Dnevni list Pobjeda 25.04.2021.

неђељом Neđelja, 25. april 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19915 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Miodrag Živković, predsjednik Savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ i nekadašnji lider LSCG

ANALIZA: Kako je Crna Gora neodgovornom zdravstvenom politikom postala crna rupa Evrope u imunizaciji

Ne možemo skrštenih ruku gledati kako se gaze tekovine Crne Gore

PARALELNI UNIVERZUM MINISTARKE ZDRAVLJA

STR. 2. i 3.

POLOŽAJ SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE VAN SRBIJE: Od udruženja građana do vjerske zajednice

» Planiramo da započnemo imunizaciju Fajzerovom vakcinom

do kraja ovog mjeseca. Želimo da građani ne budu u mogućnosti da se vakcinišu samo sa jednom vakcinom, nego da obezbijedimo različite vakcine koje su jednako dobre i bezbjedne - istakla je Borovinić-Bojović tog 20. januara. Tri mjeseca kasnije masovna imunizacija nije počela, niti je ijedna doza Fajzera stigla u Crnu Goru

STR. 8. i 9.

STR. 7.

Slavica Perović, književnica i lingvistkinja, o novom romanu „Beton bluz“

D. MIJATOVIĆ

Evropa ne dozvoljava SPC da djeluje mimo zakona

Turistički radnici u Ulcinju se pripremaju za goste iz regiona i nadaju se boljim danima

U Crnoj Gori se komforno živi u prošlosti, u legendi i mitu

Str. 9.

Neće preživjeti još jednu lošu sezonu

STR. 4. i 5.

„BIJELI TEROR“ SE NE ZABORAVLJA: Građani se okupili kod kuće Petra Zvicera

STR. 6. i 7.

STR. 13.

AKTUELNO: Prof. dr Dragan Delić o malom odzivu za imunizaciju

Samo petina građana spremna da se vakciniše bez rezerve Posebnu zabunu, sa pogrešnim informacijama, činili su pojedini mediji angažujući ljekare koji nijesu edukovani, niti imaju iskustvo iz oblasti epidemiologije ili infektologije, ali sa jakom željom za samopromocijom - poručuje Delić STR. 10.

Od stravičnog zločina u Cucama prošlo 98 godina STR. 8.

2

Politika

Neđelja, 25. april 2021.

Evropski komesar za proširenje o kineskim investicionim projektima u zemljama Zapadnog Balkana

Varhelji: Investicije iz Kine sprovoditi po pravilima EU PODGORICA – U zemljama Zapadnog Balkana investicioni projekti iz Kine treba da se sprovode u skladu sa opredijeljenošću partnera u regionu, da se pridruže EU i usklade sa politikama i pravilima EU, kao što su vladavina prava, javne nabavke, konkurencija, životna sredina, energija i transport – poručio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

Poslanica Evropskog parlamenta Elene Lizi, pitala je Varheljija da li će Evropska komisija razviti jasne smjernice za sprovođenje projekata na Balkanu koje podržava Kina, podsjećajući da Kina nastavlja da finansira auto-puteve i termoelektrane u zemljama poput Crne Gore i Srbije.

-Iako je kineska vlada izjavila da želi da smanji svoje emisije na nulu do 2060. godine, ona nastavlja da finansira auto-puteve i termoelektrane na ugalj u zemljama poput Srbije i Crne Gore. Kineske investicije postaju sve atraktivnije za vlade zemalja Centralne i Istočne

Evrope, budući da – za razliku od EU – Kina ne insistira na strukturnim reformama kada pruža finansijsku podršku inicijativama. Da li će Komisija razviti jasne smjernice za sprovođenje projekata koje podržava Kina, uz poštovanje vladavcine prava kao preduslov za isplatu sredstava EU Zapadnom Balkanu – navela je ona u pitanju.

Varhelji je kazao da se EU obavezala da u potpunosti primjenjuje bilateralne i multilateralne sporazume i finansijske instrumente i sarađuje sa Kinom da bi slijedila iste principe.

-Međutim, za implementaciju projekata koje podržava Kina u Centralnoj i Istočnoj Evropi odgovoran je svaki korisnik. Na Zapadnom Balkanu, investicioni projekti treba da se sprovode u skladu sa opredijeljenošću partnera da se pridruže EU i usklade sa politikama i pravilima EU, kao što su vladavina prava, javne nabavke, konkurencija, životna sredina, energija i transport – naveo je Varelji.

Oliver Varhelji

Komisija, dodaje Varhelji, sistematski naglašava njihov značaj, uključujući rješavanje zabrinutosti u vezi sa stranim investicijama, kako bi se osigurala dosljednost sa pripremama za pristupanje EU i poštovanje obaveza prema međunarodnim ugovorima poput Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

-Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan i Zelena agenda imaju za cilj da smanje ekonomski jaz između regiona i EU. Dekarbonizacija i klimatska neutralnost jasni su prioriteti, što su podržali čelnici regiona. Oni su sadržani u nacrtu Uredbe o instrumentu pretpristupne pomoći, gdje princip „bez štete“ osigurava da je podrška EU usklađena sa Pariškim sporazumom – istakao je J.Đ. evropski komesar.

Episkop budimljansko-nikšićki kazao da temeljni ugovor Crne Gore i SPC ne proizvodi ništa novo

Joanikije: Sadržaj će biti poznat javnosti nakon potpisivanja PODGORICA - Episkop budimljanskonikšićki Joanikije, koji je i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske, kazao je juče da sadržaj temeljnog ugovora države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori neće biti poznat javnosti sve dok ne bude potpisan.

On je u intervjuu Televiziji Vijesti objasnio da se na istovjetan način postupalo i prilikom sklapanja ugovora sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama.

Patrijarh SPC Porfirije izjavio je da je sa premijerom Zdravkom Krivokapićem postignuta saglasnost da nakon vaskršnjih praznika bude potpisan temeljni ugovor između Crne Gore i SPC u Crnoj Gori.

Na pitanje, zašto on ne može da potpiše taj ugovor i ko je pregovarao u ime Mitropolije crnogorsko-primorske, a ko u ime države o ovom sporazumu i na koji način, Joanikije je odgovorio da je ,,važna stvar što je taj nacrt ugovora već spreman“.

- Može biti, pošto još taj proces traje, da će eventualno biti još nekih malih izmjena. Ne može biti više suštinskih, jer smo mi gledali da sve bude u skladu sa Ustavom i u skladu sa

zakonodavstvom Crne Gore. To je prosto samo po sebi jasno, kako taj ugovor treba da izgleda.

Patrijarh srpski Porfirije, on predstavlja SPC i on je prvopozvani da potpiše ugovor. Naravno, to je stvar Svetog arhijerejskog Sinoda. Sinod odlučuje ko će da potpiše ugovor, ali samo po sebi se razumije da ta obaveza pripada prije svega patrijarhu. Ako partijarh potpusuje i predsjednik Vlade, to je najveći nivo i nama odgovara - rekao je Joanikije.

Upitan koja su ključna rješenja koja proističu iz ovog ugovora, Joanikije je kazao da ugovor ne proizvodi ništa novo.

- U nekom pogledu je važniji Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji se odnosi na sve. Ugovor ne proizvodi ništa novo i ništa više od onoga što je već propisano Ustavom i zakonodavstvom Crne Gore. Ovim ugovorom se potvrđuje međusobno uvažavanje i poštovanje dvije strane i garantuje se spremnost jedne i druge strane za saradnju koja se podrazumijeva i koja je potrebna radi života vjernika i svih građana koji pripadaju istovremeno i državi i crkvi - rekao je Joanikije.

Na pitanje da li će biti izabrani za novog Mitropolita crnogorsko-primorskog, Joanikije je kazao da će se o tome odlučivati 23. maja.

R. P.

DPS: Loše namjere dokumenta Sakrivanje od javnosti nacrta temeljnog ugovora neprihvatljiv je čin koji nagovještava loše namjere iskazane tim dokumentom – saopšteno je iz DPS-a.

- Očigledno je sadržaj ugovora nepoznat samo građanima ove države, pošto ga razni pojedinci iz nacionalističkih krugova u Srbiji, bliskih SPC, naširoko tumače u javnosti.

Ovaj ugovor nije privatna stvar Krivokapića, da bi on mogao da sklapa tajne aranžmane. On se tiče države Crne Gore, i Vlade čiji je Krivokapić trenutno premijer. U toj zvaničnoj ulozi on je dužan da građanima predoči na šta će staviti svoj potpis, ne kao privatno lice, nego kao preds-

jednik izvršne vlasti – saopšteno je.

DPS zahtijeva od Zdravka Krivokapića, da se ponaša u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, da bude premijer svih građana i da im predoči sadržaj ugovora koji u njihovo ime ima namjeru da potpiše. Potpredsjednik DPS-a i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković osvrnuo se na izjavu o autonomiji Mitropolije crnogorsko-primorske i na Tviteru poručio da se zna “kome Vlada ima namjeru da prepiše Cetinjski manastir, Ostrog“.

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović kazao je da je Joanikije samo potvrdio da SPC upravlja i Vladom i državom.

-Biće oko ugovora, kako

kažu oni koji su i napravili ovakvu vlast – Beograd i SPC. Abazovića ne pita niko ništa. Upoznaće se sa ugovorom u isto vrijeme kad i svaki od 625.000 građana Crne Gore. Kad sve bude završeno – naveo je Vujović na Tviteru.

Predrag Bošković (DPS) istakao je da objavljivanje ugovora ne očekujemo od srpske crkve, već od Vlade, jer joj je to obaveza prema građanima.

-Možda je ipak tačna tvrdnja da je Vlada=SPC, pa je ovo saopštenje stvarnog premijera Crne Gore. Budite sigurni da vam ova „tajna“ podvala neće bez odgovora proći, poručio je Bošković na Tviteru.

INTERVJU: Miodrag Živković, predsjednik Savjeta G Naša ozbiljna strategija ima dva velika cilja. Prvi je dati maksimalni doprinos i stvoriti uslove da ovu okupacionu vlast uklonimo na izborima i drugi da uslovimo i ne dozvolimo vraćanje na stari model vođenja ove države – kazao je Miodrag Živković, poručujući da je GI ,,21 maj“ otvorena za saradnju sa svim crnogorskim građanskim i strankama manjinskih naroda PODGORICA – Ne možemo mirno i skrštenih ruku gledati kako se gazi i ruši građanski, sekularni, antifašistički i multivjerski karakter ove zemlje, kao njene najveće i najznačajnije tekovine. Nastave li nasrtanje na ove vrijednosti, a plašim se da hoće, moraju računati na mnogo veći i organizovaniji otpor jer svi dobro znamo da postoje granice koje se nikada ne smiju preći – kaže u intervjuu Pobjedi Miodrag Živković, predsjednik Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ i bivši lider Liberalnog saveza.

Poručio je da vjeruje u zrelost crnogorskog građanskog bloka, te da je GI ,,21 maj“ otvorena za saradnju sa svim crnogorskim građanskim strankama i strankama manjinskih naroda.

POBJEDA: Građanska inicijativa „21. maj“ formirana je u decembru prošle godine. Do sada ste se oglašavali uglavnom saopštenjima za javnost. Na koji način planirate da se borite za očuvanje tekovina 21. maja? Što će biti vaši dalji potezi, imate li strategiju? ŽIVKOVIĆ: U decembru smo moji prijatelji i ja, dijeleći istu zabrinutost za sudbinu Crne Gore donijeli odluku o osnivanju GI ,,21 maj“ kao najšireg udruženja gra-

Ne možem skrštenih r gledati kak gaze tekov Crne Gore đana, a period do ovog mjeseca je iskorišćen za naše konstituisanje.

U krajnje demokratskom procesu izabrali smo Savjet od 81 člana, a taj savjet je izabrao tim koordinatora po resorima koji će predstavljati GI. Naši ciljevi su jasno definisani u Proglasu kao osnivačkom aktu, sa kojim smo već upoznali crnogorsku javnost. Kao ozbiljni ljudi, prepoznati u javnosti po svom nesebičnom zalaganju za obnovu crnogorske nezavisnosti, njen građanski i demokratski karakter i ovoga puta želimo pomoći svojoj zemlji da ispravi greške iz prošlosti i krene putem koji smo mi zamišljali još 2006. godine.

Naša ozbiljna strategija ima dva velika cilja. Prvi je dati maksimalni doprinos i stvoriti uslove da ovu okupacionu vlast uklonimo na izborima i drugi da uslovimo i ne dozvolimo vraćanje na stari model vođenja ove države. Našu posvećenost izgradnji Crne Gore kao države jakih i nezavisnih državnih institucija koje će biti najbolji čuvar njene samobitnosti i napretka, želimo nametnuti kao uslov svake saradnje sa nama.

POBJEDA: Iz procrnogorskih partija više puta je pozivano na formiranje suverenističkog bloka. Kakav je Vaš odgovor, vidite li Građansku inicijativu u takvom savezu? Mogu li lični animoziteti biti prepreka obje-

Vratio sam se politici jer sam zabrinut za sudbinu države POBJEDA: Dugo Vas nije bilo u političkom životu Crne Gore.

Kada ste se povukli, govorili ste da se nećete vraćati politici. Što Vas je sada podstaklo da se vratite? ŽIVKOVIĆ: Moj, ne baš voljni povratak na političku scenu uslovila je zabrinutost za sudbinu Crne Gore koja je izložena

Evropski parlament

veoma ozbiljnom udaru velikosrpske, klero-šovinističke politike, sa neskrivenom namjerom da se učini suvišnom u projektu zamišljenog ,,srpskog sveta“. Smatrajući, da još uvijek mogu dati svoj doprinos u suprotstavljanju ovom zlu i odbrani suvereniteta i građanskog karaktera Crne

dinjavanju državotvornih snaga u Crnoj Gori? ŽIVKOVIĆ: Ovom zlu koje nas je snašlo, a snašlo nas je, jer su pravljene velike greške u vođenju ove zemlje od obnove nezavisnosti do danas, moramo se suprotstaviti na najbolji i najoptimalniji način.

Vjerujem da nikome, pa ni nama ne pada na pamet da sudbinu i budućnost ove zemlje stavlja na kocku zbog loših procjena, stranačkih sebičnosti ili ličnih i partijskih animoziteta. Uvjeren sam da će biti dovoljno pameti koja će procijeniti koji model saradnje i izlaska na izbore je najbolji. To je stvar ozbiljne analize raspoloženja javnog mnjenja i brojnih drugih faktora koji utiču na jednu takvu odluku.

Vjerujem u zrelost crnogorskog građanskog bloka i vjerujem da će odluka o tome biti donijeta na ispravan i najbolji mogući način u interesu države koju moramo odbraniti. GI ,,21 maj“ je otvorena za saradnju sa svim crnogorskim građanskim strankama i strankama manjinskih naroda.

Ne želim da vjerujem da lični animoziteti mogu i smiju biti problem u ovom za nas veoma važnom i opasnom trenutku. Pitanje opstanka države je važnije od svih takvih i sličnih gluposti.

POBJEDA: Vladu i premijera više kritikuju oni koji su ih izabrali, nego opozicija, a opet Gore, nijesam mogao, ni želio biti samo posmatrač ovih procesa.

Smatrao bih to činom izdaje. I da dodam, nijesam se vratio u politiku da bih se njome bavio, već samo da pomognem svojim iskustvom u odbrani svoje države i njenih tekovina, čemu sam inače posvetio dobar dio svog života. Poslije prvih narednih izbora na kojima ćemo Crnu Goru vratiti samoj sebi, ja se vraćam u svoj mir, odakle sam se sada i pojavio.

Politika

Neđelja, 25. april 2021.

Predsjednik SD-a pitaće u Skupštini premijera Zdravka Krivokapića zbog čega se još ne razmatra njegov prijedlog

Građanske inicijative ,,21. maj“ i nekadašnji lider LSCG

mo ruku ko se vine e

Miodrag Živković

„Ura je izdajničko-kvislinška družina, ali istorija nikad nije preskočila da upiše izdajnike“ POBJEDA: Kao nekadašnji lider Liberalnog saveza Crne Gore, kako doživljavate to što je dio procrnogorskog biračkog tijela dao podršku Uri, a ona ušla u savez sa prosrpskim partijama? Je li Ura prevarila crnogorske glasače, naročito „stare“ liberale?

ŽIVKOVIĆ: Sada već nema sumnje da je Ura, zajedno sa svojim mentorima iz medijsko-tajkunskog koncerna „Vijesti“ jedna izdajničko-kvislinška družina uz čiju svesrdnu pomoć se sprovodi pakleni plan satiranja Crne Gore. Oni su pontonski most preko kojeg se izvodi

čitav ovaj velikosrpski projekat.

Na izborima su uspjeli da obmanu značajan broj građana koji su im dali podršku za nešto drugo, a ne za pokroviteljstvo nad okupacijom Crne Gore. Brojni njihovi glasači su to uvidjeli i okrenuli im leđa. Biračko tijelo koje ih danas podržava, umnogome se razlikuje od onog sa kojim su ostvarili izborni rezultat. To je samo mala cijena koju su platili za izdaju, a mnogo veća cijena tek slijedi. Istorija nikada nije preskočila da upiše izdajnike.

niko iz većine im ne uskraćuje povjerenje. Kako to komentarišete, što je posrijedi, viši ciljevi, „srpski svet“? ŽIVKOVIĆ: Čudna je to situacija i vjerujem do sada neviđena bilo gdje i bilo kada. Jedan ozbiljan hegemonistički i osvajački projekat povjeren je na izvršenje dosta neozbiljnoj i za to nedorasloj družini, skrpljenoj s koca i konopca. Nekoliko centara moći koji upravljaju njima, stvari i događaje čine još složenijim. Ovaj konglomerat svega i svačega za sada opstaje na jedinstvu u mržnji svega što je crnogorsko, mržnji i strahu od bivše vlasti, opravdanom strahu da im je ovo prva i posljednja prilika da vladaju ovom zemljom i, naravno, na značaju misije koja im je povjerena.

POBJEDA: Premijer Zdravko Krivokapić zatražio je smjenu ministra Leposavića zbog njegovog negiranja genocida u Srebrenici. Leposavić je odbio da podnese ostavku, a veći dio parlamentarne većine najavio je da neće glasati za njegovu smjenu. Kako komentarišete ovakve odnose unutar vladajuće većine i unutar Krivokapićevog kabineta, može li doći do pada Vlade zbog ovakvih nepremostivih mimoilaženja?

ŽIVKOVIĆ: Situacija koju su sami stvorili je najbolji izraz njihove nesposobnosti i političke nezrelosti. Iz ovako stvorene situacije gotovo da nemaju mogućnosti za dobar izlaz. Što god da urade, snosit će štetne posljedice.

Da li će to biti poniženje premijera i dodatna i trajna kompromitacija, ako ministar opstane ili nešto drugo, ostaje nam da vidimo. Da nemaju rješenja za ovaj problem, jasno nam je, jer predsjednik Skupštine ne zakazuje sjednicu da se o tome odluči. Nastavljaju da mrcvare i sebe i sve nas i vjerujem da će rješenje biti neki truli kompromis i nastavak mrcvarenja. Uostalom, od njih se ne može ništa ozbiljnije ni očekivati.

Ono što je najgore i najbolnije je svakako činjenica koju su mnogi već zaboravili, da se čitava Vlada prvobitno solidarisala sa svojim nesrećnim ministrom, jer misle isto što i on, a tek kasnije pod pritiskom domaće i međunarodne javnosti povukla ovaj iznuđeni potez.

POBJEDA: Vlada je prijedlogom izmjena kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva, kako tvrde opozicione partije, pokušala naprečac da napravi izborni inžinjering.

Predložene su i izmjene Zako-

na o prebivalištu i boravištu, koje predviđaju da oni koji žive u inostranstvu moraju da se odreknu prebivališta u Crnoj Gori. Kako gledate na takva rješenja? ŽIVKOVIĆ: Namjera Vlade je više nego očigledna. Žele izvršiti nacionalni i izborni inženjering na način da u državljanstvo i birački spisak unesu što veći broj nacionalnih Srba koji bi ih podržali na sljedećim izborima i da iz biračkog spiska, suprotno važećim zakonima izbrišu što veći broj nesrpskih građana na privremenom radu u inostranstvu, koji osim crnogorskog, nemaju drugo državljanstvo jer znaju da oni nikada za njih neće glasati, nego za njihove političke protivnike. Želja je izbrisati nekoliko desetina hiljada nesrba i upisati skoro isto toliko Srba u birački spisak. Zato je to nacionalni i izborni inžinjering koji im se nikako ne smije dozvoliti jer je suprotan zakonima, pravdi i međunarodnoj praksi.

POBJEDA: Vlada je, ipak, povukla odluku o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva prisiljena protestima građana, koje je organizovao Patriotsko-komitski savez.

Protesti su svakodnevno orga-

nizovani, a sada se održavaju patriotske auto-kolone širom države kao revolt protiv ove vlasti. Što mislite o ovakvom načinu političke borbe, podržavate li ovakav vid otpora? ŽIVKOVIĆ: Podržavam svaki vid otpora, jer dobro znam kome se otpor pruža i što izaziva taj otpor.

Niko u ovoj zemlji ne pruža otpor da se nova vlast bori protiv kriminala i korupcije. Svako to pozdravlja. Nijesam primijetio da se iko zbog toga pobunio, ali je normalno da se pruža otpor za negiranje i ugrožavanje identitetskih i nacionalnih vrijednosti ovoga naroda i ove države. Naravno da ne možemo mirno i skrštenih ruku gledati kako se gazi i ruši građanski, sekularni, antifašistički i multivjerski karakter ove zemlje, kao njene najveće i najznačajnije tekovine. Nastave li nasrtanje na ove vrijednosti, a plašim se da hoće, moraju računati na mnogo veći i organizovaniji otpor jer svi dobro znamo da postoje neke granice koje se nikada ne smiju preći. Želim da vjerujem da i oni to znaju.

POBJEDA: Kako komentarišete otvoreno miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, od izbora nove vlasti, ,,bitke za Nikšić“, do izbornog procesa u Herceg Novom…? ŽIVKOVIĆ: Nažalost na to smo se već navikli, to je postala naša tužna stvarnost. Zvanična Srbija u liku svog predsjednika, Vlada Srbije, Srpska crkva i mediji Srbije vode specijalni rat protiv Crne Gore već duže. Srbija je glavni centar za sprovođenje plana neskrivene okupacije Crne Gore i njeno uklapanje u dio „srpskog sveta“, kako su to već osmislili i zamislili. Rezultati tog zlog nauma su vidljivi dobro i u Srbiji i Crnoj Gori. Mržnju, kao rezultat takve užasne kampanje osjećamo svuda i na svakom mjestu.

Pređene su granice tog brutalnog miješanja za koje sam vjerovao da se nikada neće preći. Najvažnije je ne podleći takvom užasnom izazovu. Na tu mržnju naš jedini odgovor mora biti iskreni patriotizam i ljubav prema svojoj domovini. Samo tako ćemo pobijediti mržnju i sve ono zlo koje uz nju ide.

POBJEDA: SPC se direktno umiješala u političke procese u Crnoj Gori, izbor Vlade, donošenje na brzinu Zakona o slobodi vjeroispovijesti... Kako to komentarišete? Kako gledate na najavljeno potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC, kojeg javnost nije ni vidjela? ŽIVKOVIĆ: SPC je dio velikosrpskog projekta i glavni izvođač radova na tom projektu u Crnoj Gori. Dugo, dugo oni rade na tome i njihove procjene su da je ovo pravi trenutak za konačni obračun sa Crnom Gorom. Oni su formirali svoju marionetsku vladu sa kojom pokušavaju satrijeti Crnu Goru uz svu pomoć zvanične, političke i akademske Srbije. Na nama je da se ovome suprotstavimo i ja ne sumnjam da ćemo u tome uspjeti.

I. KOPRIVICA

EP pozvao crnogorske vlasti da se predstojeći popis nogorske vlasti da preduzmu poslove Evropskog parlamenkonkretne korake u izgradnji ot- ta piše i da se ,,Crna Gora poziva održi u skladu sa evropskim standardima

Izbjeći politizaciju

PODGORICA - Evropski parlament pozvao je nadležne crnogorske institucije da se predstojeći popis stanovništva održi u skladu sa evropskim standardima, da se izbjegne svaka politizacija procesa, kao i da se istraže optužbe u vezi sa stranim miješanjem u proceduru popisa.

Rezolucija EP o Crnoj Gori koju je usvojio Odbor za vanjske poslove, a koju očekuje konačno usvajanje na plenarnoj sesiji EP, u dijelu koji govori o demokratiji i vladavini prava, kako prenosi portal CDM, notira predstojeći popis stanovništva i domaćinstava u Crnoj Gori.

-Evropski parlament poziva cr-

pornosti i bezbjednosti u sajber prostoru u vrijeme kada se zemlja suočava sa rastućim pritiskom kroz strano miješanje koje teži da podrije državnost i prozapadnu orijentaciju, kao i da ojača veći pregled nad medijskim prostorom kako bi se pozabavila lažnim vijestima i dezinformacijama, posebno onima koje su orkestrirane od štetnog stranog uticaja.

U Izvještaju o napretku Crne Gore u 2019. i 2020. godini koji je 14. aprila usvojio Odbor za vanjske

3

da vodi računa o balansu između borbe protiv dezinformacija i ograničenja slobode izražavanja u onlajn prostoru.“ U Izvještaju, koji je usvojen s većinom od 58 glasova za, četiri protiv i devet suzdržanih, ističe se napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i poziva vlasti na ubrzanje reformskih procesa, s posebnim naglaskom na vladavinu prava, pravosuđe, slobodu medija i borbu protiv korupcije.

Sl.R.

Brajović: Kada očekujete smjenu Leposavića?

PODGORICA – Kada očekujete da će se realizovati Vaš prijedlog za razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića – pitaće Ivan Brajović (SD) predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića na premijerskom satu u Skupštini Crne Gore, koji je zakazan za srijedu, 28. april.

- Prijedlog ste uputili 6. aprila 2021. godine i još se nije razmatrao na zasijedanju Skupštine Crne Gore. Da li je u pitanju samo Vaš potez kojim želite da smirite ogorčenost i nezadovoljstvo koje su izazvali nastupi Vašeg člana Vlade i u Crnoj Gori i van nje, ill je na djelu otvoreno izkazivanje nezadovoljstva zbog Vašeg prijedloga od onih političkih subjekata koji su Vas izabrali za predsjednika Vlade – pitaće Brajović Krivokapića.

Božena Jelušić (,,Crno na bijelo“) pitaće Krivokapića da li je Vlada inicirala izmjene uredbi i drugih akata u skladu sa nadležnostima, kojima se uređuju nadoknade i ostale privilegije funkcionera i koje značajno opterećuju javne fmansije, a čijim bi se ograničavanjem ili ukidanjem omogućila pravednija raspodjela tereta krize na sve građane.

- Funkcionerske naknade i ostale prinadležosti su u velikom procentu formirane na osnovu Vladinih uredbi. Nakon smjene vlasti i obećanja građanima da će doći do promjene, a

ne samo do smjene vlasti, smtram da je Vlada u obavezi da mijenja takve uredbe i da sama inicira promjene određenih zakona, te da omogući vraćanje novca u budžet kako bi bio na raspolaganju nasušnih potreba svih građana – navela je Jelušić.

Danijela Đurović (SNP) pitaće: „Kako je Crna Gora potpisala Privremeni sporazum o razgraničenju sa Hrvatskom 2002. godine o pitanju Prevlake i Bokokotorskog zaliva, a od 2015. godine međudržavna komisija za rješavanje ovog otvorenog graničnog pitanja se nije sastala?“.

- Cijeneći sve korake koje je Crna Gora preuzela na putu pridruživanja EU, postavljam pitanje premijeru šta je Vlada uradila po pitanju Prevlake i kako vidi konačno rješenje razgraničenja – pitaće Đurović.

Boris Bogdanović (Demokrate) pitaće premijera da li će i kada Crna Gora zaključiti sporazum sa koncesionarom Univerzal monte, kako bi država od ovog koncesionara preuzela upravljanje nad magistralnim putem Herceg Novi - Trebinje i time prestala obaveza plaćanja putarine na ovom putnom pravcu kako za Novljane, tako i za sve naše goste, što bi, kako je naveo, bilo posebno značajno u periodu turističke sezone.

Poslanički klubovi moraju pitanja premijeru dostaviti 72 sata prije početka sjednice. Premijerski sat u srijedu biće drugi od I. K. izbora nove Vlade.

Skupština Crne Gore

DPS kritikovao način vođenja spoljne politike Vlade

Škrelja: Uništavaju međunarodni ugled Crne Gore PODGORICA – Način vođenja spoljne politike Vlade odražava amaterizam, diletantizam i kontinuirani pokušaj obmanjivanja inostranih partnera - saopštio je Luiđ Škrelja, poslanik DPS-a.

On je rekao da je ,,očigledno da predstavnici Vlade doživljavaju neozbiljno međunarodnu zajednicu i pokušavaju dvoličnost u diplomatiji da instaliraju kao glavni princip funkcionisanja, plasirajući dijametralno suprotne stavove, zavisno od toga ko im je sagovornik i kome je poruka namijenjena“.

- Očigledan primjer za to je od-

nos prema Kini. Dok Abazović po međunarodnim adresama apeluje na EU da nas spasu od kineskog uticaja, ministar finansija Spajić, koji dan kasnije, ambasadoru Kine govori o jačanju odnosa Crne Gore i njegove zemlje?! Isti taj ministar je, uoči susreta sa kineskim ambasadorom i tvitova na kineskom, ,,Financial Times“ ispričao sasvim drugu priču - naveo je Škrelja.

Kako je kazao, diplomatski amaterizam vlasti dodatno je naglašen reakcijama koje su dobili od EU. Škrelja je istakao da su se efekti te strategije očitali istorijskim padom vrijednosti crnogorskih obveznica.

I. K.

4

Ekonomija

Neđelja, 25. april 2021.

Turistički radnici u Ulcinju se pripremaju z ULCINJ - Najjužniji primorski grad se trenutno ne može pohvaliti turistima, ali su najave optimistične. Kako su Pobjedi kazali turistički radnici Ulcinja- 1. maja ozvaničiće početak sezone, kada će im doći veće grupe turista iz regiona. Svi su spremni i očekuju da će epidemija biti kontrolisana, kako bi ove godine ostvarili makar 50 odsto prihoda od 2019. godine. Neki, međutim, smatraju da nemaju parametara na osnovu kojih mogu ocijeniti kakva će biti sezona.

Ono što im fali je svakako zdravstvena ustanova gdje će se liječiti turisti oboljeli od kovida jer bolnicu nemaju. Jedini rizort na Velikoj plaži Karisma još nije otvoren i nijesmo mogli dobiti informaciju kada će to biti.

PROCJENE

Predsjednik Turističke organizacije Ulcinj Gzim Hajdinaga ima procjene koje su u korespodenciji sa Vladinim. Pripremaju se za zvanično otvaranje sezone 1. maja i nadaju se boljim danima.

