brdo iznad Užica) koji je čitav izginuo. Užice je 67 dana bilo centar jedne od većih slobodnih teritorija u okupiranoj Evropi (Užička republi-



Odstupnicu pred njemačkočetničkim snagama držao je Radnički bataljon na Kadinjači (brdo iznad Užica) koji je čitav izginuo. Užice je 67 dana bilo centar jedne od većih slobodnih teritorija u okupiranoj Evropi (Užička republika) na kojoj su funkcionisali narodnooslobodilački odbori, škole, kulturni život, izlazile novine.

Radila je i fabrika oružja

Franc Leskošek 1944. godine

USTANAK U SLOVENIJI

Oružana borba Slovenačkog naroda bivala je sve masovnija. Slovenija je bila podijeljena između tri okupatora i izložena iseljavanju i denacionalizaciji. Pri napadu Njemačke na Sovjetski Savez i u Sloveniji je formirano Glavno rukovodstvo Slovenačkih partizanskih četa (rukovodioci Franc Leskošek i Boris Kidrič). U programu antiimperijalističkog fronta Slovenačkog naroda ističe se pravo Slovenaca na samoopredjeljenje, oslobođenje od okupatora i ujedinjenje Slovenačkog naroda sa osta-

Draža Mihailović i Dragiša Vasić u Lipovu kod Kolašina 1942. godine

lim narodima Jugoslavije.

Krajem juna 1941. stvorene su prve partizanske jedinice u Gorenjskoj i Štajerskoj, naročito u Gorenjskoj, đe je formiran Cankarov bataljon.

Osvobodilna fronta (OF) je okupljala sve rodoljubive snage. Pored komunista u OF su ulazili: hrišćanski socijalisti, sokoli, kulturni radnici i dr. Ova antifašistička politička organizacija Slovenačkog naroda bila je jedinstvena na jugoslovenskom prostoru a i šire. U septembru 1941. formiran je Slovenački narodnooslobodilački odbor (SNOO).

Najbolji članovi Osvobodilne fronte ulazili su u Narodne straže i partizanske odrede i snabdijevali ih ratnim potrebama. Dolaskom u Sloveniju Milovana Šaranovića, Arsa Jovanovića i dr. ustanak se rasplamsao.

USTANAK U HRVATSKOJ

Politički rad hrvatskih komunista, odvijao se, prije svega, na razvijanju bratstva i jedinstva Srba i Hrvata kao uslova njihove budućnosti i zajedničkog života koje „šaka ustaških zločinaca želi da razbije što je suprotno interesima hrvatskog i svih naroda”. Pogromi (vjerski i nacionalni) ustaša nad Srbima, naročito u mješovitim sredinama imali su ozbiljne razmjere. Pokretanje hrvatskog naroda u NOB-u otežavao je uticaj Hrvatske seljačke stranke na hrvatsko stanovništvo. Pokrajinski komitet KPJ za Hrvatsku (Rade Končar, Karlo Mrazović, Vladimir Bakarić, Vladimir-Vlado Popović i dr.) razvili su vojnu i političku aktivnost u raznim krajevi-

ma Hrvatske. Na dan napada Njemačke na Sovjetski Savez (22. jun 1941), formiran je Sisački partizanski odred, zatim partizanski odred u Baniji, pa odred „Matija Gubec“, kojeg su sačinjavali (uglavnom) zagrebački radnici. U Slavoniji, na Papuku, Biogori, u Hrvatskom Gorskom Kotaru dejstvovali su gerilski i partizanski odredi. Ustanak se širio. Diverzantske akcije, koje su organizovale i izvodile zagrebačka i splitska partijska organizacija unosile su nemire u ustaške redove.

