Dnevni list Pobjeda 04.07.2021.

неђељом Neđelja, 4. jul 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19980 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

ŽIVOT ILI PUKO PREŽIVLJAVANJE: Rast cijena u odnosu na prošlu godinu ukazuje na pad životnog standarda

ILUSTRACIJA : BANKAR. ME

Još jedan udar na džepove potrošača

Javno preduzeće Morsko dobro nedavno podnijelo inicijativu za ukidanje naplate ulaska na Adu Bojanu, ljubitelji nudizma pokrenuli peticiju protiv toga

BEZ RAMPE NEMA NI NUDISTA

STR. 4. i 5.

U FOKUSU: Koliko trpe crnogorski pregovori sa EU zbog nemogućnosti da se zbog krize vlasti izabere nasljednik Leposavića

D. MALIDŽAN

Napredak u integracijama upitan bez ministra pravde

» Ljubitelji nudizma i tradicionalni gosti nudističkog

kampa na Adi Bojani pokrenuli su peticiju protiv uklanjanja naplatne rampe i za to skupili već 200 potpisa.

Kako su kazali, uklanjanjem rampe otjerali bi se nudisti

STR. 2. i 3.

STR. 7.

U Kliničkom centru posljednja transplantacija bubrega urađena prije više od godinu i po, na listi 50 potencijalnih primalaca tog organa

Jetru čeka šest, a srce jedna osoba

INTERVJU: Ambasador Španije Raul Bartolome Molina

Manite se nacionalizma i posvetite se pregovorima

Str. 9.

STR.3.

STR. 9.

ALARMANTNI PODACI: Požari uništavaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore

PODGORICA: Policija saopštila da su napadnuti njeni službenici dok su asistirali kolegama iz Komunalne tokom kontrole ugostiteljskih objekata

Policajac lakše povrijeđen, šest osoba privedeno STR. 8.

Za šest godina izgorjele šume vrijedne 700 miliona STR. 10.

2

Politika

Neđelja, 4. jul 2021.

U FOKUSU: Koliko trpe crnogorski pregovori sa EU zbog nemogućnosti da se zbog krize vlasti iza PODGORICA - Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava jedno je od najvažnijih organa u pregovorima sa Evropskom unijom, a činjenica da Crna Gora nema šefa tog resora može uticati na dalji napredak u procesu pridruživanja - ocijenili su sagovornici Pobjede.

Skupština Crne Gore sredinom juna smijenila je ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića nakon što je relativizovao i negirao genocid u Srebrenici.

Evropska komisija je pozdravila tu odluku crnogorskog parlamenta istovremeno poručujući da što prije očekuju izbor novog ministra kako bi se nastavio rad u ključnim poglavljima 23 i 24.

Vlada je odlučila da do imenovanja novog ministra pravde koje je neizvjesno zbog zategnutih odnosa u vladajućoj koaliciji, tim resorom koordinira ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Bez ministra pravde napredak u integrac

KLJUČNI RESOR

Glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić, odgovarajući na pitanje koliko na dalji napredak u pregovorima može uticati to što Crna Gora trenutno nema ministra pravde a gledajući krizu u vladajućoj koaliciji to mjesto može biti upražnjeno i na duži period, kaže da je taj resor definitivno jedan od najvažnijih u sistemu pregovora s EU, imajući u vidu nadležnosti u vladavini prava, naročito senzitivnim oblastima poglavlja 23 koje se odnose na sistem pravosuđa, borbu protiv korupcije i temeljna prava.

- Zbog toga, institucionalna odgovornost i vizija u okrilju rada ovog ministarstva biće ključne za dalji napredak u procesu.

Aktuelno rješenje koordinacije povjerene ministru unutrašnjih poslova pozitivZorka Kordić no će uticati na međusobnu sinergiju između poglavlja 23 i 24 sastanak Pododbora između koja je neophodna za ispunja- EU i Crne Gore za pravdu, slovanje privremenih mjerila. Uz bodu i bezbjednost koji je dva novoimenovana državna protekao veoma dobro na sekretara, od kojih će jedan nivou koordinatora, i pored upravljati radnim timom za nedostatka šefova za ova dva poglavlje 23, kao i obnovljena poglavlja, a zahvaljujući veličlanstva u oba tima i snažno kom angažmanu radnih grupa učešće civilnog sektora, za pomenuta poglavlja pod imamo šansu za odličnu koordinacijom Kancelarije za d i n a m i k u r a d a i d o b r e evropske integracije kao klrezultate – kaže Kordić. jučnog nosioca procesa Uz proaktivne radne grupe za pregovora Crne Gore s EUpoglavlja 23 i 24, istakla je, navodi Kordić. možemo savladati sve izazove koje proces pregovora u ovim NEMA REZULTATA poglavljima bude stavljao S druge strane, profesorica pred nas. Dokaz za to je i us- Ekonomskog fakulteta i pješno sproveden dvodnevni nekadašnja ministarka ev-

Kordić: Ministarstvo pravde definitivno jedan od najvažnijih sistema u pregovorima Đurović: Najteža oblast u pregovorima i dalje je vladavina prava koju dodatno otežava politička kriza i teško dogovaranje



Uz proaktivne radne grupe za poglavlja 23 i 24, istakla je, možemo savladati sve izazove koje proces pregovora u ovim poglavljima bude stavljao pred nas rekla je Zorka Kordić ropskih integracija Gordana Đurović podsjeća da nakon devet godina pregovora, u oblasti vladavine prava nijesmo još ostvarili rezultate kojim bi bila i s p u n j e n a p r i v re m e n a mjerila za zatvaranje ključnih poglavlja, koja su uslov za svaki dalji formalni i suštinski napredak u

Potreban konsenzus vlasti i opozicije Zorka Kordić ocjenjuje da su evropske integracije kohezivni faktor između različitih aktera našeg društva, jer, kako kaže, svi želimo razvijenu, prosperitetnu, evropsku Crnu Goru i zbog toga je potreban dogovor oko minimuma zajedničkog pristupa.

- Inkluzivnost nam je u narednom periodu prijeko potrebna jer napredak u ispunjavanju prelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24 podrazumijeva, između ostalog, i izbor nosilaca ključnih funkcija u sudstvu i tužilaštvu od strane Skupštine Crne Gore, i

to dvotrećinskom ili tropetinskom većinom glasova. Imajući u vidu da sve parlamentarne stranke imaju u svojim programima jasno izraženu orijentaciju ka članstvu u Evropskoj uniji i žele vidjeti napredak na tom planu, uvjerena sam da će uspjeti da prevaziđu međusobne razlike, da će u evropskom putu pronaći zajednički imenitelj i da će se odazvati pozivu predsjednika Skupštine na dijalog zarad kompromisa oko najbitnijih pitanja koja su ostala neriješena poručuje Kordić.

pregovorima.

- Nemamo ministra pravde, nemamo predsjednika Vrhovnog suda, nemamo kompletan Sudski savjet, niti sve sudije u Ustavnom sudu, advokati su u obustavi rada, što je uzrokovalo odgađanje velikog broja sudskih postupaka, a značajno su oslabljene i strukuture pregovora. Poslije sedam mjeseci mandata nove Vlade, tek ove sedmice dobili smo šefa radne grupe za poglavlje 23, ali mnogo vrijedni ljudski resursi, uključeni u ovu oblast pregovaranja od samog početka, nisu više u timu. Crna Gora je isuviše mala zemlja, ograničenih administrativnih kapaciteta, da može izdržati tako jak udar na pregovaračku strukturu, a da se to ne odrazi na spremnost našeg tima za dalje pregovore. Posebno imajući u vidu da i u mnogim dru-

Samim tim je razumljivo da je došlo do djelimičnih promjena na tim mjestima, što ne znači da su same radne grupe bile nefunkcionalne. Sve redovne obaveze sa evropske agende su ispunjavane redovno, uključujući pripremu Programa pristupanja, priloge izvještaju i tri uspješno završena pododbora s EU. Najvažnije je bilo održati jezgro 33 radne grupe za pregovore, dakle ne voditi se zadovoljavanjem forme nego kvalitetom, i sada imamo ukupno 32 zaprimljena prijedloga za šefove radnih grupa, uključujući i za poglavlja 23 i 24.

Naravno da je i period specifičnog funkcionisanja Ministarstva pravde u prethodnom periodu usporio procedure, ali je važno da sada imamo obnovljena članstva, posvećene institucije i timove s vizijom i odgovornošću - pojašnjava Kordić.

Napominje da je apsolutni prioritet u narednom periodu ispunjavanje prelaznih mjerila za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i ljudske slobode i podsjeća da se prema revidiranoj metodologiji pregovora ne može preći na proces zatvaranja pregovora ukoliko ona nijesu ispunjena.

- Najveći dio tih mjerila koja datiraju od otvaranja pregovora, odnosno 2013. godine je već ispunjen, ali je sada ključno da u konsultaciji s EvropGordana Đurović skom komisijom dobijemo verifikagim oblastima još uvijek ne- ciju samoprocjene ispunjenoma šefova radnih grupa - sti jer je za jedan dio mjerila kaže Đurović. veoma teško izmjeriti napredak. Najsloženije obaveze se UPOZORENJA BRISELA odnose na izbor čelnih ljudi u Evropska komisija je nedavno pravosuđu, slobodu medija i upozorila vlasti u Crnoj Gori bilans rezultata u borbi protiv na potrebu hitnog rješavanja korupcije, uz potrebu građeproblema sa imenovanjem še- nja bilansa rezultata u oblasti fova i članova radnih grupa za trajnog oduzimanja imovine poglavlja 23 i 24. Vlada je na navodi Kordić. posljednjoj sjednici imenovala Bojana Božovića za šefa VLADAVINA PRAVA radne grupe za poglavlje 23 NAJVEĆI IZAZOV nakon što je to mjesto bilo Đurović smatra da nam je upražnjeno više od pola godi- najteža oblast u pregovorima ne. i dalje vladavina prava koju Upitana zbog čega se čekalo dodatno otežava politička sedam mjeseci da se imenuju kriza i teško dogovaranje. šefovi radnih grupa za ključna - Ne postoji dogovor Vlade i poglavlja Kordić kaže da je Skupštine o prioritetu evprethodni period iskorišćen ropskih tačaka, niti prihza postupnu konsolidaciju vatanje da se u ovu ob last pregovaračke strukture koja je uključi i ,,Mapa puta za zbog institucionalne odgovor- jačanje demokratskih instinosti morala da prati razvoj tucija“, ali i potreba denovih timova u 12 novih mini- politizacije administracije i zaustavljanje kadrovskog restarstava.

- Pozicije šefova radnih grupa vanšizma, odnosno nastavak za pregovore obično pokriva reforme javne uprave sa akvisokorukovodni kadar, koji se centom na očuvanju dragocna nivou državnih sekretara, jenih ljudskih resursa, bez odnosno generalnih direkto- jalovih političkih kvota na ra, mijenjao sa promjenom važnim pozicijama u adminministarstava, a pojedini su istraciji. Ali, pored stanja u ljudi na čelnim pozicijama na- oblasti vladavine prava, i sapustili sistem državne uprave. ma dužina pregovora čini

Politika

Neđelja, 4. jul 2021.

abere nasljednik Leposavića

e upitan cijama Đurović: Crna Gora za Brisel više nije predvodnik već „dvojac“ sa Srbijom Iako, kako podsjeća Gordana Đurović, sa mnogih evropskih adresa stižu riječi političke podrške procesu integracija naše zemlje, napretka nema bez konkretnih rezultata. Odgovarajući na pitanje da li su prognoze premijera Zdravka Krivokapića da je glavna težnja Vlade da postanemo članica do 2024, Đurović kaže da to nije samo pitanje datuma već i pristupa zemalja članica.

- Lako možemo zaključiti da EU nije pretjerano srećna da ima samo jednu sljedeću zemlju članicu, i pored lijepih briselskih poruka zemljama regije ponaosob. Iako formalno vrijedi i dalje princip regate (svako pristupa prema zaslugama, kad ispuni mjerila i dobije političku podršku), EU, a posebno neke njene (veće) države članice, bi najviše voljeli da vide ,,karavan“ zemalja regije kako pristupa Uniji, gdje predvodnice, ubrzavaju posljednje vagone. Ili makar nekoliko zamalja zajedno, makar u dvije grupe pristupanja. A ako bi se situacija u regionu bezbjednosno pogoršavala, onda bi te dvije grupe (uslovno ,,Luksemburg grupa“ i ,,Helsinki grupa“ petog proširenja), prerasle u jednu, ali bi zajedničko pristupanje bilo znatno kasnije.

Tada bi preovladalo pravilo da vučeni vagoni, više usporavaju karavan, nego što ,,predvodnice“ balkanskog voza, hitaju prema Briselu. U tom, za nas ne tako povoljnom scenariju, tek kad bi Unija konačno shvatila koliko je (opet) zakasnila na Balkan, političku štetu htjela bi popraviti ,,velikim proširenjem“, tj. usisavanjem zemalja regije u svoj nadnacionalni sistem. U ovom momentu, Crna Gora se u Briselu ne doživljava kao predvodnik integracija, već dvojac sa Srbijom, koji ima problema sa oblašću vladavina prava, pa je procesu potrebno dati malo nove energije. Od besplatnog rominga, preko novih investicija, pa sve do debatovanja o budućnosti Evrope - smatra Đurović.



Poslije sedam mjeseci mandata nove Vlade, tek ove sedmice dobili smo šefa radne grupe za poglavlje 23, ali mnogo vrijedni ljudski resursi, uključeni u ovu oblast pregovaranja od samog početka, nijesu više u timu. Crna Gora je isuviše mala zemlja, ograničenih administrativnih kapaciteta, da može izdržati tako jak udar na pregovaračku strukturu, a da se to ne odrazi na spremnost našeg tima za dalje pregovore - kaže Gordana Đurović

svoje. Naime, i u oblastima u kojima smo bili ocijenjeni kao “interno” spremni za zatvaranje pregovora, vidimo da vrijeme čini svoje. Prava tekovina EU neprestano raste i mijenja se, pa je potrebno mnoge ,,usaglašene“ zakone ponovo otvarati i dalje usaglašavati, pa onda testirati operativnu nezavisnost institucija koje rade te politike, te mjeriti rezultate primjene propisa. Mnoge su strategije

INTERVJU: Ambasador Španije Raul Bartolome Molina

Manite se nacionalizma i posvetite se pregovorima PODGORICA - Mislim da je ključni problem u regionu, što svi insistiraju na razlikama, a ustvari imaju toliko sličnih stvari koje ih spajaju. Iskoristite te sličnosti da bolje sarađujete, da se približite jedini drugima, jer je to ono što se tokom pregovaračkog procesa i traži - dobrosusjedska saradnja. Na kraju će i Crna Gora i Srbija biti dio EU i zato je potpuno nepotrebno insistirati na razlikama, produbljivati svađe jer je vaša budućnost jedinstvena evropska porodica - kaže u intervjuu za Pobjedu ambasador Španije Raul Bartolome Molina. Ističe da Crna Gora ima punu podrške Španije za brži ulazak u EU.

Raul Bartolome Molina

Ova podijeljenost u Crnoj Gori koja se prenosi i na spoljnu politiku ne može biti dobra za društvo i državu.

To sam i rekao crnogorskim zvaničnicima. Crna Gora je i dalje država koja najviše napreduje na putu ka ulasku u Evropsku uniju, više od drugih zemalja, ali se unutrašnje razmirice moraju rješavati u kući, spolja se o tome ne bi trebalo govoriti - kaže Molina

mna za nas, šta se dešava sa politikom proširenja?

MOLINA: Španija podržava Crnu Goru na putu ka EU, podržavamo cijeli region jer stabilan Balkan znači stabilniju Evropu.

Naravno, situacija u regionu se polako mijenja nabolje i potrebno je da radite na reformskim procesima i pogotovo na vladavini prava. Imate veliku podršku Španije na tom putu. Šta za jednu državu znači ulazak u EU najbolje govori primjer Poljske i Ukrajine. Ove dvije države su na početku procesa imale iste startne pozicije. Pogledajte ih danas. Napredak Poljske je ogroman i njeni građani žive mnogo bolje.

POBJEDA: Koliko je suočavanje sa prošlošću bitno za budućnost, za napredak ka EU i ekonomski prosperitet? Znate da je donedavno u crnogorskoj Vladi sjedio ministar koji ne priznaje gonocid u Srebrenici? Kako upošte možemo naprijed?

MOLINA: Genocid u Srebrenici je činjenica i međunarodni sud je donio presudu. To je bliska prošlost ovih prostora i jednostavno je morate prihvatiti. Treba zapamtiti lekcije prošlosti da se više nikada ne dogode i to je ono što će donijeti ulazak u EU. Unija je nastala na procesu pomirenja Njemačke i Francuske i taj isti proces može izmiriti i Balkan. Možda će vam naredni primjer objasniti šta znači proces izmirenja. Razgovarao sam u Parizu sa jednom starijom ženom, pripadnicom visokog društva. Sva uzbuđena mi je rekla da joj se ćerka udaje za Njemca i da ide Dizeldorf na svadu. To bi prije trideset godina bilo nezamislivo, jer su Njemci bili za Francuze neprijatelji i okupatori... danas su prijatelji i partneri.

I to je osnova EU pomirenje i ekonomski prosperitet i to je jedini put kojim region može da M. JOVIĆEVIĆ ide.

,,istekle“, pa se moraju donositi nove. I to doprinosi odgađanju procesa pristupanja u mnogim poglavljima - tvrdi Đurović.

POBJEDA: Da bi Crna Gora postala punopravna članica Evropske unije neophodan je konsenzus i zajednički trud kompletnog društva. Da li je ovako podijeljena Crna Gora sposobna za tako zahtjevnu transformaciju?

MOLINA: Naravno, potrebno je jedinstvo kompletne zajednice za postizanje tako važnog cilja.

Sa druge strane, u svakom društvu postoje razlike, odnosno različita gledišta, kako doći do tog cilja i to je normalno za jednu demokratiju. Ali te razlike ne bi smjele da utiču na imidž države, jer Crna Gora mora demonstrirati zajedništvo koliko god razlika bilo. Ako se te razlike prenose međunarodnim partnerima onda je nemoguće imati jedinstven stav u zemlji prema ovako teškim pregovorima koji Crnu Goru čekaju. I moja jedina preporuka bi bila da Crna Gora treba da ima jedinstvenu vizuju šta želi da bude, a većina stanovništva želi da budete dio EU i to je ono na čemu treba zajedno da radite. U Španiji je bilo različitih pogleda, mišljenja – ali smo mi tokom

I OSTALE RADNE GRUPE NA ČEKANJU

Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc

Od glavne pregovaračice nijesmo dobili jasan odgovor kada će biti kompletirane i radne grupe za ostala pregovaračka poglavlja, ali Kordić napominje da je prva komp o n e n t a p r e g o v a r a č ke strukture – Savjet za vladavinu prava, konstituisan još februara mjeseca.

- Zatim smo krajem marta dobili smjernice Evropske komisije za primjenu revidirane metodologije i analizirali kako prilagoditi pregovaračku strukturu klasterskom pristupu. Prvo smo fokus stavili na kompletiranje 33 radne grupe za poglavlja pravne tekovine EU. U toku je kompletiranje i obnavljanje članstva u svim radnim grupama, a na našem sajtu ste posljednjih mjeseci mogli pratiti da smo obnavljali i pozive za učešće NVO u mnogim oblastima. Nakon održane međuvladine konferencije 22. juna smo predložili da se nivo pregovaračke grupe fokusira na tematske klastere, pa ćemo u narednom periodu imati šest pregovarača koji će koordinirati tematski srodnim poglavljima - zaključuje Kordić. Borislav VIŠNJIĆ

3

pregovora sve to stavili po strani i uspjeli smo.

Ova podijeljenost u Crnoj Gori koja se prenosi i na spoljnu politiku ne može biti dobra za društvo i državu. To sam i rekao crnogorskim zvaničnicima.

Crna Gora je i dalje država koja najviše napreduje na putu ka ulasku u Evropsku uniju, više od drugih zemalja, ali se unutrašnje razmirice moraju rješavati u kući.

POBJEDA: Aktuelnu crnogorsku Vladu i njenog premijera je izabrala Srpska crkva - crkva druge države. Kako nas takva Vlada može voditi ka EU i da li sa ovolikim nacionalizmom koji dolazi iz Beograda Crna Gora može da izbori?

MOLINA: Ne razumijem se mnogo u pitanja koja se tiču pravoslavne crkve, ali znam da tu ima problema. Ali svakako religijski problemi ne bi trebalo da utiču na proces pregovora. Sve članice Evropske unije su države bez oficijelne religije.

Moramo da budemo tolerantni po religijskim pitanjima. U

Crnoj Gori postoji dio stanovništva koje se izjašnjavaju kao Srbi i to se mora poštovati.

Mislim da je ključni problem u regionu, što svi insistirate na razlikama, a u stvari imate toliko sličnih stvari koje vas spajaju.

Imate sličan jezik, sličan mentalitet i tradiciju. Iskoristite te sličnosti da bolje sarađujete, da se približite jedini drugma, jer je to ono što se tokom pregovaračkog procesa i traži - dobrosusjedska saradnja. Na kraju će i Srbija i Crna Gora biti dio EU i zato je potpuno nepotrebno insistirati na razlikama, produbljivati svađe jer je vaša budućnost jedinstvena evropska porodica. Prije ulasaka u EU Španija je preživjela diktaturu, potpunu izolaciju od strane Zapada, kao i tešku ekonomsku krizu. Dugo i teško smo pregovarali i dobili smo današnju Španiju koja je mnogo bolja od one prethodne. Ostavite nacionalizme i razlike po strani i okrenite se budućnosti. A budućnost je ulazak u EU. POBJEDA: Koliko je EU spre-

Ključni problem negiranje zločina i veličanje zločinaca PODGORICA - Suočavanje sa prošlošću važan je zadatak za države bivše Jugoslavije - poručio je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc, navodeći da je jedan od glavnih problema glorifikacija ratnih zločinaca i poricanje zločina. On je kazao da je potrebno nešto preduzeti u društvima kako bi se spriječilo dalje veličanje ratnih zločina-

Serž Bramerc

Serž Bramerc je naveo da je usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Skupštini Crne Gore dobar i ohrabrujući znak i da je to izvrstan i uravnotežen tekst ca i poricanje zločina.

- Samo sprovođenjem iskrene procjene sukoba i odavanjem počasti žrtvama sa svih strana, zemlje regiona mogu preduzeti ključne korake u pravcu izgradnje funkcionalnih društava - naveo je Bramerc u intervjuu agenciji Mina.

Političari, kako je rekao, često negiraju zločine i veličaju ratne zločince kako bi progurali svoje političke agende.

Prema riječima Bramerca, umjesto da osude poricanje zločina i veličanje ratnih zločinaca, oni to podržavaju javnom retorikom i podjelama.

On je istakao da je nezamislivo da oni koji su odgovorni za sprovođenje kampanja etničkog čišćenja mogu biti viđeni kao heroji.

- Šta je herojsko u ubijanju civila, paljenju bogomolja, zatvaranju nevinih civila i prisiljavanju stotina hilja-

da civila da napuste svoje domove - upitao je Bramerc.

Suočavanje s prošlošću, kako je poručio, važan je zadatak za zemlje bivše Jugoslavije, mada samo procesuiranje ratnih zločina ne može da dovede do pomirenja.

- Ipak, da bi došlo do bilo kakvog pomirenja odgovorni za zločine, koji su počinjeni, moraju biti procesuirani. Procesuiranje ovih zločina, uključujući i neke od najviših ratnih vođa sa svih strana, zaključeno je na međunarodnom nivou - naveo je Bramerc.

Kako je kazao, iako je to poglavlje zatvoreno, mnoge slučajeve i dalje treba procesuirati u zemljama regiona.

- Da bi se međuetnički odnosi poboljšali i da bi se povjerenje vratilo, nacionalne grupe u bivšoj Jugoslaviji moraju prihvatiti presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugo-

slaviju i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove - rekao je Bramerc.

Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Bramerc je ponovio da je usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Skupštini Crne Gore dobar i ohrabrujući znak i da je to izvrstan i uravnotežen tekst.

- Vjerujem da ova rezolucija pruža žrtvama upravo ono što im treba: potvrdu da se genocid u Srebrenici dogodio i još važnije potvrdu da je odgovornost za to pojedinačna krivična odgovornost onih kojima je suđeno i koji su osuđeni za ovaj zločin naveo je Bramerc.

On je rekao da se iznenadio kad je pročitao neke komentare na rezoluciju.

- Čestitao bih Crnoj Gori na usvajanju rezolucije i nadam se da će ovo biti primjer za druge zemlje u region - poručio je Bramerc.

On je kazao da se većina slučajeva u Crnoj Gori završila oslobađajućim presudama.

- Kao tužilac ne možete biti zadovoljni takvim rezultatima. Jako mi je teško komentarisati da li nijesu dovoljno istraženi ili su postojali neki drugi problemi.

Ali više me zanimaju budući predmeti koji će se voditi u Crnoj Gori - kazao je Bramerc.

S. P.

Politika / Ekonomija

Neđelja, 4. jul 2021.

Politički analitičar poručio da ne očekuje mnogo od najavljenog dijaloga većine i manjine

Filipović: Za vlast je bolja i blokada Skupštine od novih izbora PODGORICA – DPS nije trebalo da uđe u parlament kada se glasalo o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici i smjeni Leposavića, a za ostalo trebalo je da bude tu. Trebalo je da učestvuje u raspravama i da bude konstruktivan partner u dijalogu – ocijenio je za Pobjedu Ljubomir Filipović, politički analitičar.

Filipović je pozitivno ocijenio poziv predsjednika Skupštine Alekse Bečića na dijalog vlasti i opozicije. Poručio je da bi ,,bilo dobro da proizvod dijaloga bude nastavak procesa čišćenja Vlade od velikosrpskih ekstremista“.

Komentarišući bojkot Skupštine od najveće opozicione partije, Filipović kaže da ,,ono što ne treba DPS da bude, to je da bude spasilac ove vlasti onda kada je ona ugrožena“.

- Kako je rekao Andrej Ni-

Ljubomir Filipović

koladis, trebao ih je ostaviti nasamo sa Leposavićem, da se dobro pogledaju u oči. DPS ima svoju logiku, svoj balast i put. Koliko je taj put dobar, daće sud građani na izborima.

Nekad mi se čini da robuju želji da se u punom kapacitetu vrate na vlast, što se nikad neće desiti – kazao je Filipović.

Prema njegovim riječima, glavni zadatak DPS-a kao

opozicione partije je smjena ove vlasti.

- Oni, ipak, ne smiju sebi dozvoliti ni da se svrstavaju sa antidržavnom skupinom kao što je Demokratski front. U nezavidnoj su situaciji ali će sve to morati da rješavaju sami.

Samo moraju da budu svjesni da će biti u još nezavidnijoj kada i ako nova većina formira tužilaštvo po svojoj mjeri – smatra Filipović.

Komentarišući izlazak DF-a iz parlamenta, Filipović kaže da Front ,,trguje ali čeka i zeleno svjetlo iz Beograda“.

- Crkva je za sada interesantno tiha. Mislim da ćemo do jeseni imati novi dogovor vladajuće većine koji bi mogao da se desi pod pokroviteljstvom SPC – kazao je Filipović.

Istakao je da bi povratak DPS-a u parlament išao u prilog narativu DF-a o saradnji ostatka koalicije sa bivšom vlašću. Na pitanje kome odgovara blokada Skupštine, odgovorio je ,,nikome i svima“.

- Budžet je prošao pa svi lakše dišu. Para ima za trošenje, i niko ne razmišlja o ručku dok doručak traje. Za vlast je bolja i blokada Skupštine od novih izbora. Za opoziciju je ovakva situacija uvijek dobar dokaz nesposobnosti ovih vlasti – istakao je Filipović.

Komentarišući Bečićevu najavu dijaloga većine i opozicije, Filipović je kazao da od toga ne očekuje mnogo.

- Mislim da ne postoje profili ličnosti za najviše funkcije u tužilaštvu, a oko kojih bi se mogle saglasiti većina i manjina. Ali, mnogo je dobro da je dijalog pokrenut. Bilo bi dobro da proizvod dijaloga bude nastavak procesa čišćenja Vlade od velikosrpskih ekstremista.

