Dnevni list Pobjeda 28.06.2021.

Poneđeljak, 28. jun 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19974 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Dr Dinko Gruhonjić, novinar i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu

AKTUELNO: Crna Gora suočena sa sistemskom radikalizacijom nekih segmenata društva

Klerikalizacija praćena rehabilitacijom fašističkih pokreta

Vučić je od Moskve preuzeo obaveze i zato mu je pozicija sada nezavidna Dritan Abazović je čovjek Aleksandra Vučića. U Srbiji tabloidi pišu ono što Vučić misli, ali ne smije da izgovori.

Njegovi mediji uvijek targetiraju Vučićeve političke protivnike, pa i izuzimanje Abazovića iz divljačke kampanje srpskih tabloida dokazuje da predsjednik Srbije još ima planove sa vicepremijerom crnogorske Vlade STR. 8. i 9.

INTERVJU: Raško Konjević, predsjednik SDP-a i poslanik

STR. 7.

ZLATKO VUJOVIĆ: Građanska Crna Gora ne treba da ćuti na pokušaje nametanja lažnih vrijednosti, ali svi moramo imati odgovoran odnos prema zaštiti mira i vrijednosti multietničkog i multikonfesionalnog života ANDRIJA ĐUKANOVIĆ: Sada imamo na sceni jednu vrstu ,,osvete“ nekadašnjih gubitnika koja proističe iz osjećaja dugogodišnje ugroženosti i potlačenosti. ,,Sad je došlo naše vrijeme“ na koje će se oni koji su do sada vladali „morati navići“ Realizacija projekta novog putnog pravca duž Crnogorskog primorja

Vlada nije sposobna da vodi zemlju

STR. 2. i 3.

Novi incident na Cetinju sa sveštenicima Srpske pravoslavne crkve, umiješan i rektor Bogoslovije Gojko Perović

Brza saobraćajnica Čavor: Medijski bi mogla koštati milijardu i po eura linč i crtanje mete

STR. 5.

Spregom propagande Crkve Srbije, medija i političkih aktivista, ljudi koji su me napali i izazvali incident žele se predstaviti kao žrtve, a mene kao agresora - kaže Cetinjanin Božina Čavor STR. 9.

Povorka tradicionalnih drvenih plovila i trka na vesla obilježile prvi „Festival čuna“ na Skadarskom jezeru

Lađa koja spaja obale i ljude

Crnogorska atletičarka postavila lični rekord i izborila nastup na Olimpijskim igrama

STR. 16. i 17

Vuković skočila do Tokija

STR. 20. i 21.

2

Politika

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Profesor na američkom Univerzitetu ,,Džons Hopkins“ o malignim uticajima stranih faktora

Edvard P. Džozef

Džozef: Srbija potkopava suverenitet Crne Gore uporedo sa Rusijom PODGORICA - Izvršna uredba američkog predsjednika Džozefa Bajdena o sankcijama osobama na Zapadnom Balkanu, koja se uglavnom odnosi na korupciju, pozitivan je signal za regiju, ali je najveće pitanje kakav će pristup SAD u tom smislu imati prema Srbiji, ističe u intervjuu za Al Džaziru Edvard P. Džozef, profesor na američkom Univerzitetu ,,Džons Hopkins“ sa dugogodišnjim radnim iskustvom na Balkanu u sklopu međunarodnih institucija i organizacija, između ostalog i tokom ratnih godina.

- Ovo je potencijalno veoma značajno, jer ova uredba predstavlja nastavak ranije izvršne uredbe, ne samo njeno obnavljanje nego širenje i vjerujem da je ona došla u značajno vrijeme – uoči svih samita u Evropi, NATO i EU samita, sastanka predstavnika Kosova i Srbije u Briselu te sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ona se odnosi uglavnom na korupciju, ali i na poštovanje mirovnih ugovora i sveukupnog demokratskog procesa. Došla je nakon što su sankcije uvedene bivšem albanskom predsjedniku Saliju Beriši. Američki ambasador u Albaniji odmah je objavio Bajdenovu odluku na Tviteru. To sam protuma-

čio na način da je ovo neka vrsta signala, možda premijeru Ediju Rami - rekao je Džozef.

Upitan šta misli o kritikama da je miješanje Srbije u druge zemlje u regiji dio širenja uticaja Rusije na Zapadnom Balkanu, Džozef kaže da se to dešava paralelno sa ruskim uticajem.

-Bio bih veoma oprezan u korišćenju riječi širenje ruskog uticaja. Mislim da je to pogrešno jer se time odaje dojam da je Srbija u nečijem zatočeništvu, a to nije istina. Srbija je suverena država, Aleksandar Vučić ljubi kinesku zastavu, a niko mu nije to rekao, niko ga nije natjerao, a to govori o njegovim vrijednostima. Nedavno je jedan evropski ministar rekao da se Srbijom manipuliše. To nije istina, ne slažem se s tim i to je uvreda za Srbiju, jer pretpostavlja da nije suverena država, da je neko vara, da su Vučić i njegova vlada nesvjesni da ih neko manipuliše. To se ne dešava, je Srbija je sposobna i suverena država i sama bira da potkopava suverenitet Crne Gore, uporedo sa Rusijom. To je veoma važno reći, to je izbor, oni su izabrali tu igru, u BiH su izabrali tu igru sa Dodikom.

Dodik kaže ‘mi ćemo se otcijepiti’, a onda Vučić kaže ‘mi poštujemo BiH’, ali ništa ne uradi da pokaže Dodiku da poštuje BiH. To je šarada - zaključio je R. P. američki profesor.

Socijaldemokratska partija uputila inicijativu povodom izjave premijera Krivokapića

SDP traži kontrolno saslušanje Vukšića, Brđanina i Katnića PODGORICA - Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević uputio je zahtjev za kontrolno saslušanje v.d. direktora Uprave policije Zorana Brđanina, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, povodom izjave premijera Zdravka Krivokapića da mu se spremalo hapšenje.

Iz SDP-a kazali su da je Krivokapić u televizijskom intervjuu, koji je dao 10. juna, izjavio da je ,,imao informacije da mu se spremalo hapšenje zbog veleizdaje da je potpisao temeljni ugovor u Beogradu, koji je protivustavan“.

- Kako navedena izjava ostavlja mnoga otvorena pitanja, nužno je organizovati sjednicu Odbora na kojoj bi se izvršilo saslušanje Brđanina i Vukšića u okviru koje bi se članovima tog radnog tijela Skupštine pružile informacije o nalogodovacima i potencijalnim izvršiocima hapšenja premijera - navodi se u saopštenju.

U SDP smatraju da je veoma bitno da zbog ozbiljnosti optužbi, ali i pozicije koju pokriva, svoj stav o izjavi na Odboru za bezbjednost i odbranu saopšti i Katnić.

Konjević je, u obrazloženju koje je uputio predsjedniku Odbora Milanu Kneževiću, istakao da u svakom demokratskom društvu pomenute najave izazivaju uznemirenost javnosti, ali i potencijalnu duboku institucionalnu krizu.

- Te je stoga potrebno dobiti sve informacije o ovom slučaju - naveo je Konjević u obrazloženju.

R. P.

INTERVJU: Raško Konjević, predsjednik SDP-a i poslanik PODGORICA – Vlada nije sposobna da vodi zemlju naprijed. Ona svojim radom nije zavrijedila podršku javnosti, ali ni većine iz vlasti i opozicije – ocijenio je u intervjuu Pobjedi Raško Konjević, predsjednik SDP-a i poslanik.

- Imate na sceni razne eksperimente, borbu svih protiv svih i jednu apsurdnu, da ne kažem šizofrenu situaciju u parlamentarnoj većini. Krajnji je trenutak da se ovakvo stanje počne rješavati političkim dijalogom čiji je cilj uspostavljanje evropskog konsenzusa, koji suštinski znači dogovor oko temeljnih vrijednosnih političkih načela i pravaca daljeg demokratskog razvoja Crne Gore – poručio je Konjević.

POBJEDA: Predstavnici koalicija koje čine većinu počeli su dogovaranje o prevazilaženju političke krize. DF ne želi razgovor sa premijerom, niti Vladu na čijem čelu će biti Krivokapić. Demokrate, opet, smatraju drugačije. Sa druge strane, na sastanak koji je zakazao Krivokapić niko od većine nije se pojavio. Kako komentarišete čitavu tu situaciju i kako Vi vidite put koji bi vodio deblokadi parlamenta i Vlade? Jesu li to izbori?

KONJEVIĆ: Imamo potpunu apsurdnu situaciju da aktuelnu Vladu od 81-og podržava samo 14 poslanika, a da premijeru ta činjenica očigledno ne znači ništa. Svaki iole odgovoran premijer iskoristio bi svoje ovlašćenje iz člana 106 Ustava i postavio pitanje povjerenja svojoj Vladi. Vlada nema legitimitet, to je svakome jasno, a još manje kapacitet i snagu da vodi zemlju, sprovodi reforme i rješava brojne probleme u svim sferama društva. Kada se članovi Vlade razrješavaju većinom koju čini opozicija i četiri poslanika vlasti, kada samo 14 od 41 poslanika većine podržava Vladu, onda je jedino logično pitanje: u čije ime je gdin Krivokapić premijer? Teško da ovu situaciju imate bilo gdje u parlamentarnim demokratijama. Sve je to samo jasan dokaz debakla ove Vlade i modela političkih promjena koje su se desile 30. avgusta.

Kada Vlada nema većinu, premijer pokreće pitanje povjerenja, nakon toga se izabere nova Vlada ili se ide na izbore – sve ostalo je mrcvarenje čitave javnosti. Mada za naše eksperte, bar za sada, izgleda ne važe pravila demokratskog svijeta.

Ovakvo stanje samo šteti i stvara ogromne probleme. Vlada, a sada i Skupština su u svojevrsnoj blokadi.

POBJEDA: SDP je uputila inicijativu predsjednicima svih parlamentarnih partija za dijalog. Jeste li dobili odgovor? Očekujete li da će prihvatiti vaš poziv u situaciji u kojoj koalicije većine ni između sebe ne mogu postići saglasnost?

KONJEVIĆ: SDP je Pozivom na evropski konsenzus kroz politički dijalog želio da skrene pažnju prije svega na vrijednosni aspekt politike. Da se politika vodi na bazi nekih principa, stavova, programa, vrijednosti koje zastupate. Da politika nije biti protiv nekoga, već biti za nešto, imati cilj, za njega tražiti partnere i pokušati da svoju viziju sprovedete u djelo. Nažalost, u Crnoj Gori danas imate na sceni razne eksperimente, borbu svih protiv svih i jednu apsurdnu, da ne

Vlada nije sposobna da vodi zemlju SDP je za dijalog, s tim što smatramo da on mora biti šireg opsega, ne samo o pravosudnim imenovanjima, već o svim pitanjima koje smo i naznačili u našem Pozivu za evropski konsenzus – kazao je Raško Konjević i poručio da je parlament mjesto gdje se treba boriti za stavove i ukazivati na probleme kažem šizofrenu situaciju u parlamentarnoj većini.

Krajnji je trenutak da se ovakvo stanje počne rješavati političkim dijalogom čiji je cilj uspostavljanje evropskog konsenzusa, koji suštinski znači dogovor oko temeljnih vrijednosnih političkih načela i pravaca daljeg demokratskog razvoja Crne Gore.

Uvjereni smo da takva, evropska vrijednosna većina u parlamentu postoji, budući da je to potvrđeno i povodom skorašnjih parlamentarnih glasanja oko nekih fundamentalnih političkih principa koji se tiču pitanja suočavanja sa bliskom prošlošću i naših evropskih i međunarodnih obaveza.

Da li će pojedini akteri smoći snage da prihvate da radimo na jednom takvom dogovoru ili će i dalje voditi jalove međusobne ratove, ostaje da vidimo.

Valjda će neke i trajuća tabloidna kampanja iz Beograda konačno utemeljiti u stavu da se okrenu Crnoj Gori i okanu političkih savezništava sa onima koji priželjkuju da se Crnom Gorom upravlja iz Beograda što bi u konačnom značio njen nestanak ili utapanje u razne „srpske svetove“.

POBJEDA: Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić najavio je da će naredne sedmice pokrenuti dijalog o ključnim pitanjima za koje je potrebna dvotrećinska podrška, poput izbora VDT i izbornog zakonodavstva. Hoće li SDP prihvatiti taj poziv?

Može li ta inicijativa da uspije, ako DPS bojkotuje parlament iz razloga što parlamentarna većina nije prihvatila njihov prijedlog da se razgovara o izboru čelnih ljudi pravosuđa?

KONJEVIĆ: Crna Gora mora da nađe stabilnu evropsku većinu koja će ubrzati reforme i uvesti zemlju u EU. Sve ostalo je kretanje unazad. Mora se preuzeti odgovornost za ozbiljne i mudre odluke. SDP na taj dijalog poziva već skoro godinu. Dva puta smo pozivali rukovodstvo Skupštine da probleme rješavamo dijalogom. Nažalost, nije bilo reakcije, a problemi su samo narastali. Izgubljeno je dragocjeno vrijeme, a u međuvremenu su se nepotrebno stvorile još veće tenzije. Umjesto da smo odmah, sa početkom novog skupštinskog saziva, ušli u ovaj dijalog i tako i tim činom doprinijeli izgradnji povjerenja, vlast je otišla, kao i u gotovo svemu, naopakim putem.

Jednostranim, mimo standarda i preporuka Venecijanske komisije usvajanjem tužilačkih zakona dodatno su podgrijane političke, a rekao bih i društvene podjele, i dodatno urušeno ionako krhko političko povjerenje. Razlog tome je neodgovorno ponašanje vlasti, odnosno postupanje po diktatu DF-a. Mi smo, da podsjetim, i prethodnu DPS vlast kritikovali iz istog razloga jer nije pokretala ozbiljan dijalog oko ovih pitanja. Kako god,

Kao slon u staklarskoj radnji POBJEDA: Premijer Krivokapić kazao je nedavno da je u parlamentu prisutan nemoral i političko licemjerje. Na premijerskom satu rekao je da je „lako biti u poslaničkim klupama“. Nedavno nije došao na sjednicu Odbora za bezbjednost na koju je bio pozvan. Kako gledate na ponašanje premijera u parlamentu i njegov odnos prema zakonodavnom domu?

KONJEVIĆ: Obično se na moral i poštenje pozivaju oni sa deficitom istog. Premijer Krivokapić je izvrijeđao instituciju i one koji su ga izabrali. On se ponaša, da se metaforički izrazim, kao slon u staklarskoj radnji. Nije čak ni problem što čovjek nema političkog iskustva, ali očigledno da je malo toga naučio za ovih skoro godinu u politici.

Odsustvo tolerancije na kritiku, lamentiranje što ga valjda svi ne podržavaju, tj. njega i njegove eksperte, i mnogo toga drugog upućuju da je premijer prilično zalutao u političke vode. Sugerišem malo više političke i demokratske kondicije i poštovanja parlamenta, kao i elementarnog poznavanja političkog sistema.

SDP je za dijalog s tim što smatramo da on mora biti šireg opsega, dakle ne samo o pravosudnim imenovanjima već o svim pitanjima koje smo i naznačili u našem Pozivu za evropski konsenzus.

POBJEDA: Kako ocjenjujete rad Vlade za prvih 200 dana?

KONJEVIĆ: Vlada nije sposobna da vodi zemlju naprijed.

Ona svojim radom nije zavrijedila podršku javnosti, ali ni većine iz vlasti i opozicije.

Osim u dijelu suzbijanja pandemije, nakon početnog nesnalaženja, sada imamo rezultate, teško da ima oblasti u kojima javnost može da prepozna napredak. Usvojeno je nekoliko izmjena zakona o minimalnoj zaradi, staračkim naknadama i besplatnim udžbenicima što je za pohvalu i SDP se za to zalagao.

Vlada prosto nema autoritet.

Budžet je neprimjereno kasnio. Ogromni problemi su prouzrokovani. Policija je ostala bez automobila kao osnovnog sredstva za rad, poljoprivrednici najavljuju štrajk jer je ministar poljoprivrede nesposoban da rješava probleme, advokati su štrajkom blokirali pravosudni sistem. EU integracije su blokirane, čak ni nova pregovaračka struktura nije izabrana već šest mjeseci.

Vlada je zatvorena, klub SDP nije dobio odgovor na dva važna pitanja od predsjednika Vlade od decembra prošle godine. MVP tvrdi da vodi istu spoljnu politiku kao prethodna Vlada, a istovremeno kaže da je ovo prva demokratska Vlada. Pa nije, valjda, da mu se „dopada“ politika „nedemokratskih vlada“.

POBJEDA: Kao predsjednik Odbora za bezbjednost, kako gledate na imenovanje Vukšića za direktora ANB-a bez mišljenja Skupštine, ali i na tvrdnju Krivokapića da nije prekršio Zakon?

KONJEVIĆ: Saopštenje Vlade da nije prekršen Zakon o ANB prilikom imenovanja Vukšića još je jedan prilog u teatru apsurda zvanom Vlada Crne Gore. Vlada je zbog neslaganja u parlamentarnoj većini pribjegla najgoroj opciji – kršenju zakona i poniženju parlamenta.

Jasna zakonska norma da je

Politika

Poneđeljak, 28. jun 2021.

3

Rat saopštenjima kabineta dva predsjednika, Vlade i države

Radović Krivokapiću: Najviše nam vi pomažete da srušimo Vladu

Zahtjevi za agremane bez saglasnosti kompromitacija države POBJEDA: Pozvali ste i Vladu i predsjednika države da dijalogom riješe pitanje vezano za imenovanje ambasadora. Čini se da su obje strane nikad dalje od dogovora.

Koliko Crnoj Gori šteti ovakva situacija i je li uopšte moguće naći rješenje?

KONJEVIĆ: Međunarodni ugled Crne Gore je već pretrpio štetu zbog nedopustivog zaobilaženja uobičajene procedure prilikom imenovanja ambasadora. Ne želim da ulazim u konkretna rješenja, ali ustavna procedura je jasna i mora se poštovati. Vlada predlaže, a predsjednik postavlja i opoziva ambasadore.

neophodno imati mišljenje Skupštine na prijedlog kandidata za direktora ANB, uz činjenicu da toga mišljenja nije bilo, po Vladi nije kršenje Zakona, već valjda doprinos vladavini prava. Vlada smatra da može sama da izabere koje djelove Zakona mora poštovati, a koje ne.

Po Vladinoj nakaradnoj logici ugrožen je bio sistem, pa su morali prekršiti Zakon da bi sistem navodno funkcionisao. Po istoj logici, ne moraju se ni zakoni usvajati u Skupštini ili ako Vlada procjenjuje da oni neće biti usvojeni, može ih sama donijeti da bi, kako mudro zbore u Vladi, sistem mogao da funkcioniše. Ovo je samo slikoviti prikaz do kakvog apsurda i pravnog i političkog besmisla možemo doći ako bismo slijedili Vladina tumačenja pravnog poretka i sistema u cjelini.

Ovim presedanima Vlada šalje opasnu poruku kojom sugeriše da je ne obavezuju ni zakoni ni Ustav, te da je spremna da ruši pravni poredak kako bi zamaskirala apsurdnost pozicije u kojoj se nalazi trenutna vlast, zbog koje veliku cijenu plaćaju svi građani i politički sistem u cjelini.

SDP je, kako je i najavio, radi zaštite pravnog poretka podnio tužbu Upravnom sudu povodom ovog slučaja.

POBJEDA: Kako komentarišete nikad jaču kampanju i političkog i crkvenog vrha Srbije protiv Crne Gore, koja ne jenjava od usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici?

KONJEVIĆ: Sve što se dešava u posljednje vrijeme povodom

Do rješenja se mora doći dijalogom, budući da imamo kohabitaciju i jasne nadležnosti i predsjednika države i Vlade u ovom segmentu.

Svaki potez mimo dijaloga je pogrešan. Vlada zahtjevom za agremane za osobe za koje nije postignuta saglasnost pravi kompromitaciju države i njene vanjske politike. Vlada vodi spoljnu politiku, ali se ona mora usaglašavati i sa predsjednikom i sa Skupštinom. Izjava MVP da Vlada vodi istu politiku kao i prethodna Vlada do 30. avgusta je slojevita po više osnova. Da budem ciničan, pokazuje stanje Vlade i parlamentarne većine na jedan slikovit način.

Rezolucije o Srebrenici samo je kontinuitet miješanja Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore i želja da se iz Beograda upravlja procesima ovdje. Nije malu ulogu imao zvanični Beograd u instaliranju ove Vlade tako da ti krugovi vjerovatno smatraju da se određena vrsta servilnosti prema njima podrazumijeva. Na Crnu Goru se gleda kao na provinciju koja nema pravo da vodi sopstvenu politiku već mora da se uklapa u političke i regionalne interese Srbije. Ništa se tu u oficijelnoj politici Srbije nije promijenilo u ove tri decenije sem u jednom kratkom periodu nakon pada Miloševića.

POBJEDA: Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić pozvao je Joanikija da posreduje u mirenju parlamentarne većine i premijera. Kako komentarišete to što zvaničnik druge države otvoreno poziva crkvu da uređuje odnose premijera i većine?

KONJEVIĆ: Poziv da crkva i Joanikije mire vlast naslanja se na činjenicu da je ta vlast i stvorena u Manastiru i pod direktnom kontrolom vrha ovdašnje SPC. Paradoskalno, ali Dačić je tu dosljedan kada kaže, parafraziram, šta vam smeta sada učešće crkve kada vam nije smetalo kada se vlast formirala. Uglavnom, sve to je otužna slika stvarnosti u koju smo dovedeni političkim promjenama koje su dominantno uvezene spolja, a kojima se, umjesto da se mijenja mnogo toga lošeg od prethodne vlasti, izgleda samo želi promijeniti ono dobro što je stvoreno u

prethodnom periodu.

POBJEDA: Za razliku od DPS-a, ostale opozicione parlamentarne partije aktivno učestvuju u radu Skupštine. Međutim, je li potrebno da opozicija još oštrije reaguje, da pruži jači otpor onome što se dešava u Crnoj Gori danas?

KONJEVIĆ: SDP smatra da je parlament mjesto gdje se moramo boriti za svoje stavove i gdje treba javnosti da ukazujemo na probleme i nudimo rješenja. SDP je to radio i prije, tako smo se ponašali i kada smo bili vlast. Naši stavovi oko državotvornih, integracionih, ekonomsko-socijalnih pitanja i uopšte vrijednosnog odnosa prema ključnim temama su javnosti poznati. Na svakom mjestu ćemo se za te stavove boriti.

Vjerujem da je aktivnost SDP nakon izbora 30. avgusta bila takva da smo bili više nego jasni i glasni u odbrani civilizovane, evropske, sekularne, multietničke i građanske Crne Gore. SDP je jedna od vertikala takve Crne Gore već tri decenije. Naša politika je u tim strateškim pravcima, na sreću, prevladala na onim važnim političkim i istorijskim raskrsnicama i vododjelnicama.

Ipak, kao što vidimo, nijedno vrijeme nije bez izazova, a danas nam se ponovo nameću i oni stari retrogradni obrasci iz 90-ih godina. Zato moramo biti svi zajedno svjesni potrebe da na svakom mjestu nepokolebljivo branimo ono kapitalno što smo ostvarili na dobro građana i budućih geneI. KOPRIVICA racija.

PODGORICA – Kabineti dva predsjednika, Vlade i države, već drugi dan zaredom ratuju saopštenjima, međusobno se optužujući za ratnohuškačku retoriku i polemišući ko će s kim rušiti Vladu.

Iz Kabineta predsjednika Crne Gore saopštili su, u odgovoru na jedno od saopštenja iz Kabineta premijera, da je neozbiljno kad ih za ratnohuškačku retoriku optužuju oni koji su ,,sasvim slučajno“ još 90-ih bili aktivni učesnici na probranim četničko-fašističkim skupovima.

- Zato ne čudi vaša pomama na spremnost normalnih ljudi da brane svoju domovinu ako zatreba, po svaku cijenu. Dakle, da tu priču zatvorimo: lopta je u vašem dvorištu. Kad kažem vašem, mislim prije svega na vaše mentore, jer ionako ništa od vas ne zavisi – piše u saopštenju šefa Kabineta predsjednika Crne Gore Miodraga Radovića, uz opasku da je prepoznao Krivokapićev stil pisanja, a i da saopštenja „nema ko drugi da mu piše, jer je malo ko oko njega ostao“.

Na pitanje s kim će rušiti Vladu, koje je Krivokapić postavio u svom reagovanju, Radović je odgovorio da će to učiniti s njim.

- U najkraćem: s vama. Jer nam najviše u tome pomažete vi svojim činjenjem i nečinjenjem, neznanjem i nekompetentnošću, svojom revanšističkom politikom, golom odmazdom prema ljudima, pokušajem utjerivanja straha i prijetnjama poput one da će pola Crne Gore biti procesuirano, valjda zato što misle drugačije i što su lojalni svojoj zemlji – navodi Radović.

Uz tvrdnje da Krivokapić širi la-

Đukanović i Krivokapić

ži o navodnoj sprženoj zemlji, Radović u saopštenju navodi i da premijer bruka državu pred međunarodnim partnerima „neukim nastupom i naglašenom servilnošću prema Srbiji“.

- Pomažete nam i nezakonitom smjenom hiljada časnih i odgovornih ljudi u prosvjeti, zdravstvu, kulturi, diplomatiji, u državnoj administraciji i javnim preduzećima, uništavanjem privrede i tjeranjem investitora... ugrožavanjem samog opstanka države, pokušajem njenog pretvaranja u pravoslavnu džamahiriju i ugrožavanjem tekovina antifašizma - kazao je Radović.

Odgovarajući na Krivokapićevo pitanje kako će mu rušiti Vladu i njega samog, Radović kaže da će to biti, najvjerovatnije, na vanrednim parlamentarnim izborima.

- Podržavaju vas samo pojedini poslanici koje ste lično zadužili, i oni koji se zubima drže za vlast, koju bi premijer da brani po cijenu života, kako reče. To nije ratnohuškački, zar ne? Postoje i drugi načini, primjereni demokratskom parlamentarizmu, da

vas ‘srušimo’ u okviru postojećeg skupštinskog saziva. A nemojte nikako isključiti i mogućnost da vas sruše oni koji su vas izabrali, što je takođe realna varijanta. Dakle, u namjeri da vam skratimo mandat, što vas je od juče itekako zagolicalo, vi ste nam najbolji saveznik – zaključio je Radović.

Iz Kabineta predsjednika Vlade uslijedilo je novo saopštenje u kojem su optužili drugu stranu da „jede budžetski novac ispisujući ponjave besmislica“.

- Motivacioni govor predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, pred strankom u osipanju, o rušenju Vlade Crne Gore, iz mraka je na svjetlost izbacio sve koji bi željeli da se to desi. Kabinet predsjednika, u nedostatku bilo kakvog korisnog posla po Crnoj Gori, već drugi dan vodi jalove polemike u medijima o rušenju Vlade. Ako ste kadri i ako vam ne fali ruku, niko vas ne zaustavlja da to uradite demokratskim putem. Svakako, niste jedini koji Vladi šalju gotovo identične poruke i ne preduzimaju ništa – kaže se u saopštenju iz KrivokaD. M. pićevog kabineta.

Međunarodne aktivnosti predsjednika države

Đukanović na virtuelnom sastanku sa generalnim sekretarom UN PODGORICA - Predsjednik Milo Đukanović danas će imati virtuelni sastanak sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom.

To je saopšteno iz kabineta predsjednika Đukanovića.

Saopšteno je da će se virtuelni sastanak održati povodom 15 godina članstva Crne Gore u Ujedinjenim nacijama.

Za sada je poznato da će se sastanak održati danas, 28. juna, u ranim večernjim časovima po crnogorskom vremenu.

R. P.

Jedan od lidera Demokratskog fronta o pregovorima unutar vlasti

Knežević: Ako nema dogovora, na izbore do kraja godine

PODGORICA - Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević rekao je da očekuje da predstavnici vladajuće koalicije u narednih deset dana ponovo sjednu za sto i vide dokle se došlo u približavanju njihovih političkih stavova.

Knežević je, u intervjuu za Kurir, rekao da imaju obavezu prema građanima da nađu odgovarajući i zadovoljavajući modalitet za izlazak iz krize u kojoj se nalaze i Vlada i Skupština.

- Mislimo da, ako ne možemo da približimo naše razlike, onda je potrebno formirati prelaznu vladu, koja bi pripremila izbore najkasnije do kraja ove godine rekao je Knežević.

On je napomenuo da je DF predložio da se izabere nova vlada uz podršku aktuelne vladajuće ve-

Milan Knežević

ćine i da se strankama manjinskih naroda predloži da budu dio tog novog koalicionog aranžmana.

Na pitanje šta je rješenje političke krize za Demokrate i Građanski pokret Ura, Knežević je kazao da je Ura spremna da razmotri sve modalitete koji vo-

de ka razrješenju krize.

- Demokrate su ponovile da treba da dođe do rekonstrukcije uz saglasnost premijera Zdravka Krivokapića - naveo je Knežević.

Na pitanje šta ako Krivokapić obezbijedi podršku Demokratskoj partiji socijalista, pa se na kraju dobije epilog da on ostaje u Vladi, a DF u opoziciji, Knežević je rekao da je Krivokapić već jednom obezbijedio podršku DPSu i to kada su izglasali Rezoluciju o Srebrenici.

- Razmatrali smo tu opciju koja je politički legitimna, ali sa moralnog aspekta značila bi brutalnu izdaju izborne volje građana koji su mu dali podršku. Nemam dilemu da bi, ako se odluči za to, to bilo njegovo političko samoubistvo - naveo je Knežević. R. P.

4

Aktuelnosti

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Uoči protesta farmera oglasilo se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Za mljekare 210.000 eura PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obezbijediće dvomjesečnu dodatnu pomoć od 210 hiljada eura za mljekarski sektor. To je najavljeno uoči današnjih protesta farmera, koji su najavili da će traktorima doći pred Vladu.

Iz tog resora su naveli da ukupna podrška u mljekarskom sektoru, kada su u pitanju direktna plaćanja, iznosi na godišnjem nivou oko 4,3 miliona eura, s obzirom na to da svakog mjeseca izdvajaju po de-

Sa prošlog protesta farmera

Transparentnost ministarstava nije na zadovoljavajućem nivou

set centi po litru mlijeka, čime se mjesečno isplaćuje po 358,33 hiljade eura.

- Pored toga, Ministarstvo obezbjeđuje dodatne subvencije po grlu u iznosu od 3,9 miliona, što ukupno iznosi 8,2 miliona samo za sektor govedarstva - navodi se u saopštenju. Podsjećamo, ranije su više od 30 poljoprivrednih proizvođača i stočara iz Crne Gore tražili od Vlade da im iz rezerve budžeta izdvoji po pet centi po litru proizvedenog mlijeka od početka godine do stabilizacije tržišnih cijena. R. P.

Detalj sa ulica Njujorka

CDT: Obećanja sa početka mandata ostala neispunjena PODGORICA - Transparentnost ministarstava nije unaprijeđena u prvih 200 dana rada pojedinih resora, a obećanje sa početka mandata Vlade o značajnoj promjeni politike transparentnosti na svim poljima još uvijek nije ispunjeno, saopštila je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Biljana Papović.

Kako navodi, otvorenost i transparentnost je i dalje u domenu proizvoljnih postupaka starješine organa, a ne jasnih politika države, a kjučna preporuka CDT-a je da ministarstva moraju, ukoliko žele ići ka ispunjenju obećanja datih poslanicima i građanima, značajno promijeniti odnos prema otvorenosti i transparentnosti i na sistematski način krenuti u njihovo povećanje.

- Analizirana ministarstva u Crnoj Gori prosječno ispunjavaju 57,9 odsto kriterijuma otvorenosti. Najbolje rezultate ostvaruju ministarstva u Sjevernoj Makedoniji sa 62 odsto, dok ministarstva u Srbiji ispunjavaju 48.7 odsto a u Bosni i Hercegovini 30.6 odsto kriterijuma otvorenosti – navodi Papović.

Za potrebe CDT-ovog istraživanja, po cjelokupnom broju parametara otvorenosti, analizirana su samo ministarstva koja imaju kontinuitet u svom radu u prethodne tri godine.