Organizovani otpor italijanskom okupatoru pružilo je stanovništvo Dalmacije nadahnuto antifašističkim raspoloženjem. Formirani su dalmatinski odredi: Splitski, Solinski, Trogirski, Sinjski i dr. Pod uticajem ustanka u Lici, podignut je ustanak u Kninskoj krajini. Gerilske odrede je organizovalo progonjeno srpsko stanovništvo u Lici. Talas ustanka zahvatio je Kordun, Baniju i Gorski Kotar. Prema Titovoj ocjeni početkom avgusta 1941. godine, ustanak u Hrvatskoj je zaostajao u odnosu na ustanke u Srbiji i Crnoj Gori. Tito je od Hrvatskih partijskih rukovodilaca tražio da se prebacuju na selo i stvaraju partizanske odrede. Hrvatski komunisti morali su da vode borbu protiv velikosrpskih i ustaških planova.

Ustaše su stalno ubjeđivale hrvatski narod da mu prijeti uništenje od „četnika“. Radi objedinjavanja ustaničkih snaga u Hrvatskoj, u oktobru 1941. godine, formiran je Glavni štab NOPO Hrvatske sa Ivanom Rukavinom kao komandantom.

(Nastavlja se)

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Marketing

21

22

Marketing

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Povodi / Marketing

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Radovi 19 autora iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova i Ukrajine sadržani u zborniku trebalo je da budu saopšteni na konferenciji Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“ i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, ali je ona odložena zbog pandemije korona virusa.

Promocija je održana u petak u velikoj sali Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“.

Ideju koja čini srž ovog djela predstavili su član organizacionog odbora za izdavanje zbornika Milorad Mijo Aleksić, urednik Dragan Vugdelić, književnica Ana Pejović, novinar Slobodan Bobo Čukić, vanredni član DANU Cvetko Pavlović i vladika nikšićki Crnogorske pravoslavne crkve Boris.

Jačati crnogorsko nacionalno pitanJe

Oni su istakli da je narodnooslobodilačka borba povedena 1941. godine zapravo bila borba protiv dvostruke okupacije – one fašističko-nacističke i velikosrpske, kao i da oni koji su bili zaduženi da po obnavljanju državnosti očuvaju crnogorski identitet nijesu uradili dovoljno.

Književnica Ana Pejović kazala je da je jačanje crnogorskog nacionalnog pitanja dugo vremena bilo zanemareno, te da zbog toga sada svjedočimo izvrtanju istorijskih činjenica i izranjanju patogenih ideja poput onih „svi Srbi u jednu državu“ ili „Srbi su sveti narod“.

-Latentan odnos prema crnogorstvu, iz kojeg su ponikli i čojstvo i junaštvo, ali i namjerno propuštene lekcije iz istorije dozvolili su da se ćuti o našoj slavnoj slobodarskoj prošlosti, o komitama, o Božićnom ustanku, o izgorjelim

Narodnooslobodilačka borba povedena 1941. godine bila je rat protiv fašističko-nacističke i velikosrpske okupacije

Antifašizam i sloboda rezultat vjekovne crnogorske borbe za nezavisnost Latentan odnos prema crnogorstvu, iz kojeg su ponikli i čojstvo i junaštvo, ali i namjerno propuštene lekcije iz istorije dozvolili su da se ćuti o našoj slavnoj slobodarskoj prošlosti, o komitama, o Božićnom ustanku, o izgorjelim Zvicerima, o egzodusu preko tri hiljade ubijenih i šest hiljada zarobljenih i proćeranih Crnogoraca i Crnogorki koji je sprovodio okrutni režim Aleksandra Karađorđevića – poručila je Ana Pejović Zvicerima, o egzodusu preko tri hiljade ubijenih i šest hiljada zarobljenih i proćeranih Crnogoraca i Crnogorki koji je sprovodio okrutni režim Aleksandra Karađorđevića – poručila je Pejović.

Takvo stanje, dodaje ona, dovelo nas je do toga da kvazi eksperti nove parlamentarne većine krenu sa procesom tzv. meke okupacije, koja bi, kaže, bila i tvrđa da Crna Gora nije postala članica NATO saveza.

- Kao krunski inicijator nemorala, lopovluka, prevara, razvrata, bluda, pedofilije i mentalnih bahanalija opijanja mase stoji sektaški ogranak Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori. Oživljavanje šovinizma, srpskog nacionalizma i klerofašizma je, nažalost, institucionalizovano, ali i potpomognuto paramilitarnim organizacijama za regrutovanje isusovih vojnika i onih koji djeci predškolskog, školskog uzrasta propovijedaju svetosavlje – rekla je Pejović.