I to da se desi dovoljno je – i. k. dodao je Filipović.

Član IO DPS-a Mihailo Anđušić o izjavama premijera

Krivokapić izigrava turoperatora PODGORICA - Razapet između klečanja i redovnih sastanaka sa čelnicima eparhija premijer Zdravko Krivokapić je u preostalom vremenu počeo da izigrava turoperatora koji, sudeći po pismu koje koristi i nije orijentisan prema širim tržištima - naveo je član Izvršnog odbora DPS-a Mihailo Anđušić.

- Turistima poručuje da je Crna Gora slobodna. Tako je od 1945. osim ako se ne držimo Krivokapićeve ideologije prema kojoj je poraženi kvislinški pokret zapravo bio - oslobodilački.

Međutim, ako Krivokapić poručuje da je Crna Gora slobodna od investitora - onda najzad

Mihailo Anđušić

počinje da govori istinu - navodi Anđušić.

Na plažama su, kako je rekao, do juče rado viđeni bili visokoplatežni gosti iz svih krajeva svijeta.

- Danas se nalaze improvizova-

ni ,,sve za jedan euro“ štandovi, a klijentela na pjeni od mora nesmetano raspaljuje roštilj.

Tamo gdje su do juče vrijeme provodila neka od najznačajnijih imena globalne kulture i sporta, danas se poklanjaju objekti crkvi, koji joj nikad nijesu ni pripadali. Tamo gdje su do juče slijetali avioni najprestižnijih kompanija, danas domaći prevoznik održava linije bez jednog jedinog putnika - ističe Anđušić.

Tamo gdje su, kako je kazao, do juče globalne zvijezde privlačile publiku iz čitave Evrope danas se otkazuju festivali.

- Tamo gdje su do juče gradovi pomagali jedni drugima u sezoni, Krivokapićevi istomišljenici kače transparente ,,Cet-

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković o neprijatnosti koju je doživjela na beogradskom aerodromu

injani nijeste dobro došli“.

Tamo odakle su nam do juče dolazile stotine hiljada turista, danas akteri iz vlasti šalju poruku kako je riječ o ,,terorističkoj“ državi, ultimatumima i zatvaranju granica - rekao je Anđušić.

Osim turizma Krivokapićeva vlast, prema njegovim riječima, oslobađa još mnogo toga.

- Crnogorske će poljoprivrednike, po svemu sudeći, osloboditi stoke i želje da se bave tom djelatnošću. Forsiranjem promašenih ,,diplomatskih“ kadrova oslobodiće nas i dobrosusjedskih odnosa. Baš onako kako je svojim klečanjem i neistinama oslobodio Vladu, koju predvod,i dostojanstva i kredibiliteta zaključio je Anđušić.

S. p.

Danas treći redovni kongres GP Ura

U Srbiju nijesu dobrodošli oni koji dijele demokratske vrijednosti

Abazović jedini kandidat za predsjednika

PODGORICA - Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković ocijenila je da to što je na ulasku u Srbiju, na beogradskom aerodromu, doživjela neprijatnosti i što su je pretresali, govori da u Srbiju nijesu dobrodošli oni koji dijele civilizacijske, evropske, demokratske i multietničke vrijednosti.

PODGORICA - Treći redovni kongres Građanskog pokreta Ura biće održan danas u Ulcinju, a jedini kandidat za predsjednika stranke je aktuelni lider Dritan Abazović. On je ranije najavio reorganizaciju partije, nove kadrove u rukovodstvu, kao i jasnija programska određenja koja će biti usklađena sa zelenim evropskim politikama kao najbrže rastućoj političkoj snazi u Evropi.

Iz GP Ura su kazali da ostaje na snazi bezuslovno zadržavanje na principima građanske, evropske i ekološke Crne Gore. Kako su naveli, 4. jul izabran je simbolično, kao datum koji se obilježavao kao Dan borca, u čast donošenja odluke o podizanju ustanka širom okupirane Jugoslavije, s ciljem da se ukaže na antifašizam kao jasnu determinantu savremene Crne Gore.

S. p.

- Nevjerovatno je koliko zvanična vlast u Srbiji nanosi štetu samom srpskom narodu namećući mu svijest o kolektivnoj odgovornosti, iako se Deklaracijom o Srebrenici koju je Skupština Srbije usvojila 2010. godine, u stvari individualizuje krivica za taj zločin što znači da za genocid u Srebrenici nije kriv srpski narod, već pojedinci, što je dokazano i presudama Haškog tribunala - kazala je Vuksanović-Stanković za

vojvođanski portal Autonomija (autonomija.info).

Nakon što je Skupština Crne Gore juna usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je da će onima koji su glasali za tu rezoluciju biti zabranjen ulazak u Srbiju.

Uprkos tome što je imala diplomatski pasoš, policija je Vuksanović-Stanković zadržala duže od sata, pretresla ju je, kao i njen kofer, torbu, novčanik.

Ona je za Autonomiju kazala da je to neće ni pokolebati, ni obeshrabriti da se i dalje bavi svojim poslom i zalaže za civilizacijske, evropske, demokratske i multietničke vrijednosti, jer dodala je - samo na tim temeljima Crna Gora može ući u Evropsku uniju i postati njena uvažena i poštovana članica.

- Nikada sebi neću dozvoliti da budem izdajnik svoje države

da bih ušla u Srbiju, zemlju koju volim, u kojoj je rođena moja majka i živi moja ujčevina. Uvijek ću služiti svome narodu i Crnoj Gori, a nikada neću biti vazal niti zvanične Srbije, niti bilo koje druge države - poručila je Vuksanović-Stanković.

Dodala je da srpski narod sa zločincima ne izjednačavaju oni koji su u Podgorici glasali za Rezoluciju o Srebrenici, nego to rade upravo oni koji skandiraju da je Ratko Mladić heroj.

Dodala je da je Crna Gora uspješno savladala prvi nalet ,,velikosrpskog nacionalizma“ i dodala da je sigurna da će sljedeće ,,nasrtaje“ savladati lakše, ali je ocijenila da je za to potrebna mobilizacija ukupnog građanskog potencijala Crne Gore.

Ona smatra da je Srpska pravoslavna crkva ,,glavni katalizator i inspirator“ politike ,,velikosprskog nacionalizma“. S. p.

Život ili puko preŽivljavanj

Još je džep

Prema podacima Monstata, najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena ulja i masti 37,6 odsto, goriva i maziva za motorna vozila 23,6 odsto, kao i rast cijena vazdušnog prevoza putnika 21,1 odsto PODGORICA – U našem narodu postoji ona dobro poznata „samo da nijesmo gladni“ i „samo da su plate redovne“, a taj način razmišljanja stavio nas je u situaciju da je životni standard takav da jedva možemo podmiriti osnovne životne potrebe. Cijene u Crnoj Gori (ali i šire) u posljednjih godinu vrtoglavo su porasle - „opravdanje“ za to našlo se u krizi koja je zadesila svijet nakon pandemije korona virusa.

Porasle su cijene osnovnih životnih namirnica, a računi za vodu, struju i komunalije, nerijetko nas dovode u situaciju da jedino kupovinom na rate i uzimanjem kredita od banaka možemo da preživimo.

- Sve ide po grbači potrošača, koji, šta će, mora da živi i da ima i vodu i struju i koru hljeba - kaže za Pobjedu direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević.

U Ministarstvu ekonomskog razvoja kojim rukovodi Jakov Milatović nemoćni su da se bore sa ovim problemom, jer je u našoj zemlji „propisano slobodno formiranje cijena na tržištu, čime je Vladi onemogućeno da izvrši uticaj na cjenovnu politiku“.

Što kažu podaci

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena u maju su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 2,4 odsto, pokazuju podaci Monstata.

Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje u maju ove, u odnosu na maj prošle godine, zabilježen je rast cijena u grupama prevoz 10,2 odsto, alkoholna pića i

Potrošačke cijene od januara do maja, u poređe

duvan 2,9 odsto, hrana i bezalkoholna pića 2,8 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 2,4 odsto, hoteli i restorani 2 odsto, ostala dobra i usluge 1,2 odsto, zdravlje 0,7 odsto, dok je u grupi stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva zabilježen rast cijena od 0,1 odsto.

Crnogorski statističari su izračunali da je pad cijena u odnosu na maj prošle godine zabilježen u grupama odjeća i obuća 0,5 odsto, komunikacije 0,5 odsto, rekreacija i kultura 0,3 odsto.

Potrošačke cijene od januara do maja, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku su više 0,9 odsto.

Prema podacima Monstata najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena ulja i masti 37,6 odsto, goriva i maziva za motorna vozila 23,6 odsto, kao i rast cid.mijatović

4



Država bi mogla da zaštiti najugroženije kategorije na način što će subvencionisati cijene osnovnih životnih namirnica kao što su ulje, šećer, brašno... - predlaže direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević

Ministarstvo ekonomije

Ekonomija

Neđelja, 4. jul 2021.

5

JE: Rast cijena u odnosu na prošlu godinu ukazuje na pad životnog standarda

I.BOŽOVIĆ

edan udar na pove potrošača Koliko košta ulje, brašno i šećer

D.MALIDŽAN

U Voliju litar ulja košta od 1,45 eura do 1,65 i 1,75 eura, a cijena šećera varira od 0,59 do 0,75 eura.

Brašno se kreće od 0,45 do 0,95 eura, a kad nije akcija cijena dostiže i 1,09 centi po kilogramu.

U Franca marketima šećer košta od 0,57 do 0,65 eura, a brašno varira od 0,45 do 0,99 eura po kilogramu. Kilo šećera se u marketima Franca može kupiti po cijeni od 0,57 do 0,65 eura.

U Aroma marketima šećer košta 0,55 i 0,59 eura, a brašno od 0,41 euro pa do 1,05 eura ( akcijska cijena, bez akcije taj proizvod je 1,25 eura).

Ulje se, u zavisnosti od proizvođača nudi po cijeni 1,45, 1,49 ili 1,75 eura.

U Idea marketima je ulje 1,59 eura kada je akcija, a isti taj proizvod je 2,09 eura kad nema akcije.

Brašno se kreće od 0,49 do 0,89 eura na akciji. Cijena šećera je od 0,59 do 0,69 eura u zavisnosti od proizvođača.

enju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku su više 0,9 odsto

jena vazdušnog prevoza putnika 21,1 odsto. Statističari su izračunali da je na godišnju stopu inflacije uticaj imao i rast cijena kanalizacije 15,8 odsto, šećera, džema, meda, čokolada i slatkiša od 4,6 odsto, duvana 3,4 odsto , usluga smještaja 3,1 odsto, voća 2,3 odsto, hljeba i žitarica 1,6 odsto, mlijeka, sira i jaja 1,4 odsto i rast cijena mesa od 0,9 odsto.

Potrošačke cijene u maju su u odnosu na april ove godine bile u prosjeku više 0,3 odsto.

U odnosu na april zabilježen je rast cijena u grupama hoteli i restorani 2,8 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 1,6 odsto, odjeća i obuća 0,6 odsto, hrana i bezalkoholna pića, zdravlje i prevoz, rekreacija i kultura po 0,3 odsto, i alkoholna pića i duvan 0,2 odsto.

Pad cijena zabilježen je u



Direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević kaže da im potrošači nijesu upućivali žalbe po pitanju previsokih cijena, ali da je svako ko je došao u prostorije te NVO prokomentarisao: „Kako da živimo s ovim cijenama?“

grupama stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva jedan odsto i ostala dobra i usluge 0,1 odsto.

Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Prema podacima Monstata najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena usluga smještaja, goriva i maziva za motorna vozila, kratkotrajnih dobara za rutinsko održavanje domaćinstva, ulja i masti, mesa, usluga ishrane u ugostiteljstvu, cipela i ostale obuće i odjeće.

Indeksi potrošačkih cijena su jedan od najvažnijih makroekonomskih indikatora i osnova za donošenje odluka u oblasti ekonomije i finansija. Od januara 2009. godine koriste se kao zvanična mjera inflacije u Crnoj Gori.

ŠTO KAŽU IZ VLADE

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja navode da se rast cijena nekih osnovnih namirnica (brašno, ulje i slično) desio u direktnoj korelaciji sa porastom cijena energenata, odnosno transporta.

- Dio porasta cijena vezan je

ANKETA MARIJA RADOVIĆ Cijene u marketima kao i troškovi struje, vode i komunalija konstantno skaču. Lično sam odavno naviknuta na takve stvari.

Za mene i moju porodicu, koji živimo od plata danas, ništa nije teže nego što je bilo i do sada.

Nijedna vlast ne smije da zaboravi da su pravo bogatstvo države njeni građani. Zbog toga prva obaveza ljudi koji vode državu je da svom građanstvu omoguće dostojanstven i pristojan život. Danas je to teško jer sa platom koju primam teško podmirujem mjesečne potrepštine. Cijene rastu, a sa druge strane, plate su na istom nivou ili se smanjuju. Ako se nastavi ovakav trend rasta cijena, predlažem da se većini ljudi u Crnoj Gori koji žive od plate (ispod prosjeka) dodijeli titula čarobnjaka.

IVANA BOLJEVIĆ Kod nas ljudi vrlo često izjednačavaju životni standard sa osnovnim mjesečnim potrepštinama, što je sasvim pogrešno. Pod životnim standardom u 21. vijeku moramo podrazumijevati i nešto makar malo više: kulturu, sport, rekreaciju, odmor hobije... Od prosječne plate (ne one statistički izračunate, nego realne), pojedinac u našoj zemlji samo može da podmiri upravo osnovne životne potrebe i ne preostaje mu novca za lični razvoj na bilo kom polju. U posljednjih godinu i po, cijene su porasle bar za 30 odsto (npr. ulje kao osnovna životna namirnica) a plate su ostale iste i ne prate stopu inflacije. Cijena struje je neopravdano visoka a usluge ne odgovaraju visini cijene. Većina naših građana nije u mogućnosti da zamijeni kućanski aparat od plate, bez kupovine na rate, to je, vjerujem, najslikovitiji prikaz standarda građana. Živimo u tom dužničkom ropstvu i nažalost nije vic da je većina građana ,,dužna i bogu i narodu“.

LAZAR VUJISIĆ Životni standard u posljednjih godinu značajno je opao. Posljedice pandemije korona virusa sve su izraženije. Cijene, ne samo osnovnih namirnica, već i goriva, komunalija, apsolutno svega su vrtoglavo porasle u posljednjih godinu. Dok su primanja smanjena, ako ih uopšte ima, zbog masovnog gubitka poslova izazvanih pandemijom. Sve to ukazuje na jedno – da je u Crnoj Gori teško preživjeti, ali uvijek treba vrijedno raditi i uz naporan rad moguće je izgurati i nadati se boljoj situaciji, a samim tim i kvalitetu života.

Olga Nikčević

isključivo za prehrambene proizvode i njihov biološki ciklus u proizvodnji hrane (žitarice, voće i povrće i slično) - dodaju iz tog resora.

Na pitanje da li država može uraditi neku intervenciju na tržištu kako bi uticala na cijene i obuzdala ih, naročito kada su u pitanju cijene osnovnih životnih namirnica, oni ističu da je Zakon o prestanku važenja Zakona o društvenoj kontroli cijena stupio na snagu 2006. godine i propisao slobodno formiranje cijena na tržištu, čime je Vladi onemogućeno da izvrši uticaj na cjenovnu politiku.

- Član 2 ovog zakona propisuje da danom stupanja na snagu ovog zakona se neće primjenjivati Zakon o sistemu društvene kontrole cijena (,,Službeni list SFRJ“, br. 84/89 i ,,Službeni list SRJ“, br. 32/93, 24/94 i 28/96), te od tada na crnogorskom tržištu počinje slobodno formiranje cijena osim u izuzecima kao što su energenti i dio ljekova čija je cijena uređena na maksimalnom nivou. Kada govorimo o intervenciji u robnom smislu

na tržištu tu materiju reguliše Zakon o interventnim nabavkama (,,Sl. list RCG“, br. 69/03). Ovim zakonom je propisan prestanak rada dotadašnje Republičke direkcije za robne rezerve pa je takav vid intervencije sa prethodno pripremljenim rezervama onemogućen. Ostavljena je mogućnost da se u saradnji sa organima lokalne samouprave odrede trgovci koji bi dobrovoljno prihvatili da budu nosioci snabdjevanja u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu - pojašnjavaju u tom resoru.

Kako ističu, početkom ove godine i tokom trajanja pandemije kovida-19, Ministarstvo ekonomskog razvoja je komuniciralo sa svim opštinama u Crnoj Gori po pitanju potrebe za intervencijom.

- Međutim, dobijen je odgovor da ozbiljnog poremećaja nema i da su sve robe dostupne građanima u dovoljnoj količini - zaključuju iz tog resora.

RIJEČ POTROŠAČA

Direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević kaže da im potrošači nijesu

JELENA MILIĆ Životni standard u Crnoj Gori nije na zavidnom nivou, naročito kad se uzme u obzir svjetska ekonomska kriza, očekujem njen veliki uticaj. Cijene svih proizvoda ali i računa su visoke. Nažalost, većina stanovišta već odavno samo “životari” (redovno izmiruje obaveze i ništa drugo) ili živi na rubu egzistencije. Na pijacama i prodavnicama je zastupljena strana proizvodnja, što je poražavajuće s obzirom na to koliko prirodnih bogatstava ima naša zemlja.

upućivali žalbe po pitanju previsokih cijena, ali da je svako ko je došao u prostorije te NVO prokomentarisao: „Kako da živimo s ovim cijenama?“ - Upadljivo je da su cijene skočile i to dosta. Ama baš svi koji ovdje dođu žale se na račune i cijene prehrambenih proizvoda - navodi Nikčević.

Kaže da razumije da je pandemija korona virusa sve nas dovela u neprijatnu situaciju na mnogim poljima, ali da bi bilo dobro da država zaštiti najugroženije kategorije stanovništva.

- Država bi mogla da zaštiti najugroženije kategorije na način što će subvencionisati cijene osnovnih životnih namirnica kao što su ulje, šećer,

brašno... Trgovci su povećali cijene i to je očigledno, a postavlja se pitanje da li su možda u izvjesnoj mjeri morali tako da učine, jer je možda proizvođač povećao cijenu.

Najgore prođe potrošač i sve se svaljuje na njegova leđa kaže Nikčević.

Navodi da je naša zemlja, možda, preuranjeno donijela odluku o slobodnom formiranju cijena.

- Nijesu se baš stekli uslovi za to. Ne znam nijednu zemlju koja ima baš potpuno slobodno formiranje cijena.

Skoro svaka zemlja štiti svoje proizvode i potrošače. Svako osjeća teret krize ali se mora učiniti nešto za najugroženije kategorije - zaključuje Nikčević.

K. JANKOVIĆ

6

Turizam

Neđelja, 4. jul 2021.

U hotelima HG Budvanska rivijera u junu boravilo 36 odsto gostiju u odnosu na 2019. godinu

Slovenska plaža

Gosti uživaju u šetnji Slovenskom plažom

Broj turista se svakim danom povećava Osjetan je porast gostiju, ali i dalje smo oprezni u davanju komentara vezanih za uspješnost sezone. U svakom trenutku pratimo aktuelnu situaciju sa pandemijom korona virusa koja je pokazala svu svoju nepredvidljivost, naročito u našoj djelatnosti - kazali su iz Budvanske rivijere BUDVA - U hotelima HG Budvanska rivijera broj gostiju se iz dana u dan povećava, a u toku juna popunjenost je bila 36 odsto u odnosu na 2019. godinu. Kako su Pobjedi kazali iz ove kompanije, najave za jul su na nivou 40 odsto u odnosu na našu najuspješniju turističku godinu.

U hotelima Budvanske rivijere osim domaćih, borave gosti iz regiona: Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Albanije, zatim gosti iz Ukrajine, Kazahstana, Rusije, Bjelorusije, Litvanije kao i određeni broj gostiju iz Poljske, Njemačke, Francuske, Rumunije, Mađarske i drugih zemalja.

Nepredvidljivost

- Osjetan je porast broja gostiju iz dana u dan, ali i dalje smo oprezni u davanju komentara vezanih za uspješnost sezone. U svakom trenutku pratimo aktuelnu situaciju sa pandemijom korona virusa koja je pokazala svu svoju nepredvidljivost naročito u našoj djelatnosti - kazali su iz Budvanske rivijere i dodali da se i te kako osjeća nedostatak gostiju iz Evropske unije i Rusije u većem obimu.

- Pojedinačni dolasci nikako ne zadovoljavaju brojke koje smo imali u kompaniji tokom prethodnih godina. Generalni trend je da se stanje svakim danom mijenja, određeni hoteli su više traženi, a „last minute“ i onlajn rezervacije preovladavaju. Rizik otkaza rezervacije je i te kako pri-

sutan u svakodnevnom poslovanju - kažu iz kompanije i naglašavaju da su cijene usluga ne samo u hotelskoj grupi Budvanska rivijera nego i kod većine hotelijera drastično smanjene u odnosu na period od 2019. i ranije.

- U tom smislu naša kompanija veoma je konkurentna - kazali su.

HG Budvanska rivijera kao najveća u Crnoj Gori, 80 odsto punjenja kapaciteta do 2019. godine orijentisala je na tour operatore i turističke agencije i avio-prevoz, ali su od prošle godine u potpunosti zaokrenili način prodaje kapaciteta ka digitalnoj opciji i pretežno auto gostima.

- Taj trend se nastavlja i ove godine jer još uvijek nemamo definisan čarter avio-prevoz ka najznačajnijim emitivnim

Restoran ,,Pjaca“

Ljubazno osoblje u HG Budvanska rivijera

tržištima - kazali su iz Budvanske rivijere.

Od hotela HG Budvanska rivijera, otvoreni su: Turističko naselje Slovenska plaža i Hotel Aleksandar u Budvi, kao i hoteli Palas i Kastel lastva u Petrovcu.

Kada je u pitanju ovogodišnja ponuda, budući da su se kapaciteti manje koristili prošle, iznova otkrivaju sadržaje koji su završeni u toku 2020. godine.

- Podsjećamo da je tokom prošle sezone restoran Pjaca u okviru hotelsko turističkog kompleksa Slovenska plaža zasijao u novom redizajniranom izdanju unutrašnjeg dijela, što je doprinijelo još ljepšem i ugodnijem ambijentu ovog kultnog mjesta u kojem se tokom cijelog ljeta traži mjesto više. Takođe, tokom prošlog ljeta otvorena je Gradska kafana Palas u okviru luksuznog kompleksa Palas

Luks sa vizijom da cjelokupnom uslugom i autentičnim ambijentom, ispiše nove stranice ugostiteljske priče Petrovca i Budve - kazali su iz kompanije i dodali da će Gradska kafana Palas ovog ljeta početi da radi uskoro.

- Jedan od atraktivnijih sadržaja koji ističemo svakako su hotelske plaže koje će biti sastavni dio ponude hotela Aleksandar u Budvi, i hotela Palas i Kastel lastva u Petrovcu, a biće u funkciji početkom jula mjeseca - kazali su iz kompanije i dodali da će Gradska kafana hotela Mogren i ovog ljeta biti nezaobilazno mjesto okupljanja turista koji dolaze u Budvu.

- Svojom atraktivnom pozicijom ispred zidina Starog grada i super ponudom hrane i pića, Gradska kafana svake godine iznova izaziva divljenje i oduševljenje, i svakako je jedan od najprepoznatljivijih simbola Budve i Hotelske grupe Budvanska rivijera - naglašavaju.

Posebno podsjećaju na prijatan boravak za porodice u TN Slovenska plaža i Hotelu Aleksandar u Budvi, gdje je gostima na raspolaganju nekoliko otvorenih bazena u prelijepom mediteranskom

Akcija za porodice Budući da su hoteli Grupacije uglavnom orijentisani na porodični odmor iz HG Budvanska rivijera naglašavaju da uvijek imaju specijalne akcije za porodice.

- Kroz kampanju „Odmor koji ste zaslužili“ koja je na snazi cijelog ljeta, obezbijeđen je besplatan boravak za jedno ili dvoje djece uzrasta do deset godina u pratnji dvije odrasle osobe, 50 odsto popusta za boravak djece od 10 do 12 godina, kao i raznovrsni edukativno-zabavni sadržaji za djecu - naglasili su iz kompanije.

ambijentu, kao i dječje igraonice, igrališta, teniski tereni, teretane na otvorenom, kafei, restorani, prodavnice ali prostrane zelene površine gdje gosti bez problema mogu pronaći svoj kutak za uživanje i opuštanje, kao i rad putem interneta.

Još jedna novost iz ove kompanije odnosi se na posebne uslove ljetovanja koje su pripremili za zdravstvene radnike Crne Gore u Turističkom naselju Slovenska plaža u Budvi.

podrška zdravstvu

- Cijenimo izuzetne napore zaposlenih u zdravstvu za uspješno odgovaranje na svakodnevne izazove u borbi za očuvanje zdravlja i života građana Crne Gore, posebno u teškim vremenima pandemije virusa kovid-19. Zdravstvenim radnicima biće na raspolaganju sedmodnevni paket aranžmani po cijeni nižoj 40 odsto od standardne, a uključiće i boravke za porodice. U ponudi su paketi po cijeni od 490 eura za sedam noćenja na bazi polupansiona (doručak i večera) za dvije odrasle osobe i dvoje djece uzrasta do 12 godina uz mogućnost boravka i trećeg djeteta uzrasta do pet godina, kao i paketi po cijeni od 400 eura za sedam noćenja na bazi polupansiona za dvije odrasle osobe - napomenuli su iz HG Budvanska rivijera.

Dodaju i da svi zaposleni u zdravstvenim institucijama mogu iskoristiti ponuđene paket aranžmane do 31. avgusta, a omogućeno im je plaćanje u šest jednakih mjesečnih rata.

N. kovaČeviĆ

Ekonomija

Neđelja, 4. jul 2021.

7

Javno preduzeće Morsko dobro nedavno podnijelo inicijativu za ukidanje naplate ulaska na Adu Bojanu, ljubitelji nudizma pokrenuli peticiju protiv toga

Bez rampe nema ni nudista Dabović: Ukidanjem rampe desila bi se kulturološka majorizacija. Đakonović: Kontrola ulaska na ostrvu i naplata predstavljaju jedini način odbrane od masovnog turizma i svih ostalih štetnih posljedica koje on nosi.

Barjaktari: Zbog loše finansijske situacije HTP Ulcinjska rivijera, trudićemo se da nađemo neko alternativno rješenje.

Hajdinaga: Nudistička plaža je namijenjena nudistima i ostavimo je njima, a mi ostali da nađemo svoju adresu d. malidžan

ULCINJ - Najpopularnije utočište nudista u regionu, a i šire, Ada Bojana suočeno je sa problemom slobodnog ulaska gostiju i mještana i ukidanjem naplatne rampe kojom bi se remetio mir nudista. Naplaćivanje ulaska u to nudističko naselje postojalo je od kada postoji nudizam na Adi. Međutim, Javno preduzeće Morsko dobro je nedavno podnijelo inicijativu za ukidanje rampe na ulasku što bi kako su nam kazali iz HTP Ulcinjska rivijera, koje gazduje nudističkim naseljem Ada Bojana, nanijelo veliku štetu njihovom preduzeću jer bi to ugrozilo privatnost nudistima.

Peticija

Ljubitelji nudizma i tradicionalni gosti nudističkog kampa na Adi Bojani pokrenuli su peticiju protiv uklanjanja naplatne rampe i za to skupili već 200 potpisa. Kako su kazali, uklanjanjem rampe otjerali bi se nudisti.

Ada je, kako su poručili, kulturno dobro po kome je Crna Gora poznata i prepoznata u međunarodnim okvirima.

Kako je Pobjedi kazao predsjednik Opštine Ulcinj Aleksandar Dabović ukidanjem rampe desila bi se kulturološka majorizacija.

- U duhu dualizma Dalekog istoka u svemu dobrom postoji nešto loše i u svemu lošem postoji nešto dobro - kazao je Dabović.

A put do nudističke oblasti i plaže na Adi Bojani vas vodi preko mostića do naplatne rampe gdje treba da platite kartu za ulazak od pet eura po vozilu. Ako dolazite kao posjetilac tj. nemate namjeru da noćite na Adi Bojani tih pet eura vam se ne vraća u suprotnom cijena karte će vam biti refundirana na izlasku sa ostrva.