- Ministarstvo odbrane ispunjava 65,59 odsto kriterijuma otvorenosti, Ministarstvo unutrašnjih poslova 63.9 odsto, Ministarstvo zdravlja 60,24 odsto, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 57,17 odsto, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 51,84 odsto, Ministarstvo vanjskih poslova 48,88 odsto kriterijuma otvorenosti navodi se u saopštenju.

Kada je riječ o novoformiranim minstarstvima, zbog nepostojanja istorijskih podaPODGORICA – Ministarstvu vanjskih poslova ne može se spočitavati kontinuitet politike DPS-a, jer punopravno članstvo Crne Gore u EU nije politički prioritet jednog političkog subjekta, već spoljnopolitički interes crnogorskog društva koje snažno podržava ovaj proces, sa preko 80 odsto podrške po posljednjim istraživanjima - saopšteno je iz resora Đorđa Radulovića.

DF je dan ranije saopštio da „umjesto diskontinuiteta, ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović kazao je da oni na-

Podrška odbrani temeljnih vrijednosti Crne Gore

Patriotska auto-kolona održana u Njujorku NJUJORK - U Njujorku je juče održana patriotska auto-kolona, u organizaciji naših iseljenika, a crnogorski državljani su na taj način željeli da iskažu podršku progresivnim snagama koje brane temeljne vrijednosti građanske, sekularne i antifašističke Crne Gore.

Oni su zakazali okupljanje na

Biljana Papović

taka o njihovom djelovanju, stepen njihove otvorenosti je mjeren na osnovu redukovanog broja parametara.

U CDT-u objašnjavaju da ovo metodološko ograničenje ne dozvoljava detaljni analizum ali da se može zaključiti da su Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, ostvarili nešto bolji rezultat, dok u ovom početnom razvoju transparentnosti za njima zaostaju Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.

- Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nam nijesu dostavili podatke relavantne za ovo istraživanje što je praksa zbog koje smo go-

dinama kritikovali i prethodnu vlast – kaže Papović Ona dodaje da još uvijek imamo nezadovoljavajuću praksu po pitanju proaktivnog objavljivanja informacija koje su u posjedu ministarstava.

- Ovo se naročito odnosi na jedno od, takođe, važnih obećanja nove vlasti da će značajno povaćati transparentnost trošenja državnog novca. Finansijska transprentnost nije na zadovoljavajućem nivou iako postoje jasno propisane obaveze ministarstava u objavljivanju informacija o raspolaganju javnim novcem. I dalje ne postoji praksa redovnog objavljivanja osnovnih finansijskih dokumenata o planiranim i utrošenim sredstvima, poput godišnjih budžeta i finansijskih izvještaja, planova javnih nabavki, poziva, odluka i ugovora o javnim nabavkama – D. M. zaključuje Papović.

Ministarstvo vanjskih poslova reagovalo na navode DF-a

DPS nema tapiju na prioritete Vlade stavljaju politiku od prije 30. avgusta, dakle politiku DPS-a“.

Poručili su da to neće dozvoliti.

Iz MVP saopštili su da DPS nema tapiju na utvrđene prioritete Vlade Crne Gore.

- Ministarstvo vanjskih poslova podsjeća, kako DF, tako i širu javnost, da je osnov formiranja i rada Vlade, a time i ovog ministarstva, važeći Sporazum za evropsku Crnu Goru, koji su početkom septembra potpisali nosioci tri liste koje su na parla-

mentarnim izborima osvojile većinu – Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović. Kao što je liderima DF-a poznato, parlamentarna većina se obavezala, kroz svoje nosioce izbornih lista, da će Vlada, odnosno MVP, odgovorno sprovoditi sve međunarodne obaveze koje je država preuzela, ojačati i unaprijediti saradnju s NATO i brzo, u potpunosti i predano sprovesti sve reforme potrebne za punopravno član-

stvo Crne Gore u Evropskoj uniji - piše u reagovanju.

Dodaju da MVP i Radulović, po Ustavu i zakonima, sprovode utvrđenu spoljnu politiku Vlade Crne Gore.

- Nažalost, iz saopštenja DF-a može se naslutiti poistovjećivanje vanjske politike sa određenim političkim subjektima, kao i stav da od takve politike treba napraviti otklon. U prenesenom to bi značilo da Crnu Goru treba skrenuti sa puta EU inte-

parkingu ispod mosta u Astorija parku, nakon čega se auto-kolona uputila prema zgradi Ujedinjenih nacija na Menhetnu. Prema procjenama, u Njujorku živi više od 30.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore.

Većinom se radi o ljudima koji su na privremenom radu u SAD. R. P.

Bivši crnogorski premijer Duško Marković poručio na Tviteru

Pozdravljam stavove koji prepoznaju značaj projekata koje je počela moja Vlada PODGORICA – Bivši crnogorski premijer, sada poslanik Demokratske partije socijalista Duško Marković, osvrnuo se na društvenoj mreži Tviter na izjavu v. d. direktora Uprave javnih radova Bora Lučića.

Lučić je afirmativno govorio o realizaciji projekta u Đalovića pećini, koja ima veliki turistički potencijal i važna je za sjever

naše zemlje.

– Jesu li ovo oni projekti koje je započela Vlada koju sam predvodio? Pozdravljam stavove koji prepoznaju značaj ovih razvojnih projekata i pozivam ih da nastave njihovu realizaciju. Zbog građana, zbog novih radnih mjesta, zbog napretka Crne Gore – poručio je Marković.

R. P.

gracija, što Ministarstvo, kao ni ministar Radulović neće prihvatiti, a predstavljalo bi i direktno kršenje prethodno pomenutog Sporazuma. Ukoliko lideri DF-a smatraju da Crna Gora nije na pravom putu, i da EU nije naš cilj, to treba jasno i saopštiti. U suprotnom, teško je naći razumno objašnjenje za jučerašnje saopštenje DF-a piše u saopštenju.

Navode da je MVP do sada, a i dalje će, kako navode, sprovoditi vanjsku politiku uz jasno ustanovljene vanjskopolitičke prioritete vodeći se interesima čitavog društva, bez političkog

ili bilo kog drugog oblika diskriminacije.

- Naš cilj je da Crna Gora, kao punopravna članica Evropske unije i stabilna saveznica NATO-a, ostvaruje dobre regionalne odnose i kontinuirano unapređuje regionalnu saradnju. Vjerujemo da ova tri cilja vanjske politike prevazilaze okvire bilo koje partije ili vlade.

Kada podvučemo crtu, kristalno je jasno - ovo su naši nacionalni interesi i MVP će, na čelu sa ministrom Radulovićem, uložiti sve napore da ostvari postavljene ciljeve – dodaje se u saopštenju.

R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 28. jun 2021.

5

Realizacija projekta novog putnog pravca duž Crnogorskog primorja

Brza saobraćajnica bi mogla koštati milijardu i po eura PODGORICA - Prema preliminarnim rezultatima Studije opravdanosti za Jadransko-jonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju, prosječna procijenjena vrijednost realizacije projekta brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja je oko 13,2 miliona eura po kilometru, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija. S obzirom na to da bi saobraćajnica trebala da bude dugačka oko 110 kilometara, ona bi prema tim preliminarnim podacima mogla koštati oko 1,45 milijardi eura. Iz Ministarstva kapitalnih investicija poručuju da projekat brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja prije svega treba da rastereti gradska jezgra i preusmjeri saobraćajne tokove ka obilaznicama oko pojedinih primorskih gradova.

- Položaj trase ovog projekta u dužini od oko 110 km definiše se prostorno-planskom dokumentacijom od Debelog brijega do Sukobina, a detaljno će biti definisan kroz izradu glavnih projekata – kazali su Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Dio ,,Plavog auto-Puta“

Iz tog resora Vlade navode da je s obzirom na strateški značaj i zrelost, projekat brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja obuhvaćen indikativnim proširenjem Transevropske transportne mreže na prostoru Zapadnog Balkana i predstavlja dio šire inicijative koja je na nivou EU označena kao „Plavi auto-put“,

Projekat brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja će se sastojati od niza obilaznica oko primorskih gradova i sve one se nalaze na različitom nivou zrelosti, kada je riječ o projektnoj dokumentaciji. Od ukupne dužine saobraćajnice, oko 21 odsto je u tunelima i oko 13 odsto u mostovima

Grafički prikaz dionice

odnosno „Blue Highway“, a domaća prostorno- planska dokumentacija prepoznaje ovu saobraćajnicu kao saobraćajnicu za brzi motorni saobraćaj.

Iz Ministarstva podsjećaju da je za čitavu brzu saobraćajnicu još 2009. godine urađeno idejno rješenje i prethodna studija opravdanosti.

- Projekat brze saobraćajnice se sastoji od niza obilaznica oko primorskih gradova i sve one se nalaze na različitom nivou zrelosti, kada je riječ o projektnoj dokumentaciji. Od ukupne dužine saobraćajnice, oko 21 odsto je u tunelima i oko 13 odsto u mostovima - rekli su iz Ministarstva.

Iz Ministarstva dodaju da je preliminarno opredjeljenje Vlade da se traže modeli realizacije koji ne znače novo direktno kreditno zaduživanje za ukupan iznos potrebnih sredstava.

- U tom smislu se razmišlja o privatno javnom partnerstvu, bar kada je riječ o obilaznici oko Budve, za koju su već od strane Evropske komisije obezbijeđena 42 miliona eura za kofinansiranje izgradnje, dok se ostatak namjerava obezbijediti putem kreditnog zaduživanja i od strane privatnog partnera. Za ostale segmente brze saobraćajnice rano je govoriti o modelima i uslovima finansiranja, dok još

nije kompletirana tehnička dokumentacija kao pouzdana osnova za sagledavanje ukupnih troškova realizacije – saopšteno je iz Ministarstva.

PoDrška EvroPskE komisijE

Iz tog resora Vlade navode da je do sada za realizaciju ovog projekta obezbijeđena značajna podrška Evropske komisije, budući da je strateški značaj projekta prepoznat i kao takav je obuhvaćen indikativnim proširenjem Trans-evropske transportne mreže na prostoru Zapadnog Balkana.

Predstavnici Ministarstva navode da je kroz mehanizam Investicionog okvira za Za-

padni Balkan (Western Balkans Investment Framework - WBIF) za izradu studije izvodljivosti za prioritizaciju između obilaznica Herceg Novi, Budva ili Bar i doradu tehničke dokumentacije nakon izbora prioritetne obilaznice, dobijen grant u vrijedn o s t i o d 4 3 5.0 0 0 e u r a .

Realizacija tih sredstava je završena 2016. godine.

- Kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan za izradu studije izvodljivosti za Jadransko-jonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju, dobijena su bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 3,5 miliona eura, od kojih Crnoj Gori pripada jedan milion eu-

Komunikacija sa Uneskom zbog prelaza preko Bokokotorskog zaliva Iz Ministarstva kapitalnih investicija podsjetili su da je još 1999. godine Vlada, odnosno tadašnja Direkcija za izgradnju auto-puteva raspisala međunarodni konkurs za izbor lokacije i idejnog rješenja prelaska preko Bokokotorskog zaliva.

- Tokom 2009. godine završena je Studija vizuelnog uticaja mosta Verige na Unesko, prirodni i kulturnoistorijski region Kotora, a koja je imala za cilj da vizualizira i procijeni sa nezavisne pozicije most Verige i priključne saobraćajne objekte u tjesnacu Verige, koji su planirani na udaljenosti od približno 2,5 km od zaštićenog prirodnog i kulturnog regiona Kotora – kazali su iz Ministarstva.

Iz tog resora navode da se u izvještaju misije Unesko iz 2008. godine navodi da predviđeni most ne predstavlja prijeteću opasnost za područije svjetskog nasljeđa Uneska.

Iz Ministarstva podsjećaju da su za provjeru mogućeg tunelskog rješenja prelaza zaliva, od nadležnog ministarstva izdati tehnički parametri na osnovu kojih je urađen projektni zadatak.

- Idejnim rješenjem tunelskog prelaza i prethodnom studijom opravdanosti izgradnje, dokazalo se da je varijanta prelaza Bokokotorskog zaliva tunelom višestruko nepovoljnija sa prostorno-urbanističkog, tehno-ekonomskog, saobraćajno-tehničkog, ekološkog, funkcionalnog i bezbjednosnog aspekta - rekli su predstavnici Ministarstva.

Godine 2017. je urađeno i idejno rješenje mosta sa visinom od 65 metara, sa prilaznim saobraćajnicama i obilaznicom Tivat. Projektant je bio Tempusprojekt iz Zagreba. Takođe je urađena i Studija opravdanosti izgradnje mosta Verige preko Bokokotorskog zaliva sa prilaznim saobraćajnicama, a urađen je i elaborat zaštite životne sredine prelaza preko Bokokotorskog zaliva.

- Pitanje odnosa sa Uneskom u vezi sa ovim projek-

ra za izradu studije izvodljivosti, na trasi brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja.

Realizacija sredstava je u završnoj fazi – kazali su iz Ministarstva.

Predstavnici Ministarstva dodaju da su kroz CONNECTA mehanizam za izradu idejnog projekta po EU standardima (što odgovara nivou idejnog rješenja po crnogorskim propisima) za prioritetni segment obilaznice oko Budve na trasi brze saobraćajnice dobijena bespovratna sredstva u vrijednosti od 1,5 miliona eura. Realizacija ovih sredstava je završena 2018. godine.

- Kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan za izradu idejnog projekta i elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo za čitavu obilaznicu oko Budve dobijena su bespovratna sredstva u vrijednosti od 2,5 miliona eura. Realizacija sredstava je u toku. U toku su i pripremne aktivnosti vezano za izradu idejnih rješenja alternativnih koridora obilaznice oko Budve, za prelaz preko Paštrovačke gore i Luštice – rekli su predstavnici Ministarstva.

obilaznica oko buDvE

Ovako bi izgledao most ,,Verige“

tom i dalje je otvoreno, ali se preduzimaju određene aktivnosti. Kao što je poznato, inicijativa o potrebi izrade HIA se u materijalima Uneska pojavljuje još od 2005. godine, a posljednjih nekoliko godina Komitet za svjetsku baštinu Uneska tražio je od države da izradi i dostavi na razmatranje procjenu uticaja za baštinu (HIA) urađenu na bazi ICOMOS smjernica za izradu HIA – saopšteno je iz Ministarstva.

Dodaju da je odredbama Prostornog plana posebne namjene obalnog područija definisana obaveza izrade posebne tzv. HIA studije, za prelaz preko Bokokotorskog zaliva.

- Prateći ove odredbe, kao i odredbe iz Prostornog plana posebne namjene obalnog područja, kojima je definisana obaveza alternativnih koridora preko Luštice i Paštrovačke gore, pokrenute su pripremne aktivnosti za izradu idejnih rješenja pomenutih alternativnih koridora prema Luštici i Paštrovačkoj gori, nakon čega će se kroz multikriterijumsku analizu doći do preferirane trase, što će biti i osnova za dalju intenzivniju komunikaciju sa Uneskom u vezi sa izradom HIA studije i samim tim definisanjem optimalnog prelaza preko Bokokotorskog zaliva – objasnili su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Oni su podsjetili da su kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan za kofinansiranje izgradnje prioritetnog, središnjeg, segmenta obilaznice oko Budve, obezbijeđena bespovratna sredstva od 42,09 miliona eura.

- Realizacija sredstava predstoji i model realizacije (izgradnje) o kome se razmišlja jeste privatno-javno partnerstvo, a precizniji procijenjeni kapitalni izdatak izgradnje će se znati po okončanju izrade idejnog projekta za čitavu obilaznicu oko Budve u dužini od 30 km, a još preciznije definisati kroz izradu glavnog projekta za prioritetni, središnji, segment obilaznice oko Budve – pojasnili su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

S. POPOVIĆ

6

Društvo

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Više od trećine građana vjeruje da su elite stvorile kovid-19 kako bi genetski modifikovali ljude

Vakcina protiv korona virusa ne mijenja ljudski DNK PODGORICA – Nešto više od trećine građana Crne Gore (35 odsto) vjeruje da su svjetske elite napravile korona virus kako bi kroz vakcinu genetski modifikovale ljude. To je pokazalo istraživanje koje je u martu ove godine sprovela istraživačka agencija Ipsos, na nacionalno reprezentativnom uzorku, uz podršku britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a.

U ovu teoriju zavjere prije svega ne vjeruju građani višeg i visokog nivoa obrazovanja. S druge strane, u ovu teoriju zavjere češće vjeruju ljudi koji ne govore dobro engleski da bi razumjeli informacije na tom jeziku na internetu, građani koji ne vjeruju u nauku, oni koji kažu da su bili izloženi mnogobrojnim netačnim informacijama o korona virusu i da su imali sreće ako su uspjeli da nađu informaciju koju traže, to jest, oni koji nemaju jako razvijene vještine medijske pismenosti.

Koliko je za javno zdravlje svakog društva bitno razgovarati o

Vakcine su bezbjedne

teorijama zavjere i podizati svijest o načinima da se razne informacije provjere pokazuju podaci o njihovom uticaju na ponašanje građana.

Naime, među građanima koji

vjeruju u teoriju zavjere da se kroz vakcinu protiv korona virusa mijenja ljudska DNK, značajno je više onih koji se ne bi vakcinisali protiv korona virusa, kao i onih koji navode da

Još 22 slučaja infekcije, bez preminulih U Crnoj Gori registrovano je još 22 slučaja korona virusa, na 1.404 testiranih, dok u posljednja 24 sata nije registrovan nijedan smrtni ishod, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZ).

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.609.

Prijavljen je oporavak 28 pacijenata.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj

PODGORICA - Kada smo pitali javne ličnosti u Crnoj Gori kakav je njihov stav povodom vakcinacije protiv kovida-19, svi su imali jasnu poruku sugrađanima - vakcinišite se za svoje i zbog zdravlja najbližih, kako bismo konačno stali na put najvećoj pošasti 21. vijeka i vratili se normalnim životnim tokovima.

Modna blogerka Kana Tomašević vakcinisala se u aprilu vakcinom Astra Zeneka, a svoje iskustvo podijelila je i na društvenim mrežama.

- Neko sam ko vjeruje u nauku, i posebno zapadnu medicinu i jednu od najstarijih naučnih ustanova koji je nju razvio. Mislim da u ovoj situaciji nije primjereno da budemo ,,izbirljivi“ po pitanju vakcine i da je svaka vakcina dobra. Svoje iskustvo o vakcinaciji sam podijelila i na društvenim mrežama, smatrala sam to svojom obavezom, jer ako moje iskustvo makar jednoj osobi pomogne prilikom odlučivanja, to je dobro za cijelu zajednicu - rekla je Tomašević.

Dodala je da masovna vakcinacija najpouzdanije štiti ko-

Gori iznosi 273. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.190 - navode iz IJZ. U Kliničkom centru Crne Gore životno je ugroženo sedam pacijenata pozitivnih na korona virus. U KCCG-u se, kako su kazali iz te ustanove, nalazi 16 pacijenata sa kovid-19 infekcijom. Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori aktivno je 270 slučajeva zaraze korona virusom. R. P.

kad bi danas dobili bebu, ne bi željeli da ona primi sve preporučene vakcine, uključujući i MMR vakcinu.

Da je jačanje povjerenja u stručnjake i relevantne institucije ključno, govore podaci koji pokazuju da je među građanima koji vjeruju u teoriju zavjere da se kroz vakcinu protiv korona virusa mijenja ljudska DNK, više onih koji nijesu sigurni da li da vjeruju ljekaru svog djeteta, kao i onih koji ne vjeruju zdravstvenim institucijama i Univerzitetu.

Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje obuhvatio je 821 ispitanika starosti 18 ili više godina širom zemlje. Prikupljanje podataka obavljeno je u periodu od 24. do 26.marta ove godine, putem R. D. telefonske ankete.

DPS ocjenjuje da će ovim tempom biti potrebno još 14 mjeseci za vakcinaciju 75 odsto stanovništva

Kontrola epidemije daleko od standarda PODGORICA - U nedostatku rezultata i nemogućnosti da ispune zacrtane ciljeve ministri iz Vlade Zdravka Krivokapića pribjegnu manipulaciji podacima, a sam premijer je samouvjereno najavljivao ,,da će do sredine juna biti vakcinisano oko 35 odsto građana Crne Gore“ kako bi se omogućila turistička sezona, saopšteno je iz DPS komisije za unapređenje zdravstvenog sistema.

- I pored najava da će se dnevno vakcinisati između pet i sedam hiljada građana, već sedmicama broj vakcinisanih na dnevnom nivou iznosi samo nekoliko stotina pa su u Ministarstvu zdravlja uvidjeli da ne mogu dostići cilj koji je zacrtao premijer. Do sada je kompletno vakcinisano manje od 22 odsto građana što je znatno manje od EU prosjeka koji iznosi preko 30 odsto. Kako bi saopšteni podaci bili što veći i ulivali lažno samopouzdanje, ministarka zdravlja pribjegava saopštavanju podataka koji se odnose samo na punoljetne građane iako se u svim statističkim analizama u svijetu podaci odnose na ukupno stanovništvo. Druga još opasnija manipulacija je pokušaj ministarke zdravlja i njenih saradnika da nas ubijede kako se kolektivni imunitet stiče sa 30 odsto vakcinisanih – navodi se u saopštenju.

Ako se vakcinacija u Crnoj Gori nastavi ovim tempom biće potrebno još 14 mjeseci za vakcinaciju 75 odsto stanovništva koliko je po-

Javne ličnosti u Crnoj Gori apeluju na masovnu imunizaciju protiv kovida-19

Vakcinišite se za povratak normalnom životu, druženju, putovanjima…

Kana Tomašević

Jelena Đorđević

Srđan Lubarda

lektivni imunitet.

- Ako je većina populacije vakcinisana, onda smo i pojedinačno bolje zaštićeni. Nijedna vakcina nije 100 odsto efikasna, ali ako se sprovede ma-

sovna vakcinacija, gdje 90 odsto ili više stanovništva primi vakcinu, onda je vrlo vjerovatno da će se virus potpuno suzbiti i prestati da cirkuliše kroz populaciju. Moja poruka gra-

đanima je da je vakcinacija stvar njihovog ličnog izbora.

Nadam se da će prilikom odlučivanja o tome da li će primiti vakcinu ili ne preovladati odgovornost prema sebi i drugi-

ma, želja da se što prije vratimo normalnom životu, putovanjima, druženju, ali i da na ovaj način pomognemo našim privrednicima i turističkom sektoru u sezoni koja je već tu- kazala je Kana Tomašević.

Pjevačica Jelena Đorđević istakla je da su ona i porodica jedva čekali da vakcine stignu u Crnu Goru.

-Pošto su moji roditelji ljekari, vakcinisali su se prvim kontingentom vakcina koje su stigle u Crnu Goru. Ni u jednom trenutku nijesam razmišljala o vakcinaciji u smislu sa kojom vakcinom ću se vakcinisati, jer smatram da je sve to isto. Bilo mi je besmisleno da čekam određenu vakcinu, budući da smo mladi, zdravi ljudi, jer ja o tome ne znam ništa. To nije moja struka, ne bavim se farmacijom, hemijom, niti poznajem sastav vakcine. Poslušala sam roditelje, prvom prilikom sam se vakcinisala sa suprugom, Astra Zenekom kazala je Đorđević.

Dodala je da iako živi u Tivtu već pet godina, došla je u Podgoricu da se vakciniše, jer je u

trebno za sticanje kolektivnog imuniteta, procjene su koje su objavljene na sajtu bloomberg. com koji prati imunizaciju u čitavom svijetu.

- Loše i neodgovorno vođenje procesa vakcinacije možda najbolje odslikava primjer sa ruskom Sputnjik V vakcin o m . Je l e n a B o r o vinić-Bojović, ministarka zdravlja, dočekala je 7. marta drugi kontingent od 5.000 ruskih vakcina Sputnjik V rekavši da je Vlada kupila ukupno 50.000 ovih vakcina.

Prošla su skoro četiri mjeseca ali ostatak od 40.000 vakcina još nije stigao u Crnu Goru – navode iz DPS-a.

Oni podsjećaju da ministarka zdravlja nikada nije javno demantovala ili komentarisala neodmjerenu i tendencioznu izjavu Sergeja Boljevića od 3. aprila da je ,,ruska vakcina najbezbjednija“.

- Puno obećanja, a rezultati na terenu vrlo loši.

Kraj epidemije je daleko pa pozivamo nadležne da blagovremeno preduzimaju sve neophodne mjere kako bi proces vakcinacije bio uspješan i kako bi dostigli kolektivni imunitet u što skorije vrijeme, kako bi i posljedice od širenja ,,delta“ soja bile što manje. Ovo je posebno važno jer je iz izjava zvaničnika više nego jasno da nespremno dočekujemo novi ,,delta“ soj virusa. Isto kao što smo u februaru bili nepripremljeni za ,,britanski“ soj. Ili je možda vrijeme da ,,zovemo Sergeja“ – zaključuje se u saopštenju DPS komisije za unapređenje zdravstvenog R. D. sistema.

Tivtu vakcinacija bila organizovana po godištima.

- Stariji ljudi su imali prednost, a mi nijesmo željeli da čekamo da se vakcinišemo. Preporučujem svima ako se nijesu vakcinisali da u dogovoru sa ljekarima, uz pregled, to i učine jer ćemo se tako zaštititi od teže kliničke slike. Moramo pojačati higijenu. U ime svih žrtava ovog virusa, teško oboljelih pacijenata, stresa, suza molim sve građane koji to već nijesu učinili, da se vakcinišu - poručila je Jelena Đorđević.

Direktor Crnogorske modne komore Srđan Lubarda kazao je za Pobjedu da je planirao da se vakciniše početkom jula, jer nakon što je nedavno preležao virus kovid-19, još uvijek ima anitijela.

- Koliko je za nas važan proces vakcinacije kaže i sam naziv kampanje za ,,Crnogorsku nedjelju mode“, ,,Misli na drugevakciniši se“, kroz koju ćemo promovisati značaj vakcinacije kao najlakši način zaštite od korone. Apelujem na sve građane Crne Gore da se što prije vakcinišu, kako bi se životi svih nas vratili konačno u normalu - poručio je Lubarda.

B. P.

Društvo

Poneđeljak, 28. jun 2021.

7

Crna Gora suočena sa sistemskom radikalizacijom nekih segmenata društva

PODGORICA - Tokom proteklih nekoliko sedmica uzburkana politička atmosfera u Crnoj Gori nerijetko je rezultirala prilično agresivnim ponašanjem pojedinaca, ali i grupa, a neke od ispada dio građana karakterisao je i kao fašističke, poput situacije u Nikšiću kada je žitelj tog grada urinirao po spomeniku narodnom heroju Ljubu Čupiću.

Pojačanu agresiju imali smo prije desetak dana i ispred Cetinjskog manastira nakon što je poslanica Demokratskog fronta Jelena Božović u Skupštini nazvala huliganima građane Cetinja, koji su protestovali zbog nelegalnih radova u Manastiru koje je kasnije zabranila Upravna inspekcija, i zaprijetila formiranjem paravojnih formacija, na što je „reagovala“ manja grupa Budvana, predvođena Predragom Dragom Ivanovićem, vršiocem dužnosti direktora budvanskog Komunalnog preduzeća.

Pošto je grupa ekspresno ispraćena sa Cetinja, sjutradan je u Budvi, na dijelu Jadranske magistrale u Lastvi Grbaljskoj, osvanuo je transparent sa natpisom „Cetinjani niste dobrodošli“ koji je kasnije, po nalogu šefa budvanskog parlamenta Krsta Radovića, uklonjen.

Istoga dana agresija je demonstrirana i ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici i prema feminističkoj grupi „Bogougodnice“ čije predstavnice su protestovale zbog projekcije filma Borisa Malagurskog „Crna Gora – podeljena zemlja“ u tom sakralnom objektu.

Dodatno, na događaje u Skupštini gdje je nedavno usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici, te razriješen ministar pravde Vladimir Leposavić, upravo zbog relativizacije tog zločina, vrlo agresivno su „nalegli“ srpski tabloidi i televizije sa nacionalnom frekvencijom u toj zemlji, a koje su u Crnoj Gori prisutne na kablu, na kojima se iz dana u dan sipa otrov prema Crnoj Gori koji uveliko prevazilazi već tradicionalnu uočisezonsku tiradu o nesrećnom Stevici iz Vranja koji svake godine nastrada od velike bijele ajkule u okolini Budve.

Sagovornici Pobjede uzroke ovolike količine agresije vide u nedostatku pravog i istinskog dijaloga, ali i sistemskom radikalizacijom nekih segmenata društva, kao i da isključivost kulja iz usta političara, vjerskih lidera, ali i građana.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja (CEMI) Zlatko Vujović za naš list kaže da nije teško uočiti da se radikali-

S. VASILJEVIĆ

Ubrzana klerikalizacija praćena rehabilitacijom fašističkih pokreta

Spomenik partizanu borcu na Gorici

ZLATKO VUJOVIĆ: Građanska Crna Gora ne treba da ćuti na pokušaje nametanja lažnih vrijednosti, ali svi moramo imati odgovoran odnos prema zaštiti mira i vrijednosti multietničkog i multikonfesionalnog života

zacija dešava sistemski, te da je podstaknuta spolja.

- Crna Gora suočava se sa produbljavanjem već postojećih podjela i sistemskom radikalizacijom nekih segmenata društva. Nažalost, puno je u Crnoj Gori onih koji lako podlegnu podsticanju na sukobljavanje. Zvanična Srbija, suočena sa svojim brojnim problemima, pokušava da parira međunarodnom pritisku, time što će destabilizovati regiju. Nažalost, ponovo smo suočeni sa sukobljavanjem na bazi nacionalne i vjerske pripadnosti. Svjedočimo ubrzanoj klerikalizaciji društva, koja je u velikoj mjeri praćena

rehabilitacijom fašističkih pokreta – kazao je Vujović.

I sociolog Andrija Đukanović u razgovoru za Pobjedu ocjenjuje da jača desničarski sistem vrijednosti, koji je mješavina nacionalizma, klerikalizma, ali i osjećaja društvene



ANDRIJA ĐUKANOVIĆ: I bivši poredak patio od diskriminacije i podjela na građane prvog i drugog reda. To je ojačalo desničarski sistem vrijednosti koji je mješavina nacionalizma, klerikalizma, ali i osjećaja društvene nepravde

nepravde.

- Ovolika lavina agresije, za sada i na sreću, uglavnom verbalne, posljedica je nedostatka istinskog i pravog dijaloga u društvu. Od toga kao društvo patimo već dugo, decenijama unazad. Društvo smo u

Niti će jedni, a ni drugi nestati, svi ćemo biti tu, pa je ovo nadgornjavanje - ko je bolji a ko gori - potpuno nepotrebno i nedjelotvorno. Moramo naći neki modus zajedničkog života i ono što nas sve spaja. No to je mnogo lakše reći nego sprovesti u djelo. Ipak, moramo se nadati da će takvo razmišljanje prevladati – zaključio je Đukanović

kojem uvijek mora bit pobjednika i poraženih, a nikako da postanemo zajednica – kazao je Đukanović.

On podsjeća da je i prethodni period, prije 30. avgusta i promjene vlasti, koji je trajao 30ak godina, takođe bio prožet sukobima, nedostatkom uvažavanja i poštovanja među onima koji različito gledaju na stvari.

- To nas je i dovelo dovde. Samo se akumulirala negativna energija koju je promjena vlasti oslobodila. Sada imamo na sceni jednu vrstu ,,osvete“ nekadašnjih gubitnika koja proističe iz osjećaja dugogodišnje ugroženosti i potlačenosti.

,,Sad je došlo naše vrijeme“ na koje će se oni koji su do sada vladali „morati navići“. Istina, danas je primjetnije da jačaju desničarski stavovi i da se počinju nesmetano javljati u javnosti, što je svakako opasno i zabrinjavajuće. Daleko od toga da je ranije bilo blagostanje i harmonija. I bivši poredak patio je od diskriminacije, podjele na građane prvog i drugog reda itd. To je ojačalo desničarski sistem vrijednosti koji je mješavina nacionalizma, klerikalizma, ali i osjećaja društvene nepravde – rekao je Đukanović.