Novinar Slobodan Bobo Čukić kazao je da današnja politička situacija podsjeća na onu okupacionu iz 1918. godine kada je Crna Gora od strane svojih sa-

i.mandić

PODGORICA – Hoće li narod Crne Gore uspjeti da sačuva svoj identitet i održi crnogorski put ili će dozvoliti da se ostvari projekat „Velike Srbije“, pitanje je na koje su govornici na predstavljanju zbornika „Nezavisna i evropska Crna Gora ili Velika Srbija“ kategorično kazali da je ideja slobodarske Crne Gore jača od poplave velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma.

23

Sa promocije održane u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“

veznika besramno predata u ruke Aleksandra Karađorđevića.

- Nažalost, crnogorska vlast u poslijeratnom periodu nije raskinula sa karađorđevićevskim nasljeđem. Nije to učinila ni crnogorska vlast nakon 2006. godine. Zbog toga se danas, 80 godina nakon Trinaestojulskog ustanka, nad Crnom Gorom nadvijaju mračne

hegemonističke i velikosrpske aspiracije – rekao je Čukić.

Nasuprot tim pokušajima, dodaje on, visoko stoji sazrela nacionalna svijest, antifašizam i ideologija slobode kao rezultante vjekovne crnogorske borbe za nezavisnost.

- Svjetski poredak je ništavan bez crnogorske slobode. Svijet nije moguć sa porobljenom

Crnom Gorom, jer mu ta slobodarska tradicija daje smisao postojanja – poručio je Čukić.

DržavnoJ sviJesti potreban Duhovni okvir

Vanredni član DANU Cvetko Pavlović osvrnuo se na aktuelnu političku situaciju u zemlji kazavši da u Skupštini Crne

Gore i „apostolskoj“ vladi sjede ljudi koji ne priznaju crnogorsku nacionalnost, pravo Crnogoraca na istorijski utemeljenu Crnogorsku pravoslavnu crkvu (CPC), jezik.

-Jednonacionalna vlada donijela je zakon kojim se sve crnogorske seoske, plemenske crkve, manastiri, imovina kao istorijsko, vjersko i kulturno nasljeđe bez valjanog pravnog osnova prepisuju na drugu vjersku zajednicu koja negira sve što je crnogorsko – rekao je Pavlović.

Uz to, dodao je Pavlović, danas svjedočimo strategiji promjene nacionalne strukture i demografskom inženjeringu kojim apostolska vlada pokušava oduzeti biračko pravo Crnogorcima iz inostranstva koji su se, kaže, svi bez izuzetka na referendumu izjasnili za obnovu nezavisnosti.

Vladika nikšićki CPC Boris kazao je da je propaganda SPC učinila da Vladu nazivamo apostolskom, što ne bi trebalo raditi.

-Meni je žao što svojim radom i svim onim što čine pravoslavni crnogorski narod SPC odaljuje od hrišćanstva, pravoslavlja. Takvim odnosom prema našim svetinjama i svemu onome što su naši preci ostavili žele da nas odalje od naše kulture, crkve i naše duhovnosti – istakao je on.

Obnova nezavisnosti, dodao je, bila je proslava svakog čestitog Crnogorca, ali državna svijest, objašnjava, ne može biti kompletna bez svog duhovnog okvira.

-Zbog toga što nemamo jaku CPC dešavaju nam se apostolske vlade, zato se desio Amfilohije, zato nam se desilo 30 godina patnje. Zajedno moramo podržati CPC, njeno sveštenstvo, sebe i svoj duhovni stub – poručio je vladika. Želje pojedinih da mijenjaju pravni, državni i politički sistem Crne Gore i da Crnogorcima o d u z m u i st o r i j s ka p rava na naciju, crkvu, kulturu i državu neće biti ostvarene, a velikosrpski nacionalizam i klerofašizam zauvijek će ispratiti slobodarska Crna Gora, zaključeno je na promociji zbornika. ž. Zvicer