Kako je Pobjedi kazao izvršni direktor HTP Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović njihova plaža je kategorisana kao plaža posebne namjene i ukoliko im ukinu rampu ukinuće im i nudizam.

- Polazeći od činjenice da su

Naplatna rampa i cijene ulaska u nudistički centar „Ada Bojana“

apsolutno svi nudistički centri zatvorenog tipa i u njima borave isključivo gosti hotela ne vidim razlog da tako ne bude i na Adi. Sticajem okolnosti put koji vodi do nudističkog centra „Ada Bojana“, most, rasvjetu i ostalu infrastrukturu izgradilo je ovo preduzeće, a koje sada koriste i ostali pružaoci usluga, tako da kontrola ulaska na ostrvu i naplata predstavljaju jedini način odbrane od masovnog turizma i svih ostalih štetnih posljedica koje on nosi - kazao je Đakonović.

Na sreću svih ljubitelja Ade, napominje da u njihovom naselju borave visokoplatežni gosti iz cijelog regiona i Evrope kao i mnogi poznati glumci, muzičari i ostali umjetnici. Đakonović se nada da će u narednom periodu doći do pra-

Stanišić: Nudisti imaju stečena prava Kako je naglasio Stanišić - nudisti imaju stečena prava kao i sve nacionalne manjine u Crnoj Gori.

- Kao mikronacija imamo pravo i na leks specijalis jer smo kultura koju treba zaštititi na poseban način. Tako i taj zakon ukoliko postoji, po kojem treba ukinuti rampu nije pravedan jer ne gleda širu dobrobit za društvo i kulturu - poručio je Stanišić.

vog i prihvatljivog rješenja sa nadležnim institucijama koje kreiraju turističku strategiju Crne Gore.

- Sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, Direktoratom za turizam i Morskim dobrom održavamo intenzivnu komunikaciju iz koje crpimo optimizam - kazao je Đakonović.

Na osuđivanja drugih da se naplata ne vrši legalno tvrdi da na rampi stoji najnovija kasa koja je direktno povezana sa Poreskom upravom.

- Kasa je i prije uvijek bila tu.

Ja sam čak donio uredbu da u slučaju ako koja god inspekcija utvrdi nepravilnost da će naplatioc na rampi direktno snositi posljedice i biti pokrenut disciplinski postupak protiv njega, tako da im se ne isplati da se igraju sa poslom - kazao je Đakonović.

Koordinator Morskog dobra za Bar i Ulcinj Omer Barjaktari kazao je Pobjedi da su na primjedbu građana, 18. juna izvršili kontrolu u zoni morskog dobra u Opštini Ulcinj na lokaciji Ada Bojana i konstatovali da je na lijevoj obali rijeke Bojane, neposredno nakon mosta postavljena kontrolno-naplatna rampa i portirnica od daščanih konstrukcija površine oko tri metra kvadratnih, na kojoj se vrši naplata ulaska u nudistički kompleks Ada Bojana, odnosno kupalište posebne namjene koje koristi HTP Ulcinjska rivijera A.D. Ulcinj.

- Izmjenama i dopunama programa privremenih objekata, a

Za goste mir najvažniji

ni Atlasom crnogorskih kupališta, na ovoj lokaciji nije planirano postavljanje kontrolno naplatne rampe, odnosno portirnice. Uvažavajući da su sadržaji na ulazu u nudistički komleks Ada Bojana, postavljeni bez saglasnosti i odobrenja nadležnih institucija, Javno preduzeće je uputilo zahtjev za kontrolu prostora nadležnim inspekcijskim organima kako bi preduzeli radnje iz svoje nadležnosti i povratno informisali ovo Javno preduzeće o preduzetom - kazao je Barjaktari.

On je takođe kazao da će zbog loše finansijske situacije HTP Ulcinjska rivijera truditi se da nađu neko alternativno rješenje.

Građanski aktivista Bobo Stanišić, koji kako je istakao nije vezan za političke partije, pokrenuo je zajedno sa prijateljima ,,Peticiju protiv ukidanja rampe na ulazu na Adu Bojanu“. Ističe da bi ukidanjem rampe nudizam nestao i da bi se desila sutomorizacija kako bi se zadovoljili neki tuđi interesi.

- Mi smo Jaglika iz ,,Ljepote poroka“ koju suprug Luka hoće maljem preko pogače - kaže za Pobjedu Stanišić dodajući da bi rampa značila ubijanje jedne mirko nacije, kulture nudizma. To bi bilo ubijanje jednog najljepšeg dijela Crne Gore. Nije to rampa koja tu tek tako stoji trivijalno. Tu bi pobijedila jedna ružnija strana Crne Gore iz filmova Živka

Nikolića - kazao je Stanišić za Pobjedu.

Zaštita

On naglašava da je to mjesto gdje se brani nekadašnja Jugoslavije gdje postoje sve nacije zajedno, nudistička zajednica u kojoj nema nacionalizma.

- Sa druge strane ta rampa je tema svih tema svih nudista koji tu dolaze decenijama. Ta rampa nas štiti koliko može, ali ni to nije dovoljno. Mnogi vjerni nudisti su nas napustili 2001. kada je te godine bila ukinuta rampa. Mnogo dobrih gostiju otišlo je za Rovinj.

Svi su rekli da je Ada divna, ali da oni više ne mogu da trpe te zlonamjerne poglede… Rampa je tada vraćena i situacija se koliko toliko popravila - istakao je Stanišić.

Međutim građanski aktivista Džemal Perović tvrdi da je pobrkan red koraka.

- Kada smo mi radili monitoring, doznali smo da kupalište na Adi za koje svi znamo da je ekskluzivno nudističko kupalište nije imalo satus specijalnog kupališta što je trebalo da ima, a to se uređuje na prijedlog Morskog dobra, a nadležno Ministarstvo daje odobrenje. Ono tada nije imalo taj status, mislim da ni sada nema, jer je tamo ipak mješovita plaža - tvrdi Perović za Pobjedu.

Ističe da cijelo ostrvo nije nudističko i da treba strogo odredi koji je dio nudistička plaža, da se za to traži specijalno ku-

Sve je počelo 1972.

Nekada je bio samo sprud.

Na sprud se nasukao brod.

Preko broda se gomilao pijesak sa rječnim nanosima. I tako je nastalo ostrvo… Triangl poznat kao Ada Bojana koji sa dvije strane opasava rijeka Bojana, a sa treće Jadransko more.

Do 1972. godine tu je bila pogranična zona, a onda su braća Halgat iz Njemačke procijenila da je ovo idealno mjesto za razvoj naturizma. Njihova agencija ,,Miramare“, specijalizovana za nudizam, uložila je blizu pola miliona njemačkih maraka za izgradnju 50 drvenih bungalova. Ispostavilo se da je mnogo veća potražnja pa su ubrzo prošireni kapaciteti i izgrađene i bijele vile. Desetak godina kasnije u Adu je investirao i Fond za obnovu i razvoj pa je početkom osamdesetih u hotelu na Adi moglo da se smjesti hiljadu ljudi i još toliko u auto-kampu.

Zlatno doba turizma Ada Bojana je proživjela osamdesetih godina. Tada je u ljetnjim mjesecima svakodnevno tu boravilo od hiljadu i po do dvije hiljade ljudi, uglavnom iz Njemačke. Prve grupe gostiju na Adu su stizale u aprilu, a posljednje odlazile krajem oktobra. Čak i danas na Adu dolazi nekoliko parova iz Njemačke koji Adu pamte od njenog otvaranja.

palište i da se naplaćuje sami ulazak na tu plažu.

- Inače ova rampa nema nikakvog smisla. Mi smo dokazali da se krši zakon i da je ona na javnom putu za što postoji rješenje jedne inspektorke od prije četiri, pet godina po kome je rampa nelegalna - kazao je Perović koji tvrdi da je i zloupotrebljavan i novac od naplate ulaska i da treba ispitati gdje su išla ta sredstva.

Brend

Direktor Turističke organizacije Ulcinj Gzim Hajdinaga nije bio upoznat sa incijativom Morskog dobra o sklanjanju rampe i smatra da su svakako trebali da ih kontaktiraju.

- Prije par dana naša ženska nudistička plaža je izabrana u top 10 najboljih nudističkih plaža svijeta. Koliko nas to raduje toliko nas i obavezuje. Raduje nas što su sa neke strane adrese potvrdili nešto što imamo. Sada kada nas drugi prepoznaju, pozivaju nas da treba više, korektnije, intenzivnije i sa većom pažnjom da se ponašamo prema plažama koje su naš brend, a to važi i za plažu Ada Bojana - kazao je Hajdinaga i dodao da to treba da bude utočište za one ljude koji su izabrali takav vid odmora.

- Dijelim mišljenje da ih treba ostaviti na miru. Ne znam da li je moja poruka jasna, ali nudistička plaža je namijenjena nudistima i ostavimo je njima a mi ostali, da nađemo svoju adresu - poručio je Hajdinaga. nada KOVaČeViĆ

8

Društvo

Neđelja, 4. jul 2021.

Odluka donijeta na osnovu mišljenja Ministarstva pravde PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pomilovao je samohranog oca dvoje djece Tomaša Boškovića, saopštili su juče iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, navodeći da se ograđuju od takve odluke.

Iz Ministarstva su naveli da sve institucije, pa i predsjednik države, prilikom donošenja odluka moraju da postupaju savjesno, uzimajući u obzir sve činjenice i okolnosti.

U reagovanju na stavove Ministarstva, iz kabineta presjednika saopšteno je da je Đukanović odluku o pomilovanju Tomaša Boškovića donio uvažavajući mišljenje Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, koje je potpisao Sergej Sekulović, rukovodilac tog resora i aktuelni ministar unutrašnjih poslova.

Bošković je uhapšen 17. juna po rješenju izvršnog sudije Osnovnog suda u Podgorici i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana, zbog odbijanja da postupi po pravosnažnoj i izvršnoj sudskoj presudi, kojom mu je naloženo da majci djece omogući nesmetano održavanje ličnog kontakta sa maloljetnom djecom.

Stroga procedura

U reagovanju savjetnika predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja Bori-

Reagovanje Ministarstva finansija i socijalnog staranja je isključivo političke prirode i nema nikakve veze s pravnim činjenicama, niti vodi računa o socijalnim i svim drugim aspektima ovog slučaja, naveo je savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić nadležnog Ministarstva što je, kako je kazao, urađeno i ovog puta.

KompleKSna Situacija

Uznemirujuće scene prilikom privođenja Boškovića

sa Bastijančića, navodi se da je Đukanović odluku da se uvaži molba za pomilovanje Boškovića donio u četvrtak 1. jula u skladu sa svojim ustavnim prerogativima.

- To nikako ne može biti predmet komentara kakav je neosnovano iskazalo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja - kazao je Bastijančić.

Kako je naveo Bastijančić, prije nego što se ogradilo od

odluke o pomilovanju, Ministarstvo je moralo znati da se odnosni pravni akt donosi po strogo propisanoj, unaprijed poznatoj i dosljednoj poštovanoj pravnoj proceduri, definisanoj Zakonom o pomilovanju, u kojoj ne učestvuje samo šef države.

Bastijančić je pojasnio da se odluke o pomilovanju isključivo donose nakon pribavljenog mišljenja, ili obrazloženog predloga,

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja

Uvijek na strani žrtava nasilja Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja su kazali da se nadaju da je Đukanović bio upoznat sa svim činjenicama prilikom pomilovanja Boškovića i njegovog oslobađanja od izvršenja preostale zatvorske kazne. Oni su iskazali snažnu podršku žrtvama porodičnog nasilja i naveli da se ograđuju od takvih odluka predsjednika države.

Iz Ministarstva su pozvali sve građane da poštuju sudske odluke i naglasili da Bošković, shodno pravosnažnoj sudskoj presudi, mora da omogući maloljetnoj djeci da se viđaju sa majkom O. B. Iz tog Vladinog resora poručili su da će uvijek biti na strani pravde i pravičnosti, na strani žrtava nasilja, a posebno na strani djece koja su budućnost Crne Gore i zaslužuju odrastanje u nenasilnom okruženju.

- Prethodnih sedmica bili smo svjedoci događaja koji su uznemirili crnogorsku javnost, a odnose se na postupanje institucija prema porodici Bošković i izlaganje maloljetne djece javnosti putem medija i društvenih mreža - navodi se u reagovanju.

Iz Ministarstva su kazali da takvo ponašanje mogu okarakterisati samo kao zloupotrebu i kršenje osnovnih prava djece.

Prema njihovim riječima, taj slučaj predstavlja još jedan dokaz da u funkcionisanju sistema postoje ozbiljni problemi naslijeđeni iz vremena prethodnog režima. Sa tim problemima, kako su rekli iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, svakodnevno se suočavaju i ulažu nemjerljive napore kako bi oni bili riješeni, a sve u cilju obezbjeđivanja boljih uslova života građana.

Laboratorije analizirale 1.550 uzoraka na koronu

Prema njegovim riječima, predsjednik je pažljivo sagledao kompleksnu činjeničnu osnovu tog slučaja, koji je izazvao naglašenu pažnju društvene zajednice.

- Prilikom donošenja konačne odluke, naročito je cijenio i uvažio mišljenje koje je dalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, u ponedjeljak 28. juna, da se Boškoviću dâ pomilovanje na način da se oslobodi od izvršenja preostalog dijela izrečene kazne zatvora u trajanju od 30 dana - naveo je Bastijančić.

Kako je kazao, mišljenje koje je potpisao Sekulović, rukovodilac resora i aktuelni ministar unutrašnjih poslova, službi predsjednika Crne Gore dostavljeno je 30. juna.

- Imajući navedeno u vidu, opravdano se postavlja pitanje koordinacije u radu dva važna resora Vlade i funkcionisanja njihove službene korespondencije, kada o ovako važnim pravnim stvarima, naočigled cjelokupne stručne i laičke javnosti zauzimaju suprotne stavove - smatra Bastijančić.

On je kazao da se, komentarom na odluku predsjednika, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja ogradilo od mišljenja koje je dalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjiskih prava, sumnjajući da je ono „postupalo savjesno, uzimajući u obzir sve činjenice i okolnosti slučaja“.

- Ustvari, reagovanje Ministarstva finansija i socijalnog staranja je isključivo političke prirode i nema nikakve veze s pravnim činjenicama, niti vodi računa o socijalnim i svim drugim aspektima ovog slučaja - zaključuje se u reagovanju Bastijančića.

S. p.

FENJER TV

Predsjednik države pomilovao Tomaša Boškovića, iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja se ogradili, savjetnik Đukanovića objasnio

Uprava policije saopštila da su napadnuti njihovi službenici dok su asistirali kolegama iz Komunalne

Policajac lakše povrijeđen, šest osoba privedeno PODGORICA – Šest osoba je privedeno, od koje su tri uhapšene, zbog sumnje da su napale policajce koji su preksinoć oko 23.30 sati asistirali komunalnim policajcima tokom kontrole rada ugostiteljskih objekata u Podgorici.

Kako su saopštili iz policije, jedan od njih je zadobio lakšu povredu ruke.

Pojasnili su da je, kada su se pojavili, više gostiju ,,izrazilo negodovanje zbog aktivnosti Komunalne policije“.

- Tokom vršenja te službene radnje došlo je do napada na policijske službenike.

Sa lica mjesta je dovedeno i saslušano šest osoba – saopštili su.

O događaju je obaviješten osnovni državni tužilac koji je naložio da se uhapsi V. M. (39), vlasnik kontrolisanog ugostiteljskog objekta zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti na štetu policijskih službenika.

Takođe, uhapšen je i T. E. (38) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti na štetu policijskih službenika. M. N. (28) je uhapšen zbog počinjenog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru (ometanje policijskih službenika u vršenju službene dužnosti).

- Protiv ostala tri lica podnešeni su prekršajni nalozi za prekršaj iz oblasti Zakona o ličnoj karti, nakon čega su pušteni iz Centra bezbjednosti Podgorica.

U toku sprovođenja te službene radnje na lice mjesta od strane policijskih službenika primjenjena su policijska ovlašćenja kao i sredstva prinude.

U ovom događaju jedan policijski službenik je zadobio laku tjelesnu povredu – povreda ruke, dok navodi pojedinih medija, da su policijski službenici bili povrijeđeni i da su im u takvom stanju građani pomagali, nijesu tačni – naveli su iz policije.

Policija se o ovom događaju oglasila nakon što je portal Fen-

jer TV objavio da su policajci napadnuti na platou ispred Hipotekarne banke u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Oni su naveli da policajci, nakon napada, nijesu upotrijebili ni jedan oblik sredstava prinude, što je rezultiralo njihovom još većem poniženje u momentu kada četiri muške osobe iznose policajca iz mase, hvatajući ga za sva četiri ekstremiteta, a sve u trenutku njegovog obavljanja službene dužnosti.

- Kontaktirajući više aktivnih i penzionisanih starješina UP, portal Fenjer TV saznaje da se nikada u istoriji crnogorske policije nije dogodilo da ,,za ruke i noge izbace policajce sa službene intervencije“.

Kako od prisutnih saznaje naš portal, više očevidaca je pozvalo broj za hitne slučajeve (122), što je evidentirano, zatraživši pojačanje, a razlog građanskog postupanja jeste zakašnjela reakcija, s obzirom na to da je incident trajao nekoliko minuta, sa apsolutnim odsustvom bilo kakve podrške i pojačanja pripadnicima UP – piše portal Fenjer TV. Oni su naveli da se građani, koji su prisustvovali ovim scenama napada i ponižavanja policajaca, ogorčeni pitaju kakvi su stvarni kapaciteti i sposobnosti načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Gorana Jokića, kada ne može da osigura elementarnu zaštitu sigurnosti i dostojanstva za policijske službenike.

Izvori iz policije navode da je ovaj događaj dodatno uznemirio čuvare reda i mira.

- Umjesto da menadžment stane u zaštitu, oni pokušavaju da zataškaju slučaj. Ovo je jedan u nizu skandala koji se događaju u policiji u posljednje vrijeme. Policajci rade u ambijentu koji im ne uliva sigurnost.

Njihove kolege ostaju bez posla, bez pobvjerenja u starješine, vode se disciplinski postupci i u situacijama gdje policajac brani profesionalni i autoritet službe – kazao je Pobjedin sagovornik iz policije.

On dodaje da su policajci dovedeni u situaciju da ne primjenjuju zakonska ovlašćenja iz straha da mogu ostati bez posla. a. r.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo

Preminula osoba iz Sveštenstvo SPC uznemirava stanovništvo Ulcinja, 24 novozaražena

PODGORICA - U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, od posljedica korona virusa preminula jedna osoba, a registrovana su 24 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Iz IJZ-a su kazali da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom petka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.550 uzoraka.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 12, iz Nikšića i Bara po tri, iz Herceg Novog dva i iz Budve, Tivta, Kotora i Andrijevice po jedan.

- Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa kovid-19 infekcijom i to kod osobe starosti 80 godina iz opštine Ulcinj - kaže se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.614.

S. p.

PODGORICA - Cetinjska filijala Beogradske patrijaršije (Srpska pravoslavna crkva) nije na visini časti kojom je čašćena u našoj zemlji. Njeno sveštenstvo u prijestonici uznemirava stanovništvo i izaziva nerede tvrdi mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo.

- U crnogorskim familijama, koje samoinicijativno posjećuje, predstavlja se kao crnogorsko sveštenstvo, skrivajući istinu da su klirici Beogradske

patrijaršije. Širi neistine da su svi oni, koji su rušili kapelu Karađorđevića, prokleti. To isto tvrdi i za sve vjernike Crnogorske crkve – kazao je Mihailo.

On navodi da sveštenstvo SPC javno propovijeda s oltara da u Srebrnici nije bio genocid.

- Nedavno su u prostoriji u kojoj je bila Njegoševa štamparija napravili toalet i devastirali je. Na ulici provociraju građane, a onda, pred policijskim organima, krivicu za provokaciju tovare nevinima. I Vlada

im je s ruke. Javno i tajno ih podržava – rekao je Mihailo.

On smatra da sveštenici SPC ovakvim ponašanjem izazivaju uznemirenje javnosti i provociraju nevolje, koje, kako kaže, mogu dobiti razmjere koje se neće moći kontrolisati.

- Apelujem na vlast da stane na kraj ovakvome ponašanju klirika Beogradske patrijaršije i spriječi da na Cetinju dođe do većih nevolja, koje oni svojim ponašanjem namjerno provociraju – poručio je Mihailo. r. d.

Mitropolit Mihajlo

Društvo

Neđelja, 4. jul 2021.

U Kliničkom centru posljednja transplantacija bubrega urađena prije više od godinu i po, na listi 50 potencijalnih primalaca tog organa

Jetru čeka šest, a srce jedna osoba PODGORICA – Na listi čekanja za presađivanje organa, prema podacima Kliničkog centra, nalazi se 50 potencijalnih primalaca bubrega koji zahtijevaju dodatno ispitivanje, dok šest osoba čeka na jetru, a jedna na srce – kazala je za Pobjedu direktorica te zdravstvene ustanove dr Ljiljana Radulović.

Kada su u pitanju djeca, prema njenim riječima, do sada je transplantacija bubrega urađena kod njih osmoro, dok su dvoje mališana na listi kao potencijalni primaoci, a četvoro je u procesu praćenja.

- U suštini imamo nultu listu što se tiče pedijatrije, jer prvo dvoje djece zbog urođenih anomalija nisu u ovom trenutku adekvatni primaoci bubrega, a ovo četvoro je stabilno – kazala je dr Radulović.

Bez operacija

Ona ističe da je posljednja transplantacija bubrega u Kliničkom centru urađena 7. decembra 2019. godine.

Razlog je, prekid ugovora sa Hrvatskom čiji je tim ljekara sa našim stručnjacima obavljao te intervencije. Situaciju je dodatno, kaže dr Radulović, usložila i epidemija korona virusa. Pobjedi iz Fonda za zdravstveno osiguranje nisu odgovorili da li i koliko pacijenata je u tom periodu upućeno u inostranstvo za presađivanje organa i koliko je novca za to izdvojeno. U međuvremenu, sve veći broj osoba kojima je potreban bubreg odlučuje se za samostalnu borbu i prikupljanje novca za operaciju van Crne Gore.

Dr Radulović nije željela da komentariše sve učestalije kampanje za prikupljanje novca istakavši da ne zna zašto pacijenti na taj način žele da ostvare transplantaciju organa.

Naša sagovornica naglašava i da niko sa liste za bubreg nije hitan pacijent i poručuje da se uskoro očekuje finalizacija ugovora sa Hrvatskom i ponovno uspostavljanje saradnje sa Kliničko bolničkim centrom Rebro iz Zagreba.

- Mislim da je jedino medicinski ispravan način da to urade sada kada se reguliše odnos sa Kliničko bolničkim centrom Rebro iz Zagreba i da poslušaju naš savjet da sačekaju da ove procedure ponovo počnu da se rade u Kliničkom centru – kazala je dr Radulović.

Transplantacija, kako objašnjava, nije hitna procedura, da se u ovom trenutku nekome spašava život.

- Zato postoji priprema pacijenata, pa nakon toga transplantacija. Ovdje se ne radi o hitnoj proceduri, nikome

Niko sa liste za čekanje za bubreg nije hitan pacijent - kaže za Pobjedu direktorica Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović i poručuje da se uskoro očekuje finalizacija ugovora sa Hrvatskom i ponovno uspostavljanje saradnje sa Kliničko bolničkim centrom Rebro iz Zagreba život nije ugrožen. Ako smo na pragu da sve ovo riješimo mislim da je jedino medicinski ispravan potez sačekati – smatra dr Radulović.

Ona očekuje i da nam nakon obnove saradnje u jednom trenutku neće trebati konsultanska pomoć hrvatskih ljekara već da će se u Kliničkom centru presađivanje bubrega obavljati samostalno.

- Problem prekida ove saradnje je i to što su naši doktori zahvaljujući ranijem iskustvu sa hrvatskim kolegama iz KBC „Rebro“ bili jako blizu toga da postanu samostalni u smislu anestezioloških i nefroloških praćenja kao i same hirurške procedure. To je još jedan od razloga zašto je načinjena šteta prekida kontinuiteta obavljanja transplantacije u KCCG. Opet ćemo se vratiti jedan korak unazad, ali se nadamo da ćemo u nekom skorijem vremenu, kada ponovo vra-

timo transplantaciju kao rutinsku proceduru, u jednom trenutku to raditi bez konsultanata - kazala je dr Radulović.

MoraMo dati da Bi doBili

Crna Gora sredinom 2018. godine postaje članica Eurotransplanta preko Hrvatske,

čime je crnogorskim pacijentima, data mogućnost da im organi za presađivanje postanu dostupni, a vrijeme čekanja na transplantaciju manje. Ipak, da bi naši građani dobili organe, potrebno je i da ih i mi dajemo. Do sada su, međutim u našu zemlju urađene svega dvije kadaverične transplantacije, odno-

sno presađivanje organa sa moždano umrle osobe.

Prva je urađena u decembru 2013, kada su zahvaljujući humanosti građanke iz Bara, spasena tri života. Druga kadaverična transplantacija urađena je u septembru 2018. godine, kada su od Beranca koji je bio vlasnik donorske kartice uzeti srce, jetra, pluća i dva bubrega.

Proteklih godina bilo je dosta polemike oko zakona koji uređuje ovu oblast. Naime, 2016. godine usvojen je Zakon kojim se uključuje pretpostavljena saglasnost, ali je

9

Kada je mozak mrtav i čovjek je mrtav Nakon obnove ugovora sa Hrvatskom, krenuće se, kaže dr Radulović u kampanju u cilju promjene svijesti građana o značaju doniranja organa.

Ključno je ističe ona, i precizno definisati što je kadaverična transplantacija kako bi zaživjelo presađivanje organa sa moždano umrle osobe.

- Potrebno je da se promijene mnoge stvari, zakonski okviri, da se oformi jedan pravni okvir na koji način će se tačno odvijati kadaverična transplantacija. Treba da sprovedemo kampanju da poboljšamo svijest građana o tome koliko je bitna kadaverična transplantacija – kazala je čelnica Kliničkog centra.

Dr Radulović objašnjava i da je moždana smrt jednaka smrti, odnosno da je osoba mrtva kada je mozak mrtav.

- Procjena moždane smrti radi se svakodnevno u cilju postavljanja dijagnoze letalnog ishoda, a ne samo kada je potrebna transplantacija. Možemo da uradimo reanimaciju srca, pluća, da održimo proces disanja uz pomoć respiratora. Dakle, ostale organe možemo da održimo vitalnim da bi taj pacijent bio kadaverični davalac – kazala je dr Radulović.

porodica imala zadnju riječ.

S obzirom na to da taj Zakon nije dao rezultate, tri godine kasnije krenulo se sa izmjenama, kojima je precizirano da se porodica više neće pitati, te da ukoliko je osoba za života dala saglasnost organi će se uzimati. Uprkos tome, u ovih godinu i po nije urađena nijedna kadaverična transplantacija. Takođe, ni ugovor sa Hrvatima nije produžen u decembru 2019. iako je to najavljivano. Obnovu su nedavno dogovorili u Ministarstvu zdravlja i Kliničkom centru.

Sl. radoNjiĆ

Donorsku karticu potpisalo četvoro sa sjevera Ljiljana Radulović.

Kadaverična transplantacija smanjiće vjerovatnoću trafikinga Dr Radulović ističe da će kadaverična donacija, svojom definicijom smanjiti vjerovatnoću trafikinga organa i trgovine ljudi.

Svaki deseti organ u svijetu, kako ističe je organ koji je ili bio rezultat trafikinga ljudi ili organa.

Sve to podstaklo je zemlje da potpišu Istanbulsku deklaraciju među kojima je i naša zemlja.

- U njoj se kaže i da svaka zemlja treba da napravi svoju nacionalnu listu da će sama određivati koji su pacijenti prioritetni, koji mogu da sačekaju te da će insistirati na regionalnoj saradnji, jer ona uvijek ima način povezivanja zemalja. Mi težimo jednom pravnom uređenju gdje nećemo ući ni u sivu ni u crnu

zonu. Želimo da imamo transparentnu listu transplantacije, potpuno definisan protokol i donatora i primaoca organa. Na taj način mi smo odabrali povratak Hrvatskoj kao jedino ispravnom pravnom sistemu - rekla je dr Radulović.