- Nadamo se da se neće ponoviti 2020. jer bi to bio veliki udar za ekonomiju Crne Gore a posebno Ulcinja, jer je naša jedina ekonomija turizam. Ne bi p ro š l o g o d i š n j i s c e n a r i o preživjeli. Trenutne najave su dobre. Zemlje u okruženju što je najvažnije su odlučile da budu otvorene. Ima i signala da će biti gostiju i iz Zapadne Evrope

Ono što nedostaje najjužnijoj opštini je zdravstvena ustanova gdje bi se liječili turisti oboljeli od kovida jer bolnicu nemaju. Jedini rizort na Velikoj plaži Karisma još nije otvoren i nijesmo mogli dobiti informaciju kada će to biti - kazao je Pobjedi Hajdinaga.

Ispred turističke organizacije boravio je u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, a planiraju se i zajedničke aktivnosti sa Nacionalnom turističkom organizacijom sa kojom će posjetiti ostale zemlje regiona.

- Najveći broj turista dolazi sa tih adresa osobito sa Kosova, a dobar broj dolazi i iz Bosne i Srbije. U velikom broju dolaze i domaći gosti pogotovu na Adu Bojanu. Veliki broj njih će nam doći sada za praznike. Veoma je bitno da ostane na snazi za turiste sa ovog područja da mogu ulaziti bez PCR testa kako je to bilo zimi pa su profitirali Kolašin i Žabljak - kazao je Hajdinaga.

Novi sadržaj - bista Sabataj Cevi

Neće preživjeti jo Kaže i da moraju obogatiti turističku ponudu jer turisti ne dolaze samo zbog mora i plaža.

- U ponudi treba da zaživi kulturni sadržaj, a nadamo se da će ove godine zdravstvene mjere dozvoliti organizovanje kulturnih manifestacija koje ovdje odavno datiraju. Ako tako bude, registrovaćemo krajem septembra prihode 50 odsto u odnosu na 2019. godinu - procjenjuje Hajdinaga.

Po njegovim riječima Albanija je jako konkuretno tržište, ali dodaje da je to i dobro.

- Konkurencija koliko je loša toliko i dobra. Loša je zato što su možda trenutno niže cijene u Albaniji, ali je dobra jer te drži budnim i treba se prilagođavati. Polako se bliži kraj pandemiji i konačno da počnemo da dišemo, programiramo, projektujemo i da polako dođu dani da su nam sezone kao nekada gdje možemo imati dobre rezultate - tvrdi Hajdinaga.

Nekada su, kako ističe, sezone u Ulcinju počinjale januarom gdje su boravili najeminentniji sporisti.

- Radimo na tome da možda već sljedeće godine oživimo malo grad i da naši turisti ne budu samo od maja pa nadalje nego i sportisti od januara, jer je Ulcinj bogom dan za sportski i zdravstveni turizam - tvrdi Hajdinaga.

Kao jedan od problema koji imaju i drugi turistički gradovi su saobraćajne guževe.

- Problem saobraćaja je veoma prisutan kada govorimo o centru. Može se regulisati ako mi kao domaćini budemo pametniji i korektniji. Uz dobru saradnju sa lokalnim organima mislim da ćemo istrajati i uspjeti u tome - kazao je Hajdinaga.

Od 29. maja do 3. juna pozivaju novinare iz 20 kosovskih

Na Štoju aerodrom za male avione Ibrahimi tvrdi da je u Ulcinju prepoznat potencijal za investiranja.

Investitori pokazuju interesovanje zadnjih godina, ali nemamo konkretnih dolazaka investitora. Karamanaga je takođe mišljenja da su potrebne investicije na Velikoj plaži i da bi na Štoju trebalo napraviti aerodrom za male avione jer turisti sada iz Tivta i Podgorice putuju i po dva i po sata što mnoge odbija.

- Ulcinj je potpuno zapostavljen. Sjeverni dio obale je obnovljen, restrukturiran. Svi ti menadžeri dolaze u hotel da provedu vikend i zaslijepljeni su Ulcinjom. Mora se ulagati u Veliku plažu koja sa Adom ima 17 kilometara i tamo treba napraviti pet do šest rizorta i razviti sportski turizam - poručuje Karamanaga objašnjavajući da je Ulcinj prirodom i klimom bogom dan za ovaj vid turizma.

Loše vrijeme otjeralo i lokalne goste

Gzim Hajdinaga

Agron Ibrahimi

medijskih kuća.

- Njih 50 novinara boraviće četiri dana, gdje će se uvjeriti u kvalitet ponude - kazao je Hajdinaga.

Očekivanja sekratara za privredu i ekonomski razvoj Opštine Ulcinj Agrona Ibrahimija za sezonu su slična očikvanju drugih nadležnih organa sa državnog nivoa.

- Imali smo dva susreta do sada sa udruženjima hotelijera, zakupcima plaža i ugostiteljima i očekujemo da dostignemo nivo od 50 odsto u odnosu na 2019. kao baznu godinu. Osim naše ponude za tekuću ljetnju sezonu mi turistima treba da dodamo osim bezbjednosne i zdravstvenu zaštitu. Da mogu da imaju gdje da se liječe i da obavljaju preglede ukoliko ih zadesi neka epidemiološka situacija - tvrdi za Pobjedu Ibrahimi. Što se tiče turista kada je u pitanju Zapadna Evropa, kako on tvrdi, biće to last minut gosti, jer su te zemlje još zaključane, a nemamo ni najavljenih avio-letova prema našoj destinaciji.

premi turističke sezone su identični kao proteklih godina.

- Da kažemo da smo spremniji za ovu turističku sezonu. Komunalna infrastruktura, saobraćajne gužve su naši glavni problemi kao i buka - kazao je Ibrahimi koji se nada da u budućnosti bušenje i istraživanje nafte na Jadranu neće uticati na turiste i na investitore jer je ovaj grad prepoznat kao turistički, a ne kao industrijski.

OČEKIVANJA

Prazna terasa hotela Plaža

- Trenutna očekivanja su sa tržišta regiona i kako su najavili zvaničnici iz Vlade da očekuju dolazak turista iz istočne Evrope, Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. Očekujemo poboljšanje epidemiološke situacije i time će se turisti iz Zapadne Evrope u zadnjem minutu odlučiti da posjete naš grad kazao je Ibrahimi.

Problemi koje imaju u pri-

Hasan Karamanaga

Od 1. maja otvaraju hotele

Bojan Đakonović

Vlasnik ,,Plaže“ jedinog hotela sa pet zvjezdica u Ulcinju Hasan Karamanaga kazao je Pobjedi da je prethodnih 15 mjeseci bilo teško, ali da ga raduje to što nijesu otpustili nijednog od 23 radnika.

- Dosta smo oslabili. Prošla sezona je bila loša, i četiri i po mjeseca smo od početka pandemije bili zatvoreni, pa onda mjere koje nijesu dozvoljavale više od dvoje za stolom i rad na ograničeno vrijeme. Imali smo

Ekonomija

Neđelja, 25. april 2021.

5

za goste iz regiona i nadaju se boljim danima

oš jednu lošu sezonu Barijere Hajdinaga kaže da se moraju eliminisati barijere za turiste, posebno kada se radi o Graničnom prelazu Sukobin na kojem su ljeti ogromne gužve pa turista sa Kosova nerijetko ode u Albaniju umjesto u Ulcinj.

- Kada se radi o građanima koji dolaze sa Kosova i Makedonije mislim da smo na dobrom putu da se riješi problem koji datira 20 godina unazad a to je ukidanje osiguranja za auta koje je sada 15 eura za one koji dolaze kod nas kao i kada mi putujemo na Kosovo. Zbog toga se stvaraju velike gužve i čekanje po vrućinama.

Mislim da smo u finalu toga i da ćemo početkom juna u dogovoru sa Kosovom tu obavezu ukiniti - kazao je Hajdinaga.

On je mišljenja da treba dozvoliti familijama da sa izvodom rođenih mogu njihova djeca doći i boraviti kod nas.

- Bilo je slučajeva da su ljudi vraćeni zbog djece, a onda se gubi dobar gost poručio je Hajdinaga.

Gani Resulbegović

subvencije na zarade i doprinose. Iskoristio sam subvencije na kamate na kredit pa sam ga reprogramirao - kazao je Karamanaga, ali naglašava da je turistička privreda u Crnoj Gori posebno u Ulcinju dosta ranjena.

Dodaje i da su se vlasnicima privatnog smještaja, koji prošle godine nijesu prihodovali ni euro, nagomilali dugovi i da Opština treba da pomogne, da im se smanje porezi na

nepokretnost, a ugostiteljima komunalije.

On apeluje na opštinske organe da ne blokiraju ljude da vade rješenja za rad jer će tada ući u sivu sezonu, odnosno turiste neće prijavljivati.

- Treba naći modus da ljudi plaćaju neke dugove u ratama, da se nešto oprosti kako bismo svi stali na noge - kazao je Karamanaga.

I njegove procjene su da će ova sezona biti bolja od prethodne i da će ostvariti 50 odsto prihoda u odnosu na 2019. godine.

- Prije par dana smo bili kod ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića zajedno sa državnim sekretarom Ministarstva zdravlja i oni su obećali da neće biti zatvaranja granica

POGLED NA RIVU: Čekajući turiste

kao ni terasa lokala i da turistima neće biti potreban PCR test da bi ušli u Crnu Goru - naglašava Karamanaga.

On se kaže uzda najviše u tržište regiona, turiste koji će doći autima.

- Avionski prevoz je problematičan i zbog ukidanja Montenegro erlajnza i zato što mnogi ne žele da putuju avionom zbog korone. Veoma je bitno da naši ljudi koji žive u inostranstvu dođu - kazao je Karamanaga i apelovao na državne organe da turistima obezbijede bezbjednost i zdravstvenu zaštitu.

Kaže da su dobili neke epidemiološke preporuke za sezonu, da će imati kovid brojeve.

- Ukoliko u hotelima budemo imali zaraženih dolaziće iz Doma zdravlja uzimati uzorke.

Turisti će biti smješteni u hotelu dok im ne prođe izolacija samo što je problem ko će da plati troškove, to još nije definisano - kaže Karamanaga smatrajući da bi to država trebalo da preuzme jer od njih prihoduje.

Njegov hotel je jedan od rijetkih koji je otvoren i vikendima su imali malo gostiju iz regiona.

- Imamo najave dolazaka za 1. maj najviše sa Kosova i Sjeverne Makedonije. Tokom ljeta će biti turista iz Srbije, Bosne... Što se tiče cijena Ulcinj je prepoznat da je povoljniji od ostalih crnogorskih primorskih gradova - kazao je Kramanaga poručujući da će svakako praviti akcije.

- Početkom maja ćemo imati prezentacije na Kosovu. Pravimo paket cijene gdje će ljudi moći u 25 objekata u Ulcinju da borave za 25 do 30 eura u punom pansionu, za djecu će biti besplatno - kazao je Karamanaga dodajući da će praviti dosta primamljivih ponuda samo da privuku što više gostiju.

Izvršni direktor HTP Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović kazao je Pobjedi da za Turističko naselje Ada Bojana ima određenih individualnih rezervacija sa područja EU. Smatra da trenutna situcija svakako ne uliva nadu imajući u vidu da država mjesec dana prije otvaranja sezone nije izdala regulative vezano za kovid procedure.

- Kada je region u pitanju takođe postoji određeni broj



Svjedoci smo da je proteklih mjeseci imidž naše destinacije značajno urušen zbog izuzetno složene epidemiološke situacije, pa se čak i sada, nakon drastičnog pada brojki kada je u pitanju broj novozaraženih, nalazimo na crvenoj listi većeg broja zemalja sa zapadnoevropskog tržišta. Slaba avio-povezanost i izgubljena predsezona će svakako uticati na konačan ishod ove sezone - kazao je Đakonović smatrajući da su optimistične procjene da se ove godine realizuje 40 odsto iz 2019. godine rezervacija a kako se budemo primicali sezoni očekujemo porast dijelom i zbog popuštanja mjera i trenda last minut rezervacija. Kada su u pitanju agencije, trenutno su aktivni naši dugogodišnji partneri iz Česke tj. jedan od vodećih turoperatora sa ovog područja - kaže Đakonović smatrajući da ne treba praviti poređenja sa prethodnom godinom.

- Svjedoci smo da je proteklih mjeseci imidž naše destinacije značajno urušen zbog izuzetno složene epidemiološke situacije, pa se čak i sada nakon drastičnog pada brojki kada je u pitanju broj novozaraženih nalazimo na crvenoj listi većeg broja zemalja sa zapadno evropskog tržišta. Slaba avio-povezanost, izgubljena predsezona će svakako uticati na konačan ishod ove sezone - kazao je Đakonović smatrajući da su optimistične procjene da se ove godine realizuje 40 odsto iz 2019. godine.

- Fokus će ostati na individualnim gostima i last minut bukingu. Organizovane dolaske možemo očekivati prvenstveno sa tržišta Ukrajine i Bjelorusije gdje imamo povećanje broja čarter letova. Takođe, očekujemo rasplet situacije u Rusiji koja je još nejasna kada

je u pitanju konekcija sa Crnom Gorom. Slotovi povremeno figuriraju na sajtovima, a cijene karata su duplirane u odnosu na raniji period - objašnjava Đakonović.

CIJENE

Kada su cijene u pitanju, kažu da su oni već prepoznatljivi po pristupačnim aranžmanima.

- Međutim kao i većina hotelijera trudimo se prilagoditi trenutnoj situaciji, imajći u vidu da je protekla godina uticala i na platežnu moć. S tim u vezi pripremili smo specijalne promocije i razne pogodnosti kako za naše tradicionalne partnere tako i za direktnu prodaju i domaće trzište. Ono što je najbitnije, kvalitet usluge će uprkos svemu ostati na istom nivou i u našem kompleksu se poštuju sve mjere u cilju suzbijanja pandemije - kazao je Đakonović.

Vlasnik hotela Palata Venecija Gani Resulbegović smatra da je teško dati u ovom trenutku procjenu i da ne zna kako su nadležni iz državnih organa procijenili da će prihodi biti 50 odsto u odnosu na 2019. godinu.

- Ja bih volio da je tako, ali ne znam na osnovu kojih parametara to tvrde. Jesam optimista, ali sam i realan. Po najavama koje mi imamo, za sada je to 20

Milatović obećao pomoć u saniranju objekata turističkog naselja Ada Bojana Ministar ekonomskog razvoja u Vladi Jakov Milatović, kako tvrdi Đakonović posjetio je u petak HTP Ulcinjska rivijera i obećao menadžmentu preduzeća punu podršku, prvenstveno pomoć oko saniranja štete koja je nastala na objektima ovog turističkog kompleksa kao i da će inicirati što hitnije prihranjivanje plaže sa deponija pijeska koje već godinama ometaju normalno funkcionisanje apartmana i plažnog bara.

odsto prihoda u odnosu na prošlu godinu. Nemam nekih kvalitetnih pokazatelja da bi mogao da se pohvalim. Svi smo u nekom iščekivanju - kazao je Pobjedi Resulbegović.

Tvrdi da Zapadnu Evropu još nijesmo izgubili i da su njima ostale neke od prošlogodišnjih rezervacije koje su bile stopirane.

- Činimo ono što čini NTO i u tom pravcu djelujemo zajedno sa njima na tržištu regiona.

Nijesmo bili destinacija o kojoj je Njemac razmišljao do prije mjesec dana. Sad je već stanje sa koronom bolje i što se više bude smanjivao broj zaraženih imaćemo veći optimizam da imamo turiste i sa tih područja - kazao je Resulbegović koji očekuje više od vanpansionske ponude nego od popunjavanja smještajnih kapaciteta.

Dodatno im kaže posao otežavaju radovi u Starom gradu, razrovane ulice koje se rade od prošle godine. Obraćao se nadležnim službama da se radovi ubrzaju ali su svi izgledi da se ulice neće srediti do početka sezone.

- Računam da ću imati najamanje dvije grupe posjetilaca na dan od agencija sa kojim sam napravio kontakt i ako počnu kruzeri da dolaze u Bar - kazao je Resulbegović dodajući da su zadnje dvije godine iskoristili i radili na razvoju kulturnog turizma.

- Kao da smo znali da će se ovako nešto desiti. Ovo je mali prostor, i ne smijemo imati samo ,,priču“ o plaži, suncu i moru. Imam namjeru da dva puta nedjeljno organizujem pozorišnu predstavu na otvorenom.

Valorizovanje kulturne baštine ne treba da bude individualno već sveopšte za grad za državu. Moja su usmjerenja u tom pravcu. Krenuo sam i sa tom reklamom, koja pokazuje neke povratne informacije.

Najiskrenije, najviše od toga o č e k u j e m p o p u n j ava n j e kapaciteta. To interesuje turiste iz Zapadne Evrope - smatra Resulbegović dodajući da na taj način mogu produžiti sezonu.

- Možda sam ja u drugoj situaciji. Stvorili smo stabilnu firmu, sa stabilnim prihodima i jedna godina korone ne može nas nešto posebno dotaći, ali to ne znači da moramo da čekamo i gledamo u nebo, već da iskoristimo to vrijeme na neke druge inovacije - kazao je Resulbegović.

On već nekoliko godina organizuje i Dane bamija, i godišnje potroši i do 2.000 kilograma ovog zdravog povrća.

- Postoji unificirana priča da je bamija afrodizijak. Ulcinj ima najkvalitenju bamiju na Balkanu. Od bamije treba napraviti brend i komercijalizovati priču. Do prije nekoliko godina svaki drugi čovjek nije znao što su bamije, a sada skoro svi znaju.

- I posmatranje ptica je zanimljivo turistima. Imam kaveze za čiope (apus) ptice koje dolaze u martu, a idu u oktobru. Turistima veoma interesantne. Ona ima posebne kandže i slijeće kad se gnijezdi. Ova ptica nikad ne spava, kad izađe iz gnijezda više ne sleti. Turisti nas poznaju i po tome. Imamo po dvije grupe ornitologa koji dolaze i budu po sedam dana, a onda idu da posjećuju Solanu - kazao je Resulbegović, poručujući na kraju da naš turizam mora da pokaže neku kreativnost.

Nada KOVAČEVIĆ

6

Ekonomija

Neđelja, 25. april 2021.

Iz Aerodroma Crne Gore najavljuju letove iz Rusije, Ukrajine, Švajcarske, Luksemburga, Poljske, Češke…

Sjutra slijeću prvi ruski turisti

- Tivatskom aerodromu je potvrđen za sjutra let iz Moskve, kompanije Ural erlajnz.

Vjerujemo da će dolazak ruskih turista nakon dužeg vremena veoma povoljno uticati na predstojeću sezonu i dati novi vjetar u krila i ostalim ruskim kompanijama – kazali su Pobjedi iz Aerodroma Crne Gore.

Iz ACG podsjećaju da je pandemija korona virusa razorno djelovala na svjetsku avio-industriju i drastično smanjila broj letova u svim zemljama koje su njime pogođene.

- Isto je zadesilo i Crnu Goru pa, iako ne možemo uticati na spoljašnje okolnosti, pokušavamo da uradimo što je do nas, pregovaramo sa aviokompanijama da opet lete ka našoj zemlji i neke od njih saobraćaju već mjesecima – rekli su iz ACG. Na podgorički aerodrom trenutno dolaze avio-kompanije sa sljedećih destinacija: iz Beograda (Air Serbia), Istanbula (Turkish Airlines), Beča (Austrian Airlines), Dortmunda (Wizz Air), Luksemburga (Lux Air), Kijeva (Wind rose), dok je na tivatskom aerodromu trenutno aktuelna

Iz kompanije ACG ističu da trenutni avio-saobraćaj karakterišu dosta neizvjesni letovi, iako najavljeni, jer, kako kažu, situaciju diktira rasprostranjenost virusa, mjere koje zemlje uvode u cilju zaštite stanovništva, kao i spremnost i mogućnost ljudi da putuju u ovom trenutku linija Beograd – Tivat - Beograd, Air Serbia.

- Nakon dugih i izazovnih pregovora, jako smo ponosni što smo uspjeli da na naše aerodrome slijeće poznata evropska avio-kompanija Luxair. Dva puta sedmično, naši građani imaju priliku da posjete srce Evrope, a mi u Crnoj Gori da dočekamo strane goste kao i veliki broj naših građana koji žive u dijaspori Velikog vojvodstva. Takođe, linija između Luksemburga i Tivta počinje od 15. maja, što bi trebalo da doprinese turističkoj sezoni i boljem povezivanju zemalja – naveli su predstavnici ACG.

M.BaBović

PODGORICA - Na crnogorske aerodrome u narednim mjesecima slijetaće i avioni iz Rusije, Ukrajine, Švajcarske, Luksemburga, Poljske, Češke, najavljeno je iz kompanije Aerodromi Crne Gore. Pobjedi je saopšteno da će avion kompanije Ural Airlines sjutra, nakon dužeg vremena, dovesti ruske turiste u Crnu Goru. Projekcije Aerodoma CG su da će ove godine aerodrom Podgorica ostvariti 50 odsto prihoda u odnosu na rekordnu 2019. godinu, dok očekuju da će tivatski aerodrom biti na nivou od 60 odsto u odnosu na 2019. godinu.

NAjAvljeNi letovi

U kompaniji ACG od sredine maja očekuju otvaranje linije Podgorica – Cirih (Chair Airlines), dva puta nedjeljno.

- Na aerodromu Tivat očekujemo dolazak već pomenutog Lux aira, Edelweiss Air (Švedska), Bees Airlines (ukrajinska čarter i low cost kompanija), Nordwind Airlines (Rusija) – precizirali su iz ACG. Za sada, za predstojeću ljetnju turističku sezonu Aerodromi CG imaju najavljene letove kompanija: Lot Polish Airlines – najavljeni letovi od početka juna mjeseca ka Varšavi, Poznanju, Katovica-

Dolazak turista iz Luksemburga

ma i Pragu, kompanije Smart Wigs (Czech Airlines) - najavljeni letovi od kraja juna mjeseca ka Pragu, Rossiya Airlines - najavljeni letovi od početka juna mjeseca ka Moskvi i Ural Airlines - najavljeni letovi od početka juna mjeseca ka Moskvi, Kazanju i Krasnodaru.

Iz kompanije ACG pojašnjavaju da dolazak avio-kompanija najprije zavisi od epidemiološke situacije i u Crnoj Gori i u zemlji iz koje dolaze.

- Osim toga, avio-prevoznici, kao uostalom sve kompanije u svim industrijama, prolaze izazovni period u kome su pretrpjeli velike gubitke.

Poznato je da su mnogi avioprevoznici restruktuirali svoja preduzeća, otpustili određeni broj radnika i otkazali većinu ranijih destinacija – kazali su predstavnici ACG. Oni navode da trenutni aviosaobraćaj karakterišu dosta neizvjesni letovi, iako najavljeni, jer, kako kažu, situaciju

Prije pandemije bili povezani sa 70 destinacija Iz ACG navode da nije očekivano ni moguće da do suzbijanja virusa kovida-19 Crna Gora, ili bilo koja druga zemlja, obnovi vazdušni avio-saobraćaj u punom kapacitetu kakav je postojao prije pandemije.

- Podsjećamo da su Aerodromi CG do janu-

ara prošle godine imali saradnju sa oko 50 avio-kompanija, a da smo bili povezani sa skoro 70 destinacija. Naš cilj je da što prije preduzememo sve mjere da se stvore optimalni uslovi za dolazak turista – poručili su iz ACG.

diktira rasprostranjenost virusa, mjere koje zemlje uvode u cilju zaštite stanovništva, kao i spremnost i mogućnost ljudi da putuju u ovom trenutku.

- Mi zaista ne možemo procijeniti kada bi kompanije i u kom obimu mogle da obnove saobraćaj ka našoj zemlji, mimo najavljenog. Međutim, svakodnevno radimo na onome na šta možemo da utičemo, što je naša obaveza i preduslov bilo kakve ljetnje turističke sezone – ističu predstavnici ACG.

KljučNi vAKciNAcijA i poštovANje mjerA

Oni dodaju da to znači da aerodromi u Podgorici i Tivtu moraju biti sigurni i bezbjedni, epidemiološke mjere na najvišem mogućem nivou, a naši zaposleni koji opslužuju putnike zaštićeni od virusa -

Dušan Janjušević, predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja A. D. Pljevlja o ideji zatvaranja Termoelektrane

Snizili cijene usluga Iz kompanije ACG ističu da su imajući u vidu cjelokupnu situaciju, težak položaj u kome se nalazi avioindustrija i neophodnost da Crna Gora ostvari bolju turističku sezonu od prethodne, napravili određene ustupke ka partnerima.

- Kako bi ublažili posljedice pandemije, u junu prošle godine usvojen je novi cjenovnik aerodromskih usluga kojim su snižene cijene landinga i takse za bezbjednost, odnosno vraćene su na nivo prije povećanja u decembru 2019. godine. Istovremeno je usvojena i nova podsticajna šema koja predviđa značajno manji broj rotacija za ostvarivanje određenog popusta u odnosu na ranije – kazali su iz ACG.

zbog njih samih i zbog putnika.

- Najzad, kada neka kompanija procjenjuje isplativost dolaska u određenu destinaciju, posebno u ovom kovid vremenu, od ključnog su uticaja vakcinacija stanovništva i poštovanje mjera. To se mora koordinisano obavljati između svih uvezanih sistema, na državnom i lokalnom nivou i uz pomoć privatnog sektora – naglasili su iz kompanije ACG. Govoreći o tome kakve poslovne rezultate očekuju u ovoj godini, iz kompanije ACG su podsjetili da je prošle godine avio-saobraćaj bio zatvoren na nekoliko mjeseci.

- Jasno je da smo imali velike troškove, to jest da nijesmo imali mogućnost prihodovanja. Plan avijacijskih prihoda sada je napravljen na osnovu najava prometa putnika i aviona za ljetnju sezonu 2021, a kao uporedna godina uzeta je rekordna 2019. godina. Na primjer aerodrom Podgorica je u 2019. godini ostvario preko 8,5 miliona prihoda, a projekcija je da ćemo ove godine uspjeti da ostvarimo makar 50 odsto od navedenog podatka – rekli su predstavnici ACG i dodali da avijacijski prihodi koji se očekuju od Aerodroma Tivat, opet na osnovu najava prometa putnika i aviona, iznose prema prognozama 60 odsto avio-saobraćaja iz 2019. godine, kojim se prihodovalo preko 14 miliona eura – dodali S. popoviĆ su iz ACG.

,,Nije patriotski čin zatvoriti Rudnik i TE i otjerati 1.200 radnika na ulicu“ PLJEVLJA - Sulude ideje o zatvaranju Termoelektrane, a samim tim i Rudnika uglja u Pljevljima svakako ne oslikavaju dobru namjeru onih koji o tome govore, a posebno ne patriotski čin.

Naročito brine kada takve ideje snažno promovišu lideri partija koji su rođeni Pljevljaci – navodi se u saopštenju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja, Dušana Janjuševića.

Janjušević kaže da ako neko smatra patriotskim činom to što će otjerati na ulicu

više od 1.200 Pljevljaka, a nije predložio način na koji treba provesti pravednu tranziciju, ne da nije dobra namjera, već direktan uticaj određenih lobija čiji je glavni cilj zatvoriti i Rudnik i Termoelektranu.

- Ako znamo da se u Evropi u ovom momentu gradi veliki broj termoelektrana, na osnovu čega se sa tolikom sigurnošću tvrdi da Evropska energetska zajednica neće odobriti dodatne sate? Nije pravi trenutak za promovisanje vizije koja može ugroziti egzistenciju ogromnog

broja ljudi. Vizije usmjerene protiv jednog grada koji se smatra industrijskim centrom naše države su u najmanju ruku neozbiljne. Sasvim sam siguran da će i Rudnik i Termoelektrana još dugo biti oslonac privrednog razvoja i Pljevalja i Crne Gore. Rudnik uglja je prirodni partner u budućoj proizvodnji cementa i siguran sam da će tako biti. Priroda nam je ostavila resurse i mi ćemo ih koristiti na pravi način uz intenzivan rad na zadovoljavanju ekoloških standarda – poručio je Janjušević.

A.S.

Dušan Janjušević

Društvo

Neđelja, 25. april 2021.

7

ANALIZA: Kako je Crna Gora neodgovornom zdravstvenom politikom postala crna rupa Evrope u imunizaciji

Planiramo da započnemo imunizaciju Fajzerovom vakcinom do kraja ovog mjeseca. Želimo da građani ne budu u mogućnosti da se vakcinišu samo sa jednom vakcinom, nego da obezbijedimo različite vakcine koje su jednako dobre i bezbjedne - istakla je Borovinić-Bojović, tog 20. januara.

Tri mjeseca kasnije masovna imunizacija nije počela, niti je ijedna doza Fajzera stigla u Crnu Goru PODGORICA - Danas je 25. april, u paralelnom univerzumu peti je dan masovne vakcinacije u Crnoj Gori u kojoj je prva vakcina administrirana još krajem januara, i to proizvođača Fajzer-Biontek. U stvarnosti, stvari izgledaju potpuno drugačije.

Jelena Borovinić Bojović

crnogorske Vlade na podgoričkom aerodromu. Tri dana kasnije, prvu vakcinu primio je šesdeset šestogodišnji korisnik Doma starih u Risnu.

I tako je krenulo, sporo, ali je krenulo. U narednih 15-ak dana stiglo je još dva puta po 5.000 Sputnjik V vakcine kao i prva isporuka

kineske Sinofarm vakcine u količini od 30.000 komada.

Ni Aleksandar Vučić nije zaboravio da pošalje drugu turu od 2.000 Sputnjika V za revakcinaciju. Krajem marta proradio je i Kovaks sistem kada je Crnoj Gori isporučeno 24.000 Oksford -Astra Zeneka vakcine.

Masovna imunizacija kasni,

M.BABOVIĆ

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović još je krajem decembra prošle godine najavljivala da početak vakcinacije možemo očekivati u drugoj polovini januara. Kasnije je, 20 januara ove godine, najavila da će do kraja januara u Crnu Goru stići dovoljan broj vakcina.

Planiramo da započnemo imunizaciju sa Fajzer vakcinom i da se ubrzo nastavi sa ruskom i kineskom, govorila je tih dana ministarka.

- Želimo da građani ne budu u mogućnosti da se vakcinišu samo sa jednom vakcinom, nego da obezbijedimo različite vakcine koje su jednako dobre i bezbjedne - istakla je Borovinić-Bojović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG tog 20. januara.

Do kraja januara, ne da nije stigao dovoljan broj vakcina za početak imunizacije stanovništva i to od tri proizvođača, već nije stigla nijedna. I tako, dok je u međuvremenu odbijena

donacija 10.000 kineskih Sinofarm vakcina od grčkog biznismena Petrosa Statisa, i dok je ministarka objašnjavala da je namjera zdravstvenih vlasti da u Crnoj Gori imunizacija započne vakcinom koja je odobrena u zemljama Evropske unije, u Crnu Goru su 17. februara stigle prve vakcine.