24

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Pobjeda

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me Oglašava potrebu za: 1. MENADŽER/KA DIGITALNIH KAMPANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS , VŠS, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Napredni kurs poznavanja rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 2. VOZAČ/ICA ZA DISTRUBUCIJU ROBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave slati na e-mail:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor -licenca profesionalnog vozača; -ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad

TEMPO TRADE DOO Adresa: CETINJSKI PUT 34

Tel.: 068-323-334 Email: tempobike@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

jeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: Specijalista interne medicine Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Kontakt: 069/358-577

DOO BASKETHAND Adresa: JNA 15

Tel.: 069/069-665 Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 7 dana 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), PK Rok za prijavljivanje: 7 dana

MONTECARGO AD Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: - prijava - kopija lične karte -uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti - dokaz o nivou obrazovanja

BERANE TEL: 051/233-332

ZU ,,TESLA MEDICAL“ BERANE

BAR TEL: 030/313-048

ART GLORIA DOO Adresa: MARKA RADOVIĆA 20

Tel.: 067-242-933 Email: artgloria@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 10 dana

BUTIK TARA BAR Adresa: MAKEDONSKA A2

Tel.: +38268062169 begin_of_the_skype_highlighting +38268062169 FREE end_of_the_skype_highlighting Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Papan Vesna 068/062-169

DOO ŠKEROVIĆ GRADNJA Adresa: Bjeliši bb

Tel.: 069/031-016 i 313-406 Oglašava potrebu za: 1. SPASILAC/TELJKA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: * Licenca za spasioca

DNEVNA BOLNICA DR ZEJNILOVIĆ Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA BR 14

Tel.: 069/358-577 Oglašava potrebu za: 1. INTERNISTA/KINJA INTERNE MEDICINE, 1 izvršilac, na određeno vri-

Adresa: Novo Naselje BERANE

Tel.: 051/241-240 Raspisuje konkurs za: 1. SPECIJALISTA/KINJA KARDIOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Berane Uslovi: Specijalista kardiologije Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Kandidati pored posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

MESOPROMET DOO Adresa: INDUSTRISKA BB, BIJELO POLJE

Tel.: 050/478-588/063/224-436 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U PROIZVODNJI, 10 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

BUDVA TEL: 033/402-556

SUR. LA MIRAGE Adresa: RAFAILOVIĆI

Tel.: 069/536-882 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 15 dana

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

CETINJE

GUSINJE

TEL: 041/236-064, 041/236-065

TEL: 051/257-643

JZU ZAVOD ZA TRANSFUZIJU KRVI CRNE GORE

JU ,, CENTAR ZA KULTURU“ GUSINJE

Adresa: DŽONA DŽEKSONA B.B. PODGORICA

Tel.: 020-240-727 Vrši ispravku oglasa,objavljenog dana 09.07.2021 godine za radno mjesto medicinski/a tehničar/ka.

Ispravka se odnosi na radno iskustvo, umjesto,kako je objavljeno bez radnog iskustva,potrebno je da bude objavljeno sa radnim iskustvom od 12 mjeseci.

Ostali uslovi oglasa ostaju isti.

PRIJESTONICA CETINJE Adresa: Bajova 2

Tel.: 041-241-280, 067-644-592 Raspisuje konkurs za:

1. KOMANDIR/KA SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, mjesto rada Cetinje Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 20 dana Napomena: Položen drugi stručni ispit za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja i da ispunjava uslov u pogledu psiho-fizičke sposobnosti.

Objaviti po tekstu konkursa: Komandir/ka Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, 1 izvršilac na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa kandidat treba da ispunjava i posebne uslove kao i dokaze njihove ispunjenosti i to: - VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu od 240 CSPK-a, - položen stručni ispit za rad u državnim organima; - položen ispit za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja; - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja; - ispunjava uslov u pogledu psiho-fizičke sposobnosti; - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja Prijestonici Cetinje, Bajova 2 u roku od 20 dana od dana objavljivanja javnog konkursa, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Kontakt tel: 067/644-592

Adresa: Begluci b.b.