Na pitanje da li ima informaciju da li je neko iz Crne Gore pokušao da „na crno“ nabavi bubreg, s obzirom na to da su se u javnosti ranije pominjali navodi da se dešava da se taj organ traži u Indiji, Pakistanu, Bjelorusiji (koje nisu potpisnice Istanbulske konvencije) dr Radulović je rekla da nema.

Ona se nada da to u našoj zemlji ne postoji.

Donorsku karticu u posljednjih godinu i po od izabranog doktora uzele su svega četiri osobe i to iz sjeverne regije, dok je jedna, kako su Pobjedi ranije rekli iz Ministarstva zdravlja, opozvala saglasnost za davanje organa.

Prema svjetskoj statistici potrebno je da makar 20 odsto stanovnika budu potencijalni donori, da bi sistem transplantacije organa bio održiv.

Iz Ministarstva su ranije objasnili da do sada nije bilo značajnije izraženo interesovanje građana za davanje saglasnosti za ovaj postupak kod izabranog doktora s obzirom na činjenicu da je posljednje zakonsko rješenje koje tretira ovu oblast stupilo na snagu neposredno prije izbijanja pandemije korona virusa, te da je fokus pomjeren na ovaj globalni javno-zdravstveni izazov.

Donorske kartice, kako podsjećaju iz ovog Vladinig resora uvedene su 2012. godine kada je urađeno prvo presađivanje bubrega u Kliničkom centru i usvojen Zakon o presađivanju djelova ljudskog tijela u svrhu liječenja.

- Tada je, u prvih nekoliko mjeseci kampanje, donorske kartice kod izabranih ljekara potpisalo 165 pacijenata. Četiri godine kasnije, Crna Gora imala je oko 300 donorskih kartica, odnosno građana koji su, u slučaju moždane smrti, zavještali svoje organe.

Međutim, usvajanjem novog Zakona u novembru 2019. te donorske kartice prestaju da važe i uvode se nove.

10

Ekologija

Neđelja, 4. jul 2021.

ALARMANTNI PODACI: Požari uništavaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore

Za šest godina izgorjele šume vrijedne 700 miliona PODGORICA – Stanje u crnogorskom šumarstvu je alarmantno, dijelom zbog krađe, dijelom zbog nepravilne sječe, a velikim dijelom zbog požara koji je od 2012. do 2018. godine uništio 350 kilometara kvadratnih šume. To je kao da izgori čitava teritorija opštine Plav ili opštine Kotor.

Primjenom evropskog modela proračuna ,,ukupne štete“, nastala šteta od šumskih požara u Crnoj Gori za ovaj period iznosi vrtoglavih 700 miliona eura, kazao je za Pobjedu biolog Vuk Iković iz Organizacije KOD (Konkretno, odgovorno, dostojanstveno).

Sa druge strane, prema obračunu crnogorskih nadležnih institucija, procijenjena šteta iznosi 6.492.496 eura.

Šumske krađe, požari i nepravilna sječa su tri ključna problema crnogorskih šuma. Zbog toga imamo siromašnu lokalnu zajednicu koja bi mogla biti bogata, samo kada bi pametno gazdovali šumama – kaže Vuk Iković

BESPRAVNA SJEČA

Iković navodi da prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori je samo 2019. godine bespravno posječeno 6.576,83 m3 drvne mase i da je krađa šume Crnu Goru u ovoj godi-

Vuk Iković ukazuje da je dvije trećine teritorije Crne Gore pod šumama, ali kvalitet tih šuma je iz godine u godinu u sve lošijem stanju zbog lošeg gazdovanja.

- Pokazatelj lošeg gazdovanja šumama je da skoro pola crnogorskih šuma jesu šume lošijeg kvaliteta koji je uzrokovan sječom i požarima.

U Njemačkoj ovakve šume čine 2 odsto ukupnih šuma – pojašnjava Iković.

Drugi pokazatelj je da svega 29 šumarskih inžinjera u Upravi za šume rade na doznaci stabala.

-To znači da jedan doznačar pokriva površinu od 330 km2 što odgovara površini opštine Plav. To znači da ne mogu fizički da završe posao za koji su angažovani – kazao je Iković.

Vuk Iković

NEBRIGA

- Prema procjenama države, šteta od požara po hektaru bila je oko 190 eura. Ako zamislimo da je izgorio hektar pašnjaka, samo vrijednost stočne hrane (sijena) bi iznosila mnogo više.

To potvrđuje da procjena nije bazirana na stvarnim podacima. Ako se primijeni evropski model „ukupne štete“, onda nastala šteta od šumskih požara u Crnoj Gori od 2012. do 2018. iznosi oko 700 miliona eura (20.000 €/ ha). Za isti ovaj period Uprava za šume je ostvarila prihod od oko 35 miliona eura – kaže Iković.

On pojašnjava da je štetu od šumskih požara veoma teško izračunati jer je teško procijeniti sve ekonomske, ekološke i društvene posljedice koje nastaju.

Ekološka šteta i izgubljena dobit, kako Iković navodi, daleko je veća od direktne štete izgubljenih dubećih stabala.

On objašnjava da je evropska praksa da se ove štete računaju kao desetostruka vrijednost direktnih šteta nastalih zbog šumskih požara.

-Uprava za šume je štetu od požara šume u 2017. godini procijenila na 1.794.553 eura, odnosno oko 50 eura po hektaru šume. Ako znamo da opožareni hektar borovnica uzrokuje štetu od nekoliko hiljada eura, onda je jasno da je Uprava za šume nerealno procijenila nastalu štetu. Neozbiljnost i neodgovornost Uprave za šume se ogleda u podatku da je iste godine za troškove gašenja požara izdvojeno 3.440 eura – navodi Iković.

On ističe da su prihodi i rashodi institucija koje se bave upravljanjem šumama i gašenjem požara bili oko 20 miliona eura: Budžet Uprave za šume je iznosio 4.649.215,66 eura, a prihod od koncesione naknade za korišćenje šuma bio je 5.451.126,07 eura.

Budžet Direktorata za vanredne situacije za 2017. godinu je iznosio 2.631.447,64 eura, a prihodi i rashodi svih službi zaštite i spašavanja u Crnoj Gori bili su 8.077.582,71 eura

Loše gazdovanje

UNIŠTAVANJE ŠUME: Šteta i za ekonomiju i za ekologiju

ni koštala 850.000 eura.

Međutim, on smatra da je količina bespravno posječene šume veća jer su članovi Organizacije KOD, tokom terenskih obilazaka 2020. i 2021. godine zabilježili čiste sječe koje na terenu nijesu markirane kao nelegalne aktivnosti, odnosno nijesu ušle u evidenciju.

- Crna Gora 2019. godine je izvozila neobrađeno drvo po cijeni od 173 eura po toni, onda je krađa šume 2019. koštala građane više od 850.000 eura, što je oko 20 odsto budžeta Uprave za šume za 2019. godinu. Ovo je samo direktna šteta koja nastaje krađom dubećih stabala – kaže Iković.

On ističe da su izgubljena dobit i ekološka šteta deset puta veće od direktne štete tj. za 2019. godinu iznose više od osam i po miliona eura.

-To je gubitak koji je veći od našeg desetogodišnjeg izvoza namještaja, koji je iznosio svega 8 miliona eura. Takođe, direktna šteta od bespravne sječe je 4,3 puta veća od ukupnog izvoza građevinske stolarije 2019. godine – pojašnjava on. Šumske krađe, požari i nepravilna sječa su tri ključna problema crnogorskih šuma.

Zbog ovoga, kako navodi Iković, imamo siromašnu lokalnu zajednicu koja bi mogla biti bogata samo kada bi pametno gazdovali šumama. Osim toga, narušene su strukture šuma, stabilnost i otpornost ekosistema.

- Posljedice su vidljive kroz pojavu goleti, sušenje stabala, spiranje zemljišta, upalu kore, urušavanje stabala zbog nestabilnosti tla. Najbolja, najkvalitetnija i najstarija stabla se najčešće kradu i time gubimo naš ključni resurs – šumu koja diktira i stepen čistoće i trajnosti izvora, potoka, rijeka i jezera – pojašnjava Iković.

Pored šumske krađe, veliki uticaj na stanje šuma ima i uklanjanje samo najkvalitetnijih stabala.

- Ova pojava je naročito zapažena od uvođenja sistema koncesija 2007. godine. Ovaj sistem

podrazumijeva prodaju drveta u dubećem stanju, a ne kao što je to u predkoncesionom periodu bilo prodaja drveta na stovarištima u šumi. Tako da je stvoren sistem gdje koncesionar sam sebi organizuje sječu stabala, izvlačenje drvnih sortimenata do lagera, i dalji transport i preradu istih. Pored stabala dobrog kvaliteta doznačena su stabla lošeg kvaliteta (zakržljala, bolesna, oštećena), koja treba ukloniti radi sprečavanja širenja šumskih bolesti i stvaranja prostora za formiranje i rast zdravih stabala. Kako je cijena stabala lošeg kvaliteta niska, korisnik šuma izbjegava sječu ovih stabala. U isto vrijeme koncesionar eksploatiše stabla dobrog kvaliteta, često i ona koja nijesu doznačena, što u konačnom rezultira pojavom širenjem bolesti i ubrzanom obolijevanju šume, a onda dugoročnim gubicima – kaže Iković.

REcEPt zA oPoRAVAk

Iz Organizacije KOD navode da je davno trebalo obustaviti lošu praksu i krenuti u oporavak šuma, spriječiti dalje siromašenje i omogućiti oporavak i šuma i lokalnog stanovništva.

- Zato treba dati podršku i podsticaj lokalnom drvoprerađivaču. Tako se pokreće finalna proizvodnja. Na ovaj način bi se obezbijedilo zapošljavanje lokalnog stanovništva i samim tim podstakao ekonomski razvoj Crne Gore.

Potrebno je provjeriti sve kon-

cesione ugovore i raskinuti one koji se ne poštuju. Što prije treba napaviti centar za dobijanje finalnih drvnih proizvoda (na primjer fabrika iverice) i otkupne i prerađivačke centre za šumske plodove. Na ovaj način se lokalno stnovništvo uključuje da vodi brigu o šumi jer su lokalci prvi korisnici šuma – smatra Iković.

On navodi da šume treba uključiti u turističku i zdravstvenu ponudu Crne Gore.

- Sječu i izvlačenje stabala trebalo bi da vrši isključivo državna firma koja će imati tijesnu saradnju sa Upravom za šume, vatrogasnim službama i ministarstvom nadležnim za upravljane vanrednim situacijama. Na ovaj način koncesionar neće biti ključna karika u gašenju požara. Razmotriti primjenu međunarodne sertifikacije za drvo iz održivih šuma. To može garantovati gazdovanje šumama na način blizak čovjeku i prirodi, kako bi šume pružale sve potrebne koristi zajednici – navodi Iković.

Od velikog značaja za rehabilitaciju naših šuma bilo bi i uspostavljanje i sistema praćenja i javljanja.

- Uvesti sistem praćenja putem kamera, dronova i aviona uz uključenje i angažovanje 200 sezonskih radnika za praćenje i sprečavanje šumskih požara. Obezbijediti nadoknadu mještanima koji žive u blizini šuma kako bi bili prva

linija odbrane šuma za što bi tokom tri ljetnja mjeseca primali prosječnu neto platu u Crnoj Gori – dodaje Iković.

Iz Organizacije KOD su u decembru 2020. godine sve ove probleme i moguća rješenja uputili Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ali još uvijek nijesu, kako tvrde, dobili nikakav odgovor.

zNAČAJ ŠUMA

Proizvodnja drveta jeste glavni zadatak šumskog gazdovanja. Ipak, ništa manje važna je zdrastvena uloga šuma.

Iković pojašnjava da ako je neka šuma jako stara, i ako se razvijala bez značajnih ometanja, onda ona za čovjeka predstavlja nepresušan izvor besplatnih usluga, koje bi ga inače koštale milione eura, ili se čak u novcu ne bi mogle izmjeriti kao što nije moguće procijeniti novčanu vrijednost vlastitog života.

-Ovakve šume pružaju perfektno čistu vodu, koja nastaje radom jako složenih i bogatih korijenskih mreža, kao i biološkom aktivnošću mikroorganizama, algi i životinja koje tu žive. Taj kvalitet se smanjuje uklanjanjem djelova šume – navodi Iković.

Kroz razvoj šume, kako navode iz Organizacije KOD, doprinosi se zdravlju, bezbjednosti, ishrani i energetskoj sigurnosti i obezbjeđuje prihod lokalnom stanovništvu kroz pružanje ekoloških usluga.

Ekološke usluge šuma dobijamo smanjenjem olujnih vjetrova, zaštitom zemljišta kroz oplemenjivanje zemljišta i sprečavanje klizišta. Šume korijenom zadržavaju vodu na

Crna Gora da se ugleda na Švajcarsku Iz Organizacije KOD navode da bi Crna Gora trebalo da se ugleda na Švajcarsku koja od turizma, koristeći svoje šume, godišnje prihoduje 14 milijardi eura.

- Švajcarska je teritorijom samo tri puta veća od Crne Gore, a od turizma u svojim šumama (i gradovima i jezerima koje okružuju) i netaknutoj prirodi samo u jednoj godini prihoduje više

od 14 milijardi eura – skoro pa 6 „rebalansiranih budžeta“ Crne Gore. Po tom osnovu zaposle više od 172.000 ljudi, dok se ukupan doprinos na zapošljavanje procjenjuje na više od 600.000 radnih mjesta – kažu iz Organizacije KOD. Ističu da Švajcarska čuva svoje šume dok je praksa pretakanja državnog bogatsva u privatne džepove goto-

vo iskorijenjena.

Država ne daje garancije sumnjivim investitorima.

Sa druge strane, prema podacima od prije nekoliko godina, Crna Gora je za četiri godine izvezla sirovo drvo i plutu vrijednosti 108 miliona eura, dok je država za nezakonite garancije, kako to tvrdi Državna revizorska institucija, za dvije godine platila 170 miliona eura.

površini i istovremeno je prečišćavaju. One su dom za brojne životinje i prostor za odmor, rekreaciju i razvoj turizma. Kuće i naselja u blizini park šuma odlikuju se većim kvalitetom vazduha. Jedna od najvažnijih funkcija za zdravlje ljudi urbanih područja jeste rekreacijska funkcija šuma. Šume u blizini urbanih sredina kao i šume u kojima se nalaze planinarske staze su stalna mjesta za rekreaciju ljudi. Istraživanja kažu da 80 do 90 odsto svih vrsta rekreacije se odnosi na hodanje u šumama – kaže Iković.

Poznajući sve bolje koristi šuma, kako tvrdi, čovjek u sve većoj mjeri u urbanim zonama formira park šume.

Urbane i komunalne šume mogu snažno uticati na okruženje i ublažiti mnoge uticaje urbanog razvoja ublažavanjem klime, uštedom energije, poboljšanjem kvaliteta vazduha, kontrolom poplava i buke utočištem za divlje životinje i učiniti grad atraktivnijim.

SPEcIFIČNoStI

Crna Gora još uvijek ima šume koje nikada nijesu korišćene u ekonomske svrhe, a ovom činjenicom, kako tvrdi Iković, može pohvaliti samo nekoliko država Evrope.

-To čini Crnu Gori zemljom koja može da bazira i zdravstvenu i turističku ponudu na šumama. Čovjek je oduvijek koristio i koristiće ljekovite supstance koje se nalaze u brojnim šumskim biljkama i gljivama. Ako su dvije trećine naše teritorije pod šumama, onda nam samo treba dobar plan i volja za njegovu primjenu – smatra Iković.

Ističe da svako može dati doprinos.

- Ako smo spremni sačuvati i renovirati staru kuću, onda možemo isto uraditi i sa starim stablom. Ako se grijemo na drva, treba sjeći najgora stabla i ostaviti što manje grana– drvnog otpada u šumi. Svako može zasaditi makar jedno stablo godišnje i tako napraviti jednu investiciju koja, kako vrijeme prolazi, postaje sve veća. Ako smo zapalili vatru treba da budemo sigurni da je ugašena prije nego što smo napustili to mjesto. Ukoliko smo svjedoci šumske krađe treba pokazati odgovornost i prijaviti problem nadležnoj inspekciji – poručuje Iković.

B. RoBoVIĆ

Crnom Gorom

НNeđelja, 4. jul 2021.

Hotelijeri zadovoljni početkom glavne sezone

U Herceg Novom najviše gostiju iz regiona

U Herceg Novom 13,34 hiljade gostiju PODGORICA - U Herceg Novom trenutno boravi 13,34 hiljade turista od čega je 12,2 hiljade stranih, dok su ostalo domaći gosti. To je na nivou od 60 odsto turista iz istog perioda 2019. godine - saopštila je Natalija Terzić iz Turističke organizacije Herceg Novi za agenciju Mediabiro.

- Slike koje trenutno gledamo u Herceg Novom govore dovoljno o tome da turistička sezona zaista jeste počela i to u onom obimu kako se i prognoziralo u protekla dva mjeseca - kazala je Terzić.

punKtOVI

Ona je informisala da je na hercegnovskoj rivijeri otvoreno 16 infopunktova za turiste gdje stanodavci mogu da prijave broj svojih gostiju.

Istakla je kako su promotivne aktivnosti prethodne godine bile usmjerene na digitalni marketing, a da su sada mahom fokusirane na postsezonu.

Vlasnik Hotelske grupacije Casa del Mare Nikola Milić za Mediabiro kaže da je, za razliku od 2020. ove godine, otvoreno svih pet hotela u Bokokotorskom zalivu.

Napominje da je jedna od otežavajućih okolnosti, za razliku od prethodnih godina kada su mogli sve da planiraju, zapošljavanje radnika u hotelima.

- To je, na neki način, nešto što je nepredvidivo, što je ovu sezonu učinilo težom. To nas je malo poremetilo ali se trudimo da zadržimo nivo usluge koju smo oduvijek imali - rekao je on.

Ističe kako su, za razliku od prošle godine, u ovu godinu ušli spremniji i prilagođeniji za sve ono što su bili problemi prošle godine.

- Posao je bolji nego 2020. još

uvijek daleko od 2019, ali nadamo se da će biti sve bolje.

Stavljeni smo na zelenu listu EU, vjerujemo da će i avio-letovi i dostupnost Crne Gore biti sve bolji. Nadamo se da će sezona opravdati sva očekivanja - rekao je Milić.

On kaže da je trenutno popunjeno 70 do 80 odsto kapaciteta hotela.

cIjene

- Cijene nijesu iste, nego su prilično niže u odnosu na 2019. a ono što primjećujemo iz rezervacija jeste da se i cjenovna politika vraća na nivo iz 2019. godine. Za nas je najbolje da zadržimo nivo usluge kako bi gosti bili zadovoljni - kazao je Milić.

Kako ističe, najviše ima gostiju iz regiona, Ukrajine, Rusije i nešto iz Zapadne Evrope.

Vlasnik hotela ,,Kumbor“, ,,Park“ i ,,Delfin“ Čedo Popović rekao je za agenciju Mediabiro da je zadovoljan kako su startovali.

- Hotel ,,Park“ je otvoren krajem maja i trenutno je popunjen do posljednjeg mjesta.

Hotel ,,Kumbor“ otvoren je juče i popunjenost je krenula dobro, mnogo bolje nego što smo očekivali. U julu u avgustu popunjenost će, nadamo se, ići uzlaznom putanjom rekao je on.

Popović ističe da kao kompanija, ni od koga ne traže pomoć.

I za njega je jedan od problema ove godine nedostatak radne snage.

- Snalazimo se ni sami ne znamo kako. Bez obzira što je korona i što se ne radi, teško je naći radnika. Nama se većinom javljaju djeca od 17-18 godina, koji će raditi samo dok traje raspust. Primamo kvalitetne radnike, oglasi su otvoreni – rekao je Popović.

S. p.

VIŠE OD ŠKOLSKOG RASTANKA U KOLAŠINU: Učiteljica Danijela i njeno „peto jedan“

Svi su htjeli da zagrljaj duže traje Konkretan doprinos pedagogiji, metodici nastave, stručnosti ali i metodici života i odanosti. Uz sve ostale efekte, na kraju se desi i pozitivna ljubomora roditelja da djeca i kući rade onako „kako je učiteljica rekla“. Tek na kraju – bilo je i 15 odličnih KOLAŠIN - Bio je 18. jun. Posljednji radni dan ove školske godine. U svoju učionicu u OŠ ,,Risto Manojlović“, učenici odjeljenja V1 su ušli prije sedam sati. Takav je dogovor „pao“. Sa njima je bio i dio njihovih roditelja.

Zajednički zadatak im je bio da ukrase učionicu brojnim detaljima. Da rasporede poklone, da pripreme riječi za učiteljicu koju najviše vole.

Da je iznenade kada otvori vrata svoje učionice...

Možda je i đački scenario bio drugačiji, ali kada je učiteljica Danijela Vlahović otvorila vrata učionice, njeno V1 joj je potrčalo u zagrljaj. Svi su htjeli da budu prvi. Svi su htjeli da zagrljaj duže traje. Bio je to završni čin „rastajanja“ učiteljice Danijele i njenog „petog jedan“. ,,Rastajanja“ koje je trajalo danima a zapravo – rastanka nema jer V1 je njihova definitivno osvojena planeta koju će čuvati u svim predstojećim životnim izazovima.

Učiteljica Danijela Vlahović tri decenije odano i stručno pripada učiteljskom pozivu.

Svi udžbenici pedagodije i sva dosadašnja radna i životna iskustva, nijesu mogla da joj pomognu u „emotivnom zemljotresu“ koji joj se desio. A fenomen odjeljenja V1 je počela da stvara učiteljica Danijela septembra 2016. godine.

Tog prvoga dana septembra 2016. godine u učionicu tadašnjeg „prvog jedan“ ušao je 21 učenik. Bilo je zbunjenih, uplašenih, radoznalih, neko je i plakao... Tako su petogodišnjaci ili tek koji mjesec dana stariji, doživjeli prvi školski dan. Od tada je počela naša razmjena znanja, obaveza, iskrenosti, ambicija. Počeli smo da stvaramo naš svijet u kojem sam ih učila na iskrenost, ne-

Vladimir Božović na čelu Opštinskog odbora

Vladimir Božović

opšteno je iz barskog SDP-a.

U toj partiji su istakli da će izborom Božovića za predsjednika Odbora u narednom periodu na najbolji mogući način predstaviti plan za Bar,

Odjeljenje V 1 sa učiteljicom Danijelom Vlahović

U dnevniku zapisani...

U septembru će neka druga generacija ući u Danijelinu učionicu. V1 će biti i u njoj, ali i drugim učionicama. Đorđe Anđelić, Andrea Bazović, Kristina Bulatović, Andrija Brajušković, Iva Peković, Ena Čepić, Katarina Čogurić, Jovana Ćetković, Milutin Kojović, Bogdana Medenica, Maša Medenica, Jelena Mirović, Marko Rakočević, Anastasija Rakočević, Andrej Rakočević, Nikola Rakočević, Radosav Rakočević, Sofija Raketić, Dušan Todorović, Aleksandra Šćepanović, Ivona Vlahović....

Petnaest odličnih...

Zanimljivo je da su se na početku prošle školske godine u Podgoricu sa porodicama odselili Andrija Brajušković i Nikola Rakočević i da su tokom godine tražili „slobodan dan“ da budu odsutni iz svojih odjeljenja u Podgorici i dolazili u svoje V1 da prisustvuju časovima ili idu na izlete.

sebičnost, odgovornost. Učila sam ih da umiju da vole, da budu dobri drugovi. Uvijek su pomagali jedni drugima, među njima nikakve razlike nije bilo.

Na kontrolnim i pismenim zadacima, kada bih ih „uhvatila“ da šapuću, pravila sam da ih ne vidim. Tada su mi bili još miliji jer kao takvi mogu samo da izrastu u dobre ljude. U našem V1 nije bilo tužibabe.

Zadrhti glas učiteljice Danije-

le kada priča o junacima svoga V1, o generaciji koja joj je ušla u dušu i srce. Odjeljenje koje je odavno dobilo ime „elitno odjeljenje“, po mnogo čemu se razlikovalo od ostalih...

Ne sjećam se da sam za pet godina povisila glas, sve smo dogovorom rješavali. Ostavljala sam ih same po dva časa i niko nije mogao da primijeti da mene nema u učionici. I kada bi se završila školska godina, mi smo

nastavljali da budemo zajedno.

Tri godine smo po 4-5 dana bili na moru. Neki su prvi put i proplivali sa mnom. Ne mogu da ne pomenem roditelje koji su imali bezgranično povjerenje u mene od prvog dana. Neki su čak bili i „ljubomorni“ na mene jer su i kući radili onako „kako je učiteljica rekla“. Bili smo pravi drugovi koji su se međusobno poštovali ali uvijek održavali autoritet.

Učiteljica Danijela Vlahović i njeno V1 su se 18. juna samo „kao rastali“. Bio je to rastanak za druge, za V1 nema rastanka.

Koračaće životom i izazovima, stizati do svojih ciljeva i uvijek sa sobom imati snagu V1. Srcu je dodat taj broj i otukucaji traju. „Zato se mi kao rastajemo... A nema rastanka, mili moji. Bićete dio svih mojih budućih dana. Tamo gdje ima najviše čistote, iskrenosti, ljubavi. Tamo ste vi, tamo smo mi. To se mi kao rastajemo, kaže vam vaša Danijela iz V1. Učiteljica koju ste vi životu naučili“.

To je zapisala Danijela Vlahović u „knjizi“ koju je pripremila za svakog svoga iz V1.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Detalj iz Kolašina

Promjene u barskom SDP-u

PODGORICA- Opštinski odbor Socijaldemokratske partije (SDP) Bar jednoglasno je za predsjednika tog partijskog tijela u narednom mandatu izabrao Vladimira Božovića.

- Božović je diplomirani ekonomista, a potiče iz ugledne barske porodice, koja je od prvih višestranačkih dana bila privržena socijaldemokratskoj i ideji nezavisne, građanske Crne Gore. Bio je na čelu omladinske organizacije SDP, a na državnim i lokalnim izborima kandidat za poslanika i odbornika – sa-

11

koji, kako kažu, mora postati primorski centar Crne Gore.

- Opštinski odbor je na sjednici, kojoj su prisustvovali predsjednik SDP-a Raško Konjević i zamjenik predsjednika SDP-a Borislav Banović, dao nepodijeljenu podršku aktivnostima poslaničkog kluba SDP-a u Skupštini Crne Gore, kao i odborničkog kluba SDP-a u SO Bar, uz zaključak da je neophodan konstantan rad kako bi ideje, program i zakonski prijedlozi SDP-a došli do što više građana – zaključeno je u saopštenju.

S.p.

Veljko, đeca i turisti iz Izraela KOLAŠIN - Obnavljanje turizma – tako bi se moglo nazvati ono što se ovih dana, dešava u „maloj varoši“.

Posebno se to obnavljanje uoči kada turisti, i to strani, prošetaju gradom. Tako su juče turisti iz Izraela prošetali glavnom kolašinskom ulicom koja se zvanično zove – Ulica Četvrte proleterske brigade.

Tom „proleterskom“ ulicom juče su prošetali turisti iz Izraela. Zaustavili su se kod spomenika Veljku Vlahoviću koji se nalazi na Trgu Vukmana Kruščića. Veljko Vlahović, simbol socijalističkog internacionalizma i autor posebnih riječi o Crnoj Gori kao „teretu rođenja“. Vukman Kruščić narodni heroj i studentski lider ideja progresa i čovjekovog dostojanstva u najmasovni-

Juče u centru Kolašina

jem evropskom ustanku koji se zove – crnogorski 13. jul.

Dok im je o svemu tome pričao turistički vodič ispred spomenika Veljku Vlahoviću, pažljivi slušaoci bila su i kolašinska djeca. Njima je Veljkov spomenik omiljeno mjesto okupljanja i igre. Koriste se platforme spomenika, štap španskog bor-

ca i revolucionara ali se sve to radi čuvajući spomenik.

Juče su dodatno shvatili koliko je važan spomenik Veljku Vlahoviću. Njihovo mjesto koje je „više od igre“.

I turisti iz Izraela su bili pažljivi prema turističko-antifašističkim porukama koje su dobijali.

Dr. DRAŠKOVIĆ

12

Kultura

Neđelja, 4. jul 2021.