Zlatko Vujović smatra da ubrzana klerikalizacija društva i rehabilitacija fašističkih pokreta budi stare rane iz Drugog svjetskog rata.

- Kao da se zaigralo da se na svaku ranu iz prošlosti stavi so. Trebamo biti svjesni da kad neke duhove prošlosti pustimo iz boce neće se baš lako vratiti nazad. Građanska Crna Gora ne treba da ćuti na pokušaje nametanja lažnih vrijednosti, ali svi moramo imati odgovoran odnos prema zaštiti mira i vrijednosti multietničkog i multikonfesionalnog života. To što znamo koji je jedan od ključnih izvora radikalizacije i destabilizacije, ne oslobađa odgovornosti sve one koji utiču na kreiranje javnog mnjenja da daju doprinos spuštanju tenzija. Tu, prije svega, najveću odgovornost imaju parlamentarne partije, a posebno vladajuća parlamentarna većina. Crnoj Gori je potreban stvarni dijalog, ne samo oko pitanja koja traže dvotrećinsku većinu, već i oko pitanja kako da se ublaže podjele i umanje tenzije – zaključio je Vujović.

Andrija Đukanović uzrok svemu ovome što nam se događa vidi u tome što kao društvo nijesmo uspostavili način razmišljanja u čijem centru je dijalog, ukrštanje stavova i argumenata koje će na kraju rezultirati opštim dobrom.

- Naprotiv, kao što sam ranije rekao, uvijek je neko morao biti pobjednik. Takav način razmišljanja učimo od najranijih dana: u porodici, u školi, svuda postoji jedno mišljenje koje ne smijemo dovoditi u pitanje. Tako naučeni da na drugačije gledamo kao na nenormalno, nijesmo mogli ni dočekati ništa drugo osim ovoga što danas imamo. Otuda ovoliko izdajnika, neprijatelja i bezbožnika. Isključivost kulja iz usta političara, vjerskih lidera, ali i građana. Sada, jedni pod naletom pobjede misle da sve mora biti po njihovom, dok drugi ne žele lako da se prepuste toj novoj stvarnosti. A to je upravo ono o čemu govorim, nedostatak želje da stvorimo društvo u kojem će se svako od nas osjećati slobodno i ravnopravno – kazao je Đukanović.

Na kraju, kaže on, ako želimo da se stvari vrate u normalu moraćemo da sjednemo i razgovaramo, i to se nikako ne može izbjeći.

- Niti će jedni, a ni drugi nestati, svi ćemo biti tu, pa je ovo nadgornjavanje - ko je bolji a ko gori - potpuno nepotrebno i nedjelotvorno. Moramo naći neki modus zajedničkog života i ono što nas sve spaja. No to je mnogo lakše reći nego sprovesti u djelo. Ipak, moramo se nadati da će takvo razmišljanje prevladati – zaključio je Đukanović. D. MIHAILOVIĆ

8

Društvo

Poneđeljak, 28. jun 2021.

INTERVJU: Dr Dinko Gruhonjić, novinar i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom

Vučić je od Moskve preuzeo i zato mu je pozicija sada nez PODGORICA – Svega nekoliko dana nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović najavili su da će 11. jula ove godine prisustvovati komemoraciji žrtvama genocida, što su ga, prije dvadeset i šest godina, počinile snage Vojske RS pod komandom ratnog zločinca Ratka Mladića.

Iako su, upravo zahvaljujući njegovoj podršci, notorni klerofašisti i negatori srebreničkog genocida danas dio crnogorske vladajuće strukture, bez obzira na to što je javno lagao u korist jednog od njih - nedavno smijenjenog ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića vicepremijer Crne Gore pojaviće se u Potočarima kako bi iskazao poštovanje žrtvama masakra koji je zgrozio civilizovani svijet.

Može li licemjernije, pita se, u razgovoru za Pobjedu, novinar i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu dr Dinko Gruhonjić komentarišući najavljeni odlazak potpredsjednika Abazovića u Srebrenicu. „Licemjerje potpredsednika crnogorske Vlade nema granica. Ipak, ako je Aleksandar Vučić 2015. mogao doći u Srebrenicu, može i Dritan Abazović“, kaže Gruhonjić. „Šta je cilj Abazovićevog puta u Potočare?

Verovatno pokušaj da odgodi svoj strmoglavi politički pad.

Jer teško je zamisliti da bi glasač Ure, uvjeren da svoj glas daje istinskom građanskom pokretu, dozvolio sebi da ga Dritan Abazović prevari kao što je ga je prevario 30. avgusta 2020.“ POBJEDA: O kakvoj tačno prevari birača govorite?

Bez obzira na to što donošenje Rezolucije o Srebrenici nesumnjivo predstavlja ozbiljan udarac velikosrpskoj politici, tj. politici zvaničnog Beograda, ideja „srpskog sveta“, koja uključuje Crnu Goru, i dalje je veoma živa. Odnos Srbije prema Crnoj Gori odnos je omalovažavanja: u očima srpskih nacionalista, Crna Gora je samo - srpska Sparta. Isti odnos prema Podgorici ima i zvanična Moskva, koja se, baš kao i Beograd, neće tako lako odreći svog „plijena“ GRUHONJIĆ: Ulaskom u koaliciju sa velikosrpskim nacionalistima i šovinistima i Srpskom pravoslavnom crkvom, Abazović je na vlast doveo političku strukturu koja negira genocid u Srebrenici, koja preti crnogorskim Bošnjacima i čiji je cilj poništavanje Crne Gore i njeno pripajanje „srpskom svetu“. Beograd je Abazoviću dodelio ulogu trojanskog konja velikosrpstva; „poštenog Albanca“, „Rahmana Morine“ crnogorske političke scene.

Dokaz je i podrška koju je još 30. avgusta Abazović dobio od Matije Bećkovića, te instant zamene za „oca nacije“ Dobricu Ćosića. Možda dan nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori nekome i nije bilo jasno o čemu je reč; sada je već izvan svake sumnje da će Dritan Abazović u crnogorskoj istoriji ostati upisan kao kvisling građanskog društva.

Njegov odlazak u Srebrenicu je, u moralnom smislu, u najmanju ruku problematičan.

POBJEDA: Nakon što je parlament Crne Gore usvojio Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, beogradski kontrolisani tabloidi napali su predsjednika parlamenta Aleksu Bečića i premijera Zdravka Krivokapića, ali ne i potpredsjednika Abazovića. Zašto?

GRUHONJIĆ: Zato što je Dritan Abazović čovek Aleksandra Vučića. U Srbiji tabloidi pišu ono što Vučić misli, ali ne sme da izgovori. Njegovi mediji uvek targetiraju Vučićeve po-

litičke protivnike, pa i izuzimanje Abazovića iz divljačke kampanje srpskih tabloida dokazuje da predsednik Srbije još ima planove sa vicepremijerom crnogorske Vlade. Koji su, naravno, kratkoročni.

POBJEDA: Je li reakcija beogradskih medija na usvajanje Rezolucije o zabrani negiranja genocida u Srebrenici bila očekivana?

GRUHONJIĆ: Jeste. Ostaje da se vidi šta će se iz toga izroditi. Ne pretendujući da crnogorskim građanima dajem bilo kakve savete, bio bih veoma

Vjerujem da će „srpski svet“ slomiti zube na Crnoj Gori i da će se urušiti na mojoj Bosni i Hercegovini POBJEDA: Stanje srpskog društva o kojem ste govorili neodoljivo podsjeća na ono što imamo u Crnoj Gori nakon 30. avgusta 2020: Demokrate prizivaju pomirenje, ali ne objašnjavaju na kojim bi se to vrijednostima crnogorsko društvo moglo pomiriti. Do čega vodi ta konfuzija?

GRUHONJIĆ: Do nerazlikovanja dobra i zla.

Mudar čovek uči na tuđim greškama, glupak na svojim.

Siguran sam da je većinska Crna Gora svesna ambisa pred kojim je. Upravo zato je organizovani samootpor tako veličanstven. Često zavidim Crnogorcima na otporu koji pružaju aktuelnoj vlasti.

POBJEDA: Na čemu im tačno zavidite?

GRUHONJIĆ: Pre svega na tome što imaju za šta da se bore. Ne u smislu patriotizma i borbe za državu, nego u smislu borbe za prave ljudske, civilizacijske vrednosti.

Priče o pomirenju bez jasno definisanih vrednosti su prevara. Ostavimo malo Srbiju i sko-

knimo do EU: zašto je Hrvatska tek 2013. primljena u EU, iako je imala „kapital“ zemlje koja je bila meta oružane agresije? Zato što je predsednik Franjo Tuđman koketirao sa ustaštvom i sa ustašama. Hrvatska se i danas suočava sa Tuđmanovim nasleđem, nije se odrekla njegovih sumanutih ideja o tome da se kosti sa Blajburga pomešaju sa kostima stradalih u Jasenovcu. Kad to dozvolite, svakom ste građaninu svoje zemlje rekli – sve je dozvoljeno.

POBJEDA: Što je dozvoljeno?

GRUHONJIĆ: Dozvoljeno je ubiti čoveka, poniziti ljudsko dostojanstvo… Duboko verujem da će Crna Gora imati snage da se tome odupre… Aleksandar Raković preti da će sedam i po miliona Srba istrebiti stotinu hiljada Crnogoraca, zanemarujući činjenicu da su Crnogorci umeli da se odupru mnogo jačem i brojnijem neprijatelju. Pa i velesilama. Verujem da će „srpski svet“ slomiti zube na Crnoj Gori, a da je prva sledeća tačka na kojoj će se taj projekat definitivno urušiti moja Bosna i Hercegovina.

oprezan: još nije gotovo.

POBJEDA: Što nije gotovo?

GRUHONJIĆ: Bez obzira na to što donošenje Rezolucije nesumnjivo predstavlja ozbiljan udarac velikosrpskoj politici, tj. politici zvaničnog Beograda, ideja „srpskog sveta“, koja uključuje Crnu Goru, i dalje je veoma živa. Odnos Srbije prema Crnoj Gori odnos je omalovažavanja: u očima srpskih nacionalista, Crna Gora je samo srpska Sparta. Isti odnos prema Podgorici ima i zvanična Moskva, koja se, baš kao i Beograd, neće tako lako odreći svog „plena“. Na to će presudno uticati način na koji će se u novim okolnostima ponašati pre svega Demokratska Crna Gora Alekse Bečića.

POBJEDA: Zar to nilesmo vidjeli? Umjesto direktnog odgovora na ogavnu kampanju Beograda – isti jezik su, doduše, u crnogorski javni prostor uvele upravo Demokrate - baziran na govoru mržnje i detaljima iz privatnog života predsjednika Bečića, Demokrate pokušavaju da umilostive zvanični Beograd neprekidno mu dokazujući vjernost.

GRUHONJIĆ: Imate pravo.

Međutim, Demokrate su, kažem, jezičak na vagi; oni odlučuju o tome hoće li Crna Gora ići zapadnim putem ili će, kao deo „srpskog sveta“, nastaviti da se kreće u pravcu vlastite propasti. Demokrate nemaju bogzna kakav kadrovski potencijal, nemaju jasnu politiku i ideologiju, što nas navodi na zaključak da je moguć i jedan i drugi scenario. Ukoliko su politički kratkovidi, prikloniće se

sopstvenim emocijama, koje su očito na strani „srpskog sveta“; ukoliko, pak, prevagne razum, odustaće od gubitničke pozicije, koja bi ih veoma brzo mogla dovesti u političku provaliju, tj. u marginalizaciju i politički nestanak.

POBJEDA: Da li je predsjednik Bečić meta srpskih tabloida zato što je glasao za Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici ili zbog toga što je predsjednik Vučić, koji veoma pažljivo tumači i rezultate izbora i predizborna ispitivanja javnog mnjenja, procijenio da Demokrate, potpomognute mitropolitom Joanikijem, uzimaju glasove Demokratskom frontu?

GRUHONJIĆ: I Vučić Demokrate vidi kao ključni faktor političke scene u Crnoj Gori.

Svojom politikom nezameranja, porukama „dobro jutro, čaršijo, na sve četiri strane“, Bečić očito politički profitira; upravo zato je postao meta Aleksandra Vučića, koji Demokrate vidi kao „otimače“ glasova ,,produženoj ruci“ svoje velikosrpske politike u Crnoj Gori.

Tenzije u crnogorskom društvu ozbiljno su porasle, i to ne samo kao posledica stravične medijske kampanje Beograda, koja traje duže od godinu i po.

U toj situaciji Bečić je uspeo da se pozicionira kao „pomiritelj“ i da pridobije deo srpskih birača nesklonih radikalizmu Demokratskog fronta. Pored toga, Bečić preuzima i deo glasača Ure, što je Vučiću alarm za hitno pokretanje kampanje degradacije i diskvalifikacije ne-

prijatelja. Zato je i ušao u trgovinu sa vladikom Joanikijem, koji je, u zamenu za mesto mitropolita na Cetinju, prihvatio da još jednom promeni stranu, da se odrekne Demokrata i Zdravka Krivokapića i podrži Demokratski front. Iako mitropolit Joanikije nije ni bleda senka političkog autoriteta i harizme pokojnog Amfilohija Radovića, odigraće ulogu koju mu je Vučić namenio.

O Amfilohiju nikada nisam mislio ništa dobro; ipak, ne može mu se sporiti da je upravo on na vlast doveo vladajuću koaliciju u Crnoj Gori.

POBJEDA: Hoće li predsjednik Vučić uspjeti da Crnu Goru definitivno uvede u „srpski svet“?

GRUHONJIĆ: Budući da je, kada je reč o Crnoj Gori, od zvanične Moskve preuzeo određene obaveze, Vučićeva pozicija u ovom momentu prilično je nezavidna. Tim pre što je jasno da je svaki scenarij moguć; uključujući krah Vučićevog projekta „srpski svet“.

Kao posmatrača sa strane, raduje me to što građanska, samoorganizovana Crna Gora ne samo da postoji, nego otpor namjeri da se crnogorska nezavisnost utopi u srpski i ruski suverenitet iz meseca u mesec raste.

POBJEDA: Eksplozija reakcija na usvajanje Rezolucije o zabrani negiranja genocida u Srebrenici pokazuje da se Srbija identifikuje sa zločincem Ratkom Mladićem i sa zločinom koji je on počinio. Kako to?

GRUHONJIĆ: Nakon izricanja presude ratnom zločincu Ratku Mladiću, Andrej Nikolaidis je odlično primetio da bismo možda i mogli razumeti ako bi Srbija genocid u Srebrenici negirala zbog nelagode i stida pred činjenicom da je neko iz redova srpskog kolektiviteta počinio tako jeziv zločin.

Međutim, problem je što većinska javnost u Srbiji nema ništa protiv činjenice da je genocid uopšte počinjen. Ta javnost srebrenički genocid doživljava kao nešto što se podrazumeva. Dokaz je status koji ratni zločinac Ratko Mladić uživa i srpskom društvu.

POBJEDA: Kakav status?

GRUHONJIĆ: Zločinac Mladić svojevrsna je pop-ikona ,,srpskog sveta“. Što je najgore, taj status uživa i kod dela mladih ljudi, koji se nisu ni rodili u vreme kad je genocid počinjen.

Ovde, dakle, nije reč o običnom odbijanju da se suočite s prošlošću; reč je o nečemu što bi, da je bio u prilici, uradio bilo ko od većine koja ratnog zločinca proglašava herojem i ikonom.

Naravno, nemaju svi građani Srbije isti stav. Međutim, najvidljiviji deo javnosti – mislim na vlast i najveći deo opozicije, na SANU, univerzitete, intelektualnu elitu – negira srebrenički genocid i slavi ratne zločince. Poražavajuće je da takav monstruozni pogled na svet egzistira u srcu Evrope.

Društvo

Poneđeljak, 28. jun 2021.

9

Novi incident na Cetinju sa sveštenicima Srpske pravoslavne crkve

m Sadu

o obaveze zavidna Navikli smo se na ,,normalizovanu nenormalnost“ POBJEDA: Često ste kao novinar bili meta napada. Kako ste danas?

GRUHONJIĆ: Malo je ljudi u Srbiji koji kritikuju velikosrpski nacionalizam, posebno u novinarstvu. Meta sam Vučićevih medija, iako ni u onim liberalnijim, opozicionim nisam naročito omiljen. Pretnje dobijam s vremena na vreme. Pretpostavljam da ih neko izvlači iz šešira, po direktivi. Obično nakon što objavim kolumnu, preti mi se u manjem ili većem intenzitetu. Ako je intenzitet veći, opravdano sumnjam da je reč o akciji tzv. duboke države, a ne skupine entuzijasta.

U svakom slučaju, moji prijatelji i ja odavno smo navikli na normalizovanu nenormalnost u kojoj živimo.

Ako živite u društvu koje ne razlikuje dobro i zlo, u kojem je sve dozvoljeno, onda više ne govorimo o društvu građana, nego o društvu moralnih idiota. Ukidanjem morala kao kategorije, ukida se razlika između ljudske zajednice i zajednice zveri. U tom smislu, budućnost nije svetla.

POBJEDA: Kako je ukinuta razlika između dobra i zla?

Kada?

GRUHONJIĆ: Generacije koje nemaju biološko sećanje na ratove devedesetih odrasle su u društvu dobrovoljnih saučesnika tog zločina. Obrazovane su u školama u kojima uče o dva antifašistička pokreta, u jednoj od retkih zemalja u Evropi koja je amnestirala vlastiti fašizam i poništila sopstveni antifašizam iz Drugog svetskog rata. „Narod koji ima ovakvu omladinu ne mora da brine za svoju budućnost“, rekao je Josip Broz Tito.

Ako govorimo o trenutnoj situaciji u Srbiji, imao bih nastavak: taj narod, naime, ne mora da brine o svojoj budućnosti, jer je - nema.

POBJEDA: Ko je na tu radikalizaciju ključno uticao?

GRUHONJIĆ: Rat je najveće zlo koje može da snađe pojedinca i društvo. Rat ukida razliku između dobra i zla i zato je opasniji od bilo koje elementarne nepogode. Nakon 5. oktobra, srpsko društvo nije se saglasilo oko osnovne činjenice: devedesete godine 20. veka bile su toliko mračne da je Srbiji bilo dozvoljeno da ne samo učestvuje, nego i da pokrene četiri rata tokom svega desetak godina. Srbija je učestvovala u sva četiri rata, menjao se „neprijatelj“. Nakon 5. oktobra 2000. godine, to građanima niko nikada otvoreno nije rekao.

POBJEDA: Zašto nije?

GRUHONJIĆ: Lakše je bilo proturiti tezu da je loše to što je Slobodan Milošević izgubio ratove, ne to što ih je pokrenuo.

Mislilo se da se sve može rešiti ekonomskim reformama i napretkom. Govorilo se da Srbija neće da iskopava masovne grobnice sa leševima albanskih civila u okolini Beograda zato što bi to moglo odbiti strane investito-

re. Jednog dana se Milošević uhapsi i izruči Hagu, drugog se pravi dogovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i uvede veronauka u škole; donese se zakon o izjednačavanju partizana i četnika iz Drugog svetskog rata; ide se po Srbiji sa ašovom i traže se kosti kvislinga i ratnog zločinca Draže Mihailovića, kojeg smo u međuvremenu ubacili u čitanke i postavili pored Titove slike; potpiše se deklaracija o pomirenju sa Socijalističkom partijom Srbije Ivice Dačića, iako je predsjednik Demokratske stranke ubijen u atentatu 13. marta 2003., a lider SPS-a „umoren u haškom kazamatu“; učinimo sve da normalizujemo Srpsku radikalnu stranku Vojislava Šešelja… Reč je, dakle, o nizu trulih kompromisa napravljenih zarad sticanja sitnog političkog ćara. Ti su kompromisi pravljeni sa ordinarnim zlikovcima, čije su ruke – i bukvalno i figurativno – krvave do lakata. Sve ovo je Srbiju uvelo u mulj u kojem kao društvo glavinjamo i koje je najgora kazna za onoga ko se nije suočio sa sobom i sa svojom ratnom prošlošću.

Ako je definicija pakla beskonačno truljenje, onda je to pravi opis društva u kojem živim.

POBJEDA: Mogu li novi vjetrovi koji duvaju sa Zapada uticati da se to promijeni?

GRUHONJIĆ: Mogu dati veoma važan doprinos. Ipak, do promena je nemoguće doći ako društvo nema kapacitet da se menja.

Milorad Dodik je na vlast u entitetu Republika Srpska doveden 1997. godine na NATO tenkovima, u vreme kada je imao svega dva poslanika u Skupštini i kada je Biljana Plavšić glumila liberalnu stranu. Ipak, brzo nam je bilo jasno da to ne može dugo da opstane.

Može da traje neko vreme uz kontrolu NATO tenkova, ali to nije rešenje. Zato je Crna Gora u daleko boljoj poziciji od Srbije…

POBJEDA: Zašto?

GRUHONJIĆ: Zato što ima građansku javnost. Ako ste u Crnoj Gori Crnogorac, Srbin, Albanac, Bošnjak, Hrvat ili Rom, pre svega ste – građanin Crne Gore. I to je najveća vred-

nost nezavisnosti obnovljene 21. maja 2006. U tom smislu, verujem da će novi vetrovi koji dolaze pre svega iz Vašingtona – ne bih se preterano pouzdao u EU – biti saveznik građanske, većinske Crne Gore.

POBJEDA: Većinske?!

GRUHONJIĆ: Naravno. Većinska Crna Gora razmišlja demokratski, liberalno; svesna je svoje multietničke tradicije, koja datira ne od 2006. godine, nego otkako postoji Crna Gora kao moderna država.

Srećom, administracija predsednika Bajdena veoma dobro poznaje prilike na Balkanu: zna sa kim ima posla u Beogradu, zna koliki je uticaj Moskve i Kine na Balkanu i sada je samo pitanje njihovih spoljnopolitičkih prioriteta. Nadam se da Zapad neće napraviti grešku kakvu je napravio početkom devedesetih, kada je Zapadni Balkan ostavio na periferiji. U suprotnom, moglo bi se desiti isto što i devedesetih: da gase požar koji su mogli ugasiti dok je bio šibica.

POBJEDA: Koliko je taj požar ipak realan?

GRUHONJIĆ: Realan je. U tom smislu je uloga Zapada, pre svega Amerike, presudna.

U suprotnom, imaćemo opet najbrojniju naciju spremnu na rat, koja, doduše, više nema JNA - armiju koju smo svi finansirali, a koja je devedesetih upotrebila oružje protiv vlastitih građana. Nikada ne smemo potceniti ludost Beograda, politiku zvanične Moskve, koja se, na globalnom nivou, svodi na ono što Srbija radi u regionu: na proizvodnju nestabilnosti. Ni Beograd ni Moskva neće prezati od poteza koji bi mogli da vode i do palestinizacije regije. Tu pre svega mislim na BiH, ali i na Crnu Goru, Kosovo i Severnu Makedoniju.

POBJEDA: Spekuliše se da bi Marinika Tepić ili Goran Svilanović mogli biti kandidati koji će se, uz podršku SAD, suprotstaviti predsjedniku Vučiću na predsjedničkim izborima. Može li se u Srbiji ponoviti 5. oktobar?

GRUHONJIĆ: Ne može. Imamo iskustva od dve decenije, pa znamo da problem nije samo ličnost, nego ideologija koja nas je dovde dovela. Srpska napredna stranka ovladala je društvom, ušla u svaku njegovu poru. Sada je to metastaziralo.

Zapad bi mogao da pomogne cepanje SNS-a, da vrh Vučićeve stranke pusti da se međusobno „pobiju“ oko plena – plen je ogroman a oni veoma pohlepni. Tada bi se deo SNS-a mogao proglasiti još „naprednijom“ Srpskom naprednom strankom, koja će biti prozapadno orijentisana. Tom bi se kvazinaprednijem delu stranke priključili delovi aktuelne opozicije, koja je takođe nacionalistička i tek bi se tada donekle mogla zaustaviti agonija srpskog društva koju su radikalizovali naprednjaci tako što su stavili šapu na sve – od mesne zajednice do Predsedništva u Beogradu. Ipak, i ovo o čemu govorim predstavljalo bi privremeno gašenje požara, sve dok se ne pojave političari koji nisu nacionalisti. Do tada, ovom društvu zaista nema spasa.

POBJEDA: Vidite li takvu snagu unutar SNS-a?

GRUHONJIĆ: Ne vidim.

Tamara NIKČEVIĆ

Čavor: Medijski linč i crtanje mete

Spregom propagande Crkve Srbije, medija i političkih aktivista, ljudi koji su me napali i izazvali incident žele se predstaviti kao žrtve, a mene kao agresora kaže Cetinjanin Božina Čavor

Vlaška crkva

CETINJE – Oprečne informacije o jučerašnjem incidentu kod Vlaške crkve na Cetinju govore sa jedne strane da je Cetinjanin Božina Čavor verbalno napao sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) Nikolu Popovića, a sa druge da je upravo Popović isprovocirao sukob sa Čavorom.

Rektor Bogoslovije na Cetinju Gojko Perović rekao je portalu Dan da je na Cetinju ispred Vlaške crkve došlo do incidenta gdje je verbalno napadnut sveštenik Nikola Popović.

– Ja i moj sin smo pokušavali da smirimo situaciju. Došla je policija i sve je izgledalo malo dramatično jer je saobraćaj bio blokiran – kazao je Perović i dodao da je dao izjavu u policijskoj stanici, te da se nada da će policija razriješiti slučaj.

Božina Čavor, sa druge strane, ispričao je Pobjedi da je juče, kao prolaznik, verbalno napadnut od popa Nikole Popovića, koji mu je nakon što je izašao iz automobila, kako kaže, drsko i agresivno uputio pitanje ,,što me gledaš“.

- Kako nijesam reagovao, ponovio je ,,što me gledaš, je l’ ti nešto nejasno“. Poštujući njegov duhovni čin, nijesam htio naśesti na provokaciju, međutim uskoro mu se pridružio pop Gojko Perović sa grupom meni nepoznatih lica.

Ni tada nijesam htio odgovarati na očito smišljene provokacije, za koje sam ubijeđen da su unaprijed planirane, u što me ubjeđuje činjenica da sam naknadno prijavljen policiji kao

Gojko Perović da se odrekne podrške nasilju Na Cetinju su sve češći incidenti između sveštenstva Srpske pravoslavne crkve (SPC) i građana, a u čijoj je pozadini neriješeno crkveno pitanje i višedecenijska diskriminacija pravoslavnih vjernika, saopštile su sinoć Cetinjanke Hajdana Huter, Ivana Pajović i Svetlana M. Pajović.

One tvrde da na društvenim mrežama djeluje osoba pod imenom Jovan Perović, a koja se predstavlja kao navodni sin sveštenika SPC Gojka Perovića.

- U komunikaciji sa građanima Cetinja i Crne Gore je nepristojan, vulgaran, a retorika mu je takva da brojne građane degradira i crta im metu, posebno kod ekstremista i fanatika SPC, čime ugrožava njihov integritet i bezbjednost. Kao građanke Cetinja i kao žene i same smo žrtve nastupa osobe koja se javno predstavlja Jovan Perović. On i njemu slični nazivaju nas ustašama i prijete da će ubiti našu djecu – navode Cetinjanke u reagovanju.

napadač – kazao nam je Čavor.

Prema njegovim riječima, nakon toga uslijedio je medijski linč i crtanje mete.

- Spregom propagande Crkve Srbije, medija i političkih aktivista, ljudi koji su me napali i izazvali incident žele se predstaviti kao žrtve, a mene kao agresora i

Borba rekonstruisala događaj na osnovu prijave iz 2020.

Portal Borba objavio je detaljan „opis“ incidenta zasnovan na navodnoj policijskoj prijavi sveštenika Popovića o jučerašnjem događaju.

Detaljna „rekonstrukcija“ incidenta završava se fizičkim obračunom, odnosno zadavanjem udarca u glavu stisnutom pesnicom.

I, sve bi izgledalo možda profesionalno i tačno na prvi pogled, da Borba nije demantovala samu sebe, objavivši i fotografiju dokumenta koji im je poslužio kao izvor informacije, na kojem se vidi datum 4. septembar 2020. godine.

One pozivaju Gojka Perovića da pruži očekivani doprinos kako bi javni govor bio pristojniji i kako se dostojanstvo i integritet bilo koga ne bi dovodilo u pitanje, a javnost usmjerila ka dijalogu i prestanku diskriminacije.

- Pozivamo Gojka Perovića da obustavi djelovanje Jovana Perovića i njemu sličnih fanatika, jer bez obzira da li je stvarna ličnost ili nije, javnosti je poznato da Gojko Perović ima ogroman i odlučujući uticaj na farme botova pod okriljem SPC i Vlade Crne Gore – zaključuju one u reagovanju.

partijskog aktivistu - iako nijesam ni član, ni aktivista nijedne političke partije. Pri tom se zaobilazi podatak da sam pločnikom šetao sam, a da se za popom Popovićem pojavila cijela grupa koja je išla za mnom provocirajući me uprkos tome što sam želio da izbjegnem incident – kazao je Čavor.

Cilj mu je, kako je rekao, da se zna prava istina današnjeg događaja, a to je da je on žrtva uličnog i medijskog napada - a ne napadač.

- Kao Cetinjanina i Crnogorca stid me njihove sramote – zaključio je Čavor.

Kasno sinoć oglasila se i Uprava policije koja je „povodom pojedinih medijskih navoda“ u kojima su se pominjali građani Cetinja, ali i sveštena lica obavijestila javnost da nije bilo fizičkog napada u pomenutom događaju.

- Pojedini učesnici događaja, uključujući i sveštenika G.P. koji je pominjan u današnjim medijskim navodima, kao i policija koja je izašla na lice mjesta, su preventivno djelovali da ne bi došlo do ugrožavanja lične sigurnosti. Nakon prikupljenih obavještenja nadležno tužilaštvo će izvršiti pravnu kvalifikaciju ovog događaja – navode iz UP. Policija je u saopštenju još ukazala na značaj čuvanja međuljudskih i građanskih odnosa, ali i potrebu tačnog i objektivnog informisanja javnosti.

D. MIHAILOVIĆ

10

Crnom Gorom

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Na barskoj rivijeri 6.700 prijavljenih turista

Hoteli puni, najviše gostiju iz regiona

Kupalište na Čanju

BAR - Posljednjih dana juna u Baru su primjetne gužve u saobraćaju, trgovinskim objektima i plažama, što već na prvi pogled ukazuje da je turistička sezona počela. Potvrđuju to i zvanični podaci, ali i hotelijeri koji uglavnom bilježe popunjenost preko 90 odsto. Još je neizvjesno kakav će biti špic sezone, jer je ove godine izostao tradicionalni buking, a rezervacije, kako ističu hotelijeri, stižu ,,last minute“, odnosno u posljednjem trenutku.

Trenutno na barskoj rivijeri odmor provodi 6.700 prijavljenih gostiju.

Hotelska plaža kompleksa ,,Ruža vjetrova“

Naše projekcije su da će u Baru biti ostvaren promet od 50 odsto u odnosu na godinu koja je prethodila pandemiji - kazao je Emil Kukalj, direktor Turističke organizacije Bar - Najveći dio, 4.200 boravi u privatnom smještaju, a ostatak se opredijelio za hotele. U odnosu na prethodnu godinu, to su povećanja preko 1000 posto, ali u odnosu na pretprošlu, 2019. 40 odsto je manje turista, što je i u skladu sa našim očekivanjima.

Tokom špica će vjerovatno doći i do blagog povećanja, ali generalno, naše projekcije su da će u Baru biti ostvaren promet od 50 odsto u odnosu na godinu koja je prethodila pandemiji - kazao

je mr Emil Kukalj, direktor Turističke organizacije Bar. Gradski hotel „Princes“ trenutno je popunjen 90 odsto, a od kraja aprila, kada je otvoren do danas, imao je fluktuirajuću popunjenost kapaciteta, od 30 do 50 odsto. „Perl Beach“, nekadašnja Biserna obala u Čanju, bilježi najveću, gotovo stoprocentnu popunjenost, a slično je i u hotelu rizort „Ruža vjetrova“, na Velikom Pijesku.