Tel.: 067/668-134 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ICA ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Gusinje Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Posebni uslovi: -Visoko obrazovanje u obimu od 240 CSPK-a VII-1 - VSS nivo kvalifikacije, pravni fakultet -Najmanje 2 godine radnog iskustva -Poznavanje rada na računaru -Položen stručni ispit za rad u državnim organima Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: -Crnogorsko državljanstvo; -Navršenih 18 godina života; -Zdrastvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; -Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; -Da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; -Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu; -Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci) -Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti (da nije starije od 6 mjeseci) Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -Uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo oje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Prijavu sa biografijom kao I kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o uslovima za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 3. dana od objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (sa natpisom: JAVNI OGLAS - za potrebe JU ,,Centra za kulturu” Gusinje, ime i prezime kandidata sa adresom) neposredno pisarnici JU ,,Centra za kulturu” Gusinje ili preporučenom poštom na adresu JU ,,Centar za kulturu” Gusinje, ulica Bosanska br.21, 84326 Gusinje.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

KOMUNALNO STAMBENO DOO Adresa: MARKA VOJNOVIĆA 1, HERCEG NOVI

Tel.: 031/324-999 Oglašava potrebu za: 1. KOSAČ/ICA NA SEZONSKIM POSLOVIMA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola)

Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Prijave slati na e-mail: sekretar@komunalnostambeno.me

KOTOR TEL: 032/325-732

LOVANJA DOO Adresa: ŠKALJARI BB, KOTOR

Tel.: 069/577-885, 032/322-526 Email: optimko@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. IZVRŠNI/A DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS , Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

NTC LOGISTICS DOO Adresa: KAPINO POLJE BB

Tel.: 067/222-611 Oglašava potrebu za: 1. MAGACINSKI/A RADNIK/CA, 10 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana 2. VOZAČ/ICA, 10 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju, Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Vrši se ispravka oglasa objavljenog 09.07.2021.godine u dnevnoj štampi, za radno mjesto TERENSKI/A INKASANT/ICA. Ispravka se odnosi na vrstu radnog odnosa i glasi:Privremeni i povremeni poslovi a ne kako je greškom objavljeno na određeno vrijeme.Ostali dio teksta ostaje isti

DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Vrši se ispravka oglasa objavljenog 09.07.2021. godine u dnevnoj štampi, za radno mjesto POMOĆNI/A RADNIK/CA NA POSLOVIMA IZGRADNJE VODOVODNE I KANALIZACONE MREŽE. Ispravka se odnosi na vrstu radnog odnosa i glasi:Privremeni i povremeni poslovi a ne kako je greškom objavljeno na određeno vrijeme.Ostali dio teksta ostaje isti

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Дана 11. јула 2021. године послије краће болести у 81. години преминула је

Дана 11. јула 2021. послије дуже болести, у 75. години, преминуо је наш драги

РАДИСАВ Радованов БАЦКОВИЋ

ЈОВАНКА Љубова МИЈОВИЋ рођена ЈОВАНОВИЋ Покојница ће бити изложена на градском гробљу Чепурци од 9 до 11 часова када се полази за село Лијешта – Кучи гдје ће се примати саучешће од 12 до 14 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

О Ж А Л О Ш Ћ Е Н И : синови РАДОМИР-РАЈО, МИЛОВАН-МИЈО, снахе ЛИДИЈА, МИЛАНКА, МИРЈАНА и МИЛЕНА, сестре ЗОРА, СТАНКА и СЛАВКА, братанић ВАЊА, братаничне АНА и ИВАНА, унуци МИЛОШ и ЈОВАН, унуке ДРАГАНА, МИЉАНА и ЈОВАНА, ђеверичићи СРЕТО, ГОРАН и ГРУЈО, ђеверичне НАДИЦА и СЕНКА и остала родбина МИЈОВИЋ и ЈОВАНОВИЋ

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице 12. јула. Опело ће се одржати од 16 до 17 часова, када ће се и обавити сахрана на гробљу Света Ћекла у Сутомору. Ожалошћени: супруга ЈЕЛКА, синови ВУКО и ДУШАН, ћерке ТАЊА, ЉИЉА и ДУШИЦА, снаха ГОРДАНА, унучад, брат БРАНКО са породицом, сестра ЉУБИНКА са породицом и остала родбина 594 Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri

SONJA ĐUROVIĆ 595

Strina MIJA, sestra SNEŽANA, braća RANKO i RATKO

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

27

Voljenom mužu

Tužnim srcem javljamo da je 11. jula 2021. u 77. godini prestalo da kuca srce naše voljene i plemenite

SONJI

MILORADU BOŽOVIĆU

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće vječito u našim srcima.