NEIMAR DR JOSIP A. SLADE: Doprinos u oblastima ekonomije, saobraćaja, kulture i međunarodnih odnosa

Piše: Luka I. MILUNOVIĆ CETINJE - Prateći zapise iz naše prošlosti veoma rijetko srijetamo ličnosti uz čije rezultate stručnoga i rodoljubivoga angažovanja i djelovanja možemo tako slobodno nizati i ponavljati komplimente, skoro bez straha da će biti neadekvatni, ili da bi mogli u nečemu pretjerati. Jedna od takvih, zaista rijetkih ličnosti, je neimar Knjaževine Crne Gore, arhitekta iz Trogira – dr Josip A. Slade.

Veliki doprinosi ostvareni Sladeovim radom u Crnoj Gori snažno se ośećaju u čitavoj lepezi oblasti: od ekonomije i saobraćaja, preko scenskih djelatnosti i kulture do međunarodnih odnosa.

Kroz dokumenta, iz arhivskih fondova Državnoga arhiva i Narodnoga muzeja Crne Gore, kao i onovremenoj periodici, možemo pratiti tragove veoma intenzivnih veza, koje tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 19. stoljeća, dr Josip Slade ostvaruje sa Crnom Gorom. Njihov intenzitet i značaj ilustrovaćemo sa tek nekoliko primjera.

ART MONTENEGRO

Važni tragovi intenzivnih veza sa Crnom Gorom

Zetski dom tokom izgradnje

O zdanju nastalome na Cetinjskome polju, po projektu arhitekte dr Josipa Sladea, koje će biti nazvano Zetski dom, da se govoriti sa različitih aspekata. Radi se, naime, o zdanju koje zajedno sa namijenjenim, ali i obavljenim funkcijama, možemo posmatrati kao svojevrsni preśek razvoja ne samo kulture u Crnoj Gori

ANGAŽMAN

Već u prvoj godini izlaženja sa novim naslovom, najvažnija crnogorska novina će, krajem avgusta 1873. godine, javiti da je prošle neđelje u Crnu Goru došao dr Slade, inžinjer, te da je obilježio liniju kuda će ići kolski put od Kotora do Danilovgrada. Iz jednoga izvještaja podnešenoga Crnogorskome senatu vidi se da dr Slade 1876. godine putuje u Trst i Beč sa Mašom Vrbicom radi nabavke alata i dinamita.

Aktivnosti na razvoju države prekinute Veljim ratom nastavljene su odmah poslije Berlinskoga kongresa, kada počinju: vremena mira, neobična stvar u Crnoj Gori, kako će pisati u uvodniku ,,Glasa Crnogorca“. U pismu iz Kotora, od 15. marta 1879. godine, upućenome ministru unutrašnjih djela, dr Slade piše: ,,Dragi Mašo! Vrativši se onomadne iz Novoga, nađoh dekret od Pomorske vlade da dođem na raspoloženje Knjaževo za građenje putova.“ Na Nikoljdan, iste 1879. godine, dr Slade je u Baru. Po izvješaju koji je višoj vlasti uputio kapetan iz Bara, dr Slade je održao zdravicu, u okviru proslave imendana, knjazu Nikoli I. Sačuvan je poziv dr Sladeu koji mu je 1880. godine uputio vojvoda Simo Popović, radi isušivanja Ulcinjskoga polja.

Iz godine u godinu šire se angažovanja dr Sladea u Crnoj Gori. Tokom 1881. godine vojvoda Vrbica piše dr Sladeu u vezi trase puta za Rijeku, o čemu će dr Slade te iste godine poslati širi izvještaj. Iz dokumenta dalje saznajemo da je dr Slade premjerio kuću na

Josip Slade

Plavnici, te da ga ponovo poziva vojvoda Simo Popović iz Ulcinja. Tokom boravka u Nikšiću 1881. godine dr Slade dobija pismo od ministra unutrašnjih djela, vojvode Maša Vrbice, u vezi planiranja izgradnje nove varoši. Pobrajajući zrnca saznanja iz arhivske građe približili smo se 1884. godini, koja je za nas naročito značajna. To je, kako uobičavamo kazati: Godina pozorišta u Crnoj Gori.

Kako se 1883. godine bližila kraju, tako je i knjaz Nikola I dovršavao prvu verziju svoga

Unutrašnjost Zetskog doma

najznačajnijega dramskoga djela ,,Balkanska carica“, što je moralo pratiti i razmišljanja o mogućemu javnome izvođenju. Fenomen pozorišta postao je veoma prisutan na večernjim śednicima u Velikoj odžakliji na crnogorskome dvoru. Ubrzo je formirana diletantska grupa u okviru Društva Cetinjska čitaonica, koja će izvesti dramu, a knjaz Nikola I je najavio izgradnju zdanja za pozorište na proljeće 1884. godine. Nastao je trenutak kada se u veliku priču crnogorske kulture uključuje

dr Josip Slade. Nastaje projekat za izgradnju prve kuće namijenjene pozorištu, kulturi i javnim djelatnostima u Crnoj Gori. Počinje sazdanje Zetskoga doma.

DOM KULTURE

O zdanju nastalome na Cetinjskome polju, po projektu arhitekte dr Josipa Sladea, koje će biti nazvano Zetski dom, da se govoriti sa različitih aspekata. Radi se, naime, o zdanju, koje zajedno sa namijenjenim, ali i obavljenim funkcijama, možemo posma-

trati kao svojevrsni preśek razvoja ne samo kulture u Crnoj Gori. Ovaj dom crnogorske kulture i javnoga života će kroz sadržaje pod svojim krovom, tokom stoljetnoga trajanja, uvijek pokazivati stanje i moć naroda kojemu pripada.

Sa izgradnjom Zetskoga doma pokrenut je talas intenzivnih pregnuća u kulturi u čitavoj zemlji. Kroz štampu se često, uz vijesti o događajima na kulturnoj sceni, citiraju stihovi knjaza Nikole I iz upravo nastale ,,Balkanske carice“: ,,Naša će zemlja sve bivat‘ jača, / junačko gnjezdo i gaj pjevača!...“ Kada sa različitih aspekata prilazimo Zetskome domu na umu imamo ne samo konkretno zdanje sazidano po projektu dr Josipa Sladea, već mnogo više – pojam, odnosno značenje u društvenoj svijesti koje je nastalo i u svome trajanju opstajalo. Držimo naime, da makar kada je Knjaževina i Kraljevina Crna Gora u pitanju, možemo govoriti o Zetskome domu kao određenoj društvenoj, a prije svega kulturnoj ideji i akciji.

U susticaju dvije temeljne tendencije u crnogorskome društvu rođena je i realizovana ideja Zetskoga doma. Sa jedne starne su bile želje i jasno uočene potrebe razvoja države i društva, a sa druge,

prije svih ekonomske prilike u tijesnom sadejstvu sa načinom vladavine. Već uz samu najavu i početak zidanja Zetskoga doma u štampi su pokrenuta mnoga fundamentalna pitanja razvoja države u godinama mira. Ovđe ćemo ukazati samo na dva.

(1) Kada je razvoj kulture u pitanju treba naglasiti da već u prvim vijestima o Zetskome domu nalazimo isticanje potrebe i najavu osnivanja državnih institucija kulture, kojih, ako izuzmemo Crnogorsku vojnu muziku, do tada nije bilo u Crnoj Gori. Prva javna vijest o izgradnji Zetskoga doma objavljena je u glavnoj državnoj novini od 26. februara 1884. godine, iako kratka, sadrži osnovne informacije o namjerama formirnja mreže nosećih državnih institucija kulture.

U naročitoj kući, kako se u vijesti kaže, biće stan Društva Cetinjska čitaonica, i ujedno i jedna poveća dvorana za razne društvene potrebe ... među koje bi spadale i pozorišne predstave. Dalje se, u istoj vijesti, ističe da bi u toj kući bili prostori za: ,,narodnu biblioteku i muzej, gdje bi se smještale sve starine i znamenitosti naše zemlje, koje su da sada nađene i koje se budu od sad nalazile.“ Neposredno je, dakle, ukazano na potrebu osnivanja i egzistencije bazičnih institucija kulture: biblioteke, muzeja i pozorišta. Arhiv, iako direktno nepomenut, možemo ga podrazumijevati pod, već navedenim, starinama i znamenitostima naše zemlje. U narednim vijestima o sudbini Zetskoga doma i o institucijama kulture će se, uz širu argumentaciju, opširnije govoriti.

OGANJ PROSVJETE

(2) Sticajem suvereniteta Crna Gora je morala ulagati nemale napore u mijenjanju slike o sebi kao specifičnome vojnome logoru kakva je vladala u Evropi. U tome cilju je bila i angažovana domaća periodika, ali i podstaknuti autori da pišu za strane novine i uz vijesti o kulturnim pregnućima i naročito izgradnji Zetskoga doma afirmišu i novu politiku razvoja Knjaževine Crne Gore. Uz polaganje kamena temeljca Zetskome domu, posebno će se naglašavati novi državni kurs: ,,Podižući u Zetskom domu hram prosvjete Crna Gora praštala se sa krvavom prošlošću, svojom, koja joj je istina dosta slave donijela na bojnome polju, no koja joj nije dopuštala, da sebi na svome ognjištu uždi onaj vestalski oganj prosvjete, na čijoj se svjetlosti i toploti uzdižu toliki drugi narodi.“ Tako je uz vijesti o izgradnji Zetskoga doma, koji je po projektu dr Josipa Sladea nicao na Cetinjskome polju, Crna Gora slala jasne pruke o svojim namjerama u budućemu razvoju države i društva.

Kultura

Neđelja, 4. jul 2021.

13

NAŠA TEMA: U kakvom je položaju dramsko amatersko stvaralaštvo u Crnoj Gori

Više novca i podrška države ojačali bi teatarsku scenu

Uprkos mnogobrojnim problemima koje je u prethodnom periodu izazvao korona virus, Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović-Strunjo“ uspio je da organizuje i realizuje jubilarni 50. Festival dramskih amatera Crne Gore, koji je održan od 18. do 25. juna u Bijelom Polju.

Centar za kulturu Bijelo Polje

PODGORICA – Publika, koja je bar jednom imala priliku da pogleda predstavu bjelopoljskog Centra za kulturu „Vojislav Bulatović-Strunjo“ ili bude dio Festivala dramskih amatera, svjedočila je, prije svega, kvalitetnim teatarskim događajima. Jedan od najdugovječnijih festivala u Crnoj Gori nedavno je proslavio i pola vijeka postojanja, ali uprkos tome, ostaje otvoreno pitanje koliko u našem društvu ima sluha za dramski amaterizam.

BUBANJA-MERDOVIĆ: Dramsko amatersko stvaralaštvo kod nas nije u položaju kakav zaslužuje RAKOČEVIĆ: Dramska umjetnost mora da uđe u škole, jer je riječ o ljekovitoj i plemenitoj djelatnosti ERAKOVIĆ: Stagniramo jer su ovi umjetnici prepušteni potpuno sami sebi NOVAKOVIĆ: Amaterizam je u dobrom položaju čim postoji interesovanje kod ljudi

Sa otvaranja jubilarnog Festivala dramskih amatera u Bijelom Polju

ZNAČAJ

Koliko je ovaj festival važan za našu kulturnu scenu i Crnu Goru uopšte, prema riječima dugogodišnje članice anasambla Slađane Bubanje-Merdović, najbolje govore njegove godine kojima potvrđuje svoju utemeljenost i značaj, te činjenica da su na njegovim daskama svoje prve glumačke korake napravila mnoga značajna pozorišna imena ne samo iz Crne Gore nego i iz regiona.

- Festival dramskih amatera je mnogim mladim talentovanim ljudima prekretnica da se odluče na profesionalno bavljenje glumom, režijom i drugim profesijama koje su vezane za pozorišnu umjetnost. U prilog značaju Festivala ide i činjenica da je afirmisan i van granica naše države što potvrđuju rezultati koje su postizale njegove pobjedničke predstave na međunarodnim festivalima u okruženju. Svoju državu ćete najbolje i najljepše promovisati kroz kulturu i umjetnost, pa bilo kroz pozorišnu, književnu, likovnu, muzičku, filmsku ili neku drugu umjetnost, jer su kultura i umjetnost okosnica svakog društva, odnosno države.

Dramsko amatersko stvaralaštvo kod nas nije u položaju kakav zaslužuje, a i te kako je dragocjeno i neophodano crnogorskoj kulturi – kazala je Bubanja-Merdović.

Da je izuzetno važan bilo kakav jubilej u Crnoj Gori, a pogotovo u kulturi na sjeveru države, smatra i član savjeta Festivala, reditelj Zoran Rakočević.

- Nadam se da će se u budućim vremenima, i to skorim, steći uslovi da festival bude podržan od strane resora kulture onako kako zaslužuje, i kako to dramski ama-

Slađana Bubanja-Merdović

Blagota Eraković

- Festival kao takav od vitalnog je značaja za amaterizam Crne Gore i Bijelog Polja pogotovo budući da je „odskočna daska“ za festival u Trebinju na kojem se organizuje susret amatera iz čitave bivše Jugoslavije (?) ili par susjednih zemalja, gdje se vrednuju najveća dostignuća. Amaterizam je u dobrom položaju čim postoji interesovanje kod ljudi, u principu odnos je proporcionalan, što više ljudi bude uključeno to će ozbiljniji status dramski amaterizam imati. Dramska umjetnost je umjetnost čiji instrument je čovjek, i čovjeku treba da bude data – kazao je Novaković.

STAGNACIJA

Zoran Rakočević

Petar Novaković

teri u Crnoj Gori zaslužuju.

Amatersko stvaralaštvo u sferi pozorišta je pred gašenjem. Vidljivo je golim okom da opada i u kvalitetu i kvantitativno. Mora da se stvori godišnji fond koji će društva moći da crpe. Takođe i neka vrsta udruženja dramskih amatera, ili makar stvaralaca koji se njima bave – kazao je Rakočević.

Prema riječima reditelja Blagote Erakovića, koji je dugo godina bio dio festivala u Bijelom Polju, amaterizam u Crnoj Gori je izuzetno važan, ne samo u kulturnom smislu nego i u fenomenu društvenih zbivanja i kretanja, države.

- Jer, ako ništa drugo, u bukvalnom smislu jednu grupu zaljubljenika makne sa ulice.

Festival dramskih amatera se praktično održao 52. put ove godine, jer je prvi upriličen u Nikšiću 1969. godine, više kao smotra nego kao festival, a 1971. održan je prvi u Bijelom Polju. Trebalo bi

vratiti kulturno-prosvjetnu zajednicu jer mi smo, prema mojim saznanjima, jedina država u bivšoj Jugoslaviji koja je nema. A, ona se upravo bavi amaterskim radom – rekao je Eraković.

Glumac Petar Novaković prije nego je krenuo u profesinalne glumačke vode bio je dio amaterskog društva u rodnom gradu, te na amaterizam gleda na svoj način.

Činjenica je, saglasni su Pobjedini sagovornici, da amaterizam posljednjih godina stagnira, a kako je kazala Bubanja-Merdović, to se posebno odnosi na kvalitet amaterskih predstava, čemu je najviše doprinio nedostatak finansijskih sredstava i prostornih uslova.

- Mada, nije presudno da će velika finansijska sredstva rezultirati dobrom predstavom, ali svakako da su finansije jedan od glavnih problema stagnacije amaterskog dramskog stvaralaštva. Naravno, ovo se ne odnosi na bjelopoljsku amatersku scenu koja zaista ima dugu pozorišnu tradiciju

i uvijek ima podršku lokalne samouprave i svoje edukovane i vjerne publike. Možda će izgledati da sam pristrasna kada je u pitanju bjelopoljska amaterska scena, ali to su zaista neosporne činjenice.

Nadam se da mi amaterske scene iz drugih crnogorskih gradova neće zamjeriti – kazala je ona.

Takođe, država bi, prema riječima Merdović-Bubanje, trebalo da posveti više pažnje dramskom amaterizmu - da pozorišnim grupama, pored finansijske pomoći, pruži podršku kroz organizaciju okruglih stolova na kojima bi se govorilo o problemima sa kojima se srijeće crnogorsko amatersko dramsko stvaralaštvo.

- Neophodno je osnovati udruženje dramskih amatera Crne Gore koje bi bilo samostalno i nezavisno, a okupljalo bi reditelje, glumce i sve one koji se isključivo iz ljubavi bave pozorištem. Osnivanjem ovog udruženja umnogome bi se doprinijelo razvoju i unapređenju ove oblasti umjetnosti što bi, sigurna sam, rezultiralo većim brojem kvalitetnih amaterskih predstava – rekla je Bubanja-Merdović.

Sličnog mišljenja je i Rakočević, koji ističe da stagniramo u obrazovanju.

- Dramska umjetnost mora da uđe u škole, jer je riječ o ljekovitoj i plemenitoj djelatnosti, za rast i razvoj djece i mladih, edukaciju, sticanje građanske svijesti i probuđivanje mjerila estetičnosti. Ubi nas ovako primitivizam. I kič. Onda, položaj kulture treba unaprijediti kroz lokalne institucije kulture od kojih većina u Crnoj Gori ne služi kulturi nego svakodnevnoj politici, zapošljavanju partijskih zaslužnika i nefunkcionalnim skupštinskim zasijedanjima – kazao je Rakočević.

Da je potrebno bolje organizovati određne stvari smatra i Eraković.

- Stagniramo jer su ovi umjetnici prepušteni potpuno sami sebi. Dešavaju se neke stvari koje ne idu u prilog amaterizmu. Morao bi se pod hitno pri

Prilika za ljude da se zaljube u pozorište Kao neko čija su prva glumačka iskustva počela u amaterizmu, glumac Petar Novaković na ove sekcije gleda sa posebnom emocijom.

- Za mene predstavljaju sve što se može zamisliti, od druženja do dobre igre, od laskanja do bratimljenja, žilu kucavicu pozorišnog života na sjeveru Crne Gore, priliku za ljude da se zaljube u pozorište, da se bave razgovorom i upoznavanjem, dobru šalu i dragocjene trenutke. Ljudi su me upravo tokom festivala nagovorili da

probam akademiju i evo me, sad je moj red da nagovaram – kazao je on i dodao da je najbolje doba za upoznavanje sa pozorištem i generalan rast kulturološke svijesti upravo tokom srednje škole i to treba i šire praktikovati.

- Osim očiglednosti rasporeda u školovanju (srednja škola – fakultet), ljudi koji se pozabave i pozorištem i sobom kroz pozorište zadržavaju razumijevanje pozorišta i čine sjajne dugogodišnje poštovaoce, saradnike, amatere i publiku – kazao je Novaković.

resoru kulture napraviti jedan odsjek koji se bavi amaterizmom, ili opet, ponavljam, osnovati kulturno-prosvjetna zajednica – kazao je Eraković.

VAŽNOST

Amaterske dramske sekcije, kako je kazala Bubanja-Merdović, izuzetno su važne za kulturnu scenu svakog grada jer omugućavaju da se mlada populacija a i šire stanovništvo - kojima gluma, režija ili uopšte umjetnost nije profesija, izražavaju na kreativan način i svojim talentom pomjeraju granice amaterskog stvaralaštva.

- Naravno da će ovakve sekcije dati doprinos sveukupnoj kulturnoj ponudi i uticaće da se određeni broj mladih talentovanih ljudi, kroz učešće u amaterskoj sceni, opredijeli za jednu od pozorišnih profesija. I na kraju ono najvažnije – publika. Čemu pozorište ako nema publike? Da bi pozorište imalo publiku i da bi publika imala pozorište neophodno je unapređivati pozorište, a cjelokupnom društvu, naročito mladim generacijama, ukazivati na ulogu i značaj pozorišta. Pozorište nas oplemenjuje, vaspitava, edukuje, uči nas pravim vrijednostima, čini nas boljim ljudima – rekla je ona.

Na sličan način na ove dramske sekcije gleda i Rakočević.

- Od nesagledivog su značaja.

Jugoslavija je kulturu i prosvjetu na taj način i započinjala da gradi. Nijesam zagovornik amaterizacije, ali mislim da dobar didaktički pristup sa sekcijama koje se bave aktuelnim, lokalnim i svjetskim temama, koje ih tište, mora da proizvede čudesne rezultate. Sredina koja sebe gleda u ogledalu svakako je svjesnija svojih nedostataka od one koja se nikad ne pogleda u oči – kazao je on.

SVOJEVRSNA ŠKOLA

Bjelopoljske sekcije i festival, kako je kazao Eraković, jedina su svijetla tačka u crnogorskom dramskom amaterizmu.

- Oni imaju i selektora, komisiju i žiri. Okrugli stolovi su takvi da može da im pozavidi Sterijino pozorje ili bilo koji veliki festival. Tu se vode ozbiljne priče, u pitanju je svojevrsa škola dramske umjetnosti. Taj festival zlata vrijedi.

Mnogo je mladih glumaca poteklo iz amaterizma. Na tom festivalu se mogu vidjeti i najklasičnije predstave, ali i najsavremenije tendencije u pozorišnoj umjetnosti. Ti momci i djevojke koji rade u tim društvima su veoma informisani – kazao je Eraković.

Svetlana VIŠNJIĆ

14

Svijet

Neđelja, 4. jul 2021.

Sociolog Ratko Božović o nedostatku političke kulture u Srbiji BEOGRAD - Ovo društvo sada možemo označiti kao anomično - anomija u kojoj vlada haos, nasilje i bezakonje. U tom društvu nema ništa od kritičke javnosti i političke kulture - objašnjava prof. dr Ratko Božović, sociolog, za Pobjedu.

Govoreći o nedostatku političke kulture u Srbiji i odgovarajući na pitanje zašto ne uvažavamo političke protivnike profesor navodi da u Srbiji preovlađuje autoritarna politička kultura umjesto demokratske - kulture tolerancije, dijaloga i kompromisa.

- Kritička javnost u tami, zaboravu i neadekvatnosti. Po slikama koje preovlađuju u zvaničnim medijima, stvarnost u kojoj živimo je maltene javna kuća bez zidova. Kad kažem javna kuća bez zidova, mislim na Skupštinu, u kojoj imamo nešto što djeluje kao rijaliti program. To znači, izgubljena je mjera prava dužnosti i odgovornosti. Tu je nestalo i etike i estetike. Dakle, imamo silno svaljivanje kamenja na opoziciju i to bez ikakvih argumenata – kaže Božović.

Navodeći da je opozicija u parlamentu kastrigovana i nagrđena iako u njemu nije prisutna, Božović kaže da se postavlja pitanje ko su ti ljudi koji to čine.

- Od devedesetih godina su prisutne različite forme populizma. Sve je više elemenata doseglo, kako se to kaže u rijaliti programima, „dno - dna“, izgubila se dimenzija slike koja je vjerodostojna – kaže Božović.

Prema njegovim riječima, to se dešava jer u javnom polju preovladava radikalska logika, ili logika desnice koja prezire sve što je misaono i kritički intonirano.

- Prezire se svaka vrsta kritike javnog polja i režima. Suštinski, ovdje kritička javnost i ne postoji u onoj mjeri u kojoj u javnom polju nema ni krajnje profilisane opozicije – ističe Božović.

Povratak PoPulizma

Pošto opozicija postoji samo formalno, odsustvo kritič-

Sve je dovedeno do apsurda Profesor Ratko Božović konstatuje da na povratak u devedesete godine ukazuje i to što je jedan broj intelektualaca zaćutao zato što je vlastima teško podnijeti čak i to malo suprotno mišljenje koje se može pojaviti samo na marginama - već sjutradan ćete biti razapeti na stranicama tabloida viti samo na marginama - već sjutradan ćete biti razapeti na stranicama tabloida.

- Ako nemate aplauz za čovjeka koji o svemu odlučuje, onda imate diskvalifikaciju naglašava Božović.

Ratko Božović

ke javnosti dovelo je Srbiju do jednopartijskog sistema.

Zbog toga se postavlja pitanje da li bi samo promjena stranke na vlasti doprinijela uvažavanju političkih protivnika ili društvo u Srbiji još nije sazrelo da bi se poštovale razlike.

- Mi smo se okrenuli ka nekom pluralizmu. Opozicija je skrajnuta, ona je prisutna jedino kad se kastiguje i kada se na neki način satanizuje u izvjesnoj mjeri - odgovara Božović, i napominje da je čitava atmosfera krajnje sporna, što ilustruje primjerom.

- Vlasnik pekare iz Kraljeva Armin Ašini osvane na naslovnicama tabloida (koji su slika i prilika logike ove vlasti) kao islamski fanatik samo zato što je podržao Mariniku Tepić i što se fotografisao sa Draganom Đilasom. To otkriva obnavljanje onoga što je devedesetih godina bilo pri-

sutno kao figura neprijatelja.

Onda se u javnom polju dešavaju nevjerovatne stvari koje čovjek ne može da prihvati da su normalne: Ljotićeve pjesme se prezentuju na danu pobjede- kaže Božović.

Profesor konstatuje da na povratak u devedesete godine ukazuje i to što je jedan broj intelektualaca zaćutao zato što je vlastima teško podnijeti čak i to malo suprotno mišljenje koje se može poja-

Nema stvarNosti

Na pitanje da li je razlog takvog podaničkog ponašanja zapravo jedini način da se opstane, Božović odgovara potvrdno.

- Jeste, i u javnom polju imate spinovanje i manipulaciju.

Stalno imaju potrebu da naprave neku frku, spinovanje o opasnosti za vođu – da mu preti smrtna opasnost, sve je to jedna prevarologija - odgovara Božović i primjećuje da mediji sa nacionalnom fre-

kvencijom imaju višak političkog materijala i političke slike.

- Na neki način stvarnost kao da je izostala. U teorijskom smislu, njima stvarnost nije ni potrebna, jer oni idu na spinovanje koje je u stvari simulakrum. Dominira izmišljena slika koja postoji u stvarnosti. To je igra prevare. Kontekst u kojem tabloidi djeluju kao vremenska nepogoda. Suštinski, ovdje sloboda i istina nisu zavisne veličine. Ne uslovljavaju jedna drugu. O toleranciji, dijalogu i kompromisu nema govora. Autocenzura je, čini mi se, prisutna u medijima.

Prosto mora biti onako kako očekuju, ili te nema u daljoj javnoj frekvenciji - primjećuje Božović i konstatuje da

Medijski podanici - U medijima koji su sa državnom frekvencijom nema kritičke javnosti. Imamo blefiranje i spinovanje. Tu su spremni podanici i pristaše glavnog aranžera i majstora za tu scenu koja poništava sve osim što sebe uzdiže. Oni su spremni čak i da ispadnu glupi i da budu neadekvatni do kraja, samo da bi glavni čovjek došao i ispao pametan. Mislim da to nikada u istoriji nije postojalo – kazao je Ratko Božović.

Skupština Srbije

Rijaliti varijanta - Ako prvi čovjek može da se ponaša sa opozicijom kako se to radi u rijaliti programima Parovima i Zadruzi onda je to blisko i onome što je politička elita. O tome kakva je atmosfera najbolje ilustruje to što se jedan dnevni list štampa u inostranstvu - jer niko neće da ga štampa u Srbiji. Znači nema slobode. Tamo gdje nema slobode nema ni javnog mnjenja ni istine.

Gore je nego ikada što je bilo. Ponavlja se slika iz devedesetih istih aktera koji su došli da nas zamore do uništenja – kaže Božović.

je na jednoj strani lažna slika o stvarnosti, a na drugoj ćutolozi.

Zbog svega toga profesor kaže da je atmosfera mnogo gora nego što je bila devedesetih godina kada se javno artikulisala zvanična sfera i zvanični mediji, i ovi drugi koji su bili alternativa: RTV Studio B i novine: Naša borba, Demokratija.

omražeNa oPozicija

Događaj koji je unio dodatnu gorčinu u javni život je susret predsjednika Srbije sa opozicionim liderom i njegovim saradnicima u zgradi Predsjedništva.

Podsjetimo, predsjednik je prvo javno pozvao lidere da ga posjete i kada su se odazvali vidjeli smo suočavanje političkih protivnika na način kako se to radi u navijačkom svijetu. Božović objašnjava da je u mladosti predsjednik bio vođa navijača, ali ne baš uspješan, i sada preko vlasti ima kompenzaciju za tu navijačku strast: da psuje, grdi i nasrće na opozicionare.