Predsjednik Milosav Bulatović primio najbolje učenike Osnovne i Srednje škole Kolašinske lučonoše

„Među vama su oni koji će voditi Kolašin“ KOLAŠIN - Vi ste završili svoj dio posla – zaslužili petice u svim dosadašnjim godinama.

Mi ćemo uraditi ono što je naša obaveza – pokušati da u našoj lokalnoj zajednici stvorimo uslove koji mogu odgovoriti vašim ambicijama.

Pokušaćemo i uspjeti da i Kolašin bude u vašim životnim planovima, istakao je Milosav Bulatović, predsjednik Kolašina, koji je juče primio dobitnike diplome „Luča“ iz OŠ ,,Risto Manojlović“ i SMŠ ,,Braća Selić“.

Bulatović je kazao da je ovo prilika da se lokalna zajednica uvjeri u potencijal kojeg ima u

mladim ljudima. Potvrđena je vaša posvećenost znanju, ali i požrtvovanje vaših roditelja i porodica da „Luča“ bude zajednički cilj.

– Želimo da razvijamo i omogućavamo pravilo da se u malim sredinama mogu stvarati potencijali za velika djela. Činimo sve da Kolašin bude u vašim životnim planovima, da stvorimo uslove koji će vas vezati za rodni grad. Vjerujemo u vaše buduće korake, vjerujemo da su među vama oni koji će sjutra voditi Kolašin. Vi donosite energiju boljega stvarajući mogućnost da se razvija grad, ali i ostvaruju vrhunski stručni i profesionalni

dometi - poručio je Bulatović.

On je uručio knjige, a lučonoše su dobile novčane nagrade. Prisutne je pozdravila i Ana Bulatović iz Sekretarijata za društvene djelatnosti i opštu upravu.

Luču u OŠ ,,Risto Manojlović“ su dobili Đorđe Vukičević, Marija Jeknić, Vladimir Peković, Gala Dulović, Tara Dulović, Tadija Popović, Aleksandra Drljević, Nastasja Šćepanović, Helena Šuković, Andrej Milošević, Lado Vuković i Jovana Rakočević.

U SMŠ ,,Braća Selić“, Luču I je dobila Martina Labović koja je i đak generacije kao i Andrija Kljajić. Dobitnici Luče II su Stojan Bošković, Darinka Bulatović, Jana Bulatović, Sara Bulatović, Milisav Dukić, Jovana Jeknić, Ilija Milošević, Tijana Rakočević i Nađa Peković.

D. D.

- Na današnji dan imamo izuzetno dobru popunjenost, gotovo 95 odsto, i tako je od polovine juna. Gosti su uglavnom iz regiona, Bosne i Hercegovine i Srbije, a u manjem broju i iz Ukrajine. Očekujem da se taj trend nastavi i u glavnoj sezoni - kazao je Slobodan Vukić, šef recepcije u „Ruži vjetrova“.

Kao i kod drugih hotelijera, izostao je tradicionalni buking.

- Buking sa zapadnoevropskog

tržišta na koje smo orjentisani izostao je ove sezone. Imamo nešto malo sa tržišta Francuske, ali da li će se i to realizovati, ostaje da se vidi - ističe Vukić, koji izražava sumnju u dobru zaradu, jer su cijene usluga znatno snižene i prilagođene gostima iz regiona koji nijesu visoke platežne moći.

Puno stranih tablica na ulicama, povećane gužve u saobraćaju, ali i pune plaže u Baru ovih dana, posjećaju na dobra, stara

vremena, prije pandemije.

Tamara iz Beograda i Rade Sekulić iz Užica godinama ljetuju u Dobroj Vodi i veoma su zadovoljni. Steva Rosić, iz Srbije, prvi put je u Crnoj Gori, i kako nam je kazao, oduševljen je. Zajko Barušija iz Sarajeva, bio je na odmoru u Dobroj Vodi pretprošle godine, zadovoljan je smještajem, ali smatra da bi plaže trebalo da budu uređenije.

Prošlu, pandemijsku godinu, Turistička organizacija je iskoristila intenzivno radeći na poboljšanju ponude.

- Spremili smo na veoma kvalitetan način turistički proizvod, od pješačkih staza, turističke signalizacije, koja je u završnoj fazi, unaprijedili promotivni materijal, uložili dodatno u marketinške alate kako bi poboljšali promotivne kampanje, uspostavili saradnju sa Željezničkim prevozom Crne Gore i Željeznicom Srbije, organizovali u saradnji sa NTO kampanju „U društvu sa prirodom“, zatim kampanju „Dobar dio ljeta“, postavili panoramske klupe, jer Bar nema samo sunce i more, već i bogatu kulturno-istorijsku baštinu, mogućnost aktivnog odmora kroz biciklizam, kanjoning, pješačke staze, posmatranje ptica na Skadarskom jezeru...- kazao je mr Emil Kukalj, direktor TO Bar, koji je podsjetio da su otvoreni i turističko-informativni biroi u više mjesnih zajednica, u kojima turisti mogu prijaviti svoj boravak i dobiti sve informacije o bogatoj ponudi barske rivijere.

Organizovanje tradicionalnih ljetnjih manifestacija u gradu pod Rumijom - Ljeto sa zvijezdama, Šušanjska i Spičanska noć, Festival vina i grožđa, Noć Velikog Pijeska, još su pod znakom pitanja, zbog epidemijskih mjera, ali u svakom slučaju neće izostati sajmovi tradicionalnih proizvoda i muzički programi manjeg obima. V.K.V.

TURISTIČKI FOTO-DETALJ IZ KOLAŠINA: Kako su uživali maturanti iz Izraela KOLAŠIN - U ovim danima kada su tropske temperature u onom središnjem dijelu dana stigle i do planina, rijeka Tara je uvijek adresa osvježenja.

Jedna od kultnih, ali i najtraženijih tačaka svježine je kompletan prostor oko restorana „Raj“ u Tebaljevu, neposredno pored Jadranske magistrale...

Sve što se naruči, ima za „prilog“ tu blizinu i taj dohvat Tare. I dok većina gostiju sa rijekom „komunicira“ pogledom, grupa gostiju iz Izraela je odlučila da „pregazi“ Taru. U koloni jedan po jedan su „ušli“ u rijeku. Izabrali su dio rijeke gdje je tek malo preko koljena. Njihova turistička ambicija da se nađu „s one strane rijeke“, bila je zanimljiva za ostale. Proradile su kamere mobilnih telefona. I svi su bili pomalo ljubomorni na njih. Gosti iz Izraela, njih 48, su maturanti. U „malu varoš“ i Crnu Goru su došli po-

„Pregazi“ Taru pa „forsiraj“ Goleš...

sredstvom poznate turističke agencije „Eko turs“ koja im je organizovala raznovrsne sadržaje a glavni cilj im je bio upoznavanje sa Sinjavinom i Bjelasicom.

Kada su prešli Taru, kroz selo Trebaljevo su krenuli ka katunu Goleš na Bjelasici. Turistička ko-

manda je glasila – „pregazi“ Taru pa „forsiraj“ Goleš, gdje se inače nalazi poznati eko katun.

Maturanti iz Izraela su nedjelju dana bili gosti agencije ,,Eko turs“ iz Kolašina. I svi su do jednog obećali – „gazićemo“ Taru i D. D. kao studenti.

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju

Treći zemljotres u dva dana PODGORICA - Zemljotres, manje jačine od 2,7 Rihtera pogodio je sinoć Crnu Goru, saopštio je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Kako navode, u 21 sat i 11 minuta registrovan je zemljotres na tri kilometra sjeveroistočno od Botuna.

- Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2,7 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom in-

tenzitetu od III-IV stepena Merkalijeve skale (MCS) - navode u saopštenju. Žarište ovog zemljotresa, kako navode, locirano je na dubini od 19 kilometara.

- Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području -

zaključili su u saopštenju.

Podsjetimo, ovo je treći zemljotres u dva dana zabilježen na teritoriji Crne Gore.

Zemljotres jačine 3,2 po Rihteru osjetio se juče u 15 sati i 41 minut sa epicentrom 14 kilometara sjeverno od Herceg Novog, na dubini od 10 kilometara. Juče je zabilježen zemljotres srednje jačine od 4,3 po Rihteru u 1 sati i 18 minuta sa epicentrom sedam kilometara sjeveroistočno od Kruševice.

R. P.

Svijet/Region

Poneđeljak, 28. jun 2021.

11

POVODI: Seksualno zlostavljanje u istraživačkoj stanici Petnica

Uprava uništila dokaze, počinilac slobodan čovjek BEOGRAD - Spolja gladac a unutra jadac, takva je Petnica - svi su znali i ćutali skoro 20 godina da njihov radnik maltretira polaznice, tjera ih da piju i poslije ih slika i obnažene, bilo je važno sačuvati rejting ove prestižne naučne ustanove, a nasilnika nijesu smjeli da diraju jer je bio suicidan i nije imao od čega da živi. Nije bruka jer obraz odavno nemamo.

IZRUGIVANJE

- Problem ovog društva je stalno negiranje da se seksualno uznemiravanje dešava u Srbiji ili svođenje tog velikog problema na šale. Prije nego što je seksualno uznemiravanje postalo krivično djelo, u medijima su bile ogromne pošalice da će udvaranje muškaraca ženama postati krivično djelo.

Ljudi uopšte nijesu razumjeli do koje mjere postoji seksualno uznemiravanje i na kojim mjestima - objašnjava Vanja Macanović, pravnica iz Autonomnog ženskog centra za Pobjedu.

Na pitanje što slučaj seksualnog uznemiravanja djevojčica u istraživačkoj stanici Petnica govori o društvu jer se prvo ćuti, onda su svi iznenađeni kada žrtve progovore i kreće negativna kampanja prema žrtvama koja je glasnija od toga da se sazna istina i otkrije počinilac.

- Modus operandum je skoro isti: u slučaju Aleksić i Petnica imate zadobijanje povjerenja dece i jednu ozbiljnu zloupotrebu tog povjerenja i autoriteta- kaže Macanović i opisuje da u oba slučaja počinioci jako dobro znaju kako da izmanipulišu pametnu i visokointeligentnu djecu koja osvajaju nagrade i više su od odličnih đaka - neko uspije da ih ubijedi da treba da pristanu na tu vrstu fotografisanja i misle da je to IN.

Modus operandum je skoro isti: u slučaju Aleksić i Petnica imate zadobijanje povjerenja djece i jednu ozbiljnu zloupotrebu tog povjerenja i autoriteta - objašnjava Vanja Macanović, pravnica iz Autonomnog ženskog centra i opisuje da u oba slučaja počinioci veoma dobro znaju kako da izmanipulišu pametnu i visokointeligentnu djecu koja osvajaju nagrade i više su od odličnih đaka - neko uspije da ih ubijedi da treba da pristanu na tu vrstu fotografisanja i misle da je to IN Dugodišnji radnik Petnice pod inicijalom S, mada su tabloidi već otkrili identitet, skoro dvije decenije slikao je djevojčice polaznice Petnice koje su išle da pišu naučne radove. Prvo je fotografisao portrete, a zatim ih tjerao da se obnaže napijajući ih vinom uz obrazloženje da im rad neće biti publikovan u Petničkim sveskama ako ga ne budu slušale, iako je radio samo na krajnjem uređenju radova pred objavljivanje.

ČUVANJE PRESTIŽA

Niko ništa nije znao o ovom petničkom manijaku koji je zlostavljao djevojčice, jer Petnica je prestižna naučna istraživačka stanica i u njoj vježbaju samo odabrani. A prestiž treba sačuvati po svaku cijenu, jer izgleda je geslo Petnice: ćuti i gledaj svoja posla.

Međutim, čim je nedjeljnik ,,Vreme“ objavio priču pet anonimnih žrtava, reagovalo je Ministarstvo prosvete, jer je Petnica pod njihovom kontrolom, i u saopštenju su osudili ,,svaki oblik zloupotrebe nasilja nad djecom“, navodeći da ,,očekuju da reaguju nadležne institucije“, kad advokati kažu da je slučaj zastareo.

Vanja Macanović

- Tek jula 2017. godine Srbija je kao krivično djelo dobila seksualno uznemiravanje, a pošto se sve ovo dešavalo prije toga, ne može neko da bude krivično odgovoran za nešto što u to vrijeme nije bilo krivično djelo - objašnjava Macanović. Čelnici Petnice Vigor Majić, bivši direktor i sadašnji Nikola Božić nijesu prepoznali problem. Odnosno čuli su ,,da ima grubih riječi“, kaže Majić, zapravo ,,bili su u šoku pa se

nijesu sjetili da prijave policiji“, kaže Božić.

Majić se maja mjeseca iznenada povukao sa funkcije direktora na kojem je bio više decenija. I radnik S. bio je u Petnici gotovo od osnivanja, ,,povučen, osobenjak, veliki erudita, načitan, poznavalac muzike i informisan“, opisuje ga Božić, odnosno ,,bio je suicidan, imao je blizu 60 godina kada smo odlučili da ga izbacimo, ostaje bez posla“, kaže Majić... I na

Da se seksualno obrazovanje uvede u škole - Naš najveći problem je visokoobrazovni profesori na različitim fakultetima koji stalno osporavaju sve što ženske organizacije traže godinama: da se seksualno obrazovanje uvede u škole i sa djecom razgovarate o tome šta je dozvoljeno a šta nedozvoljeno pona-

šanje, koje su razlike između odrasle osobe i maloljetne osobe za stupanje u bilo kakvu vezu. Djeca danas sve znaju jer vide na internetu i ostalim mrežama, samo to neko treba da im stavi u kontekst, da im objasni - kaže Macanović.

kraju 2017. godine radnik S je sporazumno raskinuo radni odnos, ali je do 2019. godine nešto radio honorarno jer Majić kaže da nije htio da ga nosi na duši pošto su mu spočitavali da S ,,nema hljeba da jede“...

Majić kaže da sada vjeruje djevojkama i da mu je užasno teško, uputio je iskreno izvinjenje svakome ko je doživio nasilje ili bilo kakvu neprijatnost u Petnici, a naročito seksualno uznemiravanje.

- Ceo sistem smo gradili na povjerenju u ljude. Molim im da nam oproste i pomognu da Petnica radi bolje i da ovaj poduhvat opstane i bolje se razvija - rekao je Majić ,,Vremenu“.

PREVENTIVA

Djecu pošaljete da se bave naukom, sačeka ih manijak isto kao i u školi glume. Šta da radimo?

- Djecu ne možemo zaštititi od svega, ali treba da ih naučimo da nasilje prepoznaju na vrijeme - kaže Macanović.

- Sve institucije koje na bilo koji način imaju kontakt sa djecom, škole, fakulteti..., moraju da donesu pravilnike za prijavljivanje seksualnog uznemiravanja i da se vrlo jasno zna na koji način odrasle osobe postupaju posebno kada imaju kontakt sa maloljetnim osobama. Ne smije da se desi da neko prima u svom kabinetu ili sobi maloljetnu osobu u večernjim satima - kaže naša sagovornica.

Ona podsjeća da je prije par

godina Fakultet političkih nauka prvi donio pravilnik vezan za seksualno uznemiravanje i navodi da je Srbija ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope za sprečavanje seksualnog nasilja na djeci, ali da poslije toga nije uradila ništa značajno - iako je veliko istraživanje na nivou SE pokazalo da u 70 odsto slučajeva oni koji čine seksualno nasilje su djeci poznate osobe iz porodičnog okruženja, nastavnici, učitelji, treneri...

NEOPHODNOST

Macanović konstatuje da u Srbiji mora da se mijenja zakonodavstvo jer je za krivična djela kao što su nedozvoljene polne radnje blage sankcije i dolazi brzo do zastarjelosti krivičnog gonjenja. Odnosno da je poseban problem vremenska distanca i kako obezbijediti dokaze. - Uprava Petnice je uništila dokaze, harddisk sa fotografijama - kaže ona i zaključuje da nije Srbija napravila ambijent u kojem možete da procesuirate slučajeve koji su dugo trajali vremenski.

- Kada imate puno žrtava i kada je jasno da je postojalo dugogodišnje nasilje i zloupotreba vezane su vam ruke – jer nemamo zakonodavstvo koje omogućava vođenje te vrste postupaka. U svijetu se procesi vode poslije 30 godina protiv sveštenika i poslije ogromnog broja žrtava jer njihovo zakonodavstvo to omogućava - zaključuje ona.

Violeta CVEJIĆ

Predsjednik Češke Miloš Zeman uvjeren PRAG - Predsjednik Češke Miloš Zeman izjavio je juče da sa Rusijom treba razgovarati i da lideri Evropske unije ne smiju da se plaše tog dijaloga jer ispada kao da imaju kompleks niže vrijednosti.

- Bajden (američki predsjednik, Džozef) se nije bojao kontakata sa Rusijom. Zašto bi se plašili lideri EU – kazao je predsjednik Zeman u intervjuu za privatnu češku televiziju CNN Prima njuz. Češki predsjednik naglasio je da ljudi i države treba da razgovaraju jer kad ne razgovaraju mogu da izazovu podozrenje da imaju kompleks niže vrijednosti i da se druge strane plaše.

Govoreći u intervjuu o aferi sa eksplozijom magacina municije u Vrbjeticama prije sedam godina, kada su poginule dvije osobe, a štete se sanirale čitavih šest godina, za koju je Češka u aprilu osumnjičila dvojicu ruskih agenata vojne slžube GRU, češki predsjednik prvi put je jasno rekao da uopšte ne

EU da se ne plaši da razgovara sa Rusijom

Majami: U urušavanju zgrade pet mrtvih i 156 nestalih

Miloš Zeman

isključuje da je ta optužba i verzija istrage tačna.

- Uopšte ne tvrdim da ta verzija sa ruskim agentima nije istina. Samo odbijam da je jedina - kazao je Zeman. U intervjuu je, međutim, naglasio da sve verzije treba da budu provjerene i pozvao se ponovo na mi-

nistarku pravde Mariju Benešovu koja je u aprilu tvrdila za razliku od policije, vlade i čeških obavještajnih službi da verzija u istrazi ima više, da bi i ona prije nedjelju dana priznala da su ostale verzije odbačene i da je ostalo samo to da su umiješani ruski agenti.

MAJAMI - U nedavnom urušavanju stambene zgrade kod Majamija poginulo je pet osoba, a 156 se vode kao nestale, saopštile su juče američke vlasti novi bilans žrtava.

Među nestalima ima državljana Kanade, Argentine, Uru-

gvaja i Paragvaja.

- Spasioci su pronašli pet tijela, dok je nestalo 156 osoba - navele su vlasti američke savezne države Floride, gdje se u četvrtak srušio dio zgrade od 12 spratova. Traganje za nestalima bilo je otežano u subotu zbog požara koji je

izbio u ruševinama.

Još nijesu poznati uzroci urušenja dijela zgrade u kojoj je bilo oko 55 stanova. Gradske vlasti saopštile su da je zgrada, prema izvještaju iz 2018. godine, imala velika oštećenja strukture i pukotine na zidovima podruma.

12

Kultura

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Mirka Šćepanović, umjetnička direktorica Muzičkog centra Crne Gore, o potrazi za stalnim dirigentom koji bi vodio Crnogorski simfonijski orkestar

Bitni su pomaci koje je orkestar postigao, a ne pojedinačni učinci I. MANDIĆ

PODGORICA - Crnogorski simfonijski orkestar je stvoren s namjerom da bude jedan od stubova kulture u Crnoj Gori, i bez imalo pretjerivanja se s tom ulogom dobro nosi. Posebno nakon što su osjetili posljedice korona virusa, te mjesecima bili bez proba i nastupa.

U pandemijskoj godini, bez mnogo buke, uselili su u svoj novi dom, u zgradu bivšeg Doma vojske, a zatim i nastavili s koncertnim aktivnostima tokom posljednjih šest mjeseci i do sada ugostili šest dirigenata. Svaki od njih je ostavio poseban dio sebe na sceni, odradio dobar koncert, oživio poznate ili manje poznate kompozicije (pa i jednu Aleksandra Perunovića koju nijesmo imali prilike ranije da čujemo) i upisao se u jednu priču na koju možemo biti ponosni.

Kako je Pobjedi najavila umjetnička direktorica Muzičkog centra Crne Gore Mirka Šćepanović u prvom razgovoru nakon useljenja u novu zgradu, cilj je pronaći i stalnog dirigenta, čemu je ova sezona jednim dijelom i služila. Ovog puta je, između ostalog, govorila o tome koliko su daleko od izbora stalnog dirigenta, zašto je neophodno odlučiti i angažovati nekoga za tu poziciju, te kako ocjenjuje nastupe Ivana Josipa Skendera, Ventona Marevcija, Nil Venditi, Migela Romee, Holi Hjun Čo i posljednjeg gostujućeg dirigenta maestra Uroša Lajovica.

POBJEDA: Možda bi za početak trebalo objasniti zašto je od esencijalne važnosti da jedan orkestar ima stalnog dirigenta? ŠĆEPANOVIĆ: Orkestar je organizam kome je potrebno vrijeme za razvoj i taj razvoj mora da prati osoba koja je stalno sa njima, koja će im stalno, ne mogu da kažem ni nametati, ali koja će stalno za njih postavljati neke nove izazove, pa je s tim u vezi, ispostavlja se, šef-dirigent osoba koja nadzire i pomaže u tom procesu. Crnogorski simfonijski orkestar posljednjih tri ili četiri godine nema šefa-dirigenta i plan za prošlu godinu koja je nažalost zbog korone morala da izostane u vidu neke sezone regularne učinila je da nismo uspjeli tu osobu još uvijek da nađemo.

POBJEDA: Nastupilo je šest dirigenata od početka ove sezone, ako računamo i Skendera koji je svirao

MLAĐI DIRIGENTI SU PRISTUPAČNIJI: Mirka Šćepanović

- Orkestar duže vrijeme nije imao priliku da nastupa i ne možemo sad ni da sudimo po jednom koncertu i jednom nastupu određenog dirigenta. Vrlo je moguće da sa nekim drugačijim programom isti dirigent bi se ponašao drugačije – rekla je Šćepanović s orkestrom u dva onlajn nastupa, i uglavnom su bili u pitanju mladi dirigenti. Zatim je došao jedan iskusni, maestro Lajovic, koji nam je objasnio da s ovim orkestrom treba još da se radi, i da bi od njih mogao postati veliki orkestar. Da li možete povući paralelu između jako mladih dirigenata koji su nastupali, a koji su bili i neviđeno zabavni i publika ih je zavoljela u samo po jednom nastupu, i maestra Lajovica koji je dosta strog i pun znanja i iskustva, i već je mnoge

orkestre izdigao do neslućenih visina? ŠĆEPANOVIĆ: Možda da probam negdje od same poente dirigenta na sceni. Gospodin Lajovic, kao što ste i sami rekli, je osoba koja iza sebe ima veliko pedagoško i izvođačko iskustvo i godine rada, i samom svojom pojavom etablira neki autoritet, odnosno izaziva poštovanje svojim autoritetom kod orkestra. Kada su mladi dirigenti u pitanju, mislim da je prosto stvar samog nastupa i same pojave. Kada se dirigent pojavi na

Aleksandar Marković za kraj zvanične sezone Posljednji dirigent koji će nastupiti u zvaničnoj sezoni sa Crnogorskim simfonijskim prkestrom je Aleksandar Marković iz Srbije, nekadašnji šef-dirigent Državnog teatra i orkestra Tirol (Austrija), Filharmonije Brna (Češka) i Opere Sjever (Velika Britanija) i šef-dirigent Vojvođanskog simfonijskog orkestra od naredne sezone. Sa njim će nastupiti u Podgorici 28. juna na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore u 21 sat i 29. juna u Tivtu na Ljetnjoj sceni Centra za kulturu u 21:30.

Na repertoaru su balet „Apolon i muze“ Igora Stravinskog, „Koncert za hornu i orkestar br. 1“ Riharda Štrausa i „Simfonija br. 4“ Roberta Šumana.

Solističku dionicu u Štrausovom koncertu interpretiraće hrvatski hornista Radovan Vlatković, ugledni pedagog i jedan od najeminentnijih instrumentalista svoje generacije i počasni član Kraljevske muzičke akademije (London, 2014). Nedavno je dobio nagradu „Kraljice Sofije“ za 20 godina rada na Višoj školi „Kraljica Sofija“ u Madridu.

sceni, to što on ima iskustvo i godine, to još uvijek ne znači da će on uspostaviti autoritet. Ovo je prosto neka energetska priča koja se uspostavlja s gospodinom Lajovicem da apsolutno funkcioniše. Međutim, kada su mladi dirigenti u pitanju, na toj nekoj prvoj probi oni imaju prostor i vrijeme, u prvih par minuta da odmjere snage sa orkestrom, da vide gdje se nalaze i da li će orkestar to znanje koje imaju i tu energiju, pošto je kod mladih ljudi čini mi se bitnija ta početna energija jer oni prosto nemaju toliko iskustva, ne možemo da ih poredimo sa nekim kao što je Uroš Lajovic. I za mene je bilo isto interesantno da vidim kako je orkestar odgovorio na različite impulse mladih dirigenata, kako je to uticalo na njihov zvuk, na njihovo ponašanje, što u toku proba, što na koncertima i šta da očekujemo kad dolazi ta osoba.

Nije toliko jednostavno naći nekoga.

Mislim da je dosta veliki procenat i sreće da se te energije prosto poklope i da orkestru prosto odgovara i znanje i stav i da su ideje koje dirigent ima optimalne za taj orkestar.

Uvijek će, naravno, biti muzičara kojima to neće odgovarati, ali prosto da ta neka generalna atmosfera bude dovoljno kreativna, odnosno inspirativna da orkestar podiže na sljedeći nivo.

POBJEDA: Koliko će sam orkestar u finalu odlučivati s kim će da radi? ŠĆEPANOVIĆ: Apsolutno će odlučivati. Oni imaju svoj stav, imaju razloge za rad ili za nenastavak rada i pitaju se u tom smislu, od njih zavisi.

Niti ja, niti bilo koji direktor može da nametne nekog dirigenta orkestru.

POBJEDA: Da li mislite da se i dirigent, ako je bliži po godinama orkestru, može jednako razvijati s orkestrom, i da bi jedno takvo rješenje bilo odgovarajuće? Činjenica je da će Crnogorski simfonijski orkestar i u narednih pet-šest godina još uvijek biti tretiran kao mladi orkestar, a upoznali smo i nekoliko mladih dirigenata koji su se sasvim dobro snašli na sceni Muzičkog centra. ŠĆEPANOVIĆ: To je negdje ideja, što zbog razvoja, što zbog honorara, jer mlađi dirigenti su naravno pristupačniji kad su cijene u pitanju. Ipak su etabliraniji dirigenti ljudi koji imaju odeđene tarife koje moraju da se poštuju, a naši standardi i trenutni budžet možda nisu usmjereni u tom pravcu. A što se tiče razvoja muzičkog, ja mislim da je za orkestar interesantno, a i za dirigente, to vrijeme provedeno na najbolji mogući način, može da se dođe do razvoja i da se desi uspon jednog ovako mladog orkestra kao što ste rekli, jer on i za narednih pet do šest godina još uvijek će imati tu odrednicu.

POBJEDA: Na koji način ste dolazili u kontakt s dirigentima? Da li su uvijek dolazili na neku preporuku ili ste imali prilike da slušate orkestre kojima su dirigovali, pa vam je otud došla ideja da ih poklopite sa CSO? ŠĆEPANOVIĆ: Svi su vrlo preporučeni. Ja uvijek pratim njihov rad, prije nego što se oni pojave, jer me interesuje kako oni funkcionišu ispred jednog orkestra. E, sad, može da se desi da se ne poklope ili očekivanja dirigenta ili očekivanja orkestra, uvijek postoji taj prag tolerancije. Ovo su ljudi koji imaju svoje mini-karijere, da ih tako nazovem, i rade, i aktivni su, imaju elana i bili su zainteresovani da dođu ovdje.

POBJEDA: Je li neumjesno pitati ko Vam se do sada najviše svidio i da li ste nekoga poželjeli da gledate češće pred orkestrom? ŠĆEPANOVIĆ: Svaki je nastup imao svoj kvalitet. Orkestar duže vrijeme nije imao priliku da nastupa i ne možemo sad ni da sudimo po jednom koncertu i jednom nastupu određenog dirigenta. Vrlo je moguće da sa nekim drugačijim programom isti dirigent bi se ponašao drugačije.

POBJEDA: Da li su dirigenti do sada birali programe ili ste im sugerisali? Znam da ste se kod maestra Lajovica zauzeli za trombone, jer su bili zapostavljeni. ŠĆEPANOVIĆ: Zbog korone ljudi su bili na nekom prinudnom odmoru. Ja želim da ovo malo što nam je ostalo od sezone, koliko god nam mjere dozvoljavaju, a to se sad i poboljšalo, da se što više ljudi pojavi na sceni, da što više ljudi može da profitira od dolaska dirigenta. Ali programi se uvijek rade u dogovoru sa dirigentom, tako da ne mogu sad da sudim. Ja sam vrlo zadovoljna pomacima koje je orkestar postigao od jednog do drugog koncerta, a to je ono što je za mene bitno, a ne pojedinačni učinci na svakom koncertu. Svi su vrlo simpatični i prijatni ljudi što se dirigenata tiče.

POBJEDA: A dirigenata u Crnoj Gori uopšte nema ili očekujete da neko uskoro to postane? ŠĆEPANOVIĆ: Postoje dvije studentkinje završne godine na cetinjskoj Akademiji i očekujem da se one negdje dalje razvijaju i da se vrate.

Nadam se, jer poziv je izuzetno izazovan, potrebno je puno stvari da se sklopi i prosto da njima idu naruku i da se same bore, jer je tržište danas veliko i ima puno talentovanih dirigenata.

D. ERJAVŠEK

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 28. jun 2021.

13

Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore nije definisao upotrebu električnih trotineta u saobraćaju

Brzi i nečujni, a djeca i odrasli ih voze kuda hoće

Električni trotineti predviđeni za opterećenja i preko 100 kilograma, kada razvijaju brzine i do 35 kilometara na čas, vrlo su nestabilni i pri malim i oštrijim promjenama smjera i pravca kretanja… Drugi učesnici u saobraćaju (pješaci, biciklisti, vozači motornih vozila i ostali) u određenim saobraćajnim situacijama teško uočavaju nailazak trotineta i tada se stvara opasna situacija kada nemate vremensko prostornih mogućnosti za izbjegavanje nezgode – poručuje sudski vještak iz oblasti saobraćajne i mašinske struke Goran Čarapić M. babović

Električni trotineti su nečujni, jer za pogon koriste električnu energiju i motore koji ne stvaraju buku. Mogu da se kreću trotoarima kuda i pješaci, ili kolovoznim površinama kojima se kreću vozila i biciklističkim stazama bez zvučne i svjetlosne signalizacije, sa kočionim sistemom koji nije nigdje ispitan sa aspekta njegove ispravnosti.

Njima mogu upravljati lica svih uzrasta i psihofizičkih stanja, pa su kao takvi veoma opasna prevozna sredstva, koja se koriste u javnom saobraćaju - upozorava sudski vještak iz oblasti saobraćajne i mašinske struke Goran Čarapić.

O nezgodi u kojoj je, kao pješak, neposredno učestvovao, odnosno koju je pukim slučajem izbjegao, a njegova žena povrijeđena, svjedočio je za naš list Branislav Lekić.

TEŠKO UOČLJIVI

Čarapić pojašnjava da su električni trotineti predviđeni za opterećenja i preko 100 kilograma, kada razvijaju brzine i do 35 kilometara na čas, vrlo su nestabilni i pri malim i oštrijim promjenama smjera i pravca kretanja, djelovanjem na upravljač, dolazi do destabilizacije trotineta i eventualnog pada.

- Ovo posebno iz razloga što drugi učesnici u saobraćaju (pješaci, biciklisti, vozači motornih vozila i ostali) u određenim saobraćajnim situacijama teško uočavaju nailazak trotineta i tada se stvara opasna situacija kada nemate vremensko prostornih mogućnosti za izbjegavanje nezgode – ističe Čarapić.