DRAGICE Miloradove BULATOVIĆ

Od brata LUKE

581

rođene Paunović Posmrtni ostaci pokojnice biće izloženi u gradskoj kapeli u Nikšiću 12. jula od 13 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza manastira.

Cvijeće se ne prilaže.

Našem đedu

Tvoje postojanje je bilo naša snaga a tvoje ime veliki ponos.

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvat ću te od zaborava.

583

Supruga MARIJA

Voljenom tati, đedu i tastu

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i SLOBODAN, braća VUKOSAV i VUČINA, sestre ZORKA i DUŠANKA, sestra od strica BLAGA, snahe DRAGANA, NATAŠA, VIOLETA i MARA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, porodice BULATOVIĆ i PAUNOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

MILORADU BOŽOVIĆU 575

Za smrt nikad nismo spremni ni dovoljno odrasli. Ipak naša utjeha su sve lijepe uspomene i srećni trenuci sa tobom koji su bili ukras našeg djetinjstva. A u tvom velikom srcu je imalo mjesta za sve nas.

Dana 10. jula 2021. u 89. godini preminula je naša draga

Unučad: NIKOLINA, SLOBODAN, ALEKSANDAR, NIKOLA, NAĐA, ANDRIJANA, ANDRIJA, MAGDALENA , MIA i TIJANA

MILORADU BOŽOVIĆU Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na dane provedene sa tobom.

Sjećanje na tebe neće izblijeđeti jer u našim srcima te čuvamo od zaborava. Počivaj u miru.

Tvoja kćerka MARIJANA, zet NEBOJŠA i unučad NIKOLINA, NIKOLA, NAĐA i MIA

589

584

Posljednji pozdrav

Dragom ocu, tastu i đedu

VELIKA Velišina PEČURICA rođena Jovićević Sahrana će se obaviti 11. jula u 16 časova na seoskom groblju u selu Trnovo – Virpazar.

Kuća žalosti: Pera Počeka br. 12, Podgorica Ožalošćeni: sin RADE, ćerka RAJKA, brat MILAN, đever MITAR, zaove ĐILA i MILEVA, snahe SLAVICA, BRANKA, BOSE i VERICA, đeveričić, đeverične, batanići, bratanične, zaovičići, zaovične, unučad ZORAN, STEFAN, ZORICA, MARIJA, JELENA, TAMARA i ANA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

MILORADU BOŽOVIĆU

MILORADU BOŽOVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te se uvijek sjećati sa ljubavlju i poštovanjem.

Bio si nam oslonac i neizmjerna podrška.

Ponosni što smo te imali, neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava.

Tvoj brat PETKO, bratanić PETAR i snaha RUŽICA

Kćerka GORDANA, zet VELJO, unučad ANDRIJANA i ANDRIJA

590

585

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i tastu

562 Dana 11. jula 2021. poslije duge i teške bolesti u 88. godini umrla je

MILORADU BOŽOVIĆU ZORKA ĐUROVIĆ rođena Vujović

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice istog dana u 13 časova u selu Orasi.

Istina da te nema je teška, praznina velika, riječi malo da kažu koliko nam nedostaješ.

MILORADU BOŽOVIĆU Bol nije u riječima nego u srcu gdje zauvijek ostaje.

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Kćerka MILIJANA, zet VLADIMIR, unuci SLOBODAN i ALEKSANDAR

Sestra RADMILA, sestrična SILVANA, unuci PASCAL i RAMON 591

586

Dobri prijatelju

Dragom ocu, tastu i đedu

OŽALOŠĆENA PORODICA

MILORADE BOŽOVIĆU

563 Pola godine je otkad nije sa nama naša voljena

Tužni smo zbog tvoga odlaska. Počivaj u miru.