Premijerka Srbije Ana Brnabić lično, uručila je isporuku od 2.000 doza ruskog Sputnjika V, donaciju Srbije, predstavnicima

S.MATIĆ

Paralelni univerzum ministarke zdravlja

U Crnu Goru su 17. februara stigle prve vakcine

doduše nekoliko dana, za sada. Fajzera, i pored najava, nema već tri mjeseca. Poučeni iskustvom ministarkinih

bravura u odnosima sa javnošću i (ne)pouzdanošću informacija koje nam je saopštavala, opravdano imamo razloga za brigu.

Pitanja je bezbroj. Hoće li građani koji su prvu dozu Astra Zeneka vakcine primili tokom aprila, a kojima je revakcinacija zakazana u terminima od četiri nedjelje nakon prve doze, imati šta da prime s obzirom na činjenicu da su količine preostale Astra Zeneka vakcine višestruko manje od količina koje su administrirane stanovnicima Crne Gore? I ne, nije odgovor na ovo pitanje ,,Astra Zenekom se može revakcinisati i do 12 nedjelja nakon prve doze“ – to znamo. Ono što ne znamo, a možemo naslutiti je zašto se stvari ne dešavaju po planu, ili je možda bolje se zapitati, da li neko nešto uopšte i planira u crnogorskom zdravstvenom sistemu?

D. MIHAILOVIĆ

Preminulo šest osoba U Crnoj Gori, u petak je od posljedica korona virusa umrlo šest osoba, od kojih je najmlađa imala 65, a najstarija 93 godine.

Po dva preminula pacijenta, kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, bila su iz Podgorice i Nikšića, a po jedan je prijavljen iz Cetinja i Bara.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u našoj zemlji od početka pandemije je 1.463.

U petak je registrovan i 151 novopozitivni slučaj, a laboratorije Instituta za javno zdravlje, kao i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa obavile su analizu 1.239 uzorka. Najviše oboljelih registrovano je u Podgorici – 44, Baru i Pljevljima po 18, Nikšiću 17, Beranama 10, u Budvi sedam, zatim Danilovgradu i Rožajama po šest, Herceg Novom i Ulcinju po četiri, Bijelom Polju tri i po dva u Cetunju, Mojkovcu, Andrijevici, Tuzima i Kolašinu, dok je po jedan slučaj zabilježen u Kotoru, Tivtu, Plavu i Petnjici.

-Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 2.663. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 96.499 – saopštili sui z Instituta i dodali da je do juče prijavljen oporavak 235 pacijenata.

U crnogorskim bolnicma trenutno se liječi 376 pacijenata oboljelih od kovida, što je 14 odsto od ukupnog broja aktivnih slučajeva. Taj broj je za 12 manji nego prethodnog dana.

Iz Kliničkog centra je saopšteno da se u toj zdravstvenoj ustanovi nalazi 110 pacijenata sa kovid-19 infekcijom, od kojih je 55 životno ugroženo.

Sl.R.

Prosjek EU 20 odsto u Crnoj Gori samo tri U našoj zemlji do sada je prvom dozom vakcinisano 39.496, dok je drugu vakcinu primilo 19.881 što je oko 3,2 odsto ukupnog stanovništva. Crna Gora je na začelju evropske liste i jedna je od najgorih zemalja regiona po dinamici vakcinacije.

Takođe, jedina je zemlja Evrope gdje je najavljena masovna imunizacija, postavljeni svi punktovi, a vakcina nema. Posebni smo i po tome što nam Vladini zvaničnici svakodnevno poručuju da se moramo vakcinisati iako nemamo čime.

Iako statistika imunizacije Evropske unije nije zadovoljavajuća većina zemalja je daleko ispred Crne Gore. Prema zvaničnim podacima evropskih agencija za statistiku,

Evropska unija do sada je uspjela vakcinisati 20,4 odsto populacije, što je znatan rast u odnosu na prošlu sedmicu, kada je ovaj procenat iznosio 16 odsto.

Analizirajući pojedinačno države Evropske unije, vidljivo je kako Mađarska u ovom trenutku bilježi znatno veći napredak nego druge države. Do sada je, prema statističkim pokazateljima Evropske unije, koji se redovno ažuriraju, Mađarska vakcinisala 38 odsto stanovnika, čime uz Finsku (25,8 odsto vakcinisanih) te Estoniju (25 odsto) predvodi evropski blok u borbi protiv pandemije korona virusa.

Velika Britanija se, za razliku od prethodnih sedmica, kada je doživ-

jela nagli rast broja vakcinisanih, trenutno nalazi u nešto sporijem tempu vakcinacije stanovnika, dok broj revakcinisanih raste. Do sada je vakcinu u ovoj državi primilo 32.932.448 građana, što predstavlja oko 62 odsto stanovnika, a revakcinisano je njih 10.152.039, što predstavlja 19,3 odsto građana ove države.

Od ostalih država svijeta konstantan napredak bilježi Izrael, koji trenutno ima 61,8 odsto vakcinisanog stanovništva, te Sjedinjene Američke Države, koje su prošle sedmice imale 35 odsto vakcinisanih, a prema podacima stranice Our World in Data, taj broj sada iznosi 39,2 odsto.

Kada govorimo o revakcinaciji, taj proces i dalje u većini država protiče sporo, a osim Izraela s 57,5 odsto revakcinisanog stanovništva, jedine države koje ostvaruju znatniji napredak u ovom pogledu jesu Čile, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati te Sjedinjene Američke Države.

Vakcinacija u regionu protiče otprilike istim intenzitetom kao i u prethodnim sedmicama, a za razliku od prethodnog perioda, Bosna i Hercegovina se konačno može pohvaliti kako je ušla u bar neke vidljive statističke podatke kada govorimo o vakcinaciji.

Prema zvaničnim podacima u Srbiji je data 3.233.951 doza vakcina protiv korona virusa, a obje doze vakcine

primile su ukupno 1.303.093 osobe.

To je više od 20 odsto stanovništva, dok je samo u Beogradu vakcinisano 40 odsto.

Kada je riječ o Hrvatskoj, i dalje se sprovodi program masovne imunizacije stanovništva. Zaključno s 23. aprilom utrošena je 770.221 doza, a vakcinisane su 611.792 osobe.

Prvom dozom cijepljeno je 450.976 osoba, dok je drugom dozom vakcinisano 158.429 osoba.

Slovenija je u proteklih sedam dana zabilježila znatan rast broja vakcinisanih građana. Najmanje jednom dozom vakcinisano je 405.850 ljudi, a među njima je 174.000 onih koji su dobili obje i tako su zaštićeni od zaraze.

8

Društvo

Neđelja, 25. april 2021.

„BIJELI TEROR“ SE NE ZABORAVLJA: Građani se okupili kod kuće Petra Zvicera

Od stravičnog zločina u Cucama prošlo 98 godina PODGORICA - Veliki broj građana okupio se juče u selu Priporci, između Cetinja i Nikšića, u spomen na stradanje Petra Zvicera i njegove porodice, tokom „bijelog terora“.

Prije 98 godina, u noći između 24. i 25. aprila 1923. godine, zapaljena je porodica Petra Zvicera, crnogorskog komite i zelenaša.

Tada je u selu Rokoči u plemenu Cuce srpska žandarmerija, predvođena majorom Kecmanovićem i njegovim pomoćnikom Kolakovićem, mučila surovo i, na kraju, spalila u kući: Petrovu majku Anđu (60), ženu Zagorku (23), sestru Planu (20), brata Vidaka (13) i Petrovo troje maloljetne djece. Petrovu su babu Đurđu (oko 80 godina) zavezali za drvo ispred kuće, da sluša i gleda kako u paklenim mukama umiru njeni najmiliji.

Premda su o ovom zločinu u parlamentu Kraljevine SHS izvijestili poslanici Crnogorske stranke dr.

Sekula Drljević i Savo Vuletić, protiv odgovornih srpskih časnika nije pokrenuta istraga ili suđenje.

Bijeli teror zavio je u crno hiljade crnogorskih domova. Ipak, zvjerstvo nad Zvicerima je, decenijama kasnije, postalo simbol stradanja i žrtve borbe Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Go-

Položaj Srpske pravoslavne crkve van

Evropa ne da djeluje m BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva se u mnogim evropskim državama vodi kao udruženje građana, a kao vjerska zajednica je registrovana u skandinavskim zemljama, Velikoj Britaniji, Australiji i Rusiji.

Iako su se brojni sveštenici SPC širom Evrope trudili da u evropske zemlje prenesu način rada koji imaju u matici, da ne plaćaju porez, ne prijavljuju zaposlene, žive od dotacija i ne dokazuju porijeklo svoje imovine - uređeni sistemi tih država im nijesu dozvoljavali takvo ponašanje. Primjer kako je uređen položaj SPC je Hrvatska u kojoj se u potpunosti primjenjuju odredbe Ugovora koji su 2002. godine potpisali episkop Jovan u ime SPC u Hrvatskoj i premijer Ivica Račan. U BiH se pojedini članovi Ugovora između crkve i države uopšte ne poštuju. Posebno sporno je pitanje crkvene imovine koje u Bosni i Hercegovini nije ni otvoreno iako je ugovor između države i SPC potpisan 2007.

Sjećanje na stradanje Petra Zvicera i njegove porodice

re. Tek decenijama kasnije, jer je za bestijalni, krvavi pir u Rokočima javnost saznala tek pred kraj prošlog vijeka.

Javnost, u smislu mogućnosti većine građana Crne Gore da čita o starozavjetnom zločinu oružane sile nove države, Kraljevine bez crnogorskog imena u nazivu.

Prijestonica Cetinje juče je saopštila da je dostavila Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta inicijativu za podizanje spomen – obilježja porodici Zvicer.

Predsjednik države Milo Đukanović je kazao da principijelno podržava inicijativu da Zviceri dobiju

NJEMAČKA

ulicu na Cetinju.

“U principu, podržavam svaki predlog kojim se borcima, herojima, stradalnicima za slobodu na bilo koji način odaje poštovanje, i podiže obilježje. Time pokazujemo da njihove žrtve

nijesu bile uzaludne, i snažimo vjekovnu tradiciju crnogorskog slobodarstva.

Za pamćenje, nauk i ponos generacijama, a ne za širenje novih omraza i podjela”, naveo je prije par dana Đukanović.

R.P.

Potpredsjednik Vlade komentarisao puštanje Slobodana Kašćelana i optužio sudiju Bašovića da štiti kriminalce

Abazović se brutalno umiješao u rad sudske vlasti

PODGORICA - Više od 160 stranica dokaznog materijala, koji policija stavlja na teret vođama kavačkog klana i tereti ih za djela za koja je zaprijećena kazna do 40 godina zatvora, sudiji Bašoviću nijesu bile dovoljne da odredi pritvor uhapšenima u akciji decenije.

Da bi, po sudiju, stvar bila gora, par sati kasnije, Vijeće suda je poništilo njegovu odluku, čime su jasno stavili do znanja šta misle o radu kolege u ovom slučaju kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Slobodan Kašćelan i još pet osoba koji su uhapšeni u utorak veče zbog sumnje da su dio kriminalne organizacije koja je počinila teško ubistvo na svirep ili podmukao način, pa onda odlukom sudije za istrage pušteni da se brane sa slobode, nakon nekoliko sati su se ponovo našli u pritvoru – odlukom Vijeća Višeg suda u Podgorici koje je donijelo novo rješenje o pritvoru.

- Sudija je pustio kriminalce, a uhapsio državu. Cilj je bio poniziti policiju, SDT, javnost, dokazati da je mafija jača od države. I to nije sve. Sudija je ponizio međunarodne partnere koji su pomagali akciju i redom dva dana ranije upućivali čestitke crnogorskoj policiji na velikom uspjehu. Takođe, puštanjem 14 lica sa kriminalnom pozadinom da slobodno šetaju ulicama, htjela se poslati poruka da se više niko ne može usuditi da krene na njih, te da sve aktivnosti UP i SDT-a vezane za kriminalne grupe, uopšte nemaju nikakvog smisla, niti ih treba preduzimati - napisao

Iako više od 700 hiljada Srba živi u Austriji i Njemačkoj SPC tamo nije riješila svoj status.

- SPC, za razliku od ruske, grčke ili rumunske u Njemačkoj nema status društva kapitala javnog prava, već običnog udruženja, m a l t e n e k a o r i b o l o v a č ko udruženje - objasnio je episkop Diseldorfa i cijele Njemačke Grigorije u intervjuu za Dojče vele, istakavši da je zatekao haotično stanje u eparhiji kada je stupio na dužnost naročito u finansijama jer nema kontinuiranog finansiranja već: ,,živi se od priloga naroda“.

- Ne možemo zaposliti sveštenika u Njemačkoj kao što možemo u Srbiji bez plate i osiguranja. To

Mitropolija zagrebačko-ljubljanska u Zagreb

je stvari komplikovalo kod mojih prethodnika koji su penosili način rada iz Srbije ovdje, a to nije moguće. Zato je došlo do gubljenja tla pod nogama - naveo je vladika Grigorije i izrazio nadu da će SPC dobiti željeni status u Njemačkoj, ali i bolje i obrazovanije sveštenike ,,spremnije da govore i njemački i srpski i uče teologiju“, jer se njegovim dolaskom na čelo eparhije službe sve više obavljaju na njemačkom jeziku.

Eparhija mora sama da izbori status vjerske zajednice i ne može joj pomoći Ambasada Srbije u Njemačkoj pošto je SPC sama nadležna oko svih pitanja sopstvenog funkcionisanja.

HRVATSKA

Za sve što se dešava između SPC u Hrvatskoj i države Hrvatske pita se episkop zagrebačko–lju-

Restoran u glavnom gradu Austrije bio paravan za dilovanje droge

Beč: Uhapšeno dvoje crnogorskih državljana BEČ - Policija Austrije je saopštila da je raskrinkala srpskog narko dilera (43) i menadžera jednog balkanskog restorana u Beču i uhapsila još dvije osobe – dvoje državljana Crne Gore, prenijele su agencije.

Dritan Abazović

je Abazović na Fejsbuku. Ovom neprimjerenom izjavom visoki Vladin zvaničnik se brutalno umiješao u rad sudstva, koje je nazivisna grana vlasti. Takođe je javnom prozivkom i blaćenjem sudije Bašovića izvršio je ogroman pritisak na ovu instituciju. Na ovakve izjave Abazovića niko se juče nije oglasio iz Višeg suda.

Ipak, dodaje Abazović, nakon nove odluke Vijeća, svi ranije uhapšeni nijesu više dostupni državnim organima, a ,,policija, iako demotivisana prvom odlukom, opet je djelovala profesionalno i lišila slobode vođu klana, sa još par lica, ali ne i sve tražene“.

Abazović kaže i da bi bio red, da sudija Bašović ode u Kotor ili na druga mjesta i jednog po jednog pronalazi i lišava slobode, umjesto što policajce nepotrebno troši, iscrpljuje i izlaže opasnostima.

- Takođe, dok god se pomenuti ne pronađu, Bašović snosi direktnu profesionalnu i moralnu odgovornost ako neko od ovih, dok je u bjekstvu, počini bilo kakvo krivično djelo, a da ne pominjemo neku likvidaciju - dodao je Abazović.

Potpredsjednik Vlade tvrdi i da je jučerašnji događaj potvrdio da su kraci kriminale hobotnice duboko u sistemu. R. P.

Tom prilikom je zaplijenila više od pet kilograma narkotika, novac, ,,kalašnjikov“ (AK47) i pištolje. Bečka kriminalistička policija je menadžera (43) iz Srbije i restoran na Meksikoplacu (Mexikoplatz) posmatrala već duže vrijeme jer su na osnovu operativnih saznanja sumnjali da se upravo na tom mjestu preprodaju značajne količine narkotika.

Policija je juče ujutro ponovo bila na svojim mjestima, u neposrednoj blizini kafane, gdje su primijetili da se lokalu približava auto-

mobil slovačkih registracija u kom su muškarac i žena koji su im bili sumnjivi.

Nakon što su ušli u restoran, specijalna jedinica Kobra je započela svoju akciju – upali su u restoran u želji da presretnu paket sa drogom i privedu osumnjičene, međutim 43-godišnji menadžer lokala je pokušao da pobjegne, a droge je pokušao da se otarasi tako što je pokušao da je prospe na krov.

Uhapšeni su njegovi saučesnici, 27-godišnji Crnogorac i Crnogorka, a priveden je i bjegunac pošto ipak nije uspio da utekne Kobrama, piše austrijski kosmo.at.

U lokalu je zaplijenjeno oko 3,5 kilograma marihuane, 2,3 kilograma kokaina, 5.300 eura u gotovini i dva pištolja marke „glok“ i ,,bereta“.

C. H.

Društvo

Neđelja, 25. april 2021.

n Srbije: Od udruženja građana do vjerske zajednice

dozvoljava SPC mimo zakona Iako su se brojni sveštenici srpske crkve trudili da u evropske zemlje prenesu način rada koji imaju u matici, da ne plaćaju porez, ne prijavljuju zaposlene, žive od dotacija i ne dokazuju porijeklo svoje imovine uređeni sistemi tih država im nijesu dozvoljavali takvo ponašanje. Primjer kako je uređen položaj SPC je Hrvatska u kojoj se u potpunosti primjenjuju odredbe Ugovora koji su 2002. godine potpisali episkop Jovan u ime SPC u Hrvatskoj i premijer Ivica Račan

bu

bljanski. Hrvatska komunicira sa njim i Episkopskim savjetom (kojeg čine predstavnici pet eparhija SPC u Hrvatskoj) a ne sa patrijarhom i Patrijaršijom u Beogradu.

Prema Ugovoru koji su 2002. godine potpisali episkop Jovan u ime SPC u Hrvatskoj i premijer Ivica Račan, za unutrašnje uređenje SPC u Hrvatskoj (osnivanje, mijenjanje, ukidanje episkopija i parohija) nadležan je Sveti Arhijerejski sabor.

SPC su zagarantovana prava slobode štampe, štampanje i širenje knjiga, novina, časopisa, osnivanje humanitarnih ustanova, pravo vjeroispovijesti u prosvjeti, zdravstu, vojsci, zatvorima..., a najviše članova ugovora se odnosi na sprovođenje vjeronauke u obrazovanju.

Hrvatska se obavezala da će sve PODGORICA - Jedan od lidera Demokratskog fronta, poslanik Milan Knežević pročitao je juče dopis anonimnih službenika crnogorskih sudova i pozvao je Specijalno državno tužilaštvo da saslušaju bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića zbog zloupotrebe ovlašćenja oko nelegalnog prisluškivanja sudija i njegovih kolega.

U dopisu koji je pročitao javnosti navodi se da je javna tajna uplitanje sudskih čelnika u rješavanje mnogih sudskih procesa ali i izbora kadrova koji su bili po mjeri doskorašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

- U saznanju smo da se u periodu od 31. avgusta vrši uništavanje dokumentacije o mnogim protivzakonitim radnjama u vezi varijabila na plate, dokumentacije koja se odnosi na lične dohotke strogo pogodnih službenika odanih Vesni Medenici. Uništavanje svih spornih akata iz rada Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda koji se odnose na predmete koji su bili u radu pred ovim sudovima, zatim uništavanje dokumentacija o dodjeli pomoći povlašćenim zaposlenima - navodi se u dopisu.

U dopisu se pitaju, zašto je Vesna

Episkop Grigorije

matične knjige koje su oduzete u vrijeme Jugoslavije dati u posjed - ali ne u vlasništvo SPC, kao i da brojni dokumenti koji se čuvaju u arhivama i bibliotekama SPC sačinjavaju dio kulturne baštine Hrvatske i dostupne su građanima na osnovu hrvatskih propisa.

SPC dobija mjesečno novac iz budžeta Hrvatske za sveštenike, a Episkopski savjet SPC mora

svake godine do 1. novembra da dostavi popis novih i ukinutih parohija. U popis parohija ne ulaze parohije koje nemaju stalnog paroha i novoosnovane parohije koje imaju manje od 1.500 vjernika u gradu i 500 na selu. U skladu sa hrvatskim zakonima SPC u Hrvatskoj ima pravo da gradi crkve ili zgrade a lokaciju bira episkop sa nadležnim tijelima Hrvatske.

BOSNA I HERCEGOVINA

Patrijarh Pavle i Safet Halilović, ministar za ljudska prava

Stav i izbjeglice BiH su decembra 2007. godine potpisali Osnovni ugovor izmđu SPC i BiH koji je ratifikovan tek 2008. godine jer članovi predsjedništva BiH nisu bili saglasni da li je SPC međunarodni subjekt, odnosno zastupali su stanovište da je to crkva sa sjedištem u stranoj zemlji.

Ipak, SPC u BiH ima javni i pravni subjektivitet koji je imala i prije zaključenja ovog ugovora stoji u članu 2, a BiH priznaje j av n o i p r av n o s v o j s t v o pomjesnih crkvenih jedinica i ustanova SPC koje imaju pravni subjektivitet prema Ustavu SPC. Pored zagarantovanih prava na vjeronauku, štampu, otvaranje RTV stanica..., SPC je nadležna za unutrašnju organizaciju, a državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez odobrenja crkvenih vlasti, a izuzeci su ako se radi o hitnoj zaštiti života, zdravlja ili spašavanja dobra posebne istorijske i umjetničke vrijednosti.

Međutim, glavni problem je nesprovođenje člana 10 ovog ugovora - restitucija crkvene imovine jer nije donijet zakon koji to reguliše. Avgusta prošle godine Miloš Lučić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH rekao je da eparhija dabrobosanska nije dostavila prijedlog članova komisije u ime SPC da bi se riješilo pitanje restitucije uz ocjenu da nema volje da se to riješi. Za nevjerovati je da pitanje restitucije koči baš Vlada Republike Srpske koja je februara 2010. godine donijela mišljenje da je zakon o restituciji nepotreban na nivou BiH i da je njegovo donošenje u isključivoj nadležnosti Republike Srpske.

Jasno je da ova odluka nije donijeta bez znanja SPC s obzirom da član predsjedništva BiH Milorad Dodik često boravi u patrijaršiji u Beogradu.

I ovaj ugovor se najviše bavi pitanjem sprovođenja vjeronauke, ne pominje se kulturno blago SPC ni status sadašnje crkvene imovine, ali naznačeno je da gradnja novih hramova i objekata SPC mora biti u skladu sa BiH zakonima i uz blagoslov i pismeno odobrenje pomjesnog episkopa.

Violeta CVEJIĆ

Lider DF-a pročitao dopis anonimnih službenika crnogorskih sudova u kojem se tvrdi da sudije zloupotrebljavaju ovlašćenja

Knežević traži saslušanje Medenice, ona negira optužbe Medenica i dalje u kancelarijama pojedinih sudija ovih sudova iako je pod pritiskom domaće i strane javnosti otišla sa funkcije.

- Njeno prisustvo, naročito u Vrhovnom sudu bilo je svakodn e v n o. O č i g l e d n o p o s t o j i zabrinutost s njene strane ko će doći na čelo najviše sudske istance. Kako se javno hvalila ona je nagovorila i rekla Mirašu Rad ov i ć u , d e c e n i j s ko m p o rodičnom prijatelju, da se kandiduje jer je formirala Sudski savjet za njegov direktan izbor.

Ona od januara boravi u kancelarijama da bi izdejstvovala Radovića koji je podoban za nju i bivšu vlast, a na sreću za njega nijesu glasali ni oni koji su joj obećali. Na kraju i sam Radović je prokomentarisao da je izigran dodaje se.

Anonimni službenici u dopisu pitaju, zašto, i po čijem nalogu su prisluškivani pojedine sudije i namještenici ovih sudova.

- Čemu služi tajna prostorija koja

je obilježena sa oznakom ,,daktilobiro“. Nama je poznato da je ova prostorija služila za razmjenu informacija sa ANB-om i nezakonito praćenje rada sudija i namještenika. U vezi s ovim poznato nam je da su, između ostalih, nezakonito praćeni Ivica Stanković, sudije Dušanka Radović, Natalija Filipović, Radmila Kovačević – i mnogi drugi - kazao je Knežević Medenica je reagovala na istup Kneževića i negirale sve tvrdnje.

- Imajući u vidu da su pomenuta imena časnih sudija Vrhovnog suda Crne Gore, ljudi sa dugogodišnjom sudijskom karijerom, bez ijedne mrlje u radu i to na osnovu anonimnog pisma, bez imalo opreza i prisustva stida, zbog građana Crne Gore želim pojasniti sljedeće. U Vrhovnom sudu Crne Gore ne postoji ,,tajna soba“ sa sredstvima koja omogućavaju bilo kakav vid audio-video snimanja (,,prisluškivanje“ ili tajno praćenje o kojem je poslanik govorio). U sk-

9

ladu sa pomenutim propisima Crne Gore, Vrhovni sud ima bezbjednosnu zonu (a ne ,,vezu sa ANB-om“), u kojoj se obrađuju i čuvaju tajni podaci, odnosno službena dokumentacija iz nadležnosti Vrhovnog suda. Predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore na obrazloženi prijedlog direktora ANB-a i nadležnog direktorata u Ministarstvu odbrane, donosi odluku o primjeni nadzora, koji je propisan zakonom, vodeći računa o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda lica u odnosu na koja se nadzor primjenjuje. U svim predmetima postoji relevantna dokumentacija, odnosno prijedlozi nadležnih organa i odluke Vrhovnog suda. Pored toga, navodi o uništavanju dokumentacije o dodijeljenim varijabilama i dodijeljenoj pomoći su apsolutno netačni. Cjelokupna dokumentacija se nalazi u Odjeljenju za ljudske resurse u Vrhovnom sudu - poručila je bivša predsjednica Vrhovnog suda.

R. P.

Evropska desnica i nove granice Piše: Veselin VELJOVIĆ

Koncept, ne samo geopolitičke već suštinske pripadnosti regiona Zapadnog Balkana i pripadnosti evropskoj porodici naroda je - u potpunosti zaokružena priča. To je realna perspektiva Balkana, a evropsko balkanska desnica koja sada omeđava teritorije će slabiti, izgubiti sadašnju dominaciju i postati prošlost. Alternativa je nastavak tumaranja balkanskim stranputicama i posrtanjima Globalna pandemija izazvana kovid krizom ostavlja nesagledive posljedice na civilizaciju, prije svega na živote i zdravlje građana ali je pored brojnih značajnih tema za region Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana proteklih dana jedna od njih izazvala posebnu paznju. Riječ je o ,,Non-pejper“ predloženom konceptu promjene granica koji umjesto stabilizacije i evropskih integracija promoviše destabilizaciju i eliminiše evropske vrijednosti.

I pored nedostatka potpunih informacija, sve je jasnije da dokument postoji, da je proslijeđen relevantnim evropskim adresama i da je svakako u kreiranju istog učestvovala grupa autora desničarske orijentacije srednjoevropske i balkanske desničarske politike koje imaju svoje djelovanje i visoke predstavnike u briselskoj administraciji i nesumnjivu asimetričnu, podrivačku i destabilizirajuću podršku i uticaj proruskih adresa.

Crtanje granica je uvijek vodilo razmjenama teritorija, izbjegličkim kolonama koje su napuštale vjekovna ognjišta, unesrećenim porodicama i etničkom inžinjeringu. Da li nam to evropsko-balkanska desnica poručuje da Balkan očekuje nova istorijska etapa čije smo nesagledive epizode već imali priliku da vidimo i osjetimo sa razarajućim posljedicama u ne tako davnoj proslošti. Iznenađujuće djeluje da upravo iz uvijek progresivnog dijela Balkana i ex-YU, a Slovenija jeste uvijek bila vjesnik evropskih ideja, sada dolaze naznake politika koje ne baštine civilizacijske vrijednosti i guraju region u neizvjesnost i zabrinutost.

Nije tajna da su upravo Balkan neke evropske dekadentne strukture posmatrale sa prezirom, pa stoga iznenađuje ponuđena inicijativa i postavlja se pitanje da li Evropa uopšte iskreno želi ovaj region u svom sadržaju. Umjesto poruka ohrabrenja i podrške državama regiona u procesima EU integracija imamo skrivenu agendu, tajne dogovore sa porukama snaženja velikodržavnog i nacionalističkog koncepta, period neizvjesnosti i razgovore o podjeli plijena uz mogućnost očekivanih konflikata.

Očigledna je neusaglašenost politika EU prema regionu uz jačanje desničarskih težnji i pokreta, nedostatak vizije evropskih politika, nepredvidivost djelovanja, nedostatak političkog liderstva, uspostavljanje nezavisno-zavisnih odnosa sa Rusijom i licemjernih politika prema Turskoj. Da nije tako, sa evropskih adresa stigle bi jasne poruke: protiv smo koncepta ,,velike Srbije“ i ,,velike Albanije“, očuvaćemo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Uslijedile su stidljive reakcije i pasivna podrška daljem snaženju evropsko balkanske desnice i hibridnog uticaja Rusije na Balkanu.

Zadnjih trideset godina u tri velike krize, krvavom raspadu Jugoslavije, migrantskoj krizi i kovid krizi očigledan je deficit u upravljanju istim kao i efikasnim odgovorima evropskih politika.

Tema raspada Jugoslavije uvijek inspirativna, ali o njoj je mnogo toga već rečeno. Migrantska kriza se ogleda u formalnom sprečavanju dolaska migranata a u suštinskom prihvatanje jeftine radne snage i drugim razlozima ekonomskih politika. Kovid kriza je ogolila slabosti brojnih zdravstvenih sistema, neujednačenih procedura a posebno usiljene kovid diplomatije u nabavci i distribuciji vakcina i imunizaciji građana kao jedinom zdravstvenom odgovoru u očuvanju života i zdravlja građana. Nezamjenjiva je uloga, značaj i potreba strateškog vraćanja i većeg prisustva globalne politike SAD-a na prostoru Balkana u dimenziji političkog prisustva, doprinosa geostrateškoj stabilizaciji i snaženje NATO partnerstva.

Alternativa iscrtavanja novih granica je u otklanjanju slabosti evropskih politika, stvarnom i istinskom prihvatanju regiona u nastavku procesa integracija, ekonomskom i infrastrukturnom povezivanju regiona koje će usloviti nestanak ekonomsko socijalnih barijera uz perspektivu nestanka i administrativnih granica. Koncept, ne samo geopolitičke već suštinske pripadnosti regiona Zapadnog Balkana i pripadnosti evropskoj porodici naroda je - u potpunosti zaokružena priča. To je realna perspektiva Balkana, a evropsko balkanska desnica koja sada omeđava teritorije će slabiti, izgubiti sadašnju dominaciju i postati prošlost. Alternativa je nastavak tumaranja balkanskim stranputicama i posrtanjima u naličju evropskih vrijednosti koju najbolje oslikava izjava srpskog ministra Vulina ,,Srpsko nacionalno pitanje riješiti ujedinjenjem Srba u jednu državu“.

Opasnost i zabludu izgovorenih riječi ne determiniše i ovakav ministar već kontinuitet aktuelne politike koja oslikava nazadno istorijsko trajanje.