- Umjesto da je rekao - dobro ljudi, dođite da razgovaramo, popijemo kafu, jer ipak je on domaćin - on je izgovorio najgroznije riječi kojima se mogu uvrijediti ljudi što je nepojmljivo za prvog čovjeka kada se susrijeće sa neistomišljenici. To je gotovo apsurdna situacija, jer se izgubilo dostojanstvo u komunikaciji koja je čin ljudskog razumijevanja, uzajamnosti i susreta. Scena sa opozicionarima govori koliko je taj čovjek izgubio mjeru svojih prava, dužnosti i odgovornosti i koliko je izgubio stil ponašanja - kaže Božović. violeta cvejiĆ

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila u susret samitu Berlinskog procesa

Angela Merkel

Budućnost Zapadnog Balkana u ujedinjenoj Evropi PODGORICA – Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je juče da je uvjerena da je budućnost Zapadnog Balkana u ujedinjenoj Evropi.

Ona je to kazala povodom predstojećeg virtuelnog samita Berlinskog procesa, zakazanog za ponedjeljak, čiji je domaćin Njemačka.

Merkel je, u nedjeljnoj videoporuci, istakla da je raduje što će moći da nastavi rad sa še-

fovima država i vlada zemalja Zapadnog Balkana, koji je pokrenut 2014. godine u okviru Berlinskog procesa na inicijativu Njemačke.

Ona je, kako prenosi Tanjug, istakla da je od uspostavljanja Berlinskog procesa, koji ima za cilj pružanje konkretnog doprinosa stabilnosti u regionu i mirnom dijalogu, postignuto dosta.

- Zapadni Balkan je neposredni susjed Evropske unije (EU). To je dio Evrope, u ko-

jem rane rata još nijesu zacijeljene, a i u Njemačkoj živi veliki broj građana porijeklom sa tog prostora - rekla je Merkel.

Ona je kazala da je jasno da države EU moraju imati interes za mirnim razvojem na Zapadnom Balkanu.

- Imamo odgovornost da se i praktično založimo za razvoj u tom dijelu Evrope - naglasila je Merkel.

Ona je ocijenila da je Berlinski proces ostvario već neke uspjehe, a s tim u vezi je

posebno izdvojila nedavno osnovani Omladinski forum.

Kako je navela, sada konačno moguće ono što se dugo smatralo nemogućim, a to je razmjena đaka raznih vjera i etničke pripadnosti.

- To je praktičan doprinos miru - istakla je Merkel, dodajući da tome doprinosi i međusobno priznavanje diploma, saradnja u nauci, kao i napredak u infrastrukturnim projektima. Sve to, kako je kazala, zemlje Zapadnog Balkana

vodi naprijed ka zajedničkom cilju - ispunjavanju uslova za članstvo u EU. - Uvjerena sam da će, prije ili kasnije, njihova budućnost stvarno biti u ujedinjenoj Evropi - naglasila je Merkel.

Ona je istakla da još ima mno-

go izazova na Zapadnom Balkanu, da nepovjerenje i nacionalizmi nijesu nestali, a bilateralni sporovi mogu u svakom trenutku da se rasplamsaju, zbog čega je, kako je navela, neophodno pomirenje.

Povodi

Neđelja, 4. jul 2021.

15

RIJEČ STRUKE: Neophodno je konačno utvrditi sliv glavnog izvorišta Regionalnog vodovoda

Šljunak je počeo da liči na politiku PIŠE: Prof. dr Mihailo BURIĆ

Žao mi je što je poslije više decenija ispalo da sam u pravu.

Ali, možemo li bar sada ovo da riješimo? Možemo li izvršiti, konačno, ozbiljne istražne radove koji su potrebni. Teško mi pada da neko kompromituje moja rješenja, zbog neznanja ili drugih namjera. I danas, kao i prije više od 30 godina, kao autor osnovnog rješenja, mogu da garantujem dobijanje potrebnih stručnih podataka. To se može uraditi, vjerujem, čak sa pola nedavno obezbijeđenih, namjenskih raspoloživih para Regionalnog vodovoda. A druga polovina, polovina para iz fondova ili banaka, eto neka bude za druge „zasluge i uspjehe“

Prosto djeluje nevjerovatno da još nijesu izvršena detaljna istraživanja, koja sam odavno predložio za izvor Bolje sestre, prije nego je on postao glavno izvorište Regionalnog vodovoda. Zbog odbijanja tadašnjeg mojeg zahtjeva, da se obavezno prethodno utvrdi sliv Bolje sestara, ja sam napustio mje-

sto savjetnika, nakon čega mi je „zabranjen“ bilo kakav rad na Regionalnom vodovodu do današnjih dana.

Ako su u međuvremenu neophodna istraživanja izvršena, treba ih saopštiti javnosti, umjesto analiza, pretpostavki, komisija, izjava, NVO, uticaja šljunka itd. koje slušamo evo preko 30 godina. Elementarno

nije lijepo lamentirati saopštenjima o ovako ozbiljnom pitanju. Ako se raspolaže sa sigurnim istraživanjima utvrđenim činjenicama, treba ih objaviti da bi se više zatvorilo pitanje da li Bolje sestre nestaju zbog eksploatacije šljunka ili iz drugih razloga. Radi se o osnovnom uslovu za opstanak turizma, pa time i o privredno najznačajnijem izvoru u Crnoj Gori.

Sve je počelo mojim doktoratom, na osnovu kojeg je izvršen konačan izbor izvorišta, o čemu je raspravljala čak i Skupština Crne Gore. Mojim rješenjem izmijenjenjen je već urađeni izvođacki projekt Energoprojekta. Bio sam stručni savjetnik Regionalnog vodovoda, sve dok nijesam zahtijevao da se prethodno izvedu detaljna hidrogeološka istraživanja, radi definisanja sliva budućeg izvorišta i njegove mikrolokacije. Tražio sam da obavezno definišemo sve elemente budućeg izvorišta kao što su: uticaj rijeke Morače (što sam smatrao prvim i kapitalno važnim), sliv i odnos sliva izvora, odnosno njegovu vezu sa podzemnim vodama kraške i aluvijalne geološke sredine.

Tome su se „mekano“ usprotivili iz Energoprojekta. Iako sam imao veliku mjesečnu naknadu za svoj rad, ja sam zbog toga napustio Regionalni vodovod, vođen svojom stručnom odgovornošću. Što bi rekli – žao mi je što je poslije više decenija ispalo da sam u pravu. Ali, možemo li bar sada ovo da riješimo? Možemo li izvršiti, konačno, ozbiljne istražne radove koji su potrebni. Teško mi pada da neko kompromituje moja rješenja, zbog neznanja ili drugih namjera. I danas, kao i prije više od 30 godina, kao autor osnovnog rješenja, mogu da garantujem dobijanje potrebnih stručnih podataka. To se može uraditi, vjerujem, čak sa pola nedavno obezbijeđenih, namjenskih raspoloživih para Regionalnog vodovoda. A druga polovina, polovina para iz fondova ili banaka, eto neka bude za druge „zasluge i uspjehe“.

Postoje dvije kontaktne teme za bolje razumijevanje naše teme o „šljunku i izvoru“.

1) Vrlo je interesantno kojim konkretnim stručnim istraživačkim činjenicama raspolažu stručnjaci koji tvrde da je iskop

Suvo korito Morače ispod mosta kod Bioča Odavde voda, kao što se vidi, za Bolje sestre ljeti ne dolazi.

Koliko voda rijeke Zete, na osnovu objavljenih podataka, utiče na vodu Bolje sestara, bar meni nije jasno. I pored mojeg dugogodišnjeg rada na definisanju izvorišta za Ulcinj (Lisna Bori), Bar (Orahovsko polje), Budvu (Reževića Rijeka), Podgoricu (Zagorič, Dinoša, Farmaci), Danilovgrad (Oraška jama, Viški bunar), Žabljak (Milinski potok) i izbora osnovnog izvorišta Regionalnog vodvoda.

Regulacija i znanje Regulacija može biti korisna, ali samo ako se zasniva na znanju. Eksploatacija šljunka rijeke Morače (Zete) kod Ljajkovića, vjerujem, nije rađena koordinirano sa podacima o izvorištu Bolje sestre. Koliko znam, još nijesu saopšteni sigurni stručni dokazi da se voda iz aluvijona Morače uliva u kraški teren Bolje sestara. Traseri iz hemijskih analiza do sada nijesu pokazali da se radi o vodi rijeke Morače, pa to treba provjeriti drugim istraživackim metodama.

šljunka uzrok smanjenja izdašnosti izvora. Ali stručnim i konkretnim a ne indikacijama, analizama, interpretacijama i „mišljenjima“. Odnos rijeke Morače i podzemnih voda Zetske ravnice odavno je već precizno definisan ozbiljnim istraživanjima. Pri visokim vodostajima rijeka Morača prihranjuje akumulaciju podzemnih voda Zete. Pri niskim vodostajima podzemna akumulacija prihranjuje rijeku Moraču(Zetu). Odnos rijeke Morače i izvora Bolje sestre je pretrpio ozbiljnu transformaciju. U sklopu mojeg uklanjanja sa projekta, „oni“ su tvrdili da Morača i Bolje sestre nijesu povezane. Ubrzo nakon toga počeli su tvrditi suprotno. Sa kratkom pauzom lamentiranja da Bolje sestre nastaju od rijeke Cijevne. Javno molim Regionalni vodovod da objavi da li postoje sigurni i konkretni dokazi o slivu izvora Bolje sestre.

Ko to potpisuje i na osnovu kojih istraživanja. Do sada objavljeni uporedni podaci visinskih odnosa trebaju biti, ali sigurno nijesu, dovoljni za definisanje ovako složenog stručnog pitanja.

2) Rijeka Morača inače presušuje, pa ljeti pored Bolje sestara protiču pretežno vode rijeke Zete. Kad je u pitanju šljunak u koritu vodotoka – njegovo korišćenje nekad može biti korisno, kao na ušću Morače u Zetu. Kako je urađena eksploatacija šljunka oko Ljajkovića i na drugim mjestima? I da li je to uticalo na Bolje sestre, to treba stručno pokazati i dokazati. Ne komisijama i mišljenjima, već ozbiljnim stručnim dokumentima zasnovanim isključivo na istraživanjima terena. Kakva su to istraživanja znaju stručnjaci koji se bave ovakvim projektima.

Jedno sam konačno siguran, da snaga medija i struke nije dovoljna da mi obezbijedi da završim do kraja moj projekat, koji mi je otet na pola puta. A odavno sam siguran, kakva je razlika između „misljenja“ i utvrđenih stručnih činjenica! Šljunak je počeo ličit na politiku. I biće tako sve dok stručni dokazi ne budu sigurni i jasni, i bez zlih namjera.

(Autor je dipl. inž, autor rješenja za izbor osnovnog izvorišta Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja)

16

Arena

Fudbal

Neđelja, 4. jul 2021.

TWITTER/AZZURRI

ITALIJA OČIMA NE VJERUJE: ,,Azuri“ oduševili pobjedom nad Belgijom u četvrtfinalu EP

Ljetnji hit s Apenina

,,Italia sei grande grande grande“ - ,,raspjevani“ naslov Gazete delo Sport, čija je inspiracija bila poznata italijanska pjesma iz ranih 70-ih godina, otkriva entuzijazam i euforiju koja vlada na Apeninima poslije još jednog sjajnog izdanja njihovog nacionalnog fudbalskog tima.

Ono što ,,azuri“ priređuju na Evropskom prvenstvu zaista je kao - pjesma. Pravi ljetnji hit, pripreman dugo u studiju Roberta Manćinija, lansiran bez pompe, dočekan sa skepsom, ali sa snažnim efektom - opijajućim za široke italijanske i evropske mase. ,,Dimmi che è vero!“ (Reci mi

da je ovo istina!): i Korijere delo Sport iskoristio je jednu od pjesama iz slavnih 70-ih da opiše osjećaj poslije trijumfa ,,azura“ nad Belgijom u četvrtfinalu (2:1).

- Mislim da ni u jednom trenutku utakmice nijesmo mnogo patili. Da biste pobijedili reprezentaciju poput Belgije

potreban vam je vrhunski nastup svih igrača, a to je baš ono što se nama dogodilo - sijao je od sreće Manćini.

- Postigli smo dva pogotka, a mogli smo više. Mislim da je pobjeda potpuno zaslužena. Čeka nas Španija u utorak, ali što dalje ideš postaje sve teže.

To je normalno.

Italija je protiv Belgije postavila rekord, upisavši 15. uzastopnu pobjedu u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo i na završnom turniru.

Belgija je ostala na 14, koliko je upisala Njemačka od 3. septembra 2010. do 22. juna 2012. godine. ,,Sei bellissima“ (Prelijepa si): i

Tutosport je muzičkom podlogom iz 70-ih opisao kako Italija izgleda na ovom Euru.

Mirisalo je na dobro već od premijere protiv Turske (3:0), još dvije pobjede u grupi potvrdile su da su ,,azuri“ iznad prosjeka, te da je ovo neka nova Italija ne ona dosadna, defanzivna, koja se zadovolji sa 1:0, već razigrana, ofanzivna, koja ,,davi“ rivala, pa makar bio i prvi sa FIFA rang liste, poput Belgije.

- Mislim da je svako od nas odigrao nevjerovatan meč.

Drago mi je zbog lijepo gola, mnogo puta sam ga probao, na utakmicama i treninzima. Ali pobijedili smo kao ekipa rekao je Lorenco Insinje, strijelac gola za 2:0.

Italija ide na ,,Vembli“, bez jednog od najboljih igrača - povrijeđenog Leonarda Spinacole, dok Belgijancima ostaje da analiziraju zašto ponovo nijesu otišli do kraja. ,,Crveni đavoli“ su bili među četiri vodeća favorita, ali će morati da sačekaju drugu priliku za svoje drugo finale na velikim takmičenjima.

Možda bi sve bilo drugačije da je igrao Eden Azar...

- I dalje u glavi ,,vrtim“ određene periode utakmice. Još jedna propuštena šansa, kao i na prethodnim turnirima. Uvijek se svodi na isto. Moramo anlazirati gdje smo pogriješili, gledati snimke, raditi na tome...

Boli još više jer je moja greška doprinijela prvom golu Italije.

Bio je to period kad smo imali malo loptu u nogama, kad smo je imali - brzo bismo je izgubili. Zbog toga sam želio da zadržimo loptu, ali nije bila najbolja odluka da to uradim u šesnaestercu - izjavio je Jan Fertongen, jedna od slabijih tačaka u timu Roberta Martinesa.

Ne. K.

Fudbaleri Budućnosti spremaju se za put u Finsku, na prvi meč kvalifikacija za Ligu šampiona protiv Helsinkija

Promjene na kormilu drugoligaša

Raičević trener Igala PODGORICA – Igor Raičević novi je trener Igala.

Tim sa ,,Solila“ imao je istorijsku sezonu – Igalo je serijom dobrih rezultata u drugom dijelu sezone uspjelo da nadoknadi minus i prvi put stigne do baraža za Prvu ligu. Igalo je u oba meča pružilo odličan otpor Iskri, ali nije uspjelo da napravi podvig i iznenadi Danilovgrađane.

Ugovor je istekao dosadašnjem šefu stručnog štaba Marku Vidojeviću, a nakon što nije došlo do nastavka saradnje klub je tražio novo rješenje.

Raičević je tokom dosadašnje trenerske karijere bio na klupi Zabjela, Crvene stijene, vodio je Ibar, Cetinje, a kratko je bio i strateg Mornara i Čelika. Jasno je da Igalo sada sa novim trenerom čeka totalna rekonstrukcija, a ostaje da se vidi da li ovaj klub može opet biti konkurentan u borbi za Prvu ligu.

R. P.

Babić: Prolaz je sve što nas zanima PODGORICA - Fudbaleri Budućnosti u Finskoj otvaraju novu sezonu -,,plavi“ u poneđeljak putuju za Helsinki, a dan kasnije odigraće prvu utakmicu u kvalifikacijama za Ligu šampiona protiv Helsinkija.

Od mogućih rivala na žrijebu, crnogorski šampion je dobio najtežeg, s tim što skandinavski tim nije neko ko ne može da se prođe.

- Bilo je lakših protivnika, ali od momenta kada smo saznali ko će nam biti protivnik na evropskoj sceni - spremamo se za taj izazov. Svakim danom analiziramo i pričamo o Helsinkiju. Riječ je o jako dobroj ekipi, ali uradićemo sve da nastavimo kvalifikacije za Ligu šampiona - za Arenu kaže Anto Babić, defanzivac podgoričke ekipe.

Ono što je Budućnost u Crnoj Gori, to je Helsinki u Finskoj.

Osim što imaju iste klupske boje, Skandinavci su takođe dominatni u svojoj zemlji.

Izabranici Tonija Koskele

uveliko su u takmičarskoj formi, a u domaćim okvirima nemaju premca.

Nakon 11 kola nacionalne lige, Helsinki je lider, sa skorom od 10 pobjeda i remijem, gol razlikom 22:5 i devet bodova prednosti u odnosti na drugoplasirani Inter Turku.

Ekipa je u seriji od devet vezanih trijumfa, dok Budućnost u evropske utakmice ulazi iz priprema.

- Prednost protivnika je svakako to što je u takmičarskom ritmu. Igraju zaista dobro, a to potvrđuju tabela i brojke.

Helsinski je dobio gotovo sve utakmice od početka sezone u Finskoj, ali vidjeli smo da u domaćim okvirima oni nemaju jakih mečeva. Mi ćemo im biti prvi ozbiljniji izazov - ističe Babić.

Koje su vrline Helsinkija?

- Odlično stoje na terenu, a jača strana im je napad.

Imaju dosta kvalitetnih stranaca. Moraćemo greške da svedemo na minimum.

Uvjeren sam da možemo sa njima da izađemo na kraj -

smatra mladi štoper.

Mane?

- Ima ih svako, pa i Helsinki. U njihovoj odbrani uočili smo neke detalje koji nam idu u prilog. Probaćemo to, kao i još neke stvari, da iskoristimo odgovorio je Babić.

Duel na ,,Bolt areni“ zakazan je za 18 časova. Igra se na vještačkoj podlozi…

- Jeste i to plus za domaćina, ali da se ne lažemo - imamo i mi vještačku travu koju koristimo za treninge. Mislim da uslovi za igru neće biti problem. Prilagodićemo se, pogotovo što ćemo pred utakmicu vježbati na njihovom stadionu. Imamo revanš, a oni sigurno nijesu navikli da igraju na prirodnoj podlozi koja je brža. Pod Goricom smo mi u prednosti

- naglašava dvadeset jednogodišnji Nikšićanin.

Budućnost ne planira da se brani u gostima, već da postigne gol.

- Najbolje bi bilo da sačuvamo svoju mrežu, ali i da pogodimo protivničku. Igraćemo na pobjedu, a prihvatili bismo i remi, po mogućnosti sa golovima jer imamo revanš pred svojim navijačima - dodao je Babić.

Hendikep za ,,plave“ je neigranje najboljeg igrača Telekom 1. CFL - Draška Božovića, koji je još uvijek pod suspenzijom za međunarodne mečeve nakon crvenog kartona prije dva ljeta protiv Zorje u Ukrajini.

Iskusnog vezistu, međutim, uspješno je odmijenio Vasilije Terzić, koji je tokom priprema

i prijateljskih utakmica pokazao zavidnu formu.

- Mnogo će nam faliti Božović, ali tu je Terzić koji igra odlično.

Dao je dva lijepa gola protiv Krila Sovjetov, a i sve ostalo na terenu radi kako treba. Svi momci su kvalitetno trenirali tokom priprema, a prijateljski dueli su nam pomogli da se uigramo. Mnogo nam znači što je kostur ekipe ostao na okupu. Nije bilo mnogo promjena i vjerujem da ćemo izvući najbolje iz sebe protiv Helsinkija. Sve što na zanima je da izađemo kao pobjednici iz tog dvomeča - zaključio je Babić.

Prva utakmica protiv Helsinika igra se u utorak od 18 časova u Finskoj. Revanš je 13. jula od 20 i 30 sati pod Goricom.

D. K.

Arena

Jer, ova Engleska ima kvalitet za to. Tim Gareta Sautgejta sinoć je odigrao prvi meč na Euru van Londona, ali razlika se nije osjetila - pokerom pogodaka Ukrajincima je u Rimu uručena karta za povratak u domovinu (4:0), a selekcija ,,tri lava“ počela pripreme za polufinalni okršaj sa Danskom u srijedu.

Tim Andreja Ševčenka do osmine finala došao je kao jedan od četiri najbolja trećeplasirana iz svih grupa, potom napravio malo iznenađenje protiv Švedske, ali dalje nije mogao.

Nije imao ni promil šansi. Dilema oko toga hoće li Engleska opravdati očekivanja trajala je tačno tri minuta i 32 sekunde - toliko je prošlo od prvog sudijskog zvižduka do trenutka kada je Hari Kejn zatresao mrežu nakon što mu je Rahim Sterling provukao loptu pored nekoliko ukrajinskih fudbalera.

Bio je to najbrži pogodak ,,gordog Albiona“ na evropskim prvenstvima od gola Majkla Ovena protiv Portugala 2004. godine (02:25).

Ranim pogotkom Engleska je dobila mirnoću, a Ukrajina ogroman psihološki teret - kako se oporaviti od šoka protiv reprezentacije koja nijednom nije savladana na ovom prvenstvu.

Ni selekcija sa istoka Evrope nije uspjela da riješi tu enigmu. ,,Žuto-plavi“ su mogli da izjednače preko Jaremčuka, s tim što nije u pitanju bila velika

Danci idu na ,,Vembli“, Česi se vraćaju kući.

U Bakuu nije bilo iznenađenja - tim Kaspera Hjulmanda opravdao je ulogu favorita protiv Češke (2:1), poslije dva startna poraza upisao treću vezanu pobjedu i u srijedu će igrati polufinale Evropskog prvenstva.

Skandinavska reprezentacija oba pogotka postigla je u prvom poluvremenu, oba u najlošijem momentu za protivnika.

Već u petom minutu bilo je 1:0.

Jens Striger Larsen je izveo prekid, a Tomas Dilejni bio usamljen u šesnaestercu - glavom je zatresao mrežu Tomaša Vaclika.

Mirisalo je na sigurnu pobjedu Danske - reprezentacije koja je poslije životne drame Kristijana Eriksena u prvom kolu pokupila simpatije širom kontinenta - naročito od 42. minuta kada je udvostručeno vođstvo.

Joakim Maele bio je asistent, Kasper Dolberg strijelac. Češka se probudila na vrijeme, budući da je smanjila poslije samo četiri minuta u drugom poluvremenu.

Patrik Šik je postigao peti pogodak na šampionatu i izjednačio se sa Kristijanom Ronaldom na čelu liste strijelaca. Česi, koji su u osmini finala eliminisali Holandiju, nijesu imali snage i kvaliteta za novo iznenađenje.

Više šansi imali su Danci, čak četiri za dvadesetak minuta.

Nijesu iskoristili nijednu od njih, ali nijesu morali da brinu.

Samo je Jankto u finišu zaprijetio sigurnom Šmajhelu i to

Fudbal

17

Engleska deklasirala Ukrajinu i plasirala se u polufinale Eura prvi put od 1996.

Rapsodija ,,tri lava“



Garet Sautgejt biće tek drugi selektor Engleske koji će sjedjeti na klupi selekcije ,,tri lava“ u polufinalu Svjetskog i Evropskog prvenstva. Prethodno je to uspio Alf Remzi 1966. i 1968. godine

šansa, nije ih ni bilo tokom prvih 45 minuta.

Englezi, u čijih startnih 11 se prvi put našao Džejdon Sančo, su kontrolisali sve, igrali racionalno kao u prethodna četiri meča i spokojno otišli na pauzu.

A onda su se razgoropadili u nastavku. Kao u prvom poluvremenu, ekipa Gareta Sautgejta povela je u najboljem momentu za motivacioni slom protivnika.

Kejn je izborio prekršaj, Luk Šo centrirao, a Hari Megva-

jer glavom povisio na 2:0 već u prvom minutu drugog poluvremena.

Grogirana Ukrajina bila je na konopcima, a Englezi u transu.

Prošlo je samo četiri minuta do novog pogotka.

Opet je asistent bio Šo i opet je gol postignut glavom. Ovog puta Kejn.

Kapiten je tri meča u grupi odigrao bez postignutog pogotka, ali onda pokazao kakva je klasa. Stavio je tačku na pobjedu nad Njemačkom u osmini finala, pa spakovao dva

Polufinale UTORAK 21.00 - Italija - Španija SRIJEDA 21.00 - Engleska - Danska

komada Ukrajincima.

Sautgejt je mogao da počne sa izmjenama, prvi je na teren ušao Džordan Henderson i samo šest minuta bilo mu je dovoljno da se upiše u strijelce.

I on je pogodio glavom, na asistenciju Mejsona Maunta u 63.

Engleska je posljednjih pola

Ukrajina

0

Engleska

41

0

Stadion: Olimpiko Sudija: Feliks Brih (Njemačka) Golovi: 0:1 Kejn u 4, 0:2 Megvajer u 46, 0:3 Kejn u 50, 0:4 Henderson u 63.



Engleska je upisala svoju najubjedljviju pobjedu na evropskim prvenstvima i najubjedljiviju u nokaut rundi na velikim takmičenjima sata odigrala u laganom ritmu, čuvajući snagu za polufinale, njeno prvo na evropskim prvenstvima još od 1996. godine.

- Sjajan je osjećaj. Igrati dva uzastopna polufinala na velikim takmičenjima je sjajno

Ukrajina

Engleska

Buščan Zabarnji Krivcov (od 35. Cigankov) Matvijenko Karavajev Sidorčuk (od 64. Makarenko) Zinčenko Mikolenko Šarapenko Jaremčuk Jarmolenko

Pikford Voker Stouns Megvajer Šo (od 65. Tripije) Rajs (od 57. Henderson) Filips (od 65. Belingem) Sančo Maunt Sterling (od 65. Rašford) Kejn (od 73. KalvertLuin)



Engleska prvi put u istoriji nije primila gol na sedam uzastopnih mečeva. Mreža ,,gordog Albiona“ nije se tresla 662 minuta dostignuće. Ovog puta želimo da odemo dalje nego na Mundijalu. Sjajan je osjećaj biti među četiri, a način na koji smo to uradili pokazuje napredak koji ostvarujemo. Neka se tako nastavi - poželio je Hari Ne. K. Megvajer.

Skandinavska reprezentacija opravdala ulogu favorita protiv Češke

Danci idu na ,,Vembli“

Češka

UEFA

Engleska se vraća na ,,Vembli“, a i fudbal će se možda ,,vratiti kući“, kako navijači ,,gordog Albiona“ pjevaju najavljujući dolazak nekog velikog trofeja (sa Eura ili Mundijala) u kolijevku najpopularnijeg sporta na svijetu.

UEFA

Neđelja, 4. jul 2021.

1

Danska

0

22

Olimpijski stadion u Bakuu Sudija: Bjern Kujpers (Holandija) Golovi: 0:1 Dilejni u 5, 0:2 Dolberg u 42, 1:2 Šik u 49. Žuti kartoni: Krmenčik, Kalas (Češka)

Češka

Danska

Vaclik Cufal Čelustka (od 65. Brabec) Kalas Boril Holeš (od 46. Jankto) Souček Masopust (od 46. Krmenčik) Barak Sevčik (od 79. Darida) Šik (od 79. Vidra)

Šmajhel Kristensen (od 81. Andersen) Kjer Vestergard Striger Larsen (od 70. Vas) Hojbjerg Dilejni (od 81. Jensen) Maele Brejtvajt Damsgard (od 59. Norgard) Dolberg (od 59. Poulsen)

 je bilo sve od selekcije Jaroslava Šilhavija, koja se ponosno oprostila od Eura.

- Veoma smo razočarani. Uradili smo sve da prođemo, ali nijesmo imali snage da u finišu stignemo do iznenađenja. Dodali smo jednog napadača u drugom poluvremenu, pokušali da igramo brže i pritisnemo Dan-

ce. Pojavila se nada nakon što smo brzo postigli gol. Jednostavno, ponestalo nam je energije. Osjećamo da smo mogli više, Danska je pokazala da nije nepobjediva i zbog toga nam je žao - izjavio je Patrik Šik.