VELJKO i MILKA JANJIĆ

MILORADU BOŽOVIĆU Bio si najbolji tata, tast i đed. Hvala ti za svu ljubav, toplinu, zagrljaje i lijepe riječi. Tuga i bol se ne mjere vremenom već prazninom koja je ostala u našim srcima.

Tvoja kćerka TANJA, zet DARKO i unuka MAGDALENA

592

587

Posljednji pozdrav prijatelju

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

MARTA MITROVIĆ Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe.

Po dobroti te pamtimo i s ponosom pominjemo. Čuvamo te u našim srcima, kao što si ti čuvala nas.

MILORADU BOŽOVIĆU

MILORADU BOŽOVIĆU

Tvoji: sin MIĆKO, snaha DEJANA i unuka MARTA

Tvoje prijateljstvo i dobrotu čuvaće 582

Hvala ti za sve lijepe trenutke provedene sa nama.

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružio. Uspomene na tebe živjet će u našim srcima.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RADUŠA, RADMILA, RAŠO, SLOBODAN i JELENA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

593

Tvoji: BILJANA, ŽELJKO i TIJANA 588

28

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i prađedu

Dragoj majci

RADULU BULATOVIĆU

MILORADU Počivaj u miru, iskreni prijatelju.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru.

S tugom, ljubavlju i poštovanjem Ćerka DANKA, unuk DUŠAN, unuka JELENA, snaha MAGDALENA i praunuka DORA VUKČEVIĆ

BORKA DAMJANOVIĆ 578

557

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav voljenom

MIRJANI RADUSINOVIĆ

MILETI ĆETKOVIĆU

MILORADU

Počivaj u miru.

Od porodice pok. ARSA LATKOVIĆA

Počivaj u miru.

570

MARKO i MARIJA BAKIĆ

Posljednje zbogom našoj voljenoj

579

Majko, Bila si mi toplo ognjište koje grije i srce i dušu. Bila si podrška, snaga, utočište.

Bila si – dom.

Hvala ti za svaki zalogaj hrane iz tvoje ruke, za brižnost, za ljubav i pažnju koju su osjetila i moja djeca.

Majko, dok postojimo i dišemo, bićeš u našim mislima i srcima.

Posljednji pozdrav dragom

Sin ZORAN, snaha OLIVERA, unuka MARIJA, unuk ALEKSA MIRJANI Krstovoj RADUSINOVIĆ rođ. Vukotić

MILORADU

Draga Miro, mnogo si mi značila i mnogo ćeš mi nedostajati.

Počivaj u miru.

Tvoja tetka DANICA TOMAŠEVIĆ sa porodicom PETAR i IVANA KADIĆ

567

565

580

Dana 10. jula 2021. godine umrla je

Dragoj majci

Preselila se u nezaborav Najdraža moja

OLGA Petrova JOVANOVIĆ rođena Drašković

MIRJANI RADUSINOVIĆ

Sahrana je obavljena u najužem krugu porodice.

Ožalošćeni: sin MILUTIN - PAJO, ćerka MIRJANA VUJOVIĆ, sestre, braća, unuci, praunuci i ostala rodbina

Draga majko, Hvala ti na toplom i sigurnom roditeljskom krilu.

577 Napustio nas je

MIRJANA RADUSINOVIĆ

Majko, Ponosna sam na tebe. Bila si i ostaćeš moj uzor. Živjela si pošteno, dostojanstveno, hrabro.

Bila si moj najveći oslonac u životu. Hvala ti za sve. Čuvaću te u svom srcu i mislima.

Počivaj, najdraža moja.

Ćerka SMILJANA, unuka DAŠA, praunuk OGNJEN Tvoja šćer DRAGANA sa porodicom

VLADISLAV VLADO DRLJEVIĆ Beskrajno smo Ti zahvalni za požrtvovanost, ljubav i pažnju koju si nam nesebično darivao.

Tuguju za tobom, DRLJEVIĆ MOMO, KAĆA i SAŠA sa porodicama 573

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

568

569

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 12. jul 2021.