(Autor je predavač na predmetima Međunarodne i Nacionalne bezbjednosti)

10

Region

Neđelja, 25. april 2021.

AKTUELNO: Prof. dr Dragan Delić o malom odzivu za imunizaciju

PODGORICA - Nizak odziv građana za imunizaciju je posljedica višegodišnjeg stručno neubjedljivog, defanzivnog i nekreativnog odnosa zdravstvenog sistema i zdravstvenih radnika prema značaju vakcinacije.

Pretrpani tekućim birokratskim obavezama, sa težištem rada na dijagnostici i liječenju (kurativi), ljekari su nedovoljno pažnje i vremena posvećivali edukaciji stanovništva (prosvjetiteljski rad!) i oživotvorenju preventivnih mjera u svakodnevnom životu - kaže prof. dr Dragan Delić, infektolog, za ,,Pobjedu“. Ističe da iza edukacije, prosvjećivanja i obavještavanja građana ne treba da stoje ličnosti iz sfere politike, već pažljivo odabrani zdravstveni radnici, prije svega, iz instituta i zavoda za javno zdravlje.

POBJEDA: Kako objasniti slab odziv građana za vakcinisanje protiv korone?

Da li se radi o nehajnom odnosu ljudi prema ovoj zaraznoj bolesti ili smo sluđeni mnoštvom informacija o ovoj bolesti?

DELIĆ: Najlakše je za to optužiti antivaksere, čiji se značaj (namjerno) precjenjuje, već su problemi u „našem dvorištu“. Stari

D.MILENKOVIĆ

Samo petina građana spremna da se vakciniše bez rezerve Posebnu zabunu, sa pogrešnim informacijama, činili su pojedini mediji angažujući ljekare koji nijesu edukovani, niti imaju iskustvo iz oblasti epidemiologije ili infektologije, ali sa jakom željom za samoispoljavanjem i samopromocijom (tzv. estradizacija profesije) poručuje Delić

Dragan Delić

Rimljani su govorili: „Nullus effectus sine causa“ (nema posljedica bez uzroka), i ova izreka se jasno materijalizuje, odosno potvrđuje kroz trenutne uzroke koji generišu nedovoljan odziv na vakcinaciju.

Dolaskom efikasnih i bezbjednih vakcina, što je fantastičan, gotovo nestvaran rezultat savremene nauke, stvoreni su realni preduslovi za obuzdavanje i stavljanje pod punu kontrolu tekuću kovid-19 pandemiju. U Srbiji

je to moguće već tokom prve polovine godine. Naravno, sve zavisi od dostupnosti vakcine (sada je situacija u Srbiji izuzetno dobra, dok u Crnoj Gori nije), kao i od odziva stanovništva na vakcinaciju koji nije, nažalost, zadovoljavajući. Potvrđuju se ranije pretpostavke da je samo jedna petina građana, bez ikakve rezerve, spremna da se vakciniše i da je velika većina neodlučna, zbunjena različitim informacijama i riješena da „sačeka“.

POBJEDA: Koliko lošem odzivu građana, ne samo u Srbiji, doprinosi i mogućnost da sami biramo vakcinu koju ćemo primiti iako o njima kao laici ne znamo ništa?

DELIĆ: Bitna karika u borbi protiv pandemije je edukovano stanovništvo, naoružano empatijom i tolerancijom, koje se kreće u jasno i dobro zacrtanom koordinatnom sistemu protivepidemijskih mjera i koje, sa pokrićem, vjeruje zdravstvenim rad-

Činjenica je da virus ne prašta, niti je bolećiv prema nama, našim slabostima, neznanju i neodlučnostima.

Međutim, ono što me užasava je činjenica da smo se navikli i postali potpuno indiferentni na ogroman broj (neopravdano) zaraženih i (neprihvatljiv) broj preminulih koji je, po svemu sudeći, višestruko veći

OVAKVIH SLIKA VIŠE NEMA : Redovi za vakcinaciju u Beogradu

nicima i sistemu rukovođenja (npr. Kriznom štabu, Vladi). Posljednjih nedjelja izraženi su do nevjerovanja egoizam pojedinaca, samoviđenje problema i neminovna samoombana, kao i opšteprisutno nepovjerenje, prije svega, u Krizni štab. I naše iskustvo iz tekuće pandemije jasno ukazuje da iza edukacije, prosvjećivanja i obavještavanja građana ne treba da stoje ličnosti iz sfere politike (agresivne neznalice!), već pažljivo odabrani zdravstveni radnici, prije svega, iz instituta i zavoda za javno zdravlje.

Zabluda je da svi ljekari mogu kompetentno govoriti o stručnim aspektima vakcinacije jer to zahtijeva, kao i u drugim oblastima medicine, lično iskustvo, užu edukaciju i primjenljivo znanje. Takođe, zabluda je što pojedini ljekari svoje (ne)opravdane sumnje u efikasnost i bezbjednost pojedinih vakcina žele da podijele sa laicima, kao da će im oni pomoći u pronalaženju istine. Rezultati su zbunjenost i neodlučnost građana, na jednoj strani, i jeftina popularnost tih ljekara, na drugoj strani.

Podsjećam da je među nama stručnjacima sve podložno opovrgavanju, ali da postoje mjesta za razjašnjenje svih

Svi ,,stručnjaci“ - Kao utisak, a manje kao činjenicu, ističem da me je protekli period ponovo uvjerio da u našoj sredini svi o svemu pričaju i svi o svemu znaju, pa i o vakcinama i vakcinaciji što je isključivo stručno pitanje za meritorne osobe. Nevjerovatno je koliko imamo eksperata, zahvaljući informatičkoj pismenosti, po svim stručnim pitanjima iz bilo koje oblasti medicine.

Zbog toga mi još više nedostaje očekivana aktivnost epidemiološke sekcije Srpskog ljekarskog društva, Zdravstvenog savjeta ili Ljekarske komore Srbije. Neprihvatljiva je njihova „zavjera ćutanja“ -kaže Delić.

mogućih stručnih i brojnih nedoumica, npr. stručna udruženja i sekcije lekarskog društva.

POBJEDA: Da li se slab odziv za vakcinisanje može povezati i sa dugogodišnjom promocijom u javnosti antivaksera, iako smo vidjeli da su i neki od njih preminuli od korone ili nedovoljnom kampanjom države o širenju saznanja koliko su vakcine neophodne?

DELIĆ: Posebnu zabunu, sa pogrešnim informacijama, činili su pojedini mediji angažujući ljekare koji nisu edukovani, niti imaju iskustvo iz oblasti epidemiologije ili infektologije, ali sa jakom željom za samoispoljavanjem i samopromocijom (tzv. estradizacija profesije). Činjenica je da virus ne prašta, niti je bolećiv prema nama, našim slabostima, neznanju i neodlučnostima. Međutim, ono što me užasava je činjenica da smo se navikli i postali potpuno indiferentni na ogroman broj (neopravdano) zaraženih i (neprihvatljiv) broj preminulih koji je, po svemu sudeći, višestruko veći. Gdje smo, i kada smo, kao duštvo izgubili saosjećanje? Gdje je empatija, stvarna a ne deklarativna, prema zdravstvenim radnicima koji mjesecima izgaraju na poslu dovodeći svoj život u neposrednu opasnost?

Ljudima treba objasniti da brinući o svom zdravlju prihvatajući vakcinaciju, brinu i o zdravlju svojih najbližih, ali zašto ne reći i nepoznatih sugrađana na koje mogu prenijeti infekciju. Vakcinacija jeste lični akt razuma i odgovornosti, ali i akt brige i saosjećanja sa drugima.

Violeta CVEJIĆ

Saopštenje Vlade Slovenije

Tvrde da ne stoje iza „non-pejpera“ o raspadu BiH LJUBLJANA- Vlada Slovenije saopštila je juče da nikada nije razmatrala tzv. non-pejper o rješavanju otvorenih pitanja na Zapadnom Balkanu, u kome se pominje mogućnost raspada Bosne i Hercegovine.

Saopštenje predstavlja odgovor Vlade na pismo bivšeg rei-

sul-uleme Mustafe Cerića, upućeno bivšem slovenačkom predsjedniku Milanu Kučanu, u kome on Sloveniji zamjera da je „okrenula leđa“ Bosni i Hercegovini „u korist velikosrpske i velikohrvatske opsesije o njenoj podjeli“.

-Aktuelna Vlada Republike Slovenije nije nikada razma-

trala i uzimala u obzir takozvani non-pejper, koji se spominjao u vašim izveštajima proteklih dana – navodi se u saopštenju Vladine pres službe u Ljubljani, povodom, kako je navedeno – spekulacija i izvještaja o tzv. non-pejperu.

-Isto tako, ni Vlada, kao ni bilo

koje Vladino tijelo, nijesu razmatrali, pripremali niti diskutovali o bilo kojem izvještaju iz 2011, kako to tvrdi gospodin Mustafa Cerić u pismu bivšem slovenačkom predsjedniku Milanu Kučanu, kao ni o navodnom „non-pejperu“ koji se odnosi na njega – navodi se u saopštenju slovenačke vlade.

Kako se dodaje, Vlada Slovenije ni bilo koje njeno tijelo, takođe, nijesu se bavili u bilo kakvom kontekstu cijepanjem Bosne i Hercegovine, kako se to pominje u navodnom dokumentu.

-Ni Ministarstvo spoljnih poslova, kao ni bilo koje drugo ministarstvo aktuelne Vlade

Republike Slovenije nijesu bili uključeni u bilo koje aktivnosti te vrste – navodi se u saopštenju.

Slovenija, kako se ističe, zajedno sa ostalim akterima u regionu, u Evropskoj uniji i šire, preduzima sve napore da ubrza integraciju Zapadnog Balkana u evroatlantske integracije, i čineći tako, uvjerena je da nijedan korak u tom pravcu ne bi trebalo da ugrozi mir i koegzistenciju.

Svijet

Neđelja, 25. april 2021.

11

Otvorena istraga protiv narodnog poslanika Dragana Markovića Palme BEOGRAD - Palmine žurke traju već dugo godina, on sebe u javnosti predstavlja kao velikog borca protiv nemorala i zato verbalno napada LGBT osobe. Kaže da u četiri zida ,,može da bude ko šta hoće“ i pita ,,kako unucima da objasnim šta oni to rade“. Sada tužilaštvo u Kraljevu istražuje šta se dešavalo u četiri zida na žurkama koje je Palma organizovao godinama, ne samo u Jagodini, već i po svijetu. Istraga je, da li zbog pritiska javnosti ili objektivnosti, da ne bi uticao na pravosuđe, iz Jagodine, gdje je Marković glavni šef već 30 godina, premještena u Kraljevo.

Borac protiv LGBT podvodio maloljetnice

KONTRAUDAR

Marković uvijek izabere pravu stranu: od Arkana, preko socijalista do Tadićevih demokrata i Vučićevih naprednjaka koji su zaćutali: Da li to znači da svako o svakom zna ponešto i ne zna ko kakve slike ima u mobilnom telefonu ili su zanijemili što je Marinika Tepić, potpredsjednica Stranke slobode i pravde (čiji je lider Dragan Đilas) otkrila cio slučaj? Tepić koja je svoja saznanja o podvođenju maloljetnica i seksualnim ucjenama žena prvo podijelila sa medijima, pozvana je i da te informacije saopšti tužilaštvu.

U međuvremenu Palma je samoinicijativno otišao u jagodinsku tužilaštvo i dao izjavu, brani se javnim TV nastupima, nudi se za poligraf na koji poziva i Tepićku – ona kaže: ,,tjera žene da ga brane“, i iznosi nove slučajeve kako se žene u jagodinskoj upravi zapošljavaju uz seksualne ucjene.

Naime, dan pošto je otvoren slučaj Palma 393 žene koje rade u javnoj upravi u Jagodini podnijele su krivičnu prijavu protiv Tepićke. Prema saopštenju podnosioca prijave Marije Jovanović, pomoćnice gradonačelnika Jagodine: ,, ...Tepić je na najogavniji i surov način uvrijedila sve žene zaposlene u javnom sektoru Jagodine...“.

I dok se cio slučaj pokušava izvijestiti na teren politike i p r e d s t av i t i k a o n a p a d

ukorava Tepić da je na pogrešan način prijavila slučaj odnosno da je prvo trebalo da ide kod tužioca a ne u medije i da je slučaj politizovala.

Mihajlović, koja je i predsjednica Koordinacionog tijela za rodnu ravnopravnost, napisala je u Politici tekst o tom slučaju, ali tek pošto je i sama dobila uvrede na način kako je reagovala na ovaj slučaj i izražava brigu ,,šta sada sve roditelji misle kada im dijete u Jagodini kasni sa posla“ kao i da je javnost prinuđena da se opredijeli ili za Tepić ili za Palmu.

Međutim, oglasio se i bivši socijalista, bivši dekan i bivši vlasnik Megatrend fakulteta Mića Jovanović, gdje je Mihajlovićka bila profesor, tvrdnjama da je sve u vezi sa žurkama koje je Palma organizovao tačno tvrdeći da je ,,prisustvovao sceni kada Palma podvodi devojke između 18 i 20 godina državnim i opštinskim funkcionerima iz redova SPS-a i ,,Jedinstvene Srbije“. Zašto je i Jovanović ćutao do sada, odnosno nije progovorio kada je bio u uzletu moći štancovanja fakultetskih diploma zbog kojih ga je SPS pustio niz vodu?

KAZNA

Dragan Marković Palma

Prema izjavi svjedoka žurke su pravljene nakon raznih proslava poslije kojih su djevojčice ,,zabavljale“ goste. Kao mamac za dolazak na žurke pojavljivalo se učešće folk zvijezda na zabavama Svetlane Cece Ražnatović i Ace Lukasa – koji se nijesu oglasili. Sve ovo, navodno, traje već deset godina opozicije na vlast sudija Apelacionog suda Miodrag Majić kaže da je na mjestu tužioca prvo bi se pozabavio profesionalnom zaštitom svjedoka. Jer, desilo se sljedeće.

Palma je razotkrio identitet prvog svjedoka nakon što je na TV objavljena njegova izjava sa skremblovanim likom i izmijenjenim glasom. Majić kaže i da izmiještanje postupka iz Jagodine ne mora biti apsolutna garancija, i iz-

razio bojazan ,,da će u ovakvim uslovima biti veoma teško tamo sprovoditi postupak“.

KOALICIONA ODBRANA

Dvodnevnu ćutnju teških optužbi za svodništvo i seksualne ucjene prekinuo je dugogodišnji Palmin koalicioni partner Ivica Dačić, predsjednik srpskog parlamenta i SPS-a, koji kaže da ništa ne

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao novi ukaz

Mjera, koju je Kremlj juče objavio, donijeta je nakon protjerivanja ruskih diplomata iz više evropskih zemalja i SAD i recipročnih mjera Moskve prethodnih dana.

Putin je ukazom naložio Vladi da sačini spisak zemalja za koje je utvrđeno da su neprijateljske.

Uz ambasade, mjera obuhvata i konzulate i kancelarije državnih institucija tih zemalja.

SAD su prošle nedjelje proterale deset ruskih diplomata, optuženih za miješanje u preds-

lo se učešće folk zvijezda na zabavama prije žurke Svetlane Cece Ražnatović i Ace Lukasa – koji se nijesu oglasili.

Sve ovo navodno traje već deset godina.

I dok Tepić tvrdi da se dokazi nižu jedan za drugim i da se mimo Jagodine ludovalo i na političko privrednim putovanjima koje je Palma često organizovao mimo granica Srbije. Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović

VAŠINGTON- Američki predsjednik Džozef Bajden priznao je juče masakr nad Jermenima za vrijeme Otomanskog carstva 1915. godine kao genocid, čime je postao prvi lider SAD koji je genocidom označio smrt oko 1,5 miliona Jermena.

Ograničavaju broj Rusa u „neprijateljskim“ ambasadama MOSKVA- Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz koji vlastima omogućava da ograniče broj Rusa zaposlenih u ambasadama zemalja koje Moskva smatra neprijateljskim ili da u potpunosti zabrane njihovo zapošljavanje.

zna o tim žurkama i da im nije prisustvovao jer je u Jagodinu išao da obilazi muzeje, predizborne skupove i na otvaranje fabrika.

- Nikada ne bih u tome učestvovao, ja sam pod policijskom pratnjom od 2008. godine kaže Dačić.

Prema izjavi svjedoka žurke su pravljene nakon raznih proslava poslije kojih su djevojčice ,,zabavljale“ goste. Kao mamac za dolazak na žurke pojavljiva-

Svoja saznanja o učešću političara u ovim nečasnim radnjama svojevremeno je iznosio Igor Jurić koji vodi Forndaciju Tijana Jurić ali zbog žrtava nije želio da saopšti o kojim se političarima radi. Sa druge strane Srbija je pretrpana aferama i bilo bi pogubno za društvo kada bi se ova zataškala uz obrazloženje da nema dokaza. Seksualno predatorstvo uzelo je maha i saznali smo samo za neke slučajeve. Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv učitelja glume Mike Aleksića jer je silovao polaznice, ali u slučaju glumca Branislava Lečića i Danijele Štajnfeld koja ga je optužila za silovanje nema optužnice, Jutka, lokalni funkcioner iz Brusa, je izašao sa odslužene tromjesečne zatvorske kazne gdje ga je poslala Marija Lukić zbog lascivnih poruka. Šta će biti sa Palmom trebalo bi da zavisi samo od dokaza, a ne od političkog uticaja.

Violeta CVEJIĆ

jedničke izbore 2020. godine i učešće u hakerskim napadima na američke savezne agencije. Češka je prošle nedjelje protjerala 18 ruskih diplomata koje je označila kao špijune, poslije čega je Moskva proglasila nepoželjnim 20 čeških diplomata.

Vlada u Pragu je u četvrtak reagovala na taj potez Moskve, proglasivši još 63 ruske diplomate nepoželjnim osobama, kako bi obje zemlje imale isti broj osoblja u ambasadama.

Poljska je prošle nedjelje protjerala tri Rusa, a Moskva pet Poljaka.

Tri baltičke zemlje, Estonija, Letonija i Litvanija, ukupno su protjerale četvoro diplomatskih predstavnika Rusije.

R.P.

-Amerikanci odaju počast svim Jermenima koji su poginuli u genocidu započetom prije tačno 106 godina – naveo je Bajden.

Neimenovani američki zvaničnik rekao je da je riječ o odavanju pošte žrtvama, a ne o pokretanju nekog spora s nekim, aludirajući na Tursku koja negira genocid.

Oko 30 zemalja priznalo je taj masakr kao genocid, a u Jermeniji je danas Dan sjećanja na te žrtve.

Istoričari procjenjuju da je u Otomanskom carstvu tokom i poslije Prvog svjetskog rata ubijeno 1,5 miliona Jermena što stručnjaci smatraju prvim genocidom 20. vijeka.

Nasljednica carstva, Turska Republika, proglašena 1923. go-

Bajden priznao masakr nad Jermenima kao genocid dine, negira da je to bio genocid, već da su to samo žrtve građanskog rata i nemira tokom raspada Otomanskog carstva, čiji je broj

preuveličan i da je pogibije bilo na obje strane. Turska navodi da je tada poginulo između 250.000 i 500.000 ljudi.

12

Kultura

Neđelja, 25. april 2021.

U Beogradu od posljedica korona virusa preminuo poznati slikar Miloš Šobajić

Borac protiv opšte dehumanizacije M. BABOVIĆ

PODGORICA - Poznati slikar Miloš Šobajić preminuo je juče od posljedica korona virusa u Beogradu.

Imao je 76 godina. Šobajić je, kako su ranije pisali mediji, od korona virusa obolio početkom aprila i bio je na liječenju u Kliničkobolničkom centru „Dragiša Mišović“. U međuvremenu se zdravstveno stanje priznatog umjetnika pogoršalo, zbog čega je bio priključen na respirator.

Samo idiot može da voli svoj rad

Šobajić je rođen 1945. godine u Beogradu. Osnovnu i srednju školu je pohađao u Beogradu, Istanbulu i Nikšiću. Završio je Likovnu akademiju u Beogradu 1970. godine. Živio je i radio u Parizu od 1972. godine.

Bio je vanredni je profesor na Luixun Akademiji u Shenyang (Kina), dekan i profesor slikarstva na Fakultetu za umjetnost i dizajn Megatrend univerziteta u Beogradu od 2005. godine. Imao je preko 75 samostalnih izložbi i izlagao na preko 420 grupnih izložbi po svijetu. Dobitnik je niza nagrada u Srbiji. O Milošu Šobajiću je objavljeno blizu sedam stotina tekstova u francuskoj, italijanskoj, srpskoj, američkoj, japanskoj, crnogorskoj, grčkoj i njemačkoj štampi, kao i veliki broj televizijskih filmova i prikaza.

STEGE GLOBALIZACIJE

KUDA IDEŠ SVIJETE: Miloš Šobajić

duha. Ja sam lično izgubio velikog prijatelja i druga, a naša kultura i umjetnost jednog istinskog, autentičnog stvaraoca – kazao je Martinović.

U Galeriji Kombank Dvorane 5. marta ove godine otvorena je izložba njegovih slika, skulptura i video radova. Tom prilikom je predstavljena i njegova knjiga ,,Mojih devet života“, u izdanju Vukotić medije. Šobajić je na otvaranju izložbe poručio da ona opisuje njegovih posljednjih 20 godina rada, koje svrstava pod zajedničku temu: ,,progoni“.

- Tema svih tih radova zapravo je moja vječna tema: progon. Bavio sam se u svojim djelima decenijama unazad

Sve što je idealno nije dobro. Kad se neko idealno obuče izgleda smiješno. Treba neki lom u tom oblačenju – ili pukla cipela ili pocijepana košulja, da bi taj smoking dobio na finoći i izrazu.

Bez loma slika nije slika – kazao je Šobajić u intervjuu za Pobjedu, 2016. godine progonom koji nam nameću ideolozi savremene civilizacije. Slobodoumni ljudi bježe i pokušavaju da skinu te stege globalizacije i da se spasu od jednoobraznog razmišljanja koje ona nameće – rekao je tom prilikom Šobajić, čijih će sedam monumentalnih slika nastalih u posljednjih desetak godina, kao i onih sa početka pariskog stvaralaštva i tri skulpture izlagane širom Evrope, ostati dio trajne umjetničke postavke Kombank dvorane.

MEĐU SVOJIMA

Radove renomiranog likovnog stvaraoca Miloša Šobajića, objedinjene naslovom ,,U Crnoj Gori, svoj među svojima“, podgorička likovna publika mogla je da pogleda 2016. godine na izložbi u Modernoj galeriji. Govorio

je tom prilikom u intervjuu za Pobjedu o svom zavičaju, umjetnosti i umjetnicima, odnosu prema stvaranju… Često je isticao kako je njegovo odrastanje obilježio boravak kod babe Vasilije u Nikšiću.

- U mojem najranijem dobu babe su bile glavne ličnosti u familiji. Na ulici vas nisu pitali za ime vaših roditelja, već kako ti se zove baba, jer se podrazumijevalo da je ona bila gazda kuće. Meni je baba Vasilija bila gazdarica i slušao sam je kao Boga, pa su me zvali ,,bakin kokot“. Kad sam imao 12 ili 13 godina bio sam ,,babin čovjek“. Ta porodična hijerarhija koja babi daje centralno mjesto je, bar tada, bila vrlo karakteristična za Nikšić. Ne znam kako je sada, vjerovatno drukčije. Crna Gora je jedna prekrasna zemlja. Ja sam iz

MONTENEGRINA.NET

Akademik CANU Niko Martinović kazao je juče za Pobjedu da Miloš Šobajić potiče iz znamenite porodice Šobajića, iz sela Šobajići podno Ostroga.

- Ako bismo željeli da sublimiramo njegov rad i poruku njegovog slikarstva, to je je jedno pitanje – ,,Kuda ideš svijete?“.

On se borio protiv depersonalizacije, dehumanizacije društva, jedne opšte destrukcije, protiv onih sila mraka koje ovaj svijet vode jednom armagedonskom usudu. Njegove slike su imale humanističku, etičku poruku, odišući jednom eruptivnom snagom, sublimiranom emocijom. On je jedan od posljednjih velikih slikara štafelajnog slikarstva.

Borio se protiv opšte dehumanizacije, urušavanja sistema vrijednosti, afirmišući univerzalne vrijednosti ljudskog

Radovi Miloša Šobajića sa izložbe u Modernoj galeriji u Podgorici 2016.

sela Šobajića kod Ostroga i ne mogu da se nadivim tim divotama Crne Gore – kazao je tom prilikom Šobajić.

Komentarišući crnogorsku likovnu scenu, on je istakao da su crnogorci ,,slikari u duši“.

- Samo da ih ne nabrajam, koliko ih ima i to izvanrednih. I mlađi umjetnici su odlični, samo treba svoju kreativnost da pokažu svijetu – kazao je Šobajić.

Budući da je više decenija proveo u Parizu, tamo je zadržao i kuću i atelje.

- Odlazim relativno često.

Ipak, više volim da radim u Beogradu, koji mi je ,,lakši“ i jednostavniji. Imam u Beogradu divan, veliki atelje i evo već desetak godina sam uglavnom u Beogradu.

Boravak u Parizu je fundamenntalno uticao na mene.

Otišao sam da nešto vidim

Šobajić je u ranijem razgovoru za Pobjedu, povodom izložbe u Podgorici 2016. godine, isticao da ga ne raduje ako je zadovoljan svojim slikama. Doživljavao je to kao zastoj u radu.

- Mislim da samo idiot može da voli svoj rad i da su samo idioti srećni. Tražim perfekcionizam i stalno mislim i ubijeđen sam da mi nedostaje talenat. Da mi je Bog podario još jedan ili dva grama talenta više mnogo bih lakše radio i vjerovatno otišao dalje. Sve što sam uradio prethodno sam dobrano odsanjao. Taj san koji traje godinama i decenijama pokušavam da realizujem. I eto, to je otprilike ovo što se vidi na ovoj izložbi – neki moj san.

Međutim, daleko je to od onoga što bih ja htio da bude. Već imam sliku i predstavu u glavi da će moja sljedeća izložba da bude još bliža tom snu i još tačnija. Prema tome, stalno nezadovoljan – govorio je Šobajić.

i naučim. Ubrzo sam otkrio da francusko slikarstvo nije moje slikarstvo. To je mirno, ravnomjerno, uravnoteženo slikarstsvo, kao jednačina – lijeva strana je jednaka desnoj.

To meni nikako ne odgovara, više mi odgovara njemački pristup, taj ekspresionizam i englesko slikarstvo. U Parizu sam proveo skoro 50 godina.

Tu sam sebe obrazovao, doživio najljepše životne trenutke. Pariz je za mene nezaboravna priča. Kada god odem tamo osjećam takvu melanholiju da me sve boli – istakao je Šobajić.

Smatrao je da djelo mora težiti ,,lomu vizuelnog i svakodnevnog“ kako bi se približilo suštini same umjetnosti.

- Sve što je idealno nije dobro.

Kad se neko idelano obuče izgleda smiješno. Treba neki lom u tom oblačenju – ili pukla cipela ili pocijepana košulja, da bi taj smoking dobio na finoći i izrazu. Bez loma slika nije slika. Onda je to samo jedna šarena laža koja ne predstavlja ništa. Slika mora da ima jedan takozvani ,,kvar“, ali traženi kvar. Upravo taj kvar vječno tražim na svojim platnima. Suština slikarstva je u potrazi za tim malim iščašenjem koje pravi sliku slikom – smatrao je Šobajić.

PREBITI PRSTE

Odgovarajući na pitanje da li se slaže sa njemačkim kritičarem Volfgangom Košom koji je ocijenio da se sadržaj njegovih slika sruči na stopala posmatrača i prignječi mu prste, Šobajić je kazao da mu je to jedna od najdražih opaski jer prodire u samu srž njegovog nauma.

- Upravo to mi je želja – da se posmatrču, kada stoji ispred moje slike, ona sruči na noge i da mu prebije prste. Nikada nisam prestao da se oduševljavam tom brilijantnom opservacijom – istakao je Šobajić.

A. ĐOROJEVIĆ

Kultura

Neđelja, 25. april 2021.

13

U Crnoj Gori se komforno živi u prošlosti, u legendi i mitu PODGORICA – Pronaći motivaciju za bahatost i gramzivost korporativnog svijeta koji ima moć da ruši i gradi po sopstvenom nahođenju, talenat je sam po sebi. Razgradnja sebičnih umova u vremenu koje nam je poznato, rječnikom koji ne potcjenjuje i humorom koji se ne generiše iz ruganja, književnica i lingvistkinja iz Podgorice Slavica Perović je unutar statične teme razvila priču koja ne dozvoljava distancu u odnosu sa čitaocima.

Unutar ove personifikovane sinestezije sakrile su se jedna narodna pjesma, jedan nagovještaj trilera, pseudomemoaristika i cijela ljubavna priča. Sa Slavicom Perović smo govorili o jeziku, o žrtvama, literarnom odnosu prema ženama koji podražava stvarnost, te promocijama kojih još uvijek nema u konkretnim najavama.

POBJEDA: Nimalo suptilno ste nam nametnuli da povežemo građenje solitera sa stvaranjem jednog obimnog proznog djela kao što je Vaš novi roman. Šta ste žrtvovali, osim vremena, da roman „Beton bluz“ dovedete do kraja?

PEROVIĆ: Vjerovatno sam žrtvovala baš tu riječ „žrtva“, roman je o žrtvovanju, ali i požrtvovanosti, međutim moj napor je bio usmje-

Građevinarstvo sam uzela kao opštu metaforu kroz koju sam htjela da pokažem da kad se nešto nakaradno uradi, onda tako često i ostane – rekla je Perović za Pobjedu ren na to da je nigdje u romanu ne pomenem, da se pojam sam kazuje.

Vidljiviji dio te izostavljene riječi je tragika semantike jednokratnosti i užas konačnosti. Nepovratna je šteta kada se žrtvuju ljudi i dobre ideje, ili se propusti jedinstvena šansa za bolji život i grad ili kada se, recimo, devastira prostor. Grijeh je žrtvovati prirodu i ljepotu, mislim da je taj aspekt fikcionalizacije stvarnosti prilično prisutan u romanu. Ako živite u lijepom gradu – u vašem biću stanuje ljepota, ako propustite šansu da stvorite lijepi grad, vaše unutrašnje oko će shvatiti da bolje nema i da bolje ne zaslužujete. To je mjera lijeporužnog koju nosimo svugdje sa sobom i ona nas bitno određuje.