Danska se revanširala Češkoj za dva uzastopna poraza na evropskim prvenstvima, od

kojih je posljednji bio u četvrtfinalu 2004. godine.

Treći put u istoriji Danci će igrati u polufinalu EP. Koliko ozbiljno izgledaju, ne bi bilo nikakvo iznenađenje da se i 11. jula, posljednjeg dana šampionata, nađu na ,,Vembliju“. Čak i da ponove uspjeh iz 1992, kad su bili šampioni...

- Morali smo da odigramo bolje. Možda smo im prepustili previše inicijative, ali bili smo samouvjereni i u takvom odnosu snaga - kazao je kapiten Simon Kjer.

- Imali smo cilj kad smo došli na ovaj turnir, a to je da stignemo do ,,Vemblija“. Lagao bih kad bih rekao da nas polufina-

Tomas Dilejni, vezista Danske: Ovo je fantastično.

Utakmica se nije razvijala onako kako smo se nadali, ali držali smo se naše igre. Zapravo nije ni važno kakva je bila utakmica. To se zaboravlja, najvažnije je da smo u polufinalu

le zadovoljava. Moramo prvo da se oporavimo, a onda da se pripremimo za veliki meč u srijedu.

Ne. K.

18

Arena

Rukomet

Neđelja, 4. jul 2021.

Miloš Kovačević, trener pionira Mornara 7, je primjer kako udruženi pozivi mogu biti i lijepi i korisni

Barska priča za primjer

Kuća puna rukometa BAR - Prečica je zabranjena riječ rukometnog trenera i profesora fizičkog vaspitanja Miloša Kovačevića.

Kada je odabrao put sporta znao je da ga samo disciplina, rad i red mogu približiti cilju.

Zato je tu gdje je.

Fakultet za sport i fizičko vaspitanje završio je kao jedan od tri studenta generacije koja su u roku diplomirala. Odradio je pripravnički staž, upisao magistarske studije i završio kao prvi diplomirani magistar iz svoje klase.

U samom finišu studija počeo je uporedo da radi kao ,,sezonac“ da bi olakšao budžet i manje opteretio roditelje. I danas je na istom mjestu. Sa diplomom spasioca i dugogodišnjim iskustvom na plažama obavlja posao sa puno odgovornosti. Ljeti je u ful pogonu, a od posla (zadovoljstva) ne bježi ni tamo gdje je strukom vezan - u školi sa đacima i u Rukometnom klubu Mornar 7.

STRPLJENJE I RAD Sve što ima veze sa loptom ne doživljava kao posao, već zadovoljstvo i poziv koji bi

Do kraja života u sportu - Profesorski poziv je primarni poziv. Završio sam Fakultet za sport i fizičko vaspitanje i magistrirao žmureći potpisao da radi do kraja života.

- Sada, nakon tri godine rada, imam još više volje i želje, jer sam u međuvremenu polako počeo da prikupljam znanje, informacije i ulazim u svijet rukometa, a to mi se izuzetno sviđa. Zato na ovaj poziv ne gledam kao na posao. Rukomet me ispunjava i čini me zadovoljnim - kazao je Kovačević.

Dvije i po godine bio je trener pionirske ekipe Prvog asa.

- I lijep i koristan period, prije svega zbog ogromnog broja djeca sa kojom i dan danas funkcionišem i kao trener i kao drug. U međuvremenu sam prešao u Mornar 7, što je bila logična stepenica za više. Zahvalan sam Prvom asu na svemu, a Mornar 7 je novi izazov i velika odgovornost.

Mornar 7 je u Crnoj Gori i šire

na istom. U prethodnoj školskoj godini imao sam određeni broj časova u OŠ ,,Blažo Jokov Orlandić“, što

mi je pomoglo da ostvarim interakciju sa djecom. Bio bih zadovoljan ako bih uspio do kraja života da se bavim rukometnim i profesorskim pozivom.

Pravi potez RSCG - Pionirska liga je pun pogodak Rukometnog saveza. Ekipama je omogućeno da igraju iz vikenda u vikend, a igračima da stiču takmičarski duh što ih podstiče da su redovni na treninzima i da se bore, što je od izuzetnog značaja. veliko rukometno ime.

Energija, koju ulaže u radu sa pionirima, je ogromna. Daje se sportu do kraja.

- Logično u mojim godinama.

Kada sam na treninzima i utakmicama sve ostalo je u drugom planu. Iz strasti prema sportu proizilazi energija i želja da momci dobro treniraju, igraju i ako je moguće da imaju dobre rezultate. Mada, u mlađim kategorijama to nije prioritet, ali svako voli da ostvari i rezultat uz napredak.

Rad sa najmlađima (pionirima) traži često drugačiji pristup.

Pečat je važan.

- Prije svega važno je da na sebe gledaju kao na sportiste i shvate da je sport način života.

Uspjeh je, bez obzira na to da li će nastaviti dalje da se bave rukometom, da sačuvaju sportski duh i zdravlje kroz dobre navike. Benefiti od sporta su veliki.

POMOĆ OD KNEŽEVIĆA Sa kolegom i najboljim drugom Markom Kneževićem predvodio je pionire Mornara 7 u dvije uzrasne kategorije kroz Ligu koja je u ovoj sezoni

Mlađa braća su takođe u rukometu.

- Imamo bratski, ali i odnos trener - igrač. Najmlađem bratu sam trener u pionirskoj kategoriji. Lijepo je da ih gledam na treninzima kako rade i kako se bore.

Da li si strog?

- Ne trudim se da budem previše strog, međutim u svakom momentu moraju da pokažu određeno poštovanja prema treningu i obavezama. doživjela ekspanziju.

- Sezona je bila uspješna i obećavajuća za dalje. Nijesam od starta bio sa ekipom, a Marko mi je puno pomogao i učinio da period adaptacije prođe lako. Zato smo odlično funkcionisali. Generacija 2008. i mlađi bila je druga, a 2006. i mlađi treća u Pionirskoj ligi.

Klinci su sada na pauzi, a od avgusta kreću pripreme i nove obaveze u Pionirskoj ligi.

- Jul je za odmor, mada, u zavisnosti od uzrasta, većina radi. U svakodnevnom smo kontaktu, a dobra stvar je što veliki broj njih samostalno trenira. Vole trening, što je idealno. Nastavak je planiran za avgust. Cilj nam je da budemo konkurentni na svim poljima i napredujemo. Naše ambicije su najveće pa ćemo da vidimo dokle ćemo da doguramo.

Najbolje stvari su spontane

stvari - kada se jedna vrata otvore, sve je moguće. Miloš je imao sreću, nakon završenog fakulteta, da dobije poziv kondicionog trenera.

- Dobio sam poziv iz Prvog asa da radim na fizičkoj pripremi igrača, a uz neki splet okolnosti nastavio sam da se bavim trenerskim poslom. Generacija 2006. godište zbog određenog potencijala probudila je u meni želju da nastavim. I eto, mogu reći da je period od sredine pretprošle sezone bio preloman da se bavim ovim pozivom.

Uspjeh u sportu je širok pojam, a za Miloša odgovor koji se ne može posložiti samo u jednoj rečenici.

- Između ostalog, misija je uspjela kada djeca u ljetnjem periodu u sedam ili osam sati treniraju i to sa zadovoljstvom, A. M. jer im ništa nije teško.

Bojana Popović prokomentarisala žrijeb LŠ

Probaćemo da nađemo put do dobrog rezultata PODGORICA - U grupnoj fazi DELO EHF Lige šampiona nema lakih protivnika, već su to sjajni timovi, pa Budućnosti posao neće biti nimalo lak - kazala je trener Bojana Popović nakon što je žrijebom u Beču odlučeno da će rivali u grupi A biti francuski Brest, mađarski FTC, rumunski CSM Bukurešt, njemačka Borusija, ruski Rostov, danski Esbjerg i hrvatska Podravka. ,,Plave“ će u novu sezonu sa uglavnom mlađim igračicama, ali i malo iskusnijim za igranje u elitnom takmičenju. Od ranije je poznato da su klub napustile reprezentativke Majda Mehmedović, Jovanka Radičević (Kastamono) i Ema Ramusović (Bukurešt), a novu sredinu potražile su golmanka

Barbara Arenhart, Alison Pino i Andrea Lekić.

- Novi sistem takmičenja je doveo do toga da u grupnoj fazi nema lakih protivnika. U našoj grupi su sjajne ekipe, počev od Bresta do Esbjerga koji je ove sezone pojačan najboljom igračicom finalnog turnira u Budimpešti - Rejstad. I CSM Bukurešt i FTC imaju sjajne sastave, tako da posao neće biti nimalo lak. Kroz Ligu šampiona želimo da gradimo tim, na nešto drugačiji način nego prethodnih sezona, moramo da krenemo od nule i bićemo fokusirani prvenstveno na našu igru, kako bi napravili sistem koji će nam najviše odgovarati.

Radujemo se novoj sezoni Lige šampiona, samo da svi ostanemo zdravi, doveli smo nekoliko novih igračica, a iz generacije

koja će nastupiti na Evropskom prvenstvu za juniorke u Sloveniji, priključićemo nekoliko djevojaka. Spremićemo se za veliki izazov koji nas očekuje, nije lak posao, ali uživanje je kada želiš da ostvariš nešto što u početku djeluje neostvarivao.

Probaćemo da nađemo put do dobrog rezultata i želimo da budemo konkurenti u društvu najboljih - kazala je Popović.

Nakon 14 kola grupne faze, po dva prvoplasirana tima izboriće direktan plasman u četvrtfinale. Timovi koji budu plasirani od trećeg do šestog mjesta, igraće u eliminacionoj rundi za plasman u četvrtfinale.

Nova sezona počinje 11/12. septembra.

A. M.

Na Ivanovim koritima održava se 21. izdanje kampa „Šampion“ Lovćen 2021.

„Lavice“ podržale najmlađe PODGORICA - Prvu grupu polaznika na jedinom reprezentativnom kampu u u Crnoj Gori, koji ove godine organizuje Rukometni savez Crne Gore, a u kojoj su najbolje pionirke rođene 2008. i 2009. godine, danas su posjetile i naše najbolje rukometašice koje se pripremaju za Olimpijske igre u Tokiju.

Bila je to prilika za druženje sadašnjih i budućih šampionki, razgovor koji će djevojčicama koje su na početku karijere mnogo značiti u daljem razvoju, ali i savjete koji im mogu biti veoma dragocjeni. Nakon pozdravnog govora predsjednika Rukometnog saveza Crne Gore Petra Kapisode, kapitenka Jovanka Radičević pozdravila je polaznice kampa i poželjela im uspješan rad, uz očekivanje da će u budućnosti i one ponosno

nositi dres sa državnim grbom i predstavljati Crnu Goru na međunarodnoj sceni. Pionirke će na kampu boraviti do 10. jula, a sa njima rade treneri Miloš Perović i Bobana Krstović. U drugoj smjeni, od 10. do 19. jula, na okupu će biti pioniri rođeni 2006. i 2007. godine.

R.A.

Neđelja, 4. jul 2021.

Arena

Sportski miks

19

,,Ajkule“ sjutra u Nikšiću nastavljaju sa radom, sa jasnijom slikom koliko mogu Dejan Lazović i Đuro Radović

Sve je ljepše nakon SL PODGORICA - Vaterpolisti sjutra kreću u novu fazu rada za Tokio. Treniraće u Nikšiću do 10. jula, a poslije dana pauze nastaviće u Podgorici do puta za Japan koji je planiran za 15. jul.

Selektor Vladimir Gojković okupiće igrače koji su osvojili Svjetsku ligu u Gruziji (bez Dragana Draškovića), a priključiće im se oni koji su zbog povreda ostali kod kuće.

Vlado Popadić je spreman da odgovori obavezama, a koliko će moći golman Dejan Lazović (problem sa šakom) i ljevoruki Đuro Radović (muče ga leđa) pokazaće sedmica priprema. U svakom slučaju okupljanje će početi u dobrom raspoloženju.

- Kada se osvoji trofej, sve ljepše zvuči. Imali smo ideju da idemo do samog kraja u Svjetskoj ligi, iako nijesmo radili pripremu za turnir do maksimuma, ali smo dobro trenirali. Neki igrači su kratko bili sa nama, a kroz Italiju smo imali neke naznake podizanja forme. Od prve utakmice koju smo dobro odigrali sa SAD vidjelo je da se podižemo i da smo otprilike krenuli prema putu na kojem smo zimus bili.

Sve je rezultiralo osvajanjem.

Neke od najjačih reprezenta-

Evropsko vaterpolo prvenstvo za igrače 2006. godište i mlađe počinje danas u Portugalu

Veljko Uskoković sa momcima vidi šansu Danas (16.30 h): Crna Gora - Rusija PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore, igrači rođeni 2006. i mlađi, od 4. do 12. jula učestvovaće na Evropskom prvenstvu u Portugalu. cije nijesu bile u Tbilisiju, ali mi smo zimus najjače izbacili kroz kvalifikacije. Tako da smo, maltene, prošli kroz sve selekcije u SL i osvojili trofej.

Dobar utisak, uz malo oscilacija, je podstrek za Olimpijske igre. U Tbilisiju je Gojković mogao da vidi dobre stvari i da proba razne varijante, posebno u odbrani protiv grčkog nacionalnog tima sa sjajnim centrima.

- Protiv Grčke je odbrana bila izuzetna i bekovi su zatvorili centre, što nam je dalo puto-

kaz za dalje.

Promašaji su sastavni dio igre, bilo ih je u SL, ali šanse su se stvarale i zato nema brige da li će do prvog meča i ovaj segmenat biti na još većem nivou.

- Vjerujem da ćemo, prije svega, oporaviti igrače i da će biti svi na mnogo većem nivou nego što su sada, jer su umorni. Ako budemo zdravi bićemo na većem nivu što je neophodno, jer će sve ekipe na OI doći mnogo spremnije nego na bilo kojem drugom

takmičenju.

Prvih nekoliko dana Gojković sa saradnicima će oporavljati igrače.

- Slijedi oporavak igrača koji su iznijeli glavni teret, a sa drugim dijelom ćemo raditi normalno, da bi u Podgorici ušli u kompletnu fizičku obnovu, koja bi trebalo da iznese olimpijski turnir.

Naš tim će u Japanu, ako se u međuvremenu što ne promijeni, trenirati pet dana sa Srbijom i odigrati tri prijateljske utakmice.

A. M.

Selekcija koju predvodi Veljko Uskoković igraće u grupi A sa Rusijom (danas od 16.30 h), Portugalom (5. jul - 19.30 h) i Njemačkom (6. jul - 10.30 h).

U grupi B su Italija, Malta, Španija i Rumunija, u grupi C igraće Srbija, Grčka, Francuska i Turska, dok su rivali u grupi D Mađarska, Hrvatska, Gruzija i Poljska.

Prvoplasirane ekipe iz sve četiri grupe igraće četvrtfinale, dok će drugoplasirane i trećeplasirane igrati osminu finala.

Za našu ekipu na ovom šampionatu igraće: Danilo Kašćelan, Draško Samardžić, Danilo

Stupar, Tadija Matijašević, Ilija Kojičić, Strahinja Gojković, Ivan Marković, Srđan Janović, Ivan Roman Reichel, Petar Popović, Milos Milinić, Pavo Vičević, Nemanja Baćović, Nikola Petrović i Nikola Bilafer.

- Motivisani sjajnim rezultatom seniorske reprezentacije, a željni dokazivanja jedva čekamo početak Evropskog prvenstva. Ovo je prvo veliko takmičenje za ovo godište i želimo da se na pravi način pokažemo na evropskoj sceni. Turnir u Budvi je pokazao da imamo pravo da se nadamo dobrom rezultatu.

Ići ćemo korak po korak, a prvi je Rusija koja ima kvalitet - kazao je trener Uskoković.

Pored Uskokovića u stručnom štabu su još pomoćni treneri Aleksandar Aleksić i Marko Franeta, doktor Đorđe Klajn i predstavnik Saveza Dragan Samardžić. Naš sudija na ovom takmičenju je Božidar Đurašković.

A. M.

Rezultat zajedničkog rada: Crnogorski šampion doveo dvije talentovane igračice iz svoje filijale

Bigović i Šćepanović iz Podgorice u Budućnost Još se čeka da se oglasi i podgorički košarkaški klub

Menadžer: Vajli potpisao za Budućnost Voli PODGORICA – Nakon što je u petak u svom stilu na Tviteru, kroz metafore, saopštio da „još od vremena bivše SFRJ u ovo doba godine, građani Makedonije kreću ka omiljenoj turističkoj destinaciji, Crnoj Gori“, menadžer Miško Ražnatović je danas, ponovo preko društvene mreže, saopštio vijest koja još ne stiže iz kluba - Amerikanac sa makedonskim pasošem Džejkob Vajli je potpisao ugovor i novi je član Budućnost Volija.

Doskorašnji klub Vajlija, španska Gran Kanarija je juče ujutro objavila sporazumni raskid ugovora, što se poklopilo sa njegovim dolaskom u Podgoricu.

Vajli ima 26 godina, igra na pozicijama krilnog centra i centra, a prethodnu sezonu počeo je u Gran Kanariji, koja ga je potom proslijedila na pozajmicu u Saragosu.

U dresu Saragose prosječno je bilježio 10,4 poena, 3,7 skokova i jednu asistenciju.

U sezoni 2019/2020. Vajli je igrao za Panatinaikos. U NBA ligi nosio je dres Bruklina, a karijeru je gradio i u Njemačkoj (Ludvigzburg) i Australiji

(Adelejd).

Prije Vajlija, Budućnost je dovela Edina Atića iz Igokee i Marka Jagodića-Kuridžu iz Crvene zvezde. Novi član Budućnosti je i Kenan Kamenjaš, ali će doskorašnji centar sarajevskog Sparsa prvu narednu sezonu provesti u Studentskom centru.

Novi-stari trener je Aleksandar Džikić, koji je na klupi zamijenio Dejana Milojevića, koji će karijeru nastaviti u NBA ligi, u stručnom štabu Golden Stejta.

Klub su napustili Nikola Ivanović, Luka Mitrović (Crvena zvezda) i Amedeo dela Vale (Breša), a ugovori su istekli Viliju Ridu i Melvinu Edžimu, dok Fedor Žugić tek treba da potpiše prvi profesionalni ugovor (18. septembra postaje punoljetan), a za njega je veoma zainteresovan njemački Ulm. Iako pod ugovorom, sve se više govori i o odlasku Džastina Kobsa, koji želi da igra u nekom evroligašu, a za njega je interesovanje pokazao ruski Uniks, koji bi morao da plati obeštećenje za njegovu slobodu…

S. J.

PODGORICA – Kada je prije tačno godinu Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax sa zadovoljstvom predstavio novi projekat u vidu filijale (ŽKK Podgorica) malo je ko vjerovao da će taj vid saradnje biti od značajne koristi u bliskoj budućnosti za crnogorskog šampiona.

Odmah nakon formiranja Ženskog košarkaškog kluba Podgorica, Budućnost je nekoliko talentovanih igračica, koje u tom trenutku nijesu bile u mogućnosti da mogu dati veliki značaj prvom timu, proslijedila na kaljenje. I, činilo se da će u početnom periodu to biti normalan slijed stvari, a da će projekat donijeti odlaske u jednom smjeru…

Međutim, nakon samo jedne sezone takmičenja Podgorica je napravila mnogo pozitivnih stvari – dva finala u seniorskoj konkurenciji, te finale u kategoriji juniorki. Čelnici kluba definitivno su prepoznali odličan i odgovoran rad mladog stručnjaka Petra Stojanovića koji, i kada zbog prekida lige usljed korone nije bilo mnogo utakmica, je radio vrlo naporno. Veliki rad, ogromna posvećenost donijela je i rezultat, ali i vidan napredak kod mnogih igračica.

I, sada u formiranju tima za novu sezonu Budućnost Bemax ima priliku da iz svoje filijale predstavi pojačanja – Milena Bigović i Ksenija Šćepanović, poslije epizode u Podgorici, prelaze u redove šampiona.

Prelazak u prvi tim Budućnosti, koja je u vrhu WABA lige je velika čast. To mi daje podstrek da radim jače i napredujem još više. Trudiću se da opravdam očekivanja trenera i kluba i da doprinesem na što bolji način ekipi – dodala je mlada Cetinjanka.

ŠĆEPANOVIĆ

BIGOVIĆ

Milena Bigović igra na poziciji beka. Igrala je za mlađe reprezentativne selekcije, nastupala za Lovćen i Podgoricu. Bigović je već prepoznatljiva po nevjerovatnoj energiji, sjajnoj odbrani, ali i prilično dobrom šutu, a očekuje se da i u timu Budućnosti doprinese posebno agresivnoj odbrani, po kojoj su „plave“ prepoznatljive.

- Protekla sezona u Podgorici je bila jedno veliko iskustvo i

veoma sam srećna što sam bila dio ekipe!

Sa trenerom Petrom smo puno napredovali kao ekipa i pojedinci. Uprkos svim problemima sa koronom zadovoljni smo uspjesima, iako uvijek može bolje – skromno je istakla Milena Bigović.

Nakon prelaska iz Lovćena u Podgoricu, sada dolazak u Budućnost predstavlja novi iskorak u karijeri.

- Naravno da se radujem.

Ksenija Šćepanović prije četiri godine bila je na meti Budućnosti. Tada su čelnici kluba zapazili njen talenat, ali je dogovoreno da bude dio ekipe Lovćena, tadašnje filijale podgoričkog kluba. Nakon tri sezone u dresu Cetinjanki, Šćepanović je minule igrala za Podgoricu. Sjajne igre nijesu ostale nezapažene pa je popularna Šćepo bila i na spisku Jelene Škerović. Šćepanović je odradila kompletne pripreme, odigrala svih šest pripremnih mečeva i bila posljednja koja je pred odlazak na prvenstvo Evrope morala biti „precrtana“.

Međutim, kao najmlađa, jasno je da je novi adut i naše reprezentacije.

- Zadovoljna sam sezonom, mada uvijek može bolje. Mislim da sam napredovala, ali ima još mnogo stvari na kojima moram da radim. Protekla godina, igrajući za Podgoricu kod trenera Petra, je bila od ogromne važnosti za mene i mnogo mi je bilo drago što sam bila dio te ekipe – naglasila je Šćepanović, izražavajući veliko zadovoljstvo što će biti dio našeg najjačeg kluba.

- Igrati za Budućnost je velika čast, posebno za klub koji je u vrhu regionalne košarke godinama, i predstavlja veliki podstrek, ali i odgovornost. Želim da pomognem klubu da ostvari svoje ciljeve ove sezone i da nastavim da rastem kao igrač – rekla je Šćepanović.

R. P.

20 Sportski miks

Arena

Neđelja, 4. jul 2021.

Povodom reizbora na funkciju predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore

Đukanović čestitao Savićeviću Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku predsjedniku Fudbalskog saveza Crne Gore Dejanu Savićeviću povodom reizbora na tu funkciju.

- Uvaženi gospodine Savićeviću, dragi Dejo, čestitam ti ponovni izbor na funkciju predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore, nacionalne fudbalske organizacije koja je zahvaljujući tvom posvećenom radu i međunarodnom ugledu, na Kongresu UEFA u Diseldorfu, 2007. godine

postala punopravni član UEFA, i član FIFA na Kongresu svjetske kuće fudbala, u Cirihu iste godine.

Velika podrška za novi mandat je i potvrda da se uspjeh kojem se cijeli svijet divi, ipak vrednuje i u našoj kući. Iskrene čestitke upućujem i svim članovima Izvršnog odbora.

Zahvaljujući tvom i pregalaštvu svih sportskih radnika posvećenih ovoj sportskoj disciplini, crnogorski fudbal uzdignut je na viši nivo, a naši klubovi su u prilici da se svake

godine takmiče sa renomiranim evropskim timovima.

Poseban doprinos dao si i našoj fudbalskoj reprezentaciji koja je u jednom trenutku bila 16. na svijetu prema Fifinoj rang listi, a čija je borbenost, zalaganje i znanje sada već dobro poznato širom Evrope, na šta je ponosna cijela Crna Gora.

U prethodnom periodu unaprijeđena je fudbalska infrastruktura, a Fudbalski savez Crne Gore je dobio i svoju novu kuću - Kuću fudbala koju

je na desetogodišnjicu obnove crnogorske nezavisnosti, otvorio predsjednik Fife.

Uvjeren sam da period pred nama dočekuješ sa još više entuzijazma i da ćeš svojim znanjem i iskustvom, i u ovom mandatu, doprinijeti ukupnom razvoju crnogorskog fudbala i sporta uopšte.

Još jednom ti čestitam izbor na funkciju predsjednika FSCG i želim svaki uspjeh na ličnom i profesionalnom planu - navodi se u čestitiki Đukanovića.

VIMBLDON: Britanija ima novu zvijezdu, favoriti idu dalje

Federer bez granica Rodžer Federer plasirao se u osminu finala Vimbldona pobjedom nad Britancem Kameronom Norijem (6:4, 6:4, 5:7, 6:4). Osvajač 20 gren slem titula smatra da je posao mogao da završi u tri seta.

- Osjećam olakšanje. Lijepa statistika. Svakog minuta uživam, nadam se da ima još snage u meni. Ovo je nešto specijalno, imam skoro 40 godina i u ovoj fazi je sve bonus kazao je Švajcarac.

Slavni teniser za četvrtfinale boriće se sa Italijanom Lorencom Sonegom.

Takmičenje na Vimbldonu nastavlja Feliks Ože Alijasim.

Kanađaninu je Nik Kirjos predao meč nakon 1:1 u setovima. Austrijanac je u prvom setu bukvalno letio po terenu, ali povreda ga je zaustavila.

- Igrao sam fenomenalno, nikad se na travi nijesam tako osjećao, ali onda sam osjetio jak bol u stomaku. Povreda je, nažalost, bila jača, ali i to je sport - ispričao je Austrijanac.

Kanađanin će za plasman u četvrtfinale igrati protiv Alek-

sandra Zvereva koji je nakon 7:6 za Tejlora Frica preokrenuo stvari na terenu i naredna tri seta dobio 6:4, 6:3, 7:6

San živi Britanka Ema Radukanu. Teniserka je na turnir stigla kao 338. na svijetu i sa specijalnom pozivnicom izbo-

rila osminu finala. Do najvećeg uspjeha u karijeri, 18-godišnja igračica stigla je pobjedom nad Rumunkom Soranu Kirsteu 6:3, 7:5. Njena rivalka za prolaz u četvrtfinale je Ajla Tomljanović (bolja od Letonke Ostapenko 4:6, 6:4, 6:2) Anđelika Kerber šampionka iz 2018. prošla je u četvrto kolo. Njemica je prošla sve faze igre od razočaranja do oduševljenja i poslije 2:6 atomskim tenisom pobijedila Bjeloruskinju Sasnovič 6:0, 6:1.

Njemica će šansu za prolaz dalje tražiti u duelu sa Amerikankom Koko Gof koja je bez problema savladala Slovenku Kaju Juvan 6:3, 6:3. Šampionka Rolan Garosa Barbora Krejčikova, nakon dva i po sata, porazila je Letonku Anastasiju Sevastov (7:6, 3:6, 7:5).

Kofere pakuje finalistkinja iz Pariza Anastasija Pavljučenkova. Ruskinja je izgubila od Muhove (7:5, 6:3). Čehinja će za prolaz u četvrtfinale igrati sa Badosom (bolja od Linet A. M. 5:7, 6:2, 6:4).

Holanđaninu pol-pozicija na VN Austrije

Maks Ferstapen ponovo ispred svih Vozač Red Bula Maks Ferstapen osvojio je pol-poziciju pred današnju trku za veliku nagradu Austrije.

Holanđaninu je ovo treća vezana pol-pozicija, a na prethodne dvije trke bio je maksimalan. Iza sebe (vrijeme minut, tri sekunde i 720 stotinki) ostavio je Landa Norisa u Meklarenu i kole-

gu iz tima Serhija Pereza.

Lusi Hamilton (produžio saradnju sa Mercedesom do 2023. godine) krenuće sa četvrte pozicije, sa pete Valteri Botas. Među deset su Pjer Gasli i Juki Cunoda u Alfatauri, slijede Sebastijan Fetel (Aston Martin), Džordž Rasel u Vilijamsu i Lens Strol u Aston Martinu.