U dubokoj starosti preminuo je 10. jula naš dragi

29

TUŽNO SJEĆANJE

PAVIĆ Filipov JOVOVIĆ

Sahrana će se obaviti u krugu uže porodice u Beogradu.

NIKOLA - NIŠO Prenkov LJULJĐURAJ

S ponosom se opraštaju od njega:

diplomata

kćerke GORDANA i JASMINA, sestre MITA i BOJANA, snaha DESANKA, bratanić JOVICA, bratanične, sestrići TOMO, BOŠKO, DRAGAN i STANKO PIŽURICA i VESKO VUKOVIĆ

Bilo je časno drugovanje sa Tobom, Otišao si Uzoru dičnom ocu svom. Čija si slijedio djela, Bili ste reprezenti Malesije Puni časti i dostojanstva, Drevnog gostoljublja i čovječnosti, Prosvetari i društveni uglednici Državni dužnosnici diplomatije u svijetu.

I nosioci visokih društvenih priznanja.

Ostaje nevjerica i muk Uskraćen je životni put Ali, iako mlad, ostvario si cilj: Porodicu dragu i siguran dom, Kojim si ublažio lom.

Počivaj u besmrtnoj slavi, Druže moj.

574

Dana 1. jula 2021. u 76. godini, u Berlinu, preminuo je naš

SLOBODAN - ŠOLE Đorđijev SUBOTIĆ 10. 7. 1945 – 1. 7. 2021.

Posmrtni ostaci biće izloženi u gradskoj kapeli u Nikšiću 12. jula 2021. godine od 12 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u 14 časova istog dana na gradskom groblju u Nikšiću.

Cvijeće se ne prilaže.

NIKOLA Đokov LJULJĐUROVIĆ

Ožalošćeni: porodica SUBOTIĆ

576

572 12. 7. 2018 – 12. 7. 2021.

Navršavaju se tri godine od smrti našeg

Posljednji pozdrav

BRANISLAVA – MIKE VUČKOVIĆA

BRANISLAV – MIKA VUČKOVIĆ MILOŠU ŽUGIĆU

Vrijeme prolazi a bol je ostala ista kao i prvog dana kada si nas napustio.

Fališ nam da zajedno proživljavamo i lijepe i teške trenutke kao što smo to uvijek i radili.

Počivaj u miru dok mi ponosno čuvamo uspomene na tvoj topli i blagi lik.

S poštovanjem i tugom opraštamo se od nama dragog komšije.

Tvoje: MAJA, IRENA i IVANA

Vrijeme ne umanjuje bol za tobom.

Ponosni na tvoj dostojanstven život.

Brat GOJKO sa porodicom 571 Četrdeset je dana od kada nas je napustila

559 STANARI ULAZA BULEVAR REVOLUCIJE 50/4

Dragi kume

BRANKA Miloradova ŠKULETIĆ

564

Banjo, uvijek si bila veliki borac i optimista. Mi ćemo te se sjećati sa velikom ljubavlju i poštovanjem.

POMENI

MIKA 12. 7. 2018 - 12. 7. 2021.

Godina dana je od smrti mog voljenog brata

Tetka KOSA sa porodicom

551

Tužno sjećanje na našeg brata

Čuvamo od zaborava tvoju dobrotu i plemenitost.

RADE RADOMAN i RANKO SEKULOVIĆ

MIODRAGA - MIKIJA BJELOBRKOVIĆA

MILENKA Kostova RADULOVIĆ

560

13. 7. 2020 – 2021.

Vrijeme koje prolazi ne može ublažiti moj bol i tugu za Tobom.

Zaborav ne postoji jer živiš u mojem srcu, sjećanju, mislima.

Tvoja sestra BRANKA MATOVIĆ 566

Nema te više, izgubili smo te prije godinu dana. Od tada samo suze, bol i neizmjerna tuga. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tuguju za tobom.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Brat MILORAD - BATO i sestre VJERA BOŽOVIĆ i SENKA ĐUROVIĆ 561

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 1 IZDAJEM apartman u Budvi za četiri osobe, dnevno 30 eura Tel.067/285-840 2

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Poneđeljak, 12. jul 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Poneđeljak, 12. jul 2021.