Iako su tek nedavno ova prevozna sredstva dobila prostor u saobraćanju crnogorskim putevima, za vrlo kratko vrijeme praksa je ukazala na brojne nedostatke i probleme koje je neophodno što hitnije riješiti kako bi se izbjegle nezgode koje uzokuje upotreba električnih trotineta. Suštinski problem je upozorava Čarapić, što važeći Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore nije definisao upotrebu električnih trotineta u saobraćaju. Prije svega, kako pojašnjava, u Zakonu nije pomenuto značenje tog prevoznog sredstva, pa samim tim ni mogućnost daljeg definisanja upotrebe električnih trotineta u saobraćaju.

- Prvo pitanje koje se mora postaviti je: Šta je to električni trotinet? Da li se može svrstati u neku vrstu već postojećih pre-

Razvijaju brzinu i do 35 kilometara na čas



Od prije dva mjeseca neka osiguravajuća društva su počela sa izdavanjem polisa osiguranja električnih trotineta i bicikala, ali ona nijesu obavezna

voznih sredstava, kao što je bicikl ili moped? Ako bi električi trotinet bio definisan kao bicikl ili pak moped, tada bi se mogao primjeniti i važeći Zakon o bezbjednosti saobraćaja i na električne trotinete, ukoliko ne, potrebno je izvršiti izmjenu i dopunu ovog zakona kojim bi bio jasno regulisan ovaj vid prevoza, a sve ovo imajući u vidu da do sada nigdje nije propisano: kojom brzinomm se maksimalno mogu kretati električni trotineti, koje površine na kolovozu i van kolovoza mogu koristiti za njihovo kretanje (kolovoznu površinu, trotoare, pješačke prelaze, bickističke staze i biciklističke površine, itd), koja lica i koje starosne dobi mogu upravljati trotinetom, koju opremu mora imati na sebi vozač trotineta, kako i kojom opremom mora biti opremljen trotinet u

dijelu njegove svjetlosne (prednja i zadnja svjetlosna signalizacija) i zvučne (sirena ili zvono) signalizacije, da li pri vožnji trotineta vozač može koriastiti mobilni telefon i slušalice, da li može upravljati u alkoholisanom stanju, koji sertifikat mora posjedovati vozač trotineta za upravljanje istim i još niz drugih pitanja – pojašnjava Čarapić.

IZOSTANAK REGULATIVE

On upozorava da upravo izostanak regulative koja bi definisala ova pitanja, korespondira sa činjenicom da su ova prevozna sredstva izazivači saobraćajnih nezgoda a koje, ističe, mogu imati teže posljedice u vidu povređivanja pojedinih učesnika u saobraćaju kao i materijalne štete.

- Tendencija je povećanja broja električnih trotineta na našim ulicama i u gradovima naše države, a posebno iz razloga što je Crna Gora mediteranska država sa dosta sunčanih i toplih dana, posebno se to odnosi na primorski dio. Električni trotineti su korisni kao prevozno sredsto u vrijeme velikih saobraćajnih gužvi, kada je povećana frekvencija saobraćaja, kada se od jedne do druge lokacije može relativno brzo doći upotrebom trotineta, čak mnogo brže nego vozilom ili pak biciklom. Ali kako važećim propisima nije definisao upotrebu električnih tro-

Čarapić – Hitno definisati upotrebu električnih trotineta u javnom saobraćaju Goran Čarapić naglašava da je neophodno što hitnije definisati upotrebu električnih trotineta u javnom saobraćaju i izvršiti dopunu i izmjenu važećeg zakona, kako bi bili zaštićeni svi učesnici u saobraćaju kada se koristi ovo prevozno sredstvo.

- Po tim propisima bi se morala poštovati definisana pravila od strane vozača trotineta, i razni prekršaji bi se sankcionisali, u suprotnom i dalje ostaje sve nejasno. Po mom mišljenju ovo je

urgentno za rješavanje, a posebno jer smo na pragu turističke sezone a ništa se ne dešava u tom pravcu, a broj električnih trotineta na ulicama naših gradova se stalno povećava.

Dakle, neophodno je da se što hitnije kao prioritet, definiše upotrebe električnih trotineta u javnom saobraćaju, i izvrži dopuna i izmjena važećeg zakona, kao bi bili zaštićeni svi učesnici u saobraćaju kada se koristi ovo prevozno sredstvo. – upozorava naš sagovornik.

tineta to su isti potencijalni izazivači saobraćajnih nezgoda – navodi naš sagovornik.

Izostanak regulative direktno korespondira i sa potencijalnom mogućnošću, odnosno nemogućnošču da se u slučaju nezgode, oštećeno lice obešteti.

Tako, pojašnjava Čarapić, kako električni trotineti ne podliježu obaveznom osiguranju, to u slučaju povređivanja pješaka ili izazivanja materijalne štete, oštećeni naknadu štete može tražiti od vozača trotineta ili ukoliko je lice koje je upravljalo trotinetom malodobno od njegovih roditelja ili staratelja. Od prije dva mjeseca, dodaje, neka osiguravajuća društva su počela sa izdavanjem polisa osiguranja električnih trotineta i bicikala, koje osiguranje nije obavezno već dobrovoljno.

- U Lovćen osiguranju postoji takvo osiguranje i pokriva štete prema trećim licima do 50.000 eura sa premijama osiguranja od oko 10 eura. Takođe se kod ovog osiguravajućeg društva mogu osigurati i vozači trotineta od nezgode, odnosno teže povrede ili smrti vlasnika kao vozača, kao i kasko osiguranje trotineta ili bicikla – naveo je sudski vještak iz oblasti saobraćajne i mašinske struke.

SAOBRAĆAJNE NEZGODE

O nezgodi u kojoj je, kao pješak, neposredno učestvovao, odnosno koju je pukim slučajem izbjegao, a njegova žena povrijeđena, svjedočio je za naš list Branislav Lekić. Nezgoda se, kako kaže, dogodila u neposrednoj blizini restorana ,,Maša“, na trotoaru (namijenjen za kretanje pješaka).

- Trebali smo da pređemo ulicu, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, osvrnuli smo se da nema biciklista, iako smo bili na trotoaru koji je namijenjen za kretanje pješaka. Ja sam krajem oka primijetio da se u blizini nalaze dva maloljetna vozača električnih trotineta, koji su se očito tr-

Evropska praksa Navodeći da je u zemljama Evrope različito definisana upotreba električnih trotineta sudski vještak iz oblasti saobraćajne i mašinske struke Goran Čarapić ukazuje na primjer Velike Bitanje gdje su, prema dosadašnjem zakonu, na javnim putevima, biciklističkim stazama, površinama namijenjenim za kretanje pješaka, električni trotineti, koji su u vlasništvu fizičkih lica, zabranjeni za upotrebu, i prema sadašnjim najavama isto će ostati i u budućnosti.

- U Velikoj Britaniji jedino ko može da koristi električne trotinet su lica koja iznajme trotinet od kompanija koje ih rentiraju, a ova prevozna sredstva mogu koristiti na specifičnim stazama koje su u privatnom vlasništvu i nekoliko staza koje su isključivio namijenjene za korišćenje električnih trotineta.

Interesantno je da i pored ovakvih mjera koje se sprovode pri upotrebi električnih trotineta, u Velikoj Britaniji je slobodna prodaja i kupovina električnih trotineta u njihovoj prodajnoj mreži, ali i jedan podatak da je policija u toku jedne sedmice zaplijenila i oduzela više od 500 komada ovog prevoznog sredstva samo na teritoriji Londona. Takođe, lice koje koristi električni trotinet u ovoj državi mora imati više od 18 godina – pojasnio je Čarapić.

U Njemačkoj, kako dodaje, propisana je maksimalna brzina do 20 km/h, snaga motora 0,5kW, maksimalne dimenzije 700x1.400x2.000mm i maksimalna masa trotineta bez vozača 55 kilograma. Lice koje upravlja trotinetom mora biti starije od 14 godina, ne smije se koristiti na pješačkim stazama i površinama namijenjenim za kretanje pješaka, električni trotinet se može koristiti samo na biciklističkim stazama ili određenim mjestima koja su označena adekvatnom saobraćajnom signalizacijom.

- Postoje još neka pravila i propisi u drugim zemljama, kao što su Holandija, gdje pored određenih drugih obaveza koje mora da ispunjava vozač trotineta i trotinet mora biti osiguran za štete pričinjene trećim licima i imati identifikacioni broj. Takođe za električne trotinete postoje neki propisi u Švajcarskoj, Izraelu, Kaliforniji, gdje u Kaliforniji vozač električnog trotineta mora imati vozačku dozvolu bilo koje kategorije – kazao je Čarapić.

kali, jer su se neviđenom brzinom samo naprasno pojavili.

Zapravo su jedan pored drugog ,,prošišali“, a to je bilo u momentu. Ja sam srećom iskoračio, jer da nijesam pitanje je u kojoj mjeri bih bio povrijeđen. Moja žena je stala videći šta se dešava i nije uspjela da se skloni, pa je onaj koji je zadnji prošao, iako je kočio, udario snažno u ruku, rame i nogu – navodi Lekić.

Kako ističe, bili su u šoku.

- Ja odjednom vidim nema mi žene, okrenem se vidim maloljetnika koji je nakon što je udario moju ženu, čak i na moje pitanje šta radi, reagovao prilično drsko, i ne pitajući ni kako je povrijeđena, koliko je povrijeđena, boli li je, jednostavno je zaobišao i odjurio dalje. Nedopustivo je takvo ponašanje, pri tom napominjem da su lica koja su vozila trotinete imala između 12 i 15 godina – ispričao je Lekić.

On kaže, da se nakon ove nezgode obratio Upravi policije, te navodi da su bili ljubazni, i da su mu pojasnili da je ukoliko se želi utvrditi ko su izvršioci neophodno podnijeti prijavu, a službenik policije je naveo i da su dobili više sličnih prijava, pa i ozbiljnijih.

- Mislim da je jako važno ukazati na problem. Pješaci više nijesu sigurni na našim ulicama, paradoksalno ni na trotoarima, koji su namijenjeni za njihovo kreta-

nje i gdje bi trebali da se osjećaju sigurno. Dječak koji je udario moju ženu je kočio, a pitanje je šta bi bilo da je udario pri punoj brzini, odnosno šta bi bilo sa mnom, ja imam 67 godina, da nijesam napravio korak i time izbjegao udar prvog, od dva vozača električnog trotineta, koji je prosto nečujno proletio iza mene. To je brzina, razumijete – kaže naš sagovornik.

Navodeći da se kao pješak na ulicama našeg grada osjeća potpuno ugroženo Branislav Lekić, ocjenjuje da je broj biciklističkih staza u gradu neproporcijalan potrebama građana, te da same biciklističe staze biciklisti koriste nepropisno, pa, kako kaže, ,,više nije siguran gdje mu je sigirnije, na trotoaru ili na kolovozu“.

- Ja samo što radim, izmičem se lijevo, desno… niko ne poštuje pravila i ne vodi računa o drugome. Mora se sprovesti adekvatna kaznena politika, svuda u svijetu je ova problematika uređena kroz adekvatnu kaznenu politiku, i pravovremenu prevenciju. Upozoravati, ali i kažnjavati. Takođe, morale su se prije nego što su urađene biciklističke staze uraditi adekvatne procjene, kolika je istinska potreba za njima i tome prilagoditi izgradnju, što kod nas nije bio slučaj – upozorava Lekić.

I. KRUNIĆ

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Rekonstrukcijom ulica SKOJ-a i Partizanski put završena temeljna sanacija 7,2 kilometra puta od Drača do Mareze Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je prije dva dana završene radove na rekonstrukciji ulica SKOJ-a i Partizanski put, kao i Ulice Đura Draškovića u Tološima.

Kako ističu iz Glavnog grada, riječ je o saobraćajnicama koje su veoma frekventne i važne ne samo za ovo naselje već i za grad u cjelini.

ULAGANJE

- U pitanju je jedan od najznačajnijih poteza ne samo u Tološima, nego i u Podgorici u cjelini. Nakon nekoliko decenija ovaj put je konačno temeljno saniran.

Gradsko preduzeće Putevi je u ovoj fazi završilo radove u dužini od 3,7 kilometara, vrijednosti više od pola miliona eura - istakao je Vuković.

On je naglasio da je rekonstrukcija ove saobraćajnice dio velikog projekta u dijelu koji se tiče unapređenja stanja putne infrastrukture, a koji je podrazumijevao kompletnu sanaciju kolovoza na potezu od Drača do Mareze.

- To nije jedina stvar koju smo radili u Tološima, na inicijativu mještana pristupili smo i temeljnoj sanaciji Ulice Đura Draškovića, do juče Knjaza Danila. Mnogi ljudi je koriste sada za tranzit pogotovo zbog izgradnje bulevara Podgorica - Danilovgrad dodao je Vuković i podsjetio da su u posljednjih godinu i po sanirane ulice Boška Buhe, Đura Draškovića, Milana Raičkovića, Blaža Raičevića.

RADOVI

Direktor Puteva Radenko Bulatović kazao je da je realizova-

Obnovili glavnu ulicu u Tološima Gradonačelnik Ivan Vuković je istakao da je rekonstrukcija ulica SKOJ-a i Partizanski put dio velikog projekta koji se tiče unapređenja stanja putne infrastrukture, a koji je podrazumijevao kompletnu sanaciju kolovoza na potezu od Drača do Mareze

ZA LJEPŠE ODRASTANJE: Igralište iza zgrade ,,Pejton“

Završena izgradnja igrališta u Ulici Luke Boljevića

Za bezbrižnu igru mališana iza zgrade ,,Pejton“ Izgradnja dječjeg igrališta u Ulici Luke Boljevića, iza zgrade ,,Pejton“, završena je prije dva dana.

VRIJEDNOST RADOVA VIŠE OD POLA MILIONA EURA: Novi asfalt u Tološima

na sanacija i proširenje Ulice Đura Draškovića, na dužini od oko 500 metara i širine sa postojećih četiri na pet metara. Na-

javio je da Putevi u narednom periodu počinju sanaciju Ulice 27. marta, od ,,zabjelske Vektre“ do Ulice 4. jula. Pomenuti ra-

Izgradnja škole u Tološima teče po planu Gradonačelnik Ivan Vuković prije dva dana obišao je i radove na izgradnji škole u Tološima, koji su počeli u maju ove godine. Kako prenosi PG biro, uvjerio se da sve teče planiranom dinamikom i izrazio zadovoljstvo što će ova škola 2022/2023. primiti prve đake.

Vuković sa radnicima ,,Bemaxa“

dovi, naveo je direktor Puteva, trajaće 20 radnih dana.

U ime mještana Tološa Vladimir Vojinović je iskazao zahvalanost zbog kontinuirane posvećenosti Glavnog grada rješavanju problema stanovnika ovog dijela grada.

- Počela je izgradnja škole, saobraćajnice izgledaju mnogo bolje u odnosu na prethodni period i nadamo se da će rješavanjem zaobilaznice koja će spojiti novi bulevar sa Bulevarom 21. maj biti riješen veliki broj problema koji se tiču odvoda kanalizacione i atmosferske vode - kazao je Vojinović. I.M.

- Igralište je ograđeno zaštitnom ogradom i podijeljeno na dva platoa za igru najmlađih.

Na podlozi od tartana postavljeni su tobogan, ljuljaška, njihalica, dok se u drugom dijelu igrališta nalaze oblice za penjanje i za igru školice. Travnjak je formiran na površini od 250 kvadratnih metara, a kompletna površina biće pokrivena sistemom za navodnjavanje.

Prostor je opremljen i parkovskim mobilijarom - klupama i korpama za otpatke – saopšteno je iz Glavnog grada.

Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić, koja je sa saradnicima obišla prije dva dana završene radove, izrazila je veliko zadovoljstvo činjenicom da su građani za-

dovoljni i da se igralište već koristi u punom kapacitetu.

- Kao neko ko je bio učenik obližnje škole, znam koliko je ovo igralište važno za mališane iz ovog kvarta. Ponosna sam što smo uspjeli da ovoj djeci kreiramo ljepši ambijent za igru, razonodu i odrastanje, nego što su to imale naše generacije poručila je Vujačić.

Najmlađi su u petak veče uživali na novom igralištu uz animatora Žarka Žapca.

U ime mještana ovog dijela grada Mladen Vukčević iskazao je zadovoljstvo što su se, nakon toliko vremena, stekli uslovi da se prostor koji nije bio reprezentativan, uredi i prilagodi djeci.

- Nadam se da ćemo mi odrasli svojim primjerom djecu naučiti kako da bolje čuvaju ovo igralište - kazao je Vukčević i zahvalio Glavnom gradu i svim službama koje su učestvovale u izgradnji.

I. M.

Isključenja struje

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - Lijeva Rijeka, Brskut, Veruša, Mokra, Opasanica, Pajkov Vir (kratka isključenja u navedenom periodu) - od devet do 19 sati - Ptikalj - od devet do 16 sati H. P.

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja za 48 sati imali 25 intervencija

Gasili travu i nisko rastinje na obali Morače ispod Sportskog centra Njih 13 odnosilo se na gašenje trave i niskog rastinja na teritoriji grada i opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci.

Ekipa Pobjede prisustvovala je juče oko 15 i po časova akciji gašenja požara koji je zahvatio nekoliko stotina kvadratnih metara sasušene trave i niskog rastinja na obali Morače, ispod Sportskog centra ,,Morača“. U 15:40 časova ekipa vatrogasaca je ugasila požar. U to vrijeme bilo je kupača na plaži ispod mjesta koje je gorjelo, ali nijesu bili uplašeni zbog vatre. Kako su nam kazali, na ovom mjestu vatrogasci gase požar gotovo svakog ljeta. Inače, na prilazu plaži, odakle su vatrogasci gasili požar, stoji tabla koja obavještava da je u pitanju ,,Fly fishing zone“, odnosno zona koja podrazumijeva

Sa akcije

I. MITROVIĆ

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada za dane vikenda (u 48 sati) imali su 25 intervencija gašenja požara.

Očistili plažu na brijegu Morače PUNE RUKE POSLA: Vatrogasci juče na Morači

Požar na obali Morače

isključivo sportski ribolov.

Na Fejsbuk stranici Službe zaštite i spašavanja u nedjelju je objavljeno da im je u protekla 24 časa stiglo ukupno 12 prijava.

- Od navedenog broja četiri prijave odnosile su se na požare kojim su bili zahvaćeni trava i nisko rastinje na lokacijama: Zagoriča, Zete, kod Ekoplanta i Duklje –

Zajednička akcija Zelenila, Čistoće i Starovarošana

navode iz Službe zaštite.

Jedna prijava, dodaju oni, odnosila na gašenju požara koji je zahvatio kuću u Grbavcima.

- Na licu mjesta upućene su četiri posade sa 10 vatrogasaca, koji su u 02:29 časova zatekli požarom zahvaćenu kuću. U navedenom požaru nije bilo povrijeđenih lica a isti je lokalizovan u

3:05 časova i u više navrata obilažen – ističu iz Službe zaštite.

U subotu su objavili da su u protekla 24 časa primili 13 prijava.

- Od navedenog broja devet prijava odnosilo se na požare kojima su bili zahvaćeni trava i nisko rastinje. Intervencije na gašenju požara bile su na sljedećim loka-

cijama: Zeta, Bijelo Polje, Rogami, kod Biotehnickog instituta, Donji Kokoti, Tološka šuma, Donja Gorica, Buronji i Mataguži. Napominjemo da se na području Zete, Kokota i Rogama intervenisalo u više navrata – objavljeno je na FB stranici Službe zaštite i spašavanja juče nakon 16 časova. I. MITROVIĆ

Udruženim snagama Zelenila, Čistoće i Starovarošana očišćen je prostor na brijegu Morače i prilaz plažama ispod ,,Canovog servisa“ – objavljeno je na FB stranici Zelenila prije dva dana.

Kako navode, ovom prilikom njihovi radnici su uklonili samoniklo rastinje i travu, kolege iz Čistoće smeće i otpad.

- U svemu tome pomogli su i starovarošani, koji će sada moći bezbrižno da uživaju na ovim moračkim plažama – poručili su iz Zelenila.

I. M.

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Marketing

15

16

Reportaža

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Povorka tradicionalnih drvenih plovila i trka na vesla obilježile prvi „Festival čuna“ na Skadarskom jezeru

Lađa koja spaja obale i lj BAR/CETINJE - Gotovo vijek i po duga porodična tradicija izrade autentičnih jezerskih plovila, koju baštini familija Brnović sa Žabljaka Crnojevića, juče je dobila sasvim novu dimenziju kroz manifestaciju koja je okupila vlasnike tradicionalnih čamaca, turiste, ljubitelje i poklonike drvene brodogradnje na Skadarskom jezeru.

Manifestacija je počela regatom u koju su se sa raznih djelova Skadarskog jezera slili tradicionalni ribarski čunovi i drveni brodići rađeni po istom konceptu.

Povorka je krenula iz Žabljaka i Rijeke Crnojevića i nakon dvosatne vožnje uplovila u Virpazar. Nakon regate uslijedila je trka čunova na vesla, da bi festival bio završen priredbom, nagradama a potom i muzikom grupe „Kuba“ na Virpazaru

Riječ je o prvom „Festivalu čuna“ zamišljenom da bude promocija tradicije, ali i omaž plovilu koje je zaštitni znak Skadarskog jezera.

Manifestaciju je obilježila regata u koju su se sa raznih djelova Skadarskog jezera slili čunovi i drveni brodići. Povorka je krenula iz Žabljaka i Rijeke Crnojevića i nakon dvosatne vožnje uplovila u Virpazar. Nakon regate uslijedila je trka čunova na vesla, da bi festival bio završen priredbom, nagradama, a potom i muzikom grupe „Kuba“ na Virpazaru.

Manifestaciju je pokrenula NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna“, a njen predstavnik Marko Brnović ujedno je i peta generacija majstora u porodici koja izrađuje plovilo karakteristično za Skadarsko jezero.

– Srce mi je puno – kazao je Marko u čijem je plovilu bila i ekipa Pobjede kada su se na poziciji kod Ploča spojile dvije povorke lađa, jedna iz Žabljaka Crnojevića, a druga iz Rijeke Crnojevića da bi se zajedno stopile u regatu koja je krasila jezerski pejzaž na vodenom putu do Virpazara.

NA IZVORU

Do mjesta susreta dvije povorke, vodio nas je špalir vrba i topola koji vijuga od žabljačke tvrđave rijekom Karatunom do

Kolomati preko tramboka u špirun...

Regata izlazi na „otvorenu“ vodu

Kada pročitate ovaj naslov u par autentičnih riječi dobijate sažet koncept dizajna tradicionalnog jezerskog čuna koji specifičnom gradnjom, ali i terminologijom sastavnih elemenata – čini priču za sebe.

Prema riječima Marka Brnovića, kolomati su rebra ili bočne daske koje čine konstrukciju čuna.

- Zavisno od veličine, gabarita i namjene čuna, uobičajeno je da se rade od dva ili tri kolomata, dok su plovila sa četiri ili pet kolomata (redova daske) koju radi radionica Brnović, rezervisana za veće brodiće koji se, na platformi standardnog čuna, rade kao namjenska turistička i izletnička plovila na Skadarskom jezeru – kaže Brnović.

Marko pojašnjava da je trambok završni

element na početku pramca, preko kojeg se kolomati svode u istu ravan i usmjeravaju u zašiljeni kljun karakterističnog naziva – špirun.

Za razliku od drvenih čunova rađenih u vrijeme prije nego su vanbrodski motori zaživjeli na Skadarskom jezeru u drugoj polovini prošlog vijeka, Markovi preci radili su čamce sa dva špiruna, a ta elegantna pojava ostala je ovjekovječena na remek djelima umjetnosti poput „Čunova“ koje je oslikao Gojko Berkuljan.

Prema riječima Brnovića, rijetko kupci naruče da se u današnje vrijeme napravi „micanik“, a to je dodatak koji se montira na završni kolomat i predstavlja postolje za veslo.

Centralni, ili sjedeći dio čuna, zove se „śednica“, a njihov broj varira od veličine i namjene čuna.

Nadgradnja čuna u vikinški drakar

Povorka hvata pravac za Tanki rt

Reportaža

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Šoć i Stanković najuspješniji u trci na vesla

jude njenog spajanja sa Bazagurskom maticom i Rijekom Crnojevića. Žabljak Crnojevića bio je nezaobilazna startna pozicija za jedan dio povorke. Ne samo zbog njegove pozicije na jezerskoj mapi, već i zbog same istorije čuna i zanata izrade tih plovila kakva danas znamo, u koja su Brnovići ugradili 140 godina porodične tradicije.

Marko u radionici u podgoričkom naselju Zabjelo radi zajedno sa ocem Jankom koji je prethodno zanat i umijeće naslijedio od svog oca - Blaža.

- Kada se godine Jankovog staža provedenog u radionici zbroje sa vremenom koje je đed Blažo proveo sa teslicom u ruci, to ispada bezmalo 90 godina proizvodnje čunova. Gotovo da nema porodice na jezeru kojoj čun makar jednom nije prošao kroz ruke Janka ili Blaža – priča nam Marko na samom startu regate.

Upravo je Blažo radionicu sa obližnjeg Filipovog Krša, gdje je čunove radio prađed Lazo, prebacio na Žabljak Crnojevića.

Prije Laza čunove je pravio Stanko. Tako su Brnovići, inače iz Lješanske nahije, neizostavno dali pečat čunovima i zanatu koji je već deset godina na listi nematerijalnog kulturnog blaga Crne Gore.

Filipov Krš i Žabljak Crnojevića nalaze se jedan naspram drugog. Ispod Filipovog Krša iz Gornjeg blata izvire Biševina, dok ispod Žabljaka gotovo da stoji Šegrtnica, krak Morače.

Njih dvije zajedno čine Karatunu koja tromo klizi do Dodoša, jednog od najpopularnijih kupališta i izletišta u tom dijelu Skadarskog jezera.

U povorci, pored čunova, su bile i drvene barke, odnosno brodice rađene po izvornoj formi čuna.

Među njima i primjeraka nalik na vikinške drakare, ili elegantnom glavom labuda umjesto tipičnog špiruna.

Riječ je o turizmu prilagođenim brodicama koje su postale atrakcija.

SUSRET

Niz Karatunu prolazimo i skretanje koje vodi za Karuč, prečicu poznatu kao Mali provoz. Sa lijeve strane ostaju Ondrijska (Andrijska gora). Meandri i krivudanje kroz trasu od lokvanja i vrba vodi do atraktivnog prolaza kroz obruč od trski – nakon kojeg puca otvoren pogled ka mostu na Vranjini, odnosno Tankom rtu.

Tu smo već bili „ojačani“ dijelom povorke koja je krenula iz Rijeke Crnojevića. Ukupno 13 malih i velikih plovila vozilo je ka Tankom rtu, a pridruživali su

17

SUP daska sa Njeguša premijerno u Virpazaru Na Virpazaru je juče u okviru manifestacije Festival čuna premijerno prikazana i prva crnogorska SUP daska, (stand up paddle board) koja služi za veslanje iz stojećeg stava, tehnici sve popularnijoj u svijetu.

Riječ je o proizvodu koji je osmislio, dizajnirao i u radionici na Njegušima izradio tim okupljen oko inžinjera brodogradnje Zorana Božovića.

Kako je Božović kazao za Pobjedu, proizvod je rađen od laminirane šperploče, ali još nije zvanično brendiran. Svi elementi pravljeni su u domaćoj izvedbi. S obzirom na koncept gradnje, tim je ušao u ozbiljnu, prepoznatljivu i autentičnu priču, budući da se ovaj tip daske pravi i od plastičnih materijala.

Drvo je ipak drvo, a time su na poseban način uvezali Njeguše i vodu, odnosno planinu, jezero i more.

Novi proizvod sa Njeguša prvi je ,,probao“ član pobjedničke posade, kajakaš Milutin Šoć.

Marko Brnović

se čunovi iz Vranjine na putu do Vira.

Dok posmatramo plovila u regati, primjetno je kako zbog specifične građe i dizajna, jezerska voda „liježe“ poput otvorene knjige pred čunovima i brodićima.

- Konstrukcija i oblik pramca, kao i građa zaslužni su za takvo nalijeganje na vodi – kaže Marko. To, kako dodaje, važi i za male čunove od dva kolomata (rebra), kao i za mnogo veće čamce i brodiće iznikle iz čuna, koji broje četiri ili najviše pet kolomata.

Prema Markovim riječima, čunovi su kroz vjekove bili jedino prevozno sredstvo stanovništva pored Skadarskog jezera.

- Njime se išlo i ide u ribolov, na njivu, koristilo se za prevoz stoke, a bez njega se nijesu mogli zamisliti nekad ni bojevi, a ni veselja, ni žalosti. Jednom riječju, silueta čuna organski je povezana sa ovim podnebljem, vodom i obalama. Zato je danas bilo lijepo vidjeti kako su se regati priključili ljudi koji su poslom, merakom ili iz poštovanja upućeni na ova plovila koja svi

Prolaz Karatunom pored Dodoša

zajedno moramo sačuvati za nove generacije – kazao je Brnović.

A doček i interesovanje turista, mještana i ljubitelja drvenih plovila koji su pozdravili učesnike regate na prolazu ispod mosta na Virpazaru posvjedočili su da ta drevna veza između čuna, čundžija i Skadarskog jezera opstati mora.

PODRŠKA

Cijela priča o ,,Festivalu čuna“ pokrenuta je i osmišljena za petnaestak dana uz nesebičnu podršku vlasnika plovila i čunova.

Prema riječima Brnovića, ništa od manifestacije ne bi bilo da nije imao nesebičnu podršku Željka Markovića, Lazara Rakčevića, Saše Kneževića i Rajka Petranovića.

- Jednako kao i Turističke organizacije Bar koja je prepoznala značaj ove priče i dala nam vjetar u leđa. Nadamo se da je ovo početak tradicije, koja će svake godine povezivati ljude. Nadamo se i van granica Crne Gore kazao je Brnović.

Igor PERIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆ

Punom snagom ka virpazarskom kanalu

Milutin Šoć i Risto Stanković iz Podgorice pobjednici su u trci čunova koja je veslana na dionici od Vranjine do Virpazara.

Ovaj dvojac sportista-kajakaša je u konkurenciji još četiri posade, koje su činili ribari ili rekreativci, prvi ušao u cilj ispod mosta na Virpazaru.

Njima je trebalo 36 minuta da odveslaju dionicu dugu oko četiri i po kilometra.

Drugoplasirani su bili Petar i Lazar Pekić sa Vranjine koji su u cilj ušli dva minuta kasnije.

Treće mjesto zauzeli su Goran Pejović i Slobo Popović iz Prevlake, sa pet minuta zaostatka za prvom posadom. Četvrti kroz cilj prošli su Dragan i Bojan Gazivoda sa Vranjine, dok su peti bili kombinovani dvojac, Nikola Vujanović iz Rijeke Crnojevića i Rašo Pekić iz Krnjica.

Prvoplasirana ekipa osvojila je čun koji je poklonila radionica Brnović. Drugoplasiranima je pripala novčana nagrada od 500, a trećoj ekipi 300 eura. Šoć i Stanković su nakon proglašenja pobjednika sa bine porinuli pobjedničku nagradu i provozali krug ispod mosta.

Takmičari su ukupno zabilježili dobro prolazno vrijeme s obzirom na vjetar koji je na otvorenom dijelu jezera, prije ulaska u virpazarski kanal, duvao direktno u prsa veslača. Šoć je nekadašnji državni reprezentativac u kajaku, a Stanković je takođe bio kajakaš. Za Pobjedu su istakli da ove dvije dsicipline nemaju mnogo veze jedna sa drugom, jer je riječ o drugačijem plovilu, tehnici zaveslaja, položaju...

– Zadovoljni smo, sve pohvale organizaciji – kazao je Šoć.

Drugoplasirana ekipa u sastavu Petar i Lazar Pekić nije imala ranijeg takmičarskog iskustva, a ni priprema. Teško im je pao vjetar na otvorenom, ali su uspjeli da održe tempo.

Goranu Pejoviću i Slobu Popoviću, kako kažu, najteže je bilo pred ulazak u kanal ka Viru. Nakon te dionice, završnica je išla mnogo lakše jer su se izborili sa najtežom dionicom otvorenog jezera.

Finiš trke je sa centralnog mosta u Virpazaru pratio veliki broj posmatrača, među kojima je bilo i turista iz zemlje i inostranstva.