Trka za Veliku nagradu Austrije počinje u 15 časova.

REGIONALNA LIGA U BOKSU: Sjajni mečevi na otvorenom terenu „Bemax arene“

Podgorica dominantno do prvijenca PODGORICA - Bokseri Podgorice ostvarili su prvu pobjedu u Regionalnoj ligi!

Balkansko prvenstvo u odbojci

Juniorke bronzane Ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na juniorskom prvenstvu Balkana u Beogradu.

Mlade odbojkašice savladale su Albaniju (25:11, 25:10, 11:25, 25:11) i drugim trijumfom (bolje i od S. Makedonije) kao treće završile nastup.

Do pobjede u odlučujućem meču došle su nakon 67 minuta.

Tur de Frans (osma etapa)

Pogačaru žuta majica Dilan Tons pobjednik je osme etape Tur de Fransa vožene od Ojonaksa do Le Gran Bornanda u dužini od 150,8 kilometara.

Belgijanac je etapu zavšio za tri sata, 54 minuta i 41 sekundu.

Do druge pozcije, sa zaostat-

kom od 44 sekunde, stigao je Izagire Insaustiju, a treće mjesto pripalo je Kanađaninu Majklu Vudsu (za Špancem kasnio tri sekunde).

Ipak, veliki pobjednik ove etape bio je Tadej Pogačar.

Branilac titule ukupnog poretka osvojio je četvrto mjesto sa 49 sekundi zaostatka, ali je preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu.

Deveta etapa vozi se danas od Klusa do Tinja u dužini od 144,9 kilometara.

Podgorica je do prvijenca u novoformiranom bokserskom takmičenju stigla ubjedljivim trijumfom protiv Vardara 18:2.

Održano je devet mečeva, a u svih devet borbi Podgorica je trijumfovala i tako lako stigla do trijumfa u drugom kolu.

Gosti iz Skoplja imali su 2:0, jer Podgorica nije imala predstavnika u konkurenciji do 56 kilograma, ali je Podgorica u svim ostalim mečevima slavila i na kraju stigla do neočekivanih 18:2! Tako je crnogorski š a m p i o n e k s p re s n o n a d o k n a d i o zaostatak. U konkurenciji mladih oba takmičara Podgorice lako su trijumfovala. Reviju je otvorio meč u konkurenciji do 60 kilograma, gdje je Luka Gačević slavio prekidom u prvoj rundi protiv Alena Rustemova. Gačević je natjerao ringovnog sudiju da broji takmičaru iz Sjeverne Makedonije, a zatim je sudija bio prinuđen da prekine meč. U kategoriji do 75 kg kod mladih Đorđe Smolović jednoglasno odlukom trijumfovao je protiv Davida Gorgokeskog.

Luar Aliu nije imao rivala u kategoriji do 56 kg, a onda je Podgorica nastavila dominaciju. Edin Alković u kategoriji do 60 kg savladao je Drilona Arifija, a jednoglasnom odlukom sudija trijumfovao je i Nikola Lazarević (do 64 kg) protiv Jasina Lame. Bodove Podgorici donio je i Patriot Bahremi, koji je u konkurenciji do

69 kg savladao odlukom sudija 4:1 Alima Nasufija.

Veliku pažnju publike izazvali su mečevi najvećih crnogorskih bisera – Stefana Savkovića i Milovana Sekulovića.

Savković je u kategoriji do 75 kg jednoglasnom odlukom dobio Lea Jovanovskog. I, već tada Podgorica je imala osiguranu pobjedu. Uslijedio je meč dva kapitena (kategorija do 81 kg) a Milovan Sekulović pokazao je dobar boks i sa 4:1 savladao je Miloša Terzića.

Kod teškaša Milorad Purić (do 91 kg) sa

3:2 pobijedio je Aleksandra Najdovskog, dok je u kategoriji preko 91 kg Dimitrije Milić pobrao oduševljenje publike u meču protiv Arijana Pačarizija i zasluženo stigao do trijumfa prekidom u trećoj rundi , u meču totalne dominacije, gdje je tjerao rivala da mu sudija dva puta broji.

Reviju je pratio veliki broj ljubitelja boksa, a poseban aplauz dobili su Predrag Radošević, Ivan Strugar, Boško i Ratko Drašković, Mićko Žižić i Zdravko Kostić Kole.

R. P.

Feljton

Neđelja, 4. jul 2021.

80 GODINA OD POČETKA ORUŽANOG USTANKA NARODA JUGOSLAVIJE PROTIV FAŠISTIČKOG OKUPATORA

21

5.

Belvederski zahtjev da postane ravnopravna Crna Gora » Piše: Slobodan SIMOVIĆ

BELVEDERSKE DEMONSTRACIJE 1936. GODINE

Nikola Lekić je zajedno sa Blažom Jovanovićem, Petrom Plamencem, organizator poznatog protestnog zbora na Belvederu, kraj Cetinja (26. jun 1936), čiji je glavni zahtjev bio ravnopravnost Crne Gore i biranje crnogorske narodne skupštine koja će rješavati sva pitanja od interesa za Crnu Goru. I ovaj i drugi protestni zborovi bili su na liniji povezivanja obespravljenih ljudi protiv profašističke diktature Milana Stojadinovića i njegovih pristalica u Crnoj Gori. Crna Gora je bila u takvom položaju da nije mogla da utiče na odluke državne politike.

Jugoslovenski komunisti u Španiji 1936: „Borimo se za vašu i našu slobodu“, čime su pokazali svoju internacionalističku ulogu.

Borba za očuvanje španske republike izazvala je veliko interesovanje progresivnih snaga u Jugoslaviji. U proglasu CK KPJ od 23. oktobra 1936. kaže se „da je to početak oružanog sukoba“ fašizma i demokratije. Računa se da se iz Jugoslavije na tlu Španije protiv fašističke zavjere borilo oko 1.700 komunista i da je oko 700 poginulo. Ta prva agresija fašističkih sila na evropskom tlu završena je 1939. i predstavlja zaokret odnosa u Evropi. Iskustvo koje su jugoslovenski dobrovoljci stekli braneći špansku republiku bilo je dragocjeno u borbi jugoslovenskih naroda za nacionalno i socijalno oslobođenje 1941-1945. godine.

Crna Gora je bila u takvom položaju da nije mogla da utiče na odluke državne politike.

Glavni zahtjev protestnog zbora na Belvederu, kraj Cetinja (26. jun 1936) bio je ravnopravnost Crne Gore i biranje crnogorske narodne skupštine koja će rješavati sva pitanja od interesa za Crnu Goru. I ovaj i drugi protestni zborovi bili su protiv profašističke diktature Milana Stojadinovića i njegovih pristalica u Crnoj Gori

Učesnici belvederskih demonstracija



Računa se da se iz Jugoslavije na tlu Španije protiv fašista borilo oko 1.700 komunista i da je oko 700 poginulo. Ta prva agresija fašističkih sila na evropskom tlu završena je 1939. i predstavlja zaokret odnosa u Evropi. Iskustvo koje su jugoslovenski dobrovoljci stekli braneći špansku republiku bilo je dragocjeno u borbi jugoslovenskih naroda za nacionalno i socijalno oslobođenje 1941-1945. godine

Agresija fašističkih sila počela je 1935. napadom Italije na Abisiniju (Etiopija). Poredak koji je uspostavljen poslije prvog svjetskog rata bio je, hitlerovskim dolaskom na vlast ozbiljno uzdrman. Hitler je za Versajski mir (zaključen poslije Prvog svjetskog rata) izjavio da je potpisan na štetu Njemačke i da ga treba poništiti. Već 1936. Hitler je okupirao Rursku i Sarsku

oblast, potom izvršio aneksiju Austrije (Anšlus) a 1939. okupirao Čehoslovačku. Od strane Hitlera ove agresije su lažno nazvane samoopredjeljenjem naroda, a u stvari su bile usmjerene ka daljem širenju i stvaranju Velike Njemačke. Popustljivost Velike Britanije i Francuske prema Njemačkoj agresiji se naročito izrazila u septembru 1938. (Minhenski sporazum) kada je Njemačkoj dozvoljeno da priključi Sudetsku oblast. Ovo je prvi korak ekspanzionističke Njemačke. Zavođenjem njemačkog okupacionog sistema u Češkoj i Moravskoj i proglašenjem Slovačke za nezavisnu državu pod Njemačkim vođstvom, bilo je sasvim jasno da je budući rat neizbježan.

Da bi izbjegao rat na više frontova, Hitleru je uspjelo da avgusta 1939. godine sklopi pakt sa Sovjetskim Savezom o nenapadanju, kojim je bila

predviđena podjela Poljske i Priobaltika (bila je to u istoriji četvrta podjela Poljske).

Drugi svjetski rat je zvanično počeo 1. septembra 1939. kada su njemačke jedinice, bez objave rata okupirale Poljsku.

Velika Britanija i Francuska su objavile rat Njemačkoj. Bio je to najstrašniji, najsuroviji rat u istoriji ljudskog društva.

Obuhvatio je skoro cijeli svijet. Vodio se na kopnu, moru i vazduhu. Pod oružje je stalo oko 110 miliona ljudi.

Ratnu strahotu su izazvale zemlje Trojnog pakta: Nacistička Njemačka (Treći rajh), fašistička Italija i militaristički Japan. Njihov savez poznat je i pod imenom: Sile osovine.

Rim – Berlin – Tokio. Mimo volje naroda Trojnom paktu su prišle Mađarska, Rumunija, Bugarska i Finska.

Silama osovine se suprotstavio Savez država – Antihitlerovska koalicija: Velika Britanija, Francuska, Sovjetski

Josip Broz Tito kao inženjer Kostanjšek 1939. godina

Od Titovog dolaska na čelo KPJ. 1937. počinje period političke i organizacione konsolidacije KPJ Izbor mlađeg rukovodstva: Milovan Đilas, Ivan Milutinović, Đuro Đaković, Edvard Kardelj, Aleksandar Ranković, Josip Kraš, označio je konačan raskid s negativnim idejno-političkim nasljeđem, zašto je trebalo tri godine intenzivnog i upornog rada

Josip Broz u zatvoru 1928. godine

FAŠISTIČKA OSVAJANJA DO POČETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA



Savez, a od 1917. i SAD. Antihitlerovskoj koaliciji pridružili su se i pokreti otpora, organizovani u mnogim zemljama među kojima i pokret otpora u Jugoslaviji koji je izrastao u snažnu NOVJ, odnosno Jugoslovensku armiju koja je na kraju rata imala 800.000 dobro naoružanih vojnika, sa svim rodovima vojske.

Poslije okupacije Poljske, Njemačka je okupirala Dansku, Norvešku, Belgiju, Holandiju i Luksemburg. Polovinom juna 1940. Njemci su vješto zaobišli francuski odbrambeni sistem („Mažino linija“) i ušli u Pariz, koji je bio proglašen za otvoreni grad.

Kapitulantska vlada maršala Petena srušila je slavne tradicije francuske vojske. Vođa slobodne Francuske De Gol je izjavio da na Njemačku „mehaničku“ silu treba odgovoriti silom Slobodnih Francuza, što je i urađeno.

Velika Britanija, iako ostav-

Milovan Đilas, policijski snimak, Sremska Mitrovica, 1933. godina

Milan Stojadinović

ljena sama riješila je da nastavi borbu protiv Vermahta (Njemačke oružane snage).

Prvi teški napad na Veliku Britaniju izvršen je 10. jula 1940. Njemci su na engleske gradove dnevno upućivali i do 400 bombardera i preko 1000 lovaca.

Bitka za Veliku Britaniju bila je prva vazdušna ofanziva u istoriji ratova. Vođena je bez

učešća drugih rodova vojske.

Kad se Njemačka uvjerila da Veliku Britaniju ne može natjerati na kapitulaciju, zaustavila je dalje napade na ovu ostrvsku zemlju i okrenula se svom strateškom cilju – napadu na Sovjetski Savez, uvjerena da će kapitulacijom Sovjetskog Saveza i Velika Britanija kapitulirati.

Svi uspjesi koje je Njemačka postigla u toku 1938, 1939. i 1940. bili su rezultat njemačke tehničke superiornosti brzih motorizovanih i tenkovskih jedinica („blickrig“), vazdušnih napada, uz obilato korišćenje propagande, pridobijanja kvislinga i formiranja kvislinških režima.

PRIPREME KPJ ZA BORBU PROTIV FAŠIZMA

Od Titovog dolaska na čelo KPJ 1937. počinje period političke i organizacione konsolidacije KPJ i njenog povezivanja sa sindikatima, omladinom i širokim narodnim masama u cilju učvršćivanja Narodnog fronta slobode. Pod novim rukovodstvom, KPJ je uporno vodila borbu za jedinstvo partije, naprotiv frakcionaša koji su razbijali to jedinstvo. Izbor mlađeg rukovodstva: Milovan Đilas, Ivan Milutinović, Đuro Đaković, Edvard Kardelj, Aleksandar Ranković, Josip Kraš i dr. označio je konačan raskid s negativnim idejno-političkim nasljeđem, zašto je trebalo tri godine intenzivnog i upornog rada. Frakcionaškogrupaške borbe bile su KPJ, dovele, skoro do potpune propasti.

(Nastavlja se)

22

Marketing

Neđelja, 4. jul 2021.

Horoskop

Neđelja, 4. jul 2021.

23

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (5. 7 - 11. 7) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj

koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec je u fazi zamračenja u petak od 1:46 do subote u 3:16, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 15:29. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:08. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

24

Enigmatika

Neđelja, 4. jul 2021.

Neđelja, 4. jul 2021.

Enigmatika

25

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. jul 2021.

Dana 2. jula umrla je naša

LJILJANA pok. Vladimira VUKADINOVIĆ rođ. Leković

Po njenoj želji sahranjena je u krugu porodice.

Ožalošćeni: ćerke LADA i MAJA, unuk LUKA, unuka MORENA, zet VANJA i porodice ĐUROVIĆ, MARKOVIĆ, JAŠARAJ i LEKOVIĆ

176 Juče je na vječni počinak otišla naša tetka

LJILJANA VUKADINOVIĆ Tetka, ti divna, ponosna, časna i učena damo... majko nad majkama.

Hvala Ti na svemu što naučismo, na svoj podršci u teškim trenucima i majčinskom odnosu.

Hvala ti što smo se ponosili Tobom.

Zauvijek tužni, tvoji ZOJA, IVANA i IVAN sa porodicama

175 Draga mama

LJILJANA Ostavljaš nam veliki zadatak, da budemo hrabre, požrtvovane, pravične, da pomažemo svima a za sebe ništa da ostavljamo.

Slijedićemo tvoj put...

LADA i MAJA 177

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. jul 2021.

Dana 3. jula 2021. u 89. godini preminuo je naš dragi

27

Dragi tata

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је наш драги

MILOŠ Đorđijev ŽUGIĆ

АЛЕКСАНДАР - САША пок. Стева БОЈКОВИЋ преминуо 21. јуна 2021. у 40. години. Саучешће примамо 4. јула од 15 до 19 часова и 5. јула од 9 до 10 часова у градској капели Шкаљари - Котор. Сахрана ће се обавити 5. јула на мјесном гробљу пред Црквом Св. Ђорђе у селу Вишњева – Грбаљ у 11 часова.

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti, shodno mjerama, u krugu porodice 4. jula u 14 časova na groblju u Novakovićima – Žabljak.

Kuća žalosti: Bulevar revolucije 50/4, Podgorica

MILOŠ ŽUGIĆ

Teško je prihvatiti da si otišao od nas.

Tuga je velika.

Nedostajaćeš nam mnogo, a najviše tvoj duh, snaga i toplina.

Ожалошћена породица БОЈКОВИЋ Ožalošćeni: kćerka SVETLANA, sin VOJIN, snaha NATAŠA, sinovac ĐORĐIJE, sinovice DRAGANA i VOJKA, unučad IVANA, JELENA, BOJANA, IGOR i NIKOLA

165

Ćerka CECA sa porodicom

Љепото моја 171

169

Posljednji pozdrav voljenom ocu

Dragi deda

САЛЕ Молила је баба Бога и тог 21. јуна да ми те сачува, руке бабине, али баби дође најтужнији глас. Па зар, Боже, није било доста? Зар после Даре и Стева да ми узмеш и најстарије унуче? Сале, твој осмијех је гријао од сунца топлије, твоје очи су биле од неба ведрије. Чујеш ли крик мог бола док јеца баба твоја? Чујеш ли ме, Сале мој, јер са тобом је отишао и живот мој.

MILOŠU ŽUGIĆU

MILOŠ ŽUGIĆ

Твоја неутјешна баба ДРАГЕ Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Hvala ti na postojanosti, časnosti na toplini tvojih riječi.

166

Posljednji pozdrav Sin VOJIN sa porodicom

SALE Teška je i preteška istina da te više nema. Bole suze. Bole uspomene.

Boli to što znamo da više nećemo biti zajedno. Čuvaćemo te od zaborava.

Često si nam govorio „mora deda da umre“, a smrti se najmanje boje oni, čiji život ima najveću vrijednost.

U današnjem vremenu, lako je nama mlađima kada su uz nas takve stabilne i čvrste ličnosti.

Ponosni što smo tvoji, a beskrajno tužni što nećeš biti pored nas da dijelimo naše uspjehe.

Voljećemo te zauvijek!

Tvoja unučad: NIKOLA, IGOR, JELENA, BOJANA i IVANA

168

170

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav

Tvoje: baba MILKA, tetke VJERA, SEKA i ĆILE

167

MILORADU KONTIĆU ČEDO ROGANOVIĆ sa porodicom

MILOŠ ŽUGIĆ 136

Posljednji pozdrav dragom prijatelju Počivaj u miru!

Posljednji pozdrav RADOSAV i MILICA DELIĆ

179

MILOŠ ŽUGIĆ

MILORADU KONTIĆU

Posljednji pozdrav dragom kumu Zauvijek ćeš ostati u našim sjećanjima.

SLOBO ROGANOVIĆ sa porodicom 135

VANJA DELIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

178

MILORADU – MIŠU KONTIĆU DRAGO ŠLAGI VUJOVIĆ sa porodicom

MILORADU KONTIĆU

138

MILKA i ZORAN ROGANOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

137

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

MILENI JARAMAZ Za častan život, vrijedan sjećanja i poštovanja.

Počivaj u miru pored supruga Neđa i unuka Milana. Žalimo za vama, Porodica PEJOVIĆ 162

Posljednji pozdrav

BUDO i VERA KLIKOVAC sa porodicom

4. jul 2020 – 4. jul 2021.

HUSEIN-LJALJO TURKOVIĆ

BRANKA TRIFUNOVIĆ

Ostala je bol i praznina vječna, a lijepe uspomene i sjećanje ostaju u nama, vrijeme prolazi a tuga nikad.

Voljena sestro, teško se pomiriti sa tim da nijesi više sa nama. Čuvaćemo te od zaborava.

Supruga LIDIJA, sin DAMIR, ćerke AMELA, JASNA i TIJANA

Sestra SENKA BULATOVIĆ sa porodicom

174

151

Navršava se 40 dana od smrti dragog

Godina dana je od smrti moje sestre

BRANKE TRIFUNOVIĆ

VELIBORA – VECA IVANOVIĆA

MILENI JARAMAZ Bila si i ostala oličenje ljudskosti, ponos doma i roda i naš iskreni prijatelj. Tuguju za tobom, Neđom i tragično nastradalim unukom Milanom.

4. 7. 2008 – 4. 7. 2021.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Zauvijek u našim srcima.

Vrijeme prolazi, a bol i sjećanja ne prestaju. Hvala ti za sve, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat RADOVAN JEVRIĆ sa porodicom

Stric MIKAN, strina MIKICA, sestra IVANA i brat SEKULE

134

161 Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

164 Danas je šest mjeseci od smrti naše majke i babe Dana 3. jula 2021. godine umrla je naša draga majka, sestra

LUKE JAREDIĆA GORICE NOVAKOVIĆ MILIJANA Nikodina LALEVIĆ rođena Radević 1944-2021.

Saučešće primamo u kapeli u Donjoj Gorici 3. jula od 13 do 19 časova i 4. jula od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.

Nikada te nećemo zaboraviti.

Hvala ti na svemu.

Tvoja đeca RAJKO, RAJKA i DARKA i tvoja unučad

Čedo naše, naš dječače lijepi, dušo duše naše.

Snago naša i slabosti naša, vječno će sijati tvoj vedri pogled, najljepši osmijeh, hrabrost i ljubav tvoja. Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

Počivaj u miru, najmiliji naš.

Tvoji: VELIZAR, SLOBODANKA, ALEKSA, ANDREA i STAŠA 147 Danas se navršava dvije godine od smrti našeg voljenog

157

Ožalošćeni: sinovi NEĐELJKO, SAŠA i RADULE, kćerke NEVENKA i ANĐELINA, brat VUKSAN, sestra MILOJKA, zaove MIRKA i MILEVA, snahe LIDIJA i DRAGANA i ostala mnogobrojna porodica LALEVIĆ i RADEVIĆ 146

DESANKA ODŽIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

ZORANA POPOVIĆA

Navršava se tužna godina dana od kada nisi sa nama, majko.

Bol u srcu za tobom je veliki. Nikada te nećemo zaboraviti, majko.

Tvoja ćerka ZORICA, zet BRANISLAV, unuci BOŠKO i NEBOJŠA

Bol i praznina za tobom su veliki, a ljubav i sjećanje vječni.

144

DIJANA, TAMARA i IVONA

MILIJANI Otišla si tiho kako si i živjela.

Nama ostaje obaveza da te pamtimo po dobroti i plemenitosti.

Počivaj u miru.

142

BOSILJKA, DANIJELA, STANISLAVA, BOJANA i MILENA

DESANKA ODŽIĆ

172

Dana 4. jula 2021. se navršava godinu dana od smrti našeg

Majko, teško nam je svima bez tebe ovih godinu tužnih i bolnih dana i biće nam teško uvijek. Majko, imala si posebno mjesto u mom srcu i tako će ostati zauvijek.

Budi spokojna i počivaj u miru.

POMENI

Tvoji dragi: ćerka SEKA, unuka LJUBICA, praunuci GAGI i STOKI Navršava se godina dana od smrti naše voljene

145

ŽELIMIRA – ŽELJKA SLOKARA Hvala ti za svu ljubav i pažnju koje si nam pružao.

Ostaješ zauvijek u našim srcima i mislima.

Volimo te.

BRANKE Jankove PEJOVIĆ Bol nije u riječima i suzama nego u duši i našim srcima, u kojima ćeš vječno živjeti.

Tvoji NAJMILIJI 173

LJILJANA, TIJANA, ALEKSANDRA sa porodicom i DESANKA

139

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. jul 2021.

Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naš

Dragoj

29

Dragom

OGLASNO ODJELJENJE A.D. “POBJEDA” BRANISLAVI VUKČEVIĆ

DANILU

rođ. Otović Vreme prolazi, ali ostaje večno i lepo sećanje i poštovanje.

Tvoji NIKOLA i MILANKA STANIŠIĆ sa porodicom

155

СЈЕЋАЊЕ 5. 7. 2000 – 5. 7. 2021.

4. 7. 2003 – 4. 7.2021

TELEFON ZA INFORMACIJE

DRAGAN Petrov PEJOVIĆ

Dani i godine ne mogu izbrisati uspomene na tebe. Uvek ćeš ostati u našim srcima.

020-202-455, 020-202-456.

Tvoj rani i iznenadni odlazak ostavio je sve nas u nevjerici i nijeme.

Umni ljudi kažu da se ljubav ne može spoznati do trenutka rastanka.

Nažalost, to je istina. I mi se teško mirimo sa istinom da umjesto tvog toplog osmijeha i dobrote, imamo samo tužno sjećanje na tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru pored svojih roditelja, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.

Porodica se ovom prilikom zahvaljuje svima koji lično, telegramski ili putem telefona izraziše riječi utjehe u našem velikom bolu, kao i onima koji priložiše cvijeće.

Veliku zahvalnost dugujemo komšinici Dragani Živković koja se biranim i toplim riječima oprosti od našeg dragog Dragana.

Dana 4. jula u 9 časova, u krugu najuže porodice, posjetićemo njegovu vječnu kuću.

VESKO MIHALJEVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

156

Četrdeset dana bez tebe, brate...

Tvoji: supruga MILODARKA - MILA, sestra VERA, brat VESKO, snaha JULIJANA, bratanić BALŠA i bratanična KSENIJA

DIĆKO

143

МИЛЕВА МИЛАЧИЋ

ДРАГУТИН МИЛАЧИЋ

Pola godine je bez voljenog brata

Заборав, тај страшни змај чува отето благо у својој пећини. А ми се у ноћима налик овој, пришуњамо и украдемо му понеку слику, сјећање и успомену на вас. Оне као златно грумење сјаје у мрклом мраку. И не бојимо се змајевог пламена јер штит и мач које сте нам дали, чувају нас од сваког зла.

Bio si moja svakodnevnica, moja radost...

Ponosan što sam te imao, sada kada bolom klonem, zatvorim oči, i odem u svoj svijet...

Svijet u kojem me čekaš...

Iz kojeg ne ideš...

Svijet u kojem ću te uvijek naći...

Tamo ćeš uvijek postojati...

Vječnom tugom okovan i kivan na ovu gorku sudbinu,

tvoj brat MIKI VUKOTIĆ sa porodicom

Заувијек ваши МИЛОШ и НИКОЛА

PETRA ŠABANA Vrijeme ne umanjuje bol i prazninu koja je ostala za tobom.

Nedostaješ nam mnogo.

141

Tvoj brat MIODRAG sa porodicom

153

Navršava se četrdeset dana od kada više nije sa nama naš voljeni 148 Navršava se pola godine od smrti mog voljenog brata

DANILO – DIĆKO ĐORĐO Savin PAPIĆ Četrdeset dana bez tebe, naš voljeni.

Sa nama si u svakom trenutku, kao i naša majka.

Volimo te najviše.

Porodica će 4. jula 2021. u 10 časova posjetiti vašu vječnu kuću.

Zahvaljujemo se beskrajno svima koji su uz nas u ovim teškim danima.

Tvoji: sin SAVA i kćerka BILJANA

Sa ljubavlju koju smrt ne rastavlja i tugom koju vrijeme ne liječi, tvoje veliko srce i plemenita duša žive vječno u nama.

PEKO ŠABAN Uvijek ćeš biti u našim sjećanjima.

S ljubavlju,

158

Tvoj, Brat SIMO sa porodicom

Strina STANKA sa porodicom 154 Brate moj

149 Navršava se 40 dana od smrti mog svaka

Navršava se pola godine od smrti našeg voljenog

DANILO

ĐOKA PAPIĆA

PETRA – PEKA ŠABANA

Dva mjeseca od smrti sestre Dušanke. Tuga i bol za vama je velika, ali ćemo vas čuvati od zaborava. Počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju.

Dani koji prolaze bez tebe su ispunjeni tugom. Uvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima i srcima.

JELENA ŠKURIĆ sa porodicom 159 Četrdeset dana od smrti svaka

Tvoji: supruga ZORICA, sinovi DALIBOR i DARKO, snahe MILENA i JELENA, unučad ALEKSA, KOSTA i LAZAR

Hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene sa tobom.

Tvoja dobrota i osmijeh svuda su oko nas.

Bol i duša se ne pišu, već se nose u srcu i duši.

Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.

Tvoj brat MITAR VUKOTIĆ sa porodicom

152 Prošlo je 40 tužnih dana

140

Navršava se četrdeset tužnih dana voljenom bratu, stricu i đeveru

ĐOKA PAPIĆA

DANILO Vaskov VUKOTIĆ

Dva mjeseca od smrti sestre Dušanke. Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

DANILO VUKOTIĆ

MILA KOSTIĆ sa porodicom

Tvoj osmijeh obasjava nebo!

Misle na tebe,

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava.

160

GAGA VUKOTIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ e-mail: oglasno@t-com.me

163

SVETOZAR i NATAŠA sa porodicama

150

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. jul 2021.

MALI OGLASI NEKRETNINE

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 1

PRODAJEM koze, jarad i piliće.

Tel: 067/ 497 959 2

PRODAJEM polovan crijep Kanjiža 222 Mediteran oko 1500 komada. Cijena po komadu 0,20 centi.

Tel: 067/ 212 – 515 3

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Neđelja, 4. jul 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Neđelja, 4. jul 2021.