S druge strane, požrtvovanost, bez koje pričanje o žrtvi ne bi imalo potrebnu ravnotežu, ublažava naraciju, ali, nadam se, ne i osnovnu ideju. Vi prilažete sebe za nešto bolje, međutim, nekada vas prosto prilože, obično, za nešto od čega vama bolje ne može biti. Mene fascinira i užasava njuejdž žrtvovanje, u sajber prostoru iz žrtve ne teče krv, ali se od nekih razmjera uništavanja ljudi čovjeku prosto krv smrzne. Što se moje žrtve tiče, koja god da je bila, s napredovanjem romana ona je postajala sve manja. U početku vam se čini da žrtvujete sve živo, ali kako rukopis napreduje, žrtva postaje nagrada. Konkretno, moja velika žrtva se odnosila na propuštanje večernjih časova joge ili poziva na izlaske s prijateljima, jer pišem uveče. Najveću žrtvu, ipak, podnosio je moj želudac kada mu dodam onu kasnu kafu, a već mi je poručio da mu je dosta.

POBJEDA: Vaš dijalog sa narodnom pjesmom „Zidanje Skadra“ nije

samo od uvezanih motiva, već od ukupnih relacija u vremenima prošlim i vremenima današnjim koja se dosta dodiruju po pitanju odnosa prema ženama. Je li Vaša namjera bila da otvorite, između ostalog, i tu temu?

PEROVIĆ: Tema žrtvovanja žene je dio lajtmotiva ukupne žrtve u romanu. Kada se neko ili nešto žrtvuje, popravke nema ni u fikciji ni van nje. Mlada Gojkovica je završila tragično, Marija, osam vjekova kasnije, zamalo da završi komično, ali štetovane su i jedna i druga. U stvari, mene je, kada sam već posegla za tom pričom, najviše uznemiravala lakoća s kojom se žena žrtvovala kako u davno stvorenoj legendi tako i danas. I ne samo žena, već mnogo šta drugo. Legenda je skup lijepo upakovanih vjerovanja i vrijednosti, imaju konzervans neupitnosti u sebi, lagano se dodaju iz generacije u generaciju i ubjedljivost im ni malo ne slabi. Ja bih strašno voljela da se te bajke dobro prodaju turistima i da im barkod za to služi. Nažalost, u Crnoj Gori komforno se živi u prošlosti, u legendi i mitu, a s teškom mukom se prihvataju nove vrijednosti, demokratski i emancipatorski procesi. Svako vrijeme je divan predložak da se stvori novi mit. On može biti o gradnji, a može i o razgradnji, može biti o ljubavi, a može i mržnji. Može o ratovima, a može i o miru. Mi biramo. Ako me u romanu uznemiravala misao o lakoći žrtve, jednako me uzmemirava misao o lakoći loših izbora koje pravimo. Ne bi valjalo da nam se stalno nešto kao Skadar „oburdava“. Tu bi mogao da počne intimni dijalog svakog čitaoca sa romanom, sa vremenom i sa sobom.

POBJEDA: Koliko ste bili upućeni u tajne građevinskog posla prije nego ste se upustili u pisanje romana i koliko je „Beton bluz“ bio zadovoljstvo nizanja rečenica, a koliko ozbiljan rad i istraživanje?

Ja sam cijeli život bila pritajeni pisac POBJEDA: Koliko je jedan lingvista samim svojim zvanjem već napola pisac i koliko lingvistkinja smeta spisateljici u stvaralačkom činu?

PEROVIĆ: Lingvista u meni je pomagao kada sam tu pomoć dozvolila. Poznavanje jezičke nauke, naročito analize diskursa i pragmatike, pomoglo mi je da jezik u mojim rukama bude kao plastelin. Tačno sam znala koji oblik dobijam ako jače stisnem,

a koji ako slabije, znala sam izdržljivost svježe oblikovane kuglice i kada se ona malo osuši. Ređala sam boje i oblike prilično sigurna šta ću dobiti. Ja sam cijeli život bila pritajeni pisac ali jednostavno se književnica nije ranije očitala.

Trebalo je da pozavršavam neke važne životne poslove i dohvatim se neke relativne dokolice, a ona se odnosila na mogućnost da mnogo čitam, slušam tuđe priče i ponešto zabilježim ili da priče ne slušam

uopšte, čak ni kada govornika gledam u oči, jer tada dijalog u meni vode moji likovi. Za to mi je trebala odluka, trebalo mi je vrijeme da bih dostigla posvećenost koja je prijeko potrebna. Ja i dalje istražujem, pišem i objavljujem naučne radove, ali imam živu potrebu da ojačam književnicu u sebi. Naučnica i književnica baškare se u mojoj dokolici, a ja njegujem jednu i drugu, a one se njeguju međusobno. I trudim se da stalno pišem.

V. MIŠKOVIĆ

Slavica Perović, književnica i lingvistkinja, za Pobjedu o novom romanu „Beton bluz“

NE BI VALJALO DA NAM SE STALNO NEŠTO KAO SKADAR „OBURDAVA“: Slavica Perović

I red je da pjesnikinje grme kada im je poezija gromovita POBJEDA: Danas, reklo bi se, nema više blokade za žene u književnosti. Pjesnikinje grme po regionu, bukvalno dominiraju, a spisateljice se sve više ističu, iako ih uporno ignorišu na mnogim značajnim konkursima. Vi ste već bili u izboru za NIN-ovu nagradu, no bez obzira na taj svijet klasifikovanja, gdje sebe vidite unutar regionalne scene i koliko sami još morate dati da bi Vaše djelo govorilo u potpunosti umjesto Vas? PEROVIĆ: I red je da pjesnikinje grme kada im je poezija gromovita.

Moje je uvjerenje da će loš termin „žensko pismo“ biti zamijenjen ženskim autorstvom jer je već jasno da se podjela na mušku i žensku književnost polako poništava, biće važno samo to da li je napisano djelo dobro ili nije. Vjerujem, s vremenom će autorstvo maltene dobiti status mjesta rođenja i biti jednako tako važno. Neće svaki pisac rođen u Dablinu biti Džejms Džojs, niti će Stratford na Ejvonu diskvalifikovati Šekspira zato što nije rođen u Londonu. Muškarci su dugo bili ekskluzivna pojava u spisateljstvu, ali više nisu. Neke žene, metaforički rođene u Dablinu i Stratford na Ejvonu, nastupile su sa svojim ženskim senzibilitetom, ženskom osjetljivošću i svojim ličnim optikumom i dale vrijedna i značajna djela. Tačno je, spisateljice ignorišu, ali kvalitet njihovog djela ne može biti ignorisan. On je glasan i vidljiv iako nagrade izostaju zato što kriteriji nužno nisu vezani za umjetnički domet već nerijetko za teren moći i vidljive muške solidarnosti. „Beton bluz“ je prisutan u Crnoj Gori i Srbiji, ali važno je biti prisutan u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i tamo bih voljela da čitaju moje romane, to su značajna tržišta i teritorije s dosta čitalaca. O ličnom davanju – pa treba još da pišem. I da nekako nađem načina da idem na jogu.

PEROVIĆ: Nisam ranije uopšte bila upućena u tajne građevinskog posla.

Građevinarstvo sam uzela kao opštu metaforu kroz koju sam htjela da pokažem kad se nešto nakaradno uradi, onda tako često i ostane. Može to biti ružna riječ ili ružno djelo, ljekarska greška ili kriva presuda, nepravda, ili uvreda, samo što je to u mom romanu uvreda izvedena u betonu pa je to neka betonska uvreda.

Kada sam već uzela da mi ukupna figurativna značenja idu posredstvom građevinske djelatnosti, onda sam morala mnogo da naučim i najsitniji detalj koji koristim u romanu da provjerim. Tome sam prišla naučnički i obratila se naučnici, pa na ovom mjestu moram da pomenem dragu koleginicu, pokojnu Jelisavu Kalezić koja me na početku pisanja romana opremila knjigama iz građevine, dala mi instrukcije i sugestije, i koja nažalost nije dočekala da vidi roman i sebe nevidljivu, a vidljivu, u njemu. Inače, za svaku od struka koje se pominju, od medicine do muzike, konsultovala sam literaturu. Od toga koju boju šljema ko na gradilištu nosi do toga koliko je udaljen hotel Mariot i Via Veneto u Rimu od parka Vile Borgeze u kojoj je Njegoševa bista.

POBJEDA: Ono što nikome nije promaklo je visoki stil, sterilnost u izrazu. Ta odvojivost od narodnog jezika i njegovog protoka je pomalo i neobična. Djeluje kao da ste htjeli da preovladava duboki intelektualizam kao zavjesa za nagonsko u junacima, no je li to bila Vaša poenta?

PEROVIĆ: Hermetičan, kriptičan, evo, vi ste dodali sterilan. Visoki stil, tako su mi kritičari okarakterisali jezik ovog romana. Ako je tako, bilo je to namjerno. To je taj jezički plaste-

lin koji sam malo otvrdla i našarala kratkim iskazima, malo pomjerala jezičke planove i eksperimentisala sintaksom. Pokušala sam da jednim reduciranim jezikom i stilom u kome ima dosta neizrečenog i podrazumijevanog oslikam likove, stvorim sukob, poguram radnju i napravim karakterizacije. Mijenjala sam perspektive i pomjerala fokus kazivanja, pritom je svaki od likova, vjerujem, nosio svoju leksiku i svoj registar. U jednom dijalogu moglo je biti mnogo drame, a nije moralo nimalo. Zavisi od toga kako je ko pročitao intonaciju i dešifrovao semantiku u odnosu na okolni tekst i kontekst. Nisam davala jasne „didaskalije“, stoga, mogao se jezik mojih likova tumačiti kao intelektualizovani paravan za nešto neintelektualno, a možda sam tražila angažovanog čitaoca koji je dopričavao priču i vrijeme. Igrala sam se jezikom i izmišljala riječi. To me posebno uzbuđivalo. Mora da je i čitaoce kada je „Beton bluz“ već nekoliko mjeseci zaredom u „top ten“ po čitanosti i prodavanosti u našim knjižarama.

POBJEDA: Roman još uvijek nije imao pravu promociju. Postoje li naznake da biste uskoro o „Beton bluzu“ govorili pred publikom uživo?

PEROVIĆ: Uskoro, nadam se, kada se pandemija kovida stavi pod kontrolu, tako kažu u mojoj izdavačkoj kući Nova knjiga. Negdje na otvorenom, kada bude toplo i kada bude moglo mnogo ljudi da dođe. Svima da se izmjeri temperatura i zagrljaji mogu da počnu. Bar oni sa lijepom riječju koja struji u stvarnom prostoru i podrazumijeva pisca i čitaoce. Književne večeri su kao zagrljaj, sad već strašno nedostajući.

Dragana ERJAVŠEK

14

Intervju

Neđelja, 25. april 2021.

Princeza Marija Gabrijela od Savoje, unuka italijanske kraljice Jelene Savojske

Crna Gora je bila centar istorije Evrope prošlog vijeka Naš otac, kralj Umberto, nam je često pričao o Italiji ali i o Crnoj Gori, zemlji gdje je rođena njegova majka, hvaleći se uvijek na hrabrost i ponos njenih stanovnika.

Kraljica Jelena je bila neumorna u pružanju pomoći stanovnicima Mesine na Siciliji koju je pogodio strahoviti zemljotres 1908. godine. Veliku humanost je pokazala i poslije toga, tokom dva svjetska rata, neumorno je nastavila pomagati narodu. Pored toga bila je veoma spretna žena, čak je znala da brzo i uspješno rastavi i ponovo sastavi pušku PODGORICA - Princeza Marija Gabrijela od Savoje je kćerka posljednjeg kralja Italije Umberta II, unuka italijanske kraljice Jelene Savojske, to jest, crnogorske princeze Jelene Petrović-Njegoš. Za časopis Identitet govori o svom djetinjstvu, egzilu u Portugaliji, svojoj baki, Crnoj Gori...

Kažite nam nešto o prvim danima djetinjstva, egzilu nakon rata, školovanju...

Prije svega, dozvolite mi da izrazim moje zadovoljstvo i čast da mogu dati izjavu za Vaš časopis posvećen Crnogorcima u svijetu jer sam i ja jedna od njih, potomak čuvene Crnogorke, kraljice Italije Jelene od Savoje, koja je rođena kao princeza Jelena Petrović-Njegoš.

Kao što važi za sve nas, sjećanja iz ranog djetinjstva su jako izblijeđela ali se po malo sjećam mog krštenja u palati Kvirinale u Rimu kada sam imala već tri godine, jer je ceremonija odlagana zbog tadašnjeg ratnog stanja.

Sjećam se zatim nekih kasnijih presudnih trenutaka u mom životu, poput odlaska za Švajcarsku nakon primirja, i povratka u Italiju povodom referenduma. Još se sjećam atmosfere napetosti u porodici i onih oko nas. Sjećam se i putovanja u Portugaliju 1946. godine na vojnom brodu koji je bio prepun bubašvaba i drugih insekata od kojih sam se plašila. Što se tiče mog obrazovanja, ono počinje kod selezijskih očeva u Portugaliji, zatim sam diplomirala u srednjoj privatnoj skoli u Madridu nakon koje sam pratila dva univerzitetska smjera u Ženevi i u Parizu, za prevodioca i za Istoriju umjetnosti pri fakultetu Ekol du Luvr. Portugalija je za nas bila zemlja „saudade“, termin koji

izražava tugu i melanholiju budući da smo bili prinuđeni na progonstvo. Ali ipak to je jedna prelijepa zemlja koju sam uvijek voljela, posebno njena mjesta pored mora.

Rođena sam u Napulju, ali moje djetinjstvo je vezano za Portugaliju.

Kakve je emocije prema postojbini svoje majke pokazivao Vaš otac, posljedni italijanski kralj?

Naš otac, kralj Umberto, nam je često pričao o Italiji ali i o zemlji gdje je rođena njegova majka, Crnoj Gori, hvaleći se uvijek na hrabrost i ponos njenih stanovnika. Njegova majka, kraljica Jelena, je bila neumorna u pružanju pomoći stanovnicima Mesine na Siciliji koje je zatekao strahoviti zemljotres 1908. godine.

Veliku humanost je pokazala i poslije toga, tokom dva svjetska rata, neumorno je nastavila pomagati narodu. Pored toga bila je veoma spretna žena, čak je znala da brzo i uspješno rastavi i ponovo sastavi pušku…

Kakva su sjećanja na kraljicu Jelenu, da li ste imali priliku da sa njom provodite vrijeme, da li Vam je pričala o Crnoj Gori?

Veoma dobro se sjećam moje bake kraljice Jelene, živjela sam kod nje i kralja Viktorija Emanuela tokom oporavka od zarazne bolesti od koje sam se razboljela u Švajcarskoj. Puno sam ih voljela i oni su me razmazili tokom tog perioda, posebno baka, kraljica Jelena, stalno mi je nešto poklanjala i pričala mi fantastične priče o Crnoj Gori.

Kakva su Vaša sjećanja na crnogorske princeze Kseniju i Anu, sestre kraljice Jelene?

Ne sjećam se, nažalost moje tetke, princeze Ksenije, ali zato pamtim odlično „Tant’Ancia“, princezu Anu Petrović-Njegoš koja je kasni-

Princeza i ministar kulture Aleksandar Boganović, Cetinje, 2019.

je postala princeza od Betemberga i Ujedinjenog Kraljevstva udajući se za princa Franca Jozefa. „Tant Anća“, kako su je od milja zvali, preminula je 1971. godine u 98 godini života u gradu Montreux u Švajcarskoj. Bila je izuzetno lijepa žena, puna života i energije, na neki način originalna, veoma zabavna.

Posmrtni ostaci Vaših slavnih predaka, kralja Viktora i kraljice Jelene, su prije tri godine prenijeti u Italiju, kažite nam nešto o tome.

To je priča koja je započeta 2011. godine koja je, hvala Bogu i predsjedniku Republike Italije Serđu Matareli, zaključena uspješno decembra 2017. godine. Dobili smo odobrenje od svih evropskih država da se zemni ostaci bivših vladara vrate u Italiju.

Crna Gora je ranije, 1989. godine, prenijela zemne ostatke svojih vladara kralja Nikole i kraljice Milene. Italija je još bila izuzetak, i štoviše, moj đed je bio sahranjen u Aleksandriji u Egiptu, mjestu gdje su postojali rizici zbog političkih i društvenih turbulencija naroda islamske vjeroispovijesti. Moj đed i baba sada vječno počivaju u kapeli svetog Bernarda, u svetoj bazilici u Vicoforte u provinciji Cunea, u sjevernoj Italiji.

Bazilika Vicoforte, koja ima najveću eliptičnu kupolu na svijetu, prekrivenu freskama, površine oko 6.000 kvadratnih metara, danas je Mauzolej Savojske Vojvode, jer je u njemu sahranjen Carlo Emanuele I, koji je bio promoter i pokrovitelj izgradnje svetilišta do 1500. godine. Vicoforte je prikladnije mjesto za vječni počinak od crkve Svete Katerine u Egiptu i od grobnice doktora koji je liječio kraljicu Jelenu u Monpeljeu.

Nakon beatifikacije, do ko-

Princeza Marija Gabrijela od Savoje

je faze je stigla kanonizacija kraljice Jelene?

Procesi kanonizacije su relativno dugi i za sada nije poznato stanje postupka u Vatikanu. Sigurno je da kraljica Jelena ima velike zasluge da bude proglašena sveticom.

Godine 1937. dodijeljena joj je Zlatna ruža hrišćanstva, papinsko priznanje za istaknute ličnosti koje je ustanovio papa Leone (Lav) IX daleke 1049. godine. Zlatna ruža je blagoslovljena uvijek pred Uskrs od vatikanskog pontifika koju je po tradiciji dostavljao rimski princ ličnostima i svetištima koje je određivao papa. U početku su je dobijali kraljevi i uglednici, kao što je Don Đovani od Austrije poslije pobjede na Lepantu, nakon toga, skoro ekskluzivno kraljice i druge slavne dame koje su se isticale u odbrani Crkve ili slabijeg naroda. Zlatna ruža hrišćanstva je znak pape za nečije zaista posebno isticanje. Među vladarima koji su dobili to veoma važno priznanje su: Fridrih od Saksonije, Ludvik III Gonzaga, don Đovani od Austrije. Od 1756. godine Zlatnu ružu hrišćanstva su dobijali isključivo suvereni vladari: Izabela od Brazila, Viktorija Evgenija od Španije, Elizabeta od Bavarske i, na kraju, kraljica Jelena od Savoje. Godine 1956. dodijeljena je mojoj rođaci sa majčine strane, velikoj vojvotkinji Karloti od Luksemburga. Jelena od Crne Gore, kraljica Italije, prema kojoj mnogi Italijani i dalje imaju duboko poštovanje, nije nikada napravila kompromis

Princeza u Fondaciji Umberto II i Maria Josè di Savoia

sa politikom. U Mesini, na Siciliji joj je podignut spomenik u čast njenoj nesebičnoj pomoći tom gradu poslije zemljotresa 1908. godine. Za vrijeme velikog rata, jedinstveni je slučaj u Evropi, kraljevsku palatu Kvirinala je pretvorila u bolnicu. To su samo neki od razloga za opravdanu nadu da će doći vrijeme da se proglasi blaženom, sveticom. Članica ste uticajnog Kluba Lidera (Club des Leaders) iz Ženeve, kažite nam nešto o njegovim aktivnostima.

Klub Lidera (www.clubdesleaders.com) postoji u Ženevi, Gstadu, Minhenu, Londonu, Luksemburgu, Parizu i u Cirihu. Više od 500 članova čine ličnosti koje zauzimaju važan položaj u ekonomiji, politici, kulturi, umjetnosti ili filantropiji. Svakog mjeseca poznati govornici trude se kako bi se sastali sa članovima kluba na ručkovima, gastronomskim gala večerama, izložbama i kulturno-umjetničkim predstavama. Organizacija vikenda i putovanja omogućava članovima kluba da se sastanu sa stranim kolegama, kao što je to bilo na nezaboravnoj privatnoj turneji u Beogradu 2016. i u Crnoj Gori 2019. godine. Nažalost vanredna zdravstvena situacija koju trenutno doživljavamo ne omogućava potpuni oporavak aktivnosti kluba, a kako znam čim bude moguće u planu je posjeta Torinu i putovanje u Bavarsku, oba mjesta su povezana sa mojom porodicom.

Na čelu ste Fondacije Umberto II i Maria José di

Savoia, kažite nam nešto o toj organizaciji.

Fondaciju Umberto II i Maria Josè di Savoia (www.fondazionesavoia.org) sam lično osnovala 1986. godine sa izričitom svrhom, da sačuvam zbirke knjiga, minijatura, crteža, fotografija, umjetničkih slika, grafika i štampe iz istorije kraljevske kuće Savoje, koje je sakupljao moj otac, kralj Umberto II. Fondacija ima za cilj da valorizuje i sačuva uspomene posljednjeg italijanskog kralja, sina Jelene od Crne Gore, kako bi ostvarili projekat koji je njemu oduvjek bio želja. Fondacija ima namjeru da kolekciju dodatno obogati i integrira, jer ona je u stvari jezgro istraživačkog centra o Savojskoj dinastiji, italijanskoj vladarskoj dinastiji. Fondacija stoji na raspolaganju istraživačima, muzejima, svima onim koji su zainteresovani za istoriju kraljevske Savojske kuće, koja je sama povezana sa istorijom Evrope.

Na kraju, da li imate neku poruku za crnogorske iseljenike širom svijeta?

Crnogorcima u svijetu bih iznad svega poželjela da što prije prođe ova pandemijska kriza kako bi mogli u sigurnosti da zagrle najbliže rođake i prijatelje i da nastave da čuvaju svoju tradiciju zahvaljujući kojoj, iako veoma mala zemlja, Crna Gora je bila centar istorije Evrope prošlog vijeka.

Kapela Svetog Bernarda u bazilici Vicoforte

Nenad Stevović Danijela ĐurĐević

Izvor: IDENTITET, br. 5/2021.

Primjeri

Neđelja, 25. april 2021.

Cetinjanka Lidija Vukić u Norveškoj ostvarila ulov koji će se naći među vrhunskim rezultatima u podvodnom ribolovu podorica - Ulov jedne Crnogorke sa Cetinja naći će se na listi norveških, ali i evropskih rekorda u podvodnom ribolovu i to u apsolutnoj kategoriji, dakle i muškoj i ženskoj.

Lidija Vukić nedavno je podvodnom puškom u oblasti Agder na krajnjem jugu Norveške ulovila lignju koja nastanjuje Sjeverno more, tešku 2,36 kilograma. Riječ je o vrsti Loligo forbesii. Prema podacima ESRA asocijacije, koja bilježi evropske rekorde u podvodnom ribolovu, to je do sada najveći primjerak lignje ulovljen puškom u kategoriji „zaslužni ulovi“, u okviru koje se publikuju i ulovi van Evrope.

- Dužina primjerka koji sam ulovila preko tijela iznosila je 66, a ukupno sa kracima 118 centimetara. Odmah nakon ulova lignja je težila 2,36 kilograma, a na dodatnom mjerenju 2,31 kilogram – pojašnjava Vukić za Pobjedu detalje ovog ulova koji je proslijedila norveškoj i evropskoj asocijaciji.

Lidijin trofej za evropsku listu rekorda Već nekoliko sezona pasiju razvijenu u toplom Jadranu nastavila je u hladnim, ali bogatim vodama Norveške gdje trenutno živi i radi. Novi njen rezultat je ulov lignje (vrsta Loligo forbesii) teške 2,36 kilograma, što je daleko iznad do sada publikovanih ulova bilo koje lignje u ESRA asocijaciji



Stereotipne muškoženske podjele u hobijima Lidija ne priznaje, niti se njima opterećuje. Na podvodni ribolov gleda kao na rezultat ljubavi prema moru i ribolovu. Zato je za nju lov podvodnom puškom prirodan izbor za nekoga ko živi more „iz prve ruke“

ZARON

Prema njenim riječima, lignja nije bila ciljni ulov. Kad je zaronila i krenula u dubinu primijetila je na desetak metara prozirne lebdeće siluete.

- U prvi mah mi se učinilo da plutaju neke kese, ali pošto znam da u Noveškoj tako nešto nije moguće, pretpostavila sam je jato lignji. Ispostavilo se vrlo krupnih. Naciljala sam i pogodila jednu, a kada sam je izvadila na kamen uz obalu, vidjela sam koliko je velika. Ponovila sam zaron, ali su već otišle mnogo dublje. A onda kroz glavu prođe misao o mnogo velikim lignjama koje nastanjuju more pa kažete sebi: „Moguće da je ova tek neko mladunče, dosta je bilo za danas“ – kaže u šali Lidija.

Ova naša triatlonka u Herceg Novom je spoznala svoju ribolovačku stranu.

Nakon što je udicom i podvodnom puškom nekoliko godina ostvarivala trofeje vrijedne divljenja, već nekoliko sezona svoju pasiju razvijenu u toplom Jadranu nastavila je u hladnim, ali bogatim vodama Norveške gdje trenutno živi i radi.

U prevodu, Lidija je domaće brancine, orade i zubace zamijenila vrstama Sjevernog mora.

- Moji ribolovni počeci u Crnoj Gori bili su vezani za lov štapom i mašinicom sa obale, najdraža ciljana vrsta su mi bile orade. Najveća 4,5 kilograma.

To je trajalo neko vrijeme dok nijesam postepeno pokazala interesovanje da se oprobam u ribolovu ispod površine mora.

Krenula je sa „mares fantom“ puškom od 75 centimetara i u

Lidija Vukić sa trofejnom lignjom

Sophie i Lidija

prvom ribolovu pao je brancin od 60 deka... Onda su uslijedile ovčice, hobotnice... Moj najdraži trofej je zubatac od 8,6 kilograma. I tako, ljubav prema podvodnom ribolovu je rođena - kaže ona.

Vrlo brzo je i u Norveškoj savladala ronilačke cake i privikla se na lokalne uslove, i počeli su da stižu rezultati: na primjer, bakalar i polok teži od pet kilograma, što je za jug Norveške respektabilna težina, jer tu nijesu krupni kao na sjeveru.

POKRET

Uglavnom, Lidija Vukić i dalje budi pažnju ribolovačke javnosti posredstvom grupa koje

Selfi sa ronjenja sa danskom šampionkom

na društvenim mrežama dijele iskustva o ribolovnim rezultatima ostvarenim u ronjenju na dah. U toj disciplini je kod nas bila jedina takmičarka u Herceg Novom. U podvodnom ribolovu, makar u takmičarskoj ravni, nema previše učesnica ni u Evropi, ali se zahvaljujući takmičarkama poput Lidije ovaj pokret polako širi.

Njen primjer nadmetanja i bavljenja podvodnim ribolovom razbijao je predrasude u našoj zemlji. Stereotipne muško-ženske podjele u hobijima Lidija ne priznaje, niti se njima opterećuje. Na podvodni ribolov gleda kao na rezultat ljubavi prema moru i ribolovu.

Zato je za nju lov podvodnom

puškom prirodan izbor za nekoga ko živi more „iz prve ruke“.

- I ovdje, u Norveškoj, sam prepoznata po ulovima, dosta muškaraca traži savjete bez ustezanja. Prepoznaju da je neko dobar u ovoj disciplini i to je jedino mjerilo. Opet, rekla bih da stručno gledano, nemam kvalitete pravog podvodnog ribolovca, po pitanju apnee, konstitucije, ali vjerovatno imam dobru tehniku, a i hoće me riba, pa se uvijek nađe nešto zanimljivo – kaže ona.

Njenu posvećenost podvodnom ribolovu i rezultate prepoznao je i norveški brend ronilačkih odijela „Frivansliv“ s kojim od novembra ima saradnju.

- Podvodni ribolov postaje popularan među ženama, malo je problem činjenica da nema aktivnih takmičarki, pa je teško napraviti značajniju grupu za nadmetanje. To se premošćava i saradnjom sa drugim takmičarkama iz okolnih zemalja, poput Danske. Sophie Helena Breinholt je danska šampionka u podvodnom ribolovu i predstavnica zemlje koja ima svoj ženski tim u toj disciplini. Imala sam priliku da je upoznam, i da lovim zajedno sa njom na norveškim terenima. Vjerujem da će biti prilike da se sretnemo i na takmičenjima. Za one koji žele da isprate rezultate vrlo rado ih uputim na njen nalog na Instagramu @sophiehelenaa – ističe Lidija.

A mi dodajemo - za sve pobornike društvenih mreža, bez kojih je danas gotovo nezamisliv svijet, pa i svijet podvodnog ribolova – da Pobjedinu sagovornicu mogu pronaći na nalogu @lidija_vukic. Tek onda se otvara mozaik ulova koji svjedoči koliki je uspjeh ova Cetinjanka postigla u PosejI. PERIĆ donovom carstvu.

Kapitalni ulov pored puške

Jedan od Lidijinih uspješnih ulova u Norveškoj

Svaki slobodan momenat koristi za podvodni ribolov

15

16

Arena

Telekom 1. CFL

Neđelja, 25. april 2021.

Dečić protiv Zete kreće u odlučujuću borbu

Sa prošlog meča Sutjeska - Jezero u Nikšiću

Potvr vi plasm

Golman Dečića Stefan Popović

Nikšićani protiv Jezera igraju za povratak na pobjednički kolosijek

Sutjeska želi „evropske“ bodove NIKŠIĆ - U redovima Sutjeske priznaju da su u rezultatskoj krizi, svjesni su da im Dečić „duva za vratom“, a jasno je da žele izboriti mjesto koje ih vodi na međunarodnu scenu.

To znači da krajnje ozbiljno moraju shvatiti današnji meč sa Jezerom. Zaželjeli su se izabranici Miljana Radovića pobjeda, tim prije što su poraženi u derbiju od Budućnosti, pa onda remizirali sa Iskrom...

Poštuju „plavo-bijeli“ rivala iz Plava, ali vjeruju u sebe.

Radović kaže da je u svim njihovim kalkulacijama samo trijumf.

- Kad se ulazi u završnicu šampionata i kada se svako od nas bori za nešto, neko za titulu, neko za izlazak na međunarodnu scenu, neko za trofej u kup takmičenju, a neko za opstanak u elitnom takmičenju... onda je svaki meč posebno važan, Istina, i ovi mečevi nose jednak broj bodova kao jesenji, ali mislim da je ovo šansa koju ne smijemo prokockati. Teško je dobiti Jezero, ali igrali smo dobro u posljednje vrijeme, bez obzira što to rezultati ne potvrđuju, tako da se nadam bodovima. Mnogo nam znači ova utakmica, dobro smo trenirali minulih dana i vjerujem da će to donijeti rezultat - kazao je kratko strateg Sutjeske Miljan Radović.

Nikšićani imaju svega bod više od Dečića, a četiri prednosti u odnosu na Podgoricu, a nije sigurno i da se Rudar ne može umiješati u završnicu trke za

Sutjeska

Jezero

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Kraj Bistrice. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Šćepanović.

Pomoćnici: S. Jovanović i V. Đuranović.

Početak: 16 sati Giljen Bulatović

Cicmil

Grivić

Pajović

Stijepović

Augusto

Janjić

Mihelič

Osmajić

Marković Redžepagić Pavlović

Mendi

Vukčević Kontić

Matanović Vuković Muković

Radunović Jovićević

Asanović

Trener Miljan Radović

Trener Milija Savović

Evropu, što ih dodatno obavezuje da danas trijumfuju.