Za svaki slučaj, takmičenje je ispratila i medicinska ekipa iz Bara, ali nije bilo potrebe da intervenišu.

Pobjednička posada – Stanković i Šoć

Drugoplasirani Petar i Lazar Pekić

Treći kroz cilj prošli Popović i Pejović

Prva nagrada sa postolja pravo u vodu

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Belgija eliminisala Portugal i zakazala č

Damjanović slavi gol za rekord

Projektil Torga poslao šampi Dejan Damjanović najbolji golgeter u istoriji Lige šampiona

Boske - azijski kralj strijelaca rođendan, u januaru je potpisao za Kiči, sa samo jednom namjerom.

- Rekao sam mojoj menadžerskoj agenciji, a i svima koji me znaju, da mi je prioritet da nađem klub koji igra azijsku Ligu šampiona. Hoću još jednu šansu, hoću da oborim rekord po broju golova u tom takmičenju. Dugo igram Ligu šampiona, pravio sam dobre rezultate sa ekipama i dao dosta golova, mislim da je greota da ne probam da se osamim na vrhu liste strijelaca, za što mi nedostaju dva pogotka. To mi je bio motiv da nađem tim koji igra LŠ, a imao sam i dobru sezonu iza sebe. Kiči je prvak Hong Konga, igraće direktno u Ligi šampiona. Vrlo interesantan potez sa moje strane i vidjeće-

mo kako će sve da ispadne.

Nadam se najboljem - rekao je Damjanović tada za Pobjedu.

Ispalo je najbolje moguće Boske je sa Kičijem osvojio prvenstvo Hong Konga, bio je najbolji strijelac Premijer lige, član idealnog tima i proglašen je za igrača sezone.

Važnije od svega, postao je rekorder po broju golova u azijskom elitnom takmičenju.

Do istorijskog učinka stigao je nastupajući za četiri kluba - za Seul je u ALŠ dao 25 golova, za Suvon devet, dva puta se upisao u strijelce za kineski Peking Guan, na tom učinku je i u dresu Kičija... Šampion Hong Konga će u grupi J odigrati još četiri meča, tokom kojih bi Damjanović mogao da pomjeri granicu.

Ne. K.

FK BUDUĆNOST

Crnogorski napadač ispisao je istoriju azijskog klupskog fudbala - naš nekadašnji reprezentativac Dejan Damjanović najbolji je strijelac u istoriji Lige šampiona!

Popularni Boske postigao je gol u porazu Kičija, šampiona Hong Konga, japanskoj ekipi Cerezo Osaka (2:1).

Damjanović je pogodio za vođstvo šampiona Hong Konga u 38. minutu na asistenciju Klejtona, što mu je bio 38. pogodak u azijskoj Ligi šampiona. Time je došao na čelo vječne liste strijelaca, ispred nekadašnjeg južnokorejskog napadača Lija Dong-goka, koji se zaustavio na koti 37.

Dejan Damjanović, koji će tačno za mjesec proslaviti 40.

Evropa će dobiti novog šampiona u fudbalu - u sudaru favorita za trofej, Belgija je evrogolom Torgana Azara eliminisala aktuelnog prvaka Portugal i zakazala četvrtfinalni duel sa Italijom, 2. jula u Minhenu.

Kristijano Ronaldo i drugovi idu kući već poslije prve nokaut runde. Na prošlom Euru su kao jedna od četiri najbolje trećeplasirane selekcije iz svih grupa stigli do titule, sada ih je u istoj ulozi žrijeb odveo na Belgiju, prvu reprezentaciju sa FIFA rang liste, polufinalistu Mundijala iz 2018.

Klasa manje ,,zvučnijeg“ od braće Azar bila je dovoljna ,,crvenim đavolima“ za veliku pobjedu...

Portugal je imao više šansi u prvom poluvremenu - u šestom se u prilici našao Diogo Žota, dok je Ronaldo u 25. uputio opasan šut iz slobodnog udarca, ali je Tibo Kurtoa bio na pravom mjestu.

Bilo je to, ipak, poluvrijeme bez previše uzbuđenja, bez ,,umiranja u ljepoti“, lišeno atraktivnih poteza...

Sve do 42. minuta. Tada je Torgan Azar ,,odapeo“ sa oko 20 metara, a lopta vijugavom putanjom neodbranjivo završila iza leđa Ruija Patrisija.

Pravi ,,golaco“, jedan od ljepših pogodaka na ovom šampionatu.

UEFA

Belgija

1

Portugal

00

1

Stadion: Kartuha Sudija: Feliks Brih (Njemačka) Golovi: 1:0 T. Azar u 42. Žuti kartoni: Fermalen, Aldervejreld (Belgija), Paljinja, Dalo, Pepe (Portugal)

Belgija

Portugal

Kurtoa Aldervejreld Fertongen Fermalen Menije Tilemans Vitsel T. Azar (od 90.+5 Dendonker) De Brujne (od 48. Mertens) E. Azar (od 87. Karasko) Lukaku

Patrisio Dalo Dijaš Pepe Gereiro Mutinjo (od 55. Feliks) Paljinja (od 78. Danilo) Sančez (od 78. S. Oliveira) B. Silva (od 55.

Fernandeš) Žota (od 70. An. Silva) Ronaldo

23

šuta uputili su fudbaleri Portugala protiv Belgije, najviše od svih timova na Euru a da nijesu postigli gol

Portugal je morao da se probudi, da više rizikuje i pritiska.

Selektor Fernando Santoš napravio je dvije izmjene poslije 10 minuta igre u drugom poluvremenu, a prvi put na prvenstvu šansu je dobio

Žoao Feliks.

Napadao je aktuelni šampion sa svih strana, na sve načine, istovremeno ostavljao sve više prostora belgijskim virtuozima, od kojih je jedan malerozni Kevin de Brujne

BUDUĆNOST PRIVELA KRAJU SEDMODNEVNI BORAVAK U STAROJ PAZOVI: Pobjedu nad Krilima Sovjetov obilježio vezista ,,plavih“

Terzić: Osjećao sam gol iz slobodnog udarca Dvije pobjede Budućnosti u istoj noći - najjača postava ,,plavih“ savladala je Krila Sovjetov (3:2), a potom je kombinovani tim bio bolji od Radničkog iz Kragujevca (2:1).

Obje prijateljske utakmice odigrane su u Staroj Pazovi, gdje je crnogorski prvak bio na sedmodnevnim pripremama uoči početka nove sezone.

Duel sa finalistom Kupa Rusije i ekipom koja se vratila u elitni rang tamošnjeg fudbala obilježio je vezista Vasilije Terzić, koji je postigao dva gola.

Posebnu pažnju privukao je drugi pogodak - majstorija iz slobodnog udarca.

- Znače mi golovi na planu samopouzdanja, baš kao što je pobjeda nad odličnom ekipom Krila značajna za kompletnu ekipu. Mislim da smo odigrali dobro, bili smo kompaktni, pokrivali jedan drugog i poka-

zali da imamo zajedništvo.

Drugi pogodak mi je draži, jer je prvi koji sam postigao iz slobodnog udarca za senior - rekao je Terzić za klupski sajt.

Dvadeset dvogodišnji igrač sredine terena predvidio je ovakvu egzekuciju.

- Imao sam lijep osjećaj da ću postići gol iz slobodnog udarca, jer sam ih vježbao prethodnih dana na treninzima. Sigurno je da je to vježbanje na treningu pomoglo da postignem gol, jer ništa ne dolazi samo od sebe dodao je bivši mladi reprezentativac. „Plavi“ su završili glavni dio priprema. Večeras se vraćaju u Podgoricu…

- Nisu mi prve pripreme, tako da mi ništa ne pada toliko teško.

Međutim, suvo trčanje je uvijek najteži dio, dok se najljepše osjećam tokom igrica sa loptom.

Nakon pet prijateljskih utak-

mica (OFK Nikšić (9:2), Vlaznija (1:1), Voždovac (0:1), Krila Sovjetov (3:2), Radnički Kragujevac (2:1)), fokus je stavljen samo na Helsinki.

Podgoričani će sa prvakom Finske igrati 6. jula u Helsinkiju (18 h), dok će 13. jula dočekati Fince pod Goricom (20.30 h).

- Upravo smo gledali Helsinki.

Gledali smo ih i ranije jer im je prvenstvo u toku, a ne sumnjam da će nam ih stručni štab analizirati do tančina. Definitivno je da je to kvalitetan protivnik, a otežavajuća okolnost je što se igra na vještačkoj travi. Međutim, utakmica protiv Krila Sovjetov nam je pravi primjer kako treba da igramo.

Ako budemo na tom nivou i ukoliko ispravimo greške jer smo svjesni da ih je bilo, možemo da prođemo u 2. kolo kvalifikacija za Ligu šampiona - ističe na kraju Terzić.

D. K.

Francuzi oprezni pred duel sa Švajcarcima u Bukureštu (21 h)

Prvi favorit ne želi komplikacije Prvi favorit Evropskog prvenstva, svjetski prvak Francuska, pohod ka objedinjavanju titula nastavlja večerašnjom utakmicom sa Švajcarskom (21 h). ,,Trikolori“ su do osmine finala stigli kao prvi iz ,,grupe smrti“, ostavivši iza sebe Njemačku, Portugal i nezgodnu Mađarsku.

Protiv Švajcarske, jedne od četiri trećeplasirane selekcije koje su stigle među 16, selekcija Didijea Dešana je ogroman favorit, iako je pokazala određene slabosti u uvodna tri meča.

- Ne smijemo da ih potcijenimo, ovo je nokaut utakmica.

Moramo uraditi sve da bismo s osmijehom na licu završili utakmicu. Pobjeda neće doći sama od sebe. Potrebno je da se predstavimo u najboljem izdanju - naglasio je Dešan.

Francuska je ušla u osminu finala sa pobjedom i dva remija.

Protiv Njemačke je pokazala zašto je prvi favorit prvenstva (1:0), protiv Mađarske da ipak još nije sve ,,pod konac“ (1:1), a u duelu sa Portugalom sposobnost da preokrene protiv jednog od najvećih konkure-

nata i potom iskusno odigra na rezultat (2:2).

To je, ipak, prošlost, od osmine finala igra se ,,novo“ prvenstvo, a posljednje upozorenje o ,,nagaznim minama“ za favorita predstavljala je jučerašnja pobjeda Češke nad Holandijom.

- U grupnoj rundi dobili smo što smo željeli - prvo mjesto.

Znamo da se utisak iz prvog kruga može promijeniti. Pogledajte Italiju koja je ostavila najbolji utisak u prvoj fazi, a kojoj osmina finala nije bila laka, da ne kažem da je bila vrlo komplikovana. Izuzetno

FFF.FR

THE-AFC.COM

18

Poneđeljak, 28. jun 2021.

četvrtfinale sa Italijom

Arena

Fudbal

Holeš postiže vodeći gol

ana Azara iona kući

Holandija

Stadion: Puškaš arena.

Sudija: Sergej Karasjov (Rusija).

Golovi: 0:1 Holeš u 68, Šik u 80. Žuti kartoni: Damfris, De Jong (Holandija), Cufal (Češka).

Crveni karton: De Liht (Holandija) u 55.

Češka ne miriše ,,lale“ Budimpeštom odjekuje pjesma čeških navijača - izabranici Jaroslava Šilhavija izborili su plasman u četvrtfinale Evropskog prvenstva nakon što su savladali Holandiju sa 2:0 na dupke punoj ,,Puškaš areni“.

poštujem Švajcarsku i rad mog kolege Vladimira Petkovića.

Trinaesti su na Fifinoj rang listi, imaju odličan napadački trio Šaćiri - Seferović - Embolo, ali ne samo njih, kompletna su ekipa - kazao je Dešan.

Francuski selektor razmišlja o promjeni formacije i postavci sa trojicom u posljednjoj liniji.

- To je opcija koja se može i ne mora primijeniti. Igrali smo tako prošle jeseni. Donosim odluke koje će učiniti da budemo najopasniji za protivnika - istakao je Dešan.

Duel na Nacionalnom stadionu u Bukureštu biće prvi međusobni Francuske i Švajcarske od 2016. godine.

I tada je u pitanju bilo Evropsko prvenstvo - ,,trikolori“ i ,,sajdžije“ odigrali su 0:0 u grupi A, iz koje su obje selekcije stigle do osmine finala.

- Francuska ima mnogo vrhunskih igrača, bez obzira na probleme sa povredama (Dinj, Tiram, Kunde, Dembele, prim. aut). Mi, ipak, moramo da se fokusiramo na naš sistem i, uz sve poštovanje rivalu, probamo da prođemo. Posljednjih godina imali smo sjajnih izdanja protiv velikih ekipa.

Protiv rivala kakav je Francuska, ako oboje damo 100 odsto, to za nas neće biti dovoljno.

Oni moraju da pruže 80 odsto mogućnosti, a mi da to iskoristimo - istakao je selektor Švajcarske Vladimir Petković.

Pobjednik ovog meča sastaće se sa boljim iz duela Hrvatske i Španije.

Ne. K.

- Portugal je napadao, Belgija čekala grešku rivala.

Ruben Dijaš je u 82. glavom sa peterca šutirao u Kurtou, a minut kasnije Rafael Gereiro pogodio stativu.

Sve je izdržala Belgija, i priliku rezerviste Andrea Silve u 88, zadržala pribranost i nastavila put na Euru.

Jedna ,,krupna riba“ je morala da otpadne. Ovog puta kofere rano pakuje Portugal... Ne. K.

Češka

00 2 0

IZNENAĐENJE NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Izabranici Jaroslava Šilhavija pobijedili Holandiju u osmini finala Evropskog prvenstva (2:0)

- morao da izađe već u 48, što je omogućilo rivalu da preuzme dominaciju sredinom terena.

U 58. je ,,selesao“ imao prvu priliku za izjednačenje - Žota je sa 11 metara šutirao iznad prečke.

Kako je vrijeme odmicalo Portugalci su postajali sve nervozniji, u čemu je očekivano prednjačio defanzivac Pepe.

Odnos snaga se nije mijenjao

19

Mnogo toga bilo je na strani ,,lala“ pred utakmicu, ali sve njihove mane suzbio je Šilhavi sjajnom taktikom. Potpuno je zaustavio napadačku mašineriju protivnika koji nije imao šut u okvir gola, dok je njegova selekcija svoje prilike pretvorila u pogotke.

Ključni momenat dogodio se početkom drugog poluvremena kada Holandija nije iskoristila zicer - Malen je u 54. minutu izašao na golmana, ali je Vaclik bio upješniji, da bi 60 sekundi kasnije De Liht dobio direktan crveni karton zbog namjerne igre rukom na dvadesetak metara od gola.

Osjetila je Češka trenutak - i brojačanu prednost pretočila u veliku pobjedu. Za 1:0 pogodio je Holeš u 60, minutu, a potom je asistirao Šiku koji je

u 80. minutu postavio konačnih 2:0, te potpisao četvrti pogodak na turniru.

Jak tempo od starta nametnula je Holandija koja je pokušala da napravi pritisak i probije rivala. Pokazale su ,,lale“ brzinu i kvalitet prema naprijed, ali su naišle na tvrd štit Češke koja je dobro pokrivala prostor i bila kompaktna pozadi.

De Liht je u osmom minutu pokušao glavom iz teškog ugla, a u nastavku akcije lopta je došla do Depaja koji je slabo reagovao u završnici.

Supertalentovani Damfris se iz centralnog dijela ubacio dijagonalno na lijevo krilo, sklonio je loptu glavom od svog čuvara i golmana, ali je prilikom šuta izblokiran.

Bili su borbeni izabranici Jaroslava Šilhavija i u fazi odbrane koristili fizičku snagu i visinu.

Imala je Češka odgovor na napade Holandije, ali nije namjeravala da u meču bude samo ekipa koja će konstantno da se brani. Najavila je to sredinom prvog dijela kada je priredila obećavajuću akciju - Ma-

sopust je pobjegao po desnom krilu, uslijedio je centaršut Sevčika, a kapiten Souček za malo bio neprecizan.

Zaprijetio je potom Šik, a uzvratio Depaj na drugoj strani.

Pred odlazak na odmor igralo se ,,spuštenih gradova“, a Češka je u 36. minutu pokazala koliko može da bude nezgodna u ofanzivi. Čak osmorica igrača stuštilo su se ka golu Holandije, lopta je stigla desno do Baraka, koji je mogao da bira gdje će da šutira ali mu je šut izblokiran taman toliko da lopta pređe preko prečke. Poslije kornera opet je Češka imala priliku, ali ni taj udarac Baraka nije promijenio rezultat.

Rasplamsala se dodatno borba u nastavku, a ,,lale“ u 54. minutu nijesu iskoristile zicer - Malen je izašao na golmana, krenuo da dribla, ali je Vaclik bio uspješniji. Šezdeset sekundi kasnije ogroman problem za momke Frenkija de Bura. Kao posljednji čovjek odbrane De Liht je namjerno igrao rukom prilikom duela sa Šikom, a nakon

Holandija

Češka

Stekelenburg Damfris De Fraj De Liht Blind (od 81. Timber) Van Anholt (od 81. Berguis) De Ron (od 73. Vegorst) Vajnaldum De Jong Depaj Malen (od 57. Prome)

Vaclik Cufal Čelustka Kalas Kaderabek Holeš Souček Masopust (od 79. Jankto) Barak (od 92. Sadilek) Ševčik (od 85. Hložek) Šik (od 92.

Krmenčik)

gledanja VAR snimka sudija Karašev mu je pokazao direktan crveni karton.

Osjetili su Česi da mogu sa igračem više, a njihovo vođstvo od 65. minuta spriječio je Damfris koji je nogom onemogućio Baraka da sprovede loptu u nebranjenu mrežu.

Preživjeli su Holanđani tu šansu rivala, ali nijesu prvu sljedeću - Kalas je prebacio loptu na drugu stativu, a tamo je bio neumoljiv Holeš koji je iz peterca glavom zakucao za 1:0 u 68. minutu.

Nijesu ,,narandžasti“ više imali šta da čekaju - morali su da krenu naprijed glavom bez obzira, pod rizikom da izjednače ili prime drugi gol.

Desilo im se ovo drugo, a tu im je bio kraj - Češku je u četvrtfinale odveo Šik, koji je rutinski poentirao lijevom nogom u bliži ugao nakon dodavanja Holeša.

Gurao je špiceve De Jong, ali pogrešno. Ostala je vjetrometina pozadi, a to je Češka znalački kaznila.

D. K.

SUPER MEČ U NAJAVI: Hrvatska i Španija igraju četvrtfinale na stadionu ,,Parken“ u Kopenhagenu (18 h) Hrvatska i Španija nijesu zablistale na startu Evropskog prvenstva, ali kada je bilo ključno - pokazale su snagu za prolaz grupe. Žrijeb je spojio dvije reprezentacije u četvrtfinalu, a nokaut utakmica igra se večeras na stadionu ,,Parken“ u Kopenhagenu od 18 časova. ,,Vatreni“ su na premijeri izgubili od Engleske (1:0), potom remizirali sa Češkom (1:1), dok su u 3. kolu savladali Češku (3:1).

Duel sa ,,crvenom furijom“ najteži je do sada, a u timu Zlatka Dalića javio se problem od kojeg svi strahuju - krilni napadač Ivan Perišić odvojen je u samoizolaciju nakon što je test pokazao da je pozitivan na korona virus.

Ovo je težak udarac za Hrvatsku, jer je fudbaler Intera jedan od najboljih fudbalera ekipe, o čemu svjedoči činjenica da je na turniru postigao dva gola i upisao asistenciju.

Sada se može očekivati da u prvih 11 protiv Španije upadne Ante Rebić, Josip Brekalo ili Mislav Oršić. U prva dva kola na krilnoj poziciji Dalić je koristio i Andreja Kramarića.

- To je jedan ogroman šok i udarac za reprezentaciju jer Perišić je igrač koji je na posljednja tri velika takmičenja možda i najbolji hrvatski igrač.

On je strijelac i igra izvanredno odbranu. On nije top svjetsko krilo, ali kada ga ekipa dovede u

,,Vatreni“ imaju problem, ali žele da promijene ličnu istoriju na EP

tu poziciju onda se pretvara u svjetsko krilo - rekao je urednik SN Robert Šola, koji je odgovorio na pitanje ko umjesto Perišića.

- Ja bih isto možda stavio Oršića, ima tu pravocrtnost, duge sprinteve koji su potrebni, ali mislim da je prvi u redu Rebić koji je legitimna opcija kaže Šola.

O sastavu, ipak, odlučuje selektor Dalić, koji vjeruje da Hrvatska može da nađe recept za Španiju. ,,Vatreni“ bi tako prevazišli sebe, budući da istorija nije na njhovoj strani - eliminisani su

sa sva tri prethodna Evropska prvenstva kada su krenule eliminacione runde.

- Španija je pokazala pravi kvalitet protiv Slovačke. Oni su mlada, brza, energična ekipa.

Svoju igru zasnivaju na visokom presingu sa puno dodavanja, ali mi imamo svoje kvalitete. Ni njima neće biti lako.

Možemo da im se suprostavimo. Moramo da zapamtimo da napad može biti sredstvo odbrane - poručio je Dalić. Štoper Domagoj Vida imaće ozbiljan zadatak da zaustavi Alvara Moratu, ali u ostale ofanzivce ,,crvene furije“.

- Španija je sjajan tim, sa sjajnim igračima, ali mislim da su bili daleko bolji dok su igrali Ćavi i Inijesta. Ali to ne znači da nas ne čeka pakleno težak posao. Moraćemo da se potrudimo kako bismo ih pobijediti.

Moramo ostati mirni dok oni imaju loptu. Kada mi imamo loptu, moramo brzo da kontriramo. Španci ne vole kada nemaju loptu, pa ćemo to morati da iskoristimo maksimalno poručio je Vida.

Slično razmišlja i vezista Mateo Kovačić: - Očekuje nas teška utakmica. Španija je sjajna ekipa koja voli

posjed i voli da igra svoju igru.

Biće nam važno da pokušamo da imamo loptu što više, da im oduzmemo ono što oni najviše vole - kazao je fudbaler Čelzija.

Kormilar ,,crvene furije“ Luis Enrike trpio je dosta kritika sa Pirinejskog poluostrva nakon dva uvodna remija protiv Švedske (0:0) i Poljske (1:1).

Sve se promijenilo poslije ,,petice“ u duelu sa Slovačkom (5:0). Španija je pokazala koliko može da bude moćna, ali da bi ostala na Euru biće potrebno da svoj najbolji fudbal odigra i protiv Hrvatske večeras u prijestonici Danske.

- Svi znamo koliko je Hrvatska jaka. Da bi prošli grupu, oni su morali sa pobijede Škotsku.

Napravili su to. Oni imaju jako dobre igrače koji su napravili velike stvari. Prejaki su kao tim i moramo paziti na to. Naravno, imamo svoje ciljeve, a jedan od njih je da večeras pobijedimo rekao je Dani Olmo, vezista Španije, koji je ostavio trag u zagrebačkom Dinamu.

Mjesto na krilnoj poziciji mogao bi da zauzme Feran Tores, dvadeset jednogodišnji fudbaler Mančester sitija, koji je bio strijelac u goleadi protiv Slovačke.

- Hrvatska je vicešampion sa prošlog Mundijala. To je vrhunski tim. Biće teški protivnici. Ipak, nama se sve svodi na pobjedu. Moramo na tome naporno da radimo i insistiramo u Kopenhagenu - zaključio D. K. je Tores.

20 Sportski miks

Arena

Nekadašnji mladi reprezentativac priprema se za evropske mečeve sa Borcem

Vušurović želi trofej i poziv za reprezentaciju PODGORICA - Borac je poslije 10 godine osvojio titulu šampiona Bosne i Hercegovine, zbog čega se tim iz Banjaluke sada na Bledu sprema za izazov u kvalifikacijama za Ligu šampiona, gdje će mu rival biti rumunski Kluž.

Nakon osvojene titule Borac je uspio da angažuje i određena pojačanja, a prva akvizicija bio je Milan Vušurović. Crnogorski internacionalac minule sezone nastupao je za Radnik iz Bijeljine. Krilni vezista, koji se najbolje snalazi po desnoj strani, mada može pokriti i poziciju uz lijevu aut liniju, potpisao je ugovor na godinu uz mogućnost produžetka iste na još godinu.

- Sa Borcem sam se dogovorio par mjeseci unazad poslije mojih dobrih partija u Premijer ligi. Ambicije su nam se poklopile tako da je sve bilo jasno od starta - objasnio je na početku razgovora za Arenu Milan Vušurović.

Vušurović je ponikao u Lovćenu sa Cetinja, gdje je prošao sve mlađe kategorije, a igrao je i u prvom timu. Nastupao je još za Budućnost, te letonsku Rigu, zatim Vereju i Botev u Bugarskoj, odnosno kruševački Napredak i Radnik. Sada se sprema za novu sredinu, gdje se odmah dobro uklopio.

- Prihvaćen sam jako dobro i

što se tiče igračkog kadra i stručnog štaba. Svjestan sam u kakvu ekipu sam došao. Biti šampion jedne države nije mala stvar - naglasio je Vušurović.

Borac će evropsku misiju krenuti utakmicom protiv Kluža.

- Trenutno se nalazimo na Bledu u Sloveniji u fazi priprema za kvalifikacionu utakmicu Lige šampiona protiv rumunskog Kluža. Svjesni smo da je to težak protivnik, ali odgovara nam da njima prepustimo ulogu favorita i da pokušamo napraviti iznenađenje - rekao je Vušurović.

Naš internacionalac dolazi kao veliko pojačanje, a Vušurović ima jasne i velike ambicije kako na klupskom, tako i na ličnom nivou, jer želi da prvi

put uskoro bude i u ,,A“ reprezentaciji Crne Gore.

- Ambicije, bez lažne skromnosti, nijesu male, a to je da pored nadamo se uspješnog i zapaženog izlaska u Evropu prije svega odbranimo titulu u Bosni i Hercegovini. Poslije toga i da se osvoji dupla kruna prvi put u istoriji kluba. Ali mojim ambicijama tu nije kraj jer ima još jedna koja bi upotpunila moju karijeru, a to je ,,A“ reprezentacija naše zemlje.

Prošao sam sve mlađe selekcije i nedostaje mi ta kruna poziv i debi za seniorsku reprezentaciju, tako da želim da pomognem Borcu u osvajanju trofeja, a da kroz to sebe ostvarim u nacionalnom timu - podvukao je na kraju Vušurović.

R. P.

Kapitalno pojačanje u odbrani za Barane

Siniša Stevanović u Mornaru

Mornar je dobio veliko pojačanje u odbrani - Siniša Stevanović novi je član barskog prvoligaša.

Nakon što je novi prvoligaš dobio pojačanje u ofanzivnom redu angažovanjem Balše Radovića, te u vezi dolaskom Andrije Kaluđerovića i Marka Ćetkovića, Mornar je uspio da riješi deficit u odbrambenoj liniji i to na kakav način!

Barani su uspjeli da angažuju

Sinišu Stevanović, sjajnog desnog beka, koji je posljednjih pet sezona bio jedan od najstandardnijih igrača Željezničara, sa kojim je osvojio Kup 2017/2018. i tri puta bio vicešampion Premijer lige Bosne i Hercegovine.

Stevanović je igrao za Partizan, četiri sezone bio je član Spartaka iz Subotice, nastupao za Novi Pazar, da bi posljednjih pet sezona bio nezamjenjiv u posl-

jednjoj liniji tima iz Sarajeva.

Odlazak 32-godišnjeg defanzivca iz Željezničara iskoristio je Mornar, koji je njegovim angažovanjem jasno pokazao da želi da napravi respektabilan tim.

Stevanović je igrao za Partizan kvalifikacije za Ligu šampiona i Ligu Evrope, bio je član Spartaka koji je takođe bio na evropskoj sceni (2010/2011), a u kvalifikacijama za Ligu Evrope nastupio je i kao član Željezničara, pa je jasno da sa velikim iskustvom dolazi u Mornar.

Uprava barskog tima bez dileme svaki dan koristi maksimalno, a sportski direktor Mitar Novaković, nakon što je tokom igračke karijere dominirao na terenu očigledno je da će biti izuzetno uspješan i u ulozi funkcionera, jer prvi dani prelaznog roka to pokazuju…

Mnoge je iznenadio dolazak Ćetkovića, sada Stevanović, pa se sada postavlja pitanje ko će biti nova akvizicija Mornara?

R. P.

Golubinju iz subotičkog Spartaka, a prethodno je prošao školu Partizana. Igra na poziciji desnog krila.

Vujanović će se priključiti timu na Zlatiboru, gdje će izabranici Zorana Govedarice ostati dvije sedmice.

Rudar će prvo odmjeriti snage sa Slobodom iz Tuzle (30. jun), dok je za 3. jul zakazana provjera protiv Voždovca kada bi priliku trebalo da dobije Vujanović. Crnogorski prvoligaš sastaće se i sa Novim Pazarom.

Pljevljaci traže pojačanje na mjestu štopera i u veznom redu, dok će osvježenje među stativama najvjerovatnije biti Vuko Vujović (21), koji je trenutno pod ugovorom sa grčkim Levadijakosom.

Vujović je rođen na Cetinju, a ranije je branio za Lovćen.D. K.

Pljevljaci angažovali pojačanje u ofanzivi

Vujanović u Rudaru, čeka se golman Vujović Novo lice u Rudaru - trogodišnji ugovor sa Pljevljacima potpisao je Nikša Vujanović (20).

Mladi Cetinjanin stigao je pod

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Istorijski dan za crnogorsku atletiku: Dva zlata na Ba

Marija Vuković uz rekord do OI PODGORICA - Istorijski dan za crnogorsku atletiku, ali i crnogorski sport!

Marija Vuković, posljednjeg dana pred objavljivanje liste učesnika na Olimpijskim igrama, uspjela je da ostvari najbolji skok u karijeri i crnogorskim rekordom (197 centimetara), osvoji zlato na prvenstvu Balkana u Beogradu, ali i ono što je mnogo važnije definitivno sebi osigura mjesto na Igrama u Tokiju!

Norma za Olimpijske igre u skoku uvis iznosila je 196 centimetara, međutim svega desetak takmičarki uspjelo je da tu visinu ostvari ili prebaci, pa je bilo jasno da će se gledati lista po broju bodova, na kojoj je do juče Marija bila na 27. mjestu.

S obzirom na to da će u Tokiju biti 32 najbolje skakačice svijeta, bilo je gotovo izvjesno da će takmičarka AK Podgorice biti među njima.

Ali Marija nije željela da čeka potvrdu, već se za nastup na Igrama izborila sama. Marija je u Beogradu na zaletištu početne visine samo posmatrala, a onda 182, 186, 189 i 192 centimetra visine odradila kao od šale. Kako se ljestvica dizala, tako je Marija ostajala bez konkurencije, pa je samo ostala Rumunka Danijela Sanču, koja je iz trećeg pokušaja preskočila 192 cm, ali je to bio

njen krajnji domet. Sa druge strane, Vuković je iz drugog pokušaja preskočila 195, visinu koju je prije pet godina preskočila u Beranama (samo par dana nakon što je zaključena lista učesnika za Rio, a gdje je norma bila 194). Bilo je jasno da crnogorska skakačica uvis ima zlato, ali je onda odlučila da sama pokuša da postavi novi rekord. Ljestvica se digla na 197 centimetara, a Marija Vuković iz trećeg pokušaja uspjela je

da je preleti i ispiše istoriju. Bio je to trenutak za veliko slavlje cijelog crnogorskog tima, kao i njene sestre Jovane, koja je zaplakala od sreće, baš kao prije 11 godina, kada je u Monktonu postala svjetska juniorska šampionka.

- Osjećaj, iskreno ne znam kako da opišem sve ovo kroz šta prolazim. Bila sam sigurna da mogu da napravim dobar skok, jer u kontinuitetu imam dobre visine, pokazalo se da, od kada

Bokseri Podgorice spremaju se za drugo kolo RL

Protiv Vardara u „Bemax areni“ PODGORICA - Tačno mjesec nakon debija u Sarajevu protiv Željezničara, bokseri Podgorice 3. jula ugostiće ekipu Vardara.

Podgorica će biti domaćin u sjajnom ambijentu na otvorenim terenima „Bemax arene“, jer će za tu priliku umjesto basket terena, biti pripremljen ring.