I štoper Sutjeske Stefan Cicmil očekuje sva tri boda.

- Gledamo svoje dvorište, a cilj nam je da osvojimo sva tri boda.

Pobjeda bi nam odškrinula vrata za Evropu, vjerujem da ovaj tim zaslužuje taj plasman, a svjesni smo da Jezero nije naivna ekipa, da se bore za opstanak i da će biti izuzetno motivisani - riječi su Stefana Cicmila.

DOBRO SVE OSIM PORAZA

Kada ekipa koja se bori za opstanak veže dvije pobjede i remi, a pritom ne primi gol - tre-

ner bi trebalo da je zadovoljan.

Takav je slučaj i sa kormilarom Jezera Milijom Savovićem, s tim što je očekivao tri trijumfa u nizu uoči današnjeg gostovanja Sutjesci.

- Pobijedili smo dvije ekipe koje imaju evropske ambicije, ali smo na planu igre podbacili u derbiju začelja protiv Titograda. Kako smo se predstavili u tom duelu dobro smo prošli i sa remijem. Da nam je neko ponudio sedam bodova iz tri utakmice - prihvatili bismo bez razmišljanja. Ostaje žal što nijesmo osvojili svih devet, ali i ovako imamo pozitivan stav prema onome što smo uradili u aprilu - rekao je Savović, koji nastavlja: - Pred nama je nova teška utakmica. Sutjeska je favorit, pruža dobre igre, ali pokazali smo jesenas da znamo kako se pobjeđuje kraj Bistrice. Probaćemo i sada da napravimo iznenađenje. Zbog situacije na tabeli pobjede su nam neophodne, ali u jednom ovakvom duelu uspjeh je sve osim poraza - ističe strateg Plavljana čija ekipa je u zoni baraža, na četiri boda od luke spasa.

Savović nema na raspolaganju sve igrače za gostovanje u Nikšiću.

- Za nas je hendikep i kada nam fali jedan igrač, a protiv Titograda u prošlom kolo izostalo ih je nekoliko. Nijesmo ni sada kompletni, jer su povriijeđeni Dedić i Mujeci. Ipak, optimistički gledamo na utakmicu. Ukoliko pružimo maksimum, možemo do epiloga koji želimo - zaključio je Savović.

Ra. P. - D. K.

PODGORICA - Dečić je od početka sezone u samom vrhu. Tuzani su serijom dobrih rezultata uvijek bili drugi ili treći, kako je sezona odmicala vidjelo se da to nije slučajnost.

Iako je Edis Mulalić uporno ponavljao da je za povratnika u prvoligaško društvo najvažnije da osigura opstanak, Evropa se nametnula ne kao san, već realnost za Tuzane.

I sada u finišu sezone kreće odlučujuća bitka za najveći uspjeh u istoriji kluba. Dečić već danas ima prvi derbi u nizu - dočekuje Zetu, koju je dva puta već savladao ove sezone (oba puta u gostima), koja se takođe nadala Evropi, ali je kroz prvenstvo sada sve dalje od tog cilja.

- Svjesni smo da nas čeka teška utakmica. Zeta je dobra ekipa, koja ima izuzetne pojedince, tako da kada je komplet-

na veoma je nezgodna i neće biti lako - objasnio je golman Tuzana Stefan Popović.

Dečić je vezao pet utakmica bez pobjede (četiri u prvenstvu, te meč u okviru polufinala Kupa), dok je Zeta na posljednjih sedam mečeva doživjela samo jedan poraz, a sa dvije pobjede protiv Budućnosti dokazala je sve bolji ritam.

- Zeta je potvrdila da je u dobroj formi. Nas čekaju četiri utakmice protiv direktnih rivala za Evropu. Svjesni smo značaja svakog boda. Imamo tri boda više od prvog pratioca, tako da zavisimo od sebe i daćemo sve od sebe da odbranimo mjesto koje je Dečić apsolutno zaslužio po svemu prikaznom ove sezone - naglasio je Popović.

U Dečiću su svjesni da bi im pobjeda u današnjem derbiju značila mnogo, pa sa puno samopouzdanja ulaze u ovaj meč, željni da lošu rezultatsku seriju prekinu kada je najvažnije.

- Dečić zaslužuje da bude u vrhu, ali smo svjesni da to moramo dokazati i u mečevima koji slijede, odnosno biti na vrhuncu, jer sve te ranije partije neće ništa značiti ako ne budemo pravi kada je najvažnije i kada se sve odlučuje. Zato već danas vrlo motivisani očekujemo meč protiv Zete uvjereni da možemo napraviti dobar rezultat - podvukao je Popović.

ZADRŽATI DOBAR RITAM Prva pobjeda nad Dečićem ove sezone za Zetu bi mogla da bude krucijalna. Pet kola prije kraja šanse za izlazak za Evropu kroz prvenstvo izgledale bi mnogo realnije nego prije 14 dana i poraza kod kuće od Jezera. ,,Vukovi“ su u prošlom kolu slavili protiv Rudara u gostima (1:0), a uoči današnjeg duela u Tuzima stekli prednost pred revanš polufinala Kupa protiv Budućnosti (2 :1).

Petrovac protiv Rudara u novom pokušaju bijega sa dna

Odgovara samo trijumf PODGORICA - Petrovac je u prethodnom kolu propustio priliku da u direktnom duelu preskoči Titograd, koji je četiri dana kasnije remijem u zaostalom meču sa Jezerom prednost nad ,,nebo-plavima“ uvećao na dva boda.

Za tim Nenada Vukčevića situacija nije nimalo dobra, ali daleko od toga da je bezilazna. Petrovac bi danas makar na četiri sata mogao da prepusti ,,fenjer“ Titogradu - potrebno je da kod kuće savlada Rudar, a onda bi u podgoričkom derbiju navijao za Budućnost kako boravak na pretposljednjem mjestu, koje vodi u toliko željeni baraž, ne bi bio kratkoročan.

- Moramo da idemo na pobjedu, nemamo drugog izbora, naročito jer igramo kod kuće.

Ipak, moramo biti pametni i ne srljati. Rudar posjeduje određeni kvalitet i sigurno bi iskoristio prostor koji mu se

ukaže - kaže napadač Igor Vukčević.

Poslije duela sa Rudarom, Petrovac će do kraja prvenstva igrati kod kuće s Iskrom i Zetom, te u gostima sa Budućnošću, Jezerom i Dečićem.

- Svaki šut, svaki gol do kraja prvenstva je mnogo bitan.

Samo je Budućnost rezultatski rasterećena, svi ostali timovi se za nešto bore. Biće zanimljivo do kraja, vjerujem da ćemo biti najbolji kad je najpotrebnije - dodao je Vukčević.

VJERA U EVROPU Poraz u prošlom kolu usporio je fudbalere Rudara na evropskom putu, s tim što šansa i dalje postoji.

Pljevljaci sada jure četvrtu poziciju od koje su udaljeni dva boda, a koja bi u krajnjem mogla da bude dovoljna za ino scenu.

Ka tom cilju - izabranicima Vuka Bogavca mnogo bi

značila pobjeda pod Malim brdom.

- Zastali smo u borbi za međunarodnu scenu. Teško nam je pao poraz od Zete, a da je to ekipa za respekt vidjelo se nekoliko dana nakon meča sa nama kada je pobijedila Budućnost u prvom duelu polufinala Kupa.

Vjerujem da nas utakmica iz prošlog kola neće pokolebati, već da ćemo pokazati brzu reakciju, kao poslije poraza od Podgorice - rekao je Bogavac, koji nastavlja: - Idemo u goste timu koji želi da uhvati posljednji voz za zonom baraža. Petrovac je posljednji, ima dva boda manje i slabiji međusobni skor od Titograda i pod imperativom je pobjede. Biće teško, ali mi gledamo sebe. Znamo da epilog zavisi i od nas.

Uradićemo sve da odigramo dobro i upišemo tri boda ističe kormilar prvoligaša sa sjevera.

Igrači Rudara su tokom

Petrovac

Rudar

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Pod Malim brdom. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Milačić.

Pomoćnici: D. Vujović i G. Šućur.

Početak: 14 sati Đurović

Savović

Bumbar

Mikijelj

Marković Đurđević

Bracanović

Mijušković Divanović

Zvrko

Vukčević Striković Zečević

Živković

Suraka Kotorac

Tahirović Merdović

Kašćelan Kartal

Vukotić Baltić

Trener Nenad Vukčević

Napadač Petrovca Igor Vukčević

sedmice trenirali bez nadzora Bogavca koji je bio na stažiranju u Željezničaru iz Sarajeva.

- Tu su bili moji saradnici iz stručnog štaba koji su reali-

zovali sve dogovore. Prenijeli su mi da su momci izvršavali profesionalno sve obaveze.

Juče sam stigao, radili smo zajedno i vidim da su motivisani da ispravimo propušteno

Trener Vuko Bogavac

iz meča sa Zetom - kazao je Bogavac.

Kakva je kadrovska situacija?

- Svi su na raspolaganju, osim Macuija koja ima kartone - zaključio je Bogavac. Ne. K. - D. K.

Arena

Neđelja, 25. april 2021.

u za Evropu

Duel Bogdana Milića i Ivana Novovića PRIVATNA ARHIVA

rditi isok man

17

Telekom 1. CFL

Dečić

Titograd

Zeta

(4-2-3-1)

Stadion OFK Titograd. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Savović.

Pomoćnici: M. Brajović i I. Bogdanović.

Početak: 18 sati

Popović

Spasojević

Drešaj

Zeljković Prenkočević

Ad. Rudović Božanović

Đoljaj

M. Roganović

Muzurović B. Roganović

Alić

Brnović

Marković

Vuljaj

Bojović

An. Rudović

Kalezić

Milojko

Janketić

Božović

Mirković

Milić Babić

Sopo

Adžić

Dragojević

Aković

Trener Edis Mulalić

Terzić

Vučić

Milić Ceklić

Zarubica

Ćetković

L. Lambulić

Đinović

Titograd protiv Budućnosti želi da nastavi niz bez poraza

16.00 - Sutjeska - Jezero 17.00 - Dečić - Zeta 18.00 - Titograd - Budućnost 19.00 - Podgorica - Iskra

Tabela

1. Budućnost 30 23 3 4

52:21 72

2. Sutjeska

30 12 11 7 46:30 47

3. Dečić

30 11 13 6 33:23 46

4. Podgorica 30 12 7 11 33:29 43 5. Rudar

30 12 5 13 35:40 41

6. Zeta (-1)

30 11 7 12 26:29 39

7. Iskra

30

8 14 8 24:25 38

8. Jezero

30

9

7 14 20:28 34

9. Titograd

30

5

9 16 17:43 24

4 10 16 22:40 22

LISTA STRIJELACA 15 - Marković (Sutjeska) 12 - Božović (Budućnost) 11 - Striković (Rudar) 10 - Vuljaj (Dečić), Kordić (Podgorica) 9 - Camaj (Dečić)... svoj četvrti u sezoni.

Hoće li i golman Dečića vaditi loptu iz mreže?

- Postizanje gola podiže samopouzdanje, a moje je na visokom nivou. Radim naporno, trudim se, a golovi će doći. Najvažnije je da pobjeđujemo - dodao je Mijat Lambulić.

R. P. - Ne. K.

Igre šampiona za poštovanje, ali…

PODGORICA - Titograd je u nezgodnoj situaciji - šest kola prije kraja ima samo dva boda više od Petrovca, što znači da će mu do kraja svaki bod biti dragocjen kako bi izbjegao direktnu eliminaciju.

Tim sa Starog aerodroma danas dočekuje Budućnost, starog-novog šampiona, pa iako su ,,plavi“ u tom meču apsolutni favoriti, domaćin ne želi da se preda, već sanja neko čudo. Titograd koji je tri meča već bez poraza i primljenog gola nada se da može produžiti taj niz.

- Mini serija od tri meča bez poraza svakako je pokazatelj da smo napravili određeni pomak i da prije svega ne dozvoljavamo tako lako da primamo golove. Naravno, određene segmente moramo popraviti, ali nastojimo u finišu da zadržimo ovo mjesto i onda kroz baraž dođemo do cilja - istakao je kapiten Ivan Novović.

Budućnost je dominirala cijele sezone, već je osigurala i novu

titulu, a nakon toga pokazala da je ranjiva (porazima od Zete i u prvenstvu i Kupu, te od Podgorice), što ostavlja nadu ,,romantičarima“ da mogu izbjeći poraz.

- Spremali smo se naporno za meč protiv Budućnosti, koja iako je osigurala titulu, sigurno ima veliki roster, tako da sa kojim god sastavom da zaigra čeka nas težak meč. Igre šampiona su za poštovanje.

Dominirali su cijele sezone, oborili brojne rekorde i sigurno da će imati motiva da se nakon poraza u Kupu vrate na pravi kolosijek. Ali razmišljamo o sebi i želimo da napravimo eventualno iznenađenje, jer je sada svaki bod bitan - jasan je Novović.

Titograd do kraja očekuju teški mečevi, a protiv Budućnosti Titograd ne zna za pobjedu od 2019. godine, a tada je upravo Novović krunisao pobjedu protiv gradskog rivala. Sada će ,,crveni“ znatno podmlađeni pokušati da ostave dobar utisak.

Podgorica spremna za novi derbi - na ,,DG arenu“ stiže Iskra

PREKINUTI POST

Uglavnom loša izdanja Iskre, a prije svega još gora realizacija u protivničkom šesnaestercu

- Kvalitet je na strani Budućnosti, a naši aduti treba da budu želja, kao i šansa za dokazivanje mladih, koji u ovakvim utakmicama imaju nevjerovatan motiv - rekao je Novović.

POBJEDA UVIJEK U MISLIMA

Budućnost više nema toliki takmičarski motiv u prvenstvu nakon što je superiorno osvojila titulu. Od tog trenutka ,,plavi“ nastupaju u kombinovanom sastavu, sa planom da razigravaju mlade fudbalere.

Ipak, gradski derbi na Starom aerodromu dolazi poslije dva vezana poraza i izabranici Mladena Milinkovića razmišljaju o povratku na pobjednički kolosijek.

- Titograd na posljednje tri utakmice ne zna za poraz. Vjerovatno su malo živnuli dolaskom novog trenera. Protivniku gori pod nogama, svaki bod mu je značajan, tako da je pred nama jedna teška utakmica. Što se tiče nas, moramo da uđemo

u meč maksimalno koncentrisano i požrtvovano, a to je preduslov da upišemo tri boda rekao je vezista lidera Velizar Janketić.

Dvadeset četvorogodišnji ofanzivac nije bio u prvom planu ove sezone. Odigrao je tek 14 utakmica i upisao 285 minuta, uspjevši da postigne lijep gol u četvrtfinalu Kupa protiv Bokelja u Kotoru.

Međutim, uvijek je pozitivan i raduje se svakom novom golu svog tima.

- Nije bitno da li igram minut, 45 ili 90, a drago mi je što se to vidi. Velika je čast biti dio ovoga kolektiva. Svaki minut koji odigram za matični klub je za mene plus. Iz kola u kolo dajem podršku saigračima, nadam se da je to neki putokaz kako svi treba da radimo. Svi treba da dišemo za Budućnost i da je dižemo na viši nivo iz godine u godinu - poručio je Janketić.

Budućnost će u revanšu polufinala Kupa (5. maj) juriti gol zaostatka protiv Zete koja je na ,,Trešnjici“ slavila 2:1.

- Vjerujem da ćemo igrati finale i osvojiti trofej - zaključio je Janketić.

Trener Milinković za duel sa ,,romantičarima“ ne može da računa na povrijeđene Igora Ćukovića i Nemanju Sekulića, dok je Igor Ivanović u samoizolaciji jer je pozitivan R. P. - D. K. na korona virus.

Jovan Vujović, vezista Podgorice

Bez kalkulacija, pobjeda imperativ Podgorice.

Lješkopoljci su sada fokusirani samo na duel sa Iskrom. Za razliku od Danilovgrađana, koji su u srijedu imali meč u polufinalu Kupa, Podgorica je od proteklog vikenda potpuno koncentrisana samo na ovaj meč. Iako je Iskra već dugo u negativnoj seriji u taboru Podgorice prilično su oprezni.

- Svjesni smo značaja utakmice. Oba tima vide svoju šansu.

Ali razmišljamo samo o sebi, želimo da u meč uđemo na pravi način, da pokažemo dobru formu. Vjerujem da smo tokom prethodnih dana popravili određene stvari i da ćemo protiv Iskre djelovati dobro i uspjeti da dođemo do povoljnog rezultata - rekao je Vujović.

Trener Mladen Milinković

Trener Vladimir Janković

Trener Ratko Dostanić

10. Petrovac 30

Škrijelj

Mandić

Mi. Lambulić Burzanović

Krstović

Novović

Popović

Camaj

14.00 - Petrovac - Rudar

PODGORICA - Finiš sezone ostavlja sve manje prostora za kikseve, pa je jasno da Podgorica ukoliko želi da prvi put bude na evropskoj mapi, ne smije gubiti bodove, posebno ne na domaćem terenu.

Podgorica ima tri boda manje od Dečića, a četvrto mjesto garantovaće joj Evropu samo ukoliko Kup osvoji Budućnost ili eventualno Dečić, što znači da Lješkopoljci do kraja moraju voditi prije svega bitku za treće mjesto. Baš zbog toga, Podgorica danas nema mnogo izbora, mora razmišljati samo o pobjedi protiv Iskre.

- Čeka nas komplikovan posao. Iskra je dobra ekipa, koja takođe ima evropske ambicije.

Iako smo imali i veći zaostatak nijesmo se predavali, uspjeli smo da se vratimo u trku i sigurno da ćemo do kraja dati maksimum i truditi se da napravimo taj veliki podvig - kazao je Jovan Vujović, vezista

(4-3-3)

Stadion FK Dečić. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: S. Vujović.

Pomoćnici: J. Tatar i V. Radenović.

Početak: 17 sati

Raspored

- Dečić je dobra ekipa, tvrda, veoma nezgodan protivnik.

O njihovom kvalitetu govori pozicija na tabeli i zaslužuje maksimalno poštovanje. U dobrom smo ritmu jer smo vezali dvije pobjede, ali zaboravljamo što je bilo, to je iza nas, odmah poslije pobjede nad Budućnošću usmjerili smo misli ka gostovanju u Tuzima - izjavio je Mijat Lambulić.

- Na oba fronta smo u igri za Evropu, a pobjedom nad Dečićem u potpunosti bismo se vratili u igru za mjesto u vrhu lige.

Kojom taktikom će Zeta pokušati da osvoji Tuško polje?

- Napadačkom - odgovara Lambulić.

- Nećemo se braniti. Želimo tri boda, to je naš stil u svakom meču.

Jedan od trojice Lambulića u timu Zete postigao je efektan pogodak protiv Budućnosti,

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Podgorica

Iskra

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: DG arena. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: P. Radovanović.

Pomoćnici: D. Dević i J. Došljak.

Početak: 19 sati Ivezić Čelebić

Živković Ukšanović Kaluđerović Maraš

Sentoku

Kato Jovanović

Suzuki

Krivokapić Milić Luković

Jamamoto

u jednom podužem periodu, upalili su crveno trepćuće svjetlo za uzbunu kod svih struktura u klubu kojem izabranici Aleksandra Nedovića treba da promijene boju ukoliko žele da obraduju vjerne navijače bilo u prvenstvu ili Kupu. Da li će se rezultatska i kriza po pitanju efikasnosti konačno preseliti u prošlost znaće se poslije 90 minuta na ,,DG areni“, gdje Iskra gostuje Podgorici.

Optimizam ne krije kapiten Miloš Drinčić, ali pod uslo-

vom da svi do jednog budu na visini zadatka od prvog do posljednjeg zvižduka sudije.

- Zbog velikog uloga i važnosti polufinalnog susreta sa Dečićem, prilično smo potrošeni i fizički i psihički tako da moramo uložiti veliki napor da konsolidujumo redove i svu pažnju usmjerimo na današnju utakmicu od čijeg će ishoda zavisiti naša dalja strategija u borbi za visok plasman. Na sreću imamo dovoljno kvalitetnih pojedinaca u rosteru i karte će se promiješati u cilju

ostvarenja pozitivnog rezultata koji bi došao kao melem na ranu i sva prethodna loša izdanja - objektivan je Drinčić.

Pouzdani defanzivac ističe da je sve manje kola do kraja šampionata te da ,,crveno-bijeli“ više ne smiju olako rasprodavati bodove.

- Pobjeda je imperativ i jedina opcija da se donekle vratimo na pravi kolosijek i približimo onoj poziciji koja garantuje novi iskorak na međunarodnu scenu. Zadatak nije nimalo lak jer domaćin ima uigranu eki-

Petrović Đorić

Šahman Jovanović

Malešević Obradović

Drinčić Kordić

Trener Milorad Peković

Trener Aleksandar Nedović

pu koja je snagu pokazala u meču sa budućim prvakom.

Zato nemamo izbora nego da sa punom koncentracijom pariramo njihovom napadu i konačno demonstriramo golgeterske sposobnosti, koje su nažalost izostale u prethodnim susretima - dodao je štoper Danilovgrađana.

R. P. - B. K.

18

Arena

Sportski miks

Neđelja, 25. april 2021.

Prvi meč prvog

Mladi crnogorski fudbalski trener ima novi posao u Njemačkoj

Agović na klupi Enerdži Kotbusa Najmlađi crnogorski trener sa Pro licencom ima novi posao - Damir Agović postavljen je za šefa stručnog štaba Enerdži Kotbusa.

Trideset jednogodišnji momak rodom iz Berana dugo živi u Njemačkoj, gdje je posljednjih godina sa klupe predvodio mlađe selekcije nekoliko klubova.

Sada mu se ukazala šansa da prvi put preuzme seniorsku ekipu.

Enerdži Kotbus je poznato ime u njemačkom fudbalu, svojevremeno je nastupao u Bundesligi, a njegov dres tokom karijere nosio je naš reprezentativac Savo Pavićević.

U klubu je sada još jedan Crnogorac, ovoga puta kao šef stručnog štaba. Agović je naslijedio Dirka Lotnera i u ulozi glavnog trenera završiće sezonu.

,,Crveno-bijeli“ se trenutno takmiče u Regionalnoj ligi sjeveroistok, četvrtom rangu tamošnjeg fudbala, ali je prvenstvo prekinuto nakon 13 kola zbog pandemije koro-

na virusa.

Igraće se samo Kup u oblasti Brandenburga, a Enerdži Kotbus se u polufinalu (8. maj) sastaje sa Babelsbergom.

- Lotner je preuzeo tim kada

je bio na pretposljednjem mjestu i podigao ga u sredinu tabele (osmo mjesto).

Nažalost, napredak sa Lotnerom je okončan zbog prekida sezone. S obzirom na posebne izazove koje pandemija kovid-19 predstavlja za naš klub, sportske mogućnosti i ciljevi našeg kluba i trenera Lotnera više nijesu podudarni. Donijeli smo odluku da obje strane krenu novim putem. Za predstojeće takmičenje u Kupu povjerenje smo dali Damiru Agoviću, mladom treneru koji je do juče vodio naše juniore (U19) - navodi se u saopštenju Enerdži Kotbusa.

Agović je bio član crnogorske omladinske reprezentacije, ali je rano završio igračku i posvetio se trenerskoj karijeri.

Prethodno je vodio mlađe timove Enerdži Kotbusa, Frankfurta, Vehena i Viktorija Fulde.

D. K.

Amplitudo Druga liga, 29. kolo

Lider preživio u nadoknadi vremena Berane Jedinstvo

0 1

BERANE - Gradski stadion.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Dejan Marković. Strijelac: Đeković u 44.minutu (autogol). Žuti kartoni: Nedić, Vulević (Berane).

BERANE: Aković, Đeković, Pešić (od 57. Milanović), Nedić, Šunjević, Vilotijević (od 57. Lekić), Tmušić, Bošković, Vukićević, Vulević (od 65. Kriještorac), Tomović (od 46. Šoškić).

JEDINSTVO: Š. Kolić, Muzurović (od 90+1. Ramović), Banda, Šćepanović, Nikolić (od 76. Balić), Mušović, Mušović (od 90+1. Memčević), D. Kolić (od 65. Cvijović), Ajković, Dacić, Šćekić, Dulović.

Jedinstvo je u derbiju sjevera dobilo Berane. Detalj odluke dogodio se u finišu prvog poluvremena kada je Đeković neoprezno pogodio svoju mrežu. Iako je meč bio bez rezultatskog značaja, Jedinstvo je pokazalo da ima tim koji bi naredne sezone mogao napraviti i veći rezultat.

Bokelj Grbalj

3 0

KOTOR - Gradski stadion.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Marko Ćupić. Strijelci: Popović u 7. i 70. (oba iz penala), Čađenović u 72. minutu. Žuti kartoni: Jeknić (Bokelj), Vukčević, Grandov (Grbalj).

Crveni karton: Vuk Milačić u 90+2. minutu (Bokelj).

BOKELJ: Ševaljević, V. Čavor (od 68. Čađenović), Jeknić, Marković, P. Čavor (od 75. Kovačević), Lekić, Globarević (od 80. Milačić), Đorđević (od 68. Braletić), Vučinić, Batuta, Popović.

GRBALJ: Popović, Vraneš, Stanišić, Pribilović, Vukčević (od 83. Petović), Niković, Obadović (od 68. Perović), Radenović, Kalačević, Grandov (od 46. Stešević), Ilić (od 55. Klikovac).

Bokelj je uspio da savlada Grbalj, čime je tim iz Radanovića ozbiljno zagazio ka nižem rangu. Kotorani su dominirali, a

„Studentim prednost Mladost S. centar

85 86

PODGORICA – Dvorana: „Morača“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Majkić, Peić, Nikšić. Poeni po četvrtinama: 15:24, 22:19, 30:13, 18:30.

MLADOST: Radović, Mičel 10 (2-2), Dreksel 16 (5-3), Belić 5 (2-1), Milenković, Gombo 22 (7-6), Tanasković 9 (4-2), Prlja 3 (2-1), Aranitović 16 (1-1), Sar 2, Barna 2 (1-0), Mitrović.

STUDENTSKI CENTAR: Alen 13 (2-2), Megi 12, Pavlićević 12 (3-3), Pajović, Slavković 4, Vujisić, Baćović 6, Ivišić, Hagedorn 10, Drobnjak 2, Barović 14 (8-6), Tejić 13 (2-1).

Studentski centar će sa pola koša prednosti dočekati revanš polufinala plej-ofa AB2 lige protiv zemunske Mladosti, koji je na programu u poneđeljak u „Morači“ (15 časova). U meču punom preokreta, izabranici Nenada Trajkovića, najbolji poslije ligaškog dijela takmičenja, slavili su 86:85, pa će odluka o finalisti pasti u drugom duelu. „Studenti“, koji su bili bez povrijeđenog Milića Starovlaha, još su i dobro prošli, jer je Mladost posljednju dionicu dočekala sa 11 poena prednosti (67:56). Tada je na scenu stupio Flečer Megi, koji je pogo-

dio tri uzastopne trojke, a onda je iza linije 6,75 precizan bio i Tajler Hagedorn za poena zaostatka (71:70). Preokret je košem i dodatnim bacanjem donio Nikola Pavlićević, nepunih šest minuta do kraja (75:73). Do kraja meča ekipe su se smjenjivale u vođstvu, koje nije bilo veće od tri poena, i to samo osam sekundi prije kraja meča, kada je Pavlićević pogodio oba slobodna bacanja za vođstvo Podgoričana od 86:83. Krilni centar Mladosti, Francuz Stefan Gombo je

Šampion mastersa u Monte Karlu izborio finale u Barseloni

Tabela 1. Arsenal 29 18 6 5 41:26 60 2. Mornar 29 17 8 4 43:18 59 3. Igalo 29 12 12 5 36:18 48 4. Kom 29 13 6 10 33:28 45 5. Jedinstvo 29 11 7 11 41:31 40 6. Berane (-1) 29 9 7 13 29:38 33 7. Bokelj 29 6 14 9 29:28 32 8. Ibar 29 9 5 15 22:44 32 9. Grbalj 29 7 4 18 23:41 25 10. Drezga (-1) 29 6 5 18 23:48 22 U narednom kolu (28. aprila) sastaju se: Jedinstvo - Ibar, Igalo - Drezga, Arsenal Mornar, Kom - Bokelj i Grbalj - Berane.

sve je odlučeno kada je Popović u 70.minutu drugi put pogodio sa bijele tačke.

Mornar Kom

4 0

BAR - Stadion: SRC ,,Topolica“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Manojlo Sekulić.

Strijelci: Perišić u 17, Pajović u 29, Đorđević u 48. i Škrijelj u 63.minutu. Žuti kartoni: Pepić, Đorđević (Mornar).

MORNAR: Vukčević, Martinović, Kacić (od 61. Vukmarković), Idrizović, Perišić, Seratlić (od 74. Marstijepović), Bulatović, Pajović, Bakić (od 70. Bugarin), Pepić (od 70. Kažić), Đorđević (od 61. Škrijelj).

KOM: Novović, Radenović (od 76. Drašković), Bulatović, Golubović (od 70. Filipović), Vukčević, Hot (od 76.

Dujović), Radulović, Đukić, Vujošević, Brnović (od 70.

Vukčević), Orlandić (od 70.

Zdravkovski).

Mornar je bez problema savladao prvi u nizu derbija. Barani su demolirali Kom i pokazali da ne odustaju od borbe za prvo mjesto. Iako je domaćin bio oslabljen, Mornar je preko dva štopera poveo u prvih pola sata.

Već u nastavku, nekadašnji najbolji golgeter Prve lige Boban Đorđević, uspio je da postigne prvi gol za Mornar, da bi samo dva minuta nakon što je ušao u igru Škrijelj pokazao koliko je bitan za tim Barana i zaključio sjajno izdanje tima sa ,,Topolice“.

Drezga Arsenal

0 1

SPUŽ - Stadion Zore. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelac: Dapčević u 90+1. Minutu. Žuti kartni: Kovačević, Lazarević (Drezga), S. Mršulja, Mirković, Dapčević (Arsenal).

DREZGA: Ivanović, Bogićević, Kubo, Božović (od 26.

Racković), Vukčević (od 46.

Lazarević), Burzanović, Nakazava, Mirković, Kovačević, Rakočević, Krivokapić (od 74. Bulatović).

ARSENAL: Lemajić, S. Mršulja, Kovačević, Manojlović, Todorović, Tačibana, Mirković (od 83. V. Mršulja), Radinović, Musić (od 69. Moračanin), Dapčević,

Marković.

Arsenal je bio na ivici da izgubi lidersku poziciju, ali se po ko zna koji put izvukao u sudijskoj nadoknadi. Dapčević je u prvom minutu dodatka obradovao Tivćane i sačuvao Arsenal na vrhu tabele.

Ibar Igalo

2 1

ROŽAJE - Stadion pod Bandžovim brdom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelci: Kopitović u 28. (iz penala) I Bujiša u 66. (Ibar), Maraš u 7. Minutu (Igalo). Žuti kartoni: Grbić, Đurković (Igalo).

IBAR: A. Kuč, Hodžić, Mučalica, Kalač (od 77. Tahirović), B. Kuč, Bujiša, Kopitović (od 83. Jukoivč), Damjanović, Huremović (od 63. Murić), Asanović (od 46. Dinoša), Horike.

IGALO: Kulinović, Petrović, Koprivica, Grbić, Dabović (od 31. Pajović), Radović, Li (od 62. Bakrač), Roganović (od 82. Kosać), Maraš, Redžović (od 82. Đurković), Mitrović.

Ibar je uspio nakon preokreta da iznenadi Igalo, čime su Rožajci napravili važan iskorak ka spasu, a Igalo ostalo na samo tri boda više od Zlatičana, tako da će do kraja moraju da brani mjesto u baražu.

Priredio: R. PEROVIĆ

Cicipas silan protiv Sinera Baraž za popunu Prve lige odbojkašica

Budućnost korak od opstanka PODGORICA - Odbojkašice Budućnosti na korak su od opstanka u Prvoj ligi. Podgoričanke su savladale Gorštak 3:0 (25:10, 25:21, 25:20), u prvoj utakmici baraža.

Utakmica u kojoj je formaćin bio Gorštak odigrana je u Podgorici, zbog, kako je saopšteno, zauzetosti dvorane u Kolašinu.

Revanš meč igra se u srijedu, takođe, u Podgorici, kada će domaćin biti Budućnost.

Odbojkašicama Budućnosti je dovoljan i poraz od 3:2, dok Gorštak mora da pobijedi 3:0 ili 3:1 kako bi izborio ,,zlatni set“ do 15 poena.

Gorštak je bio finalista plejofa Druge lige (poražen od Akademije) i tako izborio baraž, dok je Budućnost bila posljednja u Prvoj ligi. S. J.

Stefanos Cicipas odigrao je ubjedljivo i pobijedio velikog talenta Janika Sinera 6:3, 6:3 u polufinalu ATP turnira u Barseloni.

Grčka zvijezda je potvrdila dobru formu nakon titula na mastersu u Monte Karlu prethodne sedmice. Protiv sjajnog tinejdžera, koji će od ponedjeljka biti 18. teniser svijeta, dočekao je devetu uzastopnu pobjedu.

Cicipas je izborio drugo finale u karijeri u Barseloni, gradu u ko-

Produžen ugovor za stazu u Jap

F1 na ,,Suzuki“ j makar četiri pu

Arena

Neđelja, 25. april 2021.

ma“ minimalna st pred revanš Podgorica danas juri „minus osam“ Košarkaši Podgorica danas u 16 časova pokušaće da nadoknade minus od osam poena iz prvog meča polufinalnog duela (64:72) protiv sarajevskog Sparsa, koji sa klupe vodi crnogorski trener Miodrag Kadija.

Ekipa Zorana Kašćelana je u prvom meču imala i minus od 17 poena (55:38), i vratila nadu da u drugom meču, ipak, može da izbori finale protiv ekipa koja je prvi meč odigrala meč sa samo sedam igrača. su „studenti“ do odmora vratili prednost (43:37).

Mladost je dominirala u trećoj četvrtini, u kojoj je ubacila 30, a primila 13 poena. Serijom 9:0, Mladost je nakon dva i po minuta igre u drugom poluvremenu povela 48:45, a novom serijom od 10:0 su gosti stigli do osam poena prednosti, nešto više od tri minuta prije kraja ovog kvartala. Do kraja četvrtine, Mladost je u nekoliko navrata imala „plus 11“ koliko je i iznosila razlika pred početak posljednje dionice.

S. J.

Luković: Utakmica sezone PODGORICA – Primiče se „dan D“ za košarkaše Mornara, utakmica koja odlučuje o sudbini Barana u ovoj sezoni ABA lige.

Izabranici Mihaila Pavićevića u utorak gostuju Igokei (18 sati), u posljednjem kolu regionalnog takmičenja, i treba im pobjeda u Laktašima da bi se plasirali u plej-of.

Barska ekspedicija danas putuje avionom za Beograd, a onda autobusom nastavlja za Banjaluku.

Za razliku od Barana, Igokea je već osigurala plasman u plejof, i to bi moglo da bude prednost Mornara u ovom duelu, koji će imati, sigurno, veći motiv. Motiv, međutim, neće biti dovoljan, biće potrebna i dobra igra, poput one u prošlom kolu u „Topolici“ protiv Budućnost Volija, kada su Pulen, Nidam i društvo prekinuli niz od tri poraza (FMP, Partizan, Cedevita Olimpija)...

- To je bila jako važna pobjeda za nas. Probudili smo se, odigrali dobro i pobijedili. Sad imamo meč odluke sa Igokeom u Laktašima. To je za nas utakmica sezone. Treba nam pobjeda da budemo među četiri najbolje ekipe. Ako budemo u plej-ofu, onda je sve realno, sve je moguće. Mislim da imamo velike šanse da ove sezone igramo i finale ABA lige - kao i uvijek veliki optimista je centar Barana Uroš Luković, koji je u prvom meču protiv Igokee upisao šest poena, pet skokova i blokadu.

Mornar nema dobru tradiciju u mečevima u Laktašima, gdje je do sada samo jednom slavio na šet gostovanja, i to 4. februara 2018. godine (93:79). Barani su dobili prvi međusobni

Dilema oko Vajtheda Koliko je Mornaru značio povratak Džejkoba Pulena, najbolje se vidjelo protiv Budućnosti, kada je sa 32 poena (pet trojki) vodio ekipu do važne pobjede protiv Podgoričana. Meč prije toga je Ajzea Vajthed bio najbolji sa 24 poena, ali je obnovio povredu ramena, nije ga bilo protiv Budućnosti, a iz Mornara su saopštili da je završio sezonu. Ipak, nije u potpunosti isključeno da Vajthed zaigra u Laktašima…

- Pokušavamo da osposobimo Vajtheda, ali je to dosta problematično. Ne bih ulazio u medicinske prognoze – rekao je trener Barana Mihailo Pavićević.

duel ove sezone, u ,,Topolici“ je bilo 90:76 za domaćina.

- Tačno je da nemamo dobro iskustvo sa mečevima u Laktašima, ali mislim da ćemo ove godine, ipak, trijumfovati tamo. Mislim da smo sada dosta jača ekipa, da smo napredovali, da smo zreliji, a poslije utakmice protiv Budućnosti smo se dosta digli – zaključio je Uroš Luković.

Pobjedom u Laktašima, Mornar bi zauzeo treće mjesto pred plej-of, dok bi Igokea pala na četvrto. Postoji i drugi scenario po kojem Mornar

VATERPOLO: Utakmica za treće mjesto

jem je prije tri godine izgubio od Rafaela Nadala u meču za trofej. Drugi polufinalni par je Nadal – Karenjo Busta.

Na ovom meču Cicipas je imao mnogo bolju realizaciju prvog servisa od 70 procenata, a osvojio je 72 procenta poena na prvi servis, spram svega 59 procenata Sinera. Realizovao je tri od deset brejk-šansi, spasio četiri brejk-lopte i zasluženo pobijedio.

R. A.

Trka za Veliku nagradu Japana na stazi ,,Suzuka“ voziće se makar do kraja 2024. godine, saopštili su organizatori.

Postignut je dogovor sa čelnicima Formule 1 o nastavku saradnje. Radi se o jednoj od najatraktivnijih staza šampionata.

- Na ,,Suzuki“ su se desili neki legendarni momenti našeg sporta i ne sumnjamo da će tako biti i u budućnosti – rekao je Stefano Domenikali, prvi čovjek Formule 1.

Upravo na ovoj stazi u modernoj eri sporta najčešće je rešavano pitanje šampiona. R. A.

7 4

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Utakmica igrana bez prisustva publike. Sudije: Đurašković i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 2:1, 3:0, 2:0, 0:3.

KATARO: Bjelica, Paunović 1, Milić 1, Marković 1, Mršić 2, Popović 1, Jašović, Vujović, Milaš 1, Vuksanović, Vujošević, Gopčević, Marinković, Pržica.

BUDVA: Mandić, D. Dragović, Giga 1, Kovačević, Mitrović 2, N. Dragović, Jablan,

Sjajna uvertira za finale Vukmirović 1, Vukićević, Ivanović, Radonić, Franeta, Duletić, Korać.

Kataro je izborio majstoricu, nakon što je odlično odigrao prve tri četvrtine protiv Budve

u drugom meču za treće mjesto. Kotorani su pobijedili 7:4, a zanimljivo je da su primili samo gol u prve tri četvrtine.

Treća utakmica je 27. aprila u Budvi.

A. M.

NBA: Oslabljeni Netsi odlični protiv Bostona, Golden Stejt održao lekciju Denveru

Bruklin novi lider Istoka Do skora 40-20 i liderske pozicije Istočne konferencije Bruklin Netsi stigli su bez velikih zvijezda Djurenta i Hardena, koji su i dalje u procesu oporavka. To najbolje govori koliko je dobar ovaj tim.

Netsi su na svom terenu relativno lako pobijedili Boston 109:104, u meču u kom su skoro od starta bili u rezultatskom bjekstvu. Ekipa je odigrala dominantno timski – Heris je ubacio 20, Grin 19, Braun 15 poena, a slavni bek-šuter Kajri Irving 15 poena, 11 asistencija i devet skokova protiv bivšeg kluba.

Boston je predvodio sjajno krilo Džejson Tejtum sa 38 poena uz deset skokova, ali samo trojica igrača Seltiksa imali su više od osam poena na ovom meču.

Sa učinkom 32-28 Boston je tek

šesti u Istočnoj konferenciji, sa šansama da se bori za četvrto mjesto.

Koliko Denver ,,pati“ zbog dugoročne povrede najboljeg igrača spoljne linije Džamala Mareja, najbolji dokaz je poraz od Golden Stejta u San Franci-

može da završi na četvrtoj poziciji ukoliko izgubi od Igokee u Laktašima, ali onda paralelno mora da se nada neuspjehu Cedevita Olimpije kod kuće protiv ekipe Mege. Igokea bi u tom slučaju završila ligaški dio na trećem mjestu.

Posljednje kolo daće odgovor i ko će sa prve pozicije u plejof. Ako u gostima savlada Zadar, Crvena Zvezda će imati prednost domaćeg terena kroz plej-of, u slućaju pobjede Zadra, Budućnost Voli će biti prva na kraju ligaškog dijela…

S. J.

Prva liga za košarkašice

Kotorani odigrali za majstoricu

panu do kraja 2024. godine

još uta

mora da bude mnogo bolji, i mislim da ćemo drugu utakmicu uspjeti da igramo bolje. Ovu nijesmo igrali dobro, a pobijedili smo, i dobro je ovako, jer da je veća razlika možda bismo se opustili u revanšu - rekao je trener Studentskog centra Nenad Trajković.

Serijom 6:0 u posljednjih minut i po, Studentski centar je na kraju prve četvrtine imao devet poena prednosti (24:15).

Mladost je sredinom drugog kvartala uspjela da nadoknadi zaostatak i povele (31:29), ali

Kataro Budva

19

Košarkaši Mornara privode kraju pripreme za duel u Laktašima protiv Igokee, odlučujući za plasman u plej-of ABA lige

g polufinala plej-ofa ABA 2 lige

košem skoro uz zvuk sirene postavio konačan rezultat...

- Očekivali smo tešku utakmicu protiv ovakvog protivnika, koji igra tvrdo, ima odlične spoljne i unutrašnje igrače. Mi smo uspjeli da se vratimo poslije „minus 11“, što je mnogo važno za nas. Ovo su i oni mogli da dobiju, ali niko nije pobijedio, igra se i drugo poluvrijeme.

Moramo da igramo mnogo čvršće, mnogo jače, da imamo bolja rješenja u napadu. Ne smijemo da rješavamo napade poslije prve lopte, protok lopte

Sportski miks

sku 118:97.

Nagitsi su bili bez šansi u ovom duelu, a Voriorse je u novom trijumfu predvodio fantastični Stefon Kari, koji je pored 32 poena imao i osam asistencija za 33 minuta na parketu. U rano riješenom meču, Nikola Jo-

kić je za Denver sveden na 19 poena uz po šest skokova i asistencija za 33 minuta. Porter je ubacio 26 poena.

Atlanta je ostvarila važnu pobjedu nad Majamijem 118:103 na svom terenu i stigla do skora 33-27. Savladan je direktan konkurent u borbi za plasman pred plej-of, rival sa Floride sada ima učinak 31-29. Protiv vicešampiona Hoksi su prelomili meč krajem treće dionice, a odlično je odigrao srpski bek Bogdan Bogdanović sa 21 poenom i osam asistencija. Kolins je dodao 20, Gudvin i Galinari po 17 poena. Sa druge strane, Nan je ubacio 21, a Batler 19 poena.

Klipersi su u dobroj formi, tim iz Los Anđelesa pobijedio je Hjuston 109:104. Pol Džordž nastavio je niz odličnih partija, sa 33 poena, 14 skokova i četiri asistencije za oslabljenu kalifornijsku ekipu.

R. A.

Bud. Bemax Podgorica

82 45

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemax arena“. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudije: K. Radinović, M. Gligorović, N. Patković. Rezultat po četvrtinama: 26:7, 20:9, 19:12, 17:17.

BUDUĆNOST BEMAX: A.Drobnjak 21, Radonjić 6, Bigović 13, Jakšić 5, Savković 9, Vučinić 4, Lazarević 4, Živković 3, Leković 6, Marinković 3, Begović 4, N. Drobnjak 4.

PODGORICA: Bigović 7, Čanović 6, Vujačić 6, Kuzmanović 5, Pavićević 10, Baošić, Ilić 7, K. Šćepanović, Vujović, H. Šćepanović, Radulović 4.

Košarkašice Budućnost Bemaxa nastavile su pobjedničku seriju i protiv Podgorice, čime su ligaški dio takmičenja završile bez poraza. ,,Plave“ su silovito ušle u meč, povele 16:0, pa je bilo jasno da će se gledati utakmica u jednom smjeru. Podgoričanke su diktirale tempo, a očigledno umorne od napornog ritma u posljednjih devet dana mlada ekipa Podgorice nije mogla da pruži jači otpor. Ipak, ovo je bila na neki način uvertira za finale, s obzirom na to da su ova dva tima i ranije osigurale prolaz u finale, koje je na programu u R. P. utorak i srijedu.

Arena

20 Sportski miks

Novo priznanje za Rukometni savez na Kongresu EHF-a

Top organizatori

turnira u muškoj i ženskoj konkurenciji kada je stiglo priznanje sa najznačajnije adrese svjetskog rukometa. I za organizaciju i za uspjeh koji su „lavice“ ostvarile plasmanom na Igre.

Predsjednik Svjetske rukometne federacije Hasan Mustafa, u pismu dostavljenom Rukometnom savezu Crne Gore i predsjedniku Petru Kapisodi, čestitao je našem državnom timu, koji je uz Nor-

vešku, izborio učešće na najvećoj svjetskoj smotri sportista i na organizaciji turnira.

- Uprkos okolnostima koje su bez presedana, takmičenje je održano bez prekida zahvaljujući pažljivom planiranju koje je osiguralo zdravlje i bezbjednost svih učesnika - napisao je Mustafa u pismu.

Rukometni savez i Crna Gora će od 5. do 15. avgusta biti domaćin Evropskog prvenstva za kadetkinje.

A. M.

NAJEFIKASNIJI U TIVATSKOM TIMU: Veselin Drakulović, bek Partizana 1949

Prva liga za rukometašice

Lider kao sat Levalea Trebjesa

PODGORICA - Rukometni savez Crne Gore dobio je priznanje na kongresu Evropske rukometne federacije u Beču.

Kao domaćin tri i više takmičenja pod okriljem EHF-a, crnogorska ,,kuća rukometa“ dobila je priznanje za top organizatora.

Nagrada je uručena predsjedniku Saveza Petru Kapisodi.

Rukometni savez je bio perfektan organizator i martovskih olimpijskih kvalifikacionih

Neđelja, 25. april 2021.

32 (16) 27 (14)

NIKŠIĆ - Sportski centar ,,Nikšić”. Utakmica igrana bez prisustva publike. Sudije: Kažanegra i Mitrović.

LEVALEA 2010: Marković (5 odbrana), Tomanović, S. Ćorović 3, Bigović 1, N. Ćorović 9, Kovačević, Bulatović 3, Tomić 1, Kuzman 3, Vujović (odbrana), Đikanović, Vuković 3, Delibašić 7, Đukić 2, Adžajić, Vesković.

TREBJESA: Gezović (9 odbrana), Popović, Čvorović 2, Miljanić 1, Drašković 2, Dorongić 3, Raičević (odbrana), Radović, Kecojević, Bošnjak 2, Varajić 4, Burić 11, Marjanović, Lalić, Gvozdenović, Gardašević.

Nikšićki derbi pripao je lideru Levalei koja je sačuvala savršeni niz i opravdala ulogu favorita. Nataša Ćorović sa devet golova predvodila je domaće u trijumfu od 32:27, dok je u poraženom timu odskočila Sara Burić sa 11 golova.

Posljednja dva meča 18. kola odigraće se danas, sastaju se: Budućnost II - Rudar (17 h) i NIkšić - Feniks (19 h). A. M.

RUKOMET: Mini liga za prvaka

Partizan 1949 osvojio Berane Berane 1949 20 (11) Partizan 1949 23 (13) BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: F. Martinović i P. Martinović (obojica iz Podgorice). Sedmerci: Berane 2 (1). Isključenja: Berane 2, Partizan 6 minuta.

BERANE 1949: Lutovac (četiri odbrane), Popović (sedam odbrana), Bućković, Marsenić 5, Trifunović 2 (1), Femić 2, Danić 4, Lekić 1, Došljak 1, Čampar 3, D. Došljak, Šćekić, Đurašković, L. Folić, Đ.

Folić 2, Nišavić.

PARTIZAN 1949: Mudreša (19 odbrana i sedmerac), Čule, Marković 1, Pejović, Međedović 3, Mrvaljević 4, Kustudić, Drakulović 8, Došković, Sindik, Drašković 1, Mandić

2, Barac 4, Manojlović, Kaluđerović.

Rukometaši Partizana 1949 ostvarili su prvu pobjedu u Mini ligi za prvaka Crne Gore.

Tivatski tim je kao gost savladao Berane 1949 (23:20) i približio se ekipi iz grada pod Jasikovcem na bod, s tim što ima i utakmicu više.

Blistao je Marko Mudreša, koji je sakupio 20 odbrana, jednu iz sedmerca.

Prvoplasirani Lovćen mogao bi danas (16h) da napravi veliki korak ka tituli, budući da gostuje prvom pratiocu, Budvanskoj rivijeri Budva, od koje ima šest bodova više i utakmicu manje.

U Mini ligi za opstanak, danas (15h) se sastaju Danilovgrad Mornar 7, dok će sjutra (17h) snage odmjeriti Rudar i JedinNe. K. stvo.

Održan 13. Međunarodni miting bacača kugle u Draževini

Pobjednici Ana Bošković i Hamza Alić

Jedriličarska kvalifikaciona regata za OI u Vilamuri

Dukiću izmakao Tokio Selektor Ilko Klakor, jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković obećali su borbu do posljednjeg atoma snage na kvalifikacionoj regati za Olimpijske igre u Vilamuri, obećanje su ispunili, ali je nedostajalo malo sreće da Dukić stigne do trećih uzastopnih Olimpijskih igara.

Dukić je završnu regatu završio na sedmom mjestu, u gene-

ralnom plasmanu je bio 21, ali su olimpijske vize, a bilo ih je samo dvije, prigrabili Žoel Rodrigez Perez iz Španije koji je osvojio deveto mesto, odnosno Duko Bos iz Holandije, koji je bio 11.

Mladi i talentovani Marković, nije imao dovoljno iskustva i sreće da stigne do finala. Sedam mjesta je bio ispod linije, ali je prospekt za Olimpijske igre u Parizu, nastavio borbu u srebrnoj grupi, osvojio je deveto mjesto u konkurenciji jedriličara do 21 godine, što je dobra najava za Evropsko prvenstvo u olimpijskim klasama za mlade, koje će tokom ljeta biti organizovano u Crnoj Gori.

R. A.

PODGORICA – Tradicija se nastavlja - pod pokroviteljstvom Atletskog saveza Crne Gore, a u organizaciji Atletskog kluba Draževina, održan 13. Međunarodni miting bacača kugle – Draževina 2021.

Na takmičenju je nastupilo 50 takmičara iz atletskih klubova iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, kao i takmičari POK-a Crne Gore.

U glavnoj disciplini manifestacije, kod seniora trijumfovao je Hamza Alić, član AK „Zenica“ sa rezultatom 17,72 metra, kome je ovo bila deveta pobjeda, dok je kod seniorki trijumfovala Ana Bošković iz AK „Tara“ sa rezultatom 11,96 metara.

Pored takmičenja u bacanju kugle, po prvi put održano je i takmičenje u skoku u dalj iz mjesta.

Po riječima svih učesnika manifestacije takmičenje je proteklo na najvišem nivou uz pohvale organizatoru takmičenja AK „Draževina“ na čelu sa predsjednikom Neđeljkom Burzanovićem.

Rezultati po kategorijama: ŽENE: seniorke (4 kg): 1. Ana Bošković (Tara) 11,96; mlađe juniorke (3 kg): 1. 1. Vesna Klajević (Tara) 14,19, 2.Milica Pejović (Podgorica) 12,98, 3.

Margareta Starčević (Prole-

ter) 7,89; pionirke (3 kg): 1. Božidarka Popović (Lovćen) 9,49, 2. Antonela Gazivoda (Orion) 9,31, 3. Nora Selčanin (Orion) 8,68; mlađe pionirke (3 kg): 1. Iva Miljenović (Lovćen) 9,33, 2. Suana tafić (Orion) 8,97, 3. Tea Mašić (Proleter) 8,32; MUŠKARCI: seniori (7,260 kg): 1. Hamza Alić (Zenica) 12,72, 2. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 17,48, 3.

Ivan Garaj (Mala Pruga) 15,07; juniori (6 kg): 1. Vukašin Cimbaljević (Draževina) 12,86, 2.

Mihailo Memedović (Voždovac) 12,25, 3. Emin Kurgaš (Jedinstvo) 12,08; mlađi juniori (5 kg): 1. Haris Adrović (Jedinstvo) 14,40; pioniri (4 kg): 1.

Milivoje Pajović (Orion) 12,72, 2. Zahid Murić (Orion) 8,35, 3. Elijan Dervišević (Orion) 7,24; mlađi pioniri (3

Danas u Baru 3. međunarodni atletski miting za cicibane

Talenti na sceni PODGORICA - Danas će u Baru, na terenima SRC ,,Topolica“ biti održan 3. međunarodni atletski miting za cicibane i cicibanke.

Atletsko takmičenje za najmlađe,

organizuje Atletski klub Sanja iz Bara, koji je već dva takmičenja organizovao na izuzetno visokom nivou, uz veliki broj mladih takmičara, koji su imali priliku da najave

kg): 1. Daut Alić (Zenica) 9,10, 2. Stefan Kragujevac (Proleter) 6,90, 3. Ognjen Popov (Proleter) 5,88; veterani M55 (4 kg): 1. Rifat Adrović (Bijelo Polje) 13,48, 2. Mladen Grujić (Zrenjanin) 9,03; veterani M75 (4 kg):1. Jovan jahić (Beograd) 10,90; veterani M80 (4 kg): 1. Vučeta Rakočević (Podgorica) 7,08; skok u dalj iz mjesta (mlađe pionirke): Maša Trbojević (Proleter) 2,08, 2. Mina Cvejić (Proleter) 1,98, 3. Tea Mašić (Proleter) 1,98; skok u dalj iz mjesta (pionirke): 1. Milica Trbojević (Proleter) 2,18, 2. Luna Antić(Proleter) 1,95; skok u dalj iz mjesta (mlađe juniorke): 1. Jovana Stojanov (Proleter) 2,11, 2. Irma Pinter (Proleter) 2,03, 3.

Margareta Starlčević (Proleter) 1,88; skok u dalj iz mje-

početak uspješne atletske karijere.

Takmičenje će biti održano u pojedinačnoj konkurenciji i to u disciplinama 50 metara, 200 metara, skok udalj iz zone, vortex (2010 i 2011. godište), dok će za 2012. i 2013. godište biti iste discipline osim vortexa.

Učesnici koji su 2014. i 2015. godište imaće nastup na 50 metara i skok udalj iz zone, a 2016. i 2017. godište očekuje trka na 50 metara.

sta (seniorke): 1. Zorana Buković (Proleter) 2,29; skok u dalj iz mjesta (mlađi pioniri): 1.

Ognjen Popov (Proleter) 2,00, 2. Stefan Kragujevac (Proleter) 1,97; skok u dalj iz mjesta (juniori): 1. Mihailo Memedović (Voždovac) 2,83, 2. Vukašin Cimbaljević (Draževina) 2,81, 3. Nemanja Burzanović (Draževina) 2,55; skok u dalj iz mjesta (seniori): Ivan Garaj (Mala Pruga) 2,53; skok u dalj iz mjesta (veterani M80): 1. Vučeta Rakočević (Podgorica) 1,39; skok u dalj iz mjesta (veterani M70): 1. Jovan Jahić (Beograd) 2,35; skok u dalj iz mjesta (veterani M55): 1. Mladen Grujić (Zrenjanin) 2,06; skok u dalj iz mjesta (veterani M50): 1.

Hamza Alić (Zenica) 2,38, 2.

Vasko Burzanović (Podgorica) 2,00; R. P.

U troboju (gdje učestvuju takmičari od 2010. do 2013. godište), biće discipline 50 metara, 200 metara i skok udalj iz zone.

Očekuje se da ,,Topolica“ još jednom bude zastupljena mladim atletičarima, čije vrijeme tek dolazi, a koji će se svakako boriti za medalju, kako u pojedinačnoj, tako i ekipnoj konkurenciji, jer klub koji bude imao najviše medalja dobija specijalni pehar… R. P.

Feljton

Neđelja, 25. april 2021.

HRIŠĆANSTVO I CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNO-ISTORIJSKI IDENTITET

21

7.

Bilo je kontakata Duklje sa ohridskom duhovnom školom Prilikom organizacije dijaceze Metodijeve sveslovenske arhiepiskopije, njegov najdosljedniji učenik sv. Kliment rukovodio je slovenskom episkopijom, u čijem sastavu je bio Istočni Ilirik, sa Makedonijom kao centralnom oblašću

» Piše: Prof. dr Ilija VELEV Kultnolegendarni izvori tvrde da je prilikom organizacije dijaceze Metodijeve sveslovenske arhiepiskopije, njegov najdosljedniji učenik sv.

Kliment, bio postavljen za episkopa i rukovodio slovenskom episkopijom, u čijem sastavu je bio Istočni Ilirik sa Makedonijom kao centralnom oblašću. Istorijska potvrda ovog događaja treba direktno da nam otvori putokaz za makedonsko-crnogorske duhovne i kulturne veze u srednjovjekovlju od perioda Svetoklimentove ohridske duhovne i književne škole, da bi time potisnuli neke savremene naučne tendencije s ciljem asimilacije crnogorskog i makedonskog duhovnog i kulturnog identiteta: oba sa posebnom tradicijom i istom takvom savremenošću.

(Ovakve međusobne makedonsko-crnogorske interkulturne i duhovne participacije u oba smjera, aktivno su se projektovale kao odraz globalnih procesa koji su se razvijali preko duhovne i kulturne trase Via Egnatia, koja se usmjeravala iz Italije ka Makedoniji – preko Jonskog mora, izlazila na Balkan kod Drača, pa preko Elbasana i Ohrida stizala do Soluna.)

Treba naglasiti da je nakon Preslavskog sabora 893. godine novi bugarski vladar Simeon (893–927) organizovao hrišćanstvo kao samostalnu slovensku dijacezu sa sjedištem u Preslavu i pod vrhovnom jurisdikcijom Konstantinopolja, dok je u Ohridu sv.

Kliment nastavio da autonomno rukovodi svojom dijacezom – rukopolažući arhijereje, đakone i sveštenike.

Takvu je poziciju imao jer je produžio sa čuvanjem izvornih duhovnih i kulturnih ideja



Postoje sačuvana saznanja da su Svetoklimentovi učenici (legendarno navedeno njih oko 3.500) išli da propovijedaju i da poučavaju onamo gdje se čuo i razumijevao slovenski jezik. Svakako da se njihova slovenska propovjedna i poučna aktivnost odvijala i u Dukljanskoj dijacezi

Moravske misije sv. Ćirila i Metodija i deklarisanjem ekumenskog hrišćanskog odnosa, pri čemu je bio nezavisan – kako u odnosu na Konstantinopolj, tako i spram pape u Rimu.

U takvim okolnostima nije za očekivati da nema saradnju sa dukljanskom slovenskom dijacezom, ne u smislu podijeljene hijerarhijske zavisnosti jedne od druge, već kao odraz dviju teritorijalno bliskih i samostalnih crkava koje povezuje tradicija slovenske ekumenske hrišćanske ideje podržane od pape u Rimu u periodu Sveslovenske arhiepiskopije sv. Metodija. Pored toga, postoje sačuvana saznanja da su Svetoklimentovi učenici (legendarno navedeno njih oko 3.500) išli da propovijedaju i da poučavaju onamo gdje se čuo i razumijevao slovenski jezik. Svakako da se njihova slovenska propovjedna i poučna aktivnost odvijala i u Dukljanskoj dijacezi, za koju nije precizirano da li je bila u posrednoj zavisnosti od Dračke arhiepiskopije – imajući u vidu tumačenje spiska potčinjenih episkopija tamošnjeg sufragana s kraja IX ili početka X vijeka: o Diokléias, o Scodrôn, o Driváston, o Poláthon, o Antiváreos i dr.

(Ne treba zanemarivati mogućnosti da su takvi izvori prepisivani u više navrata u kasnijim periodima, pa otuda dozvoljavamo da su kasnije vizantijski hroničari vršili izvjesne intervencije u prilog prilagođavanja podataka aktuelnih za ta vremena političkim ili crkvenim interesima.)

Možda su bliži istini oni istraživači koji smatraju nedokazanom neposrednu jurisdikciju, pri čemu bi slovenska Dukljanska episkopija imala samostalni status sa apostolskim papskim uticajem. Upravo se i u ljetopisu Konstantina Porfirogeneta iz X vijeka navodi da je u tom periodu Duklja bila izvan Dračke teme. Na taj način su očekivano dolazili do izraza i kontakti sa Svetoklimentovom ohridskom duhovnom i književnom

Sveti Vladimir Dukljanski



Već 1016. godine Jovan Vladislav hoće da povrati Duklju i Skadar direktno pod svoju vojnu vlast, zato 22. maja (po starom kalendaru) ubija na prevaru dukljanskog kneza Vladimira. Čak i legendarna svjedočanstva tvrde da je Vladislav vjerovatno bio bogumil i da mu je veoma smetala hrišćanska pobožnost dukljanskog kneza, koja ga je u Makedoniji i Duklji činila veoma popularnim i poštovanim

Mjesto gdje se nalazi Samuilov grab na jezeru Mala Prespa

školom na osnovi razvitka slovenske bogoslužbe i pismenosti u Duklji, ali to je ipak bilo pažljivo dozirano, u granicama kontrole od strane rimolatinske crkve.