- Ekipa će biti u istom sastavu kao i u prvom kolu osim u velter kategoriji. Kao što smo već

rekli cilj učešća u ligi je sticanje iskustva naših mladih boksera i ulazak u kakav-takav kontinuitet mečeva što će takmičare svakako podići na jedan veći nivo. Veoma smo zadovoljni prikazanim boksom kompletne ekipe u Sarajevu, što je bilo odlično iskustvo za naše mlade boksere. Vjerujemo da smo još spremniji i da možmo i do prve pobjede – kazao je Dragan Đuričković, trener Podgorice.

Kapiten Milovan Sekulović je podigao formu i uz Edina Alkovića i Stefana Savkovića nastupiće mladi Luka Gačević

Trofej je osvojio Levski, koji je u meču za prvo mjesto savladao Balkan 58:44.

Turnir u Sofiji bio je uvod u osnivanje Regionalne lige za

košarkaše u kolicima, koje je planirano na jesen, a gdje je najavljeno učešće ekipa iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Bugarske.

R. P.

Održan međunarodni turnir Kup Sofije

Paramont četvrti PODGORICA - Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice kao četvrtoplasirani, sa tri poraza, završio je nastup na međunarodnom turniru Kup Sofije.

Crnogorski košarkaši na startu turnira poraženi su od Balkana iz Sofije 44:28, u drugom kolu izgubili su od bugarskog Levskog 61:38, dok je u trećem kolu bolja od njih bila niška ekipa Nais 40:29.

Arena

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Sportski miks

alkanskom prvenstvu i vize za Tokio

,,Ajkule“ lako sa Gruzijom u drugom meču završnog turnira SL

ć OI

Furtula rezultatom iz Bara do Tokija Zlato na prvenstvu Balkana osvojio je i Danijel Furtula

Pobjeda za prvo mjesto pred četvrtfinale

u bacanju diska, sa rezultatom 62,96 metara, a s obzirom na to da se za plasman na Igre u Tokiju gledaju pet najboljih rezultata, Mojkovčanin će takođe biti učesnik Igara, jer je 10. aprila postavio rekord sa rezultatom 65,59 metara, pa je siguran na listi među 32 najbolja bacača svijeta.

Crna Gora Gruzija

19 8

TBILISI - Gradski bazen. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Periš (Hrvatska) i Kortidis (Grčka). Igrač više: Crna Gora 11-8, Gruzija 10-4. Rezultat po četvrtinama: 8:2, 6:4, 3:1, 2:1.

CRNA GORA: Kandić (15 odbrana), Brguljan, Perković 2, Petković 1, Čučković, Obradović 1, Vidović 2, Ukropina 2, Ivović 4, Spaić, Drašković 3, Matković 4, Tešanović.

GRUZIJA: Razmadze, Adeišvili, Dadvani, Imnaišvili, Bitadze, Jelača 1, Tkešelaišvili, Šušiašvili 3, Meshi 2, Magrakvelidze, Baraldi 2, Vapenski, Gvetadze (tri odbrane).

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore slavila je 19:8 protiv Gruzije (šut iz igre 28-19) u drugom meču završnog turnira Svjetske lige. Poslije jučerašnjeg trijumfa nad SAD ,,ajkule“ su osigurale kolo prije kraja grupne faze (danas igraju sa Japanom) prvo mjesto i lakšeg rivala u četvrtfinalu.

Bronza za Pešića Dragan Pešić je u desetoboju osvojio bronzu, sa rezultatom 6.710 bodova. Dobar nastup imala je Kristina Dubak, oborivši crnogorski rekord na 200 metara (24,88), a na kraju je osvojila 14. mjesto (prethodni najbolji rezultat bio je 24,97).

Ivan Kukuličić bio je deveti u bacanju diska (50,16 metara),. sam u Grčkoj, konstantno napredujem i zaista sam vjerovala u sebe. Znala sam da sam i po listama jako blizu toga da budem u Tokiju, ali ovako je mnogo ljepše. Sada kada je najpotrebnije postavila sam rekord, ostavila normu i mislim da poslije velikog truda, rada, dobrih rezultata, a posebno ovog skoka definitivno pokazala da zaslužujem da budem na planetarnoj smotri. Hvala mojoj trenerici i kolegama, ljudima iz

21

Atletskog saveza i Crnogorskog olimpijskog komiteta, koji su uvijek bili uz mene, koji su vjerovali da mogu i kada nije bilo sve baš idealno i drago mi je da sam i rezultatom i normom opravdala njihova očekivanja.

Nadam se da će i ovaj rezultat obradovati sve istinske ljubitelje sporta u našoj zemlji, ali i dodatno doprinijeti promociji atletike - kazala je za Arenu neposredno nakon takmičenja Marija Vuković.

R. PEROVIĆ

Predsjednik FINA izrazio želju da upozna Ivovića Novi predsjednik FINA Husein Al Musalam, izrazio je želju da nakon meča Crna Gora - Gruzija upozna jednog od najboljih igrača svijeta Aleksandra Ivovića. Husein je istakao da je od vaterpolo predstavnika čuo samo najbolje o našem reprezentativcu, koji je ujedno i kapiten najboljeg tima Evrope - Pro Reka.

Poručio da će uraditi sve da vaterpolo podigne na znatno veći nivo i da poboljša status vaterpolista. Ivović se zahvalio novom predsjedniku FINA na čestitkama i poželio mu sreću u radu.

Pitanje pobjednika nije se postavljalo, raspoloženi Aleksandar Ivović sa tri gola u prvoj četvrtini vodio je tim do ubjedljivih 8:2, a razlika je rasla do konačnih ,,plus 11“. Odigrali su naši momci odličan meč, mnogo bolje u odnosu na prvi sa SAD, a upravo su u segmentu sa igračem više iskazali potrebnu preciznost (11-8).

Zanimljivo da su golmani Gruzije do odmora upisali samo jednu odbranu, a naši reprezentativci u prvoj četvrtini od devet šuteva promašili su jedan (sa igračem više). Koliko

su bili raspoloženi pokazuje da su za 11 minuta postigli deset golova, koliko na premijeri sa Amerikancima. Selektor Vladimir Gojković za drugi meč odmarao je samo golmana Petra Tešanovića, koji je u 1. kolu branio od prvog minuta.

- Lakše nego što smo očekivali došli smo do pobjede. Sa izuzetno dobrom prvom četvrtinom, prije svega u napadačkom dijelu, što je bilo potpuno suprotno od onoga što smo juče pokazali. Praktično smo poslije osam minuta riješili

Matković MVP Dušanu Matkoviću pripala je nagrada igrača utakmice.

- Prije svega, čestitke momcima. Odigrali smo dobru utakmicu, a na početku ostvarili smo visoku prednost i uspjeli smo da je održimo do kraja. Što se tiče nagrade... Sve to ne bih mogao bez ekipe. pitanje pobjednika. Imali smo dobru energiju i pokušavali smo tri četvrtine da držimo intenzitet igre, iako je bila visoka razlika da bi ostali u fokusu za naredne utakmice. Morali smo da sačuvamo i oporavimo igrače jer nas sjutra čeka fizički zahtjevan meč sa Japanom, a onda kreće borba za plasman što je najvažnije na ovom turniru - kazao je selektor. Gojković.

Posljednji meč grupnog dijela SL Crna Gora odigraće danas (16.15 h) sa domaćinom Olimpijskih igara.

A. M.

Naneli u Dobra uvertira pred Evropsko prvenstvo Makabiju PODGORICA - Juniorska ženska rukometna reprezentacija, danas i sjutra u Bijelom Polju, odigraće kontrolne mečeve sa Srbijom.

i Đorđe Smolović, Nikola Lazarević, Patriot Bahremi, iskusni Milorad Purić i super teškaš Dimitrije Milić. R. P.

Mlade rukometašice prije dvije sedmice počele su pripreme za Evropsko prvenstvo u Sloveniji (od 8. do 18. jula), a predvodiće ih Tatjana Jeraminok, koja je nedavno sa pionirskom selekcijom Budućnosti (2006. godište i mlađe) osvo-

A. MARKOVIĆ

Naše juniorke u Bijelom Polju igraju kontrolne mečeve sa Srbijom

jila šampionsku titulu.

Rukometašice su prošle sedmice odmjerile snagu sa

seniorskim timom i nastavile sa radom.

Na šampionatu Evrope

nastupaće u grupi C sa Francuskom, Hrvatskom i Austrijom.

A. M.

Džejms Naneli (30) ponovo je u Evroligi, potpisao je ugovor sa Makabijom iz Tel Aviva, najvećim izraelskim klubom.

Bivše krilo Fenerbahčea, izuzetni atleta visok 201 centimetar, značajno će unaprijediti igru ,,Ponosa Izraela“ u odbrani.

Takođe, pouzdan je šuter za tri poena. Posljednji put igrao je u Evroligi u februaru prošle godine. Prošlog aprila potpisao je u NBA za Nju Orleans Pelikanse, odigrao je devet mečeva u najjačoj ligi svijeta. Amerikanac je već igrao u Izraelu, za Makabi Ašdod u sezoni 2014-15. R. A.

Završen rukometni turnir ,,Trebješko kup“

Budućnost i Trebjesa ispred svih

Rukometašice Trebjese (2008. i 2009. godište) i Budućnosti (2006. i 2007. godište) pobjednice su međunarodnog turnira ,,Trebješko kup“ u Nikšiću.

Peti po redu turnir u organizaciji Trebjese protekao je na najljepši način, a okupio je osam ekipa iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine. ,,Plave“ su pokazale u svojoj konku-

renciji najviše, drugo mjesto osvojio je domaćin, Lokomotiva je bila treća, Sloga četvrta, pretposljednji Mornar 7, a šesto mjesto pripalo je Nikšiću. Za najbolju golmanku proglašena je čla-

nica Trebjese Vanja Živković, najbolja na turniru bila je Sajra Šuta (Lokomotiva), a strijelac Azra Letić (Lokomotiva). Idealna postava po izboru trenera izgledala je ovako: lijevo

krilo Anastasija Kokotović, lijevi bek Azra Letić, srednji bek Anđela Borilović, desni bek Ksenija Kuzman, desno krilo Danijela Bajović, pivot Ema Dedić, a najviše u odbrani pokazala je Anđela Jakovljević.

Domaćin je podigao trofej u najmlađoj kategoriji, ispred Lokomotive, Jedinstva i Zrinjskog. Upravo je iz redova domaćina mali pehar za najbolju golmanku podigla Maša Dubljević.

Anđelini Orbović, takođe iz Trebjese, pripala je titula najbolje igračice, a Đejla Mešić iz Lokomotive najbolja je golgeterka.

Idealna postava: Maša Dubljević (golmanka), Mirela Hasanović (lijevo krilo), Anđelina Orbović (lijevi bek), Ivana Savić (srednji bek), Ksenija Nikčević (desni bek), Ila Šoša (desno krilo), Anđela Pejović (pivot). Najviše u odbrani pokazala je Vasilisa Savić.

A. M.

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 28. jun 2021.

WIMBLEDON

22

Danas kreće Vimbldon, pretposljednji gren slem u 2021. godini

Zlatna šansa za legende Teniski svijet je bio poljuljan kada je 1. aprila 2020. objavljeno da se Vimbldon otkazuje zbog pandemije korona virusa!

Prvi put, najstariji gren slem turnir, od Drugog svjetskog rata, iz bilo kod razloga nije održan - godinu kasnije kapije su otvorene i London je dočekao najbolje.

Uz rizik, naravno, ali i sa mjerama koje obećavaju da će sve teniske zvijezde i one u povoju imati idealne uslove da ostvare snove ili se približe ambicijama.

Nažalost, mnogi asovi su otkazali učešće na pretposljednjem gren slemu, poput Rafaela Nadala, Dominika Tima...

Sve ovo, zbog veličene turnira, ne umanjuje raskoš i ljepotu travnatog izazova, jer će mnogi poput Novaka Đokovića, Rodžera Federera, Serene Vilijams pokušati da odbrane carstvo i imidž stvaran godinama na možda i najmoćnijem turniru na planeti.

Krenimo redom, od favorita, i od onih koji bi iz sjenke mogli da dođu do najvećeg uspjeha karijere.

Mjere Da bi navijači ušli na Vimbldon moraće da posjeduju papir kao dokaz da su vakcinisani, negativni na koronu ili da nijesu imali virus prethodnih šest mjeseci. Organizatori su rigorozni, ali i prema učesnicima. Umjesto U muškoj konkurenciji trofej brani Đoković koji se nada da bi titulama sa Australijan opena i Rolan Garosa mogao da doda još jednu. Novak je u sličnoj situaciji bio i 2016, ali sada je svjestan da zadatak nije lak, ali i da su okolnosti drugačije u odnosu na prije pet godina.

Mentalno je mnogo jači, ali i povreda ga muči, uz to pritisak je nikad veći. Rival u 1. kolu je 19-godišnji Džek Drejper, gdje ne bi trebalo da ima problema i očekuje se da britanska publika na centralnom terenu gleda manje uzbudljiv meč. U drugoj rundi Đokovića bi mogao da sačeka Kevin Anderson, dok je u 3. kolu projektovan Alehandro

Kapitenka Budućnost Bemaxa vodila ,,zmajice“ kroz EP

Babić sa BiH do čuda PODGORICA - Eurobasket za košarkašice donio je sjajne mečeve, veliku neizvjesnost i dva rezultata koja su definitivno obilježila ovaj šampionat. Španija je već u četvrtfinalu ostala bez medalja, prvi put nakon deset godina i to na svom terenu, ali je apsolutni hit selekcija Bosne i Hercegovine. ,,Zmajice“ su se poslije 22 godine plasirale na šampionat Starog kontinenta, uspjele da sruše Belgiju, koja je među favoritima za medalju, zatim bez problema prođu grupu, dođu do četvrtfinala, gdje su zaustavljene od domaćina, selekcije Francuske, koja će, po svemu sudeći, biti novi evropski vladar. Ali u meču za peto mjesto i plasman na Svjetsko prvenstvo, Bosna i Hercegovina deklasirala je Švedsku 82:63.

Na taj način Bosna i Hercegovina ispisala je istoriju, pokazala da se na našim prostorima igra sjajna košarka, a ono što je zanimljivo ,,zmajice“ je do fenomenalnog rezultata vodila Nikolina Babić, kapitenka Budućnost Bemaxa. Babić je u posljednjem meču za 32 minuta ubacila 17 poena (11/7 u prosjeku) uz tri skoka i sedam asistencija. Kapitenka ,,plavih“ na šest utakmica ukupno ima učinak 83 poena (uz prosjek od 58 odsto za tri poena), 12 skokova, 23 asistencije i šest ukradenih lopti.

Naravno, najbolja igračica je naturalizovana djevojka sa Bahama, Džons, koja je pomjerila granice mogućeg na ovom Eurobasketu. Džons je prvi strijelac sa 146 poena, 101 uhvaćenom loptom i čak devet blokada…

R. P.

da iznajmljuju privatne kuće u selu Vimbldona, kao što je to bio slučaj ranijih godina, boraviće u hotelu, kao dio priče sa minimalnim rizikom od korone.

Vimbldon će moći da primi svakodnevno 21 hiljadu navijača, što je pola od ukupnog kapaciteta.

Prilika u 1. kolu za našu Danku Danka Kovinić sastaće se sa Čehinjom Kristinom Pliškovom. Naša najbolja teniserka je 60. na rang

listi i imaće priliku protiv 109. protivnice da uradi dobru stvar. Nikad nije dobila meč u glavnoj rundi Vimbldona, a velika šansa otvoriće joj se sjutra. Crnogorka je bolja teniserka od sestre nekada najbolje na svijetu Karoline Pliškove.

Davidovič Fokina koji je opterećen povredom. Čini se da u ovom dijelu žrijeba nema realne prijetnje, iako bi ga u četvrtfinalu mogao sačekati Gael Monfis ili Andrej Rubljov koji se na ovakvim turnirima nije dokazao. Najozbiljniji protivnik je, ipak, Janik Siner, tinejdžer koji je pokazao kontinuitet i mentalni sklop koji već dugo drži na visokom nivou. Put najboljem teniseru do završnice je otvoren, a u polufinalu bi navijači mogli da uživaju u poslastici Đoković - Stefanos Cicipas.

Finalista Rolan Garosa ima prohodan žrijeb, pitanje je samo da li je potpuno prebolio poraz iz Pariza.

- Gren slemovi su trenutno

najveća motivacija. Želim da iskoristim svaki i da se borim za titulu. Trenutno imam dosta samopouzdanja jer sam osvojio prva dva gren slema. Rolan Garos me mnogo mentalno i fizički potrošio, ali mi je ulio veliku količinu pozitivne energije. Volio bih da osvojim novu titulu, jer je to turnir o kojem sanjam od sedme godine.

Uvijek se naježim kada sam na terenima ovog turnira - kazao je Đoković.

I od Matea Beretina se očekuje zamah. Italijanu leže sve podloge, a na Vimbldon stiže kao pobjednik Kvinsa. Uz Đokovića jedan je od glavnih favorita za plasman u finale.

Favorit iz sjenke je Aleksandar Zverev (najbolji rezultat

Finiks grabi ka NBA finalu

Holanđanin preletio konkurenciju na VN Štajerske

Na toliko različitih načina Finiks Sansi mogu da pobjeđuju u velikim mečevima - zato su na korak od NBA finala. U četvrtom meču finalne serije Zapada pobijedili su Kliperse na svom terenu 84:80, za vođstvo 3:1 u seriji plej-ofa.

Samo 14 poena primila je ekipa iz Arizone u posljednjoj četvrtini potencijalno ključnog meča serije. Na taj način zaustavljen je nalet Klipersa, koji su treću dionicu riješili 30:19 i prišli na tri poena deficita.

Nakon loše partije u prethodnom meču, junak duela bio je bek Devin Buker. Najbolji igrač Sansa bio je najefikasniji igrač meča sa 25 poena, uz šut iz igre 22-8. Centar Deandre Ejton bio je izuzetan pod košem sa 19 poena i čak 22 skoka, uz tri asistencije i važne četiri blokade.

Veteran Pol je pored 18 poena imao sedam asistencija.

U realnosti, osim Pola Džordža koji je meč završio sa 23 poena, 16 skokova i šest asistencija, Klipersi nijesu imali sigurnu realizatorsku opciju. Džekson je dodao 20, a hrvatski centar Zubac 13 poena uz 14 skokova.

Mjesto u velikom finalu Sansi mogu ovjeriti već u noći između ponedjeljka i utorka, u Los Anđelesu, od tri sata po našem vremenu.

R. A.

na Vimbldonu 4. kolo). Njemac bi za dobar rezultat morao da popravi servis i da pokaže malo agresivniji tenis.

Drugi igrač svijeta Danjil Medvedev je u posljednjem dijelu žrijeba, rado bi ga svi izbjegli nakon osvajanja turnira u Majorki, iako rijetko kada u kontinuitetu igra velike turnire.

Probleme bi mogao već na startu da ima Federer koji, da je mogao da bira, u širokom luku bi zaobišao ljevorukog Adrijana Manarina. Iako je skor na strani Švajcarca (6:0), Francuz voli da igra na travnatim površinama, pitanje je samo da li je spreman da sruši velikana. Ako sve bude kako treba - Federera čeka pakao u

3. kolu - Nori je njegov potencijalni rival, momak je u životnoj formi. Šta reći za mlađu sestru Vilijams?

Slavna Amerikanka u 39. godini juri 24. pojedinačni trofej. U priču ulazi sa velikim samopouzdanjem, uprkos porazima u finalima 2018. i 2019. godine.

U ,,rat“ za osmu titulu na Vimbldonu kreće od sjutra, a protivnica u 1. kolu je Aleksandra Sasnovič.

Serena je uvijek favorit kada nastupa u Londonu, ali i mlade igračice opasno prijete. Samouvjerene su, a na travi odlično igraju Ešli Barti, Bjanka Andreesku, Barbara Krejčikova, Karolina Pliškova, Arina Sabalenka i mnoge druge.

Ali, ipak, Amerikanka je sposobna da slavi na omiljenom turniru. Stigla je u London nakon rane eliminacije u osmini finala Rolan Garosa, što je neće pokolebati na putu do zlatne prilike.

I kod teniserki bilo je puno otkaza - Vimbldon će proći bez šampionke Simone Halep i druge najbolje na svijetu Naomi Osake...

A. M.

Ferstapenu svi gledali u leđa Maks Ferstapen prošao je prvi kroz cilj sa 35 sekundi prednosti u odnosu na Luisa Hamiltona i osvojio je Veliku nagradu Štajerske.

Vozač Red Bula upisao je četvrti, a drugi zaredom trijumf, u osmoj ovogodišnjoj trci u kojoj se praktično sve znalo od starta. Holanđanin je od početka kontrolisao stvari na stazi, a mjesto broj dva aktuelnog šampiona nijednog trenutka nije bilo pod znakom pitanja. Čak ni onda kada je po drugi put morao da ode u boks jer je nakon toga odvezao najbrži krug. Lando Noris u Meklarenu ispustio je treće mjesto (završio kao peti), jer su ga prestigli Botas i Serhio Peres. Sajnc je završio na poziciji šest, Lekler je bio sedmi, Strol osmi, deveto mjesto prigrabio je Alonso, a deseto Cunoda.

Početak trke nije bio idealan za Pjera Gaslija, morao je odustane zbog problema sa bolidom nakon nekoliko krugova. Trku nije završio Džorž Rasel, a Lekler se izvukao. Imao je problema u Ferariju, ali je izdržao i sa posljednjeg (u jednom

trenuku) došao do sedmog mjesta.

U generalnom plasmanu vodi Ferstapen sa 156 bodova, Hamilton ima 28 manje, Peres je treći (96)... Šampionat se nastavlja 4. jula Velikom nagradom Austrije.

A. M.

MOTOGP: Četvrta pobjeda sezone za Kvartarara ispred timskog kolege Vinjalesa

Dominacija Jamahe u Asenu Potpuno rutinski Fabio Kvartararo (22) stigao je do četvrtog trijumfa MotoGP sezone na čuvenoj stazi u Asenu opravdao je ulogu favorita i lidera sezone.

Na trci u Holandiji vidjelo se koliko konfiguracija staze odgovara vozačima Jamahe. Na kraju su Kvartararo i timski kolega

Maverik Vinjales ostvarili veliku prednost u odnosu na rivale. Treći je bio Đoan Mir iz Suzukija.

Osmostruki šampion svijeta, šestostruki u najjačoj MotoGP klasi Mark Markez imao je dobar nastup - sa startne 20. pozi-

cije stigao je do sedmog mjesta.

Potvrdio je da težak pad u petak nije ostavio traga na njemu, polako se vraća u vrhunsku formu.

Pad sredinom trke, zbog kog je morao da odustane, imao je legendarni Valentino Rosi, u još jednom razočaravajućem nastupu za njega.

U generalnom plasmanu Kvartararo sada vodi sa 156 poena, ispred Žoana Zarka sa 122 i Franćeska Banjaje sa 109 bodova. Šampionat se nastavlja nakon ljetnje pauze, 8. avgusta Velikom nagradom Štajerske u Austriji.

R. A.

Feljton

Poneđeljak, 28. jun 2021.

23

10.

SLOVO O STEĆCIMA

Kako su višetonski stećci nošeni po neravnom terenu? » Piše: Slobodan ČUKIĆ

NEKROPOLA STEĆAKA U BORKOVIĆIMA

Centralno mjesto na nekropoli zauzima visoki sanduk koji stoji na postolju. Znatno je okrnjen s vrha. Odvaljen je cijeli jedan gornji ugao u komadu, koji leži u podnožju. Nije poznato što je bio uzrok tome? Udar groma? Ili je možda u proteklim ratovima neko tu zauzeo položaj, a njegov protivnik mitraljeskim rafalom presjekao već načeti spomenik s kraja?

Kanjon Komarnice - pogled na Pivsku župu visoko nad kanjonom

Nekropola stećaka u Borkovićima

tik iznad kanjona Komarnice, sa lijepim panoramskim mjestima odakle se Pivska župa na drugoj strani rijeke vidi kao na dlanu. Odatle se najbolje mogu sagledati geografske odlike tog područja.

Prije Borkovića, prolazi se kroz Dubljeviće. Dubljevići i Borkovići su smješteni na jednoj povelikoj ravni iznad kanjona. Odatle prema sjeve-

Nedovršeni krst u Borkovićima

roistoku započinje planinsko krševito područje, bez šume, prošarano travnatim udolinama. Tipičan kraški ambijent.

U Borkovićima sam, kod njegove kuće, zatekao Miletu Nedića (1944) i njegovog sina Miloicu. Zvali su me na rakiju ali sam im se zahvalio jer je trebalo obaviti još puno posla.

Kroz razgovor sam saznao da je nekropola, koja nosi naziv

Mramorje, smještena oko dva i po kilometra od sela, na jednom uzvišenju nedaleko od puta za Boričje i Pišče.

Nakon što sam prešao tri kilometra shvatio sam da mi je Mramorje nekako promaklo, pa sam svratio do obližnje kuće da se raspitam. Tamo sam srio Branka Radovića (1963) na čijoj se zemlji inače nalazi nekropola stećaka. Zatim smo skupa kre-

S. ČUKIĆ

Neke pivske nekropole stećaka smještene su u selima, neke se nalaze podalje od naselja, na kakvom zgodnom uzvišenju.

Takva je nekropola na mjestu Mramorje, dva i po kilometra od Borkovića na Pivskoj planini.

Kada je Šefik Bešlagić prije pola stoljeća istraživao nekropole stećaka po Planini, neki lokalni putevi još nijesu bili probijeni, pa se do određenih lokaliteta moglo doći samo pješice, starim seoskim stazama. Takva je situacija bila i sa Borkovićima, do kojih je Bešlagić stigao iz pravca Boričja, nakon dva sata pješačenja.

Današnja situacija je neuporedivo povoljnija. Do Borkovića se može stići iz dva pravca, asfaltnim putem, koji je samo na pojedinim dionicama makadamski.

Dakle, nakon potrage za stećcima u Donjim Rudinicama, zaputio sam se ka Gornjim Rudinicama, đe se nalazi etnoselo. Odatle sam se zaputio ka drugoj strani Komarnice, đe kod sela Bezuja počinje Pivska planina i širi se kilometrima prema sjeveru. Od etnosela započinje spust strmim stranama kanjona Komarnice, sve do mosta u dnu koji vodi na drugu stranu. Zatim slijedi uspon prema vrhu kanjona, ka Planini. Kada sam konačno izbio na vrh, dočekalo me je raskršće za Borkoviće (lijevo) i Bezuje (pravo) - ukoliko se nastavi putem preko Bezuja, ubrzo se nailazi na neasfaltiranu dionicu od desetak kilometara. Nakon toga se stiže u selo Dubrovsko, a potom u Petnjicu i Šavnik.

Na raskršću iznad kanjona nijesam obrnuo ka Bezuju, već nalijevo, prema pet kilometara udaljenim Borkovićima, đe se nalazi nekropola stećaka. Nekoliko dana ranije u Breznima, Veljo Todorović (1966) mi je rekao da je ta nekropola vrlo lijepa. To sam čuo i od drugih sagovornika.

Put prema Borkovićima vodi

Put ka Borkovićima vodi tik iznad kanjona Komarnice, sa lijepim panoramskim mjestima odakle se Pivska župa na drugoj strani rijeke vidi kao na dlanu. Prije Borkovića, prolazi se kroz Dubljeviće. Dubljevići i Borkovići su smješteni na povelikoj ravni. Odatle prema sjeveroistoku započinje planinsko krševito područje, bez šume, prošarano travnatim udolinama

Stećak u Borkovićima

Okrnjeni stećak na postolju

nuli ka tom mjestu i ubrzo izbili na glavicu poviše puta.

Na nekropoli se nalazi 15 stećaka, grupisanih na malom prostoru - jedna ploča i 14 sanduka. Spomenici su dobro obrađeni i orijentisani u pravcu istok-zapad.

Centralno mjesto na nekropoli zauzima visoki sanduk koji stoji na postolju i vidi se iz daljine. Na njegovim bočnim

stranama isklesane su obične arkade. Znatno je okrnjen s vrha. Odvaljen je cijeli jedan gornji ugao u komadu. Taj odvaljeni dio leži u podnožju. Nije poznato što je bio uzrok tome? Udar groma? Ili je možda u proteklim ratovima neko tu zauzeo položaj, a njegov protivnik mitraljeskim rafalom presjekao već načeti spomenik s kraja?

Pored ovog stećka nalazi se još jedan sanduk koji je oboren sa postolja. Na njegovoj prednjoj strani vide se stilizovane arkade iznad kojih je friz od povijenih lozica sa trolistovima.

Od petnaest stećaka, ukrašeno je deset. Bešlagić piše da se „može reći da su nekropole na samoj Planini više ukrašene od onih u Župi“, te da se Borkovići ističu među manjim nekropolama, jer imaju 67 posto ukrašenih spomenika.

Među okolnim stećcima vidi se i jedan manjih dimenzija, izduženi, na kojem je neko započeo da kleše krstaču i – iz nepoznatog razloga ostavio posao nedovršen.

Dok smo razgovarali o nekropoli, Branko Radović mi je ispričao legendu o onom u s p r av n o m , o k r n j e n o m stećku. Seljani su ga u nepoznatom dobu iz nekog razloga oborili ili pomjerili s mjesta, i onda je počelo veliko nevrijeme koje je trajalo sve dok ga nijesu vratili na mjesto. Ta legenda je slična onoj koju sam čuo u Seljanima i očito je da je riječ o identičnoj pripovijednoj matrici i veoma staroj priči.

Kako je rečeno, predio Borkovića je tipičan kraški valoviti ambijent, sa travnatim uzvišenjima prošaranim kršima. Sa okolnih uzvišenja se vidi nadaleko, sve do Pišča.

Osim ove u Borkovićima, nekoliko kilometara prema sjeveroistoku nalaze se još četiri nekropole stećaka, koje je Bešlagić obilježio na mapi.

Dvije su smještene u Boričju, a još dvije u Pišču. U Pišču se na jednom stećku nalazi i „svastika“ (Bešlagić, 1975, str.

88). Bešlagić bilježi da se „dvadesetak metara zapadno od današnje crkve Pišča nalaze temelji jedne stare veće crkve. Nešto dalje od ove, vide se temelji stare manje crkve, u čijim se temeljima nalazi pet stećaka u obliku sanduka“ (isto, 88-89).

Na koncu, preostaje enigma koju smo pomenuli na početku. Kako su stećci prenošeni po planinskim bespućima? Kada se posmatraju stećci u Breznima, prizor zavarava, jer se nalaze u ravnom polju, po kojem su mogle ići volovske zaprege. Ali, kako su ove kamene gromade od po nekoliko tona prebacivane po terenu kakav je onaj u Borkovićima, đe nema puta i ravnog polja? (Nastavlja se)

24

Marketing

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Oglasi i obavještenja

25

26

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ART GLORIA DOO Adresa: MARKA RADOVIĆA 20

Tel.: 067-242-933 Email: artgloria@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA GENERALNOG ODRŽAVANJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

DEMOKRATSKA CRNA GORA Adresa: 8 MARTA 72

Tel.: 020-662-397 Email: demokrate.direktor@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana

GEO MAX GROUP DOO Adresa: BULEVAR MILOŠA RAŠOVIĆA 8

Tel.: 020-647-393 Email: office@geomaxgroup.com Oglašava potrebu za: 1. GEODETSKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Geodetski tehničar (IV SSS), Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: -CV slati na e-mail:office@geomaxgroup.com 2. INŽENJER/KA GEODEZIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Geodezija - stepen specijaliste, Stepen bachelor - odsjek za geodeziju, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: -CV slati na e-mail:office@geomaxgroup.com

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA, OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI Adresa: IV PROLETERSKE 18

Tel.: 020-230-570 Email: jovana.radovic@czsr.me VRŠI ISPRAVKU OGLASA OBJAVLJENOG U DNEVNOJ ŠTAMPI OD 18.06.2021 GODINE ZA RADNO MJESTO VODITELJ/KA SLUČAJA. ISPRAVKA SE ODNOSI NA DIO IZ TEKSTA UVJERENJE/ POTVRDA O RADNOM ISKUSTVU GODINA DANA, A NE KAKO JE BILO OGLAŠENO UVJERENJE/POTVRDA O RADNOM ISKUSTVU GODINU DANA U OBLASTI SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE.SVE OSTALO OSTAJE NEPROMIJENJENO.