U takvim uslovima se nijesu mogli široko rasprostirati, ali ni kasnije sačuvati postojeći slovenski pisani i književni spomenici nastali u dukljanskim skriptorijumima – kao izvorno svjedočanstvo o alternativnom postojanju slovenske bogoslužbe i pismenosti, naspram rimolatinske. Ali kao kontinuitet duhovnih i kulturnih veza sa Ohridom, sve do kraja X i početka XI vijeka, u Duklji postoje hrišćanski propovjednici na slovenskom jeziku – podržani od dukljanskih kneževa. O tome je svjedočanstvo ostavio dubrovački benediktinski monah i istoričar Mavro Orbini (1563– 1610), Crnogorac rodom iz Kotora – da su u gore navedenom periodu, u Duklji postojali hrišćanski propovjednici koji „su slovenskim riječima prenosili hrišćansko učenje u duše slovenskih Varvara“.

(Ali na žalost, upravo je on u reprintu njegovog kompilativnog djela Kraljevstvo Slovena objavljenog u Pezaru 1601. godine, iz vizantijskih hronika preuzeo imenovanja makedonske i dukljanske (crnogorske) zemlje kao Bugarska i kao Srbija. Zbog toga u trećem

Vjenčanje Ašota i Miroslave, Skiličina hronika

dijelu govori o južnoslovenskim zemljama: Srbiji, Bosni, Humu i Bugarskoj.)

Tokom X vijeka Dukljansko knjaževstvo je imalo samostalan status u odnosu na centralizovanu vizantijsku vlast, a ono se posebno učvrstilo kao vazalna država Duklja početkom vladavine kneza Vladimira (oko 970–1016) – na teritoriji od Boke Kotorske do rijeke Bojane. Njegova je vladavina bila vojnički ugrožena osvajanjima makedonskog cara Samuila (976–1014), čiji je prijesto i titularna (pomjesna) crkva bila u Makedoniji: u Prespi a kasnije u Ohridu.

U periodu privremenog vojnog zatišja sa Vizantijom krajem X vijeka, makedonski vladar je započeo vojne pohode u Dalmaciju, Duklju, Bosnu, Rašku i Hrvatsku. Vizantija nije pokazala politički interes da vojnički pomogne ovim zemljama prilikom Samuilo-

Ostaci crkve sv. Ahileja na Maloj Prespi, gdje je otkrivena Samuilova grobnica

vog osvajačkog pohoda. Najprije je bio osvojen Drač gdje je kao vladara postavio Ašota (za kojega je vjerio ćerku Miroslavu) i u naletu je produžio ka sjeveru, sve do Zadra.

Duklja je bila poražena 997. godine u bici na rijeci Bojani, gdje je knez Vladimir zarobljen i poslat u zatočeništvo u Prespu. Tamo je došlo do vladarskog braka između kneza Vladimira i Samuilove ćerke Kosare, što je u političkom smislu moglo da se shvati kao mirovni dogovor. Knez Vladimir se vratio da vlada Dukljom dobivši na upravu i Dračku oblast, pristajući pri tome na vazalsku lojalnost. Do smrti cara Samuila i još četiri godine krhke vlasti makedonskim carstvom njegovih nasljednika, sina Gavrila Radomira (1014–1015) i sinovca Jovana Vladislava (1015–1018), knjaževstvo Duklja je dijelilo zajedničke vojnopolitičke, cr-

kvene i kulturne prilike. Već 1016. godine Jovan Vladislav hoće da povrati Duklju i Skadar direktno pod svoju vojnu vlast, zato 22. maja (po starom kalendaru) ubija na prevaru dukljanskog kneza Vladimira. Čak i legendarna svjedočanstva tvrde da je Vladislav vjerovatno bio bogumil i da mu je veoma smetala hrišćanska pobožnost dukljanskog kneza, koja ga je u Makedoniji i Duklji činila veoma popularnim i poštovanim. Kultno-legendarna svjedočanstva kazuju da je princeza Kosara izmolila da tijelo kneza Vladimira odnese u njegovo knjaževstvo, kojom prilikom ga je sahranila u Krajinskom manastiru Sv. Bogorodice Prečiste kod Skadarskog jezera, gdje je i organizovala monaški život (Cillegium sacrum Virginium) i gdje se i sama zamonašila pod imenom Teodora. Nakon njezine smrti 1018. godine i ona je pokopana u istom manastiru, pored svojeg supruga, kneza Vladimira. Kao što je 1015. godine Vladislav otpočeo vladavinu Makedonskim carstvom ubistvima, tako je 1018. godine i sam ubijen od dukljanske vojske prilikom neuspješnog pokušaja da vojnom silom povrati Drač. Nakon njegove smrti ugaslo je i postojanje Samuilovog makedonskog slovenskog carstva. Car Samuilo je osvojene zemlje integrisao dostojanstvenim političkim odnosom, pri čemu je iz tih sredina regrutovao vojnike za svoju vojsku – kojima je vjerovao i na čiju se samopožrtvovanost oslanjao. Po ovom odnosu se može porediti sa Aleksandrom Velikim – Makedonskim, kada je u IV vijeku pr.n.e. podstakao novu eru globalizacije sa različitostima i sličnostima neđu narodima.

(Nastavlja se)

22

Horoskop

Neđelja, 25. april 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (26. 4 - 2. 5. 2021) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca!

Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjese-

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Blizancima Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previ-

čevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedicsigns/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer. org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

zite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Pun Mjesec je u ponedjeljak. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit počinje u srijedu od 8:26.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Vodoliji

PONEDJELJAK I UTORAK

Mjesec u Strijelcu

PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Vagi

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u srijedu od 8:26.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u ponedeljak od 9:02.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u srijedu od 8:26. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 8:38 i završava u nedjelju u 11:16. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Neđelja, 25. april 2021.

Enigmatika

23

24

Oglasi i obavještenja

MAli OglAsi

umivaonika i wc šolja kao i renoviranje kupatila.

Tel. 069/ 759 - 055 5

RAZNO

RUŠENJE pregradnih zidova, otvaranje vrata i prozora, skidanje pločica i parketa kao i odvoz šuta Tel. 069/ 759- 055 6

IZDAJE se magacin-hala 125m2 na Zabjelo pored Ljetopis mercedesa. Cijena po dogovoru.

Tel. 067/422-391 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2 ODČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 3

Neđelja, 25. april 2021.

KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motorni trimerom. Povoljno.

Vukčević.

Tel. 069/991-999 067/000-008 4

ZANATsKE UslUgE VODOINSTALATER: popravka i zamjena česama, vodokotlića,

RUŠENJE – otvaranje prozora, vrata armiranog betona pregradnih zidova pločica-odvoz šuta.

Tel. 067/457-796 7 VODOINSTALATER - električar instalacija stanova, kuća, sve vrste popravki.

Tel. 069/ 623-160 8

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. april 2021.

25

Dana 24. aprila 2021. preminuo je poslije duge i teške bolesti u 67. godini života Тужним срцем јављамо родбини, кумовима и пријатељима да се упокојио у Господу 24. априла 2021. у 68. години живота наш драги

Dana 24. aprila 2021. u 78. godini života iznenada nas je napustio naš dragi otac, đed i brat

MILOVAN Savov IVANOVIĆ Zbog nastale pandemije, sahrana je obavljena dana 24. aprila u krugu najuže porodice u porodičnoj grobnici na gradskom groblju u Danilovgradu.

Ožalošćeni: supruga SNEŽANA, brat MILORAD – MIĆO, kćerke IRENA i JELENA, sin NIKOLA, unuka NIKOLIJA, unuk VUK – PENDA, bratanići, bratanične, brat od strica ĐOKO, snahe i ostala mnogobrojna rodbina

1468

TODOR Jovanov STANIMIROV

ВОЈИСЛАВ Бошков ПАВИЋЕВИЋ

1943 – 2021.

Због новонастале ситуације сахрана драгог нам покојника се обавила истог дана у кругу најуже породице, у породичној гробници у Загоричу.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti dana 25. aprila na gradskom groblju Čepurci.

Ожалошћени: супруга ВЕСНА, син БОШКО, кћерке БИЉАНА и ЈОВАНА, снахе СНЕЖАНА, МИЛЕНА и АЛЕКСАНДРА, братанић ДЕЈАН, братанична ДЕЈАНА, зет МИЛИВОЈЕ, унучад и остала многобројна родбина ПАВИЋЕВИЋ

Ožalošćeni: sin JOVAN, kćerke BILJANA i LJILJANA, brat DUŠAN ČEJOVIĆ, sestre ZORKA i LIDIJA, snahe MAJA i DUŠKA, unučad MARIJA, MIODRAG, SOFIJA i OLGA i ostala rodbina

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu 1532

1508

S tugom i nevjericom se opraštamo od našeg kuma i prijatelja

Посљедњи поздрав брату

MILOVAN IVANOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Supruga SNEŽANA, ćerke IRENA i JELENA i sin NIKOLA 1469

VOJA PAVIĆEVIĆA S ponosom i poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Porodice RAJČIĆ i VUKČEVIĆ

ТОШКУ Драги брате, твојим изненадним одласком изгубили смо велики животни ослонац.

1533

Брат ДУШКО ЧЕЈОВИЋ и сестре ЗОРКА и ЛИДИЈА

1520

26

Oglasi i obavještenja

Dana 24. aprila 2021. u 73. godini iznenada je preminuo naš dragi

Neđelja, 25. april 2021.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

GOGU

MUJO Redža ČELEBIĆ 1948-2021.

Ostaćeš zauvijek u mom sjećanju.

Počivaj u miru.

Zbog novonastale situacije sahrana - dženaza će se obaviti u užem krugu porodice 25. aprila u 15:00 h u Bijelom Polju u selo Crhalj.

GOJKU VUČINIĆU BOŽO VUČINIĆ

Ožalošćeni: supruga ZEHIBA, sinovi MUHEDIN i ADIS, ćerke FATIMA, ILDA i ADISA, sestre ŠUHRA, PEMBA, HADŽIRA i NUSRETA, snaha UMA, unučad, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

1517

Duboko nas je pogodila vijest o tvom ranom odlasku.

Bila je čast imati tebe za prijatelja i saradnika.

Ostaćeš zauvijek u našem srcu i sjećanjima.

Neka tvoja duša počiva u miru.

MIHALJEVIĆ 1523 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MUJU ČELEBIĆU

Dragom đedu

ZORAN i MARIJA ROGANOVIĆ sa porodicom

MILICA

9 godina

1 godina

MUJU

1514

Puno je lijepih uspomena da te pamtimo i da te nikad ne zaboravimo.

porodica ĆALASAN 1521

LJUBO

Voljeni

Unučad ALEKSA, DAVID i MAGDALENA 1522

Prolazi godina od kada nijesi sa nama, voljeni striče i brate

JAGOŠ

LJILJA

DRAGAN

30 godina

30 godina

1 godina

Vrijeme ne donosi zaborav, već gorku istinu da više nijeste sa nama. Ponosni smo na vaš časni život i vaše ljudske osobine.

GOGO Živjećeš u našim sjećanjima zauvijek.

VAŠA PORODICA

NEŠO VUČINIĆ sa porodicom

GAGA 1528

1516

Neka te u tišini prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Godina dana od smrti

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

SANJA i LUKA

1530

GOJKU VLADAN LIPOVINA i BOŽO ANĐELIĆ

Voljeni

DRAGANA

1513 Посљедњи поздрав

GAGA

Dan za danom prolazi, ali nijedan bez sjećanja na Tebe.

Vrijeme nije lijek već svjedok bola, tuge i praznine što nijesi sa nama.

Bio si čvrst oslonac i velika podrška.

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ГОЈКУ ВУЧИНИЋУ

Dani prolaze, a nijedan bez pomisli na tebe.

Nedostaješ svakog dana sve više. Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružio, a mi te sa ponosom čuvamo od zaborava.

Tvoj brat TODOR sa porodicom

BRANKO, BILJANA i ZORAN sa porodicom 1531

Од НАТАШЕ ДАМЈАНОВИЋ са дјецом 1501 Posljednji pozdrav dragom

1529 Posljednji pozdrav dragom

GOJKU VUČINIĆU

RADOVANU ĐURIČKOVIĆU Hvala ti za pažnju i ljubav koju si nam poklanjao.

Počivaj u miru.

MILENA sa djecom 1493

Iskreno saučešće porodici DRAGAN i MILENA VUČINIĆ 1526

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. april 2021.

Dana 14. aprila 2021. u 51. godini u Eibaru u Španiji, poslije kraće i teške bolesti, preminuo je naš voljeni

27

Dragom brataniću

Posljednji pozdrav voljenom bratu

GOGU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Sa ponosom ćemo te se sjećati i čuvati od zaborava.

Počivaj u miru.

GOJKO Živkov VUČINIĆ

Tetka MILE sa porodicom

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena 24. aprila u 13.30 časova na Novom groblju u Cetinju

1487

Ožalošćena porodica: supruga NATAŠA, majka NADA, sestra KSENIJA i ostala mnogobrojna rodbina

1471

Voljenom

GOGU

Dragi brate, prerano se opraštamo od tebe u nevjerici i velikom bolu.

Napustio si nas tiho i dostojanstveno, onako kako si i živio.

Gromado ljudska, s ljubavlju, poštovanjem i tugom, čuvaćemo uspomenu na tvoj vedri lik, plemenitu dušu, veliko srce i nesebičnu ljubav kojom si nas darivao.

Ponosni smo što smo bili tvoji i zahvalni što si bio naš.

Volimo te.

Putuj s anđelima i neka te čuvaju.

Posljednji pozdrav dragom bratu

GOGU Tvojim odlaskom ostala je velika praznina i tuga u našim srcima.

Sa ponosom čuvaćemo te od zaborava, a tebe neka anđeli čuvaju.

Tetak PAVLE i tetka VESNA 1488

GOJKU VUČINIĆU Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: ZORAN, MARKO, GORDANA, MAJA, ANA, MARIJA, ŽANA, JELENA, TINA i MARIJA R. sa porodicama

Braća DRAGAN i BOGDAN BUŠKOVIĆ sa porodicama 1507

GOJKO VUČINIĆ Ovaj rastanak sa tobom je tužan i bolan. Ostaćeš vječno u našim srcima. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav

Striko RAKO sa porodicom

1490 GOJKU – GOGU VUČINIĆU

1489

Dragi

Posljednji pozdrav dragom bratu

Nema riječi sa kojom možemo da se oprostimo od Tebe.

Zbogom, naš voljeni komšija...

Porodica RADOVIĆ 1483

GOGO Dragom Tvoje ljudske vrline, velika duša i blaženi osmijeh će te najbolje čuvati od zaborava.

DUŠANKA, ŽANA, ŽELJKO i MIRA sa porodicama

GOJKU Primite iskreno saučešće, 1486

Od RAJKA BUŠKOVIĆA sa porodicom

Dragi naš

1484

GOGU

Dragi

Posljednji pozdrav, 1480

Od MLINA i NADE sa porodicom

GOGO Posljednji pozdrav dragom bratu

GOGO Sa ljubavlju ću čuvati uspomenu na tvoju dobrotu, ljepotu, poštenje i blagu narav.

SRETO, SEKA, IVANA i ĐORĐE 1499

BEBA Pujina

GOJKU Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju i uspomenama.

1482

Prerano je i pretužno.

Počivaj u miru.

MLADEN VUČINIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji

1485

Последњи поздрав

Вољени Posljednji pozdrav dragom

Dragi

GOJKU VUČINIĆU

ГОГО

GOGO Crna Gora i tvoje Cetinje i svi oni koji su te poznavali tuguju za tobom.

Neka je blaženi mir tvojoj plemenitoj duši.

DRAŠKO, ZDRAVKO, VESNA PEJOVIĆ sa porodicom 1505

GOJKU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Od VLATKA i ZORICE VUČINIĆ 1481

Твој изненадни одлазак нас је дубоко потресао. Твоје племенито срце, ведри лик и драги осмијех не можемо заборавити. Путуј у вјечност и почивај у миру у загрљају твога оца Живка. У нашим срцима увијек и заувијек. БЕБА, ТИНА и ЉИЉА са породицом 1496

Porodici najiskrenije saučešće

ГОГУ Нека твоја добра и племенита душа почива у миру. С поштовањем

MIŠKO i VJERA MARKOVIĆ sa porodicom 1498

ДРАГАНА ПЕРИШИЋ 1497

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28

Oglasi i obavještenja

Dana 24. aprila 2021. godine umro je u 77. godini naš dragi

Neđelja, 25. april 2021.

Posljednji pozdrav

Navršava se godina od kada smo ostali bez mnogo voljenog brata, šure i ujaka

ELEONORA MARTINOVIĆ RADOVAN Jovanov IVANOVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice u selu Vojkovići – Ćeklići.

Ožalošćeni: supruga ZORKA, sinovi SLOBO i JOVAN, kćer BRANKA, snaha NELA, brat BOŽO, sestre ANĐE i DRAGE, unučad, praunučad i ostala rodbina

Draga Ela, Po svemu jedinstvena, nemamo dovoljno riječi da te opišemo. Opraštamo se od tebe s ponosom i divljenjem što si bila prisutna u našim životima.

Tvoji: JOVO, TANJA, DADA, IGOR, IVAN, NINA i DUŠKO 1515

DRAGANA Dragi brate, vrijeme prolazi ali tuga i bol za tobom neće nikada.

Uvijek si prisutan u našim mislima, sjećanjima, pričama, tako će biti dok smo živi.

Hvala ti za tvoju dobrotu, toplu dušu, veliko srce i beskrajnu ljubav koju si nam pružao čitavog života.

Neka tvoje plemenito srce počiva u miru.

Sestra STANA sa porodicom

Posljednji pozdrav 1510

Dana 25. aprila 2021. navršava se godina od smrti našeg voljenog supruga oca i đeda 1465

BATU KOKOLJU Bila je čast i ponos imati Te za dugogodišnjeg kuma i prijatelja.

Hvala Ti. Počivaj u miru, sa velikim pijetetom čuvaćemo Te od zaborava.

Posljednji pozdrav našem dragom

ANTO BERIŠIĆ i LIDIJA POPOVIĆ sa familijama 1509

RADOVANU IVANOVIĆU

MILIJE TOMOVIĆA Dani prolaze a bol i tuga ne prestaju. Počivaj u miru a tvoji voljeni čuvaće te od zaborava.

Posljednji pozdrav dragom

Ožalošćena porodica: supruga NADA, sinovi DARKO i PREDRAG, ćerka DANIJELA, snaha ANA i unučad

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1511

Tvoji: supruga ZORKA, sinovi SLOBO i JOVAN i snaha NELA 1502

RADOVANU IVANOVIĆU Posljednji pozdrav našem dragom

Navršava se 9 godina od smrti našeg jedinog brata

Dana 25. aprila navršava se 40 dana od smrti našeg dragog strica i đevera

ŽELJKA ĐAKONOVIĆA

JOVANA S. MARKOVIĆA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Kumovi BOJOVIĆI

1512

POMENI RADOVANU IVANOVIĆU

Dani i godine prolaze, a ti uvijek ostaješ voljen i nezaboravljen u srcima tvojih sestara.

Pola godine je od smrti našeg dragog

Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sestre VESNA, SUZANA i MARIJA 1464

Šćer BRANKA sa porodicom 1503

1500

Ožalošćena porodica MARKOVIĆ

Tužnih je šest mjeseci

MIKIJA PEJOVIĆA Posljednji pozdrav

Bio si čvrst temelj, oslonac i ponos naše porodice. Tvoja riječ i savjet su sa nama svakog dana.

Zahvalni smo i ponosni što si bio dio naših života.

1525

RADOVANU IVANOVIĆU

Supruga BRANKA, sin BOBO, snaha IVANA i unučad ANITA, DAVOR i PETAR

TATA Prolaze dani i mjeseci, a ja i dalje osjećam da si tu, čujem tvoj mio glas i vidim najljepši lik pred očima. Bio si umoran od proklete bolesti i od života, znam.

Zato si nas i ostavio ono jutro i požurio među anđelima, anđele moj.

Sad mirno spavaj, nema više bola i bolesti. Čuvaj nas a mi ćemo tebe od zaborava, jer između tebe i nas zaborav ne postoji.

Volim te, fališ užasno

Pola godine je od kako nijesi sa nama

sestra DRAGICA i TANJA ČOLAN sa porodicom 1504 Posljednji pozdrav kumu

LIDIJA sa porodicom 1518

MIKI PEJOVIĆ Vrijeme koje prolazi neće umanjiti bol koju osjećamo.

Bio si više od roditelja. Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

RADOVANU IVANOVIĆU Počivaj u miru.

1491

Od kumova BOŠKOVIĆA

Posljednji pozdrav

Šest je mjeseci od smrti našeg dragog i iskrenog prijatelja

Sin MARKO, snaha DRAGANA, unuka TIJANA, unuci MAŠAN i STEFAN 1524

MIKIJA

Posljednji pozdrav ujaku

Nikada te zaboraviti nećemo.

Tvoji prijatelji ILIJA, MILEVA i BANJO VUJOVIĆ 1519

DUŠAN 25. 4. 1993.

RADOVANU IVANOVIĆU Porodici iskreno saučešće

RADOVANU Neka tvoja dobra duša počiva u miru

MIJO PEROVIĆ sa porodicom 1527

ĐURANOVIĆ

1996.

Godine se nižu, vrijeme prolazi, ali i poslije smrti žive kroz riječi i djela nezaboravna sjećanja na moje voljene roditelje.

Vaša BILJA

Od SAVA sa porodicom 1492

DARINKA

1476

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. april 2021.

Navršava se 40 tužnih dana od kada nas je napustila naša draga

TUŽNO SJEĆANJE

VESNA pok. Neđeljka KALUĐEROVIĆ Draga Vesna, iz dana u dan nedostaješ sve više. Tuga i bol u našim srcima su neprolazne. Sa ponosom čuvamo uspomene na tebe, živiš u nama. Hvala ti na ljubavi i nježnosti kojom si nas darivala.

OŽALOŠĆENA PORODICA

1478

TUŽNO SJEĆANJE 26. 3. 2003 – 26. 4. 2021.

29

Navršava se šest mjeseci od kada nije sa nama naša voljena

VESELIN – VESKO MEĐEDOVIĆ Novinar RTV ELMAG Dragi naš Vele, danas je tvoj rođendan… Da je sreće bilo, svi bismo se radovali… Nažalost, sudbina je htjela drugačije. Zato su naša srca umjesto radosti ispunjena tugom i bolnim sjećanjem. Ali, i pitanjem bez odgovora, da li su uspomene nešto što imamo, ili nešto što smo izgubili…?

BUDIMIRKA – BUDA DRAŠKOVIĆ rođ. Bećković profesor Ekonomske škole u penziji

Tvoji: majka JELENA, sinovi FILIP i ALEKSANDAR, brat DARKO i sestra SANJA sa porodicama i ujak MIRKO 1467 Četrdeset je dana od smrti naše voljene majke, svekrve i babe

S ljubavlju i ponosom živiš u našim srcima.

VUKOSAVA Čedova VUJOVIĆ Vole te i čuvaju od zaborava.

Tvoji: ČEDO, MLADEN, JELENA, unuke JOVANA i NINA, zet KIĆO

1470

Navršava se 15 godina od smrti našeg dragog

Kćerka SVETLANA, unuci MATIJA i DUŠAN

MILEVE Dušanove MILJENOVIĆ Prolazi vrijeme, ali ne odnosi naš bol, svaki dan, svaki čas smjenjuju se tuga i lijepa sjećanja na tebe. Hvala ti što se sa ponosom kazujemo tvojim.

Počivaj u miru.

Dana 25. aprila u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

1474 Tvoji: DRAGAN, SAŠA i NIKOLA sa porodicama 1477

U nevjerici je 40 tužnih i bolnih dana od kada nije sa nama naša voljena supruga, majka, svekrva i baba

СЈЕЋАЊЕ 25. 4. 2010 – 25. 4. 2021.

BOŽA GLIGOROVIĆA

Прошло је једанаест година од смрти нашег драгог Dani prolaze, a nijedan bez pomisli na tebe.

Tvoji: supruga OLGA, kćerke MILENA, MIRJANA i MARINA, unučad i praunučad 1479

JULKA Slavkova KORAĆ

БРАНКА Милова МАРТИНОВИЋА

Dragi naš

дипл. инжењера шумарства Његов частан и достојанствен живот, несебична оданост породици и пријатељима, трајно су присутни у нашим сјећањима. Породица пок. МИЛА Крстова МАРТИНОВИЋА

RAKI Prolazi 40 tužnih i bolnih dana bez tebe. Čuvaju te od zaborava i tuguju za tobom, tvoja „ekipa“.

1475 Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša draga

Brat SVETOZAR, snaha LIDIJA, bratanična SANDRA, bratanić DRAŽEN sa porodicom

Otišla si iznenada bez pozdrava kada se nijesmo nadali na svoj posljednji put, na put bez povratka. Dani prolaze, a nijedan bez suza i sjećanja na tebe.

Sa ponosom te pominjemo, a sa tugom živimo.

Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si prenosila na sve nas.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava jer voljeni ne umiru.

Ovim putem se zahvaljujemo svim dragim prijateljima koji su putem telegrama, telefona i lično podijelili našu tugu i bol.

Zbog epidemiološke situacije uža porodica će posjetiti Julkinu vječnu kuću u 10 sati 25. aprila 2021. godine

1463 Dvije godine od smrti voljenog brata i đevera

BRANKA S. KNEŽEVIĆ

Tvoji : SLAVKO, ŽELJKO i VLADIMIR sa porodicom

rođena Simanić

ĐOKA DRAŠKOVIĆA Bio si primjer svega što je dobro i plemenito.

Postoji nešto što nikad neće umrijeti, a to je sjećanje na tebe.

Hvala ti na svemu.

GOLUB i RADOJKA sa porodicom 1472

Pamtićemo tvoju iskrenost, dobrotu i pažnju koju si svima nama pružala.

Nedostaju nam tvoji savjeti i istinska ljubav.

Hvala na svemu.

Počivaj u miru.

1495 Navršava se 40 dana od smrti drage majke, svekrve i bake

TVOJI NAJMILIJI 1506 Dana 27. aprila 2021. navršiće se 19 godina od smrti našeg dragog

A dana 18. maja 2021. navršiće se 33 godine od smrti naše drage

Voljenom stricu

JULKE KORAĆ

NIKOLE MURIŠIĆA

ĐOKU DRAŠKOVIĆU Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol za tobom. Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima voljen i nikad zaboravljen.

U našim srcima ostaće zauvijek tvoja plemenitost, dobrota, pažnja i ljubav koju si nam nesebično pružala.

Počivaj u miru, naša dobra Juśe.

Sjećanja ne blijede. Uvijek ste sa nama.

Tvoji: VLADIMIR, VJERA, ANDRIJA i ANDRIJANA

Porodica MURIŠIĆ

Sinovci MIKO i VESKO sa porodicama 1473

SLAVOJKE – CAKE MURIŠIĆ

1466

1494

30

TV program Dnevni list

Neđelja, 25. april 2021.

SERIJA

RTCG 1 21:30

FILM

NOVA M 23:45

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

A bio je miran čovjek

Zaliv

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni pr, r.

11:00 Agrosaznanje, e.

12:05 Katarina Velika, r.

13:00 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 13:30 Argumenti, r.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dokumentarni progr.

16:40 Sat tv, r.

17:30 Mostovi, e.

18:00 Zicer, sportski kviz 18:30 Program za djecu i mlade 18:40 Dokumentarni progr.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Dvogled, e.

21:30 Zaliv, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Dokumentarni progr.

00:55 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r.

00:30 Svečana ceremonija dodjele Oskara – Crveni tepih, prenos 02:00 Svečana ceremonija dodjele Oskara, prenos 05:10 Mostovi, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Van dometa, r.

06:20 Košarka: Polufinale ABA2 lige, snimak 08:00 Sportski dnevnik, r.

08:30 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r.

09:00 Dnevna soba, r.

11:20 Muzika 12:00 Rej Donovan, r.

14:50 Košarka: Polufinale ABA2 lige, direktno 17:00 Šetland IV, r.

18:00 Igram svoju igru, r.

18:50 Fudbal: Podgorica – Iskra, CFL, 31. kolo, direktno 21:00 Kardinal, s.

21:40 Muzika 22:00 Spavači, s.

23:00 Košarka: Polufinale ABA2 lige, snimak 00:30 Fudbal: Podgorica – Iskra, CFL, 31. kolo, snimak 02:00 E sport

05:30 Sanjalica, r.

08:00 Dječije beogradsko proljeće, e.

08:45 Zvjezdice, e.

09:30 Muzički program 11:30 Kuhinja – Rat za hotel, r.

12:00 Slobodna zona, r.

13:00 Muzički program 15:45 Auto moto show, r.

17:00 Žurnal 17:05 Ekskluziv, e.

17:30 Koncert 18:30 Slatke muke, r.

19:00 Žurnal 19:30 Tri muškarca i tetka, s.

21:00 Muzički program 23:00 Koncert 00:00 Četiri vjenčanja i sahrana, r.

02:00 Igra i struktura sa Vukom Vukovićem, r.

NOVA M 06:45 Centralni dnevnik, r.

07:25 Sportisimo 07:35 Popodne sa Leom Kiš, r.

09:00 Nakit tv 11:00 Vijesti 11:10 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

12:15 Zoom, e.

12:45 Kapital, e.

13:00 Vijesti 13:20 Pare ili život, r.

14:50 Sportisimo, e.

15:00 Vijesti 15:20 Zdravo misli 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 Pare ili život, s.

19:45 Konak osvete, s.

21:00 Balkanskom ulicom, e.

22:00 Muzički program 23:45 A bio je miran čovjek, film 01:30 Opasnost u Bangkoku, r.

VIJESTI 07:00 Nuki i prijatelji, crtana serija 08:15 Pčelica, r.

10:00 Prokletstvo Midine kutije, r.

11:40 Kinestezija, r.

12:00 Vijesti 12:06 Dnevnica, r.

13:00 Bez granica, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:40 Život sa planinom, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:15 Kinestezija, magazin 17:30 Biljana za vas, r.

18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Priča o ljubavi, film 21:00 Koncert 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Muzzik video 2020: Finale, 2. dio 00:00 Depresija i drugovi, r.

01:40 Koncert

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 12:15 13:15 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Kuća od srca, s.

Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r.

15:30 Premijera Vikend specijal

18:30 Scena, pregled sedmice 19:10 Film 21:10 Fatalna ljubav, s.

23:00 Zadruga, izbacivanje

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Neđelja, 25. april 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Neđelja, 25. april 2021.