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA, OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI Adresa: IV PROLETERSKE 18

Tel.: 020-230-570 Email: jovana.radovic@czsr.me VRŠI ISPRAVKU OGLASA OBJAVLJENOG U D NEVNO J ŠTA MP I O D 18.06.2021 GODINE ZA RADNO MJESTO STRUČNI RADNIK NA PRAVNIM POSLOVIMA. ISPRAVKA SE ODNOSI NA DIO IZ TEKSTA UVJERENJE/POTVRDA O RADNOM ISKUSTVU GODINA DANA A NE KAKO JE BILO OGLAŠENO UVJERENJE/POTVRDA O RADNOM ISKUSTVU GODINU DANA

U OBLASTI SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE.SVE OSTALO OSTAJE NEPROMIJENJENO.

NAŠE MALO KRALJEVSTVO PPU Adresa: RADOJA JOVANOVIĆA 52

Tel.: 067-422-570 Email: vrticnasemalokraljevstvo@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra Rok za prijavljivanje: 15 dana

REGULATORNA AGENCIJA ZA ENERGETIKU I REGULISANE KOMUNALNE DJELATNOSTI Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 96

Tel.: 020-229-615,020-229-616 Email: regagen@t-com.me Raspisuje javni oglas za prijem u radni odnos za radno mjesto Analitičar/ka Iu Službi za regulisane komunalne djelatnosti.

Uslovi: -jedan izvršilac -na neodređeno radno vrijeme -probni rad u trajanju od tri mjeseca -visoka stručna sprema u obimu od 240 kredita CSPK-a (VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja) –Građevinski fakultet - hidrotehnički smjer -najmanje tri godine radnog iskustva -dobro znanje engleskog jezika (B1 nivo) -dobro poznavanje rada na računaru -poželjno posjedovanje vozačke dozvole B kategorije -mjesto rada Podgorica Potrebna dokumentacija i dokazi: -prijava za radno mjesto -Curriculum Vitae – CV -lična karta -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje radnog mjesta -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja sa srednjom ocjenom za svaki nivo obrazovanja u toku studiranja -radna knjižica ili potvrda o radnom iskustvu Poslodavac sprovodi provjeru znanja engleskog jezika (B1 nivo) i poznavanja rada na računaru, osim ako kandidat dostavi uvjerenja ili sertifikate kojim se dokazuje znanje engleskog jezika (B1 nivo) i poznavanje rada na računaru, izdati od licencirane institucije.

Navedena dokumentacija i dokazi se dostavlja u originalu ili kao ovjerene kopije.

Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati.

Prijava na oglas sa potrebnom dokumentacijom i dokazima, podnosi se u roku od osam dana od dana objavljivanja oglasa, u zatvorenoj koverti, putem pošte ili lično na adresu: Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 96, 81000 Podgorica, Crna Gora, sa naznakom: “Prijava na javni oglas za radno mjesto: „Analitičar/ka I’’.

ŠOLCOMP DOO Adresa: ORAHOVAČKA 16

Tel.: 020-623-444,069-303-400 Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, VSS Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -plata 240-400 E 2. ŠANKER/ICA-KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -plata 230-400 E 3. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -plata 230-400 E 4. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa rad-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava. nim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -plata 230-400 E

ZU APOTEKE CRNE GORE MONTEFARM Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-405-919/020-405-920 Email: montefarmcg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA ZA RADNE ODNOSE I ORGANE UPRAVLJANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -lice sa invaliditetom -prijavu sa dokazima opštih i posebnih uslova dostaviti na adresu; LJUBLJANSKA B.B.-Podgorica -nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-356 Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA U SLUŽBI ZA DU, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Diplomirani inženjer elektrotehnike za telekomunikacije (VII/1 SSS), Stepen specijaliste – Primijenjeno računarstvo Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak 2. PRIPRAVNIK/CA U SLUŽBI ZA EP, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak 3. PRIPRAVNIK/CA U SLUŽBI ZA KM, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak 4. PRIPRAVNIK/CA U SLUŽBI ZA GORNJI STROJ, 1 izvršilac, pripravnik

u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak 5. PRIPRAVNIK/CA U SLUŽBI ZA DONJI STROJ, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak 6. PRIPRAVNIK/CA U RJ KM PODGORICA, 3 izvršioca, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Elektrotehničar energetike (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak -odgovarajuća zdravstvena grupa 7. PRIPRAVNIK/CA U STANICI PODGORICA /BIOČE,GOLUBOVCI/, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Tehničar željeznickog saobraćaja (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak -odgovarajuća zdravstvena grupa

BAR TEL: 030/313-048

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI Adresa: BULEVAR REVOLUCIJE BB KULA A

Tel.: 030/311-418 Email: mira markovic 069/355-971 Oglašava potrebu za: 1. ŠALTERSKI/A RADNIK/CA NA AUTOBUSKOJ STANICI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI BAR Adresa: BULEVAR REVOLUCIJE BB, ZGRADA A

Tel.: 030/311-418 Oglašava potrebu za: 1. FIZIČKI/A RADNIK/CA NA METLANJU, ČIŠĆENJU I AUTOPOD, 8 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju

od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 3 dana

MARINA AD Adresa: OBALA 13 JULA BB

Tel.: 030/315-166 Email: marinabar@marinabar.org Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA OBEZBJEĐENJU I NAPLATI PARKINGA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. RADNIK/CA NA OBEZBJEĐENJU - MORNAR, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV, VSS , VŠS Rok za prijavljivanje: 8 dana

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GOREPJ BIJELO POLJE Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020/441-356 Oglašava potrebu za: 1. TEHNIČAR/KA ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA, 2 izvršioca, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Tehničar željeznickog saobraćaja (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi: - odgovarajuća zdravstvena grupa - uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak

BUDVA TEL: 033/402-556

MARE ADRIATICO DOO BUDVA Adresa: MAINSKI PUT BB

Tel.: 068/070-782 068/766-721 Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 8 dana

27

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2

informisanja za radno mjesto Sekretar/ ka za opštu upravu i društvene djelatnosti. Ispravka se odnosu na dužinu roka za prijavu te umjesto 15 dana, treba da stoji 20 dana.

OPŠTINA GUSINJE

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ac.me

Adresa: B.B.

Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA, 1 izvršilac, nastava u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Cetinje Uslovi: Doktor nauka Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI Za izbor u akademsko zvanje za oblast Film i mediji, na Fakultetu dramskih umjetnosti – jedan izvršilac.

Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

Vrši ispravku konkursa objavljenog 25.06.2021.godine u sredstvima javnog informisanja za radno mjesto Sekretar/ ka za privredu rayvoj i finansije. Ispravka se odnosu na dužinu roka za prijavu te umjesto 15 dana, treba da stoji 20 dana.

UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKI PUT B.B

Tel.: 081/265-013 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/ICA, 1 izvršilac, nastava u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Cetinje Uslovi: Doktor nauka Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI Za izbor u akademsko zvanje za oblast Menadžment u kulturi, na Fakultetu dramskih umjetnosti – jedan izvršilac.

Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

GUSINJE TEL: 051/257-643

OPŠTINA GUSINJE Adresa: B.B.

Tel.: 067610340 Vrši ispravku konkursa objavljenog 25.06.2021.godine u sredstvima javnog

Tel.: 067610340

OPŠTINA GUSINJE Adresa: B.B.

Tel.: 067610340 Vrši ispravku konkursa objavljenog 25.06.2021.godine u sredstvima javnog informisanja za radno mjesto Direktor/ ca za uređenje prostrora i investicije .

Ispravka se odnosu na dužinu roka ta prijavu ze umjesto 15 dana, treba da stoji 20 dana.

OPŠTINA GUSINJE Adresa: B.B.

Tel.: 067610340 Oglašava potrebu za: 1. NAMJEŠTENIK/CA – DOMAR/KA U SLUŽBI ZAŠTITE I SPASAVANJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Gusinje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Posebni uslovi: - I-2 nivo kvalifikacije obrazovanja - Bez radnog iskustva Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); - Uvjerenje od nadleznog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po sluzbenoj duznosti (da nije starije od 6 mjeseci) Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidat/ kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Prijavu sa biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o uslovima za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 15.dana od dana objavljivanja javnog konkursa u u zatvorenoj koverti (sa natpisom: JAVNI OGLAS – Namještenik-domar, ime i prezime kandidata sa adresom) neposredno pisarnici Opštine Gusinje ili preporučenom poštom na adresu „Opština Gusinje, Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti, Čaršijska br. 28 Gusinje, Konkurs za Namještenika-domara“.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

IGALO AD CENTAR ZA ODMOR, REKREACIJU I LIJEČENJE Adresa: SAVA ILIĆA 7, IGALO

Tel.: 067/232-076 Email: suzana.petrovic@palmonbayspa.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo,

mjesto rada Igalo Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) Rok za prijavljivanje: 8 dana

JU OŠ ,,MILAN VUKOVIĆ“ Adresa: BRANKA ĆOPIĆA 20

Tel.: 031/345-757, 031/322-192 Email: osmvhn@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 84 mjeseca, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Defektolog, Pedagog, Profesor razredne nastave, Psiholog, VSS , Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Kandidat/kinja treba da ima: -Najmanje VII 1 stepen nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika ( pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju -Položen stručni ispit za rad u obrazovno - vaspitnim ustanovama -Sedam godina radnog iskustva u nastavi -Licencu za rad u obrazovno- vaspitnim ustanovama -Crnogorsko državljanstvo -Da ima opštu zdravstvenu sposobnost -Kandidat je dužan da uz prijavu za konkurs priloži program razvoja javne ustanove Napomena: Dokaze o ispunjenosti uslova konkursa kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Za dokaz o državljanstvu može se priložiti ovjerena fotokopija biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu. Kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost dostavlja se uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Prijave sa dokumentacijom slati na adresu: JU Osnovna škola Milan Vuković Herceg Novi , Branka Ćopića 20, sa naznakom za konkurs. Kontakt telefon: 031/345-757

VEKTRABOKA AD Adresa: NJEGOŠEVA 60

Tel.: 031/345-171 Email: kadrovska.sluzba@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. DOMAR/KA - KUĆNI/A MAJSTOR/ KA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Domar Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Čistac prostorija Rok za prijavljivanje: 30 dana 3. SERVIR/KA, 3 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Servir Rok za prijavljivanje: 30 dana 4. KONOBAR/ICA, 4 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kelner Rok za prijavljivanje: 30 dana 5. MESAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Mesar Rok za prijavljivanje: 30 dana 6. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 6 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) Rok za prijavljivanje: 30 dana 7. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Pomoćni kuvar

Rok za prijavljivanje: 30 dana 8. SPOLJNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Čistac prostorija Rok za prijavljivanje: 30 dana 9. BAŠTOVAN/KA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Uređivač zelenih površina Rok za prijavljivanje: 30 dana 10. VEŠER/KA, 3 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Perač rublja Rok za prijavljivanje: 30 dana 11. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Čistac prostorija Rok za prijavljivanje: 30 dana 12. SOBAR/ICA, 6 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Sobarica Rok za prijavljivanje: 30 dana

KOTOR TEL: 032/325-732

DE FACTO CONSULTANCY D.O.O. Adresa: MARKA MILJANOVA 4636

Tel.: 067-922-7168 Email: iva@defacto.me Oglašava potrebu za: 1. ANKETAR/KA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme skraćeno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 9 dana

JU OŠ ,,NJEGOŠ“ KOTOR Adresa: BENOVO BB, KOTOR

Tel.: 032/304-283, 032/325-105 Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 84 mjeseca, mjesto rada Kotor Uslovi: Defektolog, Pedagog, Profesor razredne nastave, Psiholog Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Zanimanje: profesor razredne nastave, odnosno profesor obaveznog nastavnog predmeta ili stručni saradnik ( pedagog, psiholog ili defektolog).

Posebni uslovi: Na određeno vrijeme od 48 mjesaeci, radno vrijeme puno Uslovi: Kandidat mora da ispunjava opšte uslove propisane Zakonom o radu i posebne uslove propisane čjanom 78 stav 2 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

Za direktora/icu može biti izabrano lice koje : 1) ima najmanje VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; 2) ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 3) ima sedam godina radnog iskustva u nastavi; 4) ima crnogorsko državljanstvo; 5) ima opštu zdravstvenu sposobnost.

Kandidat je dužan da, uz prijavu na konkurs, priložii Program razvoja javne ustanove.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti ovjerena kopija biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdrastvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdrastvene ustanove.

Izbor direktora/ice se vrši na period od 4 (četiri) godine.

Direktora/icu bira ministar/rka.

Prijave sa odgovarajućom dokumentacijom se dostavljaju na adresu: JU Osnovna škola »Njegoš« Kotor, Benovo b.b., u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Tel/ Fax: 032/325-105

SARA BG DOO Adresa: DOBROTA BR.248

Tel.: 067/402-849 Email: jovana@officevukcevic.com Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kotor Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana 2. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Kotor Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 7 dana

MOJKOVAC TEL: 050/470-050

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 441-356 Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA U STANICI MOJKOVAC /TREBALJEVO, MIJATOVO KOLO/, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Tehničar željeznickog saobraćaja (IV SSS). Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi: Odgovarajuća zdravstvena grupa Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak 2. PRIPRAVNIK/CA U PJ KM MOJKOVAC, 4 izvršioca, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Elektrotehničar energetike (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi: Odgovarajuća zdravstvena grupa Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak

PLUŽINE TEL: 040/271-295

DOO KOMUNALNO PLUŽINE Adresa: LAZARA SOČICE BB

Tel.: 271-244 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU VODOVODA I KANALIZACIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Plužine Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Opšti i posebni uslovi: -da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore, -da je lice zdrastveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta, -da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čine nepodobnim za rad u državnom organu i da se protiv istog ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

-- da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja.

ULCINJ TEL: 030/412-213

DE FACTO CONSULTANCY DOO Adresa: MARKA MILJANOVA 4636

Tel.: 067-922-7168 Email: iva@defacto.me Oglašava potrebu za: 1. ANKETAR/KA, 2 izvršioca, privremeni i povremeni poslovi u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme skraćeno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Dnevni list

MALI OGLASI

29

Dana 27. juna 2021. godine, poslije kraće bolesti, preminuo je naš voljeni

USLUGE Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 2

ZDRAVKO Boškov JANJUŠEVIĆ Saučešće se prima u kapeli u Ozrinićima, 28. juna od 11 do 16 časova i 29. juna od 11 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju u Ozrinićima.

Ožalošćeni: majka MIRA, supruga JOVANKA, sinovi VLADAN, GORAN i ZORAN, brat RANKO, sestra SNEŽANA, snahe TATJANA i JELKA, unuka ANASTASIJA, bratanići, bratanične, sestrične, braća i sestre od stričeva, ujaci, tetke, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina 1160

30 Oglasi i obavještenja Dana 26. juna 2021. godine umro je naš dragi

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Posljednji pozdrav

DESI TATAR

DESI TATAR rođenoj Đukić Moja voljena sestro, uvijek ću te nositi u srcu i pamtiti tvoj dragi lik. Čuvaću te od zaborava dok postojim. Neka te anđeli čuvaju, počivaj u miru.

SAŠKO – KALE SAVELJIĆ

Tvoja sestra NADA

1151

Draga majko, prošla si kroz najteže životne teškoće, u sebi si nosila veliku tugu zbog prerano izgubljenog sina, našeg Veska, sa kojim se sada sastaješ da zajedno nađete mir i spokoj.

Hvala ti na svemu što si mi pružala i sa mnom bila u mislima tokom cijelog tvog žvota. Osjećala sam uvijek tvoju brižnost i ljubav koje ti nikada nije nedostajalo jer si je isijavala svima oko sebe.

Sada počivaj u miru, a ja te ne mogu zaboraviti.

Tvoja ćerka SLAVICA

Posljednji pozdrav za našu voljenu baku 1152

S osjećanjem ponosa i tuge opraštamo se od voljenog brata, strica i đevera.

Draga naša prabako i bako

DESU LJUBIŠA, ĐORĐE, MILICA i VESNA

Draga bako, ti si bila i ostala najljepši ukras našeg djetinjstva i mladosti, na tome smo ti bezgranično zahvalni.

Vječno ćeš biti u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoje unuke TANJA i MAJA sa porodicama 1150

DESO

Posljednji pozdrav dragoj tetki

1137

DESI S ljubavlju i poštovanjem ću čuvati uspomenu na tebe.

SAŠKO - KALE Petkov SAVELJIĆ Posljednji pozdrav Kalu, mom drugu i više od toga.

VANJA sa porodicom 1155

Zahvaljujući tebi i ako smo već u mladosti mi smo živjeli bezbrižno djetinjstvo sa tobom.

Sa tvojim odlaskom ono se završilo. Ti odlaziš i ostavljaš nas da letimo sa krilima koje si ti ojačala i znamo da ćeš bodriti naš let sa nekog ljepšeg i mirnijeg mjesta koje si zaslužila.

Divili su nam se svi, našem načinu života, jer kombinacija tvoje mudrosti i plemenitosti sa našom mladošću činila je da živimo bajku.

Ti si bila pisac te bajke a mi glavni junaci iste.

Putuj bako, putuj i budi spokojna, Bez tebe više ništa isto neće biti, ali ćemo se truditi da budeš ponosna na nas.

Putuj bako, živjećeš sa nama zauvijek. Tvoja djela i ljubav su duboko satkani u našim ličnostima i biće niti koje će nas zauvijek spajati.

Beskrajno ti hvala na svemu.

Draga bako

SAŠA IVANOVIĆ 1140

Tvoji: TALIJA, NIKOLA i BOŽICA

Posljednji pozdrav našoj dragoj

1144

DESO Hvala ti za iskrenost i lijepo prijateljstvo, za srdačne i tople dočeke i ispraćaje.

Zauvijek ćemo te pamtiti.

Posljednji pozdrav mojoj voljenoj tetki

Prijateljica VERA, SOFIJA i BILJANA sa porodicama i MARINA – MIRJANA

MILICI FURTULA Ponosni smo što smo te imali. Pamtićemo tvoju plemenitost, vedrinu duha i požrtvovanost.

1143

Tvoji: kćerka DRAGICA, unučad BOJAN i JELENA i zet LJUBIŠA

Opraštamo se od naše plemenite i dobre prijateljice

DESI

1139 Mudrost, dostojanstvo, ljubav, toplina... to si bila Ti i takvu ću te zauvijek nositi u mom srcu.

Hvala ti na svemu, moja voljena tetkice.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj kumi

NENA sa porodicom

DESE TATAR Počivaj u miru pored Tvog Veska. Mi ćemo Vas čuvati od zaborava.

GIMI 1136

od RAJKA i SANJE RAIČEVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Našoj dobroj i plemenitoj teta

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Mojoj voljenoj tetki

1146 Posljednji pozdrav voljenoj

DESI

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

SLAVKA KONTIĆ sa porodicom

1153

DESI

DESI

Posljednje zbogom.

MARIJA i DRAGAN

Porodica pok. MARKA i STANE BOROZAN 1149

1159

Hvala ti za svaku mudrost koju si me naučila, za svaku riječ podrške i razumijevanja koju si mi uputila, za svu ljubav i pažnju koju si darivala cijelog života.

Nijedne boli život te nije poštedio, a nijedne radosti uskratio, a ti si ostala otmena i dostojanstvena i u jednom i u drugom.

Neka tvoja plemenita duša nađe svoj zasluženi mir, tetkice moja voljena.

LIDIJA sa porodicom 1154

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Dana 26. juna 2021. preminula je naša draga i plemenita

31

Dvije godine je od smrti našeg voljenog brata, ujaka i šure

VIDOJE VUČKOVIĆ Sine, danas je tvoj rođendan. Slavim ga u suzama.

MILENA - LELA ČABARKAPA

VESKA GVOZDENOVIĆA Tvoja plemenita duša i veliko srce vječno će živjeti u nama.

Tvoj otac ĐOKA 1141

1133 Sahrana je obavljena u krugu porodice u u mjestu Kosanica, 27. juna.

Počivaj u miru.

Sestra MARINA sa SAŠKOM, MARKOM i BAĆOM

28. 6. 2019 – 28. 6. 2021.

28. jun 2019 – 28. jun 2021.

VESELIN GVOZDENOVIĆ

VESELIN VESKO GVOZDENOVIĆ

Ožalošćeni: sin MIRČETA, unuke MILICA, JELENA i SUNČICA

Dvije godine su prošle, a tvoje prisustvo koje nam je unosilo staloženost i mir u kući, nedostaje nam sve više.

1156

Brate moj, nedostaješ mi mnogo!

U mom si srcu ZAUVIJEK. Počivaj u miru, a mi ćemo te uvijek voljeti.

Tvoje: CECA, ADI i TINA

POMENI

Tvoja sestra DRAGANA sa porodicom 1145

1157

Godinu je dana od kada nas je napustio naš

Godina je dana od kada nije s nama naša sestra

BOSE Markova DAJKOVIĆ rođ. Janković Draga sestro, evo već godina prođe od kada si pošla u neki bolji i ljepši svijet, gdje nema bola i patnje, da vječno počivaš, pored tvog supruga, sina Nikole i kod tvoje braće Marka i Boža i tvojih nesrećnih roditelja. Vrijeme ne donosi zaborav već samo pojačava našu tugu za vama.

Tvoje sestre,

STANKA i VUKOSAVA sa porodicama

1134

SLOBODAN ANDRIJAŠEVIĆ

SUAD VIŠNJIĆ 28. 6. 2020 – 28. 6. 2021.

Godinu dana. Tvoj odlazak nas nije ostavio ni sa jednim kajanjem, osim sa željom za još više vremena sa Tobom. Godinu dana bez tvog hrabrog osmijeha i tvoje vrijedne duše. Ti si naše čisto proljeće i životni motor. Vidjeti tebe, čuti tebe značilo je da će dan biti lijep, a srce mirno. Ti, nikada ne umireš. Radićemo i dalje sve ono što bi ti želio od nas. Volimo te.

Uspomene na provedene trenutke sa tobom ne blijede. Tužni što smo te izgubili, ponosni što smo te imali.

Uža porodica je u subotu, 26. juna, posjetila njegovu vječnu kuću.

Umjesto pomena, porodica će donirati opremu nikšićkoj jedinici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.

Navršava se 2 godine, 3 mjeseca i 10 dana od smrti Tvoji: ŽANA, UROŠ, JAKOV, TEODORA, ZOJA, VIKTOR, ANA, BISERA

Tvoji: AMELA, SANID i ADELA

BRANISLAV Đorđije VUKOVIĆ Rođendan je tvoj, dobri đede moj, ne prolazi bol od njega mi je muka, što ovako mora da ti čestita tvoja unuka. Čestitku ti ovu pišem za rođendan tvoj, ponosito mogu reći to je bio najbolji djeda moj. Rado te se sjećam i čuvam ti sliku, diveći se često tvome liku.

1138

1135

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša voljena

Dragi naš prijatelju

Tvoja NEVENA 1132

SLOBO

Četrdeset dana je od smrti naše

VUKOSAVE

i

Četrdeset tri godine od smrti našega

VUKOTIĆ

PAJE

Vrijeme ne može ugasiti ljubav i ponos koje osjećamo što smo vas takve imali.

Vaši najmiliji: sin MIĆO, snahe MILENA i BILJANA, unučad SPASOJE, MARIJA, ANĐELA i VUK, praunuke MILICA i BOJANA 1148

BILJANA - MACE PEJOVIĆ Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe i tvoju plemenitu dušu.

Zahvalni smo ti na sve lijepe godine zajedničkog života u kojima si nam pružala nesebičnu ljubav i podršku u svemu.

Bila si i ostaješ za primjer, ostavljajući neizbrisiv trag ljubavi i poštovanja.

Dirnuti iskrenim saosjećanjem koje ostaje za pamćenje i poštovanje, imamo obavezu da se ovim putem zahvalimo svima koji nam izjaviše saučešće lično, telegramom, kao i putem telefona.

Posebnu zahvalnost i poštovanje upućujemo Domu zdravlja i osoblju Odjeljenja za hemodijalizu na Cetinju, osoblju Internog odjeljenja Bolnice Danilo I na Cetinju, kao i osoblju KCCG koji su svu svoju stručnu i moralnu vrijednost uložili kako bi našoj Maci pomogli u vrlo teškim trenucima bolesti.

Voljena naša, počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati u našim srcima.

TVOJA PORODICA

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1158

Godina je od tvog iznenadnog odlaska, a nevjerica još traje.

Sa poštovanjem čuvamo sjećanje na tvoj plemeniti i blagi lik.

Počivaj u miru.

Sa tugom, Tvoji prijatelji: JAGODA, BILJANA i RADENKO ŠOŠKIĆ 1147 Dana 28. juna 2021. navršava se osam godina od smrti našeg

VOJINA VUJIČIĆA Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe.

Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji,

1142

ZORAN i SEKA sa porodicama

32

Magazin

Poneđeljak, 28. jun 2021.

Kreacije dizajnera premijerno na crvenom tepihu

D. MALIDŽAN

Crnogorska nedjelja mode svečano otvorena sinoć u The Capital Plazi u Podgorici

PODGORICA - Crnogorska nedjelja mode Mercedes-Benz & Master Fashion Week Mne svečano je otvorena sinoć u amfiteatru The Capital Plaze. Na ovoj manifestaciji za sve posjetioce bio je organizovan otvoreni bekstejdž sa timom frizera Kuća mode i ljepote Zoran, a dizajneri učesnici predstavili su se sa po dva modela iz kolekcija koje će u cjelosti biti predstavljene večeras i u srijedu, u studiju Dragutinović, u Bandićima.

Posebno interesantna novina ove godine na Crnogorskoj nedjelji mode bio je crveni tepih za sve učesnike, na kojem je organizovano profesionalno fotografisanje.

Srđan Lubarda, direktor Crnogorske modne komore, nije krio zadovoljstvo što se ova manifestacija održava nakon dvije godine pauze zbog pandemije korona virusa.

- Konačno su se stvorili uslovi da se organizuje Crnogorska nedjelja mode od koje mnogi ljudi žive.

Presrećan sam što smo uspjeli sve da organizujemo i da će svi dizajneri i modne kuće imati priliku da predstave nove kolekcije. Jako težak period je iza nas, a mi ne organizujemo ovu manifestaciju zbog glamura same ceremonije, već kako bi od ovoga mogli da živimo, naročito modni dizajneri.

Imamo sjajne kolekcije, sjajne učesnike, nadam se da ćemo još jednom pokazati koliko je jaka i

SPECIJALNO ZA OLIMPIJADU: Modeli Marine Banović

Mladalačke kombinacije za sve ukuse

stabilna crnogorska modna scena - poručio je Lubarda.

Dodao je da kroz ovu manifestaciju promovišu kampanju ,,Misli na druge-vakciniši se“, kroz koju će promovisati značaj vakcinacije kao najlakši način zaštite od korone.

- Na taj način ćemo nastojati da kroz medije svima skrenemo pažnju da kao društvo budemo odgovorni. Naši dizajneri su to pokazali na najbolji mogući način u proteklom periodu, donirajući raznim institucijama i pojedincima veliki broj zaštitnih maski, koje su danonoćno šili u svojim ateljeima – kazao je organizator ove manifestacije Srđan Lubarda Na ovom najznačajnijem mod-

nom događaju u Crnoj Gori učestvuju modni kreatori i modne kuće: Marina Banović, Sanja Bobar, Nada Koljenšić, Hermoda design, Ivona Bulatović -Moj princ, Milena Vujačić, Eden Atelier - Edita Nimanbegu Barović, Valentina Mitrović - Zvjezdice, Mira i Bozica Cvetković - MB contur, Tatjana Raskopina, Alina Hernandez - Alina Fashion, Russel Solomon, studenti prve godine modnog dizajna fakulteta UDG, Hera design by Mia-Mia Đerić, Kristina Marović, Barbosa.

Crnogorska nedjelja mode nastavlja se večeras na novom mjestu u studiju Dragutinović u Bandićima.

B. P.

Završeno regionalno muzičko takmičenje

Isaku Šabanoviću izmakla pobjeda, Mahir Mulalić pobjednik ,,Zvezda Granda“ BEOGRAD - U super finalu takmičenja ,,Zvezde Granda“ našli su se Bjelopoljac Isak Šabanović i Mahir Mulalić iz Gračanice u Bosni i Hercegovini. Glasovi publike su odlučili da pobjednik ove sezone bude Mahir Mulalić.

Mahir Mulalić je dobio 136.425 glasova, a 133.510 Isak Šabanović.

Odmah nakon završene emisije, Šabanović je izjavio: - Nisam znao da ću stići do finala, onda kada sam stigao rekao sam, samo u fazonu, da se što prije završi - kazao je Šabanović.

Dodao je da su drugima visoka očekivanja bila što se njegovog učešća u ovom takmičenju tiče.

- Tako je, svi su me smatrali za favorita, ali to nije bilo da sad kleknem i kažem ja sam htio da budem prvi. Super, samo neka se završilo, da mogu da radim, da idem iz grada u grad, da svi zarađujemo, da se družimo. Ja bih

Isak Šabanović

volio da zaradim za vozača, da me vozi, pa nema veze makar ,,jugo“ - kroz smijeh je rekao Šabanović.

Na pitanje je li barem malo razočaran što nije pobijedio, Isak je odgovorio: - U šta da se zakunem da nijesam ni malo razočaran.

Mahiru sam rekao i prije da

želim da on pobjedi, samo da me puste više - rekao je Šabanović.

Produkcija je ove godine riješila da pobjednika pored statue, nagradi i automobilom, kao i da mu pokloni dvije pjesme i kompletan marketing u okviru Grand produkcije.

Elton Džon na oproštajnoj turneji LONDON - Britanska muzička zvijezda Elton Džon izabrao je trideset novih datuma tokom 2022. kada će nastupiti u Evropi i Sjevernoj Americi, u okviru velike oproštajne turneje koja je bila prekinuta svjetskom epidemiološkom krizom.

Pjevač, širokoj publici najpoznatiji po pjesmi „Candle in the Wind“, biće 11. juna 2022. u Parizu, u dvorani La Defense Arena, na posljednjem koncertu u Francuskoj, objavila je ove nedjelje njegova producentska kuća.

Pjevač je počeo oproštajnu turneju pod imenom „Farewell Yellow Brick Road“ 2018, predvidjevši više od 300 koncerata širom svijeta u tri godine. Nju je prekinula pandemija korona virusa.

Nastavak turneje krenuće u maju 2022. u Frankfurtu, a završiće šest mjeseci kasnije u Los Anđelesu. Prije svega toga, Elton Džon će nastupiti u Bersiju, koji se sada zove Accor Arena, 10, 12. i 13. oktobra ove godine, na tri koncerta koji su rasprodati, a bili su predviđeni za oktobar prošle godine. Nakon evropske i sjevernoameričke turneje, predviđena su još četiri koncerta u Australiji i na Novom Zelandu početkom 2023. godine.

Popularni pjevač suočiće se sa optužbama da je napao snimatelja

Merilin Menson sklopio dogovor da se preda policiji LOS ANĐELES - Pjevač Merilin Menson će se predati policiji i suočiti sa optužbama da je 2019. godine napao video-snimatelja u američkoj državi Nju Hempšir, saopštila je policija.

Mensonov advokat i zvaničnici Nju Hempšira postigli su dogovor da se pjevač prijavi policiji Los Anđelesa, ali nije jasno kada će se ovo dogoditi, rekao je za CNN šef policije u mjestu Gilford u Nju Hempširu.

CNN je zatražio komentar i od Mensonovog branioca.

Menson, čije je pravo ime Brajan Hju Vorner, suočava se sa dvije prekršajne prijave zbog navodnog napada na snimatelja koji je bio unajmljen da snimi njegov koncert, rekao je šef policije u Gilfordu.

Menson može biti osuđen na kaznu zatvora manju od godinu i kaznu do 2.000 američkih dolara.

Pjevač je takođe javno optužen za seksualno i fizičko zlostavljanje od strane glumica Evan Rejčel Vud i Esme Bijanko, sa kojima je bio u vezi.